Wikipedija shwiki https://sh.wikipedia.org/wiki/Glavna_stranica MediaWiki 1.47.0-wmf.14 first-letter Mediji Posebno Razgovor Korisnik Razgovor s korisnikom Wikipedija Razgovor o Wikipediji Datoteka Razgovor o datoteci MediaWiki Razgovor o MediaWikiju Šablon Razgovor o šablonu Pomoć Razgovor o pomoći Kategorija Razgovor o kategoriji Portal Razgovor o portalu Nacrt Razgovor o nacrtu TimedText TimedText talk Modul Razgovor o modulu Event Event talk Ekonomija 0 1296 42669496 42658582 2026-08-08T15:26:57Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669496 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Frankfurt,_European_Central_Bank_with_Euro-2.jpg|thumb|250px|[[Evropska centralna banka]] u [[Frankfurt na Majni|Frankfurtu]]<ref name="CIA">{{cite web|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2195.html|title=GDP (Official Exchange Rate)|publisher=[[CIA World Factbook]]|accessdate=June 2, 2012|archive-date=2018-12-27|archive-url=https://web.archive.org/web/20181227071047/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2195.html|dead-url=yes}}</ref>]] [[Datoteka:NYSE-floor.jpg|thumb|250px|Berza u [[Njujork]]u]] '''Ekonomija''' je naučna disciplina koja proučava osnovna pravila ponašanja i ekonomske zakonitosti u ekonomskim aktivnostima.<ref name="Backhouse">Backhouse, Roger E., and Steven Medema (2008). "economics, definition of", ''The New Palgrave Dictionary of Economics'', 2nd Edition, pp. 720–22. [http://www.dictionaryofeconomics.com/article?id=pde2008_E000291&q=definitions&topicid=&result_number=5 Abstract.]<br />_____ (2009). "Retrospectives: On the Definition of Economics", ''Journal of Economic Perspectives'', 23(1), pp. [http://pubs.aeaweb.org/doi/pdfplus/10.1257/jep.23.1.221 221–33].</ref> U svakoj epohi razvoja, ekonomija proučava ekonomske aktivnosti, kako društvo koristi oskudne resurse radi proizvodnje dobara i usluga i vrši njihovu raspodelu među članovima društva. Ekonomija je povezana i sa drugim naukama: [[sociologija|sociologijom]], [[demografija|demografijom]], [[politika|politikom]] i drugim.<ref name="Groenwegen">Smith, Adam (1776). ''An Inquiry into the Nature and Causes of the Wealth of Nations'', and Book IV, as quoted in Peter Groenwegen (1987) The New Palgrave Dictionary of Economics), "'political economy' and 'economics'", ''The New Palgrave: A Dictionary of Economics'', v. 3, pp.&nbsp;904–07 (brief [http://www.dictionaryofeconomics.com/search_results?q=%22political+economy+and+economics%22+Groenewegen&edition=current&button_search=GO link]).</ref> Predmet izučavanja ekonomije je podeljen na dve glavne oblasti: [[mikroekonomija|mikroekonomiju]] koja proučava privredne subjekte ([[domaćinstvo|domaćinstva]] i [[preduzeće|preduzeća]]) sa stanovišta troškova proizvodnje, i [[makroekonomija|makroekonomiju]] koja se bavi izučavanjem pojava i procesa kao što su: [[inflacija]], [[nezaposlenost]], [[industrijska proizvodnja]] i ekonomija države..<ref name="Imperialism">Edward Lazear P. (2000|. "Economic Imperialism", ''Quarterly Journal Economics'', 115(1)|, [http://www.jstor.org/pss/2586936 p. 99]–146. [http://66.102.1.104/scholar?hl=en&lr=&q=cache:fD0VzttXRUMJ:flash.lakeheadu.ca/~kyu/E5111/Lazear2000.pdf+ Cached copy.] [http://66.102.1.104/scholar?hl=en&lr=&q=cache:lK_6EHxTuCoJ:faculty-gsb.stanford.edu/lazear/personal/PDFs/economic%2520imperialism.pdf+ Pre-publication copy](larger print.)<br />Becker, Gary S. (1976). ''The Economic Approach to Human Behavior''. [http://books.google.com/books?id=iwEOFKSKbMgC&dq=%22The+Economic+Approach+to+Human+Behavior%22+Introduction&lr=&source=gbs_summary_s&cad=0 Links] to arrow-page viewable chapter. University of Chicago Press.razvoju ekonomije najvise je doprineo baka prase [[primenjena ekonomija]]; [[Teorija racionalnog izbora|racionalna]] i [[bihevioralna ekonomija]]; kao i podela na [[formalna ekonomija]] (koja je u većoj meri „ortodoksna“ i bavi se vezom „racionalnosti-individualizma-ravnoteže“) i [[jeretička ekonomija]] (koje je „radikalnija“ i bavi se vezom „institucija-istorije-društvene strukture“).Andrew Caplin and Andrew Schotter, ''The Foundations of Positive and Normative Economics'', Oxford University Press, 2008, {{ISBN|0-19-532831-0}}</ref><ref>Davis, John B. (2006). "Heterodox Economics, the Fragmentation of the Mainstream, and Embedded Individual Analysis", in ''Future Directions in Heterodox Economics''. Ann Arbor: University of Michigan Press.</ref> Racionalno korišćenje resursa u proizvodno-uslužnim delatnostima stvara mnoge proizvode i usluge.<ref name="MarshallJevons">Alfred Marshall, and Mary Paley Marshall (1879). ''The Economics of Industry'', Macmillan, p. [http://books.google.com/books?id=wFc4yr9xfqAC&printsec=find&pg=PA2#v=onepage&q&f=false 2.]<br />William Stanley Jevons (1879). ''The Theory of Political Economy'', 2nd ed., Macmillan. p. [http://books.google.com/books?id=aYcBAAAAQAAJ&printsec=find&pg=PR14#v=onepage&q&f=false xiv].</ref> U razvijenim zemljama sveta poljoprivreda stvara 2% domaćeg učinka, industrija oko 30%, a ostatak su usluge, koje uključuju: [[bankarstvo]], [[transport]], [[zabava|zabavu]] i [[kultura|kulturu]], [[komunikacija|komunikacije]] i [[informacija|informacije]],<ref>The World Bank (2007). [http://go.worldbank.org/78EK1G87M0 "Economics of Education."]. Retrieved October 21, 2007.</ref> [[turizam]] i [[javne usluge]] ([[odbrana]], [[policija]]<ref>David D. Friedman (2002). [http://www.econlib.org/LIBRARY/Enc/Crime.html "Crime,"] ''The Concise Encyclopedia of Economics.'.' Retrieved October 21, 2007.</ref>, [[obrazovanje]] i [[zdravlje]]). Usluge u ovim zemljama beleže najbrži rast učinka i izvoza. S druge strane, u nerazvijenim zemljama sveta poljoprivreda stvara najznačajniji deo domaćeg učinka, sa najvećim brojem stanovnika i sa najnižim prihodima. Tako usluge u ovim zemljama beleže veoma spor rast učinka i izvoza. ''Može se zaključiti:'' :'''''Ekonomija''' proučava mnoge oblasti i probleme, razvijajući teorije ljudskog ponašanja u donošenju ključnih odluka u korišćenju ograničenih resursa radi proizvodnje i raspodele vrednih materijalnih dobara i usluga među ljudima.'' ili :'''''Ekonomija''' je nauka koja proučava ljudsko ponašanje kao odnos između ciljeva i oskudnih sredstava koja su podobna za alternativne upotrebe.'' '''Lajonel Robins'''<ref>Robbins, Lionel (1932). ''An Essay on the Nature and Significance of Economic Science'', p. [http://books.google.com/books?id=nySoIkOgWQ4C&printsec=find&pg=PA15#v=onepage&q&f=false 15]. London: Macmillan. Links for [http://books.google.com/books?id=nySoIkOgWQ4C&printsec=find&pg=PR10#v=onepage&q&f=false 1932 HTML] and 2nd ed., [http://www.scribd.com/doc/14242989/An-Essay-on-the-Nature-and-Signicance-of-Economic-Science-Lionel-Robbins- 1935 facsimile].</ref> == Etimologija == {{Ekonomija}} Današnji naziv ekonomske nauke koji se sa engleskog „economics” u srpskom jeziku prevodi i kao ekonomija i kao [[ekonomika]], potiče od grčke reči „oikonomikos“ (οικονομικός). Ova reč je složenica koja povezuje grčke reči „nomos“ (νόμος), običaj, zakon i „oikos“ (οικος), kuća, i izvorno znači: zakoni upravljanja domaćinstvom. Veruje se da ju je prvi put upotrebio grčki mislilac [[Ksenofont|Ksenofon]] (Ξενοφῶν, 427–355. pne.) koji je svoju knjigu koja objašnjava kako uspešno voditi poljoprivredno domaćinstvo nazvao „Oikonomikos“ (Oικονομικός)<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.ekof.bg.ac.rs/nastava/trziste/NIE-1.doc |access-date=2009-09-11 |archive-date=2011-09-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110908091115/http://www.ekof.bg.ac.rs/nastava/trziste/NIE-1.doc |dead-url=yes }}</ref><ref name="etymology">{{cite web | last = Harper | first = Douglas | authorlink = | title = Online Etymology Dictionary&nbsp;– Economy |date=November 2001 | url = http://www.etymonline.com/index.php?term=economy | accessdate=October 27, 2007}}</ref> == Istorijska geneza razvoja ekonomije == Ekonomija je doživela dugi razvojni put, zavisno od promena ekonomske rezvijenosti i društvenih odnosa. Ekonomska misao započinje učenjem antičkih filozofa [[Ksenofont]]a, [[Platon]]a i [[Aristotel]]a, a nastavljaju je srednjovekovni skolastici i kanonisti, od kojih je najpoznatiji bio [[toma Akvinski|sveti Toma Akvinski]]. Opšta karakteristika tog razdoblja bio je normativizam, o čemu govore stavovi o trgovini, kamati, pravdnoj ceni itd., što je u vezi sa vrednostima i ciljevima, za razliku od pozitivne ekonomije koja predstavlja skup sintetizovanih znanja o onome što postoji u praksi – životu. Prvi ekonomski teoretičari bili su [[Merkantilizam|merkantilisti]] (od [[15. vijek|15.]] do [[18. vijek|18. veka]]), koji su se zalagali za pozitivan platni bilans zemlje u međunarodnoj trgovini, koji bi se ostvarivao uz snažnu intervenciju države. Na osnovu kritike državnog intervencionizma, merkantilisti su razvili teorije ekonomskog liberalizma u Francuskoj (fiziokrati) i Engleskoj (klasičari). Engleski politički ekonomista [[Adam Smith]] je započeo modernu ekonomiju kao naučnu disciplinu preko svoje knjige "Bogatstvo naroda". Smith je u navedenoj knjizi zaključio da pojedinci vođeni "nevidljivom rukom" tržišta ostvarujući svoje interese ujedno ostvaruju i interese društva u cjelini. Smith je i odbacio merkantilistički zahtjev za ograničavanjem trgovine, tvrdeći da je trgovina korisna i da zemlje trguju na bazi apsolutnih prednosti ("teorija aposolutnih prednosti"). Smithov nasljednik David Ricardo je ponudio svoju teoriju međunarodne trgovine koja se odnosi na komparativne prednosti zemalja ("teorija komparativnih prednosti"). Naslanjajući se na radnu teoriju vrijednosti ekonomskih klasika, [[Karl Marx]] uvodi pitanje eksploatacije radnika u ekonomiji. Naime, smatrajući da rad čini osnovu vrijednosti nekog proizvoda, Marx je zaključio da višak rada prisvaja kapitalista, a protivno pravima radnika koji su uložili svoj rad u taj proizvod. Marksisti naknadno odbacuju druge teorije vrijednosti poput proizvodne teorije vrijednosti i grupe subjektivnih teorija vrijednosti. Osnivačem Austrijske ekonomske škole se smatra Carl Menger koji je poznat po marginalnoj teoriji korisnosti. Ova teorija korisnosti spada u red subjektivnih teorija vrijednosti i suprotna je proizvodnoj teoriji vrijednosti koju su primjenjivali klasici prije Mengera. Austrijska ekonomska škola je najpoznatija po primjeni metodološkog individualizma koji pretpostavlja posmatranje individue i njenih akcija, te primat dedukcije nad indukcijom u procesu zaključivanja. Tržište se posmatra kao spontani poredak ([[katalaksija]]). Poznati predstavnici austrijske škole ekonomije su [[Friedrich August von Hayek|Friedrich August Hayek]], Ludwig von Mises i Eugen von Böhm-Bawerk. Neki smatraju da je i Joseph Schumpeter pripadao ovoj školi mišljenja. == Vrste tržišta == Kao što smo već rekli jedan od ključnih zadataka ekonomije je da odgovori na tri pitanja (šta, kako i za koga). Društva imaju različite ekonomske sisteme koji na različit način odgovaraju na ta pitanja. Tako imamo društva sa naredbodavnom ekonomijom (planska ekonomija) i društva sa tržišnom ekonomijom. U današnjem svijetu niti jedno društvo nije u potpunosti usvojilo jedan od ovih sistema, već je to mješavina između njih, pa za sva ta društva kažemo da imaju mješovite ekonomije. Tržišnom ekonomijom smatramo ekonomiju zasnovanu na ravnoteži ponude i potražnje. Što je manje vlast uključena u tržište, to je tržište slobodnije. Krajnji vid takve ekonomije je liberalno društvo u kojem državni aparat nema uticaja na ekonomiju. Zagovornici takvog društva polaze od shvatanja da ekonomija teži ka ravnoteži zahvaljujuci zakonu spojenih posuda. Pojam globalizacije je usko vezan za ovakvo poimanje ekonomije. Zagovornici planske ekonomije smatraju da je ekonomiju moguće kontrolisati kroz državnu intervenciju. Planska ekonomija podrazumijeva da postoji centralni planski organ koji će donositi odluke o cjelokupnom ekonomskom sistemu. Oštru kritiku ovakvom pristupu ekonomiji iznijela je Austrijska ekonomska škola. == Teorije ekonomije == Teorije ekonomije su: {{columns-list| * [[Klasična politička ekonomija]]; * [[Neoklasična politička ekonomija]]; * [[Kejnzov model]]; * [[Monetaristička teorija]]; * [[Nova klasična ekonomija]]; * [[Institucionalizam]]; * [[Novi kejnzijanizam]]. }} == Predmeti izučavanja ekonomije == Ekonomija kao nauka bavi se razotkrivanjem, analizom i produbljivanjem saznanja o ekonomskim zakonitostima i pojavama u društvenoj proizvodnji sa stanovišta analize odnosa proizvodnje (klasična ekonomska teorija), odnosno racionalnosti upotrebe ograničenih resursa i neograničenih ljudskih potreba. Analiza se vrši na makro i mikro nivou. * '''[[Makroekonomija]]''' potiče od grčkih reči ''MAKΡΥΣ/macrys'' (veliki) i ''ΟΙΚΟΝΟΜΙΑ'' (pravila u radu gazdinstva), što znači da proučava ekonomske agregatne veličine. Drugim rečima, bavi se proučavanjem problema društvene privrede, kao celine, gde se varijable svode na mali broj globalnih veličina, tj. kompleksnih agregatnih veličina. * '''[[Mikroekonomija]]''' potiče od grčkih reči ''ΜΙΚΡΟΣ/micros'' (mali) i ''ΟΙΚΟΝΟΜΙΑ'' (pravila u radu gazdinstva), što bi u prevodu značilo izučavanje pojedinačnih ekonomskih pojava, veličina i odnosa vezanih za pojedince i preduzeća. == Praksa == {{Main|Ekonomska metodologija|Matematička ekonomija}} Savremena ekonomija koristi matematiku. Ekonomisti se oslanjaju na alate [[Infinitezimalni račun|kalkulusa]], [[linearna algebra|linearne algebre]], [[statistika|statistike]], [[teorija igara|teorije igara]], i [[Informatika|informatike]].<ref>Gérard Debreu (1987). "mathematical economics", ''The New Palgrave: A Dictionary of Economics'', v. 3, pp. 401–03.</ref> Od profesionalnih ekonomista se očekuje da budu upoznati sa tim alatima, mada se samo manji broj njih specijalizuje u polju ekonometrije i matematičkih metoda. === Teorija === Formalna ekonomska teorija se oslanja na ''a priori'' kvantitativne [[model (ekonomija)|ekonomske modele]], koji zahvataju mnoštvo koncepata. Teorija se tipično bazira na ''[[ceteris paribus]]'' pretpostavci, što znači na držanju konstantnim svih promenljivih osim razmatrane. Pri kreiranju teorija, cilj je da se nađu one koje nemaju povećane informacione zahteve, koje proizvode preciznija predviđanja, i koje su proliferne u generisanju rezultata istraživanja u odnosu na prethodne teorije.<ref>Milton Friedman (1953). "Essays in Positive Economics, The Methodology of Positive Economics", ''Essays in Positive Economics'', University of Chicago Press, p. 10.</ref> U [[mikroekonomija|mikroekonomiji]], glavni koncepti su [[ponuda i potražnja]], [[marginalizam]], [[teorija racionalnog izbora]], [[oportunitetni trošak]], [[budžetsko ograničenje|budžetska ograničenja]], [[korisnost]], i [[teorija firme]].<ref>Boland, Lawrence A. (1987). "methodology", ''The New Palgrave: A Dictionary of Economics'', v. 3, pp. 455–58.</ref><ref name="Dissension">{{cite journal | author=Frey, Bruno S., Werner W. Pommerehne, Friedrich Schneider, and Guy Gilbert. | title=Consensus and Dissension Among Economists: An Empirical Inquiry| journal=American Economic Review| year=1984| volume=74| issue=5|pages= p [http://links.jstor.org/sici?sici=0002–8282%28198412%2974%3A5%3C986%3ACADAEA%3E2.0.CO%3B2–E&size=LARGE p. 986–994] }} Accessed on 2007-03-17.</ref> Rani [[Makroekonomija|makroekonomski]] modeli su bili usredsređeni na modeliranje odnosa između agregatnih promenljivih, međutim pošto se ispostavilo da se odnosi vremenom menjaju makroekonomisti, uključujući [[Novi kejnzijanizam|nove kejnzijaniste]], su reformulisali svoje modele u obliku [[mikrofondacija]].<ref name="Dixon2008">Dixon, Huw David (2008). "new Keynesian macroeconomics," ''The New Palgrave Dictionary of Economics'', 2nd Edition. [http://www.dictionaryofeconomics.com/article?id=pde2008_N000166&edition=current&q= Abstract].</ref> Gore pomenuti mikroekonomski koncepti igraju važnu ulogu u makroekonomskim modelima&nbsp;– na primer, u [[monetarna teorija|monetarnoj teoriji]], [[kvantitativna teorija novca]] predviđa da povećanje [[Novčana masa|novčane mase]] povišava [[inflacija|inflaciju]], i za inflaciju se smatra da je pod uticajem [[Teorija racionalnih očekivanja|racionalnih očekivanja]]. U [[ekonomija razvoja|ekonomiji razvoja]], sporiji rast razvijenih nacija je u nekim slučajevima bio predviđen zbog opadajućih marginalnih povraćaja na investicije i kapital, i ta pojava je uočena u slučaju [[četiri azijska tigra]]. U nekim slučajevima ekonomska hipoteza je samo ''[[kvalitativna ekonomija|kvalitativna]]'', a ne ''kvantitativna''.<ref>Quirk, James (1987). "qualitative economics", ''The New Palgrave: A Dictionary of Economics'', v. 4, pp. 1–3.</ref> Prezentacije ekonomskih razmatranja često koriste dvodimenzionalne grafikone za ilustrovanje teorijskih relacija. Na višem nivou uopštenosti, [[Paul Samuelson|Pol Samjuelsonova]] rasprava ''[[Fondacije ekonomske analize]]'' (1947) je koristila matematičke metode za predstavljanje teorija, posebno radi maksimizovanja bihevioralnih odnosa agenasa koji dosežu ravnotežu. Knjiga ima fokus na ispitivanju klase izjava zvanih ''operaciono smislene teoreme'' u ekonomiji, što su [[teorem]]e koje mogu da budu opovrgnute empiričkim podacima.<ref name="Foundations">{{cite book | title= Foundations of Economic Analysis, Enlarged Edition| url= https://archive.org/details/foundationsofeco0000samu| last=Samuelson| first=Paul A.| authorlink= | origyear=1947| year=1983| page=[https://archive.org/details/foundationsofeco0000samu/page/4 4]| publisher=Harvard University Press| location=Boston| isbn=978-0-674-31301-9}}</ref> === Empirijska istraživanja === {{Main|Ekonometrija|Eksperimentalna ekonomija}} Ekonomske teorije se frekventno [[Empirijska evidencija|empiriski]] testiraju, uglavnom putem [[ekonometrija|ekonometrije]] koristeći [[ekonomski podaci|ekonomske podatke]].<ref>Hashem, M. Pesaren (1987). "econometrics", The New Palgrave: A Dictionary of Economics, v. 2, p. 8.</ref> Kontrolisani eksperimenti koji su uobičajeni u [[fizička nauka|fizičkim naukama]] su teško izvodivi i retko se sreću u ekonomiji.<ref>Probability, econometrics and truth: the methodology of econometrics By Hugo A. Keuzenkamp Published by Cambridge University Press, 2000 {{ISBN|0-521-55359-8}}, {{ISBN|978-0-521-55359-9}}, 312 pages, page 13: "...in economics, controlled experiments are rare and reproducible controlled experiments even more so..."</ref> Umesto toga široke grupe podataka se [[obzervaciona studija|obzervaciono studiraju]]; ovaj tip testiranja se tipično smatra manje rigoroznim od kontrolisanih eksperimenata, i zaključci su tipično u većoj meri okvirni. Međutim, polje [[eksperimentalna ekonomija|eksperimentalne ekonomije]] je u porastu, i u sve većoj meri se koriste [[prirodni eksperiment]]i. [[Statistika|Statistički metodi]], kao što je [[regresiona analiza]], se često koriste. Praktičari koriste takve metode za procene veličine, ekonomskog značaja, i [[statistički značaj|statističkog značaja]] („jačine signala“) hipotetizovanih relacija i za podešavanje nivoa buke drugih promenljivih. Takvim sredstvima, hipoteze mogu da budu prihvaćene, mada do toga dolazi u probabilističnom smislu, umesto izvesnosti. Prihvatanje je zavisno od [[krivotvorenje|opovrgavajućih]] hipoteza testovima preživljavanja. Upotreba široko prihvaćenih metoda ne proizvodi uvek konačne zaključke, niti čak konsenzus po datom pitanju, imajući u vidu različite testove, [[set podataka|setove podataka]], i prethodna verovanja. Kritike bazirane na profesionalnim standardima i [[Replikacija (statistika)|nereplikabilnosti]] rezultata služe kao dodatne provere protiv predrasuda, grešaka, i prekomerne generalizacije,<ref name="Dissension"/><ref>Blaug, Mark (2007). "The Social Sciences: Economics" ( Methods of inference and Testing theories), ''The New Encyclopædia Britannica'', v. 27, p. 347.</ref> mada je najveći deo ekonomskih istraživanja obeležen kao nereplikabilan, i prestižni žurnali su optuživani da ne omogućavaju replikaciju putem davanja pristupa kodu i podacima.<ref name=McCullough2007>{{cite journal | author = McCullough, B.D. | year = 2007 | title = Got Replicability? The Journal of Money, Banking and Credit Archive | journal = Econ Journal Watch | volume = 4 | issue = 3 | pages = 326–337 | url = http://www.econjournalwatch.org/pdf/McCulloughAbstractSeptember2007.pdf | accessdate = 2008-06-07 | format = PDF | archive-date = 2008-06-25 | access-date = 2015-04-28 | archive-url = https://web.archive.org/web/20080625054132/http://www.econjournalwatch.org/pdf/McCulloughAbstractSeptember2007.pdf | url-status = dead }}</ref> Poput korošćenja teorija, upotrebe statističkih testova su otvorene za kritičku analizu.<ref>• Kennedy, Peter (2003). ''A Guide to Econometrics'', 5th ed., "21.2 The Ten Commandments of Applied Econometrics", pp. 390–96 [http://books.google.com/books?hl=en&lr=&id=B8I5SP69e4kC&oi=fnd&pg=PR11&ots=w8xiZdkYWb&sig=_YKfXmJbK4-F3H4zsMl8N-U5BGo#PRA1-PA390,M1 (excerpts).]<br />&nbsp;&nbsp; • McCloskey, Deirdre N. and Stephen T. Ziliak (1996). "The Standard Error of Regressions", ''Journal of Economic Literature'', 34(1), pp. [http://www.deirdremccloskey.com/docs/pdf/Article_189.pdf 97–114.]<br />&nbsp;&nbsp; • Hoover, Kevin D., and Mark V. Siegler (2008). "Sound and Fury: McCloskey and Significance Testing in Economics", ''Journal of Economic Methodology'', 15(1), pp. 1–37 [http://129.3.20.41/econ-wp/em/papers/0511/0511018.pdf (2005 prepubication version).] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080527204129/http://129.3.20.41/econ-wp/em/papers/0511/0511018.pdf |date=2008-05-27 }} Reply of McCloskey and Ziliak and rejoinder, pp. 39–68.</ref> Kritički komentari ekonomskih publikacija u prestižnim žurnalima poput ''[[American Economic Review]]'' su znatno opali u zadnjih 40 godina. Ovaj trend se delom pripisuje podsticajima žurnala da se maksimizuje broj citacija radi ostvarivanja višeg ranga u indeksu citacija društvenih nauka (SSCI).<ref name=Whaples2006>{{cite journal | author = Whaples, R. | year = 2006 | title = The Costs of Critical Commentary in Economics Journals | journal = Econ Journal Watch | volume = 3 | issue = 2 | pages = 275–282 | url = http://ideas.repec.org/a/ejw/volone/2006275-282.html | accessdate = 2008-06-10 |archiveurl = https://web.archive.org/web/20080129025046/http://ideas.repec.org/a/ejw/volone/2006275-282.html |archivedate = 2008-01-29}}</ref> U primenjenoj ekonomiji, [[ulazno-izlazni model]]i koji koriste metode [[linearno programiranje|linearnog programiranja]] se veoma često sreću. Velike količine podataka se obrađuju putem računarskih programa da bi se analizirao impakt pojedinih smernica; [[Minnesota IMPLAN Group|IMPLAN]] je jedan od dobro poznatih primera. [[Eksperimentalna ekonomija]] promoviše upotrebu [[Naučna kontrola|naučno kontrolisanih]] [[eksperiment|eksperimenata]]. Time je umanjena dugo primetna distinkcija ekonomije i [[prirodna nauka|prirodnih nauka]], omogućavanjem izvođenja direktnih testova za ono što je ranije prihvatano u obliku aksioma.<ref>• [Bastable, C.F.] (1925). "experimental methods in economics", ''Palgrave's Dictionary of Economics'', reprinted in ''The New Palgrave: A Dictionary of Economics'' (1987, v. 2, p. 241.<br />&nbsp;&nbsp; • Vernon L. Smith (1987), "experimental methods in economics", ii. ''The New Palgrave: A Dictionary of Economics'', v. 2, pp. 241–42.</ref> U nekim slučajevima je utvrđeno da aksiomi nisu bili u potpunosti korektni; na primer, [[igra ultimatuma]] je pokazala da ljudi odbacuju nejednake ponude. U [[bihevioralna ekonomija|bihevioralnoj ekonomiji]], psiholog [[Daniel Kahneman]] je dobio Nobelovu nagradu za ekonomiju 2002. godine zajedno sa [[Amos Tversky|Amosom Tverskim]] za njihovo empirijsko otkriće nekoliko [[kognitivna sklonost|kognitivnih sklonosti]] i [[heuristika u presuđivanju i donošenju odluka|heuristika]]. Slično empirijsko testiranje se vrši u [[neuroekonomija|neuroekonomiji]]. Još jedan primer je pretpostavka usko sebičnih preferencija u modelu kojim se testira za sebične, altruističke, i kooperativne preferencije.<ref>• Fehr, Ernst, and Urs Fischbacher (2003). "The Nature of Human Altruism", ''Nature'' 425, October 23, [http://homepage.univie.ac.at/Karl.Sigmund/SciAm02.pdf pp. 785–791.]<br />&nbsp;&nbsp; • Sigmund, Karl, Ernst Fehr, and Martin A. Nowak (2002),"The Economics of Fair Play", ''Scientific American'', 286(1) January</ref> Te tehnike su podstakle neke autore da trvrde da je ekonomija „istinska nauka“.<ref name=autogenerated1>{{cite journal| author=Lazear, Edward P.| title=Economic Imperialism| url=https://archive.org/details/sim_quarterly-journal-of-economics_2000-02_115_1/page/99| year=2000| volume=115| issue=1|jstor=2586936|pages= 99–146| journal=Quarterly Journal of Economics }}</ref> === Profesija === {{Main|Ekonomista}} Profesionalizacija ekonomije, izražena u vidu porasta diplomskih programa ovog predmeta, je bila opisana kao „glavni izazov ekonomije od oko 1900-tih“.<ref>Orley Ashenfelter (2001), "Economics: Overview", The Profession of Economics, ''International Encyclopedia of the Social & Behavioral Sciences'', v. 6, p. 4159.</ref> Većina većih [[univerzitet]]a i mnogi koledži imaju smer, školu, ili departman u kojem se [[akademsko zvanje|akademska zvanja]] dodeljuju za ovaj predmet, bilo da je to u okviru [[liberalne umetnosti|liberalnih umetnosti]], poslovnih, ili profesionalnih studija. U privatnom sektoru, profesionalni ekonomisti su zaposleni kao konsultanti, i u industriji, uključujući [[bankarstvo]] i [[finansije]]. Ekonomisti takođe rade za razne vladine departmane i agencije, na primer, za nacionalnu [[riznica|riznicu]], [[Centralna banka|centralnu banku]] ili [[Spisak nacionalnih i internacionalnih statističkih agencija|statistički biro]]. [[Nobelova nagrada za ekonomiju]] je nagrada koja se dodeljuje ekonomistima svake godine za izvanredne intelektualne doprinose polju. == Povezano== {{columns-list| * [[Troškovi]] * [[Preduzeće]] * [[Vrste preduzeća]] * [[Sredstva preduzeća]] * [[Preduzetnik]] * [[Menadžment]] * [[Marketing]] * [[Međunarodni računovodstveni standardi]] * [[Engelova kriva]] }} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin|2}} * McCann, Charles Robert, Jr., 2003. ''The Elgar Dictionary of Economic Quotations'', Edward Elgar. [http://books.google.com/books?id=fFnV_Jg9LJIC&printsec=frontcover&source=gbs_v2_summary_r&cad=0#v=onepage&q&f=false Preview]. * Alfred Bürgin: ''Zur Soziogenese der Politischen Ökonomie. Wirtschaftsgeschichtliche und dogmenhistorische Betrachtungen,'' 2. Aufl., Marburg 1996. * Karl Eman Pribram: ''Geschichte des ökonomischen Denkens''. Übersetzung der Originalausgabe ''A History of Economic Reasoning''. Erster und zweiter Band. Suhrkamp Verlag, Frankfurt/M. 1998, {{ISBN|3-518-28956-X}}. * Adam Smith, ''An Inquiry into the Nature and Causes of the Wealth of Nations'' (1776). **Deutsche Ausgabe: ''Der Wohlstand der Nationen''. 1999, {{ISBN|3-423-30149-X}}. * Joachim Starbatty (Hrsg.): ''Klassiker des ökonomischen Denkens: Von Platon bis John Maynard Keynes''. Teil 1 und 2 in einer Gesamtausgabe. Hamburg 2008, {{ISBN|978-3-937872-92-6}}. * Абалкин, Леонид Иванович] Собственность, хозяйственный механизм, производительные силы // Экономическая наука современной России. — 2000. — № 5. — С. 52—53. * Ананьин О. Экономическая наука: как это делается и что получается? // [http://elibrary.ru/title_about.asp?id=7715 Вопросы экономики]. — 2004. № 3. — С. 149—153. * Баумоль У. Чего не знал Альфред Маршалл: вклад ХХ столетия в экономическую теорию // Вопросы экономики. — 2001. — № 2. — с. 73—107. * [http://institutiones.com/download/books/399-oksfordskiy-slovar.html Бизнес: Оксфордский толковый словарь]. — М.: Прогресс-Академия, 1995. — 752c. * Гальперин В. М., Игнатьев С. М., Моргунов В. И. Микроэкономика. Т. 1. — СПб: Экономическая школа, 1994. — 349 с. * Гудвин Н. Р. и др. Микроэкономика в контексте. — М.: РГГУ, 2002. — 636 с. * Макконел К. Р., Брю С. Л. [http://institutiones.com/download/books/805-economics.html Экономикс]: Принципы, проблемы и политика: в 2-х т. — Таллин: А. О. «Реферато», 1993. * Маршалл Альфред, Принципы экономической науки. В 3-х т. — М.: Прогресс-Универс, 1993. * Некипелов, Александр Дмитриевич, О теоретических основах выбора экономического курса в современной России //Экономическая наука современной России. — 2000. — № 5. * Основы экономической теории. Политэкономия. — М.: Изд. УРСС, 2003. — 528 с. * Робинсон Дж. Экономическая теория несовершенной конкуренции. — М.: Прогресс, 1986. — 472 с. * Румянцева, Елена Евгеньевна, Новая экономическая энциклопедия. 3-е изд. — М.: ИНФРА-М, 2008. — 824 с. * {{cite book |author = Самуэльсон, Пол Энтони, Вильям Нордхаус.|title = Экономика |issue = 18-е изд |location = М. |publisher = Вильямс |year = 2006 |pages = 1360 |isbn=0-07-287205-5}} * Современная экономика. — Ростов н/Д: Изд-во «Феникс», 1996. — 608 с. * Ходжсон Дж. Привычки, правила и экономическое поведение // Вопросы экономики. — 2000. — № 1. — С. 39-55. * Швери Р. Теория рационального выбора: универсальное средство или экономический империализм? // Вопросы экономики. — 1997. — № 7. — С. 35—52. * Шиобара Т. Марксистский взгляд на нынешнюю российскую экономику // Экономическая наука современной России. — 2002. — № 2. — С. 101—114. * Simon H. Reason in Human Affairs. — Oxford: Basil Blackwell, 1983. {{refend}} == Vanjske veze == {{refbegin|2}} {{Drugi projekti | commons = Economics | commonssh = Ekonomija |hbbBnb .,,,.ngffbbaxccx. cvavnfvvn.bc.nf wikispecies = | wiktionary = ekonomija }} * [http://www.imf.org Međunarodni monetarni fond] * [http://www.worldbank.org Svetska Banka] * [http://www.bdvb.de/ Bundesverband Deutscher Volks- und Betriebswirte e.&nbsp;V. – Das Netzwerk für Ökonomen (bdvb)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180224162511/https://www.bdvb.de/ |date=2018-02-24 }} – der Verband für Wirtschaftsakademiker und -studenten, auch für Nachbardisziplinen (z.&nbsp;B. Wirtschaftsinformatiker, Wirtschaftsrechtler) * [http://www.econbiz.de/ EconBiz – virtuelle Fachbibliothek für Wirtschaftswissenschaften] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150508115638/http://www.econbiz.de/ |date=2015-05-08 }} * {{dmoz|World/Deutsch/Wissenschaft/Wirtschaftswissenschaften/|Wirtschaftswissenschaften}} * {{dmoz|Science/Social_Sciences/Economics/|Economics}} * [http://www.oswego.edu/~economic/journals.htm Economic journals on the web] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130710110240/http://www.oswego.edu/~economic/journals.htm |date=2013-07-10 }} * [http://www.britannica.com/eb/article-9109547/economics Economics] at ''Encyclopædia Britannica'' * [http://repec.org/ Research Papers in Economics (RePEc)] * [http://rfe.org/ Resources For Economists] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130511055542/http://rfe.org/ |date=2013-05-11 }}: American Economic Association-sponsored guide to 2,000+ Internet resources from "Data" to "Neat Stuff", updated quarterly. * [http://edirc.repec.org/ Economics Departments, Institutes and Research Centers in the World] * [http://unstats.un.org/unsd United Nations Statistics Division] * [http://data.worldbank.org/ World Bank Data] * [http://www.oswego.edu/~economic/newbooks.htm A guide to several online economics textbooks] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130812211719/http://www.oswego.edu/~economic/newbooks.htm |date=2013-08-12 }} * [http://economics.about.com/ Economics at About.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070602020408/http://economics.about.com/ |date=2007-06-02 }} * [http://www.econguru.com/introduction_to_economics/ Introduction to Economics]: Short Creative commons-licensed introduction to basic economics * [http://www.merlot.org/merlot/materials.htm?category=2216 MERLOT Learning Materials: Economics] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130614190857/http://www.merlot.org/merlot/materials.htm?category=2216 |date=2013-06-14 }}: US-based database of learning materials * [http://ocw.mit.edu/OcwWeb/Economics/index.htm MIT OpenCourseWare: Economics]: Archive of study materials from MIT courses * [http://www.economicsnetwork.ac.uk/links/othertl.htm Online Learning and Teaching Materials] UK Economics Network's database of text, slides, glossaries and other resources * [http://homepage.newschool.edu/het/thought.htm Schools of Thought] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20040805133647/http://homepage.newschool.edu/het/thought.htm |date=2004-08-05 }}: Compare various economic schools of thought on particular issues * [http://www.econlib.org/ The Library of Economics and Liberty (Econlib)]: Economics Books, Articles, Blog (EconLog), Podcasts (EconTalk) {{refend}} {{Društvene nauke}} [[Kategorija:Ekonomija| ]] [[Kategorija:Društvene nauke]] m4luoifs7m5e11l0ir9s38tifvpzwhd Galileo Galilei 0 2563 42669684 42491895 2026-08-09T06:30:28Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669684 wikitext text/x-wiki {{redirect|Galileo}} {{Infokutija naučnik |ime = Galileo Galilei |slika = Justus Sustermans - Portrait of Galileo Galilei, 1636.jpg|200px |opis = Portet Galilea Galileja; autor: [[Giusto Sustermans]] |datum_rođenja= {{birth date|1564|2|15|df=y}}<ref name="McTutor">{{cite web |last=O'Connor|first=J. J.|coauthors=Robertson, E. F. |url=http://www-history.mcs.st-andrews.ac.uk/Biographies/Galileo.html |publisher=[[University of St Andrews]], Scotland |work=The MacTutor History of Mathematics archive |title=Galileo Galilei|accessdate=2007-07-24}}</ref> |mjesto_rođenja = [[Pisa]],<ref name="McTutor"/> [[Vojvodstvo Toskana]], Italija |prebivalište = [[Veliko Vojvodstvo Toskana]], Italija |nacionalnost = Italijan (Toskanac) |datum_smrti = {{death date and age|df=yes|1642|1|8|1564|2|15}}<ref name="McTutor"/> |mjesto_smrti = [[Arcetri]],<ref name="McTutor"/> [[Veliko Vojvodstvo Toskana]], Italija |polje = astronomija, fizika i matematika |radne_institucije = [[Univerzitet u Pisi]]<br />[[Univerzitet u Padovi]] |alma_mater = Univerzitet u Pisi |akademski_savjetnici = [[Ostilio Ricci]]<ref>F. Vinci, ''Ostilio Ricci da Fermo, Maestro di Galileo Galilei'', Fermo, 1929.</ref> |znameniti_studenti = [[Benedetto Castelli]]<br />[[Mario Guiducci]]<br />[[Vincenzo Viviani]]<ref>[http://genealogy.math.ndsu.nodak.edu.id.php?id=134975 NODAK.edu]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |poznat_po = [[kinematika]]<br />[[analtička dinamika|dinamika]]<br />[[teleskopska opservaciona astronomija]]<br />[[heliocentrizam]] |religija = [[katolička crkva|rimokatolik]] |potpis = Galileo Galilei Signature 2.svg |fusnote = Otac mu je bio muzičar [[Vincenzo Galilei]]. Galilejeve ljubavnica [[Marina Gamba]] (1570&nbsp;– 21 August 1612?) rodila mu je dvije kćeri ([[Maria Celeste]] (Virginia, 1600–1634) i Livia (1601–1659), koje su obje postale redovnice) i sina po imenu [[Vincenzo Gamba|Vincenzo]] (1606–1649), [[lauta|lautist]].<!-- Gamba later married Giovanni Bartoluzzi. --><!-- V. [[Marina Gamba]]: Marina Bartoluzzi izgleda nije bila Marina Gamba, nego dadilja [[Vincenzo Gamba|Vincenza Gambe]]'s nanny. --> }} [[File:Galileo facing the Roman Inquisition.jpg|thumb|220px]] Galileo Galilej, punim imenom Galileo di Vincenzo Bonaiuti de' Galilei ([[Pisa]], [[15. veljače]] [[1564]]. – [[Arcetri]], [[8. siječnja]] [[1642.]]), bio je [[Talijani|talijanski]] [[matematika|matematičar]], [[fizičar]], [[astronomija|astronom]] i [[filozofija|filozof]]. U okviru [[znanstvena revolucija|znanstvene revolucije]] odigrao je značajnu ulogu u razvoju [[povijest znanosti|moderne znanosti]]. Unaprijedio je [[teleskop|teleskopski instrumentarij]] i sustavno promatrao nebo, što je za posljedicu imalo otkriće i analizu [[Jupiter|Jupiterovih satelita]], [[Sunčeve pjege|Sunčevih pjega]], [[Mjesec|Mjesečevih kratera]] i [[Mliječna staza|Mliječne staze]]. Drugi veliki Galilejev doprinos je pozitivan nastavak istraživanja [[Nikola Kopernik|Kopernikovog]] [[heliocentrični sustav|heliocentričnog sustava]], naročito otkrićem [[Venera|Venerinih]] mijena.<ref>Faktopedija, Borovac, I. (ur.), Mozaik knjiga, 2004., str. 32.; usporedi s http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=24853</ref> Istraživao je također [[Newtonovi zakoni gibanja|zakonitosti gibanja tijela]], [[Gravitacija|zakon gravitacije]] i začeo ideju [[Povijest teorije relativnosti|principa relativnosti]]. Zbog napretka u [[znanstvena metoda|metodologiji znanstvenog eksperimenta]] i empirijski utemeljenog povezivanja astronomije i kozmologije, Galileja se dogovorno naziva ''ocem moderne astronomije'',<ref>{{Cite journal|title = A Short History of Science to the Nineteenth Century|first = Charles|last = Singer|year = 1941|publisher = Clarendon Press|url = http://www.google.com/books?id=mPIgAAAAMAAJ&pgis=1|page =str. 217.}}</ref> ''ocem moderne fizike'',<ref name="Einstein">Weidhorn, M, ''The Person of the Millennium: The Unique Impact of Galileo on World History'', iUniverse, 2005., str. 155.</ref> ''ocem znanosti''<ref name="Einstein" /> i ''ocem moderne znanosti''.<ref>Finocchiaro, Maurice A, "Book Review—The Person of the Millennium: The Unique Impact of Galileo on World History", ''The Historian'' 69 (3), 2007., str. 601.–602.</ref> Izumom dalekozora započelo je plodno razdoblje Galileijevih astronomskih istraživanja i došla jedno za drugim značajna otkrića: [[Mliječna staza]] pokazala se kao golem skup [[zvijezda]] slaba sjaja; [[Mjesec|Mjesečeva]] površina pokazala se izbrazdanom dolinama i brjegovima; oko [[Jupiter]]a kruže četiri satelita ([[Galilejanski mjeseci]]); [[Venera]] pokazuje mijene kao i Mjesec ([[Venerine mijene]]); na [[Sunce|Sunčevoj]] površini vide se pjege ([[Sunčeve pjege]]). Veličina Galileijeva nije u njegovu [[izum]]u, iako se može smatrati najvećim [[optika|optikom]] svojega doba, nego u tome što je dalekozor usmjerio prema [[Nebeska sfera|nebu]]. Prva svoja astronomska otkrića objavio je 1610. u djelu ''Vjesnik zviježđa'' ([[Latinski jezik|lat]]. ''Siderius nuncius''). Zalaganje za [[Kopernikov sustav]], kao jedini točan i istinit, dovelo je Galileija u sukob s crkvenim naučavanjem, pa mu je odlukom [[Inkvizicija|Inkvizicije]] 1616. bilo zabranjeno naučavanje da se [[Zemlja]] giba oko Sunca i da je ono središte svijeta. Iako je obećao da će odustati od svojeg uvjerenja, nije mogao, potaknut otkrićima do kojih je došao, odustati od znanstvene istine, pa je u svojem djelu ''Dijalog o dvama glavnim svjetskim sustavima, ptolemejskom i kopernikanskom…'' ([[Talijanski jezik|tal]]. ''Dialogo sopra i due massimi sistemi del mondo, tolemaico e copernicano…'', [[Firenca]], 1632.) izložio heliocentrični sustav. To je djelo [[Katoličanstvo|Crkva]] odmah ocijenila kao [[Krivovjerje|heretičko]]. Dosljednost Galileijeva da iznosi i brani znanstvenu istinu izazvala je oštru reakciju. U [[Rim]]u, u prostorijama Inkvizicije, održan je proces protiv Galileija (1633.), koji je tada bio u sedamdesetoj godini života. U progonstvu, lišen slobode i odvojen od svijeta, pod stalnim nadzorom Inkvizicije, dovršio je svoje najveće djelo o mehanici započeto još u padovanskom razdoblju ''Razgovori i matematički prikazi dvaju novih znanja u mehanici'' (tal. ''Discorsi e dimonstrazioni matematiche intorno a due nuove scienze'', [[Leiden]], 1638.), kojim je udario temelje [[Klasična mehanika|klasičnoj mehanici]]. U njem je izložio zakone [[slobodni pad|slobodnoga pada]], uveo pojam [[ubrzanje|ubrzanja]], obradio gibanje niz [[kosina|kosinu]], [[vodoravni hitac]] i tako dalje. Tim djelom uveo je Galilei eksperimentalnu metodu istraživanja i matematičko formuliranje eksperimentom utvrđenih zakonitosti te time položio temelje modernoj [[fizika|fizici]]. Nakon smrti crkvene vlasti nisu dopustile da mu se podigne nadgrobni spomenik. Tek 1737. položen je u zajednički grob sa svojim učenikom V. Vivianijem i tada mu je podignut nadgrobni spomenik, a 16. travnja 1757. skinuta je zabrana s Galileijevih djela, u kojima on zastupa načelo pomičnosti Zemlje, nasuprot geocentričkomu sustavu, koji je branila Crkva. Prvo kompletno izdanje Galileijevih djela izdano je u Firenci (od 1842. do 1856.) u 16 svezaka.<ref>'''Galilei, Galileo''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=21093] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref> Iako [[Rimokatolička crkva|rimokatolik]] i pionir [[Papinska akademija znanosti|Papinske akademije znanosti]] (''Accademia dei Lincei''),<ref name="Vinko">Vinković, K, "Nedemokratski obračun s papom. La Sapienza popustila manjini. Ukupan broj profesora i predavača na Sveučilištu La Sapienza je 4500, peticiju je potpisalo njih 68.", ''[[Hrvatsko slovo]]'', 25. siječnja 2008., str. 29.</ref> a u mladosti sklon ideji zaređenja, Galileo je inzistiranjem na heliocentričnom sustavu kao ispravnoj astronomskoj teoriji ušao u polemične sukobe s Crkvom i drugim astronomima zbog njihove tadašnje sklonosti [[Geocentrični sustav|klasičnom geocentričnom sustavu]], odnosno izostanku dokaza za [[Paralaksa|paralaksu zvijezda]], ali i [[Tycho Brahe|Braheovom sustavu]] istraživača koji je vlastitim pronalascima konkurirao Galilejevim.<ref>Pantin, I, "New Philosophy and Old Prejudices: Aspects of the Reception of Copernicanism in a Divided Europe", ''Stud. Hist. Phil. Sci.'' 30, 2005., str. 237.–262.</ref> Pod sumnjom za [[hereza|herezu]] i optužbom za pokušaj potkopavanja [[Aristotel|aristotelijanske filozofije prirode]] i [[Biblija|Biblije]], [[Rimska inkvizicija]] je [[1615.]] godine istražila Galilejev slučaj, potom po zaključku zabranila Galileju da promiče heliocentrični sustav, a njegova istraživanja uvrstila je u popis zabranjenih djela.<ref>Sharratt, M, ''Galileo: Decisive Innovator'', Cambridge University Press, 1995., str. 127.-131., McMullin, E, "The Church's Ban on Copernicanism, 1616", u McMullin, E. (ur.), ''The Church and Galileo'', Notre Dame, 2005., str. 150.-190.</ref> Nakon ''bestseller'' djela iz [[1632.]] godine ''Dialogo sopra i due massimi sistemi del mondo'',<ref>{{cite news | url=http://v1.theglobeandmail.com/servlet/story/RTGAM.20080829.w50booksdialogue/BNStory/DAVA+SOBEL | work=The Globe and Mail | first=Dava | last=Sobel | title=Galileo's Dialogue | access-date=2015-02-06 | archivedate=2017-02-28 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20170228165632/http://v1.theglobeandmail.com/servlet/story/RTGAM.20080829.w50booksdialogue/BNStory/DAVA+SOBEL | deadurl=yes }}</ref> u kojem u obliku dijaloga između učenika i učitelja uspoređuje ptolomejski i kopernikanski sustav i implicitno napada [[Urban VIII.|Papu Urbana VIII.]], protiv Galileja je pokrenut proces koji je doveo do kućnog pritvora,<ref name="Vinko" /><ref>Finocchiaro, Maurice A, ''Galileo on the world systems: a new abridged translation and guide'', University of California Press, 1997., str. 47.; Hilliam, R, ''Galileo Galilei: Father of modern science'', The Rosen Publishing Group, 2005, str. 96;</ref> gdje [[1638.]] dovršava ''Discorsi e dimostrazioni matematiche, intorno à due nuove scienze'', subverzivno djelo u romanističkom dijalogu, koje kasnije postaje temeljem [[kinematika|kinematike]].<ref>Plotnitsky, A; Reed, D, "Discourse, Mathematics, Demonstration, and Science in Galileo's Discourses Concerning Two New Sciences". ''Configurations'' 9 (1), 2001, str. 37.–64.</ref> Godine [[1992.]] [[Papa Ivan Pavao II.]] službeno je ustanovio pogrešku Rimske inkvizicije, zatražio oprost i tom prilikom pozvao druge na dijalog znanosti i vjere po uzoru na Galilea.<ref>http://www.vatican.va/holy_father/john_paul_ii/speeches/1992/october/documents/hf_jp-ii_spe_19921031_accademia-scienze_it.html; usporedi s ''L'Osservatore Romano'', N. 44 (1264), 4. studenog 1992.</ref> == Biografija == === Obrazovanje (1564. – 1589.) === Galileo Galilei je rođen u gradu [[Pisa|Pisi]] u [[Italija|Italiji]] kao prvo od šestero djece [[Vincenzo Galilei|Vincenza Galileia]], poznatog svirača [[lutnja|lutnje]] i teoretičara [[Glazba|glazbe]], i dobrostojeće Giulie Ammannati. U dobi od osam godina obitelj se seli u [[Firenca|Firencu]] i na dvije godine ostavlja Galileja kod [[Muzio Tebaldi|Muzija Tebaldija]], koji mu je omogućio školovanje u Pisi nakon neuspjele prijave za toskansku školu.<ref>Aliotta, A, Carbonara, C, ''Galilei'', Fratelli Bocca Editori, 1949., str. 36.</ref>. Dvije godine kasnije sastaje se s obitelji i nastavlja učenje najprije pod ocem Vincenzom i tutorom [[Jacopo Borghini|Jacopom Borghinijem]], a potom izvan Firence u samostanu [[Santa Maria di Vallombrosa]] do četrnaeste godine.<ref>http://www-history.mcs.st-andrews.ac.uk/Biographies/Galileo.html</ref> Slijedeći oca, Galileo je za rane dobi poučen sviranju i [[Teorija glazbe|glazbenoj teoriji]], što je vjerojatno bio jedan od izvora matematičko-eksperimentalističkog pristupa istraživanjima i skepticizma.<ref>Gribbin, J, ''The Fellowship: Gilbert, Bacon, Harvey, Wren, Newton and the Story of the Scientific Revolution'', The Overlook Press, 2008., str. 26.</ref> Učenje u samostanu navelo ga je na ozbiljno razmatranje svećenstva, ali je na nagovor oca [[1580.]] otišao studirati [[Medicina|medicinu]] na sveučilištu u Pisi. Motiv su bili čast i financijska sigurnost, ali se Galileo ponio za matematikom i tri je godine kasnije napustio medicinu, da bi [[1585.]] došao i do svog prvog matematičkog otkrića: [[Njihalo|izokronizma njihala]]. Nakon studija medicine privatno poučava u Firenci i [[Siena|Sieni]], potom od [[1589.]] na sveučilištu u Pisi. === Sveučilište u Pisi (1589. – 1592.) === Galilejev prijatelj i kolega [[Guidobaldo Del Monte]], omogućio mu je napredak u karijeri preporukom kardinalu [[Francesco Maria Del Monte|Francescu Mariji Del Monte]], koji je potom preusmjerio preporuku toskanskom vojvodi [[Fredinand I de' Medici|Ferdinandu I de' Medici]]. Galileo je preuzeo katedru matematike u Pisi. Spis ''De motu antiquiora'' je rezultat Galilejevih istraživanja koja su postupno počela pobijati [[Aristotel]]ovu prirodnu filozofiju. Galileo nije imao sasvim jasne dokaze, ali je sve više slutio neispravnost stare teorije. U tom je razdoblju razvijao praktična rješenja za fizikalno-matematičke probleme poput instrumenta za precizno određivanje gravitacije hidrostatskih tijela.<ref>Clarelli, F, ''Relatività ristretta'', Alpha Test, 2010.</ref> Općenito, Galileo je zarana morao sudjelovati u financiranju obitelji i mlađeg brata, a nakon smrti oca i udaje sestara, pao je u dugove, što ga je opterećivalo. Manjak novca je vjerojatno bio jedan od motiva za bavljenje izumima koji bi se mogli prodati. Galileo je time stekao vrijedno znanje i kasnije ga primijenio u razvoju svojih astronomijskih proučavanja. Nakon isteka ugovora u Pisi, Guidobaldo Del Monte preporučio ga je [[Sveučilište u Padovi|sveučilištu u Padovi]] za preuzimanje prazne katedre matematike.<ref>Vidljivo iz pisma Guidobalda Del Montea, 21. veljače 1591.</ref> === Sveučilište u Padovi (1592. – 1610.) === [[Padova]], dio religijski tolerantnije [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]], bilo je mjesto Galilejeva rasta zanimanja za [[fizika|fizikom]] i [[astronomija|astronomijom]], a s time i daljnjeg otklona od aristotelijanske filozofije. Galileo je proširio svoja predavanja na fiziku i astronomiju. Dva tadašnja člana mletačkog senata na kojem je sudjelovao, plemića [[Giovanfrancesco Saredo|Giovanfrancesca Sareda]] i teologa, matematičara i astronoma [[Paolo Sarpi|Paola Sarpija]] iskoristio je za dijaloške likove u ''Dialogo sopra i due massimi sistemi del mondo''. Spis ''Trattato di meccaniche'', izvorno objavljen [[1634.]] u [[Pariz]]u, potvrđuje njegov rad na [[mehanika|mehanici]], [[kinematika|kinematici]] i primijenjenoj znanosti. S [[Marcantonio Mazzoleni|Marcantonijom Mazzolenijem]] održavao je praktičku radionicu gdje je razvijao i prodavao instrumentarije, ponajviše za vojsku. Godine [[1604.]] astronom [[Ilario Altobeli]] primijetio je [[supernova|supernovu]], kasnije poznatu kao [[Keplerova supernova]], o čemu je Galileo bio obaviješten. Kroz studije i predavanja, Galileo je otkriće supernove smatrao novim dokazom protiv Aristotelove teorije nepromjenjivog neba.<ref>Wilson, F, ''History of Science: Galileo and the Rise of Mechanism'', 1996., dostupno na: https://web.archive.org/web/20070617145754/http://www.rit.edu/~flwstv/galileo.html (pristupljeno 12. veljače 2014.)</ref> Pod pseudonimom ''Cecco Ronchetti'' objavio je ''Dialogo de Checo Ronchitti da Bruzene in Perpuosito de la stella Nuova'' kao način obrane od kriticizma koji je uslijedio.<ref>Biblioteka autorstva dostupna na http://id.loc.gov/authorities/names/n2010012987.html</ref> Nadalje, Galilei je pojavu fenomena supernove i pomutnju među pukom unovčio stvaranjem vlastite astrološke karte,<ref>Favaro, A, "Galileo astrologo secondo i documenti editi e inediti", u ''Mente a Cuore'' 4, 1881., str. 1.-10.</ref> što je između ostaloga rezultiralo i tužbom, potom ugušenom intervencijom Senata Mletačke republike, da ne dospije do Rimske inkvizicije.<ref>Poppi, Guiseppe A, ''La Repubblica'', 25. lipanj 1992.</ref> Galileo, međutim, nije imao dovoljno čvrste dokaze za [[Heliocentrični sustav|heliocentrizam]], iako je bio siguran u njega, a kvalitetnije dokaze nije mogao steći bez unaprjeđenja instrumentarija, što je, uz suradnju drugih, potrajalo do [[1609]]. Predstavio je novi teleskop Mletačkoj vlasti i dobio odobrenje za istraživanja. Između [[1609.]] i [[1610.]] postigao je važne rezultate po kojima je danas poznat: otkriće velikih [[Jupiter|Jupiterovih satelita]], analiza [[Mjesec|Mjesečevih kratera]] i [[Mliječna staza|Mliječne staze]]. === Firenca (1610. – 1614.) === Galileo je astronomska otkrića iz [[1609.]] objavio u Firenci u spisu ''Sidereus Nuncius''. S odobrenjem istraživanja nastali su i problemi. [[Antonio Magnini]] prvi je porekao Galilejeve pronalaske Jupiterovih satelita nakon korištenja Galilejeva teleskopa. Kasnije, međutim, kada mijenja mišljenje, utječe i na poznatog astronoma [[Christoph Clavius|Christopha Claviusa]]. Skeptičan je bio i [[Johannes Kepler]] sve dok unaprjeđenjem teleskopa nije provjerio Galileveje tvrdnje, nakon čega [[1611.]] izdaje spis u kojem potvrđuje Galilejev rad. Galileo je usporedno počeo objavljivati istraživanja o [[Sunce|Sunčevim pjegama]], suprotstavljajući se [[Christoph Scheiner|Christophu Schneineru]] koji je tvrdio da pjege nisu na Suncu, nego oko njega ([[1612.]] Scheiner je o svojim razmatranjima objavio spis). Galileo odlazi u Rim predstaviti svoje pronalaske pred [[Pavao V.|Papu Pavla V.]], gdje je časno primljen. Međutim, Galileo nije bio svjestan da je, usporedno s njegovim djelovanjem, Crkva pokrenula istragu.<ref name=Gey>Geymonat, L, ''Galileo Galilei'', Torino Einaudi, 1983, str. 63.</ref> Iste godine, otkrivanjem mijena [[Venera|Venere]] i [[Merkur]]a, Galileo je utvrdio nužnost [[heliocentrični sustav|heliocentričnog sustava]].<ref>Iovine, F, ''Galilei e la Nuova Scienza'', La Nuova Italia, 1987, str. 2.</ref> Između [[1612.]] i [[1615.]] Galileo je napisao četiri poznata [[Kopernikanska pisma]] u kojima širi i brani postulat heliocentričnog sustava, a koje je adresirao ocu [[Benedetto Castelli|Benedettu Castelliju]], plemiću [[Pietro Dina|Pietru Diniju]] i Velikoj vojvotkinji [[Kristina od Lorrainea|Christini od Lorrainea]]. Krajem [[1614.]], dominikanac [[Tommaso Caccini]] pred Papom izlaže kolektivnu optužbu protiv probranih matematičara, među njima i protiv Galilea, zbog poticanja kopernikanske ideje koja se suprotstavlja [[Biblija|Bibliji]]. Tužbi za zanemarivanje geocentričnog sustava prilaže upitne navode o Galilejevom osporavanju supstancijalnosti Boga.<ref>Pagano, Sergio M, ''I documenti del processo di Galileo Galilei'', Ex aedibus Academicis, 1984, str. 82.</ref> Time je započela nova era Galilejeva života. === Sukob s Crkvom (1614. – 1632.) === Tijekom istrage, teolog [[Paolo Antonio Foscarini]] napisao je tekst o mogućnostima podudarnosti heliocentričnog sustava i Biblije kao podršku astronomskim istraživanjima.<ref>Foscarini, Paolo A, ''Lettera sopra l'opinione de' Pittagorici, e del Copernico, della mobilità della Terra e stabilità del Sole, e del nuovo Pittagorico sistema del mondo'', Lazaro Scoriggio, 1615, str. 7.</ref> Međutim, kardinal [[Robert Bellarmino]], inače član inkvizicije i tijekom suđenja [[Giordano Bruno|Giordanu Bruni]], reagirao je objavom da u slučaju sumnje treba podržavati Bibliju, što je bilo uobičajeno stajalište tadašnje rimokatoličke [[Europa|Europe]]. Jedna od posljedica bilo je privremeno zatvaranje Foscarinija i zabrana njegova pisma. U međuvremenu je Galileo došao u [[Rim]] braniti svoj stav. Godine [[1616.]] na Papin zahtjev o očitovanju problema heliocentrizma, teolozi donose konsenzus o heliocentričnom sustavu kao apsurdnom i heretičnom. Potom, na zahtjev Pape po odluci konsenzusa, kardinal Bellarmino osobno Galileju predaje zahtjev o odricanju stava o heliocentrizmu i prekidu takvog istraživanja. Postoji mogućnost da su informacije u dokumentu koje su se koristile sve do [[1933.]] krivotvorili [[dominikanci]] i teolozi na štetu Galileja.<ref>Piergiorgio, O, ''Hai vinto, Galileo'', Mondadori, 2009.</ref> Galileo je uživao povlastice između krugova suđenja, što se nastavilo sve do kraja njegova života, zbog čega je porastao pritisak vanjskih teoloških krugova i time politički narušilo Galilejeve mogućnosti. Godine [[1618.]] tri su [[komet]]a prošla pored [[Zemlja|Zemlje]]. [[Orasio Grassi]] istražio je fenomen i donio zaključak o točnosti [[Tycho Brahe|Tychova]] sustava, protiv heliocentrizma. Galilei je preko učenika Marija Guiduccija uzvratio u obranu heliocentrizma, na što je Grassi reagirao napadom na kopernikanizam. Galileo je potom nastavio istraživanje heliocentrizma i, ponovno u maskirnoj romanističkoj formi, objavio [[1623.]] ''Il Saggiatore'', na odobrenje [[Papinska akademija znanosti|Papinske akademije znanosti]], u kojoj općenito poništava Grassijeva istraživanja, iako iz pogrešne hipoteze (da su [[komet]]i bili iluzija), ali utvrđuje potrebu nadogradnje instrumenata i razvitka eksperimentalne metode, uz ostale detalje mehanike i primijenjene znanosti. === Sukob s Crkvom (1632. – 1634.) === Nedugo poslije, papinsku stolicu preuzima [[Urban VIII.|Pape Urbana VIII.]], inače sklon Galileju. Godine [[1624.]] Galileo je u [[Rim]]u pred Papom pokušao skinuti zabranu istraživanja heliocentrizma, što mu nije pošlo za rukom. Stoga je započeo pisati djelo kojim će razmatrati odnos geocentričnih i heliocentričnih sustava bez unošenja vlastitih stajališta, a koje će biti objavljena [[1632.]] kao ''Dialogo Sopra i due massimi sistemi del mondo''. Unatoč općem priznanju djela, proširila se vijest o zabrani knjige na zahtjev Pape, zapravo [[inkvizicija|inkvizicije]]. Galileo se [[1633.]] ponovo pojavio pred Papom. Ispostavilo se da su istragu ponovo pokrenuli [[dominikanci]], koje je ovoga puta predstavljao [[Vincenzo Maculano]], a koji je u rukama imao navodni spisak o Bellarminijevoj odluci o Galilejevoj zabrani i odricanju heliocentrizma. Postoji opravdana sumnja da je dokument bio krivotvoren. Bellarmini je Galileju dostavio jedan od dokumenata koji odbacuje heliocentrični sustav, ali ne i službenu zabranu govora i rada, sukladno prethodnom dogovoru kojeg su dominikanci ignorirali. Galileo je, zbog vlastitih izmjena kopernikanskog sustava, držao obranu pozivanjem na suprotstavljanje Koperniku<ref name="Nazi">Favaro, A. (ur.), ''Le Opere di Galileo Galilei, Edizione Nazionale'', Barbera, XIX, str. 336-342.</ref>, da bi u narednim suđenjima naglašenije osporavao heliocentrizam<ref>Ibid. str. 342-343.</ref> i na konačnom suđenju, nakon inkvizitorove prijetnje kaznenim metodama u slučaju laži, zaključio da podržava [[ptolomejev sustav|ptolomejski sustav]], kao što uvijek jest.<ref>Ibid. str. 361.</ref> Idući dan, [[22. lipnja]], [[kardinal]] i inkvizicija zabranili su Galilejevo djelo o dva sustava i osudili ga na kućni pritvor u [[Firenca|Firenci]] uz obavezno recitiranje [[psalam]]a. Zbog naklonosti mnogih ljudi unutar i izvan Crkve, Galileo nije doživio nikakav konkretan oblik mučenja ili poniženja ni tijekom suđenja, niti nakon njega.<ref name="Vinko" /><ref>Ibid str. 402.</ref> === Posljednje godine (1633. – 1642.) === [[Datoteka:Galileos tomb.jpg|mini|250px|Grobnica u bazilici Santa Croce]] U kućnom pritvoru, kojeg je plaćala Crkva, bez zabrane posjećivanja obitelji i službenika ili pismene komunikacije, Galileo je neometano nastavio istraživanje i pisanje, što mu je omogućilo relativno normalan život.<ref name="Vinko" /><ref>Ibid str. 393.</ref> Iz pisama je vidljivo da je prezirao situaciju u kojoj se nalazi, odnosno da se nikada nije doista odrekao svojih stajališta. Uzimajući rečeno u obzir, u rekonstrukciji sukoba Galilea i Crkve [[Giuseppe Baretti]] tvrdio je da je Galileo po presudi rekao "''Eppur si muove!''" ("Ipak se kreće!", op. a.). Poznata izjava prije je stvar [[legenda|legende]], nego li istine, no svakako nedokaziva. Godine [[1638.]] u [[Nizozemska|Nizozemskoj]] je objavio veliki traktat ''Discorsi e dimostrazioni matematiche intorno a due nuove scienze attinenti la mecanica e i moti locali'', ''opus magnum'' svojih matematičko-fizikalnih istraživanja posljednjih 30 godina, također u obliku razgovora tijekom četiri dana, koje redom razrađuju mehaniku materijala, kohezivnost, dinamiku (zakona kretanja) i [[balistika|balistiku]]. U razvoju metodologije poslužio se [[Aristotel]]ovim, [[Arhimed]]ovim i [[Platon]]ovim rješenjima.<ref>Wallace, Willam A, "Galileo and Reasoning Ex Suppositione: The Methodology of the Two New Sciences", ''PSA: Proceedings of the Biennial Meeting of the Philosophy of Science Association'', Springer, 1974, str. 90.</ref> Zbog dosega tog djela nazvan je ocem moderne znanosti. Nakon [[1630.]] Galilejev vid počeo je ubrzano slabiti, a pred smrt je oslijepio. Nije, međutim, bio usamljen, nego okružen vrlo bliskim osobama. [[Ferdinand II. de Medici]] namjeravao ga je pokopati u [[bazilika Santa Croce|bazilici Santa Croce]], pored grobnice oca i predaka, te mu u čast podići mramorni [[mauzolej]].<ref>Shea, William R, Artigas, M, ''Galileo in Rome: The Rise and Fall of a Troublesome Genius'', Oxford University Press, 2003., str. 199.; usporedi sa Sobel, D, ''Galileo's Daughter'', Fourth Estate, str. 378.</ref> Crkva se međutim protivila, držeći da takvo što nije moguće jer je Galileo optužen za [[hereza|herezu]].<ref>Shea, William R, Artigas, M, ''Galileo in Rome: The Rise and Fall of a Troublesome Genius'', Oxford University Press, 2003., str. 199. i Sobel, D, ''Galileo's Daughter'', Fourth Estate, str. 378.; usporedi s Favaro, A. (ur.), ''Le Opere di Galileo Galilei, Edizione Nazionale'', Barbera, XIX, str. 378.-380. i Sharratt, M, ''Galileo: Decisive Innovator'', Cambridge University Press, 1994., str. 207.</ref> Konsenzus je postignut pokapanjem u maloj prostoriji pored unutarnje kapelice.<ref>Shea, William R, Artigas, M, ''Galileo in Rome: The Rise and Fall of a Troublesome Genius'', Oxford University Press, 2003., str. 199.; usporedi sa Sobel, D, ''Galileo's Daughter'', Fourth Estate, str. 380.</ref> Preseljen je na prvotno zamišljenu lokaciju [[1737.]], nakon što mu je podignut spomenik.<ref>Ibid. str. 200. usporedi s ibid. str. 380.-384.</ref> === Popis glavnih događaja === [[Datoteka:Galileo_Galilei01.jpg|mini|250px|Kip postavljen u Firenci]] * [[1543.]] – [[Nikola Kopernik]] objavljuje ''De revolutionibus orbium coelestium'' u kojem prikazuje ideju [[heliocentrizam|heliocentrizma]]. * [[1564.]] – Galilejevo rođenje u [[Pisa|Pisi]], [[Italija]]. * [[1573.]] – [[Tycho Brahe]] objavljuje ''[[De nova stella]]'', djelo u kojem pobija [[aristotel]]ijansku teoriju nepromjenjivog svemira (nebesa) iznad [[Mjesec]]a. * [[1576.]] – [[Giuseppe Moletti]], Galilejev prethodnik katedre matematike na [[sveučilište u Padovi|sveučilištu u Padovi]], izvještava o fenomenu [[gravitacija|gravitacije]]: neovisno o materijalu, tijela istog oblika padaju jednakom brzinom. * [[1581.]] – Galileo započinje studij medicine u [[Pisa|Pisi]]. * [[1582.]] – [[Ostilio Ricci]] održava predavanja iz matematike koje Galileo posjećuje, a koja utječu na smjer njegova studija. Mijenja stajalište o studiju medicine i posvećuje se fizici, matematici i astronomiji. * [[1585.]] – Galileo napušta [[Sveučilište u Pisi]] i počinje raditi kao privatni učitelj. * [[1586.]] – Nadopunjujući [[Arhimed]]ove zamisli svojima, Galileo osmišljava [[Hidrostatska ravnoteža|hidrostatsku ravnotežu]]. * [[1588.]] – [[Tycho Brahe]] objavljuje rad o [[komet]]ima koji utvrđuje [[Tycho Brahe|Tychov sustav]]. * [[1589.]] – Galileo se zapošljava na katedri matematike na Sveučilištu u Pisi. * [[1590.]] – Galileo djelomično dovršava neobjavljen rad o gibanju ''De Motu''. * [[1592.]] – Galileo se zapošljava na katedri matematike na Sveučilištu u Padovi * [[1593.]] – Galileo osmišljava [[termometar]]. Ovisi o [[tlak]]u i [[temperatura|temperaturi]]. * [[1595.]] – Galileo unaprjeđuje [[balistika|balističku geometriju]] i vojni [[kompas]]. * [[1597.]] – Galileo piše pismo [[Johannes Kepler|Kepleru]] u kojem podržava [[kopernikov sustav]]. * [[1600.]] – Galileu se rađa prvo izvanbračno dijete, Virginia. Objavljuje ''Le Meccaniche''. [[William Gilbert]] objavljuje ''On the Magnet and Magnetic Bodies, and on That Great Magnet the Earth''. Dokazi i argumenti podupiru kopernikanski sustav. * [[1600.]] – [[Rimska inkvizicija]] osuđuje [[Giordano Bruno|Giordana Bruna]] za [[hereza|herezu]]. Bruno je osporavao [[Sveto trojstvo]] i [[Pretvorba|Pretvorbu]], podržavao [[panteizam]] i pluralitet svjetova. Osuđen je na [[smrtna kazna|smrtnu kaznu]] spaljivanjem na lomači. Član suda bio je [[Robert Belarmino]], kasnije član suda u slučaju Galileo. * [[1601.]] – Galileu se rađa drugo izvanbračno dijete, Livia. * [[1604.]] – Galileo računa položaj [[Keplerova supernova|Keplerove supernove]], podupire [[heliocentrični sustav]]. * [[1606.]] – Galileu se rađa treće izvanbračno dijete, Vincenzo. * [[1606.]] – Galileo objavljuje uputstava za upotrebu [[kompas]]a. * [[1608.]] – [[Hans Lippershey]] osmišljava [[teleskop refraktor]]. * [[1609.]] – Na temelju opisa Lippersheyeva rada, Galileo osmišljava i nadograđuje vlastiti [[teleskop]]. [[Johannes Kepler|Kepler]] objavljuje ''Astronomia nova'' u kojem se nalaze prva dva [[Keplerovi zakoni|Keplerova zakona]]. Pokazuje da je kopernikanski model točniji od ptolomejskog. [[Thomas Harriot]] radi nacrt [[Mjesec|Mjesečeve]] površine četiri mjeseca prije Galilejeva mjerenja. * [[1610.]] – Galileo objavljuje ''Sidereus Nuncius'', bilježi Mjesečevu površinu i četiri velika [[Jupiter]]ova satelita (mjeseca). Također prvi detaljnije proučava površinu [[Mars]]a. [[Martin Horky]] objavljuje ''Brevissima Peregrinatio Contra Nuncium Sidereum'', traktat koji se protivi heliocentričnom sustavu. [[Johannes Kepler]] traži od Galileja primjerak teleskopa i [[leća]], ali Galileo tvrdi da ima samo jedan i nema vremena napraviti novi.<ref>Ferris, T, ''Coming of Age in the Milky Way'', William Morrow & Company, 1988., str. 95.</ref> * [[1610.]] – Galileo stječe doživotno mjesto na katedri za matematiku na Sveučilištu u Padovi, odnosno kao matematičar i filozof za [[Cosmio II.|Cosmija II.]], velikog vojvode od Toskane. * [[1611.]] – Galileo otkriva [[Venera|Venerine mijene]]. Susreće se s Papom. Postaje član [[Papinska akademija znanosti|Papinske akademije znanosti]]. * [[1611.]] – [[David Fabricius]] objavljuje ''Narration on Spots Observed on the Sun and their Apparent Rotation with the Sun'' netom prije [[Christoph Scheiner|Christopha Scheinera]] i Galileja. * [[1612.]] – Galileo predlaže upotrebu pozicija [[Jupiter|Jupiterovih mjeseca]] za pomorsko izračunavanje zemljopisne dužine. Iako je prijedlog nepraktičan, nagrađen je za njega. * [[1612.]] ili [[1613.]] – [[Francesco Sizzi]] otkriva godišnje promjene [[Sunce|Sunčevih pjega]]. Galileo piše pismo o [[Sunce|Sunčevim pjegama]]. * [[1616]] – Galileo prima službenu opomenu Crkve, da ne smije govoriti o heliocentričnom sustavu, niti ga istraživati. Crkva Kopernikovo djelo ''De revolutionibus orbium coelestium'' stavlja na listu zabranjenih djela. * [[1616.]] – Galileo piše ''Raspravu o valovima'', diskurs između Galilea i Keplera. * [[1617.]] – Galileo se seli u grad Bellosguardo, zapadno od [[Firenca|Firence]], gdje su zaređene njegove dvije kćeri. Proučava zvjezdu [[Mizar (zvijezda)|Mizar]] u zviježđu [[Veliki medvjed|Velikog medvjeda]]. * [[1619.]] – [[Johannes Kepler|Kepler]] objavljuje ''Harmonices Mundi'', u kojem opisuje treći [[Keplerovi zakoni|Keplerov zakon]]. * [[1619.]] – Gallieo objavljuje ''Discorso delle comete''. * [[1621.]] – Maffeo Barberini, Galilejev poklonik, postaje Papa [[Urban VIII.]]. * [[1623.]] – Galileo objavljuje ''Il Saggiatore''. * [[1624.]] – Galileo posjećuje Papu i izlaže svoje radove, gdje je rad prihvaćen i odobren, te unaprijeđuje [[mikroskop]]. * [[1625.]]– Objavljuju se ilustracije [[kukac]]a promatranih Galilejevim mikroskopom. * [[1630.]] – Galileo dovršava ''Dialogo sopra i due massimi sistemi del mondo'', cenzura Crkve odobrava objavljivanje djela. * [[1632.]] – Galileo objavljuje ''Dialogo sopra i due massimi sistemi del mondo'', a [[dominikanci]] ponovno tuže Galilea. [[Rimska inkvizicija]] pokreće istragu. * [[1633.]] – Galileo se odriče heliocentričnog sustava. Rimska inkvizicija osuđuje Galileja zbog hereze na kućni protiv s ograničenom društvenom komunikacijom. Crkva stavlja ''Dialogo sopra i due massimi sistemi del mondo'' na popis zabranjenih djela. Zabrana Galilejevih djela ukinuta je [[1718.]].<ref>Heilbron, John L, "Censorship of Astronomy in Italy after Galileo", u McMullin, E. (ur.), ''The Church and Galileo'', Notre Damme Press, 2005, str. 299.</ref> * [[1638.]] – Galileo objavljuje ''Discorsi e Dimostrazioni Matematiche, intorno a due nuove scienze''. * [[1642.]] – Galileo umire u [[Arcetri]]ju, [[Italija]]. == Znanstveni rad == === Znanstvena metoda === Umjesto [[Aristotel]]ove kvalitativne metode i filozofijskog opisivanja [[Svemir]]a, Galileo se u unaprjeđivanju spoznaje služio [[matematika|matematičkim]] jezikom i provodio je [[eksperiment]]e temeljene na prirodnim zakonima. Najbolji primjer razlike između rezultata dva principa vidljiv je u mišljenju o [[Mjesec]]u i [[zvijezda]]ma. [[Aristotel]] i njegovi nasljednici smatrali su da su nebeska tijela savršeno sferična i glatka na površini, dok su Galileo i njegovi suvremenici ustanovili obratno isključivo eksperimentima i izračunima, odnosno otkrićima.<ref>Osim u službenim spisima razlika mišljenja i zaključaka je vidljiva, primjerice, iz Galilejevih pisama.</ref> Galileo je u svojim razmatranjima također postavio danas raširen zahtjev neprestanog traženja uzroka. Tako je konceptualna filozofijska analiza fenomena kroz jezik preseljena u materijalističku analizu fenomena kroz eksperimente. Projekt [[CERN]] suvremeni je primjer takvog zahtjeva.<ref>Primjeri vidljivi iz Galilejevih pisama Marku Welseru.</ref> Galileo je metodu eksperimenata naslijedio od oca glazbenog teoretičara, pionira matematičkog eksperimentiranja, nasljednika [[Pitagorejska škola|pitagorejskog]] poimanja.<ref>Cohen, H. F, ''Quantifying Music: The Science of Music'', Springer, 1984., str. 78.–84.</ref> Općenito, Galileo pripada [[René Descartes|kartezijanskoj]] tradiciji shvaćanja [[Svemir]]a kao geometrijski izračunljivog i matematičkim jezikom izrazivog u obliku prirodnih zakona (u ''Il Saggiatore'' piše o matematici kao jeziku na kojem je napisana knjiga prirode).<ref>Drake, S, ''Discoveries and Opinion of Galileo'', Doubleday&Company, 1957., str. 237.-238.</ref> Galileo je, nadalje, mijenjao mišljenje ovisno o promjenama u rezultatima, te pogodovao odvajanju znanosti od [[filozofija|filozofije]] i [[religija|religije]]. Standardizirao je uvjete eksperimentiranja i služio se metodom nezavisnih istraživanja, što predstavlja induktivan pristup rješavanju problema. Apstraktna [[matematika]] ostvaruje se u prirodnim fenomenima, a prirodni fenomeni prestaju biti dogmatizirani: dva temeljna aspekta [[znanstvena metoda|znanstvene metode]] čine osjetilno (empirijsko) iskustvo i eksperiment. Svezom osjetilnog iskustva i eksperimenta Galileo i suvremenici opovrgnuli su Aristotelovu metodu, odnosno aristotelijansku praksu prisutnu do tada. Dakako, povezivanje matematike i prirodne filozofije tada je značilo raspravu širokih razmjera, koja do danas nije sasvim razriješena.<ref>Brendel, E, "Intuition Pumps and the Proper Use of Thought Experiments", ''Dialectica'', vol. 58, br. 1, 2004, str. 89.-108.</ref><ref>Rodolfo Mondolfo, "Il pensiero di Galileo e i suoi rapporti con l’ antichità e con il Rinascimento", ''Figure e idee della filosofia del Rinascimento'', La Nuova Italia, 1963.-1970., str. 118.</ref><ref>Mach, E, ''On Thought Experiment'', dostupno na: http://www.tufts.edu/~skrimsky/PDF/On%20Thought%20Experiments.PDF</ref><ref>Gower, Barry, ''Scientific method'', str. 21-39, dostupno na: http://philo.abhinav.ac.in/Epistemology/Gower_ScientificMethod.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150319031503/http://philo.abhinav.ac.in/Epistemology/Gower_ScientificMethod.pdf |date=2015-03-19 }}</ref> === Instrumentarij === [[Datoteka: Galileo's_geometrical_and_military_compass_in_Putnam_Gallery%2C_2009-11-24.jpg|mini|lijevo|230px||Galilejev geometrijski kompas izvorno konstruiran za potrebe vojske.]] [[Datoteka: Galileo_Thermometer.jpg|mini|90px|Galilejev termometar.]] [[Datoteka: Galileo_telescope_replica.jpg|mini|lijevo|230px||Replika najstarijeg poznatog Galilejeva teleskopa.]] Galileo je bio [[izumitelj]]. Na osmišljavanje i nadogradnju alata i instrumenata poticala ga je potreba za točnijim mjerenjima i zaradom novca: * Između [[1595.]] i [[1598.]] razvio je geometrijski vojni [[kompas]] temeljen na prethodnim [[izum]]ima [[Niccolo Tartaglia|Niccole Tartaglije]] i [[Guidobaldo Del Monte|Guidobaldoa Del Montea]]. Bio je pogodan za [[topništvo|topnike]] i mjeritelje, te konstrukcije i mjerenja poligona. * [[1593.]] razvija [[termometar]] ovisan o [[tlak]]u i [[temperatura|temperaturi]]. Zrak se širio ili sužavao i time kuglicu na vodi pomicao gore ili dolje uz mjernu skalu. * [[1609.]] Galilejev najznačajniji rad je nadogradnja [[teleskop]]a (mehanizma, [[leća]], mikrometra), izvorno. Zahvaljujući tome omogućio je točnija promatranja i bolja mjerenja, te od sebe učinio pionira promatranja [[planet]]a, npr. [[Mars]]a. Godine [[1610.]] poslužio se [[mikroskop]]om da bi analizirao kukce. Najkasnije do [[1624.]] Galileo se služio mikroskopom. Ilustracije mikroskopskim pronalazaka objavljenje [[1625.]] smatraju se prvim zabilježenim promatranjima pomoću mikroskopa. * Galileo je izradio poseban [[astrolab]] za mjerenje kutova (''giovilabio'') i [[helioskop]] s projekcijom na papir da izbjegne oštećenje oka. * Galileo je izradio [[njihalo]] za mjerenje intervala. U zadnjoj je godini života ponudio mehanizam za mjerenje vremena, ali je drugačiji oblik postao univerzalni dio mehanizma sata. * [[1612.]] nakon opservacije [[Jupiter]]a predložio je za kriterij univerzalnog sata orbitalna gibanja [[Jupiterovi prirodni sateliti|Jupiterovih satelita]]. Metodu je uspješno upotrijebio [[1681.]] [[Giovanni Domenico Cassini]] i koristila se za promatranje zemljine površine. === Padajuće tijelo === [[Datoteka: Velocity_vs_time_graph.svg|mini|250px|Dijagram gibanja.]] Još u [[6. stoljeće|6. stoljeću]] [[John Filipponio]] osporavao je [[Aristotel]]ovu teoriju dvostrukog gibanja. S obzirom na supstancijalnost, Aristotel je utvrdio gibanje materije prema dolje, ako su im osnova [[voda]] i [[zemlja]], odnosno prema gore, ako su im osnova [[vatra]] i [[zrak]], kao i kozmičku podjelu na sublunarno i supralunarno područje, u kojem vladaju različiti zakoni. Tek je Galileo eksperimentalnim istraživanjima mogao dati pouzdan temelj drugoj teoriji, koju je u suštini zasnovao na [[Arhimed]]ovim zakonima.<ref>Opširnije dostupno na: http://fromdeathtolife.org/cphil/mech1.html</ref (posljednji pristup 15. veljače 2014.)</ref> Da bi nadišao Aristotelovu tvrdnju, morao je osmisliti način mjerenja tijela u prostoru i vremenu. To je dovelo do uspostave klasičnog dijagrama [[ubrzanje|ubrzanja]], odnosno omjera [[brzina|brzine]] i [[vrijeme|vremena]].<ref>Forinash, G, Rumsey, W, Lang, C, "Galileo's Mathematical Language of Nature", ''Science and Education'' 9, 2000., str. 449.-456.</ref> Uspoređujući mjerenja gibanja na Zemlji i na nebu, Galileo je shvatio da se radi o jedinstvenim prirodnim zakonima. Na temelju toga nastavio je pronalaziti mehaničke i [[kinematika|kinematičke]] zakone. Galileu se pripisuje eksperiment u kojem s vrha Sveučilišta u Pisi baca dva tijela različite težine i ustanovljuje istovjetnost brzine. Ako se eksperiment i jest dogodio, što je upitno, prethodno njemu (i njime utjecano) učinio je to [[Simon Stevin]] s Delft tornja [[1586.]].<ref>Više na: http://www.juliantrubin.com/bigten/galileofallingbodies.html (posljednji pristup 15. veljače 2014.)</ref> Dokaz je pobio Aristotelovu tvrdnju o bržem padu težeg tijela. Galileo je promatrajući eksperimente s [[kosina|kosinom]] ustanovio (naslutio) [[Newtonovi zakoni gibanja|zakon inercije]] kojeg kasnije Newton ugrađuje u temeljni zakon gibanja. Time je osporio Aristotelovu tvrdnju o prirodno usporavajućem tijelu. Nadalje, mjereći pad tijela pod različitim kutom kosine ustanovio je brzinu [[Gravitacija|gravitacije]] od 9,82&nbsp;m/s<sup>2</sup>. Promatrajući usporedne padove, Galileo je ustanovio zakon očuvanja mehaničke energije, ali pojam energije tada još nije bio razvijen. === Njihalo i hidrostatska ravnoteža === Godine [[1583.]] Galileo je ustanovio izokronizam [[njihalo|njihala]] niskih oscilacija. Ustanovio je da vrijeme oscilacije nepovezano s [[amplituda|amplitudom]], a da je ono ovisno o duljini niti na kojoj se njišući objekt nalazi: <math>T = 2 \pi \sqrt \frac {l}{g}</math> <ref>Dostupno na: http://galileo.rice.edu/sci/instruments/pendulum.html (posljednji pristup: 14. veljače 2014.)</ref> Godine [[1586.]] Galileo je dovršio formulu za hidrostatsku ravnotežu [[Arhimed]]ova principa, a rad objavio pod naslovom ''La Bilancetta''. Omogućuje određenje [[Specifična težina|specifične težine]] s obzirom na [[voda|vodu]]. U djelu se mogu pronaći tablične vrijednosti za 30 različitih materijala, a njihove vrijednosti usporedive su sa suvremenim rezultatima.<ref>Više dostupno na: http://www.fisicamente.net/FISICA_1/index-1835.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130514080423/http://www.fisicamente.net/FISICA_1/index-1835.htm |date=2013-05-14 }} (posljednji pristup: 15. veljače 2014.)</ref> === Astronomija === [[Datoteka: Galileo manuscript.png|mini|250px|Galilejeve bilješke o kretanjima Jupiterovih satelita.]] Slijedeći opise [[Hans Lippershey|Hansa Lippersheya]], Galileo je konstruirao [[teleskop]] s povećanjem od tri puta, a do kraja svog života uspio je postići i povećanje od trideset puta. Godine [[1609.]] venecijanskom [[dužd]]u je prvi put prikazao mogućnosti teleskopa. Nakon toga, počeo je na njima i zarađivati prodajom primjeraka. Svoja je prva istraživanja objavio u djelu ''Sidereus Nuncius''. Godine [[1604.]] Na temelju [[Keplerova supernova|Keplerove supernove]] Galileo je promatranjem uočio nepostojanost diurnalne [[Paralaksa|Paralakse]], što ga je navelo zaključiti da se radi o dalekoj zvijezdi. Ako je Keplerova supernova daleka zvijezda, to potvrđuje da Aristotelova teorija nepromjenjivih nebesa ne stoji. Galileo je za to bio žestoko napadnut te ušao u nekoliko pismenih polemika. Godine [[1610.]] Galileo je uočio [[Jupiterovi prirodni sateliti|Jupiterove satelite]], koje je najprije držao nepomičnima, da bi daljnjim dnevnim promatranjem uočio promjenjivost položaja, odnosno kruženje oko Jupitera. Nazvao ih je Medicejskim zvijezdama.<ref>Schratt, 1994., str. 7.</ref> Kasnije su, u čast Galileu, preimenovane u ''Galilejevi sateliti''. Galilejevo otkriće nebeskih tijela koja kruže oko Jupitera srušile su Aristotelovu tezu o Zemlji kao tijelu oko kojeg kruže ''sva'' nebeska tijela, što je izazvalo novi val osporavanja.<ref>Linton, Christopher M, ''From Eudoxus to Einstein—A History of Mathematical Astronomy'', Cambridge University Press, 2004., str. 98., 205. i Drake, S, ''Galileo At Work'', Chicago University Press, 1978., str. 157.-168.</ref> Nakon što je njegova promatranja potvrdio [[Christopher Clavius]], Galileo je u [[Rim]]u [[1611.]] dočekan sa svim počastima. Iste godine, promatrao je [[Mars]], [[Saturn]], [[Venera|Veneru]] i [[Neptun]]. Na temelju uočavanja mijena [[Venera|Venere]] potvrdio je [[heliocentrični sustav]] koji je predvidio [[Nikola Kopernik|Kopernik]]. Nakon objave Galilejevih istraživanja, mnogi astronomi onog vremena okrenuli su se helio-geocentričnim teorijama poput one [[Tycho Brahe|Tycha Braha]], a koje su nastojale potvrditi Galilejeva istraživanja s temeljnom premisom geocentričnosti.<ref>Thoren, Victor E, ''Tycho Brahe'', Taton / Wilson, 1989., str. 8. i Hoskin, M. (ur.), ''The Cambridge Concise History of Astronomy'', Cambridge University Press, 1999., str. 117.</ref> Galileo je prvi uočio [[Saturn]]ove prstene, ali nije bio siguran što su i nije ih ustanovio kao prstene. [[Neptun]] nije imao prilike dugo promatrati. Pronašao je relativne udaljenosti, ali nije shvatio da se radi o planetu.<ref>Drake, S; Kowal, C. T. , "Galileo's Sighting of Neptune". ''Scientific American'' 243 (6): 1980., str. 74.–81.</ref> * Istraživanjem [[Sunce|Sunčevih pjega]] dodatno je otežalo održanje Aristotelove teorije nepromjenjivih nebesa. Galileo, [[Francesco Sizzi]] i drugi tijekom [[1612.]] i [[1613.]] ustanovili su promjenjivost pjega, što je tim više potvrdilo apsurdnost geocentričnog i geoheliocentričnog sustava. * Manje poznata činjenica je da je Galileo je bio učen [[umjetnost]]i, a posebno je bio zainteresiran za tehniku [[chiaroscuro]]. Poznavanje efekta chiaroscura omogućila mu je da prilikom promatranja [[Mjesec]]a zaključi da sjenoviti prijelazi imaju [[topografija|topografska]] određenja, pa je započeo i izračune visina i dubina [[krater]]a. Bilo je to snažan argument protiv Aristotelove teorije savršeno oblikovanih nebeskih tijela glatke površine. * Galileo je ustanovio da ono što se tada ljudima činilo kao skup oblaka, je zapravo bila [[Mliječna staza]], zbir [[zvijezda]] toliko zgusnut da je nalikovao oblaku. Nakon studija o pjegama ustanovio je da su i zvijezde i planeti oblog oblika. Galileo je u izračunima veličina zvijezda pogriješio, ali su njegovi proračuni bili znatno manji i realniji od tuđih, a time je uklonio neke teorije o veličinama zvijezda, poput Brahove o apsurdnosti veličina zvijezda kojoj se ne bi uočavala godišnja paralaksa.<ref>Finocchiaro, Maurice A, ''The Galileo Affair: A Documentary History'', University of California Press, 1989., str. 167.–176., Galilei, G, ''Dialogue Concerning the Two Chief World Systems'', University of California Press, 1953. (1632.), str. 359.-360. i Ondra, L, "A New View of Mizar", ''Sky & Telescope'' vol. 108 br. 4, 2004., str. 74.–75.</ref> === Objavljena djela === * [[1644.]] ''La bilancetta'' * [[1599.]] ''Le mecaniche '' * [[1606.]] ''Le operazioni del compasso geometrico et militare'' * [[1610.]] ''Sidereus Nuncius'' * [[1612.]] ''Discorso intorno alle cose che stanno in su l'acqua'' * [[1613.]] ''Istoria e dimostrazioni intorno alle macchie solari e loro accidenti'' * [[1614.]] ''Lettera al Padre Benedetto Castelli'' * [[1615.]] ''Lettera a Madama Cristina di Lorena'' * [[1615.]] ''Discorso sopra il flusso e il reflusso del mare'' * [[1619.]] ''Il Discorso delle Comete'' * [[1623.]] ''Il Saggiatore'' * [[1632.]] ''Dialogo sopra i due massimi sistemi del mondo'' * [[1638.]] ''Discorsi e dimostrazioni matematiche intorno a due nuove scienze attenenti alla meccanica e i movimenti locali'' * [[1640.]] ''Lettera al principe Leopoldo di Toscana (sopra il candore lunare) '' * [[1656.]] ''Trattato della sfera'' * [[2009.]] ''Capitolo Contro il portar la toga'' == Izvori == {{izvori|2}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Galileo Galilei}} ;Galilejeva djela * [http://www.mpiwg-berlin.mpg.de/Galileo_Prototype/MAIN.HTM Prikaz Galilejevih bilješki o gibanju (MS. 72)], pristupljeno 16. veljače 2014. * [http://echo.mpiwg-berlin.mpg.de/content/scientific_revolution/galileo Prijevod Galilejevog djela iz 1590.''De Motu''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091128183313/http://echo.mpiwg-berlin.mpg.de/content/scientific_revolution/galileo/ |date=2009-11-28 }}, pristupljeno 16. veljače 2014. * [http://www.intratext.com/Catalogo/Autori/AUT158.HTM Radovi Galilea Galileija], pristupljeno 16. veljače 2014. * Galilei, Galileo. [http://www.rarebookroom.org/Control/galgal/index.html ''Le Operazioni del Compasso Geometrico et Militare''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081229003143/http://www.rarebookroom.org/Control/galgal/index.html |date=2008-12-29 }} djelo iz 1610. Rim, skenirano prvo izdanje. Pristupljeno 16. veljače 2014. * Galilei, Galileo. [http://www.rarebookroom.org/Control/galsol/index.html ''Istoria e Dimostrazioni Intorno Alle Macchie Solar''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081229003148/http://www.rarebookroom.org/Control/galsol/index.html |date=2008-12-29 }} djelo iz 1613., Rim, skenirano prvo izdanje. Pristupljeno 16. veljače 2014. * Knjižnica Linda Hall predstavlja kopiju [http://contentdm.lindahall.org/u?/classics,5292 prvog izdanja djela ''Sidereus Nuncius Magna''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191209103144/http://contentdm.lindahall.org/u%3F/classics,5292 |date=2019-12-09 }} i [http://contentdm.lindahall.org/u?/classics,426 piratsko izdanje iz iste godine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191209103145/http://contentdm.lindahall.org/u%3F/classics,426 |date=2019-12-09 }}, digitalizirano. Pristupljeno 16. veljače 2014. * [http://hdl.loc.gov/loc.rbc/general.67904.1 ''Sidereus Nuncius''] iz zbirke Kongresne knjižnice. Pristupljeno 16. veljače 2014. ;O Galileju * [http://beinecke.library.yale.edu/exhibitions/starrymessenger/ Starry Messenger: Observing the Heavens in the Age of Galileo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100614033450/http://beinecke.library.yale.edu/exhibitions/starrymessenger/ |date=2010-06-14 }}, izložba u [http://www.library.yale.edu/beinecke/index.html Beineckeova knjižnica rijetkih knjiga i rukopisa na sveučilištu Yale] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120118113045/http://www.library.yale.edu/beinecke/index.html |date=2012-01-18 }}. Pristupljeno 16. veljače 2014. * [http://www.museogalileo.it/en/index.html Galilejev muzej] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140702052237/http://www.museogalileo.it/en/index.html |date=2014-07-02 }}, Firenca, italija. Pristupljeno 16. veljače 2014. * [http://genealogy.math.ndsu.nodak.edu/id.php?id=134975 Genealogija Galilejevih učenika], pristupljeno 16. veljače 2014. * [http://www-history.mcs.st-andrews.ac.uk/PictDisplay/Galileo.html Porteti Galileija], pristupljeno 16. veljače 2014. * [http://galileo.rice.edu/ Projekt Galileo] na sveučilištu Rice. Pristupljeno 16. veljače 2014. * [http://www.pbs.org/400years/ Dokumentarni film PBS-a: ''400 godina teleskopa''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200530051811/https://www.pbs.org/retired-site/ |date=2020-05-30 }}. Pristupljeno 16. veljače 2014. * [http://www.youtube.com/watch?v=5C5_dOEyAfk&feature=related Pero i čekić padaju na Mjesecu], pristupljeno 16. veljače 2014. * [http://www.nytimes.com/2013/01/19/opinion/galileo-the-starry-messenger.html članak o Galileiju i New York Timesu 18. siječnja 2013).] ;Životopis * [http://www.pbs.org/wgbh/nova/galileo/ PBS Nova Online: ''Galileo's Battle for the Heavens'', biografija. ]. Pristupljeno 16. veljače 2014. * [http://plato.stanford.edu/entries/galileo/ Stanfordska enciklopedija filozofije o Galileju]. Pristupljeno 16. veljače 2014. ;Galileo i Crkva * [http://www.thomasaquinas.edu/news/recent_events/Decaen-Galileo.html ''Galileo Galilei, Scriptural Exegete, and the Church of Rome, Advocate of Science''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110608054230/http://www.thomasaquinas.edu/news/recent_events/Decaen-Galileo.html |date=2011-06-08 }}, ([http://www.thomasaquinas.edu/news/recent_events/Galileo%20Galilei-Scripture%20Exegete.mp3 audio zapis] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110503184715/http://www.thomasaquinas.edu/news/recent_events/Galileo%20Galilei-Scripture%20Exegete.mp3 |date=2011-05-03 }}), autora Dr. Christophera Decaena. Pristupljeno 16. veljače 2014. * "[http://www.traditioninaction.org/History/A_003_Galileo.html The End of the Myth of Galileo Galilei]" autora Atile Sinkea Guimarãesa. Pristupljeno 16. veljače 2014. * [http://blog.oup.com/2011/01/galileo/ Galileo i Crkva], članak Johan Heilbrona. Pristupljeno 16. veljače 2014. * [https://web.archive.org/web/20071209222631/http://www.catholic.net/rcc/Periodicals/Issues/GalileoAffair.html Slučaj Galileo na catholic.net], pristupljeno 16. veljače 2014. {{Normativna kontrola}} {{Lifetime|1564|1642|Galilei, Galileo}} [[Kategorija:Italijanski astronomi]] [[Kategorija:Italijanski fizičari]] [[Kategorija:Mikroskopičari]] [[Kategorija:Osobe optužene za jeres]] [[Kategorija:Biografije, Padova]] 6t1w238iottfgtwf0h65snq5z1yg11r Josif Staljin 0 2716 42669557 42658848 2026-08-08T22:01:26Z Xocolatl 327156 ([[c:GR|GR]]) [[c:COM:FR|File renamed]]: [[File:Ill3.jpg]] → [[File:Prince Ilia Chavchavadze, 1880.jpg]] [[c:COM:FR#FR2|Criterion 2]] (meaningless or ambiguous name) · can't tell who this is from the title 42669557 wikitext text/x-wiki {{redirect|Staljin}} {{Politički vođa | ime = Josif Staljin<br /><small>Ио́сиф Виссарио́нович<br />Джугашвили „Сталин”</small><br />იოსებ ბესარიონის ძე სტალინი | datum rođenja = [[18. 12.]] [[1878]]. | mjesto rođenja = [[Gori]], [[Ruska Imperija|Rusija]]<br /><small>(danas [[Gruzija]])</small> | datum smrti = [[5. 3.]] [[1953]]. | mjesto smrti = [[Moskva]], [[Sovjetski Savez|SSSR]]<br /><small>(danas [[Rusija]])</small> | malaslika = | opis male slike = | slika = JStalin Secretary general CCCP 1942.jpg | veličina = | opis slike = | podpredsjednik = | podpremijer = | zamjenik = | stranka = [[Komunistička partija SSSR-a|KP SSSR]] | potpis = | supruga = 1. [[Jekaterina Svanidze]]<br />2. [[Nadežda Allilujeva]] | položaj = [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|Generalni sekretar KP Sovjetskog Saveza]] | čin2 = [[Premijer Sovjetskog Saveza|Predsjedavajući Vijeća ministara<br>Sovjetskog Saveza]] | zanimanje = | fusnote = {{sup|a}} Nakon Staljinove smrti, [[Georgij Maljenkov]] je privremeno bio čelnik Partije jer je u tom trenutku bio njezin najviši živući dužnosnik; Staljinov službeni nasljednik, [[Nikita Hruščov]], preuzeo je čelnu poziciju [[14. 9.]] [[1953.]] godine. | nasljednik = [[Georgij Maljenkov]] {{small|(''[[de facto]]'')}}{{sup|a}} | prethodnik = [[Vjačeslav Molotov]]<br>{{small|(kao Odgovorni sekretar)}} | nasljednik2 = [[Georgij Maljenkov]] | prethodnik2 = [[Vjačeslav Molotov]] | predsjednik = | mandat_start = [[3. 4.]] [[1922]]. | mandat_kraj = [[16. 10.]] [[1952]]. | mandat_start2 = [[6. 5.]] [[1941]]. | mandat_kraj2 = [[5. 3.]] [[1953]]. | vjera = [[ateizam]] }} '''Josif Visarionovič Staljin''' (pravo prezime '''Džugašvili''', {{lang-ka|იოსებ ბესარიონის ძე სტალინი}}, {{lang-ru|Ио́сиф Виссарио́нович Джугашвили „Сталин”}}) ([[Gori]], 18. decembra 1878. – [[Moskva]], 5. marta 1953.), sovjetski političar i državnik. S titulom [[Vođe Sovjetskog Saveza|generalnog sekretara]] komunističke partije vladao [[SSSR|Sovjetskim Savezom]] oko 25 godina. Tokom tog razdoblja ovaj beskrupulozni, ali efikasni organizator, vodeći se vlastitim konceptom stvaranja [[Socijalizam u jednoj zemlji|socijalizma u jednoj zemlji]] i provodeći [[Industrijalizacija|industrijalizaciju]] i [[Kolektivizacija|kolektivizaciju]], pretvara poljoprivrednu državu u industrijsku supersilu. Ova državna transformacija se provodi zajedno s zatvaranjem milijuna ljudi u [[gulag]]e, a na svom samom početku je proizvela i katastrofalnu [[glad]] poznatu pod imenom [[Holodomor]] ({{oddo|1932|1933}}) od koje će preminuti oko 4,000.000 ljudi. Potom će u događaju poznatom pod imenom [[Velika čistka]] ({{oddo|1936|1939}}) strijeljati veliki broj svojih bivših i potencijalnih budućih političkih protivnika i stotine hiljada drugih osoba čime ''[[de facto]]'' preuzima svu vlast u državi. Ubrzo potom [[1939]]. godine sudjeluje u potpisivanju [[Pakt Ribbentrop-Molotov|pakta Ribbentrop-Molotov]] s [[Treći Rajh|Trećim Rajhom]] čime odgađa ulazak SSSR-a [[Drugi svjetski rat|u rat]] i istovremeno vraća državu na [[Evropa|evropske]] granice iz doba [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]]. Nakon [[Operacija Barbarossa|napada Trećeg Rajha na SSSR]] [[1941]]. godine Staljin predvodi svoju državu do pobjede [[1945]]. godine koju dočekuje na vrhuncu moći, ali istovremeno i kao iscrpljena osoba drastično pogoršanog zdravstvenog stanja. U poratnom razdoblju SSSR postaje jedna od dvije priznate [[Supersila|supersile]] s [[Varšavski pakt|komunističkim tampon državama]] između sebe i [[NATO|kapitalističkog svijeta]]. Tokom poratne obnove dolazi do početka [[Hladni rat|Hladnog rata]] i izbijanja [[Korejski rat|Korejskog rata]] kojem se on na početku nije niti protivio, a niti ga podržavao. Staljin umire [[5. 3.]] [[1953]]. kada izbija do tada prikrivena borba za njegovog nasljednika iz koje će kao pobjednik izlazi [[Nikita Hruščov]] koji [[1956]]. godine osuđuje svog prethodnika. Više od 70 godina nakon smrti Staljin ostaje vrlo kontroverzna osoba. Dio [[Rusi|Rusa]] uopće nema definiran stav o njemu, drugi dio ga smatra velikim menadžerom i modernizatorom što se od [[2008]]. godine uči u ruskim [[škola]]ma<ref name="Telegraph1562012">[[#Telegraph1562012|Ruvinsky (15.6.2012.)]]</ref> ili ako ništa drugo [[Veliki domovinski rat|pobjednikom u ratu]],<ref name="RT2252013">[[#RT2252013|RT (22.5.2013.)]]</ref> a treći i po broju najmanji dio stanovništva smatra ga masovnim ubojicom.<ref name="Telegraph1562012"/> == Djetinjstvo i mladost == {{Dvostruka slika|right|Stalin 1894.jpg|140|Stalin 1902.jpg|153|<center>Staljin sa 16 (lijevo) i 23 godine (desno)}} Staljin se rodio [[21. 12.]] [[1878]]. godine u [[Gruzija|gruzijskom]] gradu [[Gori]]. Njegov otac Visarion Ivanovič je bio [[stolar]], dok mu je majka [[Jekatarina Geladze]] bila domaćica koja je povremeno obavljala kućne poslove kod bogatijih gruzijskih porodica. Uz pomoć jedne od tih porodica on će naučiti [[ruski jezik]], a potom možda i dobiti pomoć pri upisu u školu za pravoslavne svećenike. Kako je do upisa u školu došlo u skladu s majčinim željama odnosno protiv onih Visariona Ivanoviča, on će izazvati incident u [[Gori]]ju nakon čega od strane policije biva izbačen iz grada. Kako je tokom početnog školovanja primjećen potencijal Staljin dobiva stipendiju za školovanje sjemeništu u Goriju gdje će se upisati tokom jeseni [[1894]]. u doba kada je ono već desecima godina bilo poznato kao centar okupljanja i stvaranja gruzijskih revolucionara<ref>[[#DaviesHarris2005|Davies; Harris (2005.)]], str. 29.-32.</ref>. Tokom školovanja će upoznati pisca i revolucionara [[Lado Kechoveli|Lada Kechovelija]]<ref>[[#Montefiore2008fr|Montefiore (2008.)]], str. 117-118.</ref>{{#tag:ref|Ime na ruskom: Ладо Кецховели; ime na gruzijskom: ლადო კეცხოველი.|group=n}} kojeg će potom sam Staljin nazivati svojim učiteljem. Ubrzo će se obojica učlaniti u markističku organizaciju (Kechoveli [[1897]]., Staljin [[1898]].<ref>[[#DaviesHarris2005|Davies; Harris (2005.)]], str. 35.</ref>), a potom [[1899]]. godine Staljin biva izbačen iz sjemeništa. Razlozi za izbacivanje su ostali nejasni pošto je s jedne strane [[Bogoslovija|sjemenište]] kao razlog za izbacivanje [[29. 5.]] [[1899]]. spomenulo nepojavljivanje na ispitima<ref>[[#DaviesHarris2005|Davies; Harris (2005.)]], str. 36.</ref>, dok će Staljin spominjati svoju marksističku aktivnost što nije mogla biti istina s obzirom da je istovremeno dobio potvrdu o uspješno završenoj 5. godini školovanja<ref>[[#DaviesHarris2005|Davies; Harris (2005.)]], str. 37.</ref>. Postoji i verzija po kojoj je izbačen zbog nemogućnosti plaćanja školarine<ref>[[#Montefiore2007|Montefiore (2007.)]], str. 61.</ref>. Bez obzira na stvarne razlog izbacivanja, iste [[1899]]. Staljin je uz pomoć tamo stečenog znanja i vlastite sposobnosti postao lokalno poznati [[pjesnik]] zahvaljući poeziji koju je napisao [[1895]]. godine<ref name="Guardian1952007">[[#Guardian1952007|Montefiore (19.5.2007.)]]</ref>, uvjereni [[lamarkizam|lamarkist]] što kasnije dovodi do njegove podrške [[Trofim Lisenko|Trofimu Lisenku]]<ref>[[#Medvedev2003|Z. i R. Medvedev (2003.)]], str. 183.</ref>, te uvjereni [[Marksizam|marksist]]. == Revolucionar (1900. – 1917.) == [[Datoteka:Stalin's Mug Shot.jpg|mini|lijevo|275px|Slike Staljina u policijskom dosjeu [[1911]]. godine]] Dolazak budućeg sovjetskog predsjednika [[Mihail Kalinjin|Mihaila Kalinjina]] na [[Kavkaz]]a dovodi [[1900]]. godine do radikaliziranja tamošnjih marksista koji se organiziranjem [[štrajk]]ova počinju boriti za popularnost na Kavkazu. Staljin će u tom cilju [[1901]]. dobiti zadatak da pokrene lokalnu marksističku organizaciju u mjestu [[Batumi]] gdje godinu dana kasnije izbija veliki [[štrajk]] nakon čega on biva uhapšen i protjeran u [[Sibir]]. Dok se nalazio u Sibiru unutar ruskih marksista su nastale frakcije Lenjinovih boljševika i Martovljevih [[Menjševici|menjševika]] s tim da će prevlast u cjelokupnom [[Rusko Carstvo|Ruskom Carstvu]] imati prvi, a u [[Gruzija|Gruziji]] koja je ruska pokrajina ovi drugi. Staljin koji se vraća u Gruziju [[1904]]. godine dava svoju lojalnost [[boljševici]]ma čime postaje jedan od njihovih najvažnijih članova partije na tom području. Tokom [[1904]]. godine on organizira uspješni štrajk u gradu [[Baku]]u, a iduće godine izlazi njegovo prvo političko djelo „Kratko o neslaganju u partiji”. On istovremeno na području Gruzije koja je kao i cijelo [[Rusko Carstvo]] potreseno [[Prva ruska revolucija|Prvom ruskom revolucijom]] vodi boljševičku paravojnu organizaciju koja se bavi napadom na policiju i [[pljačka]]ma. Veliki dio tamo opljačkanog novca Staljin je slao [[Lenjin]]u što dovodi do porasta njegovog značaja u boljševičkoj frakciji i potom organizacije velike pljačke banke u [[Tbilisi]]ju [[1907]]. tokom koje je ubijeno 40 ljudi<ref name="Guardian1952007"/> i ukradeno oko 3,400.000 [[USD]] u današnjem novcu. [[Lenjin]] će o tadašnjem Staljinu reći da je on baš čovjek kakav mu je potreban<ref name="Guardian1952007"/>, a to će i dokazati pozivajući Staljina na okupljanja najvažnijih ruskih marksista [[1904]]., [[1905]]. i [[1907]]. godine. Nakon službenog raspada markističke [[Ruska socijal-demokratska radnička partija|Ruske socijal-demokratske radničke partije]] [[1912]]. na boljševike i menjševike i potom hapšenja velikog broja prvih, Staljin biva postavljen u [[centralni komitet]] boljševičke partije i za glavnog urednika časopisa ''[[Pravda (ruske novine)|Pravda]]'' koji se izdaje u [[Petrograd]]u. Naredne [[1913]]. godine Staljin će na zahtjev Lenjina napisati političko djelo „Marksizam i nacionalno pitanje” koje će potencijalno biti vezano s kasnijim njegovim postavljanjem za ministra. Tokom svoje revolucionarne karijere Staljin biva više puta uhapšen od strane ruske policije i gotovo uvijek uspijeva vrlo brzo pobjeći iz [[Sibir]]a natrag u [[Gruzija|Gruziju]] ili [[Petrograd]]. Nakon vremenski posljednjeg hapšenja [[1913]]. on se prema svemu sudeći miri sa sudbinom i ne uspijeva ili ne želi pobjeći, tako da u [[Sibir]]u zasniva porodicu<ref name="BBC2732001">[[#BBC2732001|BBC (27.3.2001.)]]</ref>. == Komesar za nacionalnosti (1917. – 1923.) == U pripremi [[Oktobarska revolucija|Oktobarske revolucije]] i njenom samom organiziranju, Staljin će odigrati manju ulogu prije svega kao urednik ''[[Pravda (ruske novine)|Pravde]]'', časopisa boljševičke partije. Nakon uspjeha revolucije, glavne teze njegovog djela „Marksizam i nacionalno pitanje” postaju sastavni dio prvog sovjetskog [[ustav]]a, a on sam biva postavljen na položaj [[Narodni komesarijat za nacionalnosti|narodnog komesara za nacionalnosti]]. Tokom [[Ruski građanski rat|Ruskog građanskog rata]] i potom [[Poljsko-sovjetski rat|onog s Poljskom]], Staljin obnavlja prijateljstvo s [[Kliment Vorošilov|Vorošilovom]] odnosno neprijateljstvo s Trockim, te u vojsci stvara grupu iz [[Volgograd|Caricina]] koja će ga kasnije podržavati u političkom osvajanju vlasti. Njegova politička pozicija tokom četri godine obavljanja ministarskih i vojnih dužnosti bila je [[Populizam|populistička]] za današnje standarde. Kao i većina boljševika protivio se korištenju carskih oficira pri zapovjedanju vojnim trupama što je [[Trocki]] podržavao, a potom se usprotivio i upotrebi vojske protiv nezadovoljnih radnika što je Trocki zahtijevao. U pogledu nacionalnog pitanja Staljin nije izbjegavao niti sukob s Lenjinom protivljeći se davanju samostalnosti [[nacija]]ma unutar bivšeg [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]]. Po njegovom često javno kazanom mišljenju, nacije dotadašnje ruske države su se dijelile u tri skupine. U prvoj su [[Poljaci]] i [[Finci]] koji su bili u nekoj vrsti unije s Ruskim Carstvom pa imaju pravo na nezavisnost. Članovi druge skupine su bili prije svega [[Ukrajinci]] i [[Bjelorusi]], ali i drugi kao npr. [[Tatari]] koji su činili temelje ruske države, pa stoga nisu imali pravo na nezavisnost. Zadnju skupinu su činili [[Centralna Azija|centralnoazijski]] narodi i oni s [[Kavkaz]]a koji su po njemu bili previše zaostali da bi imali vlastitu državu<ref>[[#Uljanov1931|Uljanov (1931.)]], str. 624.</ref>. Iako se po pitanju ovih zadnjih našao u sukobu s [[Lenjin]]om, njegovo razmišljanje bilo je podržano od većine prije svega ruskih boljševika. Do vrhunca tih razlika u razmišljanju između [[Lenjin]]a kao vođe revolucije i Staljina kao komesara za nacionalnosti doći će [[1922]]. tokom rasprave o budućnosti države i dvije gruzijske krize ([[Invazija Crvene armije na Gruziju|1921.]] i 1922.) do kojih dolazi uz njegov blagoslov. Dok se Lenjin zalagao za stvaranje federacije Ujedinjenih Sovjetskih Republika Evrope i Azije, Staljin se zalagao za direktnu [[aneksija|aneksiju]] Sovjetske Ukrajine, Sovjetske Bjelorusije i drugih u [[Sovjetska Rusija|Sovjetsku Rusiju]] čime je ponovno zastupao popularno stajalište među ruskim boljševicima. Tokom ove rasprave doći će do stvaranja [[SSSR|Saveza Sovjetskih Socijalističkih Republika]] kao neke vrste kompromisa između Lenjinovog i Staljinovog gledišta<ref>[[#DaviesHarris2005|Davies; Harris (2005.)]], str. 53.</ref>. Neupitno dokazane Staljinove organizacijske sposobnosti kao i istovremena suprotna stajališta u odnosu na Lenjinove konačno dovode do ukidanja njegovog ministarstva odnosno postavljanja Staljina na položaj generalnog sekretara komunističke partije koja je u to doba bila potpuno neorganizirana. Na tom položaju on će naslijediti svog prijatelja i saveznika [[Vjačeslav Molotov|Vjačeslava Molotova]]. == Borba za vlast (1922. – 1930.) == {{Quote box|width=30%|align=right|quote=''Ja sam bio nepoznat, bez talenta za teoretiziranje i generalno drugorazredni političar. Trocki je bio veliki govornik i javno znani Lenjinov prijatelj. Kako da ga ja porazim? Trocki je pogriješio jer je sve htio rješavati glasovanjem Centralnog komiteta. U kontrastu s tim obični članovi partije mene su podržali radi uspjeha u organizaciji partije.''|source=Staljin (1937.)<ref>[[#DaviesHarris2005|Davies; Harris (2005.)]], str. 78.</ref>}} [[Lenjin]] će doživjeti svoj prvi [[srčani udar]] nešto više od mjesec dana nakon što je Staljina postavio na položaj generalnog sekretara partije, zbog čega je on postao i ''[[de facto]]'' predsjednik [[Centralni komitet|Centralnog komiteta]] Komunističke partije [[SSSR]]-a<ref>[[#Medvedev2003|Z. i R. Medvedev (2003.)]], str. 250.</ref>. Osim te dvije partijske pozicije Staljin je [[1922]]. ujedno bio i predsjednik ustavotvorne komisije, ali to ga je sve u javnosti stavljalo na tek četvrto mjesto tadašnje službene hijerarhije. [[Lav Trocki|Lava Trockija]] tada su svi smatrali [[Lenjin]]ovim nasljednikom jer je imao svoju političku bazu u vojsci kao ministar rata, a osim toga bio je istovremeno prvi zamjenik premijera (Lenjina). Nakon njega je po svojim političkim funkcijama dolazio [[Lev Kamenev]] koji je tada bio zamjenik premijera i ''de facto'' predsjednik [[politbiro]]a, a treći u tadašnjoj službenoj političkoj hijerarhiji bio je [[Grigorij Zinovjev]], predsjednik [[Kominterna|Kominterne]]. [[Datoteka:Lenin and stalin crop.jpg|mini|lijevo|200px|[[Lenjin]] i Staljin [[1922]].]] Iako je Staljin službeno bio tek na četvrtom mjestu, članovi partije znali su da će se borba za vlast voditi između arogantnog Trockog i ambicioznog Staljina<ref name="BukharinSmirnov1988.440443">[[#BukharinSmirnov1988|Bukharin; Smirnov (1988.)]], str. 440.-443.</ref>. U doba postavljanja na položaj generalnog sekretara partija je bila u totalnoj anarhiji ili kako je to Zinovjev rekao: „Rad Partije je blokiran zbog borbe za vlast članova partije”<ref>[[#Zinovjev241922|Zinovjev (2.4.1922.)]]</ref>. Dotadašnji pokušaj da [[Moskva]] određuje pozicije svih članova partije Staljin je zamijenio postavljanjem podobnih osoba samo na važnije pozicije, dok je na nižim razinama dopustio da lokalna partija sama izabere svoje sekretare koji izborom dobivaju praktički diktatorske ovlasti na na toj razini pošto ih potom nije bilo moguće smijeniti. Zbog takve svoje politike, ''de facto'' partijske [[diktatura|diktature]] na svim razinama i Sultan-Galijeve afere, Staljin se cijelu [[1923]]. brani od kritika svojih partijskih protivnika koji zahtijevaju realnu unutarstranačku demokraciju gdje članovi mogu smijeniti partijske dužnosnike i zamijeniti ih drugima. Tek kada je Lenjin umro [[1924]]. Staljin odgovara otvoreno, napadački na napade frakcije Trockog koji želi demokraciju riječima: „[[Demokracija]] zahtjeva određeni nivo kulture od članova partije i organizacije u cijelosti, mi je danas ne možemo dopustiti”<ref>[[#DaviesHarris2005|Davies; Harris (2005.)]], str. 75.