Benedikt XVI

<mediawiki xmlns="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11/" xmlns:xsi="http://www.w3.org/2001/XMLSchema-instance" xsi:schemaLocation="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11/ http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11.xsd" version="0.11" xml:lang="sh">
  <siteinfo>
    <sitename>Wikipedija</sitename>
    <dbname>shwiki</dbname>
    <base>https://sh.wikipedia.org/wiki/Glavna_stranica</base>
    <generator>MediaWiki 1.47.0-wmf.14</generator>
    <case>first-letter</case>
    <namespaces>
      <namespace key="-2" case="first-letter">Mediji</namespace>
      <namespace key="-1" case="first-letter">Posebno</namespace>
      <namespace key="0" case="first-letter" />
      <namespace key="1" case="first-letter">Razgovor</namespace>
      <namespace key="2" case="first-letter">Korisnik</namespace>
      <namespace key="3" case="first-letter">Razgovor s korisnikom</namespace>
      <namespace key="4" case="first-letter">Wikipedija</namespace>
      <namespace key="5" case="first-letter">Razgovor o Wikipediji</namespace>
      <namespace key="6" case="first-letter">Datoteka</namespace>
      <namespace key="7" case="first-letter">Razgovor o datoteci</namespace>
      <namespace key="8" case="first-letter">MediaWiki</namespace>
      <namespace key="9" case="first-letter">Razgovor o MediaWikiju</namespace>
      <namespace key="10" case="first-letter">Šablon</namespace>
      <namespace key="11" case="first-letter">Razgovor o šablonu</namespace>
      <namespace key="12" case="first-letter">Pomoć</namespace>
      <namespace key="13" case="first-letter">Razgovor o pomoći</namespace>
      <namespace key="14" case="first-letter">Kategorija</namespace>
      <namespace key="15" case="first-letter">Razgovor o kategoriji</namespace>
      <namespace key="100" case="first-letter">Portal</namespace>
      <namespace key="101" case="first-letter">Razgovor o portalu</namespace>
      <namespace key="118" case="first-letter">Nacrt</namespace>
      <namespace key="119" case="first-letter">Razgovor o nacrtu</namespace>
      <namespace key="710" case="first-letter">TimedText</namespace>
      <namespace key="711" case="first-letter">TimedText talk</namespace>
      <namespace key="828" case="first-letter">Modul</namespace>
      <namespace key="829" case="first-letter">Razgovor o modulu</namespace>
      <namespace key="1728" case="first-letter">Event</namespace>
      <namespace key="1729" case="first-letter">Event talk</namespace>
    </namespaces>
  </siteinfo>
  <page>
    <title>Benedikt XVI</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2201</id>
    <revision>
      <id>42669161</id>
      <parentid>42636825</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T16:45:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42669161</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="69423" sha1="s7y4bxyup89v2cjwv68at913p4g7udl" xml:space="preserve">{{Infokutija papa |
| hrvatsko_ime = Benedikt XVI.
| latinsko_ime = Benedictus PP. XVI.
| pravo_ime = Joseph Alois Ratzinger
&lt;!--| grb = [[Datoteka:Benedikt XVI.jpg|desno|130px]] --&gt;
| slika = BentoXVI-30-10052007.jpg
| slika_širina = 205px
| slika_opis = Benedixt XVI. prvi put&lt;br /&gt;pozdravlja vjernike.
| papa_od = [[19. 4.|19. travnja]] [[2005]]. 
| papa_do = [[28. 2.|28. veljače]] [[2013]].
| prethodnik = [[Ivan Pavao II.]]&lt;br /&gt;([[1978]] - 2005)
| nasljednik = [[Papa Franjo I|Franjo I]].&lt;br /&gt;(2013 - )
| datum_rođenja = [[16. 4.|16. travnja]] [[1927]].
| mjesto_rođenja = [[Marktl na Innu]], [[Nemačka|Njemačka]]
| datum_smrti = [[31. 12.|31. prosinca]] [[2022]].
| mjesto_smrti = [[Vatikan]]
| imenjaci = Benedikt
&lt;!--| fusnota = (15)--&gt;
|}}
[[Datoteka:Coat of arms of Benedictus XVI.svg|levo|130px]]
'''Benedikt XVI.''', ''[[latinski jezik|lat]]. Benedictus PP. XVI.'' (Marktl am Inn, [[Bavarska]], [[16. travnja]] [[1927.]] - [[Vatikan]], [[31. prosinca]] [[2022]].), rođen kao '''Joseph Alois Ratzinger''', 265. nasljednik apostola Petra, papa od [[19. travnja]] [[2005]]. do svog odreknuća [[2013]].

[[konklava|Kardinalska konklava]] izabrala je Josepha Aloisa Ratzingera za papu (265. po redu) [[19. travnja]] [[2005.]] godine. S više od 78 godina starosti, Joseph Ratzinger je najstariji papa koji je izabran u zadnjih 275 godina, poslije [[Klement XII.|pape Klementa XII.]] Benedikt XVI. je osmi Nijemac koji je izabran za papu, zadnji je bio nizozemsko-njemački [[Hadrijan VI.]] ([[1522.]]-[[1523.]]), dok je zadnji papa s imenom Benedikt bio [[Benedikt XV.]], koji je služio od [[1914.]] do [[1922.]] godine.

Bio je najmlađi od troje djece u obitelji skromnog imovinskog stanja, ali duboko vjerničkoj. Za [[svećenik]]a je zaređen [[1951.]] godine, zajedno s bratom Georgom. Doktorirao je [[teologija|teologiju]] [[1953.]] godine i četiri godine kasnije postao sveučilišni profesor. Bio je redoviti profesor dogmatike i fundamentalne teologije. Predavao je na četiri sveučilišta, te je kao profesor bio jako omiljen i imao vrlo dobro posjećena predavanja. Papa [[Pavao VI.]] imenovao ga je za [[kardinal]]a [[27. lipnja]] [[1977.]] godine, a četiri godine kasnije [[1981.]] godine papa [[Ivan Pavao II.]] postavio ga je za pročelnika [[Kongregacija za nauk vjere|Kongregacije za nauk vjere]]. Kao pročelnik Kongregacije, Ratzinger je preispitivao, branio i potvrđivao [[katolički nauk]] u vezi mnogih aktualnih tema. Za razliku od svoga prethodnika, koji je bio više baziran na [[moral]] i socijalnu dimenziju katoličke vjere, želio je upozoriti na temeljne teološke teme koje prethode moralu: sloboda, ljubav, [[Bog Otac|Bog]] i [[Krist]]. Često je propovijedao o prijateljstvu s Isusom, promicao je [[Nova evangelizacija|novu evangelizaciju]], osuđivao je [[moralni relativizam]] i [[konzumerizam]]. Imao je veći broj pastoralnih putovanja. Posjetio je i [[Hrvatska|Hrvatsku]] [[4. lipnja|4.]] i [[5. lipnja]] [[2011.]] godine, pod geslom &quot;Zajedno u [[Krist]]u&quot;. Dana 11. veljače 2013., Vatikan je objavio da se papa Benedikt odriče službe Rimskog biskupa, nasljednika svetog Petra, zbog svoje poodmakle dobi, s danom 28. veljače 2013. godine.&lt;ref&gt;[http://hr.radiovaticana.va/Articolo.asp?c=663858 Papa dao ostavku]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, objavljeno i pristupljeno 11. veljače 2013.&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
[[Datoteka:PopeBenedicts1stHome.jpg|230px|desno|mini|Papina rodna kuća u Marktlu.]]
Benedikt XVI., [[Joseph Ratzinger]], rođen je na [[Velika subota|Veliku subotu]], 16. travnja 1927. godine u [[Marktl na Innu|Marktlu na Innu]] u obitelji Josepha i Marije Ratzinger (djevojački Peintner). [[Krštenje|Kršten]] je samo četiri sata nakon rođenja, na [[uskrs]]no jutro. Bio je najmlađi od troje djece u obitelji skromnog imovinskog stanja, ali duboko vjerničkoj. Otac Joseph bio je policajac. Brat Georg zaredio se za svećenika. Njihova sestra Maria Ratzinger, koja se nikada nije udala, vodila je kućanstvo svome bratu Josephu sve do svoje smrti [[1991.]] godine. Njihov rođak Georg Ratzinger bio je njemački demokršćanski političar.

U dobi od pet godina, Ratzinger je bio u skupini [[djeca|djece]], koja je [[cvijeće]]m pozdravila posjet kardinala [[München]]a. Zadivljen [[kardinal]]ovom odorom, isti dan poželjeo je postati kardinal. Ratzinger je pohađao osnovnu školu u [[Aschau na Innu]], koja je kasnije preimenovana u njegovu čast [[2009.]] godine.&lt;ref&gt;http://www.innsalzach24.de/innsalzach/waldkraiburg/waldkraiburg/grundschule-aschau-papst-name-einweihung-is24-397132.html Preuzeto 15. veljače 2013.&lt;/ref&gt; Mladenaštvo je proveo u Traunsteinu.

Nakon njegova 14. rođendana [[1941.]] godine, Ratzinger je bio uvršten u članstvo Hitlerove mladeži, što je po zakonu iz [[1939.]], automatski bilo obavezno za sve njemačke dječake od 14. godine. Nije sudjelovao na sastancima, jer ga to nije zanimalo, prema riječima njegova brata. Sve slobodno vrijeme posvetio je učenju. Njegova [[obitelj]] bila je protiv nacista.&lt;ref&gt;http://usatoday30.usatoday.com/news/world/2005-04-23-new-pope-defied-Nazis_x.htm Preuzeto 15. veljače 2013.&lt;/ref&gt; Oko 80-90% njemačke mladeži bilo je u članstvu Hitlerove mladeži. Oni koji su odbili, završili bi u [[koncentracijski logor|koncentracijskom logoru]]. Godine 1941., jedan od Ratzingerovih rođaka, 14-godišnji dječak s [[Downov sindrom|Downovim sindromom]], odveden je od strane nacističkog režima i ubijen tijekom [[Eutanazijski program T-4|Eutanazijskog programa T-4]], kojim su se eutanazirale osobe s posebnim potrebama.&lt;ref&gt;http://www.nationalcatholicreporter.org/word/word101405.htm#five Preuzeto 15. veljače 2013.&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-1987-0710-035, Dresden, Katholikentreffen.jpg|230px|lijevo|mini|Tijekom susreta u [[Dresden]]u [[1987.]] godine.]]
Od [[1943.]] do [[1945.]], kao maloljetnik bio je regrutiran i s mnogim drugim dječacima, bio je pomoćno osoblje u vojnim zračnim bazama. Jedno vrijeme 1944., bio je raspoređen na granicu [[Austrija|Austrije]] s [[Mađarska|Mađarskom]], gdje je pomagao u pripremi protutenkovske obrane u slučaju očekivanog napada [[Crvena armija|Crvene armije]].&lt;ref&gt;Joseph Ratzinger (1998). Milestones: Memoirs 1927–1977. Ignatius Press. str. 36. {{ISBN|978-0-89870-702-1}}.&lt;/ref&gt; U studenom 1944., poslan je kući. Nakon tri tjedna, poslan je na obuku u blizini svog mjesta. Nije sudjelovao u borbama. Američki su se vojnici približavali njegovom zavičaju u to vrijeme. Pri kraju rata, pobjegao je iz vojske, koja se raspadala. Pri bijegu je naišao na njemačku stražu, ali su ga poštedjeli, jer je imao povrijeđenu ruku. Američki vojnici imali su svoj štab u Ratzingerovoj kući. Identificirali su ga kao njemačkog vojnika i poslali u zarobljenički logor u blizini [[Ulm]]a, gdje je bio na livadi okruženoj bodljikavom žicom nekoliko tjedana. Konačno je [[19. lipnja]] 1945., poslan kući.&lt;ref&gt;http://www.foxnews.com/story/0,2933,153942,00.html Preuzeto 15. veljače 2013.&lt;/ref&gt; Nakon [[Drugi svjetski rat|II. svjetskog rata]] započeo je filozofsko-teološke studije. Za [[svećenik]]a je zaređen [[1951.]] godine, zajedno s bratom Georgom.

Doktorirao je [[teologija|teologiju]] [[1953.]] godine i četiri godine kasnije postao sveučilišni profesor. Bio je redoviti profesor dogmatike i fundamentalne teologije. Predavao je na četiri sveučilišta, te je kao profesor bio jako omiljen i imao vrlo dobro posjećena predavanja. Kao [[teolog]] bio je savjetnik kardinala Fringsa na II. vatikanskom koncilu, te je s njim surađivao na pripremanju govora. U trećem Fringsovu govoru, koji je postao slavan, tražila se reforma metoda Svetog oficija (kasnije Kongregacije za nauk vjere kojoj je Ratzinger od [[1981.]] godine do smrti Ivana Pavla II. bio na čelu). Ubrajan je u &quot;progresivne&quot; teologe. Kao teolog, smatra se sljedbenikom sv. [[Aurelije Augustin|Augustina]].

[[Datoteka:Ratzinger Szczepanow 2003 5 modified.jpg|230px|desno|mini|U Poljskoj 2003., tijekom proslave 750. obljetnice kanonizacije sv. Stanislava]]
Nadbiskupom i [[kardinal]]om je imenovan [[1977.]] godine. Zbog uloge koju je imao kao prefekt najvažnije vatikanske [[Kongregacija za nauk vjere|Kongregacije za nauk vjere]], počeli su ga smatrati konzervativcem. On je uvijek nijekao da je došlo do bitnih promjena u njegovim stavovima, govorio je da je samo došlo do promjena u naglasku. Bio je jedan od najbližih suradnika svoga prethodnika [[Ivan Pavao II.|Ivana Pavla II.]]

Za poglavara Katoličke Crkve je izabran 19. travnja 2005. Na početku njegova mandata očekivanja su bila različita, mediji su ga uglavnom dočekali &quot;na nož&quot;. Izgleda da je s vremenom ipak stekao simpatije vjernika. Za razliku od svoga prethodnika, koji je bio više baziran na [[moral]] i socijalnu dimenziju katoličke vjere, želio je upozoriti na teološke teme koje prethode moralu: sloboda, ljubav, [[Bog Otac|Bog]] i [[Krist]]. Njegova prva [[enciklika Deus caritas est]] (Bog je ljubav) u kojoj analizira i pokušava pomiriti shvaćanje erotske i kršćanske ljubavi to potvrđuje. U usporedbi s prethodnikom, izgleda da se za razliku od [[Ivan Pavao II.|Ivana Pavla II.]] koji je volio nastup i djelovao vizualno, Benedikt više oslanja na riječ. Napisao je 66 [[knjiga]]. Na [[hrvatski|hrvatskom]] su mu objavljene knjige: ''Uvod u kršćanstvo'', ''Sol zemlje'', ''Bog i svijet'', ''Razgovor o vjeri'', ''Bog je s nama'', ''Na putu k Isusu Kristu'', ''Vjera - istina - tolerancija'', ''Božićni blagoslov'', ''Bog Isusa Krista'', ''Moj život'' (autobiografija), ''Duh liturgije'', ''U službi istine''... On sam svojim temeljnim djelom drži ''Eshatologiju'' koju je napisao kao 9. svezak katoličke dogmatike koju je uredio J. Auer. To djelo još nije prevedeno na hrvatski.

Papa Benedikt XVI. odlično svira [[klavir]]. Uz [[njemački]], dobro govori [[francuski]] i [[talijanski]]. Koristi se i [[latinski]]m, [[engleski]]m, [[španjolski]]m, [[poljski]]m i [[portugalski]]m. Član je nekoliko akademija znanosti.&lt;ref&gt;http://dnevnik.hr/vijesti/svijet/tko-je-joseph-ratzinger---274294.html Preuzeto 25. veljače 2013.&lt;/ref&gt;

== Prefekt Kongregacije za nauk vjere ==

Dana [[25. studenog]] [[1981.]] papa Ivan Pavao II. imenovao je Josepha Ratzingera za prefekta [[Kongregacija za nauk vjere|Kongregacije za nauk vjere]]. Promaknut je unutar [[Kolegij kardinala|Kolegija kardinala]] u kardinala biskupa s titulom suburbikalne biskupije Velletri-Segni [[1993.]] Bio je imenovan vicedekanom Kardinalskog zbora [[1998.]], i dekan Kardinalskog zbora [[2002.]] Kardinal Joseph Ratzinger pridružio se [[Europska akademija znanosti i umjetnosti|Europskoj akademiji znanosti i umjetnosti]] u [[Salzburg]]u [[1991.]], samo godinu dana nakon njena osnutka.&lt;ref&gt;http://www.catholicnews.com/data/stories/cns/0502405.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110907074836/http://www.catholicnews.com/data/stories/cns/0502405.htm |date=2011-09-07 }} Preuzeto 15. veljače 2013.&lt;/ref&gt;

Kao prefekt Kongregacije, Ratzinger je preispitivao, branio i potvrđivao [[katolički nauk]] u vezi mnogih aktualnih tema, uključujući [[kontrola rađanja|kontrolu rađanja]], [[homoseksualnost]] i [[međuvjerski dijalog]]. Preispitivao je djelovanje nekih teologa, pa je npr. teolog Leonardo Boff, pobornik [[Teologija oslobođenja|Teologije oslobođenja]] bio suspendiran. Preispitivao je neke spise [[isusovci|isusovačkog]] [[Indija|indijskog]] [[svećenik]]a [[Anthony de Mello|Anthonyja de Mella]], nađene nakon njegove smrti, koji su bili predmet istrage. Za neke od nje, utvrđeno je da odudaraju od crkvenog nauka.

U godini [[Veliki jubilej|Velikog jubileja]] [[2000.]] godine, Kongregacija je objavila dokument &quot;[[Dominus Iesus]]&quot;, u kojem među ostalom piše, da spasenje dolazi od [[Isus]]a preko Crkve, koja je njegovo &quot;Tijelo&quot;. Izražava se zabrinutost za spas [[duša]] [[protestantizam|protestanskih]] vjernika i tvrdi se, da protestantske crkve zapravo nisu crkve, već &quot;crkvene zajednice&quot;, jer nemaju valjano zaređene [[biskup]]e nakon crkvenog raskola.&lt;ref&gt;http://www.vatican.va/roman_curia/congregations/cfaith/documents/rc_con_cfaith_doc_20000806_dominus-iesus_en.html Preuzeto 15. veljače 2013.&lt;/ref&gt;

Dana [[12. ožujka]] [[1983.]] Joseph Ratzinger, kao prefekt obavijestio je, da je [[vijetnam]]ski nadbiskup [[Ngo Dinh Thuc]] ekskomuniciran jer je nezakonito zaređivao biskupe.

Godine [[1997.]], kada je navršio 70 godina, Ratzinger je pitao papu Ivana Pavla II. za dopuštenje, da napusti Kongregaciju za nauk vjere i postane [[arhivist]] u [[Vatikanski tajni arhivi|Vatikanskim tajnim arhivima]] i knjižničar u [[Vatikanska knjižnica|Vatikanskoj knjižnici]], ali je papa odbio.&lt;ref&gt;http://www.telegraph.co.uk/news/religion/the-pope/7928493/Pope-Benedict-wanted-to-be-a-librarian.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130212082125/http://www.telegraph.co.uk/news/religion/the-pope/7928493/Pope-Benedict-wanted-to-be-a-librarian.html |date=2013-02-12 }} Preuzeto 15. veljače 2013.&lt;/ref&gt;

== Izbor za papu ==
[[Datoteka:Papa Benoît XVI.jpg|230px|desno|mini|Kardinal Ratzinger izabran je za papu 2005. godine.]]
Dok je bio prefekt Kongregacije za nauk vjere, Joseph Ratzinger više je puta izjavio, kako bi volio otići u mirovinu i posvetiti se pisanju knjige na selu u rodnoj [[Bavarska|Bavarskoj]].

Dana, [[19. travnja]] [[2005.]], Joseph Ratzinger izabran je za nasljednika pape Ivana Pavla II., drugi dan papinske [[konklava|konklave]] nakon četiri glasovanja. Ratzinger se nadao, da će otići u mirovinu i rekao da je za vrijeme konklave: &quot;u određenom trenutku molio [[Bog]]a: &quot;Molim Te, nemoj mi to učiniti&quot; - očito, ovaj put nije me uslišao.&quot;&lt;ref&gt;http://www.cbsnews.com/stories/2005/04/02/world/main684865.shtml Preuzeto 15. veljače 2013.&lt;/ref&gt; Poklopilo se, da je 19. travnja blagdan svetog [[Lav IX.|Lava IX.]], najvažnijeg pape [[Nijemci|Nijemca]], poznatog po pokretanju velike reforme tijekom svoga [[pontifikat]]a.

Prije prvog pojavljivanja na balkonu na Trgu svetog Petra kao papa, najavio ga je protođakon, [[Čileanci|čileanski]] kardinal [[Jorge Medina Estevez]]. Prve riječi novog pape bile su: &quot;Draga braćo i sestre, nakon velikoga pape Ivana Pavla II. gospoda kardinali izabrali su mene, jednostavnog i poniznog radnika u Gospodnjem vinogradu. Tješi me činjenica da Gospodin zna raditi i djelovati i s nedostatnim sredstvima i nadasve se pouzdajem u vaše molitve. U radosti Gospodina uskrsloga, pouzdavajući se u njegovu trajnu pomoć, idemo naprijed. Gospodin će nam pomoći, a [[Djevica Marija|Marija]], Njegova Presveta majka bit će uz nas. Hvala.&quot;&lt;ref&gt;http://www.glas-koncila.hr/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=143&amp;Itemid=148 Preuzeto 16. veljače 2013.&lt;/ref&gt;

Dana 24. travnja, slavio je svoju inauguracijsku sv. misu na Trgu svetog Petra, tijekom kojih je obukao [[palij]] i stavio [[prsten ribara]], znakove papinske službe. Zatim, dana 7. svibnja, preuzeo je svoju katedralnu naslovnu crkvu - [[Bazilika sv. Ivana Lateranskog|baziliku sv. Ivana Lateranskoga]], &quot;glavu i crkvu svih crkava svijeta&quot;

== Odabir imena ==

Izabrao je papinsko ime &quot;Benedikt XVI.&quot;, koje dolazi od [[latinski|latinske]] riječi &quot;benedictus&quot; koja znači &quot;blaženi&quot;, u čast pape [[Benedikt XV.|Benedikta XV.]] i [[Sveti Benedikt|sv. Benedikta]]. Papa Benedikt XV. bio je papa tijekom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], a za to vrijeme on se strastveno zalagao za [[mir]] između zaraćenih [[narod]]a. Sveti Benedikt bio je osnivač [[benediktinci|benediktinskog reda]] i niza [[samostan]]a (većina samostana u srednjem vijeku bili su benediktinskog reda) i autor Pravila svetoga Benedikta, koji je još uvijek najutjecajniji tekst o redovničkom životu [[zapadno kršćanstvo|zapadnog kršćanstva]].

Papa je objasnio svoj izbor imena tijekom svoje prve opće audijencije na [[Trg svetog Petra|Trgu svetog Petra]], [[27. travnja]] [[2005.]] godine: ''&quot;Ispunjen osjećajima strahopoštovanja i zahvaljivanja, želim govoriti o tome zašto sam izabrao ime Benedikt. Prvo, sjećam se pape [[Benedikt XV.|Benedikta XV.]], koji je bio hrabri prorok mira, vodio je Crkvu kroz turbulentna vremena rata. U njegove stope stavljam svoju službu kao službu pomirenja i sklada među ljudima. Osim toga, sjećam se sv. Benedikta Nursijskog, suzaštitnika Europe, čiji život podsjeća na kršćanske korijene Europe. Molim ga, da nam svima pomogne stajati čvrsto uz Krista u našem kršćanskom životu. Neka [[Krist]] uvijek zauzima prvo mjesto u našim mislima i djelima!&quot;''&lt;ref&gt;[http://www.vatican.va/holy_father/benedict_xvi/audiences/2005/documents/hf_ben-xvi_aud_20050427_en.html Reflection on the name chosen: Benedict XVI], Preuzeto 11. veljače 2013.&lt;/ref&gt;

== Ton papinstva ==

Tijekom nastupne [[Misa|sv. mise]], promijenjen je prethodni običaj, da svaki [[kardinal]] izrazi [[vjernost]] papi. Papa je umjesto toga, imao skupinu od dvanaest ljudi, koji su ga pozdravili. Među njima su bili: kardinali, [[svećenik|svećenici]], [[brak|bračni]] par s [[dijete|djetetom]], nedavno [[Sveta potvrda|firmani]] vjernici i ostali vjernici. Kardinali su praktički prisegnuli na vjernost, već samim izborom pape.

Papa je počeo koristiti otvoreni [[papamobil]], rekavši da je tako htio biti bliže ljudima. Papa Benedikt nastavio je tradiciju svog prethodnika [[Ivan Pavao II.|Ivana Pavla II.]] i krstio nekoliko novorođenčadi u [[Sikstinska kapela|Sikstinskoj kapeli]] na početku svake godine, u njegovoj pastoralnoj ulozi rimskog biskupa.

== Beatifikacije ==
[[Datoteka:Beatification of John Paul II (1).jpg|230px|lijevo|mini|Beatifikacija Ivana Pavla II.]]
Dana [[9. svibnja]] [[2005.]], Benedikt XVI. počeo je s činom [[beatifikacija|beatifikacije]] svoga prethodnika, pape Ivana Pavla II. Odluka je objavljena [[13. svibnja]] 2005., na blagdan [[Gospa Fatimska|Gospe Fatimske]] i 24. obljetnice [[atentat]]a na Ivana Pavla II.&lt;ref&gt;http://www.zenit.org/en/articles/waiting-period-waived-for-john-paul-ii Preuzeto 13. veljače 2013.&lt;/ref&gt; Ivan Pavao II. često je govorio, da je Gospa Fatimska zaslužna što je preživio atentat. Uobičajeno, mora proći pet godina nakon smrti osobe prije otvaranja procesa beatifikacije. U posebnim prilikama, poput ove, ne mora proći pet godina. To se dogodilo i prije, kada je papa [[Pavao VI.]] pokrenuo procese beatifikacije za svoje prethodnike, papu [[Pio XII.|Pija XII.]] i [[Ivan XXIII.|Ivana XXIII.]] Nakon završetka procesa beatifikacije, papa Benedikt XVI. proglasio je blaženim Ivana Pavla II. [[1. svibnja]] [[2011.]] te proglasio njegovim blagdanom datum, kada je Ivan Pavao II. održao prvu sv. misu kao papa, [[22. listopada]].

Prve beatifikacije za vrijeme pontifikata Benedikta XVI., dogodile su se [[14. svibnja]] 2005. Novi blaženice postale su: [[časna sestra]] Marianne Cope i časna sestra Ascensión Nicol Goñi.

Za vrijeme pape Benedikta XVI., dogodila se beatifikacija [[Drinske mučenice|Drinskih mučenica]] u [[Sarajevo|Sarajevu]] [[24. rujna]] [[2011.]] Beatifikaciju je predvodio papinski izaslanik i pročelnik Kongregacije za proglašenje svetaca salezijanac [[kardinal]] [[Angelo Amato]]. Među Drinskim mučenicama su i dvije časne sestre rođene u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]: bl. [[Jula Ivanišević]] rođena u [[Godinjak]]u kraj [[Staro Petrovo Selo|Starog Petrovog Sela]] i bl. [[Bernadeta Banja]] rođena u [[Veliki Grđevac|Velikom Grđevcu]] kraj [[Bjelovar]]a ([[Mađari|mađarske]] nacionalnosti). Papa je odobrio beatifikaciju hrvatskog svećenika [[Miroslav Bulešić|Miroslava Bulešića]] iz [[Istra|Istre]], [[20. prosinca]] [[2012.]]&lt;ref&gt;http://www.vecernji.hr/vijesti/hrvatski-mucenik-miroslav-bulesic-proglasen-blazenim-clanak-489505 Preuzeto 13. veljače 2013.&lt;/ref&gt;

Među ostalim blaženima za vrijeme pontifikata pape Benedikta XVI. su: [[John Henry Newman]], kardinal Clemens August Graf von Galen, Mariano de la Mata, Rosa Eluvathingal, fra Basil Moreau, Celestine od Majke Božje, Giuseppina Nicoli, Hendrina Stenmanns, Maria Rosa Flesch, Marta Anna Wiecka, Michael Sopocko, Petrus Kibe Kasui i 187 mučenika, Susana Paz-Castillo Ramirez, Maria Isbael Salvat Romero.

Za razliku od svog prethodnika, Benedikt XVI. prepustio je beatifikacije kardinalima. Dana [[29. rujna]] [[2005.]], Kongregacija za kauze svetaca izdala je priopćenje, da ubuduće beatifikacije slavi predstavnik pape, obično prefekt Kongregacije.&lt;ref&gt;http://www.vatican.va/roman_curia/congregations/csaints/documents/rc_con_csaints_doc_20050929_comunicato_en.html Preuzeto 13. veljače 2013.&lt;/ref&gt;

== Kanonizacije ==
[[Datoteka:BentoXVI-38-11052007.jpg|250px|desno|mini|Okupljeni vjernici na kanonizaciji brazilskog [[Franjevci|franjevca]] Frei Galvãoa.]]
Papa Benedikt XVI. predvodio je svoje prve [[kanonizacija|kanonizacije]] na Trgu svetog Petra, [[23. listopada]] 2005., kada su proglašeni [[svetac|svetima]]: Josef Bilczewski, Alberto Hurtado SJ, Zygmunt Gorazdowski, Gaetano Catanoso i Felice od Nikozije. Kanonizacije su bile dio sv. mise, čime se obilježilo zaključenje Glavne skupštine [[Biskupska sinoda|Biskupske sinode]] i Godina euharistije.&lt;ref&gt;http://www.vatican.va/holy_father/benedict_xvi/homilies/2005/documents/hf_ben-xvi_hom_20051023_canonizations_en.html Preuzeto 13. veljače 2013.&lt;/ref&gt; Papa Benedikt XVI. kanonizirano je nove svece [[15. listopada]] [[2006.]], među kojima su: Rafael Guizar y Valencia, časna sestra Theodore Guerin, Filippo Smaldone i Rosa Venerini.

Tijekom svog posjeta [[Brazil]]u [[2007.]], papa Benedikt XVI. predvodio je kanonizaciju [[Frei Galvão]]a [[11. svibnja]], dok su na svečanosti održanoj u Vatikanu 3. lipnja 2007. kanonizirani: George Preca (osnivač katoličkog društva M.U.S.E.U.M.), Simon od Lipnice, Charles od Mount Argusa i Marie-Eugenie de Jesus.&lt;ref&gt;http://www.ewtn.com/vnews/getstory.asp?number=76178 Preuzeto 13. veljače 2013.&lt;/ref&gt; Preca je prvi [[svetac]] s [[Malta|Malte]]; [[sv. Pavao]] donio je [[kršćanstvo]] na Maltu 60. godine.&lt;ref&gt;http://www.cathnews.com/article.aspx?aeid=4346 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120120103442/http://www.cathnews.com/article.aspx?aeid=4346 |date=2012-01-20 }} Preuzeto 13. veljače 2013.&lt;/ref&gt; U listopadu 2008., kanonizirani su: sv. Alphonsa iz Indije, Gaetano Errico, Narcise de Jesus Martillo Moran i Maria Bernarda Bütler. U travnju [[2009.]], kanonizirani su: Arcangelo Tadini, Bernardo Tolomei, Nuno Álvares Pereira, Geltrude Comensoli i Caterina Volpicelli.&lt;ref&gt;http://www.vatican.va/holy_father/benedict_xvi/homilies/2009/documents/hf_ben-xvi_hom_20090426_canonizzazioni_en.html Preuzeto 13. veljače 2013.&lt;/ref&gt; U listopadu iste godine kanonizirani su: Jeanne Jugan, [[Otac Damien]], Zygmunt Szczęsny Feliński, Francisco Coll Guitart i Rafael Arnáiz Barun.&lt;ref&gt;http://www.expatica.com/es/news/spanish-news/Pope-canonises-_lepers_-apostle_-and-four-others-_57173.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120925185810/http://www.expatica.com/es/news/spanish-news/Pope-canonises-_lepers_-apostle_-and-four-others-_57173.html |date=2012-09-25 }} Preuzeto 13. veljače 2013.&lt;/ref&gt;

Dana [[17. listopada]] [[2010.]], papa Benedikt XVI. službeno je proglasio svetima: Andréa Bessetta, Stanislawa Soltysa, Giuliju Salzano i Camillu Battista da Varano; [[Španjolci|španjolsku]] časnu sestru Candidu Maria de Jesus Cipitria y Barriola i [[Australija|australsku]] redovnicu Mariju MacKillop, prvu svetu katoličku osobu s tog [[kontinent]]a.&lt;ref&gt;http://www.aolnews.com/2010/10/17/pope-creates-first-australian-saint-5-others/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101228141825/http://www.aolnews.com/2010/10/17/pope-creates-first-australian-saint-5-others/ |date=2010-12-28 }} Preuzeto 13. veljače 2013.&lt;/ref&gt;

Dana [[23. listopada]] [[2011.]], papa Benedikt XVI. kanonizirao je troje svetih: španjolskoga redovnika Bonifacia Rodriguez y Castra, talijanskog [[nadbiskup]]a Guida Maria Confortija i talijanskoga svećenika Luigija Guanellu.&lt;ref&gt;http://www.catholicnewsagency.com/news/pope-benedict-canonizes-three-new-saints/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210309163145/https://www.catholicnewsagency.com/news/pope-benedict-canonizes-three-new-saints |date=2021-03-09 }} Preuzeto 13. veljače 2013.&lt;/ref&gt;

U listopadu 2012., papa Benedikt proglasio je svetima: [[Sveta Catherine Tekakwitha|sv. Catherine Tekakwitha]], prvu sveticu Katoličke Crkve crvene rase ([[Indijanci|Indijanka]] iz [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]]), Marianne Cope, časnu sestru koja je pomagala [[gubavci]]ma na [[Havaji]]ma, talijanskog svećenika Giovannija Battista Piamarta, francuskog isusovca Jacquesa Berthieua, španjolsku redovnicu i utemeljiteljicu sestara Bezgrešnog začeća Carmen Salles y Barangueras, filipinskog katehetu i mučenika [[Pedro Calungsod|Pedra Calungsoda]] i Annu Schäffer, čija je želja da bude misionarka bila neispunjena zbog njezine bolesti.&lt;ref&gt;http://www.nytimes.com/2012/10/22/nyregion/pope-canonizes-kateri-tekewitha-and-marianne-cope.html?_r=0 Preuzeto 13. veljače 2013.&lt;/ref&gt;

== Crkveni naučitelji ==

Dana [[7. listopada]] [[2012.]] papa Benedikt XVI. proglasio je nove [[crkveni naučitelj|crkvene naučitelje]]: [[Hildegard iz Bingena|sv. Hildegard iz Bingena]] i [[Ivan Avilski|sv. Ivana Avilskog]]. Papa Ivao Pavao II. proglasio je samo jednu crkvenu naučiteljicu [[Sveta Mala Terezija|sv. Tereziju iz Liseauxa]]. Nakon ovih proglašenja, ukupno četiri [[žena|žene]] su crkvene naučiteljice (prethodno sv. [[Katarina Sijenska]] i sv. [[Terezija Avilska]]).

Ivan Avilski dao je velik doprinos duhovnoj redovničkoj obnovi u [[Španjolska|Španjolskoj]]. Bio je prijatelj [[Ignacije Lojolski|sv. Ignacija Lojolskog]], osnivača [[isusovci|isusovačkog reda]]. Pomagao je širenju isusovaca u Španjolskoj. Podržao je [[Terezija Avilska|sv. Tereziju Avilsku]] u njenom radu na reformi ženske grane [[karmelićani|karmelićanskog reda]]. Također je podržao i [[Ivan od Boga|sv. Ivana od Boga]], kada je osnivao ovaj osnivao redovničku zajednicu za pomoć u [[bolnica]]ma.

Hildegard iz Bingena bila je moćna žena za srednjevjekovno vrijeme. Komunicirala je s [[papa]]ma kao što je [[Anastazije IV.]], državnicima kao [[Abbot Suger]], njemačkim vladarima kao što je [[Fridrik I. Barbarossa]] i poglavarima [[samostan]]a kao što je bio [[Sveti Bernard]]. Oni su često molili za njene [[molitva|molitve]] za koje se smatralo da su vrlo efektivne, ili su je pitali za mišljenje. Često je putovala, držeći javne govore, što je bilo gotovo nezamislivo za ženu u to doba.

== Reforma Rimske kurije ==

Papa je započeo reformu [[Rimska kurija|Rimske kurije]], kada je spojio četiri postojeća Papinska vijeća u dva u ožujku [[2006.]] godine. Papinsko vijeće za migrante spojio je s [[Papinsko vijeće za pravdu i mir|Papinskim vijećem za pravdu i mir]] na čelu s kardinalom [[Renato Martino|Renatom Martinom]]. [[Kardinal]] [[Paul Poupard]], koji je vodio Papinsko vijeće za kulturu, dobio je zadatak voditi i Papinsko vijeće za međureligijski dijalog, iako oba vijeća imaju odvojene dužnosnike i posebno osoblje, a njihov status i nadležnosti ostali su nepromijenjeni. U svibnju [[2007.]], odlučeno je da će Papinsko vijeće za međureligijski dijalog opet postati posebno tijelo pod drugim predsjednikom. U lipnju [[2010.]], Benedikt je osnovao novo Papinsko vijeće za promicanje nove evangelizacije. Nadbiskupom Salvatore Fisichella postao je prvi predsjednik.

== Učenja ==
[[Datoteka:Pope Benedictus XVI january,20 2006 (20).JPG|230px|lijevo|mini|Papa u siječnju 2006. godine.]]
Jedna od glavnih uloga Benedikta XVI. kao pape je učiti o katoličkoj vjeri i naći rješenja aktualnih probleme vezanih za vjeru. Tu je ulogu imao i kao bivši pročelnik Kongregacije za nauk vjere. Papa se zalagao za obranu ljudskog života u svakom trenutku, zaštitu svih prava osoba i obitelji, izgradnju pravednog i solidarnog svijeta, poštivanje stvorenoga, međukulturni i međureligijski dijalog.&lt;ref name=&quot;klix.ba&quot;&gt;http://www.klix.ba/vijesti/svijet/medjukulturni-i-medjureligijski-dijalog-je-prioritet/081210019 Preuzeto 24. veljače 2013.&lt;/ref&gt;

&quot;Prijateljstvo s Isusom Kristom&quot; je česta tema njegovog propovijedanja.&lt;ref&gt;http://www.ewtn.com/library/PAPALDOC/B16CLERO.HTM Preuzeto 21. veljače 2013.&lt;/ref&gt; Naglasio je, da o ovom intimnom [[prijateljstvo|prijateljstvu]], &quot;sve ovisi&quot;.&lt;ref name=&quot;zenit.org&quot;&gt;http://www.zenit.org/en/articles/benedict-xvi-s-book-a-pastoral-work {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131213211331/http://www.zenit.org/en/articles/benedict-xvi-s-book-a-pastoral-work |date=2013-12-13 }} Preuzeto 21. veljače 2013.&lt;/ref&gt; Također je rekao, da smo svi pozvani da se otvorimo tom prijateljstvu s [[Bog]]om ... govoriti mu kao prijatelju, jer [[Isus]] je jedini koji može učiniti [[svijet]] i dobrim i sretnim.&lt;ref&gt;http://www.ewtn.com/library/curia/cdfjosma.htm Preuzeto 21. veljače 2013.&lt;/ref&gt; U svojoj knjizi „Isus iz Nazareta“, naglasio je, da je njegova glavna svrha &quot;pomoći rastu živog odnosa&quot; s Isusom Kristom.&lt;ref name=&quot;zenit.org&quot;/&gt;

''[[Sacramentum caritatis]]'' ([[hrvatski|hrv.]] “Sakrament ljubavi“) je apostolski nagovor, koji ima &quot;bogatstvo i raznolikost razmišljanja i prijedloga koji su se dogodili na redovitoj Glavnoj skupštini Biskupske sinode &quot; koja je održana [[2006.]] godine.&lt;ref&gt;http://www.nytimes.com/2009/07/08/world/europe/08pope.html?_r=0 Preuzeto 22. veljače 2013.&lt;/ref&gt;

Dana [[7. srpnja]] [[2007.]] papa Benedikt XVI. objavio je “Motu proprio Summorum Pontificum“, na zahtjev vjernika. Time se olakšava služenje sv. mise na [[latinski|latinskom jeziku]] prema [[misal]]u iz [[1962.]] (poznatija kao [[tridentska misa]]). Grupe vjernika, koje su željele takvu vrstu sv. mise, trebale su dozvolu [[biskup]]a, a po novome dovoljno je dopuštenje mjesnog [[župnik]]a.&lt;ref&gt;http://allafrica.com/stories/200707101009.html Preuzeto 23. veljače 2013.&lt;/ref&gt; „Summorum Pontificum“ govori, da svećenici trebaju dozvoliti služenje tridentske mise na zahtjev vjernika i omogućuje se svećenicima, da organiziraju takve mise, na kojima vjernici mogu sudjelovati ako žele.

Osudio je pretjerani [[konzumerizam]], pogotovo među [[mladi]]ma. On je izrekao u prosincu 2007., da su [[adolescent]]i, mladež, pa čak i [[djeca]], žrtve i prevareni od strane beskrupuloznih [[odrasli]]h, koji lažu sebe i njih, uvlačeći ih u odaje konzumerizma, te se čak i tijelo pretvara u objekt.&lt;ref&gt;http://www.catholicnewsagency.com/news/children_in_consumerist_societies_risk_losing_hope_says_pope_benedict/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130729011949/http://www.catholicnewsagency.com/news/children_in_consumerist_societies_risk_losing_hope_says_pope_benedict/ |date=2013-07-29 }} Preuzeto 23. veljače 2013.&lt;/ref&gt;

Crkveni dokument Dignitas Personae iz [[2008.]] godine ponavlja protivljenje kontracepciji, uključujući i novije metode poput kondoma za žene i kontacepcijskih pilula za jutro poslije.

Papa Benedikt XVI. u [[2009.]] godini je izjavio, da korištenje kondoma nije rješenje za suzbijanje [[AIDS]]-a, nego još pogoršava postojeće stanje.&lt;ref&gt;http://www.sbs.com.au/news/article/1012144/Condoms-%27not-the-answer-to-AIDS%27:-Pope {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130618074844/http://www.sbs.com.au/news/article/1012144/Condoms-'not-the-answer-to-AIDS':-Pope |date=2013-06-18 }} Preuzeto 22. veljače 2013.&lt;/ref&gt;

=== Diktatura relativizma ===
[[Datoteka:BentoXVI-51-11052007 (frag).jpg|230px|desno|mini|Papa Benedikt XVI. slavi [[Misa|sv. misu]] u [[Brazil]]u 2007.]]
Papa smatra [[diktatura relativizma|diktaturu relativizma]] kao jedan od glavnih izazova za [[Katolička Crkva|Crkvu]] i [[čovječanstvo]]. Riječ je o sukobu između dvaju pogleda na svijet: onoga koji vjeruje u postojanje načela i nepromjenjivih vrjednota, koje je Bog upisao u ljudsku narav, te onoga koji drži da ne postoji ništa čvrsto i trajno, nego da je sve relativno s obzirom na [[vrijeme]], mjesta i okolnosti. Ako ne postoje apsolutne vrjednote i objektivna prava, ljudski se [[život]] svodi na grozničavu potragu za užitcima te na egoistično zadovoljavanje [[instinkt|instinkata]] i subjektivnih &quot;potreba&quot;, prozvanih nova &quot;prava&quot;. [[Volja]] za moći pojedinca i skupina postaje jedini [[zakon]] društva te se uspostavlja, kako tvrdi Benedikt XVI., &quot;diktatura relativizma koji ništa ne priznaje kao konačno i koji kao posljednje mjerilo ostavlja samo vlastiti ja i svoje želje&quot;.&lt;ref&gt;http://verbum.hr/knjige/diktatura-relativizma-145/ Preuzeto 21. veljače 2013.&lt;/ref&gt; Ono što Papa na poseban način želi istaknuti je to, da relativizam nije više samo jedan lokalni problem ili možda jedan parcijalni problem koji se tiče samo jednoga segmenta, jednoga dijela života, nego naprotiv, da je relativizam suvremenoga svijeta jedan problem koji je zahvatio sve pore života, sve situacije.&lt;ref&gt;http://www.djos.hr/site/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=581:tribina-qpapa-benedikt-xvi-o-istini-i-diktaturi-relativizmaq&amp;catid=34:vijesti&amp;Itemid=80 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140917020347/http://www.djos.hr/site/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=581:tribina-qpapa-benedikt-xvi-o-istini-i-diktaturi-relativizmaq&amp;catid=34:vijesti&amp;Itemid=80 |date=2014-09-17 }} Preuzeto 21. veljače 2013.&lt;/ref&gt; Papa predlaže: &quot;Mi vjernici, Crkva, posjedujemo živu [[istina|istinu]], utjelovljenu Istinu Isusa Krista. Tko se s njim susreće nema razloga onda uopće razmišljati o relativističkoj postavci i poimanju, nego dapače, zna da smo pozvani navješćivati kako bismo drugima otkrili puninu istine i onda dali radost života i tako društvo i u [[politika|politici]], [[filozofija|filozofiji]], [[znanost]]i, [[ekonomija|ekonomiji]], u svim drugim segmentima, i u [[moral]]u, osposobili ovim novim dahom Kristovim da društvo može živjeti istinsku puninu [[radost]]i i života koje je donio Gospodin Isus.&lt;ref&gt;http://www.ika.hr/index.php?prikaz=vijest&amp;ID=132247 Preuzeto 21. veljače 2013.&lt;/ref&gt;

Papa je u govoru u [[Rim]]u, [[6. lipnja]] [[2005.]] godine, rekao kako su danas prisutni razni oblici povrede [[brak]]a poput suživota nevječanih parova (koji godinama žive kao da su u braku, a nikada se nisu vjenčali), poput zajedničkog života zaručnika prije braka (brak na pokus), istospolnih zajednica i sl. Papa smatra, da to nisu djela istinske [[sloboda|slobode]], već prije izrazi anarhijske slobode. Također, Papa ističe kako je suprotno ljudskoj [[ljubav]]i i dubokom pozivu [[muškarac|muškarca]] i [[žena|žene]], da se spriječava [[rađanje]] [[djeca|djece]] u braku ([[Katolički pogled na kontracepciju|kontracepcijom]]) ili još gore, da se ugrožava novi začeti život ([[pobačaj]]em).&lt;ref&gt;http://archive.newsmax.com/archives/articles/2005/6/6/144634.shtml {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120609135145/http://archive.newsmax.com/archives/articles/2005/6/6/144634.shtml |date=2012-06-09 }} Preuzeto 22. veljače 2013.&lt;/ref&gt;

=== Enciklike ===
[[Datoteka:BentoXVI-27-10052007.jpg|200px|lijevo|mini|Papa tijekom posjeta [[São Paulo|São Paulu]] 2007.]]
Papa Benedikt XVI. napisao je tri enciklike: „[[Deus caritas est]]“ ([[hrvatski|hrv.]] „Bog je ljubav“), „[[Spe Salvi]]“ (hrv. „U nadi spašeni“) i „[[Caritas in veritate]]“ (hrv. &quot;Ljubav u istini&quot;).

U svojoj prvoj enciklici „Deus Caritas Est“, [[Papa]] razmišlja o odnosu između svjetovnog i kršćanskog shvaćanja [[ljubav]]i, potiče na aktivnije svjedočenje kršćana u društvu, prije svega promicanjem društvene pravde. Papa preuzima temu iz [[Prva Ivanova poslanica|Prve Ivanove poslanice]] (14,6): »Bog je ljubav, i tko u ljubavi ostaje, u Bogu ostaje, i Bog u njemu«, i obrađuje ju u dva dijela. U prvom dijelu enciklike Papa [[filozofija|filozofski]], [[filologija|filološki]] i [[teologija|teološki]] obrađuje pojam «ljubav» te polazeći od starogrčkog pojma «[[eros]]», koji označava poglavito tjelesnu ljubav, analizira različite oblike ljudske ljubavi. Svoje razmatranje uzdiže na koncu do nadnaravne ljubavi između [[Bog]]a i čovjeka. U drugom dijelu enciklike Papa naglašava, da Crkva treba izvršavati zapovijed ljubavi koju je dobila od svog Učitelja, [[Isus|Isusa Krista]]. Ona to čini preko karitativne djelatnosti, započete još u prvim stoljećima svog postojanja u obliku službe pomaganja potrebitima koja se zvala «diakonia». Nakon ukazivanja na neka pogrešna shvaćanja karitativnog rada Crkve tijekom [[povijest]]i, u okviru čega podsjeća na dugu i plodnu tradiciju [[Socijalni nauk Katoličke Crkve|socijalnog nauka Crkve]], Papa pojašnjava što bi on uistinu trebao biti, te encikliku završava poticajem na [[molitva|molitvu]] kojom karitativni rad treba biti nadahnut i hranjen.

Druga enciklika „Spe Salvi“, o [[krepost]]i [[nada|nade]], objavljena je [[30. studenog]] [[2007.]]&lt;ref&gt;http://www.catholic.org/international/international_story.php?id=26059 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121011153026/http://www.catholic.org/international/international_story.php?id=26059 |date=2012-10-11 }} Preuzeto 18. veljače 2013.&lt;/ref&gt; U uvodu Papa izlaže da &quot;nam je Otkupljenje, naime, dano u smislu da nam je dana nada, pouzdana nada, zahvaljujući kojoj se možemo lakše nositi sa sadašnjošću: sadašnji trenutak, ma koliko težak bio, može se živjeti i prihvatiti ako vodi ka nekom cilju, ako u taj cilj možemo biti sigurni i ako je taj cilj tako velik da opravdava trud koji je uožen u prijeđeni put.&quot;&lt;ref&gt;http://verbum.hr/knjige/spe-salvi-u-nadi-spaseni-%28d-149%29-1190/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120512231209/http://verbum.hr/knjige/spe-salvi-u-nadi-spaseni-(d-149)-1190/ |date=2012-05-12 }} Preuzeto 18. veljače 2013.&lt;/ref&gt;

Treća enciklika pod nazivom „Caritas in veritate“ potpisana je [[29. lipnja]] [[2009.]] (blagdan [[sveti Petar|sv. Petra]] i [[Sveti Pavao|Pavla]]) i objavljena [[7. srpnja]] [[2009.]]&lt;ref&gt;http://www.nytimes.com/2009/07/08/world/europe/08pope.html?_r=0 Preuzeto 18. veljače 2013.&lt;/ref&gt; U njoj, Papa nastavlja crkvena učenja o [[socijalna pravda|socijalnoj pravdi]]. Osudio je prevladavajući gospodarski sustav &quot;gdje su pogubne posljedice [[grijeh]]a evidentne&quot;, te je pozvao ljude, da otkriju [[Poslovna etika|etiku]] u [[poslovnim]] i [[ekonomija|ekonomskim]] odnosima. Papa u ovoj enciklici poziva sve odgovorne ljude u politici, gospodarstvu i financijskom sustavu, da poduzmu sve kako bi ljude zaštitili od dalekosežnih gospodarskih kataklizmi. Bolja je budućnost moguća samo ako svi odgovorni ponovno otkriju temeljne etičke vrijednosti na kojima je moguće graditi bolji [[svijet]]. U gospodarstvu [[profit]] ne smije biti jedini kriterij i cilj.&lt;ref&gt;http://verbum.hr/knjige/caritas-in-veritate-ljubav-u-istini-%28d-158%29-1144/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120513030305/http://verbum.hr/knjige/caritas-in-veritate-ljubav-u-istini-(d-158)-1144/ |date=2012-05-13 }} Preuzeto 18. veljače 2013.&lt;/ref&gt;

== Borba protiv seksualnog zlostavljanja ==

Do [[2001.]], godine, [[biskupija|biskupije]] su bile zadužene za rješavanje slučajeve seksualnih zlostavljanja unutar Crkve i za discipliniranje počinitelja. Godine [[2001.]] kardinal Ratzinger uvjerio je papu [[Ivan Pavao II.|Ivana Pavla II.]], da prebaci nadležnost na Kongregaciju za nauk vjere. Prema Johnu L. Allenu Jr., Joseph Ratzinger je u sljedećim godinama odlučio poraditi na tom problemu i rješavati slučajeve.&lt;ref&gt;http://ncronline.org/news/accountability/will-ratzingers-past-trump-benedicts-present Preuzeto 24. veljače 2013.&lt;/ref&gt; U ulozi prefekta Kongregacije za nauk vjere, &quot;vodio je važne promjene koje su napravljene u crkvenom zakonu, poput postroženja kazni, proširenja ovlasti i ukidanja zastare za djela seksualnog zlostavljanja.

Prema Charlesu J. Scicluni, koji je bio tužitelj u slučajevima seksualnog zlostavljanja, &quot;kardinal Ratzinger pokazao je veliku mudrost i čvrstoću u rukovanju tim slučajevima, također pokazao je veliku [[hrabrost]] u suočavanju s nekim od najtežih slučajeva, bez iznimke&quot;.&lt;ref&gt;http://www.catholicnews.sg/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=4151:promoter-of-justice-at-doctrine-of-faith-on-paedophilia&amp;catid=196:vis-vatican-information-service&amp;Itemid=127 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201111202104/http://www.catholicnews.sg/index.php?option=com_content |date=2020-11-11 }} Preuzeto 24. veljače 2013.&lt;/ref&gt;

Jedan od slučajeva, bila je istraga nad meksičkim svećenikom [[Marcial Maciel|Marcialom Macielom Degolladom]], osnivačem [[Kristovi legionari|Kristovih legionara]], koji je bio optužen za seksualno zlostavljanje. Kardinal Ratzinger zalagao se za njegovu kaznu, ali to nekoliko godina nije bilo moguće, jer su postojali otpori toj odluci. Kasnije je ipak zalaganjem Ratzingera otpušten iz svećeničke službe [[2006.]] godine.

U ožujku [[2010.]], Papa je poslao pastoralno pismo [[Katolička Crkva u Irskoj|katolicima u Irskoj]] u vezi slučajeva seksualnog zlostavljanja od strane katoličkih svećenika nad maloljetnicima, izražavajući žaljenje i obećavajući promjene u načinu rješavanja slučajeva zlostavljanja.&lt;ref&gt;http://www.vatican.va/holy_father/benedict_xvi/letters/2010/documents/hf_ben-xvi_let_20100319_church-ireland_en.html Preuzeto 24. veljače 2013.&lt;/ref&gt; Papa je prilikom posjeta [[Malta|Malti]] obećao, da će uvesti mjere koje bi zaštitile mlade ljude u [[budućnost]]i i privođenje pravdi svećenika koji su bili odgovorni za zlostavljanja.&lt;ref&gt;http://www.dailymail.co.uk/news/article-1267034/Pope-tears-expressing-shame-victims-priest-paedophile-Malta-visit.html Preuzeto 24. veljače 2013.&lt;/ref&gt;

U knjizi &quot;Svjetlo svijeta&quot;, papa je o zlostavljanjima rekao: &quot;posebno je težak [[grijeh]] kada netko tko zapravo ljudima treba pomoći da dođu do Boga, komu se povjeri [[dijete]], mlad čovjek, da bi našli Gospodina, takve osobe zlorabi i odvodi od Gospodina. Time vjera kao takva postaje nevjerodostojna, Crkva se više ne može uvjerljivo predstavljati kao Gospodinova navjestiteljica. Sve nas je to zaprepastilo i mene potresa kao i prije u dubini bića. No Gospodin nam je također rekao da će u [[pšenica|pšenici]] biti i [[kukolj]]a – ali da će [[sjeme]], njegovo sjeme, i dalje rasti. U to se uzdamo.&lt;ref&gt;http://www.bitno.net/vjera/ekskluzivno-sablazan-zlostavljanja-benedikt-xvi-otvoreno-o-zlu-u-crkvi/ Preuzeto 24. veljače 2013.&lt;/ref&gt;

== Znanstveni radovi ==
&quot;Benedikt XVI. je jedan od teologa koji zna [[kvantna fizika|kvantnu fiziku]]. Prije 45 godina Ratzinger je pisao znanstvene radove o interpetaciji kvantne fizike i to je povezao s teologijom. I baš se on bavi pitanjem koje je jedno od barijera u znanstvenoj spoznaji - da nema i nikad ne će biti putanje elektrona u atomu.&quot;Vjerojatno ti Talijani ne znaju za tu činjenicu u vezi Pape.&quot; (Osvrt akademika Paara na događaj aktualnog posjeta pape Benedikta XVI. rimskom sveučilištu [[La Sapienza]], izlaganje na temu odnosa vjere i egzaktne znanosti. Govor održan u Sveučilištu u Zadru 17. siječnja 2007.)&lt;ref name=&quot;Paar&quot;&gt;Iz krstionice. Akademik [[Vladimir Paar]] o odgodi Papina posjeta La Sapienzi: Neukusno i neozbiljno. [[Hrvatsko slovo]], str. 8, petak, 25. siječnja 2008. ([[IKA]])&lt;/ref&gt;

Ratzinger je objavio radove u kojima je citirao radove [[Niels Bohr|Nielsa Bohra]], [[Carl Friedrich von Weizsäcker|von Weizsäckera]] i drugih.&lt;ref name=&quot;Paar&quot;/&gt; Iz tih je radova vidljivo da razumije [[Heisenbergovo načelo neodređenosti|problem Heisenbergove relacije neodređenosti]] i problem gibanja u svijetu atoma.&lt;ref name=&quot;Paar&quot;/&gt;

== Putovanja ==
[[Datoteka:Foreign trips of Benedict XVI.png|400px|desno|mini|
{{legenda|#ffba01|Zemlje koje je pohodio Benedikt XVI.:}}
{|
| valign=&quot;top&quot; |
'''2005. godina:''' &lt;br&gt;
&amp;nbsp;{{ZD|NJE}} (18. − 21. kolovoza) &lt;br&gt;
'''2006. godina:''' &lt;br&gt;
&amp;nbsp;{{ZD|POLJ}} (25. − 28. svibnja) &lt;br&gt;
&amp;nbsp;{{ZD|ŠPA}} (8. − 9. srpnja) &lt;br&gt;
&amp;nbsp;{{ZD|NJE}} (9. − 14. rujna) &lt;br&gt;
&amp;nbsp;{{ZD|TUR}} (28. stud. − 1. prosinca) &lt;br&gt;
'''2007. godina:''' &lt;br&gt;
&amp;nbsp;{{ZD|BRA}} (9. − 13. svibnja) &lt;br&gt;
&amp;nbsp;{{ZD|AUT}} (7. − 9. rujna) &lt;br&gt;
'''2008. godina:''' &lt;br&gt;
&amp;nbsp;{{ZD|SAD}} (15. − 20. travnja) &lt;br&gt;
&amp;nbsp;{{ZD|AUS}} (13. − 21. srpnja) &lt;br&gt;
&amp;nbsp;{{ZD|FRA}} (12. − 15. rujna) &lt;br&gt;
'''2009. godina:''' &lt;br&gt;
&amp;nbsp;{{ZD|KAM}} (17. − 20. ožujka) &lt;br&gt;
&amp;nbsp;{{ZD|ANG}} (20. − 23. ožujka) &lt;br&gt;
&amp;nbsp;{{ZD|JOR}} (8. − 11. svibnja) &lt;br&gt;
&amp;nbsp;{{ZD|IZR}} (11. − 13. svibnja) &lt;br&gt;
&amp;nbsp;{{ZD|PAL}} (13. − 15. svibnja) &lt;br&gt;
&amp;nbsp;{{ZD|ČEŠ}} (26. − 28. rujna) &lt;br&gt;
| valign=&quot;top&quot; |
'''2010. godina:''' &lt;br&gt;
&amp;nbsp;{{ZD|MLT}} (17. − 18. travnja) &lt;br&gt;
&amp;nbsp;{{ZD|POR}} (11. − 14. svibnja) &lt;br&gt;
&amp;nbsp;{{ZD|CIP}} (4. − 6. lipnja) &lt;br&gt;
&amp;nbsp;{{ZD|UK}} [[UK]] (16. − 19. rujna) &lt;br&gt;
&amp;nbsp;{{ZD|ŠPA}} (6. − 7. studenog) &lt;br&gt;
'''2011. godina:''' &lt;br&gt;
&amp;nbsp;{{ZD|HRV}} (4. − 5. lipnja) &lt;br&gt;
&amp;nbsp;{{ZD|SMR}} (19. lipnja) &lt;br&gt;
&amp;nbsp;{{ZD|ŠPA}} (18. − 21. kolovoza) &lt;br&gt;
&amp;nbsp;{{ZD|NJE}} (22. − 25. rujna) &lt;br&gt;
&amp;nbsp;{{ZD|BEN}} (18. − 20. studenog) &lt;br&gt;
'''2012. godina:''' &lt;br&gt;
&amp;nbsp;{{ZD|MEX}} (23. − 26. ožujka) &lt;br&gt;
&amp;nbsp;{{ZD|KUB}} (26. − 29. ožujka) &lt;br&gt;
&amp;nbsp;{{ZD|LBN}} (14. − 16. rujna) &lt;br&gt;
|}
]]

Kao papa, Benedikt XVI. provodio je brojne apostolske aktivnosti, uključujući [[putovanja]] diljem [[svijet]]a te u [[Vatikan]]u.

Benedikt XVI. puno je putovao tijekom prve tri godine njegova papinstva. Osim putovanja po [[Italija|Italiji]], Papa je tada dvaput posjetio svoju [[domovina|domovinu]] [[Njemačka|Njemačku]], jedanput za [[Svjetski dan mladih]] u [[Köln]]u, a drugi put posjetio je gradove djetinjstva. Također je posjetio [[Poljska|Poljsku]] i [[Španjolska|Španjolsku]], gdje je oduševljeno primljen.&lt;ref&gt;http://www.time.com/time/world/article/0,8599,1211537,00.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111212124229/http://www.time.com/time/world/article/0,8599,1211537,00.html |date=2011-12-12 }} Preuzeto 18. veljače 2013.&lt;/ref&gt;

Njegov posjet [[Turska|Turskoj]], većinski [[musliman]]skoj naciji, u početku je bio u sjeni polemika o predavanju, koje je imao u [[Regensburg]]u. Njegov posjet pratili su nacionalistički i islamski prosvjednici&lt;ref&gt;http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2006/11/26/AR2006112600191.html Preuzeto 18. veljače 2013.&lt;/ref&gt; te je bio pod velikim mjerama sigurnosti. Međutim, putovanje je otišlo u dobrom smjeru i Papa je objavio zajedničku deklaraciju s ekumenskim [[patrijarh]]om Bartolomejem I. u pokušaju, da se počne liječiti jaz između [[Katolička Crkva|Katoličke]] i [[Pravoslavlje|Pravoslavne Crkve]].

Godine 2007. [[Papa]] je posjetio [[Brazil]], sudjelovao na Biskupskoj konferenciji i proglasio svetim fra Antonija Galvãoa. U lipnju je hodočastio u pastoralni posjet [[Asiz]]u, rodnom mjestu [[Sveti Franjo Asiški|sv. Franje]]. U rujnu iste godine, Papa je bio u trodnevnom posjetu [[Austrija|ustriji]], tijekom kojeg se pridružio glavnom [[rabin]]u Beča, Paulu Chaimu Eisenbergu, u obilježavanju spomena na 65,000 bečkih [[Židov]]a koji su poginuli u nacističkim logorima smrti.&lt;ref&gt;http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/6982878.stm Preuzeto 18. veljače 2013.&lt;/ref&gt; Tijekom boravka u Austriji, također je slavio [[Misa|sv. misu]] u [[marijansko svetište|marijanskom svetištu]] [[Mariazell]] i posjetio je [[samostan Heiligenkreuz]].

[[Datoteka:Benedictus XVI in Auschwitz-Birkenau1.jpg|230px|lijevo|mini|Papa u [[Auschwitz]]u 2006.]]

U travnju [[2008.]] Papa je imao svoj prvi posjet [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]]. Tijekom boravka u [[Washington]]u, Papa se obratio predstavnicima američkih katoličkih sveučilišta, sastao se s čelnicima ostalih svjetskih [[religija]] i slavio sv. misu na [[stadion]]u s 47.000 ljudi.&lt;ref&gt;http://www.bloomberg.com/apps/news?pid=newsarchive&amp;sid=a4XCdKnx9gfw Preuzeto 18. veljače 2013.&lt;/ref&gt; Papa se također privatno sastao sa žrtvama seksualnog zlostavljanja od strane [[svećenik]]a. U [[New York]]u se obratio [[Opća skupština Ujedinjenih naroda|Općoj skupštini UN]]. U New Yorku je slavio sv. misu u [[Katedrala sv. Patrika u New Yorku|katedrali sv. Patrika]], susreo se s [[djeca|djecom]] s posebnim potrebama i njihovim [[obitelj]]ima, te imao susret s 25.000 katoličke mladeži. Na zadnji dan posjeta, posjetio je [[Svjetski trgovački centar]] i održao misu na stadionu Yankee-a.

U srpnju [[2008.]] Papa je otputovao u [[Australija|Australiju]], da prisustvuje [[Svjetski dan mladih|Svjetskom danu mladih]] u [[Sydney]]u. Dana 19. srpnja, u katedrali sv. Marije ispričao se za zlostavljanja djece, od strane australskih svećenika. Dana 13. rujna [[2008.]] slavio je sv. misu na otvorenom u [[Pariz]]u pred 250,000 ljudi, te je osudio moderni materijalizam - poklepu za novcem, imetkom i moći kao današnju kugu, uspoređujući je s poganstvom.&lt;ref&gt;http://www.huliq.com/3257/68370/pope-condemns-materialism-pagan Preuzeto 18. veljače 2013.&lt;/ref&gt;

Godine 2009., posjetio je [[Afrika|Afriku]] ([[Kamerun]] i [[Angola|Angolu]]) prvi put kao papa. Tijekom svog posjeta, on je predložio, da se promijeni seksualno ponašanje kao rezultat širenja [[AIDS]]-a, i pozvao katolike, da se odopru čarobnjaštvu. Posjetio je [[Bliski istok]] ([[Jordan]], [[Izrael]] i [[Palestina|Palestinu]]) u svibnju 2009.

U rujnu [[2009.]] imao je vrlo sadržajan posjet [[UK|Ujedinjenom Kraljestvu]]. Benedikt XVI. kao prvi papa stupio u [[Westminsterska opatija|Westminstersku opatiju]], a s poglavarom [[Anglikanci|Anglikanske Crkve]], [[canterbury]]jskim nadbiskupom [[Rowan Williams|Rowanom Wiliamsom]] molio je za [[jedinstvo kršćana]]. U homiliji mladima u Bellahouston parku u [[Glasgow]]u poručio: &quot;Potičem vas da živite [[život]] dostojan našeg Gospodina i vas samih. Mnogo se kušnji svaki dan pred vas stavlja – droge, novac, seks, pornografija, alkohol – a svijet vam govori da će vam one donijeti sreću, no ove su stvari razarajuće i razdjeljujuće. Ima samo jedna stvar koja traje: [[ljubav]] [[Isus|Isusa Krista]] za svakoga od vas ponaosob. Tražite ga, upoznajte ga i uzljubite ga i on će vas osloboditi od robovanja svjetlucavom, ali površnom postojanju koje vam često predlaže današnje [[društvo]]. Ostavite ono što je bezvrijedno i spoznajte svoje vlastito [[dostojanstvo]] djece Božje.&quot;

Papa Benedikt XVI. bio je par puta žrtva sigurnosnih propusta unutar Vatikana. Dana, [[6. lipnja]] [[2007.]] tijekom opće audijencije, jedan je mladi [[Nijemac]] (27) pokušao skočiti ispred otvorenog papinskog vozila. No, Papa ga vjerojatno nije ni stigao primijetiti, jer je iste sekunde na mladića skočilo najmanje 8 pripadnika službe sigurnosti. Iako je uhićen i odveden u policiju, mladićevi motivi nisu otkriveni, no po svemu sudeći nije bila riječ o terorističkom napadu.&lt;ref&gt;http://svijetosiguranja.hr/hr/clanak/2011/6/papa-na-kotacima,180,5637.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140714122204/http://svijetosiguranja.hr/hr/clanak/2011/6/papa-na-kotacima,180,5637.html |date=2014-07-14 }} Preuzeto 18. veljače 2013.&lt;/ref&gt; Dana, [[24. prosinca]] [[2009.]], dok je Papa išao prema [[oltar]]u, kako bi proslavio [[polnoćka|polnoćku]] u bazilici svetog Petra, 25. godišnja djevojka preskočila je ogradu i skočila je na Papu, koji je pao na tlo. Papa se ustao i nastavio ići prema oltaru. Pri Papinom padu, pao je i kardinal [[Roger Etchegaray]], 87, godišnji prodekan Kardinalskog zbora i pretrpio [[fraktura kuka|frakturu kuka]]. Talijanska policija izvijestila je, da je ista žena i ranije pokušala prići Papi na prethodnoj sv. misi za [[Badnjak]], ali je bila spriječena.&lt;ref&gt;http://usatoday30.usatoday.com/news/religion/2009-12-24-pope-christmas-mass_N.htm Preuzeto 18. veljače 2013.&lt;/ref&gt; U svojoj [[propovijed]]i, papa je oprostio djevojci i pozvao svijet, da se &quot;probudi&quot; iz sebičnosti i sitničarija i nađe vremena za [[Bog]]a i duhovna pitanja.

Od 17. do 18. travnja [[2010.]], Papa je bio na apostolskom putovanju na [[Malta|Malti]]. Nakon sastanaka s raznim dostojanstvenicima prvog dana na otoku, 50,000 ljudi okupilo se na papinskoj misi u [[Floriana|Floriani]], za vrijeme koje je padala lagana [[kiša]]. Papa se također sastao s malteškom mladeži u [[Valletta|Valletti]], gdje se okupilo oko 10,000 [[mladi]]h. Tijekom svog posjeta, Papa je ganut do suza, izrazio žaljenje za sramotne slučajeve zlostavljanja na Malti, tijekom 20-ak minuta susreta sa žrtvama.&lt;ref&gt;http://www.dailymail.co.uk/news/article-1267034/Pope-tears-expressing-shame-victims-priest-paedophile-Malta-visit.html Preuzeto 18. veljače 2013.&lt;/ref&gt;

Posljedna država koju je posjetio od 14. do 16. rujna [[2012.]] bio je [[Libanon]]. Ovaj posjet bio je među najsloženijima po pitanju sigurnosti zbog lokalnih radikalnih skupina i [[Građanski rat u Siriji|građanskog rata]] u susjednoj [[Sirija|Siriji]], a uz libanonsku vojsku i snage sigurnosti Svetog Oca osiguravalo je i više stotina pripadnika šijitskog [[Hezbolah]]a&lt;ref name=&quot;vec453063&quot;&gt;http://www.vecernji.hr/vijesti/papu-benedikta-xvi-pozdravio-hezbollah-clanak-453063 Preuzeto 5. ožujka 2013.&lt;/ref&gt;. Papa je u Libanonu posjetio četiri libanonska patrijarhata, predstavnike kršćanskih nekatoličkih vjeroispovijesti, te muslimanskih zajednica [[Šijiti|šijita]], [[Alaviti|alavita]], [[Suniti|sunita]] i [[Druzi|Druza]]&lt;ref name=&quot;vec453063&quot;/&gt;.

=== U Hrvatskoj ===
[[Datoteka:Papa zag.jpg|230px|desno|mini|[[Papa]] [[Benedikt XVI.]] u [[Zračna luka Zagreb|Zračnoj luci Zagreb]].]]
Boravio je u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] od [[6. studenog|6.]] do [[8. studenog]] [[2001.]] godine, kad je kao pročelnik [[Kongregacija za nauk vjere|Kongregacije za nauk vjere]] stigao na znanstveni skup kojim je obilježena 20. obljetnica smrti [[kardinal]]a [[Franjo Šeper|Franje Šepera]].&lt;ref&gt;http://www.glas-koncila.hr/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=158&amp;Itemid=164 Preuzeto 19. veljače 2013.&lt;/ref&gt; Hrvatski kardinal Franjo Šeper bio je prethodnik Benedikta XVI. na mjestu pročelnika Kongregacije za nauk vjere. Kardinal Ratzinger boravio je u Hrvatskoj 3 dana u pratnji tajnika [[Tarcisio Bertone|Tarcisija Bertonea]]. Predvodio je [[Misa|sv. misu]] u [[zagrebačka katedrala|zagrebačkoj katedrali]], susreo se s hrvatskim [[biskup]]ima i hodočastio u [[Hrvatsko nacionalno svetište Majke Božje Bistričke]] u [[Marija Bistrica|Mariji Bistrici]].

Kao papa posjetio je Hrvatsku [[4. lipnja|4.]] i [[5. lipnja]] [[2011.]] godine, pod geslom &quot;Zajedno u [[Krist]]u&quot;. Prilikom dolaska u [[Zračna luka Zagreb|Zračnu luku Zagreb]], Papa je u svom prvom govoru tijekom svečanosti dobrodošlice u nazočnosti najviših predstavnika Crkve i države, prisjetio se i triju pastoralnih posjeta blaženoga [[Ivan Pavao II.|Ivana Pavla II.]] Hrvatskoj te zahvalio Gospodinu za dugu povijest [[vjernost]]i, koja povezuje Hrvatsku sa [[Sveta Stolica|Svetom Stolicom]].&lt;ref&gt;http://papa.glas-koncila.hr/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=16&amp;Itemid=17 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130129113655/http://papa.glas-koncila.hr/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=16&amp;Itemid=17 |date=2013-01-29 }} Preuzeto 20. veljače 2013.&lt;/ref&gt; Papa se susreo s hrvatskim predsjednikom dr. [[Ivo Josipović|Ivom Josipovićem]] u [[Ured predsjednika Republike Hrvatske|Uredu predsjednika]] na [[Pantovčak]]u te s premijerkom [[Jadranka Kosor|Jadrankom Kosor]] u [[Apostolska nuncijatura u Zagrebu|Apostolskoj nuncijaturi u Zagrebu]].

[[Datoteka:Pope Benedict XVI HNK 1 04062011.JPG|200px|lijevo|mini|Papa Benedikt XVI. napušta zgradu [[HNK Zagreb|Hrvatskog narodnog kazališta]] u [[Zagreb]]u.]]
U [[HNK Zagreb|HNK]]-u, Papa se susreo s osobama iz javnog života, kulture, [[znanost]]i, politike, gospodarstva i [[šport]]a, s predstavnicima vjerskih zajednica te s članovima [[diplomat]]skog zbora.&lt;ref&gt;http://papa.glas-koncila.hr/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=17&amp;Itemid=18 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130129113644/http://papa.glas-koncila.hr/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=17&amp;Itemid=18 |date=2013-01-29 }} Preuzeto 20. veljače 2013.&lt;/ref&gt; Glavni događaj prvoga dana Apostolskog posjeta Pape bilo je bdjenje s [[mladi]]ma na [[Trg bana Jelačića|Trgu bana Jelačića]] u Zagrebu. Papa je mladima među ostalim poručio: &quot;Mladost je vrijeme koje Gospodin daruje da biste mogli otkriti značenje postojanja, vrijeme velikih obzora, snažno življenih [[osjećaj]]a, ali i strahova zbog zahtjevnih i trajnih odluka, teškoća u [[učenje|učenju]] i [[rad]]u, pitanja o otajstvu boli i trpljenja. Ali i više od toga, to divno vrijeme [[život]]a u sebi nosi duboku čežnju, koja ne poništava sve ostalo, nego ga uzdiže kako bi mu dala puninu.&quot;&lt;ref&gt;http://www.glas-koncila.hr/portal.html?catID=&amp;conID=21905&amp;act=view {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305210827/http://www.glas-koncila.hr/portal.html?catID=&amp;conID=21905&amp;act=view |date=2016-03-05 }} Preuzeto 20. veljače 2013.&lt;/ref&gt;

Drugog dana Apostolskog posjeta, bilo je [[Misa|euharistijsko slavlje]] povodom Prvoga nacionalnog susreta hrvatskih katoličkih [[obitelj]]i na zagrebačkom [[hipodrom]]u. Primijetivši kako je obitelj danas, kada se širi [[sekularizacija]] koja [[Bog]]a života gura na rub te donosi rastuću razjedinjenost obitelji, suočena s teškoćama i prijetnjama, Sveti Otac je pozvao obitelji da se trajno obvežu učiti djecu moliti, da ih približe [[sakrament]]ima i čitaju zajedno [[Sveto pismo]], riječju da budu &quot;poput male Dvorane posljednje večere, poput one [[Sveta Marija|Marijine]] i učenika, u kojoj se živi [[jedinstvo]], zajedništvo, [[molitva]]&quot;.&lt;ref&gt;http://www.glas-koncila.hr/portal.html?catID=2&amp;conID=21911&amp;act=view {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141012062830/http://www.glas-koncila.hr/portal.html?catID=2&amp;conID=21911&amp;act=view |date=2014-10-12 }} Preuzeto 20. veljače 2013.&lt;/ref&gt; Mladima je poručio, da ne popuštaju sekulariziranom [[mentalitet]]u koji nudi suživot kao pripravu ili čak kao zamjenu za [[brak]].&lt;ref&gt;http://papa.glas-koncila.hr/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=19&amp;Itemid=20 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130911055053/http://papa.glas-koncila.hr/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=19&amp;Itemid=20 |date=2013-09-11 }} Preuzeto 20. veljače 2013.&lt;/ref&gt; Papa se susreo s predstavnicima duhovnih zvanja ([[biskup]]i, [[svećenik|svećenici]], [[redovnik|redovnici]], redovnice, [[bogoslov]]i i [[sjemenište|sjemeništarci]]) na [[molitva večernje|molitvi večernje]] u [[zagrebačka katedrala|zagrebačkoj katedrali]] istoga dana. Posebno je pohvalio [[Alojzije Stepinac|blaženoga Alojzija Stepinca]] kao &quot;neustrašivoga pastira, primjera apostolskog žara i kršćanske čvrstoće, čiji herojski život još i danas prosvjetljava vjernike hrvatskih biskupija, podržavajući ih u vjeri i crkvenom životu.&quot;&lt;ref&gt;http://papa.glas-koncila.hr/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=20&amp;Itemid=21 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130129113705/http://papa.glas-koncila.hr/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=20&amp;Itemid=21 |date=2013-01-29 }} Preuzeto 20. veljače 2013.&lt;/ref&gt; Nakon toga, završio je svoj Apostolski posjet Hrvatskoj, odletjevši iz zagrebačke Zračne luke prema [[Rim]]u. Prema ravnatelju Tiskovnog ureda Svete Stolice o. [[Federico Lombardi|Federicu Lombardiju]], na bdjenju je, sudjelovalo oko 50.000 vjernika, njih 30.000 na Trgu, a ostali pred katedralom i u obližnjim ulicama, a na misi na hipodromu sudjelovalo je više od 400.000 vjernika.&lt;ref&gt;http://www.glas-koncila.hr/portal.html?catID=&amp;conID=21918&amp;act=view {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141012092909/http://www.glas-koncila.hr/portal.html?catID=&amp;conID=21918&amp;act=view |date=2014-10-12 }} Preuzeto 20. veljače 2013.&lt;/ref&gt;

== Međureligijski dijalog ==
Papa Benedikt XVI. bio je otvoren za međureligijski dijalog te je nastojao poboljšati odnose tijekom svog [[pontifikat]]a. U prosincu [[2008.]] godine izjavio je: &quot;Međukulturni i međureligijski dijalog je prioritet, ali se ne smije popustiti [[relativizam|relativizmu]] i [[sinkretizam|sinkretizmu]]. Kršćani su uvijek spremni promicati međukulturni i međureligijski dijalog, u svrhu poticanja suradnje u temama od obostrane koristi, poput dostojanstva ljudske osobe, traženja [[opće dobro|općeg dobra]], izgradnje [[mir]]a i razvoja. &quot;&lt;ref name=&quot;klix.ba&quot;/&gt; Tijekom posjeta [[SAD]]-u, Papa je posjetio jednu židovsku [[sinagoga|sinagogu]] u [[New York]]u, susreo se u [[Washington]]u s oko 200 predstavnika drugih [[religija]], kršćana i nekršćana. Muslimanima je Papa rekao da međureligijski dijalog &quot;cilja na nešto više od običnoga pristanka da uznapreduje mir&quot;. Najveći cilj [[dijalog]]a jest &quot;otkriti istinu&quot; i držati &quot;u [[srce|srcu]] svih ljudi budnima bitna i najdublja pitanja&quot;.&lt;ref&gt;http://www.cnak.ba/index.php?opt=21&amp;id=241 Preuzeto 24. veljače 2013.&lt;/ref&gt; Susreti sa [[Židovi]]ma i [[muslimani]]ma bili su središnji događaji drugog dana posjete [[Izrael]]u pape Benedikta XVI. u svibnju 2009. godine. Prilikom posjete [[Libanon]]u [[2012.]] godine osudio je [[Vjerski fundamentalizam|fundamentalizam]] kao falsifikaciju vjere i istaknuo da je stvaranje [[mir]]a zadaća svih religija. Pohvalio je vjerski suživot u zemlji kao primjer za [[Bliski istok]] i ostali [[svijet]], navodeći da &quot;Libanon pokazuje cijelome svijetu da unutar jedne nacije mogu surađivati razne crkve, kao i svi dijelovi Katoličke crkve u zajedničkoj bratskoj sprezi s ostalim kršćanima i braćom drugih religija&quot;&lt;ref name=&quot;vec453063&quot;/&gt;.

== Odreknuće ==
[[Datoteka:Tiara Benedict XVI.JPG|230px|desno|mini|[[Tijara]] koju je dobio na poklon 2011. od skupine njemačkih katolika.]]
Papa Benedikt XVI. najavio je svoj dobrovoljni odlazak s mjesta pape [[11. veljače]] [[2013.]] Tada je izjavio: &quot;Duboko svjestan težine toga čina, u punoj [[sloboda|slobodi]], izjavljujem da se odričem službe Rimskog biskupa, nasljednika [[sveti Petar|svetog Petra]], koju su mi [[19. travnja]] [[2005.]] povjerili [[kardinal]]i, tako da će od [[28. veljače]] 2013., od 20 sati, stolica svetog Petra biti upražnjena (sede vacante) i trebat će se sazvati – od strane onih kojima je to zadaća – [[konklava|konklave]] za izbor novog pape&quot;&lt;ref&gt;http://www.glas-koncila.hr/portal.html?catID=2&amp;conID=30549&amp;act=view {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140714222121/http://www.glas-koncila.hr/portal.html?catID=2&amp;conID=30549&amp;act=view |date=2014-07-14 }} Preuzeto 25. veljače 2013.&lt;/ref&gt; Obrazložio je to riječima: &quot;Nakon što sam više puta pred [[Bog]]om preispitao svoju [[savjest]], došao sam do sigurnosti da mi moje snage, zbog poodmakle [[dob]]i, više ne dopuštaju vršiti na prikladan način papinsku službu&quot;.&lt;ref&gt;http://www.dnevnik.ba/novosti/bih/povla%C4%8Denje-pape-benedikta-xvi-je-%C4%8D-povijesne-te%C5%BEine {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130228094514/http://dnevnik.ba/novosti/bih/povla%C4%8Denje-pape-benedikta-xvi-je-%C4%8D-povijesne-te%C5%BEine |date=2013-02-28 }} Preuzeto 25. veljače 2013.&lt;/ref&gt;

Papa je u [[nedjelja|nedjelju]] [[24. veljače]] molio svoj posljednji [[Angelus]] s hodočasnicima okupljenima na [[Trg sv. Petra|Trgu sv. Petra]] u [[Vatikan]]u: &quot;Gospodin me zove da se 'uspnem na goru', da se još više posvetim [[molitva|molitvi]] i razmatranju. Ali to ne znači napustiti Crkvu, štoviše, ako to Bog traži od mene, to je upravo zato da joj mogu nastaviti služiti istim predanjem i ljubavlju kojom sam to činio do sada, ali na način koji više odgovara mojoj dobi i mojim snagama.&quot;&lt;ref&gt;http://www.glas-koncila.hr/portal.html?catID=2&amp;conID=30787&amp;act=view {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140714175046/http://www.glas-koncila.hr/portal.html?catID=2&amp;conID=30787&amp;act=view |date=2014-07-14 }} Preuzeto 25. veljače 2013.&lt;/ref&gt;

Dana [[27. veljače]] pred 200 000 vjernika održao je posljednju audijenciju na [[Trg svetog Petra|Trgu svetog Petra]] u [[Vatikan]]u. &quot;''Ne obnašam više službenu vlast upravljanja Crkvom, nego u službi molitve ostajem, tako reći, u dvorištu svetog Petra''&quot;, rekao je papa Benedikt XVI. u [[Kateheza|katehezi]] na posljednjoj općoj audijenciji u svom [[pontifikat]]u. ''&quot;Preuzimajući papinsku službu znao sam da me time Gospodin zauvijek obvezao. Svojom odlukom da se odreknem aktivnog vršenja te službe to se ne opoziva. Ne vraćam se u privatni život, u život putovanja, susreta, primanja, predavanja i drugo. Ne ostavljam križa, već ostajem na novi način uz Gospodina Raspetog. Ne obnašam više službenu vlast upravljanja Crkvom, nego u službi molitve ostajem, tako reći, u dvorištu svetog Petra''&quot;, istaknuo je Papa. Biranim se riječima zahvalio svima: kardinalima, svojim najbližim suradnicima, posebno spomenuvši državnog tajnika kardinala Tarcisija Bertonea, Državnom tajništvo i Rimskoj kuriji, Rimskoj biskupiji, biskupima i svećenicima i svim vjernicima te Diplomatskom zboru pri Svetoj Stolici.&lt;ref&gt;http://www.ika.hr/index.php?prikaz=vijest&amp;ID=148765 pristupljeno 27. veljače 2013.&lt;/ref&gt;
Papa je posebno pozdravio i [[Hrvati|hrvatske]] hodočasnike: &quot;''Srdačno pozdravljam sve hrvatske hodočasnike! Dragi prijatelji, hvala na vašoj ljubavi i blizini. Pod zaštitom Majke Marije, ostanimo povezani u molitvi i vjeri u Krista Uskrslog. Rado blagoslivljam vas i vaše obitelji. Hvaljen Isus i Marija!''&quot; rekao je Papa na hrvatskome jeziku. Na kraju je Papa predvodio molitvu &quot;Oče naš&quot; te blagoslovio sve okupljene.&lt;ref&gt;http://www.hrt.hr/index.php?id=vijesti-clanak&amp;tx_ttnews[tt_news]=203064&amp;tx_ttnews[backPid]=866&amp;cHash=bf5da7a33e{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} pristupljeno 27. veljače 2013.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://www.ika.hr/index.php?prikaz=vijest&amp;ID=148760 pristupljeno 27. veljače 2013.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://www.vecernji.hr/vijesti/papa-hrvatskom-hvala-vasoj-ljubavi-clanak-516384 pristupljeno 27. veljače 2013.&lt;/ref&gt; Benedikt XVI.  zadržao je svoje papinsko ime, a titula koju nosi je &quot;pontifex emeritus&quot;, odnosno počasni biskup Rima.

== Počasni doktorati ==
Papa Benedikt XVI. dobio je više počasnih [[doktorat]]a:

*[[1984.]] - Sveučilište St. Thomas ([[Saint Paul, Minnesota|St. Paul]], [[Minnesota]], [[SAD]])
*[[1986.]] - Pontifikalno katoličko sveučilište [[Peru]]a  
*[[1987.]] - Katoličko sveučilište Eichstätt-[[Ingolstadt]]
*[[1988.]] - Katoličko sveučilište u [[Lublin]]u u [[Poljska|Poljskoj]]
*[[1998.]] - Sveučilište [[Navarra]] ([[Pamplona]], [[Španjolska]])
*[[1999.]] - Slobodno  sveučilište Maria SS Assunta [[Rim]] (počasni doktorat prava)
*[[2000.]] - Sveučilište u [[Wroclaw]]u, Poljska; (počasni doktorat [[teologija|teologije]])
*[[2005.]] - Sveučilište Babes-Bolyai u [[Cluj-Napoca|Cluj-Napoci]] u [[Rumunjska|Rumunjskoj]]

== Počasni građanin ==
Papa Benedikt XVI. proglašen je počasnim građaninom više mjesta:

*[[1987.]] - [[Pentling]], kraj [[Regensburg]]a, njegovo glavno njemačko boravište
*[[1997.]] - [[Marktl]], rodno mjesto
*[[2005.]] - [[Traunstein]], mjesto u koje je išao u školu
*[[2006.]] - [[Altötting]]
*2006. - [[Regensburg]], u kojem je radio kao profesor
*[[2006.]] - [[Aschau na Innu]], tu je išao u školu 
*[[2007.]] - [[Tittmoning]], u kojem je proveo dio djetinjstva
*[[2008.]] - [[Brixen]], u koji je išao na odmor kao kardinal i papa
*[[2009.]] -  [[Mariazell]], [[marijansko svetište]] koje je posjetio kao papa 2007.
*2009. - [[Introd]] u [[Valle d'Aosta]], gdje je ljetovao kao papa
*[[2010.]] -  [[Freising]], gdje je studirao, bio zaređen za svećenika 1951., bio lektor i nadbiskup
*[[2011.]] - [[Natz-Schabs]] u [[Autonomna pokrajina Bocen|Južnom Tirolu]]; odakle potječu njegova baka i prabaka

== Izvori ==
{{Izvori|2}}

{{WProjekti
|commons        = Benedictus XVI
|commonshr      = Benedikt XVI.
|commonscat     = Benedictus XVI
|commonscathr   = Benedikt XVI.
|commonscat2    = Benedictus XVI in Croatia
|commonscathr2  = Benedikt XVI. u Hrvatskoj
|wikizvor       = Deus caritas est
|wikizvor_autor = 
|wječnik        = 
|wikiknjige     = 
|wikicitat      = Benedikt XVI.
}}

=== Vanjske veze ===
* [http://www.vatican.va Vatican.va], službene vatikanske stranice
* [http://www.vatican.va/holy_father/benedict_xvi/encyclicals/documents/hf_ben-xvi_enc_20051225_deus-caritas-est_en.html Deus Caritas Est]'' &amp;ndash; enciklika ''Bog je ljubav''
* ''[http://www.communio-icr.com/ratzinger.html International Catholic Review] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081222121547/http://www.communio-icr.com/ratzinger.html |date=2008-12-22 }}'' Kardinal Ratzinger - članci
* [http://www.glas-koncila.hr/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=143&amp;Itemid=148 Papa Benedikt XVI.] Glas Koncila
* [http://www.24sata.hr/svijet/puljic-bijeli-dim-nije-htio-izaci-nakon-izbora-benedikta-xvi-301469 Postupak izbora za papu na primjeru pape Benedikta XVI.]
{{Commonscat|Benedictus XVI}}

{{s-start}}
{{s-rel|ca}}
{{S-bef|before= [[Ivan Pavao II.|Ioannes Paulus II]]}}
{{S-ttl|title=[[Popis papa Rimokatoličke crkve|Papa]]|years= [[2005]] – [[2013]]}}
{{s-aft|after=[[Papa Franjo|Franciscus]]}}
{{s-end}}

{{Pape}}

{{Lifetime|1927|2022|Benedikt 016}}

[[Kategorija:Njemački kardinali|Ratzinger, Joseph]]
[[Kategorija:Pape]]</text>
      <sha1>s7y4bxyup89v2cjwv68at913p4g7udl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bertrand Russell</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2650</id>
    <revision>
      <id>42669168</id>
      <parentid>42586718</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T18:09:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42669168</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="42383" sha1="2e4ez5bs49zmv8ov7y1limlj2e80cqt" xml:space="preserve">{{Infokutija pisac
| ime =  [[Datoteka:Nobel prize medal.svg|22px]] Bertrand Russell
| slika = Bertrand Russell in 1936.jpg
| širina_slike  = 
| opis = Portret Bertranda Russella
| datum_rođenja = {{Birth date|1872|5|18|df=y}}
| mjesto_rođenja = {{flagicon|UK}} [[Trelleck]], [[Wales|WLS]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]|
| datum_smrti = {{nowrap|{{Death date and age|1970|2|2|1872|5|18|df=y}}}}
| mjesto_smrti = {{nowrap|{{flagicon|UK}} [[Penrhyndeudraeth]], [[Wales|WLS]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]}}|
| zanimanje = filozof, matematičar, logičar
| jezik = [[Engleski jezik|engleski]]
| nacionalnost = [[Englezi|Englez]]
| žanr = [[proza]]
| pokret = 
| znamenita_djela = &lt;div&gt;
*''[[Principia Mathematica]]'' (znanstveni rad, [[1910]]-[[1913|13.]])
*&quot;[[Why I Am Not a Christian]]&quot; (esej, [[1927.]])
*''[[A History of Western Philosophy and Its Connection with Political and Social Circumstances from the Earliest Times to the Present Day|A History of Western Philosophy]]'' (povijesno djelo, [[1945.]])&lt;/div&gt;
| nagrade = &lt;div&gt;
*[[De Morganova medalja]] (1932)
*[[Nobelova nagrada za književnost]] (1950)
*[[Nagrada Kalinga]] (1957)
*[[Jeruzalemska nagrada]] (1963)&lt;/div&gt;
| uticaj_od=
| utica_na = 
| alma_mater = [[Trinity College, Cambridge]]
| supružnik = [[Alys Pearsall Smith]] (razvod)&lt;br /&gt;[[Dora Black]] (razvod)&lt;br /&gt;[[Patricia Spence]] (razvod)&lt;br /&gt;[[Edith Finch]] (njegova smrt)
| potpis= Bertrand Russell signature.svg
}}
'''Bertrand Arthur William Russell, 3. grof Russell''' ([[Trelleck]], [[18. 5.|18. svibnja]] [[1872]] – [[Penrhyndeudraeth]], [[2. 2.|2. veljače]] [[1970]]) bio je [[Engleska|engleski]]&lt;ref&gt;Sidney Hook, &quot;Lord Russell i Sud za ratne zločine&quot;, ''Bertrand Russell: critical assessments'', Svezak 1., uredio A. D. Irvine, (New York 1999.) str. 178&lt;/ref&gt; [[filozof]], [[matematičar]], [[logika|logičar]], [[historija|povjesničar]] i društveni [[reformacija|reformator]].&lt;ref name=&quot;stanford&quot;&gt;Stanfordova Enciklopedija filozofije, [http://plato.stanford.edu/entries/russell/ &quot;Bertrand Russell&quot;], 1. svibnja 2003.&lt;/ref&gt;

Na Trinity Collegeu u Cambridgeu studirao je filozofiju i matematiku, gdje po završetku studija [[1895]]. počinje sveučilišnu karijeru, ali je [[1916]]. udaljen zbog borbene proturatne agitacije, a [[1918]]. je iz istog razloga zatvoren na šest mjeseci. Potomak je ugledne plemićke obitelji, ali ubrzo i sam stječe glas slobodnog mislioca, [[pacifizam|pacifista]], kritičara građanskog morala i borca za ljudsku jednakost. Politički se angažira na lijevom krilu laburističke stranke, ali na zastupničkim izborima [[1922]]. i [[1923]]. nema uspjeha. Od [[1938]]. do [[1944]]. predavao je na različitim sveučilištima u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u, a tek je [[1944]]. ponovno izabran za profesora na Trinity Collegeu. I nakon Drugog svjetskog rata nastavlja s političkim aktivnošću [[humanizam|humanista]]: bori se protiv ''&quot;ludila hladnog rata&quot;'', predsjedava Međunarodnom sudu za utvrđivanje ratnih zločina u Vijetnamu, pa je u 89. godini drugi put zatvoren kao vođa i sudionik antinuklearnih demonstracija.

Godine [[1950]]. dobio je [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelovu nagradu za književnost]]. Njegovo prvo filozofsko zanimanje vezano je uz matematički prikaz filozofije, a iz te faze proizašlo je monumentalno djelo ''&quot;Principia mathematica&quot;'' nastalo u suradnji s [[Alfred North Whitehead|A. N. Whiteheadom]], koje je obojici autora donijelo svjetsku slavu i postalo ishodište novog smjera u filozofiji i matematici. Već [[1901]]. istaknuo se kao briljantan [[logika|logičar]], uočivši paradoks koji je proizlazio iz petog aksioma [[Gottlob Frege|Fregeove]] logičke analize [[aritmetika|aritmetike]] ('''''[[Raselov paradoks|Russellov paradoks]]'''''). U svojoj konkretnoj društvenoj borbi decidirani je kritičar svake dominacije, proizlazila ona iz vlasništva, države ili iz međurasnih i međuspolnih odnosa.

== Biografija ==
=== Porijeklo ===
[[Datoteka:John Russell Viscount Amberley.jpg|thumb|220px|[[John Russell, vikont Alderley|John Russell]], Bertrandov otac, izvršio je velik utjecaj na liberalne ideje svoga sina.]]
Bertrand Russell je rođen [[18. 5.|18. svibnja]] [[1872]]. u Cleddon Hallu, [[Trellech]], [[Monmouthshire]] u liberalnoj aristokratskoj obitelji.

[[John Russell, 1. grof Russell|John Russell]], djed s očeve strane, bio je sin [[John Russell, 6. knez Bedford|Johna Russella, 6. kneza Bedforda]], te je bio 2 puta zamoljen od strane [[Viktorija|kraljice Viktorije]] da formira britansku vladu, služeći, shodno s tim, kao premijer te zemlje 2 puta.&lt;ref name=&quot;John R&quot;&gt;{{cite web| last = Bloy| first = Marjie, [[Ph.D.]]| title = Lord John Russell (1792. - 1878.)| url=http://www.victorianweb.org/history/pms/russell.html| accessdate = 2007}}&lt;/ref&gt;

Russellovi su postali prominentna obitelj još puno prije Lorda Johna, već za vrijeme [[Dinastija Tudor|dinastije Tudor]]. Stekli su status jedne od najvažnijih [[vigovci|vigovskih]] obitelji, te su sudjelovali u svim važnijim događajima od [[Ukidanje samostana|ukidanja samostana]] [[1536]]. - [[1540]]., preko [[Slavna revolucija|Slavne revolucije]] [[1688]]., pa sve do [[Veliki reformni akt|Velikog reformnog akta]] iz [[1832]].&lt;ref name=&quot;John R&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;peerage&quot;&gt;Cokayne, G.E.; Vicary Gibbs, H.A. Doubleday, Geoffrey H. White, Duncan Warrand and Lord Howard de Walden, editors. The Complete Peerage of England, Scotland, Ireland, Great Britain and the United Kingdom, Extant, Extinct or Dormant, new ed. 13 volumes in 14. 1910–1959. Reprint in 6 volumes, Gloucester, UK: Alan Sutton Publishing, 2000.&lt;/ref&gt;

Russellova majka Katherine Louisa ([[1844]]. – [[1874]].) bila je kći [[Edward Stanley, 2. barun Stanley od Alderleyja|Edwarda Stanleyja, 2. baruna Stanleyja od Alderleyja]] i sestra [[Rosalind Howard]], kontese Carlisle.&lt;ref name=&quot;Gallery&quot;/&gt;

Oba su Russellova roditelja bila poprilično radikalna za svoje doba. Russellov otac, [[John Russell, vikont Alderley|vikont Alderley]], bio je [[ateizam|ateist]] i svjesno je pristao na aferu njegove supruge s biologom [[Douglas Spalding|Douglasom Spaldingom]], učiteljem njihove djece. Oboje su bili oštri pobornici kontracepcije, iako je u to vrijeme bila iznimno skandalozna.&lt;ref name=&quot;calicut&quot;&gt;{{cite web|last=Paul|first=Ashley|title=Bertrand Russell: The Man and His Ideas.|url=http://www.oocities.com/vu3ash/index.html|accessdate = 28. 10. 2007.}}&lt;/ref&gt; Ateizam Johna Russella bio je evidentan kada je filozofa [[John Stuart Mill|Johna Stuarta Milla]] pitao da bude Bertrandov sekularni [[kum]].&lt;ref&gt;Russell, Bertrand and Perkins, Ray (ed.) ''Yours faithfully, Bertrand Russell''. Open Court Publishing, 2001., str. 4.&lt;/ref&gt; Iako je Mill umro samo godinu dana nakon Bertrandovog rođenja, njegovi su spisi imali velik utjecaj na njegov život.

=== Djetinjstvo i adolescencija ===
Russell je imao jednog brata, [[Frank Russell|Franka]] (koji je bio stariji čak 7 godina), i jednu sestru, Rachel (koja je bila starija 4 godine). U lipnju [[1874]]. majka mu umire od posljedica [[difterija|difterije]], a nedugo nakon nje umire i Rachel. U siječnju [[1876]]., nakon što se duže vrijeme borio s [[depersija|depresijom]], umire i Bertrandov otac, od posljedica [[bronhitis]]a. Frank i Bertrand tada odlaze kod svoje bake i djeda u [[Pembroke Lodge]], koji su od tada postali njihovi skrbnici. Njegov djed John umire [[1878]]., a sam Bertrand ga se uvijek sjećao kao dragog starca u kolicima. Kao posljedica toga, Russellova baka bila je dominatna ličnost tijekom njegova djetinjstva, ali i mladosti.&lt;ref name=&quot;Gallery&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;calicut&quot;/&gt;

Lady Russell je potjecala iz [[škoti|škotsje]] [[prezbiterijanstvo|prezbiterijanske]] obitelji, te je zbog toga i pokušala pobiti (doduše, i uspjela je) oporuku svog supruga prema kojoj su Frank i Bertrand trebali biti odgajani kao [[agnosticizam|agnostici]]. Unatoč religijskom konzervativizmu, Lady Russell je bila poprilično liberalna (prihvaćala je [[darvinizam]] i [[evolucija|teoriju evolucije]]), a njezin je odgoj imao poprilično vidljiv utjecaj na Russella po pitanju socijalne pravde i borbe za prinicpe. Čak je i njezin najdraži [[Biblija|biblijski]] citat postao njegovo geslo. No, sama atmosfera u Pembroke Lodgeu bila je poprilično formalna, obilježena molitvom i emocionalnom represijom. Frank je na ovo reagirao otvorenom pobunom, dok je mlađi Bertran naučio kako potisnuti svoje osjećaje.

Russell je kao adolescent bio poprilično usamljen, te je često pomišljao na [[samoubistvo|suicid]]. U svojoj je autobiografiji napisao da su mu, tada, najvažnije stravi bile seks, religija i matematika, te da ga je jedino želja da što bolje prouči matematiku spriječila da počini suicid.&lt;ref&gt;''Russellova autobiografija'', str.38&lt;/ref&gt; Bio je uglavnom obrazovan kod kuće, i to od strane niza učitelja.&lt;ref name=&quot;nobel prize&quot;/&gt;

Brat Frank ga je upoznao sa likom i djelom grčkom matematičara [[Euklid]]a, što je uvelike promijenilo njegov život.&lt;ref name=&quot;calicut&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Greeks&quot;&gt;{{cite paper|author=Lenz, John R.|title=Bertrand Russell o Grci|date=date unknown|url=http://digitalcommons.mcmaster.ca/cgi/viewcontent.cgi?article=1443&amp;context=russelljournal|format=PDF|accessdate=2007}} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110514113902/http://digitalcommons.mcmaster.ca/cgi/viewcontent.cgi?article=1443&amp;context=russelljournal |date=2011-05-14 }}&lt;/ref&gt;

U ovom periodu Russell se upoznaje i sa djelom [[Percy Bysshe Shelley|Percyja Bysshea Shelleyja]]. U svojoj je autobiografiji napisao:

{{izdvojeni citat|Svo sam slobodno vrijeme provodio čitajući njega i učeći ga napamet, svjestan činjenice da nemam s kim pričati o svojim mislima i osjećajima, razmišljao sam kako bi bilo divno poznavati Shelleyja i čudio se hoću li ikada upoznati ijedno živuće ljudsko biće prema kojem ću osjećati toliko simpatije.&lt;ref&gt;''Russellova autobiografija'', str.35&lt;/ref&gt;}}

=== Sveučilišno doba i prvi brak ===
[[Datoteka:Portrait of Bertrand Russell in 1893.jpg|thumb|levo|200px|Russell nakon diplomiranja [[1893]].]]
Godine [[1890]]., Russell je dobio stipendiju za studij matematike na Trinity koledžu u [[Cambridge]]u. Tu je Russell upoznao mlađeg [[George Edward Moore|Georgea Edwarda Moorea]] i [[Alfred North Whitehead|Alfreda Northa Whiteheada]], koji ga je preporučio takozvanim ''Apostolima iz Cambridgea''. Ubrzo je pokazao znatno znanje iz [[matematika|matematike]] i [[filozofija|filozofije]], te je diplomirao [[1893]]., a post-diplomski studij završio je [[1895]]. godine.&lt;ref name=&quot;Whitehead&quot;&gt;{{cite web|url=http://www-history.mcs.st-andrews.ac.uk/Biographies/Whitehead.html|title=Alfred North Whitehead|accessdate=2007|last=O'Connor|first=J. J.|coauthors=E. F. Robertson|month=listopad | year=2003|publisher=School of Mathematics and Statistics, University of St Andrews, Scotland}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;JSTOR&quot;&gt;{{cite web|url=http://links.jstor.org/sici?sici=0035-9149%28199001%2944%3A1%3C51%3ABRME%3E2.0.CO%3B2-Z|title=Bertrand Russell's Mathematical Education|accessdate=2007|last=Griffin|first=Nicholas|coauthors=Albert C. Lewis|work=Notes and Records of the Royal Society of London, izdanje 44, br. 1.|pages=51-71}}&lt;/ref&gt;

Vrlo važan događaj u Russellovu životu bio je susret s [[kveker]]kom [[Alys Pearsall Smith]], koju je upoznao sa 17 godina. Ubrzo je postao dobar obiteljski prijatelj (oni su ga zvali ''unuk Lorda Johna''), te su se oni dosta često hvalili s njim i putovali s njim po kontinentu. Upravo je s njima Russell posjetio slavnu [[Exposition Universelle (1889)|Parišku izložbu iz 1889.]] i popeo se na [[Eiffelov toranj]] nedugo nakon što je završen.&lt;ref name=&quot;MarriagePt1&quot;&gt;Wallenchinsky et al. (1981), &quot;Famous Marriages Bertrand...Part 1&quot;.&lt;/ref&gt;

Ubrzo se zaljubio u Alys, koja je diplomirala na Sveučilištu Bryn Mawr blizu [[Philadelphia|Philadelphije]], te se, protivno željama svoje bake, oženio njom [[13. 12.|13. prosinca]] [[1894]]. Njihov se brak počeo raspadati [[1901]]. godine kada je Russell, dok se vozio na bicikli, shvatio da ju više ne voli. Ona ga je pitala voli li ju, a on je hladnokrvno odgovorio da ne voli. Russell također nije volio Alysinu majku, koju je smatrao okrutnom i željnom kontrole. Bio je to bijedan brak koji se, nakon dugog vremena odvojenosti, raspao [[1921]].&lt;ref name=&quot;MPt3&quot;&gt;Wallenchinsky et al. (1981), &quot;Famous Marriages Bertrand...Part 3&quot;.&lt;/ref&gt; Russell je tijekom ovog perioda imao nekoliko pasionatnih (često i simultanih) afera s mnogim ženama, među koje spadaju Lady [[Ottoline Morrell]] i glumica Lady [[Constance Malleson]].&lt;ref name=&quot;private&quot;&gt;{{cite web|url=http://newcriterion.com:81/archive/11/sept92/brussell.htm|archiveurl=https://web.archive.org/web/20061205032455/http://newcriterion.com/archive/11/sept92/brussell.htm|archivedate=2006-12-05|title=Love, logic &amp; unbearable pity: The private Bertrand Russell|accessdate=2007|last=Kimball|first=Roger|work=The New Criterion izdanje 11, br. 1, rujan 1992|publisher=The New Criterion|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;

=== Rana karijera ===
Russell je književnu karijeru započeo [[1896]]. izdavanjem djela ''[[Njemačka socijaldemokracija]]'', političke studije koja je indicirala njegov doživotni interes za politiku i društvene teorije. Iste godine je održao predavanje o njemačkoj [[socijaldemokratija|socijaldemokraciji]] na Ekonomskom fakultetu u Londonu, gdje će se ponovo vratiti [[1937]]. s predavanjem o znanosti moći.&lt;ref name=&quot;LSE&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.spartacus.schoolnet.co.uk/EDlse.htm|title=London School of Economics|last=Simkin|first=John|accessdate=2007}}&lt;/ref&gt; Bio je i član skupine ''The Coefficients'', skupine socijalnih reformatora koju su [[1902]]. utemeljili [[Sidney Webb|Sidney]] i [[Beatrice Webb]].&lt;ref name=&quot;LettersPg16&quot;&gt;{{cite book|last=Russell|first=Bertrand|editor=Ray Perkins|title=S poštovanjem, Bertrand Russell: Pisma izdavaču 1904. - 1969.|year=2001|publisher=Open Court Publishing|location=Chicago|isbn=0-8126-9449-X|page=16|url=http://books.google.com/books?id=EayyTTpXL-QC&amp;pg=PA16&amp;lpg=PA16|accessdate=2007}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Pmdsgdbhxdfgb2.jpg|thumb|180px|Naslovnica Russellovog ''magnum opusa'' - ''[[Principia Mathematica]]'']]
Godine [[1905]]. piše [[esej]] ''[[O obilježavanju]]'' koji je izdan u filozofskom listu ''Mind''. Godine [[1908]]. Russell postaje član [[Kraljevsko društvo|Kraljevskog društva]].&lt;ref name=&quot;Gallery&quot;/&gt; Godine [[1910]]. izdana su prva tri sveska djela ''[[Principia Mathematica]]'', koje je Russell napisao s [[Alfred North Whitehead|Alfredom Northom Whiteheadom]], što je Russella, uz već prije izdano djelo ''[http://fair-use.org/bertrand-russell/the-principles-of-mathematics/ Principi matematike]'', učinilo svjetski renomiranim stručnjakom na tom polju. Godine [[1911]]. upoznaje (tada) studenta iz [[Austrija|Austrije]], [[Ludwig Wittgenstein|Ludwiga Wittgensteina]], koga je smatrao genijem i njegovim nasljednikom na polju [[logika|logike]]. Russell je mnogo vremena provodio brinući se za Wittingsteinove brojne fobije i česte napadaje očaja. Iako mu je to oduzimalo puno energije, Russell je nastavio podupirati i brinuti se o Wittingsteinu, te poticati njegov akademski razvoj, kao i izdavanje Wittingsteinovog slavnog djela ''[[Tractatus Logico-Philosophicus]]'' [[1922]].&lt;ref name=&quot;Wittgenstein&quot;&gt;[http://www.rbjones.com/rbjpub/philos/history/rvw001.htm Russell o Wittgensteinu]&lt;/ref&gt;

=== Prvi svjetski rat ===
[[Datoteka:Russell1907-2.jpg|thumb|left|220px|Russell 1907. godine]]
Tijekom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], Russell je bio jedan od malobrojnih intelektualaca koji su se bavili [[pacifizam|pacifizmom]]. Godine [[1916]]. izbačen je s [[Trinity College]]a nakon osude donesene prema [[Akt o obrani domovine|Aktu o obrani]]. Jedna kasnija osuda donijela mu je šestomjesečnu zatvorsku kaznu koju je služio u [[Brixton]]u.&lt;ref name=&quot;Pacifist&quot;&gt;{{cite book|title=Bertrand Russell i pacifisti Prvog svjetskog rata|url=https://archive.org/details/bertrandrussellp0000vell_m7x7|last=Vellacott|first=Jo|isbn=0855274549|publisher=Harvester Press|location=Brighton|year=1980.}}&lt;/ref&gt; Iz zatvora je pušten u rujnu [[1918]].

=== Međuratni period i drugi brak ===
U kolovozu [[1920]]. Russell odlazi u [[Ruska SFSR|Rusiju]] kao dio službene britanske delegacije koja je trebala istražiti učinke [[Ruska revolucija (1917.)|Ruske revolucije]].&lt;ref name=&quot;FreeLib&quot;&gt;{{cite web|title=Bertrand Russell (1872-1970)|publisher=Farlex, Inc.|url=http://russell.thefreelibrary.com/|accessdate=2007|archive-date=2008-05-12|archive-url=https://web.archive.org/web/20080512011010/http://russell.thefreelibrary.com/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Tamo je upoznao [[Vladimir Iljič Lenjin|Lenjina]] i razgovarao s njim punih sat vremena. U svojoj će autobiografiji Russell kasnije napomenuti kako ga je Lenjin poprilično razočarao, te da je u njemu osjetio dozu pokvarenosti. Također je krstario [[Volga|Volgom]] na parobrodu. Russellova ljubavnica, [[Dora Black]], neovisno je o njemu u isto vrijeme boravila u Rusiji. Ona sama bila je poprilično entuzijastična zbog revolucije, dok su Russellovu inicijalnu podrušku uništila osobna iskustva.

Uskoro će Russell otići u [[Peking]], zajedno s Dorom, gdje će godinu dana predavati filozofiju. U [[Narodna Republika Kina|Kinu]] je otišao s popriličnim entuzijazmom i nadom jer je Kina tada bila u fazi tranzicije. Dok je tu boravio obolio je od [[upala pluća|pneumonije]], zbog čega je došlo do toga da [[japan]]ske novine izdaju njegovu lažnu osmrtnicu.&lt;ref name=&quot;pneumonia&quot;&gt;{{cite web|title=&quot;Bertrand Russell je mrtav&quot;|publisher=The New York Times|date=21. travnja 1921|accessdate=2007|format=PDF|url=http://query.nytimes.com/mem/archive-free/pdf?_r=1&amp;res=9B01E7DB1739E133A25752C2A9629C946095D6CF&amp;oref=slogin}}&lt;/ref&gt; Kada je par boravio u [[Japan]]u tijekom povratka u domovinu, Dora je svijet obavijestila da ''&quot;Gospodin Bertrand Russell, koji je prema japanskim medijima mrtav, nije u mogućnosti dati intervju japanskim novinarima.&quot;'' Mediji nisu bili zadovoljni ovim komentarom i nije im se nimalo svidio upotrebljeni [[sarkazam]].&lt;ref name=&quot;papers&quot;&gt;{{cite book|title=&quot;Uncertain Paths to Freedom: Russia and China, 1919-22&quot;|work=The Collected Papers of Bertrand Russell|volume=15|publisher=Routledge|year=2000|isbn=0415094119|last=Russell|first=Bertrand|editor=Richard A
. Rempel|url=http://books.google.com/books?id=qnaqY4gUyrAC&amp;dq=mr+bertrand+russell+having+died+according+to+the+japanese+press|pages=lxviii|nopp=true}}&lt;/ref&gt;

Kada se par, [[26. 8.|26. kolovoza]] [[1921]]., vratio u Englesku, Dora je bila u šestom mjesecu trudnoće, zbog čega je Russell organizirao brz razvod od Alys i oženio Doru [[27. 9.|27. rujna]] [[1921]]., samo 6 dana nakon razvoda. U tom je braku rođeno dvoje djece, [[John Conrad Russell]] ([[16. 11.|16. studenog]] [[1921]].) i [[Katharine Jane Russell]] ([[29. 12.|29. prosinca]] [[1923]].). Russell je u ovom periodu obitelj uzdržavao novecm kojeg je zaradio od pisanja popularnih knjiga o [[fizika|fizici]], [[etika|etici]] i [[obrazovanje|obrazovanju]] za [[laik]]e. Postojale su i priče kako je Russell u ovom periodu imao aferu s [[Vivienne Haigh-Wood]], suprugom pisca [[Thomas Stearns Eliot|Thomasa Stearnsa Eliota]].&lt;ref&gt;{{cite web|first=Ray|last=Monk|title=‘Russell, Bertrand Arthur William, third Earl Russell (1872–1970)’|work=[[Oxford Dictionary of National Biography]]|publisher=[[Oxford University Press]]|month=rujan|year=2004|url=http://www.oxforddnb.com/view/article/35875|accessdate=2008|doi=10.1093/ref:odnb/35875}}&lt;/ref&gt;

Godine [[1927]]. osniva zajedno s Dorom eksperimentalnu školu Beacon Hill. Russell je školu napustio [[1932]]., a Dora je u njoj ostala sve do [[1943]]. godine.&lt;ref name=&quot;Beacon&quot;&gt;Inside Beacon Hill: Bertrand Russell as Schoolmaster. ''Jespersen, Shirley'' ERIC# EJ360344, izdano 1987.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Dora&quot;&gt;{{cite web|title=&quot;Dora Russell&quot;|url=http://www.spartacus.schoolnet.co.uk/TUrussellD.htm|date=2007|accessdate=2008}}&lt;/ref&gt;

Nakon smrti brata Franka [[1931]]., Russell je postao 3. grof Russell. Kasnije je rekao da mu je ta titula bila korisna isključivo u rezervaciji hotelskih soba.

Uskoro je Russellov brak s Dorom postajao sve turbulentniji, a trenutak kraha došao je zbog sukoba oko dvoje djece koje je Dora imala s novinarom Griffinom Barryjem.&lt;ref name=&quot;Dora&quot;/&gt; Razdvojili su se [[1932]]. i na koncu i razveli. Dana [[18. 1.|18. siječnja]] [[1936]]. Russell se oženio po treći put, ovaj put za studenticu na [[Oxford]]u, [[Patricia Spence|Patriciju Spence]], koja je bila guvernata njegove djece od ljeta [[1930]]. Russell je u ovom braku imao jednog sina, [[Conrad Sebastian Robert Russell|Conrada Sebastiana Roberta Russella]], koji će kasnije postati istaknuti povjerničar i jedna od najprominentnijh figura liberalno demokratske stranke.&lt;ref name=&quot;Gallery&quot;/&gt;

=== Drugi svjetski rat ===
[[Datoteka:Honourable Bertrand Russell.jpg|thumb|220px|Portret Bertranda Russella iz [[1916]]. godine|left]]
Russell je nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] prvo radio na [[Sveučilište u Chicagu|Sveučilištu u Chicagu]], a kasnije je otišao u [[Los Angeles]] gdje je predavao na [[Sveučilište u Kaliforniji|Kalifornijskom sveučilištu]]. Godine [[1940]]. dobiva posao profesora na Gradskom sveučilištu u [[New York]]u, no ubrzo, nakon javnog pritiska, dobiva otkaz. Njegovi stavovi (pogotovo oni o [[seksualni moral|seksualnom moralu]] izneseni u djelu ''[[Brak i morali]]'' deset godina ranije) učinili su ga ''&quot;moralno nekompatibilnim&quot;'' za predavanje na tom sveučilištu. Protest protiv Russella započela je majka jesnog studenta koji nije, prema dotadašnjem uspjehu, mogao pohađati njegove satove [[matematička logika|matematičke logike]]. Mnogi intelektualci, koje je predvodio [[John Dewey]], protestirali su zbog ovakvog tretmana.&lt;ref name=&quot;Denied&quot;&gt;{{cite web|title=&quot;Appointment Denied: The Inquisition of Bertrand Russell&quot;|author=Leberstein, Stephen|url=http://findarticles.com/p/articles/mi_qa3860/is_200111/ai_n9008065/|publisher=Academe|date=November/December 2001|accessdate = 17. 02. 2008.}}&lt;/ref&gt; [[Albert Einstein|Einsteinov]] slavni aforizam - ''&quot;Veliku umovi su uvijek nailazili na nasilnu opoziciju od strane mediokritetnih umova...&quot;'', nastao je upravo u njegovom otvorenom pismu podrške Russellu.&lt;ref&gt;[http://www.asl-associates.com/einsteinquotes.htm] Einstein quotations and sources. 9. srpnja 2009.&lt;/ref&gt; Dewey je zajedno s [[Horace M. Kallen|Horaceom M. Kallenom]] uredio zbirku članaka o gore navedenoj aferi u knjizi ''[[Slučaj &quot;Bertrand Russell&quot;]]''. Russell se ubrzo pridružio Fundaciji Barnes gdje je držao niz predavanja o povijesti filozofije raznovrsnoj publici. Ta će predavanja na koncu postati osnova za njegovu knjigu ''[[Povijest Zapadne filozofije]]''. Njegovo se prijateljstvo s ekscentričnim [[Albert C. Barnes|Albertom C. Barnesom]] u ovom periodu raspalo, te se vratio natrag u [[Irska|Irsku]] kako bi predavao na Trinityju.&lt;ref name=&quot;professor&quot;&gt;{{cite web|title=&quot;Bertrand Russell&quot;|url=http://www.philosophyprofessor.com/philosophers/bertrand-russell.php|year=2006.|accessdate=2008|archive-date=2008-02-12|archive-url=https://web.archive.org/web/20080212100048/http://www.philosophyprofessor.com/philosophers/bertrand-russell.php|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== Kasniji život ===
Tijekom [[1940-e|1940-ih]] i [[1950-e|1950-ih]], Russell je sudjelovao u mnogim [[BBC]]-jevim emisijama, posebno na trećem programu, o raznim filozofskim temama. U ovom je periodu Russell već bio svjetski poznat, te je shodno s time bio česta tema raznoraznih novinskih članaka, a često su ga ljudi zvali za savjete o raznim, čak i najbanalnijim stvarima. Prilikom puta na predavanje u [[Trondheim]], Russell je bio jedan od 24 preživjela (od ukupno 43 putnika), u [[Bukken Bruse nesreća|padu zrakoplova kod Hommelvike]] u listopadu [[1948]]. godine.&lt;ref name=&quot;letters&quot;&gt;{{cite book|title=&quot;The Selected Letters of Bertrand Russell&quot;|page=660|publisher=Routledge|author=Griffin, Nicholas (ed.)|year=2002|isbn=0415260124}}&lt;/ref&gt; Njegova ''[[Povijest zapadne filozofije]]'' ([[1945]].) postala je svjetski best-seller, te mu je bila stalan izvor prihoda do kraja njegova života.

U jednom govoru iz [[1948]].,&lt;ref&gt;[http://www.economist.com/books/PrinterFriendly.cfm?Story_ID=699582 Pisma jednof filozofa | S ljubavlju, Bertie | Economist.com&lt;!-- Bot generated title --&gt;]&lt;/ref&gt; Russell je naglasio kako bi bilo moralno gore ući u rat sa [[Sovjetski Savez|SSSR]]-om nakon što oni dobiju [[nuklearno oružje|atomsku bombu]] nego dok je nisu imali, jer bi u tom slučaju pobjeda Zapada bila brža i s manje žrtava, dok bi u prvom slučaju bilo pogubnije ratovati sa zemljom koja također ima bombu. U to je vrijeme jedino [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] imao atomsku bombu, no SSSR je vršio iznimno agresivnu politiku prema zemljama Istočne i Jugoistične Europe, šireći time svoju sferu utjecaja. Analiza ovog govora dovela je do stvaranja dvaju grupacija, jedne, koji je predvodio Lawson, svjedok Russellovog govora, koja je tvrdila da je Russell odobravao napad na SSSR i druge, koju je predvodio Griffin, a čija se analiza temeljila na transkriptu govora, koja je tvrdila da je Russell samo objašnjavao korisnost američkog nuklearnog [[arsenal]]a u sprečavanju sovjetskog širenja po Istočnoj Europi.

Russell je [[9. 6.|9. lipnja]] [[1949]]., prilikom proslave [[George VI.|kraljevog]] rođendana, nagrađen Ordenom postignuća,&lt;ref&gt;{{LondonGazette|issue=38628|supp=yes|startpage=2796|date=3lipnja 1949|accessdate=2008}}&lt;/ref&gt; a sljedeće godine mu [[Švedska akademija]] uručuje [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelovu nagradu za književnost]].&lt;ref name=&quot;Gallery&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;nobel prize&quot;&gt;[http://nobelprize.org/nobel_prizes/literature/laureates/1950/russell-bio.html '''Nobelova nagrada za književnost 1950.''' - Bertrand Russell]&lt;/ref&gt; Prlikom uručivanja prve, kralj [[George VI.]] je dao svoju podršku, ali je bio blago posramljen zbog činjenice da je tu nagradu dao bivšem zatvoreniku, rekavši mu, prilikom dodjele: ''&quot;U nekoliko ste se prilika ponašali na način koji ne bi bio prihvatljiv.&quot;''&lt;ref&gt;Ronald W. Clark, Bertrand Russell and His World, str. 94. (1981.) {{ISBN|0-500-13070-1}}&lt;/ref&gt; Russell se na to nasmijao, a kasnije je rekao kako mu je na um odmah pao odgovor: ''&quot;Da, kao ni vaš [[edward VIII.|brat]].&quot;''

Godine [[1952]]., Russell se razveo od Patricije, s kojom je bio jako nesretan. Njegov sin iz tog braka, Conrad, nije vidio svog oca od razvoda pa sve do [[1968]]., kada je sam odlučio posjetiti ga, što je uzrokovalo raskid odnosa s majkom.

Russell se [[15. 12.|15. prosinca]] [[1952]]., nedugo nakon razvoda, oženio po četvrti put, ovaj put s [[Edith Finch]]. Njih dvoje su se poznavali još od [[1925]]., a Edith je predavala [[engleski jezik]] na sveučilištima u [[Engleska|Engleskoj]] i [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u, dijeleći stan punih 20 godina sa Russellovom dobrom prijateljicom, Lucy Donnelly. Edith je s Bertrandom ostala sve do njegove smrti, a brak je, po svemu sudeći, bio poprilično sretan i blizak. Uskoro je Russellov sin John obolio od mentalne bolesti, što je uzrokovalo mnoge sukobe s Dorom, Russellovom bivšom suprugom i Johnovom majkom. Johnova supruga Susan je također bolovala od nekakve mentalne bolesti, zbog čega su Russell i Edith postali pravni skrbnici njihovih triju kćeri. Kasnije se ispostavilo da dvije od njih imaju [[shizofrenija|shizofreniju]].

=== Politički aktivizam ===
[[Datoteka:Jean-Paul Sartre FP.JPG|thumb|200px|[[Jean-Paul Sartre]], najznačajniji europski [[egzistencijalizam|egzistencijalist]] i važan politički aktivist. Sartre se uz Russella ponajviše zalagao za stvaranje suda za ratne zločine počinjene od strane Amerikanaca u [[Vijetnam]]u]]
Russell je veći dio [[1950-e|1950-ih]] i [[1960-e|1960-ih]] proveo baveći se političkim aktivizmom, ponajviše oko pitanja nuklearnog razoružanja i procesuiranja [[ratni zločin|ratnih zločina]] počinjenih tijekom [[Vijetnamski rat|Vijetnamskog rata]] (vidi [[Russellov sud|Russell-Sartreov Sud za ratne zločine u Vijetnamskom ratu]]). Godine [[1955]]. izlazi [[Russell-Einsteinov manifest]], dokument koji se strogo zalagao za nuklearno razoružanje, a osim Russella i Einstaina, potpisalo ga je još 11 najprominentnijih nuklearnih fizičara i intelektualaca tog doba.&lt;ref name=&quot;Manifesto&quot;&gt;{{cite web|title=&quot;Russell-Einsteinov manifest&quot;|url=http://www.ppu.org.uk/learn/texts/doc_russelleinstein_manif.html|author=Russell, Bertrand|coauthors=[[Albert Einstein]]|date=1955.|accessdate=2008.|archivedate=2009-08-01|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090801154612/http://www.ppu.org.uk/learn/texts/doc_russelleinstein_manif.html|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; Russell je u ovom periodu napisao i velik broj pisama svjetskim vođama. Tijekom [[1960-e|1960-ih]] bio je i u kontaktu s [[Lionel Rogosin|Lionelom Rogosinom]] dok je ovaj snimao svoj antiratni film ''Dobra vremena, divna vremena'', a postao je i heroj mnogim mladima iz pokreta [[Nova ljevica]]. Tijekom [[1960-e|1960-ih]] je otvoreno izražavao nezadovoljstvo onim što je on smatrao politikom nuklearnog genocida koju je provodila vlada SAD-a. Godine [[1963]]. uručena mu je [[Jeruzalemska nagrada]], nagrada koja se dodijeljuje piscima koji se bave slobodama individualaca u društvu.&lt;ref name=&quot;jerusalem prize&quot;&gt;{{Cite web |title=Jerusalem International Book Fair |url=http://www.jerusalembookfair.com/main.html |access-date=2011-03-27 |archivedate=2008-01-22 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080122165019/http://www.jerusalembookfair.com/main.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Iste godine, čak 45 predlagadetelja predložilo ga je za [[Nobelova nagrada za mir|Nobelovu nagradu za mir]], no ista je te godine dodijeljena [[Crveni križ|Crvenom križu]].&lt;ref name=&quot;NobelNom&quot;&gt;[http://www.nobelprize.org/nomination/archive/show_people.php?id=7980 Nominacije za Nobela - Bertrand Russell]&lt;/ref&gt; U listopadu [[1965]]., Russell kida svoju člansku iskaznicu [[Laburistička stranka|Laburističke stranke]] jer se pribojao kako će britanska vlada poslati vojnike u [[Vijetnam]] kao pripomoć [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u.&lt;ref name=&quot;Gallery&quot;&gt;{{Cite web |url=http://russell.mcmaster.ca/~bertrand/ |title=Galerija Bertrand Russell |access-date=2009-06-09 |archive-date=2011-09-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110928232717/http://russell.mcmaster.ca/~bertrand/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

=== Posljednje godine i smrt ===
Russell je [[1967]]., [[1968]]. i [[1969]]. izdao svoju trodjelnu autobiografiju. Dana [[23. 11.|23. studenog]] [[1969]]. Russell je pisao časopisu ''[[The Times]]'' naglašavajući da je priprema namještenih suđenja u [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]] ''&quot;izrazito alarmantna&quot;''. Istog mjeseca šalje apel [[Ujedinjeni narodi|Generalnom tajniku UN-a]] [[U Thant]]u tražeći njegovu podršku oko osnivanja međunarodnog suda s ciljem istraživanja [[sjedinjene Američke Države|američkih]] ratnih zločina u [[Južni Vijetnam|Južnom Vijetnamu]]. Sljedećeg je mjeseca poslao protestno pismu [[Aleksej Kosigin|Alekseju Kosiginu]] zbog izbacivanja [[Aleksandar Solženjicin|Aleksandra Solženjicina]] iz Društva pisaca.

Dana [[31. 1.|31. siječnja]] [[1970]]., Russel izdaje izjavu u kojoj osuđuje [[izrael]]sku agersiju na [[Bliski Istok|Bliskom istoku]] i poziva na povlačenje iz teritorija okupiranih [[1967]]. U izjavi je pisalo sljedeće:

&lt;blockquote&gt;Tragedija Palestinaca je ta što je njihova zemlja &quot;dana&quot; drugoj zemlji od strane druge sile s ciljem osnivanja nove države. Ishod toga bio je taj da je stotine tisuća nedužnih ljudi ostalo bez svojih domova. Svakim novim sukobom, njihov se broj povećavao. Koliko dugo će svijet trpiti ovaj spektakl obijesne okrutnosti? Potpuno je jasno da izbjeglice imaju svako pravo na svoju domovinu iz koje su istjerani, a osporavanje ovog prava je jezgra ovog kontinuiranog sukoba. Nitko nigdje na svijetu ne bi prihvatio da ih se en masse izbaci iz vlastite domovine; kako itko može zahtijevati da Palestinici prihvate kaznu koju nitko drugi ne bi prihvatio? Permanentni i pravedni povratak izbjeglica u njihovu domovinu je ključni sastojak za bilo kakav dogovor na Bliskom istoku. Stalno nam govore kako trebamo suosjećati s Izraelom zbog patnji Židova u Europi pod okriljem nacizma. [...] Ono što Izrael radi danas je neoprositvo, a pozivanje na duhove prošlosti kako bi se opravdali ovi sadašnju je nevjerojatno licemjerje.&lt;ref&gt;{{Cite book | author=Russell, Bertrand; Perkins, Ray | authorlink= | coauthors= | title=Yours faithfully, Bertrand Russell: a lifelong fight for peace, justice, and truth in letters to the editor | date=2002 | publisher=Open Court | location=Chicago  | isbn=0-8126-9450-3 | pages=}}
&lt;/ref&gt;
:&lt;br /&gt;&lt;small&gt;— Bertrand Russell, 31. siječnja 1970.&lt;/small&gt;&lt;/blockquote&gt;

Ovo je bio posljednji čin Russellovog političkog djelovanja. Javno je pročitan na Međunarodnoj konferenciji parlamentaraca u [[Kairo|Kairu]] [[3. 2.|3. veljače]] [[1970]]., dan nakon njegove smrti.&lt;ref name=&quot;Palestine&quot;&gt;{{Cite web |title=Russellov posljednji politički govor |url=http://www.palestinehistory.com/issues/refugee/reftoday.htm |access-date=2011-03-27 |archivedate=2009-12-12 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20091212143220/http://www.palestinehistory.com/issues/refugee/reftoday.htm |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;

Russell je umro od [[gripa|influence]], [[2. 2.|2. veljače]] [[1970]]., u svome domu [[Plas Penrhyn]], u mjestu [[Penrhyndeudraeth]], [[Merionethshire]], [[Wales]]. Kremiran je u mjestu [[Colwyn Bay]] [[5. 2.|5. veljače]] [[1970]]. Kao što je i naglasio u oporuci, na pogrebu mu nije bilo nikakvih vjerskih obilježja. Njegov pepeo je nakon godina dana prosut po velškim planinama.

=== Sistematizacija vlastitog života ===
{{Infokutija filozof
| ime             = Bertrand Russell
| epoha           = [[Filozofija 20. vijeka|XX. stoljeće]]
| regija          = [[Zapadna filozofija]]
| slika           = Bertrand Russell smoking in 1936.jpg
| širina_slike    = 220px
| opis            =
| ime_po_rođenju  = 
| datum_rođenja   = [[18. svibnja]] [[1872.]]
| mjesto_rođenja  = {{flagicon|Wales}} [[Trelleck]], [[Wales]]
| datum_smrti     = [[2. veljače]] [[1970.]]
| mjesto_smrti    = {{flagicon|Wales}} [[Penrhyndeudraeth]], [[Wales]] 
| počivalište     = 
| pseudonim       = 
| državljanstvo   = {{flagicon|UK}} [[UK|britansko]]
| rodbina         = 
| supružnik       = 
| partner         = 
| djeca           = 
| obrazovanje     = 
| alma_mater      = 
| zanimanje       = matematičar, logičar, filozof, profesor
| tradicija       = [[Analitička filozofija]]
| glavni_interesi = [[matematika]], [[logika]], [[povijest filozofije]], [[epistemologija]], [[etika]], [[filozofija jezika]], [[filozofija religije]], [[filozofije znanosti]]
| jezik           = [[engleski jezik]]
| značajne_ideje  = &lt;div&gt;
*[[Logički atomizam]]
*[[Paradoks brijača]]
*[[Russellov čajnik]]
*[[Russellov paradoks]]
*[[Metamatematika]]
*[[Matematička ljepota]]
*[[Egzistencijalna pogreška]]&lt;/div&gt;
| glavna_djela    = &lt;div&gt;
*&quot;[[Why I Am Not a Christian]]&quot; (1927)
*''[[A History of Western Philosophy and Its Connection with Political and Social Circumstances from the Earliest Times to the Present Day|A History of Western Philosophy]]'' (1945)&lt;/div&gt;
| nagrade         = &lt;div&gt;
*[[De Morganova medalja]] (1932)
*[[Nobelova nagrada za književnost]] (1950)
*[[Nagrada Kalinga]] (1957)
*[[Jeruzalemska nagrada]] (1963)&lt;/div&gt;
| utjecaj_od      = [[Euklid]] {{·}} [[Platon]] {{·}} [[Gottfried Leibniz]] {{·}} [[David Hume]] {{·}} [[Percy Bysshe Shelley]] {{·}} [[G.E. Moore]] {{·}} [[John Stuart Mill]] {{·}} [[Gottlob Frege]] {{·}} [[Ludwig Wittgenstein]] {{·}} [[George Santayana]] {{·}} [[Alfred North Whitehead]] {{·}} [[Thomas Paine]] {{·}} [[Giuseppe Peano]]
| utjecaj_na      = [[Ludwig Wittgenstein]] {{·}} [[A. J. Ayer]] {{·}} [[Rudolf Carnap]] {{·}} [[Kurt Gödel]] {{·}} [[Karl Popper]] {{·}} [[W. V. Quine]] {{·}} [[Noam Chomsky]] {{·}} [[J. L. Austin]] {{·}} [[Saul Kripke]] {{·}} [[Moritz Schlick]] {{·}} [[Alfred Tarski]] {{·}} [[Friedrich Waismann]] {{·}} [[Donald Davidson]] {{·}} [[A. S. Eddington]] {{·}} [[Alan Turing]] {{·}} [[Hannah Arendt]] {{·}} [[Jules Vuillemin]] {{·}} [[John McDowell]] {{·}} [[Satish Kumar]] {{·}} [[Gareth Evans]] {{·}} [[Roderick Chisholm]] {{·}} [[Narhar Ambadas Kurundkar]] {{·}} [[Ernest Gellner]]
| citati          = &lt;div&gt;
*&quot;''[[Russellov čajnik|Nitko ne može dokazati da između Zemlje i Marsa ne kruži porculanski čajnik u eliptičnoj orbiti, ali nitko ne misli da bi to bilo dovoljno za računati s time u praksi. Mislim da je kršćanski bog isto tako nevjerojatan.]]''&quot;
*&quot;''Religija se temelji, primarno i uglavnom na strahu. Djelomično je to strava od nepoznatog, a djelomično želja osjećati da imate neku vrstu starijeg brata koji će stajati iza vas u svim neprilikama i opasnostima. Strah je temelj cijeloj stvari - strah od misterioznog, strah od poraza, strah od smrti. Strah je roditelj okrutnosti, te stoga nije ni čudno da su okrutnost i religija išle ruku pod ruku.''&quot;&lt;/div&gt;
| potpis          = Bertrand Russell signature.svg
}}
U svojoj 84. godini, Russel je u predgovor novog izdanja svoje autobiografije ubacio kratki odlomak od 5 paragrafa, naslovljen ''ZA ŠTO SAM ŽIVIO'', u kojem daje kratku sistematizaciju svog života.&lt;ref&gt;[http://www.humanities.mcmaster.ca/~bertrand/misc.html] Preuzeto 23. srpnja, 2009. Prolog autobiografiji napisan u srpnju 1956.&lt;/ref&gt;

&lt;blockquote=Russell autobio&gt;Tri strasti, jednostavne, ali iznimno snažne, vladale su mojim životom: želja za ljubavi, potraga za znanjem i neprobojno žaljenje za patnje čovječanstva. Ove su me strasti, kao velika krila, vodile ovamo i onamo, ćudnim putem, preko dubokog oceana boli, dosežući sam rub očaja. &lt;br /&gt; Želio sam ljubav, kao prvo, jer donosi ekstazu — ekstazu toliko moćnu da bih često žrtvovao cijeli svoj život za tih par sati užitka. Tražio sam ju, uostalom, jer oslobađa od samoće - te strašne samoće u kojoj nečija drhteća svijest gleda s ruba svijeta prema hladnom, beživotnom ponoru. Želio sam ju, na koncu, jer sam u savezu ljubavi vidio, u mističnoj minijaturi, viziju raja koju su svetci i pjesnici zamišljali. To sam želio i, iako se možda čini predobro za ljudski život, to sam, napokon, i pronašao. &lt;br /&gt; S jednakom sam strašću potraživao znanje. Želio sam razumjeti srca ljudi. Želio sam znati zašto zvijedze sjaje. I želio sam shvatiti pitagorejsku vještinu prema kojoj broj ima kontrolu iznad tijeka. Dio ovoga, ali ne previše, sam i uspio. &lt;br /&gt; Ljubav i znanje, koliko su mogle, nosile su me prema nebesima. No žaljenje me uvijek vratilo natrag na zemlju. Jeke bolnih uzvika odbijaju se u mom srcu. Gladna djeca, mučenici, bespomoćni starci koje njihova vlastita djeca mrze i cijeli svijet samoće, siromaštva i boli prave svinjariju od onoga što bi ljudski život trebao biti. Ja želim iskorijeniti zlo, ali ne mogu, te i ja sam patim. &lt;br /&gt; Ovo je bio moj život. Smatram da je vrijedan življenja i rado bih ga ponovo proživio kad bi mi se pružila prilika.'''&lt;/blockquote&gt;

=== Titule i počasti ===

Russell je tijekom života nosio nekoliko titula i počasti:
* od rođenja do [[1908]]. - Časni Bertrand Arthur William Russell
* od [[1908]]. do [[1931]]. - Časni Bertrand Arthur William Russell, [[Član Kraljevskog društva|FRS]]
* od [[1931]]. do [[1949]]. - Prečasni Bertrand Arthur William Russell, [[Član Kraljevskog društva|FRS]]
* od [[1949]]. do smrti - Prečasni Bertrand Arthur William Russell, OM, [[Član Kraljevskog društva|FRS]]

== Stavovi ==
=== Stavovi o filozofiji ===
{{glavni|Stavovi o filozofiji Bertranda Russella}}

Russell se danas uglavnom smatra jednim od utemeljitelja [[analitička filozofija|analitičke filozofije]]. Velik utjecaj na njega je izvršio [[Gottfried Leibniz]], a tijekom života je pisao o svim filozofskim idejama osim o [[estetika|estetici]]. Najplodniji je bio na polju [[metafizika|metafizike]], [[Stavovi o filozofiji Bertranda Russella|filozofiji i logici matematike]], [[filozofija jezika|filozofiji jezika]], [[logika|logici]] i [[gnoseologija|epistemologiji]]. Kada je [[Brand Blanshard]] upitao Russella zašto nikada nije pisao o estetici, ovaj mu je odgovorio da je to zbog toga jer o njoj ništa ne zna, dodajući: ''&quot;no, to nije dobar izgovor, jer prijatelji mi govore da me to nije spriječilo u pisanju o drugim temama.&quot;''&lt;ref&gt;Blanshard, u [[Paul Arthur Schilpp]], ed., ''Filozofija Branda Blansharda'', Open Court, 1980, str. 88, citirajući pismo koje je dobio od Russella.&lt;/ref&gt;

=== Stavovi o društvu ===
{{glavni|Stavovi o društvu Bertranda Russella}}

Politički i društveni [[aktivizam]] su bili sastavni dio Russellova života sve do njegove starosti, što daje dodatan značaj njegovom bogatom opusu.

Russell je politički aktivan ostao, doslovno, do kraja života, pišući svjetskim vođama i posuđujući svoje ime mnogim političkim manifestima. Neki danas smatraju da je pri kraju života svojim mlađim sljedbenicima dao previše slobode zbog čega su oni koristili njegovo ime u menifestima koje on sam vjerojatno ne bi potpisao. Postoje teze da je sam Russell postao svjestan ove činjenice kada je otpustio svog osobnog tajnika, [[Ralph Schoenman|Ralpha Schoenmana]], koji je u to vrijeme bio gorljivi ljevičar.

== Izvori ==
{{reflist|2}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat}}
{{wikicitat|Bertrand Russell}}
* [http://pescanik.info/content/view/2149/164/ Bertrand Rasel, Zašto nisam hrišćanin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120917113818/http://pescanik.info/content/view/2149/164/ |date=2012-09-17 }}

{{Filozofija}}
{{Suvremeni zapadni filozofi}}
{{Nobelova nagrada za književnost}}

{{Authority control}}

{{Izabran}}

{{Životni vijek|1872|1970|Russell, Bertrand}}

[[Kategorija:Britanski matematičari]]
[[Kategorija:Britanski filozofi]]
[[Kategorija:Britanski aktivisti]]
[[Kategorija:Engleski matematičari]]
[[Kategorija:Engleski pisci]]
[[Kategorija:Engleski filozofi]]
[[Kategorija:Analitički filozofi]]
[[Kategorija:Logičari]]
[[Kategorija:Epistemologija]]
[[Kategorija:Kritičari religije]]
[[Kategorija:Nobelovci za književnost]]
[[Kategorija:Britanski ateisti]]</text>
      <sha1>2e4ez5bs49zmv8ov7y1limlj2e80cqt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bizantsko Carstvo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3007</id>
    <revision>
      <id>42669192</id>
      <parentid>42659470</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T21:17:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 3 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42669192</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="61663" sha1="jpq2yi0s3ertfbfux1c5ek3vsux2hpt" xml:space="preserve">{{Redirect|Bizant}}
{{Historija Grčke}}
'''Bizant''' ('''Vizantija''') ili '''Bizantsko Carstvo''' ('''Vizantijsko Carstvo'''), je [[historija|historijski]] naziv za istočno [[Rimsko Carstvo]] koje je nastalo [[285]] godine kad je [[Popis rimskih careva|car]] [[Dioklecijan]] administrativno podjelio tadašnje [[Rimsko Carstvo]] na [[Istočno Rimsko Carstvo|Istočno]] i [[Zapadno Rimsko Carstvo|Zapadno]]. No obično se uzima [[395]] godina za godinu početka, kada je car [[Teodosije I|Teodosije I Veliki]] dao svojim sinovima carstvo: [[Arkadije|Arkadiju]] Istok, a [[Honorije|Honoriju]] Zapad. Godina pada se smatra [[1453]], kada su [[Osmansko Carstvo|Osmanlije]] zauzeli [[Carigrad]].

Naziv '''Bizant''' se nije koristio u vrijeme postojanja države nego ga je tek u 18. vijeku uveo francuski povjesničar Montesquieu. Kao i drugi povjesničari tog vremena on je smatrao da Bizantsko carstvo nakon 5. vijeka nije vrijedno imena '''Rimsko''' iako su vizantinci sebe smatrali rimljanima, a vizantijski car je sebe smatrao jedinim pravim vladarom Rima &quot;rođenim u purpuru&quot;. Zato je Montesquieu uzeo latinizirano ime glavnog grada '''Byzantium''' (od grčkog '''Byzántion''', današnji [[Istanbul]]), za cijelo carstvo. Prvi naziv ovog grada je bio '''Constantinopolis''' po caru [[Konstantin Veliki|Konstantinu]] koji ga gradi i koji iz Rima prenosi ovde prestonicu. Ovo čini zbog tadašnje velike ekonomske krize i neuspeha ranijih reformi vojske i državne uprave. Konstantin najzad priznaje hrišćanstvo kao zvaničnu religiju carstva i vrši ostale potrebne reforme, te Rim polako počinje sa oporavkom.

Građani Bizantskog carstva su sebe smatrali Rimljanima, a službeni jezik je bio isprva latinski, kao i u zapadnom dijelu Carstva, a od 7. vijeka, odlukom cara [[Heraklije|Iraklija]] (vladao od 610. - 641.), grčki.

Vizantijski car je do 800. godine i krunisanja [[Karlo Veliki|Karla Velikog]] bio jedini car u hrišćanskom svetu. Posle 800. godine institucija vizantijskog cara biva poljuljana, ali on i dalje sebe naziva &quot;vasilevs - car Rimski&quot; što ni jedan drugi vladar tog vremena nije mogao reći za sebe.

Vizantija je bila država jako vezana za hrišćanstvo koje je bilo jedina zvanična religija carstva vekovima. Viševekovno rivalstvo dva hrišćanska poglavara i pokušaj prevlasti nad carevinom kulminira 1054. godine kada rimski [[Papa]] odbijajući da prizna samoizabranog arhiepiskopa Carigradskoig [[Fotije|Fotija]], demonstrativno baca anatemu na istočnu hrišćansku crkvu u velelepnoj crkvi Sveta Marija (današnja [[Aja Sofija]]). Od tog doba dve hrišćanske crkve se samostalno razvijaju i grade sve veće razlike među sobom, pokušavajući da se nametnu u hrišćanskom svetu. Česti su, u prošlosti, bili pokušaji falsifikovanja istorijskih činjenica, pa čak sukoba i otvorenih ratova prouzrokovanih ovim neslaganjima.

== Poreklo imena „Vizantijsko Carstvo“ ==
Termin „Vizantijsko Carstvo“ je moderan naziv i bio bi stran njegovim savremenicima. Domaći, vizantijski, naziv je bio '''{{Polytonic|Ῥωμανία}}''' – ''Romania'' ili '''{{Polytonic|Βασιλεία Ῥωμαίων}}''' – ''Basileia Romaion'', što predstavlja direktan prevod [[latinski jezik|latinskog]] naziva za [[Rimsko Carstvo]], '''Imperium Romanorum''', a svi postojeći zapisi govore o Vizantijcima kao &quot;[[Romeji]]ma&quot;, dakle zemlji koja je naslednik Rimskog Carstva i njenim podanicima.

Sam naziv prvi put se koristi [[1557]]. od strane nemačkog istoričara [[Hieronymus Wolf|Heronima Volfa]] u njegovom delu „Corpus Historiae Bizantinae“. Potiče od starog grčkog naziva Vizantion, grčke kolonije na [[Bosfor]]u, na čijem je mestu kasnije podignuta prestonica Istočnog Carstva, [[Konstantinopolj]]. Prema predanju, grad su osnovali grčki kolonisti, koje je predvodio neki Viza (Biza) ili [[Bizas|Vizas]] (Bizas) i po njenu je i naselje dobilo ime [[Bizantion|Vizantion]] (Bizantion). Zbog povoljnog geografskog položaja Vizantion je brzo postao važan primorski i trgovački grad, ali pak u antičkom periodu nije zauzeo neku značajniju ulogu.

== Grčka kultura ==
[[Datoteka:Byzantium550.png|thumb|right|350px|Bizantsko Carstvo [[555]] godine je prikazano crvenom i zelenom bojom]]
Osnovni današnji problem Bizanta je da se niti danas svi povjesničari ne mogu složiti kada je ovo Carstvo nastalo i nestalo. Godine njegovog nastanka se pomiču zavisno od izvora između [[283]]. godine kada umire car [[Cirk|Kar]] i kada se carstvo prvi put dijeli ( što će potvrditi [[Dioklecijan]] ) i [[640]]. godine kada [[Sredozemno more|Mediteran]] prestaje biti Rimsko jezero. Iako je [[323]]. godine samo 10 - 15 posto stanovnika Carstva bilo kršćanske vjere to će se tijekom sljedećih 100 godina promjeniti u potpuno obratnu situaciju. Tijekom V. stoljeća dok Zapadne prefekture ( [[Zapadno Rimsko carstvo|Zapadno Rimsko Carstvo]] ) propadaju pod navalom barbara Istok se osjetio pozvanim sudjelovati u pokušaju spasa. Sve od [[410]]. godine ti pokušaji bez uspješnih rezultata će dovesti praktički '''Bizant''' do bankrota nakon čega on financijski iscrpljen pušta ostatak Carstva svojoj sudbini. Koristeći gotovo potpuni mir koji traje 40 godina tijekom vladavina [[Anastasije I|Anastazija]] i [[Justin I|Justina]] Carstvo je bilo financijski spremno za povratak izgubljenih provincija. Tijekom vladavine [[Justinijan I. Veliki|Justinijana I.]] doći će do oslobađanja [[Rimska Afrika|Afrike]], [[Italija|Italije]], [[Dalmacija|Dalmacije]], južne obale [[Hispanija|Hispanije]] i svih sredozemnih otoka. Da li je njegov san o obnovi cjelokupnog Carstva bio moguć ili ne nikada nećemo doznati pošto je Carstvo (i [[Perzija]] ) bilo potreseno velikom epidemijom po broju žrtava prilično sličnom kugi. Ostatak ovog razdoblja nalazi državu u defanzivi pod napadima [[Avari|Avara]] i [[Slaveni|Slavena]] na [[Balkan]]u, [[Langobardi|Langobarda]] u Italiji, Perzije na Bliskom Istoku i [[Zapadni Goti|Vizigota]] koji početkom VII. stoljeća uspjevaju osloboditi [[Hispanija|Hispaniju]]. Veliki, četvrt stoljeća dugi, rat s Perzijom će napokon završiti [[627]]. godine pobjedom car [[Heraklije|Heraklija]] koja je trebala donesti pobjedu. Ta pobjeda na kraju postaje pirova kada [[Arapi]] ujedinjeni muslimanskom vjerom čiji nastanak je Carstvo potpomoglo (točnije [[Muhamed]]a) pobjeđuju Rimsku vojsku, osvajaju [[Bliski Istok]], a ubrzo potom [[640]]. godine i [[Egipat]]. Gubitkom žitnih polja ove provincije kao i [[Sirija|Sirije]] koja se specijalizirala za proizvodnju ulja dolazimo do granice koja označava zbog općih životnih promjena stanovništva kraj [[Antika|Antike]].

== Borba za život ==
[[Datoteka:ByzantineEmpire717AD.png|thumb|right|400px|Bizant u doba stupanja na vlast [[Leon III. Izaurijac|Leona III. Izurijanca]] [[717]]. godine]]

Gubitak više od pola Carstva u samo jednom desetljeću je rezultiralo borbom na život i smrt protiv fanatično nastrojenih Arapa u njihovom širenju vjere. Tijekom tih bitaka bivše multietnička Carstvo će padom [[Kartaga|Kartage]] [[695]]. godine postati gotovo jednonacionalna, grčka država. U bitkama tijekom kojih će doći čak i do dvije opsade [[Istanbul|Carigrada]] '''Bizant''' će preživjeti samo zbog otkrića [[Grčka vatra|Grčke vatre]] koja će spaliti protivničku flotu. Do stabiliziranja ostataka države koja je spala s carstva gradova na carstvo tvrđava dolazi stupanjem na vlast [[Leona III., Izaurijac|Leona III. Izurijanca]] u VIII. stoljeću. To vrijeme mira neće zadovoljiti stanovništvo koje sada bez vanjskih neprijatelja počinje njih tražiti među sobom putem unutrašnjih nemira kojima se odlučuje da li će biti dopušteno ili ne pravljenje [[ikona]]. Ova polemika će trajati gotovo do polovice IX. stoljeća kada će [[regent Teodora]] donesti odluku u korist ikona.

== Makedonci ==
[[Datoteka:Map_of_the_Byzantine_Empire,_1025_AD.PNG|thumb|right|400px|Bizant u doba smrti [[Bazilije II. Bugaroubojica|Bazilija II.]] [[1025]]. godine]]
Kraj tih nemira daruje državi sada vjersko kao što je prije imalo i nacionalno jedinstvo. Takav razvoj situacije će dati snagu Carstvu za ponovno vođenje aktivne vanjske politike čemu će malo poslužiti i sreća. Politika pobjeda i poraza u ratu sa susjedima cara [[Vasilije I Makedonac|Bazilija I.]] će biti nastavljena sve do [[961]]. godine kada vlast preuzimaju najprije vojni zapovjednici, a potom sposobni [[Bazilije II. Bugaroubojica|Bazilije II.]] Bugaroubojica. Tijekom njegove vladavine biti će anektirano [[Bugarsko Carstvo]], a nakon toga careva riječ će se slušati od rijeke [[Kupa|Kupe]] pa sve do [[Kaspijsko more|Kaspijskog mora]]. Njegova smrt dovodi do povratka vlasti iz glavnog zapovjedništva vojske ponovno u dekadentnu palaču čijim vladarima je sve teško raditi ( čak i imati djecu ) osim pojavljivama na svakodnevnim zabavama. To je dovelo do smanjivanja stajaće vojske kako bi car više novca mogao trošiti na svoje &quot;gluposti&quot;. Rezultat te politike će biti poraz cara [[Roman IV. Diogen|Romana IV.]] od [[Turci|Turaka]] [[1071]]. godine i gubitak u ratu 50 posto stanovništva.

== Komneni ==
Koristeći praktički raspad države na prijestolje će se popeti plemić [[Aleksije I Komnen|Aleksije I. Komnen]] koji ne vidjevši druge mogućnosti traži od pape pomoć za oslobađanje kršćanskih zemalja što će dovesti do [[Križarski ratovi|Križarskih ratova]]. Carstvo će tijekom njegove vladavine povratiti dio izgubljenog teritorija ali unutrašnjo-politički gledano to više neće biti država kao prije. Sada se ona pretvara u feudalno društvo što je točno ono protiv čega se veliki [[Bazilije II. Bugaroubojica|Bazilije II.]] borio. Pored toga nova negativnost ovog uređenja postaje ukidanje stalne vojske i sve veća ovisnost o plaćenicima ili feudalnim gospodarima koji trebaju dati vojsku za potrebu države. Sljedeći Komneni će nastaviti ovu politiku koja će rezultirati klasičnom feudalnom borbom za vlast i padom [[Istanbul|Carigrada]] u ruke križara [[1204]]. godine.

== Restauracija i kraj ==
[[Datoteka:ByzantineEmpire1265-sr.svg|thumb|right|400px|Stanje na Balkanu i u Maloj aziji [[1265]]. godine.Narančasta boja prikazuje '''Bizant''', žuta Turke pod vrhovnom vlašću Mongola, crvena [[Venecija|Veneciju]] koja vlada [[Dubrovnik]]om, a sivkasta na sjeveru [[Srbija|Srbiju]] dok je [[Bugarska]] zelene boje]]
Pad Carigrada će rezultirati stvaranjem kvislinškog [[Latinsko Carstvo|Latinskog carstva]], dok će lojalna grčka područja proglasiti svoje nezavisne države. One će biti [[Trapezuntsko Carstvo]] stvoreno od Komnena još u ožujku [[1204]]., [[Nikejsko Carstvo]] osnovano u travnju [[1204]]. ( u trenutku pada [[Istanbul|Carigrada]] ), ali službeno proglašeno tek [[1206]]. i posljednje osnovano [[Epirska Despotovina|Solunsko Carstvo]] koje će veći dio postojanja provesti pod imenom [[Epirska Despotovina|Epirska despotovina]]. U bitkama za obnovu Carstva koje će trajati sve do [[1261]]. godine pobjednik će postati Nicejsko Carstvo sa svojim carem uzurpatorom [[Mihajlo VIII. Paleolog|Mihajlom Paleologom]] koji će osnovati posljednju vladajuću dinastiju. Nakon njegove smrti [[1282]]. godine državom će vladati s kratkim prekidima nesposobni, neaktivni carevi koji ništa ne poduzimaju protiv Tursko-Srpskih osvajanja. [[Bizantsko-osmanski ratovi]] pokazali su se kao smrtni udarac carstvu. Rezultat toga postaje pad [[Istanbul|Carigrada]] [[1453]]. godine, a ubrzo potom i [[Moreja|Moreje]] 1460/61 godine. Posljednje Carstvo koje preuzima direktno nasljedstvo od starog [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] će umrijeti kada [[David, car Trapezunta]] potpisuje bezuvjetnu kapitulaciju svoje države [[1461]]. godine [[Otomansko Carstvo|Osmanskom sultanu]] [[Mehmed II|Mehmedu II.]]

== Povezano ==
* [[Vizantijski kalendar]]
* [[Popis bizantskih careva|Vizantijski carevi]]
* [[Zapadno Rimsko carstvo|Zapadno rimsko carstvo]]
* [[Latinsko Carstvo|Latinsko carstvo]]
* [[Nikejsko Carstvo|Nikejsko carstvo]]
* [[Trapezuntsko Carstvo|Trapezuntsko carstvo]]
* [[Epirska Despotovina|Epirska despotovina]]
* [[Morejska Despotovina|Morejska despotovina]]
* [[Vizantijska književnost]]

== Literatura ==
=== Primarni izvori ===
{{Refbegin|2}}
* {{cite book|last=Choniates|first=Nicetas |title=Translations and Reprints from the Original Sources of European History by D.C. Munro (Series 1, Vol 3:1)|location=Philadelphia|publisher=University of Pennsylvania Press|pages=15–16|year=1912|chapter=The Sack of Constantinople (1204)|ref=harv}}
* {{cite book|last=Cinnamus|first=Ioannes |title=Deeds of John and Manuel Comnenus|url=https://archive.org/details/deedsofjohnmanue0000kinn|location=New York and West Sussex|publisher=Columbia University Press|year=1976|isbn=0-231-04080-6|ref=harv}}
* {{cite book|author=Eusebius |title=Life of Constantine (Book IV)|publisher= Christian Classics Ethereal Library |url=http://www.ccel.org/ccel/schaff/npnf201.iv.vi.i.i.html}}
* {{cite book|author=Geoffrey of Villehardouin |title= Chronicles of the Crusades (translated by Margaret R. Shaw)|publisher=Penguin Classics|year=1963|isbn=0-14-044124-7|chapter=The Conquest of Constantinople|ref=harv}}
* {{cite book|last=Komnene|first=Anna|title=The Alexiad (translated by Elizabeth A. S. Dawes)|publisher=Internet Medieval Sourcebook|chapter=Books X-XIII|url=http://www.fordham.edu/halsall/basis/annacomnena-alexiad00.html#INTRODUCTION|year=1928|ref=harv|access-date=2015-04-14|archive-date=2020-04-13|archive-url=https://web.archive.org/web/20200413122745/http://www.fordham.edu/halsall/basis/annacomnena-alexiad00.html#INTRODUCTION}}
* {{cite book|editor-last=Seeck|editor-first=Otto|title=Notitia Dignitatum; accedunt Notitia Urbis Constantinopolitanae Laterculi Prouinciarum|location=Berlin|publisher=Weidmann|year=1876|url=http://archive.org/details/notitiadignitat00silvgoog|ref=harv}}
{{Refend}}

=== Sekundarni izvori ===
{{Refbegin|2}}
* {{cite book|first=Agustí|last=Alemany|title=Sources on the Alans: A Critical Compilation|location=Leiden|publisher=Brill|year=2000|pages=170–243|isbn=90-04-11442-4|ref=harv}}
* {{cite book|last=Ahrweiler|first=Hélène|last2=Laiou|first2=Angeliki E. |title=Studies on the Internal Diaspora of the Byzantine Empire|url=https://archive.org/details/studiesoninterna0000unse|chapter=Preface|location=Washington, DC|publisher=Dumbarton Oaks|year=1998|isbn=0-88402-247-1|ref=harv}}
* {{cite journal|last=Anastos|first=Milton V.|year=1962|title=The History of Byzantine Science. Report on the Dumbarton Oaks Symposium of 1961|journal=Dumbarton Oaks Papers|issn=0070-7546|volume=16|pages=409–411| doi=10.2307/1291170|jstor=1291170|ref=harv}}
* {{cite book|last=Angold|first=Michael|title=The Byzantine Empire, 1025–1204: A Political History|url=https://archive.org/details/byzantineempire10000ango|location=London|publisher=Longman|year=1997|isbn=978-0-582-29468-4|ref=harv}}
* {{cite journal|last=Antonucci|first=Michael|year=1993|title=War by Other Means: The Legacy of Byzantium|journal=History Today|volume=43|issue=2|pages=11–13|issn=0018-2753|url=http://www.historytoday.com/michael-antonucci/war-other-means-legacy-byzantium|accessdate=21 May 2007|ref=harv}}
* {{cite book|first=Sophocles Evangelinus|last=Apostolides|title=Greek Lexicon of the Roman and Byzantine Periods|location=Hildesheim|publisher=Georg Olms|year=1992|isbn=3-487-05765-4|ref=harv}}
* {{cite journal|last=Bayless|first=William N.|year=1976|title=The Treaty with the Huns of 443|url=https://archive.org/details/sim_american-journal-of-philology_summer-1976_97_2/page/176|journal=The American Journal of Philology|volume=97|pages=176–179|jstor=294410|ref=harv}}
* {{cite journal|last=Baynes|first=Norman Hepburn|year=1912|title=The Restoration of the Cross at Jerusalem|url=https://archive.org/details/sim_english-historical-review_1912-04_27_106/page/287|doi=10.1093/ehr/XXVII.CVI.287|journal=The English Historical Review|volume=27|issue=106|issn=0013-8266|pages=287–299|ref=harv}}
* {{cite book|editor1-last=Baynes|editor1-first=Norman Hepburn|editor2-last=Moss|editor2-first=Henry St. Lawrence Beaufort|title=Byzantium: An Introduction to East Roman Civilization|url=https://archive.org/details/byzantiumintrodu00baynrich|location=Oxford|publisher=Clarendon Press|year=1948|ref=harv}}
* {{cite book|last=Baynes|first=Spencer|chapter=Vlachs|title=Encyclopædia Britannica|edition=11th|location=New York|year=1907|ref=harv}}
* {{cite book|last=Beaton|first=Roderick|title=The Medieval Greek Romance|url=https://archive.org/details/medievalgreekrom0000beat|location=New York and London|publisher=Routledge|year=1996|isbn=0-415-12032-2|ref=harv}}
* {{cite book|last=Beckwith|first=John|title=Early Christian and Byzantine Art|location=New Haven|publisher=Yale University Press|origyear=1970|year=1993|isbn=0-300-05296-0|ref=harv}}
* {{cite book|last=Béhar|first=Pierre|title=Vestiges d'Empires: La Décomposition de l'Europe Centrale et Balkanique|location=Paris|publisher=Éditions Desjonquères|year=1999|isbn=2-84321-015-1|ref=harv}}
* {{cite book|last=Benz|first=Ernst|title=The Eastern Orthodox Church: Its Thought and Life|year=1963|location=Piscataway|publisher=Aldine Transaction|isbn=978-0-202-36298-4|url=http://books.google.com/books?id=Q5Z_evECb1UC|ref=harv}} 
* {{cite book|last1=Bideleux|first1=Robert|last2=Jeffries|first2=Ian|title=A History of Eastern Europe: Crisis and Change|url=https://archive.org/details/historyofeastern0000bide|location=New York and London|publisher=Routledge|year=1998|isbn=0-415-16111-8|ref=harv}}
* {{cite book|last=Birkenmeier|first=John W.|title=The Development of the Komnenian Army: 1081–1180|location=Leiden|publisher=Brill|year=2002|isbn=90-04-11710-5|ref=harv}}
* {{cite book|last=Blume|first=Fred H.|editor-last=Kearley |editor-first=Timothy|title=Annotated Justinian Code|year=2008|url=http://www.uwyo.edu/lawlib/blume-justinian/index.html|location=Laramie|publisher=University of Wyoming|ref=harv}}
* {{cite book|last=Bray|first=R. S.|title=Armies of Pestilence: The Impact of Disease on History|publisher=James Clarke|year=2004|isbn=0-227-17240-X|ref=harv}}
* {{cite book|last=Browning|first=Robert|chapter=The Continuity of Hellenism in the Byzantine world: Appearance or Reality?|pages=[https://archive.org/details/greeceoldnew0000unse_o7v6/page/n134 111]–128|editor1-last=Winnifrith|editor1-first=Tom|editor2-last=Murray|editor2-first=Penelope|title=Greece Old and New|url=https://archive.org/details/greeceoldnew0000unse_o7v6|year=1983|location=New York|publisher=Macmillan|isbn=0-333-27836-4|ref=harv}}
* {{cite book|last=Browning|first=Robert|title=The Byzantine Empire|url=https://archive.org/details/byzantineempire0000brow|location=Washington, DC|publisher=The Catholic University of America Press|year=1992|isbn=0-8132-0754-1|ref=harv}}
* {{cite book|last=Bryce|first=James|title=Studies in History and Jurisprudence, Vol. 1|url=https://archive.org/details/isbn_9781402190469|publisher=H. Frowde|year=1901|isbn=1-4021-9046-8|ref=harv}}
* {{cite book|last=Brooke|first=Zachary Nugent|title=A History of Europe, from 911 to 1198|url=https://archive.org/details/historyofeuropef0000broo|location=London|publisher=Methuen|year=1962|ref=harv}}
* {{cite book|last=Burns|first=Thomas S.|title=A History of Ostrogoths|url=https://archive.org/details/historyofostrogo0000burn|location=Bloomington and Indianapolis|publisher=Indiana University Press|year=1991|isbn=0-253-20600-6|ref=harv}}
* {{cite book|last=Bury|first=John Bagnall |title=History of the Later Roman Empire|location=London|publisher=Macmillan|year=1923|url=http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/secondary/BURLAT/home.html|ref=harv}}
* {{cite book|last1=Bury|first1=John Bagnall|last2=Philotheus|title=The Imperial Administrative System of the Ninth Century: With a Revised Text of the Kletorologion of Philotheos|year=1911|location=London|publisher=Oxford University Press|ref=harv}}
* {{cite book|last1=Bury|first1=John Bagnall|title=The Early History of the Slavonic Settlements in Dalmatia, Croatia, &amp; Serbia|location=New York|publisher=Macmillan|year=1920|url=http://archive.org/stream/earlyhistoryofsl00consrich|ref=harv}}
* {{cite journal|last=Cameron|first=Averil |year=1979|title=Images of Authority: Elites and Icons in Late Sixth-century Byzantium|doi=10.1093/past/84.1.3|journal=Past and Present|volume=84|issue=1|page=3|ref=harv |issn = 0031-2746}}
* {{cite book|last=Cameron|first=Averil|title=The Cambridge Ancient History. Vol. 14:  Late antiquity|year=2000|location=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|editor=Averil Cameron, Bryan Ward-Perkins and Michael Whitby|chapter=Vandal and Byzantine Africa|pages=552–569|isbn=0-521-32591-9|ref=harv}}
* {{cite book|last=Cameron|first=Averil|title=The Byzantines|url=https://archive.org/details/byzantines0000came|year=2006|location=Oxford|publisher=Blackwell|isbn=978-1-4051-9833-2|ref=harv}}
* {{cite book|last=Cameron|first=Averil|script-title=el:Οι Βυζαντινοί|location=Athens|publisher=Psychogios|year=2009|language=Greek [translation of Cameron 2006]|isbn=978-960-453-529-3|ref=harv}}
* {{cite book|last=Cameron|first=Averil|title=The Byzantine and Islamic Early Near East I: Problems in the Literary Source Material|year=1992|publisher=Darwin|editor=Averil Cameron and Lawrence I. Conrad|chapter=New Themes and Styles in Greek Literature, 7th and 8th centuries|isbn=0-87850-080-4|ref=harv}}
* {{cite book|last=Campbell|first=George L.|title=Compendium of the World's Languages: Abaza to Kurdish|url=https://archive.org/details/compendiumofworl00camp|year=2000|origyear=1991|location=New York and London|publisher=Routledge|isbn=0-415-20296-5|ref=harv}}
* {{cite book|last=Chrysos|first=Evangelos|title=Byzantine Diplomacy: Papers from the Twenty-Fourth Spring Symposium of Byzantine Studies, Cambridge, March 1990 (Society for the Promotion of Byzant)|url=https://archive.org/details/byzantinediploma0000spri|year=1992|publisher=Variorum|isbn=0-86078-338-3|editor=Jonathan Shepard, Simon Franklin|chapter=Byzantine Diplomacy, CE 300–800: Means and End|ref=harv}}
* {{cite book|last=Clark|first=Victoria|title=Why Angels Fall: A Journey through Orthodox Europe from Byzantium to Kosovo|url=https://archive.org/details/unset0000unse_o2c0|location=London|publisher=Macmillan|year=2000|isbn=0-312-23396-5|ref=harv}}
* {{cite book|last=Cohen|first=H. Floris|title=The Scientific Revolution: A Historiographical Inquiry|location=Chicago|publisher=University of Chicago Press|year=1994|isbn=0-226-11280-2|ref=harv}}
* {{cite book|last=Comrie|first=Bernard|chapter=Russian|pages=[https://archive.org/details/languagestheirst0000unse/page/91 91]–152|editor-last=Shopen|editor-first=Timothy|title=Languages and Their Status|url=https://archive.org/details/languagestheirst0000unse|location=Philadelphia|publisher=University of Pennsylvania Press|year=1987|isbn=0-8122-1249-5|ref=harv}}
* {{cite book|last=Davies|first=Norman |title=Europe: A History|url=https://archive.org/details/europehistory00davi_0|year=1996|location=Oxford|publisher=Oxford University Press|isbn=0-19-820171-0|ref=harv}}
* {{cite journal|last=Day|first=Gerald W.|title=Manuel and the Genoese: A Reappraisal of Byzantine Commercial Policy in the Late Twelfth Century|url=https://archive.org/details/sim_journal-of-economic-history_1977-06_37_2/page/289|journal=The Journal of Economic History|volume=37 |issue=2|pages=289–301|doi=10.1017/S0022050700096947|year=1977|jstor=2118759|ref=harv}}
* {{cite book|last=Dennis|first=George T.|title=Three Byzantine Military Treatises|location=Washington, DC|publisher=Dumbarton Oaks|year=1985|ref=harv}}
* {{cite web|last=Dickson|first=Paul|title=Mathematics Through the Middle Ages (320–1660 AD)|accessdate=1 April 2008|work=Medieval Mathematics|publisher=University of South Australia|url=http://www.roma.unisa.edu.au/07305/medmm.htm|ref=harv|archivedate=2008-05-13|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080513152720/http://www.roma.unisa.edu.au/07305/medmm.htm|deadurl=yes}}
* {{cite book|last=Diehl|first=Charles|chapter=Byzantine Art|editor1-last=Baynes|editor1-first=Norman Hepburn|editor2-last=Moss|editor2-first=Henry St. Lawrence Beaufort|title=Byzantium: An Introduction to East Roman Civilization|url=https://archive.org/details/byzantiumintrodu00baynrich|location=Oxford|publisher=Clarendon|year=1948|oclc=1058121|ref=harv}}
* {{cite journal|last=Drake|first=H. A.|title=Constantine and Consensus|url=https://archive.org/details/sim_church-history_1995-03_64_1/page/n7|journal=Church History|volume=64|issue=1|year=1995|pages=1–15|jstor=3168653|ref=harv}}
* {{cite book|last1=Duiker|first1=William J.|last2=Spielvogel|first2=Jackson J.|title=The Essential World History|url=https://archive.org/details/essentialworldhi0000will_w8n2|year=2010|location=Boston|publisher=Wadsworth|isbn=978-0-495-90227-0|ref=harv}}
* {{cite book|last=El-Cheikh|first=Nadia Maria|title=Byzantium Viewed by the Arabs|url=https://archive.org/details/byzantiumviewedb0000elch|publisher=Harvard University Press|location=Cambridge, MA|year=2004|isbn=0-932885-30-6|ref=harv}}
* {{cite book|last=Esler|first=Philip Francis|title=The Early Christian World|url=https://archive.org/details/earlychristianwo0001phil|year=2004|location=New York and London|publisher=Routledge|isbn=0-415-33312-1|ref=harv}}
* {{cite book|last=Evans|first=James Allan Stewart|title=The Emperor Justinian and the Byzantine Empire|url=https://archive.org/details/emperorjustinian0000evan|location=Westport|publisher=Greenwood|year=2005|isbn=0-313-32582-0|ref=harv}}
* {{cite book|last=Evans|first=Helen C.|title=Byzantium, Faith and Power (1261–1557)|year=2004|location=New York, NY|publisher=Metropolitan Museum of Art/Yale University Press|isbn=1-58839-114-0|url=http://libmma.contentdm.oclc.org/cdm/compoundobject/collection/p15324coll10/id/58371/rec/3|ref=harv}}
* {{cite journal|last=Foss|first=Clive|year=1975|title=The Persians in Asia Minor and the End of Antiquity|url=https://archive.org/details/sim_english-historical-review_1975-10_90_357/page/721|journal=The English Historical Review|volume=90|issue=357|pages=721–747|doi=10.1093/ehr/XC.CCCLVII.721|ref=harv}}
* {{cite book|last1=Fossier|first1=Robert|last2=Sondheimer|first2=Janet|title=The Cambridge Illustrated History of the Middle Ages|location=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|year=1997|isbn=0-521-26644-0|ref=harv}}
* {{cite book|last1=Fouracre|first1=Paul|last2=Gerberding|first2=Richard A.|title=Late Merovingian France: History and Hagiography, 640–720|url=https://archive.org/details/latemerovingianf0000unse|location=Manchester|publisher=Manchester University Press|year=1996|isbn=0-7190-4791-9|ref=harv}}
* {{cite book|last=Freeman|first=Charles|title=The Greek Achievement – The Foundation of the Western World|url=https://archive.org/details/greekachievement0000free_c9o7|location=New York|publisher=Penguin|year=1999|isbn=0-670-88515-0|ref=harv}}
* {{cite book|last=Gabriel|first=Richard A.|year=2002|title=The Great Armies of Antiquity|location=Westport|publisher=Greenwood|isbn=0-275-97809-5|ref=harv}}
* {{cite book|last=Garland|first=Lynda|year=1999|title=Byzantine Empresses: Women and Power in Byzantium, CE 527–1204|url=https://archive.org/details/byzantineempress0000garl|location=New York and London|publisher=Routledge|isbn=0-415-14688-7|ref=harv}}
* {{cite book|last=Gibbon|first=Edward |title=The Decline and Fall of the Roman Empire (Volumes II, III, and IX)|editor=J. B. Bury (with an Introduction by W. E. H. Lecky)|location=New York|publisher=Fred de Fau|year=1906|ref=harv}}
* {{cite book|last=Grabar|first=André|title=L'iconoclasme Byzantin: le dossier archéologique|url=https://archive.org/details/liconoclasmebyza0000grab|publisher=Flammarion|year=1984|isbn=2-08-081634-9|ref=harv}}
* {{cite journal|last=Grant|first=Robert M.|jstor=1202069|title=Religion and Politics at the Council at Nicaea|url=https://archive.org/details/sim_journal-of-religion_1975-01_55_1/page/1|journal=The Journal of Religion|volume=55|issue=1|year=1975|pages=1–12|ref=harv|doi=10.1086/486406}}
* {{cite book|last1=Greatrex|first1=Geoffrey B.|editor-last=Maas|editor-first=Michael|chapter=Byzantium and the East in the Sixth Century|title=The Cambridge Companion to the Age of Justinian|location=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|year=2005|pages=477–509|isbn=0-521-81746-3|ref=harv}}
* {{cite book|last1=Greatrex|first1=Geoffrey|last2=Lieu|first2=Samuel N. C.|title=The Roman Eastern Frontier and the Persian Wars (Part II, 363–630 AD)|url=https://archive.org/details/romaneasternfron0000unse_q1n9|location=New York and London|publisher=Routledge|year=2002|isbn=0-415-14687-9|ref=harv}}
* {{cite book|last=Gregory|first=Timothy E.|title=A History of Byzantium|url=https://archive.org/details/historyofbyzanti0000greg_2ndedi|location=Malden|publisher=Wiley-Blackwell|year=2010|isbn=1-4051-8471-X|ref=harv}}
* {{cite book|last=Grierson|first=Philip|title=Byzantine Coinage|year=1999|location=Washington, DC|publisher=Dumbarton Oaks|url=http://www.doaks.org/byzcoins.pdf|archiveurl=https://web.archive.org/web/20070927000204/http://www.doaks.org/byzcoins.pdf|archivedate=2007-09-27|deadurl=yes|isbn=0-88402-274-9|format=PDF|ref=harv|access-date=2015-04-14|archive-date=2007-09-27|archive-url=https://web.archive.org/web/20070927000204/http://www.doaks.org/byzcoins.pdf|url-status=dead}}
* {{cite book|last=Gross|first=Feliks|title=Citizenship and Ethnicity: The Growth and Development of a Democratic Multiethnic Institution|url=https://archive.org/details/citizenshipethni0000gros|year=1999|location=Westport|publisher=Greenwood|isbn=0-313-30932-9|ref=harv}}
* {{cite book|last=Gutas|first=Dimitri|title=Greek Thought, Arabic Culture: The Graeco-Arabic Translation Movement|url=https://archive.org/details/greekthoughtarab0000guta|year=1998|isbn=0-415-06132-6|location=New York and London|publisher=Routledge|ref=harv}}
* {{cite book|last1=Hacikyan|first1=Agop Jack|last2=Basmajian|first2=Gabriel|last3=Franchuk|first3=Edward S.|last4=Ouzounian|first4=Nourhan|title=The Heritage of Armenian Literature: From the Sixth to the Eighteenth Century|location=Detroit|publisher=Wayne State University Press|year=2002|isbn=0-8143-3023-1|ref=harv}}
* {{cite book|last=Haldon|first=John|title=Byzantium: A History|location=Stroud, Gloucestershire|publisher=Tempus Publishing|year=2002|isbn=1-4051-3240-X|ref=harv}}
* {{cite book|last=Haldon|first=John|title=Byzantium in the Seventh Century: The Transformation of a Culture|url=https://archive.org/details/byzantiuminseven0000hald|location=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|year=1990|isbn=0-521-31917-X|ref=harv}}
* {{cite book|last=Haldon|first=John|title=Byzantium at War 600–1453|location=New York and London|publisher=Routledge|year=2003|isbn=0-415-96861-5|ref=harv}}
* {{cite book|last=Haldon|first=John|title=The Byzantine and Early Islamic Near East VI: Elites Old and New in the Byzantine and Early Islamic Near East|year=2004|publisher=Darwin|editor=John Haldon and Lawrence I. Conrad|chapter=The Fate of the Late Roman Senatorial Elite: Extinction or Transformation?|isbn=0-87850-144-4|ref=harv}}
* {{cite web|last=Halsall|first=Paul|title=East Asian History Sourcebook: Chinese Accounts of Rome, Byzantium and the Middle East, c. 91 B.C.E. – 1643 C.E.|url=http://www.fordham.edu/halsall/eastasia/romchin1.html|location=New York|publisher=Fordham University|year=1998|accessdate=21 April 2012|ref=harv|archive-date=2014-09-10|archive-url=https://web.archive.org/web/20140910050947/http://www.fordham.edu/halsall/eastasia/romchin1.html}}
* {{cite book|last=Harris|first=Jonathan|year=2014|title=Byzantium and the Crusades|publisher=Bloomsbury|edition=2nd|isbn=978-1-78093-767-0|ref=harv}}
* {{cite book|last=Harvey|first=Alan|title=Economic Expansion in the Byzantine Empire, 900–1200|location=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|year=2003|isbn=0-521-52190-4|ref=harv}}
* {{cite book|last=Haywood|first=John|title=Cassell's Atlas of World History|url=https://archive.org/details/cassellsatlasofw0000hayw|location=London|publisher=Cassell|year=2001|origyear=1997|isbn=0-304-35757-X|ref=harv}}
* {{cite book|last=Heather|first=Peter|title=The Fall of the Roman Empire|year=2005|location=London|publisher=Macmillan|isbn=978-0-330-49136-5|url=http://books.google.com/books?id=dYR4ngEACAAJ|ref=harv}}
* {{cite book|last1=Heisenberg|first1=August|last2=Kromayer|first2=Johannes|last3=von Wilamowitz-Moellendorff|first3=Ulrich|title=Staat und Gesellschaft der Griechen und Römer, Volume 2, Part 4|location=Leipzig and Berlin|publisher=Teubner|year=1923|ref=harv}}
* {{cite book|last=Herrin|first=Judith|title=Byzantium: The Surprising Life of a Medieval Empire|location=Princeton|publisher=Princeton University Press|year=2008|isbn=0-691-13151-1|ref=harv}}
* {{cite book|last=Hindley|first=Geoffrey|title=A Brief History of the Crusades|url=https://archive.org/details/briefhistoryofcr0000hind|year=2004|location=London|publisher=Robinson|isbn=978-1-84119-766-1|ref=harv}}
* {{cite book|last1=Hooper|first1=Nicholas|last2=Bennett|first2=Matthew|title=The Cambridge Illustrated Atlas of Warfare: The Middle Ages|url=https://archive.org/details/cambridgeillustr00nich|location=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|year=1996|isbn=0-521-44049-1|ref=harv}}
* {{cite book|last=James|first=Liz|title=A Companion to Byzantium|location=Chichester|publisher=John Wiley|year=2010|isbn=1-4051-2654-X|ref=harv}}
* {{cite book|last=Jenkins|first=Romilly James Heald |title=Byzantium: The Imperial Centuries, CE 610–1071|location=Toronto|publisher=University of Toronto Press|year=1987|isbn=0-8020-6667-4|ref=harv}}
* {{cite book|last=Jones|first=Arnold Hugh Martin|title=The Later Roman Empire, 284–602: A Social Economic and Administrative Survey|url=https://archive.org/details/laterromanempire01jone|location=Baltimore|publisher=Johns Hopkins University Press|year=1986|isbn=0-8018-3353-1|ref=harv}}
* {{cite book|last=Kaegi|first=Walter Emil|title=Heraclius, Emperor of Byzantium|url=https://archive.org/details/heracliusemperor0000kaeg|location=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|year=2003|isbn=0-521-81459-6|ref=harv}}
* {{cite book|last=Kaldellis|first=Anthony|title=Hellenism in Byzantium: The Transformations of Greek Identity and the Reception of the Classical Tradition|url=https://archive.org/details/hellenisminbyzan0000kald|year=2007|publisher=Cambridge University Press|location=Cambridge|isbn=0-521-87688-5|ref=harv}}
* {{cite journal|last=Karlin-Heyer|first=P.|year=1967|title=When Military Affairs Were in Leo's Hands|journal=Tradition|volume=23|pages=15–40|jstor=27830825|ref=harv}}
* {{cite book|editor-last=Kazhdan|editor-first=Alexander Petrovich |title=[[Oxford Dictionary of Byzantium]]|location=New York and Oxford|publisher=Oxford University Press|year=1991|isbn=978-0-19-504652-6|ref=harv}}
* {{cite book|last1=Kazhdan|first1=Alexander Petrovich|last2=Constable|first2=Giles|title=People and Power in Byzantium: An Introduction to Modern Byzantine Studies|url=https://archive.org/details/peoplepowerinbyz0000kazh|location=Washington, DC|publisher=Dumbarton Oaks|year=1982|isbn=0-88402-103-3|ref=harv}}
* {{cite book|last1=Kazhdan|first1=Aleksandr Petrovich|last2=Epstein|first2=Ann Wharton|title=Change in Byzantine Culture in the Eleventh and Twelfth Centuries|url=https://archive.org/details/changeinbyzantin0000kazh|location=Berkeley and Los Angeles|publisher=University of California Press|year=1985|isbn=0-520-05129-7|ref=harv}}
* {{cite book|last=Kean|first=Roger Michael|title=Forgotten Power: Byzantium: Bulwark of Christianity|url=https://archive.org/details/forgottenpowerby0000kean|location=Shropshire|publisher=Thalamus|year=2006|isbn=1-902886-07-0|ref=harv}}
* {{cite journal|title=Reviews: ''The Astronomical Works of Gregory Chioniades, Volume I: The Zij al- Ala'i'' by Gregory Chioniades, David Pingree; ''An Eleventh-Century Manual of Arabo-Byzantine Astronomy'' by Alexander Jones|first=David A.|last=King|journal=[[Isis (journal)|Isis]]|volume=82|issue=1|date=March 1991|pages=116–118|doi=10.1086/355661|ref=harv}}
* {{cite book|last=Kitzinger|first=Ernst|chapter=Byzantine Art in the Period between Justinian and Iconoclasm|year=1976|location=Bloomington|publisher=Indiana University Press|editor=W. E. Kleinbauer|title=The Art of Byzantium and the Medieval West: Selected Studies by Ernst Kitzinger|pages=157–232|isbn=0-253-31055-5|ref=harv}}
* {{cite journal|last=Klein|first=Holgen A.|title=Eastern Objects and Western Desires: Relics and Reliquaries between Byzantium and the West|journal=Dumbarton Oaks Papers|volume=58|year=2004|pages=283–314|jstor=3591389|ref=harv}}
* {{cite book|last=Kountoura-Galake|first=Eleonora|title=Ο βυζαντινός κλήρος και η κοινωνία των &quot;Σκοτεινών Αἰώνων [&quot;The Byzantine Clergy and the Society of the 'Dark Ages'&quot;]|year=1996|location=Athens|publisher=Ethniko Idryma Erevnon|isbn=978-960-7094-46-9|language=Greek|ref=harv}}
* {{cite journal|last=Kuhoff|first=Wolfgang|year=2002|title=Die diokletianische Tetrarchie als Epoche einer historischen Wende in antiker und moderner Sicht|doi=10.1007/BF02898434|journal=International Journal of the Classical Tradition|volume=9|issue=2|pages=177–194|jstor=30224306|ref=harv}}
* {{cite book|last=Laiou|first=Angeliki E.|title=The Economic History of Byzantium (Volume 2)|year=2002|location=Washington, DC|publisher=Dumbarton Oaks|editor=Angeliki E. Laiou|chapter=Exchange and Trade, Seventh-Twelfth Centuries|pages=697–708|url=http://www.doaks.org/resources/publications/doaks-online-publications/byzantine-studies/the-economic-history-of-byzantium/ehb36-trade|ref=harv|access-date=2015-04-14|archivedate=2013-09-30|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130930114425/http://www.doaks.org/resources/publications/doaks-online-publications/byzantine-studies/the-economic-history-of-byzantium/ehb36-trade|deadurl=yes|archive-date=2013-09-30|archive-url=https://web.archive.org/web/20130930114425/http://www.doaks.org/resources/publications/doaks-online-publications/byzantine-studies/the-economic-history-of-byzantium/ehb36-trade|url-status=dead}}
* {{cite book|last1=Laiou|first1=Angeliki E.|last2=Morisson|first2=Cécile|title=The Byzantine Economy|url=https://archive.org/details/byzantineeconomy0000laio|year=2007|location=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|isbn=0-521-84978-0|ref=harv}}
* {{cite book|last=Laiou|first=Angeliki E.|title=The Economic History of Byzantium (Volume 1)|year=2002|location=Washington, DC|publisher=Dumbarton Oaks|editor=Angeliki E. Laiou|chapter=Writing the Economic History of Byzantium|pages=3–8|url=http://www.doaks.org/resources/publications/doaks-online-publications/byzantine-studies/the-economic-history-of-byzantium/EHB01-Writing%20the%20economic%20history%20of%20Byzantium.pdf|ref=harv|access-date=2015-04-14|archivedate=2013-09-30|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130930114212/http://www.doaks.org/resources/publications/doaks-online-publications/byzantine-studies/the-economic-history-of-byzantium/EHB01-Writing%20the%20economic%20history%20of%20Byzantium.pdf|deadurl=yes|archive-date=2013-09-30|archive-url=https://web.archive.org/web/20130930114212/http://www.doaks.org/resources/publications/doaks-online-publications/byzantine-studies/the-economic-history-of-byzantium/EHB01-Writing%20the%20economic%20history%20of%20Byzantium.pdf|url-status=dead}}
* {{cite book|last1=Lapidge|first1=Michael|last2=Blair|first2=John|last3=Keynes|first3=Simon |title=The Blackwell Encyclopaedia of Anglo-Saxon England|url=https://archive.org/details/blackwellencyclo0000unse_e6a8|location=Malden|publisher=Blackwell|year=1998|isbn=0-631-22492-0|ref=harv}}
* {{cite journal|last=Lenski|first=Noel|year=1999|title=Assimilation and Revolt in the Territory of Isauria, From the 1st Century BC to the 6th Century AD |journal=Journal of the Economic and Social History of the Orient|issn=0022-4995|volume=42|pages=413–465|doi= 10.1163/1568520991201687|jstor=3632602|ref=harv}}
* {{cite book|last=Louth|first=Andrew|title=The New Cambridge Medieval History (Volume I)|editor=Paul Fouracre and Rosamond McKitterick|location=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|year=2005|isbn=0-521-36291-1|chapter=The Byzantine Empire in the Seventh Century|ref=harv}}
* {{cite web|last=Lowe|first=Steven|author2=Baker, Martin|title=The Seljuqs of Rum|url=http://www.geocities.com/egfroth1/Seljuqs.htm|accessdate=9 July 2007|archiveurl=https://www.webcitation.org/query?url=http://www.geocities.com/egfroth1/Seljuqs.htm&amp;date=2007-07-22+04:56:02|archivedate=2007-07-22|ref=harv|deadurl=yes}}
* {{cite book|last=Madden|first=Thomas F. |title=Crusades: The Illustrated History|url=https://archive.org/details/crusadesillustra0000thom|location=Ann Arbor|publisher=University of Michigan Press|year=2005|isbn=0-472-03127-9|ref=harv}}
* {{cite book|last=Magdalino|first=Paul|title=The Economic History of Byzantium (Volume 2)|year=2002|location=Washington, DC|publisher=Dumbarton Oaks|editor=Angeliki E. Laiou|chapter=Medieval Constantinople: Built Environment and Urban Development|pages=529–537|url=http://www.doaks.org/resources/publications/doaks-online-publications/byzantine-studies/the-economic-history-of-byzantium/ehb20-cp|ref=harv|access-date=2015-04-14|archivedate=2013-09-30|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130930114407/http://www.doaks.org/resources/publications/doaks-online-publications/byzantine-studies/the-economic-history-of-byzantium/ehb20-cp|deadurl=yes|archive-date=2013-09-30|archive-url=https://web.archive.org/web/20130930114407/http://www.doaks.org/resources/publications/doaks-online-publications/byzantine-studies/the-economic-history-of-byzantium/ehb20-cp|url-status=dead}}
* {{cite book|last=Magdalino|first=Paul|title=The Empire of Manuel I Komnenos, 1143–1180|location=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|year=2002|isbn=0-521-52653-1|ref=harv}}
* {{cite book|last=Mango|first=Cyril A. |title=Η Αυτοκρατορία της Νέας Ρώμης [&quot;Byzantium: The Empire of the New Rome&quot;]|location=Athens|publisher=Educational Institution of the National Bank of Greece|year=2007|language=Greek [translated from the original by Dimitris Tsoungarakis]|ref=harv}}
* {{cite book|last=Mango|first=Cyril A. |title=The Oxford History of Byzantium|location=Oxford|publisher=Oxford University Press|year=2002|isbn=0-19-814098-3|ref=harv}}
* {{cite web|last=Markham|first=Paul|title=The Battle of Manzikert: Military Disaster or Political Failure?|work=De Re Militari|url=http://faculty.uml.edu/ethan_spanier/Teaching/documents/TheBattleofManzikert.pdf|date=1 August 2005|accessdate=19 May 2007|ref=harv}}
* {{cite book|last=Matschke|first=Klaus-Peter|title=The Economic History of Byzantium (Volume 2)|year=2002|location=Washington, DC|publisher=Dumbarton Oaks|editor=Angeliki E. Laiou|chapter=Commerce, Trade, Markets, and Money: Thirteenth-Fifteenth Centuries|pages=771–806|url=http://www.doaks.org/resources/publications/doaks-online-publications/byzantine-studies/the-economic-history-of-byzantium/ehb37-trade-late|ref=harv|access-date=2015-04-14|archivedate=2013-09-30|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130930114138/http://www.doaks.org/resources/publications/doaks-online-publications/byzantine-studies/the-economic-history-of-byzantium/ehb37-trade-late|deadurl=yes|archive-date=2013-09-30|archive-url=https://web.archive.org/web/20130930114138/http://www.doaks.org/resources/publications/doaks-online-publications/byzantine-studies/the-economic-history-of-byzantium/ehb37-trade-late|url-status=dead}}
* {{cite book|last=McDonnell|first=Myles Anthony|title=Roman Manliness: Virtus and the Roman Republic|url=https://archive.org/details/romanmanlinessvi0000mcdo|location=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|year=2006|isbn=978-0-521-82788-1|ref=harv}}
* {{cite journal|last=Meier|first=William N.|year=2003|title=Die Inszenierung einer Katastrophe: Justinian und der Nika-Aufstand|issue=142|pages=273–300|journal=Zeitschrift für Papyrologie und Epigraphik|jstor=20191600|ref=harv}}
* {{cite book|last=Meyendorff|first=John |title=The Byzantine Legacy in the Orthodox Church|url=https://archive.org/details/byzantinelegacyi0000meye|year=1982|location=Yonkers|publisher=St Vladimir's Seminary Press|isbn=0-913836-90-7|ref=harv}}
* {{cite book|last=Millar|first=Fergus|title=A Greek Roman Empire: Power and Belief under Theodosius II (408–450)|url=https://archive.org/details/greekromanempire00ferg|location=Berkeley and Los Angeles|publisher=University of California Press|year=2006|isbn=0-520-24703-5|ref=harv}}
* {{cite journal|last=Miller|first=William|title=Monemvasia|journal=The Journal of Hellenic Studies|volume=27|year=1907|url=http://www.archive.org/stream/journalofhelleni27sociuoft|ref=harv}}
* {{cite book|last=Moravcsik|first=Gyula|title=Byzantium and the Magyars|year=1970|location=Amsterdam|publisher=Hakkert|ref=harv}}
* {{cite book|last=Mousourakis|first=George|title=The Historical and Institutional Context of Roman Law|url=https://archive.org/details/historicalinstit0000mous|location=Burlington and Hampshire|publisher=Ashgate|year=2003|isbn=0-7546-2114-6|ref=harv}}
* {{cite journal|last=Neumann|first=Iver B.|year=2006|title=Sublime Diplomacy: Byzantine, Early Modern, Contemporary|journal=Millennium: Journal of International Studies |volume=34|issue=3|pages=865–888|issn=1569-2981|ref=harv|doi=10.1177/03058298060340030201}}
* {{cite book|last1=Neubecker|first1=Ottfried|last2=Brooke-Little|first2=John Philip|title=Heraldry: Sources, Symbols and Meaning|publisher=Time Warner|year=1997|isbn=0-316-64141-3|ref=harv}}
* {{cite book|last=Neville|first=Leonora Alice|title=Authority in Byzantine Provincial Society, 950–1100|url=https://archive.org/details/authorityinbyzan0000nevi|location=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|year=2004|isbn=0-521-83865-7|ref=harv}}
* {{cite book|last=Nicol|first=Donald MacGillivray|title=The Last Centuries of Byzantium, 1261–1453|url=https://archive.org/details/lastcenturiesofb0000nico|location=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|year=1993|isbn=0-521-43991-4|ref=harv}}
* {{cite book|last=Norwich|first=John Julius|title=A Short History of Byzantium|url=https://archive.org/details/shorthistoryofby0000norw_l9m6|location=Ringwood, Vic.|publisher=Penguin|year=1998|isbn=978-0-14-025960-5|ref=harv}}
* {{cite journal|last=Nystazopoulou-Pelekidou|first=Maria|year=1970|title=Συμβολή εις την χρονολόγησιν των Αβαρικών και Σλαβικών επιδρομών επί Μαυρικίου (582–602) (μετ' επιμέτρου περί των Περσικών πολέμων) [=Contribution to the chronology of Avar and Slav raids during the reign of Maurice (582–602), with an excursus about the Persian Wars&quot;]|language=Greek|url=http://www.byzsym.org/index.php/bz/article/view/649/567|journal=Byzantina Symmeikta|issn=1105-1639|volume=2|pages=145–206|accessdate=10 March 2012|ref=harv|archive-date=2012-06-27|archive-url=https://web.archive.org/web/20120627021404/http://www.byzsym.org/index.php/bz/article/view/649/567|dead-url=yes}}
* {{cite book|last=Obolensky|first=Dimitri |title=Byzantium and the Slavs|url=https://archive.org/details/byzantiumslavs0000obol|year=1994|location=Yonkers|publisher=St Vladimir's Seminary Press|isbn=0-88141-008-X|ref=harv}}
* {{cite journal|last=Oikonomides|first=Nikos|year=1999|title=L᾽&quot;Unilinguisme&quot; Officiel de Constantinople Byzantine|url=http://www.byzsym.org/index.php/bz/article/view/857/753|journal=Byzantina Symmeikta|issn=1105-1639|volume=13|pages=9–22|accessdate=11 March 2012|ref=harv|archive-date=2012-06-27|archive-url=https://web.archive.org/web/20120627030100/http://www.byzsym.org/index.php/bz/article/view/857/753|dead-url=yes}}
* {{cite book|last=Ostrogorsky|first=George |title=History of the Byzantine State|location=New Brunswick|publisher=Rutgers University Press|year=1969|isbn=0-8135-1198-4|ref=harv}}
* {{cite journal|last=Ostrogorsky|first=George|title=The Byzantine Empire in the World of the Seventh Century|journal=Dumbarton Oaks Papers|volume=13|pages=1–21|year=1959|jstor=1291126|ref=harv|doi=10.2307/1291127}}
* {{cite book|last1=Paparrigopoulos|first1=Constantine |last2=Karolidis|first2=Pavlos |title=Ιστορία του Ελληνικού Έθνους [&quot;History of the Greek Nation&quot;], vol. 4|publisher=Eleftheroudakis|language=Greek|year=1925|ref=harv}}
* {{cite book|last=Parry|first=Kenneth|title=Depicting the Word: Byzantine Iconophile Thought of the Eighth and Ninth Centuries|location=Leiden and New York|publisher=Brill |year=1996|isbn=90-04-10502-6|ref=harv}}
* {{cite book|last=Patterson|first=Gordon M.|title=The Essentials of Medieval History: 500 to 1450 AD, the Middle Ages|url=https://archive.org/details/essentialsofmedi0000patt|location=Piscataway|publisher=Research and Education Association|year=1995|origyear=1990|isbn=978-0-87891-705-1|ref=harv}}
* {{cite book|last1=Postan|first1=Michael Moïssey|last2=Miller|first2=Edward|last3=Postan|first3= Cynthia|title=The Cambridge Economic History of Europe (Volume 2)|location=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|year=1987|isbn=0-521-08709-0|ref=harv}}
* {{cite book|last=Pounds|first=Norman John Greville|title=An Historical Geography of Europe, 1500–1840|url=https://archive.org/details/historicalgeogra0000poun|location=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|year=1979|isbn=0-521-22379-2|ref=harv}}
* {{cite book|last=Read|first=Piers Paul |title=The Templars: The Dramatic History of the Knights Templar, The Most Powerful Military Order of the Crusades|url=https://archive.org/details/templars0000read_m0z1|location=New York|publisher=St. Martin's Press|year=2000|origyear=1999|isbn=0-312-26658-8|ref=harv}}
* {{cite book|last=Reinert|first=Stephen W.|editor=Cyril Mango|chapter=Fragmentation (1204–1453)|title=The Oxford History of Byzantium|location=Oxford|publisher=Oxford University Press|year=2002|pages=248–283|isbn=0-19-814098-3|ref=harv}}
* {{cite book|last=Rice|first=David Talbot |title=Byzantine Art (3rd Edition)|year=1968|location=Harmondsworth|publisher=Penguin Books Limited|ref=harv}}
* {{cite book|last=Robins|first=Robert Henry|title=The Byzantine Grammarians: Their Place in History|url=https://archive.org/details/byzantinegrammar0000robi|year=1993|location=Berlin and New York|publisher=Mouton de Gruyter|isbn=3-11-013574-4|ref=harv}}
* {{cite book|last=Rosser|first=John H.|title=Historical Dictionary of Byzantium|chapter=Introduction|location=Lanham, MA|publisher=Scarecrow|year=2011|isbn=0-8108-7567-5|ref=harv}}
* {{cite book|last=Runciman|first=Steven |title=The Medieval Manichee: A Study of the Christian Dualist Heresy|year=1982|location=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|isbn=0-521-28926-2|ref=harv}}
* {{cite book|last=Runciman|first=Steven|title=The Fall of Constantinople, 1453|url=https://archive.org/details/fallofconstantin0000runc|year=1990|isbn=0-521-39832-0|location=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|ref=harv}}
* {{cite book|last=Runciman|first=Steven|title=The Last Byzantine Renaissance|url=https://archive.org/details/lastbyzantineren0000runc|location=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|year=1970|isbn=0-521-07787-7|ref=harv}}
* {{cite book|last=Ryan|first=Herbert J.|title=The College Student's Introduction to Theology|url=https://archive.org/details/collegestudentsi00chap|year=1993|publisher=Liturgical Press|chapter=The Church in History|editors=Christopher Key Chapple and Thomas P. Rausch|isbn=0-8146-5841-5|ref=harv}}
* {{cite journal|last=Sarantis|first=Alexander|year=2009|title=War and Diplomacy in Pannonia and the Northwest Balkans during the Reign of Justinian: The Gepid Threat and Imperial Responses|journal=Dumbarton Oaks Papers|volume=63|pages=15–40|jstor=41219761|ref=harv}}
* {{cite book|last=Sedlar|first=Jean W.|title=East Central Europe in the Middle Ages, 1000–1500|volume=III|location=Seattle|publisher=[[University of Washington Press]]|year=1994|isbn=0-295-97290-4|ref=harv}}
* {{cite book|last=Seton-Watson|first=Hugh|title=The Russian Empire, 1801–1917|url=https://archive.org/details/russianempire1800000seto|location=Oxford|publisher=[[Oxford University Press]]|year=1967|isbn=0-19-822152-5|ref=harv}}
* {{cite journal|last=Shahid|first=Irfan|title=The Iranian Factor in Byzantium during the Reign of Heraclius|year=1972|journal=Dumbarton Oaks Papers|volume=26|pages=293–320|doi=10.2307/1291324|jstor=1291324|ref=harv}}
* {{cite book|last=Šišić|first=Ferdo |title=Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara: sa 280 slika i 3 karte u bojama|location=Zagreb|publisher=Nakladni zavod Matice hrvatske|year=1990|isbn=86-401-0080-2|ref=harv}}
* {{cite book|last=Sotinel|first=Claire|chapter=Emperors and Popes in the Sixth Century: The Western View|editor-last=Maas|editor-first=Michael|title=The Cambridge Companion to the Age of Justinian|location=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|year=2005|pages=267–290|isbn=0-521-81746-3|ref=harv}}
* {{cite journal|last=Speck|first=Paul|journal=Poikila Byzantina|volume=4|year=1984|title=Ikonoklasmus und die Anfänge der Makedonischen Renaissance|pages=175–210|ref=harv}}
* {{cite book|last=Stephenson|first=Paul|title=Byzantium's Balkan Frontier: A Political Study of the Northern Balkans, 900–1204|location=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|year=2000|isbn=0-521-77017-3|ref=harv}}
* {{cite web|last=Stone|first=Andrew|title=John II Komnenos (CE 1118–1143)|url=http://www.roman-emperors.org/johncomn.htm|publisher=Online Encyclopedia of Roman Emperors|accessdate=18 May 2007|ref=harv|archive-date=2020-04-13|archive-url=https://web.archive.org/web/20200413123207/http://www.roman-emperors.org/johncomn.htm|url-status=dead}}
* {{cite web|last=Stone|first=Andrew|title=Manuel I Komnenos (CE 1143–1180)|url=http://www.roman-emperors.org/mannycom.htm|publisher=Online Encyclopedia of Roman Emperors|accessdate=5 February 2007|ref=harv|archive-date=2020-04-13|archive-url=https://web.archive.org/web/20200413123207/http://www.roman-emperors.org/mannycom.htm|url-status=dead}}
* {{cite book|last1=Tarasov|first1=Oleg|last2=Milner-Gulland|first2=R. R.|title=Icon and Devotion: Sacred Spaces in Imperial Russia|url=https://archive.org/details/icondevotionsacr0000tara|location=London|publisher=Reaktion|year=2004|isbn=1-86189-118-0|ref=harv}}
* {{cite book|last1=Tatakes|first1=Vasileios N.|last2=Moutafakis|first2=Nicholas J.|title=[[Byzantine Philosophy]]|year=2003|location=Indianapolis|publisher=Hackett|isbn=0-87220-563-0|ref=harv}}
* {{cite journal|last=Teall|first=John L.|year=1967|title=The Age of Constantine Change and Continuity in Administration and Economy|journal=Dumbarton Oaks Papers|volume=21|pages=11–36|jstor=1291256|ref=harv}}
* {{cite book|last=Timberlake|first=Alan|title=A Reference Grammar of Russian|location=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|year=2004|isbn=978-0-521-77292-1|ref=harv}}
* {{cite book|last=Treadgold|first=Warren|title=Byzantium and Its Army, 284–1081|location=Stanford|publisher=Stanford University Press|year=1995|isbn=0-8047-2420-2|ref=harv}}
* {{cite book|last=Treadgold|first=Warren|title=A History of the Byzantine State and Society|url=https://archive.org/details/historyofbyzanti0000trea|location=Stanford|publisher=Stanford University Press|year=1997|isbn=0-8047-2630-2|ref=harv}}
* {{cite book|last=Treadgold|first=Warren|title=The Byzantine Revival, 780–842|url=https://archive.org/details/byzantinerevival0000warr|location=Stanford|publisher=Stanford University Press|year=1991|isbn=0-8047-1896-2|ref=harv}}
* {{cite book|last=Troianos|first=Spyros|last2=Velissaropoulou-Karakosta|first2=Julia|title=Ιστορία δικαίου από την αρχαία στην νεώτερη Ελλάδα [&quot;History of law from ancient to modern Greece&quot;]|location=Athens|publisher=Sakkoulas|year=1997|isbn=960-232-594-1|ref=harv}}
* {{cite book|last=Vasiliev|first=Alexander Alexandrovich |title=History of the Byzantine Empire|year=1928–1935|location=Madison|publisher=The University of Wisconsin Press|url=http://www.intratext.com/X/ENG0832.HTM|isbn=0-299-80925-0|ref=harv}}
* {{cite book|last=Versteegh|first=Cornelis H. M.|title=Greek Elements in Arabic Linguistic Thinking|year=1977|isbn=90-04-04855-3|location=Leiden|publisher=Brill|ref=harv}}
* {{cite book|last=Watson|first=Bruce|title=Sieges: A Comparative Study|url=https://archive.org/details/siegescomparativ0000wats|year=1993|location=Westport|publisher=Praeger|isbn=0-275-94034-9|ref=harv}}
* {{cite book|last=Weitzmann|first=Kurt |title=The Icon|url=https://archive.org/details/icon0000unse_w3g2|year=1982|location=London|publisher=Evans Brothers|isbn=0-237-45645-1|ref=harv}}
* {{cite book|last=Wells|first=Herbert George |title=A Short History of the World|url=https://archive.org/details/shorthistoryofwo00welluoft|location=New York|publisher=Macmillan|year=1922|isbn=0-06-492674-5|ref=harv}}
* {{cite book|last=Whittow|first=Mark|title=The Making of Byzantium, 600–1025|url=https://archive.org/details/makingofbyzantiu0000whit|location=Berkeley and Los Angeles, CA|publisher=University of California Press|year=1996|isbn=0-520-20496-4|ref=harv}}
* {{cite book|last=Wickham|first=Chris |title=The Inheritance of Rome: A History of Europe from 400 to 1000|url=https://archive.org/details/isbn_9780670020980|location=New York|publisher=Viking|year=2009|isbn=0-670-02098-2|ref=harv}}
* {{cite journal|last=Wolff|first=Robert Lee|year=1948|title=Romania: The Latin Empire of Constantinople|url=https://archive.org/details/sim_speculum_1948-01_23_1/page/1|journal=Speculum|volume=23|issue=1|pages=1–34|jstor=2853672|ref=harv}}
* {{cite book|last=Wroth|first=Warwick|title=Catalogue of the Imperial Byzantine Coins in the British Museum|year=1908|publisher=British Museum Dept. of Coins and Medals|isbn=1-4021-8954-0|ref=harv}}
{{Refend}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Byzantine Empire}}
* [http://www.fordham.edu/halsall/byzantium/ Byzantium: Studija o Vizantijiskom carstvu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141008060507/http://www.fordham.edu/halsall/byzantium/ |date=2014-10-08 }} (na engleskom)
* [http://www.romanity.org/htm/fox.01.en.what_if_anything_is_a_byzantine.01.htm O Vizantiji] (na engleskom)
* [http://www.roman-emperors.org/ De Imperatoribus Romanis] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200913043304/http://www.roman-emperors.org/ |date=2020-09-13 }}. Scholarly biographies of many Byzantine emperors.
* [http://www.anders.com/lectures/lars_brownworth/12_byzantine_rulers/ 12 Byzantine Rulers] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160718092221/http://www.anders.com/lectures/lars_brownworth/12_byzantine_rulers/ |date=2016-07-18 }} by Lars Brownworth of The Stony Brook School; audio lectures. [http://www.nytimes.com/2007/01/31/education/31education.html NYTimes review].
* [http://www.cit.gu.edu.au/~s285238/Roman/RomanEmpire.html 18 centuries of Roman Empire by Howard Wiseman] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090928094312/http://www.cit.gu.edu.au/~s285238/Roman/RomanEmpire.html |date=2009-09-28 }} (Maps of the Roman/Byzantine Empire throughout its lifetime).
* [http://www.byzantinemuseum.gr/en/ Byzantine &amp; Christian Museum]

;Vizntijske studije, resursi i bibliografija
* Fox, Clinton R. [http://www.romanity.org/htm/fox.01.en.what_if_anything_is_a_byzantine.01.htm What, If Anything, Is a Byzantine? (Online Encyclopedia of Roman Emperors)]
* [https://web.archive.org/web/20080410123427/http://www.doaks.org/Byzantine.html Byzantine studies homepage] at Dumbarton Oaks. Includes links to numerous electronic texts.
* [http://www.fordham.edu/halsall/byzantium/ Byzantium: Byzantine studies on the Internet] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141008060507/http://www.fordham.edu/halsall/byzantium/ |date=2014-10-08 }}. Links to various online resources.
* [http://homepage.mac.com/paulstephenson/trans.html Translations from Byzantine Sources: The Imperial Centuries, c. 700–1204] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20010413131628/http://homepage.mac.com/paulstephenson/trans.html |date=2001-04-13 }}. Online sourcebook.
* [http://www.deremilitari.org/ De Re Militari]. Resources for medieval history, including numerous translated sources on the Byzantine wars.
* [http://www.fordham.edu/halsall/sbook1c.html Medieval Sourcebook: Byzantium] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140814170022/http://www.fordham.edu/halsall/sbook1c.html |date=2014-08-14 }}. Numerous primary sources on Byzantine history.
* [http://www.univie.ac.at/byzantine/ Bibliography on Byzantine Material Culture and Daily Life]. Hosted by the University of Vienna; in English.
* [http://www.ellopos.net/elpenor/greek-texts/greek-resources-constantinople.asp Constantinople Home Page]. Links to texts, images and videos on Byzantium.
* [http://graal.org.ua/en/theodoro-principality Byzantium in Crimea: Political History, Art and Culture].
* [http://www.oeaw.ac.at/byzanz/ Institute for Byzantine Studies of the Austrian Academy of Sciences (with further resources and a repository with papers on various aspects of the Byzantine Empire)]

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Istočno Rimsko Carstvo| ]]
[[Kategorija:Rimsko carstvo]]
[[Kategorija:Starovjekovne države]]
[[Kategorija:Srednjovjekovne države]]
[[Kategorija:Bivše države u Africi]]
[[Kategorija:Bivše države u Aziji]]
[[Kategorija:Bivše države u Evropi]]</text>
      <sha1>jpq2yi0s3ertfbfux1c5ek3vsux2hpt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bjelorusija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3282</id>
    <revision>
      <id>42669193</id>
      <parentid>42654987</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T21:27:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42669193</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="75010" sha1="k6pyu9rizeoo3h7kdukbv5p58fiwfyz" xml:space="preserve">{{Okvir_zemlje_svijeta |
  ime                         = Republika Belorusija |
  izvorno_ime                 = Республика Беларусь |
  ime_genitiv                 = Belorusije      |
  eng_ime                     = Byelorussia      |
  zastava                     = Flag_of_Belarus.svg |
  grb                         = Coat of arms of Belarus.svg  |
  lokacija                    = Europe-Belarus.svg|
  službeni_jezik = [[beloruski jezik|beloruski]] i [[ruski jezik|ruski]]|
  glavni_grad                 = [[Minsk]]     |
  predstavnik_države_množina  = Predsjednici|
  predstavnik_države          = Predsjednik |
   vođa_titula1 = [[Predsjednik Rusija|Predsjednik]]
| vođa_ime1    =  [[Alexander Lukashenko]] (Александр Лукашенко)
| vođa_titula2 = [[Premijer Rusija|Premijer]]
| vođa_ime2    = [[Roman Golovchenko]] (Раман Галоўчэнка)
  | površina_poredak            = 84           |
  površina                    = 207.600      |
  vode                        = ~0 |
  stanovništvo_poredak        = 75           |
  stanovništvo   =10.322.151   |
  godina_popisa               = 2003         |
  gustoća_stanovništva        = 50           |
  neovisnost                  = Od [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] &lt;br /&gt; [[25. 8.|25. kolovoza]] [[1991]].|
  valuta                      = [[beloruska rublja]]      |
  stoti_dio_valute            = 100 kapiejki&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;     |
  vremenska_zona              = +2 &lt;br /&gt; [[UTC]] +3 ljeti |
  himna                       = [[Državna himna Belorusije|Мы, Белорусы]] |
  internetski_nastavak        = [[.бел]] [[.by]]         |
  pozivni_broj                = 375           |
  komentar                    = &lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt; izvan upotrebe   |
  moto = nema
}}

'''Belorusija''' ([[ekavski izgovor|ek.]]) ili '''Bjelorusija''' ([[ijekavski izgovor|ijek.]]) ([[beloruski jezik|brus.]] '''Белару́сь''' [[međunarodna fonetska abeceda|&lt;nowiki&gt;[&lt;/nowiki&gt;bʲɛlaˈrusʲ&lt;nowiki&gt;]&lt;/nowiki&gt;]], [[ruski jezik|rus.]] '''Беларусь''' [[međunarodna fonetska abeceda|&lt;nowiki&gt;[&lt;/nowiki&gt;bʲɪlɐˈrus&lt;nowiki&gt;]&lt;/nowiki&gt;]]; službeno '''Republika Belorusija''', brus. '''Рэспубліка Беларусь''', rus. '''Республика Беларусь'''), kontinentalna država u [[Istočna Evropa|istočnoj Evropi]]. Graniči se sa [[Rusija|Rusijom]] na severoistoku, [[Ukrajina|Ukrajinom]] na jugu, [[Poljska|Poljskom]] i [[Litvanija|Litvanijom]] na zapadu, te [[Letonija|Letonijom]] na severozapadu. Glavni i najveći grad je [[Minsk]], a ostali veći gradovi su [[Gomelj]], [[Mogiljov]], [[Vitebsk]], [[Grodno]] i [[Brest (Belorusija)|Brest]]. Preko 25% teritorije od ukupno 207.000&amp;nbsp;km² je pod šumom,&lt;ref&gt;{{citation|url=http://hdr.undp.org/en/reports/nationalreports/europethecis/belarus/belarus_2005_en.pdf|title=Belarus: addressing imbalances — tabela 15, strana 66.|publisher=United Nations Development Programme|accessdate=9. 2. 2013.|archive-date=2015-01-10|archive-url=https://web.archive.org/web/20150110193052/http://hdr.undp.org/en/reports/nationalreports/europethecis/belarus/belarus_2005_en.pdf|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt; dok su najvažniji izvori prihoda [[poljoprivreda]] i [[industrija]].