</ref>. Tokom borbe za vlast [[1924]]. dužnosnici partije su trebali izabrati između na jednoj strani vizije Trockog o unutarstranačkoj demokraciji i svjetskoj revoluciji, te na drugoj strani vizije Staljina o koji im garantira dotadašnje partijske položaje i stvaranje [[Socijalizam|socijalizma]] u jednog državi. Vizija Trockog je bila jednostavno neprihvatljiva partijskim dužnosnicima kojima je prioritet bio očuvanje dobivenih položaja. [[Datoteka:Lev Trotsky.jpg|mini|175px|[[Lav Trocki]], Staljinov najpoznatiji protivnik u borbi za vlast]] Jedino što je moglo [[1924]]. zaustaviti taj pohod na vlast bio je [[Lenjinov testament]] u kojem je on osudio sve svoje potencijalne nasljednike<ref name="BukharinSmirnov1988.440443"/>. Po tom testamentu Staljin ima preveliku moć u svojim rukama i pitanje je da li će ju znati ispravno koristiti<ref name="BukharinSmirnov1988.440443"/>, dok je Trocki koji vodi borbu protiv [[Centralni komitet|centralnog komiteta]] možda najsposobniji čovjek, ali problem je u njegovoj aroganciji i pretjeranom bavljenju administrativnim poslom<ref name="BukharinSmirnov1988.440443"/>. Po Lenjinovim riječima to su dva lidera između kojih će se voditi borba za vlast. U doba kada su te riječi kao i druge u kojima je detaljnije osudio Staljina postale poznate partiji Staljin je već bio pobijedio [[Trocki|Trockog]] u borbi za vlast, tako da on početkom [[1925]]. biva smijenjen s pozicije ministra rata. Ta politička pobjeda koja dolazi uz pomoć [[Grigorij Zinovjev|Zinovjeva]] i [[Lev Kamenev|Kameneva]] koji su također bili osuđeni u Lenjinovom testamentu<ref name="BukharinSmirnov1988.440443"/> dovodi istovremeno do raspada ovog političkog saveza odnosno krajem [[1925]]. stvaranja ujedinjene opozicije Trocki-Kamenev-Zinovjev protiv Staljina. Ovaj savez tada više nije imao nikakve šanse jer je po podacima ureda za informiranje napisanog u decembru [[1926]]. održano više od 100 okupljanja ovog saveza samo u [[Moskva|Moskvi]], [[Lenjingrad]]u i [[Odesa|Odesi]], dok je on na svim drugim mjestima praktički ignoriran. Te [[1926]]. godine svakom realističnom sovjetskom političaru postalo je jasno da bi njegovo protivljenje onome što je Trocki još [[1923]]. godine nazvao režimom partijskih sekretara ravno političkom samoubojstvu<ref>[[#DaviesHarris2005|Davies; Harris (2005.)]], str. 76.</ref> što na kraju dovodi do nestanka stvarne opozicije Staljinu. Posljednji samostalni visokorangirani sovjetski komunist koji je još ostao na svojoj dužnosti [[1927]]. bio je [[Nikolaj Buharin]] kojeg u svom testamentu Lenjin naziva ljubimcem partije i osobom koju se vrlo teško može smatrati [[Marksizam|marksistom]]<ref name="BukharinSmirnov1988.440443"/>. Njegova neupitna podrška među [[Komunizam|komunistima]] nepopularnoj [[Nova ekonomska politika|Novoj ekonomskoj politici]]<ref name="Perišić5122013">[[#Perišić5122013|Perišić (5.12.2013.)]]</ref>, protivljenje industrijalizaciji i kolektivizaciji označilo je njegov politički poraz i smjenu do koje dolazi u aprilu [[1929]]. godine. Nakon što je porazivši jednog po jednog svoje političke protivnike osvojio vlast u partiji, Staljin još uvijek u svojim rukama nije u pravnom smislu imao vlast u državi pošto ni premijer [[Aleksej Rikov]] niti [[Predsjednik Sovjetskog Saveza|predsjednik]] SSSR-a [[Mihail Kalinjin]] nisu bili pod njegovom kontrolom. Do tog posljednjeg političkog obračuna u borbi za vlast dolazi [[1930]]. godine kada [[Aleksej Rikov]] na [[19. 12.]] biva smijenjen s pozicije premijera i zamijenjen s [[Vjačeslav Molotov|Vjačeslavom Molotovom]]. Po završetku ove borbe Staljin će svojim poraženim protivnicima dopustiti da otiđu u izgnanstvo, ali tu ponudu će prihvatiti samo [[Trocki]]{{#tag:ref|[[Lev Kamenev|Kamenev]] će nakon smjene krajem [[1926]]. godine biti poslan u [[Kraljevina Italija|Italiju]] kao ambasador<ref>[[#RTLKamenev|Russiapedia: L. Kamenev ({{CURRENTYEAR}}.)]]</ref>, a [[Nikolaj Buharin|Buharin]] će nakon što prizna „svoje pogreške” biti [[1935]]. poslan u [[Zapadna Evropa|Zapadnu Evropu]]<ref>[[#RTNBukharin|Russiapedia: N. Bukharin ({{CURRENTYEAR}}.)]]</ref>.|group=n}}. == Prvi među jednakima (1930. – 1935.) == === Holodomor === {{glavni|Holodomor}} {{Quote box|width=30%|align=right|citat=''Kažu nam druže Terehov da si odličan govornik, ali izgleda i da odlično pišeš priče. Izmisliti takvu priču o gladi u Ukrajini?! Mislio si da ćeš nas uplašiti, ali to neće uspjeti. Zar ne bi bilo bolje da napustiš poziciju sekretara i učlaniš se u [[Unija sovjetskih pisaca|udruženje sovjetskih pisaca]]: ti ćeš izmišljati priče, a budale će ih čitati.''|izvor=Staljin (17. 6. 1932.), govor članu ukrajinske<br />delegacije prilikom prijave [[Holodomor]]a u politbiro}} Po izvršenoj smjeni premijera Staljin 1930. godine ''[[de facto]]'' postaje prvi među jednakima u sovjetskom politibirou. To jačanje njegove osobne moći dolazi istovremeno s početkom prisilne [[Kolektivizacija|kolektivizacije]] koja se provodi već 1929. godine. Zadovoljstvo početnim rezultatima na području donje [[Volga|Volge]]<ref>[[#Conquest1986|Conquest (1986.)]], str. 85.-116.</ref> će rezultirati agresivnijim pristupom, a kada [[žetva]] [[1930]]. ispuni sva državna očekivanja zaključak Staljina koji uvijek posebno kontrolira proizvodnju žita će biti da je taj rezultat postignut zbog kolektivizacije, a ne povoljnih vremenskih uvjeta. Upozorenja ministra poljoprivrede [[Jakov Jakovljev|Jakovljeva]] iz [[1931]]. da je navedeni ishod postignut iscrpljivanjem zemlje i ignoriranjem pravila [[plodored]]a će biti ignorirana od Staljina i [[politbiro]]a<ref name="DaviesHarris2005.132">[[#DaviesHarris2005|Davies; Harris (2005.)]], str. 132.</ref>, a praktički istovremeno će [[30. 7.]] [[1931]]. godine biti donesena i katastrofalna odluka da se [[domaće životinje]] prisilno stave u [[kolhoz]]<ref name="DaviesHarris2005.136">[[#DaviesHarris2005|Davies; Harris (2005.)]], str. 136.</ref>. Iscrpljenost poljoprivredne zemlje, nedostatak mehanizacije, masovno umiranje teglećih životinja u kolhozima (broj [[Domaći konj|konja]] je smanjen sa 35,000.000 [[1. 7.]] [[1929]]. na 16,000.000 [[1. 7.]] [[1934]].<ref>[[#DaviesHarris2005|Davies; Harris (2005.)]], str. 124.</ref>) i loši vremenski uvjeti dovode do drastičnog smanjenja proizvodnje [[Žitarice|žita]], a kao odgovor Staljin šalje [[Policija|policiju]] i [[NKVD|tajnu službu]] da oduzimaju žito seljacima što će rezultirati masovnom glađu. Na zahtjeve [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika|ukrajinskog rukovodstva]] koje [[17. 6.]] [[1932]]. godine dolazi tražiti pomoć Staljin odgovora da je glad napad na vlast [[Komunistička partija|komunističke partije]] i da su oni za to sami krivi, ali u privatnoj poruci ministru [[Lazar Kaganovič|Kaganoviću]] koji je pored ostalog bio zadužen za oduzimanje žita seljacima priznaje postojanje „apsurdne gladi” u Ukrajini<ref>[[#Montefiore2004|Montefiore (2004.)]], str. 84.</ref>. Tokom ljeta [[1932]]. godine, suočeni s prije svega izgladnjelim seoskim stanovništvom, donesen je drakonski zakon kojim se krađa žita osuđuje [[Smrtna kazna|smrtnom kaznom]], a kada ubrzo potom jedan čuvar ubija maloljetnog izgladnjelog lopova dolazi do svađe u politbirou. Ministar obrane [[Kliment Vorošilov]] je ubojicu osudio na 10 godina robije samo da bi nakon svađe Staljin poništio odluku i ubojicu ne samo oslobodio nego i unaprijedio<ref>[[#Montefiore2004|Montefiore (2004.)]], str. 91.</ref>. Tek nakon što te brutalne mjere nisu stvorile [[Žitarice|žito]] kojeg nije bilo i nakon što su milijuni umrli od gladi, politbiro predvođen Staljinom napokon počinje popuštati. Prva od mjera postaje smanjenje državnih zahtjeva za žitom tako da je prvobitni državni zahtjev usmjeren prema [[Seljak|seljacima]] smanjen više puta sa 25,800.000 na 19,600.000 [[tona]] žita, a potom će [[1933]]. kada postaje prekasno za veliki broj žrtava biti dano 1,600.000 tona pomoći glađu pogođenim krajevima<ref name="DaviesHarris2005.132"/>. Iako ne postoje točne brojke pretpostavlja se da će od na ovaj način izazvane gladi umrijeti oko 3,900.000 ljudi, dok će cjelokupni demografski gubitak iznositi oko 10,000.000 ljudi<ref>[[#LB1412010|LB (14.1.2010.)]]</ref>. Ti milijuni umrlih postaju neupitna odgovornost Staljina koji kada je postala očita katastrofa priznaje da je ministar poljoprivrede Jakovljev bio u pravu pa se na njegov prijedlog već [[26. 3.]] [[1932]]. poništava kolektivizacija seljačkih životinja<ref name="DaviesHarris2005.136"/>, a krajem [[1932]]. biti će vraćen u upotrebu plodored. U svom februarskom govoru [[1933]]. Staljin događaje iz prošle godine po pitanju seoskih životinja opisuje kao nesporazum sa [[Seljak|seljacima]] i najavljuje kako je državni cilj da svaki seljak ima svoju [[Krava|kravu]]<ref>[[#DaviesHarris2005|Davies; Harris (2005.)]], str. 137.</ref>. Ta kao i ona „greška” o obrađivanju poljoprivrednog zemljišta će na kraju koštati 3,900.000 života, a naposljetku će u Velikoj čistki oduzeti i život ministra poljoprivrede iz jednostavnog razloga što je bio u pravu odnosno Staljin u krivu. === Industrijalizacija === {{Quote box|width=30%|align=right|citat=''Mi smo 50 ili 100 godina iza razvijenih država. Moramo to nadoknaditi kroz 10 godina ili će nas oni uništiti.''|izvor=Staljin (4. 2. 1931.)<ref>[[#Stalin1976|Stalin (1976.)]], str. 530.</ref>}} {{Quote box|width=30%|align=right|citat=''Ganut sam ljubavlju naroda prema vladaru. Ništa nije bilo pripremljeno... Narod treba cara kojeg će obožavati, za kojega će živjeti i raditi.''|izvor=Staljin (1935.), nakon iznenadnog posjeta [[Moskovski metro|Moskovskom metrou]]}} Polovicom [[1920-ih]] [[SSSR]] se našao na ekonomskoj prekretnici. [[Nova ekonomska politika]] koja stupa na snagu [[1921]]. uspijeva stabilizirati sovjetsku ekonomiju, ali istovremeno dovodi do drastičnog povećanja klasnih razlika na selu i stvaranja kulaka što je bilo neprihvatljivo komunističkoj vladi. Drugi razlog tadašnjeg političkog nezadovoljstva ekonomijom su činile neispunjene stope ekonomskog rasta koje nisu bile dovoljne da se u dogledno vrijeme dostignu kapitalističke države. Politički vrh SSSR-a tada biva podijeljen po pitanju kako dalje. [[Nikolaj Buharin|Buharinova]] skupina je htjela nastaviti s dosadašnjom politikom, [[GOSPLAN]] je želio da se ulaže u laku industriju s nadom da će jeftina ulaganja u nju podići sovjetsku ekonomiju, a skupina oko [[Lav Trocki|Trockog]] je zahtijevala ubrzanu industrijalizaciju. [[Nova ekonomska politika]], iako omiljena od zapadnih akademika, bila je jednostavno osuđena na propast pošto je njena budućnost ovisila o političkoj odluci po pitanju toga koliko je brzo potrebno izgraditi sovjetsku industriju<ref>[[#Davies1998|Davies (1998.)]], str. 37.</ref> pa je stoga njeno ukidanje dočekano sa zadovoljstvom i olakšanjem<ref name="Perišić5122013"/>. [[Datoteka:Bucharin.bra.jpg|mini|lijevo|175px|[[Nikolaj Buharin]], tvorac [[Nova ekonomska politika|Nove ekonomske politike]] i žestoki protivnik industrijalizacije]] Na kraju će [[Staljin]] kao politički pobjednik u borbi za vlast nametnuti Trockijev plan ubrzane industrijalizacije s početnim idejnim projektom [[Jevgenij Preobraženskij|Jevgenija Preobraženskog]] koji se temeljio u prvoj fazi na prodaji poljoprivrednih dobara oduzetih seljacima za početnu [[Industrijalizacija|industrijalizaciju]]. Sam daljnji ekonomski projekt ubrzane industrijalizacije će imati svoje temelje u djelu [[Grigorij Feldman|Grigorija Feldman]] iz [[1928]]. po kojem dobiva naziv Feldmanov ekonomski model. Po ovom ekonomskom modelu kratkoročno žrtvovanje lake industrije to jest životnih uvjeta stanovništva na uštrb teške industrije će dugoročno gledano dovesti do stvaranja industrijaliziranog društva i poboljšanja životnih uvjeta<ref>[[#Nafziger2006|Nafziger (2006.)]], str. 68.-69.</ref>. U doba kada se prvi petogodišnji plan već nalazio u fazi realizacije, Staljin [[1929]]. naređuje da se u njega uključi i kolektivizacija što zbog povoljnih vremenskih uvjeta [[1930]]. prolazi bez problema, ali će potom dovesti do [[Holodomor]]a i javno izraženog nezadovoljstva ranije spomenutog Preobraženskog. Iako je osnovni navedeni razlog za industrijalizaciju bila prijetnja napadom kapitalističkih država na [[SSSR]], tokom ove po pitanju industrije uspješne petoljetke investicije u vojnu proizvodnju će činiti samo 2,6% ukupne proizvodnje u [[1930]]. godini<ref name="Boobbyer2000.62">[[#Boobbyer2000|Boobbyer (2000.)]], str. 62.</ref>, a [[1932]]. će narasti na 10,8%<ref>[[#HarrisonDavies1997|Harrison; Davies (1997.)]], str. 369.</ref> ili 11%<ref name="Boobbyer2000.62"/> zavisno od izvora podataka. Kako je osnovni cilj prvog petogodišnjeg plana bilo stvaranje industrijskih temelja on biva ostvaren pošto je proizvodnja električne energije povećana za 270%, [[cement]]a, [[Nafta|nafte]] i [[Lijevano željezo|lijevanog željeza]] za gotovo 100%, a [[čelik]]a za gotovo 50%. Tokom drugog petogodišnjeg plana će se nastaviti taj proces ubrzane industrijalizacije kao i u trećem tokom kojeg [[SSSR]] prelazi na vojnu ekonomiju tako da više od 70% svih industrijskih investicija ulazi u vojnu industriju, kao i 32,6% državnog [[budžet]]a<ref>[[#Dunn1995|Dunn (1995.)]], str. 20.</ref>. Bez obzira na te industrijske uspjehe, Staljinova politika ubrzane industrijalizacije se u prvoj polovici [[1930-ih]] našla u krizi zbog poljoprivrednih problema, industrijskih nesreća i pada životnog standarda. Kako bi izbjegao potencijalne partijske kritike, Staljin kao prvi među jednakima u ovom razdoblju odbija sazivati sastanke Centralnog komiteta [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|Komunističke partije SSSR-a]] koji po partijskom statusu ima teoretsku mogućnost da ga smijeni<ref>[[#Boobbyer2000|Boobbyer (2000.)]], str. 80.</ref>. To pitanje nezadovoljstva dijela partije ovom politikom će u drugoj polovici [[1930-ih]] postati jedan od razloga za pokretanje [[Velika čistka|velike čistke]] u kojoj će među ostalima nastradati i veliki broj ekonomista koji su joj se protivili. {| class="floatright" style="text-align:right; font-size:90%; border: 1px solid" |- bgcolor="#dddddd" ! align="left" |Proizvodnja ![[1928]]. ![[1937]]. !{{porast}} Rast |- bgcolor="#eeeeee" | align="left" |[[Čelik]], mln. t. |4,3 |17,7 |412% |- bgcolor="#eeeeee" | align="left" |[[Ugljen]], mln. t. |35,5 |128 |361% |- bgcolor="#eeeeee" | align="left" |[[Nafta]], mln. t. |11,6 |28,5 |246% |- bgcolor="#eeeeee" | align="left" |[[Električna energija|El. energija]], mlrd. kWh |5,0 |36,2 |724% |- bgcolor="#eeeeee" | align="left" |[[Papir]], hilj. t. |284 |832 |293% |- bgcolor="#eeeeee" | align="left" |[[Cement]], mln. t. |1,8 |5,5 |306% |- bgcolor="#eeeeee" | align="left" |Obojeni [[metal]]i, mln. t. |3,4 |13 |382% |- bgcolor="#eeeeee" | align="left" |[[Lijevano željezo]], mln. t. |3,3 |14,5 |439% |- bgcolor="#eeeeee" | align="left" |[[Automobil]]i, hilj. kom. |0,8 |200 |25000% |- bgcolor="#eeeeee" | align="left" |[[Koža (materijal)|Kožna]] [[obuća]], mln. pari |58,0 |183 |316% |- bgcolor="#eeeeee" | align="left" |[[Šećer]], hilj. t. |1283 |2421 |189% |- bgcolor="#eeeeee" |colspan="4" align="left"|<small>'''Izvor''': Centralni statistički zavod SSSR-a</small><ref>[[#CSU1968|CSU (1968.)]]</ref> |} Po završetku [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] SSSR počinje sa svojom ubrzanom obnovom kojom bez obzira na glad koja [[1947]]. zahvaća cijelu [[Evropa|Evropu]] vraća ekonomiju na predratno stanje, a [[1950]]. proizvodnja teške industrije je izjednačena s onom [[1940]]. godine. Također, proizvodnja lake industrije je 8% veća<ref>Vidi:<br />• [[#Davies1998|Davies (1998.)]], str. 64. i 66.<br />• [[#Allen2003|Allen (2003.)]], str. 189.</ref>. Kako je Staljin izgradio ekonomski model na strogo centraliziranoj i komandnoj ekonomiji, njen ekonomski uspjeh je ovisio o sposobnosti upravljača tj. donošenju ispravnih odluka. Pogrešne ekonomske odluke njegovih nasljednika ubrzo dovodi do početka postepenog urušavanja sovjetske ekonomije i povećanja smrtnosti stanovništva. Nakon što je svojim investicijama u [[zdravstvo]] Staljin povećao [[život]]ni vijek stanovnika za 22 godine u razdoblju od [[1926]]. do [[1958]]., smanjenje tih ulaganja od strane njegovih nasljednika dovodi [[1965]]. do iz zapadne perspektive neobjašnjivog pada životnog vijeka sovjetskih stanovnika koji će trajati do [[Raspad SSSR|propasti SSSR-a]]<ref>[[#ShkolnikovMeslé1996|Shkolnikov; Meslé (1996.)]]</ref>. Slične pogrešne odluke njegovih nasljednika stvaraju situaciju da SSSR kao dotadašnji izvoznik [[pšenica|pšenice]] od [[1963]]. postaje uvoznik, a kompletnu ekonomsku situaciju SSSR-a nakon [[1968]]. godine [[Mihail Gorbačov]] će opisati riječima: "Osim prodaje [[Votka|votke]] i viših cijena [[Nafta|nafte]] sovjetska ekonomija nije rasla u zadnjih 20 godina"<ref>[[#Roberts29102002|Roberts (29.10.2002.)]], str. 259.-260.</ref>, tako da Staljinov plan o stvaranju pravog [[Komunizam|komunističkog sistema]] gdje stanovnici imaju radno vrijeme od 6 ili samo 5 sati<ref>[[#Stalin1972|Stalin (1972.)]], str. 71.</ref> nikada neće biti ostvaren. Staljinov model modernizacije putem gradnje teške industrije će tokom [[Hladni rat|Hladnog rata]] postati interesantan primjer drugim nerazvijenim državama koje teže svom ubrzanom razvoju. Prva država koja će ga potpuno samostalno primjeniti biva [[Jawaharlal Nehru|Nehruova]] demokratska [[Indija]] [[1956]]. godine. Indijski ekonomski model se kao i Staljinov tada temeljio na gradnji teške industrije i infrastrukture putem uvoza strojeva koji će graditi strojeve, ali za razliku od tog modela nije dopuštao smanjivanje proizvodnje lake industrije. Kako niti drugi niti treći indijski petogodišnji plan nisu ispunili očekivanja po pitanju rasta, Indija [[1969]]. godine odustaje od ovog ekonomskog modela<ref name="Nafziger2006.6970">[[#Nafziger2006|Nafziger (2006.)]], str. 69.-70.</ref>. Za razliku od Indije komunistička [[Kina]] će do početka [[1960-ih]] uz pomoć sovjetskih savjetnika<ref name="Nafziger2006.6970"/> odnosno potom samostalno slijepo kopirati Staljinov tip modernizacije. Kao što su u [[SSSR]]-u polovicom [[1960-ih]] postali jasni nedostaci ovog modela zbog malene osobne potrošnje tako je to postalo jasno u Kini tokom [[1970-ih]] nakon čega [[Deng Xiaoping]] pokreće masovne ekonomske reforme koje će dovesti do stvaranja najbrže rastuće ekonomije u svijetu<ref>[[#Nafziger2006|Nafziger (2006.)]], str. 72.</ref>. == Diktator (1936. – 1941.) == === Partijske čistke === {{glavni|Velika čistka}} {{Quote box|width=30%|align=right|citat=''Moje najveće zadovoljstvo je izabrati žrtvu, pripremiti detaljni plan, pokrenuti nezaustavljivu [[Osveta|osvetu]] i onda otići u krevet. Za mene nema ničeg slađeg na cijelom svijetu.''|izvor=Staljin<ref>[[#Spectator952007|Mirsky (9.5.2007.)]]</ref>}} [[Datoteka:Sergei Kirov and Joseph Stalin, 1934.jpg|mini|275px|Staljin i [[Sergej Kirov]] ([[Soči]], [[1934]].) čije će ubojstvo postati službeni razlog za pokretanje [[Velika čistka|Velike čistke]]]] Kao odgovor na ubojstvo [[Sergej Kirov|Sergeja Kirova]] ([[1. 12.]] [[1934]].), sovjetski centralni komitet istog dana donosi novi zakon o kaznenom postupku kako bi se država zaštitila od [[terorist]]a i terorističkih grupa<ref>[[#Boobbyer2000|Boobbyer (2000.)]], str. 65.</ref>. Osim neobičnih istraživačkih tehnika (sprečavanje spavanja, samica do 20 dana, smanjivanje količine hrane u zatvoru) koje će sigurnosne službe koristiti po javnom memorandumu iz [[1947]].<ref>[[#Boobbyer2000|Boobbyer (2000.)]], str. 57.</ref> po odluci centralnog komiteta od [[10. 1.]] [[1939]]., od [[1937]]. godine mučenje je bila zakonski prihvatljiva metoda dobivanja priznanja<ref>[[#Boobbyer2000|Boobbyer (2000.)]], str. 66.</ref>. Iako su već [[1935]]. godine bili na snazi prvi od tih zakona koji će se koristiti u Velikoj čistki, tada još ništa nije bilo definitivno odlučeno. Te odlučujuće godine vodstvo [[SSSR]]-a je moralo odlučiti između usporavanja industrijalizacije radi velikog broja nesreća prouzročenih neškolovanim radnicima ([[1934]]. godine se dogodilo 62.000 problema na željezničkim prugama) i drugih mjera. Tu tadašnju neodlučnost je najbolje prikazao [[Lazar Kaganovič]] u svom govoru kojim kritizira suce zbog malog broja osuda za prometne i industrijske nesreće, ali istovremeno ih upozorava da paze kako ne bi pokrenuli masovno kažnjavanje<ref>[[#RosenbergSiegelbaum1993|Rosenberg; Siegelbaum (1993.)]], str. 232.</ref>. Na kraju teško ali ipak uspješno, Staljin će u prvoj polovici [[1936]]. godine ostalim članovima politibiroa uspjeti nametnuti nastavak industrijalizacije i [[Velika čistka|Veliku čistku]], iako ta odluka ipak ne prolazi bez otpora u državnom vrhu. Nakon prvog moskovskog suđenja direktor [[NKVD]]-a [[Genrih Jagoda]] službeno zahtjeva prestanak čistke nakon čega je odmah smjenjen [[26. 9.]] [[1936]]. i zamjenjen [[Nikolaj Ježov|Nikolajom Ježovom]], a nakon drugog moskovskog suđenja u doba zasjedanja plenuma centralnog komiteta koji odlučuje o pokretanju masovne čistke kojoj se žestoko protivi [[Grigorij Ordžonikidze]], ministar teške industrije i član politbiroa vrši samoubojstvo [[18. 2.]] [[1937]]. godine. Devet dana nakon Ordžonikidzeove smrti, plenum kojim i službeno počinje masovna čistka će završiti s radom. Jedna od posljednjih točaka plenuma bilo je glasovanje o sudbini [[Nikolaj Buharin|Buharina]] i bivšeg premijera [[Aleksej Rikov|Alekseja Rikova]]. Po sačuvanim podacima [[Nikita Hruščov]] je glasovao za suđenje bez smrtne kazne, [[Nikolaj Ježov]], [[Semjon Buđoni]] i [[Pavel Postišev]] su glasovali za [[smrtna kazna|smrtnu kaznu]], dok su [[Vjačeslav Molotov]] i [[Kliment Vorošilov]] glasovali „kako Staljin kaže” pa će optuženi na kraju biti osuđeni i pogubljeni. Tokom cjelokupnog razdoblja Velike čistke biti će pogubljen veliki broj ranije politički poraženih Staljinovih neprijatelja što će biti bezbroj puta ponavljano u knjigama i filmovima, dok će istovremeno biti ignorirana činjenica da tadašnji politbiro djeluje zajedno tokom cijele čistke. Od devet članova politibiroa (Staljin, [[Andrej Andrejev|Andrejev]], [[Lazar Kaganovič|Kaganovič]], [[Mihail Kalinjin|Kalinjin]], [[Stanislav Kosior|Kosior]], [[Valerijan Kujbišev|Kujbišev]], [[Vjačeslav Molotov|Molotov]], [[Grigorij Ordžonikidze|Ordžonikidze]] i [[Kliment Vorošilov|Vorošilov]]) koji donosi protuterorističke zakone [[1. 12.]] [[1934]]., samo će Kosior koji je ujedno bio prvi sekretar komunističke partije Ukrajine biti smijenjen, uhapšen i potom strijeljan. {{Dvostruka slika|left|1936 genrich grigorijewitsch jagoda.jpg|170|Ezhov NI.jpg|162|<center>[[Genrih Jagoda]], ministar unutrašnjih poslova i šef [[NKVD]]-a, nakon neslaganja s provođenjem [[Velika čistka|Velike čistke]] biva smijenjen, zatvoren i pogubljen|<center>[[Nikolaj Ježov]], ministar unutrašnjih poslova SSSR-a koji će kao nasljednik Jagode provoditi [[Velika čistka|Veliku čistku]] između [[26. 9.]] [[1936]]. i [[25. 11.]] [[1938]].}} Najvažnije političke žrtve Staljinove Velike čistke će na kraju biti bivši Lenjinov zamjenik i premijer [[Aleksej Rikov]], oba bivša generalna sekretara kominterne [[Grigorij Zinovjev]] i [[Nikolaj Buharin]], bivši zamjenik premijera [[Lev Kamenjev]], bivši ukrajinski premijer [[Kristijan Rakovskij]], dotadašnji premijer Uzbečke SSR [[Fajzula Hojajev]], dotadašnji prvi sekretar komunističke partije Bjelorusije [[Vasilij Šarangovič]], direktori [[NKVD]]-a [[Genrih Jagoda]] i [[Nikolaj Ježov]], te veliki broj bivših ministara. Osim bivših visokih političara koji će biti uhapšeni i smaknuti po lažnim optužbama, godine [[1937]]. na red dolazi vojni vrh [[Crvena armija|Crvene armije]]. Prvi na udaru ove čistke se našao Staljinov stari protivnik maršal [[Mihail Tuhačevski]] i njemu vjerni oficiri koji će biti osuđeni i strijeljani [[11. 6.|11.]] i [[12. 6.]] [[1937]]. godine, nakon čega počinje puno šira čistka unutar oficirskih redova čiji finalni rezultat biva da je 36.671 oficir<ref name="Beevor1998.23">[[#Beevor1998|Beevor (1998.)]], str. 23.</ref> smijenjen, uhapšen ili pogubljen<ref name="Glantz11102001.22">[[#Glantz11102001|Glantz (11.10.2001.)]], str. 22.</ref>. Među njima će se osim Tuhačevskog naći još dva od pet sovjetskih [[maršal]]a. Prvi od njih biva [[Aleksandar Jegorov]] kojeg Staljin javno osuđuje [[22. 1.]] [[1938]]. riječima „Mi znamo da postoji pet maršala SSSR-a i da među njima Jegorov najmanje zaslužuje svoj položaj, a ja čak niti ne spominjem Tuhačevskog...”<ref>[[#Pečenkin1612004|Pečenkin (16.1.2004.)]]</ref> biva ubrzo smijenjen, uhapšen i kasnije strijeljani, dok maršal [[Vasilij Bljuher]] biva uhapšen nakon [[Bitka za Hasansko jezero|Bitke za Hasansko jezero]] (završava [[11. 8.]] [[1939]].) i nakon što je već ranije njegov načelnik [[NKVD]]-a [[Genrih Ljuškov]] prebjegao u [[Japan]] s kolekcijom tajnih sovjetskih dokumenata. Tadašnji premijer [[Vjačeslav Molotov]], koji će ujedno potpisati na desetke hiljada smrtnih kazni u razdoblju od [[1936]]. do [[1939]]. godine, pred kraj života će čistku vojnih oficira opravdavati riječima: „1937. godina je bila potrebna... Malo je vjerojatno da su oni bili špijuni, ali su održavali kontakte sa stranim službama. Osnovna stvar je bila da se njima u trenutku odluke nije moglo vjerovati. Staljin je po mom mišljenju bio u pravu. Neka se nevine glave kotrljaju, ali onda u doba rata neće biti neodlučnosti. Da, greške su se događale, ali recimo [[Konstantin Rokosovski]] i [[Kiril Meretskov]] su bili oslobođeni”<ref>[[#Boobbyer2000|Boobbyer (2000.)]], str. 75.-76.</ref>. Zajedno s čistkom bivših i tadašnjih visokorangiranih političkih i vojnih dužnosnika, tadašnji partijski vrh je poslao svojim regionalnim organizacijama zadatak da pohapse kao narodne neprijatelje točno određeni broj osoba. Tog zadatka će se regionalne organizacije prihvatiti s oduševljenjem i zahtjevati direktno od Staljina i direktora [[NKVD]] da se kvote za hapšenje povećaju zbog velikog broja „neprijatelja”. Konkretan primjer takvog zahtjeva je onaj kojim [[Irkutsk]] [[25. 8.]] [[1938]]. godine zahtijeva da im se poveća kvota kako bi uhapsili dodatnih 5000 ljudi{{#tag:ref|Zahtjev partijskog rukovodstva Irkustska Staljinu i Ježovu [[25. 8.]] [[1938]]. godine.|group=n}}. Te entuzijastički provodene čistke na lokalnom nivou će [[1938]]. proizvesti dovoljnu zabrinutost u [[Moskva|Moskvi]] da se zajedničkim dekretom centralnog komiteta [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|komunističke partije SSSR]] i sovjetske vlade [[17. 11.]] [[1938]]. naredi zaustavljanje [[Velika čistka|Velike čistke]] što će pored ostalog dovesti do oslobađanja između 150.000 i 200.000 zatvorenika tokom [[1939]]. i [[1940]]. godine<ref>[[#RIA24112010|RIA (24.11.2010.)]]</ref>. {| class="floatright" style="text-align:center; font-size:90%; border: 1px solid" |- bgcolor="#dddddd" !Godina !Zatvorenici<br />u gulagu |- bgcolor="#eeeeee" |[[1934]]. | align="right" | 510 307 |- bgcolor="#eeeeee" |[[1935]]. | align="right" | 965 742 |- bgcolor="#eeeeee" |[[1936]]. | align="right" | 1 296 494 |- bgcolor="#eeeeee" |[[1937]]. | align="right" | 1 196 369 |- bgcolor="#eeeeee" |[[1938]]. | align="right" | 1 881 570 |- bgcolor="#eeeeee" |[[1939]]. | align="right" | 1 672 438 |- bgcolor="#eeeeee" |[[1940]]. | align="right" | 1 659 992 |- bgcolor="#eeeeee" |[[1941]]. | align="right" | 1 929 729 |- bgcolor="#eeeeee" |[[1942]]. | align="right" | 1 777 043 |- bgcolor="#eeeeee" |[[1943]]. | align="right" | 1 484 182 |- bgcolor="#eeeeee" |[[1944]]. | align="right" | 1 179 819 |- bgcolor="#eeeeee" |[[1945]]. | align="right" | 1 460 677 |- bgcolor="#eeeeee" |[[1946]]. | align="right" | 1 703 095 |- bgcolor="#eeeeee" |[[1947]]. | align="right" | 1 721 543 |- bgcolor="#eeeeee" |[[1948]]. | align="right" | 2 199 535 |- bgcolor="#eeeeee" |[[1949]]. | align="right" | 2 356 685 |- bgcolor="#eeeeee" |[[1950]]. | align="right" | 2 561 351 |- bgcolor="#eeeeee" |[[1951]]. | align="right" | 2 528 146 |- bgcolor="#eeeeee" |[[1952]]. | align="right" | 2 504 514 |- bgcolor="#eeeeee" |[[1953]]. | align="right" | 2 468 524 |- bgcolor="#eeeeee" |colspan="2" align="left"|<small>'''Napomena''': Zajedno<br />su prikazani politički<br />i obični zatvorenici</small> |} Po pitanju konkretnog broja žrtava [[Velika čistka|Velike čistke]] među službenim sovjetskim dokumentima postoje samo malene razlike. [[Nikita Hruščov|Hruščovljeva]] komisija pod predsjedanjem Pjotra Pospelova će [[9. 2.]] [[1956]]. godine izaći sa zaključkom kako je [[1937]]. i [[1938]]. osuđeno 1,548.366 ljudi radi protusovjetske djelatnosti, s tim da je njih 681.692 osuđeno na smrt. Sa zaključcima ove komisije će se složiti historičar Viktor Zemskov, ali on navodi kako se i nakon službenog završetka Velike čistke dalje provode hapšenja ljudi zbog protusovjetske djelatnosti pa kao primjer pokazuje da će između [[1941]]. i [[1946]]. po toj optužbi biti uhapšeno 599.909 ljudi od čega će njih 45.045 biti pogubljeno<ref>[[#Zemskov1995|Zemskov (1995.)]]</ref>. S druge strane, navedene brojeve o uhapšenima i pogubljenima doživotno je osporavao [[Roman Rudenko]] koji je [[1953]]. osudio [[Lavrentij Berija|Lavrentija Beriju]] na smrt i potom vršio dužnost glavnog tužitelja [[SSSR]]-a. On se nije slagao s tim brojevima s obzirom da je po podacima tužiteljstva u cjelokupnom razdoblju od [[1921]]. do [[1. 2.]] [[1954]]. zbog protusovjetske djelatnosti osuđeno 3,777.380 ljudi, od čega njih 642.980 na smrt<ref>[[#Krasnov2005|Krasnov (2005.)]]</ref>. Međutim, njegove brojeve će kasnije uspješno osporiti akademska zajednica. Bez obzira na točan broj žrtava i motive pokretanja čistke, oko njenog finalnog rezultata se svi slažu – Staljin je zahvaljujući njoj postao apsolutni [[Vođe Sovjetskog Saveza|vladar SSSR-a]] tako da će još nacistička delegacija [[1939]]. tokom potpisivanja [[Pakt Ribbentrop-Molotov|Pakta Ribbentrop-Molotov]] evidentirati da se samo [[Vjačeslav Molotov|Molotov]] odnosi prema Staljinu kao sebi ravnom, dok svi ostali kao podređeni prema nadređenom. === Broj ubijenih === {{glavni|Gulag}} [[Datoteka:Canal Mer Blanche.jpg|mini|lijevo|250px|[[Prisilni rad]] na izgradnji [[Bjelomorsko-baltički kanal|Bjelomorsko-baltičkog kanala]] [[1932]].]] Prije [[Raspad SSSR|propasti Sovjetskog Saveza]] odnosno u doba [[Hladni rat|Hladnog rata]], zapadni historičari su broj osoba umrlih nasilnom smrću tokom vladavine Staljina procjenjivali između 3,000.000 i 60,000.000<ref>Vidi:<br />• [[#White2011|White (2011.)]]<br />• [[#Solženjicin1974|Solženjicin (1974.)]]</ref>, ali prava istina će biti otkrivena otvaranjem sovjetskih državnih arhiva tokom [[1990-ih]] odnosno početkom [[21. vijek]]a. Po službenim sovjetskim podacima, između [[1921]]. kada još uvijek vlada [[Lenjin]] i [[1953]]. godine kada umire Staljin, biti će izvršena [[smrtna kazna]] nad 799.455 osoba<ref>[[#Guardian1292002|Milne (12.9.2002.)]]</ref>, njih dodatnih 1,700.000 će preminuti u [[Gulag|gulazima]], a još 390.000 kulaka će umrijeti tokom nasilnih preseljenja. U skladu s tim se po službenim sovjetskim podacima procjenjuje da je ubijeno oko 3,000.000 ljudi{{#tag:ref|Popis političkih presuda je sljedeći: 4,060.306 osuđenih od toga 799.455 na smrtnu kaznu, 2,634.397 na zatvorsku kaznu i/ili gulag, 413.512 na preseljavanje, 215.942 na nešto drugo. Popis običnih kriminalnih presuda iznosi 14,269.753 i one su bile podijeljene na 34.228 smrtnih kazni, 2,066.637 zatvorskih kazni u trajanju maksimalno od 1 godine, 4,362.973 presuda na kazne od 2 do 5 godina zatvora, 1,611.293 kazni zatvora između 6 i 10 godina, te 286.795 kazni zatvora visine iznad 10 godina. Ostale presude nisu završile [[zatvor|zatvorskim kaznama]]<ref>[[#Wheatcroft1999|Wheatcroft (1999.)]], str. 338.</ref>.|group=n}}. Osim tih presuda koje je [[država]] službeno registrirala tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], SSSR će počiniti ono što se danas smatra [[Ratni zločin|ratnim zločinima]] koji nisu ušli u službenu evidenciju. Na [[Zapadni svijet|Zapadu]] je najpoznatiji od tih zločina [[Katinjski masakr]] u kojemu je bilo pogubljeno oko 22.000 [[Poljaci|poljskih]] zarobljenika, a sličnu sudbinu doživjelo je i 158.000 sovjetskih vojnika koji su strijeljani tokom rata zbog [[dezerter]]stva<ref>[[#WashingtonPost542006|Nagorski (5.4.2006.)]]</ref>. Na taj službeno potvrđen broj žrtava zapadni historičari kao npr. Simon Sebag Montefiore i Robert Gellately dodaju osobe koje su u istražnom [[zatvor]]u umrli tokom ispitivanja i [[Mučenje|mučenja]] pa stoga nisu u evidenciji osuđenih<ref>[[#Gellately2007|Gellately (2007.)]], str. 256.</ref>. Nakon što su historičarima postali dostupni sovjetski arhivi, procjena broja ubijenih tokom Staljinove vladavine je tako smanjena na onu između 4,000.000 i 10,000.000<ref>Vidi:<br />• [[#GettyRitterspornZemskov1993|Getty; Rittersporn; Zemskov (1993.)]]<br />• [[#Wheatcroft1996|Wheatcroft (1996.)]], str. 1321.-1322.<br />• [[#Wheatcroft1990|Wheatcroft (1990.)]], str. 355.-366.</ref> u što nisu uračunate žrtve [[Holodomor]]a. Neki historičari među Staljinove žrtve računaju i onih između 6,000.000 i 8,000.000 umrlih od gladi tokom [[Holodomor]]a na cijelom području SSSR-a, iako je to u akademskoj zajednici kontroverzno pitanje pošto ne postoji slaganje da li je tu bilo riječi o namjerno izazvanoj smrtonosnoj gladi<ref>[[#Ellman2005|Ellman (2005.)]], str. 823.-824.</ref> ili neočekivanoj posljedici [[Kolektivizacija|kolektivizacije]]<ref>Vidi:<br />• [[#DaviesWheatcroft2004|Davies; Wheatcroft (2004.)]]<br />• [[#Andreev1993|Andreev; Darskiĭ; Kharʹkova (1993.)]]</ref>. Ako se broju ubijenih po raznim presudama i umrlih u gulagu dodaju oni umrli u [[Holodomor]]u onda se dolazi do minimalnog broja od 10,000.000 smrtno nastradalih osoba tokom Staljinove vladavine<ref>[[#Rosefielde1997|Rosefielde (1997.)]], str. 321.-322.</ref>, dok mnogi historičari kao realan ili minimalan broj navode 20,000.000 žrtava<ref>Vidi:<br />• [[#Jakovlev2002|Jakovlev (2002.)]], str. 234.<br />• [[#Montefiore2004|Montefiore (2004.)]], str. 649.<br />• [[#Brent2008|Brent (2008.)]], str. 3.</ref>. [[Robert Conquest]], bivši [[UK|britanski]] propagandni agent i na [[Zapadni svijet|Zapadu]] uvaženi historičar koji je napisao proslavljene knjige o [[Velika čistka|Velikoj čistki]] i [[Holodomor]]u, tokom godina svoje će procjene Staljinovih žrtava smanjivati s početnih 30,000.000 na 20,000.000, te na kraju minimalno 15,000.000<ref>[[#Conquest2008|Conquest (2008.)]], Uvod</ref>. == Generalisimus == {{glavni|Istočni front (Drugi svjetski rat)|Pakt Ribbentrop-Molotov}} {{Quote box|width=30%|align=right|citat=''[[Velika Britanija]] je usmjerila [[Treći Rajh]] na SSSR. Vrlo dobro, ali zašto [[SSSR]] ne bi za promjenu usmjerio Treći Rajh na Veliku Britaniju?''|izvor=Staljin (10. 3. 1939.), govor na 18. kongresu<br />komunističke partije Sovjetskog Saveza}} [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-H27337, Moskau, Stalin und Ribbentrop im Kreml.jpg|mini|175px|Susret Staljina i [[Joachim von Ribbentrop|Ribbentropa]] [[1939]]. tokom potpisivanja [[Pakt Ribbentrop-Molotov|Sovjetsko-njemačkog pakta o nenapadanju]]]] Dolaskom [[Adolf Hitler|Hitlera]] na vlast praktički odmah dolazi do zahlađenja u odnosima [[Nacistička Njemačka|Njemačke]] i [[SSSR]]-a zabrinutog nacističkom agresivnošću i ideološkim programom izloženim u knjizi ''[[Mein Kampf]]''. Nakon što [[Francuska]] i [[Velika Britanija]] odbijaju zajedno sa [[SSSR]]-om braniti [[Čehoslovačka|Čehoslovačku]] [[1938]]. godine i potpisuju [[Münchenski sporazum]], ona će na proljeće [[1939]]. biti okupirana od Trećeg Rajha. Staljin u isto vrijeme drži govor u kojemu prvi put spominje mogućnost dogovora s Trećim Rajhom kako bi se izbjegao potencijalni međusobni rat. Taj govor drži u doba kada je ideja o ratu Trećeg Rajha i SSSR-a do obostranog uništenja bila popularna među elitom u zapadnim državama<ref>Vidi:<br />• [[#Berry2003|Berry (2003.)]]<br />• [[#BBCerbpa|BBC: Appeasement ({{CURRENTYEAR}}.)]]</ref><ref name="Jones2003">[[#Jones2003|Jones (2003.)]]</ref>, tako da npr. budući američki predsjednik [[Harry S. Truman|Harry Truman]] [[24. 6.]] [[1941]]. kaže kako u ratu između Nijemaca i Sovjeta treba pomagati stranu koja gubi kako bi se dovelo od njihovog obostranog uništenja<ref>[[#Times271951|Times (2.7.1951.)]]</ref>. [[Datoteka:Matsuoka signs the Soviet–Japanese Neutrality Pact-1.jpg|mini|lijevo|250px|Potpisivanje [[Sovjetsko-japanski pakt o nenapadanju|Sovjetsko-japanskog pakta]] o nenapadanju [[1941]].]] [[Datoteka:Tehran Conference, 1943.jpg|mini|lijevo|250px|Staljin, [[Franklin D. Roosevelt|Roosevelt]] i [[Winston Churchill|Churchill]] na [[Teheran]]skoj [[Teheranska konferencija|konferenciji]] [[1943]].]] Predratna Staljinova politika se temeljila na dva stajališta koja se bez obzira na sve promjene neće mijenjati. Prvi od njih je bio odugovlačenje ulaska u rat do [[1943]]. kada će po završetku trećeg petogodišnjeg plana [[Sovjetski Savez|SSSR]] imati dovoljno snage za rat s Trećim Rajhom<ref>[[#DaviesHarris2005|Davies; Harris (2005.)]], str. 147.</ref>, a drugi se ticao širenja sigurnosne zone oko Sovjetskog Saveza pokušajem stvaranja obrambenog saveza s [[Francuska|Francuskom]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velikom Britanijom]], [[Poljska|Poljskom]] i [[Rumunija|Rumunijom]]<ref name="DaviesHarris2005.146">[[#DaviesHarris2005|Davies; Harris (2005.)]], str. 146.</ref>. Kako zapadne sile odbijaju prijedlog SSSR-a za obranu Čehoslovačke [[1938]]., a potom i [[Poljska|Poljske]] godinu kasnije<ref name="DaviesHarris2005.146"/>, SSSR potpisuje [[Pakt Ribbentrop-Molotov]] s Trećim Rajhom kojim ostaje izvan ratnih zbivanja s nadom da će rat Trećeg Rajha i anglo-francuskog saveza što duže trajati. Značaj ovog pakta žestoko kritiziranog na zapadu<ref name="Jones2003"/> osim podjele [[Rumunija|Rumunije]], [[Estonija|Estonije]], [[Letonija|Letonije]], [[Litvanija|Litvanije]], [[Finska|Finske]] i Poljske (koja je ranije bila agresor na [[Čehoslovačka|Čehoslovačku]]) na interesne sfere čime se SSSR vraća na evropske granice iz doba [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]] predstavlja i promašaj anglo-američkih pokušaja da izazovu rat Trećeg Rajha i SSSR-a<ref name="Jones2003"/>. Prvih dana nakon [[Operacija Barbarossa|napada Trećeg Rajha]] [[22. 6.]] [[1941]]. Staljin u dogovoru s članovima vlade potpisuje na desetke dekreta kojima se pored ostalog osnivaju glavni štab s miješanim vojnim i političkim osobama, savjet za evakuaciju ljudi i materijala iz ratne zone, kao i ured za ratnu propagandu<ref>[[#Roberts2006|Roberts (2006.)]], str. 90.</ref>. Do stvarne vojne krize dolazi [[28. 6.]] [[1941]]. kada Nijemci osvajaju [[Minsk]], a sovjetska vojna komanda gubi potpunu kontrolu nad jedinicama na liniji fronte<ref>[[#Montefiore2004|Montefiore (2004.)]], str. 375.</ref> nakon čega se Staljin povlači i odbija kontakte s ostalim sovjetskim liderima. Dva dana kasnije on prima delegaciju [[politbiro]]a i vraća se na dužnost nakon što je od njih ''[[de facto]]'' ponovno izabran da vodi državu<ref>[[#Montefiore2004|Montefiore (2004.)]], str. 377.</ref>. Reakcija [[Crvena armija|Crvene armije]] u prvim danima rata je bila provođenje u djelo na zahtjev ministra obrane unapred pripremljenog vojnog plana za obranu domovine čiju su osnovu činili protunapadi i izbacivanje napadača s državnog teritorija<ref>[[#Glantz11102001|Glantz (11.10.2001.)]], str. 21.</ref> iako za to nije bilo niti logističkih niti organizacijskih mogućnosti, između ostalog i zbog [[Velika čistka|Staljinovih čistki]] ({{oddo|1936|1939}}) u kojima je 36.671 oficir<ref name="Beevor1998.23"/> smijenjen, uhapšen ili pogubljen<ref name="Glantz11102001.22"/>. Tokom rata Staljin koji je po historičaru [[Geoffrey Roberts|G. Robertsu]]<ref>[[#Roberts2006|Roberts (2006.)]], str. 159.-162.</ref> i maršalu Žukovu<ref>[[#Zhukov1973|Zhukov (1973.)]], str. 90.</ref> slušao savjete svojih oficira na proljeće [[1942]]. će savete glavnog štaba odbiti i podržati prijedlog frontovskog zapovjednika maršala Timošenka s katastrofalnim posljedicama u [[Druga bitka za Harkov|Drugoj bitki za Harkov]]. [[Crvena armija]] će u njoj od [[12. 5.|12.]] do [[28. 5.]] [[1942]]. imati oko 277.000 ubijenih ili zarobljenih vojnika, a biti će uništeno i 1250 [[tenk]]ova<ref>[[#Glantz1998|Glantz (1998.)]], str. 218.</ref>. Dugo nakon ove katastrofe Staljin i tamošnji politički komesar [[Nikita Hruščov|Hruščov]] će svatko u svojoj verziji događaja optuživati onog drugog za poraz, dok su za to u stvarnosti bili odgovorni oboje zajedno s maršalom [[Semjon Timošenko|Timošenkom]]<ref>[[#Glantz11102001|Glantz (11.10.2001.)]], str. 42.</ref>. Vremenski posljednja kontroverzna Staljinova odluka je bila ona da se opozove plan napada na [[Berlin]] s ciljom da grad bude zauzet [[16. 2.]] [[1945]]. Tu kontroverznu odluku donesenu u doba [[Konferencija u Jalti|Jaltske konferencije]] Staljin ne donosi sam nego dogovoru s podijeljenim glavnim štabom tako da će nju javno kritizirati maršali [[Ivan Konjev|Konjev]] i [[Konstantin Rokosovski|Rokosovski]], dok će ju podržavati [[Georgij Žukov|Žukov]]<ref>[[#Glantz11102001|Glantz (11.10.2001.)]], str. 91.</ref>. Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] na [[Veliki domovinski rat|istočnom frontu]], bez obzira na organičenu uključenost u konkretne vojne operacije, Staljin se našao u svom elementu. Dokumenti iz ruskih arhiva dokazuju da je on bio vrhovni organizator sovjetskih ratnih napora koji nadgleda vojnu strategiju, ratnu proizvodnju, propagandu i praktički sve drugo<ref>[[#Pechatnov2008|Pechatnov (2008.)]], str. 180.</ref> od veličine bajoneta pa do naslova u časopisu ''Pravda'' i tamošnjih autora tekstova<ref>[[#Montefiore2004|Montefiore (2004.)]], str. 367.</ref>. Njegovo rukovođenje ekonomijom i ratom će biti hvaljeno već prvo od samog Hitlera<ref>[[#CameronStevens2000|Cameron; Stevens (2000.)]], str. 587.</ref>, a potom od Žukova nakon Staljinove smrti<ref name="Roberts2006.1.15">[[#Roberts2006|Roberts (2006.)]], str. 1.-15.</ref>, zatim Averella Harrimana kao specijalnog savjetnika američkog predsjednika [[Franklin D. Roosevelt|Roosvelta]]<ref name="Roberts2006.1.15"/>, te mnogih drugih zapadnih lidera tog doba koji su bili šokirani otkrićem svih detalja kojima se Staljin bavio tokom upravljanja ratom<ref name="Roberts2006.1.15"/>. Rezultat takvih njegovih ratnih napora bivaju [[Ljudski rad|radni dani]] bez odmora koji traju po 14 i 15 sati što dovodi do drastičnog pogoršavanja [[Zdravlje|zdravstvenog stanja]] Staljina koji tada ima 66 godina. == Zadnje godine == {{glavni|Hladni rat|Rezolucija Informbiroa}} {{Quote box|width=30%|align=right|citat=''Veza koja nas je spajala više ne postoji i mi moramo naći novi temelj za naše bliske odnose u budućnosti. To neće uvijek biti lako, ali [[Isus]] je rekao traži pa ćeš i naći.''|izvor=Staljin ([[Septembar|sep.]] 1945.), govor delegaciji [[Senat SAD|američkog senata]]<ref>[[#USDS1945|US Department of State (1945.)]], str. 882.-883.</ref>}} Kraj rata Staljin dočekuje kao zdravstveno slomljena osoba koja po riječima kćerke Svjetlane oko dana njemačke kapitulacije preživljava prvi lagani [[srčani udar]]. Potpuno svjestan svog zdravstvenog stanja on napušta dotadašnji direktni sistem upravljanja državom i prelazi na onaj gdje daje državne smjernice i presuđuje u raspravama, dok sve ostalo potpada pod direktnu kontrolu drugih članova politbiroa i ministara. Prvo od pitanja koje se pojavilo još u ratu biva što učiniti stanovništvom teritorija koje je bilo pod nacističkom kontrolom. Tokom [[1944]]. godine Staljin će prihvatiti radikalni prijedlog [[Lavrentij Berija|Berije]] o masivnim preseljenjima stanovništva baziranim na etničkom modelu što dovodi do preseljenja [[Tatari|Tatara]], [[Grci|Grka]], [[Kurdi|Kurda]] i drugih iz perifernih područja [[SSSR]]-a u njegovu unutrašnjost<ref>[[#DaviesHarris2005|Davies; Harris (2005.)]], str. 150.</ref>. [[Datoteka:Potsdam conference 1945-8.jpg|mini|lijevo|250px|[[Clement Attlee|Attlee]], [[Harry S. Truman|Truman]] i Staljin na [[Potsdamska konferencija|Potsdamskoj konferenciji]] [[1945]].]] Drugo unutrašnjopolitičko pitanje biva ono poratne rekonstrukcije koje će istovremeno biti vezano s vanjskom politikom. Staljinov osnovni početni cilj biva dobivanje pomoći za obnovu u ratu porušenih dijelova SSSR-a od strane [[SAD]]-a, miran suživot dvije supersile i stvaranje prijateljskih [[kapitalizam|kapitalističkih]] ili [[komunizam|komunističkih]] režima u susjedstvu<ref>[[#DaviesHarris2005|Davies; Harris (2005.)]], str. 153.</ref>. Te [[1945]]. i naredne [[1946]]. godine [[Čehoslovačka]]<ref>[[#Holy1996|Holy (1996.)]], str. 18.</ref> i [[Mađarska]]<ref>[[#Andorka1999|Andorka (1999.)]], str. 8.</ref>, koje se u skladu s [[Konferencija u Jalti|dogovorom na Jalti]] nalaze u sovjetskoj zoni utjecaja, imaju više manje slobodne izbore na kojima komunisti nisu uspjeli osvojiti vlast. Međutim, sve se mijenja nakon [[Winston Churchill|Churchilovog]] govora o [[Željezna zavjesa|željeznoj zavjesi]] i početku [[Hladni rat|Hladnog rata]] kada sve države [[Istočna Evropa|Istočne Evrope]] dobivaju [[Jednopartijski sistem|jednopartijske sisteme]]. [[Datoteka:Molotov.jpg|mini|175px|[[Vjačeslav Molotov]], vjerni Staljinov prijatelj još od [[1912]].]] Dok se tako suprotno Staljinovim željama i očekivanjima počela kretati internacionalna situacija, u [[Kremlj]]u je počela smrtonosna borba za vlast koja će trajati duže od sedam godina. Manje od mjesec dana nakon sastanka s američkom delegacijom početkom oktobra [[1945]]. Staljin doživljava teži [[srčani udar]] nakon kojeg [[Molotov]] preuzima vlast, a u [[Zapadni svijet|zapadnim državama]] u medijima izlaze vijesti o njegovoj smrti<ref>Vidi:<br />• [[#VictoriaAdvocate631953|Victoria Advocate (6.3.1953.)]], str. 5.<br />• [[#Advertiser25101945|Advertiser (25.10.1945.)]]</ref>. Nakon djelomičnog oporavka Staljin se vraća na vlast čime počinje Molotovljev spori pad s najviših dužnosti i uspon [[Andrej Ždanov|Ždanova]] što biva potvrđeno u februaru [[1946]]. kada on preuzima kontrolu partije. Ždanovljeva smrt zbog ljekarske greške [[1948]]. godine koja postaje jedna od izvora kasnije [[Ljekarska afera|ljekarske afere]] dovodi do početka nove borbe za nasljednika Staljina. Na početku najbolje pozicije u toj borbi zauzimaju [[Georgij Maljenkov]] u partiji i tehnokrat [[Nikolaj Voznesneskij]] kao budući premijer<ref name="Medvedev2003.46">[[#Medvedev2003|Z. i R. Medvedev (2003.)]], str. 46.</ref> protiv koga će se urotiti Berija i ranije spomenuti Maljenkov, što dovodi do njegovog hapšenja i pogubljenja. Sljedeći planirani nasljednik za mjesto premijera postaje također tehnokrat [[Vjačeslav Mališev]] koji biva postavljen na mjesto Staljinova zamjenika u vladi, ali bez podrške partije on neće [[1953]]. godine biti u stanju preuzeti vlast, a prije kraja te godine biti će na smrt ozračen tokom testiranja hidrogenske bombe<ref name="Medvedev2003.46"/>. Tokom svog ovog vremena Molotov ostaje na položaju prvog zamjenika predsjednika vlade iako gubi položaj ministra vanjskih poslova. Postaje potpuno ignoriran u partiji, a žena mu biva uhapšena. Osim političke borbe za vlast posljednje Staljinove godine obilježavaju takozvana ždanovščina u sklopu koje se naređuje umjetnicima da stvaraju djela skladu s zahtjevima partije. Poznatiji tadašnji sovjetski umjetnici koji su se našli pod kritikom ždanovščine bivaju pored ostalog pisci [[Ana Akhmatova]] i [[Mihail Zoščenko]], kompozitori [[Dmitrij Šostakovič]], [[Sergej Prokofjev]] i [[Aram Hačaturjan]], tj. sva tri tadašnja kompozitorska velikana<ref>[[#LAWeekly1182008|Haskins (11.8.2008.)]]</ref> jer navodno njihova djela glorificiraju [[buržuj]]ski način razmišljanja i [[individualizam]]. Rezultat ove državne politike koja će trajati do [[1954]]. godine biva nanošenje katastrofalne štete sovjetskoj kulturi poratnog razdoblja. Na naučnom području državna politika postaje rusifikacija raznih naučnih otkrića s kraja [[19. vijek|19.]] i početka [[20. vijek]]a. Po tada izdanim sovjetskim medijima prvi [[avion]] nisu izgradila [[braća Wright]] nego [[Aleksandar Možajkij]], [[električna energija|elektičnu energiju]] su otkrili [[Pavel Jabločkov]] i [[Aleksandar Nikolajevič Lodigin|Aleksandar Lodigin]], a [[radio]] je izumio [[Aleksandar Popov]]. [[Datoteka:Mao, Bulganin, Stalin, Ulbricht Tsedenbal.jpeg|mini|lijevo|250px|[[Mao Cedung]] i Staljin u [[Moskva|Moskvi]] [[1949]].]] Svoje posljednje godine života Staljin provodi zabrinut za budućnost komunističkog sistema kakvog je izgradio što je [[1950]]. na svoj direktni način rekao na sastanku politibiroa riječima „Kada ja otiđem kapitalisti će Vas utopiti kao slijepe mačiće”<ref>Vidi:<br />• [[#Swedin2010|Swedin (2010.)]], str. 79.<br />• [[#NSNS1993|New Statesman (1993.)]], str. 17.<br />• [[#RosefieldeQuinnMills2007|Rosefielde; Quinn Mills (2007.)]], str. 329.</ref>. [[Datoteka:Josip Broz Tito uniform portrait.jpg|mini|175px|[[Josip Broz Tito]], jugoslavenski lider čije odbijanje Staljinovih direktiva dovodi do raskida odnosa između [[SFRJ|Jugoslavije]] i [[SSSR]]-a]] Njegov potpuno nepotreban sukob s [[Tito]]m kojeg je sam stvorio [[1948]]. kratko kasnije postaje argument za ideju stvaranja neutralnih država od [[Jadransko more|Jadrana]] do [[Baltičko more|Baltika]] koje bi se nalazile između [[NATO]]-a i [[Varšavski pakt|Varšavskog pakta]] kao garanti mira ili preciznije prva linija obrane komunističkih država. Taj prijedlog čiji završni pokušaj u [[Evropa|Evropi]] čini takozvana [[Staljinova nota]] iz [[1952]]. biva odbačen od strane zapadnih demokracija kao što je [[1947]]. godine bio propao i pokušaj dogovora s [[Čang Kaj-Šek]]om<ref>[[#DaviesHarris2005|Davies; Harris (2005.)]], str. 155.</ref> nakon čega je Staljin dao podršku [[Mao Cedung]]u za osvajanje vlasti. Kako se Staljinu zdravlje pogoršavalo, njegovi su odmori trajali sve duže i duže pa preostali članovi politbiroa počinju od [[1950]]. djelovati kao kolektivno predsjedništvo. Nakon povratka s odmora dugog šest mjeseci Staljin se vraća u [[Moskva|Moskvu]] koju više nikada neće napustiti od [[22. 12.]] [[1951]]. godine. Na proljeće sljedeće godine, tokom redovnog zdravstveno pregleda, kremljski doktor Vinogradov šokiran zdravstvenim stanjem pacijenta postavlja dijagnozu [[hipertenzija|hipertenzije]] i [[ateroskleroza|ateroskleroze]] s povremenim poremećajima moždanih funkcija. U skladu s dijagnozom Vinogradov proglašava Staljina nesposobnim za vršenje državnih dužnosti, nakon čega će on šest mjeseci kasnije biti uhapšen, a Staljinov medicinski dosje uništen. Završni čin Staljinove vladavine postaje 19. kongres komunističke partije ([[5. 10.]] [[1952]].) na kojem njegov izvještaj čitaju [[Georgij Maljenkov|Maljenkov]] i [[Nikita Hruščov|Hruščov]] dok Staljin u svom govoru direktno kritizira Molotova i Mikojana, a indirektno i Maljenkova<ref>[[#Medvedev2003|Z. i R. Medvedev (2003.)]], str. 41. {{izdvojeni citat|I can so clearly remember Malenkov's face when the shouting began in the hall. It was the face of a man who had just managed to evade an immediate and tangible threat to his life...|[[Konstantin Simonov]]}}</ref>. Tokom kongresa on odustaje od mjesta generalnog sekretara, a osniva prošireni prezidijum komunističke partije od 36 članova gdje su njegove stare kolege (Molotov, Maljenkov, [[Anastas Mikojan|Mikojan]], [[Lazar Kaganovič|Kaganovič]]...) u manjini. Njegova odluka o smjeni stare generacije nije bila potez ludosti nego racionalna odluka o uništenju očekivanih nasljednika ili kako je to [[Lavrentij Berija|Berija]] komentirao: „Nitko od nas neće biti Staljinov nasljednik, on želi nekog iz mlađe generacije”. Glavni cilj [[Ljekarska afera|ljekarske afere]] na kojoj Staljin radi posljednjih mjeseci prvo bivaju prije svega [[Jevreji|jevrejski]] doktori, a potom početkom [[1953]]. godine sovjetski mediji počinju javno kritizirati sigurnosnu službu tj. Beriju pa [[SAD]] donosi zaključak da je on vrlo vjerojatni cilj nove čistke<ref>[[#Klejn2007|Klejn (2007.)]]</ref>. Još [[1952]]. godine Berijin prijatelj [[Sergej Štemenko]] biva smijenjen s položaja šefa glavnog štaba [[Crvena armija|Crvene armije]], a sljedeće godine biva pripremljen njegov nalog za hapšenje. Sličnu sudbinu doživljavaju njegova ljubavnica i saveznici u [[Gruzija|Gruziji]] koji bivaju uhapšeni u mingrelijanskoj aferi koja je pokrenuta još [[1951]]. godine<ref>[[#Montefiore2004|Montefiore (2004.)]], str. 632.-640.</ref>. == Smrt i nasljednici == {{glavni|Destaljinizacija}} {{Quote box|width=30%|align=right|citat=''Znam da će nakon moje smrti gomila smeća biti bačena na moj grob, ali vjetar historije će to prije ili kasnije odnijeti bez ikakve milosti.''|izvor=Staljin [[Vjačeslav Molotov|Molotovu]] 1943.<ref>[[#ChuevMolotov1993|Chuev; Molotov (1993.)]], str. 140.</ref>}} Staljin je [[1. 3.]] [[1953.]] doživio katastrofalni [[moždani udar]] u 18:30 po svjedočanstvu njegovih čuvara. Sljedećih nekoliko sati, iako u Staljinovoj sobi nije bilo pokreta na što su ukazivali ugrađeni senzori<ref>[[#Medvedev2003|Z. i R. Medvedev (2003.)]], str. 10.</ref>, čuvari neće reagirati. Do promjene dolazi oko 22:00 kada ulaze u sobu i otkrivaju onesposobljenog Staljina, obavještavaju svog zapovjednika, Beriju, Maljenkova i Hruščova. Iako će doktori tek sljedećeg dana u 07:00 pregledati pacijenta i zaključiti da je riječ o moždanom udaru sa smrtonosnim posljedicama, već ranije počinje dogovaranje oko podjele vlasti. {{Dvostruka slika|left|Bundesarchiv Bild 183-29921-0001, Bulganin, Nikolai Alexandrowitsch (cropped).jpg|150|Bundesarchiv Bild 183-B0628-0015-035, Nikita S. Chruschtschow.jpg|160|<center>[[Nikolaj Bulganin]], Hruščovljev saveznik [[1953]]. koji će mu 4 god. kasnije otkazati podršku|<center>[[Nikita Hruščov]] stupa na vlast [[1953]]., osuđuje Staljina i pokreće [[Destaljinizacija|destaljinizaciju]]}} U tom prvom dogovoru politički blokovi koje čine [[Nikita Hruščov]] (najstariji aktivni član [[politbiro]]a) i [[Nikolaj Bulganin]] (zamjenik premijera), zapovjednik Staljinove garde [[Semjon Ignjatev]]<ref>[[#Montefiore2004|Montefiore (2004.)]], str. 640.</ref> (koji je i ministar državne sigurnosti) i [[Mihail Suslov]] (ideolog), [[Georgij Maljenkov]] (predstavnik partije) i [[Lavrentij Berija]] (šef [[NKVD]]-a), postižu dogovor po kojemu Berijina frakcija dobiva unutrašnju sigurnost i položaj premijera (Maljenkov), Hruščovljeva dobiva ministarstvo obrane, dok Suslovljeva zadržava ideologiju. Već toga dana po naređenju Mihaila Suslova dolazi da zabrane izlaženja tekstova koji govore o [[Ljekarska afera|ljekarskoj aferi]] čime se ''[[de facto]]'' završava ta u to doba pripremana nova čistka<ref>[[#Medvedev2003|Z. i R. Medvedev (2003.)]], str. 21.</ref>. Staljin će od posljedica tog moždanog udara umrijeti [[5. 3.]] [[1953]]. godine, a u toku sljedećih mjeseci savez Bulganina i Hruščova nadjačava uz pomoć vojske onaj Maljenkova i Berije tako da prvi postaje [[Premijer Sovjetskog Saveza|premijer SSSR-a]] odnosno drugi generalni sekretar komunističke partije. U svom govoru održanom [[25. 2.]] [[1956]]. godine [[Nikita Hruščov]] počinje proces [[Destaljinizacija|destaljinizacije]] osudom Staljina prije svega zbog [[Kult ličnosti|kulta ličnosti]] i [[Velika čistka|Velike čistke]]. Ovaj govor je važniji iz legitimističkih nego nekih drugih gledišta pošto se njegove optužbe ne slažu s činjenicama<ref>Vidi:<br />• [[#Getty1985|Getty (1985.)]], str. 217.<br />• [[#Thurston1996|Thurston (1996.)]], str. 22. i 118.<br />• [[#Holmstroma2662012|Holmstroma (26.6.2012.)]], str. 119.</ref><ref name="Roberts2006.3.4">[[#Roberts2006|Roberts (2006.)]], str. 3.-4.</ref>. Navedena Hruščovljeva osuda Staljina dovodi do zahlađenja odnosa s [[NR Kina|Kinom]]<ref>[[#PeoplesDaily1471964|People's Daily (14.7.1964.)]]</ref> i do pokušaja njegove neuspješne smjene [[1957]]. godine od strane Maljenkova i Molotova. Tokom tog pokušaja biti će pored ostalog održana i žestoka verbalna rasprava o pojedinačnoj odgovornosti članova Staljinovog rukovodstva po pitanju [[Holodomor]]a i [[Velika čistka|Velike čistke]] što je jedini znani slučaj njihovog suočavanja s tim zločinima. Nikita Hruščov nije bio monumentalna ličnost nego običan, čak malo priprost čovjek koji je dobro došao za opuštanje atmosfere u [[SSSR]]-u nakon Staljinove vladavine, ali čije prijetnje ratom drugim državama ili neobične ekonomske odluke poput sađenja [[kukuruz]]a u polarnom krugu nisu dobro sjele drugim članovima partije, a njemu samom su dale nadimak Ivan-Budalica na prijestolju<ref>[[#Ruskivjesnik23112013|Šenkman (23. 11. 2013.)]]</ref>. Već [[1960]]. i [[1961]]. godine Hruščov biva prisiljen prihvatiti smjenu sedam članova politbiroa, a tri godine kasnije će i on sam biti smijenjen. [[Mihail Suslov]], odabrani ideološki nasljednik Staljina kojeg još [[1947]]. u doba [[Andrej Ždanov|Ždanovljeva]] života [[CIA]] u evidenciji navodi kao najvažnijeg sovjetskog političara bez članstva u [[politbiro]]u<ref>[[#Medvedev2003|Z. i R. Medvedev (2003.)]], str. 53.-54.</ref>, drži govor kojim [[1964]]. osuđuje [[Nikita Hruščov|Nikitu Hruščova]] što dovodi do njegove smijene, a [[1969]]. godine će izvršiti i djelomičnu rehabilitaciju Staljina u [[SSSR]]-u koja ostaje na snazi gotovo do prestanka postojanja države. Politička pobjeda Suslova u neku ruku je predstavljala i pobjedu Staljina pošto vlast u državi preuzimaju on, Brežnjev i [[Aleksej Kosigin]] tj. osobe koje su [[5. 3.]] [[1953]]. godine od strane [[Nikita Hruščov|Hruščova]], [[Georgij Maljenkov|Maljenkova]] i [[Lavrentij Berija|Beriju]] bile izbačene iz [[politbiro]]a. == Staljinizam ili marksizam == {{glavni|Staljinizam}} [[Datoteka:Karl Marx 001.jpg|mini|175px|[[Karl Marx]], osnivač [[Marksizam|marksizma]]]] Tokom svoje vladavine počevši još [[1920-ih]], Staljin stvara ideologiju [[Staljinizam|staljinizma]] koja govori o stvaranju socijalističkog društva u jednoj državi dok se istovremeno službeno pridržava ideologije [[Marksizam|marksizma]] i [[Marksizam-lenjinizam|lenjinizma]] koje pozivaju na svjetsku revoluciju. Zbog te osnovne razlike [[Akademik|akademici]] su podijeljeni u dvije škole zavisno od pitanja je li staljinizam drastično različit od marksizma ili je njegov prirodni nasljednik. Wolfgang Leonhard kao zagovornik prve skupine smatra da su ideje stvaranja socijalizma u jednoj država i miran suživot s kapitalističkim državama dokaz velike [[Šizma|šizme]] staljinizma i marksizma<ref>[[#Leonhard1974|Leonhard (1974.)]], str. 99.-125.</ref>. Takvu interpretaciju podržava i Robert C. Tucker koji kaže da je staljinistička ideja socijalizma u jednoj državi temeljno različita od marksističke ideje svjetske [[Revolucija|revolucije]]<ref>[[#Tucker1974|Tucker (1974.)]], str. 118., 156., 174.-175. i 245.-248.</ref>. Po završetku [[Hladni rat|Hladnog rata]] njima će se pridružiti i Terry Martin, ali on kao razlog navodi odbijanje [[Marksizam|marksističke teorije]] da su [[Nacija|nacije]] moderne tvorevine što biva zamijenjeno postavljanjem [[Rusi|ruskog naroda]] u centar i prijateljstvom među narodima<ref>[[#Martin2001|Martin (2001.)]], str. 442.</ref>. Na suprotnoj strani u ovoj akademskoj raspravi nalazi se Evan Mawdsley sa stavom da su osnovne ideje Marxa, [[Lenjin]]a i Staljina identične: antikapitalizam, [[Radnička klasa|radništvo]], okrutna [[klasna borba]] i da se teorija socijalizma u jednoj državi ne razlikuje od kasnog [[Marksizam-lenjinizam|lenjinizma]]<ref>[[#Mawdsley1998|Mawdsley (1998.)]], str. 5.-10.</ref>. Erik van Ree će cijelu situaciju po pitanju staljinizma pokušat objasniti činjenicom da se Staljin od početka nalazio u ideološkoj klopci jer se morao službeno predstavljati kao ideološki nasljednik [[marksizam|marksizma]] i [[Marksizam-lenjinizam|lenjinizma]]. To je značilo da se ne može pozivati na njemačke nacionalne boljševike koji su mu bili inspiracija jer ih je [[Lenjin]] osudio, a niti na [[Jakobinci|jakobinski revolucionarni nacionalizam]] jer je [[Karl Marx]] proglasio nacije modernim tvorevinama. U ideološkom smislu Staljin se mogao pozivati na [[Friedrich Engels|Friedricha Engelsa]] pošto se ideja socijalizma u jednoj državi djelomično poklapa s njegovim djelom o historijskim i nehistorijskim narodima, ali ono je bilo zabranjeno u [[SSSR]]-u jer su u njemu osuđeni [[Slaveni]] i [[Rusi]]. Rezultat svega toga postaje činjenica da Staljin nikada nije govorio ili zapisivao izvore iz kojih dolazi njegova ideja socijalizma u jednoj državi koja čini osnovnu razliku između staljinizma i marksizma<ref>[[#DaviesHarris2005|Davies; Harris (2005.)]], str. 179.</ref>. == Pjesnik i čitatelj == {{NPOV}} {{Quote box|width=30%|align=right|citat=''Ako želiš poznavati ljude oko sebe otkrij što čitaju.''|izvor=Staljin<ref name="Montefiore2004.86">[[#Montefiore2004|Montefiore (2004.)]], str. 86.</ref>}} {{Dvostruka slika|left|Prince Ilia Chavchavadze, 1880.jpg|150|Joseph Stalin and Maxim Gorky, 1931.jpg|173|<center>[[Ilija Čavčadze]], [[Gruzija|gruz.]] knez koji [[1895]]. izdaje Staljinovu poeziju|<center>Staljin i književnik [[Maksim Gorki]] kraj [[Moskovski Kremlj|Moskovskog Kremlja]] [[1931]].}} Tokom svojih tinejdžerskih godina Staljin se osim [[Škola|školovanjem]], čitanjem djela [[Johann Wolfgang von Goethe|Goethea]] i [[William Shakespeare|Shakespearea]] bavio i pisanjem [[poezija|poezije]]<ref>[[#Huffington1832012|Lundberg (18.3.2012.)]]</ref>. Već sa 17 godina imati će smjelosti pristupiti knezu [[Ilija Čavčadze|Iliji Čavčadzeu]], pokretaču [[Gruzija|gruzijske]] kulturne i nacionalne obnove koji će kasnije biti kanoniziran, kako bi mu uručio na pregled svoju [[Poezija|poeziju]]. Čavčadze će biti oduševljen tom poezijom i samim Staljinom kojeg naziva „mladim čovjekom s vatrenim očima” pa objavljuje njegovu poeziju koja će ući u gruzijsku tradiciju<ref name="Guardian1952007"/>. Iako će se Staljin tokom [[Revolucija|revolucionarne]] i vladajuće karijere odreći svoje [[Poezija|poezije]], ona se učila u gruzijskim školama do [[1970-ih]] samo ne pod njegovim autorskim imenom već kao poezija nepoznatog pjesnika<ref name="Guardian1952007"/>. Kao punoljetna osoba koja je odustala od [[Poezija|poezije]] Staljin se vratio svojoj prvoj ljubavi tj. čitanju knjiga. <!--Tokom [[1920-ih]] godina Staljin će po podacima [[Kremlj]]a čitati ili barem prolistati oko 500 [[knjiga]] godišnje, dok će se u kasnijem razdoblju taj broj nešto smanjiti, ali će i dalje ostati ogroman<ref>[[#Medvedev2003|Z. i R. Medvedev (2003.)]], str. 90.</ref>.--> U njegovoj osobnoj kolekciji će se na kraju naći 20.000 [[knjiga]] kojima se redovito služio<ref name="Montefiore2004.86"/>. Pošto je bio čitao gotovo sve, od knjige ''Isusov život'' pa do djela [[Oscar Wilde|Oscara Wildea]] i [[Ernest Hemingway|Hemingwayja]]<ref name="Montefiore2004.86"/>, to ga je učinilo najnačitanijim liderom [[Rusija|Rusije]] od [[Katarina Velika|Katarine Velike]] do [[Vladimir Putin|Vladimira Putina]]<ref name="Montefiore2004.86"/>. Po riječima [[Vjačeslav Molotov|Molotova]]<ref name="Montefiore2004.86"/>, Staljin je posebno dobro znao [[Antika|antiku]] i [[Mitologija|mitologiju]], a sve ostale osobe iz ovog doba kažu<ref name="Montefiore2004.86"/> da je u razgovorima s sugovornicima citirao gotovo sve od [[Biblija|Biblije]] do ''[[Osudy dobrého vojáka Švejka za světové války|Dobrog vojnika Švejka]]''. Gruzijski filozof [[Šalva Nutsubidze]] s kojim je često raspravljao će dugo nakon početka destaljinizacije izjaviti<ref name="Montefiore2004.86"/> da su njegovi komentari o djelima bili uvijek precizni i dobri<ref name="Montefiore2004.86"/>. Svojim gostima Staljin je znao čitati prije svega gruzijski ep ''Vitez u panterovoj koži'' i ''[[The Last of the Mohicans|Posljednjeg Mohikanca]]''<ref name="Montefiore2004.86"/>. Bez obzira na sve preferirao je pisce [[19. vijek]]a u odnosu na one [[20. vijek|20.]] tako da su po njegovom mišljenju [[Aleksandar Sergejevič Puškin|Puškin]] i [[Petar Iljič Čajkovski|Čajkovski]] uvijek bili bolji<ref name="Montefiore2004.86"/> od [[Dmitrij Šostakovič|Šoštakovića]] i [[Ana Ahmatova|Ahmatove]]. Neobičan izuzetak od tog mišljenja je bio [[Fjodor Mihajlovič Dostojevski|Dostojevski]] kojeg istovremeno obožava i zabranjuje jer „kvari” mlade<ref name="Montefiore2004.86"/>. Od suvremenih sovjetskih pisaca Staljin je razumio da su [[Osip Mandeljštam|Mandeljštam]], [[Boris Pasternak|Pasternak]] i [[Mihail Bulgakov|Bulgakov]] umjetnički geniji<ref name="Montefiore2004.87">[[#Montefiore2004|Montefiore (2004.)]], str. 87.</ref>, ali to neće spriječiti da prvi od njih na kraju umre na putu prema [[gulag]]u zbog kritiziranja Staljina. S druge strane, kada su potonjeg napali zbog „antikomunističkog djela” ''Bjeg'' naredio je da prestanu sve kritike<ref name="Montefiore2004.87"/>, a slično je učinio kada u teatru biva izfučkano djelo Petar Veliki Aleskeja Tosltoja [[1934]]. godine. U konkretnom slučaju on će javno pokazati svu svoju moć rekavši da je djelo dobro, ali da glavni lik nije dovoljno herojski prikazan nakon čega fućkanje odmah prestaje. Bez obzira na svoje lične ukuse ili možda baš zbog njih, Staljin će u umjetničkim djelima svoga doba preferirati [[realizam]], pa u skladu s tim nameće državnu politiku [[Socijalistički realizam|socijalističkog realizma]]<ref>[[#Montefiore2004|Montefiore (2004.)]], str. 85.-87.</ref>. == Porodica == {{Quote box|width=30%|align=right|citat=''Bio je loš sin, otac i muž. Posvetio je cijeli svoj život politici i borbi a ne obitelji, tako da su udaljeni ljudi rodbinski nepovezani s njim uvijek bili važniji od njegove porodice.''|izvor=kćerka Svjetlana o Staljinu<ref>[[#Medvedev2003|Z. i R. Medvedev (2003.)]], str. 297.</ref>}} U doba Staljinovog stupanja na političke dužnosti [[1918]]. godine, njegov otac je već godinama bio mrtav, a njegova majka koja je do tada gotovo cijeli život služila bogataše sada dobiva dvije sluškinje da se brinu o njoj. Iako će Staljin [[1921]]. narediti komunističkoj partiji [[Gruzija|Gruzije]] da se brine o njegovoj majci, on će je samo jednom posjetiti i to [[1936]]. godine. Tokom 16 godina vremena ({{oddo|1922|1937}}) svojoj majci je napisao samo 18 sačuvanih pisama. Za svako od tih kratkih pisama Staljin će potrošiti sate i sate pišući ih tako da je po svjedočanstvu usvojenog sina Artima on jednom frustrirano rekao: „Kakav sam ja [[Gruzijci|Gruzijac]] kada mi za napisati pismo majci na [[Gruzijski jezik|gruzijskom jeziku]] trebaju dva sata. Ja moram dobro razmisli prije svake napisane riječi!”<ref>[[#Medvedev2003|Z. i R. Medvedev (2003.)]], str. 299.-300.</ref>. Dok je Staljinova žena bila živa ona je redovno kontaktirala njegovu majku, ali nakon njene smrti ta veza se prekinula. Brigu o Staljinovoj majci će na kraju preuzeti [[Lavrentij Berija]] koji će se njome poslužiti kao odskočnom daskom za političku karijeru. {{Dvostruka slika|right|Kato Svanidze Portrait.jpg|144|Могила жены Сталина на Новодевичьем кладбище.JPG|151|<center>[[Ekaterina Svanidze|Ekaterina]] ({{oddo|1885|1907}}),<br />Staljinova prva žena|<center>[[Nadežda Alilujeva|Nadežda]] ({{oddo|1901|1932}}),<br />Staljinova druga žena}} Staljinov najstariji sin Jakov se rodio [[1907]]., ali kako mu je majka umrla krajem iste godine dok se Staljin bavio [[revolucija|revolucionarnim]] aktivnostima, odrastati će u porodici [[ujak]]a tako da tek [[1921]]. godine upoznaje oca i počinje kod njega živjeti. Tokom pohađanja [[univerzitet]]a devetnaestogodišnji Jakov će se zaljubiti i zaručiti protivno očevim željama što nakon žestoke rasprave dovodi do Jakovljevog pokušaja [[Samoubojstvo|samoubojstva]] i Staljinovog dizanja ruku od uplitanja u život sina<ref>[[#HronoDJJ|Hrono: Jakov J. Dž. ({{CURRENTYEAR}}.)]]</ref>. Nakon izbijanja rata otac će urediti da mu sinovi obavezno završe na [[front]]u<ref>[[#Montefiore2004|Montefiore (2004.)]], str. 372.</ref> gdje već [[1941]]. godine biva zarobljen od Nijemaca i korišten pored ostalog putem [[fotomontaža]] kao njihovo [[propaganda|propagandno oružje]] protiv [[SSSR]]-a. U skladu s tadašnjim zakonom, Staljin naređuje da njegova žena bude uhapšena<ref>[[#Independent1722013|Paterson (17.2.2013.)]]</ref>, a na slobodu će biti puštena tek na proljeće [[1943]]. kada je osudila Jakovljevu „izdaju”<ref>[[#HronoJIM|Hrono: Judif I. M. ({{CURRENTYEAR}}.)]]</ref>. Nakon što će Staljin odbiti da u zamjenu za sina pusti [[Friedrich Paulus|feldmaršala Paulusa]], Jakov će biti pogubljen. Staljinova druga žena biti će Gruzijka [[Nadežda Alilujeva]] koja je bila 23 godine mlađa od njega. Tokom 13 godina braka par će imati dvoje djece, ali Nadeždina psihička nestabilnost koju neki dijagnoziraju kao [[bipolarni afektivni poremećaj]] odnosno drugi kao [[klinička depresija|kliničku depresiju]]<ref name="Telegraph29112011">[[#Telegraph29112011|Daily Telegraph (29. 11. 2011.)]]</ref> dovesti će [[1932]]. do tragedije kada ona nakon svađe sa Staljinom na partijskom okupljanju vrši [[samoubojstvo]]. Po Svjetlaninom svjedočenju napisanom 35 godina kasnije, Nadežda je ostavila oproštajnu poruku u kojem je dala svoju podršku [[Nikolaj Buharin|Buharinu]] u borbi za vlast protiv muža. U prvo vrijeme Staljina slomljenog tugom zbog ženine smrti će čuvati da ne izvrši samoubojstvo, ali vremenom će ta tuga biti pretvorena u bijes i zlobu usmjerenu prema protivnicima<ref>[[#Allilueva1967|Allilueva (1967.)]]</ref>. {{Dvostruka slika|left|Ekaterina Dzhugashvili.jpg|160|Joseph Stalin with daughter Svetlana, 1935.jpg|216|<center>Staljinova majka Ekaterina [[1892]].|<center>Staljin s kćerkom Svjetlanom [[1935]].}} Tokom braka Nadežde i Staljina biti će rođeno dvoje djece. Prvi od njih je bio sin Vasilij koji će kasnije tokom suđenja o svom [[Djetinjstvo|djetinjstvu]] reći: „U ranom djetinjstvu sam ostao bez majke, a kako otac nije imao vremena da se brine za mene odgojen sam od strane njegovih tjelohranitelja koji nisu bili moralni ljudi... Rano sam počeo piti i pušiti”<ref name="Zenkovič2992011.4">[[#Zenkovič2992011|Zenkovič (29.9.2011.)]], str. 4.</ref>. Po Staljinovom historičaru Montefioru, Vasilij je postao [[playboy]] i [[Alkoholizam|alkoholičar]] koji će kratko učestvovati u [[Drugi svjetski rat|ratu]]. Nakon što u zračnoj borbi sruši nekoliko aviona on biva povučen s [[front]]a kako bi snimao filmove. Bez obzira na to Staljin će ga promovirati do čina [[general-potpukovnik]]a, a kratko prije smrti će ga poslati i na neuspješno odvikavanje od alkohola nakon što je bio prouzročio nesreću u pijanom stanju. Vasilijeva sudbina biva finalno određena kada je manje od 60 dana nakon očeve smrti uhapšen ([[28. 4.]] [[1953]].<ref name="Zenkovič2992011.4"/>) i potom osuđen na osam godina robije. Najmlađe Staljinovo dijete je bila kćer Svjetlana koja postaje očeva mezimica. Nakon majčine smrti odrasti će pod pažnjom dadilje i [[tjelohranitelj]]a. Tokom cjelokupnog djetinjstva ona će uživati status malene carice<ref name="Telegraph29112011"/> što će kasnije dovesti do stvaranja nestabilne ličnosti. Kada joj nije dopušteno da se uda za sina od [[Lavrentij Berija|Lavretnija Berije]]<ref name="Telegraph29112011"/> ona će početi nagovarati oca protiv njega<ref>[[#Independent671994|Higgins (6.7.1994.)]]</ref>. Tokom kasnijeg života prvo će pobjeći na [[Zapadni svijet|Zapad]] i osuditi [[SSSR|sovjetski režim]], zatim se [[1984]]. godine vratila u SSSR i osudila [[SAD|američki režim]]<ref name="Telegraph29112011"/>, a potom ponovno prebjegla u SAD. Posljednje Staljinovo službeno dijete bio je usvojeni sin Artim koji će o svom djetinjstvu u [[Kremlj]]u uvijek lijepo pričati. Za razliku od Vasilija on će vlastitim zaslugama postati više puta ranjavani heroj SSSR i godinama nakon Staljinove smrti će biti postavljen za zapovjednika zračne obrane [[Dnjepropetrovsk]]a gdje se gradilo sovjetsko [[nuklearno oružje]]<ref>[[#Guardian2412008|Hearst (24.1.2008.)]]</ref>. Osim njih Staljin će imati i vanbračnog sina tokom svog života u [[sibir]]skom izgnanstvu<ref name="BBC2732001"/> kojeg nakon [[1917]]. godine nikada neće sresti. <!-- == Staljin danas == {{Dvostruka slika|right|May Day in London.jpg|170|Bottes Staline Memento Park.jpg|193|<center>[[CPGB-ML|Komunistička partija Velike Britanije (CPGB-ML)]] na maršu u [[London]]u [[2008]]. s plakatima Staljina|<center>Ostaci spomenika Staljinu u [[Park Memento|Parku Memento]] ([[Budimpešta]], [[Mađarska]]), uništenog [[1989]]. godine}} Više od 60 godina nakon Staljinove smrti on ostaje iznimno kontroverzna osoba i kod običnih stanovnika i kod intelektualaca. U [[Zapadna Evropa|Zapadnoj Evropi]] i [[SAD]]-u, Staljin je u trenutku smrti smatran dobroćudnim diktatorom, državnikom i osobom koja je vodila svoj narod u pobjedničkom obrambenom ratu nad Hitlerom<ref name="Roberts2006.3.4"/>. Taj prikaz tadašnje slike Staljina u zapadnim medijima vrlo dobro prikazuje posmrtnica ''[[New York Times]]a'' gdje ga se u uvodu naziva pripadnikom grupe revolucionara koja stvara prvu [[Marksizam|marksističku državu]] i potom [[diktator]]om koji je provodio industrijalizaciju i gradnju socijalizma<ref>[[#NYT631953|New York Times (6.3.1953.)]]</ref>. Kasnije za tamošnje stanovništvo izloženo [[Hladni rat|hladnoratovskoj]] [[propaganda|propagandi]] demonizacije Staljina<ref name="Jones2003"/><ref>[[#JuragaBooker2002|Juraga; Booker (2002.)]], str. 2.</ref> i onoj vrlo sličnoj izjednačavanja [[Komunizam|komunizma]] s [[Nacizam|nacizmom]] pod imenom [[totalitarizam|totalitarizma]]<ref>Vidi:<br />• [[#Defty2004|Defty (2004.)]], odl. 2.-5.<br />• [[#Siegel1998|Siegel (1998.)]], str. 200. {{izdvojeni citat|Concepts of totalitarianism became most widespread at the height of the Cold War. Since the late 1940s, especially since the Korean War, they were condensed into a far-reaching, even hegemonic, ideology, by which the political elites of the Western world tried to explain and even to justify the Cold War constellation.}}• [[#Guilhot2005|Guilhot (2005.)]], str. 33. {{izdvojeni citat|The opposition between the West and Soviet totalitarianism was often presented as an opposition both moral and epistemological between truth and falsehood. The democratic, social, and economic credentials of the Soviet Union were typically seen as "lies" and as the product of a deliberate and multiform propaganda...In this context, the concept of totalitarianism was itself an asset. As it made possible the conversion of prewar anti-fascism into postwar anti-communism.}}• [[#Caute2009|Caute (2009.)]], str. 95.-99.<br />• [[#Reisch2005|Reisch (2005.)]], str. 153.-154.</ref> on postaje amoralni [[Psihopatija|psihopat]] s [[Paranoja|paranoidnim]] i [[gangster]]skim mentalitetom<ref name="IBTimes532013">[[#IBTimes532013|Ghosh (5.3.2013.)]]</ref> koji je pobio nepoznate desetke milijuna ljudi. Pojedini zapadni autori u pretjerivanju odlaze tako daleko da mu pripisuju smrt do čak 60 milijuna ljudi<ref name="IBTimes532013"/>. [[Savjet Evrope]] će [[2006]]. godine donijeti [[Rezolucija Vijeća Europe 1481/2006|rezoluciju o potrebi osude zločina totalitarnih komunističkih režima]], nakon čega će dvije godine kasnije [[23. 8.]] biti proglašen Evropskim danom sjećanja na žrtve staljinizma i nacizma. Na području bivšeg [[SSSR]]-a situacija je mnogo kompleksnija pošto se gleda njegov cjelokupni efekt na razvoj tamošnjeg društva. S jedne strane se našla [[Ukrajina]] u kojoj je bio [[Holodomor]] gdje je stanovništvo podijeljeno s 36% ispitanih koji Staljina smatraju velikim liderom i 34% koji se tome protive<ref>[[#UBO2572011|UBO (25.7.2011.)]]</ref>, a s druge strane tu je njegova rodna [[Gruzija]] gdje je obožavan kao gruzijski sin koji je vladao carstvom i na kojeg danas pozitivno gleda 45% tamošnjeg stanovništva, dok samo 20% ima negativno mišljenje o njemu<ref>[[#PRI532013|McCarthy (5.3.2013.)]]</ref>. U [[Armenija|Armeniji]] 38% stanovnika misli da trebaju danas lidera kao što je Staljin, ali istovremeno njih 72% ne bi živjelo u državi kojom on upravlja<ref>[[#CivilNet342013|CivilNet (3.4.2013.)]]</ref>. Slična situacija je i u [[Rusija|Rusiji]] gdje se popularnost Staljina kreće oko 50%<ref name="RT2252013"/><ref>Vidi:<br />• [[#Reuters2572007|Reuters (25.7.2007.)]]<br />• [[#Independent1452008|Walker (14.5.2008.)]]</ref> --> == Povezano == * [[Staljinizam]] == Napomene == <references group=n/> == Izvori == === Napomene === {{izvori|5}} === Bibliografija === <div style="height: 555px; overflow: auto; padding: 3px;text-align: left; border: 1px solid #000000;"> ;Monografije {{div col|cols=3}} * {{en icon}} {{Cite book|ref=Allen2003|last=Allen|first=Robert Carson|title=Farm to Factory: A Reinterpretation of the Soviet Industrial Revolution|series=Princeton Economic History of the Western World|publisher=Princeton University Press|location=Princeton, New Jersey; Oxford|date=2003.|isbn=9780691006963|oclc=51020332}} * {{ru icon}} {{Cite book|ref=Allilueva1967|last=Allilueva|first=Svetlana|title=Dvadcat' pisem k drugu|publisher=Harper & Row|location=New York|url=http://lib.ru/MEMUARY/ALLILUEWA/letters.txt|date=1967.|oclc=2805954}} * {{en icon}} {{Cite book|ref=Andorka1999|last=Andorka|first=Rudolf|title=A Society Transformed: Hungary in Time-space Perspective|publisher=Central European University Press|location=Budapest|date=1999.|isbn=9789639116498|oclc=41086724}} * {{ru icon}} {{Cite book|ref=Andreev1993|last=Andreev|first=Evgeniĭ Mikhaĭlovich|editor=Darskiĭ, Leonid Evseevich; Kharʹkova, Tatʹi︠a︡na Leonidovna|title=Naselenie Sovetskogo Soi︠u︡za: 1922-1991|publisher=Nauka|location=Moskva|date=1993.|isbn=9785020134799|oclc=29588348}} * {{en icon}} {{Cite book|ref=Beevor1998|last=Beevor|first=Antony|title=Stalingrad|url=https://archive.org/details/stalingrad0000beev|publisher=Viking Press|location=New York|date=1998.|isbn=9780670870950|oclc=38930619}} * {{en icon}} {{Cite book|ref=Boobbyer2000|last=Boobbyer|first=Philip|title=The Stalin Era|url=https://archive.org/details/stalinera0000boob|series=Routledge sources in history|publisher=Routledge|location=London; New York|date=2000.|isbn=9780415182973|oclc=43903629}} * {{en icon}} {{Cite book|ref=Brent2008|last=Brent|first=Jonathan|title=Inside the Stalin Archives: Discovering the New Russia|format=[[PDF]]|publisher=Atlas; Turnaround|location=New York; London|url=http://atlasandco.com/images/uploads/samples/pdf/InsideStalinArchives-web.pdf|date=2008.|isbn=9780977743339|oclc=227016357|access-date=2013-09-18|archive-date=2009-02-24|archive-url=https://web.archive.org/web/20090224230330/http://atlasandco.com/images/uploads/samples/pdf/InsideStalinArchives-web.pdf}} * {{ru icon}} {{Cite book|ref=BukharinSmirnov1988|last=Bukharin|first=Nikolaj|coauthors=Smirnov, Georgij Lukič|title=Lenin V.I. Izbrannye proizvedenii︠a︡ v 4 tomakh|volume=IV|edition=2. izdanje|publisher=Institut marksizma-leninizma; Izdvo politicheskoĭ literatury|location=Moskva|url=http://stalin.edusite.ru/p3aa1.html|date=1988.|isbn=9785250006347|oclc=702696609|access-date=2013-12-30|archive-date=2012-02-03|archive-url=https://web.archive.org/web/20120203200718/http://stalin.edusite.ru/p3aa1.html}} * {{en icon}} {{Cite book|ref=CameronStevens2000|last=Cameron|first=Norman|editor=Stevens, R. H.; Trevor-Roper, H. R.|title=Hitler's Table Talk, 1941-1944: His Private Conversations|edition=3. izdanje|publisher=Enigma Books|location=New York City|url=http://www.archive.org/stream/HitlersTableTalk#page/n591/mode/2up|date=2000.|isbn=9781929631056|oclc=44848323}} * {{en icon}} {{Cite book|ref=Caute2009|last=Caute|first=David|title=Politics and the Novel During the Cold War|url=https://archive.org/details/politicsnoveldur0000caut_g9p1|publisher=Transaction Publishers|location=New Brunswick, New Jersey|date=2009.|isbn=9781412811613|oclc=629804606}} * {{en icon}} {{Cite book|ref=ChuevMolotov1993|last=Chuev|first=Feliks Ivanovich|coauthors=Molotov, Vyacheslav Mikhaylovich|editor=Resis, Albert|title=Molotov Remembers: Inside Kremlin Politics, Conversations with Felix Chuev|url=https://archive.org/details/molotovremembers0000chue|publisher=University of Michigan; Ivan R. Dee|location=Chicago|date=1993.|isbn=9781566630276|oclc=28148163}} * {{en icon}} {{Cite book|ref=Conquest1986|last=Conquest|first=Robert|title=The Harvest of Sorrow: Soviet Collectivization and the Terror-famine|url=https://archive.org/details/harvestofsorrows0000conq_b1n3|publisher=Oxford University Press|location=New York|date=1986.|isbn=9780195040548|oclc=13270411}} * {{en icon}} {{Cite book|ref=Conquest2008|last=Conquest|first=Robert|title=The Great Terror: A Reassessment|edition=40th Anniversary ed.|publisher=Oxford University Press|location=Oxford; New York|orig-date=1968.|date=2008.|isbn=9780195316995|oclc=187417785}} * {{ru icon}} {{Cite book|ref=CSU1968|author=CSU|title=SSSR v cifrah v 1967 godu: kratkij statističeskij sbornik|publisher=Centralʹnoe statističeskoe upravlenie SSSR|location=Moskva|date=1968.|oclc=758314901}} * {{en icon}} {{Cite book|ref=Davies1998|last=Davies|first=Robert William|title=Soviet Economic Development from Lenin to Khrushchev|url=https://archive.org/details/sovieteconomicde0000davi|publisher=Cambridge University Press|location=Cambridge; New York|date=1998.|isbn=9780521622608|oclc=37300721}} * {{en icon}} {{Cite book|ref=DaviesWheatcroft2004|last=Davies|first=Robert William|coauthors=Wheatcroft, Stephen G.|title=The Years of Hunger: Soviet Agriculture, 1931-1933|publisher=Palgrave Macmillan|location=New York; Basingstoke|date=2004.|isbn=9780333311073|oclc=52251306}} * {{en icon}} {{Cite book|ref=DaviesHarris2005|last=Davies|first=Sarah|coauthors=Harris, James R.|title=Stalin: A New History|publisher=Cambridge University Press|location=Cambridge, UK; New York|date=2005.|isbn=9780521851046|oclc=60320249}} * {{en icon}} {{Cite book|ref=Defty2004|last=Defty|first=Andrew|title=Britain, America and Anti-Communist Propaganda 1945–53: The Information Research Department|series=Studies in intelligence series|publisher=Routledge|location=London; New York|date=2004.|isbn=9780714654430|oclc=54960114}} * {{en icon}} {{Cite book|ref=Dunn1995|last=Dunn|first=Walter Scott|title=The Soviet Economy and the Red Army, 1930-1945|publisher=Praeger; Greenwood Publishing Group|location=Westport, Connecticut|date=1995.|isbn=9780275948931|oclc=32090263}} * {{en icon}} {{Cite book|ref=Gellately2007|last=Gellately|first=Robert|title=Lenin, Stalin, and Hitler: The Age of Social Catastrophe|url=https://archive.org/details/leninstalinhitle0000gell|publisher=Alfred A. Knopf|location=New York|date=2007.|isbn=9781400040056|oclc=82287392}} * {{en icon}} {{Cite book|ref=Getty1985|last=Getty|first=John Archibald|title=Origins of the Great Purges: The Soviet Communist Party Reconsidered, 1933-1938|url=https://archive.org/details/originsofgreatpu0000gett|publisher=Cambridge University Press|location=Cambridge; New York|date=1985.|isbn=9780521259217|oclc=10878460}} * {{en icon}} {{Cite book|ref=Glantz1998|last=Glantz|first=David M.|title=Kharkov 1942: Anatomy of a Military Disaster|url=https://archive.org/details/kharkov1942anato0000davi|publisher=Sarpedon|location=Rockville Centre, New York|date=1998.|isbn=9781885119544|oclc=39696614}} * {{en icon}} {{Cite book|ref=Glantz11102001|last=Glantz|first=David M.|title=The Soviet-German War 1941-1945: Myths and Realities: A Survey Essay|publisher=Clemson University|location=Clemson, South Carolina|url=http://sti.clemson.edu/index.php?option=com_docman&task=doc_details&Itemid=310&gid=189|date=11. 10. 2001.}} * {{en icon}} {{Cite book|ref=Guilhot2005|last=Guilhot|first=Nicolas|title=The Democracy Makers: Human Rights and International Order|url=https://archive.org/details/democracymakersh0000guil|publisher=Columbia University Press|location=New York|date=2005.|isbn=9780231131247|oclc=56922440}} * {{en icon}} {{Cite book|ref=Holy1996|last=Holy|first=Ladislav|title=The Little Czech and the Great Czech Nation: National Identity and the Post-Communist Social Transformation of Society|series=Cambridge studies in social and cultural anthropology|volume=CIII|publisher=Cambridge University Press|location=Cambridge; New York|date=1996.|isbn=9780521554695|oclc=33949160}} * {{en icon}} {{Cite book|ref=Jakovlev2002|last=Jakovlev|first=Aleksandr Nikolaevič|editor=Austin, Anthony; Hollander, Paul|title=A Century of Violence in Soviet Russia|url=https://archive.org/details/centuryofviolenc0000iako|publisher=Yale University Press|location=New Haven, Connecticut|date=2002.|isbn=9780300087604|oclc=186582780}} * {{en icon}} {{Cite book|ref=JuragaBooker2002|last=Juraga|first=Dubravka|coauthors=Booker, M. Keith|title=Socialist Cultures East and West: A Post-Cold War Reassessment|publisher=Praeger|location=Westport, Connecticut|date=2002.|isbn=9780275974909|oclc=48620228}} * {{ru icon}} {{Cite book|ref=Krasnov2005|last=Krasnov|first=P.|title=Mif o massovyh repressijah|url=http://pobeda1945-art.ru/gal5/books/biblio_14/Main.htm|date=2005.|access-date=2013-10-08|archive-date=2018-10-22|archive-url=https://web.archive.org/web/20181022070434/http://pobeda1945-art.ru/gal5/books/biblio_14/Main.htm}} * {{en icon}} {{Cite book|ref=Leonhard1974|last=Leonhard|first=Wolfgang|title=Three Faces of Marxism: The Political Concepts of Soviet Ideology, Maoism, and Humanist Marxism|url=https://archive.org/details/threefacesofmarx00leon|publisher=Holt, Rinehart & Winston|location=New York|date=1974.|isbn=9780030886201|oclc=491163608}} * {{en icon}} {{Cite book|ref=Martin2001|last=Martin|first=Terry|title=The Affirmative Action Empire: Nations and Nationalism in the Soviet Union, 1923-1939|url=https://archive.org/details/affirmativeactio0000mart|series=Wilder House series in politics, history, and culture|publisher=Cornell University Press|location=Ithaca; London|date=2001.|isbn=9780801438134|oclc=47075297}} * {{en icon}} {{Cite book|ref=Mawdsley1998|last=Mawdsley|first=Evan|title=The Stalin Years: The Soviet Union, 1929-1953|url=https://archive.org/details/stalinyearssovie0000mawd|publisher=Manchester University Press|location=Manchester|date=1998.|isbn=9780719045998|oclc=60197220}} * {{en icon}} {{Cite book|ref=Medvedev2003|last=Medvedev|first=Zhores Aleksandrovich|coauthors=Medvedev, Roy Aleksandrovich|editor=Dahrendorf, Ellen|title=The Unknown Stalin|publisher=I. B. Tauris|location=London|date=2003.|isbn=9781860647680|oclc=61175381}} * {{en icon}} {{Cite book|ref=Montefiore2004|last=Montefiore|first=Simon Sebag|title=Stalin: The Court of the Red Tsar|url=https://archive.org/details/stalincourtofred00mont|publisher=Alfred A. Knopf|location=New York|date=2004.|isbn=9781400042302|oclc=53926883}} * {{en icon}} {{Cite book|ref=Montefiore2007|last=Montefiore|first=Simon Sebag|title=Young Stalin|url=https://archive.org/details/youngstalin0000seba_d6r2|publisher=Alfred A. Knopf|location=New York|date=2007.|isbn=9781400044658|oclc=148857728}} ** {{fr icon}} {{Cite book|ref=Montefiore2008fr|last=Montefiore|first=Simon Sebag|title=Le Jeune Staline|url=https://archive.org/details/lejeunestaline0000seba_i8d3|publisher=Calmann-Lévy|location=Pariz|date=2008|isbn=9782253128298|oclc=}} (izdanje na francuskom) * {{en icon}} {{Cite book|ref=Nafziger2006|last=Nafziger|first=E. Wayne|title=Economic Development|edition=4. izdanje|publisher=Cambridge University Press|location=Cambridge|orig-date=1984.|date=2006.|isbn=9780521829663|oclc=845946661}} * {{en icon}} {{Cite book|ref=Reisch2005|last=Reisch|first=George A.|title=How the Cold War Transformed Philosophy of Science: To the Icy Slopes of Logic|url=https://archive.org/details/howcoldwartransf0000reis|publisher=Cambridge University Press|location=Cambridge; New York|date=2005.|isbn=9780521546898|oclc=55886401}} * {{en icon}} {{Cite book|ref=Roberts2006|last=Roberts|first=Geoffrey|title=Stalin's Wars: From World War to Cold War, 1939-1953|url=https://archive.org/details/stalinswarsfromw0000robe|publisher=Yale University Press|location=New Haven, Connecticut; London|date=2006.|isbn=9780300112047|oclc=70673207}} * {{en icon}} {{Cite book|ref=RosefieldeQuinnMills2007|last=Rosefielde|first=Steven|coauthors=Quinn Mills, Daniel|title=Masters of Illusion: American Leadership in the Media Age|url=https://archive.org/details/mastersofillusio0000rose|publisher=Cambridge University Press|location=Cambridge; New York|date=2007.|isbn=9780521857444|oclc=64098445}} * {{en icon}} {{Cite book|ref=RosenbergSiegelbaum1993|last=Rosenberg|first=William G.|coauthors=Siegelbaum, Lewis H.|title=Social Dimensions of Soviet Industrialization|series=Indiana-Michigan series in Russian and East European studies|publisher=Indiana University Press|location=Bloomington|date=1993.|isbn=9780253349934|oclc=25965905}} * {{en icon}} {{Cite book|ref=ShkolnikovMeslé1996|last=Shkolnikov|first=Vladimir M.|coauthors=Meslé, France|editor=DaVanzo, Julie; Farnsworth, Gwendolyn|chapter=The Russian Epidemiological Crisis as Mirrored by Mortality Trends|title=Russia's Demographic Crisis|publisher=RAND|location=Santa Monica, California|page=str. 113.-162.|url=http://www.rand.org/pubs/conf_proceedings/CF124/cf124.chap4.html|date=1996.|isbn=9780833024466|oclc=35452952}} * {{en icon}} {{Cite book|ref=Siegel1998|last=Siegel|first=Achim|title=The Totalitarian Paradigm After the End of Communism: Towards a Theoretical Reassessment|series=Poznań studies in the philosophy of the sciences and the humanisties|volume=LXV|publisher=Rodopi|location=Amsterdam; Atlanta, Georgia|date=1998.|isbn=9789042005525|oclc=40267222}} * {{en icon}} {{Cite book|ref=Solženjicin1974|last=Solženjicin|first=Aleksandar Isaevič|authorlink=Aleksandar Solženjicin|editor=Whitney, Thomas Porter|title=The Gulag Archipelago, 1918-1956: An Experiment in Literary Investigation|publisher=Harper & Row|location=New York|date=1974.|isbn=9780060139148|oclc=802879}} * {{en icon}} {{Cite book|ref=Stalin1972|last=Stalin|first=Joseph Vissarionovich|title=Economic Problems of Socialism in the U.S.S.R.|publisher=Foreign Languages Press|location=Peking|url=http://www.marx2mao.com/Stalin/EPS52.html#c7|date=1972.|oclc=1030035}} * {{en icon}} {{Cite book|ref=Stalin1976|last=Stalin|first=Joseph Vissarionovich|chapter=The Tasks of Economic Executives|title=Problems of Leninism|publisher=Foreign Languages Press|location=Peking|url=http://marx2mao.com/Stalin/TEE31.html|date=1976.|oclc=3106310}} * {{en icon}} {{Cite book|ref=Swedin2010|last=Swedin|first=Eric Gottfrid|title=When Angels Wept: A What-If History of the Cuban Missile Crisis|publisher=Potomac Books|location=Washington, D.C.|date=2010.|isbn=9781597975179|oclc=861823117}} * {{en icon}} {{Cite book|ref=Thurston1996|last=Thurston|first=Robert W.|title=Life and Terror in Stalin's Russia, 1934-1941|url=https://archive.org/details/lifeterrorinstal00thur|publisher=Yale University Press|location=New Haven|date=1996.|isbn=9780300064018|oclc=33132601}} * {{en icon}} {{Cite book|ref=Tucker1974|last=Tucker|first=Robert Charles|title=Stalin As Revolutionary, 1879-1929: A Study in History and Personality|publisher=Chatto & Windus|location=London|date=1974.|isbn=9780701120542|oclc=16250284}} * {{ru icon}} {{Cite book|ref=Uljanov1931|last=Uljanov|first=Vladimir Iljič|authorlink=Vladimir Lenjin|title=Sochineniia|edition=3. izdanje|publisher=Gos. sotsial'no-ekonomicheskoe|location=Moskva|date=1931.|oclc=822638443}} * {{en icon}} {{Cite book|ref=USDS1945|author=United States Department of State|editor=Franklin, William M.|chapter=Union of Soviet Socialist Republics|title=Foreign relations of the United States: diplomatic papers, 1945. Europe|series=FRUS: diplomatic papers|volume=V|publisher=U.S. Government Printing Office|location=Washington, D.C.|page=809.-1173.|url=http://digicoll.library.wisc.edu/cgi-bin/FRUS/FRUS-idx?type=goto&id=FRUS.FRUS1945v05&isize=M&submit=Go+to+page&page=882|orig-date=1945.|date=1968.|oclc=716192123}} * {{en icon}} {{Cite book|ref=Zhukov1973|last=Zhukov|first=Georgii Konstantinovich|title=The Memoirs of Marshal Zhukov|edition=2. izdanje|publisher=Delacorte Press|location=New York|date=1973.|isbn=9780224619240|oclc=301464274}} {{div col end}} ;Periodika {{div col|cols=3}} * {{en icon}} {{Cite book|ref=Ellman2005|last=Ellman|first=Michael J.|title=The Role of Leadership Perceptions and of Intent in the Soviet Famine of 1931 – 1934|format=[[PDF]]|series=Europe-Asia Studies|volume=LVII. 6|publisher=Routledge; Institute of Central and East European Studies, University of Glasgow|location=Glasgow|page=str. 823.-841.|url=http://www.paulbogdanor.com/left/soviet/famine/ellman.pdf|date=2005.|issn=0966-8136|doi=10.1080/09668130500199392|oclc=4892813385|access-date=2013-09-18|archive-date=2009-02-27|archive-url=https://web.archive.org/web/20090227181110/http://www.paulbogdanor.com/left/soviet/famine/ellman.pdf}} * {{en icon}} {{Cite book|ref=GettyRitterspornZemskov1993|last=Getty|first=John Archibald|coauthors=Rittersporn, Gábor Tamás; Zemskov, Viktor Nikolaevič|title=Victims of the Soviet Penal System in the Pre-War Years: A First Approach on the Basis of Archival Evidence|series=The American Historical Review|volume=XCVIII. 4|publisher=Oxford University Press; American Historical Association|location=Washington, D.C.|page=str. 1017.-1049.|date=1993.|issn=0002-8762|doi=10.2307/2166597|oclc=4891868071}} * {{en icon}} {{Cite book|ref=HarrisonDavies1997|last=Harrison|first=Mark|coauthors=Davies, Robert William|title=The Soviet Military-Economic Effort during the Second Five-Year Plan (1933—1937)|format=[[PDF]]|series=Europe-Asia Studies|volume=IL. 3|publisher=Routledge; Institute of Central and East European Studies, University of Glasgow|location=Glasgow|page=str. 369.-406.|url=http://wrap.warwick.ac.uk/220/1/WRAP_Harrison_7470248-161008-eas97a_postprint.pdf|date=1997.|issn=0966-8136|doi=10.1080/09668139708412447}} * {{en icon}} {{Cite book|ref=Holmstroma2662012|last=Holmstroma|first=Sven-Eric|title=Khrushchev Lied|series=Journal of the Research Group on Socialism and Democracy|volume=XXVI. 2|publisher=Taylor & Francis|location=London|page=str. 119.-124.|date=26. 6. 2012.|issn=0885-4300|doi=10.1080/08854300.2012.686278}} * {{ru icon}} {{Cite book|ref=Klejn2007|last=Klejn|first=Boris|title=«Delo vračej»: vzgli︠a︡d s Zapada|series=Lekhaim|volume=CLXXXII|publisher=Čabad Lubavitč|location=Moskva|url=http://www.lechaim.ru/ARHIV/182/kleyn.htm|date=2007.|issn=0869-5792}} * {{en icon}} {{Cite book|ref=Pechatnov2008|last=Pechatnov|first=Vladimir Olegovich|title=Stalin’s Wars: From World War to Cold War, 1939–1953 (review)|series=Journal of Cold War Studies|volume=X. 2|publisher=MIT Press Journals|location=Cambridge, Massachusetts|page=str. 179.-181.|url=http://muse.jhu.edu/journals/cws/summary/v010/10.3.pechatnov.html|date=2008.|issn=1531-3298|oclc=5183609518}} * {{en icon}} {{Cite book|ref=Roberts29102002|last=Roberts|first=Paul Craig|title=My Time with Soviet Economics|format=[[PDF]]|series=The Independent Review|volume=VII. 2|publisher=The Independent Institute|page=str. 259.-264.|location=Oakland, California|url=http://www.independent.org/pdf/tir/tir_07_2_roberts.pdf|date=29. 10. 2002.|issn=1086-1653}} * {{en icon}} {{Cite book|ref=Rosefielde1997|last=Rosefielde|first=Steven|title=Documented Homicides and Excess Deaths: New Insights into the Scale of Killing in the USSR during the 1930s|format=[[PDF]]|series=Communist and Post-Communist Studies|volume=XXX. 3|publisher=Elsevier|location=Amsterdam|page=str. 321.-333.|url=http://www.paulbogdanor.com/left/soviet/rosefielde.pdf|date=1997.|issn=0967-067X|doi=10.1016/S0967-067X(97)00011-1|oclc=4932948532|access-date=2013-09-18|archive-date=2011-11-13|archive-url=https://web.archive.org/web/20111113035745/http://www.paulbogdanor.com/left/soviet/rosefielde.pdf}} * {{en icon}} {{Cite book|ref=Wheatcroft1990|last=Wheatcroft|first=Stephen G.|title=More Light on the Scale of Repression and Excess Mortality in the Soviet Union in the 1930s|format=[[PDF]]|series=Soviet Studies|volume=XLII. 2|publisher=Routledge; Institute of Central and East European Studies, University of Glasgow|location=Glasgow|page=str. 355.-367.|url=http://sovietinfo.tripod.com/WCR-Scale_Repression.pdf|date=1990.|issn=0038-5859|doi=10.1080/09668139008411872|oclc=4892801936|access-date=2013-09-18|archive-date=2019-07-16|archive-url=https://web.archive.org/web/20190716025801/http://sovietinfo.tripod.com/WCR-Scale_Repression.pdf|url-status=dead}} * {{en icon}} {{Cite book|ref=Wheatcroft1996|last=Wheatcroft|first=Stephen G.|title=The Scale and Nature of German and Soviet Repression and Mass Killings, 1930–45|format=[[PDF]]|series=Europe-Asia Studies|volume=XLVIII. 8|publisher=Routledge; Institute of Central and East European Studies, University of Glasgow|location=Glasgow|page=str. 1319.-1353.|url=http://sovietinfo.tripod.com/WCR-German_Soviet.pdf|date=1996.|issn=0966-8136|doi=10.1080/09668139608412415|oclc=4637995005|access-date=2013-09-18|archive-date=2011-07-17|archive-url=https://web.archive.org/web/20110717103830/http://sovietinfo.tripod.com/WCR-German_Soviet.pdf}} * {{en icon}} {{Cite book|ref=Wheatcroft1999|last=Wheatcroft|first=Stephen G.|title=Victims of Stalinism and the Soviet Secret Police: The Comparability and Reliability of the Archival Data-Not the Last Word|format=[[PDF]]|series=Europe-Asia Studies|volume=LI. 2|publisher=Routledge; Institute of Central and East European Studies, University of Glasgow|location=Glasgow|page=str. 315.-345.|url=http://www.melgrosh.unimelb.edu.au/documents/2228_R.pdf|date=1999.|issn=0966-8136|doi=10.1080/09668139999056|oclc=4892811902|access-date=2014-01-28|archive-date=2014-01-27|archive-url=https://web.archive.org/web/20140127185446/http://www.melgrosh.unimelb.edu.au/documents/2228_R.pdf}} * {{ru icon}} {{Cite book|ref=Zemskov1995|last=Zemskov|first=Viktor Nikolaevič|title=K voprosu o masshtabah repressij v SSSR|series=Sot︠s︡iologicheskie issledovanii︠a︡|volume=IX|publisher=Nauka|location=Moskva|url=http://scepsis.net/library/id_957.html|date=1995.|issn=0132-1625}} {{div col end}} ;Mediji i eseji {{div col|cols=3}} * {{en icon}} {{Cite book|ref=Berry2003|last=Berry|first=Stephen|title=A Bigger Danger Than The Germans|publisher=Libertarian Alliance (LA)|location=London|url=http://www.la-articles.org.uk/win.htm|date=2003.}} * {{en icon}} {{Cite book|ref=RTNBukharin|last=Dmitriev|first=Oleg|title=Nikolay Bukharin|series=Russiapedia|publisher=[[Russia Today]]|location=Moscow|url=http://russiapedia.rt.com/prominent-russians/politics-and-society/nikolay-bukharin/|date={{CURRENTYEAR}}.}} * {{en icon}} {{Cite book|ref=IBTimes532013|last=Ghosh|first=Palash R.|title=How Many People Did Joseph Stalin Kill?|publisher=International Business Times|location=New York City|url=http://www.ibtimes.com/how-many-people-did-joseph-stalin-kill-1111789|date=5. 3. 2013.}} * {{en icon}} {{Cite book|ref=LAWeekly1182008|last=Haskins|first=Ann|title=Media City Ballet Pays Tribute to Aram Khachaturian|publisher=LA Weekly|location=Los Angeles|url=http://www.laweekly.com/2008-08-14/stage/terpsichorean-titan/|date=11. 8. 2008.}} * {{en icon}} {{Cite book|ref=Guardian2412008|last=Hearst|first=David|title=Major General Artyom Sergeyev|publisher=[[The Guardian]]|location=London|url=http://www.theguardian.com/world/2008/jan/24/russia.obituaries|date=24. 1. 2008.|issn=0261-3077}} * {{en icon}} {{Cite book|ref=Independent671994|last=Higgins|first=Andrew|title=A son emerges from the shadows: Sergo Beria comes out of 41 years of anonymity and tells Andrew Higgins in Kiev about his father, Stalin's dreaded henchman|publisher=[[The Independent]]|location=London|url=http://www.independent.co.uk/news/world/a-son-emerges-from-the-shadows-sergo-beria-comes-out-of-41-years-of-anonymity-and-tells-andrew-higgins-in-kiev-about-his-father-stalins-dreaded-henchman-1411967.html|date=6. 7. 1994.|issn=0951-9467}} * {{en icon}} {{Cite book|ref=Jones2003|last=Jones|first=Mark|title=Stalin, appeasement, and the Second World War|publisher=Columbia University|location=New York|url=http://www.columbia.edu/~lnp3/mark_jones/appeasement.htm|date=2003.}} * {{en icon}} {{Cite book|ref=Huffington1832012|last=Lundberg|first=John|title=Poems by Some of History's Most Powerful|publisher=[[The Huffington Post]]|location=New York City|url=http://www.huffingtonpost.com/john-lundberg/stalin-poetry_b_1354335.html|date=18. 3. 2012.}} * {{en icon}} {{Cite book|ref=PRI532013|last=McCarthy|first=Bridgid|title=Why Stalin Remains Popular in Parts of Former Soviet Union|publisher=Public Radio International|location=Minneapolis|url=http://www.pri.org/stories/2013-03-05/why-stalin-remains-popular-parts-former-soviet-union|date=5. 3. 2013.}} * {{en icon}} {{Cite book|ref=Guardian1292002|last=Milne|first=Seumas|title=The battle for history|publisher=[[The Guardian]]|location=London|url=http://www.theguardian.com/education/2002/sep/12/highereducation.historyandhistoryofart?view=mobile|date=12. 9. 2002.|issn=0261-3077}} * {{en icon}} {{Cite book|ref=Spectator952007|last=Mirsky|first=Jonathan|title=A monster in the making|publisher=The Spectator|location=London|url=http://www.spectator.co.uk/books/29924/a-monster-in-the-making/|date=9. 5. 2007.}} * {{en icon}} {{Cite book|ref=Guardian1952007|last=Montefiore|first=Simon Sebag|title=Before the terror|publisher=[[The Guardian]]|location=London|url=http://www.theguardian.com/books/2007/may/19/featuresreviews.guardianreview32|date=19. 5. 2007.|issn=0261-3077}} * {{en icon}} {{Cite book|ref=WashingtonPost542006|last=Nagorski|first=Andrew|title=Recording a Hidden History|publisher=[[The Washington Post]]|location=Washington, D.C.|url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2006/04/04/AR2006040401908.html|date=5. 4. 2006.