Teritorija današnje Belorusije je bila deo [[Polocka kneževina|Polocke kneževine]], činila osnovu za [[Velika kneževina Litvanija|Veliku kneževinu Litvaniju]], [[Poljsko-litvanska unija|ulazila u sastav Poljsko-litvanske unije]] i [[Rusko Carstvo|Ruske Imperije]]. 25. marta 1918. proglašena je nezavisnost Beloruske Narodne Republike. Nakon nemačkoga poraza i nasilnog preuzimanja vlasti od strane boljševika proglašena je [[Sovjetska Socijalistička Republika Belorusija|SSR Belorusija]] [[1. 1.|1. januara]] [[1919]]. koja je ušla je u sastav SSSR 1922. dok je [[Zapadna Belorusija]], shodno mirovnom ugovoru iz [[Riga|Rige,]] uključena u sastav [[Poljska|Poljske]].&lt;ref name=&quot;google1998&quot;&gt;{{citation|url=http://books.google.com/books?id=RSxt-JB-PDkC&amp;pg=PA37&amp;dq=occupation+of+Western+Belarus&amp;lr=&amp;hl=ru#v=onepage&amp;q=occupation%20of%20Western%20Belarus&amp;f=false|title=Miniature empires: a historical dictionary of the newly independent states|publisher=Greenwood Press|author=Minahan, James|accessdate=9. 2. 2013.}}&lt;/ref&gt; Posle [[Oktobarska revolucija|Oktobarske revolucije]], Belorusija je postala jedna od konstitutivnih republika [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] i preimenovana je u [[Beloruska Sovjetska Socijalistička Republika|Belorusku SSR]]. Današnje granice dobila je [[1939]]. nakon [[Sovjetska invazija na Poljsku|Sovjetske invazije na Poljsku]] i zauzeća Zapadne Belorusije. U 1930.-1940. za vreme staljinističkih represija nastradalo je preko 100.000.000 belorusa. U toku [[Drugi svjetski rat|Drugog svetskog rata]], Belorusija je pretrpela strahovita razaranja, izgubila je gotovo trećinu stanovništva i više od polovine ekonomskih resursa.&lt;ref&gt;Axell, Albert (2002). Russia's Heroes, 1941–45. Carroll &amp; Graf Publishers. p. 247. {{ISBN|0-7867-1011-X}}&lt;/ref&gt;  Beloruska SSR je bila jedan od osnivača [[Ujedinjeni narodi|UN]]-a, zajedno sa [[Sovjetski Savez|SSSR]]-om i [[Ukrajinska SSR|Ukrajinskom SSR]].

Beloruski parlament je [[27. 7.|27. jula]] [[1990]]. proglasio [[suverenitet]], a nakon [[raspad Sovjetskog Saveza|raspada SSSR-a]] i [[nezavisnost]] Belorusije [[25. 8.|25. avgusta]] [[1991]]. [[Aleksandar Lukašenko]] je predsednik države od [[1994]]. godine. Mnoge zapadne vlade i nevladine organizacije kritikuju vlast u Belorusiji zbog navodnih represalija prema predstavnicima opozicije i lažiranja izbora.&lt;ref&gt;{{citation|url=http://www.economist.com/blogs/easternapproaches/2010/12/belaruss_election_0?fsrc=scn/fb/wl/bl/whatshouldtheeudo|title=What should the EU do about Belarus?|publisher=Ekonomist|accessdate=9. 2. 2013.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{citation|url=http://www.fco.gov.uk/en/news/latest-news/?view=News&amp;id=504974682|title=Foreign Secretary expresses UK concern following Belarus elections|publisher=Ekonomist|accessdate=9. 2. 2013.|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110513211744/http://www.fco.gov.uk/en/news/latest-news/?view=News&amp;id=504974682|archivedate=2011-05-13|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; Od [[2000]]. godine Belorusija ima sa Rusijom potpisan ugovor o specijalnim vezama sa indicijama ka stvaranju [[Savez Rusije i Belorusije|Saveza Rusije i Belorusije]].

Član je carinske unije sa Rusijom i [[Kazahstan]]om, [[Zajednica Nezavisnih Država|Zajednice nezavisnih država]], [[Organizacija Ugovora o zajedničkoj bezbednosti|Organizacije Ugovora o zajedničkoj bezbednosti]], Evroazisjke ekonomske zajednice i partner u dijalogu u [[Šangajska organizacija za saradnju|Šangajskoj organizaciji za saradnju]].

Većina stanovništva Belorusije živi u urbanim područjima u i oko velikih gradova (centara administrativnih divizija koje se zovu oblasti).&lt;ref&gt;{{citation|url=http://un.by/en/aboutbelarus/population|title=About Belarus — Population|publisher=Ujedinjene nacije u Belorusiji|accessdate=9. 2. 2013.|archive-date=2007-10-17|archive-url=https://web.archive.org/web/20071017223223/http://un.by/en/aboutbelarus/population|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt; Preko 80% populacije su etnički [[Belorusi]], a najbrojnije manjinske zajednice su [[Rusi]], [[Poljaci]] i [[Ukrajinci]]. Službeni jezici su [[beloruski jezik|beloruski]] i [[ruski jezik|ruski]] (još od referenduma 1995). U konfesionalnom pogledu trećina stanovnika su pravoslavci, pripadnici [[Ruska pravoslavna crkva|Ruske pravoslavne crkve]], postoje višebrojne zajednice [[katoličanstvo|rimokatolika]], unijata, protestanata, .

== Etimologija ==
Postoji nekoliko objašnjenja o poreklu imena „Bela Rus“.&lt;ref name=&quot;CITEREFZaprudnik1993&quot;&gt;Zaprudnik 1993. str. 2.&lt;/ref&gt; Prema etnoreligijskoj teoriji taj termin se koristio da bi se opisale zemlje koje su bile u sastavu [[Velika kneževina Litvanija|Velike kneževine Litvanije]], a koje su naseljavali [[Pokrštavanje Slovena|pokršteni Sloveni]], za razliku od ''Crne Rus'' koja je bila naseljena pretežno paganskim [[Balti]]ma.&lt;ref&gt;Ab pahodžannі nazvaў Belaя і Čornaя Rusь, Яzэp Юho, 1956.&lt;/ref&gt; Drugo moguće tumačenje imena zasniva se na nekadašnjem običaju lokalnog slovenskog stanovništva na tim prostorima da nosi isključivo belu odeću.&lt;ref name=&quot;CITEREFZaprudnik1993&quot;/&gt;&lt;ref&gt;Minahan 1998. str. 35&lt;/ref&gt; Jedna pak legenda kaže da je to bio naziv za stare zemlje (Polasje, Vitebsk i Mogiljov) koje nisu pokorili [[Tatari]]. Drugi izvori govore da su zemlje koje pre [[1267]]. nisu pokorili [[Mongoli]] označavane kao „Bela Rus“.&lt;ref name=&quot;CITEREFZaprudnik1993&quot;/&gt; Istoričar [[Aleš Beli]] je [[2008]]. na Litvanskom institutu za istoriju u [[Vilnjus]]u uspeo da odbrani doktorsku disertaciju na temu ''Određivanje horonima Bela Rusija na primeru evropskih dokumenata i mapa iz perioda od XII do sredine XVIII veka'' prema kojoj je „Bela Rusija“ područje [[Novgorodska republika|Novgorodske republike]] koju je pokorila [[Velika moskovska kneževina]] [[1478]]. godine, a odnosi se na teritoriju današnje istočne Belorusije.

U raznim izvorima je dolazilo do mešanja pojmova Rus i Rusija, tako da je često Bela Rus izjednačavana sa pojmom Bela Rusija. To pogrešno tumačenje često su širili moskovski namesnici nakon pada [[Kijevska Rusija|Kijevske Rusije]] da bi sebe prikazali kao legalne naslednike celog [[istočni Slaveni|istočnoslovenskog]] etnosa i koristili su tu činjenicu kao povod za rat protiv Poljske i Litvanije.&lt;ref&gt;Snyder, Timothy (2004). The Reconstruction of Nations: Poland, Ukraine, Lithuania, Belarus, 1569–1999. Yale University Press. p.24.&lt;/ref&gt; Pojam „Bela Rusija“ prvi put se pojavio u srednjovekovnim germanskim i latinskim spisima, a [[papa Pije VI]] je koristio latinski naziv Alba Rusija ({{jez-lat|Alba Russia}}) u papskoj buli iz [[1783]]. godine.&lt;ref&gt;de Courson 1879. str. 281.&lt;/ref&gt; Tokom [[17. vijek|XVII veka]] ruski carevi su koristili termin „Bela Rus“ kao odrednicu za teritorije koje su bile oduzete od [[Velika kneževina Litvanija|Litvanije]].&lt;ref&gt;Plokhy 2001. str. 327.&lt;/ref&gt;

Belorusija je službeno dobila ime Belarusija ({{jez-rus|Бeлoруссия}}) u vremenu [[rusko Carstvo|carske Rusije]], a ruski car je imao titulu „[[imperator sveruski]]“. Termin Belorusija se službeno koristio sve do [[1991]]. godine kada je vrhovni sovjet tadašnje [[Beloruska Sovjetska Socijalistička Republika|Beloruske SSR]] odlučio da se nova država ubuduće zove ''Belarus'' ({{jez-rus|Бeлaрусь}}) (iako se u mnogim svetskim jezicima, pa i u srpskom država označava kao Belorusija). Službeno ime države je ''Respublika Belarus'' ({{jez-blr|Рэспубліка Беларусь}}; {{jez-rus|Рeспублiка Бeлaрусь}}).&lt;ref&gt;{{citation|url=http://pravo.kulichki.com/zak/year1991/doc47159.htm|title=O nazvanii Belorusskoй Sovetskoй Socialističeskoй Respubliki|publisher=Zakonodatelьstbo Respubliki Belarusь|accessdate=9. 2. 2013.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{citation|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bo.html|title=Government of Belarus|publisher=Zakonodatelьstbo Respubliki Belarusь|accessdate=9. 2. 2013.|archive-date=2015-10-15|archive-url=https://web.archive.org/web/20151015203520/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bo.html|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;

== Geografija ==
{{Poseban članak|Geografija Belorusije}}
[[Datoteka:Strusta Lake - Panorama.jpg|left|thumb|250px|Tipičan Beloruski pejzaž. Jezero Strusta u Vitebskoj oblasti]] [[Datoteka:Mazyr4.JPG|thumb|left|250px| [[Pripjat (reka)|Pripjat]] kod grada Mazir]] Belorusija leži između 51° i 57° severne [[Geografska širina|geografske širine]] i 23° i 33° istočne [[Geografska dužina|geografske dužine]]. [[Geografski centar]] zemlje nalazi se na {{coord|53|31|51|N|28|2|38|E|type:landmark|display=inline}} udaljen 70&amp;nbsp;km jugoistočno od [[Minsk]]a. Državna teritorija je relativno ravna, bez većih uzvišenja. Najviši vrh [[Dzeržinska gora]] visok je svega 346 metara (a sledi [[Lisaja]] sa 342 metra), a prosečna nadmorska visina je oko 162 metra. Najniža tačka je u dolini [[Njemen]]a, na granici sa [[Litvanija|Litvanijom]], [[nadmorska visina|nadmorske visine]] oko 80 metara. [[Glacijacija]] je najzaslužnija za izrazito ravan i [[močvara|zamočvaren]] pejzaž Belorusije. Severni delovi su nešto izdignutiji, ispunjeni jezerima i blagim uzvišenjima [[Morene|morenskog]] porekla. Na jugu, oko reke [[Pripjat (reka)|Pripjat]] nalazi se velika močvarna nizija [[Polesje]] (ujedno jedno od najvećih močvarnih područja u [[Evropa|Evropi]]).&lt;ref&gt;{{citation|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bo.html|title=Geografija Belorusije|publisher=Central Intelligence Agency|accessdate=9. 2. 2013.|archive-date=2015-10-15|archive-url=https://web.archive.org/web/20151015203520/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bo.html|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;

Preko 3.000 vodotoka (od čega 42 su reke) i na hiljade manjih jezera čini hidrološku kartu Belorusije veoma bogatom i raznovrsnom. Vode otiču u dva sliva: [[Baltički sliv|baltički]] i [[Crnomorski sliv|crnomorski]]. Ka [[Baltičko more|Baltičkom moru]] otiču [[Zapadna Dvina]] (ili Daugava) i [[Njemen]], dok [[Dnjepar]] i [[Pripjat (reka)|Pripjat]] (inače pritoka Dnjepra u Ukrajini) otiču ka [[Crno more|Crnom moru]]. Iako su jezera brojna, površinom su uglavnom mala, prosečno oko 0,5&amp;nbsp;km² i više liče na močvare. Najveće jezero je [[Jezero Naroč|Naroč]] u Minskoj oblasti sa površinom od 79,6&amp;nbsp;km².

[[Datoteka:Bo-map.png|thumb|desno| Karta Belorusije]]
Oko četvrtine državne teritorije prekriveno je šumama, ali uglavnom dominiraju manje galerijske šume. Najveća je [[Bjaloveška šuma]], reliktna [[prašuma]] koja se prostire između [[Brest (Belorusija)|Bresta]] i [[Bjalistok]]a ([[Poljska]]) i nalazi se pod zaštitom [[UNESCO|Uneska]]. Na severu uglavnom dominiraju [[četinari|četinarske]] šume (uključujući i [[breza|brezu]] i [[jova|jovu]]), dok u južnim područjima šume su vegetacijski mnogo raznovrsnije.

Iako [[kontinentalne države|kontinentalna]] zemlja, zbog blizine [[Baltičko more|Baltika]] (koji je udaljen svega 257&amp;nbsp;km) Belorusija ima umereno [[Kontinentalna klima|kontinentalnu klimu]], što predstavlja prelaz između [[morska klima|okeanske]] i kontinentalne klime.&lt;ref&gt;{{citation|url=http://www.belarus.by/ru/about-belarus/climate-and-weather|title=Klimat i pogoda v Belarusi|publisher=Belarus.by|accessdate=9. 2. 2013.|archive-date=2013-01-31|archive-url=https://web.archive.org/web/20130131085518/http://www.belarus.by/ru/about-belarus/climate-and-weather|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt; Leta su dosta sveža i vlažna dok su zime blage sa obiljem snežnih padavina. Srednja godišnja temperatura vazduha kreće se od 5,7 [[celzijus|°C]] do 8,2 [[celzijus|°C]]. Letnji temperaturni prosek je oko 18&amp;nbsp;°C, a zimski -6&amp;nbsp;°C. Najtopliji su južni i jugozapadni delovi zemlje. Prosečna količina padavina se kreće između 500 i 800&amp;nbsp;mm godišnje sa maksimumima padavina tokom leta i jeseni, najviše u centralnim i severozapadnim rejonima.&lt;ref&gt;{{citation|url=http://www.svali.ru/climat/13/index.htm|title=Belarusь - klimat|publisher=Svali.ru|accessdate=9. 2. 2013.}}&lt;/ref&gt;

Belorusija je dosta siromašna rudnim bogatstvima. Postoje jedino nešto veće zalihe [[treset]]a, zatim skromne zalihe [[nafta|nafte]] i [[zemni gas|prirodnog gasa]], [[granit]]a, [[dolomit]]a (krečnjaka), laporca, krede, peska, šljunka i gline.

=== Posledice černobiljske havarije ===
{{Poseban članak|Černobiljska katastrofa}}
Belorusija je najviše osetila posledice nuklearne havarije u [[Černobilj]]u iz [[1986]]. godine. Pravac vetra prvih dana i nedelja nakon havarije doveo je do toga da je od ukupne količine radioaktivnog [[Cezijum 137|cezijuma 137]] koji je pao na [[Evropa|Evropu]], čak 70% se zadržalo nad Belorusijom.&lt;ref&gt;{{citation|url=http://chernobil.info/?p=1758|title=Zagrяznenie territorii Belarusi|publisher=Dokumentы ČAЭS|accessdate=9. 2. 2013.|archive-date=2013-08-27|archive-url=https://web.archive.org/web/20130827131101/http://chernobil.info/?p=1758|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt; O kolikoj havariji je bila reč najbolje svedoči podatak da je čak u julu [[1991]]. cela teritorija Belorusije bila proglašena zonom [[Ekološka katastrofa|ekološke katastrofe]]. [[Radioaktivnost|Radijaciji]] su bile najizloženije južne oblasti Mogiljovska i Gomeljska, dok je ozračeno preko 2 miliona ljudi.

Oko 7.000&amp;nbsp;km² je bilo kontaminirano radioaktivnim [[Cezijum 137|cezijumom 137]] a nivo [[radioaktivnost|radijacije]] iznosio je 15 [[Kiri|Ci]] (odnosno 550 [[Bekerel|GBq]]) po kvadratnom kilometru. Godine [[1996]]. i dalje je bilo kontaminirano 22% teritorije (što je za samo 1% manje nego [[1986]]) sa nivoom radijacije od 1 [[Kiri|Ci]]/km² (37 GBq/km²).

Posledice nuklearne nesreće i danas su vidljive. Broj obolelih od raznih vrsta raka je uvećan, dok je broj genetskih deformiteta kod novorođenčadi povećan za 40% u odnosu na period pre nesreće. Slična situacija je i sa biljnim i životinjskim svetom, dok je količina radijacije u močvarnim područjima i dalje iznad normale. U [[1995]]. godini za saniranje katastrofe utrošeno je skoro 15% ukupnih budžetskih sredstava države za tu godinu.&lt;ref&gt;{{citation|url=http://www.llrc.org/belarusokeanov.htm|title=Cancer in Belarus increased 40% after Chernobyl|publisher=Low Level Radiation Campaign|accessdate=9. 2. 2013.|archivedate=2012-05-21|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120521115126/http://llrc.org/belarusokeanov.htm|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;

== Nacionalni parkovi ==
{| class=&quot;wikitable align=center&quot;
|-class=&quot;hintergrundfarbe5&quot;
|- align=center
! class=&quot;unsortable&quot; | Slika
! Ime
! Osnovan
! Površina&lt;br /&gt;u [[hektar]]ima
|-
| align=&quot;center&quot; style=&quot;padding:0&quot; | [[Datoteka:BelarusBNP09.JPG|150px]]
| Nacionalni park [[Bjalovješka šuma]]
| style=&quot;text-align:right&quot; | [[1991]].
| style=&quot;text-align:right&quot; | 87.363&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(od čega je 10.501 ha&lt;br /&gt;na teritoriji [[poljska|Poljske]])&lt;/small&gt; 
|-
| align=&quot;center&quot; style=&quot;padding:0&quot; | [[Datoteka:Krajavid, Miadzielski rajon.jpg|150px]]
| [[Naračanski (nacionalni park)|Nacionalni park Naračanski]]
| style=&quot;text-align:right&quot; | [[1999]].
| style=&quot;text-align:right&quot; | 94.000
|-
| align=&quot;center&quot; style=&quot;padding:0&quot; | [[Datoteka:Ilmienak - 1.jpg|150px]]
| Nacionalni park [[Braslavska jezera]]
| style=&quot;text-align:right&quot; | [[1995]].
| style=&quot;text-align:right&quot; | 69.115
|-
| align=&quot;center&quot; style=&quot;padding:0&quot; | [[Datoteka:Prypyat near Petrykau.JPG|150px]]
| [[Pripjatski (nacionalni park)|Nacionalni park Pripjatski]]
| style=&quot;text-align:right&quot; | [[1996]].
| style=&quot;text-align:right&quot; | 85.841
|}

== Historija ==
{{Poseban članak|Istorija Belorusije}}
=== Praistorija ===
Arheološkim istraživanjima dokazano je da su u ranom paleolitu na teritoriji Belorusije živeli [[Homo erectus]] i [[neandertalac]] .&lt;ref&gt;Gіstorыя Belarusі: U 6 t. — T. 1. Staražыtnaя Belarusь: Ad peršapačatkovavga zasяlennя da sяrэdzіnы XIII st. / Kostюk, Mihail Pavlovič strana 334.&lt;/ref&gt; Prvi Indoevropljani na teritoriji Belorusije su se pojavili tokom III milenijuma pre nove ere.

=== Od srednjeg do XX veka ===
[[Datoteka:Stemp Efrasinia Polackaja.jpg|thumb|desno| Poštanska markica sa krstom svete Efrosinije iz 1992.]] 
Na prostore današnje Belorusije [[Slaveni|Sloveni]] su se doselili između [[VI vek|VI]] i [[VIII vek]]a. Tadašnji [[Istočni Slaveni|Istočni Sloveni]] naišli su na [[Varjazi|Varjage]] s kojima su osnovali prvu veliku državu istočne Evrope – [[Kijevska Rusija|Kijevsku Rusiju]]. U sastavu te države nalazile su se i kneževine čija su središta bila u današnjim beloruskim gradovima [[Polock|Polack]], [[Minsk]], [[Turov]] i [[Pinsk]].&lt;ref&gt;Rambaud, Alfred; Edgar Saltus (1902). Russia. P. F. Collier &amp; Son. pp. 46–48.&lt;/ref&gt;

U [[13. vijek|XIII veku]] nakon mongolske provale u kojoj je [[Kijev]] bio do temelja uništen, [[Kijevska Rusija]] se raspala na nekoliko manjih kneževina, a kneževine koje su se nalazile na području Belorusije ušle su u sastav [[Velika kneževina Litvanija|Velike kneževine Litvanije]]. Polocka i Turovo-Pinska kneževina bile su pripojene Litvaniji u [[13. vijek|XIII veku]] dok je Minsku kneževinu osvojio litvanski knez Gedimin u toku [[XV vek]]a. Do kraja [[XV vek]]a, ta kneževina će se naglo proširiti na istočnu Evropu i obuhvatiti prostor od [[Baltičko more|Baltičkog]] do [[Crno more|Crnog mora]].

[[Datoteka:Grand Duchy of Lithuania Rus and Samogitia 1434.jpg|thumb|left| Istočni Rus u okvirima Kneževine Litvanije]]
[[Velika kneževina Litvanija]] je ušla u personalnu uniju sa [[Kraljevina Poljska|Kraljevinom Poljskom]] [[1386]]. godine čime su beloruske zemlje ušle u sastav Poljske. Ruski car [[Ivan III., moskovski veliki knez|Ivan III Vasiljevič]] je [[1486]]. godine započeo osvajanja na istoku sa ciljem ponovnog obnavljanja [[Kijevska Rusija|Kijevske Rusije]].&lt;ref&gt;{{citation|url=http://www.ruf.rice.edu/~sarmatia/197/Nowak.html|title=The Russo-Polish Historical Confrontation|publisher=Rice University|accessdate=9. 2. 2013.}}&lt;/ref&gt; Litvansko-poljska unija je prestala da postoji [[1795]]. [[Podele Poljske|podelom Poljske]] koju su izvršile [[Rusko Carstvo|Ruska Imperija]], [[Pruska]] i [[Austrija]]. Beloruske teritorije su tako potpale pod vlast [[Ruska imperija|Ruske Imperije]] (pod [[Katarina Velika|Katarinom Velikom]]) i u njenom sastavu su se zadržale sve do propasti carstva [[1917]]. godine.

=== XX vek ===
Belorusija je 25. marta 1918. proglasila nezavisnost i tako je osnovana [[Beloruska Narodna Republika]]. Međutim, [[Beloruska Narodna Republika|BNR]] nije bila dugog veka, jer su se već [[1919]]. godine nemačke trupe povukle, a na njihovo mesto su došli boljševici. U [[Smolensk]]u je [[1. 1.|1. januara]] [[1919]]. bila proglašena [[Sovjetska Socijalistička Republika Belorusija]] koja je ušla u sastav Ruske SFSR. Već [[31. 1.|31. januara]] je izašla iz sastava tadašnje Rusije i bila je preimenovana u [[Beloruska Sovjetska Socijalistička Republika|Belorusku SSR]], a [[3. 2.|3. februara]] je donesen i njen ustav.&lt;ref name=&quot;Birgerson&quot;&gt;Birgerson (2002). str. 105–106.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{citation|url=http://books.google.com/books?id=00B6wxgftH8C&amp;pg=PA150&amp;dq=west+belarus&amp;hl=en&amp;ei=h4faS6XHC8P48AbDxbSrAg&amp;sa=X&amp;oi=book_result&amp;ct=result&amp;resnum=2&amp;ved=0CD0Q6AEwAQ#v=onepage&amp;q=west%20belarus&amp;f=false|title=Understanding Belarus|publisher=Rowman &amp; Littlefield Publishers|isbn=0-7425-5558-5|page=57|accessdate=9. 2. 2013.}}&lt;/ref&gt; Nakon završetka [[Poljsko-sovjetski rat|Poljsko-sovjetskog rata]] (1919—1921) [[Beloruska Sovjetska Socijalistička Republika]] je postala deo [[Sovjetski Savez|SSSR]]-a&lt;ref name=&quot;Birgerson&quot;/&gt;, dok je [[Zapadna Belorusija]], shodno mirovnom ugovoru iz [[Riga|Rige]], bila uključena u sastav [[Poljska|Poljske]].&lt;ref name=&quot;google1998&quot;/&gt;
[[Datoteka:Emblem of the Byelorussian Soviet Socialist Republic (1981–1991).svg|thumb|desno| [[Grb Beloruske SSR]]]]

[[Treći Reich|Nacistička Nemačka]] i [[Sovjetski Savez|SSSR]] su [[1939]]. izvršile [[Invazija na Poljsku (1939)|invaziju na Poljsku]], a delovi severoistočne Poljske (koji su ušli u njen sastav shodno odredbama Riškog mira iz [[1921]]) ušli su u sastav [[Beloruska Sovjetska Socijalistička Republika|BSSR]]-a.
[[Datoteka:BrestFortress7.JPG|thumb|desno| Tvrđava u [[Brest (Belorusija)|Brestu]], mesto herojskog otpora nacističkom okupatoru]] 
[[Treći Reich|Nemačka]] je [[22. 6.|22. juna]] [[1941]]. [[operacija Barbarossa|napala SSSR]], a Belorusija se prva našla na udaru. Nakon samo mesec dana, [[Wehrmacht|Vermaht]] je okupirao celokupnu teritoriju [[Beloruska Sovjetska Socijalistička Republika|Belorusije]]. Tokom trogodišnje okupacije, Belorusija je doživela strahovita razaranja. Do temelja je razrušeno 209 gradova (od ukupno 290), 85% industrije je uništeno, a poginulo je između 2 i 3 miliona ljudi (što je činilo oko trećinu tadašnjeg stanovništva), uništeno je i preko milion građevina. Na području Belorusije nalazilo se 287 koncentracionih logora kroz koje je prošlo više miliona ljudi.&lt;ref&gt;{{citation|url=http://www.khatyn.by/ru/genocide/ccs/|title=Politika genocida|publisher=Hatыnь|accessdate=9. 2. 2013.|archive-date=2020-05-03|archive-url=https://web.archive.org/web/20200503184621/http://www.khatyn.by/ru/genocide/ccs/|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt; [[Jevreji|Jevrejska]] zajednica je tokom [[Holokaust]]a u Belorusiji bila zbrisana sa lica zemlje i nikada se nije oporavila. Belorusija se vratila na predratni broj stanovnika tek [[1971]]. godine.

Najveći deo Belorusije je oslobođen u [[operacija Bagration|operaciji Bagration]] u leto 1944. Po završetku [[Drugi svjetski rat|Drugog svetskog rata]], počeo je veliki proces obnove razrušene zemlje. Belorusija je ubrzo bila pretvorena u veliko gradilište, a potom i u glavni centar industrijske proizvodnje celog sovjetskog zapada. To je dovelo do otvaranja novih radnih mesta, ali i do intenzivnijeg naseljavanja [[rusi|ruskog]] stanovništva iz unutrašnjih delova SSSR-a.

[[Beloruska Sovjetska Socijalistička Republika|Beloruska SSR]] je (nezavisno od [[Sovjetski Savez|SSSR]]-a) bila potpisnica [[Povelja Organizacije ujedinjenih nacija|povelje o osnivanju OUN-a]] ([[26. 6.|26. jun]] [[1945]]) i imala je vlastitu stolicu u [[Ujedinjeni narodi|UN]]-u.&lt;ref&gt;{{citation|url=http://www.un.org/russian/basic/history/san_francisco/photos.html|title=Konferenciя v San-Francisko po sozdaniю OON|publisher=United Nations|accessdate=9. 2. 2013.|archiveurl=https://archive.today/20120915075458/http://www.un.org/russian/basic/history/san_francisco/photos.html|archivedate=2012-09-15|dead-url=no}}&lt;/ref&gt;

U avgustu [[1945]]. na osnovu dogovora o razgraničenju između [[Poljska|Poljske]] i [[Sovjetski Savez|SSSR]]-a (a shodno [[Kurzonova linija|Kurzonovoj liniji]]),&lt;ref&gt;Olson (1994). str. 95.&lt;/ref&gt; Belorusija je izgubila oblast oko [[Bjalistok]]a i tri rejona oko [[Brest (Belorusija)|Bresta]] koji su vraćeni [[Poljska|Poljskoj]].
[[Josif Staljin|Staljin]] je sprovodio intenzivnu politiku „sovjetizacije“, posebno na zapadu [[Sovjetski Savez|SSSR]]-a sa ciljem da se spreči širenje zapadnih uticaja.&lt;ref name=&quot;Helen Fedor 1995.&quot;&gt;{{citation|url=http://countrystudies.us/belarus/11.htm|title=Stalin and Russification|publisher=Library of Congress|accessdate=9. 2. 2013.}}&lt;/ref&gt; Na rukovodeće pozicije u zemlji su obično bili postavljani kadrovi iz Moskve, a bila je ograničena i upotreba [[beloruski jezik|beloruskog jezika]]. Staljinovu politiku je nastavio njegov naslednik [[Nikita Hruščov]] pod parolom: ''Što pre svi progovorimo ruski, brže ćemo izgraditi komunizam.''&lt;ref name=&quot;Helen Fedor 1995.&quot;/&gt;

U nuklearnoj centrali kod [[Černobilska katastrofa|Černobilja]] u [[Ukrajina|Ukrajini]], na samoj granici sa Belorusijom, [[26. 4.|26. aprila]] [[1986]]. došlo je do havarije usled koje je veliki deo teritorije Belorusije bio zahvaćen radijacijom, što je ostavilo ozbiljne posledice na stanovništvo i živi svet.&lt;ref&gt;{{citation|url=http://www.ibrae.ac.ru/russian/chernobyl-3d/society/III_5_4.htm|title=Černobыlь meždu domыslami i faktami|publisher=IBRAЭ RAN|accessdate=9. 2. 2013.}}&lt;/ref&gt;

Tokom juna [[1988]]. u šumi [[Kuropatska šuma|Kuropati]] kraj [[Minsk]]a pronađena je masovna grobnica u kojoj su sahranjene žrtve sovjetske tajne policije [[NKVD]] iz perioda između [[1937]]. i [[1941]].&lt;ref&gt;{{citation|url=http://www.br.minsk.by/index.php?article=31330|title=V God pamяti|publisher=Belorusы i rыnok|accessdate=9. 2. 2013.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=autogenerated1&gt;{{citation|url=http://countrystudies.us/belarus/12.htm|title=Perestroika|publisher=Library of Congress|accessdate=9. 2. 2013.}}&lt;/ref&gt; Beloruski nacionalisti su ta otkrića koristili kao „ključni dokaz“ o težnji sovjetskih i ruskih vlasti da unište [[Belorusi|Beloruse]] kao narod (iako se u tim grobnicama nalaze svi protivnici tadašnje sovjetske vlasti, bez obzira na naciju) što je jačalo težnje za nezavisnost od [[Sovjetski Savez|SSSR]]-a.
[[Datoteka:Stemp Flag and map of Belarus.jpg|thumb|left| Beloruska zastava od 1991. do 1995 na poštanskoj markici iz 1992.]]Međutim na izborima za Vrhovni sovjet [[Beloruska Sovjetska Socijalistička Republika|BSSR]] održanim u martu [[1990]]. pristalice nezavisnosti Belorusije (Beloruski nacionalni front - Partыя BNF) je osvojio svega 10% mesta u sovjetu.&lt;ref name=autogenerated1 /&gt;

Vrhovni Sovjet Beloruske SSR je [[27. 7.|27. jula]] [[1990]]. usvojio deklaraciju o suverenitetu Belorusije (229 od 232 deputata je glasalo u korist deklaracije).&lt;ref&gt;{{citation|url=http://naviny.by/rubrics/politic/2009/07/27/ic_articles_112_163750/|title=Prinяtie Deklaracii o gosudarstvennom suverenitete|publisher=Belorusskie novosti|accessdate=9. 2. 2013.|archive-date=2012-01-24|archive-url=https://web.archive.org/web/20120124140822/http://naviny.by/rubrics/politic/2009/07/27/ic_articles_112_163750/}}&lt;/ref&gt; Na referendumu od [[17. 3.|17. marta]] [[1991]]. čak 83% građana Belorusije se izjasnilo za očuvanje i reformisanje [[Sovjetski Savez|SSSR]]-a.&lt;ref&gt;{{citation|url=http://www.answers.com/topic/referendum-of-march-1991|title=Referendum of March 1991|publisher=Russian History Encyclopedia|accessdate=9. 2. 2013.}}&lt;/ref&gt;

[[Nezavisnost]] je bila proglašena [[25. 8.|25. avgusta]] [[1991]]. godine kada je deklaracija o suverenitetu iz [[1990]]. bila uključena u Ustav Belorusije, a usvojene su i deklaracije o političkoj i ekonomskoj nezavisnosti Belorusije, kao i o ukidanju [[Komunistička partija Belorusije|Komunističke partije Belorusije]]. Država je bila preimenovana u Republiku Belorusiju ({{jez-blr|Rэspublіka Belarusь}}) [[19. 9.|19. septembra]] [[1991]], a ubrzo su bili ustanovljeni novi [[grb]], [[zastava]], [[ustav]] i [[pasoš]]. Lideri Belorusije, [[Ukrajina|Ukrajine]] i [[Rusija|Rusije]], [[Stanislav Šuškevič]], [[Leonid Kravčuk]] i [[Boris Jeljcin]] su 8. decembra 1991. u [[Bjaloveška šuma|Bjaloveškoj šumi]] proglasili formalan raspad [[Sovjetski Savez|SSSR]]-a i formiranje [[Zajednica Nezavisnih Država|Zajednice nezavisnih država]] (ZND).

Po [[Ustav]]u iz [[1994]]. Belorusija je [[predsednička republika]]. Na prvim predsedničkim izborima [[1994]]. godine u dva kruga glasanja pobedio je do tada anonimni [[Aleksandar Lukašenko]] (u prvom krugu osvojivši 45% glasova, a u drugom čak 80%).&lt;ref&gt;{{citation|url=http://www.umsl.edu/services/govdocs/wofact94/wf950026.txt|title=World Factbook: Belarus|publisher=Central Intelligence Agency|accessdate=9. 2. 2013.|archive-date=2013-07-26|archive-url=https://web.archive.org/web/20130726033957/http://www.umsl.edu/services/govdocs/wofact94/wf950026.txt|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt; [[Aleksandar Lukašenko|Lukašenko]] je dobio i predsedničke izbore [[2001]]. [[2006]]. i [[2010]]. godine.

== Demografija ==
{{Poseban članak|Demografija Belorusije}}
Prema popisu iz [[2011]]. godine Belorusija ima 9.481.193 stanovnika.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Statističeskiй bюlletenь &quot;Čislennostь naseleniя na 1 яnvarя 2011 goda i srednegodovaя čislennostь naseleniя za 2010 god po Respublike Belarusь v razreze oblasteй, raйonov, gorodov, poselkov gorodskogo tipa&quot;, Belstat |url=http://belstat.gov.by/homep/ru/publications/population/2011/bul_population.rar |access-date=2011-10-11 |archivedate=2011-10-11 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20111011174707/http://belstat.gov.by/homep/ru/publications/population/2011/bul_population.rar |deadurl=no }}&lt;/ref&gt; Nacionalni sastav stanovništva je sledeći:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! [[Datoteka:Coat of arms of Belarus.svg|25px|centar]] !! [[Belorusi]] !! [[Rusi]] !! [[Poljaci]] !! [[Ukrajinci]] !! [[Jevreji]] !! [[Jermeni]] !![[Tatari]] !! [[Romi]] !! [[Azeri]] !! [[Litvanci]] !! ostali
|-
|  '''Broj''' ||7.957.252 ||785.084 ||294.549 ||158.723 ||12.926 ||8.512 ||7.316 ||7.079 ||5.567 ||5.087||261.712
|-
| '''%''' || 83,7 || 8,3  || 3,1  || 1,7  || 0,1  || 0,1  || 0,1  || 0,1  || 0,1  || 0,1  || 2,8  
|}
Prema popisu iz [[2009]]. u Belorusiji živi 130 različitih nacionalnosti. Pored [[Belorusi|Belorusa]], koji su najveća etnička zajednica u zemlji, najbrojnije nacionalne manjine su [[Poljaci]] i [[Ukrajinci]], dok [[Rusi]] imaju status konstitutivnog naroda u državi. Prema Ustavu Belorusije, pored [[beloruski jezik|beloruskog]], službeni je još i [[ruski jezik]] (i to na teritoriji cele države). Međutim, čak 72% beloruskog stanovništva maternjim jezikom smatra ruski, dok je beloruski na drugom mestu sa 12%.&lt;ref&gt;{{citation|url=http://www.informador.com.mx/cultura/2009/139096/6/tres-de-cada-cuatro-bielorrusos-emplean-en-su-vida-cotidiana-el-ruso.htm|title=Tres de cada cuatro bielorrusos emplean en su vida cotidiana el ruso|publisher=El Confidencial|quote=Prema rezultatima zavoda za statistiku Belorusije oko 72% stanovništva koristi ruski jezik u svakodnevnoj konverzaciji, dok svega oko 11,9% koristi isključivo beloruski jezik. Ostatak ravnomerno upotrebljava oba jezika 29,4%. Svaki deseti stanovnik ne razume beloruski jezik.|accessdate=9. 2. 2013.|archive-date=2015-09-07|archive-url=https://web.archive.org/web/20150907234104/http://www.informador.com.mx/cultura/2009/139096/6/tres-de-cada-cuatro-bielorrusos-emplean-en-su-vida-cotidiana-el-ruso.htm|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt; Glavni manjinski jezici su [[poljski jezik|poljski]], [[ukrajinski jezik|ukrajinski]] i [[jidiš]].
Prosečna gustina naseljenosti iznosi oko 50 stanovnika po km².

{|class=&quot;whitetable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|+ '''Teritorijalna rasprostranjenost 4 najbrojnija naroda po popisu iz 2009.'''
| width=&quot;23%&quot;|[[Datoteka:Belarusians_in_Belarus_2009.png|left|190px]]
| width=&quot;2%&quot;|
| width=&quot;23%&quot;|[[Datoteka:Russians_in_Belarus_2009.PNG|left|190px]]
| width=&quot;2%&quot;|
| width=&quot;23%&quot;|[[Datoteka:Poles_in_Belarus_2009.PNG|left|190px]]
| width=&quot;2%&quot;|
| width=&quot;23%&quot;|[[Datoteka:Ukrainians_in_Belarus_2009.PNG|left|190px]]
|-
|[[Belorusi]]
|
|[[Rusi]]
|
|[[Poljaci]]
|
|[[Ukrajinci]]
|}

Kao i većina evropskih zemalja, i Belorusija ima negativnu stopu rasta stanovništva i negativan [[Prirodni priraštaj stanovništva|prirodni priraštaj]] (prirodni priraštaj iznosi -0,06%). Beloruska populacija je [[2007]]. godine opala za 0,41% jer je [[Koeficijent fertiliteta]] svega 1,22, što je nedovoljno za održanje trenutnog broja stanovnika. [[Migracije stanovništva|Migracioni bilans]] je pozitivan i iznosi +0,31 na 1000 stanovnika (što znači da je broj doseljenih ili imigranata veći od broja onih koji su napustili zemlju, emigranata).&lt;ref&gt;{{citation|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bo.html|title=Belorusija - stanovništvo|publisher=CIA World Factbook|accessdate=9. 2. 2013.|archive-date=2015-10-15|archive-url=https://web.archive.org/web/20151015203520/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bo.html|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt; Starosno najveći broj stanovnika ima između 14 i 64 godine starosti (70%), što znači da je Belorusija država sa zrelim stanovništvom jer je prosečna starost 37 godina. Međutim, zbog negativnog priraštaja Belorusiju u narednim decenijama očekuje proces starenja nacije. Na jednu ženu dođe 0,88 muškaraca. Očekivani životni vek [[2008]]. godine iznosio je oko 70,5 godina (za muškarce 64,7 a za žene 75,6 godina).&lt;ref&gt;{{citation|url=http://news.tut.by/society/133478.html|title=Prodolžitelьnostь žizni v Belarusi|publisher=TUT.BY|accessdate=9. 2. 2013.|archivedate=2014-11-02|archiveurl=https://web.archive.org/web/20141102182618/http://news.tut.by/society/133478.html|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; Stopa pismenosti je izrazito visoka i iznosi 99%.

=== Religija ===
{{Grafikon postoci
|širina=200p
|naslov=Religija u Belorusiji (2011)&lt;ref name=relig&gt;{{citation|url=http://www.mfa.gov.by/upload/pdf/religion_eng.pdf|title=Religion and denominations in the Republic of Belarus|publisher=Commissioner on Religions and Nationalities|accessdate=9. 2. 2013.}}&lt;/ref&gt;
|pozadina=#ddd
|pozicija=right
|šipke=
{{vrsta sa postotkom|[[Pravoslavlje]]|blue||48.3}}
{{vrsta sa postotkom|[[Ireligioznost|Nereligioznost]]|red||41.1}}
{{vrsta sa postotkom|[[Katoličanstvo|Rimokatolicizam]]|purple||7.1}}
{{vrsta sa postotkom|Ostali|grey||3.5}}
}}
Prema članu 16 beloruskog [[Ustav]]a, Belorusija je sekularna država bez službene religije i svim građanima je zagarantovano pravo na slobodu veroispovesti.&lt;ref&gt;{{citation|url=http://www.state.gov/j/drl/rls/irf/2010/148914.htm|title=International Religious Freedom Report 2010|publisher=Bureau of Democracy, Human Rights, and Labor|accessdate=9. 2. 2013.}}&lt;/ref&gt; Po podacima Komesarijata za vere Republike Belorusije, [[2011]]. godine se oko 58,9% stanovništva izjasnilo kao vernici: pravoslavci, pripadnici [[Ruska pravoslavna crkva|Ruske pravoslavne crkve]] (Beloruski egzarhat),  [[katolička crkva|rimokatolici]] i ostali.&lt;ref name=relig/&gt; Do Drugog svetskog rata Belorusija je imala i veliku [[jevreji|jevrejsku]] zajednicu, ali danas je taj procenat manji od 1%. [[Islam]] kao religiju ispovedaju [[Tatari|tatarska]] i [[Azeri|azerska]] manjina.
=== Obrazovanje ===
[[Datoteka:Belarus-Minsk-Academy of Sciences-2.jpg|thumb|desno| Akademija nauka Belorusije (NAN Belarusi)]]
Obrazovni sistem u Belorusiji se deli na sledeće nivoe:
* Predškolsko obrazovanje (jaslice i vrtići);
* Obavezna osnovna škola (počinje sa 6 godina, traje 9 godina i besplatna je);
* Srednja škola (besplatna i obavezna): tehničke škole, gimnazije i liceji.
* Visoko obrazovanje (postoji oko 40 državnih i 20 privatnih fakulteta).

Nastava se odvija na oba službena jezika. Međutim u gradskim sredinama i na univerzitetima u najvećem broju slučajeva nastava se odvija na [[ruski jezik|ruskom jeziku]], dok je [[beloruski jezik]] u nastavi zastupljen uglavnom u ruralnim sredinama.&lt;ref&gt;{{citation|url=http://naviny.by/rubrics/society/2010/08/14/ic_articles_116_170056/|title=Počemu belorusы ne hotяt učitь svoih deteй na rodnom яzыke?|publisher=NAVINI.BY|accessdate=9. 2. 2013.|archive-date=2013-03-16|archive-url=https://web.archive.org/web/20130316213239/http://naviny.by/rubrics/society/2010/08/14/ic_articles_116_170056/}}&lt;/ref&gt;

Belorusko školstvo još uvek nije uključeno u [[Bolonjski proces]], a beloruski zahtev za uključivanje u ovaj sistem bio je odbijen 2012. godine.&lt;ref&gt;{{citation|url=http://news.tut.by/188359.html|title=Rešenie o vklюčenii Belarusi v Bolonskiй process možet bыtь prinяto v 2012 godu|publisher=TUT.BY|accessdate=9. 2. 2013.|archive-date=2010-08-02|archive-url=https://web.archive.org/web/20100802163047/http://news.tut.by/188359.html|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{citation|url=http://www.europeanvoice.com/article/imported/no-bologna-for-belarus/74079.aspx|title=No Bologna for Belarus|publisher=European Voice|accessdate=9. 2. 2013.}}&lt;/ref&gt;

Najviša naučna institucija u zemlji je [[Nacionalna akademija nauka Belorusije]] ({{jez-blr|Nacionalьnaя akademiя nauk Belarusi}}) osnovana 1928.&lt;ref&gt;{{citation|url=http://nasb.gov.by/rus/|title=Priglašaem v Nacionalьnuю akademiю nauk Belarusi!|publisher=Nacionalьnaя akademiя nauk Belarusi|accessdate=9. 2. 2013.}}&lt;/ref&gt; [[Bjeloruski državni univerzitet|Beloruski državni univerzitet]] koji je osnovan 1921. smatra se najprestižnijim univerzitetom u zemlji.

=== Najveći gradovi ===
{{Poseban članak|Spisak gradova u Belorusiji}}
Broj stanovnika u gradovima iz godine u godinu se povećava, na štetu seoskog stanovništva. Tako je samo u [[2008]]. broj stanovnika na selima opao za oko 58.000 u odnosu na godinu ranije, dok se broj stanovnika u gradovima popeo za 45.000. Na selima živi oko 26% ukupnog stanovništva (ili 2.5 miliona ljudi), dok je broj gradskog stanovništva trostruko veći.

Godine [[2009]]. 23 grada su imala više od 50.000 stanovnika, dok samo jedan grad ima populaciju veću od milion ljudi (prestonica [[Minsk]]).
{| class=&quot;infobox&quot; style=&quot;text-align:center; width:97%; margin-right:10px; font-size:90%&quot;
|-
! rowspan=21 |
[[Datoteka:Miensk - Ratuša.jpg|border|180px|Minsk]]&lt;br /&gt;[[Minsk]]&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Gomel. Mountains of phosphogypsum.jpg|border|180px|Gomelj]]&lt;br /&gt;[[Gomelj]]
! style=&quot;text-align:left; background:#f5f5f5;&quot;| Poredak
! style=&quot;text-align:left; background:#f5f5f5;&quot;| Grad
! style=&quot;text-align:right; background:#f5f5f5;&quot;| Populacija
! style=&quot;text-align:left; background:#f5f5f5;&quot;| Poredak
! style=&quot;text-align:left; background:#f5f5f5;&quot;| Grad
! style=&quot;text-align:right; background:#f5f5f5;&quot;| Populacija
! rowspan=21 |
[[Datoteka:RIAN archive 412604 Closing the 18th International Slavic Bazaar art festival in Vitebsk.jpg|border|180px|Vitepsk]]&lt;br /&gt;[[Vitebsk|Vitepsk]]&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Hrodna-Neman2.JPG|border|180px|Grodno]]&lt;br /&gt;[[Grodno]]
|-
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0f0;&quot;| 1. ||align=left | '''[[Minsk]]''' ||align=right|1.865.100||style=&quot;text-align:center; background:#f0f0f0;&quot;| 11. ||align=left | '''[[Orša]]''' || align=right| 117.200
|-
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0f0;&quot;| 2. ||align=left | '''[[Gomelj]]''' || align=right|482.700||style=&quot;text-align:center; background:#f0f0f0;&quot;| 12. ||align=left | '''[[Mozir]]''' || align=right|108.800
|-
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0f0;&quot;| 3. ||align=left | '''[[Mogiljov]]''' || align=right|358.300||style=&quot;text-align:center; background:#f0f0f0;&quot;| 13. ||align=left | '''[[Soligorsk]]''' || align=right|102.300
|-
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0f0;&quot;| 4. ||align=left | '''[[Vitebsk|Vitepsk]]''' || align=right|347.900||style=&quot;text-align:center; background:#f0f0f0;&quot;| 14. ||align=left | '''[[Novapolack]]''' || align=right|98.100
|-
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0f0;&quot;| 5.||align=left | '''[[Grodno]]''' || align=right|327.500||style=&quot;text-align:center; background:#f0f0f0;&quot;| 15. ||align=left | '''[[Lida]]''' || align=right|97.600
|-
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0f0;&quot;| 6. ||align=left | '''[[Brest (Belorusija)|Brest]]''' || align=right|310.000||style=&quot;text-align:center; background:#f0f0f0;&quot;| 16. ||align=left | '''[[Maladzečna]]''' || align=right|94.300
|-
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0f0;&quot;| 7. ||align=left | '''[[Bobrujsk]]''' || align=right|215.100 ||style=&quot;text-align:center; background:#f0f0f0;&quot;| 17. ||align=left | '''[[Polock|Polack]]''' || align=right|82.500
|-
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0f0;&quot;| 8. ||align=left | '''[[Baranoviči]]''' || align=right|162.800||style=&quot;text-align:center; background:#f0f0f0;&quot;| 18. ||align=left | '''[[Žlobin]]''' || align=right|76.000
|-
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0f0;&quot;| 9. ||align=left | '''[[Borisov]]''' || align=right|147.400 ||style=&quot;text-align:center; background:#f0f0f0;&quot;| 19. ||align=left | '''[[Svietlahorsk]]''' || align=right|70.000
|-
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0f0;&quot;| 10. ||align=left | '''[[Pinsk]]''' || align=right|130.400||style=&quot;text-align:center; background:#f0f0f0;&quot;| 20. ||align=left | '''[[Rečica (Belorusija)|Rečica]]''' || align=right|65.000
|-
| || || || |||BELSTAT
|}
{{-}}

== Politika ==
{{Poseban članak|Politika Belorusije}}
[[Datoteka:Victory-square.jpg|thumb|left|Trg Pobede u [[Minsk]]u]]
Prema Ustavu, Belorusija je predsednička republika sa [[Predsednik Republike Belorusije|predsednikom]] kao šefom države i [[Narodna skupština Republike Belorusije|Narodnom skupštinom]] ({{jez-blr|Нacыянaльны сход Рэспублики Беларусь}}) kao nosiocem zakonodavne vlasti. Predsednik se bira na petogodišnji mandat na direktnim izborima sa neograničenim brojem mandata (u skladu sa izmenama Ustava iz 2004). Od 1994. predsedničku funkciju obavlja [[Aleksandar Lukašenko]]. [[Narodna skupština Republike Belorusije|Narodna skupština]] je dvodomni parlament koga čini 110 članova Predstavničkog (donjeg) doma i 64 člana [[Savet Republike (Belorusija)|Saveta Republike]] (gornji dom).

Predstavnički dom predlaže amandmane na ustav i predlaže smernice spoljne i unutrašnje politike. Sve odluke donjeg doma moraju proći potvrdu u gornjem domu koji ima i ovlaštenja za opoziv predsednika države.&lt;ref name=&quot;Ustav Belorusije&quot;&gt;{{citation|url=http://www.president.gov.by/en/press19332.html|title=Section IV: The President, Parliament, Government, the Courts|publisher=Pres služba predsednika Belorusije|accessdate=9. 2. 2013.|archive-date=2007-12-17|archive-url=https://web.archive.org/web/20071217035445/http://www.president.gov.by/en/press19332.html|dead-url=}}&lt;/ref&gt; Na čelu Vlade je premijer i pet potpredsednika. Ministre u Vladi bira predsednik države. Najviša sudska instanca je [[Vrhovni sud Republike Belorusije|Vrhovni sud]] koji nadgleda rad nižih sudova i revidira njihove odluke ukoliko za to ima potrebe. Ustavni predmeti i tužbe se šalju na razmatranje [[Ustavni sud Republike Belorusije|Ustavnom sudu Republike Bjelorusije]]. Sudije Vrhovnog suda imenuje predsednik države sa odobrenjem [[Savet Republike (Belorusija)|Saveta Republike]].&lt;ref name=&quot;Ustav Belorusije&quot;/&gt;

Poslednja dva kruga predsedničkih izbora (iz [[2006]]. i [[2010]]) pratile su brojne kontroverze. Posmatrači iz [[Rusija|Rusije]] i [[Zajednica Nezavisnih Država|ZND]]-a su izbore smatrali fer i legitimnim, dok su posmatrači uglavnom zapadnih organizacija dovodili rezultate izbora u pitanje.&lt;ref name=&quot;Lukašenko biografija&quot;&gt;{{citation|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/3882843.stm|title=Profile: Alexander Lukashenko|publisher=BBC News|accessdate=9. 2. 2013.}}&lt;/ref&gt;

=== Politički sistem ===
Predsednik [[Aleksandar Lukašenko|Lukašenko]] je svoj način vladavine opisao kao autoritativan demokratski sistem.&lt;ref name=&quot;Lukašenko biografija&quot;/&gt; Sa druge strane zapadne vlade beloruskog predsednika smatraju [[Diktatura|diktatorom]], što je u Belorusiji protumačeno kao mešanje u unutrašnje stvari.&lt;ref&gt;{{citation|url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/europe/116265.stm|title=Profile: Europe's last dictator?|publisher=BBC News|accessdate=9. 2. 2013.}}&lt;/ref&gt; 
[[Datoteka:Flag of Belarus in Budejovice.jpg|thumb|desno| Stara zastava je danas simbol opozicije u Belorusiji]] 
[[Savjet Evrope|Savet Evrope]] je [[1997]]. suspendovao Belorusiju iz svog članstva zbog nepravilnosti na izborima održanim godinu dana ranije i zbog represalija koje vladajuća stranka vrši nad opozicijom, nevladinim organizacijama, novinarima i manjinskim grupama.&lt;ref name=&quot;Amnesti Int&quot;&gt;{{citation|url=http://www.amnesty.org/en/region/europe-and-central-asia/eurasia/belarus|title=Republic of Belarus|publisher=Amnesty International|accessdate=9. 2. 2013.|archive-date=2007-12-12|archive-url=https://web.archive.org/web/20071212011715/http://www.amnesty.org/en/region/europe-and-central-asia/eurasia/belarus|dead-url=}}&lt;/ref&gt; 
Predsednik [[Aleksandar Lukašenko|Lukašenko]] je dva puta predlagao prilično kontroverzne izmene [[Ustav]]a koje su u oba slučaja bile prihvaćene. Prvo je [[1996]]. bilo produženo trajanje mandata predsednika sa 5 na 7 godina, a [[2006]]. bio je usvojen amandman o neograničenom broju mandata predsednika države.&lt;ref name=&quot;Amnesti Int&quot;/&gt;

=== Međunarodni odnosi ===
Belorusija je jedna od prvih članica i osnivača [[Ujedinjeni narodi|OUN]] (još od [[1945]]. kao [[Beloruska Sovjetska Socijalistička Republika|Beloruska SSR]]). Najbliže bilateralne odnose Belorusija ima sa susednom [[Rusija|Rusijom]] koja je jedan od najvažnijih trgovačkih i diplomatskih saveznika [[Minsk]]a (još od raspada [[Sovjetski Savez|SSSR]]-a). Beloruska privreda zavisi od uvoza sirovina iz [[Rusija|Rusije]], odnosno glavnina domaćeg izvoza upućena je na to tržište. Kao rezultat bliskih odnosa formiran je [[Savez Rusije i Belorusije]] [[1996]]. kao nadnacionalna konfederacija čiji je krajnji cilj uspostavljanje jedinstvenog monetarnog sistema, jedinstvene odbrambene i spoljene politike, kao i uvođenje jedinstvenog pasoša. Sredinom decembra [[2007]]. uspostavljeni su osnovni okviri buduće federacije. Beloruski predsednik je [[27. 5.|27. maja]] [[2008]]. objavio da je [[Premijer Rusije]] [[Vladimir Putin]] imenovan za premijera [[Savez Rusije i Belorusije|rusko-beloruske unije]].&lt;ref&gt;{{citation|url=http://www.msnbc.msn.com/id/24839107|title=Putin named PM of Belarus-Russia alliance|publisher=Associated Press|accessdate=9. 2. 2013.}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Emblem_of_CIS.svg|thumb|left|180px| Amblem [[Zajednica Nezavisnih Država|ZND]]-a]] Belorusija je takođe jedna od osnivača [[Zajednica Nezavisnih Država|Zajednice Nezavisnih Država]]. Belorusija ima potpisane ugovore o slobodnoj trgovini sa nekoliko zemalja članica [[Evropska unija|EU]], iako je službeno [[Evropska unija|EU]] zavela sankcije prema predsedniku [[Aleksandar Lukašenko|Lukašenku]] i njegovim saradnicima. [[Srbija]] sa Belorusijom ima potpisan ugovor o slobodnoj trgovini i specijalnim vezama,&lt;ref&gt;{{citation|url=http://www.g17plus.rs/v2/info/aktivnosti-u-vladi/3194-15-jun-iri-potpisuje-sporzum-o-slobodnoj-trgovini-srbije-i-belorusije.html|title=Sporazum o slobodnoj trgovini između Srbije i Belorusije|publisher=G17+|accessdate=9. 2. 2013.|archivedate=2013-07-28|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130728161858/http://www.g17plus.rs/v2/info/aktivnosti-u-vladi/3194-15-jun-iri-potpisuje-sporzum-o-slobodnoj-trgovini-srbije-i-belorusije.html|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; a bilateralni odnosi između dve zemlje su na najvišem nivou ([[Srbija]] ima [[ambasada|ambasadu]] u [[Minsk]]u, a Belorusija u [[Beograd]]u).

Diplomatski odnosi sa [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] su zategnuti i loši zbog podrške službenog [[Washington|Vašingtona]] beloruskoj opoziciji. Međutim, dve zemlje sarađuju u borbi protiv organizovanog kriminala i trgovine ljudima, kao i na pitanjima tehnološkog kriminala i pomoći u vanrednim situacijama.

Odnosi sa [[Narodna Republika Kina|NR Kinom]] su takođe na visokom nivou, posebno u ekonomskoj sferi.&lt;ref&gt;{{citation|url=http://www.reuters.com/article/2010/03/24/china-belarus-loans-idUSLDE62N2MY20100324|title=China's Xi promises Belarus $1 billion in loans|publisher=Reuters|accessdate=9. 2. 2013.|archivedate=2015-01-20|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150120184439/http://www.reuters.com/article/2010/03/24/china-belarus-loans-idUSLDE62N2MY20100324|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;

Belorusija je članica i [[Organizacija Ugovora o zajedničkoj bezbednosti|Organizacije Ugovora o zajedničkoj bezbednosti]], zatim [[Pokret nesvrstanih|Pokreta nesvrstanih]] od [[1998]]. i [[Organizacija za evropsku bezbjednost i saradnju|Organizacije za Evropsku bezbednost i saradnju]] (OEBS).

=== Vojska ===
[[Datoteka:Emblem of the Armed Forces of Belarus.svg|thumb|desno|180px| Amblem [[Oružane snage Republike Belorusije|Ministarstva odbrane Belorusije]]]]
[[Oružane snage Republike Belorusije]] su formirane [[1992]]. godine na ostacima nekadašnje Sovjetske armije koja je bila stacionirana na teritoriji [[Beloruska Sovjetska Socijalistička Republika|BSSR]]-a. Transformacija nekadašnje sovjetske armije je završena do [[1997]]. godine, a broj vojnika je smanjen za 30.000. Oružane snage deluju u okviru Ministarstva odbrane i podeljene su u tri roda: kopnena vojska, vazduhoplovstvo i specijalne jedinice. Glavnokomandujući oružanih snaga je predsednik države.&lt;ref&gt;{{citation|url=http://www.mod.mil.by/7okrugarmia.html|title=Iz okruga - v armiю suverennogo gosudarstva|publisher=Ministarstvo odbrane|accessdate=9. 2. 2013.|archivedate=2007-12-17|archiveurl=https://web.archive.org/web/20071217010640/http://www.mod.mil.by/7okrugarmia.html|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;

Svi punoletni mladići imaju obavezu redovnog služenja vojnog roka i oni ujedno čine rezervni sastav [[Oružane snage Republike Belorusije|Vojske Belorusije]] (vojni rok traje 12 meseci za visokoobrazovane regrute, dok za ostale traje 18 meseci).&lt;ref&gt;Routledge, IISS Military Balance 2007, pp.158–159&lt;/ref&gt; Status profesionalnih vojnika imalo je [[2001]]. godine 12.000 pripadnika Oružanih snaga Belorusije.&lt;ref&gt;{{citation|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bo.html|title=Vojska Belorusije|publisher=Central Intelligence Agency|accessdate=9. 2. 2013.|archive-date=2015-10-15|archive-url=https://web.archive.org/web/20151015203520/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bo.html|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt; Godine [[2005]]. je za potrebe odbrambenih snaga izdvojeno 1,4 % ukupnog [[BDpx]]-a. Iako Belorusija ne izražava interese ka budućem članstvu u [[NATO]]-u, ipak učestvuje u nekim [[NATO]] programima poput [[Partnerstvo za mir|Partnerstva za mir]] (od [[1995]]), a takođe pruža i podršku misiji [[Međunarodne snage za bezbednosnu pomoć|ISAF]] u Avganistanu. Od [[1992]]. godine članica je [[Organizacija Ugovora o zajedničkoj bezbednosti|Organizacije kolektivne bezbednosti]] zajedno sa još 6 bivših država [[Sovjetski Savez|SSSR]]-a.

== Administrativna podela ==
{{Poseban članak|Administrativna podela Belorusije}}
U administrativnom smislu Republika Belorusija je podeljena na šest oblasti ili regiona ({{jez-blr|voblascь}}; {{jez-rus|oblastь}}) koje su ujedno i najviše teritorijalne jedinice a imena su dobile na osnovu administrativnih centara. Oblasti su dalje podeljene na okruge ili rejone ({{jez-blr|raёn}}; {{jez-rus|raйon}}) kojih ima ukupno 118. Postoji 12 samoupravnih gradova sa preko 50 hiljada stanovnika. Grad [[Minsk]] ima poseban status i podeljen je na 9 distrikta.&lt;ref&gt;{{citation|url=http://www.levonevski.net/pravo/razdel2/num6/2d686.html |title=http://www.levonevski.net/pravo/razdel2/num6/2d686.html|publisher=Levonevski|accessdate=9. 1. 2013.}}&lt;/ref&gt;
== Privreda ==
{{Poseban članak|Privreda Belorusije}}
[[Datoteka:Image-Belarusion GDP grow (1995-~2008).png|thumb|desno|250px| Grafik kretanja BDP Belorusije od 1995. do 2008.]]
Do raspada bivšeg [[Sovjetski Savez|SSSR]]-a [[1991]]. Belorusija je bila jedna od industrijski najrazvijenijih članica. Nakon sticanja nezavisnosti, gotovo sve bivše sovjetske republike su upale u ekonomske poteškoće. Umesto ''tržišnog kapitalizma'' Belorusija je uvela ''tržišni socijalizam'', državno uređenje u kom vlada kontroliše kretanje cena i stepen [[inflacija|inflacije]] i ima pravo da se meša u rad privatnih preduzeća (tržište je liberalizovano tek [[2008]]. sa ciljem intenzivnijeg privlačenja inostranih investicija). Te mere beloruske vlade, ali i [[Savez Rusije i Belorusije|Unija sa Rusijom]], pomogli su Belorusiji da ekonomski dosta bezbolno preživi tu početnu fazu tranzicije.
[[Datoteka:Sector-focused structure of Gross Domestic Product in 2008.JPG|thumb|desno|250px| Beloruska privreda po sektorima]]
Zahvaljujući [[Savez Rusije i Belorusije|savezu sa Rusijom]], Belorusija ima ogromno izvozno tržište za svoje proizvode, a glavni energenti ([[nafta]] i [[gas]]) dostupni su po nižim cenama u odnosu na cenu koju plaćaju članice EU. Sve je to dovelo do ekonomskog rasta tokom devedesetih godina 20. veka. U izveštaju [[Ujedinjeni narodi|UN]]-a o privredi u svetu u [[2006]].&lt;ref&gt;{{citation|url=http://www.un.org/esa/policy/wess/wesp2006files/wesp2006.pdf|title=World Economic Situation and Prospects 2006|publisher=Ujedinjene nacije|accessdate=9. 1. 2013.|archiveurl=https://web.archive.org/web/20060127055141/http://www.un.org/esa/policy/wess/wesp2006files/wesp2006.pdf|archivedate=2006-01-27|deadurl=no}}&lt;/ref&gt; Belorusija je označena kao brzorastuća privreda: rast [[BDpx]]-a u [[2004]]. iznosio je 11% (na drugom mestu u [[Zajednica Nezavisnih Država|ZND]]-u), a u [[2005]]. rast je iznosio 8,5%. Na osnovu tih pokazatelja Belorusija je zabeležila veći rast od susednih zemalja članica [[Evropska unija|EU]] ([[Poljska|Poljske]], [[Litvanija|Litvanije]] i [[Letonija|Letonije]]). Rast u [[2010]]. iznosio je oko 6,1%.&lt;ref name=&quot;BDP Belorusije&quot;/&gt; Veliki problem, inflacija (koja je po nekim pokazateljima u [[1999]]. iznosila 300%) smanjena je na 6,6% u [[2006]]. godini. Međutim, u [[2011]]. inflacija je ponovo doživela veliki skok, i u prvih 6 meseci iznosila je 36,2% (u odnosu na 9,9% iz [[2010]]).&lt;ref&gt;{{citation|url=http://www.interfax.by/news/belarus/93168|title=Inflяciя v Belarusi v 2011 godu možet sostavitь 33-39%|publisher=Interfaks|accessdate=9. 1. 2013.|archive-date=2012-04-05|archive-url=https://web.archive.org/web/20120405205336/http://www.interfax.by/news/belarus/93168|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{citation|url=http://news.tut.by/economics/233885.html|title=V iюne cenы vыrosli na 8,6%, za 6 mesяcev - na 36,2%|publisher=TUT.BY|accessdate=9. 1. 2013.|archivedate=2011-07-10|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110710123800/http://news.tut.by/economics/233885.html|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;

Iz bivše zajedničke države Belorusija je nasledila izrazito razvijenu i jaku industrijsku i poljoprivrednu osnovu, kao i veoma obrazovan stručni kadar. Životni standard je bio među najvišima na području bivše SSSR. Nakon sticanja nezavisnosti i dalje je zadržan stari sovjetski sistem, a privatizacije državnog kapitala gotovo da nije ni bilo (oko 80% industrije, uključujući i najveće kombinate, ostali su u vlasništvu države). Preduzeća u državnom vlasništvu čine oko 75 % celikupne vrednosti nacionalnog [[BDpx]]-a.

Najvažnije prirodno bogatstvo je [[treset]] koji se koristi kao gorivo, kao đubrivo, i u hemijskoj industriji. Ekonomski su isplative i zalihe kamene i kalijumove soli. Rezrve [[nafta|nafte]] i [[zemni gas|prirodnog gasa]] su veoma skromne, tako da se većina energenata uvozi iz susedne [[Rusija|Rusije]] (naftna polja u [[Polesje|Polesju]] zadovoljavaju svega 30% domaćih potreba). Postoje i značajnije zalihe [[uljni škriljci|uljnih škriljaca]], procenjene na oko 8,8 milijardi tona. Najvažnije rafinerije nafte i gasa nalaze se u [[Novopolack]]u i [[Gomelj]]u (50% gotovih proizvoda se izvozi).

Razvijena je industrija traktora i drugih poljoprivrednih i građevinskih mašina, zatim hemijska, tekstilna i drvoprerađivačka industrija. Glavni poljoprivredni proizvodi su [[krumpir|krompir]], [[lan]], [[konoplja]], [[šećerna repa]], [[zob]], [[raž]] i [[pšenica]], dok u stočarstvu dominira mlečno i mesno govedarstvo, svinjogojstvo i uzgoj pilića.
[[Datoteka:500 Belarus 2009 back.jpg|thumb|left|250px| Banknota od 500 [[beloruska rublja|beloruskih rublji]]]]
Glavni spoljnotrgovački partneri Belorusije su [[Rusija]], [[Poljska]], [[Ukrajina]] i [[Nemačka]].&lt;ref&gt;{{citation|url=http://news.tut.by/economics/168893.html|title=Otricatelьnoe salьdo vnešneй torgovli tovarami prevыsilo $1,2 mlrd|publisher=TUT.BY|accessdate=9. 1. 2013.|archivedate=2010-06-10|archiveurl=https://web.archive.org/web/20100610113225/http://news.tut.by/economics/168893.html|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;

[[Černobilska katastrofa|Nuklearna havarija u Černobilju 1986.]] godine ostavila je veoma negativne posledice i na belorusku privredu. Zbog pojačane radijacije, došlo je do zagađenja zemljišta, mnoga sela (posebno na jugu zemlje) u potpunosti su napuštena, a stanovništvo preseljeno. Proces dekontaminacije zagađenih područja je jako skup i dugotrajan.
[[Datoteka:Map of Automobile Roads in Belarus.png|thumb|Mapa najvažnijih drumskih linija u Belorusiji]]
Ukupan [[BDpx]] u [[2007]]. iznosio je 110,6 milijardi dolara,&lt;ref&gt;{{citation|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2001rank.html|title=Country Comparison — National product|publisher=CIA|accessdate=9. 1. 2013.|archive-date=2011-06-04|archive-url=https://web.archive.org/web/20110604195034/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2001rank.html|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt; a [[BDpx]] po glavi stanovnika iznosio je $10.841 (2008).&lt;ref name=&quot;BDP Belorusije&quot;&gt;{{citation|url=http://demoscope.ru/weekly/2009/0393/gazeta023.phpx|title=Gazetы pišut o kačestve žizni v Belorussii na mirovom fone|publisher=Demoskopx|accessdate=9. 1. 2013.}}{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Stopa nezaposlenosti u januaru [[2010]]. iznosila je svega 0,9%.&lt;ref&gt;{{citation|url=http://afn.by/news/i/102163|title=Oficialьnaя bezrabotica v Belarusi sostavlяet 0,9%|publisher=AFN|accessdate=9. 1. 2013.}}&lt;/ref&gt; Spoljni dug zemlje u [[2010]]. iznosio je 22,06 milijardi američkih dolara. Sektor usluga čini 51% ukupnog [[BDpx]]-a, industrija 27,1, a poljoprivreda 13 %.&lt;ref&gt;{{citation|url=http://eurasianhome.org/xml/t/databases.xml?lang=ru&amp;nic=databases&amp;country=24&amp;pid=63|title=Belarusь|publisher=Evraziйskiй dom|accessdate=9. 1. 2013.|archivedate=2011-11-16|archiveurl=https://web.archive.org/web/20111116061657/http://eurasianhome.org/xml/t/databases.xml?lang=ru&amp;nic=databases&amp;country=24&amp;pid=63|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;

Razvijene su sve vrste saobraćaja. Ukupna dužina železničkih pruga iznosi 5.512&amp;nbsp;km, a nacionalni železnički prevoznik su [[Železnice Belorusije]], preko kojih se odvija 3/4 ukupnog teretnog i oko 1/2 putničkog saobraćaja u zemlji. Ukupna dužina asfaltiranih puteva iznosi 83.000 kilometara. Nacionalni avio-prevoznik je [[Belavija]] iz [[Minsk]]a.

== Kultura i umetnost ==
{{Poseban članak|Kultura Belorusije}}
=== Književnost ===
[[Datoteka:Skaryna 1517.jpg|thumb|desno| [[Francisk Skorina]] je standardizovao [[beloruski jezik]] i štampao prvu knjigu na [[ćirilica|ćiriličnom]] pismu]]
Počeci beloruske književnosti se vezuju za period [[Kijevska Rusija|Kijevske Rusije]] (između [[11. vijek|XI]] i [[13. vijek|XIII veka]]) i uglavnom se odnose na liturgijske spise i žitija. Iz tog perioda datiraju žitija i pouke svetog [[Kiril Turavski|Kirila Turavskog]] koga su savremenici nazivali „ruskim [[Jovan Hrizostom|Jovanom Zlatoustim]]“ (bogoslovska akademija u [[Minsk]]u nosi njegovo ime).&lt;ref&gt;{{citation|url=http://days.pravoslavie.ru/Life/life6673.htm|title=Svяtitelь Kirill Turovskiй, episkopx|publisher=Pravoslavnый kalendar|accessdate=9. 1. 2013.}}&lt;/ref&gt;

Prve štampane knjige na [[beloruski jezik|beloruskom jeziku]] pojavile su se početkom [[XVI vek]]a kada je današnja Belorusija činila deo [[Velika kneževina Litvanija|Litvanske kneževine]] u kojoj je starobeloruski imao status službenog jezika. Prvu štampanu knjigu na [[beloruski jezik|beloruskom]], ''Psaltir'', objavio je [[1517]]. godine u [[Prag]]u [[Francisk Skorina]]. To je ujedno bila i prva knjiga štampana na nekom od istočnoslovenskih jezika.

Period moderne beloruske književnosti počinje krajem [[19. vijek|XIX veka]], i kombinuje elemente romantizma, impresionizma, realizma i modernizma. Najvažniji književnici iz tog perioda su bili pesnici [[Maksim Bogdanovič]] i [[Janka Kupala]] i prozaista [[Zmitrok Bjadulja]].

=== Muzika ===
Tek sredinom [[19. vijek|XIX veka]] u većim gradovima širom zemlje počinju se otvarati [[opera|operske]] i [[balet]]ske kuće, a [[klasična muzika]] je doživela veliki napredak tokom sovjetske ere. Nacionalni baletski teatar iz [[Minsk]]a je [[1996]]. godine dobio nagradu za najbolju baletsku kuću na svetu.&lt;ref&gt;{{citation|url=http://www.belarusguide.com/culture1/music/Belarusian_composers_&amp;_classical_music.htm|title=Belarusian Composers and Classical Music|publisher=Belarus Guide|accessdate=9. 1. 2013.}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Belaussia 2007 Eurovision SC.jpg|thumb|left|200px| [[Dmitrij Koldun]] je predstavljao Belorusiju na [[Eurosong 2007|Pesmi Evrovizije 2007.]]]]
Tokom 1970-ih godina planetarnu slavu su stekli članovi grupe [[Pjesnjari]] koji su kombinovali folk muziku sa savremenim rokom, i bili su prvi sovjetski bend koji je imao turneju po [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]. Trenutno najpopularniji domaći bend je [[Ljapis Trubjeckoj]] ({{jez-blr|Lя́pis Trubeckóй}}) koji promovišu [[alternativni rock|alternativni rok]].

Od [[2004]]. godine Belorusija se takmiči na izboru za [[Eurosong|Pesmu Evrovizije]] i na taj način promoviše vlastitu muziku i kulturu na globalnom nivou. Najveći uspeh na tom takmičenju do sada su ostvarili [[2007]]. godine u [[Eurosong 2007|Helsinkiju]] kada je pevač [[Dmitrij Koldun|Dima Koldun]] sa pesmom «Daй mne silu» (ili na engleskom «Work Your Magic») zauzeo 4. mesto u finalnoj večeri.&lt;ref&gt;{{citation|url=http://www.tvr.by/eng/konkurs.aspx|title=Alexandra &amp; Konstantin|publisher=The National State Teleradiocomany|accessdate=9. 1. 2013.|archive-date=2008-02-24|archive-url=https://web.archive.org/web/20080224183337/http://www.tvr.by/eng/konkurs.aspx|dead-url=}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:1961 CPA 2524.jpg|thumb|desno| Narodna nošnja Belorusije na poštanskoj marki iz [[1961]].]]
U gradu [[Vitebsk]]u se svake godine tradicionalno održava međunarodni muzički festival ''[[Slavjanski bazar]]'' (jez-blr|Slavяnskі Bazar u Vіcebsku) koji promoviše sve slovensku kulturu i umetnost. Na Slavjanskom bazaru su čak četiri puta gran pri festivala osvajali pevači iz Srbije (poput [[Željko Joksimović|Željka Joksimovića]], [[Maja Nikolić|Maje Nikolić]] i [[Svetlana Ceca Slavković|Svetlane Slavković]]).

=== Narodna nošnja ===
Beloruska narodna nošnja datira iz vremena [[Kijevska Rusija|Kijevske Rusije]] i izrađena je uglavnom od [[lan]]a ili [[vuna|vune]], a detalji se razlikuju od regije do regije. Etnografi su utvrdili postojanje oko tridesetak različitih varijanti beloruske nošnje na kojoj dominiraju bela i crvena boja. Neki od tradicionalnih uzoraka se nalaze čak i na [[Zastava Belorusije|beloruskoj zastavi]].&lt;ref&gt;{{citation|url=http://fotw.fivestarflags.com/by.html#orn|title=The Ornament|publisher=Flags of the World|accessdate=9. 1. 2013.|archive-date=2011-09-09|archive-url=https://web.archive.org/web/20110909230337/http://fotw.fivestarflags.com/by.html#orn}}&lt;/ref&gt;

=== Kuhinja ===
[[Datoteka:Belarusian Easter Eggs.jpg|left|thumb|Beloruska uskršnja jaja]]
Beloruska tradicionalna kuhinja počiva na obilju povrća, mesu (uglavnom svinjetini) i hlebu (uglavnom [[raž]]ani hleb, jer prirodni uslovi mnogo više pogoduju uzgoju [[raž]]i u odnosu na druge žitarice). Hrana se uglavnom služi kuvana. U znak dobrodošlice domaćin gosta tradicionalno dočekuje sa hlebom i solju (što je tradicija u većini slovenskih naroda). Najpopularnija pića su [[votka]] i [[kvas]]. Kvas je bezalkoholno piće koje se pravi od pšeničnog ili raženog brašna. Način pripreme je sličan kao kod pripreme [[boza|boze]] koja se pravi od kukuruznog brašna. [[Kvas]] se često kombinuje sa svežim povrćem za spravljanje osvežavajuće hladne supe zvane „akroška“.

== Telekomunikacije i mediji ==
Godine [[2008]]. na celoj teritoriji Republike Belorusije bilo je registrovano 3.720.000 pretplatnika fiksne telefonije i 8.640.000 korisnika mobilne telefonije. Nacionalna telefonska agencija je Beltelekom i u državnom je vlasništvu. Postoji oko 113.000 internet hostova koji zadovoljavaju potrebe oko 3,5 miliona korisnika interneta.&lt;ref&gt;{{citation|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bo.html|title=Belorusija|publisher=Central Intelligence Agency|accessdate=9. 1. 2013.|archive-date=2015-10-15|archive-url=https://web.archive.org/web/20151015203520/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bo.html|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt; Najveća medijska kuća u zemlji je Nacionalna radio-televizija Belorusije (NGTRK RB), koja emituje radijski i TV program preko zemaljskih i satelitskih frekvencija.

Prema Ustavu Belorusije zagarantovana je sloboda medija, međutim stav 5 Ustava zabranjuje klevete na račun predsednika države i visokih državnih zvaničnika. Zbog toga člana u Ustavu, mnoge nevladine organizacije sumnjaju u stvarnu slobodu medija u Belorusiji. Zbog toga su [[Organizacija za evropsku bezbjednost i saradnju|OEBS]] i [[Freedom House]] rangirali Belorusiju kao zemlju u kojoj je ugrožena sloboda medija.&lt;ref&gt;{{citation|url=http://belarusian.minsk.usembassy.gov/policy20030530.html|title=Media Freedom in Belarus (May 30, 2003)|publisher=United States Department of State|accessdate=9. 1. 2013.|archivedate=2011-05-11|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110511082527/http://belarusian.minsk.usembassy.gov/policy20030530.html|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;

== Sport ==
{{glavni članak|Belorusija na olimpijskim igrama|Reprezentacija Belorusije u hokeju na ledu|Viktorija Azarenka}}
[[Datoteka:Victoria Azarenka Doha 2012.jpg|thumb|desno|200px|Najbolja svetska teniserka [[Viktorija Azarenka]]]]
Najviše sportsko telo u državi je Olimpijski komitet Belorusije. Beloruski sportisti su debitovali na [[olimpijske igre|Olimpijskim igrama]] u [[letnje olimpijske igre 1952.|Helsinkiju 1952.]] kao deo olimpijskog tima [[Sovjetski Savez na olimpijskim igrama|Sovjetskog Saveza]], a od [[Zimske olimpijske igre 1994.|Lilehamera 1994.]] Belorusija nastupa kao samostalna zemlja. Prvi beloruski sportista koji je osvojio olimpijsku medalju bio je [[bacanje kladiva|bacač kladiva]] [[Mihail Krivonosov]] u [[letnje olimpijske igre 1956.|Melburnu 1956. godine]], dok je prvu medalju za Beloruski olimpijski komitet osvojio takmičar u [[brzo klizanje|brzom klizanju]] [[Igor Železovski]] na [[zimske olimpijske igre 1994.|ZOI 1994.]] u [[Lillehammer|Lilehameru]] (srebro). [[Jekaterina Karsten-Hodotovič]], [[veslanje|veslačica]] u skifu, zvanično je najbolja beloruska olimpijka sa 4 medalje (dve zlatne, i po jedna srebrna i bronzana). Učestvovala na svih pet [[Olimpijske igre|LOI]] na kojima je učestvovala Belorusija.

[[Hokej na ledu]] je najpopularniji ekipni sport u Belorusiji. Hokejaški klub [[HK Dinamo Minsk|Dinamo]] iz [[Minsk]]a takmiči se u najjačoj hokejaškoj ligi u Evropi [[Kontinentalna hokejaška liga|KHL ligi]]. [[Minsk arena|Arena Minsk]] u kojoj hokejaši Dinama igraju svoje utakmice na domaćem terenu, sa kapacitetom od preko 15.000 mesta je najveći zatvoreni sportski objekat u zemlji. Hokejaška reprezentacija je redovan učesnik [[svetsko prvenstvo u hokeju na ledu|svetskih prvenstava]] i [[hokej na ledu na olimpijskim igrama|olimpijskih turnira]]. Najveći uspeh hokejaška reprezentacija je ostvarila na [[Zimske olimpijske igre 2002.|ZOI 2002.]] u [[Salt Lake City|Solt Lejk Sitiju]] ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]]) osvojivši četvrto mesto.&lt;ref&gt;{{citation|url=http://www.iihf.com/iihf-home/countries/belarus.html|title=Belarus|publisher=IIHF|accessdate=9. 2. 2013.}}&lt;/ref&gt; Belorusija će biti domaćin hokejaškog [[svetsko prvenstvo u hokeju na ledu 2014.|svetskog prvenstva 2014. godine]]. Fudbaleri kluba [[FK Bate Borisov|Bate Borisov]] u tri navrata su nastupali u grupnoj fazi [[UEFA|Uefine]] [[UEFA Liga prvaka|Lige šampiona]].

Poznatiji beloruski sportisti su i [[tenis]]eri [[Viktorija Azarenka]] — najbolja svetska teniserka i dvostruka pobednica [[Australian Open|Otvorenog prvenstva Australije]] ([[Otvoreno prvenstvo Australije u tenisu 2012 — žene pojedinačno|2012]] i [[Otvoreno prvenstvo Australije u tenisu 2013 — žene pojedinačno|2013]]), [[Maks Mirnji]] (svojevremeno 18. teniser sveta) te [[Nataša Zvereva]] (svetski broj 1 [[1991]]. godine). Stonoteniser [[Vladimir Samsonov]] je bio šestostruki evropski prvak, [[Vitalij Šerbo]] je proglašen za najboljeg gimnastičara svih vremena (12 titula svetskog prvaka i 6 olimpijskih zlatnih medalja). [[Olga Korbut]] je osvojila 4 olimpijska i 2 svetska zlata u gimnastici.

== Nacionalni praznici ==
{| class=&quot;standard&quot;
|-
! style=&quot;background:#efefef;&quot; | Datum
! style=&quot;background:#efefef;&quot; | Praznik
! style=&quot;background:#efefef;&quot; | Belorusko ime
! style=&quot;background:#efefef;&quot; | Napomene
|-
| [[1. 1.|1. januar]]
| [[Nova godina]]
| Novы god
|
|-
| [[3. 1.|3. januar]]
| Dan bankara i finansijskih radnika u Belorusiji
|
| Profesionalni praznik
|-
| [[5. 1.|5. januar]]
| Dan socijalne zaštite (profesionalni praznik)
|
| Od [[26. 3.|26. marta]] [[1998]]. godine
|-
| [[7. 1.|7. januar]]
| [[Božić]]
| Pravaslaўnыя Kalяdы
|
|-
| [[21. 1.|21. januar]]
| Dan inžinjerije (profesionalni praznik)
|
| Od [[21. 1.|21. januara]] [[1999]]. god.
|-
| Poslednja nedelja januara
| Dan beloruske nauke
|
|
|-
| [[8. 3.|8. mart]]
| Dan žena
| Dzenь žančыn
|
|-
| [[15. 3.|15. mart]]
| Dan ustavnosti
| Dzenь kanstыtucыі
| Od [[1994]].
|-
| [[1. 5.|1. maj]]
| [[Međunarodni praznik rada|Praznik rada]]
| Dzenь pracы
| Neradni dan
|-
| [[9. 5.|9. maj]]
| [[Dan pobede]]
| Dzenь Peramogі
|
|-
| [[30. 6.|30. jun]]
| Dan ekonomista (praznik stručnjaka)
|
| Od [[2000]].
|-
| [[3. 7.|3. jul]]
| [[Dan nezavisnosti]] Belorusije
| Dzenь nezaležnascі (Dzenь Rэspublіkі)
| Od [[1996]].. Do [[1996]]. praznovao se [[27. 6.|27. juna]].
|-
| [[7. 11.|7. novembar]]
| [[Dan Oktobarske revolucije]]
| Dzenь Kastrыčnіckaй rэvalюcыі
|
|-
| [[25. 12.|25. decembar]]
| Katolički [[Božić]]
| Katalіckія Kalяdы
|
|-
| Pokretni datum
| Katolički [[Uskrs|Vaskrs]]
| Katalіckі Vяlіkdzenь
|
|-
| Pokretni datum
| Pravoslavni [[Uskrs|Vaskrs]]
| Pravaslaўnы Vяlіkdzenь
|
|-
| 9-i dan posle pravoslavnog Vaskrsa
| Radunica (Zadušnice)
| Radunіca
|
|-
| Druga nedelja maja
| Dan grba i zastave Belorusije
| Dzenь Dzяržaўnaga Gerba і Dzяržaўnaga Scяga
| Od [[1995]].
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
* Dr Rade Davidović (2004). Regionalna geografija Evrope/Belorusija, Novi Sad: PMF Univerziteta u Novom Sadu
* de Courson, Barbara Frances Mary (1879). The Jesuits: their foundation and history, Volume 1. Benziger Brothers
* Levy, Patricia; Spilling, Michael (2009). Belarus. New York: Benchmark Books. {{ISBN|0-7614-3411-9}}
* Minahan, James (1998). Miniature Empires: A Historical Dictionary of the Newly Independent States. Greenwood. {{ISBN|0-313-30610-9}}
* Plokhy, Serhii (2001). The Cossacks and Religion in Early Modern Ukraine. Oxford University Press. {{ISBN|0-19-924739-0}}
* Richmond, Yale (1995). From Da to Yes: Understanding the East Europeans. Intercultural Press. {{ISBN|1-877864-30-7}}
* Ryder, Andrew (1998). Eastern Europe and the Commonwealth of Independent States, Volume 4. Routledge. {{ISBN|1-85743-058-1}}
* Szporluk, Roman (2000). Russia, Ukraine, and the Breakup of the Soviet Union. Hoover Institution Press. {{ISBN|0-8179-9542-0}}
* Treadgold, Donald; Herbert J. Ellison (25 November 1999). Twentieth Century Russia. Westview Press. {{ISBN|0-8133-3672-4}}
* Vauchez, André; Richard Barrie Dobson, Michael Lapidge (2001). Encyclopedia of the Middle Ages. Routledge. {{ISBN|1-57958-282-6}}
* Zaprudnik, Jan (1993). Belarus: At A Crossroads In History. Westview Press. {{ISBN|0-8133-1794-0}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Belarus}}
* [http://www.government.by/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110305055318/http://government.by/ |date=2011-03-05 }} Vlada Belorusije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110305055318/http://www.government.by/ |date=2011-03-05 }}
* [http://www.president.gov.by/ Predsedik Belorusije]

{{Evropa}}

{{Slovenske države}}

{{Zemlje članice Pokreta nesvrstanih}}

{{CIS}}

[[Kategorija:Problemi]]
[[Kategorija:Belorusija]]
[[Kategorija:Istočna Evropa]]
[[Kategorija:Države u Evropi]]</text>
      <sha1>k6pyu9rizeoo3h7kdukbv5p58fiwfyz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rock and roll</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4658</id>
    <redirect title="Rock" />
    <revision>
      <id>42669206</id>
      <parentid>42668541</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T23:44:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Rock]]</comment>
      <origin>42669206</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20" sha1="t4yfxhfjvoutru8us47osdnekdviclc" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Rock]]</text>
      <sha1>t4yfxhfjvoutru8us47osdnekdviclc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rok (muzika)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4661</id>
    <redirect title="Rock" />
    <revision>
      <id>42669207</id>
      <parentid>40695919</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T23:44:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Rock]]</comment>
      <origin>42669207</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20" sha1="t4yfxhfjvoutru8us47osdnekdviclc" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Rock]]</text>
      <sha1>t4yfxhfjvoutru8us47osdnekdviclc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rock music</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4662</id>
    <redirect title="Rock" />
    <revision>
      <id>42669208</id>
      <parentid>40696188</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T23:44:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Rock]]</comment>
      <origin>42669208</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20" sha1="t4yfxhfjvoutru8us47osdnekdviclc" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Rock]]</text>
      <sha1>t4yfxhfjvoutru8us47osdnekdviclc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rokenrol</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4663</id>
    <redirect title="Rock" />
    <revision>
      <id>42669209</id>
      <parentid>40695869</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T23:44:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Rock]]</comment>
      <origin>42669209</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20" sha1="t4yfxhfjvoutru8us47osdnekdviclc" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Rock]]</text>
      <sha1>t4yfxhfjvoutru8us47osdnekdviclc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rok-en-rol</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4664</id>
    <redirect title="Rock" />
    <revision>
      <id>42669210</id>
      <parentid>40696189</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T23:44:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Rock]]</comment>
      <origin>42669210</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20" sha1="t4yfxhfjvoutru8us47osdnekdviclc" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Rock]]</text>
      <sha1>t4yfxhfjvoutru8us47osdnekdviclc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Podgorica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>8232</id>
    <revision>
      <id>42669157</id>
      <parentid>42654697</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T15:49:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Cromenio</username>
        <id>381322</id>
      </contributor>
      <comment>/* Historija */</comment>
      <origin>42669157</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="34992" sha1="3crmewyy4ccr4sdyqssmigcw2sl5gyx" xml:space="preserve">{{otheruses}}

{{Naselje
| ime = Podgorica
| ime_genitiv = Podgorice
| izvorno_ime = 
| translit_jezik1 =
| translit_jezik1_vrsta =
| translit_jezik1_info =
| slika_panorama = PodgoricaOverview.jpg
| veličina_slike = 320px
| opis_slike = Podgorica
| slika_zastava                = Flag of Podgorica, Montenegro.svg
| slika_zastava_veličina       =
| slika_pečat                  =
| slika_pečat_veličina         =
| slika_grb                    = Coat of Arms of Podgorica.svg
| slika_grb_veličina           =
| slika_amblem_prazno          =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis     =

| slika_karta     =
| veličina_karte  =
| opis_karte      =
| slika_karta1    =
| veličina_karte1 =
| opis_karte1     =

| slika_lokacijska_karta_država = Montenegro

| nadimak =
| geslo   =

| širina-stupnjevi = 42
| širina-minute = 26
| širina-oznaka = N
| dužina-stupnjevi = 19
| dužina-minute = 15
| dužina-oznaka = E

| lokacija_ime   = [[Popis država|Država]]
| lokacija_info  = {{flag|Crna Gora }}
| lokacija1_ime  =
| lokacija1_info =
| lokacija2_ime  = [[Administrativna podjela Crne Gore|Statistička regija]]
| lokacija2_info = [[Glavni Grad Podgorica]]
| lokacija3_ime  = 
| lokacija3_info =

| utemeljenje_ime    =
| utemeljenje_datum  =
| utemeljenje1_ime   =
| utemeljenje1_datum =
| utemeljenje2_ime   =
| utemeljenje2_datum =
| utemeljenje3_ime   =
| utemeljenje3_datum =
| osnivač            =
| nazvan_po          =

| dijelovi       =
| vrsta_dijelova =
| d1-d50 =

| vrsta_vlasti   =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe    = [[Gradonačelnik Podgorice|gradonačelnik]]
| ime_vođe       = Olivera Injac
| stranka_vođe   = [[Evropa sad|PES]]
| titula_vođe1   =
| ime_vođe1      = 
| titula_vođe2   =
| ime_vođe2      = 
| titula_vođe3   =
| ime_vođe3      =
| titula_vođe4   =
| ime_vođe4      =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna   = 
| površina_kopna    =
| površina_vode     =
| postotak_vode     =
| površina_uža      = 108 [[km²]]
| površina_šira     = 1.441 [[km²]]
| površina_prazno1_ime =
| površina_prazno1     =
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2     =
| visina  = 40
| visina_izvor      =
| visina_max        =
| visina_min        =

| stanovništvo_godina = 2011.
| stanovništvo_bilješke     =
| stanovništvo  =
| stanovništvo_gustoća      =
| stanovništvo_uže  = 56.777
| stanovništvo_uže_gustoća  = 
| stanovništvo_šire   = 174.515
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime  =
| stanovništvo_prazno1      =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime     =
| stanovništvo_prazno2         =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =

| vremenska_zona     = [[UTC+1]] ([[Srednjoevropsko vrijeme|SEV]])
| utc_pomak  = 
| vremenska_zona_DST =
| utc_pomak_DST      =
| poštanski_broj = 81000 – 81124{{efn|[[Poštanski broj]]evi Podgorice: 81000, 81101, 81102, 81103, 81104, 81105, 81106, 81107, 81108, 81109, 81110, 81111, 81112, 81113, 81114, 81115.}}
| pozivni_broj       = (+382) 20
| gradovi_prijatelji =

| web_stranica =[https://podgorica.me/]
| bilješke = Dan grada: [[19. 12.|19. decembra]]
}}
'''Podgorica''' ([[Srednji vijek|srednjovjekovno]] ''Ribnica'', od [[1946.]] do [[1992.]] ''Titograd''), glavni i najveći grad [[Crna Gora|Crne Gore]]; broji oko 250.000 stanovnika (2016). [[Opština Podgorica|Šire područje Podgorice]] obuhvata 10,4% teritorije Crne Gore i 27,3% njenog stanovništva.

Grad je izrastao kroz vijekove na pogodanom položaju na ušću rijeke [[Ribnica|Ribnice]] u [[Morača|Moraču]] u [[Zetska ravnica|Zetsko]]-[[Bjelopavlićka ravnica|bjelopavlićkoj ravnici]]. Nalazi se blizu zimskih centrara na sjeveru zemlje i ljetovalištima na [[Jadransko more|Jadranskom moru]].

Podgorica se prije nazivala Birziminijum, ''Ribnica'' i ''Titograd''. Današnji grad se nalazi blizu ostataka [[Antički Rim|rimskog]] grada Dokleje (Duklje). U srednjem vijeku ovde je postojalo naselje koje se zvalo '''Ribnica''', a pod ovim imenom grad se prvi put spominje [[1326.]] Od [[1878.]] godine ušla je u sastav [[Kneževina Crna Gora|Kneževine Crne Gore]]. Od [[1946.]] je administrativno sjedište [[Socijalistička Republika Crna Gora|SR Crne Gore]], a za vrijeme [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] zvala se '''Titograd'''.

== Geografija ==
{{further|Geografija Crne Gore}}
Podgorica se nalazi u južnom dijelu Crne Gore. Oblast je ispresijecana rijekama, a sam grad se nalazi 15&amp;nbsp;km sjeverno od [[Skadarsko jezero|Skadarskog jezera]] na samom kamenu. Rijeke [[Morača]] i [[Ribnica (rijeka u Crnoj Gori)|Ribnica]] teku kroz grad, dok u blizini protiču rijeke [[Zeta (rijeka)|Zeta]], [[Cijevna]], i [[Sitnica]]. Nakon izgradnje [[cestovni tunel Sozina|tunela Sozina]] [[Jadransko more]] je na svega pola sata vožnje.

Nasuprot većem dijelu Crne Gore, Podgorica leži u ravnici na sjevernom kraju [[Zetska ravnica|Zetske ravnice]]. Jedini izuzetak su brda koja nadgledaju grad. Najvažnije brdo je brdo [[Brdo Gorica (Crna Gora)|Gorica]], koje se uzdiže iznad centra grada. Ostala brda su [[Malo brdo (Podgorica)|Malo brdo]], [[Velje brdo (Podgorica)|Velje brdo]], [[Ljubović (Podgorica)|Ljubović]] i [[Dajbabe]].

=== Klima ===
U Podgorici vlada izmijenjena sredozemna klima sa toplim i suvim ljetima i hladnim zimama. Iako je grad na samo 50&amp;nbsp;km od Jadranskog mora, blizina [[Dinarske planine|Dinarskih planina]] na sjeveru mijenja njegovu klimu. Prosečna količina padavina je 1.544&amp;nbsp;mm. Temperatura prelazi 25&amp;nbsp;°C tokom oko 135 dana u godini, a srednja dnenva temperatura je 16,4&amp;nbsp;°C. Broj kišnih dana je 115, a jak vetar duva otprilike tokom 60 dana. Periodični, ali jak sjeverni vetar ima uticaj na klimu zimi tako što izaziva osjećaj da je temperatura nekoliko stepeni niža.

Podgorica je naročito poznata po izuzetno toplim ljetima: temperature preko 40&amp;nbsp;°C su česte tokom jula i avgusta. Najviša zabilježena temperatura od 45,8&amp;nbsp;°C izmerena je 16. avgusta 2007. [[Snijeg]] je rijedak ali ne i nepoznat u Podgorici.{{Weather box|width=70%|ijek=da|location=Podgorice|metric first=yes|single line=yes|Jan record high C=18|Feb record high C=27|Mar record high C=26|Apr record high C=31|May record high C=33|Jun record high C=38|Jul record high C=43|Aug record high C=46|Sep record high C=39|Oct record high C=30|Nov record high C=24|Dec record high C=19|year record high C=46|Jan high C=9.5|Feb high C=11.3|Mar high C=14.9|Apr high C=19.1|May high C=24.2|Jun high C=28.2|Jul high C=31.7|Aug high C=31.6|Sep high C=27.4|Oct high C=22.7|Nov high C=15.4|Dec high C=11.0|Jan mean C=5.5|Feb mean C=7.3|Mar mean C=10.4|Apr mean C=14.1|May mean C=18.9|Jun mean C=22.8|Jul mean C=26.0|Aug mean C=25.9|Sep mean C=22.0|Oct mean C=16.7|Nov mean C=11.1|Dec mean C=7.0|Jan low C=1.4|Feb low C=3.2|Mar low C=5.8|Apr low C=9.1|May low C=13.5|Jun low C=17.3|Jul low C=20.3|Aug low C=20.2|Sep low C=16.5|Oct low C=11.6|Nov low C=6.8|Dec low C=2.9|Jan record low C=-11|Feb record low C=-10|Mar record low C=-8|Apr record low C=0|May record low C=4|Jun record low C=10|Jul record low C=12|Aug record low C=11|Sep record low C=7|Oct record low C=0|Nov record low C=-4|Dec record low C=-10|year record low C=-11|precipitation colour=green|Jan precipitation mm=192|Feb precipitation mm=167|Mar precipitation mm=159|Apr precipitation mm=145|May precipitation mm=88|Jun precipitation mm=63|Jul precipitation mm=39|Aug precipitation mm=66|Sep precipitation mm=120|Oct precipitation mm=164|Nov precipitation mm=238|Dec precipitation mm=217|unit precipitation days=0.1 mm|Jan precipitation days=12.2|Feb precipitation days=11.9|Mar precipitation days=11.6|Apr precipitation days=12.5|May precipitation days=9.8|Jun precipitation days=8.9|Jul precipitation days=5.7|Aug precipitation days=6.0|Sep precipitation days=6.8|Oct precipitation days=10.1|Nov precipitation days=13.8|Dec precipitation days=13.1|Jan sun=120.9|Feb sun=127.1|Mar sun=170.5|Apr sun=195.0|May sun=248.0|Jun sun=276.0|Jul sun=341.0|Aug sun=313.1|Sep sun=249.0|Oct sun=195.0|Nov sun=126.0|Dec sun=111.6|source 1=ЗХМС&lt;ref name=&quot;HMSM&quot;&gt;{{cite web
|url=http://195.66.163.23/misc.php?text=27&amp;sektor=1
|title=Klima u Crnoj Gori
|publisher=Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju
|accessdate=27. 7. 2017.
|archive-date=03. 11. 2012.
|archive-url=https://web.archive.org/web/20121103024830/http://195.66.163.23/misc.php?text=27&amp;sektor=1
|url-status=dead
}}&lt;/ref&gt;|source 2=BBC Weather&lt;ref name=&quot;BBC Weather&quot;&gt;[http://www.bbc.com/weather/3193044 Weather: Podgorica]. ''bbc.com''. Pristupljeno 27. 7. 2017.&lt;/ref&gt;|date=07. 2017.}}

== Historija ==
Podgorica je raskrsnica nekoliko istorijski važnih puteva, blizu reka [[Zeta (rijeka)|Zete]], [[Morača|Morače]], [[Cijevna (rijeka)|Cijevne]], [[Ribnica (rijeka u Crnoj Gori)|Ribnice]] i [[Sitnica (Crna Gora)|Sitnice]], u dolini [[Skadarsko jezero|Skadarskog jezera]] i blizu [[Jadransko more|Jadranskog mora]], u plodnoj niziji sa prijatnom klimom. Najstarija ljudska naselja su iz [[praistorija|praistorije]]; najstariji fizički ostaci su iz kasnog [[kameno doba|kamenog doba]]. U [[iliri|ilirskom]] periodu, područje Zetsko-bjelopavlićke nizije su naseljavala ilirska plemena [[Labeati]] i [[Dokleati]]. Labeati su zauzimali područje od [[Skadar|Skadra]] do današnje Podgorice i sazidali su tvrđavu [[Meteon|Medun]] (''Meteon''). Po njima su Rimljani zvali Lacus Labeatis današnje Skadarsko jezero. Dokleati su živeli u području reke Zete i zahvaljujući povoljnom geografskom i putnom položaju, ekonomski su se brzo razvijali. Po njima su Rimljani nazvali svoj municipijum Duklju (Doclea), grad oko 3&amp;nbsp;km severozapadno od današnje Podgorica, a Sloveni su kasnije istim imenom nazvali svoju prvu državu na ovim prostorima.

U [[Antički Rim|rimsko]] doba na području današnje Podgorice postojala su tri urbana centra: Alata, Birziminium i [[Doklea]]. Sa padom Rimskog carstva i dolaskom prvih [[Sloveni|slovenskih]] i [[Avari|avarskih]] plemena, u okolini se dešavaju mnogi krupni događaji. Vremenom su stare tvrđave izgubile svoj značaj i sagrađeni su novi gradovi. Sa naseljavanjem ovog područja, Sloveni su stvorili novu državu, prihvatili [[hrišćanstvo]] i [[feudalizam|feudalni]] poredak. Slovenska plemena u ovom području su bila u stalnom ratu sa [[Vizantija|Vizantijom]] i pokušavala su da osnuju svoju državu. Rezultat ovoga je bilo osnivanje novog naselja koje je dobilo ime '''Ribnica''' po reci na kojoj je sagrađeno. Prvi pomen Ribnice je za vreme vladavine srpske dinastije [[Nemanjići|Nemanjića]], pošto je rodonačelnik ove dinastije [[Stefan Nemanja]] rođen u '''[[Ribnica (utvrda)|Ribnici]]'''. Značaj Ribnice je bio u njenom značaju kao raskršća u komunikaciji za zapadom.

Naziv '''[[Podgorica (trg)|Podgorica]]''' upotrebljen je prvi put [[1326]]. godine u sudskom dokumentu kotorske arhive.&lt;ref name=&quot;Istorija&quot;&gt;{{Cite web |title=Istorija Podgorice |url=http://www.podgorica.cg.yu/Istorija/Istorija1.htm |access-date=2009-03-22 |archivedate=2009-03-11 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090311011023/http://www.podgorica.cg.yu/Istorija/Istorija1.htm |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Grad je bio ekonomski jak: trgovačke veze između [[Dubrovnik]]a i države Nemanjića, dobro razvijene u to vreme, su išle do [[Podgorica (trg)|trga Podgorice]] kroz [[Trebinje]] i [[Nikšić]]. Ovo je ubrzalo razvoj grada i povećalo vojni značaj. [[Osmansko Carstvo|Tursko]] osvajanje [[Podgorica (trg)|Podgorice]] 1474. godine je prekinulo ovaj procvat. U razdoblju turske vlasti, [[1858.]] godine, u gradu je bilo 630 islamskih i 270 kršćanskih kućanstava.&lt;ref&gt;[http://vremenskalinija.me/History%20of%20Montenegro%20T%20Line%208.html vremenskalinija.me] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180326125727/http://vremenskalinija.me/History%20of%20Montenegro%20T%20Line%208.html |date=2018-03-26 }}, &quot;VREMENSKA LINIJA: Istorija Crne Gore&quot;,pristupljeno 8. ožujka 2018.&lt;/ref&gt; [[Osmansko Carstvo|Turci]] su sagradili veliku utvrdu u [[Podgorica (trg)|Pogodici]], koja je od od trgovačke postaje postala glavna baza za odbranu i napad na okolna nemirna plemena. Uvrđenje je izdržalo sve napade sve do [[1878]]. kada su ga osvojili [[Crnogorci]]. U saglasnosti sa odlukom [[Berlinski kongres|Berlinskog kongresa]], Podgorca je pripala Crnoj Gori, što je označilo kraj četvorovekovne turske vladavine. Grad se brzo razvijao kao trgovačko sjedište. Godine 1902. osnovana je fabrika duvana, prvo značajnije privredno preduzeće, a dvije godine kasnije Zetska štedionioca, koja će ubrzo prerasti u Podgoričku banku.
[[Datoteka:Coat of arms of Titograd.png|left|120px|thumb|Grb Titograda]]
Prvi svjetski rat je označio kraj brzog razvoja Podgorice, do tada najvećeg grada tek proglašene [[Kraljevina Crna Gora|Kraljevine Crne Gore]]. Grad je 1916. okupirala [[Austro-Ugarska]] i držala ga do 1918. Nakon savezničkog oslobođenja, u gradu je 26. novembra 1918. održana Podgorička skupština na kojoj je donesena odluka o pristupanju Crne Gore [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca]]. Između dva svjetska rata, broj stanovnika Podgorice se kretao oko 13.000 lica.&lt;ref name=&quot;Istorija&quot; /&gt;

Podgorica je pretrpela velika razaranja tokom [[Drugi svetski rat|Drugog svjetskog rata]], pošto je bila [[Bombardovanje podgorice u Drugom svjetskom ratu|bombardovana preko 70 puta]], što je izazvalo smrt preko 4.100 osoba.&lt;ref name=&quot;Istorija&quot;/&gt; Grad su oslobodili [[NOVJ|partizani]] 19. decembra 1944.

U [[SFRJ|socijalističkoj Jugoslaviji]], pod imenom [[Josip Broz Tito|Titograd]], grad je 13. jula 1946. postao glavni grad [[Socijalistička Republika Crna Gora|SR Crne Gore]] umjesto [[Cetinje|Cetinja]].&lt;ref name=&quot;Novović&quot;&gt;{{cite web |url= https://www.vijesti.me/vijesti/3560/glavni-grad-je-47-godina-nosio-pogresno-ime-kako-je-titovgrad-postao-titograd |title= Glavni grad je 47 godina nosio pogrešno ime: Kako je Titovgrad postao Titograd? |last= Novović |first= Boban |date= 5.10.2018. |website= |publisher= |accessdate= 11. 3. 2023 |quote=}}&lt;/ref&gt; Uslijedio je period još bržeg razvoja: stanovništo grada se dramatično uvećalo, grad je bio značajno industrijalizovan, poboljšana je infrastruktura, osnovane su zdravstvene, obrazovne i kulturne ustanove. Grad je postao komercijalni, društveno-ekomonomski i kulturni centar republike. Napredak je još jednom zaustavljen zbog [[raspad SFRJ|raspada SFRJ]] tokom 1990ih. Ime Podgorica je vraćeno na referendumu 2. aprila [[1992]].

Ratovi su zaobišli Crnu Goru, ali je cela država trpela ekonomske posledice. Period stagnacije je trajao tokom 1990ih, a privreda je počala da se oporavlja početkom 21. vijeka. Poslije [[Referendum o nezavisnosti Crne Gore 2006.|referenduma o nezavisnosti 2006.]] Podgorica je postala glavni grad nezavisne Crne Gore. U njoj se nalazi sjedište Vlade i Skupštine.

== Administrativna podjela ==
Cijela opština Podgorica je podijeljena u 57 mjesnih zajednica.
Opština Podgorica se sastoji od užeg gradskog jezgra i gradske opštine, [[opština Golubovci|Golubovci]]. Pojam gradskih opština je usvojen Zakonom o glavnom gradu iz 2005. Gradska opština, po sadašnjem zakonu, ima sledeća tela:
* skupštinu gradske opštine
* predsjednika gradske opštine – [[Gradonačelnik Podgorice|gradonačelnik]] Olivera Injac&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Podgorica: lokalna samouprava |url=https://podgorica.me/lokalna-samouprava/4 |access-date=2023-03-10 |archive-date=2023-06-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230628151337/https://podgorica.me/lokalna-samouprava/4 }}&lt;/ref&gt;

Cijela opština Podgorica je podeljena u 58 mjesnih zajednica.

Gradske četvrti Podgorice su:0.Blok 9
{{Div col|colwidth=24em}}
# [[Blok 5]]
# [[Blok 6]]
# [[Centar (Podgorica)|Centar]]
# [[Dahna]]
# [[Donja Gorica]]
# [[Drač (Podgorica)|Drač]]
# [[Konik (Podgorica)|Konik]]
# [[Ljubović (Podgorica)|Ljubović]]
# [[Masline (Podgorica)|Masline]]
# [[Momišići]]
# [[Pod Goricom]]
# [[Preko Morače]]
# [[Stara Varoš (Podgorica)|Stara Varoš]]
# [[Stari Aerodrom]]
# [[Tološi (Podgorica)|Tološi]]
# [[Tuški put]]
# [[Vranići]]
# [[Vrela Ribnice]]
# [[Zabjelo]]
# [[Zagorič]]
# [[Zlatica (Podgorica|Zlatica]]
{{div col end}}
== Naseljena mjesta ==  
{{further|Glavni Grad Podgorica}}
[[Arza (Podgorica)|Arza]], [[Balabani]], [[Baloči]], [[Barlaj]], [[Begova Glavica]], [[Benkaj]], [[Beri (Podgorica)|Beri]], [[Berislavci]], [[Bezjovo]], [[Bigor]],[[Bijelo Polje (Podgorica)|Bijelo Polje]], [[Bioče]], [[Bistrice]], [[Blizna (Podgorica)|Blizna]], [[Bolesestra]], [[Botun (Podgorica)|Botun]], [[Brežine]], [[Briđe]], [[Brskut]], [[Budza]], [[Buronji]], [[Ćafa (Crna Gora)|Ćafa]], [[Ćepetići]], [[Cijevna (Podgorica)|Cijevna]], [[Crnci (Podgorica)|Crnci]], [[Crvena Paprat]], [[Cvilin (Podgorica)|Cvilin]], [[Delaj]], [[Dinoša]], [[Dolovi (Podgorica)|Dolovi]], [[Donje Stravče]], [[Donji Kokoti]], [[Donji Milješ]], [[Draževina]], [[Drešaj]], [[Drume]], [[Dučići (Podgorica)|Dučići]], [[Duga (Podgorica)|Duga]], [[Đurkovići]], [[Dušići]], [[Duške]], [[Farmaci]], [[Fundina]], [[Goljemadi]], [[Golubovci]], [[Goričani (Podgorica)|Goričani]], [[Gornje Stravče]], [[Gornji Kokoti]], [[Gornji Milješ]], [[Gostilj (Podgorica)|Gostilj]], [[Gradac (Podgorica)|Gradac]], [[Grbavci (Podgorica)|Grbavci]], [[Grbi Do]], [[Gurec]], [[Helmnica]], [[Kiselica (Crna Gora)|Kiselica]], [[Klopot]], [[Kopilje]], [[Koći]], [[Kornet (Podgorica)|Kornet]], [[Kosor (Podgorica)|Kosor]], [[Kotrabudan]], [[Krševo]], [[Kruse]], [[Kržanja]], [[Kurilo]], [[Lekići]], [[Liješnje (Podgorica)|Liješnje]], [[Liješta]], [[Lijeva Rijeka (Podgorica)|Lijeva Rijeka]], [[Ljajkovići]], [[Lopate]], [[Lovka]], [[Lutovo]], [[Lužnica (Podgorica)|Lužnica]], [[Mahala (Podgorica)|Mahala]], [[Mataguži]], [[Medun (Podgorica)|Medun]], [[Mileti]], 
[[Mitrovići (Podgorica)|Mitrovići]], [[Mojanovići]], [[Momče]], [[Mrke]], [[Mužeška]], [[Nabon]], [[Nikmaraš]], [[Omerbožovići]], [[Opasanica]], [[Orahovo (Podgorica)|Orahovo]], [[Oraovice]], [[Orasi (Podgorica)|Orasi]], [[Ožezi]], [[Parci]], [[Pelev Brijeg]], [[Petrovići (Podgorica)|Petrovići]], [[Pikalj]], [[Podhum (Podgorica)|Podhum]], [[Ponari]], [[Poprat]], [[Prifti]], [[Prisoja (Podgorica)|Prisoja]], [[Progonovići]], [[Raći]], [[Radeća]], [[Radovče]], [[Rakića Kuće]], [[Releza]], [[Rijeka Piperska]], [[Rudine (Podgorica)|Rudine]], [[Selište (Podgorica)|Selište]], [[Seoca (Podgorica)|Seoca]], [[Seoštica]], [[Sjenice (Podgorica)|Sjenice]], [[Skorać]], [[Slacko]], [[Spinja]], [[Srpska (Podgorica)|Srpska]], [[Staniselići]], [[Stanjevića Rupa]], [[Stijena (Podgorica)|Stijena]], [[Stjepovo]], [[Stupovi]], [[Sukuruć]], [[Šušunja]], [[Trabojin]], [[Trmanje]], [[Tuzi Ljevorečke]], [[Tuzi]], [[Ubalac]], [[Ubli (Podgorica)|Ubli]], [[Velje Brdo]], [[Veruša (Podgorica)|Veruša]], [[Vidijenje]], [[Vilac]], [[Vladni]], [[Vranj]], [[Vranjina]], [[Vrbica (Podgorica)|Vrbica]], [[Vukovci]], [[Vuksanlekići]], [[Zagreda (Podgorica)|Zagreda]], [[Zaugao]].

Opština Golubovci statistički se vodi kao prigradska opština.

Do [[1. 9.|1. septembra]] [[2018.]] godine u sastavu Podgorice nalazile su se i [[Tuzi]], sa statusom gradske opštine. Od tog datuma, Tuzi su samostalna opština kojoj je osim opštinskog jezgrra Tuzi pripalo i 38 naseljenih mjesta.

== Demografija ==
Po popisu iz 2011. godine opština Podgorica sa ukupno 141 naselja broji 56.777 stanovnika.&lt;ref&gt;[http://pxweb.monstat.org/PXWeb/pxweb/sr/Popisi/Popisi__Popis%202011__PODACI%20O%20DOMA%c4%86INSTVIMA/tabela%20DN1.px/table/tableViewLayout1/?rxid=e85343c5-fba6-41fb-bb3e-e66e4c19e216 Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Crnoj Gori 2011.]{{Dead link|date=October 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0.5em auto; text-align: center;&quot;
|-
! colspan=&quot;8&quot; | Broj stanovnika po popisima&lt;ref&gt;Knjiga 9, '' Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2003, podaci po naseljima'', Republički zavod za statistiku, Podgorica, septembar 2005, COBISS-ID 8.764.176&lt;/ref&gt;
|-
| 1948. || 1953. || 1961. || 1971. || 1981. || 1991. || 2003. || [[Popis stanovništva u Crnoj Gori 2011 (Podgorica)|2011.]]
|-
| 40.519 || 46.919 || 62.183 || 86.689 || 119.213 || 138.542 || 159.073 || 174.515
|-
|}
&lt;small&gt;'''Napomena''': ''Nastao iz stare općine Podgorica. U 2018. smanjen za izdvojeni dio područja od kojeg je nastala općina [[Tuzi]] u kojoj su sadržani podaci od 1948. do 2011.''&lt;/small&gt;

U &lt;u&gt;naselju Podgorica&lt;/u&gt; živi 101.027 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 34,3 godina, to jeste 33,3 godina kod muškaraca i 35,3 kod žena. U naselju ima 40.090 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,40. Stanovništvo u ovom naselju veoma je heterogeno, a u poslednja tri popisa, primećen je porast u broju stanovnika.{{Nedostaje referenca}}

== Privreda ==
[[Datoteka:PodgoricaConstruction.jpg|thumb|right|200px|Građevinski bum u Podgorici]]
[[Datoteka:Central Bank of Montenegro.jpg|Zgrada Centralne banke Crne Gore|thumb|200px]]
Podgorica nije samo administrativni centar Crne Gore već i njen glavni ekonomski pokretač. Najveći deo crnogorske industrije i finansijskih preduzeća se nalazi u Podgorici.

Pre [[Prvi svetski rat|Prvog svjetskog rata]], privreda Podgorice se zasnivala na [[trgovina|trgovini]] i [[zanatstvo|zanatstvu]], što je ostalo iz vremena duge turske vladavine. Poslije [[Drugi svetski rat|Drugog svjetskog rata]], Titograd je postao glavni grad Crne Gore i doživeo je brzu [[urbanizacija|urbanizaciju]] i [[industrijalizacija|industrijalizaciju]]. U gradu i njegovoj okolini su osnovane fabrike za preradu [[aluminijum]]a, [[duvan]]a, tekstila, vina i građevinske firme.

Zbog [[raspad SFRJ|raspada Jugoslavije]] Podgorica je ostala bez tržišta, sirovina i sredstava da investira i modernizuje svoju privredu. Ovo je dovelo do pada vrednosti mnogih preduzeća, od kojih su neka zatvorena. Ona koja su preostala su [[privatizacija|privatizovana]] i uglavnom su se oporavila.

Početkom 21. veka finansijski i uslužni sektor u Podgorici se brzo razvio. U gradu se nalaze dve crnogorske berzaberze, kao i većina crnogorskih banaka je smeštena u gradu. Privredne aktivnosti u Podgorici su se uglavnom preusmerili sa [[teška industrija|teške industrije]] u sektor [[telekomunikacije|telekomunikacija]], [[građevinarstvo|građevinasrtva]] i bankarstva. Investitori i strane kompanije koji su otvorili svoja predstavništa u Podgorici su značajno doprineli rastu i unošenju raznolikosti u ekonomiju grada. Kao sporedni efekat znatno su porasle cene građevinskog zemljišta.

=== Saobraćaj ===
Nekada je uslugu gradskog prevoza pružalo samo Gradsko saobraćajno preduzeće, javno preduzeće u vlasništvu grada. Preduzeće je bankrotiralo početkom 21. veka, posle čega je gradski prevoz pružalo dvoje privatnih prevoznika. Gradski javni prevoz je ponovo uveden, dok privatni prevoznici voze pod imenom Gradski saobraćaj.

Podgorica predstavlja glavnu raskrsnicu svih crnogorskih puteva. Povezana je magistralno sa [[Bijelo Polje|Bijelim Poljem]] na sjeveru, pa dalje ka Srbiji, [[Nikšić]]em na zapadu dalje ka Bosni i Hercegovini, na jugu sa [[Bar, Crna Gora|Barom]] i [[Cetinje]]m i na istoku sa [[Tuzi]]ma dalje prema Albaniji.

U Podgorici se nalazi [[aerodrom Podgorica]], a posjeduje i željeznički saobraćaj.

Na [[Danu državnosti Crne Gore|Dan državnosti]] – [[1. 7.|13. jula]] [[2022.]] – svečano je puštena u saobraćaj prva dionica auto-puta ''Princeza Ksenija''&lt;ref&gt;[https://bemax.me/project/autoput-bar-boljare/ Auto-put ''Princeza Ksenija'']. Stranica firme Bemax.&lt;/ref&gt; duga 41&amp;nbsp;km.

== Kultura ==
Malo je spomenika kulture sačuvano, s obzirom na razaranja iz [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]]. Iz [[Osmansko Carstvo|turskog perioda]] sačuvana je [[Sahat-kula]] iz [[18. vek|18. vijeka]], dve od nekadašnjih šest [[džamija]] (Osmanagića i Doganjska), kao i uske ulice oko njih koje sačinjavaju [[Stara Varoš (Podgorica)|Staru varoš]]. Nedaleko od Stare varoši nalaze se ostaci [[Ribnica (utvrda)|Ribnice]] (''Depedöğen''), starog turskog grada na rijeci [[Ribnica (rijeka u Crnoj Gori)|Ribnici]].

Podgorica je dom brojnih crnogorskih kulturnih ustanova i događaja. U njoj se nalazi Crnogorsko narodno pozorište i Gradsko pozorište, u čijem sklopu se nalazi Dečje pozorište i pozorište lutaka. Iako nije bogata muzejima i galerijama kao istorijska kraljevska prijestonica [[Cetinje]], postoji nekoliko značajnih muzeja:
* Muzej grada Podgorice čuva bogatu baštinu Podgorice. Osnovan je [[1950.]] i podeljen je u četiri kategorija: arheološku, etnografsku, istorijsku i kulturno-istorijsku. U njemu se nalazi predmeti iz ilirskog i rimskog perioda.
* Cetar za arheološka istraživanja je osnovan 1961. Njegov zadatak je da čuva, klasifikuje, obnavlja i prikazuje arheološka nalazišta.
* Muzej Marka Miljanova u [[Medun (Podgorica)|Medunu]] prikazuje život [[Crnogorci|Crnogoraca]] iz [[19. vek]]a. To je najznačajniji crnogorski memorijalni muzej te vrste.
* Prirodnjački muzej prikazuje primerke crnogorske flore i faune. Ovaj muzej nema svoje mesto za izlaganje, uprkos brojnim predlozima i inicijativama da se sagradi.

Značajna umetnička galerija je dvorac Petrovića iz perioda [[Kraljevina Crna Gora|Kraljevine Crne Gore]] u [[Park Kruševac|parku Kruševac]], najvećem parku u Podgorici. Dvor kralja Nikole, Perjanički dom, dvorska kapela i okolne zgrade su preuređeni u umetničku galeriju [[1984.]] Od [[1985.]] ono je deo Centra savremenih umetnosti i u njoj je smješteno oko 1500 umjetničkih dela.

Bioskop Kino kultura, osnovan [[1949.]], je zatvoren novembra [[2008.]] zbog stalnih finansijskih gubitaka koje je donosio. On je bio jedini bioskop u gradu tokom pet decenija. Zgrada bivšeg bioskopa će biti pretvorena u Gradsko pozorište Podogorice. Ubrzo po njegovom zatvaranju otvoren je novi bioskop u tržnom centru BIG fashion.

== Turizam ==
Budući da ima izvanredan geografski položaj, da se nalazi u središnjem dijelu [[Crna Gora|Crne Gore]], na sredokraći primorskog i planinskog područja, u koridoru moćnih turističkih tokova, da predstavlja glavni demografski, politički, privredni, saobraćajni, kulturno-obrazovni i naučni centar države, da ima izdašne prirodne i antropogene turističke vrijednosti, prostor glavnog grada – Podgorice ima značajno mjesto u sve frekventnijem [[Turizam|turističkom prometu]] šireg područja.

Podgorica ima veliki turistički potencijal i mogućnost da obogati turistički sadžaj Crne Gore, kroz poslovni, tranzitni, izletnički, rekreativno-odmarališni, lovni, sportski i kongresni turizam.

Blaga klima okružila je grad bujnim vinogorjima i podarila mu blage zime i topla ljeta. Prostrane zelene površine čine Podgoricu jednim od «najzelenijih» gradova u Evropi. Lijepo uređeni i održavani, krase grad i pravo su mjesto za odmor i relaksaciju. Najstariji su Njegošev i Karađorđev park.

=== Obrazovanje ===
Podgorica je središte više univerzitetskih, naučnih i kulturnih ustanova (među kojima su [[Crnogorska akademija nauka i umjetnosti]] (CANU) i [[Univerzitet Crne Gore]]). U opštini podgorica se nalazi 34 osnovne škole i 10 srednji škola, uključujući jednu gimnaziju.

== Značajne osobe ==
* [[Stefan Nemanja]] ([[12. vijek]]), veliki župan [[Raška|Raške]], je rođen u tadašnjoj ''[[Ribnica (utvrda)|Ribnici]]'';
* Vojvoda [[Božidar Vuković|Božidar Vuković Podgoričanin]] (fl. 1460-1539), štampar i izdavač;
* Vojvoda [[Bećir-beg Osmanagić]] ([[19. vijek]]), prvi predsjednik podgoričkog Okružnog suda;
* [[Marko Miljanov|Marko Miljanov Popović]] (1833-1901), književnik, vojvoda, vojskovođa, prvi gradonačelnik (guverner) Podgorice;
* [[Risto Stijović]] (1894-1974), vajar;
* [[Vojo Stanić]] (r. 1924), umjetnik;
* [[Borislav Pekić]] (1930-1992), književnik;
* [[Jevrem Brković]] (1933-2021), književnik;
* [[Branimir Šćepanović]] (1937-2020), književnik; 
* [[Branko Rašović]] (r. 1942), fudbaler;
* [[Branislav Mićunović]] (r. 1952), diplomata, pozorišni reditelj, bivši ministar kulture, dugogodišnji profesor glume;
* [[Duško Vujošević]] (r. 1959), košarkaški trener;
* [[Dragoljub Brnović]] (r. 1963), fudbaler;
* [[Svetlana Mugoša-Antić]] (r. 1964), rukometašica;
* [[Dejan Savićević]] (r. 1966), fudbaler;
* [[Refik Šabanadžović]] (r. 1965), fudbaler;
* [[Igor Kolaković]] (r. 1965), odbojkaš i trener;
* [[Balša Brković]] (r. 1966), književnik;
* [[Branko Brnović]] (r. 1967), fudbaler;
* [[Luka Pavićević]] (r. 1968), košarkaš i trener;
* [[Predrag Mijatović]] (r. 1969), fudbaler;
* [[Dejan Radonjić]] (r. 1970), košarkaš i trener;
* [[Andrija Radulović]] (r. 1970), književnik;
* [[Ivan Strugar]] (r. 1974), kick-boxer;
* [[Nikola Vukčević]] (r. 1974), filmski redatelj;
* [[Sergej Ćetković]] (r. 1976), pjevac;
* [[Ognjen Spahić]] (r. 1977), književnik;
* [[Irena Radović]] (r. 1978), ekonomistkinja i diplomatkinja;
* [[Željko Sošić]] (r. 1980), filmski redatelj;
* [[Jelena Škerović]] (r. 1980), košarkašica;
* [[Tanja Bakić]] (r. 1981), književnica;
* [[Blagota Sekulić]] (r. 1982), košarkaš i trener;
* [[Miloš Karadaglić]] (r. 1983), gitarist;
* [[Dejan Zlatičanin]] (r. 1984), boxer;
* [[Marija Jovanović (rukometašica)|Marija Jovanović]] (r. 1985), rukometašica;
* [[Andrea Demirović]] (r. 1985), pjevačica;
* [[Vladana Vučinić]] (r. 1986), pjevačica;
* [[Jovanka Radičević]] (r. 1986), rukometašica;
* [[Stefan Filipović]] (r. 1987), pjevač;
* [[Anđela Bulatović]] (r. 1987), rukometašica;
* [[Marina Raković]] (r. 1987), karatista;
* [[Stevan Jovetić]] (r. 1989), fudbaler;
* [[Milena Knežević]] (r. 1990), rukometašica;
* [[Miloš Raonić]] (r. 1990), teniser;
* [[Ivana Božović]] (r. 1991), rukometašica;
* [[Nikola Mirotić]] (r. 1991), košarkaš;
* [[Marina Rajčić]] (r. 1993), rukometašica;
* [[Slađana Bulatović]] (r. 1994), fudbalerka;
* [[Olivera Vukčević]] (r. 1995), rukometašica;
* [[Samir Usenagić]] (r. 1965), karatista;

== Arhitektura ==
Mešavina arhitektonskih stilova odražava nemirnu istoriju grada i države.

Kao deo Otomanskog carstva sve do 1878. Podgorica ima mnoge primjere turske arhitekture. Najstariji dijelovi grada, [[Stara Varoš (Podgorica)|Stara Varoš]] i Drač su predstanici ovog stila, sa dvije [[džamija|džamije]], [[sahat-kula|sahat-kulom]] i uskim, krivudavim ulicama.

Kada je grad postao dio Crne Gore, gradsko jezgro se prebacilo na drugu stranu rijeke Ribnice, gde se grad razvijao u više evropskom stilu sa širokom ulicama koje se sijeku pod pravim uglom.

Tokom Drugog svjetskog rata, Podgorica je skoro sravnjena sa zemljom. Poslije oslobođenja, počela je obnova, kao i u drugim dijelovima socijalističke Jugoslavije. Podignuti su brojni stambeni blokovi, sa dizajnom tipičnim za zemlje istočnog bloka. Svi ti dijelovi grada izgrađeni su sa druge strane rijeke Morače. Čak je i prazan prostor u gradskom centru ispunjen sa [[brutalizam|brutalističkim]] građevinama, što je rezultovalo spojem starog i novog. Stambeni i poslovni blokovi iz perioda SFRJ su pružali prostrane površine za život i rad, ali su bili kritikovani zbog neinventivnog i sivog izgleda.

Veliki napredak u arhitekturi Podgorice zbio se krajem 1990-ih, i od tada izgled grad se brzo promenio. Stambene i poslovne zgrade se brzo podižu, sa novim arhitektonskim trendovima koji uključuju veliku upotrebu čelika i stakla. U pokušaju da stvore prepoznatljiv i moderni glavn igrad, gradske vlasti su uložile značajna sredstva u renoviranje gradskih javnih površina. Tako je grad  dobio nove trgove, parkove i spomenike. Nove znamenitosti su pravoslavni [[Saborna crkva u Podgorici|hram Hristovog vaskrsenja]] i [[most Milenijum]], koji se već smatra novim simbolom Podgorice i koji sa 57 metara visokim pilonom dominira panoramom grada.

Glavna gradska ulica je Ulica slobode, koja je i gradski korzo, dok pešačku zonu čine Njegoševa i Hercegovačka ulica, sa buticima i kafićima. Glavni gradski trg koji se nazivao Trg Ivana Milutinovića je 2006. godine proširen i popločan i sada se zove Trg Nezavisnosti&lt;ref&gt;[https://www.portalanalitika.me/clanak/230179--gradonacelnik-svecano-otkrio-plocu-na-trgu-nezavisnosti-video Gradonačelnik svečano otkrio ploču na Trgu nezavisnosti]&lt;/ref&gt;.

== Gradovi pobratimi ==
{|
|
| valign=&quot;top&quot; |
* {{flagicon|MKD}} [[Skoplje]]
* {{flagicon|SER}} [[Beograd]]
* {{flagicon|ARM}} [[Jerevan]]
* {{flagicon|CRO}} [[Zagreb]]
* {{flagicon|RUS}} [[Moskva]]
* {{flagicon|SWE}} [[Stokholm]]
* {{flagicon|UK}} [[London]]
* {{flagicon|ITA}} [[Rim]]
* {{flagicon|BiH}} [[Sarajevo]]
|}

== Povezano ==
* [[Gradonačelnik Podgorice]]

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Vezir Bridge Podgorica.png|Vezirov most
Independence Square (Podgorica).jpg|[[Trg Republike (Podgorica)|Trg Nezavisnosti]]
Titograd.jpg|Panorama grada
Natural_History_Museum_of_Montenegro,_Sahat_Kula,_2019.jpg|Sahat Kula i muzej
Natural History Museum of Montenegro, Sahat Kula, 2019 (1).jpg|Sahat Kula
Podgorica Mosque.JPG|Džamija u Podgorici
Manastir Dajbabe - panoramio.jpg|Manastir Dajbabe
Dajbabe.JPG|Manastir Dajbabe
Podgorica,_palazzo_petrovic,_01.JPG|Palata kralja Nikole
Podgorica,_città_vecchia,_moschea_doganjska_02.JPG|Skender-čauševa džamija
Bulevar_Svetog_Petra_Cetinjskog,_2019.jpg|Bulevar Sv. Petra Cetinjskog
Moskovska.jpg|Moskovska ulica
&lt;/gallery&gt;
{{Commonscat|Podgorica}}

== Vanjske veze ==
* {{en}} [https://wikitravel.org/en/Podgorica Wikitravel: Podgorica]
* [http://www.podgorica.me/ Zvanična stranica Opštine Podgorica]
* [http://podgorica.travel/ Turistička Organizacija Grada Podgorice]
* [http://www.montenegroairports.com/ Aerodrom Podgorica]
===Karte===
* [http://www.kartacrnegore.com/karta-podgorica/ Karta grada Podgorice]
* [http://www.fallingrain.com/world/YI/1/Podgorica.html Mape, aerodromi i vremenska situacija lokacija (Fallingrain)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090224111249/http://fallingrain.com/world/YI/1/Podgorica.html |date=2009-02-24 }}
* [http://wikimapia.org/maps?ll=42.438,19.258166&amp;spn=0.3,0.3 Satelitska mapa (Wikimapia)]
* [http://www.maplandia.com/serbia-and-montenegro/crna-gora/podgorica/ Gugl satelitska mapa (Maplandia)]
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=42.438&amp;longitude=19.258166&amp;zoom=8 Plan naselja na mapi (Mapquest)]{{Dead link|date=August 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}

== Napomene ==
{{notelist}}

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
{{refend}}

{{Portal|Crna Gora}}
{{Opština Podgorica}}
{{Podgorička naselja}}
{{Opštine Crne Gore}}
{{Glavni gradovi evropskih država}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Podgorica| ]]
[[Kategorija:Gradovi u Crnoj Gori]]
[[Kategorija:Glavni gradovi u Evropi]]
[[Kategorija:Opština Podgorica‎]]</text>
      <sha1>3crmewyy4ccr4sdyqssmigcw2sl5gyx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>CIA</title>
    <ns>0</ns>
    <id>10276</id>
    <revision>
      <id>42669253</id>
      <parentid>42655149</parentid>
      <timestamp>2026-08-07T07:52:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42669253</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11176" sha1="t1tr3xllkvgx6puqmroad5571ykzjco" xml:space="preserve">[[Datoteka:Seal of the Central Intelligence Agency.svg|desno|200px]]
'''Centralna obavještajna agencija''' SAD, daleko bolje poznatija pod svojom [[Engleski jezik|engleskom]] skraćenicom '''CIA''' (''Central Intelligence Agency'') je [[obavještajna služba]] [[sjedinjene Američke Države|američke]] vlade, u čijoj nadležnosti se nalazi prikupljanje i analiza podataka o stranim [[vlada]]ma, [[korporacija]]ma i pojedincima, odnosno davanje takvih podatak raznim drugim odjelima vlade. Treća funkcija CIA je djelovanje kao &quot;skrivena ruka&quot; SAD-a u rušenju stranih vlada, ubojstvima, sabotažama, stvaranju &quot;gerilskih&quot; pokreta, po naređenju [[predsjednici Sjedinjenih Američkih Država|predsjednika]]. Posljednja funkcija je desetljećima izvor kontroverzi vezanih uz CIA-u.

Sjedište agencije se nalazi u općini [[Langley (Virginia)|Langleyu]] [[Naselje određeno popisom stanovništva SAD|CDP-u]] [[McLean (Virginia)|McLean]] u [[Okrug Fairfax (Virginia)|okrugu Fairfax]] u državi [[Virginia]], nekoliko milja od [[Potomac (rijeka)|Rijeke Potomac]] i središta [[Washington D.C.|Washingtona]]. CIA je dio američke [[Obavještajna zajednica|obavještajne zajednice]], koje danas vodi [[Direktor nacionalnih obavještajnih službi SAD|direktor nacionalnih obavještajnih službi]] (DNI). Uloga i funkcije CIA-e su otprilike ekvivalentne [[MI6]] u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velikoj Britaniji]] i [[izrael]]skom [[Mossad]]u.

== OSS ==
Tijekom Drugog svjetskog rata SAD osniva OSS kao svoj organ zadužen za špijunske i gerilske akcije na području pod kontrolom neprijatelja kao i za analizu skupljenih podataka. Zapovjednik ove organizacije je bio general William J. Donovan koji 18.11. 1944. godine piše predsjednik Ruzveltu o potrebi osnivanja nakon rata mirnodopske organizacije koja bi raznim načinima dolazila do podataka. Kao odgovor na taj zahtjev osniva se komisija koja ispituje efikasnost OSS u doba rata i ona u svojim zaključcima govori o bezbrojnim debaklima koji su skupo koštali saveznike. Preporuka komisije postaje ukidanje tajnih operacija, dok se s druge strane predlaže održavanje analitičkog odijela koji je po njoj dobro vršio svoje poslove. Odluka te komisije kao i protivljenje predsjednika Trumana i ministra obrane rezultira naredbom o ukidanju organizacije 20.9.1945. Protivno tom naređenju 6 dana kasnije zamjenik ministra obrane [[John J. McCloy|John McCloy]] donosi naređenje da se ostaci OSS uključe u rad raznih ministarstava kako bi se zaustavilo ukidanje. Do kraja godine broj zaposlenih u organizaciji nesigurne budućnosti pada s 10.000 na 1.967.

Kratko vreme nakon Nove 1946 godine situacija se drastično promjenila odlukom o potrebi za obavještajnom agencijom i postavljanjem admirala Souers za prvog zapovjednika onoga što će postati CIA. On će ostati na svom položaju 5 mjeseci, nakon čega ga nasljeđuje general Vandenberg koji počinje voditi prve veće operacije. U Rumunjskoj na &quot;slobodnim&quot; izborima 1946. godine pobjeđuju komunisti, a pripadnici Seljačke stranke povezani s OSSom uz pomoć njega bježe iz države, ali niti mjesec dana od početka operacije špijunska mreža je bila uhvaćena. Sljedeća velika operacija postaje ona u Grčkoj kada London obavještava početkom 1947 Washington da više nije u stanju pomagati tamošnju vladu. Na tu vijest SAD proglašava Trumanovu doktrinu koja govori da je svaki napad od strane neprijatelja SAD-a na bilo koju državu ujedno napad na SAD i šalje agente OSS s velikom količinom novca u Grčku da preuzmu kontrolu nad situacijom. Tamošnji šef ove špijunske organizacije će o tamošnjom situaciji reći da su svi znali tko je on i da je u Grčkoj bio kao kralj. Prvog maja general Vandenberg je zamijenjen s admiralom Hillenkoetterom, a u zadnjim danima svog mandata izjavljuje kako je potrebno još '''5 godina da organizacija postigne svoj puni potencijal'''. Novi zapovjednik zahtjeva da se buduća CIA bavi samo skupljanjem informacija čemu se protive osobe oko George F. Kennana koje osnivaju takozvani &quot;gerilski korpus&quot;.

== Prve godine ==
Tijekom septembra 1947. godine donosi se odluka o stvaranju, a već 14.12.1947. CIA dobiva naređenje za vođenje propagandnih operacija kako bi se kontriralo onima koje &quot;vodi&quot; SSSR. Na proljeće 1948. prva od tih operacija postaju izbori u Italiji zbog opasnosti da u njoj pobjede komunisti. Na njima talijanski političari i svećenici dobivaju milione dolara i na kraju ona demokršćani pobjeđuju na izborima. Politička sprega stvorena spojem talijanskih političara, korupcije i američke tajne službe od tada vlada na tamošnjoj političkoj sceni.

U sličnim uvjetima na području Francuske CIA se povezuje s tamošnjim sindikatima kako bi &quot;prijateljski&quot; nastrojene osobe koje istovaraju robu s brodova bez suvišnih pitanja.

Američki vojno-ekonomski establišment pokreće svoju mobilizaciju kada 5.3.1948. General Clay zapovjednik američke okupacione zone u Berlinu šalje vijest u Pentagon da se Sovjeti pripremaju za napad. CIA će ispravno tvrditi da to nije istina, ali Pentagon pušta vijest u medije. Rezultat ove kampanje postaje aktiviranje Maršalovog plana u aprilu 1948. godine, s tim da tajnim aneksom 5 % budžeta ovog plana je dano na korištenje američkoj obavještajnoj službi. S tako sređenim pitanjem financiranja National Secutiry Council naređuje 18.6. 1948. godine da CIA vrši tajne operacije i napade na Sovjete. Dokument koji će postati javan 2003. godine poziva na osnivanje gerilskih pokreta, podzemnih armija, ubojstva i sabotaža. Zadatak upravljanja tih &quot;specijalnih&quot; operacija je dobio Frank Wisner.

=== Watergate ===
Izborom Richard NixonRicharda Nixona za predsjednika SAD-a na vlast dolazi osoba s paranoičnim pogledom prema organizacija. Za svoj izborni poraz 1960. godine on pored ostalih optužuje i njih zbog svog pogleda na pitanje Kube koji je po njemu bio suprotan pogledu koji ima CIA.

Bez obzira na takav pogled u njegovo doba SAD troši 6 milijardi dolara godišnje na &quot;obavještajne&quot; agencije,a on sam zapošljava bivše CIA agente Howarda Hunta mlađeg i John McCorda koji kao predsjedničku jedinicu za specijalne zadatke zapošljavaju grupu Kubanaca s Floride također povezanu s CIA. Kada ta specijalna jedinica bude uhvaćena od policije u aferi Watergate Nixon zahtjeva da CIA preuzme odgovornost i kupi šutnju agenata. Richard Helms je taj zahtjev postavljen u junu/lipnju odbio pa je zbog toga nakon reizbora Nixona dobio otkaz 20.11. 1972. godine. U daljnjem razvoju afere Watergate predsjednik Nixon će biti prisiljen dati otkaz,a CIA i njeni postupci (pored ostalog zakonom zabranjeno špijuniranje američkih državljana) se nalaze pod senatskom istragom zbog čega veliki broj dokumenata o &quot;specijalnim akcijama&quot; postao dostupan javnosti. Rješenje neugodne situacije na kraju nalazi predsjednik Ford kada 16. januara 1975. godine zahtjeva od američkih medijama da ne pišu o CIA akcijama jer će reputacije američkih predsjednika biti uništene zbog brojnih ubojstava koja su naredili. Vlasnici &quot;slobodnih&quot;, &quot;nezavisnih&quot; medija su to prihvatili

== Povezano ==
* [[Odjel za specijalne aktivnosti (CIA)]]

== Reference ==
{{reflista}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|{{PAGENAME}}}}

=== Službene stranice i dokumenti ==
=
* [http://www.cia.gov/ CIA official site]
* [http://www.foia.cia.gov/ CIA official Freedom of Information Act (foia) site] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100527211431/http://www.foia.cia.gov/ |date=2010-05-27 }}
* [http://www.gwu.edu/~nsarchiv/index.html George Washington University National Security Archive] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081022214500/http://www.gwu.edu/~nsarchiv/index.html |date=2008-10-22 }}:
** [http://www.gwu.edu/~nsarchiv/news/20000919/ Documents on CIA involvement with Pinochet]
** [http://www.gwu.edu/~nsarchiv/NSAEBB/NSAEBB4/index.html On CIA involvement in Guatemala]
** [http://www.gwu.edu/~nsarchiv/NSAEBB/NSAEBB146/ On CIA involvement with Nazi War Criminals (especially the Gehlen organization)]
* [http://www.archives.gov/iwg/index.html U.S. National Archive's Nazi War Crimes and Japanese Imperial Government Records Interagency Working Group.]
** [http://www.archives.gov/iwg/declassified_records/rg_263_cia_records/rg_263_report.html Summary of newly acquired CIA name files (including Klaus Barbie)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050617083524/http://www.archives.gov/iwg/declassified_records/rg_263_cia_records/rg_263_report.html |date=2005-06-17 }}
* [http://www.parascope.com/articles/0397/kubark06.htm CIA manual on coercive questioning] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060615214021/http://www.parascope.com/articles/0397/kubark06.htm |date=2006-06-15 }}

=== Ostali ===
* ''ISRIA'', HTML, [http://www.isria.com/en/free/0000026.php The Relations between the CIA and the Executive Power since 2001]{{Dead link|date=August 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, February 5, 2006.
* ''ISRIA'', PDF, [http://www.isria.com/en/free/File1_NOMIKOS_15jan06.pdf The Role of Open Sources in Intelligence] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060724220638/http://www.isria.com/en/free/File1_NOMIKOS_15jan06.pdf |date=2006-07-24 }}, December 31, 2005.
* [http://www.thirdworldtraveler.com/CIA/CIA_Diary_Agee.html Book excerpt from a leading whistleblower (Philip Agee)]
* [http://www.rotten.com/library/conspiracy/cia/ CIA information at Rotten.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051203054336/http://www.rotten.com/library/conspiracy/cia/ |date=2005-12-03 }}
* [http://www.libcom.org/history/articles/cultural-cold-war/ The Cultural Cold War by Nathaniel Catchpole]
* [http://www.copvcia.com Cop vs. CIA ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071124105812/http://www.copvcia.com/ |date=2007-11-24 }} (From the Wilderness)
* [http://www.in-q-tel.com/ In-Q-Tel official site] {{Webarchive|url=http://arquivo.pt/wayback/20160520185002/https%3A//www.iqt.org/ |date=2016-05-20 }}
* [http://www.agencija.rs/ Agencija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180810182217/http://www.agencija.rs/ |date=2018-08-10 }}
* [https://web.archive.org/web/19990202143730/http://members.aol.com/bblum6/American_holocaust.htm Killing Hope by William Blum]
* [http://www.csun.edu/CommunicationStudies/ben/news/cia/ On alleged CIA drug-smuggling]
* [http://montages.blogspot.com/2005/01/outsourcing-intelligence.html &quot;Outsourcing Intelligence&quot;]
* [https://web.archive.org/web/20050325013658/http://fpiarticle.blogspot.com/2005/03/meet-first-president-of-world.html Video: &quot;Meet the first President of the World Psychiatric Association&quot; - Free Press international 3.18.2005]
* [http://www.gwu.edu/~nsarchiv/ National Security Archives]
* [http://www.janes.com/security/international_security/news/jid/jid060511_1_n.shtml Yet more turmoil at the CIA] Implications of Porter Goss' exit
* [http://nobelprize.org/literature/laureates/2005/pinter-lecture-e.html Harold Pinter's Nobel Prize Lecture]

[[Kategorija:CIA]]
[[Kategorija:Savezne agencije Sjedinjenih Američkih Država]]
[[Kategorija:Nastanci 1947.]]
[[Kategorija:Obavještajne službe]]


{{stub}}</text>
      <sha1>t1tr3xllkvgx6puqmroad5571ykzjco</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Knin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>10755</id>
    <revision>
      <id>42669184</id>
      <parentid>42562736</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T20:44:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Sundostund</username>
        <id>20142</id>
      </contributor>
      <comment>/* Historija */</comment>
      <origin>42669184</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11858" sha1="d62tne4bkkjerzz8l61je9jjkmmhawx" xml:space="preserve">{{Grad RH
| ime = Knin
| slika = Knin Croatia 01.jpg
| opis_slike = 
| zastava = 
| grb = 
| županija = [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]] 
| broj stanovnika =  15.190
| poštanski broj = 22300 
| pozivni broj =+385 22 
| registarska oznaka =ŠI 
| gradonačelnik = Marijo Ćaćić
| z. širina = 44.04 
| z. dužina = 16.20 
}}
'''Knin''' je grad u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Nalazi se u [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninskoj županiji]]. Po popisu iz [[2001]]. godine u Kninu je živjelo 15.190 stanovnika.

== Geografija ==
Knin se nalazi u sjevernoj [[Dalmacija|Dalmaciji]]
* 44° 2 min. 24 sec. Sjeverne geografske širine
* 16°11 min. 35 sec. Istočne geografske dužine
* [[nadmorska visina]] 220 m

Udaljenost Knina od većih gradova:
* Knin - [[Šibenik]] 56&amp;nbsp;km (D33)
* Knin - [[Split]] 100&amp;nbsp;km (D1) 
* Knin - [[Zadar]] 91&amp;nbsp;km 
* Knin - [[Zagreb]] 273&amp;nbsp;km (D1)

U Kninu se, ispod slapa Krčić, nalazi izvor rijeke Krke.

== Stanovništvo ==
U razdoblju pred [[Domovinski rat]] većinu stanovništva činili su Srbi.

Danas Hrvati čine 76.5 % stanovništva, a Srbi 20.8 %. U bivšoj [[Jugoslavija|Jugoslaviji]] opstina Knin je brojala malo manje od 43.000 stanovnika. Popisom iz [[2001.]] godine utvrđena je brojka od 15.190 stanovnika, no s obzirom na trenutnu migraciju, koja je jedna od najvećih u Hrvatskoj, sada u njemu živi oko 8.000 stanovnika, od čega su velikim dijelom doseljeni Hrvati sa svih hrvatskih prostora iz [[BiH|Bosne i Hercegovine]] i Hrvatske i Srbi povratnici, uglavnom starije dobi. Po dobnoj strukturi to je sada najstariji grad u Hrvatskoj.

Prema popisu stanovništva, [[1991.]] godine u Kninu je živio 12.331 stanovnik, 79% su bili Srbi, 20% Hrvati (ponajviše u Biskupiji i Potkonju) i 1% ostali.

U cijeloj je općini (uključujući Knin) situacija bila malo drugačija; 88% stanovništva su činili Srbi, 10% Hrvati i 2% ostali(uglavnom Jugosloveni). Po popisu stanovništva iz 1991. godine, velika prijeratna općina Knin imala je 42.954 stanovnika i to:

[[Srbi]] - 37.888 (88,20%) 
[[Hrvati]] - 3.886 (9,04%) 
[[Jugosloveni]] - 502 (1,16%) 
ostali - 678 (1,60%) 
Ipak, situacija nije bila ovakva oduvijek. Do pred [[1. svetski rat]], u gradu Kninu je bila većina hrvatskog stanovništva, koja je polako nestajala doseljavanjem Srba iz okolnih sela, koje je značajnije počelo u drugoj polovici [[19. vek]]a.

{| class=wikitable
|- bgcolor=&quot;#efefef&quot;
! godina popisa !! ukupno !! [[Srbi]] !! [[Hrvati]] !! [[Jugosloveni]] !! ostali
|-
| align=&quot;center&quot; | [[1991]] || 12,331 || 9,867 (80,01%) || 1,660 (13,46%) || 381 (3,08%) || 423 (3,43%)
|-
| align=&quot;center&quot; | [[1981]] || 10,933 || 6,516 (59,59%) || 1,701 (15,55%) || 2,421 (22,14%) || 295 (2,69%) 
|-
| align=&quot;center&quot; | [[1971]] || 7,300 || 4,972 (68,10%) || 1,686 (23,09%) || 343 (4,69%) || 299 (4,09%) 
|}

== Historija ==
[[Datoteka:U Kninu crkva.JPG|thumb|mini|Katolička crkva u Kninu]]
[[Datoteka:Arhitektura Bizanta u Kninu.JPG|thumb|mini|Pravoslavna crkva u Kninu]]
Knin je bio naseljen još u prahistorijsko doba.

U rimsko doba je prepoznat njegov strateški značaj - na razmeđi putova za današnju Dalmaciju, Liku i Bosnu - pa su sagrađeni temelji [[Kninska tvrđava|Kninske tvrđave]] koja će se dograđivati do otomanskih vremena i predstavljati historijsku srž današnjeg grada.

Sam grad Knin se prvi put spominje u [[9. vijek]]u u spisu bizanstkog cara [[Konstantin VII Porfirogenet|Konstantina VII. Porfirogeneta]]. Po njemu je tada bila nazvana i istoimena hrvatska ''župa''. U srednjovjekovnim ispravama se spominje pod nazivima ''Tenen'', ''Tinninium'' i ''Tzena''.

Zbog svog strateškog značaja Knin se nametnuo kao prijestolnica drevnih hrvatskih kraljeva. U njemu je, prema legendi, ubijen [[Dmitar Zvonimir|kralj Zvonimir]], a stolovao je i posljednji narodni vladar [[Petar Svačić]].

Knin se ponovno spominje [[1345]]. godine kada su ga opsjeli slavonski ban [[Nikola Banić]] i bosanski ban [[Stjepan Kotromanić]] te prisilili njegovu tadašnju gospodaricu - kneginju [[Vlastimir Nelipić|Vlastimiru Nelipić]] - da prizna vlast hrvatsko-ugarskog kralja [[Ludovik I (Hrvatska)|Ludovika I]]. Nakon toga je u Kninu Nikola Banić stolovao kao ban Hrvatske i Slavonije.

[[1396]]. godine, nakon poraza u [[Nikopolj, bitka kod|bitci kod Nikopolja]], u Knin je došao hrvatsko-ugarski kralj [[Žigmund]] kako bi sazvao državni sabor.

Zbog svog strateškog značaja Knin su [[1513]]. godine prvi put pokušali osvojiti [[Otomanski Imperij|Turci Osmanlije]] prilikom svog prodora na zapad. Knin su snage bosanskog i hercegovačkog sandžakbega osvojile [[22.5.]] [[1522]]. Oko godine 1580. Knin postaje sjedište novog Ličkog, odnosno Kninskog sandžaka.

Knin su Turci prvi put izgubili [[1649]]. godine za vrijeme kandijskog rata s [[Mletačka republika|Mlečanima]]. Pod njihovu vlast je vraćen 1653. godine te ostao sve do [[Morejski rat|morejskog rata]]. Tada su Mlečani, uz pomoć [[hajduci|hajdučkih]] četa Stojana Jankovića, zauzeli Knin [[11.9.]] [[1688]].

Knin se pod mletačkom vlašću nastavio razvijati i širiti, prvi put izvan zidina Kninske tvrđave. Godine [[1797]]. je nakon propasti Mletačke republike i mira u Campo Formiju došao pod vlast [[Austrija|Austrije]]. Nakon [[Mir u Bratislavi|mira u Bratislavi]] su [[Francuska|Francuzi]] ušli u Knin [[16.2.]] [[1806]]. te ga priključili [[Ilirske provincije|Ilirskim provincijama]]. Nakon što se Austrija priključila antinapoleonskoj koaliciji, austrijske snage pod generalom Tomašićem su [[31.10.]] [[1813]]. francuski garnizon prisilile na predaju.

Pod austrijskom vlašču Knin se nastavio razvijati, a poseban poticaj razvoju dala je [[željeznica]]. Zahvaljujući svom položaju Knin je postao jedno od najvažnijih željezničkih čvorišta u regiji.

Nakon prvog svjetskog rata Knin je ušao u sastav [[Kraljevina SHS|Kraljevine SHS]], a od 1939. godine je dio [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]].

Tokom [[drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]], u aprilu 1941. su ga okupirali Italijani. Grad je mjesec dana kasnije nominalno pripao [[NDH]], ali je de facto bio pod italijanskom vlašću koja je štitila [[Dinarska četnička divizija|Dinarsku četničku diviziju]] pod komandom popa [[Momčilo Đujić|Momčila Đujića]]. S druge strane, veliki broj Kninjana se priključio Titovom [[NOVJ|partizanskom]] pokretu. Godine [[1943]]., nakon kapitulacije Italije, Knin su okupirali Nijemci. Njihov garnizon i Đujićeve snage je, pak, krajem [[1944]]. u [[Kninska operacija|kninskoj operaciji]] porazio 8. korpus NOVJ i zauzeo Knin.

Knin je otada dio Socijalističke republike Hrvatske, odnosno [[SFRJ]]. Kada je u bivšoj Jugoslaviji krajem 1980-ih ekonomska kriza prešla u političku, na području Knina se to odrazilo bujanjem srpskog nacionalizma. Pobjeda hrvatske demokratske stranke na prvim demokratskim izborima u Hrvatskoj [[1990]]. godine će dovesti do dodatnih etničkih i političkih tenzija, a u ljeto iste godine do pobune protiv državne vlasti zvane [[balvan revolucija]].

Knin tada postaje središte pokreta za otcjepljenje većinski srpskih područja iz Hrvatske, a nakon formiranja [[Republika Srpska Krajina|Republike Srpske Krajine]] i protjerivanja hrvatskog stanovništva uz primjenu sile i strašnih zločina [[1991]]. godine postaje njen glavni grad.

Knin su, zajedno s ostatkom RSK, oslobodile hrvatske snage za vrijeme [[Operacija Oluja|Operacije Oluja]]. [[5.8.]] [[1995]]. - dan kada se to dogodilo - u Hrvatskoj se slavi kao državni praznik - [[Dan domovinske zahvalnosti]].

Prije i za vrijeme same operacije Knin je organizirano protjerano gotovo cjelokupno srpsko stanovništvo. Ubrzo nakon toga je njihova imovina izložena pljački i paležu, a u ispražnjene srpske domove su naseljene izbjeglice hrvatske nacionalnosti iz BiH. Tek kasnije je hrvatska vlada dozvolila povratak srpskim izbjeglicama. To je danas izvor mnogih problema koji se tiču imovinskih i drugih prava, kao i političkih tenzija u trokutu koji čine Hrvati doseljenici, Hrvati starosjedioci i Srbi povratnici. Dodatni izvor problema je i izuzetno loša ekonomska situacija u gradu, tako da većina stanovnika, bez obzira na nacionalnost, uglavnom živi od socijalne pomoći.

== Uprava ==
Područje Grada Knina čine naselja [[Golubić]], [[Grubori]], '''Knin''', [[Kninsko Polje]], [[Kovačić]], [[Ljubač]], [[Martići]], [[Oćestovo]], [[Plavno]], [[Polača]], [[Potkonje]], [[Radljevac]], [[Strmica]], [[Vrpolje]] i [[Žagrović]].

Na temelju rezultata lokalnih izbora od [[15. svibnja]] [[2005.]] vlast u gradu Kninu formirala je koalicija HDZ-HSLS-HB-HSP. Gradonačelnica je postala [[Josipa Rimac]].

== Spomenici i znamenitosti ==
* [[kninska tvrđava]], stara tvrđava na brdu Spas iznad grada vuče korijene još iz rimskog doba 
* slap Krčić ispod kojeg izvire rijeka [[Krka]] ujedno i početak NP Krka 
* Biskupija - selo je dobilo ime po ostacima 5 crkava gdje je stolovao biskup i gdje je ubijen kralj Zvonimir, 
* Burnum - rimski i ilirski vojni kamp 18&amp;nbsp;km daleko od Knina ka Kistanjama, 
* [[Stari Rim|Rimski logori]] - ostaci 3 rimska logora nalaze se na lijevoj strani kanjona Krke kod hidrocentrale, 
* [[Manastir Krka]] - nalazi se kod Kistanja u kanjonu Krke, a legenda kaže da su njegove katakombe povezane pećinama sve do mora i da su se u njima skrivali rani kršćani od rimljana, 
* Preparandija - predivna zgrada iz doba [[Austro-ugarska|Austro-ugarske]] koja je bila uređena za Univerzitet [[Nikola Tesla]] tijekom posljednjeg rata sada se preuređuje u poslovnu zonu grada Knina.

== [[Kultura]] ==
* Dom OSRH &quot;Kralj Zvonimir&quot; Knin u sklopu kojega su kino-dvorana, a održava se i kulturno-umjetnički program, zatim restoran i ljetna terasa, kuglana, knjižnica i izložbeni prostor. 
* Muzej grada Knina (nalazi se u sklopu kninske Tvrđave).

== Značajne osobe ==
* Kralj [[Dmitar Zvonimir]] 
* Kralj [[Petar Svačić]] 
* [[Dinko Šimunović]] - [[Sava lešić|književnik]]
* [[Vojin Jelić]] - književnik 
* [[Hrvoje Požar]] - Akademik 
* [[Pero Čimbur]] - književnik, 
* [[Jovan Radulović]] - književnik, 
* [[Ilija Petković]] - nogometni trener, 
* [[Eda Vujević]] - novinarka i književnica 
* Narodni heroji NOB-a [[Jošo Durbaba]], [[Boško Žunić]], [[Stevo Opačić]] 
* [[Radomir Vukčević]] - vratar [[NK Dinara]], [[NK Hajduk]] i reprezentacije Jugoslavije. 
* [[Lujo Marun]], franjevac i arheolog, umro u Kninu [[15. siječnja]] [[1939.]] godine, osnivač prvog arheološkog muzeja u Hrvatskoj 1893.godine. 
* [[Lovro Monti]] ([[1835.]] - [[1898.]]), političar i publicist
* [[Mirko Marjanović]] - političar
* [[dr.Jovan Rašković]] ,psihijatar,političar i akademik
* [[Momčilo Đujić]] - komandant kvislinške formacije  
* [[Milan Martić]] - srpski političar, nekadašnji ministar unutarnjih poslova i predsjednik Republike Srpske Krajine
* [[Goran Miličić]] - atletičar
* [[Marija Vuković]] - atletičarka
* [[Jovan Damjanović]] - nogometaš
* [[Tanja Dragić]], paraolimpijka bacačica koplja , osvajač olimpijske medalje u Londonu 2012
* [[Zdravko Reić]], poznati novinar Slobodne Dalmacije
* Radovan Borović - novinar
* [[Ljubomir Travica]] - ićodbojkaški trener
* [[Nemanja Zelenović]] - rukometaš
* [[Aleksandar Gugleta]] - rukometaš

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Knin}}
* [http://www.knin.hr www.knin.hr]
* [http://www.tvrdjava-knin.hr www.tvrdjava-knin.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130120054014/http://www.tvrdjava-knin.hr/ |date=2013-01-20 }}
* [http://www.czp-knin.hr/ www.czp-knin.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091103181453/http://www.czp-knin.hr/ |date=2009-11-03 }}

{{Hrvatski gradovi}}
{{Šibensko-kninska županija}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Knin| ]]
[[Kategorija:Gradovi u Šibensko-kninskoj županiji]]</text>
      <sha1>d62tne4bkkjerzz8l61je9jjkmmhawx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Operacija Oluja</title>
    <ns>0</ns>
    <id>10894</id>
    <revision>
      <id>42669261</id>
      <parentid>42494004</parentid>
      <timestamp>2026-08-07T09:23:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Sundostund</username>
        <id>20142</id>
      </contributor>
      <comment>/* 5. kolovoz */</comment>
      <origin>42669261</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="37733" sha1="0k2cxkjenj3ty86zzcp9fs96vhfbpz1" xml:space="preserve">{{Bitka ijekavica
| sukob    = Operacija Oluja
| slika       = Map 49 - Croatia - Operation Oluja, 4-8 August 1995.jpg
| opis     = Karta operacije Oluja
| dio      = [[Rat u Hrvatskoj|rata u Hrvatskoj]] i&lt;br /&gt;[[rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]]
| mjesto       = [[Hrvatska]], [[Bosna i Hercegovina]]
| datum        = [[4. 8.]] – [[8. 8.]] [[1995]]. (84 h)
| teritorija   = Hrvatska preuzima kontrolu nad 10.500 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; svoje teritorije.
| rezultat      = odlučujuća hrvatska&lt;ref name=Knin/&gt;&lt;br /&gt; i bosansko-hercegovačka pobjeda&lt;ref name=Knin&gt;Leutloff-Grandits, Carolin: ''Claiming ownership in postwar Croatia: the dynamics of property relations and ethnic conflict in the Knin region.'' [[LIT Verlag]] Berlin-Hamburg-Münster, 2006, page 69. {{ISBN|3-8258-8049-4}}&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;De facto završetak postojanja [[Republika Srpska Krajina|Republike Srpske Krajine]]&lt;br /&gt;Završetak postojanja [[Autonomna pokrajina Zapadna Bosna|Republike Zapadne Bosne]]&lt;br /&gt;Završetak opsade [[Bihać]]a&lt;ref&gt;{{cite news|title=Weary Bihac cries with joy as siege ends | url=http://www.independent.co.uk/news/world/weary-bihac-cries-with-joy-as-siege-ends-1595403.html| work=The Independent| date = 09. 08. 1995. | accessdate = 25. 01. 2010.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|title=After Long Siege, Bosnians Relish 'First Day of Freedom'| url=http://www.nytimes.com/1995/08/09/world/after-long-siege-bosnians-relish-first-day-of-freedom.html?pagewanted=1| work=[[The New York Times]]| date = 09. 08. 1995. | accessdate = 25. 01. 2010.}}&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;
| strana1  = {{flag|Hrvatska}} ([[Oružane snage Republike Hrvatske|HV]])&lt;br /&gt;
----
{{flag|Bosna i Hercegovina|1992}} ([[Armija Republike Bosne i Hercegovine|ARBiH]])
| strana2  = {{flag|Srpska Krajina|name=Republika Srpska Krajina}} ([[Vojska Srpske Krajine|VSK]])
{{flag|Republika Srpska}}  ([[Vojska Republike Srpske|VRS]])&lt;br /&gt;
----
&lt;!-- Deleted image removed: [[Datoteka:Untitled-TrueColor-02.png|22px]]  --&gt;[[Autonomna Republika Zapadna Bosna]]
| komandant1  = [[Zvonimir Červenko]] (HV)&lt;br /&gt;[[Atif Dudaković|Atif Dudakovic]] (ABiH)
| komandant2  = [[Mile Mrkšić]] (VSK)&lt;br /&gt;[[Fikret Abdić]] ([[Autonomna Republika Zapadna Bosna|ARZB]])
| snaga1   = 130.000 vojnika (HV),&lt;ref name=domovinskirat&gt;[http://www.domovinskirat.hr/content/view/1871/1546/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081006050514/http://www.domovinskirat.hr/content/view/1871/1546/ |date=2008-10-06 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081006050514/http://www.domovinskirat.hr/content/view/1871/1546/ |date=2008-10-06 }} {{hr icon}} Croatian War of Independence] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081006050514/http://www.domovinskirat.hr/content/view/1871/1546/ |date=2008-10-06 }} 1995.08.04. - 08.08. - &quot;Oluja&quot;&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;~25.000 (ABiH)&lt;br /&gt; 350 tenkova (HV)&lt;br /&gt;15 tenkova (ABiH)&lt;br /&gt;500 artiljerijskih oruđa,&lt;br /&gt; 50 raketnih lansera,&lt;br /&gt; 18 aviona,&lt;br /&gt;~17-38 helikoptera,
| snaga2   = 40.000 vojnika (VSK),&lt;br /&gt;~10.000 vojnika (ARZB),&lt;br /&gt; 400 tenkova,&lt;br /&gt; 200 oklopnih transportera,&lt;br /&gt; 560 artiljerijskih oruđa,&lt;br /&gt;20 raketnih lansera,&lt;br /&gt; ~320-360 protuavionskih oruđa,&lt;br /&gt;~22-25 aviona,&lt;br /&gt;~13-22 helikoptera,
| gubici1 = 174-196 ubijenih vojnika,&lt;br /&gt;1.100-1.430 ranjenih&lt;ref name=&quot;b92.net&quot;&gt;http://www.b92.net/eng/news/in_focus.php?id=111&amp;start=0&amp;nav_id=35990&lt;/ref&gt;
| gubici2 = (1) 500-700 vojnika i 500-677 civila ubijeno&lt;br /&gt;2.500 ranjenih&lt;br /&gt;5.000 [[ratni zarobljenik|ratnih zarobljenika]]&lt;br /&gt;90,000 izbjeglica&lt;ref&gt;Madey, Neven (14 August 1995). [http://www.unhchr.ch/Huridocda/Huridoca.nsf/0/d0cd11bdf1350357802566d60046e3b7?Opendocument Letter from the Chargé d'affaires]. Office of the United Nations High Commissioner for Human Rights. Accessed 5 September 2009.&lt;/ref&gt; (hrvatski izvori) &lt;br /&gt;(2) 742 vojnika ubijeno,&lt;br /&gt; najmanje 1.196 civila ubijeno,&lt;br /&gt;200.000&lt;ref name=&quot;b92.net&quot;/&gt;-250.000 izbjeglica (srpski izvori)&lt;br /&gt;(3)150.000-200.000 izbjeglica (UN)
}}
'''Operacija Oluja''' je vojna akcija kojom su za vrijeme [[Rat u Hrvatskoj|rata u Hrvatskoj]], početkom augusta [[1995]]., snage [[Oružane snage Republike Hrvatske|Hrvatske vojske]] i policije uspostavile [[Hrvatska|hrvatsku]] kontrolu nad zapadnim dijelom tadašnje [[Republika Srpska Krajina|Republike Srpske Krajine]]. U akciji je sudjelovao i [[V korpus Armije BiH|V korpus]] [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije BiH]] iz [[opsada Bihaća|bihaćkog džepa]], koji je tom prilikom uspostavio nadzor nad tadašnjom [[Autonomna pokrajina Zapadna Bosna|Autonomnom republikom Zapadnom Bosnom]].

Međunarodne reakcije bile su podvojene: SAD i Njemačka su ju podupirale, Rusija i Velika Britanija su joj se usprotivile.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.nytimes.com/1995/08/05/world/conflict-balkans-allies-us-criticizes-croatia-but-only-halfheartedly-for-attack.html?scp=22&amp;sq=croatia%20august%201995&amp;st=cse |title=CONFLICT IN THE BALKANS: THE ALLIES; U.S. Criticizes Croatia, but Only Halfheartedly, for Attack on Serbs |publisher=The New York Times |author=Steve Greenhouse |date = 05. 08. 1995. |accessdate = 15. 08. 2010.}}&lt;/ref&gt;

Dok je sama akcija prošla prilično brzo i, s obzirom na angažirane efektive, relativno malo razaranja i gubitaka na obje strane, za posljedicu je imala iseljavanje gotovo cjelokupnog stanovništva [[Srbi|srpske]] nacionalnosti s akcijom zahvaćenih prostora. Tumačeći goleme demografske promjene, hrvatski autori naglašavaju da su Srbi iz ugroženih područja evakuirani po naređenju vlade Krajine izdanom 4.8.1995. u 20:00 h&lt;ref&gt;{{Cite web |title=33 dokumenata o evakuaciji Srba |url=http://www.nacional.hr/clanak/10628/33-dokumenata-o-evakuaciji-srba |access-date=2013-09-18 |archive-date=2009-07-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090729213506/http://www.nacional.hr/clanak/10628/33-dokumenata-o-evakuaciji-srba |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;. Tokom i neposredno poslije akcije su na tim prostorima zabilježeni slučajevi paleža, pljačke, kao i ubojstva preostalih pripadnika srpske nacionalnosti. U tako ispražnjena područja je vlada hrvatskog predsjednika [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]] nešto kasnije naselila izbjeglice [[Hrvati|hrvatske]] nacionalnosti iz [[Bosna i Hercegovina|BiH]].

Protiv [[Ante Gotovina|Ante Gotovine]], te još dvojice hrvatskih generala koji su sudjelovali u operaciji - [[Ivan Čermak|Ivana Čermaka]] i [[Mladen Markač|Mladena Markača]] - na [[međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|haškom sudu]] se vodio postupak zbog ratnih zločina. Nepravomoćnom presudom 2011. godine Ante Gotovina je osuđen na 24 godine a Mladen Markač na 18 godina zatvora, dok je Ivan Čermak oslobođen svih optužbi. 2012. godinei Ante Gotovina i Mladen Markač pravomoćnom odlukom oslobođeni su od optužbi po svim točkama optužnice.

Operacija Oluja je najveća operacija Hrvatske vojske i jedan od simbola [[Domovinski rat|Domovinskog rata]]. U Hrvatskoj se [[5. 8.|5.8.]] 1995. - dan kada su hrvatske snage ušle u tadašnji glavni grad RSK [[Knin]] - slavi kao državni praznik pod nazivom [[Dan pobjede i domovinske zahvalnosti]]. U Srbiji se uglavnom pamti po progonima Srba iz Hrvatske.

== Pozadina ==
Nakon [[operacija Bljesak|operacije Bljesak]] u [[maj]]u 1995. godine pokazalo se da se stanje na terenu promijenilo u odnosu Hrvatske vojske i srpskih snaga.

Početkom augusta/kolovoza [[1995]]., nakon problema što su Srbi imali u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] oko [[Bosansko Grahovo|Bosanskog Grahova]] gdje su pretrpjeli ozbiljne gubitke, dobar dio njihovih jedinica nije bio spreman na odlučnu akciju Hrvatske vojske u Hrvatskoj. Udružene hrvatske i bosanske snage su zauzele strateški važne bosanske gradove [[Glamoč]], [[Bosansko Grahovo]] i [[Drvar]], kao i donje [[Livanjsko polje]]. Ovaj potez je presekao liniju snabdijevanja Srba u Hrvatskoj i opkolio grad [[Knin]] sa tri strane.

=== Politička klima ===
Operacija Oluja je bila sve samo ne iznenađenje tako da je o njoj bila obavještena međunarodnoa zajednica (NATO i UN)&lt;ref&gt;[http://www.nytimes.com/1995/07/29/world/conflict-in-the-balkans-the-fighting-croatia-in-drive-on-rebel-held-area.html?scp=3&amp;sq=Knin&amp;st=nyt]&lt;/ref&gt;, a hrvatski predsjednik [[Franjo Tuđman]] je [[31. 7.]] [[1995]]. izdao sljedeći ultimatum srpskim vlastima u Kninu:
* 1) Početak ozbiljnih pregovora o otvaranju željezničke pruge [[Zagreb]]-[[Knin]]-[[Split]]
* 2) Početak ozbiljnih pregovora o otvaranju naftovoda [[JANAF]] čiji dio prolazi teritorijem &quot;Krajine&quot;
* 3) Zaustavljanje i povlačenje srpskih snaga koje napadaju [[Bihać]].
* 4) Početak ozbiljnih pregovora o povratku Krajine pod kontrolu Hrvatske.

Predstavnici Ujedinjenih Naroda nisu smatrali da se mirno rješenje može naći u sljedećih nekoliko dana i izrazili su sumnju da je ova ponuda iskrena&lt;ref&gt;[http://www.nytimes.com/1995/07/31/world/croats-confident-as-battle-looms-over-serbian-area.html?scp=2&amp;sq=Knin&amp;st=nyt&amp;pagewanted=2]&lt;/ref&gt;, a oni sami su bili isfrustrirani srpskim stajalištem ili kako je to rekao neimenovani zapadni diplomat: Osjećaj je u zapadnim glavnim gradovima da ako se nešto i dogodi krajiškim Srbima oni su to i zaslužili&lt;ref name=&quot;nytimes.com&quot;&gt;[http://www.nytimes.com/1995/08/01/world/conflict-balkans-diplomacy-croats-widen-threat-rebel-serbs-diplomats-seem.html?scp=4&amp;sq=Knin&amp;st=nyt]&lt;/ref&gt;. Službeno razmišljanje Evropske Unije je da ako i bude kritika na budući napad one će biti tihe, a Vijeće Sigurnosti UN-a neće poduzeti nikakvu akciju.&lt;ref name=&quot;nytimes.com&quot;/&gt;

== Sukobljene strane ==
Sukobljene su strane bile [[Oružane snage Republike Hrvatske|Hrvatska vojska]] (HV) i [[Srpska vojska Krajine]] (SVK). Hrvatskoj je vojsci pomagao HVO te 5. korpus [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije BiH]]. [[Vojska Jugoslavije]] nije nikako reagirala na hrvatski napad, dok je [[Vojska Republike Srpske]] ozbiljnije djelovala samo 7. kolovoza, kad je zrakoplovstvom napala hrvatske postrojbe na [[Sava|Savi]] i gradove [[Kutina|Kutinu]], [[Virovitica|Viroviticu]], [[Požega|Požegu]] i [[Županja|Županju]]. Posljednji preostali korpus SVK, 11. slavonsko-baranjski korpus, ostao je u [[Baranja|Baranji]] i nije se borio.

=== Hrvatska vojska ===
Hrvatska vojska je u trenutku napada bila ustrojena u tri grane: [[Hrvatska kopnena vojska|Kopnenu vojsku]], [[Hrvatska ratna mornarica|Hrvatsku ratnu mornaricu]] i [[Hrvatsko ratno zrakoplovstvo]] i protuzračnu obranu. Najbrojnija je bila Kopnena vojska, koja se sastojala od šest [[zborna područja Hrvatske vojske|zbornih područja]] i vrlo jakog postroja izravno podređenog [[Glavni stožer Hrvatske vojske|Glavnom stožeru Hrvatske vojske]]. Dalje se dijelila na gardijske (profesionalne), pričuvne i ročne brigade i domobranske pukovnije. Zborno područje se načelno sastojalo od 1-2 gardijske postrojbe, nekoliko pričuvnih brigada i domobranskih pukovnija i postrojba za potporu. Policijske su specijalne snage bile velike kao jača pješačka brigada bez potpore karakteristične za vojsku.

Snaga u vrijeme Oluje:
** 25 kompletno opremljenih brigada
** Stalna vojska: 50.000 ljudi 
** Mobilizirano : više od 100.000 ljudi
** Ukupno vojnika u Oluji: 150.000-200.000 
** Pričuva za slučaj napada iz istočne Slavonije ili Srbije: 70.000 vojnika
** 400 [[tenk]]ova
** Topništvo: oko 350 [[top]]ova, neodređen broj [[minobacač]]a

U Operaciji Oluja HV je koristila &lt;ref&gt;[Oluja pobjede/The Storm of Victory HMDCDR str.185. {{ISBN|978-953-150-811-7}}]&lt;/ref&gt; snagu:
* 5 gardijskih brigada,
* 1. hrvatski gardijski zdrug,
* 81 gardijska bojna,
* 23 domobranske pukovnije,
* 18 brigada (16 pričuvnih i 2 ročne),
* 3 brigade protuzračne obrane,
* 4 središnjice elektronskog djelovanja,
* dijelovi 16. topničko raketne brigade, 15. protuoklopne trbr, 33 inženjerijske brigade, 40 pukobnija veze,
* Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana
* dijelovi Hrvatske ratne mornarice
* 3100 specijalaca ministarstva unutarnjih poslova

Ostale snage HV osiguravale su Zapovjedno područje Osijek i Južno bojište od mogućih protunapada.

=== Srpska vojska Krajine ===
Vojna sila pobunjenih hrvatskih [[Srbi|Srba]] - Srpska vojska Krajine (SVK) - bila je organizirana u šest korpusa kopnene vojske i Ratno zrakoplovstvo s protuzračnom obranom. Korpusi su bili slični zbornim područjima Hrvatske vojske, sastojali su se od nekoliko brigada i sredstava potpore, uglavnom divizijuna. Mirnodopska Srpska vojska Krajine imala je oko 14.000 ljudi. Pored vojske bojni dio je imalo i Ministarstvo unutarnjih poslova Krajine koje je imalo jednu specijalnu brigadu milicije.

Snaga u vrijeme Oluje:
** 40.000 vojnika u zapadnom (napadnutom) dijelu; još je oko 20.000 bilo u 11. slavonsko-baranjskom korpusu, koji nije bojno djelovao.
** 200 tenkova
** Topništvo: 250 topova i neodređen broj minobacača

== Tok operacije ==
[[Datoteka:Spomen-ploča_u_kninskoj_tvrđavi_0230.jpg|thumb|150px|Spomen-ploča u kninskoj tvrđavi]]
=== 4.kolovoz ===
U 5 sati ujutro počela je ofanziva. Akcija je počela napadom na sektore „Sjever“ i „Jug“ na frontu dugom 700 kilometara. Na cijeloj dužini fronta počela je raketno-topovska paljba. 
Hrvatske snage probile su prve linije odbrane Srba na 30 taktičkih smerova u [[Bjelovar]]skom, [[Zagreb]]ačkom, [[Karlovac|karlovačkom]], [[Gospić]]kom i [[Split]]skom području. Dubina prodora hrvatskih oružanih snaga tada je već bila od 5 do 15 kilometara.

Prvog dana akcije onesposobljen je odašiljač Ćelavac, čime je onemogućena komunikacija Srbima. Kao veliki uspjeh prvog dana akcije, hrvatska strana zabilježila je zauzimanje [[Sveti Rok|Svetoga Roka]]. [[Knin]] je već bio u okruženju, a hrvatske jedinice nekoliko kilometara pred gradom.

=== 5. kolovoz ===

[[Knin]], glavni grad samoproglašene Republike Srpske Krajine je zauzet prije podneva. Oko podne je objavljena vijest da su hrvatske jedinice ušle u Knin, a na kninskoj srednjovjekovnoj tvrđavi postavljena je hrvatska zastava. Zauzeta su i okolna mjesta - [[Vrlika]], [[Kijevo]], [[Drniš]], [[Žitnić]], [[Benkovac]], [[Gračac (Lika)|Gračac]], [[Lovinac]], [[Ljubovo]] ali i [[Plaški]], [[Primišlje]] i [[Hrvatska Dubica]].

Na južnom dijelu ratišta osvojeno je 80% planiranog teritorija u manje od 48 sati, a srpski civili napustili su zauzeta područja preko [[Srb]]a i [[Dvor (Hrvatska)|Dvor]]a. Srbi odgovaraju raketnim napadima iz Bosne na [[Županja|Županju]], iz istočne [[Slavonija|Slavonije]] na [[Osijek]], [[Vinkovci|Vinkovce]], [[Nuštar]], s [[Kordun]]a na Karlovac a iz [[Istočna Hercegovina|istočne Hercegovine]] na [[Dubrovnik|dubrovačko]] područje.

=== 6. kolovoz ===
U nedjelju [[6. kolovoza]] je [[Prva hrvatska brigada]] probila srpsku liniju oko grada [[Slunj]]a (sjeverno od [[Plitvice|Plitvica]]), te napredovala do zapadne granice Bosne i Hercegovine gdje se sastala s [[Hrvatsko vijeće odbrane|Hrvatskim vijećem odbrane]] (vojskom bosanskih Hrvata) i Petim korpusom [[Armija BIH|Armije BIH]], čime je Srpska Krajina &quot;prepolovljena&quot;. Ujutro je zauzeta [[Petrinja]], a kasno navečer [[Gline|Glina]], gdje je pružen otpor. Srpskim civilima ostavljeni su koridori za bijeg preko Srba i Dvora, dok su vojne snage ostale u okruženju.

Krajina je poražena. Oslobođeni su [[Petrinja]], [[Slunj]], [[Kostajnica (Hrvatska)|Kostajnica]], [[Plitvička jezera]], [[Obrovac]]... Vojne snage Krajine su trećeg dana akcije „Oluja“ u rasulu: 21 kordunski korpus, koji se predao 8. kolovoza, bio je u okruženju, a 15. lički i 39. korpus pred razbijanjem.

6. Kolovoza poslijepodne u Knin dolazi i predsjednik Hrvatske [[Franjo Tuđman]].

=== 7.kolovoz ===
Posljednjeg dana „Oluje“ zauzeti su i [[Turanj]] i [[Tušilović]], pa [[Vojnić]] i [[Topusko]], Gornji i [[Donji Lapac]]... U 18:00 h hrvatski ministar odbrane [[Gojko Šušak]] objavio je da je akcija „Oluja“ završena s vojnog aspekta, jer je većina granice sa Bosnom bila pod kontrolom Hrvata. Preostale snage Srpske vojske Krajine su se predale u roku od sljedećih par dana.

== Ratni zločini i etničko čišćenje ==
=== Izvještaji o zločinima ===
Tokom vojnih operacija, hrvatske vlasti su javno pozivale Srbe da ostanu, ali su djelovanja hrvatskih jedinica tome proturječila. Mnogi civili koji su poslušali Tuđmanov savjet da ostanu kod svojih kuća su se pokajali: u Sektoru jug ostao je 4.051 građanin, a ubijeno je 15 posto, dakle oko šest stotina, uglavnom staraca – u izveštaju HHO je poimence navedeno više od 400 ljudi, a za mnoge i točne okolnosti stradanja. Nakon zarobljavanja, strijeljan je i neutvrđen broj zarobljenih vojnika.&lt;ref name=&quot;Svjedočanstva&quot;&gt;[http://www.novossti.com/2011/04/svjedocanstva-strave/ Svjedočanstva strave]&lt;/ref&gt;

{{izdvojeni citat|Službene hrvatske izjave koje pozivaju Srbe da ostanu ili da se vrate moraju se promatrati tako da su u potpunom nesuglasju sa stvarnošću. Čak ako ova djelovanja nisu nastala uslijed svjesne službene politike, nedostatak djelotvornosti koje su hrvatske vlasti pokazale u njihovom kontroliranju i obustavljanju kroz čitavih mjesec dana zasigurno stavlja veliku odgovornost na čitavu vlast.&lt;ref name=&quot;Svjedočanstva&quot;/&gt;|Izvještaj Misije [[Evropska unija|EU]] iz septembra/rujna 1995. godine.}}

Izvještaj Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava (HHO) bilježi svjedočanstva očevidaca koji su preživjeli &quot;Oluju&quot;. Prilikom ulaska hrvatske vojske u selo [[Plavno]] pored Knina 6. augusta/kolovoza, vojnici bez upozorenja pucaju u sve što se miče. Tako je ubijeno 13 staraca, od kojih je jedan imao 95 godina.&lt;ref name=&quot;Svjedočanstva&quot;/&gt; U selu [[Ivoševci]]ma ubijeno je najmanje 14 ljudi, nestalo je desetak. Neki su ubijeni na posebno okrutan način, živi zapaljeni ili odsječene glave.&lt;ref name=&quot;Svjedočanstva&quot;/&gt; UN je u [[Žagrović]]u u kolovozu 1995. našao muška tijela i leš žene stare više od 70 godina.&lt;ref name=&quot;Svjedočanstva&quot;/&gt;

Razni izvještaji isto tako govore o uništavanju imovine prognanih i izbjeglih Srba:

{{izdvojeni citat|Postoje direktni dokazi o sistematskom paljenju civilnih kuća i društvenog vlasništva, uključujući i tvrtke, od strane HV-a, civilne policije i pripadnika specijalnih postrojbi policije.&lt;ref name=&quot;Svjedočanstva&quot;/&gt;|Izvještaj komisije Međunarodne helsinške federacije OESS 25. kolovoza 1995.}}

Rezolucijom [[Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija|Vijeća sigurnosti UN]] br. 1009 od 10. augusta/kolovoza 1995. godine, od Hrvatske se traži zaštita civila, njihove imovine i kažnjavanje počinitelja zločina. Hrvatski predsjednik Tuđman je pozivao na neuništavanje napuštenih srpskih domova već na njihovu zapljenu:

{{izdvojeni citat|Pozivamo hrvatske ljude da se ne osvećuju, da ne uništavaju kuće Srba, koji su otišli, jer to je sada hrvatska imovina!&lt;ref name=&quot;Tuđman citati&quot;&gt;{{Cite web |title=Tako je govorio Franjo Tuđman |url=http://www.e-novine.com/region/region-hrvatska/46866-Kao-nikada-nije-bilo.html |access-date=2011-04-23 |archive-date=2011-09-19 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110919100518/http://www.e-novine.com/region/region-hrvatska/46866-Kao-nikada-nije-bilo.html }}&lt;/ref&gt;|[[Franjo Tuđman]]}}

{{izdvojeni citat|... i mi moramo smjestiti tih svojih, još uvijek, 380.000 prognanika i izbjeglica, moramo ih smjestiti u domove, kuće i imanja, koja su ostala, koja su na hrvatskoj zemlji i koja su vlasništvo hrvatskog naroda, hrvatske države!&lt;ref name=&quot;Tuđman citati&quot;/&gt;|[[Franjo Tuđman]]}}

Organizacije za zaštitu ljudskih prava, poput [[Human Rights Watch]]a, su upozoravale da su hrvatske oružane snage činile masovne ratne zločine nad civilima koji su ostali nekažnjeni:

{{izdvojeni citat|Hrvatski policajci i pripadnici HV-a, koji su počinili skupna pogubljenja, nasilna odvođenja, mučenja i druga fizička zlostavljanja, palež, krađu i razaranja čitavih sela, uz rijetke izuzetke, ostali su potpuno nekažnjeni za svoje zločine.&lt;ref name=&quot;Svjedočanstva&quot;/&gt;|Izvještaj [[Human Rights Watch]]-a 1996.}}

[[Datoteka:Oluja traktor.jpg|thumb|175px|Starica iz Krajine na traktorskoj prikolici prelazi Srbijansku granicu.]]

Izveštaji napominju da je i godinu dana nakon Operacije Oluja nastavljen je teror nad preostalim srpskim stanovništvom:

{{izdvojeni citat|Poštivanje ljudskih prava od strane Vlade je i dalje slabo (…) Ubojstva, krađe i prijetnje se nastavljaju, iako u manjem broju nego prošle godine i Vlada se ne trudi dovoljno da pronađe, istraži i kazni one koji su odgovorni za takva kršenja.&lt;ref name=&quot;Svjedočanstva&quot;/&gt;|Izvještaj [[State Department]]a za 1996. o stanju ljudskih prava u Hrvatskoj na područjima oslobođenima u “Oluji”.}}

Godinama po svršetku rata, humanitarne organizacije su i dalje upozoravale na neophodnost kažnjavanja počinitelja zločina:

{{izdvojeni citat|Ako se ne poduzme brza akcija, velika većina počinitelja možda se nikada neće trebati suočiti sa zlodjelima koja su počinili, a žrtve možda nikada neće pribaviti pravdu za počinjena djela (…) Postoji ozbiljna opasnost da će hrvatske vlasti drugima pokazati da, ako se do kraja izdrže napadi i kritike, međunarodna zajednica će vremenom izgubiti interes i početi se baviti drugim pitanjima.&lt;ref name=&quot;Svjedočanstva&quot;/&gt;|Izvještaj [[Amnesty International]]-a od 4. kolovoza 1998.}}

Službeni stav Republike Hrvatske u to doba je bio kako etničkog čišćenja nije bilo te da su &quot;Srbi sami otišli&quot; uprkos upornim pozivima hrvatske vlade da ostanu:

{{izdvojeni citat|I sada nam svijet, neki nerazumni ljudi i u Hrvatskoj i u svijetu, predbacuju da mi vršimo etnička čišćenja! Ne, i u vrijeme 'Oluje' i ja i hrvatska Vlada, pozivali smo da ostanu, međutim, oni su otišli!&lt;ref name=&quot;Tuđman citati&quot;/&gt;|[[Franjo Tuđman]]}}

=== Suđenja za ratne zločine ===
{{izdvojeni citat|Vijeće je ustanovilo da su hrvatske vojne snage i Specijalna policija počinili ubojstva, okrutno postupanje, nečovječna djela, razaranje, pljačke, progon i deportaciju kako se tereti u optužnici. Imajući u vidu veliki broj zločina počinjen nad srpskim stanovništvom Krajine tokom relativno kratkog vremena, Vijeće je nadalje zaključilo da je postojao rasprostranjeni i sustavni napad usmjeren protiv srpskog civilnog stanovništva.&lt;ref name=&quot;Sažetak presude&quot;&gt;[http://www.icty.org/x/cases/gotovina/tjug/bcs/110415bcs_summary.pdf Sažetak presude protiv Ante Gotovine, Ivana Čermaka i Mladena Markača]&lt;/ref&gt;|Presuda Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju}}

[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ) 2011. donio je presudu o ratnim zločinima počinjenim tokom &quot;Oluje&quot;. Zbog tada počinjenih zločina, 2011. godine [[Ante Gotovina]] bepravomoćnom presudom osuđen je na 24 godine a [[Mladen Markač]] također nepravomoćnom presudom na 18 godina zatvora, dok je [[Ivan Čermak]] oslobođen svih optužbi.&lt;ref name=&quot;gotovina judgement&quot;&gt;{{cite web |title=Judgement Summary for Gotovina et al.|location=Haag|url=http://www.icty.org/x/cases/gotovina/tjug/en/110415_summary.pdf|publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]] |date =15.4.2011. |accessdate =15.4.2011.}}&lt;/ref&gt; 
 
Vijeće je zaključilo da su hrvatske vojne snage i Specijalna policija počinili veliki broj zločina nad civilnim stanovništvom. Ovi zločini počinjeni su u okviru [[udruženi zločinački poduhvat|udruženog zločinačkog pothvata]] koji je imao za cilj trajno uklanjanje srpskog stanovništva s područja Krajine, [[sila|silom]] ili prijetnjom silom, što je predstavljalo i uključivalo [[deportacija|deportaciju]], prisilno premještanje i progon putem uvođenja restriktivnih i diskriminacijskih mjera, protupravnih napada na civile i civilne objekte, deportaciju i prisilno premještanje.&lt;ref&gt;[http://www.icty.org/sid/10633 Međunarodni sud Gotovinu i Markača proglasio krivim a Čermaka oslobodio krivice]&lt;/ref&gt; Spominju se i likvidacije civila, kao u selu Grubori. Prema presudi, najmanje 324 civila i vojnika ubijeno je u neborbenim akcijama.&lt;ref name=&quot;gotovina judgement&quot;/&gt;

Godine 2012. i Gotovina i Markač pravomoćnom odlukom žalbenog vijeća oslobođeni su svih optužbi. Prema presudi MKSJ, [[udruženi zločinački poduhvat]] u kojem su sudjelovali i Gotovina i Markač je trajao najmanje dva mjeseca; počeo je postojati najkasnije krajem srpnja 1995. godine na [[Brijuni]]ma, gdje se hrvatski predsjednik [[Franjo Tuđman]] sastao s visokim vojnim dužnosnicima kako bi razgovarali o predstojećoj operaciji. Tada je razrađen plan o protjerivanja Srba iz Krajine i naseljavanju tog područja hrvatskim izbjeglicama iz Bosne.&lt;ref name=&quot;gotovina judgement&quot;/&gt; Na suđenju su kao dokaz služili Brijunski transkripti o planiranju &quot;Oluje&quot;, koji sadrže mnoge kompromitirajuće Tuđmanove izjave:

{{izdvojeni citat|To je sada tema naše današnje rasprave: da nanesemo takve udarce da Srbi praktično nestanu.&lt;ref name=&quot;Protokoli&quot;&gt;[http://www.e-novine.com/region/region-hrvatska/46907-Protokoli-brionskih-mudraca.html Protokoli brionskih mudraca]&lt;/ref&gt;|[[Franjo Tuđman]]}}

Tom prilikom Tuđman je govorio o uklanjanju &quot;remetilačkog faktora&quot;, odnosno Srba u Hrvatskoj. On je hrvatskim vrhovnicima obrazlagao kako &quot;uklanjanje stranog, povijesno odvojenog i neuskladnog elementa&quot; iz etničko-teritorijalnog korpusa hrvatskog nacionalnog bića može imati pozitivne učinke u budućnosti poput &quot;etničke homogenizacije&quot; i &quot;većeg sklada nacionalnog sastava pučanstva i državnih granica.&quot;&lt;ref name=&quot;Protokoli&quot;/&gt; On je objasnio da tokom operacije Srbe treba javno pozvati da ostanu i &quot;jamčiti tobože građanska prava&quot;.&lt;ref name=&quot;Protokoli&quot;/&gt;

MKSJ je također utvrdio da je prisilno premještanje stanovništva Krajine planirano prije početka akcije, iako se ne može precizno utvrditi u kojoj meri je stanovništvo samo pobeglo a u kojoj je bilo proterano. Vijeće je zaključilo da su nalozi krajinskih vlasti za evakuaciju imali malo ili nikakvog utjecaja na odlazak krajinskih Srba, već su strah od nasilja i pritisak uslijed granatiranja stvorili atmosferu u kojoj ti ljudi nisu imali drugog izbora nego da odu.&lt;ref name=&quot;Sažetak presude&quot;/&gt; Od oko 150,000-200,000 izbjeglih ljudi, bar 20,000 mogu se okarakterizirati kao žrtve deportacije.&lt;ref name=&quot;gotovina judgement&quot;/&gt;

{{izdvojeni citat|Vijeće je nadalje zaključilo da su zločini koji obuhvaćaju ubojstvo, razaranje, pljačku i nečovječna djela, a koje su počinili pripadnici hrvatskih vojnih snaga i Specijalne policije, stvorili pritisak i strah od nasilja među žrtvama i onima koji su im bili svjedoci. Ti zločini pridonijeli su stvaranju atmosfere u kojoj ti ljudi nisu imali nikakvog drugog izbora osim da odu. Vijeće je ustanovilo da prisilno premještanje koje su počinili pripadnici hrvatskih vojnih snaga i Specijalne policije protupravnim napadima na gradove u Krajini 4. i 5. kolovoza 1995. i  činjenjem drugih zločina kasnije tokom kolovoza 1995. predstavlja deportaciju. Među mnogim krajinskim Srbima koji su napustili Krajinu nakon operacije &quot;Oluja&quot;, Vijeće je zaključilo da je njih najmanje 20.000 deportirano na taj način u kolovozu 1995.&lt;ref name=&quot;Sažetak presude&quot;/&gt;|Presuda Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju}}

Sudsko vijeće je razmotrilo više hrvatskih posleratnih pravnih instrumenata koji se odnose na imovinu prognanih i izbeglih Srba, i zaključilo da je njihov motiv, kao i njihov ukupni učinak, da imovina krajinskih Srba pređe u ruke Hrvata, a da se Srbima tako uskrati korištenje vlastitih kuća i imovine. Vijeće zaključuje da takvo uvođenje diskriminacijskih imovinskih mjera, kad se sagleda u kontekstu deportacije i drugih zločina nad krajinskim Srbima, predstavlja [[progoni|progon]].&lt;ref name=&quot;Sažetak presude&quot;/&gt;

Vijeće međutim napominje da su se pomenuti ratni zločini odvijali u kontekstu dugogodišnjih napetosti između Srba i Hrvata, i da je protiv Hrvata u Krajini također počinjen značajan broj zločina.&lt;ref name=&quot;Sažetak presude&quot;/&gt;

== Perspektive ==
Hrvatska i srpska strana drugačije percipiraju vojnu akciju &quot;Oluja&quot;. U Srbiji se čitava akcija uglavnom posmatra kao etničko čišćenje i smatra nelegitimnom, dok se u Hrvatskoj slavi kao oslobođenje okupiranih hrvatskih teritorija i kraj rata. Međunarodni krivični sud smatra da je sama akcija je bila u potpunosti legitimna ali zločini protiv civila su ono što je potpuno neprihvatljivo.

=== Srpska strana ===
Srpska strana uglavnom gleda na negativnu stranu akcije. Mnogi srpski političari, kao što su [[Boris Tadić]], [[Vojislav Koštunica]] i drugi, osudili su akciju.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.setimes.com/cocoon/setimes/xhtml/en_GB/features/setimes/features/2010/08/06/feature-02 |title=Operation Storm: 15 years later |publisher=SETimes |author=Nataša Radić |date = 06. 08. 2010. |accessdate = 15. 08. 2010.}}&lt;/ref&gt; Uglavnom se skreće pozornost na sljedeće posljedice:
* egzodus 200.000 Srba iz Hrvatske&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/4747379.stm |title=Evicted Serbs remember Storm |publisher=BBC News |author=Matt Prodger |date = 05. 08. 2005. |accessdate = 15. 08. 2010.}}&lt;/ref&gt;
* ubojstvo između 116&lt;ref name=HRW&gt;{{citation| journal = Human Rights Watch
 | date = august 1996.
 | volume = 8
 | issue= 13 (D)
 | title = Croatia: Impunity for Abuses Committed during &quot;OPERATION STORM&quot; and the denial of the Right of Refugees to return to the Krajina
 | url =http://www.hrw.org/reports/1996/Croatia.htm}}&lt;/ref&gt; i 1.200 srpskih civila&lt;ref name=&quot;veritas&quot;&gt;{{cite news | title=LJAJIĆ: TRAŽIT ĆEMO RJEŠAVANJE PROBLEMA IZBJEGLICA | url=http://www.radio202.ba/loc/template.wbsp?wbf_id=65&amp;pid=48&amp;id=8230 | work=Radio 202 | date=4-8-2008 | accessdate=17. 06. 2010. }}{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; 
* uništenje preko 20.000 kuća &lt;ref name=&quot;B92 specijal&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.b92.net/specijal/oluja/index.php?nav_id=174035 |title=B92 specijal: 10 godina od '&amp;#39;Oluje'&amp;#39; nad Krajinom |publisher=B92.net |date= |accessdate = 12. 5. 2013}}&lt;/ref&gt;.

=== Hrvatska strana ===
[[Datoteka:Martic-order1995.jpg|thumb|Zapovijed [[Milan Martić|Milana Martića]] o evakuaciji civilnog stanovništva iz zone borbenih dejstava, u Hrvatskoj često navođena kao dokaz da su &quot;Srbi sami otišli&quot;.]]

Hrvatska strana uglavnom gleda na pozitivnu stranu akcije. Većina hrvatskih političara smatraju je legitimnom oslobodilačkom akcijom nakon što su Srbi Krajine odbili [[plan Z-4]] i tako odbacili zadnju priliku mirnog rješavanja rata u Hrvatskoj, u okviru međunarodno priznatih granica hrvatske države. Tom se stajalištu priklanjaju političara kao što su [[Ivo Josipović]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.vecernji.hr/vijesti/josipovic-ne-slazem-se-tezom-da-je-oluja-bila-zlocinacka-akcija-clanak-175295 |title=Josipović: Ne slažem se s tezom da je Oluja bila zločinačka akcija |publisher=[[Večernji list]] |author=Sanja Despot |date = 03. 08. 2010. |accessdate = 15. 08. 2010.}}&lt;/ref&gt; i [[Stjepan Mesić]] te većina Saborskih zastupnika, nevladinih udruga i novinskih komentatora. Također se napominje da se Srbi postepeno vraćaju natrag u Hrvatsku nakon rata (107.000 povratnika do [[2005]].).&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.unhcr.org/42f38b084.html |title=Home again, 10 years after Croatia's Operation Storm |publisher=[[Visoki komesarijat Ujedinjenih nacija za izbeglice|UNHCR]] |author= |date = 05. 08. 2005. |accessdate = 15. 08. 2010.}}&lt;/ref&gt; [[5. 8.|5.8.]] se u Hrvatskoj slavi kao Dan pobjede i domovinske zahvalnosti. Uglavnom se skreće pozornost na sljedeće pozitivne razvitke:
* povratak otprilike 170.000 hrvatskih izbjeglica, protjeranih [[1991]]., natrag na svoja ognjišta&lt;ref&gt;{{cite web |title=Predmet Milošević i drugi (IT-02-54) - paragraf 36k |url=http://www.icty.org/x/cases/slobodan_milosevic/ind/bcs/mil-ai021023b.htm |publisher=ICTY| author=ICTY| date = 22. 10. 2002. |accessdate = 01. 08. 2010.}}&lt;/ref&gt;
* kraj rata u Hrvatskoj
* povratak gotovo cijelog hrvatskog teritorija pod hrvatsku jurisdikciju
* omogućavanje [[Mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja|mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja]]
* kraj opsade [[Bihać]]a
* kraj marionetske države Krajine
* kraj navodnog plana o [[Velika Srbija|Velikoj Srbiji]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://birn.eu.com/en/17/10/731/ |title= Operation Storm Destroyed “Greater Serbia” |publisher=BIRN |author=Brian Gallagher |date = 06. 01. 2006. |accessdate = 15. 08. 2010.}}&lt;/ref&gt;
* SR Jugoslavija priznala hrvatsku samostalnost
* povratak normalne ekonomske situacije

=== Međunarodni sud ===
Po sudskoj presudi [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a sama akcija je bila u potpunosti legitimna, ali zločini protiv civila su bili potpuno neprihvatljivi. Paralela se povlači sa slučajem [[Milan Milutinović|Milutinović]] kada je Tribunal utvrdio da je postojao zajednički zločinački pothvat srpskog čelništva da protjera albansko stanovništvo s [[Kosovo|Kosova]], čime nije sporio tadašnje pravo Srbije da uguši pobunu na dijelu svog teritorija, već odluku srpskog čelništva da pribjegne etničkom čišćenju (vidi [[Operacija Potkovica]])&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Što nam lažu, a što je zaista dokazano generalima? |url=http://danas.net.hr/hrvatska/page/2011/04/18/0251006.html?pos=n0 |access-date=2011-04-18 |archive-date=2011-04-21 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110421071440/http://danas.net.hr/hrvatska/page/2011/04/18/0251006.html?pos=n0 |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;.

{{izdvojeni citat|Hrvatski izbor posezanja za &quot;Operacijom Oluja&quot; nije na sudu. Ovaj slučaj je o tome da li su srpski civili u Krajini bili meta zločina te odgovornosti optuženih za te zločine.&lt;ref name=&quot;volume1&quot;&gt;{{cite web| title=The Prosecutor vs. Ante Gotovina, Ivan Ćermak &amp; Mladen Markač - Judgement. Volume 1|url=http://www.icty.org/x/cases/gotovina/tjug/en/110415_judgement_vol1.pdf|publisher=MKSJ|date=15.4.2011|accessdate=19.4.2011}}&lt;/ref&gt;}}

Tužilac MKSJ-a je na završnom komentaru rekao:

{{izdvojeni citat|Odluka da se pokrene Operacija Oluja nije kontroverzna; ono što je kontroverzno je da je Tuđman iskoristio tadašnje uslove kako bi implementirao plan o proterivanju Srba iz Krajine.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.sense-agency.com/icty/prosecution-%E2%80%98crimes-are-controversial-not-operation-storm%E2%80%99.29.html?cat_id=1&amp;news_id=11946 |access-date=2011-04-23 |archive-date=2011-05-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110501080444/http://www.sense-agency.com/icty/prosecution-%E2%80%98crimes-are-controversial-not-operation-storm%E2%80%99.29.html?cat_id=1&amp;news_id=11946 |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;}}

[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] je također ustanovio da nije bila u pitanju obična pobuna Srba u Hrvatskoj, već se radilo o međunarodnom sukobu:

{{izdvojeni citat|Čak i u aprilu 1995, [[Slobodan Milošević|Milošević]] je imao vodeću ulogu u odabiru ljudi na pozicije [[Republika Srpska Krajina|RSK]] i [[Srpska vojska Krajine|SVK]], pošto su njegove preporuke, umjesto preporuka premijera RSK-a, bile odobrene od skupštine RSK...Sudsko vijeće je donijelo odluku da je [[Srbija]]/[[Savezna Republika Jugoslavija|SRJ]] imala kontrolu nad Armijom Krajine. Prema dogovoru svih strana da su Srbija i Hrvatska bile uključene u sukobe na početku razdoblja optužnice, Sudsko vijeće zaključuje da je oružani sukob bio međunarodni. Ako već nije bio međunarodni sukob 1991., onda je postao na temelju činjenice da je Armija Krajine djelovala u ime Srbije/SRJ.&lt;ref name=&quot;volume2&quot;&gt;{{cite web| title=The Prosecutor vs. Ante Gotovina, Ivan Ćermak &amp; Mladen Markač - Judgement. Volume 2|url=http://www.icty.org/x/cases/gotovina/tjug/en/110415_judgement_vol2.pdf|publisher=MKSJ|date=15.4.2011|accessdate=19.4.2011}}&lt;/ref&gt;}}

Nakon presude međunarodnog suda i reakcije hrvatskih civilnih udruga [[Državno odvjetništvo Republike Hrvatske]] je priznalo da nitko još nije osuđen za počinje ratne zločine tokom ili nakon Operacije Oluja.&lt;ref&gt;[http://www.index.hr/vijesti/clanak/dorh-priznao-nitko-u-hrvatskoj-nije-osudjen-za-ratne-zlocine-u-oluji/549301.aspx DORH priznao: nitko u hrvatskoj nije osuđen za ratne zločine u oluji]&lt;/ref&gt;

== Povezano ==
* [[Plan Z-4]]
* [[Etničko čišćenje]]
* [[Republika Srpska Krajina]]
* [[Udruženi zločinački poduhvat|Udruženi zločinački pothvat]]
* [[Mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja]]

== Izvori ==
{{izvori|2}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Operation Storm}}
* {{sh}} [http://www.vojska.net/hrv/oruzane-snage/operacija/oluja-1995/ Operacija Oluja] (vojska.net)
* {{sh}} [http://www.politika.rs/rubrike/region/Brijunski-transkripti-glavni-dokaz-Haskog-tribunala.lt.html Brijunski transkripti o planiranju operacije Oluja]
* {{sh}} [http://www.icty.org/sid/10633 Međunarodni sud Gotovinu i Markača proglasio krivim a Čermaka oslobodio krivice]
* {{sh}} [http://www.icty.org/x/cases/gotovina/tjug/bcs/110415bcs_summary.pdf Sažetak presude protiv Ante Gotovine, Ivana Čermaka i Mladena Markača]
* {{sh}} [http://www.novossti.com/2011/04/svjedocanstva-strave/ Svjedočanstva strave] (o ratnim zločinima tokom Oluje)
* {{sh}} [http://tacno.net/Novost.aspx?id=21271 Intervju - Anto Nobilo o razlogu propadanja optužnice protiv Gotovine i Markača]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* {{en}} [http://www.refworld.org/cgi-bin/texis/vtx/rwmain?docid=3b00f15e3c Rezolucija Vijeća sigurnosti UN nakon Operacije Oluja]

{{Ratovi u Jugoslaviji}}

[[Kategorija:1995.]]
[[Kategorija:Raspad SFR Jugoslavije|Oluja]]
[[Kategorija:Rat u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Republika Srpska Krajina]]
[[Kategorija:Vojne operacije]]
[[Kategorija:Ratni zločini]]
[[Kategorija:Etničko čišćenje]]</text>
      <sha1>0k2cxkjenj3ty86zzcp9fs96vhfbpz1</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42669262</id>
      <parentid>42669261</parentid>
      <timestamp>2026-08-07T09:58:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Fertile Snowcent</username>
        <id>268167</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Tok operacije */ Mjeseci se pišu u akuzativu poslije rednog broja. Popravljeno brojanje u prijašnjem dijelu.</comment>
      <origin>42669262</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="37739" sha1="4fp0dc380j7zb8b5nuxmvoob2jvjbt1" xml:space="preserve">{{Bitka ijekavica
| sukob    = Operacija Oluja
| slika       = Map 49 - Croatia - Operation Oluja, 4-8 August 1995.jpg
| opis     = Karta operacije Oluja
| dio      = [[Rat u Hrvatskoj|rata u Hrvatskoj]] i&lt;br /&gt;[[rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]]
| mjesto       = [[Hrvatska]], [[Bosna i Hercegovina]]
| datum        = [[4. 8.]] – [[8. 8.]] [[1995]]. (84 h)
| teritorija   = Hrvatska preuzima kontrolu nad 10.500 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; svoje teritorije.
| rezultat      = odlučujuća hrvatska&lt;ref name=Knin/&gt;&lt;br /&gt; i bosansko-hercegovačka pobjeda&lt;ref name=Knin&gt;Leutloff-Grandits, Carolin: ''Claiming ownership in postwar Croatia: the dynamics of property relations and ethnic conflict in the Knin region.'' [[LIT Verlag]] Berlin-Hamburg-Münster, 2006, page 69. {{ISBN|3-8258-8049-4}}&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;De facto završetak postojanja [[Republika Srpska Krajina|Republike Srpske Krajine]]&lt;br /&gt;Završetak postojanja [[Autonomna pokrajina Zapadna Bosna|Republike Zapadne Bosne]]&lt;br /&gt;Završetak opsade [[Bihać]]a&lt;ref&gt;{{cite news|title=Weary Bihac cries with joy as siege ends | url=http://www.independent.co.uk/news/world/weary-bihac-cries-with-joy-as-siege-ends-1595403.html| work=The Independent| date = 09. 08. 1995. | accessdate = 25. 01. 2010.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|title=After Long Siege, Bosnians Relish 'First Day of Freedom'| url=http://www.nytimes.com/1995/08/09/world/after-long-siege-bosnians-relish-first-day-of-freedom.html?pagewanted=1| work=[[The New York Times]]| date = 09. 08. 1995. | accessdate = 25. 01. 2010.}}&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;
| strana1  = {{flag|Hrvatska}} ([[Oružane snage Republike Hrvatske|HV]])&lt;br /&gt;
----
{{flag|Bosna i Hercegovina|1992}} ([[Armija Republike Bosne i Hercegovine|ARBiH]])
| strana2  = {{flag|Srpska Krajina|name=Republika Srpska Krajina}} ([[Vojska Srpske Krajine|VSK]])
{{flag|Republika Srpska}}  ([[Vojska Republike Srpske|VRS]])&lt;br /&gt;
----
&lt;!-- Deleted image removed: [[Datoteka:Untitled-TrueColor-02.png|22px]]  --&gt;[[Autonomna Republika Zapadna Bosna]]
| komandant1  = [[Zvonimir Červenko]] (HV)&lt;br /&gt;[[Atif Dudaković|Atif Dudakovic]] (ABiH)
| komandant2  = [[Mile Mrkšić]] (VSK)&lt;br /&gt;[[Fikret Abdić]] ([[Autonomna Republika Zapadna Bosna|ARZB]])
| snaga1   = 130.000 vojnika (HV),&lt;ref name=domovinskirat&gt;[http://www.domovinskirat.hr/content/view/1871/1546/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081006050514/http://www.domovinskirat.hr/content/view/1871/1546/ |date=2008-10-06 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081006050514/http://www.domovinskirat.hr/content/view/1871/1546/ |date=2008-10-06 }} {{hr icon}} Croatian War of Independence] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081006050514/http://www.domovinskirat.hr/content/view/1871/1546/ |date=2008-10-06 }} 1995.08.04. - 08.08. - &quot;Oluja&quot;&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;~25.000 (ABiH)&lt;br /&gt; 350 tenkova (HV)&lt;br /&gt;15 tenkova (ABiH)&lt;br /&gt;500 artiljerijskih oruđa,&lt;br /&gt; 50 raketnih lansera,&lt;br /&gt; 18 aviona,&lt;br /&gt;~17-38 helikoptera,
| snaga2   = 40.000 vojnika (VSK),&lt;br /&gt;~10.000 vojnika (ARZB),&lt;br /&gt; 400 tenkova,&lt;br /&gt; 200 oklopnih transportera,&lt;br /&gt; 560 artiljerijskih oruđa,&lt;br /&gt;20 raketnih lansera,&lt;br /&gt; ~320-360 protuavionskih oruđa,&lt;br /&gt;~22-25 aviona,&lt;br /&gt;~13-22 helikoptera,
| gubici1 = 174-196 ubijenih vojnika,&lt;br /&gt;1.100-1.430 ranjenih&lt;ref name=&quot;b92.net&quot;&gt;http://www.b92.net/eng/news/in_focus.php?id=111&amp;start=0&amp;nav_id=35990&lt;/ref&gt;
| gubici2 = (1) 500-700 vojnika i 500-677 civila ubijeno&lt;br /&gt;2.500 ranjenih&lt;br /&gt;5.000 [[ratni zarobljenik|ratnih zarobljenika]]&lt;br /&gt;90,000 izbjeglica&lt;ref&gt;Madey, Neven (14 August 1995). [http://www.unhchr.ch/Huridocda/Huridoca.nsf/0/d0cd11bdf1350357802566d60046e3b7?Opendocument Letter from the Chargé d'affaires]. Office of the United Nations High Commissioner for Human Rights. Accessed 5 September 2009.&lt;/ref&gt; (hrvatski izvori) &lt;br /&gt;(2) 742 vojnika ubijeno,&lt;br /&gt; najmanje 1.196 civila ubijeno,&lt;br /&gt;200.000&lt;ref name=&quot;b92.net&quot;/&gt;-250.000 izbjeglica (srpski izvori)&lt;br /&gt;(3)150.000-200.000 izbjeglica (UN)
}}
'''Operacija Oluja''' je vojna akcija kojom su za vrijeme [[Rat u Hrvatskoj|rata u Hrvatskoj]], početkom augusta [[1995]]., snage [[Oružane snage Republike Hrvatske|Hrvatske vojske]] i policije uspostavile [[Hrvatska|hrvatsku]] kontrolu nad zapadnim dijelom tadašnje [[Republika Srpska Krajina|Republike Srpske Krajine]]. U akciji je sudjelovao i [[V korpus Armije BiH|V korpus]] [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije BiH]] iz [[opsada Bihaća|bihaćkog džepa]], koji je tom prilikom uspostavio nadzor nad tadašnjom [[Autonomna pokrajina Zapadna Bosna|Autonomnom republikom Zapadnom Bosnom]].

Međunarodne reakcije bile su podvojene: SAD i Njemačka su ju podupirale, Rusija i Velika Britanija su joj se usprotivile.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.nytimes.com/1995/08/05/world/conflict-balkans-allies-us-criticizes-croatia-but-only-halfheartedly-for-attack.html?scp=22&amp;sq=croatia%20august%201995&amp;st=cse |title=CONFLICT IN THE BALKANS: THE ALLIES; U.S. Criticizes Croatia, but Only Halfheartedly, for Attack on Serbs |publisher=The New York Times |author=Steve Greenhouse |date = 05. 08. 1995. |accessdate = 15. 08. 2010.}}&lt;/ref&gt;

Dok je sama akcija prošla prilično brzo i, s obzirom na angažirane efektive, relativno malo razaranja i gubitaka na obje strane, za posljedicu je imala iseljavanje gotovo cjelokupnog stanovništva [[Srbi|srpske]] nacionalnosti s akcijom zahvaćenih prostora. Tumačeći goleme demografske promjene, hrvatski autori naglašavaju da su Srbi iz ugroženih područja evakuirani po naređenju vlade Krajine izdanom 4.8.1995. u 20:00 h&lt;ref&gt;{{Cite web |title=33 dokumenata o evakuaciji Srba |url=http://www.nacional.hr/clanak/10628/33-dokumenata-o-evakuaciji-srba |access-date=2013-09-18 |archive-date=2009-07-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090729213506/http://www.nacional.hr/clanak/10628/33-dokumenata-o-evakuaciji-srba |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;. Tokom i neposredno poslije akcije su na tim prostorima zabilježeni slučajevi paleža, pljačke, kao i ubojstva preostalih pripadnika srpske nacionalnosti. U tako ispražnjena područja je vlada hrvatskog predsjednika [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]] nešto kasnije naselila izbjeglice [[Hrvati|hrvatske]] nacionalnosti iz [[Bosna i Hercegovina|BiH]].

Protiv [[Ante Gotovina|Ante Gotovine]], te još dvojice hrvatskih generala koji su sudjelovali u operaciji - [[Ivan Čermak|Ivana Čermaka]] i [[Mladen Markač|Mladena Markača]] - na [[međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|haškom sudu]] se vodio postupak zbog ratnih zločina. Nepravomoćnom presudom 2011. godine Ante Gotovina je osuđen na 24 godine a Mladen Markač na 18 godina zatvora, dok je Ivan Čermak oslobođen svih optužbi. 2012. godinei Ante Gotovina i Mladen Markač pravomoćnom odlukom oslobođeni su od optužbi po svim točkama optužnice.

Operacija Oluja je najveća operacija Hrvatske vojske i jedan od simbola [[Domovinski rat|Domovinskog rata]]. U Hrvatskoj se [[5. 8.|5.8.]] 1995. - dan kada su hrvatske snage ušle u tadašnji glavni grad RSK [[Knin]] - slavi kao državni praznik pod nazivom [[Dan pobjede i domovinske zahvalnosti]]. U Srbiji se uglavnom pamti po progonima Srba iz Hrvatske.

== Pozadina ==
Nakon [[operacija Bljesak|operacije Bljesak]] u [[maj]]u 1995. godine pokazalo se da se stanje na terenu promijenilo u odnosu Hrvatske vojske i srpskih snaga.