|issn=0190-8286}} * {{en icon}} {{Cite book|ref=Independent1722013|last=Paterson|first=Tony|title=Joseph Stalin’s hated son surrendered to the Nazis, archives reveal|publisher=[[The Independent]]|location=London|url=http://www.independent.co.uk/news/world/europe/joseph-stalins-hated-son-surrendered-to-the-nazis-archives-reveal-8498745.html|date=17. 2. 2013.|issn=0951-9467}} * {{ru icon}} {{Cite book|ref=Pečenkin1612004|last=Pečenkin|first=Aleksandr|title=Donos na maršala|publisher=Nezavisimaja Gazeta|location=Moskva|url=http://nvo.ng.ru/history/2004-01-16/5_donos.html|date=16. 1. 2004.}} * {{sh icon}} {{Cite book|ref=Perišić5122013|last=Perišić|first=Vuk|title=Dugi marš u budućnost|publisher=Financijsko-poslovni mjesečnik Banka|location=Zagreb|url=http://www.banka.hr/komentari-i-analize/dugi-mars-u-buducnost|date=5. 12. 2013.|access-date=2013-12-06|archive-date=2013-12-14|archive-url=https://web.archive.org/web/20131214004200/http://www.banka.hr/komentari-i-analize/dugi-mars-u-buducnost}} * {{en icon}} {{Cite book|ref=Telegraph1562012|last=Ruvinsky|first=Vladimir|title=Josef Stalin: revered and reviled in modern Russia|publisher=The Daily Telegraph|location=London|url=http://www.telegraph.co.uk/sponsored/rbth/features/9335008/josef-stalin-revered-reviled.html|date=15. 6. 2012.|issn=0307-1235}} * {{sh icon}} {{Cite book|ref=Ruskivjesnik23112013|last=Šenkman|first=Jan|title=Nikita Hruščov iliti Ivan-Budalica na prijestolju|publisher=Ruski vjesnik|location=Moskva|url=http://ruskivjesnik.com/politics/2013/11/23/nikita_hruscov_iliti_ivan-budalica_na_prijestolju_23683.html|date=23. 11. 2013.}}{{Dead link|date=February 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * {{en icon}} {{Cite book|ref=Independent1452008|last=Walker|first=Shaun|title=The Big Question: Why is Stalin still popular in Russia, despite the brutality of his regime?|publisher=[[The Independent]]|location=London|url=http://www.independent.co.uk/news/world/europe/the-big-question-why-is-stalin-still-popular-in-russia-despite-the-brutality-of-his-regime-827654.html|date=14. 5. 2008.|issn=0951-9467}} * {{en icon}} {{Cite book|ref=White2011|last=White|first=Matthew|chapter=Stalin|title=Source List and Detailed Death Tolls for the Primary Megadeaths of the Twentieth Century|publisher=Necrometrics|location=USA|url=http://necrometrics.com/20c5m.htm#Stalin|date=2011.}} * {{ru icon}} {{Cite book|ref=Zenkovič2992011|last=Zenkovič|first=Natalʹi͡a Aleksandrovna|chapter=Sekretnyĭ uznik|title=Taĭny ushedshego veka|publisher=Rudocs|location=Moskva|url=http://rudocs.exdat.com/docs/index-49779.html?page=4|date=29. 9. 2011.}} * {{en icon}} {{Cite book|ref=Zinovjev241922|last=Zinovjev|first=Grigorij|authorlink=Grigorij Zinovjev|editor=Baggins, Brian|title=On Certain Members of the Former Workers' Opposition|publisher=Pravda|location=Moskva|url=http://www.marxists.org/history/ussr/government/party-congress/11th/02.htm|date=2. 4. 1922.}} * {{en icon}} {{Cite book|ref=Advertiser25101945|author=Advertiser|title=Embassy Denies Rumors That Stalin Dead|publisher=The Advertiser|location=Adelaide|url=http://trove.nla.gov.au/ndp/del/article/48674159|date=25. 10. 1945.}} * {{en icon}} {{Cite book|ref=BBC2732001|author=BBC|title=Stalin grandson found in Siberia|publisher=[[British Broadcasting Corporation]]|location=London|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/1245986.stm|date=27. 3. 2001.}} * {{en icon}} {{Cite book|ref=BBCerbpa|author=BBC|title=An evaluation of the reasons for the British policy of appeasement, 1936-1938|publisher=[[British Broadcasting Corporation]]|location=London|url=http://www.bbc.co.uk/bitesize/higher/history/roadwar/appease/revision/2/|date={{CURRENTYEAR}}.}} * {{en icon}} {{Cite book|ref=CivilNet342013|author=CivilNet|title=Democrats who love Stalin|publisher=CivilNet|location=Yerevan|url=http://civilnet.am/2013/04/03/democrats-who-love-stalin/|date=3. 4. 2013.}} * {{en icon}} {{Cite book|ref=Telegraph29112011|author=Daily Telegraph|title=Lana Peters|publisher=The Daily Telegraph|location=London|url=http://www.telegraph.co.uk/news/obituaries/politics-obituaries/8922681/Lana-Peters.html|date=29. 11. 2011.|issn=0307-1235}} * {{ru icon}} {{Cite book|ref=HronoDJJ|author=Hrono|editor=Sergeev, Artem|title=Džugašvili Jakov Josifovič|publisher=Hrono|location=Moskva|url=http://hrono.ru/biograf/bio_d/dzugashvili_jak.php|date={{CURRENTYEAR}}.}} * {{ru icon}} {{Cite book|ref=HronoJIM|author=Hrono|title=Judif Isaakovna Melcer|publisher=Hrono|location=Moskva|url=http://hrono.ru/biograf/bio_m/melcer.php|date={{CURRENTYEAR}}.}} * {{en icon}} {{Cite book|ref=NSNS1993|author=New Statesman|title=New Statesman, New Society, Volume 6, Issues 251-267|publisher=Statesman & Nation Publishing Company|location=London|date=1993.}} * {{uk icon}} {{Cite book|ref=LB1412010|author=LB|title=Nalivajchenko nazval kolichestvo zhertv golodomora v Ukraine|publisher=Leviy Bereg|location=Kiev|url=http://lb.ua/news/2010/01/14/19793_nalivaychenko_nazval_kolichestvo_zh.html|date=14. 1. 2010.}} * {{en icon}} {{Cite book|ref=NYT631953|author=NYT|title=Stalin Rose From Czarist Oppression to Transform Russia Into Mighty Socialist State|publisher=[[The New York Times]]|location=New York City|url=http://www.nytimes.com/learning/general/onthisday/bday/1221.html|date=6. 3. 1953.|issn=0362-4331}} * {{en icon}} {{Cite book|ref=PeoplesDaily1471964|author=People's Daily; Red Flag|editor=Martens, Rolf|title=Comment on the Open Letter of the Central Committee of the CPSU (IX)|publisher=Foreign Languages Press|location=Beijing|url=http://www.marxists.org/reference/archive/mao/works/1964/phnycom.htm|orig-date=14. 7. 1964.|date=1997.|oclc=14701439}} * {{en icon}} {{Cite book|ref=Reuters2572007|author=Reuters|title=Russian youth: Stalin good, migrants must go: poll|publisher=[[Reuters]]|location=Moscow|url=http://www.reuters.com/article/2007/07/25/us-russia-youth-idUSL2559010520070725|date=25. 7. 2007.}} * {{ru icon}} {{Cite book|ref=RIA24112010|author=RIA|title=Jeksperty MGU nashli fakticheskie oshibki v uchebnike Barsenkova i Vdovina|publisher=RIA Novosti|location=Moskva|url=http://ria.ru/society/20101124/300515272.html#13812256847943|date=24. 11. 2010.}} * {{en icon}} {{Cite book|ref=RT2252013|author=RT|title=Russians name Brezhnev best 20th-century leader, Gorbachev worst|publisher=[[Russia Today]]|location=Moscow|url=http://rt.com/politics/brezhnev-stalin-gorbachev-soviet-638/|date=22. 5. 2013.}} * {{en icon}} {{Cite book|ref=RTLKamenev|author=RT|title=Lev Kamenev|series=Russiapedia|publisher=[[Russia Today]]|location=Moscow|url=http://russiapedia.rt.com/prominent-russians/politics-and-society/lev-kamenev/|date={{CURRENTYEAR}}.}} * {{en icon}} {{Cite book|ref=Times271951|author=Times|title=National Affairs: Anniversary Remembrance|publisher=[[The Times]]|location=London|url=http://content.time.com/time/magazine/article/0,9171,815031,00.html|date=2. 7. 1951.|issn=0140-0460|access-date=2014-01-28|archive-date=2014-01-17|archive-url=https://web.archive.org/web/20140117205946/http://content.time.com/time/magazine/article/0,9171,815031,00.html}} * {{en icon}} {{Cite book|ref=UBO2572011|author=UBO|title=Stalin remains popular with many Ukrainians|publisher=Ukraine Business Online|location=Kyiv|url=http://www.ukrainebusiness.com.ua/news/3084.html|date=25. 7. 2011.}}{{Dead link|date=February 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * {{en icon}} {{Cite book|ref=VictoriaAdvocate631953|author=Victoria Advocate|title=Stalin's Death Listed 5 Times Since 1926|publisher=The Victoria Advocate|location=Victoria, Texas|url=http://news.google.com/newspapers?nid=861&dat=19530306&id=HQNkAAAAIBAJ&sjid=YIEMAAAAIBAJ&pg=2200,4228133|date=6. 3. 1953.}} {{div col end}} </div> == Vanjske veze == * [http://www.sovetika.ru Sovetika.ru - sajt o sovjetskoj eri] {{ru icon}} * [http://www.marxists.org/archive/trotsky/works/1936-rev/index.htm Lav Trocki: Izdana revolucija] {{en icon}} * [http://www.fordham.edu/halsall/mod/1946stalin.html Modern History Sourcebook: Staljinov odgovor Churchillu 1946.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140915163343/http://www.fordham.edu/halsall/mod/1946stalin.html |date=2014-09-15 }} {{en icon}} * [http://www.fordham.edu/halsall/mod/1956khrushchev-secret1.html Modern History Sourcebook: Nikita Hruščov: Tajni govor - o kultu ličnosti, 1956.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141008074629/http://www.fordham.edu/halsall/mod/1956khrushchev-secret1.html |date=2014-10-08 }} {{en icon}} * [http://assets.cambridge.org/0521826284/sample/0521826284WS.pdf Paul R. Gregory: Politička ekonomija staljinizma - dokazi iz sovjetskih tajnih arhiva] {{en icon}} * [https://web.archive.org/web/20040830200053/http://geocities.com/deweytextsonline/isr.htm John Dewey: Utisci Sovjetske Rusije] {{en icon}} * [http://www.historyguide.org/europe/cult.html Staljin i kult ličnosti] {{en icon}} * [http://www.spartacus.schoolnet.co.uk/RUSstalin.htm Spartacus Educational: Staljinova biografija] {{en icon}} * [http://eserver.org/clogic/2005/furr.html Grover Furr: Staljin i borba za demokratsku reformu - prvi dio] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081012213641/http://eserver.org/clogic/2005/furr.html |date=2008-10-12 }} i [http://eserver.org/clogic/2005/furr2.html drugi dio] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090222145647/http://eserver.org/clogic/2005/furr2.html |date=2009-02-22 }} {{en icon}} * [http://images.library.pitt.edu/cgi-bin/i/image/image-idx?c=stalinka Stalinka: digitalna knjižnica o Staljinu i staljinizmu] {{en icon}} * [http://www.polit.ru/research/2006/01/16/demography.html Demografske katastrofe 20. vijeka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071224205339/http://www.polit.ru/research/2006/01/16/demography.html |date=2007-12-24 }}, poglavlje iz Višenevskijevog djela „Demografska modernizacija Rusije od 1900. do 2000.” {{ru icon}} * [http://alsos.wlu.edu/qsearch.aspx?browse=people/Stalin,+Joseph Staljinova bibliografija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060828131524/http://alsos.wlu.edu/qsearch.aspx?browse=people%2FStalin%2C+Joseph |date=2006-08-28 }} {{en icon}} ;Ostali projekti {{WProjekti |commons = Иосиф Виссарионович Сталин |commonssh = Josif Staljin |commonscat = Joseph Stalin |commonscatsh = Josif Staljin }} {{S-start}} {{S-off}} {{S-bef|before=Nitko}} {{S-ttl|title=[[Narodni komesarijat za nacionalnosti|Narodni komesar za nacionalnosti]] [[Ruska SFSR|RSFSR]]|years=[[1917]]. – [[1923]].}} {{S-aft|after=Nitko}} {{S-break}} {{S-bef|before=[[Vjačeslav Molotov]]}} {{S-ttl|title=[[Premijer Sovjetskog Saveza|Predsjednik]] [[Skupština ministara (Soviet Union)|Skupštine ministara SSSR-a]]<br /><small>(Komesar narodne skupštine do 1946.)</small>|years=[[1941]]. – [[1953]].}} {{S-aft|after=[[Georgij Maljenkov]]}} {{S-break}} {{S-bef|before=[[Semjon Timošenko]]}} {{S-ttl|title=[[Ministarstvo obrane Sovjetskog Saveza|Ministar obrane SSSR-a]]<br /><small>(Narodni komesar do 1946.)</small>|years=[[1941]]. – [[1947]].}} {{S-aft|after=[[Nikolaj Bulganin]]}} {{S-break}} {{S-bef|before=Nitko}} {{S-ttl|title=Predsjednik [[Državni komitet obrane|Državnog komiteta obrane]]|years=[[1941]]. – [[1945]].}} {{S-aft|after=Nitko}} {{S-break}} {{S-ppo}} {{S-break}} {{S-bef|before=Nitko}} {{S-ttl|title=[[Vođe Sovjetskog Saveza|Generalni sekretar SSSR-a]]|years=[[1922]]. – [[1953]].}} {{S-aft|after=[[Nikita Hruščov]]}} {{S-break}} {{S-mil}} {{S-bef|before=Nitko}} {{S-ttl|title=[[Generalissimus Sovjetskog Saveza|Generalissimo SSSR-a]]|years=[[1945]]. – [[1953]].}} {{S-aft|after=Nitko}} {{s-break}} {{s-hon}} {{s-bef | before = [[Adolf Hitler]]}} {{s-ttl | title = [[Time Person of the Year|Osoba godine časopisa ''Time'']] | years = [[1939]].}} {{s-aft | after = [[Winston Churchill]]}} {{s-break}} {{s-bef | before = [[Franklin D. Roosevelt]]}} {{s-ttl | title = [[Time Person of the Year|Osoba godine časopisa ''Time'']] | years = [[1942]].}} {{s-aft | after = [[George Marshall]]}} {{S-end}} {{Vođe Sovjetskog Saveza}} {{Komunizam}} {{Osobe Hladnoga rata}} {{Maršali Sovjetskog Saveza}} {{Lifetime|1878|1953|Staljin}} [[Kategorija:Ruski političari]] [[Kategorija:Gruzijski političari]] [[Kategorija:Sovjetski političari]] [[Kategorija:Sovjetski komunisti]] [[Kategorija:Ruski ateisti]] [[Kategorija:Sovjetski komandanti u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Sovjetski političari u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Biografije, Korejski rat]] tw5877ge8fezh52x6qoakvzl683p7gq Nelson Mandela 0 2738 42669574 42535680 2026-08-09T00:08:35Z Aca 108187 fix 42669574 wikitext text/x-wiki {{Infobox officeholder |honorific-prefix = [[Ekscelencija|Njegova ekscelencija]] |name = Nelson Mandela |honorific-suffix = [[Order of Merit|OM]] [[Order of Australia|AC]] [[Order of Canada|CC]] [[Order of Jamaica|OJ]] [[Venerable Order of Saint John|GCStJ]] [[Queen's Counsel|QC]] [[Order of Prince Henry|GColIH]] [[Royal Order of the Seraphim|RSerafO]] [[Nishan-e-Pakistan|NPk]] [[Bharat Ratna|BR]] [[Royal College of Surgeons in Ireland|MRCSI]] |image = Nelson Mandela-2008 (edit).jpg |caption = Mandela in May 2008 |alt = Nelson Mandela na proslavi 90. rođendana u Johannesburgu, maj 2008. |office = [[predsjednik Južne Afrike]] |deputy = [[Thabo Mbeki]]<br />[[F. W. de Klerk]] |term_start = 10. maj 1994 |term_end = 14. jun 1999 |predecessor = [[F. W. de Klerk]] |successor = [[Thabo Mbeki]] |office2 = [[Pokret nesvrstanih|generalni sekretar Pokreta nesvrstanih]] |term_start2 = 2. septembar 1998 |term_end2 = 14. jun 1999 |predecessor2 = [[Andrés Pastrana Arango]] |successor2 = [[Thabo Mbeki]] |birth_date = {{Birth date and age|1918|7|18|df=y}} |birth_place = [[Mvezo]], [[Južnoafrička Unija|Južna Afrika]] |death_date = [[5. decembra]] [[2013.]] |death_place = |birthname = Rolihlahla Mandela |party = [[Afrički nacionalni kongres]] |nationality = [[Južna Afrika|Južnoafrikanac]] |spouse = Evelyn Ntoko Mase <small>(1944–1957)</small><br />[[Winnie Madikizela-Mandela|Winnie Madikizela]] <small>(1957–1996)</small><br />[[Graça Machel]] <small>(1998–)</small> |children = Madiba Thembekile <br /> [[Makgatho Mandela|Makgatho Lewanika]] <br /> Makaziwe <br /> [[Makaziwe Mandela|Maki]] <br /> Zenani <br /> Zindziswa |residence = [[Houghton Estate (Gauteng)|Houghton Estate]], [[Johannesburg]], [[Gauteng]], [[Južna Afrika]] |religion = [[Christianity]] ([[Methodism]]) |alma_mater = [[University of Fort Hare]]<br />[[University of London External System]]<br />[[University of South Africa]]<br />[[University of the Witwatersrand]] |signature = Nelson Mandela Signature.svg |signature_alt = Signature of Nelson Mandela |website = {{url|www.nelsonmandela.org/}} }} '''Nelson Rolihlala Mandela''' ({{IPAc-en|m|æ|n|ˈ|d|ɛ|l|ə}};<ref>{{cite web| title=Mandela| url=http://www.collinsdictionary.com/dictionary/english/mandela| publisher=''Collins English Dictionary''| accessdate=17 December 2013}}</ref> [[18. 7.]] [[1918]]. – [[5. 12.]] [[2013.]]) je [[Južna Afrika|južnoafrički]] političar, revolucionarni vođa i državnik čijim naporima je okončan režim [[apartheid]]a u Južnoj Africi. Kao sin Xhosa poglavice i student se godine [[1942]]. priključio [[Afrički nacionalni kongres|Afričkom nacionalnom kongresu]] (ANC), organizaciji koja se borila za prava većinskog crnog stanovništva u Južnoj Africi. Poslije je postao jedan od glavnih organizatora u početku nenasilne borbe protiv apartheida. Nakon što te mjere nisu polučile rezultate, Mandela je postao uvjeren kako jedino oružana borba može srušiti apartheid. Organizirao je vojno krilo ANC-a i započeo kampanju sabotaža, ali prije nego što se ona intenzivirala Mandela i njegovi drugovi su uhapšeni, a poslije osuđeni na doživotni zatvor. Iako je u zatvoru bio izoliran i marginaliziran, njegovo dugogodišnje robijanje je postalo simbol borbe protiv apartheida, a vlada Južne Afrike pod pritiskom da ga pusti na slobodu. Godine [[1990]]. je pušten i s tadašnjim južnoafričkim predsjednikom '''Frederik Vilem de Klerkom''' započeo pregovore s ciljem mirnog okončanja apartheida i prijenosa vlasti na crnačku većinu. Za te su napore Mandela i De Klerk godine [[1993]]. dobili Nobelovu nagradu za mir. Godine [[1994]]. ANC je dobio izbore i Mandela je proglašen za prvog crnog predsjednika Južne Afrike, koju dužnost je obavljao do 1999. godine. Iako je njegov mandat bio obilježen dramatičnim porastom stope kriminala i epidemijom HIV-a, mnogi hvale njegovu politiku nacionalnog pomirenja i vjernost demokratskim institucijama. Nakon odlaska s vlasti se posvetio humanitarnom radu i postao jedna od najpopularnijih i najprepoznatljivijih ikona suvremenog svijeta. Mnogi ga drže jednim od rijetkih univerzalnih moralnih autoriteta u današnjem svijetu. == Rođenje == 18. jula 1918. godine u jednom selu u blizini Umtate, Transkei na svijet je došao Nelson Rolihlahla Mandela.<ref name="Mandela 3 Smith 17">{{harvnb|Mandela|1994|p=3}}; {{harvnb|Sampson|2011|p=3}}; {{harvnb|Smith|2010|p=17}}.</ref> Rođen je u kraljevskoj porodici, koja je pripadale plemenu Tembu. Njegov otac, Henry Mandela, kao podpoglavar bio je član Transkei veća i predsjednik Skupštine vijeća glavnog poglavara Tembua. Nakon smrti njegovog oca brigu o njemu preuzeo je poglavar Tembua, njegov ujak, koji ga je zapravo odredio za naslednika. Ipak, on je bio zadivljen sudskim procesima plemena i u njemu se javila želja da postane advokat. Priče starih pripadnika plemena o ratovima u kojima su branili svoju otadžbinu, podstakle su ga da sanja o tome kako će i on dati doprinos u borbi za slobodu svoga naroda. Išao je u Clarkebury Training College, a kasnije je maturu pripremao na metodski usmerenoj Višoj školi Healdtown. Kratko nakon toga Mandela je dospeo do Fort Hare College u Aliceu u istočnoj Kap provinciji, gde se pokazao kao vođa studenata, jer je organizovao bojkot predavanja. 1940. godine otišao je u [[Johannesburg]], odakle je završio koledž kao vanredni student, te počeo sa studijem pravnih nauka. 1944. godine priključio se ANC-u.<ref>{{harvnb|Mandela|1994|pp=36–42}}; {{harvnb|Sampson|2011|p=14}}; {{harvnb|Smith|2010|pp=29–31}}.</ref> == ANC == Liga mladih ANC-a pod vodstvom Anton Lembedea postala je skupljač kritika zbog formi i političkih sadržaja nacionalnog pokreta. Pored Nelsona Mandele ostali članovi Lige bili su, između ostalog, William Nkomo, Walter Sisulu, Oliver Tambo i Ashby Mda. Liga mladih postavila je sebi zadatak, da ANC učini masovnim pokretom, koji bi trebao zastupati radnike, seljake i zaposlene. Mandela je lagao svoje drugove, zadivio disciplinovanim radom i predanim naporima, te je 1947. godine izabran za generalnog sekretara Lige mladih. Predanim radom, kampanjama u samoj osnovi, te izrekom Inyaniso (Istina) liga mladih mogla se nadmetati i za vodeći nivo samog ANC-a. Podstaknuta pobedom nacionalne partije 1948. godine, do koje je došlo zbog apartheida u samoj osnovici društva, Liga mladih inspirisala je akcijsko delovanje koje je bojkot, štrajk, neposlušnost građana i nesaradnju označilo svojim oružjem, što je prihvaćeno kao zvanični program ANC-a. == Politički program == Ovaj program akcije razradili su David Bopape, Ashby Mda, Nelson Mandela, James Njongwe, Walter Sisulu i Oliver Tambo. Zbog implementacije istog stare snage u vodstvu bile su zamenjene mladima, te je Walter Sisulu preuzeo funkciju generalnog sekretara. Konzervativni dr. A.B. Xuma izgubio je svoju predsedničku poziciju u korist dr. J.S. Moroka, koji je važio kao izrazito militantan. Program Lige mladih ciljao je, pre svega, na potpuno održanje državljanstva, te na recipročnu parlamentarnu zastupljenost svih građana Južne Afrike. Pri tom se poseban akcenat polagao na podelu zamlje, pravo na sindikate, kao i na obrazovanje i kulturu. Obavezno osnovno obrazovanje trebalo je biti uvedeno za svu decu, kao i masovno usavršavanje odraslih. Krajem 1951. godine ANC je usvojio plan akcija za kampanju nepoštovanja zakona apartheida. Zvanični početak određen je za 26. juni 1952. godine. 6. aprila 1952. godine ANC je pozvao na masovni protest zbog proslave 300-godišnjice dolaska prvih evropskih doseljenika u Kap. Mandela je putovao kroz celu zemlju da bi organizovao ove proteste. Zbog svog rada u toku ove kampanje izveden je pred sud, osuđen na devet meseci zatvora i prisilnog rada. Osim toga dobio je i zabranu učestvovanja na bilo kakvoj javnoj manifestaciji u trajanju od šest meseci nakon izdržavanja kazne, i njegova dozvola boravka ograničena je samo na Johannesburg. == Karijera == Upravo u ovo vreme on je završavao studij, te je dobio zvanje advokata. Zajedno sa prijateljem Oliver Tamboom otvorio je advokatsku kancelariju u Johannesburgu. Zbog njegovih zasluga u toku Defiance kampanje imenovan je za predsednika Lige mladih i ANC-a u regionu Transvaal, a krajem 1952. godine za zamjenika predsednika ANC-a. O svojim iskustvima u advokatskoj kancelariji Oliver Tambo je aprila 1993. godine, kratko pre svoje smrti, napisao: "To reach our desks each morning Nelson and I ran the gauntlet of patient queues of people overflowing from the chairs in the waiting room into the corridors (...). To be landless (in South Africa) can be a crime, and weekly we interviewed the delegations of peasants who came to tell us how many generations their families had worked a little piece of land from which they were now being ejected (...). To live in the wrong area can be a crime (...). Our buff office files carried thousands of these stories and if, when we started our law partnership, we had not been rebels against apartheid, our experiences in our offices would have remedied the deficiency. We had risen to professional status in our community, but every case in court, every visit to the prisons to interview clients, reminded us of the humiliation and suffering burning into our people." == Optužbe == Vlada je pokušala da Mandeli oduzme advokatsku dozvolu na osnovu optužbi koje su protiv njega podignute. Ipak, Vrhovni sud je odlučio da je on časno služio svojim crnim sugrađanima, te da nije učinio ništa zbog čega bi mu se oduzela licenca da radi kao advokat. Mandela je svoj politički rad u to vreme koncentrisao na razradu plana koji je trebao organizatorski učvrstiti ANC zbog zaoštravanja uslova borbe. Plan je po njemu dobio ime "M-plan". 50-tih godina on je igrao veliku ulogu u borbi protiv Bantu - odgoja i u popularizaciji Freedom Charter. U drugoj polovini 50-tih godina okrenuo se borbi protiv iskorištavanja rada, Zakona o pasošima i segregacije "otvorenih" Univerziteta. Već rano on je otkrio da Bantustan - politika zapravo predstavlja privredni apsurd. Njemu je bilo sasvim jasno da će vrlo brzo doći vreme masovnih ograničenja, političkih progona i policijskog terora. == Hapšenja == 50-tih godina Mandela je bio žrtva različitih formi pritiska i tlačenja. Bio je hapšen i zatvaran. Nakon Sharpeville masakra 1960. godine ANC je zabranjen, a Mandela pod optužbom da je počinio veleizdaju biva zatvoren. Mandela i još 150 drugih učesnika demonstracija su bili okrivljeni da su u ime internacionalnog komunizma planirali puč i svrgavanje vlasti južnoafričke države. Tome je odgovarala smrtna kazna. Sudski proces zbog veleizdaje završen je 1961. godine, kada je Južna Afrika bila na putu da postane Republika i svi optuženi pušteni su uz kauciju. == Ilegalni rad == Pošto je ANC sada bio ilegalna organizacija, moralo se raditi u tajnosti. U martu 1961. godine 1400 delegata sastali su se na All-In African Conference pod vodstvom ANC-a. U revnosnom govoru Mandela je pozvao apartheid-režim da sazove Skupštinu koja će predstavljati sve građane Južne Afrike, te da razradi Ustav koji će počivati na demokratskim principima. Ukoliko ne dođe do ispunjenja ovog zahteva, upozorio je, većina stanovništva (dakle, crnci) će svečanost proglašenja Republike dočekati masovnim štrajkom. Mandela se odmah nakon toga dao na posao da u tajnosti organizuje borbu. Iako je uspeo mobilizisati manje ljudi nego što je očekivao, ipak je naišao na značajnu podršku širom zemlje. Vlada je odgovorila najvećom vojnom mobilizacijom od rata pa na ovamo, a Republika Južna Afrika rođena je u atmosferi straha i strepnje. Mandela je morao živjeti odvojeno od svoje porodice, te je stalno menjao mesto boravka da ga vladini špijuni i svugde prisutni informanti ne bi otkrili. Nekad je bio odeven kao radnik, nekad kao šofer. U to vreme sa ostalim vodstvom ANC-a on je osnovao jedan drugi militarni ogranak ANC-a Umkhonto we Sizwe, koji se pripremao za nasilno rešavanje stvari. U procesu koji se odigrao nešto kasnije Mandela objašnjava: "At the beginning of June 1961, after long and anxious assessment of the South African situation, I and some colleagues came to the conclusion that as violence in this country was inevitable, it would be wrong and unrealistic for African leaders to continue preaching peace and non-violence at a time when the government met our peaceful demands with force. It was only when all else had failed, when all channels of peaceful protest had been barred to us, that the decision was made to embark on violent forms of political struggle, and to form Umkhonto we Sizwe (...). The Government had left us no other choice." == Umkhonto we Sizwe == 1961. godine formiran je Umkhonto we Sizwe. Mandela je postao glavni zapovjednik. 1962. godine Mandela je uprkos zabrani napustio zemlju i putovao nekoliko mjeseci. U Etiopiji on se obratio Pan African Freedom Movement of East and Central Africa, a u drugim zemljama su ga također srdačno prihvatili. U toku ovog putovanja, već sluteći, da će doći do oružanih razračunavanja, on je organizovao Guerilla-Training za članove Umkhonto we Sizwe. == Sudski proces == Kratko nakon povratka u Južnu Afriku Mandela je uhapšen. Optužba je glasila: Poziv na ilegalni štrajk i izlazak iz Južne Afrike bez važećeg pasoša. Njegovo najveće nastojanje u toku procesa bilo je da dokaže da se tu u stvari sudi afričkom narodu. Od samog početka Mandela je osporavao legitimitet suda da donese presudu u njegovom slučaju; nije se osećao niti pravno, niti moralno obaveznim da poštuje zakone parlamenta, u kojima on nije bio zastupljen. U toku jednog političkog procesa došlo je do sukobljavanja različitih interesa grupa stanovništva, te samim tim sudovi nisu mogli biti nepristrasni i fer. U uvodu je Mandela rekao: "I detest racialism, because I regard it as a barbaric thing, whether it comes from a black man or a white man." Na kraju ovog sudskog procesa Mandela je osuđen na pet godina zatvora. Dok je odsluživao ovu kaznu, pozvan je pred sud i u toku Rivonia-procesa optužen je za sabotažu. Njegove izjave u toku procesa ušle su u istoriju otpora protiv apartheida i bile su inspiracija za sve one koji su se borili protiv apartheida. Njegov celokupan govor naći ćete na stranicama sa dokumentima. Njegove zaključne riječi bile su: "I have fought against white domination, and I have fought against black domination. I have cherished the ideal of a democratic and free society in which all persons live together in harmony and with equal opportunities. It is an ideal which I hope to live for and to achieve. But if needs be, it is an ideal for which I am prepared to die." Mandela je osuđen na doživotnu robiju i prvi deo svoje kazne odslužio je u zloglasnom Robben Island zatvoru, koji se nalazio sedam kilometara od obale Kapstadta i imao najviše mere sigurnosti. U aprilu 1984. godine prebačen je u zatvor Pollsmoor u samom Kapstadtu, a decembra 1988. godine u zatvor Victor Verster u blizini Paarla, odakle je konačno i pušten na slobodu. Još u zatvoru on je odbijao pomilovanje i ukidanje izrečene kazne. Kao protuusluga od njega se tražilo da prizna Bantu-politiku, time što bi priznao Transkei, te sa zahtevalo obećanje da bi se on tamo (u Transkei) i preselio. Kod druge ponude, opet se od njega zahtevalo da kao protuuslugu objavi odricanje od oružja. Njegov odgovor je bio, da zatvorenici ne mogu sklapati nikakve ugovore i da samo slobodni ljudi mogu pregovarati. == Oslobađanje 1990. == 11. februara 1990. godine oslobođen, Mandela je odmah počeo sa radom da bi postigao ciljeve koje je sebi zacrtao pre četiri decenije.1991. godine na prvoj Godišnjoj konferenciji ANC-a, nakon što je on to 1990. godine odobrio, Mandela je imenovan za predsednika. Nelson Mandela se nikada nije dvoumio po pitanju demokratije i jednakosti. Uprkos provokacijama, on nikada na rasizam nije odgovorio rasizmom. Njegov život je inspiracija za sve one u Južnoj Africi i u celom svijetu, za sve one koji žive potlačeni ili kao građani drugog reda, za sve one koji žele to da pobede. 1993. godine Nelson Mandela je dobio Nobelovu nagradu za mir, a 1994. godine nakon prvih opštih izbora u Južnoj Africi postao je predsednikom Južne Afrike. 1999. godine on se povukao iz političkog života. == Lični život == Mandela je bio privatna osoba koja je često skrivala svoje emocije i poveravala se veoma malom broju ljudi.{{sfn|Meredith|2010|pp=xv–xvi}} Privatno, on je imao disciplinovan život, odbijajući da konzumira alkohol i cigarete, i čak dok je bio i predsednik sam je nameštao svoj krevet.{{sfn|Meredith|2010|p=xvi}} Poznat po svom nestašnom smislu za humor,{{sfn|Battersby|2011|p=599}} on je znao da bude tvrdogla i lojalan,{{sfnm|1a1=Meredith|1y=2010|1p=xvi|2a1=Sampson|2y=2011|2p=583}} a ponekad je ispoljavao i brzu narav.{{sfn|Meredith|2010|p=xvi}} On je tipično bio srdačan i ljubazan, i izgledao je opušteno u rasgovoru sa svima, uključujući njegove oponente.{{sfn|Sampson|2011|pp=411, 498}} Uvek uljudan i učtiv, on je bio pažljiv prema svima, nezavisno od njihovog uzrasta i statusa, i često je razgovarao sa decom i slugama.{{sfn|Meredith|2010|pp=xvi, 482–483}} U poznijem dobu svog životu on je uvek tražio najbolje u ljudima, čak je branio političke protivnike pred njegovim saveznicima, koji su ga ponekad smatrali osobom sa previše poverenja u druge.{{sfn|Sampson|2011|pp=431, 582}} On je bio veoma obazriv u pobledu svog izgleda, i tokom svog celokupnog života je imao inlinaciju ka visoko kvalitetnoj odeći, te su mnogi komentatori smatrali da se ohodio u regalnom maniru.{{sfn|Sampson|2011|pp=432, 554}} Njegov zvanični biograf Anthony Sampson je izavio da je on bio "majstor dočaravanja i performance", izvrstan u pozitivnom prezentiranju sebe na javnim fotografijama i proizvođenju reklamnih spotova.{{sfn|Sampson|2011|pp=582–583}} U opisu svog života, Mandela je izjavio da "Ja nisam bio mesaja, nego običan čovek koji je postao vođa zbog vanrednih okolnosti."{{sfn|Meredith|2010|p=599}} On je odgajen u Metodističkoj denominaciji hrišćanstva, i [[Metodistička crkva Južne Afrike]] tvrdi da je on zadržao svoju privrženost njima tokom svog života.{{sfn|Forster|2014|p=89}} Analiza njegovih manuskripata je dovela do toga da je on opisivan kao [[Hrišćanski humanizam|afrički hrišćanski humanista]], koji se više oslanjao na [[Ubuntu (filozofija)|afrički humanizam]] nego na [[Kršćanska teologija|hrišćansku teologiju]].{{sfn|Forster|2014|pp=106&ndash;107}} [[File:Mandela museum soweto.jpg|right|thumb|[[Mandelina kuća]] muzej, [[Soweto]]]] Mandela se ženio tri puta, otac je šestoro dece, ima 17 unučadi,<ref>{{cite web|author=Geoffrey York |url=http://m.theglobeandmail.com/news/world/south-africans-express-disgust-as-mandela-family-members-cash-in-on-icons-name/article11299841/?service=mobile |title=South Africans express disgust as Mandela family members cash in on icon's name |publisher=The Globe and Mail |date=16 April 2013 |accessdate=28 June 2013}}</ref><ref>{{cite web|first=Nelson Mandela Foundation|title=The Life and Times of Nelson Mandela: Genealogy|url=http://www.nelsonmandela.org/content/page/genealogy|publisher=Nelson Mandela Centre Memory|accessdate=27 March 2014}}</ref> i mnoštvo praunučadi.<ref>{{cite web |url=http://www.highbeam.com/doc/1P2-590332.html |title=In S. Africa, a President Replaces an Icon; Mbeki Takes Over From Mandela, Nation's 'Saintly Man' |author=Jon Jeter |date=17 June 1999 |work=The Washington Post |publisher={{Subscription required|via=HighBeam Research}} |accessdate=3 February 2013 |archivedate=2013-05-02 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130502034120/http://www.highbeam.com/doc/1P2-590332.html |deadurl=yes }}</ref> U odnosu sa svojom decom on je umeo da bude strog i zahtevan, dok je prema unicima bio nežniji.<ref>{{harvnb|Sampson|2011|p=246}}; {{harvnb|Smith|2010|p=147}}; {{harvnb|Meredith|2010|p=481}}.</ref> Njegov prvi brak sa [[Evelyn Mase|Evelyn Ntoko Mase]] je sklopljen oktobra 1944.<ref name="mandela144">{{harvnb|Mandela|1994|pp=144, 148–149}}; {{harvnb|Sampson|2011|p=36}}; {{harvnb|Smith|2010|pp=59–62}}.</ref> Oni su se razveli nakon 13 godina 1957, zbog njegove preljube i stalnig odsustva, predanosti revolucionarnoj agitaciji, kao i činjenice da je ona bila pripadnik [[Jehovini svedoci|Jehovinih svedoka]], religije koja uslovljava političku neutralnost.<ref name="mandela296">{{harvnb|Mandela|1994|p=296}}; {{harvnb|Sampson|2011|p=110}}; {{harvnb|Smith|2010|pp=102–104}}.</ref> Bračni par je imao dva sina, koje je Mandela nadživeo, Madiba "Thembi" Thembekile (1945–1969) i [[Makgatho Mandela]] (1950–2005). Njegov prvi sin je umro u saobraćajnom udesu, a njegov drugi sin je umro kao žrtva [[AIDS]]. Par je imao dve ćerke. Obe su se zvale Makaziwe Mandela (rođene 1947 i 1954). Prva je umrla nakon devet meseci, dok je druga, poznata kao "[[Makaziwe Mandela|Maki]]", nadživela Mandelu.<ref>{{cite web|title=Genealogy|url=http://www.nelsonmandela.org/content/page/genealogy|work=Nelson Mandela Centre of Memory|publisher=Nelson Mandela Foundation|accessdate=8 December 2013}}</ref> Makgatov sin, [[Mandla Mandela]], je postao poglavar [[Mvezo]] plemenskog veća 2007.<ref>{{cite news |url=http://www.reuters.com/article/2007/04/16/us-safrica-mandela-idUSL168565220070416 |title=Mandela's grandson becomes tribal chief, political heir |author=Andrew Quinn |date=16 April 2007 |publisher=Reuters {{Subscription required|via=HighBeam Research}} |accessdate=3 February 2013 |archivedate=2012-11-13 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20121113000137/http://www.reuters.com/article/2007/04/16/us-safrica-mandela-idUSL168565220070416 |deadurl=yes }}</ref> Mandelina druga žena, [[Winnie Madikizela-Mandela]], takođe potiče is Transkei oblasti, mada su se oni upoznali u [[Johanesburg]]u, gde je ona bila prvi gradski crni socijalni radnik.<ref name="ANCWinnie">{{cite web|url=http://www.anc.org.za/people/mandela_nw.html|title=Winnie Mandela|publisher=ANC|accessdate=27 October 2008 |archiveurl = https://web.archive.org/web/20080722092427/http://www.anc.org.za/people/mandela_nw.html <!-- Bot retrieved archive --> |archivedate = 22 July 2008}}</ref> Oni su imali dve ćerke, [[Zenani Mandela|Zenani]] (Zeni), rođenu 4. februara 1959, i Zindziswa (Zindzi) Mandela-Hlongwane, rođenu 1960.<ref name="ANCWinnie"/> Zindzi je bila samo 18 meseci stara kad joj je otac poslat na Roben ostrvo. U kasnijem razdoblju, Winnie je bila duboko rastrojena porodičnom neslogom koja je odražavala političko previranje u zemlji. Podstaknuti političkom otuđenošću usledili su separacija (aprila 1992.) i razvod (marta 1996.).<ref>{{cite web|url=http://www.highbeam.com/doc/1G1-18170308.html|title=Nelson and Winnie Mandela divorce; Winnie fails to win $5&nbsp;million settlement|date=8 April 1996|work=Jet|accessdate=27 October 2008|archivedate=2011-06-24|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110624033811/http://www.highbeam.com/doc/1G1-18170308.html|deadurl=yes}}</ref> Mandelina treća žena je bila [[Graça Machel]] (s nadimkom Simbin), sa kojom se oženio za svoj 80. rođendan 1998.{{sfn|Meredith|2010|p=xvii}} [[File:Madiba's house 3.jpg|thumb|right|Ljudi izražavaju poštovanje ispred Mandeline kuće]] == Smrt == Nakon dugotrajne [[infekcija respiratornog trakta|respiratorne infekcije]], Mandela je umro 5. decembra 2013. u svojoj 95. godini života. On je umro oko 20:50 po lokalnom vremenu (UTC+2) u svojoj kući u [[Houghton Estate|Houghtonu]] u [[Johannesburg|Johanesburgu]], okružen porodicom i prijateljima.<ref name="BBCD">{{cite news|url=http://www.bbc.co.uk/news/world-africa-25249520|title=South Africa's Nelson Mandela dies in Johannesburg|date=5 December 2013|publisher=''[[BBC News]]''|accessdate=5 December 2013}}</ref> Zuma je javno objavio njegovu smrt na televiziji.<ref name="BBCD" /><ref>{{cite news|url=http://www.nytimes.com/2013/12/06/world/africa/nelson-mandela.html?_r=0|title=Mandela's Death Leaves South Africa Without Its Moral Center|publisher=''[[The New York Times]]''|author=Polgreen, Lydia|date=5 December 2013|accessdate=5 December 2013}}</ref> Proglašen je nacionalni period žalosti u trajanju od deset dana, sa 8. decembrom kao nacionalnim danom molitve i reflekcije. Glavni događaj je održan u Johanesburškom [[FNB Stadijum]]u 10. decembra 2013. Mandelino telo je ležalo od 11. do 13. decembra u zgradi unije u [[Pretoria|Pretoriji]] i [[državna sahrana]] je izvršena 15. decembra u Qunu.<ref>{{cite news|last=Pillay|first=Verashni|title=Mandela's memorial service to be held on December 10|url=http://mg.co.za/article/2013-12-06-mandelas-memorial-service-to-be-held-on-december-10|accessdate=6 December 2013|newspaper=Mail & Guardian|date=6 December 2013}}</ref><ref>{{cite news|last1=Vecchiatto|first1=Paul|last2=Stone|first2=Setumo|last3=Magubane|first3=Khulekani|title=Nelson Mandela to be laid to rest on December 15|url=http://www.bdlive.co.za/national/2013/12/06/nelson-mandela-to-be-laid-to-rest-on-december-15|accessdate=6 December 2013|newspaper=Business Day|date=6 December 2013|archive-date=2013-12-06|archive-url=https://web.archive.org/web/20131206224921/http://www.bdlive.co.za/national/2013/12/06/nelson-mandela-to-be-laid-to-rest-on-december-15}}</ref> Aproksimativno 90 predstavnika stranih država je doputovalo u Južnu Afriku da prisustvuje komemoracionim događajima.<ref>{{cite web|url=http://www.gov.za/speeches/view.php?sid=42566|title=Speech by Minister of DIRCO, Maite Nkoana-Mashabane on confirmation of foreign Heads of State and Government attending activities relating to Former President Mandela's passing|publisher=GCIS|date=9 December 2013|accessdate=11 December 2013|archive-date=2014-04-10|archive-url=https://web.archive.org/web/20140410233133/http://www.gov.za/speeches/view.php?sid=42566}}</ref><ref>{{cite news|last=Mount|first=Harry|title=Nelson Mandela: the long goodbye|url=http://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/nelson-mandela/10506010/Nelson-Mandela-the-long-goodbye.html|accessdate=11 December 2013|newspaper=The Telegraph|date=9 December 2013|location=London}}</ref> Mandelino imanje vredno $4,1 miliona je ostalo njegovoj udovici, drugim članovima porodice, osoblju, i obrazovnim institucijama.<ref>{{cite news|url=http://www.latimes.com/world/worldnow/la-fg-wn-nelson-mandela-will-20140203,0,4680742.story#axzz2sQBBY0OC|title=Nelson Mandela leaves $4.1-million estate to family, staff, schools|author=Robyn Dixon|publisher=Los Angeles Times|date=3 February 2014}}</ref> == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{Refbegin|2}} *{{cite contribution |contribution=Afterword: Living Legend, Living Statue |last=Battersby |first=John |year=2011 |title=Mandela: The Authorised Biography |editor-last=Sampson|editor-first=Anthony |publisher=HarperCollins |location=London |pages=587–610 |isbn=978-0007437979 |ref=harv}} *{{cite journal |title=The Genesis of the ANC's Armed Struggle in South Africa 1948–1961 |journal=Journal of Southern African Studies |publisher=Routledge |last=Ellis |first=Stephen |volume=37 |pages=657–676 |year=2011 |ref=harv |issue=4|doi=10.1080/03057070.2011.592659|issn=0305-7070}} *{{cite journal |title=Mandela and the Methodists: Faith, Fallacy and Fact |last=Forster |first=Dion |journal=Studia Historiae Ecclesiasticae |publisher=Church History Society of Southern Africa |year=2014 |volume=40 |pages=87&ndash;115 |ref=harv}} *{{cite book| last=Guiloineau |first=Jean |last2=Rowe|first2=Joseph |year=2002 |title= Nelson Mandela: The Early Life of Rolihlahla Madiba | url=https://archive.org/details/nelsonmandelaear0000guil |publisher= North Atlantic Books |location=Berkeley |pages=[https://archive.org/details/nelsonmandelaear0000guil/page/9 9]–26 |isbn=1-55643-417-0 |ref=harv}} *{{cite contribution|contribution=The Nature of South African Democracy: Political Dominance and Economic Inequality |last=Herbst |first1=Jeffrey |year=2003 |title=The Making and Unmaking of Democracy: Lessons from History and World Politics|editor-last=Rabb|editor-first=Theodore K.|editor2-last=Suleiman|editor2-first=Ezra N.|publisher=Routledge |location=London |pages=206–224 |isbn=978-0415933810 |ref=harv}} *{{cite contribution|contribution=The Revelation of African Culture in "Long Walk to Freedom" |last=Mafela |first1= Munzhedzi James|year=2008 |title= Indigenous Biography and Autobiography |editor-last=Haebich|editor-first=Anna|editor2-lasr=Peters-Little|editor2-first=Frances|editor3-last=Read|editor2-first=Peter|publisher=Humanities Research Centre, Australian National University |location=Sydney |url=http://epress.anu.edu.au/aborig_history/indigenous_biog/mobile_devices/ch08.html#d0e6318 |ref=harv}} *{{cite contribution|contribution=Democracy and Governance in Transition |last1=Houston |first1=Gregory |last2=Muthien |first2=Yvonne |year=2000 |title=Democracy and Governance Review: Mandela's Legacy 1994–1999|editor-last=Muthien|editor-first=Yvonne|editor2-last=Khosa|editor2-first=Meshack|editor3-last=Magubane|editor3-first=Bernard|publisher=Human Sciences Research Council Press |location=Pretoria |pages=37–68 |isbn=978-0796919700 |ref=harv}} *{{cite journal |title=The Political Philosophy of Nelson Mandela: A Primer |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-social-philosophy_winter-1995_26_3/page/161 |journal=Journal of Social Philosophy |last=Kalumba |first=Kibujjo M. |year=1995 |volume=26 |issue=3 |pages=161–171 |ref=harv |doi=10.1111/j.1467-9833.1995.tb00092.x}} *{{Cite book|last=Mandela |first=Nelson |title=Long Walk to Freedom Volume I: 1918–1962 |year=1994 |publisher=Little, Brown and Company |location= |isbn=978-0754087236 |ref=harv}} *{{Cite book |last=Mandela |first=Nelson |title=Long Walk to Freedom Volume II: 1962–1994 ''(large print edition)'' |url=https://archive.org/details/longwalktofreedo0000mand_i6u7 |year=2004 |origyear=1994 |publisher=BBC AudioBooks and Time Warner Books Ltd |location=London |isbn=978-0754087243 |ref=harv}} *{{cite contribution|contribution=Democracy and Governance in Transition |last1=Muthien |first1=Yvonne |last2=Khosa |first2=Meshack |last3=Magubane |first3=Bernard |year=2000 |title=Democracy and Governance Review: Mandela's Legacy 1994–1999|editor-last=Muthien|editor-first=Yvonne|editor2-last=Khosa|editor2-first=Meshack|editor3-last=Magubane|editor3-first=Bernard|publisher=Human Sciences Research Council Press |location=Pretoria |pages=361–374 |isbn=978-0796919700 |ref=harv}} *{{Cite book|last=Meredith |first=Martin |title=Mandela: A Biography |url=https://archive.org/details/mandelabiography0000mere |publisher=PublicAffairs |location=New York |year=2010 |isbn=978-1586488321 |ref=harv}} *{{Cite book|last=Sampson |first=Anthony |title=Mandela: The Authorised Biography |publisher=HarperCollins |location=London |year=2011 |origyear=1999 |isbn=978-0007437979 |ref=harv}} *{{Cite book|last=Smith |first=David James |title=Young Mandela |url=https://archive.org/details/youngmandela0000smit |publisher=Weidenfeld & Nicolson |location=London |year=2010 |isbn=978-0297855248 |ref=harv}} * Anthony Sampson: ''Nelson Mandela. Die Biographie''. DVA, Stuttgart 1999, {{ISBN|3-421-05193-3}} ([http://www.wsws.org/de/1999/aug1999/mand-a14.shtml Rezension]) * Albrecht Hagemann: ''Nelson Mandela.'' Rowohlt, Reinbek bei Hamburg 2000, {{ISBN|3-499-50580-0}}. * Maren Gottschalk: ''Die Morgenröte unserer Freiheit – Die Lebensgeschichte des Nelson Mandela.'' Beltz & Gelberg, Weinheim 2002, {{ISBN|978-3-407-74025-0}}. * Jack Lang: ''Nelson Mandela, Biographie.'', Patmos, 2006, {{ISBN|3-538-07222-1}}. * Joel Joffe: ''Der Staat gegen Mandela.'' Karl Dietz, Berlin 2007, {{ISBN|978-3-320-02076-7}}. * {{Cite book|author= Mike Nicol |title = Mandela. Das autorisierte Porträt |location = München |publisher = Knesebeck |year = 2008 |isbn = 978-3-89660-551-1}} * Richard Stengel: ''Mandelas Weg. Liebe, Mut, Verantwortung. Die Weisheit eines Lebens.'' C. Bertelsmann, München 2010, {{ISBN|978-3-570-10048-6}}. * Stephan Bierling: ''Nelson Mandela.'' VC. H. Beck, München 2012, {{ISBN|978-3-406-63320-1}}. * Zelda la Grange: ''Good Morning, Mr Mandela.'' Penguin Books, 2014, {{ISBN|978-0-241-00401-2}} ([http://www.tagesanzeiger.ch/panorama/vermischtes/Mandelas-weisse-Assistentin-packt-aus/story/10005088 über das Buch]) {{refend}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Nelson Mandela}} * [http://archive.nelsonmandela.org/ Nelson Mandela Centre of Memory] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210110133356/http://archive.nelsonmandela.org/ |date=2021-01-10 }} * [http://www.nelsonmandelachildrensfund.com/ Nelson Mandela Children's Fund] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210125000203/http://www.nelsonmandelachildrensfund.com/ |date=2021-01-25 }} * [http://www.nelsonmandela.org/ Nelson Mandela Foundation] * [http://www.mandelarhodes.org/ Mandela Rhodes Foundation] * [http://www.theelders.org/ The Elders] * [http://www.nelsonmandelamuseum.org.za/ Nelson Mandela Museum] * [http://www.mandeladay.com/ Nelson Mandela Day] {{Predsjednici Južne Afrike}} {{Generalni sekretari Pokreta nesvrstanih}} {{Nobelova nagrada za mir}} {{Osobe Hladnoga rata}} {{Normativna kontrola}} {{Lifetime|1918|2013|Mandela, Nelson}} [[Kategorija:Predsjednici Južne Afrike]] [[Kategorija:Južnoafrički političari]] [[Kategorija:Južnoafrički pisci]] [[Kategorija:Revolucionari]] [[Kategorija:Socijalisti]] [[Kategorija:Autobiografi]] [[Kategorija:Nobelovci za mir]] 9bynt514pxevkap9ea2neebubvcp0hi 42669575 42669574 2026-08-09T00:09:45Z Aca 108187 42669575 wikitext text/x-wiki {{Infobox officeholder |honorific-prefix = [[Ekscelencija|Njegova ekscelencija]] |name = Nelson Mandela |honorific-suffix = [[Order of Merit|OM]] [[Order of Australia|AC]] [[Order of Canada|CC]] [[Order of Jamaica|OJ]] [[Venerable Order of Saint John|GCStJ]] [[Queen's Counsel|QC]] [[Order of Prince Henry|GColIH]] [[Royal Order of the Seraphim|RSerafO]] [[Nishan-e-Pakistan|NPk]] [[Bharat Ratna|BR]] [[Royal College of Surgeons in Ireland|MRCSI]] |image = Nelson Mandela-2008 (edit).jpg |caption = Mandela in May 2008 |alt = Nelson Mandela na proslavi 90. rođendana u Johannesburgu, maj 2008. |office = [[predsjednik Južne Afrike]] |deputy = [[Thabo Mbeki]]<br />[[F. W. de Klerk]] |term_start = 10. maj 1994 |term_end = 14. jun 1999 |predecessor = [[F. W. de Klerk]] |successor = [[Thabo Mbeki]] |office2 = [[Pokret nesvrstanih|generalni sekretar Pokreta nesvrstanih]] |term_start2 = 2. septembar 1998 |term_end2 = 14. jun 1999 |predecessor2 = [[Andrés Pastrana Arango]] |successor2 = [[Thabo Mbeki]] |birth_date = {{Birth date and age|1918|7|18|df=y}} |birth_place = [[Mvezo]], [[Južnoafrička Unija|Južna Afrika]] |death_date = [[5. decembra]] [[2013.]] |death_place = |birthname = Rolihlahla Mandela |party = [[Afrički nacionalni kongres]] |nationality = [[Južna Afrika|Južnoafrikanac]] |spouse = Evelyn Ntoko Mase <small>(1944–1957)</small><br />[[Winnie Madikizela-Mandela|Winnie Madikizela]] <small>(1957–1996)</small><br />[[Graça Machel]] <small>(1998–)</small> |children = Madiba Thembekile <br /> [[Makgatho Mandela|Makgatho Lewanika]] <br /> Makaziwe <br /> [[Makaziwe Mandela|Maki]] <br /> Zenani <br /> Zindziswa |residence = [[Houghton Estate (Gauteng)|Houghton Estate]], [[Johannesburg]], [[Gauteng]], [[Južna Afrika]] |religion = [[Christianity]] ([[Methodism]]) |alma_mater = [[University of Fort Hare]]<br />[[University of London External System]]<br />[[University of South Africa]]<br />[[University of the Witwatersrand]] |signature = Nelson Mandela Signature.svg |signature_alt = Signature of Nelson Mandela |website = {{url|www.nelsonmandela.org/}} }} '''Nelson Rolihlala Mandela''' ({{IPAc-en|m|æ|n|ˈ|d|ɛ|l|ə}};<ref>{{cite web| title=Mandela| url=http://www.collinsdictionary.com/dictionary/english/mandela| publisher=''Collins English Dictionary''| accessdate=17 December 2013}}</ref> [[18. 7.]] [[1918]]. – [[5. 12.]] [[2013.]]) je [[Južna Afrika|južnoafrički]] političar, revolucionarni vođa i državnik čijim naporima je okončan režim [[apartheid]]a u Južnoj Africi. Kao sin Xhosa poglavice i student se godine [[1942]]. priključio [[Afrički nacionalni kongres|Afričkom nacionalnom kongresu]] (ANC), organizaciji koja se borila za prava većinskog crnog stanovništva u Južnoj Africi. Poslije je postao jedan od glavnih organizatora u početku nenasilne borbe protiv apartheida. Nakon što te mjere nisu polučile rezultate, Mandela je postao uvjeren kako jedino oružana borba može srušiti apartheid. Organizirao je vojno krilo ANC-a i započeo kampanju sabotaža, ali prije nego što se ona intenzivirala Mandela i njegovi drugovi su uhapšeni, a poslije osuđeni na doživotni zatvor. Iako je u zatvoru bio izoliran i marginaliziran, njegovo dugogodišnje robijanje je postalo simbol borbe protiv apartheida, a vlada Južne Afrike pod pritiskom da ga pusti na slobodu. Godine [[1990]]. je pušten i s tadašnjim južnoafričkim predsjednikom '''Frederik Vilem de Klerkom''' započeo pregovore s ciljem mirnog okončanja apartheida i prijenosa vlasti na crnačku većinu. Za te su napore Mandela i De Klerk godine [[1993]]. dobili Nobelovu nagradu za mir. Godine [[1994]]. ANC je dobio izbore i Mandela je proglašen za prvog crnog predsjednika Južne Afrike, koju dužnost je obavljao do 1999. godine. Iako je njegov mandat bio obilježen dramatičnim porastom stope kriminala i epidemijom HIV-a, mnogi hvale njegovu politiku nacionalnog pomirenja i vjernost demokratskim institucijama. Nakon odlaska s vlasti se posvetio humanitarnom radu i postao jedna od najpopularnijih i najprepoznatljivijih ikona suvremenog svijeta. Mnogi ga drže jednim od rijetkih univerzalnih moralnih autoriteta u današnjem svijetu. == Rođenje == 18. jula 1918. godine u jednom selu u blizini Umtate, Transkei na svijet je došao Nelson Rolihlahla Mandela.<ref name="Mandela 3 Smith 17">{{harvnb|Mandela|1994|p=3}}; {{harvnb|Sampson|2011|p=3}}; {{harvnb|Smith|2010|p=17}}.</ref> Rođen je u kraljevskoj porodici, koja je pripadale plemenu Tembu. Njegov otac, Henry Mandela, kao podpoglavar bio je član Transkei veća i predsjednik Skupštine vijeća glavnog poglavara Tembua. Nakon smrti njegovog oca brigu o njemu preuzeo je poglavar Tembua, njegov ujak, koji ga je zapravo odredio za naslednika. Ipak, on je bio zadivljen sudskim procesima plemena i u njemu se javila želja da postane advokat. Priče starih pripadnika plemena o ratovima u kojima su branili svoju otadžbinu, podstakle su ga da sanja o tome kako će i on dati doprinos u borbi za slobodu svoga naroda. Išao je u Clarkebury Training College, a kasnije je maturu pripremao na metodski usmerenoj Višoj školi Healdtown. Kratko nakon toga Mandela je dospeo do Fort Hare College u Aliceu u istočnoj Kap provinciji, gde se pokazao kao vođa studenata, jer je organizovao bojkot predavanja. 1940. godine otišao je u [[Johannesburg]], odakle je završio koledž kao vanredni student, te počeo sa studijem pravnih nauka. 1944. godine priključio se ANC-u.<ref>{{harvnb|Mandela|1994|pp=36–42}}; {{harvnb|Sampson|2011|p=14}}; {{harvnb|Smith|2010|pp=29–31}}.</ref> == ANC == Liga mladih ANC-a pod vodstvom Anton Lembedea postala je skupljač kritika zbog formi i političkih sadržaja nacionalnog pokreta. Pored Nelsona Mandele ostali članovi Lige bili su, između ostalog, William Nkomo, Walter Sisulu, Oliver Tambo i Ashby Mda. Liga mladih postavila je sebi zadatak, da ANC učini masovnim pokretom, koji bi trebao zastupati radnike, seljake i zaposlene. Mandela je lagao svoje drugove, zadivio disciplinovanim radom i predanim naporima, te je 1947. godine izabran za generalnog sekretara Lige mladih. Predanim radom, kampanjama u samoj osnovi, te izrekom Inyaniso (Istina) liga mladih mogla se nadmetati i za vodeći nivo samog ANC-a. Podstaknuta pobedom nacionalne partije 1948. godine, do koje je došlo zbog apartheida u samoj osnovici društva, Liga mladih inspirisala je akcijsko delovanje koje je bojkot, štrajk, neposlušnost građana i nesaradnju označilo svojim oružjem, što je prihvaćeno kao zvanični program ANC-a. == Politički program == Ovaj program akcije razradili su David Bopape, Ashby Mda, Nelson Mandela, James Njongwe, Walter Sisulu i Oliver Tambo. Zbog implementacije istog stare snage u vodstvu bile su zamenjene mladima, te je Walter Sisulu preuzeo funkciju generalnog sekretara. Konzervativni dr. A.B. Xuma izgubio je svoju predsedničku poziciju u korist dr. J.S. Moroka, koji je važio kao izrazito militantan. Program Lige mladih ciljao je, pre svega, na potpuno održanje državljanstva, te na recipročnu parlamentarnu zastupljenost svih građana Južne Afrike. Pri tom se poseban akcenat polagao na podelu zamlje, pravo na sindikate, kao i na obrazovanje i kulturu. Obavezno osnovno obrazovanje trebalo je biti uvedeno za svu decu, kao i masovno usavršavanje odraslih. Krajem 1951. godine ANC je usvojio plan akcija za kampanju nepoštovanja zakona apartheida. Zvanični početak određen je za 26. juni 1952. godine. 6. aprila 1952. godine ANC je pozvao na masovni protest zbog proslave 300-godišnjice dolaska prvih evropskih doseljenika u Kap. Mandela je putovao kroz celu zemlju da bi organizovao ove proteste. Zbog svog rada u toku ove kampanje izveden je pred sud, osuđen na devet meseci zatvora i prisilnog rada. Osim toga dobio je i zabranu učestvovanja na bilo kakvoj javnoj manifestaciji u trajanju od šest meseci nakon izdržavanja kazne, i njegova dozvola boravka ograničena je samo na Johannesburg. == Karijera == Upravo u ovo vreme on je završavao studij, te je dobio zvanje advokata. Zajedno sa prijateljem Oliver Tamboom otvorio je advokatsku kancelariju u Johannesburgu. Zbog njegovih zasluga u toku Defiance kampanje imenovan je za predsednika Lige mladih i ANC-a u regionu Transvaal, a krajem 1952. godine za zamjenika predsednika ANC-a. O svojim iskustvima u advokatskoj kancelariji Oliver Tambo je aprila 1993. godine, kratko pre svoje smrti, napisao: "To reach our desks each morning Nelson and I ran the gauntlet of patient queues of people overflowing from the chairs in the waiting room into the corridors (...). To be landless (in South Africa) can be a crime, and weekly we interviewed the delegations of peasants who came to tell us how many generations their families had worked a little piece of land from which they were now being ejected (...). To live in the wrong area can be a crime (...). Our buff office files carried thousands of these stories and if, when we started our law partnership, we had not been rebels against apartheid, our experiences in our offices would have remedied the deficiency. We had risen to professional status in our community, but every case in court, every visit to the prisons to interview clients, reminded us of the humiliation and suffering burning into our people." == Optužbe == Vlada je pokušala da Mandeli oduzme advokatsku dozvolu na osnovu optužbi koje su protiv njega podignute. Ipak, Vrhovni sud je odlučio da je on časno služio svojim crnim sugrađanima, te da nije učinio ništa zbog čega bi mu se oduzela licenca da radi kao advokat. Mandela je svoj politički rad u to vreme koncentrisao na razradu plana koji je trebao organizatorski učvrstiti ANC zbog zaoštravanja uslova borbe. Plan je po njemu dobio ime "M-plan". 50-tih godina on je igrao veliku ulogu u borbi protiv Bantu - odgoja i u popularizaciji Freedom Charter. U drugoj polovini 50-tih godina okrenuo se borbi protiv iskorištavanja rada, Zakona o pasošima i segregacije "otvorenih" Univerziteta. Već rano on je otkrio da Bantustan - politika zapravo predstavlja privredni apsurd. Njemu je bilo sasvim jasno da će vrlo brzo doći vreme masovnih ograničenja, političkih progona i policijskog terora. == Hapšenja == 50-tih godina Mandela je bio žrtva različitih formi pritiska i tlačenja. Bio je hapšen i zatvaran. Nakon Sharpeville masakra 1960. godine ANC je zabranjen, a Mandela pod optužbom da je počinio veleizdaju biva zatvoren. Mandela i još 150 drugih učesnika demonstracija su bili okrivljeni da su u ime internacionalnog komunizma planirali puč i svrgavanje vlasti južnoafričke države. Tome je odgovarala smrtna kazna. Sudski proces zbog veleizdaje završen je 1961. godine, kada je Južna Afrika bila na putu da postane Republika i svi optuženi pušteni su uz kauciju. == Ilegalni rad == Pošto je ANC sada bio ilegalna organizacija, moralo se raditi u tajnosti. U martu 1961. godine 1400 delegata sastali su se na All-In African Conference pod vodstvom ANC-a. U revnosnom govoru Mandela je pozvao apartheid-režim da sazove Skupštinu koja će predstavljati sve građane Južne Afrike, te da razradi Ustav koji će počivati na demokratskim principima. Ukoliko ne dođe do ispunjenja ovog zahteva, upozorio je, većina stanovništva (dakle, crnci) će svečanost proglašenja Republike dočekati masovnim štrajkom. Mandela se odmah nakon toga dao na posao da u tajnosti organizuje borbu. Iako je uspeo mobilizisati manje ljudi nego što je očekivao, ipak je naišao na značajnu podršku širom zemlje. Vlada je odgovorila najvećom vojnom mobilizacijom od rata pa na ovamo, a Republika Južna Afrika rođena je u atmosferi straha i strepnje. Mandela je morao živjeti odvojeno od svoje porodice, te je stalno menjao mesto boravka da ga vladini špijuni i svugde prisutni informanti ne bi otkrili. Nekad je bio odeven kao radnik, nekad kao šofer. U to vreme sa ostalim vodstvom ANC-a on je osnovao jedan drugi militarni ogranak ANC-a Umkhonto we Sizwe, koji se pripremao za nasilno rešavanje stvari. U procesu koji se odigrao nešto kasnije Mandela objašnjava: "At the beginning of June 1961, after long and anxious assessment of the South African situation, I and some colleagues came to the conclusion that as violence in this country was inevitable, it would be wrong and unrealistic for African leaders to continue preaching peace and non-violence at a time when the government met our peaceful demands with force. It was only when all else had failed, when all channels of peaceful protest had been barred to us, that the decision was made to embark on violent forms of political struggle, and to form Umkhonto we Sizwe (...). The Government had left us no other choice." == Umkhonto we Sizwe == 1961. godine formiran je Umkhonto we Sizwe. Mandela je postao glavni zapovjednik. 1962. godine Mandela je uprkos zabrani napustio zemlju i putovao nekoliko mjeseci. U Etiopiji on se obratio Pan African Freedom Movement of East and Central Africa, a u drugim zemljama su ga također srdačno prihvatili. U toku ovog putovanja, već sluteći, da će doći do oružanih razračunavanja, on je organizovao Guerilla-Training za članove Umkhonto we Sizwe. == Sudski proces == Kratko nakon povratka u Južnu Afriku Mandela je uhapšen. Optužba je glasila: Poziv na ilegalni štrajk i izlazak iz Južne Afrike bez važećeg pasoša. Njegovo najveće nastojanje u toku procesa bilo je da dokaže da se tu u stvari sudi afričkom narodu. Od samog početka Mandela je osporavao legitimitet suda da donese presudu u njegovom slučaju; nije se osećao niti pravno, niti moralno obaveznim da poštuje zakone parlamenta, u kojima on nije bio zastupljen. U toku jednog političkog procesa došlo je do sukobljavanja različitih interesa grupa stanovništva, te samim tim sudovi nisu mogli biti nepristrasni i fer. U uvodu je Mandela rekao: "I detest racialism, because I regard it as a barbaric thing, whether it comes from a black man or a white man." Na kraju ovog sudskog procesa Mandela je osuđen na pet godina zatvora. Dok je odsluživao ovu kaznu, pozvan je pred sud i u toku Rivonia-procesa optužen je za sabotažu. Njegove izjave u toku procesa ušle su u istoriju otpora protiv apartheida i bile su inspiracija za sve one koji su se borili protiv apartheida. Njegov celokupan govor naći ćete na stranicama sa dokumentima. Njegove zaključne riječi bile su: "I have fought against white domination, and I have fought against black domination. I have cherished the ideal of a democratic and free society in which all persons live together in harmony and with equal opportunities. It is an ideal which I hope to live for and to achieve. But if needs be, it is an ideal for which I am prepared to die." Mandela je osuđen na doživotnu robiju i prvi deo svoje kazne odslužio je u zloglasnom Robben Island zatvoru, koji se nalazio sedam kilometara od obale Kapstadta i imao najviše mere sigurnosti. U aprilu 1984. godine prebačen je u zatvor Pollsmoor u samom Kapstadtu, a decembra 1988. godine u zatvor Victor Verster u blizini Paarla, odakle je konačno i pušten na slobodu. Još u zatvoru on je odbijao pomilovanje i ukidanje izrečene kazne. Kao protuusluga od njega se tražilo da prizna Bantu-politiku, time što bi priznao Transkei, te sa zahtevalo obećanje da bi se on tamo (u Transkei) i preselio. Kod druge ponude, opet se od njega zahtevalo da kao protuuslugu objavi odricanje od oružja. Njegov odgovor je bio, da zatvorenici ne mogu sklapati nikakve ugovore i da samo slobodni ljudi mogu pregovarati. == Oslobađanje 1990. == 11. februara 1990. godine oslobođen, Mandela je odmah počeo sa radom da bi postigao ciljeve koje je sebi zacrtao pre četiri decenije.1991. godine na prvoj Godišnjoj konferenciji ANC-a, nakon što je on to 1990. godine odobrio, Mandela je imenovan za predsednika. Nelson Mandela se nikada nije dvoumio po pitanju demokratije i jednakosti. Uprkos provokacijama, on nikada na rasizam nije odgovorio rasizmom. Njegov život je inspiracija za sve one u Južnoj Africi i u celom svijetu, za sve one koji žive potlačeni ili kao građani drugog reda, za sve one koji žele to da pobede. 1993. godine Nelson Mandela je dobio Nobelovu nagradu za mir, a 1994. godine nakon prvih opštih izbora u Južnoj Africi postao je predsednikom Južne Afrike. 1999. godine on se povukao iz političkog života. == Lični život == Mandela je bio privatna osoba koja je često skrivala svoje emocije i poveravala se veoma malom broju ljudi.{{sfn|Meredith|2010|pp=xv–xvi}} Privatno, on je imao disciplinovan život, odbijajući da konzumira alkohol i cigarete, i čak dok je bio i predsednik sam je nameštao svoj krevet.{{sfn|Meredith|2010|p=xvi}} Poznat po svom nestašnom smislu za humor,{{sfn|Battersby|2011|p=599}} on je znao da bude tvrdogla i lojalan,{{sfnm|1a1=Meredith|1y=2010|1p=xvi|2a1=Sampson|2y=2011|2p=583}} a ponekad je ispoljavao i brzu narav.{{sfn|Meredith|2010|p=xvi}} On je tipično bio srdačan i ljubazan, i izgledao je opušteno u rasgovoru sa svima, uključujući njegove oponente.{{sfn|Sampson|2011|pp=411, 498}} Uvek uljudan i učtiv, on je bio pažljiv prema svima, nezavisno od njihovog uzrasta i statusa, i često je razgovarao sa decom i slugama.{{sfn|Meredith|2010|pp=xvi, 482–483}} U poznijem dobu svog životu on je uvek tražio najbolje u ljudima, čak je branio političke protivnike pred njegovim saveznicima, koji su ga ponekad smatrali osobom sa previše poverenja u druge.{{sfn|Sampson|2011|pp=431, 582}} On je bio veoma obazriv u pobledu svog izgleda, i tokom svog celokupnog života je imao inlinaciju ka visoko kvalitetnoj odeći, te su mnogi komentatori smatrali da se ohodio u regalnom maniru.{{sfn|Sampson|2011|pp=432, 554}} Njegov zvanični biograf Anthony Sampson je izavio da je on bio "majstor dočaravanja i performance", izvrstan u pozitivnom prezentiranju sebe na javnim fotografijama i proizvođenju reklamnih spotova.{{sfn|Sampson|2011|pp=582–583}} U opisu svog života, Mandela je izjavio da "Ja nisam bio mesaja, nego običan čovek koji je postao vođa zbog vanrednih okolnosti."{{sfn|Meredith|2010|p=599}} On je odgajen u Metodističkoj denominaciji hrišćanstva, i [[Metodistička crkva Južne Afrike]] tvrdi da je on zadržao svoju privrženost njima tokom svog života.{{sfn|Forster|2014|p=89}} Analiza njegovih manuskripata je dovela do toga da je on opisivan kao [[Hrišćanski humanizam|afrički hrišćanski humanista]], koji se više oslanjao na [[Ubuntu (filozofija)|afrički humanizam]] nego na [[Kršćanska teologija|hrišćansku teologiju]].{{sfn|Forster|2014|pp=106&ndash;107}} [[File:Mandela museum soweto.jpg|right|thumb|[[Mandelina kuća]] muzej, [[Soweto]]]] Mandela se ženio tri puta, otac je šestoro dece, ima 17 unučadi,<ref>{{cite web|author=Geoffrey York |url=http://m.theglobeandmail.com/news/world/south-africans-express-disgust-as-mandela-family-members-cash-in-on-icons-name/article11299841/?service=mobile |title=South Africans express disgust as Mandela family members cash in on icon's name |publisher=The Globe and Mail |date=16 April 2013 |accessdate=28 June 2013}}</ref><ref>{{cite web|first=Nelson Mandela Foundation|title=The Life and Times of Nelson Mandela: Genealogy|url=http://www.nelsonmandela.org/content/page/genealogy|publisher=Nelson Mandela Centre Memory|accessdate=27 March 2014}}</ref> i mnoštvo praunučadi.<ref>{{cite web |url=http://www.highbeam.com/doc/1P2-590332.html |title=In S. Africa, a President Replaces an Icon; Mbeki Takes Over From Mandela, Nation's 'Saintly Man' |author=Jon Jeter |date=17 June 1999 |work=The Washington Post |publisher={{Subscription required|via=HighBeam Research}} |accessdate=3 February 2013 |archivedate=2013-05-02 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130502034120/http://www.highbeam.com/doc/1P2-590332.html |deadurl=yes }}</ref> U odnosu sa svojom decom on je umeo da bude strog i zahtevan, dok je prema unicima bio nežniji.<ref>{{harvnb|Sampson|2011|p=246}}; {{harvnb|Smith|2010|p=147}}; {{harvnb|Meredith|2010|p=481}}.</ref> Njegov prvi brak sa [[Evelyn Mase|Evelyn Ntoko Mase]] je sklopljen oktobra 1944.<ref name="mandela144">{{harvnb|Mandela|1994|pp=144, 148–149}}; {{harvnb|Sampson|2011|p=36}}; {{harvnb|Smith|2010|pp=59–62}}.</ref> Oni su se razveli nakon 13 godina 1957, zbog njegove preljube i stalnig odsustva, predanosti revolucionarnoj agitaciji, kao i činjenice da je ona bila pripadnik [[Jehovini svedoci|Jehovinih svedoka]], religije koja uslovljava političku neutralnost.<ref name="mandela296">{{harvnb|Mandela|1994|p=296}}; {{harvnb|Sampson|2011|p=110}}; {{harvnb|Smith|2010|pp=102–104}}.</ref> Bračni par je imao dva sina, koje je Mandela nadživeo, Madiba "Thembi" Thembekile (1945–1969) i [[Makgatho Mandela]] (1950–2005). Njegov prvi sin je umro u saobraćajnom udesu, a njegov drugi sin je umro kao žrtva [[AIDS]]. Par je imao dve ćerke. Obe su se zvale Makaziwe Mandela (rođene 1947 i 1954). Prva je umrla nakon devet meseci, dok je druga, poznata kao "[[Makaziwe Mandela|Maki]]", nadživela Mandelu.<ref>{{cite web|title=Genealogy|url=http://www.nelsonmandela.org/content/page/genealogy|work=Nelson Mandela Centre of Memory|publisher=Nelson Mandela Foundation|accessdate=8 December 2013}}</ref> Makgatov sin, [[Mandla Mandela]], je postao poglavar [[Mvezo]] plemenskog veća 2007.<ref>{{cite news |url=http://www.reuters.com/article/2007/04/16/us-safrica-mandela-idUSL168565220070416 |title=Mandela's grandson becomes tribal chief, political heir |author=Andrew Quinn |date=16 April 2007 |publisher=Reuters {{Subscription required|via=HighBeam Research}} |accessdate=3 February 2013 |archivedate=2012-11-13 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20121113000137/http://www.reuters.com/article/2007/04/16/us-safrica-mandela-idUSL168565220070416 |deadurl=yes }}</ref> Mandelina druga žena, [[Winnie Madikizela-Mandela]], takođe potiče is Transkei oblasti, mada su se oni upoznali u [[Johanesburg]]u, gde je ona bila prvi gradski crni socijalni radnik.<ref name="ANCWinnie">{{cite web|url=http://www.anc.org.za/people/mandela_nw.html|title=Winnie Mandela|publisher=ANC|accessdate=27 October 2008 |archiveurl = https://web.archive.org/web/20080722092427/http://www.anc.org.za/people/mandela_nw.html <!-- Bot retrieved archive --> |archivedate = 22 July 2008}}</ref> Oni su imali dve ćerke, [[Zenani Mandela|Zenani]] (Zeni), rođenu 4. februara 1959, i Zindziswa (Zindzi) Mandela-Hlongwane, rođenu 1960.<ref name="ANCWinnie"/> Zindzi je bila samo 18 meseci stara kad joj je otac poslat na Roben ostrvo. U kasnijem razdoblju, Winnie je bila duboko rastrojena porodičnom neslogom koja je odražavala političko previranje u zemlji. Podstaknuti političkom otuđenošću usledili su separacija (aprila 1992.) i razvod (marta 1996.).<ref>{{cite web|url=http://www.highbeam.com/doc/1G1-18170308.html|title=Nelson and Winnie Mandela divorce; Winnie fails to win $5&nbsp;million settlement|date=8 April 1996|work=Jet|accessdate=27 October 2008|archivedate=2011-06-24|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110624033811/http://www.highbeam.com/doc/1G1-18170308.html|deadurl=yes}}</ref> Mandelina treća žena je bila [[Graça Machel]] (s nadimkom Simbin), sa kojom se oženio za svoj 80. rođendan 1998.{{sfn|Meredith|2010|p=xvii}} [[File:Madiba's house 3.jpg|thumb|right|Ljudi izražavaju poštovanje ispred Mandeline kuće]] == Smrt == Nakon dugotrajne [[infekcija respiratornog trakta|respiratorne infekcije]], Mandela je umro 5. decembra 2013. u svojoj 95. godini života. On je umro oko 20:50 po lokalnom vremenu (UTC+2) u svojoj kući u [[Houghton Estate|Houghtonu]] u [[Johannesburg|Johanesburgu]], okružen porodicom i prijateljima.<ref name="BBCD">{{cite news|url=http://www.bbc.co.uk/news/world-africa-25249520|title=South Africa's Nelson Mandela dies in Johannesburg|date=5 December 2013|publisher=''[[BBC News]]''|accessdate=5 December 2013}}</ref> Zuma je javno objavio njegovu smrt na televiziji.<ref name="BBCD" /><ref>{{cite news|url=http://www.nytimes.com/2013/12/06/world/africa/nelson-mandela.html?_r=0|title=Mandela's Death Leaves South Africa Without Its Moral Center|publisher=''[[The New York Times]]''|author=Polgreen, Lydia|date=5 December 2013|accessdate=5 December 2013}}</ref> Proglašen je nacionalni period žalosti u trajanju od deset dana, sa 8. decembrom kao nacionalnim danom molitve i reflekcije. Glavni događaj je održan u Johanesburškom [[FNB Stadijum]]u 10. decembra 2013. Mandelino telo je ležalo od 11. do 13. decembra u zgradi unije u [[Pretoria|Pretoriji]] i [[državna sahrana]] je izvršena 15. decembra u Qunu.<ref>{{cite news|last=Pillay|first=Verashni|title=Mandela's memorial service to be held on December 10|url=http://mg.co.za/article/2013-12-06-mandelas-memorial-service-to-be-held-on-december-10|accessdate=6 December 2013|newspaper=Mail & Guardian|date=6 December 2013}}</ref><ref>{{cite news|last1=Vecchiatto|first1=Paul|last2=Stone|first2=Setumo|last3=Magubane|first3=Khulekani|title=Nelson Mandela to be laid to rest on December 15|url=http://www.bdlive.co.za/national/2013/12/06/nelson-mandela-to-be-laid-to-rest-on-december-15|accessdate=6 December 2013|newspaper=Business Day|date=6 December 2013|archive-date=2013-12-06|archive-url=https://web.archive.org/web/20131206224921/http://www.bdlive.co.za/national/2013/12/06/nelson-mandela-to-be-laid-to-rest-on-december-15}}</ref> Aproksimativno 90 predstavnika stranih država je doputovalo u Južnu Afriku da prisustvuje komemoracionim događajima.<ref>{{cite web|url=http://www.gov.za/speeches/view.php?sid=42566|title=Speech by Minister of DIRCO, Maite Nkoana-Mashabane on confirmation of foreign Heads of State and Government attending activities relating to Former President Mandela's passing|publisher=GCIS|date=9 December 2013|accessdate=11 December 2013|archive-date=2014-04-10|archive-url=https://web.archive.org/web/20140410233133/http://www.gov.za/speeches/view.php?sid=42566}}</ref><ref>{{cite news|last=Mount|first=Harry|title=Nelson Mandela: the long goodbye|url=http://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/nelson-mandela/10506010/Nelson-Mandela-the-long-goodbye.html|accessdate=11 December 2013|newspaper=The Telegraph|date=9 December 2013|location=London}}</ref> Mandelino imanje vredno $4,1 miliona je ostalo njegovoj udovici, drugim članovima porodice, osoblju, i obrazovnim institucijama.<ref>{{cite news|url=http://www.latimes.com/world/worldnow/la-fg-wn-nelson-mandela-will-20140203,0,4680742.story#axzz2sQBBY0OC|title=Nelson Mandela leaves $4.1-million estate to family, staff, schools|author=Robyn Dixon|publisher=Los Angeles Times|date=3 February 2014}}</ref> == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{Refbegin|2}} *{{cite contribution |contribution=Afterword: Living Legend, Living Statue |last=Battersby |first=John |year=2011 |title=Mandela: The Authorised Biography |editor-last=Sampson|editor-first=Anthony |publisher=HarperCollins |location=London |pages=587–610 |isbn=978-0007437979 |ref=harv}} *{{cite journal |title=The Genesis of the ANC's Armed Struggle in South Africa 1948–1961 |journal=Journal of Southern African Studies |publisher=Routledge |last=Ellis |first=Stephen |volume=37 |pages=657–676 |year=2011 |ref=harv |issue=4|doi=10.1080/03057070.2011.592659|issn=0305-7070}} *{{cite journal |title=Mandela and the Methodists: Faith, Fallacy and Fact |last=Forster |first=Dion |journal=Studia Historiae Ecclesiasticae |publisher=Church History Society of Southern Africa |year=2014 |volume=40 |pages=87&ndash;115 |ref=harv}} *{{cite book| last=Guiloineau |first=Jean |last2=Rowe|first2=Joseph |year=2002 |title= Nelson Mandela: The Early Life of Rolihlahla Madiba | url=https://archive.org/details/nelsonmandelaear0000guil |publisher= North Atlantic Books |location=Berkeley |pages=[https://archive.org/details/nelsonmandelaear0000guil/page/9 9]–26 |isbn=1-55643-417-0 |ref=harv}} *{{cite contribution|contribution=The Nature of South African Democracy: Political Dominance and Economic Inequality |last=Herbst |first1=Jeffrey |year=2003 |title=The Making and Unmaking of Democracy: Lessons from History and World Politics|editor-last=Rabb|editor-first=Theodore K.|editor2-last=Suleiman|editor2-first=Ezra N.|publisher=Routledge |location=London |pages=206–224 |isbn=978-0415933810 |ref=harv}} *{{cite contribution|contribution=The Revelation of African Culture in "Long Walk to Freedom" |last=Mafela |first1= Munzhedzi James|year=2008 |title= Indigenous Biography and Autobiography |editor-last=Haebich|editor-first=Anna|editor2-last=Peters-Little|editor2-first=Frances|editor3-last=Read|editor2-first=Peter|publisher=Humanities Research Centre, Australian National University |location=Sydney |url=http://epress.anu.edu.au/aborig_history/indigenous_biog/mobile_devices/ch08.html#d0e6318 |ref=harv}} *{{cite contribution|contribution=Democracy and Governance in Transition |last1=Houston |first1=Gregory |last2=Muthien |first2=Yvonne |year=2000 |title=Democracy and Governance Review: Mandela's Legacy 1994–1999|editor-last=Muthien|editor-first=Yvonne|editor2-last=Khosa|editor2-first=Meshack|editor3-last=Magubane|editor3-first=Bernard|publisher=Human Sciences Research Council Press |location=Pretoria |pages=37–68 |isbn=978-0796919700 |ref=harv}} *{{cite journal |title=The Political Philosophy of Nelson Mandela: A Primer |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-social-philosophy_winter-1995_26_3/page/161 |journal=Journal of Social Philosophy |last=Kalumba |first=Kibujjo M. |year=1995 |volume=26 |issue=3 |pages=161–171 |ref=harv |doi=10.1111/j.1467-9833.1995.tb00092.x}} *{{Cite book|last=Mandela |first=Nelson |title=Long Walk to Freedom Volume I: 1918–1962 |year=1994 |publisher=Little, Brown and Company |location= |isbn=978-0754087236 |ref=harv}} *{{Cite book |last=Mandela |first=Nelson |title=Long Walk to Freedom Volume II: 1962–1994 ''(large print edition)'' |url=https://archive.org/details/longwalktofreedo0000mand_i6u7 |year=2004 |origyear=1994 |publisher=BBC AudioBooks and Time Warner Books Ltd |location=London |isbn=978-0754087243 |ref=harv}} *{{cite contribution|contribution=Democracy and Governance in Transition |last1=Muthien |first1=Yvonne |last2=Khosa |first2=Meshack |last3=Magubane |first3=Bernard |year=2000 |title=Democracy and Governance Review: Mandela's Legacy 1994–1999|editor-last=Muthien|editor-first=Yvonne|editor2-last=Khosa|editor2-first=Meshack|editor3-last=Magubane|editor3-first=Bernard|publisher=Human Sciences Research Council Press |location=Pretoria |pages=361–374 |isbn=978-0796919700 |ref=harv}} *{{Cite book|last=Meredith |first=Martin |title=Mandela: A Biography |url=https://archive.org/details/mandelabiography0000mere |publisher=PublicAffairs |location=New York |year=2010 |isbn=978-1586488321 |ref=harv}} *{{Cite book|last=Sampson |first=Anthony |title=Mandela: The Authorised Biography |publisher=HarperCollins |location=London |year=2011 |origyear=1999 |isbn=978-0007437979 |ref=harv}} *{{Cite book|last=Smith |first=David James |title=Young Mandela |url=https://archive.org/details/youngmandela0000smit |publisher=Weidenfeld & Nicolson |location=London |year=2010 |isbn=978-0297855248 |ref=harv}} * Anthony Sampson: ''Nelson Mandela. Die Biographie''. DVA, Stuttgart 1999, {{ISBN|3-421-05193-3}} ([http://www.wsws.org/de/1999/aug1999/mand-a14.shtml Rezension]) * Albrecht Hagemann: ''Nelson Mandela.'' Rowohlt, Reinbek bei Hamburg 2000, {{ISBN|3-499-50580-0}}. * Maren Gottschalk: ''Die Morgenröte unserer Freiheit – Die Lebensgeschichte des Nelson Mandela.'' Beltz & Gelberg, Weinheim 2002, {{ISBN|978-3-407-74025-0}}. * Jack Lang: ''Nelson Mandela, Biographie.'', Patmos, 2006, {{ISBN|3-538-07222-1}}. * Joel Joffe: ''Der Staat gegen Mandela.'' Karl Dietz, Berlin 2007, {{ISBN|978-3-320-02076-7}}. * {{Cite book|author= Mike Nicol |title = Mandela. Das autorisierte Porträt |location = München |publisher = Knesebeck |year = 2008 |isbn = 978-3-89660-551-1}} * Richard Stengel: ''Mandelas Weg. Liebe, Mut, Verantwortung. Die Weisheit eines Lebens.'' C. Bertelsmann, München 2010, {{ISBN|978-3-570-10048-6}}. * Stephan Bierling: ''Nelson Mandela.'' VC. H. Beck, München 2012, {{ISBN|978-3-406-63320-1}}. * Zelda la Grange: ''Good Morning, Mr Mandela.'' Penguin Books, 2014, {{ISBN|978-0-241-00401-2}} ([http://www.tagesanzeiger.ch/panorama/vermischtes/Mandelas-weisse-Assistentin-packt-aus/story/10005088 über das Buch]) {{refend}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Nelson Mandela}} * [http://archive.nelsonmandela.org/ Nelson Mandela Centre of Memory] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210110133356/http://archive.nelsonmandela.org/ |date=2021-01-10 }} * [http://www.nelsonmandelachildrensfund.com/ Nelson Mandela Children's Fund] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210125000203/http://www.nelsonmandelachildrensfund.com/ |date=2021-01-25 }} * [http://www.nelsonmandela.org/ Nelson Mandela Foundation] * [http://www.mandelarhodes.org/ Mandela Rhodes Foundation] * [http://www.theelders.org/ The Elders] * [http://www.nelsonmandelamuseum.org.za/ Nelson Mandela Museum] * [http://www.mandeladay.com/ Nelson Mandela Day] {{Predsjednici Južne Afrike}} {{Generalni sekretari Pokreta nesvrstanih}} {{Nobelova nagrada za mir}} {{Osobe Hladnoga rata}} {{Normativna kontrola}} {{Lifetime|1918|2013|Mandela, Nelson}} [[Kategorija:Predsjednici Južne Afrike]] [[Kategorija:Južnoafrički političari]] [[Kategorija:Južnoafrički pisci]] [[Kategorija:Revolucionari]] [[Kategorija:Socijalisti]] [[Kategorija:Autobiografi]] [[Kategorija:Nobelovci za mir]] 4uhuwkaigu5b9a8850agyk99lv8ct5m 42669576 42669575 2026-08-09T00:12:54Z Aca 108187 fix 42669576 wikitext text/x-wiki {{Infobox officeholder |honorific-prefix = [[Ekscelencija|Njegova ekscelencija]] |name = Nelson Mandela |honorific-suffix = [[Order of Merit|OM]] [[Order of Australia|AC]] [[Order of Canada|CC]] [[Order of Jamaica|OJ]] [[Venerable Order of Saint John|GCStJ]] [[Queen's Counsel|QC]] [[Order of Prince Henry|GColIH]] [[Royal Order of the Seraphim|RSerafO]] [[Nishan-e-Pakistan|NPk]] [[Bharat Ratna|BR]] [[Royal College of Surgeons in Ireland|MRCSI]] |image = Nelson Mandela-2008 (edit).jpg |caption = Mandela in May 2008 |alt = Nelson Mandela na proslavi 90. rođendana u Johannesburgu, maj 2008. |office = [[predsjednik Južne Afrike]] |deputy = [[Thabo Mbeki]]<br />[[F. W. de Klerk]] |term_start = 10. maj 1994 |term_end = 14. jun 1999 |predecessor = [[F. W. de Klerk]] |successor = [[Thabo Mbeki]] |office2 = [[Pokret nesvrstanih|generalni sekretar Pokreta nesvrstanih]] |term_start2 = 2. septembar 1998 |term_end2 = 14. jun 1999 |predecessor2 = [[Andrés Pastrana Arango]] |successor2 = [[Thabo Mbeki]] |birth_date = {{Birth date and age|1918|7|18|df=y}} |birth_place = [[Mvezo]], [[Južnoafrička Unija|Južna Afrika]] |death_date = [[5. decembra]] [[2013.]] |death_place = |birthname = Rolihlahla Mandela |party = [[Afrički nacionalni kongres]] |nationality = [[Južna Afrika|Južnoafrikanac]] |spouse = Evelyn Ntoko Mase <small>(1944–1957)</small><br />[[Winnie Madikizela-Mandela|Winnie Madikizela]] <small>(1957–1996)</small><br />[[Graça Machel]] <small>(1998–)</small> |children = Madiba Thembekile <br /> [[Makgatho Mandela|Makgatho Lewanika]] <br /> Makaziwe <br /> [[Makaziwe Mandela|Maki]] <br /> Zenani <br /> Zindziswa |residence = [[Houghton Estate (Gauteng)|Houghton Estate]], [[Johannesburg]], [[Gauteng]], [[Južna Afrika]] |religion = [[Christianity]] ([[Methodism]]) |alma_mater = [[University of Fort Hare]]<br />[[University of London External System]]<br />[[University of South Africa]]<br />[[University of the Witwatersrand]] |signature = Nelson Mandela Signature.svg |signature_alt = Signature of Nelson Mandela |website = {{url|www.nelsonmandela.org/}} }} '''Nelson Rolihlala Mandela''' ({{IPAc-en|m|æ|n|ˈ|d|ɛ|l|ə}};<ref>{{cite web| title=Mandela| url=http://www.collinsdictionary.com/dictionary/english/mandela| publisher=''Collins English Dictionary''| accessdate=17 December 2013}}</ref> [[18. 7.]] [[1918]]. – [[5. 12.]] [[2013.]]) je [[Južna Afrika|južnoafrički]] političar, revolucionarni vođa i državnik čijim naporima je okončan režim [[apartheid]]a u Južnoj Africi. Kao sin Xhosa poglavice i student se godine [[1942]]. priključio [[Afrički nacionalni kongres|Afričkom nacionalnom kongresu]] (ANC), organizaciji koja se borila za prava većinskog crnog stanovništva u Južnoj Africi. Poslije je postao jedan od glavnih organizatora u početku nenasilne borbe protiv apartheida. Nakon što te mjere nisu polučile rezultate, Mandela je postao uvjeren kako jedino oružana borba može srušiti apartheid. Organizirao je vojno krilo ANC-a i započeo kampanju sabotaža, ali prije nego što se ona intenzivirala Mandela i njegovi drugovi su uhapšeni, a poslije osuđeni na doživotni zatvor. Iako je u zatvoru bio izoliran i marginaliziran, njegovo dugogodišnje robijanje je postalo simbol borbe protiv apartheida, a vlada Južne Afrike pod pritiskom da ga pusti na slobodu. Godine [[1990]]. je pušten i s tadašnjim južnoafričkim predsjednikom '''Frederik Vilem de Klerkom''' započeo pregovore s ciljem mirnog okončanja apartheida i prijenosa vlasti na crnačku većinu. Za te su napore Mandela i De Klerk godine [[1993]]. dobili Nobelovu nagradu za mir. Godine [[1994]]. ANC je dobio izbore i Mandela je proglašen za prvog crnog predsjednika Južne Afrike, koju dužnost je obavljao do 1999. godine. Iako je njegov mandat bio obilježen dramatičnim porastom stope kriminala i epidemijom HIV-a, mnogi hvale njegovu politiku nacionalnog pomirenja i vjernost demokratskim institucijama. Nakon odlaska s vlasti se posvetio humanitarnom radu i postao jedna od najpopularnijih i najprepoznatljivijih ikona suvremenog svijeta. Mnogi ga drže jednim od rijetkih univerzalnih moralnih autoriteta u današnjem svijetu. == Rođenje == 18. jula 1918. godine u jednom selu u blizini Umtate, Transkei na svijet je došao Nelson Rolihlahla Mandela.<ref name="Mandela 3 Smith 17">{{harvnb|Mandela|1994|p=3}}; {{harvnb|Sampson|2011|p=3}}; {{harvnb|Smith|2010|p=17}}.</ref> Rođen je u kraljevskoj porodici, koja je pripadale plemenu Tembu. Njegov otac, Henry Mandela, kao podpoglavar bio je član Transkei veća i predsjednik Skupštine vijeća glavnog poglavara Tembua. Nakon smrti njegovog oca brigu o njemu preuzeo je poglavar Tembua, njegov ujak, koji ga je zapravo odredio za naslednika. Ipak, on je bio zadivljen sudskim procesima plemena i u njemu se javila želja da postane advokat. Priče starih pripadnika plemena o ratovima u kojima su branili svoju otadžbinu, podstakle su ga da sanja o tome kako će i on dati doprinos u borbi za slobodu svoga naroda. Išao je u Clarkebury Training College, a kasnije je maturu pripremao na metodski usmerenoj Višoj školi Healdtown. Kratko nakon toga Mandela je dospeo do Fort Hare College u Aliceu u istočnoj Kap provinciji, gde se pokazao kao vođa studenata, jer je organizovao bojkot predavanja. 1940. godine otišao je u [[Johannesburg]], odakle je završio koledž kao vanredni student, te počeo sa studijem pravnih nauka. 1944. godine priključio se ANC-u.<ref>{{harvnb|Mandela|1994|pp=36–42}}; {{harvnb|Sampson|2011|p=14}}; {{harvnb|Smith|2010|pp=29–31}}.</ref> == ANC == Liga mladih ANC-a pod vodstvom Anton Lembedea postala je skupljač kritika zbog formi i političkih sadržaja nacionalnog pokreta. Pored Nelsona Mandele ostali članovi Lige bili su, između ostalog, William Nkomo, Walter Sisulu, Oliver Tambo i Ashby Mda. Liga mladih postavila je sebi zadatak, da ANC učini masovnim pokretom, koji bi trebao zastupati radnike, seljake i zaposlene. Mandela je lagao svoje drugove, zadivio disciplinovanim radom i predanim naporima, te je 1947. godine izabran za generalnog sekretara Lige mladih. Predanim radom, kampanjama u samoj osnovi, te izrekom Inyaniso (Istina) liga mladih mogla se nadmetati i za vodeći nivo samog ANC-a. Podstaknuta pobedom nacionalne partije 1948. godine, do koje je došlo zbog apartheida u samoj osnovici društva, Liga mladih inspirisala je akcijsko delovanje koje je bojkot, štrajk, neposlušnost građana i nesaradnju označilo svojim oružjem, što je prihvaćeno kao zvanični program ANC-a. == Politički program == Ovaj program akcije razradili su David Bopape, Ashby Mda, Nelson Mandela, James Njongwe, Walter Sisulu i Oliver Tambo. Zbog implementacije istog stare snage u vodstvu bile su zamenjene mladima, te je Walter Sisulu preuzeo funkciju generalnog sekretara. Konzervativni dr. A.B. Xuma izgubio je svoju predsedničku poziciju u korist dr. J.S. Moroka, koji je važio kao izrazito militantan. Program Lige mladih ciljao je, pre svega, na potpuno održanje državljanstva, te na recipročnu parlamentarnu zastupljenost svih građana Južne Afrike. Pri tom se poseban akcenat polagao na podelu zamlje, pravo na sindikate, kao i na obrazovanje i kulturu. Obavezno osnovno obrazovanje trebalo je biti uvedeno za svu decu, kao i masovno usavršavanje odraslih. Krajem 1951. godine ANC je usvojio plan akcija za kampanju nepoštovanja zakona apartheida. Zvanični početak određen je za 26. juni 1952. godine. 6. aprila 1952. godine ANC je pozvao na masovni protest zbog proslave 300-godišnjice dolaska prvih evropskih doseljenika u Kap. Mandela je putovao kroz celu zemlju da bi organizovao ove proteste. Zbog svog rada u toku ove kampanje izveden je pred sud, osuđen na devet meseci zatvora i prisilnog rada. Osim toga dobio je i zabranu učestvovanja na bilo kakvoj javnoj manifestaciji u trajanju od šest meseci nakon izdržavanja kazne, i njegova dozvola boravka ograničena je samo na Johannesburg. == Karijera == Upravo u ovo vreme on je završavao studij, te je dobio zvanje advokata. Zajedno sa prijateljem Oliver Tamboom otvorio je advokatsku kancelariju u Johannesburgu. Zbog njegovih zasluga u toku Defiance kampanje imenovan je za predsednika Lige mladih i ANC-a u regionu Transvaal, a krajem 1952. godine za zamjenika predsednika ANC-a. O svojim iskustvima u advokatskoj kancelariji Oliver Tambo je aprila 1993. godine, kratko pre svoje smrti, napisao: "To reach our desks each morning Nelson and I ran the gauntlet of patient queues of people overflowing from the chairs in the waiting room into the corridors (...). To be landless (in South Africa) can be a crime, and weekly we interviewed the delegations of peasants who came to tell us how many generations their families had worked a little piece of land from which they were now being ejected (...). To live in the wrong area can be a crime (...). Our buff office files carried thousands of these stories and if, when we started our law partnership, we had not been rebels against apartheid, our experiences in our offices would have remedied the deficiency. We had risen to professional status in our community, but every case in court, every visit to the prisons to interview clients, reminded us of the humiliation and suffering burning into our people." == Optužbe == Vlada je pokušala da Mandeli oduzme advokatsku dozvolu na osnovu optužbi koje su protiv njega podignute. Ipak, Vrhovni sud je odlučio da je on časno služio svojim crnim sugrađanima, te da nije učinio ništa zbog čega bi mu se oduzela licenca da radi kao advokat. Mandela je svoj politički rad u to vreme koncentrisao na razradu plana koji je trebao organizatorski učvrstiti ANC zbog zaoštravanja uslova borbe. Plan je po njemu dobio ime "M-plan". 50-tih godina on je igrao veliku ulogu u borbi protiv Bantu - odgoja i u popularizaciji Freedom Charter. U drugoj polovini 50-tih godina okrenuo se borbi protiv iskorištavanja rada, Zakona o pasošima i segregacije "otvorenih" Univerziteta. Već rano on je otkrio da Bantustan - politika zapravo predstavlja privredni apsurd. Njemu je bilo sasvim jasno da će vrlo brzo doći vreme masovnih ograničenja, političkih progona i policijskog terora. == Hapšenja == 50-tih godina Mandela je bio žrtva različitih formi pritiska i tlačenja. Bio je hapšen i zatvaran. Nakon Sharpeville masakra 1960. godine ANC je zabranjen, a Mandela pod optužbom da je počinio veleizdaju biva zatvoren. Mandela i još 150 drugih učesnika demonstracija su bili okrivljeni da su u ime internacionalnog komunizma planirali puč i svrgavanje vlasti južnoafričke države. Tome je odgovarala smrtna kazna. Sudski proces zbog veleizdaje završen je 1961. godine, kada je Južna Afrika bila na putu da postane Republika i svi optuženi pušteni su uz kauciju. == Ilegalni rad == Pošto je ANC sada bio ilegalna organizacija, moralo se raditi u tajnosti. U martu 1961. godine 1400 delegata sastali su se na All-In African Conference pod vodstvom ANC-a. U revnosnom govoru Mandela je pozvao apartheid-režim da sazove Skupštinu koja će predstavljati sve građane Južne Afrike, te da razradi Ustav koji će počivati na demokratskim principima. Ukoliko ne dođe do ispunjenja ovog zahteva, upozorio je, većina stanovništva (dakle, crnci) će svečanost proglašenja Republike dočekati masovnim štrajkom. Mandela se odmah nakon toga dao na posao da u tajnosti organizuje borbu. Iako je uspeo mobilizisati manje ljudi nego što je očekivao, ipak je naišao na značajnu podršku širom zemlje. Vlada je odgovorila najvećom vojnom mobilizacijom od rata pa na ovamo, a Republika Južna Afrika rođena je u atmosferi straha i strepnje. Mandela je morao živjeti odvojeno od svoje porodice, te je stalno menjao mesto boravka da ga vladini špijuni i svugde prisutni informanti ne bi otkrili. Nekad je bio odeven kao radnik, nekad kao šofer. U to vreme sa ostalim vodstvom ANC-a on je osnovao jedan drugi militarni ogranak ANC-a Umkhonto we Sizwe, koji se pripremao za nasilno rešavanje stvari. U procesu koji se odigrao nešto kasnije Mandela objašnjava: "At the beginning of June 1961, after long and anxious assessment of the South African situation, I and some colleagues came to the conclusion that as violence in this country was inevitable, it would be wrong and unrealistic for African leaders to continue preaching peace and non-violence at a time when the government met our peaceful demands with force. It was only when all else had failed, when all channels of peaceful protest had been barred to us, that the decision was made to embark on violent forms of political struggle, and to form Umkhonto we Sizwe (...). The Government had left us no other choice." == Umkhonto we Sizwe == 1961. godine formiran je Umkhonto we Sizwe. Mandela je postao glavni zapovjednik. 1962. godine Mandela je uprkos zabrani napustio zemlju i putovao nekoliko mjeseci. U Etiopiji on se obratio Pan African Freedom Movement of East and Central Africa, a u drugim zemljama su ga također srdačno prihvatili. U toku ovog putovanja, već sluteći, da će doći do oružanih razračunavanja, on je organizovao Guerilla-Training za članove Umkhonto we Sizwe. == Sudski proces == Kratko nakon povratka u Južnu Afriku Mandela je uhapšen. Optužba je glasila: Poziv na ilegalni štrajk i izlazak iz Južne Afrike bez važećeg pasoša. Njegovo najveće nastojanje u toku procesa bilo je da dokaže da se tu u stvari sudi afričkom narodu. Od samog početka Mandela je osporavao legitimitet suda da donese presudu u njegovom slučaju; nije se osećao niti pravno, niti moralno obaveznim da poštuje zakone parlamenta, u kojima on nije bio zastupljen. U toku jednog političkog procesa došlo je do sukobljavanja različitih interesa grupa stanovništva, te samim tim sudovi nisu mogli biti nepristrasni i fer. U uvodu je Mandela rekao: "I detest racialism, because I regard it as a barbaric thing, whether it comes from a black man or a white man." Na kraju ovog sudskog procesa Mandela je osuđen na pet godina zatvora. Dok je odsluživao ovu kaznu, pozvan je pred sud i u toku Rivonia-procesa optužen je za sabotažu. Njegove izjave u toku procesa ušle su u istoriju otpora protiv apartheida i bile su inspiracija za sve one koji su se borili protiv apartheida. Njegov celokupan govor naći ćete na stranicama sa dokumentima. Njegove zaključne riječi bile su: "I have fought against white domination, and I have fought against black domination. I have cherished the ideal of a democratic and free society in which all persons live together in harmony and with equal opportunities. It is an ideal which I hope to live for and to achieve. But if needs be, it is an ideal for which I am prepared to die." Mandela je osuđen na doživotnu robiju i prvi deo svoje kazne odslužio je u zloglasnom Robben Island zatvoru, koji se nalazio sedam kilometara od obale Kapstadta i imao najviše mere sigurnosti. U aprilu 1984. godine prebačen je u zatvor Pollsmoor u samom Kapstadtu, a decembra 1988. godine u zatvor Victor Verster u blizini Paarla, odakle je konačno i pušten na slobodu. Još u zatvoru on je odbijao pomilovanje i ukidanje izrečene kazne. Kao protuusluga od njega se tražilo da prizna Bantu-politiku, time što bi priznao Transkei, te sa zahtevalo obećanje da bi se on tamo (u Transkei) i preselio. Kod druge ponude, opet se od njega zahtevalo da kao protuuslugu objavi odricanje od oružja. Njegov odgovor je bio, da zatvorenici ne mogu sklapati nikakve ugovore i da samo slobodni ljudi mogu pregovarati. == Oslobađanje 1990. == 11. februara 1990. godine oslobođen, Mandela je odmah počeo sa radom da bi postigao ciljeve koje je sebi zacrtao pre četiri decenije.1991. godine na prvoj Godišnjoj konferenciji ANC-a, nakon što je on to 1990. godine odobrio, Mandela je imenovan za predsednika. Nelson Mandela se nikada nije dvoumio po pitanju demokratije i jednakosti. Uprkos provokacijama, on nikada na rasizam nije odgovorio rasizmom. Njegov život je inspiracija za sve one u Južnoj Africi i u celom svijetu, za sve one koji žive potlačeni ili kao građani drugog reda, za sve one koji žele to da pobede. 1993. godine Nelson Mandela je dobio Nobelovu nagradu za mir, a 1994. godine nakon prvih opštih izbora u Južnoj Africi postao je predsednikom Južne Afrike. 1999. godine on se povukao iz političkog života. == Lični život == Mandela je bio privatna osoba koja je često skrivala svoje emocije i poveravala se veoma malom broju ljudi.{{sfn|Meredith|2010|pp=xv–xvi}} Privatno, on je imao disciplinovan život, odbijajući da konzumira alkohol i cigarete, i čak dok je bio i predsednik sam je nameštao svoj krevet.{{sfn|Meredith|2010|p=xvi}} Poznat po svom nestašnom smislu za humor,{{sfn|Battersby|2011|p=599}} on je znao da bude tvrdogla i lojalan,{{sfnm|1a1=Meredith|1y=2010|1p=xvi|2a1=Sampson|2y=2011|2p=583}} a ponekad je ispoljavao i brzu narav.{{sfn|Meredith|2010|p=xvi}} On je tipično bio srdačan i ljubazan, i izgledao je opušteno u rasgovoru sa svima, uključujući njegove oponente.{{sfn|Sampson|2011|pp=411, 498}} Uvek uljudan i učtiv, on je bio pažljiv prema svima, nezavisno od njihovog uzrasta i statusa, i često je razgovarao sa decom i slugama.{{sfn|Meredith|2010|pp=xvi, 482–483}} U poznijem dobu svog životu on je uvek tražio najbolje u ljudima, čak je branio političke protivnike pred njegovim saveznicima, koji su ga ponekad smatrali osobom sa previše poverenja u druge.{{sfn|Sampson|2011|pp=431, 582}} On je bio veoma obazriv u pobledu svog izgleda, i tokom svog celokupnog života je imao inlinaciju ka visoko kvalitetnoj odeći, te su mnogi komentatori smatrali da se ohodio u regalnom maniru.{{sfn|Sampson|2011|pp=432, 554}} Njegov zvanični biograf Anthony Sampson je izavio da je on bio "majstor dočaravanja i performance", izvrstan u pozitivnom prezentiranju sebe na javnim fotografijama i proizvođenju reklamnih spotova.{{sfn|Sampson|2011|pp=582–583}} U opisu svog života, Mandela je izjavio da "Ja nisam bio mesaja, nego običan čovek koji je postao vođa zbog vanrednih okolnosti."{{sfn|Meredith|2010|p=599}} On je odgajen u Metodističkoj denominaciji hrišćanstva, i [[Metodistička crkva Južne Afrike]] tvrdi da je on zadržao svoju privrženost njima tokom svog života.{{sfn|Forster|2014|p=89}} Analiza njegovih manuskripata je dovela do toga da je on opisivan kao [[Hrišćanski humanizam|afrički hrišćanski humanista]], koji se više oslanjao na [[Ubuntu (filozofija)|afrički humanizam]] nego na [[Kršćanska teologija|hrišćansku teologiju]].{{sfn|Forster|2014|pp=106&ndash;107}} [[File:Mandela museum soweto.jpg|right|thumb|[[Mandelina kuća]] muzej, [[Soweto]]]] Mandela se ženio tri puta, otac je šestoro dece, ima 17 unučadi,<ref>{{cite web|author=Geoffrey York |url=http://m.theglobeandmail.com/news/world/south-africans-express-disgust-as-mandela-family-members-cash-in-on-icons-name/article11299841/?service=mobile |title=South Africans express disgust as Mandela family members cash in on icon's name |publisher=The Globe and Mail |date=16 April 2013 |accessdate=28 June 2013}}</ref><ref>{{cite web|first=Nelson Mandela Foundation|title=The Life and Times of Nelson Mandela: Genealogy|url=http://www.nelsonmandela.org/content/page/genealogy|publisher=Nelson Mandela Centre Memory|accessdate=27 March 2014}}</ref> i mnoštvo praunučadi.<ref>{{cite web |url=http://www.highbeam.com/doc/1P2-590332.html |title=In S. Africa, a President Replaces an Icon; Mbeki Takes Over From Mandela, Nation's 'Saintly Man' |author=Jon Jeter |date=17 June 1999 |work=The Washington Post |publisher={{Subscription required|via=HighBeam Research}} |accessdate=3 February 2013 |archivedate=2013-05-02 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130502034120/http://www.highbeam.com/doc/1P2-590332.html |deadurl=yes }}</ref> U odnosu sa svojom decom on je umeo da bude strog i zahtevan, dok je prema unicima bio nežniji.<ref>{{harvnb|Sampson|2011|p=246}}; {{harvnb|Smith|2010|p=147}}; {{harvnb|Meredith|2010|p=481}}.</ref> Njegov prvi brak sa [[Evelyn Mase|Evelyn Ntoko Mase]] je sklopljen oktobra 1944.<ref name="mandela144">{{harvnb|Mandela|1994|pp=144, 148–149}}; {{harvnb|Sampson|2011|p=36}}; {{harvnb|Smith|2010|pp=59–62}}.</ref> Oni su se razveli nakon 13 godina 1957, zbog njegove preljube i stalnig odsustva, predanosti revolucionarnoj agitaciji, kao i činjenice da je ona bila pripadnik [[Jehovini svedoci|Jehovinih svedoka]], religije koja uslovljava političku neutralnost.<ref name="mandela296">{{harvnb|Mandela|1994|p=296}}; {{harvnb|Sampson|2011|p=110}}; {{harvnb|Smith|2010|pp=102–104}}.</ref> Bračni par je imao dva sina, koje je Mandela nadživeo, Madiba "Thembi" Thembekile (1945–1969) i [[Makgatho Mandela]] (1950–2005). Njegov prvi sin je umro u saobraćajnom udesu, a njegov drugi sin je umro kao žrtva [[AIDS]]. Par je imao dve ćerke. Obe su se zvale Makaziwe Mandela (rođene 1947 i 1954). Prva je umrla nakon devet meseci, dok je druga, poznata kao "[[Makaziwe Mandela|Maki]]", nadživela Mandelu.<ref>{{cite web|title=Genealogy|url=http://www.nelsonmandela.org/content/page/genealogy|work=Nelson Mandela Centre of Memory|publisher=Nelson Mandela Foundation|accessdate=8 December 2013}}</ref> Makgatov sin, [[Mandla Mandela]], je postao poglavar [[Mvezo]] plemenskog veća 2007.<ref>{{cite news |url=http://www.reuters.com/article/2007/04/16/us-safrica-mandela-idUSL168565220070416 |title=Mandela's grandson becomes tribal chief, political heir |author=Andrew Quinn |date=16 April 2007 |publisher=Reuters {{Subscription required|via=HighBeam Research}} |accessdate=3 February 2013 |archivedate=2012-11-13 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20121113000137/http://www.reuters.com/article/2007/04/16/us-safrica-mandela-idUSL168565220070416 |deadurl=yes }}</ref> Mandelina druga žena, [[Winnie Madikizela-Mandela]], takođe potiče is Transkei oblasti, mada su se oni upoznali u [[Johanesburg]]u, gde je ona bila prvi gradski crni socijalni radnik.<ref name="ANCWinnie">{{cite web|url=http://www.anc.org.za/people/mandela_nw.html|title=Winnie Mandela|publisher=ANC|accessdate=27 October 2008 |archiveurl = https://web.archive.org/web/20080722092427/http://www.anc.org.za/people/mandela_nw.html <!-- Bot retrieved archive --> |archivedate = 22 July 2008}}</ref> Oni su imali dve ćerke, [[Zenani Mandela|Zenani]] (Zeni), rođenu 4. februara 1959, i Zindziswa (Zindzi) Mandela-Hlongwane, rođenu 1960.<ref name="ANCWinnie"/> Zindzi je bila samo 18 meseci stara kad joj je otac poslat na Roben ostrvo. U kasnijem razdoblju, Winnie je bila duboko rastrojena porodičnom neslogom koja je odražavala političko previranje u zemlji. Podstaknuti političkom otuđenošću usledili su separacija (aprila 1992.) i razvod (marta 1996.).