Početkom augusta/kolovoza [[1995]]., nakon problema što su Srbi imali u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] oko [[Bosansko Grahovo|Bosanskog Grahova]] gdje su pretrpjeli ozbiljne gubitke, dobar dio njihovih jedinica nije bio spreman na odlučnu akciju Hrvatske vojske u Hrvatskoj. Udružene hrvatske i bosanske snage su zauzele strateški važne bosanske gradove [[Glamoč]], [[Bosansko Grahovo]] i [[Drvar]], kao i donje [[Livanjsko polje]]. Ovaj potez je presekao liniju snabdijevanja Srba u Hrvatskoj i opkolio grad [[Knin]] sa tri strane.

=== Politička klima ===
Operacija Oluja je bila sve samo ne iznenađenje tako da je o njoj bila obavještena međunarodnoa zajednica (NATO i UN)&lt;ref&gt;[https://www.nytimes.com/1995/07/29/world/conflict-in-the-balkans-the-fighting-croatia-in-drive-on-rebel-held-area.html?scp=3&amp;sq=Knin&amp;st=nyt]&lt;/ref&gt;, a hrvatski predsjednik [[Franjo Tuđman]] je [[31. 7.]] [[1995]]. izdao sljedeći ultimatum srpskim vlastima u Kninu:
* 1) Početak ozbiljnih pregovora o otvaranju željezničke pruge [[Zagreb]]-[[Knin]]-[[Split]]
* 2) Početak ozbiljnih pregovora o otvaranju naftovoda [[JANAF]] čiji dio prolazi teritorijem &quot;Krajine&quot;
* 3) Zaustavljanje i povlačenje srpskih snaga koje napadaju [[Bihać]].
* 4) Početak ozbiljnih pregovora o povratku Krajine pod kontrolu Hrvatske.

Predstavnici Ujedinjenih Naroda nisu smatrali da se mirno rješenje može naći u sljedećih nekoliko dana i izrazili su sumnju da je ova ponuda iskrena&lt;ref&gt;[https://www.nytimes.com/1995/07/31/world/croats-confident-as-battle-looms-over-serbian-area.html?scp=2&amp;sq=Knin&amp;st=nyt&amp;pagewanted=2]&lt;/ref&gt;, a oni sami su bili isfrustrirani srpskim stajalištem ili kako je to rekao neimenovani zapadni diplomat: Osjećaj je u zapadnim glavnim gradovima da ako se nešto i dogodi krajiškim Srbima oni su to i zaslužili&lt;ref name=&quot;nytimes.com&quot;&gt;[https://www.nytimes.com/1995/08/01/world/conflict-balkans-diplomacy-croats-widen-threat-rebel-serbs-diplomats-seem.html?scp=4&amp;sq=Knin&amp;st=nyt]&lt;/ref&gt;. Službeno razmišljanje Evropske Unije je da ako i bude kritika na budući napad one će biti tihe, a Vijeće Sigurnosti UN-a neće poduzeti nikakvu akciju.&lt;ref name=&quot;nytimes.com&quot;/&gt;

== Sukobljene strane ==
Sukobljene su strane bile [[Oružane snage Republike Hrvatske|Hrvatska vojska]] (HV) i [[Srpska vojska Krajine]] (SVK). Hrvatskoj je vojsci pomagao HVO te 5. korpus [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije BiH]]. [[Vojska Jugoslavije]] nije nikako reagirala na hrvatski napad, dok je [[Vojska Republike Srpske]] ozbiljnije djelovala samo 7. kolovoza, kad je zrakoplovstvom napala hrvatske postrojbe na [[Sava|Savi]] i gradove [[Kutina|Kutinu]], [[Virovitica|Viroviticu]], [[Požega|Požegu]] i [[Županja|Županju]]. Posljednji preostali korpus SVK, 11. slavonsko-baranjski korpus, ostao je u [[Baranja|Baranji]] i nije se borio.

=== Hrvatska vojska ===
Hrvatska vojska je u trenutku napada bila ustrojena u tri grane: [[Hrvatska kopnena vojska|Kopnenu vojsku]], [[Hrvatska ratna mornarica|Hrvatsku ratnu mornaricu]] i [[Hrvatsko ratno zrakoplovstvo]] i protuzračnu obranu. Najbrojnija je bila Kopnena vojska, koja se sastojala od šest [[zborna područja Hrvatske vojske|zbornih područja]] i vrlo jakog postroja izravno podređenog [[Glavni stožer Hrvatske vojske|Glavnom stožeru Hrvatske vojske]]. Dalje se dijelila na gardijske (profesionalne), pričuvne i ročne brigade i domobranske pukovnije. Zborno područje se načelno sastojalo od 1-2 gardijske postrojbe, nekoliko pričuvnih brigada i domobranskih pukovnija i postrojba za potporu. Policijske su specijalne snage bile velike kao jača pješačka brigada bez potpore karakteristične za vojsku.

Snaga u vrijeme Oluje:
** 25 kompletno opremljenih brigada
** Stalna vojska: 50.000 ljudi 
** Mobilizirano : više od 100.000 ljudi
** Ukupno vojnika u Oluji: 150.000-200.000 
** Pričuva za slučaj napada iz istočne Slavonije ili Srbije: 70.000 vojnika
** 400 [[tenk]]ova
** Topništvo: oko 350 [[top]]ova, neodređen broj [[minobacač]]a

U Operaciji Oluja HV je koristila &lt;ref&gt;[Oluja pobjede/The Storm of Victory HMDCDR str.185. {{ISBN|978-953-150-811-7}}]&lt;/ref&gt; snagu:
* 5 gardijskih brigada,
* 1. hrvatski gardijski zdrug,
* 81 gardijska bojna,
* 23 domobranske pukovnije,
* 18 brigada (16 pričuvnih i 2 ročne),
* 3 brigade protuzračne obrane,
* 4 središnjice elektronskog djelovanja,
* dijelovi 16. topničko raketne brigade, 15. protuoklopne trbr, 33 inženjerijske brigade, 40 pukobnija veze,
* Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana
* dijelovi Hrvatske ratne mornarice
* 3100 specijalaca ministarstva unutarnjih poslova

Ostale snage HV osiguravale su Zapovjedno područje Osijek i Južno bojište od mogućih protunapada.

=== Srpska vojska Krajine ===
Vojna sila pobunjenih hrvatskih [[Srbi|Srba]] - Srpska vojska Krajine (SVK) - bila je organizirana u šest korpusa kopnene vojske i Ratno zrakoplovstvo s protuzračnom obranom. Korpusi su bili slični zbornim područjima Hrvatske vojske, sastojali su se od nekoliko brigada i sredstava potpore, uglavnom divizijuna. Mirnodopska Srpska vojska Krajine imala je oko 14.000 ljudi. Pored vojske bojni dio je imalo i Ministarstvo unutarnjih poslova Krajine koje je imalo jednu specijalnu brigadu milicije.

Snaga u vrijeme Oluje:
* 40.000 vojnika u zapadnom (napadnutom) dijelu; još je oko 20.000 bilo u 11. slavonsko-baranjskom korpusu, koji nije bojno djelovao.
* 200 tenkova
* Topništvo: 250 topova i neodređen broj minobacača

== Tok operacije ==
[[Datoteka:Spomen-ploča_u_kninskoj_tvrđavi_0230.jpg|thumb|150px|Spomen-ploča u kninskoj tvrđavi]]
=== 4. kolovoza ===
U 5 sati ujutro počela je ofanziva. Akcija je počela napadom na sektore „Sjever“ i „Jug“ na frontu dugom 700 kilometara. Na cijeloj dužini fronta počela je raketno-topovska paljba. 
Hrvatske snage probile su prve linije odbrane Srba na 30 taktičkih smerova u [[Bjelovar]]skom, [[Zagreb]]ačkom, [[Karlovac|karlovačkom]], [[Gospić]]kom i [[Split]]skom području. Dubina prodora hrvatskih oružanih snaga tada je već bila od 5 do 15 kilometara.

Prvog dana akcije onesposobljen je odašiljač Ćelavac, čime je onemogućena komunikacija Srbima. Kao veliki uspjeh prvog dana akcije, hrvatska strana zabilježila je zauzimanje [[Sveti Rok|Svetoga Roka]]. [[Knin]] je već bio u okruženju, a hrvatske jedinice nekoliko kilometara pred gradom.

=== 5. kolovoza ===

[[Knin]], glavni grad samoproglašene Republike Srpske Krajine je zauzet prije podneva. Oko podne je objavljena vijest da su hrvatske jedinice ušle u Knin, a na kninskoj srednjovjekovnoj tvrđavi postavljena je hrvatska zastava. Zauzeta su i okolna mjesta - [[Vrlika]], [[Kijevo]], [[Drniš]], [[Žitnić]], [[Benkovac]], [[Gračac (Lika)|Gračac]], [[Lovinac]], [[Ljubovo]] ali i [[Plaški]], [[Primišlje]] i [[Hrvatska Dubica]].

Na južnom dijelu ratišta osvojeno je 80% planiranog teritorija u manje od 48 sati, a srpski civili napustili su zauzeta područja preko [[Srb]]a i [[Dvor (Hrvatska)|Dvor]]a. Srbi odgovaraju raketnim napadima iz Bosne na [[Županja|Županju]], iz istočne [[Slavonija|Slavonije]] na [[Osijek]], [[Vinkovci|Vinkovce]], [[Nuštar]], s [[Kordun]]a na Karlovac a iz [[Istočna Hercegovina|istočne Hercegovine]] na [[Dubrovnik|dubrovačko]] područje.

=== 6. kolovoza ===
U nedjelju [[6. kolovoza]] je [[Prva hrvatska brigada]] probila srpsku liniju oko grada [[Slunj]]a (sjeverno od [[Plitvice|Plitvica]]), te napredovala do zapadne granice Bosne i Hercegovine gdje se sastala s [[Hrvatsko vijeće odbrane|Hrvatskim vijećem odbrane]] (vojskom bosanskih Hrvata) i Petim korpusom [[Armija BIH|Armije BIH]], čime je Srpska Krajina &quot;prepolovljena&quot;. Ujutro je zauzeta [[Petrinja]], a kasno navečer [[Gline|Glina]], gdje je pružen otpor. Srpskim civilima ostavljeni su koridori za bijeg preko Srba i Dvora, dok su vojne snage ostale u okruženju.

Krajina je poražena. Oslobođeni su [[Petrinja]], [[Slunj]], [[Kostajnica (Hrvatska)|Kostajnica]], [[Plitvička jezera]], [[Obrovac]]... Vojne snage Krajine su trećeg dana akcije „Oluja“ u rasulu: 21 kordunski korpus, koji se predao 8. kolovoza, bio je u okruženju, a 15. lički i 39. korpus pred razbijanjem.

6. Kolovoza poslijepodne u Knin dolazi i predsjednik Hrvatske [[Franjo Tuđman]].

=== 7. kolovoza ===
Posljednjeg dana „Oluje“ zauzeti su i [[Turanj]] i [[Tušilović]], pa [[Vojnić]] i [[Topusko]], Gornji i [[Donji Lapac]]... U 18:00 h hrvatski ministar odbrane [[Gojko Šušak]] objavio je da je akcija „Oluja“ završena s vojnog aspekta, jer je većina granice sa Bosnom bila pod kontrolom Hrvata. Preostale snage Srpske vojske Krajine su se predale u roku od sljedećih par dana.

== Ratni zločini i etničko čišćenje ==
=== Izvještaji o zločinima ===
Tokom vojnih operacija, hrvatske vlasti su javno pozivale Srbe da ostanu, ali su djelovanja hrvatskih jedinica tome proturječila. Mnogi civili koji su poslušali Tuđmanov savjet da ostanu kod svojih kuća su se pokajali: u Sektoru jug ostao je 4.051 građanin, a ubijeno je 15 posto, dakle oko šest stotina, uglavnom staraca – u izveštaju HHO je poimence navedeno više od 400 ljudi, a za mnoge i točne okolnosti stradanja. Nakon zarobljavanja, strijeljan je i neutvrđen broj zarobljenih vojnika.&lt;ref name=&quot;Svjedočanstva&quot;&gt;[http://www.novossti.com/2011/04/svjedocanstva-strave/ Svjedočanstva strave]&lt;/ref&gt;

{{izdvojeni citat|Službene hrvatske izjave koje pozivaju Srbe da ostanu ili da se vrate moraju se promatrati tako da su u potpunom nesuglasju sa stvarnošću. Čak ako ova djelovanja nisu nastala uslijed svjesne službene politike, nedostatak djelotvornosti koje su hrvatske vlasti pokazale u njihovom kontroliranju i obustavljanju kroz čitavih mjesec dana zasigurno stavlja veliku odgovornost na čitavu vlast.&lt;ref name=&quot;Svjedočanstva&quot;/&gt;|Izvještaj Misije [[Evropska unija|EU]] iz septembra/rujna 1995. godine.}}

Izvještaj Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava (HHO) bilježi svjedočanstva očevidaca koji su preživjeli &quot;Oluju&quot;. Prilikom ulaska hrvatske vojske u selo [[Plavno]] pored Knina 6. augusta/kolovoza, vojnici bez upozorenja pucaju u sve što se miče. Tako je ubijeno 13 staraca, od kojih je jedan imao 95 godina.&lt;ref name=&quot;Svjedočanstva&quot;/&gt; U selu [[Ivoševci]]ma ubijeno je najmanje 14 ljudi, nestalo je desetak. Neki su ubijeni na posebno okrutan način, živi zapaljeni ili odsječene glave.&lt;ref name=&quot;Svjedočanstva&quot;/&gt; UN je u [[Žagrović]]u u kolovozu 1995. našao muška tijela i leš žene stare više od 70 godina.&lt;ref name=&quot;Svjedočanstva&quot;/&gt;

Razni izvještaji isto tako govore o uništavanju imovine prognanih i izbjeglih Srba:

{{izdvojeni citat|Postoje direktni dokazi o sistematskom paljenju civilnih kuća i društvenog vlasništva, uključujući i tvrtke, od strane HV-a, civilne policije i pripadnika specijalnih postrojbi policije.&lt;ref name=&quot;Svjedočanstva&quot;/&gt;|Izvještaj komisije Međunarodne helsinške federacije OESS 25. kolovoza 1995.}}

Rezolucijom [[Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija|Vijeća sigurnosti UN]] br. 1009 od 10. augusta/kolovoza 1995. godine, od Hrvatske se traži zaštita civila, njihove imovine i kažnjavanje počinitelja zločina. Hrvatski predsjednik Tuđman je pozivao na neuništavanje napuštenih srpskih domova već na njihovu zapljenu:

{{izdvojeni citat|Pozivamo hrvatske ljude da se ne osvećuju, da ne uništavaju kuće Srba, koji su otišli, jer to je sada hrvatska imovina!&lt;ref name=&quot;Tuđman citati&quot;&gt;{{Cite web |title=Tako je govorio Franjo Tuđman |url=http://www.e-novine.com/region/region-hrvatska/46866-Kao-nikada-nije-bilo.html |access-date=2011-04-23 |archive-date=2011-09-19 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110919100518/http://www.e-novine.com/region/region-hrvatska/46866-Kao-nikada-nije-bilo.html }}&lt;/ref&gt;|[[Franjo Tuđman]]}}

{{izdvojeni citat|... i mi moramo smjestiti tih svojih, još uvijek, 380.000 prognanika i izbjeglica, moramo ih smjestiti u domove, kuće i imanja, koja su ostala, koja su na hrvatskoj zemlji i koja su vlasništvo hrvatskog naroda, hrvatske države!&lt;ref name=&quot;Tuđman citati&quot;/&gt;|[[Franjo Tuđman]]}}

Organizacije za zaštitu ljudskih prava, poput [[Human Rights Watch]]a, su upozoravale da su hrvatske oružane snage činile masovne ratne zločine nad civilima koji su ostali nekažnjeni:

{{izdvojeni citat|Hrvatski policajci i pripadnici HV-a, koji su počinili skupna pogubljenja, nasilna odvođenja, mučenja i druga fizička zlostavljanja, palež, krađu i razaranja čitavih sela, uz rijetke izuzetke, ostali su potpuno nekažnjeni za svoje zločine.&lt;ref name=&quot;Svjedočanstva&quot;/&gt;|Izvještaj [[Human Rights Watch]]-a 1996.}}

[[Datoteka:Oluja traktor.jpg|thumb|175px|Starica iz Krajine na traktorskoj prikolici prelazi Srbijansku granicu.]]

Izveštaji napominju da je i godinu dana nakon Operacije Oluja nastavljen je teror nad preostalim srpskim stanovništvom:

{{izdvojeni citat|Poštivanje ljudskih prava od strane Vlade je i dalje slabo (…) Ubojstva, krađe i prijetnje se nastavljaju, iako u manjem broju nego prošle godine i Vlada se ne trudi dovoljno da pronađe, istraži i kazni one koji su odgovorni za takva kršenja.&lt;ref name=&quot;Svjedočanstva&quot;/&gt;|Izvještaj [[State Department]]a za 1996. o stanju ljudskih prava u Hrvatskoj na područjima oslobođenima u “Oluji”.}}

Godinama po svršetku rata, humanitarne organizacije su i dalje upozoravale na neophodnost kažnjavanja počinitelja zločina:

{{izdvojeni citat|Ako se ne poduzme brza akcija, velika većina počinitelja možda se nikada neće trebati suočiti sa zlodjelima koja su počinili, a žrtve možda nikada neće pribaviti pravdu za počinjena djela (…) Postoji ozbiljna opasnost da će hrvatske vlasti drugima pokazati da, ako se do kraja izdrže napadi i kritike, međunarodna zajednica će vremenom izgubiti interes i početi se baviti drugim pitanjima.&lt;ref name=&quot;Svjedočanstva&quot;/&gt;|Izvještaj [[Amnesty International]]-a od 4. kolovoza 1998.}}

Službeni stav Republike Hrvatske u to doba je bio kako etničkog čišćenja nije bilo te da su &quot;Srbi sami otišli&quot; uprkos upornim pozivima hrvatske vlade da ostanu:

{{izdvojeni citat|I sada nam svijet, neki nerazumni ljudi i u Hrvatskoj i u svijetu, predbacuju da mi vršimo etnička čišćenja! Ne, i u vrijeme 'Oluje' i ja i hrvatska Vlada, pozivali smo da ostanu, međutim, oni su otišli!&lt;ref name=&quot;Tuđman citati&quot;/&gt;|[[Franjo Tuđman]]}}

=== Suđenja za ratne zločine ===
{{izdvojeni citat|Vijeće je ustanovilo da su hrvatske vojne snage i Specijalna policija počinili ubojstva, okrutno postupanje, nečovječna djela, razaranje, pljačke, progon i deportaciju kako se tereti u optužnici. Imajući u vidu veliki broj zločina počinjen nad srpskim stanovništvom Krajine tokom relativno kratkog vremena, Vijeće je nadalje zaključilo da je postojao rasprostranjeni i sustavni napad usmjeren protiv srpskog civilnog stanovništva.&lt;ref name=&quot;Sažetak presude&quot;&gt;[http://www.icty.org/x/cases/gotovina/tjug/bcs/110415bcs_summary.pdf Sažetak presude protiv Ante Gotovine, Ivana Čermaka i Mladena Markača]&lt;/ref&gt;|Presuda Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju}}

[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ) 2011. donio je presudu o ratnim zločinima počinjenim tokom &quot;Oluje&quot;. Zbog tada počinjenih zločina, 2011. godine [[Ante Gotovina]] bepravomoćnom presudom osuđen je na 24 godine a [[Mladen Markač]] također nepravomoćnom presudom na 18 godina zatvora, dok je [[Ivan Čermak]] oslobođen svih optužbi.&lt;ref name=&quot;gotovina judgement&quot;&gt;{{cite web |title=Judgement Summary for Gotovina et al.|location=Haag|url=http://www.icty.org/x/cases/gotovina/tjug/en/110415_summary.pdf|publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]] |date =15.4.2011. |accessdate =15.4.2011.}}&lt;/ref&gt; 
 
Vijeće je zaključilo da su hrvatske vojne snage i Specijalna policija počinili veliki broj zločina nad civilnim stanovništvom. Ovi zločini počinjeni su u okviru [[udruženi zločinački poduhvat|udruženog zločinačkog pothvata]] koji je imao za cilj trajno uklanjanje srpskog stanovništva s područja Krajine, [[sila|silom]] ili prijetnjom silom, što je predstavljalo i uključivalo [[deportacija|deportaciju]], prisilno premještanje i progon putem uvođenja restriktivnih i diskriminacijskih mjera, protupravnih napada na civile i civilne objekte, deportaciju i prisilno premještanje.&lt;ref&gt;[http://www.icty.org/sid/10633 Međunarodni sud Gotovinu i Markača proglasio krivim a Čermaka oslobodio krivice]&lt;/ref&gt; Spominju se i likvidacije civila, kao u selu Grubori. Prema presudi, najmanje 324 civila i vojnika ubijeno je u neborbenim akcijama.&lt;ref name=&quot;gotovina judgement&quot;/&gt;

Godine 2012. i Gotovina i Markač pravomoćnom odlukom žalbenog vijeća oslobođeni su svih optužbi. Prema presudi MKSJ, [[udruženi zločinački poduhvat]] u kojem su sudjelovali i Gotovina i Markač je trajao najmanje dva mjeseca; počeo je postojati najkasnije krajem srpnja 1995. godine na [[Brijuni]]ma, gdje se hrvatski predsjednik [[Franjo Tuđman]] sastao s visokim vojnim dužnosnicima kako bi razgovarali o predstojećoj operaciji. Tada je razrađen plan o protjerivanja Srba iz Krajine i naseljavanju tog područja hrvatskim izbjeglicama iz Bosne.&lt;ref name=&quot;gotovina judgement&quot;/&gt; Na suđenju su kao dokaz služili Brijunski transkripti o planiranju &quot;Oluje&quot;, koji sadrže mnoge kompromitirajuće Tuđmanove izjave:

{{izdvojeni citat|To je sada tema naše današnje rasprave: da nanesemo takve udarce da Srbi praktično nestanu.&lt;ref name=&quot;Protokoli&quot;&gt;[http://www.e-novine.com/region/region-hrvatska/46907-Protokoli-brionskih-mudraca.html Protokoli brionskih mudraca]&lt;/ref&gt;|[[Franjo Tuđman]]}}

Tom prilikom Tuđman je govorio o uklanjanju &quot;remetilačkog faktora&quot;, odnosno Srba u Hrvatskoj. On je hrvatskim vrhovnicima obrazlagao kako &quot;uklanjanje stranog, povijesno odvojenog i neuskladnog elementa&quot; iz etničko-teritorijalnog korpusa hrvatskog nacionalnog bića može imati pozitivne učinke u budućnosti poput &quot;etničke homogenizacije&quot; i &quot;većeg sklada nacionalnog sastava pučanstva i državnih granica.&quot;&lt;ref name=&quot;Protokoli&quot;/&gt; On je objasnio da tokom operacije Srbe treba javno pozvati da ostanu i &quot;jamčiti tobože građanska prava&quot;.&lt;ref name=&quot;Protokoli&quot;/&gt;

MKSJ je također utvrdio da je prisilno premještanje stanovništva Krajine planirano prije početka akcije, iako se ne može precizno utvrditi u kojoj meri je stanovništvo samo pobeglo a u kojoj je bilo proterano. Vijeće je zaključilo da su nalozi krajinskih vlasti za evakuaciju imali malo ili nikakvog utjecaja na odlazak krajinskih Srba, već su strah od nasilja i pritisak uslijed granatiranja stvorili atmosferu u kojoj ti ljudi nisu imali drugog izbora nego da odu.&lt;ref name=&quot;Sažetak presude&quot;/&gt; Od oko 150,000-200,000 izbjeglih ljudi, bar 20,000 mogu se okarakterizirati kao žrtve deportacije.&lt;ref name=&quot;gotovina judgement&quot;/&gt;

{{izdvojeni citat|Vijeće je nadalje zaključilo da su zločini koji obuhvaćaju ubojstvo, razaranje, pljačku i nečovječna djela, a koje su počinili pripadnici hrvatskih vojnih snaga i Specijalne policije, stvorili pritisak i strah od nasilja među žrtvama i onima koji su im bili svjedoci. Ti zločini pridonijeli su stvaranju atmosfere u kojoj ti ljudi nisu imali nikakvog drugog izbora osim da odu. Vijeće je ustanovilo da prisilno premještanje koje su počinili pripadnici hrvatskih vojnih snaga i Specijalne policije protupravnim napadima na gradove u Krajini 4. i 5. kolovoza 1995. i  činjenjem drugih zločina kasnije tokom kolovoza 1995. predstavlja deportaciju. Među mnogim krajinskim Srbima koji su napustili Krajinu nakon operacije &quot;Oluja&quot;, Vijeće je zaključilo da je njih najmanje 20.000 deportirano na taj način u kolovozu 1995.&lt;ref name=&quot;Sažetak presude&quot;/&gt;|Presuda Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju}}

Sudsko vijeće je razmotrilo više hrvatskih posleratnih pravnih instrumenata koji se odnose na imovinu prognanih i izbeglih Srba, i zaključilo da je njihov motiv, kao i njihov ukupni učinak, da imovina krajinskih Srba pređe u ruke Hrvata, a da se Srbima tako uskrati korištenje vlastitih kuća i imovine. Vijeće zaključuje da takvo uvođenje diskriminacijskih imovinskih mjera, kad se sagleda u kontekstu deportacije i drugih zločina nad krajinskim Srbima, predstavlja [[progoni|progon]].&lt;ref name=&quot;Sažetak presude&quot;/&gt;

Vijeće međutim napominje da su se pomenuti ratni zločini odvijali u kontekstu dugogodišnjih napetosti između Srba i Hrvata, i da je protiv Hrvata u Krajini također počinjen značajan broj zločina.&lt;ref name=&quot;Sažetak presude&quot;/&gt;

== Perspektive ==
Hrvatska i srpska strana drugačije percipiraju vojnu akciju &quot;Oluja&quot;. U Srbiji se čitava akcija uglavnom posmatra kao etničko čišćenje i smatra nelegitimnom, dok se u Hrvatskoj slavi kao oslobođenje okupiranih hrvatskih teritorija i kraj rata. Međunarodni krivični sud smatra da je sama akcija je bila u potpunosti legitimna ali zločini protiv civila su ono što je potpuno neprihvatljivo.

=== Srpska strana ===
Srpska strana uglavnom gleda na negativnu stranu akcije. Mnogi srpski političari, kao što su [[Boris Tadić]], [[Vojislav Koštunica]] i drugi, osudili su akciju.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.setimes.com/cocoon/setimes/xhtml/en_GB/features/setimes/features/2010/08/06/feature-02 |title=Operation Storm: 15 years later |publisher=SETimes |author=Nataša Radić |date = 06. 08. 2010. |accessdate = 15. 08. 2010.}}&lt;/ref&gt; Uglavnom se skreće pozornost na sljedeće posljedice:
* egzodus 200.000 Srba iz Hrvatske&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/4747379.stm |title=Evicted Serbs remember Storm |publisher=BBC News |author=Matt Prodger |date = 05. 08. 2005. |accessdate = 15. 08. 2010.}}&lt;/ref&gt;
* ubojstvo između 116&lt;ref name=HRW&gt;{{citation| journal = Human Rights Watch
 | date = august 1996.
 | volume = 8
 | issue= 13 (D)
 | title = Croatia: Impunity for Abuses Committed during &quot;OPERATION STORM&quot; and the denial of the Right of Refugees to return to the Krajina
 | url =http://www.hrw.org/reports/1996/Croatia.htm}}&lt;/ref&gt; i 1.200 srpskih civila&lt;ref name=&quot;veritas&quot;&gt;{{cite news | title=LJAJIĆ: TRAŽIT ĆEMO RJEŠAVANJE PROBLEMA IZBJEGLICA | url=http://www.radio202.ba/loc/template.wbsp?wbf_id=65&amp;pid=48&amp;id=8230 | work=Radio 202 | date=4-8-2008 | accessdate=17. 06. 2010. }}{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; 
* uništenje preko 20.000 kuća &lt;ref name=&quot;B92 specijal&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.b92.net/specijal/oluja/index.php?nav_id=174035 |title=B92 specijal: 10 godina od '&amp;#39;Oluje'&amp;#39; nad Krajinom |publisher=B92.net |date= |accessdate = 12. 5. 2013}}&lt;/ref&gt;.

=== Hrvatska strana ===
[[Datoteka:Martic-order1995.jpg|thumb|Zapovijed [[Milan Martić|Milana Martića]] o evakuaciji civilnog stanovništva iz zone borbenih dejstava, u Hrvatskoj često navođena kao dokaz da su &quot;Srbi sami otišli&quot;.]]

Hrvatska strana uglavnom gleda na pozitivnu stranu akcije. Većina hrvatskih političara smatraju je legitimnom oslobodilačkom akcijom nakon što su Srbi Krajine odbili [[plan Z-4]] i tako odbacili zadnju priliku mirnog rješavanja rata u Hrvatskoj, u okviru međunarodno priznatih granica hrvatske države. Tom se stajalištu priklanjaju političara kao što su [[Ivo Josipović]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.vecernji.hr/vijesti/josipovic-ne-slazem-se-tezom-da-je-oluja-bila-zlocinacka-akcija-clanak-175295 |title=Josipović: Ne slažem se s tezom da je Oluja bila zločinačka akcija |publisher=[[Večernji list]] |author=Sanja Despot |date = 03. 08. 2010. |accessdate = 15. 08. 2010.}}&lt;/ref&gt; i [[Stjepan Mesić]] te većina Saborskih zastupnika, nevladinih udruga i novinskih komentatora. Također se napominje da se Srbi postepeno vraćaju natrag u Hrvatsku nakon rata (107.000 povratnika do [[2005]].).&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.unhcr.org/42f38b084.html |title=Home again, 10 years after Croatia's Operation Storm |publisher=[[Visoki komesarijat Ujedinjenih nacija za izbeglice|UNHCR]] |author= |date = 05. 08. 2005. |accessdate = 15. 08. 2010.}}&lt;/ref&gt; [[5. 8.|5.8.]] se u Hrvatskoj slavi kao Dan pobjede i domovinske zahvalnosti. Uglavnom se skreće pozornost na sljedeće pozitivne razvitke:
* povratak otprilike 170.000 hrvatskih izbjeglica, protjeranih [[1991]]., natrag na svoja ognjišta&lt;ref&gt;{{cite web |title=Predmet Milošević i drugi (IT-02-54) - paragraf 36k |url=http://www.icty.org/x/cases/slobodan_milosevic/ind/bcs/mil-ai021023b.htm |publisher=ICTY| author=ICTY| date = 22. 10. 2002. |accessdate = 01. 08. 2010.}}&lt;/ref&gt;
* kraj rata u Hrvatskoj
* povratak gotovo cijelog hrvatskog teritorija pod hrvatsku jurisdikciju
* omogućavanje [[Mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja|mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja]]
* kraj opsade [[Bihać]]a
* kraj marionetske države Krajine
* kraj navodnog plana o [[Velika Srbija|Velikoj Srbiji]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://birn.eu.com/en/17/10/731/ |title= Operation Storm Destroyed “Greater Serbia” |publisher=BIRN |author=Brian Gallagher |date = 06. 01. 2006. |accessdate = 15. 08. 2010.}}&lt;/ref&gt;
* SR Jugoslavija priznala hrvatsku samostalnost
* povratak normalne ekonomske situacije

=== Međunarodni sud ===
Po sudskoj presudi [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a sama akcija je bila u potpunosti legitimna, ali zločini protiv civila su bili potpuno neprihvatljivi. Paralela se povlači sa slučajem [[Milan Milutinović|Milutinović]] kada je Tribunal utvrdio da je postojao zajednički zločinački pothvat srpskog čelništva da protjera albansko stanovništvo s [[Kosovo|Kosova]], čime nije sporio tadašnje pravo Srbije da uguši pobunu na dijelu svog teritorija, već odluku srpskog čelništva da pribjegne etničkom čišćenju (vidi [[Operacija Potkovica]])&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Što nam lažu, a što je zaista dokazano generalima? |url=http://danas.net.hr/hrvatska/page/2011/04/18/0251006.html?pos=n0 |access-date=2011-04-18 |archive-date=2011-04-21 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110421071440/http://danas.net.hr/hrvatska/page/2011/04/18/0251006.html?pos=n0 |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;.

{{izdvojeni citat|Hrvatski izbor posezanja za &quot;Operacijom Oluja&quot; nije na sudu. Ovaj slučaj je o tome da li su srpski civili u Krajini bili meta zločina te odgovornosti optuženih za te zločine.&lt;ref name=&quot;volume1&quot;&gt;{{cite web| title=The Prosecutor vs. Ante Gotovina, Ivan Ćermak &amp; Mladen Markač - Judgement. Volume 1|url=http://www.icty.org/x/cases/gotovina/tjug/en/110415_judgement_vol1.pdf|publisher=MKSJ|date=15.4.2011|accessdate=19.4.2011}}&lt;/ref&gt;}}

Tužilac MKSJ-a je na završnom komentaru rekao:

{{izdvojeni citat|Odluka da se pokrene Operacija Oluja nije kontroverzna; ono što je kontroverzno je da je Tuđman iskoristio tadašnje uslove kako bi implementirao plan o proterivanju Srba iz Krajine.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.sense-agency.com/icty/prosecution-%E2%80%98crimes-are-controversial-not-operation-storm%E2%80%99.29.html?cat_id=1&amp;news_id=11946 |access-date=2011-04-23 |archive-date=2011-05-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110501080444/http://www.sense-agency.com/icty/prosecution-%E2%80%98crimes-are-controversial-not-operation-storm%E2%80%99.29.html?cat_id=1&amp;news_id=11946 |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;}}

[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] je također ustanovio da nije bila u pitanju obična pobuna Srba u Hrvatskoj, već se radilo o međunarodnom sukobu:

{{izdvojeni citat|Čak i u aprilu 1995, [[Slobodan Milošević|Milošević]] je imao vodeću ulogu u odabiru ljudi na pozicije [[Republika Srpska Krajina|RSK]] i [[Srpska vojska Krajine|SVK]], pošto su njegove preporuke, umjesto preporuka premijera RSK-a, bile odobrene od skupštine RSK...Sudsko vijeće je donijelo odluku da je [[Srbija]]/[[Savezna Republika Jugoslavija|SRJ]] imala kontrolu nad Armijom Krajine. Prema dogovoru svih strana da su Srbija i Hrvatska bile uključene u sukobe na početku razdoblja optužnice, Sudsko vijeće zaključuje da je oružani sukob bio međunarodni. Ako već nije bio međunarodni sukob 1991., onda je postao na temelju činjenice da je Armija Krajine djelovala u ime Srbije/SRJ.&lt;ref name=&quot;volume2&quot;&gt;{{cite web| title=The Prosecutor vs. Ante Gotovina, Ivan Ćermak &amp; Mladen Markač - Judgement. Volume 2|url=http://www.icty.org/x/cases/gotovina/tjug/en/110415_judgement_vol2.pdf|publisher=MKSJ|date=15.4.2011|accessdate=19.4.2011}}&lt;/ref&gt;}}

Nakon presude međunarodnog suda i reakcije hrvatskih civilnih udruga [[Državno odvjetništvo Republike Hrvatske]] je priznalo da nitko još nije osuđen za počinje ratne zločine tokom ili nakon Operacije Oluja.&lt;ref&gt;[http://www.index.hr/vijesti/clanak/dorh-priznao-nitko-u-hrvatskoj-nije-osudjen-za-ratne-zlocine-u-oluji/549301.aspx DORH priznao: nitko u hrvatskoj nije osuđen za ratne zločine u oluji]&lt;/ref&gt;

== Povezano ==
* [[Plan Z-4]]
* [[Etničko čišćenje]]
* [[Republika Srpska Krajina]]
* [[Udruženi zločinački poduhvat|Udruženi zločinački pothvat]]
* [[Mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja]]

== Izvori ==
{{izvori|2}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Operation Storm}}
* {{sh}} [http://www.vojska.net/hrv/oruzane-snage/operacija/oluja-1995/ Operacija Oluja] (vojska.net)
* {{sh}} [http://www.politika.rs/rubrike/region/Brijunski-transkripti-glavni-dokaz-Haskog-tribunala.lt.html Brijunski transkripti o planiranju operacije Oluja]
* {{sh}} [http://www.icty.org/sid/10633 Međunarodni sud Gotovinu i Markača proglasio krivim a Čermaka oslobodio krivice]
* {{sh}} [http://www.icty.org/x/cases/gotovina/tjug/bcs/110415bcs_summary.pdf Sažetak presude protiv Ante Gotovine, Ivana Čermaka i Mladena Markača]
* {{sh}} [http://www.novossti.com/2011/04/svjedocanstva-strave/ Svjedočanstva strave] (o ratnim zločinima tokom Oluje)
* {{sh}} [http://tacno.net/Novost.aspx?id=21271 Intervju - Anto Nobilo o razlogu propadanja optužnice protiv Gotovine i Markača]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* {{en}} [http://www.refworld.org/cgi-bin/texis/vtx/rwmain?docid=3b00f15e3c Rezolucija Vijeća sigurnosti UN nakon Operacije Oluja]

{{Ratovi u Jugoslaviji}}

[[Kategorija:1995.]]
[[Kategorija:Raspad SFR Jugoslavije|Oluja]]
[[Kategorija:Rat u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Republika Srpska Krajina]]
[[Kategorija:Vojne operacije]]
[[Kategorija:Ratni zločini]]
[[Kategorija:Etničko čišćenje]]</text>
      <sha1>4fp0dc380j7zb8b5nuxmvoob2jvjbt1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Britanska Kolumbija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>11001</id>
    <revision>
      <id>42669247</id>
      <parentid>41444262</parentid>
      <timestamp>2026-08-07T04:49:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42669247</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4018" sha1="qoqtpxzqe1ucsye20jnodyuqiadmpvf" xml:space="preserve">{| border=1 align=right cellpadding=4 cellspacing=0 style=&quot;margin: 0 0 1em 1em; background: #f9f9f9; border: 1px #aaa solid;  border-collapse: collapse; font-size: 95%;&quot; width=300
|+&lt;big&gt;&lt;big&gt;'''Britanska Kolumbija, Kanada'''&lt;/big&gt;&lt;/big&gt;
|-
| align=&quot;center&quot; colspan=&quot;2&quot; |
{| border=&quot;0&quot;
|-
| align=&quot;center&quot; width=&quot;160px&quot; | [[Datoteka:Flag of British Columbia.svg|desno|120px|Zastava Britanske Kolumbije]] || align=&quot;center&quot; width=&quot;140px&quot; | 
|-
| align=&quot;center&quot; width=&quot;160px&quot; | [[Datoteka:Coat of arms of British Columbia.svg|120px|Zastava Britanske Kolumbije]] || align=&quot;center&quot; width=&quot;140px&quot; | 
|}
|-
| align=center colspan=2 style=&quot;background:#ffffff;&quot; |[[Datoteka:British Columbia, Canada.svg|250px]]
|-
|-
|'''Službeni jezik'''
| [[Engleski jezik|Engleski]]
|-
| '''Glavni grad'''
| [[Victoria, Britanska Kolumbija|Victoria]]
|-
| '''Najveći grad'''
| [[Vancouver]]
|-
| '''Premijer'''
| David Eby (NDP)
|-
| '''Površina'''
| 944,735 km²
|-
| [[Populacija]]&lt;br /&gt;'''Provincija'''&lt;br /&gt;2005. godine&lt;br /&gt;Mesto u Kanadi:&lt;br /&gt;'''Gustina naseljenosti'''&lt;br /&gt;2005. godine:&lt;br /&gt;
| &lt;br /&gt;&lt;br /&gt;4,220,000&lt;br /&gt;3. po redu&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;4.34/km²&lt;br /&gt;
|-
| '''vebsajt'''
| [http://www.gov.bc.ca www.gov.bc.ca]
|-
|}
'''Britanska Kolumbija''' ([[engleski jezik|engleski]]: ''British Columbia'', [[francuski jezik|francuski]]: ''Colombie-Britannique'') je jedna od 10 [[Kanadske provincije|kanadskih provincija]]. Uz teritoriju [[Yukon]] predstavlja pacifički pojas [[Kanada|Kanade]]. 

Privredni centar provincije, njen najveći grad i najveća kanadska [[luka]] je grad [[Vancouver]], dok je [[glavni grad]] povincije daleko manja [[Victoria, Britanska Kolumbija|Victoria]].

== Geografija ==
Britanska Kolumbija ima površinu od 929 730 [[kilometar|km]]² (napomena: u prilozima o Kanadi pod površinom se podrazumeva površina kopna svake provincije ili teritorije) i 3,907.738 stanovnika. [[Tihi ocean|Pacifička]] obala i granični pojas sa [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] su najgušće naseljeni dijelovi provincije.

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|British Columbia}}
* [http://www.travel.bc.ca Travel.bc.ca] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190402084702/http://www.travel.bc.ca/ |date=2019-04-02 }} - Informacije o turizmu u Britanskoj Kolumbiji
* [http://www.vancouverinfocenter.com Vankuver info centar] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181001213637/http://www.vancouverinfocenter.com/ |date=2018-10-01 }} - Informacije o Vankuveru, najvećem gradu u Britanskoj Kolumbiji
* [http://www.hickerphoto.com/british-columbia-pictures-cat.htm Slike Britanske Kolumbije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060205145656/http://www.hickerphoto.com/british-columbia-pictures-cat.htm |date=2006-02-05 }}
* [http://www.bcarchives.gov.bc.ca Provincijalne arhive (uključuje i on-lajn bazu podataka)] {{Webarchive|url=https://swap.stanford.edu/20090612041525/http://www.bcarchives.gov.bc.ca/ |date=2009-06-12 }}
* [http://maps.gov.bc.ca/ Mapa Britanske Kolumbije (Sajt vlade)]
* [http://www.ubc.ca/ JuBiSi - Univerzitet Britanske Kolumbije]
* [http://www.bcferries.bc.ca/ BiSi Feri servis] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070611124500/http://www.bcferries.bc.ca/ |date=2007-06-11 }}
* [http://www.royalbcmuseum.bc.ca/ Kraljevski Muzej Britanske Kolumbije]
* [http://www.mon-photo.com/North_America/Canada/_1/index.htm Slike Britanske Kolumbije i Vankuvera] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051224091530/http://www.mon-photo.com/North_America/Canada/_1/index.htm |date=2005-12-24 }}
* [http://www.egwald.com/ubcstudent/prose/politicaleconomy.php The Political Economy of British Columbia's Rainforests] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060614005959/http://www.egwald.com/ubcstudent/prose/politicaleconomy.php |date=2006-06-14 }}

{{Geog-stub}}
{{Britanska Kolumbija}}
{{Administrativna podjela Kanade}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Britanska Kolumbija| ]]
[[Kategorija:Administrativna podjela Kanade]]</text>
      <sha1>qoqtpxzqe1ucsye20jnodyuqiadmpvf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Buzet</title>
    <ns>0</ns>
    <id>12591</id>
    <revision>
      <id>42669252</id>
      <parentid>42513789</parentid>
      <timestamp>2026-08-07T07:13:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42669252</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2499" sha1="hlt6x4hg8v93u7qgla9kofe4lj4p7wb" xml:space="preserve">{{Grad RH
| ime = Buzet
| slika = Buzet_Croatia.jpg
| opis_slike = Buzet, panorama
| zastava = Zastava Buzeta.svg
| grb =
| županija = [[Istarska županija|Istarska]] 
| broj stanovnika =  6.059
| gradonačelnik = Siniša Žulić
| z. širina = 45.416667
| z. dužina = 13.966667
}}

'''Buzet''' ([[italijanski jezik|italijanski]] ''Pinguente'') je grad koji se nalazi u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], u unutrašnjosti [[Istra|Istre]] i administrativno pripada [[Istarska županija|Istarskoj županiji]].

== Geografija ==
Buzet se nalazi na brežuljku iznad rijeke Mirne.

== Stanovništvo ==
==Uprava==
== Historija ==
Buzet je bio nastanjen još od prahistorije. U [[Antički Rim|rimsko]] doba je na mjestu današnjeg Buzeta sagrađena utvrđena naseobina ''Pinguentium''. U srednjem vijeku je bio pod Bizantom i akvilejskim patrijarhom. 1421. je došao pod vlast [[Mletačka Republika|Mlečana]]. Godine 1520. ga je razorio Krištof Frankopan i u okolici naselio Hrvate [[Uskoci|uskoke]].

[[1797]]. je došao pod vlast [[Austrija|Austrije]], [[1805]]. pod [[Francuska|Francuze]], a od [[1813]]. je opet pod Austrijom. [[1918]]. su ga zauzeli [[Italija]]ni, a [[1945]]. je došao pod vlast [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]. Od [[1991]]. je dio nezavisne države Hrvatske.

== Gospodarstvo ==
== Značajne osobe ==
* Ivan Đani Šverko, poznati hrvatski automobilista
* Elio Pisak, hrvatski glazbenik
* Aljoša Vučković, glumac

== Spomenici i znamenitosti ==
==Obrazovanje==
== Kultura ==
==Sport==
== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Buzet (Croatia)|Buzet}}
* [http://www.buzet.hr/ Grad Buzet]
* [http://www.istra.com/buzet/ Stranice grada Buzeta]
* [http://www.tz-buzet.hr/ Turistička zajednica grada Buzeta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220316060610/https://tz-buzet.hr/ |date=2022-03-16 }}
* [http://www.buzetski-dani.net/ Buzetski dani] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130914145412/http://www.buzetski-dani.net/ |date=2013-09-14 }}
* [http://www.buzetautosport.com/ AK Buzet Autosport] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170923050020/http://buzetautosport.com/ |date=2017-09-23 }}
* [http://www.autosport.hr/ Brdske utrke]
* [http://www.downhillbuzet.net/ Downhill Buzet] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130831115652/http://www.downhillbuzet.net/ |date=2013-08-31 }}

{{Stub-grad-hrv}}

{{Hrvatski gradovi}}

[[Kategorija:Gradovi u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Gradovi u Istarskoj županiji]]
[[Kategorija:Buzet| ]]</text>
      <sha1>hlt6x4hg8v93u7qgla9kofe4lj4p7wb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Desant na Dieppe</title>
    <ns>0</ns>
    <id>13664</id>
    <revision>
      <id>42669185</id>
      <parentid>42376853</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T20:46:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ziv</username>
        <id>187261</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>([[c:GR|GR]])  [[File:Dieppe pebble beach.jpg]] → [[File:Bundesarchiv Bild 101I-362-2211-04, Dieppe, Landungsversuch, englischer Spähpanzer.jpg]] → File replacement: Updating from a low-quality version to a higher-quality version ([[c:c:GR]])</comment>
      <origin>42669185</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4881" sha1="nwc868s4bw5i1ckd0cv8p29rnocmsa6" xml:space="preserve">{{Infokutija vojni sukob
|sukob= &lt;span style=&quot;font-size: medium;&quot;&gt;'''Bitka kod Dijepa'''
|deo= [[Drugi svjetski rat|Drugog svetskog rata]]
|slika = British_Landing_Craft_on_Beach_at_Dieppe.jpg
|opis_slike = 
|datum =  [[19. 8.|19.8.]] [[1942]].
|mesto= Kraj grada [[Dieppe|Dijepa]]
|uzrok= 
|teritorija= 
|rezultat= Nemačka pobeda
|strana1=&lt;center&gt;[[Datoteka:Flag of Canada 1921.svg|44px]] [[Datoteka:Flag of the United Kingdom.svg|44px]]&lt;br /&gt;[[Kanada]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Britanija]]
|strana2=&lt;center&gt;[[Datoteka:Flag of Germany 1933.svg|40px]]&lt;br /&gt;[[Treći rajh|Nemačka]]
|komandant1=[[Louis Mountbatten]]&lt;br /&gt;[[John Hamilton Roberts]]
|komandant2=[[Konrad Haase]]
|snaga1=6100 vojnika, 237 vojnih brodova
|snaga2=100 aviona bombardera
|gubici1=4384 mrtvih, ranjenih ili uhvaćenih&lt;br /&gt;119 aviona
|gubici2=46 aviona
|gubici3= 
}}
'''Desant na Dijep''', kodnog naziva '''''Operacija Jubilej''''', dogodio se [[19. 8.|19. avgusta]] [[1942]]. kada su [[Savezničke sile|Saveznici]] napali francuski grad [[Dieppe|Dijep]]. Preko 6,000 vojnika trebalo je osvojiti i držati grad te testirati [[treći rajh|nemačku]] [[Atlantski bedem|odbranu]] i prikupiti poverljive podatke. Takođe, napad je trebao namamiti nemački [[Luftwaffe|Luftvafe]] u veliki, otvoreni sukob. Napad je završio teškom katastrofom za Saveznike.

== Bitka ==
Uveče, 18. avgusta [[1942]]., gotovo 240 različitih savezničkih brodova približilo se Francuskoj prevozeći invazijske snage prema cilju. U zoru sledećeg dana počinje iskrcavanje na francusku obalu. Nemačke snage su zatečene i potpuno iznenađene. Iako nemačkim postrojbama zapoveda sposoban nemački general Cajcler, sam Dijep, mesto iskrcavanja brane nemačke drugorazredne postrojbe, što ipak Saveznicima neće da olakša posao.

Blizu francuske obale deo savezničkog invazijskog brodovlja naprosto je naletelo na jedan nemački konvoj. Odmah je došlo do razmene vatre i paljbe. Iako su nemački brodovi potopljeni, posade na obali su uzbunjene i čimbenik iznenađenja je otpao. Nakon iskrcavanja na zapadnom sektoru komandosi postižu uspeh uništenjem bitnica obalnog topništva kod mjesta Varengevij. No, kod gradića Pus, [[Kanada|Kanađani]] su naleteli na usku plažu vrlo strmih litica načičkanu njemačkim fortifikacijama na obali. Iako se nekoliko vojnika uspelo popeti na obalu, velika većina ostala je u vodi do pojasa, pod paljbom puškomitraljeza i minobacača. Više od 200 vojnika kanadskih postrojbi ovde je poginulo, a zbog snažne paljbe onemogućena je i pravodobna evakuacija, pa su Kanađani prisiljeni na predaju. Od 27 tenkova koji su se uspjeli iskrcati na obalu, samo 15 probilo se, ali je naletevši na protuoklopne zapreke zaustavljeni u napredovanju.

Kod mjesta Porvija Saveznici su uspešno izveli iskrcavanje, te nadiru tri kilometra u unutrašnjost gde su snažnom paljbom ipak zaustavljeni. Prisiljeni su na povlačenje i trpe velike gubitke. Unatoč očiglednom neuspehu akcije, savezničko zapovedništvo napravilo je i drugu neoprostivu vojničku pogrešku. Na obalu su iskrcane pričuvne snage koje također stradavaju pod snažnom paljbom. Na posletku, u negde oko 11:00 časova stiže zapoved za prekid operacije i preživeli vojnici brodovima su prebačeni u Veliku Britaniju.

== Posledice ==
[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 101I-362-2211-04, Dieppe, Landungsversuch, englischer Spähpanzer.jpg|thumb|370px|Plaža u Dijepu neposredno posle &quot;Operacije Jubilej&quot;]]
Nakon samo nekoliko sati borbe gotovo 4400 savezničkih vojnika je poginulo, ranjeno ili je zarobljeno. Tokom iskrcavanja došlo je i do velike vazdušne bitke. Britanski RAF silno je nastojao pomoći i zaštititi postrojbe na zemlji. U toj bici izgubljeno je 106 britanskih i 13 kanadskih aviona. Luftvafe je imala neznatne gubitke u avionima.

Iako vojnički pogrešno, Saveznici su nešto i naučili: došlo se do vrlo značajnih spoznaja o amfibijskom iskrcavanju, koje će se kasnije provesti u [[Bitka za Normandiju|Normandiji]]. Savezničke postrojbe naučile su da trebaju izbegavati guste nemačke fortifikacije na obali, potreba za temeljitim planiranjem i pomorsko-vazdušno bombardovanje obale, potreba za obaveštajnom pripremom akcije i uvezivanje komunikacija između postrojbi. No, Nemci su takođe došli do nekih spoznaja, pa su kasnije nadogradili i ojačali '[[atlantski bedem]]'.

== Povezano ==
* [[Atlantski bedem]]

{{Commonscat|Dieppe Raid}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:1942.]]
[[Kategorija:Britanske bitke|Dieppe]]
[[Kategorija:Kanadske bitke|Dieppe]]
[[Kategorija:Njemačke bitke|Dieppe]]
[[Kategorija:Bitke Drugog svjetskog rata|Dieppe]]
[[Kategorija:Zapadni front (Drugi svjetski rat)]]
[[Kategorija:Francuska u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Ujedinjeno Kraljevstvo u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Njemačka u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Historija Dieppea]]</text>
      <sha1>nwc868s4bw5i1ckd0cv8p29rnocmsa6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Рокенрол</title>
    <ns>0</ns>
    <id>16452</id>
    <redirect title="Rock" />
    <revision>
      <id>42669211</id>
      <parentid>40696192</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T23:44:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Rock]]</comment>
      <origin>42669211</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20" sha1="t4yfxhfjvoutru8us47osdnekdviclc" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Rock]]</text>
      <sha1>t4yfxhfjvoutru8us47osdnekdviclc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Brigitte Bardot</title>
    <ns>0</ns>
    <id>53739</id>
    <revision>
      <id>42669245</id>
      <parentid>42535839</parentid>
      <timestamp>2026-08-07T04:38:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42669245</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4618" sha1="n0fxwxvnaov2fn1g3x0ct6z4e04e80x" xml:space="preserve">{{Infokutija glumica
| ime = Brigitte Bardot
| slika = Brigitte Bardot - 1962.jpg
| opis Bardot godine 1968. 
| ime_po_rođenju = Brigitte Anne-Marie Bardot&lt;ref&gt;http://rateyourmusic.com/artist/brigitte_bardot&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Daily Celebrations ~ Brigitte Bardot, Cat Transformed ~ 25 August ~ Ideas to motivate, educate, and inspire&lt;!-- Bot generated title --&gt; |url=http://www.dailycelebrations.com/092800.htm |access-date=2009-01-13 |archive-date=2015-09-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150929031455/http://www.dailycelebrations.com/092800.htm }}&lt;/ref&gt;
| datum_rođenja = {{birth date|df=yes|1934|09|28}}
| mjesto_rođenja = [[Pariz]], [[Francuska]]
| datum_smrti = {{death date and age|df=yes|2025|12|28|1934|09|28}}
| mjesto_smrti = [[Toulon]], [[Francuska]]
| alias = BB 
| period = [[1952. na filmu|1952]] - [[1973. na filmu|1973]]
| spouse = [[Roger Vadim]] (1952-1957)&lt;br /&gt;Jacques Charrier (1959-1962)&lt;br /&gt;[[Gunter Sachs]] (1966-1969)&lt;br /&gt;Bernard d'Ormale (1992-)
| djeca = Nicolas-Jacques Charrier (r.1960)
| roditelji = Louis Bardot (1896-1975)&lt;br /&gt;Ann-Marie Mucel (1912-1978)
}}
'''Brigitte Bardot''' (fon. Brižit Bardo, [[Pariz]], [[28. septembra]] [[1934]]. – [[Toulon]], [[28. decembra]] [[2025.]]), [[francuska]] [[glumci|glumica]], [[manekenka]], [[pjevač]]ica i [[prava životinja|aktivistica za prava životinja]], koja je postala jednim od najvećih seks simbola 20. vijeka.

Bardot se u mladosti obučavala za [[balet|balerinu]], a [[1952. na filmu|1952.]] godine počela glumačku karijeru. Godine [[1956. na filmu|1956.]] je postala svjetski poznata kontroverznim filmom ''[[I bog stvori ženu (1956 film)|I Bog stvori ženu]]'', koji je uveo nove standarde u prikazu ženske seksualnosti na velikom ekranu. Bardot je glumila u ukupno 48 filmova, nastupala u nizu predstava te snimila 80 pjesama. Nedugo prije svog 40. rođendana Bardot se povukla iz [[industrija zabave|industrije zabave]] kako bi se u potpunosti posvetila aktivizmu, odnosno borbi za [[prava životinja]]. 1990-ih je izazivala kontroverze svojim stavovima o [[imigracija|imigraciji]], [[međurasni odnosi|međurasnim odnosima]], [[Islam u Francuskoj|islamu u Francuskoj]] i [[homoseksualnost]]i, a pet puta je osuđena za &quot;[[izazivanje etničke ili rasne mržnje]]&quot;.&lt;ref name = &quot;race fine&quot;&gt;{{cite news|title=Bardot fine for stoking race hate|date = 3. 6. 2008|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/7434193.stm|accessdate = 3. 6. 2008|publisher=BBC News}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|title=Bardot fined for racist remarks|date = 16. 6. 2000|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/793390.stm|accessdate = 4. 6. 2008|publisher=BBC News}}&lt;/ref&gt;

== Filmografija ==
{{main|Filmografija Brigitte Bardot}}

== Reference ==
{{izvori}}

== Literatura ==
* Brigitte Tast, Hans-Jürgen Tast (Hrsg.) ''Brigitte Bardot. Filme 1953-1961. Anfänge des Mythos B.B.'' (Hildesheim 1982) {{ISBN|3-88842-109-8}}.
* Singer, Barnett ''Brigitte Bardot: A Biography'' (McFarland &amp; Company, 2006) {{ISBN|0-7864-2515-6}}, {{ISBN|978-0-7864-2515-0}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Brigitte Bardot}}
* {{IMDb ime|id=0000003|name=Brigitte Bardot}}
* [http://www.fondationbrigittebardot.fr/site/homepage.php?Id=2 Brigitte Bardot Foundation] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050614081355/http://www.fondationbrigittebardot.fr/site/homepage.php?Id=2 |date=2005-06-14 }} for the welfare and protection of animals
* [http://www.sensesofcinema.com/2006/dvd/brigitte_bardot/ Review of Brigitte Bardot's Filmography on DVD] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120113150940/http://www.sensesofcinema.com/2006/dvd/brigitte_bardot/ |date=2012-01-13 }}
* [https://web.archive.org/web/20010911093636/http://www.geocities.com/brigittebardot3/ Photogallery]
* [http://www.tvclick.ru/channel/retromusica/19203/ Brigitte Bardot. L'appareil a sous] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090108111215/http://www.tvclick.ru/channel/retromusica/19203/ |date=2009-01-08 }} Video at Tv-Click
* [http://bardolatry.proboards99.com/ Information source and discussion board]
* [http://www.dpriol.com/ARTICLES-BARDOT.html Interview] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100112152847/http://www.dpriol.com/ARTICLES-BARDOT.html |date=2010-01-12 }}

{{start box}}
{{Succession box
|title=[[Marianne#Modeli|Marianne]]
|before=N/A
|after=[[Mireille Mathieu]]
|years=1970–1978
}}
{{end box}}

{{Authority control}}
{{Lifetime|1934|2025|Bardot, Brigitte}}

[[Kategorija:Francuske filmske glumice]]
[[Kategorija:Francuske pjevačice]]
[[Kategorija:Francuske manekenke]]
[[Kategorija:Francuski aktivisti]]</text>
      <sha1>n0fxwxvnaov2fn1g3x0ct6z4e04e80x</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Stjepan Tomaš</title>
    <ns>0</ns>
    <id>58805</id>
    <revision>
      <id>42669254</id>
      <parentid>42424021</parentid>
      <timestamp>2026-08-07T08:23:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-43311-90</username>
        <id>381467</id>
      </contributor>
      <comment>/* Sukobi sa Srbijom */</comment>
      <origin>42669254</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="27397" sha1="cjzljkvpj78elvhp6rdbcmsx9lfpivt" xml:space="preserve">{{For|hrvatskog književnika|Stjepan Tomaš (književnik)}}
{{Infokutija Vladar
| Ime             =Stjepan Tomaš
| Nasljeđivanje   =[[Kralj Bosne]]
| Slika           =[[Datoteka:Stjepan tomas.jpg|225px]]
| Opis slike      =''Stjepan Tomaš , kralj Bosne . Potret je iz samostana Kraljeve Sutjeske''
| Vladavina       = [[novembar]][[1443]] - [[10. juli]] [[1461]]
| Krunidba        =nepoznato
| Prethodnik      =[[Tvrtko II Kotromanić|Stjepan Tvrtko II]]
| Nasljednik      =[[Stjepan Tomašević]]
| Supružnik       =[[Vojača]]&lt;br /&gt;[[Katarina Kosača]]
| Djeca           =[[Stjepan Tomašević]]&lt;br /&gt;sin&lt;br /&gt;sin&lt;br /&gt;[[Stefania Kotromanić|Stefania]]&lt;br /&gt;kći&lt;br /&gt;[[Ishak-beg Kraljević]]&lt;br /&gt;N.N.&lt;br /&gt;[[Katarina Tomašević]]
| Dinastija       =[[Kotromanići]]
| Otac            =[[Stjepan Ostoja]]
| Majka           = nepoznata plemkinja
| Datum rođenja   = [[1412]]
| Mjesto rođenja  = [[Jajce]]
| Datum smrti     =[[10. juli]] [[1461]].
| Mjesto smrti    = [[Ostrovica]] ?
| Mjesto sahrane  = [[Bobovac]]
|}}

'''Stjepan Tomaš Ostojić Kotromanić''' ([[1412]] - [[10. juli|10. jula]] [[1461]].) je bio [[spisak bosanskih vladara|kralj Bosne]] od sredine novembra [[1443]]. do [[10]]. jula [[1461]]. godine.
Nezakoniti je sin kralja [[Stjepan Ostoja|Stjepana Ostoje]] i nepoznate plemkinje , a na prijestolje dolazi sredinom novembra [[1443]]. godine, nakon smrti kralja [[Tvrtko II Kotromanić|Tvrtka II]] ( [[1421]] – [[1443]] ) . U [[Povelja Stjepana Tomaša Dubrovniku 1444.|povelji od 3. septembra 1444]] godine zove se ''Stjepan Tomaš, božjom milošću kralj Srbljem, Bosni, Primorju, Homsci zemlji, Dalmaciji, Hervatom, Donjim krajem, Zapadnim stranam k tomu''.

U mladosti je bio [[Crkva bosanska|bogumil]], kao i većina bosanskog plemstva, a kasnije, navodno na nagovor [[hvar]]skog biskupa [[Tomaš Hvarski|Tome Hvarskog]], prihvatio je [[Rimokatolicizam|katoličku]] vjeru, kojoj je ostao vjeran do smrti. S dozvolom pape [[Eugen IV.|Eugena IV]] od [[29]] maja [[1445]]. godine, razveo se od svoje prve žene [[Vojača|Vojače od Rame]] , koja nije bila plemenitoga roda i nije bila po volji bosanskoj vlasteli. Iste godine papinom ispravom dobio je legalizaciju rođenja, što mu je bilo prijeko potrebno zbog sukoba s vojvodom [[Stjepan Vukčić Kosača|Stjepanom Vukčićem Kosačom]], koji mu je osporavao pravo na prijestolje i podržavao njegova brata [[Radivoj Ostojić|Radivoja]] inače osmanskog kandidata.

Godine [[1446]]. izmirio se sa vojvodom Kosačom i oženio njegovu kći, [[Katarina Kosača|Katarinu]], koja je u to vrijeme imala [[22]] godine. Vjenčanje je obavljeno po katoličkom obredu na dan Uzašašća [[26]]. maja [[1446]]. godine u [[Miloradž]]u kod [[Fojnica|Fojnice]]. Ovim brakom kralj '''Stjepan Tomaš''' dobio je svog vjernog pratioca, a u svom puncu Stjepanu Vukčiću Kosači moćnog saveznika u ratu protiv Osmanlija. Za vjerski odgoj kraljice brinuli su se bosanski franjevci. Sam papa Eugen IV poslije vjenčanja iste godine dao je dozvolu da sama po svojoj želji izabere dva kapelana među bosanskim franjevcima. Katarina, zajedno sa svojim mužem Stjepanom Tomašem, po Bosni je gradila crkve: crkvu Presvetog Trojstva u Vrlima, crkvu Sv. Katarine u Jajcu, crkvu Sv. Tome u [[Vranduk]]u, kao i najveću započetu crkvu u gradu Bobovcu [[1461]]. godine. U braku s kraljem Stjepanom Tomašom, kraljica Katarina je rodila troje djece: Sigismunda, kćer Katarinu i još jednog sina nepoznatog imena, dok je kralj s bivšom suprugom Vojačom imao i starijeg sina [[Stjepan Tomašević|Stjepana Tomaševića]] i još dva sina i dvije kćeri.

Već [[1447]]. kralj Stjepan Tomaš opet je u sukobu sa Stjepanom Vukčićem koji je [[1448]]. godine uzeo titulu hercega od svetog Save, čime je želio naglasiti svoju neovisnost od bosanskog kralja.
Stjepan Tomaš se [[1449]]. godine, pred osmnanskim nadiranjem u Bosnu, vezuje uz Ugarsku i pristaje na odlučniji progon Crkve bosanske.[1]
Kralj Stjepan Tomaš umire [[10]]. jula [[1461]]. godine pod nerazjašnjenim okolnostima . Nakon njegove smrti, na bosansko prijestolje dolazi Stjepan Tomašević, Tomašev sin iz prvog braka s [[Vojača|Vojačom ,]] koji naslijeđuje teško stanje u zemlji i već u prvom mjesecu svoje vladavine priznaje Katarinu kraljicom i majkom i ona i dalje sa svojom djecom živi na kraljevskom dvoru u [[Kraljeva Sutjeska|Kraljevoj Sutjesci]] i [[Bobovac|Bobovcu]].

== Porijeklo ==
Stjepan Tomaš je bio vanbračni sin bosanskog kralja [[Stjepan Ostoja|Stjepana Ostoje]] i nepoznate plemkinje. Rođen je u Jajcu 1412. god. Imao je zakonitog polubrata, kralja [[Stjepan Ostojić|Stjepana Ostojića]], koji je umro [[1422]]. godine, i starijeg, također nezakonitog brata [[Radivoj Ostojić|Radivoja]], koji se s [[Tvrtko II|Tvrtkom II]] neuspješno borio za bosansku krunu. Tomaš je odgajan kao [[Crkva bosanska|krstjanin]], budući da je to bio i njegov otac.&lt;ref name=&quot;Fine&quot;&gt;Van Antwerp Fine, John: ''The Late Medieval Balkans: A Critical Survey from the Late Twelfth Century to the Ottoman Conquest'', University of Michigan Press, 1994, {{ISBN|0-472-08260-4}}&lt;/ref&gt;

== Vladavina ==

=== Građanski rat ===

U novembru [[1443]]. godine umro je Tomašev amidža, kralj Tvrtko II, ne ostavivši djece. Tomaša je umirući kralj vjerovatno proglasio svojim nasljednikom, što je i sam Tomaš kasnije u povelji tvrdio, kako bi spriječio da njemu omrzli Radivoj postane kralj. Tvrtkovu odluku potvrdio je i bosanski [[stanak]] i formalno ga izabrao za kralja, pa je prijelaz vlasti na novog kralja tekao relativno glatko. Međutim, vojvoda [[Stjepan Vukčić Kosača]] se nije složio s ovim izborom i odmah je izrazio podršku Tomaševom bratu Radivoju koji je tada živio na dvoru Kosača i kojeg su od [[1432]]. do [[1435]]. u borbi za krunu podržavale Osmanlije. Istovremeno je papa [[Eugen IV.|Eugen IV]] planirao veliku kontra-ofanzivu protiv Turaka, te je slao izaslanike i Tomašu i Kosači. Ispostavilo se da nijedan nije mogao ni razmišljati o tom budući da su se našli u građanskom ratu jedan s drugim.&lt;ref name=&quot;Fine&quot;/&gt;

Tomaša je odmah podržao [[Ivaniš Pavlović]], a za kralja Bosne ga je priznao i [[Janoš Hunjadi|Janko Hunjadi]], [[regent]] ugarskog kralja [[Ladislav V. Posmrtni|Ladislava V]]. Međutim, Hunjadi nije slao kralju vojsku, kao što ni vojvodi vojnu pomoć nije pružao njegov novi saveznik i [[Sizerenstvo|suzeren]], napuljski kralj [[Alfons V, kralj Aragonije|Alfons]]. S druge strane, Kosači je pomagao srpski despot [[Đurađ Branković]], te je brzo uspio povratiti zemlju koju mu je Tomaš bio oteo.&lt;ref name=&quot;Fine&quot;/&gt;

=== Pokatoličavanje i mir s Kosačom ===
[[Datoteka:Ritratto di giovinetta (possibly Isabella d'Este).jpg|300 px|mini|Kraljica Katarina Kosača-Kotromanić‎]]
Papa Eugen IV [[29. maj]]a [[1445]]. godine izdaje dokument kojim priznaje Tomaša, koji se nedugo prije toga preobratio na rimokatoličanstvo, za kralja Bosne i legitimizira kao da je zakoniti sin kralja Ostoje. Istim dokumentom poništio je Tomašev brak s krstjankom [[Vojača|Vojačom]], majkom njegovog prvorođenog sina, [[Stjepan Tomašević|Stjepana Tomaševića]]. Početkom sljedeće godine konačno sklapa mir s Kosačom koji ga priznaje za kralja.&lt;ref name=&quot;Fine&quot;/&gt; Mir je zapečaćen vjenčanjem Tomaša i Kosačine kćerke [[Katarina Kosača|Katarine]] po katoličkom obredu na dan [[Uzašašće|Uzašašća]], [[26. maj]]a [[1446]]. godine&lt;ref name=&quot;Mandić&quot;&gt;Dominik Mandić, ''Bosna i Hercegovina: Bogomilska crkva bosanskih krstjana'', Ziral, 1978.&lt;/ref&gt; u Milodražu kod [[Fojnica|Fojnice]]. Katarina, kćerka krstjanina Kosače i do tada i sama krstjanka, morala je prijeći na rimokatoličanstvo kako bi se udala za Tomaša.&lt;ref name=&quot;Fine&quot;/&gt;
[[Datoteka:Vojvodstvo S V Kosace 1440 (1024 x 737).jpg|mini|[[zahumlje|Stjepanova vojvodina]] - [[Hercegovina]]]]
Pod Tomaševim i papinim utjecajem mnogi krstjanski bosanski plemići su se počeli interesirati za rimokatoličanstvo; između ostalih, [[Juraj Vojsalić]] se preobratio, Ivaniš Pavlović također (mada se [[1449]]. vratio Crkvi bosanskoj), a i Tomašev punac Kosača je pokazivao interes za Rimokatoličkom crkvom (mada se nikada nije preobratio). Razlog za ovo bio je prije svega politički, budući da su se nadali pomoći u borbi s Turcima. Kralj Tomaš i kraljica Katarina izgradili su veliki broj rimokatoličkih crkvi u Bosni.&lt;ref name=&quot;Fine&quot;/&gt;

=== Sukobi sa Srbijom ===

Turcima nije odgovaralo sklapanja mire između kralja i vojvode pošto su se nadali da će njihovi sukobi oslabiti kraljevstvo iznutra. Đurađ Branković, koji se s Tomašem sukobljavao oko vlasti nad bogatim rudarskim gradom [[Srebrenica|Srebrenicom]] uz Kosačinu pomoć, također je bio nezadovoljan. Godine [[1448]]. Turci su poharali i Tomaševo kraljevstvo i Kosačino vojvodstvo. Iste godine, vjerovatno kako bi popravio odnose s Turcima, odrekao se titule bosanskog vojvode i uzeo titulu hercega, aludirajući tako na nezavisnost svoje zemlje od Bosanskog kraljevstva.&lt;ref name=&quot;Fine&quot;/&gt;

U pismu mletačkom duždu o opasnosti od Turaka, od 1. juna 1456., tuskog cara nazva najzlokobnijim nasilnikom, koji namjerava da im u potpunosti otme kraljevstvo.&lt;ref&gt;{{Cite book|ref=harv|last= Исаилоић|first=Невен|authorlink=|year=2019|title=Документи владара средњовековне Србије и Босне у венецијанским збиркама|pages=408|publisher=Архив Србије, Београд}}&lt;/ref&gt;

Godine [[1456]]. Osmanlije su od Tomaša tražile da im preda četiri velika grada. Tomaš je odbio, te su osmanski napadi na Bosnu postali učestaliji. Istovremeno su izbijali povremeni sukobi sa Srbijom i hercegom Stjepanom. Krajem [[1458]]. i početkom [[1459]]. umrli su despot Đurađ i njegov nasljednik [[Lazar Branković|Lazar]]. Tomaš je iskoristio slabost Srbije da osvoji jedanaest gradova na [[Drina|Drini]], uključujući i Srebrenicu. Ubrzo nakon što je sklopio mir s Lazarevom udovicom, [[Jelena Paleolog|Jelenom Paleolog]], ugovorio je brak svog starijeg sina i prijestolonasljednika s njenom najstarijom kćerkom, [[Jelena Branković (Mara)|Jelenom]]. Tomaš je prethodno razmatrao mogućnost ženidbe sina kćerkom nekog italijanskog vladara, preciznije [[Drusiana Sforza|Drusijanom]], kćerkom milanskog vojvode [[Franjo Sforza|Franje Sforze]], pa je morao milanskog vojvodu obavijestiti o promjeni plana i izviniti mu se. Brakom s Jelenom Branković Tomaš je svom sinu osigurao vlast nad Srpskom despotovinom, koja je bila kratkog vijeka pošto su je Turci osvojili nakon svega nekoliko mjeseci. Sin i snaha su mu se iste godine našli na njegovom dvoru. Mađari su Tomaša neosnovano optuživali da je prodao [[Smederevo]] Turcima, što je naštetilo njihovim međusobnim odnosima.&lt;ref name=&quot;Fine&quot;/&gt;

=== Protjerivanje krstjana ===

Kako su Turci sve više i više prijetili Bosanskom kraljevstvu, Tomaš je zatražio pomoć od pape. Papa [[Pio II.|Pije II]] mu je odbio pomoći ukoliko ne preduzme nešto po pitanju velikog broja &quot;[[Crkva bosanska|heretika]]&quot; u svom kraljevstvu. Istovremeno je trpio optužbe od Mađara da Bosanci nisu dobri kršćani i da su predali Smederevo Turcima. Stoga se odlučuje na mjere koje nijedan drugi bosanski vladar nije nikada poduzeo: protjerivat će krstjane. Svi dotadašnji bosanski vladari, iako većinom barem nominalno rimokatolici, tolerirali su pripadnike drugih vjeroispovjesti na svom teritoriju. Tomaš je 1459. dao krstjanima da biraju između preobraćenja i egzila. Ogroman broj krstjana je tada našao spas u zemlji njegovog punca. Tomaš je nakon protjerivanja krstjana izvršio konfiskaciju njihove imovine.&lt;ref name=&quot;Fine&quot;/&gt;

== Smrt ==

Kralj Stjepan Tomaš umro je iznenada [[10. juli|10. jula]] [[1461]]. godine. Legenda kaže da su ga ubili njegov brat Radivoj i sin, Stjepan Tomašević, ali nema dokaza koji bi to potvrdili. Stjepan Tomašević i Jelena su tako postali kralj i kraljica Bosne. Stjepan Tomaš je sahranjen u kraljevskom mauzoleju na [[Bobovac|Bobovcu]]. Antropolog [[Živko Mikić]] procijenio je, na osnovu stanja zuba, da je kralj u vrijeme smrti imao oko 50 godina.&lt;ref name=&quot;Anđelić&quot;&gt;Pavao Anđelić, ''Bobovac i kraljeva Sutjeska: stolna mjesta bosanskih vladara u XIV i XV stoljeću'', Veselin Masleša, 1973.&lt;/ref&gt;

== Brakovi i potomstvo ==

Prije dolaska na prijestolje Stjepan Tomaš je oženio [[Vojača|Vojaču]], bosansku krstjanku koja nije bila iz plemićke porodice, i to po bogumilskom obredu (takozvanom &quot;običaju domovine&quot;), što znači se Tomaš obavezao da će joj biti vjeran sve dok mu ona bude &quot;dobra i vjerna&quot;.&lt;ref name=&quot;Ćošković&quot;&gt;Pejo Ćošković, ''Časopis Franjevačke teologije Sarajevo'', Institut za istoriju, 2005.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Jalimam&quot;&gt;Salih Jalimam, ''Studija o bosanskim bogomilima'', s.n., 1996.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Petrović&quot;&gt;Leon Petrović, ''Kršćani bosanske crkve'', Svjetlo riječi, 1999.&lt;/ref&gt; Njihov brak je poništen papinom odlukom [[29. maj]]a [[1445]]. godine. S njom je imao tri sina i dvije kćeri :

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Ime!! Živio/la !! Supružnik  
|-
| [[Stjepan Tomašević|Stjepan]] || ( [[1438]]  -  [[5]]. [[juni]]   [[1463]].|| [[Jelena Branković (Mara)]]
|-
| [[Stefania Kotromanić|Stefania]] || prije [[1440]] - poslije [[1480]]. || Vojvoda Stjepan e
|-
| sin || ( - [[1462]]. || ? 
|-
| sin || ( ? - ? ) || ? 
|-
| kći || ( ? - ? ) || bosanski plemić 
|}

Na dan [[Uzašašće|Uzašašća]], [[26. maj]]a [[1446]]. godine, u Milodražu kod [[Fojnica|Fojnice]], kralj Stjepan Tomaš je oženio [[Katarina Kosača|Katarinu Vukčić Kosaču]], kćerku hercega [[Stjepan Vukčić Kosača|Stjepana Vukčića Kosače]] i [[Jelena Balšić|Jelene Balšić]]. S njom je imao dvoje poznate djece:

* [[Ishak-beg Kraljević|Sigismunda Tomaševića]] (kasnije poznatog kao Ishak-beg Kraljević)
* [[Katarina Tomašević|Katarinu Tomašević]]
* dijete nepoznatog imena umrlo 1460. sa 14. godina

Na ostrvu [[Mljet]]u, kod oltara u Crkvi sv. Marije, postoji ploča na kojoj piše daje tu sahranjen sin kralja Stjepana Tomaša ([[latinski]]: ''hic requiescit filius Tomasci regis Bosnae'').&lt;ref&gt;[http://www.zakladasvetemarije.hr/otok-svete-marije/kulturna-bastina &quot;Ovdje počiva sin Tomaša, kralja Bosne). Prema starim piscima radi se o sinu pretposljednjega bosanskog kralja Stjepana Tomaša Ostojića (kralj od 1443. do 1461.). S prvom ženom Vojačom imao je 2 sina ─ Stjepana Tomaševića, posljednjega bosanskog kralja (1461./63) i drugog sina nepoznata imena. On je, s maćehom kraljicom Katarinom, išao na hodočašće i zavjet Gospi na Mljet, gdje je umro i pokopan.&quot;]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

== Genealogija ==

{{Porodično stablo 5
|style=font-size: 90%; line-height: 110%;
|border=1
|boxstyle=padding-top: 0; padding-bottom: 0;
|boxstyle_1=background-color: #fcc;
|boxstyle_2=background-color: #fb9;
|boxstyle_3=background-color: #ffc;
|boxstyle_4=background-color: #bfc;
|boxstyle_5=background-color: #fcb;
|1= 1. '''Stjepan Tomaš'''
|2= 2. [[Stjepan Ostoja| Stjepan Ostoja Kotromanić]]
|3= 3. nepoznata plemkinja
|4= 4. [[Tvrtko I Kotromanić]]
|5= 5. [[Plemkinja Vukoslava]]
|8= 8. [[Vladislav Kotromanić]]
|9= 9. [[Jelena Šubić]]
|16= 16.[[Stjepan I Kotromanić]]
|17= 17.[[Jelisaveta Nemanjić]]
|18= 18. [[Juraj II Šubić]]
|19= 19. Lelka

}}

== ''Stefan Tomaš'' ==
''Tomaš (Stjepan Tomaš; Ostojić), kralj (? — ?, VII. 1461). Narativni izvori nazivaju ga Kristićem kao i njegova oca Ostoju i brata Radivoja. On se sâm u ispravi iz 1444. predstavlja Dubrovčanima kao »mnogo početnoga spomenutja slavnoga kralja Ostoje sin i naslidnik«. Do jeseni 1443. živio je povučeno, ali je pristajao uz kralja Tvrtka II, s kojim je bio u nekoj vojni u Usori, kad je ranjen. U toj njegovoj lojalnosti valjalo bi tražiti razloge zbog kojih ga je, kako je sâm poslije izjavljivao, kralj na samrti predložio za nasljednika, a vlastela najvećim dijelom prihvatila. Ipak, nije ga priznao najmoćniji, Stjepan Vukčić Kosača, koji je pristao uz kraljeva starijega brata, pretendenta Radivoja. Tomaš je o svojem stupanju na prijestolje obavješćivao inozemstvo očekujući priznanje. Dubrovčanima i Mlečanima javio je u prosincu 1443, potom rimsko-njemačkomu caru Fridriku III. te ugarskomu dvoru na kojem je našao zagovornika u Hunyadiju koji je ishodio da je kralj Vladislav I. Varnenčik priznao Tomaša kraljem, a on mu se u lipnju 1444. obvezao plaćati godišnje 3000 zlatnika. Tomaš je energično krenuo protiv protivnika, prodro je u siječnju 1444. s Ivanišem Pavlovićem u dolinu Neretve, gdje su im se pridružili Radivojevići te uskoro zauzeli Drijeva. U ratu protiv Kosače išlo im je na ruku ratovanje Mlečana u Zeti, oko Omiša i Poljica. U ožujku sklopio je, čini se, primirje s Kosačom. Svoj položaj učvrstio je do ljeta, a u međuvremenu je nudio Mlečanima na 25 godina dio zemlje s gradovima i rudnicima. Nije sudjelovao u ugarskom ratovanju protiv Turaka 1443–44. Iako su kršćanske snage postignule velike uspjehe, prema odredbama Jedrenskoga mira 1444. Bosna je ostala u vazalnom odnosu prema Turcima. To je stanje Tomaš pokušao iskoristiti, još u svibnju zauzeo je srebreničku utvrdu koju je branila turska posada, a u kolovozu spremao se napasti Kosaču. Provala Turaka u Bosnu omela mu je namjere, a Kosača je u protuudaru vratio izgubljene posjede u dolini Neretve i pod svoju vlast stavio Radivojeviće. Kad je Kosača 1444. uredio odnose s despotom Đurđem Brankovićem i sklopio s njim savez protiv Tomaša i njegovih saveznika Mlečana, kralj je ponovo dospio u težak položaj, pa je opet morao Mlečanima nuditi teritorijalne ustupke, ali su oni odbili ponudu očekujući pomirbu s Kosačom. Tomaš je u travnju 1445. izgubio Srebrenicu, koju mu je uzeo despot, ali se nastavio pripremati za rat protiv Kosače. S Pavlovićem je ponovo zauzeo Drijeva i u srpnju se očekivao njihov dolazak u Trebinje, ali do toga nije došlo i Tomaš se vratio u »svoje zemlje«. Kako mu dvogodišnje ratovanje nije donijelo pobjedu, Tomaš se – nastojeći učvrstiti mir i bolje odnose s najmoćnijim velikašem – oženio u svibnju 1446. Kosačinom kćeri Katarinom. U međuvremenu je poduzeo korake na Rimskoj kuriji da sa sebe »spere ljagu« nezakonitoga rođenja i ishodi raskid bračne veze s Vojačom, jer je brak bio sklopljen po »domovinskom običaju« (mos patrie) koji Katolička crkva nije priznavala. Papa Eugen IV. je 29. V. 1445. dvama dokumentima to riješio pozitivno. Do tada je, po svem sudeći, bilo riješeno pitanje Tomaševa prelaska na katoličku vjeru. Njegova pomirba s Kosačom izazvala je nezadovoljstvo dotadašnjih saveznika, Pavlovića i Petra Vojsalića, koje je namjeravao kazniti, ali je od toga odustao. Nakon svadbe planirana je krunidba u Milama, a u srpnju je u Splitu boravio legat Toma Tommasini, koji je iz riznice crkve sv. Dujma podignuo kraljevsku krunu koju je papa poslao bosanskomu kralju. O kruni i novoj krunidbi izvori više ne govore. Tek petnaestak godina poslije iz izjave pape Pija II. i kraljeva sina doznaje se da Tomaš krunu nikad nije primio. Uspostavom mira Tomašev se položaj znatno popravio, a njegove su ambicije porasle. God. 1446. bio je, prema nekim vijestima, u kombinacijama za ugarsko prijestolje, ali su se te glasine pokazale netočnima. Na unutarnjem planu s podanicima je do jeseni pod svoju vlast uspio vratiti Srebrenicu. Ipak, prihode od njezine carine sporazumno je dijelio s despotom, u gradu su neko vrijeme obojica vladara držala svoje činovnike, a srebrenička kovnica kovala je novac na jednoj strani s Tomaševim likom, a na drugoj s despotovim. Mir s Kosačom potrajao je dvije godine, a tada su se njihovi planovi počeli razilaziti pa su obje strane tražile saveznike. Kraljev položaj ozbiljno je ugrožavalo zbližavanje njegova punca i despota. Nakon što su Turci u ožujku 1448. poharali Bosnu, ne štedeći ni Humsku zemlju (spalili trg Drijeva), u rujnu 1448. despotov je šurjak Toma Kantakuzen potukao Tomaša, a Kosača je vojno pomagao despotu pri zauzimanju Srebrenice. Protiv Kosače je kralj ratovao u savezu s Pavlovićem 1449. U veljači su zaposjeli Srebrenicu, a u travnju i svibnju vojevali oko Drijeva. Mirovni pregovori započeli su u jesen 1450, a kratkotrajni mir zaključen je na poč. 1451. Istodobno se Tomaš pokušao baviti trgovinom. Tako je 1449. sklopio petogodišnji ugovor s trgovcem Nikolom Trogiraninom po kojem su bili ovlašteni opskrbljivati kraljev dvor te se preko njihova poduzeća iz zemlje izvozilo svo kraljevo srebro. Osim toga, Tomaš je držao trgovinu solju koja mu je donosila veliku dobit. Kad je 1451. bosansko-dubrovačke odnose opteretio rat između Kosače, tada hercega, i Dubrovčana, oni su se trudili Tomaša privući na svoju stranu. On nije pokazivao želju za ratom, čak se zauzeo za hercega i tako omeo izopćenje kojim mu je zaprijetio papa Nikola V, ali su pregovori o savezu s Dubrovnikom ipak bili završeni do pol. prosinca. Sporazumom je Tomaš od Dubrovčana ishodio novčanu pomoć od 6000 dukata, a obećao im je ustupiti Dračevicu, Vrsinje, gradove Novi i Risan te napasti hercega kad on ne bude uza sebe imao turske čete. U travnju 1452. pridružio se s Vojsalićem hercegovu starijemu sinu Vladislavu i s njim susreo u humskom Blatu. Ipak, kad su među kraljevim saveznicima iskrsnule razmirice oko podjele osvojenih zemalja, neočekivano se vratio u Bosnu. U proljeće 1453. sukobio se s hercegom oko nasljeđa Talovaca, a u jesen u zemlju su prodrli Turci. Protiv njih u Bosni se moglo računati jedino na pomoć Ugarske, gdje je Tomaš i dalje uživao potporu Hunyadija, a herceg Ulrika II. Celjskoga. U prvoj pol. 1450-ih franjevci su snažno misionarili među članovima Crkve bosanske, a kako je to u Podrinju nastojalo i pravoslavno svećenstvo, rezultat je bio organizacijski slom Crkve bosanske. God. 1455. Tomaševe napore hvalio je napuljski kralj Alfons V, a papa je primionjega i sina mu Stjepana pod svoju zaštitu. Pokazalo se da je od svega bilo malo koristi, jer je već na poč. 1456. sultan od Tomaša tražio da pomogne njegov pohod na Beograd s 10 000 tovara namirnica, da u pohodu osobno sudjeluje te da mu ustupi četiri svoja grada (jedan od njih je Bistrički grad u Livanjskom polju). U odnosima s Rimskom kurijom kralj se predstavljao kao turski neprijatelj, čak je 1455. tvrdio da s njima ratuje, ali i da se plaši to javno pokazati zbog mnoštva heretika među svojim podanicima koji simpatiziraju Turke. Od Venecije je tražio pomoć i dopuštenje da se naseli na njezinu području ako bude izagnan iz Bosne. Nakon turskoga poraza pod Beogradom 1456. mogao je nakratko predahnuti, ali je i dalje bio dužan plaćati harač, na ime kojega je 1453–57. platio sultanu 160 000 dukata. Iako je bio turski tributar (u srcu zemlje, u gradu Hodidjedu, bila je turska posada i »vojvoda Vrhbosne«), nakon smrti branitelja Beograda – Hunyadija, Kapistrana i despota – činilo se da bi baš on mogao stati na čelo kršćanskih snaga u borbi protiv Turaka (još u ljeto 1456. sumnjao je u učinkovitost pomoći kršćanskih država). Na poč. 1457. Turci su pustošili Bosnu ne štedeći ni hercegove zemlje, a na Savi su podignuli uporište koje je branilo 8000 vojnika. Sultan je Tomašu ponovio zahtjev da mu preda četiri grada (jedan se nalazio na prilazima Ugarskoj). Unatoč tomu, Tomaš nije odustajao od nauma da stane na čelo kršćanske lige, pozvao je papina legata u Ugarskoj Ivana Carvajala da dođe u Bosnu i sam se uvjeri u njegove ratne pripreme. Papa Kalist III. shvaćao je Tomaša mnogo ozbiljnije nego što je to on po svojoj snazi zasluživao, pa je legat dobio uputu da kralju preda križ i zastavu, simbole križarskoga rata. Legat je stvar vidio realnije, shvativši da se Tomaš ne pouzdaje puno u svoju snagu i da svu nadu polaže u pomoć kršćanskih država te da je zato slao izaslanstva Alfonsu V, mletačkomu duždu Francescu Foscariniju, milanskomu vojvodi Francescu Sforzi, burgundijskomu vojvodi i nekim drugima. Do kraja 1457. potpuno se odustalo od Tomaša, pa je »kršćanskim kapetanom« papa proglasio Jurja Kastriotića Skenderbega. U takvim okolnostima Tomaš je koristio svaku prigodu da proširi područje svoje vlasti, pa je nakon smrti despota Lazara 1458. zaposjeo 11 gradova, među njima Srebrenicu, Zvornik i Teočak, a zatim se spremao osvojiti bansku Hrvatsku jer je ostala bez gospodara. Provala Turaka u veljači 1458. prisilila ga je da se pomiri sa sultanom, a uskoro se pomirio i s hercegom. Nakon toga aktualizirano je pitanje ženidbe kraljeva sina Stjepana s Marom, kćeri i nasljednicom despota Lazara Brankovića. O tom se razgovaralo s kraljem Matijom Korvinom, a zatim su sporazum dvojica vladara potvrdila na saboru u Szegedu potkraj 1458. i na poč. 1459. Bosnu su u međuvremenu napali Turci, opsjedali su Bobovac i Vranduk, a Tomaš je u travnju 1459. napao Hodidjed, glavno tursko uporište u Bosni, spalio mu podgrađe i opsjedao tvrđavu. Pad Smedereva u lipnju snažno je odjeknuo na Zapadu, a na Tomaša je svaljena krivnja za gubitak toga bitnoga strateškoga uporišta. U optužbama je prednjačio Korvin, a u njih su povjerovali papa i neki drugi zapadni vladari. Tomaš je u srpnju uputio izaslanstvo u Mantovu, gdje je zasjedao Koncil, kako bi objasnio okolnosti pod kojima je Smederevo izgubljeno te zatražio pomoć za nastavak rata (jedino je Bianca Maria Visconti, gospodarica Milana, poslala preko Ancone u Bosnu 300 ratnika). Tomaš je shvatio da se njegova objašnjenja nisu dojmila kršćanskih sila, pa je u drugoj pol. 1459. odlučio energično nastupiti prema sljedbenicima Crkve bosanske (prema izvorima pokrstilo ih se otprilike 12 000, a 40 članova crkvene hijerarhije prebjeglo je hercegu; legat Nikola Modruški, koji je 1461. i 1463. boravio u Bosni, zabilježio je da su manihejski herezijarsi bili pokršteni protiv svoje volje). Kako bi dokazao privrženost Katoličkoj crkvi, Tomaš je na poč. 1461. poslao u Rim vezanu trojicu krstjana koje je ispitivao kardinal Ivan Torquemada. U međuvremenu još se jednom sukobio s hercegom nakon što je on u lipnju 1459. zauzeo grad Čačvinu kraj Sinja, tvrdeći da su time povrijeđena njegova prava. Za sukob je doznao i papa Pio II, koji je stao na hercegovu stranu, a kralju je na poč. 1460. zaprijetilo izopćenje. Tomaš je u lipnju 1461. pobolijevao, tražio liječnika u Dubrovniku i ubrzo umro.''

== Povezano ==
* [[Dinjičići]]
* [[Povelja kralja Stjepana Tomaša sinovima Ivanca Jurčinića iz 1459]]

== Reference ==
{{reference}}

{{Redoslijed
|prethodnik= [[Tvrtko II]]
|gl_članak_funkcija=[[Spisak bosanskih vladara|''Stefa
n Tomaš, po milosti Boga kralj Bosne, Srbije, Dalmacije i Hrvatske,Zahumlja i Huma, Usore, Slavonije, Dolnjih krajeva, Podrinja i Polimlja Pomorja, Travunije i mnogih zapadnih i svjetlih krajeva'']]
|nasljednik=[[Stjepan Vukčić Kosača]]
}}
{{Redoslijed
|prethodnik=[[Tvrtko II]]
|gl_članak_funkcija=[[Spisak bosanskih vladara|''Stefan Tomaš, po milosti Boga kralj Bosne, Srbije,Usore, Dolnjih krajeva, Podrinja i Polimlja Pomorja, Travunije i mnogih zapadnih i svjetlih krajeva'']]
|nasljednik=[[Stjepan Tomašević]]}}

{{Kotromanići}}
{{Nemanjići}}

[[Kategorija:Kraljevi Bosne]]
[[Kategorija:Kotromanići]]</text>
      <sha1>cjzljkvpj78elvhp6rdbcmsx9lfpivt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Biser</title>
    <ns>0</ns>
    <id>60048</id>
    <revision>
      <id>42669180</id>
      <parentid>41269540</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T20:23:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42669180</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4638" sha1="fo5sqk3k4msdtyunz6ww760wgdc4pus" xml:space="preserve">'''Biser''' je tvorevina nekih [[školjke|školjki]] koje se nazivaju ''bisernim''.
[[Datoteka:Black pearl and his shell.jpg|thumb|crni biser i ljuštura]]
== Nastajanje bisera ==
Sve školjke se hrane pasivno, što znači da „čekaju“ da im sitan plen dođe do [[usna duplja|usta]] zahvaljujući strujanju vode. U filtriranju hrane, značajnu ulogu imaju i [[škrge]]. Tada one otvaraju [[kapak|kapke]] svoje [[ljuštura|ljušture]] koja ih inače štiti. Međutim, dešava se da tom prilikom zrno [[pijesak|peska]] ili kakvo drugo nepoželjno telo ili biće upadne unutar školjke. Neke školjke, kao što je [[oštriga]], tada oblažu to telo slojem [[sedef]]a, kojim su inače obložene i unutrašnje strane njihovih kapaka. Sedef se luči iz [[plašt]]a. Na taj način one sprečavaju da [[zrno]] peska izgrebe njihovo mekano telo. Tako nastaje biser, koji u svom središtu sadrži zrno peska ili već neki drugi predmet ili biće.

== Sastav ==
Biser je sačinjen od [[sedef]]a koji se sastoji od [[kalcijum-karbonat]]a, dakle sličan je [[kreda|kredi]].

== Oblici i boje ==
Oblik ne mora da im bude potpuno pravilan, ali su najcenjeniji oni koji su [[lopta]]sti ili u obliku [[suza|suze]], koji su dosta retki.

Mogu biti beli, ali i crni, kao i u prelaznim nijansama. Poznati su i roze, plavi, žuti, zeleni i ljubičasti.

== Značaj ==
Bisere često svrstavaju u [[dragulj|drago kamenje]] i od njih se pravi veoma skupocen [[nakit]].
Od bisera se najčešće prave [[ogrlica|ogrlice]], [[narukvica|narukvice]] i [[minđuša|minđuše]].

U [[Australija|Australiji]] postoje lovci na bisere koji rone na dah. Njihovo [[zanimanje]] nije lako, ne samo zbog toga što rone bez [[oprema|opreme]], već i zbog raznih opasnih životinja, kao što su [[morski pas|ajkule]].

== Veštački biseri ==
Danas postoje podmorske [[farma|farme]] u kojima se uzgajaju biserne školjke. Najpoznatije su one u [[Japan]]u i Australiji. U ovim farmama se prave veštački biseri tako što se namerno u školjke ubacuju zrnca peska ili bilo kakve kuglice kako bi se podstakao proces stvaranja bisera. Ovo mora da se radi veoma pažljivo, kako se osetljiva školjka ne bi povredila. Vlasnici farmi moraju da vode računa i da u taj ograđeni deo ne zaluta neka [[morska zvezda]] za koju su školjke prava poslastica.

U svetu su poznati i ''ohridski biseri'' koje pravi nekoliko [[porodica]] iz [[Makedonija|Makedonije]]. Ohridski biser se dobija od sedefa sa ljuštura školjki koji se brusi tako da se dobije kuglica. Ona se premazuje posebnom [[emulzija|emulzijom]] dobijenom od [[krljušt]]i [[riba|ribe]] [[plaština|plaštine]] koja je [[endemit]] [[Ohridsko jezero|ohridskog jezera]]. [[Sastav]] emulzije je [[tajna]] i prenosi se sa [[otac|oca]] na [[sin]]a.

== Zanimljivosti ==
Najveći biser na svetu je težak 6,37 -{kg}- i procenjen je na više od 30 miliona [[američki dolar|američkih dolara]]. Nađen je na [[Filipini]]ma 1934. godine i nazvan „Lao-Cea“. Školjka koja ga je napravila pripada vrsti -{''[[Tridacna gigas]]''}- (gigantska tridakna).

Biser u [[žargon]]u [[srpski jezik|srpskog jezika]] označava [[lapsus]] ili izrečenu glupost, ali se u prenesenom značenju koristi i da označi dobru [[misao]], dobar iskaz ili čak ([[književnost|književno]]) delo od velike vrednosti. U širem značenju koristi se da označi nešto što je dragoceno ili posebno.

== Literatura ==
* Grupa autora. 1982. Ilustrovana enciklopedija „Priroda“. Vuk Karadžić. Beograd.
* Andrić, D. 1976. Dvosmerni rečnik srpskog žargona i žargonu srodnih reči i izraza. BIGZ: Beograd. 

== Vanjske veze ==
{{commonscat|Pearls}}
* [http://www.pbs.org/wgbh/nova/pearl/time.html The History of Pearls.] 
* [http://www.geo.utexas.edu/courses/347k/redesign/gem_notes/pearl/pearl_main.htm UT Geological Department on Pearls] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210616094848/http://www.geo.utexas.edu/courses/347k/redesign/Gem_Notes/Pearl/pearl_main.htm |date=2021-06-16 }}
* [http://www.farlang.com/gemstones/streeter_pearls_and_pearling/page_049 Pearls and Pearling life] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121105132149/http://www.farlang.com/gemstones/streeter_pearls_and_pearling/page_049 |date=2012-11-05 }} 
* [http://www.farlang.com/gemstones/kunz_book_of_the_pearl/page_003 George Frederick Kunz Book of the Pearl] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080512044821/http://www.farlang.com/gemstones/kunz_book_of_the_pearl/page_003 |date=2008-05-12 }}

[[Kategorija:Drago kamenje]]
[[Kategorija:Školjke]]
[[Kategorija:Nejestivi životinjski proizvodi]]


[[bpy:পেরোলা]]
[[eo:Perlo]]</text>
      <sha1>fo5sqk3k4msdtyunz6ww760wgdc4pus</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Captain Video and His Video Rangers</title>
    <ns>0</ns>
    <id>63200</id>
    <revision>
      <id>42669264</id>
      <parentid>42445063</parentid>
      <timestamp>2026-08-07T10:22:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42669264</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5150" sha1="p3y5eixwuny06mdqj4k8mhryb19w48i" xml:space="preserve">{{Infokutija televizija
  | ime = Captain Video and His Video Rangers
  | slika = [[Datoteka:Captain Video 1950 DuMont Television Network.JPG|220px]]
  | opis = Zamrznuti snimak ''Captain Video'' TV-serije
  | format = [[Sci-fi]]
  | trajanje = 30 min.
  | kreator = [[James Caddigan]]
  | nastupaju = [[Richard Coogan]] (Captain Video, 1949-1950)&lt;br /&gt; [[Al Hodge]] (Captain Video, 1950-1955)&lt;br /&gt; [[Don Hastings]] (The Video Ranger)&lt;br /&gt;[[Hal Conklin]] (Dr. Pauli)
  | zemlja = {{flag|SAD}}
  | mreža = [[DuMont Television Network|DuMont]]
  | početak = 27. jun 1949.
  | kraj = 1. april 1955.
  | br_epizoda =   
  }}

'''''Captain Video and His Video Rangers''''' je bila [[sjedinjene Američke Države|američka]] [[znanstvena fantastika|science fiction]] [[Televizijska serija|TV-serija]], originalno prikazivana na mreži [[DuMont Television Network]] od 1949. do 1955. godine. Najpoznatija je po tome što je bila prvi primjer serije iz tog žanra na mediju televizije.

Protagonisti serije su bili Video rendžeri (''Video Rangers''), borci protiv kriminala koje je iz tajnog skrovišta u planini vodio Kapetan Video (''Captain Video''). Glavni protivnik im je bio kriminalac po imenu Dr. Pauli. Radnja je bila smještena u budućnost, a Video Rendžerima je u borbi služio cijeli niz bizarnih futurističkih naprava.

S obzirom na tadašnje tehničke mogućnosti i relativno nizak budžet mreže DuMont, epizode su se emitirale [[uživo]]. Usprkos toga se serija emitirala šest dana u tjednu i doživjela je priličnu popularnost. Scenarije za neke od epizoda su napisali neki od uglednih pisaca žanra kao [[Isaac Asimov]] i [[Cyril M. Kornbluth]].

Popularnost se odrazila i na strip koga su izdavali [[Fawcett Comics]] te kratkotrajna [[filmska serija|filmsku ''seriju]] [[Captain Video: Master of the Stratosphere]]'', koju je napravio holivudski studio [[Columbia Pictures]].

Većina snimaka DuMontovovih emisija je uništena 1971. godine, a od serije Captain Video je ostalo sačuvano samo pet 30-minutnih epizoda.

== Vanjske veze ==
* [http://www.groups.yahoo.com/group/CaptainVideoFans/ Captain Video Fans] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20031229102955/http://groups.yahoo.com/group/CaptainVideoFans/ |date=2003-12-29 }}
* {{imdb title|0041014|Captain Video and His Video Rangers}}
* [http://www.archive.org/details/Captain_Video-3 1950 Kinescope of &quot;Captain Video&quot; at the Internet Archive, with commercials and DuMont ID]
* [http://slick-net.com/space/text/index.phtml#cvideo Space Hero Files: Captain Video] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070110212802/http://www.slick-net.com/space/text/index.phtml#cvideo |date=2007-01-10 }}
* [http://slick-net.com/space/video/index.phtml Roaring Rockets: Captain Video] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090308023838/http://slick-net.com/space/video/index.phtml |date=2009-03-08 }}
* [http://www.spaceopera.xtreemhost.com/index.html ATOMX13 Captain Video Pages] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120226001410/http://www.spaceopera.xtreemhost.com/index.html |date=2012-02-26 }}
* [http://www.reason.com/0503/cr.gg.who.shtml Who Killed Captain Video? How the FCC strangled a TV pioneer.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051231025205/http://www.reason.com/0503/cr.gg.who.shtml |date=2005-12-31 }} Glenn Garvin, ''Reason'', March 2005.
* [http://www.findarticles.com/p/articles/mi_m0412/is_3_30/ai_94465268 &quot;Captain Video, Television's First Fantastic Voyage,&quot; by David Weinstein, ''Journal of Popular Film and Television'', Fall 2002] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20040929152653/http://www.findarticles.com/p/articles/mi_m0412/is_3_30/ai_94465268 |date=2004-09-29 }}
* [https://web.archive.org/web/20010211125830/http://home.earthlink.net/~joesarno/tvscifi/captainvdaily.htm Very incomplete log of daily broadcasts]
* [http://slick-net.com/space/video/wax/index.phtml Media Reviews of ''Captain Video''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090330092815/http://slick-net.com/space/video/wax/index.phtml |date=2009-03-30 }}
* [http://www.nevadadailymail.com/story/1128693.html ''Captain Video'' Memories!]
* [http://slick-net.com/space/video/fawcett/index.phtml The Fawcett ''Captain Video'' comics] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090202032609/http://slick-net.com/space/video/fawcett/index.phtml |date=2009-02-02 }}
* [http://www.comics.org/search.lasso?query=Captain+Video&amp;type=title&amp;sort=alpha&amp;Submit=Search Database and complete cover gallery of the Fawcett ''Captain Video'' comics]
* [http://www.everything2.com/index.pl?node_id=1335654 Everything2 entry on ''Captain Video'']
* [http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,868424,00.html?promoid=googlepA ''Time'' magazine article on Al Hodge's problems in finding acting work after ''Captain Video''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081206124046/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,868424,00.html?promoid=googlepA |date=2008-12-06 }}
* {{Internet Archive film|id=captainvideo}} (Kinescope of a 1949 episode)

{{DEFAULTSORT:Captain Video And His Video Rangers}}
[[Kategorija:TV serije]]</text>
      <sha1>p3y5eixwuny06mdqj4k8mhryb19w48i</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vasilije Kačavenda</title>
    <ns>0</ns>
    <id>69089</id>
    <revision>
      <id>42669171</id>
      <parentid>42653412</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T18:39:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Stebunik</username>
        <id>22243</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42669171</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7485" sha1="odcrxb2fp6561hm2bzkq0sf5n2b0niy" xml:space="preserve">{{Arhijerej
 | Arhijerej = Vasilije Kačavenda
 | Slika = 
 | Opis = 
 | Pomjesna crkva = [[Srpska pravoslavna crkva]]
 | Arhiepiskopija = 
 | Mitropolija = 
 | Eparhija = [[Eparhija zvorničko-tuzlanska]]
 | Arhijerejski čin = [[Episkopos|Episkop]]
 | Titula = ''Episkop zvorničko-tuzlanski''
 | Način obraćanja = Njegovo preosveštenstvo
 | Država = [[Bosna i Hercegovina]]
 | Sjedište = [[Bijeljina]], [[Republika Srpska]]
 | Godine službe = [[1978]].-[[2013]].
 | Prethodnik = [[Longin Tomić|Longin]]
 | Nasljednik = 
 | Svetovno ime = Ljubomir Kačavenda
 | Datum rođenja = [[19. 12.|19. decembar]] [[1938]].
 | Mjesto rođenja = [[Sarajevo]]
 | Država rođenja = [[Kraljevina Jugoslavija]]
 | Datum smrti = 
 | Mjesto smrti =
 | Država smrti = 
 | Napomena = 
}}

'''Ljubomir Kačavenda''' (crkveno ime ''Vasilije Kačavenda'', [[Sarajevo]], [[19. 12.|19. decembar]] [[1938]]) je umirovljeni [[Eparhija zvorničko-tuzlanska|episkop zvorničko-tuzlanski]], poznat po tome što je morao napustiti dužnost usled optužbi za [[pedofilija|pedofiliju]].

== Biografija ==
Po završenoj osnovnoj školi, uspješno je završio petorazrednu bogosloviju, a potom i [[Pravoslavni bogoslovski fakultet Univerziteta u Beogradu]]. Pored toga, studirao je prava i arheologiju.&lt;ref name=&quot;spc&quot;&gt;[http://www.spcportal.org/index.php?pg=1279&amp;lang=srl „Njegovo preosveštenstvo episkop zvorničko-tuzlanski Vasilije“]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, na portalu Srpske pravoslavne crkve&lt;/ref&gt;

Zamonašen je u manastiru [[Manastir Ozren|Ozren]] 1957. godine. Godine [[1960]]. unapređen je u čin [[jeromonah]]a, a ubrzo je odlikovan pravom nošenja crvenog pojasa i činom [[protosinđel]]a. Kao sabrat manastira Ozren postavljen je na dužnost arhijerejskog zamjenika i sekretara Crkvenog suda Zvorničko-tuzlanske eparhije u [[Tuzla|Tuzli]].

Nakon smrti [[Longin Tomić|episkopa Longina]], Sveti arhijerejski sabor Srpske pravoslavne crkve, na svom redovnom zasjedanju 1978, izabrao je Vasilija za novog episkopa zvorničko-tuzlanskog. Narečenje novog episkopa obavljeno je [[24. 6.|24. juna]], a svečana arhijerejska [[hirotonija]] [[25. 6.|25. juna]] [[1978]]. u [[Saborna crkva u Beogradu|Sabornoj crkvi u Beogradu]]. Svetu arhijerejsku liturgiju služio je [[patrijarh srpski German]], uz sasluženje [[Episkop banatski Vasarion|episkopa banatskog Vasariona]] i šabačko-valjevskog [[Episkop šabačko-valjevski Jovan|Jovana]], deset sveštenika i deset [[đakon]]a.&lt;ref name=&quot;spc&quot; /&gt; Svečano ustoličenje je obavljeno [[16. 7.|16. jula]] 1978, uz prisustvo nekoliko hiljada ljudi iz eparhije i šire.&lt;ref name=&quot;spc&quot; /&gt;

Kačevenda je široj javnosti postao poznat za vreme [[Rat u BiH|rata u Bosni i Hercegovini]] kada je postao poznat kao jedna od najistaknutijih crkvenih ličnosti koja je podržavala srpske nacionaliste i [[Republika Srpska|Republiku Srpsku]]. Posle rata je izazvao kontraverze kada je u aprilu 2007. godine odbio poziv da održi vjersku službu vojnicima [[Oružane snage BiH|Oružanih snaga BiH]], koji su kao nova rotacija deminera poslati u [[Irak]], pravdajući ovaj čin lošim uslovima za održavanje vjerske službe pravoslavaca. &lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.24sata.info/5146 |access-date=2015-10-20 |archivedate=2007-04-17 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070417083222/http://www.24sata.info/5146 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;

==Skandal==

U novembru 2012. je [[Sveti arhijerejski sinod Srpske pravoslavne crkve]] dobio video-snimke koje pokazuju Kačevendu u seksualnoj aktivnosti &lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.telegraf.rs/vesti/710352-novo-ekskluzivno-vladika-kacavenda-se-ljubi-sa-maloletnikom-foto-video-18|title=Telegraf|publisher=Telegraf|date=21 May 2013|accessdate=6 April 2015}}&lt;/ref&gt; sa maloletnim dečacima. &lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.blic.rs/Vesti/Drustvo/378275/Blic-imao-uvid-u-vladikin-porno-snimak-Kacavenda-ljubio-maloletnika-u-usta|title=&quot;Blic&quot; imao uvid u vladikin porno snimak: Kačavenda ljubio maloletnika u usta|publisher=Blic|date=18 April 2013|accessdate=6 April 2015}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.kurir.rs/novi-video-vladika-kacavenda-ljubi-decaka-clanak-800241|title=Vladika Kačavenda ljubi dečaka|publisher=Kurir|date=21 May 2013|accessdate=6 April 2015}}&lt;/ref&gt; 9. novembra je Kačevenda podneo ostavku, navodeći &quot;zdravstvene razloge&quot; &lt;ref&gt;{{cite web|author=|url=http://www.vesti-online.com/Vesti/Srbija/268704/Vladika-Vasilije-podneo-ostavku-zbog-bolesti|title=Vladika Vasilije podneo ostavku zbog bolesti|publisher=Vesti|date=10 November 2012|accessdate=27 August 2014|archive-date=2015-11-26|archive-url=https://web.archive.org/web/20151126235529/http://vesti-online.com/Vesti/Srbija/268704/Vladika-Vasilije-podneo-ostavku-zbog-bolesti|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|author=|url=http://www.vesti-online.com/Vesti/Hronika/307419/Vladika-Kacavenda-ceka-izvestaj-policije|title=Vladika Kačavenda čeka izveštaj policije|publisher=Vesti|date=19 April 2013|accessdate=27 August 2014|archive-date=2016-03-04|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304114935/http://www.vesti-online.com/Vesti/Hronika/307419/Vladika-Kacavenda-ceka-izvestaj-policije|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|author=|url=http://www.federalna.ba/bhs/vijest/49297/desavanja-u-srpskoj-pravoslavnoj-crkvi|title=Zašto se Vasilije Kačavenda povlači iz službe?|publisher=Federalna|date=12 November 2012|accessdate=27 August 2014|archive-date=2015-09-24|archive-url=https://web.archive.org/web/20150924011536/http://www.federalna.ba/bhs/vijest/49297/desavanja-u-srpskoj-pravoslavnoj-crkvi|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;, ali ju je kasnije povukao.


Na sednici  od [[22. april]]a [[2013]]. usvojena je njegova ostavka na službu aktivnog eparhijskog [[arhijerej]]a,&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Saopštenje za javnost Svetog arhijerejskog sinoda Srpske pravoslavne crkve, 22. april 2013. |url=http://www.spc.rs/sr/saopshtenje_za_javnost_8 |access-date=2015-10-20 |archive-date=2015-09-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150906104255/http://www.spc.rs/sr/saopshtenje_za_javnost_8 |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; koju je podneo iz zdravstvenih razloga [[6. novembar|6. novembra]] [[2012]]. Zatim, [[Sveti arhijerejski sabor Srpske pravoslavne crkve|Sveti arhijerejski sabor]] ga je [[29. maj]]a [[2013]]. konačno i trajno razrešio upravljanja [[Eparhija zvorničko-tuzlanska|Eparhijom zvorničko-tuzlanskom]].&lt;ref&gt;[http://www.politika.rs/rubrike/Drustvo/Sabor-SPC-Kacavenda-konacno-i-trajno-razresen.sr.html Sabor SPC: Kačavenda konačno i trajno razrešen („Politika“, 29. maj 2013)]&lt;/ref&gt;

Doživeo je [[moždani udar]] (šlog) u petak 20. septembra 2013. godine, od koga se oporavljao u [[Klinički centar Srbije|Kliničkom centru Srbije]]&lt;ref&gt;[http://novosti.rs/vesti/naslovna/drustvo/aktuelno.290.html:455097-Kacavenda-doziveo-mozdani-udar Kačavenda doživeo moždani udar („Večernje novosti“, 21. septembar 2013)]&lt;/ref&gt; gde je operisan 22. septembra 2013.&lt;ref&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/planeta.300.html:455698-Vladika-Kacavenda-izasao-iz-sok-sobe Vladika Kačavenda izašao iz šok sobe („Večernje novosti“, 25. septembar 2013)]&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reference}}

== Spoljašnje veze ==
* [https://pumpajj.com/ljudi-i-sudbine/pedofilija-u-crkvenim-redovima/ Od Kačavende do Pahomija: pedofilija u crkvenim redovima]

{{Lifetime|1938||Kačavenda, Vasilije}}

[[Kategorija:SPC-Ličnosti]]
[[Kategorija:Episkopi zvorničko-tuzlanski]]</text>
      <sha1>odcrxb2fp6561hm2bzkq0sf5n2b0niy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Carlyle Glean</title>
    <ns>0</ns>
    <id>70204</id>
    <revision>
      <id>42669268</id>
      <parentid>42396260</parentid>
      <timestamp>2026-08-07T10:57:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42669268</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1656" sha1="j5298e9xd6te2rdmj55i5rb2frxnrpl" xml:space="preserve">{{Infobox Governor
|honorific-prefix = &lt;small&gt;[[Ekscelencija|Njegova ekscelencija]]&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;
|name             = Sir Carlyle Green
|honorific-suffix = &lt;br /&gt;&lt;small&gt;[[Order of St Michael and St George|GCMG]]&lt;/small&gt;
|office           = [[Popis generalnih guvernera Grenade|Generalni guverner Grenade]]
|monarch          = [[Elizabeta II]]
|primeminister    = [[Tillman Thomas]]
|term_start       = 27. novembar 2008.
|term_end         = 2013
|predecessor      = [[Daniel Williams (generalni guverner)|Daniel Williams]]
|successor        = 
|birth_date       = 
|birth_place      = 
|death_date       = 
|death_place      = 
}}
'''Sir Carlyle Arnold Glean''' (1932-2021), [[Order of St Michael and St George|GCMG]]&lt;ref&gt;{{LondonGazette |issue=58976 |date = 10. 02. 2009. |startpage=2275 }}&lt;/ref&gt; je [[Grenada|grenadski]] političar, koji se trenutno nalazi na mjestu [[popis generalnih guvernera Grenade|generalnog guvernera]]. Od 1990. do 1996. je bio ministar obrazovanja u vladi [[Nicholas Brathwaite|Nicholasa Brathwaitea]]. Na mjesto generalnog guvernera je imenovan u novembru 2008.

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
* [http://www.caribbeannetnews.com/news-12329--32-32--.html Grenada to swear in new governor general] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090107185938/http://www.caribbeannetnews.com/news-12329--32-32--.html |date=2009-01-07 }}

{{s-start}}
{{s-gov}}
{{s-bef|before=[[Daniel Williams]]}}
{{s-ttl|title=[[Popis generalnih guvernera Grenade|Generalni guverner Grenade]]|years=2008–}}
{{s-inc}}
{{s-end}}

{{DEFAULTSORT:Glean, Carlyle}}
[[Kategorija:Žive osobe]]
[[Kategorija:Generalni guverneri Grenade]]</text>
      <sha1>j5298e9xd6te2rdmj55i5rb2frxnrpl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Potpredsjednik Sjedinjenih Država Mikronezije</title>
    <ns>0</ns>
    <id>70472</id>
    <redirect title="Potpredsjednik Saveznih Država Mikronezije" />
    <revision>
      <id>42669198</id>
      <parentid>427263</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T23:43:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Potpredsjednik Saveznih Država Mikronezije]]</comment>
      <origin>42669198</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="59" sha1="3d6b9lup3ee33m9cmx1ee6rghewbn2t" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Potpredsjednik Saveznih Država Mikronezije]]</text>
      <sha1>3d6b9lup3ee33m9cmx1ee6rghewbn2t</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Predsjednik Sjedinjenih Država Mikronezije</title>
    <ns>0</ns>
    <id>70476</id>
    <redirect title="Predsjednik Saveznih Država Mikronezije" />
    <revision>
      <id>42669199</id>
      <parentid>427271</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T23:43:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Predsjednik Saveznih Država Mikronezije]]</comment>
      <origin>42669199</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="56" sha1="gou4ni7sn2vutq0318401p7wynw0m6p" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Predsjednik Saveznih Država Mikronezije]]</text>
      <sha1>gou4ni7sn2vutq0318401p7wynw0m6p</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bitka na Idistavisu</title>
    <ns>0</ns>
    <id>87703</id>
    <revision>
      <id>42669189</id>
      <parentid>42376683</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T20:56:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42669189</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1217" sha1="khivw6povy2wihl56w6d7brt8sbp4rm" xml:space="preserve">{{Infokutija vojni sukob
|sukob=Bitka na Idistavisu
|dio=[[Rimsko-germanski ratovi|rimsko-germanskih ratova]]
|datum=[[16]]
|mjesto=obala rijeke [[Weser]]
|rezultat=rimska pobjeda
|strana1=[[Rimsko Carstvo]]
|strana2=[[Germani|Germanska plemana]]
|komandant1=[[Germanik]]
|komandant2=[[Arminije]]
}}

'''Bitka na Idistavisu''', ponekad poznata i kao '''bitka na rijeci Weser''', se odigrala godine [[16]]. n.e. između [[Rimsko Carstvo|rimskih]] snaga na čelu sa carskim prijestonasljednikom [[Germanik]]om i saveza [[Germani|germanskih]] plemena na čelu [[Arminije]]m. Iako je u vojničkom smislu završila velikom rimskom pobjedom, kojom je osvećen katastrofalan poraz [[Bitka u Teutoburškoj šumi|Teutoburškoj šumi]], označila je završetak Germanikovog pohoda na [[Germanija|Germaniju]], odnosno ambicioznijih rimskih pohoda preko [[Rajna|Rajne]].

== Vanjske veze ==
* [http://www.roman-emperors.org/germanicus.htm ''Germanicus'' at De Imperatoribus Romanis, includes sourced information on battle] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100707043853/http://www.roman-emperors.org/germanicus.htm |date=2010-07-07 }}

{{DEFAULTSORT:Idistaviso, Bitka}}
[[Kategorija:16.]]
[[Kategorija:Rimske bitke]]</text>
      <sha1>khivw6povy2wihl56w6d7brt8sbp4rm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Blake Edwards</title>
    <ns>0</ns>
    <id>97620</id>
    <revision>
      <id>42669194</id>
      <parentid>42584102</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T21:41:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42669194</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8510" sha1="jfsnavem04cdjn4wx2cqety7xdhyygq" xml:space="preserve">{{Infokutija Filmska biografija
| ime = Blejk Edvards
| ime_po_rođenju        = William Blake Crump
| opis slike     =  ''Blejk Edvards''
| datum_rođenja   =[[26. jul]] [[1922]].
| mjesto_rođenja   =  [[Talsa]], [[Oklahoma]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| država_rođenja  = 
| datum_smrti    = {{dda|2010|12|15|1922|7|26|df=y}}
| mjesto_smrti  = [[Santa Monika]], [[Kalifornija]], SAD
| znameniti_filmovi = [[Doručak kod Tiffanyja (film)|Doručak kod Tiffanyja]]&lt;br /&gt;serija [[Pink Panther]]
| nagrade = '''[[Nagrada Američke filmske akademije za životno delo|Nagrada za životno delo]]''' &lt;br /&gt;2006 Lifetime Achievement&lt;br /&gt;'''[[Nagrada Cezar za najbolji strani film|Najbolji strani film]]''' &lt;br /&gt;1983 [[Viktor/Viktorija]]
| supružnik     = Patriša Voker (1953-1967)&lt;br /&gt;[[Džuli Endruz|Džuli Andruz]] (1969 - 2010, njegova smrt)
}}

'''Blejk Edvards''' ({{jez-eng|Blake Edwards}}), pravo ime '''Vilijam Blejk Kramp''' ({{jez-eng|William Blake Crump}}) bio je poznati američki filmski režiser, scenarista i producent. Rođen je [[26. jul]]a [[1922]]. u [[Talsa|Talsi]], [[Oklahoma]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], a umro je [[15. decembra]] u [[Santa Monika|Santa Moniki]] u [[Kalifornija|Kaliforniji]]

== Karijera ==
=== Početak karijere ===
Scenarističku karijeru počeo na radiju a na filmu je najpre radio na komedijama [[Ričard Kvini|Ričarda Kvinija]], za koga je napisao sedam scenarija. Takođe je 1959. kreirao i režirao TV seriju [[Piter Gan]], za koju je muziku radio [[Henri Mancini]]. Njihova saradnja se potom nastavila i u Edvardsovim filmovima, značajno doprinoseći njihovom uspehu.

Edvards je najuspešniji bio u komedijama, uz jedini značajniji izuzetak drame &quot;''[[Dani vina i ruža]]''&quot; (1962), sa [[Džek Lemon|Džekom Lemonom]] u glavnoj ulozi, koji igra alkoholičara koji pokušava da se reši zavisnosti.

=== Piter Selers ===
Najbolje je sarađivao sa [[Piter Selers|Piterom Selersom]] u seriji komedija o [[Pink Panter]]u. Inicijalni film serije bio je &quot;''[[Pink Panter]]''&quot; (1963). To je dijamant koga pokušava da se dokopa prevejani kradljivac Čarls Liton ([[Dejvid Niven]]), kome je na tragu nespretni [[inspektor Kluzo]], koga maestralno igra Piter Selers. Zahvaljujući nečemu u strukturi dijamanta, u njemu se pod određenim uslovima vidi lik [[Pink Panter|ružičastog pantera]], koji je iskorišćen za efektnu animiranu špicu, koju je uradio [[Fric Friling]], uz još čuveniju muzičku temu [[Henri Mancini]]ja. Uspeh je bio toliki da je lik [[Pink Panter]]a nastavio samostalni život kao junak sopstvene serije crtanih filmova, vrlo gledanih i kod nas. Film je 2006. dobio i istoimeni rimejk, sa [[Stiv Martin|Stivom Martinom]] u glavnoj ulozi, kojem je sledio i &quot;''[[Pink Panter 2]]''&quot; (2008).

Piter Selers se kao inspektor Kluzo pojavio i u filmovima &quot;''[[Pucanj u tami]]''&quot; (1964), &quot;''[[Povratak Pink Pantera]]''&quot; (1975), &quot;''[[Pink Panter uzvraća udarac]]''&quot; (1976), &quot;''[[Osveta Pink Pantera]]''&quot; (1978) i &quot;''[[Na tragu Pink Pantera]]''&quot; (1982), snimljenom posle Selersove smrti, u kome se koriste ranije snimljeni Selersovi gegovi i dodatne scene dosnimljene sa drugim glumcem. Od pomenutih filmova posebno su uspešni ''Povratak Pink Pantera'' i ''Pink Panter uzvraća udarac''.

Osim kao inspektor Kluzo, Selers briljira i u Edvardsovoj komediji &quot;''[[Zabava (film)|Zabava]]''&quot; (1968), kao smotani indijski glumac Hrundi V. Bakši, koga greškom pozivaju na neki [[holivud]]ski parti, gde ovaj pravi haos na svakom koraku.

=== Džuli Andruz ===
Osim Selersa, druga osoba sa značajnom glumačkom ulogom u Edvardsovim filmovima, bila je [[Džuli Endruz|Džuli Andruz]], njegova druga supruga, sa kojom je u braku neprekidno od 1969. Džuli je igrala u nekoliko njegovih filmova, od kojih su najpoznatiji &quot;''[[Špijunka Darling Lili]]''&quot; (1970), &quot;''[[Desetka]]''&quot; (1979), vrlo uspela komedija o kompozitoru filmske muzike srednjih godina koji vidi prelepu devojku ([[Bo Derek]], koja se proslavila ovom ulogom), i &quot;odlepi&quot; za njom, &quot;''[[Viktor/Viktorija]]''&quot; (1982), poboljšani rimejk nemačkog filma iz doba [[Vajmarska Republika|Vajmarske republike]], u kome se pevačica u potrazi za poslom prerušava u muškarca i postaje zvezda kabarea, i &quot;''[[Pasji sinovi]]''&quot; (1981), crnohumorna priča u kojoj je Edvards do zuba zagrizao u [[holivud]]sku ruku koja ga hrani. Radi se o uspešnom režiseru čiji film doživljava fijasko, posle čega od dolazi na ideju da ga preradi i obogati golotinjom i seksom, kako bi privukao publiku. Posebna atrakcija filma je što se uvek do grla zakopčana Džuli Andruz u njemu skinula toples. Film nije postigao širi uspeh, iako ga jedan broj kritičara smatra izvanrednom satirom.

=== Ostali filmovi ===
Prvi veliki uspeh postigao je filmom &quot;''[[Doručak kod Tifanija]]''&quot; (1961), romantičnom komedijom po romanu [[Truman Kepoti|Trumana Kepotija]], sa [[Odri Hepbern]] i [[Džordž Pepard|Džordžom Pepardom]] u glavnim ulogama, i sa nezaboravnom muzičkom temom '''''Moon River''''', koju je komponovao [[Henri Mancini]] (dobitnik dva Oskara za ovaj film - za song i za najbolju muziku u drami ili komediji).

Od ostalih filmova uspešni su mu &quot;''[[Najveća trka oko sveta]]''&quot; (1965), u kojoj [[Džek Lemon]], [[Toni Kertis]] i [[Natali Vud]] učestvuju u šašavoj trci koja se početkom XX veka odvija preko tri kontinenta, 
&quot;''[[Šta si radio u ratu, tata?]]''&quot; (1966), urnebesna komedija iz perioda Drugog svetskog rata, &quot;''[[Detektiv Piter Gan]]''&quot; (1967), humorna filmska ekranizacija detektivskog lika kojeg je stvorio za TV, &quot;''[[Kakva frka!]]''&quot; (1986), ne mnogo poznata ali urnebesno smešna komedija sa [[Ted Danson|Tedom Dansonom]] i [[Haui Mandel]]om u glavnim ulogama, te &quot;''[[Golo kupanje]] (Skin Deep)''&quot; (1989), u kome [[Džon Riter]] igra pisca opsednutog ženama, čiji se život raspada.

== Nagrade ==
Iako su mu filmovi bili dosta gledani, nije mnogo nagrađivan. Tako je 2004. dobio počasnog [[Nagrada Američke filmske akademije|Oskara]], kojeg mu je lično predao njegov veliki fan [[Džim Keri]], a 1983. dobio je [[Filmska nagrada Cezar|Cezara]] za najbolji strani film za film ''Viktor/Viktorija''. Od nagrada je još &quot;dobio&quot; [[Nagrada Zlatna malina|Zlatnu malinu]] za najgoru režiju u filmu '''Sumrak''' (1988).

== Zanimljivosti ==
Sa Džuli Andruz ima dvoje usvojene dece, kao i još dvoje iz prvog braka sa Patrišom Voker (1953-67), od kojih je Dženifer Edvards glumica, koja se pojavljivala i u nekim njegovim filmovima.

Inače, buduću suprugu Džuli Andruz je upoznao tako što je ona čula da je za nju rekao da je &quot;tako slatka, da sigurno ima ljubičice između nogu&quot;. Ova izjava ju je toliko uzbudila da mu je poslala buket ljubičica sa prigodnom porukom. Ubrzo posle toga su počeli da izlaze a nije su dugo čekalo ni na venčanje.

== Filmografija (kao režiser) ==
{{col-begin}}
{{col-break}}
* Bring Your Smile Along (1955)
* He Laughed Last (1956)
* Mister Cory (1957)
* This Happy Feeling (1958)
* Operation Petticoat (1959)
* High Time (1960)
* Breakfast at Tiffany's (1961)
* Experiment in Terror (1962)
* The Grip Of Fear (1962)
* Days of Wine and Roses (1962)
* The Pink Panther (1963)
* A Shot in the Dark (1964)
* The Great Race (1965)
* What Did You Do in the War, Daddy? (1966)
* Peter Gunn [Gunn] (1967)
* The Party (1968)
* Darling Lili (1969)
* Wild Rovers (1971)
* The Carey Treatment (1972)
{{col-break}}
* The Tamarind Seed (1974)
* The Return of the Pink Panther (1975)
* The Pink Panther Strikes Again (1976)
* Revenge of the Pink Panther (1978)
* 10 (1979)
* S.O.B. (1981)
* Trail of the Pink Panther (1982)
* Victor/Victoria (1982)
* Curse of the Pink Panther (1983)
* The Man Who Loved Women (1983)
* Micki and Maude (1984)
* A Fine Mess (1986)
* That's Life (1986)
* Blind Date (1987)
* Sunset (1988) 
* Skin Deep (1989)
* Switch (1991) 
* Son of the Pink Panther (1993)
{{col-end}}

== Vanjske veze ==
* [http://www.sensesofcinema.com/2003/great-directors/edwards/ Senses of Cinema: Great Directors Critical Database] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101231231355/http://www.sensesofcinema.com/2003/great-directors/edwards/ |date=2010-12-31 }}
* {{IMDb ime|id=0001175|name=Blake Edwards}}

{{Blake Edwards}}
{{Zlatna malina za najgoru režiju}}

{{normativna kontrola}}

{{Lifetime|1922|2010|Edwards, Blake}}

[[Kategorija:Američki režiseri]]
[[Kategorija:Dobitnici Oscara]]
[[Kategorija:Američki scenaristi]]
[[Kategorija:Američki producenti]]
[[Kategorija:Dobitnici nagrade Edgar]]</text>
      <sha1>jfsnavem04cdjn4wx2cqety7xdhyygq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bitka kod Lugdunuma</title>
    <ns>0</ns>
    <id>98804</id>
    <revision>
      <id>42669186</id>
      <parentid>42376493</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T20:46:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42669186</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2213" sha1="d1g2e6zc43e7r102bi7uwv2ydap5cpl" xml:space="preserve">{{Infokutija vojni sukob
|sukob=Bitka kod Lugdunuma
|dio=građanskih ratova vezanih uz [[Godina pet careva|Godinu pet careva]]
|datum=19. februar 197.
|mjesto=[[Lugdunum]] (današnji [[Lyon]])
|rezultat=odlučna pobjeda Severa
|strana1=[[Rimsko Carstvo]] - legije iz [[Panonija|Panonije]], [[Ilirik]]a, [[Mezija|Mezije]] i [[Rimska Dacija|Dacije]]
|strana2=[[Rimsko Carstvo]] - legije iz [[Britanija (rimska provincija)|Britanije]] i [[Hispanija|Hispanije]]
|komandant1=[[Septimije Sever]]
|komandant2=[[Klodije Albin]]†
|snaga1=55.000-75.000
|snaga2=55.000-75.000
|gubici1=nepoznati, ali vjerojatno teški
|gubici2=nepoznati, ali vjerojatno teški
}}

'''Bitka kod Lugdunuma''' se odigrala 19. februara 197. u [[Rimska Galija|Galiji]] između snaga [[Rimsko Carstvo|rimskog]] cara [[Septimije Sever|Septimija Severa]] na jednoj, i snaga njegovog suparnika [[Klodije Albin|Klodija Albina]] na drugoj strani. Predstavljala je najveću i završnu bitku u višegodišnjem periodu političke nestabilnosti poznatom kao [[Godina pet careva]]. U njoj je, prema navodima [[Kasije Dion|Kasija Diona]], na obje strane sudjelovalo po 150.000 vojnika; suvremeni historičari smatraju da su u pitanju bile dva puta manje snage, ali to je opet čini najvećom bitkom u historiji [[rimski građanski ratovi|rimskih građanskih ratova]]. Prema navodima historičara, trajala je čak dva dana i njen ishod je bio krajnje neizvjestan, sve dok Sever na kraju nije ostvario ostvario prevagu zahvaljujući neznatnoj premoći u konjici. Nakon toga je Albinova vojska potpuno uništena, a sam Albin se pokušao skloniti u [[Lugdunum]] gdje je ili izvršio samoubistvo ili bio ubijen; grad su nakon toga opljačkali Severovi legionari. Sever se nakon bitke vratio u Rim i konsolidirao svoju vlast nad Carstvom gdje više neće imati suparnika sve do smrti 211.

== Vanjske veze ==
* [http://www.roman-emperors.org/sepsev.htm Roman Emperors DIR] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110226205127/http://www.roman-emperors.org/sepsev.htm |date=2011-02-26 }} account of Severus' life {{en icon}}

{{DEFAULTSORT:Lugdunum, Bitka kod}}
[[Kategorija:197.]]
[[Kategorija:Rimske bitke|Lugdunum 197]]
[[Kategorija:Severska dinastija]]</text>
      <sha1>d1g2e6zc43e7r102bi7uwv2ydap5cpl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bitka kod Edese</title>
    <ns>0</ns>
    <id>101232</id>
    <revision>
      <id>42669181</id>
      <parentid>42414244</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T20:39:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42669181</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2896" sha1="4o8fu1zkzw7yr5abhn8kfq7pbmdy748" xml:space="preserve">{{Infokutija vojni sukob
|sukob=Bitka kod Edese
|dio=[[rimsko-perzijski ratovi|rimsko-perzijskih ratova]]
|slika=Bas relief nagsh-e-rostam al.jpg
|opis=Reljef na stijeni u [[Naqsh-e Rostam]]u, koji prikazuje trijumf [[Šapur I|Šapura I]] nad rimskim carem [[Valerijan (car)|Valerijanom]].
|datum=[[259]]
|mjesto=[[Edesa (Mezopotamija)|Edesa]], [[Mezopotamija]] (današnja južna [[Turska]])
|rezultat=odlučujuća [[sasanidska Monarhija|sasanidska]] pobjeda
|strana1=[[Sasanidska Monarhija|Sasanidsko Carstvo]]
|strana2=[[Rimsko Carstvo]]
|komandant1=[[Šapur I]]
|komandant2=[[Valerijan (car)|Valerijan]]
|snaga1=40.000
|snaga2=70.000
|gubici1=minimalni
|gubici2=sve snage&lt;ref&gt;Avalanche Press, Sassanid Persia.&lt;br /&gt;http://www.avalanchepress.com/SassanidPersia.php&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Kevan Barwise, Sassanid Persian - DBA 73a&amp;b
(220AD-637AD).&lt;br /&gt;http://www.fanaticus.org/DBA/armies/dba73ab.html&lt;/ref&gt;
}}
{{Kampanja Rimsko-perzijski ratovi}}

'''Bitka kod Edese''' se odigrala u sjeverozapadnoj [[Mezopotamija (rimska provincija)|Mezopotamiji]] 259. ili 260. između [[Rimsko Carstvo|rimskih]] snaga pod carem [[Valerijan (car)|Valerijanom]] na jednoj, i [[sasanidska Monarhija|perzijskih]] snaga pod sasanidskim kraljem [[Šapur I|Šapurom I]] na drugoj strani. Iako su Rimljani bili brojčano nadmoćniji, Perzijanci su odnijeli veliku pobjedu, a Valerijan je tokom bitke ili neposredno iza nje zarobljen. To je predstavljao prvi slučaj da je neki rimski car zarobljen u bitci sa &quot;barbarima&quot; te je značajno potkopalo autoritet rimske vlasti, ionako načet [[kriza III veka|krizom 3. vijeka]]; nepriznavanje Valerijanovog sina [[Galijen]]a za novog cara je potaklo privremeni raspad Carstva, od koga su se otcijepili [[Palmirsko Carstvo]] na istoku i [[Galsko Carstvo]] na zapadu.

Prema navodima kršćanskog pisca [[Laktancije|Laktancija]] je Valerijan nakon zarobljavanja bio godinama izlagan ponižavanju na Šapurovom dvoru, prije nego što ga je Šapur dao živog odrati; dio historičara vjeruje da je u pitanju kršćanska propaganda. Nasuprot tome, postoje indicije da je Šapur prema zarobljenicima dobro postupao, odnosno da iskoristio njihovo znanje i vještine kako bi sagradio znameniti most [[Band-e Kaisar]] u današnjem Iranu.

== Reference ==
{{izvori}}

== Literatura ==
* [[Laktancije|Lactantius]], ''De Mortibus Persecutorum'', v.
* [[Zosim]], ''Nova historija'', i.
* [[Abdolhossein Zarinkoob]], ''Ruzgaran: tarikh-i Iran az aghz ta saqut saltnat Pahlvi'', Sukhan, 1999. {{ISBN|964-6961-11-8}}

== Vanjske veze ==
* [http://www.roman-emperors.org/gallval.htm &quot;Valerian&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120204044923/http://www.roman-emperors.org/gallval.htm |date=2012-02-04 }} on ''De Imperatoribus Romanis''.

[[Kategorija:Rimske bitke|Edessa 259]]
[[Kategorija:Sasanidske bitke|Edessa 259]]
[[Kategorija:Rimsko-perzijske bitke|Edessa 259]]
[[Kategorija:259.]]</text>
      <sha1>4o8fu1zkzw7yr5abhn8kfq7pbmdy748</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Balista (uzurpator)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>101258</id>
    <revision>
      <id>42669141</id>
      <parentid>41358539</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T12:28:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42669141</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2560" sha1="5qlr5xujz0srdnjc5q76oi6cbivui5e" xml:space="preserve">'''Balista''' (u nekim izvorima '''Ballista''', ? - cca. 261) je bio [[Rimsko Carstvo|rimski]] oficir koji se za vrijeme [[kriza III veka|krize 3. vijeka]] priključio [[Galijenski uzurpatori|galijenskim uzurpatorima]], a prema nekim izvorima čak i sam proglasio za [[popis rimskih careva|cara]]. Prvi put se spominje neposredno nakon [[Bitka kod Edese|bitke kod Edese]] 259/260. i zarobljavanja cara [[Valerijan (car)|Valerijana]] kada je vojska za cara izabrala [[Makrijan Stariji|Makrijana Starijeg]] i njegovog sina [[Makrijan Mlađi|Makrijana Mlađeg]]. Balista je od njih imenovan za [[prefekt pretorija|pretorijanskog prefekta]] te su mu ostavili kontrolu nad istočnim provincijama, a sami zajedno sa [[Kvijet]]om krenuli marširati na Rim kako bi svrgnuli Valerijanovog sina [[Galijen]]a. Balista se istakao uspješnom borbom protiv [[Sasanidska Monarhija|Perzijanaca]], te od njihove opsade oslobodio grad [[Pompejopolis]] u [[Mala Azija|Maloj Aziji]]. O tome što se sa Makrijanom dogodilo nakon pogibije Makrijana nema pouzdanih podataka (glavni izvor je notorno nepouzdana ''[[Historia Augusta]]''); prema nekim izvorima se povukao na svoje imanje, a prema drugima je u novembru 261. ubijen po naređenju [[Odenat]]a, vladara novouspostavljenog [[Palmirsko Carstvo|Palmirskog Carstva]].

== Povezano ==
* Ballista je protagonist trilogije [http://www.penguin.co.uk/nf/Search/QuickSearchProc/1,,Author_1000074839,00.html Warrior of Rome] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110819105840/http://www.penguin.co.uk/nf/Search/QuickSearchProc/1,,Author_1000074839,00.html |date=2011-08-19 }} čiji je autor Harry Sidebottom

== Literatura ==
* Based on the public domain [http://www.ancientlibrary.com/smith-bio/0468.html ''Dictionary of Greek and Roman Biography and Mythology'', edited by William Smith, page 459 (v. 1)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110228075718/http://www.ancientlibrary.com/smith-bio/0468.html |date=2011-02-28 }}
* Bray, John. ''Gallienus : A Study in Reformist and Sexual Politics'', Wakefield Press, Kent Town, 1997, {{ISBN|1-86254-337-2}}
* [http://www.roman-emperors.org/galusurp.htm#Note%202 Körner, Christian, &quot;Usurpers in the east: The Macriani and Ballista&quot;, s.v. &quot;Usurpers under Gallienus&quot;, ''De Imperatoribus Romanis''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121022051820/http://www.roman-emperors.org/galusurp.htm#Note%202 |date=2012-10-22 }}

[[Kategorija:Umrli 264.]]
[[Kategorija:Trideset tirana (Rim)]]
[[Kategorija:Galijenovi uzurpatori]]
[[Kategorija:Pretorijanski prefekti]]</text>
      <sha1>5qlr5xujz0srdnjc5q76oi6cbivui5e</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bitka kod Ime</title>
    <ns>0</ns>
    <id>101710</id>
    <revision>
      <id>42669183</id>
      <parentid>42376459</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T20:41:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42669183</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2083" sha1="1h8xv0q4zuipfa8nkups4spk3h4lpw1" xml:space="preserve">{{Infokutija vojni sukob
|sukob=Bitka kod Ime
|dio=Palmirskog rata
|datum=[[272]]
|mjesto=Ime (Immae), kraj [[Antiohija|Antiohije]]
|rezultat=rimska pobjeda
|strana1=[[Rimsko Carstvo]]
|strana2=[[Palmirsko Carstvo]]
|komandant1=[[Aurelijan]]
|komandant2=[[Zenobija]]&lt;br /&gt;[[Zabda]]
}}

'''Bitka kod Ime''' se odigrala godine 272. u blizini [[Antiohija|Antiohije]] između [[Rimsko Carstvo|rimskih]] snaga pod carem [[Aurelijan]]om na jednoj, i [[Palmirsko Carstvo|palmirskih]] snaga pod kraljicom [[Zenobija|Zenobijom]] i generalom [[Zabda|Zabdom]] na drugoj strani. Predstavljala je dio pohoda kojim je Aurelijan nastojao pokoriti istočne provincije, koje su se pod Zenobijom, koristeći metež vezan uz [[kriza III veka|krizu 3. vijeka]], bile odmetnule od Carstva. Zabda je Aurelijanovu vojsku namjerno dočekao kraj Antiohije, s obzirom da je tamošnji teren bio napogodniji za upotrebu njegove teške oklopne konjice poznate kao ''[[clibanarii]]''. Svjestan palmirske nadmoći u konjici, Aurelijan je smislio plan prema kojoj je na samom početku bitke palmirsku konjicu trebala napasti laka rimska konjica, te je namamiti u unaprijed pripremljenu klopku; taj je plan urodio plodom i palmirska konjica je uništena. Shvativši da se bez konjice njegova pješadija ne može suprotstaviti superiornim rimskim legionarima, Zabda je naredio povlačenje pod zidine Antiohije, a potom su pod okriljem noći on, Zenobija iz grada otišli u [[Homs|Emesu]]. Aurelijan je poslije natjerao Antiohiju na predaju, ali se namjerno uzdržao od represalije; taj blagi pristup mu je omogućio da sve druge palmirske gradove u Siriji i drugdje zauzme bez borbi. Sa pregrupiranom palmirskom vojskom se poslije obračunao u [[Bitka kod Emese|bitci kod Emese]].

== Izvori ==
* [[Zosim]]us, 1.50.2
* [http://www.roman-emperors.org/zenobia.htm &quot;Vaballathus and Zenobia&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080515232109/http://www.roman-emperors.org/zenobia.htm |date=2008-05-15 }} De Imperatoribus Romanis

[[Kategorija:Rimske bitke|Immae 272]]
[[Kategorija:272.]]
[[Kategorija:Palmira]]</text>
      <sha1>1h8xv0q4zuipfa8nkups4spk3h4lpw1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bitka kod Emese</title>
    <ns>0</ns>
    <id>101712</id>
    <revision>
      <id>42669182</id>
      <parentid>42376415</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T20:39:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42669182</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1534" sha1="q8znao1w6zsbqte4194pltg6546a1k2" xml:space="preserve">{{Infokutija vojni sukob
|sukob=Bitka kod Emese
|dio=Palmirskog rata
|datum=[[272]]
|mjesto=[[Homs|Emesa]]
|rezultat=rimska pobjeda
|strana1=[[Rimsko Carstvo]]
|strana2=[[Palmirsko Carstvo]]
|komandant1=[[Aurelijan]]
|komandant2=[[Zenobija]]&lt;br /&gt;[[Zabda]]
}}

'''Bitka kod Emese''' se odigrala 272. u [[Sirija|Siriji]] između [[Rimsko Carstvo|rimskih]] snaga pod carem [[Aurelijan]]om na jednoj, i [[Palmirsko Carstvo|palmirskih]] snaga pod [[Zabda|Zabdom]] i kraljicom [[Zenobija|Zenobijom]] na drugoj strani. U njoj je Aurelijan nastojao dovršiti svoj pohod sa ciljem pod vlast Carstva vrati istočne provincije, koje su se odmetnule koristeći [[kriza III veka|krizu 3. vijeka]]. Prije toga je uspio poraziti Palmirce u [[Bitka kod Ime|bitci kod Ime]], ali su se oni pregrupirali kod Emese. Aurelijan je ovdje primijenio istu taktiku kao u prethodnoj bitci, koristeći svoju laku konjicu i njeno fingirano povlačenje kako bi raspršio palmirsku teško oklopljenu konjicu ([[clibanarii]]), te je potom uništio sa pješadijom. Zenobija je nakon poraa pobjegla u grad [[Homs|Emesa]], a potom u [[Palmira|Palmiru]], a poslije je uhvaćena prilikom pokušajaa bijega u Perziju. Time je okončano Palmirsko Carstvo.

== Izvori ==
* [http://www.roman-emperors.org/zenobia.htm &quot;Vaballathus and Zenobia&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080515232109/http://www.roman-emperors.org/zenobia.htm |date=2008-05-15 }}, De Imperatoribus Romanis.

[[Kategorija:272.]]
[[Kategorija:Rimske bitke|Emesa 272]]
[[Kategorija:Palmira]]</text>
      <sha1>q8znao1w6zsbqte4194pltg6546a1k2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Boccha di Leone</title>
    <ns>0</ns>
    <id>102595</id>
    <revision>
      <id>42669196</id>
      <parentid>41046215</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T22:34:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42669196</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4415" sha1="g8oczdlgjve62ui6fr40u3je8kjmdpt" xml:space="preserve">[[Datoteka:(Venice) Bocca di Leone in the Doge's Palace.jpg|thumb|300px|''Bocca di Leone'' na [[Duždeva palača|Duždevoj Palači]] u [[Venecija|Veneciji]] na kojem piše ''Tajne pritužbe protiv onih koji prikrivaju prihod namjenjen državi'']]
[[Datoteka:Chiesa di San Martino - Bocca di Leone.jpg||thumb|300px|''Bocca di Leone'' chiesa di San Martino]]
[[Datoteka:Chiesa di Santa Maria della Visitazione (degli Artigianelli) Bocca di Leone.jpg|thumb|300px|''Bocca di Leone'' Santa Maria della Visitazione]]
'''Boccha di Leone''' (ili bolje rečeno '''Bocche di Leone''') bila su posebna mjesta, nešto poput današnjih poštanskih sandučića, širom [[Venecija|Venecije]] za vrijeme [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]]. Tu su građani Venecije mogli tajno ubaciti svoje pritužbe o bilo čemu i protiv bilo koga, što se ticalo života i rada u Republici, naročito protiv utajivača [[porez]]a i onih koji bi radili nešto protiv Republike.

== Karakteristike ==
Ime za taj pratip poštanskog sandučića dolazi od oblika reljefa na njemu, što je obično bio neki pomalo strašan lik sa otvorenim ustima, nešto u tradiciji [[Antički Rim|rimske]] [[Bocca della Verità]]. Najviše tih sandučića imalo je [[Reljef (skulptura)|reljef]] [[lav]]lje glave, simbola [[Apostol Marko|sv. Marka]] kao [[patron]]a [[Venecija|Venecije]], zbog tog su ih Venecijanci nazvali ''bocche de Leòn'' (lavlje usnice) ili ''bocche per le Denunce Segrete'' (usta za tajne pritužbe). Takvih kamenih sandučića (ili metalnih) za tajne pismene predstavke bilo je na više mjesta po Veneciji. Postojale su boche za različite tipove žalbi i pritužbi (što je pisalo na njima), za nezakonito bogaćenje, korupciju ili higijenske uvjete.&lt;ref name=tip&gt;{{Cite web |url=http://veniceblog.typepad.com/veniceblog/2004/05/the_lions_mouth.html |title=Veniceblog: The Lion's Mouth |access-date=2011-02-11 |archive-date=2011-07-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110723115301/http://veniceblog.typepad.com/veniceblog/2004/05/the_lions_mouth.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Jedan ured u Duždevoj palači pažljivo je razmatrao svaku pritužbu i selektirao ih po važnosti i ozbiljnosti. Pritužbe su trebale biti potpisane i potkrijepljene navođenjem bar dva svjedoka, da bi bile uzimane na razmatranje, inače bi završile u smeću kao neosnovane (ako su bile anonimne).&lt;ref name=tip/&gt; Najutemeljenije bi išle bi na daljnju obradu sucima Republike, a nakon te selekcije istragu su preuzimali Državni inkvizitori i strašni Savjet desetorice.

== Historija upotrebe ==
Po svemu sudeći prve Bocche su uvedene u Veneciju nakon pokušaja [[Puč|državnog udara]] Baiamonte Tiepola [[1310]]. godine.&lt;ref name=allo&gt;[http://alloggibarbaria.blogspot.com/2009/11/bocche-di-leone.html Bocche di Leone]&lt;/ref&gt; Od svih tajnih žalbi i pritužbi, najozbiljnije su razmatrane one koje su ukazivale na izdaju ili komplot protiv Mletačke republike.&lt;ref name=allo/&gt; Takve pritužbe čak i onda kad nisu bile potkrijepljene svjedocima, proslijeđene su Savjetu desetorice koji je odmah provodio istragu protiv osumnjičenih.

Bocche su obično bile postavljene na javnim mjestima: pored ubožnica, na fasadama crkava, pored sudova, ali i u samoj [[Duždeva palača|Duždevoj Palači]] na [[Trg Svetog Marka (Venecija)|Trgu sv. Marka]]. Osumnjičeni su često ispitivani po par mjeseci i za to vrijeme ležali bi u ćelijama Duždeve palače, sve do početka suđenja.&lt;ref name=allo/&gt; Bocche su ukinute kad je [[Napoleon Bonaparte|Napoleon]] zauzeo i nakon toga ukinuo [[Mletačka Republika|Mletačku Republiku]].

== Boccha di Leone u drugim medijima ==
Prvi čin [[Amilcare Ponchielli|Ponchiellijeve]] opere ''[[Mona Lisa|La Gioconda]]'' zove se &quot;La bocca del leone&quot; i u njemu jedan od protagonista (Barnaba) baci tajnu pritužbu u boccu protiv dvoje zaljubljenih ( Enza i Laure), čime počinje drama. Boccha di Leone košta glave i Isabel, glavnu junakinju [[film]]a [[Ademir Kenović|Ademira Kenovića]] '''Tajni prolaz''' (The Secret passage). Anonimna prijava protiv nje ubačena u Lavlja usta, pokreće istragu i na kraju se ispostavi da je točna, da Isabel doista radi na tome da ukrade tajnu proizvodnje stakla Veneciji i proda je [[Otomansko Carstvo|Turcima]].

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Commonscat|Bocca di Leone}}

[[Kategorija:Mletačka Republika]]
[[Kategorija:Historija Venecije]]
[[Kategorija:Kultura u Veneciji]]</text>
      <sha1>g8oczdlgjve62ui6fr40u3je8kjmdpt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bitka na Savi</title>
    <ns>0</ns>
    <id>104933</id>
    <revision>
      <id>42669190</id>
      <parentid>42376704</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T20:59:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42669190</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2248" sha1="sy8tzw5hscpcic91h8zqrq8duyxrln9" xml:space="preserve">{{Infokutija vojni sukob|
sukob=Bitka na Savi|
datum=[[388]]|
mjesto=rijeka [[Sava]], u današnjoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]] ili [[Slovenija|Sloveniji]]|
rezultat=istočnorimska pobjeda|
strana1=[[Bizantsko Carstvo|Istočno Rimsko Carstvo]]|
strana2=snage [[Magnus Maksim|Magnusa Maksima]]|
komandant1=[[Teodosije I|Teodozije I]]|
komandant2=[[Magnus Maksim]]|
}}

'''Bitka na Savi''' se odigrala godine [[388]]. između snaga [[Bizantsko Carstvo|istočnog]] rimskog cara [[Teodosije I|Teodozija I]] na jednoj, i [[zapadno Rimsko carstvo|zapadnog]] [[rimski uzurpator|rimskog uzurpatora]] [[Magnus Maksim|Magnusa Maksima]] na drugoj strani &lt;ref&gt;http://www.roman-emperors.org/madmax.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070910202709/http://www.roman-emperors.org/madmax.htm |date=2007-09-10 }} An Online Encyclopedia of Roman Emperors&lt;/ref&gt;. Magnus Maksim se 383. pobunio protiv tadašnjeg zapadnorimskog cara [[Gracijan]]a, koji je iste godine ubijen; to je Maksimu omogućilo da zauzme sva područja Zapadnog Carstva osim Italije, no i odatle je 387. protjerao Gracijanovog brata i nasljednika [[Valentinijan II|Valentijana II]]. On se za pomoć obratio Teodoziju koji je pokrenuo veliki pohod. U dolini rijeke Save je došlo do velikog okršaja gdje se u redovima Maksimove vojske borio veliki broj Germana, dok je Teodozije u vojsci imao [[Goti|Gote]], [[Huni|Hune]] i [[Alani|Alane]]. Teodozije je odnio prevagu; Maksim se povukao u [[Akvileja|Akvileju]] gdje se našao pod opsadom i prisiljen na predaju. Pogubljen je 28.9. 388. čime je završio još jedan građanski rat. Valentijan II se vratio na prijestolje u Zapadno Carstvo.

== Izvori ==
* Schmid, Walter; Emona, Vienna 1913 {{COBISS|ID=1577312}}
* [http://www.worldwideschool.org/library/books/hst/roman/TheDeclineandFallofTheRomanEmpire-3/legalese.html The History of the Decline and Fall of The Roman Empire] {{Webarchive|url=https://archive.today/20130113172630/http://www.worldwideschool.org/library/books/hst/roman/TheDeclineandFallofTheRomanEmpire-3/legalese.html |date=2013-01-13 }} by Edward Gibbon
* For more sources see [[Razgovor:Battle of the Save|talk page]]
&lt;references/&gt;

{{DEFAULTSORT:Bitka na Savi}}
[[Kategorija:388.]]
[[Kategorija:Rimske bitke|Sava 388]]</text>
      <sha1>sy8tzw5hscpcic91h8zqrq8duyxrln9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Budizam Čiste zemlje</title>
    <ns>0</ns>
    <id>105332</id>
    <revision>
      <id>42669250</id>
      <parentid>42498121</parentid>
      <timestamp>2026-08-07T06:00:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42669250</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5141" sha1="8d4ro7oh8qhpqapyor35hgyb9keapj6" xml:space="preserve">[[Datoteka:Chinese temple bouddha.jpg|thumb|250px|[[Amitabha|Amitābha]] Buddha i njegovi bodhisattve [[Avalokiteshvara|Avalokiteśvara]] (desno) i [[Mahasthamaprapta|Mahāsthāmaprāpta]] (lijevo). Hram na [[Tajvan]]u.]]

'''Budizam Čiste zemlje''' ({{zh|t=淨土宗|s=净土宗}}, ''Jìngtǔzōng''; {{lang-ja|浄土仏教&lt;ref&gt;[http://www.i-ipi.com/book/purpose_of_life/purpose You Were Born For a Reason]&lt;/ref&gt;}}, ''Jōdo bukkyō''; [[Korejski jezik|korejski]]: {{lang|ko-Hang|정토종}}, ''jeongtojong''; [[vijetnamski jezik|vijetnamski]]: 浄土宗, ''{{lang|vi|Tịnh Độ Tông}}''), također navođen i pod nazivom '''amidizam''' je ogranak [[Mahāyāna]] [[budizam]]a koji se trenutno smatra jednom od najpopularnijih budističkih tradicija [[Istočna Azija|istočne Azije]]. Temelji se na konceptu [[Čista zemlja|Čiste zemlje]] i nadovezuje na [[Amitabha|Amitābha]] Buddhu. Pod tim izrazom se podrazumijeva i [[soteriologija]] Čiste zemlje unutar Mahāyāna budizma, kao i posebne sekte Čiste zemlje koje su se razvile u [[Japan]]u. 

Obredi i koncepti Čiste zemlje se mogu pronaći u osnovama [[kosmologija|kozmologije]] Mahāyāna budizma te čine važan dio Mahāyāna budističkih tradicija u Kini, Japanu, Koreji, Tajvanu, Vijetnamu i Tibetu. Kineske [[Zen|Chán]] i [[Tien Tai|Tiantai]] škole, kao i japanske [[Šingon budizam|Shingon]] i [[Tendai]] sekte, sadržavaju snažne komponente Čiste zemlje vezane u svojim obredima i vjerovanjima. Čista zemlja je, međutim postala nezavisna škola, što se najbolje može vidjeti kod japanskih škola [[Jōdo shū|Jōdo Shū]] i [[Jodo Shinshu|Jōdo Shinshū]]&lt;ref&gt;[http://www.buddhistteaching.org/guide-on-buddhism/%20Guide%20on%20Buddhism Guide on Buddhism for America]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;. U Japanu postoji nekoliko nezavisnih škola Čiste zemlje, ali su one ograničene isključivo na tu zemlju.

== Napomene ==
{{reflist}}

== Literatura ==
* [[Ernst Johann Eitel|Eitel, Ernst J.]] ''Hand-Book of Chinese Buddhism, being a Sanskrit-Chinese Dictionary with Vocabularies of Buddhist Terms in Pali, Singhalese, Siamese, Burmese, Tibetan, Mongolian and Japanese'' (Second Edition). New Delhi, Madras: Asian Educational Services. 1992.

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Pure Land Buddhism}}
* [http://www.iasbs.net/ International Association of Shin Buddhist Studies website] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151011164940/http://iasbs.net/ |date=2015-10-11 }}
* [http://www.jodo.org/ Jōdo Shū Buddhism official website]
* [http://www.jodoshuna.org/ Jōdo Shū North American Buddhist Missions]
* [http://www2.hongwanji.or.jp/english/ Jōdo Shinshū Official Site] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150906091545/http://www.hongwanji.or.jp/english/ |date=2015-09-06 }}
* [http://international.hongwanji.or.jp/ Homepage for Jodo Shinshu Hongwanji-ha Hongwanji International Center] - English
* [http://www.amtb-usa.org/ Amitabha Buddhist Society of U.S.A.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110429193208/http://www.amtb-usa.org/ |date=2011-04-29 }}
* [http://www.drba.org/ The Venerable Master Hsuan Hua]
* [http://www.e-sangha.com/ E-Sangha Buddhism Portal] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171015191254/http://www.e-sangha.com/ |date=2017-10-15 }}
* [http://www.shindharmanet.com/writings/WomenPureLand.pdf Women in the Pure Land: Eshinni's View of Rebirth as Expressed in Her Letters] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110610200448/http://www.shindharmanet.com/writings/WomenPureLand.pdf |date=2011-06-10 }}
* [http://www.amtbweb.org/index.html Amitabha Pure Land Web (in English)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* [http://www.cloudwater.org/pureland.html Pure Land Buddhism: The Path of Serene Trust, a short overview of Pure Land Buddhism] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090403180436/http://www.cloudwater.org/pureland.html |date=2009-04-03 }}
* [http://www.amtb.sg Amitabha Education Network] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210411213105/http://www.amtb.sg/ |date=2021-04-11 }}
* [http://Buddhism.2be.net/Master_Chin_Kung Master Chin Kung], a promoter of Pure Land Buddhism
* [http://www.amidatrust.com Amida Trust] A UK Pure Land Charity
* [https://web.archive.org/web/20060819131611/http://www.abrc.org.au/eBooks/In%20One%20Lifetime%20Pure%20Land%20Budhism.pdf In one Lifetime: Pure Land Buddhism]
* [http://www.amtb-ottawa.ca/eng/links.html Here are some links to other Amitabha websites around the world] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090624022131/http://www.amtb-ottawa.ca/eng/links.html |date=2009-06-24 }}
* [http://www.shinranwasan.info/index.htm The Way of Jodo Shinshu: Reflections on the Poems of Shinran]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* [http://www.youtube.com/watch?v=06q5ESGVPho] sample of Pureland lecture, master Chin Kung

[[Kategorija:Budizam Čiste zemlje| ]]
[[Kategorija:Budističke škole]]
[[Kategorija:Mahajana]]
[[Kategorija:Budizam u Kini]]
[[Kategorija:Budizam u Japanu]]</text>
      <sha1>8d4ro7oh8qhpqapyor35hgyb9keapj6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Torcida</title>
    <ns>0</ns>
    <id>111525</id>
    <revision>
      <id>42669175</id>
      <parentid>42627680</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T19:04:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-43281-76</username>
        <id>381363</id>
      </contributor>
      <comment>/* */</comment>
      <origin>42669175</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14803" sha1="t1qbidsk8hjrb97dy0sis5m3rroioc4" xml:space="preserve">{{otheruses}}

[[Datoteka:The_Hajduk_Split_-_Dinamo_Zagreb_derby.jpg|thumb|300px|Koreografija Torcide tijekom [[vječni derbi|vječnog derbija]].]]
[[Datoteka:Pauci-Hajduk.JPG|thumb|300px|Koreografija Torcide posvećena [[4. gardijska brigada &quot;Pauci&quot;|4. gardijskoj brigadi]], na utakmici [[HNK Hajduk Split|Hajduk]] - [[FK Budućnost Podgorica|Budućnost]], [[UEFA Europska Liga|Kup UEFA]], [[2. 8.|2. kolovoza]] [[2007]].]]
'''Torcida''' '''Beograd''' je navijačka skupina [[HNK Hajduk Split|Hajduka]], osnovana [[28. 10.|28. listopada]] [[1950]]. godine.&lt;ref&gt;[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20040401/mozaik01.asp Torcida - najstarija navijačka skupina]&lt;/ref&gt; Klub navijača djeluje na adresi ''Zrinsko-Frankopanska 17, Split''.
Slogan navijača je &quot;Hajduk živi vječno&quot;, kojim se svjedoči o dugoj i kontinuiranoj tradiciji imena koje opstoji bez promijene od osnivanja do danas (države i lige su propadale, Hajduk &quot;živi vječno&quot;).

Članovi Torcide kao i ostali najvatreniji navijači kluba okupljaju se na [[Gradski stadion u Poljudu|poljudskom]] sjeveru odakle gromoglasnim navijanjem bodre svoj klub.

== Historija ==

=== Osnivanje i počeci ===
Osnivanju Torcide prethodilo je organizirano navijanje još od osnivanja Hajduka 1911. godine. Prvi organizirani odlazak navijača na domaće gostovanje zabilježeno je [[1927]]. protiv [[HAŠK]]-a u [[Zagreb]]u, a na inozemno gostovanje [[1936]]. protiv ''Rome'' u [[Rim]]u.
Torcida je osnovana [[1950]]., uoči [[fudbal|nogometne]] utakmice sa [[FK Crvena zvezda Beograd|Crvenom Zvezdom]]. Splitski studenti koji su studirali u [[Zagreb]]u željeli su napraviti dotada neviđen spektakl kako bi pomogli svojim ljubimcima i u tome su i uspjeli. Po uzoru na [[brazil]]ske navijačke skupine koje su u to vrijeme postale poznate (te godine se u igralo obnovljeno [[Svjetsko nogometno prvenstvo]] u [[Rio de Janeiro|Rio de Janeiru]]), Hajduk je [[29. 10.|29. listopada]] pobijedio Zvezdu rezultatom 2:1, pobjedonosnim zgoditkom koji je postigao legendarni igrač Hajduka [[Božo Broketa]] u 86. minuti. Slavlje je bilo neopisivo, ljudi su plakali od sreće, grlili se i ljubili kopačku kojom je Broketa dao gol, čitao se posmrtni govor Crvenoj zvezdi ... Te sezone momčad Hajduka osvojila je prvenstvo bez ijednog poraza, što je do danas ostao nenadmašeni rekord.

Nakon te utakmice [[komunistička partija Jugoslavije|partijske]] i državne strukture, na osobnu intervenciju [[Milovan Đilas|Milovana Đilasa]], represivno su nastupili prema Torcidi i njezinim pripadnicima. Poraz u svemu privilegirane Zvezde i okolnosti oko njega teško su zasmetale tadašnji režim u [[Beograd]]u. Vodstvo Hajduka bilo je sankcionirano, djelovanje Torcide i njeno ime zabranjeno, a neki od pripadnika su pritvoreni i protiv njih je pokrenut postupak. Jedan od osnivača, '''Vjenceslav Žuvela''', isključen je iz KPJ i osuđen na tri godine zatvora. Kasnije mu je kazna smanjena na tri mjeseca.

Unatoč zabrani isticanja imena i organiziranog djelovanja, navijači su nastavili pružati veliku podršku svom klubu i igračima.

Prvi značajniji slučaj nasilja navijača na stadionu datira iz susreta sa &quot;Sarajevom&quot; od [[1. 10.|1. listopada]] [[1961]]. godine kada je nakon utakmice napadnut sudac Aleksandar Škorić koji je poništio izjednačujući gol Vidoševića, po mišljenju Splićana neopravdano. Škorić je pretučen, a u gledalištu je došlo do vandalskih ispada, posljedicom čega je &quot;Hajduk&quot; morao tri utakmice odigrati u [[Šibenik]]u. Drugi put se incident velikih razmjera dogodio [[11. 9.|11. rujna]] [[1966]]. godine kad je masa navijača razočarana porazom &quot;Hajduka&quot; priredila masovnu tučnjavu i kad su demolirali dom, tribine i golove. Splićani su nakon toga kažnjeni igranjem jedne utakmice u [[Rijeka|Rijeci]].

=== Hrvatsko proljeće i slavne godine ===

Tako je Torcida nastavila svoje djelovanje u ilegali. Početkom [[70-e|70-ih]] godina manja skupina najgorljivijih pristalica Hajduka počinje se kontinuirano okupljati na sredini istočnog stajanja na [[Stari plac|Starom placu]] i s tog mjesta predvoditi bodrenje.

Tijekom ovog desetljeća navijači usvajaju ''južnjački'' način navijanja, koji karakterizira isticanje velikog broja klupskih zastava i transparenata i velikim povorkama koje pod tim obilježjima kluba marširaju gradom uoči i nakon važnih utakmica. Također, dijelom usvajanju i ''sjevernjački'' tip navijanja koji se manifestira nošenjem šalova i iskazivanjem nasilnih obrazaca ponašanja, naročito prema suparničkim navijačima. Uz skandiranje počinju se sve učestalije koristiti navijačke himne.

Nasilnički obrasci ponašanja navijača toliko su se bili proširili da većina simpatizera drugih klubova sve do kraja sedamdesetih nisu u većem broju dolazili na utakmice svojih klubova u Split, dok su s druge strane hajdukovci pratili svoj klub po cijeloj bivšoj [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]].

Pojavom [[Hrvatsko proljeće|hrvatskog proljeća]] početkom 70-ih, ponovo se rasplamsava nacionalni naboj koji je tinjao u srcima Hajdukovih navijača. Pojavljuju se zastave navijača s ucrtanim izvornim grbom Hajduka u kojem se unutar plavog kruga nalazi [[Grb Hrvatske|Hrvatski grb]]. Poznat je iz toga vremena silan bunt i višednevne demonstracije koji je (zbog registriranja prekinute utakmice Hajduk - OFK Beograd 0:3) rezultirao bacanjem u more automobila sa beogradskim tablicama na [[Splitska Riva|splitskoj Rivi]].

Krajem '70-ih jedan dio ultrasa izdvaja se neformalna skupina '''Nesvrstani''', koji su na rukavima jeans jakni isticali svoj znak, na kojem su uz slovo &quot;N&quot; i crveno-bijelo-plavu oznaku stajale riječi &quot;Patria nostra&quot; (&quot;Naša domovina&quot;). Tijekom [[1978]]. i [[1979]]. sastajali su se u jednoj prostoriji u užem središtu grada, na zidu koje je bila obješena hrvatska trobojnica.

U razdoblju '70-ih Hajduk je nanizao velike rezultate (četiri osvojena prvenstva i pet kupova). Na takve iznimne uspjehe nadovezalo se održavanje [[Mediteranske igre|Mediteranskih igara]] u Splitu [[1979]]. godine u sklopu kojih je podignut novi gradski stadion na Poljudu, koji je postao novi Hajdukov dom.

=== Obnova djelovanja ===

Ime Torcida javno se počelo ponovo koristiti 1981 godine kada su nove generacije navijača Hajduka željele starim imenom i navijanjem proslaviti voljeni klub. Od tada su se navijači počeli okupljati na sjeveru novog stadiona na Poljudu.

Nakon Torcide, krajem [[1980-e|1980-ih]] nastale su i navijačke skupine ostala tri velika kluba u Jugoslaviji - [[GNK Dinamo Zagreb|Dinama]], [[FK Partizan|Partizana]] i Crvene Zvezde, ali i one manjih klubova.

U ovom periodu počinju se pojavljivati širom grada grafiti na kojima su isticana obilježja Torcide i Hajduka. Pišu se i [[politika|politički]] grafiti s porukama &quot;Sretan Božić, braćo Hrvati&quot; i &quot;Smrt komunizmu&quot;. Dio navijača prosvjed protiv društva počinje sve otvorenije zasnivati na stanovitom nezadovoljstvu u svezi s nacionalnim slobodama [[Hrvati|Hrvata]] i ukupnoga stanja međunacionalnih odnosa u tadašnjoj Jugoslaviji.

Izgredi navijača sa sjeverne tribine postajali su sve češći i s neželjenijim posljedicama. Tako je uoči utakmice &quot;Hajduk&quot; - &quot;Tottenham&quot;, održane u Splitu u travnju [[1984]]. godine jedan navijač na centru igrališta zaklao pijetla, budući da se navijači [[london]]skoga kluba, čiji je simbol tetrijeb, kolokvijalno nazivaju &quot;pijetlovima&quot;. Na to je reagirala [[UEFA]] zabranom igranja jedne međunarodne utakmice u Splitu.

Sredinom 80-ih godina 20. stoljeća, navijački [[huliganizam]] postaje zastupljen među članovima Torcide, ali i i problemi narkomanije.

Organizirane grupacije Torcide počinju se širiti i izvan grada pa se na stadionu počinju pojavljivati transparenti navijača Hajduka iz okolnih mjesta, a kasnije i sve šire.

=== Osamostaljenje Hrvatske i HNL ===

Krajem [[1980-e|1980-ih]] i početkom [[1990-e|1990-ih]], stanje u Jugoslaviji se zaoštrava. Torcida je napravila prvi korak i izrazila veliko nezadovoljstvo stanjem u Jugoslaviji - prekidom utakmice u [[Split]]u protiv [[FK Partizan|Partizana]], paljenjem [[zastava SFRJ|jugoslavenske zastave]], gromoglasnim uzvikivanjem hrvatskog imena, zazivanjem skore hrvatske neovisnosti i pjevanjem hrvatskih pjesama.

Za vrijeme [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] mnogi su Torcidaši zajedno sa svojim kolegama iz drugih navijačkih skupina stali u prve redove fronte da bi obranili svoju domovinu. Spomen-ploča na sjevernoj strani poljudskog stadiona nosi imena 27 pripadnika Torcide poginulih u borbi za neovisnost Hrvatske.

Osim brojnih podskupina Torcide organiziranih po splitskim četvrtima ([[Bačvice]],[[Baterjelo]], [[Brda (Vlasenica)|Brda]], [[Meje]], [[Mertojak]], [[Radunica]], [[Split 3]] itd.), brojne podružnice Torcide organizirane su kako u zemlji ([[Sisak]], [[Zagreb]], [[Rijeka]], [[Makarska]], [[Zadar]], [[Šibenik]], [[Pakoštane]], [[Trogir]], [[Duće]], [[Vinkovci]], itd.), tako i u Europi ([[Düsseldorf]], [[Mostar]], [[Rotterdam]], [[Ljubljana]], [[Stuttgart]], [[Zü­rich]] itd.).

== Statut KN Torcida ==
 
Statut Kluba donijela je [[10. 1.|10. siječnja]] [[1998]]. godine Skupština Kluba navijača Hajduka - &quot;Torcida&quot; Split.

=== Osnovne odredbe, djelatnost i članstvo ===

Tim statutom donesene su odredbe imenu i sjedištu kluba (''čl. 2.''), o grbu (''čl. 4.'') i sl. Klub zastupaju Predsjednik i Tajnik (''čl. 6.'').
Među djelatnosti kluba navode se, između ostalog, poticanje organiziranog navijanja na utakmicama HNK &quot;Hajduk&quot;, organiziranje putovanja na utakmice HNK &quot;Hajduk&quot; izvan Splita, borba protiv navijačkog nasilja na stadionima i organizirano okupljanje članstva (''čl. 8.''). Članstvo je dostupno svim zainteresiranima (''čl. 10.'') uz plačanje članarine (''čl. 13.)''.

=== Upravna tijela kluba ===

Upravna tijela kluba su Skupština, Predsjedništvo, Nadzorni odbor i Stegovna komisija (''čl. 17.'').

'''Skupština''' je najviše tijelo upravljanja Klubom, koju sačinjavaju svi članovi Kluba (''čl. 18.''). Može biti redovita, izborna i izvanredna, a redovito zasjeda jednom u tijeku godine, dok se izborna sjednica Skupštine održava svake četiri godine. Sjednice Skupštine saziva Predsjedništvo Kluba (''čl. 19.''), a predsjedava joj predsjednik kluba (''čl. 20.'').

Izvršne funkcije obavlja '''Predsjedništvo Kluba''' (''čl. 23.'') koje čini devet članova, a sjednice Predsjedništva saziva predsjednik kluba (''čl. 24.'').

Predsjedništvo, između ostalog, bira i imenuje tajnika i blagajnika Kluba, saziva Skupštinu, utvrđuje prijedloge programa djelatnosti i planove rada, upravlja imovinom Kluba i podnosi izvješća o radu Skupštini Kluba (''čl. 25.'').

'''Nadzorni odbor''' Kluba prati i nadzire rad tijela utvrđenih Statutom, a o svom djelovanju treba obavještavati skupštinu. Nadzorni odbor posebno nadzire materijalno i financijsko poslovanje Kluba. (''čl. 28.''). Sastoji se od tri člana, a odluke donosi većinom glasova (''čl. 29.'').

'''Predsjednika Kluba''', koji je po funkciji i predsjednik Predsjedništva, bira Skupština na mandat od četiri godine. Predsjednik, između ostalog, zastupa Klub, pokreće raspravu o određenim pitanjima, brine se o upoznavanju javnosti s radom Kluba, Skupštine i njezinih tijela i rukovodi radom Skupštine i Predsjedništva. U slučaju odsutnosti zamjenjuje ga tajnik Kluba (''čl. 30.'').

'''Tajnika Kluba''' bira i imenuje Predsjedništvo na mandat od četiri godine za obavljanje stručno-administrativnih poslova u Klubu. On vodi Registar članova, u odsutnosti zamjenjuje predsjednika Kluba i brine se za organiziranje i odlazak članova na nogometne utakmice s HNK &quot;Hajduk&quot; izvan Splita (''čl. 31.'').

'''Stegovna komisija''' broji tri člana iz Predsjedništva kluba. Oni provode stegovni postupak i o njemu izvješćuju Predsjedništvo i Skupštinu kluba (''čl. 32.'').

=== Imovina ===

Statutom je regulirana i imovina Kluba te način njena stjecanja. Klub stječe imovinu od članarine, dobrovoljnih priloga i darova, od dotacija, sponzorstva i donacija te iz drugih izvora u skladu sa zakonom (''čl. 35.'').

== Zanimljivosti ==
* Torcida uvijek vjerno prata momčad Hajduka na svim gostovanjima, kako onim europskim, tako i onim izvaneuropskim te je već legendarna priča kako Hajduk nigdje nije gostovao bez barem male podrške svojih navijača.
* Osim u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], navijača Hajduka ima u ostalim državama bivše države, ali i u onim zemljama gdje živi mnogo iseljenika iz Hrvatske (većinom iz [[Dalmacija|Dalmacije]]), kao u [[Australija|Australiji]], [[Novi Zeland|Novom Zelandu]], [[Kanada|Kanadi]], [[Čile]]u, [[Argentina|Argentini]], ali i u [[Nemačka|Njemačkoj]] i drugdje.
* Jedan od simbola Torcide je lik navijača zamaskiran sunčanim naočalama i crveno-plavom maramom sa slovom &quot;h&quot; preko usta. Crtež se često naziva &quot;Žan&quot;, jer je lik inspiriran Žanom Ojdanićem, nekadašnjim predsjednikom Torcide.
* Vatreni navijač Hajduka je i [[Irska|Irac]] iz [[Wigan]]a, Sean Medvid Staunton, koji godinama redovito dolazi na derbije na Poljud. Na pitanje zašto navija za Hajduk odgovara: &quot;Zato jer nigdje nisam vidio toliko strasti među navijačima, kao kod Torcide&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.24sata.hr/sport/irac-iz-wigana-na-protestu-torcide-jer-obozava-bile/142425/ |access-date=2011-05-17 |archive-date=2010-05-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100507010051/http://www.24sata.hr/sport/irac-iz-wigana-na-protestu-torcide-jer-obozava-bile/142425/ |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;

== Ostalo ==
Knjige
* Lalić, Dražen, Torcida - pogled iznutra, AGM, Zagreb, 1993.

Pjesme
* Boško Landeka - Himna Torcide
* Gibonni - Mi smo prvaci
* Giuliano -Torcida razara sa sjevera
* Kuzma &amp; Shaka Zulu - Majstori s mora
* Mladen Grdović - Dalmatinac
* Oliver Dragojević - Hajdučka
* Trubaduri - Bili su bili
* Vinko Coce - Ako te tko pita
* Vinko Coce - Ale ale o Hajduče
* Vinko Coce - Kada umrem umotan u bilo
* Vinko Coce - Volim te Hajduče (Bila vojska)
* Zrakomlat - Šampion je Hajduk
* Marko Perković Thompson - Torcida razara sa sjevera

== Povezano ==
* [[HNK Hajduk Split]]

== Reference ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
{{WProjekti 
|commons= 
|commonssh= 
|commonscat= HNK Hajduk Split
|commonscatsh= HNK Hajduk Split
}}
* [http://www.torcida.hr/ Službena stranica kluba navijača Hajduka]
* [http://www.torcida.org/ Službena stranica Torcide] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080907155427/http://www.torcida.org/ |date=2008-09-07 }}

{{HNK Hajduk Split}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Nastanci 1950.]]
[[Kategorija:Hrvatske navijačke skupine]]
[[Kategorija:HNK Hajduk Split]]
[[Kategorija:Organizacije u Splitu]]
[[Kategorija:Kultura u Splitu]]</text>
      <sha1>t1qbidsk8hjrb97dy0sis5m3rroioc4</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42669176</id>
      <parentid>42669175</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T19:06:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-43281-76</username>
        <id>381363</id>
      </contributor>
      <comment>/* */</comment>
      <origin>42669176</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14833" sha1="hajmc5unso28qg4ttoxb9xaimd4q66f" xml:space="preserve">{{otheruses}}

[[Datoteka:The_Hajduk_Split_-_Dinamo_Zagreb_derby.jpg|thumb|300px|Koreografija Torcide tijekom [[vječni derbi|vječnog derbija]].]]
[[Datoteka:Pauci-Hajduk.JPG|thumb|300px|Koreografija Torcide posvećena [[4. gardijska brigada &quot;Pauci&quot;|4. gardijskoj brigadi]], na utakmici [[HNK Hajduk Split|Hajduk]] - [[FK Budućnost Podgorica|Budućnost]], [[UEFA Europska Liga|Kup UEFA]], [[2. 8.|2. kolovoza]] [[2007]].]]
'''Torcida''' '''Beograd''' je navijačka skupina [[HNK Hajduk Split|Hajduka]], osnovana [[28. 10.|28. listopada]] [[1950]]. godine.&lt;ref&gt;[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20040401/mozaik01.asp Torcida - najstarija navijačka skupina]&lt;/ref&gt; Klub navijača djeluje na adresi ''Zrinsko-Frankopanska 17, Split''.
Slogan navijača je &quot;Hajduk živi vječno&quot;, kojim se svjedoči o dugoj i kontinuiranoj tradiciji imena koje opstoji bez promijene od osnivanja do danas (države i lige su propadale, Hajduk &quot;živi vječno&quot;).

Članovi Torcide Beograd kao i ostali najvatreniji navijači kluba okupljaju se na [[Gradski stadion u Poljudu|poljudskom]] i [[Stadion JNA|jna]] sjeveru odakle gromoglasnim navijanjem bodre svoj klub.

== Historija ==

=== Osnivanje i počeci ===
Osnivanju Torcide prethodilo je organizirano navijanje još od osnivanja Hajduka 1911. godine. Prvi organizirani odlazak navijača na domaće gostovanje zabilježeno je [[1927]]. protiv [[HAŠK]]-a u [[Zagreb]]u, a na inozemno gostovanje [[1936]]. protiv ''Rome'' u [[Rim]]u.
Torcida je osnovana [[1950]]., uoči [[fudbal|nogometne]] utakmice sa [[FK Crvena zvezda Beograd|Crvenom Zvezdom]]. Splitski studenti koji su studirali u [[Zagreb]]u željeli su napraviti dotada neviđen spektakl kako bi pomogli svojim ljubimcima i u tome su i uspjeli. Po uzoru na [[brazil]]ske navijačke skupine koje su u to vrijeme postale poznate (te godine se u igralo obnovljeno [[Svjetsko nogometno prvenstvo]] u [[Rio de Janeiro|Rio de Janeiru]]), Hajduk je [[29. 10.|29. listopada]] pobijedio Zvezdu rezultatom 2:1, pobjedonosnim zgoditkom koji je postigao legendarni igrač Hajduka [[Božo Broketa]] u 86. minuti. Slavlje je bilo neopisivo, ljudi su plakali od sreće, grlili se i ljubili kopačku kojom je Broketa dao gol, čitao se posmrtni govor Crvenoj zvezdi ... Te sezone momčad Hajduka osvojila je prvenstvo bez ijednog poraza, što je do danas ostao nenadmašeni rekord.

Nakon te utakmice [[komunistička partija Jugoslavije|partijske]] i državne strukture, na osobnu intervenciju [[Milovan Đilas|Milovana Đilasa]], represivno su nastupili prema Torcidi i njezinim pripadnicima. Poraz u svemu privilegirane Zvezde i okolnosti oko njega teško su zasmetale tadašnji režim u [[Beograd]]u. Vodstvo Hajduka bilo je sankcionirano, djelovanje Torcide i njeno ime zabranjeno, a neki od pripadnika su pritvoreni i protiv njih je pokrenut postupak. Jedan od osnivača, '''Vjenceslav Žuvela''', isključen je iz KPJ i osuđen na tri godine zatvora. Kasnije mu je kazna smanjena na tri mjeseca.

Unatoč zabrani isticanja imena i organiziranog djelovanja, navijači su nastavili pružati veliku podršku svom klubu i igračima.

Prvi značajniji slučaj nasilja navijača na stadionu datira iz susreta sa &quot;Sarajevom&quot; od [[1. 10.|1. listopada]] [[1961]]. godine kada je nakon utakmice napadnut sudac Aleksandar Škorić koji je poništio izjednačujući gol Vidoševića, po mišljenju Splićana neopravdano. Škorić je pretučen, a u gledalištu je došlo do vandalskih ispada, posljedicom čega je &quot;Hajduk&quot; morao tri utakmice odigrati u [[Šibenik]]u. Drugi put se incident velikih razmjera dogodio [[11. 9.|11. rujna]] [[1966]]. godine kad je masa navijača razočarana porazom &quot;Hajduka&quot; priredila masovnu tučnjavu i kad su demolirali dom, tribine i golove. Splićani su nakon toga kažnjeni igranjem jedne utakmice u [[Rijeka|Rijeci]].

=== Hrvatsko proljeće i slavne godine ===

Tako je Torcida nastavila svoje djelovanje u ilegali. Početkom [[70-e|70-ih]] godina manja skupina najgorljivijih pristalica Hajduka počinje se kontinuirano okupljati na sredini istočnog stajanja na [[Stari plac|Starom placu]] i s tog mjesta predvoditi bodrenje.

Tijekom ovog desetljeća navijači usvajaju ''južnjački'' način navijanja, koji karakterizira isticanje velikog broja klupskih zastava i transparenata i velikim povorkama koje pod tim obilježjima kluba marširaju gradom uoči i nakon važnih utakmica. Također, dijelom usvajanju i ''sjevernjački'' tip navijanja koji se manifestira nošenjem šalova i iskazivanjem nasilnih obrazaca ponašanja, naročito prema suparničkim navijačima. Uz skandiranje počinju se sve učestalije koristiti navijačke himne.

Nasilnički obrasci ponašanja navijača toliko su se bili proširili da većina simpatizera drugih klubova sve do kraja sedamdesetih nisu u većem broju dolazili na utakmice svojih klubova u Split, dok su s druge strane hajdukovci pratili svoj klub po cijeloj bivšoj [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]].

Pojavom [[Hrvatsko proljeće|hrvatskog proljeća]] početkom 70-ih, ponovo se rasplamsava nacionalni naboj koji je tinjao u srcima Hajdukovih navijača. Pojavljuju se zastave navijača s ucrtanim izvornim grbom Hajduka u kojem se unutar plavog kruga nalazi [[Grb Hrvatske|Hrvatski grb]]. Poznat je iz toga vremena silan bunt i višednevne demonstracije koji je (zbog registriranja prekinute utakmice Hajduk - OFK Beograd 0:3) rezultirao bacanjem u more automobila sa beogradskim tablicama na [[Splitska Riva|splitskoj Rivi]].

Krajem '70-ih jedan dio ultrasa izdvaja se neformalna skupina '''Nesvrstani''', koji su na rukavima jeans jakni isticali svoj znak, na kojem su uz slovo &quot;N&quot; i crveno-bijelo-plavu oznaku stajale riječi &quot;Patria nostra&quot; (&quot;Naša domovina&quot;). Tijekom [[1978]]. i [[1979]]. sastajali su se u jednoj prostoriji u užem središtu grada, na zidu koje je bila obješena hrvatska trobojnica.

U razdoblju '70-ih Hajduk je nanizao velike rezultate (četiri osvojena prvenstva i pet kupova). Na takve iznimne uspjehe nadovezalo se održavanje [[Mediteranske igre|Mediteranskih igara]] u Splitu [[1979]]. godine u sklopu kojih je podignut novi gradski stadion na Poljudu, koji je postao novi Hajdukov dom.

=== Obnova djelovanja ===

Ime Torcida javno se počelo ponovo koristiti 1981 godine kada su nove generacije navijača Hajduka željele starim imenom i navijanjem proslaviti voljeni klub. Od tada su se navijači počeli okupljati na sjeveru novog stadiona na Poljudu.

Nakon Torcide, krajem [[1980-e|1980-ih]] nastale su i navijačke skupine ostala tri velika kluba u Jugoslaviji - [[GNK Dinamo Zagreb|Dinama]], [[FK Partizan|Partizana]] i Crvene Zvezde, ali i one manjih klubova.

U ovom periodu počinju se pojavljivati širom grada grafiti na kojima su isticana obilježja Torcide i Hajduka. Pišu se i [[politika|politički]] grafiti s porukama &quot;Sretan Božić, braćo Hrvati&quot; i &quot;Smrt komunizmu&quot;. Dio navijača prosvjed protiv društva počinje sve otvorenije zasnivati na stanovitom nezadovoljstvu u svezi s nacionalnim slobodama [[Hrvati|Hrvata]] i ukupnoga stanja međunacionalnih odnosa u tadašnjoj Jugoslaviji.

Izgredi navijača sa sjeverne tribine postajali su sve češći i s neželjenijim posljedicama. Tako je uoči utakmice &quot;Hajduk&quot; - &quot;Tottenham&quot;, održane u Splitu u travnju [[1984]]. godine jedan navijač na centru igrališta zaklao pijetla, budući da se navijači [[london]]skoga kluba, čiji je simbol tetrijeb, kolokvijalno nazivaju &quot;pijetlovima&quot;. Na to je reagirala [[UEFA]] zabranom igranja jedne međunarodne utakmice u Splitu.

Sredinom 80-ih godina 20. stoljeća, navijački [[huliganizam]] postaje zastupljen među članovima Torcide, ali i i problemi narkomanije.

Organizirane grupacije Torcide počinju se širiti i izvan grada pa se na stadionu počinju pojavljivati transparenti navijača Hajduka iz okolnih mjesta, a kasnije i sve šire.

=== Osamostaljenje Hrvatske i HNL ===

Krajem [[1980-e|1980-ih]] i početkom [[1990-e|1990-ih]], stanje u Jugoslaviji se zaoštrava. Torcida je napravila prvi korak i izrazila veliko nezadovoljstvo stanjem u Jugoslaviji - prekidom utakmice u [[Split]]u protiv [[FK Partizan|Partizana]], paljenjem [[zastava SFRJ|jugoslavenske zastave]], gromoglasnim uzvikivanjem hrvatskog imena, zazivanjem skore hrvatske neovisnosti i pjevanjem hrvatskih pjesama.

Za vrijeme [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] mnogi su Torcidaši zajedno sa svojim kolegama iz drugih navijačkih skupina stali u prve redove fronte da bi obranili svoju domovinu. Spomen-ploča na sjevernoj strani poljudskog stadiona nosi imena 27 pripadnika Torcide poginulih u borbi za neovisnost Hrvatske.

Osim brojnih podskupina Torcide organiziranih po splitskim četvrtima ([[Bačvice]],[[Baterjelo]], [[Brda (Vlasenica)|Brda]], [[Meje]], [[Mertojak]], [[Radunica]], [[Split 3]] itd.), brojne podružnice Torcide organizirane su kako u zemlji ([[Sisak]], [[Zagreb]], [[Rijeka]], [[Makarska]], [[Zadar]], [[Šibenik]], [[Pakoštane]], [[Trogir]], [[Duće]], [[Vinkovci]], itd.), tako i u Europi ([[Düsseldorf]], [[Mostar]], [[Rotterdam]], [[Ljubljana]], [[Stuttgart]], [[Zü­rich]] itd.).

== Statut KN Torcida ==
 
Statut Kluba donijela je [[10. 1.|10. siječnja]] [[1998]]. godine Skupština Kluba navijača Hajduka - &quot;Torcida&quot; Split.

=== Osnovne odredbe, djelatnost i članstvo ===

Tim statutom donesene su odredbe imenu i sjedištu kluba (''čl. 2.''), o grbu (''čl. 4.'') i sl. Klub zastupaju Predsjednik i Tajnik (''čl. 6.'').
Među djelatnosti kluba navode se, između ostalog, poticanje organiziranog navijanja na utakmicama HNK &quot;Hajduk&quot;, organiziranje putovanja na utakmice HNK &quot;Hajduk&quot; izvan Splita, borba protiv navijačkog nasilja na stadionima i organizirano okupljanje članstva (''čl. 8.''). Članstvo je dostupno svim zainteresiranima (''čl. 10.'') uz plačanje članarine (''čl. 13.)''.

=== Upravna tijela kluba ===

Upravna tijela kluba su Skupština, Predsjedništvo, Nadzorni odbor i Stegovna komisija (''čl. 17.'').

'''Skupština''' je najviše tijelo upravljanja Klubom, koju sačinjavaju svi članovi Kluba (''čl. 18.''). Može biti redovita, izborna i izvanredna, a redovito zasjeda jednom u tijeku godine, dok se izborna sjednica Skupštine održava svake četiri godine. Sjednice Skupštine saziva Predsjedništvo Kluba (''čl. 19.''), a predsjedava joj predsjednik kluba (''čl. 20.'').

Izvršne funkcije obavlja '''Predsjedništvo Kluba''' (''čl. 23.'') koje čini devet članova, a sjednice Predsjedništva saziva predsjednik kluba (''čl. 24.'').

Predsjedništvo, između ostalog, bira i imenuje tajnika i blagajnika Kluba, saziva Skupštinu, utvrđuje prijedloge programa djelatnosti i planove rada, upravlja imovinom Kluba i podnosi izvješća o radu Skupštini Kluba (''čl. 25.'').

'''Nadzorni odbor''' Kluba prati i nadzire rad tijela utvrđenih Statutom, a o svom djelovanju treba obavještavati skupštinu. Nadzorni odbor posebno nadzire materijalno i financijsko poslovanje Kluba. (''čl. 28.''). Sastoji se od tri člana, a odluke donosi većinom glasova (''čl. 29.'').

'''Predsjednika Kluba''', koji je po funkciji i predsjednik Predsjedništva, bira Skupština na mandat od četiri godine. Predsjednik, između ostalog, zastupa Klub, pokreće raspravu o određenim pitanjima, brine se o upoznavanju javnosti s radom Kluba, Skupštine i njezinih tijela i rukovodi radom Skupštine i Predsjedništva. U slučaju odsutnosti zamjenjuje ga tajnik Kluba (''čl. 30.'').

'''Tajnika Kluba''' bira i imenuje Predsjedništvo na mandat od četiri godine za obavljanje stručno-administrativnih poslova u Klubu. On vodi Registar članova, u odsutnosti zamjenjuje predsjednika Kluba i brine se za organiziranje i odlazak članova na nogometne utakmice s HNK &quot;Hajduk&quot; izvan Splita (''čl. 31.'').

'''Stegovna komisija''' broji tri člana iz Predsjedništva kluba. Oni provode stegovni postupak i o njemu izvješćuju Predsjedništvo i Skupštinu kluba (''čl. 32.'').

=== Imovina ===

Statutom je regulirana i imovina Kluba te način njena stjecanja. Klub stječe imovinu od članarine, dobrovoljnih priloga i darova, od dotacija, sponzorstva i donacija te iz drugih izvora u skladu sa zakonom (''čl. 35.'').

== Zanimljivosti ==
* Torcida uvijek vjerno prata momčad Hajduka na svim gostovanjima, kako onim europskim, tako i onim izvaneuropskim te je već legendarna priča kako Hajduk nigdje nije gostovao bez barem male podrške svojih navijača.
* Osim u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], navijača Hajduka ima u ostalim državama bivše države, ali i u onim zemljama gdje živi mnogo iseljenika iz Hrvatske (većinom iz [[Dalmacija|Dalmacije]]), kao u [[Australija|Australiji]], [[Novi Zeland|Novom Zelandu]], [[Kanada|Kanadi]], [[Čile]]u, [[Argentina|Argentini]], ali i u [[Nemačka|Njemačkoj]] i drugdje.
* Jedan od simbola Torcide je lik navijača zamaskiran sunčanim naočalama i crveno-plavom maramom sa slovom &quot;h&quot; preko usta. Crtež se često naziva &quot;Žan&quot;, jer je lik inspiriran Žanom Ojdanićem, nekadašnjim predsjednikom Torcide.
* Vatreni navijač Hajduka je i [[Irska|Irac]] iz [[Wigan]]a, Sean Medvid Staunton, koji godinama redovito dolazi na derbije na Poljud. Na pitanje zašto navija za Hajduk odgovara: &quot;Zato jer nigdje nisam vidio toliko strasti među navijačima, kao kod Torcide&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.24sata.hr/sport/irac-iz-wigana-na-protestu-torcide-jer-obozava-bile/142425/ |access-date=2011-05-17 |archive-date=2010-05-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100507010051/http://www.24sata.hr/sport/irac-iz-wigana-na-protestu-torcide-jer-obozava-bile/142425/ |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;

== Ostalo ==
Knjige
* Lalić, Dražen, Torcida - pogled iznutra, AGM, Zagreb, 1993.