<ref>{{cite web|url=http://www.highbeam.com/doc/1G1-18170308.html|title=Nelson and Winnie Mandela divorce; Winnie fails to win $5&nbsp;million settlement|date=8 April 1996|work=Jet|accessdate=27 October 2008|archivedate=2011-06-24|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110624033811/http://www.highbeam.com/doc/1G1-18170308.html|deadurl=yes}}</ref> Mandelina treća žena je bila [[Graça Machel]] (s nadimkom Simbin), sa kojom se oženio za svoj 80. rođendan 1998.{{sfn|Meredith|2010|p=xvii}} [[File:Madiba's house 3.jpg|thumb|right|Ljudi izražavaju poštovanje ispred Mandeline kuće]] == Smrt == Nakon dugotrajne [[infekcija respiratornog trakta|respiratorne infekcije]], Mandela je umro 5. decembra 2013. u svojoj 95. godini života. On je umro oko 20:50 po lokalnom vremenu (UTC+2) u svojoj kući u [[Houghton Estate|Houghtonu]] u [[Johannesburg|Johanesburgu]], okružen porodicom i prijateljima.<ref name="BBCD">{{cite news|url=http://www.bbc.co.uk/news/world-africa-25249520|title=South Africa's Nelson Mandela dies in Johannesburg|date=5 December 2013|publisher=''[[BBC News]]''|accessdate=5 December 2013}}</ref> Zuma je javno objavio njegovu smrt na televiziji.<ref name="BBCD" /><ref>{{cite news|url=http://www.nytimes.com/2013/12/06/world/africa/nelson-mandela.html?_r=0|title=Mandela's Death Leaves South Africa Without Its Moral Center|publisher=''[[The New York Times]]''|author=Polgreen, Lydia|date=5 December 2013|accessdate=5 December 2013}}</ref> Proglašen je nacionalni period žalosti u trajanju od deset dana, sa 8. decembrom kao nacionalnim danom molitve i reflekcije. Glavni događaj je održan u Johanesburškom [[FNB Stadijum]]u 10. decembra 2013. Mandelino telo je ležalo od 11. do 13. decembra u zgradi unije u [[Pretoria|Pretoriji]] i [[državna sahrana]] je izvršena 15. decembra u Qunu.<ref>{{cite news|last=Pillay|first=Verashni|title=Mandela's memorial service to be held on December 10|url=http://mg.co.za/article/2013-12-06-mandelas-memorial-service-to-be-held-on-december-10|accessdate=6 December 2013|newspaper=Mail & Guardian|date=6 December 2013}}</ref><ref>{{cite news|last1=Vecchiatto|first1=Paul|last2=Stone|first2=Setumo|last3=Magubane|first3=Khulekani|title=Nelson Mandela to be laid to rest on December 15|url=http://www.bdlive.co.za/national/2013/12/06/nelson-mandela-to-be-laid-to-rest-on-december-15|accessdate=6 December 2013|newspaper=Business Day|date=6 December 2013|archive-date=2013-12-06|archive-url=https://web.archive.org/web/20131206224921/http://www.bdlive.co.za/national/2013/12/06/nelson-mandela-to-be-laid-to-rest-on-december-15}}</ref> Aproksimativno 90 predstavnika stranih država je doputovalo u Južnu Afriku da prisustvuje komemoracionim događajima.<ref>{{cite web|url=http://www.gov.za/speeches/view.php?sid=42566|title=Speech by Minister of DIRCO, Maite Nkoana-Mashabane on confirmation of foreign Heads of State and Government attending activities relating to Former President Mandela's passing|publisher=GCIS|date=9 December 2013|accessdate=11 December 2013|archive-date=2014-04-10|archive-url=https://web.archive.org/web/20140410233133/http://www.gov.za/speeches/view.php?sid=42566}}</ref><ref>{{cite news|last=Mount|first=Harry|title=Nelson Mandela: the long goodbye|url=http://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/nelson-mandela/10506010/Nelson-Mandela-the-long-goodbye.html|accessdate=11 December 2013|newspaper=The Telegraph|date=9 December 2013|location=London}}</ref> Mandelino imanje vredno $4,1 miliona je ostalo njegovoj udovici, drugim članovima porodice, osoblju, i obrazovnim institucijama.<ref>{{cite news|url=http://www.latimes.com/world/worldnow/la-fg-wn-nelson-mandela-will-20140203,0,4680742.story#axzz2sQBBY0OC|title=Nelson Mandela leaves $4.1-million estate to family, staff, schools|author=Robyn Dixon|publisher=Los Angeles Times|date=3 February 2014}}</ref> == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{Refbegin|2}} *{{cite contribution |contribution=Afterword: Living Legend, Living Statue |last=Battersby |first=John |year=2011 |title=Mandela: The Authorised Biography |editor-last=Sampson|editor-first=Anthony |publisher=HarperCollins |location=London |pages=587–610 |isbn=978-0007437979}} *{{cite journal |title=The Genesis of the ANC's Armed Struggle in South Africa 1948–1961 |journal=Journal of Southern African Studies |publisher=Routledge |last=Ellis |first=Stephen |volume=37 |pages=657–676 |year=2011|issue=4|doi=10.1080/03057070.2011.592659|issn=0305-7070}} *{{cite journal |title=Mandela and the Methodists: Faith, Fallacy and Fact |last=Forster |first=Dion |journal=Studia Historiae Ecclesiasticae |publisher=Church History Society of Southern Africa |year=2014 |volume=40 |pages=87&ndash;115 }} *{{cite book| last=Guiloineau |first=Jean |last2=Rowe|first2=Joseph |year=2002 |title= Nelson Mandela: The Early Life of Rolihlahla Madiba | url=https://archive.org/details/nelsonmandelaear0000guil |publisher= North Atlantic Books |location=Berkeley |pages=[https://archive.org/details/nelsonmandelaear0000guil/page/9 9]–26 |isbn=1-55643-417-0}} *{{cite contribution|contribution=The Nature of South African Democracy: Political Dominance and Economic Inequality |last=Herbst |first1=Jeffrey |year=2003 |title=The Making and Unmaking of Democracy: Lessons from History and World Politics|editor-last=Rabb|editor-first=Theodore K.|editor2-last=Suleiman|editor2-first=Ezra N.|publisher=Routledge |location=London |pages=206–224 |isbn=978-0415933810}} *{{cite contribution|contribution=The Revelation of African Culture in "Long Walk to Freedom" |last=Mafela |first1= Munzhedzi James|year=2008 |title= Indigenous Biography and Autobiography |editor-last=Haebich|editor-first=Anna|editor2-last=Peters-Little|editor2-first=Frances|editor3-last=Read|editor2-first=Peter|publisher=Humanities Research Centre, Australian National University |location=Sydney |url=http://epress.anu.edu.au/aborig_history/indigenous_biog/mobile_devices/ch08.html#d0e6318}} *{{cite contribution|contribution=Democracy and Governance in Transition |last1=Houston |first1=Gregory |last2=Muthien |first2=Yvonne |year=2000 |title=Democracy and Governance Review: Mandela's Legacy 1994–1999|editor-last=Muthien|editor-first=Yvonne|editor2-last=Khosa|editor2-first=Meshack|editor3-last=Magubane|editor3-first=Bernard|publisher=Human Sciences Research Council Press |location=Pretoria |pages=37–68 |isbn=978-0796919700}} *{{cite journal |title=The Political Philosophy of Nelson Mandela: A Primer |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-social-philosophy_winter-1995_26_3/page/161 |journal=Journal of Social Philosophy |last=Kalumba |first=Kibujjo M. |year=1995 |volume=26 |issue=3 |pages=161–171 |doi=10.1111/j.1467-9833.1995.tb00092.x}} *{{Cite book|last=Mandela |first=Nelson |title=Long Walk to Freedom Volume I: 1918–1962 |year=1994 |publisher=Little, Brown and Company |location= |isbn=978-0754087236}} *{{Cite book |last=Mandela |first=Nelson |title=Long Walk to Freedom Volume II: 1962–1994 ''(large print edition)'' |url=https://archive.org/details/longwalktofreedo0000mand_i6u7 |year=2004 |origyear=1994 |publisher=BBC AudioBooks and Time Warner Books Ltd |location=London |isbn=978-0754087243}} *{{cite contribution|contribution=Democracy and Governance in Transition |last1=Muthien |first1=Yvonne |last2=Khosa |first2=Meshack |last3=Magubane |first3=Bernard |year=2000 |title=Democracy and Governance Review: Mandela's Legacy 1994–1999|editor-last=Muthien|editor-first=Yvonne|editor2-last=Khosa|editor2-first=Meshack|editor3-last=Magubane|editor3-first=Bernard|publisher=Human Sciences Research Council Press |location=Pretoria |pages=361–374 |isbn=978-0796919700}} *{{Cite book|last=Meredith |first=Martin |title=Mandela: A Biography |url=https://archive.org/details/mandelabiography0000mere |publisher=PublicAffairs |location=New York |year=2010 |isbn=978-1586488321}} *{{Cite book|last=Sampson |first=Anthony |title=Mandela: The Authorised Biography |publisher=HarperCollins |location=London |year=2011 |origyear=1999 |isbn=978-0007437979}} *{{Cite book|last=Smith |first=David James |title=Young Mandela |url=https://archive.org/details/youngmandela0000smit |publisher=Weidenfeld & Nicolson |location=London |year=2010 |isbn=978-0297855248}} * Anthony Sampson: ''Nelson Mandela. Die Biographie''. DVA, Stuttgart 1999, {{ISBN|3-421-05193-3}} ([http://www.wsws.org/de/1999/aug1999/mand-a14.shtml Rezension]) * Albrecht Hagemann: ''Nelson Mandela.'' Rowohlt, Reinbek bei Hamburg 2000, {{ISBN|3-499-50580-0}}. * Maren Gottschalk: ''Die Morgenröte unserer Freiheit – Die Lebensgeschichte des Nelson Mandela.'' Beltz & Gelberg, Weinheim 2002, {{ISBN|978-3-407-74025-0}}. * Jack Lang: ''Nelson Mandela, Biographie.'', Patmos, 2006, {{ISBN|3-538-07222-1}}. * Joel Joffe: ''Der Staat gegen Mandela.'' Karl Dietz, Berlin 2007, {{ISBN|978-3-320-02076-7}}. * {{Cite book|author= Mike Nicol |title = Mandela. Das autorisierte Porträt |location = München |publisher = Knesebeck |year = 2008 |isbn = 978-3-89660-551-1}} * Richard Stengel: ''Mandelas Weg. Liebe, Mut, Verantwortung. Die Weisheit eines Lebens.'' C. Bertelsmann, München 2010, {{ISBN|978-3-570-10048-6}}. * Stephan Bierling: ''Nelson Mandela.'' VC. H. Beck, München 2012, {{ISBN|978-3-406-63320-1}}. * Zelda la Grange: ''Good Morning, Mr Mandela.'' Penguin Books, 2014, {{ISBN|978-0-241-00401-2}} ([http://www.tagesanzeiger.ch/panorama/vermischtes/Mandelas-weisse-Assistentin-packt-aus/story/10005088 über das Buch]) {{refend}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Nelson Mandela}} * [http://archive.nelsonmandela.org/ Nelson Mandela Centre of Memory] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210110133356/http://archive.nelsonmandela.org/ |date=2021-01-10 }} * [http://www.nelsonmandelachildrensfund.com/ Nelson Mandela Children's Fund] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210125000203/http://www.nelsonmandelachildrensfund.com/ |date=2021-01-25 }} * [http://www.nelsonmandela.org/ Nelson Mandela Foundation] * [http://www.mandelarhodes.org/ Mandela Rhodes Foundation] * [http://www.theelders.org/ The Elders] * [http://www.nelsonmandelamuseum.org.za/ Nelson Mandela Museum] * [http://www.mandeladay.com/ Nelson Mandela Day] {{Predsjednici Južne Afrike}} {{Generalni sekretari Pokreta nesvrstanih}} {{Nobelova nagrada za mir}} {{Osobe Hladnoga rata}} {{Normativna kontrola}} {{Lifetime|1918|2013|Mandela, Nelson}} [[Kategorija:Predsjednici Južne Afrike]] [[Kategorija:Južnoafrički političari]] [[Kategorija:Južnoafrički pisci]] [[Kategorija:Revolucionari]] [[Kategorija:Socijalisti]] [[Kategorija:Autobiografi]] [[Kategorija:Nobelovci za mir]] ocnn640n8kxd0dciv25wqjusaiqckaj 42669577 42669576 2026-08-09T00:14:02Z Aca 108187 rv 42669577 wikitext text/x-wiki {{Infobox officeholder |honorific-prefix = [[Ekscelencija|Njegova ekscelencija]] |name = Nelson Mandela |honorific-suffix = [[Order of Merit|OM]] [[Order of Australia|AC]] [[Order of Canada|CC]] [[Order of Jamaica|OJ]] [[Venerable Order of Saint John|GCStJ]] [[Queen's Counsel|QC]] [[Order of Prince Henry|GColIH]] [[Royal Order of the Seraphim|RSerafO]] [[Nishan-e-Pakistan|NPk]] [[Bharat Ratna|BR]] [[Royal College of Surgeons in Ireland|MRCSI]] |image = Nelson Mandela-2008 (edit).jpg |caption = Mandela in May 2008 |alt = Nelson Mandela na proslavi 90. rođendana u Johannesburgu, maj 2008. |office = [[predsjednik Južne Afrike]] |deputy = [[Thabo Mbeki]]<br />[[F. W. de Klerk]] |term_start = 10. maj 1994 |term_end = 14. jun 1999 |predecessor = [[F. W. de Klerk]] |successor = [[Thabo Mbeki]] |office2 = [[Pokret nesvrstanih|generalni sekretar Pokreta nesvrstanih]] |term_start2 = 2. septembar 1998 |term_end2 = 14. jun 1999 |predecessor2 = [[Andrés Pastrana Arango]] |successor2 = [[Thabo Mbeki]] |birth_date = {{Birth date and age|1918|7|18|df=y}} |birth_place = [[Mvezo]], [[Južnoafrička Unija|Južna Afrika]] |death_date = [[5. decembra]] [[2013.]] |death_place = |birthname = Rolihlahla Mandela |party = [[Afrički nacionalni kongres]] |nationality = [[Južna Afrika|Južnoafrikanac]] |spouse = Evelyn Ntoko Mase <small>(1944–1957)</small><br />[[Winnie Madikizela-Mandela|Winnie Madikizela]] <small>(1957–1996)</small><br />[[Graça Machel]] <small>(1998–)</small> |children = Madiba Thembekile <br /> [[Makgatho Mandela|Makgatho Lewanika]] <br /> Makaziwe <br /> [[Makaziwe Mandela|Maki]] <br /> Zenani <br /> Zindziswa |residence = [[Houghton Estate (Gauteng)|Houghton Estate]], [[Johannesburg]], [[Gauteng]], [[Južna Afrika]] |religion = [[Christianity]] ([[Methodism]]) |alma_mater = [[University of Fort Hare]]<br />[[University of London External System]]<br />[[University of South Africa]]<br />[[University of the Witwatersrand]] |signature = Nelson Mandela Signature.svg |signature_alt = Signature of Nelson Mandela |website = {{url|www.nelsonmandela.org/}} }} '''Nelson Rolihlala Mandela''' ({{IPAc-en|m|æ|n|ˈ|d|ɛ|l|ə}};<ref>{{cite web| title=Mandela| url=http://www.collinsdictionary.com/dictionary/english/mandela| publisher=''Collins English Dictionary''| accessdate=17 December 2013}}</ref> [[18. 7.]] [[1918]]. – [[5. 12.]] [[2013.]]) je [[Južna Afrika|južnoafrički]] političar, revolucionarni vođa i državnik čijim naporima je okončan režim [[apartheid]]a u Južnoj Africi. Kao sin Xhosa poglavice i student se godine [[1942]]. priključio [[Afrički nacionalni kongres|Afričkom nacionalnom kongresu]] (ANC), organizaciji koja se borila za prava većinskog crnog stanovništva u Južnoj Africi. Poslije je postao jedan od glavnih organizatora u početku nenasilne borbe protiv apartheida. Nakon što te mjere nisu polučile rezultate, Mandela je postao uvjeren kako jedino oružana borba može srušiti apartheid. Organizirao je vojno krilo ANC-a i započeo kampanju sabotaža, ali prije nego što se ona intenzivirala Mandela i njegovi drugovi su uhapšeni, a poslije osuđeni na doživotni zatvor. Iako je u zatvoru bio izoliran i marginaliziran, njegovo dugogodišnje robijanje je postalo simbol borbe protiv apartheida, a vlada Južne Afrike pod pritiskom da ga pusti na slobodu. Godine [[1990]]. je pušten i s tadašnjim južnoafričkim predsjednikom '''Frederik Vilem de Klerkom''' započeo pregovore s ciljem mirnog okončanja apartheida i prijenosa vlasti na crnačku većinu. Za te su napore Mandela i De Klerk godine [[1993]]. dobili Nobelovu nagradu za mir. Godine [[1994]]. ANC je dobio izbore i Mandela je proglašen za prvog crnog predsjednika Južne Afrike, koju dužnost je obavljao do 1999. godine. Iako je njegov mandat bio obilježen dramatičnim porastom stope kriminala i epidemijom HIV-a, mnogi hvale njegovu politiku nacionalnog pomirenja i vjernost demokratskim institucijama. Nakon odlaska s vlasti se posvetio humanitarnom radu i postao jedna od najpopularnijih i najprepoznatljivijih ikona suvremenog svijeta. Mnogi ga drže jednim od rijetkih univerzalnih moralnih autoriteta u današnjem svijetu. == Rođenje == 18. jula 1918. godine u jednom selu u blizini Umtate, Transkei na svijet je došao Nelson Rolihlahla Mandela.<ref name="Mandela 3 Smith 17">{{harvnb|Mandela|1994|p=3}}; {{harvnb|Sampson|2011|p=3}}; {{harvnb|Smith|2010|p=17}}.</ref> Rođen je u kraljevskoj porodici, koja je pripadale plemenu Tembu. Njegov otac, Henry Mandela, kao podpoglavar bio je član Transkei veća i predsjednik Skupštine vijeća glavnog poglavara Tembua. Nakon smrti njegovog oca brigu o njemu preuzeo je poglavar Tembua, njegov ujak, koji ga je zapravo odredio za naslednika. Ipak, on je bio zadivljen sudskim procesima plemena i u njemu se javila želja da postane advokat. Priče starih pripadnika plemena o ratovima u kojima su branili svoju otadžbinu, podstakle su ga da sanja o tome kako će i on dati doprinos u borbi za slobodu svoga naroda. Išao je u Clarkebury Training College, a kasnije je maturu pripremao na metodski usmerenoj Višoj školi Healdtown. Kratko nakon toga Mandela je dospeo do Fort Hare College u Aliceu u istočnoj Kap provinciji, gde se pokazao kao vođa studenata, jer je organizovao bojkot predavanja. 1940. godine otišao je u [[Johannesburg]], odakle je završio koledž kao vanredni student, te počeo sa studijem pravnih nauka. 1944. godine priključio se ANC-u.<ref>{{harvnb|Mandela|1994|pp=36–42}}; {{harvnb|Sampson|2011|p=14}}; {{harvnb|Smith|2010|pp=29–31}}.</ref> == ANC == Liga mladih ANC-a pod vodstvom Anton Lembedea postala je skupljač kritika zbog formi i političkih sadržaja nacionalnog pokreta. Pored Nelsona Mandele ostali članovi Lige bili su, između ostalog, William Nkomo, Walter Sisulu, Oliver Tambo i Ashby Mda. Liga mladih postavila je sebi zadatak, da ANC učini masovnim pokretom, koji bi trebao zastupati radnike, seljake i zaposlene. Mandela je lagao svoje drugove, zadivio disciplinovanim radom i predanim naporima, te je 1947. godine izabran za generalnog sekretara Lige mladih. Predanim radom, kampanjama u samoj osnovi, te izrekom Inyaniso (Istina) liga mladih mogla se nadmetati i za vodeći nivo samog ANC-a. Podstaknuta pobedom nacionalne partije 1948. godine, do koje je došlo zbog apartheida u samoj osnovici društva, Liga mladih inspirisala je akcijsko delovanje koje je bojkot, štrajk, neposlušnost građana i nesaradnju označilo svojim oružjem, što je prihvaćeno kao zvanični program ANC-a. == Politički program == Ovaj program akcije razradili su David Bopape, Ashby Mda, Nelson Mandela, James Njongwe, Walter Sisulu i Oliver Tambo. Zbog implementacije istog stare snage u vodstvu bile su zamenjene mladima, te je Walter Sisulu preuzeo funkciju generalnog sekretara. Konzervativni dr. A.B. Xuma izgubio je svoju predsedničku poziciju u korist dr. J.S. Moroka, koji je važio kao izrazito militantan. Program Lige mladih ciljao je, pre svega, na potpuno održanje državljanstva, te na recipročnu parlamentarnu zastupljenost svih građana Južne Afrike. Pri tom se poseban akcenat polagao na podelu zamlje, pravo na sindikate, kao i na obrazovanje i kulturu. Obavezno osnovno obrazovanje trebalo je biti uvedeno za svu decu, kao i masovno usavršavanje odraslih. Krajem 1951. godine ANC je usvojio plan akcija za kampanju nepoštovanja zakona apartheida. Zvanični početak određen je za 26. juni 1952. godine. 6. aprila 1952. godine ANC je pozvao na masovni protest zbog proslave 300-godišnjice dolaska prvih evropskih doseljenika u Kap. Mandela je putovao kroz celu zemlju da bi organizovao ove proteste. Zbog svog rada u toku ove kampanje izveden je pred sud, osuđen na devet meseci zatvora i prisilnog rada. Osim toga dobio je i zabranu učestvovanja na bilo kakvoj javnoj manifestaciji u trajanju od šest meseci nakon izdržavanja kazne, i njegova dozvola boravka ograničena je samo na Johannesburg. == Karijera == Upravo u ovo vreme on je završavao studij, te je dobio zvanje advokata. Zajedno sa prijateljem Oliver Tamboom otvorio je advokatsku kancelariju u Johannesburgu. Zbog njegovih zasluga u toku Defiance kampanje imenovan je za predsednika Lige mladih i ANC-a u regionu Transvaal, a krajem 1952. godine za zamjenika predsednika ANC-a. O svojim iskustvima u advokatskoj kancelariji Oliver Tambo je aprila 1993. godine, kratko pre svoje smrti, napisao: "To reach our desks each morning Nelson and I ran the gauntlet of patient queues of people overflowing from the chairs in the waiting room into the corridors (...). To be landless (in South Africa) can be a crime, and weekly we interviewed the delegations of peasants who came to tell us how many generations their families had worked a little piece of land from which they were now being ejected (...). To live in the wrong area can be a crime (...). Our buff office files carried thousands of these stories and if, when we started our law partnership, we had not been rebels against apartheid, our experiences in our offices would have remedied the deficiency. We had risen to professional status in our community, but every case in court, every visit to the prisons to interview clients, reminded us of the humiliation and suffering burning into our people." == Optužbe == Vlada je pokušala da Mandeli oduzme advokatsku dozvolu na osnovu optužbi koje su protiv njega podignute. Ipak, Vrhovni sud je odlučio da je on časno služio svojim crnim sugrađanima, te da nije učinio ništa zbog čega bi mu se oduzela licenca da radi kao advokat. Mandela je svoj politički rad u to vreme koncentrisao na razradu plana koji je trebao organizatorski učvrstiti ANC zbog zaoštravanja uslova borbe. Plan je po njemu dobio ime "M-plan". 50-tih godina on je igrao veliku ulogu u borbi protiv Bantu - odgoja i u popularizaciji Freedom Charter. U drugoj polovini 50-tih godina okrenuo se borbi protiv iskorištavanja rada, Zakona o pasošima i segregacije "otvorenih" Univerziteta. Već rano on je otkrio da Bantustan - politika zapravo predstavlja privredni apsurd. Njemu je bilo sasvim jasno da će vrlo brzo doći vreme masovnih ograničenja, političkih progona i policijskog terora. == Hapšenja == 50-tih godina Mandela je bio žrtva različitih formi pritiska i tlačenja. Bio je hapšen i zatvaran. Nakon Sharpeville masakra 1960. godine ANC je zabranjen, a Mandela pod optužbom da je počinio veleizdaju biva zatvoren. Mandela i još 150 drugih učesnika demonstracija su bili okrivljeni da su u ime internacionalnog komunizma planirali puč i svrgavanje vlasti južnoafričke države. Tome je odgovarala smrtna kazna. Sudski proces zbog veleizdaje završen je 1961. godine, kada je Južna Afrika bila na putu da postane Republika i svi optuženi pušteni su uz kauciju. == Ilegalni rad == Pošto je ANC sada bio ilegalna organizacija, moralo se raditi u tajnosti. U martu 1961. godine 1400 delegata sastali su se na All-In African Conference pod vodstvom ANC-a. U revnosnom govoru Mandela je pozvao apartheid-režim da sazove Skupštinu koja će predstavljati sve građane Južne Afrike, te da razradi Ustav koji će počivati na demokratskim principima. Ukoliko ne dođe do ispunjenja ovog zahteva, upozorio je, većina stanovništva (dakle, crnci) će svečanost proglašenja Republike dočekati masovnim štrajkom. Mandela se odmah nakon toga dao na posao da u tajnosti organizuje borbu. Iako je uspeo mobilizisati manje ljudi nego što je očekivao, ipak je naišao na značajnu podršku širom zemlje. Vlada je odgovorila najvećom vojnom mobilizacijom od rata pa na ovamo, a Republika Južna Afrika rođena je u atmosferi straha i strepnje. Mandela je morao živjeti odvojeno od svoje porodice, te je stalno menjao mesto boravka da ga vladini špijuni i svugde prisutni informanti ne bi otkrili. Nekad je bio odeven kao radnik, nekad kao šofer. U to vreme sa ostalim vodstvom ANC-a on je osnovao jedan drugi militarni ogranak ANC-a Umkhonto we Sizwe, koji se pripremao za nasilno rešavanje stvari. U procesu koji se odigrao nešto kasnije Mandela objašnjava: "At the beginning of June 1961, after long and anxious assessment of the South African situation, I and some colleagues came to the conclusion that as violence in this country was inevitable, it would be wrong and unrealistic for African leaders to continue preaching peace and non-violence at a time when the government met our peaceful demands with force. It was only when all else had failed, when all channels of peaceful protest had been barred to us, that the decision was made to embark on violent forms of political struggle, and to form Umkhonto we Sizwe (...). The Government had left us no other choice." == Umkhonto we Sizwe == 1961. godine formiran je Umkhonto we Sizwe. Mandela je postao glavni zapovjednik. 1962. godine Mandela je uprkos zabrani napustio zemlju i putovao nekoliko mjeseci. U Etiopiji on se obratio Pan African Freedom Movement of East and Central Africa, a u drugim zemljama su ga također srdačno prihvatili. U toku ovog putovanja, već sluteći, da će doći do oružanih razračunavanja, on je organizovao Guerilla-Training za članove Umkhonto we Sizwe. == Sudski proces == Kratko nakon povratka u Južnu Afriku Mandela je uhapšen. Optužba je glasila: Poziv na ilegalni štrajk i izlazak iz Južne Afrike bez važećeg pasoša. Njegovo najveće nastojanje u toku procesa bilo je da dokaže da se tu u stvari sudi afričkom narodu. Od samog početka Mandela je osporavao legitimitet suda da donese presudu u njegovom slučaju; nije se osećao niti pravno, niti moralno obaveznim da poštuje zakone parlamenta, u kojima on nije bio zastupljen. U toku jednog političkog procesa došlo je do sukobljavanja različitih interesa grupa stanovništva, te samim tim sudovi nisu mogli biti nepristrasni i fer. U uvodu je Mandela rekao: "I detest racialism, because I regard it as a barbaric thing, whether it comes from a black man or a white man." Na kraju ovog sudskog procesa Mandela je osuđen na pet godina zatvora. Dok je odsluživao ovu kaznu, pozvan je pred sud i u toku Rivonia-procesa optužen je za sabotažu. Njegove izjave u toku procesa ušle su u istoriju otpora protiv apartheida i bile su inspiracija za sve one koji su se borili protiv apartheida. Njegov celokupan govor naći ćete na stranicama sa dokumentima. Njegove zaključne riječi bile su: "I have fought against white domination, and I have fought against black domination. I have cherished the ideal of a democratic and free society in which all persons live together in harmony and with equal opportunities. It is an ideal which I hope to live for and to achieve. But if needs be, it is an ideal for which I am prepared to die." Mandela je osuđen na doživotnu robiju i prvi deo svoje kazne odslužio je u zloglasnom Robben Island zatvoru, koji se nalazio sedam kilometara od obale Kapstadta i imao najviše mere sigurnosti. U aprilu 1984. godine prebačen je u zatvor Pollsmoor u samom Kapstadtu, a decembra 1988. godine u zatvor Victor Verster u blizini Paarla, odakle je konačno i pušten na slobodu. Još u zatvoru on je odbijao pomilovanje i ukidanje izrečene kazne. Kao protuusluga od njega se tražilo da prizna Bantu-politiku, time što bi priznao Transkei, te sa zahtevalo obećanje da bi se on tamo (u Transkei) i preselio. Kod druge ponude, opet se od njega zahtevalo da kao protuuslugu objavi odricanje od oružja. Njegov odgovor je bio, da zatvorenici ne mogu sklapati nikakve ugovore i da samo slobodni ljudi mogu pregovarati. == Oslobađanje 1990. == 11. februara 1990. godine oslobođen, Mandela je odmah počeo sa radom da bi postigao ciljeve koje je sebi zacrtao pre četiri decenije.1991. godine na prvoj Godišnjoj konferenciji ANC-a, nakon što je on to 1990. godine odobrio, Mandela je imenovan za predsednika. Nelson Mandela se nikada nije dvoumio po pitanju demokratije i jednakosti. Uprkos provokacijama, on nikada na rasizam nije odgovorio rasizmom. Njegov život je inspiracija za sve one u Južnoj Africi i u celom svijetu, za sve one koji žive potlačeni ili kao građani drugog reda, za sve one koji žele to da pobede. 1993. godine Nelson Mandela je dobio Nobelovu nagradu za mir, a 1994. godine nakon prvih opštih izbora u Južnoj Africi postao je predsednikom Južne Afrike. 1999. godine on se povukao iz političkog života. == Lični život == Mandela je bio privatna osoba koja je često skrivala svoje emocije i poveravala se veoma malom broju ljudi.{{sfn|Meredith|2010|pp=xv–xvi}} Privatno, on je imao disciplinovan život, odbijajući da konzumira alkohol i cigarete, i čak dok je bio i predsednik sam je nameštao svoj krevet.{{sfn|Meredith|2010|p=xvi}} Poznat po svom nestašnom smislu za humor,{{sfn|Battersby|2011|p=599}} on je znao da bude tvrdogla i lojalan,{{sfnm|1a1=Meredith|1y=2010|1p=xvi|2a1=Sampson|2y=2011|2p=583}} a ponekad je ispoljavao i brzu narav.{{sfn|Meredith|2010|p=xvi}} On je tipično bio srdačan i ljubazan, i izgledao je opušteno u rasgovoru sa svima, uključujući njegove oponente.{{sfn|Sampson|2011|pp=411, 498}} Uvek uljudan i učtiv, on je bio pažljiv prema svima, nezavisno od njihovog uzrasta i statusa, i često je razgovarao sa decom i slugama.{{sfn|Meredith|2010|pp=xvi, 482–483}} U poznijem dobu svog životu on je uvek tražio najbolje u ljudima, čak je branio političke protivnike pred njegovim saveznicima, koji su ga ponekad smatrali osobom sa previše poverenja u druge.{{sfn|Sampson|2011|pp=431, 582}} On je bio veoma obazriv u pobledu svog izgleda, i tokom svog celokupnog života je imao inlinaciju ka visoko kvalitetnoj odeći, te su mnogi komentatori smatrali da se ohodio u regalnom maniru.{{sfn|Sampson|2011|pp=432, 554}} Njegov zvanični biograf Anthony Sampson je izavio da je on bio "majstor dočaravanja i performance", izvrstan u pozitivnom prezentiranju sebe na javnim fotografijama i proizvođenju reklamnih spotova.{{sfn|Sampson|2011|pp=582–583}} U opisu svog života, Mandela je izjavio da "Ja nisam bio mesaja, nego običan čovek koji je postao vođa zbog vanrednih okolnosti."{{sfn|Meredith|2010|p=599}} On je odgajen u Metodističkoj denominaciji hrišćanstva, i [[Metodistička crkva Južne Afrike]] tvrdi da je on zadržao svoju privrženost njima tokom svog života.{{sfn|Forster|2014|p=89}} Analiza njegovih manuskripata je dovela do toga da je on opisivan kao [[Hrišćanski humanizam|afrički hrišćanski humanista]], koji se više oslanjao na [[Ubuntu (filozofija)|afrički humanizam]] nego na [[Kršćanska teologija|hrišćansku teologiju]].{{sfn|Forster|2014|pp=106&ndash;107}} [[File:Mandela museum soweto.jpg|right|thumb|[[Mandelina kuća]] muzej, [[Soweto]]]] Mandela se ženio tri puta, otac je šestoro dece, ima 17 unučadi,<ref>{{cite web|author=Geoffrey York |url=http://m.theglobeandmail.com/news/world/south-africans-express-disgust-as-mandela-family-members-cash-in-on-icons-name/article11299841/?service=mobile |title=South Africans express disgust as Mandela family members cash in on icon's name |publisher=The Globe and Mail |date=16 April 2013 |accessdate=28 June 2013}}</ref><ref>{{cite web|first=Nelson Mandela Foundation|title=The Life and Times of Nelson Mandela: Genealogy|url=http://www.nelsonmandela.org/content/page/genealogy|publisher=Nelson Mandela Centre Memory|accessdate=27 March 2014}}</ref> i mnoštvo praunučadi.<ref>{{cite web |url=http://www.highbeam.com/doc/1P2-590332.html |title=In S. Africa, a President Replaces an Icon; Mbeki Takes Over From Mandela, Nation's 'Saintly Man' |author=Jon Jeter |date=17 June 1999 |work=The Washington Post |publisher={{Subscription required|via=HighBeam Research}} |accessdate=3 February 2013 |archivedate=2013-05-02 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130502034120/http://www.highbeam.com/doc/1P2-590332.html |deadurl=yes }}</ref> U odnosu sa svojom decom on je umeo da bude strog i zahtevan, dok je prema unicima bio nežniji.<ref>{{harvnb|Sampson|2011|p=246}}; {{harvnb|Smith|2010|p=147}}; {{harvnb|Meredith|2010|p=481}}.</ref> Njegov prvi brak sa [[Evelyn Mase|Evelyn Ntoko Mase]] je sklopljen oktobra 1944.<ref name="mandela144">{{harvnb|Mandela|1994|pp=144, 148–149}}; {{harvnb|Sampson|2011|p=36}}; {{harvnb|Smith|2010|pp=59–62}}.</ref> Oni su se razveli nakon 13 godina 1957, zbog njegove preljube i stalnig odsustva, predanosti revolucionarnoj agitaciji, kao i činjenice da je ona bila pripadnik [[Jehovini svedoci|Jehovinih svedoka]], religije koja uslovljava političku neutralnost.<ref name="mandela296">{{harvnb|Mandela|1994|p=296}}; {{harvnb|Sampson|2011|p=110}}; {{harvnb|Smith|2010|pp=102–104}}.</ref> Bračni par je imao dva sina, koje je Mandela nadživeo, Madiba "Thembi" Thembekile (1945–1969) i [[Makgatho Mandela]] (1950–2005). Njegov prvi sin je umro u saobraćajnom udesu, a njegov drugi sin je umro kao žrtva [[AIDS]]. Par je imao dve ćerke. Obe su se zvale Makaziwe Mandela (rođene 1947 i 1954). Prva je umrla nakon devet meseci, dok je druga, poznata kao "[[Makaziwe Mandela|Maki]]", nadživela Mandelu.<ref>{{cite web|title=Genealogy|url=http://www.nelsonmandela.org/content/page/genealogy|work=Nelson Mandela Centre of Memory|publisher=Nelson Mandela Foundation|accessdate=8 December 2013}}</ref> Makgatov sin, [[Mandla Mandela]], je postao poglavar [[Mvezo]] plemenskog veća 2007.<ref>{{cite news |url=http://www.reuters.com/article/2007/04/16/us-safrica-mandela-idUSL168565220070416 |title=Mandela's grandson becomes tribal chief, political heir |author=Andrew Quinn |date=16 April 2007 |publisher=Reuters {{Subscription required|via=HighBeam Research}} |accessdate=3 February 2013 |archivedate=2012-11-13 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20121113000137/http://www.reuters.com/article/2007/04/16/us-safrica-mandela-idUSL168565220070416 |deadurl=yes }}</ref> Mandelina druga žena, [[Winnie Madikizela-Mandela]], takođe potiče is Transkei oblasti, mada su se oni upoznali u [[Johanesburg]]u, gde je ona bila prvi gradski crni socijalni radnik.<ref name="ANCWinnie">{{cite web|url=http://www.anc.org.za/people/mandela_nw.html|title=Winnie Mandela|publisher=ANC|accessdate=27 October 2008 |archiveurl = https://web.archive.org/web/20080722092427/http://www.anc.org.za/people/mandela_nw.html <!-- Bot retrieved archive --> |archivedate = 22 July 2008}}</ref> Oni su imali dve ćerke, [[Zenani Mandela|Zenani]] (Zeni), rođenu 4. februara 1959, i Zindziswa (Zindzi) Mandela-Hlongwane, rođenu 1960.<ref name="ANCWinnie"/> Zindzi je bila samo 18 meseci stara kad joj je otac poslat na Roben ostrvo. U kasnijem razdoblju, Winnie je bila duboko rastrojena porodičnom neslogom koja je odražavala političko previranje u zemlji. Podstaknuti političkom otuđenošću usledili su separacija (aprila 1992.) i razvod (marta 1996.).<ref>{{cite web|url=http://www.highbeam.com/doc/1G1-18170308.html|title=Nelson and Winnie Mandela divorce; Winnie fails to win $5&nbsp;million settlement|date=8 April 1996|work=Jet|accessdate=27 October 2008|archivedate=2011-06-24|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110624033811/http://www.highbeam.com/doc/1G1-18170308.html|deadurl=yes}}</ref> Mandelina treća žena je bila [[Graça Machel]] (s nadimkom Simbin), sa kojom se oženio za svoj 80. rođendan 1998.{{sfn|Meredith|2010|p=xvii}} [[File:Madiba's house 3.jpg|thumb|right|Ljudi izražavaju poštovanje ispred Mandeline kuće]] == Smrt == Nakon dugotrajne [[infekcija respiratornog trakta|respiratorne infekcije]], Mandela je umro 5. decembra 2013. u svojoj 95. godini života. On je umro oko 20:50 po lokalnom vremenu (UTC+2) u svojoj kući u [[Houghton Estate|Houghtonu]] u [[Johannesburg|Johanesburgu]], okružen porodicom i prijateljima.<ref name="BBCD">{{cite news|url=http://www.bbc.co.uk/news/world-africa-25249520|title=South Africa's Nelson Mandela dies in Johannesburg|date=5 December 2013|publisher=''[[BBC News]]''|accessdate=5 December 2013}}</ref> Zuma je javno objavio njegovu smrt na televiziji.<ref name="BBCD" /><ref>{{cite news|url=http://www.nytimes.com/2013/12/06/world/africa/nelson-mandela.html?_r=0|title=Mandela's Death Leaves South Africa Without Its Moral Center|publisher=''[[The New York Times]]''|author=Polgreen, Lydia|date=5 December 2013|accessdate=5 December 2013}}</ref> Proglašen je nacionalni period žalosti u trajanju od deset dana, sa 8. decembrom kao nacionalnim danom molitve i reflekcije. Glavni događaj je održan u Johanesburškom [[FNB Stadijum]]u 10. decembra 2013. Mandelino telo je ležalo od 11. do 13. decembra u zgradi unije u [[Pretoria|Pretoriji]] i [[državna sahrana]] je izvršena 15. decembra u Qunu.<ref>{{cite news|last=Pillay|first=Verashni|title=Mandela's memorial service to be held on December 10|url=http://mg.co.za/article/2013-12-06-mandelas-memorial-service-to-be-held-on-december-10|accessdate=6 December 2013|newspaper=Mail & Guardian|date=6 December 2013}}</ref><ref>{{cite news|last1=Vecchiatto|first1=Paul|last2=Stone|first2=Setumo|last3=Magubane|first3=Khulekani|title=Nelson Mandela to be laid to rest on December 15|url=http://www.bdlive.co.za/national/2013/12/06/nelson-mandela-to-be-laid-to-rest-on-december-15|accessdate=6 December 2013|newspaper=Business Day|date=6 December 2013|archive-date=2013-12-06|archive-url=https://web.archive.org/web/20131206224921/http://www.bdlive.co.za/national/2013/12/06/nelson-mandela-to-be-laid-to-rest-on-december-15}}</ref> Aproksimativno 90 predstavnika stranih država je doputovalo u Južnu Afriku da prisustvuje komemoracionim događajima.<ref>{{cite web|url=http://www.gov.za/speeches/view.php?sid=42566|title=Speech by Minister of DIRCO, Maite Nkoana-Mashabane on confirmation of foreign Heads of State and Government attending activities relating to Former President Mandela's passing|publisher=GCIS|date=9 December 2013|accessdate=11 December 2013|archive-date=2014-04-10|archive-url=https://web.archive.org/web/20140410233133/http://www.gov.za/speeches/view.php?sid=42566}}</ref><ref>{{cite news|last=Mount|first=Harry|title=Nelson Mandela: the long goodbye|url=http://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/nelson-mandela/10506010/Nelson-Mandela-the-long-goodbye.html|accessdate=11 December 2013|newspaper=The Telegraph|date=9 December 2013|location=London}}</ref> Mandelino imanje vredno $4,1 miliona je ostalo njegovoj udovici, drugim članovima porodice, osoblju, i obrazovnim institucijama.<ref>{{cite news|url=http://www.latimes.com/world/worldnow/la-fg-wn-nelson-mandela-will-20140203,0,4680742.story#axzz2sQBBY0OC|title=Nelson Mandela leaves $4.1-million estate to family, staff, schools|author=Robyn Dixon|publisher=Los Angeles Times|date=3 February 2014}}</ref> == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{Refbegin|2}} *{{cite contribution |contribution=Afterword: Living Legend, Living Statue |last=Battersby |first=John |year=2011 |title=Mandela: The Authorised Biography |editor-last=Sampson|editor-first=Anthony |publisher=HarperCollins |location=London |pages=587–610 |isbn=978-0007437979 |ref=harv}} *{{cite journal |title=The Genesis of the ANC's Armed Struggle in South Africa 1948–1961 |journal=Journal of Southern African Studies |publisher=Routledge |last=Ellis |first=Stephen |volume=37 |pages=657–676 |year=2011 |ref=harv |issue=4|doi=10.1080/03057070.2011.592659|issn=0305-7070}} *{{cite journal |title=Mandela and the Methodists: Faith, Fallacy and Fact |last=Forster |first=Dion |journal=Studia Historiae Ecclesiasticae |publisher=Church History Society of Southern Africa |year=2014 |volume=40 |pages=87&ndash;115 |ref=harv}} *{{cite book| last=Guiloineau |first=Jean |last2=Rowe|first2=Joseph |year=2002 |title= Nelson Mandela: The Early Life of Rolihlahla Madiba | url=https://archive.org/details/nelsonmandelaear0000guil |publisher= North Atlantic Books |location=Berkeley |pages=[https://archive.org/details/nelsonmandelaear0000guil/page/9 9]–26 |isbn=1-55643-417-0 |ref=harv}} *{{cite contribution|contribution=The Nature of South African Democracy: Political Dominance and Economic Inequality |last=Herbst |first1=Jeffrey |year=2003 |title=The Making and Unmaking of Democracy: Lessons from History and World Politics|editor-last=Rabb|editor-first=Theodore K.|editor2-last=Suleiman|editor2-first=Ezra N.|publisher=Routledge |location=London |pages=206–224 |isbn=978-0415933810 |ref=harv}} *{{cite contribution|contribution=The Revelation of African Culture in "Long Walk to Freedom" |last=Mafela |first1= Munzhedzi James|year=2008 |title= Indigenous Biography and Autobiography |editor-last=Haebich|editor-first=Anna|editor2-last=Peters-Little|editor2-first=Frances|editor3-last=Read|editor2-first=Peter|publisher=Humanities Research Centre, Australian National University |location=Sydney |url=http://epress.anu.edu.au/aborig_history/indigenous_biog/mobile_devices/ch08.html#d0e6318 |ref=harv}} *{{cite contribution|contribution=Democracy and Governance in Transition |last1=Houston |first1=Gregory |last2=Muthien |first2=Yvonne |year=2000 |title=Democracy and Governance Review: Mandela's Legacy 1994–1999|editor-last=Muthien|editor-first=Yvonne|editor2-last=Khosa|editor2-first=Meshack|editor3-last=Magubane|editor3-first=Bernard|publisher=Human Sciences Research Council Press |location=Pretoria |pages=37–68 |isbn=978-0796919700 |ref=harv}} *{{cite journal |title=The Political Philosophy of Nelson Mandela: A Primer |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-social-philosophy_winter-1995_26_3/page/161 |journal=Journal of Social Philosophy |last=Kalumba |first=Kibujjo M. |year=1995 |volume=26 |issue=3 |pages=161–171 |ref=harv |doi=10.1111/j.1467-9833.1995.tb00092.x}} *{{Cite book|last=Mandela |first=Nelson |title=Long Walk to Freedom Volume I: 1918–1962 |year=1994 |publisher=Little, Brown and Company |location= |isbn=978-0754087236 |ref=harv}} *{{Cite book |last=Mandela |first=Nelson |title=Long Walk to Freedom Volume II: 1962–1994 ''(large print edition)'' |url=https://archive.org/details/longwalktofreedo0000mand_i6u7 |year=2004 |origyear=1994 |publisher=BBC AudioBooks and Time Warner Books Ltd |location=London |isbn=978-0754087243 |ref=harv}} *{{cite contribution|contribution=Democracy and Governance in Transition |last1=Muthien |first1=Yvonne |last2=Khosa |first2=Meshack |last3=Magubane |first3=Bernard |year=2000 |title=Democracy and Governance Review: Mandela's Legacy 1994–1999|editor-last=Muthien|editor-first=Yvonne|editor2-last=Khosa|editor2-first=Meshack|editor3-last=Magubane|editor3-first=Bernard|publisher=Human Sciences Research Council Press |location=Pretoria |pages=361–374 |isbn=978-0796919700 |ref=harv}} *{{Cite book|last=Meredith |first=Martin |title=Mandela: A Biography |url=https://archive.org/details/mandelabiography0000mere |publisher=PublicAffairs |location=New York |year=2010 |isbn=978-1586488321 |ref=harv}} *{{Cite book|last=Sampson |first=Anthony |title=Mandela: The Authorised Biography |publisher=HarperCollins |location=London |year=2011 |origyear=1999 |isbn=978-0007437979 |ref=harv}} *{{Cite book|last=Smith |first=David James |title=Young Mandela |url=https://archive.org/details/youngmandela0000smit |publisher=Weidenfeld & Nicolson |location=London |year=2010 |isbn=978-0297855248 |ref=harv}} * Anthony Sampson: ''Nelson Mandela. Die Biographie''. DVA, Stuttgart 1999, {{ISBN|3-421-05193-3}} ([http://www.wsws.org/de/1999/aug1999/mand-a14.shtml Rezension]) * Albrecht Hagemann: ''Nelson Mandela.'' Rowohlt, Reinbek bei Hamburg 2000, {{ISBN|3-499-50580-0}}. * Maren Gottschalk: ''Die Morgenröte unserer Freiheit – Die Lebensgeschichte des Nelson Mandela.'' Beltz & Gelberg, Weinheim 2002, {{ISBN|978-3-407-74025-0}}. * Jack Lang: ''Nelson Mandela, Biographie.'', Patmos, 2006, {{ISBN|3-538-07222-1}}. * Joel Joffe: ''Der Staat gegen Mandela.'' Karl Dietz, Berlin 2007, {{ISBN|978-3-320-02076-7}}. * {{Cite book|author= Mike Nicol |title = Mandela. Das autorisierte Porträt |location = München |publisher = Knesebeck |year = 2008 |isbn = 978-3-89660-551-1}} * Richard Stengel: ''Mandelas Weg. Liebe, Mut, Verantwortung. Die Weisheit eines Lebens.'' C. Bertelsmann, München 2010, {{ISBN|978-3-570-10048-6}}. * Stephan Bierling: ''Nelson Mandela.'' VC. H. Beck, München 2012, {{ISBN|978-3-406-63320-1}}. * Zelda la Grange: ''Good Morning, Mr Mandela.'' Penguin Books, 2014, {{ISBN|978-0-241-00401-2}} ([http://www.tagesanzeiger.ch/panorama/vermischtes/Mandelas-weisse-Assistentin-packt-aus/story/10005088 über das Buch]) {{refend}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Nelson Mandela}} * [http://archive.nelsonmandela.org/ Nelson Mandela Centre of Memory] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210110133356/http://archive.nelsonmandela.org/ |date=2021-01-10 }} * [http://www.nelsonmandelachildrensfund.com/ Nelson Mandela Children's Fund] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210125000203/http://www.nelsonmandelachildrensfund.com/ |date=2021-01-25 }} * [http://www.nelsonmandela.org/ Nelson Mandela Foundation] * [http://www.mandelarhodes.org/ Mandela Rhodes Foundation] * [http://www.theelders.org/ The Elders] * [http://www.nelsonmandelamuseum.org.za/ Nelson Mandela Museum] * [http://www.mandeladay.com/ Nelson Mandela Day] {{Predsjednici Južne Afrike}} {{Generalni sekretari Pokreta nesvrstanih}} {{Nobelova nagrada za mir}} {{Osobe Hladnoga rata}} {{Normativna kontrola}} {{Lifetime|1918|2013|Mandela, Nelson}} [[Kategorija:Predsjednici Južne Afrike]] [[Kategorija:Južnoafrički političari]] [[Kategorija:Južnoafrički pisci]] [[Kategorija:Revolucionari]] [[Kategorija:Socijalisti]] [[Kategorija:Autobiografi]] [[Kategorija:Nobelovci za mir]] 4uhuwkaigu5b9a8850agyk99lv8ct5m Elvis Presley 0 4667 42669533 42462729 2026-08-08T17:47:48Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669533 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar | Ime = Elvis Presley | Img = Elvis Presley 1970.jpg | Img_capt = Elvis Presley, 1970. godine | Img_size = | Landscape = | Background = solo_izvođač | Rodno_ime = Elvis Aaron Presley | Pseudonim = Elvis, The King, The King of Rock 'n' Roll, Elvis the Pelvis, The Hillbilly Cat | Rođenje = [[8. siječnja]] [[1935.]] | Mjesto rođenja = [[Tupelo]], [[Mississippi]], [[SAD]] | Smrt = [[16. kolovoza]] [[1977.]] | Prebivalište = | Instrument = [[Pjevanje|Vokal]], [[Gitara]], Pianino | Žanr = [[Rock and roll]], [[Rockabilly]], [[Pop rock]] | Zanimanje = [[Glazbenik]], [[Skladatelj]] | Djelatno_razdoblje = [[1953.]]–[[1977.]] | Producentska_kuća = Sun Records, RCA Records | Angažman = | URL = [http://www.Elvis.com Službene stranice] | nagrade = | Značajni instrumenti = }} '''Elvis Aaron Presley''' (East Tupelo, [[8. siječnja]] [[1935]]. - [[Memphis]], [[16. kolovoza]] [[1977.]]), [[SAD|američki]] pjevač. Često je nazivan ''Kraljem Rock and Rolla'' ili samo ''Kraljem'', još za života legenda i okrunjeni kralj rock’ n’ rolla<ref>a'c h i v e.v n/b l P 7 5</ref>.{{sfn|Reaves|2002}}{{sfn|Victor|2008|pp=438–39}}{{sfn|Semon|Jorgensen|2001}}{{sfn|Collins|2002}} U javnosti je počeo pjevati s 13 godina na crkvenim svečanostima i srednjoškolskim priredbama u [[Memphis]]u. S 18 godina je napustio školu i poželio raditi kao portir u kinu i kao vozač kamiona. Prvu pjesmu snimio je kao rođendanski dar majci. Prvu ploču snimio je [[1954]]. godine. Njegov uzlet započinje sredinom 50-tih godina hitovima ''"That s All Right Mama"'' i ''"Heartbreak Hotel"'' , a najuspješnije mu je razdoblje od [[1960]]. do [[1975]]. godine u kojem je izdao 52 ploče i još za života ih prodaje oko 600 milijuna komada.<ref>{{cite news|url=http://www.express.co.uk/entertainment/music/550909/Elvis-80-birthday-greatest-hits|title=Elvis would be 80 today: Watch ten of his most sensational performances here|publisher= Daily Express |last=Kyriazis|first=Stefan|date=January 8, 2015|accessdate=January 28, 2015}}</ref> [[Film]]sku karijeru započeo je [[1956]]. [[film]]om ''"Voli me nježno"''. Većinom je igrao u muzičkim filmovima osrednje vrijednosti, ali s naslovnim pjesmama koje su redovito postajale hit. U razdoblju od [[1957]]. do [[1966]]. Presley se nalazio na listi deset najkomercijalnijih američkih glumaca. Godine [[1975]]. nastupaju ozbiljni zdravstveni problemi, [[dijabetes]], [[gastritis]], a pridružuje se i [[Psihoaktivne droge|droga]] o kojoj je kralj postao ovisan. U travnju [[1977]]. doživljava [[srčani udar]], ali ne mijenja način života. [[16. kolovoza]] [[1977]]. Elvis pada u duboku [[koma (medicina)|komu]] zbog prevelike količine [[Psihoaktivne droge|droge]]. Liječnici mu pokušavaju spasiti život – ali ne uspijevaju. Elvisova smrt potresla je milijune obožavatelja koji su se odmah sjatili u Graceland da velikanu odaju posljednju počast. Elvis je još za života postao legenda potukavši sve rekorde: u dvadesetak godina rada objavio je 97 ploča, a na vrhovima top lista proveo je čak 996 tjedana.<ref>{{cite news|title=The Top-Earning Dead Celebrities|url=http://www.forbes.com/sites/dorothypomerantz/2011/10/25/the-top-earning-dead-celebrities/|work=Forbes|accessdate=27 January 2015}}</ref><ref>{{cite book|title=Property|publisher=Aspen Casebook Series|page=90|edition=8th}}</ref> == Biografija == === Rane godine (1935-1953) === Elvis Presley se je rodio 08. siječnja 1935. u gradu Tupelo, u saveznoj državi [[Mississippi]]. Majka mu je bila 22-godišnja Gladys Love Presley, a otac 18-godišnji Vernon Elvis. Jesse Garon Presley, Elvisov brat i identični blizanac, rodio se 35 min ranije kao mrtvorođenče. Kao jedinac, Elvis je bio vrlo blizak s oba roditelja, a izrazito s majkom. Elvisovi preci bili su zapadnoeuropskog porijekla. S majčine strane škotsko-irskog porijekla, te djelomično francusko-normanskog porijekla, a jedna pra-pra-prabaka bila je [[Cherokee]] indijanka. Očevi korijeni su bili škotski i njemački. Majku su većina prijatelja i rodbine smatrali dominantom osobom obitelji, dok je Vernon mijenjao poslove, ne pokazujuću ambicije. Obitelj je često ovisila o pomoći prijatelja, obitelji i države. Godine 1938. Vernon je završio u zatvoru na osam mjeseci zbog krivotvorenja čekova za plaćanje stanarine, pa su to vrijeme Gladys i Elvis proveli kod rođaka. U rujnu 1941. Elvis je krenuo u prvi razred osnovne škole "East Tupelo Consolidated", gdje su ga učitelji smatrali prosječnim učenikom. Nakon što je pjevanjem Red Foleyeve coutry-pjesme "Old Shep" tijekom jutarnje molitve, impresionirao učitelje, Elvisa su nagovorili da nastupi na pjevačkom natjecanju. Tako je 03. listopada 1945. na Mississippi-Alabama sajmu Elvis prvi put javno nastupio. Desetogodišnji Elvis odjeven u kauboja, stojeći na stolici kako bi dosegao mikrofon, pjevao je pjesmu "Old Shep" i osvojio peto mjesto. Nekoliko mjeseci kasnije dobio je za rođendan svoju prvu gitaru, a prema različitim izvorima nadao se nečemu drugome, biciklu ili pušci. Tijekom nekoliko sljedećih godina dva ujaka i svećenik u crkvi dali su mu prve pouke iz sviranja gitare. Krenuvši u novu školu (Milam) u šesti razred, u rujnu 1946. Elvisa su smatrali samotnjakom. Sljedeće godine počeo je svakodnevno u školu nositi gitaru, te je tijekom odmora svirao. U to vrijeme obitelj je stanovala u naselju gdje je prevladavala afroamerička zajednica. Presley je u to vrijeme bio ljubitelj radio emisije "Mississippi Slim's show" na radijskoj postaji WELO, iz Tupela. Mlađi brat Slima išao je s Elvisom u razred, te je često znao povesti Elvisa na radio postaju, gdje je Slim Elvisu pokazivao trikove sviranja gitare. Kada je Elvis imao 12 godina, Slim je svome štićeniku osigurao dva nastupa uživo na radio postaji. Prvi nastup Elvis zbog treme nije uspio odraditi, dok je drugi put uspio odsvirati. === Srednjoškolski život u Memphisu === U studenom 1948. obitelj seli u [[Memphis]], u saveznoj državi [[Tennessee]]. Nakon što su gotovo godinu dana selili se i stanovali kao podstanari, dodijeljen im je dvosoban stan u stambenom kompleksu koji je u to vrijeme naziva Courts. Upisao je srednju školu "Humes High School", gdje je na kraju osmog razreda iz glazbe dobio samo ocjenu C (otprilike kao ocjena 3 u hrv. školama). Sljedeći dan na sat je došao s gitarom i nastavnici otpjevao tadašnju aktualnu pjesmu "Keep Them Cold Icy Fingers Off Me", kako bi dokazao suprotno. Jedan od kolega iz razreda sjeća se da se učiteljica složila s Elvisom kako ne cijeni njegov načina pjevanja. Smrežljiv da bi javno nastupao, Elvisa su često maltretirali u školi, te ga pogrdno nazivali "maminim dečkićem". Godine 1950. dvije i pol godine stariji susjed Jesse Lee Denson, učio ga je svirati gitaru. Njih dvoje zajedno s još tri mladića, od kojih su dvoje bili budući [[rockabilly]] pioniri , braća Dorsey i Johnny Burnette činili su glazbeni sastav koji je često nastupa po susjedstvu. U rujnu te godine počeo je raditi kao vratar u kazalištu "Loew's State Theater", a tijekom školske godine radio je i u tvrtkama "Precision Tool" i "MARL Metal Products". Tijekom svoje predzadnje godine srednje škole (engl. "junior") Elvis se značajno razlikovao od ostalih učenik frizurom. Pustio je zalistke, te u kosu stavljao ružino ulje i vazelin. Često je boravio u srcu tada rastuće [[blues]] scene u Memphisu, ulici Beale (engl. Beale Street), gledajući požudno na divlju i šarenu odjeću izloga dućana "Lansky Brothers". Na zadnjoj godini srednje škole počeo je i nositi takvu odjeću. U travnju 1953. je savladao strah od nastupanja izvan stambenog kompleksa Courts, te je nastupio na godišnjem "Humes's Annual "Minstrel" show", svirajući i pjevajući. Nastup je započeo tadašnjim hitom Therese Brewer "Till I Waltz Again with You". Kasnije se Presley prisjećao kako je nakon tog nastupa postao popularan u srednjoj školi. Elvis koji nikada nije formalno učio glazbu ili naučio čitati glazbu, učio je i svirao po uhu. Često je pohodio trgovine s [[gramofonska ploča|gramofonskim pločama]] koje su imale jukeboxove i kabine za slušanje. Znao je sve pjesme Hanka Snowa, te je volio glazbu drugih [[country]] izvođača, kao što su npr. Roy Acuff, Ernest Tubb, Ted Daffan, Jimmie Rodgers, Jimmie Davis, i Bob Wills. Značajan utjecaj na njegov način pjevanja imao je i [[gospel]] pjevač Jake Hess. Volio je i pjesme gospel izvođačice Sister Rosetta Tharpe. Često je slušao i blues glazbu uživo, u večerima koji su bile određene samo za bijelačku publiku, kao što je tada bio običaj na jugu SAD-a. Mnoge Elvisove pjesme nadahnute su glazbom lokalnih afroameričkih izvođača kao što su npr. Arthur Crudup i Rufus Thomas. Često je slušao radio emisije s glazbom afroamerikanaca, tadašnjom njihovom duhovnom, blues, blackbeat-heavey zvuk [[ritam i blues]]a. [[B.B. King]] se prisjetio da je Elvisa poznavao prije njegove slave, te su oboje često boravili u ulici Beale. Do kraja srednje škole u lipnju 1953. Presley se je odlučio u budućnosti baviti glazbom. === Prva snimanja ploča (1953-1955) === U kolovozu 1953. Elvis je posjetio ured tvrtke "Sun Records". Namjeravao je platiti nekoliko minuta u studiju kako bi snimio dvostrani acetat disk (vrsta gramofonske ploče koje se je odmah nakon snimanja mogla reproducirati) za pjesmama: "My Happiness" i "That's When Your Heartaches Begin". Kasnije je tvrdio kako je ploču namjeravao pokloniti majci ili kako ga je samo zanimalo kako će zvučati zapis, iako je u susjedstvu postojao mnogo jeftiniji amaterski način snimanja ploča. Njegov biograf, Peter Guralnick, tvrdi da je odabrao Sun u nadi da će ga tako otkriti. Kada ga je recepcionerka Marion Keisker pitala koju vrstu glazbe pjeva, odgovorio je da pjeva sve vrste. Dalje je inzistirala s pitanjem kome sliči, na što je odgovorio da ne sliči nikome. Nakon snimanja, šef trtke Sun Sam Phillips, rekao je Keisker da zapiše ime mladića, na što je ona dodala vlastiti komentar da je dobar pjevač balada. (engl. "Good ballad singer. Hold.") Drugi acetat je snimio u siječnju 1954. s pjesmama "I'll Never Stand In Your Way" i "It Wouldn't Be the Same Without You". Oba snimanja nisu dala rezultata. Nedugo nakon toga neuspješno je pokušao na audiciji za lokalni vokalni kvartet "Songfellows". U travnju je počeo voziti kamion za tvrtku Crown Electric. Jedan od članova Jim Hamill kasnije je tvrdio da su ga odbili, zbog nedostatka sluha za harmoniju, a ne zbog toga što nije znao pjevati. Elvisev prijatelj Ronnie Smith nakon što je s Elvis nastupio nekoliko puta, preporučio mu je da pokuša razgovorati s Eddie Bondom, vođom Smithova profesionalnog banda, koji je tada tražio pjevača. Nakon probe Bond ga je odbio, te mu preporučio da se drži vožnje kamiona. Za to vrijeme šef tvrtke Sun, Philips tražio je pjevača koji bi zvuk afroameričkih umjetnika mogao približiti široj publici. Keisker je kasnije navodila kako je Philips znao govoriti kako bi zaradio milijardu dolara kada bi pronašao bijelca s crnačkim zvukoma i crnačkim osjećajem. U lipnju, dobio je snimku balade "Whitout You", koja bi odgovarala nekom mladom pjevaču. Presely je došao u studio, ali nije uspio otpjevati dovoljno dobro. Unatoč tome, Philips je zamolio Presleya da otpjeva koliko god pjesama zna. To je bilo dovoljno da Philips pozove dva lokalna glazbenika, gitarista Winfield "Scotty" Moore i basista Bill Blacka, kako bi odradili nešto za snimku. Snimanje koje se odvijalo 5. srpnja nije teklo po volji glazbenika, sve do kasno u noć, kada su već mislili odustati. Tada je Elvis uzeo gitaru i počeo svirati pjesmu Arthura Crudupa iz 1946. "That's All Right". Njegovom plesu i sviranju pridružili su se ostali glazbenici, a Philips je uspio snimiti zvuk koji je tražio. Tri dana kasnije na popularni DJ Dewey Phillips pustio je snimku u svojoj emisiji "Red, Hot, and Blue show", a slušatelji su počeli nazivati i raspitivati se o pjevaču. Zanimanje je bilo takvo da je DJ puštao pjesmu neprekidno sljedeća dva sata. Tijekom intervjua s Presleyem DJ je pitao u koju srednju školu je išao kako bi ljudima prikazao boju kože pjevača, budući da su mnogi nagađali da je pjevač afrikoamerikanac. Sljedeća tri dana trio je snimao [[bluegrass]] pjesmu Billa Monroea "Blue Moon of Kentucky", u njihovom posebnom stilu uz poseban echo efekt koji je Sam Phillips nazvao "slapback". Izdan je single na čijoj A strani se nalazila "That's All Right", a na B strani "Blue Moon of Kentucky". Prvi javni nastup je bio 17. srpnja u klubu "Bon Air". Na kraju mjeseca nastupili su kao predgrupa Slimu Whitmanu, u Overton Park Shellu. Kombinacija naglih pokreta prema ritmu, te nervoze prije nastupa pred publikom, kod Elvisa je izazvala trzanje nogu dok je nastupao. Sve to uz njegove hlače širokog kroja, koje su naglašavale njegove pokrete, kod mladih žena u prvim redovima izazivale su vriskove. Ubrzo su Moore i Black napustili svoje grupe te nastupale redove u Elvisa, a DJ i promotor Bob Neal postao je manager tria. Od kolovoza do listopada trio je često nastupao u klubu, te snimao u studiju Sun, a Presley je postupno prerastao tremu. Prema Mooreu, Elvisove kretnje bile su prirodne, ali je bio svjestan reakcija publike, te je vrlo brzo razvijao ono što je djelovalo. Jedini nastup u "Grand Ole Opry" u [[Nashville]]u, Elvis je imao 2. listopada. Nakon prvog nastupa upravitelj Dim Denny rekao je Philipsu da pjevač nije loš, ali nije prikladan za program. Dva tjedna kasnije Elvis je nastupio u radio emisiji "Louisiana Hayride", glavnom konkurentu. Emisiju je prenosilo 198 radio stanice u 29 država. Prvi izlazak obilježila je Elvisova nervoza, dok je drugi izlazak bio smireni i energetski nastupa što je oduševilo publiku. Bubnjar emisije D.J. Fontana donio je novi element u nastup, naglašen ritam što je usavršio svirkama u strip klubovima, što je nadopunilo Elvisove kretnje. Nakon prvog nastupa Presley je angažiran da se godinu dana svake subote pojavljuje u emisiji. Svoju staru gitaru prodao je za $8 (and seeing it promptly dispatched to the garbage), a kupio je Martin za $175, a trio je počeo nastupati u različitim mjestima u [[Houston]]u, [[Texas]], i Texarkana, [[Arkansas]]. Do rane 1955. nastupi u emisiji Hayride, stalne turneje i dobro prihvaćene ploče, učinile su od Elvisa regionalnu zvijezdu. U siječnju Neal je potpisao ugovor s Presleyem, te je pjevač zaokupio pažnju pukovnika Tom Parkera, kojeg se smatralom najboljim promotorom u glazbenoj industriji. Nakon što je uspješno vodio karijeru vodeće country zvijezde Eddy Arnold, vodio je i novu zvijezdu Hank Snowa. Parker je poveo Presleya na Snowovu turneju u veljači. U gradu Odessa, Texas, tada 19-godišnji [[Roy Orbison]] vidio je prvi put nastup Presleya. Presley je prvi put nastupio na televiziji 3. ožujka u "Louisiana Hayride". Ubrzo nakon toga nije uspio na audiciji za emisiju Arthura Godfrey "Talent Scouts" (CBS televizijska mreža). Do kolovoza tvrtka "Sun" je izdala veće deset ploča gl. sastava "Elvis Presley, Scotty and Bill". Mješavina glazbenog izričaja koji je krasio Elvisa, zadavao je poteškoće u početku. Countrey radio-stanice nisu puštale Elvisove pjesme jer su imale previše sličnosti s glazbom afroameričkih umjetnika, dok ritam i blues radio-stanice ga nisu puštale zbog što je previše zvučao countrey (kao engl. "hillbilly"). Ta mješavina je postala poznata kao [[rockabilly]]. Presley je u kolovozu 1955. obnovio ugovor sa menagerom Nealom, a time je i Parker postao njegov savjetnik. Grupa je nastavila dalje intezivno nastupati tijekom druge polovice godine. Trio je postao kvartet kada se je za stalno pridužio bubnjar iz show "Hayride", Fontana. Sredinom listopada nekoliko nastupa su imali uz [[Bill Haley]], čija je pjesma "Rock Around the Clock" bila broj jedan prethodne godine. Haley je primjetio da Presley ima prirodni osjećaj za ritam i savjetovao ga da manje pjeva balade. Na konvenciji countrey DJ u studenom, Presley je za tu godinu proglašen izvođačem koji najviše obećava. Nekoliko izdavača je pokazalo interes da s njime potpiše ugovor. Nakon što je nekoliko većih ponudilo $25000, Parker i Phillips dogovorili su s tvrtkom "RCA Victor" 21. studenog otkup Elvisovog ugovora za $40000, tada jedinstvenu cijenu. Presley, tada u dobi od 20 godina, još uvijek bio maloljetan, te je otac potpisao ugovor. Parker je s vlasnicima tvrtke "Hill and Range Publishing", Jean i Julian Aberbach, dogovorio da svore dva nova entiteta, "Elvis Presley Music" i "Gladys Music", preko kojih bi se upravljalo svim novim snimljenim materijalima. Pisci pjesama bili su dužni unaprijed se odreći trećine uobičajenog honorara, ako bi željeli da Elvis izvodi njihove pjesme. Do prosinca RCA je počela žestoku promociju novog pjevača, i do kraja mjeseca izdala brojna reizdanja njegovih materijala. === Komercijalni uspjeh === Prvo snimanje za novu tvrtku RCA, bilo je 10. siječnja 1956. u Nashvilleu. Redovitoj postavi Moore, Black i Fontana, tvrtka je pridružila Floyda Cramera za klavirom, gitarista Chet Atkinsa, i tri pjevačka vokala, od kojih jedan bio Gordon Stoker iz tada popularnog kvarteta "Jordanaires". Suradnjom je nastala pjesma "Heartbreak Hotel", izdana kao single 27. siječnja. Parker je uspio Elvisu dogovoriti šest pojavljivanja u dva mjeseca na nacionalnoj televiziji u CBS-ovom "Stage Show". Program koji je sniman u [[New York]]u vodili su naizmjence Tommy i Jimmy Dorsey, obojica vođe orkestra (tj. "big banda"). Nakon prvog nastupa 28. siječnja ostao je u New Yorku gdje je snimao u tamošnjem RCA studiju. Od snimaka iz tog vremena izdano je osam pjesama, uključujući i obradu pjesme [[Carl Perkins]]a "Blue Suede Shoes". U veljači, je Presleyeva pjesma "I Forgot to Remember to Forget", snimljena za Sun prethodnog kolovoza došla do vrha Billboardove country ljestvice. Istekao je menagerski ugovor s Nealom, te je od 2. ožujka, Parker postao Presleyev manager. RCA Victor je 23. ožujka izdala debi album, naslova "Elvis Presley" na kojem se nalazilo pet starih pjesama (iz snimaka za Sun) i sedam novih. Prvi nastup u NBC-ijevom "Milton Berle Show" Elvis je odradio 3. travnja. Nekoliko dana nakon toga, zrakoplovu kojime su Elvis i njegovi kolege putovali iz Nashvilla, otkazao je u letu motor, te su umalo doživjeli nesreću iznad Arkansasa, što je vidno potreslo putnike. Dvanaest tjedana nakon izdavanja, pjesma "Heartbreak Hotel" postala je prva Elvisova pop usješnica koje je došla do vrha ljestvica. U travnju dva tjedna je nastupao u Las Vegasu u "New Frontier Hotel and Casino". Njegovi nastupi nisu izazvali pretjerani uspjeh kod srednjovječnih posjetitelja. Tijekom boravka u Las Vegasu gledao je nekoliko nastupa "Freddie Bell and the Bellboys" i njihovu obradu pjesme "Hound Dog" iz 1953. blues pjevačice Big Mama Thornton, autora Jerry Leibera i Mike Stollera. Takva izvedba postala je završna pjesma na njegovim nastupima. Nakon nastupa u gradu [[La Crosse]], savezna država [[Wisconsin]], hitna poruke je poslana šefu [[FBI]]-a J. Edgar Hooveru u kojoj se navodilo kako je Elvis opasnost za sigurnost [[SAD]]-a zato što njegove pjesme i nastupi uzburkavaju seksualne strasti mladih ljudi. Drugi nastup 5. lipnja u "Milton Berle Show", usred kaotične turneje, postao je kontraverzan. Elvis je usred izvedbe brze pjesme "Hound Dog" prekinuo glazbu pokretima ruke, te nastavio sporiju, stenjajuću verziju, naglašenu energetskim i pretjeranim pokretima tijela. To je kod većine tadašnjih kritičara izazvalo negodovanje. Nastup u emisiji bio je odlično gledan, te je unatoč svemu Elvis dobio nastup 1. srpnja u NBC-ijevu "Steve Allen Show" u [[New York]]u. Allen koji nije bio ljubitelj [[rock and roll]]a, najavio je "novog Elvisa" koji je u bijeloj kravati i crnom odjelu otpjevao "Hound Dog" psu obučenom u šešir i kravatu. Allen je kasnije objasio da je Elvisa samo uklopio u humoristični aspekt svoje emisije. Sljedećeg dana je Elvis snimio pjesmu "Hound Dog", uz "Any Way You Want Me" i "Don't Be Cruel". "The Jordanaires" su otpjevali harmoniju za pjesmu, kao i u nastupu u Allen Showu, te se je ta suradnja nastavila tijekom 1960ih. Allenov show prvi put je u gledanosti nadmašio CBS-ov "Ed Sullivan Show". Nakon toga je Ed Sullivan ugovorio tri nastupa pjevača za tada rekordnih 50000 USD, iako se prije u lipnju negativno izrazio o Elvisovom nastupu i plesu u "Milton Berle Show". Glumac Charles Laughton vodio je prvu emisiju umjesto Sullivana, koji se oporavljao od prometne nesreće. Elvisova izvedba balade "Love Me Tender", potaknula je rekordne narudžbe tada još neobjavljene pjesme, te se smatra da je prvi nastup u "Ed Sullivan Show" od Elvisa učinio nacionalnom zvijezdom. === Vojni rok i smrt majke === Presley je 23. ožujka unovačen u američku vojsku u bazu Fort Chaffee, u blizini grada Fort Smith, Arkansas. Njegovo dolazak bio je veliki medijski događaj. Stotine ljudi skupile su se oko Elvisa kada je izašao iz autobusa, a fotografi su ga ispratili do baze. Presley je izjavio kako se raduje služenju i da ne želi poseban tretman. Ubrzo nakon što je započeo osnovnu obuku u Fort Hoodu u Texasu, posjetio ga je Eddie Fadal, koji je tvrdio da je Elvis smatrao kako mu je karijera gotova. Tijekom dvotjednog dopusta u lipnju, ošišao je kosu. U kolovozu je njegovoj majci dijagnosticiran [[hepatitis]] i njeno stanje se naglo pogoršalo. Elvis je dobio dopust kako bi posjetio majku. Došao je u Memphis 12. kolovza, a dva dana kasnije majke je umrla od srčanog zatajenja u dobi od 46 godina. Presley je bio shrvan. Nakon obuke, Elvis je 1. listopada stigao u američku bazu u Njemačku, [[Friedberg]]. Tada je započeo koristiti [[amfetamin]]e, kao i mnogi u njegovoj jedinici, te je vjerovao u njihovu korist. Počeo se baviti i [[karate]]om. Svoju plaću koje je dobivao kao vojnik donirao je u dobrotvorne svrhe, a za bazu je kupio TV. Dok je bio u Friedbergu, upoznao je tada 14 godišnju Priscillu Beaulieu, koju je sedam godina kasnije i oženio. U svojoj autobiografiji Priscilla navodi kako je Parker uvjerio Elvisa da bi važnije za njegovu karijeru bilo da služi kao običan vojnik, nego da je u posebnoj službi (engl. "Special Services") što bi mu tijekom vojnog roka omogućilo da povremeno nastupa. Njegovi producenti u RCA posebno su se pripremili za njegov dvogodišnji izostanak sa scene. S dovoljno neobjavljenih snimljenih materijala, redovno su izdavali njegove uspješnice. Tako je Elvis od početka do kraja vojnog roka imao deset pjesama među prvih 40, kao što su npr. "Wear My Ring Around Your Neck", "Hard Headed Woman" i "One Night" 1958.g., te "(Now and Then There's) A Fool Such as I" i "A Big Hunk o' Love" 1959. RCA je izdala i četiri kompilacije starih materijala. Elvis se vratio u SAD 2. ožujka 1960., a časno je otpušten s činom narednika 5. ožujka. Vlak koji ga je prevozio iz New Jerseya do Tennesseea opsjedalo je mnoštvo, te je na dogovornim mjestima nastupio za obožavatelje. === Filmska karijera (1960-1967) === U noći 20. ožujka počeo je snimati u RCA studiju u Nashvillu, te je single "Stuck on You" izdan i ubrzo osvojio prvo mjesto. Poslije dva tjedna, nakon ponovnog snimanja, izdane su još dvije uspješne balade "It's Now or Never" i "Are You Lonesome Tonight?", a kasnije i album "Elvis Is Back!". Album izdan tek nekoliko dana nakon što je završeno snimanje pjesama ubrzo je postao broj dva na ljestvici. Povratak na TV ekrane bio je u emisiji "The Frank Sinatra Timex Special", koje je emitirana 12. svibnja. Emisija je snimljena u ožujkum, a Parker je za osmominutno pjevanje u emisiji dogovorio cijenu od 125000 USD. Bio je to jedini Elvisov nastup pred publikom te godine. "G.I. Blues", soundtrack Presleyeva prvog filma nakon povratka bio je broj jedan album u listopadu. Njegov prvi [[gospel]] LP "His Hand in Mine" izdan je dva mjeseca kasnije. Album je bio 13. na SAD pop ljestvicama dok je u Velikoj Britaniji bio 3. U veljači 1961., Presley je nastupio na dvije dobrotvorne priredbe u Memphisu, u korist 24 lokalne dobrotvorne organizacije. Prije nastupa, RCA je Elvisu uručila plaketu za 75 milijuna prodanih ploča diljem svijeta. Sav materijal za Elvisov sljedeći studijski album "Something for Everybody", snimljen je tijekom dvanaestsatnog snimanja u ožujku. Album je bio šesti broj jedan LP za Elvisa. Dana 25. ožujka humanitarni koncert za Pearl Harbor memorial, na [[Havaji]]ma, bio je zadnji Elvisov javni nastup u sljedećih sedam godina. Parker je već Elvisu dao gusti raspored snimanja filmova, uglavnom glazbenih komedija. Presley je inzistirao na ozbiljnijim ulogama, ali ti filmovi su bili manje komercijalno uspješni, pa se je vratio provjerenoj formuli. Tijekom 1960-ih snimio je 27 filmova, koji su svi bili loše primljeni od kritičara, ali vrlo isplativi. Od tih filmova 15 je pratio album s filmskom glazbom, a 5 EP. Njegova gluma u gotov tri filma godišnje utjecala je na kvalitetu njegove glazbe. U prvoj polovici desetljeća, tri albuma s filmskom glazbom postala su broj jedan na pop ljestvicama, a najpopularnije pjesme su bile "Can't Help Falling in Love" (1961) i "Return to Sender" (1962), dok je pjesma "Viva Las Vegas" postala pravi hit kasnije. Od 1964. do 1968. Elvis je imao samo jednu pjesmu među prvih deset i to gospel pjesmu koji je snimio 1960. "Crying in the Chapel" objavljanu 1965. Od nefilmske glazbe, nakon što je u lipanju 1962. izdao album "Pot Luck", jedini drugi novi materijal je bio gospel album "How Great Thou Art" (1967), kojime je osvoji prvi [[Grammy]], i to za duhovnu glazbu. Nakon Božića 1966. Elvis je zaprosio Priscillu Beaulieu. Vjenčali su se 1. svibnja 1967. na kratkoj svečanosti u Aladdin hotelu u Las Vegasu. === Povratak === Presleyevo jedino dijete Lisa Marie, rođena je 1. veljače 1968. u vrijeme kada je Elvis bio vrlo nezadovoljan svojom karijerom. Parker je njegovu karijeru ponovno usmjerio prema televiziji. Dogovorio mu je tv emisiju u produkciji NBC-a, koja je snimljena u lipnju 1968., a emitirana 3. prosinca 1968. Emisija je nazvana "Elvis". Bio je to prvi njegov nastup pred publikom od 1961. Dijelovi Elvisova nastupa uživo pred publikom obučenog u crnu kožu, podsjetili su na Elvisove najbolje dane. Do kraja siječnja 1969. single "If I Can Dream", napisan posebno za emisiju došao je do broja 12 na ljestvicama, dok je album s glazbenim zapisom došao među prvih deset. Ohrabren uspjehom emisije Elvis je započeo niz snimanja u studiju "American Sound Studio", iz kojih je nastao hvaljeni album "From Elvis in Memphis" objavljen u lipnju 1969. na kojem se nalazi uspješnica "In the Ghetto" izdana u travanju. Od te serije snimaka u "American Sound Studio" izdani su i uspješni singlovi: "Suspicious Minds", "Don't Cry Daddy" i "Kentucky Rain". Nakon uspjeha, Presley je namjeravo nastaviti redovno nastupati uživo. U svibnju je, novi "International Hotel" u Las Vegasu, objavio da je rezervirao 57 Elvisovih nastupa kroz četiri tjedna s početkom od 31. srpnja. Moore, Fontana i the Jordanaires odbili su sudjelovati, zbog toga što su se bojali izgubiti postojeće dobro plaćene poslove u Nashvillu. Presley je skupio novu glazbenu pratnju, koju su predvodili gitarist James Burton i dvije gospel grupe "The Imperials" i "Sweet Inspirations". Elvisov prvi nastup došlo je vidjeti 2200 osoba među kojima brojne poznate osobe tog vremena. Na pozornicu je izašao bez najave, te doživio ovacije prije nego što je zasvirao, te na kraju nastupa. Nakon nastupa na konferenciji za novinare, jedan od novinara ga je oslovio s titulom kralja "The King" na što je Elvis prstom pokazao na [[Fats Domino|Fats Domina]], koji je u tom trenutku izlazio na pozornicu. Parker je sljedeći dan s upravom hotela dogovorio petogodišnji ugovor po kojem bi Elvis nastupao svake veljače i kolovoza za godišnju plaću od milijun USD. U studenom počeo se prikazivati zadnji igrani film u kojem Elvis nasupio kao glumac "Change of Habit", a iste godine izdan je i dvostruki album "From Memphis To Vegas/From Vegas To Memphis" koji je sadržavo nastupe uživo u hotela, te snimke iz studija "American Sound Studio". Pjesma "Suspicious Minds" došla je na broj jedan pop ljestvica, prva nakon sedam godina, a ujedno i posljednja. Presley se je na početku 1970. vratio u hotel Internetional na prvi od mjesečnih dogovornih nastupa. Nastupao je dva puta u večeri, sa snimke s tih nastupa izdane su u albumu "On Stage". U veljači je nastupao na šest rekordno posjećenih nastupa u [[Houston]]u, dvorani Astrodome. U travnju je izdan single "The Wonder of You", koji je postao broj jedan u Velikoj Britaniji, te je bio pri vrhu američkih ljestvica. MGM je snimao pokuse i nastupe u hotelu "International" tijekom kolovoza za dokumentarni film "Elvis: That's the Way It Is". Presley je tada već nastupao trikou, što je postalo zaštitnim znakom njegovih nastupa uživo. Tijekom ovog angažmana Elvisu su prijetili ubojstvom ako ne plati 50000 USD. Elvis je od 1950-ih često dobivao prijetnje smrću, često i ne znajući za njih. FBI je ove prijetnje shvatio ozbiljno te je na sljedeća dva nastupa pojačano osiguranje. Presley je na nastupima nosio pištolj "[[Derringer]]" u desnoj čizmi, te još jedan za remenom. Nastupi su prošli bez incidenta. Album "That's the Way It Is" napravljen je tako da prati dokumentarni film, te je sadržavao studijske i snimke nastupa uživo. Nakon kraja angažmana u hotelu 7. rujna Elvis se zaputio na tjedan dana dugu turneju po američkom jugu, prvi put nakon 1958. U studenom je uslijedila još jedna tjedan dana duga turneja po zapadnoj obali. Dana 21. prosinca 1970. Elvis se susreo s američkim predsjednikom [[Richard Nixon]]om u Bijeloj kući, prilikom kojeg je izrazio svoj [[patriotizam]] i prijezir [[hippie]] kulture uzimanja droga. Presley je rekao Nixonu da [[The Beatles]]i, čije je pjesme izvodio na svojim nastupima, predstavljaju trend antiamerikanizma i zlouporabe droga u popularnoj kulturi. Godine 1971. izašla su tri Elvisova albuma s nefilmskom glazbom. Kritilari su najbolje prihvatili "Elvis Country", konceptualni album koji se usredotočio na standarde žanra. Najbolje prodavan je bio "Elvis Sings the Wonderful World of Christmas". === Rastava braka === MGM je ponovno snimao Elvisa u travnju 1972, za dokumentarni film "Elvis on Tour", koji je dobio nagradu [[Zlatni globus]] (engl. "Gloden Globe Award") za dokumentarni film te godine. Njegov gospel album "He Touched Me", izdan tog mjeseca, donio je Elvisu drugi Grammy. Četrnaestdnevna turneja započela je s tada nezabilježena četiri rasporodana koncerta u njujorškom Madison Square Gardenu. Koncert održan 10. srpnja je snimljen, te je tjedan dana kasnije izdan "Elvis: As Recorded at Madison Square Garden", koji je postao jedan od Elvisovih najbolje prodavanih albuma. Nakon turneje izdan je single "Burning Love" koji je ušao među naboljih deset na američkim ljestvicama, te je bio i posljednji među pra deset. U međuvremenu Elvis i supruga su se sve više udaljavali, te su jedva zajedno stanovali. Kao rezultat je bila njegova izvanbračna veza s Joyce Bova koje je završila trudnoćom i pobačajem, bez Elvisova znanja. Elvis i Priscila razdvojili su se 23. veljače 1972. nakon što je Priscilla objavila svoju vezu s Mike Stoneom, instruktorom karatea kojeg joj je Elvis preporučio. Pet mjeseci nakon toga, Elvisova nova djevojka, Linda Thompson, uselila se k njemu. Presley i njegova supruga podnijeli su papire za rastavu braka 18. kolovoza. U siječnju 1973. Presley je nastupio na dva dobrotvorna koncerta u korist fundacije "Kui Lee Cancer Fund" i TV emisije "Aloha from Hawaii". Prva emisija je snimljena i iskorištena kao proba i rezerva za drugi nastup, koji je emitiran putem satelita 14. siječnja. Bilo je to prvi globalno emitiranje koncerta putem satelita. Elvisov kostim s toga nastupa postao je od najprepoznatljivijih primjeraka njegove raskošne koncertne garderobe. U veljači je izdan i prateći dvostruki album koji je postao broj jedan, te je prodan u preko 5 milijuna primjeraka u SAD-u. To je ostao posljednji Elvisov broj jedan album, koji je izdan za njegova života. U noćnom nastupu istog mjeseca na pozornici su ga zaskočila četiri muškarca. Elvis se obranio uz pomoć zaštitara. Iako su ti muškarci bili samo preuzbuđeni obožavatelji, Elvis je bio uvjeren da su to napadači, koje je Mike Stone poslao da ga ubiju, te je bio vidno uzrujan nekoliko dana, čak i prijetio da Stonea treba ubiti. Liječnici ga nisu uspjeli smiriti unatoč velikim dozama lijekova. Nakon dva dana smirio se. Rastava braka je postala konačna 9. listopada 1973. Dva puta tijekom godine predozirao se [[barbiturati]]ma, te je nakon prvog puta, ležao tri dana u [[koma|komi]] u apartmanu u hotelu. Pred kraj 1973. hospitaliziran je polukomatozan uslijed ovisnosti o lijeku Demerol (opoidni analgetik petidin). Unatoč narušenom zdravlju 1974. nastavio je nastupati po intenzivnom rasporedu. Međutim nastupi su mu često bili loši uslijed ovisnosti, te lošeg zdravlja, ali su uvijek bili rasprodani. Vernon Presley koji je postao sve više upleten u sinove financije 13. srpnja 1976. otpustio je Elvisove tjelesne čuvare iz "Memphis mafije", Red Westa, Sonny Westa i David Heblera. Presley i Linda Thompson razišli su se u studenom, te je Elvis našao novu djevojku Ginger Alden, koju je zaprosio i dao joj zaručnički prsten, iako prema mnogim izvorima nije imao ozbiljne namjere prema njoj. Nakon snimanja u studiju u prosincu 1973. iz kojeg je proizašlo 18 pjesama, nije ušao u studio sve do 1974. Parker je prodao RCA koncertnu ploču "Elvis: As Recorded Live on Stage in Memphis", snimljenu 20. ožujka, na kojoj se nalazila verzija pjesme "How Great Thou Art" za koju je Elvis dobio treću Grammy nagradu. Presley se vratio u studio u Hollywood u ožujku 1975. ali Parkerovi pokušaji da dogovori nastavak snimanja krajem godine nisu uspjeli. Godine 1976. RCA je poslala mobilni studio u Graceland, Elvisov dom, gdje su snimili nešto materijala. U svim studijskim materijalima koje je Elvis snimio između srpnja 1973. i listopada 1976., izašlo je šest albuma, od kojih je pet ušlo među prvih pet country albuma, a tri su bila broj jedan: "Promised Land" (1975), "From Elvis Presley Boulevard, Memphis, Tennessee" (1976) i "Moody Blue" (1977). Slično je bilo i sa singlovima koji iako nisu bili na vrhovima ljestvica, bilježili su dobre rezultate. === Zadnja godina i smrt === Nastupi tijekom 1977. postali su sve lošiji. Tako na koncertu u gradu Alexandria, [[Louisiana]], na pozornici je bio manje od jednog sata, a nitko ga nije mogao razumjeti, a za nastup u [[Baton Rouge]]u nije uspio izaći iz kreveta, te je turneja otkazana. Zadnji single izdan za njegova život bio je "Way Down", izdan 9. lipnja, a zadnji koncert održao je u [[Indianapolis]]u u Market Square Areni, 26 lipnja. Knjiga "Elvis: What Happened?", koju su zajedno napisali otpušteni tjelesni čuvari izišla je 1. kolovoza. Bilo je to prvo detaljno prikazivanje Elvisove zlouporabe droga. Knjiga ga je uništila, te je pokušao spriječiti izdavanje nudeći novac izdavačima. U to vrijeme već je bolova od više bolesti (glaukom oka, povišen krvni tlak, oštećenje jetara). Po rasporedu je trebao odletjeti iz Memphisa 16. kolovoza 1977. na još jednu turneju. Toga poslijepodneva Ginger Alden ga je pronašla na podu kupaonice. Unatoč pokušajim da ga ožive, smrt je proglašena 3:30 poslije podne u bolnici "Baptist Memorial Hospital". Američki predsjednik [[Jimmy Carter]] objavio je izjavu kojom je odao počast Presleyu kao osobi koja je zauvijek promijenila lice američke popularne kulture. Tisuće ljudi okupilo se izvan Gracelanda kako bi vidjeli pogreb. Pokopan je 18. kolovoza kraj majke na groblju "Forest Hill Cemetery". Na posljednjem ispraćaju i povorci od Gracelanda do groblja bilo je oko 80 000 ljudi. == Povezano == [[Elvis Presley (diskografija)|Detaljna diskografija Elvisa Presleya]] == Reference == {{izvori|2}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{vcite book |author=Adelman, Kim |year=2002 |title=The Girls' Guide to Elvis: The Clothes, the Hair, the Women, and More! |title. = |publisher=Random House |isbn=0-7679-1188-1 |ref={{sfnRef|Adelman|2002}} }} * {{vcite book |author=Allen, Steve |year=1992 |title=Hi-Ho, Steverino!: My Adventures in the Wonderful Wacky World of TV |publisher=Thorndike Press |isbn=1-56054-521-6 |ref={{sfnRef|Allen|1992}} }} * {{vcite book |author=Arnett, Jeffrey Jensen |year=2006 |title=Adolescence and Emerging Adulthood: A Cultural Approach |publisher=Pearson Prentice Hall |edition=3rd |isbn=0-13-195071-1 |ref={{sfnRef|Arnett|2006}} }} * {{vcite book |author=Ashley, Martin |year=2009 |title=How High Should Boys Sing? |title. = |publisher=Ashgate |isbn=978-0-7546-6475-8 |ref={{sfnRef|Ashley|2009}} }} * {{vcite journal |journal=The Atlantic Monthly |year=2006 |title=The Top 100 |date=December 2006 |url=http://www.theatlantic.com/magazine/archive/2006/12/the-top-100-influential-figures-in-american-history/305384/ |accessdate=December 29, 2009 |ref={{sfnRef|The Atlantic Monthly|2006}} }} * {{vcite book |author=Austen, Jake |year=2005 |title=TV-A-Go-Go: Rock on TV from American Bandstand to American Idol |publisher=Chicago Review Press |isbn=1-55652-572-9 |ref={{sfnRef|Austen|2005}} }} * {{vcite book |author=Baden, Michael M.; Hennessee, Judith Adler |year=1990 |title=Unnatural Death: Confessions of a Medical Examiner |publisher=Ballantine |isbn=0-8041-0599-5 |ref={{sfnRef|Baden|Hennessee|1990}} }} * {{vcite web |author=Baillie, Russell |publisher=New Zealand Herald |year=2010 |title=Album Review: ''Elvis Presley Viva Elvis The Album'' |date=November 6, 2010 |url=http://www.nzherald.co.nz/entertainment-reviews/news/article.cfm?c_id=1502967&objectid=10685618 |accessdate=November 9, 2010 |ref={{sfnRef|Baillie|2010}} }} * {{vcite book |author=The Beatles |year=2000 |title=The Beatles Anthology |publisher=Chronicle Books |isbn=0-8118-2684-8 |ref={{sfnRef|The Beatles|2000}} }} * {{vcite book |author=Bertrand, Michael T. |year=2000 |title=Race, Rock, and Elvis |publisher=University of Illinois Press |isbn=978-0-252-02586-0 |ref={{sfnRef|Bertrand|2000}} }} * {{vcite web |publisher=Billboard |year=2008 |title=Madonna Leads Busy Billboard 200 With 7th No. 1 |date=May 7, 2008 |url=http://www.billboard.com/articles/news/1045488/madonna-leads-busy-billboard-200-with-7th-no-1 |accessdate=February 6, 2011 |ref={{sfnRef|Billboard|2008}} }} * {{vcite web |author=Bloom, Nate |year=2010 |title=The Jews Who Wrote Christmas Songs |publisher=InterfaithFamily.com |url=http://www.interfaithfamily.com/arts_and_entertainment/popular_culture/The_Jews_Who_Wrote_Christmas_Songs_2010.shtml |accessdate=February 6, 2011 |ref={{sfnRef|Bloom|2010}} }} * {{vcite web |author=Bouchard, Dany |publisher=Toronto Sun |year=2010 |title=Priscilla Presley Keeps King Alive |date=November 5, 2010 |url=http://www.torontosun.com/entertainment/music/2010/11/05/15987851.html |accessdate=November 9, 2010 |ref={{sfnRef|Bouchard|2010}} }} * {{vcite journal |author=Bronson, Fred |year=1998 |title="Chart Beat" |date=May 9, 1998 |journal=Billboard |ref={{sfnRef|Bronson|1998}} }} * {{vcite journal |author=Bronson, Fred |year=2004 |title="Chart Beat" |date=July 3, 2004 |journal=Billboard |ref={{sfnRef|Bronson|2004}} }} * {{vcite book |author=Brown, Peter Harry; Broeske, Pat H. |author. = |year=1997 |title=Down at the End of Lonely Street: The Life and Death of Elvis Presley |publisher=Signet |isbn=0-451-19094-7 |ref={{sfnRef|Brown|Broeske|1997}} }} * {{vcite book |author=Burke, Ken; Griffin, Dan |year=2006 |title=The Blue Moon Boys: The Story of Elvis Presley's Band |publisher=Chicago Review Press |isbn=1-55652-614-8 |ref={{sfnRef|Burke|Griffin|2006}} }} * {{vcite book |author=Caine, Andrew |year=2005 |title=Interpreting Rock Movies: The Pop Film and Its Critics in Britain |publisher=Palgrave Macmillan |isbn=0-7190-6538-0 |ref={{sfnRef|Caine|2005}} }} * {{vcite journal |author=Caulfield, Keith |year=2004 |title="The King of Crossover's No. 1 Hits" |date=September 18, 2004 |journal=Billboard |ref={{sfnRef|Caulfield|2004}} }} * {{vcite book |author=Charlton, Katherine |year=2006 |title=Rock Music Styles: A History |publisher=McGraw-Hill |edition=5th |isbn=0-07-312162-2 |ref={{sfnRef|Charlton|2006}} }} * {{vcite news |author=Christgau, Robert |authorlink= |date=December 24, 1985 |url=http://www.robertchristgau.com/xg/cg/cgv12b-85.php |title=Christgau's Consumer Guide |newspaper=The Village Voice |location=New York |accessdate=August 26, 2012 |ref={{sfnRef|Christgau|1985}} }} * {{vcite book |author=Clayton, Dick; Heard, James |year=2003 |title=Elvis: By Those Who Knew Him Best |publisher=Virgin Publishing |isbn=0-7535-0835-4 |ref={{sfnRef|Clayton|Heard|2003}} }} * {{vcite web |publisher=CMT |year=2005 |title=40 Greatest Men in Country Music |url=http://www.cmt.com/shows/dyn/greatest_series/76607/episode_countdown.jhtml |accessdate=December 29, 2009 |ref={{sfnRef|CMT|2005}} }} * {{vcite journal |author=Coady, David |title=Conspiracy Theories and Official Stories |journal=International Journal of Applied Philosophy |year=2003 |issue=17 |volume=2 |issn=0739-098X |ref={{sfnRef|Coady|2003}} }} * {{vcite web |author=Collins, Dan |year=2002 |title="How Big Was The King?" |title.= |date=August 7, 2002 |publisher=CBS News/Associated Press |url=http://www.cbsnews.com/stories/2002/08/07/entertainment/main517851.shtml |accessdate=December 27, 2009 |ref={{sfnRef|Collins|2002}} }} * {{vcite book |author=Connelly, Charlie |year=2008 |title=In Search of Elvis: A Journey to Find the Man Beneath the Jumpsuit |publisher=Little, Brown |isbn=0-349-11900-7 |ref={{sfnRef|Connelly|2008}} }} * {{vcite book |author=Cook, Jody |year=2004 |title=Graceland National Historic Landmark Nomination Form |url=http://www.nps.gov/nhl/designations/samples/tn/Graceland.pdf |format=PDF |publisher=United States Department of the Interior |ref={{sfnRef|Cook|2004}} }} * {{vcite journal |author=Cusic, Don |date=Summer 1988 |title="Singing with the King" |journal=Rejoice! The Gospel Music Magazine |ref={{sfnRef|Cusic|1988}} }} * {{vcite book |author=Denisoff, R. Serge |year=1975 |title=Solid Gold: The Popular Record Industry |publisher=Transaction Books |isbn=0-87855-586-2 |ref={{sfnRef|Denisoff|1975}} }} * {{vcite web |publisher=Discovery Channel |year=2005 |title=Greatest American |url=http://dsc.discovery.com/convergence/greatestamerican/greatestamerican.html |accessdate=December 29, 2009 |ref={{sfnRef|Discovery Channel|2005}} }} * {{vcite book |author=Doss, Erika Lee |year=1999 |title=Elvis Culture: Fans, Faith, and Image |publisher=University of Kansas Press |isbn=0-7006-0948-2 |ref={{sfnRef|Doss|1999}} }} * {{vcite book |author=Dundy, Elaine |authorlink= |year=2004 |title=Elvis and Gladys |edition=2nd |publisher=University Press of Mississippi |isbn=1-57806-634-4 |ref={{sfnRef|Dundy|2004}} }} * {{vcite journal |author=Dyer, Peter John |date=Winter 1959–60 |title="The Teenage Rave" |journal=Sight and Sound |ref={{sfnRef|Dyer|1959–60}} }} * {{vcite book |author=Edgerton, Gary R. |author. = |year=2007 |title=The Columbia History of American Television |publisher=Columbia University Press |isbn=0-231-12165-2 |ref={{sfnRef|Edgerton|2007}} }} * {{vcite book |author=Elster, Charles Harrington |year=2006 |title=The Big Book of Beastly Mispronunciations |publisher=Houghton Mifflin |isbn=978-0-618-42315-6 |ref={{sfnRef|Elster|2006}} }} * {{vcite journal |journal=Rock 'N Roll Stars |year=1956 |title=Elvis Presley |url=http://www.elvisechoesofthepast.com/rock-n-roll-stars-1956/ |accessdate=December 5, 2013 |ref={{sfnRef|Rock 'N Roll Stars|1956}} |archivedate=2023-10-07 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20231007172218/http://www.elvisechoesofthepast.com/rock-n-roll-stars-1956/ }} * {{vcite book |author=Escott, Colin |year=1998 |title=''The Encyclopedia of Country Music'' |publisher=Oxford University Press |chapter="Elvis Presley" |editor=Kingsbury, Paul, editor |isbn=0-19-517608-1 |ref={{sfnRef|Escott|1998}} }} * {{vcite web |publisher=EveryHit |year=2009 |title=UK Top 40 Hit Database |url=http://www.everyhit.com/ |accessdate=December 28, 2009 |ref={{sfnRef|everyHit.com|2009}} }} * {{vcite web |publisher=EveryHit |date=2010a |title=The 'Battle' For Most Number 1s |url=http://www.everyhit.com/ |accessdate=January 20, 2010 |ref={{sfnRef|everyHit.com|2010a}} }} * {{vcite web |publisher=EveryHit |date=2010b |title=Record Breakers and Trivia: Singles: Artists: Sales/Chart Performance |url=http://www.everyhit.com |accessdate=January 20, 2010 |ref={{sfnRef|everyHit.com|2010b}} }} * {{vcite book |author=Farmer, Brett |year=2000 |title=Spectacular Passions: Cinema, Fantasy, Gay Male Spectatorships |edition=2nd |publisher=Duke University Press |isbn=0-8223-2589-6 |ref={{sfnRef|Farmer|2000}} }} * {{vcite news |author=Feeney, Mark |year=2010 |title="Elvis at 75: Can We Ever Again See the Performer, Not the Punch Line?" |title.= |date=January 3, 2010 |work=Boston Globe |url=http://www.boston.com/ae/music/articles/2010/01/03/elvis_the_performer_and_the_punch_line/ |accessdate=February 1, 2010 |ref={{sfnRef|Feeney|2010}} }} * {{vcite book |author=Fensch, Thomas |year=2001 |title=The FBI Files on Elvis Presley |publisher=New Century Books |isbn=0-930751-03-5 |ref={{sfnRef|Fensch|2001}} }} * {{vcite news |author=Fields, Curt |year=2007 |title="A Whole Lotta Elvis Is Goin' to the Small Screen" |date=August 3, 2007 |work=Washington Post |url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2007/08/02/AR2007080200660.html |accessdate=December 27, 2009 |ref={{sfnRef|Fields|2007}} }} * {{vcite book |author=Friedlander, Paul |year=1996 |title=Rock and Roll: A Social History |publisher=Westview |isbn=0-8133-2725-3 |ref={{sfnRef|Friedlander|1996}} }} * {{vcite news |author=Freierman, Shelly |year=2008 |title="Popular Demand" |date=January 7, 2008 |work=The New York Times |url=http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9C0DE4DD143DF934A35752C0A96E9C8B63 |accessdate=January 1, 2010 |ref={{sfnRef|Freierman|2008}} }} * {{vcite book |author=Garber, Marjorie |year=1997 |title=Vested Interests: Cross-Dressing and Cultural Anxiety |publisher=Routledge |isbn=0-415-91951-7 |ref={{sfnRef|Garber|1997}} }} * {{vcite journal |author=Gibson, Christine |year=2005 |title="Elvis on Ed Sullivan: The Real Story" |date=December 6, 2005 |journal=American Heritage |url=http://www.americanheritage.com/entertainment/articles/web/20050909-elvis-presley-ed-sullivan-show-steve-allen-milton-berle-charles-laughton.shtml |archiveurl=https://www.webcitation.org/5k0zFofVC?url=http://www.americanheritage.com/entertainment/articles/web/20050909-elvis-presley-ed-sullivan-show-steve-allen-milton-berle-charles-laughton.shtml |archivedate=2009-09-24 |accessdate=December 31, 2009 |ref={{sfnRef|Gibson|2005}} }} * {{vcite book |author=Gillett, Charlie |authorlink= |year=2000 |title=Rock and Roll Is Here To Stay: An Anthology |publisher=W. W. Norton |chapter="The Five Styles of Rock'n'Roll" |editor=McKeen, William, editor |isbn=0-393-04700-8 |ref={{sfnRef|Gillett|2000}} }} * {{vcite journal |editor=Goldman, Lea; Ewalt, David M. |year=2007 |title=Top-Earning Dead Celebrities |date=October 29, 2007 |journal=Forbes |url=http://www.forbes.com/business/2007/10/29/dead-celebrity-earning-biz-media-deadcelebs07_cz_lg_1029celeb_land.html |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080611105814/http://www.forbes.com/business/2007/10/29/dead-celebrity-earning-biz-media-deadcelebs07_cz_lg_1029celeb_land.html |archivedate=2008-06-11 |accessdate=January 5, 2010 |ref={{sfnRef|Goldman|Ewalt|2007}} }} * {{vcite news |author=Goldman, Lea; Paine, Jake |year=2007 |title=Top-Earning Dead Celebrities |date=October 29, 2007 |work=Forbes |url=http://www.forbes.com/2007/10/26/top-dead-celebrity-biz-media-deadcelebs07-cz_lg_1029celeb.html |accessdate=June 5, 2011 |ref={{sfnRef|Goldman|Paine|2007}} }} * {{vcite book |author=Gordon, Robert |year=2005 |title=The King on the Road |publisher=Bounty Books |isbn=0-7537-1088-9 |ref={{sfnRef|Gordon|2005}} }} * {{vcite news |author=Gould, Jack |year=1956 |title="TV: New Phenomenon—Elvis Presley Rises to Fame as Vocalist Who Is Virtuoso of Hootchy-Kootchy" |date=June 6, 1956 |work=The New York Times |url=http://graphics8.nytimes.com/packages/pdf/archives/elvis-presley-on-milton-berle-show-06-06-1956.pdf |accessdate=December 31, 2009 |ref={{sfnRef|Gould|1956}} }} * {{vcite web |author=Grein, Paul |year=2008 |title=Chart Watch Extra: The Top 40 Christmas Albums |date=December 5, 2008 |publisher=Yahoo! Music |url=http://music.yahoo.com/blogs/chart-watch/chart-watch-extra-the-top-40-christmas-albums.html |accessdate=February 1, 2010 |ref={{sfnRef|Grein|2008}} }} * {{vcite book |author=Guffey, Elizabeth E. |author. = |year=2006 |title=Retro: The Culture of Revival |publisher=Reaktion |isbn=1-86189-290-X |ref={{sfnRef|Guffey|2006}} }} * {{vcite news |author=Guralnick, Peter |year=2004 |title="How Did Elvis Get Turned Into a Racist?" |title.= |date=January 8, 2004 |work=The New York Times |url=http://www.nytimes.com/2007/08/11/opinion/11guralnick.html?_r=1 |accessdate=August 11, 2007 |ref={{sfnRef|Guralnick|2004}} }} * {{vcite book |author=Guralnick, Peter |year=1994 |title=Last Train to Memphis: The Rise of Elvis Presley |publisher=Little, Brown |isbn=0-316-33225-9 |ref={{sfnRef|Guralnick|1994}} }} * {{vcite book |author=Guralnick, Peter |year=1999 |title=Careless Love: The Unmaking of Elvis Presley |publisher=Back Bay Books |isbn=0-316-33297-6 |ref={{sfnRef|Guralnick|1999}} }} * {{vcite book |author=Guralnick, Peter; Jorgensen, Ernst |year=1999 |title=Elvis Day by Day: The Definitive Record of His Life and Music |publisher=Ballantine |isbn=0-345-42089-6 |ref={{sfnRef|Guralnick|Jorgensen|1999}} }} * {{vcite news |author=Harris, John |year=2006 |title="Talking about Graceland" |date=March 27, 2006 |work=The Guardian |url=http://www.guardian.co.uk/commentisfree/2006/mar/27/talkingaboutgraceland |accessdate=January 4, 2010 |ref={{sfnRef|Harris|2006}} }} * {{vcite book |author=Harrison, Ted |year=1992 |title=Elvis People: The Cult of the King |publisher=Fount |isbn=978-0-00-627620-3 |ref={{sfnRef|Harrison|1992}} }} * {{vcite news |author=Higginbotham, Alan |year=2002 |title="Doctor Feelgood" |date=August 11, 2002 |work=The Observer |url=http://www.guardian.co.uk/theobserver/2002/aug/11/features.magazine27 |accessdate=December 29, 2009 |ref={{sfnRef|Higginbotham|2002}} }} * {{vcite news |author=Hilburn, Robert |year=2005 |title="From the Man Who Would Be King" |date=February 6, 2005 |work=Los Angeles Times |url=http://articles.latimes.com/2005/feb/06/entertainment/ca-presley6 |accessdate=January 4, 2010 |ref={{sfnRef|Hilburn|2005}} }} * {{vcite news |author=Hilburn, Robert |year=2007 |title="This Fan of Charts Is No. 1, with a Bullet" |date=October 30, 2007 |work=Los Angeles Times |url=http://www.latimes.com/entertainment/la-et-backtracking30oct30,0,1043136.story |accessdate=January 17, 2010 |ref={{sfnRef|Hilburn|2007}} }} * {{vcite book |author=Hopkins, Jerry |year=1986 |title=Elvis: The Final Years |publisher=Berkley |isbn=0-425-08999-1 |ref={{sfnRef|Hopkins|1986}} }} * {{vcite book |author=Hopkins, Jerry |year=2002 |title=Elvis in Hawaii |publisher=Bess Press |isbn=1-57306-142-5 |ref={{sfnRef|Hopkins|2002}} }} * {{vcite book |author=Hopkins, Jerry |year=2007 |title=Elvis—The Biography |publisher=Plexus |isbn=0-85965-391-9 |ref={{sfnRef|Hopkins|2007}} }} * {{vcite news |author=Hoy, Peter |year=2008 |title=Top-Earning Dead Celebrities |date=October 27, 2008 |work=Forbes |url=http://www.forbes.com/2008/10/27/top-dead-celebrity-biz-media-deadcelebs08-cz_ph_1027celeb.html |accessdate=June 5, 2011 |ref={{sfnRef|Hoy|2008}} }} * {{vcite book |author=Humphries, Patrick |year=2003 |title=Elvis the No.&nbsp;1 Hits: The Secret History of the Classics |publisher=Andrews McMeel Publishing |isbn=978-0-7407-3803-6 |ref={{sfnRef|Humphries|2003}} }} * {{vcite book |author=Jezer, Marty |year=1982 |title=The Dark Ages: Life in the United States 1945–1960 |publisher=South End Press |isbn=978-0-89608-127-7 |ref={{sfnRef|Jezer|1982}} }} * {{vcite book |author=Jorgensen, Ernst |year=1998 |title=Elvis Presley—A Life in Music: The Complete Recording Sessions |publisher=St Martin's Press |isbn=0-312-18572-3 |ref={{sfnRef|Jorgensen|1998}} }} * {{vcite book |author=Kamphoefner, Walter D |year=2010 |title=Paths Crossing: Essays in German-American Studies |publisher=Peter Lang |chapter="Elvis and Other Germans: Some Reflections and Modest Proposals on the Study of German-American Ethnicity" (2009) |editor=Kluge, Cora Lee, editor |isbn=978-3-0343-0221-0 |ref={{sfnRef|Kamphoefner|2009}} }} * {{vcite book |author=Keogh, Pamela Clarke |year=2004 |title=Elvis Presley: The Man, The Life, The Legend |publisher=Simon & Schuster |isbn=0-7434-5603-3 |ref={{sfnRef|Keogh|2004}} }} * {{vcite book |author=Kirchberg, Connie; Hendrickx, Marc |year=1999 |title=Elvis Presley, Richard Nixon, and the American Dream |publisher=McFarland |isbn=0-7864-0716-6 |ref={{sfnRef|Kirchberg|Hendrickx|1999}} }} * {{vcite news |author=Kolawole, Helen |year=2002 |title="He Wasn't My King" |date=August 15, 2002 |work=The Guardian |url=http://www.guardian.co.uk/music/2002/aug/15/elvis25yearson.elvispresley |accessdate=December 27, 2009 |ref={{sfnRef|Kolawole|2002}} }} * {{vcite book |author=Kubernick, Harvey |year=2008 |title=The Complete '68 Comeback Special |publisher=CD Booklet RCA/BMG. UPC 88697306262 |ref={{sfnRef|Kubernick|2008}} }} * {{vcite book |author=Lisanti, Tom |year=2000 |title=Fantasy Femmes of 60's Cinema: Interviews with 20 Actresses from Biker, Beach, and Elvis Movies |publisher=McFarland |isbn=0-7864-0868-5 |ref={{sfnRef|Lisanti|2000}} }} * {{vcite book |author=Lott, Eric |year=1997 |title=Race and the Subject of Masculinities |publisher=Duke University Press |chapter="All the King's Men: Elvis Impersonators and White Working-Class Masculinity" |editor=Stecopoulos, Harry; Uebel, Michael, editors |isbn=0-8223-1966-7 |ref={{sfnRef|Lott|1997}} }} * {{vcite news |author=Lynch, Rene |year=2011 |title="Elvis Presley, Who Died 34 Years Ago Today, Spurs Fresh Tears" |date=August 16, 2011 |work=Los Angeles Times |url=http://latimesblogs.latimes.com/nationnow/2011/08/elvis-presley.html |accessdate=August 17, 2011 |ref={{sfnRef|Lynch|2011}} }} * {{vcite book |author=Marcus, Greil |year=1982 |title=Mystery Train: Images of America in Rock 'n' Roll Music |edition=Revised |publisher=E.P. Dutton |isbn=0-525-47708-X |ref={{sfnRef|Marcus|1982}} }} * {{vcite book |author=Marcus, Greil |year=1991 |title=Dead Elvis: A Chronicle of a Cultural Obsession |publisher=Doubleday |isbn=978-0-385-41718-1 |ref={{sfnRef|Marcus|1991}} }} * {{vcite book |author=Marcus, Greil |year=2006 |title=Elvis Presley: The Ed Sullivan Shows |publisher=DVD Booklet Image Entertainment. UPC 01438137302 |url=http://www.msopr.com/n/past-campaigns/elvis-presley-the-ed-sullivan-shows/ |accessdate=February 1, 2010 |ref={{sfnRef|Marcus|2006}} }} {{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.msopr.com/n/past-campaigns/elvis-presley-the-ed-sullivan-shows/ |access-date=2015-04-16 |archive-date=2011-12-19 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111219163909/http://www.msopr.com/n/past-campaigns/elvis-presley-the-ed-sullivan-shows/ |dead-url=yes }} * {{vcite book |author=Marsh, Dave |year=1980 |title=The Rolling Stone Record Guide |publisher=Virgin |chapter="Elvis Presley" |edition=2nd |editor=Marsh, Dave; Swenson, John, editors |isbn=0-907080-00-6 |ref={{sfnRef|Marsh|1980}} }} * {{vcite book |author=Marsh, Dave |year=1982 |title=Elvis |publisher=Times Books |isbn=0-8129-0947-X |ref={{sfnRef|Marsh|1982}} }} * {{vcite book |author=Marsh, Dave |year=1999 |title=The Heart of Rock & Soul: The 1001 Greatest Singles Ever Made |publisher=Da Capo |isbn=0-306-80901-X |ref={{sfnRef|Marsh|1999}} }} * {{vcite book |author=Marsh, Dave |publisher=Simon & Schuster |year=2004 |chapter="Elvis Presley" |title=The New Rolling Stone Album Guide |editor=Brackett, Nathan; Hoard, Christian, editors |edition=4th |isbn=0-7432-0169-8 |ref={{sfnRef|Marsh|2004}} }} * {{vcite news |author=Masley, Ed |year=2002 |title="It's Good To Be King" |date=August 15, 2002 |work=Pittsburgh Post-Gazette |url=http://news.google.com/newspapers?nid=1129&dat=20020815&id=15INAAAAIBAJ&sjid=YnADAAAAIBAJ&pg=3942,3866464 |accessdate=January 31, 2010 |ref={{sfnRef|Masley|2002}} }} * {{vcite book |author=Mason, Bobbie Ann |year=2007 |title=Elvis Presley |publisher=Penguin |isbn=0-14-303889-3 |ref={{sfnRef|Mason|2007}} }} * {{vcite book |author=Matthew-Walker, Robert |year=1979 |title=Elvis Presley. A Study in Music |publisher=Midas Books |isbn=0-85936-162-4 |ref={{sfnRef|Matthew-Walker|1979}} }} * {{vcite web |author=Mawer, Sharon |title=Album Chart History—1974 |date=2007a |publisher=The Official UK Charts Company |url=http://www.theofficialcharts.com/album_chart_history_1974.php |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071217123646/http://www.theofficialcharts.com/album_chart_history_1974.php |archivedate=2007-12-17 |accessdate=February 1, 2010 |ref={{sfnRef|Mawer|2007a}} }} * {{vcite web |author=Mawer, Sharon |title=Album Chart History—1977 |date=2007b |publisher=The Official UK Charts Company |url=http://www.theofficialcharts.com/album_chart_history_1977.php |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080415042918/http://www.theofficialcharts.com/album_chart_history_1977.php |archivedate=2008-04-15 |accessdate=February 1, 2010 |ref={{sfnRef|Mawer|2007b}} }} * {{vcite book |author=Miles, Barry; Scott, Grant; Morgan, Johnny |year=2008 |title=The Greatest Album Covers of All Time |publisher=Collins & Brown |isbn=1-84340-481-8 |ref={{sfnRef|Miles et al.