Pjesme
* Boško Landeka - Himna Torcide
* Gibonni - Mi smo prvaci
* Giuliano -Torcida razara sa sjevera
* Kuzma &amp; Shaka Zulu - Majstori s mora
* Mladen Grdović - Dalmatinac
* Oliver Dragojević - Hajdučka
* Trubaduri - Bili su bili
* Vinko Coce - Ako te tko pita
* Vinko Coce - Ale ale o Hajduče
* Vinko Coce - Kada umrem umotan u bilo
* Vinko Coce - Volim te Hajduče (Bila vojska)
* Zrakomlat - Šampion je Hajduk
* Marko Perković Thompson - Torcida razara sa sjevera

== Povezano ==
* [[HNK Hajduk Split]]

== Reference ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
{{WProjekti 
|commons= 
|commonssh= 
|commonscat= HNK Hajduk Split
|commonscatsh= HNK Hajduk Split
}}
* [http://www.torcida.hr/ Službena stranica kluba navijača Hajduka]
* [http://www.torcida.org/ Službena stranica Torcide] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080907155427/http://www.torcida.org/ |date=2008-09-07 }}

{{HNK Hajduk Split}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Nastanci 1950.]]
[[Kategorija:Hrvatske navijačke skupine]]
[[Kategorija:HNK Hajduk Split]]
[[Kategorija:Organizacije u Splitu]]
[[Kategorija:Kultura u Splitu]]</text>
      <sha1>hajmc5unso28qg4ttoxb9xaimd4q66f</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Duma/Doprinosi</title>
    <ns>2</ns>
    <id>114847</id>
    <revision>
      <id>42669146</id>
      <parentid>42668973</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T13:03:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <comment>/* Gljive */</comment>
      <origin>42669146</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20957" sha1="4cqcx174ss3tliz7a3k5l0ycz3irq6x" xml:space="preserve">Članci koje sam napisala na hr wiki prebačeni ovdje, novi članci na ovoj wiki:

== Ptice ==
{{div col}}
* [[Medovođe]] 
* [[Bukavac nebogled]] 
* [[Papige]] 
* [[Plavoleđa mišjakinja]] 
* [[Prave kukavice]] 
* [[Ptica sekretar]] 
* [[Loriji]] 
* [[Riječni vodomari]] 
* [[Australski bukavac]] 
* [[Kakapo]] 
* [[Ćubaste čiope]] 
* [[Uljašica]] 
* [[Jakamari]] 
* [[Jastreb]] 
* [[Vodosjeci]] 
* [[Strigopidae]] 
* [[Čigre]] 
* [[Američki bukavac]] 
* [[Crveno-modra ara]] 
* [[Kakadui]] 
* [[Tukani]] 
* [[Svračci]] 
* [[Phaethontidae]] 
* [[Nimfa (ptica)]] 
* [[Kljunorošci]] 
* [[Guarauna]] 
* [[Velika rujnica]] 
* [[Kratkoprsti kobac]] 
* [[Dugorepa sjenica]] 
* [[Šljuke sjemenjarke]] 
* [[Mala njorka]] 
* [[Smeđi kivi]] 
* [[Neomorphinae]] 
* [[Botaurinae]] 
* [[Južnoamerički bukavac]] 
* [[Češljugar]] 
* [[Crkavica]] 
* [[Kostoberina]] 
* [[Lisasta guska]] 
* [[Veliki pomornik]] 
* [[Patka lastarka]] 
* [[Utva]] 
* [[Planinska ševa]] 
* [[Eja strnjarica]] 
* [[Nandu]] 
* [[Gusjenicojedi]] 
* [[Dugorepe sjenice]] 
* [[Bluna]] 
* [[Velika čaplja]] 
* [[Mala prutka]] 
* [[Patka kreketaljka]] 
* [[Kukuvije]] 
* [[Šumski pupavci]] 
* [[Pilari]] 
* [[Čaplja govedarica]] 
* [[Vijoglav]] 
* [[Žako]] 
* [[Pomornici]] 
* [[Dromah]] 
* [[Todiji]] 
* [[Zlatovrane]] 
* [[Kukavičja modrivrana]] 
* [[Dolinske modrivrane]] 
* [[Pčelarice]]
* [[Vodeni vodomari]] 
* [[Vodomari dupljaši]] 
* [[Šarenoglava patka]] 
* [[Žunice]] 
* [[Bradonjice]] 
* [[Čiope]] 
* [[Cvjetne ptice]] 
* [[Ševe]] 
* [[Brljci]] 
* [[Medosasi]] 
* [[Obični ćuk]]
* [[Neornithes]]
* [[Harpija (ptica)]]
{{div col end}}

== Gljive ==
{{div col}}
* [[Vještičino srce]] 
* [[Rujnica]] 
* [[Vukovo meso]] 
* [[Đurđevača]] 
* [[Smrčci]] 
* [[Vrganj]]
* [[Baršunasta panjevčica]] 
* [[Maglenka]] 
* [[Djevojačka krasnica]] 
* [[Zlatna krasnica]] 
* [[Crvena krasnica]] 
* [[Modrikača]] 
* [[Zelenka]] 
* [[Kraljevka]] 
* [[Jablanovača]] 
* [[Žućkasta pupavka]] 
* ''[[Amanita]]''
* [[Klobuk (gljiva)]] 
* [[Mikologija]] 
* [[Himenij]] 
* [[Stručak]] 
* [[Otisak spora]] 
* [[Micetizam]] 
* [[Jestiva gljiva]]
* [[Nematofagna gljiva]]
* [[Hlamidospora]]
* [[Teliospora]]
* [[Heterotalizam]]
* [[Dikarion]]
* [[Monokarion]]
* [[Plazmogamija]]
* [[Eciospora]]
{{div col end}}

== Biljke ==
{{div col}}
* [[Paludarij]]
* [[Vrt u boci]]
* [[Wardova kutija]]
* [[Orhidelirij]]
* [[Pteridomanija]]
* ''[[The Ferns of Great Britain and Ireland]]''
* [[Otiskivanje prirode]]
* ''[[Peristeria elata]]''
* ''[[Sterculia apetala]]''
* [[Graminoid]]
* [[Širokolisna zeljasta biljka]]
* [[Potporni korijen]]
* [[Miješak]]
* [[Podrast]]
* [[Biljni sok]]
* [[Anoksigena fotosinteza]]
* [[Kriptogam]]
* [[Zoospora]]
* [[Gametangij]]
* [[Zigospora]]
{{div col end}}

== Životinje ==
{{div col}}
* [[Pirka]] 
* [[Tasmanski vrag]] 
* [[Vitoroga antilopa]] 
* [[Afrički mravojed]] 
* [[Rakun]]
* [[Crveni panda]]
* [[Snježni leopard]]
* [[Vicenteova otrovna žaba]]
* ''[[Stephanolepis hispidus]]''
* ''[[Tachyspiza virgata]]''
* ''[[Odocoileus]]''
* [[Morski puž]]
* [[Patuljasti troprsti ljenjivac]]
* [[Terarij]]
* [[Grabežljiva riba]]
* [[Knidosak]]
* [[Unkenrefleks]]
* [[Mikrofauna]]
* [[Jazbina (životinje)]]
* [[Cerate]]
* [[Zooksantela]]
* [[Insekti u medicini]]
* [[Paučnjaci u medicini]]
* [[Ekomorfi Anolisa]]
* [[Intraspecijsko prepoznavanje]]
* [[Digitigradno kretanje]]
* [[Plantigradno kretanje]]
* [[Oligoleksija]]
* [[Polileksija]]
{{div col end}}

== Ekologija ==
{{div col}}
* [[Fauna Australije]]
* [[Fauna Škotske]]
* [[Megafauna]] 
* [[Šuma kelpa]] 
* [[Neritička zona]] 
* [[Pelagijska zona]] 
* [[Planinski travnjaci i šikare]] 
* [[Širokolisne i mješovite šume umjerenih predjela]] 
* [[Mediteranske šume i šikare]] 
* [[Tropske i subtropske vlažne širokolisne šume]] 
* [[Pustinje i vegetacija sušnih oblasti]] 
* [[Tropski i subtropski travnjaci, savane i šikare]] 
* [[Hladni izvori]] 
* [[Hidrotermalni izvori]] 
* [[Koraljni greben]] 
* [[Dužina od njuške do otvora]]
* [[Osteološki korelat]]
* [[Meristika]]
* [[Generalističke i specijalističke vrste]]
* [[Kozmopolitska rasprostranjenost]]
* [[Areal kretanja]]
* [[Hipoteza o oslobađanju mezopredatora]]
* [[Ekološko oslobađanje]]
* [[Sesilnost]]
* [[Bioerozija]]
* [[Vodni stres]]
* [[Raspon nelimitirajuće dostupnosti vode]]
* [[Raspoloživi vodni kapacitet]]
* [[Tačka trajnog venuća]]
* [[Kontinuum tlo–biljka–atmosfera]]
* [[Arborealno kretanje]]
* [[Fosorijalna životinja]]
* [[Aerobna digestija]]
* [[Hipoteza o oslobađanju od neprijatelja]]
* [[Kurzorijalna životinja]]
* [[Hipoteza gradijenta stresa]]
* [[Brahijacija]]
* [[Ključna vrsta]]
* [[Bioakumulacija]]
* [[Biomagnifikacija]]
* [[Paradoks planktona]]
{{div col end}}

== Evolucija ==
{{div col}}
* [[Dubokomorski gigantizam]] 
* [[Otočna patuljastost]] 
* [[Disgenika]]
* [[Evolutivna zamka]]
* [[Ekološka zamka]]
* [[Perceptivna zamka]]
* [[Evolutivna radijacija]]
* [[Neadaptivna radijacija]]
* [[Neekološka specijacija]]
* [[Biološka tamna materija]]
* [[Mezozojsko-kenozojsko širenje]]
* [[Hipoteza o Crvenom kralju]]
* [[Kontinuum mutualizma i parazitizma]]
* [[Fenotipski disparitet]]
* [[Evolutivna utrka u naoružanju]]
* [[Avalonska eksplozija]]
* [[Evolutivni kompromis]]
* [[Filogenetska inercija]]
{{div col end}}

== Razno ==
{{div col}}
* [[Dinosaur Planet]]
* [[Šetnja s dinosaurima]]
* [[Šetnja s čudovištima]]
* [[Šetnja sa zvijerima]]
* [[Šetnja s pećinskim ljudima]]
* [[Ljuba]]
* [[Život na Marsu]]
* [[Davorin Popović]]
* [[Frutiger Aero]]
* [[Blobjekt]]
* [[Solarpunk]]
* [[Ahilova peta]]
* [[Y2K]]
* [[Biopunk]]
* [[Populuxe]]
* [[Raygun Gothic]]
* [[Visoka tehnologija]]
* [[Ludi naučnik]]
* [[Mikoheterotrofija]]
* [[Anautogenija]]
* [[Vitelogeneza]]
* [[Izolecitalna jajna ćelija]]
* [[Telolecitalna jajna ćelija]]
* [[Centrolecitalna jajna ćelija]]
* [[Pasteurova tačka]]
* [[Pasteurov efekat]]
* [[Bazen L'Atalante]]
* [[Mikroaerofil]]
* [[Aerotolerantni anaerob]]
* [[Canfieldov okean]]
* [[Crveni rub]]
* [[Rana Zemlja]]
* [[Hipoteza o ljubičastoj Zemlji]]
* [[Fotopigment]]
* [[Primarna atmosfera]]
* [[Sjenovita biosfera]]
* [[Aerobni organizam]]
* [[Obligatni aerob]]
* [[Kinetotrof]]
* [[Superokean]]
* [[Suessov efekat]]
* [[Lava planeta]]
* [[Vinogradskijev stupac]]
* [[Koraljni pijesak]]
* [[Zvjezdani vjetar]]
* [[Zvjezdana korona]]
* [[Fotosintetski pigment]]
* [[Mjehur zvjezdanog vjetra]]
* [[Fakultativno anaerobni organizam]]
* [[Epaksijalni i hipaksijalni mišići]]
* [[Sekundarna atmosfera]]
* [[Paradoks slabog mladog Sunca]]
* [[Prebiotička atmosfera]]
* [[Anaerobna respiracija]]
* [[Bakterijske ćelijske morfologije]]
* [[Duboko vrijeme]]
* [[Svijet pare]]
* [[Htonska planeta]]
* [[Hipotetski astronomski objekat]]
* [[Blaneta]]
* [[Planeta bez jezgre]]
* [[Cirkulplanetarni disk]]
* [[Emperipoleza]]
* [[Kriptogram]]
* [[Peripoleza]]
* [[Trbušasti mišić lista]]
* [[Entoza]]
* [[Ispuštanje plinova]]
* [[Lizogenija]]
* [[Lizogen]]
* [[Moron]]
* [[Litički ciklus]]
* [[Arbitrij]]
{{div col end}}

== Ekstremofili ==
{{div col}}
* [[Kapnofil]]
* [[Acidofil]]
* [[Hipolit (ekstremofil)]]
* [[Lipofilna bakterija]]
* [[Litofil]]
* [[Metalotolerantni organizam]]
* [[Osmofil]]
* [[Psamofil]]
{{div col end}}

== Biološka pravila ==
{{div col}}
* [[Biološka ograničenja]]
* [[Carrierovo ograničenje]]
{{div col end}}

== Termoregulacija kod životinja ==
{{div col}}
{{div col end}}

== Slušni aparati ==
{{div col}}
* [[Slušni aparat za dugotrajno nošenje]]
* [[Indeks kvalitete govora slušnog aparata]]
{{div col end}}

== Načini ishrane ==
{{div col}}
* [[Arahnofagija]]
* [[Kukcojed]] 
* [[Oofagija]]
* [[Avivor]]
* [[Entomofagija]]
* [[Ksilofagija]]
* [[Mizocitoza]]
* [[Mikrobivornost]]
* [[Bakterivor]]
* [[Saprofagija]]
* [[Tanatofag]]
* [[Mukofagija]]
* [[Vermivor]]
* [[Florivor]]
* [[Hipokarnivor]]
* [[Hiperkarnivor]]
* [[Spongivor]]
* [[Folivor]]
* [[Ksenofagija]]
* [[Graminivor]]
* [[Pedofagija]]
* [[Razlagač]]
* [[Geofagija]]
* [[Vršni predator]]
* [[Ofiofagija]]
* [[Nektarivor]]
* [[Interakcije potrošača i resursa]]
* [[Saprotrofna ishrana]]
* [[Holozojska ishrana]]
* [[Heterotrofna ishrana]]
* [[Lepidofagija]]
* [[Piscivor]]
* [[Hematofagija]]
* [[Mirmekofagija]]
* [[Koraljivor]]
* [[Gljiva mesožderka]]
* [[Oligofagija]]
* [[Fotoautotrof]]
* [[Durofagija]]
* [[Litoautotrof]]
* [[Moluskivori]]
* [[Placentofagija]]
* [[Predacija jaja]]
* [[Ljudožderna životinja]]
* [[Odvikavanje od dojenja]]
* [[Frugivori]]
* [[Predacija sjemena]]
* [[Melivorija]]
* [[Planktivor]]
* [[Nekrofagi]]
* [[Autotrof]]
* [[Hemolitoautotrof]]
* [[Palinivor]]
* [[Osteofagija]]
* [[Plastivor]]
{{div col end}}

== Videoigre i sl. ==
{{div col}}
* ''[[Skateboard Park Tycoon]]''
* ''[[Plant Tycoon]]''
* ''[[Fish Tycoon]]''
* ''[[Feeding Frenzy 2]]''
* ''[[Feeding Frenzy]]''
* ''[[Big Kahuna Reef]]''
* ''[[Ricochet Lost Worlds]]''
* ''[[Virtual Villagers]]''
* ''[[Dino Island]]''
* ''[[Zoo Tycoon 2]]''
* ''[[Brother Bear (videoigra)]]''
* ''[[Tarzan (videoigra)]]''
* ''[[Atlantis Underwater Tycoon]]''
* ''[[School Tycoon]]''
* ''[[Diner Dash]]''
* ''[[Ratatouille (videoigra)]]''
* ''[[Madagascar (videoigra)]]''
* ''[[Age of Mythology]]''
* ''[[Tribal Trouble]]''
* ''[[ThinkTanks]]''
* ''[[Hugo: Bukkazoom!]]''
* ''[[Mall Tycoon]]''
* ''[[Bliss (fotografija)]]''
* ''[[Moon Tycoon]]''
* ''[[Deep Sea Tycoon]]''
* ''[[So Blonde]]''
* ''[[Ankh (videoigra)]]''
* ''[[Red Moon Desert]]''
* ''[[RimWorld]]''
* ''[[Spy Fox 2: &quot;Some Assembly Required&quot;]]''
* ''[[The Oregon Trail (1985)]]''
* ''[[Alien Hominid]]''
* ''[[Faunasphere]]''
* ''[[Platypus]]''
{{div col end}}

== Kultura i historija ==
{{div col}}
* Sažetak novela Dekamerona (uklopljeno u [[Dekameron]])
* [[Ezopove basne]]
* [[Faust]]
* [[Childe Harold's Pilgrimage]]
* [[Nauka u renesansi]]
* [[Visoki srednji vijek]]
* [[Srednjovjekovno domaćinstvo]]
* [[Demografija srednjeg vijeka]]
* [[Kriza kasnog srednjeg vijeka]]
* [[Renesansa 12. vijeka]]
* [[Kasni srednji vijek]]
* [[Srednjovjekovna književnost]]
* ''[[Livre des Merveilles du Monde]]''
* [[Saski ratovi]]
* [[Velika glad 1315–1317]]
* [[Makedonska renesansa]]
* [[Makedonska umjetnost (bizantska)]]
* [[Pariški psaltir]]
* [[Sedmi križarski rat]]
* [[Peti križarski rat]]
* [[Šesti križarski rat]]
* [[Aleksandrijski križarski rat]]
* [[Pastirski križarski rat (1251)]]
* [[Pastirski križarski rat (1320)]]
* [[Bosanski križarski rat]]
* [[Prvi švedski križarski rat]]
* [[Treći švedski križarski rat]]
* [[Drugi švedski križarski rat]]
* [[Norveški križarski rat]]
* [[Vojni pohod na Baleare 1113–1115]]
* [[Berberski križarski rat]]
* [[Deveti križarski rat]]
* [[Osmanska invazija Otranta]]
* [[Varninski križarski rat]]
* [[Križarski rat 1197]]
* [[Vendski križarski rat]]
* [[Mletački križarski rat]]
* [[Sjeverni križarski ratovi]]
* [[Savojski križarski rat]]
* [[Sijenska škola]]
* [[Bolonjska škola]]
* [[Lukanska škola]]
* [[Ferarska škola]]
* [[Firentinska škola]]
* [[Barunski križarski rat]]
* [[Livonski križarski rat]]
* [[Livonska rimovana hronika]]
* [[Prvi novgorodski ljetopis]]
* [[Hronika Henrika od Livonije]]
* [[Trgovačka ruta od Varjaga do Grka]]
* [[Despenserov križarski rat]]
* [[Šansonijer]]
* [[Pergaminho Sharrer]]
* [[Cancioneiro da Vaticana]]
* [[Cancioneiro da Biblioteca Nacional]]
* ''[[Il Canzoniere]]''
* [[Düsseldorfska slikarska škola]]
* [[Evropski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima]]
* [[Froissartove Hronike]]
* [[Fridrihovski rokoko]]
* [[Zapadno slikarstvo]]
* [[Trgovačka ruta Volga]]
* [[Grčki učenjaci u renesansi]]
* [[Novo učenje]]
* [[Popis renesansnih humanista]]
* [[Renesansni humanizam]]
* [[Dolce Stil Novo]]
* [[Flamansko slikarstvo]]
* [[Holandsko i flamansko renesansno slikarstvo]]
* [[Renesansni latinski jezik]]
* [[Renesansni humanizam u Sjevernoj Evropi]]
* [[Lublinska renesansa]]
* [[Španska renesansa]]
* [[Engleska renesansa]]
* [[Normanski i srednjovjekovni London]]
* [[London u periodu Tudora]]
* [[London u periodu Stuarta]]
* [[London u 18. vijeku]]
* [[Talijanska renesansa]]
* [[Francuska renesansa]]
* [[De humani corporis fabrica]]
* [[Njemačka renesansa]]
* [[Renesansa u Nizozemskim]]
* [[Portugalska renesansa]]
* [[Poljska renesansa]]
* [[Belle Époque]]
* [[Dekadentni pokret]]
* [[Vesele devedesete]]
* [[Mašinsko doba]]
* [[Edisonada]]
* [[Robinzonada]]
* ''[[Le Temps]]''
* [[Miletska priča]]
* [[Romantizam u nauci]]
{{div col end}}

== Jules Verne ==
{{div col}}
* ''[[Un prêtre en 1839]]''
* ''[[Le Testament d'un excentrique]]''
* ''[[L'École des Robinsons]]''
* ''[[Un hivernage dans les glaces]]''
* ''[[Une ville flottante]]''
* ''[[Put oko svijeta za osamdeset dana]]''
* ''[[Un drame au Mexique]]''
* ''[[Un drame dans les airs]]''
* ''[[Voyages et Aventures du capitaine Hatteras]]''
* ''[[L'Étonnante Aventure de la Mission Barsac]]''
* ''[[Le Phare du bout du monde]]''
* ''[[L'Invasion de la mer]]''
* ''[[Maître Zacharius ou l'horloger qui avait perdu son âme, tradition genevoise]]''
* ''[[Les Confessions]]''
* ''[[Mathias Sandorf]]''
* ''[[De la Terre à la Lune]]''
* ''[[Autour de la Lune]]''
* ''[[Robur-le-Conquérant]]''
* ''[[Voyage à reculons en Angleterre et en Ecosse]]''
* ''[[Seconde patrie]]''
* ''[[Paris au XXe siècle]]''
* ''[[Michel Strogoff]]''
* ''[[L'Île mystérieuse]]''
* ''[[Face au drapeau]]''
* ''[[Le Pays des fourrures]]''
* ''[[Aventures de trois Russes et de trois Anglais dans l'Afrique australe]]''
* ''[[La Jangada - Huit Cents lieues sur l'Amazone]]''
* ''[[Le Rayon vert]]''
* ''[[Kéraban-le-têtu]]''
* ''[[L’Archipel en feu]]''
* ''[[Un Billet de loterie]]''
* ''[[Le Chemin de France]]''
* ''[[César Cascabel]]''
* ''[[Mistress Branican]]''
* ''[[Le Château des Carpathes]]''
* ''[[Claudius Bombarnac]]''
* ''[[Clovis Dardentor]]''
* ''[[Le Superbe Orénoque]]''
* ''[[Le Village aérien]]''
* ''[[Les Histoires de Jean-Marie Cabidoulin]]''
* ''[[Les Frères Kip]]''
* ''[[Bourses de voyage]]''
* ''[[Un drame en Livonie]]''
* ''[[Maître du monde]]''
* ''[[Martin Paz]]''
* ''[[Le Comte de Chanteleine]]''
* ''[[Les forceurs de blocus]]''
* ''[[Une ville idéale]]''
* ''[[Les Révoltés de la Bounty]]''
* ''[[Gil Braltar]]''
* ''[[L'Éternel Adam]]''
* ''[[L’Agence Thompson et Co]]''
* ''[[La Chasse au météore]]''
* ''[[Le Pilote du Danube]]''
* ''[[Les naufragés du &quot;Jonathan&quot;]]''
* ''[[Le Secret de Wilhelm Storitz]]''
* ''[[Le Docteur Ox]]''
* [[Verneova erupcija]]
* [[Michel Verne]]
* ''[[La maison à vapeur]]''
* ''[[Le Volcan d'or]]''
* ''[[Les Tribulations d'un Chinois en Chine]]''
* ''[[Les Indes noires]]''
* ''[[L'Étoile du sud]]''
* ''[[Nord contre Sud]]''
* ''[[Famille-sans-nom]]''
* ''[[Sans dessus dessous]]''
* ''[[Mirifiques Aventures de Maître Antifer]]''
* ''[[Le Sphinx des glaces]]''
* ''[[Frritt-Flacc]]''
* ''[[La Journée d’un journaliste américain en 2889]]''
* ''[[Le Chancellor: Journal du passager J.-R. Kazallon]]''
* ''[[Deux ans de vacances]]''
* ''[[Les Cinq cents millions de la Bégum]]''
* ''[[L'Île à hélice]]''
* ''[[Une fantaisie du docteur Ox]]''
* ''[[Hector Servadac]]''
* ''[[P'tit-Bonhomme]]''
* ''[[Voyage à travers l'impossible]]''
* ''[[Voyages extraordinaires]]''
* [[Kulturološki utjecaj Julesa Vernea]]
{{div col end}}

== Prethistorija ==
{{div col}}
* ''[[Gojirasaurus]]'' 
* ''[[Coelophysis]]'' 
* ''[[Deinocheirus]]'' 
* ''[[Gallimimus]]'' 
* ''[[Ornithomimus]]'' 
* ''[[Staurikosaurus]]'' 
* ''[[Eoraptor]]'' 
* ''[[Dilophosaurus]]'' 
* ''[[Ceratosaurus]]'' 
* ''[[Abelisaurus]]'' 
* ''[[Carnotaurus]]'' 
* ''[[Piatnitzkysaurus]]'' 
* ''[[Oviraptor]]'' 
* [[Saurischia]] 
* [[Teropodi]] 
* ''[[Deinonychus]]'' 
* ''[[Spinosaurus]]'' 
* [[Fiziologija dinosaura]] 
* ''[[Scipionyx]]'' 
* ''[[Microraptor]]'' 
* [[Sauropodomorfi]] 
* ''[[Achillobator]]'' 
* ''[[Mahakala]]'' 
* [[Dromeosauridi]] 
* [[Oviraptoridi]] 
* [[Tireofori]] 
* ''[[Pisanosaurus]]'' 
* [[Dilofosauridi]] 
* [[Ceratosauri]]
* [[Ankilosauri]]
* [[Hadrosauridi]]
* [[Celurosauri]]
* ''[[Edmontosaurus]]''
* ''[[Eustreptospondylus]]''
* ''[[Shuvuuia]]''
* ''[[Dromaeosaurus]]''
* [[Kompsognatidi]]
* [[Ornitopodi]]
* ''[[Ouranosaurus]]''
* [[Celofisoidi]]
* [[Alosauroidi]]
* [[Abelisauridi]]
* [[Terizinosauri]]
* ''[[Dilong]]''
* ''[[Troodon]]''
* ''[[Compsognathus]]''
* ''[[Pelecanimimus]]''
* ''[[Unenlagia]]''
* ''[[Ornitholestes]]''
* ''[[Therizinosaurus]]''
* ''[[Caudipteryx]]''
* ''[[Bambiraptor]]''
* ''[[Alvarezsaurus]]''
* [[Ornitomimosauri]]
* [[Deinonihosauri]]
* ''[[Hesperornis]]''
* ''[[Avimimus]]''
* ''[[Mei]]''
* [[Spinosauridi]]
* ''[[Velociraptor]]''
* [[Alvarezsauridi]]
* [[Maniraptoriformi]]
* [[Hererasauridi]]
* ''[[Sinornithosaurus]]''
* [[Celuridi]]
* [[Dromeosaurini]]
* [[Trudontidi]]
* ''[[Dryosaurus]]''
* ''[[Heterodontosaurus]]''
* [[Iguanodonti]]
* ''[[Camptosaurus]]''
* ''[[Corythosaurus]]''
* ''[[Hypsilophodon]]''
* ''[[Othnielosaurus]]''
* ''[[Tenontosaurus]]''
* ''[[Orodromeus]]''
* [[Pterosauri]]
* [[Pahicefalosauri]]
* ''[[Pachycephalosaurus]]''
* ''[[Dracorex]]''
* ''[[Stegoceras]]''
* ''[[Prenocephale]]''
* ''[[Maiasaura]]''
* ''[[Homalocephale]]''
* ''[[Edmontonia]]''
* ''[[Polacanthus]]''
* ''[[Sauropelta]]''
* [[Nodosauridi]]
* ''[[Nodosaurus]]''
* ''[[Minmi]]''
* [[Ankilosauridi]]
* ''[[Antarctopelta]]''
* ''[[Mymoorapelta]]''
* ''[[Gastonia]]''
* ''[[Minotaurasaurus]]''
* ''[[Ankylosaurus]]''
* ''[[Dyoplosaurus]]''
* ''[[Euoplocephalus]]''
* ''[[Scelidosaurus]]''
* [[Stegosauri]]
* [[Ceratopsi]]
* ''[[Parksosaurus]]''
* ''[[Huayangosaurus]]''
* ''[[Hesperosaurus]]''
* ''[[Wuerhosaurus]]''
* ''[[Tuojiangosaurus]]''
* ''[[Kentrosaurus]]''
* ''[[Tsintaosaurus]]''
* ''[[Olorotitan]]''
* ''[[Shantungosaurus]]''
* ''[[Hypacrosaurus]]''
* ''[[Gryposaurus]]''
* ''[[Prosaurolophus]]''
* ''[[Saurolophus]]''
* ''[[Postosuchus]]''
* ''[[Doedicurus]]''
* ''[[Dinofelis]]''
* ''[[Megaloceros]]''
* ''[[Megatherium]]''
* ''[[Hyaenodon]]''
* ''[[Deinotherium]]''
* ''[[Archaeotherium]]''
* ''[[Chalicotherium]]''
* ''[[Scutellosaurus]]''
* ''[[Othnielia]]''
* ''[[Micropachycephalosaurus]]''
* ''[[Titanoceratops]]''
* [[Anurognatidi]]
* [[Dimorfodontidi]]
* [[Ramforinkidi]]
* [[Aždarkidi]]
* [[Ornitokajridi]]
* [[Pteranodontidi]]
* [[Tapežaridi]]
* ''[[Moeritherium]]''
* ''[[Eudimorphodon]]''
* ''[[Sordes]]''
* ''[[Tapejara]]''
* ''[[Sharovipteryx]]''
* ''[[Propalaeotherium]]''
* ''[[Ambulocetus]]''
* ''[[Pakicetus]]''
* ''[[Anurognathus]]''
* ''[[Dorudon]]''
* ''[[Rodhocetus]]''
* [[Ambulocetidi]]
* [[Remingtonocetidi]]
* [[Bazilosauridi]]
* ''[[Jeholopterus]]''
* ''[[Dimorphodon]]''
* [[Dinocefali]]
* [[Terapsidi]]
* [[Anteosauri]]
* [[Biarmosuki]]
* [[Gorgonopsi]]
* [[Tetanure]]
* ''[[Monolophosaurus]]''
* [[Arheoceti]]
* ''[[Dorygnathus]]''
* ''[[Buitreraptor]]''
* [[Protocetidi]]
* ''[[Kutchicetus]]''
* ''[[Remingtonocetus]]''
* ''[[Hatzegopteryx]]''
* [[Pakicetidi]]
* ''[[Quetzalcoatlus]]''
* ''[[Ornithocheirus]]''
* ''[[Tropeognathus]]''
* ''[[Macrauchenia]]''
* ''[[Pteranodon]]''
* ''[[Maiacetus]]''
* ''[[Protocetus]]''
* ''[[Paraceratherium]]''
* ''[[Anhanguera]]''
* ''[[Tupuxuara]]''
* ''[[Nyctosaurus]]''
* ''[[Homo gautengensis]]''
* ''[[Ardipithecus]]''
* ''[[Paranthropus]]''
* ''[[Homo heidelbergensis]]''
* ''[[Homo floresiensis]]''
* ''[[Australopithecus]]''
* ''[[Australopithecus bahrelghazali]]''
* ''[[Australopithecus garhi]]''
* ''[[Australopithecus anamensis]]''
* ''[[Paranthropus aethiopicus]]''
* ''[[Paranthropus robustus]]''
* ''[[Paranthropus boisei]]''
* [[Rane ljudske migracije]]
* [[Ichthyostegalia]]
* [[Paleoantropologija]]
* ''[[Pterodactylus]]''
* [[Hipoteza o multiregionalnom porijeklu modernog čovjeka]]
* ''[[Cearadactylus]]''
* ''[[Geosternbergia]]''
* [[Pterodaktiloidi]]
* [[Ramforinkoidi]]
* ''[[Pterodaustro]]''
* ''[[Arambourgiania]]''
* ''[[Campylognathoides]]''
* ''[[Pterorhynchus]]''
* ''[[Coloborhynchus]]''
* ''[[Istiodactylus]]''
* ''[[Ludodactylus]]''
* ''[[Preondactylus]]''
* ''[[Peteinosaurus]]''
* ''[[Angustinaripterus]]''
* ''[[Bellubrunnus]]''
* ''[[Sericipterus]]''
* ''[[Scaphognathus]]''
* [[Popis rodova pterosaura]]
* ''[[Aerotitan]]''
* ''[[Amblydectes]]''
* ''[[Aerodactylus]]''
* [[Popis rodova dinosaura]]
* ''[[Bakonydraco]]''
* ''[[Ctenochasma]]''
* ''[[Cycnorhamphus]]''
* ''[[Dsungaripterus]]''
* ''[[Feilongus]]''
* ''[[Germanodactylus]]''
* ''[[Gnathosaurus]]''
* ''[[Zhejiangopterus]]''
* ''[[Tupandactylus]]''
* ''[[Thalassodromeus]]''
* ''[[Rhamphorhynchus]]''
* ''[[Sinopterus]]''
* ''[[Ningchengopterus]]''
* [[Klasifikacija dinosaura]]
* ''[[Nemicolopterus]]''
* ''[[Liaoningopterus]]''
* ''[[Lonchodectes]]''
* ''[[Nurhachius]]''
* ''[[Noripterus]]''
* ''[[Haopterus]]''
* [[Filogenija pterosaura]]
* [[Alosauridi]]
* [[Terizinosauridi]]
* [[Plateosauridi]]
* [[Ceratosauridi]]
* [[Abelisauri]]
* ''[[Homo naledi]]''
* [[Efekat recentnosti]]
* [[Signor-Lippsov efekat]]
* [[Jaz sauropoda]]
{{div col end}}</text>
      <sha1>4cqcx174ss3tliz7a3k5l0ycz3irq6x</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42669258</id>
      <parentid>42669146</parentid>
      <timestamp>2026-08-07T08:30:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <comment>/* Gljive */</comment>
      <origin>42669258</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20968" sha1="p6rgppzdzpibnprufulw3m2eaqzf9we" xml:space="preserve">Članci koje sam napisala na hr wiki prebačeni ovdje, novi članci na ovoj wiki:

== Ptice ==
{{div col}}
* [[Medovođe]] 
* [[Bukavac nebogled]] 
* [[Papige]] 
* [[Plavoleđa mišjakinja]] 
* [[Prave kukavice]] 
* [[Ptica sekretar]] 
* [[Loriji]] 
* [[Riječni vodomari]] 
* [[Australski bukavac]] 
* [[Kakapo]] 
* [[Ćubaste čiope]] 
* [[Uljašica]] 
* [[Jakamari]] 
* [[Jastreb]] 
* [[Vodosjeci]] 
* [[Strigopidae]] 
* [[Čigre]] 
* [[Američki bukavac]] 
* [[Crveno-modra ara]] 
* [[Kakadui]] 
* [[Tukani]] 
* [[Svračci]] 
* [[Phaethontidae]] 
* [[Nimfa (ptica)]] 
* [[Kljunorošci]] 
* [[Guarauna]] 
* [[Velika rujnica]] 
* [[Kratkoprsti kobac]] 
* [[Dugorepa sjenica]] 
* [[Šljuke sjemenjarke]] 
* [[Mala njorka]] 
* [[Smeđi kivi]] 
* [[Neomorphinae]] 
* [[Botaurinae]] 
* [[Južnoamerički bukavac]] 
* [[Češljugar]] 
* [[Crkavica]] 
* [[Kostoberina]] 
* [[Lisasta guska]] 
* [[Veliki pomornik]] 
* [[Patka lastarka]] 
* [[Utva]] 
* [[Planinska ševa]] 
* [[Eja strnjarica]] 
* [[Nandu]] 
* [[Gusjenicojedi]] 
* [[Dugorepe sjenice]] 
* [[Bluna]] 
* [[Velika čaplja]] 
* [[Mala prutka]] 
* [[Patka kreketaljka]] 
* [[Kukuvije]] 
* [[Šumski pupavci]] 
* [[Pilari]] 
* [[Čaplja govedarica]] 
* [[Vijoglav]] 
* [[Žako]] 
* [[Pomornici]] 
* [[Dromah]] 
* [[Todiji]] 
* [[Zlatovrane]] 
* [[Kukavičja modrivrana]] 
* [[Dolinske modrivrane]] 
* [[Pčelarice]]
* [[Vodeni vodomari]] 
* [[Vodomari dupljaši]] 
* [[Šarenoglava patka]] 
* [[Žunice]] 
* [[Bradonjice]] 
* [[Čiope]] 
* [[Cvjetne ptice]] 
* [[Ševe]] 
* [[Brljci]] 
* [[Medosasi]] 
* [[Obični ćuk]]
* [[Neornithes]]
* [[Harpija (ptica)]]
{{div col end}}

== Gljive ==
{{div col}}
* [[Vještičino srce]] 
* [[Rujnica]] 
* [[Vukovo meso]] 
* [[Đurđevača]] 
* [[Smrčci]] 
* [[Vrganj]]
* [[Baršunasta panjevčica]] 
* [[Maglenka]] 
* [[Djevojačka krasnica]] 
* [[Zlatna krasnica]] 
* [[Crvena krasnica]] 
* [[Modrikača]] 
* [[Zelenka]] 
* [[Kraljevka]] 
* [[Jablanovača]] 
* [[Žućkasta pupavka]] 
* ''[[Amanita]]''
* [[Klobuk (gljiva)]] 
* [[Mikologija]] 
* [[Himenij]] 
* [[Stručak]] 
* [[Otisak spora]] 
* [[Micetizam]] 
* [[Jestiva gljiva]]
* [[Nematofagna gljiva]]
* [[Hlamidospora]]
* [[Teliospora]]
* [[Heterotalizam]]
* [[Dikarion]]
* [[Monokarion]]
* [[Plazmogamija]]
* [[Eciospora]]
* [[Ecij]]
{{div col end}}

== Biljke ==
{{div col}}
* [[Paludarij]]
* [[Vrt u boci]]
* [[Wardova kutija]]
* [[Orhidelirij]]
* [[Pteridomanija]]
* ''[[The Ferns of Great Britain and Ireland]]''
* [[Otiskivanje prirode]]
* ''[[Peristeria elata]]''
* ''[[Sterculia apetala]]''
* [[Graminoid]]
* [[Širokolisna zeljasta biljka]]
* [[Potporni korijen]]
* [[Miješak]]
* [[Podrast]]
* [[Biljni sok]]
* [[Anoksigena fotosinteza]]
* [[Kriptogam]]
* [[Zoospora]]
* [[Gametangij]]
* [[Zigospora]]
{{div col end}}

== Životinje ==
{{div col}}
* [[Pirka]] 
* [[Tasmanski vrag]] 
* [[Vitoroga antilopa]] 
* [[Afrički mravojed]] 
* [[Rakun]]
* [[Crveni panda]]
* [[Snježni leopard]]
* [[Vicenteova otrovna žaba]]
* ''[[Stephanolepis hispidus]]''
* ''[[Tachyspiza virgata]]''
* ''[[Odocoileus]]''
* [[Morski puž]]
* [[Patuljasti troprsti ljenjivac]]
* [[Terarij]]
* [[Grabežljiva riba]]
* [[Knidosak]]
* [[Unkenrefleks]]
* [[Mikrofauna]]
* [[Jazbina (životinje)]]
* [[Cerate]]
* [[Zooksantela]]
* [[Insekti u medicini]]
* [[Paučnjaci u medicini]]
* [[Ekomorfi Anolisa]]
* [[Intraspecijsko prepoznavanje]]
* [[Digitigradno kretanje]]
* [[Plantigradno kretanje]]
* [[Oligoleksija]]
* [[Polileksija]]
{{div col end}}

== Ekologija ==
{{div col}}
* [[Fauna Australije]]
* [[Fauna Škotske]]
* [[Megafauna]] 
* [[Šuma kelpa]] 
* [[Neritička zona]] 
* [[Pelagijska zona]] 
* [[Planinski travnjaci i šikare]] 
* [[Širokolisne i mješovite šume umjerenih predjela]] 
* [[Mediteranske šume i šikare]] 
* [[Tropske i subtropske vlažne širokolisne šume]] 
* [[Pustinje i vegetacija sušnih oblasti]] 
* [[Tropski i subtropski travnjaci, savane i šikare]] 
* [[Hladni izvori]] 
* [[Hidrotermalni izvori]] 
* [[Koraljni greben]] 
* [[Dužina od njuške do otvora]]
* [[Osteološki korelat]]
* [[Meristika]]
* [[Generalističke i specijalističke vrste]]
* [[Kozmopolitska rasprostranjenost]]
* [[Areal kretanja]]
* [[Hipoteza o oslobađanju mezopredatora]]
* [[Ekološko oslobađanje]]
* [[Sesilnost]]
* [[Bioerozija]]
* [[Vodni stres]]
* [[Raspon nelimitirajuće dostupnosti vode]]
* [[Raspoloživi vodni kapacitet]]
* [[Tačka trajnog venuća]]
* [[Kontinuum tlo–biljka–atmosfera]]
* [[Arborealno kretanje]]
* [[Fosorijalna životinja]]
* [[Aerobna digestija]]
* [[Hipoteza o oslobađanju od neprijatelja]]
* [[Kurzorijalna životinja]]
* [[Hipoteza gradijenta stresa]]
* [[Brahijacija]]
* [[Ključna vrsta]]
* [[Bioakumulacija]]
* [[Biomagnifikacija]]
* [[Paradoks planktona]]
{{div col end}}

== Evolucija ==
{{div col}}
* [[Dubokomorski gigantizam]] 
* [[Otočna patuljastost]] 
* [[Disgenika]]
* [[Evolutivna zamka]]
* [[Ekološka zamka]]
* [[Perceptivna zamka]]
* [[Evolutivna radijacija]]
* [[Neadaptivna radijacija]]
* [[Neekološka specijacija]]
* [[Biološka tamna materija]]
* [[Mezozojsko-kenozojsko širenje]]
* [[Hipoteza o Crvenom kralju]]
* [[Kontinuum mutualizma i parazitizma]]
* [[Fenotipski disparitet]]
* [[Evolutivna utrka u naoružanju]]
* [[Avalonska eksplozija]]
* [[Evolutivni kompromis]]
* [[Filogenetska inercija]]
{{div col end}}

== Razno ==
{{div col}}
* [[Dinosaur Planet]]
* [[Šetnja s dinosaurima]]
* [[Šetnja s čudovištima]]
* [[Šetnja sa zvijerima]]
* [[Šetnja s pećinskim ljudima]]
* [[Ljuba]]
* [[Život na Marsu]]
* [[Davorin Popović]]
* [[Frutiger Aero]]
* [[Blobjekt]]
* [[Solarpunk]]
* [[Ahilova peta]]
* [[Y2K]]
* [[Biopunk]]
* [[Populuxe]]
* [[Raygun Gothic]]
* [[Visoka tehnologija]]
* [[Ludi naučnik]]
* [[Mikoheterotrofija]]
* [[Anautogenija]]
* [[Vitelogeneza]]
* [[Izolecitalna jajna ćelija]]
* [[Telolecitalna jajna ćelija]]
* [[Centrolecitalna jajna ćelija]]
* [[Pasteurova tačka]]
* [[Pasteurov efekat]]
* [[Bazen L'Atalante]]
* [[Mikroaerofil]]
* [[Aerotolerantni anaerob]]
* [[Canfieldov okean]]
* [[Crveni rub]]
* [[Rana Zemlja]]
* [[Hipoteza o ljubičastoj Zemlji]]
* [[Fotopigment]]
* [[Primarna atmosfera]]
* [[Sjenovita biosfera]]
* [[Aerobni organizam]]
* [[Obligatni aerob]]
* [[Kinetotrof]]
* [[Superokean]]
* [[Suessov efekat]]
* [[Lava planeta]]
* [[Vinogradskijev stupac]]
* [[Koraljni pijesak]]
* [[Zvjezdani vjetar]]
* [[Zvjezdana korona]]
* [[Fotosintetski pigment]]
* [[Mjehur zvjezdanog vjetra]]
* [[Fakultativno anaerobni organizam]]
* [[Epaksijalni i hipaksijalni mišići]]
* [[Sekundarna atmosfera]]
* [[Paradoks slabog mladog Sunca]]
* [[Prebiotička atmosfera]]
* [[Anaerobna respiracija]]
* [[Bakterijske ćelijske morfologije]]
* [[Duboko vrijeme]]
* [[Svijet pare]]
* [[Htonska planeta]]
* [[Hipotetski astronomski objekat]]
* [[Blaneta]]
* [[Planeta bez jezgre]]
* [[Cirkulplanetarni disk]]
* [[Emperipoleza]]
* [[Kriptogram]]
* [[Peripoleza]]
* [[Trbušasti mišić lista]]
* [[Entoza]]
* [[Ispuštanje plinova]]
* [[Lizogenija]]
* [[Lizogen]]
* [[Moron]]
* [[Litički ciklus]]
* [[Arbitrij]]
{{div col end}}

== Ekstremofili ==
{{div col}}
* [[Kapnofil]]
* [[Acidofil]]
* [[Hipolit (ekstremofil)]]
* [[Lipofilna bakterija]]
* [[Litofil]]
* [[Metalotolerantni organizam]]
* [[Osmofil]]
* [[Psamofil]]
{{div col end}}

== Biološka pravila ==
{{div col}}
* [[Biološka ograničenja]]
* [[Carrierovo ograničenje]]
{{div col end}}

== Termoregulacija kod životinja ==
{{div col}}
{{div col end}}

== Slušni aparati ==
{{div col}}
* [[Slušni aparat za dugotrajno nošenje]]
* [[Indeks kvalitete govora slušnog aparata]]
{{div col end}}

== Načini ishrane ==
{{div col}}
* [[Arahnofagija]]
* [[Kukcojed]] 
* [[Oofagija]]
* [[Avivor]]
* [[Entomofagija]]
* [[Ksilofagija]]
* [[Mizocitoza]]
* [[Mikrobivornost]]
* [[Bakterivor]]
* [[Saprofagija]]
* [[Tanatofag]]
* [[Mukofagija]]
* [[Vermivor]]
* [[Florivor]]
* [[Hipokarnivor]]
* [[Hiperkarnivor]]
* [[Spongivor]]
* [[Folivor]]
* [[Ksenofagija]]
* [[Graminivor]]
* [[Pedofagija]]
* [[Razlagač]]
* [[Geofagija]]
* [[Vršni predator]]
* [[Ofiofagija]]
* [[Nektarivor]]
* [[Interakcije potrošača i resursa]]
* [[Saprotrofna ishrana]]
* [[Holozojska ishrana]]
* [[Heterotrofna ishrana]]
* [[Lepidofagija]]
* [[Piscivor]]
* [[Hematofagija]]
* [[Mirmekofagija]]
* [[Koraljivor]]
* [[Gljiva mesožderka]]
* [[Oligofagija]]
* [[Fotoautotrof]]
* [[Durofagija]]
* [[Litoautotrof]]
* [[Moluskivori]]
* [[Placentofagija]]
* [[Predacija jaja]]
* [[Ljudožderna životinja]]
* [[Odvikavanje od dojenja]]
* [[Frugivori]]
* [[Predacija sjemena]]
* [[Melivorija]]
* [[Planktivor]]
* [[Nekrofagi]]
* [[Autotrof]]
* [[Hemolitoautotrof]]
* [[Palinivor]]
* [[Osteofagija]]
* [[Plastivor]]
{{div col end}}

== Videoigre i sl. ==
{{div col}}
* ''[[Skateboard Park Tycoon]]''
* ''[[Plant Tycoon]]''
* ''[[Fish Tycoon]]''
* ''[[Feeding Frenzy 2]]''
* ''[[Feeding Frenzy]]''
* ''[[Big Kahuna Reef]]''
* ''[[Ricochet Lost Worlds]]''
* ''[[Virtual Villagers]]''
* ''[[Dino Island]]''
* ''[[Zoo Tycoon 2]]''
* ''[[Brother Bear (videoigra)]]''
* ''[[Tarzan (videoigra)]]''
* ''[[Atlantis Underwater Tycoon]]''
* ''[[School Tycoon]]''
* ''[[Diner Dash]]''
* ''[[Ratatouille (videoigra)]]''
* ''[[Madagascar (videoigra)]]''
* ''[[Age of Mythology]]''
* ''[[Tribal Trouble]]''
* ''[[ThinkTanks]]''
* ''[[Hugo: Bukkazoom!]]''
* ''[[Mall Tycoon]]''
* ''[[Bliss (fotografija)]]''
* ''[[Moon Tycoon]]''
* ''[[Deep Sea Tycoon]]''
* ''[[So Blonde]]''
* ''[[Ankh (videoigra)]]''
* ''[[Red Moon Desert]]''
* ''[[RimWorld]]''
* ''[[Spy Fox 2: &quot;Some Assembly Required&quot;]]''
* ''[[The Oregon Trail (1985)]]''
* ''[[Alien Hominid]]''
* ''[[Faunasphere]]''
* ''[[Platypus]]''
{{div col end}}

== Kultura i historija ==
{{div col}}
* Sažetak novela Dekamerona (uklopljeno u [[Dekameron]])
* [[Ezopove basne]]
* [[Faust]]
* [[Childe Harold's Pilgrimage]]
* [[Nauka u renesansi]]
* [[Visoki srednji vijek]]
* [[Srednjovjekovno domaćinstvo]]
* [[Demografija srednjeg vijeka]]
* [[Kriza kasnog srednjeg vijeka]]
* [[Renesansa 12. vijeka]]
* [[Kasni srednji vijek]]
* [[Srednjovjekovna književnost]]
* ''[[Livre des Merveilles du Monde]]''
* [[Saski ratovi]]
* [[Velika glad 1315–1317]]
* [[Makedonska renesansa]]
* [[Makedonska umjetnost (bizantska)]]
* [[Pariški psaltir]]
* [[Sedmi križarski rat]]
* [[Peti križarski rat]]
* [[Šesti križarski rat]]
* [[Aleksandrijski križarski rat]]
* [[Pastirski križarski rat (1251)]]
* [[Pastirski križarski rat (1320)]]
* [[Bosanski križarski rat]]
* [[Prvi švedski križarski rat]]
* [[Treći švedski križarski rat]]
* [[Drugi švedski križarski rat]]
* [[Norveški križarski rat]]
* [[Vojni pohod na Baleare 1113–1115]]
* [[Berberski križarski rat]]
* [[Deveti križarski rat]]
* [[Osmanska invazija Otranta]]
* [[Varninski križarski rat]]
* [[Križarski rat 1197]]
* [[Vendski križarski rat]]
* [[Mletački križarski rat]]
* [[Sjeverni križarski ratovi]]
* [[Savojski križarski rat]]
* [[Sijenska škola]]
* [[Bolonjska škola]]
* [[Lukanska škola]]
* [[Ferarska škola]]
* [[Firentinska škola]]
* [[Barunski križarski rat]]
* [[Livonski križarski rat]]
* [[Livonska rimovana hronika]]
* [[Prvi novgorodski ljetopis]]
* [[Hronika Henrika od Livonije]]
* [[Trgovačka ruta od Varjaga do Grka]]
* [[Despenserov križarski rat]]
* [[Šansonijer]]
* [[Pergaminho Sharrer]]
* [[Cancioneiro da Vaticana]]
* [[Cancioneiro da Biblioteca Nacional]]
* ''[[Il Canzoniere]]''
* [[Düsseldorfska slikarska škola]]
* [[Evropski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima]]
* [[Froissartove Hronike]]
* [[Fridrihovski rokoko]]
* [[Zapadno slikarstvo]]
* [[Trgovačka ruta Volga]]
* [[Grčki učenjaci u renesansi]]
* [[Novo učenje]]
* [[Popis renesansnih humanista]]
* [[Renesansni humanizam]]
* [[Dolce Stil Novo]]
* [[Flamansko slikarstvo]]
* [[Holandsko i flamansko renesansno slikarstvo]]
* [[Renesansni latinski jezik]]
* [[Renesansni humanizam u Sjevernoj Evropi]]
* [[Lublinska renesansa]]
* [[Španska renesansa]]
* [[Engleska renesansa]]
* [[Normanski i srednjovjekovni London]]
* [[London u periodu Tudora]]
* [[London u periodu Stuarta]]
* [[London u 18. vijeku]]
* [[Talijanska renesansa]]
* [[Francuska renesansa]]
* [[De humani corporis fabrica]]
* [[Njemačka renesansa]]
* [[Renesansa u Nizozemskim]]
* [[Portugalska renesansa]]
* [[Poljska renesansa]]
* [[Belle Époque]]
* [[Dekadentni pokret]]
* [[Vesele devedesete]]
* [[Mašinsko doba]]
* [[Edisonada]]
* [[Robinzonada]]
* ''[[Le Temps]]''
* [[Miletska priča]]
* [[Romantizam u nauci]]
{{div col end}}

== Jules Verne ==
{{div col}}
* ''[[Un prêtre en 1839]]''
* ''[[Le Testament d'un excentrique]]''
* ''[[L'École des Robinsons]]''
* ''[[Un hivernage dans les glaces]]''
* ''[[Une ville flottante]]''
* ''[[Put oko svijeta za osamdeset dana]]''
* ''[[Un drame au Mexique]]''
* ''[[Un drame dans les airs]]''
* ''[[Voyages et Aventures du capitaine Hatteras]]''
* ''[[L'Étonnante Aventure de la Mission Barsac]]''
* ''[[Le Phare du bout du monde]]''
* ''[[L'Invasion de la mer]]''
* ''[[Maître Zacharius ou l'horloger qui avait perdu son âme, tradition genevoise]]''
* ''[[Les Confessions]]''
* ''[[Mathias Sandorf]]''
* ''[[De la Terre à la Lune]]''
* ''[[Autour de la Lune]]''
* ''[[Robur-le-Conquérant]]''
* ''[[Voyage à reculons en Angleterre et en Ecosse]]''
* ''[[Seconde patrie]]''
* ''[[Paris au XXe siècle]]''
* ''[[Michel Strogoff]]''
* ''[[L'Île mystérieuse]]''
* ''[[Face au drapeau]]''
* ''[[Le Pays des fourrures]]''
* ''[[Aventures de trois Russes et de trois Anglais dans l'Afrique australe]]''
* ''[[La Jangada - Huit Cents lieues sur l'Amazone]]''
* ''[[Le Rayon vert]]''
* ''[[Kéraban-le-têtu]]''
* ''[[L’Archipel en feu]]''
* ''[[Un Billet de loterie]]''
* ''[[Le Chemin de France]]''
* ''[[César Cascabel]]''
* ''[[Mistress Branican]]''
* ''[[Le Château des Carpathes]]''
* ''[[Claudius Bombarnac]]''
* ''[[Clovis Dardentor]]''
* ''[[Le Superbe Orénoque]]''
* ''[[Le Village aérien]]''
* ''[[Les Histoires de Jean-Marie Cabidoulin]]''
* ''[[Les Frères Kip]]''
* ''[[Bourses de voyage]]''
* ''[[Un drame en Livonie]]''
* ''[[Maître du monde]]''
* ''[[Martin Paz]]''
* ''[[Le Comte de Chanteleine]]''
* ''[[Les forceurs de blocus]]''
* ''[[Une ville idéale]]''
* ''[[Les Révoltés de la Bounty]]''
* ''[[Gil Braltar]]''
* ''[[L'Éternel Adam]]''
* ''[[L’Agence Thompson et Co]]''
* ''[[La Chasse au météore]]''
* ''[[Le Pilote du Danube]]''
* ''[[Les naufragés du &quot;Jonathan&quot;]]''
* ''[[Le Secret de Wilhelm Storitz]]''
* ''[[Le Docteur Ox]]''
* [[Verneova erupcija]]
* [[Michel Verne]]
* ''[[La maison à vapeur]]''
* ''[[Le Volcan d'or]]''
* ''[[Les Tribulations d'un Chinois en Chine]]''
* ''[[Les Indes noires]]''
* ''[[L'Étoile du sud]]''
* ''[[Nord contre Sud]]''
* ''[[Famille-sans-nom]]''
* ''[[Sans dessus dessous]]''
* ''[[Mirifiques Aventures de Maître Antifer]]''
* ''[[Le Sphinx des glaces]]''
* ''[[Frritt-Flacc]]''
* ''[[La Journée d’un journaliste américain en 2889]]''
* ''[[Le Chancellor: Journal du passager J.-R. Kazallon]]''
* ''[[Deux ans de vacances]]''
* ''[[Les Cinq cents millions de la Bégum]]''
* ''[[L'Île à hélice]]''
* ''[[Une fantaisie du docteur Ox]]''
* ''[[Hector Servadac]]''
* ''[[P'tit-Bonhomme]]''
* ''[[Voyage à travers l'impossible]]''
* ''[[Voyages extraordinaires]]''
* [[Kulturološki utjecaj Julesa Vernea]]
{{div col end}}

== Prethistorija ==
{{div col}}
* ''[[Gojirasaurus]]'' 
* ''[[Coelophysis]]'' 
* ''[[Deinocheirus]]'' 
* ''[[Gallimimus]]'' 
* ''[[Ornithomimus]]'' 
* ''[[Staurikosaurus]]'' 
* ''[[Eoraptor]]'' 
* ''[[Dilophosaurus]]'' 
* ''[[Ceratosaurus]]'' 
* ''[[Abelisaurus]]'' 
* ''[[Carnotaurus]]'' 
* ''[[Piatnitzkysaurus]]'' 
* ''[[Oviraptor]]'' 
* [[Saurischia]] 
* [[Teropodi]] 
* ''[[Deinonychus]]'' 
* ''[[Spinosaurus]]'' 
* [[Fiziologija dinosaura]] 
* ''[[Scipionyx]]'' 
* ''[[Microraptor]]'' 
* [[Sauropodomorfi]] 
* ''[[Achillobator]]'' 
* ''[[Mahakala]]'' 
* [[Dromeosauridi]] 
* [[Oviraptoridi]] 
* [[Tireofori]] 
* ''[[Pisanosaurus]]'' 
* [[Dilofosauridi]] 
* [[Ceratosauri]]
* [[Ankilosauri]]
* [[Hadrosauridi]]
* [[Celurosauri]]
* ''[[Edmontosaurus]]''
* ''[[Eustreptospondylus]]''
* ''[[Shuvuuia]]''
* ''[[Dromaeosaurus]]''
* [[Kompsognatidi]]
* [[Ornitopodi]]
* ''[[Ouranosaurus]]''
* [[Celofisoidi]]
* [[Alosauroidi]]
* [[Abelisauridi]]
* [[Terizinosauri]]
* ''[[Dilong]]''
* ''[[Troodon]]''
* ''[[Compsognathus]]''
* ''[[Pelecanimimus]]''
* ''[[Unenlagia]]''
* ''[[Ornitholestes]]''
* ''[[Therizinosaurus]]''
* ''[[Caudipteryx]]''
* ''[[Bambiraptor]]''
* ''[[Alvarezsaurus]]''
* [[Ornitomimosauri]]
* [[Deinonihosauri]]
* ''[[Hesperornis]]''
* ''[[Avimimus]]''
* ''[[Mei]]''
* [[Spinosauridi]]
* ''[[Velociraptor]]''
* [[Alvarezsauridi]]
* [[Maniraptoriformi]]
* [[Hererasauridi]]
* ''[[Sinornithosaurus]]''
* [[Celuridi]]
* [[Dromeosaurini]]
* [[Trudontidi]]
* ''[[Dryosaurus]]''
* ''[[Heterodontosaurus]]''
* [[Iguanodonti]]
* ''[[Camptosaurus]]''
* ''[[Corythosaurus]]''
* ''[[Hypsilophodon]]''
* ''[[Othnielosaurus]]''
* ''[[Tenontosaurus]]''
* ''[[Orodromeus]]''
* [[Pterosauri]]
* [[Pahicefalosauri]]
* ''[[Pachycephalosaurus]]''
* ''[[Dracorex]]''
* ''[[Stegoceras]]''
* ''[[Prenocephale]]''
* ''[[Maiasaura]]''
* ''[[Homalocephale]]''
* ''[[Edmontonia]]''
* ''[[Polacanthus]]''
* ''[[Sauropelta]]''
* [[Nodosauridi]]
* ''[[Nodosaurus]]''
* ''[[Minmi]]''
* [[Ankilosauridi]]
* ''[[Antarctopelta]]''
* ''[[Mymoorapelta]]''
* ''[[Gastonia]]''
* ''[[Minotaurasaurus]]''
* ''[[Ankylosaurus]]''
* ''[[Dyoplosaurus]]''
* ''[[Euoplocephalus]]''
* ''[[Scelidosaurus]]''
* [[Stegosauri]]
* [[Ceratopsi]]
* ''[[Parksosaurus]]''
* ''[[Huayangosaurus]]''
* ''[[Hesperosaurus]]''
* ''[[Wuerhosaurus]]''
* ''[[Tuojiangosaurus]]''
* ''[[Kentrosaurus]]''
* ''[[Tsintaosaurus]]''
* ''[[Olorotitan]]''
* ''[[Shantungosaurus]]''
* ''[[Hypacrosaurus]]''
* ''[[Gryposaurus]]''
* ''[[Prosaurolophus]]''
* ''[[Saurolophus]]''
* ''[[Postosuchus]]''
* ''[[Doedicurus]]''
* ''[[Dinofelis]]''
* ''[[Megaloceros]]''
* ''[[Megatherium]]''
* ''[[Hyaenodon]]''
* ''[[Deinotherium]]''
* ''[[Archaeotherium]]''
* ''[[Chalicotherium]]''
* ''[[Scutellosaurus]]''
* ''[[Othnielia]]''
* ''[[Micropachycephalosaurus]]''
* ''[[Titanoceratops]]''
* [[Anurognatidi]]
* [[Dimorfodontidi]]
* [[Ramforinkidi]]
* [[Aždarkidi]]
* [[Ornitokajridi]]
* [[Pteranodontidi]]
* [[Tapežaridi]]
* ''[[Moeritherium]]''
* ''[[Eudimorphodon]]''
* ''[[Sordes]]''
* ''[[Tapejara]]''
* ''[[Sharovipteryx]]''
* ''[[Propalaeotherium]]''
* ''[[Ambulocetus]]''
* ''[[Pakicetus]]''
* ''[[Anurognathus]]''
* ''[[Dorudon]]''
* ''[[Rodhocetus]]''
* [[Ambulocetidi]]
* [[Remingtonocetidi]]
* [[Bazilosauridi]]
* ''[[Jeholopterus]]''
* ''[[Dimorphodon]]''
* [[Dinocefali]]
* [[Terapsidi]]
* [[Anteosauri]]
* [[Biarmosuki]]
* [[Gorgonopsi]]
* [[Tetanure]]
* ''[[Monolophosaurus]]''
* [[Arheoceti]]
* ''[[Dorygnathus]]''
* ''[[Buitreraptor]]''
* [[Protocetidi]]
* ''[[Kutchicetus]]''
* ''[[Remingtonocetus]]''
* ''[[Hatzegopteryx]]''
* [[Pakicetidi]]
* ''[[Quetzalcoatlus]]''
* ''[[Ornithocheirus]]''
* ''[[Tropeognathus]]''
* ''[[Macrauchenia]]''
* ''[[Pteranodon]]''
* ''[[Maiacetus]]''
* ''[[Protocetus]]''
* ''[[Paraceratherium]]''
* ''[[Anhanguera]]''
* ''[[Tupuxuara]]''
* ''[[Nyctosaurus]]''
* ''[[Homo gautengensis]]''
* ''[[Ardipithecus]]''
* ''[[Paranthropus]]''
* ''[[Homo heidelbergensis]]''
* ''[[Homo floresiensis]]''
* ''[[Australopithecus]]''
* ''[[Australopithecus bahrelghazali]]''
* ''[[Australopithecus garhi]]''
* ''[[Australopithecus anamensis]]''
* ''[[Paranthropus aethiopicus]]''
* ''[[Paranthropus robustus]]''
* ''[[Paranthropus boisei]]''
* [[Rane ljudske migracije]]
* [[Ichthyostegalia]]
* [[Paleoantropologija]]
* ''[[Pterodactylus]]''
* [[Hipoteza o multiregionalnom porijeklu modernog čovjeka]]
* ''[[Cearadactylus]]''
* ''[[Geosternbergia]]''
* [[Pterodaktiloidi]]
* [[Ramforinkoidi]]
* ''[[Pterodaustro]]''
* ''[[Arambourgiania]]''
* ''[[Campylognathoides]]''
* ''[[Pterorhynchus]]''
* ''[[Coloborhynchus]]''
* ''[[Istiodactylus]]''
* ''[[Ludodactylus]]''
* ''[[Preondactylus]]''
* ''[[Peteinosaurus]]''
* ''[[Angustinaripterus]]''
* ''[[Bellubrunnus]]''
* ''[[Sericipterus]]''
* ''[[Scaphognathus]]''
* [[Popis rodova pterosaura]]
* ''[[Aerotitan]]''
* ''[[Amblydectes]]''
* ''[[Aerodactylus]]''
* [[Popis rodova dinosaura]]
* ''[[Bakonydraco]]''
* ''[[Ctenochasma]]''
* ''[[Cycnorhamphus]]''
* ''[[Dsungaripterus]]''
* ''[[Feilongus]]''
* ''[[Germanodactylus]]''
* ''[[Gnathosaurus]]''
* ''[[Zhejiangopterus]]''
* ''[[Tupandactylus]]''
* ''[[Thalassodromeus]]''
* ''[[Rhamphorhynchus]]''
* ''[[Sinopterus]]''
* ''[[Ningchengopterus]]''
* [[Klasifikacija dinosaura]]
* ''[[Nemicolopterus]]''
* ''[[Liaoningopterus]]''
* ''[[Lonchodectes]]''
* ''[[Nurhachius]]''
* ''[[Noripterus]]''
* ''[[Haopterus]]''
* [[Filogenija pterosaura]]
* [[Alosauridi]]
* [[Terizinosauridi]]
* [[Plateosauridi]]
* [[Ceratosauridi]]
* [[Abelisauri]]
* ''[[Homo naledi]]''
* [[Efekat recentnosti]]
* [[Signor-Lippsov efekat]]
* [[Jaz sauropoda]]
{{div col end}}</text>
      <sha1>p6rgppzdzpibnprufulw3m2eaqzf9we</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bitka kod Tagine</title>
    <ns>0</ns>
    <id>116586</id>
    <revision>
      <id>42669187</id>
      <parentid>42376611</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T20:53:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42669187</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1928" sha1="p00xs1bi1wdbzn32ka69rzvljmztw84" xml:space="preserve">{{Infokutija vojni sukob
|sukob=Bitka kod Tagine
|dio=[[Gotski rat|Gotskog rata]]
|datum=jul [[552]]
|mjesto=Taginae, današnji [[Gualdo Tadino]] u  [[Italija|Italiji]]
|rezultat=odlučujuća [[Bizantsko Carstvo|bizantska]] pobjeda
|strana1=[[Bizantsko Carstvo]] i saveznici:&lt;br /&gt;[[Langobardi]]&lt;br /&gt;[[Heruli]]
|strana2=[[Ostrogotsko Kraljevstvo]]
|komandant1=[[Narzes]]
|komandant2=[[Totila]]{{KIA}}
|snaga1=20.000 ljudi&lt;ref name=&quot;Treadgold208&quot;&gt;W. Treadgold, ''A History of the Byzantine State and Society'', 208&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;(moguće 25.000 ljudi?)&lt;ref name=&quot;Haldon35&quot;&gt;J. Haldon, ''The Byzantine Wars'', 35&lt;/ref&gt;
|snaga2=15.000 ljudi&lt;br /&gt;(moguće 18.000 ljudi?)
|gubici1=nepoznati
|gubici2=6.000 ljudi
}}

'''Bitka kod Tagine''' ili '''bitka kod Busta Galloruma''' odigrala se za vrijeme [[Gotski rat|gotskog rata]] 1. jula 552. u centralnoj Italiji između [[ostrogoti|ostrogotske]] vojske pod kraljem [[Totila|Totilom]] na jednoj, i [[Bizantsko Carstvo|istočnorimske (bizantske)]] vojske pod generalom [[Narzes]]om na drugoj strani. U njoj je Totila, koji je prije toga godinama nanosio Bizantincima poraz za porazom, pokušao zaustaviti posljednju bizantsku ofenzivu s ciljem osvajanja Italije. Bizantski general [[Narzes]] je, međutim, spretno iskoristio brojčanog nadmoć vlastitih snaga kako bi Ostrogotima nanio veliki poraz, pri čemu je Totila ubijen. Bitka je imala odlučujući karakter, iako su Ostrogoti još mjeseci kasnije pružali otpor dok konačno nisu poraženi u [[bitka na Mons Lactariusu|bitci kod Mons Lactariusa]].

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
* [http://www.roman-emperors.org/battles.htm# Locations of this battle and battle of Mons Lactarius] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060406185140/http://www.roman-emperors.org/battles.htm |date=2006-04-06 }}

{{DEFAULTSORT:Tagina, Bitka kod}}
[[Kategorija:552.]]
[[Kategorija:Gotski rat]]
[[Kategorija:Istočnorimske bitke]]</text>
      <sha1>p00xs1bi1wdbzn32ka69rzvljmztw84</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bitka kod Waterlooa</title>
    <ns>0</ns>
    <id>117036</id>
    <revision>
      <id>42669188</id>
      <parentid>42485825</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T20:56:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42669188</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25231" sha1="c05uue4vpqs03gxr6356gqehkcaueq3" xml:space="preserve">{{Infokutija vojni sukob
| sukob    = Bitka kod Waterlooa
| dio      = [[Napoleonski ratovi|Napoleonskih ratova]]
| slika       = Battle of Waterloo 1815.PNG
| opis_slike = '''''Bitka kod Waterlooa''''' na platnu [[William Sadler|Williama Sadlera]]
| datum        = [[18. lipnja]] [[1815.]]
| mjesto       = [[Waterloo]], [[Belgija]]
| teritorija   = 
| rezultat      = Odlučujuća koalicijska pobjeda
| strana1  = &lt;br&gt;&lt;br&gt;&lt;center&gt;{{flagicon|FRA|1794|size=80px|align=center}}&lt;br&gt;[[Prvo Francusko Carstvo|Francuska]]&lt;/center&gt;
| strana2  = '''[[Sedma koalicija]]''':&lt;br /&gt;{{Flagcountry|Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske}}&lt;br /&gt;{{flagicon|NIZ}} [[Ujedinjeno Kraljevstvo Nizozemska|Nizozemska]]&lt;br /&gt;{{Flagcountry|Hanover|1814}}&lt;br /&gt;{{flagicon image|Flagge Herzogtum Nassau (1806-1866).svg}} [[Vojvodstvo Nassau|Nassau]]&lt;br /&gt;{{flagicon image|Flagge Herzogtum Braunschweig.svg}} [[Kneževna Braunschweig-Wolfenbüttel|Braunschweig]]&lt;br /&gt;{{flag|Prusija|1803}}
| strana3  = 
| komandant1  = {{flagicon|FRA|1794}} [[Napoleon I]]&lt;br&gt;{{flagicon|FRA|1794}} [[Michel Ney]]
| komandant2  = {{nowrap|{{flagicon|UK}} [[Arthur Wellesley, vojvoda od Wellingtona|Vojvoda od Wellingtona]]}}&lt;br&gt;{{flagicon|Prusija|1803}} [[Gebhard Leberecht von Blücher|Gebhard von Blücher]]
| komandant3  = 
| snaga1   = 72,000
| snaga2   = {{flagicon|UK}} 31,000&lt;br&gt;{{flagicon|NIZ}} 17,000&lt;br&gt;{{flagicon|Hanover|1814}} 11,000&lt;br&gt;{{flagicon image|Flagge Herzogtum Braunschweig.svg}} 6,000&lt;br&gt;{{flagicon image|Flagge Herzogtum Nassau (1806-1866).svg}} 3,000&lt;br&gt;{{flagicon|Prusija|1803}} 50,000&lt;br&gt;'''Ukupno:''' 118,000
| snaga3   = 
| gubici1 = 28,000 ubijenih i ranjenih&lt;br&gt;8,000 zarobljenih&lt;br&gt;15,000 nestalih&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
'''Ukupno:''' 51,000
| gubici2 = {{nowrap|{{flagicon|UK}} &lt;u&gt;Anglo-saveznici:&lt;/u&gt; 17,000}}
* 3,500 ubijenih
* 10,200 ranjenih
* 3,300 nestalih
{{flagicon|Prusija|1803}} &lt;u&gt;Prusija:&lt;/u&gt; 7,000
* 1,200 ubijenih
* 4,400 ranjenih
* 1,400 nestalih
&lt;br&gt;
'''Ukupno:''' 24,000
| gubici3 =
| napomene       = 
}}
'''Bitka kod Vaterloa''' počela je nedjelju [[18. 6.|18. lipnja]] [[1815]]. kod [[Waterloo]]a u današnjoj [[Belgija|Belgiji]], 2&amp;nbsp;km od [[Waterloo|Vaterloa]] i 12&amp;nbsp;km od [[Bruxelles|Brisela]]. Carska francuska vojska, pod zapovjedništvom cara [[Napoleon]]a poražena je od Britanske vojske i njenih saveznika pod zapovjedništvom vojvode od [[Wellington]]a, [[Arthur Wellesley, Vojvoda od Wellingtona|Arthura Wellsleya]], zajedno s Pruskom vojskom, pod zapovjedništvom [[Gebhard von Blücher|Gebharda von Blücherchera]]. To je bila posljednja Napoleonova bitka. Poraz kod Watrlooa za Napoleona je značio kraj vladavine, a za [[Francuzi|Francuze]] kraj [[Sto dana]] (naziv za dane otkad se Napoleon vratio iz izbjeglištva 20. ožujka 1815.).

Kada se Napoleon vratio na vlast, mnoge su se države, koje su bile protiv njega, ujedinile u Sedmu koaliciju. Dvije velike snage pod vodstvom Wellingtona i von Blüchera sastale su se u blizini sjeveroistočne granice Francuske. Napoleon se odlučio za napad s ciljem da ih uništi prije nego se njihove snage udruže i krenu u invaziju na Francusku zajedno s preostalom Koalicijom. Nakon toga uslijedila je odlučujuća trodnevna borba (16. - 19. lipnja 1815.)

== Uvod ==
Šest dana pre nego što je Napoleon došao do [[Pariz]]a, na [[Bečki kongres|Bečkom kongresu]] je [[13. 3.|13.3.]] [[1815]]. bio proglašen pobunjenikom, a [[17. 3.|17.3.]] [[1815]]. četiri velike sile [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velika Britanija]], [[Pruska]], [[Rusija]] i [[Austrija]] su se međusobno obavezale da će prikupiti 150.000 vojnika da bi svrgnuli Napoleona. [[Napoleon]] nije uspeo u pokušajima da uveri nekoga od članova Sedme koalicije da odustane od koalicije. Zbog toga je smatrao da je njegova jedina šansa ako prvi napadne, pre nego što koalicija sakupi svu vojsku. Kad bi južno od [[Bruxelles|Brisela]] uništio koalicijske snage, pre nego što dobiju pojačanja, tada bi Britance mogao da vrati na more, a Prusku izbaci iz rata.
[[Datoteka:Waterloo campaign map.png|thumb|305px|Mapa pohoda oko Vaterloa]]

Napoleon je podelio svoju vojsku na levo krilo pod komandom [[Mišel Nej|Mišela Neja]], desno krilo pod komandom [[maršala Gruši]]ja i rezervu, kojom je komandovao on lično. kada su prešli granicu sa Belgijom, Francuzi su izgurali koalicijske predstraže i Napoleon je osigurao centralnu poziciju na raskrsnici između Velingtonove savezničke vojske na severozapadu i Bliherove pruske vojske na severoistoku. Iako su članovi koalicije bili dobro informisani o Napoleonovim kretnjama i obnavljanju neprijateljstava, Velington nije reagovao sve do [[15. 6.|15.6.]]. Napoleon je Pruse smatrao najvećom pretnjom, pa se okrenuo najpre protiv njih, napadajući njihove predstražu u Tuenu blizu Šarlroa, zatim je napredovao kroz Šarlroa. To veče Napoleonovi izviđači su došli do Katre Bra. Citenova zaštitnica zadržala je Napoleonovo napredovanje, što je dalo [[Gebhard fon Bliher|fon Bliheru]] mogućnost da sakupi snage na Sombrefu, koji je ranije odabrao kao dobru obrambenu tačku. Napoleon je posla [[Mišel Nej|maršala Neja]] da osigura raskršće puteva u Katr Bra, prema kojem je Velington u žurbi koncentrovao svoju rasštrkanu armiju. Kada je Nej osigurao [[Katr Bra]], okrenuo se istočno i ojačao Napoleona.

Kada je [[16. 6.|16.6.a]] maršal Nej vratio do Katr Bra zatekao je tu malo savezničkih snaga. Pošto je od ranije znao za veštinu [[arthur Wellesley, vojvoda od Wellingtona|vojvode od Velingtona]] da prikriva svoju pravu snagu, [[Mišel Nej|Nej]] je precenio snage koje su se nalazile na Katr Bra. Iako je imao mnogo više vojnika maršal Nej se oprezno borio, pa nije uspeo da zauzme raskršće. Vojvoda od Velingtona je popodne lično preuzeo komandu nad snagama na raskršću Katr Bra. Ta pozicija se tokom dana ojačavala savezničkim snagama, dok nisu konačno imali dovoljno snaga da napreduju i izvrše napad na Francuze.

Napoleon je u međuvremenu sa rezervom i desnim krilom armije poblijedio Pruse pod komandom [[Gebhard fon Bliher|generala Blihera]] u [[bitka kod Linjija|bici kod Linjija]] [[16. 6.|16.6.a]] [[1815]]. Pruski centar je popustio pod teškim francuskim napadom, ali krila su se održavala. Da je tada [[Mišel Nej|Nej]] došao u pomoć kako je bilo Altiplano, Prusi bi bili djelomično okruženi sa zapada uletjeli bi u veliko uništenje bijegom na istok.
Pruski poraz kod Linjija učinio je Velingtonovu poziciju na Katr Bra neobranjivom, pa se on [[17. 6.|17.6.]] povukao na sjever. Međutim Velingtonova kontrola nad Katr Bra omogućila je Pruse da se vrate i da podrže Velingtona blizu njihove linije odstupanja. To Napoleonu nikako nije odgovaralo. Napoleonova [[strategija]] je bila da veliku koalicijsku vojsku razbija u male dijelove, koje on može napadati jedne po jedne.

Prusi su se povukli prema [[Vavr]]u. Komandant pruskog štaba [[Avgust fon Gnajzenau]] planirao je da sakuplja prusku vojsku u [[Tili]]ju, odakle je mogao pomagati Velingtonu. Međutim izgubio je kontrolu, jer se dijela vojske povukla prema Rajni. Većinu je ipak skupio u Vavru. Tu je fon Gnajzenau odlučio da u zoru krene prema Velingtonovom lijevom krilu sa 1., 2. i 4. korpusom. Četvrti korpus pod zapovedništvom generala Bilova fon Denevica nije bio prisutan, kad su bili poraženi od Napoleona. Stigli su u noći između 17. i 18. juna kao pojačanje. Treći korpus je predstavljao zaštitnicu.

Velington je proveo [[17. 6.|17.6.]] vraćajući se na prethodni obrambeni položaj na brdu Sent Žan, niskoj izbočini južno od [[Waterloo|Vaterloa]]. Lijevo krilo francuske vojske pod komandom [[Mišel Nej|Neja]] ga je sledilo. Napoleon se pridružio Neju sa većinom rezervi, koje su porazile Pruse u Linjiju. Napoleon je generalu Grušu izdao [[17. 6.|17.6.]] neodređene komande da sa 30.000 vojnika proganja Pruse. To je doprinijela kasnijem porazu. Komande je izdao ujutro 17.6., a Gruš je sa proganjanjem započeo kasno toga dana, kada Prusi više nisu bili angažovani. Izgubljeno je bilo dragocjeno vrijeme da se odredi gdje je glavnina pruske vojske, tako da je bilo kasno da se spriječe Prusi da dođu do [[Vavr]]a. A od Vavra su Prusi mogli pomagati Velingtona. Sa desnim krilom armije Sjevera [[18. 6.|18.6.a]] došlo je do sukoba sa Prusima kod [[Vavr]]a.

== Bojni poredak ==
U bici je učestvovalo 71.947 francuskih vojnika. Saveznici iz Britanije, Brunsvika, Hanovera, Nasaua i Nizozemske imali su 67.661 vojnika. Od 26 pješadijskih brigada u Velingtonovoj vojsci bilo je 9 britanskih brigada. Od 12 konjičkih brigada 7 je bilo britanskih. U bici su sudjelovala 2 i po korpusa pruske vojske. Napadali su francusko desno krilo. Do 18:00 u bici je učestvovalo 48.000 pruskih vojnika. Dvije brigade napale su Lobau u 16:30, a 2. korpus i dijelovi 1. korpusa su se uključili u 18:00.
[[Datoteka:Braine-L'Alleud - Butte du Lion dite de Waterloo.jpg|thumb|right|Čuvene ravnice Vaterloa i veštačko brdo sa lavljim spomenikom|300px]]

== Bitka ==
Na desnoj strani [[Waterloo|Vaterloa]] je &quot;dvorac&quot; Igomon, koji nije predstavljao neku ozbiljnu vojnu utvrdu. Odatle se protezala izbočina u smjeru zapad-istok do sela Papelat na krajnje lijevoj strani. I Igomon i Papelot su bili utvrđeni, pa su sigurno ušvršćivali Velingtonova krila. Papelot je osim toga kontrolirala put prema [[Vavr]]u, odakle je trebalo stići prusko pojačanje. Izbočinu je presijecao drum u smjeru sjever-jug prema [[Bruxelles|Briselu]]. Na zapadnoj strani toga druma ispred Velingtonove linije bila je farma La Haj Sent, gdje je Velington smjestio 350 pešadinaca. Na suprotnoj strani druma bio je pijesak, koji je predstavljao zaštitu za jednu jedinicu strelaca.

Velington je zauzeo dobar bojni poredak. Bilo koji napad na Velingtonovu desnu stranu suočavao bi se sa Igomonom. Bilo koji napad na centar znači da će se napadač suočavati sa vatrom sa La Haj Sent i sa peska. Bilo koji napad na lijevu stranu značio bi borbe kroz ulice Papelota. Osim toga Velington je po običaju dobro prikrio pravu snagu svoje vojske. Napoleon je odbacio mogućnost da izmanevriče Velingtona sa toga povoljnog položaja, jer kako vrijeme prolazi mogu doći i Prusi. Zbog toga se odlučio za plan da napravi napad, kojim bi odvukao Velingtonovu pažnju od pravog cilja. Napoleon je smatrao da će napad na Igomon odvući Velingtonove rezerve u tom pravcu, pa će moći napasti lijevi Velingtonov centar punom snagom. Napoleon se nadao da će tim napadom probiti Velingtonove oslabljene linije i time otjerati Velingtona od Prusa, a Prusi bi se posle toga našli zaglavljeni između Napoleona i Grošija.
[[Datoteka:Battle of Waterloo map.png|thumb|left|300px|Mapa bitke. Francuske jedinice su označene plavom bojom, savezničke crvenom, a pruske crnom]]

Bitka je započela odvačećim napadom na Igomon u 10:00. Uspeh Napoleonova plana je zavisio od toga koliko će Velington povući rezervi na ugroženo desno krilo. [[Žerom Bonaparta]] je predvodio napad na Igomon. Velington je stvarno povukao većinu rezervi na desno krilo. Međutim napad na Igomon razvio se u cijelodnevnu bitku, u koju je ulazilo sve više francuskih vojnika. Zbog toga je to imalo suprotan efekat od namjeravanog.

Glavni napad, koji bi počinjao opasnom francuskom poljskom artiljerijom kasnio je satima dok god se tlo od prethodnog pljuska nije dovoljno osušilo da bi izdržalo težinu artiljerije. Osim toga blato je sprečavalo i pješadiju i konjicu. Kada je francuska artiljerija započela paljbu oko 11:35, očekivani efekt artiljerije je izostao zbog mekog tla, koje je apsorbovalo udar mnogih artiljerijskih zrna. Osim toga Velingtonova taktika je umanjila broj vrijednih meta. Oko 13:30 Napoleon je dobio informacije da Prusi napreduju prema njegovoj desnoj strani. Zbog toga je naredio maršalu Neju da pošalje piješadiju pod komandom Derlona prema Velingtonovom levom centru istočno od La Haj Sent. Derlon je imao 4 divizije od 18.000 vojnika. Derlon se već sukobljavao sa Velingtonom ranije u Španiji i znao je za njegovu taktiku masivnog korištenja kratkodosežnih mušketi protiv pješadije. Derlon je zbog toga odlučio da ne napada u uobičajenom francuskom rasporedu, nego bataljon po bataljon, jedan iza drugoga. Divizija koja je bila na krajnje levoj strani upustila se u sukobe sa braniocima na La Hej Sent. Desna se upustila u borbe kroz Papelot. Preostale dijve divizije pod komandom generala Donzeloa i Markonjea su napale nizozemsku 1. brigadu i uspele je nakon artiljerijske paljbe i borbe brzo istinuti sa izbočine. Iza njih je bila divizija od 7.000 vojnika pod komandom generala Tomasa Piktona. Divizija je imala i veterane iz rata u Španiji. Uslijedio je sukob Piktonove divizije od 7.000 vojnika protiv 9.000 francuskih vojnika. Došlo je do razmjene vatre, borbe izbliza i prsa o prsa. Izgledalo je da će Piktonovi vojnici izgubiti.

=== Britanska konjica ===
U tom ključnom trenutku pojavila se britanska teška konjica, koja se dotad nije vidjela iza izbočine. Predvodio ih je lord Uksbridž, glavni saveznički komandant konjice. Oko 3.000 konjanika je napalo Derlonovu pješadiju, koja je dotad bila raspoređena za borbu mušketama. Derlonova pješadija nije imala ni vremena ni prostora da formira obrambene kvadrate. Konjica je razbila dvije regimente oklopnika, dvije divizije Donzeloa i Markonjea, tako da su u kasnijoj bici jako malo učestvovali. Britanska teška konjica je krenula dalje u napad, umesto da se grupiše. Konjica je nastavila sa napadima i pri tome je posjekla dosta artiljeraca. Međutim konjička formacija je bila u tom trenutku u neredu, pa ih je napala francuska konjica i nanela im teške gubitke. Gubici su tada bili oko četvrt ukupnih snaga. Tokom cijele bitke gubici su bili 45% ukupnog broja. Taj događaj je britansku konjicu jako mnogo koštao. Iako su jako skupo platili u kasnijem delu bitke su uspijevali da kreću u kontranapade protiv kombinovanih napada francuske pješadije i konjice.

=== Pojava Prusa i Nejov konjički napad na centar ===
Prusi su se počeli pojavljivati na bojnom polju. Napoleon je poslao rezervu, Lobauov 6. korpus i dvije konjičke divizije, sve zajedno 15.000 vojnika, da ih zadrži. Tako je Napoleon potrošio sve pješadijske rezervne snage, osim garde. Ostao je da se obračuna sa Velingtonom sa manjim brojem vojnika.

U tom trenutku [[Mišel Nej|maršal Nej]] je primijetio očito povlačenje iz Velingtonova centra. To je bilo iznošenje ranjenih iz prethodnih okršaja, a Mišel Nej je to pogrešno protumačio kao početak povlačenja. Nej nije imao rezervne pješadije na raspolaganju, jer je ili napadala Igomon ili je branila francusku desnu stranu. Zbog toga odlučuje da prodre u centar samo teškom konjicom. Konjica se penjala uz strminu protiv pješadije, koja ih je čekala. Napadi konjice su više puta odbijeni čvstim pešadijskim kvadratima i artiljerijskom vatrom. Uslijedili su odlučni kontranapadi lake konjice i nizozemske teške konjice. Posle niza neuspješnih napada francuska konjica je bila iscrpljena.

Nejov konjički napad je bio najveći konjički juriš u istoriji ratovanja ali u opsegu jedne bitke jer je u napad jurišalo 12.000 francuskih konjanika na britanske položaje. To je bio zastrašujuć juriš jer je francuska vojska željela time zastrašiti neprijatelja. Juriši su izvođeni nekoliko puta dok i ovaj napad nije slomljen.

=== Borbe sa Prusima za Plansenoa ===
[[Mišel Nej]] je posle toga organizovao napad na La Haj Sent, koju je osvojio nakon što je tu njemačka legija ostala bez municije. Mišel Nej je posle toga premjestio artiljeriju prema savezničkom centru i počeo uništavati savezničke pešadijske kvadrate. Da su imali rezervne pješadije Francuzi bi se probili kroz Velingtonov centar. Prusi su počeli potiskivati Lobauove snage iz Plansenoa, koji je bio iza francuske desne strane. Napoleon je na to poslao Mladu Gardu od 10 bataljona da bi vratio Pruse. Mlada Garda je posle teških borbi vratila Plansenoa, ali je posle kontranapada ponovo je izgubila. Napoleon na to šalje dva bataljona Stare garde, koji posle teške borbe bajonetama ponovo zauzimaju Plansenoa. Ponovo su Prusi, pod zapovedništvom fon Bilova i Pirha napali Plansenoa. Prusa je bilo 30.000, a Francuza 20.000. Stara garda i druga vojska zadržavali su oko sat vremena masivni pruski kontranapad, pa su bili ponovo izbačeni iz Plansenoa. Franuzi su imali velike gubitke. Na primer jedna jedinica mlade garde imala je 92% gubitaka.
[[Datoteka:Waterloo JPG01 (10).jpg|thumb|left|175px|Napoleon]]

=== Imperijalna garda napada Velingtonov centar ===
Velingtonov centar je bio izložen posle francuskog zauzimanja La Haj Sant. Napoleon je uključio svoju zadnju rezervu, dotad nepobjedivu Imperijalnu gardu. Oko 3.000 gardista je prošlo kroz savezničku vatru i porazili su savezničku prvu liniju. U međuvremenu na bojno polje su konačno došli dijelovi Citenovog 1. pruskog armijskog korpusa, pa su olakšali pritisak na Velingtonovo lijevo krilo. Velington je posle toga mogao da ojača svoj razbijeni centar. Francuski gardijski napad se nastavljao i situacija je postala kritična za Velingtonovu vojsku. Nizozemska artiljerija je pokušala zaustaviti napredovanje francuske garde.

Na zapadu je 1.500 britanskih gardista ležalo štiteći se od artiljerijske vatre. Oni su iznenadili Imperijalnu gardu kad su ustali i zapucali. Zadali su Imperijalnoj gardi težak udarac. Francuzka lovačka pješadija se rasporedila da odgovori na vatru, ali posle 10 minuta borbe malobrojniji Francuzi su se pokolebali. Usledila je borba bajonetama, a u pomoć je došao svjež bataljon francuske lovačke pješadije. Britanska garda se tada počela povlačiti, ali ni Francuzi nisu napredovali zbog vatre sa strane.

=== Povlačenje Imperijalne garde izaziva paniku ===
Ostaci [[Imperijalna garda|Imperijalne garde]] povukli su se razbijeno i haotično. Panika se raširila francuskim redovima, da se garda povlači i da se svako spasi kako može. [[Arthur Wellesley, vojvoda od Wellingtona|Vojvoda od Velingtona]] je procijenio da je povlačenje garde trenutak kad treba napasti. Signalizovao je napad na Francuze. Saveznička pješadija je bila granatirana cijeli dan, a sad je pojurila na Francuze, koji su se počeli povlačiti. Posle neuspjelog napada na saveznički centar [[Imperijalna garda]] sakupila se i pregrupisala južno od La Haj Sent. Ostala su samo tri ili četiri bataljona garde. Napadi brigade Frederika Adama i dijelova 5. brigade izazvali su daljnju konfuziju kod garde. Oni koji su ostali u polupovezanim jedinicama povukli su se borbom prema L Bel Alijans.

=== Plansenoa pada, a Francuzi se svuda povlače ===
Kasno popodne stizali su mnogo veći dijelovi Citenovog 1. korpusa u područje sjeverno od La Haj Seint. To je omogućilo Velingtonu da ojača svoj centar na vrijeme prije Napoleonovog napada i da tako odbije taj opasni napad. Kada je francuska garda protjerana iz Velingtonovog centra pruski 1. korpus se probijao kroz francuski centar. Do 7:30 francuske linije su zakrivljene u obliku potkovice. Centar je bio u La Haj Seint, a krajevi potkovice u Igomonu na lijevo i Plansenoi na desno. Francuzi su ponovo zauzeli pozicije u La Haju i Papelotu. Fon Hofmanova 24. regimenta ih je odatle izbacila. Počele su i borbe za izbočinu duž Papelote. Zajedno sa drugim jedinicama i odatle su izbacili Francuze. Diritova divizija se raspadala pod napadima, a onda je konjica pruskog 1. korpusa počela prolaziti kroz rupu. Pod prijetnjom masivnog konjičkog napada su se povukli, pa je 1. pruski korpus zauzio Briselski drum, jedinu francusku odstupnicu.

Prusi su započeli veliki treći napad na Plansenoa, sa tri brigade. Svaka pruska brigada imala je 9 bataljona i bila je otprilike veličine francuske divizije. Plansenoa je branila francuska garda i druge jedinice. Uspeli su izbaciti Francuze odatle. Pruski 4. korpus je napredovao dalje, a svuda su se Francuzi povlačili. Francuski i centar u oba krila se se raspadali.

=== Teški poraz ===
Francuski front se raspadao pod opštim napadom savezničke i pruske vojske posle pada Plansenoa. Zadnja jedinica koja je pružala združen otpor bila su dva bataljona Stare garde na mjestu La Bel Alijans. To je bila lična [[Napoleon]]ova garda. Napoleon se još jedno vrijeme nadao da ako se oni tu održe da će se francuska vojska ponovo skupiti. Ali povlačenje se pretvorilo u uništenje. Garda je formirala dva kvadrata kao zaštitu od napada vodećih dijelova savezničke konjice. Garda se borila dok se [[Napoleon]] nije uvjerio da se mora povući. Oba kvadrata su se povlačila u dobrom rasporedu nailazeći na francusku vojsku, koja je bila razbijena i gdje više nije bilo jedinica. Saveznička konjica je do 23:00 ganjala Francuze, koji su bježali. Prusi su pod komandom generala fon Gnajzenaua nastavili potjeru i po noći. 
[[Datoteka:Waterloo Lion.jpg|thumb|200px|Spomenik u obliku lava i brdo, podignuti su na mjestu gdje se vjeruje da je ranjen nizozemski prijestolonasljednik]]

== Zaključak ==
Velington i fon Bliher su se sreli oko 21:00, a to je označilo kraj bitke. Saveznici su imali 15.000 mrtvih ili ranjenih, a Prusi 7.000. Napoleon je imao 25.000 mrtvih ili ranjenih i 8.000 zarobljenih. [[Napoleon]] je bio svrgnut i jedno vrijeme je bio u begu, prije nego što se predao Britancima. Navodno je Napoleon pokušao da pobjegne u Severnu Ameriku. Bio je zatočen na Svetoj Heleni, gdje je i umro [[1821]]., ali tek nakon što je Velika Britanija &quot;odala počast&quot; njegovim mrtvim vojnicima u Bitki tri cara , bitki naroda i u ovoj koristeći ih kao gnojivo za svoja polja.&lt;ref&gt;London Observer 18.11.1822&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.independent.co.uk/opinion/commentators/fisk/robert-fisk-this-is-not-about-bad-apples-this-is-the-horror-of-war-6289046.html Robert Fisk: This is not about 'bad apples'. This is the horror of war]&lt;/ref&gt;.
== Izvori ==
{{reference}}
* Wellington's Dispatches [[June 19]], [[1815]]
* [[Les Misérables#Other threads|Les Misérables]] by [[Victor Hugo]]
* [[The Charterhouse of Parma]] by [[Stendhal]]
* 1815 The Waterloo Campaign, The German Victory, Peter Hofschoer {{ISBN|1-85367-368-4}}

== Dodatna literatura ==
* ''Campaigns of Napoleon'' by [[David G. Chandler]]
* ''Napoleonic Wars'' by [[Michael Glover]]
* ''Waterloo Lectures'', Colonel [[Charles C. Chesney]]
* ''1815, The Waterloo Campaign'' by [[Peter Hofschroer]]
* ''Waterloo - A Near Run Thing'' by David Howarth

== Vanjske veze ==
{{commonscat|Battle of Waterloo}}
* [http://www.lib.utexas.edu/maps/historical/shepherd/waterloo_battle.jpg Map]
* [http://www.gutenberg.net/etext/135 Gutenberg: Les Miserables by Victor Hugo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20040904234242/http://www.gutenberg.net/etext/135 |date=2004-09-04 }} [http://www.classicreader.com/read.php/sid.1/bookid.268/sec.71/ on line version in HTML] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050216225124/http://www.classicreader.com/read.php/sid.1/bookid.268/sec.71/ |date=2005-02-16 }}
&lt;!-- * [http://news.mod.uk/news/press/news_press_notice.asp?newsItem_id=1782 British MOD &quot;On this day&quot; article] --&gt;
* [http://napoleonistyka.atspace.com/BATTLE_OF_WATERLOO.htm Battle of Waterloo - maps, diagrams]
* [http://home.iprimus.com.au/cpcook/indexLW.htm Eye witness accounts of Napoleonic warfare.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120903162907/http://home.iprimus.com.au/cpcook/indexLW.htm |date=2012-09-03 }}
* [http://hnn.us/roundup/comments/8630.html Waterloo's significance to the French and British - including proportions of soldiers by nation] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050121224511/http://hnn.us/roundup/comments/8630.html |date=2005-01-21 }}
* [http://web2.airmail.net/napoleon/Waterloo_myths_2.html Waterloo - the German Victory] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061011155844/http://web2.airmail.net/napoleon/Waterloo_myths_2.html |date=2006-10-11 }}
* [http://napoleonistyka.atspace.com/Waterloo_Cowards.html Myths and Lies about the performance of Dutch and Belgian troops in 1815]
* [http://www.bbc.co.uk/history/war/trafalgar_waterloo/battle_waterloo_01.shtml BBC History - Waterloo]
* [http://napoleonistyka.atspace.com/Imperial_Guard_at_Waterloo.htm Napoleon's Guard at Waterloo 1815] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160303232725/http://napoleonistyka.atspace.com/Imperial_Guard_at_Waterloo.htm |date=2016-03-03 }}
* [http://www.news-medical.net/?id=6440 Battle of Waterloo could help doctors fight death from multiple organ failure]
* [http://www.napoleonic-literature.com/Waterloo_OB/Allied.htm Anglo-Allied Order of Battle for the campaign]
* [http://www.napoleonic-literature.com/Waterloo_OB/French.htm French Order of Battle for the campaign (in French)]
* [http://www.napoleonic-literature.com/Waterloo_OB/Prussian.htm Prussian Order of Battle for the campaign (in German)]
* [http://www.nationalarchives.gov.uk/documentsonline/search-results.asp?searchtype=quicksearch&amp;pagenumber=1&amp;querytype=1&amp;catid=2&amp;query=%22waterloo%20medal%20book%22&amp;sortspec=scope+asc The Waterloo Medal Book: recipients of the Waterloo medal, listed by Corps and Regiment]

{{Napoleonski ratovi}}

[[Kategorija:Bitke Napoleonovih ratova|Waterloo]]</text>
      <sha1>c05uue4vpqs03gxr6356gqehkcaueq3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rock glazba</title>
    <ns>0</ns>
    <id>120015</id>
    <redirect title="Rock" />
    <revision>
      <id>42669212</id>
      <parentid>40696187</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T23:44:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Rock]]</comment>
      <origin>42669212</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20" sha1="t4yfxhfjvoutru8us47osdnekdviclc" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Rock]]</text>
      <sha1>t4yfxhfjvoutru8us47osdnekdviclc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pahomije Gačić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>128967</id>
    <revision>
      <id>42669173</id>
      <parentid>42444092</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T18:49:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Stebunik</username>
        <id>22243</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Vanjske veze */</comment>
      <origin>42669173</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9204" sha1="atw82sibf9od3u2auicgsdkxf692djz" xml:space="preserve">{{Infokutija kardinal
 | tip = episkop
 | ime = Pahomije  (Gačić)
 | titula = vranjski episkop
 | datum_rođenja = [[17. oktobar]] [[1952]]
 | mjesto_rođenja = [[Čečava]] ([[Teslić]]), [[NR BiH]], [[FNRJ]]
 | država_rođenja = [[FNR Jugoslavija]]
 | crkva = [[Srpska pravoslavna crkva]] 
 | zaređenje = 1973 
 | stolovanje_početak = 23. avgust 1992
}}

'''Pahomije''' (u građanstvu '''Tomislav Gačić'''; [[Čečava]] kod [[Teslić]]a, [[1952]]) je [[Vranje|vranjski]] [[episkop]] [[SPC|Srpske pravoslavne crkve]].

U žižu javnosti je dospeo nakon optužbi za [[pedofilija|seksualno zlostavljanje]] dečaka&lt;ref name=autogenerated1&gt;{{cite web |url=http://narodne.campware.org/look/m1/article.tpl?IdLanguage=10&amp;IdPublication=1&amp;NrArticle=2003&amp;NrIssue=13198&amp;NrSection=9&amp;ST1=text&amp;ST_T1=visetekstova&amp;ST_PS1=6&amp;ST_AS1=0&amp;ST_max=1 |title=Narodne novine, 6. mart 2006 |publisher=Narodne.campware.org |date= |accessdate=2. 2. 2012. }}{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;. Nakon nekoliko godina suđenja, u dva od četiri predmeta je nastupila apsolutna zastarelost, dok je u preostala dva oslobođen krivice usled nedostatka dokaza.

Bio je optužen za [[pedofilija|pedofiliju]]. ''Slučaj Pahomije'' je stekao veliki publicitet u [[Srbija|srpskoj]] javnosti. Nakon nekoliko godina [[suđenje|suđenja]] i oslobođenja krivice usled nedostatka dokaza i zastarelosti predmeta, zbog ovog slučaja i sama reč [[Pahomije]] je u omladinskom [[žargon]]u u Srbiji stekla izrazito negativnu konotaciju.&lt;ref&gt;[http://vukajlija.com/pahomije Rečnik slenga: Pahomije]&lt;/ref&gt; Novi skandal je postao aktuelan u medijima oktobra 2019. godine.&lt;ref name=&quot;mob2019&quot;&gt;[https://web.archive.org/web/20191012090234/http://depo.ba/clanak/194172/bludni-pahomije-izgubio-telefon-a-u-njemu-lascivne-poruke-i-fotografije-mladica-jel-nosis-mantiju-to-me-pali depo.ba]&lt;/ref&gt;

== Biografija ==

Tomislav Gačić je rođen 17. oktobra [[1952]]. godine, u selu [[Čečava|Čečavi]] kod [[Teslić]]a, u [[SR Bosna i Hercegovina|SR Bosni i Hercegovini]] ([[FNRJ]]), od oca Novaka i majke Vasilije&lt;ref name=&quot;Biografija&quot;&gt;[http://www.spcportal.org/index.php?pg=683&amp;lang=sr SPC, Episkop vranjski Pahomije]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;. Sa svojih dvadeset godina je bio iskušenik u [[Manastir Ozren|manastiru Ozrenu]] i u [[Manastir Visoki Dečani|manastiru Visokim Dečanima]], gde se [[1973]]. godine [[monaštvo|zamonašio]] i dobio monaško ime Pahomije. Iste godine je rukopoložen u čin [[đakon]]a od raško-prizrenskog [[episkop]]a, kasnije [[Patrijarh srpski Pavle|srpskog patrijarha Pavla]]&lt;ref name=&quot;Biografija&quot;/&gt;.

Nakon završetka [[bogoslovija|bogoslovije]] u [[Prizren]]u, [[1976]]. godine odlazi na teološki fakultet u [[Atina|Atini]], gde je diplomirao [[1980]]. godine&lt;ref name=&quot;Biografija&quot;/&gt;. Iste godine, rukopoložen je u čin [[jeromonah]]a od slavonskog episkopa Emilijana u [[manastir Vavedenje|manastiru Vavedenju]] u [[Beograd]]u. Po završetku osnovnih studija, provodi dve godine u [[Palestina|Palestini]], na [[Sinaj]]u, u [[egipat]]skim manastirima, na [[Sveta Gora|Svetoj Gori]] i u [[Japan]]u, na postdiplomskim studijama&lt;ref name=&quot;Biografija&quot;/&gt;.

Godine [[1982]]. Pahomije postaje nastojatelj [[manastir Banja|manastira Banje]] kod [[Priboj]]a, a [[1985]]. godine je postavljen za nastojatelja [[Manastir Papraća|manastira Papraće]] u Bosni. [[28. maj]]a [[1992]]. godine je izabran za vranjskog episkopa (vladiku), a [[23. avgust]]a iste godine je hirotonisan i ustoličen od strane patrijarha Pavla i više arhijereja pravoslavne crkve&lt;ref name=&quot;Biografija&quot;/&gt;.

=== Optužbe i suđenje ===
S obzirom na stalno odlaganje ročišta i zbog bolesti i nepojavljivanja pred sudom optuženog Tomislava Gačića&lt;ref&gt;{{cite web |author=Toma Todorović |url=http://www.politika.rs/rubrike/Hronika/t52662.sr.html |title=Politika 30.12.2007 |publisher=Politika.rs |date=30. 12. 2007. |accessdate=12. 10. 2019. |archive-date=2012-09-11 |archive-url=https://archive.today/20120911195941/http://www.politika.rs/rubrike/Hronika/t52662.sr.html |dead-url= }}&lt;/ref&gt;, do kraja suđenja, u martu [[2006]]. godine, nastupila je apsolutna zastarelost za dva krivična dela, iz [[1999]]. i [[2000]]. godine. Nakon toga, sud u Nišu je za dva krivična dela doneo odbijajuću presudu usled zastarelosti, dok je za dva krivična dela Gačića oslobodio optužbe zbog nedostatka dokaza. Tužioci su protestovali zbog ovakve presude.

Vrhovni sud je dao nalaz da prvostepeni sud nije sproveo suđenje u razumnom roku, usled čega je došlo do zastarelosti gonjenja u odnosu na dva od četiri krivična dela&lt;ref&gt;[http://www.vrhovni.sud.srbija.yu/code/navigate.php?Id=730&amp;newsId=257&amp;bigText=true&amp;offset=2 Vrhovni sud Srbije, Vesti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080919020707/http://www.vrhovni.sud.srbija.yu/code/navigate.php?Id=730&amp;newsId=257&amp;bigText=true&amp;offset=2 |date=2008-09-19 }}, Pristupljeno 23. 4. 2013.&lt;/ref&gt;.

=== Reakcije javnosti ===
Protiv ovakve odluku suda reagovalo je više javnih ličnosti i organizacija za zaštitu ljudskih prava.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.queeria.com/Aktivizam.aspx?id=3894&amp;grid=2001&amp;page=4 |title=Kvirija |publisher=Queeria.com |date= |accessdate=2. 2. 2012. }}{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; 28. maja [[2008]]. godine na izložbi u galeriji [[Udruženje likovnih umetnika Srbije|Udruženja likovnih umetnika Srbije]] (ULUS), pojavio se kontroverzni umetnički rad „Pahomije na Bulevaru sumraka“ umetnika Živka Grozdanića. Takođe, u pojedinim gradovima Srbije je osvanuo grafit „Pahomije, Bog je ljut!&quot;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.b92.net/kultura/izlozbe/vesti.php?yyyy=2008&amp;mm=06&amp;nav_id=301410 |title=B92 Kultura |publisher=B92.net |date= |accessdate=2. 2. 2012. |archivedate=2014-04-07 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140407103426/http://www.b92.net/kultura/izlozbe/vesti.php?yyyy=2008&amp;mm=06&amp;nav_id=301410 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;

Vladika vranjski Pahomije je [[2011]]. godine dobio orden „Beli anđeo“ od Eparhije mileševske što je izazvalo kritike javnosti.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.blic.rs/Vesti/Drustvo/281888/Patrijarh-bez-komentara-o-ordenu-za-Pahomija |title=Patrijarh bez komentara o ordenu za Pahomija |publisher=Blic.rs |date= |accessdate = 2. 2. 2012.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.e-novine.com/drustvo/51500-Beli-aneo-crnu-uniformu.html |title=Beli anđeo za crnu uniformu |publisher=E-novine.com |date= |accessdate = 2. 2. 2012.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2011&amp;mm=10&amp;dd=08&amp;nav_category=12&amp;nav_id=547986 |title=Pahomije - sramota Srbije |publisher=B92.net |date = 8. 10. 2011. |accessdate = 2. 2. 2012.}}&lt;/ref&gt;

== Nove optužbe i istraga ==
U martu [[2013]]. pokrenuta je nova istraga protiv Pahomija u vezi sa krivičnim delom „nedozvoljene polne radnje“. Magacionar u Eparhiji ga je optužio za seksualno zlostavljanje, koje je počelo kada je imao 16 godina i ponavljao prvi razred u Srednjoj bogoslovskoj školi u [[Kragujevac|Kragujevcu]]. U tužilaštvu u Vranju je potvrđeno da se vodi istraga, dok je [[Eparhija vranjska]] saopštila da nedeljnik [[Vranjske]], koji je prvi preneo iskaz magacionara, pokušava da stvori novi „slučaj Pahomije“.&lt;ref&gt;[http://www.blic.rs/Vesti/Hronika/373424/Vladika-Pahomije-pod-novom-istragom-zbog-seksualnog-zlostavljanja Vladika Pahomije pod novom istragom zbog seksualnog zlostavljanja], Blic&lt;/ref&gt;

Novi skandal je postao aktuelan u medijima oktobra 2019. godine, jer je pronađen Pahomijev mobitel sa eksplicitnim neprimjerenim sadržajima.&lt;ref name=&quot;mob2019&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[https://www.kurir.rs/vesti/drustvo/3337567/ekskluzivno-sok-fotografije-i-prepiska-vladike-pahomija-je-l-nosis-mantiju-to-me-pali kurir.rs]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=banjaluka.in |url=http://banjalukain.com/clanak/194172/bludni-pahomije-izgubio-telefon-a-u-njemu-lascivne-poruke-i-fotografije-mladica-jel-nosis-mantiju-to-me-pali |access-date=2019-10-12 |archive-date=2019-10-12 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191012091212/http://banjalukain.com/clanak/194172/bludni-pahomije-izgubio-telefon-a-u-njemu-lascivne-poruke-i-fotografije-mladica-jel-nosis-mantiju-to-me-pali |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{Izvori|2}}

== Vanjske veze ==
* [http://www.spcportal.org/index.php?pg=683&amp;lang=sr Srpska pravoslavna crkva, Episkop vranjski Pahomije]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (spcportal.org)
* [http://www.cins.org.rs/?p=484 Poslovi i priključenija vladike Pahomija] (Centar za istraživačko novinarstvo Srbije)
* [http://www.bgcentar.org.yu/documents/diskriminacija%20novembar.htm Serija vesti o slučaju Pahomije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080922154820/http://www.bgcentar.org.yu/documents/diskriminacija%20novembar.htm |date=2008-09-22 }}
* [https://pumpajj.com/ljudi-i-sudbine/pedofilija-u-crkvenim-redovima/ Od Kačavende do Pahomija: pedofilija u crkvenim redovima]

{{Lifetime|1952||Gačić, Pahomije}}

[[Kategorija:SPC-Ličnosti]]
[[Kategorija:Episkopi vranjski]]
[[Kategorija:Teslić]]
[[Kategorija:Vranje]]</text>
      <sha1>atw82sibf9od3u2auicgsdkxf692djz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Beskućništvo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>129236</id>
    <revision>
      <id>42669169</id>
      <parentid>42492149</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T18:17:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42669169</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2972" sha1="hzue9ahb6ato2bqbcnbg6nz51gphv8s" xml:space="preserve">[[Datoteka:HomelessParis_7032101.jpg|thumb|desno|Beskućnik u [[Pariz]]u.]]
'''Beskućništvo''' je stanje u kome osobi nedostaje stalno mesto boravka i sredstva da se isto stekne. Često beskućnicima nedostaju socijalne veštine, znanje ili [[emocije|emocionalna]] stabilnost da bez tuđe [[pomoć]]i promene položaj u kome se nalaze.&lt;ref&gt;Deo članka je preuzet iz knjige Ivana Vidanovića „[[Rečnik socijalnog rada]]“, uz odobrenje autora.&lt;/ref&gt;

Beskućništvo može nastati zbog lokalne ili regionalne nezaposlenosti, [[rat]]a, psihičke nestabilnosti (višegodišnji boravak u [[Psihijatrija|psihijatrijskim]] [[bolnica]]ma) ili kao kombinacija navedenih faktora.&lt;ref&gt;http://www.sigmacentar.hr/broj7/strana11.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080916050028/http://www.sigmacentar.hr/broj7/strana11.html |date=2008-09-16 }}, Zadnja promjena - 18.08.2004.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://www.ezadar.hr/clanak/zadarski-caritas-radi-dom-za-beskucnike {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090111002714/http://www.ezadar.hr/clanak/zadarski-caritas-radi-dom-za-beskucnike |date=2009-01-11 }}, autor: Mladen Malik&lt;/ref&gt;

== Beskućništvo u Hrvatskoj ==
[[Datoteka:Beskucnik Tkalca 280309.jpg|thumb|Beskućnik u Tkalčićevoj ulici u [[Zagreb]]u]]
Beskućništvo u Hrvatskoj nije obuhvaćeno Zakonom o socijalnoj skrbi niti drugim [[zakon]]skim propisima, a većina beskućnika registrirani su kao korisnici usluga sustava socijalne skrbi. Smatra se da u Gradu [[Zagreb]]u ima oko 400 beskućnika.&lt;ref&gt;http://www.rsp.hr/ojs2/index.php/rsp/article/view/693/643 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160322090449/http://www.rsp.hr/ojs2/index.php/rsp/article/view/693/643 |date=2016-03-22 }} Nacionalno izvješće o društvenom razvoju za 2006. godinu, Program Ujedinjenih naroda za razvoj&lt;/ref&gt;

U prvom [[Rijeka|riječkom]] prihvatilištu za beskućnike &quot;Ruže sv. Franje&quot;, [[Franjevački svjetovni red|Franjevačkog svjetovnog reda]] s [[Trsat]]a pokrenut je projekt po uzoru na slovenske udruge &quot;Kraljevi ulice&quot;, prema kojem građani mogu od ovlaštenih beskućnika kupiti prvi časopis o beskućništvu i srodnim društvenim temama pod nazivom &quot;[[Ulične svjetiljke (časopis)|Ulične svjetiljke]]&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.beskucnici-rijeka.hr/ |access-date=2011-10-12 |archivedate=2009-04-09 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090409053708/http://www.beskucnici-rijeka.hr/ |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;

== Povezano ==
* [[Siromaštvo]]
* [[Glad]]
* [[Bolest]]

== Reference ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Homelessness}}
* [http://www.endhomelessness.org Alijansa za okončanje beskućništva]
* [http://www.beskucnici-rijeka.hr/ Internetske stranice prihvatilišta za beskućnike &quot;Ruže svetog Franje&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090409053708/http://www.beskucnici-rijeka.hr/ |date=2009-04-09 }}

[[Kategorija:Društvo]]
[[Kategorija:Siromaštvo]]
[[Kategorija:Sociologija grada]]</text>
      <sha1>hzue9ahb6ato2bqbcnbg6nz51gphv8s</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rock'n'roll</title>
    <ns>0</ns>
    <id>129791</id>
    <redirect title="Rock" />
    <revision>
      <id>42669213</id>
      <parentid>40695872</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T23:44:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Rock]]</comment>
      <origin>42669213</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20" sha1="t4yfxhfjvoutru8us47osdnekdviclc" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Rock]]</text>
      <sha1>t4yfxhfjvoutru8us47osdnekdviclc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Brian De Palma</title>
    <ns>0</ns>
    <id>137828</id>
    <revision>
      <id>42669244</id>
      <parentid>42528471</parentid>
      <timestamp>2026-08-07T04:24:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42669244</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3865" sha1="8newqxgvsqglwm0j419ub3cxxctdnby" xml:space="preserve">{{Infokutija Filmska biografija
| ime         = Brian De Palma
| slika        = Brian De Palma (Venice 2007).jpg
| opis      = Brian De Palma, 2007
| datum_rođenja   = {{Birth date and age|1940|09|11|df=y}}
| mjesto_rođenja  = [[Newark (New Jersey)|Newark]], New Jersey, [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| ime_po_rođenju   = Brian Russell De Palma
| period = 1960–
| zanimanje   = Filmski režiser i scenarist
| supružnik       = [[Nancy Allen (glumica)|Nancy Allen]] (1979-1983)&lt;br /&gt;[[Gale Anne Hurd]] (1991-1993)&lt;br /&gt;Darnell Gregorio-De Palma (1995-1997)
}}

'''Brian Russell De Palma''' (rođen 11. septembra, 1940) je [[sjedinjene Američke Države|američki]] filmski režiser poznat po nizu izuzetno uspješnih i zapaženih filmova 1970-ih i 1980-ih. Kao pripadnik generacije [[Novi Hollywood|Novog Hollywooda]] se 1970-ih proslavio nizom visokostiliziranih manirističkih horora i trilera, zbog kojih se često prozivan &quot;novim [[Alfred Hitchcock|Hitchcockom]], ali je tada stekao i kontroverznu reputaciju zbog eksplicitnog nasilja, korištenja motiva [[parafilija|seksualne poremećenosti]] i navodne [[mizoginija|mizoginije]] u svojim filmovima. 1980-ih se preorijentirao na [[gangsterski film|gangsterski]] žanr, a što je rezultiralo sa filmovima ''[[Scarface (1983 fim)|Licem s ožiljkom]]'' i ''[[The Untouchables (film)|Nedodirljivi]]'' koji se smatraju njegovim najpoznatijim i najuspješnijim ostvarenjima.

== Spisak filmova ==
=== Dugometražni filmovi ===
;Režirao De Palma
* ''[[Murder a la Mod]]'' (1968)
* ''[[Greetings (film)|Greetings]]'' (1968)
* ''[[Hi, Mom!]]'' (1970)
* ''[[Get to Know Your Rabbit]]'' (1972)
* ''[[Sisters (film)|Sisters]]'' (1973)
* ''[[Phantom of the Paradise]]'' (1974)
* ''[[Obsession (film)|Obsession]]'' (1976)
* ''[[Carrie (1976 film)|Carrie]]'' (1976)
* ''[[The Fury (film)|The Fury]]'' (1978)
* ''[[Home Movies (film)|Home Movies]]'' (1980)
* ''[[Dressed to Kill (1980 film)|Dressed to Kill]]'' (1980)
* ''[[Blow Out]]'' (1981)
* ''[[Scarface]]'' (1983)
* ''[[Body Double]]'' (1984)
* ''[[Wise Guys (film)|Wise Guys]]'' (1986)
* ''[[The Untouchables (1987 film)|The Untouchables]]'' (1987)
* ''[[Casualties of War (film)|Casualties of War]]'' (1989)
* ''[[The Bonfire of the Vanities (film)|The Bonfire of the Vanities]]'' (1990)
* ''[[Raising Cain]]'' (1992)
* ''[[Carlito's Way]]'' (1993)
* ''[[Mission: Impossible (film)|Mission: Impossible]]'' (1996)
* ''[[Snake Eyes (film)|Snake Eyes]]'' (1998)
* ''[[Mission to Mars]]'' (2000)
* ''[[Femme Fatale (film)|Femme Fatale]]'' (2002)
* ''[[The Black Dahlia (film)|The Black Dahlia]]'' (2006)
* ''[[Redacted (film)|Redacted]]'' (2007)

;Režirao sa drugim režiserima 
* ''[[The Wedding Party (film)|The Wedding Party]]'' (1969)
* ''[[Dionysus (film)|Dionysus]]'' (1970)

=== Kratki Filmovi ===
* ''[[Icarus (film)|Icarus]]'' (1960)
* ''[[660124: The Story of an IBM Card]]'' (1961)
* ''[[Woton's Wake]]'' (1962)
* ''[[Jennifer (1964 film)|Jennifer]]'' (1964)
* ''[[Bridge That Gap]]'' (1965)
* ''[[Show Me a Strong Town and I'll Show You a Strong Bank]]'' (1966)

=== Dokumentarni Filmovi ===
* ''[[The Responsive Eye]]'' (1966)

== Bibliografija ==
* [http://www.lib.berkeley.edu/MRC/depalma.html Brian De Palma bibliography] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180723093456/http://www.lib.berkeley.edu/MRC/depalma.html |date=2018-07-23 }} (via UC Berkeley)

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Brian De Palma}}
* [http://www.sensesofcinema.com/2003/great-directors/de_palma/ Senses of Cinema: Great Directors Critical Database] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120228190510/http://www.sensesofcinema.com/2003/great-directors/de_palma/ |date=2012-02-28 }}
* [http://www.flickr.com/groups/doubledepalma/ Photos and discussion around the director]

{{Lifetime|1940||De Palma, Brian}}

[[Kategorija:Američki filmski režiseri]]</text>
      <sha1>8newqxgvsqglwm0j419ub3cxxctdnby</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Borba za nezavisnost Latinske Amerike</title>
    <ns>0</ns>
    <id>141206</id>
    <revision>
      <id>42669229</id>
      <parentid>42462456</parentid>
      <timestamp>2026-08-07T00:08:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42669229</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="73163" sha1="kzgu7yln4hei0cqo6s0ip3jekuksd41" xml:space="preserve">'''Borba za nezavisnost Latinske Amerike''' je proces čiji se glavni deo odigrao između [[1810]]. i [[1820]]. godine i predstavlja oslobađanje [[Španija|španskih]], [[portugal]]skih i [[Francuska|francuskih]] kolonija od vlasti [[glavni grad|metropola]] i formiranje samostalnih država. Na ovaj proces uticaj su imala kako dešavanja unutar [[kolonija]] tako i međunarodni događaji pre svega pojava [[prosvjetiteljstvo|prosvetiteljstva]] i [[Francuska revolucija]], [[Američki rat za nezavisnost|Rat za nezavisnost SAD]] i [[Španski rat za nezavisnost|Napoleonova okupacija Španije]]&lt;ref name=&quot;Monografije&quot;&gt;[http://www.monografias.com/trabajos/indephispa/indephispa.shtml Monografías.com:Lucha por la independencia hispanoamericana]&lt;/ref&gt;.

Ova borba ne može da se poredi sa procesom [[dekolonizacija|dekolonizacije]] koji se odvijao sredinom [[20. vijek|20. veka]] u [[Dekolonizacija Afrike|Africi]] i [[Dekolonizacija Azije|Aziji]]. Iako je u oba slučaja reč o emancipaciji naroda, ratovi za nezavisnost u [[Latinska Amerika|Latinskoj Americi]] nisu bili ratovi potlačenih i tlačitelja, već ljudi istog društvenog statusa, čija je borba predstavljala sudar vladajuće strukture kolonija sa metropolom. U procesima koji su se odigrali u Africi i Aziji sukobili su se kolonijalni gospodari i potlačeno stanovništvo koje je ustalo protiv takvog sistema.&lt;ref&gt;''[[Filip Kurten]], Istorija Afrike, Klio, [[Beograd]] [[2005]]. godina''&lt;/ref&gt;

== Trajanje i specifičnosti ==
[[Datoteka:Battle of Ayacucho.jpg|thumb|left|350px|[[Bitka kod Ayacucha]], poslednja i odlučujuća bitka u borbi za nezavisnost latinoameričkog kontinenta. Ulje na platnu. [[Martin Tovar i Tovar]], [[1824]]. ]]
Početak i završetak procesa borbe za nezavisnost [[Latinska Amerika|Latinske Amerike]] istoričari smeštaju u različite vremenske okvire. Najveći broj se slaže da taj period traje oko pola veka, od sedme decenije [[18. vijek|XVIII]] do treće decenije [[19. vijek|XIX]] veka (osim [[Kuba|Kube]], koja je stekla nezavisnost dosta kasnije, [[1898]]), to jest, od vidnih idejno-političkih uticaja revolucionarne misli [[Evropa|Evrope]] do međunarodnog priznanja latinoameričkih država. Ova dešavanja nastaviće se građanskim ratovima i sporom stabilizacijom.

Ekonomski, socijalni i politički procesi koji su doveli do oslobađanja ne dešavaju se istovremeno u svim delovima Latinske Amerike, niti su oni neposredno povezani istim neposrednim uzrocima. Naprotiv, dele ih vremenske, etničke i socijalne razlike i izrazit lokalizam.

Rat za nezavisnost u Latinskoj Americi vode potomci belih doseljenika ([[kreoli]]) protiv metropole kao secesionistički rat i to je uglavnom samo njihova borba oko vlasti, a ne i borba širokih slojeva naroda. [[Indijanci]], crni [[ropstvo|robovi]] i slobodni [[negroidi|crnci]] nisu ostvarivali sopstvene interese u tom ratu. Bili su često angažovani u interesu španske monarhije protiv [[separatizam|separatizma]] svojih gospodara, zemljoposednika i lokalnih vlasti. [[Čile]]anski istoričar [[Hajme Ejsagire]] kao dokaz navodi da je od 87.000 rojalista ([[1820]]) svega trećina bila iz metropole, a da je u [[Bitka kod Ayacucha|Bitci kod Ayacucha]] od 9.000 vojnika na strani rojalista svega 500 bilo iz [[Španija|Španije]].&lt;ref&gt;[[Hajme Ejsagire|Eyzaguirre Jaime]], Historia de Chile, Genezis nacional, [[Santijago de Čile|Santiago]], [[1965]].&lt;/ref&gt;

== Stanje u društvu ==
U kolonijalnom društvu Latinske Amerike formirane su dve suprostavljene imućne socijalne strukture. Na jednom kraju su bili [[kreoli]] - veleposednici i [[aristokracija|aristokrate]] evropskog porekla, ali rođeni na američkom kontinentu, veoma bogati, ali bez direktnog pristupa političkoj vlasti sem na lokalnom nivou. Ova grupa bila je suprotstavljena [[Španjolci|Špancima]] iz metropole u čijim je rukama bila politička vlast, monopol nad trgovinom, sakupljanje poreza i taksi u četiri vicekraljevstva i posredovanje u odlivu bogatstva u metropolu. Obe grupacije bile su nezadovoljne svojim položajem. Obespravljena grupa stanovništva: [[Indijanci]], [[negroidi|crnci]], [[mulati]], [[zambosi]] bili su posebno nezadovoljni svojim položajem, što se odražavalo kroz nebrojene i neuspele ustanke tokom celog kolonijalnog perioda, koji su uvek bili u krvi gušeni, a vođe surovo kažnjavane. Najžešći su bili ustanci Indijanaca koji su se protezali kroz ceo kolonijalni period, međutim, postoje oprečna mišljenja o njihovom uticaju na početak antikolonijalnog rata u Latinskoj Americi. Dok neki istoričari smatraju da indijanski ustanci i bune imaju marginalan značaj za izbijanje rata za nezavisnost, drugi smatraju da su opšta društvena previranja predstavljala pripremu za konačni početak rata protiv kolonijalizma.

U ovakvo društvo lako su prodrle revolucionarne ideje iz [[prosvjetiteljstvo|prosvetiteljske]] Evrope koje su donosili bogati kreoli sa svojih putovanja i njihova deca koja su se školovala u velikim evropskim centrima. Čitale su se zabranjene knjige o [[Francuski enciklopedisti|enciklopedistima]], reformi postojećeg društvenog poretka, prirodnim naukama, prirodnim pravima čoveka i drugim evropskim idejama. Prosvetiteljske ideje o slobodi, jednakosti, napretku i nezavisnosti su bile poseban predmet proučavanja kreolske [[buržoazija|buržoazije]] i [[sveštenstvo|klera]] u španskim američkim kolonijama. Iako je nepismenost širokih narodnih slojeva bila velika, a španska metropola se trudila da spreči širenje naprednih ideja u svojim kolonijama, vrlo brzo su se raširile ideje [[Jean-Jacques Rousseau|Rusoa]], [[Monteskje]]a i [[Voltaire|Voltera]]&lt;ref name=&quot;Monografije&quot; /&gt;.

=== Proterivanje jezuita ===
[[Datoteka:Ruinas 030.jpg|thumb|levo|300px|Ruševine crkve [[gvarani]] zajednice San Ignasio Mini, Misiones, [[Argentina]]]]
Praksa hrišćanskih religioznih redova u formiranju indijanskih komuna i uspesi u pokrštavanju Indijanaca imali su udela u pripremama za budući istorijski zaokret. Ta praksa je počela u [[16. vijek|16. veku]] sa [[Bartolomeo de las Kasas|Bartolomeom de las Kasasom]] i čuvenom raspravom u [[Valjadolid]]u&lt;ref name=&quot;Las Kasas&quot;&gt;[http://www.mises.org/journals/jls/8_2/8_2_9.pdf Watner C. &quot;All Man are One&quot;. The libertarian tradition in Sixteenth Century Spain. J Libertarian Studies 1987;8(2):293-309]&lt;/ref&gt; održanom pred [[Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva|Karlom V]] na kojoj su prvi put od početka kolonijalnih osvajanja iznete u javnost nedela i zločini [[konkistadori|konkistadora]] nad Indijancima, što je rezultiralo u osnivanju prvih indijanskih kolonija. Najuspešniji od svih su bili [[isusovci|jezuiti]] koji su osnivali [[jezuitske gvarani zajednice|zajednice gvarani]] oko reke [[Parana (reka)|Parana]] na teritorijama današnjih država [[Paragvaj]]a, [[Urugvaj]]a i severnog dela [[Argentina|Argentine]]. [[Isusovci|Jezuiti]] su učinili zajednice [[gvarani]] poptuno nezavisnim i samodovoljnim entitetima, što je počelo da pravi veliku smetnju, kako metropoli, tako i crkvi, i kolonijalnim vlastima. To je bio uzrok [[Gvaranski rat|Gvaranskom ratu]]&lt;ref name=&quot;jezuiti&quot;&gt;[http://www.cervantesvirtual.com/bib_tematica/jesuitas/misiones/misiones.shtml La expulsión de los jesuítas de los dominios españoles. Na www.cervantesvirtual.com]&lt;/ref&gt;.

Iako se [[Gvaranski rat]] završio potpunom propašću gvarani zajednica i proterivanjem jezuita sa američkog kontinenta i kasnijim potpunim gašenjem tog religioznog reda ([[1773]])&lt;ref name=&quot;jezuiti&quot; /&gt;, jezuiti su odigrali bitnu ulogu u stvaranju svesti o prirodnim pravima čoveka i neophodnosti borbe protiv [[kolonijalizam|kolonijalizma]]. Originalnim pristupom, sličnim socijalnom utopizmu, jezuiti su od indijanskih naseobina stvorili državu u državi, snažno ekonomsko uporište koje je smetalo kolonijalnim vlastima. Posle raspuštanja Družbe Isusove brojni njegovi redovnici ispoljili su veliku postojanost, nisu napustili red i zahvaljujući pomoći drugih redova uspeli su da u emigraciji, najviše u Italiji i Engleskoj, nastave svoj intelektualni uticaj. Usmerili su ga na patriotsko kazivanje o nehumanom odnosu španskih vlasti prema Indijancima. Jezuita [[Huan Pablo Viskardo]] napisao je čuveno [[Pismo svim Špancima]]. U njemu je prvi put proklamovano pravo na revoluciju i nezavisnost. Pismo je došlo i do [[Fransisko Miranda|Fransiska Mirande]], tada najvećeg zagovornika ideje o oslobađanju kolonija. Miranda je objavio ovo pismo na više jezika, otvarajući oči svetskoj javnosti pred strahotama nasilja ustanove [[repartimijento de labor]] i motive za veliki društveni zaokret opravdavajući ga prirodnim pravima čoveka.

=== Intelektualci ===
Posle progona [[isusovci|jezuita]], škole koje su oni držali preuzeli su [[kreoli]] unoseći u njih nove sadržaje - ideje [[prosvjetiteljstvo|prosvećenosti]] i [[Francuski enciklopedizam|enciklopedizma]]. Boravak čuvenih [[Evropa|evropskih]] naučnika u kolonijama dao je podstrek već uzburkanoj intelektualnoj atmosferi. Počela su da se stvaraju udruženja intelektualaca u kojima se raspravljalo o [[politika|politici]], [[nauka|nauci]], [[umetnost]]i. Ranije zatvoreni krugovi intelektualaca se otvaraju javnosti. Održavaju se tribine na kojima se ispoljava novonastali [[Hispanoamerika|hispanoamerički]] patriotizam. Broj ovakvih udruženja uvećao se kada im se, osim kreola, pridružuju i mestici ([[Gvatemala]], [[1808]]. godine). Pritisak da se napusti [[skolastika|sholastika]] kao pogled na svet bio je toliko izražen da su se studenti [[Lima|Lime]] [[1783]]. prvi put otvoreno suprostavili zvaničnom kandidatu za [[rektor]]a predlažući jednog enciklopedistu. Sva ova intelektualna previranja i promene na neki način su pripremale tlo za konačnu pobunu.

=== Masoni ===
[[Datoteka:Square compasses.png|thumb|120px|Masonski simbol]]
U red najznačajnijih tajnih udruženja koje su organizaciono i propagandom pripremali Rat za nezavisnost bile su [[masonstvo|masonske lože]]. [[Frankomasonerija]] okupljala je više različitih slojeva: aristokrate, intelektualce, oficire i druge. Najpoznatije ličnosti iz borbe za nezavisnost bili su slobodni zidari, članovi [[Američka loža|Američke lože]] na čelu sa [[Veliki majstor|velikim majstorom]] [[Fransisko Miranda|Fransiskom Mirandom]].&lt;ref name=&quot;istorijalatinskeamerike&quot; /&gt; [[Hose de San Martin|San Martin]] je organizovao ložu [[Loža Lautaro|Lautaro]] u [[Buenos Aires|Buenos Ajresu]] ([[1812]] – [[1815]]) koja je bila pod uticajem masonerije iz [[London]]a i koja se zalagala za ispunjavanje ciljeva američke Deklaracije o nezavisnosti.&lt;ref name=&quot;istorijalatinskeamerike&quot; /&gt; Masonske lože, delujući uvek tajno, organizovale su [[Veliko američko udruženje]], [[Udruženje viteza razuma]] i druga. Preko njih su širili ideju otpora apsolutizmu i organizovali vojne pobune.&lt;ref name=&quot;istorijalatinskeamerike&quot;&gt;''Dr. [[Ljubomir Paligorić]], Istorija Latinske Amerike, Institut za međunarodnu politiku i privredu, [[Beograd]] [[2003]].''&lt;/ref&gt;

== Pobune koje su prethodile ratu za nezavisnost ==
Pobune i ustanci veoma česti tokom tri veka kolonijalne vladavine nisu imali za cilj nezavisnost kolonija ali su stvarali uslove čije sazrevanje dovodi do [[Secesija|secesije]]. Svi ustanci i pobune u Latinskoj Americi tokom kolonijalne vladavine mogu se svrstati u tri kategorije: ustanci Indijanaca, izazvani eksploatacijom i ugnjetavanjem, ustanci robova koji su imali za cilj ukidanje ropstva i ustanci kreola. Cilj ovih poslednjih sve do [[18. vijek|18. veka]] bilo je rasterećenje od prevelikih nameta, protest protiv zloupotreba vlasti, samovolje pojedinaca, monopola i privilegija aristokratije i nisu bili usmereni protiv monarhije i kolonijalne vlasti.

=== Pobune Indijanaca ===
Najstariji su bili ustanci Indijanaca [[Peru]]a. Prvi je podigao još [[1536]]. [[Manko Inka Jupanki]] protiv porobljavanja, nosilac vladajuće dinastije i jedan od naslednika poslednjeg cara Inka, [[Ataualpa|Ataualpe]]. Ustanak je bio masovan i vođen je sa promenljivom ratnom srećom. Ustanici su postigli znatne uspehe i čak je kratkotrajno obnovljen suverenitet države Inka, mada na dosta manjoj teritoriji. Nakon pogibije Manka su nasledili njegovi sinovi [[Titu Kusi Jupanki]] i [[Tupak Amaru I]] i kada su oni poraženi ustanak je ugušen. Među borbenim plemenima [[Kečua]] i [[Ajmara]] oni su postali simbol otpora.

[[Araukanci]] su sukcesivno dizali pobune na teritoriji današnjeg Čilea. Slično njima činili su i rudari u [[Vicekraljevstvo Nova Španija|Novoj Španiji]], Meksiku ([[1598]]), u Tukumanu ([[1655]]), zatim crnci u rudnicima [[Zlato|zlata]] na teritoriji današnje Venecuele. Od sredine [[17. vijek|17. veka]] žarišta ustanaka premeštaju se u Novi Meksiko, a uzroci su sem pomenutih i nasilno preobraćenje u [[hrišćanstvo]]. Najveći među ustancima počeo je [[1680]]. i tokom njega je razorena prestonica [[Santa Fe]]. Ustanak je trajao 12 godina.

U 17. veku španska vlast u kolonijama ozbiljno je uzdrmana ustancima i neredima. Jedan od ustanaka u [[Asunsion]]u, poznat kao [[Ustanak paragvajskih komunara]] ([[1724]]-[[1725|25]]) najveći je do tada sudar pobunjenika i centralističke vlasti. Vodio ga je jezuita [[Hose Antekera]] ({{jez-es|José Antequera}}) koji će postati simbol borbe protiv kolonijalne vlasti. Antekera i njegov naslednik [[Fernando Mompo]] (španski ''Mompó'') su, prema nekim istraživačima, definisali prava čoveka pola veka pre [[Abraham Lincoln|Linkolna]] i Francuske revolucije. Od njih je poteklo geslo da je autoritet naroda iznad autiriteta kralja. Komunarske simbole koristili su za svoje ciljeve i kreoli koji su smanjenje poreskih nameta, slobodnu trgovinu i ukidanje obaveze vojne službe.

U Venecueli [[1749]]. ustanak malih proizvođača [[Kakaovac|kakaovca]] protiv monopola ubedljivo je govorio da je proširena osnova socijalnog protesta. Slično se događalo i u severnoj Argentini [[1752]], u [[Lima|Limi]] [[1750]]. kada je izbio ustanak indijanskih poglavica. Na [[Yucatán|Jukatanu]] su [[1765]]. ustanici proglasili novog kralja [[Maya|Maja]], iste godine je izbio ustanak u [[Quito|Kitu]], [[Vicekraljevstvo Nova Španija|Novoj Španiji]] [[1867]], u [[Čile]]u, [[Vicekraljevstvo Nova Granada|Novoj Granadi]] i Peruu protiv nameta dižu se komunari [[1776]]. godine. Kod kreola javlja se saosećanje za indijansku sudbinu i dolazi do međusobnog približavanja.

Slične, ali ne i tako brojne zavere i pobune, javljaju se i u Brazilu. Najčuvenija je zavera tajnog društva neposlušnih rudara iz [[1789]]. godine u rudnicima [[Minas Gerais|Minas Žeraisu]] pod vođstvom [[Silva Havijer|Silve Havijera]] zvanim ''Tiradentes''. U ime rudara tražena je nezavisna republika, slobodna trgovina i sve ono što je bilo u skladu sa liberalnim stremljenjima tog vremena. Zaveru su podržali brazilski pesnici [[Da Kosta]], [[Antonio Gonzaga]] i drugi. Zavera je otkrivena i sasečena u korenu, a pomenuti pesnici su prognani.

[[Datoteka:Tupac amaru execution.jpg|thumb|levo|300px|Egzekucija Tupak Amarua II]]

Najveći među spontanim i organizovanim ustancima domorodaca bio je ustanak [[Tupak Amaru II|Tupaka Amarua II]] ([[1780]]-[[1783|83]]) u oblasti južnog [[Peru]]a, severnog [[Čile]]a, [[Bolivijska visoravan|Bolivijske visoravni]] i severozapadne [[Argentina|Argentine]] gde je postojbina [[Kečua]] i [[Ajmara]] Indijanaca. Neposredni povod za ustanak bile su previsoki porezi, zloupotrebe vlasti i sistem prisilnog rada [[mita]]. Vodio ga je Hose Gabrijel Kondorkanki Nogera ({{jez-es|José Gabriel Condorcanqui Noguera}}), imućni obrazovani trgovac, nasledni vođa Indijanaca koji je uzeo ime [[Tupak Amaru II]]. U početku je ustanak bio veoma uspešan. Ustanku su u početku prilazili [[kreoli]] i [[mestici]], ali su ga napuštali zbog radikalnih zahteva Indijanaca. Uprkos velikoj brojnosti (više desetina hiljada ljudi), slabo naoružana, neopremljena i nedisciplinovana indijanska vojska nije mogla da odoli pritisku španske vojske. Vicekraljevi su okupili mestike i [[1731]]. potukli Indijance. Španski vojnici pokazali su izuzetnu surovost prema porženima. Pogubljeno je oko 80.000 Indijanaca, a samog Tupaka su vezali za konjske repove i pokušali da raščereče, međutim, morali su da upotrebe sekire. Uprkos porazu novi ustanak je izbio [[1782]]. pod vođstvom [[Tupak Dijego|Tupaka Dijega]], koji ga je vodio dve godine sve dok vlasti nisu sprovele delimične reforme u korist Indijanaca.

Iako su ustanci Indijanaca doživljavali poraze ogroman značaj imala je ispoljena politička podudarnost sa republikanskim secesionizmom kreola. Reč je o procesu formiranja jednog opšteg raspoloženja za oslobodilačku borbu u korist novih ideja o američkoj nacionalnoj pripadnosti.&lt;ref name=&quot;istorijalatinskeamerike&quot; /&gt;

Zahtevi za nezavisnost bili su manje izraženi u područjima gde su vladali tolerantniji i sposobniji vicekraljevi kao što je Meksiko. U Brazilu nije ni nametana stroga centralistička vlast.&lt;ref name=&quot;istorijalatinskeamerike&quot; /&gt;

=== Pobune robova ===
Pobune crnih robova bile su česte, a najznačajnija je ona iz [[1630]]. kada su odbegli robovi u provinciji [[Pernambuco|Pernambuko]] ([[Brazil]]) formirali [[Republika palmi|Republiku palmi]]. Republika je opstala preko 60 godina, sve do [[1697]]. godine. Ostali ustanci robova uglavnom nisu prevazilazili lokalne razmere. Francuska revolucija iz [[1789]]. godine podstakla je robove na ustanke. Tako je [[1791]]. izbio ustanak u francuskoj koloniji [[Santo Domingo]] na zapadnom delu ostrva (istočni je bio španska kolonija) sa političkim i socijalnim zahtevima. Ustanak je ugušen, ali francuska vlast više nije mogla da kontroliše robove.

=== Ustanci kolonizatora i kreola ===
Prva pobuna kolonizatora izbila [[1497]], a predvodio je alkalde ostrva Izabele u vreme dok je [[Kristofor Kolumbo|Kolumbo]] bio u Španiji, a zamenjivao ga njegov brat Bartolomej. Trajala je skoro dve godine sve do Kolumbovog povratka kada je postignut kompromis. Kasnije je bilo sve više pobuna kreola i to je pokazatelj unutrašnje borbe oko privilegija i ovlašćenja sve do [[18. vijek|18. veka]] kada takvi nemiri ustupaju mesto protestu protiv nameta krune i loše adminisracije. U takve se ubrajaju pobune u [[Caracas|Karakasu]] ([[1749]]), [[Quito|Kitou]] ([[1765]]), [[Čile]]u, [[Vicekraljevstvo Nova Granada|Novoj Granadi]], [[Peru]]u ([[1776]]-[[1777|77]]). U [[Čile]]u je [[1781]]. godine došlo do velike zavere. U [[Vicekraljevstvo Nova Granada|Novoj Granadi]] iste godine protest je prerastao u ustanak kreola uz učešće Indijanaca.

U pojedinim delovima kolonija nije bilo većeg komešanja kreola ([[Meksiko]], [[Peru]]) i to se objašnjava većom sposobnošću vicekraljeva, to jest fleksibilnijom politikom vlasti. U tim sredinama podsticaji za nezavisnost dolazili su uglavnom spolja. Bilo je pobuna plantažnih radnika, ali one nisu imale secesionistički karakter.

== Unutrašnji činioci - neposredni uzroci rata za nezavisnost ==
Prosvetiteljstvo je bilo ideološko opravdanje borbe za nezavisnost američkog kontinenta, međutim neposredni uzoci su bili ekonomske prirode&lt;ref name=&quot;Monografije&quot; /&gt;:
* Gvozdena kontrola [[Španski Burboni|Burbona]] života u kolonijama u bilo kom pogledu.
* Razvitak [[birokracija|birokratije]] i jaka centralizacija administrativinih funkcija kolonija.
* Isključenje kreola iz javnog i političkog života. Državne položaje mogli su imati samo Španci.
* Potpuna ekonomska zavisnost od metropole.
* Visoki [[porez]]i.
* Nedostatak sredstava za održanje imperije. Španija nije imala odgovarajuću vojnu snagu niti je mogla svojom proizvodnjom da zadovolji potražnju i ekonomske potrebe svojih kolonija.

Ovakva situacija je proizvela tenziju i nezadovoljstvo među različitim sektorima u hispanoameričkim kolonijama. Međutim, Indijanci, crnci i mulati su bili najugroženiji, jer osim Španaca, ugnjetavali su ih i kreoli&lt;ref name=&quot;Monografije&quot; /&gt;.

== Spoljni činioci ==
Događaji koji su pripremili političku klimu za odvajanje kolonija od Španije ne potiču samo od događanja u samim kolonijama. Naprotiv evropska i svetska dešavanja tog vremena imala su veliki uticaj na dešavanja u Latinskoj Americi. 
U Francuskoj se odigrala do tada najveća buržoaska revolucija, u Engleskoj cveta liberalizam. Sjedinjene Američke Države prve na američkom kontinentu dobijaju nezavisnost.

U razvoju dešavanja u Latinskoj Americi uočljiva su dva perioda. Prvi u kome se prihvataju novi ideološki uticaji i odvija proces sazrevanja odluke za borbu ubrzan sticanjem nezavisnosti SAD ([[1776]]). Drugi period ispunjam je tajnim idejno-političkim pripremama, a zatim vojnim delovanjem protiv kolonijalne vlasti, mada ne uvek i protiv monarhije. Ovaj drugi period naziva se '''Rat za nezavisnost''' i dostiže vrhunac posle Napoleonove invazije na Španiju ([[1808]]) i propasti španske i portugalske imperije nizom proklamacija o nezavisnosti ([[1822]]-[[1824|24]]). Usledilo je međunarodno proglašenje nezavisnosti otpočeto Monrovoom deklaracijom a završeno kada su bivše metropole priznale nezavisnost novoformiranih država.

=== Uticaj Francuske revolucije ===
[[Francuska revolucija]] je u početku imala veliki odjek u kolonijama tim više što su ideje enciklopedista, [[Jean-Jacques Rousseau|Rusoa]], [[Denis Diderot|Didroa]], [[Voltaire|Voltera]] bile prisutne među inteligencijom i političkom opozicijom. Kolonijalna uprava uočila je opasnost od ovih ideja tako da je kažnjavano robijom prevođenje [[Deklaracija o pravima čoveka i građanina|Deklaracije o pravima čoveka i građanina]].

Pred Francusku revoluciju [[Karlos III od Španije|Karlos III]] je nastojao da u kolonijama sprovede reforme u duhu [[prosvijećeni apsolutizam|prosvećenog apsolutizma]]. One su, međutim bile malog dometa. Kralj je odbacio predloge svojih ministara da se dalekosežnim reformama osujeti secesija. Ukinut je deo monopola na trgovinu s kolonijama proširenjem trgovačkih dozvola na druge zemlje, smanjene su carine, unapređena je nauka, liberalizovana je štampa, povećan je uvoz knjiga ali ovo nije moglo da zadovolji želje i potrebe kolonija.

Međutim nešto kasnije, stav prema Francuskoj revoluciji se promenio. Postulati o jednakosti svih ljudi nisu odgovarali ekonomskim interesima dominantnoj kreolskoj klasi. Slagali su se sa jednakim pravima u okviru svoje klase, ali ne i sa izjednačavanjem prava kreolaca sa pravima Indijanaca, crnaca, mestika i mulata. Zbog toga, ideje Francuske revolucije nisu bile najbolje prihvaćene u krugovima visoke klase kolonijalnog društva&lt;ref name=&quot;Monografije&quot; /&gt;.

S druge strane, Francuska revolucija je imala izuzetan odjek u francuskom delu [[Santo Domingo|Santo Dominga]]. Radikalne promene u [[Francuska|Francuskoj]] su se prenele na francuske kolonije, što je rezultovalo silovitim pobunama robova, koje su se na kraju završile nezavisnošću [[Haiti]]ja. Sa Haitija, pobune robova su se proširile na [[Venezuela|Venecuelu]], i kreolci su sa užasom odbacili ideje francuske revolucije i odlučili se za model koji im je bio mnogo bliži i koji je daleko više odgovarao njihovim ekonomskim interesima: model [[Američki rat za nezavisnost|Američke revolucije]]&lt;ref name=&quot;Monografije&quot; /&gt;.

=== Uticaj Američke revolucije ===
Američka revolucija isprva nije imala neposredni uticaj na dešavanja u španskim kolonijama. To se može objasniti sukobima između Španije i Francuske sa Britanijom koji su apsorbovali svu pažnju kolonija kao i opreznošću prema SAD, očekivanjem da bi se ''„pigmej mogao pretvoriti u kolosa“''. SAD je dobro iskoristio evropske sukobe [[1783]]. godine i pri sklapanju mirovnog sporazuma sa Britanijom utvrdio granice prema španskoj [[Florida|Floridi]] na 32 paraleli. SAD su [[1819]]. otkupili deo španskih teritorija. Ali o svim ovim velikim međunarodnim dešavanjima se među narodom malo znalo pa čak ni gornji sloj kreolskog stanovništva nije bio šire obavešten o američkoj revoluciji. Njen uticaj se osetio tek usvajanjem [[Deklaracija o nezavisnosti|Deklaracije o nezavisnosti]] i nakon završetka borbi za nezavisnost na Haitiju, kada su ideje francuske, zamenili idejama američke revolucije&lt;ref name=&quot;Monografije&quot; /&gt;.

=== Napoleonova okupacija Španije ===
{{glavni članak|Španski rat za nezavisnost}}
[[Datoteka:El_Tres_de_Mayo,_by_Francisco_de_Goya,_from_Prado_in_Google_Earth.jpg|thumb|250px|[[Fransisko Goja]]. &quot;3. maj 1808. godine&quot;. 
Streljanje u [[Madrid]]u španskih rodoljuba od strane francuskih vojnika. [[Muzej Prado]] u [[Madrid]]u]]
[[Sporazum iz Fontenbloa]]&lt;ref&gt;[https://archive.today/20120629131147/www.arrakis.es/~dedeo/03-ar_moretti_8.htm%23n2 Deo teksta Sporazuma iz Fontenbloa]&lt;/ref&gt; ({{jez-es|Tratado de Fontainebleau}}) koji je [[1807]]. godine potpisao predsednik španske vlade [[Manuel Godoj]] sa Napoleonom kojim se odobrava francuskoj vojsci da pređe Španiju pri napadu na [[Portugal]] ([[1807]]) imalo je katastrofalne posledice po Španiju. Sporazum je podrazumevao zajedničku invaziju na Portugal i podelu kolonija u Brazilu. Iako su u novembru francuske trupe jednostavno umarširale u Portugal, Napoleon je i dalje ubacivao trupe preko [[Pirineji|Pirineja]] u Španiju, pod izgovorom da priprema odbranu Španije od Britanaca&lt;ref name=&quot;Samardžić&quot;&gt;Samardžić. N. Istorija Španije. Plato. Beograd.2005.(str. 328-338)&lt;/ref&gt;.

Portugalski kralj [[Žoao IV od Portugala]] bio je prinuđen da emigrira u [[Brazil]] sa 15.000 odabranih plemića, zaštićen britanskom flotom. On je ubrzo doneo odluku da prizna osamostaljenje Brazila. Napoleonova politika dovela je do abdikacije kralja [[Karlo IV od Španije|Karla IV]] u korist sina [[Fernando VII od Španije|Fernanda VII]], koji je opet, bio prinuđen da preda vlast Napoleonu. Za kralja Španije i [[Zapadne Indije|Indija]] Napoleon je imenovao svog brata [[Žozef Bonaparta|Žozefa]]. Pošto su Francuzi bukvalno okupirali celu Španiju, Španci su digli opšti ustanak i vodili ga sa promenljivom srećom šest godina (1808-14) prihvatajući za legitimnog kralja samo Fernanda VII&lt;ref name=&quot;Samardžić&quot; /&gt;.

== Rat za nezavisnost ==
Opšti znak za početak borbe, ranije sporadično vođene i sa malim uspehom bio je [[Španski rat za nezavisnost|Napoleonov napad na Španiju]] 1808. godine. Invazija je za Španiju predstavljala prekid jedninstvenog kontinuiteta monarhije, s obzirom da su Karlos IV i Fernando VII morali da se odreknu španskog prestola u korist [[Napoleon Bonaparte|Napoleonovog]] brata, [[Žozef Bonaparta|Žozefa Bonaparte]].

U kolonijama su sazvani [[kabildi]] i formirane narodne [[vojna hunta|hunte]] po ugledu na Španiju. One preuzimaju vlast u Kitu (1809), [[Caracas|Karakasu]], [[Buenos Aires|Buenos Ajresu]], [[Santijago de Čile|Santijagu]] i [[Bogota|Bogoti]] (1810). Ovo su prve nezavisne vlade u španskim kolonijama. Španski generalni [[kortesi]] okupljeni u [[Cádiz|Kadizu]] doneli su prvi liberalni španski Ustav [[1812]]. godine, ukinuli [[Španska Inkvizicija|Inkviziciju]], a centralna hunta je proglasila sve kolonije sastavnim delom Španije i pozvala ih da se pridruže borbi protiv Francuza&lt;ref name=&quot;Samardžić&quot; /&gt;. Bio je ovo pokušaj Španije da zadrži ove teritorije. U ovom periodu većina kreola se dvoumila između borbe za nezavisnost i nastavka vezanosti za metropolu. On je ujedinio provincije Španije i kolonije u jedinstvenu nacionalnu državu. Takav tok političkog odlučivanja ipak nije doneo željene rezultate.

Britanija je bila u nedoumici ali ne samo oko španskih kolonija tj. da li da podrži pobunjenike u njima radi razbijanja španskog pomorskog i trgovačkog monopola ili da se opredeli za špansku borbu protiv Napoleona. Opredelila se za pomoć španskoj gerili protiv francuske okupacije. Tokom [[1813]]. francuske trupe su proterane iz Španije da bi naredne godina Napoleon bio potučen a španski kralj [[Fernando VII od Španije|Fernando VII]] trijumfalno je dočekan sa spremnim Ustavom. Međutim, [[Fernando VII od Španije|Fernando VII]] je odbacio Ustav, izvršio [[puč|vojni udar]], obnovio [[apsolutizam]], vratio [[Španska Inkvizicija|Inkviziciju]] i pohapsio sve [[liberalizam|liberale]]&lt;ref name=&quot;Samardžić&quot; /&gt;.

Ovakav razvoj događaja uverio je kreole koji su se kolebali da do nezavisnosti vodi samo put oružane borbe.

=== Etape rata za nezavisnost ===
[[Datoteka:Latin American independence countries.PNG|thumb|levo|350px|Sled sticanja nezavisnosti po zemljama]]
'''U početku''' cilj borbe nije bio jasno definisan, ili je bolje rečeno bio različit za razne grupacije stanovništva. Jedan deo vladajućih slojeva želeo je reforme u okviru monarhije odnosno samo političku slobodu od kontrole Madrida. Drugi deo želi potpuno osamostaljenje, [[republikanizam]], [[slobodno tržište]] i [[parlamentarni sistem]]. I jedna i druga struja su predstavljale manjinu. Širi društveni slojevi nisu nezavisno i organizovano učestvovali u oslobodilačkoj borbi, niti je ona izražavala njihove socijalne interese. Pristupali su joj milom ili silom, mobilizacijom na obe strane. Emancipaciju je vodila trgovačka buržoazija, bogati kreolski bankari i deo aristokratije, socijalne grupacije koje su jedino bile u stanju da je dovedu do uspeha. U početku sukoba vojske obe strane su bile malobrojne. Vojska oslobodilaca sastojala se od nedisciplinovanih dobrovoljaca, slabo naoružana i opremljena. Ona deluje nesinhronizovano, razjedinjena rivalstvom vođa.

Takođe, rat se ne odvija istim tokom u svim vicekraljevstvima. Ne postoje iste političke ideje koje mogu da ujedine ovu borbu. Oružane borbe vođene su tamo gde su bile stacionirane španske vojne snage. Ostali delovi kolonija sa slabijim komunikacijama i manjeg značaja za metropolu stekli su nazavisnost kada je Španija propala kao kolonijalna imperija. Jedina borba koja je u njima vođena bila je borba nekoliko struja kreola oko preuzimanja vlasti.

'''U drugom periodu''' zaoštravaju se vojni sukobi. U Španiji je obnovljen apsolutizam. Posle 1814. ona je opet u stanju da u kolonije šalje vojne ekspedicije-izuzev u Argentinu. Kruna ne traži put sporazuma nego konfrontacije. Među kreolima dolazi do zaokreta jer se i monarhisti uveravaju da je jedini put nezavisnosti potpuno odvajanje od matice.

'''U trećem periodu''' relativno brzo je određena sudbina kolonija: oslobodilačka vojska bila je reorganizovana. Bolivar i San Martin, kao i druge manje poznate vođe pobeđuju u velikim bitkama. Prihvataju se savezništva sa stranim državama već prema konkretnoj situaciji i interesima.

'''Četvrti period''' počinje sticanjem nezavisnosti. U njemu se odvija borba za vlast pojedinih kreolskih kaudilja i lokalizam razbija san o jedinstvu. Velike sile priznaju nezavisnost brojnih novih država. Najjači bastion Španaca bio je u Peruu a oslobodilaca u Rio de la Plati. Najžešće borbe vođene su u Novoj Granadi i Čileu.

== Borbe za nezavisnost po zemljama ==
==== Haiti ====
{{glavni članak|Haićanska revolucija}}
[[Datoteka:Toussaint L'Ouverture.jpg|thumb|200px|Tusan-Luvertur, vođa haićanske revolucije za nezavisnost]]
Pred ustanak, na Haitiju je živelo nekih 600.000 stanovnika, od kojih su 500.000 bili crni robovi dovedeni iz Afrike da rade ne poljima šećerne trske nakon što je kolonijalni sistem potpuno uništio autohtono indijansko stanovništvo. Francuza je ukupno bilo oko 30.000, vladinih službenika, trgovaca i zanatlija oko 10.000 i oko 30.000 mulata&lt;ref name=&quot;istorijalatinskeamerike&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;HaitíRev&quot;&gt;{{Cite web |title=La primera guerra de esclavos negros triunfante en Haití |url=http://www.pcmle.org/EM/article.php3?id_article=539 |access-date=2011-12-17 |archive-date=2007-09-27 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070927212716/http://www.pcmle.org/EM/article.php3?id_article=539 }}&lt;/ref&gt;.

Godine [[1791]]. 30.000 belaca i 27.000 crnaca i mulata otpočeli su ustanak za nezavisnost podstaknut [[Deklaracija o pravima čoveka i građanina|Deklaracijom o pravima čoveka]] i zahtevom [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]] da kolonije dobiju ista prava kao i metropola. [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velika Britanija]] i [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] pružile su podršku [[Francuzi]]ma i ustanak je ugušen.

Preokret je nastao kada na čelo crnačkog pokreta stupa [[Fransoa Dominik Tusen-Luvertir|Fransoa Dominik Tusan-Luvertur]] ({{jez-fr|François Dominique Toussaint-Louverture}}). Prvi put je crnačka vojska je potukla vojsku jedne evropske sile. Tusan je vešto koristio sukobe evropskih sila. Kako bi odbranio ustanak stao je na stranu Španije koja mu je obećala da će [[ropstvo]] biti ukinuto što nije ispunjeno. Kada je [[Nacionalni konvent|Konvent]] [[1794]]. godine proglasio slobodu za sve robove, Tusen je prešao na stranu Francuza i nastavio borbu za nezavisnost, dobio bitke protiv Španaca i Engleza ([[1798]]) a zatim porazio i same Francuze. Na kraju je ukinuo francusku vlast ([[1801]]) i doneo liberalni ustav, proklamovao slobodu trgovine, priznao katoličku crkvu i ukinuo ropstvo&lt;ref name=&quot;HaitíRev&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Haiti&quot;&gt;Siglo XIX e Independencia.Independencia de la Colonia Francesa y Nacimiento de Haití [http://www.reddominicana.com/elpais/historia/sigloxix/default.asp] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070610035210/http://www.reddominicana.com/elpais/historia/sigloxix/default.asp |date=2007-06-10 }}&lt;/ref&gt;. Međutim, [[Napoleon Bonaparte|Napoleon]] je odbacio taj ustav i poslao je na Haiti ekspediciju od 86 brodova i 50.000 vojnika da uguše ustanak&lt;ref name=&quot;HaitíRev&quot; /&gt;. General Leklerk ({{jez-fr|Leclerc}}) je [[1802]]. godine porazio crnačke trupe, zarobio Tusena i deportovao ga u Francusku. Tusen je umro [[1803]]. u [[Tvrđava Žu|tvrđavi Žu]]. Uporan otpor crnaca i mulata kao i epidemija [[žuta groznica|žute groznice]] u redovima intervencionista donela je na kraju novi poraz Francuzima. Povukli su se uz velike gubitke (negde oko 62.000 ljudi)&lt;ref name=&quot;HaitíRev&quot; /&gt;.[[Žan Žak Desalin]] ({{jez-fr|Jean Jacques Dessalines }}), Tusanov naslednik proglasio je [[1804]]. nezavisnost dajući novoj državi ime [[Haiti|Republika Haiti]]. Država je obuhvatala samo zapadni deo ostrva pošto je istočni bio pod španskom upravom. Oba dela su ujedinjena [[1822]]. godine. Desalin se ubrzo pretvorio u [[Apsolutizam|apsolutistu]]. Ubijen je u unutrašnjim borbama oko vlasti. Njegov saborac i naslednik [[Anri Kristof]] ({{jez-fr|Henri Christophe}}) proglasio se kraljem. Konfiskovao je sve francuske posede i delio ih stanovništvu, bivšim robovima čime je izazvao ustanak zemljoposednika. Francuska je [[1825]]. priznala nezavisnost Haitija međutim, to nije smirilo unutrašnju situaciju.

=== Jug Južne Amerike ===
{{glavni članak|Borba za nezavisnost Argentine|Borba za nezavisnost Perua|Borba za nezavisnost Čilea}}
[[Argentina]], [[Čile]] i [[Peru]] su vodile rat za nezavisnost pod vođstvom Hosea San Martina, poznatog kao Oslobodilac ({{jez-es|Liberator}}), naročito u Argentini.

Opšti tok Rata za nezavisnost u prvom periodu obeležili su [[Kabildi|Otvoreni kabildi]] i zbivanja u Argentini. Britanska invazija na latinoamerički kontinent je planirana sa tri najpovoljnija prilaza: preko [[Venezuela|Venecuele]], [[Buenos Aires|Buenos Ajresa]] i [[Čile]]a. Prve dve su propale, a treća preko luke [[Valparaíso|Valparaiso]] nije ni preduzeta.

Kada je engleska flota [[1806]]. napala Buenos Ajres vicekralj je pobegao bez pokušaja da pruži otpor napadaču. Grad su odbranili samoorganizovani kreoli. Potukli su Britance, a nakon toga su preuzeli vlast i odrekli vernost Hunti iz Sevilje, a zatim organizovali instituciju Otvorenih kabilda kao narodni organ koji je prvi put preuzeo političku vlast i od tada je nije ispuštao iz svojih ruku. Nakon prvih vesti o Napoleonovoj okupaciji, dolazi do stvaranja ovih organa u različitim delovima kolonija. Prvi je formiran u [[Caracas|Karakasu]] [[19. 4.|19. aprila]] [[1810]]. godine a poslednji u [[Čile]]u [[18. 9.|18. septembra]] [[1810]]. Kabildi nisu proglašavali nezavisnost ali su obrazovali nove kreolske vlade i označili početak unutrašnjih političkih sukoba oko dalje sudbine kolonija. U [[Vicekraljevstvo Rio de la Plata|Vicekraljevstvu Rio de la Plati]] dobili su najširu podršku i u gradovima i u unutrašnjosti i time je otpočela [[Majska revolucija]] i formiranje oslobodilačke vojske. Novoformirana patriotska hunta okupila je i konzervativce i [[liberalizam|liberale]] i počela mnoge ekonomske i političke reforme ([[1810]] – [[1826]]) u proglašenoj državi [[Ujedinjene provincije Rio de la Plate]]. Među najvažnijim vođama Otvorenih kabilda u Argentini bili su [[Manuel Belgrano]], [[Marijano Moreno]], [[Huan Hose Kasteli]], [[Kornelio de Saavedra]].

Nezavisnost Čilea je [[12. 2.|12. februara]] [[1818]]. proglasio revolucionarni vođa [[Bernardo O'Higins]], koji je postao diktator Čilea. O'Higins je bio inspirisan San Martinovim idejama. Njih dvojica su se zajednički borili protiv Španaca u odlučjućoj [[Bitka kod Čakabuka|bici kod Čakabuka]].

=== Venecuela ===
{{Glavni članak|Rat za nezavisnost Venecuele}}

[[Venezuela|Venecuela]] je objavila svoju nezavisnost od Španije [[5. 7.|5. jula]] [[1811]]. godine čime je otpočeo rat između dve zemlje. Godine [[1812]]. španske snage predvođene generalom [[Huan Domingo Menteverde|Huan Domingom Monteverdeom]] potukle su venecuelansku revolucionarnu vojsku sa [[Francisko Miranda|Franciskom Mirandom]] na čelu, koja se predala u [[Viktorija|Viktoriji]] [[12. 7.|12. jula]] [[1812]]. čime je završena prva faza rata. [[Simón Bolívar|Simon Bolivar]] i ostale vođe revolucije su emigrirali.

Nakon poraza [[1812]]. godine Bolivar odlazi u [[Vicekraljevstvo Nova Granada|Novu Granadu]]. Kasnije se vraća sa novom vojskom dok je trajala izuzetno surova faza rata. Nakon što je najveći deo lokalne aristokratije napustio ideje nezavisnosti crnci i mulati su postali glavna snaga revolucije. Elita je reagovala otvoreno ometajući borbu običnih ljudi. Bolivarove snaga su napale Venecuelu iz Nove Granade [[1813]]. godine, ulazeći u borbu nadahnute motom ''borba do smrti'' ({{jez-špa|guerra a muerte}}). Bolivarove trupe potukle su Monteverdeovu špansku vojsku u nizu bitaka zauzimajući [[Caracas|Karakas]] [[6. 8.|6. avgusta]] [[1813]]. i opkoljavajući Monteverdea u [[Puerte Kabel]]u septembra [[1813]]. godine.

Kako su i lojalisti pokazali istu istrajnost pobunjenici su ostvarivali samo kratkotrajne uspehe. Tokom [[1814]]. ojačane španske snage u Venecueli su pretrpele niz poraza ali su najzad potukle Bolivara kod [[Bitka kod La Puerte|La Puerte]] [[15. 6.|15. juna]] [[1814]]. Osvojile su Karakas [[16. 7.|16. jula]] [[1814]]. i ponovo su potukle pobunjenike kod [[Bitka kod Aragve|Aragve]] [[18. 8.|18. avgusta]] [[1814]]. godine. U ovoj borbi Španci su izgubili 2000 ljudi od 10 000 koliko ih se borilo a pobunjenici su izgubili 3.000 ljudi. Bolivar i druge vođe vratile su se u Novu Granadu.

Vojska predvođena lojalistom [[Hose Tomas Boves|Hoseom Tomasom Bovesom]] je pokazala svoju ključnu vojnu ulogu. Okrećući se protiv nezavisnosti, ovi izuzetno pokretni, izuzetni borci su još jednom potisnuli Bolivara iz njegove rodne zemlje.

Bolivar se vratio u Venecuelu decembra [[1816]]. ponovo vodeći neuspešnu borbu protiv Španaca od [[1816]]. do [[1818]]. godine.

Bolivar se još jednom vratio u Venecuelu aprila [[1821]]. predvodeći armiju od 7.000 ljudi. Kod [[Bitka kod Karaboba|Karaboba]] [[24. 6.|24. juna]] njegove snage su do nogu potukle Špance i revolucionarne snage su izvojevale nezavisnost Venecuele.

=== Paragvaj ===
{{glavni članak|Borba za nezavisnost Paragvaja}}
[[Paragvaj]] je posle [[Haiti]]ja prvi postigao nezavisnost [[1811]]. godine delom zahvaljujući svojoj geografskoj izolovanosti, delom tradiciji ustanka od 80 godina ranije. Snažnu prvobitnu motivaciju patriotskog pokreta inicirala je grupacija najkrupnijih vlasnika plantaža [[duhan|duvana]]. [[Fransija Gaspar]] poznat kao ''doktor Fransija'' bio je vodeća ličnost suprotstavljena veleposednicima. Čovek mnogih reformi koje su imale odjek u širokim slojevima stanovništva. Zatvorio je spoljna tržišta i ukinuo spoljnu trgovinu a potom je podigao fabriku oružja i [[barut]]a. Sledeći korak bio je [[eksproprijacija]] velikih [[latifundija]] bez naknade stvorenih nakon progona jezuita. Jedan deo zemlje podeljen je seljacima u sitnim parcelama a drugi je ostao državi u formi velikih stočarskih dobara. Podigao je cene i gvozdenom rukom je sprečio špekulacije robom za osnovne potrebe. Konfiskovao je crkvena dobra a manastire pretvorio u kasarne. [[Jakobinci|Jakobinac]], bez partije, uspeva da pridobije siromašne, robove, sitnu buržoaziju formiranu u gradovima. Krajem [[18. vijek|18. veka]] paragvajsku zatvorenost je razbila britanska diplomatija koja je uz pomoć Brazila i Argentine podstakla pobunu aristokratije i srušila taj usamljeni jakobinski režim.

=== Kolumbija ===
{{glavni članak|Borba za nezavisnost Kolumbije}}
Od [[1815]]. oslobodilački pokret u Venecueli kao i u najvećem delu Španske Južne Amerike je zapao u izuzetno tešku poziciju. Velika vojna ekspedicija koju je poslao [[Fernando VII]] te godine je preotela Venecuelu i najveći deo [[Vicekraljevstvo Nova Granada|Nove Granade]]. Novi Bolivarov napad na Venecuelu [[1816]]. predstavljao je težak neuspeh.

Godine [[1819]]. Bolivarove snage su prešle [[Ande]] i prodrle u Novu Granadu juna-jula iste godine. U [[Bitka kod Boyace|Bitci kod Boyace]] [[7. 8.|7. avgusta]] [[1819]]. godine njegova vojska od 2.000 ljudi potukla je 3.000 španskih i kolonijalnih boraca. U proleće [[1820]]. Bolivarove republikanske snage su zauzele [[Bogota|Bogotu]]. Nakon toga Bolivar je postao prvi predsednik [[Velika Kolumbija|Velike Kolumbije]].

=== Ekvador ===
{{glavni članak|Borba za nezavisnost Ekvadora}}

[[Ekvador]] je od [[1614]], pripadao [[Vicekraljevstvo Peru|Vicekraljevstvu Perua]], a od 1739. [[Vicekraljevstvo Nova Granada|Vicekraljevstvu Nova Granada]]. Već u [[18. vijek|18. veku]], [[kreoli]] su na teeritoriji današnjeg Ekvadora pokušavali da ostvare nezavisnost.

Dana [[9. 8.|9. avgusta]] [[1809]]. godine, osnivanjem [[Nezavisna hunta (Ekvador)|Nezavisne hunte]] čiji je predsednik bio [[Huan Pio Montufar]], počela je borba za nezavisnost Ekvadora. Već [[10. 8.|10. avgusta]] se smenjuje predsednik Audijencije i proglašava se nezavisnost Kita. Vicekraljevi Perua i Nove Granade su poslali vojne ekspedicije, koji su ugušili ovaj ustanak.

Kada je Fernando VII odbio da prizna Ustav iz Kadiza, to izaziva talas pobuna i independističkih pokreta širom španskih kolonija u Americi. Na taj način Kraljevska Audijencija u Kitu uspeva da se odcepi od metropole nakon [[Bitka kod Pinčinče|Bitke kod Pinčinče]] [[24. 5.|24. maja]] [[1822]].

Teritorije [[Quito|Kita]] i [[Guayaquil|Gvajakila]] koji se bio odvojio od španske dominacije 1820. i imao je sopstvenu vladu), ušli su u zajednicu koja je dobila ime [[Velika Kolumbija]], kao Južni distrikt. Nakon raspada [[1830]]. iz ove države su nasale Nova Granada (današnje [[Kolumbija]] i [[Panama]]), zatim [[Venezuela|Venecuela]] i [[Ekvador]]&lt;ref&gt;[http://www.escolar.com/lecturas/america-latina/independencia-de-ecuador.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090618123618/http://www.escolar.com/lecturas/america-latina/independencia-de-ecuador.html |date=2009-06-18 }}OBTIENE ECUADOR SU INDEPENDENCIA Y SE CONSTITUYE EN REPÚBLICA&lt;/ref&gt;.

=== Bolivija ===
{{glavni članak|Borba za nezavisnost Bolivije}}
Nezavisnost je proglašena još [[1809]]. godine, ali je nakon toga sledilo 16 godina krvave borbe do uspostavljanja prve republike koja je dobila ime po Simonu Bolivaru, [[6. 8.|6. avgusta]] [[1825]].

Napoleonska invazija na Iberijsko poluostrvo je dovela u pitalje lojalnost visokih staleža u gorljem Peruu. Većina njih je ostala lojalna Centralnoj Hunti u Španiji i čekala da vidi šta će da se desi. Prvi konflikti su izbili [[25. 5.|25. maja]] [[1809]]. godine kada su radikalni kreoli odbili da priznaju vlast centralne hunte i zahtevajući nezavisnost, zauzeli su ulice. Ovaj revolt je bio jedan od prvih u Latinskoj Americi, ali jeubrzo ugušen.

Dana [[16. 7.|16. jula]] [[1809]]. godine [[Pedro Domingo Muriljo]] je poveo drugi ustanak kreola i mestika u [[La Paz]]u, i proglasio nezavisnost Gornjeg Perua u ime [[Fernando VII od Španije|Fernanda VII]]. Lojalnost prema španskom kralju je iskorišćena da bi se nezavisnosti dao legitimitet. Do novembra 1809. godine, Kočabamba, Oruro i Potosi su se pridružili Murilju. Iako su ustanak u La Pazu ugušile trupe vicekranja Perua, i u Čukisaki trupe vicekralja Rio de la Plate, Gornji Peru nikada više nije bio pod potpunom kontrolom Španije.

Tokom sledećih sedam godina Gornji Peru je bio poprište borbi između snaga [[Ujedinjene provincije Rio de la Plate|Ujedinjenih provincija Rio de la Plate]] (današnja Argentina) i rojalista iz Perua. Iako asu rojalisti odbacili tri argentinske invazije, gerile su uglavnom kontrolisale većinu teritorije gde su se formirale ''republikete'' (&quot;republikice&quot;), to jest, ustanički centri, odakle će poteći borba za nezavisnost.

Do [[1817]]. [[Gornji Peru]] je bio uglavnom mirnan i pod kontrolom Lime. Nakon [[1820]]. [[Konzervativna partija kreolaca]] je podržala generala [[Pedro Antonio de Olanjeta|Pedra Antonija de Olanjetu]] koji je odbio da prihvati mere španskih kortesa, ali takođe je odbio da se pridruži ustanicima Simona Bolivara i [[Antonio Hose de Sukre|Antonija Hosea de Sukrea]]. Nije hteo da prizna poraz ni nakon odlučujuće bitke kod Ayacucha [[1824]]. godine, poslednje velike bitke rata za nezavisnost Latinske Amerike. Na kraju ga je pobedio [[Antonio Hose de Sukre]] aprila [[1825]]. godine, a nova država je dobila ime po Simonu Bolivaru - Bolivija.

=== Urugvaj ===
{{glavni članak|Borba za nezavisnost Urugvaja}}
Kada su u [[Montevideo]] stigle vesti o formiranju Prve patriotske vlade u [[Buenos Aires|Buenos Ajresu]], pojavili su se prvi znaci želje za nezavsnošću. Dana [[28. 2.|28. februara]], [[1811]], oko stotinak patriota na čelu sa [[Hose Vijera Venansio Benavidez|Hoseom Vijerom Venansijem Benavidezom]], zauzeli su gradove Mercedes i Sorijano i proglasili kraj španske dominacije. U međuvremenu, [[Hose Hervasio Artigas]] je organizovao vojsku u Buenos Ajresu i krenuo u Urugvaj gde je posle prvih uspeha, krenuo u opsadu Montevidea. Vicekralj je tražio pomoć od Portugalaca iz Brazila, koji su potukli Artigasa i ušli u Montevideo. Posredovanjem vlade iz Buenos Ajresa, portugalske trupe su se povukle a Artigas se vratio na čelo vojske i ponovo postavio opsadu oko Montevidea koja je trajala gotovo dve godine (kapitulacija [[20. 6.|20. juna]] [[1814]])&lt;ref name=&quot;Ur&quot;&gt;{{Cite web |title=Nezavisnost Urugvaja |url=http://redescolar.ilce.edu.mx/redescolar/efemerides/agosto/interna/ame25.htm |access-date=2011-12-17 |archivedate=2007-05-24 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070524124329/http://redescolar.ilce.edu.mx/redescolar/efemerides/agosto/interna/ame25.htm |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;.

Godine 1816. opet dolazi do portugalske intervencije u Urugvaju. Montevideo opet pada u ruke Portugalcima 1817. godine. Artigas je pobegao u Paragvaj, gde je ubrzo umro.

Godine [[1821]]. Brazil je aneksionirao Orijentalnu prevlaku (danas, Urugvaj), pod imenom Provincija Sisplatina, u čijem će sastavu ostati do 1825, kada je [[Huan Antonio Lavaljeha]] ({{jez-es|Juan Antonio Lavalleja}}) sa još 33 Urugvajca napao zemlju, i uz ogromnu podršku naroda, osvojio Montevideo i proglasio nezavisnost Urugvaja [[25. 8.|25. avgusta]] [[1825]]&lt;ref name=&quot;Ur&quot; /&gt;.

=== Meksiko ===
{{glavni članak|Rat za nezavisnost Meksika}}
[[Datoteka:Mexico.DF.Coyoacan.MiguelHidalgo.Statue.01.jpg|thumb|desno|[[Migel Idalgo]]]]
Rat za nezavisnost Meksika je jedan od hispanoameričkih ratova za nezavisnost koji su najduže trajali. Počeo je [[1810]], kao seljačka buna protiv kolonijalnih gospodara, a završio se [[1921]]. pobedom alijanze liberala i konzervativaca.

Vodeća figura u borbi za nezavisnost Meksika bio je [[Migel Idalgo]], sveštenik malog grada Dolores. U svom domu je organizovao sastanke na kojima su bili dobro došli kako Indijanci, tako mestici, kreoli i Španci. Na tim sastancima se raspravljalo o socijalnim i ekonomskim temama, i ubrzo su prerasli u antikolonijalnu konspiraciju. Početak ustanka je bio određen za [[8. 12.|8. decembar]] [[1810]], međutim konspiratori su bili obavešteni da su otkriveni, te su bili primorani da požure sa dizanjem ustanka. Tako su već u septembru počele prve borbe, a ustanici su krenuli ka gradu Meksiku, u nameri da ga zauzmu. Nakon prvih uspeha i nekoliko zauzetih gradova, stigli su do Meksika ali nisu uspeli da ga zauzmu. Nakon toga su krenuli ka severu, ka Teksasu, ali su pali u zasedu kod grada Monklove i svi bili pohvatani, zajedno sa Idalgom, kome je kao svešteniku, sudila Inkvizicija i osudila ga na smrt paljenjem na lomači. Kazna je izvršena [[30. 7.|30. jula]] [[1811]]. godine.

Nakon Idalgove smrti, vođstvo je preuzeo [[Hose Marija Morelos]]. Pod njegovim vođstvom su zauzeti gradovi Oaksaka i Akapulko, održan je [[Kongres u Čilpansingu]] ({{jez-es|Congreso de Chilpancingo}}) na kojem je Meksiko formalno proglasio nezavisnost od Španije i na kome je ratifikovan je tekst onoga što će se kasnije pretvoriti prvi meskički Ustav&lt;ref&gt;Vazquez, Josefina Zoraida. ''The Mexican Declaration of Independence'', The Journal of American History, Vol. 85, No. 4. (Mar., 1999), pp. 1362-1369.&lt;/ref&gt;. Takođe je odbijena duga opsada grada [[Kautla|Kautle]]. Međutim, Morelos je 1815. godine uhvaćen od strane rojalista i pogubljen 22. decembra u [[San Kristobal Ekatepek]]u.

Od [[1815]]. do [[1821]], rat za nezavisnost se pretvorio u gerilski rat u kome su se istakle dve figure: [[Gvadalupe Viktorija]] (kasnije prvi meksički predsednik) u Puebli, i [[Visente Gerero]] u Oaksaki. Međutim, nakon 10 godina borbe, pokret za nezavisnost je bio blizu totalnog kraha. Ustanici su se suočavali sa žilavim otporom rojalista i apatijom najuglednijih kreolaca kolonije. Preterano nasilje ustanika Idalga i Morelosa je nateralo kreole da se povuku iz borbe i da se nevoljko pridruže španskoj strani, odlučivši da sačekaju momenat kad bi mogli da nađu manje krvav put do nezavisnosti. U tom momentu izbija na površinu lik kreolca [[Avgustin de Iturbide|Avgustina de Iturbidea]], koga je vicekralj poslao da zada konačni udarac snagama Gerera u Oaksaki. Proslavio se u prvim godinama revolucije po tome što je strastveno progonio Idalgove i Morelosove pristalice. Bio je miljenik meksičke crkve i enkarnacija savršenog kreolca konzervativca: pobožan, posvećen zaštiti privatne svojine i društvenih privilegija. Međutim, Iturbide nije bio zadovoljan: nije imao visok vojni čin i nije bio bogat.

Iturbideova ekspedicija se podudarila sa uspešnim vojnim udarom u metropoli - vođe vojnog udara su bile sazvane da organizuju borbu protiv ustanika u Americi, naterali su [[Fernando VII od Španije|Fernanda VII]] da potpiše liberalni Ustav [[1812]]. godine. Iturbide je u tom događaju video priliku da se kreoli domognu vlasti i nezavisnosti u Meksiku, te je promenio stranu, opozvao Gerera na pregovore i ubedio ga da udruže snage. Postavio je tri uslova: da Meksikom vlada neki evropski monarh, da kreolci i Španci imaju ista prava i da katolička crkva zadrži sve svoje privilegije i verski monopol u zemlji. Dana [[24. 2.|24. februara]] [[1821]], Iturbide i Gerero su pozvali sve snage Meksika da se ujedine u borbi za nezavisnost. Dana [[24. 8.|24. avgusta]], Iturbide je potpisao dokument sa vicekraljem [[Vicekraljevstvo Nova Španija|Nove Španije]], poznat kao Sporazum iz Kordobe, kojim se priznaje nezavisnost Meksika. Ovde Iturbide dodaje klauzulu da ukoliko nijedan evropski monarh ne prihvati meksičku krunu, na presto može stupiti i neki kreol, što će on kasnije iskoristiti i proglasiti se prvim carem [[Meksičko carstvo|Meksičkog carstva]]. Privremena skupština je [[28. 9.|28. septembra]] proglasila Povelju nezavisnosti. Dana [[5. 1.|5. januara]] [[1822]]. Generalna kapetanija Gvatemala (u čiji sastav su ulazile [[Čiapas|Čijapas]], [[Gvatemala]], [[Salvador]], [[Nikaragva]], [[Kostarika]] i [[Honduras]]) proglasila je nezavisnost i pripojena je [[Meksičko carstvo|Meksičkom carstvu]]. Međutim, godinu dana kasnije, [[Meksičko carstvo]] se raspalo i repubikanci su uspostavili demokratiju i meksičku državu.

=== Srednja Amerika ===
Za razliku od ostalih delova španskih kolonija koje su organizovale sopstvene hunte, Kapetanija Gvatemala je ostala pod španskom upravom. [[Velika kapetanija Gvatemala]] (zajedno sa [[Vicekraljevstvo Peru|Vicekraljevstvom Peru]]) je potvrdila vernost Centralnoj hunti u [[Cádiz|Kadizu]] i nastavila da šalje &quot;patriotske doprinose&quot; u metropolu, ali je zahtevala veći uticaj i predstavnike u Centralnoj hunti. Kad je Centralna hunta raspisala izbore za Generalne Kortese&lt;ref name=&quot;Samardžić&quot; /&gt;, svaki deo Kapetanije je poslao svog predstavnika. Predstavnik Salvadora je tražio osnivanje posebne biskupije, odvojene od Gvatemale, međutim, mnogi su želeli mnogo veću autonomiju&lt;ref name=&quot;Centroamerika&quot;&gt;{{Cite web |title=La Independencia de Centroamérica |url=http://pdf.rincondelvago.com/antecedentes-de-la-independencia-de-centroamerica.html |access-date=2011-12-17 |archivedate=2008-12-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081204171942/http://pdf.rincondelvago.com/antecedentes-de-la-independencia-de-centroamerica.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;.

Početkom 19. veka, bilo je više ustanaka u celoj Kapetaniji Gvatemala (koja je uključivala današnju meksičku državu [[Čiapas|Čijapas]], [[Gvatemala|Gvatemalu]], [[Honduras]], [[Salvador]], [[Nikaragva|Nikaragvu]] i [[Kostarika|Kostariku]]). Godine 1811. dižu se prvi ustanci u Salvadoru, u Nikaragvi, iste godine izbila su dva u Leonu i Granadi, u Gvatemali, 1813, a 1814, novi ustanci i u Salvadoru&lt;ref name=&quot;Centroamerika&quot; /&gt;.

Kada je Meksiko proglasio nezavisnost [[1821]], Velika kapetanija Gvatemala je takođe proglasila nezavisnost od španske krune [[15. 9.|15. septembra]] [[1821]]&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20010320153900/http://www.nacion.com/zurqui/laminas/home8.html La Nación Digital. Independencia de la Centroamérica]&lt;/ref&gt;, međutim ulazi u sastav novoformiranog [[Meksičko carstvo|Meksičkog carstva]].

Međutim, godinu dana kasije, [[Meksičko carstvo]] se raspalo i zemlje kapetanije Gvatemale, osim [[Čiapas|Čijapasa]], su formirale novu državu [[Ujedinjene provincije Centroamerike]], jula [[1823]], koja takođe neće biti dugog veka - nakon građanskog rata ([[1839]] – [[1840]]) dolazi do njenog raspada i stvaranja država [[Centralna Amerika|Srednje Amerike]] kakve danas poznajemo&lt;ref name=&quot;Centroamerika&quot; /&gt;.

=== Brazil ===
{{glavni članak|Borba za nezavisnost Brazila}}
Istorija osvajanja, kolonizacije i sticanja nezavisnosti [[Brazil]]a je umnogome drugačija nego u drugim delovima Latinske Amerike. Sticanje nezavisnosti SAD i Francuska revolucija od samih početaka imaju veliki uticaj na dešavanja u Brazilu naročito među portugalskim oficirskim korom i domaćom elitom. U tom krugu okupljaju se nezadovoljnici koji planiraju pobunu protiv [[Lisabon]]a iako je [[Portugal]] imala liberalniji odnos prema Brazilu nego Španija prema svojim ''Indijama''. Godine [[1797]]. u [[Bahia|Baiji]] izbija ustanak vojske, sirotinje i robova ali on nije imao za cilj promenu političkog sistema. Promene je donela sama portugalska monarhija, sticajem okolnosti spašavajući svoj opstanak od Napoleona. Dolazak [[Portugalski kralj|portugalskog kralja]] u Brazil sa brojnim plemstvom i sigurnost utočišta koje je nađeno u koloniji, u [[Rio de Janeiro|Riu]], novoimenovanoj prestonici Portugalske imperije bilo je sudbonosno za Brazil. Ranije nezadovoljstvo kreola splaslo je njihovim uključenjem u novu vladu. Sprovedene su reforme sa trajnim posledicama: otvorene su luke za slobodniju trgovinu a zemlja je [[1815]]. dobila status kraljevstva, uvedena je brazilska [[spisak valuta|moneta]], formirana je [[Brazilska banka]], pojavljuju se novinska glasila a unapređeni su i nauka, prosveta i kultura. Stvorena je klima prividne nezavisnosti.

Ipak nakon Napoleonovog poraza kreoli se protive daljem boravku kralja u Riju. Separatisti [[Parnambuko|Pernambuka]] dižu [[1817]]. ustanak ali opet bez naročitog odjeka u društvu. Posle promena u Portugalu kralj [[Žoao II]] je [[1820]]. napustio Rio ali je kao [[regent]]a, tj. kao predsednika vlade ostavio sina Pedra I [[1821]]. a ovaj je odmah požurio da se proglasi za zaštitnika Brazila. Ubrzo proglašava nezavisnost Brazila [[1822]]. godine. Merama represije potiskuje liberale. Krvoproliće je izbegnuto ali je nastavljena žestoka politička borba naročito oko [[Ustav iz 1824. (Brazil)|Ustava iz 1824.]] godine kada je obnovljeno ropstvo kao ekonomska osnova privrednog sistema. Moć veleposednika, barona kafe i šećera ostala je netaknuta. Apsolutizam je delimično ograničen parlamentom i većom samostalnošću provincija ali to nije bilo dooljno opoziciji koja u većini provincija podiže ustanke [[1833]] – [[1849]] sa zahtevom uspostvljanja republike. U toj borbi učestvovao je i [[Giuseppe Garibaldi|Đuzepe Garibaldi]] istaknuti borac za [[Ujedinjenje Italije]].

Polovinom 19. veka u [[Brazil]] stiže veliki talas [[imigracija|imigranata]] iz Evrope (oko 500.000 ljudi)&lt;ref name=&quot;istorijalatinskeamerike&quot; /&gt;. Formiranje [[Republikanska partija Brazila|Republikanske partije]] 1883. i [[Konfederacija abolicionista|Konfederacije abolicionista]] ojačalo je opoziciju čiji pritisak primorava monarhiju da [[1888]]. godine ukine ropstvo. Prodor [[liberalizam|liberalnih]] partija u najviše krugove vojske doveo je naredne godine do svrgavanja monarhije vojnim pučem bez krvi. Federativna Republika Brazil proglašena je [[1889]]. godine i prihvaćen je nov [[Ustav]] [[1891]]. godine.

=== Panama ===
{{glavni članak|Borba za nezavisnost Paname}}
Dana [[10. 11.|10. novembra]] 1821. godine dolazi do pobune u mestu [[Vilja de los Santos]], što označava početak borbe za nezavisnost Paname. U gradu [[Panamá|Panama]], na čelu rojalističke vojske je bio general [[Hose Fabrega]], panamski kreol koji je uskoro prešao na stranu pobunjenika zajedno sa klerom i pomogao [[konomski pokret]].

Dana [[28. 11.|28. novembra]] 1821. godine sazvan je [[Kabildi|Otvoreni kabildo]] na kome je proglašena nezavisnost od Španije.

Ubrzo će Panama ući u sastav novoosnovane [[Velika Kolumbija|Velike Kolumbije]]&lt;ref&gt;''Borba za nezavisnost Paname [http://html.rincondelvago.com/independencia-de-panama_3.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110724074221/http://html.rincondelvago.com/independencia-de-panama_3.html |date=2011-07-24 }}''&lt;/ref&gt;.

=== Dominikanska Republika ===
{{glavni članak|Borba za nezavisnost Dominikanske Republike}}
Sticanje nezavisnosti [[Dominikanska Republika|Dominikanske Republike]] bio je proces koji je trajao gotovo više od pola veka. Nakon nekoliko neuspešnih pokušaja, [[Hose Nunjez Kaseres]] je uspeo da [[1821]]. proglasi nezavisnost ostrva od španske dominacije, međutim, već sledeće godine ([[1822]]), [[Haiti]] je anektirao istočni deo ostrva, pod čijom će vlašću ostati do [[1844]]. Do [[1861]]. režim koji je poznat kao '''[[Prva Dominikanska Republika|Prva Republika]]''', bio je uzdrman internim sukobima liberala i konzervativaca kao i stalnim upadima haićanske vojske, što je dovelo do odluke da se zemlja vrati pod špansku vlast. Između [[1861]]. i [[1865]]. istočni deo ostrva je imao status španske provincije. Ali, zbog mnogih gerilskih napada, na kraju su se španske trupe povukle i Dominikanska Republika je dobila nezavisnost [[1865]]. godine&lt;ref&gt;Istorija Dominikanske Republike.[http://www.ciberamerica.org/Ciberamerica/Castellano/Paises/Rep+Dominicana/historia.htm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070621105200/http://www.ciberamerica.org/Ciberamerica/Castellano/Paises/Rep+Dominicana/historia.htm |date=2007-06-21 }}&lt;/ref&gt;.

=== Kuba ===
{{glavni članak|Borba za nezavisnost Kube}}
[[Kuba]] i [[Portoriko]] su bile jedine dve kolonije u Latinskoj Americi koje su ostale pod španskom vlašću u drugoj polovini [[19. vijek|19. veka]]. Nacionalna svest Kubanaca počela je da se formira tokom [[17. vijek|17.]] i [[18. vijek|18. veka]], da bi se proces završio podstaknut pre svega sticanjem nezavisnosti [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], i potom i ostalih latinoameričkih zemalja. Oružana borba za nezavisnost Kube je počela [[1868]]. godine, sa nezvaničnom podrškom [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], i trajala je do [[1898]]. godine&lt;ref name=&quot;Kuba&quot;&gt;[http://www.po.org.ar/edm/edm20/la2.htm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070524014805/http://www.po.org.ar/edm/edm20/la2.htm |date=2007-05-24 }}Hernán Diaz. La Independencia
de Cuba y el expansionismo
norteamericano.&lt;/ref&gt;.

Prvi rat za nezavisnost protiv Španije je trajao od [[1868]]. do [[1878]]. godine. U toku tog rata, a i pre njega, Kuba je sve više padala pod uticaj SAD.
Radnička klasa je krajem [[19. vijek|19. veka]] doživela veliki razvoj. Na Prvom radničkom kongresu [[1892]]. godine, odlučeno je da se potpomogne pokret za nezavisnost na Kubi i da se krene u konačnu borbu. Ovaj kongres je bio začetak [[Revolucionarna kubanska partija|Revolucionarne kubanske partije]] koju je predvodio [[Hose Marti]] u SAD&lt;ref name=&quot;Kuba&quot; /&gt;.

Godine [[1895]]. [[Hoze Marti]], [[Maksimo Gomez]] i [[Antonio Maceo]] se iskrcavaju na Kubu sa revolucionarnom vojskom i započinju konačni rat za nezavisnost. Isprva, Španci odgvaraju oštrom represijom ali već od [[1896]]. godine rat za nezavisnost Kube postaje internacionalni događaj u koji se uključuju i SAD i koji će kulminirati u [[Špansko-američki rat|špansko-američkom ratu]] koji je završen [[Pariski sporazum (1898)|Pariskim sporazumom]] od [[10. 12.|10. decembra]] [[1898]]. godine, kada je Kuba stekla nezavisnost. Međutim, odmah nakon potpisivanja ovog sporazuma, SAD su okupirale ostrvo i ostale tamo da [[1902]]. godine kada joj se priznala nezavisnost, međutim, i dalje se osećao veliki uticaj SAD koje su intervenisale na ostrvu kad god su to smatrale neophodnim. Značajna imena kubanske borbe za nezavisnost su [[Hoze Marti]], [[Maksimo Gomez]] i [[Antonio Maceo]]&lt;ref name=&quot;Kuba&quot; /&gt;.

=== Zemlje koje su ostale kolonije ===
Od francuskih kolonija, u ovom položaju ostale su [[Francuska Gvajana]], [[Gvadalupa|Gvadelup]] i [[Martinik]]. Godine [[1946]]. ukinut im je status kolonija i postale su prekomorski departmani Francuske.

[[Portoriko]] je tokom 400 godina bio pod španskom kolonijalnom vlašću, da bi ga [[25. 7.|25. jula]] [[1898]]. godine okupirale [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] u toku [[Špansko-američki rat|špansko-američkog rata]]. [[Pariski sporazum (1898)|Pariskim sporazumom]] iz [[1898]]. preostale španske kolonije su prešle u posed SAD, pa samim tim i [[Kuba]], [[Portoriko]] i [[Filipini]]. Godine [[1900]]. vojnu vlast zamenjuje civilna.&lt;ref&gt;[http://www.lexjuris.com/LEXLEX/lexotras/lexleyforaker.htm][[Forakerov zakon]]&lt;/ref&gt;. Godine [[1917]]. Portorikanci dobijaju državljanstvo SAD&lt;ref&gt;[http://www.lexjuris.com/LEXLEX/lexotras/lexactajones.htm] Džonsov zakon&lt;/ref&gt;. Godine [[1952]]. Portoriko postaje [[ostrvske teritorije SAD|ostrvska američka teritorija]] sa [[Komonvelt (ostrvske teritorije SAD)|komonveltskim statusom]], koji ima i dan danas.

== Katolička crkva i borba za nezavisnost ==
[[Katolička crkva]] je bila na strani španske monarhije. Pape [[Pije VII]] i [[Lav XII]] činili su sve što je u njihovoj moći da spreče odvajanje kolonija od metropole. Umerenije držanje crkva ispoljava tek od [[1823]]. godine posle međunarodnog priznanja suverenosti novoformiranih država. Ovaj, elastičniji odnos prema promenama bio je u funkciji potrebe da se zadrži uticaj na vernike. U kasnijem periodu crkva osporava pravo patronata države, odnosno pravo predlaganja crkvenih velikodostojnika. Drugi problem se ticao priznanja crkve i njene uloge u svetovnoj vlasti. U načelu, pravo katoličke crkve da bude [[državna religija]] nije bilo sporno. Samo se Bolivar zalagao za razdvajanje države i crkve. Svi ostali oslobodioci i prvi ustavi proklamovali su za državnu religiju katolicizam. Ipak, odvojena od [[Rim]]a i Madrida crkva slabi i podređena je svetovnim vlastima. Crkva nije povratila svoju statusnu moć iz vremena pre oslobođenja.&lt;ref&gt;''Enciclopedia del papato, [[Katania|Catania]], 1961.''&lt;/ref&gt;

Katolički [[sveštenstvo|kler]] u toku rata za nezavisnost duboko se podelio. Onaj niži stao je uz oslobodioce. Jedan njegov deo bio je pokretač i inspirator oružane borbe kao u Meksiku. Visoki kler, uz retke izuzetke bio je protiv revolucije.

== Međunarodno priznanje ==
=== Stav evropskih sila ===
Pad Napoleona izmenio je odnos snaga u [[Evropa|Evropi]]. [[Sveta Alijansa]], formirana na [[Bečki kongres|Bečkom kongresu]] imala je zadatak da povrati predrevolucionarno stanje i da ga održava. Sredinom oktobra [[1822]]. godine održan je [[Veronski kongres]] na kome su članice alijanse većale o reakciji na dešavanja u Španiji. Britanski ministar [[Džordž Kening|Kening]] nije išao lično već je poslao Velingtona i dao mu jasne instrukcije da ne pristaje na zajedničku izjavu koja bi govorila da Španija ima pravo na vladavinu južnoameričkim kolonijama i koja bi proglasila južnoameričke revolucionare za buntovnike.&lt;ref name=&quot;diplomatija&quot;&gt;V. P. Potemkin, Istorija diplomatije, Društveni izdavački zavod Jugoslavije, [[Beograd]], [[1945]].&lt;/ref&gt;

Kaning je znao da se Sveta alijansa pod kojom su se [[1823]]. podrazumevale [[Rusija]], [[Austrija]], [[Pruska]] i [[Francuska]] ne zadovoljava samo gušenjem španske revolucije već da ima nameru da pošalje francuske snage u Latinsku Ameriku. [[Klemens Wenzel Lothar Metternich|Metternich]] i car [[Aleksandar I Romanov]] bili su saglasni sa ovim poduhvatom ali je Kaning bio izričito protiv. Slanje velikog vojnog kontigenta u Latinsku Ameriku bez britanskog pristanka bio je nezamisliv poduhvat. Metternich je pokušao da splektarenjem ugrozi Kaningov položaj u Britaniji ali mu to nije uspelo.&lt;ref name=&quot;diplomatija&quot; /&gt;
   
Nakon donošenja Monroove doktrine car Aleksandar I je shvatio da se pitanje Latinske Amerike mora skinuti sa dnevnog reda. Metternich je ostao jedini pobornik reakcije u iberijskim kolonijama. Kada je [[1824]]. predložio sveevropski kongres na kome bi bilo razmatrano pitanje Latinske Amerike Kaning se ovome energično suprostavio. Tu je Kaning izjavio da namerava da sklopi trgovački sporazum sa državom Buenos Ajres (tako se [[1824]]. zvala [[Argentina]]). Engleske industrijalce je pridobio tvrdeći da ako se oni ne dokopaju latinoameričkog tržišta da će to učiniti [[Sjedinjene Američke Države|SAD]].&lt;ref name=&quot;diplomatija&quot; /&gt;

Januara [[1825]]. Velika Britanija je zvanično priznala Argentinu, Kolumbiju i Meksiko.

=== Stav SAD ===
[[Sjedinjene Američke Države|SAD]] su u početku podržale rat za nezavisnost šireći na taj način sopstveni uticaj. Sa propašću Napoleona, skoncentrisale su svoju pažnju više na preuzimanje [[Florida|Floride]] od Španije i zadržavanje [[Kuba|Kube]] kao kolonije nego na borbu Latonoamerikanaca. Tim više što se u njihovom javnom mnjenju malo znalo o borbama na jugu kontinenta. Kada su evropske aspiracije prema španskim kolonijama porasle, SAD su osnažile već izrečenu strategiju [[George Washington|Vašingtona]] ([[1796]]) i formulisale čuvenu [[Monroova doktrina|doktrinu Monroa]] ([[1823]]) Reč je o deklaraciji predsednika Monroa u kojoj se precizira politika SAD prema evropskim pitanjima. U njoj je koncizno i jasno rečeno da SAD:
* neće dozvoliti bilo kakvu kolonizaciju Amerike
* da će tolerisati postojeće kolonije
* da se neće mešati u evropske probleme
* da odbacuje evropsko mešanje u američka pitanja.&lt;ref name=&quot;istorijasad&quot;&gt;''[[Filip Dženkins]], Istorija SAD, Filip Višnjić, [[Beograd]] [[2002]].''&lt;/ref&gt;
Osnovno geslo te politike sadržano je u dve reči: ''Amerika Amerikancima''. Formalno upućena Evropi Monroova doktrina je u stvari naznačila buduću ekspanzionističku politiku prema Latinskoj Americi.&lt;ref name=&quot;istorijasad&quot; /&gt;. U kolonijalnom položaju ostale su [[Kanada]], [[Kuba]], [[Portoriko]], [[Gvajana|Holandska Gvajana]], [[Francuska Gvajana]] i [[Mali Antili]]. Sama po sebi ova doktrina nije donela međunarodno priznanje latinoameričkih država ali je ubrzala njihovo sukcesivno prihvatanje kao nezavisnih država. Portugal je priznao [[Brazil]] kao nezavisnu državu nakon vojnog [[Bitka kod Baije|poraza kod Baije]] ([[1825]]) a [[Španija]] je to učinila tek nakon liberalne revolucije ([[1820]]). Prvo je priznala nezavisnost Meksika ([[1836]]), a zatim [[Ekvador]]a, [[Čile]]a, [[Venezuela|Venecuele]] i [[Bolivija|Bolivije]]. Ostale zemlje Evrope priznavale su novoformirane države prema potrebama svojih trgovačkih veza.&lt;ref name=&quot;diplomatija&quot; /&gt;.

== Nadmoć SAD ==
Posle [[Američki građanski rat|secisionističkog rata]] između severa i juga ([[1861]] – [[1865]]) SAD su obnovile i učvrstile svoje unutrašnje jedinstvo. Međunarodni [[izolacionizam]] i nezainteresovanost za evropska pitanja olakšao je da se ujedinjeni prostor Amerike okrene ka razjedinjenim državama Mesika, Centralne i Južne Amerike kao neprikosnoveni arbitar. Monroova doktrina štitila je interese SAD a ne i cele Amerike. Naprotiv ona je ozakonila zloupotrebu Latinske Amerike od strane samih [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]. [[Prva panamerička konferencija]] ([[Vašington (grad)|Vašington]], [[1889]]) utemeljila je i zvanično mehanizam kontrole i dominacije kasnije usavršene institucijom panamerikanizma. Zaobiđen je pozitivan prilaz međunarodnim odnosima, sadržan u načelu saradnje među jednakima kakav je zastupao Bolivar&lt;ref name=&quot;istorijalatinskeamerike&quot; /&gt;.

== Neostvaren san ==

Ideja jedinstva Amerike ostala je san njenih oslobodilaca pre svega Bolivara. Bolivar je pokušao da svoju ideju sprovede u delo na [[Kontinentalni kongres|Kontinentalnom kongresu]] sazvanom u [[Panama|Panami]] [[1826]]. godine. On je bio kulminacija političke volje o jedinstvu i bratimljenju Amerike posle 15 godina borbe i stradanja.&lt;ref name=&quot;istorijalatinskeamerike&quot; /&gt; Ideja ujedinjenja imala je mnogobrojne spoljne i unutrašnje protivnike. Najviše su se protivile evropske sile, robovlasnici sa juga SAD, [[Paragvaj]] i provincije La Plate. Podrška je stizala od [[Velika Kolumbija|Velike Kolumbije]] (objedinjene tri države), [[Peru]]a i [[Bolivija|Bolivije]] koje je ujedinio Bolivar, zatim [[Meksiko|Meksika]] i [[Centralna Amerika|Centralne Amerike]]. Panamski kongres je prihvatio [[Opšti ugovor o uniji i konfederaciji]] ali su ga ratifikovale samo države Velike Kolumbije koje su bile već ujedinjene. Pokušaj sazivanja novog samita je propao.

U kasnijem periodu [[Latinska Amerika]] nije ispoljila veći stvarni interes za približavanje ili ujedinjavanje izuzev u modernom dobu preko labavih i spolja kontrolisanih političkih formi [[Panamerikanizam|panamerikanizma]] i najnovijih oblika ekonomske saradnje ([[Latinska unija]]).&lt;nowiki&gt;Pojedini latinoamerički političari se na početku 21. veka zalažu sa čvršće povezivanje zemalja Latinske Amerike.&lt;/nowiki&gt; Istovremeno je rasla agresivnost velikog severnog suseda.&lt;ref name=&quot;istorijalatinskeamerike&quot; /&gt; Uzajamne odnose naročito je pogoršalo oduzimanje velikih meksičkih teriorija od strane SAD. Bolivar je bio ogorčen na SAD i Evropu što su mirno posmatrali borbu za nezavisnost i uključivali se isključivo kada je njima to odgovaralo. Bolivar je govorio:

{{izdvojeni citat|Engleska strahuje od revolucija u Evropi, a priželjkuje je u [[Zapadne Indije|Španskoj Americi]]. Prva joj nalaže opreznost a druga nudi prirodna bogastva.}}

U jednom pismu je napisao:

{{izdvojeni citat|Imaćemo u mladosti turore, u zrelosti gospodare i tek u starosti bićemo slobodni.}}

Kritikovao je i SAD:

{{izdvojeni citat|SAD, koje toliko cene svoju slobodu ne vole one koji su zaljubljeni u sopstvenu.}}

Istorija je brzo potvrdila njegova mišljenja. Monroova doktrina nije bila prepreka Španiji da [[1829]]. napadne Meksiko. Britanija je zauzela [[1833]]. [[Foklandi|Malvine]] uz pomoć SAD a [[1835]]. i [[Belize]] iako je [[Gvatemala]] tražila pomoć pozivajući se na Monroovu doktrinu. U kasnijem periodu usledio je čitav niz agresija i intervencija koji nije prestajao do današnjih vremena.&lt;ref name=&quot;istorijalatinskeamerike&quot; /&gt;

== Izvori ==
{{reference}}

{{Commonscat|Latin American wars of independence}}

[[Kategorija:Borba za nezavisnost Latinske Amerike| ]]
[[Kategorija:18. vijek]]
[[Kategorija:19. vijek]]
[[Kategorija:Historija Južne Amerike]]
[[Kategorija:Historija Srednje Amerike]]
[[Kategorija:Revolucije]]</text>
      <sha1>kzgu7yln4hei0cqo6s0ip3jekuksd41</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rok-muzika</title>
    <ns>0</ns>
    <id>141849</id>
    <redirect title="Rock" />
    <revision>
      <id>42669214</id>
      <parentid>40696191</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T23:44:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Rock]]</comment>
      <origin>42669214</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="51" sha1="l322mvpih8eev8m32isszrtrqeyqhhw" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Rock]]

[[Kategorija:Polusloženice]]</text>
      <sha1>l322mvpih8eev8m32isszrtrqeyqhhw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Brisbane</title>
    <ns>0</ns>
    <id>146707</id>
    <revision>
      <id>42669246</id>
      <parentid>42538311</parentid>
      <timestamp>2026-08-07T04:48:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42669246</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9463" sha1="a56lyweepz9vkr1jynnkr6tywtd3ruf" xml:space="preserve">{{Naselje
| ime =Brisbane
| ime_genitiv =Brisbanea
| izvorno_ime =
| translit_jezik1 =
| translit_jezik1_vrsta =
| translit_jezik1_info =
| translit_jezik1_vrsta1 =
| translit_jezik1_info1 =
| translit_jezik1_vrsta2 =
| translit_jezik1_info2 =
| translit_jezik1_vrsta3 =
| translit_jezik1_info3 =
| translit_jezik1_vrsta4 =
| translit_jezik1_info4 =
| translit_jezik1_vrsta5 =
| translit_jezik1_info5 =
| translit_jezik1_vrsta6 =
| translit_jezik1_info6 =
| translit_jezik2 =
| translit_jezik2_vrsta =
| translit_jezik2_info =
| translit_jezik2_vrsta1 =
| translit_jezik2_info1 =
| translit_jezik2_vrsta2 =
| translit_jezik2_info2 =
| translit_jezik2_vrsta3 =
| translit_jezik2_info3 =
| translit_jezik2_vrsta4 =
| translit_jezik2_info4 =
| translit_jezik2_vrsta5 =
| translit_jezik2_info5 =
| translit_jezik2_vrsta6 =
| translit_jezik2_info6 =

| slika_panorama =Brisbane CBDandSB.jpg
| veličina_slike =300px
| opis_slike     =Brisbane, pogled na poslovni dio i most Story

| slika_zastava                =Flag of Brisbane.svg
| slika_zastava_veličina       =150px
| slika_pečat                  =
| slika_pečat_veličina         =
| slika_grb                    =CoA of Brisbane.svg
| slika_grb_veličina           =90px
| slika_amblem_prazno          =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis     =

| slika_karta     =Brisbane locator-MJC.png
| veličina_karte  =300px
| opis_karte      =Položaj Brisbanea u Australiji
| slika_karta1    =
| veličina_karte1 =
| opis_karte1     =

| slika_lokacijska_karta_država =

| nadimak =
| geslo   =

| širina-stupnjevi =27
| širina-minute    =28
| širina-oznaka    =S
| dužina-stupnjevi =153
| dužina-minute    =1
| dužina-oznaka    =E

| lokacija_ime =[[Spisak država|Država]]
| lokacija_info =[[Datoteka:Flag of Australia.svg|20px]] [[Australija]]
| lokacija1_ime  =[[Države i teritoriji Australije|Australska država]]
| lokacija1_info =[[Datoteka:Flag of Queensland.svg|20px]] [[Queensland]]
| lokacija2_ime  =
| lokacija2_info =
| lokacija3_ime  =
| lokacija3_info =

| utemeljenje_ime    =Osnivanje
| utemeljenje_datum  =[[1824]].
| utemeljenje1_ime   =
| utemeljenje1_datum =
| utemeljenje2_ime   =
| utemeljenje2_datum =
| utemeljenje3_ime   =
| utemeljenje3_datum =
| osnivač            =
| nazvan_po          =

| dijelovi       =
| vrsta_dijelova =
| d1-d50

| vrsta_vlasti   =Gradsko vijeće
| vlast_bilješke =
| titula_vođe    =Gradonačelnik
| ime_vođe       =Campbell Newman
| stranka_vođe   =
| titula_vođe1   =
| ime_vođe1      =
| titula_vođe2   =
| ime_vođe2      =
| titula_vođe3   =
| ime_vođe3      =
| titula_vođe4   =
| ime_vođe4      =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna   =5905 [[kvadratni kilometar|km²]]
| površina_kopna    =
| površina_vode     =
| postotak_vode     =
| površina_uža      =
| površina_šira     =
| površina_prazno1_ime =
| površina_prazno1     =
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2     =
| visina            =
| visina_izvor      =
| visina_max        =300 m
| visina_min        =

| stanovništvo_godina       =2007.
| stanovništvo_bilješke     =
| stanovništvo              =1.857.594
| stanovništvo_gustoća      =379 stanovnika/km²
| stanovništvo_uže          =
| stanovništvo_uže_gustoća  =
| stanovništvo_šire         =
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime  =
| stanovništvo_prazno1      =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime     =
| stanovništvo_prazno2         =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =

| vremenska_zona     =Australian Eastern Standard Time
| utc_pomak          =+10
| vremenska_zona_DST =ne primjenjuje se
| utc_pomak_DST      =+10
| poštanski_broj     =4000
| pozivni_broj       =+61(0)7
| gradovi_prijatelji =

| prazno_ime   =
| prazno_info  =
| prazno1_ime  =
| prazno1_info =
| prazno2_ime  =
| prazno2_info =
| prazno3_ime  =
| prazno3_info =
| prazno4_ime  =
| prazno4_info =
| prazno5_ime  =
| prazno5_info =
| prazno6_ime  =
| prazno6_info =

| web_stranica =[http://www.brisbane.qld.gov.au/ brisbane.qld.gov.au]

| bilješke =

}}
'''Brisbane''' je glavni i najnaseljeniji grad [[Australija|australske]] države [[Queensland]]. S 1.857.594 stanovnika (2007.) treći je grad po veličini u Australiji. Nalazi se u jugoistočnom dijelu Queenslanda, između ravni rijeke [[Brisbane (rijeka)|Brisbane]] i [[Tihi ocean|Tihog oceana]]. Lokalni [[Aboridžini]] su ovo područje nazivali ''Mian-jin'' - &quot;mjesto u obliku špice&quot;.&lt;ref name=&quot;mian-jin&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.brisbites.com/indigehistory2.asp|title=Indigenous History - Overview Aboriginal History|publisher=BRISbites|author=Annabel Lloyd [http://www.brisbites.com/aboutus.asp et. al.]|accessdate=05. 01. 2008.|archive-date=2024-12-08|archive-url=https://web.archive.org/web/20241208054033/http://www.brisbites.com/indigehistory2.asp}}&lt;/ref&gt; Grad je dobio ime po [[Thomas Brisbane|Thomasu Brisbaneu]], između [[1821]]. i [[1825]]. guverneru [[Novi Južni Wales|Novog Južnog Walesa]].

Današnji Brisbane je značajan [[Računarstvo|informatički]], financijski, [[transport]]ni, [[Nafta|naftni]] i [[Metalurgija|metalurški]] centar Australije.

== Historija ==
Prije dolaska Europljana su na prostoru Brisbanea živjeli [[Aboridžini]]. Prvi Europljanin koji je došao na taj prostor je bio [[Matthew Flinders]]. Kao i mnoga druga naselja u Australiji, i Brisbane je osnovan kao kolonija zatvorenika iz [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velike Britanije]]. Godine [[1824]]. guverner Brisbane je doplovio brodom s 29 zatvorenika iz [[Sydney]]a na mjesto današnjeg [[Redcliffe]]a, odakle se kolonija sljedeće godine preselila na mjesto današnjeg gradskog centra Brisbanea. Godine [[1838]]. počelo je naseljavanje Brisbanea europskim doseljenicima, a naselje je i službeno proglašeno slobodnim [[1842]]. Od [[1859]]. Brisbane je prijestolnica Queenslanda, koji je tada postao posebna kolonija. [[1893]]. je grad pogodila jaka poplava. Ubrzo nakon toga je u blizini otkriveno zlato, te je počelo jače naseljavanje.

[[1879]]. je sagrađena prva željeznička pruga do grada Ipswicha. [[1885]]. je sagrađen tramvaj. Brisbane je status grada stekao tek [[1902]]. Godine [[1925]]. preko dvadeset vanjskih naselja je priključeno gradu, kojim od tada upravlja gradsko vijeće.

Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], Brisbane je služio kao sjedište [[savezničke sile|savezničkih]] snaga na Pacifiku, čiji je zapovjednik bio [[sjedinjene Američke Države|američki]] general [[Douglas MacArthur]]. [[1942]]. je došlo do sukoba između australskih i američkih vojnika stacioniranih u gradu.

[[1974]]. je grad ponovo pogodila poplava, te je nakon toga regulirana rijeka Brisbane. [[1982]]. su u gradu održane Igre [[Komonvelt nacija|Commonwealtha]], a [[1988]]. [[Svjetska izložba]] EXPO.

[[Datoteka:Brisbane skyline bluesky.jpg|lijevo|thumb|250px|Središnja poslovna zona]]

== Geografija ==
Brisbane se nalazi na istoku Australije, na ušću rijeke Brisbane koja [[meandar|meandrira]] kroz grad i ulijeva se u zaljev Moreton. Reljef je brdovit (grad se nalazi na istočnim padinama [[Veliko razvodno gorje|Velikog razvodnog gorja]]). Uz rijeku je naplavna ravnica često izložena poplavama. U sjevernom dijelu grada ima još mnogo manjih rijeka i vodotokova (najznačajnija je Pine River na kojoj se nalaze umjetna jezera Samsonvale i Kurwongbah).

Klima je vlažna [[suptropska klima|suptropska]]. Ljeta su vruća i vlažna, a zime blage i suhe. Tokom ljeta se često događaju jake oluje, a grad je često na meti [[orkan|tropskih ciklona]] (najjači je bio tropski ciklon Wanda 1974. koji je uzrokovao veliku poplavu).

== Gospodarstvo ==
U gradu je razvijena moderna industrija visoke tehnologije (posebno informatička industrija). Postoji rafinerija nafte, metaloprerađivačka industrija i proizvodnja papira. Razvijen je financijski sektor. Gradska luka je treća po značenju u Australiji. U luci je razvijena trgovina. Grad je i značajan obrazovni i istaživački centar (posebno za [[biomedicina|biomedicinu]] i [[molekularna biologija|molekularnu biologiju]]). U novije vrijeme je značajan turizam.
[[Datoteka:Brisbane City Hall.jpg|lijevo|thumb|250px|Gradska vijećnica]]

== Znamenitosti ==
Grad ima mnogo parkova i rekreacijskih zona. Značajno je zaštićeno područje za [[koala|koale]] Lone Pine Koala Sanctuary. Značajan je botanički vrt. Poznata je [[zvjezdarnica]] Sir Thomas Brisbane Planetarium. U okolici grada postoje poznate stijene za penjanje (posebno Story Bridge). Poznati su [[klif]]ovi Kangaroo Point. U gradu je sjedište parlamenta i vlade Queenslanda. Značajan je gradska vijećnica sa 70 m visokim tornjem sa satom. U središtu grada je Središnji poslovni distrikt s mnogim neboderima i modernim poslovnim zgradama.

Grad ima mnogo muzeja i galerija (poznata je Galerija moderne umjetnosti Queenslanda-GOMA). Grad je poznat po mnogim festivalima i kulturnim događajima (Međunarodni filmski festival, Riječni festival).

== Reference ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Brisbane}}
* [http://www.brisbane.qld.gov.au/ Službena stranica]
* [http://www.ourbrisbane.com/ Our Brisbane - gradski vodič]
* [http://www.brisbanecitylife.com.au/ Brisbane City Life] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120118023047/http://www.brisbanecitylife.com.au/ |date=2012-01-18 }}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Brisbane| ]]
[[Kategorija:Gradovi u Australiji]]</text>
      <sha1>a56lyweepz9vkr1jynnkr6tywtd3ruf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Caroline Wozniacki</title>
    <ns>0</ns>
    <id>149424</id>
    <revision>
      <id>42669269</id>
      <parentid>42562330</parentid>
      <timestamp>2026-08-07T11:03:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42669269</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="87863" sha1="ef1wwxac3lkwxg6a07mqy77uzqhp3bt" xml:space="preserve">{{Kutijica Teniser/ka
| ime = Karolina Voznjacki
| slika = Caroline Wozniacki MA14 (6) (14424476452).jpg
| opis_slike = Karolina Voznjacki 2014. godine
| širina_slike = 250px
| nadimak = ''Karo''
| državljanstvo = {{flag|Danska}}
| mesto stanovanja = {{ZD|Monako}} [[Monte Karlo]], [[Monako]]
| datum rođenja = 11. jul 1990.
| mesto rođenja = {{ZD|Danska}} [[Odense]], Danska
| visina = 1,77 m
| težina = 58 kg
| počprofkar = 18. jul 2005.
| stil igre = desnom rukom (dvoručni bekhend)
| zarađeni novac = 12.009.647 [[Američki dolar|$]]
| pobpor = 303–109
| osvojenih turnira = 18 [[VTA]], 4 [[ITF]]
| najbolji plasman = '''1.''' (11. oktobra 2010)
| trenutni plasman = 4. (6. februara 2012)
| rezultataustralianopen = polufinale ([[Otvoreno prvenstvo Australije u tenisu 2011 — žene pojedinačno|2011]])
| rezultatrolandgaros = četvrtfinale ([[Rolan Garos 2010 — žene pojedinačno|2010]])
| rezultatvimbldon = 4. kolo ([[Vimbldon 2009 — žene pojedinačno|2009]], [[Vimbldon 2010 — žene pojedinačno|2010]], [[Vimbldon 2011 — žene pojedinačno|2011]])
| rezultatsadopen = finale ([[Otvoreno prvenstvo Sjedinjenih Američkih Država u tenisu 2009 — žene pojedinačno|2009]], [[Otvoreno prvenstvo Sjedinjenih Američkih Država u tenisu 2014 — žene pojedinačno|2014]])
| završnoprvenstvožene = da
| rezultatvtaprvenstvo = finale (2010)
| pobpor2 = 36–53
| osvojenihdublturnira = 2 VTA, 0 ITF
| najboljidublplasman = Br. 52 (14. septembra 2009)
| podaci od = 6. februara 2012.
}}
'''Karolina Voznjacki''' ({{jez-polj|Caroline Wozniacki}}; [[11. 7.|11. jula]] [[1990]]) [[danska]] je profesionalna [[tenis]]erka [[Poljska|poljskog]] porekla, bivša prvoplasirana na [[Ženska teniska asocijacija|VTA]] listi najboljih teniserki sveta, koja se 6. februara 2012. nalazi na 4. mestu.&lt;ref name=&quot;WTA Stats&quot;&gt;[http://www.sonyericssonwtatour.com/page/Player/Stats/0,,12781~12631,00.html Sony Ericsson WTA Tour | Players | Stats | Caroline Wozniacki] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100805005930/http://www.sonyericssonwtatour.com/page/Player/Stats/0%2C%2C12781~12631%2C00.html |date=2010-08-05 }} {{en}}&lt;/ref&gt; Na prvom mestu se prvi put našla 7. oktobra 2010,&lt;ref name=&quot;No1&quot;&gt;[[Ženska teniska asocijacija]]: [http://www.sonyericssonwtatour.com/news/20101007/world-no1-wozniacki_2256076_2177777 World No. 1 Wozniacki] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101011091946/http://www.sonyericssonwtatour.com/news/20101007/world-no1-wozniacki_2256076_2177777 |date=2010-10-11 }} {{en}} (7. oktobar 2010)&lt;/ref&gt; a kao prvoplasirana je provela ukupno 67 nedelja.&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://www.wtatennis.com/page/NotesAndNetcords/0,,12781,00.html | title=Notes &amp; Netcords | publisher=[[Ženska teniska asocijacija|VTA]] | date=16. januar 2012. | accessdate=20. januar 2012.| pages=2 | language={{en}} }}&lt;/ref&gt; U karijeri je osvojila osamnaest titula, a dostigla je i finale [[Otvoreno prvenstvo Sjedinjenih Američkih Država u tenisu 2009. — žene pojedinačno|Otvorenog prvenstva SAD 2009.]] u kom ju je porazila [[Kim Clijsters|Kim Klajsters]],&lt;ref name=&quot;B92&quot;&gt;{{Cite news |url=http://www.b92.net/sport/tenis/vesti.php?yyyy=2009&amp;mm=09&amp;dd=14&amp;nav_id=381290 |title=Kim Klajsters osvojila US Open! |accessdate= 7. april 2011.|publisher=[[B92]] |date=14. septembar 2009}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;WTA US Open&quot;&gt;[http://www.sonyericssonwtatour.com/page/LatestNews/Read/0,,12781~1796149,00.html Sony Ericsson WTA Tour | News | Latest News | Kim's Fairytale Ending] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090915191138/http://www.sonyericssonwtatour.com/page/LatestNews/Read/0,,12781~1796149,00.html |date=2009-09-15 }} {{en}}&lt;/ref&gt; kao i [[VTA prvenstvo|VTA prvenstva]] 2010. u kome je još jednom izgubila od Kim Klajsters.&lt;ref name=&quot;vta prvenstvo 2010.&quot;/&gt;

== Lični život ==
Voznjacki je kćerka [[Poljska|poljskih]] imigranata u [[Danska|Danskoj]], Pjotra i Ane.&lt;ref name=&quot;aboutCaroline&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.carolinewozniacki.dk/about-caroline-wozniacki.php|title=About Caroline|publisher=carolinewozniacki.dk|accessdate=31. mart 2009.|language={{en}}|archivedate=2009-05-10|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090510075308/http://www.carolinewozniacki.dk/about-caroline-wozniacki.php|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; Pjotr Voznjacki je trenutno njen trener i trener sportskog centra u Danskoj,&lt;ref name=&quot;WTA Biography&quot;&gt;{{Cite web |title=Sony Ericsson WTA Tour {{!}} Players {{!}} Info (Biography) {{!}} Caroline Wozniacki |url=http://www.sonyericssonwtatour.com/page/Player/Info/0,,12781~12631,00.html |access-date=2012-02-27 |archive-date=2017-07-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170723005541/http://www.sonyericssonwtatour.com/page/Player/Info/0,,12781~12631,00.html |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; dok je njena majka Ana igrala za [[Odbojkaška reprezentacija Poljske|odbojkašku reprezentaciju Poljske]].&lt;ref name=&quot;WTA Biography&quot;/&gt; Njen otac se takođe profesionalno bavio [[fudbal]]om, a nakon njegovog transfera u jedan danski klub cela porodica se preselila u [[Odense]], gde je Voznjacki i rođena.&lt;ref name=&quot;aboutCaroline&quot;/&gt; Njen stariji brat Patrik profesionalno igra fudbal za [[FK Frem]] u Danskoj.&lt;ref name=&quot;WTA Biography&quot;/&gt;

Njene dobre prijateljice među teniserkama su [[Agnješka Radvanjska|Agnješka]] i [[Ursula Radvanjska]], [[Sabina Lisicki]] i [[Sorana Kirstea]]. Veliki je obožavalac [[rukomet]]a, fudbala i [[plivanje|plivanja]], a ume i da svira [[klavir]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.teenvogue.com/beauty/blogs/beauty/2008/11/20-questions-with-tennis-pheno.html|title=20 Questions with Tennis Phenom Caroline Wozniacki|first=Runa|last=Bhattacharya|date=12. novembar 2006.|work=Teen Vogue|publisher=Condé Nast|accessdate=31. mart 2009.|language={{en}}|archive-date=2012-04-01|archive-url=https://web.archive.org/web/20120401122943/http://www.teenvogue.com/beauty/blogs/beauty/2008/11/20-questions-with-tennis-pheno.html}}&lt;/ref&gt; Tečno govori [[danski jezik|danski]], [[poljski jezik|poljski]] i [[engleski jezik]], i razume [[ruski jezik|ruski]].&lt;ref name=&quot;tennishead&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.tennishead.net/locker-room/interviews/2009-03-25/tennishead-qa-caroline-wozniacki/|title=Tennishead Q&amp;A: Caroline Wozniacki|work=tennishead|publisher=Advantage Media Network|accessdate=31. mart 2009.|language={{en}}|archive-date=2009-04-09|archive-url=https://web.archive.org/web/20090409025532/http://www.tennishead.net/locker-room/interviews/2009-03-25/tennishead-qa-caroline-wozniacki/|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
=== Početak ===
Profesionalno je počela da igra tenis 2005. godine, u svojoj petnaestoj godini. 2006. je u juniorskoj konkurenciji stigla do finala [[Otvoreno prvenstvo Australije|Otvorenog prvenstva Australije]] i osvojila [[Wimbledon|Vimbldon]]. Prvu titulu je osvojila krajem sezone, kada je u finalu ITF turnira u [[Istanbul]]u savladala [[Tatjana Malek|Tatjanu Malek]], 6-2, 6-1. Naredne godine je osvajila još dva ITF turnira, a i plasirala se u drugo kolo [[Wimbledon|Vimbldona]], nakon čega ke prvi put ušla u prvih 100 teniserki na VTA listi. Na [[Otvoreno prvenstvo Japana u tenisu|turniru u Tokiju]] je stigla do svog prvog polufinala, gde je izgubila od [[Venus Williams|Venus Vilijams]], 3-6, 5-7.

=== 2008. ===
Uspon na VTA listi nastavljen je i ove sezone, kada je na svom debitantnskom nastupu na [[Otvoreno prvenstvo Australije|Otvorenom prvenstvu Australije]] porazila [[Žizela Dulko|Žizelu Dulko]], [[Aljona Bondarenko|Aljonu Bondarenko]] i [[Sabina Lisicki|Sabinu Lisicki]] i tek u osmini finala izgubila od buduće vicešampionke [[Ana Ivanović|Ane Ivanović]] sa 1-6, 6-7.&lt;ref&gt;{{Cite news |url=http://www.b92.net/sport/tenis/vesti.php?sport=vesti.php&amp;yyyy=2008&amp;mm=1&amp;dd=20&amp;nav_id=281368&amp;version=print |title=AO: Ana Ivanović u četvrtfinalu |accessdate= 31. mart 2011.|publisher=[[B92]] |date=21. januar 2008.}}&lt;/ref&gt; U Dohi je dobila [[Marion Bartoli]] i [[Anabel Medinu Gariges]], a ispala je u četvrtfinalu od [[Marija Šarapova|Marije Šarapove]] sa ubedljivih 0-6, 1-6. Ušla je u prvih 50, a potom igrala četvrtfinale u [[Stockholm|Stokholmu]]. U Indijan Velsu i Majamiju prošla je do osmine finala, ali više nije mogla. Prvo je ispala od [[Svetlana Kuznjecova|Svetlane Kuznjecove]], a na Ki Biskejnu od [[Venus Williams|Venus Vilijams]]. Na [[Otvoreno prvenstvo Francuske u tenisu 2008 — žene pojedinačno|Rolan Garosu 2008.]] u trećem kolu gubi opet od Ane Ivanović. Na dan početka [[Wimbledon|Vimbldona]], 23. juna 2008, ostvaruje najbolji plasnan na [[VTA]] listi, 30. mesto.

Nakon Vimbldona, Voznjacki igra na turniru u [[Otvoreno prvenstvo Slovenije u tenisu|Portorožu]], ([[Slovenija]]), ali gubi u polufinalu 6-4, 6-4 od [[Sara Errani|Sare Erani]], koja kasnije i osvaja turnir. Zatim nastupa na turniru u [[Stockholm|Stokholmu]] ([[Švedska]]), gde osvaja svoju prvu [[VTA]] titulu. U finalu je ubedljivo pobedila [[Rusija|Ruskinju]] [[Vera Duševina|Veru Duševinu]], 6-0, 6-2.

Zatim Voznjacki igra na [[Tenis na olimpijskim igrama 2008.|Olimpijskim igrama 2008.]] u [[Peking]]u. U drugoj rundi nanosi poraz 12. nositeljki [[Danijela Hantuhova|Danijeli Hantuhovoj]]. Međutim, gubi u trećoj, i to od [[Jelena Dementjeva|Jelene Dementjeve]], koja kasnije osvaja zlatnu medalju.

Voznjacki u avgustu osvaja još jedan turnir, [[Nju Heven]]. Na putu do titule pobedila je teniserke kao što su [[Marion Bartoli]] i [[Alize Korne]], a u finalu pobeđuje [[Ana Čakvetadze|Anu Čakvetadze]], 3-6, 6-4, 6-1.

Karolina Voznjacki je bila postavljena za 21. nosioca na [[US Open|Otvorenom prvenstvu SAD]] [[Otvoreno prvenstvo Sjedinjenih Američkih Država u tenisu 2008. — žene pojedinačno|2008]]. Pobedila je u svojim mečevima prvog i drugog kola, a po meču je izgubila po samo tri gema. Plasirala se u 4. kolo, u kom je izgubila od kasnije finalistkinje [[Jelena Janković|Jelene Janković]].

Zajedno sa [[Anabel Medina Gariges|Anabel Medinom Gariges]], 28. septembra je osvojila [[Otvoreno prvenstvo Kine u tenisu|Otvoreno prvenstvo Kine]] u konkurenciji ženskih parova, što je njena prva titula u ovoj konkurenciji. Takođe je pobedila [[Kaja Kanepi|Kaju Kanepi]] u finalu [[Otvoreno prvenstvo Japana u tenisu|Otvorenog prvenstva Japana]], u [[Tokijo|Tokiju]], osvojivši treću titulu u sezoni.

Njen odnos pobeda i poraza na kraju sezone bio je 58–20 u pojedinačnoj konkurenciji, a 8–9 u konkurenciji parova. Završila je sezonu kao 12. u pojedinačnoj konkurenciji, a 79. u konkurenciji parova. Osvojila je VTA nagradu za najbolju novu teniserku.

=== 2009. ===
[[Datoteka:Toray PPO 2009 Caroline Wozniacki.jpg|thumb|levo|Voznjacki je 2009. stigla do 9 finala, a pobijedila u 3]]
Na prva dva turnira u sezoni stigla je do četvrtfinala. Na [[Okland klasik]]u je porazila [[Jelena Vesnina]], 3–6, 6–0, 3–6, a na [[Medibank internešonal 2009. — žene pojedinačno|Međunarodnom prvenstvu Sidneja]] drugoplasirana teniserka sveta, [[Serena Williams|Serena Vilijams]], 7–6(5), 3–6, 6–7(3), iako je imala tri meč lopte kada je servirala za meč pri rezultatu 6–5 u trećem setu. Postavljena za 11. nosioca na [[Otvoreno prvenstvo Australije u tenisu 2009. — žene pojedinačno|Otvorenom prvenstvu Australije]], izgubila je u trećem kolu od teniserke koja je dobila specijalnu pozivnicu organizatora, [[Jelena Dokić|Jelene Dokić]], 6–3, 1–6, 2–6.

Stigla je do četvrtfinala [[Otvoreno prvenstvo Pataje|Otvorenog prvenstva Pataje]], gde je porazila [[Magdalena Ribarikova]], 6–4, 6–1. Bila je prvi nosilac na [[Kup Memfisa|Kupu Memfisa]], gde je stigla do finala, u kome ju je porazila [[Viktorija Azarenka]] 1–6, 3–6. Međutim, njih dve su u konkurenciji parova osvojile titulu, savladavši u finalu [[Mihaela Krajiček|Mihaelu Krajiček]] i [[Julijana Fedak|Julijanu Fedak]], 6–1, 7–6(2).

Stigla je do četvrtfinala na prva dva [[VTA Premijer turniri|Obavezna Premijer turnira]]. Na [[Otvoreno prvenstvo Indijan Velsa|Otvorenom prvenstvu Indijan Velsa]] izgubila je kasnije pobednice, [[Vera Zvonarjova|Vere Zvonarjove]], 4–6, 2–6; a na [[Otvoreno prvenstvo Majamija u tenisu|Otvorenom prvenstvu Majamija]] od [[Svetlana Kuznjecova|Svetlane Kuznjecove]], 4–6, 7–6(5), 1–6. Na ovom turniru je prvi put u svojoj karijeri pobedila 18. nosioca [[Pati Šnider]] i 4. nosioca [[Jelena Dementjeva|Jelenu Dementjevu]].

Prvu titulu u sezoni osvojila je na [[Tenisko prvenstvo Ponte Vedra Biča|Teniskom prvenstvu Ponte Vedra Biča]], koji se igrao na terenima sa [[Zelena šljaka|zelenom šljakom]]. Savladala je [[Samanta Stouzer|Samantu Stouzer]], [[Viržini Razano]], [[Danijela Hantuhova|Danijelu Hantuhovu]] i [[Jelena Vesnina|Jelenu Vesninu]] na putu do finala, gdje je porazila [[Aleksandra Voznijak|Aleksandru Voznijak]], 6–1, 6–2. Na narednom turniru sa zelenom šljakom, [[Kup Čarlstona|Kupu Čarlstona]], u polufinalu je savladala prvog nosioca, Jelenu Dementjevu, a u finalu je izgubila od [[Sabina Lisicki|Sabine Lisicki]], 2–6, 4–6. Izgubila je u ranim fazama takmičenja na njena dva naredna turnira, koja su igrana na [[Crvena šljaka|crvenoj šljaci]], [[Velika nagrada Štutgarta|Velikoj nagradi Štutgarta]], u [[Stuttgart|Štutgartu]], i [[Međunarodno prvenstvo Italije u tenisu|Međunarodnom prvenstvu Italije]], u [[Rim]]u. U Štutgartu ju je u drugom kolu porazila [[Marion Bartoli]], 6–7(6), 4–6, a u Rimu [[Viktorija Azarenka]], 2–6, 2–6. Stigla je do finala na Obaveznom Premijer turniru u [[Otvoreno prvenstvo Madrida u tenisu|Madridu]], koji se igrao prvi put, gde je izgubila od prve teniserke sveta, [[Dinara Safina|Dinare Safine]], 2–6, 4–6. Bila je 10. nosilac na [[Roland Garros|Rolan Garosu]], gde je u trećem kolu izgubila od [[Sorana Kirstea|Sorane Kirstee]], 6–7(3) 5–7. Kirstea i Voznjacki su izgubile u prvom kolu u konkurenciji parova od [[Marija Kirilenko|Marije Kirilenko]] i [[Flavija Peneta|Flavije Penete]], 4–6, 4–6.

Voznjacki je bila uspešna u delu sezone na travi, pobedila je u osam mečeva za redom na ovoj podlozi. Osvojila je drugu titulu sezone na [[Međunarodno prvenstvo Istborna|Međunarodnom prvenstvu Istborna]], savladavši u finalu [[Viržini Razano]], 6–7, 5–7.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/tennis/8110893.stm|title=Wozniacki triumphs at Eastbourne |date=20. jun 2009.|work=BBC Sport|accessdate=20. jun 2009. |language={{en}}}}&lt;/ref&gt; Na [[Vimbldon 2009. — žene pojedinačno|Vimbldonu]] je stigla do četvrtog kola, u kome je porazila [[Sabina Lisicki]], 4–6, 4–6.

Na svoj 19. rođendan izgubila je u finalu [[Otvoreno prvenstvo Švedske u tenisu|Otvorenog prvenstva Švedske]] od [[Marija Hose Martinez Sančez|Marije Hose Martinez Sančez]], 5–7, 4–6. Nakon što je kao nosilac bila slobodna u prvom kolu [[Otvoreno prvenstvo Los Anđelesa u tenisu|Otvorenom prvenstvu Los Anđelesa]], u drugom kolu ju je porazila [[Sorana Kirstea]], 6–1, 5–6, 6–7(5). Na [[Otvoreno prvenstvo Sinsinatija|Otvorenom prvenstvu Sinsinatija]] porazila je [[Jelena Dementjeva]], 2–6, 1–6. Na [[Otvoreno prvenstvo Kanade u tenisu|Otvorenom prvenstvu Kanade]] izgubila je u drugom kolu od [[Đe Dženg]], 5–7, 3–6. Nakon toga je odbranila titulu na [[Otvoreno prvenstvo Nju Hejvena|Otvorenom prvenstvu Nju Hejvena]]. U prvom kolu je prvi put u svojoj karijeri dobila meč bez izgubljenog gema. Savladala je [[Edina Galovic|Edinu Galovic]], 6–0, 6–0, za samo 41 minut. U finalu je pobedila [[Jelena Vesnina|Jelenu Vesninu]], 6–2, 6–4, i tako osvojila svoju treću titulu u sezoni.

Voznjacki je bila 9. nosilac na [[Otvoreno prvenstvo Sjedinjenih Američkih Država u tenisu 2009. — žene pojedinačno|Otvorenom prvenstvu SAD]]. Stigla je do finala, u kome je izgubila od [[Kim Clijsters|Kim Klajsters]], 5–7, 3–6, koja se tek vratila profesionalnom tenisu, nakon što se povukla 2007. Postala je prva teniserka i Danske koja je igrala finale nekog [[Grand slam|Grend slem]] turnira. Dobar rezultat na ovom turniru omogućio joj je da napreduje na VTA listi, na 6. mesto.

Na svom prvom turniru nakon Otvorenog prvenstva SAD, [[Otvoreno prvenstvo Tokija|Otvorenom prvenstvu Tokija]], zbog virusa je predala meč protiv [[Aleksandra Voznijak|Aleksandre Voznijak]] u drugom kolu, pri rezultatu 0–5 u prvom setu. Zatim je izgubila u prvom kolu [[Otvoreno prvenstvo Kine u tenisu|Otvorenog prvenstva Kine]] od [[Marija Hose Martines Sančez|Marije Hose Martines Sančez]], 7–6(5), 6–7(2), 0–6. Zatim je izgubila u polufinalu HP Open od [[Samanta Stouzer|Samante Stouzer]], 0–6, 6–4, 4–6. Naredne sedmice, na [[Otvoreno prvenstvo Luksemburga u tenisu|Otvorenom prvenstvu Luksemburga]], predala je meč prvog kola zbog povrede kolena, pri vođstvu 7–5, 5–0, protiv [[Ane Kramer]], što je izazvalo kontroverze zbog vođstva koje je imala u trenutku predaje meča.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.independent.co.uk/sport/tennis/wozniacki-denies-part-in-betting-scandal-1809774.html|title=Wozniacki denies part in betting scandal |date=26. oktobar 2009.|work=Independent|accessdate=1. april 2011. |language={{en}}}}&lt;/ref&gt;

Kvalifikovala se za [[VTA prvenstvo]], završno prvenstvo sezone, koje je igrano u [[Doha|Dohi]]. U grupnoj fazi je izgubila od [[Jelena Janković|Jelene Janković]], a pobedila [[Vera Zvonarjova|Veru Zvonarjovu]] i [[Viktorija Azarenka|Viktoriju Azarenku]], što joj je obezbedilo drugo mesto u grupi i plasman u polufinale. Zbog povrede leve butine i bolova u stomaku, predala je polufinalni meč prvoj teniserki sveta, [[Serena Williams|Sereni Vilijams]], pri rezultatu 4–6, 1–0.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5h4FweZTbT9gCb8o6ZdoNdW9iqMpg|title=It's Venus against Serena in WTA Championships final|date=31. oktobar 2009.|work=[[Frans-Pres]]|accessdate=4. april 2010.|language={{en}}|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130801013152/http://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5h4FweZTbT9gCb8o6ZdoNdW9iqMpg|archivedate=2013-08-01|deadurl=no}}&lt;/ref&gt;

=== 2010. ===
Voznjacki je sezonu počela učešćem na [[Hong Kong tenis klasik|egzibicionom turniru u Hong Kongu]], gde je izgubila oba meča u pojedinačnoj konkurenciji za Ekipu Evrope, ali je dobila dva meča u mešovitim parovima sa [[Stefan Edberg|Stefanom Edbergom]]. Na svom prvom VTA turniru sezone, [[Međunarodno prvenstvo Sidneja u tenisu 2010. — žene pojedinačno|Međunarodnom prvenstvu Sidneja]], izgubila je u prvom kolu od [[Na Li|Li Na]], 6–2, 3–6, 2–6. Bila je 4. nosilac na [[Otvoreno prvenstvo Australije u tenisu 2010. — žene pojedinačno|Otvorenom prvenstvu Australije]], gde je u četvrtom kolu drugi put za redom porazila Li Na, 4–6, 3–6. Nakon turnira je napredovala na 3. mesto na VTA listi.

Na [[Otvoreno prvenstvo Indijan Velsa|Otvorenom prvenstvu Indijan Velsa]] bila je drugi nosilac. Stigla je do finala, u kome je porazila [[Jelena Janković]], 2–6, 4–6.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.bnpparibasopen.com/News/Tennis/2010/Tournament/WTA-Sunday2-Jankovic-Clinches-Title.aspx|title=Jankovic Finishes With A Flourish |date=21. mart 2010.|work=SonyEricssonOpen.com|accessdate=3. april 2011. |language={{en}}}}&lt;/ref&gt; Nakon turnira je ostvarila najbolji plasman u karijeri do tada, 2. mesto. Na [[Otvoreno prvenstvo Majamija u tenisu|Otvorenom prvenstvu Majamija]] izgubila je u četvrtfinalu od [[Justine Henin|Žistin Enen]], 7–6(5), 3–6, 4–6.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.b92.net/sport/vesti.php?yyyy=2010&amp;mm=04&amp;dd=01&amp;nav_id=421707|title=Majami: Belgijsko polufinale |date=1. april 2010.|work=[[B92]]|accessdate=3. april 2011.}}&lt;/ref&gt;

Osvojila je svoju prvu titulu u sezoni na [[Tenisko prvenstvo Ponte Vedra Biča|Teniskom prvenstvu Ponte Vedra Biča]], savladavši u finalu [[Olga Govorcova|Olgu Govorcovu]], 6–2, 7–5. Nakon toga je učestvovala u [[Kup Čarlstona|Kupu Čarlstona]], gde je u polufinalnom meču protiv [[Vera Zvonarjova|Vere Zvonarjove]] izvrnula članak jureći skraćenu loptu, pa je predala meč dok je gubila 2–5.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.wtatennis.com/news/20100417/vera-sam-into-final_2256076_2027943|title=Vera &amp; Sam Into Final|date=17. aprila 2010.|accessdate=17. aprila 2010.|publisher=Ženska teniska asocijacija |language={{en}} }}&lt;/ref&gt; Iako je njen članak i dalje bio povređen, nastavila je da igra na turnirima tokom sezone na šljaci. Izgubila je u ranim fazama na turnirima u [[Velika nagrada Štutgarta|Štutgartu]],&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.sportal.rs/news.php?id=26443|title=Štutgart: Rovita Karolina završila takmičenje|date=29. april 2010.|work=sportal.rs|accessdate=3. april 2011.|archive-date=2012-03-07|archive-url=https://web.archive.org/web/20120307030022/http://www.sportal.rs/news.php?id=26443|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt; [[Međunarodno prvenstvo Italije u tenisu 2010. — žene pojedinačno|Rimu]], [[Otvoreno prvenstvo Madrida 2010. — žene pojedinačno|Madridu]]&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.b92.net/sport/vesti.php?yyyy=2010&amp;mm=05&amp;dd=11&amp;nav_id=430525|title=Bondarenko iznenadila Voznijacki |date=11. maj 2010.|work=[[B92]]|accessdate=3. april 2011.}}&lt;/ref&gt; i [[Otvoreno prvenstvo Varšave 2010. — pojedinačno|Varšavi]].&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://abcnews.go.com/Sports/wireStory?id=10699725 |title=Wozniacki Retires Hurt, Doubtful for French Open |date=20. maj 2010. |work=ABC News |publisher= |accessdate=14. novembar 2010. |language={{en}}}}&lt;/ref&gt;

Voznjacki je bila treći nosilac na [[Rolan Garos 2010. — žene pojedinačno|Rolan Garosu]]. Stigla je do četvrtfinala, u kome je porazila buduća pobednica, [[Francesca Schiavone|Frančeska Skjavone]], 3–6, 2–6.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://sport.blic.rs/Tenis/179175/Skjavone-i-Dementijeva-u-polufinalu-Rolan-Garosa|title=Skjavone i Dementijeva u polufinalu Rolan Garosa |date=1. jun 2010.|work=[[Blic (novine)|Blic]]|accessdate=3. april 2011.}}&lt;/ref&gt; Voznjacki je igrala i u paru, sa [[Danijela Hantuhova|Danijelom Hantuhovom]], ali su predale meč drugom kola protiv [[Serena Williams|Serene]] i [[Venus Williams|Venus Vilijams]] zbog povrede desnog ramena Hantuhove.

Voznjacki je bila branilac titule na prvom turniru sezone na travi, [[Međunarodno prvenstvo Istborna 2010. — žene pojedinačno|Međunarodnom prvenstvu Istborna]], ali je izgubila u prvom kolu od [[Aravan Reze]], 4–6, 6–1, 3–6.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.dan.co.me/index970.php?nivo=3&amp;rubrika=Sport&amp;datum=2010-06-16&amp;clanak=235158|title=Voznijacki prepustila titulu u Istbornu|date=16. jun 2010.|work=[[Dan (novine)|Dan]]|accessdate=3. april 2011.}}{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Na [[Vimbldon 2010. — žene pojedinačno|Vimbldonu]] je izgubila u četvrtom kolu od [[Petra Kvitová|Petre Kvitove]], 2–6, 0–6.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.b92.rs/sport/wimbledon2010/vesti.php?yyyy=2010&amp;mm=06&amp;dd=28&amp;nav_id=441898|title=Ispale Voznijacki i Bartoli|date=28. jun 2010.|work=[[B92]]|accessdate=3. april 2011.|archive-date=2014-02-02|archive-url=https://web.archive.org/web/20140202141527/http://www.b92.rs/sport/wimbledon2010/vesti.php?yyyy=2010&amp;mm=06&amp;dd=28&amp;nav_id=441898|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Caroline Wozniacki at the 2010 US Open 01.jpg|thumb|desno|205p|Voznjacki na [[Otvoreno prvenstvo Sjedinjenih Američkih Država u tenisu 2010.|Otvorenom prvenstvu SAD 2010.]] ]] 
Na novom turniru iz [[VTA međunarodni turniri|Međunarodne serije]], [[Otvoreno prvenstvo Danske u tenisu|Otvorenom prvenstvu Danske]], bila je prvi nosilac. Bio je to prvi danski VTA turnir, organizovan uglavnom zbog popularnosti Voznjacki u Danskoj. Osvojila je svoju drugu titulu u sezoni, savladavši u finalu [[Klara Zakopalova|Klaru Zakopalovu]], 6–2, 7–6(5).&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://sport.blic.rs/Tenis/182735/Voznjacki-osvojila-Kopenhagen|title=Voznjacki osvojila Kopenhagen |date=8. april 2010.|work=[[Blic (novine)|Blic]]|accessdate=5. april 2011.}}&lt;/ref&gt;

Izgubila je u trećem kolu [[Otvoreno prvenstvo Sinsinatija 2010. — žene pojedinačno|Otvorenog prvenstva Sinsinatija]] od [[Marion Bartoli]], 4–6, 1–6. Osvojila je [[Otvoreno prvenstvo Kanade u tenisu|Otvoreno prvenstvo Kanade]], savladavši u finalu [[Vera Zvonarjova|Veru Zvonarjovu]], 6–3, 6–2.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.b92.net/sport/tenis/vesti.php?yyyy=2010&amp;mm=08&amp;dd=23&amp;nav_id=453728|title=Titula za Voznjacki u Montrealu |date=23. avgust 2010.|work=[[B92]]|accessdate=5. april 2011.}}&lt;/ref&gt; Polufinalni meč je zbog kiše bio odložen dva dana, pa je u ponedeljak naredne sedmice igrala i polufinalni meč protiv [[Svetlana Kuznjecova|Svetlane Kuznjecove]] i finale protiv Vere Zvonarjove. Nakon toga je treći put za redom osvojila [[Otvoreno prvenstvo Nju Hejvena u tenisu|Otvoreno prvenstvo Nju Hejvena]], savladavši u finalu [[Nađa Petrova|Nađu Petrovu]], 6–3, 3–6, 6–3.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://sport.blic.rs/Tenis/183805/Neverovatna-Voznijacki-osvojila-titulu-i-u-Nju-Hejvenu|title=Neverovatna Voznjacki osvojila titulu i u Nju Hejvenu |date=29. avgust 2010.|work=[[Blic (novine)|Blic]]|accessdate=6. april 2011.}}&lt;/ref&gt; Zbog dobrih rezultata na ova dva turnira, osvojila je [[Letnja američka serija teniskih turnira|Letnju američku seriju teniskih turnira]].&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.mondo.rs/s181078/Tenis/Voznijacki_juri_rekordnu_isplatu.html|title=Voznjacki juri rekordnu isplatu|date=29. avgust 2010.|work=[[Mobilna Telefonija Srbije|MTS]] mondo|accessdate=6. april 2011.}}{{Dead link|date=January 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

Zbog povrede prve teniserke sveta, [[Serena Williams|Serene Vilijams]], Voznjacki je prvi put u karijeri bila prvi nosilac na grend slem turniru, na [[Otvoreno prvenstvo Sjedinjenih Američkih Država u tenisu 2010. — žene pojedinačno|Otvorenom prvenstvu Sjedinjenih Američkih Država]].&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.021.rs/Sport/Tenis/Nadal-i-Karolina-Voznijacki-prvi-nosioci-US-Opena.html|title=Nadal i Karolina Voznijacki prvi nosioci US Opena|date=25. avgust 2010.|work=[[Radio 021]]|accessdate=6. april 2011.|archive-date=2010-08-29|archive-url=https://web.archive.org/web/20100829052934/http://www.021.rs/Sport/Tenis/Nadal-i-Karolina-Voznijacki-prvi-nosioci-US-Opena.html}}&lt;/ref&gt; Stigla je do polufinala u kome je porazila Vera Zvonarjova, 4–6, 3–6.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://sport.blic.rs/Tenis/184506/Zvonareva-izbacila-Voznijacki-Klajsters-preokretom-do-pobede|title=Zvonareva izbacila Voznijacki, Klajsters preokretom do pobede |date=11. septembar 2010.|work=[[Blic (novine)|Blic]]|accessdate=6. april 2011.}}&lt;/ref&gt; Voznjacki i [[Venus Williams|Venus Vilijams]] jedine su teniserke koje su stigle bar do osmine finala na sva četiri grend slem turnira 2010.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.onthebaseline.com/2010/10/07/caroline-wozniacki-dethrones-serena-williams-for-no-1-tennis-ranking/ |title=Caroline Wozniacki Dethrones Serena Williams for No. 1 Tennis Ranking |author=Aaress Lawless |date=7. oktobar 2010. |work=On the Baseline Tennis News |publisher= |accessdate=14. novemabar 2010. |language={{en}} |archive-date=2010-11-14 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101114083616/http://www.onthebaseline.com/2010/10/07/caroline-wozniacki-dethrones-serena-williams-for-no-1-tennis-ranking/ }}&lt;/ref&gt;

Prvi turnir Voznjackijeve tokom sezone turnira sa tvrdom podlogom u Aziji bio je [[Otvoreno prvenstvo Tokija 2010. — pojedinačno|Otvoreno prvenstvo Tokija]], gde je osvojila svoju petu titulu sezone, savladavši u finalu [[Jelena Dementjeva|Jelenu Dementjevu]], 1–6, 6–2, 6–3.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://sport.blic.rs/Tenis/185578/Sjajna-Voznijacki-osvojila-i-Tokio|title=Sjajna Voznijacki osvojila i Tokio |date=2. oktobar 2010.|work=[[Blic (novine)|Blic]]|accessdate=7. april 2011.}}&lt;/ref&gt;

Nakon toga je osvojila poslednji Obavezni premijer turnir u sezoni, [[Otvoreno prvenstvo Kine u tenisu|Otvoreno prvenstvo Kine]], savladavši u finalu Veru Zvonarjovu, 6–3, 3–6, 6–3.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.novosti.rs/vesti/sport.72.html:303331-Slavlje-Voznijacki-u-Pekingu|title=Slavlje Voznijacki u Pekingu |date=11. oktobar 2010.|work=[[Večernje novosti]]|accessdate=7. april 2011.}}&lt;/ref&gt; To je bila njena šesta titula u sezoni, a 12. u njenoj karijeri. Plasmanom već u četvrtfinale ovog turnire prestigla je Serenu Vilijams na prvom mestu VTA liste.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.rts.rs/page/sport/ci/story/33/Tenis/776664/Voznjacki+prva+teniserka+sveta.html|title=Voznjacki prva teniserka sveta |date=7. oktobar 2010.|work=[[Radio-televizija Srbije|RTS]]|accessdate=7. april 2011.}}&lt;/ref&gt; Postala je peta teniserka koja je stigla do prvog mesta, a da nije osvojila nijedan grend slem turnir. Takođe, postala je prva teniserka iz Danske koja se našla na prvom mestu.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://msn.foxsports.com/tennis/story/wozniacki-ascends-to-no-1-in-world-rankings-100710 |title=Wozniacki ascends to No. 1 |author= |date=11. oktobar 2010. |work=[[FOXSports.com]] |publisher= |accessdate=21. januar 2011. |language={{en}}}}&lt;/ref&gt;

Na zavšrnom prvenstvu sezone, [[VTA prvenstvo|VTA prvenstvu]] u [[Doha|Dohi]], Voznjacki je bila u grupi sa [[Francesca Schiavone|Frančeskom Skjavone]], [[Samanta Stouzer|Samantom Stouzer]] i [[Jelena Dementjeva|Jelenom Dementjevom]]. Pobedila je Dementjevu 6–1, 6–1,&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.b92.net/sport/vesti.php?yyyy=2010&amp;mm=10&amp;dd=26&amp;nav_id=468003 |title=Doha: Pobede Voznijacki i Stouzer |author= |date=26. oktobar 2010.|work=[[B92]] |publisher= |accessdate=7. april 2011.}}&lt;/ref&gt; izgubila od Stouzer 4–6, 3–6,&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.b92.net/sport/vesti.php?yyyy=2010&amp;mm=10&amp;dd=27&amp;nav_id=468259 |title=Pobede Stouzer i Zvonarjove |author= |date=27. oktobar 2010.|work=[[B92]] |publisher= |accessdate=7. april 2011.}}&lt;/ref&gt; i pobedila Skjavone, 3–6, 6–1, 6–1, što joj je obezbedilo prvo mesto na VTA listi na kraju sezone.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.vecernjenovosti.info/vesti/sport.72.html:305611-Voznijacki-prva-na-WTA-listi-do-kraja-2010.|title=Voznijacki prva na VTA listi do kraja 2010.|date=28. oktobar 2010.|work=[[Večernje novosti]]|accessdate=7. april 2011.}}{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; U polufinalu je savladala pobednicu druge grupe, [[Vera Zvonarjova|Veru Zvonarjovu]], 7–5, 6–4.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.b92.net/sport/vesti.php?yyyy=2010&amp;mm=10&amp;dd=30&amp;nav_id=468939 |title=Klajstersova i Voznijacki u polufinalu |author= |date=30. oktobar 2010.|work=[[B92]] |publisher= |accessdate=7. april 2011.}}&lt;/ref&gt; U finalu je izgubila od [[Kim Clijsters|Kim Klajsters]] u tri seta, 6–3, 5–7, 6–3.&lt;ref name=&quot;vta prvenstvo 2010.&quot;&gt;{{cite news|url=http://www.mondo.rs/s187621/Tenis/Kim_stigla_Moniku.html|title=Kim Stigla Moniku|date=31. oktobar 2010.|work=[[Mobilna Telefonija Srbije|MTS]] mondo|accessdate=7. april 2011.|archive-date=2010-11-01|archive-url=https://web.archive.org/web/20101101222446/http://www.mondo.rs/s187621/Tenis/Kim_stigla_Moniku.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Voznjacki je završila sezonu sa 6 VTA titula, što je najviše od svih teniserki. Klajsters je osvojila 5, a nijedna druga teniserka nije osvojila više od dve. Njen odnos pobeda i poraza bio je 65–22. Njenih 65 pobeda bilo je najviše u ženskom tenisu 2010.

=== 2011. ===
[[Datoteka:Caroline Wozniacki at the 2011 Australian Open2.jpg|thumb|desno|250p|Voznjacki na [[Otvoreno prvenstvo Australije u tenisu 2011.|Otvorenom prvenstvu Australije 2011.]] ]]
Voznjacki je počela sezonu egzibicionim mečom na Tajlandu protiv [[Kim Clijsters|Kim Klajsters]], koji je izgubila, 3–6, 6–4, 10–12.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.b92.net/sport/vesti.php?yyyy=2011&amp;mm=01&amp;dd=01&amp;nav_id=483198 |title=Klajsters bolja od Voznjacki |author= |date=1. januar 2011.|work=[[B92]] |publisher= |accessdate=9. april 2011.}}&lt;/ref&gt; Nakon toga je učestvovala na [[Hong Kong tenis klasik|egzibicionom turniru u Hong Kongu]], gde je bila kapetan Tima Evrope. Pobedila je u dva meča protiv Tima Azija Pacifik, nakon čega je porazila druga teniserka sveta, [[Vera Zvonarjova]], 1–6, 0–6.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.b92.net/sport/vesti.php?yyyy=2011&amp;mm=01&amp;dd=08&amp;nav_id=484525 |title=Prva na svetu uzela samo gem |author= |date=8. januar 2011.|work=[[B92]] |publisher= |accessdate=9. april 2011.}}&lt;/ref&gt; Njen prvi VTA turnir bio je [[Međunarodno prvenstvo Sidneja u tenisu|Međunarodno prvenstvo Sidneja]], gde je u prvom kolu bila slobodna, a u drugom izgubila od [[Dominika Cibulkova|Dominike Cibulkove]], 3–6, 3–6.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.sportal.rs/news.php?id=43199 |title=VTA Sidnej: Kraj za prvi reket planete |author= |date=11. januar 2011. |work=sportal.rs |publisher= |accessdate=9. april 2011. |archive-date=2012-03-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120307045015/http://www.sportal.rs/news.php?id=43199 |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;

Voznjacki je bila prvi nosilac na [[Otvoreno prvenstvo Australije u tenisu 2011. — žene pojedinačno|Otvorenom prvenstvu Australije]], što je bio njen prvi grend slem turnir kao prve teniserke sveta. Pobedila je [[Hisela Dulko|Hiselu Dulko]], 6–3, 6–4;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.b92.net/sport/vesti.php?style=headlines&amp;yyyy=2011&amp;mm=01&amp;dd=17&amp;order=priority&amp;nav_id=486260 |title=Voznijaki preko Dulko do drugog kola |author= |date=17. januar 2011.|work=[[B92]] |publisher= |accessdate=9. april 2011.}}&lt;/ref&gt; [[Vanja King|Vanju King]], 6–1, 6–0;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.b92.net/sport/tenis/vesti.php?yyyy=2011&amp;mm=01&amp;dd=19&amp;nav_id=486765 |title=AO: Voznijaki izgubila samo gem |author= |date=19. januar 2011.|work=[[B92]] |publisher= |accessdate=9. april 2011.}}&lt;/ref&gt; Dominiku Cibulkovu, 6–4, 6–3;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.b92.net/sport/tenis/vesti.php?yyyy=2011&amp;mm=01&amp;dd=21&amp;nav_id=487321 |title=AO: Enan ispala, Venus predala |author= |date=21. januar 2011.|work=[[B92]] |publisher= |accessdate=9. april 2011.}}&lt;/ref&gt; [[Anastasija Sevastova|Anastasiju Sevastovu]], 6–3, 6–4;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.vijesti.me/sport/voznijacki-cetvrtfinalu-clanak-3366 |title=Voznijacki u četvrtfinalu |author= |date=23. januar 2011. |work=[[Vijesti]] |publisher= |accessdate=9. april 2011. |archive-date=2011-01-31 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110131181655/http://www.vijesti.me/sport/voznijacki-cetvrtfinalu-clanak-3366 |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; [[Francesca Schiavone|Frančesku Skjavone]], 3–6, 6–3, 6–3;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.mondo.rs/s195805/Tenis/AO-_Li_srusila_Andreu_stamena_Voznijacki.html |title=AO: Li srušila Andreu, stamena Voznijacki |author= |date=25. januar 2011. |work=[[Mobilna Telefonija Srbije|MTS]] mondo |publisher= |accessdate=9. april 2011. }}{{Dead link|date=January 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; u polufinalu je izgubila od [[Na Li|Li Na]], 6–3, 5–7, 3–6,&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.mondo.rs/s195993/Tenis/AO-_Uporna_Li_Na_ceka_Klajsters_u_finalu.html |title=AO: Uporna Li Na čeka Klajsters u finalu |author= |date=27. januar 2011. |work=[[Mobilna Telefonija Srbije|MTS]] mondo |publisher= |accessdate=9. april 2011. }}{{Dead link|date=January 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; iako je imala meč loptu kada je servirala pri rezultatu 5–4 u drugom setu.

Kim Klajsters je smenila na prvom mestu VTA liste 14. februara.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.mondo.rs/s197483/Tenis/Klajsters_opet_broj_jedan.html |title=Klajsters opet „broj jedan“ |author= |date=12. februar 2011. |work=[[Mobilna Telefonija Srbije|MTS]] mondo |publisher= |accessdate=9. april 2011. }}{{Dead link|date=January 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Voznjacki je te sedmice osvojila [[Tenisko prvenstvo Dubaija 2011. — žene pojedinačno|Tenisko prvenstvo Dubaija]], savladavši u finalu [[Svetlana Kuznjecova|Svetlanu Kuznjecovu]], 6–1, 6–3,&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.b92.net/sport/vesti.php?yyyy=2011&amp;mm=02&amp;dd=20&amp;nav_id=494075 |title=Dubai:Voznijaki overila prvo mesto |author= |date=20. februar 2011.|work=[[B92]] |publisher= |accessdate=9. april 2011.}}&lt;/ref&gt; i tako se vratila na prvo mesto.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.novosti.rs/vesti/sport.72.html:320073-WTA-lista-Jelena-quotpocistilaquot-Venus-Vilijams |title=VTA lista:Jelena „počistila“ Venus Vilijams |author= |date=21. februar 2011.|work=[[Večernje novosti]] |publisher= |accessdate=9. april 2011.}}&lt;/ref&gt; Stigla je do finala [[Otvoreno prvenstvo Katara za žene 2011. — pojedinačno|Otvorenog prvenstva Katara]], savladavši u dva seta [[Nađa Petrova|Nađu Petrovu]],&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.b92.net/video/video.php?nav_category=7&amp;nav_id=494793 |title=Doha:Sumoran dan za favoritkinje |date=23. februar 2011.|work=[[B92]] |publisher= |accessdate=9. april 2011.}}&lt;/ref&gt; [[Flavija Peneta|Flaviju Penetu]]&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://sport.blic.rs/Tenis//193413/Voznijacki-pobedila-Penetu-u-dresu-Stivena-Dzerarda |title=Voznijacki pobedila Penetu u dresu Stivena Džerarda |date=24. februar 2011.|work=[[Blic (novine)|Blic]] |publisher= |accessdate=9. april 2011.}}&lt;/ref&gt; i [[Marion Bartoli]].&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.b92.net/sport/tenis/vesti.php?dd=25&amp;mm=02&amp;nav_id=495250&amp;yyyy=2011. |title=Voznijaki nastavlja da „melje“ |date=25. februar 2011.|work=[[Večernje novosti]] |publisher= |accessdate=9. april 2011.}}&lt;/ref&gt; U finalu je porazila Vera Zvonarjova, 4–6, 4–6.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.b92.net/sport/tenis/vesti.php?yyyy=2011&amp;mm=02&amp;dd=26&amp;nav_id=495453&amp;version=print |title=Zvonarjova stala Voznijaki na put |date=26. februar 2011.|work=[[B92]] |publisher= |accessdate=9. april 2011.}}&lt;/ref&gt;

Voznjacki je osvojila prvi Obavezni Premijer turnir sezone, [[Otvoreno prvenstvo Indijan Velsa 2011.|Otvoreno prvenstvo Indijan Velsa]], savladavši u četvrtfinalu [[Viktorija Azarenka|Viktoriju Azarenku]],&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://sport.blic.rs/Tenis/194531/Azarenka-povredila-kuk-Voznijacki-otisla-dalje-teniserke-igrale-za-Japan |title=Dan predaja u Indijan Velsu: Azarenka povredila kuk, Robredo mišić! |date=17. mart 2011.|work=[[Blic (novine)|Blic]] |publisher= |accessdate=15. april 2011.}}&lt;/ref&gt; u polufinalu [[Marija Šarapova|Mariju Šarapovu]],&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://sport.blic.rs/Tenis/194585/Sarapova-nemocna-protiv-Voznijacki-finale-sa-Bartoli |title=Šarapova nemoćna protiv Voznijacki, finale sa Bartoli |date=19. mart 2011.|work=[[Blic (novine)|Blic]] |publisher= |accessdate=15. april 2011.}}&lt;/ref&gt; i u finalu [[Marion Bartoli]], 6–1, 2–6, 6–3.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.mondo.rs/s200893/Sport/INDIJAN_VELS-_Voznijacki_konacno.html |title=INDIJAN VELS: Voznijacki, konačno! |date=20. mart 2011. |work=[[Mobilna Telefonija Srbije|MTS]] mondo |publisher= |accessdate=15. april 2011. }}{{Dead link|date=January 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; To je bila njena peta uzastopna titula na Obaveznim Premijer i Premijer 5 turnirima. Na [[Otvoreno prvenstvo Majamija u tenisu 2011.|Otvorenom prvenstvo Majamija]] izgubila je u četvrtom kolu od [[Andrea Petković|Andree Petković]], 5–7, 6–3, 3–6.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.politika.rs/vesti/sportske-vesti/Petkovic-pobedila-Voznijacki-u-osmini-finala.sr.html |title=Petković pobedila Voznijacki u osmini finala |date=28. mart 2011.|work=[[Politika (novine)|Politika]] |publisher= |accessdate=16. april 2011.}}&lt;/ref&gt;

Nakon toga je osvojila prvi turnir na šljaci (zelenoj) u sezoni, [[Kup Čarlstona]], savladavši u polufinalu [[Jelena Janković|Jelenu Janković]], 6–4, 6–4,&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.rtv.rs/sr_ci/sport/tenis/jankovic-izgubila-od-voznijacki_248092.html |title=Janković izgubila od Voznijacki |date=9. april 2011.|work=[[Radio-televizija Vojvodine|RTV]] |publisher= |accessdate=16. april 2011.}}&lt;/ref&gt; a u finalu [[Jelena Vesnina|Jelenu Vesninu]], 6–2, 6–3.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://sport.blic.rs/Tenis/195736/Voznjacki-trijumfovala-u-Carlstonu |title=Voznjacki trijumfovala u Čarlstonu |date=10. april 2011.|work=[[Blic (novine)|Blic]] |publisher= |accessdate=16. april 2011.}}&lt;/ref&gt; Njen naredni turnir bio je [[Velika nagrada Štutgarta]], turnir koji se igra na crvenoj šljaci. U četvrtfinalu je pobijedila [[Andrea Petković|Andreu Petković]], 6–4, 6–1,&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://sport.blic.rs/Tenis/196333/Voznijacki-dobila-Andreu-Petkovic-pa-uputila-izvinjenje-publici |title=Voznjacki dobila Andreu Petković pa uputila izvinjenje publici |date=22. april 2011.|publisher=[[Blic (novine)|Blic]]|accessdate=15. maj 2011.}}&lt;/ref&gt; u polufinalu [[Agnješka Radvanjska|Agnješku Radvanjsku]], 7–5, 6–3,&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.portalanalitika.me/sport/ostalo/25205-voznijacki-i-gerges-u-finalu-tutgarta.html|title=Voznjacki i Gerges u finalu Štutgarta|date=24. april 2011.|publisher=[[Blic (novine)|Blic]]|accessdate=15. maj 2011.}}&lt;/ref&gt; a u finalu je izgubila od [[Julija Gerges|Julije Gerges]], 6–7, 3–6.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://sport.blic.rs/Tenis/196445/Julija-Gerges-sokirala-Voznjacki-za-trofej-u-Stutgartu |title=Julija Gerges šokirala Voznjacki za trofej u Štutgartu |date=24. april 2011.|work=[[Blic (novine)|Blic]] |publisher= |accessdate=15. maj 2011.}}&lt;/ref&gt; Na Obaveznom Premijer turniru u [[Otvoreno prvenstvo Madrida u tenisu|Madridu]] u trećem kolu je još jednom porazila Julija Gergeš, 4–6, 6–1, 3–6.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.mondo.rs/s205201/Sport/Tenis/MADRID-_Ispala_Voznijacki_Del_Potro_odustao.html|title=Madrid:Ispali Voznjacki i Marej|date=5. maj 2011.|publisher=[[Mobilna Telefonija Srbije|MTS]] mondo|accessdate=15. maj 2011.}}{{Dead link|date=January 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Na [[Međunarodno prvenstvo Italije u tenisu|Međunarodnom prvenstvu Italije]] je u četvrtfinalu porazila Jelenu Janković treći put ove sezone, 6–3, 1–6, 6–3,&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.rts.rs/page/sport/ci/story/33/Tenis/891096/Jelena+bez+polufinala.html|title=Jelena bez polufinala|date=13. maj 2011.|publisher=[[Radio-televizija Srbije|RTS]]|accessdate=15. maj 2011.}}&lt;/ref&gt; a u polufinalu izgubila od kasnije pobjednice turnira, [[Marija Šarapova|Marije Šarapove]], 5–7, 3–6.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://sport.blic.rs/Tenis/197432/Sarapova-pobedila-Voznijacki-u-finalu-protiv-Stosur|title=Šarapova pobedila Voznjacki, u finalu protiv Stouzer|date=14. maj 2011.|publisher=[[Blic (novine)|Blic]]|accessdate=15. maj 2011.}}&lt;/ref&gt; Naredne sedmice je osvojila svoj prvi turnir na crvenoj šljaci, [[Otvoreno prvenstvo Brisela]], koji se igrao prvi put. U polufinalu je savladala prošlogodišnju pobednicu Rolan Garosa, [[Francesca Schiavone|Frančesku Skjavone]], 6–4, 4–6, 6–3,&lt;ref&gt;{{cite news | url=http://www.sportskacentrala.com/?s=read&amp;cat=9&amp;id=95380 | title=Voznijacki protiv Peng u finalu turnira u Briselu | work=Sportska centrala | date=20. maj 2011. | accessdate=22. maj 2011. | archive-date=2011-05-22 | archive-url=https://web.archive.org/web/20110522034303/http://sportskacentrala.com/?s=read&amp;cat=9&amp;id=95380 | dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; a u finalu [[Šuej Peng]], 2–6, 6–3, 6–3.&lt;ref&gt;{{cite news | url=http://www.b92.net/sport/tenis/vesti.php?yyyy=2011&amp;mm=05&amp;dd=22&amp;nav_id=513684 | title=Voznijacki osvojila Brisel | publisher=B92 | date=22. maj 2011. | accessdate=22. maj 2011.}}&lt;/ref&gt;

Voznjacki je bila prvi nosilac na [[Rolan Garos 2011 — žene pojedinačno|Rolan Garosu 2011]], ali je u trećem kolu porazila 28. nosilac, [[Danijela Hantuhova]], 1–6, 3–6.&lt;ref&gt;{{cite news | url=http://sport.blic.rs/Tenis/198079/Nastavak-sokova-kod-devojaka--ispale-Voznjacki-Gerges-i-Stosur | title=Nastavak šokova kod devojaka - ispale Voznjacki, Gerges i Stouzer! | publisher=Blic | date=27. maj 2011. | accessdate=12. jun 2011.}}&lt;/ref&gt;

Osvojila je turnir u svojoj zemlji, [[Otvoreno prvenstvo Danske u tenisu|Otvoreno prvenstvo Danske]], savladavši u finalu četvrtog nosioca, [[Lucija Šafaržova|Luciju Šafaržovu]], 6–1, 6–4,&lt;ref&gt;{{cite news | url=http://www.rts.rs/page/sport/ci/story/33/Tenis/907512/Voznijacki+odbranila+titulu.html | title=Voznijacki odbranila titulu | publisher=RTS | date=12. jun 2011. | accessdate=12. jun 2011.}}&lt;/ref&gt; što je bila njena peta titula u sezoni, a 17. u karijeri.

Na [[Vimbldon 2011 — žene pojedinačno|Vimbldonu]] je treći put za redom izgubila u četvrtom kolu, ovaj put od [[Dominika Cibulkova|Dominike Cibulkove]], 6–1, 6–7(5), 5–7.&lt;ref&gt;{{cite news | url=http://sport.blic.rs/Tenis//199503/Kraj-za-sestre-Vilijams-i-Voznjacki-Azarenka-i-Sarapova-sigurne | title=Kraj za sestre Vilijams i Voznjacki, Azarenka i Šarapova sigurne | publisher=Blic | date=27. jun 2011. | accessdate=4. jul 2011.}}&lt;/ref&gt;

Voznjacki se privremeno vratila na crvenu šljaku na [[Otvoreno prvenstvo Švedske u tenisu za žene|Otvorenom prvenstvu Švedske]]. Pobijedila je [[Alize Korne]], 6–4, 6–4, u prvom kolu,&lt;ref&gt;{{cite news | url=http://www.b92.net/sport/tenis/vesti.php?yyyy=2011&amp;mm=07&amp;dd=08&amp;nav_id=524126 | title=Ne serviraj, zvoni mi mobilni | publisher=B92 | date=6. jul 2011. | accessdate=9. jul 2011.}}&lt;/ref&gt; a u drugom je predala meč [[Sofija Arvidson|Sofiji Arvidson]] pri vođstvu 6–2, 0–1,&lt;ref&gt;{{cite news | url=http://www.b92.net/sport/tenis/vesti.php?yyyy=2011&amp;mm=07&amp;dd=06&amp;nav_id=523736 | title=Voznijacki predala zbog povrede | publisher=B92 | date=6. jul 2011. | accessdate=9. jul 2011.}}&lt;/ref&gt;

Voznjacki je počela [[Ljetnja američka serija teniskih tunira|Ljetnju američku seriju]] na [[Otvoreno prvenstvo Kanade u tenisu|turniru u Torontu]], gdje je bila branilac tutule. Bila je slobodna u prvom kolu, a u drugom je porazila [[Roberta Vinči]], 4–6, 5–7.&lt;ref&gt;{{cite news | url=http://sport.blic.rs/Tenis/201454/Toronto-Anin-mec-prekinut-pobeda-Kvitove-kraj-za-Voznjacki | title=Ispala Karolina Voznijacki, pobeda Kvitove | publisher=Blic | date=10. avgust 2011. | accessdate=11. jul 2011.}}&lt;/ref&gt; Na [[Otvoreno prvenstvo Sinsinatija|turniru u Sinsinatiju]] je izgubila u drugom kolu od [[Kristina Mekejl|Kristine Mekejl]], 4–6, 5–7.&lt;ref&gt;{{cite news | url=http://sport.blic.rs/Tenis/201761/Ocajna-Karolina-Voznjacki-ispala-na-startu-Sinsinatija-Serena-predala-mec | title=Očajna Karolina Voznijacki ispala na startu Sinsinatija, Serena predala meč! | publisher=Blic | date=17. avgust 2011. | accessdate=3. septembar 2011.}}&lt;/ref&gt; Naredne sedmice je osvojila svoju četvrtu uzastopnu titulu na [[Otvoreno prvenstvo Nju Hejvena u tenisu|Otvorenom prvenstvu Nju Hejvena]], savladavši u polufinalu [[Francesca Schiavone|Frančesku Skjavone]],&lt;ref&gt;{{cite news | url=http://sport.blic.rs/Tenis/202167/Voznijacki--Cetkovska-i-Izner--Beneto-za-titule-pred-US-open | title=Voznijacki – Cetkovska i Izner – Beneto za titule pred US open | publisher=Blic | date=27. avgust 2011. | accessdate=3. septembar 2011.}}&lt;/ref&gt; a u finalu [[Petra Cetkovska|Petru Cetkovska]], 6–4, 6–1.&lt;ref&gt;{{cite news | url=http://sport.blic.rs/Tenis/202201/Voznjacki-Lisicki-i-Izner-sa-novim-titulama-stizu-na-US-Open | title=Voznijacki, Lisicki i Izner sa novim titulama stižu na US Open | publisher=Blic | date=17. avgust 2011. | accessdate=3. septembar 2011.}}&lt;/ref&gt;

Voznjacki je bila prvi nosilac na posljednjem grend slem turniru sezone, [[Otvoreno prvenstvo SAD u tenisu 2011. — žene pojedinačno|Otvorenom prvenstvu SAD]]. U osmini finala je savladala [[Svetlana Kuznjecova|Svetlanu Kuznjecovu]], 6–7&lt;sup&gt;6–8&lt;/sup&gt;, 7–5, 6–1,&lt;ref&gt;{{cite news | url=http://www.b92.net/sport/tenis/masters/vesti.php?yyyy=2011&amp;mm=09&amp;dd=06&amp;nav_id=540006 | title=Preokret Voznjacki, RF rutinski | publisher=Blic | date=6. septembar 2011. | accessdate=18. septembar 2011.}}&lt;/ref&gt;; u četvrtfinalu [[Andrea Petković|Andreu Petković]], 6–1, 7–6&lt;sup&gt;8–6&lt;/sup&gt;&lt;ref&gt;{{cite news | url=http://www.b92.net/sport/tenis/masters/vesti.php?yyyy=2011&amp;mm=09&amp;dd=09&amp;nav_id=540791 | title=Voznjacki i Kerber u polufinalu | publisher=B92 | date=9. septembar 2011. | accessdate=18. septembar 2011.}}&lt;/ref&gt;; a u polufinalu je izgubila od [[Serena Williams|Serene Vilijams]], 2–6, 4–6.&lt;ref&gt;{{cite news | url=http://www.b92.net/sport/tenis/masters/vesti.php?yyyy=2011&amp;mm=09&amp;dd=11&amp;nav_id=541181 | title=US Open: Serena i Samanta za titulu | publisher=B92 | date=11. septembar 2011. | accessdate=18. septembar 2011.}}&lt;/ref&gt;

Nja [[Otvoreno prvenstvo Tokija|Otvorenom prvenstvu Tokija]] je izgubila u trećem kolu od [[Kaja Kanepi|Kaje Kanepi]], 5–7, 6–1, 4–6,&lt;ref&gt;{{cite news | url=http://sport.blic.rs/Tenis/203687/Kanepi-eliminisala-Karolinu-Voznijacki | title=Kanepi eliminisala Karolinu Voznijacki | publisher=Blic | date=28. septembar 2011. | accessdate=20. januar 2012.}}&lt;/ref&gt; a na [[Otvoreno prvenstvo Kine u tenisu|Otvorenom prvenstvu Kine]] u četvrtfinalu, od [[Flavija Peneta|Flavije Penete]], 6–3, 0–6, 6–7(2).&lt;ref&gt;{{cite news | url=http://www.sportal.rs/news.php?id=60084 | title=Kanepi eliminisala Karolinu Voznijacki | publisher=sportal.rs | date=7. oktobar 2011. | accessdate=20. januar 2012. | archive-date=2015-02-19 | archive-url=https://web.archive.org/web/20150219175347/http://www.sportal.rs/news.php?id=60084 | dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; To je bio jedini poraz Voznjacki u dvanaest četvrtfinala koje je igrala ove sezone.

Voznjacki je na [[VTA prvenstvo|VTA prvenstvu]] bila prvi nosilac. U grupnoj fazi je pobedila [[Agnješka Radvanjska|Agnješku Radvanjsku]], 5–7, 6–2, 6–4,&lt;ref&gt;{{cite news | url=http://sport.blic.rs/Tenis/204918/Poceo-WTA-sampionat-Preokret-Voznijacki-protiv-Radvanske-poraz-Sarapove | title=Počeo VTA šampionat: Preokret Voznijacki protiv Radvanske, poraz Šarapove | publisher=Blic | date=26. oktobar 2011. | accessdate=20. januar 2012.}}&lt;/ref&gt; a izgubila od [[Vera Zvonarjova|Vere Zvonarjove]], 2–6, 6–4, 3–6,&lt;ref&gt;{{cite news | url=http://sport.blic.rs/Tenis/204957/Sarapova-odustala-zbog-povrede-Voznjacki-prva-do-kraja-sezone | title=Šarapova odustala zbog povrede, Voznjacki prva do kraja sezone | publisher=Blic | date=26. oktobar 2011. | accessdate=20. januar 2012.}}&lt;/ref&gt; i od [[Petra Kvitová|Petre Kvitove]] 4–6, 2–6.&lt;ref&gt;{{cite news | url=http://sport.blic.rs/Tenis/205001/Azarenka-pocistila-i-Na-Li-Kvitova-lako-sa-Voznjacki-poraz-Zvonareve | title=Azarenka počistila i Na Li, Kvitova lako sa Voznjacki protiv Zvonareve | publisher=Blic | date=27. oktobar 2011. | accessdate=20. januar 2012.}}&lt;/ref&gt; To je bio prvi put da nije uspela da stigne do polufinala. Sezonu je završila na prvom mestu, s malom prednešću na VTA listi u odnosu na drugoplasiranu Petru Kvitovu.&lt;ref&gt;{{cite news | url=http://sport.blic.rs/Tenis/205473/Ana-napredovala-do-22-mesta-posle-titule-na-Baliju-Jelena-i-dalje-14 | title=Ana napredovala do 22. mesta posle titule na Baliju, Jelena i dalje 14. | publisher=Blic | date=7. novembar 2011. | accessdate=20. januar 2012.}}&lt;/ref&gt;

=== 2012. ===
Voznjacki je počela sezonu na [[Hopman kup 2012.|Hopman kupu 2012.]] u paru sa [[Frederik Nilsen|Frederikom Nilsenom]]. Pobedila je u dva od tri meča koja je igrala u pojedinačnoj konkurenciji, [[Betani Matek-Sends]], 7–6(4), 6–2 i [[Cvetana Pironkova|Cvetanu Pironkovu]], 7–5, 4–6, 6–2, a izgubila je od [[Petra Kvitová|Petre Kvitove]] u tri seta, 6–7(4), 6–3, 4–6. Voznjacki i Nilesen su u paru dobili meč protiv Amerikanaca [[Mardi Fiš|Mardija Fiša]] i [[Betani Matek-Sends]], 7–5, 6–3, a izgubili od Bugara [[Grigor Dimitrov|Grigora Dimitrova]] i [[Cvetana Pironkova|Cvetane Pironkove]], 6–3, 4–6, [1–10].&lt;ref&gt;{{cite news | url=http://hopmancup.com/Results/Current-Results/overview.php | title=Rezultati sa Hopman kupa 2012. | publisher=ITF | date=8. januar 2012. | accessdate=23. januar 2012. | archivedate=2012-01-08 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20120108021606/http://www.hopmancup.com/Results/Current-Results/overview.php | deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;

Prvi [[Ženska teniska asocijacija|VTA]] turnir na kome je Voznjacki igrala je [[Međunarodno prvenstvo Sidneja u tenisu|Međunarodno prvenstvo Sidneja]]. Bila je slobodna u prvom kolu, u drugom je porazila [[Dominika Cibulkova|Dominiku Cibulkovu]], 7–5, 2–6, 6–4,&lt;ref&gt;{{cite news | url=http://www.b92.net/sport/tenis/vesti.php?yyyy=2012&amp;mm=01&amp;dd=10&amp;nav_id=572566 | title=Sidnej: Cibulkova namučila Karolinu | publisher=B92 | date=10. januar 2012. | accessdate=23. januar 2012.}}&lt;/ref&gt; a u četvrtfinalu izgubila od [[Agnješka Radvanjska|Agnješke Radvanjske]], 6–3, 5–7, 2–6.&lt;ref&gt;{{cite news | url=http://www.b92.net/sport/vesti.php?yyyy=2012&amp;mm=01&amp;dd=11&amp;nav_id=572945 | title=Radvanska eliminisala Voznijacki | publisher=B92 | date=11. januar 2012. | accessdate=23. januar 2012.}}&lt;/ref&gt;

Na prvom [[grand slam|grend slem turniru]] sezone, [[Otvoreno prvenstvo Australije|Otvorenom prvenstvu Australije]], Voznjacki je u prvom kolu savladala [[Anastasija Rodionova|Anastasiju Rodionovu]], 6–2, 6–1,&lt;ref&gt;{{cite news | url=http://sport.blic.rs/Tenis/208732/Voznjacki-zaboravila-na-povredu-i-plasirala-se-u-drugo-kolo | title=Voznjacki zaboravila na povredu i plasirala se u drugo kolo | publisher=Blic | date=16. januar 2012. | accessdate=23. januar 2012.}}&lt;/ref&gt; u drugom [[Ana Tatašvili|Anu Tatašvili]], 6–1, 7–6(4),&lt;ref&gt;{{cite news | url=http://www.b92.net/sport/tenis/masters/vesti.php?yyyy=2012&amp;mm=01&amp;dd=18&amp;nav_id=574773 | title=Voznijacki se namučila sa Gruzijkom | publisher=B92 | date=18. januar 2012. | accessdate=23. januar 2012.}}&lt;/ref&gt; u trećem [[Monika Nikulesku|Moniku Nikulesku]], 6–2, 6–2,&lt;ref&gt;{{cite news | url=http://sport.blic.rs/australian-open-2012/vesti/181467/Voznjacki-Azarenka-i-Radvanska-bez-problema-do-osmine-finala | title=Voznjacki, Azarenka i Radvanjska bez problema do osmine finala | publisher=Blic | date=20. januar 2012. | accessdate=23. januar 2012.}}&lt;/ref&gt; u osmini finala [[Jelena Janković|Jelenu Janković]], 6–0, 7–5,&lt;ref&gt;{{cite news | url=http://sport.blic.rs/australian-open-2012/vesti/181493/Prejaka-Voznjacki-servirala-kraj-za-Jelenu | title=Prejaka Voznjacki servirala kraj za Jelenu | publisher=Blic | date=22. januar 2012. | accessdate=23. januar 2012.}}&lt;/ref&gt; a u četvrtfinalu je izgubila od [[Kim Clijsters|Kim Klajsters]], 3–6, 6–7(4), i tako izgubila prvo mesto na VTA listi.&lt;ref&gt;{{cite news | url=http://sport.blic.rs/australian-open-2012/vesti/181513/Klajsters-i-Azarenka-zakazale-polufinale-Voznjacki-smenjena-sa-vrha | title=Klajsters i Azarenka zakazale polufinale, Voznjacki smenjena sa vrha | publisher=[[Sport Klub]] | date=24. januar 2012. | accessdate=24. januar 2012.}}&lt;/ref&gt;

Njen naredni turnir bilo je [[Otvoreno prvenstvo Katara za žene 2012 — pojedinačno|Otvoreno prvenstvo Katara]], koje se igralo u [[Doha|Dohi]]. Bila je slobodna u prvom kolu, a u drugom je izgubila od [[Lucija Šafaržova|Lucije Šafaržove]], 6–4, 4–6, 6–7(3).&lt;ref&gt;{{cite news | url=http://sport.blic.rs/Tenis/210264/Doha-Azarenka-stvarno-najbolja-Voznjacki-u-velikom-padu | title=Doha: Azarenka stvano najbolja, Voznjacki u velikom padu | work=Blic | date=15. februar 2012. | accessdate=18. februar 2012.}}&lt;/ref&gt;

== Plasman na VTA listi na kraju sezone ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size:97%;&quot; 
! '''Godina'''  !! 2006. !! 2007. !! 2008. !! 2009. !! 2010 !! 2011
|-align=&quot;center&quot; 
| '''Plasman'''  || 237  ||  60 || 12 || 4 || 1 || 1
|}

== Nagrade ==
* 2008. — [[Nagrade Ženske teniske asocijacije|Nagrada VTA za novu teniserku godine]]&lt;ref name=&quot;WTA Awards&quot;&gt;{{Cite web |title=Sony Ericsson WTA Tour {{!}} Players {{!}} Info (Awards) {{!}} Caroline Wozniacki |url=http://www.sonyericssonwtatour.com/page/Player/Info/0,,12781~12631,00.html |access-date=2012-02-27 |archive-date=2017-07-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170723005541/http://www.sonyericssonwtatour.com/page/Player/Info/0,,12781~12631,00.html |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;
* 2010. — Nagrada [[Međunarodna teniska federacija|ITF]] za teniserku godine
* 2010. — Danska spotistkinja godine

== VTA finala ==
=== Pojedinačno ===
&lt;table width=&quot;100%&quot;&gt;
&lt;tr&gt;
&lt;td valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot; align=&quot;left&quot;&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
!Legenda: pre 2009.!! Legenda: od 2009.
|-
|align=&quot;center&quot; colspan=&quot;2&quot; bgcolor=&quot;#FFFF99&quot;| [[Grand slam|Grend slem]] turniri &lt;small&gt;(0–1)&lt;/small&gt;
|-
|align=&quot;center&quot; colspan=&quot;2&quot; bgcolor=&quot;#FF6666&quot;| Završna prvenstva sezone &lt;small&gt;(0–1)&lt;/small&gt;
|-
|bgcolor=&quot;#ffcccc&quot;| I kategorija &lt;small&gt;(0–0)&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#0099CC&quot;| [[VTA Premijer turniri|Obavezni Premijer]] &lt;small&gt;(2–2)&lt;/small&gt;
|-
|bgcolor=&quot;#ccccff&quot;| II kategorija &lt;small&gt;(1–0)&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#c0d077&quot;| [[VTA Premijer turniri|Premijer 5]] &lt;small&gt;(3–0)&lt;/small&gt;
|-
|bgcolor=&quot;#CCFFCC&quot;| III kategorija &lt;small&gt;(1–1)&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#BF94E4&quot;| [[VTA Premijer turniri|Premijer]] &lt;small&gt;(6–2)&lt;/small&gt;
|- 
|bgcolor=&quot;#66CCFF&quot;| IV i V kategorija &lt;small&gt;(1–0)&lt;/small&gt;
|bgcolor=&quot;#50C878&quot;| [[VTA Međunarodni turniri|Međunarodni]] &lt;small&gt;(4–2)&lt;/small&gt;
|}
==== Grend slem pojedinačna finala (1) ====
{| class=&quot;sortable wikitable&quot; style=&quot;font-size:97%;&quot;
|'''Ishod'''
|'''Godina'''
|'''Turnir'''
|'''Podloga'''
|'''Protivnica u finalu'''
|'''Rezultat'''
|-bgcolor=&quot;#CCCCFF&quot;
| bgcolor=&quot;#FFA07A&quot;|Poraz || [[Otvoreno prvenstvo Sjedinjenih Američkih Država u tenisu 2009. — žene pojedinačno|2009]] ||[[US Open|Otvoreno prvenstvo SAD]] || Tvrda|| {{ZD|Belgija}} [[Kim Clijsters|Kim Klajsters]]|| 5–7, 3–6
|}

==== Pobede pojedinačno (18) ====
{| class=&quot;sortable wikitable&quot; style=&quot;font-size:97%;&quot;
!Br.!!Datum!!Turnir!!Mesto održavanja!!Podloga!!Protivnica u finalu!!class=&quot;unsortable&quot;|Rezultat
|- bgcolor=&quot;#66CCFF&quot;
| 1.
| 8. avgust 2008.
| [[Otvoreno prvenstvo Stokholma za žene|Otvoreno prvenstvo Stokholma]]
| [[Stockholm|Stokholm]], [[Švedska]]
| Tvrda
| {{ZD|Rusija}} [[Vera Duševina]]
| 6–0, 6–2
|- bgcolor=&quot;#ccccff&quot;
| 2.
| 23. avgust 2008.
| [[Otvoreno prvenstvo Nju Hejvena u tenisu|Otvoreno prvenstvo Nju Hejvena]] &lt;small&gt;(1)&lt;/small&gt;
| [[Nju Hejven]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| Tvrda
| {{ZD|Rusija}} [[Ana Čakvetadze]]
| {{Nowrap|3–6, 6–4, 6–1}}
|- bgcolor=&quot;#CCFFCC&quot;
| 3. 
| {{Nowrap|5. oktobar 2008.}}
| [[Otvoreno prvenstvo Japana u tenisu|Otvoreno prvenstvo Japana]]
| [[Tokijo|Tokio]], [[Japan]]
| Tvrda
| {{ZD|Estonija}} [[Kaja Kanepi]]
| 6–2, 3–6, 6–1 
|- bgcolor=&quot;#50C878&quot;
| 4. 
| 12. april 2009.
| {{Nowrap|[[Tenisko prvenstvo Ponte Vedra Biča]] &lt;small&gt;(1)&lt;/small&gt;}}
| {{Nowrap|[[Ponte Verda Bič]], SAD}}
| Zelena šljaka
| {{Nowrap|{{ZD|Kanada}} [[Aleksandra Voznijak]]}}
| 6–1, 6–2
|- bgcolor=&quot;#BF94E4&quot;
| 5.
| 20. jun 2009.
| [[Međunarodno prvenstvo Istborna]]
| [[Istborn]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]]
| Trava
| {{ZD|Francuska}} [[Viržini Razano]]
| 7–6(5), 7–5
|- bgcolor=&quot;#BF94E4&quot;
| 6.
| 20. avgust 2009.
| Otvoreno prvenstvo Nju Hejvena &lt;small&gt;(2)&lt;/small&gt;
| Nju Hejven, SAD
| Tvrda
| {{ZD|Rusija}} [[Jelena Vesnina]] 
| 6–2, 6–4
|- bgcolor=&quot;#50C878&quot;
| 7. 
| 11. april 2010.
| Tenisko prvenstvo Ponte Vedra Biča &lt;small&gt;(2)&lt;/small&gt;
| Ponte Verda Bič, SAD
| Zelena šljaka
| {{ZD| Belorusija}} [[Olga Govorcova]]
| 6–2, 7–5
|- bgcolor=&quot;#50C878&quot;
| 8. 
| 8. avgust 2010.
| [[Otvoreno prvenstvo Danske u tenisu|Otvoreno prvenstvo Danske]] &lt;small&gt;(1)&lt;/small&gt;
| [[Kopenhagen]], [[Danska]]
| Tvrda (dvorana)
| {{ZD|Češka}} [[Klara Zakopalova]]
| 6–2, 7–6(5)
|- bgcolor=&quot;#c0d077&quot;
| 9.
| 23. avgust 2010
| [[Otvoreno prvenstvo Kanade u tenisu|Otvoreno prvenstvo Kanade]]
| [[Montreal]], [[Kanada]]
| Tvrda
| {{ZD|RUS}} [[Vera Zvonarjova]]
| 6–3, 6–2
|- bgcolor=&quot;#BF94E4&quot;
| 10.
| 28. avgust 2010.
| Otvoreno prvenstvo Nju Hejvena &lt;small&gt;(3)&lt;/small&gt;
| Nju Hejven, SAD
| Tvrda
| {{ZD|Rusija}} [[Nađa Petrova]] 
| 6–3, 3–6, 6–3
|- bgcolor=&quot;#c0d077&quot;
| 11.
| 2. oktobar 2010.
| [[Otvoreno prvenstvo Tokija 2010 — pojedinačno|Otvoreno prvenstvo Tokija]]
| [[Tokijo|Tokio]], [[Japan]]
| Tvrda (dvorana)
| {{ZD|Rusija}} [[Jelena Dementjeva]]
| 1–6, 6–2, 6–3
|- bgcolor=&quot;0099CC&quot;
| 12.
| 10. oktobar 2010.
| [[Otvoreno prvenstvo Kine u tenisu|Otvoreno prvenstvo Kine]]
| [[Peking]], Kina
| Tvrda
| {{ZD|Rusija}} Vera Zvonarjova
| 6–3, 3–6, 6–3
|- bgcolor=&quot;#c0d077&quot;
| 13.
| {{Nowrap|20. februar 2011.}}
| [[Tenisko prvenstvo Dubaija 2011. — žene pojedinačno|Tenisko prvenstvo Dubaija]]
| [[Dubai]], [[Ujedinjeni Arapski Emirati|UAE]]
| Tvrda
| {{ZD|Rusija}} [[Svetlana Kuznjecova]] 
| 6–1, 6–3
|- bgcolor=&quot;#0099CC&quot;
| 14.
| 20. mart 2011.
| [[Otvoreno prvenstvo Indijan Velsa 2011.|Otvoreno prvenstvo Indijan Velsa]]
| [[Indijan Vels (Kalifornija)|Indijan Vels]], SAD
| Tvrda
| {{ZD|Francuska}} [[Marion Bartoli]]
| 6–1, 2–6, 6–3
|- bgcolor=&quot;#BF94E4&quot;
| 15.
| 10. april 2011.
| [[Kup Čarlstona]]
| [[Čarlston (Južna Karolina)|Čarlston]], SAD
| Zelena šljaka
| {{ZD|Rusija}} [[Jelena Vesnina]] 
| 6–2, 6–3
|- bgcolor=&quot;#BF94E4&quot;
| 16.
| 21. maj 2011.
| [[Otvoreno prvenstvo Brisela]]
| [[Bruxelles|Brisel]], [[Belgija]]
| {{Nowrap|Crvena šljaka}}
| {{ZD|Kina}} [[Peng Šuej]]
| 2–6, 6–3, 6–3
|- bgcolor=&quot;#50C878&quot;
| 17. 
| 12. jun 2011.
| Otvoreno prvenstvo Danske &lt;small&gt;(2)&lt;/small&gt;
| Kopenhagen, Danska
| Tvrda (dvorana)
| {{ZD|Češka}} [[Lucija Šafaržova]]
| 6–1, 6–4
|- bgcolor=&quot;#BF94E4&quot;
| 18.
| 28. avgust 2011.
| Otvoreno prvenstvo Nju Hejvena &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;
| Nju Hejven, SAD
| Tvrda
| {{ZD|Rusija}} [[Petra Cetkovska]] 
| 6–4, 6–1
|}

==== Porazi pojedinačno (10) ====
{| class=&quot;sortable wikitable&quot; style=&quot;font-size:97%;&quot;
!Br.!!Datum!!Turnir!!Mesto održavanja!!Podloga!!Protivnica u finalu!!class=&quot;unsortable&quot;|Rezultat
|- bgcolor=&quot;#CCFFCC&quot;
| 1.
| 26. oktobar 2008.
| [[Otvoreno prvenstvo Luksemburga]]
| {{Nowrap|[[Luksemburg (grad)|Luksemburg]], [[Luksemburg]]}}
| Tvrda
| {{ZD|Rusija}} [[Jelena Dementjeva]]
| {{Nowrap|2–6, 6–4, 7–6(4)}}
|- bgcolor=&quot;#50C878&quot;
| 2.
| 21. februar 2009.
| [[Kup Memfisa]]
| [[Memfis]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| Tvrda
| {{ZD| Belorusija}} [[Viktorija Azarenka]]
| 6–1, 6–3
|- bgcolor=&quot;#BF94E4&quot;
| 3.
| 19. april 2009.
| [[Kup Čarlstona]]
| [[Čarlston (Južna Karolina)|Čarlston]], SAD
| Zelena šljaka
| {{ZD|Nemačka}} [[Sabina Lisicki]]
| 6–2, 6–4
|- bgcolor=&quot;#0099CC&quot;
| 4.
| 17. maj 2009.
| [[Otvoreno prvenstvo Madrida u tenisu|Otvoreno prvenstvo Madrida]]
| [[Madrid]], [[Španija]]
| Crvena šljaka
| {{ZD|Rusija}} [[Dinara Safina]]
| 6–2, 6–4
|- bgcolor=&quot;#50C878&quot;
| 5.
| 11. jul 2009.
| [[Otvoreno prvenstvo Švedske]]
| [[Bostad]], [[Švedska]]
| Crvena šljaka
| {{Nowrap|{{ZD|Španija}} [[Marija Hose Martinez Sančez]]}}
| 7–5, 6–4
|- bgcolor=&quot;#FFFF99&quot;
| 6.
| {{Nowrap|[[Otvoreno prvenstvo Sjedinjenih Američkih Država u tenisu 2009. — žene pojedinačno|13. septembar 2009.]]}}
| '''[[US Open|Otvoreno prvenstvo SAD]]'''
| [[Njujork (grad)|Njujork]], SAD
| Tvrda
| {{ZD|Belgija}} [[Kim Clijsters|Kim Klajsters]]
| 7–5, 6–3
|-bgcolor=&quot;#0099CC&quot;
| 7.
| 21. mart 2010.
| {{Nowrap|[[Otvoreno prvenstvo Indijan Velsa]]}}
| [[Indijan Vels (Kalifornija)|Indijan Vels]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| Tvrda
| {{ZD|Srbija}} [[Jelena Janković]]
| 6–2, 6–4
|- bgcolor=&quot;#FF6666&quot;
| 8.
| 31. oktobar 2010.
| [[VTA prvenstvo]]
| [[Doha]], [[Katar]]
| Tvrda
| {{ZD|Belgija}} Kim Klajsters
| 6–3, 5–7, 6–3
|- bgcolor=&quot;#BF94E4&quot;
| 9.
| [[Otvoreno prvenstvo Katara za žene 2011. — pojedinačno|26. februar 2011.]]
| [[Otvoreno prvenstvo Katara za žene|Otvoreno prvenstvo Katara]]
| Doha, Katar
| Tvrda
| {{ZD|RUS}} [[Vera Zvonarjova]]
| 6–4, 6–4
|- bgcolor=&quot;BF94E4&quot;
| 10.
| 24. april 2011.
| [[Velika nagrada Štutgarta]]
| [[Stuttgart|Štutgart]], [[Nemačka|Njemačka]]
| {{Nowrap|Crvena šljaka (dvorana)}}
| {{ZD|Nemačka}} [[Julija Gerges]]
| 7–6(3), 6–3
|}

=== Parovi ===
&lt;table width=&quot;100%&quot;&gt;
&lt;tr&gt;
&lt;td valign=&quot;top&quot; width=&quot;33%&quot; align=&quot;left&quot;&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
!Legenda: pre 2009.!! Legenda: od 2009.
|-
|align=&quot;center&quot; colspan=&quot;2&quot; bgcolor=&quot;#FFFF99&quot;| [[Grand slam|Grend slem]] turniri &lt;small&gt;(0–0)
|-
|align=&quot;center&quot; colspan=&quot;2&quot; bgcolor=&quot;#FF6666&quot;| Završna prvenstva sezone &lt;small&gt;(0–0)
|-
|bgcolor=&quot;#ffcccc&quot;| I kategorija &lt;small&gt;(0–0)
|bgcolor=&quot;#0099CC&quot;| [[VTA Premijer turniri|Obavezni Premijer]] &lt;small&gt;(0–0)
|-
|bgcolor=&quot;#ccccff&quot;| II kategorija &lt;small&gt;(1–0)
|bgcolor=&quot;#c0d077&quot;| [[VTA Premijer turniri|Premijer 5]] &lt;small&gt;(0–0)
|-
|bgcolor=&quot;#CCFFCC&quot;| III kategorija &lt;small&gt;(0–0)
|bgcolor=&quot;#BF94E4&quot;| [[VTA Premijer turniri|Premijer]] &lt;small&gt;(0–0)
|- 
|bgcolor=&quot;#66CCFF&quot;| IV i V kategorija &lt;small&gt;(0–0)
|bgcolor=&quot;#50C878&quot;| [[VTA Međunarodni turniri|Međunarodni]] &lt;small&gt;(1–1)
|}
==== Pobede u parovima (2) ====
{| class=&quot;sortable wikitable&quot; style=&quot;font-size:97%;&quot;
!Br.!! Datum !! Turnir !! Lokacija !! Podloga !! Partnerka !! Protivnice u finalu !! Rezultati
|- bgcolor=&quot;#CCCCFF&quot;
| 1.
| 28. septembar 2008.
| [[Otvoreno prvenstvo Kine u tenisu|Otvoreno prvenstvo Kine]]
| [[Peking]], [[Narodna Republika Kina|Kina]]
| Tvrda
| {{ZD|Španija}} [[Anabel Medina Gariges]]
| {{ZD|Kina}} [[Han Sinjun]] &lt;br /&gt; {{ZD|Kina}} [[Su Jin-Fan]]
| 6–1, 6–3
|- bgcolor=&quot;#50C878&quot;
| 2.
| 21. februar 2009.
| [[Kup Memfisa]]
| [[Memfis]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] 
| Tvrda
| {{ZD| Belorusija}} [[Viktorija Azarenka]]
| {{ZD|Ukrajina}} [[Julijana Fedak]] &lt;br /&gt; {{ZD|Holandija}} [[Mihaela Krajiček]] 
| 6–1, 7–6(2)
|}

==== Porazi u parovima (1) ====
{| class=&quot;sortable wikitable&quot; style=&quot;font-size:97%;&quot;
!#!!Datum!!Turnir!!Lokacija!!Podloga!!Partnerka!!Protivnice u finalu!!Rezultati
|- bgcolor=&quot;#CCFFCC&quot;
| 1.
| 26. februar 2006.
| [[Kup Memfisa]]
| [[Memfis]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] 
| Tvrda
| {{ZD| Belorusija}} [[Viktorija Azarenka]]
| {{ZD|SAD}} [[Lisa Rejmond]] &lt;br /&gt; {{ZD|Australija}} [[Samanta Stouzer]] 
| 6(2)–7, 3–6
|}

== Učešće na [[grand slam|grend slem]] turnirima ==
=== Pojedinačno ===
{| bgcolor=&quot;#f7f8ff&quot;  border=&quot;0&quot; style=&quot;border: 1px solid #999; background-color:#FFFFFF; text-align:center; font-size: 85%&quot;
|- bgcolor=&quot;#CCCCCC&quot;
! Godina
! width=&quot;200&quot; colspan=&quot;2&quot;| '''[[Otvoreno prvenstvo Australije]]''' 
! width=&quot;200&quot; colspan=&quot;2&quot;| '''[[Roland Garros|Rolan Garos]]'''
! width=&quot;200&quot; colspan=&quot;2&quot;| '''[[Wimbledon|Vimbldon]]''' 
! width=&quot;200&quot; colspan=&quot;2&quot;| '''[[US Open|Otvoreno prvenstvo SAD]]'''
|- bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot;
| [[VTA turniri 2007 — pojedinačno|2007.]]
|colspan=&quot;2&quot;| —
|1. kolo||align=&quot;left&quot;|{{ZD|Francuska}} [[Natali Deši]]
|2. kolo||align=&quot;left&quot;|{{ZD|Italija}} [[Mara Santanđelo]]
|2. kolo||align=&quot;left&quot;|{{ZD|Francuska}} [[Alize Korne]]
|- bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;
| [[VTA turniri 2008 — pojedinačno|2008.]]
|4. kolo||align=&quot;left&quot;|{{ZD|Srbija}} [[Ana Ivanović]]
|3. kolo||align=&quot;left&quot;|{{ZD|Srbija}} [[Ana Ivanović]]
|3. kolo||align=&quot;left&quot;|{{ZD|Srbija}} [[Jelena Janković]]
|4. kolo||align=&quot;left&quot;|{{ZD|Srbija}} [[Jelena Janković]]
|- bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot;
| [[VTA turniri 2009.|2009.]]
|3. kolo||align=&quot;left&quot;|{{ZD|Australija}} [[Jelena Dokić]]
|3. kolo||align=&quot;left&quot;|{{ZD|Rumunija}} [[Sorana Kirstea]]
|4. kolo||align=&quot;left&quot;|{{ZD|Nemačka}} [[Sabina Lisicki]]
|Finale||align=&quot;left&quot;|{{ZD|Belgija}} [[Kim Clijsters|Kim Klajsters]]
|- bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;
| 2010.
|4. kolo||align=&quot;left&quot;|{{ZD|KIN}} [[Na Li|Li Na]]
|četvrtfinale||align=&quot;left&quot;|{{ZD|ITA}} [[Francesca Schiavone|F. Skjavone]]
|4. kolo||align=&quot;left&quot;|{{ZD|ČEŠ}} [[Petra Kvitová|Petra Kvitova]]
|polufinale||align=&quot;left&quot;|{{ZD|RUS}} [[Vera Zvonarjova]]
|- bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot;
| [[VTA turniri 2011.|2011.]]
|polufinale||align=&quot;left&quot;|{{ZD|KIN}} [[Na Li|Li Na]]
|3. kolo||align=&quot;left&quot;|{{ZD|SVK}} [[Danijela Hantuhova|D. Hantuhova]]
|4. kolo||align=&quot;left&quot;|{{ZD|SVK}} [[Dominika Cibulkova|D. Cibulkova]]
|polufinale||align=&quot;left&quot;|{{ZD|SAD}} [[Serena Williams|Serena Vilijams]]
|- bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;
| 2012.
|četvrtfinale||align=&quot;left&quot;|{{ZD|BEL}} [[Kim Clijsters|Kim Klajsters]]
| ||
| ||
| ||
|}

=== Ženski parovi ===
{| bgcolor=&quot;#f7f8ff&quot;  border=&quot;0&quot; style=&quot;border: 1px solid #999; background-color:#FFFFFF; text-align:center; font-size: 85%&quot;
|- bgcolor=&quot;#CCCCCC&quot;
! Godina
! width=&quot;190&quot; colspan=&quot;2&quot;| '''[[Otvoreno prvenstvo Australije]]''' 
! width=&quot;190&quot; colspan=&quot;2&quot;| '''[[Roland Garros|Rolan Garos]]'''
! width=&quot;190&quot; colspan=&quot;2&quot;| '''[[Wimbledon|Vimbldon]]''' 
! width=&quot;190&quot; colspan=&quot;2&quot;| '''[[Otvoreno prvenstvo Sjedinjenih Država u tenisu|Otvoreno prvenstvo SAD]]'''
|-bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot;
| 2007.
|colspan=&quot;2&quot;| —
|colspan=&quot;2&quot;| —
|colspan=&quot;2&quot;| —
|1. kolo&lt;br /&gt;[[Ema Lajn]] {{ZD|Finska}}||align=&quot;left&quot;|{{ZD|RUS}} [[Jelena Dementjeva|Dementjeva]]&lt;br /&gt;{{ZD|Italija}} [[Flavija Peneta|Peneta]]
|- bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;
| 2008.
|2. kolo&lt;br /&gt;{{ZD|Poljska}} [[Klaudija Jans]]||align=&quot;left&quot;|{{ZD|Kina}} [[Jan Ci|Jan]]&lt;br /&gt;{{ZD|Kina}} [[Dženg Đe|Dženg]]
|1. kolo&lt;br /&gt; {{ZD|SAD}} [[Džil Krejbas]]||align=&quot;left&quot;| {{ZD|Slovenija}} [[Katarina Srebotnik|Srebotnik]]&lt;br /&gt; {{ZD|Japan}} [[Aj Sugijama|Sugijama]]
|1. kolo&lt;br /&gt; {{ZD|SAD}} [[Džil Krejbas]]||align=&quot;left&quot;| {{ZD|RUS}} [[Marija Kirilenko|Kirilenko]]&lt;br /&gt; {{ZD|Italija}} [[Flavija Peneta|Sugijama]]
|2. kolo&lt;br /&gt; {{ZD|Poljska}} [[Marta Domahovska]]||align=&quot;left&quot;| {{ZD|Španija}} [[Anabel Medina Gariges|Medina]]&lt;br /&gt; {{ZD|Španija}} [[Virhinija Ruano Paskval|Ruano]]
|- bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot;
| [[VTA turniri 2009.|2009.]]
|1. kolo&lt;br /&gt;{{ZD|Poljska}} [[Klaudija Jans]]||align=&quot;left&quot;|{{ZD|Kina}} [[Jan Ci|Jan]]&lt;br /&gt;{{ZD|Kina}} [[Dženg Đe|Dženg]]
|1. kolo&lt;br /&gt; {{ZD|Rumunija}} [[Sorana Kirstea]]||align=&quot;left&quot;| {{ZD|RUS}} [[Marija Kirilenko|Kirilenko]]&lt;br /&gt; {{ZD|Italija}} [[Flavija Peneta|Sugijama]]
|2. kolo&lt;br /&gt; {{ZD|Rumunija}} [[Sorana Kirstea]]||align=&quot;left&quot;| {{ZD|Ukrajina}} [[Marija Kondratijeva|Kondratijeva]]&lt;br /&gt; {{ZD|Francuska}} [[Sofi Lefevre|Lefevre]]
|3. kolo&lt;br /&gt; {{ZD|Rumunija}} [[Sorana Kirstea]]||align=&quot;left&quot;| {{ZD|SAD}} [[Serena Williams|S. Vilijams]]&lt;br /&gt; {{ZD|SAD}} [[Venus Williams|V. Vilijams]]
|- bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;
| 2010.
|1. kolo&lt;br /&gt;{{ZD|ŠPA}} [[Anabel Medina Gariges|Anabel Medina]]||align=&quot;left&quot;|{{ZD|ŠVA}} [[Timea Bačinski|Bačinski]] &lt;br /&gt;{{ZD|ITA}} [[Tatjana Garbin|Garbin]]
|2. kolo&lt;br /&gt;{{ZD|SVK}} [[Danijela Hantuhova]] ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|SAD}} [[Serena Williams|S. Vilijams]]&lt;br /&gt;{{ZD|SAD}} [[Venus Williams|V. Vilijams]]
|2. kolo&lt;br /&gt;{{ZD|IND}} [[Sanja Mirza]] ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|Zimbabve}} [[Kara Blek|Blek]]&lt;br /&gt;{{ZD|SVK}} [[Danijela Hantuhova|Hantuhova]]
|2. kolo&lt;br /&gt;{{ZD|SVK}} [[Danijela Hantuhova]] ||align=&quot;left&quot;|{{ZD|SAD}} [[Betani Matek-Sends|Matek-Sends]]&lt;br /&gt;{{ZD|SAD}} [[Megan Šonesi|Šonesi]]
|}

== Uspesi u pojedinačnoj konkurenciji ==
{{Tenis-legenda-Ž}}
Podaci od 18. februara 2012.
{| class=&quot;wikitable&quot;
|- bgcolor=&quot;#efefef&quot;
! Turnir !! 2006. !! [[VTA turniri 2007. — pojedinačno|2007.]] !! [[VTA turniri 2008. — pojedinačno|2008.]] !! [[VTA turniri 2009.|2009.]] !! 2010. !! [[VTA turniri 2011.|2011.]] !! 2012. !! Pob-por&lt;br /&gt;u karijeri
|-
| colspan=&quot;13&quot; | '''[[Grand slam|Grend slem]] turniri'''
|-
|style=&quot;background:#EFEFEF;&quot;| [[Otvoreno prvenstvo Australije]]
|align=&quot;center&quot;| N
|align=&quot;center&quot;| N
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|[[Otvoreno prvenstvo Australije u tenisu 2008 — žene pojedinačno|4K]]
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|[[Otvoreno prvenstvo Australije u tenisu 2009 — žene pojedinačno|3K]]
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|[[Otvoreno prvenstvo Australije u tenisu 2010 — žene pojedinačno|4K]]
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:yellow;&quot;|[[Otvoreno prvenstvo Australije u tenisu 2011 — žene pojedinačno|PF]]
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background-color:#ffebcd;&quot;|ČF
|style=&quot;background:#EFEFEF; text-align:center;&quot;| 17–5
|-
|style=&quot;background:#EFEFEF;&quot;| [[Roland Garros|Rolan Garos]]
|align=&quot;center&quot;| N
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|1K
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|[[Otvoreno prvenstvo Francuske u tenisu 2008 — žene pojedinačno|3K]]
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|3K
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background-color:#ffebcd;&quot;|[[Rolan Garos 2010 — žene pojedinačno|ČF]]
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|[[Rolan Garos 2011 — žene pojedinačno|3K]]
|align=&quot;center&quot;|
|style=&quot;background:#EFEFEF; text-align:center;&quot;| 10–5
|-
|style=&quot;background:#EFEFEF;&quot;| [[Wimbledon|Vimbldon]]
|align=&quot;center&quot;| KV
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|[[Vimbldon 2007 — žene pojedinačno|2K]]
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|[[Vimbldon 2008 — žene pojedinačno|3K]]
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|[[Vimbldon 2009 — žene pojedinačno|4K]]
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|[[Vimbldon 2010 — žene pojedinačno|4K]]
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|[[Vimbldon 2011 — žene pojedinačno|4K]]
|align=&quot;center&quot;|
|style=&quot;background:#EFEFEF; text-align:center;&quot;| 12–5
|-
|style=&quot;background:#EFEFEF;&quot;| [[US Open|Otvoreno prvenstvo SAD]]
|align=&quot;center&quot;| N
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|[[Otvoreno prvenstvo Sjedinjenih Američkih Država u tenisu 2007 — žene pojedinačno|2K]]
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|[[Otvoreno prvenstvo Sjedinjenih Američkih Država u tenisu 2008 — žene pojedinačno|4K]]
|align=center style=&quot;background:#D8BFD8;&quot;|[[Otvoreno prvenstvo Sjedinjenih Američkih Država u tenisu 2009 — žene pojedinačno|F]]
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:yellow;&quot;|[[Otvoreno prvenstvo Sjedinjenih Američkih Država u tenisu 2010 — žene pojedinačno|PF]]
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:yellow;&quot;|[[Otvoreno prvenstvo SAD u tenisu 2011. — žene pojedinačno|PF]]
|align=&quot;center&quot;|
|style=&quot;background:#EFEFEF; text-align:center;&quot;| 20–5
|-
!style=text-align:left|Pob–por
!0–0
!2–3
!10–4
!13–4
!15–4
!15–4
!4–1
!59–20
|-
| colspan=&quot;11&quot; | '''Završna prvenstva sezone'''
|-
|style=&quot;background:#EFEFEF;&quot;| [[VTA prvenstvo]]
|align=&quot;center&quot;| N
|align=&quot;center&quot;| N
|align=&quot;center&quot;| N
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#ffff00;&quot;|PF
|align=center style=&quot;background:#D8BFD8;&quot;|F
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|GF
|align=&quot;center&quot;|
|style=&quot;background:#EFEFEF; text-align:center;&quot;| 6–6
|-
| colspan=&quot;11&quot; | '''[[Olimpijske igre]]'''
|-]]
|style=&quot;background:#EFEFEF;&quot;|[[Tenis na Letnjim olimpijskim igrama|Letnje olimpijske igre]]
|align=&quot;center&quot; colspan=&quot;2&quot; style=&quot;color:#cccccc;&quot;|NO
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|[[Tenis na Letnjim olimpijskim igrama 2008 — žene pojedinačno|3K]]
|align=&quot;center&quot; colspan=&quot;3&quot; style=&quot;color:#cccccc;&quot;|NO
|align=&quot;center&quot;|
|style=&quot;background:#EFEFEF; text-align:center;&quot;| 2–1
|-
| colspan=&quot;19&quot; | '''Obavezni Premijer turniri'''
|-
|style=&quot;background:#EFEFEF;&quot;| [[Otvoreno prvenstvo Indijan Velsa|Indijan Vels]]
|align=&quot;center&quot;| N
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|2K
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|4K
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background-color:#ffebcd;&quot;|ČF
|align=center style=&quot;background:#D8BFD8;&quot;|F
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#00ff00;&quot;|'''[[Otvoreno prvenstvo Indijan Velsa 2011.|P]]'''
|align=&quot;center&quot;|
|style=&quot;background:#EFEFEF; text-align:center;&quot;| 18–4
|-
|style=&quot;background:#EFEFEF;&quot;| [[Otvoreno prvenstvo Majamija u tenisu|Majami]]
|align=&quot;center&quot;| N
|align=&quot;center&quot;| N
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|4K
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background-color:#ffebcd;&quot;|ČF
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background-color:#ffebcd;&quot;|ČF
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|[[Otvoreno prvenstvo Majamija u tenisu 2011.|4K]]
|align=&quot;center&quot;|
|style=&quot;background:#EFEFEF; text-align:center;&quot;| 11–4
|-
|style=&quot;background:#EFEFEF;&quot;|[[Otvoreno prvenstvo Madrida u tenisu|Madrid]]
|align=&quot;center&quot; colspan=&quot;3&quot; style=&quot;color:#cccccc;&quot;| NO
|align=center style=&quot;background:#D8BFD8;&quot;|F
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|[[Otvoreno prvenstvo Madrida 2010. — žene pojedinačno|2K]]
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|3K
|align=&quot;center&quot;|
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#EFEFEF;&quot;|8–3
|-
|style=&quot;background:#EFEFEF;&quot;|[[Otvoreno prvenstvo Kine u tenisu|Peking]]
|align=&quot;center&quot; colspan=&quot;3&quot; style=&quot;color:#cccccc;&quot;| NK1
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|1K
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#00ff00;&quot;|'''P'''
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background-color:#ffebcd;&quot;|ČF
|align=&quot;center&quot;|
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#EFEFEF;&quot;|8–2
|-
| colspan=&quot;18&quot; | '''Premijer 5 turniri'''
|-
|style=&quot;background:#EFEFEF;&quot;| [[Tenisko prvenstvo Dubaija|Dubai]]
|align=&quot;center&quot; colspan=&quot;3&quot; style=&quot;color:#cccccc;&quot;| NK1
|align=&quot;center&quot;| N
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|3K
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#00ff00;&quot;|'''[[Tenisko prvenstvo Dubaija 2011 — žene pojedinačno|P]]'''
|align=&quot;center&quot; style=&quot;color:#cccccc;&quot;| NM5
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#EFEFEF;&quot;|6–1
|-
|style=&quot;background:#EFEFEF;&quot;|[[Otvoreno prvenstvo Katara za žene|Doha]]
|align=&quot;center&quot; colspan=&quot;2&quot; style=&quot;color:#cccccc;&quot;| NK1
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background-color:#ffebcd;&quot;|ČF
|align=&quot;center&quot; colspan=&quot;2&quot; style=&quot;color:#cccccc;&quot;| NO
|align=&quot;center&quot; style=&quot;color:#cccccc;&quot;| NM5
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|[[Otvoreno prvenstvo Katara za žene 2012 — pojedinačno|2K]]
|style=&quot;background:#EFEFEF; text-align:center;&quot;| 7–3
|-
|style=&quot;background:#EFEFEF;&quot;| [[Međunarodno prvenstvo Italije u tenisu|Rim]]
|align=&quot;center&quot;| N
|align=&quot;center&quot;| N
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|3K
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|3K
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|[[Međunarodno prvenstvo Italije u tenisu 2010 — žene pojedinačno|3K]]
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:yellow;&quot;|PF
|align=&quot;center&quot;|
|style=&quot;background:#EFEFEF; text-align:center;&quot;| 8–4
|-
|style=&quot;background:#EFEFEF;&quot;| [[Otvoreno prvenstvo Sinsinatija|Sinsinati]]
|align=&quot;center&quot; colspan=&quot;3&quot; style=&quot;color:#cccccc;&quot;| NK1
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background-color:#ffebcd;&quot;|ČF
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|[[Otvoreno prvenstvo Sinsinatija 2010 — žene pojedinačno|3K]]
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|2K
|align=&quot;center&quot;|
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#EFEFEF;&quot;|3–3
|-
|style=&quot;background:#EFEFEF;&quot;| [[Otvoreno prvenstvo Kanade u tenisu|Montreal/Toronto]]
|align=&quot;center&quot;| N
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|1K
|align=&quot;center&quot;| N
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|2K
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#00ff00;&quot;|'''P'''
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|2K
|align=&quot;center&quot;|
|style=&quot;background:#EFEFEF; text-align:center;&quot;| 7–3
|-
|style=&quot;background:#EFEFEF;&quot;| [[Otvoreno prvenstvo Tokija|Tokio]]
|align=&quot;center&quot;| N
|align=&quot;center&quot;| N
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|1K
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|2K
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#00ff00;&quot;|[[Otvoreno prvenstvo Tokija 2010 — pojedinačno|'''P''']]
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|3K
|align=&quot;center&quot;|
|style=&quot;background:#EFEFEF; text-align:center;&quot;| 6–3
|-
| colspan=&quot;19&quot; | '''Bivši VTA turniri I kategorije&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(trenutno nisu ni Obavezni Premijer ni Premijer 5 turniri)&lt;/small&gt;'''
|-
|style=&quot;background:#EFEFEF;&quot;| [[Kup Čarlstona|Čarlston]]
|align=&quot;center&quot;| N
|align=&quot;center&quot;| N
|align=&quot;center&quot;| N
|align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;color:#cccccc;&quot; colspan=&quot;4&quot;| NM5
|style=&quot;background:#EFEFEF; text-align:center;&quot;| 0–0
|-
|style=&quot;background:#EFEFEF;&quot;| [[Kup Kremlja|Moskva]]
|align=&quot;center&quot;| N
|align=&quot;center&quot;| N
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|2K
|style=&quot;background:#EFEFEF; text-align:center;&quot;| 1–1
|-
|style=&quot;background:#EFEFEF;&quot;| [[Otvoreno prvenstvo Njemačke u tenisu za žene|Berlin]]
|align=&quot;center&quot;| N
|align=&quot;center&quot;| N
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|2K
|align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;2&quot; colspan=&quot;4&quot; style=&quot;color:#cccccc;&quot;| NO
|style=&quot;background:#EFEFEF; text-align:center;&quot;| 1–1
|-
|style=&quot;background:#EFEFEF;&quot;| [[Otvoreno prvenstvo Ciriha u tenisu|Cirih]]
|align=&quot;center&quot;| N
|align=&quot;center&quot;| N
|align=&quot;center&quot; style=&quot;color:#cccccc;&quot;| NM5
|style=&quot;background:#EFEFEF; text-align:center;&quot;| 0–0
|-
|style=&quot;background:#EFEFEF;&quot;| [[Otvoreno prvenstvo San Dijega u tenisu|San Dijego]]
|align=&quot;center&quot;| N
|align=&quot;center&quot;| N
|align=&quot;center&quot; style=&quot;color:#cccccc;&quot; colspan=&quot;2&quot;| NO
|align=&quot;center&quot; style=&quot;color:#cccccc;&quot; colspan=&quot;3&quot;| NM5
|style=&quot;background:#EFEFEF; text-align:center;&quot;| 0–0
|-
| colspan=&quot;11&quot; | '''Statistike karijere'''
|- bgcolor=&quot;#efefef&quot;
| Igrala turnira &lt;!-- 0-2 2005. za koju nema kolone--&gt;
|align=&quot;center&quot;| 11
|align=&quot;center&quot;| 19
|align=&quot;center&quot;| 24
|align=&quot;center&quot;| 25
|align=&quot;center&quot;| 21
|align=&quot;center&quot;| 23
|align=&quot;center&quot;| 3
|align=&quot;center&quot;| 130
|- bgcolor=&quot;#efefef&quot;
| Stigla do finala
|align=&quot;center&quot;| 0
|align=&quot;center&quot;| 0
|align=&quot;center&quot;| 4
|align=&quot;center&quot;| 8
|align=&quot;center&quot;| 8
|align=&quot;center&quot;| 8
|align=&quot;center&quot;| 0
|align=&quot;center&quot;| 28
|- bgcolor=&quot;#efefef&quot;
| Osvojila turnira
|align=&quot;center&quot;| 0
|align=&quot;center&quot;| 0
|align=&quot;center&quot;| 3
|align=&quot;center&quot;| 3
|align=&quot;center&quot;| 6
|align=&quot;center&quot;| 6
|align=&quot;center&quot;| 0
|align=&quot;center&quot;| 18
|- bgcolor=&quot;#efefef&quot;
| Pob-por na tvrdoj podlozi &lt;!-- 0-2 2005. za koju nema kolone--&gt;
|align=&quot;center&quot;| 10–5
|align=&quot;center&quot;| 14–9
|align=&quot;center&quot;| 42–13
|align=&quot;center&quot;| 36–17
|align=&quot;center&quot;| 44–9
|align=&quot;center&quot;| 40–11
|align=&quot;center&quot;| 5–3
|align=&quot;center&quot;| 191–68
|- bgcolor=&quot;#efefef&quot;
| Pob-por na šljaci
|align=&quot;center&quot;| 5–3
|align=&quot;center&quot;| 7–6
|align=&quot;center&quot;| 7–5
|align=&quot;center&quot;| 23–6
|align=&quot;center&quot;| 15–6
|align=&quot;center&quot;| 20–5
|align=&quot;center&quot;| 0–0
|align=&quot;center&quot;| 77–31
|- bgcolor=&quot;#efefef&quot;
| Pob-por na travi
|align=&quot;center&quot;| 0–1
|align=&quot;center&quot;| 1–1
|align=&quot;center&quot;| 4–2
|align=&quot;center&quot;| 8–1
|align=&quot;center&quot;| 3–2
|align=&quot;center&quot;| 3–1
|align=&quot;center&quot;| 0–0
|align=&quot;center&quot;| 19–8
|- bgcolor=&quot;#efefef&quot;
| Pob-por na tepihu
|align=&quot;center&quot;| 2–1
|align=&quot;center&quot;| 9–1
|align=&quot;center&quot;| 5–0
|align=&quot;center&quot;| 0–0
|align=&quot;center&quot;| 0–0
|align=&quot;center&quot;| 0–0
|align=&quot;center&quot;| 0–0
|align=&quot;center&quot;| 16–2
|- bgcolor=&quot;#efefef&quot;
| Odnos pobeda i poraza &lt;!-- 0-2 2005. za koju nema kolone--&gt;
|align=&quot;center&quot;| 17–10
|align=&quot;center&quot;| 31–17
|align=&quot;center&quot;| 58–20
|align=&quot;center&quot;| 67–24
|align=&quot;center&quot;| 63–17
|align=&quot;center&quot;| 63–17
|align=&quot;center&quot;| 5–3
|align=&quot;center&quot;| 303–110
|- bgcolor=&quot;#efefef&quot;
|Procenat pobeda
|align=&quot;center&quot;| 63%
|align=&quot;center&quot;| 65%
|align=&quot;center&quot;| 74%
|align=&quot;center&quot;| 74%
|align=&quot;center&quot;| 79%
|align=&quot;center&quot;| 79%
|align=&quot;center&quot;| 62%
|align=&quot;center&quot; colspan=2|73,37%
|- bgcolor=&quot;#efefef&quot;
| Plasman na kraju sezone
|align=&quot;center&quot;| 237
|align=&quot;center&quot;| 60
|align=&quot;center&quot;| 12
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#EEE8AA;&quot;|'''4'''
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#00ff00;&quot;|'''1'''
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#00ff00;&quot;|'''1'''
|align=&quot;center&quot;|
|align=&quot;center&quot;| —
|}

== Pobede i porazi protiv drugih teniserki ==
Odnos pobeda i poraza protiv teniserki koje su bile među prvih deset na VTA listi (ažurirano 24. januara 2012):

{|class=&quot;wikitable sortable&quot; style=font-size:90%;text-align:center
|width=200 bgcolor=ffffcc|'''Teniserka
|width=60 bgcolor=ffffcc|'''Rang
|width=60 bgcolor=ffffcc|'''Odnos
|width=60 bgcolor=ffffcc|'''Procenat pobeda
|width=60 bgcolor=#CCCCFF|'''Beton
|width=60 bgcolor=#EBC2AF|'''Šljaka
|width=60 bgcolor=#CCFFCC|'''Trava
|width=60|'''Tepih
|-bgcolor=#DFDFDF
|align=left|{{ZD|Italija}} [[Flavija Peneta]]
|10
|5–1
|83%
|3–1
|2–0
|0–0
|0–0
|-
|align=left|{{ZD|Rusija}} [[Svetlana Kuznjecova]]
|2
|5–2
|71%
|4–2
|0–0
|1–0
|0–0
|-bgcolor=#DFDFDF
|align=left|{{ZD|Italija}} [[Francesca Schiavone|Frančeska Skjavone]]
|4
|5–2
|71%
|4–1
|1–1
|0–0
|0–0
|-
|align=left|{{ZD|Poljska}} [[Agnješka Radvanjska]]
|8
|5–2
|71%
|4–2
|1–0
|0–0
|0–0
|-bgcolor=#DFDFDF
|align=left|{{ZD|Francuska}} [[Marion Bartoli]]
|9
|5–2
|71%
|5–1
|0–1
|0–0
|0–0
|-
|align=left|{{ZD|Rusija}} [[Jelena Dementjeva]]
|3
|5–3
|63%
|4–3
|1–0
|0–0
|0–0
|-bgcolor=#DFDFDF
|align=left|{{ZD|Rusija}} [[Ana Čakvetadze]]
|5
|4–0
|100%
|4–0
|0–0
|0–0
|0–0
|-
|align=left|{{ZD|Rusija}} [[Nađa Petrova]]
|3
|4–1
|80%
|3–1
|1–0
|0–0
|0–0
|-bgcolor=#DFDFDF
|align=left|{{ZD|Švajcarska}} [[Pati Šnider]]
|7
|4–1
|80%
|2–1
|2–0
|0–0
|0–0
|-
|align=left|{{ZD| Belorusija}} [[Viktorija Azarenka]]
|1
|4–2
|67%
|4–1
|0–1
|0–0
|0–0
|-bgcolor=#DFDFDF
|align=left|{{ZD|Srbija i Crna Gora}}/{{ZD|Srbija}} [[Jelena Janković]]
|1
|4–4
|43%
|2–3
|2–0
|0–1
|0–0
|-
|align=left|{{ZD|Rusija}} [[Vera Zvonarjova]]
|2
|4–5
|45%
|4–4
|0–1
|0–0
|0–0
|-bgcolor=#DFDFDF
|align=left|{{ZD|SVK}} [[Danijela Hantuhova]]
|5
|3–1
|75%
|2–0
|1–1
|0–0
|0–0
|-
|align=left|{{ZD|Češka}} [[Petra Kvitová|Petra Kvitova]]
|2
|3–2
|60%
|1–1
|2–0
|0–1
|0–0
|-bgcolor=#DFDFDF
|align=left|{{ZD|Japan}} [[Kimiko Date Krum]]
|4
|2–0
|100%
|0–0
|1–0
|1–0
|0–0
|-
|align=left|{{ZD|Srbija i Crna Gora}}/{{ZD|Australija}} [[Jelena Dokić]]
|4
|2–1
|67%
|2–1
|0–0
|0–0
|0–0
|-bgcolor=#DFDFDF
|align=left|{{ZD|Nemačka}} [[Andrea Petković]]
|9
|2–1
|66%
|1–1
|1–0
|0–0
|0–0
|-
|align=left|{{ZD|Rusija}} [[Marija Šarapova]]
|1
|2–3
|40%
|2–1
|0–2
|0–0
|0–0
|-bgcolor=#DFDFDF
|align=left|{{ZD|Australija}} [[Samanta Stouzer]]
|4
|2–3
|40%
|0–2
|1–0
|1–1
|0–0
|-
|align=left|{{ZD|Francuska}} [[Amelie Mauresmo|Ameli Moresmo]]
|1
|1–0
|100%
|0–0
|1–0
|0–0
|0–0
|-bgcolor=#DFDFDF
|align=left|{{ZD|Srbija i Crna Gora}}/{{ZD|Srbija}} [[Ana Ivanović]]
|1
|1–2
|33%
|1–1
|0–1
|0–0
|0–0
|-
|align=left|{{ZD|Kina}} [[Na Li|Li Na]]
|4
|1–3
|25%
|1–3
|0–0
|0–0
|0–0
|-bgcolor=#DFDFDF
|align=left|{{ZD|Rusija}} [[Dinara Safina]]
|1
|0–1
|0%
|0–0
|0–1
|0–0
|0–0
|-
|align=left|{{ZD|SAD}} [[Lindzi Devenport]]
|1
|0–1
|0%
|0–1
|0–0
|0–0
|0–0
|-bgcolor=#DFDFDF
|align=left|{{ZD|Belgija}} [[Justine Henin|Žistin Enen]]
|1
|0–1
|0%
|0–1
|0–0
|0–0
|0–0
|-
|align=left|{{ZD|Švajcarska}} [[Martina Hingis]]
|1
|0–2
|0%
|0–2
|0–0
|0–0
|0–0
|-bgcolor=#DFDFDF
|align=left|{{ZD|Belgija}} [[Kim Clijsters|Kim Klajsters]]
|1
|0–3
|0%
|0–3
|0–0
|0–0
|0–0
|-
|align=left|{{ZD|SAD}} [[Serena Williams|Serena Vilijams]]
|1
|0–3
|0%
|0–3
|0–0
|0–0
|0–0
|-bgcolor=#DFDFDF
|align=left|{{ZD|SAD}} [[Venus Williams|Venus Vilijams]]
|1
|0–4
|0%
|0–4
|0–0
|0–0
|0–0
|-
!Ukupno
!–
!73–56
!57%
!53–44 (55%)
!17–9 (64%)
!3–3 (50%)
!0–0
|}

== Izvori ==
{{reflist|2}}

== Vanjske veze ==
{{Drugi projekti
| commons     = Caroline Wozniacki
| wikispecies = 
| wiktionary  = 
| wikiversity = 
| wikibooks   = 
| wikisource  = 
| wikiquote   = 
}}
* [https://carolinewozniacki.com/ Zvanična mrežna stranica]
* [http://www.carolinewozniacki.dk Zvanična prezentacija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060715044001/http://www.carolinewozniacki.dk/ |date=2006-07-15 }}
* [http://www.sonyericssonwtatour.com/page/Player/Stats/0,,12781~12631,00.html Karolina Voznjacki] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100805005930/http://www.sonyericssonwtatour.com/page/Player/Stats/0%2C%2C12781~12631%2C00.html |date=2010-08-05 }} na sajtu [[Ženska teniska asocijacija|Ženske teniske asocijacije]]
* [http://www.itftennis.com/juniors/players/player.asp?player=100052330/ Karolina Voznjacki] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210618001251/http://www.itftennis.com/juniors/players/player.asp?player=100052330%2F |date=2021-06-18 }} na sajtu [[Međunarodna teniska federacija|Međunarodne teniske federacije]] za juniore
* [http://www.itftennis.com/womens/players/player.asp?player=100052330 Karolina Voznjacki] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080623172838/http://www.itftennis.com/womens/players/player.asp?player=100052330 |date=2008-06-23 }} na sajtu [[Međunarodna teniska federacija|Međunarodne teniske federacije]] za seniore
* [http://www.tennis.com/players/player_stats.aspx?player_name=Caroline+Wozniacki Karolina Voznjacki] na sajtu tennis.com

{{Pobjednice Australian Opena}}
{{Teniserke na prvom mestu VTA-liste}}
{{Normativna kontrola}}

{{Lifetime|1990||Wozniacki, Caroline}}

[[Kategorija:Danske teniserke]]
[[Kategorija:Danski olimpijci]]
[[Kategorija:Teniseri na Ljetnim olimpijskim igrama 2008.]]
[[Kategorija:Teniseri na Ljetnim olimpijskim igrama 2012.]]</text>
      <sha1>ef1wwxac3lkwxg6a07mqy77uzqhp3bt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bound for Glory (film)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>150954</id>
    <revision>
      <id>42669240</id>
      <parentid>41823139</parentid>
      <timestamp>2026-08-07T01:49:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42669240</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2408" sha1="pr0o9a0qan2ivyihl0hkvcg634fsxzi" xml:space="preserve">{{Infokutija02 film
| naslov = Bound for Glory
| slika = Bound for glory Poster.jpg
| opis = Kino-poster; autor: [[Tom Jung]] 
| režija = [[Hal Ashby]]
| producent = Robert F. Blumofe&lt;br /&gt;Harold Leventhal
| scenario = [[Robert Getchell]]
| based on = {{based on|[[Bound for Glory (knjiga)|Bound for Glory]]|[[Woody Guthrie]]}}
| uloge = [[David Carradine]]&lt;br /&gt;[[Ronny Cox]]&lt;br /&gt;[[Melinda Dillon]]&lt;br /&gt;[[Gail Strickland]]
| fotografija = [[Haskell Wexler]]
| montaža  = Pembroke J. Herring&lt;br /&gt;[[Robert C. Jones]]
| distributer  = [[United Artists]]
| premijera = {{Film date|1976|12|5|SAD|df=y}}
| trajanje = 147 min.
| zemlja = {{flag|Sjedinjene Države}}
| jezik = [[Engleski jezik|engleski]]
}}

'''''Bound for Glory''''' (na prostoru Jugoslavije poznat pod naslovom '''''Put ka slavi''''') je [[sjedinjene Američke Države|američki]] [[biografski film]] snimljen 1976. u režiji [[Hal Ashby|Hala Ashbyja]] i temeljen na [[Bound for Glory (knjiga)|istoimenoj autobiografiji]] znamenitog [[folk muzika|folk]] pjevača [[Woody Guthrie|Woodyja Guthrieja]] čiji lik tumači [[David Carradine]].

Bio je nominiran za [[Oscar za najbolji film|Oscara]], a osvojio je Oscare za [[Oscar za najbolju fotografiju|najbolju fotografiju]] i [[oscar za najbolji adaptirani scenarij|adaptirani scenario]].

== Glumačka postava ==
* [[David Carradine]] ... Woody Guthrie
* [[Ronny Cox]] ... Ozark Bule
* [[Melinda Dillon]] ... Mary / Memphis Sue
* [[Gail Strickland]] ... Pauline
* John Lehne ... Locke
* [[Ji-Tu Cumbuka]] ... Slim Snedeger
* [[Randy Quaid]] ... Luther Johnson
* Elizabeth Macey ... Liz Johnson
* Susan Vaill ... Gwen Guthrie
* Alexandra Mock ... Sue Guthrie
* Kimberly Mock ... Sue Guthrie
* [[Bernie Kopell]] ... Woodyjev agent
* [[Mary Kay Place]] ... Sue Ann, djevojka u baru

== Vanjske veze ==
* {{imdb title|id=0074235|title=Bound for Glory}}
* {{tcmdb title|id=17457|title=Bound for Glory}}
* [http://www.sensesofcinema.com/2004/great-directors/ashby/ Hal Ashby] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101225034448/http://www.sensesofcinema.com/2004/great-directors/ashby/ |date=2010-12-25 }} article at Senses of Cinema
* [http://www.youtube.com/watch?v=gNled6wh18c ''Bound for Glory''] trailer at [[You Tube]]

{{Hal Ashby}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Američki filmovi]]
[[Kategorija:Biografski filmovi]]
[[Kategorija:Filmovi ceste]]
[[Kategorija:Woody Guthrie]]</text>
      <sha1>pr0o9a0qan2ivyihl0hkvcg634fsxzi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bernardo Bertolucci</title>
    <ns>0</ns>
    <id>173556</id>
    <revision>
      <id>42669167</id>
      <parentid>42563304</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T17:54:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42669167</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15428" sha1="rjwofmadixdat61y8bm8if9mdw7k06l" xml:space="preserve">{{Infokutija Filmska biografija
|ime                 = 
|zanimanje           = filmski režiser, scenarist
|slika               = Bernardo Bertolucci.jpg
|datum_rođenja       = {{Birth date|1941|3|16}}
|mjesto_rođenja      = [[Parma]], [[Kraljevina Italija]]
|datum_smrti         = {{Death date and age|2018|11|26|1941|3|16}}
|mjesto_smrti        = [[Rim]], [[Italija]]
|nacionalnost        = [[Italijani|Talijan]]
|državljanstvo       = {{flagicon|ITA}} [[Italija|talijansko]]
|supružnik           = [[Adriana Asti]] &lt;small&gt;(razv.)&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;[[Clare Peploe]] &lt;small&gt;(1990-2018, njegova smrt)&lt;/small&gt;
|roditelji           = [[Attilio Bertolucci]]&lt;br /&gt;Ninetta Giovanardi
|znameniti_filmovi   = ''[[Ultimo tango a Parigi]]''&lt;br /&gt;''[[The Last Emperor]]''&lt;br /&gt;''[[The Dreamers]]''
|znamenite_serije    =
|period              = [[1962]]. – [[2018]].
|žanr                = [[drama]]
|nagrade             = {{Infokutija Nagrade
|child                  = yes
|bgcolour               = #09c8bd
|academyawards          = '''[[Oscar za režiju|Oscar za najboljeg redatelja]]'''&lt;br /&gt;1988. ''[[The Last Emperor]]''&lt;br /&gt;'''[[Oscar za najbolji adaptirani scenarij]]'''&lt;br /&gt;1988. ''[[The Last Emperor]]''
|emmyawards             =
|peabodyawards          = 
|tonyawards             =
|goldenglobeawards      = '''[[Zlatni globus za najboljeg redatelja]]'''&lt;br /&gt;1988. ''[[The Last Emperor]]''&lt;br /&gt;'''[[Zlatni globus za najbolji scenario|Zlatni globus za najbolji scenarij]]'''&lt;br /&gt;1988. ''[[The Last Emperor]]''
|baftaawards            = '''[[Nagrada BAFTA za najbolji film]]'''&lt;br /&gt;1989. ''[[The Last Emperor]]''
|cesarawards            = '''Najbolji strani film'''&lt;br /&gt;1988. ''[[The Last Emperor]]''
|goyaawards             = 
|afiawards              = 
|filmfareawards         = 
|olivierawards          = 
|grammyawards           = 
|sagawards              = 
|americancomedyawards   =
|britishcomedyawards    =
|awardtitle1            =
|award1                 = 
|awardtitle2            =
|award2                 =
|awardtitle3            =
|award3                 =
}}
|URL                 =
}}

'''Bernardo Bertolucci''' ([[16. 3.|16. ožujka]] [[1941]]. – [[26. 11.|26. studenog]] [[2018]].) bio [[Italija|talijanski]] filmski redatelj i scenarist, najpoznatiji po erotskoj drami ''[[Posljednji tango u Parizu]]'' kao i nizu ostvarenja koga su učinile jednim od najhvaljenijih talijanskih i europskih filmaša 1970-ih, te  Oscarom nagrađenom biografskom spektaklu ''[[The Last Emperor|Posljednji car]]'',

== Biografija ==

=== Rane godine i obitelj ===

Bernardo Bertolucci rođen je u talijanskom gradu Parmi, u regiji [[Emilia-Romagna]]. Bio je drugi sin Atillia Bertoluccija, koji je bio pjesnik, cijenjeni povjesničar umjetnosti i filmski kritičar. Kako je odrastao u takvom okruženju, Bertolucci je počeo pisati u 15. godini, a ubrzo je dobio nekoliko prestižnih literarnih nagrada za svoju prvu knjigu. Očeva pozadina pomogla mu je u karijeri: stariji Bertolucci pomogao je talijanskom filmašu Pieru Paolu Pasoliniju da objavi svoj prvi roman, a Pasolini je uzvratio angažiravši Bertoluccija kao svog pomoćnika u [[Rim]]u na filmu ''[[Accattone]]'' ([[1961]].). Ali Bertoluccijev potencijal primijetili su i drugi, kao [[Sergio Leone]], koji ga je zamolio da napiše priču za njegov film ''[[Bilo jednom na Divljem zapadu]]''. Leone je poslije odbio scenarij rekavši kako je prekompleksan za američku publiku.

Bertolucci ima dva brata: filmskog producenta Giovannija (rođen [[1940]].) i kazališnog redatelja i dramatičara Giuseppea (rođenog [[1947]].).

Prva supruga mu je bila Adriana Asti, zvijezda jednog od njegovih prvih filmova, ''Prima della rivoluzione''. [[1978]]. se oženio s Clare Peploe, britanskom scenaristicom koja je poslije režirala nekoliko filmova.

=== Prvi film ===

Bertolucci je prvo htio postati pjesnik kao otac. Zato je pohađao Fakultet moderne književnosti na Rimskom sveučilištu od [[1958]]. do [[1961]]. Tada je počela i njegova karijera, kao što je spomenuto prije, kao pomoćnik redatelja Pasolinija. Ubrzo nakon toga, Bertolucci je odustao od studija bez diplome. [[1962]]., u 21. godini, režirao je svoj prvi film, ''La commare secca'' (1962.). Film govori o misterioznoj istrazi ubojstva prostitutke. Bertolucci je koristio flashbackove kako bi sastavio mozaik i otkrio osobu koja je počinila ubojstvo. Ubrzo je slijedio njegov hvaljeni film, ''Prije revolucije'' (''Prima della rivoluzione'', [[1964]].).

Veliki boom talijanske kinematografije, koji je pomogao Bertolucciju da se afirimira, usporio je u sedamdesetima jer su redatelji bili prisiljeni koproducirati svoje filmove nekoliko američkih, švedskih, francuskih i njemačkih kompanija i glumaca zbog globalne ekonomske recesije talijanske filmske industrije. Smatra se da je to bila točka u kojoj je talijanska kinematografija počela ovisiti o međunarodnom tržištu.

=== Suradnja s koproducentima ===

Redatelji su sve više bili prisiljeni koproducirati svoje filmove s francuskim, američkim, švedskim i njemačkim kompanijama kako bi se međusobno financirali i natjecali na sada međunarodnom tržištu zabavne industrije. Bertolucci nije bio iznimka. ''[[Ultimo tango a Parigi|Posljednji tango u Parizu]]'' ([[1972]].), s [[Marlon Brando|Marlonom Brandom]] i [[Maria Schneider|Mariom Schneider]] bio je ogledni primjer kako talijanski filmovi mogu više zaraditi angažiranjem stranih glumaca u naslovnim ulogama: u ''Tangu'' je nastupio samo jedan talijanski glumac, Massimo Girotti. Bertoluccijevo ''[[Dvadeseto stoljeće (film)|Dvadeseto stoljeće]]'' ([[1976]].), s [[Burt Lancaster|Burtom Lancasterom]], [[Donald Sutherland|Donaldom Sutherlandom]], [[Robert De Niro|Robertom De Nirom]] i [[Gérard Depardieu|Gerardom Depardieuom]] označio je točku u kojoj je ovisnost talijanske filmske industrije počela pridonositi dezintegraciji nacionalnog identiteta, iako je sami film u cijelosti posvećen talijanskoj temi: kronici života dvojice muškaraca tijekom političkih previranja u [[Italija|Italiji]] u prvoj polovici [[20. vijek|20. stoljeća]].

=== Politika ===

Bertolucci vjerojatno nije žalio zbog ove dezintegracije: politički je aktivan te je priznati [[marksizam|marksist]]. Kao i Visconti, koji je angažirao mnogo stranih umjetnika krajem šezdesetih, Bertolucci koristi svoje filmove kako bi izrazio svoje političke poglede; oni su često autobiografski, kao što su i jako kontroverzni. ''[[Konformist (film)|Konformist]]'' ([[1970]].) je kritizirao [[fašizam|fašističku]] ideologiju, dodirnuo vezu između nacionalnosti i nacionalizma, kao i neke stvari iz kolektivne memorije, a sve to unutar međunarodne [[Benito Mussolini|Mussolinijeve]] zavjere da se ubije profesor politike u [[Pariz]]u. ''Dvadeseto stoljeće'' je također analiziralo razliku između lijevog i desnog. Epski ''[[Posljednji kineski car]]'' iz [[1987]]. omogućio je Bertolucciju da izrazi svoja uvjerenja i kroz likove i kroz sami čin snimanja filma. Dobio je dozvolu da snima u Zabranjenom gradu u [[Peking]]u (što je bilo bez presedana), a centralni lik Pu Yi podvrgnut je desetljetnoj [[komunizam|komunističkoj]] re-edukaciji pod [[Mao Tse-tung|Maom]] koja ga odvodi od šarene palače do sivog odijela u kojem mora provesti ostatak života kao vrtlar.

== Evaluacija ==

Mnogi kritičari smatraju kako Bertoluccijeve filmove karakteriziraju seks i politika. ''Posljednji tango'' istražuje seks na iznimno bludan i poremećen način. Smatra se kako je film otvorio vrata erotici u mainstream filmovima. ''Konformist'' je temeljen na političkim temama, točnije fašizmu i odnosu između osobnog konformizma i ideala. Film koji se bavi fašističkom Italijom može se gledati kao umjetnički i intelektualni. Film je trebao demonstrirati njegovu redateljsku izvrsnost. Dok je režirao, pisao scenarije ili na neki način bio povezan s desecima filmova u više od pet desetjeća, ove teme su nedvojbeno igrale veliku ulogu u njegovim radovima, pogotovo u onim najcjenjenijima i onim nedavnim. ''[[Zavodljiva ljepota]]'' nudi malo heterogenosti, dok se ''[[Sanjari]]'' bave samo tim dvjema temama. Bez obzira na tematsku ograničenost, za što ga optužuju neki kritičari, Bertolucci je iskoristio neke kontroverze oko svojih filmova kako bi ohrabrio ljude da preispitaju sebe i svoje društvo; često se navodi kako uspješno širi granice utvrđenih društvenih normi. Bertoluccijevi obožavatelji će primijetiti sličnosti između likova u filmovima, posebno u ona dva nedavno objavljena (''Zavodljiva ljepota'', [[1996]]., i ''Sanjari'', [[2003]].). Na primjer, dvije glavne junakinje u oba filma ([[Liv Tyler]] i [[Eva Green]]) imaju svijetao ten, vitke su, tamnokose i plavooke. Obje junakinje su dosta pušile tijekom mladosti, a obje se prikazuju kako gube nevinost u 19. godini. I Tyler i Green se pojavljuju potpuno gole prikazane sprijeda. U oba filma Bertolucci govori o &quot;snazi ljubavi&quot;, koristeći gotovo iste rečenice oba puta.

U ''Sanjarima'', lik Isabelle kaže kako se rodila [[1959]]. iako je film radnjom smješten u kasne šezdesete. Ovu rečenicu ne treba shvatiti doslovno; to je referenca na film [[Jean-Luc Godard|Jean-Luca Godarda]], ''Breathless'' ([[1959]].), nakon čega junakinja ponavlja slavnu scenu iz Goddardova filma.

== Duhovnost, sigurnost i sumnja u sebe ==

Bertolucci posjeduje vještinu stavljanja ljudske duše pod mikroskop. Psihoanaliza igra veliku u ulogu u njegovim filmovima, kao i u onim [[Woody Allen|Woodyja Allena]]. [[Marlon Brando]] je tvrdio kako mu je redatelj na setu ''Posljednjeg tanga u Parizu'' pričao o psihoanalizi, što mu je pomoglo u njegovoj izvedbi, koju mnogi smatraju njegovom najboljom. Bertolucci je sam poznat po velikom broju psihijatara koji su ga pratili svugdje, čak interpretirali njegove snove, kao predmet dizertacija i istraživanja kreativnog umjetnika. Njegov interes za razumijevanje ljudskog stanja dovelo je do mnogih eksplicitnih scena u njegovim filmovima.

''Posljednji tango u Parizu'' prikazuje lik Marlona Branda, Paula, kako se upušta u anonimnu aferu nakon smrti svoje žene pod nasilnim okolnostima. Film je izazvao kontroverze u [[Italija|Italiji]] zbog sodomističke scene, koju je odbor za cenzuru izbacio, a sve kopije su morale biti uništene. Talijanski sud ukinuo je Bertoluccijeva građanska prava na pet godina i osudio ga na uvjetnu četveromjesečnu kaznu zatvora. Mnogo godina kasnije, kad su se mnoge odrednice cenzure promijenile, a cenzorski odbor ukinut, film se ponovno pojavio (jer je Bertolucci sačuvao jedan primjerak) te je prikazan u neznatno cenzuriranoj verziji.

U ovom i drugim filmovima, Bertolucci istražuje snagu seksualnih odnosa u životima ljudi. ''Zavodljiva ljepota'' daje vizualni prikaz djevojke koja postaje ženom tijekom ljeta u inozemstvu. Njegov posljednji rad, ''Sanjari'' bio je kritiziran ne samo zbog proširene scene seksa, nego i prikaza muške masturbacije. U njemu, seksualni odnosi troje glavnih junaka služe kao izraz njihovih misli. Na primjer, kad je Theo prikazan kako masturbira, to je u kontekstu da ona koju voli najviše, njegova sestra, odlazi od njega dok on gleda razvoj veze između došljaka i njegove sestre koji isključuje njega. Film sugerira neprirodnu vezu između brata i sestre, vezu na rubu incesta. Kaos u vezama uređene obitelji je odraz kaosa na ulicama dok [[Francuska]] proživljava turbulentni svibanj [[1968]]. kad su se dogodili studentski nemiri.

== Oscar ==

Bertolucci je [[1987]]. snimio epski film ''[[Posljednji kineski car]]'', biografsku priču o Aisinu-Gioro Puyiu, posljednjem caru [[Narodna Republika Kina|Kine]]. Bertolucci je osvojio [[Oscar]]a za najbolju režiju. U filmu su nastupili [[John Lone]], [[Joan Chen]], [[Peter O'Toole]], Ruocheng Ying, Victor Wong, Dennis Dun, Ryuichi Sakamoto, Maggie Han, Ric Young, Vivian Wu i Chen Kaige. Scenarij su napisali Mark People i Bertolucci. ''Posljednji kineski car'' koristi Pu Yiov život kao odraz kineskog prijelaza iz [[feudalizam|feudalizma]] kroz revoluciju do sadašnjeg stanja.

Film je osvojio osam Oscara - za koliko ih je bio i nominiran - najbolji film, najbolja scenografija, fotografija, dizajn kostima, najbolji redatelj, montaža, glazba i adaptirani scenarij.

''Posljednji kineski car'' bio je prvi dugometražni film za koji je vlada Narodne Republike Kine izdala dozvolu da se može snimati u Zabranjenom gradu. Bertoluccijev film je bio jedan od dva predložena filma. Drugi je bio &quot;La Condition Humaine&quot; Andrea Malrauxa. Kineska vlada preferirala je ''Posljednjeg kineskog cara'' te nije bilo nikakvih zahtjeva prema filmu. Postao je prvi zapadni film snimljen u Kini i prvi koji je snimljen uz potporu kineske vlade još od [[1949]].

== Filmografija ==
* ''[[La commare secca]]'' ([[1962]].)
* ''[[Prije revolucije]]'' (1962.)
* ''La via del petrolio'' ([[1965]].)
* ''Il Canale'' ([[1966]].)
* ''Partner'' ([[1968]].)
* ''Amore e rabbia'' ([[1969]].)
* ''La strategia del ragno'' [[1970]].)
* ''[[Konformist (film)|Konformist]]'', ([[1970]].)
* ''[[Ultimo tango a Parigi|Posljednji tango u Parizu]]'' ([[1973]].)
* ''[[Dvadeseto stoljeće (film)|Dvadeseto stoljeće]]'' ([[1976]].)
* ''[[Mjesec (film)|Mjesec]]'' ([[1979]].)
* ''La tragedia di un uomo ridicolo'' ([[1981]].)
* ''[[Posljednji kineski car]]'' ([[1987]].)
* ''[[Čaj u Sahari]],'' ([[1990]].)
* ''[[Mali Buda]]'' ([[1993]].)
* ''[[Zavodljiva ljepota]]'' ([[1996]].)
* ''[[Opkoljeni]]'' ([[1998]].)
* ''Ten Minutes Older: The Cello'' ([[2002]].)
* ''[[Sanjari]]'' ([[2003]].)

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Bernardo Bertolucci}}
* {{imdb ime|id=0000934|ime=Bernardo Bertolucci}}
* [http://www.sensesofcinema.com/2004/great-directors/bertolucci/ Senses of Cinema: Great Directors Critical Database] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110824050419/http://www.sensesofcinema.com/2004/great-directors/bertolucci/ |date=2011-08-24 }}
* [http://www.theyshootpictures.com/bertoluccibernardo.htm They Shoot Pictures, Don't They?]
* [http://www.adherents.com/people/pb/Bernardo_Bertolucci.html The religious affiliation of Bernardo Bertolucci] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080516200025/http://www.adherents.com/people/pb/Bernardo_Bertolucci.html |date=2008-05-16 }}
* [http://zakka.dk/euroscreenwriters/interviews/bernardo_bertolucci_513.htm Intervju s Bertoluccijem iz 1989.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060510062426/http://zakka.dk/euroscreenwriters/interviews/bernardo_bertolucci_513.htm |date=2006-05-10 }}
* [http://rogerebert.suntimes.com/apps/pbcs.dll/article?AID=/19871209/REVIEWS/712090301/1023 Recenzija ''Posljednjeg kineskog cara'' Rogera Eberta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121012030951/http://rogerebert.suntimes.com/apps/pbcs.dll/article?AID=%2F19871209%2FREVIEWS%2F712090301%2F1023 |date=2012-10-12 }}

{{Bernardo Bertolucci}}
{{Oscar za najboljeg redatelja}}
{{Oscar za najbolji adaptirani scenario}}
{{David di Donatello - najbolji režiser}}
{{Nastro d'Argento - najbolji režiser}}
{{Normativna kontrola}}

{{Lifetime|1941|2018|Bertolucci, Bernardo}}

[[Kategorija:Italijanski filmski režiseri]]
[[Kategorija:Dobitnici BAFTA-e]]
[[Kategorija:Dobitnici Oscara za najboljeg režisera]]
[[Kategorija:Dobitnici Oscara za najbolji adaptirani scenarij]]
[[Kategorija:Dobitnici Zlatnog globusa za najboljeg režisera]]
[[Kategorija:Biografije, Parma]]</text>
      <sha1>rjwofmadixdat61y8bm8if9mdw7k06l</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rok-glazba</title>
    <ns>0</ns>
    <id>178380</id>
    <redirect title="Rock" />
    <revision>
      <id>42669215</id>
      <parentid>40696190</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T23:44:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Rock]]</comment>
      <origin>42669215</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="51" sha1="l322mvpih8eev8m32isszrtrqeyqhhw" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Rock]]

[[Kategorija:Polusloženice]]</text>
      <sha1>l322mvpih8eev8m32isszrtrqeyqhhw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Belasička bitka</title>
    <ns>0</ns>
    <id>185325</id>
    <revision>
      <id>42669159</id>
      <parentid>42376295</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T16:10:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42669159</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8815" sha1="ga6qcs4kdyllknxn0koxs4cqw8t4o46" xml:space="preserve">{{coord|41|22|00|N|23|1|00|E|format=dms|display=title}} 
{{Infokutija vojni sukob
|sukob=Bitka na Belasici
|slika=SamuilsDeathBGhistory.jpg
|opis=Bizantinci nanose poraz Bugarima (gore). Car Samuilo umire nakon što je vidio svoje oslijepljene vojnike (dolje).
|dio=[[vizantijsko-bugarski ratovi|bizantsko-bugarskih ratova]]
|datum=29. jul 1014
|mjesto=[[Belasica]], u blizini sela [[Ključ (Bugarska)|Ključ]] u današnjoj [[Blagoevgradska oblast|Blagoevgradskoj oblasti]] [[Bugarska|Bugarske]]
|rezultat=odlučujuća [[Bizantsko Carstvo|bizantska]] pobjeda
|strana1=[[Prvo bugarsko carstvo|Bugarsko Carstvo]]
|strana2=[[Bizantsko Carstvo]]
|komandant1=[[Samuilo]]&lt;br /&gt;[[Gavrilo Radomir]] 
|komandant2=[[Bazilije II. Bugaroubojica|Vasilije II]]&lt;br /&gt;[[Nikephoros Xiphias]]&lt;br /&gt;[[Konstantin Diogenes]]&lt;br /&gt;[[Theophylaktos Botaneiates]] †
| snaga1=cca. 20.000
|snaga2=nepoznato
|gubici1=najmanje 15.000
|gubici2=laki
}}

'''Bitka na Belasici''' ili '''Belasička bitka''' ({{lang-bg|Беласишка битка}}; {{lang-mk|Беласичка битка}}), također poznata i kao '''Bitka kod Klidiona''' ili '''bitka kod Ključa''' se odigrala 29. jula 1014. između snaga [[Prvo bugarsko carstvo|Bugarskog (Samuilovog) Carstva]] na jednoj, i [[bizantsko Carstvo|bizantskih]] snaga na drugoj strani. Predstavljao je kulminaciju gotovo poluvjekovnog sukoba između bizantskog cara [[Bazilije II. Bugaroubojica|Vasilija II]] i bugarskog cara [[Samuilo|Samuila]] koji se uspješno odupirao nastojanjima Bizantinaca da obnove svoju nekadašnju hegemoniju na Balkanu. Bitka, jedna od najvećih i najvažnijih u [[vizantijsko-bugarski ratovi|bizantsko-bugarskim ratovima]], je odlučena kada su bizantske snage pod [[Nikifor Ksifija|Nikiform Ksifijom]], prethodno infiltirirane kroz bugarske obrambene položaje u planinama, udarile u pozadinu bugarskih snaga. Rezultat je bio gotovo potpuno uništenje bugarske vojske, pri čemu je zarobljeno 15.000 vojnika. Pobjednički Bizantinci su ih potom oslijepili i pustili na slobodu, a Samuilo je, po predaji, nekoliko mjeseci kasnije umro zgrožen prizorom svoje nekadašnje vojske. Iako su Bugari i nakon bitke nastavili pružati otpor, godine 1018. je on slomljen, a zajedno s njim je prestala postojati i prva bugarska država, a Bizant došao na vrhunac svoje moći.

== Literatura ==
* John Skylitzes, [https://web.archive.org/web/20010713050653/http://homepage.mac.com/paulstephenson/trans/scyl1.html ''Synopsis Historion''], translated by Paul Stephenson.
* Treadgold, Warren T. ''A History of the Byzantine State and Society''. Stanford: Stanford University Press, 1997. {{ISBN|0-8047-2630-2}}
* Mutafchiev, Petar, ''Book about the Bulgarians'' (''Kniga za balgarite, Книга за българите''), in Bulgarian, Bulgarian Academy of Sciences Publishing House, Sofia 1992, {{ISBN|954-430-128-3}}
* Mutafchiev, Petar, ''Lecture notes on Byzantine history'' (''Lektsii po istoria na Vizantia, Лекции по история на Византия''),in Bulgarian, Vol. II, Anubis Publishers, Sofia 1995, {{ISBN|954-426-063-3}} (т. 2)
* Gyuzelev, Vasil, Bulgaria from the second quarter of tenth to the beginning of 11th century, (Balgaria ot vtorata chetvart na X do nachaloto na XI vek, България от втората четвърт на Х до началото на ХІ век), in Bulgarian, In: Dimitrov, Ilcho (Ed.), ''Short History of Bulgaria'' (''Kratka istoria na Balgaria, Кратка история на България''), in Bulgarian, Science and Arts Publishers, Sofia 1983
* Bozhilov, Ivan, ''Tsar Simeon the Great (893–927): The Golden Century of Medieval Bulgaria'' (''Tsar Simeon Veliki (893–927): Zlatniyat vek na Srednovekovna Balgaria, Цар Симеон Велики (893–927): Златният век на Средновековна България''),in Bulgarian, Fatherland Front Publishers, Sofia 1983
* Pirivatrich, Sardzan, ''The State of Samuel. Territory and Characteristics'' (''Samuilovata darzhava. Obhvat i harakter, Самуиловата държава. Обхват и характер''), AGATA-A Publishing Group, Sofia 2000, {{ISBN|954-540-020-X}}
* Selected sources of Bulgarian history (''Podbrani izvori na balgarskata istoria, Подбрани извори за българската история''), Vol. II: Bulgarian States and Bulgarians in the Middle Ages (Balgarskite darzhavi i balgarite prez Srednovekovieto, Българските държави и българите през Средновековието), TANGRA TanNakRA IK Publishers, in Bulgarian, Sofia 2004, {{ISBN|954-9942-40-6}}
* Angelov, Dimitar, and Boris Cholpanov, ''Bulgarian Military History in the Middle Ages (10–15 century)'' (''Balgarska voenna istoria prez srednovekovieto (X-XV vek), Българска военна история през средновековието (Х-XV век''), in Bulgarian, Bulgarian Academy of Sciences Publishers, Sofia 1994, {{ISBN|954-430-200-X}}
* Nikolov, Georgi, ''Centralism and Regionalism in Early Medieval Bulgaria (end of 7 to beginning of 11 century)'', (''Tsentralizam and regionalizam v rannosrednovekovna Balgaria (kraya na VII&amp;nbsp;— nachaloto na XI v.), Централизъм и регионализъм в ранносредновековна България (края на VІІ&amp;nbsp;— началото на ХІ в.)'', in Bulgarian, Marin Drinov Academic Publishers, Sofia, 2005, {{ISBN|954-430-787-7}}
* [[George Ostrogorsky|Ostrogorsky, George]], ''History of Byzantium'' (''Istoria na vizantiyskata darzhava, История на византийската държава''), in Bulgarian, Sofia, 1998, {{ISBN|954-8079-92-5}}
* Zlatarski, Vasil, ''History of Bulgaria in the Middle Ages'' (''Istoria na balgarskata darzhava prez srednite vekove, История на българската държава през средните векове''), in Bulgarian, Vol. 1, Part 2, Marin Drinov Academic Publishers, Sofia, 1994, {{ISBN|954-430-299-9}} (That work can be found in [http://www.promacedonia.org/vz1b/index.html the Internet], taken from the site [http://www.promacedonia.org/index.html &quot;Books for Macedonia&quot; (in Bulgarian)] on 29.01.2008)
* Pavlov, Plamen, ''The Sunset of the First Bulgarian Kingdom (1015–1018)'' (''Zalezat na Parvoto balgarsko tsarstvo (1015–1018), Залезът на Първото българско царство (1015–1018)''), in Bulgarian, Marin Drinov Academic Publishers, Sofia, 1999, {{ISBN|954-430-630-7}}
* Ćirković, Sima, [http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/duklja/doseljavanje_slovena_i_dukljanska_drzava.htm ''Doseljavanje slovena i dukljanska država''], from [http://www.montenegrina.net/index.html ''Montenegrina digitalna biblioteka crnogorske kulture''] on 20 November 2007.
* Holmes, Catherine, [http://www.roman-emperors.org/basilii.htm ''Basil II (A.D. 976–1025)''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150313115140/http://www.roman-emperors.org/basilii.htm |date=2015-03-13 }}, publ. in: [http://www.roman-emperors.org/impindex.htm De Imperatoribus Romanis] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110216225011/http://www.roman-emperors.org/impindex.htm |date=2011-02-16 }}, An Online Encyclopedia of Roman Emperors retrieved on 16 November 2007.
* Vasiliev, А., [http://www.intratext.com/IXT/ENG0832/_INDEX.HTM ''History of the Byzantine empire''], retrieved on 20 November 2007.
* Runciman, Steven, ''A History of the First Bulgarian Empire'', [http://www.promacedonia.com/en/sr/sr_3_3.htm The end of an Empire] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304001206/http://www.promacedonia.com/en/sr/sr_3_3.htm |date=2016-03-04 }}, retrieved on 28 January 2008.
* Stevenson, Paul (2003). ''The Legend of Basil the Bulgar-Slayer''. Cambridge University Press (September 15, 2003). {{ISBN|0-521-81530-4}}
* [https://web.archive.org/web/20050123180038/http://www.geocities.com/nbulgaria/bulgaria/kleidion.htm The battle of Kleidion (in English).], retrieved on 28 January 2008.
* [http://www.ffjh.fr/article.php3?id_article=112 The battle of Kleidion (in French).] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071016070926/http://www.ffjh.fr/article.php3?id_article=112 |date=2007-10-16 }}, retrieved on 28 January 2008.
* {{cite book
  | last = Jireček
  | first = K. J.
  | authorlink = Konstantin Josef Jireček
  | title = Geschichte der Bulgaren
  | publisher = Nachdr. d. Ausg. Prag 1876, Hildesheim, New York : Olms 1977
  | year = 1876
  | language = German
  | url = http://books.google.com/books?id=VBhThVLpc4MC&amp;pg=PA88&amp;dq=isbn=3487064081| isbn = 3-487-06408-1}}, pp.&amp;nbsp;195–200 (pp.&amp;nbsp;195–197, 200 can be seen inside the link)

{{DEFAULTSORT:Belasica}}
[[Kategorija:1014.]]
[[Kategorija:Vizantijsko-bugarski ratovi]]</text>
      <sha1>ga6qcs4kdyllknxn0koxs4cqw8t4o46</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bosanske piramide</title>
    <ns>0</ns>
    <id>208700</id>
    <revision>
      <id>42669236</id>
      <parentid>42438637</parentid>
      <timestamp>2026-08-07T01:17:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42669236</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="27589" sha1="jbpfusdwl0yfo6vitm43xet0rpglnev" xml:space="preserve">{{location map|Bosnia|label=Visočke piramide|position=left|lat=43.9333333333|long=18.1021|caption=Lokacija navodnih piramida na karti Bosne i Hercegovine}}

Termini '''Bosanske piramide''' se koriste za niz prirodnih geoloških formacija koje se nazivaju „flatironima“ &lt;ref name=Smiths&gt;Colin Woodard, decembar 2009, &quot;The Pyramid Man&quot; (Čovek piramida), ''Smithsonian'' 40:9&lt;/ref&gt; u blizini mesta [[Visoko]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], severozapadno od [[Sarajevo|Sarajeva]], a pre svega za brdo po imenu [[Visočica]] (smešteno na {{Coord|43|58|40|N|18|10|38|E|type:landmark|}}), koje je dospelo u središte pažnje međunarodne javnosti u oktobru 2005, nakon opsežne medijske kampanje, čiji je cilj bilo promovisanje kvazinaučne teorije da je delo ljudskih ruku i da predstavlja najveću drevnu [[piramida|piramidu]] na Zemlji.

Evropsko udruženje arheologa je u decembru 2006. ovim povodom izdalo saopštenje u kome se kaže: {{cquote|''Ova prevara predstavlja surovu obmanu neobaveštene javnosti i nema mesta u svetu istinske nauke''.&lt;ref&gt;[http://www.e-a-a.org/statement.pdf Saopštenje Evropskog udruženja arheologa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110717134402/http://www.e-a-a.org/statement.pdf |date=2011-07-17 }}, 11. decembar 2006&lt;/ref&gt; }}

Brdo Visočica, visine 213 m, pod kojim se nalazi srednjovekovni grad Visoki, nekada je bilo nastanjeno i oblikom približno podseća na piramidu. Ideju da ono predstavlja drevnu građevinu objavio je kontroverzni metalski radnik, preduzetnik, navodni doktor sociologije i samoproklamovani istraživač [[Semir Osmanagić]] koji je u to vreme bio nastanjen u [[Houston|Hjustonu]], [[Texas|Teksas]], SAD. Njegova kasnija iskopavanja na ovoj lokaciji su otkrila navodni popločani ulaz i tunele, kao i kamene blokove i drevni malter, kojime je prema njegovim tvrdnjama nekada bila prekrivena ova navodna građevina.

Osmanagić je takođe izneo tvrdnje da je u iskopavanju učestvovao međunarodni tim arheologa iz [[Australija|Australije]], [[Austrija|Austrije]], [[Irska|Irske]], [[Škotska|Škotske]] i [[Slovenija|Slovenije]].&lt;ref&gt;[http://smh.com.au/news/World/Australian-in-Bosnia-pyramid-riddle/2006/01/20/1137553735882.html ''Australian in Bosnia pyramid riddle'' (Australijalanac u zagonetci bosanske piramide)], ''[[Sydney Morning Herald]]'', 20 januar 2006&lt;/ref&gt;

Uprkos tome, mnogi arheolozi na koje se Osmanagić poziva tvrde da nisu pristali da učestvuju u navodnim istraživanjima i da nikada nisu bili na lokaciji.&lt;ref name=&quot;Bosnian Pyramids Update&quot;&gt;Mark Rose, [http://www.archaeology.org/online/features/osmanagic/update.html ''Bosnian &quot;Pyramids&quot; Update'' (Novi podaci o bosanskim „piramidama&quot;)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070502103745/http://www.archaeology.org/online/features/osmanagic/update.html |date=2007-05-02 }}, ''Archaeology Magazine Online'', 14 jun 2006&lt;/ref&gt; Iskopavanja su počela u aprilu 2006, i obuhvatala su i opsežne zemljane radove kojima je cilj bio preoblikovanje brda, tako da podseća na stepenastu piramidu Maja.&lt;ref name=Smiths /&gt;

== Demanti i kritike međunarodne stručne javnosti ==

Naučna istraživanja ove lokacije su pokazala da se na njoj ne nalaze nikakve piramide.&lt;ref&gt;[http://subrosa.dailygrail.com/download.html Pyramid No More (Piramide više nema)], Sub Rosa, Issue 6, oktobar 2006.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;The great Bosnian pyramid scheme&quot;&gt;[http://www.britarch.ac.uk/ba/ba92/feat3.shtml The great Bosnian pyramid scheme (Velika bosanska prevara sa piramidom)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070712211737/http://www.britarch.ac.uk/ba/ba92/feat3.shtml |date=2007-07-12 }} Anthony Harding, British Archaeology Novembar/decembar 2006&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;John Bohannon, [http://www.johnbohannon.org/NewFiles/bosnia.pdf Mad About Pyramids (Lud za piramidama)], Science Magazine, 22 September 2006.&lt;/ref&gt;

Pored kritika Osmanagiću, mnogi eminentni naučnici iz celog sveta su uputili oštre kritike na račun vlasti Federacije Bosne i Hercegovine zbog finansijske i logističke podrške nestručnim iskopavanjima koja prete da unište autentični srednjovekovni lokalitet&lt;ref name=&quot;setimes1&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.setimes.com/cocoon/setimes/xhtml/en_GB/features/setimes/features/2008/09/18/feature-02 |title='&amp;#39;Archaeologists find medieval artefacts on Mt. Visocica, disparage Piramide seeker (Arheolozi otkrivaju srednjovekovne artefakte na brdu Visočica, uništavajući reputaciju tragača za piramidama)'&amp;#39; |publisher=Setimes.com |date = 18. 9. 2008. |accessdate = 12. 12. 2011.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;timesonline2006&quot;&gt;Nick Hawton, [http://www.timesonline.co.uk/article/0,,13509-2135223,00.html ''Indiana Jones of the Balkans and the mystery of a hidden Piramida (Balkanski Indijana Džouns i misterija sakrivene piramide''] {{Webarchive|url=https://archive.today/20070311091651/http://www.timesonline.co.uk/article/0,,13509-2135223,00.html|date=2007-03-11}}, ''[[Times Online]]'', 15 april 2006&lt;/ref&gt;. Uprkos argumentovanim primedbama uglednih i stručnih ličnosti, ove kritike nisu urodile plodom

== Podrška visokog predstavnika UN, Kristijana Švarc-Šilinga ==

Tadašnji visoki predstavnik [[Ujedinjeni narodi|UN]] za Bosnu i Hercegovinu, [[Christian Schwarz-Schilling|Kristijan Švarc-Šiling]], koji je više puta posetio Visočicu, izrazio je neslaganje sa kritikama međunarodne naučne zajednice i zatražio od nje da podrži „ovaj za BIH izuzetno vredan projekat“.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=''Švarc-Šiling u posjeti bosanskoj dolini piramida'' |url=http://www.bih-x.com/vijesti/arhiva/07-07-08-01.htm |access-date=2013-02-20 |archivedate=2011-01-02 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110102210828/http://www.bih-x.com/vijesti/arhiva/07-07-08-01.htm |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.bih.net.ba/newsarea_vijest+M5a1b9d190e4.html |title=NewsArea - Ozbiljne vijesti za ozbijne čitatelje: Schwarz-Schilling u posjeti Bosanskoj dolini piramida |publisher=Bih.net.ba |date= |accessdate=12. 12. 2011. }}{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; On je tom prilikom izneo i svoje stručno mišljenje: {{cquote|''Ne verujem da je ovo nastalo prirodnim putem, i oni skeptični naučnici koji to tvrde, neka dođu ovamo, naprave eksperiment i to dokažu''.&lt;ref&gt;[http://www.superbosna.com/vijesti/nauka_i_tehnika/schilling_u_posjeti_bosanskoj_dolini_piramida:_ne_vjerujem_da_je_ovo_nastalo_prirodnim_putem/ Schilling u posjeti bosanskoj dolini piramida: Ne vjerujem da je ovo nastalo prirodnim putem - SuperBosna.Com - Dnevni portal&lt;!-- Bot generated title --&gt;]{{Dead link|date=June 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;}}

== Tumačenja ==

=== Osmanagićevo tumačenje ===

Aprila [[2005]]. Semir Osmanagić je posetio visočki Zavičajni muzej, gde mu je profesor Senad Hodović izneo podatke o srednjovekovnoj [[Bosna|Bosni]] i kamenim ostacima srednjovekovnog grada Visoki na Visočici. Objašnjavajući kako se sa Visočice vide tri kraljevske prestonice, spomenuo je da Visočica ima piramidalni oblik, što je redak fenomen. Osmanagić se zainteresovao za ovu pojavu i pribavio dozvolu da vrši bušenja, nakon čega je izneo tvrdnje da je uočio mnogobrojne anomalije koje ukazuju na to da se ispod brda Visočica, odnosno njenog gornjeg dela, nalazi piramida.

Osmanagić je prozvao Visočicu „Piramidom Sunca“, a dva obližnja brda, identifikovana kao piramide na osnovu satelitskih i vazdušnih fotografija, „Piramidom Meseca“ i „Piramidom bosanskog zmaja“. U izveštajima se pominju još dve navodne piramide: „Piramida Zemlje“ i „Piramida ljubavi“. U intenzivnoj medijskoj kampanji koja je usledila, Osmanagić je izneo tvrdnje da su navodne piramide izgradili drevni [[Iliri]], antički stanovnici [[Balkan]]a oko 12.000 pre naše ere. Ali u intervjuu Filipu Kopensu {{jez-eng| Philip Coppens }} iz časopisa Neksus {{jez-eng| Nexus (magazine)}} (April/maj 2006), Osmanagić je pokušao da ispravi prethodne navode tvrdeći da su ga pogrešno citirali: on zaista tvrdi da su navodne piramide najverovatnije sagradili Iliri, koji su prema njegovim tvrdnjama nastanjivali ovu oblast između 12.000 i 500. godine pre nove ere, pa su navodne piramide zato najverovatnije izgrađene negde u tom periodu, a ne tačno 12.000. godine pre nove ere. U poslednje vreme Osmanagić tvrdi da je „piramida“ stara oko 7.000 godina.

Osmanagić ističe da su četiri strane brda Visočica okrenute prema stranama sveta (istok, zapad, sever, jug) kako su navodno izgrađene sve piramide. Ovo nije tačno i može se lako proveriti pomoću aplikacije Gugl ert {{jez-eng|Google Earth}}. Odstupanje od pretpostavljenog pravca je skoro 30 stepeni.

Pred kraj 2005. godine, Osmanagić je uz podršku institucija BIH osnovao fondaciju ''Arheološki park: Bosanska piramida Sunca'' a na mesto predsednika za logistiku je postavio profesora Senada Hodovića. Početkom januara, dr. Amer Smailbegović, član Fondacije ''Arheološki park: Bosanska piramida Sunca'', analizirao je rezultate termalne inercije i na osnovu njih zaključio da brda Visočica (''Bosanska piramida Sunca''), Plješevica (''Bosanska piramida Meseca'') i još dva uzvišenja predstavljaju ''anomalije''. Prema njegovim rečima ova uzvišenja se hlade brže od okoline zbog toga što su prisutni materijali manje gustine, veće poroznosti, kao i unutrašnje šupljine i prolazi, što utiče na gubitak toplote normalan za veštačke strukture.

Navodna istraživanja su vršena u tunelu nedaleko od [[Visočica|Visočice]], na Ravnama, a gde su pronađeni blokovi peščara teški do pet tona za koje se tvrdi da su obrađeni ljudskom rukom. U tunelima je utvrđen sadržaj [[kiseonik]]a od 20,9 % što navodno potvrđuje tezu o ventilacionim sistemima unutar tunela. Pored toga se tvrdi da u tunelima postoje rasksnice pod pravim uglovima koje se podudaraju sa stranama sveta: istok-zapad, sever-jug.

Osmanagić se poziva na navodna merenja geodetskog zavoda BiH, prema kojima su stranice osnove duge po 364 m, a strane čine jednakostranične [[trokut|trouglove]] čiji su svi uglovi preciznih 60 stepeni. Dalje se tvrdi da je severna strana orijentisana prema „kosmičkom severu“, odnosno da postoji odstupanje od geografskog severa za 21'. Pored toga, tvrdi da mu je u katastarskoj kancelariji opštine Visoko potvrđeno da geodetski vrhovi tri piramide (Piramida Sunca, Meseca i Bosanskog zmaja) čine jednakostranični trougao od po 60 stepeni, gde navodno nema odstupanja ni za jedan minut, što je potvrđeno navodnim satelitskim snimcima.

Na severoistočnoj strani piramide Sunca su trećeg dana istraživanja ([[17. 4.|17. april]] [[2006]].) pronađeni kameni blokovi breče za koje se tvrdi da su obrađeni ljudskom rukom. Ovo je prema tvrđenju Osmanagića i njegovih slebenika najozbiljniji dokaz postojanja Bosanske piramide Sunca.

==== Navodna piramida Sunca ====
&lt;gallery&gt;
Datoteka:ExcavationsVisocica.jpg
Datoteka:ExcavationsVisocica2.jpg
Datoteka:ExcavationsVisocica3.jpg
Datoteka:VisocicaExcavations4.jpg
&lt;/gallery&gt;

=== Naučna objašnjenja ===

Osmanagićeve navode, objavljivane u masovnim medijima, osporava veliki broj stručnjaka koji ga optužuju da promoviše pseudonaučne teorije i da svojim iskopavanjima uništava stvarne arheološke lokacije. Amar Karapuš, kustos [[Narodni muzej Bosne i Hercegovine|Narodnog muzeja Bosne i Hercegovine]] u Sarajevu je ovim povodom izjavio: 
&quot;Kad sam prvi put pročitao o piramidama, mislio sam da je to vrlo smešno. Nisam mogao da poverujem da bi bilo ko na svetu mogao da poveruje u tako nešto.&quot; &lt;ref name=Smiths /&gt;

Profesor Garet Fejgan {{jez-eng |Garrett Fagan}} sa univerziteta u Pensilvaniji tvrdi: „Ne bi trebalo dozvoliti da se uništavaju stvarna arheološka nalazišta u nečijem pokušaju da pronađe svoje zablude[...] To je kao da je nekome data dozvola da preore buldožerima [[Stonhendž]] da bi ispod njega pronašao tajne odaje sa izgubljenim drevnim mudrostima.&quot; &lt;ref name=&quot;timesonline2006&quot;/&gt;

Kertis Ranels {{jez-eng |Curtis Runnels}} ekspert za praistorijsku Grčku i balkanske države sa Univerziteta u Bostonu kaže: „U periodu pre 27.000 do 12.000 godina, [[Balkan]] je bio okovan ledom u poslednjem glacijalnom maksimumu, periodu veoma hladne i suve klime sa glečerima na nekim od planinskih venaca. Jedini stanovnici ove oblasti su bili gornjepaleolitski lovci i sakupljači koji su za sobom ostavili ostatke logorišta na otvorenom i tragove boravka u pećinama. Ovi ostaci se sastoje od jednostavnih kamenih alatki i ostataka životinja i biljaka kojima su se hranili. Ti ljudi nisu posedovali ni alatke ni veštine potrebne za izgradnju monumentalnih arhitektonskih objekata.&quot;&lt;ref name=&quot;archmag&quot;&gt;Rose, Mark. &quot;[http://www.archaeology.org/online/features/osmanagic/index.html The Bosnia-Atlantis Connection (Veza između Bosne i Atlantide)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121126140018/http://www.archaeology.org/online/features/osmanagic/index.html |date=2012-11-26 }}&quot;. ''Archaeology Magazine Online''. URL accessed 2006-04-29.&lt;/ref&gt;

Enver Imamović sa Sarajevskog Univerziteta, bivši direktor Narodnog muzeja u [[Sarajevo|Sarajevu]], izrazio je zabrinutost zbog opasnosti da bi iskopavanja mogla da unište stvarna arheološka nalazišta, kao što je srednjovekovna kraljevska prestonica Visoki. On tvrdi da bi iskopavanje „nepovratno uništilo nacionalno istorijsko blago &quot;.&lt;ref&gt;Lucian Harris, [http://www.theartnewspaper.com/article01.asp?id=237 ''Amateur to dig on site of medieval capital in search of Bosnia's own Valley of the Kings (Amater kopa na lokalitetu srednjovekovne prestonice u potrazi za bosanskom dolinom kraljeva)''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060425035231/http://www.theartnewspaper.com/article01.asp?id=237 |date=2006-04-25 }}, ''The Art Newspaper'', 15. april 2006&lt;/ref&gt; Iskopavanja koja su arheolozi izvršili u leto 2008, nezavisno od rada Fondacije, otkrila su obilje srednjovekovnih artefakata i obnovila zahteve vlastima da se Osmanagiću ukine dozvola za iskopavanje.&lt;ref name=&quot;setimes1&quot;/&gt;

[[Datoteka:Bosnian Pyramid.jpg|mini|desno|200px| Brdo Visočica iznad Visokog, snimljeno 2007]]

U pismu uredništvu londonskog ''[[Times of London|Tajmsa]]'' datiranom 25. aprila 2006, profesor Entoni Harding {{jez-eng|Anthony Harding}}, predsednik Evropskog udruženja arheologa, nazvao je Osmanagićeve teorije „uvrnutim“ i „apsurdnim“ i izrazio zabrinutost jer se nedovoljna pažnja poklanja zaštiti „bogatog arheološkog nasleđa Bosne“ od „pljačke i nekontrolisane i neovlašćene gradnje“.&lt;ref&gt;Anthony Harding, [http://www.timesonline.co.uk/article/0,,59-2150036,00.html ''Bosnia's rich heritage (Bogato arheološko nasleđe Bosne)''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080724005732/http://www.timesonline.co.uk/article/0,,59-2150036,00.html|date=2008-07-24}}, ''[[Times Online]]'', 25. april 2006&lt;/ref&gt; Nakon što je lično posetio lokalitet, Harding je izjavio: „videli smo polja prirodnog kamena (breče), sa fisurama i pukotinama; ali ni traga bilo čemu što bi ličilo na arheologiju.&quot; &lt;ref name=&quot;The great Bosnian pyramid scheme&quot;/&gt;

Članovi geološkog tima koji su vršili ispitivanja terena za račun Fondacije „Arheološki park: Bosanska piramida sunca“, održali su konferenciju za štampu 8. maja 2006. u Tuzli u cilju objavljivanja rezultata svojih istraživanja. Profesori Rudarsko geološkog fakulteta Univerziteta u Tuzli, koje je predvodio profesor Dr. Sejfudin Vrabac, zaključili su „kako je ustanovljeno da je Visočica prirodna geološka tvorevina, koja se sastoji od klasičnih sedimenata slojevite građe, različite debljine, i da je njen oblik posljedica endodinamičkih i egzodinamičkih procesa u postmiocenskom razdoblju“.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.sarajevo-x.com/bih/politika/clanak/060508041 |title=Vrabac: Visočica je prirodna geološka tvorevina |date = 8. 5. 2006. |publisher=FEMA News Agency}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vrabac&gt;{{cite web |url=http://irna.lautre.net/IMG/pdf/Output.pdf |title=Izvještaj o geološkim istraživanjima Visočice kod Visokog |author=Sejfudin Vrabac i drugi. |publisher=Rudarsko - geološki i građevinski fakutet u Tuzli |date=17. 4. 2006. |access-date=2013-02-20 |archivedate=2016-03-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160304120512/http://irna.lautre.net/IMG/pdf/Output.pdf |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;

Prema navodima profesora Vrapca, stručnjaka za paleogeologiju: „na području Sarajevsko-Zeničkog rudarskog bazena, takvih morfoloških oblika ima na desetine“. Izveštaj Tima za geološka istraživanja Visočice, načinjen na osnovu ispitivanja šest bušotina dubine od 3 do 17 metara, podržalo je Znanstveno - nastavno vijeće Rudarsko geološkog fakulteta i Udruženje geologa Federacije Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=vrabac/&gt;&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20060615015928/http://news.yahoo.com/s/afp/20060609/sc_afp/bosniaarchaeology_060609194121;_ylt=AnAo9ZP6_dA_5zN0kLWRagDPOrgF;_ylu=X3oDMTA5aHJvMDdwBHNlYwN5bmNhdA-- ''Bosnian 'pyramid' created by nature, say European experts'' (Bosanske „piramide“ su prirodne tvorevine, tvrde evropski stručnjaci)], Yahoo! AFP, 9. jun 2006.&lt;/ref&gt;

Juna 2006, ime jednog od najvećih egiptologa današnjice, profesora Zahija Havasa je dovedno u vezu sa iskopavanjima na Visočici. Osmanagić je izneo tvrdnje da je profesor Havas preporučio navodnog „eksperta“ Ali Abd Ala Barakata da istraži brda. Havas je porekao bilo kakvu vezu sa ovime, optužujući Osmanagića da je „davao lažne informacije“, i objasnio da Barakat „ne zna ništa o Egipatskim piramidama“.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.archaeology.org/online/features/osmanagic/zahi_hawass.pdf |title='&amp;#39;Letter to Archaeology Magazine (Pismo arheološkom časopisu)'&amp;#39; (PDF) |format=PDF |date= |accessdate=12. 12. 2011. |archive-date=2012-11-26 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121126135951/http://www.archaeology.org/online/features/osmanagic/zahi_hawass.pdf }}&lt;/ref&gt;

Bez obzira na ovaku Havasovu reakciju, Fondacija „Arheološki park: Bosanska piramida sunca“ je objavila da je Barakat obavio istraživanje brda i izjavio „Po mom mišljenju, ovo je neka vrsta piramide, verovatno primitivna piramida.&quot; &lt;ref name=&quot;Bosnian Pyramids Update&quot;/&gt; Novembra 2007, na VEB strani Fondacije, postavljen je Barakatov izveštaj na engleskom.&lt;ref&gt;[http://irna.lautre.net/At-last-Dr-Barakat-s-report.html ''At last, Dr. Barakat’s report'' (Konačno, izveštaj Dr. Barakata)] 8 May 2006&lt;/ref&gt;

Osmanagić je pozvao i geologa i alternativnog arheologa Roberta Šoha {{jez-eng|Robert Schoch}} da poseti lokaciju. U svom preliminarnom izveštaju, on je zaključio da postoje prirodna geološka objašnjenja za sve pojave za koje je Osmanagić tvrdio da su delo ljudskih ruku. Šohova VEB strana navodi da je „iskopavanjima naneta izuzetna šteta“ i optužuje Osmanagića za pokretanje „smišljene kampanje radi dovođenja u zabludu“.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.robertschoch.net/Circular%20Times%20Table%20of%20Contents.htm |title='&amp;#39;Articles by Dr. Schoch &amp; Dr. Dowell'&amp;#39; |publisher=Robertschoch.net |date = 12. 4. 2008. |accessdate = 12. 12. 2011.}}&lt;/ref&gt;

&quot;Arheološki park: Bosanska piramida sunca“ je 2007. objavio izveštaj egiptologa Nabila Mohameda Abdel Svelima u kome se tvrdi da je Visočica u stvari najveća piramida na svetu.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Dr. Swelim: Bosnian Piramida Of The Sun Is The World’S Largest (Dr. Svelim: Bosanska Piramida Sunca je najveća na svetu)|url=http://www.piramidasunca.ba/en/index.php/DR.-SWELIM-BOSNIAN-PIRAMIDA-OF-THE-SUN-IS-THE-WORLDS-LARGEST.html|accessdate=19. 3. 2011.|month=July|year=2007}}{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Nakon dve posete Visokom, on je objavio izveštaj u kome je zaključio: „Argumenti za ili protiv, ne mogu uticati na činjenicu da je koncept piramide i odgovarajući oblik očigledan i da ga svako može videti ”.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://nabilswelim.com/downloads/Pyr_Hills.pdf.pdf|date=17. 9. 2007.|last=Swelim|first=Nabil|accessdate=11. 4. 2011.|title=The Pyramid hills (Brda piramide)|work=Archeology|archive-date=2013-01-24|archive-url=https://web.archive.org/web/20130124065725/http://nabilswelim.com/downloads/Pyr_Hills.pdf.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Uprkos ovim navodima, 2010. Svelim je objavio izveštaj u kome je objasnio da nije tvrdio da je Visočica delo ljudskih ruku, već se poslužio ovim izrazom za bilo koji predmet, prirodni ili veštački, koji predstavlja piramidu u geometrijskom smislu.&lt;ref&gt;{{cite web|last=Swelim|first=Nabil Mohamed Abdel|title=VISOCICA ON THE BALANCE|url=http://www.nabilswelim.com/downloads/vic_10.pdf|accessdate=19. 3. 2011.|archive-date=2013-01-24|archive-url=https://web.archive.org/web/20130124065759/http://www.nabilswelim.com/downloads/vic_10.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Pored spomenutih i mnogi drugi domaći i strani naučnici su izrazili sumnju u vezi sa postojanjem piramide na Visočici. Pokrenuta je i peticija pod nazivom 'Zaustavimo Osmanagića Sada!&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://peticija.comyr.com/eng.htm |title=Peticija: „Zaustavimo Osmanagića sada“ |publisher=Peticija.comyr.com |date= |accessdate=12. 12. 2011. |archivedate=2014-03-09 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140309024844/http://peticija.comyr.com/eng.htm |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;' Mnogi navode da ne postoje istorijske činjenice po kojima bi se moglo tvrditi da u Visokom postoji piramida i osuđuju bilo kakve radove na Visočici koja je nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine i smatraju bilo koju aktivnost na ovom mestu rušenjem i oštećivanjem kulturnog dobra.

== Afera Izmo Gulić ==

Afera „Izmo Gulić“ je prevara blogera poznatog kao Izmo Gulić,&lt;ref&gt;{{cite web|author=Izmo Ekspert |url=http://izmo-ekspert.blogspot.com |title=Izmo Guglić - Ekspert |publisher=Izmo-ekspert.blogspot.com |date= |accessdate = 12. 12. 2011.}}&lt;/ref&gt; napravljena na štetu Osmanagića i njegove fondacije. Februara 2008, Izmo Gulić je poslao dva teksta puna besmislica, maskirana pseudonaučnim i „nju ejdž“ žargonom, potpisavši se kao „Dr. Phil. Amer Kovačević“, tražeći da se objave na internet stranici Semira Osmanagića.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.piramidasunca.ba |title=Home - Fondacija “Arheološki park: Bosanska piramida Sunca, Archaeological Park: Bosnian Pyramid of the Sun Foundation |publisher=Piramidasunca.ba |date= |accessdate = 12. 12. 2011.}}&lt;/ref&gt;

Gulić je ove tekstove poslao kao eksperiment, da bi proverio hoće li ta internet stranica, na kojoj se tvrdi da je posvećena ozbiljnom naučnom arheološkom i geološkom istraživanju, prihvatiti da objavi njegove tekstove koji nisu imali nikakvo uporište u realnosti.&lt;ref&gt;{{cite web|author=Izmo Ekspert |url=http://izmo-ekspert.blogspot.com/2008/02/konano-unio-u-struni-tim.html |title=Izmo Guglić - Ekspert: KONAĆNO UNIŠO U STRUĆNI TIM!!! |publisher=Izmo-ekspert.blogspot.com |date= |accessdate = 12. 12. 2011.}}&lt;/ref&gt;. Oba članka su smesta bila objavljena po ličnoj preporuci Semira Osmanagića pod naslovom: ''Bosanski ljiljan: jedno razmišljanje u prilog tezama Semira Osmanagića''.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=''Bosanski stećak: uputstvo za čitanje bosanskih piramida'' |url=http://www.piramidasunca.ba/ba/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=1621&amp;Itemid=113 |access-date=2013-02-20 |archivedate=2008-05-16 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080516125526/http://www.piramidasunca.ba/ba/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=1621&amp;Itemid=113 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Nakon toga je član Osmanagićevog tima preveo jedan od tekstova na engleski,&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.piramidasunca.ba/en/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=1044&amp;Itemid=26 |title=fondacija-zapoljava-nove-strucnjake |publisher=Piramidasunca.ba |date=16. 5. 2007. |accessdate=12. 12. 2011. |archive-date=2008-05-16 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080516125522/http://www.piramidasunca.ba/en/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=1044&amp;Itemid=26 |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; da bi zatim usledilo objavljivanje sličnog članka koji je napisao Osmanagićev saradnik, Davorin Vrbančić, očigledno nadahnut besmislicama koje je napisao navodni ''Dr. Phil. Amer Kovačević''.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.piramidasunca.ba/ba/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=1640&amp;Itemid=26 |title=Bosanske Piramide Na Stećcima |publisher=Piramidasunca.ba |date= |accessdate=12. 12. 2011. |archive-date=2011-08-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110823062710/http://www.piramidasunca.ba/ba/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=1640&amp;Itemid=26 |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;

Nakon što je Izmo Gulić objavio na svom blogu da su oba teksta prevara i da je navodni Dr. Phil. Amer Kovačević izmišljena osoba, ni Osmanagić ni njegovi saradnici nisu reagovali ni na koji način, niti su ovi tekstovi uklonjeni sa internet stranice.

== Povezano ==
* [[Pseudoarheologija]]

== Izvori ==
{{reflist|colwidth=30em}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Alleged Bosnian pyramids}}
* [http://www.bih-x.com/servisi/foto/thumbnails.php?album=31 Bosnian Pyramid of the Sun — Photo gallery] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080118103842/http://www.bih-x.com/servisi/foto/thumbnails.php?album=31 |date=2008-01-18 }}
* [http://www.visoko.co.ba/?go=piramida Visoko.co.ba o piramidi]
* [http://www.visoko.co.ba/?go=foto Često osvježena galerija koja uključuje i slike sa istraživanja]
* [http://www.bih-x.com/top_destinacije/Bosnian_pyramids.htm Bosnian pyramids] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071012043637/http://www.bih-x.com/top_destinacije/Bosnian_pyramids.htm |date=2007-10-12 }}
* [http://www.piramidasunca.ba Službena stranica Fondacije]
* [http://prevara.bloger.hr Blog - Demistificiranje teza Semira Osmanagića znanstvenim argumentima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120625115450/http://prevara.bloger.hr/ |date=2012-06-25 }} 
* [http://www.piramidasunca.com Informativni portal o piramidi]
* [http://www.pyramidofthesun.info Informativni portal na engleskom jeziku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111228203932/http://www.pyramidofthesun.info/ |date=2011-12-28 }}
* [http://www.alternativnahistorija.com/AH8.htm Knjiga o Bosanskoj piramidi Sunca]
* [http://piramida.blogger.ba/ Novosti i dešavanja vezana za Bosansku piramidu Sunca]
* [http://www.alternativnahistorija.com/AH8main.htm Dokumenti i video fajlovi]
* [http://www.alternativnahistorija.com/PR050106.doc Saopštenje za javnost - Toplotna satelitska analiza] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060520212251/http://www.alternativnahistorija.com/PR050106.doc |date=2006-05-20 }}
* [http://www.alternativnahistorija.com/PR181205.doc Saopštenje za javnost - Satelitske i radarske snimke] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060101021837/http://www.alternativnahistorija.com/PR181205.doc |date=2006-01-01 }}
* [http://www.bosnianpyramids.org BosnianPyramids.org] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200804145228/http://www.bosnianpyramids.org/ |date=2020-08-04 }}
* [http://www.bosnianpyramid.com Neslužbena stranica, engleski jezik]
* [http://www.bosnian-pyramid.com Bosnian-Pyramid.com]
* [http://piramidamjeseca.blogger.ba Blog o piramidama]
* [http://antipyramidwebring.blogger.ba AntiPyramid Web-Ring (web-stranice/blogovi sa suprotim misljenjem o postojanju piramida)]

[[Kategorija:Pseudohistorija]]
[[Kategorija:Pseudoarheologija]]
[[Kategorija:Geografija Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>jbpfusdwl0yfo6vitm43xet0rpglnev</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bromovodonik</title>
    <ns>0</ns>
    <id>216379</id>
    <revision>
      <id>42669249</id>
      <parentid>41359170</parentid>
      <timestamp>2026-08-07T05:04:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42669249</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8449" sha1="r5kex9oc6jnjabcjyf58fo7ff1glx48" xml:space="preserve">{{Chembox-lat
| Verifiedfields = 
| Watchedfields = 
| verifiedrevid = 443862322
| ImageFileL1 = Hydrogen-bromide-2D-dimensions.svg
| ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|??}}
| ImageSizeL1 = 125
| ImageNameL1 = Skeletal formula of hydrogen bromide with the explicit hydrogen and a measurement added
| ImageFileR1 = Hydrogen-bromide-3D-vdW.svg
| ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|??}}
| ImageSizeR1 = 115
| ImageNameR1 = Spacefill model of hydrogen bromide
| PIN = Vodonik bromid
| SystematicName = Broman&lt;ref&gt;{{Cite web|title = Hydrobromic Acid - Compound Summary|url = http://pubchem.ncbi.nlm.nih.gov/summary/summary.cgi?cid=260&amp;loc=ec_rcs|work = PubChem Compound|publisher = National Center for Biotechnology Information|accessdate = 10 November 2011|location = USA|date =  16. 9. 2004.|at = Identification and Related Records}}&lt;/ref&gt;
| IUPACName =
| Section1 = {{Chembox Identifiers-lat
|  Abbreviations = 
|  CASNo = 10035-10-6
|  CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}}
|  PubChem = 260
|  PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}}
|  ChemSpiderID = 255
|  ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
|  EINECS = 233-113-0
|  UNNumber = 1048
|  KEGG = C13645
|  KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}}
|  MeSHName = Hydrobromic+Acid
|  ChEBI = 47266
|  ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  ChEMBL = 1231461
|  ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  RTECS = MW3850000
|  Beilstein = 3587158
|  Gmelin = 
|  3DMet = 
|  SMILES = Br
|  StdInChI = 1S/BrH/h1H
|  StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  StdInChIKey = CPELXLSAUQHCOX-UHFFFAOYSA-N
|  StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
}}
| Section2 = {{Chembox Properties-lat
| H = 1
| Br = 1
| ExactMass = 79.926162679 g mol&lt;sup&gt;-1&lt;/sup&gt;
| Appearance = Bezbojni gas
| Odor = Oštar
| Density = 3.307 g dm&lt;sup&gt;-3&lt;/sup&gt;
| MeltingPtK = 186
| BoilingPtK = 207
| Solubility = 1,93 kg dm&lt;sup&gt;-3&lt;/sup&gt; (na 20&amp;nbsp;°C)
| VaporPressure = 2,308 MPa (na 21&amp;nbsp;°C)
| pKa = ~–9 &lt;ref&gt;Perrin, D. D. Dissociation constants of inorganic acids and bases in aqueous solution. Butterworths, London, 1969.&lt;/ref&gt;
| pKb = ~23
| RefractIndex = 1,325
}}
| Section3 = {{Chembox Structure-lat
|  MolShape = Linearan
|  Dipole = 82 mD
}}
| Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat
| DeltaHf = -36.45--36.13 kJ mol&lt;sup&gt;-1&lt;/sup&gt;
| Entropy = 198.696-198.704 J K&lt;sup&gt;-1&lt;/sup&gt; mol&lt;sup&gt;-1&lt;/sup&gt;
| HeatCapacity = 350.7 mJ K&lt;sup&gt;-1&lt;/sup&gt; g&lt;sup&gt;-1&lt;/sup&gt;
}}
| Section5 = {{Chembox Hazards-lat
|  ExternalMSDS = [http://hazard.com/msds/mf/baker/baker/files/h3768.htm hazard.com]&lt;br /&gt;
[http://physchem.ox.ac.uk/MSDS/HY/hydrogen_bromide.html physchem.ox.ac.uk]
|  GHSPictograms = {{GHS corrosion}} {{GHS exclamation mark}}
|  GHSSignalWord = '''DANGER'''
|  HPhrases = {{H-phrases|314|335}}
|  PPhrases = {{P-phrases|261|280|305+351+338|310}}
|  EUIndex = 035-002-00-0
|  EUClass = {{Hazchem C}}
|  RPhrases = {{R35}}, {{R37}}
|  SPhrases = {{S1/2}}, {{S7/9}}, {{S26}}, {{S45}}
|  NFPA-H = 3
|  NFPA-F = 0
|  NFPA-R = 0
}}
| Section6 = {{Chembox Related-lat
|  OtherCpds = [[Hlorovodonik]]&lt;br /&gt;
[[Fluorovodonik]]&lt;br /&gt;
[[Jodovodonik]]
}}
}}

'''Bromovodonik''' je diatomski molekul [[Vodik|H]][[Brom|Br]]. HBr je gas pod standardnim uslovima. [[Bromovodonična kiselina]] se formira nakon rastvaranja HBr u vodi. HBr se može osloboditi iz rastvora bromovodonične kiseline dodavanjem dehidracionog agensa, ali ne putem [[destilacija|destilacije]]. Bromovodonik i bromovodonična kiselina, stoga, ''nisu'' isto, nego su srodni. Često je bromovodonična kiselina sa označava &quot;HBr&quot;.

== Osobine ==
Na sobnoj temperaturi, HBr je nezapaljivi gas oštrog mirisa, koji se dimi na vlažnom vazduhu usled formiranja bromovodonične kiseline. HBr je veoma rastvoran vodi, u kojoj se zasićuje sa 68.85% HBr po težini na sobnoj temperaturi. Vodeni rastvori koji su 47.38% HBr po težini formiraju konstantno ključajuću smesu (reverzno azeotropnu), koja ključa na 126&amp;nbsp;°C. Ključanjem manje koncentrovanih rastvora se otpušta H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O dok se smeša konstantne kompozicije ne formira.

== Upotreba ==
Postoje mnogobrojne upotrebe HBr u hemijskoj sintezi. Na primer, HBr se koristi za produkciju alkil bromida iz alkohola:
:ROH + HBr → RBr + H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O 
HBr se dodaje [[alkeni]]ma da bi se dobili bromoalkani, koji su važna familija [[organobrominska jedinjenja|organobrominskih jedinjenja]]:
:RCH=CH&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; + HBr → RCH(Br)–CH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;

Dodavanjem HBr [[alkin]]ima nastaju bromoalkeni. [[Stereohemija]] ovog tipa adicije je obično ''anti'':
:RC≡CH + HBr → RC(Br)=CH&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;

Dodatak HBr na haloalkene formira [[geminalni|geminalne]] dihaloalkane. (Ovaj tip adicije sledi [[Markovnikovo pravilo]]):
:RC(Br)=CH&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; + HBr → RC(Br&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;)–CH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;
Takođe, HBr se koristi za otvaranje [[epoksid]]a i [[lakton]]a, i u sintezi bromoacetala. Dodatno, HBr katalizuje mnoge organske reakcije.&lt;ref name=&quot;hercouet&quot;&gt;Hercouet, A.;LeCorre, M. (1988) Triphenylphosphonium bromide: A convenient and quantitative source of gaseous hydrogen bromide. Synthesis, 157-158.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;greenwood&quot;&gt;Greenwood, N. N.; Earnshaw, A. Chemistry of the Elements; Butterworth-Heineman: Oxford, Great Britain; 1997; pp. 809-812.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;carlin&quot;&gt;Carlin, William W. {{US Patent|4147601}}, April 3, 1979&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;vollhart&quot;&gt;Vollhardt, K. P. C.; Schore, N. E. Organic Chemistry: Structure and Function; 4th Ed.; W. H. Freeman and Company: New York, NY; 2003.&lt;/ref&gt;

Predloženo je da se HBr koristi u protočnim baterijama.&lt;ref name=&quot;EERE&quot;&gt;[http://www1.eere.energy.gov/hydrogenandfuelcells/pdfs/30535ag.pdf Hydrogen-based utility energy storage system]&lt;/ref&gt;

== Industrijska priprema ==
Bromovodonik (zajedno sa bromovodoničnom kiselinom) se proizvode u mnogo manjim razmerama od odgovarajućih hlorida. U primarnoj industrijskoj pripremi, [[vodik|vodonik]] i [[brom]] se kombinuju na temperaturama između 200-400&amp;nbsp;°C. Ova reakcije je tipično katalizovana [[platina|platinom]] ili [[azbest]]om.&lt;ref name=&quot;greenwood&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;ruhoff&quot;/&gt;

== Laboratorijske sinteze ==
HBr se može sintetisati koristeći niz metoda. On se može pripremiti u laboratoriji destilacijom rastvora natrijum ili [[kalijum bromid]]a sa [[fosfatna kiselina|fosfornom kiselinom]] ili razblaženom [[sumporna kiselina|sumpornom kiselinom]]&lt;ref name=&quot;Pradyot Patnaik 2002&quot;&gt;Pradyot Patnaik. ''Handbook of Inorganic Chemicals''. McGraw-Hill, 2002, {{ISBN|0-07-049439-8}}&lt;/ref&gt;:
:2 KBr + H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;SO&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; → K&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;SO&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; + HBr

Koncentrovana sumporna kiselina nije efektivna, zato što se formirani HBr oksiduje do gasovitog [[brom]]a:
:2 HBr + H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;SO&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; → Br&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; + SO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; + 2H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O

Kiselina se takođe može pripremiti na nekoliko drugih načina, među kojima je reakcija broma sa bilo [[fosfor]]om i vodom, ili sa [[sumpor]]om i vodom&lt;ref name=&quot;Pradyot Patnaik 2002&quot;/&gt;:
:2 Br&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; + S + 2 H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O → 4 HBr + SO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;

Alternativno, ona se može pripremiti brominacijom tetralina (1,2,3,4-tetrahidronaftalena):&lt;ref name=&quot;webele&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.webelements.com/webelements/compounds/text/H/Br1H1-10035106.html |title=WebElements: Hydrogen Bromide |access-date=2013-04-20 |archive-date=2008-05-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080513073323/http://www.webelements.com/webelements/compounds/text/H/Br1H1-10035106.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
:C&lt;sub&gt;10&lt;/sub&gt;H&lt;sub&gt;12&lt;/sub&gt; + 4 Br&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; → C&lt;sub&gt;10&lt;/sub&gt;H&lt;sub&gt;8&lt;/sub&gt;Br&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; + 4 HBr

Brom se može redukovati fosfornom kiselinom:&lt;ref name=&quot;greenwood&quot; /&gt;

:Br&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; + H&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;PO&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt; + H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O → H&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;PO&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; + 2 HBr

Vodeni rastvor bromovodonika se se isto tako može pripremiti u malom obimu [[Termalna dekompozicija|termolizom]] trifenolfosfonijum bromida u refluksujućem [[ksilen]]u.&lt;ref name=&quot;hercouet&quot;/&gt;

HBr pripremljen gore navedenim metodama može da bude kontaminiran sa Br&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, koji se može ukloniti propuštanjem gasa kroz Cu opiljke ili kroz [[fenol]].&lt;ref name=&quot;ruhoff&quot;&gt;Ruhoff, J. R.; Burnett, R. E.; Reid, E. E. &quot;Hydrogen Bromide (Anhydrous)&quot; Organic Syntheses, Vol. 15, p.35 (Coll. Vol. 2, p.338).&lt;/ref&gt;

== Literatura ==
{{reflist|2}}
{{-}}
{{Hidridi-lat}}
{{Jedinjenja vodonika-lat}}

[[Kategorija:Neorganska jedinjenja]]
[[Kategorija:Jedinjenja vodonika]]
[[Kategorija:Bromidi]]
[[Kategorija:Nemetalni halidi]]</text>
      <sha1>r5kex9oc6jnjabcjyf58fo7ff1glx48</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Otočić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>219670</id>
    <redirect title="Ostrvo" />
    <revision>
      <id>42669200</id>
      <parentid>42587383</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T23:43:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Ostrvo]]</comment>
      <origin>42669200</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22" sha1="nqowcd3i01elgvcisg8ve0wv9e0711k" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Ostrvo]]</text>
      <sha1>nqowcd3i01elgvcisg8ve0wv9e0711k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1203.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>223617</id>
    <revision>
      <id>42669266</id>
      <parentid>42668978</parentid>
      <timestamp>2026-08-07T10:28:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Alekol</username>
        <id>2231</id>
      </contributor>
      <origin>42669266</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7223" sha1="ggd5lhha7oi3xc7f8jzcnct4mpikpnc" xml:space="preserve">{{godina}}
{{godina u drugim kalendarima|1203}}

Godina '''1203''' ('''[[Rimske brojke|MCCIII]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u srijedu]] u [[julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]] (1. jan/sij.).

== Događaji ==
=== Januar/Siječanj &amp;ndash; Mart/Ožujak ===
* 2. 1. - Rjurik Rostislavič je sa [[Kumani|kumanskim]] saveznicima poharao Kijev, [[Roman Veliki|Roman Mstislavič Veliki]] uzvraća sledeće zime.
* januar - [[Četvrti križarski rat]]: križari zimuju u Zadru (osvojenom prošlog novembra); ušli su u dogovor sa [[Aleksije IV Anđeo|Aleksijem Angelom]] da će pomoći njegovom ocu [[Isak II Anđeo|Isaku II]] da povrati vizantijski presto, za šta su dobili velika obećanja.
* početkom godine - Bitka na Peščari Halahaldžid: Togrulovi Kereiti su porazili svog donedavnog vazala Temudžina (budućeg [[Džingis-kan]]a). 

* februar - Papa je povukao ekskomunikaciju protiv nemlečanskih učesnika križarskog pohoda.

* mart - Papa je dao nalog kaločkom nadbiskupu da ode u [[Vukan Nemanjić|Vukanovu]] Srbiju i da vladara i episkope razreši obaveze pokoravanja carigradskom patrijarhu i učvrsti ih u katoličkoj veri&lt;ref&gt;''Istorija s. n. I'', 269&lt;/ref&gt; (neostvareno).

=== April/Travanj &amp;ndash; Jun/Lipanj ===
* [[7. 4.]] (Uskrš. ponedeljak) - Krstaši kreću iz Zadra, Mlečani su srušili zidove. Deo velikaša, Simon de Montfort i dr. napuštaju vojsku i odlaze ugarskom kralju. Usputne stanice su Drač, Krf.&lt;ref&gt;[https://historion.net/memoirs-or-chronicle-fourth-crusade-and-conquest-constantinople/departure-crusaders-corfu-arrival-yo DEPARTURE OF THE CRUSADERS FOR CORFU - ARRIVAL OF THE YOUNG ALEXIUS - CAPTURE OF DURAS]. historion.net&lt;/ref&gt; Neki krstaši nisu išli na Carigrad, već su nastavili prema Akri u Svetoj zemlji.
* [[8. 4.]] - [[Bilinopoljski sabor]]: bosanski ban [[Kulin]] i poglavari Bosanske crkve daju izjavu da se odriču hereze. Kulin i verski prvaci zatim idu u Ugarsku da ponove zakletvu pred kraljem [[Imre, kralj Ugarske|Emerikom]] i tamošnjim biskupima.&lt;ref&gt;Klaić, 188&lt;/ref&gt;
* proleće - Anglo-francuski rat: [[Philippe II od Francuske]] napada Normandiju, koja pripada [[John od Engleske|Johnu od Engleske]]. Do kraja 1204. osvaja veći deo Normandije i Akvitanije. U ovo vreme je nestao Johnov zarobljenik, mladi Arthur I, vojvoda Bretanje.

* [[15. 5.]] - Dužd [[Enrico Dandolo|Dandolo]] tek sada kreće iz Zadra, nakon što je srušio gradske bedeme, iako mu je papa to zabranio. Rasejani Zadrani se bave gusarenjem, naročito Mlečana; duždev sin Rajnerije Dandolo podiže tvrđicu na otoku Malconseju (?); splitski nadbiskup Bernhard je po nalogu kralja Emerika preuzeo srebro od templara iz Vrane i unajmio Napuljce za pomoć Zadranima.&lt;ref&gt;Klaić, 190-1&lt;/ref&gt;

* [[23. 6.]] - Krstaši pred Carigradom. Iskrcavaju se kod Halkedona, zauzimaju Hrisopolis, na azijskoj strani. 
* polovinom godine - Baldžunski zavet: Temudžin i njegovi najbliži saradnici se zaklinju na međusobnu vernost, učešće u teškoćama i slavi. Ovog leta okuplja snage za sukob sa Kereitima.

=== Jul/Srpanj &amp;ndash; Septembar/Rujan ===
* jul - Nakon što su križari zauzeli [[Kula Galata|Kulu Galatu]] i uklonili lanac, ovladali su [[Zlatni rog|Zlatnim rogom]], tako da 11. jula započinju opsadu.
* [[17. 7.]] - Napad krstaša i Mlečana na carigradske zidove, zadržali su ih [[Varjaška garda|Varjazi]]; Mlečani su se povukli iza vatre koja je sagorela 180 ha grada. Nakon još jednog napada sutradan, [[Aleksije III Anđeo|Aleksije III Angel]] beži iz grada u Trakiju.
* [[19. 7.]] - [[Isak II Anđeo|Isak II Angel]] je pušten iz zatvora i proglašen za cara, mada je slep.
* leto - Dok ugarski kralj Emerik ratuje sa češkim kraljem (ili pobunjenim bratom?), bugarski car [[Kalojan]], sa odredima Kumana, upada u sporne oblasti sa Ugarskom (Sirmij, Beograd, Braničevo), takođe i pustoši Vukanovu Srbiju - Kumani su odveli mnoge Vukanove podanike, Kalojan je poseo Niš sa oblašću.&lt;ref name=&quot;IsnI270&quot;&gt;''Istorija s. n. I'', 270&lt;/ref&gt; S druge strane, Kalojan obaveštava papu da su Ugari zauzeli pet bugaskih okruga/episkopija.

* [[1. 8.]] - Na insistiranje krstaša, sin Isaka II, Aleksije IV postaje suvladar i pravi vladar.
** Pokušava naći novac koji je obećao krstašima, konfiskacijom crkvenog blaga i imovine protivnika i pohodom u Trakiju na strica Aleksija. U Carigradu raste neprijateljstvo prema Latinima i krstašima, već ovog meseca ima sukoba, veliki požar uništava deo grada.
* [[24. 8.]] - [[Otakar I od Češke|Otakar I]] je krunisan za prvog [[Lista vladara Češke|kralja Češke]] od strane papinog legata; pošto ga je nemački vladar [[Filip Švapski]] priznao za kralja 1198, ove godine je to učinio i Filipov rival [[Otto IV, car Svetog Rimskog Carstva|Otto]], kojeg podržava papa.

* [[2. 9.]] - Japan [[Kamakura period]]a, Hiki incident: [[Hōjō Tokimasa]] ubija Hiki Yoshikazua (oni su ujak odn. tast šoguna [[Minamoto no Yoriie]]a) i uništava klan Hiki. Drugi Tokimasin sestrić, [[Minamoto no Sanetomo]] (11) postaje šogun (do 1219), ali  Tokimasa ima pravu vlast kao prvi ''shikken'', regent šoguna (do 1205). Klan Hōjō daje šikene do 1333.

=== Oktobar/Listopad &amp;ndash; Decembar/Prosinac ===
* oktobar - Kralj Emerik je kod Varaždina zarobio pobunjenog brata, hercega [[András II, kralj Ugarske|Andriju]].
* jesen - Papa savetuje bugarskog vladara da sklopi mir sa Vukanom, kako neka od zemalja ne bi pretrpela nenadoknadive štete - posle ratnih pustošenja je nastupila glad.&lt;ref name=&quot;IsnI270&quot; /&gt;

* krajem godine - Temudžin je porazio Kereite na reci Herlen, Togrul je poginuo. U naredne tri godine ujedinjuje mongolsku stepu, titulu Džingis-kan (Čingiz-han) će dobiti 1206.
* decembar? - Rulje u Carigradu ubijaju krstaše i strance. Aleksije IV odbija dalja davanja.
* [[6. 12.]] - Pošto je pokušao deblokirati Chateau Gaillard na istoku Normandije, [[John od Engleske]] napušta tu zemlju i odlazi u Englesku.
* 1203/04 - Zadransko-napuljsko brodovlje pobjeđuje Mlečane, ubija posadu u tvrđici na Malconseju i razara je; Zadrani se vraćaju u grad i počinju ga utvrđivati (ali ubrzo dogovaraju predaju).&lt;ref&gt;Klaić, 191&lt;/ref&gt;

=== Kroz godinu ===

* Prvi put se spominje [[Višnjan]], kao posjed porečkog biskupa.
* [[Međimurje]] se spominje u povelji kralja Emerika.
* [[Domald]] je knez u Zadru 1203-04.
* Kninska katedrala: počinje izgradnja nove crkve na Kapitulu, po nalogu kninskog kaptolskog prepozita Dobroslava, na mjestu prethodnog benediktinskog samostana (posvećena 1270-72).

== Rođenja ==
{{Main|:Kategorija:Rođeni 1203.}}
* {{circa}} [[Mindaugas]], prvi kralj Litvanije († [[1263]])

== Smrti ==
{{Main|:Kategorija:Umrli 1203.}}
* 1202/03 - [[Alain de Lille]], teolog i pjesnik (* ca. 1128)

== Reference ==
{{reference}}

; Literatura
* [https://archive.org/stream/povjesthrvataodn01klaiuoft/povjesthrvataodn01klaiuoft_djvu.txt Svezak prvi. Prvo doba: Vladanje knezova i kraljeva hrvatske krvi (641-1102) i Drugo doba: Vladanje kraljeva Arpadovića (1102-1301)]. [[Vjekoslav Klaić]] (archive.org)
* ''Istorija srpskog naroda'', Prva knjiga, Od najstarijih vremena do Maričke bitke (1371), SKZ Beograd 1981 (I)

{{commonscat|1203}}

[[Kategorija:1203.| ]]</text>
      <sha1>ggd5lhha7oi3xc7f8jzcnct4mpikpnc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Duma/U radu3</title>
    <ns>2</ns>
    <id>225271</id>
    <revision>
      <id>42669156</id>
      <parentid>42668810</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T15:31:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <comment>/* U kulturi */</comment>
      <origin>42669156</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31185" sha1="mzgc8x8xrb7wwn22c6r8qzg3kxj2usd" xml:space="preserve">The '''Panamanian golden frog''' ('''''Atelopus zeteki'''''), also known as '''the Panamanian golden toad'''&lt;ref&gt;{{Cite news |title=Panamanian golden toad {{!}} Adaptations &amp; Facts {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/animal/Panamanian-golden-toad |archive-url=https://web.archive.org/web/20251128151141/https://www.britannica.com/animal/Panamanian-golden-toad |archive-date=2025-11-28 |access-date=2026-02-21 |work=Encyclopedia Britannica |language=en}}&lt;/ref&gt;,  '''Zetek's golden frog''', and '''Cerro Campana stubfoot toad''' and other names,{{efn|Other common names include '''Golden frog''', '''Golden arrow poison frog''', '''Zetek's frog''', and '''Zetek's golden frog'''.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://research.amnh.org/vz/herpetology/amphibia/Amphibia/Anura/Bufonidae/Atelopus/Atelopus-zeteki|title=''Atelopus zeteki'' Dunn, 1933|date=23 January 2020|website=American Museum of Natural History|access-date=23 January 2020}}&lt;/ref&gt;}} is a [[species]] of [[toad]] [[Endemism|endemic]] to [[Panama]].&lt;ref name=frost&gt;{{cite web|url=http://research.amnh.org/vz/herpetology/amphibia/Amphibia/Anura/Bufonidae/Atelopus/Atelopus-zeteki|title=''Atelopus zeteki'' Dunn, 1933|author=Frost, Darrel R.|author-link=:es:Darrel R. Frost|year=2016|work=Amphibian Species of the World: an Online Reference. Version 6.0 |publisher=American Museum of Natural History|access-date=28 January 2016}}&lt;/ref&gt; Panamanian golden frogs inhabit the streams along the mountainous slopes of the Cordilleran cloud forests of west-central Panama.&lt;ref name=Herpetologica&gt;{{cite journal|last1=Lindquist|first1=Erik|last2=Hetherington|first2=Thomas|title=Tadpoles and juveniles of the Panamanian golden frog, ''Atelopus zeteki'' (Bufonidae), with information on development of coloration and patterning|journal=Herpetologica|year=1998|volume=54|issue=3|pages=370–376|jstor=3893155}}&lt;/ref&gt; While the [[IUCN]] lists it as [[Critically Endangered]],&lt;ref name=IUCN/&gt; it may in fact have been [[extinct in the wild]] since 2007.&lt;ref name=AmphibiaWeb&gt;{{cite web |url=http://amphibiaweb.org/cgi/amphib_query?where-genus=Atelopus&amp;where-species=zeteki |title=''Atelopus zeteki'' |year=2014 |work=AmphibiaWeb: Information on amphibian biology and conservation. [web application] |publisher=Berkeley, California: AmphibiaWeb |access-date=7 October 2014}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;bbc&quot;&gt;{{Cite web|url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/science/nature/7219803.stm|access-date=22 February 2015|date=2 February 2008|title='Last wave' for wild golden frog |publisher=BBC}}&lt;/ref&gt; Individuals have been collected for [[Ex situ conservation|breeding in captivity]] in a bid to preserve the species. 

== Opis ==
[[File:Atelopus zeteki VA.jpg|left|thumb|U [[Akvarij u Vancouveru|akvariju u Vancouveru]]]]
Despite its common name, the Panamanian golden frog is a [[true toad]], a member of the family Bufonidae. It was [[species description|first described]] as a [[subspecies]] of ''[[Atelopus varius]]'', but is now classified as a separate species.&lt;ref name=frost/&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|author=Savage, Jay M.|author-link=Jay M. Savage|date=2002|title=The Amphibians and Reptiles of Costa Rica|location=Chicago|publisher=University of Chicago Press|isbn=0-226-73537-0|url-access=registration|url=https://archive.org/details/amphibiansreptil0000sava}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Richards Knowles&quot;&gt;{{cite journal |last1=Richards |first1=Corinne L. |last2=Knowles |first2=L. Lacey |date=2007 |title=Tests of phenotypic and genetic concordance and their application to the conservation of Panamanian golden frogs (Anura, Bufonidae)|journal=Molecular Ecology |volume=16 |issue=15 |pages=3119–3133 |doi=10.1111/j.1365-294x.2007.03369.x|pmid=17651191 |hdl=2027.42/102716 |s2cid=21631940 |url=https://deepblue.lib.umich.edu/bitstream/2027.42/102716/1/j.1365-294X.2007.03369.x.pdf |hdl-access=free }}&lt;/ref&gt;

The Panamanian golden frog is a national symbol and is considered to be one of the most beautiful frogs in Panama.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{cite encyclopedia |url=http://www.britannica.com/animal/Panamanian-golden-toad |title=Panamanian Golden Toad |encyclopedia=Encyclopædia Britannica |access-date=26 October 2015}}&lt;/ref&gt; The skin colour ranges from light yellow-green to bright gold, with some individuals exhibiting black spots on their backs and legs. Females are generally larger than males; females typically range from {{convert|45|to|63|mm|in|abbr=on}} in length and {{convert|4|to|15|g|oz|abbr=on}} in weight, with males between {{convert|35|and|48|mm|in}} in length and {{convert|3|and|12|g|oz}} in weight.&lt;ref name=&quot;animals.sandiegozoo.org&quot;&gt;{{cite web|url=http://animals.sandiegozoo.org/animals/panamanian-golden-frog|title=Panamanian Golden Frog|publisher=San Diego Zoo|access-date=14 January 2014}}&lt;/ref&gt;

=== Toksičnost ===
The Panamanian golden frog has a variety of toxins, including steroidal [[bufadienolide]]s and [[guanidinium]] [[alkaloid]]s of the [[tetrodotoxin]] class. One of the latter, [[zetekitoxin AB]], has been found to be a blocker of [[voltage-dependent sodium channel]]s several orders of magnitude more potent than its analog [[saxitoxin]]. Their toxin is water-soluble and affects the nerve cells of anyone who comes in contact with it. Panamanian golden frogs use this toxin to protect themselves from most predators.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Due to the risk of testing the poison on humans, it has been done with mice. Large doses can be fatal in 20 or 30 minutes. Death is preceded by [[Tonic–clonic seizure|clonic (''grand mal'') convulsions]] until the functions of the circulatory and respiratory systems cease.&lt;ref name=Science /&gt;

== Rasprostranjenje ==
The Panamanian golden frog is endemic to Panama, living close to mountain streams on the eastern side of the Tabasará mountain range in the [[Coclé Province|Coclé]] and [[Panamá Province|Panamá]] provinces.&lt;ref name=IUCN/&gt; Its geographic range previously extended as far east as the town of [[El Copé]] in western Coclé Province before the onset of the fungal disease [[chytridiomycosis]], which caused the El Copé population to rapidly collapse in 2004.&lt;ref name=IUCN/&gt; Vital habitat is lost each year to small farms, commercialized agriculture, woodlot operations, livestock range, industrial expansion, and real estate development.&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Konstant, Bill |year=2007 |title=The Frogs And The Fungus |url=https://www.questia.com/magazine/1G1-177101443/the-frogs-and-the-fungus-thanks-to-dedicated-teams |journal=Americas |volume=59 |issue=5 |pages=6–12 |access-date=26 October 2015 |archive-date=4 February 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160204092436/https://www.questia.com/magazine/1G1-177101443/the-frogs-and-the-fungus-thanks-to-dedicated-teams |url-status=bot: unknown }}&lt;/ref&gt; Individuals are kept in captive-breeding programmes in more than 50 institutions across North America and Panama.&lt;ref name=&quot;Poole2008&quot;&gt;{{cite journal |last=Poole |first=Vicky |date=2008 |title=Project golden frog |url=https://www.fws.gov/wafwo/species/Fact%20sheets/Endangered%20Species%20Bulletin%202008.pdf |journal=Endangered Species Bulletin |volume=33 |issue=1 |pages=7–10 |access-date=14 January 2014 |archive-date=6 October 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141006130304/https://www.fws.gov/wafwo/species/Fact%20sheets/Endangered%20Species%20Bulletin%202008.pdf |url-status=bot: unknown }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Gagliardo |first1=R. |last2=Griffith |first2=E. |last3=Mendelson |first3=J. |last4=Ross |first4=H.| last5=Zippel |first5=K. |date=2008 |title=The principles of rapid response for amphibian conservation, using the programmes in Panama as an example |journal=International Zoo Yearbook |volume=42 |issue=1 |pages=125–135 |doi= 10.1111/j.1748-1090.2008.00043.x}}&lt;/ref&gt;

== Ekologija ==
[[FIle:Atelopus zeteki mating.jpg|thumb|right|Panamske zlatne žabe prilikom [[ampleksus|parenja]]]]
The lifespan of the Panamanian golden frog is 12 years.&lt;ref name=&quot;animals.sandiegozoo.org&quot;/&gt;
This toad is unusual in that it communicates by a form of [[Flag semaphore|semaphore]], waving at rivals and prospective mates, in addition to the sounds more usual among frogs. This [[adaptation]] is thought to have [[evolution|evolved]] in the Panamanian golden frog because of the noise of the fast-moving streams which formed its natural habitat.&lt;ref name=&quot;bbc&quot; /&gt; The male tends to stay near the streams where breeding occurs, while in the nonbreeding season, the female retreats into the forests. The male uses a soft call to entice prospective mates, then grabs the female and hangs on when she crosses his path. If she is receptive, she will tolerate [[amplexus]]; if not, she will attempt to buck him off by arching her spine.{{Citation needed|date=May 2011}} Amplexus can last from a few days to a few months, with [[oviposition]] usually taking place in a shallow stream.&lt;ref name=AmphibiaWeb/&gt;

=== Životni ciklus ===
The development of ''A.&amp;nbsp;zeteki'' can be divided into four stages: larva or [[tadpole]], juvenile, subadult, and adult. During the larval stage, individuals emerge from their eggs after 2 to 10 days of development. They are entirely aquatic creatures at this stage and are found in waters with a temperature range from {{Convert|20.4 to 21.3|C}} and with depths of {{Convert abbreviated|5 to 35|cm|sigfig=2}}. After emerging, they mostly spend time resting in shallow pools below cascades. This behavior is similar to [[Atelopus certus|''A.&amp;nbsp;certus'']]. Wherever water pools in a stream, they are likely to be found, as long as it is connected to moving channels. The tadpoles, however, do not venture into the moving channels.  Clinging to surfaces by suction of their flattened bellies, the larvae can be characterized as ''gastromyzophorous''.  They are typically around 5.8&amp;nbsp;mm in length and 4.3&amp;nbsp;mm in width. Their snouts are rounded, as well as their tails. The longest caudal fins on their tails are about three-fifths the length of the tail. Their mouths are large and ventral surrounded by labia which form an unbroken oral disc about 3.6&amp;nbsp;mm wide. The posterior lip has no papillae, but other lips are lined with single rows of small, blunt papillae. They are colored from dark brown to black dorsally, with golden flecks on their bodies. They develop this black and gold coloration as [[melanin]] floods their dermal layers, giving the larvae protection from the sun. When metamorphosing, their golden flecks are replaced with dark green ones.&lt;ref name=Herpetologica /&gt; The tadpoles feed on algae and spend 6 to 7 months developing and growing.&lt;ref name=&quot;animals.sandiegozoo.org&quot;/&gt;

The juveniles of this species are amphibious, but have a far smaller range than subadults and adults. Normally, the juveniles are not found more than 2 m from their streams, and recently metamorphosed juveniles are more likely to be found next to the stream pools teeming with tadpoles.&lt;ref name=Herpetologica /&gt;  Like their adult counterparts, the juveniles go to higher elevations and recede into trees to prevent predation; however, due to their small size, the juveniles are not able to cover as much elevation and climb as highly into trees and shrubbery.&lt;ref name=Phyllomedusa /&gt;  At the onset of heavy and consistent rains, the juveniles flee from the open streamsides, which are normally where the grown adult males, which are very territorial, are known to roam. Territorial behaviors by adult males could be initiated by these rains. Visually, the juvenile has snout-to-vent lengths ranging from 8.4 to 17.1&amp;nbsp;mm. Their dorsal coloration is a deep and vivid green which matches the color of the moss that grows on the rocks in and around the streams of their habitat. There are also dark brown to black dorsal markings. Some of the juveniles are also known to have small dark markings on their digits. Their abdomen is either white or goldenrod yellow, occasionally with dark markings that do not match the ground color.&lt;ref name=Herpetologica /&gt;

The subadults of this species have full ranges, but they are sometimes found near adult males which is noteworthy because males of this species are fairly solitary and combative in the presence of other males. The subadult is about {{Convert abbreviated|28.3|mm|sigfig=2}} long and weights about 1.1 g. They are more greenish in color which more closely resembles the color of the metamorphic juvenile than the brilliant and sometimes spotted golden color of the adult. The patterning of subadults is significantly darker than the adults.&lt;ref name=Herpetologica /&gt;

=== Ponašanje ===
[[File:Atelopus zeteki VA2.jpg|thumb|[[Ampleksus]], [[Akvarij u Vancouveru]]]]
[[File:Atelopus zeteki VA 3 (cropped).jpg|thumb|Žaba se penje vertikalno uz staklo, Akvarij u Vancouveru]]
The Panamanian golden frog appears to socialize with other amphibians using sounds from the throat and hand-waving, like the semaphore motion used in courtship. The movements may be friendly or aggressive warnings.&lt;ref name=bbc/&gt; It is an &quot;earless&quot; species of frog, meaning it lacks tympanum. This, however, does not inhibit its ability to communicate with other members of its species through throat sounds. Despite lacking eardrums, the &quot;earless&quot; frog responds to vocalizations produced by members of its own species. The male frog responds to a pulsed vocalization, characterized by lower frequencies followed by higher frequencies, and so on, by exhibiting antagonistic behaviors such as turning to face the source of the sound and producing a pulsed vocalization in response. The pulsed call is used to demonstrate male position during combative situations. Like ''[[Atelopus varius]]'', it is very territorial, living in the same site most of its life. As a result of this site fidelity, it will not hesitate to vocalize when another male frog encroaches on its territory. If this is not enough to get the intruder away, the frog is not hesitant to defend its territory through aggressive behavior.&lt;ref name=Herpetology&gt;{{cite journal|last1=Lindquist|first1=Erik|author2=Thomas Hetherington|title=Field studies on visual and acoustic signaling in the &quot;earless&quot; Panamanian golden frog, ''Atelopus zeteki''|journal=Journal of Herpetology|year=1996|volume=30|issue=3|pages=347–354|doi=10.2307/1565171|jstor=1565171}}&lt;/ref&gt; When encountering another male, male frogs will wave their forefeet as a sign of defense.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

The Panamanian golden frog, apart from recognizing sounds, is also able to locate the origin of a sound. This means it is capable of directional hearing. In all other species of frogs, the role of the eardrum is to pinpoint the direction of sound. Due to the very small size of the Panamanian golden frog, it is difficult to imagine another system of hearing that does not involve an eardrum apparatus.&lt;ref name=Herpetology /&gt;

When ''A.&amp;nbsp;zeteki'' encounters a predator, it often waves and lifts its foot at the predator to call attention to its stunning and beautiful coloring. This coloring is a warning of its toxicity, which is enough to make a predator no longer consider the frog as a meal. If the predator continues to approach, undeterred by the frog's warnings about its toxicity, the foot waving, often accompanied with vocalizations, will continue and increase in frequency and volume.&lt;ref name=Herpetology /&gt; Its toxicity is not a foolproof method of protection, since some animals, such as the [[colubrid|colubrid snake]] ''[[Erythrolamprus epinephalus]]'', are able to metabolize the frogs' poison. Ways to ward off predators and prevent predation are different in their diurnal habits versus their nocturnal ones, especially because the poison alone will not ward off every predator. Adult males, which are active on the ground during the day, recede into the trees and perch there at night. This is most likely a defense mechanism. If the predator is approaching at night, the frog cannot rely on a visual strategy for fleeing. They perch on trees because it gives them the advantage of hearing approaching predators or feeling their weight on the tree branch. The noise and tactile advantages of climbing a tree are better than the advantages of burrowing in the ground.&lt;ref name=Phyllomedusa&gt;{{cite journal|last1=Lindquist|first1=Erik|author2=Scott A. Sapoznick |author3=Edgardo J. Griffith Rodriguez |author4=Peter B. Johantgen |author5=Joni M. Criswell|title=Nocturnal position in the Panamanian golden frog, ''Atelopus zeteki'' (Anura, Bufonidae), with notes on fluorescent pigment tracking|journal=Phyllomedusa|year=2007|volume=6|issue=1|pages=37–44|doi=10.11606/issn.2316-9079.v6i1p37-44|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;

== Očuvanje ==
The Panamanian golden frog began vanishing from its high mountain forests in the late 1990s, prompting a scientific investigation and rescue process that continues today.&lt;ref&gt;{{Cite book|author=Markle, Sandra | year=2011 |title=The Case of the Vanishing Golden Frogs |publisher=Millbrook |isbn=978-0-7613-5108-5}}&lt;/ref&gt; It was filmed for the last time in the wild in 2006 by the BBC Natural History Unit for the series ''[[Life in Cold Blood]]'' by [[David Attenborough]].&lt;ref name=&quot;bbc&quot; /&gt; The remaining few specimens were taken into captivity and the location of filming was kept secret to protect them from potential [[poaching|poachers]]. Although captive populations seem to thrive well, reintroducing them to an area will not stop the threat of chytridiomycosis. No current remedies prevent or control the disease in the wild, but efforts are being made. One attempt was made to protect a wide variety of frogs from the disease by using the bacterium ''[[Janthinobacterium lividum]]'' that produces a chemical against the infections; however, the skin of Panamanian golden frogs was unsuitable for the bacterium used.&lt;ref name=&quot;BeckerEtAl2012&quot;/&gt; The [[San Diego Zoo]] started a conservation effort and received their first frogs in 2003. Since then, they have been able to successfully breed 500 individuals in captivity but will not release them into the wild until the fungal disease is less of a threat. The San Diego zoo also sends money to Panama to keep up the conservation effort in the frogs' native country.&lt;ref name=&quot;animals.sandiegozoo.org&quot; /&gt;

Populations of amphibians, including the Panamanian golden frog, suffered major declines possibly due to the fungal infection [[chytridiomycosis]]. The infection is caused by an invasive fungal pathogen that reached El Valle, the home of the Panamanian golden frog, in 2006.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://amphibianrescue.org/?page_id=57 |title=Panama Amphibian Conservation Timeline|publisher= Panama Amphibian Rescue and Conservation Project|access-date=2009-09-13}}&lt;/ref&gt; Additional factors, such as habitat loss and pollution, may have also played a role.&lt;ref name=AmphibiaWeb/&gt;

The temperature at which these amphibians keep may be correlated to chytridiomycosis; the fungus is more prevalent in colder conditions.&lt;ref&gt;{{Cite journal| doi = 10.1890/06-1842.1| title = Trade-offs influence disease in changing climates: strategies of an amphibian pathogen| journal = Ecology| volume = 89| issue = 6| pages = 1627–1639| year = 2008| last1 = Woodhams | first1 = D. C. | last2 = Alford | first2 = R. A. | last3 = Briggs | first3 = C. J. | last4 = Johnson | first4 = M. | last5 = Rollins-Smith | first5 = L. A. | author-link5=Louise Rollins-Smith|pmid = 18589527| url = https://researchonline.jcu.edu.au/6240/1/6240_Woodhams_et_al._2008.pdf}}&lt;/ref&gt; If a cold period occurs, the behavior and immunity of the frogs may change around the same time more spores are released. When these frogs are infected with the fungus, their body temperatures rise to fight off the fungus. However, even if the infection leaves the frogs and body temperatures return to previous normal levels, the infection can re-emerge.&lt;ref&gt;{{Cite journal| doi = 10.1098/rspb.2009.1656| title = Thermoregulatory behaviour affects prevalence of chytrid fungal infection in a wild population of Panamanian golden frogs| journal = Proceedings of the Royal Society B: Biological Sciences| volume = 277| issue = 1681| pages = 519–528| year = 2009| last1 = Richards-Zawacki | first1 = C. L.| pmid=19864287| pmc=2842693}}&lt;/ref&gt; Another study found that dry conditions added an average 25 days to the lifespan of infected individuals, while higher temperatures only added 4 days.&lt;ref&gt;{{cite journal|title=A watery grave|journal=Nature|volume=465|issue=7300|year=2010|page=848|doi=10.1038/465848e|bibcode=2010Natur.465U.848.|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Bustamante|first1=Heidi M.|last2=Livo|first2=Lauren J.|last3=Carey|first3=Cynthia |year=2010  |title=Effects of temperature and hydric environment on survival of the Panamanian Golden Frog infected with a pathogenic chytrid fungus|journal=Integrative Zoology |volume=5 |issue=2 |pages=143–153 |doi=10.1111/j.1749-4877.2010.00197.x|pmid=21392332}}&lt;/ref&gt;

Not only do these frogs face the threat of the fungal disease, but they also are threatened by human development. As trees are cleared for housing and urbanization, the habitat of ''A.&amp;nbsp;zeteki'' is destroyed. Other threats include encroachment by agriculture, pollution, pet trade, and aquaculture.&lt;ref name=&quot;IUCN&quot; /&gt;

Project Golden Frog is a conservation project involving scientific, educational, and zoological institutions in the Republic of Panama and the United States. The intended outcomes of this project include a greater understanding of the Panamanian golden frog, a coordinated conservation effort by governmental agencies and nongovernmental organizations, heightened awareness of current global amphibian declines, greater respect for wildlife among Panamanians and global citizens, and greater land preservation for threatened and endangered species throughout the world. This organization will use education and field studies, producing offspring through the already captive frogs, and offering financial support to help preserve these frogs.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20110727201317/http://www.ranadorada.org/conservation.html The Conservation Initiative]. Ranadorada.org&lt;/ref&gt;

Two significant efforts to save these frogs have been made. The Amphibian Recovery Conservation Coalition, which started in 2004, exported the endangered amphibians to the US, believing it was a better environment for the endangered species. In 2005, the [[Houston Zoo]] established the El Valle Amphibian Conservation Center (EVACC) in Panama, so the endangered frogs could have protected facilities in their native country. EVACC has become a tourist attraction and the populations of the housed species are watched closely by researchers.&lt;ref&gt;{{cite web|last=Gratwicke|first=Brian|work=Frog Log|publisher=Amphibians.org|date=May 2012|pages=17–20|title=Amphibian Rescue and Conservation Project - Panama|url=http://www.amphibians.org/wp-content/uploads/2012/05/FrogLog102.pdf|archive-url=https://web.archive.org/web/20120806164023/http://www.amphibians.org/wp-content/uploads/2012/05/FrogLog102.pdf|archive-date=2012-08-06}}&lt;/ref&gt;

In early 2006, EVACC exceeded its capacity for housing golden frogs. In order to continue collection efforts, a partnership was formed with the Hotel Campestre in El Valle whereby rooms 28 and 29 of the resort were loaded with terrariums as a stop-gap measure.&lt;ref&gt;{{cite magazine |last1=Kolbert |first1=Elizabeth |title=The Sixth Extinction? |url=https://www.newyorker.com/magazine/2009/05/25/the-sixth-extinction |access-date=30 November 2018 |magazine=The New Yorker |date=25 May 2009}}&lt;/ref&gt; This was one of several conservation efforts covered in [[Elizabeth Kolbert]]'s ''[[The Sixth Extinction: An Unnatural History]]''.&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Kolbert |first1=Elizabeth |title=The sixth extinction: an unnatural history |date=2014 |publisher=Henry Holt and Company |isbn=978-0-8050-9299-8 |edition=First |url-access=registration |url=https://archive.org/details/isbn_9780805092998 }}&lt;/ref&gt; Over 300 frogs were kept in the so-called &quot;golden frog hotel&quot; and treated to daily cleansing rinses, 24-hour room service, and exotic lunches of specialty crickets until space could be made available in the EVACC.&lt;ref&gt;{{cite news |last1=Roig-Franzia |first1=Manuel |title=Panama Hotel Is Imperiled Frogs' Lifeboat |url=https://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2006/10/25/AR2006102501994.html |access-date=30 November 2018 |newspaper=The Washington Post |date=26 October 2006}}&lt;/ref&gt;

=== Eksperiment ===
Prior to the spread of the ''[[Batrachochytrium dendrobatidis]]'' fungus into Panamanian golden frog habitat, conservation organizations collected Panamanian golden frogs and placed them in captive survival assurance colonies. The skin of amphibians is host to a diverse resident bacterial community, which acts as a defense mechanism in some amphibians to inhibit pathogens. Researchers characterized the bacterial community from wild and captive Panamanian golden frogs originating from the same population with sequencing to assess how long-term captivity has affected this community. Species richness, phylogenetic diversity, and community structure of the skin microbiota were found to be significantly different between wild and captive Panamanian golden frogs. However, after approximately eight years of living in captivity, the offspring of the original captive Panamanian golden frogs still shared 70% of their microbial community with wild frogs. These results demonstrate that host-associated microbial communities can be significantly altered by captive management, but most of the community composition can be preserved.&lt;ref&gt;{{Cite journal|title = The effect of captivity on the cutaneous bacterial community of the critically endangered Panamanian golden frog (''Atelopus zeteki'')|journal = Biological Conservation|date = 2014-08-01|pages = 199–206|volume = 176|doi = 10.1016/j.biocon.2014.05.029|first1 = Matthew H.|last1 = Becker|first2 = Corinne L.|last2 = Richards-Zawacki|first3 = Brian|last3 = Gratwicke|first4 = Lisa K.|last4 = Belden}}&lt;/ref&gt;

Reintroduction efforts from captive assurance colonies are unlikely to be successful without the development of methods to control chytridiomycosis in the wild.&lt;ref name=&quot;BeckerEtAl2012&quot;&gt;{{cite journal|last1=Becker|first1=Matthew H.|last2=Harris|first2=Reid N.|last3=Minbiole|first3=Kevin P. C.|last4=Schwantes|first4=Christian R.|last5=Rollins-Smith|first5=Louise A.|last6=Reinert|first6=Laura K.|last7=Brucker|first7=Robert M.|last8=Domangue|first8=Rickie J.|last9=Gratwicke|first9=Brian |year=2012 |title=Towards a better understanding of the use of probiotics for preventing chytridiomycosis in Panamanian golden frogs |journal=EcoHealth |volume=8 |issue=4 |pages=501–506 |doi=10.1007/s10393-012-0743-0|pmid=22328095|s2cid=8609071}}&lt;/ref&gt;  Researchers have experimented by using ''Janthinobacterium lividum'' to control the skin temperature in hopes the fungus would be kept at bay. It seemed to be a protective treatment at the early stage, but the frogs began to die after two weeks as the ''Batrachochytrium dendrobatidis'' is the causative agent of chytridiomycosis.&lt;ref name=&quot;BeckerEtAl2012&quot;/&gt; Other methods of focusing on the phenotypic and genetic concordance to do the conservation have been used. Researchers designated ''A.&amp;nbsp;varius'' and ''A.&amp;nbsp;zeteki'' as separate species, but they are poorly sorted based on physical characteristics, and better sorted based on mitochondrial DNA.&lt;ref name=&quot; Richards Knowles&quot;/&gt;

== U kulturi ==
Panamska zlatna žaba je svojevrsni nacionalni simbol i javlja se na listićima državne lutrije i u lokalnoj [[mitologija|mitologiji]]. Smatra se da se pretvori u zlato kada ugine, te da donosi sreću onima koji imaju dovoljno sreće da ju ugledaju.&lt;ref name=&quot;Poole2008&quot;/&gt; To vjerovanje potiče od zlatnih i glinenih talismana (huaka) koje su rezbarili predkolumbovski domorodački narodi i koji podsjećaju na zlatnu žabu.&lt;ref&gt;Zippel, K. C., Ibanez D., R., Lindquist, E. D., Richards, C. L., Jaramillo A., C. A., &amp; Griffith, E. J. (2006). [https://www.rzlab.pitt.edu/Publications/Zippel-et-al-2006.pdf &quot;Conservation implications of taxonomically revising the Panamanian golden frogs/Implicaciones en la conservacion de las ranas doradas de panama, asociadas con su revision taxonomica&quot;]. ''Herpetotropicos: Tropical Amphibians &amp; Reptiles'', 3(1), 29+.&lt;/ref&gt; Panamska vlada je 2010. godine usvojila zakon kojim se 14. august obilježava kao &quot;Nacionalni dan zlatne žabe&quot;. Glavni događaj proslave obilježava se svake godine paradom ulicama El Valle de Anton i izložbom panamskih zlatnih žaba u Centru za zaštitu vodozemaca El Valle u zoološkom vrtu El Nispero u El Valleu.&lt;ref name=&quot;Panama Amphibian Rescue and Conservation Project&quot;&gt;[https://web.archive.org/web/20200211091237/http://amphibianrescue.org/2010/08/14/happy-first-annual-national-golden-frog-day/ Happy First Annual National Golden Frog Day!] Panama Amphibian Rescue and Conservation Project, 2010  Accessed September 28, 2010&lt;/ref&gt; Domoroci iz panamskih prašuma također već vijekovima koriste veoma otrovnu kožu te žabe kao otrov za strijele.&lt;ref name=Science&gt;{{cite journal|last1=Fuhrman|first1=F. A.|last2=Fuhrman|first2=G. J.|last3=Mosher|first3=H. S.|title=Toxin from skin of frogs of the genus ''Atelopus'': Differentiation from dendrobatid toxins|journal=Science|date=29 September 1969|volume=169|issue=3900|pages=1376–1377|doi=10.1126/science.165.3900.1376|pmid=5807965|bibcode=1969Sci...165.1376F|s2cid=41245748}}&lt;/ref&gt;

== Povezano ==
* [[Smanjenje populacije vodozemaca]]
* [[Holocensko masovno izumiranje]]
* ''[[Ecnomiohyla rabborum]]''

== Bilješke ==
{{Notelist}}

== Reference ==
{{Reflist|2}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commons}}
{{Wikispecies|Atelopus zeteki}}
* [https://readnational.com/national-animal-of-panama/ Panamska žaba]
* [https://web.archive.org/web/20070328061117/http://www.stlzoo.org/animals/abouttheanimals/amphibians/frogsandtoads/panamaniangoldenfrog.htm Zoološki vrt u St. Louisu]
* [https://web.archive.org/web/20080630022824/http://nationalzoo.si.edu/Animals/ReptilesAmphibians/NewsEvents/golden_frog.cfm Nacionalni zoološki park] 
* [https://web.archive.org/web/20080306013514/http://www.ranadorada.org/species-info.html Projekat zlatna žaba], informacije o vrsti
* [https://web.archive.org/web/20060928132128/https://www.houstonzoo.org/Animal/viewAnimalDetail.asp?scriptaction=showanimal&amp;Animal_Preview_Flag=0&amp;animal_ID=58 Zoološki vrt u Houstonu]
* [https://www.discoverlife.org/mp/20q?search=Atelopus+zeteki Web stranica Discover Life: Atelopus zeteki]
* [https://web.archive.org/web/20080605041155/http://pick14.pick.uga.edu/mp/20q?guide=Anura_Panama Web stranica Discover Life: Alat sa ID-jem vrste]
* [https://web.archive.org/web/20080605140445/http://www.globalamphibians.org/servlet/GAA?searchName=Atelopus+zeteki Globalna procjena vodozemaca, ''Atelopus zeteki'' - zlatna strijelasta otrovna žaba, zlatna žaba, panamska zlatna žaba, Zetekova zlatna žaba]
* [https://web.archive.org/web/20081206130447/http://www.bobbyrica.com/2008/11/11/panamas-golden-frogs/ Opis panamske zlatne žabe] Turistički vodič za atrakcije Paname

{{Taxonbar|from=Q2048914}}
{{Authority control}}</text>
      <sha1>mzgc8x8xrb7wwn22c6r8qzg3kxj2usd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Duma/U radu4</title>
    <ns>2</ns>
    <id>232970</id>
    <revision>
      <id>42669153</id>
      <parentid>42668919</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T15:03:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <comment>/* Metabolizam zajednice */</comment>
      <origin>42669153</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="46708" sha1="irvgf7pvl7tpcscm1qa6dswvywlow4v" xml:space="preserve">[[File:Beach Find - Flickr - Andrea Westmoreland.jpg|thumb|upright=1.2|Kolonija [[priljepak]]a pričvršćenih za ronilačku masku, pronađenu ispranu na obali plaže]]
'''Plastisfera''' je [[ekosistem]] koji je stvorio čovjek, a sastoji se od organizama sposobnih da žive na [[plastika|plastičnom]] otpadu. Plastični [[morski otpad]], a naročito [[mikroplastika]], nakuplja se u vodenim okruženjima i služi kao stanište za različite vrste mikroorganizama, uključujući bakterije i gljivice.&lt;ref name=&quot;:92&quot;&gt;{{cite journal |last1=Zettler |first1=Erik R. |last2=Mincer |first2=Tracy J. |last3=Amaral-Zettler |first3=Linda A. |title=Life in the 'Plastisphere': Microbial Communities on Plastic Marine Debris |journal=Environmental Science &amp; Technology |date=2 July 2013 |volume=47 |issue=13 |pages=7137–7146 |doi=10.1021/es401288x |pmid=23745679 |bibcode=2013EnST...47.7137Z |s2cid=10002632 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Kirstein, I. V., Wichels, A., Gullans, E., Krohne, G., &amp; Gerdts, G. (2019). The Plastisphere – Uncovering tightly attached plastic &quot;specific&quot; microorganisms. ''PLoS ONE'', ''14''(4), 1–17. {{doi|10.1371/journal.pone.0215859|doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Procjenjuje se da je 2022. godine u površinskim vodama svjetskih okeana plutalo 51 triliona fragmenata mikroplastike.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=FAU Scientists Uncover 'Missing' Plastics Deep in the Ocean |url=https://www.fau.edu/newsdesk/articles/missing-microplastics-ocean.php |access-date=2023-04-20 |website=www.fau.edu |language=en}}&lt;/ref&gt; Jedan komad plastike od 5 mm može biti podloga za hiljade različitih mikrobnih vrsta.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Zettler |first=Erik |title=The &quot;Plastisphere:&quot; A new marine ecosystem {{!}} Smithsonian Ocean |url=https://ocean.si.edu/ocean-life/plastisphere-new-marine-ecosystem |access-date=2023-04-20 |website=ocean.si.edu |language=en}}&lt;/ref&gt; Neke morske bakterije mogu [[razgradnja plastike morskim bakterijama|razgraditi plastične polimere]] i koristiti ugljik kao izvor energije.