|2008}} }} * {{vcite book |author=Miller, James |year=2000 |title=Flowers in the Dustbin: The Rise of Rock and Roll, 1947–1977 |publisher=Fireside |isbn=0-684-86560-2 |ref={{sfnRef|Miller|2000}} }} * {{vcite web |author=Moody, Nekesa Mumbi |year=2008 |title="Mariah Carey Surpasses Elvis in No. 1s" |title.= |date=April 2, 2008 |work=USA Today |agency=Associated Press |url=http://usatoday30.usatoday.com/life/music/news/2008-04-02-carey_N.htm |accessdate=April 14, 2010 |ref={{sfnRef|Moody|2008}} }} * {{vcite book |author=Moore, Scotty; Dickerson, James |year=1997 |title=That's Alright, Elvis |publisher=Schirmer Books |isbn=0-02-864599-5 |ref={{sfnRef|Moore|Dickerson|1997}} }} * {{vcite book |author=Morrison, Craig |year=1996 |title=Go Cat Go!: Rockabilly Music and Its Makers |publisher=University of Illinois Press |isbn=0-252-02207-6 |ref={{sfnRef|Morrison|1996}} }} * {{vcite book |author=Moscheo, Joe |year=2007 |title=The Gospel Side of Elvis |publisher=Center Street |isbn=1-59995-729-9 |ref={{sfnRef|Moscheo|2007}} }} * {{vcite book |author=Moyer, Susan M. |author. = |year=2002 |title=Elvis: The King Remembered |publisher=Sports Publishing LLC |isbn=1-58261-558-6 |ref={{sfnRef|Moyer|2002}} }} * {{vcite book |author=Myrie, Russell |year=2009 |title=Don't Rhyme for the Sake of Riddlin': The Authorized Story of Public Enemy |publisher=Cannongate |isbn=1-84767-182-9 |ref={{sfnRef|Myrie|2009}} }} * {{vcite book |author=Nash, Alanna |year=2003 |title=The Colonel: The Extraordinary Story of Colonel Tom Parker and Elvis Presley |authorlink= |publisher=Simon & Schuster |isbn=0-7432-1301-7 |ref={{sfnRef|Nash|2003}} }} * {{vcite book |author=Nash, Alanna, et al. |author. = |year=2005 |title=Elvis and the Memphis Mafia |publisher=Aurum |isbn=1-84513-128-2 |ref={{sfnRef|Nash|2005}} }} * {{vcite web |publisher=National Park Service |year=2010 |title=Graceland |url=http://tps.cr.nps.gov/nhl/detail.cfm?ResourceId=1146152923&ResourceType=Building |accessdate=January 7, 2010 |ref={{sfnRef|National Park Service|2010}} |archivedate=2011-12-30 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20111230214217/http://tps.cr.nps.gov/nhl/detail.cfm?ResourceId=1146152923&ResourceType=Building }} * {{vcite news |work=The New York Times |year=2002 |title="Long Live the King" |date=August 16, 2002 |url=http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9B0CE0DD143DF935A2575BC0A9649C8B63 |accessdate=December 30, 2009 |ref={{sfnRef|The New York Times|2002}} }} * {{vcite book |author=Palladino, Grace |year=1996 |title=Teenagers: An American History |publisher=Westview |isbn=0-465-00766-X |ref={{sfnRef|Palladino|1996}} }} * {{vcite book |author=Pendergast, Sara; Pendergast, Tom |year=2000 |title=St. James Encyclopedia of Popular Culture |edition=4th |publisher=St. James Press |isbn=1-55862-404-X |ref={{sfnRef|Pendergast|Pendergast|2000}} }} * {{vcite web |author=Pilgrim, David |year=2006 |title=Question of the Month: Elvis Presley and Racism |date=March 2006 |publisher=Jim Crow Museum at Feris State University |url=http://www.ferris.edu/JIMCROW/question/mar06/ |accessdate=December 28, 2009 |ref={{sfnRef|Pilgrim|2006}} |archivedate=2012-01-06 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120106054126/http://www.ferris.edu/JIMCROW/question/mar06/ }} * {{vcite book |author=Pleasants, Henry |year=2004 |title=Popular Music: Critical Concepts in Media and Cultural Studies, Volume 3: Popular Music Analysis |publisher=Routledge |chapter=Elvis Presley |editor=Frith, Simon, editor |isbn=0-415-33269-9 |ref={{sfnRef|Pleasants|2004}} }} * {{vcite news |author=Pomerantz, Dorothy |year=2011 |title=The Top-Earning Dead Celebrities |date=October 25, 2011 |work=Forbes |url=http://www.forbes.com/sites/dorothypomerantz/2011/10/25/the-top-earning-dead-celebrities/ |accessdate=January 6, 2012 |ref={{sfnRef|Pomerantz|2011}} }} * {{vcite news |author=Pomerantz, Dorothy; Lacey, Rose; Streib, Lauren; Thibault, Marie |year=2009 |title=Top-Earning Dead Celebrities |date=October 27, 2009 |work=Forbes |url=http://www.forbes.com/2009/10/27/top-earning-dead-celebrities-list-dead-celebs-09-entertainment_land.html |accessdate=January 5, 2010 |ref={{sfnRef|Pomerantz et al.|2009}} }} * {{vcite book |author=Ponce de Leon, Charles L. |author. = |year=2007 |title=Fortunate Son: The Life of Elvis Presley |publisher=Macmillan |isbn=0-8090-1641-9 |ref={{sfnRef|Ponce de Leon|2007}} }} * {{vcite book |author=Presley, Priscilla |year=1985 |title=Elvis and Me |publisher=G.P. Putnam's Sons |isbn=0-399-12984-7 |ref={{sfnRef|Presley|1985}} }} * {{vcite web |author=Ramsland, Katherine |year=2010 |title="Cyril Wecht: Forensic Pathologist—Coverup for a King" |publisher=TruTV |url=http://www.trutv.com/library/crime/criminal_mind/forensics/cyril_wecht/4.html/ |accessdate=January 4, 2010 |ref={{sfnRef|Ramsland|2010}} }} * {{vcite news |author=Reaves, Jessica |year=2002 |title="Person of the Week: Elvis Presley" |date=August 15, 2002 |work=Time |url=http://www.time.com/time/nation/article/0,8599,337778,00.html |accessdate=December 26, 2009 |ref={{sfnRef|Reaves|2002}} |archivedate=2011-09-17 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110917013439/http://www.time.com/time/nation/article/0,8599,337778,00.html }} * {{vcite web |publisher=Recording Industry Association of America |year=2010 |title=Top 100 Albums |url=http://www.riaa.com/goldandplatinumdata.php?table=tblTop100 |accessdate=January 31, 2010 |ref={{sfnRef|RIAA|2010}} }} * {{vcite book |author=Robertson, John |year=2004 |title=Elvis Presley: The Complete Guide to His Music |publisher=Omnibus Press |isbn=1-84449-711-9 |ref={{sfnRef|Robertson|2004}} }} * {{vcite web |publisher=Rock and Roll Hall of Fame |year=2010 |title=Elvis Presley |url=http://rockhall.com/exhibits/featured-collections/elvis-presley/ |accessdate=July 22, 2010 |ref={{sfnRef|RRHF|2010}} |archivedate=2016-06-29 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160629124806/http://www.rockhall.com/exhibits/featured-collections/elvis-presley/ }} * {{vcite book |author=Rodman, Gilbert B. |author. = |year=1996 |title=Elvis After Elvis, The Posthumous Career of a Living Legend |publisher=Routledge |isbn=0-415-11002-5 |ref={{sfnRef|Rodman|1996}} }} * {{vcite book |author=Rogers, Dave |year=1982 |title=Rock 'n' Roll |publisher=Routledge & Kegan Paul |isbn=0-7100-0938-0 |ref={{sfnRef|Rogers|1982}} }} * {{vcite journal |journal=Rolling Stone |title=The Immortals: The First Fifty |date=April 15, 2004 |url=http://www.rollingstone.com/news/story/5939214/the_immortals_the_first_fifty |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080625061212/http://www.rollingstone.com/news/story/5939214/the_immortals_the_first_fifty |archivedate=2008-06-25 |accessdate=December 29, 2009 |ref={{sfnRef|Rolling Stone|2004}} }} * {{vcite journal |journal=Rolling Stone |year=2009 |title=1969 Rolling Stone Covers |url=http://www.rollingstone.com/photos/gallery/5392211/1969_rolling_stone_covers/photo/13 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080705162924/http://www.rollingstone.com/photos/gallery/5392211/1969_rolling_stone_covers/photo/13 |archivedate=2008-07-05 |accessdate=December 24, 2009 |ref={{sfnRef|Rolling Stone|2009}} }} * {{vcite news |author=Lacey, Rose |year=2006 |title=Top-Earning Dead Celebrities |date=October 24, 2006 |work=Forbes |url=http://www.forbes.com/2006/10/23/celebrities-earnings-fame-tech-media-06deadcelebs-cx_lr_topearnintro.html |accessdate=June 5, 2011 |ref={{sfnRef|Rose|2006}} }} * {{vcite news |author=Lacey, Rose; Pomerantz, Dorothy; Greenburg, Zack O'Malley; Paine, Jake |year=2010 |title=In Pictures: The 13 Top-Earning Dead Celebs—No. 2 Elvis Presley |date=October 25, 2010 |work=Forbes |url=http://www.forbes.com/2010/10/21/michael-jackson-elvis-presley-tolkien-business-entertainment-dead-celebs-10_slide_3.html |accessdate=June 5, 2011 |ref={{sfnRef|Rose et al.|2010}} }} * {{vcite book |author=Roy, Samuel |year=1985 |title=Elvis: Prophet of Power |publisher=Branden |isbn=0-8283-1898-0 |ref={{sfnRef|Roy|1985}} }} * {{vcite book |publisher=W. W. Norton |year=1994 |title=The Norton/Grove Concise Encyclopedia of Music |editor=Sadie, Stanley, editor |edition=Revised |isbn=0-393-03753-3 |ref={{sfnRef|Sadie|1994}} }} * {{vcite news |author=Salisbury, Harrison |year=1957 |title="Presley Records a Craze in Soviet" |date=February 3, 1957 |work=The New York Times |ref={{sfnRef|Salisbury|1957}} }} * {{vcite journal |author=Scherman, Tony |year=2006 |title="Elvis Dies" |date=August 16, 2006 |journal=American Heritage |url=http://www.southingtonschools.org/file.cfm?resourceid=5339&filename=The%20Death%20of%20Elvis.docx |accessdate=December 29, 2009 |ref={{sfnRef|Scherman|2006}} }} * {{vcite journal |author=Segré, Gabriel |year=2002 |title="Le Rite de la Candlelight" |date=2002 |journal=Ethnologie française |url=http://www.cairn.info/revue-ethnologie-francaise-2002-1-page-149.htm |accessdate=February 12, 2014 |ref={{sfnRef|Segré|2002}} }} * {{vcite web |author=Semon, Roger; Jorgensen, Ernst |year=2001 |title="Is Elvis the Biggest Selling Recording Artist?" |title.= |date=February 12, 2001 |publisher=Elvis.com |url=http://www.elvis.com.au/presley/is_elvis_the_biggest_selling_recording_artist.shtml |accessdate=February 4, 2011 |ref={{sfnRef|Semon|Jorgensen|2001}} |archivedate=2011-03-01 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110301070330/http://www.elvis.com.au/presley/is_elvis_the_biggest_selling_recording_artist.shtml }} * {{vcite book |author= Sherman, Robert B. |publisher= AuthorHouse |year=2013 |title= Moose: Chapters From My Life |edition=First |isbn=978-1-491-88366-2 |ref={{sfnRef|Sherman|2013}} }} * {{vcite web |publisher=BBC |year=2001 |title="Sinatra Is Voice of the Century" |date=April 18, 2001 |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/1281522.stm |accessdate=December 29, 2009 |ref={{sfnRef|BBC News|2001}} }} * {{vcite book |author=Slaughter, Todd; Anne E. Nixon |year=2004 |title=The Elvis Archives |publisher=Omnibus Press |isbn=1-84449-380-6 |ref={{sfnRef|Slaughter|Nixon|2004}} }} * {{vcite book |author=Stanley, David; Coffey, Frank |year=1998 |title=The Elvis Encyclopedia |publisher=Virgin Books |isbn=0-7535-0293-3 |ref={{sfnRef|Stanley|Coffey|1998}} }} * {{vcite news |author=Stein, Ruthe |year=1997 |title="Girls! Girls! Girls!" |title.= |date=August 3, 1997 |work=San Francisco Chronicle |url=http://www.sfgate.com/entertainment/article/Girls-Girls-Girls-From-small-town-women-to-2814423.php |accessdate=December 29, 2009 |ref={{sfnRef|Stein|1997}} }} * {{vcite book |author=Szatmary, David |year=1996 |title=A Time to Rock: A Social History of Rock 'n' Roll |authorlink= |publisher=Schirmer Books |isbn=0-02-864670-3 |ref={{sfnRef|Szatmary|1996}} }} * {{vcite book |author=Tasker, Yvonne |year=2007 |title=Genre, Gender, Race, and World Cinema: An Anthology |publisher=Blackwell |chapter="Cowgirl Tales" |editor=Codell, Julie F., editor |isbn=1-4051-3232-9 |ref={{sfnRef|Tasker|2007}} }} * {{vcite book |author= Till, Rupert |year= 2010 |title= Pop Cult: Religion and Popular Music |publisher= Continuum International Publishing Group |location= London |isbn= 978-0-8264-4592-6 |ref= {{sfnRef|Till|2010 }} }} * {{vcite journal |author=Trust, Gary |year=2010 |title="Chart Beat" |date=June 2, 2010 |journal=Billboard |url=http://www.billboard.com/articles/columns/chart-beat/957957/2020-vision-mariah-marks-milestone |accessdate=July 22, 2010 |ref={{sfnRef|Trust|2010}} }} * {{vcite book |author=Turner, John Frayn |year=2004 |title=Frank Sinatra |publisher=Taylor Trade Publications |isbn=1-58979-145-2 |ref={{sfnRef|Turner|2004}} }} * {{vcite news |work=Variety |year=2005 |title=100 Icons of the Century |url=http://www.variety.com/index.asp?layout=variety100 |accessdate=December 29, 2009 |ref={{sfnRef|Variety.com|2005}} }} * {{vcite web |publisher=VH1 |year=1998 |title=100 Greatest Artists of Rock & Roll |url=http://www.rockonthenet.com/archive/1998/vh1artists.htm |accessdate=December 29, 2009 |ref={{sfnRef|VH1|1998}} }} * {{vcite book |author=Victor, Adam |year=2008 |title=The Elvis Encyclopedia |publisher=Overlook Duckworth |isbn=1-58567-598-9 |ref={{sfnRef|Victor|2008}} }} * {{vcite news |author=Wadey, Paul |year=2004 |title="Jake Hess" |date=January 8, 2004 |work=The Independent |url=http://www.independent.co.uk/news/obituaries/jake-hess-549231.html |accessdate=December 28, 2009 |ref={{sfnRef|Wadey|2004}} |archivedate=2010-07-13 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100713025605/http://www.independent.co.uk/news/obituaries/jake-hess-549231.html }} * {{vcite book |author=Warwick, Neil; Kutner, Jon; Brown, Tony |year=2004 |title=The Complete Book of the British Charts: Singles & Albums |edition=3rd |publisher=Omnibus Press |isbn=1-84449-058-0 |ref={{sfnRef|Warwick et al.|2004}} }} * {{vcite journal |author=Waters, Lindsay |year=Spring 2003 |title="Come Softly, Darling, Hear What I Say: Listening in a State of Distraction—A Tribute to the Work of Walter Benjamin, Elvis Presley, and Robert Christgau" |journal=Boundary 2 |ref={{sfnRef|Waters|2003}} }} * {{vcite book |author=Whitburn, Joel |year=1993 |title=Billboard Top 1000 Singles 1955–1992 |publisher=Billboard Books |isbn=0-7935-2072-X |ref={{sfnRef|Whitburn|1993}} }} * {{vcite book |author=Whitburn, Joel |year=2004 |title=The Billboard Book of Top 40 Hits |publisher=Billboard Books |edition=8th |isbn=0-8230-7499-4 |ref={{sfnRef|Whitburn|2004}} }} * {{vcite book |author=Whitburn, Joel |year=2006 |title=The Billboard Book of Top 40 Country Hits |edition=2nd |publisher=Billboard Books |isbn=0-8230-8291-1 |ref={{sfnRef|Whitburn|2006}} }} * {{vcite book |author=Whitburn, Joel |year=2007 |title=Joel Whitburn Presents the Billboard Albums |edition=6th |publisher=Record Research |isbn=0-89820-166-7 |ref={{sfnRef|Whitburn|2007}} }} * {{vcite book |author=Whitburn, Joel |year=2008 |title=Joel Whitburn Presents Hot Country Albums: Billboard 1964 to 2007 |publisher=Record Research |isbn=0-89820-173-X |ref={{sfnRef|Whitburn|2008}} }} * {{vcite book |author=Wolfe, Charles |year=1994 |title=Amazing Grace: His Greatest Sacred Performances |publisher=CD Booklet RCA/BMG. UPC 7863664212 |ref={{sfnRef|Wolfe|1994}} }} * {{vcite web |author=Woolley, John T.; Peters, Gerhard |year=1977 |title=Jimmy Carter: Death of Elvis Presley Statement by the President |date=August 17, 1977 |home=American Presidency Project |publisher=University of California, Santa Barbara |url=http://www.presidency.ucsb.edu/ws/?pid=7969%2F |accessdate=December 29, 2009 |ref={{sfnRef|Woolley|Peters|1977}} |archivedate=2017-11-01 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20171101190121/http://www.presidency.ucsb.edu/ws/?pid=7969%2F }} *Allen, Lew (2007). ''Elvis and the Birth of Rock''. Genesis. {{ISBN|1-905662-00-9}}. *Ann-Margret and Todd Gold (1994). ''Ann-Margret: My Story''. G.P. Putnam's Sons. {{ISBN|0-399-13891-9}}. *Cantor, Louis (2005). ''Dewey and Elvis: The Life and Times of a Rock 'n' Roll Deejay''. University of Illinois Press. {{ISBN|0-252-02981-X}}. *Dickerson, James L. (2001). ''Colonel Tom Parker: The Curious Life of Elvis Presley's Eccentric Manager''. Cooper Square Press. {{ISBN|0-8154-1267-3}}. *Finstad, Suzanne (1997). ''Child Bride: The Untold Story of Priscilla Beaulieu Presley''. Harmony Books. {{ISBN|0-517-70585-0}}. * Albert Goldman (1981). ''Elvis.'' McGraw-Hill. {{ISBN|0-07-023657-7}}. *Goldman, Albert (1990). ''Elvis: The Last 24 Hours.'' St. Martin's. {{ISBN|0-312-92541-7}}. *Klein, George (2010). ''Elvis: My Best Man: Radio Days, Rock 'n' Roll Nights, and My Lifelong Friendship with Elvis Presley''. Virgin Books. {{ISBN|978-0-307-45274-0}} *Marcus, Greil (2000). ''Double Trouble: Bill Clinton and Elvis Presley in a Land of No Alternative''. Picador. {{ISBN|0-571-20676-X}} *Nash, Alanna (2010). ''Baby, Let's Play House: Elvis Presley and the Women Who Loved Him''. It Books. {{ISBN|0-06-169984-5}}. *Sherman, Robert B. (2013). Moose: Chapters from My Life in ''Moose: Chapters From My Life''. AuthorHouse. pp.&nbsp;313–318. {{ISBN|978-1-491-88366-2}}. *West, Red, Sonny West, and Dave Hebler (as told to Steve Dunleavy) (1977). ''Elvis: What Happened?'' Bantam Books. {{ISBN|0-345-27215-3}}. {{refend}} == Vanjske veze == {{WProjekti |commonscat = Elvis Presley }} * [http://www.elvis.com/ Službene stranice kralja rock’ n’ rolla] {{Elvis Presley}} {{Normativna kontrola}} {{Lifetime|1935|1977|Presley, Elvis}} [[Kategorija:Elvis Presley| ]] [[Kategorija:Američki rock pjevači]] nezw1rzhbyzcjm9dswygu2rbc1vp5jt Benin 0 5218 42669580 42652935 2026-08-09T00:17:09Z Aca 108187 test 42669580 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zemlja | mikronacija = | konvencionalno_dugo_ime = Republika Benin | ime = | izvorno_ime = ''République du Bénin'' | ime_genitiv = Benina | status = | zastava = Flag of Benin.svg | alt_flag = | zastava2 = | alt_flag2 = | grb = Coat of arms of Benin.svg | alt_coat = | tip_simbola = Grb | geslo = ''Fraternité, Justice, Travail'' | geslo_prijevod = Bratstvo, pravda, rad | državna_himna = [[L'Aube nouvelle]] | kraljevska_himna = | drugi_simbol = | tekst_simbol = | drugi_tip_simbola = | tekst_tipa_simbola = | slika_karte = Benin on the globe (Africa centered).svg | loctext = | alt_map = | opis_karte = | slika_karte2 = | alt_map2 = | opis_karte2 = | glavni_grad = [[Porto-Novo]] | latd = 6 | latm = 29 | latNS = N | longd = 2 | longm = 36 | longEW = E | najveći_grad = [[Cotonou]]{{sup|a}} | tip_najvećeg_naselja = grad | najveće_naselje = | službeni_jezici = [[francuski jezik]] | nacionalni_jezici = | regionalni_jezici = | etničke_grupe = | etničke_grupe_godina = | religija = | demonim = | org_tip = | članstvo = | tip_vlasti = {{nowrap|[[Prezidencijalizam|Predsjednička]] [[republika]]}} | vođa_titula1 = [[Predsjednik Benina|Predsjednik]] | vođa_ime1 = [[Romuald Wadagni]] | vođa_titula2 = [[Potpredsjednik Benina|Potpredsjednica]] | vođa_ime2 = [[Mariam Chabi Talata]] | vođa_titula3 = | vođa_ime3 = | vođa_titula4 = | vođa_ime4 = | vođa_titula5 = | vođa_ime5 = | vođa_titula6 = | vođa_ime6 = | vođa_titula7 = | vođa_ime7 = | vođa_titula8 = | vođa_ime8 = | vođa_titula9 = | vođa_ime9 = | zakonodavac = [[Narodna skupština (Benin)|Narodna skupština]] | gornji_dom = | donji_dom = | suverenitet_tip = Nezavisnost | suverenitet_napomena = | uspostava_događaj1 = od [[Francuska|Francuske]] | uspostava_datum1 = [[1. kolovoza]] [[1960.]] | uspostava_događaj2 = | uspostava_datum2 = | uspostava_događaj3 = | uspostava_datum3 = | uspostava_događaj4 = | uspostava_datum4 = | uspostava_događaj5 = | uspostava_datum5 = | uspostava_događaj6 = | uspostava_datum6 = | uspostava_događaj7 = | uspostava_datum7 = | uspostava_događaj8 = | uspostava_datum8 = | uspostava_događaj9 = | uspostava_datum9 = | uspostava_događaj10 = | uspostava_datum10 = | uspostava_događaj11 = | uspostava_datum11 = | uspostava_događaj12 = | uspostava_datum12 = | površina_km2 = 114763 | površina_oznaka = Ukupno | površina_fusnota = | površina_rang = 100 | vode = 0.4 | površina_oznaka2 = | površina_podaci2 = | površina_oznaka3 = | površina_podaci3 = | stanovništvo_proc = 10,872,298 | stanovništvo_proc_godina = [[2016.]] | stanovništvo_proc_rang = 82 | stanovništvo_oznaka2 = | stanovništvo_podaci2 = | stanovništvo_oznaka3 = | stanovništvo_podaci3 = | stanovništvo_popis = | stanovništvo_popis_godina = | stanovništvo_popis_rang = | gustoća_stanovništva = 94.8 | stanovništvo_gustina_rang = 120 | broj_članica = | GDP_PPP = $27.546 mlrd. | GDP_PPP_rang = 137 | GDP_PPP_godina = [[2018.]] | GDP_PPP_per_capita = $2,411 | GDP_PPP_per_capita_rang = 163 | GDP_nominal = $10.546 mlrd. | GDP_nominal_rang = 141 | GDP_nominal_godina = [[2018.]] | GDP_nominal_per_capita = $923 | GDP_nominal_per_capita_rang = 163 | Gini = 47.8 | Gini_ref = | Gini_rang = | Gini_godina = [[2015]] | Gini_promjena = increase | HDI = 0.485 | HDI_ref = | HDI_rang = 167 | HDI_godina = [[2015]] | HDI_promjena = increase | valuta = {{nowrap|[[zapadnoafrički CFA franak]]}} | valuta_kod = XOF | vremenska_zona = [[Zapadnoafričko vrijeme|WAT]] | utc_nadom = +1 | vremenska_zona_DST = | utc_nadom_DST = | DST_napomena = | antipodi = | datum_format = | pozivni_broj = +229 | svetac_zaštitnik = | internetski_nastavak = [[.bj]] | službeni_website = | slika_karte3 = | širina_karte = | alt_map3 = | opis_karte3 = | fusnota_a = | fusnota_b = | fusnota_c = | fusnota_d = | fusnota_e = | fusnota_f = | fusnota_g = | fusnota_h = | fusnota_1 = | fusnota_2 = | fusnota_3 = | fusnota_4 = | fusnota_5 = | fusnota_6 = | fusnota_7 = | fusnota_8 = | komentar = {{sup|a}} Iako je [[Porto-Novo]] [[Ustav Benina|ustavom]] određeni glavni grad Benina, [[Cotonou]] je sjedište vlade i ''de facto'' glavni grad. }} '''Benin''', službeno '''Republika Benin''' ([[francuski]]: ''République du Bénin''), država je u [[Zapadna Afrika|Zapadnoj Africi]]. Na zapadu graniči s [[Togo]]m, na istoku s [[Nigerija|Nigerijom]], a na sjeveru s [[Niger]]om i [[Burkina Faso|Burkinom Faso]]. Većina populacije Benina živi na omanjem obalnom pojasu na jugu zemlje, uz [[Beninski zeljev]], koji čini dio većeg [[Gvinejski zaljev|Gvinejskog zaljeva]].<ref name="HughesHughes1992">{{cite book|last1=Hughes|first1=R. H.|last2=Hughes|first2=J. S.|title=A Directory of African Wetlands|url=https://books.google.com/books?id=VLjafeXa3gMC|year=1992|publisher=IUCN|isbn=978-2-88032-949-5|page=301|access-date=12 October 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20160508163425/https://books.google.com/books?id=VLjafeXa3gMC|archive-date=8 May 2016|dead-url=no|df=dmy-all}}</ref> Službeni glavni grad je [[Porto-Novo]], međutim sjedište vlade nalazi se u gradu [[Cotonou]], koji je najveći grad u zemlji i njezin gospodarski centar. Benin ima površinu od 114,763 km{{sup|2}},<ref name=AS2010>{{Cite report |date=2012 |title=Annuaire statistique 2010 |language=fr |url=http://www.insae-bj.org/annuare-statistique.html?file=files/publications/annuel/Annuaire%20statistique%20%20INSAE%202010.pdf |publisher=[[Institut national de la statistique et de l'analyse économique|INSAE]] |page=49 |accessdate=17 December 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304091201/http://www.insae-bj.org/annuare-statistique.html?file=files%2Fpublications%2Fannuel%2FAnnuaire%20statistique%20%20INSAE%202010.pdf# |archivedate=2016-03-04 |deadurl=no |df=dmy-all }}</ref> dok je procijenjena populacija za [[2016.]] godinu iznosila nešto više od 10,800,000 ljudi. Benin je zemlja u tropskom pojasu, a njezino je gospodarstvo uvelike temeljeno na [[poljoprivreda|poljoprivredi]]; glavni izvozi su pamuk i palmino ulje.<ref>[http://www.fao.org/isfp/country-information/benin/en/ "Food and Agriculture Organization of the United Nations"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121024021730/http://www.fao.org/isfp/country-information/benin/en/# |date=24 October 2012 }}. United Nations, 29 June 2010.</ref> Službeni jezik u Beninu je [[francuski jezik|francuski]], mada se lokalni jezici poput [[Fon jezik|fona]] i [[Joruba jezik|jorube]] također često koriste. Najveća vjerska skupina u Beninu su [[Katolicizam|katolici]], a prate ih [[islam|muslimani]], [[vudu]] i [[protestantizam|protestanti]]. Benin je član [[UN|Ujedinjenih nacija]], [[Afrička unija|Afričke unije]], [[Pokret nesvrstanih|Pokreta nesvrstanih]], [[Frankofonija|Frankofonije]], [[Organizacija islamske konferencije|Organizacije islamske konferencije]] i drugih međunarodnih organizacija regionalnog, kontinentalnog i globalnog karaktera.<ref>[http://www.nationsencyclopedia.com/Africa/Benin-INTERNATIONAL-COOPERATION.html "Benin – International Cooperation"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100927233857/http://www.nationsencyclopedia.com/Africa/Benin-INTERNATIONAL-COOPERATION.html# |date=27 September 2010 }}. Nation Encyclopedia (29 June 2010).</ref> Od [[17. vijek|XVII.]] do [[19. vijek|XIX. vijeka]], najznačajniji entiteti na području današnjeg Benina bili su [[Kraljevstvo Dahomej]], grad-država [[Porto-Novo]] te serija manjih, plemenskih entiteta na sjeveru. Zbog velikog broja robova koji su s ovog područja transportirani u [[Novi svijet]], područje je još od [[17. vijek|XVII. vijeka]] bilo poznato kao [[Obala robova]]. Nakon ukidanja ropstva, [[Francuska]] je preuzela kontrolu nad teritorijem te mu nadjenula ime [[Francuski Dahomej]]. [[Republika Dahomej]] proglašena je [[1958.]] godine, a [[1. kolovoza]] [[1960.]] je stekla potpunu nezavisnost od Francuske. Nezavisni Dahomej imao je burnu prošlost prepunu prevrata, vojnih udara i borbi za uspostavu demokracije. Od [[1975.]] do [[1990.]] godine, bio je uređen kao komunistička, jednopartijska [[Narodna Republika Benin]]. Višestranačje je uvedeno [[1990.]] godine, kada je proglašena Republika Benin.<ref name="Ibp Usa p85">''Ibp Usa. Global Logistics Assessments Reports Handbook: Strategic Transportation and Customs Information for Selected Countries'', p. 85. Int'l Business Publications, 2008. {{ISBN|0-7397-6603-1}}</ref> == Etimologija == Za vrijeme kolonijalnog perioda, Benin je nosio lokalni i historijski naziv '''[[Dahomej]]'''. Od [[1975.]] godine koristi se naziv '''Benin''',<ref name="LeaRowe2001">{{cite book|editor1-last=Lea|editor1-first=David|editor2-last=Rowe|editor2-first=Annamarie|title=A Political Chronology of Africa|url=https://books.google.com/books?id=ROR1xreEJTsC|year=2001|publisher=Taylor & Francis|isbn=978-1-85743-116-2|page=33|access-date=12 October 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20160603214006/https://books.google.com/books?id=ROR1xreEJTsC|archive-date=3 June 2016|dead-url=no|df=dmy-all}}</ref> prema [[Beninski zaljev|Beninskom zaljevu]], u kojem država leži. Zaljevu su ime dali Europljani prema [[Kraljevstvo Benin|Kraljevstvu Benin]], koje se nalazi u današnjoj [[Nigerija|Nigeriji]]. Država Benin nema nikakve poveznice s današnjim [[Benin City]]jem u Nigeriji, kao ni s [[Beninska bronca|beninskom broncom]]. Sama riječ "Benin" nastala je krivim izgovorom grada Ubinu (danas [[Benin City]]) od strane [[portugal]]skih kolonizatora. Suvremeni naziv Benin izabran je zbog neutralnosti termina. Naime, termin "Dahomej" se izvorno odnosio na [[Fon (narod)|fonsko]] [[Kraljevstvo Dahomej]], koje je obuhvaćalo južnu trećinu zemlje te se tako nije odnosilo na grad-državu [[Porto-Novo]] (koja je bila država rivalskog naroda [[Joruba]]), centralni Benin (gdje su Jorube također bili dominantni), multietnički sjeverni sektor zemlje, kao ni na kraljevstvo naroda [[Bariba]] na sjeveroistoku zemlje.<ref name="Smith2008">{{cite book|editor-last=Smith|editor-first=Bonnie G.|title=The Oxford Encyclopedia of Women in World History, Volume 1|url=https://books.google.com/books?id=EFI7tr9XK6EC|year=2008|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-514890-9|page=535|access-date=12 October 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151122235631/https://books.google.com/books?id=EFI7tr9XK6EC|archive-date=22 November 2015|dead-url=no|df=dmy-all}}</ref> == Historija == {{main|Historija Benina}} [[File:Cotonou Station in 1930s.JPG|thumb|left|320px|Željeznički kolodvor u gradu [[Cotonou]] tokom [[1930e|1930-ih]] godina, prikazan u [[japan]]skoj knjizi ''Svjetlo i tama južnih mora''.]] Do [[Europa|europske]] kolonizacije, na području Benina nalazilo se nekoliko moćnih plemenskih država uz obalu (najmoćnija među kojima je bila ona naroda [[Aja (narod)|Aja]], ali značajnu ulogu imali su i narodi [[Joruba]] i [[Gbe]]), koje su značajne prihode ostvarivale u trgovini robljem, uglavnom ratnim zarobljenicima, te značajne skupine plemena u unutrašnjosti zemlje (tu se posebno ističe narod [[Bariba]]). Do kraja [[17. vijek|XVII.]] i početka [[18. vijek|XVIII. vijeka]], najmoćnija vojna sila bilo je [[Carstvo Oyo]], koje je imalo svoj teritorij istočno od modernog Benina; to se promijenilo u navedenom periodu, kada je [[Fon (narod)|narod Fon]] osnovao [[Kraljevstvo Dahomej]] na platou oko [[Abomey]]ja, a isto je ubrzo počelo osvajati teritorije uz obalu. [[Kraljevstvo Dahomej]] bilo je poznato po svojoj tradiciji. Mladi dječaci su od najranije dobi služili starijim vojnicima i učili vojne običaje,<ref name="Harms2002">{{cite book|last=Harms|first=Robert W.|title=The Diligent: A Voyage Through the Worlds of the Slave Trade|url=https://books.google.com/books?id=0YILMba_EnoC|year=2002|publisher=Basic Books|isbn=978-0-465-02872-6|page=172|access-date=12 October 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20160509061636/https://books.google.com/books?id=0YILMba_EnoC|archive-date=9 May 2016|dead-url=no|df=dmy-all|archivedate=2016-05-09|archiveurl=https://web.archive.org/web/20160509061636/https://books.google.com/books?id=0YILMba_EnoC|deadurl=yes}}</ref> a posebno je bila poznata elitna jedinica žena, "Ahosi" ("naše majke"), koje se europski istraživačima nazivali "[[Dahomejske Amazonke|Dahomejskim Amazonkama]]"; zemlja je uživala nadimak "crna [[Sparta]]" u tom periodu.<ref name="Alpern1998">{{cite book|last=Alpern|first=Stanley B.|title=Amazons of Black Sparta: The Women Warriors of Dahomey|url=https://books.google.com/books?id=Fdtg4e5_WoIC|year=1998|publisher=C. Hurst & Co. Publishers|isbn=978-1-85065-362-2|page=37|access-date=12 October 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20160506013639/https://books.google.com/books?id=Fdtg4e5_WoIC|archive-date=6 May 2016|dead-url=no|df=dmy-all}}</ref> Zarobljenike iz svojih vojnih pothvata su prodavali u roblje (cijela je regija zbog plodne trgovine bila znana kao [[Obala robova]])<ref>[http://www.foxnews.com/story/0,2933,91575,00.html African Ambassador Apologizes for Slavery Role] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100522233737/http://www.foxnews.com/story/0,2933,91575,00.html |date=22 May 2010 }}. FOXNews.com. 10 July 2003</ref> i dijelom ih prema [[Dahomejski godišnji običaji|običajima ritualno pogubljavali]]. Pogubljavanja i zabrana transatlantske trgovine robljem ([[1807.]]) dovela je do smanjenja zarade i slabljenja kraljevstva, pa su tako od 1885. portugalski trgovački borodovi, koji su od [[1472.]] godine imali sporazum s Dahomejom, napustili priobalno područje i trgovinu, preselivši se u [[Brazil]]. Slabljenje kraljevstva u drugoj polovici [[19. vijek|XIX. vijeka]] omogućilo je [[Francuska|Francuskoj]] da bez većih problema osvoji teritorij i pretvori ga u koloniju [[Francuski Dahomej]], koji je [[1899.]] godine integriran u [[Francuska Zapadna Afrika|Francusku Zapadnu Afriku]]. Francuzi su [[1958.]] godine dali autonomiju [[Republika Dahomej|Republici Dahomej]], a potpunu nezavisnost nova je republika stekla [[1. kolovoza]] [[1960.]] godine, što se danas slavi kao državni praznik;<ref>{{Cite news |url=http://apanews.net/en/news/president-sirleaf-congratulates-benin-on-57th-independence-anniversary |title=President Sirleaf congratulates Benin on 57th Independence Anniversary |date=2017-07-31 |work=Agence de Presse Africane |access-date=2018-07-30 |language=en |archive-url=https://web.archive.org/web/20180730234816/http://apanews.net/en/news/president-sirleaf-congratulates-benin-on-57th-independence-anniversary |archive-date=30 July 2018 |dead-url=no |df=dmy-all }}</ref> prvi predsjednik Dahomeja bio je [[Hubert Maga]].<ref name="Stokes2009">{{cite book|editor-last=Stokes|editor-first=Jamie|title=Encyclopedia of the Peoples of Africa and the Middle East: L to Z|url=https://books.google.com/books?id=gaFvrgEACAAJ|date=2009|publisher=Infobase Publishing|isbn=978-0-8160-7158-6|page=229|access-date=12 October 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20160503171808/https://books.google.com/books?id=gaFvrgEACAAJ|archive-date=3 May 2016|dead-url=no|df=dmy-all}}</ref><ref name="Araujo2010">{{cite book|last=Araujo|first=Ana Lucia|title=Public Memory of Slavery: Victims and Perpetrators in the South Atlantic|url=https://books.google.com/books?id=kymzngEACAAJ|year=2010|publisher=Cambria Press|isbn=978-1-60497-714-1|page=111|access-date=12 October 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20160617084013/https://books.google.com/books?id=kymzngEACAAJ|archive-date=17 June 2016|dead-url=no|df=dmy-all}}</ref> Nedugo nakon sticanja nezavisnosti, došlo je do podjela u oslobodilačkom pokretu i brojnih državnih udara iz kojih je kao pobjednik [[1972.]] izašao bojnik [[Mathieu Kérékou]]. Novi je predsjednik uveo politiku utemeljenu na [[Marksizam-lenjinizam|marksizmu-lenjinizmu]] s nacionalizacijama i planiranom ekonomijom; ime države promijenjeno je u [[Narodna Republika Benin]].<ref name="Dickovick2012">{{cite book|author=Dickovick, J. Tyler|title=Africa 2012|url=https://books.google.com/books?id=NdyYjQxd7uEC&pg=PA69|accessdate=5 March 2013|date=9 August 2012|publisher=Stryker Post|isbn=978-1-61048-882-2|page=69|archive-url=https://web.archive.org/web/20130602033328/http://books.google.com/books?id=NdyYjQxd7uEC&pg=PA69|archive-date=2 June 2013|dead-url=no|df=dmy-all}}</ref><ref name="HoungnikpoDecalo2012">{{cite book|last1=Houngnikpo|first1=Mathurin C.|last2=Decalo|first2=Samuel|title=Historical Dictionary of Benin|url=https://books.google.com/books?id=0yGPTsRubWEC&pg=PR33|accessdate=5 March 2013|date=14 December 2012|publisher=Rowman & Littlefield|isbn=978-0-8108-7171-7|page=33|archive-url=https://web.archive.org/web/20140423214217/http://books.google.com/books?id=0yGPTsRubWEC&pg=PR33|archive-date=23 April 2014|dead-url=no|df=dmy-all}}</ref> Kérékou je krajem 80-ih odbacio marksističku ideologiju, a [[1. ožujka]] [[1990.]] godine je ime države službeno promijenjeno u Republika Benin.<ref>{{cite web|url=http://flagspot.net/flags/bj.html|title=Benin|publisher=Flagspot.net|accessdate=2 May 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100612012647/http://flagspot.net/flags/bj.html|archive-date=12 June 2010|dead-url=no|df=dmy-all}}</ref> Godine [[1991.]], Kérékou je poražen na izborima i postao je prvi crni afrički predsjednik koji je mirno sišao s vlasti nakon izbornog poraza. Vratio se na vlast nakon pobjede na izborima [[1996.]] godine. Nakon ponovne pobjede [[2001.]] godine, Kérékou se nije kandidirao na izborima [[2006.]], te su ga mnogi hvalili što nije pokušao promijeniti ustav kako bi dobio mogućnost ostanka na vlasti. Na izborima [[2006.]] pobijedio je [[Yayi Boni]], koji je na vlasti ostao do [[2016.]] godine, kada ga je, nakon što mu je ustav zabranio kandidiranje za treći mandat, naslijedio poduzetnik [[Patrice Talon]].<ref>{{Cite news|url=https://www.reuters.com/article/us-benin-election-idUSKCN0X31QO|title=Businessman sworn in as Benin's president|date=6 April 2016|newspaper=Reuters|access-date=1 May 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160417043022/http://www.reuters.com/article/us-benin-election-idUSKCN0X31QO|archive-date=17 April 2016|dead-url=no|df=dmy-all}}</ref> == Geografija == {{main|Geografija Benina}} Benin se nalazi u [[Zapadna Afrika|zapadnoj Africi]], smješten između 6° i 13° sjeverno te 0° i 4° istočno. Na zapadu graniči s [[Togo]]m, na sjeveru s [[Burkina Faso|Burkinom Faso]] i [[Niger]]om te s [[Nigerija|Nigerijom]] na istoku. Na jugu, Benin izlazi na [[Beninski zaljev]], koji je dio većeg [[Gvinejski zaljev|Gvinejskog zaljeva]]. Beninska obala široka je tek 121 km, međutim najveća širina koju zemlja doseže, na sjeveru, iznosi 325 km. Po pitanju reljefa, Benin pokazuje vrlo malo oscilacija te se može podijeliti na četiri veće zone od juga prema sjeveru. Izrazito niske, pješčane poljane uz obalu na jugu zemlje ne prelaze 10 metara visine. To područje obiluje močvarama te je prepuno laguna i manjih jezera koje su povezane s [[ocean]]om. U pozadini tih poljana nalazi [[gvinejski šumsko-savanski mozaik]], koji se prostire diljem južnobeninskih platoa, a visinom se kreće od 20 do 200 metara. To područje presjecaju doline koje se nalaze uz tokove rijeka [[Couffo (rijeka)|Couffo]], [[Zou (rijeka)|Zou]] i [[Ouémé (rijeka)|Ouémé]]. Treća regija je ispunjena je brdima i sličnim uzvisinama, koje rijetko dosežu 400 metara nadmorske visine. Na sjeveru zemlje nalazi se planinski lanac [[Atakora (planinski lanac)|Atakora]], koji se dalje proteže u [[Togo]]; tu se nalazi i najviši vrh Benina, [[Mont Sokbaro]], visok tek 658 metara. Na sjeveru zemlje nalazi se i kompleks nacionalnih parkova [[Nacionalni park W|W]]-[[Nacionalni park Arly|Arly]]-[[Nacionalni park Pendjari|Pendjari]], kog Benin dijeli sa susjednim [[Niger]]om i [[Burkina Faso|Burkina Faso]]; parkovi su zaštićeni od strane [[UNESCO]]-a i predstavljaju značajnu turističku atrakciju u regiji zbog bogate flore i faune.<ref name=bn>[https://2009-2017.state.gov/r/pa/ei/bgn/6761.htm "Background Note: Benin"] . U.S. Department of State (June 2008). {{PD-notice}}</ref> <gallery mode="packed-hover" caption="Geografija Benina"> File:Pendjari Fluss.JPG|Rijeka [[Pendjari (rijeka)|Pendjari]] čini prirodnu granicu Benina s [[Burkina Faso|Burkinom Faso]] File:Elephants Pendjari.jpg|[[Savana|Savane]] u [[Nacionalni park Pendjari|NP Pendjari]] u kojima obitavaju [[slon]]ovi File:Fishermen near Ganvie Benin 2017.jpg|Ribarstvo je značajna lokalna djelatnost na jugu zemlje, gdje su brojne lagune i jezera, poput [[Nokoué (jezero)|ovoga]] kraj mjesta [[Ganvié]] File:Chutes de Tanougou (3).jpg|Slapovi [[Tanougou]] u Beninu File:Atakora Benin Batia.jpg|Iako je Benin primarno nizinska zemlja, na sjeveru zemlje se nalazi značajni planinski lanac [[Atakora (planinski lanac)|Atakora]] </gallery> === Klima === [[File:Benin map of Köppen climate classification.svg|thumb|200px|[[Köppenova klasifikacija klime]] pokazuje samo dvije izražene klimatske zone u Beninu.]] Klima u Beninu je topla i vlažna. Tokom godine se izmjenjuju dva kišna i dva sušna perioda, a godišnja razina padalina uz obalu je oko 1,300 mm. Principijelna kišna sezona traje od travnja do kraja srpnja, uz kraći kišni period od kraja rujna do studenog. Glavna suha sezona je od prosinca do travnja, uz kraći sušni period od kraja srpnja do početka rujna. Temperature i vlažnost su dosta visoki uz tropsku obalu. U najvećem gradu, [[Cotonou]]u, prosječni minimum i maksum iznose 24°C, odnosno 31°C. Prema [[Köppenova klasifikacija klime|Köppenovoj klasifikaciji klime]], Benin ima samo dvije izražene klimatske zone.<ref name=bn/> Temperaturne varijacije se povećavaju kako se krećemo prema sjeveru, preko savana i platoa do [[Sahel]]a. Od prosinca do ožujka diljem zemlje puše suhi vjetar znan kao [[harmatan]], a koji solazi iz [[Sahara|Sahare]]; harmatan ima značajan utjecaj na vegetaciju u Beninu.<ref name=bn/> == Politika == {{main|Politika Benina}} Prema [[Ustav Benina|Ustavu]], Benin je [[Prezidencijalizam|predsjednička]] [[republika]] s [[Predstavnička demokracija|predstavničkom demokracijom]], u sklopu koje je [[predsjednik Benina]] istovremeno i [[državni poglavar]] i [[predsjednik vlade]] unutar [[Višestranačje|višestranačkog političkog sistema]]. Vlada i predsjednik predstavljaju izvršnu vlast, dok je zakonodavna vlast podijeljena između vlade i parlamenta, [[Narodna skupština (Benin)|Narodne skupštine]]. Sudbena vlast je nezavisna od izvršne i zakonodavne vlasti. Sudbenu vlast provode Ustavni sud (''Court constitutionnelle''), sa 7 članova imenovanih za jedan mandat od 5 godina te Vrhovni sud (''Court suprême''), čijeg predsjednika imenuje predsjednik republike za mandat od 5 godina.<ref name="LZMK">[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=6925 Benin] na enciklopedija.hr ([http://www.enciklopedija.hr/upute.aspx dozvola])</ref> Aktualni [[Ustav Benina]] donesen je [[1990.]] godine te je bio na snazi u periodu tranzicije prema demokraciji [[1991.]] godine. U kontekstu funkcionalnosti političkog sustava, Benin spada među bolje ocijenjene afričke zemlje; na [[Ibrahimov indeks afričke vlasti|Ibrahimovom indeksu afričke vlasti]] za [[2013.]] godinu nalazio se na 13. mjesto uz značajan dvanaestogodišnji napredak. Uz to, našao se na 18. mjestu među afričkim zemljama po pitanju sigurnosti, vladavine prava, participacije i ljudskih prava.<ref name=IIAG>{{cite web|title=2014 Ibrahim Index of African Governance (IIAG)|publisher=[[Mo Ibrahim Foundation]]|date=2014|url=http://www.moibrahimfoundation.org/interact/|accessdate=16 April 2015|deadurl=yes|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130530015728/http://www.moibrahimfoundation.org/interact/|archivedate=30 May 2013|df=dmy-all}}</ref> U rangiranju udruge [[Novinari bez granica]], Benin se nalazio na 53. mjestu (od 169 zemalja) po pitanju slobode medija. S druge strane, korupcija je, kao i u većini Afričkih zemalja, gorući problem; godine [[2005.]] je Benin rangiran na 88. mjestu (od 159 zemalja) po pitanju korumpiranosti policije, gospodarstvenika i političara.<ref>{{cite web|url=http://www.nationmaster.com/graph/gov_cor-government-corruption|title=Countries Compared by Government > Government corruption rating. International Statistics at NationMaster.com|work=nationmaster.com|access-date=13 February 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110208015202/http://www.nationmaster.com/graph/gov_cor-government-corruption|archive-date=8 February 2011|dead-url=no|df=dmy-all}}</ref> === Administrativna podjela === {{main|Departmani Benina|Općine Benina}} Glavne administrativne jedinice u Beninu su [[Departmani Benina|departmani]] (''départements''), kojih trenutno ima 12. Do [[1999.]] godine, Benin je imao šest departmana, koji su nakon administrativne reforme podijeljeni tako da je nastalo aktualnih dvanaest; deparmatni su svoja središta dobili tokom [[2008.]] godine. Departmani se dalje dijele na [[Općine Benina|općine]] (''communes''), kojih od [[1999.]] godine ima 77. {| cellpadding=2 cellspacing=0 class="wikitable sortable" width="100%" |- !Departman !Glavni grad<ref>[http://gouv.bj/communique-du-conseil-des-ministres-du-22-juin-2016/ Communiqué du Conseil des Ministres du 22 Juin 2016 | Portail Officiel du Gouvernement Béninois] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190125073621/https://www.gouv.bj//communique-du-conseil-des-ministres-du-22-juin-2016/ |date=2019-01-25 }}. Gouv.bj (22 June 2016). Retrieved on 2017-01-02.</ref><ref>[http://www.lanouvelletribune.info/benin/politique/29267-liste-12-prefets-et-chefs-lieux Bénin : liste des 12 nouveaux préfets et des chefs-lieux de départements] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161120225327/http://www.lanouvelletribune.info/benin/politique/29267-liste-12-prefets-et-chefs-lieux |date=2016-11-20 }}. Lanouvelletribune.info. Retrieved on 2017-01-02.</ref> !Populacija {{small|(2013.)}} !Površina (km<sup>2</sup>)<ref>[http://www.geohive.com/cntry/benin.aspx Benin]. Geohive.com. Retrieved on 2017-01-02.</ref> !Mapa |- | [[Alibori (departman)|Alibori]] | [[Kandi, Benin|Kandi]] | {{center|868,046}} | {{center|26,242}} |rowspan="12"|<imagemap> File:Benin departments named.png|center|200px|Departments of Benin. poly 452.13 201.00 432.37 175.00 432.37 175.00 429.41 171.04 424.48 166.29 425.49 161.00 425.49 161.00 430.99 145.17 430.99 145.17 430.99 145.17 434.73 139.91 434.73 139.91 434.73 139.91 437.47 133.00 437.47 133.00 438.73 130.04 441.97 126.19 440.84 123.09 440.84 123.09 437.00 117.84 437.00 117.84 437.00 117.84 435.46 114.25 435.46 114.25 435.46 114.25 427.78 103.48 427.78 103.48 423.94 99.85 421.52 100.59 418.00 99.08 418.00 99.08 412.00 95.94 412.00 95.94 407.56 94.53 403.87 97.80 399.21 93.69 393.54 88.68 389.49 74.63 388.41 73.22 386.74 71.06 384.29 70.27 382.33 68.51 382.33 68.51 376.63 61.45 376.63 61.45 376.63 61.45 367.91 53.63 367.91 53.63 367.91 53.63 361.27 49.37 361.27 49.37 358.02 46.48 356.56 40.31 353.39 37.60 350.60 35.21 347.18 36.57 343.28 33.20 338.92 29.44 339.95 23.09 331.00 19.63 323.94 16.91 317.88 24.78 310.00 24.00 310.00 24.00 305.70 33.03 305.70 33.03 305.70 33.03 294.00 34.21 294.00 34.21 294.00 34.21 286.00 36.09 286.00 36.09 286.00 36.09 281.00 36.67 281.00 36.67 281.00 36.67 274.00 39.28 274.00 39.28 274.00 39.28 261.00 42.00 261.00 42.00 264.45 68.19 264.13 56.05 268.00 73.00 275.10 74.53 277.32 79.66 270.00 82.00 268.11 85.35 267.76 85.37 264.00 86.00 264.82 97.35 264.58 93.94 261.00 104.00 259.83 107.27 259.88 108.74 257.86 112.00 257.86 112.00 251.03 121.00 251.03 121.00 248.70 125.78 252.41 127.54 246.93 131.96 232.52 143.59 230.29 142.17 216.58 158.00 214.22 160.72 209.02 165.50 208.65 169.00 208.26 172.72 216.24 185.20 218.42 189.00 218.42 189.00 235.30 219.00 235.30 219.00 240.56 228.57 243.98 230.73 244.00 242.00 244.00 242.00 244.00 291.00 244.00 291.00 244.00 292.99 243.77 296.81 245.02 298.40 246.38 300.12 260.71 301.03 263.00 300.38 266.22 299.47 267.09 297.41 272.00 297.06 280.71 296.45 282.90 301.51 287.17 303.70 289.24 304.76 293.61 305.42 296.00 305.53 298.65 306.04 301.42 306.13 304.00 305.53 308.54 303.99 312.26 300.21 316.00 298.52 319.81 296.63 330.39 296.04 333.86 298.52 335.71 299.95 336.06 301.09 337.00 303.00 337.00 303.00 355.00 303.00 355.00 303.00 355.00 303.00 373.00 301.00 373.00 301.00 373.00 301.00 404.00 292.44 404.00 292.44 404.00 292.44 431.00 290.00 431.00 290.00 431.00 290.00 445.00 288.21 445.00 288.21 445.00 288.21 460.00 288.82 460.00 288.82 460.00 288.82 474.00 284.78 474.00 284.78 474.00 284.78 483.00 283.00 483.00 283.00 482.50 274.60 480.55 277.64 476.39 273.57 474.00 271.25 473.50 268.53 471.93 266.37 470.45 264.35 468.05 263.00 467.11 260.90 465.21 256.64 470.40 249.79 470.70 245.00 470.84 242.80 468.02 232.09 467.01 230.00 465.75 227.38 464.06 226.13 463.31 223.00 462.41 219.20 463.69 215.50 465.00 212.00 458.09 210.88 456.07 206.26 452.13 201.00 [[Alibori (departman)|Alibori]] poly 37.46 246.00 37.46 252.00 37.46 252.00 37.46 252.00 35.31 258.00 35.31 258.00 35.31 258.00 34.40 265.00 34.40 265.00 32.65 269.76 26.21 273.58 24.01 278.00 22.52 281.03 24.08 291.52 24.01 296.00 23.82 305.84 20.15 302.44 20.00 313.00 20.00 313.00 20.00 323.00 20.00 323.00 20.00 325.41 19.78 328.58 21.02 330.70 22.40 333.07 26.70 335.76 29.00 337.42 29.00 337.42 45.00 349.37 45.00 349.37 45.00 349.37 82.00 373.20 82.00 373.20 82.00 373.20 107.00 388.27 107.00 388.27 111.81 390.32 114.39 389.60 118.00 390.63 130.19 394.14 122.76 395.20 140.00 395.00 145.96 394.93 151.03 393.89 156.00 390.36 160.95 386.85 170.76 377.10 176.00 375.13 180.62 373.39 183.60 376.89 194.00 376.76 194.00 376.76 214.00 376.76 214.00 376.76 219.13 375.48 220.35 373.34 230.00 371.40 233.97 370.60 241.83 370.30 243.98 366.77 245.17 364.82 245.08 361.23 244.82 359.00 244.34 354.97 239.47 338.13 237.30 335.17 234.48 331.32 229.02 329.01 229.16 323.00 229.33 316.13 237.71 311.47 240.40 307.72 242.31 305.05 241.99 302.12 241.84 299.00 241.84 299.00 241.84 241.00 241.84 241.00 242.00 238.76 242.09 236.16 241.83 234.00 240.65 230.85 237.02 225.12 235.30 222.00 235.30 222.00 222.42 199.00 222.42 199.00 222.42 199.00 211.72 180.00 211.72 180.00 210.41 177.70 207.70 172.35 205.61 171.02 203.63 169.77 200.33 170.06 198.00 169.83 198.00 169.83 179.00 168.01 179.00 168.01 172.75 168.17 171.85 169.55 167.00 170.24 167.00 170.24 159.00 170.24 159.00 170.24 154.87 170.68 148.54 174.29 145.00 173.97 140.61 173.58 139.06 169.50 137.20 167.84 135.56 166.35 130.21 164.35 128.00 163.80 124.03 162.80 116.29 163.66 113.75 167.22 112.30 169.25 112.92 171.08 110.65 173.37 108.55 175.49 104.72 176.40 103.92 180.04 103.92 180.04 105.00 189.00 105.00 189.00 105.00 189.00 95.00 188.00 95.00 188.00 95.20 190.02 95.78 192.77 94.31 194.45 91.55 197.61 77.91 193.83 74.00 193.00 74.12 200.87 77.74 199.74 75.00 211.00 69.72 208.52 68.74 210.16 64.00 213.00 66.47 221.45 72.00 221.45 70.00 232.00 70.00 232.00 63.00 228.56 63.00 228.56 63.00 228.56 57.00 226.73 57.00 226.73 57.00 226.73 49.00 223.00 49.00 223.00 46.19 229.10 45.52 230.06 49.00 236.00 49.00 236.00 40.00 237.00 40.00 237.00 40.00 237.00 37.46 246.00 37.46 246.00 [[Atakora (departman)|Atakora]] poly 457.00 290.83 444.00 290.06 444.00 290.06 444.00 290.06 435.00 291.86 435.00 291.86 435.00 291.86 425.00 291.21 425.00 291.21 425.00 291.21 410.00 293.79 410.00 293.79 410.00 293.79 402.00 294.46 402.00 294.46 390.01 296.62 381.24 303.72 369.00 302.73 362.03 302.17 363.46 303.89 358.00 304.89 358.00 304.89 344.00 304.89 344.00 304.89 338.12 304.96 336.10 304.95 334.00 299.00 330.07 299.00 319.10 298.57 316.00 299.74 311.61 301.39 307.49 307.15 301.00 307.70 297.78 307.97 288.94 306.59 286.17 304.93 282.96 303.00 281.61 300.23 277.00 299.28 267.48 297.31 266.77 302.05 261.99 302.66 261.99 302.66 244.00 302.00 244.00 302.00 243.08 313.35 229.57 314.00 231.24 325.00 232.04 330.24 236.64 331.99 239.44 336.01 241.19 338.53 242.02 342.05 242.86 345.00 244.32 350.15 247.94 360.01 246.57 364.98 244.30 373.20 230.96 372.34 224.00 374.25 215.51 376.59 216.42 381.17 221.00 387.00 215.50 390.69 219.79 394.05 219.41 399.00 219.07 403.42 213.76 408.39 216.95 418.00 221.36 431.25 229.17 432.89 228.89 442.00 228.89 442.00 225.42 471.00 225.42 471.00 224.95 474.53 225.04 479.91 223.07 482.85 220.31 486.96 210.88 486.90 206.10 489.56 200.51 492.67 199.71 502.20 200.09 508.00 200.34 511.83 201.45 517.74 203.85 520.78 206.80 524.50 211.02 524.42 212.39 530.00 213.73 535.43 206.59 553.24 211.74 560.95 217.97 570.28 236.41 563.79 236.00 577.00 236.00 577.00 310.00 577.00 310.00 577.00 312.73 576.99 316.25 577.33 318.43 575.40 320.92 573.20 320.80 569.99 321.32 567.00 322.73 558.85 321.71 561.34 322.24 556.00 322.24 556.00 323.91 547.00 323.91 547.00 324.35 540.98 322.25 532.46 331.00 531.69 332.81 531.53 334.28 532.10 336.00 532.28 341.27 532.85 343.12 529.82 349.00 529.06 353.86 528.43 354.56 530.23 358.00 530.54 361.32 530.83 370.70 528.20 372.73 525.49 374.30 523.40 376.92 513.91 377.58 511.00 377.58 511.00 381.66 497.83 381.66 497.83 381.66 497.83 380.98 486.00 380.98 486.00 380.68 476.61 375.81 477.30 379.29 470.00 383.12 461.98 385.40 466.33 391.98 456.00 396.68 448.63 393.76 447.02 397.31 443.39 401.48 439.14 406.55 441.71 408.94 436.93 410.67 433.46 407.81 429.38 406.94 426.00 405.90 421.94 407.23 418.17 410.22 415.27 412.84 412.73 424.28 408.25 428.00 407.56 433.00 406.65 435.16 409.44 439.24 404.85 441.02 402.86 448.74 392.17 449.44 390.00 452.26 381.29 445.08 373.83 458.00 370.00 458.00 366.84 458.47 359.88 456.98 357.32 455.80 355.29 446.60 348.06 445.26 343.00 444.26 339.23 447.43 333.31 449.10 330.00 452.77 322.74 449.55 322.09 458.00 317.29 459.54 316.42 461.17 315.40 463.00 315.34 465.90 315.25 472.14 319.47 475.00 321.00 475.00 321.00 477.68 312.00 477.68 312.00 477.68 312.00 478.63 305.00 478.63 305.00 478.63 305.00 483.05 295.00 483.05 295.00 483.05 295.00 483.05 285.00 483.05 285.00 483.05 285.00 457.00 290.83 457.00 290.83 [[Borgou (departman)|Borgou]] poly 204.00 378.09 198.00 378.82 198.00 378.82 195.22 379.01 189.99 378.26 187.00 377.91 183.64 377.52 180.15 375.88 177.00 376.43 168.76 377.87 159.89 391.57 150.00 395.14 145.58 396.38 131.55 396.56 127.00 395.14 119.22 393.40 119.53 391.49 109.00 391.00 109.00 391.00 109.00 409.00 109.00 409.00 109.00 409.00 110.00 424.00 110.00 424.00 110.00 424.00 110.00 444.00 110.00 444.00 109.87 453.63 106.71 453.36 105.91 458.00 105.45 460.61 107.25 464.32 108.00 467.00 114.17 468.97 113.93 474.31 114.00 480.00 114.03 482.98 113.74 487.26 114.72 490.00 116.12 493.90 128.70 508.73 132.09 511.78 135.10 514.48 137.49 514.98 139.44 517.27 139.44 517.27 145.51 528.00 145.51 528.00 147.02 531.73 147.68 545.12 148.17 550.00 148.17 550.00 149.00 608.00 149.00 608.00 152.74 607.83 162.55 606.68 166.00 605.70 170.07 604.54 173.60 601.66 178.00 602.89 181.90 603.99 184.73 607.28 188.00 608.84 191.81 610.65 193.97 609.29 198.00 611.73 201.82 614.05 205.90 619.16 213.00 621.59 221.08 624.36 228.08 622.78 236.00 621.00 236.00 621.00 236.86 599.00 236.86 599.00 236.86 599.00 234.51 587.04 234.51 587.04 234.51 587.04 233.07 582.58 233.07 582.58 232.54 579.04 234.93 575.89 233.77 573.14 232.45 570.01 227.92 569.43 225.00 568.79 219.30 567.55 214.40 566.93 210.64 561.96 202.86 551.69 211.67 541.18 209.85 530.04 208.90 524.19 203.33 524.76 199.99 517.00 196.43 508.71 197.14 494.28 205.04 488.70 209.60 485.47 216.59 484.97 222.00 484.00 222.00 484.00 225.28 454.00 225.28 454.00 225.75 450.23 227.35 441.23 226.58 438.00 224.89 430.85 215.61 424.73 214.21 414.00 213.33 407.25 216.93 404.33 217.52 400.00 217.95 396.84 216.60 394.67 216.66 392.00 216.29 389.21 217.38 387.80 216.66 385.00 216.46 382.76 215.64 382.31 215.00 378.09 208.25 379.58 209.49 378.17 204.00 378.09 [[Donga (departman)|Donga]] poly 318.42 730.00 311.02 715.00 311.02 715.00 311.02 715.00 313.71 704.00 313.71 704.00 313.71 704.00 314.30 696.00 314.30 696.00 314.30 696.00 315.83 688.00 315.83 688.00 315.83 688.00 316.39 680.00 316.39 680.00 316.39 680.00 319.72 668.00 319.72 668.00 319.72 668.00 313.56 646.00 313.56 646.00 313.56 646.00 315.37 640.00 315.37 640.00 315.37 640.00 316.64 633.00 316.64 633.00 316.64 633.00 320.82 619.00 320.82 619.00 320.82 619.00 320.00 612.00 320.00 612.00 320.00 612.00 320.00 603.00 320.00 603.00 320.00 603.00 319.00 591.00 319.00 591.00 319.00 591.00 317.98 580.60 317.98 580.60 317.98 580.60 310.00 579.00 310.00 579.00 310.00 579.00 235.00 579.00 235.00 579.00 235.26 586.63 236.56 584.73 237.67 590.00 239.34 597.46 238.85 605.57 237.67 613.00 237.01 616.76 238.31 618.16 237.10 620.07 234.94 623.47 229.59 623.95 226.00 624.00 221.06 624.06 215.54 624.49 211.00 622.33 205.31 619.62 201.44 614.89 198.00 613.17 194.55 611.45 192.14 612.51 188.00 610.16 184.89 608.40 182.82 605.80 179.00 604.65 173.86 603.11 169.76 606.21 165.00 607.51 158.90 609.18 155.15 609.00 149.00 609.00 149.00 609.00 153.66 623.42 153.66 623.42 153.66 623.42 148.64 636.00 148.64 636.00 148.64 636.00 151.00 649.00 151.00 649.00 151.00 649.00 151.00 722.00 151.00 722.00 151.00 722.00 152.00 735.00 152.00 735.00 152.00 735.00 152.00 755.94 152.00 755.94 166.40 753.42 176.18 756.23 181.00 755.94 187.22 755.43 189.92 751.17 198.00 754.13 201.28 755.33 204.30 757.44 206.59 760.08 208.54 762.34 209.03 764.62 212.12 765.57 217.89 767.35 223.35 763.69 226.00 763.61 228.52 763.53 229.97 765.05 233.00 765.70 235.57 766.25 238.37 765.71 240.90 766.73 240.90 766.73 255.70 777.45 255.70 777.45 257.51 779.06 259.10 781.50 261.30 782.43 263.15 783.21 267.83 783.00 270.00 783.00 272.03 774.71 276.57 773.19 278.40 768.00 279.76 764.17 277.20 755.85 284.10 752.02 286.30 750.80 289.53 751.00 292.00 751.00 292.00 751.00 319.00 751.00 319.00 751.00 319.00 751.00 318.42 730.00 318.42 730.00 [[Collines (departman)|Collines]] poly 292.30 753.00 286.57 752.61 284.39 754.02 281.46 755.92 281.10 759.84 281.08 763.00 281.04 774.80 270.91 774.76 272.27 785.00 272.27 785.00 273.76 791.00 273.76 791.00 275.77 801.74 275.37 806.88 280.47 817.96 283.01 823.47 285.98 822.81 287.98 826.21 288.89 827.76 289.44 832.73 290.00 835.00 292.46 844.84 293.99 846.60 294.00 857.00 294.00 857.00 286.00 857.00 286.00 857.00 286.23 859.87 287.62 869.61 289.01 871.72 290.95 874.68 294.33 874.42 296.69 876.56 298.98 878.65 298.94 881.14 299.00 884.00 299.00 884.00 299.00 913.00 299.00 913.00 299.00 913.00 315.00 912.00 315.00 912.00 315.76 917.70 316.21 927.45 321.00 931.00 321.00 931.00 322.37 924.00 322.37 924.00 322.93 917.23 320.61 905.79 329.00 903.00 329.00 903.00 328.00 894.00 328.00 894.00 318.78 891.20 322.04 885.32 322.64 880.00 322.64 880.00 322.64 872.01 322.64 872.01 322.64 866.54 319.80 866.88 319.03 862.96 317.84 856.92 322.79 851.79 328.00 850.00 326.01 846.41 321.84 843.26 321.74 840.00 321.64 836.40 325.42 834.71 325.69 830.00 325.69 830.00 323.14 814.00 323.14 814.00 323.14 814.00 323.14 796.00 323.14 796.00 323.04 790.35 322.85 788.03 329.00 787.00 329.00 787.00 328.02 776.51 328.02 776.51 328.02 776.51 319.58 765.91 319.58 765.91 319.58 765.91 319.00 753.00 319.00 753.00 319.00 753.00 295.00 753.00 295.00 753.00 [[Plateau (departman)|Plateau]] poly 206.34 763.93 205.43 757.98 198.00 755.65 191.50 753.61 187.31 756.49 184.00 757.05 184.00 757.05 174.00 757.05 174.00 757.05 174.00 757.05 169.00 757.05 169.00 757.05 164.61 756.98 153.74 754.41 152.33 760.22 151.73 762.72 153.77 772.55 154.89 775.00 154.89 775.00 158.36 781.00 158.36 781.00 158.36 781.00 166.66 799.00 166.66 799.00 167.87 801.99 168.54 806.16 170.20 808.63 170.20 808.63 174.52 813.21 174.52 813.21 174.52 813.21 183.37 825.01 183.37 825.01 187.45 831.76 184.90 833.76 187.92 839.99 187.92 839.99 197.31 852.00 197.31 852.00 198.71 854.11 208.31 865.01 210.09 865.98 211.94 866.98 213.96 866.99 216.00 866.83 216.00 866.83 238.00 863.41 238.00 863.41 240.99 862.91 246.45 862.26 249.00 861.03 251.65 859.76 254.75 856.94 257.00 855.00 261.30 861.61 263.82 856.19 272.00 851.00 272.00 851.00 272.00 855.00 272.00 855.00 272.00 855.00 292.00 855.00 292.00 855.00 292.00 855.00 288.00 835.00 288.00 835.00 288.00 835.00 286.41 827.21 286.41 827.21 286.41 827.21 279.70 819.96 279.70 819.96 279.70 819.96 274.37 806.00 274.37 806.00 274.37 806.00 269.43 786.60 269.43 786.60 269.43 786.60 260.30 783.98 260.30 783.98 260.30 783.98 253.83 777.87 253.83 777.87 253.83 777.87 241.55 769.00 241.55 769.00 241.55 769.00 233.00 767.69 233.00 767.69 233.00 767.69 226.00 764.00 226.00 764.00 221.54 767.25 214.37 769.95 209.30 766.15 [[Zou (departman)|Zou]] poly 153.00 804.00 153.00 859.00 153.00 859.00 153.00 859.00 139.00 859.00 139.00 859.00 140.12 869.52 144.79 869.08 146.70 874.04 146.70 874.04 148.00 891.00 148.00 891.00 148.00 891.00 167.00 887.01 167.00 887.01 173.25 884.66 179.78 879.51 187.00 881.43 192.57 882.92 192.27 886.99 195.43 890.37 199.86 895.12 204.70 896.92 211.00 897.00 211.10 886.84 212.56 890.16 215.29 883.00 215.29 883.00 217.11 877.00 217.11 877.00 218.73 873.21 219.32 873.47 220.00 869.07 220.00 869.07 213.00 869.07 213.00 869.07 206.74 868.26 197.27 854.10 193.37 849.09 190.23 845.06 187.66 844.48 185.56 839.00 183.47 833.53 184.76 830.30 182.35 826.01 182.35 826.01 168.00 807.99 168.00 807.99 168.00 807.99 160.57 789.00 160.57 789.00 160.57 789.00 155.00 778.00 155.00 778.00 151.88 784.13 153.00 796.83 153.00 804.00 [[Kouffo (departman)|Couffo]] poly 257.00 858.00 248.00 863.30 248.00 863.30 248.00 863.30 222.00 868.00 222.00 868.00 221.30 877.09 214.05 887.68 213.30 891.00 213.30 891.00 212.78 897.00 212.78 897.00 212.78 897.00 210.56 904.00 210.56 904.00 210.56 904.00 210.03 909.00 210.03 909.00 209.27 912.47 207.53 913.55 207.11 918.00 206.62 923.23 208.88 928.13 207.61 934.00 206.40 939.60 201.12 945.73 201.38 952.00 201.38 952.00 206.00 968.00 206.00 968.00 222.41 965.82 240.46 961.05 257.00 961.00 262.31 950.04 272.23 953.79 277.61 950.02 281.43 947.33 282.20 940.30 281.95 936.00 281.83 933.85 281.57 933.02 281.00 931.00 274.36 932.39 273.12 930.44 273.00 924.00 273.00 924.00 273.00 901.00 273.00 901.00 273.00 901.00 271.88 889.00 271.88 889.00 271.88 889.00 271.88 880.00 271.88 880.00 270.65 874.76 266.10 871.72 265.57 868.00 265.10 864.74 268.71 860.40 270.00 855.00 262.76 858.36 261.92 862.80 257.00 858.00 [[Atlantique (departman)|Atlantique]] poly 265.94 871.63 272.70 873.14 274.03 882.00 274.03 882.00 276.00 930.06 276.00 930.06 277.77 929.74 280.02 929.17 281.69 930.06 286.93 933.10 282.45 945.82 281.00 950.00 290.46 952.22 290.49 955.31 294.09 956.25 296.22 956.80 307.99 954.73 311.00 954.27 312.59 954.03 315.15 953.84 316.43 952.83 318.46 951.21 317.93 947.36 318.04 945.00 318.18 941.90 319.74 936.26 319.27 934.17 318.66 931.45 316.47 930.61 315.04 925.00 314.39 922.44 314.16 916.52 312.26 915.00 309.68 912.91 300.38 914.73 297.00 915.00 297.00 915.00 297.00 885.00 297.00 885.00 297.00 885.00 295.98 878.56 295.98 878.56 295.98 878.56 286.74 871.95 286.74 871.95 286.74 871.95 284.00 857.00 284.00 857.00 276.19 857.00 270.53 855.71 267.85 865.00 [[Ouémé (departman)|Ouémé]] poly 190.28 887.88 191.51 885.48 187.86 884.18 179.49 881.23 172.19 887.47 165.00 890.03 161.26 891.37 159.48 890.71 156.00 891.21 156.00 891.21 149.00 893.00 149.00 893.00 149.00 893.00 144.00 907.00 144.00 907.00 150.92 912.00 146.25 912.89 149.18 917.78 150.76 920.42 153.53 920.93 155.83 922.69 160.20 926.05 161.69 929.71 162.00 935.00 172.27 940.14 174.95 959.54 178.00 970.00 178.00 970.00 161.00 974.00 161.00 974.00 157.16 974.77 154.35 974.62 152.00 978.00 152.00 978.00 204.00 968.00 204.00 968.00 204.00 968.00 199.26 951.00 199.26 951.00 199.26 951.00 205.79 933.00 205.79 933.00 205.79 933.00 205.06 919.00 205.06 919.00 205.06 919.00 210.00 900.00 210.00 900.00 204.65 899.12 198.01 895.52 194.14 891.70 [[Mono (departman)|Mono]] poly 278.09 952.30 265.26 954.83 262.14 957.00 260.19 958.36 260.03 959.06 259.00 961.00 259.00 961.00 274.00 960.00 274.00 960.00 274.00 960.00 275.00 956.00 275.00 956.00 275.00 956.00 275.00 960.00 275.00 960.00 275.00 960.00 290.00 957.00 290.00 957.00 290.00 957.00 290.00 955.00 290.00 955.00 287.42 953.90 284.83 952.87 282.00 952.63 [[Littoral (departman)|Littoral]] </imagemap> |- | [[Atakora (departman)|Atakora]] | [[Natitingou]] | {{center|769,337}} | {{center|20,499}} |- | [[Atlantique (departman)|Atlantique]] | [[Allada]] | {{center|1,396,548}} | {{center|3,233}} |- | [[Borgou (departman)|Borgou]] | [[Parakou]] | {{center|1,202,095}} | {{center|25,856}} |- | [[Collines (departman)|Collines]] | [[Dassa-Zoumé]] | {{center|716,558}} | {{center|13,931}} |- | [[Kouffo (departman)|Kouffo]] | [[Aplahoué]] | {{center|741,895}} | {{center|2,404}} |- | [[Donga (departman)|Donga]] | [[Djougou]] | {{center|542,605}} | {{center|11,126}} |- | [[Littoral (departman)|Littoral]] | [[Cotonou]] | {{center|678,874}} | {{center|79}} |- | [[Mono (departman)|Mono]] | [[Lokossa]] | {{center|495,307}} | {{center|1,605}} |- | [[Ouémé (departman)|Ouémé]] | [[Porto-Novo]] | {{center|1,096,850}} | {{center|1,281}} |- | [[Plateau (departman)|Plateau]] | [[Pobè]] | {{center|624,146}} | {{center|3,264}} |- | [[Zou]] | [[Abomey]] | {{center|851,623}} | {{center|5,243}} |} == Stanovništvo == {{main|Demografija Benina}} [[File:Benin-demography.png|thumb|Grafički prikaz porasta populacije Benina od [[1960.]] godine do [[2010.]] godine. Trend rasta još uvijek je aktualan, uz prosječnu stopu od oko 2.7-2.8%.]] Prema procjeni za [[2018.]] godinu, u Beninu živi 11,340,504 stanovnika, po čemu je 82. zemlja na svijetu.<ref name="WPR">{{Cite web |title=worldpopulationreview.com - Benin |url=http://worldpopulationreview.com/countries/benin-population/ |access-date=2019-06-11 |archive-date=2019-06-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190605153924/http://worldpopulationreview.com/countries/benin-population/ }}</ref> Populacija je od 50-ih godina [[20. vijek|XX. vijeka]] konstantno rasla, tako da se u tom periodu broj stanovnika upeterostručio, s cca. 2,200,000 na cca. 11,300,000 ljudi; godišnja stopa rasta stanovništva iznosi oko 2.8%.<ref name="WPR"/> Prosječna očekivana životna dob iznosi 62 godine. Stanovništvo benina uglavnom je izrazito mlado (gotovo 63% stanovništva je u dobnoj skupini od 0-24 godine), a udjelom starog stanovništva (stariji od 65 godina) od samo 2.7%.<ref name="WPR"/> Najveći postotak stanotvništva Benina nalazi se na razvijenijem jugu zemlje. ;Najveći gradovi u Beninu {{main|Popis gradova u Beninu}} {{Najveći gradovi u Beninu}} === Etnolingtivstička struktura === Na području Benina živi nekoliko desetaka etnolingvističkih skupina koje ugrubo predstavljaju tri velike afričke jezične porodice - [[Nigersko-kongoanski jezici|nigersko-kongoansku]], [[nilo-saharski jezici|nilo-saharsku]] i [[afroazijski jezici|afroazijsku]]. Glavni predstavnici posljednje skupine su [[Hausa|Hause]], koji uglavnom žive kao trgovci na sjeveru zemlje, dok nilo-saharsku porodicu predstavlja narod [[Dɛndi]], potomci [[Carstvo Songhai|Carstva Songhai]]. [[Dɛndi jezik]] dominira na sjeveru zemlje uz [[Niger (rijeka)|rijeku Niger]] te se koristi kao ''[[lingua franca]]'' među muslimanskim zajednicama na sjeveru. Predstavnici nigersko-kongoanskih jezika dijele se u pet skupina: *Narod Boko, koji je danas ograničen na krajnji istok zemlje, govori jezicima iz skupine [[Mande jezici|mande]]; *Narod [[Fulani]], koji nastanjuje sjeveroistok zemlje, koristi [[Senegambijski jezici|senegambijske jezike]]; *Narod [[Joruba]], koji nastanjuje urbana područja, koristi [[Benue-kongoanski jezici|benue-kongoanske jezike]]; *[[Gur jezici]] dominiraju u četiri provincije na sjeveru zemlje, gdje ih koriste brojne etničke skupine; *[[Kwe jezici|Kwe]] i [[gbe jezici]] dominantnu su u južnom i centralnom dijelu zemlje, gdje ih također koriste brojne i raznovrsne etničke skupine. Najbrojnija etnička skupina su pripadnici [[Fon (narod)|naroda Fon]], nakon čega slijede [[Joruba|Jorube]], [[Aja (narod)|Aje]], [[Bariba (narod)|Baribe]], [[Ayizo|Ayizi]], [[Fulani]] i [[Gun (narod)|Guni]]. Uz lučke gradove na jugu stanuju i brojni potomci [[brazil]]skih robova. Europljani su prisutni, mada u malom broju (uglavnom [[Francuzi]]), a prisutan je i određen broj ljudi iz Azije, mahom [[Libanonci|Libanonaca]] i [[Indijci|Indijaca]]. === Religija === {{main|Religija u Beninu}} {{bar box |title=Religija u Beninu (CIA, 2013.)<ref>{{Cite web |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bn.html |title=Archived copy |access-date=6 November 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110406113854/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bn.html |archive-date=6 April 2011 |dead-url=no |df=dmy-all }}</ref> |titlebar=#ddd |float=right |bars= {{bar percent|[[Kršćanstvo]]|DodgerBlue|48.5}} {{bar percent|[[Islam]]|green|27.7}} {{bar percent|Ostale / areligiozni|yellow|12.2}} {{bar percent|[[Vudu]]|gold|11.6}} }} Predominantna religija u Beninu je [[kršćanstvo]] (48.5%, [[2013.]]), među kojima su najdominantnija denominacija [[katolicizam|katolici]] (oko 30%). Nešto manje od 30% stanovništva (27.7%) su [[Islam|muslimani]], dok se nešto više od 10% stanovnika (11.6%) izjasnilo pripadnicima [[Vudu|zaparnoafričkog vudua]]. Ostale religije, kao i oni areligiozni, čine 12.2% stanovništva. Značajno prisustvo imaju i tradicionalne religije, poput [[animizam|animističkih]] skupina u [[Atakota (departman)|departmanu Atakora]], pobornika [[vudu]]a i religije [[Òrìṣà]] među narodima [[Joruba]] i [[Tado (narod)|Tado]] u centralnom i južnom dijelu države. Grad [[Ouidah]] se smatra duhovnim centrom beninskog vudua. Kršćanstvo je predominantno na jugu i u središtu Benina, dok su muslimanske zajednice dominantne na sjeveru zemlje. == Gospodarstvo == {| class="wikitable" style="text-align: left;" align="right" |- ! colspan="4" | Glavni trgovinski partneri<br>Benina za 2017. godinu<ref name="CIAWFBN"/> |- ! colspan="2" |Izvoz ! colspan="2" |Uvoz |- |style="font-size:smaller"| {{flag|Bangladeš}} |style="font-size:smaller"| {{center|18.1%}} |style="font-size:smaller"| {{flag|Tajland}} |style="font-size:smaller"| {{center|18.1%}} |- |style="font-size:smaller"| {{flag|Indija}} |style="font-size:smaller"| {{center|10.7%}} |style="font-size:smaller"| {{flag|Indija}} |style="font-size:smaller"| {{center|15.9%}} |- |style="font-size:smaller"| {{flag|Ukrajina}} |style="font-size:smaller"| {{center|9%}} |style="font-size:smaller"| {{flag|Francuska}} |style="font-size:smaller"| {{center|8.5%}} |- |style="font-size:smaller"| {{flag|Niger}} |style="font-size:smaller"| {{center|8.1%}} |style="font-size:smaller"| {{flag|Kina}} |style="font-size:smaller"| {{center|7.5%}} |- |style="font-size:smaller"| {{flag|Kina}} |style="font-size:smaller"| {{center|7.7%}} |style="font-size:smaller"| {{flag|Togo}} |style="font-size:smaller"| {{center|5.9%}} |- |style="font-size:smaller"| {{flag|Nigerija}} |style="font-size:smaller"| {{center|7.2%}} |style="font-size:smaller"| {{flag|Nizozemska}} |style="font-size:smaller"| {{center|4.3%}} |- |style="font-size:smaller"| {{flag|Turska}} |style="font-size:smaller"| {{center|4%}} |style="font-size:smaller"| {{flag|Belgija}} |style="font-size:smaller"| {{center|4.3%}} |} Unatoč činjenici da je jedna od razvijenijih afričkih zemalja, Benin se globalno i dalje smatra nerazvijenom zemljom, a njegovo gospodarstvo se još uvijek temelji na [[samoodrživa poljoprivreda|samoodrživoj poljoprivredi]] i [[pamuk]]u kao glavnom proizvodu.<ref name="LZMK"/> Trgovina i proizvodnja pamuka čine gotovo 40% [[BDP]]-a, a pamuk sačinjava čak 80% službene vanjske trgovine. Ostali značajni proizvodi su [[tekstil]], proizvodi od [[palma|palmi]] i [[kakao]]. Sjemenke i žitarice se uglavnom uzgajaju radi lokalne opskrbe. Početkom [[1980e|80-ih]] godina, Benin se uspio probiti i na međunarodno tržište [[nafta|naftom]] zahvaljujući skromnim nalazišima nedaleko od obale, međutim proizvodnja je u posljednjim godinama obustavljena, iako se polagano otkrivaju nova nalazišta. Skroman doprinos gospodarstvu daje i ribarstvo, koje je primarno lokalnog značaja, ali sačinjava i dio izvoza. Za [[2018.]] godinu, nominalni [[BDP]] je bio u porastu i iznosio je $10.456 milijardi, dok je [[PPP]] također bio u porastu, s iznosom od $27.718 milijardi.<ref name="IMFWEOBJ">{{cite web |url=https://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2019/01/weodata/weorept.aspx?pr.x=55&pr.y=14&sy=2017&ey=2021&scsm=1&ssd=1&sort=country&ds=.&br=1&c=638&s=NGDPD%2CPPPGDP%2CNGDPDPC%2CPPPPC%2CPCPIPCH&grp=0&a= |title=World Economic Outlook Database, April 2019 |publisher=[[International Monetary Fund]] |website=IMF.org |access-date=28 May 2019}}</ref> Od [[2015.]] godine, Benin bilježi stalni porast BDP-a, koji je [[2018.]] godine iznosio čak 6%.<ref name=" World Bank">{{cite web|url= https://openknowledge.worldbank.org/bitstream/handle/10986/29801/9781464812576.pdf|title= World Bank forecasts for Benin, June 2018 (p. 153) |publisher=[[World Bank]]|accessdate=11 September 2018}}</ref> Izvoz je za [[2017.]] godinu iznosio $1.974 milijardi, dok je uvoz bio $2.787 milijardi.<ref name="CIAWFBN">{{cite web |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bn.html |title=The World Factbook |publisher=[[Central Intelligence Agency]] |website=CIA.gov |access-date=1 February 2019 |archive-date=2015-09-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150918224251/https://www.cia.gov/library/publications//the-world-factbook/geos/bn.html |dead-url=yes }}</ref> == Kultura == {{main|Beninska književnost|Beninska muzika|Beninska kuhinja}} [[File:Who's coming ?.jpg|thumb|left|Tradicionalna ženska muzička skupina iz Benina]] Kultura u Beninu spoj je višestoljetne [[Afrička kultura|kulture lokalnih plemena i naroda]] koji su nastanjivali područje puno prije nego su došli prvi Europljani; značajniji trag na historiju i kulturu Benina ostavili su [[Portugalci]] i [[Francuzi]], s tim da je potonja bolje prošla kroz test vremena od ove prve. Utjecaj afričkih kultura vidljiv je u plesu, likovnoj umjetnosti, kuhinji, folklori i u davanju imena, mada mahom na jugu Benina,<ref>[http://www.merriam-webster.com/concise/Akwamu Akwamu – Encyclopedia Article and More from] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120112122016/http://www.merriam-webster.com/concise/akwamu |date=12 January 2012 }}. Merriam-Webster (13 August 2010), retrieved 15 August 2012</ref> dok je francuski (i generalno europski) utjecaj vidljiv u književnosti, muzici i sportu. Prije dolaska Europljana, beninska književnost je imala dugogodišnju usmenu tradiciju;<ref>{{cite web|title=Benin|url=http://aflit.arts.uwa.edu.au/CountryBeninEN.html|accessdate=30 July 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20110813054658/http://aflit.arts.uwa.edu.au/CountryBeninEN.html|archive-date=13 August 2011|dead-url=no|df=dmy-all}}</ref> prvi roman beninske književnosti, ''[[L'Esclave (roman)|L'Esclave]]'', napisan je tek [[1929.]] godine od strane [[Félix Couchoro|Félixa Couchoroa]] i to na francuskom jeziku. Sam [[francuski jezik]] je službeni jezik u zemlji, međutim u školama se uči tek u višim razredima, uz izuzetak bogatijih škola, gdje se uči od ranije dobi; inače se u osnovnim školama koriste lokalni jezici. Suvremena beninska muzika razvijala se pod različiti utjecajima - [[rock]], [[funk]], [[jazz]], [[soul]], [[kongoanska rumba]], [[kabare]], [[highlife]] - a njihova globalno najpoznatija pjevačica, [[Angélique Kidjo]], izdala je dvadesetak albuma i ostvarila značajnu karijeru u [[SAD|Sjedinjenim Državama]]. Ostali značajni muzičari su kompozitor [[Wally Badarou]] te pjevač [[Gnonnas Pedro]]. Uz njih, značajnu međunarodnu karijeru ostvario je i glumac [[Djimon Hounsou]], koji je glumio u seriji američkih filmova. Od likovnih umjetnika, značajan međunarodni ugled uživaju [[Georges Adéagbo]], [[Meschac Gaba]], [[Romuald Hazoumè]], [[Dominique Zinkpè]] i [[Emo de Medeiros]]. Po pitanju sporta, daleko najpopularniji nacionalni sport je [[nogomet]], mada [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Benina|nacionalna reprezentacija]] nikada nije imala značajnijih rezultata; od beninskih nogometaša, značajnu međunarodnu karijeru izgradio je [[Stéphane Sessègnon]]. == Obrazovanje == {{main|Obrazovanje u Beninu}} [[File:BEN 2001-007-S20.jpg|300px|thumb|Osnovnoškolska djeca u Beninu, [[2011.]] godina.]] Prema podacima za [[2015.]] godinu, Benin je imao jednu od najviših stopa nepismenosti u svijetu; procjena za opću stopu iznosila je 38.4%, dok su brojke za muškarce iznosile 49.9%, odnosno 27.3% za žene. S druge strane, danas je proces općeg osnovnog obrazovanja u Beninu potpuno realiziran, a 54% djece je upisano u srednje škole, prema [[UNESCO]]-vim podacima za [[2013.]] godinu. Ovo je posebno značajno u svjetlu činjenice da školstvo u Beninu nije bilo besplatno sve do [[2007.]] godine,<ref name="ilab">{{cite web|url=https://2001-2009.state.gov/g/drl/rls/hrrpt/2000/af/861.htm|title=Benin|date=23 February 2001|publisher=U. S. Department of State|work=Country Reports on Human Rights Practices|accessdate=17 September 2010|df=dmy-all}}</ref> kada su u sklopu obrazovnih reformi ukinute školarine.<ref name="UnescoBenin">{{cite web|url=http://www.unesco.org/new/en/unesco/worldwide/africa/benin/|title=Benin|publisher=U. N. Educational, Scientific and Cultural Organization|accessdate=17 September 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100913193731/http://www.unesco.org/new/en/unesco/worldwide/africa/benin/|archive-date=13 September 2010|dead-url=no|df=dmy-all}}</ref> Nastava se odvija na [[Francuski jezik|francuskom jeziku]], a ocjene se kreću od 0 do 20. Osnovno obrazovanje traje šest godina, srednje ukupno sedam, a sveučilišno tri za diplomski i četiri za magistarski studij.<ref name=embassy>[http://cotonou.usembassy.gov/facts_about_benin.html THE EDUCATIONAL SYSTEM OF BENIN REPUBLIC] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080727020409/http://cotonou.usembassy.gov/facts_about_benin.html |date=2008-07-27 }}. Embassy of the United States, Cotonou, Benin. ''This article incorporates text from this source, which is in the [[public domain]].''</ref> Od [[2009.]] godine, država je ulagala minimalno 4% BDP-a u obrazovanje, što se do [[2015.]] godine popelo na 4.4%. Ukupno 0.97% BDP-a išlo je u tercijarno obrazovanje,<ref name=":0">{{Cite book|url=http://unesdoc.unesco.org/images/0023/002354/235406e.pdf|title=West Africa. In: UNESCO Science Report: towards 2030|last=Essegbey|first=George|last2=Diaby|first2=Nouhou|last3=Konté|first3=Almamy|last4=|first4=|publisher=UNESCO|year=2015|isbn=978-92-3-100129-1|location=Paris|pages=471–497|access-date=12 June 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170630025557/http://unesdoc.unesco.org/images/0023/002354/235406e.pdf|archive-date=30 June 2017|dead-url=no|df=dmy-all}}</ref> posljedica čega je bio značajan porast upisanih na sveučilišta u zemlji. Glavni univerzitet u zemlji je [[Nacionalni univerzitet Benina]] u [[Abomey]]ju. == Reference == {{reflist|2}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Benin}} * [http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/africa/country_profiles/1064527.stm Country Profile] from [[BBC News]] * {{CIA World Factbook link|bn|Benin}} * [https://web.archive.org/web/20090507211758/http://ucblibraries.colorado.edu/govpubs/for/benin.htm Benin] from ''UCB Libraries GovPubs'' * {{dmoz|Regional/Africa/Benin/|Benin}} * [[commons:Atlas of Benin]] * [http://www.ifs.du.edu/ifs/frm_CountryProfile.aspx?Country=BJ Forecasts for Benin Development] ; Vlada * {{fr icon}} [http://www.gouv.bj/ Government of Benin] (official site) * [https://web.archive.org/web/20080813074351/https://www.cia.gov/library/publications/world-leaders-1/world-leaders-b/benin.html Chief of State and Cabinet Members] ; Mediji * [http://www-sul.stanford.edu/depts/ssrg/africa/benin/benin-newspapers-news.html Directory of Benin news sources] from Stanford University ;Trgovina * [http://wits.worldbank.org/CountryProfile/Country/BEN/Year/2010/Summary World Bank Benin 2010 Summary Trade Statistics] ;Sport * [http://post.mnsun.com/2016/06/22/duo-develops-nonprofit-organization-baseball-in-benin/ Baseball] {{Afrika}} {{Zemlje članice Pokreta nesvrstanih}} {{Frankofonija}} {{Authority control}} {{Izabran}} [[Kategorija:Benin| ]] [[Kategorija:Države u Africi]] g2snk3qvxwv9rw2oh1rfwbh2gcg6nt5 42669581 42669580 2026-08-09T00:17:53Z Aca 108187 Vraćena izmjena korisnika [[Special:Contributions/Aca|Aca]] ([[User talk:Aca|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] 42652935 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zemlja | mikronacija = | konvencionalno_dugo_ime = Republika Benin | ime = | izvorno_ime = ''République du Bénin'' | ime_genitiv = Benina | status = | zastava = Flag of Benin.svg | alt_flag = | zastava2 = | alt_flag2 = | grb = Coat of arms of Benin.svg | alt_coat = | tip_simbola = Grb | geslo = ''Fraternité, Justice, Travail'' | geslo_prijevod = Bratstvo, pravda, rad | državna_himna = [[L'Aube nouvelle]] | kraljevska_himna = | drugi_simbol = | tekst_simbol = | drugi_tip_simbola = | tekst_tipa_simbola = | slika_karte = Benin on the globe (Africa centered).svg | loctext = | alt_map = | opis_karte = | slika_karte2 = | alt_map2 = | opis_karte2 = | glavni_grad = [[Porto-Novo]] | latd = 6 | latm = 29 | latNS = N | longd = 2 | longm = 36 | longEW = E | najveći_grad = [[Cotonou]]{{sup|a}} | tip_najvećeg_naselja = grad | najveće_naselje = | službeni_jezici = [[francuski jezik]] | nacionalni_jezici = | regionalni_jezici = | etničke_grupe = | etničke_grupe_godina = | religija = | demonim = | org_tip = | članstvo = | tip_vlasti = {{nowrap|[[Prezidencijalizam|Predsjednička]] [[republika]]}} | vođa_titula1 = [[Predsjednik Benina|Predsjednik]] | vođa_ime1 = [[Romuald Wadagni]] | vođa_titula2 = [[Potpredsjednik Benina|Potpredsjednica]] | vođa_ime2 = [[Mariam Chabi Talata]] | vođa_titula3 = | vođa_ime3 = | vođa_titula4 = | vođa_ime4 = | vođa_titula5 = | vođa_ime5 = | vođa_titula6 = | vođa_ime6 = | vođa_titula7 = | vođa_ime7 = | vođa_titula8 = | vođa_ime8 = | vođa_titula9 = | vođa_ime9 = | zakonodavac = [[Narodna skupština (Benin)|Narodna skupština]] | gornji_dom = | donji_dom = | suverenitet_tip = Nezavisnost | suverenitet_napomena = | uspostava_događaj1 = od [[Francuska|Francuske]] | uspostava_datum1 = [[1. kolovoza]] [[1960.]] | uspostava_događaj2 = | uspostava_datum2 = | uspostava_događaj3 = | uspostava_datum3 = | uspostava_događaj4 = | uspostava_datum4 = | uspostava_događaj5 = | uspostava_datum5 = | uspostava_događaj6 = | uspostava_datum6 = | uspostava_događaj7 = | uspostava_datum7 = | uspostava_događaj8 = | uspostava_datum8 = | uspostava_događaj9 = | uspostava_datum9 = | uspostava_događaj10 = | uspostava_datum10 = | uspostava_događaj11 = | uspostava_datum11 = | uspostava_događaj12 = | uspostava_datum12 = | površina_km2 = 114763 | površina_oznaka = Ukupno | površina_fusnota = | površina_rang = 100 | vode = 0.4 | površina_oznaka2 = | površina_podaci2 = | površina_oznaka3 = | površina_podaci3 = | stanovništvo_proc = 10,872,298 | stanovništvo_proc_godina = [[2016.]] | stanovništvo_proc_rang = 82 | stanovništvo_oznaka2 = | stanovništvo_podaci2 = | stanovništvo_oznaka3 = | stanovništvo_podaci3 = | stanovništvo_popis = | stanovništvo_popis_godina = | stanovništvo_popis_rang = | gustoća_stanovništva = 94.8 | stanovništvo_gustina_rang = 120 | broj_članica = | GDP_PPP = $27.546 mlrd. | GDP_PPP_rang = 137 | GDP_PPP_godina = [[2018.]] | GDP_PPP_per_capita = $2,411 | GDP_PPP_per_capita_rang = 163 | GDP_nominal = $10.546 mlrd. | GDP_nominal_rang = 141 | GDP_nominal_godina = [[2018.]] | GDP_nominal_per_capita = $923 | GDP_nominal_per_capita_rang = 163 | Gini = 47.8 | Gini_ref = | Gini_rang = | Gini_godina = [[2015]] | Gini_promjena = increase | HDI = 0.485 | HDI_ref = | HDI_rang = 167 | HDI_godina = [[2015]] | HDI_promjena = increase | valuta = {{nowrap|[[zapadnoafrički CFA franak]]}} | valuta_kod = XOF | vremenska_zona = [[Zapadnoafričko vrijeme|WAT]] | utc_nadom = +1 | vremenska_zona_DST = | utc_nadom_DST = | DST_napomena = | antipodi = | datum_format = | pozivni_broj = +229 | svetac_zaštitnik = | internetski_nastavak = [[.bj]] | službeni_website = | slika_karte3 = | širina_karte = | alt_map3 = | opis_karte3 = | fusnota_a = | fusnota_b = | fusnota_c = | fusnota_d = | fusnota_e = | fusnota_f = | fusnota_g = | fusnota_h = | fusnota_1 = | fusnota_2 = | fusnota_3 = | fusnota_4 = | fusnota_5 = | fusnota_6 = | fusnota_7 = | fusnota_8 = | komentar = {{sup|a}} Iako je [[Porto-Novo]] [[Ustav Benina|ustavom]] određeni glavni grad Benina, [[Cotonou]] je sjedište vlade i ''de facto'' glavni grad. }} '''Benin''', službeno '''Republika Benin''' ([[francuski]]: ''République du Bénin''), država je u [[Zapadna Afrika|Zapadnoj Africi]]. Na zapadu graniči s [[Togo]]m, na istoku s [[Nigerija|Nigerijom]], a na sjeveru s [[Niger]]om i [[Burkina Faso|Burkinom Faso]]. Većina populacije Benina živi na omanjem obalnom pojasu na jugu zemlje, uz [[Beninski zeljev]], koji čini dio većeg [[Gvinejski zaljev|Gvinejskog zaljeva]].<ref name="HughesHughes1992">{{cite book|last1=Hughes|first1=R. H.|last2=Hughes|first2=J. S.|title=A Directory of African Wetlands|url=https://books.google.com/books?id=VLjafeXa3gMC|year=1992|publisher=IUCN|isbn=978-2-88032-949-5|page=301|access-date=12 October 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20160508163425/https://books.google.com/books?id=VLjafeXa3gMC|archive-date=8 May 2016|dead-url=no|df=dmy-all}}</ref> Službeni glavni grad je [[Porto-Novo]], međutim sjedište vlade nalazi se u gradu [[Cotonou]], koji je najveći grad u zemlji i njezin gospodarski centar. Benin ima površinu od 114,763 km{{sup|2}},<ref name=AS2010>{{Cite report |date=2012 |title=Annuaire statistique 2010 |language=fr |url=http://www.insae-bj.org/annuare-statistique.html?file=files/publications/annuel/Annuaire%20statistique%20%20INSAE%202010.pdf |publisher=[[Institut national de la statistique et de l'analyse économique|INSAE]] |page=49 |accessdate=17 December 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304091201/http://www.insae-bj.org/annuare-statistique.html?file=files%2Fpublications%2Fannuel%2FAnnuaire%20statistique%20%20INSAE%202010.pdf# |archivedate=4 March 2016 |deadurl=no |df=dmy-all }}</ref> dok je procijenjena populacija za [[2016.]] godinu iznosila nešto više od 10,800,000 ljudi. Benin je zemlja u tropskom pojasu, a njezino je gospodarstvo uvelike temeljeno na [[poljoprivreda|poljoprivredi]]; glavni izvozi su pamuk i palmino ulje.<ref>[http://www.fao.org/isfp/country-information/benin/en/ "Food and Agriculture Organization of the United Nations"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121024021730/http://www.fao.org/isfp/country-information/benin/en/# |date=24 October 2012 }}. United Nations, 29 June 2010.</ref> Službeni jezik u Beninu je [[francuski jezik|francuski]], mada se lokalni jezici poput [[Fon jezik|fona]] i [[Joruba jezik|jorube]] također često koriste. Najveća vjerska skupina u Beninu su [[Katolicizam|katolici]], a prate ih [[islam|muslimani]], [[vudu]] i [[protestantizam|protestanti]]. Benin je član [[UN|Ujedinjenih nacija]], [[Afrička unija|Afričke unije]], [[Pokret nesvrstanih|Pokreta nesvrstanih]], [[Frankofonija|Frankofonije]], [[Organizacija islamske konferencije|Organizacije islamske konferencije]] i drugih međunarodnih organizacija regionalnog, kontinentalnog i globalnog karaktera.<ref>[http://www.nationsencyclopedia.com/Africa/Benin-INTERNATIONAL-COOPERATION.html "Benin – International Cooperation"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100927233857/http://www.nationsencyclopedia.com/Africa/Benin-INTERNATIONAL-COOPERATION.html# |date=27 September 2010 }}. Nation Encyclopedia (29 June 2010).</ref> Od [[17. vijek|XVII.]] do [[19. vijek|XIX. vijeka]], najznačajniji entiteti na području današnjeg Benina bili su [[Kraljevstvo Dahomej]], grad-država [[Porto-Novo]] te serija manjih, plemenskih entiteta na sjeveru. Zbog velikog broja robova koji su s ovog područja transportirani u [[Novi svijet]], područje je još od [[17. vijek|XVII. vijeka]] bilo poznato kao [[Obala robova]]. Nakon ukidanja ropstva, [[Francuska]] je preuzela kontrolu nad teritorijem te mu nadjenula ime [[Francuski Dahomej]]. [[Republika Dahomej]] proglašena je [[1958.]] godine, a [[1. kolovoza]] [[1960.]] je stekla potpunu nezavisnost od Francuske. Nezavisni Dahomej imao je burnu prošlost prepunu prevrata, vojnih udara i borbi za uspostavu demokracije. Od [[1975.]] do [[1990.]] godine, bio je uređen kao komunistička, jednopartijska [[Narodna Republika Benin]]. Višestranačje je uvedeno [[1990.]] godine, kada je proglašena Republika Benin.<ref name="Ibp Usa p85">''Ibp Usa. Global Logistics Assessments Reports Handbook: Strategic Transportation and Customs Information for Selected Countries'', p. 85. Int'l Business Publications, 2008. {{ISBN|0-7397-6603-1}}</ref> == Etimologija == Za vrijeme kolonijalnog perioda, Benin je nosio lokalni i historijski naziv '''[[Dahomej]]'''. Od [[1975.]] godine koristi se naziv '''Benin''',<ref name="LeaRowe2001">{{cite book|editor1-last=Lea|editor1-first=David|editor2-last=Rowe|editor2-first=Annamarie|title=A Political Chronology of Africa|url=https://books.google.com/books?id=ROR1xreEJTsC|year=2001|publisher=Taylor & Francis|isbn=978-1-85743-116-2|page=33|access-date=12 October 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20160603214006/https://books.google.com/books?id=ROR1xreEJTsC|archive-date=3 June 2016|dead-url=no|df=dmy-all}}</ref> prema [[Beninski zaljev|Beninskom zaljevu]], u kojem država leži. Zaljevu su ime dali Europljani prema [[Kraljevstvo Benin|Kraljevstvu Benin]], koje se nalazi u današnjoj [[Nigerija|Nigeriji]]. Država Benin nema nikakve poveznice s današnjim [[Benin City]]jem u Nigeriji, kao ni s [[Beninska bronca|beninskom broncom]]. Sama riječ "Benin" nastala je krivim izgovorom grada Ubinu (danas [[Benin City]]) od strane [[portugal]]skih kolonizatora. Suvremeni naziv Benin izabran je zbog neutralnosti termina. Naime, termin "Dahomej" se izvorno odnosio na [[Fon (narod)|fonsko]] [[Kraljevstvo Dahomej]], koje je obuhvaćalo južnu trećinu zemlje te se tako nije odnosilo na grad-državu [[Porto-Novo]] (koja je bila država rivalskog naroda [[Joruba]]), centralni Benin (gdje su Jorube također bili dominantni), multietnički sjeverni sektor zemlje, kao ni na kraljevstvo naroda [[Bariba]] na sjeveroistoku zemlje.<ref name="Smith2008">{{cite book|editor-last=Smith|editor-first=Bonnie G.|title=The Oxford Encyclopedia of Women in World History, Volume 1|url=https://books.google.com/books?id=EFI7tr9XK6EC|year=2008|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-514890-9|page=535|access-date=12 October 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151122235631/https://books.google.com/books?id=EFI7tr9XK6EC|archive-date=22 November 2015|dead-url=no|df=dmy-all}}</ref> == Historija == {{main|Historija Benina}} [[File:Cotonou Station in 1930s.JPG|thumb|left|320px|Željeznički kolodvor u gradu [[Cotonou]] tokom [[1930e|1930-ih]] godina, prikazan u [[japan]]skoj knjizi ''Svjetlo i tama južnih mora''.]] Do [[Europa|europske]] kolonizacije, na području Benina nalazilo se nekoliko moćnih plemenskih država uz obalu (najmoćnija među kojima je bila ona naroda [[Aja (narod)|Aja]], ali značajnu ulogu imali su i narodi [[Joruba]] i [[Gbe]]), koje su značajne prihode ostvarivale u trgovini robljem, uglavnom ratnim zarobljenicima, te značajne skupine plemena u unutrašnjosti zemlje (tu se posebno ističe narod [[Bariba]]). Do kraja [[17. vijek|XVII.]] i početka [[18. vijek|XVIII. vijeka]], najmoćnija vojna sila bilo je [[Carstvo Oyo]], koje je imalo svoj teritorij istočno od modernog Benina; to se promijenilo u navedenom periodu, kada je [[Fon (narod)|narod Fon]] osnovao [[Kraljevstvo Dahomej]] na platou oko [[Abomey]]ja, a isto je ubrzo počelo osvajati teritorije uz obalu. [[Kraljevstvo Dahomej]] bilo je poznato po svojoj tradiciji. Mladi dječaci su od najranije dobi služili starijim vojnicima i učili vojne običaje,<ref name="Harms2002">{{cite book|last=Harms|first=Robert W.|title=The Diligent: A Voyage Through the Worlds of the Slave Trade|url=https://books.google.com/books?id=0YILMba_EnoC|year=2002|publisher=Basic Books|isbn=978-0-465-02872-6|page=172|access-date=12 October 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20160509061636/https://books.google.com/books?id=0YILMba_EnoC|archive-date=9 May 2016|dead-url=no|df=dmy-all|archivedate=2016-05-09|archiveurl=https://web.archive.org/web/20160509061636/https://books.google.com/books?id=0YILMba_EnoC|deadurl=yes}}</ref> a posebno je bila poznata elitna jedinica žena, "Ahosi" ("naše majke"), koje se europski istraživačima nazivali "[[Dahomejske Amazonke|Dahomejskim Amazonkama]]"; zemlja je uživala nadimak "crna [[Sparta]]" u tom periodu.<ref name="Alpern1998">{{cite book|last=Alpern|first=Stanley B.|title=Amazons of Black Sparta: The Women Warriors of Dahomey|url=https://books.google.com/books?id=Fdtg4e5_WoIC|year=1998|publisher=C. Hurst & Co. Publishers|isbn=978-1-85065-362-2|page=37|access-date=12 October 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20160506013639/https://books.google.com/books?id=Fdtg4e5_WoIC|archive-date=6 May 2016|dead-url=no|df=dmy-all}}</ref> Zarobljenike iz svojih vojnih pothvata su prodavali u roblje (cijela je regija zbog plodne trgovine bila znana kao [[Obala robova]])<ref>[http://www.foxnews.com/story/0,2933,91575,00.html African Ambassador Apologizes for Slavery Role] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100522233737/http://www.foxnews.com/story/0,2933,91575,00.html |date=22 May 2010 }}. FOXNews.com. 10 July 2003</ref> i dijelom ih prema [[Dahomejski godišnji običaji|običajima ritualno pogubljavali]]. Pogubljavanja i zabrana transatlantske trgovine robljem ([[1807.]]) dovela je do smanjenja zarade i slabljenja kraljevstva, pa su tako od 1885. portugalski trgovački borodovi, koji su od [[1472.]] godine imali sporazum s Dahomejom, napustili priobalno područje i trgovinu, preselivši se u [[Brazil]]. Slabljenje kraljevstva u drugoj polovici [[19. vijek|XIX. vijeka]] omogućilo je [[Francuska|Francuskoj]] da bez većih problema osvoji teritorij i pretvori ga u koloniju [[Francuski Dahomej]], koji je [[1899.]] godine integriran u [[Francuska Zapadna Afrika|Francusku Zapadnu Afriku]]. Francuzi su [[1958.]] godine dali autonomiju [[Republika Dahomej|Republici Dahomej]], a potpunu nezavisnost nova je republika stekla [[1. kolovoza]] [[1960.]] godine, što se danas slavi kao državni praznik;<ref>{{Cite news |url=http://apanews.net/en/news/president-sirleaf-congratulates-benin-on-57th-independence-anniversary |title=President Sirleaf congratulates Benin on 57th Independence Anniversary |date=2017-07-31 |work=Agence de Presse Africane |access-date=2018-07-30 |language=en |archive-url=https://web.archive.org/web/20180730234816/http://apanews.net/en/news/president-sirleaf-congratulates-benin-on-57th-independence-anniversary |archive-date=30 July 2018 |dead-url=no |df=dmy-all }}</ref> prvi predsjednik Dahomeja bio je [[Hubert Maga]].<ref name="Stokes2009">{{cite book|editor-last=Stokes|editor-first=Jamie|title=Encyclopedia of the Peoples of Africa and the Middle East: L to Z|url=https://books.google.com/books?id=gaFvrgEACAAJ|date=2009|publisher=Infobase Publishing|isbn=978-0-8160-7158-6|page=229|access-date=12 October 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20160503171808/https://books.google.com/books?id=gaFvrgEACAAJ|archive-date=3 May 2016|dead-url=no|df=dmy-all}}</ref><ref name="Araujo2010">{{cite book|last=Araujo|first=Ana Lucia|title=Public Memory of Slavery: Victims and Perpetrators in the South Atlantic|url=https://books.google.com/books?id=kymzngEACAAJ|year=2010|publisher=Cambria Press|isbn=978-1-60497-714-1|page=111|access-date=12 October 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20160617084013/https://books.google.com/books?id=kymzngEACAAJ|archive-date=17 June 2016|dead-url=no|df=dmy-all}}</ref> Nedugo nakon sticanja nezavisnosti, došlo je do podjela u oslobodilačkom pokretu i brojnih državnih udara iz kojih je kao pobjednik [[1972.]] izašao bojnik [[Mathieu Kérékou]]. Novi je predsjednik uveo politiku utemeljenu na [[Marksizam-lenjinizam|marksizmu-lenjinizmu]] s nacionalizacijama i planiranom ekonomijom; ime države promijenjeno je u [[Narodna Republika Benin]].<ref name="Dickovick2012">{{cite book|author=Dickovick, J. Tyler|title=Africa 2012|url=https://books.google.com/books?id=NdyYjQxd7uEC&pg=PA69|accessdate=5 March 2013|date=9 August 2012|publisher=Stryker Post|isbn=978-1-61048-882-2|page=69|archive-url=https://web.archive.org/web/20130602033328/http://books.google.com/books?id=NdyYjQxd7uEC&pg=PA69|archive-date=2 June 2013|dead-url=no|df=dmy-all}}</ref><ref name="HoungnikpoDecalo2012">{{cite book|last1=Houngnikpo|first1=Mathurin C.|last2=Decalo|first2=Samuel|title=Historical Dictionary of Benin|url=https://books.google.com/books?id=0yGPTsRubWEC&pg=PR33|accessdate=5 March 2013|date=14 December 2012|publisher=Rowman & Littlefield|isbn=978-0-8108-7171-7|page=33|archive-url=https://web.archive.org/web/20140423214217/http://books.google.com/books?id=0yGPTsRubWEC&pg=PR33|archive-date=23 April 2014|dead-url=no|df=dmy-all}}</ref> Kérékou je krajem 80-ih odbacio marksističku ideologiju, a [[1. ožujka]] [[1990.]] godine je ime države službeno promijenjeno u Republika Benin.<ref>{{cite web|url=http://flagspot.net/flags/bj.html|title=Benin|publisher=Flagspot.net|accessdate=2 May 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100612012647/http://flagspot.net/flags/bj.html|archive-date=12 June 2010|dead-url=no|df=dmy-all}}</ref> Godine [[1991.]], Kérékou je poražen na izborima i postao je prvi crni afrički predsjednik koji je mirno sišao s vlasti nakon izbornog poraza. Vratio se na vlast nakon pobjede na izborima [[1996.]] godine. Nakon ponovne pobjede [[2001.]] godine, Kérékou se nije kandidirao na izborima [[2006.]], te su ga mnogi hvalili što nije pokušao promijeniti ustav kako bi dobio mogućnost ostanka na vlasti. Na izborima [[2006.]] pobijedio je [[Yayi Boni]], koji je na vlasti ostao do [[2016.]] godine, kada ga je, nakon što mu je ustav zabranio kandidiranje za treći mandat, naslijedio poduzetnik [[Patrice Talon]].<ref>{{Cite news|url=https://www.reuters.com/article/us-benin-election-idUSKCN0X31QO|title=Businessman sworn in as Benin's president|date=6 April 2016|newspaper=Reuters|access-date=1 May 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160417043022/http://www.reuters.com/article/us-benin-election-idUSKCN0X31QO|archive-date=17 April 2016|dead-url=no|df=dmy-all}}</ref> == Geografija == {{main|Geografija Benina}} Benin se nalazi u [[Zapadna Afrika|zapadnoj Africi]], smješten između 6° i 13° sjeverno te 0° i 4° istočno. Na zapadu graniči s [[Togo]]m, na sjeveru s [[Burkina Faso|Burkinom Faso]] i [[Niger]]om te s [[Nigerija|Nigerijom]] na istoku. Na jugu, Benin izlazi na [[Beninski zaljev]], koji je dio većeg [[Gvinejski zaljev|Gvinejskog zaljeva]]. Beninska obala široka je tek 121 km, međutim najveća širina koju zemlja doseže, na sjeveru, iznosi 325 km. Po pitanju reljefa, Benin pokazuje vrlo malo oscilacija te se može podijeliti na četiri veće zone od juga prema sjeveru. Izrazito niske, pješčane poljane uz obalu na jugu zemlje ne prelaze 10 metara visine. To područje obiluje močvarama te je prepuno laguna i manjih jezera koje su povezane s [[ocean]]om. U pozadini tih poljana nalazi [[gvinejski šumsko-savanski mozaik]], koji se prostire diljem južnobeninskih platoa, a visinom se kreće od 20 do 200 metara. To područje presjecaju doline koje se nalaze uz tokove rijeka [[Couffo (rijeka)|Couffo]], [[Zou (rijeka)|Zou]] i [[Ouémé (rijeka)|Ouémé]]. Treća regija je ispunjena je brdima i sličnim uzvisinama, koje rijetko dosežu 400 metara nadmorske visine. Na sjeveru zemlje nalazi se planinski lanac [[Atakora (planinski lanac)|Atakora]], koji se dalje proteže u [[Togo]]; tu se nalazi i najviši vrh Benina, [[Mont Sokbaro]], visok tek 658 metara. Na sjeveru zemlje nalazi se i kompleks nacionalnih parkova [[Nacionalni park W|W]]-[[Nacionalni park Arly|Arly]]-[[Nacionalni park Pendjari|Pendjari]], kog Benin dijeli sa susjednim [[Niger]]om i [[Burkina Faso|Burkina Faso]]; parkovi su zaštićeni od strane [[UNESCO]]-a i predstavljaju značajnu turističku atrakciju u regiji zbog bogate flore i faune.<ref name=bn>[https://2009-2017.state.gov/r/pa/ei/bgn/6761.htm "Background Note: Benin"] . U.S. Department of State (June 2008). {{PD-notice}}</ref> <gallery mode="packed-hover" caption="Geografija Benina"> File:Pendjari Fluss.JPG|Rijeka [[Pendjari (rijeka)|Pendjari]] čini prirodnu granicu Benina s [[Burkina Faso|Burkinom Faso]] File:Elephants Pendjari.jpg|[[Savana|Savane]] u [[Nacionalni park Pendjari|NP Pendjari]] u kojima obitavaju [[slon]]ovi File:Fishermen near Ganvie Benin 2017.jpg|Ribarstvo je značajna lokalna djelatnost na jugu zemlje, gdje su brojne lagune i jezera, poput [[Nokoué (jezero)|ovoga]] kraj mjesta [[Ganvié]] File:Chutes de Tanougou (3).jpg|Slapovi [[Tanougou]] u Beninu File:Atakora Benin Batia.jpg|Iako je Benin primarno nizinska zemlja, na sjeveru zemlje se nalazi značajni planinski lanac [[Atakora (planinski lanac)|Atakora]] </gallery> === Klima === [[File:Benin map of Köppen climate classification.svg|thumb|200px|[[Köppenova klasifikacija klime]] pokazuje samo dvije izražene klimatske zone u Beninu.]] Klima u Beninu je topla i vlažna. Tokom godine se izmjenjuju dva kišna i dva sušna perioda, a godišnja razina padalina uz obalu je oko 1,300 mm. Principijelna kišna sezona traje od travnja do kraja srpnja, uz kraći kišni period od kraja rujna do studenog. Glavna suha sezona je od prosinca do travnja, uz kraći sušni period od kraja srpnja do početka rujna. Temperature i vlažnost su dosta visoki uz tropsku obalu. U najvećem gradu, [[Cotonou]]u, prosječni minimum i maksum iznose 24°C, odnosno 31°C. Prema [[Köppenova klasifikacija klime|Köppenovoj klasifikaciji klime]], Benin ima samo dvije izražene klimatske zone.<ref name=bn/> Temperaturne varijacije se povećavaju kako se krećemo prema sjeveru, preko savana i platoa do [[Sahel]]a. Od prosinca do ožujka diljem zemlje puše suhi vjetar znan kao [[harmatan]], a koji solazi iz [[Sahara|Sahare]]; harmatan ima značajan utjecaj na vegetaciju u Beninu.<ref name=bn/> == Politika == {{main|Politika Benina}} Prema [[Ustav Benina|Ustavu]], Benin je [[Prezidencijalizam|predsjednička]] [[republika]] s [[Predstavnička demokracija|predstavničkom demokracijom]], u sklopu koje je [[predsjednik Benina]] istovremeno i [[državni poglavar]] i [[predsjednik vlade]] unutar [[Višestranačje|višestranačkog političkog sistema]]. Vlada i predsjednik predstavljaju izvršnu vlast, dok je zakonodavna vlast podijeljena između vlade i parlamenta, [[Narodna skupština (Benin)|Narodne skupštine]]. Sudbena vlast je nezavisna od izvršne i zakonodavne vlasti. Sudbenu vlast provode Ustavni sud (''Court constitutionnelle''), sa 7 članova imenovanih za jedan mandat od 5 godina te Vrhovni sud (''Court suprême''), čijeg predsjednika imenuje predsjednik republike za mandat od 5 godina.<ref name="LZMK">[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=6925 Benin] na enciklopedija.hr ([http://www.enciklopedija.hr/upute.aspx dozvola])</ref> Aktualni [[Ustav Benina]] donesen je [[1990.]] godine te je bio na snazi u periodu tranzicije prema demokraciji [[1991.]] godine. U kontekstu funkcionalnosti političkog sustava, Benin spada među bolje ocijenjene afričke zemlje; na [[Ibrahimov indeks afričke vlasti|Ibrahimovom indeksu afričke vlasti]] za [[2013.]] godinu nalazio se na 13. mjesto uz značajan dvanaestogodišnji napredak. Uz to, našao se na 18. mjestu među afričkim zemljama po pitanju sigurnosti, vladavine prava, participacije i ljudskih prava.<ref name=IIAG>{{cite web|title=2014 Ibrahim Index of African Governance (IIAG)|publisher=[[Mo Ibrahim Foundation]]|date=2014|url=http://www.moibrahimfoundation.org/interact/|accessdate=16 April 2015|deadurl=yes|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130530015728/http://www.moibrahimfoundation.org/interact/|archivedate=30 May 2013|df=dmy-all}}</ref> U rangiranju udruge [[Novinari bez granica]], Benin se nalazio na 53. mjestu (od 169 zemalja) po pitanju slobode medija. S druge strane, korupcija je, kao i u većini Afričkih zemalja, gorući problem; godine [[2005.]] je Benin rangiran na 88. mjestu (od 159 zemalja) po pitanju korumpiranosti policije, gospodarstvenika i političara.<ref>{{cite web|url=http://www.nationmaster.com/graph/gov_cor-government-corruption|title=Countries Compared by Government > Government corruption rating. International Statistics at NationMaster.com|work=nationmaster.com|access-date=13 February 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110208015202/http://www.nationmaster.com/graph/gov_cor-government-corruption|archive-date=8 February 2011|dead-url=no|df=dmy-all}}</ref> === Administrativna podjela === {{main|Departmani Benina|Općine Benina}} Glavne administrativne jedinice u Beninu su [[Departmani Benina|departmani]] (''départements''), kojih trenutno ima 12. Do [[1999.]] godine, Benin je imao šest departmana, koji su nakon administrativne reforme podijeljeni tako da je nastalo aktualnih dvanaest; deparmatni su svoja središta dobili tokom [[2008.]] godine. Departmani se dalje dijele na [[Općine Benina|općine]] (''communes''), kojih od [[1999.]] godine ima 77. {| cellpadding=2 cellspacing=0 class="wikitable sortable" width="100%" |- !Departman !Glavni grad<ref>[http://gouv.bj/communique-du-conseil-des-ministres-du-22-juin-2016/ Communiqué du Conseil des Ministres du 22 Juin 2016 | Portail Officiel du Gouvernement Béninois] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190125073621/https://www.gouv.bj//communique-du-conseil-des-ministres-du-22-juin-2016/ |date=2019-01-25 }}. Gouv.bj (22 June 2016). Retrieved on 2017-01-02.</ref><ref>[http://www.lanouvelletribune.info/benin/politique/29267-liste-12-prefets-et-chefs-lieux Bénin : liste des 12 nouveaux préfets et des chefs-lieux de départements] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161120225327/http://www.lanouvelletribune.info/benin/politique/29267-liste-12-prefets-et-chefs-lieux |date=2016-11-20 }}. Lanouvelletribune.info. Retrieved on 2017-01-02.</ref> !Populacija {{small|(2013.)}} !Površina (km<sup>2</sup>)<ref>[http://www.geohive.com/cntry/benin.aspx Benin]. Geohive.com. Retrieved on 2017-01-02.</ref> !Mapa |- | [[Alibori (departman)|Alibori]] | [[Kandi, Benin|Kandi]] | {{center|868,046}} | {{center|26,242}} |rowspan="12"|<imagemap> File:Benin departments named.png|center|200px|Departments of Benin. poly 452.13 201.00 432.37 175.00 432.37 175.00 429.41 171.04 424.48 166.29 425.49 161.00 425.49 161.00 430.99 145.17 430.99 145.17 430.99 145.17 434.73 139.91 434.73 139.91 434.73 139.91 437.47 133.00 437.47 133.00 438.73 130.04 441.97 126.19 440.84 123.09 440.84 123.09 437.00 117.84 437.00 117.84 437.00 117.84 435.46 114.25 435.46 114.25 435.46 114.25 427.78 103.48 427.78 103.48 423.94 99.85 421.52 100.59 418.00 99.08 418.00 99.08 412.00 95.94 412.00 95.94 407.56 94.53 403.87 97.80 399.21 93.69 393.54 88.68 389.49 74.63 388.41 73.22 386.74 71.06 384.29 70.27 382.33 68.51 382.33 68.51 376.63 61.45 376.63 61.45 376.63 61.45 367.91 53.63 367.91 53.63 367.91 53.63 361.27 49.37 361.27 49.37 358.02 46.48 356.56 40.31 353.39 37.60 350.60 35.21 347.18 36.57 343.28 33.20 338.92 29.44 339.95 23.09 331.00 19.63 323.94 16.91 317.88 24.78 310.00 24.00 310.00 24.00 305.70 33.03 305.70 33.03 305.70 33.03 294.00 34.21 294.00 34.21 294.00 34.21 286.00 36.09 286.00 36.09 286.00 36.09 281.00 36.67 281.00 36.67 281.00 36.67 274.00 39.28 274.00 39.28 274.00 39.28 261.00 42.00 261.00 42.00 264.45 68.19 264.13 56.05 268.00 73.00 275.10 74.53 277.32 79.66 270.00 82.00 268.11 85.35 267.76 85.37 264.00 86.00 264.82 97.35 264.58 93.94 261.00 104.00 259.83 107.27 259.88 108.74 257.86 112.00 257.86 112.00 251.03 121.00 251.03 121.00 248.70 125.78 252.41 127.54 246.93 131.96 232.52 143.59 230.29 142.17 216.58 158.00 214.22 160.72 209.02 165.50 208.65 169.00 208.26 172.72 216.24 185.20 218.42 189.00 218.42 189.00 235.30 219.00 235.30 219.00 240.56 228.57 243.98 230.73 244.00 242.00 244.00 242.00 244.00 291.00 244.00 291.00 244.00 292.99 243.77 296.81 245.02 298.40 246.38 300.12 260.71 301.03 263.00 300.38 266.22 299.47 267.09 297.41 272.00 297.06 280.71 296.45 282.90 301.51 287.17 303.70 289.24 304.76 293.61 305.42 296.00 305.53 298.65 306.04 301.42 306.13 304.00 305.53 308.54 303.99 312.26 300.21 316.00 298.52 319.81 296.63 330.39 296.04 333.86 298.52 335.71 299.95 336.06 301.09 337.00 303.00 337.00 303.00 355.00 303.00 355.00 303.00 355.00 303.00 373.00 301.00 373.00 301.00 373.00 301.00 404.00 292.44 404.00 292.44 404.00 292.44 431.00 290.00 431.00 290.00 431.00 290.00 445.00 288.21 445.00 288.21 445.00 288.21 460.00 288.82 460.00 288.82 460.00 288.82 474.00 284.78 474.00 284.78 474.00 284.78 483.00 283.00 483.00 283.00 482.50 274.60 480.55 277.64 476.39 273.57 474.00 271.25 473.50 268.53 471.93 266.37 470.45 264.35 468.05 263.00 467.11 260.90 465.21 256.64 470.40 249.79 470.70 245.00 470.84 242.80 468.02 232.09 467.01 230.00 465.75 227.38 464.06 226.13 463.31 223.00 462.41 219.20 463.69 215.50 465.00 212.00 458.09 210.88 456.07 206.26 452.13 201.00 [[Alibori (departman)|Alibori]] poly 37.46 246.00 37.46 252.00 37.46 252.00 37.46 252.00 35.31 258.00 35.31 258.00 35.31 258.00 34.40 265.00 34.40 265.00 32.65 269.76 26.21 273.58 24.01 278.00 22.52 281.03 24.08 291.52 24.01 296.00 23.82 305.84 20.15 302.44 20.00 313.00 20.00 313.00 20.00 323.00 20.00 323.00 20.00 325.41 19.78 328.58 21.02 330.70 22.40 333.07 26.70 335.76 29.00 337.42 29.00 337.42 45.00 349.37 45.00 349.37 45.00 349.37 82.00 373.20 82.00 373.20 82.00 373.20 107.00 388.27 107.00 388.27 111.81 390.32 114.39 389.60 118.00 390.63 130.19 394.14 122.76 395.20 140.00 395.00 145.96 394.93 151.03 393.89 156.00 390.36 160.95 386.85 170.76 377.10 176.00 375.13 180.62 373.39 183.60 376.89 194.00 376.76 194.00 376.76 214.00 376.76 214.00 376.76 219.13 375.48 220.35 373.34 230.00 371.40 233.97 370.60 241.83 370.30 243.98 366.77 245.17 364.82 245.08 361.23 244.82 359.00 244.34 354.97 239.47 338.13 237.30 335.17 234.48 331.32 229.02 329.01 229.16 323.00 229.33 316.13 237.71 311.47 240.40 307.72 242.31 305.05 241.99 302.12 241.84 299.00 241.84 299.00 241.84 241.00 241.84 241.00 242.00 238.76 242.09 236.16 241.83 234.00 240.65 230.85 237.02 225.12 235.30 222.00 235.30 222.00 222.42 199.00 222.42 199.00 222.42 199.00 211.72 180.00 211.72 180.00 210.41 177.70 207.70 172.35 205.61 171.02 203.63 169.77 200.33 170.06 198.00 169.83 198.00 169.83 179.00 168.01 179.00 168.01 172.75 168.17 171.85 169.55 167.00 170.24 167.00 170.24 159.00 170.24 159.00 170.24 154.87 170.68 148.54 174.29 145.00 173.97 140.61 173.58 139.06 169.50 137.20 167.84 135.56 166.35 130.21 164.35 128.00 163.80 124.03 162.80 116.29 163.66 113.75 167.22 112.30 169.25 112.92 171.08 110.65 173.37 108.55 175.49 104.72 176.40 103.92 180.04 103.92 180.04 105.00 189.00 105.00 189.00 105.00 189.00 95.00 188.00 95.00 188.00 95.20 190.02 95.78 192.77 94.31 194.45 91.55 197.61 77.91 193.83 74.00 193.00 74.12 200.87 77.74 199.74 75.00 211.00 69.72 208.52 68.74 210.16 64.00 213.00 66.47 221.45 72.00 221.45 70.00 232.00 70.00 232.00 63.00 228.56 63.00 228.56 63.00 228.56 57.00 226.73 57.00 226.73 57.00 226.73 49.00 223.00 49.00 223.00 46.19 229.10 45.52 230.06 49.00 236.00 49.00 236.00 40.00 237.00 40.00 237.00 40.00 237.00 37.46 246.00 37.46 246.00 [[Atakora (departman)|Atakora]] poly 457.00 290.83 444.00 290.06 444.00 290.06 444.00 290.06 435.00 291.86 435.00 291.86 435.00 291.86 425.00 291.21 425.00 291.21 425.00 291.21 410.00 293.79 410.00 293.79 410.00 293.79 402.00 294.46 402.00 294.46 390.01 296.62 381.24 303.72 369.00 302.73 362.03 302.17 363.46 303.89 358.00 304.89 358.00 304.89 344.00 304.89 344.00 304.89 338.12 304.96 336.10 304.95 334.00 299.00 330.07 299.00 319.10 298.57 316.00 299.74 311.61 301.39 307.49 307.15 301.00 307.70 297.78 307.97 288.94 306.59 286.17 304.93 282.96 303.00 281.61 300.23 277.00 299.28 267.48 297.31 266.77 302.05 261.99 302.66 261.99 302.66 244.00 302.00 244.00 302.00 243.08 313.35 229.57 314.00 231.24 325.00 232.04 330.24 236.64 331.99 239.44 336.01 241.19 338.53 242.02 342.05 242.86 345.00 244.32 350.15 247.94 360.01 246.57 364.98 244.30 373.20 230.96 372.34 224.00 374.25 215.51 376.59 216.42 381.17 221.00 387.00 215.50 390.69 219.79 394.05 219.41 399.00 219.07 403.42 213.76 408.39 216.95 418.00 221.36 431.25 229.17 432.89 228.89 442.00 228.89 442.00 225.42 471.00 225.42 471.00 224.95 474.53 225.04 479.91 223.07 482.85 220.31 486.96 210.88 486.90 206.10 489.56 200.51 492.67 199.71 502.20 200.09 508.00 200.34 511.83 201.45 517.74 203.85 520.78 206.80 524.50 211.02 524.42 212.39 530.00 213.73 535.43 206.59 553.24 211.74 560.95 217.97 570.28 236.41 563.79 236.00 577.00 236.00 577.00 310.00 577.00 310.00 577.00 312.73 576.99 316.25 577.33 318.43 575.40 320.92 573.20 320.80 569.99 321.32 567.00 322.73 558.85 321.71 561.34 322.24 556.00 322.24 556.00 323.91 547.00 323.91 547.00 324.35 540.98 322.25 532.46 331.00 531.69 332.81 531.53 334.28 532.10 336.00 532.28 341.27 532.85 343.12 529.82 349.00 529.06 353.86 528.43 354.56 530.23 358.00 530.54 361.32 530.83 370.70 528.20 372.73 525.49 374.30 523.40 376.92 513.91 377.58 511.00 377.58 511.00 381.66 497.83 381.66 497.83 381.66 497.83 380.98 486.00 380.98 486.00 380.68 476.61 375.81 477.30 379.29 470.00 383.12 461.98 385.40 466.33 391.98 456.00 396.68 448.63 393.76 447.02 397.31 443.39 401.48 439.14 406.55 441.71 408.94 436.93 410.67 433.46 407.81 429.38 406.94 426.00 405.90 421.94 407.23 418.17 410.22 415.27 412.84 412.73 424.28 408.25 428.00 407.56 433.00 406.65 435.16 409.44 439.24 404.85 441.02 402.86 448.74 392.17 449.44 390.00 452.26 381.29 445.08 373.83 458.00 370.00 458.00 366.84 458.47 359.88 456.98 357.32 455.80 355.29 446.60 348.06 445.26 343.00 444.26 339.23 447.43 333.31 449.10 330.00 452.77 322.74 449.55 322.09 458.00 317.29 459.54 316.42 461.17 315.40 463.00 315.34 465.90 315.25 472.14 319.47 475.00 321.00 475.00 321.00 477.68 312.00 477.68 312.00 477.68 312.00 478.63 305.00 478.63 305.00 478.63 305.00 483.05 295.00 483.05 295.00 483.05 295.00 483.05 285.00 483.05 285.00 483.05 285.00 457.00 290.83 457.00 290.83 [[Borgou (departman)|Borgou]] poly 204.00 378.09 198.00 378.82 198.00 378.82 195.22 379.01 189.99 378.26 187.00 377.91 183.64 377.52 180.15 375.88 177.00 376.43 168.76 377.87 159.89 391.57 150.00 395.14 145.58 396.38 131.55 396.56 127.00 395.14 119.22 393.40 119.53 391.49 109.00 391.00 109.00 391.00 109.00 409.00 109.00 409.00 109.00 409.00 110.00 424.00 110.00 424.00 110.00 424.00 110.00 444.00 110.00 444.00 109.87 453.63 106.71 453.36 105.91 458.00 105.45 460.61 107.25 464.32 108.00 467.00 114.17 468.97 113.93 474.31 114.00 480.00 114.03 482.98 113.74 487.26 114.72 490.00 116.12 493.90 128.70 508.73 132.09 511.78 135.10 514.48 137.49 514.98 139.44 517.27 139.44 517.27 145.51 528.00 145.51 528.00 147.02 531.73 147.68 545.12 148.17 550.00 148.17 550.00 149.00 608.00 149.00 608.00 152.74 607.83 162.55 606.68 166.00 605.70 170.07 604.54 173.60 601.66 178.00 602.89 181.90 603.99 184.73 607.28 188.00 608.84 191.81 610.65 193.97 609.29 198.00 611.73 201.82 614.05 205.90 619.16 213.00 621.59 221.08 624.36 228.08 622.78 236.00 621.00 236.00 621.00 236.86 599.00 236.86 599.00 236.86 599.00 234.51 587.04 234.51 587.04 234.51 587.04 233.07 582.58 233.07 582.58 232.54 579.04 234.93 575.89 233.77 573.14 232.45 570.01 227.92 569.43 225.00 568.79 219.30 567.55 214.40 566.93 210.64 561.96 202.86 551.69 211.67 541.18 209.85 530.04 208.90 524.19 203.33 524.76 199.99 517.00 196.43 508.71 197.14 494.28 205.04 488.70 209.60 485.47 216.59 484.97 222.00 484.00 222.00 484.00 225.28 454.00 225.28 454.00 225.75 450.23 227.35 441.23 226.58 438.00 224.89 430.85 215.61 424.73 214.21 414.00 213.33 407.25 216.93 404.33 217.52 400.00 217.95 396.84 216.60 394.67 216.66 392.00 216.29 389.21 217.38 387.80 216.66 385.00 216.46 382.76 215.64 382.31 215.00 378.09 208.25 379.58 209.49 378.17 204.00 378.09 [[Donga (departman)|Donga]] poly 318.42 730.00 311.02 715.00 311.02 715.00 311.02 715.00 313.71 704.00 313.71 704.00 313.71 704.00 314.30 696.00 314.30 696.00 314.30 696.00 315.83 688.00 315.83 688.00 315.83 688.00 316.39 680.00 316.39 680.00 316.39 680.00 319.72 668.00 319.72 668.00 319.72 668.00 313.56 646.00 313.56 646.00 313.56 646.00 315.37 640.00 315.37 640.00 315.37 640.00 316.64 633.00 316.64 633.00 316.64 633.00 320.82 619.00 320.82 619.00 320.82 619.00 320.00 612.00 320.00 612.00 320.00 612.00 320.00 603.00 320.00 603.00 320.00 603.00 319.00 591.00 319.00 591.00 319.00 591.00 317.98 580.60 317.98 580.60 317.98 580.60 310.00 579.00 310.00 579.00 310.00 579.00 235.00 579.00 235.00 579.00 235.26 586.63 236.56 584.73 237.67 590.00 239.34 597.46 238.85 605.57 237.67 613.00 237.01 616.76 238.31 618.16 237.10 620.07 234.94 623.47 229.59 623.95 226.00 624.00 221.06 624.06 215.54 624.49 211.00 622.33 205.31 619.62 201.44 614.89 198.00 613.17 194.55 611.45 192.14 612.51 188.00 610.16 184.89 608.40 182.82 605.80 179.00 604.65 173.86 603.11 169.76 606.21 165.00 607.51 158.90 609.18 155.15 609.00 149.00 609.00 149.00 609.00 153.66 623.42 153.66 623.42 153.66 623.42 148.64 636.00 148.64 636.00 148.64 636.00 151.00 649.00 151.00 649.00 151.00 649.00 151.00 722.00 151.00 722.00 151.00 722.00 152.00 735.00 152.00 735.00 152.00 735.00 152.00 755.94 152.00 755.94 166.40 753.42 176.18 756.23 181.00 755.94 187.22 755.43 189.92 751.17 198.00 754.13 201.28 755.33 204.30 757.44 206.59 760.08 208.54 762.34 209.03 764.62 212.12 765.57 217.89 767.35 223.35 763.69 226.00 763.61 228.52 763.53 229.97 765.05 233.00 765.70 235.57 766.25 238.37 765.71 240.90 766.73 240.90 766.73 255.70 777.45 255.70 777.45 257.51 779.06 259.10 781.50 261.30 782.43 263.15 783.21 267.83 783.00 270.00 783.00 272.03 774.71 276.57 773.19 278.40 768.00 279.76 764.17 277.20 755.85 284.10 752.02 286.30 750.80 289.53 751.00 292.00 751.00 292.00 751.00 319.00 751.00 319.00 751.00 319.00 751.00 318.42 730.00 318.42 730.00 [[Collines (departman)|Collines]] poly 292.30 753.00 286.57 752.61 284.39 754.02 281.46 755.92 281.10 759.84 281.08 763.00 281.04 774.80 270.91 774.76 272.27 785.00 272.27 785.00 273.76 791.00 273.76 791.00 275.77 801.74 275.37 806.88 280.47 817.96 283.01 823.47 285.98 822.81 287.98 826.21 288.89 827.76 289.44 832.73 290.00 835.00 292.46 844.84 293.99 846.60 294.00 857.00 294.00 857.00 286.00 857.00 286.00 857.00 286.23 859.87 287.62 869.61 289.01 871.72 290.95 874.68 294.33 874.42 296.69 876.56 298.98 878.65 298.94 881.14 299.00 884.00 299.00 884.00 299.00 913.00 299.00 913.00 299.00 913.00 315.00 912.00 315.00 912.00 315.76 917.70 316.21 927.45 321.00 931.00 321.00 931.00 322.37 924.00 322.37 924.00 322.93 917.23 320.61 905.79 329.00 903.00 329.00 903.00 328.00 894.00 328.00 894.00 318.78 891.20 322.04 885.32 322.64 880.00 322.64 880.00 322.64 872.01 322.64 872.01 322.64 866.54 319.80 866.88 319.03 862.96 317.84 856.92 322.79 851.79 328.00 850.00 326.01 846.41 321.84 843.26 321.74 840.00 321.64 836.40 325.42 834.71 325.69 830.00 325.69 830.00 323.14 814.00 323.14 814.00 323.14 814.00 323.14 796.00 323.14 796.00 323.04 790.35 322.85 788.03 329.00 787.00 329.00 787.00 328.02 776.51 328.02 776.51 328.02 776.51 319.58 765.91 319.58 765.91 319.58 765.91 319.00 753.00 319.00 753.00 319.00 753.00 295.00 753.00 295.00 753.00 [[Plateau (departman)|Plateau]] poly 206.34 763.93 205.43 757.98 198.00 755.65 191.50 753.61 187.31 756.49 184.00 757.05 184.00 757.05 174.00 757.05 174.00 757.05 174.00 757.05 169.00 757.05 169.00 757.05 164.61 756.98 153.74 754.41 152.33 760.22 151.73 762.72 153.77 772.55 154.89 775.00 154.89 775.00 158.36 781.00 158.36 781.00 158.36 781.00 166.66 799.00 166.66 799.00 167.87 801.99 168.54 806.16 170.20 808.63 170.20 808.63 174.52 813.21 174.52 813.21 174.52 813.21 183.37 825.01 183.37 825.01 187.45 831.76 184.90 833.76 187.92 839.99 187.92 839.99 197.31 852.00 197.31 852.00 198.71 854.11 208.31 865.01 210.09 865.98 211.94 866.98 213.96 866.99 216.00 866.83 216.00 866.83 238.00 863.41 238.00 863.41 240.99 862.91 246.45 862.26 249.00 861.03 251.65 859.76 254.75 856.94 257.00 855.00 261.30 861.61 263.82 856.19 272.00 851.00 272.00 851.00 272.00 855.00 272.00 855.00 272.00 855.00 292.00 855.00 292.00 855.00 292.00 855.00 288.00 835.00 288.00 835.00 288.00 835.00 286.41 827.21 286.41 827.21 286.41 827.21 279.70 819.96 279.70 819.96 279.70 819.96 274.37 806.00 274.37 806.00 274.37 806.00 269.43 786.60 269.43 786.60 269.43 786.60 260.30 783.98 260.30 783.98 260.30 783.98 253.83 777.87 253.83 777.87 253.83 777.87 241.55 769.00 241.55 769.00 241.55 769.00 233.00 767.69 233.00 767.69 233.00 767.69 226.00 764.00 226.00 764.00 221.54 767.25 214.37 769.95 209.30 766.15 [[Zou (departman)|Zou]] poly 153.00 804.00 153.00 859.00 153.00 859.00 153.00 859.00 139.00 859.00 139.00 859.00 140.12 869.52 144.79 869.08 146.70 874.04 146.70 874.04 148.00 891.00 148.00 891.00 148.00 891.00 167.00 887.01 167.00 887.01 173.25 884.66 179.78 879.51 187.00 881.43 192.57 882.92 192.27 886.99 195.43 890.37 199.86 895.12 204.70 896.92 211.00 897.00 211.10 886.84 212.56 890.16 215.29 883.00 215.29 883.00 217.11 877.00 217.11 877.00 218.73 873.21 219.32 873.47 220.00 869.07 220.00 869.07 213.00 869.07 213.00 869.07 206.74 868.26 197.27 854.10 193.37 849.09 190.23 845.06 187.66 844.48 185.56 839.00 183.47 833.53 184.76 830.30 182.35 826.01 182.35 826.01 168.00 807.99 168.00 807.99 168.00 807.99 160.57 789.00 160.57 789.00 160.57 789.00 155.00 778.00 155.00 778.00 151.88 784.13 153.00 796.83 153.00 804.00 [[Kouffo (departman)|Couffo]] poly 257.00 858.00 248.00 863.30 248.00 863.30 248.00 863.30 222.00 868.00 222.00 868.00 221.30 877.09 214.05 887.68 213.30 891.00 213.30 891.00 212.78 897.00 212.78 897.00 212.78 897.00 210.56 904.00 210.56 904.00 210.56 904.00 210.03 909.00 210.03 909.00 209.27 912.47 207.53 913.55 207.11 918.00 206.62 923.23 208.88 928.13 207.61 934.00 206.40 939.60 201.12 945.73 201.38 952.00 201.38 952.00 206.00 968.00 206.00 968.00 222.41 965.82 240.46 961.05 257.00 961.00 262.31 950.04 272.23 953.79 277.61 950.02 281.43 947.33 282.20 940.30 281.95 936.00 281.83 933.85 281.57 933.02 281.00 931.00 274.36 932.39 273.12 930.44 273.00 924.00 273.00 924.00 273.00 901.00 273.00 901.00 273.00 901.00 271.88 889.00 271.88 889.00 271.88 889.00 271.88 880.00 271.88 880.00 270.65 874.76 266.10 871.72 265.57 868.00 265.10 864.74 268.71 860.40 270.00 855.00 262.76 858.36 261.92 862.80 257.00 858.00 [[Atlantique (departman)|Atlantique]] poly 265.94 871.63 272.70 873.14 274.03 882.00 274.03 882.00 276.00 930.06 276.00 930.06 277.77 929.74 280.02 929.17 281.69 930.06 286.93 933.10 282.45 945.82 281.00 950.00 290.46 952.22 290.49 955.31 294.09 956.25 296.22 956.80 307.99 954.73 311.00 954.27 312.59 954.03 315.15 953.84 316.43 952.83 318.46 951.21 317.93 947.36 318.04 945.00 318.18 941.90 319.74 936.26 319.27 934.17 318.66 931.45 316.47 930.61 315.04 925.00 314.39 922.44 314.16 916.52 312.26 915.00 309.68 912.91 300.38 914.73 297.00 915.00 297.00 915.00 297.00 885.00 297.00 885.00 297.00 885.00 295.98 878.56 295.98 878.56 295.98 878.56 286.74 871.95 286.74 871.95 286.74 871.95 284.00 857.00 284.00 857.00 276.19 857.00 270.53 855.71 267.85 865.00 [[Ouémé (departman)|Ouémé]] poly 190.28 887.88 191.51 885.48 187.86 884.18 179.49 881.23 172.19 887.47 165.00 890.03 161.26 891.37 159.48 890.71 156.00 891.21 156.00 891.21 149.00 893.00 149.00 893.00 149.00 893.00 144.00 907.00 144.00 907.00 150.92 912.00 146.25 912.89 149.18 917.78 150.76 920.42 153.53 920.93 155.83 922.69 160.20 926.05 161.69 929.71 162.00 935.00 172.27 940.14 174.95 959.54 178.00 970.00 178.00 970.00 161.00 974.00 161.00 974.00 157.16 974.77 154.35 974.62 152.00 978.00 152.00 978.00 204.00 968.00 204.00 968.00 204.00 968.00 199.26 951.00 199.26 951.00 199.26 951.00 205.79 933.00 205.79 933.00 205.79 933.00 205.06 919.00 205.06 919.00 205.06 919.00 210.00 900.00 210.00 900.00 204.65 899.12 198.01 895.52 194.14 891.70 [[Mono (departman)|Mono]] poly 278.09 952.30 265.26 954.83 262.14 957.00 260.19 958.36 260.03 959.06 259.00 961.00 259.00 961.00 274.00 960.00 274.00 960.00 274.00 960.00 275.00 956.00 275.00 956.00 275.00 956.00 275.00 960.00 275.00 960.00 275.00 960.00 290.00 957.00 290.00 957.00 290.00 957.00 290.00 955.00 290.00 955.00 287.42 953.90 284.83 952.87 282.00 952.63 [[Littoral (departman)|Littoral]] </imagemap> |- | [[Atakora (departman)|Atakora]] | [[Natitingou]] | {{center|769,337}} | {{center|20,499}} |- | [[Atlantique (departman)|Atlantique]] | [[Allada]] | {{center|1,396,548}} | {{center|3,233}} |- | [[Borgou (departman)|Borgou]] | [[Parakou]] | {{center|1,202,095}} | {{center|25,856}} |- | [[Collines (departman)|Collines]] | [[Dassa-Zoumé]] | {{center|716,558}} | {{center|13,931}} |- | [[Kouffo (departman)|Kouffo]] | [[Aplahoué]] | {{center|741,895}} | {{center|2,404}} |- | [[Donga (departman)|Donga]] | [[Djougou]] | {{center|542,605}} | {{center|11,126}} |- | [[Littoral (departman)|Littoral]] | [[Cotonou]] | {{center|678,874}} | {{center|79}} |- | [[Mono (departman)|Mono]] | [[Lokossa]] | {{center|495,307}} | {{center|1,605}} |- | [[Ouémé (departman)|Ouémé]] | [[Porto-Novo]] | {{center|1,096,850}} | {{center|1,281}} |- | [[Plateau (departman)|Plateau]] | [[Pobè]] | {{center|624,146}} | {{center|3,264}} |- | [[Zou]] | [[Abomey]] | {{center|851,623}} | {{center|5,243}} |} == Stanovništvo == {{main|Demografija Benina}} [[File:Benin-demography.png|thumb|Grafički prikaz porasta populacije Benina od [[1960.]] godine do [[2010.]] godine. Trend rasta još uvijek je aktualan, uz prosječnu stopu od oko 2.7-2.8%.]] Prema procjeni za [[2018.]] godinu, u Beninu živi 11,340,504 stanovnika, po čemu je 82. zemlja na svijetu.<ref name="WPR">{{Cite web |title=worldpopulationreview.com - Benin |url=http://worldpopulationreview.com/countries/benin-population/ |access-date=2019-06-11 |archive-date=2019-06-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190605153924/http://worldpopulationreview.com/countries/benin-population/ }}</ref> Populacija je od 50-ih godina [[20. vijek|XX. vijeka]] konstantno rasla, tako da se u tom periodu broj stanovnika upeterostručio, s cca. 2,200,000 na cca. 11,300,000 ljudi; godišnja stopa rasta stanovništva iznosi oko 2.8%.<ref name="WPR"/> Prosječna očekivana životna dob iznosi 62 godine. Stanovništvo benina uglavnom je izrazito mlado (gotovo 63% stanovništva je u dobnoj skupini od 0-24 godine), a udjelom starog stanovništva (stariji od 65 godina) od samo 2.7%.<ref name="WPR"/> Najveći postotak stanotvništva Benina nalazi se na razvijenijem jugu zemlje. ;Najveći gradovi u Beninu {{main|Popis gradova u Beninu}} {{Najveći gradovi u Beninu}} === Etnolingtivstička struktura === Na području Benina živi nekoliko desetaka etnolingvističkih skupina koje ugrubo predstavljaju tri velike afričke jezične porodice - [[Nigersko-kongoanski jezici|nigersko-kongoansku]], [[nilo-saharski jezici|nilo-saharsku]] i [[afroazijski jezici|afroazijsku]]. Glavni predstavnici posljednje skupine su [[Hausa|Hause]], koji uglavnom žive kao trgovci na sjeveru zemlje, dok nilo-saharsku porodicu predstavlja narod [[Dɛndi]], potomci [[Carstvo Songhai|Carstva Songhai]]. [[Dɛndi jezik]] dominira na sjeveru zemlje uz [[Niger (rijeka)|rijeku Niger]] te se koristi kao ''[[lingua franca]]'' među muslimanskim zajednicama na sjeveru. Predstavnici nigersko-kongoanskih jezika dijele se u pet skupina: *Narod Boko, koji je danas ograničen na krajnji istok zemlje, govori jezicima iz skupine [[Mande jezici|mande]]; *Narod [[Fulani]], koji nastanjuje sjeveroistok zemlje, koristi [[Senegambijski jezici|senegambijske jezike]]; *Narod [[Joruba]], koji nastanjuje urbana područja, koristi [[Benue-kongoanski jezici|benue-kongoanske jezike]]; *[[Gur jezici]] dominiraju u četiri provincije na sjeveru zemlje, gdje ih koriste brojne etničke skupine; *[[Kwe jezici|Kwe]] i [[gbe jezici]] dominantnu su u južnom i centralnom dijelu zemlje, gdje ih također koriste brojne i raznovrsne etničke skupine. Najbrojnija etnička skupina su pripadnici [[Fon (narod)|naroda Fon]], nakon čega slijede [[Joruba|Jorube]], [[Aja (narod)|Aje]], [[Bariba (narod)|Baribe]], [[Ayizo|Ayizi]], [[Fulani]] i [[Gun (narod)|Guni]]. Uz lučke gradove na jugu stanuju i brojni potomci [[brazil]]skih robova. Europljani su prisutni, mada u malom broju (uglavnom [[Francuzi]]), a prisutan je i određen broj ljudi iz Azije, mahom [[Libanonci|Libanonaca]] i [[Indijci|Indijaca]]. === Religija === {{main|Religija u Beninu}} {{bar box |title=Religija u Beninu (CIA, 2013.)<ref>{{Cite web |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bn.html |title=Archived copy |access-date=6 November 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110406113854/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bn.html |archive-date=6 April 2011 |dead-url=no |df=dmy-all }}</ref> |titlebar=#ddd |float=right |bars= {{bar percent|[[Kršćanstvo]]|DodgerBlue|48.5}} {{bar percent|[[Islam]]|green|27.7}} {{bar percent|Ostale / areligiozni|yellow|12.2}} {{bar percent|[[Vudu]]|gold|11.6}} }} Predominantna religija u Beninu je [[kršćanstvo]] (48.5%, [[2013.]]), među kojima su najdominantnija denominacija [[katolicizam|katolici]] (oko 30%). Nešto manje od 30% stanovništva (27.7%) su [[Islam|muslimani]], dok se nešto više od 10% stanovnika (11.6%) izjasnilo pripadnicima [[Vudu|zaparnoafričkog vudua]]. Ostale religije, kao i oni areligiozni, čine 12.2% stanovništva. Značajno prisustvo imaju i tradicionalne religije, poput [[animizam|animističkih]] skupina u [[Atakota (departman)|departmanu Atakora]], pobornika [[vudu]]a i religije [[Òrìṣà]] među narodima [[Joruba]] i [[Tado (narod)|Tado]] u centralnom i južnom dijelu države. Grad [[Ouidah]] se smatra duhovnim centrom beninskog vudua. Kršćanstvo je predominantno na jugu i u središtu Benina, dok su muslimanske zajednice dominantne na sjeveru zemlje. == Gospodarstvo == {| class="wikitable" style="text-align: left;" align="right" |- ! colspan="4" | Glavni trgovinski partneri<br>Benina za 2017. godinu<ref name="CIAWFBN"/> |- ! colspan="2" |Izvoz ! colspan="2" |Uvoz |- |style="font-size:smaller"| {{flag|Bangladeš}} |style="font-size:smaller"| {{center|18.1%}} |style="font-size:smaller"| {{flag|Tajland}} |style="font-size:smaller"| {{center|18.1%}} |- |style="font-size:smaller"| {{flag|Indija}} |style="font-size:smaller"| {{center|10.7%}} |style="font-size:smaller"| {{flag|Indija}} |style="font-size:smaller"| {{center|15.9%}} |- |style="font-size:smaller"| {{flag|Ukrajina}} |style="font-size:smaller"| {{center|9%}} |style="font-size:smaller"| {{flag|Francuska}} |style="font-size:smaller"| {{center|8.5%}} |- |style="font-size:smaller"| {{flag|Niger}} |style="font-size:smaller"| {{center|8.1%}} |style="font-size:smaller"| {{flag|Kina}} |style="font-size:smaller"| {{center|7.5%}} |- |style="font-size:smaller"| {{flag|Kina}} |style="font-size:smaller"| {{center|7.7%}} |style="font-size:smaller"| {{flag|Togo}} |style="font-size:smaller"| {{center|5.9%}} |- |style="font-size:smaller"| {{flag|Nigerija}} |style="font-size:smaller"| {{center|7.2%}} |style="font-size:smaller"| {{flag|Nizozemska}} |style="font-size:smaller"| {{center|4.3%}} |- |style="font-size:smaller"| {{flag|Turska}} |style="font-size:smaller"| {{center|4%}} |style="font-size:smaller"| {{flag|Belgija}} |style="font-size:smaller"| {{center|4.3%}} |} Unatoč činjenici da je jedna od razvijenijih afričkih zemalja, Benin se globalno i dalje smatra nerazvijenom zemljom, a njegovo gospodarstvo se još uvijek temelji na [[samoodrživa poljoprivreda|samoodrživoj poljoprivredi]] i [[pamuk]]u kao glavnom proizvodu.<ref name="LZMK"/> Trgovina i proizvodnja pamuka čine gotovo 40% [[BDP]]-a, a pamuk sačinjava čak 80% službene vanjske trgovine. Ostali značajni proizvodi su [[tekstil]], proizvodi od [[palma|palmi]] i [[kakao]]. Sjemenke i žitarice se uglavnom uzgajaju radi lokalne opskrbe. Početkom [[1980e|80-ih]] godina, Benin se uspio probiti i na međunarodno tržište [[nafta|naftom]] zahvaljujući skromnim nalazišima nedaleko od obale, međutim proizvodnja je u posljednjim godinama obustavljena, iako se polagano otkrivaju nova nalazišta. Skroman doprinos gospodarstvu daje i ribarstvo, koje je primarno lokalnog značaja, ali sačinjava i dio izvoza. Za [[2018.]] godinu, nominalni [[BDP]] je bio u porastu i iznosio je $10.456 milijardi, dok je [[PPP]] također bio u porastu, s iznosom od $27.718 milijardi.<ref name="IMFWEOBJ">{{cite web |url=https://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2019/01/weodata/weorept.aspx?pr.x=55&pr.y=14&sy=2017&ey=2021&scsm=1&ssd=1&sort=country&ds=.&br=1&c=638&s=NGDPD%2CPPPGDP%2CNGDPDPC%2CPPPPC%2CPCPIPCH&grp=0&a= |title=World Economic Outlook Database, April 2019 |publisher=[[International Monetary Fund]] |website=IMF.org |access-date=28 May 2019}}</ref> Od [[2015.]] godine, Benin bilježi stalni porast BDP-a, koji je [[2018.]] godine iznosio čak 6%.<ref name=" World Bank">{{cite web|url= https://openknowledge.worldbank.org/bitstream/handle/10986/29801/9781464812576.pdf|title= World Bank forecasts for Benin, June 2018 (p. 153) |publisher=[[World Bank]]|accessdate=11 September 2018}}</ref> Izvoz je za [[2017.]] godinu iznosio $1.974 milijardi, dok je uvoz bio $2.787 milijardi.<ref name="CIAWFBN">{{cite web |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bn.html |title=The World Factbook |publisher=[[Central Intelligence Agency]] |website=CIA.gov |access-date=1 February 2019 |archive-date=2015-09-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150918224251/https://www.cia.gov/library/publications//the-world-factbook/geos/bn.html |dead-url=yes }}</ref> == Kultura == {{main|Beninska književnost|Beninska muzika|Beninska kuhinja}} [[File:Who's coming ?.jpg|thumb|left|Tradicionalna ženska muzička skupina iz Benina]] Kultura u Beninu spoj je višestoljetne [[Afrička kultura|kulture lokalnih plemena i naroda]] koji su nastanjivali područje puno prije nego su došli prvi Europljani; značajniji trag na historiju i kulturu Benina ostavili su [[Portugalci]] i [[Francuzi]], s tim da je potonja bolje prošla kroz test vremena od ove prve. Utjecaj afričkih kultura vidljiv je u plesu, likovnoj umjetnosti, kuhinji, folklori i u davanju imena, mada mahom na jugu Benina,<ref>[http://www.merriam-webster.com/concise/Akwamu Akwamu – Encyclopedia Article and More from] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120112122016/http://www.merriam-webster.com/concise/akwamu |date=12 January 2012 }}. Merriam-Webster (13 August 2010), retrieved 15 August 2012</ref> dok je francuski (i generalno europski) utjecaj vidljiv u književnosti, muzici i sportu. Prije dolaska Europljana, beninska književnost je imala dugogodišnju usmenu tradiciju;<ref>{{cite web|title=Benin|url=http://aflit.arts.uwa.edu.au/CountryBeninEN.html|accessdate=30 July 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20110813054658/http://aflit.arts.uwa.edu.au/CountryBeninEN.html|archive-date=13 August 2011|dead-url=no|df=dmy-all}}</ref> prvi roman beninske književnosti, ''[[L'Esclave (roman)|L'Esclave]]'', napisan je tek [[1929.]] godine od strane [[Félix Couchoro|Félixa Couchoroa]] i to na francuskom jeziku. Sam [[francuski jezik]] je službeni jezik u zemlji, međutim u školama se uči tek u višim razredima, uz izuzetak bogatijih škola, gdje se uči od ranije dobi; inače se u osnovnim školama koriste lokalni jezici. Suvremena beninska muzika razvijala se pod različiti utjecajima - [[rock]], [[funk]], [[jazz]], [[soul]], [[kongoanska rumba]], [[kabare]], [[highlife]] - a njihova globalno najpoznatija pjevačica, [[Angélique Kidjo]], izdala je dvadesetak albuma i ostvarila značajnu karijeru u [[SAD|Sjedinjenim Državama]]. Ostali značajni muzičari su kompozitor [[Wally Badarou]] te pjevač [[Gnonnas Pedro]]. Uz njih, značajnu međunarodnu karijeru ostvario je i glumac [[Djimon Hounsou]], koji je glumio u seriji američkih filmova. Od likovnih umjetnika, značajan međunarodni ugled uživaju [[Georges Adéagbo]], [[Meschac Gaba]], [[Romuald Hazoumè]], [[Dominique Zinkpè]] i [[Emo de Medeiros]]. Po pitanju sporta, daleko najpopularniji nacionalni sport je [[nogomet]], mada [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Benina|nacionalna reprezentacija]] nikada nije imala značajnijih rezultata; od beninskih nogometaša, značajnu međunarodnu karijeru izgradio je [[Stéphane Sessègnon]]. == Obrazovanje == {{main|Obrazovanje u Beninu}} [[File:BEN 2001-007-S20.jpg|300px|thumb|Osnovnoškolska djeca u Beninu, [[2011.]] godina.]] Prema podacima za [[2015.]] godinu, Benin je imao jednu od najviših stopa nepismenosti u svijetu; procjena za opću stopu iznosila je 38.4%, dok su brojke za muškarce iznosile 49.9%, odnosno 27.3% za žene. S druge strane, danas je proces općeg osnovnog obrazovanja u Beninu potpuno realiziran, a 54% djece je upisano u srednje škole, prema [[UNESCO]]-vim podacima za [[2013.]] godinu. Ovo je posebno značajno u svjetlu činjenice da školstvo u Beninu nije bilo besplatno sve do [[2007.]] godine,<ref name="ilab">{{cite web|url=https://2001-2009.state.gov/g/drl/rls/hrrpt/2000/af/861.htm|title=Benin|date=23 February 2001|publisher=U. S. Department of State|work=Country Reports on Human Rights Practices|accessdate=17 September 2010|df=dmy-all}}</ref> kada su u sklopu obrazovnih reformi ukinute školarine.<ref name="UnescoBenin">{{cite web|url=http://www.unesco.org/new/en/unesco/worldwide/africa/benin/|title=Benin|publisher=U. N. Educational, Scientific and Cultural Organization|accessdate=17 September 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100913193731/http://www.unesco.org/new/en/unesco/worldwide/africa/benin/|archive-date=13 September 2010|dead-url=no|df=dmy-all}}</ref> Nastava se odvija na [[Francuski jezik|francuskom jeziku]], a ocjene se kreću od 0 do 20. Osnovno obrazovanje traje šest godina, srednje ukupno sedam, a sveučilišno tri za diplomski i četiri za magistarski studij.<ref name=embassy>[http://cotonou.usembassy.gov/facts_about_benin.html THE EDUCATIONAL SYSTEM OF BENIN REPUBLIC] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080727020409/http://cotonou.usembassy.gov/facts_about_benin.html |date=2008-07-27 }}. Embassy of the United States, Cotonou, Benin. ''This article incorporates text from this source, which is in the [[public domain]].''</ref> Od [[2009.]] godine, država je ulagala minimalno 4% BDP-a u obrazovanje, što se do [[2015.]] godine popelo na 4.4%. Ukupno 0.97% BDP-a išlo je u tercijarno obrazovanje,<ref name=":0">{{Cite book|url=http://unesdoc.unesco.org/images/0023/002354/235406e.pdf|title=West Africa. In: UNESCO Science Report: towards 2030|last=Essegbey|first=George|last2=Diaby|first2=Nouhou|last3=Konté|first3=Almamy|last4=|first4=|publisher=UNESCO|year=2015|isbn=978-92-3-100129-1|location=Paris|pages=471–497|access-date=12 June 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170630025557/http://unesdoc.unesco.org/images/0023/002354/235406e.pdf|archive-date=30 June 2017|dead-url=no|df=dmy-all}}</ref> posljedica čega je bio značajan porast upisanih na sveučilišta u zemlji. Glavni univerzitet u zemlji je [[Nacionalni univerzitet Benina]] u [[Abomey]]ju. == Reference == {{reflist|2}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Benin}} * [http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/africa/country_profiles/1064527.stm Country Profile] from [[BBC News]] * {{CIA World Factbook link|bn|Benin}} * [https://web.archive.org/web/20090507211758/http://ucblibraries.colorado.edu/govpubs/for/benin.htm Benin] from ''UCB Libraries GovPubs'' * {{dmoz|Regional/Africa/Benin/|Benin}} * [[commons:Atlas of Benin]] * [http://www.ifs.du.edu/ifs/frm_CountryProfile.aspx?Country=BJ Forecasts for Benin Development] ; Vlada * {{fr icon}} [http://www.gouv.bj/ Government of Benin] (official site) * [https://web.archive.org/web/20080813074351/https://www.cia.gov/library/publications/world-leaders-1/world-leaders-b/benin.html Chief of State and Cabinet Members] ; Mediji * [http://www-sul.stanford.edu/depts/ssrg/africa/benin/benin-newspapers-news.html Directory of Benin news sources] from Stanford University ;Trgovina * [http://wits.worldbank.org/CountryProfile/Country/BEN/Year/2010/Summary World Bank Benin 2010 Summary Trade Statistics] ;Sport * [http://post.mnsun.com/2016/06/22/duo-develops-nonprofit-organization-baseball-in-benin/ Baseball] {{Afrika}} {{Zemlje članice Pokreta nesvrstanih}} {{Frankofonija}} {{Authority control}} {{Izabran}} [[Kategorija:Benin| ]] [[Kategorija:Države u Africi]] 5w0i2u1kkpoees655cfhntpioacmey6 42669598 42669581 2026-08-09T00:39:30Z Aca 108187 42669598 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zemlja | mikronacija = | konvencionalno_dugo_ime = Republika Benin | ime = | izvorno_ime = ''République du Bénin'' | ime_genitiv = Benina | status = | zastava = Flag of Benin.svg | alt_flag = | zastava2 = | alt_flag2 = | grb = Coat of arms of Benin.svg | alt_coat = | tip_simbola = Grb | geslo = ''Fraternité, Justice, Travail'' | geslo_prijevod = Bratstvo, pravda, rad | državna_himna = [[L'Aube nouvelle]] | kraljevska_himna = | drugi_simbol = | tekst_simbol = | drugi_tip_simbola = | tekst_tipa_simbola = | slika_karte = Benin on the globe (Africa centered).svg | loctext = | alt_map = | opis_karte = | slika_karte2 = | alt_map2 = | opis_karte2 = | glavni_grad = [[Porto-Novo]] | latd = 6 | latm = 29 | latNS = N | longd = 2 | longm = 36 | longEW = E | najveći_grad = [[Cotonou]]{{sup|a}} | tip_najvećeg_naselja = grad | najveće_naselje = | službeni_jezici = [[francuski jezik]] | nacionalni_jezici = | regionalni_jezici = | etničke_grupe = | etničke_grupe_godina = | religija = | demonim = | org_tip = | članstvo = | tip_vlasti = {{nowrap|[[Prezidencijalizam|Predsjednička]] [[republika]]}} | vođa_titula1 = [[Predsjednik Benina|Predsjednik]] | vođa_ime1 = [[Romuald Wadagni]] | vođa_titula2 = [[Potpredsjednik Benina|Potpredsjednica]] | vođa_ime2 = [[Mariam Chabi Talata]] | vođa_titula3 = | vođa_ime3 = | vođa_titula4 = | vođa_ime4 = | vođa_titula5 = | vođa_ime5 = | vođa_titula6 = | vođa_ime6 = | vođa_titula7 = | vođa_ime7 = | vođa_titula8 = | vođa_ime8 = | vođa_titula9 = | vođa_ime9 = | zakonodavac = [[Narodna skupština (Benin)|Narodna skupština]] | gornji_dom = | donji_dom = | suverenitet_tip = Nezavisnost | suverenitet_napomena = | uspostava_događaj1 = od [[Francuska|Francuske]] | uspostava_datum1 = [[1. kolovoza]] [[1960.]] | uspostava_događaj2 = | uspostava_datum2 = | uspostava_događaj3 = | uspostava_datum3 = | uspostava_događaj4 = | uspostava_datum4 = | uspostava_događaj5 = | uspostava_datum5 = | uspostava_događaj6 = | uspostava_datum6 = | uspostava_događaj7 = | uspostava_datum7 = | uspostava_događaj8 = | uspostava_datum8 = | uspostava_događaj9 = | uspostava_datum9 = | uspostava_događaj10 = | uspostava_datum10 = | uspostava_događaj11 = | uspostava_datum11 = | uspostava_događaj12 = | uspostava_datum12 = | površina_km2 = 114763 | površina_oznaka = Ukupno | površina_fusnota = | površina_rang = 100 | vode = 0.4 | površina_oznaka2 = | površina_podaci2 = | površina_oznaka3 = | površina_podaci3 = | stanovništvo_proc = 10,872,298 | stanovništvo_proc_godina = [[2016.]] | stanovništvo_proc_rang = 82 | stanovništvo_oznaka2 = | stanovništvo_podaci2 = | stanovništvo_oznaka3 = | stanovništvo_podaci3 = | stanovništvo_popis = | stanovništvo_popis_godina = | stanovništvo_popis_rang = | gustoća_stanovništva = 94.8 | stanovništvo_gustina_rang = 120 | broj_članica = | GDP_PPP = $27.546 mlrd. | GDP_PPP_rang = 137 | GDP_PPP_godina = [[2018.]] | GDP_PPP_per_capita = $2,411 | GDP_PPP_per_capita_rang = 163 | GDP_nominal = $10.546 mlrd. | GDP_nominal_rang = 141 | GDP_nominal_godina = [[2018.]] | GDP_nominal_per_capita = $923 | GDP_nominal_per_capita_rang = 163 | Gini = 47.8 | Gini_ref = | Gini_rang = | Gini_godina = [[2015]] | Gini_promjena = increase | HDI = 0.485 | HDI_ref = | HDI_rang = 167 | HDI_godina = [[2015]] | HDI_promjena = increase | valuta = {{nowrap|[[zapadnoafrički CFA franak]]}} | valuta_kod = XOF | vremenska_zona = [[Zapadnoafričko vrijeme|WAT]] | utc_nadom = +1 | vremenska_zona_DST = | utc_nadom_DST = | DST_napomena = | antipodi = | datum_format = | pozivni_broj = +229 | svetac_zaštitnik = | internetski_nastavak = [[.bj]] | službeni_website = | slika_karte3 = | širina_karte = | alt_map3 = | opis_karte3 = | fusnota_a = | fusnota_b = | fusnota_c = | fusnota_d = | fusnota_e = | fusnota_f = | fusnota_g = | fusnota_h = | fusnota_1 = | fusnota_2 = | fusnota_3 = | fusnota_4 = | fusnota_5 = | fusnota_6 = | fusnota_7 = | fusnota_8 = | komentar = {{sup|a}} Iako je [[Porto-Novo]] [[Ustav Benina|ustavom]] određeni glavni grad Benina, [[Cotonou]] je sjedište vlade i ''de facto'' glavni grad. }} '''Benin''', službeno '''Republika Benin''' ([[francuski]]: ''République du Bénin''), država je u [[Zapadna Afrika|Zapadnoj Africi]]. Na zapadu graniči s [[Togo]]m, na istoku s [[Nigerija|Nigerijom]], a na sjeveru s [[Niger]]om i [[Burkina Faso|Burkinom Faso]]. Većina populacije Benina živi na omanjem obalnom pojasu na jugu zemlje, uz [[Beninski zeljev]], koji čini dio većeg [[Gvinejski zaljev|Gvinejskog zaljeva]].<ref name="HughesHughes1992">{{cite book|last1=Hughes|first1=R. H.|last2=Hughes|first2=J. S.|title=A Directory of African Wetlands|url=https://books.google.com/books?id=VLjafeXa3gMC|year=1992|publisher=IUCN|isbn=978-2-88032-949-5|page=301|access-date=12 October 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20160508163425/https://books.google.com/books?id=VLjafeXa3gMC|archive-date=8 May 2016|dead-url=no|df=dmy-all}}</ref> Službeni glavni grad je [[Porto-Novo]], međutim sjedište vlade nalazi se u gradu [[Cotonou]], koji je najveći grad u zemlji i njezin gospodarski centar. Benin ima površinu od 114,763 km{{sup|2}},<ref name=AS2010>{{Cite report |date=2012 |title=Annuaire statistique 2010 |language=fr |url=http://www.insae-bj.org/annuare-statistique.html?file=files/publications/annuel/Annuaire%20statistique%20%20INSAE%202010.pdf |publisher=[[Institut national de la statistique et de l'analyse économique|INSAE]] |page=49 |accessdate=17 December 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304091201/http://www.insae-bj.org/annuare-statistique.html?file=files%2Fpublications%2Fannuel%2FAnnuaire%20statistique%20%20INSAE%202010.pdf# |archive-date=4 March 2016 |deadurl=no |df=dmy-all }}</ref> dok je procijenjena populacija za [[2016.]] godinu iznosila nešto više od 10,800,000 ljudi. Benin je zemlja u tropskom pojasu, a njezino je gospodarstvo uvelike temeljeno na [[poljoprivreda|poljoprivredi]]; glavni izvozi su pamuk i palmino ulje.<ref>[http://www.fao.org/isfp/country-information/benin/en/ "Food and Agriculture Organization of the United Nations"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121024021730/http://www.fao.org/isfp/country-information/benin/en/# |date=24 October 2012 }}. United Nations, 29 June 2010.</ref> Službeni jezik u Beninu je [[francuski jezik|francuski]], mada se lokalni jezici poput [[Fon jezik|fona]] i [[Joruba jezik|jorube]] također često koriste. Najveća vjerska skupina u Beninu su [[Katolicizam|katolici]], a prate ih [[islam|muslimani]], [[vudu]] i [[protestantizam|protestanti]]. Benin je član [[UN|Ujedinjenih nacija]], [[Afrička unija|Afričke unije]], [[Pokret nesvrstanih|Pokreta nesvrstanih]], [[Frankofonija|Frankofonije]], [[Organizacija islamske konferencije|Organizacije islamske konferencije]] i drugih međunarodnih organizacija regionalnog, kontinentalnog i globalnog karaktera.<ref>[http://www.nationsencyclopedia.com/Africa/Benin-INTERNATIONAL-COOPERATION.html "Benin – International Cooperation"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100927233857/http://www.nationsencyclopedia.com/Africa/Benin-INTERNATIONAL-COOPERATION.html# |date=27 September 2010 }}. Nation Encyclopedia (29 June 2010).</ref> Od [[17. vijek|XVII.]] do [[19. vijek|XIX. vijeka]], najznačajniji entiteti na području današnjeg Benina bili su [[Kraljevstvo Dahomej]], grad-država [[Porto-Novo]] te serija manjih, plemenskih entiteta na sjeveru. Zbog velikog broja robova koji su s ovog područja transportirani u [[Novi svijet]], područje je još od [[17. vijek|XVII. vijeka]] bilo poznato kao [[Obala robova]]. Nakon ukidanja ropstva, [[Francuska]] je preuzela kontrolu nad teritorijem te mu nadjenula ime [[Francuski Dahomej]]. [[Republika Dahomej]] proglašena je [[1958.]] godine, a [[1. kolovoza]] [[1960.]] je stekla potpunu nezavisnost od Francuske. Nezavisni Dahomej imao je burnu prošlost prepunu prevrata, vojnih udara i borbi za uspostavu demokracije. Od [[1975.]] do [[1990.]] godine, bio je uređen kao komunistička, jednopartijska [[Narodna Republika Benin]]. Višestranačje je uvedeno [[1990.]] godine, kada je proglašena Republika Benin.<ref name="Ibp Usa p85">''Ibp Usa. Global Logistics Assessments Reports Handbook: Strategic Transportation and Customs Information for Selected Countries'', p. 85. Int'l Business Publications, 2008. {{ISBN|0-7397-6603-1}}</ref> == Etimologija == Za vrijeme kolonijalnog perioda, Benin je nosio lokalni i historijski naziv '''[[Dahomej]]'''. Od [[1975.]] godine koristi se naziv '''Benin''',<ref name="LeaRowe2001">{{cite book|editor1-last=Lea|editor1-first=David|editor2-last=Rowe|editor2-first=Annamarie|title=A Political Chronology of Africa|url=https://books.google.com/books?id=ROR1xreEJTsC|year=2001|publisher=Taylor & Francis|isbn=978-1-85743-116-2|page=33|access-date=12 October 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20160603214006/https://books.google.com/books?id=ROR1xreEJTsC|archive-date=3 June 2016|dead-url=no|df=dmy-all}}</ref> prema [[Beninski zaljev|Beninskom zaljevu]], u kojem država leži. Zaljevu su ime dali Europljani prema [[Kraljevstvo Benin|Kraljevstvu Benin]], koje se nalazi u današnjoj [[Nigerija|Nigeriji]]. Država Benin nema nikakve poveznice s današnjim [[Benin City]]jem u Nigeriji, kao ni s [[Beninska bronca|beninskom broncom]]. Sama riječ "Benin" nastala je krivim izgovorom grada Ubinu (danas [[Benin City]]) od strane [[portugal]]skih kolonizatora. Suvremeni naziv Benin izabran je zbog neutralnosti termina. Naime, termin "Dahomej" se izvorno odnosio na [[Fon (narod)|fonsko]] [[Kraljevstvo Dahomej]], koje je obuhvaćalo južnu trećinu zemlje te se tako nije odnosilo na grad-državu [[Porto-Novo]] (koja je bila država rivalskog naroda [[Joruba]]), centralni Benin (gdje su Jorube također bili dominantni), multietnički sjeverni sektor zemlje, kao ni na kraljevstvo naroda [[Bariba]] na sjeveroistoku zemlje.<ref name="Smith2008">{{cite book|editor-last=Smith|editor-first=Bonnie G.|title=The Oxford Encyclopedia of Women in World History, Volume 1|url=https://books.google.com/books?id=EFI7tr9XK6EC|year=2008|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-514890-9|page=535|access-date=12 October 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151122235631/https://books.google.com/books?id=EFI7tr9XK6EC|archive-date=22 November 2015|dead-url=no|df=dmy-all}}</ref> == Historija == {{main|Historija Benina}} [[File:Cotonou Station in 1930s.JPG|thumb|left|320px|Željeznički kolodvor u gradu [[Cotonou]] tokom [[1930e|1930-ih]] godina, prikazan u [[japan]]skoj knjizi ''Svjetlo i tama južnih mora''.]] Do [[Europa|europske]] kolonizacije, na području Benina nalazilo se nekoliko moćnih plemenskih država uz obalu (najmoćnija među kojima je bila ona naroda [[Aja (narod)|Aja]], ali značajnu ulogu imali su i narodi [[Joruba]] i [[Gbe]]), koje su značajne prihode ostvarivale u trgovini robljem, uglavnom ratnim zarobljenicima, te značajne skupine plemena u unutrašnjosti zemlje (tu se posebno ističe narod [[Bariba]]). Do kraja [[17. vijek|XVII.]] i početka [[18. vijek|XVIII. vijeka]], najmoćnija vojna sila bilo je [[Carstvo Oyo]], koje je imalo svoj teritorij istočno od modernog Benina; to se promijenilo u navedenom periodu, kada je [[Fon (narod)|narod Fon]] osnovao [[Kraljevstvo Dahomej]] na platou oko [[Abomey]]ja, a isto je ubrzo počelo osvajati teritorije uz obalu. [[Kraljevstvo Dahomej]] bilo je poznato po svojoj tradiciji. Mladi dječaci su od najranije dobi služili starijim vojnicima i učili vojne običaje,<ref name="Harms2002">{{cite book|last=Harms|first=Robert W.|title=The Diligent: A Voyage Through the Worlds of the Slave Trade|url=https://books.google.com/books?id=0YILMba_EnoC|year=2002|publisher=Basic Books|isbn=978-0-465-02872-6|page=172|access-date=12 October 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20160509061636/https://books.google.com/books?id=0YILMba_EnoC|archive-date=9 May 2016|dead-url=no|df=dmy-all|archivedate=2016-05-09|archiveurl=https://web.archive.org/web/20160509061636/https://books.google.com/books?id=0YILMba_EnoC|deadurl=yes}}</ref> a posebno je bila poznata elitna jedinica žena, "Ahosi" ("naše majke"), koje se europski istraživačima nazivali "[[Dahomejske Amazonke|Dahomejskim Amazonkama]]"; zemlja je uživala nadimak "crna [[Sparta]]" u tom periodu.<ref name="Alpern1998">{{cite book|last=Alpern|first=Stanley B.|title=Amazons of Black Sparta: The Women Warriors of Dahomey|url=https://books.google.com/books?id=Fdtg4e5_WoIC|year=1998|publisher=C. Hurst & Co. Publishers|isbn=978-1-85065-362-2|page=37|access-date=12 October 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20160506013639/https://books.google.com/books?id=Fdtg4e5_WoIC|archive-date=6 May 2016|dead-url=no|df=dmy-all}}</ref> Zarobljenike iz svojih vojnih pothvata su prodavali u roblje (cijela je regija zbog plodne trgovine bila znana kao [[Obala robova]])<ref>[http://www.foxnews.com/story/0,2933,91575,00.html African Ambassador Apologizes for Slavery Role] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100522233737/http://www.foxnews.com/story/0,2933,91575,00.html |date=22 May 2010 }}. FOXNews.com. 10 July 2003</ref> i dijelom ih prema [[Dahomejski godišnji običaji|običajima ritualno pogubljavali]]. Pogubljavanja i zabrana transatlantske trgovine robljem ([[1807.]]) dovela je do smanjenja zarade i slabljenja kraljevstva, pa su tako od 1885. portugalski trgovački borodovi, koji su od [[1472.]] godine imali sporazum s Dahomejom, napustili priobalno područje i trgovinu, preselivši se u [[Brazil]]. Slabljenje kraljevstva u drugoj polovici [[19. vijek|XIX. vijeka]] omogućilo je [[Francuska|Francuskoj]] da bez većih problema osvoji teritorij i pretvori ga u koloniju [[Francuski Dahomej]], koji je [[1899.]] godine integriran u [[Francuska Zapadna Afrika|Francusku Zapadnu Afriku]]. Francuzi su [[1958.]] godine dali autonomiju [[Republika Dahomej|Republici Dahomej]], a potpunu nezavisnost nova je republika stekla [[1. kolovoza]] [[1960.]] godine, što se danas slavi kao državni praznik;<ref>{{Cite news |url=http://apanews.net/en/news/president-sirleaf-congratulates-benin-on-57th-independence-anniversary |title=President Sirleaf congratulates Benin on 57th Independence Anniversary |date=2017-07-31 |work=Agence de Presse Africane |access-date=2018-07-30 |language=en |archive-url=https://web.archive.org/web/20180730234816/http://apanews.net/en/news/president-sirleaf-congratulates-benin-on-57th-independence-anniversary |archive-date=30 July 2018 |dead-url=no |df=dmy-all }}</ref> prvi predsjednik Dahomeja bio je [[Hubert Maga]].<ref name="Stokes2009">{{cite book|editor-last=Stokes|editor-first=Jamie|title=Encyclopedia of the Peoples of Africa and the Middle East: L to Z|url=https://books.google.com/books?id=gaFvrgEACAAJ|date=2009|publisher=Infobase Publishing|isbn=978-0-8160-7158-6|page=229|access-date=12 October 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20160503171808/https://books.google.com/books?id=gaFvrgEACAAJ|archive-date=3 May 2016|dead-url=no|df=dmy-all}}</ref><ref name="Araujo2010">{{cite book|last=Araujo|first=Ana Lucia|title=Public Memory of Slavery: Victims and Perpetrators in the South Atlantic|url=https://books.google.com/books?id=kymzngEACAAJ|year=2010|publisher=Cambria Press|isbn=978-1-60497-714-1|page=111|access-date=12 October 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20160617084013/https://books.google.com/books?id=kymzngEACAAJ|archive-date=17 June 2016|dead-url=no|df=dmy-all}}</ref> Nedugo nakon sticanja nezavisnosti, došlo je do podjela u oslobodilačkom pokretu i brojnih državnih udara iz kojih je kao pobjednik [[1972.]] izašao bojnik [[Mathieu Kérékou]]. Novi je predsjednik uveo politiku utemeljenu na [[Marksizam-lenjinizam|marksizmu-lenjinizmu]] s nacionalizacijama i planiranom ekonomijom; ime države promijenjeno je u [[Narodna Republika Benin]].<ref name="Dickovick2012">{{cite book|author=Dickovick, J. Tyler|title=Africa 2012|url=https://books.google.com/books?id=NdyYjQxd7uEC&pg=PA69|accessdate=5 March 2013|date=9 August 2012|publisher=Stryker Post|isbn=978-1-61048-882-2|page=69|archive-url=https://web.archive.org/web/20130602033328/http://books.google.com/books?id=NdyYjQxd7uEC&pg=PA69|archive-date=2 June 2013|dead-url=no|df=dmy-all}}</ref><ref name="HoungnikpoDecalo2012">{{cite book|last1=Houngnikpo|first1=Mathurin C.|last2=Decalo|first2=Samuel|title=Historical Dictionary of Benin|url=https://books.google.com/books?id=0yGPTsRubWEC&pg=PR33|accessdate=5 March 2013|date=14 December 2012|publisher=Rowman & Littlefield|isbn=978-0-8108-7171-7|page=33|archive-url=https://web.archive.org/web/20140423214217/http://books.google.com/books?id=0yGPTsRubWEC&pg=PR33|archive-date=23 April 2014|dead-url=no|df=dmy-all}}</ref> Kérékou je krajem 80-ih odbacio marksističku ideologiju, a [[1. ožujka]] [[1990.]] godine je ime države službeno promijenjeno u Republika Benin.<ref>{{cite web|url=http://flagspot.net/flags/bj.html|title=Benin|publisher=Flagspot.net|accessdate=2 May 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100612012647/http://flagspot.net/flags/bj.html|archive-date=12 June 2010|dead-url=no|df=dmy-all}}</ref> Godine [[1991.]], Kérékou je poražen na izborima i postao je prvi crni afrički predsjednik koji je mirno sišao s vlasti nakon izbornog poraza. Vratio se na vlast nakon pobjede na izborima [[1996.]] godine. Nakon ponovne pobjede [[2001.]] godine, Kérékou se nije kandidirao na izborima [[2006.]], te su ga mnogi hvalili što nije pokušao promijeniti ustav kako bi dobio mogućnost ostanka na vlasti. Na izborima [[2006.]] pobijedio je [[Yayi Boni]], koji je na vlasti ostao do [[2016.]] godine, kada ga je, nakon što mu je ustav zabranio kandidiranje za treći mandat, naslijedio poduzetnik [[Patrice Talon]].<ref>{{Cite news|url=https://www.reuters.com/article/us-benin-election-idUSKCN0X31QO|title=Businessman sworn in as Benin's president|date=6 April 2016|newspaper=Reuters|access-date=1 May 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160417043022/http://www.reuters.com/article/us-benin-election-idUSKCN0X31QO|archive-date=17 April 2016|dead-url=no|df=dmy-all}}</ref> == Geografija == {{main|Geografija Benina}} Benin se nalazi u [[Zapadna Afrika|zapadnoj Africi]], smješten između 6° i 13° sjeverno te 0° i 4° istočno. Na zapadu graniči s [[Togo]]m, na sjeveru s [[Burkina Faso|Burkinom Faso]] i [[Niger]]om te s [[Nigerija|Nigerijom]] na istoku. Na jugu, Benin izlazi na [[Beninski zaljev]], koji je dio većeg [[Gvinejski zaljev|Gvinejskog zaljeva]]. Beninska obala široka je tek 121 km, međutim najveća širina koju zemlja doseže, na sjeveru, iznosi 325 km. Po pitanju reljefa, Benin pokazuje vrlo malo oscilacija te se može podijeliti na četiri veće zone od juga prema sjeveru. Izrazito niske, pješčane poljane uz obalu na jugu zemlje ne prelaze 10 metara visine. To područje obiluje močvarama te je prepuno laguna i manjih jezera koje su povezane s [[ocean]]om. U pozadini tih poljana nalazi [[gvinejski šumsko-savanski mozaik]], koji se prostire diljem južnobeninskih platoa, a visinom se kreće od 20 do 200 metara. To područje presjecaju doline koje se nalaze uz tokove rijeka [[Couffo (rijeka)|Couffo]], [[Zou (rijeka)|Zou]] i [[Ouémé (rijeka)|Ouémé]]. Treća regija je ispunjena je brdima i sličnim uzvisinama, koje rijetko dosežu 400 metara nadmorske visine. Na sjeveru zemlje nalazi se planinski lanac [[Atakora (planinski lanac)|Atakora]], koji se dalje proteže u [[Togo]]; tu se nalazi i najviši vrh Benina, [[Mont Sokbaro]], visok tek 658 metara. Na sjeveru zemlje nalazi se i kompleks nacionalnih parkova [[Nacionalni park W|W]]-[[Nacionalni park Arly|Arly]]-[[Nacionalni park Pendjari|Pendjari]], kog Benin dijeli sa susjednim [[Niger]]om i [[Burkina Faso|Burkina Faso]]; parkovi su zaštićeni od strane [[UNESCO]]-a i predstavljaju značajnu turističku atrakciju u regiji zbog bogate flore i faune.<ref name=bn>[https://2009-2017.state.gov/r/pa/ei/bgn/6761.htm "Background Note: Benin"] . U.S. Department of State (June 2008). {{PD-notice}}</ref> <gallery mode="packed-hover" caption="Geografija Benina"> File:Pendjari Fluss.JPG|Rijeka [[Pendjari (rijeka)|Pendjari]] čini prirodnu granicu Benina s [[Burkina Faso|Burkinom Faso]] File:Elephants Pendjari.jpg|[[Savana|Savane]] u [[Nacionalni park Pendjari|NP Pendjari]] u kojima obitavaju [[slon]]ovi File:Fishermen near Ganvie Benin 2017.jpg|Ribarstvo je značajna lokalna djelatnost na jugu zemlje, gdje su brojne lagune i jezera, poput [[Nokoué (jezero)|ovoga]] kraj mjesta [[Ganvié]] File:Chutes de Tanougou (3).jpg|Slapovi [[Tanougou]] u Beninu File:Atakora Benin Batia.jpg|Iako je Benin primarno nizinska zemlja, na sjeveru zemlje se nalazi značajni planinski lanac [[Atakora (planinski lanac)|Atakora]] </gallery> === Klima === [[File:Benin map of Köppen climate classification.svg|thumb|200px|[[Köppenova klasifikacija klime]] pokazuje samo dvije izražene klimatske zone u Beninu.]] Klima u Beninu je topla i vlažna. Tokom godine se izmjenjuju dva kišna i dva sušna perioda, a godišnja razina padalina uz obalu je oko 1,300 mm. Principijelna kišna sezona traje od travnja do kraja srpnja, uz kraći kišni period od kraja rujna do studenog. Glavna suha sezona je od prosinca do travnja, uz kraći sušni period od kraja srpnja do početka rujna. Temperature i vlažnost su dosta visoki uz tropsku obalu. U najvećem gradu, [[Cotonou]]u, prosječni minimum i maksum iznose 24°C, odnosno 31°C. Prema [[Köppenova klasifikacija klime|Köppenovoj klasifikaciji klime]], Benin ima samo dvije izražene klimatske zone.<ref name=bn/> Temperaturne varijacije se povećavaju kako se krećemo prema sjeveru, preko savana i platoa do [[Sahel]]a. Od prosinca do ožujka diljem zemlje puše suhi vjetar znan kao [[harmatan]], a koji solazi iz [[Sahara|Sahare]]; harmatan ima značajan utjecaj na vegetaciju u Beninu.<ref name=bn/> == Politika == {{main|Politika Benina}} Prema [[Ustav Benina|Ustavu]], Benin je [[Prezidencijalizam|predsjednička]] [[republika]] s [[Predstavnička demokracija|predstavničkom demokracijom]], u sklopu koje je [[predsjednik Benina]] istovremeno i [[državni poglavar]] i [[predsjednik vlade]] unutar [[Višestranačje|višestranačkog političkog sistema]]. Vlada i predsjednik predstavljaju izvršnu vlast, dok je zakonodavna vlast podijeljena između vlade i parlamenta, [[Narodna skupština (Benin)|Narodne skupštine]]. Sudbena vlast je nezavisna od izvršne i zakonodavne vlasti. Sudbenu vlast provode Ustavni sud (''Court constitutionnelle''), sa 7 članova imenovanih za jedan mandat od 5 godina te Vrhovni sud (''Court suprême''), čijeg predsjednika imenuje predsjednik republike za mandat od 5 godina.<ref name="LZMK">[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=6925 Benin] na enciklopedija.hr ([http://www.enciklopedija.hr/upute.aspx dozvola])</ref> Aktualni [[Ustav Benina]] donesen je [[1990.]] godine te je bio na snazi u periodu tranzicije prema demokraciji [[1991.]] godine. U kontekstu funkcionalnosti političkog sustava, Benin spada među bolje ocijenjene afričke zemlje; na [[Ibrahimov indeks afričke vlasti|Ibrahimovom indeksu afričke vlasti]] za [[2013.]] godinu nalazio se na 13. mjesto uz značajan dvanaestogodišnji napredak. Uz to, našao se na 18. mjestu među afričkim zemljama po pitanju sigurnosti, vladavine prava, participacije i ljudskih prava.<ref name=IIAG>{{cite web|title=2014 Ibrahim Index of African Governance (IIAG)|publisher=[[Mo Ibrahim Foundation]]|date=2014|url=http://www.moibrahimfoundation.org/interact/|accessdate=16 April 2015|deadurl=yes|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130530015728/http://www.moibrahimfoundation.org/interact/|archivedate=30 May 2013|df=dmy-all}}</ref> U rangiranju udruge [[Novinari bez granica]], Benin se nalazio na 53. mjestu (od 169 zemalja) po pitanju slobode medija. S druge strane, korupcija je, kao i u većini Afričkih zemalja, gorući problem; godine [[2005.]] je Benin rangiran na 88. mjestu (od 159 zemalja) po pitanju korumpiranosti policije, gospodarstvenika i političara.<ref>{{cite web|url=http://www.nationmaster.com/graph/gov_cor-government-corruption|title=Countries Compared by Government > Government corruption rating. International Statistics at NationMaster.com|work=nationmaster.com|access-date=13 February 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110208015202/http://www.nationmaster.com/graph/gov_cor-government-corruption|archive-date=8 February 2011|dead-url=no|df=dmy-all}}</ref> === Administrativna podjela === {{main|Departmani Benina|Općine Benina}} Glavne administrativne jedinice u Beninu su [[Departmani Benina|departmani]] (''départements''), kojih trenutno ima 12. Do [[1999.]] godine, Benin je imao šest departmana, koji su nakon administrativne reforme podijeljeni tako da je nastalo aktualnih dvanaest; deparmatni su svoja središta dobili tokom [[2008.]] godine. Departmani se dalje dijele na [[Općine Benina|općine]] (''communes''), kojih od [[1999.]] godine ima 77. {| cellpadding=2 cellspacing=0 class="wikitable sortable" width="100%" |- !Departman !Glavni grad<ref>[http://gouv.bj/communique-du-conseil-des-ministres-du-22-juin-2016/ Communiqué du Conseil des Ministres du 22 Juin 2016 | Portail Officiel du Gouvernement Béninois] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190125073621/https://www.gouv.bj//communique-du-conseil-des-ministres-du-22-juin-2016/ |date=2019-01-25 }}. Gouv.bj (22 June 2016). Retrieved on 2017-01-02.</ref><ref>[http://www.lanouvelletribune.info/benin/politique/29267-liste-12-prefets-et-chefs-lieux Bénin : liste des 12 nouveaux préfets et des chefs-lieux de départements] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161120225327/http://www.lanouvelletribune.info/benin/politique/29267-liste-12-prefets-et-chefs-lieux |date=2016-11-20 }}. Lanouvelletribune.info. Retrieved on 2017-01-02.</ref> !Populacija {{small|(2013.)}} !Površina (km<sup>2</sup>)<ref>[http://www.geohive.com/cntry/benin.aspx Benin]. Geohive.com. Retrieved on 2017-01-02.</ref> !Mapa |- | [[Alibori (departman)|Alibori]] | [[Kandi, Benin|Kandi]] | {{center|868,046}} | {{center|26,242}} |rowspan="12"|<imagemap> File:Benin departments named.png|center|200px|Departments of Benin. poly 452.13 201.00 432.37 175.00 432.37 175.00 429.41 171.04 424.48 166.29 425.49 161.00 425.49 161.00 430.99 145.17 430.99 145.17 430.99 145.17 434.73 139.91 434.73 139.91 434.73 139.91 437.47 133.00 437.47 133.00 438.73 130.04 441.97 126.19 440.84 123.09 440.84 123.09 437.00 117.84 437.00 117.84 437.00 117.84 435.46 114.25 435.46 114.25 435.46 114.25 427.78 103.48 427.78 103.48 423.94 99.85 421.52 100.59 418.00 99.08 418.00 99.08 412.00 95.94 412.00 95.94 407.56 94.53 403.87 97.80 399.21 93.69 393.54 88.68 389.49 74.63 388.41 73.22 386.74 71.06 384.29 70.27 382.33 68.51 382.33 68.51 376.63 61.45 376.63 61.45 376.63 61.45 367.91 53.63 367.91 53.63 367.91 53.63 361.27 49.37 361.27 49.37 358.02 46.48 356.56 40.31 353.39 37.60 350.60 35.21 347.18 36.57 343.28 33.20 338.92 29.44 339.95 23.09 331.00 19.63 323.94 16.91 317.88 24.78 310.00 24.00 310.00 24.00 305.70 33.03 305.70 33.03 305.70 33.03 294.00 34.21 294.00 34.21 294.00 34.21 286.00 36.09 286.00 36.09 286.00 36.09 281.00 36.67 281.00 36.67 281.00 36.67 274.00 39.28 274.00 39.28 274.00 39.28 261.00 42.00 261.00 42.00 264.45 68.19 264.13 56.05 268.00 73.00 275.10 74.53 277.32 79.66 270.00 82.00 268.11 85.35 267.76 85.37 264.00 86.00 264.82 97.35 264.58 93.94 261.00 104.00 259.83 107.27 259.88 108.74 257.86 112.00 257.86 112.00 251.03 121.00 251.03 121.00 248.70 125.78 252.41 127.54 246.93 131.96 232.52 143.59 230.29 142.17 216.58 158.00 214.22 160.72 209.02 165.50 208.65 169.00 208.26 172.72 216.24 185.20 218.42 189.00 218.42 189.00 235.30 219.00 235.30 219.00 240.56 228.57 243.98 230.73 244.00 242.00 244.00 242.00 244.00 291.00 244.00 291.00 244.00 292.99 243.77 296.81 245.02 298.40 246.38 300.12 260.71 301.03 263.00 300.38 266.22 299.47 267.09 297.41 272.00 297.06 280.71 296.45 282.90 301.51 287.17 303.70 289.24 304.76 293.61 305.42 296.00 305.53 298.65 306.04 301.42 306.13 304.00 305.53 308.54 303.99 312.26 300.21 316.00 298.52 319.81 296.63 330.39 296.04 333.86 298.52 335.71 299.95 336.06 301.09 337.00 303.00 337.00 303.00 355.00 303.00 355.00 303.00 355.00 303.00 373.00 301.00 373.00 301.00 373.00 301.00 404.00 292.44 404.00 292.44 404.00 292.44 431.00 290.00 431.00 290.00 431.00 290.00 445.00 288.21 445.00 288.21 445.00 288.21 460.00 288.82 460.00 288.82 460.00 288.82 474.00 284.78 474.00 284.78 474.00 284.78 483.00 283.00 483.00 283.00 482.50 274.60 480.55 277.64 476.39 273.57 474.00 271.25 473.50 268.53 471.93 266.37 470.45 264.35 468.05 263.00 467.11 260.90 465.21 256.64 470.40 249.79 470.70 245.00 470.84 242.80 468.02 232.09 467.01 230.00 465.75 227.38 464.06 226.13 463.31 223.00 462.41 219.20 463.69 215.50 465.00 212.00 458.09 210.88 456.07 206.26 452.13 201.00 [[Alibori (departman)|Alibori]] poly 37.46 246.00 37.46 252.00 37.46 252.00 37.46 252.00 35.31 258.00 35.31 258.00 35.31 258.00 34.40 265.00 34.40 265.00 32.65 269.76 26.21 273.58 24.01 278.00 22.52 281.03 24.08 291.52 24.01 296.00 23.82 305.84 20.15 302.44 20.00 313.00 20.00 313.00 20.00 323.00 20.00 323.00 20.00 325.41 19.78 328.58 21.02 330.70 22.40 333.07 26.70 335.76 29.00 337.42 29.00 337.42 45.00 349.37 45.00 349.37 45.00 349.37 82.00 373.20 82.00 373.20 82.00 373.20 107.00 388.27 107.00 388.27 111.81 390.32 114.39 389.60 118.00 390.63 130.19 394.14 122.76 395.20 140.00 395.00 145.96 394.93 151.03 393.89 156.00 390.36 160.95 386.85 170.76 377.10 176.00 375.13 180.62 373.39 183.60 376.89 194.00 376.76 194.00 376.76 214.00 376.76 214.00 376.76 219.13 375.48 220.35 373.34 230.00 371.40 233.97 370.60 241.83 370.30 243.98 366.77 245.17 364.82 245.08 361.23 244.82 359.00 244.34 354.97 239.47 338.13 237.30 335.17 234.48 331.32 229.02 329.01 229.16 323.00 229.33 316.13 237.71 311.47 240.40 307.72 242.31 305.05 241.99 302.12 241.84 299.00 241.84 299.00 241.84 241.00 241.84 241.00 242.00 238.76 242.09 236.16 241.83 234.00 240.65 230.85 237.02 225.12 235.30 222.00 235.30 222.00 222.42 199.00 222.42 199.00 222.42 199.00 211.72 180.00 211.72 180.00 210.41 177.70 207.70 172.35 205.61 171.02 203.63 169.77 200.33 170.06 198.00 169.83 198.00 169.83 179.00 168.01 179.00 168.01 172.75 168.17 171.85 169.55 167.00 170.24 167.00 170.24 159.00 170.24 159.00 170.24 154.87 170.68 148.54 174.29 145.00 173.97 140.61 173.58 139.06 169.50 137.20 167.84 135.56 166.35 130.21 164.35 128.00 163.80 124.03 162.80 116.29 163.66 113.75 167.22 112.30 169.25 112.92 171.08 110.65 173.37 108.55 175.49 104.72 176.40 103.92 180.04 103.92 180.04 105.00 189.00 105.00 189.00 105.00 189.00 95.00 188.00 95.00 188.00 95.20 190.02 95.78 192.77 94.31 194.45 91.55 197.61 77.91 193.83 74.00 193.00 74.12 200.87 77.74 199.74 75.00 211.00 69.72 208.52 68.74 210.16 64.00 213.00 66.47 221.45 72.00 221.45 70.00 232.00 70.00 232.00 63.00 228.56 63.00 228.56 63.00 228.56 57.00 226.73 57.00 226.73 57.00 226.73 49.00 223.00 49.00 223.00 46.19 229.10 45.52 230.06 49.00 236.00 49.00 236.00 40.00 237.00 40.00 237.00 40.00 237.00 37.46 246.00 37.46 246.00 [[Atakora (departman)|Atakora]] poly 457.00 290.83 444.00 290.06 444.00 290.06 444.00 290.06 435.00 291.86 435.00 291.86 435.00 291.86 425.00 291.21 425.00 291.21 425.00 291.21 410.00 293.79 410.00 293.79 410.00 293.79 402.00 294.46 402.00 294.46 390.01 296.62 381.24 303.72 369.00 302.73 362.03 302.17 363.46 303.89 358.00 304.89 358.00 304.89 344.00 304.89 344.00 304.89 338.12 304.96 336.10 304.95 334.00 299.00 330.07 299.00 319.10 298.57 316.00 299.74 311.61 301.39 307.49 307.15 301.00 307.70 297.78 307.97 288.94 306.59 286.17 304.93 282.96 303.00 281.61 300.23 277.00 299.28 267.48 297.31 266.77 302.05 261.99 302.66 261.99 302.66 244.00 302.00 244.00 302.00 243.08 313.35 229.57 314.00 231.24 325.00 232.04 330.24 236.64 331.99 239.44 336.01 241.19 338.53 242.02 342.05 242.86 345.00 244.32 350.15 247.94 360.01 246.57 364.98 244.30 373.20 230.96 372.34 224.00 374.25 215.51 376.59 216.42 381.17 221.00 387.00 215.50 390.69 219.79 394.05 219.41 399.00 219.07 403.42 213.76 408.39 216.95 418.00 221.36 431.25 229.17 432.89 228.89 442.00 228.89 442.00 225.42 471.00 225.42 471.00 224.95 474.53 225.04 479.91 223.07 482.85 220.31 486.96 210.88 486.90 206.10 489.56 200.51 492.67 199.71 502.20 200.09 508.00 200.34 511.83 201.45 517.74 203.85 520.78 206.80 524.50 211.02 524.42 212.39 530.00 213.73 535.43 206.59 553.24 211.74 560.95 217.97 570.28 236.41 563.79 236.00 577.00 236.00 577.00 310.00 577.00 310.00 577.00 312.73 576.99 316.25 577.33 318.43 575.40 320.92 573.20 320.80 569.99 321.32 567.00 322.73 558.85 321.71 561.34 322.24 556.00 322.24 556.00 323.91 547.00 323.91 547.00 324.35 540.98 322.25 532.46 331.00 531.69 332.81 531.53 334.28 532.10 336.00 532.28 341.27 532.85 343.12 529.82 349.00 529.06 353.86 528.43 354.56 530.23 358.00 530.54 361.32 530.83 370.70 528.20 372.73 525.49 374.30 523.40 376.92 513.91 377.58 511.00 377.58 511.00 381.66 497.83 381.66 497.83 381.66 497.83 380.98 486.00 380.98 486.00 380.68 476.61 375.81 477.30 379.29 470.00 383.12 461.98 385.40 466.33 391.98 456.00 396.68 448.63 393.76 447.02 397.31 443.39 401.48 439.14 406.55 441.71 408.94 436.93 410.67 433.46 407.81 429.38 406.94 426.00 405.90 421.94 407.23 418.17 410.22 415.27 412.84 412.73 424.28 408.25 428.00 407.56 433.00 406.65 435.16 409.44 439.24 404.85 441.02 402.86 448.74 392.17 449.44 390.00 452.26 381.29 445.08 373.83 458.00 370.00 458.00 366.84 458.47 359.88 456.98 357.32 455.80 355.29 446.60 348.06 445.26 343.00 444.26 339.23 447.43 333.31 449.10 330.00 452.77 322.74 449.55 322.09 458.00 317.29 459.54 316.42 461.17 315.40 463.00 315.34 465.90 315.25 472.14 319.47 475.00 321.00 475.00 321.00 477.68 312.00 477.68 312.00 477.68 312.00 478.63 305.00 478.63 305.00 478.63 305.00 483.05 295.00 483.05 295.00 483.05 295.00 483.05 285.00 483.05 285.00 483.05 285.00 457.00 290.83 457.00 290.83 [[Borgou (departman)|Borgou]] poly 204.00 378.09 198.00 378.82 198.00 378.82 195.22 379.01 189.99 378.26 187.00 377.91 183.64 377.52 180.15 375.88 177.00 376.43 168.76 377.87 159.89 391.57 150.00 395.14 145.58 396.38 131.55 396.56 127.00 395.14 119.22 393.40 119.53 391.49 109.00 391.00 109.00 391.00 109.00 409.00 109.00 409.00 109.00 409.00 110.00 424.00 110.00 424.00 110.00 424.00 110.00 444.00 110.00 444.00 109.87 453.63 106.71 453.36 105.91 458.00 105.45 460.61 107.25 464.32 108.00 467.00 114.17 468.97 113.93 474.31 114.00 480.00 114.03 482.98 113.74 487.26 114.72 490.00 116.12 493.90 128.70 508.73 132.09 511.78 135.10 514.48 137.49 514.98 139.44 517.27 139.44 517.27 145.51 528.00 145.51 528.00 147.02 531.73 147.68 545.12 148.17 550.00 148.17 550.00 149.00 608.00 149.00 608.00 152.74 607.83 162.55 606.68 166.00 605.70 170.07 604.54 173.60 601.66 178.00 602.89 181.90 603.99 184.73 607.28 188.00 608.84 191.81 610.65 193.97 609.29 198.00 611.73 201.82 614.05 205.90 619.16 213.00 621.59 221.08 624.36 228.08 622.78 236.00 621.00 236.00 621.00 236.86 599.00 236.86 599.00 236.86 599.00 234.51 587.04 234.51 587.04 234.51 587.04 233.07 582.58 233.07 582.58 232.54 579.04 234.93 575.89 233.77 573.14 232.45 570.01 227.92 569.43 225.00 568.79 219.30 567.55 214.40 566.93 210.64 561.96 202.86 551.69 211.67 541.18 209.85 530.04 208.90 524.19 203.33 524.76 199.99 517.00 196.43 508.71 197.14 494.28 205.04 488.70 209.60 485.47 216.59 484.97 222.00 484.00 222.00 484.00 225.28 454.00 225.28 454.00 225.75 450.23 227.35 441.23 226.58 438.00 224.89 430.85 215.61 424.73 214.21 414.00 213.33 407.25 216.93 404.33 217.52 400.00 217.95 396.84 216.60 394.67 216.66 392.00 216.29 389.21 217.38 387.80 216.66 385.00 216.46 382.76 215.64 382.31 215.00 378.09 208.25 379.58 209.49 378.17 204.00 378.09 [[Donga (departman)|Donga]] poly 318.42 730.00 311.02 715.00 311.02 715.00 311.02 715.00 313.71 704.00 313.71 704.00 313.71 704.00 314.30 696.00 314.30 696.00 314.30 696.00 315.83 688.00 315.83 688.00 315.83 688.00 316.39 680.00 316.39 680.00 316.39 680.00 319.72 668.00 319.72 668.00 319.72 668.00 313.56 646.00 313.56 646.00 313.56 646.00 315.37 640.00 315.37 640.00 315.37 640.00 316.64 633.00 316.64 633.00 316.64 633.00 320.82 619.00 320.82 619.00 320.82 619.00 320.00 612.00 320.00 612.00 320.00 612.00 320.00 603.00 320.00 603.00 320.00 603.00 319.00 591.00 319.00 591.00 319.00 591.00 317.98 580.60 317.98 580.60 317.98 580.60 310.00 579.00 310.00 579.00 310.00 579.00 235.00 579.00 235.00 579.00 235.26 586.63 236.56 584.73 237.67 590.00 239.34 597.46 238.85 605.57 237.67 613.00 237.01 616.76 238.31 618.16 237.10 620.07 234.94 623.47 229.59 623.95 226.00 624.00 221.06 624.06 215.54 624.49 211.00 622.33 205.31 619.62 201.44 614.89 198.00 613.17 194.55 611.45 192.14 612.51 188.00 610.16 184.89 608.40 182.82 605.80 179.00 604.65 173.86 603.11 169.76 606.21 165.00 607.51 158.90 609.18 155.15 609.00 149.00 609.00 149.00 609.00 153.66 623.42 153.66 623.42 153.66 623.42 148.64 636.00 148.64 636.00 148.64 636.00 151.00 649.00 151.00 649.00 151.00 649.00 151.00 722.00 151.00 722.00 151.00 722.00 152.00 735.00 152.00 735.00 152.00 735.00 152.00 755.94 152.00 755.94 166.40 753.42 176.18 756.23 181.00 755.94 187.22 755.43 189.92 751.17 198.00 754.13 201.28 755.33 204.30 757.44 206.59 760.08 208.54 762.34 209.03 764.62 212.12 765.57 217.89 767.35 223.35 763.69 226.00 763.61 228.52 763.53 229.97 765.05 233.00 765.70 235.57 766.25 238.37 765.71 240.90 766.73 240.90 766.73 255.70 777.45 255.70 777.45 257.51 779.06 259.10 781.50 261.30 782.43 263.15 783.21 267.83 783.00 270.00 783.00 272.03 774.71 276.57 773.19 278.40 768.00 279.76 764.17 277.20 755.85 284.10 752.02 286.30 750.80 289.53 751.00 292.00 751.00 292.00 751.00 319.00 751.00 319.00 751.00 319.00 751.00 318.42 730.00 318.42 730.00 [[Collines (departman)|Collines]] poly 292.30 753.00 286.57 752.61 284.39 754.02 281.46 755.92 281.10 759.84 281.08 763.00 281.04 774.80 270.91 774.76 272.27 785.00 272.27 785.00 273.76 791.00 273.76 791.00 275.77 801.74 275.37 806.88 280.47 817.96 283.01 823.47 285.98 822.81 287.98 826.21 288.89 827.76 289.44 832.73 290.00 835.00 292.46 844.84 293.99 846.60 294.00 857.00 294.00 857.00 286.00 857.00 286.00 857.00 286.23 859.87 287.62 869.61 289.01 871.72 290.95 874.68 294.33 874.42 296.69 876.56 298.98 878.65 298.94 881.14 299.00 884.00 299.00 884.00 299.00 913.00 299.00 913.00 299.00 913.00 315.00 912.00 315.00 912.00 315.76 917.70 316.21 927.45 321.00 931.00 321.00 931.00 322.37 924.00 322.37 924.00 322.93 917.23 320.61 905.79 329.00 903.00 329.00 903.00 328.00 894.00 328.00 894.00 318.78 891.20 322.04 885.32 322.64 880.00 322.64 880.00 322.64 872.01 322.64 872.01 322.64 866.54 319.80 866.88 319.03 862.96 317.84 856.92 322.79 851.79 328.00 850.00 326.01 846.41 321.84 843.26 321.74 840.00 321.64 836.40 325.42 834.71 325.69 830.00 325.69 830.00 323.14 814.00 323.14 814.00 323.14 814.00 323.14 796.00 323.14 796.00 323.04 790.35 322.85 788.03 329.00 787.00 329.00 787.00 328.02 776.51 328.02 776.51 328.02 776.51 319.58 765.91 319.58 765.91 319.58 765.91 319.00 753.00 319.00 753.00 319.00 753.00 295.00 753.00 295.00 753.00 [[Plateau (departman)|Plateau]] poly 206.34 763.93 205.43 757.98 198.00 755.65 191.50 753.61 187.31 756.49 184.00 757.05 184.00 757.05 174.00 757.05 174.00 757.05 174.00 757.05 169.00 757.05 169.00 757.05 164.61 756.98 153.74 754.41 152.33 760.22 151.73 762.72 153.77 772.55 154.89 775.00 154.89 775.00 158.36 781.00 158.36 781.00 158.36 781.00 166.66 799.00 166.66 799.00 167.87 801.99 168.54 806.16 170.20 808.63 170.20 808.63 174.52 813.21 174.52 813.21 174.52 813.21 183.37 825.01 183.37 825.01 187.45 831.76 184.90 833.76 187.92 839.99 187.92 839.99 197.31 852.00 197.31 852.00 198.71 854.11 208.31 865.01 210.09 865.98 211.94 866.98 213.96 866.99 216.00 866.83 216.00 866.83 238.00 863.41 238.00 863.41 240.99 862.91 246.45 862.26 249.00 861.03 251.65 859.76 254.75 856.94 257.00 855.00 261.30 861.61 263.82 856.19 272.00 851.00 272.00 851.00 272.00 855.00 272.00 855.00 272.00 855.00 292.00 855.00 292.00 855.00 292.00 855.00 288.00 835.00 288.00 835.00 288.00 835.00 286.41 827.21 286.41 827.21 286.41 827.21 279.70 819.96 279.70 819.96 279.70 819.96 274.37 806.00 274.37 806.00 274.37 806.00 269.43 786.60 269.43 786.60 269.43 786.60 260.30 783.98 260.30 783.98 260.30 783.98 253.83 777.87 253.83 777.87 253.83 777.87 241.55 769.00 241.55 769.00 241.55 769.00 233.00 767.69 233.00 767.69 233.00 767.69 226.00 764.00 226.00 764.00 221.54 767.25 214.37 769.95 209.30 766.15 [[Zou (departman)|Zou]] poly 153.00 804.00 153.00 859.00 153.00 859.00 153.00 859.00 139.00 859.00 139.00 859.00 140.12 869.52 144.79 869.08 146.70 874.04 146.70 874.04 148.00 891.00 148.00 891.00 148.00 891.00 167.00 887.01 167.00 887.01 173.25 884.66 179.78 879.51 187.00 881.43 192.57 882.92 192.27 886.99 195.43 890.37 199.86 895.12 204.70 896.92 211.00 897.00 211.10 886.84 212.56 890.16 215.29 883.00 215.29 883.00 217.11 877.00 217.11 877.00 218.73 873.21 219.32 873.47 220.00 869.07 220.00 869.07 213.00 869.07 213.00 869.07 206.74 868.26 197.27 854.10 193.37 849.09 190.23 845.06 187.66 844.48 185.56 839.00 183.47 833.53 184.76 830.30 182.35 826.01 182.35 826.01 168.00 807.99 168.00 807.99 168.00 807.99 160.57 789.00 160.57 789.00 160.57 789.00 155.00 778.00 155.00 778.00 151.88 784.13 153.00 796.83 153.00 804.00 [[Kouffo (departman)|Couffo]] poly 257.00 858.00 248.00 863.30 248.00 863.30 248.00 863.30 222.00 868.00 222.00 868.00 221.30 877.09 214.05 887.68 213.30 891.00 213.30 891.00 212.78 897.00 212.78 897.00 212.78 897.00 210.56 904.00 210.56 904.00 210.56 904.00 210.03 909.00 210.03 909.00 209.27 912.47 207.53 913.55 207.11 918.00 206.62 923.23 208.88 928.13 207.61 934.00 206.40 939.60 201.12 945.73 201.38 952.00 201.38 952.00 206.00 968.00 206.00 968.00 222.41 965.82 240.46 961.05 257.00 961.00 262.31 950.04 272.23 953.79 277.61 950.02 281.43 947.33 282.20 940.30 281.95 936.00 281.83 933.85 281.57 933.02 281.00 931.00 274.36 932.39 273.12 930.44 273.00 924.00 273.00 924.00 273.00 901.00 273.00 901.00 273.00 901.00 271.88 889.00 271.88 889.00 271.88 889.00 271.88 880.00 271.88 880.00 270.65 874.76 266.10 871.72 265.57 868.00 265.10 864.74 268.71 860.40 270.00 855.00 262.76 858.36 261.92 862.80 257.00 858.00 [[Atlantique (departman)|Atlantique]] poly 265.94 871.63 272.70 873.14 274.03 882.00 274.03 882.00 276.00 930.06 276.00 930.06 277.77 929.74 280.02 929.17 281.69 930.06 286.93 933.10 282.45 945.82 281.00 950.00 290.46 952.22 290.49 955.31 294.09 956.25 296.22 956.80 307.99 954.73 311.00 954.27 312.59 954.03 315.15 953.84 316.43 952.83 318.46 951.21 317.93 947.36 318.04 945.00 318.18 941.90 319.74 936.26 319.27 934.17 318.66 931.45 316.47 930.61 315.04 925.00 314.39 922.44 314.16 916.52 312.26 915.00 309.68 912.91 300.38 914.73 297.00 915.00 297.00 915.00 297.00 885.00 297.00 885.00 297.00 885.00 295.98 878.56 295.98 878.56 295.98 878.56 286.74 871.95 286.74 871.95 286.74 871.95 284.00 857.00 284.00 857.00 276.19 857.00 270.53 855.71 267.85 865.00 [[Ouémé (departman)|Ouémé]] poly 190.28 887.88 191.51 885.48 187.86 884.18 179.49 881.23 172.19 887.47 165.00 890.03 161.26 891.37 159.48 890.71 156.00 891.21 156.00 891.21 149.00 893.00 149.00 893.00 149.00 893.00 144.00 907.00 144.00 907.00 150.92 912.00 146.25 912.89 149.18 917.78 150.76 920.42 153.53 920.93 155.83 922.69 160.20 926.05 161.69 929.71 162.00 935.00 172.27 940.14 174.95 959.54 178.00 970.00 178.00 970.00 161.00 974.00 161.00 974.00 157.16 974.77 154.35 974.62 152.00 978.00 152.00 978.00 204.00 968.00 204.00 968.00 204.00 968.00 199.26 951.00 199.26 951.00 199.26 951.00 205.79 933.00 205.79 933.00 205.79 933.00 205.06 919.00 205.06 919.00 205.06 919.00 210.00 900.00 210.00 900.00 204.65 899.12 198.01 895.52 194.14 891.70 [[Mono (departman)|Mono]] poly 278.09 952.30 265.26 954.83 262.14 957.00 260.19 958.36 260.03 959.06 259.00 961.00 259.00 961.00 274.00 960.00 274.00 960.00 274.00 960.00 275.00 956.00 275.00 956.00 275.00 956.00 275.00 960.00 275.00 960.00 275.00 960.00 290.00 957.00 290.00 957.00 290.00 957.00 290.00 955.00 290.00 955.00 287.42 953.90 284.83 952.87 282.00 952.63 [[Littoral (departman)|Littoral]] </imagemap> |- | [[Atakora (departman)|Atakora]] | [[Natitingou]] | {{center|769,337}} | {{center|20,499}} |- | [[Atlantique (departman)|Atlantique]] | [[Allada]] | {{center|1,396,548}} | {{center|3,233}} |- | [[Borgou (departman)|Borgou]] | [[Parakou]] | {{center|1,202,095}} | {{center|25,856}} |- | [[Collines (departman)|Collines]] | [[Dassa-Zoumé]] | {{center|716,558}} | {{center|13,931}} |- | [[Kouffo (departman)|Kouffo]] | [[Aplahoué]] | {{center|741,895}} | {{center|2,404}} |- | [[Donga (departman)|Donga]] | [[Djougou]] | {{center|542,605}} | {{center|11,126}} |- | [[Littoral (departman)|Littoral]] | [[Cotonou]] | {{center|678,874}} | {{center|79}} |- | [[Mono (departman)|Mono]] | [[Lokossa]] | {{center|495,307}} | {{center|1,605}} |- | [[Ouémé (departman)|Ouémé]] | [[Porto-Novo]] | {{center|1,096,850}} | {{center|1,281}} |- | [[Plateau (departman)|Plateau]] | [[Pobè]] | {{center|624,146}} | {{center|3,264}} |- | [[Zou]] | [[Abomey]] | {{center|851,623}} | {{center|5,243}} |} == Stanovništvo == {{main|Demografija Benina}} [[File:Benin-demography.png|thumb|Grafički prikaz porasta populacije Benina od [[1960.]] godine do [[2010.]] godine. Trend rasta još uvijek je aktualan, uz prosječnu stopu od oko 2.7-2.8%.]] Prema procjeni za [[2018.]] godinu, u Beninu živi 11,340,504 stanovnika, po čemu je 82. zemlja na svijetu.<ref name="WPR">{{Cite web |title=worldpopulationreview.com - Benin |url=http://worldpopulationreview.com/countries/benin-population/ |access-date=2019-06-11 |archive-date=2019-06-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190605153924/http://worldpopulationreview.com/countries/benin-population/ }}</ref> Populacija je od 50-ih godina [[20. vijek|XX. vijeka]] konstantno rasla, tako da se u tom periodu broj stanovnika upeterostručio, s cca. 2,200,000 na cca. 11,300,000 ljudi; godišnja stopa rasta stanovništva iznosi oko 2.8%.<ref name="WPR"/> Prosječna očekivana životna dob iznosi 62 godine. Stanovništvo benina uglavnom je izrazito mlado (gotovo 63% stanovništva je u dobnoj skupini od 0-24 godine), a udjelom starog stanovništva (stariji od 65 godina) od samo 2.7%.<ref name="WPR"/> Najveći postotak stanotvništva Benina nalazi se na razvijenijem jugu zemlje. ;Najveći gradovi u Beninu {{main|Popis gradova u Beninu}} {{Najveći gradovi u Beninu}} === Etnolingtivstička struktura === Na području Benina živi nekoliko desetaka etnolingvističkih skupina koje ugrubo predstavljaju tri velike afričke jezične porodice - [[Nigersko-kongoanski jezici|nigersko-kongoansku]], [[nilo-saharski jezici|nilo-saharsku]] i [[afroazijski jezici|afroazijsku]]. Glavni predstavnici posljednje skupine su [[Hausa|Hause]], koji uglavnom žive kao trgovci na sjeveru zemlje, dok nilo-saharsku porodicu predstavlja narod [[Dɛndi]], potomci [[Carstvo Songhai|Carstva Songhai]]. [[Dɛndi jezik]] dominira na sjeveru zemlje uz [[Niger (rijeka)|rijeku Niger]] te se koristi kao ''[[lingua franca]]'' među muslimanskim zajednicama na sjeveru. Predstavnici nigersko-kongoanskih jezika dijele se u pet skupina: *Narod Boko, koji je danas ograničen na krajnji istok zemlje, govori jezicima iz skupine [[Mande jezici|mande]]; *Narod [[Fulani]], koji nastanjuje sjeveroistok zemlje, koristi [[Senegambijski jezici|senegambijske jezike]]; *Narod [[Joruba]], koji nastanjuje urbana područja, koristi [[Benue-kongoanski jezici|benue-kongoanske jezike]]; *[[Gur jezici]] dominiraju u četiri provincije na sjeveru zemlje, gdje ih koriste brojne etničke skupine; *[[Kwe jezici|Kwe]] i [[gbe jezici]] dominantnu su u južnom i centralnom dijelu zemlje, gdje ih također koriste brojne i raznovrsne etničke skupine. Najbrojnija etnička skupina su pripadnici [[Fon (narod)|naroda Fon]], nakon čega slijede [[Joruba|Jorube]], [[Aja (narod)|Aje]], [[Bariba (narod)|Baribe]], [[Ayizo|Ayizi]], [[Fulani]] i [[Gun (narod)|Guni]]. Uz lučke gradove na jugu stanuju i brojni potomci [[brazil]]skih robova. Europljani su prisutni, mada u malom broju (uglavnom [[Francuzi]]), a prisutan je i određen broj ljudi iz Azije, mahom [[Libanonci|Libanonaca]] i [[Indijci|Indijaca]]. === Religija === {{main|Religija u Beninu}} {{bar box |title=Religija u Beninu (CIA, 2013.)<ref>{{Cite web |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bn.html |title=Archived copy |access-date=6 November 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110406113854/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bn.html |archive-date=6 April 2011 |dead-url=no |df=dmy-all }}</ref> |titlebar=#ddd |float=right |bars= {{bar percent|[[Kršćanstvo]]|DodgerBlue|48.5}} {{bar percent|[[Islam]]|green|27.7}} {{bar percent|Ostale / areligiozni|yellow|12.2}} {{bar percent|[[Vudu]]|gold|11.6}} }} Predominantna religija u Beninu je [[kršćanstvo]] (48.5%, [[2013.]]), među kojima su najdominantnija denominacija [[katolicizam|katolici]] (oko 30%). Nešto manje od 30% stanovništva (27.7%) su [[Islam|muslimani]], dok se nešto više od 10% stanovnika (11.6%) izjasnilo pripadnicima [[Vudu|zaparnoafričkog vudua]]. Ostale religije, kao i oni areligiozni, čine 12.2% stanovništva. Značajno prisustvo imaju i tradicionalne religije, poput [[animizam|animističkih]] skupina u [[Atakota (departman)|departmanu Atakora]], pobornika [[vudu]]a i religije [[Òrìṣà]] među narodima [[Joruba]] i [[Tado (narod)|Tado]] u centralnom i južnom dijelu države. Grad [[Ouidah]] se smatra duhovnim centrom beninskog vudua. Kršćanstvo je predominantno na jugu i u središtu Benina, dok su muslimanske zajednice dominantne na sjeveru zemlje. == Gospodarstvo == {| class="wikitable" style="text-align: left;" align="right" |- ! colspan="4" | Glavni trgovinski partneri<br>Benina za 2017. godinu<ref name="CIAWFBN"/> |- ! colspan="2" |Izvoz ! colspan="2" |Uvoz |- |style="font-size:smaller"| {{flag|Bangladeš}} |style="font-size:smaller"| {{center|18.1%}} |style="font-size:smaller"| {{flag|Tajland}} |style="font-size:smaller"| {{center|18.1%}} |- |style="font-size:smaller"| {{flag|Indija}} |style="font-size:smaller"| {{center|10.7%}} |style="font-size:smaller"| {{flag|Indija}} |style="font-size:smaller"| {{center|15.9%}} |- |style="font-size:smaller"| {{flag|Ukrajina}} |style="font-size:smaller"| {{center|9%}} |style="font-size:smaller"| {{flag|Francuska}} |style="font-size:smaller"| {{center|8.5%}} |- |style="font-size:smaller"| {{flag|Niger}} |style="font-size:smaller"| {{center|8.1%}} |style="font-size:smaller"| {{flag|Kina}} |style="font-size:smaller"| {{center|7.5%}} |- |style="font-size:smaller"| {{flag|Kina}} |style="font-size:smaller"| {{center|7.7%}} |style="font-size:smaller"| {{flag|Togo}} |style="font-size:smaller"| {{center|5.9%}} |- |style="font-size:smaller"| {{flag|Nigerija}} |style="font-size:smaller"| {{center|7.2%}} |style="font-size:smaller"| {{flag|Nizozemska}} |style="font-size:smaller"| {{center|4.3%}} |- |style="font-size:smaller"| {{flag|Turska}} |style="font-size:smaller"| {{center|4%}} |style="font-size:smaller"| {{flag|Belgija}} |style="font-size:smaller"| {{center|4.3%}} |} Unatoč činjenici da je jedna od razvijenijih afričkih zemalja, Benin se globalno i dalje smatra nerazvijenom zemljom, a njegovo gospodarstvo se još uvijek temelji na [[samoodrživa poljoprivreda|samoodrživoj poljoprivredi]] i [[pamuk]]u kao glavnom proizvodu.<ref name="LZMK"/> Trgovina i proizvodnja pamuka čine gotovo 40% [[BDP]]-a, a pamuk sačinjava čak 80% službene vanjske trgovine. Ostali značajni proizvodi su [[tekstil]], proizvodi od [[palma|palmi]] i [[kakao]]. Sjemenke i žitarice se uglavnom uzgajaju radi lokalne opskrbe. Početkom [[1980e|80-ih]] godina, Benin se uspio probiti i na međunarodno tržište [[nafta|naftom]] zahvaljujući skromnim nalazišima nedaleko od obale, međutim proizvodnja je u posljednjim godinama obustavljena, iako se polagano otkrivaju nova nalazišta. Skroman doprinos gospodarstvu daje i ribarstvo, koje je primarno lokalnog značaja, ali sačinjava i dio izvoza. Za [[2018.]] godinu, nominalni [[BDP]] je bio u porastu i iznosio je $10.456 milijardi, dok je [[PPP]] također bio u porastu, s iznosom od $27.718 milijardi.<ref name="IMFWEOBJ">{{cite web |url=https://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2019/01/weodata/weorept.aspx?pr.x=55&pr.y=14&sy=2017&ey=2021&scsm=1&ssd=1&sort=country&ds=.&br=1&c=638&s=NGDPD%2CPPPGDP%2CNGDPDPC%2CPPPPC%2CPCPIPCH&grp=0&a= |title=World Economic Outlook Database, April 2019 |publisher=[[International Monetary Fund]] |website=IMF.org |access-date=28 May 2019}}</ref> Od [[2015.]] godine, Benin bilježi stalni porast BDP-a, koji je [[2018.]] godine iznosio čak 6%.<ref name=" World Bank">{{cite web|url= https://openknowledge.worldbank.org/bitstream/handle/10986/29801/9781464812576.pdf|title= World Bank forecasts for Benin, June 2018 (p. 153) |publisher=[[World Bank]]|accessdate=11 September 2018}}</ref> Izvoz je za [[2017.]] godinu iznosio $1.974 milijardi, dok je uvoz bio $2.787 milijardi.<ref name="CIAWFBN">{{cite web |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bn.html |title=The World Factbook |publisher=[[Central Intelligence Agency]] |website=CIA.gov |access-date=1 February 2019 |archive-date=2015-09-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150918224251/https://www.cia.gov/library/publications//the-world-factbook/geos/bn.html |dead-url=yes }}</ref> == Kultura == {{main|Beninska književnost|Beninska muzika|Beninska kuhinja}} [[File:Who's coming ?.jpg|thumb|left|Tradicionalna ženska muzička skupina iz Benina]] Kultura u Beninu spoj je višestoljetne [[Afrička kultura|kulture lokalnih plemena i naroda]] koji su nastanjivali područje puno prije nego su došli prvi Europljani; značajniji trag na historiju i kulturu Benina ostavili su [[Portugalci]] i [[Francuzi]], s tim da je potonja bolje prošla kroz test vremena od ove prve. Utjecaj afričkih kultura vidljiv je u plesu, likovnoj umjetnosti, kuhinji, folklori i u davanju imena, mada mahom na jugu Benina,<ref>[http://www.merriam-webster.com/concise/Akwamu Akwamu – Encyclopedia Article and More from] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120112122016/http://www.merriam-webster.com/concise/akwamu |date=12 January 2012 }}. Merriam-Webster (13 August 2010), retrieved 15 August 2012</ref> dok je francuski (i generalno europski) utjecaj vidljiv u književnosti, muzici i sportu. Prije dolaska Europljana, beninska književnost je imala dugogodišnju usmenu tradiciju;<ref>{{cite web|title=Benin|url=http://aflit.arts.uwa.edu.au/CountryBeninEN.html|accessdate=30 July 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20110813054658/http://aflit.arts.uwa.edu.au/CountryBeninEN.html|archive-date=13 August 2011|dead-url=no|df=dmy-all}}</ref> prvi roman beninske književnosti, ''[[L'Esclave (roman)|L'Esclave]]'', napisan je tek [[1929.]] godine od strane [[Félix Couchoro|Félixa Couchoroa]] i to na francuskom jeziku. Sam [[francuski jezik]] je službeni jezik u zemlji, međutim u školama se uči tek u višim razredima, uz izuzetak bogatijih škola, gdje se uči od ranije dobi; inače se u osnovnim školama koriste lokalni jezici. Suvremena beninska muzika razvijala se pod različiti utjecajima - [[rock]], [[funk]], [[jazz]], [[soul]], [[kongoanska rumba]], [[kabare]], [[highlife]] - a njihova globalno najpoznatija pjevačica, [[Angélique Kidjo]], izdala je dvadesetak albuma i ostvarila značajnu karijeru u [[SAD|Sjedinjenim Državama]]. Ostali značajni muzičari su kompozitor [[Wally Badarou]] te pjevač [[Gnonnas Pedro]]. Uz njih, značajnu međunarodnu karijeru ostvario je i glumac [[Djimon Hounsou]], koji je glumio u seriji američkih filmova. Od likovnih umjetnika, značajan međunarodni ugled uživaju [[Georges Adéagbo]], [[Meschac Gaba]], [[Romuald Hazoumè]], [[Dominique Zinkpè]] i [[Emo de Medeiros]]. Po pitanju sporta, daleko najpopularniji nacionalni sport je [[nogomet]], mada [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Benina|nacionalna reprezentacija]] nikada nije imala značajnijih rezultata; od beninskih nogometaša, značajnu međunarodnu karijeru izgradio je [[Stéphane Sessègnon]]. == Obrazovanje == {{main|Obrazovanje u Beninu}} [[File:BEN 2001-007-S20.jpg|300px|thumb|Osnovnoškolska djeca u Beninu, [[2011.]] godina.]] Prema podacima za [[2015.]] godinu, Benin je imao jednu od najviših stopa nepismenosti u svijetu; procjena za opću stopu iznosila je 38.4%, dok su brojke za muškarce iznosile 49.9%, odnosno 27.3% za žene. S druge strane, danas je proces općeg osnovnog obrazovanja u Beninu potpuno realiziran, a 54% djece je upisano u srednje škole, prema [[UNESCO]]-vim podacima za [[2013.]] godinu. Ovo je posebno značajno u svjetlu činjenice da školstvo u Beninu nije bilo besplatno sve do [[2007.]] godine,<ref name="ilab">{{cite web|url=https://2001-2009.state.gov/g/drl/rls/hrrpt/2000/af/861.htm|title=Benin|date=23 February 2001|publisher=U. S. Department of State|work=Country Reports on Human Rights Practices|accessdate=17 September 2010|df=dmy-all}}</ref> kada su u sklopu obrazovnih reformi ukinute školarine.<ref name="UnescoBenin">{{cite web|url=http://www.unesco.org/new/en/unesco/worldwide/africa/benin/|title=Benin|publisher=U. N. Educational, Scientific and Cultural Organization|accessdate=17 September 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100913193731/http://www.unesco.org/new/en/unesco/worldwide/africa/benin/|archive-date=13 September 2010|dead-url=no|df=dmy-all}}</ref> Nastava se odvija na [[Francuski jezik|francuskom jeziku]], a ocjene se kreću od 0 do 20. Osnovno obrazovanje traje šest godina, srednje ukupno sedam, a sveučilišno tri za diplomski i četiri za magistarski studij.<ref name=embassy>[http://cotonou.usembassy.gov/facts_about_benin.html THE EDUCATIONAL SYSTEM OF BENIN REPUBLIC] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080727020409/http://cotonou.usembassy.gov/facts_about_benin.html |date=2008-07-27 }}. Embassy of the United States, Cotonou, Benin. ''This article incorporates text from this source, which is in the [[public domain]].''</ref> Od [[2009.]] godine, država je ulagala minimalno 4% BDP-a u obrazovanje, što se do [[2015.]] godine popelo na 4.4%. Ukupno 0.97% BDP-a išlo je u tercijarno obrazovanje,<ref name=":0">{{Cite book|url=http://unesdoc.unesco.org/images/0023/002354/235406e.pdf|title=West Africa. In: UNESCO Science Report: towards 2030|last=Essegbey|first=George|last2=Diaby|first2=Nouhou|last3=Konté|first3=Almamy|last4=|first4=|publisher=UNESCO|year=2015|isbn=978-92-3-100129-1|location=Paris|pages=471–497|access-date=12 June 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170630025557/http://unesdoc.unesco.org/images/0023/002354/235406e.pdf|archive-date=30 June 2017|dead-url=no|df=dmy-all}}</ref> posljedica čega je bio značajan porast upisanih na sveučilišta u zemlji. Glavni univerzitet u zemlji je [[Nacionalni univerzitet Benina]] u [[Abomey]]ju. == Reference == {{reflist|2}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Benin}} * [http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/africa/country_profiles/1064527.stm Country Profile] from [[BBC News]] * {{CIA World Factbook link|bn|Benin}} * [https://web.archive.org/web/20090507211758/http://ucblibraries.colorado.edu/govpubs/for/benin.htm Benin] from ''UCB Libraries GovPubs'' * {{dmoz|Regional/Africa/Benin/|Benin}} * [[commons:Atlas of Benin]] * [http://www.ifs.du.edu/ifs/frm_CountryProfile.aspx?Country=BJ Forecasts for Benin Development] ; Vlada * {{fr icon}} [http://www.gouv.bj/ Government of Benin] (official site) * [https://web.archive.org/web/20080813074351/https://www.cia.gov/library/publications/world-leaders-1/world-leaders-b/benin.html Chief of State and Cabinet Members] ; Mediji * [http://www-sul.stanford.edu/depts/ssrg/africa/benin/benin-newspapers-news.html Directory of Benin news sources] from Stanford University ;Trgovina * [http://wits.worldbank.org/CountryProfile/Country/BEN/Year/2010/Summary World Bank Benin 2010 Summary Trade Statistics] ;Sport * [http://post.mnsun.com/2016/06/22/duo-develops-nonprofit-organization-baseball-in-benin/ Baseball] {{Afrika}} {{Zemlje članice Pokreta nesvrstanih}} {{Frankofonija}} {{Authority control}} {{Izabran}} [[Kategorija:Benin| ]] [[Kategorija:Države u Africi]] nqipt2jsz1fpkag9of8y80169f4azmf 42669600 42669598 2026-08-09T00:41:31Z Aca 108187 fix 42669600 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zemlja | mikronacija = | konvencionalno_dugo_ime = Republika Benin | ime = | izvorno_ime = ''République du Bénin'' | ime_genitiv = Benina | status = | zastava = Flag of Benin.svg | alt_flag = | zastava2 = | alt_flag2 = | grb = Coat of arms of Benin.svg | alt_coat = | tip_simbola = Grb | geslo = ''Fraternité, Justice, Travail'' | geslo_prijevod = Bratstvo, pravda, rad | državna_himna = [[L'Aube nouvelle]] | kraljevska_himna = | drugi_simbol = | tekst_simbol = | drugi_tip_simbola = | tekst_tipa_simbola = | slika_karte = Benin on the globe (Africa centered).svg | loctext = | alt_map = | opis_karte = | slika_karte2 = | alt_map2 = | opis_karte2 = | glavni_grad = [[Porto-Novo]] | latd = 6 | latm = 29 | latNS = N | longd = 2 | longm = 36 | longEW = E | najveći_grad = [[Cotonou]]{{sup|a}} | tip_najvećeg_naselja = grad | najveće_naselje = | službeni_jezici = [[francuski jezik]] | nacionalni_jezici = | regionalni_jezici = | etničke_grupe = | etničke_grupe_godina = | religija = | demonim = | org_tip = | članstvo = | tip_vlasti = {{nowrap|[[Prezidencijalizam|Predsjednička]] [[republika]]}} | vođa_titula1 = [[Predsjednik Benina|Predsjednik]] | vođa_ime1 = [[Romuald Wadagni]] | vođa_titula2 = [[Potpredsjednik Benina|Potpredsjednica]] | vođa_ime2 = [[Mariam Chabi Talata]] | vođa_titula3 = | vođa_ime3 = | vođa_titula4 = | vođa_ime4 = | vođa_titula5 = | vođa_ime5 = | vođa_titula6 = | vođa_ime6 = | vođa_titula7 = | vođa_ime7 = | vođa_titula8 = | vođa_ime8 = | vođa_titula9 = | vođa_ime9 = | zakonodavac = [[Narodna skupština (Benin)|Narodna skupština]] | gornji_dom = | donji_dom = | suverenitet_tip = Nezavisnost | suverenitet_napomena = | uspostava_događaj1 = od [[Francuska|Francuske]] | uspostava_datum1 = [[1. kolovoza]] [[1960.]] | uspostava_događaj2 = | uspostava_datum2 = | uspostava_događaj3 = | uspostava_datum3 = | uspostava_događaj4 = | uspostava_datum4 = | uspostava_događaj5 = | uspostava_datum5 = | uspostava_događaj6 = | uspostava_datum6 = | uspostava_događaj7 = | uspostava_datum7 = | uspostava_događaj8 = | uspostava_datum8 = | uspostava_događaj9 = | uspostava_datum9 = | uspostava_događaj10 = | uspostava_datum10 = | uspostava_događaj11 = | uspostava_datum11 = | uspostava_događaj12 = | uspostava_datum12 = | površina_km2 = 114763 | površina_oznaka = Ukupno | površina_fusnota = | površina_rang = 100 | vode = 0.4 | površina_oznaka2 = | površina_podaci2 = | površina_oznaka3 = | površina_podaci3 = | stanovništvo_proc = 10,872,298 | stanovništvo_proc_godina = [[2016.]] | stanovništvo_proc_rang = 82 | stanovništvo_oznaka2 = | stanovništvo_podaci2 = | stanovništvo_oznaka3 = | stanovništvo_podaci3 = | stanovništvo_popis = | stanovništvo_popis_godina = | stanovništvo_popis_rang = | gustoća_stanovništva = 94.8 | stanovništvo_gustina_rang = 120 | broj_članica = | GDP_PPP = $27.546 mlrd. | GDP_PPP_rang = 137 | GDP_PPP_godina = [[2018.]] | GDP_PPP_per_capita = $2,411 | GDP_PPP_per_capita_rang = 163 | GDP_nominal = $10.546 mlrd. | GDP_nominal_rang = 141 | GDP_nominal_godina = [[2018.]] | GDP_nominal_per_capita = $923 | GDP_nominal_per_capita_rang = 163 | Gini = 47.8 | Gini_ref = | Gini_rang = | Gini_godina = [[2015]] | Gini_promjena = increase | HDI = 0.485 | HDI_ref = | HDI_rang = 167 | HDI_godina = [[2015]] | HDI_promjena = increase | valuta = {{nowrap|[[zapadnoafrički CFA franak]]}} | valuta_kod = XOF | vremenska_zona = [[Zapadnoafričko vrijeme|WAT]] | utc_nadom = +1 | vremenska_zona_DST = | utc_nadom_DST = | DST_napomena = | antipodi = | datum_format = | pozivni_broj = +229 | svetac_zaštitnik = | internetski_nastavak = [[.bj]] | službeni_website = | slika_karte3 = | širina_karte = | alt_map3 = | opis_karte3 = | fusnota_a = | fusnota_b = | fusnota_c = | fusnota_d = | fusnota_e = | fusnota_f = | fusnota_g = | fusnota_h = | fusnota_1 = | fusnota_2 = | fusnota_3 = | fusnota_4 = | fusnota_5 = | fusnota_6 = | fusnota_7 = | fusnota_8 = | komentar = {{sup|a}} Iako je [[Porto-Novo]] [[Ustav Benina|ustavom]] određeni glavni grad Benina, [[Cotonou]] je sjedište vlade i ''de facto'' glavni grad. }} '''Benin''', službeno '''Republika Benin''' ([[francuski]]: ''République du Bénin''), država je u [[Zapadna Afrika|Zapadnoj Africi]]. Na zapadu graniči s [[Togo]]m, na istoku s [[Nigerija|Nigerijom]], a na sjeveru s [[Niger]]om i [[Burkina Faso|Burkinom Faso]]. Većina populacije Benina živi na omanjem obalnom pojasu na jugu zemlje, uz [[Beninski zeljev]], koji čini dio većeg [[Gvinejski zaljev|Gvinejskog zaljeva]].<ref name="HughesHughes1992">{{cite book|last1=Hughes|first1=R. H.|last2=Hughes|first2=J. S.|title=A Directory of African Wetlands|url=https://books.google.com/books?id=VLjafeXa3gMC|year=1992|publisher=IUCN|isbn=978-2-88032-949-5|page=301|access-date=12 October 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20160508163425/https://books.google.com/books?id=VLjafeXa3gMC|archive-date=8 May 2016|dead-url=no|df=dmy-all}}</ref> Službeni glavni grad je [[Porto-Novo]], međutim sjedište vlade nalazi se u gradu [[Cotonou]], koji je najveći grad u zemlji i njezin gospodarski centar. Benin ima površinu od 114,763 km{{sup|2}},<ref name=AS2010>{{Cite report |date=2012 |title=Annuaire statistique 2010 |language=fr |url=http://www.insae-bj.org/annuare-statistique.html?file=files/publications/annuel/Annuaire%20statistique%20%20INSAE%202010.pdf |publisher=[[Institut national de la statistique et de l'analyse économique|INSAE]] |page=49 |accessdate=17 December 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304091201/http://www.insae-bj.org/annuare-statistique.html?file=files%2Fpublications%2Fannuel%2FAnnuaire%20statistique%20%20INSAE%202010.pdf# |archive-date=2016-03-04|deadurl=no }}</ref> dok je procijenjena populacija za [[2016.]] godinu iznosila nešto više od 10,800,000 ljudi. Benin je zemlja u tropskom pojasu, a njezino je gospodarstvo uvelike temeljeno na [[poljoprivreda|poljoprivredi]]; glavni izvozi su pamuk i palmino ulje.