[[File:Surface microbial interactions with microplastics compared to zooplankton and phytoplankton.jpg|thumb|Interakcije mikroba sa površinom plastike]]
[[Zagađenje plastikom|Plastični otpad]] djeluje kao izdržljiviji &quot;brod&quot; za prenos organizama preko velikih udaljenosti u odnosu na [[biodegradacija|biorazgradivi]] materijal.&lt;ref&gt;{{cite news|last1=Thomas|first1=Russell|date=14 June 2021|title=Plastic rafting: the invasive species hitching a ride on ocean litter|work=The Guardian|url=https://www.theguardian.com/environment/2021/jun/14/plastic-rafting-the-invasive-species-hitching-a-ride-on-ocean-litter}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:032&quot;&gt;{{cite news|last1=Sahagun|first1=Louis|date=27 December 2013|title=An ecosystem of our own making could pose a threat|work=Los Angeles Times|url=https://www.latimes.com/science/la-sci-plastisphere-20131228-story.html}}&lt;/ref&gt; Takav transport može prenijeti [[mikroorganizam|mikrobe]] u različite ekosisteme i potencijalno uvesti [[invazivna vrsta|invazivne vrste]],&lt;ref name=&quot;:92&quot; /&gt; kao i štetne alge.&lt;ref name=&quot;:532&quot;&gt;{{Cite web|title=Behold the 'Plastisphere' |url=http://oceanleadership.org/behold-plastisphere/|archive-url=https://web.archive.org/web/20151119063644/http://oceanleadership.org/behold-plastisphere/|archive-date=2015-11-19|website=[[:de:Consortium for Ocean Leadership|Consortium for Ocean Leadership]]|access-date=2015-11-18}}&lt;/ref&gt; Mikroorganizmi koji se nalaze na [[morski otpad|plastičnom otpadu]] čine čitav ekosistem [[autotrof]]a, [[heterotrof]]a i [[simbioza|simbionata]].&lt;ref name=&quot;:63&quot;&gt;{{Cite web|title=Scientists Discover Thriving Colonies of Microbes in Ocean 'Plastisphere'|url=http://www.whoi.edu/news-release/plastisphere|website=[[Woods Hole Oceanographic Institution]]|access-date=2015-09-27}}&lt;/ref&gt; Mikrobne vrste koje se mogu pronaći unutar plastisfere razlikuju se od onih na drugim plutajućim materijalima prirodnog porijekla (tj. perja i algi) zbog jedinstvene hemijske prirode plastike i njene spore biodegradacije. Pored mikroba, insekti su se nastanili u područjima okeana koja su ranije bila nenastanjiva. [[Halobates|Morske gazivode]], na primjer, uspjele su se razmnožavati na čvrstoj površini koju pruža plutajuća plastika.&lt;ref name=&quot;:232&quot;&gt;{{Cite web|title=Our Trash Has Become A New Ocean Ecosystem Called &quot;The Plastisphere&quot;|url=https://gizmodo.com/our-trash-has-become-a-new-ocean-ecosystem-called-the-1492238056|website=Gizmodo|date=January 2014 |access-date=2015-10-20}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
[[File:Microplastique pone.0111913.g002.png|thumb|Globalno rasprostranjenje mikroplastike prema veličini u milimetrima.]]

=== Otkriće ===
Plastisferu je prvi put opisao 2013. godine tim od tri morska naučnika, Linda Amaral-Zettler iz Morskog biološkog laboratorija, Tracy Mincer iz [[Woods Hole Oceanographic Institution|Okeanografske institucije Woods Hole]] i Erik Zettler iz [[Sea Education Association|Udruženja za obrazovanje o moru]].&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Zettler |first1=Erik R. |last2=Mincer |first2=Tracy J. |last3=Amaral-Zettler |first3=Linda A. |date=2013-07-02 |title=Life in the &quot;Plastisphere&quot;: Microbial Communities on Plastic Marine Debris |url=https://pubs.acs.org/doi/10.1021/es401288x |journal=Environmental Science &amp; Technology |language=en |volume=47 |issue=13 |pages=7137–7146 |bibcode=2013EnST...47.7137Z |doi=10.1021/es401288x |issn=0013-936X |pmid=23745679|s2cid=10002632 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web |date=2015-11-19 |title=Behold the 'Plastisphere' |url=http://oceanleadership.org/behold-plastisphere/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20151119063644/http://oceanleadership.org/behold-plastisphere/ |archive-date=2015-11-19 |access-date=2023-04-12 |publisher=Ocean Leadership}}&lt;/ref&gt; Prikupili su uzorke plastike tokom istraživačkih putovanja kako bi proučili kako mikroorganizmi funkcioniraju i mijenjaju ekosistem. Analizirali su fragmente plastike prikupljene u mrežama sa više lokacija unutar Atlantskog okeana.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Istraživači su koristili kombinaciju [[Skenirajući elektronski mikroskop|skenirajuće elektronske mikroskopije]] i [[Sekvenciranje DNK|sekvenciranja DNK]] kako bi identificirali poseban sastav mikrobne zajednice plastisfere.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Među najznačajnijim nalazima bili su &quot;kopači jama&quot;, organizmi koji formiraju pukotine i jame, a koji pružaju dokaze o [[biodegradacija|biodegradaciji]]&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last1=Zettler |first1=Erik |last2=Amaral-Zettler |first2=Linda |last3=Mincer |first3=Tracy |title=Welcome to The Plastisphere: ocean-going microbes on vessels of plastic |url=http://theconversation.com/welcome-to-the-plastisphere-ocean-going-microbes-on-vessels-of-plastic-16102 |access-date=2023-04-12 |website=The Conversation |date=18 July 2013 |language=en}}&lt;/ref&gt; i mogu imati i potencijal za razgradnju [[ugljikovodik]]a.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; U svojoj analizi, istraživači su također pronašli pripadnike [[Rod (taksonomija)|roda]] ''[[Vibrio]]'', roda koji uključuje bakterije koje uzrokuju [[kolera|koleru]] i druge gastrointestinalne bolesti.&lt;ref name=&quot;whoi.edu&quot;&gt;{{Cite web |title=Scientists Discover Thriving Colonies of Microbes in Ocean 'Plastisphere' |url=https://www.whoi.edu/press-room/news-release/plastisphere/ |access-date=2023-04-12 |publisher=Woods Hole Oceanographic Institution |language=en-US}}&lt;/ref&gt; Neke vrste roda ''Vibrio'' mogu svijetliti, a pretpostavlja se da to privlači ribe koje se hrane organizmima koji koloniziraju plastiku, a koji se zatim hrane iz želuca riba.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Glowing Bugs May Lure Fish in the 'Plastisphere' |url=https://www.nbcnews.com/science/environment/glowing-bugs-may-lure-fish-plastisphere-n38446 |access-date=2023-04-12 |website=NBC News |date=25 February 2014 |language=en}}&lt;/ref&gt; Istraživanja provedena u [[baltičko more|Baltičkom moru]][15] i [[sredozemno more|Sredozemnom moru]]&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Pedrotti |first1=Maria Luiza |last2=Lacerda |first2=Ana Luzia de Figueiredo |last3=Petit |first3=Stephanie |last4=Ghiglione |first4=Jean François |last5=Gorsky |first5=Gabriel |date=2022-11-30 |title=Vibrio spp and other potential pathogenic bacteria associated to microfibers in the North-Western Mediterranean Sea |journal=PLOS ONE |language=en |volume=17 |issue=11 |article-number=e0275284 |doi=10.1371/journal.pone.0275284 |doi-access=free |issn=1932-6203 |pmc=9710791 |pmid=36449472|bibcode=2022PLoSO..1775284P }}&lt;/ref&gt; također su pronašle mikroorganizme roda ''Vibrio'' u [[plastika|plastičnim]] filmovima i fragmentima, odnosno u plastičnim vlaknima.
[[File:From Pollution to Solution, a global assessment of marine litter and plastic pollution, English.pdf|thumb|Procjena UN-a o morskom plastičnom otpadu]]

=== Antropogeni izvori ===
[[plastika|Plastiku]] je 1907. godine izumio [[Leo Baekeland]] koristeći [[formaldehid]] i [[fenol]].&lt;ref&gt;{{Cite web |title=The Age of Plastic: From Parkesine to pollution |url=https://www.sciencemuseum.org.uk/objects-and-stories/chemistry/age-plastic-parkesine-pollution |access-date=2023-04-20 |website=Science Museum}}&lt;/ref&gt; Od tada naovamo, upotreba plastike je eksplodirala i postala rasprostranjena u cijelom ljudskom društvu. Između 1964. i 2014. godine, upotreba plastike se povećala dvadeset puta. Očekuje se da će se nivo iz 2014. udvostručiti do 2035. godine.&lt;ref&gt;Sánchez, C. (2020). Fungal potential for the degradation of petroleum-based polymers: An overview of macro- and microplastics biodegradation. ''Biotechnology Advances'', ''40'', 107501. {{doi|10.1016/j.biotechadv.2019.107501}}&lt;/ref&gt; Napori da se ograniči proizvodnja plastike [[zabrana plastike|zabranama plastike]] uglavnom su se fokusirali na ambalažu i [[Proizvod za jednokratnu upotrebu|plastiku za jednokratnu upotrebu]], ali nisu usporili tempo zagađenja plastikom. Slično tome, stope [[recikliranje plastike|recikliranja plastike]] su obično niske. U [[Evropska Unija|EU]] se reciklira samo 29% konzumirane plastike.&lt;ref name=&quot;:03&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Paço |first1=A |last2=Jacinto |first2=J |last3=Costa |first3=JP |last4=Santos |first4=PS |last5=Vitorino |first5=R |last6=Duarte |first6=A C |last7=Rocha-Santos |first7=T |date=March 2019 |title=Biotechnological tools for the effective management of plastics in the environment |journal=Critical Reviews in Environmental Science and Technology |volume=49 |issue=5 |pages=410–441 |doi=10.1080/10643389.2018.1548862 |bibcode=2019CREST..49..410P |issn=1064-3389 |s2cid=104312770}}&lt;/ref&gt; Plastika koja ne dospije do postrojenja za recikliranje ili deponija akumulira se u morskom okruženju usljed slučajnog odlaganja otpada, gubitaka prilikom transporta ili direktnog odlaganja sa brodova.&lt;ref name=&quot;:03&quot; /&gt; U 2010. godini procijenjeno je da je 4 do 12 miliona metričkih tona (Mt) [[plastični otpad|plastičnog otpada]] ušlo u morske ekosisteme.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Geyer |first1=R |last2=Jambeck |first2=J R |last3=Law |first3=KL |date=2017-07-01 |title=Production, use, and fate of all plastics ever made |journal=Science Advances |language=en |volume=3 |issue=7 |article-number=e1700782 |bibcode=2017SciA....3E0782G |doi=10.1126/sciadv.1700782 |issn=2375-2548 |pmc=5517107 |pmid=28776036 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;

Manje, neupadljivije čestice mikroplastike nakupljaju se u okeanima od 1960-ih.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=International Marine Litter Research Unit |url=https://www.plymouth.ac.uk/research/marine-litter |access-date=2023-04-20 |website=University of Plymouth |language=en}}&lt;/ref&gt; Noviji problem u vezi sa zagađenjem mikroplastikom je upotreba plastičnih folija u poljoprivredi. 7,4 miliona tona plastične folije se koristi svake godine za povećanje proizvodnje hrane.&lt;ref&gt;{{Cite book |title=Publication preview page {{!}} FAO {{!}} Food and Agriculture Organization of the United Nations |url=https://www.fao.org/documents/card/en?details=cb7856en |access-date=2023-04-20 |via=FAODocuments | date=2021 | doi=10.4060/cb7856en | isbn=978-92-5-135402-5 | s2cid=244942866 |language=en}}&lt;/ref&gt; Naučnici su otkrili da se mikrobni [[biofilm]]ovi mogu formirati u roku od 7 do 14 dana na površinama plastičnih folija i da imaju sposobnost mijenjanja hemijskih svojstva tla i biljaka koje ljudi konzumiraju.&lt;ref&gt;{{Cite journal |url=https://pubs.aip.org/avs/bip/article/2/2/89/124249/Impact-of-engineered-surface-microtopography-on | title=Impact of engineered surface microtopography on biofilm formation of Staphylococcus aureus |vauthors=Chung KK, Schumacher JF, Sampson EM, Burne RA, Antonelli PJ, Brennan AB |access-date=2023-04-20 | date=June 29, 2007 |journal=Biointerphases| volume=2 | issue=2 | pages=89–94 | doi=10.1116/1.2751405 | pmid=20408641 | doi-access=free }}&lt;/ref&gt; Mikroplastika je pronađena svuda - čak i na Arktiku usljed [[atmosferska cirkulacija|atmosferske cirkulacije]].&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Microplastics: what they are and how you can reduce them |url=https://www.nhm.ac.uk/discover/what-are-microplastics.html |access-date=2023-04-26 |website=www.nhm.ac.uk}}&lt;/ref&gt;

== Istraživanje ==
=== Raznolikost ===
Large-scale sequencing studies have found [[Alpha diversity|alpha diversities]] to be lower in the plastisphere relative to surrounding soil samples due to a decrease in [[species richness]] in the plastisphere.&lt;ref name=&quot;:02&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Luo |first1=Gongwen |last2=Jin |first2=Tuo |last3=Zhang |first3=Huiru |last4=Peng |first4=Jianwei |last5=Zuo |first5=Ning |last6=Huang |first6=Ying |last7=Han |first7=Yongliang |last8=Tian |first8=Chang |last9=Yang |first9=Yong |last10=Peng |first10=Kewei |last11=Fei |first11=Jiangchi |date=2022-01-15 |title=Deciphering the diversity and functions of plastisphere bacterial communities in plastic-mulching croplands of subtropical China |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0304389421018331 |journal=Journal of Hazardous Materials |language=en |volume=422 |article-number=126865 |doi=10.1016/j.jhazmat.2021.126865 |pmid=34449345 |bibcode=2022JHzM..42226865L |issn=0304-3894}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Zettler |first1=Erik R. |last2=Mincer |first2=Tracy J. |last3=Amaral-Zettler |first3=Linda A. |date=2013-06-19 |title=Life in the &quot;Plastisphere&quot;: Microbial Communities on Plastic Marine Debris |journal=Environmental Science &amp; Technology |volume=47 |issue=13 |pages=7137–7146 |bibcode=2013EnST...47.7137Z |doi=10.1021/es401288x |pmid=23745679 |s2cid=10002632 |issn=0013-936X}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Miao |first1=Lingzhan |last2=Wang |first2=Peifang |last3=Hou |first3=Jun |last4=Yao |first4=Yu |last5=Liu |first5=Zhilin |last6=Liu |first6=Songqi |last7=Li |first7=Tengfei |date=February 2019 |title=Distinct community structure and microbial functions of biofilms colonizing microplastics |journal=Science of the Total Environment |volume=650 |issue=Pt 2 |pages=2395–2402 |doi=10.1016/j.scitotenv.2018.09.378 |issn=0048-9697 |pmid=30292995 |bibcode=2019ScTEn.650.2395M |s2cid=52945987}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Yang |first1=Kai |last2=Chen |first2=Qing-Lin |last3=Chen |first3=Mo-Lian |last4=Li |first4=Hong-Zhe |last5=Liao |first5=Hu |last6=Pu |first6=Qiang |last7=Zhu |first7=Yong-Guan |last8=Cui |first8=Li |date=2020-08-19 |title=Temporal Dynamics of Antibiotic Resistome in the Plastisphere during Microbial Colonization |journal=Environmental Science &amp; Technology |volume=54 |issue=18 |pages=11322–11332 |doi=10.1021/acs.est.0c04292 |issn=0013-936X |pmid=32812755 |bibcode=2020EnST...5411322Y |s2cid=221179856}}&lt;/ref&gt; Polymer film fragments affect microbes in different ways, leading to mixed effects on microbial growth rates in the plastisphere.&lt;ref name=&quot;:02&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |title=Colonization Characteristics of Bacterial Communities on Plastic Debris Influenced by Environmental Factors and Polymer Types in the Haihe Estuary of Bohai Bay, China |date=23 August 2019 |doi=10.1021/acs.est.9b03659.s001 |url=https://figshare.com/articles/journal_contribution/9770708 |last1=Li |first1=Wenjie |last2=Zhang |first2=Ying |last3=Wu |first3=Nan |last4=Zhao |first4=Ze |last5=Xu |first5=Wei'an |last6=Ma |first6=Yongzheng |last7=Niu |first7=Zhiguang |journal=Environmental Science &amp; Technology |volume=53 |issue=18 |pages=10763–10773 |pmid=31441645 }}&lt;/ref&gt; Certain polymer degrading bacteria release toxic byproducts as a result of the degradation, serving as a deterrent to the colonization of the plastisphere by other species.&lt;ref name=&quot;:02&quot; /&gt; Phylogenetic diversity is also decreased in the plastisphere relative to nearby soil samples.&lt;ref name=&quot;:02&quot; /&gt;

The bacterial and microbial communities in the plastisphere are significantly different from those found in surrounding soil samples, creating a new [[ecological niche]] within the ecosystem.&lt;ref name=&quot;:02&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Loeppmann |first1=Sebastian |last2=Blagodatskaya |first2=Evgenia |last3=Pausch |first3=Johanna |last4=Kuzyakov |first4=Yakov |author-link4=Yakov Kuzyakov |date=January 2016 |title=Substrate quality affects kinetics and catalytic efficiency of exo-enzymes in rhizosphere and detritusphere |journal=Soil Biology and Biochemistry |volume=92 |pages=111–118 |doi=10.1016/j.soilbio.2015.09.020 |bibcode=2016SBiBi..92..111L |issn=0038-0717}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Mooshammer |first1=Maria |last2=Hofhansl |first2=Florian |last3=Frank |first3=Alexander H. |last4=Wanek |first4=Wolfgang |last5=Hämmerle |first5=Ieda |last6=Leitner |first6=Sonja |last7=Schnecker |first7=Jörg |last8=Wild |first8=Birgit |last9=Watzka |first9=Margarete |last10=Keiblinger |first10=Katharina M. |last11=Zechmeister-Boltenstern |first11=Sophie |last12=Richter |first12=Andreas |date=2017-05-05 |title=Decoupling of microbial carbon, nitrogen, and phosphorus cycling in response to extreme temperature events |journal=Science Advances |volume=3 |issue=5 |article-number=e1602781 |doi=10.1126/sciadv.1602781 |pmid=28508070 |issn=2375-2548 |s2cid=11935199|pmc=5415334 |bibcode=2017SciA....3E2781M }}&lt;/ref&gt; The specific growth of bacteria caused by film fragments is a primary cause for the creation of a unique bacterial community.&lt;ref name=&quot;:02&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Harrison |first1=Jesse P |last2=Schratzberger |first2=Michaela |last3=Sapp |first3=Melanie |last4=Osborn |first4=A Mark |date=2014-09-23 |title=Rapid bacterial colonization of low-density polyethylene microplastics in coastal sediment microcosms |journal=BMC Microbiology |volume=14 |issue=1 |page=232 |doi=10.1186/s12866-014-0232-4 |issn=1471-2180 |pmc=4177575 |pmid=25245856 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt; Changes in bacterial community composition over time in the plastisphere have also been shown to drive changes in surrounding land.&lt;ref name=&quot;:02&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Kettner |first1=Marie Therese |last2=Oberbeckmann |first2=Sonja |last3=Labrenz |first3=Matthias |last4=Grossart |first4=Hans-Peter |date=2019-03-20 |title=The Eukaryotic Life on Microplastics in Brackish Ecosystems |journal=Frontiers in Microbiology |volume=10 |page=538 |doi=10.3389/fmicb.2019.00538 |issn=1664-302X |pmid=30949147 |doi-access=free|pmc=6435590 }}&lt;/ref&gt;

In another study which looked at the factors influencing the diversity of the plastisphere, the researchers found that the highest degree of unique microorganisms tended to favor plastic pieces that were blue.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Wen |first1=Bin |last2=Liu |first2=Jun-Heng |last3=Zhang |first3=Yuan |last4=Zhang |first4=Hao-Ran |last5=Gao |first5=Jian-Zhong |last6=Chen |first6=Zai-Zhong |date=October 2020 |title=Community structure and functional diversity of the plastisphere in aquaculture waters: Does plastic color matter? |journal=Science of the Total Environment |volume=740 |article-number=140082 |doi=10.1016/j.scitotenv.2020.140082 |issn=0048-9697 |pmid=32927571 |bibcode=2020ScTEn.74040082W |s2cid=221721483}}&lt;/ref&gt;

A 2024 paper described an experiment carried out across the [[Atlantic Ocean]] and the [[Mediterranean Sea]] aimed at studying the colonisation and genetic variety of organisms in the marine plastisphere. The paper identified [[tardigrade]]s incubating in plastics ''[[in situ]]''.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Lacerda |first1=Ana Luzia |last2=Frias |first2=João |last3=Pedrotti |first3=Maria Luiza |date=2024-03-01 |title=Tardigrades in the marine plastisphere: New hitchhikers surfing plastics |journal=Marine Pollution Bulletin |volume=200 |article-number=116071 |doi=10.1016/j.marpolbul.2024.116071 |pmid=38290365 |issn=0025-326X|doi-access=free |bibcode=2024MarPB.20016071L }}&lt;/ref&gt;

=== Taksonomija ===
Sposobnost određenih bakterija da razgrađuju polimere olakšava njihov rast unutar plastisfere. Koljena bakterija koja imaju povećano prisustvo u plastisferi u odnosu na uzorke tla bez plastičnih mikrofragmenata uključuju [[Acidobacteriota|Acidobacteria]], [[Actinomycetota|Actinobacteria]], [[Bacteroidetes]], Chloroflexi, Firmicutes, [[Planctomycetota|Planctomycetes]] i [[Pseudomonadota|Proteobacteria]].&lt;ref name=&quot;:02&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Qian |first1=Haifeng |last2=Zhang |first2=Meng |last3=Liu |first3=Guangfu |last4=Lu |first4=Tao |last5=Qu |first5=Qian |last6=Du |first6=Benben |last7=Pan |first7=Xiangliang |date=2018-07-25 |title=Effects of Soil Residual Plastic Film on Soil Microbial Community Structure and Fertility |journal=Water, Air, &amp; Soil Pollution |volume=229 |issue=8 |page=261 |doi=10.1007/s11270-018-3916-9 |bibcode=2018WASP..229..261Q |issn=0049-6979 |s2cid=105107805}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Huang |first1=Yi |last2=Zhao |first2=Yanran |last3=Wang |first3=Jie |last4=Zhang |first4=Mengjun |last5=Jia |first5=Weiqian |last6=Qin |first6=Xiao |date=November 2019 |title=LDPE microplastic films alter microbial community composition and enzymatic activities in soil |journal=Environmental Pollution |volume=254 |issue=Pt A |article-number=112983 |doi=10.1016/j.envpol.2019.112983 |issn=0269-7491 |pmid=31394342 |bibcode=2019EPoll.25412983H |s2cid=199507465}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Li |first1=Yaying |last2=Lin |first2=Mi |last3=Ni |first3=Zhuobiao |last4=Yuan |first4=Zhihui |last5=Liu |first5=Weiqi |last6=Ruan |first6=Jujun |last7=Tang |first7=Yetao |last8=Qiu |first8=Rongliang |date=March 2020 |title=Ecological influences of the migration of micro resin particles from crushed waste printed circuit boards on the dumping soil |journal=Journal of Hazardous Materials |volume=386 |article-number=121020 |doi=10.1016/j.jhazmat.2019.121020 |issn=0304-3894 |pmid=31874765 |bibcode=2020JHzM..38621020L |s2cid=209474917}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Debroas |first1=Didier |last2=Mone |first2=Anne |last3=Ter Halle |first3=Alexandra |date=December 2017 |title=Plastics in the North Atlantic garbage patch: A boat-microbe for hitchhikers and plastic degraders |journal=Science of the Total Environment |volume=599-600 |pages=1222–1232 |doi=10.1016/j.scitotenv.2017.05.059 |pmid=28514840 |bibcode=2017ScTEn.599.1222D |issn=0048-9697}}&lt;/ref&gt; Nadalje, bakterije redova [[Rhizobiales]], [[Rhodobacterales]] i [[Sphingomonadales]] su brojnije u plastisferi u odnosu na ostale supstrate.&lt;ref name=&quot;:02&quot; /&gt; Interakcije unutar jedinstvenog sastava bakterijske zajednice u plastisferi utiču na lokalne [[biogeohemijski ciklus|biogeohemijske cikluse]] i interakcije u [[hranidbena mreža|hranidbenim mrežama]] ekosistema.

=== Metabolizam zajednice ===
Bakterijske zajednice u plastisferi imaju pojačane metabolizme.&lt;ref name=&quot;:02&quot; /&gt; [[KEGG]] analize obogaćenosti bioloških putova plastisfere pokazale su povećanje u obradi genetskih i okolišnih informacija, ćelijskim procesima i organskim sistemima.&lt;ref name=&quot;:02&quot; /&gt; Pojačane metaboličke funkcije za zajednice u plastisferi uključuju metabolizam azota, signalne puteve [[inzulin]]a, bakterijsku sekreciju, metabolizam [[Organofosforna hemija|organofosfornih spojeva]], metabolizam antioksidansa, sintezu vitamina B, hemotaksiju, sintezu [[terpenoid]]nih [[kinon]]a, metabolizam sumpora, metabolizam [[ugljikohidrat]]a, razgradnju [[herbicid]]a, metabolizam [[masne kiseline|masnih kiselina]], metabolizam [[aminokiseline|aminokiselina]], puteve [[keton]]skih tijela, sintezu [[lipopolisaharid]]a, razgradnju [[alkohol]]a, razgradnju [[Policiklični aromatični ugljovodik|policikličkih aromatičnih ugljikovodika]], metabolizam lipida, metabolizam kofaktora, rast ćelija, pokretljivost ćelija, [[Membranski transport|membranski transport]], energetski metabolizam i metabolizam [[ksenobiotik]]a.&lt;ref name=&quot;:02&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;dx.doi.org&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Oh |first1=Mina |last2=Yamada |first2=Takuji |last3=Hattori |first3=Masahiro |last4=Goto |first4=Susumu |last5=Kanehisa |first5=Minoru |date=2007-10-16 |title=Systematic Analysis of Enzyme-Catalyzed Reaction Patterns and Prediction of Microbial Biodegradation Pathways. |journal=ChemInform |volume=38 |issue=42 |doi=10.1002/chin.200742215 |issn=0931-7597|url=https://figshare.com/articles/journal_contribution/2994610 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Neis |first1=Evelien |last2=Dejong |first2=Cornelis |last3=Rensen |first3=Sander |date=2015-04-16 |title=The Role of Microbial Amino Acid Metabolism in Host Metabolism |journal=Nutrients |volume=7 |issue=4 |pages=2930–2946 |doi=10.3390/nu7042930 |pmid=25894657 |issn=2072-6643 |doi-access=free|pmc=4425181 }}&lt;/ref&gt;

=== Veza s biogeohemijskim ciklusima ===
The presence of hydrocarbon-degrading species such as [[hydrocarbonoclastic bacteria]] in the plastisphere indicates a direct link between the plastisphere and the [[carbon cycle]].&lt;ref name=&quot;:02&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:42&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Heylen |first1=Kim |last2=Gevers |first2=Dirk |last3=Vanparys |first3=Bram |last4=Wittebolle |first4=Lieven |last5=Geets |first5=Joke |last6=Boon |first6=Nico |last7=De Vos |first7=Paul |date=November 2006 |title=The incidence of nirS and nirK and their genetic heterogeneity in cultivated denitrifiers |journal=Environmental Microbiology |volume=8 |issue=11 |pages=2012–2021 |doi=10.1111/j.1462-2920.2006.01081.x |issn=1462-2912 |pmid=17014499|bibcode=2006EnvMi...8.2012H }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Wolińska |first1=Agnieszka |last2=Kuźniar |first2=Agnieszka |last3=Zielenkiewicz |first3=Urszula |last4=Izak |first4=Dariusz |last5=Szafranek-Nakonieczna |first5=Anna |last6=Banach |first6=Artur |last7=Błaszczyk |first7=Mieczysław |date=October 2017 |title=Bacteroidetes as a sensitive biological indicator of agricultural soil usage revealed by a culture-independent approach |journal=Applied Soil Ecology |volume=119 |pages=128–137 |doi=10.1016/j.apsoil.2017.06.009 |bibcode=2017AppSE.119..128W |issn=0929-1393}}&lt;/ref&gt;

Metagenome analyses suggest that genes involved in carbon degradation, nitrogen fixation, organic nitrogen conversion, ammonia oxidation, denitrification, inorganic phosphorus solubilization, organic phosphorus mineralization, and phosphorus transporter production are enriched in the plastisphere, demonstrating the potential impact on [[biogeochemical cycle]]s by the plastisphere.&lt;ref name=&quot;:02&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Upadhyay |first1=Sudhir K. |last2=Singh |first2=Devendra P. |last3=Saikia |first3=Ratul |date=2009-08-22 |title=Genetic Diversity of Plant Growth Promoting Rhizobacteria Isolated from Rhizospheric Soil of Wheat Under Saline Condition |journal=Current Microbiology |volume=59 |issue=5 |pages=489–496 |doi=10.1007/s00284-009-9464-1 |issn=0343-8651 |pmid=19701667 |s2cid=10672506}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Amaral-Zettler |first1=Linda A. |last2=Zettler |first2=Erik R. |last3=Mincer |first3=Tracy J. |date=2020-01-14 |title=Ecology of the plastisphere |journal=Nature Reviews Microbiology |volume=18 |issue=3 |pages=139–151 |doi=10.1038/s41579-019-0308-0 |issn=1740-1526 |pmid=31937947 |s2cid=256744433|url=https://www.vliz.be/imisdocs/publications/58/357658.pdf }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Hayden |first1=Helen L. |last2=Drake |first2=Judy |last3=Imhof |first3=Mark |last4=Oxley |first4=Andrew P.A. |last5=Norng |first5=Sorn |last6=Mele |first6=Pauline M. |date=October 2010 |title=The abundance of nitrogen cycle genes amoA and nifH depends on land-uses and soil types in South-Eastern Australia |journal=Soil Biology and Biochemistry |volume=42 |issue=10 |pages=1774–1783 |doi=10.1016/j.soilbio.2010.06.015 |bibcode=2010SBiBi..42.1774H |issn=0038-0717}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citation |last1=Rodríguez |first1=H. |chapter=Genetics of phosphate solubilization and its potential applications for improving plant growth-promoting bacteria |date=2007 |title=First International Meeting on Microbial Phosphate Solubilization |pages=15–21 |place=Dordrecht |publisher=Springer Netherlands |doi=10.1007/978-1-4020-5765-6_2 |isbn=978-1-4020-4019-1 |last2=Fraga |first2=R. |last3=Gonzalez |first3=T. |last4=Bashan |first4=Y.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Richardson |first1=Alan E. |last2=Simpson |first2=Richard J. |date=2011-05-23 |title=Soil Microorganisms Mediating Phosphorus Availability Update on Microbial Phosphorus |journal=Plant Physiology |volume=156 |issue=3 |pages=989–996 |doi=10.1104/pp.111.175448 |issn=1532-2548 |pmc=3135950 |pmid=21606316}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Alori |first1=Elizabeth T. |last2=Glick |first2=Bernard R. |last3=Babalola |first3=Olubukola O. |date=2017-06-02 |title=Microbial Phosphorus Solubilization and Its Potential for Use in Sustainable Agriculture |journal=Frontiers in Microbiology |volume=8 |page=971 |doi=10.3389/fmicb.2017.00971 |issn=1664-302X |pmc=5454063 |pmid=28626450 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Luo |first1=Gongwen |last2=Sun |first2=Bo |last3=Li |first3=Ling |last4=Li |first4=Minghui |last5=Liu |first5=Manqiang |last6=Zhu |first6=Yiyong |last7=Guo |first7=Shiwei |last8=Ling |first8=Ning |last9=Shen |first9=Qirong |date=December 2019 |title=Understanding how long-term organic amendments increase soil phosphatase activities: Insight into phoD- and phoC-harboring functional microbial populations |journal=Soil Biology and Biochemistry |volume=139 |article-number=107632 |doi=10.1016/j.soilbio.2019.107632 |bibcode=2019SBiBi.13907632L |issn=0038-0717 |s2cid=208554425}}&lt;/ref&gt; Specific bacterial phyla present in the plastisphere due to their biodegradation abilities and their role in the carbon, nitrogen, and phosphorus cycles include Proteobacteria and Bacteroidetes.&lt;ref name=&quot;:02&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:42&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:5&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Partanen |first1=Pasi |last2=Hultman |first2=Jenni |last3=Paulin |first3=Lars |last4=Auvinen |first4=Petri |last5=Romantschuk |first5=Martin |date=2010-03-29 |title=Bacterial diversity at different stages of the composting process |journal=BMC Microbiology |volume=10 |issue=1 |page=94 |doi=10.1186/1471-2180-10-94 |issn=1471-2180 |pmc=2907838 |pmid=20350306 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Bhatia |first1=Akansha |last2=Madan |first2=Sangeeta |last3=Sahoo |first3=Jitendra |last4=Ali |first4=Muntjeer |last5=Pathania |first5=Ranjana |last6=Kazmi |first6=Absar Ahmed |date=July 2013 |title=Diversity of bacterial isolates during full scale rotary drum composting |journal=Waste Management |volume=33 |issue=7 |pages=1595–1601 |doi=10.1016/j.wasman.2013.03.019 |issn=0956-053X |pmid=23663960|bibcode=2013WaMan..33.1595B }}&lt;/ref&gt; Some carbon-degrading bacteria are able to use plastics as a food source.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Hirai |first1=Hisashi |last2=Takada |first2=Hideshige |last3=Ogata |first3=Yuko |last4=Yamashita |first4=Rei |last5=Mizukawa |first5=Kaoruko |last6=Saha |first6=Mahua |last7=Kwan |first7=Charita |last8=Moore |first8=Charles |last9=Gray |first9=Holly |last10=Laursen |first10=Duane |last11=Zettler |first11=Erik R. |last12=Farrington |first12=John W. |last13=Reddy |first13=Christopher M. |last14=Peacock |first14=Emily E. |last15=Ward |first15=Marc W. |date=August 2011 |title=Organic micropollutants in marine plastics debris from the open ocean and remote and urban beaches |journal=Marine Pollution Bulletin |volume=62 |issue=8 |pages=1683–1692 |doi=10.1016/j.marpolbul.2011.06.004 |issn=0025-326X |pmid=21719036|bibcode=2011MarPB..62.1683H }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Syranidou |first1=Evdokia |last2=Karkanorachaki |first2=Katerina |last3=Amorotti |first3=Filippo |last4=Franchini |first4=Martina |last5=Repouskou |first5=Eftychia |last6=Kaliva |first6=Maria |last7=Vamvakaki |first7=Maria |last8=Kolvenbach |first8=Boris |last9=Fava |first9=Fabio |last10=Corvini |first10=Philippe F.-X. |last11=Kalogerakis |first11=Nicolas |date=2017-12-21 |title=Biodegradation of weathered polystyrene films in seawater microcosms |journal=Scientific Reports |volume=7 |issue=1 |page=17991 |doi=10.1038/s41598-017-18366-y |issn=2045-2322 |pmc=5740177 |pmid=29269847|bibcode=2017NatSR...717991S }}&lt;/ref&gt;

Research in the southern Pacific Ocean has investigated the plastisphere's potential in {{CO2}} and {{N2O}} contribution where fairly low greenhouse gas contributions by the plastisphere were noted. However, it was concluded that greenhouse gas contribution was dependent on the degree of nutrient concentration and the type of plastic.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Cornejo-D'Ottone |first1=Marcela |last2=Molina |first2=Verónica |last3=Pavez |first3=Javiera |last4=Silva |first4=Nelson |date=May 2020 |title=Greenhouse gas cycling by the plastisphere: The sleeper issue of plastic pollution |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0045653519329509 |journal=Chemosphere |language=en |volume=246 |article-number=125709 |doi=10.1016/j.chemosphere.2019.125709 |pmid=31901660 |bibcode=2020Chmsp.24625709C |s2cid=209893532}}&lt;/ref&gt;

=== Značaj za ljudsko zdravlje ===
KEGG Pathway enrichment analyses of plastisphere samples suggest that sequences related to human disease are enriched in the plastisphere.&lt;ref name=&quot;:02&quot;/&gt; Cholera causing ''Vibrio cholerae'', cancer pathways, and toxoplasmosis sequences are enriched in the plastisphere.&lt;ref name=&quot;whoi.edu&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:02&quot; /&gt; Pathogenic bacteria are sustained in the plastisphere in part due to the adsorption of organic pollutants onto biofilms and their usage as nutrition.&lt;ref name=&quot;:02&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;dx.doi.org&quot;/&gt; Current research also aims to identify the relationship between the plastisphere and respiratory viruses and whether the plastisphere affects viral persistence and survival in the environment.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Moresco |first1=Vanessa |last2=Oliver |first2=David M. |last3=Weidmann |first3=Manfred |last4=Matallana-Surget |first4=Sabine |last5=Quilliam |first5=Richard S. |date=August 2021 |title=Survival of human enteric and respiratory viruses on plastics in soil, freshwater, and marine environments |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0013935121006617 |journal=Environmental Research |language=en |volume=199 |article-number=111367 |doi=10.1016/j.envres.2021.111367|pmid=34029551 |bibcode=2021ER....19911367M |hdl=1893/32650 |s2cid=235198536 |hdl-access=free }}&lt;/ref&gt;

=== Razgradnja mikroorganizmima ===
{{main|Razgradnja plastike morskim bakterijama}}
[[Plastic degradation by marine bacteria|Some microorganisms]] present in the plastisphere have the potential to degrade plastic materials.&lt;ref name=&quot;:03&quot;/&gt; This could be potentially advantageous, as scientists may be able to utilize the microbes to break down plastic that would otherwise remain in the environment for centuries.&lt;ref&gt;{{Cite web|last=Davis|first=J|date=2021-02-10|title=How Long Does It Take for Plastic to Decompose?|url=https://chariotenergy.com/blog/how-long-until-plastic-decomposes/|access-date=2021-04-16|website=Chariot Energy|language=en-US}}&lt;/ref&gt; However, as plastic is broken down into smaller pieces and eventually [[microplastics]], there is a higher likelihood that it will be consumed by [[plankton]] and enter into the [[food chain]].&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite web|title = Welcome to The Plastisphere: ocean-going microbes on vessels of plastic|url = http://theconversation.com/welcome-to-the-plastisphere-ocean-going-microbes-on-vessels-of-plastic-16102|website = The Conversation| date=18 July 2013 |access-date = 2015-11-14}}&lt;/ref&gt; As [[plankton]] are eaten by larger organisms, the plastic may eventually cause there to be [[bioaccumulation]] in fish and other marine species eaten by humans.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt; The following table lists some microorganisms with biodegradation capacity.&lt;ref name=&quot;:03&quot; /&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+Microorganisms and their biodegradation capacity&lt;ref name=&quot;:03&quot;/&gt;
!Microorganism
!Plastic type
!Degradation capacity
|-
|''[[Aspergillus tubingensis]]''&lt;ref name=&quot;:13&quot;&gt;Khan, S., Nadir, S., Shah, Z. U., Shah, A. A., Karunarathna, S. C., Xu, J., ... Hasan, F. (2017). {{Cite journal|date=2017-06-01|title=Biodegradation of polyester polyurethane by Aspergillus tubingensis|url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0269749117300295|journal=Environmental Pollution|language=en|volume=225|pages=469–480|doi=10.1016/j.envpol.2017.03.012|issn=0269-7491|last1=Khan|first1=Sehroon|last2=Nadir|first2=Sadia|last3=Shah|first3=Zia Ullah|last4=Shah|first4=Aamer Ali|last5=Karunarathna|first5=Samantha C.|last6=Xu|first6=Jianchu|last7=Khan|first7=Afsar|last8=Munir|first8=Shahzad|last9=Hasan|first9=Fariha|pmid=28318785|bibcode=2017EPoll.225..469K }}&lt;/ref&gt;
|[[Polyurethane]]
|Degraded 90% within 21 days&lt;ref name=&quot;:03&quot;/&gt;
|-
|''[[Pestalotiopsis microspora]]''&lt;ref name=&quot;:43&quot;&gt;{{Cite journal|last1=Russell|first1=Jonathan R.|last2=Huang|first2=Jeffrey|last3=Anand|first3=Pria|last4=Kucera|first4=Kaury|last5=Sandoval|first5=Amanda G.|last6=Dantzler|first6=Kathleen W.|last7=Hickman|first7=DaShawn|last8=Jee|first8=Justin|last9=Kimovec|first9=Farrah M.|last10=Koppstein|first10=David|last11=Marks|first11=Daniel H.|date=September 2011|title=Biodegradation of polyester polyurethane by endophytic fungi|journal=Applied and Environmental Microbiology|volume=77|issue=17|pages=6076–6084|doi=10.1128/AEM.00521-11|issn=1098-5336|pmc=3165411|pmid=21764951|bibcode=2011ApEnM..77.6076R}}&lt;/ref&gt;
|[[Polyurethane]]
|Degraded 90% within 16 days&lt;ref name=&quot;:03&quot;/&gt;
|-
|''[[Bacillus pseudofirmus]]''&lt;ref name=&quot;:53&quot;&gt;{{Cite journal|last1=Dela Torre|first1=Denisse Yans Z.|last2=Delos Santos|first2=Lee A.|last3=Reyes|first3=Mari Louise C.|last4=Baculi|first4=Ronan Q.|date=2018|title=Biodegradation of low-density polyethylene by bacteria isolated from serpentinization-driven alkaline spring|url=http://philsciletters.net/2018/PSL%202018%20Special%20Issue%2001-12%20dela%20Torre%20et%20al.pdf|journal=Philippine Science Letters|volume=11}}&lt;/ref&gt;
|[[LDPE]]
|Degraded 8.3% over 90 day observation period&lt;ref name=&quot;:53&quot; /&gt;
|-
|''[[Salipaludibacillus agaradhaerens]]''&lt;ref name=&quot;:82&quot;&gt;{{Cite journal|last1=Muyot|first1=Marion Lei C.|last2=Cada|first2=Erika Joy G.|last3=Sison|first3=Joanna Maria C.|last4=Baculi|first4=Ronan Q.|date=July 2019|title=Enhanced in vitro biodegradation of low-density polyethylene using alkaliphilic bacterial consortium supplemented with iron oxide nanoparticles|url=https://www.researchgate.net/publication/341426932|journal=Philippine Science Letters|volume=12|via=Research Gate}}&lt;/ref&gt;
|[[LDPE]]
|Degraded 18.3 ± 0.3% (with iron oxide nanoparticles added as a supplement) and 13.7 ± 0.5% (without the nanoparticles) after 60 days of incubation&lt;ref name=&quot;:82&quot; /&gt;
|-
|[[Mealworm|''Tenebrio molitor'' larvae]]&lt;ref name=&quot;:72&quot;&gt;Yang, Y., Yang, J., Wu, W.-M., Zhao, J., Song, Y., Gao, L., ... Jiang, L. (2015). {{Cite journal|date=2018-01-01|title=Biodegradation of polystyrene wastes in yellow mealworms (larvae of Tenebrio molitor Linnaeus): Factors affecting biodegradation rates and the ability of polystyrene-fed larvae to complete their life cycle|journal=Chemosphere|language=en|volume=191|pages=979–989|doi=10.1016/j.chemosphere.2017.10.117|issn=0045-6535|last1=Yang|first1=Shan-Shan|last2=Brandon|first2=Anja Malawi|last3=Andrew Flanagan|first3=James Christopher|last4=Yang|first4=Jun|last5=Ning|first5=Daliang|last6=Cai|first6=Shen-Yang|last7=Fan|first7=Han-Qing|last8=Wang|first8=Zhi-Yue|last9=Ren|first9=Jie|last10=Benbow|first10=Eric|last11=Ren|first11=Nan-Qi|last12=Waymouth|first12=Robert M.|last13=Zhou|first13=Jizhong|last14=Criddle|first14=Craig S.|last15=Wu|first15=Wei-Min|pmid=29145143|bibcode=2018Chmsp.191..979Y|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;
|[[Polystyrene]] (PS)
|Degradation rates doubled for meal worms with diets that consisted of 10% PS
and 90% bran in comparison to meal worms who were exclusively fed PS&lt;ref name=&quot;:72&quot; /&gt;
|-
|''Enterobacter sp.''&lt;ref name=&quot;:03&quot;/&gt;
|[[Polystyrene]] (PS)
|Degraded a maximum of 12.4% in 30 days&lt;ref name=&quot;:03&quot;/&gt;
|-
|''[[Phanerochaete|Phanerochaete chrysosporium]]''&lt;ref name=&quot;:03&quot;/&gt;
|[[Polycarbonate]]
|Degraded 5.4% in 12 months&lt;ref name=&quot;:03&quot;/&gt;
|-
|Marine microbial consortium&lt;ref name=&quot;:03&quot;/&gt;
|[[Polycarbonate]]
|Degraded 8.3% in 12 months&lt;ref name=&quot;:03&quot;/&gt;
|-
|''[[Ideonella sakaiensis]]''&lt;ref name=&quot;:33&quot;&gt;{{Cite journal|last1=Yoshida|first1=Shosuke|last2=Hiraga|first2=Kazumi|last3=Takehana|first3=Toshihiko|last4=Taniguchi|first4=Ikuo|last5=Yamaji|first5=Hironao|last6=Maeda|first6=Yasuhito|last7=Toyohara|first7=Kiyotsuna|last8=Miyamoto|first8=Kenji|last9=Kimura|first9=Yoshiharu|last10=Oda|first10=Kohei|author10-link=Kohei Oda (scientist)|date=2016-03-11|title=A bacterium that degrades and assimilates poly(ethylene terephthalate)|url=https://www.science.org/doi/10.1126/science.aad6359|journal=Science|language=en|volume=351|issue=6278|pages=1196–1199|doi=10.1126/science.aad6359|issn=0036-8075|pmid=26965627|bibcode=2016Sci...351.1196Y|s2cid=31146235}}&lt;/ref&gt;
|[[Polyethylene terephthalate|PET]]
|Fully degraded within six weeks&lt;ref name=&quot;:03&quot;/&gt;
|-
|[[Activated sludge]]&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Hermanová|first1=S|last2=Smejkalová|first2=P|last3=Merna|first3=J|last4=Zarevucka|first4=M|date=2015-01-01|title=Biodegradation of waste PET based copolyesters in thermophilic anaerobic sludge|url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0141391014004236|journal=Polymer Degradation and Stability|language=en|volume=111|pages=176–184|doi=10.1016/j.polymdegradstab.2014.11.007|issn=0141-3910}}&lt;/ref&gt;
|[[Polyethylene terephthalate|PET]]
|Degraded up to 60% within a year&lt;ref name=&quot;:03&quot;/&gt;
|-
|''[[Galleria mellonella]]'' caterpillars&lt;ref name=&quot;:23&quot;&gt;{{Cite journal|last1=Bombelli|first1=Paolo|last2=Howe|first2=Christopher J.|last3=Bertocchini|first3=Federica|date=2017-04-24|title=Polyethylene bio-degradation by caterpillars of the wax moth Galleria mellonella|journal=Current Biology|volume=27|issue=8|pages=R292–R293|doi=10.1016/j.cub.2017.02.060|issn=1879-0445|pmid=28441558|doi-access=free|bibcode=2017CBio...27.R292B |hdl=10261/164618|hdl-access=free}}&lt;/ref&gt;
|[[Polyurethane|Polyethylene]]
|Degraded 13% within 14 hours&lt;ref name=&quot;:23&quot; /&gt; Average degradation rate of 0.23&amp;nbsp;mg cm-2 h-1&lt;ref name=&quot;:23&quot; /&gt;
|-
|''Zalerium maritimum''&lt;ref&gt;Paço, A., Duarte, K., da Costa, J. P., Santos, P. S. M., Pereira, R., Pereira, M. E., ... Rocha- Santos, T. A. P. (2017). Biodegradation of polyethylene microplastics by the marine fun- gus Zalerion maritimum. The Science of the Total Environment, 586, 10–15. {{doi|10.1016/j.scitotenv.2017.02.017}}&lt;/ref&gt;
|[[Polyurethane|Polyethylene]]
|Degraded 70% within 21 days&lt;ref name=&quot;:03&quot;/&gt;
|}
Oftentimes the degradation process of plastic by microorganisms is quite slow.&lt;ref name=&quot;:03&quot;/&gt; However, scientists have been working towards genetically modifying these organisms in order to increase plastic [[biodegradation]] potential. For instance, ''[[Ideonella sakaiensis#Genetic engineering|Ideonella sakaiensis]]'' has been genetically modified to break down  [[Polyethylene terephthalate|PET]] at faster rates.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Knott|first1=Brandon C.|last2=Erickson|first2=Erika|last3=Allen|first3=Mark D.|last4=Gado|first4=Japheth E.|last5=Graham|first5=Rosie|last6=Kearns|first6=Fiona L.|last7=Pardo|first7=Isabel|last8=Topuzlu|first8=Ece|last9=Anderson|first9=Jared J.|last10=Austin|first10=Harry P.|last11=Dominick|first11=Graham|date=2020-10-13|title=Characterization and engineering of a two-enzyme system for plastics depolymerization|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America|volume=117|issue=41|pages=25476–25485|doi=10.1073/pnas.2006753117|issn=0027-8424|pmc=7568301|pmid=32989159|bibcode=2020PNAS..11725476K | doi-access=free }}&lt;/ref&gt; Multiple chemical and physical pretreatments have also  demonstrated potential in enhancing the degree of biodegradation of different polymers. For instance UV or c-ray irradiation treatments, have been used to heighten the degree of biodegradation of certain plastics.&lt;ref name=&quot;:03&quot;/&gt;

Recent work by Li et al. (2023)&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Li |first1=Tianyu |last2=Menegatti |first2=Stefano |last3=Crook |first3=Nathan |date=2023 |title=Breakdown of polyethylene therepthalate microplastics under saltwater conditions using engineered Vibrio natriegens |journal=AIChE Journal |language=en |volume=69 |issue=12 |article-number=e18228 |doi=10.1002/aic.18228 |issn=1547-5905|doi-access=free |bibcode=2023AIChE..69E8228L }}&lt;/ref&gt; has continued this effort via the novel approach by combining the PET-degradation capabilities of Ideonella sakaiensis with the saltwater affinity characteristics of Vibrio natriegens. The laboratory work of Li et al. (2023)&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;/&gt; was able to take DNA from I. sakaiensis and insert it into V. natriegens. This process allowed V. natriegens to create enzymes that can break down PET plastic in a saltwater environment. While this work was strictly laboratory based and at room temperatures, it signifies progress in the effort to develop microorganisms that can decompose micro- and nano-plastics that would otherwise accumulate in terrestrial and ocean environments.

[[File:Polyethylene terephthalate.png|thumb|PET]]

== Povezano ==
* [[Plastivor]]
* [[Sjevernopacifički vrtlog]]
* [[Nakupina otpada]]
* [[Zagađenje plastikom]]

== Reference ==
{{reflist}}

== Daljnje čitanje ==
* {{cite news |title=Dobrodošli u plastisferu |url=https://www.economist.com/science-and-technology/2013/07/20/welcome-to-the-plastisphere |newspaper=The Economist |date=20 July 2013 }}
* {{cite news |last1=Dvorsky |first1=George |title=Novi život pronađen na plastičnom otpadu dovodi do &quot;plastisfere&quot; |url=https://io9.gizmodo.com/new-life-found-on-plastic-waste-gives-rise-to-the-plas-1463926939 |work=io9 |date=13 November 2013 }}
* {{cite news |last1=Marshall |first1=Michael |title=Mikrobi iz plastisfere odlaze u more na fragmentima plutajućeg otpada |url=https://www.newscientist.com/article/dn23794-plastisphere-microbes-go-to-sea-on-flotsam-fragments/ |work=New Scientist |date=2 July 2013 }}</text>
      <sha1>irvgf7pvl7tpcscm1qa6dswvywlow4v</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42669155</id>
      <parentid>42669153</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T15:18:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <comment>/* Metabolizam zajednice */</comment>
      <origin>42669155</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="46711" sha1="sysayeiksbdu6xw9ilkusuce1qom9xe" xml:space="preserve">[[File:Beach Find - Flickr - Andrea Westmoreland.jpg|thumb|upright=1.2|Kolonija [[priljepak]]a pričvršćenih za ronilačku masku, pronađenu ispranu na obali plaže]]
'''Plastisfera''' je [[ekosistem]] koji je stvorio čovjek, a sastoji se od organizama sposobnih da žive na [[plastika|plastičnom]] otpadu. Plastični [[morski otpad]], a naročito [[mikroplastika]], nakuplja se u vodenim okruženjima i služi kao stanište za različite vrste mikroorganizama, uključujući bakterije i gljivice.&lt;ref name=&quot;:92&quot;&gt;{{cite journal |last1=Zettler |first1=Erik R. |last2=Mincer |first2=Tracy J. |last3=Amaral-Zettler |first3=Linda A. |title=Life in the 'Plastisphere': Microbial Communities on Plastic Marine Debris |journal=Environmental Science &amp; Technology |date=2 July 2013 |volume=47 |issue=13 |pages=7137–7146 |doi=10.1021/es401288x |pmid=23745679 |bibcode=2013EnST...47.7137Z |s2cid=10002632 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Kirstein, I. V., Wichels, A., Gullans, E., Krohne, G., &amp; Gerdts, G. (2019). The Plastisphere – Uncovering tightly attached plastic &quot;specific&quot; microorganisms. ''PLoS ONE'', ''14''(4), 1–17. {{doi|10.1371/journal.pone.0215859|doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Procjenjuje se da je 2022. godine u površinskim vodama svjetskih okeana plutalo 51 triliona fragmenata mikroplastike.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=FAU Scientists Uncover 'Missing' Plastics Deep in the Ocean |url=https://www.fau.edu/newsdesk/articles/missing-microplastics-ocean.php |access-date=2023-04-20 |website=www.fau.edu |language=en}}&lt;/ref&gt; Jedan komad plastike od 5 mm može biti podloga za hiljade različitih mikrobnih vrsta.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Zettler |first=Erik |title=The &quot;Plastisphere:&quot; A new marine ecosystem {{!}} Smithsonian Ocean |url=https://ocean.si.edu/ocean-life/plastisphere-new-marine-ecosystem |access-date=2023-04-20 |website=ocean.si.edu |language=en}}&lt;/ref&gt; Neke morske bakterije mogu [[razgradnja plastike morskim bakterijama|razgraditi plastične polimere]] i koristiti ugljik kao izvor energije.

[[File:Surface microbial interactions with microplastics compared to zooplankton and phytoplankton.jpg|thumb|Interakcije mikroba sa površinom plastike]]
[[Zagađenje plastikom|Plastični otpad]] djeluje kao izdržljiviji &quot;brod&quot; za prenos organizama preko velikih udaljenosti u odnosu na [[biodegradacija|biorazgradivi]] materijal.&lt;ref&gt;{{cite news|last1=Thomas|first1=Russell|date=14 June 2021|title=Plastic rafting: the invasive species hitching a ride on ocean litter|work=The Guardian|url=https://www.theguardian.com/environment/2021/jun/14/plastic-rafting-the-invasive-species-hitching-a-ride-on-ocean-litter}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:032&quot;&gt;{{cite news|last1=Sahagun|first1=Louis|date=27 December 2013|title=An ecosystem of our own making could pose a threat|work=Los Angeles Times|url=https://www.latimes.com/science/la-sci-plastisphere-20131228-story.html}}&lt;/ref&gt; Takav transport može prenijeti [[mikroorganizam|mikrobe]] u različite ekosisteme i potencijalno uvesti [[invazivna vrsta|invazivne vrste]],&lt;ref name=&quot;:92&quot; /&gt; kao i štetne alge.&lt;ref name=&quot;:532&quot;&gt;{{Cite web|title=Behold the 'Plastisphere' |url=http://oceanleadership.org/behold-plastisphere/|archive-url=https://web.archive.org/web/20151119063644/http://oceanleadership.org/behold-plastisphere/|archive-date=2015-11-19|website=[[:de:Consortium for Ocean Leadership|Consortium for Ocean Leadership]]|access-date=2015-11-18}}&lt;/ref&gt; Mikroorganizmi koji se nalaze na [[morski otpad|plastičnom otpadu]] čine čitav ekosistem [[autotrof]]a, [[heterotrof]]a i [[simbioza|simbionata]].&lt;ref name=&quot;:63&quot;&gt;{{Cite web|title=Scientists Discover Thriving Colonies of Microbes in Ocean 'Plastisphere'|url=http://www.whoi.edu/news-release/plastisphere|website=[[Woods Hole Oceanographic Institution]]|access-date=2015-09-27}}&lt;/ref&gt; Mikrobne vrste koje se mogu pronaći unutar plastisfere razlikuju se od onih na drugim plutajućim materijalima prirodnog porijekla (tj. perja i algi) zbog jedinstvene hemijske prirode plastike i njene spore biodegradacije. Pored mikroba, insekti su se nastanili u područjima okeana koja su ranije bila nenastanjiva. [[Halobates|Morske gazivode]], na primjer, uspjele su se razmnožavati na čvrstoj površini koju pruža plutajuća plastika.&lt;ref name=&quot;:232&quot;&gt;{{Cite web|title=Our Trash Has Become A New Ocean Ecosystem Called &quot;The Plastisphere&quot;|url=https://gizmodo.com/our-trash-has-become-a-new-ocean-ecosystem-called-the-1492238056|website=Gizmodo|date=January 2014 |access-date=2015-10-20}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
[[File:Microplastique pone.0111913.g002.png|thumb|Globalno rasprostranjenje mikroplastike prema veličini u milimetrima.]]

=== Otkriće ===
Plastisferu je prvi put opisao 2013. godine tim od tri morska naučnika, Linda Amaral-Zettler iz Morskog biološkog laboratorija, Tracy Mincer iz [[Woods Hole Oceanographic Institution|Okeanografske institucije Woods Hole]] i Erik Zettler iz [[Sea Education Association|Udruženja za obrazovanje o moru]].&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Zettler |first1=Erik R. |last2=Mincer |first2=Tracy J. |last3=Amaral-Zettler |first3=Linda A. |date=2013-07-02 |title=Life in the &quot;Plastisphere&quot;: Microbial Communities on Plastic Marine Debris |url=https://pubs.acs.org/doi/10.1021/es401288x |journal=Environmental Science &amp; Technology |language=en |volume=47 |issue=13 |pages=7137–7146 |bibcode=2013EnST...47.7137Z |doi=10.1021/es401288x |issn=0013-936X |pmid=23745679|s2cid=10002632 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web |date=2015-11-19 |title=Behold the 'Plastisphere' |url=http://oceanleadership.org/behold-plastisphere/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20151119063644/http://oceanleadership.org/behold-plastisphere/ |archive-date=2015-11-19 |access-date=2023-04-12 |publisher=Ocean Leadership}}&lt;/ref&gt; Prikupili su uzorke plastike tokom istraživačkih putovanja kako bi proučili kako mikroorganizmi funkcioniraju i mijenjaju ekosistem. Analizirali su fragmente plastike prikupljene u mrežama sa više lokacija unutar Atlantskog okeana.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Istraživači su koristili kombinaciju [[Skenirajući elektronski mikroskop|skenirajuće elektronske mikroskopije]] i [[Sekvenciranje DNK|sekvenciranja DNK]] kako bi identificirali poseban sastav mikrobne zajednice plastisfere.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Među najznačajnijim nalazima bili su &quot;kopači jama&quot;, organizmi koji formiraju pukotine i jame, a koji pružaju dokaze o [[biodegradacija|biodegradaciji]]&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last1=Zettler |first1=Erik |last2=Amaral-Zettler |first2=Linda |last3=Mincer |first3=Tracy |title=Welcome to The Plastisphere: ocean-going microbes on vessels of plastic |url=http://theconversation.com/welcome-to-the-plastisphere-ocean-going-microbes-on-vessels-of-plastic-16102 |access-date=2023-04-12 |website=The Conversation |date=18 July 2013 |language=en}}&lt;/ref&gt; i mogu imati i potencijal za razgradnju [[ugljikovodik]]a.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; U svojoj analizi, istraživači su također pronašli pripadnike [[Rod (taksonomija)|roda]] ''[[Vibrio]]'', roda koji uključuje bakterije koje uzrokuju [[kolera|koleru]] i druge gastrointestinalne bolesti.&lt;ref name=&quot;whoi.edu&quot;&gt;{{Cite web |title=Scientists Discover Thriving Colonies of Microbes in Ocean 'Plastisphere' |url=https://www.whoi.edu/press-room/news-release/plastisphere/ |access-date=2023-04-12 |publisher=Woods Hole Oceanographic Institution |language=en-US}}&lt;/ref&gt; Neke vrste roda ''Vibrio'' mogu svijetliti, a pretpostavlja se da to privlači ribe koje se hrane organizmima koji koloniziraju plastiku, a koji se zatim hrane iz želuca riba.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Glowing Bugs May Lure Fish in the 'Plastisphere' |url=https://www.nbcnews.com/science/environment/glowing-bugs-may-lure-fish-plastisphere-n38446 |access-date=2023-04-12 |website=NBC News |date=25 February 2014 |language=en}}&lt;/ref&gt; Istraživanja provedena u [[baltičko more|Baltičkom moru]][15] i [[sredozemno more|Sredozemnom moru]]&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Pedrotti |first1=Maria Luiza |last2=Lacerda |first2=Ana Luzia de Figueiredo |last3=Petit |first3=Stephanie |last4=Ghiglione |first4=Jean François |last5=Gorsky |first5=Gabriel |date=2022-11-30 |title=Vibrio spp and other potential pathogenic bacteria associated to microfibers in the North-Western Mediterranean Sea |journal=PLOS ONE |language=en |volume=17 |issue=11 |article-number=e0275284 |doi=10.1371/journal.pone.0275284 |doi-access=free |issn=1932-6203 |pmc=9710791 |pmid=36449472|bibcode=2022PLoSO..1775284P }}&lt;/ref&gt; također su pronašle mikroorganizme roda ''Vibrio'' u [[plastika|plastičnim]] filmovima i fragmentima, odnosno u plastičnim vlaknima.
[[File:From Pollution to Solution, a global assessment of marine litter and plastic pollution, English.pdf|thumb|Procjena UN-a o morskom plastičnom otpadu]]

=== Antropogeni izvori ===
[[plastika|Plastiku]] je 1907. godine izumio [[Leo Baekeland]] koristeći [[formaldehid]] i [[fenol]].&lt;ref&gt;{{Cite web |title=The Age of Plastic: From Parkesine to pollution |url=https://www.sciencemuseum.org.uk/objects-and-stories/chemistry/age-plastic-parkesine-pollution |access-date=2023-04-20 |website=Science Museum}}&lt;/ref&gt; Od tada naovamo, upotreba plastike je eksplodirala i postala rasprostranjena u cijelom ljudskom društvu. Između 1964. i 2014. godine, upotreba plastike se povećala dvadeset puta. Očekuje se da će se nivo iz 2014. udvostručiti do 2035. godine.&lt;ref&gt;Sánchez, C. (2020). Fungal potential for the degradation of petroleum-based polymers: An overview of macro- and microplastics biodegradation. ''Biotechnology Advances'', ''40'', 107501. {{doi|10.1016/j.biotechadv.2019.107501}}&lt;/ref&gt; Napori da se ograniči proizvodnja plastike [[zabrana plastike|zabranama plastike]] uglavnom su se fokusirali na ambalažu i [[Proizvod za jednokratnu upotrebu|plastiku za jednokratnu upotrebu]], ali nisu usporili tempo zagađenja plastikom. Slično tome, stope [[recikliranje plastike|recikliranja plastike]] su obično niske. U [[Evropska Unija|EU]] se reciklira samo 29% konzumirane plastike.&lt;ref name=&quot;:03&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Paço |first1=A |last2=Jacinto |first2=J |last3=Costa |first3=JP |last4=Santos |first4=PS |last5=Vitorino |first5=R |last6=Duarte |first6=A C |last7=Rocha-Santos |first7=T |date=March 2019 |title=Biotechnological tools for the effective management of plastics in the environment |journal=Critical Reviews in Environmental Science and Technology |volume=49 |issue=5 |pages=410–441 |doi=10.1080/10643389.2018.1548862 |bibcode=2019CREST..49..410P |issn=1064-3389 |s2cid=104312770}}&lt;/ref&gt; Plastika koja ne dospije do postrojenja za recikliranje ili deponija akumulira se u morskom okruženju usljed slučajnog odlaganja otpada, gubitaka prilikom transporta ili direktnog odlaganja sa brodova.&lt;ref name=&quot;:03&quot; /&gt; U 2010. godini procijenjeno je da je 4 do 12 miliona metričkih tona (Mt) [[plastični otpad|plastičnog otpada]] ušlo u morske ekosisteme.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Geyer |first1=R |last2=Jambeck |first2=J R |last3=Law |first3=KL |date=2017-07-01 |title=Production, use, and fate of all plastics ever made |journal=Science Advances |language=en |volume=3 |issue=7 |article-number=e1700782 |bibcode=2017SciA....3E0782G |doi=10.1126/sciadv.1700782 |issn=2375-2548 |pmc=5517107 |pmid=28776036 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;

Manje, neupadljivije čestice mikroplastike nakupljaju se u okeanima od 1960-ih.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=International Marine Litter Research Unit |url=https://www.plymouth.ac.uk/research/marine-litter |access-date=2023-04-20 |website=University of Plymouth |language=en}}&lt;/ref&gt; Noviji problem u vezi sa zagađenjem mikroplastikom je upotreba plastičnih folija u poljoprivredi. 7,4 miliona tona plastične folije se koristi svake godine za povećanje proizvodnje hrane.&lt;ref&gt;{{Cite book |title=Publication preview page {{!}} FAO {{!}} Food and Agriculture Organization of the United Nations |url=https://www.fao.org/documents/card/en?details=cb7856en |access-date=2023-04-20 |via=FAODocuments | date=2021 | doi=10.4060/cb7856en | isbn=978-92-5-135402-5 | s2cid=244942866 |language=en}}&lt;/ref&gt; Naučnici su otkrili da se mikrobni [[biofilm]]ovi mogu formirati u roku od 7 do 14 dana na površinama plastičnih folija i da imaju sposobnost mijenjanja hemijskih svojstva tla i biljaka koje ljudi konzumiraju.&lt;ref&gt;{{Cite journal |url=https://pubs.aip.org/avs/bip/article/2/2/89/124249/Impact-of-engineered-surface-microtopography-on | title=Impact of engineered surface microtopography on biofilm formation of Staphylococcus aureus |vauthors=Chung KK, Schumacher JF, Sampson EM, Burne RA, Antonelli PJ, Brennan AB |access-date=2023-04-20 | date=June 29, 2007 |journal=Biointerphases| volume=2 | issue=2 | pages=89–94 | doi=10.1116/1.2751405 | pmid=20408641 | doi-access=free }}&lt;/ref&gt; Mikroplastika je pronađena svuda - čak i na Arktiku usljed [[atmosferska cirkulacija|atmosferske cirkulacije]].&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Microplastics: what they are and how you can reduce them |url=https://www.nhm.ac.uk/discover/what-are-microplastics.html |access-date=2023-04-26 |website=www.nhm.ac.uk}}&lt;/ref&gt;

== Istraživanje ==
=== Raznolikost ===
Large-scale sequencing studies have found [[Alpha diversity|alpha diversities]] to be lower in the plastisphere relative to surrounding soil samples due to a decrease in [[species richness]] in the plastisphere.&lt;ref name=&quot;:02&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Luo |first1=Gongwen |last2=Jin |first2=Tuo |last3=Zhang |first3=Huiru |last4=Peng |first4=Jianwei |last5=Zuo |first5=Ning |last6=Huang |first6=Ying |last7=Han |first7=Yongliang |last8=Tian |first8=Chang |last9=Yang |first9=Yong |last10=Peng |first10=Kewei |last11=Fei |first11=Jiangchi |date=2022-01-15 |title=Deciphering the diversity and functions of plastisphere bacterial communities in plastic-mulching croplands of subtropical China |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0304389421018331 |journal=Journal of Hazardous Materials |language=en |volume=422 |article-number=126865 |doi=10.1016/j.jhazmat.2021.126865 |pmid=34449345 |bibcode=2022JHzM..42226865L |issn=0304-3894}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Zettler |first1=Erik R. |last2=Mincer |first2=Tracy J. |last3=Amaral-Zettler |first3=Linda A. |date=2013-06-19 |title=Life in the &quot;Plastisphere&quot;: Microbial Communities on Plastic Marine Debris |journal=Environmental Science &amp; Technology |volume=47 |issue=13 |pages=7137–7146 |bibcode=2013EnST...47.7137Z |doi=10.1021/es401288x |pmid=23745679 |s2cid=10002632 |issn=0013-936X}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Miao |first1=Lingzhan |last2=Wang |first2=Peifang |last3=Hou |first3=Jun |last4=Yao |first4=Yu |last5=Liu |first5=Zhilin |last6=Liu |first6=Songqi |last7=Li |first7=Tengfei |date=February 2019 |title=Distinct community structure and microbial functions of biofilms colonizing microplastics |journal=Science of the Total Environment |volume=650 |issue=Pt 2 |pages=2395–2402 |doi=10.1016/j.scitotenv.2018.09.378 |issn=0048-9697 |pmid=30292995 |bibcode=2019ScTEn.650.2395M |s2cid=52945987}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Yang |first1=Kai |last2=Chen |first2=Qing-Lin |last3=Chen |first3=Mo-Lian |last4=Li |first4=Hong-Zhe |last5=Liao |first5=Hu |last6=Pu |first6=Qiang |last7=Zhu |first7=Yong-Guan |last8=Cui |first8=Li |date=2020-08-19 |title=Temporal Dynamics of Antibiotic Resistome in the Plastisphere during Microbial Colonization |journal=Environmental Science &amp; Technology |volume=54 |issue=18 |pages=11322–11332 |doi=10.1021/acs.est.0c04292 |issn=0013-936X |pmid=32812755 |bibcode=2020EnST...5411322Y |s2cid=221179856}}&lt;/ref&gt; Polymer film fragments affect microbes in different ways, leading to mixed effects on microbial growth rates in the plastisphere.&lt;ref name=&quot;:02&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |title=Colonization Characteristics of Bacterial Communities on Plastic Debris Influenced by Environmental Factors and Polymer Types in the Haihe Estuary of Bohai Bay, China |date=23 August 2019 |doi=10.1021/acs.est.9b03659.s001 |url=https://figshare.com/articles/journal_contribution/9770708 |last1=Li |first1=Wenjie |last2=Zhang |first2=Ying |last3=Wu |first3=Nan |last4=Zhao |first4=Ze |last5=Xu |first5=Wei'an |last6=Ma |first6=Yongzheng |last7=Niu |first7=Zhiguang |journal=Environmental Science &amp; Technology |volume=53 |issue=18 |pages=10763–10773 |pmid=31441645 }}&lt;/ref&gt; Certain polymer degrading bacteria release toxic byproducts as a result of the degradation, serving as a deterrent to the colonization of the plastisphere by other species.&lt;ref name=&quot;:02&quot; /&gt; Phylogenetic diversity is also decreased in the plastisphere relative to nearby soil samples.&lt;ref name=&quot;:02&quot; /&gt;

The bacterial and microbial communities in the plastisphere are significantly different from those found in surrounding soil samples, creating a new [[ecological niche]] within the ecosystem.&lt;ref name=&quot;:02&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Loeppmann |first1=Sebastian |last2=Blagodatskaya |first2=Evgenia |last3=Pausch |first3=Johanna |last4=Kuzyakov |first4=Yakov |author-link4=Yakov Kuzyakov |date=January 2016 |title=Substrate quality affects kinetics and catalytic efficiency of exo-enzymes in rhizosphere and detritusphere |journal=Soil Biology and Biochemistry |volume=92 |pages=111–118 |doi=10.1016/j.soilbio.2015.09.020 |bibcode=2016SBiBi..92..111L |issn=0038-0717}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Mooshammer |first1=Maria |last2=Hofhansl |first2=Florian |last3=Frank |first3=Alexander H. |last4=Wanek |first4=Wolfgang |last5=Hämmerle |first5=Ieda |last6=Leitner |first6=Sonja |last7=Schnecker |first7=Jörg |last8=Wild |first8=Birgit |last9=Watzka |first9=Margarete |last10=Keiblinger |first10=Katharina M. |last11=Zechmeister-Boltenstern |first11=Sophie |last12=Richter |first12=Andreas |date=2017-05-05 |title=Decoupling of microbial carbon, nitrogen, and phosphorus cycling in response to extreme temperature events |journal=Science Advances |volume=3 |issue=5 |article-number=e1602781 |doi=10.1126/sciadv.1602781 |pmid=28508070 |issn=2375-2548 |s2cid=11935199|pmc=5415334 |bibcode=2017SciA....3E2781M }}&lt;/ref&gt; The specific growth of bacteria caused by film fragments is a primary cause for the creation of a unique bacterial community.&lt;ref name=&quot;:02&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Harrison |first1=Jesse P |last2=Schratzberger |first2=Michaela |last3=Sapp |first3=Melanie |last4=Osborn |first4=A Mark |date=2014-09-23 |title=Rapid bacterial colonization of low-density polyethylene microplastics in coastal sediment microcosms |journal=BMC Microbiology |volume=14 |issue=1 |page=232 |doi=10.1186/s12866-014-0232-4 |issn=1471-2180 |pmc=4177575 |pmid=25245856 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt; Changes in bacterial community composition over time in the plastisphere have also been shown to drive changes in surrounding land.&lt;ref name=&quot;:02&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Kettner |first1=Marie Therese |last2=Oberbeckmann |first2=Sonja |last3=Labrenz |first3=Matthias |last4=Grossart |first4=Hans-Peter |date=2019-03-20 |title=The Eukaryotic Life on Microplastics in Brackish Ecosystems |journal=Frontiers in Microbiology |volume=10 |page=538 |doi=10.3389/fmicb.2019.00538 |issn=1664-302X |pmid=30949147 |doi-access=free|pmc=6435590 }}&lt;/ref&gt;

In another study which looked at the factors influencing the diversity of the plastisphere, the researchers found that the highest degree of unique microorganisms tended to favor plastic pieces that were blue.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Wen |first1=Bin |last2=Liu |first2=Jun-Heng |last3=Zhang |first3=Yuan |last4=Zhang |first4=Hao-Ran |last5=Gao |first5=Jian-Zhong |last6=Chen |first6=Zai-Zhong |date=October 2020 |title=Community structure and functional diversity of the plastisphere in aquaculture waters: Does plastic color matter? |journal=Science of the Total Environment |volume=740 |article-number=140082 |doi=10.1016/j.scitotenv.2020.140082 |issn=0048-9697 |pmid=32927571 |bibcode=2020ScTEn.74040082W |s2cid=221721483}}&lt;/ref&gt;

A 2024 paper described an experiment carried out across the [[Atlantic Ocean]] and the [[Mediterranean Sea]] aimed at studying the colonisation and genetic variety of organisms in the marine plastisphere. The paper identified [[tardigrade]]s incubating in plastics ''[[in situ]]''.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Lacerda |first1=Ana Luzia |last2=Frias |first2=João |last3=Pedrotti |first3=Maria Luiza |date=2024-03-01 |title=Tardigrades in the marine plastisphere: New hitchhikers surfing plastics |journal=Marine Pollution Bulletin |volume=200 |article-number=116071 |doi=10.1016/j.marpolbul.2024.116071 |pmid=38290365 |issn=0025-326X|doi-access=free |bibcode=2024MarPB.20016071L }}&lt;/ref&gt;

=== Taksonomija ===
Sposobnost određenih bakterija da razgrađuju polimere olakšava njihov rast unutar plastisfere. Koljena bakterija koja imaju povećano prisustvo u plastisferi u odnosu na uzorke tla bez plastičnih mikrofragmenata uključuju [[Acidobacteriota|Acidobacteria]], [[Actinomycetota|Actinobacteria]], [[Bacteroidetes]], Chloroflexi, Firmicutes, [[Planctomycetota|Planctomycetes]] i [[Pseudomonadota|Proteobacteria]].&lt;ref name=&quot;:02&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Qian |first1=Haifeng |last2=Zhang |first2=Meng |last3=Liu |first3=Guangfu |last4=Lu |first4=Tao |last5=Qu |first5=Qian |last6=Du |first6=Benben |last7=Pan |first7=Xiangliang |date=2018-07-25 |title=Effects of Soil Residual Plastic Film on Soil Microbial Community Structure and Fertility |journal=Water, Air, &amp; Soil Pollution |volume=229 |issue=8 |page=261 |doi=10.1007/s11270-018-3916-9 |bibcode=2018WASP..229..261Q |issn=0049-6979 |s2cid=105107805}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Huang |first1=Yi |last2=Zhao |first2=Yanran |last3=Wang |first3=Jie |last4=Zhang |first4=Mengjun |last5=Jia |first5=Weiqian |last6=Qin |first6=Xiao |date=November 2019 |title=LDPE microplastic films alter microbial community composition and enzymatic activities in soil |journal=Environmental Pollution |volume=254 |issue=Pt A |article-number=112983 |doi=10.1016/j.envpol.2019.112983 |issn=0269-7491 |pmid=31394342 |bibcode=2019EPoll.25412983H |s2cid=199507465}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Li |first1=Yaying |last2=Lin |first2=Mi |last3=Ni |first3=Zhuobiao |last4=Yuan |first4=Zhihui |last5=Liu |first5=Weiqi |last6=Ruan |first6=Jujun |last7=Tang |first7=Yetao |last8=Qiu |first8=Rongliang |date=March 2020 |title=Ecological influences of the migration of micro resin particles from crushed waste printed circuit boards on the dumping soil |journal=Journal of Hazardous Materials |volume=386 |article-number=121020 |doi=10.1016/j.jhazmat.2019.121020 |issn=0304-3894 |pmid=31874765 |bibcode=2020JHzM..38621020L |s2cid=209474917}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Debroas |first1=Didier |last2=Mone |first2=Anne |last3=Ter Halle |first3=Alexandra |date=December 2017 |title=Plastics in the North Atlantic garbage patch: A boat-microbe for hitchhikers and plastic degraders |journal=Science of the Total Environment |volume=599-600 |pages=1222–1232 |doi=10.1016/j.scitotenv.2017.05.059 |pmid=28514840 |bibcode=2017ScTEn.599.1222D |issn=0048-9697}}&lt;/ref&gt; Nadalje, bakterije redova [[Rhizobiales]], [[Rhodobacterales]] i [[Sphingomonadales]] su brojnije u plastisferi u odnosu na ostale supstrate.&lt;ref name=&quot;:02&quot; /&gt; Interakcije unutar jedinstvenog sastava bakterijske zajednice u plastisferi utiču na lokalne [[biogeohemijski ciklus|biogeohemijske cikluse]] i interakcije u [[hranidbena mreža|hranidbenim mrežama]] ekosistema.

=== Metabolizam zajednice ===
Bakterijske zajednice u plastisferi imaju povišenu stopu metabolizma.&lt;ref name=&quot;:02&quot; /&gt; [[KEGG]] analize obogaćenosti bioloških putova plastisfere pokazale su povećanje u obradi genetskih i okolišnih informacija, ćelijskim procesima i organskim sistemima.&lt;ref name=&quot;:02&quot; /&gt; Povišene metaboličke funkcije zajednica u plastisferi obuhvataju metabolizam azota, signalne puteve [[inzulin]]a, bakterijsku sekreciju, metabolizam [[Organofosforna hemija|organofosfornih spojeva]], metabolizam antioksidansa, sintezu vitamina B, hemotaksiju, sintezu [[terpenoid]]nih [[kinon]]a, metabolizam sumpora, metabolizam [[ugljikohidrat]]a, razgradnju [[herbicid]]a, metabolizam [[masne kiseline|masnih kiselina]], metabolizam [[aminokiseline|aminokiselina]], puteve [[keton]]skih tijela, sintezu [[lipopolisaharid]]a, razgradnju [[alkohol]]a, razgradnju [[Policiklični aromatični ugljovodik|policikličkih aromatičnih ugljikovodika]], metabolizam lipida, metabolizam kofaktora, rast ćelija, pokretljivost ćelija, [[Membranski transport|membranski transport]], energetski metabolizam i metabolizam [[ksenobiotik]]a.&lt;ref name=&quot;:02&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;dx.doi.org&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Oh |first1=Mina |last2=Yamada |first2=Takuji |last3=Hattori |first3=Masahiro |last4=Goto |first4=Susumu |last5=Kanehisa |first5=Minoru |date=2007-10-16 |title=Systematic Analysis of Enzyme-Catalyzed Reaction Patterns and Prediction of Microbial Biodegradation Pathways. |journal=ChemInform |volume=38 |issue=42 |doi=10.1002/chin.200742215 |issn=0931-7597|url=https://figshare.com/articles/journal_contribution/2994610 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Neis |first1=Evelien |last2=Dejong |first2=Cornelis |last3=Rensen |first3=Sander |date=2015-04-16 |title=The Role of Microbial Amino Acid Metabolism in Host Metabolism |journal=Nutrients |volume=7 |issue=4 |pages=2930–2946 |doi=10.3390/nu7042930 |pmid=25894657 |issn=2072-6643 |doi-access=free|pmc=4425181 }}&lt;/ref&gt;

=== Veza s biogeohemijskim ciklusima ===
The presence of hydrocarbon-degrading species such as [[hydrocarbonoclastic bacteria]] in the plastisphere indicates a direct link between the plastisphere and the [[carbon cycle]].&lt;ref name=&quot;:02&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:42&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Heylen |first1=Kim |last2=Gevers |first2=Dirk |last3=Vanparys |first3=Bram |last4=Wittebolle |first4=Lieven |last5=Geets |first5=Joke |last6=Boon |first6=Nico |last7=De Vos |first7=Paul |date=November 2006 |title=The incidence of nirS and nirK and their genetic heterogeneity in cultivated denitrifiers |journal=Environmental Microbiology |volume=8 |issue=11 |pages=2012–2021 |doi=10.1111/j.1462-2920.2006.01081.x |issn=1462-2912 |pmid=17014499|bibcode=2006EnvMi...8.2012H }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Wolińska |first1=Agnieszka |last2=Kuźniar |first2=Agnieszka |last3=Zielenkiewicz |first3=Urszula |last4=Izak |first4=Dariusz |last5=Szafranek-Nakonieczna |first5=Anna |last6=Banach |first6=Artur |last7=Błaszczyk |first7=Mieczysław |date=October 2017 |title=Bacteroidetes as a sensitive biological indicator of agricultural soil usage revealed by a culture-independent approach |journal=Applied Soil Ecology |volume=119 |pages=128–137 |doi=10.1016/j.apsoil.2017.06.009 |bibcode=2017AppSE.119..128W |issn=0929-1393}}&lt;/ref&gt;

Metagenome analyses suggest that genes involved in carbon degradation, nitrogen fixation, organic nitrogen conversion, ammonia oxidation, denitrification, inorganic phosphorus solubilization, organic phosphorus mineralization, and phosphorus transporter production are enriched in the plastisphere, demonstrating the potential impact on [[biogeochemical cycle]]s by the plastisphere.&lt;ref name=&quot;:02&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Upadhyay |first1=Sudhir K. |last2=Singh |first2=Devendra P. |last3=Saikia |first3=Ratul |date=2009-08-22 |title=Genetic Diversity of Plant Growth Promoting Rhizobacteria Isolated from Rhizospheric Soil of Wheat Under Saline Condition |journal=Current Microbiology |volume=59 |issue=5 |pages=489–496 |doi=10.1007/s00284-009-9464-1 |issn=0343-8651 |pmid=19701667 |s2cid=10672506}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Amaral-Zettler |first1=Linda A. |last2=Zettler |first2=Erik R. |last3=Mincer |first3=Tracy J. |date=2020-01-14 |title=Ecology of the plastisphere |journal=Nature Reviews Microbiology |volume=18 |issue=3 |pages=139–151 |doi=10.1038/s41579-019-0308-0 |issn=1740-1526 |pmid=31937947 |s2cid=256744433|url=https://www.vliz.be/imisdocs/publications/58/357658.pdf }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Hayden |first1=Helen L. |last2=Drake |first2=Judy |last3=Imhof |first3=Mark |last4=Oxley |first4=Andrew P.A. |last5=Norng |first5=Sorn |last6=Mele |first6=Pauline M. |date=October 2010 |title=The abundance of nitrogen cycle genes amoA and nifH depends on land-uses and soil types in South-Eastern Australia |journal=Soil Biology and Biochemistry |volume=42 |issue=10 |pages=1774–1783 |doi=10.1016/j.soilbio.2010.06.015 |bibcode=2010SBiBi..42.1774H |issn=0038-0717}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citation |last1=Rodríguez |first1=H. |chapter=Genetics of phosphate solubilization and its potential applications for improving plant growth-promoting bacteria |date=2007 |title=First International Meeting on Microbial Phosphate Solubilization |pages=15–21 |place=Dordrecht |publisher=Springer Netherlands |doi=10.1007/978-1-4020-5765-6_2 |isbn=978-1-4020-4019-1 |last2=Fraga |first2=R. |last3=Gonzalez |first3=T. |last4=Bashan |first4=Y.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Richardson |first1=Alan E. |last2=Simpson |first2=Richard J. |date=2011-05-23 |title=Soil Microorganisms Mediating Phosphorus Availability Update on Microbial Phosphorus |journal=Plant Physiology |volume=156 |issue=3 |pages=989–996 |doi=10.1104/pp.111.175448 |issn=1532-2548 |pmc=3135950 |pmid=21606316}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Alori |first1=Elizabeth T. |last2=Glick |first2=Bernard R. |last3=Babalola |first3=Olubukola O. |date=2017-06-02 |title=Microbial Phosphorus Solubilization and Its Potential for Use in Sustainable Agriculture |journal=Frontiers in Microbiology |volume=8 |page=971 |doi=10.3389/fmicb.2017.00971 |issn=1664-302X |pmc=5454063 |pmid=28626450 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Luo |first1=Gongwen |last2=Sun |first2=Bo |last3=Li |first3=Ling |last4=Li |first4=Minghui |last5=Liu |first5=Manqiang |last6=Zhu |first6=Yiyong |last7=Guo |first7=Shiwei |last8=Ling |first8=Ning |last9=Shen |first9=Qirong |date=December 2019 |title=Understanding how long-term organic amendments increase soil phosphatase activities: Insight into phoD- and phoC-harboring functional microbial populations |journal=Soil Biology and Biochemistry |volume=139 |article-number=107632 |doi=10.1016/j.soilbio.2019.107632 |bibcode=2019SBiBi.13907632L |issn=0038-0717 |s2cid=208554425}}&lt;/ref&gt; Specific bacterial phyla present in the plastisphere due to their biodegradation abilities and their role in the carbon, nitrogen, and phosphorus cycles include Proteobacteria and Bacteroidetes.&lt;ref name=&quot;:02&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:42&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:5&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Partanen |first1=Pasi |last2=Hultman |first2=Jenni |last3=Paulin |first3=Lars |last4=Auvinen |first4=Petri |last5=Romantschuk |first5=Martin |date=2010-03-29 |title=Bacterial diversity at different stages of the composting process |journal=BMC Microbiology |volume=10 |issue=1 |page=94 |doi=10.1186/1471-2180-10-94 |issn=1471-2180 |pmc=2907838 |pmid=20350306 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Bhatia |first1=Akansha |last2=Madan |first2=Sangeeta |last3=Sahoo |first3=Jitendra |last4=Ali |first4=Muntjeer |last5=Pathania |first5=Ranjana |last6=Kazmi |first6=Absar Ahmed |date=July 2013 |title=Diversity of bacterial isolates during full scale rotary drum composting |journal=Waste Management |volume=33 |issue=7 |pages=1595–1601 |doi=10.1016/j.wasman.2013.03.019 |issn=0956-053X |pmid=23663960|bibcode=2013WaMan..33.1595B }}&lt;/ref&gt; Some carbon-degrading bacteria are able to use plastics as a food source.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Hirai |first1=Hisashi |last2=Takada |first2=Hideshige |last3=Ogata |first3=Yuko |last4=Yamashita |first4=Rei |last5=Mizukawa |first5=Kaoruko |last6=Saha |first6=Mahua |last7=Kwan |first7=Charita |last8=Moore |first8=Charles |last9=Gray |first9=Holly |last10=Laursen |first10=Duane |last11=Zettler |first11=Erik R. |last12=Farrington |first12=John W. |last13=Reddy |first13=Christopher M. |last14=Peacock |first14=Emily E. |last15=Ward |first15=Marc W. |date=August 2011 |title=Organic micropollutants in marine plastics debris from the open ocean and remote and urban beaches |journal=Marine Pollution Bulletin |volume=62 |issue=8 |pages=1683–1692 |doi=10.1016/j.marpolbul.2011.06.004 |issn=0025-326X |pmid=21719036|bibcode=2011MarPB..62.1683H }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Syranidou |first1=Evdokia |last2=Karkanorachaki |first2=Katerina |last3=Amorotti |first3=Filippo |last4=Franchini |first4=Martina |last5=Repouskou |first5=Eftychia |last6=Kaliva |first6=Maria |last7=Vamvakaki |first7=Maria |last8=Kolvenbach |first8=Boris |last9=Fava |first9=Fabio |last10=Corvini |first10=Philippe F.-X. |last11=Kalogerakis |first11=Nicolas |date=2017-12-21 |title=Biodegradation of weathered polystyrene films in seawater microcosms |journal=Scientific Reports |volume=7 |issue=1 |page=17991 |doi=10.1038/s41598-017-18366-y |issn=2045-2322 |pmc=5740177 |pmid=29269847|bibcode=2017NatSR...717991S }}&lt;/ref&gt;

Research in the southern Pacific Ocean has investigated the plastisphere's potential in {{CO2}} and {{N2O}} contribution where fairly low greenhouse gas contributions by the plastisphere were noted. However, it was concluded that greenhouse gas contribution was dependent on the degree of nutrient concentration and the type of plastic.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Cornejo-D'Ottone |first1=Marcela |last2=Molina |first2=Verónica |last3=Pavez |first3=Javiera |last4=Silva |first4=Nelson |date=May 2020 |title=Greenhouse gas cycling by the plastisphere: The sleeper issue of plastic pollution |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0045653519329509 |journal=Chemosphere |language=en |volume=246 |article-number=125709 |doi=10.1016/j.chemosphere.2019.125709 |pmid=31901660 |bibcode=2020Chmsp.24625709C |s2cid=209893532}}&lt;/ref&gt;

=== Značaj za ljudsko zdravlje ===
KEGG Pathway enrichment analyses of plastisphere samples suggest that sequences related to human disease are enriched in the plastisphere.&lt;ref name=&quot;:02&quot;/&gt; Cholera causing ''Vibrio cholerae'', cancer pathways, and toxoplasmosis sequences are enriched in the plastisphere.&lt;ref name=&quot;whoi.edu&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:02&quot; /&gt; Pathogenic bacteria are sustained in the plastisphere in part due to the adsorption of organic pollutants onto biofilms and their usage as nutrition.&lt;ref name=&quot;:02&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;dx.doi.org&quot;/&gt; Current research also aims to identify the relationship between the plastisphere and respiratory viruses and whether the plastisphere affects viral persistence and survival in the environment.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Moresco |first1=Vanessa |last2=Oliver |first2=David M. |last3=Weidmann |first3=Manfred |last4=Matallana-Surget |first4=Sabine |last5=Quilliam |first5=Richard S. |date=August 2021 |title=Survival of human enteric and respiratory viruses on plastics in soil, freshwater, and marine environments |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0013935121006617 |journal=Environmental Research |language=en |volume=199 |article-number=111367 |doi=10.1016/j.envres.2021.111367|pmid=34029551 |bibcode=2021ER....19911367M |hdl=1893/32650 |s2cid=235198536 |hdl-access=free }}&lt;/ref&gt;

=== Razgradnja mikroorganizmima ===
{{main|Razgradnja plastike morskim bakterijama}}
[[Plastic degradation by marine bacteria|Some microorganisms]] present in the plastisphere have the potential to degrade plastic materials.&lt;ref name=&quot;:03&quot;/&gt; This could be potentially advantageous, as scientists may be able to utilize the microbes to break down plastic that would otherwise remain in the environment for centuries.&lt;ref&gt;{{Cite web|last=Davis|first=J|date=2021-02-10|title=How Long Does It Take for Plastic to Decompose?|url=https://chariotenergy.com/blog/how-long-until-plastic-decomposes/|access-date=2021-04-16|website=Chariot Energy|language=en-US}}&lt;/ref&gt; However, as plastic is broken down into smaller pieces and eventually [[microplastics]], there is a higher likelihood that it will be consumed by [[plankton]] and enter into the [[food chain]].&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite web|title = Welcome to The Plastisphere: ocean-going microbes on vessels of plastic|url = http://theconversation.com/welcome-to-the-plastisphere-ocean-going-microbes-on-vessels-of-plastic-16102|website = The Conversation| date=18 July 2013 |access-date = 2015-11-14}}&lt;/ref&gt; As [[plankton]] are eaten by larger organisms, the plastic may eventually cause there to be [[bioaccumulation]] in fish and other marine species eaten by humans.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt; The following table lists some microorganisms with biodegradation capacity.&lt;ref name=&quot;:03&quot; /&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+Microorganisms and their biodegradation capacity&lt;ref name=&quot;:03&quot;/&gt;
!Microorganism
!Plastic type
!Degradation capacity
|-
|''[[Aspergillus tubingensis]]''&lt;ref name=&quot;:13&quot;&gt;Khan, S., Nadir, S., Shah, Z. U., Shah, A. A., Karunarathna, S. C., Xu, J., ... Hasan, F. (2017). {{Cite journal|date=2017-06-01|title=Biodegradation of polyester polyurethane by Aspergillus tubingensis|url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0269749117300295|journal=Environmental Pollution|language=en|volume=225|pages=469–480|doi=10.1016/j.envpol.2017.03.012|issn=0269-7491|last1=Khan|first1=Sehroon|last2=Nadir|first2=Sadia|last3=Shah|first3=Zia Ullah|last4=Shah|first4=Aamer Ali|last5=Karunarathna|first5=Samantha C.|last6=Xu|first6=Jianchu|last7=Khan|first7=Afsar|last8=Munir|first8=Shahzad|last9=Hasan|first9=Fariha|pmid=28318785|bibcode=2017EPoll.225..469K }}&lt;/ref&gt;
|[[Polyurethane]]
|Degraded 90% within 21 days&lt;ref name=&quot;:03&quot;/&gt;
|-
|''[[Pestalotiopsis microspora]]''&lt;ref name=&quot;:43&quot;&gt;{{Cite journal|last1=Russell|first1=Jonathan R.|last2=Huang|first2=Jeffrey|last3=Anand|first3=Pria|last4=Kucera|first4=Kaury|last5=Sandoval|first5=Amanda G.|last6=Dantzler|first6=Kathleen W.|last7=Hickman|first7=DaShawn|last8=Jee|first8=Justin|last9=Kimovec|first9=Farrah M.|last10=Koppstein|first10=David|last11=Marks|first11=Daniel H.|date=September 2011|title=Biodegradation of polyester polyurethane by endophytic fungi|journal=Applied and Environmental Microbiology|volume=77|issue=17|pages=6076–6084|doi=10.1128/AEM.00521-11|issn=1098-5336|pmc=3165411|pmid=21764951|bibcode=2011ApEnM..77.6076R}}&lt;/ref&gt;
|[[Polyurethane]]
|Degraded 90% within 16 days&lt;ref name=&quot;:03&quot;/&gt;
|-
|''[[Bacillus pseudofirmus]]''&lt;ref name=&quot;:53&quot;&gt;{{Cite journal|last1=Dela Torre|first1=Denisse Yans Z.|last2=Delos Santos|first2=Lee A.|last3=Reyes|first3=Mari Louise C.|last4=Baculi|first4=Ronan Q.|date=2018|title=Biodegradation of low-density polyethylene by bacteria isolated from serpentinization-driven alkaline spring|url=http://philsciletters.net/2018/PSL%202018%20Special%20Issue%2001-12%20dela%20Torre%20et%20al.pdf|journal=Philippine Science Letters|volume=11}}&lt;/ref&gt;
|[[LDPE]]
|Degraded 8.3% over 90 day observation period&lt;ref name=&quot;:53&quot; /&gt;
|-
|''[[Salipaludibacillus agaradhaerens]]''&lt;ref name=&quot;:82&quot;&gt;{{Cite journal|last1=Muyot|first1=Marion Lei C.|last2=Cada|first2=Erika Joy G.|last3=Sison|first3=Joanna Maria C.|last4=Baculi|first4=Ronan Q.|date=July 2019|title=Enhanced in vitro biodegradation of low-density polyethylene using alkaliphilic bacterial consortium supplemented with iron oxide nanoparticles|url=https://www.researchgate.net/publication/341426932|journal=Philippine Science Letters|volume=12|via=Research Gate}}&lt;/ref&gt;
|[[LDPE]]
|Degraded 18.3 ± 0.3% (with iron oxide nanoparticles added as a supplement) and 13.7 ± 0.5% (without the nanoparticles) after 60 days of incubation&lt;ref name=&quot;:82&quot; /&gt;
|-
|[[Mealworm|''Tenebrio molitor'' larvae]]&lt;ref name=&quot;:72&quot;&gt;Yang, Y., Yang, J., Wu, W.-M., Zhao, J., Song, Y., Gao, L., ... Jiang, L. (2015). {{Cite journal|date=2018-01-01|title=Biodegradation of polystyrene wastes in yellow mealworms (larvae of Tenebrio molitor Linnaeus): Factors affecting biodegradation rates and the ability of polystyrene-fed larvae to complete their life cycle|journal=Chemosphere|language=en|volume=191|pages=979–989|doi=10.1016/j.chemosphere.2017.10.117|issn=0045-6535|last1=Yang|first1=Shan-Shan|last2=Brandon|first2=Anja Malawi|last3=Andrew Flanagan|first3=James Christopher|last4=Yang|first4=Jun|last5=Ning|first5=Daliang|last6=Cai|first6=Shen-Yang|last7=Fan|first7=Han-Qing|last8=Wang|first8=Zhi-Yue|last9=Ren|first9=Jie|last10=Benbow|first10=Eric|last11=Ren|first11=Nan-Qi|last12=Waymouth|first12=Robert M.|last13=Zhou|first13=Jizhong|last14=Criddle|first14=Craig S.|last15=Wu|first15=Wei-Min|pmid=29145143|bibcode=2018Chmsp.191..979Y|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;
|[[Polystyrene]] (PS)
|Degradation rates doubled for meal worms with diets that consisted of 10% PS
and 90% bran in comparison to meal worms who were exclusively fed PS&lt;ref name=&quot;:72&quot; /&gt;
|-
|''Enterobacter sp.''&lt;ref name=&quot;:03&quot;/&gt;
|[[Polystyrene]] (PS)
|Degraded a maximum of 12.4% in 30 days&lt;ref name=&quot;:03&quot;/&gt;
|-
|''[[Phanerochaete|Phanerochaete chrysosporium]]''&lt;ref name=&quot;:03&quot;/&gt;
|[[Polycarbonate]]
|Degraded 5.4% in 12 months&lt;ref name=&quot;:03&quot;/&gt;
|-
|Marine microbial consortium&lt;ref name=&quot;:03&quot;/&gt;
|[[Polycarbonate]]
|Degraded 8.3% in 12 months&lt;ref name=&quot;:03&quot;/&gt;
|-
|''[[Ideonella sakaiensis]]''&lt;ref name=&quot;:33&quot;&gt;{{Cite journal|last1=Yoshida|first1=Shosuke|last2=Hiraga|first2=Kazumi|last3=Takehana|first3=Toshihiko|last4=Taniguchi|first4=Ikuo|last5=Yamaji|first5=Hironao|last6=Maeda|first6=Yasuhito|last7=Toyohara|first7=Kiyotsuna|last8=Miyamoto|first8=Kenji|last9=Kimura|first9=Yoshiharu|last10=Oda|first10=Kohei|author10-link=Kohei Oda (scientist)|date=2016-03-11|title=A bacterium that degrades and assimilates poly(ethylene terephthalate)|url=https://www.science.org/doi/10.1126/science.aad6359|journal=Science|language=en|volume=351|issue=6278|pages=1196–1199|doi=10.1126/science.aad6359|issn=0036-8075|pmid=26965627|bibcode=2016Sci...351.1196Y|s2cid=31146235}}&lt;/ref&gt;
|[[Polyethylene terephthalate|PET]]
|Fully degraded within six weeks&lt;ref name=&quot;:03&quot;/&gt;
|-
|[[Activated sludge]]&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Hermanová|first1=S|last2=Smejkalová|first2=P|last3=Merna|first3=J|last4=Zarevucka|first4=M|date=2015-01-01|title=Biodegradation of waste PET based copolyesters in thermophilic anaerobic sludge|url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0141391014004236|journal=Polymer Degradation and Stability|language=en|volume=111|pages=176–184|doi=10.1016/j.polymdegradstab.2014.11.007|issn=0141-3910}}&lt;/ref&gt;
|[[Polyethylene terephthalate|PET]]
|Degraded up to 60% within a year&lt;ref name=&quot;:03&quot;/&gt;
|-
|''[[Galleria mellonella]]'' caterpillars&lt;ref name=&quot;:23&quot;&gt;{{Cite journal|last1=Bombelli|first1=Paolo|last2=Howe|first2=Christopher J.|last3=Bertocchini|first3=Federica|date=2017-04-24|title=Polyethylene bio-degradation by caterpillars of the wax moth Galleria mellonella|journal=Current Biology|volume=27|issue=8|pages=R292–R293|doi=10.1016/j.cub.2017.02.060|issn=1879-0445|pmid=28441558|doi-access=free|bibcode=2017CBio...27.R292B |hdl=10261/164618|hdl-access=free}}&lt;/ref&gt;
|[[Polyurethane|Polyethylene]]
|Degraded 13% within 14 hours&lt;ref name=&quot;:23&quot; /&gt; Average degradation rate of 0.23&amp;nbsp;mg cm-2 h-1&lt;ref name=&quot;:23&quot; /&gt;
|-
|''Zalerium maritimum''&lt;ref&gt;Paço, A., Duarte, K., da Costa, J. P., Santos, P. S. M., Pereira, R., Pereira, M. E., ... Rocha- Santos, T. A. P. (2017). Biodegradation of polyethylene microplastics by the marine fun- gus Zalerion maritimum. The Science of the Total Environment, 586, 10–15. {{doi|10.1016/j.scitotenv.2017.02.017}}&lt;/ref&gt;
|[[Polyurethane|Polyethylene]]
|Degraded 70% within 21 days&lt;ref name=&quot;:03&quot;/&gt;
|}
Oftentimes the degradation process of plastic by microorganisms is quite slow.&lt;ref name=&quot;:03&quot;/&gt; However, scientists have been working towards genetically modifying these organisms in order to increase plastic [[biodegradation]] potential. For instance, ''[[Ideonella sakaiensis#Genetic engineering|Ideonella sakaiensis]]'' has been genetically modified to break down  [[Polyethylene terephthalate|PET]] at faster rates.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Knott|first1=Brandon C.|last2=Erickson|first2=Erika|last3=Allen|first3=Mark D.|last4=Gado|first4=Japheth E.|last5=Graham|first5=Rosie|last6=Kearns|first6=Fiona L.|last7=Pardo|first7=Isabel|last8=Topuzlu|first8=Ece|last9=Anderson|first9=Jared J.|last10=Austin|first10=Harry P.|last11=Dominick|first11=Graham|date=2020-10-13|title=Characterization and engineering of a two-enzyme system for plastics depolymerization|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America|volume=117|issue=41|pages=25476–25485|doi=10.1073/pnas.2006753117|issn=0027-8424|pmc=7568301|pmid=32989159|bibcode=2020PNAS..11725476K | doi-access=free }}&lt;/ref&gt; Multiple chemical and physical pretreatments have also  demonstrated potential in enhancing the degree of biodegradation of different polymers. For instance UV or c-ray irradiation treatments, have been used to heighten the degree of biodegradation of certain plastics.&lt;ref name=&quot;:03&quot;/&gt;

Recent work by Li et al. (2023)&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Li |first1=Tianyu |last2=Menegatti |first2=Stefano |last3=Crook |first3=Nathan |date=2023 |title=Breakdown of polyethylene therepthalate microplastics under saltwater conditions using engineered Vibrio natriegens |journal=AIChE Journal |language=en |volume=69 |issue=12 |article-number=e18228 |doi=10.1002/aic.18228 |issn=1547-5905|doi-access=free |bibcode=2023AIChE..69E8228L }}&lt;/ref&gt; has continued this effort via the novel approach by combining the PET-degradation capabilities of Ideonella sakaiensis with the saltwater affinity characteristics of Vibrio natriegens. The laboratory work of Li et al. (2023)&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;/&gt; was able to take DNA from I. sakaiensis and insert it into V. natriegens. This process allowed V. natriegens to create enzymes that can break down PET plastic in a saltwater environment. While this work was strictly laboratory based and at room temperatures, it signifies progress in the effort to develop microorganisms that can decompose micro- and nano-plastics that would otherwise accumulate in terrestrial and ocean environments.

[[File:Polyethylene terephthalate.png|thumb|PET]]

== Povezano ==
* [[Plastivor]]
* [[Sjevernopacifički vrtlog]]
* [[Nakupina otpada]]
* [[Zagađenje plastikom]]

== Reference ==
{{reflist}}

== Daljnje čitanje ==
* {{cite news |title=Dobrodošli u plastisferu |url=https://www.economist.com/science-and-technology/2013/07/20/welcome-to-the-plastisphere |newspaper=The Economist |date=20 July 2013 }}
* {{cite news |last1=Dvorsky |first1=George |title=Novi život pronađen na plastičnom otpadu dovodi do &quot;plastisfere&quot; |url=https://io9.gizmodo.com/new-life-found-on-plastic-waste-gives-rise-to-the-plas-1463926939 |work=io9 |date=13 November 2013 }}
* {{cite news |last1=Marshall |first1=Michael |title=Mikrobi iz plastisfere odlaze u more na fragmentima plutajućeg otpada |url=https://www.newscientist.com/article/dn23794-plastisphere-microbes-go-to-sea-on-flotsam-fragments/ |work=New Scientist |date=2 July 2013 }}</text>
      <sha1>sysayeiksbdu6xw9ilkusuce1qom9xe</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Boudu sauvé des eaux</title>
    <ns>0</ns>
    <id>241498</id>
    <revision>
      <id>42669239</id>
      <parentid>42317335</parentid>
      <timestamp>2026-08-07T01:40:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42669239</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3122" sha1="7heome41fodwbca4485zhxhq3t15mfr" xml:space="preserve">{{Infokutija film
| tip = c/b
| naslov = Boudu sauvé des eaux
| slika = Boudu sauvé des eaux.jpg
| opis = francuski kino-poster
| režija = [[Jean Renoir]]
| producent = [[Michel Simon]]
| based on = {{based on|''Boudu sauvé des eaux''|[[René Fauchois]]}}
| scenario = Jean Renoir
| uloge = [[Michel Simon]]
| muzika = [[w:fr:Léo Daniderff|Léo Daniderff]] (van špice),&lt;br /&gt; Raphael (naslovna muzika)&lt;br /&gt; J.Boulze, (muzika za flautu)&lt;br /&gt; Edouard Dumoulin (muzika za orpheon)&lt;br /&gt; [[Johann Strauss II|Johann Strauss]] (&quot;An der schönen, blauen Donau&quot;)
| premijera = {{Filmdate|1932|11|11|df=y}}
| trajanje = 87 min.
| zemlja = {{flagcountry|FRA}}
| jezik = [[Francuski jezik|francuski]]
}}

'''''Boudu sauvé des eaux''''' ({{jez-sh|Budu spašen iz vode}}) je [[francuska]] crno-bijela [[filmska komedija]] snimljena 1932. u režiji [[Jean Renoir|Jeana Renoira]]. Temelji se na istoimenom kazališnom komadu [[René Fauchois|Renéa Fauchoisa]]. Naslovni protagonist, koji tumači [[Michel Simon]], je pariški klošar koga trgovac knjigama Edouard Lestingois (čiji lik tumači Charles Granval) spašava od samoubilačkog skoka u [[Seine|Seinu]] te dovodi u svoj dom. Radnja prati napore Lestingoisovih da &quot;reformiraju&quot; skitnicu i od njega učine &quot;pristojnog&quot; građanina, ali i to kako Boudu svojim nonkonformističkim ponašanjem podriva njihov [[buržoazija|buržujski]] svijet.

Film je doživio uspjeh, iako je Fauchois bio razbješnjen krajem filma koji se razlikuje od njegove drame (i tek naknadno priznao da je Renoir bio u pravu). Simonu je, pak, uloga Boudua bila jedna od najboljih i vjerojatno najpoznatija u karijeri, a s obzirom na Simonovu ekscentričnost i nonkonformizam u stvarnom životu se Boudou ponekad naziva njegovim [[alter ego]]m; kasniji američki kritičari su Boudua nazivali svojevrsnim proto-[[hipici|hipijem]].

Godine 1986. je originalna drama u SAD adaptirana kao film ''[[Down and Out in Beverly Hills]]'' sa [[Nick Nolte|Nickom Nolteom]] u glavnoj ulozi.

== Uloge ==
* [[Michel Simon]] ... Priape Boudu
* [[w:fr:Marcelle Hainia|Marcelle Hainia]] ... Emma Lestingois
* Sévérine Lerczinska ... Chloe Anne Marie
* [[Jean Gehret]] ... Vigour
* [[w:fr:Max Dalban|Max Dalban]] ... Godin
* [[Jean Dasté]] ... Szudent
* [[w:fr:Charles Granval|Charles Granval]] ... Edouard Lestingois
* [[Jacques Becker]] ... Pjesnik na kupi u parku

== Vanjske veze ==
* {{IMDb title|id=0022718|title=Boudu Saved from Drowning}}
* ''[http://www.rottentomatoes.com/m/boudu_saved_from_drowning/ Bondu Saved from Drowning]'' at [[Rotten Tomatoes]]
* [http://www.criterion.com/asp/release.asp?id=305&amp;eid=430&amp;section=essay Criterion Collection essay by Christopher Faulkner]
* [http://factualopinion.typepad.com/the_factual_opinion/2007/09/boudu-sauv-des-.html Review at The Factual Opinion] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120319211253/http://factualopinion.typepad.com/the_factual_opinion/2007/09/boudu-sauv-des-.html |date=2012-03-19 }}

{{Jean Renoir}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Boudu sauvé des eaux}}
[[Kategorija:Francuski filmovi]]
[[Kategorija:Filmske komedije]]</text>
      <sha1>7heome41fodwbca4485zhxhq3t15mfr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Burdur (provincija)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>241666</id>
    <revision>
      <id>42669251</id>
      <parentid>42380750</parentid>
      <timestamp>2026-08-07T06:44:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42669251</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2356" sha1="naetgzlvku5tr2brn3apqj7fkjt7nny" xml:space="preserve">{{Naselje (HR)
| ime =Provincija Burdur
| ime_genitiv =Provincije Burdur
| izvorno_ime =&lt;small&gt;Burdur ili&lt;/small&gt;

| slika_panorama =
| veličina_slike =
| opis_slike     =

| slika_karta     =Burdur in Turkey.svg
| veličina_karte  =280px
| opis_karte      =Pozicija provincije Burdur na karti Turske
| slika_karta1    =
| veličina_karte1 =
| opis_karte1     =

| lokacija_ime   =[[Spisak država|Država]]
| lokacija_info  ={{flag|Turska}}
| lokacija1_ime  = [[Turske regije|regija]] 
| lokacija1_info = [[Mediteran (turska regija)|Mediteran]]
| površina_bilješke =
| površina_ukupna   = 6 887 [[kvadratni kilometar|km²]]

| stanovništvo_godina=[[2010]]. 
| stanovništvo_bilješke     =
| stanovništvo              = 
| stanovništvo_gustoća      =
| stanovništvo_uže          =
| stanovništvo_uže_gustoća  =
| stanovništvo_šire= 258 868

| vremenska_zona     =[[UTC+2]] 
| utc_pomak =+3
| vremenska_zona_DST =
| utc_pomak_DST      =
| poštanski_broj     = 0248
| pozivni_broj       = 
| gradovi_prijatelji =

| web_stranica =[http://www.burdur.gov.tr/ burdur.gov]
}}
'''Provincija Burdur''' ([[turski jezik|turski]]: ''Burdur ili'') je jedna od 81 [[Turske provincije|turskih provincija]] koja se nalazi na jugu [[Turska|Turske]].

Provincija nosi ime po [[glavni grad|glavnom gradu]] provincije - [[Burdur]].
== Geografija ==
''Burdur'' je površinom veća provincija od 6 887 [[kvadratni kilometar|km²]], koja leži u unutrašnjosti[[Anadolija|Anadolije]]. Zovu ga zemljom [[jezero|jezera]], zbog puno jezera koje ima, a najveće je [[Burdur (jezero)|Burdur]]
== Administrativna podjela ==
''Provincija Burdur'' u kojoj živi 258 868 stanovnika, [[državna uprava|administrativno]] je podjeljena na 11 okruga (ilçeler);
{|
! width=160 align=left|
! width=160 align=left|
|- valign=top
||
* [[Ağlasun]]
* [[Altınyayla, Burdur|Altınyayla]]
* [[Bucak, Burdur|Bucak]]
* '''[[Burdur]]'''
* [[Çavdır]]
* [[Çeltikçi]]
||
* [[Gölhisar]]
* [[Karamanlı, Burdur|Karamanlı]]
* [[Kemer, Burdur|Kemer]]
* [[Tefenni]]
* [[Yeşilova]]
|}
== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Burdur Province}}
* [http://www.burdur.gov.tr/ ''Službene stranice provincije''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070510144156/http://www.burdur.gov.tr/ |date=2007-05-10 }} {{tr icon}}
{{stub-geog}}
{{Turske pokrajine}}

[[Kategorija:Provincije Turske]]</text>
      <sha1>naetgzlvku5tr2brn3apqj7fkjt7nny</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Duma/U radu5</title>
    <ns>2</ns>
    <id>252974</id>
    <revision>
      <id>42669143</id>
      <parentid>42668984</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T13:02:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <origin>42669143</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1703" sha1="dpkrduqluuarytohqoey6f3ikezmurg" xml:space="preserve">[[File:Basi1003L.jpg|thumb|Snimak vrste ''[[Puccinia graminis]]'' [[Optički mikroskop|svjetlosnim mikroskopom]], sa [[ecij]]em koji oslobađa svoje eciospore kroz oštećenu površinu lista. A = Eciospore, B = Ecij. Mjerna skala = 0,1 mm]]
'''Eciospore''' su jedna od nekoliko različitih vrsta [[spora]] koje formiraju [[Pucciniales|hrđe]].&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Kyu Lee |first1=Seung |last2=Kakishima |first2=Makoto |date=April 1999 |title=Aeciospore surface structures of ''Gymnosporangium'' and ''Roestelia'' (Uredinales)|journal=Mycoscience |language=en|volume=40 |issue=2 |pages=109–120 |doi=10.1007/BF02464289 |s2cid=84953707 |issn=1340-3540}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Bueno-Sancho |first1=Vanessa |last2=Orton |first2=Elizabeth S. |last3=Gerrity |first3=Morgan |last4=Lewis |first4=Clare M. |last5=Davey |first5=Phoebe |last6=Findlay |first6=Kim C. |last7=Barclay |first7=Elaine |last8=Robinson |first8=Phil |last9=Morris |first9=Richard J. |last10=Blyth |first10=Mark |last11=Saunders |first11=Diane G.O. |date=22 October 2021 |language=en|title=Aeciospore ejection in the rust pathogen ''Puccinia graminis'' is driven by moisture ingress|journal=Communications Biology |volume=4 |issue=1 |page=1216 |doi=10.1038/s42003-021-02747-1|doi-access=free|issn=2399-3642 |pmc=8536709 |pmid=34686772}}&lt;/ref&gt; Svaka od njih ima dva [[ćelijsko jedro|jedra]] i obično se vide u lančanim formacijama u [[ecij]]u.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Glossary: Aeciospore|website=Pacific Northwest Pest Management Handbooks|date=11 April 2019 |publisher=Pacific Northwest Extension|url=https://pnwhandbooks.org/aeciospore|access-date=23 March 2023}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

Kategorija:Mikologija</text>
      <sha1>dpkrduqluuarytohqoey6f3ikezmurg</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42669174</id>
      <parentid>42669143</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T18:59:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <origin>42669174</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1145" sha1="ls3jvoi4jqo54o6qxbf4zkn2f7m4lr0" xml:space="preserve">[[File:Puccinia aecidia 0482.jpg|thumb|Eciji vrste ''[[Puccinia sessilis]]'']]
An '''aecium''' (plural '''aecia''') is a specialised reproductive structure found in some plant pathogenic [[Rust (fungus)|rust]] fungi that produce [[aeciospore]]s. Aecia may also be referred to as &quot;cluster cups&quot;. The term aecidium (plural aecidia) is used interchangeably but is not preferred.&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Ulloa |first1=Miguel |last2=Hanlin |first2=Richard T. |title=Illustrated dictionary of mycology |date=2000 |publisher=APS Press |isbn=0-89054-257-0}}&lt;/ref&gt;

In some rust fungi such as ''[[Phragmidium]]'', aecia lack an outer wall structure (a [[peridium]]) but instead produce a diffuse aecium called a caeoma.&lt;ref&gt;''Fungi''. Lilian E Hawker, 1966,  Hutchinson University Library&lt;/ref&gt;

[[File:Gall on nettle - geograph.org.uk - 947367.jpg|thumb|[[Šiška]] hrđe prekrivena ecijima]]
In some species of rust fungi with a life cycle including two different host plants, the binucleate spores produced in the aecia cannot infect the current plant host, but must infect a different plant species.

== Reference ==
{{reflist}}

Kategorija:Mikologija</text>
      <sha1>ls3jvoi4jqo54o6qxbf4zkn2f7m4lr0</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42669255</id>
      <parentid>42669174</parentid>
      <timestamp>2026-08-07T08:25:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <origin>42669255</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1184" sha1="qvqrs5f1qojincwfhpsvb4yn6j8o10v" xml:space="preserve">[[File:Puccinia aecidia 0482.jpg|thumb|Eciji vrste ''[[Puccinia sessilis]]'']]
'''Ecij'' je specijalizirana reproduktivna struktura koja se može pronaći kod nekih biljnih patogenih [[Pucciniales|gljiva hrđe]] koje proizvode [[eciospore]]. Eciji se također mogu nazivati ​​&quot;grozdastim čašicama&quot;. Naizmjenično se koristi termin ecidij, ali to nije preferirana terminologija.&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Ulloa |first1=Miguel |last2=Hanlin |first2=Richard T. |title=Illustrated dictionary of mycology |date=2000 |publisher=APS Press |isbn=0-89054-257-0}}&lt;/ref&gt;

Kod nekih gljiva hrđe, kao što je ''[[Phragmidium]]'', ecijima nedostaje vanjska zidna struktura ([[peridij]]), pa umjesto toga proizvode difuzni ecij koji se naziva ceoma.&lt;ref&gt;''Fungi''. Lilian E Hawker, 1966,  Hutchinson University Library&lt;/ref&gt;

[[File:Gall on nettle - geograph.org.uk - 947367.jpg|thumb|[[Šiška]] hrđe prekrivena ecijima]]
Kod nekih vrsta gljiva hrđe čiji životni ciklus uključuje dvije različite biljke-domaćine, dvojezgarne spore proizvedene u eciju ne mogu zaraziti trenutnu biljku-domaćina, već moraju zaraziti drugu biljnu vrstu.

== Reference ==
{{reflist}}

Kategorija:Mikologija</text>
      <sha1>qvqrs5f1qojincwfhpsvb4yn6j8o10v</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42669259</id>
      <parentid>42669255</parentid>
      <timestamp>2026-08-07T08:56:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <origin>42669259</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4085" sha1="944cm3rxrchmz45g94qyx9ob0r60mhm" xml:space="preserve">[[File:Bird's nest fungi - context.jpg|300px|thumb|right|The outer layer of this bird's nest fungus (''Crucibulum laeve'') is the peridium.]]
[[File:Tubifera dudkae-4.jpg|thumb|Internal surface of the peridium of the rare [[Slime mold|myxomycete]] ''[[Tubifera dudkae]]'' is covered with folds]]
The '''peridium''' is the protective layer that encloses a [[Gleba|mass of spores]] in [[fungus|fungi]].&lt;ref name= Massee/&gt;{{rp|6}} This outer covering is a distinctive feature of [[gasteroid fungi]].

== Opis ==
Depending on the species, the peridium may vary from being paper-thin to thick and rubbery or even hard. Typically, peridia consist of one to three layers. If there is only a single layer, it is called a peridium. If two layers are present, the outer layer is called the exoperidium and the inner layer the endoperidium. If three layers are present, they are the exoperidium, the mesoperidium and the endoperidium.&lt;ref name=&quot;isbn0-471-52229-5&quot;&gt;{{cite book |author1=Blackwell, Meredith |author2=Alexopoulos, Constantine John |author3=Mims, Charles W. |title=Introductory mycology |publisher=Wiley |location=New York |year=1996 |page=544 |isbn=0-471-52229-5 }}&lt;/ref&gt;

In the simplest subterranean forms, the peridium remains closed until the spores are mature, and even then shows no special arrangement for [[Dehiscence (botany)|dehiscence]] or opening, but has to decay before the [[spore]]s are liberated.&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Massee|first1=George |title=A Monograph of the British Gastromycetes|journal=Annals of Botany |volume= iv|year= 1889 |url=https://www.biodiversitylibrary.org/item/234873#page/17/mode/1up}}&lt;/ref&gt;

=== Puhare ===
For most fungi, the  peridium is ornamented with scales or spines. In species that become raised above ground during their development, generally known as the &quot;[[puffball]]s&quot;, the peridium is usually differentiated into two or more layers, where the outer layer is usually resolved into warts or spines. In contrast, the inner layer remains continuous and smooth to preserve the [[spore]]s. Sometimes, as in the case of ''[[Geaster]]'', the number of layers is greater, and the exoperidium eventually splits from the apexes into a variable number of pointed portions. However, the inner layer remains intact by a definite [[aperture]] at the apex.&lt;ref name=Massee&gt;{{cite book|title=British Fungus – Flora: A Classified Textbook of Mycology |author=George Massee |publisher= George Bell and Sons|year= 1892 |volume=1|url=https://babel.hathitrust.org/cgi/pt?id=hvd.32044106404817&amp;seq=8 |via=Original from Harvard University; Digitized Jun 1, 2007}}&lt;/ref&gt;

=== Tvrduše ===
In contrast, [[earthball]] fungi generally have only one peridium, which is 3–9&amp;nbsp;cm across.&lt;ref&gt;{{cite book|title=A Field Guide to Mushrooms: North America |author= Vera B. McKnight|author2= Roger Tory Peterson  |series=National Audubon Society, National Wildlife Federation |page= 362 |others= Illustrated by Vera B. McKnight |publisher= HMCo Field Guides |year= 1998|isbn=978-0-395-91090-0}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|title=The Genera of Fungi|author= Frederic Edward Clements |publisher= The H. W. Wilson company|year= 1909 |page= 195}}&lt;/ref&gt; This lone peridium is generally rigid and rindlike; it is white when sectioned but pink if fresh. The surface varies from yellow brown to dingy yellow, and is arranged into scales.&lt;ref&gt;{{cite book|title=Mushrooms Demystified: A Comprehensive Guide to the Fleshy Fungi |author= David Arora |page= 708 |publisher= Ten Speed Press|year= 1986}}&lt;/ref&gt;

== Upotreba ==
The peridium is often given a specific name in particular species of [[fungus|fungi]]. For example, the peridium of mushrooms of the genus ''[[Amanita]]'' is called a [[Volva (mycology)|volva]]. The peridium can also refer to the outer &quot;nest&quot; of a [[Nidulariaceae|bird's-nest fungus]].&lt;ref&gt;{{cite book|title=Botany Illustrated: Introduction to Plants, Major Groups, Flowering Plant Families |author= Janice Glimn-Lacy |author2= Peter B. Kaufman |page= 53 |publisher= Birkhäuser |year=2006|isbn=978-0-387-28870-3}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Reflist}}</text>
      <sha1>944cm3rxrchmz45g94qyx9ob0r60mhm</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42669263</id>
      <parentid>42669259</parentid>
      <timestamp>2026-08-07T10:00:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <origin>42669263</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4067" sha1="3xf8frxda0e30lsohhhcuw5lqbxi6gn" xml:space="preserve">[[File:Bird's nest fungi - context.jpg|300px|thumb|right|Vanjski sloj gljive vrste ''[[Crucibulum laeve]]'' je peridij]]
[[File:Tubifera dudkae-4.jpg|thumb|Unutrašnja površina peridija rijetke [[sluzaste plijesni|miksomicete]] ''[[Tubifera dudkae]]'' prekrivena je naborima]]
The '''peridium''' is the protective layer that encloses a [[Gleba|mass of spores]] in [[fungus|fungi]].&lt;ref name= Massee/&gt;{{rp|6}} This outer covering is a distinctive feature of [[gasteroid fungi]].

== Opis ==
Depending on the species, the peridium may vary from being paper-thin to thick and rubbery or even hard. Typically, peridia consist of one to three layers. If there is only a single layer, it is called a peridium. If two layers are present, the outer layer is called the exoperidium and the inner layer the endoperidium. If three layers are present, they are the exoperidium, the mesoperidium and the endoperidium.&lt;ref name=&quot;isbn0-471-52229-5&quot;&gt;{{cite book |author1=Blackwell, Meredith |author2=Alexopoulos, Constantine John |author3=Mims, Charles W. |title=Introductory mycology |publisher=Wiley |location=New York |year=1996 |page=544 |isbn=0-471-52229-5 }}&lt;/ref&gt;

In the simplest subterranean forms, the peridium remains closed until the spores are mature, and even then shows no special arrangement for [[Dehiscence (botany)|dehiscence]] or opening, but has to decay before the [[spore]]s are liberated.&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Massee|first1=George |title=A Monograph of the British Gastromycetes|journal=Annals of Botany |volume= iv|year= 1889 |url=https://www.biodiversitylibrary.org/item/234873#page/17/mode/1up}}&lt;/ref&gt;

=== Puhare ===
For most fungi, the  peridium is ornamented with scales or spines. In species that become raised above ground during their development, generally known as the &quot;[[puffball]]s&quot;, the peridium is usually differentiated into two or more layers, where the outer layer is usually resolved into warts or spines. In contrast, the inner layer remains continuous and smooth to preserve the [[spore]]s. Sometimes, as in the case of ''[[Geaster]]'', the number of layers is greater, and the exoperidium eventually splits from the apexes into a variable number of pointed portions. However, the inner layer remains intact by a definite [[aperture]] at the apex.&lt;ref name=Massee&gt;{{cite book|title=British Fungus – Flora: A Classified Textbook of Mycology |author=George Massee |publisher= George Bell and Sons|year= 1892 |volume=1|url=https://babel.hathitrust.org/cgi/pt?id=hvd.32044106404817&amp;seq=8 |via=Original from Harvard University; Digitized Jun 1, 2007}}&lt;/ref&gt;

=== Tvrduše ===
In contrast, [[earthball]] fungi generally have only one peridium, which is 3–9&amp;nbsp;cm across.&lt;ref&gt;{{cite book|title=A Field Guide to Mushrooms: North America |author= Vera B. McKnight|author2= Roger Tory Peterson  |series=National Audubon Society, National Wildlife Federation |page= 362 |others= Illustrated by Vera B. McKnight |publisher= HMCo Field Guides |year= 1998|isbn=978-0-395-91090-0}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|title=The Genera of Fungi|author= Frederic Edward Clements |publisher= The H. W. Wilson company|year= 1909 |page= 195}}&lt;/ref&gt; This lone peridium is generally rigid and rindlike; it is white when sectioned but pink if fresh. The surface varies from yellow brown to dingy yellow, and is arranged into scales.&lt;ref&gt;{{cite book|title=Mushrooms Demystified: A Comprehensive Guide to the Fleshy Fungi |author= David Arora |page= 708 |publisher= Ten Speed Press|year= 1986}}&lt;/ref&gt;

== Upotreba ==
The peridium is often given a specific name in particular species of [[fungus|fungi]]. For example, the peridium of mushrooms of the genus ''[[Amanita]]'' is called a [[Volva (mycology)|volva]]. The peridium can also refer to the outer &quot;nest&quot; of a [[Nidulariaceae|bird's-nest fungus]].&lt;ref&gt;{{cite book|title=Botany Illustrated: Introduction to Plants, Major Groups, Flowering Plant Families |author= Janice Glimn-Lacy |author2= Peter B. Kaufman |page= 53 |publisher= Birkhäuser |year=2006|isbn=978-0-387-28870-3}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Reflist}}</text>
      <sha1>3xf8frxda0e30lsohhhcuw5lqbxi6gn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bouaye (Nant)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>275831</id>
    <revision>
      <id>42669238</id>
      <parentid>42109507</parentid>
      <timestamp>2026-08-07T01:36:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42669238</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3304" sha1="pideglyrmypigczg1d7ujkkmqr18ffk" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Bue
| originalni_naziv = Bouaye
| slika = Blason ville 44 Bouaye.svg
| opis_slike = 
| grb =  
 | država = {{FRA}}
| region = Loara
| departman = Loire-Atlantique
| prefektura = Nant
| kanton = Bue
| gšir = 47.1441666666667
| gduž = -1.68777777777778
| nadm visina = 16
| maksimalna_nadmorska_visina = 34
| minimalna_nadmorska_visina = 0
| površina-km = 13,83
| površina-he = 1.383
| stanovništvo        = 6003&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 434,06
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 44018
| poštanski kod = 44830
}}

'''Bue''' ({{jez-fra|Bouaye}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Loara]], u departmanu [[Departman Atlantska Loara u Francuskoj|Atlantska Loara]] koja pripada prefekturi Nant.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 5251 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 379&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 13,83&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 16 metara (maksimalnoj 34 m, a minimalnoj 0 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=1520|
1968=1607|
1975=2209|
1982=3445|
1990=4815|
1999= |
2006=|
2011=6003|
sansdoublescomptes= 1962}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==

{{Commonscat|Bouaye}}
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://bouaye.paysderetz.info http://bouaye.paysderetz.info] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070929091708/http://bouaye.paysderetz.info/ |date=2007-09-29 }}
* [http://gerardallard.blogs.com/ http://gerardallard.blogs.com/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070113074344/http://gerardallard.blogs.com/ |date=2007-01-13 }}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=42109 Bouaye na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=44&amp;codecom=018 Bouaye na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://bouaye.autrement.free.fr http://bouaye.autrement.free.fr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081111060046/http://bouaye.autrement.free.fr/ |date=2008-11-11 }}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.822820931486558&amp;RadLong1=-0.0294572792658001 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=440018 Položaj mesta Bouaye na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.1441666666667&amp;longitude=-1.68777777777778&amp;zoom=8 Plan naselja Bouaye na mapi (Mapquest)]

{{Departman Atlantska Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|47_08_39_N_01_41_16_W_type:city_region:FR|47° 08' 39&quot; SG Š, 01° 41' 16&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>pideglyrmypigczg1d7ujkkmqr18ffk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Brains, Loire-Atlantique</title>
    <ns>0</ns>
    <id>276133</id>
    <revision>
      <id>42669241</id>
      <parentid>42109968</parentid>
      <timestamp>2026-08-07T02:36:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42669241</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3015" sha1="e00bfb2j8uobs5oa8t2reho5592dsv1" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Bren
| originalni_naziv = Brains
| slika = Eglise de Brains, Loire-Atlantique, France.jpg
| opis_slike = 
| grb = Blason brains44.svg
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Loire-Atlantique
| prefektura = Nant
| kanton = Bue
| gšir = 47.17
| gduž =-1.72055555555556
| nadm visina = 26
| maksimalna_nadmorska_visina = 34
| minimalna_nadmorska_visina = 0
| površina-km = 15,31
| površina-he = 1.531
| stanovništvo        = 2586&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 168,91
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 44024
| poštanski kod = 44830
}}

'''Bren''' ({{jez-fra|Brains}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Loara]], u departmanu [[Departman Atlantska Loara u Francuskoj|Atlantska Loara]] koja pripada prefekturi Nant.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 2172 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 141&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 15,31&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 26 metara (maksimalnoj 34 m, a minimalnoj 0 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=999|
1968=1021|
1975=1174|
1982=1578|
1990=1889|
1999= |
2006=|
2011=2586|
sansdoublescomptes= 1962}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==

{{Commonscat|Brains}}
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://footfcbb.free.fr/ http://footfcbb.free.fr/]
* [http://gerardallard.blogs.com/ http://gerardallard.blogs.com/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070113074344/http://gerardallard.blogs.com/ |date=2007-01-13 }}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=42120 Brains na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=44&amp;codecom=024 Brains na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.823271808210015&amp;RadLong1=-0.0300293594095401 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=440024 Položaj mesta Brains na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.17&amp;longitude=-1.72055555555556&amp;zoom=8 Plan naselja Brains na mapi (Mapquest)]

{{Departman Atlantska Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|47_10_12_N_01_43_14_W_type:city_region:FR|47° 10' 12&quot; SG Š, 01° 43' 14&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>e00bfb2j8uobs5oa8t2reho5592dsv1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bakampicilin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1233985</id>
    <revision>
      <id>42669139</id>
      <parentid>42296750</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T12:09:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42669139</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3893" sha1="p4xy7wmx1vbh41jwtqgvq970btty9sh" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Bacampicillin Structural Formula V2.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Bakampicilin
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Penglobe, Spectrobid
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Bacampicillin}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 50972-17-3
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = J01
| ATC_suffix        = CA06
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 441397
| PubChemSubstance  = 46507859
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB01602
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 390135
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C08122
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 2968
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 1583
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=21 |H=27 |N=3 |O=7 |S=1
| molecular_weight  = 465,520
| smiles            = [H][C@]12SC(C)(C)[C@@H](N1C(=O)[C@H]2NC(=O)[C@H](N)C1=CC=CC=C1)C(=O)OC(C)OC(=O)OCC
| StdInChI          = 1S/C21H27N3O7S/c1-5-29-20(28)31-11(2)30-19(27)15-21(3,4)32-18-14(17(26)24(15)18)23-16(25)13(22)12-9-7-6-8-10-12/h6-11,13-15,18H,5,22H2,1-4H3,(H,23,25)/t11?,13-,14-,15+,18-/m1/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = PFOLLRNADZZWEX-FFGRCDKISA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     =  
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Bakampicilin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 21 [[atom]] [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 465,520 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682|noedit}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412|noedit}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 9
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 10
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 1,4
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,4
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 162,6 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Bacampicillin}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01602 Bacampicillin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140418063729/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01602 |date=2014-04-18 }}

[[Kategorija:Beta-laktamski antibiotici]]
[[Kategorija:Karboksilatni estri]]
[[Kategorija:Acetamidi]]
[[Kategorija:Etri]]
[[Kategorija:Amini]]
[[Kategorija:Tioetri]]
[[Kategorija:Ketali]]</text>
      <sha1>p4xy7wmx1vbh41jwtqgvq970btty9sh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Betanehol</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234071</id>
    <revision>
      <id>42669170</id>
      <parentid>42276306</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T18:25:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42669170</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4045" sha1="7vb1navm5gj0w3i8a97vgvca5pzufkv" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| Verifiedfields = changed
| verifiedrevid = 457629847
| IUPAC_name = 2-(karbamoiloksi)- ''N'',''N'',''N''-trimetilpropan- 1-aminijum
| image = Bethanechol structure.png
| width =
| image2 =
| width2 =

&lt;!--Clinical data--&gt;
| tradename = Ureholin
| Drugs.com = {{drugs.com|monograph|urecholine}}
| MedlinePlus = a682849
| pregnancy_US = C
| pregnancy_category = 
| legal_status = 
| routes_of_administration = Oralno, supkutano

&lt;!--Pharmacokinetic data--&gt;
| bioavailability = 
| protein_bound = 
| metabolism = 
| elimination_half-life =

&lt;!--Identifiers--&gt;
| CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}}
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|??}}
| CAS_number = 674-38-4
| ATC_prefix = N07
| ATC_suffix = AB02
| ATC_supplemental = 
| PubChem = 2370
| IUPHAR_ligand = 297
| DrugBank_Ref = {{drugbankcite|changed|drugbank}}
| DrugBank = APRD00051
| ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID = 2280
| UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII = 004F72P8F4
| KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG = C06850
| ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI = 3084
| ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL = 1482

&lt;!--Chemical data--&gt;
 | C=7 | H=17 | N=2 | O=2 
| molecular_weight = 161.221 g/mol
| smiles = O=C(OC(C)C[N+](C)(C)C)N
| InChI = 1/C7H16N2O2/c1-6(11-7(8)10)5-9(2,3)4/h6H,5H2,1-4H3,(H-,8,10)/p+1
| InChIKey = NZUPCNDJBJXXRF-IKLDFBCSAD
| StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI = 1S/C7H16N2O2/c1-6(11-7(8)10)5-9(2,3)4/h6H,5H2,1-4H3,(H-,8,10)/p+1
| StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChIKey = NZUPCNDJBJXXRF-UHFFFAOYSA-O
| synonyms = 2-[(aminokarbonil)oksi]- ''N'',''N'',''N''-trimetil- 1-propanaminijum
}}

'''Betanehol''' je [[parasimpatomimetik|parasimpatomimetički]] [[holin]]ski [[karbamat]] koji selektivno stimuliše [[muskarinski acetilholinski receptor|muskarinske receptore]]. On nema uticaja na [[nikotinski acetilholinski receptor|nikotinske receptore]]. Za razliku od [[acetilholin]]a, betanehol ne [[hidroliza|hidrolizuje]] [[holinesteraza]], i iz tog razloga on ima dugo vreme dejstva. Betanehol ne deluje na muskarinski M3 receptor in-vitro&lt;ref&gt;Benavides-Haro et al. (2003)&lt;/ref&gt;.

Betanehol je u prodaji pod imenima ''Duvoid, Miotonahol, Ureholin'' i ''Urokarb''.

== Upotreba ==

Betanehol se u nekim slučajevima koristi kao oralni ili supkutani lek za [[retencija urina|urinarnu retenciju]] koja je posledica [[generalni anestetik|generalne anestezije]] ili [[dijabetska neuropatija|dijabetske neuropatije]] bešike, ili za tretman gastrointestinalne atonije. Muskarinski receptori [[Mokraćna bešika|bešike]] i [[Gastrointestinalni trakt|gastrointestinalnog trakta]] stimulišu kontrakciju bešike, ekspulziju [[urin]]a, i povišenu gastrointestinalnu motilnost.

Mogućnost primene betanehola u lečenju [[Cerebralna paraliza|cerebralne paralize]] je ispitivana.&lt;ref name=&quot;pmid18759732&quot;&gt;{{cite journal |author=Carter WJ |title=Unexpected benefits of bethanechol in adults with cerebral palsy |journal=Med. J. Aust. |volume=189 |issue=5 |pages=293 |year=2008 |month=September |pmid=18759732 |doi= |url=http://www.mja.com.au/public/issues/189_05_010908/letters_010908_fm-2.html |archive-date=2012-02-18 |access-date=2014-04-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120218131158/http://www.mja.com.au/public/issues/189_05_010908/letters_010908_fm-2.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Betanehol je jak holinergički agens koji efikasno prolazi kroz krvno-moždanu barijeru i može da ima snažan uticaj na pojačavanje nervne signalizacije i brzine prenosa signala.

[[Atropin]] se daje predoperativno za sprečavanje pražnjenja creva/bešike tokom operacije. Betanehol se daje postoperativno da se poništi to dejstvo.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Obied|first=Hassan|title=Cholinergic Pharmacology|year=2011|publisher=CSU}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Vanjske veze ==
{{Portal|Medicina|Hemija}}

{{-}}
{{Holinergici}}

[[Kategorija:Kvaternarna amonijum jedinjenja]]
[[Kategorija:Holinski estri]]
[[Kategorija:Karbamati]]</text>
      <sha1>7vb1navm5gj0w3i8a97vgvca5pzufkv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bentiromid</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1267201</id>
    <revision>
      <id>42669162</id>
      <parentid>42296776</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T16:58:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42669162</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5480" sha1="s7bv9mopumxdfcvm4vq2rr865tngnyk" xml:space="preserve">{{Chembox-lat
|  Watchedfields = 
|  verifiedrevid = DB00522
|  Name = Bentiromid
|  ImageFile = Bentiromide.svg
|   ImageSize = 
|   ImageAlt = 
|   ImageCaption = 
|  ImageFile1 = 
|   ImageSize1 = 
|   ImageAlt1 = 
|   ImageCaption1 = 
|  ImageFile2 = 
|   ImageSize2 = 
|   ImageAlt2 = 
|   ImageCaption2 = 
|  ImageFile3 = 
|   ImageSize3 = 
|   ImageAlt3 = 
|   ImageCaption3 = 
|  ImageFile4 = 
|   ImageSize4 = 
|   ImageAlt4 = 
|   ImageCaption4 = 
|  ImageFileL1 = 
|   ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL1 = 
|   ImageAltL1 = 
|   ImageCaptionL1 = 
|  ImageFileR1 = 
|   ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR1 = 
|   ImageAltR1 = 
|   ImageCaptionR1 = 
|  ImageFileL2 = 
|   ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL2 = 
|   ImageAltL2 = 
|   ImageCaptionL2 = 
|  ImageFileR2 = 
|   ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR2 = 
|   ImageAltR2 = 
|   ImageCaptionR2 = 
|  IUPACName = 
|  IUPACName_hidden = yes
|  SystematicName = 
|  OtherNames = 
| Section1 = {{Chembox Identifiers-lat
|  Abbreviations = 
|  CASNo = 37106-97-1
|  CASNo_Comment = 
|  CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}}
|  CASNos = 
|  CASOther = 
|  PubChem = 6957673
|  PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}}
|  PubChem_Comment = 
|  PubChem5 = 
|  PubChem5_Comment = 
|  PubChemOther = 
|  ChemSpiderID = 5329364
|  ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
|  ChemSpiderID_Comment = 
|  ChemSpiderID5 = 
|  ChemSpiderIDOther = 
|  EINECS = 
|  EC-number = 
|  EINECSCASNO = 
|  UNNumber = 
|  UNII = 
|  UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}}
|  DrugBank = DB00522
|  KEGG = 
|  KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}}
|  MeSHName = 
|  ChEBI = 31263
|  ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  ChEMBL = 1200368
|  ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  RTECS = 
|  ATCvet = 
|  ATCCode_prefix = V04
|  ATCCode_suffix = CK03
|  ATC_Supplemental = 
|  SMILES = OC(=O)C1=CC=C(NC(=O)[C@H](CC2=CC=C(O)C=C2)NC(=O)C2=CC=CC=C2)C=C1
|  InChI = 1S/C23H20N2O5/c26-19-12-6-15(7-13-19)14-20(25-21(27)16-4-2-1-3-5-16)22(28)24-18-10-8-17(9-11-18)23(29)30/h1-13,20,26H,14H2,(H,24,28)(H,25,27)(H,29,30)/t20-/m0/s1
|  StdInChI = 1S/C23H20N2O5/c26-19-12-6-15(7-13-19)14-20(25-21(27)16-4-2-1-3-5-16)22(28)24-18-10-8-17(9-11-18)23(29)30/h1-13,20,26H,14H2,(H,24,28)(H,25,27)(H,29,30)/t20-/m0/s1
|  StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  StdInChIKey = SPPTWHFVYKCNNK-FQEVSTJZSA-N 
|  StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  Beilstein = 
|  Gmelin = 
|  3DMet = 
  }}
| Section2 = {{Chembox Properties-lat
|C=23 |H=20 |N=2 |O=5
|  MolarMass = 404,415
|  Appearance = 
|  Density = 
|  MeltingPt = 241
|  Melting_notes = 
|  BoilingPt = 
|  Boiling_notes = 
|  LogP = 
|  VaporPressure = 
|  HenryConstant = 
|  AtmosphericOHRateConstant = 
|  pKa = 
|  pKb = 
|  Solubility = 
|  SolubleOther = 
|  Solvent = 
|  Sheet Resistance = 
|  Methacrylate Equiv Wt = 
|  Bulk Conductivity = 
  }}
| Section3 = {{Chembox Structure-lat
|  CrystalStruct = 
|  Coordination = 
|  MolShape = 
  }}
| Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat
|  DeltaHc = 
|  DeltaHf = 
|  Entropy = 
|  HeatCapacity = 
  }}
| Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat
|  AdminRoutes = 
|  Bioavail = 
|  Metabolism = 
|  HalfLife = 
|  ProteinBound = 
|  Excretion = 
|  Legal_status = 
|  Legal_US = 
|  Legal_UK = 
|  Legal_AU = 
|  Legal_CA = 
|  PregCat = 
|  PregCat_AU = 
|  PregCat_US = 
  }}
| Section6 = {{Chembox Explosive-lat
|  ShockSens = 
|  FrictionSens = 
|  ExplosiveV = 
|  REFactor = 
  }}
| Section7 = {{Chembox Hazards-lat
|  ExternalMSDS = 
|  EUClass = 
|  EUIndex = 
|  MainHazards = 
|  NFPA-H = 
|  NFPA-F = 
|  NFPA-R = 
|  NFPA-O = 
|  RPhrases = 
|  SPhrases = 
|  RSPhrases = 
|  FlashPt = 
|  Autoignition = 
|  ExploLimits = 
|  LD50 = 
|  PEL = 
  }}
| Section8 = {{Chembox Related-lat
|  OtherAnions = 
|  OtherCations = 
|  OtherFunctn = 
|  Function = 
|  OtherCpds = 
  }}
}}

'''Bentiromid''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 23 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 404,415 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Toskes PP: The bentiromide test for pancreatic exocrine insufficiency. Pharmacotherapy. 1984 Mar-Apr;4(2):74-80. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/6371722 6371722]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682|noedit}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412|noedit}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 5
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 4
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 7
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 3,1
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,7
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 115,7 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{Clayden1st}}
* {{March6th}}
* {{Katritzky2nd}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Bentiromide}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00522 Bentiromide] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140103143825/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00522 |date=2014-01-03 }}

[[Kategorija:Fenoli]]
[[Kategorija:Benzojeve kiseline]]
[[Kategorija:Acetamidi]]
[[Kategorija:Benzamidi]]</text>
      <sha1>s7bv9mopumxdfcvm4vq2rr865tngnyk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Benzilpeniciloil polilizin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1267259</id>
    <revision>
      <id>42669164</id>
      <parentid>42307118</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T17:03:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42669164</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5267" sha1="6fgbrs3oo3qhnuqp5kiuhhc2ktqddnv" xml:space="preserve">{{Chembox-lat
|  Watchedfields = 
|  verifiedrevid = DB00895
|  Name = Benzilpeniciloil polilizin
|  ImageFile = Benzylpenicilloyl polylysine (structural diagram).png
|   ImageSize = 
|   ImageAlt = 
|   ImageCaption = 
|  ImageFile1 = 
|   ImageSize1 = 
|   ImageAlt1 = 
|   ImageCaption1 = 
|  ImageFile2 = 
|   ImageSize2 = 
|   ImageAlt2 = 
|   ImageCaption2 = 
|  ImageFile3 = 
|   ImageSize3 = 
|   ImageAlt3 = 
|   ImageCaption3 = 
|  ImageFile4 = 
|   ImageSize4 = 
|   ImageAlt4 = 
|   ImageCaption4 = 
|  ImageFileL1 = 
|   ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL1 = 
|   ImageAltL1 = 
|   ImageCaptionL1 = 
|  ImageFileR1 = 
|   ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR1 = 
|   ImageAltR1 = 
|   ImageCaptionR1 = 
|  ImageFileL2 = 
|   ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL2 = 
|   ImageAltL2 = 
|   ImageCaptionL2 = 
|  ImageFileR2 = 
|   ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR2 = 
|   ImageAltR2 = 
|   ImageCaptionR2 = 
|  IUPACName = 
|  IUPACName_hidden = yes
|  SystematicName = 
|  OtherNames = 
| Section1 = {{Chembox Identifiers-lat
|  Abbreviations = 
|  CASNo = 2642-55-9
|  CASNo_Comment = 
|  CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}}
|  CASNos = 
|  CASOther = 
|  PubChem = 
|  PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}}
|  PubChem_Comment = 
|  PubChem5 = 
|  PubChem5_Comment = 
|  PubChemOther = 
|  ChemSpiderID = 
|  ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
|  ChemSpiderID_Comment = 
|  ChemSpiderID5 = 
|  ChemSpiderIDOther = 
|  EINECS = 
|  EC-number = 
|  EINECSCASNO = 
|  UNNumber = 
|  UNII = 
|  UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}}
|  DrugBank = DB00895
|  KEGG = 
|  KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}}
|  MeSHName = 
|  ChEBI = 59297
|  ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  ChEMBL = 1201779
|  ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  RTECS = 
|  ATCvet = 
|  ATCCode_prefix = 
|  ATCCode_suffix = 
|  ATC_Supplemental = 
|  SMILES = 
|  InChI = 
|  StdInChI = 1S/C22H32N4O6S.C6H14N2O2/c1-22(2)17(21(31)32)26-19(33-22)16(25-15(27)12-13-8-4-3-5-9-13)18(28)24-11-7-6-10-14(23)20(29)30;7-4-2-1-3-5(8)6(9)10/h3-5,8-9,14,16-17,19,26H,6-7,10-12,23H2,1-2H3,(H,24,28)(H,25,27)(H,29,30)(H,31,32);5H,1-4,7-8H2,(H,9,10)/t14-,16?,17+,19-;5-/m11/s1
|  StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  StdInChIKey = IMPVZRLKKKXMKQ-SGDOCVTFSA-N 
|  StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  Beilstein = 
|  Gmelin = 
|  3DMet = 
  }}
| Section2 = {{Chembox Properties-lat
|C=28 |H=46 |N=6 |O=8 |S=1
|  MolarMass = 626,765
|  Appearance = 
|  Density = 
|  MeltingPt =  
|  Melting_notes = 
|  BoilingPt = 
|  Boiling_notes = 
|  LogP = 
|  VaporPressure = 
|  HenryConstant = 
|  AtmosphericOHRateConstant = 
|  pKa = 
|  pKb = 
|  Solubility = 
|  SolubleOther = 
|  Solvent = 
|  Sheet Resistance = 
|  Methacrylate Equiv Wt = 
|  Bulk Conductivity = 
  }}
| Section3 = {{Chembox Structure-lat
|  CrystalStruct = 
|  Coordination = 
|  MolShape = 
  }}
| Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat
|  DeltaHc = 
|  DeltaHf = 
|  Entropy = 
|  HeatCapacity = 
  }}
| Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat
|  AdminRoutes = Intradermal
|  Bioavail = 
|  Metabolism = 
|  HalfLife = 
|  ProteinBound = 
|  Excretion = 
|  Legal_status = 
|  Legal_US = 
|  Legal_UK = 
|  Legal_AU = 
|  Legal_CA = 
|  PregCat = 
|  PregCat_AU = 
|  PregCat_US = 
  }}
| Section6 = {{Chembox Explosive-lat
|  ShockSens = 
|  FrictionSens = 
|  ExplosiveV = 
|  REFactor = 
  }}
| Section7 = {{Chembox Hazards-lat
|  ExternalMSDS = 
|  EUClass = 
|  EUIndex = 
|  MainHazards = 
|  NFPA-H = 
|  NFPA-F = 
|  NFPA-R = 
|  NFPA-O = 
|  RPhrases = 
|  SPhrases = 
|  RSPhrases = 
|  FlashPt = 
|  Autoignition = 
|  ExploLimits = 
|  LD50 = 
|  PEL = 
  }}
| Section8 = {{Chembox Related-lat
|  OtherAnions = 
|  OtherCations = 
|  OtherFunctn = 
|  Function = 
|  OtherCpds = 
  }}
}}

'''Benzilpeniciloil polilizin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 28 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 626,765 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682|noedit}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412|noedit}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 13
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 9
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 17
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || -7,8
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -7,3
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 285,5 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{Clayden1st}}
* {{March6th}}
* {{Katritzky2nd}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Benzylpenicilloyl polylysine}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00895 Benzylpenicilloyl polylysine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140218065540/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00895 |date=2014-02-18 }}

[[Kategorija:Aminokiseline]]
[[Kategorija:Acetamidi]]
[[Kategorija:Amini]]
[[Kategorija:Tioetri]]</text>
      <sha1>6fgbrs3oo3qhnuqp5kiuhhc2ktqddnv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gillersdorf</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1368101</id>
    <revision>
      <id>42669243</id>
      <parentid>42530638</parentid>
      <timestamp>2026-08-07T04:20:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Gliwi</username>
        <id>135182</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>([[c:GR|GR]])  [[File:Wappen Gillersdorf.PNG]] → [[File:DEU Gillersdorf (Großbreitenbach) COA.svg]] PNG → SVG</comment>
      <origin>42669243</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4120" sha1="k8dwd7mlxvow2ierucqzm23ogvdvr90" xml:space="preserve">{{Grad u Nemačkoj
 | naziv               = Gilersdorf
 | izvorni_naziv       = ''Gillersdorf''
 | slika               = 
 | opis_slike          = 
 | gradska_zastava     = 
 | grb                 = DEU Gillersdorf (Großbreitenbach) COA.svg
 | država              = [[Njemačka]]
 | pokrajina           = [[Tiringija]]
 | lokacija            = 
 | osnivanje           = 
 | stanovništvo        = 299&lt;ref&gt;Broj stanovnika po [http://web.archive.org/web/20100919050210/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/AdministrativeUebersicht,templateId=renderPrint.psml njem. Saveznom zavodu za statistiku]. [http://web.archive.org/web/20100827050647/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/Archiv/GV2000VJ/2Q__30062010__Auszug,property=file.xls Stanje] 30. 6. 2010.&lt;/ref&gt;
 | gustina             = 78
 | aglomeracija        = 
 | površina            = 3,8
 | gšir                = 50.60639
 | gduž                = 11.01694
 | nadmorska_visina    = 660
 | registarska_oznaka  = IK
 | pozivni_broj        = 036781
 | poštanski_kod       = 98701
 | dan_grada           = 
 | veb-strana          = [http://www.vg-grossbreitenbach.de/ www.vg-grossbreitenbach.de]
 | gradonačelnik       = ''Alfred Hauffe''
 | stranka             = [[Freie Wähler|FW Gi]]
 | ije                 = da
 }}

'''Gilersdorf''' ({{jez-nem|Gillersdorf}}) je opština u [[Njemačka|njemačkoj]] saveznoj državi [[Tiringija]]. Jedno je od 44 opštinska središta okruga [[Okrug Ilm|Ilm]]. Prema procjeni iz 2010. u opštini je živjelo 299 stanovnika. Posjeduje regionalnu šifru (''AGS'') 16070022.

== Geografski i demografski podaci ==
[[Datoteka:Gillersdorf in IK.svg|mini|levo|250px|Položaj opštine u okrugu Ilm]]
Gilersdorf se nalazi u saveznoj državi [[Tiringija]] u okrugu Ilm. Opština se nalazi na nadmorskoj visini od 660 metara. Površina opštine iznosi 3,8&amp;nbsp;km². U samom mjestu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 299 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 78 stanovnika/km².

== Međunarodna saradnja ==
&lt;div style=&quot;width:30%&quot;&gt;
{{partnerstvo_gradova_zaglavlje}}
{{partnerstvo_gradova_red|[[Brajtenbah]]|[[Francuska]]|prijateljstvo|[[2000]]}}
{{partnerstvo_gradova_red|[[Brajtenbah]]|[[Francuska]]|kontakt|[[2000]]}}
{{partnerstvo_gradova_red|[[Brajdenbah (Francuska)|Brajdenbah]]|[[Francuska]]|kontakt|[[2000]]}}
{{partnerstvo_gradova_red|[[Potoucky]]|[[Češka]]|prijateljstvo|[[2000]]}}
{{partnerstvo_gradova_red|[[Brajtenbah]]|[[Švajcarska]]|prijateljstvo|[[2000]]}}
{{partnerstvo_gradova_red|[[Brajtenbah am In]]|[[Austrija]]|prijateljstvo|[[2000]]}}
{{partnerstvo_gradova_red|[[Kurtač]]|[[Italija]]|kontakt|[[2000]]}}
{{partnerstvo_gradova_red|[[Klajne Bregel]]|[[Belgija]]|kontakt|[[2000]]}}
{{partnerstvo_gradova_podnožje|Izvor&lt;ref&gt;[http://www.rgre.de/rgre-partnerschaften/?dt_orgname=Gillersdorf&amp;dt_plz=&amp;dt_einwohnerzahl_min=&amp;dt_einwohnerzahl_max=&amp;dt_bundesland=&amp;aus_orgname=&amp;aus_plz=&amp;aus_land=&amp;aus_kontinent=&amp;partner_seit_von=&amp;partner_seit_bis=&amp;partner_form=&amp;submit=Suche Savjet opština i regiona Evrope - Pregled međuopštinske saradnje], Pristupljeno 30. 6. 2010.&lt;/ref&gt;}}
&lt;/div&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{BergerGeographischeNamenInDeutschland}}
* {{FulbrookConciseHistoryOfGermany}}
* {{ShawUrbanHistoricalGeography}}
* {{HomeGermany}}
* {{HammDemographicChange}}
* {{BerghahnModernGermany}}
* {{KleinerAtlas}}
* {{GrosserAtlas}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{portal|Nemačka}}
{{Commonscat|Gillersdorf}}

* [http://www.vg-grossbreitenbach.de/ Zvanični sajt opštine] {{de}}
* [http://www.destatis.de/ Nem. Savezni zavod za statistiku] {{de}}
* [http://www.staedtetag.de Stalna konferencija gradova i opština] {{de}}
* [http://www.kommon.de/ KommOn] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140429185843/http://www.kommon.de/ |date=2014-04-29 }} - Informacioni sistem gradova, opština i okruga. {{de}}

{{Nezavisni gradovi i opštine u okrugu Ilm}}</text>
      <sha1>k8dwd7mlxvow2ierucqzm23ogvdvr90</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bix Beiderbecke</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1406425</id>
    <revision>
      <id>42669191</id>
      <parentid>42556144</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T21:15:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42669191</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3914" sha1="k2tu90dww8vj851710nudv3z7txn065" xml:space="preserve">{{Infokutija03 muzičar
|ime = Bix Beiderbecke
|slika = Bix Beiderbecke cropped.jpg
|opis = Bix Beiderbecke godine 1924.
|širina_slike = 200
|tip = instrumentalist
|ime_po_rođenju = Leon Bismark Beiderbecke
|alias           =
|datum_rođenja = {{birth date|1903|3|10|df=y}}
|datum_smrti = {{death date and age|1931|8|6|1903|3|10|df=y}}
|porijeklo = [[Davenport, Iowa|Davenport]], [[Iowa]], [[SAd]]
|instrument      = [[kornet]], klavir
|žanr = [[Jazz]]&lt;br /&gt;[[Dixieland]]
|zanimanje = muzičar, kompozitor
|period = 1924–1931
|label           = [[Columbia Records|Columbia]]/[[Sony Music Entertainment|SME Records]]
}}
'''Leon Bismark''' &quot;'''Bix'''&quot; '''Beiderbecke''' (10. mart 1903 – 6. august 1931) bio je [[SAD|američki]] [[jazz]] [[korent]]ist, [[jazz klavir|pijanist]] i kompozitor. Tokom svoje kratke karijere je bio zaslužan za neke od najpopularnijih jazz kompozicija te, zahvaljujući sklonosti improvizacijama, stekao reputaciju jednog od najtalentiranijih jazz muzičara svog doba. Na njegov život i karijeru je, međutim, snažno uticao [[alkoholizam]], od čijih je posljedica umro. Njegova prerana smrt, koja se često ga je učinila svojevrsnim [[mučenik]]om jazza, je stvorila legendu dodatno ovjekovječenu romanom ''[[Young Man with a Horn (roman)|Young Man with a Horn]]'' iz 1938. godine čiji je protagonist Beiderbeckov alter ego.

== Vanjske veze ==
{{Commons category}}
* [http://ms.cc.sunysb.edu/~alhaim/ ''Bix Beiderbecke Resources: A Bixography''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090620030517/http://ms.cc.sunysb.edu/~alhaim/ |date=2009-06-20 }}
* [http://ms.cc.sunysb.edu/~alhaim/audiotapes.htm#radio%20program ''Bix Beiderbecke Resources: A Creative Aural History Thesis''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130728074640/http://ms.cc.sunysb.edu/~alhaim/audiotapes.htm#radio%20program |date=2013-07-28 }} – A series of nineteen one-half-hour radio programs from 1971. Includes interviews with Frank Trumbauer, Louis Armstrong, Gene Krupa, Eddie Condon, Bing Crosby, Hoagy Carmichael, and Bix's brother Charles &quot;Burnie&quot; Beiderbecke
* [https://archive.org/audio/audio-details-db.php?collection=opensource_audio&amp;collectionid=Davenport &quot;Davenport Blues&quot;] – An mp3 of Beiderbecke's first recording under his own name.
* [http://www.jazz.com/features-and-interviews/2008/3/9/bixology-an-excerpt &quot;Bixology&quot; (an excerpt)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151021131326/http://www.jazz.com/ |date=2015-10-21 }} by Brendan Wolfe, [http://www.jazz.com Jazz.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151021131326/http://www.jazz.com/ |date=2015-10-21 }}.
* [http://www.jazz.com/dozens/the-dozens-essential-bix-beiderbecke ''Twelve Essential Bix Beiderbecke Performances''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151021131326/http://www.jazz.com/ |date=2015-10-21 }} by Brendan Wolfe, [http://www.jazz.com Jazz.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151021131326/http://www.jazz.com/ |date=2015-10-21 }}.
* [http://beiderbecke.typepad.com/tba/bix_beiderbecke/ The Beiderbecke Affair] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111006135704/http://beiderbecke.typepad.com/tba/bix_beiderbecke/ |date=2011-10-06 }}, a blog by Brendan Wolfe concerned with Beiderbecke and his legend
* [http://www.bixsociety.org/ Bix Beiderbecke Memorial Society] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070406004331/http://www.bixsociety.org/ |date=2007-04-06 }}
* [http://library.thinkquest.org/18602/history/beginnings/bix/bixstart.html All That Jazz: Bix Beiderbecke.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100531174419/http://library.thinkquest.org/18602/history/beginnings/bix/bixstart.html |date=2010-05-31 }}
{{Bix Beiderbecke}}
{{normativna kontrola}}
{{Lifetime|1903|1931|Beiderbecke, Bix}}

[[Kategorija:Američki jazz muzičari]]
[[Kategorija:Američki pijanisti]]
[[Kategorija:Američki kompozitori]]</text>
      <sha1>k2tu90dww8vj851710nudv3z7txn065</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bogdan Bogdanović (košarkaš)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1414134</id>
    <revision>
      <id>42669197</id>
      <parentid>42539275</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T22:55:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42669197</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9755" sha1="m9g9xo97kb0pqkswgrzcttkn8fjt7ge" xml:space="preserve">{{Ostale upotrebe|Bogdan Bogdanović (razvrstavanje)}}
{{Infokutija Košarkaš
| ime                = Bogdan Bogdanović
| slika              = Bogdan (51636059777) (cropped).jpg
| veličina           = 220px
| opis               = 
| broj               = 13
| pozicija           = [[bek šuter]] / [[nisko krilo]]
| visina_ft          = 6
| visina_in          = 6
| visina_napomena    = 
| težina_lb          = 2020
| težina_footnote    =
| liga               = [[NBA]]
| momčad             = Atlanta Hawks
| momčad_link        = 
| datum_rođenja      = [[18. 8.]] [[1992.]]
| mjesto_rođenja     = {{flagicon|SRB}} [[Beograd]], [[Srbija]]&lt;br&gt;{{small|(tada {{flag|SR Jugoslavija}})}}
| datum_smrti        = 
| mjesto_smrti       = 
| nacionalnost       = 
| srednja_škola      = 
| sveučilište        = 
| draft_godina       = 2014.
| draft_krug         = 1.
| draft_pick         = 27
| draft_momčad       = [[Phoenix Suns]]
| karijera_start     = [[2006.]]
| karijera_kraj      = 
| trener_start       = 
| trener_kraj        =
| godine1            = 2010 – 2014
| momčad1            = {{flagicon|SRB}} [[KK Partizan|Partizan]]
| godine2            = 2014 – 2017
| momčad2            = {{flagicon|TUR}} [[Fenerbahçe Basketbol|Fenerbahçe]]
| godine3            = 2017 – 2020
| momčad3            = {{flagicon|SAD}} [[Sacramento Kings]]
| godine4            = 2020 –
| momčad4            = {{flagicon|SAD}} [[Atlanta Hawks]]
| rgodine1           = 2013 –
| rep1               = {{flagicon|SRB}} [[Košarkaška reprezentacija Srbije|Srbija]]
| uspjesi            = 
* 4x [[Košarkaška liga Srbije|Prvenstvo Srbije]] (2011–2014)
* 2x [[Kup Radivoja Koraća (Srbija)|Kup Radivoja Koraća]] (2011–2012)
* 2x [[Jadranska liga]] (2011, 2013)
* [[Evroligina zvezda u usponu]] (2014)
* Najkorisniji igral finala [[Košarkaška liga Srbije|Prvenstva Srbije]] (2014)
| medalje            = 
{{MedalCountry|{{flag|Srbija}}}}
{{MedalCompetition|[[Svetsko prvenstvo u košarci 2014.|Svetsko prvenstvo]]}}
{{MedalSilver|[[Svetsko prvenstvo u košarci 2014.|2014 Španija]] | [[Košarkaška reprezentacija Srbije|Srbija]]}}
}}

'''Bogdan Bogdanović''' (rođen [[18. avgust]]a [[1992]]. u Beogradu) srpski je košarkaš koji igra na poziciji beka, i trenutno je član Los Angeles Clippers. On je na NBA draftu 2014. godine izabran kao 27.pik od strane [[Phoenix Suns]]. Porodica otac Dragan, majka Koviljka i sestra Bojana.

== Karijera ==
Bogdanović je ponikao u ekipi KK Zvezdara kod trenera Miroslava Živanovića i Vlade Zorića, kasnije nastavio u KK Žitko kod trenera Dragana Jakovljevića sa kojim je osvojio treće mesto na završnom turniru juniorske lige u sezoni 2009/10. (u tri utakmice postigao 99 poena i to protiv Partizana, Hemofarma i FMP-a). Godine [[2010]]. je nastupao za ekipu [[KK FMP|FMP–a]] na juniorskom turniru [[Evroliga|Evrolige]], postigaviši pobedonosni koš u polufinalu protiv [[KK Malaga|Unikahe]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.b92.net/sport/kosarka/vesti.php?yyyy=2010&amp;mm=05&amp;dd=08&amp;nav_id=429783 |title=Koš Bogdanovića za finale FMP-a |publisher=B92.net |date=8. 5. 2010. |accessdate = 6. 4. 2013}}&lt;/ref&gt;

U septembru 2010. je potpisao višegodišnji ugovor sa [[KK Partizan|Partizanom]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.novosti.rs/vesti/sport.72.html:300446-Bogdanovic-potpisao-za-Partizan |title=Bogdanović potpisao za Partizan |publisher=novosti.rs |date=17. 9. 2010. |accessdate = 6. 4. 2013}}&lt;/ref&gt; Tokom prve dve sezone sa crno-belima, kod trenera [[Vlade Jovanović]]a, Bogdanović je retko dobijao priliku da igra. Ipak ostaće upisano da je i pored male minutaže osvojio dva puta [[Košarkaška liga Srbije|domaće prvenstvo]], jednu [[Jadranska liga u košarci 2010/11.|Jadransku ligu]] i dva [[Kup Radivoja Koraća (Srbija)|kupa Koraća]].

U leto 2012. nakon povratka [[Duško Vujošević|Duška Vujoševića]] na mesto trenera crno-belih, Bogdanović je počeo da dobija minutažu i da postaje važan deo tima. Svoju možda najbolju partiju sezone je pružio u oktobru 2012. na meču [[Evroliga 2012/13.|Evrolige]] protiv [[KK CSKA Moskva|CSKA iz Moskve]] kada je zabeležio 16 poena.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.euroleague.net/main/results/showgame?gamecode=23&amp;pcode=002821&amp;seasoncode=E2012#!boxscore |title= Partizan mt:s Belgrade 71 - 76 CSKA Moscow  |publisher=euroleague.net |accessdate = 7. 5. 2014}}&lt;/ref&gt; Na kraju sezone je ponovo osvojio [[Jadranska liga u košarci 2012/13.|Jadransku ligu]] i [[Košarkaška liga Srbije 2012/13.|prvenstvo Srbije]].

Tokom sezone 2013/14. nametnuo se kao lider tima. Na meču protiv CSKA, odigranom 17. januara 2014. zabeležio je rekord karijere u Evroligi postigavši 27 poena za pobedu svog tima.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.b92.rs/sport/kosarka/vesti.php?yyyy=2014&amp;mm=01&amp;dd=17&amp;nav_id=801412 |title=EL: Bogdanović srušio CSKA! |publisher=b92.rs |date=17. 1. 2014. |accessdate=7. 5. 2014 }}{{Dead link|date=August 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; U februaru 2014. je postavio rekord karijere u ABA ligi, zabeleživši 32 poena u porazu svog tima od [[KK Cibona|Cibone]] u Zagrebu.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.abaliga.com/game/131/Cibona-Partizan_NIS#statistic_FullStatistic |title=Cibona-Partizan 80:76 |publisher=abaliga.com |date=4. 2. 2014. |accessdate=7. 5. 2014 |archivedate=2014-03-26 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140326154207/http://www.abaliga.com/game/131/Cibona-Partizan_NIS#statistic_FullStatistic |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; U aprilu 2014. je zajedno sa saigračem [[Žofre Lovernj|Žofrijem Lovernjom]] uvršten u najbolju petorku Jadranske lige za [[Jadranska liga u košarci 2013/14.|sezonu 2013/14.]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.novosti.rs/%D0%B2%D0%B5%D1%81%D1%82%D0%B8/%D1%81%D0%BF%D0%BE%D1%80%D1%82.435.html:488205-Najbolja-petorka-ABA-lige-Nelson-Bogdanovic-Saric-Lovernj-i-Marjanovic |title=Najbolji tim ABA lige: Nelson, Bogdanović, Šarić, Lovernj i Marjanović  |publisher=novosti.rs |date = 21. 4. 2014.|accessdate = 7. 5. 2014}}&lt;/ref&gt; Takođe je proglašen za [[Zvezda u usponu Evrolige|Evroliginu zvezdu u usponu]] za sezonu [[Evroliga 2013/14.|2013/14.]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.b92.co.rs/sport/kosarka/vesti.php?yyyy=2014&amp;mm=05&amp;dd=07&amp;nav_id=844847 |title=Bogdanović &quot;Zvezda u usponu&quot;! |publisher=b92.co.rs |accessdate=7. 5. 2014 |archive-date=2014-05-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140508042800/http://www.b92.co.rs/sport/kosarka/vesti.php?yyyy=2014&amp;mm=05&amp;dd=07&amp;nav_id=844847 }}&lt;/ref&gt; U junu 2014. je osvojio još jedno [[Košarkaška liga Srbije 2013/14.|prvenstvo Srbije]]. Bogdan je briljirao u finalnoj seriji sa [[KK Crvena zvezda|Crvenom zvezdom]], postižući prosečno 30,7 poena na četiri utakmice finala. Za sjajne partije dobio je nagradu za MVP-ja i najboljeg strelca finalne serije.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.sportske.net/vest/kosarka/bogdanovic-mvp-i-najbolji-strelac-finalne-serije-183984.html |title=Bogdanović MVP i najbolji strelac finalne serije! |publisher=sportske.net |date = 21. 6. 2014. |accessdate = 23. 6. 2014}}&lt;/ref&gt;

== Reprezentacija ==
Nastupao je za sve mlađe selekcije [[Košarkaška reprezentacija Srbije do 18 i 19 godina|reprezentacije Srbije]]. Sa reprezentacijom do 19 godina osvojio je srebrnu medalju na Svetskom prvenstvu u Letoniji [[2011]]. godine.

Sa [[Košarkaška reprezentacija Srbije|seniorskom reprezentacijom Srbije]] je debitovao na [[Evropsko prvenstvo u košarci 2013.|Evropskom prvenstvu 2013.]] u Sloveniji. Na 11 odigranih utakmica beležio je prosečno 9,4 poena, 4,3 skoka i 2 asistencije po meču.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.eurobasket2013.org/en/cid_8Xfg3jZMG1QuJnp6pnUWd3.teamID_96799.compID_qMRZdYCZI6EoANOrUf9le2.season_2013.roundID_8722.playerID_85119.html |title=Bogdan Bogdanović-Eurobasket 2013 |publisher=eurobasket2013.org |accessdate = 7. 5. 2014}}&lt;/ref&gt;

== Uspesi ==
=== Klupski ===
* '''''[[KK Partizan|Partizan]]''''':
** [[Košarkaška liga Srbije]] (4): [[Košarkaška liga Srbije 2010/11.|2011]], [[Košarkaška liga Srbije 2011/12.|2012]], [[Košarkaška liga Srbije 2012/13.|2013.]], [[Košarkaška liga Srbije 2013/14.|2014.]]
** [[Jadranska liga u košarci|Jadranska liga]] (2): [[Jadranska liga u košarci 2010/11.|2011]], [[Jadranska liga u košarci 2012/13.|2013.]]
** [[Kup Radivoja Koraća (Srbija)|Kup Radivoja Koraća]] (2): [[Kup Radivoja Koraća 2011.|2011]], [[Kup Radivoja Koraća 2012.|2012.]]

=== Pojedinačni ===
* [[Zvezda u usponu Evrolige]] (1): [[Evroliga 2013/14.|2014.]]

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Vanjske veze ==
{{Portal|Košarka}}
{{Drugi projekti
| commons     = Bogdan Bogdanović (basketball)
| wikispecies = 
| wiktionary  = 
| wikiversity = 
| wikibooks   = 
| wikisource  = 
| wikiquote   = 
| wikinews    = Bogdan Bogdanović
}}
* [http://www.euroleague.net/competition/players/showplayer?pcode=002821 Profil na sajtu Evrolige]
* [http://www.abaliga.com/player/1227/Bogdan_Bogdanovic Profil na sajtu ABA lige] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140829224625/http://www.abaliga.com/player/1227/Bogdan_Bogdanovic |date=2014-08-29 }}

{{EuroLiga Zvijezda u usponu}}
{{NBA draft 2014.}}
{{Authority control}}
{{Lifetime|1992||Bogdanović, Bogdan}}

[[Kategorija:Srpski košarkaši]]
[[Kategorija:Košarkaši Partizana]]
[[Kategorija:Košarkaši Fenerbahçea]]
[[Kategorija:Košarkaši Sacramento Kingsa]]
[[Kategorija:Košarkaši Atlanta Hawksa]]
[[Kategorija:Bek šuteri]]
[[Kategorija:Niska krila]]
[[Kategorija:Pobjednici EuroLige (igrači)]]
[[Kategorija:Srpski olimpijci]]
[[Kategorija:Košarkaši na Ljetnim olimpijskim igrama 2016.]]
[[Kategorija:Osvajači olimpijskih medalja u košarci (igrači)]]
[[Kategorija:Biografije, Beograd]]
[[Kategorija:Košarkaši na Ljetnim olimpijskim igrama 2024.]]</text>
      <sha1>m9g9xo97kb0pqkswgrzcttkn8fjt7ge</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Novo Selo (Struga)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1453779</id>
    <revision>
      <id>42669178</id>
      <parentid>42592358</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T20:04:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ehrlich91</username>
        <id>31090</id>
      </contributor>
      <origin>42669178</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2076" sha1="fd2jixzgy2mldeewavzz2109ili310q" xml:space="preserve">{{Ostale upotrebe|Novo Selo (razvrstavanje)}}
{{Naseljeno mesto u Makedoniji-lat
|mesto              = Novo Selo
|izvorno_ime        = &lt;small&gt;{{jez-mak|Ново Село}}&lt;/small&gt;
|grb                = 
|slika              = Воздушен поглед на Ново Село.jpg
|opis_slike         =
|opština            = Struga
|populacija         = 235
|nadm visina        = 700
|gšir               = 41.2381
|gduž               = 20.6972
|pozivni broj       = +389 (0)46
|poštanski kod      = 6330
|registarska oznaka =SU
}}
'''Novo Selo''' ({{jez-mak|Ново Село}}) je naselje u [[Republika Makedonija|Republici Makedoniji]], u zapadnom delu države. Novo Selo pripada [[Opština Struga|opštini Struga]].

== Prirodni uslovi ==
Naselje Novo Selo je smešteno u jugozapadnom delu [[Republika Makedonija|Republike Makedonije]]. Od najbližeg grada, [[Struga|Struge]], naselje je udaljeno 10&amp;nbsp;km severno.

Novo Selo se nalazi u istorijskoj oblasti [[Gornji Drimkol]], koja se obuhvata severnu obalu [[Ohridsko jezero|Ohridskog jezera]], oko istoka [[Crni Drim|Crnog Drima]] iz jezera. Naselje je smešteno u [[Struško polje|Struškom polju]], koje se pruža na severnoj strani [[Ohridsko jezero|Ohridskog jezera]]. Nadmorska visina naselja je približno 700 metara.

Klima u naselju, i pored znatne nadmorske visine, ima [[Župna klima|župne odlike]], pa je pre [[umerenokontinentalna klima|umereno kontinentalna]] nego [[Planinska klima|planinska]].

== Historija ==

== Stanovništvo ==
Novo Selo je prema poslednjem popisu iz [[2002]]. godine imalo 235 stanovnika.

Većinu stanovništva čine [[Albanci]] (100%).

Većinska veroispovest je [[islam]].

== Povezano ==
* [[Opština Struga]]

== Izvori ==
* [http://www.stat.gov.mk/publikacii/knigaX.pdf Popis u Makedoniji 2002. - Knjiga 10.]

== Vanjske veze ==
* [http://www.struga.gov.mk www.struga.gov.mk Zvanična stranica opštine Struga] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110719094449/http://www.struga.gov.mk/ |date=2011-07-19 }}

{{Opština Struga}}

[[Kategorija:Opština Struga]]</text>
      <sha1>fd2jixzgy2mldeewavzz2109ili310q</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Brodogradilište Uljanik</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1467944</id>
    <revision>
      <id>42669248</id>
      <parentid>42647369</parentid>
      <timestamp>2026-08-07T04:57:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42669248</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4974" sha1="qq5e1k58cz60w55516tpy2x44g17adv" xml:space="preserve">{{Tvrtka
| ime                = Uljanik
| slika              = 
| vrsta              = javno
| osnutak            = [[1856.]], [[Pula]], [[Austro-Ugarska]] (službeno)
| prestala_postojati = 
| osnivači           = 
| sjedište           = [[Pula]], [[Hrvatska]]
| sjedište_grad      = 
| sjedište_država    = 
| ključneosobe       = 
| predsjednik        = 
| konkurencija       = 
| pokriveno_područje = 
| industrija         = [[brodogradnja]] &lt;br/&gt; [[strojogradnja]] &lt;br /&gt; Elektro industrija &lt;br /&gt;Prerađivačka industrija
| proizvodi          = brodovi, strojevi, plutajući objekti, elektro oprema
| usluge             = remont
| prihod             = 
| operativni_prihod  = 
| neto_dobit         = 
| zaposleni          = 13
| holding            = 
| divizije           = Uljanik brodogradilište, Uljanik strojogradnja diesel, Uljanik tesu, Uljanik pomorstvo
| podruž             = 
| vlasnik            = 
| slogan             = 
| web                = [http://www.uljanik.hr Uljanik.hr]
| dodatak            = 
}}

'''''Uljanik''''' je naziv poduzeća u stečaju i likvidaciji smještenog u [[Pula|Puli]], [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Ime je dobio po [[Uljanik (otok)|otočiću]] na kojemu su nekada rasle [[maslina|masline]], a danas su tamo pogoni obrade [[čelik]]a i gradnje trupa. Jedna se maslina i danas čuva kao simbol.

== Historija ==
[[Datoteka:Uljanik shipyard Pula panorama.JPG|mini|lijevo|Pogled na brod građen u Uljaniku]]
[[Datoteka:Pula-avion.JPG|mini|lijevo|Uljanik se nalazi na otoku nalik klinu u središtu zaljeva i prema njegovoj lijevoj obali]]
Uljanik je osnovan [[1856]]. godine, u pomno odabranom pulskom zaljevu, kao brodogradilište [[Austrougarska ratna mornarica|ratne mornarice Austro-Ugarske]]. Temeljac za gradnju položila je [[Elizabeta (Austro-Ugarska)|carica Elizabeta]] [[9. prosinca]], te se taj datum proslavlja kao dan brodogradilišta, jednog od najstarijih danas u svijetu. Nepune dvije godine nakon polaganja temeljca - [[5. listopada]] [[1858]]. godine s navoza je porinut prvi brod - [[SMS Kaiser|Kaiser]] sa 5194 tone istisnine. Za austrougarsku mornaricu potom je napravljena flota od 55 raznih brodova, ukupne [[istisnina|istisnine]] 53.588 tona.

U dugačkom razdoblju kontinuiranog rada pulsko je brodogradilište prošlo kroz različita razdoblja razvoja. Za vrijeme talijanske vladavine bavi se popravcima, dokovanjem i rezanjem starih brodova. Nakon pada Italije, za vrijeme [[Drugi svjetski rat|2. svjetskog rata]], brodogradilište je njemačka pomorska baza. Od [[1947]]. godine obnavlja se u sklopu [[SFRJ|SFR Jugoslavije]]. Nastavlja s dokovanjem, rekonstrukcijama i popravcima brodova, a prva novogradnja isporučena je [[1951]]. Pod svojim okriljem razvija strojogradnju, elektroproizvodnju i druge proizvodnje.

U [[Republika Hrvatska|Republici Hrvatskoj]], od [[1990]]., postaje [[dioničko društvo]], preživljava krizne godine napada na Hrvatsku, nastavlja s brodograđevnom prozvodnjom različitih i specijalnih brodova, a u drugoj polovici [[1998]]. ulazi u razdoblje velike tehnološke obnove. Od [[1947]]. do polovice [[2000]]. Uljanik isporučuje 201 brod, s ukupno više od 6 milijuna [[DWT]], kupcima sa svih kontinenata.

Uljanikovi stručnjaci projektiraju, konstruiraju i izrađuju sve vrste brodova, tako za prijevoz [[nafta|nafte]] i naftnih prerađevina, za prijevoz rasutih tereta, [[kontejner]]a, kamiona vagona, [[automobil]]a, putnika. Svaki brod je osebujan, napravljen prema specifičnim zahtjevima kupaca.

Na VLCC gradnjama pulsko je brodogradilište razvilo tehnologiju gradnje trupa iz dva dijela te spajanjem dviju polovica u moru. Na taj način, od [[1972]]. do [[1976]]. napravljeno je 11 brodova, a najveći su [[Tarfala]], 275.000 DWT za kompaniju iz [[Stockholm]]a &quot;Trafialtiebolaget Grangesberg&quot; te [[Kanchenjunga]] sa 277.120 tona nosivosti, isporučen 1975. godine indijskoj kompaniji &quot;The Shipping Corporation of India&quot;.&lt;ref&gt;[http://www.uljanik.hr/index.php?id=8&amp;L=2 Uljanik d.d.: Povijest]&lt;/ref&gt;

== Poznati brodovi konstruirani u Uljaniku ==
* [[MS Berge Vanga]]
* [[MS Berge Istra]]
* [[SMS Kaiser]]
* [[Scenic Eclipse]]

== Povezano ==
* [[3. Maj|Brodogradilište 3. Maj]]
* [[Brodogradilište Viktor Lenac]]

== Reference ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Uljanik}}
* [http://www.uljanik.hr/ Službena stranica Brodogradilišta Uljanik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305085941/http://uljanik.hr/ |date=2016-03-05 }}
* [http://www.uljanik.hr/uploads/media/complete_reference_list.pdf Popis svih brodova sagrađenih u Uljaniku (1951-2005) (eng)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070929045859/http://www.uljanik.hr/uploads/media/complete_reference_list.pdf |date=2007-09-29 }}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Nastanci 1856.]]
[[Kategorija:Hrvatske kompanije]]
[[Kategorija:Jugoslavenske kompanije]]
[[Kategorija:Brodogradilišta|Uljanik]]
[[Kategorija:Kompanije u Puli]]
[[Kategorija:Građevine u Puli]]</text>
      <sha1>qq5e1k58cz60w55516tpy2x44g17adv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Boris Ljubičić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1469529</id>
    <revision>
      <id>42669230</id>
      <parentid>42450932</parentid>
      <timestamp>2026-08-07T00:39:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42669230</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10739" sha1="ra1s4nln46kq6yvwq6p0oqp9yrto2y3" xml:space="preserve">'''Boris Ljubičić''' ([[Sinj]], [[1945]].) hrvatski dizajner, višestruko nagrađivan, poznat po upornom zalaganju za promicanje hrvatskog [[vizualni identitet|identiteta]] temeljenog na &quot;kockicama&quot;; također autor izmjenično postavljenih [[kvadrat]]a ili popularno zvanih &quot;kockica&quot;; poznat i po umjetničkom djelovanju koje kombinira [[grafički dizajn]] i [[performans]].

== Biografija ==
Boris Ljubičić diplomirao je 1968. [[slikarstvo]] na Likovnoj akademiji u [[Zagreb]]u, te se potom profesionalno usavršavao u [[Finska|Finskoj]], [[Irska|Irskoj]], [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]], [[Francuska|Francuskoj]], [[Italija|Italiji]], [[Nizozemska|Nizozemskoj]], [[Izrael]]u i [[Japan]]u. Prvi značajan projekt koji je napravio bio je vizualni identitet VIII. [[Mediteranske igre|Mediteranskih igara]] u [[Split]]u 1979. godine. Znak kojega je dizajnirao Ljubičić - tri bijela [[krug]]a uronjena u [[more]], na plavoj podlozi - usvojen je kao trajni [[simbol]] za sve mediteranske sportske igre. Godine 1987. osniva vlastiti studio, ''Studio International'', u Zagrebu.

Nakon 1990. godine značajnije se posvećuje projektu vizualnog identiteta Hrvatske kao nove države nastale raspadom [[Druga Jugoslavija|SFRJ]]. Tada Ljubičić predlaže novi izgled hrvatskog [[novac|novca]] i [[zastava|zastave]], ali se njegovi prijedlozi ne realiziraju. Unatoč tome, Ljubičić je uporan u promidžbi svoje ideje koja hrvatski identitet stilizira do krajnosti i koristi samo dva izmjenična kvadrata kao vizualni kôd. Ideja postupno biva prihvaćena, najvećim dijelom upornim djelovanjem Ljubičića koji taj izmjenični kôd integrira u većinu svojih projekata, ali jednim dijelom i od dizajnerske struke koja prihvaća kôd i također ga počinje koristiti kao osnovu za većinu identiteta u novonastaloj Hrvatskoj državi, te jednim dijelom od same [[javnost]]i. Danas su izmjenični kvadrati ili popularno zvane &quot;hrvatske kockice&quot; općeprihvaćene kao najprepoznatljiviji hrvatski identitet. 
::''Sve knjige o nogometnom dizajnu spominju kockaste dresove hrvatske reprezentacije koja je zbog njih prepoznatljivija čak i od Brazila, iako su oni četiri puta bili svjetski prvaci. Paradoksalan je podatak da su se u međuvremenu sve hrvatske reprezentacije u ostalim sportovima odrekle kockastih dresova, za razliku od navijača koji su redovito u takvim majicama. Obično kažem kako se, kad nastupa Hrvatska, na igralištu nalaze krivi dresovi, a na tribinama pravi.''&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Intervju u Nacionalu iz 2004. godine |url=http://www.nacional.hr/articles/view/13846/5/ |access-date=2014-07-26 |archivedate=2008-10-05 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081005214832/http://www.nacional.hr/articles/view/13846/5/ |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;

=== Prosvjetiteljska uloga ===
Boris Ljubičić je dugi niz godina prisutan u javnom životu i bavi se prosvjetiteljskom ulogom u pitanjima dizajna. Sudjelovao je u formiranju [[Studij dizajna|Studija dizajna]] pri Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, te niz godina radio kao profesor na tom fakultetu. Osim toga, bio je i pokretač ideje o [[Hrvatski dizajn centar|Hrvatskom dizajn centru]]&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Hrvatski dizajn centar |url=http://www.hdc.com.hr/ |access-date=2014-07-26 |archivedate=2008-07-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080704114016/http://www.hdc.com.hr/ |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; kao bitne udruge koja povezuje hrvatske dizajnere, hrvatsko [[gospodarstvo]] i [[Vlada RH|Vladu]]. Ljubičić je također bio i predsjednik [[Hrvatsko dizajnersko društvo|Hrvatskog dizajnerskog društva]] od 2003. do 2005. godine.

Često organizira predavanja kojima je tema hrvatski identitet, te kroz svoje djelovanje objašnjava značaj nacionalnog identiteta. Za razliku od ostalih [[grafički dizajner|grafičkih dizajnera]], Boris Ljubičić je nerijetko spreman svoje mišljenje i radove prikazati i pomoću performansa - hodanje gradom s napola obrijanom bradom, tiskanje majica s porukama ili pojavljivanje u medijima s projektima kao komentarima društvene situacije. Šokantniji pristup koji nužno uključuje publicitet značajan je i za njegove novije radove (odbijeni plakat za ''Međunarodni dan muzeja'' 2003. godine&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Odbijeni plakat za Međunarodni dan muzeja 2003. |url=http://www.ambalaza.hr/_slike/dizajn/muzej.jpg |access-date=2007-06-06 |archivedate=2007-06-06 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070606221550/http://www.ambalaza.hr/_slike/dizajn/muzej.jpg |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;).

Ljubičić je također poznat po svesrdnom korištenju najpoznatije dvije vrste pisma - Helvetica&lt;ref&gt;[http://www.myfonts.com/fonts/adobe/helvetica/ Pismo Helvetica]&lt;/ref&gt; i Times&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Pismo Times |url=http://www.myfonts.com/fonts/adobe/times/ |access-date=2014-07-26 |archive-date=2008-03-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080313171158/http://www.myfonts.com/fonts/adobe/times/ |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;, te za razliku od ostalih hrvatskih dizajnera gotovo da u svim svojim radovima inzistira na tim klasičnim pismima, koja, kombinirana s kvadratima, čine njegov specifičan rukopis. Radovi Borisa Ljubičića jedinstveni su po značaju, jer za razliku od većine dizajnera, Ljubičić ne pristupa problemima komercijalno nego umjetnički, razlažući pojedine zadatke na često neočekivane sastavne dijelove, koristeći svoju kreativnost i osebujnost.

Dobitnik je brojnih međunarodnih nagrada i priznanja, a njegovi su radovi i tekstovi objavljeni u mnogim prestižnim dizajnerskim izdanjima u svijetu. Član je ULUPUH-a i HDD-a.

== Značajnije nagrade i priznanja ==
* [[Bijenale industrijskog dizajna BIO]], Ljubljana, Slovenija, 1971., 1977., 1979., 1981. – zlatne medalje
* 8. međunarodni bijenale postera u Varšavi, Poljska, 1980. – srebrna medalja
* Međunarodni bijenale postera u Lahtiju, Finska, 1981. – srebrna medalja
* Međunarodni trijenale grafičkog dizajna i vizualnih komunikacija ''[[Zgraf]] 4'', Zagreb, 1984. – Grand Prix
* Media Save, 1991. UNESCO / ICCROM – 1. nagrada
* [[Bijenale grafičkog dizajna u Brnu]], Češka, 1994. – brončana medalja
* 74. godišnja izložba Art Director's kluba u New Yorku, SAD, 1995. – posebno priznanje
* Međunarodni trijenale grafičkog dizajna i vizualnih komunikacija ''[[Zgraf]] 4'', Zagreb, 1995. – specijalna nagrada
* Međunarodni trijenale postera u Nagoyi, Japan, 1997. – srebrna medalja
* EXPO '98 u Lisabonu, Portugal, 1998. - najbolji turistički plakat
* Festoril '99 u Lisabonu, Portugal, 1999. - pobjednik 
* Red Dot nagrada, u kategoriji Communication design, Essen, Njemačka, 2001. - nagrada Best of the Best
* Bijenale industrijskog dizajna BIO, Ljubljana, Slovenija, 2004. - častna pohvala
* Red Dot nagrada, u kategoriji Communication design, Essen, Njemačka, 2004.
* Časopis HOW Design, 2005. - nagrada Best of Show 
* Winners Aplied Art u Torontu, 2006.
* 9. međunarodni bijenale postera u Meksiku, 2006. - srebrna medalja
* Red Dot nagrada, u kategoriji Communication design, Essen, Njemačka, 2006. 
* Graphis Poster 2007. - platinasta nagrada 
* Creativity Annual Awards - srebrna nagrada
* Godišnja nagrada časopisa Graphis, 2008. - zlatna nagrada
* [[Zagrebački salon]] 2011. za djelo ''Baščanska ploča''&lt;ref name=&quot;tportal2011.&quot;&gt;[http://www.tportal.hr/kultura/kulturmiks/128028/Priznanja-radu-posvecenom-borbi-za-Varsavsku.html Tportal] Priznanja radu posvećenom borbi za Varšavsku, 16. svibnja 2011.&lt;/ref&gt;

== Značajniji radovi ==
* [https://web.archive.org/web/20070114044731/http://www.hoo.hr/natjecanja/ostala/mediteranske_igre/slike/logo-mediteranske_igre120x54.jpg Mediteranske igre, 1979.]
* [http://mbz.hr/template/v2/images/sve/heder.jpg Muzički biennale Zagreb] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081116124219/http://mbz.hr/template/v2/images/sve/heder.jpg |date=2008-11-16 }}
* [[Dubrovačke ljetne igre]]
* [http://www.eurovisioncovers.co.uk/esc_logo_1990.jpg Eurosong, 1990.]{{Dead link|date=March 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* Prvenstvo Europe u atletici, Split, 1990.
* [[Hrvatska radiotelevizija|Znak za Hrvatsku radioteleviziju]]
* [https://web.archive.org/web/20060304184449/http://www.brandsoftheworld.com/brands/0002/0034/brand.gif Zagrebački Velesajam]
* [[Hrvatska turistička zajednica]]
* [http://www.lzmk.hr/images/baneri/logo.gif Leksikografski zavod Miroslav Krleža] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070716142452/http://www.lzmk.hr/images/baneri/logo.gif |date=2007-07-16 }}
* [https://web.archive.org/web/20070321182559/http://www.scenaamadeo.hr/design/MUO-logo.jpg Muzej za umjetnost i obrt]
* [[Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske]]
* [http://www.min-kulture.hr/img/header_hr.gif Ministarstvo kulture RH]
* [https://web.archive.org/web/20070701134540/http://forum.mdc.hr/graphics/images/header.title.gif Muzejski dokumentacijski centar]
* [https://web.archive.org/web/20071020211819/http://www.epoha.net/55/images/sms.jpg Dizajn boca za SMS, 2003.]
* [http://www.ict.hr/date/2008/03/12/optimalogo20080312001.gif Optima telekom]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* [http://www.hmnu.org/slike/Logo.jpg NAIVA, Hrvatski muzej naivne umjetnosti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070611195205/http://www.hmnu.org/slike/Logo.jpg |date=2007-06-11 }}
* [http://www.croski.hr/slike-vijesti/20080616152114cro%20ski%20logo%20a.jpg Hrvatski skijaški savez] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241206122320/http://www.croski.hr/slike-vijesti/20080616152114cro%20ski%20logo%20a.jpg |date=2024-12-06 }}
* [http://www.hroug.hr/var/hroug/storage/images/hroug_udruga/hroug_clanovi/ekonerg/7405-2-cro-HR/ekonerg_memberimage.gif Ekonerg - Institut za energetiku i zaštitu okoliša] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070624153413/http://www.hroug.hr/var/hroug/storage/images/hroug_udruga/hroug_clanovi/ekonerg/7405-2-cro-HR/ekonerg_memberimage.gif |date=2007-06-24 }}

== Vanjske veze ==
* [http://www.studio-international.com/ Web stranica Studija International] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080625000518/http://www.studio-international.com/ |date=2008-06-25 }}
* [http://dizajn.hr/#clan/60 Biografija i neki od radova na stranici HDD-a]
* [http://www.ulupuh.hr/hr/straniceclanova.asp?idsekcije=3&amp;idclana=233 Biografija i neki od radova na stranici ULUPUH-a] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081011052036/http://www.ulupuh.hr/hr/straniceclanova.asp?idsekcije=3&amp;idclana=233 |date=2008-10-11 }}

== Napomene ==
{{izvori}}

{{DEFAULTSORT:Ljubičić, Boris}}
[[Kategorija:Hrvatski grafički dizajneri]]
[[Kategorija:Hrvatski umjetnici]]
[[Kategorija:Biografije, Sinj]]</text>
      <sha1>ra1s4nln46kq6yvwq6p0oqp9yrto2y3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cara</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1503915</id>
    <revision>
      <id>42669265</id>
      <parentid>5819600</parentid>
      <timestamp>2026-08-07T10:26:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42669265</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="701" sha1="bpkypbkvo58plne5to847u00yjhnh5j" xml:space="preserve">'''Cara''', skupina plemena američkih Indijanaca koji su oko 980 godine&lt;ref&gt;[http://www.inkas.com/tours/ecuador/galapagos_kingdom.html Galapagos Islands &amp;amp; the Andes]{{Dead link|date=August 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; poslije Krista osvojili neka područja današnjeg [[Ekvador]]a i osnovala carstvo Quito, koje je u drugoj polovici 15. stoljeća osvojio inka [[Huayna Capac]]. 

Cara plemena su jezično kečuanizirana a njihovi potomci danas su neka plemena ([[Karanki]], [[Kayambi]], [[Otavaleño]]) koja govore kečuanskim jezicima u Ekvadoru.

== Izvori ==
{{Izvori}}

[[Kategorija:Barbacoan]]
[[Kategorija:Ekvadorski Indijanci]]
[[Kategorija:Indijanska plemena]]</text>
      <sha1>bpkypbkvo58plne5to847u00yjhnh5j</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bidai</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1504612</id>
    <revision>
      <id>42669177</id>
      <parentid>42262685</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T19:12:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42669177</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2050" sha1="r1mh8v9r9445cn80tn7jxe17e9j3m8j" xml:space="preserve">'''Bidai''' (Beadeye, Bedias, Biday, Viday).- [[Attacapan]] pleme Indijanaca u krajevima između rijeka [[Brazos]] i [[Trinity]] u [[Teksas]]u, u okruzima Grimes, Houston, Madison, Walker, i Trinity. Španjolski dokumenti spominju ih [[1691.]] pod imenom &quot;Bidey&quot; u susjedstvu [[Caddoan]] plemena [[Hasinai]], pa ih možda zato Hodge svrstava u Caddoance. Godine [[1718.]] i [[1720.]] François Simars de Bellisle piše o njima da su agrikulturan narod nastanjen blizu rijeke Trinity u Teksasu. Već [[1748.]]-[[1749.]] neki Bidai zapisani su na misiji San Francisco Xavier de Horcasitas, i prije na San Ildefonso, utemeljene za njih, [[Akokisa|Akokise]] i [[Deadose]], što su se nalazile blizu [[Rockdale]]a. Ove misije kasnije (1755) su napuštene. Godine 1756.-1757. utemeljena je za ista plemena misija Nuestra Señora de la Luz, na donjem toku Trinityja, gdje su se neki Bidai zadržali kraće vrijeme. 1770.-tih godina oni su u savezu sa [[Francuzi]]ma, i prodaju vatreno oružje [[Lipan]] Apačima, neprijateljima Španjolaca. Ipak, 1776.-1777. pogađa ih neka epidemija i prepolovi im populaciju, da bi već 1820. preživjelo tek nekoliko Bidai grupica. Neki se priključiše Akikisama, drugi [[Koasati]]ma, što življaše u blizini, nakon čega su preseljeni svi zahjedno na Brazos Indian Reservation u okrug Young, u Teksasu. Svoj put završili su u [[Oklahoma|Oklahomi]], gdje im se ubrzo izgubio identitet. Godine 1830. Jean Berlandier piše o Bidaima, da su pleme koje živi od lova, i veoma siromašno.

== Vanjske veze ==
* [http://www.tshaonline.org/handbook/online/articles/bmb07 Bidai Indians]
* [http://www.tshaonline.org/handbook/online/articles/uqn08 Nuestra Señora de la Luz Mission] 
* [http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/caddo/bidaiindiantribe.htm Bidai Indian History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120807003602/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/caddo/bidaiindiantribe.htm |date=2012-08-07 }}

[[Kategorija:Attacapan]]
[[Kategorija:Indijanci, Teksas]]
[[Kategorija:Indijanska plemena]]</text>
      <sha1>r1mh8v9r9445cn80tn7jxe17e9j3m8j</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Velike Pčelice</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1777127</id>
    <revision>
      <id>42669163</id>
      <parentid>42495959</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T17:02:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-43485-63</username>
        <id>381334</id>
      </contributor>
      <comment>/* Znamenitosti */</comment>
      <origin>42669163</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5283" sha1="m54f61g20aq8whneh8pvt7u1p51fopa" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Srbiji
|mesto=Velike Pčelice
|slika=
|opis_slike=
|okrug=Šumadijski
|grad=Kragujevac
|opština=Pivara
|nadm visina=333
|populacija={{decrease}} 498
|poštanski kod=
|pozivni broj=034
|registarska oznaka=KG
|gšir=43.9042
|gduž=20.9742
}}
'''Velike Pčelice''' je naselje u [[Srbija|Srbiji]] u [[opština Pivara|opštini Pivara]] ([[Kragujevac]]) u [[Šumadijski okrug|Šumadijskom okrugu]]. Prema popisu iz [[Popis stanovništva 2011. u Srbiji|2011.]] bilo je 498 stanovnika. Naselje je osnovano krajem XVIII veka. Pod njivama se nalazi 1220,85 ha, voćnjacima 292,18 ha, vinogradima 13,33 ha, livadama 299,63 ha, pašnjacima 465,87 ha, trsticima i močvarama 1,13 ha dok ostalo zemljište zauzima 53,61 ha.

== Znamenitosti ==
* Izvor Zmajevac
*[[Manastir Sarinac]]
* [[Manastir Raletinac]]
* [[Pčelička reka]]
* [[Manastir Denkovac]]
* [[Etno muzej (Velike Pčelice)]]

== Demografija ==
U naselju Velike Pčelice živi 614 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 55,3 godina (53,7 kod muškaraca i 56,9 kod žena). U naselju ima 287 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,33.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno [[Srbi]]ma (prema popisu iz [[2002]]. godine).

{| width=&quot;50%&quot; style=&quot;background:transparent; &quot;
| valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot; style=&quot;border:1px solid gray; &quot; |
&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka''
{|  
| style=&quot;padding: 0;&quot; |

&lt;timeline&gt;
ImageSize  = width:250 height:200
PlotArea   = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis   = orientation:horizontal
AlignBars  = justify
Colors = 
  id:gray1 value:gray(0.9)

DateFormat = yyyy
Period     = from:1940 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1940

PlotData = 
  bar:2574 color:gray1 width:1
  from:start till:end
  bar:1716 color:gray1
  from:start till:end
  bar:858 color:gray1
  from:start till:end
  bar:0 color:gray1

LineData = 
  layer:front
  points:(62,161)(77,158) color:blue  width:2 
  points:(77,158)(100,144) color:blue  width:2
  points:(100,144)(128,124) color:blue  width:2
  points:(128,124)(157,105) color:blue  width:2
  points:(157,105)(185,76) color:blue  width:2
  points:(185,76)(217,64) color:blue  width:2

&lt;/timeline&gt;
|}
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
| valign=&quot;down&quot; width=&quot;50%&quot; |
{{Popis
|izvor=&lt;ref&gt;{{Stat Knjiga 9}}&lt;/ref&gt;
|p1948=2145
|p1953=2104
|p1961=1890
|p1971=1579
|p1981=1302
|p1991=859
|p1991n=848
|p2002s=678
|p2002=673
|p2011=498
}}
|}

{{Grafikon postoci
|izvor=&lt;ref&gt;{{Stat Knjiga 1}}&lt;/ref&gt;
|širina=300px
|naslov=Etnički sastav prema popisu iz [[Popis stanovništva 2002. u Srbiji|2002.]]
|pozadina=#ddd
|pozicija=left
|šipke=
{{Vrsta sa postotkom|[[Srbi]]|yellow|669|99.40}}
{{Vrsta sa postotkom|nepoznato|blue|4|0.59}}
}}

{{Grafikon piramida
|izvor=&lt;ref&gt;{{Stat Knjiga 2}}&lt;/ref&gt;
|širina=300px
|naslov=
|pozadina=#eee
|levo2=m
|desno2=ž
|šipke levo desno=
{{Vrsta levo desno|?|gray|2|3.03|7.57|5}}
{{Vrsta levo desno|80+|gray|19|28.78|33.33|22}}
{{Vrsta levo desno|75-79|gray|26|39.39|48.48|32}}
{{Vrsta levo desno|70-74|gray|42|63.63|83.33|55}}
{{Vrsta levo desno|65-69|gray|47|71.21|68.18|45}}
{{Vrsta levo desno|60-64|gray|34|51.51|68.18|45}}
{{Vrsta levo desno|55-59|gray|26|39.39|34.84|23}}
{{Vrsta levo desno|50-54|gray|14|21.21|27.27|18}}
{{Vrsta levo desno|45-49|gray|24|36.36|21.21|14}}
{{Vrsta levo desno|40-44|gray|11|16.66|15.15|10}}
{{Vrsta levo desno|35-39|gray|16|24.24|9.09|6}}
{{Vrsta levo desno|30-34|gray|15|22.72|22.72|15}}
{{Vrsta levo desno|25-29|gray|15|22.72|21.21|14}}
{{Vrsta levo desno|20-24|gray|14|21.21|3.03|2}}
{{Vrsta levo desno|15-19|gray|7|10.60|6.06|4}}
{{Vrsta levo desno|10-14|gray|6|9.09|12.12|8}}
{{Vrsta levo desno|5-9|gray|10|15.15|13.63|9}}
{{Vrsta levo desno|0-4|gray|7|10.60|16.66|11}}
|prosekm=53.7
|prosekž=56.9
}}

{{DomaćinstvaNaseljaSrbija|382|394|429|413|378|309|287|86|118|33|22|16|7|2|2|1|-|2.33}}

{{BrakNaseljaSrbija|312|69|210|28|4|1|310|23|203|79|1|4}}

{{ZanimanjaNaseljaSrbija|160|116|-|-|32|-|-|4|-|-|106|92|-|-|3|-|-|1|1|-|266|208|-|-|35|-|-|5|1|-|-|-|2|2|-|1|-|-|3|-|-|-|1|4|4|-|-|-|-|-|2|3|4|5|-|-|3}}

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{portal|Srbija}}
* [http://www.fallingrain.com/world/RI/00/Velike_Pcelice.html Mape, aerodromi i vremenska situacija lokacija (Fallingrain)]
* [http://wikimapia.org/maps?ll=44.0025,20.855833&amp;spn=0.3,0.3 Satelitska mapa (Wikimapia)]
* [http://www.maplandia.com/serbia-and-montenegro/srbija/velike-pcelice/ Gugl satelitska mapa (Maplandia)]
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=44.0025&amp;longitude=20.855833&amp;zoom=8 Plan naselja na mapi (Mapquest)]{{Dead link|date=September 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}

{{Opština Pivara}}

[[Kategorija:Opština Pivara]]
[[Kategorija:Naselja u Šumadijskom upravnom okrugu]]</text>
      <sha1>m54f61g20aq8whneh8pvt7u1p51fopa</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42669165</id>
      <parentid>42669163</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T17:10:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-43485-63</username>
        <id>381334</id>
      </contributor>
      <comment>/* Znamenitosti */</comment>
      <origin>42669165</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5346" sha1="sc5ts6a2aunlbpmnc07z42qeiuag7ck" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Srbiji
|mesto=Velike Pčelice
|slika=
|opis_slike=
|okrug=Šumadijski
|grad=Kragujevac
|opština=Pivara
|nadm visina=333
|populacija={{decrease}} 498
|poštanski kod=
|pozivni broj=034
|registarska oznaka=KG
|gšir=43.9042
|gduž=20.9742
}}
'''Velike Pčelice''' je naselje u [[Srbija|Srbiji]] u [[opština Pivara|opštini Pivara]] ([[Kragujevac]]) u [[Šumadijski okrug|Šumadijskom okrugu]]. Prema popisu iz [[Popis stanovništva 2011. u Srbiji|2011.]] bilo je 498 stanovnika. Naselje je osnovano krajem XVIII veka. Pod njivama se nalazi 1220,85 ha, voćnjacima 292,18 ha, vinogradima 13,33 ha, livadama 299,63 ha, pašnjacima 465,87 ha, trsticima i močvarama 1,13 ha dok ostalo zemljište zauzima 53,61 ha.

== Znamenitosti ==
* Izvor Zmajevac
*[[Prisoje,Milovan]]
*[[Manastir Sarinac]]
* [[Manastir Raletinac]]
*[[Raletinački Potok]]
*[[Reka Dulenka]]
* [[Pčelička reka]]
* [[Manastir Denkovac]]
* [[Etno muzej (Velike Pčelice)]]

== Demografija ==
U naselju Velike Pčelice živi 614 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 55,3 godina (53,7 kod muškaraca i 56,9 kod žena). U naselju ima 287 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,33.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno [[Srbi]]ma (prema popisu iz [[2002]]. godine).

{| width=&quot;50%&quot; style=&quot;background:transparent; &quot;
| valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot; style=&quot;border:1px solid gray; &quot; |
&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka''
{|  
| style=&quot;padding: 0;&quot; |

&lt;timeline&gt;
ImageSize  = width:250 height:200
PlotArea   = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis   = orientation:horizontal
AlignBars  = justify
Colors = 
  id:gray1 value:gray(0.9)

DateFormat = yyyy
Period     = from:1940 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1940

PlotData = 
  bar:2574 color:gray1 width:1
  from:start till:end
  bar:1716 color:gray1
  from:start till:end
  bar:858 color:gray1
  from:start till:end
  bar:0 color:gray1

LineData = 
  layer:front
  points:(62,161)(77,158) color:blue  width:2 
  points:(77,158)(100,144) color:blue  width:2
  points:(100,144)(128,124) color:blue  width:2
  points:(128,124)(157,105) color:blue  width:2
  points:(157,105)(185,76) color:blue  width:2
  points:(185,76)(217,64) color:blue  width:2

&lt;/timeline&gt;
|}
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
| valign=&quot;down&quot; width=&quot;50%&quot; |
{{Popis
|izvor=&lt;ref&gt;{{Stat Knjiga 9}}&lt;/ref&gt;
|p1948=2145
|p1953=2104
|p1961=1890
|p1971=1579
|p1981=1302
|p1991=859
|p1991n=848
|p2002s=678
|p2002=673
|p2011=498
}}
|}

{{Grafikon postoci
|izvor=&lt;ref&gt;{{Stat Knjiga 1}}&lt;/ref&gt;
|širina=300px
|naslov=Etnički sastav prema popisu iz [[Popis stanovništva 2002. u Srbiji|2002.]]
|pozadina=#ddd
|pozicija=left
|šipke=
{{Vrsta sa postotkom|[[Srbi]]|yellow|669|99.40}}
{{Vrsta sa postotkom|nepoznato|blue|4|0.59}}
}}

{{Grafikon piramida
|izvor=&lt;ref&gt;{{Stat Knjiga 2}}&lt;/ref&gt;
|širina=300px
|naslov=
|pozadina=#eee
|levo2=m
|desno2=ž
|šipke levo desno=
{{Vrsta levo desno|?|gray|2|3.03|7.57|5}}
{{Vrsta levo desno|80+|gray|19|28.78|33.33|22}}
{{Vrsta levo desno|75-79|gray|26|39.39|48.48|32}}
{{Vrsta levo desno|70-74|gray|42|63.63|83.33|55}}
{{Vrsta levo desno|65-69|gray|47|71.21|68.18|45}}
{{Vrsta levo desno|60-64|gray|34|51.51|68.18|45}}
{{Vrsta levo desno|55-59|gray|26|39.39|34.84|23}}
{{Vrsta levo desno|50-54|gray|14|21.21|27.27|18}}
{{Vrsta levo desno|45-49|gray|24|36.36|21.21|14}}
{{Vrsta levo desno|40-44|gray|11|16.66|15.15|10}}
{{Vrsta levo desno|35-39|gray|16|24.24|9.09|6}}
{{Vrsta levo desno|30-34|gray|15|22.72|22.72|15}}
{{Vrsta levo desno|25-29|gray|15|22.72|21.21|14}}
{{Vrsta levo desno|20-24|gray|14|21.21|3.03|2}}
{{Vrsta levo desno|15-19|gray|7|10.60|6.06|4}}
{{Vrsta levo desno|10-14|gray|6|9.09|12.12|8}}
{{Vrsta levo desno|5-9|gray|10|15.15|13.63|9}}
{{Vrsta levo desno|0-4|gray|7|10.60|16.66|11}}
|prosekm=53.7
|prosekž=56.9
}}

{{DomaćinstvaNaseljaSrbija|382|394|429|413|378|309|287|86|118|33|22|16|7|2|2|1|-|2.33}}

{{BrakNaseljaSrbija|312|69|210|28|4|1|310|23|203|79|1|4}}

{{ZanimanjaNaseljaSrbija|160|116|-|-|32|-|-|4|-|-|106|92|-|-|3|-|-|1|1|-|266|208|-|-|35|-|-|5|1|-|-|-|2|2|-|1|-|-|3|-|-|-|1|4|4|-|-|-|-|-|2|3|4|5|-|-|3}}

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{portal|Srbija}}
* [http://www.fallingrain.com/world/RI/00/Velike_Pcelice.html Mape, aerodromi i vremenska situacija lokacija (Fallingrain)]
* [http://wikimapia.org/maps?ll=44.0025,20.855833&amp;spn=0.3,0.3 Satelitska mapa (Wikimapia)]
* [http://www.maplandia.com/serbia-and-montenegro/srbija/velike-pcelice/ Gugl satelitska mapa (Maplandia)]
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=44.0025&amp;longitude=20.855833&amp;zoom=8 Plan naselja na mapi (Mapquest)]{{Dead link|date=September 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}

{{Opština Pivara}}

[[Kategorija:Opština Pivara]]
[[Kategorija:Naselja u Šumadijskom upravnom okrugu]]</text>
      <sha1>sc5ts6a2aunlbpmnc07z42qeiuag7ck</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42669166</id>
      <parentid>42669165</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T17:13:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-43485-63</username>
        <id>381334</id>
      </contributor>
      <comment>/* Znamenitosti */</comment>
      <origin>42669166</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5346" sha1="3xrq5q5bpn41m5xw7kqzazgquhd5bvc" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Srbiji
|mesto=Velike Pčelice
|slika=
|opis_slike=
|okrug=Šumadijski
|grad=Kragujevac
|opština=Pivara
|nadm visina=333
|populacija={{decrease}} 498
|poštanski kod=
|pozivni broj=034
|registarska oznaka=KG
|gšir=43.9042
|gduž=20.9742
}}
'''Velike Pčelice''' je naselje u [[Srbija|Srbiji]] u [[opština Pivara|opštini Pivara]] ([[Kragujevac]]) u [[Šumadijski okrug|Šumadijskom okrugu]]. Prema popisu iz [[Popis stanovništva 2011. u Srbiji|2011.]] bilo je 498 stanovnika. Naselje je osnovano krajem XVIII veka. Pod njivama se nalazi 1220,85 ha, voćnjacima 292,18 ha, vinogradima 13,33 ha, livadama 299,63 ha, pašnjacima 465,87 ha, trsticima i močvarama 1,13 ha dok ostalo zemljište zauzima 53,61 ha.

== Znamenitosti ==
* Izvor Zmajevac
*[[Prisoje,Malovan]]
*[[Manastir Sarinac]]
* [[Manastir Raletinac]]
*[[Raletinački Potok]]
*[[Reka Dulenka]]
* [[Pčelička reka]]
* [[Manastir Denkovac]]
* [[Etno muzej (Velike Pčelice)]]

== Demografija ==
U naselju Velike Pčelice živi 614 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 55,3 godina (53,7 kod muškaraca i 56,9 kod žena). U naselju ima 287 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,33.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno [[Srbi]]ma (prema popisu iz [[2002]]. godine).

{| width=&quot;50%&quot; style=&quot;background:transparent; &quot;
| valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot; style=&quot;border:1px solid gray; &quot; |
&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka''
{|  
| style=&quot;padding: 0;&quot; |

&lt;timeline&gt;
ImageSize  = width:250 height:200
PlotArea   = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis   = orientation:horizontal
AlignBars  = justify
Colors = 
  id:gray1 value:gray(0.9)

DateFormat = yyyy
Period     = from:1940 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1940

PlotData = 
  bar:2574 color:gray1 width:1
  from:start till:end
  bar:1716 color:gray1
  from:start till:end
  bar:858 color:gray1
  from:start till:end
  bar:0 color:gray1

LineData = 
  layer:front
  points:(62,161)(77,158) color:blue  width:2 
  points:(77,158)(100,144) color:blue  width:2
  points:(100,144)(128,124) color:blue  width:2
  points:(128,124)(157,105) color:blue  width:2
  points:(157,105)(185,76) color:blue  width:2
  points:(185,76)(217,64) color:blue  width:2

&lt;/timeline&gt;
|}
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
| valign=&quot;down&quot; width=&quot;50%&quot; |
{{Popis
|izvor=&lt;ref&gt;{{Stat Knjiga 9}}&lt;/ref&gt;
|p1948=2145
|p1953=2104
|p1961=1890
|p1971=1579
|p1981=1302
|p1991=859
|p1991n=848
|p2002s=678
|p2002=673
|p2011=498
}}
|}

{{Grafikon postoci
|izvor=&lt;ref&gt;{{Stat Knjiga 1}}&lt;/ref&gt;
|širina=300px
|naslov=Etnički sastav prema popisu iz [[Popis stanovništva 2002. u Srbiji|2002.]]
|pozadina=#ddd
|pozicija=left
|šipke=
{{Vrsta sa postotkom|[[Srbi]]|yellow|669|99.40}}
{{Vrsta sa postotkom|nepoznato|blue|4|0.59}}
}}

{{Grafikon piramida
|izvor=&lt;ref&gt;{{Stat Knjiga 2}}&lt;/ref&gt;
|širina=300px
|naslov=
|pozadina=#eee
|levo2=m
|desno2=ž
|šipke levo desno=
{{Vrsta levo desno|?|gray|2|3.03|7.57|5}}
{{Vrsta levo desno|80+|gray|19|28.78|33.33|22}}
{{Vrsta levo desno|75-79|gray|26|39.39|48.48|32}}
{{Vrsta levo desno|70-74|gray|42|63.63|83.33|55}}
{{Vrsta levo desno|65-69|gray|47|71.21|68.18|45}}
{{Vrsta levo desno|60-64|gray|34|51.51|68.18|45}}
{{Vrsta levo desno|55-59|gray|26|39.39|34.84|23}}
{{Vrsta levo desno|50-54|gray|14|21.21|27.27|18}}
{{Vrsta levo desno|45-49|gray|24|36.36|21.21|14}}
{{Vrsta levo desno|40-44|gray|11|16.66|15.15|10}}
{{Vrsta levo desno|35-39|gray|16|24.24|9.09|6}}
{{Vrsta levo desno|30-34|gray|15|22.72|22.72|15}}
{{Vrsta levo desno|25-29|gray|15|22.72|21.21|14}}
{{Vrsta levo desno|20-24|gray|14|21.21|3.03|2}}
{{Vrsta levo desno|15-19|gray|7|10.60|6.06|4}}
{{Vrsta levo desno|10-14|gray|6|9.09|12.12|8}}
{{Vrsta levo desno|5-9|gray|10|15.15|13.63|9}}
{{Vrsta levo desno|0-4|gray|7|10.60|16.66|11}}
|prosekm=53.7
|prosekž=56.9
}}

{{DomaćinstvaNaseljaSrbija|382|394|429|413|378|309|287|86|118|33|22|16|7|2|2|1|-|2.33}}

{{BrakNaseljaSrbija|312|69|210|28|4|1|310|23|203|79|1|4}}

{{ZanimanjaNaseljaSrbija|160|116|-|-|32|-|-|4|-|-|106|92|-|-|3|-|-|1|1|-|266|208|-|-|35|-|-|5|1|-|-|-|2|2|-|1|-|-|3|-|-|-|1|4|4|-|-|-|-|-|2|3|4|5|-|-|3}}

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{portal|Srbija}}
* [http://www.fallingrain.com/world/RI/00/Velike_Pcelice.html Mape, aerodromi i vremenska situacija lokacija (Fallingrain)]
* [http://wikimapia.org/maps?ll=44.0025,20.855833&amp;spn=0.3,0.3 Satelitska mapa (Wikimapia)]
* [http://www.maplandia.com/serbia-and-montenegro/srbija/velike-pcelice/ Gugl satelitska mapa (Maplandia)]
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=44.0025&amp;longitude=20.855833&amp;zoom=8 Plan naselja na mapi (Mapquest)]{{Dead link|date=September 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}

{{Opština Pivara}}

[[Kategorija:Opština Pivara]]
[[Kategorija:Naselja u Šumadijskom upravnom okrugu]]</text>
      <sha1>3xrq5q5bpn41m5xw7kqzazgquhd5bvc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Milan</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2675965</id>
    <revision>
      <id>42669231</id>
      <parentid>42177035</parentid>
      <timestamp>2026-08-07T00:44:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42669231</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="248" sha1="3g5cs0yvx6mucwtpvkbhinqu9kunl0a" xml:space="preserve">'''Milan''' može biti:

* {{ill|Milan (ime)|sl|Milan (ime)|v=sup}}, muško ime.
* [[Milan, Treviso]]
* [[Milan, Vicenza]]
* [[A.C. Milan]], italijanski fudbalski klub iz grada Milana.

== Povezano ==
* [[Milano (razvrstavanje)]]

{{razvrstavanje}}</text>
      <sha1>3g5cs0yvx6mucwtpvkbhinqu9kunl0a</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42669232</id>
      <parentid>42669231</parentid>
      <timestamp>2026-08-07T00:50:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42669232</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="337" sha1="kukrlunfuagvf2hxibf8no1jww8emed" xml:space="preserve">'''Milan''' može biti:
* {{ill|Milan (ime)|sl|Milan (ime)|v=sup}}, slavensko muško ime.
* [[Milan, Treviso]], naselje u provinciji Treviso, Italija.
* [[Milan, Vicenza]], naselje u provinciji Vicenza, Italija.
* [[A.C. Milan]], italijanski fudbalski klub iz grada Milana.

== Povezano ==
* [[Milano (razvrstavanje)]]

{{razvrstavanje}}</text>
      <sha1>kukrlunfuagvf2hxibf8no1jww8emed</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Milano (razvrstavanje)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2675969</id>
    <revision>
      <id>42669233</id>
      <parentid>42183636</parentid>
      <timestamp>2026-08-07T00:52:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42669233</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="290" sha1="alxun3dr9tnzv4zoagjd4gjyz56tn0d" xml:space="preserve">'''Milano''' može biti:

* [[Milano]], grad u Italiji.
* [[Milano (provincija)]], 
* [[Milano, Bergamo]], naselje u provinciji Bergamo, Italija.
* [[Milano, Perugia]], naselje u provinciji Perugia, Italija.
* [[Milano, Texas]]

== Povezano ==
* [[Milan (razvrstavanje)]]

{{razvrstavanje}}</text>
      <sha1>alxun3dr9tnzv4zoagjd4gjyz56tn0d</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42669234</id>
      <parentid>42669233</parentid>
      <timestamp>2026-08-07T00:56:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42669234</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="323" sha1="3yb0gv4uckwjribrxmsrig9eqk0anx7" xml:space="preserve">'''Milano''' može biti:

* [[Milano]], grad u Italiji.
* [[Milano (provincija)]], provincija u Lombardija, Italija.
* [[Milano, Bergamo]], naselje u provinciji Bergamo, Italija.
* [[Milano, Perugia]], naselje u provinciji Perugia, Italija.
* [[Milano, Texas]]

== Povezano ==
* [[Milan (razvrstavanje)]]

{{razvrstavanje}}</text>
      <sha1>3yb0gv4uckwjribrxmsrig9eqk0anx7</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42669235</id>
      <parentid>42669234</parentid>
      <timestamp>2026-08-07T01:00:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42669235</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="369" sha1="53x64o8ue6e4blb9e0nueaosgp1cyq6" xml:space="preserve">'''Milano''' može biti:

* [[Milano]], grad i sjedište istoimene provincije u Lombardiji, Italijia.
* [[Milano (provincija)]], provincija u Lombardija, Italija.
* [[Milano, Bergamo]], naselje u provinciji Bergamo, Italija.
* [[Milano, Perugia]], naselje u provinciji Perugia, Italija.
* [[Milano, Texas]]

== Povezano ==
* [[Milan (razvrstavanje)]]

{{razvrstavanje}}</text>
      <sha1>53x64o8ue6e4blb9e0nueaosgp1cyq6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bob Clampett</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3236062</id>
    <revision>
      <id>42669195</id>
      <parentid>42456565</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T22:23:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42669195</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2917" sha1="imtlxweyzp21xgqlclkhrpkuf2uu9f4" xml:space="preserve">{{Infokutija Filmska biografija
| ime = Bob Clampett
| ime_po_rođenju = Robert Emerson Clampett
| datum_rođenja = {{Birth date|1913|5|8|df=y}}
| mjesto_rođenja= [[San Diego, California|San Diego]], [[Kalifornija]], [[SAD]]
| datum_smrti = {{Death date and age|1984|5|2|1913|5|8|df=y}}
| mjesto_smrti = [[Detroit]], [[Michigan]], SAD
| alias = Robert Clampett, Bob Clampett, Kilroy
| zanimanje = animator, režiser, producent, lutkar
| supružnik= Sody Clampett
| period = 1931–1984
| djeca = Robert Clampett, Jr.&lt;br&gt;Ruth Clampett&lt;br&gt;Cheri Clampett Borda
| znameniti_filmovi = ''[[Looney Tunes]]''
}}
'''Robert Emerson &quot;Bob&quot; Clampett''' (8. maj 1913 – 2. maj 1984) bio je [[SAD|američki]] filmski animator i režiser, najpoznatiji kao autor serije popularnih kratkih animiranih filmova iz serije ''[[Looney Tunes]]''. Smatra se jednim od tvoraca likova kao što su [[Porky Pig]] i [[Tweety]].

==Literatura==
* Barrier, Michael. (1999). ''Hollywood Cartoons: American Animation in Its Golden Age''. Oxford: Oxford University Press. {{ISBN|0-19-503759-6}}.
* Maltin, Leonard. (1980). ''Of Mice and Magic: A History of American Animated Cartoons''. New York: McGraw-Hill. {{ISBN|0-07-039835-6}}.

==Vanjske veze==
*[http://cartoonresearch.com/index.php/in-his-own-words-bob-clampett-on-time-for-beany/ In His Own Words: Bob Clampett on &quot;Time for Beany&quot;]
*{{IMDb name|id=0163332|name=Robert Clampett}}
*[http://www.sensesofcinema.com/2005/great-directors/clampett/ Senses of Cinema: Great Directors Critical Database] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150318205124/http://sensesofcinema.com/2005/great-directors/clampett/ |date=2015-03-18 }}
*[http://clampettstudio.com/flash.htm Clampett Studio Collections] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051201143239/http://clampettstudio.com/flash.htm |date=2005-12-01 }}
*[http://www.awn.com/mag/issue4.08/4.08pages/4.08desert.php3 On a Desert Island with....Bob Clampett]
*[http://www.michaelbarrier.com/Funnyworld/Clampett/interview_bob_clampett.htm Michael Barrier's interview with Bob Clampett] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100923152425/http://michaelbarrier.com/Funnyworld/Clampett/interview_bob_clampett.htm |date=2010-09-23 }}
* [http://www.lettersofnote.com/2009/10/unadulterated-hogwash.html Correspondence between Tex Avery and Chuck Jones concerning Michael Barrier's interview with Bob Clampett] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110217041518/http://www.lettersofnote.com/2009/10/unadulterated-hogwash.html |date=2011-02-17 }}
*[http://www.michaelbarrier.com/Essays/Milt_Gray/Gray_on_Clampett.htm Milt Gray's essay on Bob Clampett] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120111072243/http://www.michaelbarrier.com/Essays/Milt_Gray/Gray_on_Clampett.htm |date=2012-01-11 }}

{{Lifetime|1913|1984|Clampett, Robert Bob}}

[[Kategorija:Američki animatori]]
[[Kategorija:Američki filmski režiseri]]</text>
      <sha1>imtlxweyzp21xgqlclkhrpkuf2uu9f4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Carolyn Porco</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3552146</id>
    <revision>
      <id>42669270</id>
      <parentid>42647453</parentid>
      <timestamp>2026-08-07T11:05:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42669270</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="27520" sha1="5sa416gmqn61ull24pa800aailjoihx" xml:space="preserve">{{Infookvir znanstvenik
| ime               = Carolyn C. Porco
| slika             = Carolyn porco.jpg
| slika_širina      = 180px
| naslov            = 
| datum_rođenja     = [[6. ožujka]] [[1953.]]
| mjesto_rođenja    = [[New York City, New York|New York]], [[SAD]]
| datum_smrti       = 
| mjesto_smrti      = 
| prebivalište      = 
| državljanstvo     = 
| narodnost         = 
| etnicitet         = 
| polje             = [[planetologija]] &lt;br /&gt;obrada slikovnih podataka
| radna_institucija = [[Space Science Institute]] &lt;br /&gt;[[Koloradsko sveučilište u Boulderu]] 
| alma_mater        = [[California Institute of Technology]] &lt;br /&gt;[[Sveučilište Stony Brook]]
| doktorski_mentor  = [[Peter Goldreich]]
| poznat_po         = voditeljica tima za obradu slikovnih podataka misije [[Cassini-Huygens|Cassini]]; otkrića u [[Saturn]]ovom sustavu; članica tima za obradu slikovnih podataka [[program Voyager|programa Voyager]]; stručnjakinja za [[planetarni prsten|planetarne prstene]] i [[Enkelad (mjesec)|mjesec Enkelad]]; [[Dan kada se Zemlja nasmijala]]
| autor_kratica_bot = 
| autor_kratica_zoo = 
| nagrade           = [[7231 Porco|asteroid Porco]]; [[nagrada Lennarta Nilssona]] (2009.); [[medalja Carla Sagana]] (2010.); nagrada &quot;Caltech Distinguished Alumni&quot; (2011.); među ''25 najutjecajnijih ljudi u svemiru'' po izboru časopisa ''[[Time (časopis)|Time]]'' (2012.)
| fusnote           = 
}}

'''Carolyn C. Porco''' ([[New York City, New York|New York]], [[SAD]], [[6. ožujka]] [[1953.]]), američka je [[planetologija|planetologinja]] poznata po istraživanju vanjskih dijelova [[Sunčev sustav|Sunčevog sustava]] još od [[1980-ih]] kada je radila u [[program Voyager|programu Voyager]] i istraživanju [[Jupiter]]a, [[Saturn]]a, [[Uran]]a i [[Neptun]]a. Voditeljica je tima za obradu slikovnih podataka misije [[Cassini-Huygens|Cassini]], koja je trenutno u orbiti oko Saturna.&lt;ref name=&quot;jpl&quot;&gt;[http://saturn.jpl.nasa.gov/mission/team/ Cassini Team Members], nasa.gov, pristupljeno 20. svibnja 2014. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt; Članica je misije [[New Horizons]],&lt;ref&gt;[http://pluto.jhuapl.edu/overview/team.php &quot;New Horizons&quot; Team Members] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141113224550/http://pluto.jhuapl.edu/overview/team.php |date=2014-11-13 }}, jhuapl.edu, pristupljeno 20. svibnja 2014. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt; lansirane prema [[Pluton]]u 19. siječnja 2006. Stručnjakinja je za [[planetarni prsten|planetarne prstenove]] i Saturnov mjesec [[Enkelad (mjesec)|Enkelad]].

Suautorica je više od 110 znanstvenih radova koji se bave različitim temama, kao npr. [[spektroskopija|spektroskopijom]] Urana i Neptuna, međuzvjezdanom tvari, [[fotometrija|fotometrijom]] planetarnih prstenova, interakcijom satelita i prstenova, termalnom ravnotežom [[Triton (mjesec)|Tritonovih]] polarnih kapa, protokom topline u unutrašnjosti Jupitera itd. Objavila je i brojne radove o rezultatima misije Cassini.&lt;ref name=&quot;cic&quot;&gt;[http://www.ciclops.org/sci/index.php Cassini Imaging Team Science Results] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140531090829/http://ciclops.org/sci/index.php |date=2014-05-31 }}, ciclops.org, pristupljeno 20. svibnja 2014. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt; Podaci s te misije&lt;ref name=&quot;hed&quot;&gt;''Kronoseismology: Using density waves in Saturn's C ring to probe the planet's interior'', Hedman, M. M.; Nicholson, P. D.; The Astronomical Journal 146(1), 2013. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt; potvrdili su predviđanja&lt;ref name=&quot;ica&quot;&gt;''Planetary Acoustic Mode Seismology: Saturn's Rings'', Marley, M. S.; Porco, C. C.; Icarus 106(2), 1993., str. 508-524. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt; Carolyn Porco i Marka Marleya da su akustične oscilacije unutar Saturna odgovorne za stvaranje posebnih značajki unutar [[Saturnovi prstenovi|Saturnovih prstenova]].

Porco je utemeljiteljica projekta &quot;[[Dan kada se Zemlja nasmijala]]&quot;, a na njezin prijedlog dio posmrtnih ostataka [[Eugene Shoemaker|Eugenea Shoemakera]] poslan je na [[Mjesec]] letjelicom [[Lunar Prospector]] 1998. godine.&lt;ref&gt;[http://www.astronomy.com/~/media/Files/PDF/Magazine%20articles/Destination%20Moon.pdf ''Destination Moon''], Porco, C. C.; Astronomy, 2000., str. 52-55.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Carolyn C. Porco, [http://ciclops.org/public/tribute.html Eugene M. Shoemaker: A Tribute], ciclops.org, pristupljeno 20. svibnja 2014. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt;

Dva puta je gostovala na [[TED (konferencija)|TED-ovim]] konferencijama&lt;ref&gt;[http://www.ted.com/speakers/carolyn_porco TED Speaker: Carolyn Porco], ted.com, pristupljeno 21. svibnja 2014. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt; te je dobitnica brojnih nagrada.&lt;ref name=&quot;nst&quot;&gt;[http://www.newstatesman.com/life-and-society/2009/09/world-energy-power-list-mackay The 50 people who matter today: 31-40], newstatesman.com, 24. listopada 2009., pristupljeno 21. svibnja 2014. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;sag&quot;&gt;[http://www.ciclops.org/news/special_news_052810_1.php?js=1 Cassini Imaging Leader Honored With American Astronomical Society Carl Sagan Award], ciclops.org, 28. svibnja 2010., pristupljeno 21. svibnja 2014. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;time&quot;&gt;[http://www.amesteam.arc.nasa.gov/NewsArticles/TIME_Space_Allamandola_25MostInfluentialPeopleinSpace.pdf The 25 Most Influential People in Space] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130515121347/http://www.amesteam.arc.nasa.gov/NewsArticles/TIME_Space_Allamandola_25MostInfluentialPeopleinSpace.pdf |date=2013-05-15 }}, David Bjerklie, 2012., nasa.gov, pristupljeno 21. svibnja 2014. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt;

== Školovanje ==
Carolyn Porco rođena je u New Yorku. Diplomirala je na Sveučilištu Stony Brook 1974. godine, a doktorirala 1983. na [[California Institute of Technology]] (''Caltech''), na Odjelu geologije i planetologije.&lt;ref&gt;[http://caltechcampuspubs.library.caltech.edu/2491/1/June_10%2C_1983.pdf Eighty-Ninth Annual Commencement] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140527213122/http://caltechcampuspubs.library.caltech.edu/2491/1/June_10%2C_1983.pdf |date=2014-05-27 }}, Caltech Campus Publications, 10. lipnja 1983., caltech.edu, pristupljeno 21. svibnja 2014. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt; Pod mentorstvom [[Peter Goldreich|Petera Goldreicha]] napisala je disertaciju o Voyagerovim otkrićima u Saturnovim mjesecima.

== Karijera ==
=== Voyager ===
Carolyn Porco je 1983. postala članicom Odsjeka planetologije na Sveučilištu Arizona, a te iste godine postaje i članicom tima za obradu slikovnih podataka programa Voyager.&lt;ref&gt;[http://www.caltech.edu/content/caltech-names-five-distinguished-alumni-0 Caltech Names Five Distinguished Alumni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180403051659/http://www.caltech.edu/content/caltech-names-five-distinguished-alumni-0 |date=2018-04-03 }}, caltech.edu, pristupljeno 21. svibnja 2014. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt; Od tada aktivno sudjeluje u praćenju Voyagera tijekom susreta s Uranom 1986. i Neptunom 1989.&lt;ref name=&quot;spc&quot;&gt;[http://www.space.com/788-carolyn-porco-keeping-eye-saturn.html Carolyn Porco: Keeping an Eye in Saturn], space.com, Bjorn Carey, 14. veljače 2005., pristupljeno 21. svibnja 2014. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt;
Kao mlada znanstvenica u programu Voyager, bila je prva osoba koja je opisala ponašanje nepravilnih prstenčića i &quot;žbica&quot; koje je Voyager otkrio unutar Saturnovih prstenova;&lt;ref name=&quot;spc&quot;/&gt; razjasnila je mehanizam vanjskih [[Uranovi prstenovi|Uranovih prstenova]] i njihovih [[pastirski satelit|pastirskih satelita]] [[Kordelija|Kordelije]] i [[Ofelija|Ofelije]]&lt;ref&gt;''Shepherding of the Uranian rings. I. Kinematics'', Porco, Carolyn C., Goldreich, Peter, Astronomical Journal 93(3), 1987., str. 724-729. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt; kao i onaj [[Neptunovi prstenovi|Neptunovih prstenova]] i lukova i pastirskog satelita [[Galateja (mjesec)|Galateje]].&lt;ref&gt;''An explanation for Neptune's ring arcs'', Porco, Carolyn C., Science 253 (5023), 1991., str. 995-1001. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt; Jedna je od začetnica ideje snimanja &quot;[[Obiteljski portret (Voyager)|obiteljskog portreta]]&quot; [[Sunčev sustav|Sunčevog sustava]] letjelicom Voyager te je sudjelovala u planiranju, oblikovanju i obradi tih fotografija 1990. godine, uključujući i poznatu fotografiju planeta [[Zemlja|Zemlje]] - [[Pale Blue Dot]].&lt;ref&gt;Sagan, Carl, ''Pale Blue Dot: A Vision of the Human Future in Space'', Ballantine Books, New York, 1997., {{ISBN|978-0-345-37659-6}} {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt;

=== Cassini–Huygens ===
U studenom 1990. Porco je imenovana voditeljicom tima za obradu slikovnih podataka međunarodne misije [[Cassini-Huygens]] koja je uspješno lansirala letjelicu u orbitu oko Saturna i poslala atmosfersku sondu Huygens na Saturnov najveći satelit, [[Titan (mjesec)|Titan]].&lt;ref name=&quot;jpl&quot;/&gt; Također je i ravnateljica CICLOPS-a ('''C'''assini '''I'''maging '''C'''entral '''L'''aboratory for '''OP'''eration'''S'''), laboratorija koji je središte za obradu svih slikovnih podataka i mjesto gdje se sve fotografije obrađuju za objavu.&lt;ref name=&quot;cic&quot;/&gt; CICLOPS je dio ustanove [[Space Science Institute]] u [[Boulder, Colorado|Boulderu]] u [[Colorado|Coloradu]].&lt;ref&gt;[http://www.spacescience.org/missionops/index.html Mission Operations], spacescience.org, pristupljeno 21. svibnja 2014. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt;

Tijekom ove još uvijek aktivne misije, Porco i njezin tim otkrili su sedam Saturnovih satelita: [[Metona (mjesec)|Metona]] i [[Palena (mjesec)|Palena]],&lt;ref&gt;''S/2004 S 1 AND S/2004 S 2'', Porco, Carolyn C., IAU Circular 8389, 2004. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt; [[Polideuk (mjesec)|Polideuk]],&lt;ref&gt;''Satellites and Rings of Saturn'', Porco, Carolyn C., IAU Circular 8432, 2004. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt; [[Dafnis (mjesec)|Dafnis]],&lt;ref&gt;''S/2005 S 1'', Porco, Carolyn C., IAU Circular 8524, 2004. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt; [[Anta (mjesec)|Anta]],&lt;ref&gt;''S/2007 S 4'', Porco, Carolyn C., IAU Circular 8857, 2007. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt; [[Egeon (mjesec)|Egeon]]&lt;ref&gt;''S/2008 S 1'', Porco, Carolyn C., IAU Circular 9023, 2009. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt; i mali mjesec na vanjskom [[B-prsten]]u.&lt;ref&gt;''S/2009 S 1'', Porco, Carolyn C., IAU Circular 9091, 2009. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt; Također su otkrili nekoliko novih prstenova, npr. prstenove podudarne s orbitama [[Atlas (mjesec)|Atlasa]], [[Janus (mjesec)|Janusa]] i [[Epimetej (mjesec)|Epimeteja]] (sateliti s [[progradna putanja|progradnim putanjama]]) i Palene; zatim difuzni prsten između Atlasa i [[F-prsten]]a, kao i nove prstenove unutar nekoliko pukotina već poznatih prstenova.&lt;ref&gt;''Cassini Imaging Science: Initial Results on Saturn's Rings and Small Satellites'', Porco, Carolyn C., Science 307 (5713), 2005., str. 1226-1236. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt;

Tijekom 2013. podaci prikupljeni u misiji Cassini potvrdili su predviđanja Carolyn Porco i Marka Marleya da su akustične oscilacije unutar Saturna odgovorne za stvaranje posebnih značajki unutar Saturnovih prstenova.&lt;ref name=&quot;hed&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;ica&quot;/&gt; To je prva potvrda koja je pokazala da planetarni prstenovi mogu djelovati kao seizmografi u bilježenju oscilacijskih pokreta unutar planeta domaćina.

Njezin je tim prvi uočio skupinu jezera [[ugljikovodici|ugljikovodika]] u južnoj polarnoj regiji Titana u lipnju 2005.&lt;ref&gt;[http://ciclops.org/view.php?id=1161 Land of Lakes?], ciclops.org, 28. lipnja 2005., pristupljeno 21. svibnja 2014. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt; (skupina sličnih i većih pojava uočena je u sjevernoj polarnoj regiji u veljači 2007.).&lt;ref&gt;[http://ciclops.org/view.php?id=2631 Exploring the Wetlands of Titan], ciclops.org, 15. ožujka 2007., pristupljeno 21. svibnja 2014. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt; Mogućnost da su ova jezera potpuno ili djelomično ispunjena tekućim ugljikovodicima dodatno je potvrđena kasnijim opažanjima.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20111227155624/http://www.wired.com/science/space/news/2007/03/nasa_qa#selection-705.0-705.61 Meet Carolyn Porco, the Scientist Who Made Saturn a Rock Star], wired.com, Patrick Di Justo, 28. ožujka 2007., pristupljeno 21. svibnja 2014. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt;

Također su prvi uočili gejzire na [[Enkelad (mjesec)|Enkeladu]], Saturnovom šestom najvećem mjesecu, za koje smatraju da eruptiraju iz akumulacija tekuće slane vode (pune spojeva kao što su [[propan]], [[benzen]], [[sumporovodik]] i [[formaldehid]]) ispod južnog pola ovog mjeseca.&lt;ref&gt;''Cassini Observes the Active South Pole of Enceladus'', Porco, C. C. et al., Science 311 (5766), 2006., str. 1393-1401. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.wired.com/2011/06/carolyn-porco-qa/ Lady of the Rings: Chat With Saturn Surveyor Carolyn Porco], wired.com, Lisa Grossman, 28. lipnja 2011., pristupljeno 21. svibnja 2014. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt;

=== New Horizons ===
Porco je i članica tima za obradu slikovnih podataka misije New Horizons čiji je cilj istraživanje patuljastog planeta [[Pluton]]a i [[Kuiperov pojas|Kuiperovog pojasa]]. Svemirska sonda bi trebala doći do Plutona 2015.&lt;ref&gt;[http://pluto.jhuapl.edu/mission/mission_timeline.php &quot;New Horizons&quot; Mission Timeline] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141113224319/http://pluto.jhuapl.edu/mission/mission_timeline.php |date=2014-11-13 }}, jhuapl.edu, pristupljeno 21. svibnja 2014. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt;

=== Dan kada se Zemlja nasmijala ===
{{glavni|Dan kada se Zemlja nasmijala}}

Kao voditeljica tima za obradu slikovnih podataka misije Cassini, Carolyn Porco je pokrenula i planirala snimanje fotografije Saturna, sa Zemljom u pozadini, 19. srpnja 2013. godine,&lt;ref&gt;[http://www.ciclops.org/view/7699/The-Day-the-Earth-Smiled?js=1 The Day the Earth Smiled] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140527212107/http://www.ciclops.org/view/7699/The-Day-the-Earth-Smiled?js=1 |date=2014-05-27 }}, ciclops.org, pristupljeno 22. svibnja 2014. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt; po uzoru na slavnu fotografiju [[Pale Blue Dot]].&lt;ref&gt;[http://www.theatlantic.com/technology/archive/2013/11/the-carl-sagan-of-our-time-reprises-the-pale-blue-dot-photo-of-earth/281414/ The Carl Sagan of Our Time Reprises the 'Pale Blue Dot' Photo of Earth], theatlantic.com, Alexis C. Madrigal, 12. studenog 2013., pristupljeno 22. svibnja 2014. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt; Snimanje fotografije bilo je dio većeg projekta pod nazivom &quot;Dan kada se Zemlja nasmijala&quot; (engl. ''The Day the Earth Smiled''), u kojem su ljudi diljem svijeta pozvani da se nasmiju u trenutku snimanja fotografije i na taj način proslave svoje mjesto u svemiru i život na Zemlji.&lt;ref&gt;[http://thedaytheearthsmiled.com/info.php The Day The Earth Smiled], pristupljeno 22. svibnja 2014. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt;

=== Sveučilište ===
Na [[Sveučilište Arizona|Sveučilištu Arizona]] Porco je radila od 1983. do 2001., a redoviti je profesor postala 1991. Danas je viši istraživač u Institutu svemirskih znanosti u Boulderu (engl. ''Space Science Institute'') i gostujući predavač na [[Koloradsko sveučilište u Boulderu|Koloradskom sveučilištu u Boulderu]].&lt;ref&gt;[http://carolynporco.com/in-the-news/releases/carolyn-porco-awarded-stony-brook-university-honorary-degree-2009-05-21.html News releases], carolynporco.com, 21. svibnja 2009., pristupljeno 22. svibnja 2014. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt;

=== NASA ===
Porco je aktivno sudjelovala u američkom planetarnom istraživačkom programu sudjelujući u radu mnogih [[NASA|NASA-inih]] odbora (npr. ''Solar System Exploration Subcommittee'', ''Mars Observer Recovery Study Team'', ''Solar System Road Map Development Team''). Sredinom 1990-ih vodila je savjetodavnu radnu skupinu za proučavanje i razvoj budućih misija u vanjskom dijelu [[Sunčev sustav|Sunčevog sustava]], a sudjelovala je i u radu skupine za osmišljavanje desetogodišnjeg plana istraživanja Sunčevog sustava (engl. ''Solar System Decadal Survey, 2001–2002'') pod vodstvom NASA-e i [[Nacionalna akademija znanosti (SAD)|Nacionalne akademije znanosti]].&lt;ref&gt;[http://www.the-eg.com/presenters/carolyn-porco Carolyn Porco], the-eg.com, pristupljeno 23. svibnja 2014. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pac&quot;&gt;[http://carolynporco.com/about/professional-activities/ Professional activities], carolynporco.com, pristupljeno 23. svibnja 2014. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt;

=== Javni nastupi ===
Carolyn Porco često drži predavanja o misiji Cassini i o planetarnim istraživanjima općenito, te se pojavljuje na poznatim konferencijama (PopTech, 2005.&lt;ref&gt;[http://poptech.org/people/carolyn_porco Carolyn Porco] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140527220530/http://poptech.org/people/carolyn_porco |date=2014-05-27 }}, poptech.org, pristupljeno 23. svibnja 2014. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt; i TED 2007., 2009.).&lt;ref&gt;[http://www.ted.com/talks/carolyn_porco_flies_us_to_saturn Caroly Porco: This is Saturn], ted.com, pristupljeno 23. svibnja 2014. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.ted.com/talks/carolyn_porco_could_a_saturn_moon_harbor_life Caroly Porco: Could a Saturn moon harbor life?], ted.com, pristupljeno 23. svibnja 2014. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt;

Predavanje na TED-ovoj konferenciji 2007. bilo je usredotočeno na dva glavna područja otkrića misije Cassini: istraživanje Saturnovih mjeseca Titana i Enkelada. Opisujući okruženje na Titanu, s atmosferom sastavljenom uglavnom od molekularnog dušika i prožetom organskim spojevima, Porco je pozvala publiku da ovako zamisli scenu na površini mjeseca: 
{{citat|Zaustavite se i razmislite minutu. Pokušajte zamisliti kako bi površina Titana mogla izgledati. Mračno je - podne na Titanu jednako je mračno kao ponoć na Zemlji. Hladno je, jezivo, maglovito, možda pada kiša, a vi stojite na obalama [[jezero Michigan|jezera Michigan]] punog razrjeđivača za boju. Ovako smo zamišljali površinu Titana prije no što smo tamo došli s Cassinijem i mogu vam reći da je ono što smo pronašli na Titanu, makar se detalji razlikuju, jednako fascinirajuće kao i ova priča. A nama je to bilo kao - za Cassinijeve ljude bilo je kao da se avantura [[Jules Verne|Julesa Vernea]] ostvaruje.}}

Nakon opisivanja različitih obilježja otkrivenih na Titanu i prikaza povijesne prve fotografije Titanove površine snimljene sondom Huygens, Porco dalje opisuje Enkelad i mlazove &quot;sitnih ledenih čestica&quot; koje izviru sa mjesečevog južnog pola:
{{citat|...došli smo do zaključka da je moguće da ovi mlazovi eruptiraju iz džepova tekuće vode ispod površine Enkelada. Dakle, moguće je da imamo tekuću vodu, organske materijale i višak topline. Drugim riječima, moguće je da smo zapravo naišli na Sveti gral modernog planetarnog istraživanja. Ili drugim riječima, okoliš koji je možda pogodan za žive organizme. I mislim da vam ne moram niti govoriti da bi otkriće života drugdje u Sunčevu sustavu, bilo na Enkeladu ili drugdje, imalo goleme kulturološke i znanstvene implikacije. Zato što kada bismo mogli pokazati da se [[abiogeneza|nastanak života]] dogodio ne jednom, nego dvaput, neovisno, u Sunčevu sustavu, tada bi to značilo, slijedom logičkoga zaključivanja, da se to dogodio nebrojno puno puta u svemiru kroz njegovih 13,7 milijardi godina povijesti.}}

=== Televizija i film ===
Porco je bila redovita analitičarka i konzultantica za astronomiju [[CNN|CNN-a]] te ima mnogo radijskih i televizijskih nastupa.&lt;ref&gt;[http://www.spacescience.org/about_ssi/staff/porco.html About SSI - Carolyn Porco], spacescience.org, pristupljeno 23. svibnja 2014. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt;
Bila je savjetnica na snimanju filma [[Kontakt (1997.)|Kontakt]], temeljenog na romanu poznatog astronoma [[Carl Sagan|Carla Sagana]].&lt;ref&gt;[http://www.nytimes.com/2009/09/22/science/space/22prof.html?_r=0 An Odyssey From the Bronx to Saturn’s Rings], nytimes.com, Dennis Overbye, 21. rujna 2009., pristupljeno 23. svibnja 2014. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt; Također je bila savjetnica na snimanju filma [[Zvjezdane staze (2009.)|Zvjezdane staze]]. Scena u kojoj Enterprise izlazi iz warp pogona u atmosferu Titana i diže se iz izmaglice, sa Saturnom i njegovim prstenovima u pozadini, bila je njena ideja.&lt;ref&gt;[http://trekmovie.com/2009/09/15/star-trek-movie-rising-from-titan-images-available-online/ Star Trek Movie ‘Rising From Titan’ Images Available Online], trekmovie.com, 15. rujna 2009., pristupljeno 23. svibnja 2014. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt;

=== Ostalo ===
Godine 1994. Porco je bila članica povjerenstva (kojim je predsjedavao Carl Sagan) pod nazivom &quot;Javna komunikacija NASA-ine znanosti&quot; (engl. ''Public Communication of NASA's Science''),&lt;ref name=&quot;pac&quot;/&gt; a 1999. je recenzirala biografiju Carla Sagana za list [[The Guardian]].&lt;ref&gt;[http://www.theguardian.com/books/1999/nov/20/biography First reach for the stars], theguardian.com, Carolyn Porco, 20. studenog 1999., pristupljeno 23. svibnja 2014. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt; Napisala je brojne popularnoznanstvene članke te je aktivna u približavanju znanosti široj javnosti, a na web stranicama CICLOPS-a ima svoj [[blog]], ''Captain's Log''.&lt;ref&gt;[http://www.centerforcommunicatingscience.org/carolyn-porco/ Carolyn Porco] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131213051620/http://www.centerforcommunicatingscience.org/carolyn-porco/ |date=2013-12-13 }}, centerforcommunicatingscience.org, pristupljeno 23. svibnja 2014. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt;
Također vodi ''Diamond Sky Productions'', malu tvrtku posvećenu znanstvenoj, ali i umjetničkoj upotrebi planetarnih fotografija i računalne grafike za približavanje znanosti široj javnosti.&lt;ref&gt;[http://diamondskyproductions.com/about.php About Diamond Sky Productions], diamondskyproductions.com, pristupljeno 24. svibnja 2014. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt;

== Nagrade i priznanja ==
Godine 1999. Porco je izabrana za jednog od 18 vodećih znanstvenika 21. stoljeća, po izboru lista [[The Sunday Times]],&lt;ref&gt;The brains behind the 21st century, The Sunday Times, Steve Farrer, 10. siječnja 1999. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt; 2004. je izabrana kao jedna od 50 zvijezda koje treba pratiti, po izboru lista Industry Week,&lt;ref&gt;[http://www.industryweek.com/emerging-technologies/50-rd-stars-watch 50 R&amp;D Stars To Watch], industryweek.com, Vivian Pospisil, 21. prosinca 2004., pristupljeno 25. svibnja 2014. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt; a 2008. je uvrštena na popis časopisa [[Wired]] - &quot;Pametni popis: 15 ljudi koje bi sljedeći predsjednik trebao slušati&quot;.&lt;ref&gt;[http://archive.wired.com/politics/law/magazine/16-10/sl_intro The 2008 Smart List: 15 People the Next President Should Listen To], wired.com, 22. rujna 2008., pristupljeno 25. svibnja 2014. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt;

[[Asteroid]] [[7231 Porco]] ime je dobio &quot;u čast Carolyn C. Porco, pionirke u proučavanju sustava planetarnih prstenova...i voditeljice u istraživanju vanjskog Sunčevog sustava svemirskim letjelicama.&quot;&lt;ref&gt;[http://ssd.jpl.nasa.gov/sbdb.cgi?sstr=7231;orb=1 JPL Small-Body Database Browser - 7231 Porco (1985 TQ1)], nasa.gov, pristupljeno 25. svibnja 2014. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt;

Godine 2008. Porco je dobila &quot;Nagradu za znanost Isaac Asimov&quot; koju dodjeljuje Američko humanističko društvo.&lt;ref&gt;[http://americanhumanist.org/news/details/2008-01-humanists-to-honor-lead-imaging-scientist-on-the-cassini-saturn-project Humanists to Honor Lead Imaging Scientist on the Cassini Saturn Project], americanhumanist.org, 17. siječnja 2008., pristupljeno 25. svibnja 2014. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt;

U rujnu 2009. osvojila je stipendiju Biblioteke Huntington,&lt;ref&gt;[http://artsandsciences.colorado.edu/magazine/2009/12/star-trek-adviser-scientist-wins-writing-fellowship/ ‘Star Trek’ adviser, scientist wins writing fellowship] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140527213317/http://artsandsciences.colorado.edu/magazine/2009/12/star-trek-adviser-scientist-wins-writing-fellowship/ |date=2014-05-27 }}, colorado.edu, pristupljeno 25. svibnja 2014. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt; a iste ju je godine časopis [[New Statesman]] uvrstio na popis &quot;50 najbitnijih ljudi današnjice&quot;.&lt;ref name=&quot;nst&quot;/&gt;

U listopadu 2009. ona i [[Babak Amin Tafreshi]] dobili su nagradu &quot;Lennart Nilsson&quot; kao priznanje za njihov fotografski rad.&lt;ref&gt;[http://www.lennartnilssonaward.se/2009/01/02/carolyn-porco/ 2009 Carolyn Porco] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150910020222/http://www.lennartnilssonaward.se/2009/01/02/carolyn-porco/ |date=2015-09-10 }}, lennartnilssonaward.se, pristupljeno 25. svibnja 2014. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt;

U listopadu 2010. Porco je nagrađena medaljom Carla Sagana za izvrsnost u približavanju znanosti široj javnosti, koju dodjeljuje Odjel za planetologiju [[Američko astronomsko društvo|Američkog astronomskog društva]].&lt;ref name=&quot;sag&quot;/&gt;

U svibnju 2009. primila je počasni doktorat Sveučilišta Stony Brook gdje je i diplomirala,&lt;ref&gt;[http://carolynporco.com/in-the-news/releases/carolyn-porco-awarded-stony-brook-university-honorary-degree-2009-05-21.html Cassini imaging leader awarded honorary degree from Stony Brook University], carolynporco.com, pristupljeno 25. svibnja 2014. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt; a 2011. je osvojila nagradu &quot;Distinguished Alumni&quot;, najveću nagradu koju dodjeljuje [[California Institute of Technology|Caltech]].&lt;ref&gt;[http://www.caltech.edu/article/13405 Caltech Names Five Distinguished Alumni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140219081802/http://www.caltech.edu/article/13405 |date=2014-02-19 }}, caltech.edu, 23. ožujka 2011., pristupljeno 25. svibnja 2014. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt;

Godine 2012. Porco je imenovana jednom od 25 najutjecajnijih ljudi u svemiru po izboru časopisa [[Time (časopis)|Time]].&lt;ref name=&quot;time&quot;/&gt;

== Glazbeni interesi ==
[[Datoteka:Cassini team Abbey road.jpg|thumb|300px|Tim za obradu slikovnih podataka misije Cassini snimljen u [[London]]u, u ulici [[Abbey Road (ulica)|Abbey Road]], po uzoru na slavnu fotografiju [[Beatles]]a.]]
Porco je fascinirana 1960-ima i [[Beatles]]ima te s vremena na vrijeme uključuje refence na njihovu glazbu u svoje prezentacije, tekstove i nastupe. Prva fotografija u boji misije Cassini bila je ona planeta Jupitera, koja je objavljena 9. listopada 2000., u čast 60. rođendana [[John Lennon|Johna Lennona]].&lt;ref&gt;[http://ciclops.org/view.php?id=110&amp;js=1 Jupiter &amp; Europa in True Color] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140527212402/http://ciclops.org/view.php?id=110&amp;js=1 |date=2014-05-27 }}, ciclops.org, pristupljeno 25. svibnja 2014. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt; Godine 2006. producirala je i režirala kratki 8-minutni film s 64 najspektakularnije fotografije snimljene s letjelice Cassini, koje su predstavljene uz glazbu Beatlesa, u čast 64. rođendana [[Paul McCartney|Paula McCartneyja]].&lt;ref&gt;[http://ciclops.org/view.php?id=24 Sixty-Four Scenes From Saturn], ciclops.org, pristupljeno 25. svibnja 2014. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt;

Neki njeni citati korišteni su u glazbenom projektu [[Symphony of Science]].&lt;ref&gt;[http://www.universetoday.com/90860/new-symphony-of-science-video-onward-to-the-edge/ New Symphony of Science Video: Onward to the Edge], universetoday.com, Nancy Atkinson, 10. studenog 2011., pristupljeno 24. svibnja 2014. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori|2}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Carolyn Porco}}
* [http://carolynporco.com službena web stranica] {{eng oznaka}}
* [http://ciclops.org/?js=1 CICLOPS] {{eng oznaka}}
* [http://www.ted.com/talks/carolyn_porco_flies_us_to_saturn This is Saturn] (''Ovo je Saturn''), prezentacija održana na TED konferenciji 2007. {{eng oznaka}}
* [http://www.ted.com/talks/carolyn_porco_could_a_saturn_moon_harbor_life Could a Saturn moon harbor life?] (''Može li na Saturnovom mjesecu biti života?''), prezentacija održana na TED konferenciji 2009. {{eng oznaka}}
* [https://twitter.com/carolynporco službena stranica na Twitteru] {{eng oznaka}}

{{Životni vijek|1953}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Porco, Carolyn C.}}
[[Kategorija:Američki astronomi]]</text>
      <sha1>5sa416gmqn61ull24pa800aailjoihx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Caričin grad</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3969690</id>
    <revision>
      <id>42669267</id>
      <parentid>42291800</parentid>
      <timestamp>2026-08-07T10:44:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42669267</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4872" sha1="cau0vcvk6o9hybh6eb6lng6a72g027s" xml:space="preserve">[[Datoteka:Meister_von_San_Vitale_in_Ravenna_004.jpg|thumb|Justinijan I]]
[[Datoteka:caricin grad.jpg|thumb|Caričin Grad]]
'''Caričin Grad''' (Justiniana Prima), se nalazi na 7&amp;nbsp;km od [[Lebane|Lebana]], a 30&amp;nbsp;km od [[Leskovac|Leskovca]], arheološki lokalitet iz [[VI vek]]a, jednog od najvećih i najznačajnijih [[vizantijsko carstvo|vizantijskih]] gradova u unutrašnjosti [[Balkan]]a. Podigao ga je veliki [[vizantijsko carstvo|vizantijski]] Car [[Justinijan I]] (527-565) prema mnogim izvorima u znak zahvalnosti kraju u kome se rodio.

Caričin Grad leži na blagim padinama koje se spuštaju od planine Radan ka leskovačkoj kotlini. Samo nalazište prostire se na platou od 42.000km2. Istraživanje ostataka grada, započeto je 1912. godine i traje do danas uz određene prekide. Prvi istraživač grada bio je Vladimir Petković, otkrićem veličine grada, ostacima mozaika, mnoštvom arhitektonske plastike, izneo je prve hipoteze da se radi o Justinijani Primi.

Grad je bio važan crkveni, administrativni i vojni centar, sedište novoosnovane arhiepiskopije ''Justiniane Prime'' koja je imala jurisdikciju nad severnim Ilirikom čime je pravo Soluna ograničeno na južne delove provincije.

Bio je okružen bedemima, a pored spoljnih utvrđenja otkriveni su i unutrašnji bedemi koji grad dele na tri dela: Gornji, Srednji i Donji. Na najuzvišenijem mestu u gradu sagrađen je [[Akropolj]] - sedište crkvene uprave, okružen snažnim bedemima, u središnjem delu ističe se centralni kružni trg gde se odvijao javni život grada .
[[Datoteka:kapija-caricin grad.jpg|thumb|left|Caričin Grad]]
Gradske ulice su popločane pravougaonim krečnjačkim pločama, uokvirene pokrivenim tremovima sa stubovima na kojima se oslanjaju lukovi arkada. Na [[Akropolj]]u se nalazi kompleks episkopske palate ( imala je podno grejanje koje se zagrevalo toplim vazduhom - [[hipokaust]] ), velika katedralna crkva sa tri apside, atrijumom i krstionicom, koji spada u red najmonumentalnijih spomenika vizantijske arhitekture na balkanskom poluostrvu. U stambenom delu grada, blizu trga - foruma, otkopana je trobrodna [[bazilika]] sa kriptom, pronađeni su fragmenti podnog [[mozaik]]a i [[freska|fresaka]]. Jugoistočno od foruma bila je treća crkva, krstoobrazna bazilika sa atrijumom. U predgrađu je otkopana dvojna bazilika i južno od nje peta bazilika, trobrodna sa trakseptom, narteksom i atrijumom, izvan gradskih zidina nađena je šesta crkva, trikonhos sa otvorenim narteksom i atrijumom, sve ove crkve podignute su u VI veku.

Spomenici crkvene i svetovne arhitekture po svojoj urbanističkoj postavci, po skupocenim mozaičkim podovima i raznovrsnom dekorativnom plastikom u potpunosti odgovaraju Prokopijevom opisu ''Justiniane Prime''.

== Povezano ==
* [[Prokopije iz Cezareje]]
* [[Ilirik]]

== Izvori ==
* [http://www.lemuzej.org.yu/cgrad.htm Narodni muzej, Leskovac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081209004232/http://www.lemuzej.org.yu/cgrad.htm |date=2008-12-09 }}
* [http://www.diplomatie.gouv.fr/en/france-priorities_1/archaeology_2200/archaeology-notebooks_2202/europe-maghreb_2210/serbia-and-montenegro-caricin-grad_2214/index.html www.diplomatie.gouv.fr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120902212047/http://www.diplomatie.gouv.fr/en/france-priorities_1/archaeology_2200/archaeology-notebooks_2202/europe-maghreb_2210/serbia-and-montenegro-caricin-grad_2214/index.html |date=2012-09-02 }}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Justiniana Prima}}
* [http://www.archeographe.net/Caricin-Grad-et-les-changements-de www.archeographe.net/Caricin-Grad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080620011320/http://www.archeographe.net/Caricin-Grad-et-les-changements-de |date=2008-06-20 }}
* [http://caricin-grad.tripod.com/cg3d_centralni.html caricin-grad.tripod.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071204055842/http://caricin-grad.tripod.com/cg3d_centralni.html |date=2007-12-04 }}
* [http://www2.fhw.gr/chronos/projects/justinian/en/journey/j7a.html A JOURNEY THROUGH THE EARLY BYZANTINE PERIOD] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090410051640/http://www.fhw.gr/chronos/projects/justinian/en/journey/j7a.html |date=2009-04-10 }}
* [http://www.diplomatie.gouv.fr/en/france-priorities_1/archaeology_2200/archaeology-notebooks_2202/europe-maghreb_2210/serbia-and-montenegro-caricin-grad_2214/slide-show_2177.html Slide show] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120902212229/http://www.diplomatie.gouv.fr/en/france-priorities_1/archaeology_2200/archaeology-notebooks_2202/europe-maghreb_2210/serbia-and-montenegro-caricin-grad_2214/slide-show_2177.html |date=2012-09-02 }}

{{Predložena svetska kulturna baština u Srbiji}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Istočnorimski gradovi]]
[[Kategorija:Rimska arheološka nalazišta u Srbiji]]
[[Kategorija:Opština Lebane]]</text>
      <sha1>cau0vcvk6o9hybh6eb6lng6a72g027s</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rock and Roll</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4041013</id>
    <redirect title="Rock" />
    <revision>
      <id>42669216</id>
      <parentid>40696186</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T23:44:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Rock]]</comment>
      <origin>42669216</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20" sha1="t4yfxhfjvoutru8us47osdnekdviclc" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Rock]]</text>
      <sha1>t4yfxhfjvoutru8us47osdnekdviclc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bosna i Hercegovina u Rimskom Carstvu</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4551978</id>
    <revision>
      <id>42669237</id>
      <parentid>41701384</parentid>
      <timestamp>2026-08-07T01:27:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42669237</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="38731" sha1="ac1t8onfbl0ey5mm4mj0nvix1v4uv65" xml:space="preserve">'''Bosna i Hercegovina u Rimskom carstvu''' našla se nakon osvajanja [[August (rimski car)|Oktavijana Avgusta]] od 35-32. god. p.n.e. Poslednji vladar bio je [[Bizantsko carstvo|vizantijski car]] [[Manojlo I Komnin|Manojlo Komnin]] (1140-1180) godine.
== Predrimski period ==
Predrimsko stanovništvo na [[Balkan]]u, koje nazivamo [[Iliri]], nije bilo jedinstveno po porijeklu niti po kulturi, pa se pojmovi Iliri i ilirski moraju shvatiti uslovno. Ti su termini tvorevina grčkih trgovaca i njihovih pisaca, a kasnije kada su bili pokoreni, i rimske administracije. Oni su naprosto ime jednog manjeg plemena ili saveza plemena prenosili i na ostala njima slična plemena u unutrašnjosti [[Balkan]]a. Iliri se dakle nisu pojavili kao gotova narodnosna grupacija plemena, nego su se formirali u [[Teorija o etnogenezi Ilira|procesu simbioze i asimilacije]] raznorodnih etničkih i kulturnih komponenata.&lt;ref name=&quot;Bojanovski&quot;&gt;{{Cite web |url= https://de.scribd.com/doc/12834705/Ivo-Bojanovski-BIH-u-Anticko-Doba  |title= Ivo Bojanovski: BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIČKO DOBA  |publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|year=1988 |accessdate= 9. 2. 2016}}&lt;/ref&gt;

Ilirsko etničko ime se prvi put javlja u 6 vijeku p.n.e, daleko na jugu, na granici sa [[Antička Grčka|Grcima]], i najdalje do rijeke [[Drim]]a. U 3. vijeku ime se proširuje do obala [[Neretva|Neretve]], a u 1 vijeku p.n.e do rijeke [[Cetina|Cetine]], da bi ga nakon toga tada Rimljani proširili do [[Dunav]]a.

Još u u neolitu stanovnici Bosna i Hercegovina su imale trgovačke veze sa Grcima i njihovim kolonijama u Južnoj Italiji i [[Sicilija|Siciliji]], uvozeći pretežno keramiku, oružje i nakit. Te se veze nastavljaju i u [[Bronzano doba|bronzanom dobu]], kada dolazi i do migracije pojedinih skupina protoilira u Italiju i Grčku. Uvezena roba se prenosi i u unutrašnjost Balkana.
=== Ilirska kraljevina ===
{{Glavni|Ilirska kraljevina}}
Među Ilire prodire i novčana privreda, pa dolazi do raslojavanja, odnosno do prvih elemenata državnosti. Najprije se stvaraju plemenski savezi po uzoru na grčke polise. U periodu 5-4. vijeka p.n.e plemenski savezi se pretvaraju u prvu [[Ilirska kraljevina|ilirsku državnu]] formaciju koja krajem tog vijeka ima odlike prave države sa kraljem. Izvori iz tog vremena državu nazivaju Ilirskom kraljevinom, dok u savremenoj historiografiji većina autora državnost pripisuje plemenu [[Dardanci|Dardanaca]].

Sredinom III stoljeća pne državotvornost se pripisuje plemenu [[Ardijejci|Ardijejaca]], a osim njih u kraljevstvo su uključeni i: [[Daorsi]] i [[Plereji]], [[Melkomeni]], [[Vardei]], [[Dokleati]], [[Labeati]] i dr. Sve su to plemena sa teritorije istočno od Neretve, oko [[Boka Kotorska|bokokotorskog zaljeva]], [[Skadarsko jezero|Skadarskog jezera]] i dalje do [[Epir]]a. 
== Ratovi sa Rimljanima ==
{{Glavni|Ilirski ratovi}} {{Glavni|Dalmatski ratovi}}
Prvi sudar ilirske države i rimskog imperijalizma desio se nakon smrti kralja [[Agron (kralj)|Agron]]a 231/230. god. p.n.e, za vrijeme Agronove udovice [[Teuta|Teute]], regentkinje pastorka Pinesa. Razlog je bio ilirsko gusarenje i pljačkanje grčkih i italskih gradova koje su već držali Rimljani. [[Teuta]] je bila poražena i te 229. god ilirska država nije postala rimska tributatna država ali je ušla u njenu interesnu sferu. Nakon toga, 219 Rimljani osvajaju ostrvo [[Hvar]] i zadugo ostavljaju na miru [[Antička Makedonija|Makedonce]] i Ilire jer su zauzeti borbama sa Kartaginom.

Kada je makedonski kralj Perzej započeo novu proturimsku akciju, u nju se uključio i ilirski kralj [[Gencije]]. Ovaj treći makedonski rat (ujedno i [[Ilirski ratovi|treći ilirski rat]]) završio se 168. god porazom i slomom [[Makedonija|Makedonije]] i Ilirije. Ilirska država je nestala, podijeljena na tri dijela, koji će postati zametak rimskog [[Ilirik]]a.&lt;ref name=&quot;Iliri&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.academia.edu/17766872/Historija_Ilira  |title= Salmedin Mesihović, Amra Šačić -HISTORIJA ILIRA |publisher=Univerzitet u Sarajevu|year=2015|isbn=978-9958-600-65-4|accessdate= 9. 2. 2016}}&lt;/ref&gt;

Nakon toga Rimljani započinju 156. god [[Dalmatski ratovi|ratove sa Dalmati]]ma, koji će sa dužim prekidima trajati 160 god. Rat se vodio u dolini [[Trebižat]]a i na [[Imotsko polje|Imotskom]] i [[Duvanjsko polje|Duvanjskom polju]]. Završen je osvajanjem glavnog grada [[Delminijum]]a i odvođenjem dijela Dalmata u ropstvo.

U godini 135. Rimljani još jednom pokoravaju Ardijejce i Plereje nakon njihovih novih gusarenja.

U drugom dalmatskom ratu Rimljani 117. osvajaju [[Salona|Salonu]] i nanovo pustoše zemlju. Nakon toga su i [[Liburni]] sa sjevernog [[Jadran]]a i [[Japodi]] iz Like i [[Una|Une]] izgubili samostalnost i postali dio rimske imperije. Tada je započela prva organizacija provincije [[Ilirik]]. Cijela je unutrašnjost i dalje bila slobodna.

Do trećeg dalmatskog rata dolazi 78. god u kojem je Rimljanima trebalo dvije godine da ponovo ovladaju [[Salona|Salonom]] i primorjem.
Do četvrtog dalmatskog rata dolazi 51. god, u vrijeme [[Cezar]]evog prokunzulata Ilirijom. Dugogodišnji rat se završio 39. god novim rimskim osvanjem Salone, zajedničkim snagama Marka Antonija i [[August (rimski car)|Oktavijan]]a. Rimljani su i dalje držali samo primorje. U ratu su učestvovali i Japodi. U to vrijeme osnovan je i [[Arheološko nalazište u Humcu (Ljubuški)|rimski vojni logor Gračine na Humcu]] kod Ljubuškog.&lt;ref name=&quot;Spomenik&quot;&gt;{{Cite web |url=http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_hrv/Ljubuski_GracineHR%20kompl.pdf |title=Rimski logor Gračine |publisher=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH |accessdate=9. 2. 2017 |archive-date=2017-11-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171115180733/http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_hrv/Ljubuski_GracineHR%20kompl.pdf |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;

== Vojna okupacija i organizacija ==
{{Glavni|Oktavijanovi ilirski ratovi}}
Tek sa [[Oktavijanovi ilirski ratovi|Oktavijanovim pohodom 35.-33. god. p.n.e.]] na [[Dunav]], na današnju teritoriju Bosne i Hercegovine stupaju rimske legije koje su predhodno pokorile [[Japodi|Japode]], [[Kolopijani|Kolapijane]] i Dalmate. Otpor su pružali [[Japodi]], [[Dalmati]], [[Desitijati]] i [[Mezeji]].

Ilirsko područje je priključeno rimskoj imperiji pod nazivom provincija [[Ilirik]]. Ilirikom su kao guverneri upravljali carski legati konzularnog ranga, ujedno vojni i civilni namjesnici. U tome su im pomagali vojni i civilni službenici staleškog reda zaduženi za razne oblasti (finansije, rudnici,...). Tek u trećem stoljeću carskog legata je zamijenio civilni guverner.

Mir je trajao do 16. god. p.n.e. kada počinju novi sukobi, ovaj put prvenstveno panonskih Ilira, koji dopiru do [[Iatra|Istre]].&lt;ref name=&quot;Iliri&quot;/&gt; Oni nikako nisu mogli, kao slobodoljubivi narod, da prihvate organiziranu prisilu državne vlasti. Uz njih su ponovo bili Dalmati. Sve do 9. god neprestano su u Panoniji dizane manje pobune koje su rimljani uvijek ugušivali.
=== Batonov ustanak ===
Do posljednjeg sukoba Rimljana, pod vodstvom budućeg cara [[Tiberije|Tiberija]] i Ilira, došlo je u periodu 6-9. god n.e. kada su pod vodstvom [[Batonov ustanak|Batona]] učinjeni očajnički pokušaji da se izbjegne sudbina porobljenog naroda. Ustanak je izbio na području plemena Desitijati i odmah su mu se pridružili Dalmati i [[Breuci]] iz Panonije. Bio je to opšteilirski ustanak. Posljednja epizoda rata se odigrala u ilirskom gradu [[Arduba|Ardubi]]. Iliri su bili poraženi. Iste te godine su [[Germani]] porazili Rimljane u Teutoburškoj šumi i zadržali samostalnost.&lt;ref name=&quot;Mesihović&quot;&gt;{{Cite web  |url= http://www.ff-eizdavastvo.ba/books/sm-rimski_vuk_i_ilirska_zmija.posljednja_borba.pdf  |title= Salmedin Mesihović -RIMSKI VUK I ILIRSKA ZMIJA, Posljednja borba  |publisher= Filozofski fakultet Sarajevo|year=2011  |accessdate= 9. 2. 2016  |archive-date= 2016-03-21  |archive-url= https://web.archive.org/web/20160321104556/http://www.ff-eizdavastvo.ba/Books/SM-RIMSKI_VUK_I_ILIRSKA_ZMIJA.Posljednja_borba.pdf  |dead-url= yes  }}&lt;/ref&gt;

Ne postoji ni jedan [[Arheologija|arheološki]] nalaz koji bi se dovodio u vezu sa borbama iz posljednjeg ustanka.&lt;ref name=&quot;Basler&quot;&gt;{{Cite web  |url=https://de.scribd.com/doc/177015405/Kulturna-Istorija-BiH  |title=Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić - KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE  |publisher=Veselin Masleša|place=Sarajevo|year=1966  |accessdate=9. 2. 2016  }}{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

Ilirik je podijeljena na dvije provincije, [[Dalmacija (rimska provincija)|Dalmaciju]] i Panoniju, a granica je išla otprilike granicom [[Crno more|crnomorskog]] i [[jadran]]skog sliva, negdje u širini planine [[Vlašić]]. Dalmacijom se vladalo iz [[Salona|Salone]], a centar Panonije je najviše bio u [[Sirmium]]u. U zemlji su još 60 godina ostale dvije legije i nekoliko kohorti, što samo govori da su Rimljani u početku koristili isključivo vojnu silu kao oblik vladavine. Svaka je vojna jedinica pokrivala svoj okupacioni dio na kojem je glavni autoritet i administrator bio vojni prefekt.

Slijedila je pacifikacija osvojene zemlje uz vrlo stroge mjere. Veći dio stanovništva je raseljen, a jedan dio odveden u ropstvo. Omladina je odvedena u druge dijelove carstva i od njih je formirano osam kohorti (vojna jedinica). Obaveza davanja vojnika je postala stalna, najprije za jedinice izvan, a vremenom i u zemlji. Peregrinskim civitates (teritorijalna jedinica domaćeg stanovništva) je po ratnom pravu oduzet dio plodnijeg zemljišta, rudnici i zemljište na kojima su izgrađeni vojni logori.

== Saobraćaj ==
[[Datoteka:Ancient Bosnia.png|mini|Karta antičkih naselja i putova na području Bosne i Hercegovine|desno]]
{{Glavni|Rimske ceste u Bosni i Hercegovini}}
Čim su definitivno umirili krajeve u unutrašnjosti, Rimljani su otpočeli izgradnju i regulisanje putne mreže. Mreža puteva je urađena, najprije iz vojnih razloga, kasnije iz privrednih. Magistralne ceste su polazile iz [[Salona|Salone]] i [[Narona|Narone]].&lt;ref name=&quot;PašalićNaselja&quot;&gt;{{Cite web |url= https://de.scribd.com/doc/35947788/Pašalić-Esad-Anticka-naselja-i-komunikacije-u-Bosni-i-Hercegovini  |title= Esad Pašalić – ANTIČKA NASELJA I KOMUNIKACIJE U BOSNI I HERCEGOVINI  |publisher=Zemaljski muzej|place=Sarajevo|year=1960  |accessdate= 9. 2. 2016}}&lt;/ref&gt;  Osnovna mreža puteva izgrađena je u prvoj polovini prvog vijeka, najviše u vrijeme vladavine cara [[Tiberije|Tiberija]] (vladao od 14. do 37. godine), koji je kao zapovjednik legija u doba Batonovog ustanka dobro upoznao Ilirik. Najzaslužniji za izgradnju cestovne mreže je [[Dolabela|Publije Kornelije Dolabela]],&lt;ref name=&quot;Dollabela&quot;&gt;{{Cite web |url= http://www.anubih.ba/godisnjak/izdanja/Godisnjak%2039.pdf |title= Salmedin Mesihović: Dolabelino doba |work= Godišnjak centra za balkanološka ispitivanja ANUBIH, Knjiga XXXVIX, strana 99 |access-date= 9. 2. 2023 |archive-date= 2015-09-23 |archive-url= https://web.archive.org/web/20150923172716/http://www.anubih.ba/godisnjak/izdanja/Godisnjak%2039.pdf }}&lt;/ref&gt; namjesnik provincije [[Dalmacija (rimska provincija)|Dalmacije]] od 14 do 20 godine.&lt;ref&gt;[https://povijest.hr/vazneosobe/dolabeline-ceste/  Dolabeline ceste]&lt;/ref&gt; Kasnije se istakao značajnim vojnim uspjesima kao prokonzul u Africi.&lt;ref name=&quot;Dolabela&quot;&gt;{{Cite web |url= http://darhiv.ffzg.unizg.hr/5664/1/Publije%20Kornelije%20Dolabela%20-%20Jelena%20Beželj.pdf |title= Jelena Beţelj -PUBLIJE KORNELIJE DOLABELA |publisher= SVEUĈILIŠTE U ZAGREBU FILOZOFSKI FAKULTET Odsjek za arheologiju |accessdate= 9. 2. 2016}}&lt;/ref&gt;. U nepunih sedam godina dok je bio namjesnik izgrađeno je 550 rimskih milja cesta po vrlo teškom, planinskom predjelu. Time su postavljene osnove kasnije vrlo guste cestovne mreže, koja će se kroz punih 400 godina dalje dograđivati i održavati te služiti još dugi niz stoljeća, a neki njezini dijelovi vidljivi su i danas.&lt;ref name=&quot;Dollabela&quot;/&gt;

U samom početku ceste su gradili pripadnici VII i XI legije, uz korištenje strane radne snage, robova i naročito domaćeg, pokorenog, stanovništva. Širina ceste bila je propisana na 3,5 do 4 metra da bi se na njoj mogla mimoići dvoja kola. Putevi su bili solidno tehnički urađeni, sa znalački izabranom trasom, vješto prilagođeni plastici terena uz minimalne zemljane radove, sa čvrstom podlogom, dotjeranim  gornjim slojem, podzidima, usjecima i [[Rimski miljokazi|miljokazima]].
&lt;ref name=&quot;MesihovićDolab&quot;&gt;{{Cite web |url= https://books.google.de/books?id=S683AwAAQBAJ&amp;pg=PA67&amp;lpg=PA67&amp;dq=Dolabela+ceste&amp;source=bl&amp;ots=u65m5WNqyk&amp;sig=ACfU3U0haDe0sB4qRP5Sa9bpdS8Mf8K3hQ&amp;hl=hr&amp;sa=X&amp;ved=2ahUKEwiH-9f_yZ_gAhUKaVAKHWOWBtQQ6AEwDHoECAIQAQ#v=onepage&amp;q=Dolabela%20ceste&amp;f=false
|title=SALMEDIN MESIHOVIĆ -RIMSKI NAMJESNICI ILIRIKA, GORNJRG ILIRIKA I DALMACIJE |publisher=Filozofski fakultet|place=Sarajevo|year=2014 |accessdate= 9. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;

Osnovna mreža puteva izgrađena u prvoj polovini prvog vijeka:&lt;ref name=&quot;amina&quot;&gt;{{Cite web |url=http://ff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/arh/zdr_Amina_Veladzic.pdf |title=Adnan Busuladžić, mentor - STUDENT: Amina Veladžić -  Rimska urbanizacija na tlu današnje Bosne i Hercegovine - UNIVERZITET U SARAJEVU FILOZOFSKI FAKULTET |access-date=2019-10-11 |archive-date=2021-01-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210108194504/http://ff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/arh/zdr_Amina_Veladzic.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
* [[Salona]] - [[Knin]]-[[Bosansko Grahovo]]-[[Drvar]], do planine [[Uilica|Uilice]], dužine 77,5 [[Rimska milja|rimskih milja]]. Kasnije će ovaj put biti produžen prema [[Bosanski Petrovac|Bosansskom Petrovcu]]-dolini [[Una|Une]]-[[Sisak]]. U [[Petrovačko polje|Petrovačkom polju]] se odvajao krak za dolinu [[Sana|Sane]].
* Salona-[[Livanjsko polje]]-[[Glamočko polje]]-[[Panonija]] kod [[Servicij]]a ([[Bosanska Gradiška]]), u dužini 167 rimskih milja, izgrađena je za godinu dana.
* Salona (od Sinja)-[[Kupres]]-Sarajevsko polje, do dezitijatskog kastela He(...?) od 156 rimskih milja. Cesta je kasnije produžena pravcem -[[Romanija]]-[[Srebrenica]]
* Salona (od Sinja)-[[Kupres]]- Prema rijeci Bosni (Bathinus), koja dijeli [[Breuci|Breuke]] i možda [[Oserijati|Oserijate]] (ili neki drugi ilirski narod), dužine 158 rimskih milja.
* [[Narona]]-[[Nevesinje]]-[[Konjic]]-Sarajevsko polje. Sudeći po nalazu [[Rimski miljokazi|miljokaz]]a iz doline Trešanice kod [[Konjic]]a, sa natpisom Divo Augusto (posveta Oktavijanu), ovo je prva izgrađena cesta u rimsko vrijeme.
* Narona- [[Čapljina]] – [[Klepci]] – [[Stolac]] – [[Mosko]] – [[Panik]] i dalje na istok.
* Narona - [[Popovo polje]]-[[Cavtat]]&lt;ref name=&quot;PašalićNaselja&quot;/&gt;

Uz ceste su se gradile putne stanice koje su imale zadatak da se brinu o obezbjeđenju i održavanju, jer se putevima odvijao poštanski saobraćaj i glavni promet roba. Za potrebe putnika, u njima su se nalazile i radionice, konačišta, gostionice, trgovine.&lt;ref name=&quot;BojDolab&quot;&gt;{{Cite web |url= https://de.scribd.com/doc/199375920/Ivo-Bojanovski-Dolabelin-sistem-cesta-u-rimskoj-provinciji-Dalmaciji |title= Ivo Bojanovski - Dolabelin sistem cesta u rimskoj provinciji Dalamciji  |publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|year=1974  |accessdate= 9. 2. 2018}}&lt;/ref&gt;

I ako skromnijeg karaktera odvijao se i riječni saobraćaj, donjim tokovima [[Neretva|Neretve]], [[Drina|Drine]], a naročito [[Sava|Save]] prema [[Sirmium]]u.

== Uprava ==
Nakon početnih strogih mjera pacifikacije vojne vlasti su stupile u kontakt sa plemenskim prvacima iz redova aristokratije. Njima je dodjeljivan status rimskog građanina. Kada bi broj takvih građana dovoljno porastao, peregrinske civitates dobivaju status [[Municipijum|municipija]], kojima upravljaju domaći ljudi i koji predstavljaju upravne jedinice sa određenim nivoom autonomije.

Municipijem se upravljalo iz središnjih naselja istog imena. Stvaranje municipija i gradnja naselja je vrhunac romanizacije. Gradovi postaju privredni centri, uporište novog poretka i rasadnici civilizacije.&lt;ref name=&quot;Rimska urban&quot;&gt;{{Cite web |url= http://ff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/arh/zdr_Amina_Veladzic.pdf |title= Jelena Beţelj - Rimska urbanizacija na tlu današnje Bosne i Hercegovine |publisher= UNIVERZITET U SARAJEVU FILOZOFSKI FAKULTET ODSJEK ZA HISTORIJU KATEDRA ZA ARHEOLOGIJU |accessdate= 9. 2. 2019 |archive-date= 2021-01-08 |archive-url= https://web.archive.org/web/20210108194504/http://ff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/arh/zdr_Amina_Veladzic.pdf |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;

Naselja su se gradila uz puteve, u ravnici, ispod utvrđenja, ne rijetko i na starijim ilirskim naseljima. Takav je [[Raetinum]] u Golubiću kod [[Bihać]]a. Bila su pravilnog rastera, dosta nalik jedno na drugo. U sjecištu glavnih komunikacija nalazio se trg (forum). U komunalnom smislu bila su to dobro opremljena naselja, sa vodovodom, kanalizacijom, zidinama, riječnom lukom, ako je to bilo moguće, a ponegdje i centralnim grijanje i javnim kupatilima.&lt;ref name=&quot;Bojanovski&quot;/&gt;

Takvi su gradovi nastali u Hercegovini: u [[Stolac|Stocu]] ([[Diluntum]]), Orahovicama kod [[Bileća]], [[Gacko|Gacku]], Kifinu Selu, Vitini, Krehinu Gracu (Brotnjo), Posuškom Gracu, [[Konjic]]u i dr. U srednjoj Bosni su se vremenom razvila gradska naselja na  [[Aquae S...|Ilidži]] (Aquae S...) , Višnjici kod [[Kiseljak]]a, [[Col. Ris (Rogatica)|Rogatici]] (Col. Ris...), u [[Domavia|Srebrenici]] (Domavia), u [[Malvesiatium (Skelani)|Skelanima]] (Malvesiatium). U zapadnoj Bosni su značajni centri u [[Livno|Livnu]], [[Salviun|Vrbi]] kod [[Glamoč]]a (Salvium), kod [[Delminijum|Duvna]] (Delminijum), [[Duvno]] (Bistue vetus), [[Bugojno|Bugojnu]] (Bistue Nova), Malom Mošunju kod [[Travnik]]a, [[Baloie (Šipovo)|Šipovo]] (Baloia), [[Jajce|Jajcu]], [[Mrkonjić Grad]]u (Leusaba), [[Banja Luka|Banjoj Luci]] (Castra), [[Servicij|Bosanska Gradiška|Bosanskoj Gradiški]] (Servicij).&lt;ref name=&quot;PašalićNaselja&quot;/&gt;

Vremenom su se u ta naselja počelo naseljavati i domaće stanovništvo koje tako prima jezik, pismo, vjerske običaje i posmrtni kult. U gradskim sredinama su djelovala mnoga vjerska i strukovna udruženja (''collegia'') koja su nadživjela pad Carstva, pa će se kolegiji u [[Hrišćanstvo|kršćanstvu]] zadržati do današnjih dana.

== Privreda ==
[[Datoteka:Mogorjelo1.jpg|mini|desno|Mogorjelo]]
Poljoprivreda je predstavljala osnovnu granu privređivanja autohtonog stanovništva. Rimljani su uveli posebne privredne naseobine [[Rimske vile u Bosni i Hercegovini|(villae rusticae)]] na poljoprivrednim dobrima (''fundi'') koje će uz napredne metode rada dovesti do povećanja poljoprivredne proizvodnje. Obično su bile uz veća gradska naselja.

Odmah po osvajanju teritorije Bosne i Hercegovine Rimljani su pristupili proširenju rudarske proizvodnje i sprovođenju bolje organizacije. Tako je pod Rimljanima uglavnom nastavljena i intenzivirana rudarska radinost kojom se domaće stanovništvo bavilo još ranije.&lt;ref name=&quot;Bojanovski&quot;/&gt;

Rudarski cenri bili su porječje [[Sane]] i Japre, [[Fojnica]] i [[Kreševo]], te doline za [[željezo]]. Kod [[Mrkonjić Grad]]a dobijalo se željezo i [[bakar]], a [[srebro]] u Sasama kod [[Srebrenica|Srebrenice]]. Ovi rudnici su snabdjevali radionice oružja i kovnice novca u [[SisakSisku]] i [[Sirmium]]u. Rudarska područja su bila dobro naseljena sa mnoštvom uređenih naselja i sela. U rudarsko-metalurgiskoj industriji su radili rudari, topioničari, metalurzi i razne zanatlije domaćeg i stranog porijekla, između ostalog i kao poslovođe, nadzornici i stručnjaci. Bio je tu i čitav štab funkcionera sa zadatkom da rukovodi cjelokupnom proizvodnjom, koja je prvenstveno bila u državnim rukama.

== Građevinarstvo i arhitektura ==
Ulaskom u Rimsko carstvo Bosna i Hercegovina prihvatila je rimski način građenja i arhitektonske forme. Podizani su gradovi po rimskom uzoru, trasirane i regulisane ceste, izgrađeni mostovi, vile i drugi javni i privatni objekti. Osnovno gradivo sačinjavaju kamen, opeka (cigla), malter, drvo, metali, staklo i drugi materijali. To je dovelo do zanatske proizvodnje građevinskog materijala. Na više mjesta otkriveni su tragovi ciglana.&lt;ref name=&quot;Rimske vile&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.academia.edu/5662996/Rimske_vile_u_Bosni_i_Hercegovini_Roman_villas_in_Bosnia_and_Herzegovina  |title= Adnan Busuladžić  - RIMSKE VILE U BOSNI I HERCEGOVINI  |publisher= Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|place=Sarajevo|year=2011 |accessdate= 9. 2. 2019}}&lt;/ref&gt;

Gradovi su imali centralni prostor, forum, objekat pravilnog četvrtastog plana sa čvrstim patosom od kamenih ploča. Oko foruma bile su prostorije kurije (gradske vijećnice), zatvora, javne govornice, hramovi, prodavnice, javno kupatilo sa odjeljenjima za muškarce i žene i spomenici. Razmjere foruma u [[Tomislavgrad]]u ([[Delminium]]) bile su 48,10 x 37,40m.&lt;ref name=&quot;Basler&quot;/&gt;

U životu provincijskih gradova kupatila su igrala značajnu ulogu. Građani su se okupljali ne samo radi kupanja, već i radi odmora, razgovora i diskusija. Kupatilo je imalo prostorije za komuniciranje, sale za odmor, hodnike, čekaonice, kuhinja, restoran. Postojale su tople kupaonice, zatim one sa hladnom vodom i odjeljenja sa zoplim vazduhom. Prostorije su bile ukrašene mozaičkim patosom. Poznata kupatila su otkrivena u Sasu kod Srebrenice ([[Domavija]]), Stocu ([[Diluntum]]) i Ilidži ([[Aquae S...]]).&lt;ref name=&quot;Basler&quot;/&gt;

== Umjetnost ==
Autohtono stanovništvo se upoznalo sa rimskim vajarstvom i slikarstvom, ali se nije razvijao bogat duhovni i umjetnički život. Nova tehnika i materijal potiskivali su narodnu umjetnost koja se povlačila u konzervativno selo. U glavnim poslovima gradnje pretežno su učestvovali stranci.

Likovna umjetnost je zastupljena plastikom i [[slikarstvo]]m. Monumentalna plastika je u kamenu, a sitna u bronzi, olovu i srebru. Reljef je našao primjenu u nadgrobnoj [[Arhitektura|arhitekturi]]. Statue su rađene u malom obimu, uglavnom od [[Bronza|bronze]].

Zidovi hramova, palata i vila bili su ukrašeni zidnim slikama, ali su slabo očuvane.

Domaće stanovništvo se prvi put upoznalo i sa [[staklo]]m. Za naše područje karakteristični su obični, jednostavni i skromno dekorisani predmeti: male boce, vrčevi, čaše, plitke posude, pehari. Među staklenim izrađevinama posebno mjesto ima nakit, različite veličine i boja. Žene su koristile nakit, dok su muškarci uglavnom koristili prstenje.&lt;ref name=&quot;Basler&quot;/&gt;

== Religija ==
{{Glavni|Pojava kršćanstva u Bosni i Hercegovini}}
Religija rimske države i njenih građana sastojala se od nekoliko glavnih božanstava. Među njima, prvenstveno su iskazivali zahvalnost i odanost „Najboljem i Najvećem Jupiteru“, ocu bogova i ljudi. On je bio i ostao božansko oličenje snage, ugleda i egzistencije Rima.

Šireći svoju dominaciju, Rimljani su svuda pokazivali toleranciju prema religiji i kultovima naroda koje su uključivali u imperiju. Tako je bilo i sa Ilirima na šta ukazuju arheološki nalazi. Počelo je izjednačavanje domaćih božanstava sa rimskim, rimska interpretacija (''interpretatio Romanum''). Najbrojniji su žrtvenici i reljefi posvećeni [[Silvan i Dijana|Silvanu i Dijani]]. Silvan je bio vrhovni ilirski bog, predstavljan kao pola jarac a pola čovjek, a ponegdje kao pravi ljudski lik. U posvetama se označava kao zaštitnik šuma, stada, prirode i zaštitnik u lovu, u primorju i sa grozdom u ruci. Jedno od njegovih glavnih obilježja je veselost, spremnost na igru i zabavu, jer postoje i njegove predstave sa nimfama. Dijana je prikazana kao boginja lova, u lovačkoj haljini i u potjeri za divljači.&lt;ref name=&quot;Bojanovski&quot;/&gt;

U našim krajevima su poštovana i mnoga orijentalna božanstva. Sljedbenici su bili uglavnom vojnici, poslovni ljudi, robovi, stručnjaci i trgovci. Istaknuto mjesto među orijentalnim kultovima zauzima [[Mitraizam]]&lt;ref name=&quot;Mitraizam&quot;&gt;{{Cite web|url= http://www.anubih.ba/godisnjak/izdanja/Godisnjak%2039.pdf|title= Adnan Busuladžić: Nalaz ulomaka keramičkih posuda sa prikazom zmije  iz Japre kod Bosanskog Novog|publisher= AKADEMIJA NAUKA I UMJETNOSTI BOSNE I HERCEGOVINE GODIŠNJAK JAHRBUCH KNJIGA / 39 Sarajevo 2010|accessdate= 9. 2. 2016|archive-date= 2015-09-23|archive-url= https://web.archive.org/web/20150923172716/http://www.anubih.ba/godisnjak/izdanja/Godisnjak%2039.pdf}}&lt;/ref&gt;, čija su svetilišta otkrivena na nekoliko mjesta ([[Konjic]], [[Lisičići]] kod Konjica, [[Jajce]], [[Pritoka]] kod [[Bihać]]a).&lt;ref name=&quot;Basler&quot;/&gt;

Dolazak hrišćanstva u današnju Bosnu i Hercegovinu]] je potvrđen arheološkom i istorijskom građom. Ovdašnje stanovništvo veoma rano upoznalo se sa [[hrišćanstvo]]m. Pošto su se u Bosni i Hercegovini nalazili mnogobrojni rudnici, u njima je uglavnom radila radna snaga sa prostora [[Judeje]], [[Palestina|Palestine]] i [[Sirija|Sirije]], koje su klasične zemlje hrišćanstva. Preko njih je prenošeno novo vjersko učenje. O tome svjedoče ostaci crkava, odnosno [[Ranohrišćanske bazilike u Bosni i Hercegovini|bazilika]], koje su građene posebnim stilom pa se nazivaju bazilike bosanskog tipa. Imale su jedinstven plan sa skromnim dimenzijama, unutrašnja oprema je kameni namještaj, sa motivima i simbolima.&lt;ref name=&quot;Bazilike&quot;&gt;{{Cite web |url=https://de.scribd.com/document/345628573/Kasnoanticke-bazilike-pdf |title= Edin Veletovac: Kasnoantičke bazilike u Bosni i Hercegovini  |publisher= Filozofski fakultet Sarajevo, Knjiga XVII |accessdate= 9. 2. 2016}}&lt;/ref&gt;

== Pad Zapadnog Rimskog carstva ==
[[File:Marcellinus Dalmatia.jpg|right|thumb|250px|Provincija Dalmacija (468-480).]]
Najznačajnija organizaciona promjena u carstvu se dešava 395. kada car [[Teodosije I]] dijeli carstvo na dva dijala i uspostavlja granicu rijekom [[Drina|Drinom]], koja je i danas granica. Bosna i Hercegovina se našla u Zapadnom Rimskom carstvu. Bilo je to u vrijeme velike [[Seoba naroda|Seobe naroda]] i barbarskih pohoda [[Goti|Gota]], [[Sarmati|Sarmata]], [[Vandali|Vandala]], Markomana, Alana i posebno [[Huni|Huna]] koji preuzimaju Panoniju. [[Antika|Antička]] civilizacijska kojoj je Bosna i Hercegovina kulturno i vremenski pripadala, počela je da se urušava.

Zapadno Rimsko carstvo je [[476.]] godine biti srušeno. Učinile su to [[Germani|germanske]] vojne jedinice u službi rimske imperije, predvođene svojim vojskovođom [[Odoakar]]om. Njihova vlast će trajati do 492. god, kada ih pobjeđuju [[Istočni Goti]] pod vodstvom kralja [[Teodorik Veliki|Teodorika Velikog]]. Nestalo je i suštinski rimske vlasti na tlu Bosne i Hercegovine, koja će se do 555. nalaziti u [[Bosna i Hercegovina u Gotskom kraljevstvu|Gotskom kraljevstvu]].

== Bosna i Hercegovina i Vizantija ==
Godine 535. n. e., [[Justinijan I]], car [[Istočno Rimsko carstvo|Istočnog Rimskog carstva]], započeo je rat protiv Istočnih Gota. Vojskovođe [[Belizar]] i [[Narzes]] uništavaju Istočne Gote u Italiji. Kapituliralo je 7. 000 ljudi na rijeci Ofanto sjeverno od Salerna, i cijela Italija i Balkansko poluostrvo ponovo su se 555. god.našli u Rimskom carstvu.&lt;ref name=&quot;Vizantijski izvori&quot;&gt;{{Cite web |url= https://de.scribd.com/doc/15762906/SANU-Posebna-Izdanja-Vizantijski-Izvori-Za-Istoriju-Naroda-Jugoslavije-Tom-1  |title= ВИЗАНТИСКИ ИЗВОРИ ЗА ИСТОРИЈУ НАРОДА ЈУГОСЛАВИЈЕ TOM I  |publisher= CΡ Π C K A  АКАДЕМИЈА HAУKА ПОСЕБНА ИЗДАЊА КЊИГА XLI ВИЗАНТОЛОШКИ ИНСТИТУТ КЊИГА 3 |accessdate= 9. 2. 2016}}&lt;/ref&gt; Francuski i njemački istoričari su tek nakon pada Istočnog Rimskog carstva 1453. god. pod [[Osmansko Carstvo|Osmanlijsku vlast]], uveli pojam [[Vizantija]].
==== Avarski kaganat ====
{{Glavni|Avarski kaganat}}
U VI. st. došle su na [[Balkan]], na Vizantijsku teritoriju, dvije nove rase: [[Avari]] (mongolsko pleme iz krajeva sjeverno od [[Kavkaz]]a) i [[Slaveni]], pa su na mnogim mjestima prodrli i u Bosnu. Njihova je istorija u početku bila tijesno isprepletena, bilo da su bili saveznici ili suparnici. Avari i Slaveni živjeli su u zajedničkoj državi, poznatoj kao [[Avarski kaganat]], u kojoj su dominantnu ulogu imali Avari. Istorijski izvori ih nazivaju i Obri (to je slavenski naziv), po kojima su se do savremenog doba zadržali mnogi toponimi na Balkanu. Osnov njihove upravne i teritorijalne organizacije bile su župe sa županima na čelu.
==== Dolazak Hrvata i Srba ====
{{Glavni|Dolazak Slavena na Balkan}}
Zatim su, u roku od nekoliko godina, stupila na scenu još dva slavenska plemena: [[Hrvati]] i [[Srbi]]. Jasno je da su Srbi i Hrvati imali sličnu i povezanu istoriju od najstarijih vremena: Ptolomej, koji je pisao u II.st. naše ere, također spominje ''Serboi'' medju seramitskim plemenima sjeverno od [[Kavkaz]]a. Većina naučnika vjeruje da su [[Srbi]] i [[Hrvati]] bili Slavenska plemena s [[iran]]skom vladajućom kastom, ili da su prvobitno bili iranska plemena koja su stekla slavenske podanike.
 
Negdje na početku VII.st. oba su plemena osnovala svoje države u srednjoj Evropi: &quot;Bijelu Hrvatsku&quot;, koja je obuhvatala dio današnje južne [[Poljska|Poljske]], i &quot;Bijelu Srbiju&quot;, u današnjoj [[Češka|Češkoj]]. Odatle su se i jedni i drugi doselili na zapad Balkana. Istorijska je istina prilično jasna: Srbi i Hrvati bili su od najranijih vremena različiti, ali tijesno povezani, živeći i seleći se u tandemu.

U vrijeme kad su oni došli na Balkan ondje je već postojalo brojno slavensko stanovništvo, brojnije od Srba i Hrvata zajedno.
 
Taj glavni slavenski supstrat ne može se podijeliti na razdvojene subetničke grupacije i stoga je neminovno uzaludan sav projekat izmišljanja prastarih etničkih podjela medju njihovim potomcima. A tome treba dodati da je taj slavenski supstrat zacijelo još asimilirao i ostatke stanovnistva iz svih dijelova Rimskog carstva, romanizirani [[Iliri]], [[Goti]], [[Alani]], [[Huni]] i [[Avari]].

Srbi su se naselili na području koje odgovara današnjoj jugozapadnoj [[Srbija|Srbiji]] (teritorija koja je poslije u srednjem vijeku postala poznata pod imenom [[Raška]] ili Rascia), i malo po malo proširili svoju vlast na teritorije [[Duklja|Duklje]] ili Docleje ([[Crna Gora]]) i Huma ili [[Zahumlje|Zahumlja]] (Hercegovina).&lt;ref name=&quot;Ćorović&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.rastko.rs/rastko-bl/istorija/corovic/istorija/index_l.html |title= Vladimir Ćorović -Istorija srpskog naroda |publisher= |accessdate= 9. 2. 2016}}&lt;/ref&gt;

Hrvati su se naselili otprilike na područje koje odgovara današnjoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]], u koje je bio uključen i dio današnje Bosne, osim istočnog pojasa uz dolinu rijeke [[Drina|Drine]] i pomenutog [[Zahumlje|Hum]]a.

Vizantijski su vladari već u VIII.st. bezuspješno pokušavali pokrstiti Hrvate uz pomoć latinskih sveštenika iz ono malo gradova na dalmatinskoj obali što su jos bili pod vlašću Vizantije. Ali, glavnina je Hrvata pokrštena tek u IX.st., preko [[Franci|Franačkih]] sveštenika. Srbi su pokršteni sredinom IX st. Može se samo pretpostaviti da su udaljenija i nedostupnija područja u Bosni posljednja podvrgnuta tom procesu, koji je do njih dopro iz priobalja potkraj IX.st. ili na početku X .st.

Vizantijsko Carstvo, nije bilo u stanju direktno vladati, njegova vlast je bila simbolična, zato što su crkve na Balkanu bile pod jurisdikcijom Rima, ali je uspijevalo prisiliti stanovništvo da od vremena do vremena prizna njegovu vrhovnu vlast. Zbog toga je car [[Lav III]] Isavrijac 732. izuzeo crkve sa područja Italije i Balkana iz rimske jurisdikcije i pripojio [[Carigradska patrijaršija|Carigradskoj patrijaršiji]]. Bio je to prvi sukob Rimske i Carigradske crkve, koji će se završiti konačnim raskolom 1054. god. i imati trajne posljedice na istoriju balkanskih naroda.&lt;ref name=&quot;Ćorović&quot;/&gt;
=== Propast Avarskog kaganata ===
[[Datoteka:Italy and Illyria 1084 AD.svg|minijatura|Zapadni Balkan u [[11. vek]]u]]
Potkraj VIII.st. i na početku IX.st., [[Franci]] [[Karlo Veliki|Karla Velikog]], srušili su [[Avarski kaganat]], preuzeli sjevernu Hrvatsku, pa i dobar dio sjeverne i sjeverozapadne Bosne.  Ti su teritoriji ostali pod franačkom vlašču sve do sedamdesetih godina IX.st. Vjerovatno se baš u tom razdoblju stari plemenski poredak u Bosni i Hrvatskoj počeo mijenjati po uzoru na zapadnoevropski [[feudalizam]]. Avari nisu više isključivi nosioci vlasti već to postepeno i prvenstveno postaju Slaveni.

Dotle su [[Srbi]] bili uspostavili vlast nad dijelovima teritorija u današnjoj Hercegovini i [[Crna Gora|Crnoj Gori]], a istočna skupina srpskih župa u današnjoj jugozapadnoj Srbiji okupljena je u neku vrstu srpske kneževine (pod vlašću &quot;velikog župana&quot;) oko sredine IX.st.

Na pocetku X.st. [[Hrvatska]] je bila moćna i nezavisna država pod [[Kralj Tomislav|kraljem Tomislavom]]; opet je veći dio sjeverne i zapadne Bosne pripadao njegovom kraljevstvu. Nakon njegove smrti (vjerovatno 928.g.) Hrvatska je bila razdirana građanskim ratom i kratko vrijeme (izmedju tridesetih i šezdesetih godina X.st.) veći dio Bosne prigrabila je obnovljena i trenutačno snažna srpska kneževina [[Časlav Klonimirović|Časlava Klonimirovića]] koja je priznavala vrhovnu vlast Vizantijskog Carstva.
 
U kontekstu ovih događaja prvi put se spominje Bosna kao teritorij. Riječ je o djelu ''De administrando imperio'' koje je 958. godine napisao bizantski historičar i car [[Konstantin Porfirogenit]].
 
U dijelu posvećenom zemljama srpske kneževine piše: &quot;u pokrštenoj Srbiji nalaze se naseljeni gradovi Destinikon (itd.)..., a na tlu Bosone Katera i Desnik.&quot; Odavde jasno proizilazi da se Bosna (manja od današnje Bosne i koncentrisana uz rijeku Bosnu koja teče od mjesta blizu [[Sarajevo|Sarajeva]] na sjever) smatrala zasebnim teritorijem, iako je u to vrijeme pripadala Srbima. U šezdesetim godinama X.st. ponovo je potpala pod Hrvatsku i ostala pod hrvatskom vlašću otprilike pedeset godina.

==== Posljednji vizantijski period ====
 
Zatim je, 1019. godine ponovo moćno Vizantijsko Carstvo pod carem [[Vasilije II Bugaroubica|Vasilijem II]]., &quot;zatornikom Bugara&quot;, prisilio srpske i hrvatske vladare da priznaju vizantijsku vrhovnu vlast. Nominalno podaništvo Hrvata postepeno se pretvorilo u nešto kao savezništvo, pa je u XI.st. Bosnom neko vrijeme vladao hrvatski namjesnik, a u istočnom dijelu neko vrijeme srpski vladari koji su bili neposrednije pod vizantijskim nadzorom. Nešto više nezavisnosti uživali su krajevi južno od same Bosne, teritorij [[Duklja|Duklje]], inače poznat pod imenom Zeta ([[Crna Gora]]) i [[Hum]] ([[Hercegovina]]), gdje su lokalni srpski knezovi odolijevali vladavini Vizantije. Ti su krajevi ujedinjeni u jedinstvenu srpsku kneževinu, koja se u sedamdesetim godinama XI.st. proširila i na srpski teritorij Rašku. U osamdesetim godinama proširila se pod kraljem Bodinom jos više, pa je obuhvatila veći dio Bosne, ali je nakon Bodinove smrti 1101.g. kraljevstvo uskoro propalo.

Kraj XI.st. označava prekretnicu u istoriji zapadnog Balkana. Nakon [[Bodin]]ove smrti težište srpskih političkih težnji premjestio se na istok, na [[Raška|Rašku]], koja je postala srce srednjovjekovne Kraljevine Srbije.
 
Dotle je hrvatske zemlje prigrabila [[Ugarska]], a 1102.g. ugarski kralj Koloman okrunjen je za kralja Hrvatske i tako je uspostavljen odnos izmedju te dvije države, ponekad odnos direktnog podložništva, a ponekad personalne unije i savezništva koje će trajati (uz nekoliko prekida i preinaka) sve do 1918. godine.
 
Ugarska je vlast 1102.g. protegnuta i na Bosnu, ali je Bosnom kao udaljenim i nedostupnijim teritorijem vladao ban, čija je vlast u toku XII.st. bivala sve samostalnija&lt;ref name=&quot;Klaić&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.bosniafacts.info/downloads/elibrary/finish/16-knjige/242-nada-klaic-srednjovjekovna-bosna |title=Nada Klaić, SREDNJOVJEKOVNA BOSNA POLITIČKI POLOŽAJ BOSANSKIH VLADARA DO TVRTKOVE KRUNIDBE (1377. g.) - O postanku bosanske države ili točnije o počecima političke organizacije na bosanskom prostoru |place=Zagreb|publisher=Eminex|year=1994 |accessdate=9. 2. 2016 |archivedate=2017-09-18 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170918014805/http://www.bosniafacts.info/downloads/elibrary/finish/16-knjige/242-nada-klaic-srednjovjekovna-bosna |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;.

U šezdesetim i sedamdesetim godinama XII.st. Hrvatska i Bosna potpale su nakratko opet pod vizantijsku vlast, nakon uspješnog vojnog pohoda ekspanzionističkog cara [[Manojlo I Komnin|Manojla I Komnina]], prvenstveno protiv Ugarske.&lt;ref name=&quot;Ostrogorski&quot;&gt;{{Cite web |url= https://de.scribd.com/doc/312994956/Georgije-Ostrogorski-Istorija-Vizantije-srp-pdf |title=Georgije Ostrogorski: Istorija Vizantije |publisher= |accessdate= 9. 2. 2016}}&lt;/ref&gt; Nakon njegove smrti 1180.g. svi njegovi vojni uspjesi ubrzo su pali u vodu. U borbama je učestvovao bosanski [[ban Borić]] sa svojom vojskom. Nakon toga, moćno Rimsko carstvo, poslije perioda od 1400 god. nije više uticalo na istoriju Bosne i Hercegovine. U tome će ga zamijeniti [[Hrvatska]], [[Srbija]] i prvenstveno [[Ugarska]], čiji će kraljevi nositi i titulu kralj [[Župa Rama u naslovu ugarskog kralja|Rame]] (jedna od župa u Bosni).&lt;ref name=&quot;Anđelić&quot;&gt;[https://de.scribd.com/doc/34399312/Pavao-An%C4%91eli%C4%87-Studije-o-teritorijalno-politi%C4%8Dkoj-organizaciji-srednjovjekovcne-Bosne Pavao Anđelić: Teritorijalna organizacija srednjovjekovne Bosne]&lt;/ref&gt;

Bosna se, međutim, u suštini, oslobodila ugarske vlasti, a kako njome nije više vladalo ni Vizantijsko Carstvo ni Hrvatska, uspjela je prvi put postati manje-više samostalna i nezavisna država. Odatle onaj glasoviti opis Bosne iz pera tajnika cara Manuela Komnena, ljetopisca Kinama, koji je vjerovatno u osamdesetim godinama, zapisao: &quot;Bosna ne sluša srpskog velikog župana; to im je tek susjedni narod koji ima svoje običaje i vlast.&quot; Kinam je takodjer pribilježio da Bosnu od Srbije dijeli rijeka Drina, crta razdjelnica koja je ostala istočna granica Bosne u većem dijelu njene kasnije istorije.
&lt;ref name=&quot;Noel&quot;&gt;[https://www.hercegbosna.org/STARO/download-hr/Malcolm_Povijest_Bosne.pdf Noel Malkom - Povijest Bosne]&lt;/ref&gt;
== Literatura ==
* Božidar Ferjančić, „Vizantijski izvori za istoriju naroda Jugoslavije II“ (fototipsko izdanje originala iz 1959), Beograd, 2007. {{ISBN|978-86-83883-08-0}}
* Nada Zečević, Vizantološki institut, Beograd, 2002  -VIZANTIJA I GOTI NA BALKANU U IV I V VIJEKU

== Reference ==
{{reference|2}}
{{Portal|Bosna i Hercegovina}}

[[Kategorija:Bosna i Hercegovina u rimsko doba| ]]</text>
      <sha1>ac1t8onfbl0ey5mm4mj0nvix1v4uv65</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rock (muzika)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4565314</id>
    <redirect title="Rock" />
    <revision>
      <id>42669217</id>
      <parentid>40695920</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T23:44:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Rock]]</comment>
      <origin>42669217</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20" sha1="t4yfxhfjvoutru8us47osdnekdviclc" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Rock]]</text>
      <sha1>t4yfxhfjvoutru8us47osdnekdviclc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Borač na Prači</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4575294</id>
    <revision>
      <id>42669228</id>
      <parentid>42231198</parentid>
      <timestamp>2026-08-07T00:07:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42669228</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7435" sha1="bs8l1h8uhy8hwwaue20httymk2g6enz" xml:space="preserve">[[Datoteka:Pavlovići.png‎|mini|desno|Grb Pavlovića]]
'''Stari grad Borač''' nalazi se na teritoriji opštine [[Rogatica]], [[Bosna i Hercegovina]]. Ulazi u red najvećih utvrđenih gradova na prostoru srednjovjekovne bosanske države i njegovi bedemi spadaju među najsnažnije u bosanskohercegovačkoj srednjovjekovnoj tvrđavskoj arhitekturi. Bio je političko središte vlasteoske porodice [[Pavlovići|Pavlovića]].&lt;ref name=&quot;ćorović&quot;&gt;{{Cite web |url=  https://www.rastko.rs/rastko-bl/istorija/corovic/istorija/3_12_l.html |title= Svetozar Ćorović: Istorija srpskog naroda - Bosna kao stožer nove srpskohrvatske države |work= INTERNET IZDANJE IZVRŠNI PRODUCENT I POKROVITELJ Tehnologije, izdavaštvo i agencija Janus Beograd, novembar 2001 |accessdate= 9. 2. 2023}}&lt;/ref&gt;

Njegovi ostatci nalaze se na geografskim koordinatama: 43˚45'N 18˚57'E, na teško pristupačnom terenu iznad lijeve obale Prače, nedaleko od željezničke stanice [[Mesići]].

== Historija ==
Spominje se u [[Povelja iz 1244|povelji]] [[Ugarska|ugarskog]] kralja Bele IV iz 1244. godine. Bio je centar posjeda i stolni grad feudalne porodice Radenović-Pavlović, te su iz tog razloga tri kule Borača na njihovim pečatima. Kada je Pavle Radenović ubijen 1415. godine kao žrtva zavjere, a nakon toga izgubio glavu i njegov sin [[Petar I Pavlović|Petar]], mlađi sin [[Radoslav Pavlović|Radoslav]], da bi se spasio u borbi sa [[Sandalj Hranić|Sandaljem Hranićem]], uzeo je [[Osmanlije|turski]] protektorat.&lt;ref name=&quot;enciklopedija&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.enciklopedija.hr/clanak/pavlovici |title= Pavlovići |work= Hrvatska enciklopedija |accessdate= 9. 2. 2024}}&lt;/ref&gt; Tada je, vjerovatno, ustupio Turcima svoje gradove [[Hodidjed]] i [[Srednja Bosna|Vrhbosnu]].
Bio je stalna rezidencija, omiljeno boravište Pavlovića, gdje su živjeli, vršili svoju vlast, izdavali povelje, primali strane diplomate i obavljali druge poslove. U Borač su dolazili dubrovački slikari, kovači i druge zanatlije. Vojvoda Radoslav Pavlović imao je kuću u [[Dubrovnik]]u i bio je počasni dubrovački građanin. Knezovi Pavlovići - Radenovići držeći pod svojom vlašću dobar dio karavanskog puta koji je [[Dubrovnik]] vezivao s [[balkan]]skim zaleđem, stekli su veliko bogatstvo od carina i trgovine.&lt;ref name=&quot;maslo&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.ff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/his/Amer-Maslo.pdf |title= Amer Maslo: Slavni i velmožni gospodin knez Pavle Radinović - Završni magistarski rad |work= UNIVERZITET U SARAJEVU -FILOZOFSKI FAKULTET -ODSJEK ZA HISTORIJU Sarajevo, 2018. |accessdate= 9. 11. 2023 |archive-date= 2023-10-27 |archive-url= https://web.archive.org/web/20231027095527/https://www.ff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/his/Amer-Maslo.pdf |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;

Nakon pada [[Bosna u srednjem vijeku|srednjovjekovne Bosne]] 1463. godine, Borač je spaljen i srušen do temelja. Podgrađe je jedno vrijeme postojalo kao središte nahije Borač, međutim od 1485. godine je napušteno i palo u zaborav.
== Opis ==
Borač je sagrađen sa obje strane rijeke Prače koja tu pravi dvostruku krivinu u dužini od 700 metara. Podijeljen je sedlima u tri dijela, po etapama razvoja. Tvrđavski kompleks je površine preko 25 000 m².

'''Dolovska Gradina''' je udaljena preko 500 m zračne linije, nad sjevernom krivinom, na desnoj strani Prače,. To je utvrđenje nad mostom preko Prače, zaštićenim sa obje strane jakim okruglim dvospratnim kulama čija je debljina zidova kod temelja oko 1,1 m, a visina do 9 m. Materijal upotrijebljen za gradnju je krečnjak. Debljina zidova se kreće od 0,7 do 3,3 m, a najčešće je 1,1-1,4 m

'''Velika gradina''' na Velikoj Stijeni, najstariji dio grada, nastao je prije upotrebe vatrenog oružja. U središtu utvrde postavljen je dvor sa jakom okruglom i velikom četvrtastom kulom na više spratova, veličine u osnovi 10 x 8 m i ostacima niza objekata. Utvrda je zaštićena sa istoka velikim zidom debelim 3,3 m, a sa ostalih strana bedemima i strmim stijenama nakićenim stražarnicama i osmatračnicama. Obor, veličine 25 x 5-8, zaštićen je kulom, u temeljima trouglaste osnove, postavljenom nad rasjelinom 8 m širine sa visećim mostom. Na jugoistočnoj strani oborskog zida bio je niži obor. 

'''Mala Gradina''', bio je utvrđenje sa tri kule postavljene po zidu koji je tekao sa istoka na zapad i branio prilaz sa sjevera. Čeoni zid sa kapijom, dug 70, a širok 1,1 m spuštao se prema sjeveru i branio prilaz s istoka. Grad je sa strane bio zaštićen jarkom širokim I dubokim 3 m.. Borač je najveći feudalni utvrđeni grad čija površina obuhvaćena zidinama iznosi preko 25.000 m2.&lt;ref name=&quot;Redžić&quot;&gt;{{Cite web |url= https://de.scribd.com/doc/59184397/Husref-Red%C5%BEi%C4%87-Srednjovjekovni-gradovi-u-Bosni-i-Hercegovini  |title=Husref Redžić: Srednjovjekovni gradovi u Bosni i Hercegovini |work= Sarajevo publishing, Sarajevo 2009. |accessdate= 9. 2. 2017}}&lt;/ref&gt; Zaravan je bila popunjena zgradama od drveta. Inače kompletan kompleks tvrđave bio je dobrim dijelom od drvene građe, a uspijevao se braniti odbranom samo prilazne istočne strane.
=== Podgrađe === 
S razvojem moći Pavlovića, a zahvaljujući svom strateškom položaju na raskršću puta od Dubrovnika prema [[Srebrenica|Srebrenici]] i [[Zvornik]]u i puteva od doline [[Lim]]a prema Vrhbosni, s vremenom se ispod utvrđenja razvija i podgrađe, u izvorima prvi put spomenuto 1417. godine.&lt;ref name=&quot;Stari gradovi&quot;&gt;{{Cite web |url= http://www.fmks.gov.ba/download/zzs/1953/1-1953.pdf  |title= Hamdija Kreševljaković,   STARI BOSANSKI GRADOVI  |work= Naše starine I, Sarajevo, 1953, 7-45 –  |accessdate= 9. 2. 2016}}&lt;/ref&gt; To podgrađe se naziva subBorač, sotoBorač, a najčešće Podborač (Subboracz, Sottoboraz).
U njemu je podignuta carina Pavlovića, razvija se dubrovačka kolonija (najutjecajniji pripadnik je bio Vlahuša Latinica). Od domaćih ljudi iz Podborača u izvorima su zabilježeni Dabiživ Vuković (gradski knez) te Radič Dobrić i Miljan (trgovci). U neposrednoj blizini Borča je i lijepa nekropola stećaka.
[[File:Ivaniš Pavlović.png|mini|180|lijevo|Pečat [[Ivaniš Pavlović|Ivaniša Pavlovića]]]]
=== Pečat Pavlovića ===
Porodica Pavlović, ostavila je za sobom šest porodičnih [[Povelje i pisma u srednjovjekovnoj Bosni|pečata]] i svi oni kao osnovnu heraldičku sliku imaju kulu, odnosno utvrđen grad. Najstariji prikaz je sa pečata iz 1397. gde je prikazan grad sa jednom i sa tri kule. Utvrđeni grad sa pečata Pavlovića vjerovatno je izrađen po uzoru na dubrovačke pečate. Njihov pečat na kojem je bio oslikan grad s tri kule i danas se čuva u dubrovačkom arhivu. Grad Rogatica je ranije koristila  izgled njihovog grba kao zaštitini znak 
== Literatura ==
* [[Hamdija Kreševljaković]], &quot;Naše starine&quot; I, Sarajevo, 1953, 7-45 -Stari bosanski gradovi, 
* [[Desanka Kovačević-Kojić]], Sarajevo, 1978 -Gradska naselja srednjovjekovne bosanske države
* [[Đoko Mazalić]], Borač – bosanski dvor srednjeg vieka, GZM, LIII, Sarajevo, 1941, 46.
* Tošić Đuro, Vojvoda Petar Pavlović – Prilog istoriji Bosne početkom XV vijeka, Jugoslovenski istorijski časopis, br. 1-2, Beograd 2001, 35-46.

== Izvori ==
{{Izvori}}
== Vanjske veze ==
* [http://rogatica-bih.blogspot.de/2011/01/srednjovjekovni-grad-borac.html Grad Borač]
[[Kategorija:Tvrđave u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Rogatica]]
[[Kategorija:Pavlovići]]</text>
      <sha1>bs8l1h8uhy8hwwaue20httymk2g6enz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rok muzika</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4580391</id>
    <redirect title="Rock" />
    <revision>
      <id>42669218</id>
      <parentid>40695864</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T23:45:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Rock]]</comment>
      <origin>42669218</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20" sha1="t4yfxhfjvoutru8us47osdnekdviclc" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Rock]]</text>
      <sha1>t4yfxhfjvoutru8us47osdnekdviclc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Branko Tošović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4602056</id>
    <revision>
      <id>42669242</id>
      <parentid>42497972</parentid>
      <timestamp>2026-08-07T03:49:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42669242</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="62094" sha1="ia5hbjgh3r5n57ey21dqeujlrrark9c" xml:space="preserve">{{Naučnik
| ime = Branko Tošović
| slika = Branko Tosovic 2012.jpg
| širina_slike = 250p
| opis_slike = Portret Branka Tošovića (Grac)
| puno_ime = 
| datum_rođenja = [[10. 4. 1949.]]
| mesto_rođenja = [[Vihovići (Kalinovik)|Vihovići]]
| država_rođenja = [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNR Jugoslavija]]
| datum_smrti = 
| mesto_smrti = 
| država_smrti = 
|polje = 
|institucija = 
|škola = 
|studenti = 
|poznat_po = 
|nagrade = 
|napomene = 
}}
'''Branko Tošović''', ćir. Бранко Тошовић, rus. Бранко Тошович, mak. Бранко Тошовиќ ([[Vihovići (Kalinovik)|Vihovići]] kod [[Kalinovik]]a, [[1949]]), [[Srbi|srpski]] i austrijski filolog.

== Život ==
Rođen je u Vihovićima&lt;ref&gt;https://sr.wikipedia.org/wiki/Виховићи&lt;/ref&gt; kod Kalinovika&lt;ref&gt;https://sr.wikipedia.org/wiki/Калиновик&lt;/ref&gt; (Bosna i Hercegovina) 10. aprila 1949. godine. U Kalinoviku je završio osmogodišnju školu (1964). Maturirao je u sarajevskoj Prvoj gimnazij&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://1gimnazija.com.ba/ |access-date=2020-02-29 |archive-date=2020-02-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200207123425/http://1gimnazija.com.ba/ }}&lt;/ref&gt; i (1968), a diplomirao na Odsjeku za slovenske jezike i književnosti Filozofskog fakulteta u Sarajevu&lt;ref name=&quot;ff.unsa.ba&quot;&gt;{{Cite web |url=https://ff.unsa.ba/index.php/bs/ |title=Archive copy |access-date=2020-02-29 |archive-date=2020-02-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200229064547/http://ff.unsa.ba/index.php/bs/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; (1973). Na istom fakultetu odbranio je 1979. magistarski rad „Stilizacija jezika u djelu Petar Prvi A. N. Tolstoja i njihov odraz u našem prevodu“   i doktorirao 1983 na temu: „Glagol kao konstituent književnoumjetničkog stila ruskoga jezika u poređenju sa srpskohrvatskim“.

== Nastavni rad ==

Tri godine radio je u Gimnaziji „Ognjen Prica“ [sada Druga gimnazija] ([ &lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=https://www.2gimnazija.edu.ba/bs/ |access-date=2020-02-29 |archive-date=2020-02-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200205093422/https://www.2gimnazija.edu.ba/bs/ }}&lt;/ref&gt; (1973—1977), a petnaest proveo na Filozofskom fakultetu u Sarajevu&lt;ref name=&quot;ff.unsa.ba&quot;/&gt; kao asistent pripravnik, asistent, docent i vanredni profesor (1977—1992).

Bio je lektor srpskohrvatskog jezika na Moskovskom državnom Univerzitetu&lt;ref&gt;https://www.msu.ru/en/&lt;/ref&gt;  (1985—1989, 1992—1993), a školske 1992/1993.  vodeći naučni saradnik Instituta za lingvistiku Ruske akademije nauka&lt;ref&gt;https://iling-ran.ru/web/&lt;/ref&gt;  i naučni saradnik Instituta za ruski jezik „A. S. Puškin“&lt;ref&gt;https://www.pushkin.institute/&lt;/ref&gt;.

Od 1. marta 1996. do 1. oktobra 2016. godine je redovni profesor na Univerzitetu u Gracu&lt;ref&gt;https://www.uni-graz.at/de/&lt;/ref&gt; , kada je postao emeritus.

== Naučni rad ==

Osnovne naučne oblasti su: 1) lingvistika – šira područja: gramatika, opšta i kontrastivna lingvistika, – uža područja: glagol, korelacije između slovenskih jezika, posebno bliskih kao što su bosanski/bošnjački, hrvatski i srpski, 2) stilistika, 3) književnost, poetika, posebno stvaralaštvo Iva Andrića i Branka Ćopića. 
Član je dviju komisija Međunarodnog slavističkog komiteta: Komisije za tvorbu riječi&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://iml.basnet.by/be/commission-slavic-word-formation-ics-kss-pry-mks |access-date=2020-02-29 |archive-date=2019-10-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191004054649/http://iml.basnet.by/be/commission-slavic-word-formation-ics-kss-pry-mks |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;  i Komisije za stilistiku&lt;ref name=&quot;Archive copy&quot;&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=https://www.stylistic-mks.com/ |access-date=2020-02-29 |archive-date=2020-01-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200103221241/https://www.stylistic-mks.com/ |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;. U okviru njihovih aktivnosti organizovao je u Gracu (zajedno sa Arnom Vonišem) dvije konferencije: Tvorba riječi i internet (22–25. mart 2016&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www-gewi.uni-graz.at/gralis/projektarium/Kommissionen/kommissionen_derivation.html |access-date=2017-10-22 |archive-date=2017-09-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170923101810/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis/projektarium/Kommissionen/kommissionen_derivation.html |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;), Interakcija interneta i stilistike, interneta i stilova (16–18. april 2015&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www-gewi.uni-graz.at/gralis/projektarium/Kommissionen/kommissionen_stilistik.html |access-date=2017-10-22 |archive-date=2017-09-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170923103332/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis/projektarium/Kommissionen/kommissionen_stilistik.html |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;) i jednu u Banjaluci (zajedno Danijelom Dojčinovićem, Goranom Milašinom i Arnom Vonišem; 18–20. maj 2017&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www-gewi.uni-graz.at/gralis/projektarium/Kommissionen/kommissionen_stilistik_2017.html |access-date=2017-10-22 |archive-date=2017-09-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170923105715/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis/projektarium/Kommissionen/kommissionen_stilistik_2017.html |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;). 
 
== Gostovanja ==

Bio je dvije i po školske godine gostujući profesor na Univerzitetu u Manhajmu&lt;ref&gt;https://www.uni-mannheim.de/&lt;/ref&gt; (1993–1995), dvije na Filozofskom fakultetu u Zadru&lt;ref&gt;https://www.unizd.hr/&lt;/ref&gt; i tri na Filozofskom fakultetu u Zagrebu&lt;ref&gt;https://web2020.ffzg.unizg.hr/&lt;/ref&gt;, gdje je kao prvi profesor počeo da predaje srpski jezik&lt;ref&gt;http://www.ffzg.unizg.hr/slaven/juzslav/&lt;/ref&gt; ( (2001—2004). Jedan semestar boravio je kao gostujući profesor na Univerzitetu u Lajpcigu&lt;ref&gt;https://slavistik.philol.uni-leipzig.de/start/&lt;/ref&gt;  (1995). U istom svojstvu se nalazio kraće vrijeme (do sedam dana) na nizu evropskih univerziteta: Tartu (Estonija, 1989), Poznanj (Poljska, 1997), Ljoven (Belgija, 1998), Bratislava (Slovačka, 1999), Ljubljana (Slovenija, 1999), Varšava (Poljska, 2000), Veliko Trnovo (Bugarska, 2002), Novi Sad (Srbija, 2005), Mostar (Bosna i Hercegovina, 2007), Moskva (Rusija, 2008), Insbruk (Austrija, 2008), Skoplje (Makedonija, 2008), Pula (Hrvatska, 2009), Sankt-Peterburg (Rusija, 2011), Višegrad (Bosna i Hercegovina, 2012), Ljubljana (Slovenija, 2012), Bihać (Bosna i Hercegovina, 2013), Minsk (Bjelorusija, 2013), Zagreb (Hrvatska, 2014), Krasnojarsk (Rusija, 2014), Vršac (Srbija, 2014), Moskva (Rusija, 2014), Moskva (Rusija, 2015), Skoplje (Makedonija, 2016), Moskva (Rusija, 2017), Bukurešt (Rumunija, 2017).&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/php/en/Biblio/Tosovic_Vortraege.php |access-date=2020-02-29 |archive-date=2020-01-31 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200131043002/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/php/en/Biblio/Tosovic_Vortraege.php |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;

Učestvovao je na velikom broju međunarodnih naučnih skupova — konferencija, simpozijuma, kongresa.&lt;ref&gt;Potpuni pregled nastupa od 1996. v. http://www-gewi.kfunigraz.ac.at/gralis/0.Projektarium/Biblio/bt_admin.php.&lt;/ref&gt;.

== Projekti ==

Pokrenuo je i završio niz međunarodnih projekata, među kojima se izdvajaju:

a) '''Razlike između bosanskog/bošnjačkog, hrvatskog i srpskog jezika''' ('''Unterschiede zwischen dem Bosnischen/Bosniakischen, Kroatischen und Serbischen''', FWF-Projekt, P19158-G03, 2006-2010)&lt;ref&gt;http://www-gewi.uni-graz.at/gralis/projektarium/BKS-Projekt/index.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190110224515/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis/projektarium/BKS-Projekt/index.html |date=2019-01-10 }}.&lt;/ref&gt;,

b) '''Die vergleichende Analyse der semantisch-derivativen Kategorie der Aktionsarten in den slawischen Sprachen'''/&lt;ref&gt;[http://www-gewi.uni-graz.at/gralis/projektarium/Andere_Projekte/aktionsarten.html Die vergleichende Analyse der semantisch-derivativen Kategorie der Aktionsarten in den slawischen Sprachen / Studium porównawcze nad kategorią semantyczno-słowotwórczą Aktionarten w językach slowiańskich] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190110230211/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis/projektarium/Andere_Projekte/aktionsarten.html |date=2019-01-10 }} (Ministerium Nauki i Szkolnictwa Wyższego, N104012 31/0898, 2006-2009; gemeinsam mit Jadwiga Stawnicka).&lt;/ref&gt;

U okviru prvog projekata razvio je
 
(1) ''Gralis-Korpus'' (Gralis-Korpus) – paralelni korpus za proučavanje srpskog, hrvatskog i bosanskog/bošnjačkog jezika,&lt;ref&gt;[http://www-gewi.uni-graz.at/gralis/korpusarium/gralis_korpus.html ''Gralis-Korpus'' (Gralis-Korpus) – ein 'mehrsprachiges Parallelkorpus' für das Studium und das Erlernen aller slawischen Sprachen, vor allem auch in Bezug auf das Deutsche,] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190107043942/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis/korpusarium/gralis_korpus.html |date=2019-01-07 }}.&lt;/ref&gt;

(2) ''Akcentarijum'' (Akzentarium) – program za učenje i istraživanje akcenta tih jezika,&lt;ref&gt;{{Cite web |title=''Akzentarium'' – Online-Programm für Untersuchungen und zum Erlernen des Akzentsystems der Sprachen Bosnisch/Bosniakisch, Kroatisch und Serbisch |url=http://www-gewi.uni-graz.at/gralis/korpusarium/Akzentarium/index.html |access-date=2017-08-11 |archive-date=2019-01-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190110225242/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis/korpusarium/Akzentarium/index.html |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;

(3) ''Leksikarijum'' (Lexikarium) – korpusno orijentisani onlajn rječnik njemačko-srpski/hrvatski/bošnjački-bosanski,&lt;ref&gt;[http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/php/en/Lexikarium/index.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181207154838/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/php/en/Lexikarium/index.html |date=2018-12-07 }} ''Lexikarium'' – Online-Wörterbuch für Lehre und Forschung in Bezug auf die lexikalischen Strukturen des Bosnischen/Bosniakischen, Kroatischen und Serbischen,&lt;/ref&gt;

(4) ''MorfoGenerator'' (MorphoGenerator) –  program za automatsko morfološko obilježavanje i generisanje paradigmi,&lt;ref&gt;[http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/0.Projektarium/MorphoGenerator/morpho.php ''MorphoGenerator'' – Online-Tool für die morphosyntaktische Annotierung und die darauffolgende automatische Analyse von Wörtern der Sprachen Bosnisch/Bosniakisch, Kroatisch und Serbisch] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171001162023/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/0.Projektarium/MorphoGenerator/morpho.php |date=2017-10-01 }}.&lt;/ref&gt;

(5) ''Anketarium'' (Anketarium) – program za onlajn anketiranje (sa interfejsom na  srpskom, hrvatskom i bosanskom/bošnjačkom, ruskom, slovenačkom i njemačkom  jeziku).&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=https://ginko.uni-graz.at/rotho/netzfrage/laufende_umfragen.php |access-date=2020-02-29 |archive-date=2020-01-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200103184727/https://ginko.uni-graz.at/rotho/netzfrage/laufende_umfragen.php |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;

Godine 2000. zasnovao je internetski projekat '''Lingvistički slavistički portal Univerziteta Grac GRALIS''' (http://www-gewi.uni-graz.at/gralis/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170821172709/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis/ |date=2017-08-21 }}), kojim i sada rukovodi i koji dalje razvija.

Pod njegovim rukovodstvom u toku su četiri istraživačka projekta:

'''Andrić-Initiative: Ivo Andrić u evropskom kontekstu''' (Grac: 2007–,)&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www-gewi.uni-graz.at/gralis/projektarium/Andric/index.html |access-date=2017-10-22 |archive-date=2018-12-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181225171820/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis/projektarium/Andric/index.html |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;

'''Lirski, humoristički i satirički svijet Branka Ćopića''' (Grac – Banjaluka: 2011–),&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www-gewi.uni-graz.at/gralis/projektarium/Copic/index.html |access-date=2017-08-11 |archive-date=2019-01-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190110224520/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis/projektarium/Copic/index.html |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;
 
'''Mono- i multilingvalni elektronski korpus makedonskog jezika''' (Grac – Skopje: 2009–2016),&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www-gewi.uni-graz.at/gralis/projektarium/Mak-Korpus/index.html |access-date=2017-08-11 |archive-date=2017-08-12 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170812022530/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis/projektarium/Mak-Korpus/index.html |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;

'''Gralis-Lexikarium''' (2008–)&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/php/en/#Lexikarium |access-date=2020-02-29 |archive-date=2020-02-26 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200226015032/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/php/en/#Lexikarium |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;.

== Djela ==

Autor je više od 500 naučnih i stručnih radova te niza prevoda(в. Publikationen UNIGRAZonline,&lt;ref&gt;https://online.uni-graz.at/kfu_online/wbForschungsportal.cbShowPortal?pFpFospNr=&amp;pOrgNr=&amp;pPersonNr=58400&amp;pMode=I&amp;pLevel=PERS&amp;pCallType=PUB&lt;/ref&gt;, Publikationen GraLiS&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/php/en/Biblio/Tosovic_biblio.php |access-date=2017-08-11 |archive-date=2018-12-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181225174829/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/php/en/Biblio/Tosovic_biblio.php |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;, Publikationen Liste &lt;ref&gt;https://homepage.uni-graz.at/de/branko.tosovic/publikationen-liste/&lt;/ref&gt;). 
Objavio je niz knjiga u Austriji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Njemačkoj, Poljskoj, Rusiji i Srbiji. Radovi su mu štampani u svim slovenskim zemljama na više jezika (najviše na srpskom, ruskom, njemačkom i makedonskom).&lt;ref&gt;O. Univ.-Prof. Dr. Branko Tošović. [http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/php/en/Biblio/Tosovic_biblio.php Bibliographie] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181225174829/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/php/en/Biblio/Tosovic_biblio.php |date=2018-12-25 }}&lt;/ref&gt;

'''A) Monografije (knjige, posebna izdanja)'''

Napisao je 28 monografijа iz oblasti gramatike, stilistike, korpusne lingvistike, književnosti i dr., između ostalih:  
# Korelaciona morfologija srpskog, hrvatskog i bošnjačkog jezika: Imenice. Konstrukcijsko izdanje. 2016.&lt;ref&gt;Tošović, Branko. ''Korelaciona morfologija srpskog, hrvatskog i bošnjačkog jezika: Imenice. Konstrukcijsko izdanje''. Graz: Institut für Slawistik der Karl-Franzens-Universität, 2016. 408 s.&lt;/ref&gt; 
# Интернет-стилистика: Монография. 2015.&lt;ref&gt;Тошович Бранко. ''Интернет-стилистика'': Монография. Москва: Флинта – Наука, 2015. 238 с. (Научные дискуссии) http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_Internet-stilistika_2015.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170412062054/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_Internet-stilistika_2015.pdf |date=2017-04-12 }}&lt;/ref&gt; 
# Дискурс и стиль: теоретические и практические аспекты : колл. монография. 2014.&lt;ref&gt;Тошович Бранко. ''Дискурс и стиль: теоретические и практические аспекты : колл. монография.'' Авторы Гайда С., Баженова Е. С., Воронцова Т. А., Кожемякин Е. А., Кашкин В. Б., Чернейко Л. О., Малышева Е. Г., Безуглая Л. Р., Селезнева Л. В., Тошович Б., Хазагеров Г. Г. Бжозовская Д., Орлова О. В., Негрышев А. А., Клушина Н. И., Солганик Г. Я., Ивченков В. И., Коньков В. И. Карасик В. И., Лассан Э. Р., Демьянков В. З., Граудина Л. К., Черпина Э. В., Терноваская Д. Н / Под ред. Г. Я Солганика, Н. И. Клушиной, Н. В. Смирновой. Москва: Флинта – Наука, 2014. 268 c.&lt;/ref&gt; 
# Корреляционная грамматика сербского, хорватского и бошняцкого языков: Часть I: Фонетика – Фонология – Просодия. 2011.&lt;ref&gt;Тошович Бранко. ''Корреляционная грамматика сербского, хорватского и бошняцкого языков: Часть I: Фонетика – Фонология – Просодия.'' – Москва: Языки славянской культуры, 2011. 640 с. http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_Korrel.gram_Fonetika_16.4.2011.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170412062843/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_Korrel.gram_Fonetika_16.4.2011.pdf |date=2017-04-12 }}&lt;/ref&gt; 
# Andrić-Initiative: Ivo Andrić im Europäischen Kontext (Graz, 2008–2015): Konzeption, Tätigkeit, Ergebnise. 2010.&lt;ref&gt;Tošović, Branko. ''Andrić-Initiative: Ivo Andrić im Europäischen Kontext'' (''Graz, 2008–2015''): ''Konzeption, Tätigkeit, Ergebnise.'' Graz: Institut für Slawistik der Karl-Franzens-Universität, 2010. 117 S. http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_Andric_Projekt_2010.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170412062556/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_Andric_Projekt_2010.pdf |date=2017-04-12 }}&lt;/ref&gt; 
# Das linguistische Slawistik-Portal der Karl-Franzens-Universität Graz (2000–2010). 2010.&lt;ref&gt;Tošović, Branko. ''Gralis: Das linguistische Slawistik-Portal der Karl-Franzens-Universität Graz (2000–2010)''. Graz: Institut für Slawistik der Karl-Franzens-Universität, 2010. 74 S. http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_Gralis_Portal_2010.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170412142553/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_Gralis_Portal_2010.pdf |date=2017-04-12 }}&lt;/ref&gt; 
# Korrelative Grammatik des Bosni(aki)schen, Kroatischen und Serbischen. Teil 1: Phonetik – Phonologie – Prosodie. 2009.&lt;ref&gt;Tošović, Branko. ''Korrelative Grammatik des Bosni(aki)schen, Kroatischen und Serbischen. Teil 1: Phonetik – Phonologie – Prosodie''. Münster: LIT, 2009. 545 S. (Slawische Sprachkorrelationen, Bd. 4) http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_Korrelative_Grammatik_BKS_Phonetik_2009.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170412062441/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_Korrelative_Grammatik_BKS_Phonetik_2009.pdf |date=2017-04-12 }}&lt;/ref&gt; 
# Способы глагольного действия в сербском, хорватском и бошняцком языках. 2009.&lt;ref&gt;Тошович Бранко. ''Способы глагольного действия в сербском, хорватском и бошняцком языках''. Katowice: Wydawnictwo Uniwersytetu Śląskiego, 2009. 118 с. http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_Sposoby_gl_dejstvija_BKS_2008b.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170412143009/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_Sposoby_gl_dejstvija_BKS_2008b.pdf |date=2017-04-12 }}&lt;/ref&gt; 
# Трансакционал русского и сербского/хорватского/бошняцкого языков. 2009.&lt;ref&gt;Тошович Бранко. ''Трансакционал русского и сербского/хорватского/бошняцкого языков''. Katowice: Wydawnictwo Uniwersytetu Śląskiego, 2009. 264 с. ref&gt;http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_Transakcional_RU-BKS_2009.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170412062517/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_Transakcional_RU-BKS_2009.pdf |date=2017-04-12 }}&lt;/ref&gt; 
# Der Nobelpreisträger Ivo Andrić in Graz - Nobelovac Ivo Andrić u Gracu. 2008.&lt;ref&gt;Tošović, Branko. ''Der Nobelpreisträger Ivo Andrić in Graz - Nobelovac Ivo Andrić u Gracu''. Graz/Grac – Beograd: Institut für Slawistik der Karl-Franzens-Universität, Beogradska knjiga, 2008. 634 S. (Andrić-Initiative: Ivo Andrić im europäischen Kontext – Ivo Andrić u evropskom kontekstu, knj. 1) http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_Andric_u_Gracu_2008.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170412142649/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_Andric_u_Gracu_2008.pdf |date=2017-04-12 }}&lt;/ref&gt; 
# Izazovi Branka Tošovića. 2007.&lt;ref&gt;Tošović, Branko. ''Izazovi Branka Tošovića'': Kolekcija Odgovori, knj. 69. Razgovor vodio Miloš Jevtić. Drugo, dopunjeno izdanje. Beograd: Beogradska knjiga, 2007. 292 s. http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_Izazovi_2000.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170412143101/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_Izazovi_2000.pdf |date=2017-04-12 }}&lt;/ref&gt; 
# Экспрессивный синтаксис глагола русского и сербского/хорватского языков. 2006.&lt;ref&gt;Тошович Бранко. ''Экспрессивный синтаксис глагола русского и сербского/хорватского языков.'' Москва: Языки славянской культуры, 2006. 560 с. http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_Ekspressivnyj_sintaksis_2006.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170412143107/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_Ekspressivnyj_sintaksis_2006.pdf |date=2017-04-12 }}&lt;/ref&gt; 
# Sintaksa savremenoga srpskog jezika: Prosta rečenica. 2005.&lt;ref&gt;Piper, Predrag; Antonić, Ivana; Ružić, Vladislava; Tanasić, Sreto; Popović, Ljudmila; Tošović, Branko. ''Sintaksa savremenoga srpskog jezika: Prosta rečenica'': U redakciji akademika Milke Ivić. Beograd – Novi Sad: Institut za srpski jezik SANU – Beogradska knjiga – Matica srpska, 2005. 1065 s. http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Pip-Ant-Ruz-Tan-Pop-Tos_Sintaksa_srp_jezika_2005.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170412142857/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Pip-Ant-Ruz-Tan-Pop-Tos_Sintaksa_srp_jezika_2005.pdf |date=2017-04-12 }}&lt;/ref&gt; 
# Ujak / Onkel. 2003.&lt;ref&gt;Tošović, Branko. ''Ujak / Onkel''. Beograd: Beogradska knjiga, 2003. 321 s. http://www-gewi.uni-graz.at/gralis/Tosovic/Buecher/Buch_Ujak.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170812022633/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis/Tosovic/Buecher/Buch_Ujak.html |date=2017-08-12 }}&lt;/ref&gt; 
# Funkcionalni stilovi. 2002. / Die funktionalen Stile.&lt;ref&gt;Tošović, Branko. ''Funkcionalni stilovi / Die funktionalen Stile''. Beograd: Beogradska knjiga, 2002. 580 s. http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/e-book/funkcionalni%20stilovi%20c/funkcionalni_stilovi_c.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170412062223/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/e-book/funkcionalni%20stilovi%20c/funkcionalni_stilovi_c.html |date=2017-04-12 }}&lt;/ref&gt; 
# Funkcionalni stilovi. Funktionale Stile.&lt;ref&gt;Tošović, Branko. ''Funkcionalni stilovi. Funktionale Stile.'' Graz: Institut für Slawistik der Karl-Franzens-Universität, 2002. 504 s. http://www-gewi.uni-graz.at/gralis/Tosovic/Buecher/Buch_Funkcionalni_stilovi.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170812094612/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis/Tosovic/Buecher/Buch_Funkcionalni_stilovi.html |date=2017-08-12 }}&lt;/ref&gt; 
# Korelaciona sintaksa. Projektional. 2001.&lt;ref&gt;Tošović, Branko. ''Korelaciona sintaksa. Projektional.'' Graz: Institut für Slawistik der Karl-Franzens-Universität, 2001. 456 s. http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_Koralaciona_sintaksa7_2011.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170412142812/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_Koralaciona_sintaksa7_2011.pdf |date=2017-04-12 }}&lt;/ref&gt; 
# Izazovi Branka Tošovića. 2000.&lt;ref&gt;Tošović, Branko. ''Izazovi Branka Tošovića'': Razgovor vodio Miloš Jevtić. Beograd – Valjevo: Beogradska knjiga – Kej, 2000. 202 s. http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_Izazovi_2000.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170412143101/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_Izazovi_2000.pdf |date=2017-04-12 }}&lt;/ref&gt; 
# Глагольный категориал. 1998.&lt;ref&gt;Тошович Бранко. ''Глагольный категориал''. Opole – Graz: Uniwersytet Opolski, Universität Graz, 1998. 122 c. http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_Glagoljnyj_kategorial_1998.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170412142803/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_Glagoljnyj_kategorial_1998.pdf |date=2017-04-12 }}&lt;/ref&gt; 
# Stilistika glagola / Stilistik der Verben. 1995.&lt;ref&gt;Tošović, Branko. ''Stilistika glagola. Stilistik der Verben''. Wuppertal: Lindenblatt, 1995. 539 s. http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_Stilistika_glagola_1995.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170412062618/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_Stilistika_glagola_1995.pdf |date=2017-04-12 }}&lt;/ref&gt; 
# Srpskorhvatski jezik: Kurs serbsko-chorwackiego z gramatyką i wyborem tekstów. 1992.&lt;ref&gt;Spagiska-Pruszak, Agnieszka; Tošović, Branko. Srpskorhvatski jezik: Kurs serbsko-chorwackiego z gramatyką i wyborem tekstów. Gdansk: Uniwersytet Gdański, 1992. 196 s. http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Spaginska-Pruszak_Tosovic_SH_1992.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170412142913/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Spaginska-Pruszak_Tosovic_SH_1992.pdf |date=2017-04-12 }}&lt;/ref&gt; 
# Funkcionalni stilovi. 1988.&lt;ref&gt;Tošović, Branko. ''Funkcionalni stilovi''. Sarajevo: Svjetlost, 1988. 312 s. http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_Funkcionalni_stilovi_1988.pd{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; f 
# Ruska gramatika u poređenju sa srpskohrvatskom. 1988.&lt;ref&gt;Tošović, Branko. ''Ruska gramatika u poređenju sa srpskohrvatskom''. Sarajevo: Svjetlost, 1988. 427 s. http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_Ruska_gramatika_u_poredjenju_SH_1988.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170412062601/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_Ruska_gramatika_u_poredjenju_SH_1988.pdf |date=2017-04-12 }}&lt;/ref&gt;

Knjiga ''Sintaksa srpskog jezika: prosta rečenica'', čiji je jedan od autora, dobila je nagradu Pavla Ivića kao najbolje djelo iz slavistike objavljeno 2005. godine.&lt;ref&gt;http://slavistickodrustvo.org.rs/nagrada-pavle-ivic/&lt;/ref&gt;

'''B) Zbornici'''

Objavio je 44 zbornika iz lingvistike i književnosti, između ostalih: 
# Andrićeva Gospođica. Andrićs Fräulein / Branko Tošović. 2017.&lt;ref&gt;Tošović 2017: Tošović, Branko; (Ur./Hg.). Andrićeva Gospođica. Andrićs Fräulein / Branko Tošović (Ur./Hg.). Graz - Beograd - Banjaluka: Institut für Slawistik der Karl-Franzens-Universität Graz – Narodna i univerzitetska biblioteka Republike Srpske – Svet knjige – nmlibris, 2017. – 792 s./S.  (Andrić-Initiative: Ivo Andrić im europäischen Kontext - Ivo Andrić u evropskom kontekstu, tom 10)&lt;/ref&gt;
# Ćopićeva poetika prostora / Ćopićs Poetik des Raumes. 2017.&lt;ref&gt;Tošović 2017: Tošović, Branko; (ur./Hg). Ćopićeva poetika prostora / Ćopićs Poetik des Raumes. Graz - Banjaluka: Institut für Slawistik der Karl-Franzens-Universität Graz - Narodna i univerzitetska biblioteka Republike Srpske, 2017. – 310 s./S. (Ćopić-Projekt - Ćopićev projekat, knj. 6)&lt;/ref&gt; 
# Andrićevi Znakovi / Andrićs Zeichen.2016.&lt;ref&gt;Tošović, Branko; (Ur./Hg.). ''Andrićevi Znakovi. Andrićs Zeichen'' / Branko Tošović (Ur./Hg.). Graz – Beograd – Banjaluka: Institut für Slawistik der Karl-Franzens-Universität Graz – Narodna i univerzitetska biblioteka Republike Srpske – Svet knjige – nmlibris, 2016. 812 s./S. (Andrić-Initiative: Ivo Andrić im europäischen Kontext – Ivo Andrić u evropskom kontekstu, tom 9) http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_Andricevi_Znakovi_2016.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170412062145/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_Andricevi_Znakovi_2016.pdf |date=2017-04-12 }}&lt;/ref&gt; 
# Djetinjstvo, mladost i starost u Ćopićevom stvaralaštvu / Kindheit, Jugend und Alter im Werk von Branko Ćopić. 2016.&lt;ref&gt;Tošović, Branko; (Hg./ur.). ''Djetinjstvo, mladost i starost u Ćopićevom stvaralaštvu / Kindheit, Jugend und Alter im Werk von Branko Ćopić.'' Graz - Banjaluka: Institut für Slawistik der Karl-Franzens-Universität Graz – Narodna i univerzitetska biblioteka Republike Srpske, 2016. 292 s./S. (Ćopić-Projekt - Ćopićev projekat, knj. 5) http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_Copic_Djetinjstvo_starost_2016.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170412062057/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_Copic_Djetinjstvo_starost_2016.pdf |date=2017-04-12 }}&lt;/ref&gt; 
# Interaktion von Internet und Stilistik, Internet und Stil. 2016.&lt;ref&gt;Tošović, Branko; Wonisch, Arno (Hg.). ''Interaktion von Internet und Stilistik, Internet und Stil.'' Graz: Institut für Slawistik der Karl-Franzens-Universität, Kommission für Stilistik beim Internationelen Slawistenkomitee, 2016. 304 S. http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_Wonisch_Stilist_Sammelband_2016.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170412062141/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_Wonisch_Stilist_Sammelband_2016.pdf |date=2017-04-12 }}&lt;/ref&gt; 
# Das Leben der Jugendlichen im Internet. Sprachliche, literarische, kulturelle und gesellschaftliche Aspekte'. 2016.&lt;ref&gt;Tošović, Branko; Wonisch, Arno (Ur./Hg.)''. Das Leben der Jugendlichen im Internet. Sprachliche, literarische, kulturelle und gesellschaftliche Aspekte''. Hamburg: Verlag Dr. Kovač, 2016. 202 S. (Neue slawistische Horizonte, Bd. 4) http://www-gewi.uni-graz.at/gralis/projektarium/Neue-Horizonte/publikationen.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170812094630/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis/projektarium/Neue-Horizonte/publikationen.html |date=2017-08-12 }}&lt;/ref&gt; 
# Wortbildung und Internet – Словообразование и интернет – Tvorba riječi i internet. 2016.&lt;ref&gt;Tošović, Branko; Wonisch, Arno (Hg.). ''Wortbildung und Internet – Словообразование и интернет – Tvorba riječi i Internet.''  Graz: Institut für Slawistik der Karl-Franzens-Universität Graz – Kommission für Wortbildung beim Internationalen Slawistenkomitee, 2016. 525 S.&lt;/ref&gt;
# Ranko Risojević. Der bosnische Scharfrichter. 2015.&lt;ref&gt;Tošović, Branko; Wonisch, Arno; (Hg.). ''Ranko Risojević. Der bosnische Scharfrichter'' / Arno Wonisch. Graz: Institut für Slawistik der Karl-Franzens-Universität, 2015. 245 S. (Tošović, Branko; Wonisch, Arno (Hg.) Slawische Narrationen. Bd 1.) Original: Ranko Risojević. Bosanski dželat. http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Risojevic_Bosnischer_Scharfrichter.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170412142826/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Risojevic_Bosnischer_Scharfrichter.pdf |date=2017-04-12 }}&lt;/ref&gt; 
# Andrićeva Avlija / Andrićs Hof. 2015.&lt;ref&gt;Tošović, Branko; (Ur./Hg.). ''Andrićeva Avlija. Andrićs Hof'' / Branko Tošović (Ur./Hg.). Graz – Beograd – Banjaluka: Institut für Slawistik der Karl-Franzens-Universität Graz – Narodna i univerzitetska biblioteka Republike Srpske – Svet knjige – nmlibris, 2015. 1014 s./S. (Andrić-Initative: Ivo Andrić im europäischen Kontext – Ivo Andrić u evropskom kontekstu, tom 8) http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_Andriceva_Avlija_2015.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170412062407/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_Andriceva_Avlija_2015.pdf |date=2017-04-12 }}&lt;/ref&gt; 
# Žena – muškarac: dva svijeta, dva motiva, dva izraza u djelima Branka Ćopića / Frau – Mann: zwei Welten, zwei Motive, zwei Ausdrucksarten in den Werken von Branko Ćopić. 2015.&lt;ref&gt;Tošović, Branko; (Hg./ur.). ''Žena – muškarac: dva svijeta, dva motiva, dva izraza u djelima Branka Ćopića / Frau – Mann: zwei Welten, zwei Motive, zwei Ausdrucksarten in den Werken von Branko Ćopić''. Graz – Banjaluka: Institut für Slawistik der Karl-Franzens-Universität Graz – Narodna i univerzitetska biblioteka Republike Srpske, 2015. 373 s./S. (Ćopić-Projekt – Ćopićev projekat, knj. 4) http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_Copic_Zena-muskarac_2015.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170412062138/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_Copic_Zena-muskarac_2015.pdf |date=2017-04-12 }}&lt;/ref&gt; 
# Blaže Koneski / Блаже Конески: Parallelen / Паралели. 2015.&lt;ref&gt;Tošović, Branko; (Hg./ur.). Blaže Koneski / Блаже Конески: ''Parallelen / Паралели''. Graz: Institut für Slawistik der Karl-Franzens-Universität, 2015. 359 S./с. http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_Koneski_Parallele-Paraleli_2015.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170412142608/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_Koneski_Parallele-Paraleli_2015.pdf |date=2017-04-12 }}&lt;/ref&gt; 
# Paradoxa in den slawischen Sprachen, Literaturen und Kulturen. 2015.&lt;ref&gt;Tošović, Branko; Wonisch, Arno (Ur./Hg.). ''Paradoxa in den slawischen Sprachen, Literaturen und Kulturen''. Hamburg: Verlag Dr. Kovač, 2015. 139 S. (Neue slawistische Horizonte, Bd. 3) http://www-gewi.uni-graz.at/gralis/projektarium/Neue-Horizonte/publikationen.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170812094630/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis/projektarium/Neue-Horizonte/publikationen.html |date=2017-08-12 }}&lt;/ref&gt; 
# Andrićeva Hronika / Andrićs Chronik. 2014.&lt;ref&gt;Tošović, Branko; (Ur./Hg.). ''Andrićeva Hronika. Andrićs Chronik'' / Branko Tošović (Ur./Hg.). Graz - Banjaluka - Beograd: Institut für Slawistik der Karl-Franzens-Universität Graz – Narodna i univerzitetska biblioteka Republike Srpske – Svet knjige – nmlibris, 2014. 1077 s./S. (Andrić-Initiative: Ivo Andrić im europäischen Kontext – Ivo Andrić u evropskom kontekstu, knj. 7) http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_Andriceva_Hronika_2014.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170412062332/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_Andriceva_Hronika_2014.pdf |date=2017-04-12 }}&lt;/ref&gt; 
# Ћопићевско моделовање реалности кроз хумор и сатиру / Modellierung der Realität mittels Humor und Satire bei Branko Ćopić. 2014.&lt;ref&gt;Tošović, Branko; (Hg./ur.). ''Ћопићевско моделовање реалности кроз хумор и сатиру / Modellierung der Realität mittels Humor und Satire bei Branko Ćopić''. Graz – Banjaluka: Institut für Slawistik der Karl-Franzens-Universität Graz – Narodna i univerzitetska biblioteka Republike Srpske, 2014. 520 s./S. (Ćopić-Projekt – Ćopićev projekat, knj. 3) http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_Copicev_Humor_satira_2014.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170412062217/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_Copicev_Humor_satira_2014.pdf |date=2017-04-12 }}&lt;/ref&gt; 
# Slawistisches zu Sprache, Literatur und Kultur. 2014.&lt;ref&gt;Tošović, Branko; Wonisch, Arno (Hg.). ''Slawistisches zu Sprache, Literatur und Kultur.'' Hamburg: Verlag Dr. Kovač, 2014. Band 2 – 308 S. (Neue slawistische Horizonte, Bd.2) http://www.verlagdrkovac.de/978-3-8300-7664-3.htm&lt;/ref&gt; 
# Srpski pogledi na odnose između srpskog, hrvatskog i bošnjačkoga jezika / Serbische Sichtweisen des Verhältnisses zwischen dem Serbischen, Kroatischen und Bosniakischen. Knjiga I/5: 2005–2012. 2013.&lt;ref&gt;Tošović, Branko; Wonisch, Arno; (ur.). ''Srpski pogledi na odnose između srpskog, hrvatskog i bošnjačkoga jezika / Serbische Sichtweisen des Verhältnisses zwischen dem Serbischen, Kroatischen und Bosniakischen. Knjiga I/5: 2005–2012''. Graz – Beograd: Institut für Slawistik der Karl-Franzens-Universität Graz – Beogradska knjiga, 2013. 588 s. http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic-Wonisch_Srpski_pogledi_1-5_2013.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170412142603/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic-Wonisch_Srpski_pogledi_1-5_2013.pdf |date=2017-04-12 }}&lt;/ref&gt; 
# Andrićeva ćuprija / Andrićs Brücke. 2013.&lt;ref&gt;Tošović, Branko. ''Andrićeva ćuprija. Andrićs Brücke'' / Branko Tošović (Ur./Hg.). Grac - Beograd – Banjaluka: Institut für Slawistik der Karl-Franzens-Universität Graz – Beogradska knjiga – Narodna i univerzitetska biblioteka Republike Srpske – Svet knjige, 2013. 1043 s./s. (Andrić-Initiative: Ivo Andrić im europäischen Kontext – Ivo Andrić u evropskom kontekstu, knj. 6) http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_Andriceva_cuprija_2013.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170412062548/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_Andriceva_cuprija_2013.pdf |date=2017-04-12 }}&lt;/ref&gt; 
# Lyrische Welterfahrung in den Werken von Branko Ćopić / Lirski doživljaj svijeta u Ćopićevim djelima. 2013.&lt;ref&gt;Tošović, Branko; (Hg./ur.). ''Lyrische Welterfahrung in den Werken von Branko Ćopić / Lirski doživljaj svijeta u Ćopićevim djelima.'' Graz – Banjaluka: Institut für Slawistik der Karl-Franzens-Universität Graz – Narodna i univerzitetska biblioteka Republike Srpske, 2013. 423 S./s. (Ćopić-Projekt – Ćopićev projekat, knj. 2) http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_Copic_Lirski_dozivljaj_svijeta_2013.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170412142908/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_Copic_Lirski_dozivljaj_svijeta_2013.pdf |date=2017-04-12 }}&lt;/ref&gt; 
# Поетиката, стилистиката и лингвистиката на текстовите од Блаже Конески во корпусот Гралис / Poetik, Stilistik und Linguistik der Texte von Blaže Koneski im Gralis-Korpus''. 2013.&lt;ref&gt;Tošović, Branko; Тошовиќ, Бранко (Hg./ur.). ''Поетиката, стилистиката и лингвистиката на текстовите од Блаже Конески во корпусот Гралис / Poetik, Stilistik und Linguistik der Texte von Blaže Koneski im Gralis-Korpus''. Грац – Скопје / Graz – Skopje: Institut für Slawistik der Karl-Franzens-Universität Graz – Филолошки факултет „Блаже Конески“ во Скопје – Институт за македонски јазик „Крсте Мисирков“ во Скопје, 2013. 246 S./с. http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_Koneski_Poetikata-Stilistikata_Lingvistikata-2013.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170412142809/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_Koneski_Poetikata-Stilistikata_Lingvistikata-2013.pdf |date=2017-04-12 }}&lt;/ref&gt; 
# Wort – Text – Stil. 2013.&lt;ref&gt;Tošović, Branko; Wonisch, Arno (Ur./Hg.). ''Wort – Text – Stil''. Hamburg: Verlag Dr. Kovač, 2013. Bd. 1 – 222 S. (Neue slawistische Horizonte) http://www.verlagdrkovac.de/978-3-8300-7040-5.htm&lt;/ref&gt; 
# Hrvatski pogledi na odnose između hrvatskoga, srpskoga i bosanskoga/bošnjačkoga jezika / Die kroatische Sichtweise des Verhältnisses zwischen dem Kroatischen, Serbischen und Bosnischen/Bosniakischen. Svezak 2 / Band 2. 2012.&lt;ref&gt;Tošović, Branko; Wonisch, Arno; (Ur./Hg.). ''Hrvatski pogledi na odnose između hrvatskoga, srpskoga i bosanskoga/bošnjačkoga jezika / Die kroatische Sichtweise des Verhältnisses zwischen dem Kroatischen, Serbischen und Bosnischen/Bosniakischen. Svezak 2 / Band 2.'' Graz – Zagreb: Institut für Slawistik der Karl-Franzens-Universität Graz – Izvori, 2012. 632 s./S. http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic-Wonisch_Hrvatski%20pogledi_2_2012.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170412142829/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic-Wonisch_Hrvatski%20pogledi_2_2012.pdf |date=2017-04-12 }}&lt;/ref&gt; 
# Srpski pogledi na odnose između srpskog, hrvatskog i bošnjačkoga jezika / Serbische Sichtweisen des Verhältnisses zwischen dem Serbischen, Kroatischen und Bosniakischen. Knjiga I/4: 1990¬–2004. 2012.&lt;ref&gt;Tošović, Branko; Wonisch, Arno; (ur.). ''Srpski pogledi na odnose između srpskog, hrvatskog i bošnjačkoga jezika / Serbische Sichtweisen des Verhältnisses zwischen dem Serbischen, Kroatischen und Bosniakischen. Knjiga I/4: 1990-2004''. Graz – Beograd: Institut für Slawistik der Karl-Franzens-Universität Graz – Beogradska knjiga, 2012. 637 s./S. http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic-Wonisch_Srpski_pogledi_1-4_2012.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170412062006/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic-Wonisch_Srpski_pogledi_1-4_2012.pdf |date=2017-04-12 }}&lt;/ref&gt; 
# Ivo Andrić – Literat und Diplomat im Schatten zweier Weltkriege (1925–1941) / Ivo Andrić – književnik i diplomata u sjeni dvaju svjetskih ratova (1925–1941). 2012.&lt;ref&gt;Tošović, Branko; (Hg./ur.). ''Ivo Andrić – Literat und Diplomat im Schatten zweier Weltkriege (1925–1941) - Ivo Andrić – književnik i diplomata u sjeni dvaju svjetskih ratova (1925–1941)''. Graz – Beograd: Institut für Slawistik der Karl-Franzens-Universität Graz – Beogradska knjiga, 2012. 606 S./s. (Andrić-Initiative: Ivo Andrić im europäischen Kontext – Ivo Andrić u evropskom kontekstu, knj. 5) http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_Andric_Literat-Diplomat_1925-1941_2012.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170412062838/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_Andric_Literat-Diplomat_1925-1941_2012.pdf |date=2017-04-12 }}&lt;/ref&gt; 
# Poetika, stilistika i lingvistika pripovijedanja Branka Ćopića / Poetik, Stilistik und Linguistik der Erzählens von Branko Ćopić. 2012.&lt;ref&gt;Tošović, Branko; (Ur./Hg.). ''Poetika, stilistika i lingvistika pripovijedanja Branka Ćopića / Poetik, Stilistik und Linguistik der Erzählens von Branko Ćopić''. Graz - Banjaluka: Institut für Slawistik der Karl-Franzens-Universität Graz – Narodna i univerzitetska biblioteka Republike Srpske, 2012. 389 s./S. (Ćopić-Projekt – Ćopićev projekat, knj. 1) http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_Copic-Poetika_stilistika_lingvistika_pripov_2012.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170412062101/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_Copic-Poetika_stilistika_lingvistika_pripov_2012.pdf |date=2017-04-12 }}&lt;/ref&gt; 
# Srpski pogledi na odnose između srpskog, hrvatskog i bošnjačkoga jezika / Serbische Sichtweisen des Verhältnisses zwischen dem Serbischen, Kroatischen und Bosniakischen. Knjiga I/3. 2011.&lt;ref&gt;Tošović, Branko; Wonisch, Arno; (ur.). ''Srpski pogledi na odnose između srpskog, hrvatskog i bošnjačkoga jezika / Serbische Sichtweisen des Verhältnisses zwischen dem Serbischen, Kroatischen und Bosniakischen. Knjiga I/3.'' Graz – Beograd: Institut für Slawistik der Karl-Franzens-Universität Graz – Beogradska knjiga, 2011. 803 s./S. http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic-Wonisch_Srpski_pogledi_1-3_2011.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170412142957/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic-Wonisch_Srpski_pogledi_1-3_2011.pdf |date=2017-04-12 }}&lt;/ref&gt; 
# Die k. u. k. Periode in Leben und Schaffen von Ivo Andrić (1892–1922). Austrougarski period u životu i djelu Iva Andrića (1892–1922). 2011.&lt;ref&gt;Tošović, Branko; (Hg./ur.). ''Die k. u. k. Periode in Leben und Schaffen von Ivo Andrić (1892–1922). Austrougarski period u životu i djelu Iva Andrića (1892–1922)''. Graz – Beograd: Institut für Slawistik der Karl-Franzens-Universität Graz – Beogradska knjiga, 2011. 761 s./S. (Andrić-Initiative: Ivo Andrić im europäischen Kontext – Ivo Andrić u evropskom kontekstu, knj. 4) http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_Andric_K.u.K.Periode_1982-1922_2011.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170412062012/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_Andric_K.u.K.Periode_1982-1922_2011.pdf |date=2017-04-12 }}&lt;/ref&gt; 
# Hrvatski pogledi na odnose između hrvatskoga, srpskoga i bosanskoga/bošnjačkoga jezika / Die kroatische Sichtweise der Verhältnisses zwischen dem Kroatischen, Serbischen und Bosnischen/Bosniakischen. Svezak 1 / Band 1. 2010.&lt;ref&gt;Tošović, Branko; Wonisch, Arno (Ur./Hg.). ''Hrvatski pogledi na odnose između hrvatskoga, srpskoga i bosanskoga/bošnjačkoga jezika / Die kroatische Sichtweise der Verhältnisses zwischen dem Kroatischen, Serbischen und Bosnischen/Bosniakischen. Svezak 1 / Band 1.'' Graz – Zagreb: Institut für Slawistik der Karl-Franzens-Universität, Izvori, 2010. Svezak 1. 439 s./S. http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic-Wonisch_Hrvatski%20pogledi_1_2010.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170412142821/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic-Wonisch_Hrvatski%20pogledi_1_2010.pdf |date=2017-04-12 }}&lt;/ref&gt; 
# Srpski pogledi na odnose između srpskog, hrvatskog i bošnjačkoga jezika / Serbische Sichtweisen des Verhältnisses zwischen dem Serbischen, Kroatischen und Bosniakischen. Knjiga I/1. 2010.&lt;ref&gt;Tošović, Branko; Wonisch, Arno; (ur.). ''Srpski pogledi na odnose između srpskog, hrvatskog i bošnjačkoga jezika / Serbische Sichtweisen des Verhältnisses zwischen dem Serbischen, Kroatischen und Bosniakischen. Knjiga I/1'' / Tošović, Branko; Wonisch, Arno. Graz – Beograd: Institut für Slawistik der Karl-Franzens-Universität Graz – Beogradska knjiga, 2010. 737 s./S. http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic-Wonisch_Srpski_pogledi_1-1_2010.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170412143003/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic-Wonisch_Srpski_pogledi_1-1_2010.pdf |date=2017-04-12 }}&lt;/ref&gt; 
# Srpski pogledi na odnose između srpskog, hrvatskog i bošnjačkoga jezika / Serbische Sichtweisen des Verhältnisses zwischen dem Serbischen, Kroatischen und Bosniakischen. Knjiga I/2. 2010.&lt;ref&gt;Tošović, Branko; Wonisch, Arno; (ur.). ''Srpski pogledi na odnose između srpskog, hrvatskog i bošnjačkoga jezika / Serbische Sichtweisen des Verhältnisses zwischen dem Serbischen, Kroatischen und Bosniakischen. Knjiga I/2''. Graz – Beograd: Institut für Slawistik der Karl-Franzens-Universität Graz – Beogradska knjiga, 2010. 535 s./S. http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic-Wonisch_Srpski_pogledi_1-2_2010.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170412062416/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic-Wonisch_Srpski_pogledi_1-2_2010.pdf |date=2017-04-12 }}&lt;/ref&gt;
# Das Grazer Opus von Ivo Andrić (1923-1924) / Grački opus Iva Andrića (1923–1924). 2010.&lt;ref&gt;Tošović, Branko; (Hg./ur.). ''Das Grazer Opus von Ivo Andrić (1923-1924) / Grački opus Iva Andrića (1923-1924).'' – Graz/Grac – Beograd: Institut für Slawistik der Karl-Franzens-Universität Graz – Beogradska knjiga, 2010. 535 S./s. (Andrić-Initiative: Ivo Andrić im europäischen Kontext – Ivo Andrić u evropskom kontekstu, knj. 3) http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_Andric_Grazer_Opus_1923-1924_2010.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170412142833/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_Andric_Grazer_Opus_1923-1924_2010.pdf |date=2017-04-12 }}&lt;/ref&gt; 
# Die Unterschiede zwischen dem Bosnischen/Bosniakischen, Kroatischen und Serbischen: Grammatik. 2010.&lt;ref&gt;Tošović, Branko (Hg.). Die Unterschiede zwischen dem Bosnischen/Bosniakischen, Kroatischen und Serbischen: Grammatik / Branko Tošović (Hg.). Wien, Münster, Berlin: LitVerlag, 2010. 546 S. (Slawische Sprachkorrelationen, Bd. 3) http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_BKS-Unterschiede_Grammatik_2010_3.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170412062256/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_BKS-Unterschiede_Grammatik_2010_3.pdf |date=2017-04-12 }}&lt;/ref&gt; 
# Bošnjački pogledi na odnose između bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika. Die bosniakische Sichtweise der Unterschiede zwischen dem Bosnischen, Kroatischen und Serbischen. 2009.&lt;ref&gt;Tošović, Branko; Wonisch, Arno; (Ur./Hg.). ''Bošnjački pogledi na odnose između bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika. Die bosniakische Sichtweise der Unterschiede zwischen dem Bosnischen, Kroatischen und Serbischen.'' Graz – Sarajevo: Institut für Slawistik der Karl-Franzens-Universität, Institut za jezik, 2009 s./S. 481. http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic-Wonisch_Bosnjacki_pogledi_2009.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170412062850/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic-Wonisch_Bosnjacki_pogledi_2009.pdf |date=2017-04-12 }}&lt;/ref&gt; 
# Ivo Andrić: Graz - Österreich – Europa (Grac – Austrija – Evropa). Graz/Grac. 2009.&lt;ref&gt;Tošović, Branko; (Hg./ur.). ''Ivo Andrić: Graz - Österreich – Europa (Grac – Austrija – Evropa). Graz/Grac''. Beograd: Institut für Slawistik der Karl-Franzens-Universität, Beogradska knjiga, 2009. 2, 286 S./s. (Andrić-Initiative: Ivo Andrić im europäischen Kontext – Ivo Andrić u evropskom kontekstu, knj. 2) http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_Andric_Graz_Oesterreich-Europa_2009.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170412062302/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_Andric_Graz_Oesterreich-Europa_2009.pdf |date=2017-04-12 }}&lt;/ref&gt; 
# Die Unterschiede zwischen dem Bosnischen/Bosniakischen, Kroatischen und Serbischen: Lexik – Wortbildung – Phraseologie. 2009.&lt;ref&gt;Tošović, Branko (Hg.). ''Die Unterschiede zwischen dem Bosnischen/Bosniakischen, Kroatischen und Serbischen: Lexik – Wortbildung – Phraseologie'' / Branko Tošović (Hg.). Wien, Münster, Berlin: LitVerlag, 2009. 513 S. (Slawische Sprachkorrelationen, Bd. 2) http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_BKS-Unterschiede_Lexik_2009_2.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170412142558/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_BKS-Unterschiede_Lexik_2009_2.pdf |date=2017-04-12 }}&lt;/ref&gt; 
# Die grammatischen Korrelationen: Grazer Linguistische Slawistentage (GraLiS-1999). 1999.&lt;ref&gt;Tošović, Branko; (Hg.). ''Die grammatischen Korrelationen: Grazer Linguistische Slawistentage (GraLiS-1999)''. Graz: Institut für Slawistik der Karl-Franzens-Universität, 1999. 348 S. http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_Die_gramm_Korrelationen_1999.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170412142703/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Tosovic_Die_gramm_Korrelationen_1999.pdf |date=2017-04-12 }}&lt;/ref&gt; 
# ''Mama, neću u podrum. 1992.&lt;ref&gt;Tošović, Branko; (ur.). ''Mama, neću u podrum:'' Pripr. Razija Lagumdžija. Sarajevo: Veselin Masleša, Prva dječija ambasada, 1992. 110 s. http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Mama_necu_u_podrum_1992.pdf&lt;/ref&gt;
# Славяно-славянские и славяно-финно-угорские сопоставления / Slovensko-slovenska i slovensko-ugrofinska poređenja. 1991.&lt;ref&gt;Дуличенко, А. Д.; Тошович Бранко; (ред./ured.). ''Славяно-славянские и славяно-финно-угорские сопоставления / Slovensko-slovenska i slovensko-ugrofinska poređenja''. Slavica Tartuensia 3 – вып. 932. Тарту: Тартуский гос. ун-т, 1991. 206 с. (Ученые записки Тартуского гос. ун-та) http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Dulicenko_Tosovic_Slavica_Tartuensia_1991.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170412142657/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Dulicenko_Tosovic_Slavica_Tartuensia_1991.pdf |date=2017-04-12 }}&lt;/ref&gt; 
# Jezik i stil sredstava informisanja. 1991.&lt;ref&gt;Tošović, Branko; (ur.). ''Jezik i stil sredstava informisanja''. Sarajevo: Društvo za primijenjenu lingvistiku BiH, Filozofski fakultet, Institut za jezik, Odsjek za žurnalistiku FPN, Udruženje novinara BiH, Svjetlost, 1991. 165 s. http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Jezik_i_stil_sredstava_informisanja_1991.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170412062730/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Jezik_i_stil_sredstava_informisanja_1991.pdf |date=2017-04-12 }}&lt;/ref&gt; 
# Funkcionisanje jezika u višenacionalnim zemljama. 1990.&lt;ref&gt;Tošović, Branko; (ur.). ''Funkcionisanje jezika u višenacionalnim zemljama''. Sarajevo – Moskva: Filozofski fakultet, Institut za jezik, Institut za proučavanje nacionalnih odnosa, Naučni savjet „Jezik i društvo“ Odjeljenja za knj. i jezik AN SSSR, Inst. za lingvistiku AN SSSR, Inst. za ruski j. AN SSSR, 1990. 230 s. http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Funkcionisanje%20jezika_u_visenac_zemljama_1990.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170412062801/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Funkcionisanje%20jezika_u_visenac_zemljama_1990.pdf |date=2017-04-12 }}&lt;/ref&gt; 
# Славянские литературные языки и историография славяноведения. Slavica Tartuensia 2. 1988.&lt;ref&gt;Тошович Бранко; Дуличенко А. Д.; (ред.). ''Славянские литературные языки и историография славяноведения''. Slavica Tartuensia 2. Тарту: 1988. 205 с. (Ученые записки Тартуского гос. ун-та)&lt;/ref&gt;
'''C) Časopisi'''

Uređivao je časopise ''Slavist''&lt;ref&gt;http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Slavist_br_1_1990_reduk.pdf&lt;/ref&gt; i ''Prizma''&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Prizma_Br-1_1990.pdf |access-date=2020-02-29 |archive-date=2020-02-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200228220803/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/GraLiS_TB/Bibliographie/pdf/Prizma_Br-1_1990.pdf |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; (koje je pokrenuo u Sarajevu 1989. i čije je izdavanje prekinuto zbog rata započetog 1992).

Član je izdavačkog savjeta časopisa ''Stilistika'' [Stylistika] Poljske akademije nauka&lt;ref&gt;http://instytutjezykoznawstwa.wfil.uni.opole.pl/katedra-jezyka-polskiego/{{Dead link|date=December 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; (1995—), ''Slavistika'' Slavističkog društva Srbije&lt;ref&gt;http://slavistickodrustvo.org.rs/slavistika/&lt;/ref&gt;  (2005—) i ''Philological Studies'' &lt;ref&gt;http://www.philologicalstudies.org&lt;/ref&gt;, 2010–). Bio je član izdavačkog savjeta časopisa ''Stil'' (Beograd) od 2002. do 2007.

'''D) Serije'''

Osnivač je i urednik nekoliko naučnih serija: 
''Slawische Sprachokorrelationen'' (LitVerlag, Minster, 2008—),&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.lit-verlag.de/reihe/slspk |access-date=2020-02-29 |archive-date=2020-02-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200228215946/http://www.lit-verlag.de/reihe/slspk }}&lt;/ref&gt; 
''Andrić-Initiative'' (Institut za slavistiku Univerziteta „Karl Franc“ u Gracu — Beogradska knjiga, 2008—),&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www-gewi.uni-graz.at/gralis/projektarium/Andric/publikationen.html |access-date=2020-02-29 |archive-date=2020-02-26 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200226014701/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis/projektarium/Andric/publikationen.html |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; 
''Ćopić-Projekt'' (Institut za slavistiku Univerziteta „Karl Franc“ u Gracu — Narodna i univerzitetska biblioteka Republike Srpske, 2012—),&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www-gewi.uni-graz.at/gralis/projektarium/Copic/publikationen.html |access-date=2020-02-29 |archive-date=2020-01-31 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200131050945/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis/projektarium/Copic/publikationen.html |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;
''Neue slawistische Horizonte'' (Dr. Kovač, Hamburg, 2011—2016),&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www-gewi.uni-graz.at/gralis/projektarium/Neue-Horizonte/index.html |access-date=2017-08-11 |archive-date=2019-01-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190110230307/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis/projektarium/Neue-Horizonte/index.html |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;
''Slawische Narrationen'' (Institut za slavistiku Univerziteta „Karl Franc“ u Gracu, 2015—.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www-gewi.uni-graz.at/gralis/projektarium/Slaw-Narrationen/index.html |access-date=2017-08-11 |archive-date=2018-03-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180310131153/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis/projektarium/Slaw-Narrationen/index.html |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;

'''E) Prevodi

Preveo je sa ruskog sljedeća djela:&lt;ref&gt;https://homepage.uni-graz.at/de/branko.tosovic/publikationen-liste/#c353545&lt;/ref&gt;
* Тынянов, Ю. Н. Проблемы стихотворной речи. (Тињанов, Ј. Н. Семантика стиха. Веселин Маслеша; 1990; заједно са Назифом Кустурицом);
* Будагов, Р. А. Что такое развитие и совершенствование языка? (Будагов, Р. А. Развитак и усавршавање језика. Свјетлост; Сарајево; 1981; 264 с.);
* Белый квадрат — сборник стихов русских поэтов-верлибристов (Бијели квадрат. Одјек. Сарајево: 1–15. март 1990; бр. 5).

== Razno ==

U dva mandata vršio je funkciju predsjednika Odsjeka za slavistiku&lt;ref&gt;http://ff.unsa.ba/index.php/bs/oglasna-ploca-sla&lt;/ref&gt; Filozofskog fakulteta u Sarajevu i jednom direktora Instituta za slavistiku u Gracu. Bio je član Predsjedništva međunarodne organizacije MAPRJAL&lt;ref&gt;https://ru.mapryal.org/&lt;/ref&gt;  (1991—1994), predsjednik Slavističkog društva BiH i predsjednik Društva za primijenjenu lingvistiku BiH.

Dobio je 8. juna 2006. zahvalnicu Univerziteta u Opolu (Poljska) povodom 50. godina tog univerziteta. Izabran je za počasnog člana Slavističkog društva Srbije za afirmaciju slavistike u svijetu i rezultate u istraživanju slovenskih jezika.&lt;ref&gt;http://slavistickodrustvo.org.rs/priznanja-i-njihovi-nosioci/&lt;/ref&gt; 
Nagrađen je 29. aprila 2016. počasnom poveljom Fakulteta za novinarstvo MGU&lt;ref&gt;http://www.journ.msu.ru/&lt;/ref&gt;  i Stilističke komisije Međunarodnog slavističkog komiteta za veliki doprinos razvoju stilistike&lt;ref name=&quot;Archive copy&quot;/&gt;.

== Reference ==

{{reflist|30em}}

== Vanjske veze ==
* [https://online.uni-graz.at/kfu_online/visitenkarte.show_vcard?pPersonenId=7D95DB1161956F00&amp;pPersonenGruppe=3 Branko Tošović] {{de}}
* [http://www-gewi.uni-graz.at/gralis/index.html Gralis]
* [http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/php/en/Biblio/Tosovic_biblio.php Bibliografija Branka Tošovića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181225174829/http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/php/en/Biblio/Tosovic_biblio.php |date=2018-12-25 }}

{{Lifetime|1949||Tošović, Branko}}

[[Kategorija:Srpski filolozi]]
[[Kategorija:Austrijski filolozi]]
[[Kategorija:Srpski lingvisti]]
[[Kategorija:Austrijski lingvisti]]
[[Kategorija:Korpusni lingvisti]]
[[Kategorija:Biografije, Kalinovik]]</text>
      <sha1>ia5hbjgh3r5n57ey21dqeujlrrark9c</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Biološki integritet</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4616910</id>
    <revision>
      <id>42669179</id>
      <parentid>42260513</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T20:09:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42669179</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6736" sha1="dug6o0c1g4b79vh3gvymw3ljgh0qduy" xml:space="preserve">'''Biološki  integritet''' povezan je sa načinom kako je izmijenjeno &quot;prirodno&quot; okruženje i njegova funkcija u odnosu na potencijalno ili izvorno stanje [[ekosistem]]a prije nego što su nametnute ljudske izmjene. Biološki integritet izgrađen je na pretpostavci da je smanjenje vrijednosti funkcija ekosistema prvenstveno uzrokovano ljudskim aktivnostima ili izmjenama. Što su više okruženje i njegovi prvobitni procesi promjenjeni, to je manji biološki integritet za  [[biocenoza|životnu zajednicu]] u cjelini. Ako bi se ovi procesi vremenom promenili prirodno, bez ljudskog uticaja, integritet ekosistema bi ostao netaknut. Integritet ekosistema veoma se oslanja na procese koji se javljaju u njemu, jer oni određuju koje područje [[organizam]] može naseliti i složenost njihovih interakcija.
==Historija==
Koncept biološkog integriteta prvi put se pojavio u izmenama američkog Federalnog zakona o kontroli zagađenja voda iz 1972. godine, poznatog i pod nazivom [[Zakon o čistoj vodi]]. Agencija za zaštitu životne sredine Sjedinjenih Američkih Država (EPA) je koristila termin kao metod za merenje standarda kojima treba voditi vodu, ali je vokabular podstakao godišnju raspravu o implikacijama ne samo značenja biološkog integriteta, nego i kako to može biti [[kvalitet vode|mjereno]]. Prva konferencija o terminu dogodila se u martu 1975. godine pod nazivom &quot;Integritet vode&quot; (&quot;The Integrity of Water&quot;&lt;ref&gt;Ballentine, R.K. and L.J. Guarraia (editors)(1977). [http://yosemite.epa.gov/water/owrccatalog.nsf/e673c95b11602f2385256ae1007279fe/0fdf60b25f9fc7b585256b0600723dc0!OpenDocument ''The Integrity of Water.''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141214100534/http://yosemite.epa.gov/water/owrccatalog.nsf/e673c95b11602f2385256ae1007279fe/0fdf60b25f9fc7b585256b0600723dc0!OpenDocument |date=2014-12-14 }} Proceedings of a Symposium, March 10–12, 1975, U.S. Environmental Protection Agency, Washington, D.C. EPA Publication No. 832-R-75-103.&lt;/ref&gt; i obezbijedila prvu prihvaćenu definiciju biološkog integriteta (vidi dolje). EPA je 1981. godine okupila stručnjaka iz Sjedinjenih Američkih Država (služba za riba i divljih životinja), akademsku zajednicu i svoje osoblje kako bi dalje razradili definiciju i identifikovali ključne [[bioindikatori|bioindikatorske pokazatelje]] kako bi kvantitativno mjerili biološki integritet. Konferencija nije identifikovala samo definiciju, već i metode za procjenu zajednice, a utvrdili su da za sagledavanje stanja životne sredine treba koristiti više lokacija.&lt;ref&gt;Hughes, R.M., J.H. Gakstatter, M.A. Shirazi.and J.M. Omernik (1982). [http://www.epa.gov/bioindicators/pdf/AnApproachforDeterminingBiologicalIntegrityinFlowingWaters_hughes_etal_1982.pdf &quot;An approach for determining biological integrity in flowing waters.&quot;] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100612221954/http://www.epa.gov/bioindicators/pdf/AnApproachforDeterminingBiologicalIntegrityinFlowingWaters_hughes_etal_1982.pdf |date=June 12, 2010 }} Pages 877-888 in T.B. Brown (editor), ''In Place Resource Inventories: Principles and Practices, A National Workshop.'' Paper presented at the workshop August 9–14, 1981. [http://www.safnet.org Society of American Foresters] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160519111423/http://www.safnet.org/ |date=2016-05-19 }}, Bethesda, MD.&lt;/ref&gt;

==Definicija==
Danas je prihvaćena definicija da je biološki integritet  &quot;sposobnost podrške i održavanja uravnotežene, integrirane, adaptivne zajednice organizama koji imaju sastav, [[apecijski diverzitet|diverzitet vrsta]] i funkcionalnu organizaciju koja se može uporediti sa prirodnim [[stanište]]m regiona&quot;.&lt;ref&gt;Karr, J.R. and D.R. Dudley (1981). [http://www.springerlink.com/content/x96t510nu2418348/fulltext.pdf &quot;Ecological perspectives on water quality goals.&quot;]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} [https://www.springer.com/environment/environmental+management/journal/267 ''Environmental Management''] 5:55-68.&lt;/ref&gt;  This definition was adapted from Frey (1977).&lt;ref&gt;Frey, D. 1977. [http://www.epa.gov/bioindicators/pdf/frey_1977.pdf &quot;Biological integrity of water: an historical approach.&quot;] {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20081217084900/http://www.epa.gov/bioindicators/pdf/frey_1977.pdf |date=December 17, 2008 }} Pages 127-140 in Ballentine and Guarraia, ''op. cit.''&lt;/ref&gt; Implikacije ove definicije su da [[živi sistem]]i imaju različite skale u odnosu na one koje postoje, da se mogu kvantifikovati dijelovi koji održavaju ili doprinose funkcionisanju sistema i da svi sistemi moraju biti posmatrani u kontekstu njihovih okruženja i [[evoluciona biologija|evolucione]] istorije. Ovaj pojam se prvenstveno odnosi na [[vodeni ekosistem|vodenu sredinu]] jer rječnik proizilazi iz Zakona o čistoj vodi, ali koncepti mogu biti primenjeni na druge ekosisteme.
==Metodi vrednovanja ==
Da bi se kvantifikovao i ocijenio biološki integritet sistema, kreiran je '''[[indeks biološkog integriteta]] (IBI)'''.&lt;ref&gt;Karr, James R. 1991. [http://www.esajournals.org/doi/abs/10.2307/1941848 &quot;Biological integrity: A long-neglected aspect of water resource management.&quot;] {{Webarchive|url=https://archive.today/20120730211209/http://www.esajournals.org/doi/abs/10.2307/1941848 |date=2012-07-30 }} [http://esapubs.org/esapubs/journals/applications.htm Ecological Applications] 1:66–84.&lt;/ref&gt; U ovom indeksu osnovni biološki integritet (njegova funkcija prije ljudskog uticaja) i trenutne funkcije ekosistema se međusobno mjere kako bi se procijenilo koliko je funkcija ekosistema očuvana. IBI ocenjuje ekosistem korišćenjem [[biosurvej]]a i upoređivanjem [[bogatstvo vrsta|bogatstva vrsta]], indikatorskih [[takson]]a, [[hibrid (biologija)|hibrida]] i [[invazivna vrsta|invazivnih vrsta]]. IBI se koristi prvenstveno za procjenu [[vodeni ekosistem|vodenih ekosistema]] iako bi se tehnički mogao primijeniti za bilo kakvo merenje biološkog integriteta za bilo koji prirodni ekosistem.

== Povezano ==
*[[Bioindikator]]
*[[Biosigurnost]]
*[[Biotski indeks]]
*[[Ekološka fragmentacija]]
==Izvori==
&lt;references/&gt;

== Vanjske veze ==
*[https://web.archive.org/web/20080516044128/http://www.epa.gov/bioindicators/html/biointeg.html EPA Bioindicators - Biological Integrity]
*Online biomonitoring by recording bivalve mollusc activity worldwide 24/7, the [http://molluscan-eye.epoc.u-bordeaux1.fr/index.php?rubrique=accueil&amp;lang=en MolluSCAN ''eye''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161113173444/http://molluscan-eye.epoc.u-bordeaux1.fr/index.php?rubrique=accueil&amp;lang=en |date=2016-11-13 }} project.

{{Authority control}}

[[Kategorija:Ekologija]]
[[Kategorija:Zagađenje vode]]</text>
      <sha1>dug6o0c1g4b79vh3gvymw3ljgh0qduy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ostrvce</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4621438</id>
    <redirect title="Ostrvo" />
    <revision>
      <id>42669201</id>
      <parentid>42587382</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T23:43:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Ostrvo]]</comment>
      <origin>42669201</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22" sha1="nqowcd3i01elgvcisg8ve0wv9e0711k" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Ostrvo]]</text>
      <sha1>nqowcd3i01elgvcisg8ve0wv9e0711k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Острво</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4621439</id>
    <redirect title="Ostrvo" />
    <revision>
      <id>42669202</id>
      <parentid>42587384</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T23:43:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Ostrvo]]</comment>
      <origin>42669202</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22" sha1="nqowcd3i01elgvcisg8ve0wv9e0711k" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Ostrvo]]</text>
      <sha1>nqowcd3i01elgvcisg8ve0wv9e0711k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Оток</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4621440</id>
    <redirect title="Ostrvo" />
    <revision>
      <id>42669203</id>
      <parentid>42587386</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T23:43:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Ostrvo]]</comment>
      <origin>42669203</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22" sha1="nqowcd3i01elgvcisg8ve0wv9e0711k" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Ostrvo]]</text>
      <sha1>nqowcd3i01elgvcisg8ve0wv9e0711k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Острвце</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4621441</id>
    <redirect title="Ostrvo" />
    <revision>
      <id>42669204</id>
      <parentid>42587385</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T23:43:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Ostrvo]]</comment>
      <origin>42669204</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22" sha1="nqowcd3i01elgvcisg8ve0wv9e0711k" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Ostrvo]]</text>
      <sha1>nqowcd3i01elgvcisg8ve0wv9e0711k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Оточић</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4621442</id>
    <redirect title="Ostrvo" />
    <revision>
      <id>42669205</id>
      <parentid>42587387</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T23:43:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Ostrvo]]</comment>
      <origin>42669205</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22" sha1="nqowcd3i01elgvcisg8ve0wv9e0711k" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Ostrvo]]</text>
      <sha1>nqowcd3i01elgvcisg8ve0wv9e0711k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rok'n'rol</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4627633</id>
    <redirect title="Rock" />
    <revision>
      <id>42669219</id>
      <parentid>40858261</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T23:45:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Rock]]</comment>
      <origin>42669219</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20" sha1="t4yfxhfjvoutru8us47osdnekdviclc" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Rock]]</text>
      <sha1>t4yfxhfjvoutru8us47osdnekdviclc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rok en rol</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4627634</id>
    <redirect title="Rock" />
    <revision>
      <id>42669220</id>
      <parentid>40858262</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T23:45:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Rock]]</comment>
      <origin>42669220</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20" sha1="t4yfxhfjvoutru8us47osdnekdviclc" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Rock]]</text>
      <sha1>t4yfxhfjvoutru8us47osdnekdviclc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rok end rol</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4627635</id>
    <redirect title="Rock" />
    <revision>
      <id>42669221</id>
      <parentid>40858263</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T23:45:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Rock]]</comment>
      <origin>42669221</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20" sha1="t4yfxhfjvoutru8us47osdnekdviclc" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Rock]]</text>
      <sha1>t4yfxhfjvoutru8us47osdnekdviclc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rock 'n' roll</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4627636</id>
    <redirect title="Rock" />
    <revision>
      <id>42669222</id>
      <parentid>40858264</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T23:45:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Rock]]</comment>
      <origin>42669222</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20" sha1="t4yfxhfjvoutru8us47osdnekdviclc" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Rock]]</text>
      <sha1>t4yfxhfjvoutru8us47osdnekdviclc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>R'n'R</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4627637</id>
    <redirect title="Rock" />
    <revision>
      <id>42669223</id>
      <parentid>40858265</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T23:45:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Rock]]</comment>
      <origin>42669223</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20" sha1="t4yfxhfjvoutru8us47osdnekdviclc" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Rock]]</text>
      <sha1>t4yfxhfjvoutru8us47osdnekdviclc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>RnR</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4627638</id>
    <redirect title="Rock" />
    <revision>
      <id>42669224</id>
      <parentid>40858266</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T23:45:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Rock]]</comment>
      <origin>42669224</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20" sha1="t4yfxhfjvoutru8us47osdnekdviclc" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Rock]]</text>
      <sha1>t4yfxhfjvoutru8us47osdnekdviclc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Calzada de Calatrava</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4637459</id>
    <revision>
      <id>42669260</id>
      <parentid>42509920</parentid>
      <timestamp>2026-08-07T08:57:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42669260</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3805" sha1="6pku4ht18nbjmfvfesl0cjtimnb4le4" xml:space="preserve">{{Naselje
| ime =Calzada de Calatrava
| ime_genitiv =Calzade de Calatrava
| izvorno_ime =

| slika_panorama =Sociedad_Círculo_Agrícola_(Calzada_de_Calatrava,_Ciudad_Real).jpg
| opis_slike =

| slika_lokacijska_karta_država =Španjolska
| slika_lokacijska_karta_opis=Pozicija Calzade de Calatrava u Španjolskoj
| nadimak =

| širina-stupnjevi =38
| širina-minute =42
| širina-oznaka=N
| dužina-stupnjevi =3
| dužina-minute =46
| dužina-oznaka=W

| lokacija_ime   =[[Popis država|Država]]
| lokacija_info  ={{flagicon|Španjolska}}
| lokacija1_ime  =[[Španske autonomne pokrajine|Autonomna pokrajina]]
| lokacija1_info =[[Kastilja-La Mancha]]
| lokacija2_ime  =[[Španjolske provincije|Provincija]]
| lokacija2_info =[[Ciudad Real (provincija)|Ciudad Real]]

| utemeljenje_ime    = 
| utemeljenje_datum  =

| dijelovi =
| vrsta_dijelova =
| d1-d50

| vrsta_vlasti   =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe=[[guverner|Alcalde]]
| ime_vođe  =Félix Martín Acevedo

| površina_bilješke =
| površina_ukupna =411 [[km²]]&lt;ref name=city/&gt;
| visina = 646&lt;ref name=city/&gt;
| visina_izvor      =
| visina_max        =
| visina_min        =

| stanovništvo_godina  =[[2018]].
| stanovništvo_bilješke =
| stanovništvo =3,802&lt;ref name=city/&gt;
| stanovništvo_gustoća=9.252 stan / [[km²]]&lt;ref name=city/&gt;
| stanovništvo_uže =
| stanovništvo_uže_gustoća  =
| stanovništvo_šire =
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime  =
| stanovništvo_prazno1      =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime     =
| stanovništvo_prazno2         =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =

| vremenska_zona  =[[UTC+1]]
| utc_pomak =
| vremenska_zona_DST =
| utc_pomak_DST      =
| poštanski_broj =13370
| pozivni_broj =
| gradovi_prijatelji =

| web_stranica = 
}}
'''Calzada de Calatrava''' je [[naselje]] i [[općina]] od 3,802 [[Stanovništvo|stanovnika]]&lt;ref name=city&gt;{{cite web
 | url =http://www.citypopulation.de/php/spain-castillalamancha.php
 | title =''Castilla-La Mancha''
 | accessdate =5. 6. 2019
 | language=engleski
 | publisher=City population}}&lt;/ref&gt; u sredini [[Španjolska|Španjolske]] u [[Španske autonomne pokrajine|Autonomnoj pokrajini]] [[Kastilja-La Mancha]] ([[Ciudad Real (provincija)|Provincija Ciudad Real]]).

== Geografija ==
Calzada de Calatrava leži u [[dolina|dolini]] rijeke [[Jabalón]], zapravo na [[ušće|ušću]] [[potok]]a Juncal u njegovu [[pritoka|pritoku]] Sequillo, udaljen četrdesetak [[km]] [[jug|južno]] od svog [[glavni grad|administrativnog centra]] [[Valladolid]]a.

Na terenu općine je [[1992]]. podignuta [[brana]] [[visina|visoka]] 26 [[metar|m]], [[dužina|duga]] 529 [[metar|m]].&lt;ref name=brana_1&gt;{{cite web
   |url =https://www.iagua.es/data/infraestructuras/presas/vega-jabalon
   |title =''Presa de Vega Del Jabalon, La''
   |publisher =Iagua
   |language =španjolski
   |accessdate =5. 6. 2019
   |archive-date =2019-07-24
   |archive-url =https://web.archive.org/web/20190724041935/https://www.iagua.es/data/infraestructuras/presas/vega-jabalon
   |url-status =dead
   }}&lt;/ref&gt; Na taj način je formirano [[akumulacijsko jezero]] ''Vege del Jabalón'' veliko 629 [[hektar]]a.&lt;ref name=brit&gt;{{cite web
   |url=https://www.ecured.cu/R%C3%ADo_Jabal%C3%B3n
   |title = ''El Río Jabalón''
   |publisher =EcuRed
   |language =španjolski
   |accessdate =5. 6. 2019}}&lt;/ref&gt;

== Poznsađani ==
* [[Pedro Almodóvar]] ([[redatelj]]), rođen u Calzadi

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze==
{{Commonscat|Calzada de Calatrava}}
* [https://www.calzadadecalatrava.es/ ''Ayuntamiento de Calzada de Calatrava''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190413114714/https://www.calzadadecalatrava.es/ |date=2019-04-13 }} {{es icon}}

[[Kategorija:Kastilja-La Mancha]]
[[Kategorija:Naselja u Španiji]]</text>
      <sha1>6pku4ht18nbjmfvfesl0cjtimnb4le4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rock (glazba)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4643924</id>
    <redirect title="Rock" />
    <revision>
      <id>42669225</id>
      <parentid>40920217</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T23:45:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Rock]]</comment>
      <origin>42669225</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20" sha1="t4yfxhfjvoutru8us47osdnekdviclc" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Rock]]</text>
      <sha1>t4yfxhfjvoutru8us47osdnekdviclc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rok (glazba)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4643925</id>
    <redirect title="Rock" />
    <revision>
      <id>42669226</id>
      <parentid>40920218</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T23:45:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Rock]]</comment>
      <origin>42669226</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20" sha1="t4yfxhfjvoutru8us47osdnekdviclc" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Rock]]</text>
      <sha1>t4yfxhfjvoutru8us47osdnekdviclc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Brock Lesnar</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4644274</id>
    <revision>
      <id>42669147</id>
      <parentid>42636917</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T13:39:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-43223-33</username>
        <id>381305</id>
      </contributor>
      <origin>42669147</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16557" sha1="b17xp29pif1i9iew1am1bzlyh2ksz0w" xml:space="preserve">{{Infokutija biografija
| ime            = Brock Lesnar
| slika          = 
| veličina       = 
| opis_slike     = Brock Lesnar u ringu
| ime_po_rođenju      = Brock Edward Lesnar
| pseudonim      = 
| datum_rođenja        = [[12. srpnja]], [[1977.]] (40 god.)
| mjesto_rođenja = [[Webster, South Dakota|Webster]], [[South Dakota]]
| datum_smrti           = 
| mjesto_smrti   = 
| uzrok_smrti    = 
| počivalište = 
| prebivalište   = 
| nacionalnost   = Amerikanac
| etnicitet      = 
| državljantvo   = američko
| poznat_po      = [[Suplex (profesionalno hrvanje)#Triple German Suplex|Suplex City]]
| obrazovanje    = 
| poslodavac     = 
| zanimanje      = 
| godine_aktivnosti    = 
| plaća          = [[USD|$]] 6 milijuna dolara&lt;ref&gt;{{cite web|title=Top 10 highest payd WWE wrestlers|url=https://www.forbes.com/pictures/emdm45emmde/1-john-cena/|publisher=[[Forbes]]|accessdate=7. travnja 2018.|language=en}}&lt;/ref&gt;
| bogatstvo      = [[USD|$]]12 milijuna dolara &lt;ref&gt;{{cite web|title=Highest payed wrestlers in WWE|url=https://www.forbes.com/pictures/emdm45feegm/1-brock-lesnar/|publisher=Forbes|accessdate=23. veljače 2018.}}&lt;/ref&gt;
| titula         = 
| mandat         = 
| prethodnik     = 
| nasljednik     = 
| stranka        = 
| odbori         = 
| vjera          = 
| visina         = 1.91 m
| težina         = 130 kg
| supruga        = [[Rena Lesnar]]
| suprug         = 
| partner        = 
| djeca          = 4
| roditelji      = 
| rođaci         = 
| sajt            = 
| potpis         = 
| napomena       = 
}}
'''Brock Edward Lesnar''' ([[Webster, South Dakota|Webster]], [[South Dakota]], [[12. srpnja]] [[1977.]]) je [[SAD|američki]] [[profesionalno hrvanje|profesionalni hrvač]] &lt;ref&gt;{{cite web|title=WWE Superstar Brock Lesnar|url=http://www.wwe.com/superstars/brock-lesnar%26ved%3D0ahUKEwjRvPXG_qrYAhUkCpoKHR83C_YQFgjrATAh%26usg%3DAOvVaw33cNhlwuCBS2rrKpJHHEUU|access-date=2019-10-10|archive-date=2018-01-18|archive-url=https://web.archive.org/web/20180118011412/http://www.wwe.com/superstars/brock-lesnar%26ved%3D0ahUKEwjRvPXG_qrYAhUkCpoKHR83C_YQFgjrATAh%26usg%3DAOvVaw33cNhlwuCBS2rrKpJHHEUU}} WWE: &quot;Brock Lesnar&quot; (pristupljeno 27.prosinca 2017.)&lt;/ref&gt;, [[UFC]]-ovac &lt;ref&gt;{{cite web|title=Brock Lesnar in UFC|url=http://m.uk.ufc.com/fighter/Brock-Lesnar|language=en}} UFC:&quot;Brock Lesnar in UFC&quot; (pristupljeno 27.prosinca 2017.)&lt;/ref&gt;, bivši igrač [[američki nogomet|američkog nogometa]] i [[amatersko hrvanje|amaterski hrvač]] koji trenutno ima potpisan ugovor s [[WWE]]-om. Nastupa ponedjeljkom na [[WWE Raw]] brandu.Trenutno drži naslov [[WWE Championship|WWE prvaka]]

== Naslovi i ostale nagrade ==
=== Sveučilišno hrvanje ===
* '''[[National Collegiate Athletic Association]]'''
** NCAA Divizija I [[All-America#Wrestling|All-American]] ([[1999.]], [[2000.]])
** NCAA Divizija I [[NCAA Division I Wrestling Championships#1999.E2.80.932015|Heavyweight Champion]] ([[2000.]])
** [[Big Ten Conference]] [[Champion]] ([[1999.]], [[2000.]])
* '''[[National Junior College Athletic Association]]'''
** NJCAA All-American ([[1997.]], [[1998.]])
** NJCAA Heavyweight Champion ([[1998.]])
** [[North Dakota State University]] Bison Tournament Champion ([[1997.]]-[[1999.]])&lt;ref name=&quot;bison tournament&quot;&gt;{{cite web|url=https://admin.xosn.com/ViewArticle.dbml?SPSID=19756&amp;SPID=701&amp;DB_OEM_ID=2400&amp;ATCLID=87983|title=Bison Open Champions – Heavyweight|date=November 15, 2007|accessdate=March 22, 2008|publisher=Bison Wrestling|language=en|archive-date=2012-09-25|archive-url=https://web.archive.org/web/20120925074317/https://admin.xosn.com/ViewArticle.dbml?SPSID=19756&amp;SPID=701&amp;DB_OEM_ID=2400&amp;ATCLID=87983|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;

=== Mješovite borilačke vještine ===
* '''Unutrašnje borbe'''
** Najveći Draw ([[2008.]])&lt;ref name=WON2008&gt;{{cite news|last=Botter|first=Jeremy|title=2008 Inside Fights MMA Awards|url=http://insidefights.com/2009/01/04/2008-inside-fights-mma-awards/|accessdate=September 15, 2012|publisher=Insidefights.com|date=January 4, 2009|language=en|archivedate=2013-09-08|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130908052754/http://insidefights.com/2009/01/04/2008-inside-fights-mma-awards/|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;
** Pridošlica godine ([[2008]].)&lt;ref name=WON2008/&gt;
* '''[[Sherdog#Year-end awards|Sherdog Awards]]'''
** Tučnjava godine ([[2009.]])&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.sherdog.com/news/articles/3/Sherdogs-2009-Misc-Awards-22093|title=Beatdown of the Year – Sherdog’s 2009 Misc. Awards|publisher=Sherdog.com|date=January 11, 2010|accessdate=October 31, 2011|language=en}}&lt;/ref&gt;
* '''''[[Sports Illustrated]]'''''
** Pridošlica godine ([[2008.]])&lt;ref&gt;{{cite news|last=Gross|first=Josh|title=SI.com's 2008 MMA Awards|url=http://sportsillustrated.cnn.com/2008/writers/josh_gross/12/21/2008-awards/index.html|accessdate=September 15, 2012|newspaper=[[Sports Illustrated]]|date=December 22, 2008|language=en|archive-date=2009-02-07|archive-url=https://web.archive.org/web/20090207080518/http://sportsillustrated.cnn.com/2008/writers/josh_gross/12/21/2008-awards/index.html}}&lt;/ref&gt;
* '''[[Ultimate Fighting Championship]]'''
** [[UFC Heavyweight Championship]] (1 put)
** [[Dodatak: Popis UFC-ovih dodatnih nagrada|Submission of the Night]] (1 put)
* '''[[World MMA Awards]]'''
** Najborbeniji borac godine ([[2009.]])&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://mmajunkie.com/news/17371/2009-world-mma-awards-live-coverage.mma|title=2009 World MMA Awards live coverage|publisher=Sherdog.com|date=December 30, 2009|accessdate=October 31, 2012|deadurl=yes|archiveurl=https://web.archive.org/web/20121015133755/http://mmajunkie.com/news/17371/2009-world-mma-awards-live-coverage.mma|archivedate=October 15, 2012|df=mdy|language=en}}&lt;/ref&gt;
* '''''[[Wrestling Observer Newsletter]]'''''
** [[Wrestling Observer Newsletter nagrade#Best Box Office Draw|Best Box Office Draw]] ([[2008.]]–[[2010.]])&lt;ref name=WON2010/&gt;
** [[Wrestling Observer Newsletter nagrade#MMA Najbolji mogući borac|MMA Najbolji mogući borac]] ([[2008.]]–[[2010.]])&lt;ref name=WON2010&gt;{{cite journal|last=Meltzer|first=Dave|authorlink=Dave Meltzer|date=January 26, 2011|title=Biggest issue of the year: The 2011 Wrestling Observer Newsletter Awards Issue|periodical=[[Dave Meltzer#Wrestling Observer Newsletter|Wrestling Observer Newsletter]]|publication-place=Campbell, CA|pages=1–40|issn=1083-9593|language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Profesionalno hrvanje ===
[[File:Brock Lesnar WWE Champion 2014.jpg|thumb|right|upright|Lesnar during his fourth reign as [[WWE Championship|WWE World Heavyweight Champion]]]]
* '''''[[Guinnessov svjetski rekord]]'''''
** [[Svjetski rekord]]: Najmlađa osoba koja drži WWE Championship ([[SummerSlam (2002)|aged 25 years, 44 days]])&lt;ref&gt;[http://www.guinnessworldrecords.com/world-records/youngest-person-to-win-the-world-wrestling-entertainment-championship Youngest person to win the World Wrestling Entertainment (WWE) Championship] (posted prior to 15 December 2014, retrieved [https://web.archive.org/web/20150209093540/http://www.guinnessworldrecords.com/world-records/youngest-person-to-win-the-world-wrestling-entertainment-championship 9 February 2015]) Najmlađi kečer koja je držala glavnu titulu kompanije World Wrestling Entertainment ([[WWE]]) [[WWE Championship|WWE titulu]] je Brock Lesnar ([[SAD]]) sa 25 godina i 44 dana [[25. kolovoza]] [[2002.]]&lt;/ref&gt;
* '''[[Inoki Genome Federation]]'''
** [[IWGP Heavyweight Championship (IGF)|IWGP Heavyweight Championship]] ([[IWGP Heavyweight Championship (IGF)#Title history|1 time]]){{Ref|1|1}}
* '''[[New Japan Pro-Wrestling]]'''
** [[IWGP Heavyweight Championship]] ([[IWGP Heavyweight Championship#Povijest titule|1 put]]){{Ref|1|1}}
* '''[[Ohio Valley Wrestling]]'''
** [[OVW Southern Tag Team Championship]] ([[OVW Southern Tag Team Championship#Povijest titule|3 puta]]) – with [[Shelton Benjamin]]&lt;ref name=&quot;OVW tag&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.solie.org/titlehistories/ovsttnwa.html|title=NWA Ohio Valley Wrestling Southern Tag Team Title History|last=Westcott|first=Brian|last2=Dupree|accessdate=March 22, 2008|publisher=Solie's Title Histories|language=en}}&lt;/ref&gt;
* '''''[[Pro Wrestling Illustrated]]'''''
** [[Dodatak: Popis Pro Wrestling Illustrated nagrada#Feud godine|Feud godine]] (2003, 2015) &lt;small&gt;vs. [[Kurt Angle]], [[The Undertaker]]&lt;/small&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.WrestlingData.com/index.php?befehl=weitereawards&amp;award=10&amp;sort=1&amp;kategorie=80&amp;jahrzehnt=200 |title=PWI Feud of the Year|accessdate=March 22, 2008|publisher=Cagematch.de|language=de}}&lt;/ref&gt;
** [[Dodatak: Popis Pro Wrestling Illustrated nagrada#Meč godine|Meč godine]] ([[2003.]]) &lt;small&gt;vs. [[Kurt Angle]] in an [[Vrste mečeva u profesionalnom hrvanju#Iron Man meč]] on ''[[WWE SmackDown|SmackDown!]]'' on September 16&lt;/small&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.WrestlingData.com/index.php?befehl=weitereawards&amp;award=10&amp;sort=1&amp;kategorie=80&amp;jahrzehnt=200|title=PWI Match of the Year|accessdate=March 22, 2008|language=de}}&lt;/ref&gt;
** [[Dodatak: Popis Pro Wrestling Illustrated nagrada#Najbolji obečavajući hrvač godine|Najbolji najobečavajući hrvač godine]] (2002)&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.WrestlingData.com/index.php?befehl=weitereawards&amp;award=10&amp;sort=1&amp;kategorie=86&amp;jahrzehnt=200|title=PWI Most Improved Wrestler of the Year|accessdate=March 22, 2008|language=de}}&lt;/ref&gt;
** [[Dodatak: Popis Pro Wrestling Illustrated nagrada#Hrvač godine|Hrvač godine]] ([[2002.]], [[2014).]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.WrestlingData.com/index.php?befehl=weitereawards&amp;award=10&amp;sort=1&amp;kategorie=80&amp;jahrzehnt=200|title=PWI Wrestler of the Year|accessdate=March 22, 2008|language=de}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|title=Wrestler of the Year|year=2015|journal=[[Pro Wrestling Illustrated]]|volume=36|issue=2|pages=32–33}}&lt;/ref&gt;
** Rangiran br. 1 top 500 pojedinačnih hrvača ''[[Pro Wrestling Illustrated#PWI 500|PWI 500]]'' in 2003&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.100megsfree4.com/wiawrestling/pages/pwi/pwi50003.htm|title=Pro Wrestling Illustrated Top 500 – 2003|accessdate=May 4, 2008|publisher=Wrestling Information Archive|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080415151626/http://www.100megsfree4.com/wiawrestling/pages/pwi/pwi50003.htm &lt;!-- Added by H3llBot. --&gt;|archivedate=April 15, 2008|language=en}}&lt;/ref&gt;
* '''''[[Dave Meltzer#Wrestling Observer Newsletter|Wrestling Observer Newsletter]]'''''
** [[Dodatak: Popis Wrestling Observer Newsletter nagrada#Bruiser Brody Memorial Award (Best Brawler)|Best Brawler]] (2003)&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.WrestlingData.com/index.php?befehl=observer&amp;award=11|title=Observer: Bruiser Brody Memorial Award (Best Brawler)|accessdate=March 22, 2008e|language=German}}&lt;/ref&gt;
** [[Dodatak: Popis Wrestling Observer Newsletter nagrada#Najbolji hrvački manevar|Najbolji hrvački manevar]] ([[2002.]]) &lt;small&gt;''[[Facebuster#Fireman.27s carry facebuster|F-5]]''&lt;/small&gt;
** [[Dodatak: Popis Wrestling Observer Newsletter nagrafa#Feud godinr|Feud godine]] ([[2003.]]) &lt;small&gt;vs. [[Kurt Angle]]&lt;/small&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.WrestlingData.com/index.php?befehl=observer&amp;award=5|title=Observer: Best Feud Of The Year|accessdate=March 22, 2008|language=German}}&lt;/ref&gt;
** [[Dodatak: Popis Wrestling Observer Newsletter nagrada#Najobečavajući|Najobečavajući hrvač godine]] ([[2002.]], [[2003.]])&lt;ref name=&quot;WON improved&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.WrestlingData.com/index.php?befehl=observer&amp;award=7|title=Observer: Most Improved Wrestler|accessdate=March 22, 2008|language=German}}&lt;/ref&gt;
** [[Wrestling Observer Newsletter Hall of Fame]] (Class of 2015)&lt;ref name=2015HallofFame&gt;{{cite journal|last=Meltzer|first=Dave|authorlink=Dave Meltzer|date=November 9, 2015|title=November 9, 2015 Wrestling Observer Newsletter: 2015 Hall of Fame Issue|journal=[[Dave Meltzer#Wrestling Observer Newsletter|Wrestling Observer Newsletter]]|location=[[Campbell, California]]|issn=1083-9593|page=1}}&lt;/ref&gt;
* '''[[WWE|WWE/World Wrestling Entertainment/Federation]]'''
**[[WWE Championship]]{{Ref|2|2}} ([[List of WWE Champions|4 times]])&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.wwe.com/classics/titlehistory/wwe-championship|title=WWE Championship|publisher=[[WWE]]|accessdate=August 25, 2002|deadurl=yes|archiveurl=https://web.archive.org/web/20160629011310/http://www.wwe.com/classics/titlehistory/wwe-championship|archivedate=June 29, 2016|df=mdy-all|language=en}}&lt;/ref&gt;
** [[WWE Universal Championship]] ([[List of WWE Universal Champions|3 puta]])&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.wwe.com/classics/titlehistory/universal-championship|title=Universal Championship|publisher=[[WWE]]|accessdate=April 2, 2017|language=en}}&lt;/ref&gt;
** [[King of the Ring]] ([[King of the Ring (2002)|2002]])
** [[Royal Rumble]] ([[Royal Rumble (2003)|2003]])
** [[Slammy Award]]s (5 times)
*** [[Hashtag]] godine ([[Slammy Award#2015 Slammy Awards|2015]]) – SuplexCity
*** Meč godine (2015) – vs [[The Undertaker]] at [[Hell in a Cell (2015)|Hell in a Cell]]}}
*** Rivalstvo godine (2015) – {{small|vs The Undertaker}}
*** &quot;Reci mi da to nis rekao&quot; Najbolji moment godine ([[2015.]]) – {{small|Coining &quot;Suplex City&quot; at [[WrestleMania 31]]
*** The OMG Shocking Moment of the Year ([[Slammy Award#2014 Slammy Awards|2014]]) – Ending The Undertaker's [[The Streak (wrestling)|WrestleMania streak]] at [[WrestleMania XXX]]

== Filmografija ==
=== Filmovi ===
{|class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
|+ Filmovi
!Godina
!Naziv
!Uloge
!Bilješke
|-
|rowspan=2 |2014
|''[[True Giants]]''
|sebe
|Prvi put glumi u filmu
|-
|''[[Foxcatcher]]''
|profesionalni hrcač
|Cameo &lt;br&gt; Uncredited
|-
| 2016 
| ''[[Countdown (2016 film)|Countdown]]'' 
| sebe
| 
|}

=== Televizijske emisije ===
{|class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
|+ Televizijske emisije
!Godina
!Naziv
!Uloge
!Bilješke
|-
|[[2008.]]
|''[[E:60]]''
|rowspan= &quot;9&quot;|sebe
|[[21. listopada]]
|-
|[[2009.]]–[[2010.]]
|''[[Jim Rome Is Burning|Rome Is Burning]]''
|3 epizode
|-
|2010
|''[[UFC Primetime]]''
|[[Epizoda: Lesnar vs. Velasquez]]
|-
|rowspan=2 |2011
|''[[ESPN Friday Night Fights]]''
|[[14. siječnja]]
|-
|''[[Late Night with Jimmy Fallon]]''
|[[28. ožujka]] (3. sezona, epizoda 49)
|-
|[[2012.]]
|''[[The Tonight Show with Jay Leno]]''
|[[21. veljače]] (20. sezona, epizoda 93)
|-
|rowspan=3 |[[2016.]]
|''[[Mike and Mike in the Morning]]''
|[[18. kolovoza]]
|-
|''[[SportsCenter]]''
|[[16. veljače]] (38. sezona, epizoda 47)
|-
|''[[UFC Ultimate Insider]]''
|July 3 (5. sezona , epizoda 520)
|}

=== Video igre ===
{|class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
|+ Video igre
!Godina
!Naslov
!Bilješke
|-
|2002 || ''[[WWE SmackDown! Shut Your Mouth]]'' || Prvi put u video igrici
|-
|rowspan=4 |2003 || ''[[WWE SmackDown! Here Comes the Pain]]'' || Pokriva naslovnu stranicu videoigrice 
|-
|| ''[[WWE WrestleMania XIX]]'' ||
|-
|| ''[[WWE Crush Hour]]'' ||
|-
|| ''[[WWE Raw 2]]'' ||
|-
|[[Igrice u 2005|2005]]. || ''[[Wrestle Kingdom (video igra)|Wrestle Kingdom]]'' || Prvi put u videoigri koja nije [[WWE]] 
|-
|[[2006.]] || ''[[Madden NFL 06]]'' || Prvi put u igrici koja nije vezana za [[profesionalno hrvanje]] &lt;br&gt; Prvi put u [[američki nogomet|američkonogometnom]] videoigri
|-
|2009 || ''[[UFC 2009 Undisputed]]'' || FirstPrvi put u igricama [[mješovite borilačke vješine|MMA]] videoigri
|-
|2010 || ''[[UFC Undisputed 2010]]'' || Pokriva naslovnu stranicu igrice
|-
|2011 || ''[[WWE '12]]'' ||
|-
|rowspan=2 |2012 || ''[[UFC Undisputed 3]]'' ||
|-
|| ''[[WWE '13]]'' ||
|-
|2013 || ''[[WWE 2K14]]'' ||
|-
|rowspan=2 |2014 || ''[[WWE 2K15]]'' ||
|-
|| ''[[EA Sports UFC]]'' ||
|-
|2015 || ''[[WWE 2K16]]'' ||
|-
|2016 || ''[[WWE 2K17]]'' || Cover athlete
|-
|2017 || ''[[WWE 2K18]]'' ||
|-
|2018 || ''[[EA Sports UFC 3]]'' ||
|}

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske veze == 
{{Commonscat|Brock Lesnar}} 
* [https://www.wwe.com/superstars/brock-lesnar Brock Lesnar] na [[WWE]].com
* [https://m.facebook.com/thebrocklesnar/?locale2=hr_HR Brock Lesnar] na [[Facebook]]u
* [https://mobile.twitter.com/brocklesnar Brock Lesnar] na [[Twitter]]u
* [https://www.imdb.com/name/nm1137025/ Brock Lesnar] na [[IMDB]]-u 
* Brock Lesnarovi profili na [https://www.cagematch.net/?id=2&amp;nr=669 Cagematch.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200715161222/https://www.cagematch.net/?id=2&amp;nr=669 |date=2020-07-15 }}, [http://wrestlingdata.com/index.php?befehl=bios&amp;wrestler=335 Wrestlingdata.com], [http://www.profightdb.com/wrestlers/brock-lesnar-346.html Internet Wrestling Database]
* [https://www.ufc.com/athlete/brock-lesnar Brock Lesnar] na [[UFC]].com

{{Normativna kontrola}}

{{Lifetime|1977||Lesnar, Brock}}

[[Kategorija:Američki igrači američkog fudbala]]
[[Kategorija:Američki hrvači]]</text>
      <sha1>b17xp29pif1i9iew1am1bzlyh2ksz0w</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42669148</id>
      <parentid>42669147</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T13:39:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>NDG</username>
        <id>284813</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Reverted edits by [[Special:Contribs/~2026-43223-33|~2026-43223-33]] ([[User talk:~2026-43223-33|talk]]) to last version by InternetArchiveBot: unexplained content removal</comment>
      <origin>42636917</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16587" sha1="7204lm01bq9xot0k6icpwv0743xmbbn" xml:space="preserve">{{Infokutija biografija
| ime            = Brock Lesnar
| slika          = Brock_Lesnar_Apr_2012.jpg
| veličina       = 220px
| opis_slike     = Brock Lesnar u ringu
| ime_po_rođenju      = Brock Edward Lesnar
| pseudonim      = 
| datum_rođenja        = [[12. srpnja]], [[1977.]] (40 god.)
| mjesto_rođenja = [[Webster, South Dakota|Webster]], [[South Dakota]]
| datum_smrti           = 
| mjesto_smrti   = 
| uzrok_smrti    = 
| počivalište = 
| prebivalište   = 
| nacionalnost   = Amerikanac
| etnicitet      = 
| državljantvo   = američko
| poznat_po      = [[Suplex (profesionalno hrvanje)#Triple German Suplex|Suplex City]]
| obrazovanje    = 
| poslodavac     = 
| zanimanje      = 
| godine_aktivnosti    = 
| plaća          = [[USD|$]] 6 milijuna dolara&lt;ref&gt;{{cite web|title=Top 10 highest payd WWE wrestlers|url=https://www.forbes.com/pictures/emdm45emmde/1-john-cena/|publisher=[[Forbes]]|accessdate=7. travnja 2018.|language=en}}&lt;/ref&gt;
| bogatstvo      = [[USD|$]]12 milijuna dolara &lt;ref&gt;{{cite web|title=Highest payed wrestlers in WWE|url=https://www.forbes.com/pictures/emdm45feegm/1-brock-lesnar/|publisher=Forbes|accessdate=23. veljače 2018.}}&lt;/ref&gt;
| titula         = 
| mandat         = 
| prethodnik     = 
| nasljednik     = 
| stranka        = 
| odbori         = 
| vjera          = 
| visina         = 1.91 m
| težina         = 130 kg
| supruga        = [[Rena Lesnar]]
| suprug         = 
| partner        = 
| djeca          = 4
| roditelji      = 
| rođaci         = 
| sajt            = 
| potpis         = 
| napomena       = 
}}
'''Brock Edward Lesnar''' ([[Webster, South Dakota|Webster]], [[South Dakota]], [[12. srpnja]] [[1977.]]) je [[SAD|američki]] [[profesionalno hrvanje|profesionalni hrvač]] &lt;ref&gt;{{cite web|title=WWE Superstar Brock Lesnar|url=http://www.wwe.com/superstars/brock-lesnar%26ved%3D0ahUKEwjRvPXG_qrYAhUkCpoKHR83C_YQFgjrATAh%26usg%3DAOvVaw33cNhlwuCBS2rrKpJHHEUU|access-date=2019-10-10|archive-date=2018-01-18|archive-url=https://web.archive.org/web/20180118011412/http://www.wwe.com/superstars/brock-lesnar%26ved%3D0ahUKEwjRvPXG_qrYAhUkCpoKHR83C_YQFgjrATAh%26usg%3DAOvVaw33cNhlwuCBS2rrKpJHHEUU}} WWE: &quot;Brock Lesnar&quot; (pristupljeno 27.prosinca 2017.)&lt;/ref&gt;, [[UFC]]-ovac &lt;ref&gt;{{cite web|title=Brock Lesnar in UFC|url=http://m.uk.ufc.com/fighter/Brock-Lesnar|language=en}} UFC:&quot;Brock Lesnar in UFC&quot; (pristupljeno 27.prosinca 2017.)&lt;/ref&gt;, bivši igrač [[američki nogomet|američkog nogometa]] i [[amatersko hrvanje|amaterski hrvač]] koji trenutno ima potpisan ugovor s [[WWE]]-om. Nastupa ponedjeljkom na [[WWE Raw]] brandu.Trenutno drži naslov [[WWE Championship|WWE prvaka]]

== Naslovi i ostale nagrade ==
=== Sveučilišno hrvanje ===
* '''[[National Collegiate Athletic Association]]'''
** NCAA Divizija I [[All-America#Wrestling|All-American]] ([[1999.]], [[2000.]])
** NCAA Divizija I [[NCAA Division I Wrestling Championships#1999.E2.80.932015|Heavyweight Champion]] ([[2000.]])
** [[Big Ten Conference]] [[Champion]] ([[1999.]], [[2000.]])
* '''[[National Junior College Athletic Association]]'''
** NJCAA All-American ([[1997.]], [[1998.]])
** NJCAA Heavyweight Champion ([[1998.]])
** [[North Dakota State University]] Bison Tournament Champion ([[1997.]]-[[1999.]])&lt;ref name=&quot;bison tournament&quot;&gt;{{cite web|url=https://admin.xosn.com/ViewArticle.dbml?SPSID=19756&amp;SPID=701&amp;DB_OEM_ID=2400&amp;ATCLID=87983|title=Bison Open Champions – Heavyweight|date=November 15, 2007|accessdate=March 22, 2008|publisher=Bison Wrestling|language=en|archive-date=2012-09-25|archive-url=https://web.archive.org/web/20120925074317/https://admin.xosn.com/ViewArticle.dbml?SPSID=19756&amp;SPID=701&amp;DB_OEM_ID=2400&amp;ATCLID=87983|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;

=== Mješovite borilačke vještine ===
* '''Unutrašnje borbe'''
** Najveći Draw ([[2008.]])&lt;ref name=WON2008&gt;{{cite news|last=Botter|first=Jeremy|title=2008 Inside Fights MMA Awards|url=http://insidefights.com/2009/01/04/2008-inside-fights-mma-awards/|accessdate=September 15, 2012|publisher=Insidefights.com|date=January 4, 2009|language=en|archivedate=2013-09-08|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130908052754/http://insidefights.com/2009/01/04/2008-inside-fights-mma-awards/|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;
** Pridošlica godine ([[2008]].)&lt;ref name=WON2008/&gt;
* '''[[Sherdog#Year-end awards|Sherdog Awards]]'''
** Tučnjava godine ([[2009.]])&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.sherdog.com/news/articles/3/Sherdogs-2009-Misc-Awards-22093|title=Beatdown of the Year – Sherdog’s 2009 Misc. Awards|publisher=Sherdog.com|date=January 11, 2010|accessdate=October 31, 2011|language=en}}&lt;/ref&gt;
* '''''[[Sports Illustrated]]'''''
** Pridošlica godine ([[2008.]])&lt;ref&gt;{{cite news|last=Gross|first=Josh|title=SI.com's 2008 MMA Awards|url=http://sportsillustrated.cnn.com/2008/writers/josh_gross/12/21/2008-awards/index.html|accessdate=September 15, 2012|newspaper=[[Sports Illustrated]]|date=December 22, 2008|language=en|archive-date=2009-02-07|archive-url=https://web.archive.org/web/20090207080518/http://sportsillustrated.cnn.com/2008/writers/josh_gross/12/21/2008-awards/index.html}}&lt;/ref&gt;
* '''[[Ultimate Fighting Championship]]'''
** [[UFC Heavyweight Championship]] (1 put)
** [[Dodatak: Popis UFC-ovih dodatnih nagrada|Submission of the Night]] (1 put)
* '''[[World MMA Awards]]'''
** Najborbeniji borac godine ([[2009.]])&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://mmajunkie.com/news/17371/2009-world-mma-awards-live-coverage.mma|title=2009 World MMA Awards live coverage|publisher=Sherdog.com|date=December 30, 2009|accessdate=October 31, 2012|deadurl=yes|archiveurl=https://web.archive.org/web/20121015133755/http://mmajunkie.com/news/17371/2009-world-mma-awards-live-coverage.mma|archivedate=October 15, 2012|df=mdy|language=en}}&lt;/ref&gt;
* '''''[[Wrestling Observer Newsletter]]'''''
** [[Wrestling Observer Newsletter nagrade#Best Box Office Draw|Best Box Office Draw]] ([[2008.]]–[[2010.]])&lt;ref name=WON2010/&gt;
** [[Wrestling Observer Newsletter nagrade#MMA Najbolji mogući borac|MMA Najbolji mogući borac]] ([[2008.]]–[[2010.]])&lt;ref name=WON2010&gt;{{cite journal|last=Meltzer|first=Dave|authorlink=Dave Meltzer|date=January 26, 2011|title=Biggest issue of the year: The 2011 Wrestling Observer Newsletter Awards Issue|periodical=[[Dave Meltzer#Wrestling Observer Newsletter|Wrestling Observer Newsletter]]|publication-place=Campbell, CA|pages=1–40|issn=1083-9593|language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Profesionalno hrvanje ===
[[File:Brock Lesnar WWE Champion 2014.jpg|thumb|right|upright|Lesnar during his fourth reign as [[WWE Championship|WWE World Heavyweight Champion]]]]
* '''''[[Guinnessov svjetski rekord]]'''''
** [[Svjetski rekord]]: Najmlađa osoba koja drži WWE Championship ([[SummerSlam (2002)|aged 25 years, 44 days]])&lt;ref&gt;[http://www.guinnessworldrecords.com/world-records/youngest-person-to-win-the-world-wrestling-entertainment-championship Youngest person to win the World Wrestling Entertainment (WWE) Championship] (posted prior to 15 December 2014, retrieved [https://web.archive.org/web/20150209093540/http://www.guinnessworldrecords.com/world-records/youngest-person-to-win-the-world-wrestling-entertainment-championship 9 February 2015]) Najmlađi kečer koja je držala glavnu titulu kompanije World Wrestling Entertainment ([[WWE]]) [[WWE Championship|WWE titulu]] je Brock Lesnar ([[SAD]]) sa 25 godina i 44 dana [[25. kolovoza]] [[2002.]]&lt;/ref&gt;
* '''[[Inoki Genome Federation]]'''
** [[IWGP Heavyweight Championship (IGF)|IWGP Heavyweight Championship]] ([[IWGP Heavyweight Championship (IGF)#Title history|1 time]]){{Ref|1|1}}
* '''[[New Japan Pro-Wrestling]]'''
** [[IWGP Heavyweight Championship]] ([[IWGP Heavyweight Championship#Povijest titule|1 put]]){{Ref|1|1}}
* '''[[Ohio Valley Wrestling]]'''
** [[OVW Southern Tag Team Championship]] ([[OVW Southern Tag Team Championship#Povijest titule|3 puta]]) – with [[Shelton Benjamin]]&lt;ref name=&quot;OVW tag&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.solie.org/titlehistories/ovsttnwa.html|title=NWA Ohio Valley Wrestling Southern Tag Team Title History|last=Westcott|first=Brian|last2=Dupree|accessdate=March 22, 2008|publisher=Solie's Title Histories|language=en}}&lt;/ref&gt;
* '''''[[Pro Wrestling Illustrated]]'''''
** [[Dodatak: Popis Pro Wrestling Illustrated nagrada#Feud godine|Feud godine]] (2003, 2015) &lt;small&gt;vs. [[Kurt Angle]], [[The Undertaker]]&lt;/small&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.WrestlingData.com/index.php?befehl=weitereawards&amp;award=10&amp;sort=1&amp;kategorie=80&amp;jahrzehnt=200 |title=PWI Feud of the Year|accessdate=March 22, 2008|publisher=Cagematch.de|language=de}}&lt;/ref&gt;
** [[Dodatak: Popis Pro Wrestling Illustrated nagrada#Meč godine|Meč godine]] ([[2003.]]) &lt;small&gt;vs. [[Kurt Angle]] in an [[Vrste mečeva u profesionalnom hrvanju#Iron Man meč]] on ''[[WWE SmackDown|SmackDown!]]'' on September 16&lt;/small&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.WrestlingData.com/index.php?befehl=weitereawards&amp;award=10&amp;sort=1&amp;kategorie=80&amp;jahrzehnt=200|title=PWI Match of the Year|accessdate=March 22, 2008|language=de}}&lt;/ref&gt;
** [[Dodatak: Popis Pro Wrestling Illustrated nagrada#Najbolji obečavajući hrvač godine|Najbolji najobečavajući hrvač godine]] (2002)&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.WrestlingData.com/index.php?befehl=weitereawards&amp;award=10&amp;sort=1&amp;kategorie=86&amp;jahrzehnt=200|title=PWI Most Improved Wrestler of the Year|accessdate=March 22, 2008|language=de}}&lt;/ref&gt;
** [[Dodatak: Popis Pro Wrestling Illustrated nagrada#Hrvač godine|Hrvač godine]] ([[2002.]], [[2014).]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.WrestlingData.com/index.php?befehl=weitereawards&amp;award=10&amp;sort=1&amp;kategorie=80&amp;jahrzehnt=200|title=PWI Wrestler of the Year|accessdate=March 22, 2008|language=de}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|title=Wrestler of the Year|year=2015|journal=[[Pro Wrestling Illustrated]]|volume=36|issue=2|pages=32–33}}&lt;/ref&gt;
** Rangiran br. 1 top 500 pojedinačnih hrvača ''[[Pro Wrestling Illustrated#PWI 500|PWI 500]]'' in 2003&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.100megsfree4.com/wiawrestling/pages/pwi/pwi50003.htm|title=Pro Wrestling Illustrated Top 500 – 2003|accessdate=May 4, 2008|publisher=Wrestling Information Archive|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080415151626/http://www.100megsfree4.com/wiawrestling/pages/pwi/pwi50003.htm &lt;!-- Added by H3llBot. --&gt;|archivedate=April 15, 2008|language=en}}&lt;/ref&gt;
* '''''[[Dave Meltzer#Wrestling Observer Newsletter|Wrestling Observer Newsletter]]'''''
** [[Dodatak: Popis Wrestling Observer Newsletter nagrada#Bruiser Brody Memorial Award (Best Brawler)|Best Brawler]] (2003)&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.WrestlingData.com/index.php?befehl=observer&amp;award=11|title=Observer: Bruiser Brody Memorial Award (Best Brawler)|accessdate=March 22, 2008e|language=German}}&lt;/ref&gt;
** [[Dodatak: Popis Wrestling Observer Newsletter nagrada#Najbolji hrvački manevar|Najbolji hrvački manevar]] ([[2002.]]) &lt;small&gt;''[[Facebuster#Fireman.27s carry facebuster|F-5]]''&lt;/small&gt;
** [[Dodatak: Popis Wrestling Observer Newsletter nagrafa#Feud godinr|Feud godine]] ([[2003.]]) &lt;small&gt;vs. [[Kurt Angle]]&lt;/small&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.WrestlingData.com/index.php?befehl=observer&amp;award=5|title=Observer: Best Feud Of The Year|accessdate=March 22, 2008|language=German}}&lt;/ref&gt;
** [[Dodatak: Popis Wrestling Observer Newsletter nagrada#Najobečavajući|Najobečavajući hrvač godine]] ([[2002.]], [[2003.]])&lt;ref name=&quot;WON improved&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.WrestlingData.com/index.php?befehl=observer&amp;award=7|title=Observer: Most Improved Wrestler|accessdate=March 22, 2008|language=German}}&lt;/ref&gt;
** [[Wrestling Observer Newsletter Hall of Fame]] (Class of 2015)&lt;ref name=2015HallofFame&gt;{{cite journal|last=Meltzer|first=Dave|authorlink=Dave Meltzer|date=November 9, 2015|title=November 9, 2015 Wrestling Observer Newsletter: 2015 Hall of Fame Issue|journal=[[Dave Meltzer#Wrestling Observer Newsletter|Wrestling Observer Newsletter]]|location=[[Campbell, California]]|issn=1083-9593|page=1}}&lt;/ref&gt;
* '''[[WWE|WWE/World Wrestling Entertainment/Federation]]'''
**[[WWE Championship]]{{Ref|2|2}} ([[List of WWE Champions|4 times]])&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.wwe.com/classics/titlehistory/wwe-championship|title=WWE Championship|publisher=[[WWE]]|accessdate=August 25, 2002|deadurl=yes|archiveurl=https://web.archive.org/web/20160629011310/http://www.wwe.com/classics/titlehistory/wwe-championship|archivedate=June 29, 2016|df=mdy-all|language=en}}&lt;/ref&gt;
** [[WWE Universal Championship]] ([[List of WWE Universal Champions|3 puta]])&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.wwe.com/classics/titlehistory/universal-championship|title=Universal Championship|publisher=[[WWE]]|accessdate=April 2, 2017|language=en}}&lt;/ref&gt;
** [[King of the Ring]] ([[King of the Ring (2002)|2002]])
** [[Royal Rumble]] ([[Royal Rumble (2003)|2003]])
** [[Slammy Award]]s (5 times)
*** [[Hashtag]] godine ([[Slammy Award#2015 Slammy Awards|2015]]) – SuplexCity
*** Meč godine (2015) – vs [[The Undertaker]] at [[Hell in a Cell (2015)|Hell in a Cell]]}}
*** Rivalstvo godine (2015) – {{small|vs The Undertaker}}
*** &quot;Reci mi da to nis rekao&quot; Najbolji moment godine ([[2015.]]) – {{small|Coining &quot;Suplex City&quot; at [[WrestleMania 31]]
*** The OMG Shocking Moment of the Year ([[Slammy Award#2014 Slammy Awards|2014]]) – Ending The Undertaker's [[The Streak (wrestling)|WrestleMania streak]] at [[WrestleMania XXX]]

== Filmografija ==
=== Filmovi ===
{|class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
|+ Filmovi
!Godina
!Naziv
!Uloge
!Bilješke
|-
|rowspan=2 |2014
|''[[True Giants]]''
|sebe
|Prvi put glumi u filmu
|-
|''[[Foxcatcher]]''
|profesionalni hrcač
|Cameo &lt;br&gt; Uncredited
|-
| 2016 
| ''[[Countdown (2016 film)|Countdown]]'' 
| sebe
| 
|}

=== Televizijske emisije ===
{|class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
|+ Televizijske emisije
!Godina
!Naziv
!Uloge
!Bilješke
|-
|[[2008.]]
|''[[E:60]]''
|rowspan= &quot;9&quot;|sebe
|[[21. listopada]]
|-
|[[2009.]]–[[2010.]]
|''[[Jim Rome Is Burning|Rome Is Burning]]''
|3 epizode
|-
|2010
|''[[UFC Primetime]]''
|[[Epizoda: Lesnar vs. Velasquez]]
|-
|rowspan=2 |2011
|''[[ESPN Friday Night Fights]]''
|[[14. siječnja]]
|-
|''[[Late Night with Jimmy Fallon]]''
|[[28. ožujka]] (3. sezona, epizoda 49)
|-
|[[2012.]]
|''[[The Tonight Show with Jay Leno]]''
|[[21. veljače]] (20. sezona, epizoda 93)
|-
|rowspan=3 |[[2016.]]
|''[[Mike and Mike in the Morning]]''
|[[18. kolovoza]]
|-
|''[[SportsCenter]]''
|[[16. veljače]] (38. sezona, epizoda 47)
|-
|''[[UFC Ultimate Insider]]''
|July 3 (5. sezona , epizoda 520)
|}

=== Video igre ===
{|class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
|+ Video igre
!Godina
!Naslov
!Bilješke
|-
|2002 || ''[[WWE SmackDown! Shut Your Mouth]]'' || Prvi put u video igrici
|-
|rowspan=4 |2003 || ''[[WWE SmackDown! Here Comes the Pain]]'' || Pokriva naslovnu stranicu videoigrice 
|-
|| ''[[WWE WrestleMania XIX]]'' ||
|-
|| ''[[WWE Crush Hour]]'' ||
|-
|| ''[[WWE Raw 2]]'' ||
|-
|[[Igrice u 2005|2005]]. || ''[[Wrestle Kingdom (video igra)|Wrestle Kingdom]]'' || Prvi put u videoigri koja nije [[WWE]] 
|-
|[[2006.]] || ''[[Madden NFL 06]]'' || Prvi put u igrici koja nije vezana za [[profesionalno hrvanje]] &lt;br&gt; Prvi put u [[američki nogomet|američkonogometnom]] videoigri
|-
|2009 || ''[[UFC 2009 Undisputed]]'' || FirstPrvi put u igricama [[mješovite borilačke vješine|MMA]] videoigri
|-
|2010 || ''[[UFC Undisputed 2010]]'' || Pokriva naslovnu stranicu igrice
|-
|2011 || ''[[WWE '12]]'' ||
|-
|rowspan=2 |2012 || ''[[UFC Undisputed 3]]'' ||
|-
|| ''[[WWE '13]]'' ||
|-
|2013 || ''[[WWE 2K14]]'' ||
|-
|rowspan=2 |2014 || ''[[WWE 2K15]]'' ||
|-
|| ''[[EA Sports UFC]]'' ||
|-
|2015 || ''[[WWE 2K16]]'' ||
|-
|2016 || ''[[WWE 2K17]]'' || Cover athlete
|-
|2017 || ''[[WWE 2K18]]'' ||
|-
|2018 || ''[[EA Sports UFC 3]]'' ||
|}

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske veze == 
{{Commonscat|Brock Lesnar}} 
* [https://www.wwe.com/superstars/brock-lesnar Brock Lesnar] na [[WWE]].com
* [https://m.facebook.com/thebrocklesnar/?locale2=hr_HR Brock Lesnar] na [[Facebook]]u
* [https://mobile.twitter.com/brocklesnar Brock Lesnar] na [[Twitter]]u
* [https://www.imdb.com/name/nm1137025/ Brock Lesnar] na [[IMDB]]-u 
* Brock Lesnarovi profili na [https://www.cagematch.net/?id=2&amp;nr=669 Cagematch.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200715161222/https://www.cagematch.net/?id=2&amp;nr=669 |date=2020-07-15 }}, [http://wrestlingdata.com/index.php?befehl=bios&amp;wrestler=335 Wrestlingdata.com], [http://www.profightdb.com/wrestlers/brock-lesnar-346.html Internet Wrestling Database]
* [https://www.ufc.com/athlete/brock-lesnar Brock Lesnar] na [[UFC]].com

{{Normativna kontrola}}

{{Lifetime|1977||Lesnar, Brock}}

[[Kategorija:Američki igrači američkog fudbala]]
[[Kategorija:Američki hrvači]]</text>
      <sha1>7204lm01bq9xot0k6icpwv0743xmbbn</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42669149</id>
      <parentid>42669148</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T13:40:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-43223-33</username>
        <id>381305</id>
      </contributor>
      <origin>42669149</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16557" sha1="b17xp29pif1i9iew1am1bzlyh2ksz0w" xml:space="preserve">{{Infokutija biografija
| ime            = Brock Lesnar
| slika          = 
| veličina       = 
| opis_slike     = Brock Lesnar u ringu
| ime_po_rođenju      = Brock Edward Lesnar
| pseudonim      = 
| datum_rođenja        = [[12. srpnja]], [[1977.]] (40 god.)
| mjesto_rođenja = [[Webster, South Dakota|Webster]], [[South Dakota]]
| datum_smrti           = 
| mjesto_smrti   = 
| uzrok_smrti    = 
| počivalište = 
| prebivalište   = 
| nacionalnost   = Amerikanac
| etnicitet      = 
| državljantvo   = američko
| poznat_po      = [[Suplex (profesionalno hrvanje)#Triple German Suplex|Suplex City]]
| obrazovanje    = 
| poslodavac     = 
| zanimanje      = 
| godine_aktivnosti    = 
| plaća          = [[USD|$]] 6 milijuna dolara&lt;ref&gt;{{cite web|title=Top 10 highest payd WWE wrestlers|url=https://www.forbes.com/pictures/emdm45emmde/1-john-cena/|publisher=[[Forbes]]|accessdate=7. travnja 2018.|language=en}}&lt;/ref&gt;
| bogatstvo      = [[USD|$]]12 milijuna dolara &lt;ref&gt;{{cite web|title=Highest payed wrestlers in WWE|url=https://www.forbes.com/pictures/emdm45feegm/1-brock-lesnar/|publisher=Forbes|accessdate=23. veljače 2018.}}&lt;/ref&gt;
| titula         = 
| mandat         = 
| prethodnik     = 
| nasljednik     = 
| stranka        = 
| odbori         = 
| vjera          = 
| visina         = 1.91 m
| težina         = 130 kg
| supruga        = [[Rena Lesnar]]
| suprug         = 
| partner        = 
| djeca          = 4
| roditelji      = 
| rođaci         = 
| sajt            = 
| potpis         = 
| napomena       = 
}}
'''Brock Edward Lesnar''' ([[Webster, South Dakota|Webster]], [[South Dakota]], [[12. srpnja]] [[1977.]]) je [[SAD|američki]] [[profesionalno hrvanje|profesionalni hrvač]] &lt;ref&gt;{{cite web|title=WWE Superstar Brock Lesnar|url=http://www.wwe.com/superstars/brock-lesnar%26ved%3D0ahUKEwjRvPXG_qrYAhUkCpoKHR83C_YQFgjrATAh%26usg%3DAOvVaw33cNhlwuCBS2rrKpJHHEUU|access-date=2019-10-10|archive-date=2018-01-18|archive-url=https://web.archive.org/web/20180118011412/http://www.wwe.com/superstars/brock-lesnar%26ved%3D0ahUKEwjRvPXG_qrYAhUkCpoKHR83C_YQFgjrATAh%26usg%3DAOvVaw33cNhlwuCBS2rrKpJHHEUU}} WWE: &quot;Brock Lesnar&quot; (pristupljeno 27.prosinca 2017.)&lt;/ref&gt;, [[UFC]]-ovac &lt;ref&gt;{{cite web|title=Brock Lesnar in UFC|url=http://m.uk.ufc.com/fighter/Brock-Lesnar|language=en}} UFC:&quot;Brock Lesnar in UFC&quot; (pristupljeno 27.prosinca 2017.)&lt;/ref&gt;, bivši igrač [[američki nogomet|američkog nogometa]] i [[amatersko hrvanje|amaterski hrvač]] koji trenutno ima potpisan ugovor s [[WWE]]-om. Nastupa ponedjeljkom na [[WWE Raw]] brandu.Trenutno drži naslov [[WWE Championship|WWE prvaka]]

== Naslovi i ostale nagrade ==
=== Sveučilišno hrvanje ===
* '''[[National Collegiate Athletic Association]]'''
** NCAA Divizija I [[All-America#Wrestling|All-American]] ([[1999.]], [[2000.]])
** NCAA Divizija I [[NCAA Division I Wrestling Championships#1999.E2.80.932015|Heavyweight Champion]] ([[2000.]])
** [[Big Ten Conference]] [[Champion]] ([[1999.]], [[2000.]])
* '''[[National Junior College Athletic Association]]'''
** NJCAA All-American ([[1997.]], [[1998.]])
** NJCAA Heavyweight Champion ([[1998.]])
** [[North Dakota State University]] Bison Tournament Champion ([[1997.]]-[[1999.]])&lt;ref name=&quot;bison tournament&quot;&gt;{{cite web|url=https://admin.xosn.com/ViewArticle.dbml?SPSID=19756&amp;SPID=701&amp;DB_OEM_ID=2400&amp;ATCLID=87983|title=Bison Open Champions – Heavyweight|date=November 15, 2007|accessdate=March 22, 2008|publisher=Bison Wrestling|language=en|archive-date=2012-09-25|archive-url=https://web.archive.org/web/20120925074317/https://admin.xosn.com/ViewArticle.dbml?SPSID=19756&amp;SPID=701&amp;DB_OEM_ID=2400&amp;ATCLID=87983|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;

=== Mješovite borilačke vještine ===
* '''Unutrašnje borbe'''
** Najveći Draw ([[2008.]])&lt;ref name=WON2008&gt;{{cite news|last=Botter|first=Jeremy|title=2008 Inside Fights MMA Awards|url=http://insidefights.com/2009/01/04/2008-inside-fights-mma-awards/|accessdate=September 15, 2012|publisher=Insidefights.com|date=January 4, 2009|language=en|archivedate=2013-09-08|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130908052754/http://insidefights.com/2009/01/04/2008-inside-fights-mma-awards/|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;
** Pridošlica godine ([[2008]].)&lt;ref name=WON2008/&gt;
* '''[[Sherdog#Year-end awards|Sherdog Awards]]'''
** Tučnjava godine ([[2009.]])&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.sherdog.com/news/articles/3/Sherdogs-2009-Misc-Awards-22093|title=Beatdown of the Year – Sherdog’s 2009 Misc. Awards|publisher=Sherdog.com|date=January 11, 2010|accessdate=October 31, 2011|language=en}}&lt;/ref&gt;
* '''''[[Sports Illustrated]]'''''
** Pridošlica godine ([[2008.]])&lt;ref&gt;{{cite news|last=Gross|first=Josh|title=SI.com's 2008 MMA Awards|url=http://sportsillustrated.cnn.com/2008/writers/josh_gross/12/21/2008-awards/index.html|accessdate=September 15, 2012|newspaper=[[Sports Illustrated]]|date=December 22, 2008|language=en|archive-date=2009-02-07|archive-url=https://web.archive.org/web/20090207080518/http://sportsillustrated.cnn.com/2008/writers/josh_gross/12/21/2008-awards/index.html}}&lt;/ref&gt;
* '''[[Ultimate Fighting Championship]]'''
** [[UFC Heavyweight Championship]] (1 put)
** [[Dodatak: Popis UFC-ovih dodatnih nagrada|Submission of the Night]] (1 put)
* '''[[World MMA Awards]]'''
** Najborbeniji borac godine ([[2009.]])&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://mmajunkie.com/news/17371/2009-world-mma-awards-live-coverage.mma|title=2009 World MMA Awards live coverage|publisher=Sherdog.com|date=December 30, 2009|accessdate=October 31, 2012|deadurl=yes|archiveurl=https://web.archive.org/web/20121015133755/http://mmajunkie.com/news/17371/2009-world-mma-awards-live-coverage.mma|archivedate=October 15, 2012|df=mdy|language=en}}&lt;/ref&gt;
* '''''[[Wrestling Observer Newsletter]]'''''
** [[Wrestling Observer Newsletter nagrade#Best Box Office Draw|Best Box Office Draw]] ([[2008.]]–[[2010.]])&lt;ref name=WON2010/&gt;
** [[Wrestling Observer Newsletter nagrade#MMA Najbolji mogući borac|MMA Najbolji mogući borac]] ([[2008.]]–[[2010.]])&lt;ref name=WON2010&gt;{{cite journal|last=Meltzer|first=Dave|authorlink=Dave Meltzer|date=January 26, 2011|title=Biggest issue of the year: The 2011 Wrestling Observer Newsletter Awards Issue|periodical=[[Dave Meltzer#Wrestling Observer Newsletter|Wrestling Observer Newsletter]]|publication-place=Campbell, CA|pages=1–40|issn=1083-9593|language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Profesionalno hrvanje ===
[[File:Brock Lesnar WWE Champion 2014.jpg|thumb|right|upright|Lesnar during his fourth reign as [[WWE Championship|WWE World Heavyweight Champion]]]]
* '''''[[Guinnessov svjetski rekord]]'''''
** [[Svjetski rekord]]: Najmlađa osoba koja drži WWE Championship ([[SummerSlam (2002)|aged 25 years, 44 days]])&lt;ref&gt;[http://www.guinnessworldrecords.com/world-records/youngest-person-to-win-the-world-wrestling-entertainment-championship Youngest person to win the World Wrestling Entertainment (WWE) Championship] (posted prior to 15 December 2014, retrieved [https://web.archive.org/web/20150209093540/http://www.guinnessworldrecords.com/world-records/youngest-person-to-win-the-world-wrestling-entertainment-championship 9 February 2015]) Najmlađi kečer koja je držala glavnu titulu kompanije World Wrestling Entertainment ([[WWE]]) [[WWE Championship|WWE titulu]] je Brock Lesnar ([[SAD]]) sa 25 godina i 44 dana [[25. kolovoza]] [[2002.]]&lt;/ref&gt;
* '''[[Inoki Genome Federation]]'''
** [[IWGP Heavyweight Championship (IGF)|IWGP Heavyweight Championship]] ([[IWGP Heavyweight Championship (IGF)#Title history|1 time]]){{Ref|1|1}}
* '''[[New Japan Pro-Wrestling]]'''
** [[IWGP Heavyweight Championship]] ([[IWGP Heavyweight Championship#Povijest titule|1 put]]){{Ref|1|1}}
* '''[[Ohio Valley Wrestling]]'''
** [[OVW Southern Tag Team Championship]] ([[OVW Southern Tag Team Championship#Povijest titule|3 puta]]) – with [[Shelton Benjamin]]&lt;ref name=&quot;OVW tag&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.solie.org/titlehistories/ovsttnwa.html|title=NWA Ohio Valley Wrestling Southern Tag Team Title History|last=Westcott|first=Brian|last2=Dupree|accessdate=March 22, 2008|publisher=Solie's Title Histories|language=en}}&lt;/ref&gt;
* '''''[[Pro Wrestling Illustrated]]'''''
** [[Dodatak: Popis Pro Wrestling Illustrated nagrada#Feud godine|Feud godine]] (2003, 2015) &lt;small&gt;vs. [[Kurt Angle]], [[The Undertaker]]&lt;/small&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.WrestlingData.com/index.php?befehl=weitereawards&amp;award=10&amp;sort=1&amp;kategorie=80&amp;jahrzehnt=200 |title=PWI Feud of the Year|accessdate=March 22, 2008|publisher=Cagematch.de|language=de}}&lt;/ref&gt;
** [[Dodatak: Popis Pro Wrestling Illustrated nagrada#Meč godine|Meč godine]] ([[2003.]]) &lt;small&gt;vs. [[Kurt Angle]] in an [[Vrste mečeva u profesionalnom hrvanju#Iron Man meč]] on ''[[WWE SmackDown|SmackDown!]]'' on September 16&lt;/small&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.WrestlingData.com/index.php?befehl=weitereawards&amp;award=10&amp;sort=1&amp;kategorie=80&amp;jahrzehnt=200|title=PWI Match of the Year|accessdate=March 22, 2008|language=de}}&lt;/ref&gt;
** [[Dodatak: Popis Pro Wrestling Illustrated nagrada#Najbolji obečavajući hrvač godine|Najbolji najobečavajući hrvač godine]] (2002)&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.WrestlingData.com/index.php?befehl=weitereawards&amp;award=10&amp;sort=1&amp;kategorie=86&amp;jahrzehnt=200|title=PWI Most Improved Wrestler of the Year|accessdate=March 22, 2008|language=de}}&lt;/ref&gt;
** [[Dodatak: Popis Pro Wrestling Illustrated nagrada#Hrvač godine|Hrvač godine]] ([[2002.]], [[2014).]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.WrestlingData.com/index.php?befehl=weitereawards&amp;award=10&amp;sort=1&amp;kategorie=80&amp;jahrzehnt=200|title=PWI Wrestler of the Year|accessdate=March 22, 2008|language=de}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|title=Wrestler of the Year|year=2015|journal=[[Pro Wrestling Illustrated]]|volume=36|issue=2|pages=32–33}}&lt;/ref&gt;
** Rangiran br. 1 top 500 pojedinačnih hrvača ''[[Pro Wrestling Illustrated#PWI 500|PWI 500]]'' in 2003&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.100megsfree4.com/wiawrestling/pages/pwi/pwi50003.htm|title=Pro Wrestling Illustrated Top 500 – 2003|accessdate=May 4, 2008|publisher=Wrestling Information Archive|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080415151626/http://www.100megsfree4.com/wiawrestling/pages/pwi/pwi50003.htm &lt;!-- Added by H3llBot. --&gt;|archivedate=April 15, 2008|language=en}}&lt;/ref&gt;
* '''''[[Dave Meltzer#Wrestling Observer Newsletter|Wrestling Observer Newsletter]]'''''
** [[Dodatak: Popis Wrestling Observer Newsletter nagrada#Bruiser Brody Memorial Award (Best Brawler)|Best Brawler]] (2003)&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.WrestlingData.com/index.php?befehl=observer&amp;award=11|title=Observer: Bruiser Brody Memorial Award (Best Brawler)|accessdate=March 22, 2008e|language=German}}&lt;/ref&gt;
** [[Dodatak: Popis Wrestling Observer Newsletter nagrada#Najbolji hrvački manevar|Najbolji hrvački manevar]] ([[2002.]]) &lt;small&gt;''[[Facebuster#Fireman.27s carry facebuster|F-5]]''&lt;/small&gt;
** [[Dodatak: Popis Wrestling Observer Newsletter nagrafa#Feud godinr|Feud godine]] ([[2003.]]) &lt;small&gt;vs. [[Kurt Angle]]&lt;/small&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.WrestlingData.com/index.php?befehl=observer&amp;award=5|title=Observer: Best Feud Of The Year|accessdate=March 22, 2008|language=German}}&lt;/ref&gt;
** [[Dodatak: Popis Wrestling Observer Newsletter nagrada#Najobečavajući|Najobečavajući hrvač godine]] ([[2002.]], [[2003.]])&lt;ref name=&quot;WON improved&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.WrestlingData.com/index.php?befehl=observer&amp;award=7|title=Observer: Most Improved Wrestler|accessdate=March 22, 2008|language=German}}&lt;/ref&gt;
** [[Wrestling Observer Newsletter Hall of Fame]] (Class of 2015)&lt;ref name=2015HallofFame&gt;{{cite journal|last=Meltzer|first=Dave|authorlink=Dave Meltzer|date=November 9, 2015|title=November 9, 2015 Wrestling Observer Newsletter: 2015 Hall of Fame Issue|journal=[[Dave Meltzer#Wrestling Observer Newsletter|Wrestling Observer Newsletter]]|location=[[Campbell, California]]|issn=1083-9593|page=1}}&lt;/ref&gt;
* '''[[WWE|WWE/World Wrestling Entertainment/Federation]]'''
**[[WWE Championship]]{{Ref|2|2}} ([[List of WWE Champions|4 times]])&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.wwe.com/classics/titlehistory/wwe-championship|title=WWE Championship|publisher=[[WWE]]|accessdate=August 25, 2002|deadurl=yes|archiveurl=https://web.archive.org/web/20160629011310/http://www.wwe.com/classics/titlehistory/wwe-championship|archivedate=June 29, 2016|df=mdy-all|language=en}}&lt;/ref&gt;
** [[WWE Universal Championship]] ([[List of WWE Universal Champions|3 puta]])&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.wwe.com/classics/titlehistory/universal-championship|title=Universal Championship|publisher=[[WWE]]|accessdate=April 2, 2017|language=en}}&lt;/ref&gt;
** [[King of the Ring]] ([[King of the Ring (2002)|2002]])
** [[Royal Rumble]] ([[Royal Rumble (2003)|2003]])
** [[Slammy Award]]s (5 times)
*** [[Hashtag]] godine ([[Slammy Award#2015 Slammy Awards|2015]]) – SuplexCity
*** Meč godine (2015) – vs [[The Undertaker]] at [[Hell in a Cell (2015)|Hell in a Cell]]}}
*** Rivalstvo godine (2015) – {{small|vs The Undertaker}}
*** &quot;Reci mi da to nis rekao&quot; Najbolji moment godine ([[2015.]]) – {{small|Coining &quot;Suplex City&quot; at [[WrestleMania 31]]
*** The OMG Shocking Moment of the Year ([[Slammy Award#2014 Slammy Awards|2014]]) – Ending The Undertaker's [[The Streak (wrestling)|WrestleMania streak]] at [[WrestleMania XXX]]

== Filmografija ==
=== Filmovi ===
{|class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
|+ Filmovi
!Godina
!Naziv
!Uloge
!Bilješke
|-
|rowspan=2 |2014
|''[[True Giants]]''
|sebe
|Prvi put glumi u filmu
|-
|''[[Foxcatcher]]''
|profesionalni hrcač
|Cameo &lt;br&gt; Uncredited
|-
| 2016 
| ''[[Countdown (2016 film)|Countdown]]'' 
| sebe
| 
|}

=== Televizijske emisije ===
{|class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
|+ Televizijske emisije
!Godina
!Naziv
!Uloge
!Bilješke
|-
|[[2008.]]
|''[[E:60]]''
|rowspan= &quot;9&quot;|sebe
|[[21. listopada]]
|-
|[[2009.]]–[[2010.]]
|''[[Jim Rome Is Burning|Rome Is Burning]]''
|3 epizode
|-
|2010
|''[[UFC Primetime]]''
|[[Epizoda: Lesnar vs. Velasquez]]
|-
|rowspan=2 |2011
|''[[ESPN Friday Night Fights]]''
|[[14. siječnja]]
|-
|''[[Late Night with Jimmy Fallon]]''
|[[28. ožujka]] (3. sezona, epizoda 49)
|-
|[[2012.]]
|''[[The Tonight Show with Jay Leno]]''
|[[21. veljače]] (20. sezona, epizoda 93)
|-
|rowspan=3 |[[2016.]]
|''[[Mike and Mike in the Morning]]''
|[[18. kolovoza]]
|-
|''[[SportsCenter]]''
|[[16. veljače]] (38. sezona, epizoda 47)
|-
|''[[UFC Ultimate Insider]]''
|July 3 (5. sezona , epizoda 520)
|}

=== Video igre ===
{|class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
|+ Video igre
!Godina
!Naslov
!Bilješke
|-
|2002 || ''[[WWE SmackDown! Shut Your Mouth]]'' || Prvi put u video igrici
|-
|rowspan=4 |2003 || ''[[WWE SmackDown! Here Comes the Pain]]'' || Pokriva naslovnu stranicu videoigrice 
|-
|| ''[[WWE WrestleMania XIX]]'' ||
|-
|| ''[[WWE Crush Hour]]'' ||
|-
|| ''[[WWE Raw 2]]'' ||
|-
|[[Igrice u 2005|2005]]. || ''[[Wrestle Kingdom (video igra)|Wrestle Kingdom]]'' || Prvi put u videoigri koja nije [[WWE]] 
|-
|[[2006.]] || ''[[Madden NFL 06]]'' || Prvi put u igrici koja nije vezana za [[profesionalno hrvanje]] &lt;br&gt; Prvi put u [[američki nogomet|američkonogometnom]] videoigri
|-
|2009 || ''[[UFC 2009 Undisputed]]'' || FirstPrvi put u igricama [[mješovite borilačke vješine|MMA]] videoigri
|-
|2010 || ''[[UFC Undisputed 2010]]'' || Pokriva naslovnu stranicu igrice
|-
|2011 || ''[[WWE '12]]'' ||
|-
|rowspan=2 |2012 || ''[[UFC Undisputed 3]]'' ||
|-
|| ''[[WWE '13]]'' ||
|-
|2013 || ''[[WWE 2K14]]'' ||
|-
|rowspan=2 |2014 || ''[[WWE 2K15]]'' ||
|-
|| ''[[EA Sports UFC]]'' ||
|-
|2015 || ''[[WWE 2K16]]'' ||
|-
|2016 || ''[[WWE 2K17]]'' || Cover athlete
|-
|2017 || ''[[WWE 2K18]]'' ||
|-
|2018 || ''[[EA Sports UFC 3]]'' ||
|}

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske veze == 
{{Commonscat|Brock Lesnar}} 
* [https://www.wwe.com/superstars/brock-lesnar Brock Lesnar] na [[WWE]].com
* [https://m.facebook.com/thebrocklesnar/?locale2=hr_HR Brock Lesnar] na [[Facebook]]u
* [https://mobile.twitter.com/brocklesnar Brock Lesnar] na [[Twitter]]u
* [https://www.imdb.com/name/nm1137025/ Brock Lesnar] na [[IMDB]]-u 
* Brock Lesnarovi profili na [https://www.cagematch.net/?id=2&amp;nr=669 Cagematch.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200715161222/https://www.cagematch.net/?id=2&amp;nr=669 |date=2020-07-15 }}, [http://wrestlingdata.com/index.php?befehl=bios&amp;wrestler=335 Wrestlingdata.com], [http://www.profightdb.com/wrestlers/brock-lesnar-346.html Internet Wrestling Database]
* [https://www.ufc.com/athlete/brock-lesnar Brock Lesnar] na [[UFC]].com

{{Normativna kontrola}}

{{Lifetime|1977||Lesnar, Brock}}

[[Kategorija:Američki igrači američkog fudbala]]
[[Kategorija:Američki hrvači]]</text>
      <sha1>b17xp29pif1i9iew1am1bzlyh2ksz0w</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42669150</id>
      <parentid>42669149</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T13:41:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>NDG</username>
        <id>284813</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Reverted edits by [[Special:Contribs/~2026-43223-33|~2026-43223-33]] ([[User talk:~2026-43223-33|talk]]) to last version by NDG: unexplained content removal</comment>
      <origin>42636917</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16587" sha1="7204lm01bq9xot0k6icpwv0743xmbbn" xml:space="preserve">{{Infokutija biografija
| ime            = Brock Lesnar
| slika          = Brock_Lesnar_Apr_2012.jpg
| veličina       = 220px
| opis_slike     = Brock Lesnar u ringu
| ime_po_rođenju      = Brock Edward Lesnar
| pseudonim      = 
| datum_rođenja        = [[12. srpnja]], [[1977.]] (40 god.)
| mjesto_rođenja = [[Webster, South Dakota|Webster]], [[South Dakota]]
| datum_smrti           = 
| mjesto_smrti   = 
| uzrok_smrti    = 
| počivalište = 
| prebivalište   = 
| nacionalnost   = Amerikanac
| etnicitet      = 
| državljantvo   = američko
| poznat_po      = [[Suplex (profesionalno hrvanje)#Triple German Suplex|Suplex City]]
| obrazovanje    = 
| poslodavac     = 
| zanimanje      = 
| godine_aktivnosti    = 
| plaća          = [[USD|$]] 6 milijuna dolara&lt;ref&gt;{{cite web|title=Top 10 highest payd WWE wrestlers|url=https://www.forbes.com/pictures/emdm45emmde/1-john-cena/|publisher=[[Forbes]]|accessdate=7. travnja 2018.|language=en}}&lt;/ref&gt;
| bogatstvo      = [[USD|$]]12 milijuna dolara &lt;ref&gt;{{cite web|title=Highest payed wrestlers in WWE|url=https://www.forbes.com/pictures/emdm45feegm/1-brock-lesnar/|publisher=Forbes|accessdate=23. veljače 2018.}}&lt;/ref&gt;
| titula         = 
| mandat         = 
| prethodnik     = 
| nasljednik     = 
| stranka        = 
| odbori         = 
| vjera          = 
| visina         = 1.91 m
| težina         = 130 kg
| supruga        = [[Rena Lesnar]]
| suprug         = 
| partner        = 
| djeca          = 4
| roditelji      = 
| rođaci         = 
| sajt            = 
| potpis         = 
| napomena       = 
}}
'''Brock Edward Lesnar''' ([[Webster, South Dakota|Webster]], [[South Dakota]], [[12. srpnja]] [[1977.]]) je [[SAD|američki]] [[profesionalno hrvanje|profesionalni hrvač]] &lt;ref&gt;{{cite web|title=WWE Superstar Brock Lesnar|url=http://www.wwe.com/superstars/brock-lesnar%26ved%3D0ahUKEwjRvPXG_qrYAhUkCpoKHR83C_YQFgjrATAh%26usg%3DAOvVaw33cNhlwuCBS2rrKpJHHEUU|access-date=2019-10-10|archive-date=2018-01-18|archive-url=https://web.archive.org/web/20180118011412/http://www.wwe.com/superstars/brock-lesnar%26ved%3D0ahUKEwjRvPXG_qrYAhUkCpoKHR83C_YQFgjrATAh%26usg%3DAOvVaw33cNhlwuCBS2rrKpJHHEUU}} WWE: &quot;Brock Lesnar&quot; (pristupljeno 27.prosinca 2017.)&lt;/ref&gt;, [[UFC]]-ovac &lt;ref&gt;{{cite web|title=Brock Lesnar in UFC|url=http://m.uk.ufc.com/fighter/Brock-Lesnar|language=en}} UFC:&quot;Brock Lesnar in UFC&quot; (pristupljeno 27.prosinca 2017.)&lt;/ref&gt;, bivši igrač [[američki nogomet|američkog nogometa]] i [[amatersko hrvanje|amaterski hrvač]] koji trenutno ima potpisan ugovor s [[WWE]]-om. Nastupa ponedjeljkom na [[WWE Raw]] brandu.Trenutno drži naslov [[WWE Championship|WWE prvaka]]

== Naslovi i ostale nagrade ==
=== Sveučilišno hrvanje ===
* '''[[National Collegiate Athletic Association]]'''
** NCAA Divizija I [[All-America#Wrestling|All-American]] ([[1999.]], [[2000.]])
** NCAA Divizija I [[NCAA Division I Wrestling Championships#1999.E2.80.932015|Heavyweight Champion]] ([[2000.]])
** [[Big Ten Conference]] [[Champion]] ([[1999.]], [[2000.]])
* '''[[National Junior College Athletic Association]]'''
** NJCAA All-American ([[1997.]], [[1998.]])
** NJCAA Heavyweight Champion ([[1998.]])
** [[North Dakota State University]] Bison Tournament Champion ([[1997.]]-[[1999.]])&lt;ref name=&quot;bison tournament&quot;&gt;{{cite web|url=https://admin.xosn.com/ViewArticle.dbml?SPSID=19756&amp;SPID=701&amp;DB_OEM_ID=2400&amp;ATCLID=87983|title=Bison Open Champions – Heavyweight|date=November 15, 2007|accessdate=March 22, 2008|publisher=Bison Wrestling|language=en|archive-date=2012-09-25|archive-url=https://web.archive.org/web/20120925074317/https://admin.xosn.com/ViewArticle.dbml?SPSID=19756&amp;SPID=701&amp;DB_OEM_ID=2400&amp;ATCLID=87983|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;

=== Mješovite borilačke vještine ===
* '''Unutrašnje borbe'''
** Najveći Draw ([[2008.]])&lt;ref name=WON2008&gt;{{cite news|last=Botter|first=Jeremy|title=2008 Inside Fights MMA Awards|url=http://insidefights.com/2009/01/04/2008-inside-fights-mma-awards/|accessdate=September 15, 2012|publisher=Insidefights.com|date=January 4, 2009|language=en|archivedate=2013-09-08|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130908052754/http://insidefights.com/2009/01/04/2008-inside-fights-mma-awards/|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;
** Pridošlica godine ([[2008]].)&lt;ref name=WON2008/&gt;
* '''[[Sherdog#Year-end awards|Sherdog Awards]]'''
** Tučnjava godine ([[2009.]])&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.sherdog.com/news/articles/3/Sherdogs-2009-Misc-Awards-22093|title=Beatdown of the Year – Sherdog’s 2009 Misc. Awards|publisher=Sherdog.com|date=January 11, 2010|accessdate=October 31, 2011|language=en}}&lt;/ref&gt;
* '''''[[Sports Illustrated]]'''''
** Pridošlica godine ([[2008.]])&lt;ref&gt;{{cite news|last=Gross|first=Josh|title=SI.com's 2008 MMA Awards|url=http://sportsillustrated.cnn.com/2008/writers/josh_gross/12/21/2008-awards/index.html|accessdate=September 15, 2012|newspaper=[[Sports Illustrated]]|date=December 22, 2008|language=en|archive-date=2009-02-07|archive-url=https://web.archive.org/web/20090207080518/http://sportsillustrated.cnn.com/2008/writers/josh_gross/12/21/2008-awards/index.html}}&lt;/ref&gt;
* '''[[Ultimate Fighting Championship]]'''
** [[UFC Heavyweight Championship]] (1 put)
** [[Dodatak: Popis UFC-ovih dodatnih nagrada|Submission of the Night]] (1 put)
* '''[[World MMA Awards]]'''
** Najborbeniji borac godine ([[2009.]])&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://mmajunkie.com/news/17371/2009-world-mma-awards-live-coverage.mma|title=2009 World MMA Awards live coverage|publisher=Sherdog.com|date=December 30, 2009|accessdate=October 31, 2012|deadurl=yes|archiveurl=https://web.archive.org/web/20121015133755/http://mmajunkie.com/news/17371/2009-world-mma-awards-live-coverage.mma|archivedate=October 15, 2012|df=mdy|language=en}}&lt;/ref&gt;
* '''''[[Wrestling Observer Newsletter]]'''''
** [[Wrestling Observer Newsletter nagrade#Best Box Office Draw|Best Box Office Draw]] ([[2008.]]–[[2010.]])&lt;ref name=WON2010/&gt;
** [[Wrestling Observer Newsletter nagrade#MMA Najbolji mogući borac|MMA Najbolji mogući borac]] ([[2008.]]–[[2010.]])&lt;ref name=WON2010&gt;{{cite journal|last=Meltzer|first=Dave|authorlink=Dave Meltzer|date=January 26, 2011|title=Biggest issue of the year: The 2011 Wrestling Observer Newsletter Awards Issue|periodical=[[Dave Meltzer#Wrestling Observer Newsletter|Wrestling Observer Newsletter]]|publication-place=Campbell, CA|pages=1–40|issn=1083-9593|language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Profesionalno hrvanje ===
[[File:Brock Lesnar WWE Champion 2014.jpg|thumb|right|upright|Lesnar during his fourth reign as [[WWE Championship|WWE World Heavyweight Champion]]]]
* '''''[[Guinnessov svjetski rekord]]'''''
** [[Svjetski rekord]]: Najmlađa osoba koja drži WWE Championship ([[SummerSlam (2002)|aged 25 years, 44 days]])&lt;ref&gt;[http://www.guinnessworldrecords.com/world-records/youngest-person-to-win-the-world-wrestling-entertainment-championship Youngest person to win the World Wrestling Entertainment (WWE) Championship] (posted prior to 15 December 2014, retrieved [https://web.archive.org/web/20150209093540/http://www.guinnessworldrecords.com/world-records/youngest-person-to-win-the-world-wrestling-entertainment-championship 9 February 2015]) Najmlađi kečer koja je držala glavnu titulu kompanije World Wrestling Entertainment ([[WWE]]) [[WWE Championship|WWE titulu]] je Brock Lesnar ([[SAD]]) sa 25 godina i 44 dana [[25. kolovoza]] [[2002.]]&lt;/ref&gt;
* '''[[Inoki Genome Federation]]'''
** [[IWGP Heavyweight Championship (IGF)|IWGP Heavyweight Championship]] ([[IWGP Heavyweight Championship (IGF)#Title history|1 time]]){{Ref|1|1}}
* '''[[New Japan Pro-Wrestling]]'''
** [[IWGP Heavyweight Championship]] ([[IWGP Heavyweight Championship#Povijest titule|1 put]]){{Ref|1|1}}
* '''[[Ohio Valley Wrestling]]'''
** [[OVW Southern Tag Team Championship]] ([[OVW Southern Tag Team Championship#Povijest titule|3 puta]]) – with [[Shelton Benjamin]]&lt;ref name=&quot;OVW tag&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.solie.org/titlehistories/ovsttnwa.html|title=NWA Ohio Valley Wrestling Southern Tag Team Title History|last=Westcott|first=Brian|last2=Dupree|accessdate=March 22, 2008|publisher=Solie's Title Histories|language=en}}&lt;/ref&gt;
* '''''[[Pro Wrestling Illustrated]]'''''
** [[Dodatak: Popis Pro Wrestling Illustrated nagrada#Feud godine|Feud godine]] (2003, 2015) &lt;small&gt;vs. [[Kurt Angle]], [[The Undertaker]]&lt;/small&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.WrestlingData.com/index.php?befehl=weitereawards&amp;award=10&amp;sort=1&amp;kategorie=80&amp;jahrzehnt=200 |title=PWI Feud of the Year|accessdate=March 22, 2008|publisher=Cagematch.de|language=de}}&lt;/ref&gt;
** [[Dodatak: Popis Pro Wrestling Illustrated nagrada#Meč godine|Meč godine]] ([[2003.]]) &lt;small&gt;vs. [[Kurt Angle]] in an [[Vrste mečeva u profesionalnom hrvanju#Iron Man meč]] on ''[[WWE SmackDown|SmackDown!]]'' on September 16&lt;/small&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.WrestlingData.com/index.php?befehl=weitereawards&amp;award=10&amp;sort=1&amp;kategorie=80&amp;jahrzehnt=200|title=PWI Match of the Year|accessdate=March 22, 2008|language=de}}&lt;/ref&gt;
** [[Dodatak: Popis Pro Wrestling Illustrated nagrada#Najbolji obečavajući hrvač godine|Najbolji najobečavajući hrvač godine]] (2002)&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.WrestlingData.com/index.php?befehl=weitereawards&amp;award=10&amp;sort=1&amp;kategorie=86&amp;jahrzehnt=200|title=PWI Most Improved Wrestler of the Year|accessdate=March 22, 2008|language=de}}&lt;/ref&gt;
** [[Dodatak: Popis Pro Wrestling Illustrated nagrada#Hrvač godine|Hrvač godine]] ([[2002.]], [[2014).]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.WrestlingData.com/index.php?befehl=weitereawards&amp;award=10&amp;sort=1&amp;kategorie=80&amp;jahrzehnt=200|title=PWI Wrestler of the Year|accessdate=March 22, 2008|language=de}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|title=Wrestler of the Year|year=2015|journal=[[Pro Wrestling Illustrated]]|volume=36|issue=2|pages=32–33}}&lt;/ref&gt;
** Rangiran br. 1 top 500 pojedinačnih hrvača ''[[Pro Wrestling Illustrated#PWI 500|PWI 500]]'' in 2003&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.100megsfree4.com/wiawrestling/pages/pwi/pwi50003.htm|title=Pro Wrestling Illustrated Top 500 – 2003|accessdate=May 4, 2008|publisher=Wrestling Information Archive|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080415151626/http://www.100megsfree4.com/wiawrestling/pages/pwi/pwi50003.htm &lt;!-- Added by H3llBot. --&gt;|archivedate=April 15, 2008|language=en}}&lt;/ref&gt;
* '''''[[Dave Meltzer#Wrestling Observer Newsletter|Wrestling Observer Newsletter]]'''''
** [[Dodatak: Popis Wrestling Observer Newsletter nagrada#Bruiser Brody Memorial Award (Best Brawler)|Best Brawler]] (2003)&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.WrestlingData.com/index.php?befehl=observer&amp;award=11|title=Observer: Bruiser Brody Memorial Award (Best Brawler)|accessdate=March 22, 2008e|language=German}}&lt;/ref&gt;
** [[Dodatak: Popis Wrestling Observer Newsletter nagrada#Najbolji hrvački manevar|Najbolji hrvački manevar]] ([[2002.]]) &lt;small&gt;''[[Facebuster#Fireman.27s carry facebuster|F-5]]''&lt;/small&gt;
** [[Dodatak: Popis Wrestling Observer Newsletter nagrafa#Feud godinr|Feud godine]] ([[2003.]]) &lt;small&gt;vs. [[Kurt Angle]]&lt;/small&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.WrestlingData.com/index.php?befehl=observer&amp;award=5|title=Observer: Best Feud Of The Year|accessdate=March 22, 2008|language=German}}&lt;/ref&gt;
** [[Dodatak: Popis Wrestling Observer Newsletter nagrada#Najobečavajući|Najobečavajući hrvač godine]] ([[2002.]], [[2003.]])&lt;ref name=&quot;WON improved&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.WrestlingData.com/index.php?befehl=observer&amp;award=7|title=Observer: Most Improved Wrestler|accessdate=March 22, 2008|language=German}}&lt;/ref&gt;
** [[Wrestling Observer Newsletter Hall of Fame]] (Class of 2015)&lt;ref name=2015HallofFame&gt;{{cite journal|last=Meltzer|first=Dave|authorlink=Dave Meltzer|date=November 9, 2015|title=November 9, 2015 Wrestling Observer Newsletter: 2015 Hall of Fame Issue|journal=[[Dave Meltzer#Wrestling Observer Newsletter|Wrestling Observer Newsletter]]|location=[[Campbell, California]]|issn=1083-9593|page=1}}&lt;/ref&gt;
* '''[[WWE|WWE/World Wrestling Entertainment/Federation]]'''
**[[WWE Championship]]{{Ref|2|2}} ([[List of WWE Champions|4 times]])&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.wwe.com/classics/titlehistory/wwe-championship|title=WWE Championship|publisher=[[WWE]]|accessdate=August 25, 2002|deadurl=yes|archiveurl=https://web.archive.org/web/20160629011310/http://www.wwe.com/classics/titlehistory/wwe-championship|archivedate=June 29, 2016|df=mdy-all|language=en}}&lt;/ref&gt;
** [[WWE Universal Championship]] ([[List of WWE Universal Champions|3 puta]])&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.wwe.com/classics/titlehistory/universal-championship|title=Universal Championship|publisher=[[WWE]]|accessdate=April 2, 2017|language=en}}&lt;/ref&gt;
** [[King of the Ring]] ([[King of the Ring (2002)|2002]])
** [[Royal Rumble]] ([[Royal Rumble (2003)|2003]])
** [[Slammy Award]]s (5 times)
*** [[Hashtag]] godine ([[Slammy Award#2015 Slammy Awards|2015]]) – SuplexCity
*** Meč godine (2015) – vs [[The Undertaker]] at [[Hell in a Cell (2015)|Hell in a Cell]]}}
*** Rivalstvo godine (2015) – {{small|vs The Undertaker}}
*** &quot;Reci mi da to nis rekao&quot; Najbolji moment godine ([[2015.]]) – {{small|Coining &quot;Suplex City&quot; at [[WrestleMania 31]]
*** The OMG Shocking Moment of the Year ([[Slammy Award#2014 Slammy Awards|2014]]) – Ending The Undertaker's [[The Streak (wrestling)|WrestleMania streak]] at [[WrestleMania XXX]]

== Filmografija ==
=== Filmovi ===
{|class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
|+ Filmovi
!Godina
!Naziv
!Uloge
!Bilješke
|-
|rowspan=2 |2014
|''[[True Giants]]''
|sebe
|Prvi put glumi u filmu
|-
|''[[Foxcatcher]]''
|profesionalni hrcač
|Cameo &lt;br&gt; Uncredited
|-
| 2016 
| ''[[Countdown (2016 film)|Countdown]]'' 
| sebe
| 
|}

=== Televizijske emisije ===
{|class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
|+ Televizijske emisije
!Godina
!Naziv
!Uloge
!Bilješke
|-
|[[2008.]]
|''[[E:60]]''
|rowspan= &quot;9&quot;|sebe
|[[21. listopada]]
|-
|[[2009.]]–[[2010.]]
|''[[Jim Rome Is Burning|Rome Is Burning]]''
|3 epizode
|-
|2010
|''[[UFC Primetime]]''
|[[Epizoda: Lesnar vs. Velasquez]]
|-
|rowspan=2 |2011
|''[[ESPN Friday Night Fights]]''
|[[14. siječnja]]
|-
|''[[Late Night with Jimmy Fallon]]''
|[[28. ožujka]] (3. sezona, epizoda 49)
|-
|[[2012.]]
|''[[The Tonight Show with Jay Leno]]''
|[[21. veljače]] (20. sezona, epizoda 93)
|-
|rowspan=3 |[[2016.]]
|''[[Mike and Mike in the Morning]]''
|[[18. kolovoza]]
|-
|''[[SportsCenter]]''
|[[16. veljače]] (38. sezona, epizoda 47)
|-
|''[[UFC Ultimate Insider]]''
|July 3 (5. sezona , epizoda 520)
|}

=== Video igre ===
{|class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
|+ Video igre
!Godina
!Naslov
!Bilješke
|-
|2002 || ''[[WWE SmackDown! Shut Your Mouth]]'' || Prvi put u video igrici
|-
|rowspan=4 |2003 || ''[[WWE SmackDown! Here Comes the Pain]]'' || Pokriva naslovnu stranicu videoigrice 
|-
|| ''[[WWE WrestleMania XIX]]'' ||
|-
|| ''[[WWE Crush Hour]]'' ||
|-
|| ''[[WWE Raw 2]]'' ||
|-
|[[Igrice u 2005|2005]]. || ''[[Wrestle Kingdom (video igra)|Wrestle Kingdom]]'' || Prvi put u videoigri koja nije [[WWE]] 
|-
|[[2006.]] || ''[[Madden NFL 06]]'' || Prvi put u igrici koja nije vezana za [[profesionalno hrvanje]] &lt;br&gt; Prvi put u [[američki nogomet|američkonogometnom]] videoigri
|-
|2009 || ''[[UFC 2009 Undisputed]]'' || FirstPrvi put u igricama [[mješovite borilačke vješine|MMA]] videoigri
|-
|2010 || ''[[UFC Undisputed 2010]]'' || Pokriva naslovnu stranicu igrice
|-
|2011 || ''[[WWE '12]]'' ||
|-
|rowspan=2 |2012 || ''[[UFC Undisputed 3]]'' ||
|-
|| ''[[WWE '13]]'' ||
|-
|2013 || ''[[WWE 2K14]]'' ||
|-
|rowspan=2 |2014 || ''[[WWE 2K15]]'' ||
|-
|| ''[[EA Sports UFC]]'' ||
|-
|2015 || ''[[WWE 2K16]]'' ||
|-
|2016 || ''[[WWE 2K17]]'' || Cover athlete
|-
|2017 || ''[[WWE 2K18]]'' ||
|-
|2018 || ''[[EA Sports UFC 3]]'' ||
|}

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske veze == 
{{Commonscat|Brock Lesnar}} 
* [https://www.wwe.com/superstars/brock-lesnar Brock Lesnar] na [[WWE]].com
* [https://m.facebook.com/thebrocklesnar/?locale2=hr_HR Brock Lesnar] na [[Facebook]]u
* [https://mobile.twitter.com/brocklesnar Brock Lesnar] na [[Twitter]]u
* [https://www.imdb.com/name/nm1137025/ Brock Lesnar] na [[IMDB]]-u 
* Brock Lesnarovi profili na [https://www.cagematch.net/?id=2&amp;nr=669 Cagematch.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200715161222/https://www.cagematch.net/?id=2&amp;nr=669 |date=2020-07-15 }}, [http://wrestlingdata.com/index.php?befehl=bios&amp;wrestler=335 Wrestlingdata.com], [http://www.profightdb.com/wrestlers/brock-lesnar-346.html Internet Wrestling Database]
* [https://www.ufc.com/athlete/brock-lesnar Brock Lesnar] na [[UFC]].com

{{Normativna kontrola}}

{{Lifetime|1977||Lesnar, Brock}}

[[Kategorija:Američki igrači američkog fudbala]]
[[Kategorija:Američki hrvači]]</text>
      <sha1>7204lm01bq9xot0k6icpwv0743xmbbn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bendigo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4648815</id>
    <revision>
      <id>42669160</id>
      <parentid>42216892</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T16:45:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42669160</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2936" sha1="36q8vxxxdtinf7cf1mp5pv0g2medj00" xml:space="preserve">{{Naselje
| ime = Bendigo
| ime_genitiv = Bendiga
| izvorno_ime = 
| slika_panorama = Central bendigo from botanic gardens.jpg
| veličina_slike =
| opis_slike     = Centar Bendiga

| nadimak =
| geslo   =

| slika_lokacijska_karta_država = Australija
| slika_lokacijska_karta_opis   = Bendigo na karti Australije

| širina-stupnjevi = 36
| širina-minute    = 45
| širina-oznaka    = S
| dužina-stupnjevi = 144
| dužina-minute    = 16
| dužina-oznaka    = E

| lokacija_ime   = [[Lista država|Država]]
| lokacija_info  = {{flag|Australija}}
| lokacija1_ime  = [[Države i teritorije Australije|Federalna država]]
| lokacija1_info = [[Victoria, Australija|Victoria]]
| lokacija2_ime  = 
| lokacija2_info = 
| lokacija3_ime  =
| lokacija3_info =

| utemeljenje_ime    = 
| utemeljenje_datum  = [[1851]].
| osnivač            = 
| nazvan_po          = 
 
| vremenska_zona     = AEST
| utc_pomak          = +10
| vremenska_zona_DST = AEST
| utc_pomak_DST      = +11
| poštanski_broj     = 3550
| pozivni_broj       =
| gradovi_prijatelji =

| visina            = 225 m

| stanovništvo_godina       = 2018
| stanovništvo_bilješke     =
| stanovništvo              =
| stanovništvo_gustoća      =
| stanovništvo_uže          = 99.122
| stanovništvo_uže_gustoća  = 344.89 st/km²
| stanovništvo_šire         = 
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime  =
| stanovništvo_prazno1      =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime     =
| stanovništvo_prazno2         =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =

| web_stranica = 

| bilješke =

}}

'''Bendigo''' ({{jez-engl|Bendigo}}) je grad u saveznoj državi [[Viktorija (Australija)|Viktoriji]] u [[Australija|Australiji]]. Prema popisu iz [[2018]]. u gradu je živjelo 99.122 stanovnika.

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Bendigo, Victoria}}
* [http://www.economicprofile.com.au/bendigo Bendigo Economic Profile]
* [http://www.bendigotramways.com/ Bendigo Tramways] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090221143106/http://www.bendigotramways.com/ |date=2009-02-21 }}
* [http://www.bendigotourism.com.au/ Bendigo Visitor Information and Interpretive Centre]
* [http://www.bendigo.vic.gov.au/Home City of Greater Bendigo website] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160906031511/https://www.bendigo.vic.gov.au/Home |date=2016-09-06 }}
* [http://profile.id.com.au/bendigo City of Greater Bendigo Community Profile – Population, Employment, Maps, Forecasts &amp; Economy]{{Dead link|date=September 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* [http://www.heritage.vic.gov.au/ Victorian Heritage Register (1999), Heritage Victoria]
* [http://www.visitbendigo.com.au/ Bendigo Visitor Guide] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200129233455/http://www.visitbendigo.com.au/ |date=2020-01-29 }}

{{Geog-začetak}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Bendigo| ]]
[[Kategorija:Gradovi u Australiji]]</text>
      <sha1>36q8vxxxdtinf7cf1mp5pv0g2medj00</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Beka Gviniašvili</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4667473</id>
    <revision>
      <id>42669158</id>
      <parentid>42268622</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T16:06:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42669158</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3330" sha1="crz8sfeaqhrp1abt50z42te4zpb5iqj" xml:space="preserve">{{Boksač
|ime i prezime    = Beka Gviniašvili &lt;br&gt;ბექა ღვინიაშვილი
|slika            = Beka-Gviniashvili.jpg
|caption          = 
|pravo ime        = 
|nadimak          = 
|kategorija       = 90 kg
|državljanstvo    = [[Gruzija|gruzijsko]]
|nadnevak rođenja = [[26. listopada]] [[1995.]]
|mjesto rođenja   = [[Ruisi]], [[Gruzija]]
|nadnevak smrti   = 
|mjesto smrti     = 
|stil             = 
|visina           = 
|ukupno           = 
|pobjeda          = 
|prekidom         = 
|poraza           = 
|neriješenih      = 
|nevažećih        = 
|prvak            = 
|amat ukupno      = 
|amat pobjeda     = 
|amat prekidom    = 
|amat poraza      = 
|amat neriješenih = 
|amat nevažećih   = 
|amat prvak       = 
|medalje          = 
{{Medalje sport | [[Judo]]}}
{{odličja| Svjetsko prvenstvo}}
{{Medalje bronca |[[Astana]] [[2015.]] | ekipno }}
{{odličja| Europsko prvenstvo}}
{{Medalje zlato |[[Varšava]] [[2017.]] | ekipno }}
{{Medalje srebro |[[Lisabon]] [[2021.]] | –90 kg }}
{{Medalje srebro |[[Baku]] [[2015.]] | ekipno }}
{{Medalje bronca |[[Varšava]] [[2017.]] | –90 kg }}
{{Medalje bronca |[[Prag]] [[2020.]] | –90 kg }}
{{odličja| Europske igre}}
{{Medalje srebro |[[Baku]] [[2015.]] | ekipno }}
}}
'''Beka Gviniašvili''' ([[gruzijski jezik|gruz.]] ბექა ღვინიაშვილი; [[Ruisi]], [[26. listopada]] [[1995.]]) je [[Gruzija|gruzijski]] [[judo|judist]]. Aktualni je viceprvak Europe u kategoriji do 90&amp;nbsp;kg.

Beka se u mlađim uzrastima tri puta okitio naslovom europskog prvaka (2013., 2014. i 2015.) i dva puta naslovom svjetskog prvaka (2013. i 2015.) I ekipno je u mlađim juniorima osvajao titule s [[Judo reprezentacija Gruzije|reprezentacijom Gruzije]].&lt;ref&gt;[https://www.judoinside.com/judoka/75560/Beka_Gviniashvili Judoinside.com - ostvareni rezultati, pristupljeno 10. svibnja 2021.]&lt;/ref&gt;

Za olimpijske igre u [[Rio de Janeiro|Rio de Janeiru]] [[2016.]] godine, uspio je ostvariti olimpijsku normu u čak dvije težinske kategorije, i bio je jedini judist kojemu je to uspjelo. Na igrama je nominiran u poluteškoj kategoriji. Tamo je poražen u četvrtzavršnici od, kasnije brončanog, [[Francuzi|Francuza]] [[Cyrille Maret|Cyrillea Mareta]], te u konačnici zauzeo 7. mjesto.

Na Europskom prvenstvu u judu 2021. godine, borio se za zlato s reprezentativnim kolegom [[Laša Bekauri|Lašom Bekaurijem]], ali je poražen.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.eju.net/head-to-head-beka-gviniashvili-vs-lasha-bekauri/ |title=EJU: Head to Head - Lasha Bekauri &amp; Beka Gviniashvili, prisupljeno 10. svibnja 2021. |access-date=2021-05-11 |archive-date=2021-05-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210510114209/https://www.eju.net/head-to-head-beka-gviniashvili-vs-lasha-bekauri/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Vanjske veze ==
*[https://www.ijf.org/judoka/8167 Profil Beke Gviniašvilija na službenoj stranici IJF, pristupljeno 10. svibnja 2021.]
*[https://www.combat-sports.net/en/champions/beka-gviniashvili-2/ Više o Beki Gviniašviliju na Combat Sport, pristupljeno 10. svibnja 2021.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210510142924/https://www.combat-sports.net/en/champions/beka-gviniashvili-2/ |date=2021-05-10 }}

== Izvori ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Gviniašvili, Beka}}
[[Kategorija:Gruzijski sportisti]]</text>
      <sha1>crz8sfeaqhrp1abt50z42te4zpb5iqj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Vipz/igralište</title>
    <ns>2</ns>
    <id>4671500</id>
    <revision>
      <id>42669138</id>
      <parentid>42647330</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T12:08:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <comment>/* Planiranje */</comment>
      <origin>42669138</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="19150" sha1="ka2vt6mdgv80f53j5lprc2fwbeh8vcp" xml:space="preserve">Podstranica za moju vježbu i testove. U nekim se testovima sadržaj vuče iz moje druge podstranice: [[Korisnik:Vipz/transkluzija]].

== test ==
-{sh-latn:George Washington; sh-cyrl:Џорџ Вашингтон;}-

== test obrasci ==

&lt;div style=&quot;margin-bottom: 1.5em; padding: 0.75em; border: 1px solid #a2a9b1; border-radius: 4px;&quot;&gt;
'''Test 1: zadano otvaranje uređivanja'''

Unesite naslov ciljne stranice u postojećem korisničkom prostoru igrališta, pa provjerite da se otvara obrazac za uređivanje.

&lt;div class=&quot;calculator-container&quot; data-calculator-refresh-on-load=&quot;true&quot;&gt;
{{Codex text
|id=test1_title
|default=Korisnik:Vipz/igralište
|size=40
}}
{{Codex button
|contents=Otvori uređivanje
|action=create
|queryfrom=test1_title
|style=height: 35px; vertical-align: middle;
}}
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;

&lt;div style=&quot;margin-bottom: 1.5em; padding: 0.75em; border: 1px solid #a2a9b1; border-radius: 4px;&quot;&gt;
'''Test 2: method=post + textfrom'''

Unesite naslov i sadržaj. Klik bi trebao odmah spremiti sadržaj na ciljnu stranicu i prikazati poruku o ishodu.

&lt;div class=&quot;calculator-container&quot; data-calculator-refresh-on-load=&quot;true&quot;&gt;

&lt;div id=&quot;test2-success-message&quot; style=&quot;display:none; margin-bottom: 0.75em;&quot;&gt;
{{Cdx-message
|type=success
|content=Izmjena je uspješno spremljena.
}}
&lt;/div&gt;

&lt;div id=&quot;test2-error-message&quot; style=&quot;display:none; margin-bottom: 0.75em;&quot;&gt;
{{Cdx-message
|type=error
|content=Spremanje nije uspjelo. Pokušajte ponovo.
}}
&lt;/div&gt;

&lt;div style=&quot;margin-bottom: 0.5em;&quot;&gt;Naslov stranice:&lt;/div&gt;
{{Codex text
|id=test2_title
|default=Korisnik:Vipz/igralište2
|size=40
}}

&lt;div style=&quot;margin-top: 0.75em; margin-bottom: 0.5em;&quot;&gt;Sadržaj koji se sprema:&lt;/div&gt;
{{Codex text
|id=test2_content
|default='''Test 2''' - sadržaj spremljen preko method=post.
|size=80
}}

&lt;div style=&quot;margin-top: 0.75em; margin-bottom: 0.5em;&quot;&gt;Sažetak izmjene:&lt;/div&gt;
{{Codex text
|id=test2_summary
|default=Testiranje method=post (textfrom)
|size=60
}}

&lt;div style=&quot;margin-top: 0.75em;&quot;&gt;
{{Codex button
|contents=Objavi sadržaj
|action=create
|method=post
|queryfrom=test2_title
|extra-params=textfrom=test2_content&amp;summaryfrom=test2_summary
|success-target=test2-success-message
|error-target=test2-error-message
|style=height: 35px; vertical-align: middle;
}}
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;

&lt;div style=&quot;margin-bottom: 1.5em; padding: 0.75em; border: 1px solid #a2a9b1; border-radius: 4px;&quot;&gt;
'''Test 3: method=post + appendfrom'''

Unesite naslov i tekst koji treba dodati na kraj postojeće stranice. Klik bi trebao odmah dodati tekst i prikazati poruku o ishodu.

&lt;div class=&quot;calculator-container&quot; data-calculator-refresh-on-load=&quot;true&quot;&gt;

&lt;div id=&quot;test3-success-message&quot; style=&quot;display:none; margin-bottom: 0.75em;&quot;&gt;
{{Cdx-message
|type=success
|content=Tekst je uspješno dodan na kraj stranice.
}}
&lt;/div&gt;

&lt;div id=&quot;test3-error-message&quot; style=&quot;display:none; margin-bottom: 0.75em;&quot;&gt;
{{Cdx-message
|type=error
|content=Dodavanje teksta nije uspjelo. Pokušajte ponovo.
}}
&lt;/div&gt;

&lt;div style=&quot;margin-bottom: 0.5em;&quot;&gt;Naslov stranice:&lt;/div&gt;
{{Codex text
|id=test3_title
|default=Korisnik:Vipz/igralište3
|size=40
}}

&lt;div style=&quot;margin-top: 0.75em; margin-bottom: 0.5em;&quot;&gt;Tekst za dodavanje na kraj:&lt;/div&gt;
{{Codex text
|id=test3_append_text
|default=---- Dodano na kraj preko method=post.
|size=70
}}

&lt;div style=&quot;margin-top: 0.75em; margin-bottom: 0.5em;&quot;&gt;Sažetak izmjene:&lt;/div&gt;
{{Codex text
|id=test3_summary
|default=Testiranje method=post (appendfrom)
|size=60
}}

&lt;div style=&quot;margin-top: 0.75em;&quot;&gt;
{{Codex button
|contents=Dodaj na kraj
|action=create
|method=post
|queryfrom=test3_title
|extra-params=appendfrom=test3_append_text&amp;summaryfrom=test3_summary
|success-target=test3-success-message
|error-target=test3-error-message
|style=height: 35px; vertical-align: middle;
}}
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;

&lt;div style=&quot;margin-bottom: 1.5em; padding: 0.75em; border: 1px solid #a2a9b1; border-radius: 4px;&quot;&gt;
'''Test 4: negativni test'''

Ovo ne bi trebalo raditi, jer &lt;code&gt;search&lt;/code&gt; ne bi smio podržavati &lt;code&gt;method=post&lt;/code&gt;. Očekivano ponašanje: dugme ne dobiva funkcionalnu action-logiku.

&lt;div class=&quot;calculator-container&quot; data-calculator-refresh-on-load=&quot;true&quot;&gt;
{{Codex text
|id=test4_query
|placeholder=Pretražite stranice pomoći
|size=28
}}
{{Codex button
|contents=Neispravan test
|action=search
|method=post
|queryfrom=test4_query
|namespaces=Pomoć
|style=height: 35px; vertical-align: middle;
}}
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;

&lt;div style=&quot;margin-bottom: 1.5em; padding: 0.75em; border: 1px solid #a2a9b1; border-radius: 4px;&quot;&gt;
'''Test 5: method=post + prilagođena mw.notify poruka'''

Ovaj test ne koristi &lt;code&gt;success-target&lt;/code&gt; ni &lt;code&gt;error-target&lt;/code&gt;. Ako izmjena uspije, treba se prikazati prilagođena nativna obavijest, a ne zadana poruka.

&lt;div class=&quot;calculator-container&quot; data-calculator-refresh-on-load=&quot;true&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;margin-bottom: 0.5em;&quot;&gt;Naslov stranice:&lt;/div&gt;
{{Codex text
|id=test5_title
|default=Korisnik:Vipz/igralište3
|size=40
}}

&lt;div style=&quot;margin-top: 0.75em; margin-bottom: 0.5em;&quot;&gt;Tekst za dodavanje na kraj:&lt;/div&gt;
{{Codex text
|id=test5_append_text
|default=---- Test 5: dodano radi provjere prilagođene mw.notify poruke.
|size=80
}}

&lt;div style=&quot;margin-top: 0.75em; margin-bottom: 0.5em;&quot;&gt;Sažetak izmjene:&lt;/div&gt;
{{Codex text
|id=test5_summary
|default=Testiranje prilagođene mw.notify poruke
|size=60
}}

&lt;div style=&quot;margin-top: 0.75em;&quot;&gt;
{{Codex button
|contents=Dodaj i prikaži prilagođenu obavijest
|action=create
|method=post
|queryfrom=test5_title
|extra-params=appendfrom=test5_append_text&amp;summaryfrom=test5_summary
|success-notification=Probni signal: prikazana je posebno zadana obavijest za Test 5.
|error-notification=Probni signal: ova greška koristi posebno zadanu poruku za Test 5.
|disable-after-success=1
|style=height: 35px; vertical-align: middle;
}}
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;

&lt;div style=&quot;margin-bottom: 1.5em; padding: 0.75em; border: 1px solid #a2a9b1; border-radius: 4px;&quot;&gt;
'''Test 6: method=post + sekcija po naslovu'''

Unesite naslov stranice, naslov sekcije i stavke. Ako sekcija s tim naslovom postoji, tekst se dodaje na njen kraj. Ako ne postoji, stvara se nova sekcija.

&lt;div class=&quot;calculator-container&quot; data-calculator-refresh-on-load=&quot;true&quot;&gt;

&lt;div id=&quot;test6-success-message&quot; style=&quot;display:none; margin-bottom: 0.75em;&quot;&gt;
{{Cdx-message
|type=success
|content=Sadržaj je uspješno dodan u odabranu sekciju ili je sekcija stvorena ako nije postojala.
}}
&lt;/div&gt;

&lt;div id=&quot;test6-error-message&quot; style=&quot;display:none; margin-bottom: 0.75em;&quot;&gt;
{{Cdx-message
|type=error
|content=Dodavanje u sekciju nije uspjelo. Provjerite naslov sekcije i pokušajte ponovo.
}}
&lt;/div&gt;

&lt;div style=&quot;margin-bottom: 0.5em;&quot;&gt;Naslov stranice:&lt;/div&gt;
{{Codex text
|id=test6_title
|default=Korisnik:Vipz/igralište
|size=40
}}

&lt;div style=&quot;margin-top: 0.75em; margin-bottom: 0.5em;&quot;&gt;Naslov sekcije:&lt;/div&gt;
{{Codex text
|id=test6_section_title
|default=Probna sekcija
|size=40
}}

&lt;div style=&quot;margin-top: 0.75em; margin-bottom: 0.5em;&quot;&gt;Stavke za dodavanje:&lt;/div&gt;
{{Codex text
|id=test6_items
|default=* Probna stavka dodana u postojeću ili novu sekciju
|size=80
}}

&lt;div style=&quot;margin-top: 0.75em; margin-bottom: 0.5em;&quot;&gt;Sažetak izmjene:&lt;/div&gt;
{{Codex text
|id=test6_summary
|default=
|size=60
}}

&lt;div style=&quot;margin-top: 0.75em;&quot;&gt;
{{Codex button
|contents=Dodaj u sekciju
|action=create
|method=post
|queryfrom=test6_title
|extra-params=section-mode=title&amp;missing-section=create&amp;sectiontitlefrom=test6_section_title&amp;appendfrom=test6_items&amp;summaryfrom=test6_summary
|success-target=test6-success-message
|error-target=test6-error-message
|style=height: 35px; vertical-align: middle;
}}
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;

== [[WP:Čarobnjak za izradu članaka/Izrada nacrta]]==
&lt;div class=&quot;calculator-container&quot; data-calculator-refresh-on-load=&quot;true&quot; style=&quot;margin-top: 2.5em;&quot;&gt;
	&lt;div role=&quot;radiogroup&quot; aria-labelledby=&quot;char_vrsta_label&quot; style=&quot;margin-bottom:0.5em;&quot;&gt;
		&lt;span id=&quot;char_vrsta_label&quot; style=&quot;display:none;&quot;&gt;Vrsta nacrta&lt;/span&gt;
		{{Codex radio|id=char_opsti|name=char_vrsta|value=1|default=1|label=(bez teme)|inline=1}}
		{{Codex radio|id=char_biografija|name=char_vrsta|value=2|label=Biografija|inline=1}}
		{{Codex radio|id=char_organizacija|name=char_vrsta|value=3|label=Organizacija|inline=1}}
		{{Codex radio|id=char_film|name=char_vrsta|value=4|label=Film|inline=1}}
		{{Codex radio|id=char_naselje|name=char_vrsta|value=5|label=Naselje|inline=1}}
	&lt;/div&gt;

	{{Calculator
	|type=plain
	|id=char_preload
	|formula=radiogroup(char_vrsta)
	|mapping={
		&quot;Wikipedija:Čarobnjak za izradu članaka/Struktura&quot;: 1,
		&quot;Wikipedija:Čarobnjak za izradu članaka/Struktura/Biografija&quot;: 2,
		&quot;Wikipedija:Čarobnjak za izradu članaka/Struktura/Organizacija&quot;: 3,
		&quot;Wikipedija:Čarobnjak za izradu članaka/Struktura/Film&quot;: 4,
		&quot;Wikipedija:Čarobnjak za izradu članaka/Struktura/Naselje&quot;: 5
	}
	|style=display:none
	}}

	{{Codex text
	|id=char_naslov
	|placeholder=Naziv članka (bez prefiksa &amp;quot;Nacrt:&amp;quot;)
	|size=50
	}}
	{{Codex button
	|contents=Stvori
	|type=progressive
	|weight=primary
	|action=create
	|queryfrom=char_naslov
	|style=height:35px; vertical-align:middle;
	|extra-params=action=edit&amp;redlink=1&amp;preloadfrom=char_preload&amp;summary=%20--%20Izrada%20nacrta%20pomo%C4%87u%20%5B%5BWP%3A%C4%8CAR%5D%5D%20--%20&amp;title-prefix=Nacrt:
	}}
&lt;/div&gt;

== Planiranje ==

* (WNE) [[Wikipedija:Nacrti/Evidencija]] = dashboard; status i backlog nacrta; tablice, itd.
* (N) Stranice samih nacrta = prostor za inicijalne komentare pri pregledu
* (R) Razgovor o nacrtu = prostor za detaljnu raspravu, ukoliko je potrebna

* (N) zahtjev za pregled preko dugmeta --&gt; (WNE)/(godina) info: status, naziv, predlagatelj, datum
** --&gt; (WNE) transkluzija na centralnu stranicu za lakše praćenje
** --&gt; (N) nacrt čita status kojim je označen na dashboardu i prikazuje odgovarajući podšablon (&quot;dorada&quot; --&gt; &quot;[[Šablon:Nacrt/dorada|/dorada]]&quot;)

* (N) link potiče raspravu na SZR nacrta --&gt; (R) najbolje mjesto za raspravu o svakom pojedinom nacrtu
* (R) se premješta zajedno sa (N) u GIP prilikom eventualnog prihvaćanja nacrta, tako da pripadajuća rasprava ostaje kao evidencija suradnje i zajedničkog rada na tom članku

WNE omogućuje centralnu kontrolu statusa nacrta, a koji šablon na nacrtu čita pomoću modula; nema smisla da se dopusti lokalna promjena statusa preko parametra jer bi se time narušila svrha

Napomene:
* niža tehnička potkovanost novajlija može proizvoditi kvarove u procesu.
* model treba biti niskofrikcijski i ne-ritualiziran.
* riješiti pitanje nacrta u korisničkim podstranicama

== [[Wikipedija:Čarobnjak za stvaranje članaka]] ==
* [[:mw:Extension:InputBox]]
* [[:mw:Extension:NewPageTemplateSelector]] (ne dolazi instaliran sa MW)
* [[:mw:Manual:Creating pages with preloaded text]]

== [[Šablon:Traka]] ==
* [[:m:Template:WMF Navbar]]

{{Traka|Glavna stranica|Korisnik:Vipz|Igralište|Korisnik:Vipz/igralište|Transkluzija|Korisnik:Vipz/transkluzija}}
{{Hidden begin}}
{{clear}}
{{Traka|color=red|Glavna stranica|Korisnik:Vipz|Igralište|Korisnik:Vipz/igralište|Transkluzija|Korisnik:Vipz/transkluzija}}
{{Traka|color=orange|Glavna stranica|Korisnik:Vipz|Igralište|Korisnik:Vipz/igralište|Transkluzija|Korisnik:Vipz/transkluzija}}
{{Traka|color=yellow|Glavna stranica|Korisnik:Vipz|Igralište|Korisnik:Vipz/igralište|Transkluzija|Korisnik:Vipz/transkluzija}}
{{Traka|color=lime|Glavna stranica|Korisnik:Vipz|Igralište|Korisnik:Vipz/igralište|Transkluzija|Korisnik:Vipz/transkluzija}}
{{Traka|color=green|Glavna stranica|Korisnik:Vipz|Igralište|Korisnik:Vipz/igralište|Transkluzija|Korisnik:Vipz/transkluzija}}
{{Traka|color=blue|Glavna stranica|Korisnik:Vipz|Igralište|Korisnik:Vipz/igralište|Transkluzija|Korisnik:Vipz/transkluzija}}
{{Traka|color=purple|Glavna stranica|Korisnik:Vipz|Igralište|Korisnik:Vipz/igralište|Transkluzija|Korisnik:Vipz/transkluzija}}
{{Traka|color=pink|Glavna stranica|Korisnik:Vipz|Igralište|Korisnik:Vipz/igralište|Transkluzija|Korisnik:Vipz/transkluzija}}
{{Traka|color=maroon|Glavna stranica|Korisnik:Vipz|Igralište|Korisnik:Vipz/igralište|Transkluzija|Korisnik:Vipz/transkluzija}}
{{Traka|color=gray|Glavna stranica|Korisnik:Vipz|Igralište|Korisnik:Vipz/igralište|Transkluzija|Korisnik:Vipz/transkluzija}}
{{Hidden end}}

&lt;div style=&quot;display: flex; flex-wrap: wrap; flex-direction: row; justify-content: space-between; align-items: flex-start;&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;flex-basis: 10em; flex-grow: 1;&quot;&gt;
{{Obojena traka/centar
 | boja_teksta = #{{#ifeq:{{FULLPAGENAME}}|Korisnik:ImStevan|3366CC|3366CC}}
 | boja_pozadine = #{{#ifeq:{{FULLPAGENAME}}|Korisnik:ImStevan|e6e4e2|FFF}}
 | ikonica = Circle-icons-ribbon.svg
 | tekst = Početna
 | veza = Korisnik:ImStevan
}}
&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;flex-basis: 10em; flex-grow: 1;&quot;&gt;
{{Obojena traka/centar
 | boja_teksta = #{{#ifeq:{{FULLPAGENAME}}|Razgovor s korisnikom:ImStevan|3366CC|3366CC}}
 | boja_pozadine = #{{#ifeq:{{FULLPAGENAME}}|Razgovor s korisnikom:ImStevan|e6e4e2|FFF}}
 | ikonica = Circle-icons-typography.svg
 | tekst = Razgovor
 | veza = Razgovor sa korisnikom:ImStevan
}}
&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;flex-basis: 10em; flex-grow: 1;&quot;&gt;
{{Obojena traka/centar
 | boja_teksta = #{{#ifeq:{{FULLPAGENAME}}|Korisnik:ImStevan/Spomenice|3366CC|3366CC}}
 | boja_pozadine = #{{#ifeq:{{FULLPAGENAME}}|Korisnik:ImStevan/Spomenice|e6e4e2|FFF}}
 | ikonica = Circle-icons-trophy.svg
 | tekst = Spomenice
 | veza = Korisnik:ImStevan/Spomenice
}}
&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;flex-basis: 10em; flex-grow: 1;&quot;&gt;
{{Obojena traka/centar
 | boja_teksta = #{{#ifeq:{{FULLPAGENAME}}|Korisnik:ImStevan/Članci|3366CC|3366CC}}
 | boja_pozadine = #{{#ifeq:{{FULLPAGENAME}}|Korisnik:ImStevan/Članci|e6e4e2|FFF}}
 | ikonica = Circle-icons-compose.svg
 | tekst = Članci
 | veza = Korisnik:ImStevan/Članci
}}
&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;flex-basis: 10em; flex-grow: 1;&quot;&gt;
{{Obojena traka/centar
 | boja_teksta = #{{#ifeq:{{FULLPAGENAME}}|Korisnik:ImStevan/Pravila|3366CC|3366CC}}
 | boja_pozadine = #{{#ifeq:{{FULLPAGENAME}}|Korisnik:ImStevan/Pravila|e6e4e2|FFF}}
 | ikonica = Circle-icons-check.svg
 | tekst = Pravila i smernice
 | veza = Korisnik:ImStevan/Pravila
}}
&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;flex-basis: 10em; flex-grow: 1;&quot;&gt;
{{Obojena traka/centar
 | boja_teksta = #3366CC
 | boja_pozadine = #FFF
 | ikonica = Circle-icons-tools.svg
 | tekst = Još
 | veza = Posebno:Stranice_s_prefiksom/Korisnik:ImStevan/
}}
&lt;/div&gt;

&lt;div style=&quot;width:100%; background-image: linear-gradient(to right, #FF0018, #FFA52C, #FFFF41, #008018, #0000F9, #86007D); height:7px; margin:0 0 30px;&quot;&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;

{{Traka
| icon-1 = Circle-icons-ribbon.svg | Početna | Korisnik:ImStevan
| icon-2 = Circle-icons-typography.svg | Razgovor | Razgovor s korisnikom:ImStevan
| icon-3 = Circle-icons-trophy.svg | Spomenice | Korisnik:ImStevan/Spomenice
| icon-4 = Circle-icons-compose.svg | Članci | Korisnik:ImStevan/Članci
| icon-5 = Circle-icons-check.svg | Pravila i smernice | Korisnik:ImStevan/Pravila
| icon-6 = Circle-icons-tools.svg | Još | Posebno:Stranice s prefiksom/Korisnik:ImStevan/
}}
&lt;div style=&quot;width:100%; background-image: linear-gradient(to right, #FF0018, #FFA52C, #FFFF41, #008018, #0000F9, #86007D); height:7px; margin:0 0 30px;&quot;&gt;&lt;/div&gt;

== Masovna zamjena teksta i potom brisanje ==
* {{tl|Clickable button}} → {{tl|Clickable button}} ''ili'' {{tl|Klikabilno dugme}} (lokalizirati parametre)
** dizajn će biti ažuriran na Codex ([[:mw:Codex/Migrating from MediaWiki UI]])

==Zamjena šablona iste svrhe u svefunkcionalni [[Šablon:Slično]] i [[Šablon:For]]==
Možda bude potrebe za [[mw:Extension:Replace Text]] ako ova Wikipedija već nema funkcionalnost zamjene teksta bot-om.

===Provjeriti prije spajanja===
*[[Šablon:Dz|Dz]] (492) (koristi prvi parametar za link razvrstavanja) – {{urađeno}}
*[[Šablon:Otheruses-number|Otheruses-number]] (741) – {{urađeno}}

===Drugi šabloni za spajanje===
*[[Šablon:Other uses|Other uses]] (745) + [[Šablon:Otheruses|Otheruses]] (1247) + [[Šablon:Otheruses2|Otheruses2]] ([[Šablon:Drugo značenje2|Drugo značenje2]]) (7489) + [[Šablon:Drugo značenje3|Drugo značenje3]] (5872) + [[Šablon:Drugo značenje|Drugo značenje]] (327) – {{urađeno}}
*[[Šablon:Otherpeople|Otherpeople]] (544) (spojeno, provjeriti preusmjeravanja) – {{urađeno}}

==Spajanje infokutija==
Ažurirati sa najnovijim i idealnijim kodom, a druge ostaviti kao redirekte. Omogućiti druga imena istog parametra u slučaju prenosa sa druge Wikipedije ili zaostalih stranica.
* [[Šablon:Infobox Language]] (36) + [[Šablon:Kutijica za jezik]] (23) + [[Šablon:Jezik]] (36) + '''[[Šablon:Infokutija jezik]]''' (147) ''(provjeriti korisne parametre/imena)'' – {{urađeno}}

==Spajanje ostalih šablona==
* {{tl|Birth date and age}} → {{tl|Datum rođenja i godine}} – {{urađeno}}
* {{tl|Birth date}} → {{tl|Datum rođenja}} – {{urađeno}}
* {{tl|Death date and age}} → {{tl|Datum smrti i godine}} – {{urađeno}}
* {{tl|Death date}} → {{tl|Datum smrti}} – {{urađeno}}
* {{tl|Dvostruka slika}} → {{tl|Multiple image}}
* {{tl|Illm}} → {{tl|Ill}} – {{urađeno}}

==Resursi za šablone==
* Podrška drugih imena istog parametra:
**&lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{ #if: {{{domaćeime|}}}{{{izvornoime|}}}{{{nativename|}}} | {{{domaćeime|}}}{{{izvornoime|}}}{{{nativename|}}}}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;
**&lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{{domaćeime|{{{izvornoime|{{{nativename|}}} }}} }}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;

* Kompaktni izgled (smanjeni vertikalni razmak) za &quot;entete&quot; infokutije:
**&lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;| bodystyle = line-height: 1.1em; border-spacing: 2px;&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;

* Automatsko razdvajanje popisa u stupce bez ručno unesivih {{tlx|div col}}:
**&lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;&lt;div style=&quot;column-count: 2&quot;&gt; * &lt;/div&gt;&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;

* Automatsko izlistavanje stranica sa određenim prefiksom:
**&lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Special:PrefixIndex|prefix={{NAMESPACE}}:{{ROOTPAGENAME}}/|stripprefix=1}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;

==Infokutijsko stablo==
Status: {{urađeno}}
* [[Šablon:Infokutija]]
** ''[[Šablon:Infokutija (BS)]]
** ''[[Šablon:Kutijica]]''
** ''[[Šablon:Infobox]]''
** ''[[Šablon:Infobox vcard]]''

==Infokutije za kasnije==
&lt;div class=&quot;mw-collapsible mw-collapsed&quot;&gt;
{|
|
{{Infokutija jezik
|caption=Zastava međuslovenskog jezika
|slika=Flag of Interslavic.svg
|ime=međuslovenski jezik
|izvornoime=medžuslovjansky jezyk
|stvoritelj=[[Vojtěch Merunka]] i [[Jan van Steenbergen]]|
|upotreba =Pomoćni jezik, namenjen za komunikaciju među ili sa [[slovenski jezici|slovenskim jezicima]]
|broj=7000 (2020)
|iso3=isv
}}
|
{{Infokutija jezik
|ime=jugoslavenski znakovni jezik
|korisnici=oko 23.000 (2010–2014)
|države=[[Bosna i Hercegovina]], [[Crna Gora]], [[Hrvatska]], [[Srbija]], [[Sjeverna Makedonija]], [[Slovenija]]
|fam1=[[francuska znakovna jezična porodica|francuska znakovna porodica]]
|fam2=[[austrijski znakovni jezik]]
|dijalekti=bosanski znakovni jezik&lt;br&gt;crnogorski znakovni jezik&lt;br&gt;hrvatski znakovni jezik&lt;br&gt;makedonski znakovni jezik&lt;br&gt;slovenski znakovni jezik&lt;br&gt;srpski znakovni jezik
|iso3=ysl
|lc1=csq
|ld1=hrvatski znakovni jezik
|glotto=yugo1239
}}
|}
&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;display: none;&quot;&gt;&lt;references /&gt;&lt;/div&gt;

{{clear}}

==[[Modul:Wikidata]] ([[:ru:Модуль:Wikidata|ru]]) / [[Modul:WikidataIB]] ([[:en:Module:WikidataIB|en]])==</text>
      <sha1>ka2vt6mdgv80f53j5lprc2fwbeh8vcp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Balejev novac</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4674527</id>
    <revision>
      <id>42669140</id>
      <parentid>41752759</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T12:23:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42669140</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11929" sha1="1bbo7ak5vm8oubdxotq0f3r75rmavhi" xml:space="preserve">[[File:Ballaios Epirus.jpg|mini|desno|Novac kralja Baleja]]
'''Balej''' ({{lang-grc|Βαλλαῖος}}) je bio uticajna ličnost i nepoznati vladar iz [[Ardijejci|ardijejske]] dinastije  koja je oko 100 god. vladala  [[Ilirska kraljevina|Ilirskom kraljevinom]] do 168. god. p.n.e. Njegovo postojanje nije potvrđeno u pisanim izvorima. Kovanje novca ukazuje na ekonomsku i političku stabilnost [[Balej]]eve vladavine. Jedan dio kovanica, sa nazivom vladarske titule, kovan je u [[Risinium|Risnu]] (''Rhizon'') gdje mu se nalazilo sjedište. Drugi dio kovan je u [[Hvar]]u, koji nije pripadao Balejevom kraljevstvu, nego je tamo kovan njegov novac bez kraljevske titule.

== Ko je bio Balej == 
{{Glavni|Balej}}
Balej je bio ilirski vladar iz plemena Ardijejaca koji nije prihvatio propast Ilirske kraljevine 167. god.p.n.e. Ovu tezu je ustanovio [[Arthur Evans]] koji je 1870-ih u Risnu pronašao 8 komada bronzanih novčića kralja Baleja.&lt;ref name=&quot;Dubravka&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.academia.edu/525948/Ancient_Greek_Coin_Finds_from_Risan |title= Dubravka Ujes Morgan: Ancient Greek Coin Finds from Risan |work= www.academia.edu |accessdate= 9. 2. 2022}}{{en}}&lt;/ref&gt;

[[Marjeta Šašel Kos]] iznosi tezu da se o [[Pines]]u ([[Agron]]ovom sinu i nsljedniku) nakon 217. godine ništa ne govori u izvorima pa je neko vrijeme nakon njegove smrti, Ilirskim (= Ardijejskim) kraljevstvom možda vladao Balej. Potomci ili nasljednici Pinesa nisu poznati iz istorijskih izvora i Balej je mogao biti čak i neposredni nasljednik Pinesa.&lt;ref name=&quot;Marjeta&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.bib.irb.hr/241697|title= Marjeta ŠAŠEL KOS: Ilirski kralj Balej - Neki istorijski aspekti |work= www.academia.edu |accessdate= 9. 2. 2022}}&lt;/ref&gt; 

Hasan Čeka iz Albanije 1972. god. kaže da je Bellus-Balej (kojeg spominje Tit Livije) prešao na stranu Rimljana da bi sačuvao svoj društveni položaj - ''princeps gentis''. Zbog toga je mogao dobiti jedan dio Ilirske kraljevine gdje je imao određenu vlast i kovao novac.&lt;ref name=&quot;Marović&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.anubih.ba/godisnjak/izdanja/Godisnjak%2013.pdf |title= Ivan Marović: Iz numizmatičke zbirke Arheološkog muzeja u Splitu |work= Godišnjak ANUBiH, br.13, 1976 |accessdate= 9. 11. 2022 |archive-date= 2022-11-10 |archive-url= https://web.archive.org/web/20221110223128/https://www.anubih.ba/godisnjak/izdanja/Godisnjak%2013.pdf }}&lt;/ref&gt;

[[Tomislav Bilić]] smatra da su arheološka istraživanja 2010. god. sprovedena na području Risna u Bokokotorskom zalivu otkrila da je Balej bio na vlasti i kovao novčiće u periodu 260 - 230 god. p.n.e.&lt;ref name=&quot;Bilić&quot;&gt;{{Cite web |url= https://hrcak.srce.hr/file/380758 |title= Tomislav Bilić: Grčko - ilirski novčići srednjeg Jadrana |work= Arheološki muzej Zagreb |accessdate= 9. 2. 2022 |archive-date= 2022-10-21 |archive-url= https://web.archive.org/web/20221021191944/https://hrcak.srce.hr/file/380758 |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;

== Istraživanja ==
Pitanje tipologije i kronologije Balejevog novca intrigiralo je mnoge naučnike tako da o ovoj problematici postoji brojna literatura u vidu publikacija i kataloga. Još u 18. stoljeću njime su se bavili italijanski sakupljač starina Antonio Francesco Gori (1691-1757), sveštenik Giovanni Batista Passeri (1694-1780),zatim numizmatičar Domenico Sestini (1750-1832) i nešto kasnije Celestino Cavedoni (1795-1865). Veliku pažnju posvećivali su mu i bečki stručnjaci od Erasmusa Frölicha (1700-1758), preko upravitelja Bečkog numizmatičkog kabineta Josepha Hilariusa Eckhela (1737-1798), Franza Neumanna (1744-1816), Friedricha von Kennera (1834-1922), do Juliusa von Schlossera (1866-1928). I arheolog [[Arthur Evans]] (1851-1941) se posebno bavio hronologijom Balejevog novca i kovnicama, te numizmatičar John Maunsell Frampton May u čijem je neobjavljenom djelu, sačuvanom u rukopisu, posvećeno dosta prostora kralju Baleju. 

Među istraživačima je i poznati slovenski numizmatičara Peter Kos sa djelom ''Leksikon antičke numizmatike''. [[Duje Rendić Miočević]] posebno je bio zaokupljen pitanjem datacije i istorijskog konteksta kralja Baleja. I on je smatrao da je Balej vladao nakon pada Gencijeve države, no kasnije je to mišljenje korigirao i predložio promjenu datacije Balejevog novca između 195. i 175. godine. Balejevim novcem bavili su se i: Ivana Mirnika,
Zdenka Dukat i [[Zdravko Marić]] koji je istraživao prijestolnicu Daorsa, gradinu Daorson kod Stoca,&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Zdravko Marić – Dva nova primjerka daorskog novca sa gradine Daorson - Godišnjak ANUBiH, 1976 |url=http://www.anubih.ba/godisnjak/izdanja/Godisnjak%2013.pdf |access-date=2022-11-11 |archive-date=2020-11-30 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201130181122/http://www.anubih.ba/godisnjak/izdanja/Godisnjak%2013.pdf }}&lt;/ref&gt; zatim Maja Bonačić Mandinić, Hermine Goricke Lukić, Mato Ilkić, Luciana Šešelj, Jasna Jeličić Radonić, Tomislav Šeparović, Marina Ugarković, Eduard Visković, Pero Kožul, Ivica Ćurković, Martina Dubolnić Glavan, Vedrana Glavaš i Ivo Dragičević. &lt;ref&gt;[https://www.academia.edu/44621675/Nalazi_starog_novca_sa_Sokolgrada_prikaz_knjige Tomislav Šeparović: Nalazi starog novca sa Sokolgrada, prikaz knjige - 2020, Anali Dubrovnik]&lt;/ref&gt;

== Nalazi ==
Dok su novčići ilirskih kraljeva rijetki, bronzani Balejevi novčići su iznenađujuće brojni i široko rasprostranjeni. Ostavio je nekoliko hiljada primjeraka novca, od [[Srebro|srebra]] i uglavnom od [[Bronza|bronze]], signiranih svojim imenom.
[[File:Mint and finding money Illyrian king Ballaios.svg|mini|lijevo|200px|Mapa arheoloških nalazišta sa Balejevim novcem]]
U nalazišta s najbrojnijim nalazima Balejevog novca na istočnoj strani [[Jadran]]a pored Risna, [[Stari Grad|Starog Grada]] na [[Hvar]]u i [[Daorsi|daorske]] [[Gradina|gradine]] [[Daorson]]a u [[Ošanjići]]ma kod [[Stolac|Stoca]], zahvaljujući recentnim [[Arheologija|arheološkim]] istraživanjima svrstao se i Sokolgrad kod [[Dubrovnik]]a. Određen broj primjeraka je nađen u [[Italija|Italiji]], na Tremitima i [[Apulija|Apuliji]]. 

Godine 1988 na lokalitetu Carine u Risnu, otkriveno je 420 metalnih novčića kralja Baleja uključujući i jedan primjerak srebrnog novca, smještenih u posudi sličnoj loncu i kovanih u lokalnoj kovnici.&lt;ref name=&quot;Dubravka&quot;/&gt; Tu je, pored Balejevog novca, otkriven i veliki broj drugih sitnih nalaza (oko 110 novčića), keramike i metalnih predmeta, datiranih u period od druge polovine IV do II stoljeća p.n.e. &lt;ref name=&quot;Marjeta&quot;/&gt; Kontekst istraživanja sugerira da su strukture pretrpjele uništenje, pa se čini da su mali brončani novčići napušteni, očigledno kao manje vrijedni.

U junu 2010 na istom lokalitetu, otkriveno je oko 4.600 metalnih novčića kralja Baleja, smještenih u posudi sličnoj loncu.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20120326025126/http://radiokotor.info/mn/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=6961&amp;Itemid=1 OTKRIVEN NOVAC KRALJA BALAJOSA - Radio Kotor, 2010.]&lt;/ref&gt; 

Za numizmatičku topografiju osobito je značajan popis nalaza od sjevera do juga Italije koji donosi Paolo Visona, a koji kasnije preuzima [[Poljska|poljska]] [[Numizmatika|numizmatičarka]] [[Renata Ciolek]]. Ona je u zadnje vrijeme najviše pisala o problematici Balejevog novca potaknuta nalazom ostave u Risnu koja je sadržavala 4.656 primjeraka. Taj nalaz bacio je novo svjetlo na hronološko pitanje povezano s kraljem Balejem čija se vladavina sad vjerojatno može spustiti u 3. stoljeće p.n.e. Pored sažimanja svih dosadašnjih istraživanja i spoznaja o kralju Baleju, Ciolek je prema svojim saznanjima donijela i popis svih poznatih primjeraka Balejevog novca s pojedinih nalazišta, te iz muzejskih zbirki, njih ukupno 6.370. 
=== Nalaz u Risnu ===
Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture [[Kotor]], pod vodstvom Vilme Kovačević, u saradnji sa arheolozima [[Varšava|Varšavskog]] univerziteta koje je predvodio Piotr Diček, obavio je početkom XXI vijeka iskopavanja u današnjem naselju Risan, Crna Gora.&lt;ref&gt;[https://www.academia.edu/38596965/Risan_2001_2003 RHIZON, 2001–2003 - PRELIMINARY REPORT ON THE EXCAVATIONSOF THE CENTER FOR ARCHAEOLOGICAL RESEARCH – NOVAE,WARSAW UNIVERSITY]{{en}}&lt;/ref&gt; Istraživanja su realizovana u okviru međunarodnog projekta &quot;Risinium –prijestonica kraljice Teute&quot;.

U sezoni 2010. godine, u jednoj od soba dimenzija 4,8×3,0 m, u velikoj zgradi grčkog tipa, pronađena je velika ostava kovanog [[Balejev novac|novca kralja Baleja]], keramički alabastron, utezi za tkalački stan, igle... Kompleks je evidentno uništen, drvene krovne grede izgorjele su od vatre, koja je ispekla i donje dijelove zidova napravljenih od sušene cigle i postavljenih na kamene temelje. Ispod poda debljine 15 cm nalazio se sloj  kamena srednje veličine. U centru sobe uočena je jama sa ćupom, prekrivenim slojem šuta i napunjenim novčićima. Ukupno je otkriveno 4656 novčića, težine više od 12 kg. Nalaz je najbrojniji numizmatički nalaz u [[Evropa|Evropi]], pronađen na jednom mjestu.

Samo je jedan novčić predstavljao emisiju Epidamnosa (Dyrrhachion - [[Drač]]), dok su svi ostali bili različita izdanja Balejevog novca. Dvije godine kasnije, ispod poda druge prostorije, otkrivena je znatno manja ostava od 120 bronzanih novčića, takođe Balejevih. Jama u kojoj su bili sakriveni, bila je relativno duboka, prosijecala je niži pod. Kao i u slučaju jame velike ostave, i ona je bila prekrivena slojem smeća.

Međutim, arheološki konteksti i stratigrafija lokaliteta ukazuju na raniji period – kraj Prvog ilirskog rata i godina 228/229. p.n.e. Radiokarbonsko datiranje dalo je apsolutni datum u rasponu od 270. do 210. godine p.n.e.&lt;ref&gt;[https://www.academia.edu/43085693/Rhizon_capital_of_the_Illyrian_kingdom_some_remarks Piotr Dyczek: RHIZON – CAPITAL OF THE ILLYRIAN KINGDOM – SOME REMARK]{{en}}&lt;/ref&gt; 

== Opis ==
Uobičajeni nalazi novca ovoga ilirskog vladara su bronzani primjerci s njegovim portretom na aversu i prikazom [[Artemida|Artemide]] ili Hekate na reversu.&lt;ref name=&quot;RendićMio&quot;&gt;{{Cite web |url= http://www.anubih.ba/godisnjak/izdanja/Godisnjak%2019.pdf |title= Duje Rendić – Miočević – O tipologiji novca kralja Monunija i pitanje njegovog identiteta |work= ANUBiH - KNJIGA XIX , CENTAR ZA BALKANOLOŠKA ISPITIVANJA Knjiga l7. SARAJEVO, 1981 |accessdate= 9. 2. 2018 |archive-date= 2020-11-30 |archive-url= https://web.archive.org/web/20201130164033/http://www.anubih.ba/godisnjak/izdanja/Godisnjak%2019.pdf }}&lt;/ref&gt; Na nekoliko pronađenih primjeraka novčića nalazi se utisnut štit na jednoj strani te leteći konj [[Pegaz]], mitološko biće, i slova &quot;B&quot;, &quot;A&quot; i &quot;L&quot;, s druge strane. Navedena tri slova se ne mogu povezati ni sa jednim gradom, vladarom, plemenom ili narodom osim imena ''Balajos''. Drugi primjerci novčića nose puno ime Baleja i njegov lik.

=== Srebrni Balejev novac ===
Dijametar novčića je 17 do 19,5 mm, težina 3,16 gr.

Portret na aversu je sličan prikazu svih vladara iz helenističkog svijeta. Prikazan je gologlavi lik vladara sa kovrđžavom stiliziranom kosom koja pokriva cijelu glavu, spušta se do uha, obilazi ga i ide do vrata. Nos ima orlovski oblik, brada je nešto plastičnije modelirana. Dobro su oblikovana oba očna kapka, između kojih je jedna tačkica.

Na reversu kovanica nalazi se legenda ispisana grčkim slovima ΒΑΛΛΑΙΟΥ ΒΑΣΙΛΕΩΣ – Kralj (''basileus'') Balej. [[Artemida]] (Dijana) je prikazana u hodu na lijevo. U lijevoj, blago pregibljenoj ruci drži baklju, a u lijevoj dva koplja. Kratki hiton leprša iznad koljena.

Opis se odnosi na dva (od 10 ukupno poznatih) novčića u Arheološkom muzeju u [[Split]]u, pronađena u [[Trogir]]u. Ovakvih novčića je jako malo u odnosu na bronzane.&lt;ref name=&quot;Marović&quot;/&gt;  

== Reference ==
{{reference|2}}
{{Commonscat|Ballaios}}
[[Kategorija:Ardijejci]]
[[Kategorija:Ilirski novac]]</text>
      <sha1>1bbo7ak5vm8oubdxotq0f3r75rmavhi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bezdanjača</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4674597</id>
    <revision>
      <id>42669172</id>
      <parentid>41479425</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T18:42:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42669172</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3232" sha1="6aot9b4sd42vys41zicpmgydxalwk3i" xml:space="preserve">'''Bezdanjača je''' je nepristupačna [[Pećina|špilja]] kod Vrhovina u [[Lika|Lici]], [[Hrvatska]]. Istovremeno je poznata i kao jedno od najvažnijih [[Arheologija|arheoloških]] nalazišta iz perioda kasnog [[Bronzano doba|srednjeg bronzanog doba]]. U pećini je nađeno ukupno 57 grobova u kojima je bilo sahranjeno dvije stotine osoba. Istraživanja je 1971. god. vodila [[Ružica Dreksler-Bižić]].

Bezdanjača pripada skupini špilja sa nekropolama iz bronzanog doba sa sličnim nalazima: Pećina u Ličkom Lešćku, Jozgina pećina u Jozgovcu kod [[Gospić]]a. To je vrijeme kada je stanovništvo iz perioda [[neolit]]a, zajedno sa novopridošlim doseljenicima prispjelim tokom [[eneolit]]a, počelo simbiozu u [[Teorija o etnogenezi Ilira|procesu etnogeneze]] koja će u [[Željezno doba|željeznom dobu]] dovesti do stvaranja [[Iliri|Ilira]], u ovom slučaju naroda [[Japodi|Japoda]].&lt;ref name=&quot;Iliri&quot;&gt;{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/20153278/Alojz-Benac-Prediliri-prailiri-protoiliri-neki-novi-aspekti |title=Alojz Benac -  Prediliri, prailiri, protoiliri, neki novi aspekti.|work= Djela Akademije BiH, Sarajevo 2004 |accessdate= 9. 2. 2016}}&lt;/ref&gt; 

U Bezdenjači su zastupljena dva vremenska horizonta:
* stariji sa nalazima iz srednjeg bronzanog doba
* mlađi sa nalazima iz mlađeg bronzanog doba

U špilji sa jamskim ulazom se nalaze skeletni grobovi s prilozima, čitave keramičke posude, posebna kultna mjesta - vatrišta sa spaljenim ostacima životinja. Pokojnici su bili samo položeni na pod špilje, ili u vrlo plitke jame. Apsolutni datumi, dobiveni metodom radioaktivnog ugljika kreću se od 1401. - 917. god p.n.e.

[[Alojz Benac]] smatra da je Bezdanjača bila središnje kultno mjesto jednog većeg područja, što znači da nije bila u funkciji samo jednog obližnjeg naselja. Činjenica da je u nekropoli svim pokojnicima poklonjena jednaka pažnja, gotovo jednak obred, ukazuje na mogućnost da se radi o određenom društvenom sloju šireg područja. Na osnovu pogrebnog obreda i samog izgleda špilje kao metafore podzemnog svijeta, predpostavlja se da su pokopane osobe na tom području vodile brigu o kultu i religijskim obredima ove bronzanodobne populacije - Protojapodima.&lt;ref name=&quot;Olujić&quot;&gt;{{Cite web |url= https://hrcak.srce.hr/file/38272 |title= Boris Olujić: Povijest Japoda |work= Srednja Europa, Zagreb 2007., 299 str., 17 slika, 4 karte, 16 tabli izvan teksta |accessdate= 9. 2. 2022 |archive-date= 2022-11-14 |archive-url= https://web.archive.org/web/20221114174301/https://hrcak.srce.hr/file/38272 |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;

Kasnije, u mlađem bronzanom dobu, na ovim prostorima će se pojaviti populacija iz [[Panonija|Panonske nizije]], čije je stanovništvo bilo nosilac [[Kultura polja sa urnama|Kulture polja sa urnama]]. Iz tog razloga na japodskom teritoriju pojavljuju se dvije vrste grobova, skeletni i grobovi sa urnama. Ta biritualnost biti će karakteristika [[Japodski običaji sahranjivanja|japodskih nekropola]] do kraja željeznog doba. Brojčani odnosi će se vremenom mijenjati a imati će i regionalni karakter.
== Reference ==
{{reference}}

{{DEFAULTSORT:B}}
[[Kategorija:Japodi]]
[[Kategorija:Ilirski arheološki lokaliteti u Hrvatskoj]]</text>
      <sha1>6aot9b4sd42vys41zicpmgydxalwk3i</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Milana</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4689017</id>
    <revision>
      <id>42669142</id>
      <parentid>41864541</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T12:58:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42669142</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="197" sha1="e52osu0i3usios126mg5y807pssedcq" xml:space="preserve">'''Milana''' može biti:
* {{ill|Milana (ime)|sl|Milana|v=sup}}, žensko ime.
* {{ill|Milana (film){{!}}''Milana'' (film)|en|Milana (film)|v=sup}}, indijski film iz 2007. godine.

{{razvrstavanje}}</text>
      <sha1>e52osu0i3usios126mg5y807pssedcq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rok glazba</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4714582</id>
    <redirect title="Rock" />
    <revision>
      <id>42669227</id>
      <parentid>42455296</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T23:45:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Rock]]</comment>
      <origin>42669227</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20" sha1="t4yfxhfjvoutru8us47osdnekdviclc" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Rock]]</text>
      <sha1>t4yfxhfjvoutru8us47osdnekdviclc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Ekvatarina/igralište</title>
    <ns>2</ns>
    <id>4717073</id>
    <revision>
      <id>42669151</id>
      <parentid>42669078</parentid>
      <timestamp>2026-08-06T14:40:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ekvatarina</username>
        <id>270952</id>
      </contributor>
      <origin>42669151</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="83360" sha1="hm86594zh6fwxwc6f5o7fnds2rzv3r2" xml:space="preserve">{{Infokutija sportista
|ime = Armand Duplantis
|headercolor = lightsteelblue
|slika = Armand Duplantis(cropped) Budapest 2023.jpg
|nadimci = Mondo
|puno_ime = Armand Gustav Duplantis
|datum_rođenja = [[10. studenoga]] [[1999.]]
|mjesto_rođenja = {{flagicon|SAD}} [[Lafayette, Louisiana]], [[SAD]]|država = {{flagicon|Švedska}} [[Švedska]]
|nacionalnost = {{flagicon|Švedska}} [[Švedska|Šveđanin]]&lt;br&gt; {{flagicon|SAD}} [[SAD|Amerikanac]]
|sport = [[atletika]]
|discipline = [[skok s motkom]]
|visina = 1,81 m&lt;ref name=&quot;Paris 2024 DUPLANTIS&quot;&gt;{{cite web |url=https://olympics.com/en/paris-2024/athlete/armand-duplantis_1569203 |title=DUPLANTIS Armand |work=[[Ljetne olimpijske igre 2024.|Paris 2024 Olympics]] |access-date=20. ožujka 2026. |archive-date=23. kolovoza 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240823034124/https://olympics.com/en/paris-2024/athlete/armand-duplantis_1569203 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|treneri = Greg i Helena Duplantis&lt;ref name=&quot;Paris 2024 DUPLANTIS&quot;/&gt;
|klub = [[Upsala IF]]&lt;ref name=&quot;Paris 2024 DUPLANTIS&quot;/&gt;
|or= 6,31 m '''WR''' ([[skok s motkom]])&lt;br&gt;10,37 s ([[Trka na 100 metara|100 m]])&lt;ref name=&quot;worldathletics.org DUPLANTIS&quot;/&gt;
|medalje = 
{{Medalje sport | [[Atletika]]: [[Skok s motkom]]}}
{{MedalCountry|{{flagcountry|Švedska}}}}
{{MedaljeNatjecanje|oi}}
{{Medalje zlato | [[Olimpijada 2020|Tokio 2020.]] | skok s motkom}}
{{Medalje zlato | [[Olimpijada 2024|Pariz 2024.]] | skok s motkom}}
{{MedaljeNatjecanje|[[Svjetska prvenstva u atletici|Svjetska prvenstva]]}}
{{Medalje zlato | [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2022.|Eugene 2022.]] | skok s motkom}}
{{Medalje zlato | [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2023.|Budimpešta 2023.]] | skok s motkom}}
{{Medalje zlato | [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2025.|Tokio 2025.]] | skok s motkom}}
{{Medalje srebro | [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2019.|Doha 2019.]] | skok s motkom}}
{{MedaljeNatjecanje|Dijamantna liga}}
{{Medalje zlato | [[2021.]] | skok s motkom}}
{{Medalje zlato | [[2022.]] | skok s motkom}}
{{Medalje zlato | [[2023.]] | skok s motkom}}
{{Medalje zlato | [[2024.]] | skok s motkom}}
{{Medalje zlato | [[2025.]] | skok s motkom}}
{{MedaljeNatjecanje|Svjetska dvoranska prvenstva}}
{{Medalje zlato | Beograd 2022.| skok s motkom}}
{{Medalje zlato | Glasgow 2024.| skok s motkom}}
{{Medalje zlato | Nanjing 2025.| skok s motkom}}
{{Medalje zlato | Toruń 2026.| skok s motkom}}
{{MedaljeNatjecanje|[[Europska prvenstva u atletici|Europska prvenstva]]}}
{{Medalje zlato | [[Europsko prvenstvo u atletici 2018.|Berlin 2018.]]| skok s motkom}}
{{Medalje zlato | [[Europsko prvenstvo u atletici 2022.|München 2022.]]| skok s motkom}}
{{Medalje zlato | [[Europsko prvenstvo u atletici 2024.|Rim 2024.]]| skok s motkom}}
{{MedaljeNatjecanje|Europska dvoranska prvenstva}}
{{Medalje zlato | Toruń 2021.| skok s motkom}}
{{MedaljeNatjecanje|Svjetska juniorska prvenstva}}
{{Medalje zlato | Tampere 2018.| skok s motkom}}
{{Medalje bronca | Bydgoszcz 2016.| skok s motkom}}
{{MedaljeNatjecanje|Europska juniorska prvenstva}}
{{Medalje zlato | Grosseto 2017.| skok s motkom}}
{{MedaljeNatjecanje|Svjetska prvenstva za mlađe juniore}}
{{Medalje zlato | Cali 2015.| skok s motkom}}
|supružnici = Desiré Duplantis (r. Inglander)&lt;br&gt;(2026. – ''danas'')}}

'''Armand Gustav Duplantis''' ([[Lafayette, Louisiana]], [[10. studenoga]] [[1999.]]), poznat kao '''Mondo''', [[Švedska|švedsko]]-[[SAD|američki]] je [[Skok s motkom|skakač s motkom]]. Svjetski je rekorder (6,31 m), dvostruki olimpijski pobjednik, četverostruki svjetski dvoranski prvak i trostruki osvajač svjetskih prvenstava na otvorenome. Pet puta osvojio je i [[Dijamantna liga|Dijamantnu ligu]].&lt;ref name=&quot;worldathletics.org DUPLANTIS&quot;&gt;{{cite web |url= https://worldathletics.org/athletes/sweden/armand-duplantis-14679502 |title=Armand DUPLANTIS|work=worldathletics.org |access-date=20. ožujka 2026.}}&lt;/ref&gt;

Svoje svjetske uspjehe postiže još od 15. godine, kada je osvojio [[Svjetsko prvenstvo za mlađe juniore u atletici 2015.|Svjetsko prvenstvo za mlađe juniore]] [[2015.]] godine. Od tada je osvojio niz ostalih prestižnih titula, uključujući i prva mjesta, čime je postao jedan od rijetkih sportaša koji je osvojio svjetska prvenstva u atletici kao mlađi junior, junior i senior.&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite news |last=Fameso |first=Funmilayo |date=28. kolovoza 2024.|title=Usain Bolt of Pole Vaulting: 9 fascinating things about the GOAT of athletics with TEN world records |url=https://www.pulsesports.co.ke/athletics/story/usain-bolt-of-pole-vaulting-9-fascinating-things-about-the-goat-of-athletics-with-ten-world-records-2024082807152685975 |work=Pulse Sports |access-date=27. ožujka 2026.}}&lt;/ref&gt;

Duplantis je trostruki europski prvak: svoju je prvu europsku titulu osvojio [[2018.]] godine, kada je postavio trenutačni svjetski rekord za mlađe od 20 godina, a zatim [[2022.]] i [[2024.]] godine. Godine 2018. bio je proglašen europskom i svjetskom atletskom zvijezdom u usponu, a dvije godine kasnije najboljim svjetskim atletičarom. Svoje je prvo europsko dvoransko zlato osvojio [[2021.]] godine, iste godine kada je na [[Olimpijada 2020.|Olimpijskim igrama u Tokiju]] prvi put postao olimpijski prvak.  Sljedeće je sezone oborio svjetski rekord tri puta, osvojio naslove svjetskoga prvaka i na otvorenome i u dvorani, postao europski prvak i osvajač [[Dijamantna liga|Dijamantne lige]], a konačno i preskočio šest ili više metara 22 puta;&lt;ref name=&quot;:20&quot;&gt;{{Cite web |date=16. lipnja 2025 |title=Mondo's 14th world record: what's fuelling this streak? |url=https://www.redbull.com/se-en/armand-duplantis-pole-vaulter-personal-life-portrait |access-date=27. ožujka 2026.|website=Red Bull}}&lt;/ref&gt; na temelju svega toga bio je proglašen najboljim i europskim i svjetskim atletičarom godine. Nakon toga nastavio je obarati vlastite svjetske rekorde više puta godišnje: [[2023.]] godine dva puta, [[2024.]] tri puta, a [[2025.]] godine četiri puta, od kojih je jedan bio na [[Ljetne olimpijske igre 2024.|Olimpijskim igrama u Parizu]]. Četiri je puta dosada (2020., 2022., 2023. i 2025. godine) bio proglašen najboljim atletičarom godine, a osvojio je nagradu [[Laureus (nagrada)|Laureus]] 2025. godine.&lt;ref name=&quot;:20&quot;/&gt; Pobijedivši u pet uzastopnih finala natjecanja, u razdoblju od 2021. do 2025. godine, Duplantis je također peterostruki osvajač Dijamantne lige.

Duplantis je na natjecanjima preskočio šest ili više metara najviše puta u povijesti atletike,&lt;ref name=&quot;:20&quot;/&gt; a ukupno je postavio 15 svjetskih rekorda.&lt;ref name=&quot;:22&quot;&gt;{{Cite web |title=World Record Progression of Pole Vault|url=https://worldathletics.org/records/by-progression/15143?type=1 |access-date=3. svibnja 2026. |work=[[World Athletics]]}}&lt;/ref&gt; Nakon što je [[Renaud Lavillenie]] [[2014.]] godine preskočio 6,16 metara, Duplantis se javio kao sljedeći svjetski rekorder 2020. godine, kada je preskočio 6,17 metara. Od te je preskočene visine bio jedini koji je postavljao nove svjetske rekorde sve do svoga najnovijega, odnosno onoga od 6,31 metra iz [[2026.]] godine. Od listopada 2025. godine preskakao je šest ili više metara tijekom osam uzastopnih sezona, u ukupno 79 natjecanja, počevši od [[2018.]] godine, kada je preskočio 6,05 metara na [[Europsko prvenstvo u atletici 2018.|Europskome prvenstvu u Berlinu]].

Duplantis je jedan od samo četvorice skakača koji su preskočili 6,10 metara ili više; ostali su [[Emmanouil Karalis]], Renauld Lavillenie i [[Sergej Bubka]].&lt;ref&gt;{{Cite web |date=29. srpnja 2025|title=Manolo Karalis Inches Closer to Pole Vault History |url=http://www.tovima.com/sports/manolo-karalis-inches-closer-to-pole-vault-history/ |access-date=3. svibnja 2026. |website=tovima.com}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Staff |date=1. ožujka 2026.|title=Emmanouil Karalis: Historic 6.17m vault, congratulations from Bubka |url=https://www.hellenic.news/en/article/sports/athletics/emmanoyil-karalis-istoriko-alma-sta-617m-ke-sygxaritiria-apo-mpoumpka |access-date=3. svibnja 2026.|website=Hellenic.News |language=en}}&lt;/ref&gt;  Prema statistici iz ožujka 2026. godine, tu je visinu svladao na 36 od ukupno 49 natjecanja na kojima je neki atletičar toliko preskočio:&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Tharme |first=Liam |date=12. kolovoza 2025. |title=Mondo Duplantis sets 13th pole vault world record of his career, third of 2025 |url=https://www.nytimes.com/athletic/6549502/2025/08/12/mondo-duplantis-pole-vault-world-records/ |access-date=3. svibnja 2026.|work=The New York Times |issn=0362-4331}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |date=1. ožujka 2026 |title=Emmanouil Karalis overtakes Renaud Lavillenie to become second highest pole vaulter in history behind Mondo Duplantis |url=https://www.olympics.com/en/news/athletics-emmanouil-karalis-overtakes-renaud-lavillenie-second-highest-pole-vaulter-history-mondo-duplantis |access-date=10. ožujka 2026|website=Olympics.com}}&lt;/ref&gt;  24 puta na otvorenome i 12 puta u dvorani. Duplantis se naširoko smatra najboljim skakačem s motkom svih vremena.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite news |last=Tharme |first=Liam |date=15. rujna 2025. |title=Mondo Duplantis, the making of a generational talent: 'It's like I'm a performing artist' |url=https://www.nytimes.com/athletic/6575839/2025/09/11/mondo-duplantis-profile-world-championships-tokyo-sweden/ |access-date=3. svibnja 2026. |work=The New York Times |issn=0362-4331}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Mull |first=Cory |title=Mondo Duplantis Breaks World Record For 14th Time, Earning Third World Pole Vault Title |url=https://www.forbes.com/sites/corymull/2025/09/15/mondo-duplantis-breaks-world-record-for-14th-time-earning-third-world-title/ |access-date=3. svibnja 2026.|website=Forbes}}&lt;/ref&gt;

== Rani život ==
Armand Gustav Duplantis&lt;ref&gt;{{Cite web |date=24. srpnja 2021 |title=Avslöjar Mondos okända mellannamn: &quot;Ingen kallar mig något annat&quot; |url=https://www.aftonbladet.se/sportbladet/a/4zgA9o/franska-avslojandet-mondos-okanda-mellannamn |access-date=7. svibnja 2026. |website=Aftonbladet}}&lt;/ref&gt; rodio se [[10. studenoga]] [[1999.]] godine&lt;ref name=&quot;WAprofile&quot;&gt;{{cite web |title=Armand Duplantis – Athlete Profile |url=https://www.worldathletics.org/athletes/sweden/armand-duplantis-14679502 |website=[[World Athletics]] |access-date=7. svibnja 2026|archive-date=9. srpnja 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230709231226/https://worldathletics.org/athletes/sweden/armand-duplantis-14679502 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; u sportskoj obitelji u [[Lafayette, Louisiana|Lafayetteu, Louisiani]].&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; Njegov otac Greg, podrijetlom [[SAD|Amerikanac]], nekadašnji je skakač s motkom (osobni mu je rekord iznosio 5,80 metara), a majka Helena (rođena Hedlund), [[Švedska|Šveđanka]], bivša je [[Sedmoboj|sedmobojka]] i [[Odbojka|odbojkašica]].&lt;ref name=&quot;advocate&quot;&gt;{{cite news |newspaper=The Advocate|url=http://theadvocate.com/sports/acadianapreps/11646428-123/pole-vaulter-armand-duplantis-clearing |title=Pole vaulter Armand Duplantis clearing new heights |date=4. ožujka 2015. |access-date=7. svibnja 2026. |author=Raymond A. Partsch III |archive-date=16. veljače 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200216203953/https://www.theadvocate.com/acadiana/sports/high_schools/article_96588e5e-a358-5573-b046-415e9512c502.html |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Duplantisu je [[Engleski jezik|engleski]] materinji jezik, a [[švedski]] je učio tijekom odrastanja,&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Hendricks |first=Maggie |date=1. kolovoza 2024. |title=Paris 2024 athletics: Get to know Swedish star Mondo Duplantis |url=https://www.olympics.com/en/news/paris-2024-athletics-get-to-know-swedish-star-mondo-duplantis |access-date=7. svibnja 2026. |website=Olympics.com}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2. ožujka 2025|title=Mondo Duplantis shatters the pole vault record for an incredible 11th time |url=https://www.redbull.com/se-en/armand-duplantis-pole-vaulter-personal-life-portrait |access-date=7. svibnja 2026. |website=Red Bull}}&lt;/ref&gt;  osobito provodeći ljeta s djedom i bakom u Švedskoj.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=7. ožujka 2022 |title=Duplantis pushed to heights by sibling rivalry and family coaching |url=https://www.france24.com/en/live-news/20220307-duplantis-pushed-to-heights-by-sibling-rivalry-and-family-coaching |access-date=7. svibnja 2026 |publisher=[[France 24]] |language=en}}&lt;/ref&gt;

Andreas i Antoine, njegova starija braća, te Johanna, mlađa sestra, također se bave sportom odmalena. Andreas je predstavljao Švedsku kao skakač s motkom na svjetskim juniorskim prvenstvima u atletici [[2009.]] i [[2012.]] godine, a Antoine je od istoga sporta odustao kako bi se bavio [[Bejzbol|bejzbolom]] u srednjoj školi. U tome je sportu brzo napredovao i postao je kapetan ekipe [[Državni univerzitet Louisiane|Državnoga sveučilišta Louisiane]] [[2019.]] godine, kada su postizali najveće uspjehe.&lt;ref&gt;{{Cite news |url=http://www.nola.com/lsu/index.ssf/2015/07/lsu_freshman_antoine_duplantis.html |title=LSU freshman Antoine Duplantis meshes strong mental approach with athleticism as he steps into a chance to compete |newspaper=NOLA.com |author=Randy Rosetta |date=13. srpnja 2015. |access-date=7. svibnja 2026. |archive-date=21. srpnja 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150721194028/http://www.nola.com/lsu/index.ssf/2015/07/lsu_freshman_antoine_duplantis.html |url-status=live}}&lt;/ref&gt;  Johanna se profesionalno bavi skokom s motkom i također predstavlja Švedsku na natjecanjima.

Duplantis je završio srednju školu u Lafayetteu [[2018.]] godine, a potom je obrazovanje nastavio, poput svojih roditelja i starije braće, na Državnome sveučilištu Louisiane, ali od njega je odustao 2019. godine, nakon prve godine studija, kako bi se posvetio profesionalnoj karijeri.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=@mondohoss600 |date=10. lipnja 2019. |title=Friendships and memories to last a lifetime. #foreverlsu #borntofly |url=https://x.com/mondohoss600/status/1138131078512816133 |access-date=7. svibnja 2026. |website=[[Twitter|X]]}}&lt;/ref&gt;

== Rana karijera ==
{{external media
 |float = left
 |topic = [[YouTube]]
 |video1 = [https://www.youtube.com/watch?v=guSvVZ-3BrM 2006–2016 world record progression]
}}
Duplantis se prvi put okušao u skoku s motkom kod kuće, u Lafayetteu, Louisiani, kada je imao četiri godine. Od tada je počeo u njemu uvelike napredovati.&lt;ref name=&quot;split&quot; /&gt; Prvi je svjetski rekord u svojoj dobnoj kategoriji postavio sa sedam godina. Kada mu je bilo deset godina, preskočio je 3,86 metara, čime je oborio tadašnji svjetski rekord za tu dob, ali također za dob od 11 i 12 godina.&lt;ref name=&quot;split&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.milesplit.com/articles/143231/national-freshman-pv-record-holder-armand-duplantis-wants-the-world |title=National freshman PV record holder Armand Duplantis wants the world |author=Johanna Gretschel |work=MileSplit United States |date=14. siječnja 2015. |access-date=8. svibnja 2026. |publisher=MileSplit |archive-date=25. listopada 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181025112924/http://www.milesplit.com/articles/143231/national-freshman-pv-record-holder-armand-duplantis-wants-the-world |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.maxpreps.com/news/dCOA-6WFEd-YiQAcxJSkrA/louisianas-10-year-old-pole-vault-prodigy.htm |title=Louisiana's 10-year-old pole vault prodigy |publisher=MaxPreps|author=Dave Krider |date=11. kolovoza 2010. |access-date=8. svibnja 2026. |archive-date=23. siječnja 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230123113534/https://www.maxpreps.com/news/dCOA-6WFEd-YiQAcxJSkrA/louisianas-10-year-old-pole-vault-prodigy.htm |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Od srpnja [[2015.]] godine nositelj je svjetskih rekorda u svim dobnim kategorija od 7. do 12. godine; držao je i svjetski rekord za trinaestogodišnjake sve do svibnja 2015. godine.&lt;ref name=&quot;split&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.vg.no/sport/friidrett/paal-13-feiret-17-mai-som-verdensrekordholder-i-stav/a/23454003/ |title=Pål (13) feiret 17. mai som verdensrekordholder i stav |publisher=vg.no |date=18. svibnja 2015.|access-date=8. svibnja 2026 |author=Øystein Jarlsbo |work=VG |archive-date=22. srpnja 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150722113511/http://www.vg.no/sport/friidrett/paal-13-feiret-17-mai-som-verdensrekordholder-i-stav/a/23454003/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Duplantis je dobio nadimak Mondo ([[talijanski jezik|tal.]]: 'svijet') još kada je bio dječak, a dao mu ga je očev najbolji prijatelj, [[Italija|Talijan]] sa [[Sicilija|Sicilije]]. Prvo su ga zvali &quot;Mondo Man&quot;, a onda je kraćenjem nadimak postao &quot;Mondo&quot;. Od tada ga je taj nadimak pratio cijeloga života, a pokazao se prikladnim s obzirom na njegovu kasniju svjetsku dominaciju i sve oborene rekorde u profesionalnoj sportskoj karijeri – čak je bio svojevrsni nagovještaj njegova uspjeha.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Breskin |first=Billie Miro |date=7 June 2024 |title=5 things you didn't know about Mondo Duplantis |url=https://www.voguescandinavia.com/articles/5-things-you-didnt-know-about-mondo-duplantis |archive-url=https://web.archive.org/web/20240806203734/https://www.voguescandinavia.com/articles/5-things-you-didnt-know-about-mondo-duplantis |url-status=dead |archive-date=6 August 2024 |access-date=31 October 2024 |work=Vogue Scandinavia}}&lt;/ref&gt;

=== 2015. – 2016: Svjetski prvak i švedski predstavnik (U-18) ===
U prvome razredu srednje škole, odnosno [[2015.]] godine, postavio je državne rekorde za brucoše i na otvorenome i u dvorani te je osvojio nagradu za najboljega srednjoškolskog sportaša godine.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=10. srpnja 2015 |title=Lafayette High pole vaulter Armand Duplantis named Gatorade Louisiana Track &amp; Field Athlete of the Year |url=https://www.theadvocate.com/new_orleans/sports/high_schools/lafayette-high-pole-vaulter-armand-duplantis-named-gatorade-louisiana-track-field-athlete-of-the-year/article_554b5b71-87ff-5457-8c36-bcdbad2723c5.html |access-date=12. svibnja 2026 |publisher=The Advocate}}&lt;/ref&gt;

U lipnju iste godine obznanio je da će na međunarodnim natjecanjima predstavljati [[Švedska|Švedsku]] u [[skok s motkom|skoku s motkom]].&lt;ref&gt;{{cite web |date=3. lipnja 2015 |title=Stavhoppartalang valde Sverige och Avesta |url=http://www.dalademokraten.se/sport/friidrott/stavhoppartalang-valde-sverige-och-avesta |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150923212724/http://www.dalademokraten.se/sport/friidrott/stavhoppartalang-valde-sverige-och-avesta |archive-date=23. rujna 2015 |access-date=12. svibnja 2026 |publisher=Dala-Demokraten}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;exp&quot;&gt;{{cite news |author=Ludvig Holmberg |date=2. lipnja 2015. |title=Supertalangen byter landslag till Sverige |url=http://www.expressen.se/sport/friidrott/supertalangen-byter-landslag-till-sverige/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20180930011619/http://www.expressen.se/sport/friidrott/supertalangen-byter-landslag-till-sverige/ |archive-date=30. rujna 2018 |access-date=20. srpnja 2015 |newspaper=Expressen}}&lt;/ref&gt; Kao dvojni državljanin, mogao je umjesto Švedske izabrati [[Sjedinjene Američke Države]]. Prema riječima Jonasa Anshelma, izbornika švedske reprezentacije u skoku s motkom, koji ga je i pozvao, Duplantis je prvo htio nastupati za SAD, ali odlučio se za Švedsku djelomično zato što je Anshelm bio ponudio Duplantisovu ocu da se priključi timu kao trener.&lt;ref&gt;{{Cite AV media |url=https://www.youtube.com/watch?si=_n5gj24Jwb34GRKg&amp;v=dhOWmWSFEiQ&amp;feature=youtu.be |title=How Mondo Duplantis chose Sweden 🇸🇪 over USA 🇺🇸 |date=11 September 2021|publisher=International Olympic Committee|access-date=15 August 2024 |via=YouTube}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |last1=Roy |first1=Neelabhra |date=3. kolovoza 2024. |title=Why did Mondo Duplantis represent Sweden ahead of USA? All about the pole vaulting superstar's allegiance explained |url=https://www.sportskeeda.com/us/olympics/news-how-mondo-duplantis-represent-sweden-ahead-usa-all-pole-vaulting-superstar-s-allegiance-explained |website=sportskeeda.com}}&lt;/ref&gt; Duplantis je također izjavio da ga je na odluku navelo bratovo pozitivno iskustvo u reprezentaciji i vlastita ljubav prema Švedskoj, koju osjeća odmalena. Iako mu je to olakšalo izbor, i dalje je osjećao snažnu povezanost s [[Lafayette, Louisiana|Lafayetteom]].&lt;ref&gt;{{cite web |date=2. kolovoza 2021 |title=Hatet från USA mot Duplantis |url=https://www.expressen.se/sport/os-2021/hatet-fran-usa-mot-duplantis/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210802093725/https://www.expressen.se/sport/os-2021/hatet-fran-usa-mot-duplantis/ |archive-date=2. kolovoza 2021 |access-date=12. svibnja 2026|work=Expressen}}&lt;/ref&gt;

Duplantis je prvi put predstavljao Švedsku na [[Svjetsko prvenstvo za mlađe juniore u atletici 2015.|Svjetskome prvenstvu za mlađe juniore]] [[2015.]] godine u [[Cali]]ju, u [[Kolumbija|Kolumbiji]], gdje je osvojio zlato. Ondje je iz prvoga pokušaja preskočio konačnih 5,30 metara, čime je poboljšao osobni rekord za dva centimetra, i postavio novi svjetski juniorski rekord, zajedno s [[Ukrajina|Ukrajincem]] [[Vladislav Malikin|Vladislavom Malikinom]].&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.dn.se/sport/sveriges-nya-supertalang-fixade-guld-direkt/ |newspaper=Dagens Nyheter|title=Sveriges nya supertalang fixade guld direkt |date=20. srpnja 2015. |access-date=20. svibnja 2026. |author=Pontus Roos |archive-date=28. srpnja 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150728000558/http://www.dn.se/sport/sveriges-nya-supertalang-fixade-guld-direkt/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:25&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.iaaf.org/news/report/cali-2015-boys-pole-vault1 |title=Boys' pole vault – IAAF World Youth Championships, Cali 2015 |author=Cathal Dennehy |publisher=[[World Athletics|IAAF]] |date=19. srpnja 2015 |access-date=20. svibnja 2026 |archive-date=23. srpnja 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150723203211/http://www.iaaf.org/news/report/cali-2015-boys-pole-vault1 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Natječući se za Švedsku, Duplantis je prvo bio član atletskoga kluba naziva [[IK Stål]] u [[Avesta (grad)|Avesti]], gradu u kojemu žive njegovi djed i baka, a onda se priključio majčinome bivšem klubu, [[Upsala IF|Upsali IF-u]], [[2016.]] godine.&lt;ref name=sa-kunde-duplantis&gt;{{cite web | url=https://www.unt.se/sport/friidrott/artikel/sa-kunde-duplantis-lockas-till-uppsala-det-var-en-bra-peng/rx4ye6vl | title=Så kunde Duplantis lockas till Uppsala: &quot;Det var en bra peng&quot; | date=9. srpnja 2024. |work=Upsala Nya Tidning | first=Henrik | last=Söderlund }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://www.friidrottsstatistik.se/atswe.php?Gender=1&amp;ID=170852 | title=Friidrottsstatistik | publisher=Swedish Athletics Association }}&lt;/ref&gt;

Dana [[6. veljače]] 2016. godine Duplantis je preskočio 5,49 metara na natjecanju za srednjoškolce u [[Baton Rouge, Louisiana|Baton Rogueu]], postavivši time novi svjetski rekord za šesnaestogodišnjake, svjetski juniorski dvoranski rekord i državni dvoranski rekord za srednjoškolce. Bio je prvi srednjoškolski sportaš koji je preskočio 18 stopa u dvorani.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.milesplit.com/articles/174941/mondo-duplantis-breaks-pole-vault-national-high-school-record |title=Mondo Duplantis Breaks Pole Vault National High School Record! |author=Johanna Gretschel |publisher=MileSplit |date=6. veljače 2016. |access-date=20. svibnja 2026 |archive-date=14. lipnja 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160614205444/http://www.milesplit.com/articles/174941/mondo-duplantis-breaks-pole-vault-national-high-school-record |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.expressen.se/sport/friidrott/svenska-stortalangen-slog-varldsrekordet/ |newspaper=Expressen |author=Ludvig Holmberg |title=Svenska stortalangen slog världsrekordet |date=7. veljače 2016. |access-date=20. svibnja 2026 |archive-date=16. travnja 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160416023639/http://www.expressen.se/sport/friidrott/svenska-stortalangen-slog-varldsrekordet/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt; [[Grčka|Grk]] [[Emmanouil Karalis]], Duplantisov vršnjak, preskočio je njegov svjetski rekord samo tjedan dana kasnije.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.iaaf.org/news/report/tallinn-kazmirek-saunders-ames |title=Kazmirek gets world-leading heptathlon total in Tallinn – indoor round-up |author=Steven Mills |publisher=IAAF |date=14. veljače 2016. |access-date=20. svibnja 2026 |archive-date=21. svibnja 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160521020819/http://www.iaaf.org/news/report/tallinn-kazmirek-saunders-ames |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

=== 2017.: Svjetski rekord i europski prvak (U-20) ===
Preskočivši 5,75 metara na natjecanju [[Millrose Games]], Duplantis je [[11. veljače]] [[2017.]] godine postavio svjetski dvoranski juniorski rekord, koji je [[IAAF]] ratificirao.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.iaaf.org/news/report/millrose-games-2017-wilson-hassan-jenkins-tru |title=IAAF: Wilson, Hassan and Okolo shine on night of world leads and records at Millrose Games |website=iaaf.org|access-date=11. srpnja 2026.|archive-date=16. veljače 2020.|archive-url=https://web.archive.org/web/20200216203053/https://www.worldathletics.org/news/report/millrose-games-2017-wilson-hassan-jenkins-tru|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Mulkeen |first=Jon |date=24. prosinca 2018. |title=A look back at the ratified world records set in 2018 |url=https://worldathletics.org/news/news/athletics-world-records-2018 |access-date=11. studenoga 2026. |work=World Athletics News}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:10&quot;&gt;{{Cite news |last=Boal |first=Erik |date=12. veljače 2018. |title=Emmanouil Karalis Sets World U20 Indoor Pole Vault Record, Mondo Duplantis Still Has Better Clearance |url=https://www.runnerspace.com/gprofile.php?mgroup_id=44531&amp;do=news&amp;news_id=510786 |access-date=11. srpnja 2026. |work=RunnerSpace}}&lt;/ref&gt;

Točno mjesec dana kasnije, [[11. ožujka]], Duplantis je taj rekord prestigao nakon što je preskočio 5,82 metra na državnome natjecanju za srednjoškolce u [[New York]]u.&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Mulkeen |first=Jon |date=12. ožujka 2017. |title=Duplantis and Cunningham break world indoor U20 records in New York |url=https://worldathletics.org/news/report/duplantis-new-balance-nationals-pole-vault-20 |access-date=11. srpnja 2026. |work=World Athletics Report}}&lt;/ref&gt; Međutim, taj rezultat nije bio priznat kao novi svjetski rekord zato što se nije proveo antidopinški test na natjecanju, pa se rekord od 5,75 metara zadržao kao službeni sve do [[2018.]] godine.&lt;ref name=&quot;:9&quot;&gt;{{Cite news |last=Boal |first=Erik |date=13. siječnja 2018. |title=Morris is first female to clear 16 feet in meet history, Duplantis elevates mark to 19-1.50 as both stars produce world-leading efforts |url=https://www.runnerspace.com/news.php?news_id=505956 |access-date=11. srpnja 2026. |work=Runmer Space}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:10&quot; /&gt;

Duplantis je oborio osobni rekord [[1. travnja]] [[2017.]] godine na [[Texas Relays]]u, gdje je preskočio 5,90 metara. Time je postavio novi svjetski rekord u kategoriji ispod 20 godina, čime je prestigao prijašnji rekord [[Maksim Tarasov|Maksima Tarasova]] od 5,80 metara. Tarasov je postavio taj rekord još [[1989.]] godine, a istu je visinu uspio preskočiti još samo [[Raphael Holzdeppe]] [[2008.]] godine.&lt;ref name=&quot;:37&quot;&gt;{{Cite news |last=Gretschel |first=Johanna |date=2. travnja 2017. |title=Mondo Destroys Pro Field, Breaks World Junior Record By 10cm |url=https://www.flotrack.org/articles/5063380-mondo-destroys-pro-field-breaks-world-junior-record-by-10cm |access-date=11. srpnja 2026. |work=Flosports}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |date=8. rujna 2017. |title=World records ratified |url=https://worldathletics.org/news/press-release/henriques-duplantis-world-records-ratified |access-date=11. studenoga 2026. |work=World Athletics Press Release}}&lt;/ref&gt; Duplantisov je rekord također postao novi švedski seniorski rekord u skoku s motkom, koji je dotada držao [[Oscar Janson]] s preskočenom visinom od 5,87 metara iz [[2003.]] godine.&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Mulkeen |first=Jon |date=2. travnja 2017. |title=Duplantis breaks world U20 pole vault record at Texas Relays |url=https://worldathletics.org/news/report/lindon-victor-decathlon-texas |access-date=11. srpnja 2026. |work=World Athletics Report}}&lt;/ref&gt; IAAF je službeno priznao taj rekord [[2. prosinca]] [[2017.]] godine, a isto je učinio i [[USATF]], koji je time potvrdio novi američki juniorski rekord.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.legacy.usatf.org/usatf/files/48/48a09327-8d22-4be0-adc5-dd8bc3667e9c.pdf |title=USA Track &amp; Field Records Report – 2017 |website=usatf.org|access-date=11. srpnja 2026.|archive-date=12. kolovoza 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20220812053653/http://www.legacy.usatf.org/usatf/files/48/48a09327-8d22-4be0-adc5-dd8bc3667e9c.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Na [[Europsko prvenstvo u atletici za juniore 2017|Europskome prvenstvu za juniore]], održanome u [[Grosseto|Grossetu]], Duplantis je [[23. srpnja]] osvojio zlato s preskočenih 5,65 metara, a to je postao i rekord u okviru IAAF-ovih natjecanja. Pobjedu je već osigurao drugim skokom, odnosno nakon što je iz prvoga pokušaja preskočio 5,55 metara. Ipak, odlučio je onda podići ljestvicu na 5,65 metara za svoj treći skok da bi u konačnici prestigao Tarasov rekord od 5,60 metara iz [[1989.]] godine.&lt;ref name=&quot;:39&quot;&gt;{{Cite news |date=23. srpnja 2017|title=Duplantis surpasses championship record for pole vault gold |url=https://www.european-athletics.com/news/duplantis-surpasses-championship-record-for-pole-vault-gold |access-date=11. srpnja 2026. |work=European Athletics News}}&lt;/ref&gt;

=== 2018.: Svjetski juniorski prvak, prva velika seniorska titula i prvi skok preko šest metara ===
[[File:WK040289 polsstok duplantis.jpg|thumb|upright|Duplantis u skoku s motkom na [[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2018.|Svjetskome dvoranskom prvenstvu]] [[2018.]] godine u [[Birmingham]]u.]]

Duplantis je sezonu [[2018.]] godine otvorio novim osobnim dvoranskim rekordom. Postigao ga je na natjecanju u [[Reno, Nevada|Renou, Nevadi]] [[12. siječnja]] preskočivši 5,83 metara, a bio bi priznat i kao novi svjetski juniorski rekord da se nisu nerazmotreno prekršila neka IAAF-ova pravila.&lt;ref&gt;{{Cite news |date=14. siječnja 2018 |title=Duplantis vaults 5.83m in Reno – indoor round-up |url=https://worldathletics.org/news/report/mondo-duplantis-world-indoor-pole-vault-recor?__nextLocale=en |access-date=27. srpnja 2026 |work=World Athletics Report}}&lt;/ref&gt; Naime, IAAF je [[2003.]] godine promijenio propisanu dužinu klinova na kojima leži letvica koju se preskače u skoku s motkom sa 75 milimetara na 55 milimetara. Budući da su se organizatori na natjecanju za muškarce koristili klinovima od 75 milimetara, što se otkrilo dva dana nakon samoga natjecanja, postignute rezultate IAAF nije mogao priznati kao službene. S druge strane, na natjecanju za žene upotrijebljeni su klinovi propisanih dimenzija. Dodatni je razlog za nepriznavanje Duplantisova rekorda bio taj što nije bio proveden antidopinški test na samome natjecanju, kao što je bio slučaj s njegovim rekordom od 5,82 metara godinu dana prije na natjecanju u New Yorku. Iako se Duplantis jutro nakon natjecanja testirao pod nadležnošću [[Američka antidopinška agencija|Američke antidopinške agencije]], rezultat testa nije se mogao priznati prema IAAF-ovu pravilu o testiranju na licu mjesta.&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Zahn |first=Jennifer |date=18. siječnja 2018. |title=Mondo's Swedish Indoor Record, Men's Pole Vault Summit Marks Invalidated |url=https://www.flotrack.org/articles/6085005-mondos-swedish-indoor-record-mens-pole-vault-summit-marks-invalidated |access-date=22. srpnja 2026 |work=Flotrack}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:9&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:10&quot; /&gt;

Na mitingu skoka s motkom u [[Clermont-Ferrand]]u, u [[Francuska|Francuskoj]], odnosno na [[All Star Perche]]u, Duplantis je [[25. veljače]] preskočio 5,88 metara, čime je oborio svjetski juniorski rekord [[Emmanouil Karalis|Emmanouila Karalisa]]. [[Grčki]] je skakač dotada držao rekord od 5,78 metara, koji je bio postavio [[11. veljače]]. Tada osamnaestogodišnji Duplantis preskočio je iz prvoga pokušaja 5,81 metar, a konačni je rezultat postigao pri trećemu skoku.&lt;ref&gt;{{cite web |title=IAAF: Record Books rewritten in Clermont – Ferrand and College Station |url=https://www.iaaf.org/news/report/clermont-ferrand-pole-vault-sydney-mclaughlin |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20190409153651/https://www.iaaf.org/news/report/clermont-ferrand-pole-vault-sydney-mclaughlin |archive-date=9. travnja 2019 |access-date=27. srpnja 2026 |website=iaaf.org}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:8&quot;&gt;{{Cite news |date=25. travnja 2018 |title=World records ratified |url=https://worldathletics.org/news/press-release/world-u20-records-ratified-duplantis |access-date=27. srpnja 2026 |work=World Athletics Press Release}}&lt;/ref&gt;

Duplantisu je [[27. ožujka]] odobreno jednokratno izuzeće od pravila 6.1.3 propisanoga statutom državnoga srednjoškolskog sportskog saveza,{{efn|Louisiana High School Athletic Association (LHSAA).}} čime mu je omogućeno da [[31. ožujka]] nastupi u elitnoj muškoj konkurenciji na Texas Relaysu bez gubitka prava nastupa za svoju srednju školu. Nadležni su prije donošenja službene odluke o tome bili kritizirani zbog toga što je to pravilo uopće postojalo. Naime, njime se zabranjivao nastup srednjoškolaca na natjecanjima elitne razine neovisno o sportu kojim se bave, a neki su smatrali smislenijim da se pravilo ograniči samo na sportove koji uključuju fizički kontakt. Godinu dana prije toga Duplantis je nastupio na Texas Relaysu, pri čemu je nosio boje svoje škole. Tek je kasnije shvatio da je time vjerojatno prekršio spomenuto pravilo. Neovisno o tome, osvojio je to natjecanje i postavio novi svjetski juniorski rekord, koji je iznosio 5,90 metara.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Bewers |first=James |date=27. ožujka 2018. |title=LHSAA waiver will allow Mondo Duplantis to maintain eligibility after Texas Relays |url=https://www.theadvertiser.com/story/sports/high-school/2018/03/27/lhsaa-waiver-allow-mondo-duplantis-maintain-eligibility-after-texas-relays/462102002/ |access-date=28. srpnja 2026. |website=The Daily Advertiser}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Gretschel |first=Johanna |date=27. ožujka 2018.|title=Mondo Duplantis Cleared To Compete At Texas Relays |url=https://www.flotrack.org/articles/6157981-mondo-duplantis-cleared-to-compete-at-texas-relays |access-date=28. srpnja 2026 |website=FloTrack |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Singleton |first=Singleton |date=28. ožujka 2018. |title=LHSAA made right decision on Mondo|url=https://www.houmatoday.com/story/sports/high-school/2018/03/28/chris-singletons-column-lhsaa-made-right-decision-on-mondo/12887826007/ |access-date=28. srpnja 2026|website=The Courier}}&lt;/ref&gt;

[[File:2018 European Athletics Championships Day 7 (45).jpg|thumb|left|upright=1|Osamnaestogodišnji Duplantis nakon osvajanja svoje prve velike seniorske titule na [[Europsko prvenstvo u atletici 2018.|Europskome prvenstvu]] [[2018.]] godine u [[Berlin]]u.]]

Na [[Svjetsko juniorsko prvenstvo u atletici 2018.|Svjetskome juniorskom prvenstvu]] 2018. godine, koje se održalo od [[10. srpnja|10.]] do [[15. srpnja]] u [[Tampere]]u, Duplantis je osvojio zlato i oborio rekord natjecanja s preskočenih 5,82 metara.&lt;ref name=&quot;:45&quot;&gt;{{Cite news |last=Mills |first=Steven |date=Jul 2018 |title=World Junior Championships Men — An Improbable 100 Winner |url=https://trackandfieldnews.com/article/world-junior-championships-men-an-improbable-100-winner/ |access-date=2 November 2024 |work=Track &amp; Field News}}&lt;/ref&gt;

Novi je svjetski juniorski rekord postavio na [[Europsko prvenstvo u atletici 2018.|Europskome prvenstvu]] [[12. kolovoza]] 2018. godine u [[Berlin]]u, a iznosio je 6,05 metara. Tada je osvojio i prvu zlatnu medalju na seniorskim natjecanjima. Na tome je nastupu poboljšao svoj osobni rekord za čitavih 12 centimetara i postao najmlađi osvajač toga prvenstva u 84 godine njegova održavanja.&lt;ref&gt;{{Cite news |date=13. kolovoza 2024 |title=Duplantis vaults 6.05m while Asher-Smith completes sprint triple as European Championships conclude |url=https://worldathletics.org/news/report/european-championships-berlin-2018-duplantis |access-date=28. srpnja 2026|work=World Athletics Report}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:11&quot;&gt;{{Cite web |date=16. kolovoza 2018 |title=Experten: Så högt var Duplantis guldhopp |url=https://www.aftonbladet.se/a/bKrBR3 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200217212000/https://www.aftonbladet.se/a/bKrBR3 |archive-date=17. veljače 2020 |access-date=28 srpnja 2026 |website=Aftonbladet}}&lt;/ref&gt; Star samo 18 godina i 275 dana, tada je postao i najmlađi ikad koji se pridružio elitnomu klubu skakača, odnosno onim koji su preskočili preko šest metara. Ni [[Sergej Bubka]], koji se tada smatrao najboljim ikad, nije preskočio šest metara sve dok nije imao 21 godinu. Duplantis je svojim skokom od 6,05 metara ostvario četvrti najbolji rezultat u povijesti skoka s motkom, računajući natjecanja na otvorenome i u dvorani, te izjednačio drugi najbolji rezultat na otvorenome.&lt;ref name=&quot;:47&quot;&gt;{{Cite news |last=Chadband |first=Ian |date=13. kolovoza 2018.|title=Athletics: Golden teenager Duplantis soars to six-metre vault |url=https://www.reuters.com/article/sports/athletics-golden-teenager-duplantis-soars-to-six-metre-vault-idUSKBN1KY0E2/ |access-date=28. srpnja 2026 |work=Reuters}}&lt;/ref&gt;

== Profesionalna karijera ==
=== 2019. – 2020.: Svjetski viceprvak, prvi i drugi svjetski rekord===
[[File:Armand Duplantis jumps 6.0 m, August 24 2019.jpg|thumb|Duplantis u skoku na visini od šest metara na [[Finnkampenu]] u [[Stockholm]]u [[2019.]] godine.]]

Duplantis je [[24. kolovoza]] [[2019.]] godine na [[Finnkampen]]u{{efn|Natjecanje u atletici između Finske i Švedske, koje se održava jednom godišnje.}} u [[Stockholm]]u preskočio šest metara i osvojio zlato, a time je ponovio i svoj najbolji rezultat te sezone. Svojom je pobjedom doprinio, uostalom, ukupnoj pobjedi domaćina, odnosno [[Švedska|Švedske]] nad [[Finska|Finskom]] te godine i u muškoj i u ženskoj konkurenciji.&lt;ref name=&quot;:505&quot;&gt;{{Cite news |date=26. kolovoza 2019 |title=Duplantis clears 6.00m as hosts Sweden triumph in the Finnkampen |url=https://www.european-athletics.com/news/duplantis-clears-00m-hosts-sweden-triumph-the-finnkampen |access-date=31. srpnja 2026|work=European Athletics News}}&lt;/ref&gt; Duplantis je također tim rezultatom postavio novi rekord natjecanja. Dotadašnji je rekord od 5,85 metara držao [[Patrik Klüft|Patrik Kristiansson]], a postavio ga je [[2002.]] godine.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=25. kolovoza 2019 |title=Duplantis hyllar fansens stöd: &quot;De bar mig över ribban – är det här jag lever för&quot; |url=https://www.aftonbladet.se/sportbladet/a/MRqqmr/publiken-bar-mig-over-ribban |access-date=31. srpnja 2026 |website=Aftonbladet |language=sv}}&lt;/ref&gt; Drugoplasirani je 2019. godine bio Duplantisov sunarodnjak [[Melker Svärd Jacobsson]], koji je preskočio 5,36 metara.{{citation needed|date=srpanj 2026}}

Iste je godine [[1. listopada]] osvojio srebrnu medalju na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2019.|Svjetskome prvenstvu]] u [[Doha|Dohi]], gdje je preskočio 5,97 metara iz trećega pokušaja.&lt;ref name=&quot;:50&quot;&gt;{{cite web |title=Results. Pole Vault Men – Final |url=https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/6033/AT-PV-M-f----.RS6.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20201128160535/https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/6033/AT-PV-M-f----.RS6.pdf |archive-date=28. studenoga 2020 |access-date=31. srpnja 2026 |website=iaaf.org}}&lt;/ref&gt;

Dana [[4. veljače]] [[2020.]] godine Duplantis je na prvome dvoranskom natjecanju sezone, održanome u [[Düsseldorf]]u, preskočio šest metara. Nakon toga tri je puta pokušao preskočiti 6,17 metara i postaviti novi svjetski rekord. Najbliže je uspjehu bio u drugome pokušaju, kada je preskočio letvicu, ali ju je pri padu okrznuo rukom, pa skok nije bio priznat.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.athleticsweekly.com/event-news/armand-duplantis-comes-close-to-world-record-in-dusseldorf-1039927849/ |title=Armand Duplantis comes close to world record in Düsseldorf |work=AW |date=4. veljače 2020|access-date=31. srpnja 2026|archive-date=17. studenoga 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117041226/https://athleticsweekly.com/event-news/armand-duplantis-comes-close-to-world-record-in-dusseldorf-1039927849/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

[[File:Armand Duplantis in 2019-7.jpg|thumb|left|Otac i trener Greg Duplantis (''lijevo'') s Armandom Duplantisom 2019. godine.]]

Iako tada nije uspio, već je [[8. veljače]] na dvoranskome natjecanju u [[Toruń]]u preskočio 6,17 metara i oborio svjetski rekord koji je [[Renaud Lavillenie]] držao gotovo šest godina.&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.bbc.com/sport/athletics/51429055 |title=Armand Duplantis sets pole vault world record in Poland |work=BBC Sport |date=8. veljače 2020 |access-date= 31. srpnja 2026 |archive-date= 10. veljače 2020 |archive-url= https://web.archive.org/web/20200210080135/https://www.bbc.co.uk/sport/amp/athletics/51429055 |url-status= live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |date=29. lipnja 2020 |title=World records ratified: Duplantis's 6.17m pole vault, Rojas's indoor triple jump and Cheptegei's 5km |url=https://worldathletics.org/news/press-release/world-record-ratified-duplantis-rojas |access-date=31. srpnja 2026 |work=World Athletics Press Release}}&lt;/ref&gt; Tjedan dana poslije toga, [[15. veljače]], na dvoranskome je natjecanju u [[Glasgow]]u poboljšao taj rezultat za jedan centimetar, pa je novi svjetski rekord iznosio 6,18 metara.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Armand Duplantis: Pole vaulter sets new world record at Glasgow Indoor Grand Prix |url=https://www.bbc.co.uk/sport/athletics/51514981 |access-date=31. srpnja 2026 |work=BBC Sport |date=15. veljače 2020 |language=en-gb |archive-date=14. rujna 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200914132401/https://www.bbc.co.uk/sport/athletics/51514981 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |date=21. kolovoza 2020 |title=World records ratified: Duplantis's 6.18m pole vault and Yeshaneh's 1:04:31 half marathon |url=https://worldathletics.org/news/press-release/duplantis-yeshaneh-world-records-ratified |access-date=31. srpnja 2026|work=World Athletics Press Release}}&lt;/ref&gt;

Duplantis je [[19. veljače]] osvojio miting [[Miting Hauts-de-France Pas-de-Calais|Hauts-de-France Pas-de-Calais]] u [[Liévin]]u preskočivši 6,07 metara, a nakon toga pokušavao je  preskočiti 6,19 metara za novi svjetski rekord. Međutim, sva su tri pokušaja bila bezuspješna.&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Rowbottom |first=Mike |date=20. veljače 2020 |title=Duplantis tops 6.07m in Lievin, narrowly misses 6.19m |url=https://worldathletics.org/news/report/world-indoor-tour-lievin-duplantis-pole-vault |access-date=31. srpnja 2026}}&lt;/ref&gt; Nakon četiri dana, [[23. veljače]], osvojio je [[All Star Perche]] u [[Clermont-Ferrand]]u rezultatom od 6,01 metra. To je bilo njegovo posljednje dvoransko natjecanje te sezone, a završilo je novim trima bezuspješnim pokušajima postavljanja novoga svjetskoga rekorda.&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Pretot |first=Julien |date=24. veljače 2020 |title=Athletics: Another miss for Duplantis at 6.19 metres |url=https://www.reuters.com/article/sports/another-miss-for-duplantis-at-6-19-meters-idUSKCN20H0O8/ |access-date=31. srpnja 2026 |work=Reuters}}&lt;/ref&gt; Duplantis je neovisno o tome završio sezonu dvoranskih natjecanja kao prvi u povijesti koji je svoje nastupe na pet dvoranskih natjecanja zaredom zaključio skokovima od šest ili više metara.&lt;ref&gt;{{Cite news |date=24. veljače 2020 |title=Indoor round-up: Duplantis scales 6.01m in Clermont-Ferrand, Zhoya smashes world U20 indoor 60m hurdles record |url=https://worldathletics.org/news/report/zhoya-nilsen-indoor-record |access-date=31. srpnja 2026 |work=World Athletics Report}}&lt;/ref&gt; Taj je niz nadišao [[2022.]] godine, kada je osvojio i šesto natjecanje rezultatom u tome rangu.{{citation needed|date=srpanj 2025.}}

[[File:Armand Duplantis at the 2020 Bauhaus Galan meeting in Stockholm.jpg|thumb|upright|Duplantis na mitingu [[BAUHAUS-galan]] u Stockholmu 2020. godine.]]

Dana [[21. veljače]], nakon nastupa u [[Madrid]]u na sedmome i posljednjemu natjecanju elitne razine u sklopu [[World Athletics|WA]]-ovih dvoranskih natjecanja, Duplantis je bio najbolji te sezone na temelju rezultata sa svih tih natjecanja. Njegova najbolja tri rezultata, koje je postigao u Toruńu, Glasgowu i Liévinu, donijela su mu ukupno 36 bodova. Te je godine osvojio svoju prvu [[World Athletics Indoor Tour]] titulu.&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://worldathletics.org/competitions/world-athletics-indoor-tour/standings/2020/men | title=World Athletics Indoor Tour |work=World Athletics}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |date=24. veljače 2020 |title=2020 World Athletics Indoor Tour winners secure wildcards for Nanjing |url=https://worldathletics.org/news/news/indoor-tour-2020-winners |archive-url=https://web.archive.org/web/20200226122943/https://www.worldathletics.org/news/news/indoor-tour-2020-winners |url-status=dead |archive-date=26. veljače 2020 |access-date=1. kolovoza 2026 |work=World Athletics}}&lt;/ref&gt;

Na natjecanju [[Golden Gala Pietro Mannea]] [[Dijamantna liga|Dijamantne lige]] u [[Rim]]u Duplantis je [[17. rujna]], preskočivši 6,15 metara iz drugoga pokušaja, oborio tadašnji svjetski rekord na otvorenome [[Sergej Bubka|Sergeja Bubke]], koji je iznosio 6,14 metara. Time nije zapravo postavio novi svjetski rekord jer je to učinio već u veljači 2020. godine na natjecanju u dvorani, gdje je preskočio 6,18 metara. Naime, od [[1998.]] godine WA ne dijeli posebno svjetske rekorde u skoku s motkom na one postignute na otvorenome i na one u dvorani. U skladu s time, novi se najbolji dvoranski rezultat računa kao novi svjetski rekord ako je bolji od najboljega rezultata na otvorenome.&lt;ref name=&quot;:63&quot;&gt;{{Cite news |last=Jeffery |first=Nicole |date=18. rujna 2020 |title=Duplantis scales 6.15m in Rome, world's highest ever outdoor vault |url=https://worldathletics.org/news/report/duplantis-kiplimo-warholm-rome-2020 |access-date=1. kolovoza 2026|work=World Athletics Report}}&lt;/ref&gt;

=== 2021: Olimpijski pobjednik u Tokiju i europski dvoranski prvak ===
Duplantis je [[6. ožujka]] [[2021.]] godine nastupio na [[Europsko dvoransko prvenstvo u atletici 2021.|Europskome dvoranskom prvenstvu]]. Nakon što se [[Renaud Lavillenie]] povukao s natjecanja zbog ozljede, postao je uvjerljivi favorit za osvajanje zlata.&lt;ref name=&quot;:55&quot;&gt;{{Cite web |date=7. ožujka 2021 |title=Mondo Duplantis takes European title and comes close with world record attempt |url=https://athleticsweekly.com/event-reports/mondo-duplantis-takes-european-title-and-comes-close-with-world-record-attempt-1039941741/|access-date=1. kolovoza 2021 |website=AW |language=en-GB|archive-date=23. listopada 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231023151148/https://athleticsweekly.com/event-reports/mondo-duplantis-takes-european-title-and-comes-close-with-world-record-attempt-1039941741/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Unatoč tomu, [[Piotr Lisek]] i Lavilleniejev mlađi brat [[Valentin Lavillenie|Valentin]] pružili su mu ozbiljan otpor. Oni su u konačnici osvojili broncu i srebro, a Valentin je pritom postigao najbolji osobni rezultat. S druge strane, Duplantis je skokom od 6,05 metara postavio novi najbolji rezultat prvenstva. Pokušavao je nakon toga preskočiti 6,19 metara i postaviti novi svjetski rekord, ali sva su tri pokušaja bila bezuspješna. Ipak, bio je blizu uspjeha pri drugome skoku.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Duplantis, Ingebrigtsen and Del Ponte triumph at European Indoors |url=https://www.olympicchannel.com/en/stories/news/detail/athletics-duplantis-ingebrigtsen-del-ponte-victorious-european-indoors/|access-date=1. kolovoza 2021 |website=Olympic Channel|archive-date=10. ožujka 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210310161600/https://www.olympicchannel.com/en/stories/news/detail/athletics-duplantis-ingebrigtsen-del-ponte-victorious-european-indoors/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Na [[Ljetne olimpijske igre 2020.|Ljetnim olimpijskim igrama]] u Tokiju, koje su bile odgođene za jednu godinu, Duplantis je osvojio zlatnu medalju nakon preskočenih 6,02 metra iz prvoga pokušaja, a bio je i vrlo blizu obaranja vlastitoga svjetskog rekorda.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.reuters.com/lifestyle/sports/athletics-swedens-duplantis-soars-pole-vault-gold-2021-08-03/ |title=Athletics-Sweden's Duplantis soars to pole vault gold |date=3. kolovoza 2021 |work=[[Reuters]] |access-date=1. kolovoza 2026|archive-date=26. veljače 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230226103853/https://www.reuters.com/lifestyle/sports/athletics-swedens-duplantis-soars-pole-vault-gold-2021-08-03/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Drugoplasirani je [[Chris Nilsen]] bio pun hvale za pobjednika. Usporedio je natjecanje protiv Duplantisa te večeri kao ustrajanje običnoga nogometaša da dosegne razinu na kojoj su [[Lionel Messi]] ili [[Cristiano Ronaldo]], a dodao je i da je njegova nadmoć u konkurenciji među najboljim svjetskim skakačima s motkom &quot;impresivna i nevjerojatna&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.expressen.se/sport/os-2021/slar-tillbaka-mot-hatet-mondos-basta-beslut/ |title=Christopher Nilsen slår tillbaka mot hatet mot Armand Duplantis |language=sv |work=[[Expressen]] |date=3. kolovoza 2021 |access-date=1. kolovoza 2026|archive-date=26. veljače 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230226103855/https://www.expressen.se/sport/os-2021/slar-tillbaka-mot-hatet-mondos-basta-beslut/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

=== 2022: Tri nova svjetska rekorda, prve svjetske titule i druga europska titula ===

Iako je imao tek 22 godine, Duplantis je [[17. siječnja]] treći put osvojio švedsku nagradu za najboljega sportaša godine{{efn|''Svenska idrottsgalan'' ([[švedski jezik|šved.]]).}} za postignute uspjehe u [[2021.]] godini, a dobio ju je već [[2019.]] i [[2021.]] godine. Naime, osvojio je olimpijsko i europsko dvoransko zlato te preskočio šest ili više metara u 12 od ukupno 17 natjecanja kojima je prisustvovao u 2021. godini.&lt;ref name=&quot;:7&quot;&gt;{{Cite news |date=18. siječnja 2022 |title=Duplantis is Sweden's Sportsman of the Year for the third time |url=https://www.european-athletics.com/news/duplantis-crowned-swedish-sportsman-of-the-year-for-the-third-time |access-date=3. kolovoza 2026|work=European Athletics}}&lt;/ref&gt;

Duplantis je [[7. ožujka]] oborio vlastiti svjetski rekord nakon što je preskočio 6,19 metara na dvoranskome natjecanju u [[Beograd]]u.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=6.19 ! Duplantis broke the world record in the Arena at the Belgrade Indoor Meeting |url=https://www.worldathletics.org/competitions/world-athletics-indoor-championships/belgrade22/news/report/619-duplantis-broke-the-world-record-in-the-arena-at-the-belgrade-indoor-meeting |access-date=3. kolovoza 2026 |website=worldathletics.org |archive-date=27. ožujka 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220327220254/https://worldathletics.org/competitions/world-athletics-indoor-championships/belgrade22/news/report/619-duplantis-broke-the-world-record-in-the-arena-at-the-belgrade-indoor-meeting |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Dva tjedna nakon, na [[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2022.|Svjetskome dvoranskom prvenstvu]] u Beogradu, osvojio je zlatnu medalju. Preskočivši 6,20 metara, ponovno je oborio svoj svjetski rekord.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Pole Vault Men – Result |url=https://www.worldathletics.org/competitions/world-athletics-indoor-championships/belgrade22/results/men/pole-vault/final/result |access-date=3. kolovoza 2026|website=worldathletics.org |archive-date=23. ožujka 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220323044017/https://worldathletics.org/competitions/world-athletics-indoor-championships/belgrade22/results/men/pole-vault/final/result |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:69&quot;&gt;{{cite news |title=Sweden's Duplantis sets new world pole vault record |url=https://www.france24.com/en/live-news/20220320-sweden-s-duplantis-sets-new-world-pole-vault-record |access-date=4. kolovoza 2026 |publisher=France24.com |archive-date=27. travnja 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230427060604/https://www.france24.com/en/live-news/20220320-sweden-s-duplantis-sets-new-world-pole-vault-record |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |date=18. svibnja 2022 |title=Ratified: world records for Rojas, Duplantis and Holloway |url=https://worldathletics.org/news/press-releases/ratified-world-records-rojas-duplantis-holloway-belgrade-indoor |access-date=4. kolovoza 2026 |work=World Athletics Press Release}}&lt;/ref&gt;

Na [[BAUHAUS-galan]]u Duplantis je [[30. lipnja]] oborio vlastiti svjetski rekord na otvorenome od 6,15 metara, koji je postavio [[2020.]] godine. Tada je preskočio 6,16 metara.&lt;ref name=&quot;:72&quot;&gt;{{cite web |title=Armand Duplantis satte nytt utomhusrekord |url=https://www.aftonbladet.se/sportbladet/a/JxzqPX/armand-duplantis-slog-nytt-utomhusrekord |access-date=4. kolovoza 2026 |website=Aftonbladet |date=30. lipnja 2022 |archive-date=30. lipnja 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220630195342/https://www.aftonbladet.se/sportbladet/a/JxzqPX/armand-duplantis-slog-nytt-utomhusrekord |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

[[File:EKZA0286 polevault final duplantis (52342027800).jpg|thumb|Duplantis u skoku na [[Europsko prvenstvo u atletici 2022.|Europskome prvenstvu]] 2022. godine u [[München]]u.]]

Svoj je svjetski rekord oborio još jednom te godine, odnosno [[24. srpnja]] na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2022.|Svjetskome prvenstvu]] u [[Eugene, Oregon|Eugeneu, Oregonu]], kada je preskočio 6,21 metar.&lt;ref name=&quot;:71&quot;&gt;{{cite news |url=https://www.reuters.com/lifestyle/sports/swedens-duplantis-breaks-pole-vault-world-record-world-championships-2022-07-25/ |title=Swede Duplantis breaks pole vault world record to win gold |work=Reuters |date=25. srpnja 2022 | access-date=4. kolovoza 2022 | archive-date=25. lipnja 2022 | archive-url=https://web.archive.org/web/20220725035455/https://www.reuters.com/lifestyle/sports/swedens-duplantis-breaks-pole-vault-world-record-world-championships-2022-07-25/ | url-status=live}}&lt;/ref&gt; To je bio ukupno peti Duplantisov svjetski rekord, ali prvi koji je postavio na otvorenome.&lt;ref&gt;{{Cite news |date=20. rujna 2022 |title=Ratified: world records for Amusan, Duplantis and McLaughlin |url=https://worldathletics.org/news/press-releases/ratified-world-records-amusan-duplantis-mclaughlin-oregon |access-date=4. kolovoza 2026 |work=World Athletics Press Release}}&lt;/ref&gt;

Na [[Europsko prvenstvo u atletici 2022.|Europskome prvenstvu]] u [[München]]u osvojio je zlato i srušio rekord prvenstva skokom od 6,06 metara.&lt;ref name=&quot;:74&quot;&gt;{{Cite web |title=Armand Duplantis vinner EM-guld |url=https://www.aftonbladet.se/sportbladet/a/OrLXal/armand-duplantis-vinner-em-guld-i-stavhopp |access-date=4. kolovoza 2026 |website=Aftonbladet |date=20. kolovoza 2022 |archive-date=20. kolovoza 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220820201042/https://www.aftonbladet.se/sportbladet/a/OrLXal/armand-duplantis-vinner-em-guld-i-stavhopp |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Duplantis je zaključio sezonu u [[rujan|rujnu]] skokom od 6,07 metara na mitingu [[Dijamantna liga|Dijamantne lige]] u [[Zürich]]u, a taj mu je rezultat bio dovoljan za obranu naslova.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=27. prosinca 2022 |title=2022 review: jumps |url=https://worldathletics.org/news/series/2022-review-jumps |access-date=4. kolovoza 2026 |website=[[World Athletics]] |archive-date=28. prosinca 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221228142556/https://worldathletics.org/news/series/2022-review-jumps |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Na temelju triju postignutih svjetskih rekorda, dviju svjetskih titula, osvojene Dijamantne lige, pobjedama na 18 od 19 natjecanja na kojima je nastupio te 23 skokova od šest ili više metara u jednoj sezoni [[World Athletics]] imenovao je Duplantisa najboljim atletičarom godine [[6. prosinca]].&lt;ref name=&quot;:13&quot;&gt;{{Cite news |date=7. prosinca 2022 |title=Mondo Duplantis Named 2022 World Athlete of the Year |url=https://lsusports.net/news/2022/12/07/mondo-duplantis-named-2022-world-athlete-of-the-year/ |access-date=4. kolovoza 2026 |work=LSU Athletics}}&lt;/ref&gt;

=== 2023: Druga svjetska titula i dva nova svjetska rekorda (šesti i sedmi) ===

Duplantis je ozbiljno započeo sezonu [[2023.]] godine na Mondo Classicu u [[Uppsala|Uppsali]], natjecanju koje je nazvano prema njegovu nadimku. Tamo je odnio pobjedu nakon preskočenih 6,10 metara. Taj rezultat nije bio samo njegova najbolja preskočena visina kojom je ikada otvorio sezonu nego i najbolji rezultat u povijesti otvaranja sezona uopće. Time je također oborio [[Sergej Bubka|Bubkin]] rekord od 11 preskočenih 6,10 ili više metara, i u dvorani i na otvorenome.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=3. veljače 2023 |title=Duplantis and Warholm open seasons with world-leading marks |url=https://worldathletics.org/news/report/duplantis-uppsala-warholm-ulsteinvik-610-4531-sutej-ostrava |access-date=4. kolovoza 2026 |website=[[World Athletics]] |archive-date=3. veljače 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230203094234/https://worldathletics.org/news/report/duplantis-uppsala-warholm-ulsteinvik-610-4531-sutej-ostrava |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

[[File:Armand Duplantis Budapest 2023.jpg|thumb|Duplantis sa svojom zlatnom medaljom na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2023.|Svjetskome prvenstvu]] u [[Budimpešta|Budimpešti]].]]

Na dvoranskome natjecanju [[All Star Perche]]u, održanome u [[Clermont-Ferrand]]u, Duplantis je [[25. veljače]] ponovno postavio novi svjetski rekord skokom od 6,22 metara. To mu je ujedno bio 60. skok u karijeri koji je iznosio šest ili više metara.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=25. veljače 2023 |title=Mondo Duplantis breaks pole vault world record for sixth time |url=https://olympics.nbcsports.com/2023/02/25/mondo-duplantis-pole-vault-world-record-perche-indoor/ |access-date=4. kolovoza 2026 |website=[[NBC Sports]] |language=en |archive-date=30. ožujka 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230330025819/https://olympics.nbcsports.com/2023/02/25/mondo-duplantis-pole-vault-world-record-perche-indoor/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |date=6. travnja 2023 |title=Ratified: world records for Duplantis, Bol and Seifu, world U20 records for Jackson and Sosna |url=https://worldathletics.org/news/press-releases/records-ratified-duplantis-bol-seifu-jackson-sosna |access-date=4. kolovoza 2026 |work=World Athletics Press Release}}&lt;/ref&gt; 

Dana [[26. kolovoza]] 2023. godine Duplantis je obranio titulu svjetskoga prvaka na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2023.|Svjetskome prvenstvu]] u [[Budimpešta|Budimpešti]] rezultatom od 6,10 metara.&lt;ref name=&quot;:80&quot;&gt;{{cite web | url=https://worldathletics.org/competitions/world-athletics-championships/world-athletics-championships-budapest-2023-7138987/news/report/wch-budapest-23-report-men-pole-vault | title=Duplantis soars to second pole vault gold in Budapest &amp;#124; World Athletics Championships }}&lt;/ref&gt;

Preskočivši 6,23 metara na [[Prefontaine Classic]]u u [[Eugene, Oregon|Eugeneu, Oregonu]] [[17. rujna]], ponovno je oborio vlastiti svjetski rekord.&lt;ref&gt;[https://www.flotrack.org/articles/11225488-armand-duplantis-soars-to-world-record-in-mens-pole-vault-at-pre-classic Armand Duplantis Soars To World Record In Men's Pole Vault At Pre Classic] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230919024112/https://www.flotrack.org/articles/11225488-armand-duplantis-soars-to-world-record-in-mens-pole-vault-at-pre-classic |date=19. rujna 2023 }}, ''[[FloSports|FloTrack]]'', 17. rujna 2023. Pristupljeno 4. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |date=23. studenoga 2023 |title=Ratified: world records for Crouser, Duplantis, Tsegay and Cheruiyot |url=https://worldathletics.org/news/press-releases/ratified-world-records-crouser-duplantis-tsegay-cheruiyot |access-date=4. kolovoza 2026 |work=World Athletics Press Release}}&lt;/ref&gt;

[[World Athletics]] proglasio je Duplantisa najboljim atletičarom godine već [[2020.]] i [[2022.]] godine. Isto je učinio i 2023. godine, ali toga puta u zasebnoj kategoriji skakačkih i bacačkih disciplina. Naime, od 2023. godine World Athletics dodjeljuje zasebne nagrade najboljim atletičarima i atletičarkama u trima kategorijama, odnosno u trkačkim disciplinama, skakačkim i bacačkim disciplinama te disciplinama izvan stadiona. U skladu s time, nagrada za najboljega atletičara godine u skakačkim i bacačkim disciplinama koju je primio [[11. prosinca]] 2023. godine smatra se prvom nagradom te vrste.&lt;ref name=&quot;:14&quot;&gt;{{Cite news |date=12. prosinca 2023 |title=Six stars named World Athletes of the Year in Monaco |url=https://worldathletics.org/awards/news/world-athletes-year-rising-stars-2023 |access-date=4. kolovoza 2026 |work=World Athletics News}}&lt;/ref&gt;

=== 2024: Druga svjetska dvoranska titula, treća europska titula, olimpijsko zlato u Parizu i tri nova svjetska rekorda (osmi, deveti i deseti) ===
Na [[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2024.|Svjetskome dvoranskom prvenstvu]] u [[Glasgow]]u Duplantis je u [[ožujak|ožujku]] preskočio 6,05 metara, a taj mu je rezultat donio zlatnu medalju.&lt;ref name=&quot;:83&quot;&gt;{{Cite web |url=https://worldathletics.org/competitions/world-athletics-indoor-championships/glasgow24/news/report/glasgow-24-men-pole-vault-report |title='Hardest ever' work for Duplantis as he retains pole vault title in Glasgow &amp;#124; World Athletics Indoor Championships |access-date=4. kolovoza 2026 |archive-date=4. ožujka 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240304131039/https://worldathletics.org/competitions/world-athletics-indoor-championships/glasgow24/news/report/glasgow-24-men-pole-vault-report |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Dana [[26. veljače]]&lt;ref&gt;{{Cite web |date=26. veljače 2024 |title=Laureus World Sports Awards 2024 Nominees Announced |url=https://www.laureus.com/news/laureus-world-sports-awards-2024-nominees-announced |access-date=4. kolovoza 2024 |website=Laureus.com}}&lt;/ref&gt; bio je drugi put zaredom i treći put u karijeri nominiran za prestižnu [[Laureus (nagrada)|Laureus]]ovu nagradu za najboljega sportaša godine. U konkurenciji su još bili [[Lionel Messi]], [[Novak Đoković]], [[Erling Haaland]], [[Noah Lyles]] i [[Max Verstappen]], a osvojio ju je naposljetku Đoković.&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Cite web |date=8. travnja 2024 |title=Novak Djokovic, Iga Swiatek and Coco Gauff nominated at the 25th Laureus World Sports Awards : All you need to know |url=https://www.tennisclubhouse.ca/en/post/novak-djokovic-iga-swiatek-and-coco-gauff-nominated-at-the-25th-laureus-world-sports-awards-all-y |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240409002518/https://www.tennisclubhouse.ca/en/post/novak-djokovic-iga-swiatek-and-coco-gauff-nominated-at-the-25th-laureus-world-sports-awards-all-y |archive-date=9. travnja 2024 |access-date=4. kolovoza 2026 |website=Tennis Clubhouse |language=en}}&lt;/ref&gt;

Na natjecanju u [[Xiamen]]u, na prvoj &quot;postaji&quot; [[Dijamantna liga|Dijamantne lige]] [[2024.]] godine, Duplantis je poboljšao svoj svjetski rekord za jedan centimetar preskočivši 6,24 metra iz prvoga pokušaja.&lt;ref&gt;{{Cite web |author=Julien Pereira |title=Athlétisme – Armand Duplantis établit un nouveau record du monde de saut à la perche en franchissant 6,24 mètres |language=fr |url=https://www.eurosport.fr/athletisme/wanda-diamond-league-xiamen/2024/athletisme-armand-duplantis-etablit-un-nouveau-record-du-monde-de-saut-a-la-perche-en-franchissant-624-metres_sto20002671/story.shtml |date=20. travnja 2024. |website=[[Eurosport]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |author=Simon Turnbull |title=Duplantis breaks world pole vault record with 6.24m in Xiamen |url=https://worldathletics.org/competitions/diamond-league/news/mondo-duplantis-world-pole-vault-record-xiamen |date=20. travnja 2024. |website=[[World Athletics]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |date=27. srpnja 2024 |title=Ratified: world records for McLaughlin-Levrone, Duplantis, Kipyegon, Chebet, Alekna and Ngetich |url=https://worldathletics.org/news/press-releases/ratified-world-records-mclaughlin-levrone-duplantis-kipyegon-chebet-alekna-ngetich |access-date=4. kolovoza 2026|work=World Athletics Press Release}}&lt;/ref&gt;

Kao jedini natjecatelj koji je prešao šest metara, Duplantis je [[12. lipnja]] osvojio [[Europsko prvenstvo u atletici 2024.|Europsko prvenstvo]] u [[Rim]]u. Nakon što je osigurao titulu europskoga prvaka, Duplantis je iz prvoga pokušaja postavio novi rekord prvenstva skokom od 6,10 metara, a onda je iskoristio sva tri pokušaja za obaranje tadašnjega svjetskog rekorda, ali svi su bili bezuspješni.&lt;ref name=&quot;:89&quot;&gt;{{Cite web |title=Mondo Duplantis sacré champion d'Europe avec 6,10&amp;nbsp;m |url=https://www.lequipe.fr/Athletisme/Actualites/Mondo-duplantis-sacre-champion-d-europe-avec-6-10-m/1474377 |website=l'équipe}}&lt;/ref&gt; Ipak, skokom je od 6,10 metara učinio to prvenstvo svojim 60. natjecanjem na kojemu je preskočio šest ili više metara. Drugi je najbolji u povijesti [[Sergej Bubka]] s 44 natjecanja.&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Mills |first=Steven |date=15. lipnja 2024. |title=Roma 2024 by the numbers |url=https://www.european-athletics.com/news/roma-2024-by-the-numbers |access-date=4. kolovoza 2026 |work=European Athletics}}&lt;/ref&gt;

[[File:Armand Duplantis - Olympic Games - 03.08.2024.jpg|thumb|left|upright|Armand Duplantis na kvalifikacijama u skoku s motkom [[3. kolovoza]] [[2024.]] godine na [[Ljetne olimpijske igre 2024.|Olimpijskim igrama u Parizu]].]]

Pobijedivši [[5. kolovoza]] na [[Ljetne olimpijske igre 2024.|Olimpijskim igrama]] u [[Pariz]]u, Duplantis je obranio titulu olimpijskoga pobjednika iz [[Ljetne olimpijske igre 2020.|Tokija]]. Budući da [[Sam Kendricks]] nije uspio skočiti više od 5,95 metara, Duplantis je osvojio zlato rezultatom od šest metara. Potom je preskočio 6,10 metara, čime je oborio olimpijski rekord [[Thiago Braza|Thiaga Braza]] s [[Ljetne olimpijske igre 2016.|Olimpijskih igara 2016.]] godine. U posljednjoj je seriji preskočio 6,25 metara iz trećega pokušaja i time postavio novi svjetski rekord. Kao i na Europskome prvenstvu te godine, Duplantis je bio jedini natjecatelj koji je preskočio šest metara, a potom preskočio 6,10 metara iz prvoga pokušaja te lovio novi svjetski rekord. Na Olimpijskim mu je igrama potonje pošlo za rukom, pa je time ujedno postavio novi svjetski rekord i oborio olimpijski rekord, koji je bio postavio samo 20 minuta prije.&lt;ref name=&quot;:90&quot;&gt;{{Cite news |last=Liew |first=Jonathan |date=5. kolovoza 2024. |title=Duplantis achieves new heights after pole vault world record adds to gold |url=https://www.theguardian.com/sport/article/2024/aug/05/2024-paris-olympic-games-armand-duplantis-pole-vault-world-record |access-date=4. kolovoza 2026|work=[[The Guardian]] |issn=0261-3077}}&lt;/ref&gt;

Osvojivši zlato u Parizu, 24-godišnji je Duplantis postao prvi  skakač s motkom koji je obranio titulu olimpijskoga prvaka nakon [[SAD|Amerikanca]] [[Bob Richards|Boba Richardsa]], koji je osvojio Olimpijske igre [[Ljetne olimpijske igre 1952.|1952.]] i [[Ljetne olimpijske igre 1956.|1956.]] godine. Duplantis i Richards ujedno su jedini muški skakači s motkom koji su osvojili dva olimpijska zlata.&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Thompson II |first=Marcus |date=6. kolovoza 2024. |title=Mondo Duplantis soars to new world record, Olympic gold again: 'He's the fastest pole vaulter out there' |url=https://www.nytimes.com/athletic/5682112/2024/08/05/mondo-duplantis-pole-vault-final-sam-kendricks/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20240807041236/https://www.nytimes.com/athletic/5682112/2024/08/05/mondo-duplantis-pole-vault-final-sam-kendricks/ |url-status=dead |archive-date=7. kolovoza 2024 |access-date=4. kolovoza 2026 |work=The New York Times}}&lt;/ref&gt;

Duplantisova sposobnost ostvarivanja vrhunskih rezultata pod pritiskom te neprestano obaranje svjetskih rekorda učvrstili su njegov status jednoga od najistaknutijih atletičara svoje generacije.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt; Rezultati koje je postigao kao predstavnik Švedske na najvećim svjetskim i kontinentalnim natjecanjima nemaju premca.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Sports |first=Pulse |date=22. travnja 2024. |title=Mondo Duplantis shares secret behind shattering pole vault world record for record|url=https://www.pulsesports.co.ke/athletics/story/mondo-duplantis-shares-secret-behind-shattering-pole-vault-world-record-for-record-eigth-time-2024042110095299804 |access-date= 5. kolovoza 2026 |website=Pulse Sports Kenya |language=en}}&lt;/ref&gt; Uzevši u obzir njegove uspjehe od najmlađih natjecateljskih dobnih kategorija do seniorske karijere, do [[kolovoz]]a 2024. godine postavio je ukupno devet rekorda prvenstava i jedan olimpijski rekord. U te se rezultate ubrajaju i tri svjetska rekorda koja je postavio nakon što je osvojio svjetske titule: 6,20 metara na [[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2022.|Svjetskome dvoranskom prvenstvu]] u Beogradu, 6,21 metar na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2022.|Svjetskome prvenstvu]] u Oregonu i naposljetku 6,25 metara u Parizu na Olimpijskim igrama.&lt;ref name=&quot;:17&quot; /&gt;

Njegova se dominacija u skoku s motkom počela uspoređivati s ostvarenjima najboljih u drugim sportovima.&lt;ref&gt;{{Cite news |date=6. kolovoza 2024 |title=Mondo Duplantis Soars to New Heights: Sets World Record at Paris 2024 Olympics |url=https://trackalerts.com/2024/08/mondo-duplantis-soars-to-new-heights-sets-world-record-at-paris-2024-olympics/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20240919084450/https://trackalerts.com/2024/08/mondo-duplantis-soars-to-new-heights-sets-world-record-at-paris-2024-olympics/ |url-status=dead |archive-date=19. rujna 2024 |access-date=5. kolovoza 2026|work=Trackalerts.com}}&lt;/ref&gt; ''[[The New York Times]]'' opisao ga je kao sportaša koji za skok s motkom predstavlja ono što [[Usain Bolt]] predstavlja za sprint, [[Michael Phelps]] za [[plivanje]] i [[Simone Biles]] za [[gimnastika|gimnastiku]].&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Tharme |first=Liam |date=5. kolovoza 2024|title=Mondo Duplantis: Breaking down the biomechanics behind the best-ever pole vaulter |url=https://www.nytimes.com/athletic/5646961/2024/08/05/mondo-duplantis-biomechanics-pole-vault/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20240806032042/https://www.nytimes.com/athletic/5646961/2024/08/05/mondo-duplantis-biomechanics-pole-vault/ |url-status=dead |archive-date=6. kolovoza 2024 |access-date=5. kolovoza 2026 |work=The New York Times}}&lt;/ref&gt; Budući da natjecanja često osvaja s gotovo 30 centimetara boljim rezultatom od drugoplasiranoga, njegova je nadmoć time izraženija jer se pobjednik u skoku s motkom češće odlučuje razlikom od samo jednoga centimetra.&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Sherwood |first=Ben |date=8. kolovoza 2024. |title=Why This Pole Vaulter Is Even Bigger Than the One With the Bulge |url=https://www.thedailybeast.com/pole-vault-goat-mondo-duplantis-soaredliterallyat-the-paris-olympics |archive-url=https://web.archive.org/web/20240808232141/https://www.thedailybeast.com/pole-vault-goat-mondo-duplantis-soaredliterallyat-the-paris-olympics |url-status=dead |archive-date=8. kolovoza 2024 |access-date=5. kolovoza 2026 |work=The Daily Beast}}&lt;/ref&gt; Uz to je osvojio svako natjecanje na kojemu je nastupio od mitinga [[Dijamantna liga|Dijamantne lige]] u [[Monako|Monaku]] 2023. godine.&lt;ref name=&quot;WAprofile&quot; /&gt; Nakon drugoga olimpijskog zlata zaredom i oborenih devet rekorda – a svaki je novi u tome nizu poboljšao za jedan centimetar – Duplantis je naširoko smatran najboljim skakačem s motkom svih vremena.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite news |date=5. kolovoza 2024 |title=Record-breaker Duplantis soars to Olympic pole vault gold, Hodgkinson wins 800m |url=https://www.france24.com/en/live-news/20240805-record-breaker-duplantis-soars-to-pole-vault-gold-hodgkinson-wins-800m |agency=Agence France-Presse}}&lt;/ref&gt; Prije pariških Olimpijskih igara taj se naslov pridijevao [[Sergej Bubka|Sergeju Bubki]], umirovljenomu [[Ukrajina|ukrajinskom]] skakaču s motkom.&lt;ref name=&quot;Stump2024&quot;&gt;{{cite news |last1=Stump |first1=Scott |date=6. kolovoza 2024. |title=Swedish pole vaulter Armand Duplantis thrills the world with a towering, death-defying vault |url=https://www.today.com/popculture/mondo-duplantis-world-record-pole-vault-rcna165383 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240806202927/https://www.today.com/popculture/mondo-duplantis-world-record-pole-vault-rcna165383 |archive-date=6. kolovoza 2024 |work=TODAY.com}}&lt;/ref&gt;

Na [[Memorijal Kamili Skolimowskoj|Memorijalu Kamili Skolimowskoj]] u [[Poljska|poljskome]] gradu [[Chorzów]]u, dvanaestoj postaji [[Dijamantna liga|Dijamantne lige]] 2024. godine, Duplantis je [[25. kolovoza]] poboljšao svoj svjetski rekord deseti put u karijeri i treći put 2024. godine za jedan centimetar, pa je novi svjetski rekord iznosio 6,26 metara.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Ingebrigtsen and Duplantis smash world records in Silesia |url=https://www.diamondleague.com/news/general/ingebrigtsen-and-duplantis-smash-world-records-in-silesia/ |access-date=5. kolovoza 2026 |website=IDL Diamond League |date=25. kolovoza 2024 |language=en-US}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |date=3. listopada 2024 |title=Ratified: world records for Ingebrigtsen, Duplantis and Hull |url=https://worldathletics.org/news/press-releases/ratified-world-records-ingebrigtsen-duplantis-hull |access-date=5. kolovoza 2026 |work=World Athletics Press Release}}&lt;/ref&gt; Tamo su, uz Duplantisa, i [[Sam Kendricks]] i [[Emmanouil Karalis]] preskočili šest metara. To je bio prvi put u povijesti da su trojica skakača s motkom preskočili tu visinu na istome natjecanju.&lt;ref name=&quot;:6&quot;&gt;{{Cite news |last=Selvaraj |first=Jonathan |date=28. kolovoza 2024. |title=One small centimetre for man, a giant leap for Armand Duplantis |url=https://sportstar.thehindu.com/athletics/armand-duplantis-pole-vault-world-record-one-centimetre-paris-olympics-science-jump-sports-feature/article68575835.ece/}}&lt;/ref&gt;

Na konferenciji za medije uoči spomenutoga mitinga Dijamantne lige organizatori su predstavili novu nagradu za najboljega sportaša na tome natjecanju, a odluka se donosila na temelju bodovnoga sustava World Athleticsa. Očekivalo se da će prvi dobitnik te nagrade biti [[Jakob Ingebrigtsen]], koji je rezultatom od 7:17,55 minuta postavio novi svjetski rekord na 3000 metara. Time je nadmašio prijašnji rekord od 7:20,67 minuta [[Kenija|Kenijca]] [[Daniel Komen|Daniela Komena]] iz [[1996.]] godine za više od triju sekundi. Međutim, kada su se rezultati s natjecanja preračunali prema bodovnome sustavu, pokazalo se da je Duplantisov svjetski rekord od 6,26 metara u skoku s motkom vrijedio 1339 bodova, a Ingebrigtsenov svjetski rekord 1320 bodova. Duplantis je tako postao prvim dobitnikom nagrade za najvrjednijega atletičara mitinga, pa je osvojio 14-karatni zlatni prsten optočen dijamantima vrijedan 10 000 američkih dolara te novčanu nagradu u istome iznosu. Uz to je osvojio 50 000 američkih dolara za obaranje svjetskoga rekorda.&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt;

Dan uoči mitinga Dijamantne lige u [[Zürich]]u, [[4. rujna]], Duplantis je sudjelovao u revijalnoj utrci na 100 metara protiv [[Karsten Warholm|Karstena Warholma]], svjetskoga rekordera na 400 metara s preponama. Duplantis je pobijedio i ostvario osobni rekord u toj disciplini, koji je iznosio 10,37 sekundi. Warholm je završio utrku za 10,47 sekundi, što je također bio njegov osobni rekord.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Mondo Duplantis uses personal best to hold off Karsten Warholm in 100m sprint showdown |url=https://olympics.com/en/news/mondo-duplantis-uses-personal-best-to-hold-off-karsten-warholm-in-100m-sprint-showdown}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.bbc.co.uk/sport/athletics/articles/c14zydg3754o|title=Duplantis beats Warholm in 100m exhibition race|date=4. rujna 2024 |work=BBC Sport|access-date=5. kolovoza 2026.}}&lt;/ref&gt;

Duplantis je [[13. rujna]] zaključio sezonu 2024. godine četvrtim uzastopnim naslovom pobjednika Dijamantne lige na završnome natjecanju u [[Bruxelles]]u. Pobjedu je odnio nakon preskočenih 6,11 metara, čime je također postavio rekord mitinga.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://worldathletics.org/competitions/diamond-league/news/wanda-diamond-league-final-brussels-2024-duplantis-denny|title=Duplantis and Denny break meeting records on first day of Wanda Diamond League Final in Brussels|publisher=World Athletics|access-date=13. rujna 2024}}&lt;/ref&gt;

Dana [[26. listopada]] bio je prvi put samostalno proglašen europskim sportašem godine u muškoj konkurenciji. Isti je naslov zavrijedio 2022. godine, ali tada je nagradu podijelio s Jakobom Ingebrigtsenom.&lt;ref&gt;{{Cite news |date=28. listopada 2024 |title=Mahuchikh and Duplantis named European athletes of the year |url=https://athleticsweekly.com/athletics-news/mahuchikh-and-duplantis-named-european-athletes-of-the-year-1039994149/ |access-date=5. kolovoza 2024 |work=Athletics Weekly}}&lt;/ref&gt;  

Duplantis je [[6. studenoga]] postao globalni ambasador humanitarne utrke [[Wings for Life World Run]], a time se pridružio drugim sportskim zvijezdama poput [[Neymar|Neymara]] i Karstena Warholma. Utrka se održala [[4. svibnja]] [[2025.]] godine radi prikupljanja sredstava za istraživanje ozljede [[kičmena moždina|kralježnične moždine]].&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Jonsson |first=Hanna |date=6. studenoga 2024. |title=Join Mondo Duplantis in the Wings for Life World Run – registration is open |url=https://www.redbull.com/se-en/mondo-duplantis-wings-for-life-world-run |access-date=5. kolovoza 2026|work=Redbull}}&lt;/ref&gt;

=== 2025: Višestruki novi svjetski rekordi, treće svjetske titule i u dvorani i na otvorenome, jubilarnih sto skokova, Laureusova nagrada, peto osvajanje Dijamantne lige i skok od 6,30 metara ===

Duplantis je [[28. veljače]] na [[All Star Perche]]u u [[Clermont-Ferrand]]u 11. put oborio vlastiti svjetski rekord. Nakon što je osigurao pobjedu skokom od 6,07 metara, Duplantis je odlučio preskočiti 6,27 metara. To je uspio iz prvoga pokušaja.&lt;ref name=&quot;:17&quot;&gt;{{Cite web |date=1. ožujka 2025 |title=Duplantis breaks world pole vault record with 6.27m in Clermont-Ferrand |url=https://worldathletics.org/news/report/mondo-duplantis-world-pole-vault-record-627m-clermont-ferrand |access-date=6. kolovoza 2026 |website=World Athletics Report}}&lt;/ref&gt; U to je vrijeme objavio i svoj prvi singl &quot;[[Bop (pjesma, Mondo)|Bop]]&quot;, koji je zasvirao kada je postavio novi svjetski rekord.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=1. ožujka 2025 |title=Armand Duplantis breaks his own pole vault world record with leap of 6.27m |url=https://www.straitstimes.com/sport/armand-duplantis-breaks-his-own-pole-vault-world-record-with-leap-of-6-27m |access-date=6. kolovoza 2026 |website=The Straits Times}}&lt;/ref&gt;

U razgovoru s [[Puma (brend)|Puminim]] izvršnim direktorom Arneom Freundtom, odnosno intervjuu objavljenome [[18. ožujka]] u sklopu tvrtkina godišnjega izvještaja, Duplantis je otkrio da vjeruje da bi mogao svjetski rekord postaviti na 6,40 metara u idućih nekoliko godina, ali da mu 6,30 metara predstavlja prvu metu u bližoj budućnosti.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Pole vault star Armand &quot;Mondo&quot; Duplantis sets his sights on fairy tale world record of 6.40m {{!}} PUMA® |url=https://about.puma.com/en/newsroom/corporate-news/2025/18-03-2025-pole-vault-star-armand-mondo-duplantis-sets-his-sights |access-date=6. kolovoza 2026 |website=about.puma.com |language=en}}&lt;/ref&gt;

Duplantis je skokom od 6,15 metara osvojio [[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2025.|Svjetsko dvoransko prvenstvo]] u [[Nanjing]]u [[22. ožujka]]. Time je ujedno treći put zaredom postao svjetskim dvoranskim prvakom. Duplantis se borio sve do kraja protiv [[Grk]]a [[Emmanouil Karalis|Emmanouila Karalisa]], koji je preskočio 6,05 metara. Karalis bi u neko drugo doba zasigurno postao svjetskim dvoranskim prvakom jer je to bio prvi put u povijesti da je skakač s motkom u finalu prvenstva preskočio 6,05 metara i ostao bez zlatne medalje.&lt;ref name=&quot;:18&quot; /&gt;

Prije nego što je obranio naslov prvaka u Nanjingu, Duplantis je ukupno 98 puta dotada preskočio šest ili više metara.&lt;ref&gt;{{Cite AV media |url=https://www.youtube.com/live/NHC6m33jDrk?si=QtkdsUuyCpEanGXj |title=Livestream - World Athletics Indoor Championships Nanjing 25 Press Conference |language=en |access-date=6. kolovoza 2026 |via=www.youtube.com}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |date=20. ožujka 2025 |title='More in the tank', vows Duplantis as he edges to century mark |url=https://www.france24.com/en/live-news/20250320-more-in-the-tank-vows-duplantis-as-he-edges-to-century-mark |access-date=6. kolovoza 2026 |website=France 24 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Watta |first=Evelyn |date=20. ožujka 2025 |title=Mondo Duplantis all set for another world record as he gears up for World Athletics Indoor Championships Nanjing 2025: &quot;I have more in the tanks&quot; |url=https://www.olympics.com/en/news/mondo-duplantis-world-record-world-athletics-indoor-championships-nanjing-2025-more-in-tanks |access-date=6. kolovoza 2026 |website=Olympics.com}}&lt;/ref&gt; Preskočivši četiri puta šest ili više metara na tome natjecanju, Duplantis je prešao brojku od sto takvih skokova s ukupno 102 njih. Za usporedbu, [[Sergej Bubka]], nekadašnji svjetski rekorder, drugi je najbolji po broju skokova od šest ili više metara, a u karijeri ih je ukupno imao 46.&lt;ref name=&quot;:18&quot;&gt;{{Cite web |title=Duplantis retains world indoor pole vault title in Nanjing {{!}} News {{!}} Nanjing 25 {{!}} World Athletics Indoor Championships |url=https://worldathletics.org/competitions/world-athletics-indoor-championships/nanjing25/news/report/nanjing-25-men-pole-vault-report |archive-url=https://web.archive.org/web/20250322161645/https://worldathletics.org/competitions/world-athletics-indoor-championships/nanjing25/news/report/nanjing-25-men-pole-vault-report |archive-date=22. ožujka 2025 |access-date=6. kolovoza 2026 |website=worldathletics.org |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |date=22. ožujka 2025 |title=Now 102 vaults over 6 metres as Duplantis soars to world indoor title |url=https://sports.yahoo.com/article/now-102-vaults-over-6-143815490.html |access-date=6. kolovoza 2026 |website=Yahoo Sports |language=en-US}}&lt;/ref&gt;

== Napomene ==
{{notelist}}

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{commonscat}}
* [https://worldathletics.org/athletes/-/14679502 Armand Duplantis] na [[World Athletics]]
* [https://www.european-athletics.com/historical-data/athletes/-/14679502 Armand Duplantis] na [[European Athletics]]
* [https://www.diamondleague.com/athlete/14679502 Armand Duplantis] na [[Dijamantna liga|Diamond League]]
* [https://www.olympics.com/en/athletes/armand-duplantis Armand Duplantis] na [[Međunarodni olimpijski odbor|Olympics.com]]
* [https://sok.se/idrottare/idrottare/a/armand-duplantis.html Armand Duplantis] na [[Švedski olimpijski odbor|Sveriges Olympiska Kommitté]]
* [https://www.olympedia.org/athletes/146747 Armand Duplantis] na [[Olympedia|Olympediji]]
*[https://intersportstats.com/athletes/3000046184 Armand Duplantis] na InterSportStats</text>
      <sha1>hm86594zh6fwxwc6f5o7fnds2rzv3r2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Eciospora</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724286</id>
    <revision>
      <id>42669144</id>
      <timestamp>2026-08-06T13:02:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: [[File:Basi1003L.jpg|thumb|Snimak vrste ''[[Puccinia graminis]]'' [[Optički mikroskop|svjetlosnim mikroskopom]], sa [[ecij]]em koji oslobađa svoje eciospore kroz oštećenu površinu lista. A = Eciospore, B = Ecij. Mjerna skala = 0,1 mm]] '''Eciospore''' su jedna od nekoliko različitih vrsta [[spora]] koje formiraju [[Pucciniales|hrđe]].&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Kyu Lee |first1=Seung |last2=Kakishima |first2=Makoto |date=April 1999 |title=Aeciospore surface structures of...</comment>
      <origin>42669144</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1707" sha1="8ej6picnnhqckl8mks760nrha95f27e" xml:space="preserve">[[File:Basi1003L.jpg|thumb|Snimak vrste ''[[Puccinia graminis]]'' [[Optički mikroskop|svjetlosnim mikroskopom]], sa [[ecij]]em koji oslobađa svoje eciospore kroz oštećenu površinu lista. A = Eciospore, B = Ecij. Mjerna skala = 0,1 mm]]
'''Eciospore''' su jedna od nekoliko različitih vrsta [[spora]] koje formiraju [[Pucciniales|hrđe]].&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Kyu Lee |first1=Seung |last2=Kakishima |first2=Makoto |date=April 1999 |title=Aeciospore surface structures of ''Gymnosporangium'' and ''Roestelia'' (Uredinales)|journal=Mycoscience |language=en|volume=40 |issue=2 |pages=109–120 |doi=10.1007/BF02464289 |s2cid=84953707 |issn=1340-3540}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Bueno-Sancho |first1=Vanessa |last2=Orton |first2=Elizabeth S. |last3=Gerrity |first3=Morgan |last4=Lewis |first4=Clare M. |last5=Davey |first5=Phoebe |last6=Findlay |first6=Kim C. |last7=Barclay |first7=Elaine |last8=Robinson |first8=Phil |last9=Morris |first9=Richard J. |last10=Blyth |first10=Mark |last11=Saunders |first11=Diane G.O. |date=22 October 2021 |language=en|title=Aeciospore ejection in the rust pathogen ''Puccinia graminis'' is driven by moisture ingress|journal=Communications Biology |volume=4 |issue=1 |page=1216 |doi=10.1038/s42003-021-02747-1|doi-access=free|issn=2399-3642 |pmc=8536709 |pmid=34686772}}&lt;/ref&gt; Svaka od njih ima dva [[ćelijsko jedro|jedra]] i obično se vide u lančanim formacijama u [[ecij]]u.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Glossary: Aeciospore|website=Pacific Northwest Pest Management Handbooks|date=11 April 2019 |publisher=Pacific Northwest Extension|url=https://pnwhandbooks.org/aeciospore|access-date=23 March 2023}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

[[Kategorija:Mikologija]]</text>
      <sha1>8ej6picnnhqckl8mks760nrha95f27e</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Eciospore</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724287</id>
    <redirect title="Eciospora" />
    <revision>
      <id>42669145</id>
      <timestamp>2026-08-06T13:02:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Eciospora]]</comment>
      <origin>42669145</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="42qvxqb93o5glgeb3evr9qt6mb3jsta" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Eciospora]]</text>
      <sha1>42qvxqb93o5glgeb3evr9qt6mb3jsta</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gustoća vazduha</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724288</id>
    <redirect title="Gustoća zraka" />
    <revision>
      <id>42669152</id>
      <timestamp>2026-08-06T14:45:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Gustoća zraka]]</comment>
      <origin>42669152</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="28" sha1="j38dilrj00dl0sk3br7s83lg9q712lw" xml:space="preserve">#Redirect [[Gustoća zraka]]</text>
      <sha1>j38dilrj00dl0sk3br7s83lg9q712lw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kinon</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724289</id>
    <redirect title="Hinon" />
    <revision>
      <id>42669154</id>
      <timestamp>2026-08-06T15:03:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Hinon]]</comment>
      <origin>42669154</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="21" sha1="hirq327emsu1eu4sdu22fkomzacxtbb" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Hinon]]</text>
      <sha1>hirq327emsu1eu4sdu22fkomzacxtbb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ecij</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724290</id>
    <revision>
      <id>42669256</id>
      <timestamp>2026-08-07T08:28:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: [[File:Puccinia aecidia 0482.jpg|thumb|Eciji vrste ''[[Puccinia sessilis]]'']] '''Ecij''' je specijalizirana reproduktivna struktura koja se može pronaći kod nekih biljnih patogenih [[Pucciniales|gljiva hrđe]] koje proizvode [[eciospore]]. Eciji se također mogu nazivati ​​&quot;grozdastim čašicama&quot;. Naizmjenično se koristi termin ecidij, ali to nije preferirana terminologija.&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Ulloa |first1=Miguel |last2=Hanlin |first2=Richard T. |title=Illustrated...</comment>
      <origin>42669256</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1189" sha1="0104tqjn5rjz3pe7cjafxkpj31qlg63" xml:space="preserve">[[File:Puccinia aecidia 0482.jpg|thumb|Eciji vrste ''[[Puccinia sessilis]]'']]
'''Ecij''' je specijalizirana reproduktivna struktura koja se može pronaći kod nekih biljnih patogenih [[Pucciniales|gljiva hrđe]] koje proizvode [[eciospore]]. Eciji se također mogu nazivati ​​&quot;grozdastim čašicama&quot;. Naizmjenično se koristi termin ecidij, ali to nije preferirana terminologija.&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Ulloa |first1=Miguel |last2=Hanlin |first2=Richard T. |title=Illustrated dictionary of mycology |date=2000 |publisher=APS Press |isbn=0-89054-257-0}}&lt;/ref&gt;

Kod nekih gljiva hrđe, kao što je ''[[Phragmidium]]'', ecijima nedostaje vanjska zidna struktura ([[peridij]]), pa umjesto toga proizvode difuzni ecij koji se naziva ceoma.&lt;ref&gt;''Fungi''. Lilian E Hawker, 1966,  Hutchinson University Library&lt;/ref&gt;

[[File:Gall on nettle - geograph.org.uk - 947367.jpg|thumb|[[Šiška]] hrđe prekrivena ecijima]]
Kod nekih vrsta gljiva hrđe čiji životni ciklus uključuje dvije različite biljke-domaćine, dvojezgarne spore proizvedene u eciju ne mogu zaraziti trenutnu biljku-domaćina, već moraju zaraziti drugu biljnu vrstu.

== Reference ==
{{reflist}}

[[Kategorija:Mikologija]]</text>
      <sha1>0104tqjn5rjz3pe7cjafxkpj31qlg63</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Eciji</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724291</id>
    <redirect title="Ecij" />
    <revision>
      <id>42669257</id>
      <timestamp>2026-08-07T08:30:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Ecij]]</comment>
      <origin>42669257</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20" sha1="hxlnl3km7m1w9r9423zropv10hw7wnc" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Ecij]]</text>
      <sha1>hxlnl3km7m1w9r9423zropv10hw7wnc</sha1>
    </revision>
  </page>
</mediawiki>