<ref>[http://www.fao.org/isfp/country-information/benin/en/ "Food and Agriculture Organization of the United Nations"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121024021730/http://www.fao.org/isfp/country-information/benin/en/# |date=24 October 2012 }}. United Nations, 29 June 2010.</ref> Službeni jezik u Beninu je [[francuski jezik|francuski]], mada se lokalni jezici poput [[Fon jezik|fona]] i [[Joruba jezik|jorube]] također često koriste. Najveća vjerska skupina u Beninu su [[Katolicizam|katolici]], a prate ih [[islam|muslimani]], [[vudu]] i [[protestantizam|protestanti]]. Benin je član [[UN|Ujedinjenih nacija]], [[Afrička unija|Afričke unije]], [[Pokret nesvrstanih|Pokreta nesvrstanih]], [[Frankofonija|Frankofonije]], [[Organizacija islamske konferencije|Organizacije islamske konferencije]] i drugih međunarodnih organizacija regionalnog, kontinentalnog i globalnog karaktera.<ref>[http://www.nationsencyclopedia.com/Africa/Benin-INTERNATIONAL-COOPERATION.html "Benin – International Cooperation"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100927233857/http://www.nationsencyclopedia.com/Africa/Benin-INTERNATIONAL-COOPERATION.html# |date=27 September 2010 }}. Nation Encyclopedia (29 June 2010).</ref> Od [[17. vijek|XVII.]] do [[19. vijek|XIX. vijeka]], najznačajniji entiteti na području današnjeg Benina bili su [[Kraljevstvo Dahomej]], grad-država [[Porto-Novo]] te serija manjih, plemenskih entiteta na sjeveru. Zbog velikog broja robova koji su s ovog područja transportirani u [[Novi svijet]], područje je još od [[17. vijek|XVII. vijeka]] bilo poznato kao [[Obala robova]]. Nakon ukidanja ropstva, [[Francuska]] je preuzela kontrolu nad teritorijem te mu nadjenula ime [[Francuski Dahomej]]. [[Republika Dahomej]] proglašena je [[1958.]] godine, a [[1. kolovoza]] [[1960.]] je stekla potpunu nezavisnost od Francuske. Nezavisni Dahomej imao je burnu prošlost prepunu prevrata, vojnih udara i borbi za uspostavu demokracije. Od [[1975.]] do [[1990.]] godine, bio je uređen kao komunistička, jednopartijska [[Narodna Republika Benin]]. Višestranačje je uvedeno [[1990.]] godine, kada je proglašena Republika Benin.<ref name="Ibp Usa p85">''Ibp Usa. Global Logistics Assessments Reports Handbook: Strategic Transportation and Customs Information for Selected Countries'', p. 85. Int'l Business Publications, 2008. {{ISBN|0-7397-6603-1}}</ref> == Etimologija == Za vrijeme kolonijalnog perioda, Benin je nosio lokalni i historijski naziv '''[[Dahomej]]'''. Od [[1975.]] godine koristi se naziv '''Benin''',<ref name="LeaRowe2001">{{cite book|editor1-last=Lea|editor1-first=David|editor2-last=Rowe|editor2-first=Annamarie|title=A Political Chronology of Africa|url=https://books.google.com/books?id=ROR1xreEJTsC|year=2001|publisher=Taylor & Francis|isbn=978-1-85743-116-2|page=33|access-date=12 October 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20160603214006/https://books.google.com/books?id=ROR1xreEJTsC|archive-date=3 June 2016|dead-url=no|df=dmy-all}}</ref> prema [[Beninski zaljev|Beninskom zaljevu]], u kojem država leži. Zaljevu su ime dali Europljani prema [[Kraljevstvo Benin|Kraljevstvu Benin]], koje se nalazi u današnjoj [[Nigerija|Nigeriji]]. Država Benin nema nikakve poveznice s današnjim [[Benin City]]jem u Nigeriji, kao ni s [[Beninska bronca|beninskom broncom]]. Sama riječ "Benin" nastala je krivim izgovorom grada Ubinu (danas [[Benin City]]) od strane [[portugal]]skih kolonizatora. Suvremeni naziv Benin izabran je zbog neutralnosti termina. Naime, termin "Dahomej" se izvorno odnosio na [[Fon (narod)|fonsko]] [[Kraljevstvo Dahomej]], koje je obuhvaćalo južnu trećinu zemlje te se tako nije odnosilo na grad-državu [[Porto-Novo]] (koja je bila država rivalskog naroda [[Joruba]]), centralni Benin (gdje su Jorube također bili dominantni), multietnički sjeverni sektor zemlje, kao ni na kraljevstvo naroda [[Bariba]] na sjeveroistoku zemlje.<ref name="Smith2008">{{cite book|editor-last=Smith|editor-first=Bonnie G.|title=The Oxford Encyclopedia of Women in World History, Volume 1|url=https://books.google.com/books?id=EFI7tr9XK6EC|year=2008|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-514890-9|page=535|access-date=12 October 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151122235631/https://books.google.com/books?id=EFI7tr9XK6EC|archive-date=22 November 2015|dead-url=no|df=dmy-all}}</ref> == Historija == {{main|Historija Benina}} [[File:Cotonou Station in 1930s.JPG|thumb|left|320px|Željeznički kolodvor u gradu [[Cotonou]] tokom [[1930e|1930-ih]] godina, prikazan u [[japan]]skoj knjizi ''Svjetlo i tama južnih mora''.]] Do [[Europa|europske]] kolonizacije, na području Benina nalazilo se nekoliko moćnih plemenskih država uz obalu (najmoćnija među kojima je bila ona naroda [[Aja (narod)|Aja]], ali značajnu ulogu imali su i narodi [[Joruba]] i [[Gbe]]), koje su značajne prihode ostvarivale u trgovini robljem, uglavnom ratnim zarobljenicima, te značajne skupine plemena u unutrašnjosti zemlje (tu se posebno ističe narod [[Bariba]]). Do kraja [[17. vijek|XVII.]] i početka [[18. vijek|XVIII. vijeka]], najmoćnija vojna sila bilo je [[Carstvo Oyo]], koje je imalo svoj teritorij istočno od modernog Benina; to se promijenilo u navedenom periodu, kada je [[Fon (narod)|narod Fon]] osnovao [[Kraljevstvo Dahomej]] na platou oko [[Abomey]]ja, a isto je ubrzo počelo osvajati teritorije uz obalu. [[Kraljevstvo Dahomej]] bilo je poznato po svojoj tradiciji. Mladi dječaci su od najranije dobi služili starijim vojnicima i učili vojne običaje,<ref name="Harms2002">{{cite book|last=Harms|first=Robert W.|title=The Diligent: A Voyage Through the Worlds of the Slave Trade|url=https://books.google.com/books?id=0YILMba_EnoC|year=2002|publisher=Basic Books|isbn=978-0-465-02872-6|page=172|access-date=12 October 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20160509061636/https://books.google.com/books?id=0YILMba_EnoC|archive-date=9 May 2016|dead-url=no|df=dmy-all|archivedate=2016-05-09|archiveurl=https://web.archive.org/web/20160509061636/https://books.google.com/books?id=0YILMba_EnoC|deadurl=yes}}</ref> a posebno je bila poznata elitna jedinica žena, "Ahosi" ("naše majke"), koje se europski istraživačima nazivali "[[Dahomejske Amazonke|Dahomejskim Amazonkama]]"; zemlja je uživala nadimak "crna [[Sparta]]" u tom periodu.<ref name="Alpern1998">{{cite book|last=Alpern|first=Stanley B.|title=Amazons of Black Sparta: The Women Warriors of Dahomey|url=https://books.google.com/books?id=Fdtg4e5_WoIC|year=1998|publisher=C. Hurst & Co. Publishers|isbn=978-1-85065-362-2|page=37|access-date=12 October 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20160506013639/https://books.google.com/books?id=Fdtg4e5_WoIC|archive-date=6 May 2016|dead-url=no|df=dmy-all}}</ref> Zarobljenike iz svojih vojnih pothvata su prodavali u roblje (cijela je regija zbog plodne trgovine bila znana kao [[Obala robova]])<ref>[http://www.foxnews.com/story/0,2933,91575,00.html African Ambassador Apologizes for Slavery Role] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100522233737/http://www.foxnews.com/story/0,2933,91575,00.html |date=22 May 2010 }}. FOXNews.com. 10 July 2003</ref> i dijelom ih prema [[Dahomejski godišnji običaji|običajima ritualno pogubljavali]]. Pogubljavanja i zabrana transatlantske trgovine robljem ([[1807.]]) dovela je do smanjenja zarade i slabljenja kraljevstva, pa su tako od 1885. portugalski trgovački borodovi, koji su od [[1472.]] godine imali sporazum s Dahomejom, napustili priobalno područje i trgovinu, preselivši se u [[Brazil]]. Slabljenje kraljevstva u drugoj polovici [[19. vijek|XIX. vijeka]] omogućilo je [[Francuska|Francuskoj]] da bez većih problema osvoji teritorij i pretvori ga u koloniju [[Francuski Dahomej]], koji je [[1899.]] godine integriran u [[Francuska Zapadna Afrika|Francusku Zapadnu Afriku]]. Francuzi su [[1958.]] godine dali autonomiju [[Republika Dahomej|Republici Dahomej]], a potpunu nezavisnost nova je republika stekla [[1. kolovoza]] [[1960.]] godine, što se danas slavi kao državni praznik;<ref>{{Cite news |url=http://apanews.net/en/news/president-sirleaf-congratulates-benin-on-57th-independence-anniversary |title=President Sirleaf congratulates Benin on 57th Independence Anniversary |date=2017-07-31 |work=Agence de Presse Africane |access-date=2018-07-30 |language=en |archive-url=https://web.archive.org/web/20180730234816/http://apanews.net/en/news/president-sirleaf-congratulates-benin-on-57th-independence-anniversary |archive-date=30 July 2018 |dead-url=no |df=dmy-all }}</ref> prvi predsjednik Dahomeja bio je [[Hubert Maga]].<ref name="Stokes2009">{{cite book|editor-last=Stokes|editor-first=Jamie|title=Encyclopedia of the Peoples of Africa and the Middle East: L to Z|url=https://books.google.com/books?id=gaFvrgEACAAJ|date=2009|publisher=Infobase Publishing|isbn=978-0-8160-7158-6|page=229|access-date=12 October 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20160503171808/https://books.google.com/books?id=gaFvrgEACAAJ|archive-date=3 May 2016|dead-url=no|df=dmy-all}}</ref><ref name="Araujo2010">{{cite book|last=Araujo|first=Ana Lucia|title=Public Memory of Slavery: Victims and Perpetrators in the South Atlantic|url=https://books.google.com/books?id=kymzngEACAAJ|year=2010|publisher=Cambria Press|isbn=978-1-60497-714-1|page=111|access-date=12 October 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20160617084013/https://books.google.com/books?id=kymzngEACAAJ|archive-date=17 June 2016|dead-url=no|df=dmy-all}}</ref> Nedugo nakon sticanja nezavisnosti, došlo je do podjela u oslobodilačkom pokretu i brojnih državnih udara iz kojih je kao pobjednik [[1972.]] izašao bojnik [[Mathieu Kérékou]]. Novi je predsjednik uveo politiku utemeljenu na [[Marksizam-lenjinizam|marksizmu-lenjinizmu]] s nacionalizacijama i planiranom ekonomijom; ime države promijenjeno je u [[Narodna Republika Benin]].<ref name="Dickovick2012">{{cite book|author=Dickovick, J. Tyler|title=Africa 2012|url=https://books.google.com/books?id=NdyYjQxd7uEC&pg=PA69|accessdate=5 March 2013|date=9 August 2012|publisher=Stryker Post|isbn=978-1-61048-882-2|page=69|archive-url=https://web.archive.org/web/20130602033328/http://books.google.com/books?id=NdyYjQxd7uEC&pg=PA69|archive-date=2 June 2013|dead-url=no|df=dmy-all}}</ref><ref name="HoungnikpoDecalo2012">{{cite book|last1=Houngnikpo|first1=Mathurin C.|last2=Decalo|first2=Samuel|title=Historical Dictionary of Benin|url=https://books.google.com/books?id=0yGPTsRubWEC&pg=PR33|accessdate=5 March 2013|date=14 December 2012|publisher=Rowman & Littlefield|isbn=978-0-8108-7171-7|page=33|archive-url=https://web.archive.org/web/20140423214217/http://books.google.com/books?id=0yGPTsRubWEC&pg=PR33|archive-date=23 April 2014|dead-url=no|df=dmy-all}}</ref> Kérékou je krajem 80-ih odbacio marksističku ideologiju, a [[1. ožujka]] [[1990.]] godine je ime države službeno promijenjeno u Republika Benin.<ref>{{cite web|url=http://flagspot.net/flags/bj.html|title=Benin|publisher=Flagspot.net|accessdate=2 May 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100612012647/http://flagspot.net/flags/bj.html|archive-date=12 June 2010|dead-url=no|df=dmy-all}}</ref> Godine [[1991.]], Kérékou je poražen na izborima i postao je prvi crni afrički predsjednik koji je mirno sišao s vlasti nakon izbornog poraza. Vratio se na vlast nakon pobjede na izborima [[1996.]] godine. Nakon ponovne pobjede [[2001.]] godine, Kérékou se nije kandidirao na izborima [[2006.]], te su ga mnogi hvalili što nije pokušao promijeniti ustav kako bi dobio mogućnost ostanka na vlasti. Na izborima [[2006.]] pobijedio je [[Yayi Boni]], koji je na vlasti ostao do [[2016.]] godine, kada ga je, nakon što mu je ustav zabranio kandidiranje za treći mandat, naslijedio poduzetnik [[Patrice Talon]].<ref>{{Cite news|url=https://www.reuters.com/article/us-benin-election-idUSKCN0X31QO|title=Businessman sworn in as Benin's president|date=6 April 2016|newspaper=Reuters|access-date=1 May 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160417043022/http://www.reuters.com/article/us-benin-election-idUSKCN0X31QO|archive-date=17 April 2016|dead-url=no|df=dmy-all}}</ref> == Geografija == {{main|Geografija Benina}} Benin se nalazi u [[Zapadna Afrika|zapadnoj Africi]], smješten između 6° i 13° sjeverno te 0° i 4° istočno. Na zapadu graniči s [[Togo]]m, na sjeveru s [[Burkina Faso|Burkinom Faso]] i [[Niger]]om te s [[Nigerija|Nigerijom]] na istoku. Na jugu, Benin izlazi na [[Beninski zaljev]], koji je dio većeg [[Gvinejski zaljev|Gvinejskog zaljeva]]. Beninska obala široka je tek 121 km, međutim najveća širina koju zemlja doseže, na sjeveru, iznosi 325 km. Po pitanju reljefa, Benin pokazuje vrlo malo oscilacija te se može podijeliti na četiri veće zone od juga prema sjeveru. Izrazito niske, pješčane poljane uz obalu na jugu zemlje ne prelaze 10 metara visine. To područje obiluje močvarama te je prepuno laguna i manjih jezera koje su povezane s [[ocean]]om. U pozadini tih poljana nalazi [[gvinejski šumsko-savanski mozaik]], koji se prostire diljem južnobeninskih platoa, a visinom se kreće od 20 do 200 metara. To područje presjecaju doline koje se nalaze uz tokove rijeka [[Couffo (rijeka)|Couffo]], [[Zou (rijeka)|Zou]] i [[Ouémé (rijeka)|Ouémé]]. Treća regija je ispunjena je brdima i sličnim uzvisinama, koje rijetko dosežu 400 metara nadmorske visine. Na sjeveru zemlje nalazi se planinski lanac [[Atakora (planinski lanac)|Atakora]], koji se dalje proteže u [[Togo]]; tu se nalazi i najviši vrh Benina, [[Mont Sokbaro]], visok tek 658 metara. Na sjeveru zemlje nalazi se i kompleks nacionalnih parkova [[Nacionalni park W|W]]-[[Nacionalni park Arly|Arly]]-[[Nacionalni park Pendjari|Pendjari]], kog Benin dijeli sa susjednim [[Niger]]om i [[Burkina Faso|Burkina Faso]]; parkovi su zaštićeni od strane [[UNESCO]]-a i predstavljaju značajnu turističku atrakciju u regiji zbog bogate flore i faune.<ref name=bn>[https://2009-2017.state.gov/r/pa/ei/bgn/6761.htm "Background Note: Benin"] . U.S. Department of State (June 2008). {{PD-notice}}</ref> <gallery mode="packed-hover" caption="Geografija Benina"> File:Pendjari Fluss.JPG|Rijeka [[Pendjari (rijeka)|Pendjari]] čini prirodnu granicu Benina s [[Burkina Faso|Burkinom Faso]] File:Elephants Pendjari.jpg|[[Savana|Savane]] u [[Nacionalni park Pendjari|NP Pendjari]] u kojima obitavaju [[slon]]ovi File:Fishermen near Ganvie Benin 2017.jpg|Ribarstvo je značajna lokalna djelatnost na jugu zemlje, gdje su brojne lagune i jezera, poput [[Nokoué (jezero)|ovoga]] kraj mjesta [[Ganvié]] File:Chutes de Tanougou (3).jpg|Slapovi [[Tanougou]] u Beninu File:Atakora Benin Batia.jpg|Iako je Benin primarno nizinska zemlja, na sjeveru zemlje se nalazi značajni planinski lanac [[Atakora (planinski lanac)|Atakora]] </gallery> === Klima === [[File:Benin map of Köppen climate classification.svg|thumb|200px|[[Köppenova klasifikacija klime]] pokazuje samo dvije izražene klimatske zone u Beninu.]] Klima u Beninu je topla i vlažna. Tokom godine se izmjenjuju dva kišna i dva sušna perioda, a godišnja razina padalina uz obalu je oko 1,300 mm. Principijelna kišna sezona traje od travnja do kraja srpnja, uz kraći kišni period od kraja rujna do studenog. Glavna suha sezona je od prosinca do travnja, uz kraći sušni period od kraja srpnja do početka rujna. Temperature i vlažnost su dosta visoki uz tropsku obalu. U najvećem gradu, [[Cotonou]]u, prosječni minimum i maksum iznose 24°C, odnosno 31°C. Prema [[Köppenova klasifikacija klime|Köppenovoj klasifikaciji klime]], Benin ima samo dvije izražene klimatske zone.<ref name=bn/> Temperaturne varijacije se povećavaju kako se krećemo prema sjeveru, preko savana i platoa do [[Sahel]]a. Od prosinca do ožujka diljem zemlje puše suhi vjetar znan kao [[harmatan]], a koji solazi iz [[Sahara|Sahare]]; harmatan ima značajan utjecaj na vegetaciju u Beninu.<ref name=bn/> == Politika == {{main|Politika Benina}} Prema [[Ustav Benina|Ustavu]], Benin je [[Prezidencijalizam|predsjednička]] [[republika]] s [[Predstavnička demokracija|predstavničkom demokracijom]], u sklopu koje je [[predsjednik Benina]] istovremeno i [[državni poglavar]] i [[predsjednik vlade]] unutar [[Višestranačje|višestranačkog političkog sistema]]. Vlada i predsjednik predstavljaju izvršnu vlast, dok je zakonodavna vlast podijeljena između vlade i parlamenta, [[Narodna skupština (Benin)|Narodne skupštine]]. Sudbena vlast je nezavisna od izvršne i zakonodavne vlasti. Sudbenu vlast provode Ustavni sud (''Court constitutionnelle''), sa 7 članova imenovanih za jedan mandat od 5 godina te Vrhovni sud (''Court suprême''), čijeg predsjednika imenuje predsjednik republike za mandat od 5 godina.<ref name="LZMK">[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=6925 Benin] na enciklopedija.hr ([http://www.enciklopedija.hr/upute.aspx dozvola])</ref> Aktualni [[Ustav Benina]] donesen je [[1990.]] godine te je bio na snazi u periodu tranzicije prema demokraciji [[1991.]] godine. U kontekstu funkcionalnosti političkog sustava, Benin spada među bolje ocijenjene afričke zemlje; na [[Ibrahimov indeks afričke vlasti|Ibrahimovom indeksu afričke vlasti]] za [[2013.]] godinu nalazio se na 13. mjesto uz značajan dvanaestogodišnji napredak. Uz to, našao se na 18. mjestu među afričkim zemljama po pitanju sigurnosti, vladavine prava, participacije i ljudskih prava.<ref name=IIAG>{{cite web|title=2014 Ibrahim Index of African Governance (IIAG)|publisher=[[Mo Ibrahim Foundation]]|date=2014|url=http://www.moibrahimfoundation.org/interact/|accessdate=16 April 2015|deadurl=yes|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130530015728/http://www.moibrahimfoundation.org/interact/|archivedate=30 May 2013|df=dmy-all}}</ref> U rangiranju udruge [[Novinari bez granica]], Benin se nalazio na 53. mjestu (od 169 zemalja) po pitanju slobode medija. S druge strane, korupcija je, kao i u većini Afričkih zemalja, gorući problem; godine [[2005.]] je Benin rangiran na 88. mjestu (od 159 zemalja) po pitanju korumpiranosti policije, gospodarstvenika i političara.<ref>{{cite web|url=http://www.nationmaster.com/graph/gov_cor-government-corruption|title=Countries Compared by Government > Government corruption rating. International Statistics at NationMaster.com|work=nationmaster.com|access-date=13 February 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110208015202/http://www.nationmaster.com/graph/gov_cor-government-corruption|archive-date=8 February 2011|dead-url=no|df=dmy-all}}</ref> === Administrativna podjela === {{main|Departmani Benina|Općine Benina}} Glavne administrativne jedinice u Beninu su [[Departmani Benina|departmani]] (''départements''), kojih trenutno ima 12. Do [[1999.]] godine, Benin je imao šest departmana, koji su nakon administrativne reforme podijeljeni tako da je nastalo aktualnih dvanaest; deparmatni su svoja središta dobili tokom [[2008.]] godine. Departmani se dalje dijele na [[Općine Benina|općine]] (''communes''), kojih od [[1999.]] godine ima 77. {| cellpadding=2 cellspacing=0 class="wikitable sortable" width="100%" |- !Departman !Glavni grad<ref>[http://gouv.bj/communique-du-conseil-des-ministres-du-22-juin-2016/ Communiqué du Conseil des Ministres du 22 Juin 2016 | Portail Officiel du Gouvernement Béninois] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190125073621/https://www.gouv.bj//communique-du-conseil-des-ministres-du-22-juin-2016/ |date=2019-01-25 }}. Gouv.bj (22 June 2016). Retrieved on 2017-01-02.</ref><ref>[http://www.lanouvelletribune.info/benin/politique/29267-liste-12-prefets-et-chefs-lieux Bénin : liste des 12 nouveaux préfets et des chefs-lieux de départements] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161120225327/http://www.lanouvelletribune.info/benin/politique/29267-liste-12-prefets-et-chefs-lieux |date=2016-11-20 }}. Lanouvelletribune.info. Retrieved on 2017-01-02.</ref> !Populacija {{small|(2013.)}} !Površina (km<sup>2</sup>)<ref>[http://www.geohive.com/cntry/benin.aspx Benin]. Geohive.com. Retrieved on 2017-01-02.</ref> !Mapa |- | [[Alibori (departman)|Alibori]] | [[Kandi, Benin|Kandi]] | {{center|868,046}} | {{center|26,242}} |rowspan="12"|<imagemap> File:Benin departments named.png|center|200px|Departments of Benin. poly 452.13 201.00 432.37 175.00 432.37 175.00 429.41 171.04 424.48 166.29 425.49 161.00 425.49 161.00 430.99 145.17 430.99 145.17 430.99 145.17 434.73 139.91 434.73 139.91 434.73 139.91 437.47 133.00 437.47 133.00 438.73 130.04 441.97 126.19 440.84 123.09 440.84 123.09 437.00 117.84 437.00 117.84 437.00 117.84 435.46 114.25 435.46 114.25 435.46 114.25 427.78 103.48 427.78 103.48 423.94 99.85 421.52 100.59 418.00 99.08 418.00 99.08 412.00 95.94 412.00 95.94 407.56 94.53 403.87 97.80 399.21 93.69 393.54 88.68 389.49 74.63 388.41 73.22 386.74 71.06 384.29 70.27 382.33 68.51 382.33 68.51 376.63 61.45 376.63 61.45 376.63 61.45 367.91 53.63 367.91 53.63 367.91 53.63 361.27 49.37 361.27 49.37 358.02 46.48 356.56 40.31 353.39 37.60 350.60 35.21 347.18 36.57 343.28 33.20 338.92 29.44 339.95 23.09 331.00 19.63 323.94 16.91 317.88 24.78 310.00 24.00 310.00 24.00 305.70 33.03 305.70 33.03 305.70 33.03 294.00 34.21 294.00 34.21 294.00 34.21 286.00 36.09 286.00 36.09 286.00 36.09 281.00 36.67 281.00 36.67 281.00 36.67 274.00 39.28 274.00 39.28 274.00 39.28 261.00 42.00 261.00 42.00 264.45 68.19 264.13 56.05 268.00 73.00 275.10 74.53 277.32 79.66 270.00 82.00 268.11 85.35 267.76 85.37 264.00 86.00 264.82 97.35 264.58 93.94 261.00 104.00 259.83 107.27 259.88 108.74 257.86 112.00 257.86 112.00 251.03 121.00 251.03 121.00 248.70 125.78 252.41 127.54 246.93 131.96 232.52 143.59 230.29 142.17 216.58 158.00 214.22 160.72 209.02 165.50 208.65 169.00 208.26 172.72 216.24 185.20 218.42 189.00 218.42 189.00 235.30 219.00 235.30 219.00 240.56 228.57 243.98 230.73 244.00 242.00 244.00 242.00 244.00 291.00 244.00 291.00 244.00 292.99 243.77 296.81 245.02 298.40 246.38 300.12 260.71 301.03 263.00 300.38 266.22 299.47 267.09 297.41 272.00 297.06 280.71 296.45 282.90 301.51 287.17 303.70 289.24 304.76 293.61 305.42 296.00 305.53 298.65 306.04 301.42 306.13 304.00 305.53 308.54 303.99 312.26 300.21 316.00 298.52 319.81 296.63 330.39 296.04 333.86 298.52 335.71 299.95 336.06 301.09 337.00 303.00 337.00 303.00 355.00 303.00 355.00 303.00 355.00 303.00 373.00 301.00 373.00 301.00 373.00 301.00 404.00 292.44 404.00 292.44 404.00 292.44 431.00 290.00 431.00 290.00 431.00 290.00 445.00 288.21 445.00 288.21 445.00 288.21 460.00 288.82 460.00 288.82 460.00 288.82 474.00 284.78 474.00 284.78 474.00 284.78 483.00 283.00 483.00 283.00 482.50 274.60 480.55 277.64 476.39 273.57 474.00 271.25 473.50 268.53 471.93 266.37 470.45 264.35 468.05 263.00 467.11 260.90 465.21 256.64 470.40 249.79 470.70 245.00 470.84 242.80 468.02 232.09 467.01 230.00 465.75 227.38 464.06 226.13 463.31 223.00 462.41 219.20 463.69 215.50 465.00 212.00 458.09 210.88 456.07 206.26 452.13 201.00 [[Alibori (departman)|Alibori]] poly 37.46 246.00 37.46 252.00 37.46 252.00 37.46 252.00 35.31 258.00 35.31 258.00 35.31 258.00 34.40 265.00 34.40 265.00 32.65 269.76 26.21 273.58 24.01 278.00 22.52 281.03 24.08 291.52 24.01 296.00 23.82 305.84 20.15 302.44 20.00 313.00 20.00 313.00 20.00 323.00 20.00 323.00 20.00 325.41 19.78 328.58 21.02 330.70 22.40 333.07 26.70 335.76 29.00 337.42 29.00 337.42 45.00 349.37 45.00 349.37 45.00 349.37 82.00 373.20 82.00 373.20 82.00 373.20 107.00 388.27 107.00 388.27 111.81 390.32 114.39 389.60 118.00 390.63 130.19 394.14 122.76 395.20 140.00 395.00 145.96 394.93 151.03 393.89 156.00 390.36 160.95 386.85 170.76 377.10 176.00 375.13 180.62 373.39 183.60 376.89 194.00 376.76 194.00 376.76 214.00 376.76 214.00 376.76 219.13 375.48 220.35 373.34 230.00 371.40 233.97 370.60 241.83 370.30 243.98 366.77 245.17 364.82 245.08 361.23 244.82 359.00 244.34 354.97 239.47 338.13 237.30 335.17 234.48 331.32 229.02 329.01 229.16 323.00 229.33 316.13 237.71 311.47 240.40 307.72 242.31 305.05 241.99 302.12 241.84 299.00 241.84 299.00 241.84 241.00 241.84 241.00 242.00 238.76 242.09 236.16 241.83 234.00 240.65 230.85 237.02 225.12 235.30 222.00 235.30 222.00 222.42 199.00 222.42 199.00 222.42 199.00 211.72 180.00 211.72 180.00 210.41 177.70 207.70 172.35 205.61 171.02 203.63 169.77 200.33 170.06 198.00 169.83 198.00 169.83 179.00 168.01 179.00 168.01 172.75 168.17 171.85 169.55 167.00 170.24 167.00 170.24 159.00 170.24 159.00 170.24 154.87 170.68 148.54 174.29 145.00 173.97 140.61 173.58 139.06 169.50 137.20 167.84 135.56 166.35 130.21 164.35 128.00 163.80 124.03 162.80 116.29 163.66 113.75 167.22 112.30 169.25 112.92 171.08 110.65 173.37 108.55 175.49 104.72 176.40 103.92 180.04 103.92 180.04 105.00 189.00 105.00 189.00 105.00 189.00 95.00 188.00 95.00 188.00 95.20 190.02 95.78 192.77 94.31 194.45 91.55 197.61 77.91 193.83 74.00 193.00 74.12 200.87 77.74 199.74 75.00 211.00 69.72 208.52 68.74 210.16 64.00 213.00 66.47 221.45 72.00 221.45 70.00 232.00 70.00 232.00 63.00 228.56 63.00 228.56 63.00 228.56 57.00 226.73 57.00 226.73 57.00 226.73 49.00 223.00 49.00 223.00 46.19 229.10 45.52 230.06 49.00 236.00 49.00 236.00 40.00 237.00 40.00 237.00 40.00 237.00 37.46 246.00 37.46 246.00 [[Atakora (departman)|Atakora]] poly 457.00 290.83 444.00 290.06 444.00 290.06 444.00 290.06 435.00 291.86 435.00 291.86 435.00 291.86 425.00 291.21 425.00 291.21 425.00 291.21 410.00 293.79 410.00 293.79 410.00 293.79 402.00 294.46 402.00 294.46 390.01 296.62 381.24 303.72 369.00 302.73 362.03 302.17 363.46 303.89 358.00 304.89 358.00 304.89 344.00 304.89 344.00 304.89 338.12 304.96 336.10 304.95 334.00 299.00 330.07 299.00 319.10 298.57 316.00 299.74 311.61 301.39 307.49 307.15 301.00 307.70 297.78 307.97 288.94 306.59 286.17 304.93 282.96 303.00 281.61 300.23 277.00 299.28 267.48 297.31 266.77 302.05 261.99 302.66 261.99 302.66 244.00 302.00 244.00 302.00 243.08 313.35 229.57 314.00 231.24 325.00 232.04 330.24 236.64 331.99 239.44 336.01 241.19 338.53 242.02 342.05 242.86 345.00 244.32 350.15 247.94 360.01 246.57 364.98 244.30 373.20 230.96 372.34 224.00 374.25 215.51 376.59 216.42 381.17 221.00 387.00 215.50 390.69 219.79 394.05 219.41 399.00 219.07 403.42 213.76 408.39 216.95 418.00 221.36 431.25 229.17 432.89 228.89 442.00 228.89 442.00 225.42 471.00 225.42 471.00 224.95 474.53 225.04 479.91 223.07 482.85 220.31 486.96 210.88 486.90 206.10 489.56 200.51 492.67 199.71 502.20 200.09 508.00 200.34 511.83 201.45 517.74 203.85 520.78 206.80 524.50 211.02 524.42 212.39 530.00 213.73 535.43 206.59 553.24 211.74 560.95 217.97 570.28 236.41 563.79 236.00 577.00 236.00 577.00 310.00 577.00 310.00 577.00 312.73 576.99 316.25 577.33 318.43 575.40 320.92 573.20 320.80 569.99 321.32 567.00 322.73 558.85 321.71 561.34 322.24 556.00 322.24 556.00 323.91 547.00 323.91 547.00 324.35 540.98 322.25 532.46 331.00 531.69 332.81 531.53 334.28 532.10 336.00 532.28 341.27 532.85 343.12 529.82 349.00 529.06 353.86 528.43 354.56 530.23 358.00 530.54 361.32 530.83 370.70 528.20 372.73 525.49 374.30 523.40 376.92 513.91 377.58 511.00 377.58 511.00 381.66 497.83 381.66 497.83 381.66 497.83 380.98 486.00 380.98 486.00 380.68 476.61 375.81 477.30 379.29 470.00 383.12 461.98 385.40 466.33 391.98 456.00 396.68 448.63 393.76 447.02 397.31 443.39 401.48 439.14 406.55 441.71 408.94 436.93 410.67 433.46 407.81 429.38 406.94 426.00 405.90 421.94 407.23 418.17 410.22 415.27 412.84 412.73 424.28 408.25 428.00 407.56 433.00 406.65 435.16 409.44 439.24 404.85 441.02 402.86 448.74 392.17 449.44 390.00 452.26 381.29 445.08 373.83 458.00 370.00 458.00 366.84 458.47 359.88 456.98 357.32 455.80 355.29 446.60 348.06 445.26 343.00 444.26 339.23 447.43 333.31 449.10 330.00 452.77 322.74 449.55 322.09 458.00 317.29 459.54 316.42 461.17 315.40 463.00 315.34 465.90 315.25 472.14 319.47 475.00 321.00 475.00 321.00 477.68 312.00 477.68 312.00 477.68 312.00 478.63 305.00 478.63 305.00 478.63 305.00 483.05 295.00 483.05 295.00 483.05 295.00 483.05 285.00 483.05 285.00 483.05 285.00 457.00 290.83 457.00 290.83 [[Borgou (departman)|Borgou]] poly 204.00 378.09 198.00 378.82 198.00 378.82 195.22 379.01 189.99 378.26 187.00 377.91 183.64 377.52 180.15 375.88 177.00 376.43 168.76 377.87 159.89 391.57 150.00 395.14 145.58 396.38 131.55 396.56 127.00 395.14 119.22 393.40 119.53 391.49 109.00 391.00 109.00 391.00 109.00 409.00 109.00 409.00 109.00 409.00 110.00 424.00 110.00 424.00 110.00 424.00 110.00 444.00 110.00 444.00 109.87 453.63 106.71 453.36 105.91 458.00 105.45 460.61 107.25 464.32 108.00 467.00 114.17 468.97 113.93 474.31 114.00 480.00 114.03 482.98 113.74 487.26 114.72 490.00 116.12 493.90 128.70 508.73 132.09 511.78 135.10 514.48 137.49 514.98 139.44 517.27 139.44 517.27 145.51 528.00 145.51 528.00 147.02 531.73 147.68 545.12 148.17 550.00 148.17 550.00 149.00 608.00 149.00 608.00 152.74 607.83 162.55 606.68 166.00 605.70 170.07 604.54 173.60 601.66 178.00 602.89 181.90 603.99 184.73 607.28 188.00 608.84 191.81 610.65 193.97 609.29 198.00 611.73 201.82 614.05 205.90 619.16 213.00 621.59 221.08 624.36 228.08 622.78 236.00 621.00 236.00 621.00 236.86 599.00 236.86 599.00 236.86 599.00 234.51 587.04 234.51 587.04 234.51 587.04 233.07 582.58 233.07 582.58 232.54 579.04 234.93 575.89 233.77 573.14 232.45 570.01 227.92 569.43 225.00 568.79 219.30 567.55 214.40 566.93 210.64 561.96 202.86 551.69 211.67 541.18 209.85 530.04 208.90 524.19 203.33 524.76 199.99 517.00 196.43 508.71 197.14 494.28 205.04 488.70 209.60 485.47 216.59 484.97 222.00 484.00 222.00 484.00 225.28 454.00 225.28 454.00 225.75 450.23 227.35 441.23 226.58 438.00 224.89 430.85 215.61 424.73 214.21 414.00 213.33 407.25 216.93 404.33 217.52 400.00 217.95 396.84 216.60 394.67 216.66 392.00 216.29 389.21 217.38 387.80 216.66 385.00 216.46 382.76 215.64 382.31 215.00 378.09 208.25 379.58 209.49 378.17 204.00 378.09 [[Donga (departman)|Donga]] poly 318.42 730.00 311.02 715.00 311.02 715.00 311.02 715.00 313.71 704.00 313.71 704.00 313.71 704.00 314.30 696.00 314.30 696.00 314.30 696.00 315.83 688.00 315.83 688.00 315.83 688.00 316.39 680.00 316.39 680.00 316.39 680.00 319.72 668.00 319.72 668.00 319.72 668.00 313.56 646.00 313.56 646.00 313.56 646.00 315.37 640.00 315.37 640.00 315.37 640.00 316.64 633.00 316.64 633.00 316.64 633.00 320.82 619.00 320.82 619.00 320.82 619.00 320.00 612.00 320.00 612.00 320.00 612.00 320.00 603.00 320.00 603.00 320.00 603.00 319.00 591.00 319.00 591.00 319.00 591.00 317.98 580.60 317.98 580.60 317.98 580.60 310.00 579.00 310.00 579.00 310.00 579.00 235.00 579.00 235.00 579.00 235.26 586.63 236.56 584.73 237.67 590.00 239.34 597.46 238.85 605.57 237.67 613.00 237.01 616.76 238.31 618.16 237.10 620.07 234.94 623.47 229.59 623.95 226.00 624.00 221.06 624.06 215.54 624.49 211.00 622.33 205.31 619.62 201.44 614.89 198.00 613.17 194.55 611.45 192.14 612.51 188.00 610.16 184.89 608.40 182.82 605.80 179.00 604.65 173.86 603.11 169.76 606.21 165.00 607.51 158.90 609.18 155.15 609.00 149.00 609.00 149.00 609.00 153.66 623.42 153.66 623.42 153.66 623.42 148.64 636.00 148.64 636.00 148.64 636.00 151.00 649.00 151.00 649.00 151.00 649.00 151.00 722.00 151.00 722.00 151.00 722.00 152.00 735.00 152.00 735.00 152.00 735.00 152.00 755.94 152.00 755.94 166.40 753.42 176.18 756.23 181.00 755.94 187.22 755.43 189.92 751.17 198.00 754.13 201.28 755.33 204.30 757.44 206.59 760.08 208.54 762.34 209.03 764.62 212.12 765.57 217.89 767.35 223.35 763.69 226.00 763.61 228.52 763.53 229.97 765.05 233.00 765.70 235.57 766.25 238.37 765.71 240.90 766.73 240.90 766.73 255.70 777.45 255.70 777.45 257.51 779.06 259.10 781.50 261.30 782.43 263.15 783.21 267.83 783.00 270.00 783.00 272.03 774.71 276.57 773.19 278.40 768.00 279.76 764.17 277.20 755.85 284.10 752.02 286.30 750.80 289.53 751.00 292.00 751.00 292.00 751.00 319.00 751.00 319.00 751.00 319.00 751.00 318.42 730.00 318.42 730.00 [[Collines (departman)|Collines]] poly 292.30 753.00 286.57 752.61 284.39 754.02 281.46 755.92 281.10 759.84 281.08 763.00 281.04 774.80 270.91 774.76 272.27 785.00 272.27 785.00 273.76 791.00 273.76 791.00 275.77 801.74 275.37 806.88 280.47 817.96 283.01 823.47 285.98 822.81 287.98 826.21 288.89 827.76 289.44 832.73 290.00 835.00 292.46 844.84 293.99 846.60 294.00 857.00 294.00 857.00 286.00 857.00 286.00 857.00 286.23 859.87 287.62 869.61 289.01 871.72 290.95 874.68 294.33 874.42 296.69 876.56 298.98 878.65 298.94 881.14 299.00 884.00 299.00 884.00 299.00 913.00 299.00 913.00 299.00 913.00 315.00 912.00 315.00 912.00 315.76 917.70 316.21 927.45 321.00 931.00 321.00 931.00 322.37 924.00 322.37 924.00 322.93 917.23 320.61 905.79 329.00 903.00 329.00 903.00 328.00 894.00 328.00 894.00 318.78 891.20 322.04 885.32 322.64 880.00 322.64 880.00 322.64 872.01 322.64 872.01 322.64 866.54 319.80 866.88 319.03 862.96 317.84 856.92 322.79 851.79 328.00 850.00 326.01 846.41 321.84 843.26 321.74 840.00 321.64 836.40 325.42 834.71 325.69 830.00 325.69 830.00 323.14 814.00 323.14 814.00 323.14 814.00 323.14 796.00 323.14 796.00 323.04 790.35 322.85 788.03 329.00 787.00 329.00 787.00 328.02 776.51 328.02 776.51 328.02 776.51 319.58 765.91 319.58 765.91 319.58 765.91 319.00 753.00 319.00 753.00 319.00 753.00 295.00 753.00 295.00 753.00 [[Plateau (departman)|Plateau]] poly 206.34 763.93 205.43 757.98 198.00 755.65 191.50 753.61 187.31 756.49 184.00 757.05 184.00 757.05 174.00 757.05 174.00 757.05 174.00 757.05 169.00 757.05 169.00 757.05 164.61 756.98 153.74 754.41 152.33 760.22 151.73 762.72 153.77 772.55 154.89 775.00 154.89 775.00 158.36 781.00 158.36 781.00 158.36 781.00 166.66 799.00 166.66 799.00 167.87 801.99 168.54 806.16 170.20 808.63 170.20 808.63 174.52 813.21 174.52 813.21 174.52 813.21 183.37 825.01 183.37 825.01 187.45 831.76 184.90 833.76 187.92 839.99 187.92 839.99 197.31 852.00 197.31 852.00 198.71 854.11 208.31 865.01 210.09 865.98 211.94 866.98 213.96 866.99 216.00 866.83 216.00 866.83 238.00 863.41 238.00 863.41 240.99 862.91 246.45 862.26 249.00 861.03 251.65 859.76 254.75 856.94 257.00 855.00 261.30 861.61 263.82 856.19 272.00 851.00 272.00 851.00 272.00 855.00 272.00 855.00 272.00 855.00 292.00 855.00 292.00 855.00 292.00 855.00 288.00 835.00 288.00 835.00 288.00 835.00 286.41 827.21 286.41 827.21 286.41 827.21 279.70 819.96 279.70 819.96 279.70 819.96 274.37 806.00 274.37 806.00 274.37 806.00 269.43 786.60 269.43 786.60 269.43 786.60 260.30 783.98 260.30 783.98 260.30 783.98 253.83 777.87 253.83 777.87 253.83 777.87 241.55 769.00 241.55 769.00 241.55 769.00 233.00 767.69 233.00 767.69 233.00 767.69 226.00 764.00 226.00 764.00 221.54 767.25 214.37 769.95 209.30 766.15 [[Zou (departman)|Zou]] poly 153.00 804.00 153.00 859.00 153.00 859.00 153.00 859.00 139.00 859.00 139.00 859.00 140.12 869.52 144.79 869.08 146.70 874.04 146.70 874.04 148.00 891.00 148.00 891.00 148.00 891.00 167.00 887.01 167.00 887.01 173.25 884.66 179.78 879.51 187.00 881.43 192.57 882.92 192.27 886.99 195.43 890.37 199.86 895.12 204.70 896.92 211.00 897.00 211.10 886.84 212.56 890.16 215.29 883.00 215.29 883.00 217.11 877.00 217.11 877.00 218.73 873.21 219.32 873.47 220.00 869.07 220.00 869.07 213.00 869.07 213.00 869.07 206.74 868.26 197.27 854.10 193.37 849.09 190.23 845.06 187.66 844.48 185.56 839.00 183.47 833.53 184.76 830.30 182.35 826.01 182.35 826.01 168.00 807.99 168.00 807.99 168.00 807.99 160.57 789.00 160.57 789.00 160.57 789.00 155.00 778.00 155.00 778.00 151.88 784.13 153.00 796.83 153.00 804.00 [[Kouffo (departman)|Couffo]] poly 257.00 858.00 248.00 863.30 248.00 863.30 248.00 863.30 222.00 868.00 222.00 868.00 221.30 877.09 214.05 887.68 213.30 891.00 213.30 891.00 212.78 897.00 212.78 897.00 212.78 897.00 210.56 904.00 210.56 904.00 210.56 904.00 210.03 909.00 210.03 909.00 209.27 912.47 207.53 913.55 207.11 918.00 206.62 923.23 208.88 928.13 207.61 934.00 206.40 939.60 201.12 945.73 201.38 952.00 201.38 952.00 206.00 968.00 206.00 968.00 222.41 965.82 240.46 961.05 257.00 961.00 262.31 950.04 272.23 953.79 277.61 950.02 281.43 947.33 282.20 940.30 281.95 936.00 281.83 933.85 281.57 933.02 281.00 931.00 274.36 932.39 273.12 930.44 273.00 924.00 273.00 924.00 273.00 901.00 273.00 901.00 273.00 901.00 271.88 889.00 271.88 889.00 271.88 889.00 271.88 880.00 271.88 880.00 270.65 874.76 266.10 871.72 265.57 868.00 265.10 864.74 268.71 860.40 270.00 855.00 262.76 858.36 261.92 862.80 257.00 858.00 [[Atlantique (departman)|Atlantique]] poly 265.94 871.63 272.70 873.14 274.03 882.00 274.03 882.00 276.00 930.06 276.00 930.06 277.77 929.74 280.02 929.17 281.69 930.06 286.93 933.10 282.45 945.82 281.00 950.00 290.46 952.22 290.49 955.31 294.09 956.25 296.22 956.80 307.99 954.73 311.00 954.27 312.59 954.03 315.15 953.84 316.43 952.83 318.46 951.21 317.93 947.36 318.04 945.00 318.18 941.90 319.74 936.26 319.27 934.17 318.66 931.45 316.47 930.61 315.04 925.00 314.39 922.44 314.16 916.52 312.26 915.00 309.68 912.91 300.38 914.73 297.00 915.00 297.00 915.00 297.00 885.00 297.00 885.00 297.00 885.00 295.98 878.56 295.98 878.56 295.98 878.56 286.74 871.95 286.74 871.95 286.74 871.95 284.00 857.00 284.00 857.00 276.19 857.00 270.53 855.71 267.85 865.00 [[Ouémé (departman)|Ouémé]] poly 190.28 887.88 191.51 885.48 187.86 884.18 179.49 881.23 172.19 887.47 165.00 890.03 161.26 891.37 159.48 890.71 156.00 891.21 156.00 891.21 149.00 893.00 149.00 893.00 149.00 893.00 144.00 907.00 144.00 907.00 150.92 912.00 146.25 912.89 149.18 917.78 150.76 920.42 153.53 920.93 155.83 922.69 160.20 926.05 161.69 929.71 162.00 935.00 172.27 940.14 174.95 959.54 178.00 970.00 178.00 970.00 161.00 974.00 161.00 974.00 157.16 974.77 154.35 974.62 152.00 978.00 152.00 978.00 204.00 968.00 204.00 968.00 204.00 968.00 199.26 951.00 199.26 951.00 199.26 951.00 205.79 933.00 205.79 933.00 205.79 933.00 205.06 919.00 205.06 919.00 205.06 919.00 210.00 900.00 210.00 900.00 204.65 899.12 198.01 895.52 194.14 891.70 [[Mono (departman)|Mono]] poly 278.09 952.30 265.26 954.83 262.14 957.00 260.19 958.36 260.03 959.06 259.00 961.00 259.00 961.00 274.00 960.00 274.00 960.00 274.00 960.00 275.00 956.00 275.00 956.00 275.00 956.00 275.00 960.00 275.00 960.00 275.00 960.00 290.00 957.00 290.00 957.00 290.00 957.00 290.00 955.00 290.00 955.00 287.42 953.90 284.83 952.87 282.00 952.63 [[Littoral (departman)|Littoral]] </imagemap> |- | [[Atakora (departman)|Atakora]] | [[Natitingou]] | {{center|769,337}} | {{center|20,499}} |- | [[Atlantique (departman)|Atlantique]] | [[Allada]] | {{center|1,396,548}} | {{center|3,233}} |- | [[Borgou (departman)|Borgou]] | [[Parakou]] | {{center|1,202,095}} | {{center|25,856}} |- | [[Collines (departman)|Collines]] | [[Dassa-Zoumé]] | {{center|716,558}} | {{center|13,931}} |- | [[Kouffo (departman)|Kouffo]] | [[Aplahoué]] | {{center|741,895}} | {{center|2,404}} |- | [[Donga (departman)|Donga]] | [[Djougou]] | {{center|542,605}} | {{center|11,126}} |- | [[Littoral (departman)|Littoral]] | [[Cotonou]] | {{center|678,874}} | {{center|79}} |- | [[Mono (departman)|Mono]] | [[Lokossa]] | {{center|495,307}} | {{center|1,605}} |- | [[Ouémé (departman)|Ouémé]] | [[Porto-Novo]] | {{center|1,096,850}} | {{center|1,281}} |- | [[Plateau (departman)|Plateau]] | [[Pobè]] | {{center|624,146}} | {{center|3,264}} |- | [[Zou]] | [[Abomey]] | {{center|851,623}} | {{center|5,243}} |} == Stanovništvo == {{main|Demografija Benina}} [[File:Benin-demography.png|thumb|Grafički prikaz porasta populacije Benina od [[1960.]] godine do [[2010.]] godine. Trend rasta još uvijek je aktualan, uz prosječnu stopu od oko 2.7-2.8%.]] Prema procjeni za [[2018.]] godinu, u Beninu živi 11,340,504 stanovnika, po čemu je 82. zemlja na svijetu.<ref name="WPR">{{Cite web |title=worldpopulationreview.com - Benin |url=http://worldpopulationreview.com/countries/benin-population/ |access-date=2019-06-11 |archive-date=2019-06-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190605153924/http://worldpopulationreview.com/countries/benin-population/ }}</ref> Populacija je od 50-ih godina [[20. vijek|XX. vijeka]] konstantno rasla, tako da se u tom periodu broj stanovnika upeterostručio, s cca. 2,200,000 na cca. 11,300,000 ljudi; godišnja stopa rasta stanovništva iznosi oko 2.8%.<ref name="WPR"/> Prosječna očekivana životna dob iznosi 62 godine. Stanovništvo benina uglavnom je izrazito mlado (gotovo 63% stanovništva je u dobnoj skupini od 0-24 godine), a udjelom starog stanovništva (stariji od 65 godina) od samo 2.7%.<ref name="WPR"/> Najveći postotak stanotvništva Benina nalazi se na razvijenijem jugu zemlje. ;Najveći gradovi u Beninu {{main|Popis gradova u Beninu}} {{Najveći gradovi u Beninu}} === Etnolingtivstička struktura === Na području Benina živi nekoliko desetaka etnolingvističkih skupina koje ugrubo predstavljaju tri velike afričke jezične porodice - [[Nigersko-kongoanski jezici|nigersko-kongoansku]], [[nilo-saharski jezici|nilo-saharsku]] i [[afroazijski jezici|afroazijsku]]. Glavni predstavnici posljednje skupine su [[Hausa|Hause]], koji uglavnom žive kao trgovci na sjeveru zemlje, dok nilo-saharsku porodicu predstavlja narod [[Dɛndi]], potomci [[Carstvo Songhai|Carstva Songhai]]. [[Dɛndi jezik]] dominira na sjeveru zemlje uz [[Niger (rijeka)|rijeku Niger]] te se koristi kao ''[[lingua franca]]'' među muslimanskim zajednicama na sjeveru. Predstavnici nigersko-kongoanskih jezika dijele se u pet skupina: *Narod Boko, koji je danas ograničen na krajnji istok zemlje, govori jezicima iz skupine [[Mande jezici|mande]]; *Narod [[Fulani]], koji nastanjuje sjeveroistok zemlje, koristi [[Senegambijski jezici|senegambijske jezike]]; *Narod [[Joruba]], koji nastanjuje urbana područja, koristi [[Benue-kongoanski jezici|benue-kongoanske jezike]]; *[[Gur jezici]] dominiraju u četiri provincije na sjeveru zemlje, gdje ih koriste brojne etničke skupine; *[[Kwe jezici|Kwe]] i [[gbe jezici]] dominantnu su u južnom i centralnom dijelu zemlje, gdje ih također koriste brojne i raznovrsne etničke skupine. Najbrojnija etnička skupina su pripadnici [[Fon (narod)|naroda Fon]], nakon čega slijede [[Joruba|Jorube]], [[Aja (narod)|Aje]], [[Bariba (narod)|Baribe]], [[Ayizo|Ayizi]], [[Fulani]] i [[Gun (narod)|Guni]]. Uz lučke gradove na jugu stanuju i brojni potomci [[brazil]]skih robova. Europljani su prisutni, mada u malom broju (uglavnom [[Francuzi]]), a prisutan je i određen broj ljudi iz Azije, mahom [[Libanonci|Libanonaca]] i [[Indijci|Indijaca]]. === Religija === {{main|Religija u Beninu}} {{bar box |title=Religija u Beninu (CIA, 2013.)<ref>{{Cite web |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bn.html |title=Archived copy |access-date=6 November 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110406113854/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bn.html |archive-date=6 April 2011 |dead-url=no |df=dmy-all }}</ref> |titlebar=#ddd |float=right |bars= {{bar percent|[[Kršćanstvo]]|DodgerBlue|48.5}} {{bar percent|[[Islam]]|green|27.7}} {{bar percent|Ostale / areligiozni|yellow|12.2}} {{bar percent|[[Vudu]]|gold|11.6}} }} Predominantna religija u Beninu je [[kršćanstvo]] (48.5%, [[2013.]]), među kojima su najdominantnija denominacija [[katolicizam|katolici]] (oko 30%). Nešto manje od 30% stanovništva (27.7%) su [[Islam|muslimani]], dok se nešto više od 10% stanovnika (11.6%) izjasnilo pripadnicima [[Vudu|zaparnoafričkog vudua]]. Ostale religije, kao i oni areligiozni, čine 12.2% stanovništva. Značajno prisustvo imaju i tradicionalne religije, poput [[animizam|animističkih]] skupina u [[Atakota (departman)|departmanu Atakora]], pobornika [[vudu]]a i religije [[Òrìṣà]] među narodima [[Joruba]] i [[Tado (narod)|Tado]] u centralnom i južnom dijelu države. Grad [[Ouidah]] se smatra duhovnim centrom beninskog vudua. Kršćanstvo je predominantno na jugu i u središtu Benina, dok su muslimanske zajednice dominantne na sjeveru zemlje. == Gospodarstvo == {| class="wikitable" style="text-align: left;" align="right" |- ! colspan="4" | Glavni trgovinski partneri<br>Benina za 2017. godinu<ref name="CIAWFBN"/> |- ! colspan="2" |Izvoz ! colspan="2" |Uvoz |- |style="font-size:smaller"| {{flag|Bangladeš}} |style="font-size:smaller"| {{center|18.1%}} |style="font-size:smaller"| {{flag|Tajland}} |style="font-size:smaller"| {{center|18.1%}} |- |style="font-size:smaller"| {{flag|Indija}} |style="font-size:smaller"| {{center|10.7%}} |style="font-size:smaller"| {{flag|Indija}} |style="font-size:smaller"| {{center|15.9%}} |- |style="font-size:smaller"| {{flag|Ukrajina}} |style="font-size:smaller"| {{center|9%}} |style="font-size:smaller"| {{flag|Francuska}} |style="font-size:smaller"| {{center|8.5%}} |- |style="font-size:smaller"| {{flag|Niger}} |style="font-size:smaller"| {{center|8.1%}} |style="font-size:smaller"| {{flag|Kina}} |style="font-size:smaller"| {{center|7.5%}} |- |style="font-size:smaller"| {{flag|Kina}} |style="font-size:smaller"| {{center|7.7%}} |style="font-size:smaller"| {{flag|Togo}} |style="font-size:smaller"| {{center|5.9%}} |- |style="font-size:smaller"| {{flag|Nigerija}} |style="font-size:smaller"| {{center|7.2%}} |style="font-size:smaller"| {{flag|Nizozemska}} |style="font-size:smaller"| {{center|4.3%}} |- |style="font-size:smaller"| {{flag|Turska}} |style="font-size:smaller"| {{center|4%}} |style="font-size:smaller"| {{flag|Belgija}} |style="font-size:smaller"| {{center|4.3%}} |} Unatoč činjenici da je jedna od razvijenijih afričkih zemalja, Benin se globalno i dalje smatra nerazvijenom zemljom, a njegovo gospodarstvo se još uvijek temelji na [[samoodrživa poljoprivreda|samoodrživoj poljoprivredi]] i [[pamuk]]u kao glavnom proizvodu.<ref name="LZMK"/> Trgovina i proizvodnja pamuka čine gotovo 40% [[BDP]]-a, a pamuk sačinjava čak 80% službene vanjske trgovine. Ostali značajni proizvodi su [[tekstil]], proizvodi od [[palma|palmi]] i [[kakao]]. Sjemenke i žitarice se uglavnom uzgajaju radi lokalne opskrbe. Početkom [[1980e|80-ih]] godina, Benin se uspio probiti i na međunarodno tržište [[nafta|naftom]] zahvaljujući skromnim nalazišima nedaleko od obale, međutim proizvodnja je u posljednjim godinama obustavljena, iako se polagano otkrivaju nova nalazišta. Skroman doprinos gospodarstvu daje i ribarstvo, koje je primarno lokalnog značaja, ali sačinjava i dio izvoza. Za [[2018.]] godinu, nominalni [[BDP]] je bio u porastu i iznosio je $10.456 milijardi, dok je [[PPP]] također bio u porastu, s iznosom od $27.718 milijardi.<ref name="IMFWEOBJ">{{cite web |url=https://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2019/01/weodata/weorept.aspx?pr.x=55&pr.y=14&sy=2017&ey=2021&scsm=1&ssd=1&sort=country&ds=.&br=1&c=638&s=NGDPD%2CPPPGDP%2CNGDPDPC%2CPPPPC%2CPCPIPCH&grp=0&a= |title=World Economic Outlook Database, April 2019 |publisher=[[International Monetary Fund]] |website=IMF.org |access-date=28 May 2019}}</ref> Od [[2015.]] godine, Benin bilježi stalni porast BDP-a, koji je [[2018.]] godine iznosio čak 6%.<ref name=" World Bank">{{cite web|url= https://openknowledge.worldbank.org/bitstream/handle/10986/29801/9781464812576.pdf|title= World Bank forecasts for Benin, June 2018 (p. 153) |publisher=[[World Bank]]|accessdate=11 September 2018}}</ref> Izvoz je za [[2017.]] godinu iznosio $1.974 milijardi, dok je uvoz bio $2.787 milijardi.<ref name="CIAWFBN">{{cite web |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bn.html |title=The World Factbook |publisher=[[Central Intelligence Agency]] |website=CIA.gov |access-date=1 February 2019 |archive-date=2015-09-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150918224251/https://www.cia.gov/library/publications//the-world-factbook/geos/bn.html |dead-url=yes }}</ref> == Kultura == {{main|Beninska književnost|Beninska muzika|Beninska kuhinja}} [[File:Who's coming ?.jpg|thumb|left|Tradicionalna ženska muzička skupina iz Benina]] Kultura u Beninu spoj je višestoljetne [[Afrička kultura|kulture lokalnih plemena i naroda]] koji su nastanjivali područje puno prije nego su došli prvi Europljani; značajniji trag na historiju i kulturu Benina ostavili su [[Portugalci]] i [[Francuzi]], s tim da je potonja bolje prošla kroz test vremena od ove prve. Utjecaj afričkih kultura vidljiv je u plesu, likovnoj umjetnosti, kuhinji, folklori i u davanju imena, mada mahom na jugu Benina,<ref>[http://www.merriam-webster.com/concise/Akwamu Akwamu – Encyclopedia Article and More from] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120112122016/http://www.merriam-webster.com/concise/akwamu |date=12 January 2012 }}. Merriam-Webster (13 August 2010), retrieved 15 August 2012</ref> dok je francuski (i generalno europski) utjecaj vidljiv u književnosti, muzici i sportu. Prije dolaska Europljana, beninska književnost je imala dugogodišnju usmenu tradiciju;<ref>{{cite web|title=Benin|url=http://aflit.arts.uwa.edu.au/CountryBeninEN.html|accessdate=30 July 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20110813054658/http://aflit.arts.uwa.edu.au/CountryBeninEN.html|archive-date=13 August 2011|dead-url=no|df=dmy-all}}</ref> prvi roman beninske književnosti, ''[[L'Esclave (roman)|L'Esclave]]'', napisan je tek [[1929.]] godine od strane [[Félix Couchoro|Félixa Couchoroa]] i to na francuskom jeziku. Sam [[francuski jezik]] je službeni jezik u zemlji, međutim u školama se uči tek u višim razredima, uz izuzetak bogatijih škola, gdje se uči od ranije dobi; inače se u osnovnim školama koriste lokalni jezici. Suvremena beninska muzika razvijala se pod različiti utjecajima - [[rock]], [[funk]], [[jazz]], [[soul]], [[kongoanska rumba]], [[kabare]], [[highlife]] - a njihova globalno najpoznatija pjevačica, [[Angélique Kidjo]], izdala je dvadesetak albuma i ostvarila značajnu karijeru u [[SAD|Sjedinjenim Državama]]. Ostali značajni muzičari su kompozitor [[Wally Badarou]] te pjevač [[Gnonnas Pedro]]. Uz njih, značajnu međunarodnu karijeru ostvario je i glumac [[Djimon Hounsou]], koji je glumio u seriji američkih filmova. Od likovnih umjetnika, značajan međunarodni ugled uživaju [[Georges Adéagbo]], [[Meschac Gaba]], [[Romuald Hazoumè]], [[Dominique Zinkpè]] i [[Emo de Medeiros]]. Po pitanju sporta, daleko najpopularniji nacionalni sport je [[nogomet]], mada [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Benina|nacionalna reprezentacija]] nikada nije imala značajnijih rezultata; od beninskih nogometaša, značajnu međunarodnu karijeru izgradio je [[Stéphane Sessègnon]]. == Obrazovanje == {{main|Obrazovanje u Beninu}} [[File:BEN 2001-007-S20.jpg|300px|thumb|Osnovnoškolska djeca u Beninu, [[2011.]] godina.]] Prema podacima za [[2015.]] godinu, Benin je imao jednu od najviših stopa nepismenosti u svijetu; procjena za opću stopu iznosila je 38.4%, dok su brojke za muškarce iznosile 49.9%, odnosno 27.3% za žene. S druge strane, danas je proces općeg osnovnog obrazovanja u Beninu potpuno realiziran, a 54% djece je upisano u srednje škole, prema [[UNESCO]]-vim podacima za [[2013.]] godinu. Ovo je posebno značajno u svjetlu činjenice da školstvo u Beninu nije bilo besplatno sve do [[2007.]] godine,<ref name="ilab">{{cite web|url=https://2001-2009.state.gov/g/drl/rls/hrrpt/2000/af/861.htm|title=Benin|date=23 February 2001|publisher=U. S. Department of State|work=Country Reports on Human Rights Practices|accessdate=17 September 2010|df=dmy-all}}</ref> kada su u sklopu obrazovnih reformi ukinute školarine.<ref name="UnescoBenin">{{cite web|url=http://www.unesco.org/new/en/unesco/worldwide/africa/benin/|title=Benin|publisher=U. N. Educational, Scientific and Cultural Organization|accessdate=17 September 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100913193731/http://www.unesco.org/new/en/unesco/worldwide/africa/benin/|archive-date=13 September 2010|dead-url=no|df=dmy-all}}</ref> Nastava se odvija na [[Francuski jezik|francuskom jeziku]], a ocjene se kreću od 0 do 20. Osnovno obrazovanje traje šest godina, srednje ukupno sedam, a sveučilišno tri za diplomski i četiri za magistarski studij.<ref name=embassy>[http://cotonou.usembassy.gov/facts_about_benin.html THE EDUCATIONAL SYSTEM OF BENIN REPUBLIC] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080727020409/http://cotonou.usembassy.gov/facts_about_benin.html |date=2008-07-27 }}. Embassy of the United States, Cotonou, Benin. ''This article incorporates text from this source, which is in the [[public domain]].''</ref> Od [[2009.]] godine, država je ulagala minimalno 4% BDP-a u obrazovanje, što se do [[2015.]] godine popelo na 4.4%. Ukupno 0.97% BDP-a išlo je u tercijarno obrazovanje,<ref name=":0">{{Cite book|url=http://unesdoc.unesco.org/images/0023/002354/235406e.pdf|title=West Africa. In: UNESCO Science Report: towards 2030|last=Essegbey|first=George|last2=Diaby|first2=Nouhou|last3=Konté|first3=Almamy|last4=|first4=|publisher=UNESCO|year=2015|isbn=978-92-3-100129-1|location=Paris|pages=471–497|access-date=12 June 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170630025557/http://unesdoc.unesco.org/images/0023/002354/235406e.pdf|archive-date=30 June 2017|dead-url=no|df=dmy-all}}</ref> posljedica čega je bio značajan porast upisanih na sveučilišta u zemlji. Glavni univerzitet u zemlji je [[Nacionalni univerzitet Benina]] u [[Abomey]]ju. == Reference == {{reflist|2}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Benin}} * [http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/africa/country_profiles/1064527.stm Country Profile] from [[BBC News]] * {{CIA World Factbook link|bn|Benin}} * [https://web.archive.org/web/20090507211758/http://ucblibraries.colorado.edu/govpubs/for/benin.htm Benin] from ''UCB Libraries GovPubs'' * {{dmoz|Regional/Africa/Benin/|Benin}} * [[commons:Atlas of Benin]] * [http://www.ifs.du.edu/ifs/frm_CountryProfile.aspx?Country=BJ Forecasts for Benin Development] ; Vlada * {{fr icon}} [http://www.gouv.bj/ Government of Benin] (official site) * [https://web.archive.org/web/20080813074351/https://www.cia.gov/library/publications/world-leaders-1/world-leaders-b/benin.html Chief of State and Cabinet Members] ; Mediji * [http://www-sul.stanford.edu/depts/ssrg/africa/benin/benin-newspapers-news.html Directory of Benin news sources] from Stanford University ;Trgovina * [http://wits.worldbank.org/CountryProfile/Country/BEN/Year/2010/Summary World Bank Benin 2010 Summary Trade Statistics] ;Sport * [http://post.mnsun.com/2016/06/22/duo-develops-nonprofit-organization-baseball-in-benin/ Baseball] {{Afrika}} {{Zemlje članice Pokreta nesvrstanih}} {{Frankofonija}} {{Authority control}} {{Izabran}} [[Kategorija:Benin| ]] [[Kategorija:Države u Africi]] mj1g8mdd06d2og4imloinu4jhaazfpn Wikipedija:Pijaca 4 6344 42669519 42662445 2026-08-08T16:48:49Z Aca 108187 /* BCHS Arbitražni odbor */ novi odjeljak 42669519 wikitext text/x-wiki {{Pijaca}} == Invitation to Host Wiki Loves Folklore 2026 in Your Country == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="text-align: center; width: 100%;">''{{int:please-translate}}''</div> [[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|150px|frameless]] Hello everyone, We are delighted to invite Wikimedia affiliates, user groups, and community organizations worldwide to participate in '''Wiki Loves Folklore 2026''', an international initiative dedicated to documenting and celebrating folk culture across the globe. ;About Wiki Loves Folklore '''Wiki Loves Folklore''' is an annual international photography competition hosted on Wikimedia Commons. The campaign runs from '''1 February to 31 March 2026''' and encourages photographers, cultural enthusiasts, and community members to contribute photographs that highlight: * Folk traditions and rituals * Cultural festivals and celebrations * Traditional attire and crafts * Performing arts, music, and dance * Everyday practices rooted in folk heritage Through this campaign, we aim to preserve and promote diverse folk cultures and make them freely accessible to the world. [[:c:Commons:Wiki_Loves_Folklore_2026|Project page on Wikimedia Commons]] ; Host a Local Edition As we celebrate the '''eight edition''' of Wiki Loves Folklore, we warmly invite communities to organize a local edition in their country or region. Hosting a local campaign is a great opportunity to: * Increase visibility of your region’s folk culture * Engage new contributors in your community * Enrich Wikimedia Commons with high-quality cultural content '''[[:c:Commons:Wiki_Loves_Folklore_2026/Organize|Sign up to organize]]:''' If your team prefers to organize the competition in ''either February or March only'', please feel free to let us know. If you are unable to organize, we encourage you to share this opportunity with other interested groups or organizations in your region. ;Get in Touch If you have any questions, need support, or would like to explore collaboration opportunities, please feel free to contact us via: * The project Talk pages * Email: '''support@wikilovesfolklore.org''' We are also happy to connect via an online meeting if your team would like to discuss planning or coordination in more detail. Warm regards, '''The Wiki Loves Folklore International Team''' </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 18. januara 2026. u 14:21 (CET) (Ова порука је послата [[:Wikipedija:Pijaca-Пијаца]] и поставља се овде због преусмерења.) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Tiven2240@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery/Wikipedia&oldid=29228188 --> == <span lang="en" dir="ltr">Annual review of the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> I am writing to you to let you know the annual review period for the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines is open now. You can make suggestions for changes through 9 February 2026. This is the first step of several to be taken for the annual review. [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Annual review/2026|Read more information and find a conversation to join on the UCoC page on Meta]]. The [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|you may review the U4C Charter]]. Please share this information with other members in your community wherever else might be appropriate. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]])<section end="announcement-content" /> </div> 19. januara 2026. u 22:01 (CET) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Keegan (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=29905753 --> == CEE Women 2026 == Unutar [[meta:Wikimedia_CEE_Spring|Wikimedia CEE Spring]] prevodilačkog wikipedijskog natjecanja se obično organiziraju tematska pod-natjecanja i aktivnosti među kojima je i onaj posvećen ženama i kompenziranju deficita sadržaja po pitanju roda u wikimedijskoj interpretaciji regije Srednje i istočne Europe (poticao sam i su-organizirao sam nekad)... Ove godine je opcija i dobiti manja sredstva (mikro-fond do 500eur) za provedbu širih aktivnosti (uključuje i druge wikimedijske projekte). Bilo bi dobro da se neko hoće primiti toga i potaknuti nove doprinose. Ako ste zainteresirane_i - pogledajte ovdje https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE_Women_Campaign_2026 i javite se za suradnju i/ili koordinaciju s drugima. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 6. februara 2026. u 11:55 (CET) :Hvala ti Zblace na pozivu i na informacijama! Nastojat ću raditi na tome da sh.wiki facilitira veću angažiranost u podzastupljenim temama. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 6. februara 2026. u 13:19 (CET) ::Puno hvala i od moje strane. CEE Spring je natjecaj kojim bismo trebali dati veću pozornost. LP – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 6. februara 2026. u 13:42 (CET) ::Ako trebaš pomoć da uradimo nešto zajedno online ili hibridno javi. Ja ću probati nešto sa ekipom na Wikidata, Commons a mogli bi i na Wikipedijama. – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 14. februara 2026. u 07:36 (CET) :Sve aktivnosti kojima se smanjuje rodni jaz na Wikipediji izuzetno su važne. Podrška i s moje strane. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 7. februara 2026. u 01:25 (CET) :Danas je do ponoći krajnji rok za prijavu projekta...meni se osobno još niko nije javio a čini mi se niti da je objavljeno išta prema zajednici o koordiniarnoj-zajedničkoj akciji. Koliko vidim ovdje ima par nespecifičnih (kurtoaznih?) znakova opće podrške, pa nisam siguran što i kako dalje. Iako mi je ovaj SH Wikipeda bliža od HR/SR/BS...imao sam i dovoljno negativnih iskustava da nebi htio inicirati projektni prijedlog samostalno ovdje samo da bi se nešto desilo. Ako se neko organizira i koordinira drukčije na privatnoj osnovi/infrastrukturi to mi je i metodološki i etički problematično, ali ... o tom sam već pisao puno puta. – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 22. februara 2026. u 09:04 (CET) ::Krajnji rok za što točno? Nisam znao da smo tako tanki s vremenom, jer takvog roka nisam vidio zapisanog na nekoj od Meta-Wiki stranica. Što se tiče privatnih infrastruktura i njihove funkcije, slobodno pitaj. [[WP:CEE Spring 2024]] sam organizirao samostalno, da, ali nije bio koordiniran uopće, kao ni [[WP:Mjesec Azije]] ili neki drugi u zadnje vrijeme manje plodni uređivački maratoni. Posljednjih sam nekoliko, takoreći, godina bio izuzetno zaokupljen drugim stvarima u stvarnom životu i projektu sam jedva doprinosio. Sve što sam tada organizirao je više bilo "reda radi, jer smo dosad održali" nego pomno iskoordinirani pothvat koji se kao provodi u tajnim chat kanalima van Wikimedije. CEE Spring 2025 je s moje strane propao jer nisam imao kapaciteta organizirati ga. Tkogod pokaže interes organizirati takve stvari sa mnom ili čak umjesto mene, vrlo je dobrodošao. Također, možemo mi raspravljati u nedogled što točno ne štima, zašto nema novih ljudi, zašto nema doprinosa koliko bi trebalo biti, zašto je urednička retencija takva kakva je, ali činjenica je da samo ponavljamo iste obrasce, a nadamo se drukčijem rezultatu. Tehnička infrastruktura shwiki projekta je vrlo zahrđala, a radi se između ostalog o nekim jako važnim aspektima uređivanja projekta (UX), poput šablona za citiranje. A jednom ako zađeš u to područje zamijetit ćeš da je to jedna duboka zečja rupa – modularni labirint. Optimalna implementacija glavne stvari X zahtjeva da se gradi na stvari Y, koju nadalje podupire 3 neke druge stvari, i tako dalje. Koliko je važno imati kod, važno je lokalizirati ga i prilagoditi lokalnom kontekstu, dokumentirati ga (i sam ga proučiti i shvatiti), ponekad čak i poboljšati gdje se uvidi prilika. Moj trenutni X je sve povezano sa nacrtima i njihovim stvaranjem. Trenutni Y, Z, W, itd. je sve sporedno što zahvatim raditi (a vidljivo je u zapisu doprinosa). Svako dobro. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 22. februara 2026. u 11:49 (CET) == Financijski poticaj za [[:m:Wikimedia CEE Spring 2026|CEE Spring 2026]] == Pozdrav svima! Fokus ove rasprave je ponuda grupe [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]], pod fiskalnim sponzorstvom [[:m:Wikimedia Austria|Wikimedije Austrije]], da bilo kojoj zainteresiranoj zajednici omogući mikro-fond do 400 EUR u svrhu nagrađivanja najmarljivijih učesnika nadolazeće uređivačke akcije. Želimo li iskoristiti ovu priliku? – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 28. februara 2026. u 05:40 (CET) ---- ; Rasprava Moje osobno mišljenje je: ovo praktički garantira da će svi ili bar većina učesnika dobiti značajnu novčanu nagradu za svoj doprinos srpskohrvatskoj Wikipediji u sklopu akcije. Obzirom na delikatnu situaciju u kojoj se nalazimo glede jezika, trebali bismo uspostaviti kriterije za učešće koji se dotiču [[WP:Prijenos sadržaja s drugih Wikipedija|prijenosa sadržaja s drugih Wikipedija]]. Pri definiranju kriterija učešća smatram da trebamo dati prednost kvaliteti nad kvantitetom. Kvalitet je, međutim, teže definirati objektivno. Neke metrike kojima raspolažemo: 1) veličina doprinosa u bajtovima 2) veličina doprinosa u riječima 3) broj projekata na srodnim jezicima koji članak već imaju 4) postotak preklapanja sa sadržajem na srodnim jezicima. Pozivam sve zainteresirane da se priključe raspravi s idejama i mišljenjima. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 28. februara 2026. u 06:21 (CET) :Ovo je sasvim simpatična inicijativa, tako da podržavam. Što se tiče kriterija, mislim da bi svaki oblik prijenosa trebao biti strogo zabranjen - dakle, samo vlastoručno napisani/prevedeni članci, bez ikakvih strojnih prijevoda. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 28. februara 2026. u 13:26 (CET) :Vrlo lepa ideja. I ja sam saglasan da preneseni članci ne treba da ulaze u sastav takmičenja. Dodatne kriterijume svakako valja razmotriti. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 28. februara 2026. u 15:03 (CET) :::i ja se slažem s ovom idejom. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 3. marta 2026. u 19:18 (CET) Hvala vam na podršci! Od uvaženog sam kolege @[[Korisnik:MHeidarzadeh-CEEhub|MHeidarzadeh-CEEhub]] preko email-korespondencije dobio potvrdu da su zajednici srpskohrvatske Wikipedije obezbijeđena sredstva u iznosu od 400 EUR za dodjelu lokalnih nagrada. Popis suradnika s najboljim rezultatima će po završetku takmičenja biti proslijeđen fiskalnom sponzoru ovogodišnjeg izdanja takmičenja CEE Spring. Uz pristanak obiju strana u okviru ispod dajem uvid na relevantne mail-ove. {{Collapse top|Email korespondencija}} Dear Mohammad, I have consulted my community on-wiki and they support the incentive. Thus, the Serbo-Croatian Wikipedia (shwiki) community would like to request funding support to cover for local prizes – in any amount you deem reasonable. Given the project’s modest editing activity, a smaller allocation is appropriate. I took notice of the [[metawiki:CEE_Women_Campaign_2026/applications/CEE_Women_2026:_Multi-Wiki_Edit-a-thon_&_Training_(HR_+_EN/SH/BS)_with_Wikidata_&_Commons|CEE Women Campaign application]] that aims to cover shwiki. I'll aim to accommodate for the incoming contributions (which I hope there will be) to the best of my capacity. In the future, I'd probably like to have the [[metawiki:Cross-Project_Cooperation_Initiative|Cross-Project Cooperation Initiative]] involved in such endeavors. Thank you so much, on behalf of my community. Best regards, Vipz. <hr> Dear Vipz, Thank you for confirming the community’s support. You have up to 400 EUR available for local prizes. There is no need for a separate application, and you can use this amount to award prizes to your participants. After the contest ends, please share the list of winners with our fiscal sponsor (this year Wikimedia Austria), who will arrange sending the prizes accordingly. Best regards, Mohammad {{Collapse bottom}} Uskoro ću se pozabaviti izradom nužne infrastrukture i predloška za nagrađivanje (''1. veći iznos''; 2. ''malo manji iznos''; itd.), koji ću zainteresiranim korisnicima dati ovdje na uvid prije konačnog usvajanja. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 2. marta 2026. u 16:47 (CET) == Radionica / Portal Zajednice == {{Zaglavlje rasprave|Prijedlog nije dobio potrebnu potporu i odbačen je.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 24. marta 2026. u 03:09 (CET)|odbačeno}} Poštovane kolege, želio bih se prihvatiti cjelovitog preuređenja odjeljka [[Wikipedija:Portal zajednice|'''Portal Zajednice''' odnosno '''Radionice''']]. Mislim da je taj odjeljak zanemaren, prepušten samome sebi već godinama, a mogao bi pružiti prostor vrlo korisnim spravama i pomagalima, kako za nove tako i za iskusnije korisnike. Mogu li preuzeti taj pothvat? Imate li kakvih zamisli ili prijedloga? Riječ je o odjeljku koji sam isprva gotovo htio ukloniti, no ako ga promotrimo pozornije, vidjet ćemo da u njemu postoje solidne polazišne točke. Moja je zamisao sačuvati ključne sadržaje koje su kolege utemeljili, te potom sve svesti na najosnovnije, učiniti jasnijim i korisnijim. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 14. januara 2026. u 16:44 (CET) :Što se mene tiče, nije na odmet... :D Pogotovo za nove korisnike, mogu naučiti dosta! – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 14. januara 2026. u 18:58 (CET) :Jedna od najvažnijih stranica na projektu, a potpuno zapuštena. Vreme je da se to promeni. Podržavam inicijativu. Stranica mora imati responzivan dizajn i ažuran sadržaj. Mora biti korisna kako za novajlije tako i za iskusne urednike i urednice. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16. januara 2026. u 00:46 (CET) ::::Nacrt: '''[[Korisnik:Inokosni organ/Radionica|Radionica]]''' (novopredloženi) usp. '''[[Wikipedija:Portal zajednice|Radionica]]''' (sadašnji "stari" oblik) ::::Mislim da je nacrt za novu radionicu dovršen i mogu ga podnijeti na vaš uvid. U donjoj sekciji navedite sve potrebne primjedbe: što nedostaje? Što je suvišno? Sviđa li vam se stil? Sviđaju li vam se boje? Koje bi dijelove teksta trebalo promijeniti? Koje bi tekstualne dijelove trebalo dodati? Što u kodu nije u redu? ::::Raspravu otvaram danas, 6. marta, i namjeravam je voditi dvije sedmice, dakle do 20. marta, nakon čega ćemo pristupiti završnom glasovanju i posljednjim izmjenama. Naravno, ako rasprava postigne suglasje prije 20. marta, možemo je zatvoriti i ranije, na vaš zahtjev. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 6. marta 2026. u 15:54 (CET) ::::@[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]], @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]], @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]], @[[Korisnik:Aca|Aca]], @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]], @[[Korisnik:Vipz|Vipz]], @[[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]], @[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]], @[[Korisnik:Pokrajac|Pokrajac]], @[[Korisnik:Vitek|Vitek]], @[[Korisnik:Belirac|Belirac]], @[[Korisnik:Duma|Duma]], @[[Korisnik:Akatone|Akatone]], @[[Korisnik:Alekol|Alekol]], @[[Korisnik:Atricapilus|Atricapilus]], @[[Korisnik:Dwina744|Dwina744]], @[[Korisnik:ImStevan|ImStevan]], @[[Korisnik:SrpskiAnonimac|SrpskiAnonimac]], @[[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]], @[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]], @[[Korisnik:Bakir123|Bakir123]], @[[Korisnik:Argo|Argo]], @[[Korisnik:Deni|Deni]], @[[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]], @[[Korisnik:Gliwi|Gliwi]], @[[Korisnik:MrKeefeJohn|MrKeefeJohn]], @[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]], @[[Korisnik:Stefanguzvica|Stefanguzvica]], @[[Korisnik:Stephan1000000|Stephan1000000]], @[[Korisnik:Zblace|Zblace]] === Rasprava === {{komentar}} Ovo mi je rešenje baš prenatrpano. :) Mislim da radionica treba da bude dosta čitljivija i da sadrži samo stvari na kojima se trenutno radi ili planira raditi – poslovi u fokusu. Srodni projekti, rast broja članaka, statistika, historija, lista botova, linkovi ka pravilima i smernicama, dugmići, stari uvod radionice – sve to mi je nabacano. Te stvari treba razdvojiti i uklopiti u postojeće stranice. Radionica bi trebala obuhvatati sveže primere članaka za sređivanje i kada se jedan članak sredi, imamo onda sledeći prikazan. Neka vrsta To-Do liste podeljene po težini. Da ima stvari za novajlije, ali i stvari za iskusne urednike. Dakle, kad čovek ode u radionicu, on želi da ima alat i konkretan posao koji treba da obavi. Ovo sad je vrlo teško za snalaženje i čak kompleksnije od postojećeg, neažurnog dizajna radionice. Ipak, dopada mi se plava pozadina kao element dizajna i mislim da se sve treba unificirati i sažeti u jednu ili više plavih pozadinskih okvirića. Dizajn treba imati naveden specifičan problem i konkretne članke te kratko objašenjnje šta je potrebno uraditi i na koji način se najlakše to može uraditi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 6. marta 2026. u 16:12 (CET) === Zaključak === Rok od 20. marta je istekao i ne vidim nikakav napredak. Kako nema glasova za, mogu smatrati da je moj prijedlog odbijen, a plan obnove Radionice odgođen na neodređeno vrijeme. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 24. marta 2026. u 03:09 (CET) {{Podnožje rasprave}} == New Rapid Funds in CEE – global support now closer to your local activities == Hi everyone, '''Starting from 1 April 2026''', the CEE Hub will begin reviewing and supporting Rapid Fund applications for Central and Eastern Europe, in close cooperation with the Wikimedia Foundation. This change is part of our shared effort to bring support closer to communities and make the process more accessible and responsive to local contexts. You will still apply through the same system (Fluxx), and WMF will continue handling contracts and fund transfers. What changes is that the CEE Hub becomes your first point of contact, offering guidance, reviewing applications, and staying closer to your ideas throughout the process. We encourage you to reach out to [[:m:User:TRistovski-CEEhub|Toni]], our Grants Specialist before applying. A short conversation can help clarify your idea and make things smoother from the start. * ☝️ Rapid Funds remain open year-round (with possible delays in June and December). * ☝️ For Central Asian communities: the process stays the same – you continue applying directly through WMF. Join our online Q&A session to learn more (same content, two options to join): * 2 April, 5:00 PM CEST (UTC +2; [[:m:Event:CEE Hub Rapid Fund Q&A Nr. 1|register here]]) * 8 April 7:00 PM CEST (UTC +2; [[:m:Event:CEE Hub Rapid Fund Q&A Nr. 2|register here]]) More info & contact: '''[[:m:CEE Hub Rapid Funds|Wikimedia CEE Hub/Rapid Grants]]''' --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 31. marta 2026. u 13:21 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:TRistovski-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=29670168 --> == Join the sixth Ukraine’s Cultural Diplomacy Month on Wikipedia! == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:Ukraine’s Cultural Diplomacy Month on Wikipedia 2026.png|right|250px|thumb|link=https://meta.wikimedia.org/wiki/Ukraine%27s_Cultural_Diplomacy_Month_2026|Join our campaign!]] {{int:please-translate}} Dear Wikipedians! [[:m:Special:MyLanguage/Wikimedia Ukraine|Wikimedia Ukraine]], in cooperation with the [[:en:Ministry of Foreign Affairs of Ukraine|MFA of Ukraine]] and [[:en:Ukrainian Institute|Ukrainian Institute]], has launched the sixth edition of writing challenge "'''[[:m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|Ukraine's Cultural Diplomacy Month]]'''", which lasts from '''1st April''' until '''30th April 2026'''. The initiative aims to promote knowledge about Ukrainian culture abroad by creating and improving Wikipedia articles in multiple languages. This year marks the sixth edition of the campaign, which will focus on contemporary culture, making today’s artistic voices and practices more visible to international audiences. 🧩'''How to participate?''' Choose an article from the suggested list → Write an article in your language, or improve an existing one according to the rules → Add your contribution to the contest page and calculate your points → Win prizes and receive a certificate of participation → Become a promoter of truthful knowledge about Ukraine. 🧩'''[[m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|Check our main page for more information]]'''. '''If you are interested in coordinating long-term community engagement for the campaign and becoming a local ambassador, we would love to hear from you! Please let us know your interest.''' If not, then we encourage you to translate the [[m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|landing page of the contest]] and [https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MessageGroupStats?group=Centralnotice-tgroup-UCDM2026banner&messages=&language=en&x=D banner] into your own language. Also, we set up a [[:m:CentralNotice/Request/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|banner]] to notify users of the possibility to participate in this challenge! [[:m:User:OlesiaLukaniuk (WMUA)|OlesiaLukaniuk (WMUA)]] ([[:m:User talk:OlesiaLukaniuk (WMUA)|talk]]) 04:35, 1 April 2026 (UTC) </div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:OlesiaLukaniuk (WMUA)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:OlesiaLukaniuk_(WMUA)/list_of_wikis&oldid=28552112 --> == CEE Newsletter is out now! == Dear all, The first CEE Newsletter issue of 2026 is now live, and we are happy to share it with you. The past few months have been anything but quiet across our region. From Wikimedia CEE Spring and the CEE Women Campaign, to cross-border collaborations, youth initiatives, and new ideas taking shape, there is a lot happening -- and this issue brings together many of those stories in one place. You will find highlights from community activities, updates from the CEE Hub, international news, and a wide range of contributions from across the region. It is a good snapshot of what we have been working on together at the start of the year. As always, thank you to everyone who contributed -- by writing, sharing updates, or supporting behind the scenes. Take a moment to explore the issue and see what is going on across the region: https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/March_2026 As always, we have prepared a Russian version of the same issue: https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/March_2026/ru Happy reading! On behalf of the CEE Newsletter team, Karo <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:KGruszczyk-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE&oldid=30270755 --> == Request for comment (global AI policy) == <bdi lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Apologies for writing in English. {{int:Please-translate}} A [[:m:Requests for comment/Artificial intelligence policy|request for comment]] is currently being held to decide on a global AI policy. {{int:Feedback-thanks-title}} [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 02:58 (CEST) </bdi> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Codename Noreste@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30424282 --> == Call for Community Candidates – Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026 == ''Please help us and your community by translating this announcement into your language!'' Dear all, The [[Meta:Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026]] is currently underway. There are 4 seats allocated to community representatives. Community members are invited to nominate themselves as candidates for these seats. These positions will be filled through a vote by the CEE community. '''Eligibility criteria:''' * Candidates must be [[Meta:Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026/Eligibility|eligible voters]]: ** Have a Wikimedia account created before 18 December 2025 ** Have at least 300 edits between 18 December 2025 and 18 June 2026 ** Must not have been blocked between 18 March 2026 and 18 June 2026 * Must have participated in at least 2 of the last 3 [[Meta:Wikimedia CEE Hub/CEE Hub Status Meeting|CEE Hub Advisory Group meetings]] You can check your eligibility using the following tool: https://cee-sc-election.toolforge.org/ '''How to proceed:''' Candidates may nominate themselves or be nominated by others. If nominated by others, the candidate must explicitly accept the nomination before 18 June 2026. The candidate should create their nomination page and submit their candidacy [[Meta:Wikimedia_CEE_Hub_Steering_Committee_Election_2026/Nominations|here]]: Please also inform your communities about the election and encourage participation. Best regards,   Electoral Commission of Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026 --[[Meta:Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Meta:Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 30. aprila 2026. u 12:00 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:MHeidarzadeh-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=30401522 --> == Invitation: Call for Delegates Nominations and registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca == Dear Serbo-Croatian language community, On behalf of the Wikimedians of Romania and Moldova User Group, we are thrilled to invite you to the [[:m:Wikimedia_CEE_Meeting_2026/Registration|Wikimedia CEE Meeting 2026]]! This year, our regional gathering will take place in the heart of Transylvania, in the vibrant city of Cluj-Napoca, Romania. <span style="font-family:monospace,monospace">'''Dates: 18–20 September 2026. Location: Cluj-Napoca, Romania'''</span> === Call for Delegate Nominations === We are now officially opening the call for affiliates to nominate their delegates. Each affiliate is encouraged to select representatives who will actively contribute to the sessions, share local successes, and help strengthen our regional network. It is crucial to check the '''[[:m:Wikimedia CEE Meeting 2026/Eligible affiliates|eligibility subpage]]''' to see the number of delegates allocated to your community. This number tells you how many delegate scholarships are reserved for your community. <span style="font-family:monospace,monospace">'''Nomination Deadline: 30 May 2026'''</span> Please ensure that your nominations are submitted by this date to allow our organizing team enough time to manage travel logistics and visa support where necessary. === Registration process === Delegates, scholarship recipients, and all self-funded attendees can register using the Registration Form (given below). It is mandatory for each delegate application to contain a link to the documents supporting the respective nomination as delegate. All travel, accommodation, and food expenses (during the conference days) will be organized and covered by Wikimedians of Romania and Moldova User Group only for delegates and scholarship recipients. Registration is required for everyone to participate in the Wikimedia CEE Meeting. <p style="font-family:monospace,monospace;background-color:#bbb">'''Registration Form is here: [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdrSQ3JZCGa21AInWOCXnNjzhUZLV1n7LcSt8-0pd1L0Z4rMw/viewform Apply]'''</p> * '''Registration period for representatives of Wikimedia affiliations: <u>13 May 2026, 00:00 (UTC) — 30 May 2026, 23:59 (UTC)</u>.''' * Registration period for self-funded participants and for everyone else: 13 May 2026, 00:00 (UTC) — 30 June 2026, 23:59 (UTC). For any questions or unclear issues, please reach out to us at our official conference email: <p style="font-family:monospace,monospace">'''wmceem2026[[File:At sign.svg|17px|link=|@|class=skin-invert]]icf-fri.org'''</p> We look forward to welcoming you to Cluj-Napoca this September to share knowledge, foster new ideas, and celebrate our collective achievements. Warm regards,<br/>Wikimedia CEE Meeting 2026 Organizing Team<br/>Wikimedians of Romania and Moldova User Group<br/> – [[Korisnik:Gikü|Gikü]] ([[Razgovor s korisnikom:Gikü|razgovor]]) 13. maja 2026. u 22:54 (CEST) :@[[Korisnik:Vipz|Vipz]], @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]], @[[Korisnik:Deni|Deni]] Ne(t)ko zainteresiran? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. maja 2026. u 10:59 (CEST) ::Hmmmm. Razmislim. @[[Korisnik:Vipz|Vipz]], @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar]]? – [[Korisnik:Deni|Deni]] ([[Razgovor s korisnikom:Deni|razgovor]]) 14. maja 2026. u 14:22 (CEST) :::@[[Korisnik:Aca|Aca]], @[[Korisnik:Deni|Deni]], imate moju podršku da nas predstavljate na CEE Meetingu, kao i uvijek. Ako se za to odlučite, volio bih da raspravimo kako nas se planira predstavljati i da dogovorimo kakve su teme zapravo važne za ovu zajednicu. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 15. maja 2026. u 01:26 (CEST) ::::Samo jedan kandidat je iz naše zajednice. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 15. maja 2026. u 02:57 (CEST) ::::Ja sam tebe i Edgara pingovao da i vi razmislite želi li jedan od vas da ode da nas predstavi. Bilo bi dobro :) – [[Korisnik:Deni|Deni]] ([[Razgovor s korisnikom:Deni|razgovor]]) 16. maja 2026. u 14:32 (CEST) :::::Broj zainteresiranih kandidata sa srpskohrvatskog govornog prostora je razmjerno malen u odnosu na broj raspoloživih delegacijskih mjesta - njih čak osam (8), odnosno više od 10 % svih stipendija. Tako mi se barem čini, a volio bih da se dokaže suprotno. Uvijek je moguće nešto dogovoriti s kolegama koji rade na jezično bliskim projektima. Što se tiče mene konkretno, ne mogu nas ići predstavljati ove godine. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 30. maja 2026. u 01:07 (CEST) == Wiki Loves Eurovision 2026 == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:Wiki Loves Eurovision edit-a-thon logo 2026.svg|right|250px]] Hello everyone! You are invited to participate in the "[[meta:Wiki Loves Eurovision 2026|Wiki Loves Eurovision]]" article writing contest, where our goal is to create new Eurovision-related articles in the CEE-language Wikipedia editions and improve existing ones. The contest will take place from May 10 to June 10, 2026, and prizes are available: * 1st prize: a voucher worth €60 * 2nd prize: a voucher worth €50 * 3rd prize: a voucher worth €40 * 4th–10th prize: a voucher worth €30 To participate in the contest and learn more, please visit [[meta:Wiki Loves Eurovision 2026|this link]]. --[[User:MHeidarzadeh-CEEhub|MHeidarzadeh-CEEhub]] ([[User talk:MHeidarzadeh-CEEhub|talk]]) 14:00, 16 May 2026 (UTC) </div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:MHeidarzadeh-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE&oldid=30513878 --> == <span lang="en" dir="ltr">Vote now in the 2026 U4C election</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Eligible voters are asked to participate in the 2026 [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] election. More information–including an eligibility check, voting process information, candidate information, and a link to the vote–are available on Meta at the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|2026 Election information page]]. The vote closes on 2 June 2026 at [https://zonestamp.toolforge.org/1780358400 00:00 UTC]. Please vote if your account is eligible. Results will be available by 14 June 2026. -- In cooperation with the U4C,<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 27. maja 2026. u 19:14 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Keegan (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30513860 --> == Extending the Call for Delegates registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca == Hello! As mentioned [[#Invitation: Call for Delegates Nominations and registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca|above]], the Serbo-Croatian language community has scholarship spot(s) reserved for attending the [[:m:Wikimedia CEE Meeting 2026|Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca]]. By our accounts, your community has not yet filled up the reserved spot(s) for delegates. We are '''extending the deadline to June 10''', but please note that the '''June 10 deadline is final and will not be extended for anyone'''. '''Registration form is here:''' https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdrSQ3JZCGa21AInWOCXnNjzhUZLV1n7LcSt8-0pd1L0Z4rMw/viewform Don't forget to provide a confirmation about the selection of delegates. For any questions or unclear issues, please reach out to us at our official conference email: :'''[mailto:wmceem2026@icf-fri.org wmceem2026@icf-fri.org]''' Thank you for your cooperation and CEE you Beyond the Crossroads in Cluj-Napoca! On behalf of Wikimedia CEE Meeting 2026 Organizing Team, Wikimedians of Romania and Moldova User Group -- – [[Korisnik:Gikü|Gikü]] ([[Razgovor s korisnikom:Gikü|razgovor]]) 29. maja 2026. u 23:32 (CEST) == Incompatibility with Parsoid == Hi, Sorry for English. We are facing a blocker on the [[mw:Parsoid/Parser_Unification|parsoid roll out]] to Serb-Croation Wikipedia. [[Template:refbegin]] and [[Template:Refend]] add "<nowiki>-{" and "}-</nowiki>" to articles to avoid language conversion on references but that won't work in parsoid anymore and is leading to visible wikitext on parsoid mode ([https://sh.wikipedia.org/wiki/Mary%20Wollstonecraft%20Shelley?useparsoid=1&variant=sh-cyrl example]). We can fix the existing cases by using a bot and simply add the wikitext in articles directly instead. I can do it but beforehand, I wanted to make sure it's okay by the community of Serb-Croation Wikipedia. See [[phab:T424399]] for more information. – [[Korisnik:Ladsgroup|Ladsgroup]] ([[Razgovor s korisnikom:Ladsgroup|razgovor]]) 15. juna 2026. u 04:36 (CEST) :@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] @[[Korisnik:Aca|Aca]]: Is this relevant to your recent edits? – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 15. juna 2026. u 06:15 (CEST) :Hello @[[Korisnik:Ladsgroup|Ladsgroup]]! Is the problem related to the language-converter markup being split across two transclusions, as opposed to one? Could the templates still help insert <code><nowiki>-{</nowiki></code> and <code><nowiki>}-</nowiki></code> with <code>subst:</code> or a similar workaround? – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 15. juna 2026. u 16:15 (CEST) ::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] Hi, yup. That's the problem. I suggested one of two ways to move forward [[phab:T424399#12016870]] neither are really appealing but there isn't any other way. cc'ing @[[Korisnik:SAnanian (WMF)|SAnanian (WMF)]] in case he has other ideas. – [[Korisnik:Ladsgroup|Ladsgroup]] ([[Razgovor s korisnikom:Ladsgroup|razgovor]]) 15. juna 2026. u 16:57 (CEST) :::I suggest creating <code><nowiki>{{refbegin2}}</nowiki></code> without the <code>-{</code> and redefining <code><nowiki>{{refbegin}}</nowiki></code> as <code><nowiki>{{refbegin2}}</nowiki>-{</code> :::That avoids breaking the pages temporarily while the bot replaces <nowiki>{{refbegin}}</nowiki> with <nowiki>{{refbegin2}}</nowiki>-{ and lets you use <nowiki>{{subst:refbegin}}</nowiki> when you author the pages. :::Is there a serb-croatian translation of "refbegin" that would be a better name than "refbegin2"? We could localize the template name at the same time as fixing this incompatibility, perhaps. – [[Korisnik:Cscott|Cscott]] ([[Razgovor s korisnikom:Cscott|razgovor]]) 16. juna 2026. u 21:50 (CEST) ::::Tags <code><nowiki>-{</nowiki></code> and <code><nowiki>}-</nowiki></code> shouldn't be used there in the first place. They should be removed and integrated into the specific reference templates used in that list (Cite web, Cite book, etc.). Manually adding tags is not the most practical solution. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. juna 2026. u 01:42 (CEST) :::::{{za|+1}}, this might be a ''pretty'' good time to finally get going with cite template updates. @[[Korisnik:Cscott|Cscott]] how much time do we have on hand? – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 17. juna 2026. u 02:20 (CEST) ::::::Removed the tags. Future cite template updates should follow these developments. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 20. juna 2026. u 21:41 (CEST) == Health Challenge 2026 - invitation and consent for CentralNotice == ''(Sorry for writing in English. You may consider to translate it to your language.)'' I would like to invite you to the now happening '''article writing challenge focused on health''' - '''[[:m:Special:MyLanguage/Health Challenge 2026|Health Challenge 2026]]'''. Just write articles in (any) Wikipedia (ideally from the [[:m:Special:MyLanguage/Health Challenge 2026/Focus articles|focus articles]]), [[:m:Health Challenge 2026/Participate|list them on the challenge page]] and you may win valuable prizes (of course, beyond helping the next generation of global health ;) Also, I would like to show a banner in this Wikipedia until the end of June 2026. You can see details at [[:m:CentralNotice/Request/Health Challenge 2026|MetaWiki CentralNotice request]]. If you agree, just write here that you agree and I will carry the rest. Also, please write here a translation of the banner text “Write articles about health and win valuable prizes.” That will help to show the banner in your language. If you have any question, please ask them preferably at the [[:m:Talk:Health Challenge 2026|talk page of the challenge]], as I may not be able to follow discussions on all local wikis. --[[Korisnik:KuboF Hromoslav|KuboF Hromoslav]] ([[Razgovor s korisnikom:KuboF Hromoslav|razgovor]]) 17. juna 2026. u 17:17 (CEST) == RFC about AI-generated content in Wikimedia Commons == <bdi lang="en" dir="ltr">Apologies for writing in English, please help translate this message to your language. You are invited to participate in a [[c:Commons:Requests for comment/Policy update for AI content|request for comment on Wikimedia Commons about a policy update for AI content]]. This may affect files that are uploaded to Wikimedia Commons for use on this project. Thank you. [[m:User:Codename Noreste|Codename Noreste]] ([[m:User talk:Codename Noreste|razgovor]])</bdi> 23. juna 2026. u 19:11 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Codename Noreste@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30513860 --> == <span lang="en" dir="ltr">Deployment of Legal and Safety Contacts Link in the Footer of Your Wiki</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="Message"/> '''Legal & Safety Contacts''' Hello community, the Wikimedia Foundation has provided a [[wmf:Special:MyLanguage/Legal:Wikimedia Foundation Legal and Safety Contact Information|single legal and safety contact page]], to be linked in the footer of your wiki, to ensure access to accurate legal information. This is a regulatory requirement. We have already rolled out links to English, German, Italian, Spanish and other wikis and we will deploy to your wiki soon. [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_Legal_and_Safety_Contacts_FAQ|Please read more on the project page]] and leave any comments in this thread or on the [[m:Special:MyLanguage/Talk:Wikimedia Foundation Legal and Safety Contacts FAQ|talk page]]. <section end="Message"/> </div> -- [[User:Sannita (WMF)|User:Sannita (WMF)]] ([[User talk:Sannita (WMF)|talk]]) 25. juna 2026. u 15:30 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Sannita (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Sannita_(WMF)/Mass_sending_test&oldid=30731267 --> == June 2026 CEE Newsletter is out == Dear all, The [https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/June_2026 June 2026 issue] of the CEE Newsletter has been published. After a three years of being an editor of the Newsletter, this will be my last issue. Over the years, I've been putting on multiple hats and now is time to take one off. I would like to share many thanks to everyone I had the honor of collaborating with. Many of you are not only readers, but also authors. It was always a great joy to read all the amazing stories from all around the region, you are the ones making this newsletter special. '''Read the full newsletter [https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/June_2026 here].''' As always, we have prepared a [https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/June_2026/ru Russian version] of the same issue. Happy reading! Take care, Jan --[[User:Janbery|janbery]] ([[User talk:Janbery|talk]]) 26. juna 2026. u 16:03 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Janbery@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE&oldid=30548854 --> == Prijedlog za sliku sedmice: 13. jula 2026. – 19. jula 2026. == <!-- Obrazac koji se nalazi ispod ovog zakomentiranog teksta popunite odgovarajućim podacima. Prazni ili nepotpuni prijedlozi bit će uklonjeni. Predloženi sadržaj moguće je raspraviti ili odgoditi. --> Predlažem novu sliku sedmice. * '''Slika (naziv datoteke):''' <nowiki>Datoteka:Lionel Messi Argentina v Egypt 7 July 2026-250.jpg</nowiki> * '''Opis (popratni sadržaj):''' [[Lionel Messi]] u utakmici na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Svjetskom prvenstvu 2026.]] * '''Izvor (autor i datum):''' [[:commons:User:Berlination|Bryan Berlin]], 7. jula 2026. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 17. jula 2026. u 04:36 (CEST) :@[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]: A samo je dodaj, molim te. :) Nije kao da imamo previše opcija. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19. jula 2026. u 14:32 (CEST) ::Usput budi rečeno, ovaj autor ima sjajne fotke. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19. jula 2026. u 14:33 (CEST) :::Možda bi bilo dobro sačekati tekmu večeras, pa videti je l' će biti prigodno. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19. jula 2026. u 14:34 (CEST) ::::{{ping|Aca}} euuuuh, ne bih baš ovu sada XD – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 21. jula 2026. u 19:50 (CEST) :::::Au :D Bilo je baš teško gledati. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21. jula 2026. u 19:56 (CEST) == Obavijest o člancima o Indijancima == U sklopu rješavanja kategorija vezanih uz SAD, otkrio sam da postoji hrpa (ali doslovno hrpa) članaka o Indijancima te da je kategorija u potpunom kaosu. Ima posla, ali to je manji problem. Naime, većina - ako ne i svi - tih članaka prebačena je s hr.wiki u nekom davnom periodu, a gdje ih je radio Zeljko, kvalitetu čijih doprinosa Wikipediji ne treba dodatno elaborirati. Problem je što je ogroman broj tih članaka temeljen na prijevodima s web stranica koje se ne mogu smatrati izvorima i radi se o amaterskim, nenaučnim i neakademskim izvorima koji sadrže nereferencirane, pogrešne ili podatke koje je gotovo nemoguće potvrditi. Ima tu članaka o plemenima kojih nema ni na jednoj drugoj Wiki niti ih Google nalazi na tražilici, članaka o jezičnim skupinama koji su pisani kao da su o plemenima i slično. Od onih članaka koji postoje na en.wiki, ogroman broj sadržajno potpuno odudara i suštinski je nepopravljiv jer se radi o pseudoznanstvenim podacima, ako ne i o potpunim izmišljotinama. Sukladno navedenom, obavještavam kolege da ćemo pristupiti čišćenju tih članaka. Oni članci koji nemaju svoje ekvivalente na drugim Wiki projektima bit će automatski brisani jer je temeljem generalnog uvida u sadržaj takvih članaka vjerojatnost da se radi o pseudoznanstvenom ili fabriciranom sadržaju iznimno velika. Članci koji postoje na drugim projektima ići će kroz provjeru - ako sadržajno odgovaraju, bit će propisno kategorizirani i eventualno označeni nekim od šablona za sređivanje, a ako sadržajno potpuno odudaraju od onoga što piše na drugim projektima, isti će biti brisani. Ovo je problem od ranih dana sh.wiki i nešto s čim se treba uhvatiti u koštac radi održavanja vjerodostojnosti i kvalitete projekta. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 19. jula 2026. u 13:53 (CEST) :Saglasan sam s ovim, a pseudonauku i pseudoistoriju prezirem, pa je ovo super prilika da se sve to pregleda i proveri. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19. jula 2026. u 14:37 (CEST) == Request for comment (the future of Abstract Wikipedia) == <bdi lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Apologies if this has not yet been translated into your wiki's language. {{int:Please-translate}} You are invited to voice your opinions in a [[:m:Requests for comment/The future of Abstract Wikipedia|request for comment about the future of Abstract Wikipedia]]. {{Int:Feedback-thanks-title}} [[:m:User:Kowal2701|Kowal2701]] ([[:m:User talk:Kowal2701|talk]]) 24. jula 2026. u 14:24 (CEST) </bdi> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:DreamRimmer@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30513860 --> :@[[Korisnik:Kowal2701|Kowal2701]]: This seems to have become a Global North thing. And since we are Global No..where, it's good to be notified. :D Jokes aside, thanks for the delivery. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 24. jula 2026. u 23:54 (CEST) == Novi dizajn Radionice == {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave zaključujem da postoji konsenzus za usvajanje novog dizajna Radionice. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 1. augusta 2026. u 14:15 (CEST)|Usvojeno}} Podstaknut naporima @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosnog organa]], koji je u martu pokrenuo ovo pitanje, rešio sam da napravim svoj predlog novog dizajna Radionice (Portala zajednice). Možete ga videti '''[[Wikipedija:Radionica|ovde]]'''. Dizajn inkorporira zaglavlje s interaktivnim dugmićima i nove zadatke sortirane po težini, navodi ključne wikiprojekte, pruža adekvatnu pomoć novim korisnicima i prikazuje ključne novosti na Wikipediji. Prilagođen je tamnoj temi i mobilnim uređajima. Kao referenca korišten je i Codex, Wikimedijin dizajn-sistem, a stilski okvir stvoren je pomoću modela GPT-5.6. Imate li neke sugestije u pogledu dizajna? Kako vam se čini? Želite li da ga službeno usvojimo? Radi transparentnosti, pingovaću korisnike koji su bili pozvani da učesvuju i u prošloj raspravi: @[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]], @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]], @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]], @[[Korisnik:Aca|Aca]], @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]], @[[Korisnik:Vipz|Vipz]], @[[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]], @[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]], @[[Korisnik:Pokrajac|Pokrajac]], @[[Korisnik:Vitek|Vitek]], @[[Korisnik:Belirac|Belirac]], @[[Korisnik:Duma|Duma]], @[[Korisnik:Akatone|Akatone]], @[[Korisnik:Alekol|Alekol]], @[[Korisnik:Atricapilus|Atricapilus]], @[[Korisnik:Dwina744|Dwina744]], @[[Korisnik:ImStevan|ImStevan]], @[[Korisnik:SrpskiAnonimac|SrpskiAnonimac]], @[[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]], @[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]], @[[Korisnik:Bakir123|Bakir123]], @[[Korisnik:Argo|Argo]], @[[Korisnik:Deni|Deni]], @[[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]], @[[Korisnik:Gliwi|Gliwi]], @[[Korisnik:MrKeefeJohn|MrKeefeJohn]], @[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]], @[[Korisnik:Stefanguzvica|Stefanguzvica]], @[[Korisnik:Stephan1000000|Stephan1000000]], @[[Korisnik:Zblace|Zblace]] Rasprava traje 7 dana. Unapred hvala na komentarima! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 25. jula 2026. u 00:22 (CEST) :Meni je ovo super i podržavam usvajanje – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 25. jula 2026. u 01:10 (CEST) :Da bi reč rekla! [[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] ([[Razgovor s korisnikom:Maria Sieglinda von Nudeldorf|razgovor]]) 25. jula 2026. u 07:55 (CEST) ::Mnogo zahvaljujem! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 25. jula 2026. u 10:50 (CEST) :Fino izgleda, dobro urađeno. – [[Korisnik:Duma|Duma]] ([[Razgovor s korisnikom:Duma|razgovor]]) 25. jula 2026. u 11:51 (CEST) {{podnožje rasprave}} == BCHS Arbitražni odbor == U tekućem U4C slučaju na Meta-Wikiju, korisnik {{k|ImStevan}} predložio je formiranje regionalnog BCHS Arbitražnog odora, koji bi delovao na svim našim projektima i pomagao u provođenju Univerzalnoga kodeksa ponašanja. Ovaj odbor činili bi iskusni korisnici sa naših projekata, birani posebnim izborima. Pre nego što se poradi na detaljima, zanima me kakvo mišljenje naša zajednica ima povodom ovoga? Želimo li da podržimo ovo telo i da učestvujemo u njemu? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 8. augusta 2026. u 18:48 (CEST) s1a5r373myetsuybuwk1jh4q5jw3x36 42669521 42669519 2026-08-08T16:52:20Z Aca 108187 /* BCHS Arbitražni odbor */ 42669521 wikitext text/x-wiki {{Pijaca}} == Invitation to Host Wiki Loves Folklore 2026 in Your Country == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="text-align: center; width: 100%;">''{{int:please-translate}}''</div> [[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|150px|frameless]] Hello everyone, We are delighted to invite Wikimedia affiliates, user groups, and community organizations worldwide to participate in '''Wiki Loves Folklore 2026''', an international initiative dedicated to documenting and celebrating folk culture across the globe. ;About Wiki Loves Folklore '''Wiki Loves Folklore''' is an annual international photography competition hosted on Wikimedia Commons. The campaign runs from '''1 February to 31 March 2026''' and encourages photographers, cultural enthusiasts, and community members to contribute photographs that highlight: * Folk traditions and rituals * Cultural festivals and celebrations * Traditional attire and crafts * Performing arts, music, and dance * Everyday practices rooted in folk heritage Through this campaign, we aim to preserve and promote diverse folk cultures and make them freely accessible to the world. [[:c:Commons:Wiki_Loves_Folklore_2026|Project page on Wikimedia Commons]] ; Host a Local Edition As we celebrate the '''eight edition''' of Wiki Loves Folklore, we warmly invite communities to organize a local edition in their country or region. Hosting a local campaign is a great opportunity to: * Increase visibility of your region’s folk culture * Engage new contributors in your community * Enrich Wikimedia Commons with high-quality cultural content '''[[:c:Commons:Wiki_Loves_Folklore_2026/Organize|Sign up to organize]]:''' If your team prefers to organize the competition in ''either February or March only'', please feel free to let us know. If you are unable to organize, we encourage you to share this opportunity with other interested groups or organizations in your region. ;Get in Touch If you have any questions, need support, or would like to explore collaboration opportunities, please feel free to contact us via: * The project Talk pages * Email: '''support@wikilovesfolklore.org''' We are also happy to connect via an online meeting if your team would like to discuss planning or coordination in more detail. Warm regards, '''The Wiki Loves Folklore International Team''' </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 18. januara 2026. u 14:21 (CET) (Ова порука је послата [[:Wikipedija:Pijaca-Пијаца]] и поставља се овде због преусмерења.) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Tiven2240@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery/Wikipedia&oldid=29228188 --> == <span lang="en" dir="ltr">Annual review of the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> I am writing to you to let you know the annual review period for the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines is open now. You can make suggestions for changes through 9 February 2026. This is the first step of several to be taken for the annual review. [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Annual review/2026|Read more information and find a conversation to join on the UCoC page on Meta]]. The [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|you may review the U4C Charter]]. Please share this information with other members in your community wherever else might be appropriate. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]])<section end="announcement-content" /> </div> 19. januara 2026. u 22:01 (CET) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Keegan (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=29905753 --> == CEE Women 2026 == Unutar [[meta:Wikimedia_CEE_Spring|Wikimedia CEE Spring]] prevodilačkog wikipedijskog natjecanja se obično organiziraju tematska pod-natjecanja i aktivnosti među kojima je i onaj posvećen ženama i kompenziranju deficita sadržaja po pitanju roda u wikimedijskoj interpretaciji regije Srednje i istočne Europe (poticao sam i su-organizirao sam nekad)... Ove godine je opcija i dobiti manja sredstva (mikro-fond do 500eur) za provedbu širih aktivnosti (uključuje i druge wikimedijske projekte). Bilo bi dobro da se neko hoće primiti toga i potaknuti nove doprinose. Ako ste zainteresirane_i - pogledajte ovdje https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE_Women_Campaign_2026 i javite se za suradnju i/ili koordinaciju s drugima. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 6. februara 2026. u 11:55 (CET) :Hvala ti Zblace na pozivu i na informacijama! Nastojat ću raditi na tome da sh.wiki facilitira veću angažiranost u podzastupljenim temama. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 6. februara 2026. u 13:19 (CET) ::Puno hvala i od moje strane. CEE Spring je natjecaj kojim bismo trebali dati veću pozornost. LP – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 6. februara 2026. u 13:42 (CET) ::Ako trebaš pomoć da uradimo nešto zajedno online ili hibridno javi. Ja ću probati nešto sa ekipom na Wikidata, Commons a mogli bi i na Wikipedijama. – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 14. februara 2026. u 07:36 (CET) :Sve aktivnosti kojima se smanjuje rodni jaz na Wikipediji izuzetno su važne. Podrška i s moje strane. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 7. februara 2026. u 01:25 (CET) :Danas je do ponoći krajnji rok za prijavu projekta...meni se osobno još niko nije javio a čini mi se niti da je objavljeno išta prema zajednici o koordiniarnoj-zajedničkoj akciji. Koliko vidim ovdje ima par nespecifičnih (kurtoaznih?) znakova opće podrške, pa nisam siguran što i kako dalje. Iako mi je ovaj SH Wikipeda bliža od HR/SR/BS...imao sam i dovoljno negativnih iskustava da nebi htio inicirati projektni prijedlog samostalno ovdje samo da bi se nešto desilo. Ako se neko organizira i koordinira drukčije na privatnoj osnovi/infrastrukturi to mi je i metodološki i etički problematično, ali ... o tom sam već pisao puno puta. – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 22. februara 2026. u 09:04 (CET) ::Krajnji rok za što točno? Nisam znao da smo tako tanki s vremenom, jer takvog roka nisam vidio zapisanog na nekoj od Meta-Wiki stranica. Što se tiče privatnih infrastruktura i njihove funkcije, slobodno pitaj. [[WP:CEE Spring 2024]] sam organizirao samostalno, da, ali nije bio koordiniran uopće, kao ni [[WP:Mjesec Azije]] ili neki drugi u zadnje vrijeme manje plodni uređivački maratoni. Posljednjih sam nekoliko, takoreći, godina bio izuzetno zaokupljen drugim stvarima u stvarnom životu i projektu sam jedva doprinosio. Sve što sam tada organizirao je više bilo "reda radi, jer smo dosad održali" nego pomno iskoordinirani pothvat koji se kao provodi u tajnim chat kanalima van Wikimedije. CEE Spring 2025 je s moje strane propao jer nisam imao kapaciteta organizirati ga. Tkogod pokaže interes organizirati takve stvari sa mnom ili čak umjesto mene, vrlo je dobrodošao. Također, možemo mi raspravljati u nedogled što točno ne štima, zašto nema novih ljudi, zašto nema doprinosa koliko bi trebalo biti, zašto je urednička retencija takva kakva je, ali činjenica je da samo ponavljamo iste obrasce, a nadamo se drukčijem rezultatu. Tehnička infrastruktura shwiki projekta je vrlo zahrđala, a radi se između ostalog o nekim jako važnim aspektima uređivanja projekta (UX), poput šablona za citiranje. A jednom ako zađeš u to područje zamijetit ćeš da je to jedna duboka zečja rupa – modularni labirint. Optimalna implementacija glavne stvari X zahtjeva da se gradi na stvari Y, koju nadalje podupire 3 neke druge stvari, i tako dalje. Koliko je važno imati kod, važno je lokalizirati ga i prilagoditi lokalnom kontekstu, dokumentirati ga (i sam ga proučiti i shvatiti), ponekad čak i poboljšati gdje se uvidi prilika. Moj trenutni X je sve povezano sa nacrtima i njihovim stvaranjem. Trenutni Y, Z, W, itd. je sve sporedno što zahvatim raditi (a vidljivo je u zapisu doprinosa). Svako dobro. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 22. februara 2026. u 11:49 (CET) == Financijski poticaj za [[:m:Wikimedia CEE Spring 2026|CEE Spring 2026]] == Pozdrav svima! Fokus ove rasprave je ponuda grupe [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]], pod fiskalnim sponzorstvom [[:m:Wikimedia Austria|Wikimedije Austrije]], da bilo kojoj zainteresiranoj zajednici omogući mikro-fond do 400 EUR u svrhu nagrađivanja najmarljivijih učesnika nadolazeće uređivačke akcije. Želimo li iskoristiti ovu priliku? – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 28. februara 2026. u 05:40 (CET) ---- ; Rasprava Moje osobno mišljenje je: ovo praktički garantira da će svi ili bar većina učesnika dobiti značajnu novčanu nagradu za svoj doprinos srpskohrvatskoj Wikipediji u sklopu akcije. Obzirom na delikatnu situaciju u kojoj se nalazimo glede jezika, trebali bismo uspostaviti kriterije za učešće koji se dotiču [[WP:Prijenos sadržaja s drugih Wikipedija|prijenosa sadržaja s drugih Wikipedija]]. Pri definiranju kriterija učešća smatram da trebamo dati prednost kvaliteti nad kvantitetom. Kvalitet je, međutim, teže definirati objektivno. Neke metrike kojima raspolažemo: 1) veličina doprinosa u bajtovima 2) veličina doprinosa u riječima 3) broj projekata na srodnim jezicima koji članak već imaju 4) postotak preklapanja sa sadržajem na srodnim jezicima. Pozivam sve zainteresirane da se priključe raspravi s idejama i mišljenjima. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 28. februara 2026. u 06:21 (CET) :Ovo je sasvim simpatična inicijativa, tako da podržavam. Što se tiče kriterija, mislim da bi svaki oblik prijenosa trebao biti strogo zabranjen - dakle, samo vlastoručno napisani/prevedeni članci, bez ikakvih strojnih prijevoda. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 28. februara 2026. u 13:26 (CET) :Vrlo lepa ideja. I ja sam saglasan da preneseni članci ne treba da ulaze u sastav takmičenja. Dodatne kriterijume svakako valja razmotriti. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 28. februara 2026. u 15:03 (CET) :::i ja se slažem s ovom idejom. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 3. marta 2026. u 19:18 (CET) Hvala vam na podršci! Od uvaženog sam kolege @[[Korisnik:MHeidarzadeh-CEEhub|MHeidarzadeh-CEEhub]] preko email-korespondencije dobio potvrdu da su zajednici srpskohrvatske Wikipedije obezbijeđena sredstva u iznosu od 400 EUR za dodjelu lokalnih nagrada. Popis suradnika s najboljim rezultatima će po završetku takmičenja biti proslijeđen fiskalnom sponzoru ovogodišnjeg izdanja takmičenja CEE Spring. Uz pristanak obiju strana u okviru ispod dajem uvid na relevantne mail-ove. {{Collapse top|Email korespondencija}} Dear Mohammad, I have consulted my community on-wiki and they support the incentive. Thus, the Serbo-Croatian Wikipedia (shwiki) community would like to request funding support to cover for local prizes – in any amount you deem reasonable. Given the project’s modest editing activity, a smaller allocation is appropriate. I took notice of the [[metawiki:CEE_Women_Campaign_2026/applications/CEE_Women_2026:_Multi-Wiki_Edit-a-thon_&_Training_(HR_+_EN/SH/BS)_with_Wikidata_&_Commons|CEE Women Campaign application]] that aims to cover shwiki. I'll aim to accommodate for the incoming contributions (which I hope there will be) to the best of my capacity. In the future, I'd probably like to have the [[metawiki:Cross-Project_Cooperation_Initiative|Cross-Project Cooperation Initiative]] involved in such endeavors. Thank you so much, on behalf of my community. Best regards, Vipz. <hr> Dear Vipz, Thank you for confirming the community’s support. You have up to 400 EUR available for local prizes. There is no need for a separate application, and you can use this amount to award prizes to your participants. After the contest ends, please share the list of winners with our fiscal sponsor (this year Wikimedia Austria), who will arrange sending the prizes accordingly. Best regards, Mohammad {{Collapse bottom}} Uskoro ću se pozabaviti izradom nužne infrastrukture i predloška za nagrađivanje (''1. veći iznos''; 2. ''malo manji iznos''; itd.), koji ću zainteresiranim korisnicima dati ovdje na uvid prije konačnog usvajanja. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 2. marta 2026. u 16:47 (CET) == Radionica / Portal Zajednice == {{Zaglavlje rasprave|Prijedlog nije dobio potrebnu potporu i odbačen je.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 24. marta 2026. u 03:09 (CET)|odbačeno}} Poštovane kolege, želio bih se prihvatiti cjelovitog preuređenja odjeljka [[Wikipedija:Portal zajednice|'''Portal Zajednice''' odnosno '''Radionice''']]. Mislim da je taj odjeljak zanemaren, prepušten samome sebi već godinama, a mogao bi pružiti prostor vrlo korisnim spravama i pomagalima, kako za nove tako i za iskusnije korisnike. Mogu li preuzeti taj pothvat? Imate li kakvih zamisli ili prijedloga? Riječ je o odjeljku koji sam isprva gotovo htio ukloniti, no ako ga promotrimo pozornije, vidjet ćemo da u njemu postoje solidne polazišne točke. Moja je zamisao sačuvati ključne sadržaje koje su kolege utemeljili, te potom sve svesti na najosnovnije, učiniti jasnijim i korisnijim. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 14. januara 2026. u 16:44 (CET) :Što se mene tiče, nije na odmet... :D Pogotovo za nove korisnike, mogu naučiti dosta! – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 14. januara 2026. u 18:58 (CET) :Jedna od najvažnijih stranica na projektu, a potpuno zapuštena. Vreme je da se to promeni. Podržavam inicijativu. Stranica mora imati responzivan dizajn i ažuran sadržaj. Mora biti korisna kako za novajlije tako i za iskusne urednike i urednice. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16. januara 2026. u 00:46 (CET) ::::Nacrt: '''[[Korisnik:Inokosni organ/Radionica|Radionica]]''' (novopredloženi) usp. '''[[Wikipedija:Portal zajednice|Radionica]]''' (sadašnji "stari" oblik) ::::Mislim da je nacrt za novu radionicu dovršen i mogu ga podnijeti na vaš uvid. U donjoj sekciji navedite sve potrebne primjedbe: što nedostaje? Što je suvišno? Sviđa li vam se stil? Sviđaju li vam se boje? Koje bi dijelove teksta trebalo promijeniti? Koje bi tekstualne dijelove trebalo dodati? Što u kodu nije u redu? ::::Raspravu otvaram danas, 6. marta, i namjeravam je voditi dvije sedmice, dakle do 20. marta, nakon čega ćemo pristupiti završnom glasovanju i posljednjim izmjenama. Naravno, ako rasprava postigne suglasje prije 20. marta, možemo je zatvoriti i ranije, na vaš zahtjev. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 6. marta 2026. u 15:54 (CET) ::::@[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]], @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]], @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]], @[[Korisnik:Aca|Aca]], @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]], @[[Korisnik:Vipz|Vipz]], @[[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]], @[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]], @[[Korisnik:Pokrajac|Pokrajac]], @[[Korisnik:Vitek|Vitek]], @[[Korisnik:Belirac|Belirac]], @[[Korisnik:Duma|Duma]], @[[Korisnik:Akatone|Akatone]], @[[Korisnik:Alekol|Alekol]], @[[Korisnik:Atricapilus|Atricapilus]], @[[Korisnik:Dwina744|Dwina744]], @[[Korisnik:ImStevan|ImStevan]], @[[Korisnik:SrpskiAnonimac|SrpskiAnonimac]], @[[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]], @[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]], @[[Korisnik:Bakir123|Bakir123]], @[[Korisnik:Argo|Argo]], @[[Korisnik:Deni|Deni]], @[[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]], @[[Korisnik:Gliwi|Gliwi]], @[[Korisnik:MrKeefeJohn|MrKeefeJohn]], @[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]], @[[Korisnik:Stefanguzvica|Stefanguzvica]], @[[Korisnik:Stephan1000000|Stephan1000000]], @[[Korisnik:Zblace|Zblace]] === Rasprava === {{komentar}} Ovo mi je rešenje baš prenatrpano. :) Mislim da radionica treba da bude dosta čitljivija i da sadrži samo stvari na kojima se trenutno radi ili planira raditi – poslovi u fokusu. Srodni projekti, rast broja članaka, statistika, historija, lista botova, linkovi ka pravilima i smernicama, dugmići, stari uvod radionice – sve to mi je nabacano. Te stvari treba razdvojiti i uklopiti u postojeće stranice. Radionica bi trebala obuhvatati sveže primere članaka za sređivanje i kada se jedan članak sredi, imamo onda sledeći prikazan. Neka vrsta To-Do liste podeljene po težini. Da ima stvari za novajlije, ali i stvari za iskusne urednike. Dakle, kad čovek ode u radionicu, on želi da ima alat i konkretan posao koji treba da obavi. Ovo sad je vrlo teško za snalaženje i čak kompleksnije od postojećeg, neažurnog dizajna radionice. Ipak, dopada mi se plava pozadina kao element dizajna i mislim da se sve treba unificirati i sažeti u jednu ili više plavih pozadinskih okvirića. Dizajn treba imati naveden specifičan problem i konkretne članke te kratko objašenjnje šta je potrebno uraditi i na koji način se najlakše to može uraditi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 6. marta 2026. u 16:12 (CET) === Zaključak === Rok od 20. marta je istekao i ne vidim nikakav napredak. Kako nema glasova za, mogu smatrati da je moj prijedlog odbijen, a plan obnove Radionice odgođen na neodređeno vrijeme. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 24. marta 2026. u 03:09 (CET) {{Podnožje rasprave}} == New Rapid Funds in CEE – global support now closer to your local activities == Hi everyone, '''Starting from 1 April 2026''', the CEE Hub will begin reviewing and supporting Rapid Fund applications for Central and Eastern Europe, in close cooperation with the Wikimedia Foundation. This change is part of our shared effort to bring support closer to communities and make the process more accessible and responsive to local contexts. You will still apply through the same system (Fluxx), and WMF will continue handling contracts and fund transfers. What changes is that the CEE Hub becomes your first point of contact, offering guidance, reviewing applications, and staying closer to your ideas throughout the process. We encourage you to reach out to [[:m:User:TRistovski-CEEhub|Toni]], our Grants Specialist before applying. A short conversation can help clarify your idea and make things smoother from the start. * ☝️ Rapid Funds remain open year-round (with possible delays in June and December). * ☝️ For Central Asian communities: the process stays the same – you continue applying directly through WMF. Join our online Q&A session to learn more (same content, two options to join): * 2 April, 5:00 PM CEST (UTC +2; [[:m:Event:CEE Hub Rapid Fund Q&A Nr. 1|register here]]) * 8 April 7:00 PM CEST (UTC +2; [[:m:Event:CEE Hub Rapid Fund Q&A Nr. 2|register here]]) More info & contact: '''[[:m:CEE Hub Rapid Funds|Wikimedia CEE Hub/Rapid Grants]]''' --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 31. marta 2026. u 13:21 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:TRistovski-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=29670168 --> == Join the sixth Ukraine’s Cultural Diplomacy Month on Wikipedia! == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:Ukraine’s Cultural Diplomacy Month on Wikipedia 2026.png|right|250px|thumb|link=https://meta.wikimedia.org/wiki/Ukraine%27s_Cultural_Diplomacy_Month_2026|Join our campaign!]] {{int:please-translate}} Dear Wikipedians! [[:m:Special:MyLanguage/Wikimedia Ukraine|Wikimedia Ukraine]], in cooperation with the [[:en:Ministry of Foreign Affairs of Ukraine|MFA of Ukraine]] and [[:en:Ukrainian Institute|Ukrainian Institute]], has launched the sixth edition of writing challenge "'''[[:m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|Ukraine's Cultural Diplomacy Month]]'''", which lasts from '''1st April''' until '''30th April 2026'''. The initiative aims to promote knowledge about Ukrainian culture abroad by creating and improving Wikipedia articles in multiple languages. This year marks the sixth edition of the campaign, which will focus on contemporary culture, making today’s artistic voices and practices more visible to international audiences. 🧩'''How to participate?''' Choose an article from the suggested list → Write an article in your language, or improve an existing one according to the rules → Add your contribution to the contest page and calculate your points → Win prizes and receive a certificate of participation → Become a promoter of truthful knowledge about Ukraine. 🧩'''[[m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|Check our main page for more information]]'''. '''If you are interested in coordinating long-term community engagement for the campaign and becoming a local ambassador, we would love to hear from you! Please let us know your interest.''' If not, then we encourage you to translate the [[m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|landing page of the contest]] and [https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MessageGroupStats?group=Centralnotice-tgroup-UCDM2026banner&messages=&language=en&x=D banner] into your own language. Also, we set up a [[:m:CentralNotice/Request/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|banner]] to notify users of the possibility to participate in this challenge! [[:m:User:OlesiaLukaniuk (WMUA)|OlesiaLukaniuk (WMUA)]] ([[:m:User talk:OlesiaLukaniuk (WMUA)|talk]]) 04:35, 1 April 2026 (UTC) </div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:OlesiaLukaniuk (WMUA)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:OlesiaLukaniuk_(WMUA)/list_of_wikis&oldid=28552112 --> == CEE Newsletter is out now! == Dear all, The first CEE Newsletter issue of 2026 is now live, and we are happy to share it with you. The past few months have been anything but quiet across our region. From Wikimedia CEE Spring and the CEE Women Campaign, to cross-border collaborations, youth initiatives, and new ideas taking shape, there is a lot happening -- and this issue brings together many of those stories in one place. You will find highlights from community activities, updates from the CEE Hub, international news, and a wide range of contributions from across the region. It is a good snapshot of what we have been working on together at the start of the year. As always, thank you to everyone who contributed -- by writing, sharing updates, or supporting behind the scenes. Take a moment to explore the issue and see what is going on across the region: https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/March_2026 As always, we have prepared a Russian version of the same issue: https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/March_2026/ru Happy reading! On behalf of the CEE Newsletter team, Karo <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:KGruszczyk-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE&oldid=30270755 --> == Request for comment (global AI policy) == <bdi lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Apologies for writing in English. {{int:Please-translate}} A [[:m:Requests for comment/Artificial intelligence policy|request for comment]] is currently being held to decide on a global AI policy. {{int:Feedback-thanks-title}} [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 02:58 (CEST) </bdi> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Codename Noreste@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30424282 --> == Call for Community Candidates – Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026 == ''Please help us and your community by translating this announcement into your language!'' Dear all, The [[Meta:Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026]] is currently underway. There are 4 seats allocated to community representatives. Community members are invited to nominate themselves as candidates for these seats. These positions will be filled through a vote by the CEE community. '''Eligibility criteria:''' * Candidates must be [[Meta:Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026/Eligibility|eligible voters]]: ** Have a Wikimedia account created before 18 December 2025 ** Have at least 300 edits between 18 December 2025 and 18 June 2026 ** Must not have been blocked between 18 March 2026 and 18 June 2026 * Must have participated in at least 2 of the last 3 [[Meta:Wikimedia CEE Hub/CEE Hub Status Meeting|CEE Hub Advisory Group meetings]] You can check your eligibility using the following tool: https://cee-sc-election.toolforge.org/ '''How to proceed:''' Candidates may nominate themselves or be nominated by others. If nominated by others, the candidate must explicitly accept the nomination before 18 June 2026. The candidate should create their nomination page and submit their candidacy [[Meta:Wikimedia_CEE_Hub_Steering_Committee_Election_2026/Nominations|here]]: Please also inform your communities about the election and encourage participation. Best regards,   Electoral Commission of Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026 --[[Meta:Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Meta:Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 30. aprila 2026. u 12:00 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:MHeidarzadeh-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=30401522 --> == Invitation: Call for Delegates Nominations and registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca == Dear Serbo-Croatian language community, On behalf of the Wikimedians of Romania and Moldova User Group, we are thrilled to invite you to the [[:m:Wikimedia_CEE_Meeting_2026/Registration|Wikimedia CEE Meeting 2026]]! This year, our regional gathering will take place in the heart of Transylvania, in the vibrant city of Cluj-Napoca, Romania. <span style="font-family:monospace,monospace">'''Dates: 18–20 September 2026. Location: Cluj-Napoca, Romania'''</span> === Call for Delegate Nominations === We are now officially opening the call for affiliates to nominate their delegates. Each affiliate is encouraged to select representatives who will actively contribute to the sessions, share local successes, and help strengthen our regional network. It is crucial to check the '''[[:m:Wikimedia CEE Meeting 2026/Eligible affiliates|eligibility subpage]]''' to see the number of delegates allocated to your community. This number tells you how many delegate scholarships are reserved for your community. <span style="font-family:monospace,monospace">'''Nomination Deadline: 30 May 2026'''</span> Please ensure that your nominations are submitted by this date to allow our organizing team enough time to manage travel logistics and visa support where necessary. === Registration process === Delegates, scholarship recipients, and all self-funded attendees can register using the Registration Form (given below). It is mandatory for each delegate application to contain a link to the documents supporting the respective nomination as delegate. All travel, accommodation, and food expenses (during the conference days) will be organized and covered by Wikimedians of Romania and Moldova User Group only for delegates and scholarship recipients. Registration is required for everyone to participate in the Wikimedia CEE Meeting. <p style="font-family:monospace,monospace;background-color:#bbb">'''Registration Form is here: [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdrSQ3JZCGa21AInWOCXnNjzhUZLV1n7LcSt8-0pd1L0Z4rMw/viewform Apply]'''</p> * '''Registration period for representatives of Wikimedia affiliations: <u>13 May 2026, 00:00 (UTC) — 30 May 2026, 23:59 (UTC)</u>.''' * Registration period for self-funded participants and for everyone else: 13 May 2026, 00:00 (UTC) — 30 June 2026, 23:59 (UTC). For any questions or unclear issues, please reach out to us at our official conference email: <p style="font-family:monospace,monospace">'''wmceem2026[[File:At sign.svg|17px|link=|@|class=skin-invert]]icf-fri.org'''</p> We look forward to welcoming you to Cluj-Napoca this September to share knowledge, foster new ideas, and celebrate our collective achievements. Warm regards,<br/>Wikimedia CEE Meeting 2026 Organizing Team<br/>Wikimedians of Romania and Moldova User Group<br/> – [[Korisnik:Gikü|Gikü]] ([[Razgovor s korisnikom:Gikü|razgovor]]) 13. maja 2026. u 22:54 (CEST) :@[[Korisnik:Vipz|Vipz]], @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]], @[[Korisnik:Deni|Deni]] Ne(t)ko zainteresiran? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. maja 2026. u 10:59 (CEST) ::Hmmmm. Razmislim. @[[Korisnik:Vipz|Vipz]], @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar]]? – [[Korisnik:Deni|Deni]] ([[Razgovor s korisnikom:Deni|razgovor]]) 14. maja 2026. u 14:22 (CEST) :::@[[Korisnik:Aca|Aca]], @[[Korisnik:Deni|Deni]], imate moju podršku da nas predstavljate na CEE Meetingu, kao i uvijek. Ako se za to odlučite, volio bih da raspravimo kako nas se planira predstavljati i da dogovorimo kakve su teme zapravo važne za ovu zajednicu. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 15. maja 2026. u 01:26 (CEST) ::::Samo jedan kandidat je iz naše zajednice. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 15. maja 2026. u 02:57 (CEST) ::::Ja sam tebe i Edgara pingovao da i vi razmislite želi li jedan od vas da ode da nas predstavi. Bilo bi dobro :) – [[Korisnik:Deni|Deni]] ([[Razgovor s korisnikom:Deni|razgovor]]) 16. maja 2026. u 14:32 (CEST) :::::Broj zainteresiranih kandidata sa srpskohrvatskog govornog prostora je razmjerno malen u odnosu na broj raspoloživih delegacijskih mjesta - njih čak osam (8), odnosno više od 10 % svih stipendija. Tako mi se barem čini, a volio bih da se dokaže suprotno. Uvijek je moguće nešto dogovoriti s kolegama koji rade na jezično bliskim projektima. Što se tiče mene konkretno, ne mogu nas ići predstavljati ove godine. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 30. maja 2026. u 01:07 (CEST) == Wiki Loves Eurovision 2026 == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:Wiki Loves Eurovision edit-a-thon logo 2026.svg|right|250px]] Hello everyone! You are invited to participate in the "[[meta:Wiki Loves Eurovision 2026|Wiki Loves Eurovision]]" article writing contest, where our goal is to create new Eurovision-related articles in the CEE-language Wikipedia editions and improve existing ones. The contest will take place from May 10 to June 10, 2026, and prizes are available: * 1st prize: a voucher worth €60 * 2nd prize: a voucher worth €50 * 3rd prize: a voucher worth €40 * 4th–10th prize: a voucher worth €30 To participate in the contest and learn more, please visit [[meta:Wiki Loves Eurovision 2026|this link]]. --[[User:MHeidarzadeh-CEEhub|MHeidarzadeh-CEEhub]] ([[User talk:MHeidarzadeh-CEEhub|talk]]) 14:00, 16 May 2026 (UTC) </div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:MHeidarzadeh-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE&oldid=30513878 --> == <span lang="en" dir="ltr">Vote now in the 2026 U4C election</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Eligible voters are asked to participate in the 2026 [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] election. More information–including an eligibility check, voting process information, candidate information, and a link to the vote–are available on Meta at the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|2026 Election information page]]. The vote closes on 2 June 2026 at [https://zonestamp.toolforge.org/1780358400 00:00 UTC]. Please vote if your account is eligible. Results will be available by 14 June 2026. -- In cooperation with the U4C,<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 27. maja 2026. u 19:14 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Keegan (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30513860 --> == Extending the Call for Delegates registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca == Hello! As mentioned [[#Invitation: Call for Delegates Nominations and registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca|above]], the Serbo-Croatian language community has scholarship spot(s) reserved for attending the [[:m:Wikimedia CEE Meeting 2026|Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca]]. By our accounts, your community has not yet filled up the reserved spot(s) for delegates. We are '''extending the deadline to June 10''', but please note that the '''June 10 deadline is final and will not be extended for anyone'''. '''Registration form is here:''' https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdrSQ3JZCGa21AInWOCXnNjzhUZLV1n7LcSt8-0pd1L0Z4rMw/viewform Don't forget to provide a confirmation about the selection of delegates. For any questions or unclear issues, please reach out to us at our official conference email: :'''[mailto:wmceem2026@icf-fri.org wmceem2026@icf-fri.org]''' Thank you for your cooperation and CEE you Beyond the Crossroads in Cluj-Napoca! On behalf of Wikimedia CEE Meeting 2026 Organizing Team, Wikimedians of Romania and Moldova User Group -- – [[Korisnik:Gikü|Gikü]] ([[Razgovor s korisnikom:Gikü|razgovor]]) 29. maja 2026. u 23:32 (CEST) == Incompatibility with Parsoid == Hi, Sorry for English. We are facing a blocker on the [[mw:Parsoid/Parser_Unification|parsoid roll out]] to Serb-Croation Wikipedia. [[Template:refbegin]] and [[Template:Refend]] add "<nowiki>-{" and "}-</nowiki>" to articles to avoid language conversion on references but that won't work in parsoid anymore and is leading to visible wikitext on parsoid mode ([https://sh.wikipedia.org/wiki/Mary%20Wollstonecraft%20Shelley?useparsoid=1&variant=sh-cyrl example]). We can fix the existing cases by using a bot and simply add the wikitext in articles directly instead. I can do it but beforehand, I wanted to make sure it's okay by the community of Serb-Croation Wikipedia. See [[phab:T424399]] for more information. – [[Korisnik:Ladsgroup|Ladsgroup]] ([[Razgovor s korisnikom:Ladsgroup|razgovor]]) 15. juna 2026. u 04:36 (CEST) :@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] @[[Korisnik:Aca|Aca]]: Is this relevant to your recent edits? – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 15. juna 2026. u 06:15 (CEST) :Hello @[[Korisnik:Ladsgroup|Ladsgroup]]! Is the problem related to the language-converter markup being split across two transclusions, as opposed to one? Could the templates still help insert <code><nowiki>-{</nowiki></code> and <code><nowiki>}-</nowiki></code> with <code>subst:</code> or a similar workaround? – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 15. juna 2026. u 16:15 (CEST) ::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] Hi, yup. That's the problem. I suggested one of two ways to move forward [[phab:T424399#12016870]] neither are really appealing but there isn't any other way. cc'ing @[[Korisnik:SAnanian (WMF)|SAnanian (WMF)]] in case he has other ideas. – [[Korisnik:Ladsgroup|Ladsgroup]] ([[Razgovor s korisnikom:Ladsgroup|razgovor]]) 15. juna 2026. u 16:57 (CEST) :::I suggest creating <code><nowiki>{{refbegin2}}</nowiki></code> without the <code>-{</code> and redefining <code><nowiki>{{refbegin}}</nowiki></code> as <code><nowiki>{{refbegin2}}</nowiki>-{</code> :::That avoids breaking the pages temporarily while the bot replaces <nowiki>{{refbegin}}</nowiki> with <nowiki>{{refbegin2}}</nowiki>-{ and lets you use <nowiki>{{subst:refbegin}}</nowiki> when you author the pages. :::Is there a serb-croatian translation of "refbegin" that would be a better name than "refbegin2"? We could localize the template name at the same time as fixing this incompatibility, perhaps. – [[Korisnik:Cscott|Cscott]] ([[Razgovor s korisnikom:Cscott|razgovor]]) 16. juna 2026. u 21:50 (CEST) ::::Tags <code><nowiki>-{</nowiki></code> and <code><nowiki>}-</nowiki></code> shouldn't be used there in the first place. They should be removed and integrated into the specific reference templates used in that list (Cite web, Cite book, etc.). Manually adding tags is not the most practical solution. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. juna 2026. u 01:42 (CEST) :::::{{za|+1}}, this might be a ''pretty'' good time to finally get going with cite template updates. @[[Korisnik:Cscott|Cscott]] how much time do we have on hand? – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 17. juna 2026. u 02:20 (CEST) ::::::Removed the tags. Future cite template updates should follow these developments. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 20. juna 2026. u 21:41 (CEST) == Health Challenge 2026 - invitation and consent for CentralNotice == ''(Sorry for writing in English. You may consider to translate it to your language.)'' I would like to invite you to the now happening '''article writing challenge focused on health''' - '''[[:m:Special:MyLanguage/Health Challenge 2026|Health Challenge 2026]]'''. Just write articles in (any) Wikipedia (ideally from the [[:m:Special:MyLanguage/Health Challenge 2026/Focus articles|focus articles]]), [[:m:Health Challenge 2026/Participate|list them on the challenge page]] and you may win valuable prizes (of course, beyond helping the next generation of global health ;) Also, I would like to show a banner in this Wikipedia until the end of June 2026. You can see details at [[:m:CentralNotice/Request/Health Challenge 2026|MetaWiki CentralNotice request]]. If you agree, just write here that you agree and I will carry the rest. Also, please write here a translation of the banner text “Write articles about health and win valuable prizes.” That will help to show the banner in your language. If you have any question, please ask them preferably at the [[:m:Talk:Health Challenge 2026|talk page of the challenge]], as I may not be able to follow discussions on all local wikis. --[[Korisnik:KuboF Hromoslav|KuboF Hromoslav]] ([[Razgovor s korisnikom:KuboF Hromoslav|razgovor]]) 17. juna 2026. u 17:17 (CEST) == RFC about AI-generated content in Wikimedia Commons == <bdi lang="en" dir="ltr">Apologies for writing in English, please help translate this message to your language. You are invited to participate in a [[c:Commons:Requests for comment/Policy update for AI content|request for comment on Wikimedia Commons about a policy update for AI content]]. This may affect files that are uploaded to Wikimedia Commons for use on this project. Thank you. [[m:User:Codename Noreste|Codename Noreste]] ([[m:User talk:Codename Noreste|razgovor]])</bdi> 23. juna 2026. u 19:11 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Codename Noreste@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30513860 --> == <span lang="en" dir="ltr">Deployment of Legal and Safety Contacts Link in the Footer of Your Wiki</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="Message"/> '''Legal & Safety Contacts''' Hello community, the Wikimedia Foundation has provided a [[wmf:Special:MyLanguage/Legal:Wikimedia Foundation Legal and Safety Contact Information|single legal and safety contact page]], to be linked in the footer of your wiki, to ensure access to accurate legal information. This is a regulatory requirement. We have already rolled out links to English, German, Italian, Spanish and other wikis and we will deploy to your wiki soon. [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_Legal_and_Safety_Contacts_FAQ|Please read more on the project page]] and leave any comments in this thread or on the [[m:Special:MyLanguage/Talk:Wikimedia Foundation Legal and Safety Contacts FAQ|talk page]]. <section end="Message"/> </div> -- [[User:Sannita (WMF)|User:Sannita (WMF)]] ([[User talk:Sannita (WMF)|talk]]) 25. juna 2026. u 15:30 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Sannita (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Sannita_(WMF)/Mass_sending_test&oldid=30731267 --> == June 2026 CEE Newsletter is out == Dear all, The [https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/June_2026 June 2026 issue] of the CEE Newsletter has been published. After a three years of being an editor of the Newsletter, this will be my last issue. Over the years, I've been putting on multiple hats and now is time to take one off. I would like to share many thanks to everyone I had the honor of collaborating with. Many of you are not only readers, but also authors. It was always a great joy to read all the amazing stories from all around the region, you are the ones making this newsletter special. '''Read the full newsletter [https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/June_2026 here].''' As always, we have prepared a [https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/June_2026/ru Russian version] of the same issue. Happy reading! Take care, Jan --[[User:Janbery|janbery]] ([[User talk:Janbery|talk]]) 26. juna 2026. u 16:03 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Janbery@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE&oldid=30548854 --> == Prijedlog za sliku sedmice: 13. jula 2026. – 19. jula 2026. == <!-- Obrazac koji se nalazi ispod ovog zakomentiranog teksta popunite odgovarajućim podacima. Prazni ili nepotpuni prijedlozi bit će uklonjeni. Predloženi sadržaj moguće je raspraviti ili odgoditi. --> Predlažem novu sliku sedmice. * '''Slika (naziv datoteke):''' <nowiki>Datoteka:Lionel Messi Argentina v Egypt 7 July 2026-250.jpg</nowiki> * '''Opis (popratni sadržaj):''' [[Lionel Messi]] u utakmici na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Svjetskom prvenstvu 2026.]] * '''Izvor (autor i datum):''' [[:commons:User:Berlination|Bryan Berlin]], 7. jula 2026. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 17. jula 2026. u 04:36 (CEST) :@[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]: A samo je dodaj, molim te. :) Nije kao da imamo previše opcija. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19. jula 2026. u 14:32 (CEST) ::Usput budi rečeno, ovaj autor ima sjajne fotke. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19. jula 2026. u 14:33 (CEST) :::Možda bi bilo dobro sačekati tekmu večeras, pa videti je l' će biti prigodno. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19. jula 2026. u 14:34 (CEST) ::::{{ping|Aca}} euuuuh, ne bih baš ovu sada XD – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 21. jula 2026. u 19:50 (CEST) :::::Au :D Bilo je baš teško gledati. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21. jula 2026. u 19:56 (CEST) == Obavijest o člancima o Indijancima == U sklopu rješavanja kategorija vezanih uz SAD, otkrio sam da postoji hrpa (ali doslovno hrpa) članaka o Indijancima te da je kategorija u potpunom kaosu. Ima posla, ali to je manji problem. Naime, većina - ako ne i svi - tih članaka prebačena je s hr.wiki u nekom davnom periodu, a gdje ih je radio Zeljko, kvalitetu čijih doprinosa Wikipediji ne treba dodatno elaborirati. Problem je što je ogroman broj tih članaka temeljen na prijevodima s web stranica koje se ne mogu smatrati izvorima i radi se o amaterskim, nenaučnim i neakademskim izvorima koji sadrže nereferencirane, pogrešne ili podatke koje je gotovo nemoguće potvrditi. Ima tu članaka o plemenima kojih nema ni na jednoj drugoj Wiki niti ih Google nalazi na tražilici, članaka o jezičnim skupinama koji su pisani kao da su o plemenima i slično. Od onih članaka koji postoje na en.wiki, ogroman broj sadržajno potpuno odudara i suštinski je nepopravljiv jer se radi o pseudoznanstvenim podacima, ako ne i o potpunim izmišljotinama. Sukladno navedenom, obavještavam kolege da ćemo pristupiti čišćenju tih članaka. Oni članci koji nemaju svoje ekvivalente na drugim Wiki projektima bit će automatski brisani jer je temeljem generalnog uvida u sadržaj takvih članaka vjerojatnost da se radi o pseudoznanstvenom ili fabriciranom sadržaju iznimno velika. Članci koji postoje na drugim projektima ići će kroz provjeru - ako sadržajno odgovaraju, bit će propisno kategorizirani i eventualno označeni nekim od šablona za sređivanje, a ako sadržajno potpuno odudaraju od onoga što piše na drugim projektima, isti će biti brisani. Ovo je problem od ranih dana sh.wiki i nešto s čim se treba uhvatiti u koštac radi održavanja vjerodostojnosti i kvalitete projekta. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 19. jula 2026. u 13:53 (CEST) :Saglasan sam s ovim, a pseudonauku i pseudoistoriju prezirem, pa je ovo super prilika da se sve to pregleda i proveri. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19. jula 2026. u 14:37 (CEST) == Request for comment (the future of Abstract Wikipedia) == <bdi lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Apologies if this has not yet been translated into your wiki's language. {{int:Please-translate}} You are invited to voice your opinions in a [[:m:Requests for comment/The future of Abstract Wikipedia|request for comment about the future of Abstract Wikipedia]]. {{Int:Feedback-thanks-title}} [[:m:User:Kowal2701|Kowal2701]] ([[:m:User talk:Kowal2701|talk]]) 24. jula 2026. u 14:24 (CEST) </bdi> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:DreamRimmer@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30513860 --> :@[[Korisnik:Kowal2701|Kowal2701]]: This seems to have become a Global North thing. And since we are Global No..where, it's good to be notified. :D Jokes aside, thanks for the delivery. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 24. jula 2026. u 23:54 (CEST) == Novi dizajn Radionice == {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave zaključujem da postoji konsenzus za usvajanje novog dizajna Radionice. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 1. augusta 2026. u 14:15 (CEST)|Usvojeno}} Podstaknut naporima @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosnog organa]], koji je u martu pokrenuo ovo pitanje, rešio sam da napravim svoj predlog novog dizajna Radionice (Portala zajednice). Možete ga videti '''[[Wikipedija:Radionica|ovde]]'''. Dizajn inkorporira zaglavlje s interaktivnim dugmićima i nove zadatke sortirane po težini, navodi ključne wikiprojekte, pruža adekvatnu pomoć novim korisnicima i prikazuje ključne novosti na Wikipediji. Prilagođen je tamnoj temi i mobilnim uređajima. Kao referenca korišten je i Codex, Wikimedijin dizajn-sistem, a stilski okvir stvoren je pomoću modela GPT-5.6. Imate li neke sugestije u pogledu dizajna? Kako vam se čini? Želite li da ga službeno usvojimo? Radi transparentnosti, pingovaću korisnike koji su bili pozvani da učesvuju i u prošloj raspravi: @[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]], @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]], @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]], @[[Korisnik:Aca|Aca]], @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]], @[[Korisnik:Vipz|Vipz]], @[[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]], @[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]], @[[Korisnik:Pokrajac|Pokrajac]], @[[Korisnik:Vitek|Vitek]], @[[Korisnik:Belirac|Belirac]], @[[Korisnik:Duma|Duma]], @[[Korisnik:Akatone|Akatone]], @[[Korisnik:Alekol|Alekol]], @[[Korisnik:Atricapilus|Atricapilus]], @[[Korisnik:Dwina744|Dwina744]], @[[Korisnik:ImStevan|ImStevan]], @[[Korisnik:SrpskiAnonimac|SrpskiAnonimac]], @[[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]], @[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]], @[[Korisnik:Bakir123|Bakir123]], @[[Korisnik:Argo|Argo]], @[[Korisnik:Deni|Deni]], @[[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]], @[[Korisnik:Gliwi|Gliwi]], @[[Korisnik:MrKeefeJohn|MrKeefeJohn]], @[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]], @[[Korisnik:Stefanguzvica|Stefanguzvica]], @[[Korisnik:Stephan1000000|Stephan1000000]], @[[Korisnik:Zblace|Zblace]] Rasprava traje 7 dana. Unapred hvala na komentarima! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 25. jula 2026. u 00:22 (CEST) :Meni je ovo super i podržavam usvajanje – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 25. jula 2026. u 01:10 (CEST) :Da bi reč rekla! [[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] ([[Razgovor s korisnikom:Maria Sieglinda von Nudeldorf|razgovor]]) 25. jula 2026. u 07:55 (CEST) ::Mnogo zahvaljujem! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 25. jula 2026. u 10:50 (CEST) :Fino izgleda, dobro urađeno. – [[Korisnik:Duma|Duma]] ([[Razgovor s korisnikom:Duma|razgovor]]) 25. jula 2026. u 11:51 (CEST) {{podnožje rasprave}} == BCHS Arbitražni odbor == U tekućem U4C slučaju na Meta-Wikiju, korisnik {{k|ImStevan}} predložio je formiranje regionalnog BCHS Arbitražnog odbora, koji bi delovao na svim našim projektima i pomagao u provođenju Univerzalnoga kodeksa ponašanja. Ovaj odbor činili bi iskusni korisnici s naših projekata, birani na posebnim izborima. Pre nego što se poradi na detaljima, zanima me kakvo mišljenje naša zajednica ima povodom ovoga? Želimo li podržati osnivanje takvog tela i da učestvujemo u njegovom radu? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 8. augusta 2026. u 18:48 (CEST) lmxnjwmsnmnfv2wdo9f21auv03yltmu 42669522 42669521 2026-08-08T16:53:11Z Aca 108187 /* BCHS Arbitražni odbor */ 42669522 wikitext text/x-wiki {{Pijaca}} == Invitation to Host Wiki Loves Folklore 2026 in Your Country == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="text-align: center; width: 100%;">''{{int:please-translate}}''</div> [[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|150px|frameless]] Hello everyone, We are delighted to invite Wikimedia affiliates, user groups, and community organizations worldwide to participate in '''Wiki Loves Folklore 2026''', an international initiative dedicated to documenting and celebrating folk culture across the globe. ;About Wiki Loves Folklore '''Wiki Loves Folklore''' is an annual international photography competition hosted on Wikimedia Commons. The campaign runs from '''1 February to 31 March 2026''' and encourages photographers, cultural enthusiasts, and community members to contribute photographs that highlight: * Folk traditions and rituals * Cultural festivals and celebrations * Traditional attire and crafts * Performing arts, music, and dance * Everyday practices rooted in folk heritage Through this campaign, we aim to preserve and promote diverse folk cultures and make them freely accessible to the world. [[:c:Commons:Wiki_Loves_Folklore_2026|Project page on Wikimedia Commons]] ; Host a Local Edition As we celebrate the '''eight edition''' of Wiki Loves Folklore, we warmly invite communities to organize a local edition in their country or region. Hosting a local campaign is a great opportunity to: * Increase visibility of your region’s folk culture * Engage new contributors in your community * Enrich Wikimedia Commons with high-quality cultural content '''[[:c:Commons:Wiki_Loves_Folklore_2026/Organize|Sign up to organize]]:''' If your team prefers to organize the competition in ''either February or March only'', please feel free to let us know. If you are unable to organize, we encourage you to share this opportunity with other interested groups or organizations in your region. ;Get in Touch If you have any questions, need support, or would like to explore collaboration opportunities, please feel free to contact us via: * The project Talk pages * Email: '''support@wikilovesfolklore.org''' We are also happy to connect via an online meeting if your team would like to discuss planning or coordination in more detail. Warm regards, '''The Wiki Loves Folklore International Team''' </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 18. januara 2026. u 14:21 (CET) (Ова порука је послата [[:Wikipedija:Pijaca-Пијаца]] и поставља се овде због преусмерења.) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Tiven2240@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery/Wikipedia&oldid=29228188 --> == <span lang="en" dir="ltr">Annual review of the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> I am writing to you to let you know the annual review period for the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines is open now. You can make suggestions for changes through 9 February 2026. This is the first step of several to be taken for the annual review. [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Annual review/2026|Read more information and find a conversation to join on the UCoC page on Meta]]. The [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|you may review the U4C Charter]]. Please share this information with other members in your community wherever else might be appropriate. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]])<section end="announcement-content" /> </div> 19. januara 2026. u 22:01 (CET) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Keegan (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=29905753 --> == CEE Women 2026 == Unutar [[meta:Wikimedia_CEE_Spring|Wikimedia CEE Spring]] prevodilačkog wikipedijskog natjecanja se obično organiziraju tematska pod-natjecanja i aktivnosti među kojima je i onaj posvećen ženama i kompenziranju deficita sadržaja po pitanju roda u wikimedijskoj interpretaciji regije Srednje i istočne Europe (poticao sam i su-organizirao sam nekad)... Ove godine je opcija i dobiti manja sredstva (mikro-fond do 500eur) za provedbu širih aktivnosti (uključuje i druge wikimedijske projekte). Bilo bi dobro da se neko hoće primiti toga i potaknuti nove doprinose. Ako ste zainteresirane_i - pogledajte ovdje https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE_Women_Campaign_2026 i javite se za suradnju i/ili koordinaciju s drugima. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 6. februara 2026. u 11:55 (CET) :Hvala ti Zblace na pozivu i na informacijama! Nastojat ću raditi na tome da sh.wiki facilitira veću angažiranost u podzastupljenim temama. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 6. februara 2026. u 13:19 (CET) ::Puno hvala i od moje strane. CEE Spring je natjecaj kojim bismo trebali dati veću pozornost. LP – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 6. februara 2026. u 13:42 (CET) ::Ako trebaš pomoć da uradimo nešto zajedno online ili hibridno javi. Ja ću probati nešto sa ekipom na Wikidata, Commons a mogli bi i na Wikipedijama. – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 14. februara 2026. u 07:36 (CET) :Sve aktivnosti kojima se smanjuje rodni jaz na Wikipediji izuzetno su važne. Podrška i s moje strane. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 7. februara 2026. u 01:25 (CET) :Danas je do ponoći krajnji rok za prijavu projekta...meni se osobno još niko nije javio a čini mi se niti da je objavljeno išta prema zajednici o koordiniarnoj-zajedničkoj akciji. Koliko vidim ovdje ima par nespecifičnih (kurtoaznih?) znakova opće podrške, pa nisam siguran što i kako dalje. Iako mi je ovaj SH Wikipeda bliža od HR/SR/BS...imao sam i dovoljno negativnih iskustava da nebi htio inicirati projektni prijedlog samostalno ovdje samo da bi se nešto desilo. Ako se neko organizira i koordinira drukčije na privatnoj osnovi/infrastrukturi to mi je i metodološki i etički problematično, ali ... o tom sam već pisao puno puta. – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 22. februara 2026. u 09:04 (CET) ::Krajnji rok za što točno? Nisam znao da smo tako tanki s vremenom, jer takvog roka nisam vidio zapisanog na nekoj od Meta-Wiki stranica. Što se tiče privatnih infrastruktura i njihove funkcije, slobodno pitaj. [[WP:CEE Spring 2024]] sam organizirao samostalno, da, ali nije bio koordiniran uopće, kao ni [[WP:Mjesec Azije]] ili neki drugi u zadnje vrijeme manje plodni uređivački maratoni. Posljednjih sam nekoliko, takoreći, godina bio izuzetno zaokupljen drugim stvarima u stvarnom životu i projektu sam jedva doprinosio. Sve što sam tada organizirao je više bilo "reda radi, jer smo dosad održali" nego pomno iskoordinirani pothvat koji se kao provodi u tajnim chat kanalima van Wikimedije. CEE Spring 2025 je s moje strane propao jer nisam imao kapaciteta organizirati ga. Tkogod pokaže interes organizirati takve stvari sa mnom ili čak umjesto mene, vrlo je dobrodošao. Također, možemo mi raspravljati u nedogled što točno ne štima, zašto nema novih ljudi, zašto nema doprinosa koliko bi trebalo biti, zašto je urednička retencija takva kakva je, ali činjenica je da samo ponavljamo iste obrasce, a nadamo se drukčijem rezultatu. Tehnička infrastruktura shwiki projekta je vrlo zahrđala, a radi se između ostalog o nekim jako važnim aspektima uređivanja projekta (UX), poput šablona za citiranje. A jednom ako zađeš u to područje zamijetit ćeš da je to jedna duboka zečja rupa – modularni labirint. Optimalna implementacija glavne stvari X zahtjeva da se gradi na stvari Y, koju nadalje podupire 3 neke druge stvari, i tako dalje. Koliko je važno imati kod, važno je lokalizirati ga i prilagoditi lokalnom kontekstu, dokumentirati ga (i sam ga proučiti i shvatiti), ponekad čak i poboljšati gdje se uvidi prilika. Moj trenutni X je sve povezano sa nacrtima i njihovim stvaranjem. Trenutni Y, Z, W, itd. je sve sporedno što zahvatim raditi (a vidljivo je u zapisu doprinosa). Svako dobro. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 22. februara 2026. u 11:49 (CET) == Financijski poticaj za [[:m:Wikimedia CEE Spring 2026|CEE Spring 2026]] == Pozdrav svima! Fokus ove rasprave je ponuda grupe [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]], pod fiskalnim sponzorstvom [[:m:Wikimedia Austria|Wikimedije Austrije]], da bilo kojoj zainteresiranoj zajednici omogući mikro-fond do 400 EUR u svrhu nagrađivanja najmarljivijih učesnika nadolazeće uređivačke akcije. Želimo li iskoristiti ovu priliku? – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 28. februara 2026. u 05:40 (CET) ---- ; Rasprava Moje osobno mišljenje je: ovo praktički garantira da će svi ili bar većina učesnika dobiti značajnu novčanu nagradu za svoj doprinos srpskohrvatskoj Wikipediji u sklopu akcije. Obzirom na delikatnu situaciju u kojoj se nalazimo glede jezika, trebali bismo uspostaviti kriterije za učešće koji se dotiču [[WP:Prijenos sadržaja s drugih Wikipedija|prijenosa sadržaja s drugih Wikipedija]]. Pri definiranju kriterija učešća smatram da trebamo dati prednost kvaliteti nad kvantitetom. Kvalitet je, međutim, teže definirati objektivno. Neke metrike kojima raspolažemo: 1) veličina doprinosa u bajtovima 2) veličina doprinosa u riječima 3) broj projekata na srodnim jezicima koji članak već imaju 4) postotak preklapanja sa sadržajem na srodnim jezicima. Pozivam sve zainteresirane da se priključe raspravi s idejama i mišljenjima. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 28. februara 2026. u 06:21 (CET) :Ovo je sasvim simpatična inicijativa, tako da podržavam. Što se tiče kriterija, mislim da bi svaki oblik prijenosa trebao biti strogo zabranjen - dakle, samo vlastoručno napisani/prevedeni članci, bez ikakvih strojnih prijevoda. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 28. februara 2026. u 13:26 (CET) :Vrlo lepa ideja. I ja sam saglasan da preneseni članci ne treba da ulaze u sastav takmičenja. Dodatne kriterijume svakako valja razmotriti. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 28. februara 2026. u 15:03 (CET) :::i ja se slažem s ovom idejom. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 3. marta 2026. u 19:18 (CET) Hvala vam na podršci! Od uvaženog sam kolege @[[Korisnik:MHeidarzadeh-CEEhub|MHeidarzadeh-CEEhub]] preko email-korespondencije dobio potvrdu da su zajednici srpskohrvatske Wikipedije obezbijeđena sredstva u iznosu od 400 EUR za dodjelu lokalnih nagrada. Popis suradnika s najboljim rezultatima će po završetku takmičenja biti proslijeđen fiskalnom sponzoru ovogodišnjeg izdanja takmičenja CEE Spring. Uz pristanak obiju strana u okviru ispod dajem uvid na relevantne mail-ove. {{Collapse top|Email korespondencija}} Dear Mohammad, I have consulted my community on-wiki and they support the incentive. Thus, the Serbo-Croatian Wikipedia (shwiki) community would like to request funding support to cover for local prizes – in any amount you deem reasonable. Given the project’s modest editing activity, a smaller allocation is appropriate. I took notice of the [[metawiki:CEE_Women_Campaign_2026/applications/CEE_Women_2026:_Multi-Wiki_Edit-a-thon_&_Training_(HR_+_EN/SH/BS)_with_Wikidata_&_Commons|CEE Women Campaign application]] that aims to cover shwiki. I'll aim to accommodate for the incoming contributions (which I hope there will be) to the best of my capacity. In the future, I'd probably like to have the [[metawiki:Cross-Project_Cooperation_Initiative|Cross-Project Cooperation Initiative]] involved in such endeavors. Thank you so much, on behalf of my community. Best regards, Vipz. <hr> Dear Vipz, Thank you for confirming the community’s support. You have up to 400 EUR available for local prizes. There is no need for a separate application, and you can use this amount to award prizes to your participants. After the contest ends, please share the list of winners with our fiscal sponsor (this year Wikimedia Austria), who will arrange sending the prizes accordingly. Best regards, Mohammad {{Collapse bottom}} Uskoro ću se pozabaviti izradom nužne infrastrukture i predloška za nagrađivanje (''1. veći iznos''; 2. ''malo manji iznos''; itd.), koji ću zainteresiranim korisnicima dati ovdje na uvid prije konačnog usvajanja. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 2. marta 2026. u 16:47 (CET) == Radionica / Portal Zajednice == {{Zaglavlje rasprave|Prijedlog nije dobio potrebnu potporu i odbačen je.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 24. marta 2026. u 03:09 (CET)|odbačeno}} Poštovane kolege, želio bih se prihvatiti cjelovitog preuređenja odjeljka [[Wikipedija:Portal zajednice|'''Portal Zajednice''' odnosno '''Radionice''']]. Mislim da je taj odjeljak zanemaren, prepušten samome sebi već godinama, a mogao bi pružiti prostor vrlo korisnim spravama i pomagalima, kako za nove tako i za iskusnije korisnike. Mogu li preuzeti taj pothvat? Imate li kakvih zamisli ili prijedloga? Riječ je o odjeljku koji sam isprva gotovo htio ukloniti, no ako ga promotrimo pozornije, vidjet ćemo da u njemu postoje solidne polazišne točke. Moja je zamisao sačuvati ključne sadržaje koje su kolege utemeljili, te potom sve svesti na najosnovnije, učiniti jasnijim i korisnijim. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 14. januara 2026. u 16:44 (CET) :Što se mene tiče, nije na odmet... :D Pogotovo za nove korisnike, mogu naučiti dosta! – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 14. januara 2026. u 18:58 (CET) :Jedna od najvažnijih stranica na projektu, a potpuno zapuštena. Vreme je da se to promeni. Podržavam inicijativu. Stranica mora imati responzivan dizajn i ažuran sadržaj. Mora biti korisna kako za novajlije tako i za iskusne urednike i urednice. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16. januara 2026. u 00:46 (CET) ::::Nacrt: '''[[Korisnik:Inokosni organ/Radionica|Radionica]]''' (novopredloženi) usp. '''[[Wikipedija:Portal zajednice|Radionica]]''' (sadašnji "stari" oblik) ::::Mislim da je nacrt za novu radionicu dovršen i mogu ga podnijeti na vaš uvid. U donjoj sekciji navedite sve potrebne primjedbe: što nedostaje? Što je suvišno? Sviđa li vam se stil? Sviđaju li vam se boje? Koje bi dijelove teksta trebalo promijeniti? Koje bi tekstualne dijelove trebalo dodati? Što u kodu nije u redu? ::::Raspravu otvaram danas, 6. marta, i namjeravam je voditi dvije sedmice, dakle do 20. marta, nakon čega ćemo pristupiti završnom glasovanju i posljednjim izmjenama. Naravno, ako rasprava postigne suglasje prije 20. marta, možemo je zatvoriti i ranije, na vaš zahtjev. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 6. marta 2026. u 15:54 (CET) ::::@[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]], @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]], @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]], @[[Korisnik:Aca|Aca]], @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]], @[[Korisnik:Vipz|Vipz]], @[[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]], @[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]], @[[Korisnik:Pokrajac|Pokrajac]], @[[Korisnik:Vitek|Vitek]], @[[Korisnik:Belirac|Belirac]], @[[Korisnik:Duma|Duma]], @[[Korisnik:Akatone|Akatone]], @[[Korisnik:Alekol|Alekol]], @[[Korisnik:Atricapilus|Atricapilus]], @[[Korisnik:Dwina744|Dwina744]], @[[Korisnik:ImStevan|ImStevan]], @[[Korisnik:SrpskiAnonimac|SrpskiAnonimac]], @[[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]], @[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]], @[[Korisnik:Bakir123|Bakir123]], @[[Korisnik:Argo|Argo]], @[[Korisnik:Deni|Deni]], @[[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]], @[[Korisnik:Gliwi|Gliwi]], @[[Korisnik:MrKeefeJohn|MrKeefeJohn]], @[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]], @[[Korisnik:Stefanguzvica|Stefanguzvica]], @[[Korisnik:Stephan1000000|Stephan1000000]], @[[Korisnik:Zblace|Zblace]] === Rasprava === {{komentar}} Ovo mi je rešenje baš prenatrpano. :) Mislim da radionica treba da bude dosta čitljivija i da sadrži samo stvari na kojima se trenutno radi ili planira raditi – poslovi u fokusu. Srodni projekti, rast broja članaka, statistika, historija, lista botova, linkovi ka pravilima i smernicama, dugmići, stari uvod radionice – sve to mi je nabacano. Te stvari treba razdvojiti i uklopiti u postojeće stranice. Radionica bi trebala obuhvatati sveže primere članaka za sređivanje i kada se jedan članak sredi, imamo onda sledeći prikazan. Neka vrsta To-Do liste podeljene po težini. Da ima stvari za novajlije, ali i stvari za iskusne urednike. Dakle, kad čovek ode u radionicu, on želi da ima alat i konkretan posao koji treba da obavi. Ovo sad je vrlo teško za snalaženje i čak kompleksnije od postojećeg, neažurnog dizajna radionice. Ipak, dopada mi se plava pozadina kao element dizajna i mislim da se sve treba unificirati i sažeti u jednu ili više plavih pozadinskih okvirića. Dizajn treba imati naveden specifičan problem i konkretne članke te kratko objašenjnje šta je potrebno uraditi i na koji način se najlakše to može uraditi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 6. marta 2026. u 16:12 (CET) === Zaključak === Rok od 20. marta je istekao i ne vidim nikakav napredak. Kako nema glasova za, mogu smatrati da je moj prijedlog odbijen, a plan obnove Radionice odgođen na neodređeno vrijeme. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 24. marta 2026. u 03:09 (CET) {{Podnožje rasprave}} == New Rapid Funds in CEE – global support now closer to your local activities == Hi everyone, '''Starting from 1 April 2026''', the CEE Hub will begin reviewing and supporting Rapid Fund applications for Central and Eastern Europe, in close cooperation with the Wikimedia Foundation. This change is part of our shared effort to bring support closer to communities and make the process more accessible and responsive to local contexts. You will still apply through the same system (Fluxx), and WMF will continue handling contracts and fund transfers. What changes is that the CEE Hub becomes your first point of contact, offering guidance, reviewing applications, and staying closer to your ideas throughout the process. We encourage you to reach out to [[:m:User:TRistovski-CEEhub|Toni]], our Grants Specialist before applying. A short conversation can help clarify your idea and make things smoother from the start. * ☝️ Rapid Funds remain open year-round (with possible delays in June and December). * ☝️ For Central Asian communities: the process stays the same – you continue applying directly through WMF. Join our online Q&A session to learn more (same content, two options to join): * 2 April, 5:00 PM CEST (UTC +2; [[:m:Event:CEE Hub Rapid Fund Q&A Nr. 1|register here]]) * 8 April 7:00 PM CEST (UTC +2; [[:m:Event:CEE Hub Rapid Fund Q&A Nr. 2|register here]]) More info & contact: '''[[:m:CEE Hub Rapid Funds|Wikimedia CEE Hub/Rapid Grants]]''' --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 31. marta 2026. u 13:21 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:TRistovski-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=29670168 --> == Join the sixth Ukraine’s Cultural Diplomacy Month on Wikipedia! == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:Ukraine’s Cultural Diplomacy Month on Wikipedia 2026.png|right|250px|thumb|link=https://meta.wikimedia.org/wiki/Ukraine%27s_Cultural_Diplomacy_Month_2026|Join our campaign!]] {{int:please-translate}} Dear Wikipedians! [[:m:Special:MyLanguage/Wikimedia Ukraine|Wikimedia Ukraine]], in cooperation with the [[:en:Ministry of Foreign Affairs of Ukraine|MFA of Ukraine]] and [[:en:Ukrainian Institute|Ukrainian Institute]], has launched the sixth edition of writing challenge "'''[[:m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|Ukraine's Cultural Diplomacy Month]]'''", which lasts from '''1st April''' until '''30th April 2026'''. The initiative aims to promote knowledge about Ukrainian culture abroad by creating and improving Wikipedia articles in multiple languages. This year marks the sixth edition of the campaign, which will focus on contemporary culture, making today’s artistic voices and practices more visible to international audiences. 🧩'''How to participate?''' Choose an article from the suggested list → Write an article in your language, or improve an existing one according to the rules → Add your contribution to the contest page and calculate your points → Win prizes and receive a certificate of participation → Become a promoter of truthful knowledge about Ukraine. 🧩'''[[m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|Check our main page for more information]]'''. '''If you are interested in coordinating long-term community engagement for the campaign and becoming a local ambassador, we would love to hear from you! Please let us know your interest.''' If not, then we encourage you to translate the [[m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|landing page of the contest]] and [https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MessageGroupStats?group=Centralnotice-tgroup-UCDM2026banner&messages=&language=en&x=D banner] into your own language. Also, we set up a [[:m:CentralNotice/Request/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|banner]] to notify users of the possibility to participate in this challenge! [[:m:User:OlesiaLukaniuk (WMUA)|OlesiaLukaniuk (WMUA)]] ([[:m:User talk:OlesiaLukaniuk (WMUA)|talk]]) 04:35, 1 April 2026 (UTC) </div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:OlesiaLukaniuk (WMUA)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:OlesiaLukaniuk_(WMUA)/list_of_wikis&oldid=28552112 --> == CEE Newsletter is out now! == Dear all, The first CEE Newsletter issue of 2026 is now live, and we are happy to share it with you. The past few months have been anything but quiet across our region. From Wikimedia CEE Spring and the CEE Women Campaign, to cross-border collaborations, youth initiatives, and new ideas taking shape, there is a lot happening -- and this issue brings together many of those stories in one place. You will find highlights from community activities, updates from the CEE Hub, international news, and a wide range of contributions from across the region. It is a good snapshot of what we have been working on together at the start of the year. As always, thank you to everyone who contributed -- by writing, sharing updates, or supporting behind the scenes. Take a moment to explore the issue and see what is going on across the region: https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/March_2026 As always, we have prepared a Russian version of the same issue: https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/March_2026/ru Happy reading! On behalf of the CEE Newsletter team, Karo <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:KGruszczyk-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE&oldid=30270755 --> == Request for comment (global AI policy) == <bdi lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Apologies for writing in English. {{int:Please-translate}} A [[:m:Requests for comment/Artificial intelligence policy|request for comment]] is currently being held to decide on a global AI policy. {{int:Feedback-thanks-title}} [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 02:58 (CEST) </bdi> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Codename Noreste@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30424282 --> == Call for Community Candidates – Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026 == ''Please help us and your community by translating this announcement into your language!'' Dear all, The [[Meta:Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026]] is currently underway. There are 4 seats allocated to community representatives. Community members are invited to nominate themselves as candidates for these seats. These positions will be filled through a vote by the CEE community. '''Eligibility criteria:''' * Candidates must be [[Meta:Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026/Eligibility|eligible voters]]: ** Have a Wikimedia account created before 18 December 2025 ** Have at least 300 edits between 18 December 2025 and 18 June 2026 ** Must not have been blocked between 18 March 2026 and 18 June 2026 * Must have participated in at least 2 of the last 3 [[Meta:Wikimedia CEE Hub/CEE Hub Status Meeting|CEE Hub Advisory Group meetings]] You can check your eligibility using the following tool: https://cee-sc-election.toolforge.org/ '''How to proceed:''' Candidates may nominate themselves or be nominated by others. If nominated by others, the candidate must explicitly accept the nomination before 18 June 2026. The candidate should create their nomination page and submit their candidacy [[Meta:Wikimedia_CEE_Hub_Steering_Committee_Election_2026/Nominations|here]]: Please also inform your communities about the election and encourage participation. Best regards,   Electoral Commission of Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026 --[[Meta:Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Meta:Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 30. aprila 2026. u 12:00 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:MHeidarzadeh-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=30401522 --> == Invitation: Call for Delegates Nominations and registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca == Dear Serbo-Croatian language community, On behalf of the Wikimedians of Romania and Moldova User Group, we are thrilled to invite you to the [[:m:Wikimedia_CEE_Meeting_2026/Registration|Wikimedia CEE Meeting 2026]]! This year, our regional gathering will take place in the heart of Transylvania, in the vibrant city of Cluj-Napoca, Romania. <span style="font-family:monospace,monospace">'''Dates: 18–20 September 2026. Location: Cluj-Napoca, Romania'''</span> === Call for Delegate Nominations === We are now officially opening the call for affiliates to nominate their delegates. Each affiliate is encouraged to select representatives who will actively contribute to the sessions, share local successes, and help strengthen our regional network. It is crucial to check the '''[[:m:Wikimedia CEE Meeting 2026/Eligible affiliates|eligibility subpage]]''' to see the number of delegates allocated to your community. This number tells you how many delegate scholarships are reserved for your community. <span style="font-family:monospace,monospace">'''Nomination Deadline: 30 May 2026'''</span> Please ensure that your nominations are submitted by this date to allow our organizing team enough time to manage travel logistics and visa support where necessary. === Registration process === Delegates, scholarship recipients, and all self-funded attendees can register using the Registration Form (given below). It is mandatory for each delegate application to contain a link to the documents supporting the respective nomination as delegate. All travel, accommodation, and food expenses (during the conference days) will be organized and covered by Wikimedians of Romania and Moldova User Group only for delegates and scholarship recipients. Registration is required for everyone to participate in the Wikimedia CEE Meeting. <p style="font-family:monospace,monospace;background-color:#bbb">'''Registration Form is here: [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdrSQ3JZCGa21AInWOCXnNjzhUZLV1n7LcSt8-0pd1L0Z4rMw/viewform Apply]'''</p> * '''Registration period for representatives of Wikimedia affiliations: <u>13 May 2026, 00:00 (UTC) — 30 May 2026, 23:59 (UTC)</u>.''' * Registration period for self-funded participants and for everyone else: 13 May 2026, 00:00 (UTC) — 30 June 2026, 23:59 (UTC). For any questions or unclear issues, please reach out to us at our official conference email: <p style="font-family:monospace,monospace">'''wmceem2026[[File:At sign.svg|17px|link=|@|class=skin-invert]]icf-fri.org'''</p> We look forward to welcoming you to Cluj-Napoca this September to share knowledge, foster new ideas, and celebrate our collective achievements. Warm regards,<br/>Wikimedia CEE Meeting 2026 Organizing Team<br/>Wikimedians of Romania and Moldova User Group<br/> – [[Korisnik:Gikü|Gikü]] ([[Razgovor s korisnikom:Gikü|razgovor]]) 13. maja 2026. u 22:54 (CEST) :@[[Korisnik:Vipz|Vipz]], @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]], @[[Korisnik:Deni|Deni]] Ne(t)ko zainteresiran? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. maja 2026. u 10:59 (CEST) ::Hmmmm. Razmislim. @[[Korisnik:Vipz|Vipz]], @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar]]? – [[Korisnik:Deni|Deni]] ([[Razgovor s korisnikom:Deni|razgovor]]) 14. maja 2026. u 14:22 (CEST) :::@[[Korisnik:Aca|Aca]], @[[Korisnik:Deni|Deni]], imate moju podršku da nas predstavljate na CEE Meetingu, kao i uvijek. Ako se za to odlučite, volio bih da raspravimo kako nas se planira predstavljati i da dogovorimo kakve su teme zapravo važne za ovu zajednicu. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 15. maja 2026. u 01:26 (CEST) ::::Samo jedan kandidat je iz naše zajednice. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 15. maja 2026. u 02:57 (CEST) ::::Ja sam tebe i Edgara pingovao da i vi razmislite želi li jedan od vas da ode da nas predstavi. Bilo bi dobro :) – [[Korisnik:Deni|Deni]] ([[Razgovor s korisnikom:Deni|razgovor]]) 16. maja 2026. u 14:32 (CEST) :::::Broj zainteresiranih kandidata sa srpskohrvatskog govornog prostora je razmjerno malen u odnosu na broj raspoloživih delegacijskih mjesta - njih čak osam (8), odnosno više od 10 % svih stipendija. Tako mi se barem čini, a volio bih da se dokaže suprotno. Uvijek je moguće nešto dogovoriti s kolegama koji rade na jezično bliskim projektima. Što se tiče mene konkretno, ne mogu nas ići predstavljati ove godine. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 30. maja 2026. u 01:07 (CEST) == Wiki Loves Eurovision 2026 == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:Wiki Loves Eurovision edit-a-thon logo 2026.svg|right|250px]] Hello everyone! You are invited to participate in the "[[meta:Wiki Loves Eurovision 2026|Wiki Loves Eurovision]]" article writing contest, where our goal is to create new Eurovision-related articles in the CEE-language Wikipedia editions and improve existing ones. The contest will take place from May 10 to June 10, 2026, and prizes are available: * 1st prize: a voucher worth €60 * 2nd prize: a voucher worth €50 * 3rd prize: a voucher worth €40 * 4th–10th prize: a voucher worth €30 To participate in the contest and learn more, please visit [[meta:Wiki Loves Eurovision 2026|this link]]. --[[User:MHeidarzadeh-CEEhub|MHeidarzadeh-CEEhub]] ([[User talk:MHeidarzadeh-CEEhub|talk]]) 14:00, 16 May 2026 (UTC) </div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:MHeidarzadeh-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE&oldid=30513878 --> == <span lang="en" dir="ltr">Vote now in the 2026 U4C election</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Eligible voters are asked to participate in the 2026 [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] election. More information–including an eligibility check, voting process information, candidate information, and a link to the vote–are available on Meta at the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|2026 Election information page]]. The vote closes on 2 June 2026 at [https://zonestamp.toolforge.org/1780358400 00:00 UTC]. Please vote if your account is eligible. Results will be available by 14 June 2026. -- In cooperation with the U4C,<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 27. maja 2026. u 19:14 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Keegan (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30513860 --> == Extending the Call for Delegates registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca == Hello! As mentioned [[#Invitation: Call for Delegates Nominations and registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca|above]], the Serbo-Croatian language community has scholarship spot(s) reserved for attending the [[:m:Wikimedia CEE Meeting 2026|Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca]]. By our accounts, your community has not yet filled up the reserved spot(s) for delegates. We are '''extending the deadline to June 10''', but please note that the '''June 10 deadline is final and will not be extended for anyone'''. '''Registration form is here:''' https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdrSQ3JZCGa21AInWOCXnNjzhUZLV1n7LcSt8-0pd1L0Z4rMw/viewform Don't forget to provide a confirmation about the selection of delegates. For any questions or unclear issues, please reach out to us at our official conference email: :'''[mailto:wmceem2026@icf-fri.org wmceem2026@icf-fri.org]''' Thank you for your cooperation and CEE you Beyond the Crossroads in Cluj-Napoca! On behalf of Wikimedia CEE Meeting 2026 Organizing Team, Wikimedians of Romania and Moldova User Group -- – [[Korisnik:Gikü|Gikü]] ([[Razgovor s korisnikom:Gikü|razgovor]]) 29. maja 2026. u 23:32 (CEST) == Incompatibility with Parsoid == Hi, Sorry for English. We are facing a blocker on the [[mw:Parsoid/Parser_Unification|parsoid roll out]] to Serb-Croation Wikipedia. [[Template:refbegin]] and [[Template:Refend]] add "<nowiki>-{" and "}-</nowiki>" to articles to avoid language conversion on references but that won't work in parsoid anymore and is leading to visible wikitext on parsoid mode ([https://sh.wikipedia.org/wiki/Mary%20Wollstonecraft%20Shelley?useparsoid=1&variant=sh-cyrl example]). We can fix the existing cases by using a bot and simply add the wikitext in articles directly instead. I can do it but beforehand, I wanted to make sure it's okay by the community of Serb-Croation Wikipedia. See [[phab:T424399]] for more information. – [[Korisnik:Ladsgroup|Ladsgroup]] ([[Razgovor s korisnikom:Ladsgroup|razgovor]]) 15. juna 2026. u 04:36 (CEST) :@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] @[[Korisnik:Aca|Aca]]: Is this relevant to your recent edits? – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 15. juna 2026. u 06:15 (CEST) :Hello @[[Korisnik:Ladsgroup|Ladsgroup]]! Is the problem related to the language-converter markup being split across two transclusions, as opposed to one? Could the templates still help insert <code><nowiki>-{</nowiki></code> and <code><nowiki>}-</nowiki></code> with <code>subst:</code> or a similar workaround? – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 15. juna 2026. u 16:15 (CEST) ::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] Hi, yup. That's the problem. I suggested one of two ways to move forward [[phab:T424399#12016870]] neither are really appealing but there isn't any other way. cc'ing @[[Korisnik:SAnanian (WMF)|SAnanian (WMF)]] in case he has other ideas. – [[Korisnik:Ladsgroup|Ladsgroup]] ([[Razgovor s korisnikom:Ladsgroup|razgovor]]) 15. juna 2026. u 16:57 (CEST) :::I suggest creating <code><nowiki>{{refbegin2}}</nowiki></code> without the <code>-{</code> and redefining <code><nowiki>{{refbegin}}</nowiki></code> as <code><nowiki>{{refbegin2}}</nowiki>-{</code> :::That avoids breaking the pages temporarily while the bot replaces <nowiki>{{refbegin}}</nowiki> with <nowiki>{{refbegin2}}</nowiki>-{ and lets you use <nowiki>{{subst:refbegin}}</nowiki> when you author the pages. :::Is there a serb-croatian translation of "refbegin" that would be a better name than "refbegin2"? We could localize the template name at the same time as fixing this incompatibility, perhaps. – [[Korisnik:Cscott|Cscott]] ([[Razgovor s korisnikom:Cscott|razgovor]]) 16. juna 2026. u 21:50 (CEST) ::::Tags <code><nowiki>-{</nowiki></code> and <code><nowiki>}-</nowiki></code> shouldn't be used there in the first place. They should be removed and integrated into the specific reference templates used in that list (Cite web, Cite book, etc.). Manually adding tags is not the most practical solution. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. juna 2026. u 01:42 (CEST) :::::{{za|+1}}, this might be a ''pretty'' good time to finally get going with cite template updates. @[[Korisnik:Cscott|Cscott]] how much time do we have on hand? – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 17. juna 2026. u 02:20 (CEST) ::::::Removed the tags. Future cite template updates should follow these developments. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 20. juna 2026. u 21:41 (CEST) == Health Challenge 2026 - invitation and consent for CentralNotice == ''(Sorry for writing in English. You may consider to translate it to your language.)'' I would like to invite you to the now happening '''article writing challenge focused on health''' - '''[[:m:Special:MyLanguage/Health Challenge 2026|Health Challenge 2026]]'''. Just write articles in (any) Wikipedia (ideally from the [[:m:Special:MyLanguage/Health Challenge 2026/Focus articles|focus articles]]), [[:m:Health Challenge 2026/Participate|list them on the challenge page]] and you may win valuable prizes (of course, beyond helping the next generation of global health ;) Also, I would like to show a banner in this Wikipedia until the end of June 2026. You can see details at [[:m:CentralNotice/Request/Health Challenge 2026|MetaWiki CentralNotice request]]. If you agree, just write here that you agree and I will carry the rest. Also, please write here a translation of the banner text “Write articles about health and win valuable prizes.” That will help to show the banner in your language. If you have any question, please ask them preferably at the [[:m:Talk:Health Challenge 2026|talk page of the challenge]], as I may not be able to follow discussions on all local wikis. --[[Korisnik:KuboF Hromoslav|KuboF Hromoslav]] ([[Razgovor s korisnikom:KuboF Hromoslav|razgovor]]) 17. juna 2026. u 17:17 (CEST) == RFC about AI-generated content in Wikimedia Commons == <bdi lang="en" dir="ltr">Apologies for writing in English, please help translate this message to your language. You are invited to participate in a [[c:Commons:Requests for comment/Policy update for AI content|request for comment on Wikimedia Commons about a policy update for AI content]]. This may affect files that are uploaded to Wikimedia Commons for use on this project. Thank you. [[m:User:Codename Noreste|Codename Noreste]] ([[m:User talk:Codename Noreste|razgovor]])</bdi> 23. juna 2026. u 19:11 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Codename Noreste@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30513860 --> == <span lang="en" dir="ltr">Deployment of Legal and Safety Contacts Link in the Footer of Your Wiki</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="Message"/> '''Legal & Safety Contacts''' Hello community, the Wikimedia Foundation has provided a [[wmf:Special:MyLanguage/Legal:Wikimedia Foundation Legal and Safety Contact Information|single legal and safety contact page]], to be linked in the footer of your wiki, to ensure access to accurate legal information. This is a regulatory requirement. We have already rolled out links to English, German, Italian, Spanish and other wikis and we will deploy to your wiki soon. [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_Legal_and_Safety_Contacts_FAQ|Please read more on the project page]] and leave any comments in this thread or on the [[m:Special:MyLanguage/Talk:Wikimedia Foundation Legal and Safety Contacts FAQ|talk page]]. <section end="Message"/> </div> -- [[User:Sannita (WMF)|User:Sannita (WMF)]] ([[User talk:Sannita (WMF)|talk]]) 25. juna 2026. u 15:30 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Sannita (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Sannita_(WMF)/Mass_sending_test&oldid=30731267 --> == June 2026 CEE Newsletter is out == Dear all, The [https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/June_2026 June 2026 issue] of the CEE Newsletter has been published. After a three years of being an editor of the Newsletter, this will be my last issue. Over the years, I've been putting on multiple hats and now is time to take one off. I would like to share many thanks to everyone I had the honor of collaborating with. Many of you are not only readers, but also authors. It was always a great joy to read all the amazing stories from all around the region, you are the ones making this newsletter special. '''Read the full newsletter [https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/June_2026 here].''' As always, we have prepared a [https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/June_2026/ru Russian version] of the same issue. Happy reading! Take care, Jan --[[User:Janbery|janbery]] ([[User talk:Janbery|talk]]) 26. juna 2026. u 16:03 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Janbery@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE&oldid=30548854 --> == Prijedlog za sliku sedmice: 13. jula 2026. – 19. jula 2026. == <!-- Obrazac koji se nalazi ispod ovog zakomentiranog teksta popunite odgovarajućim podacima. Prazni ili nepotpuni prijedlozi bit će uklonjeni. Predloženi sadržaj moguće je raspraviti ili odgoditi. --> Predlažem novu sliku sedmice. * '''Slika (naziv datoteke):''' <nowiki>Datoteka:Lionel Messi Argentina v Egypt 7 July 2026-250.jpg</nowiki> * '''Opis (popratni sadržaj):''' [[Lionel Messi]] u utakmici na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Svjetskom prvenstvu 2026.]] * '''Izvor (autor i datum):''' [[:commons:User:Berlination|Bryan Berlin]], 7. jula 2026. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 17. jula 2026. u 04:36 (CEST) :@[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]: A samo je dodaj, molim te. :) Nije kao da imamo previše opcija. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19. jula 2026. u 14:32 (CEST) ::Usput budi rečeno, ovaj autor ima sjajne fotke. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19. jula 2026. u 14:33 (CEST) :::Možda bi bilo dobro sačekati tekmu večeras, pa videti je l' će biti prigodno. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19. jula 2026. u 14:34 (CEST) ::::{{ping|Aca}} euuuuh, ne bih baš ovu sada XD – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 21. jula 2026. u 19:50 (CEST) :::::Au :D Bilo je baš teško gledati. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21. jula 2026. u 19:56 (CEST) == Obavijest o člancima o Indijancima == U sklopu rješavanja kategorija vezanih uz SAD, otkrio sam da postoji hrpa (ali doslovno hrpa) članaka o Indijancima te da je kategorija u potpunom kaosu. Ima posla, ali to je manji problem. Naime, većina - ako ne i svi - tih članaka prebačena je s hr.wiki u nekom davnom periodu, a gdje ih je radio Zeljko, kvalitetu čijih doprinosa Wikipediji ne treba dodatno elaborirati. Problem je što je ogroman broj tih članaka temeljen na prijevodima s web stranica koje se ne mogu smatrati izvorima i radi se o amaterskim, nenaučnim i neakademskim izvorima koji sadrže nereferencirane, pogrešne ili podatke koje je gotovo nemoguće potvrditi. Ima tu članaka o plemenima kojih nema ni na jednoj drugoj Wiki niti ih Google nalazi na tražilici, članaka o jezičnim skupinama koji su pisani kao da su o plemenima i slično. Od onih članaka koji postoje na en.wiki, ogroman broj sadržajno potpuno odudara i suštinski je nepopravljiv jer se radi o pseudoznanstvenim podacima, ako ne i o potpunim izmišljotinama. Sukladno navedenom, obavještavam kolege da ćemo pristupiti čišćenju tih članaka. Oni članci koji nemaju svoje ekvivalente na drugim Wiki projektima bit će automatski brisani jer je temeljem generalnog uvida u sadržaj takvih članaka vjerojatnost da se radi o pseudoznanstvenom ili fabriciranom sadržaju iznimno velika. Članci koji postoje na drugim projektima ići će kroz provjeru - ako sadržajno odgovaraju, bit će propisno kategorizirani i eventualno označeni nekim od šablona za sređivanje, a ako sadržajno potpuno odudaraju od onoga što piše na drugim projektima, isti će biti brisani. Ovo je problem od ranih dana sh.wiki i nešto s čim se treba uhvatiti u koštac radi održavanja vjerodostojnosti i kvalitete projekta. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 19. jula 2026. u 13:53 (CEST) :Saglasan sam s ovim, a pseudonauku i pseudoistoriju prezirem, pa je ovo super prilika da se sve to pregleda i proveri. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19. jula 2026. u 14:37 (CEST) == Request for comment (the future of Abstract Wikipedia) == <bdi lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Apologies if this has not yet been translated into your wiki's language. {{int:Please-translate}} You are invited to voice your opinions in a [[:m:Requests for comment/The future of Abstract Wikipedia|request for comment about the future of Abstract Wikipedia]]. {{Int:Feedback-thanks-title}} [[:m:User:Kowal2701|Kowal2701]] ([[:m:User talk:Kowal2701|talk]]) 24. jula 2026. u 14:24 (CEST) </bdi> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:DreamRimmer@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30513860 --> :@[[Korisnik:Kowal2701|Kowal2701]]: This seems to have become a Global North thing. And since we are Global No..where, it's good to be notified. :D Jokes aside, thanks for the delivery. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 24. jula 2026. u 23:54 (CEST) == Novi dizajn Radionice == {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave zaključujem da postoji konsenzus za usvajanje novog dizajna Radionice. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 1. augusta 2026. u 14:15 (CEST)|Usvojeno}} Podstaknut naporima @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosnog organa]], koji je u martu pokrenuo ovo pitanje, rešio sam da napravim svoj predlog novog dizajna Radionice (Portala zajednice). Možete ga videti '''[[Wikipedija:Radionica|ovde]]'''. Dizajn inkorporira zaglavlje s interaktivnim dugmićima i nove zadatke sortirane po težini, navodi ključne wikiprojekte, pruža adekvatnu pomoć novim korisnicima i prikazuje ključne novosti na Wikipediji. Prilagođen je tamnoj temi i mobilnim uređajima. Kao referenca korišten je i Codex, Wikimedijin dizajn-sistem, a stilski okvir stvoren je pomoću modela GPT-5.6. Imate li neke sugestije u pogledu dizajna? Kako vam se čini? Želite li da ga službeno usvojimo? Radi transparentnosti, pingovaću korisnike koji su bili pozvani da učesvuju i u prošloj raspravi: @[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]], @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]], @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]], @[[Korisnik:Aca|Aca]], @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]], @[[Korisnik:Vipz|Vipz]], @[[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]], @[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]], @[[Korisnik:Pokrajac|Pokrajac]], @[[Korisnik:Vitek|Vitek]], @[[Korisnik:Belirac|Belirac]], @[[Korisnik:Duma|Duma]], @[[Korisnik:Akatone|Akatone]], @[[Korisnik:Alekol|Alekol]], @[[Korisnik:Atricapilus|Atricapilus]], @[[Korisnik:Dwina744|Dwina744]], @[[Korisnik:ImStevan|ImStevan]], @[[Korisnik:SrpskiAnonimac|SrpskiAnonimac]], @[[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]], @[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]], @[[Korisnik:Bakir123|Bakir123]], @[[Korisnik:Argo|Argo]], @[[Korisnik:Deni|Deni]], @[[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]], @[[Korisnik:Gliwi|Gliwi]], @[[Korisnik:MrKeefeJohn|MrKeefeJohn]], @[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]], @[[Korisnik:Stefanguzvica|Stefanguzvica]], @[[Korisnik:Stephan1000000|Stephan1000000]], @[[Korisnik:Zblace|Zblace]] Rasprava traje 7 dana. Unapred hvala na komentarima! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 25. jula 2026. u 00:22 (CEST) :Meni je ovo super i podržavam usvajanje – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 25. jula 2026. u 01:10 (CEST) :Da bi reč rekla! [[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] ([[Razgovor s korisnikom:Maria Sieglinda von Nudeldorf|razgovor]]) 25. jula 2026. u 07:55 (CEST) ::Mnogo zahvaljujem! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 25. jula 2026. u 10:50 (CEST) :Fino izgleda, dobro urađeno. – [[Korisnik:Duma|Duma]] ([[Razgovor s korisnikom:Duma|razgovor]]) 25. jula 2026. u 11:51 (CEST) {{podnožje rasprave}} == BCHS Arbitražni odbor == U tekućem U4C slučaju na Meta-Wikiju, korisnik {{k|ImStevan}} predložio je formiranje regionalnog BCHS Arbitražnog odbora, koji bi delovao na svim našim projektima i pomagao u provođenju Univerzalnoga kodeksa ponašanja. Ovaj odbor činili bi iskusni korisnici s naših projekata, birani na posebnim izborima. Pre nego što se poradi na detaljima, zanima me kakvo mišljenje naša zajednica ima o ovom predlogu? Želimo li podržati osnivanje takvog tela i učestvovati u njegovom radu? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 8. augusta 2026. u 18:48 (CEST) 022xioh78xaatsv8082s4woimkp5fyq 42669523 42669522 2026-08-08T16:54:11Z Aca 108187 /* BCHS Arbitražni odbor */ 42669523 wikitext text/x-wiki {{Pijaca}} == Invitation to Host Wiki Loves Folklore 2026 in Your Country == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="text-align: center; width: 100%;">''{{int:please-translate}}''</div> [[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|150px|frameless]] Hello everyone, We are delighted to invite Wikimedia affiliates, user groups, and community organizations worldwide to participate in '''Wiki Loves Folklore 2026''', an international initiative dedicated to documenting and celebrating folk culture across the globe. ;About Wiki Loves Folklore '''Wiki Loves Folklore''' is an annual international photography competition hosted on Wikimedia Commons. The campaign runs from '''1 February to 31 March 2026''' and encourages photographers, cultural enthusiasts, and community members to contribute photographs that highlight: * Folk traditions and rituals * Cultural festivals and celebrations * Traditional attire and crafts * Performing arts, music, and dance * Everyday practices rooted in folk heritage Through this campaign, we aim to preserve and promote diverse folk cultures and make them freely accessible to the world. [[:c:Commons:Wiki_Loves_Folklore_2026|Project page on Wikimedia Commons]] ; Host a Local Edition As we celebrate the '''eight edition''' of Wiki Loves Folklore, we warmly invite communities to organize a local edition in their country or region. Hosting a local campaign is a great opportunity to: * Increase visibility of your region’s folk culture * Engage new contributors in your community * Enrich Wikimedia Commons with high-quality cultural content '''[[:c:Commons:Wiki_Loves_Folklore_2026/Organize|Sign up to organize]]:''' If your team prefers to organize the competition in ''either February or March only'', please feel free to let us know. If you are unable to organize, we encourage you to share this opportunity with other interested groups or organizations in your region. ;Get in Touch If you have any questions, need support, or would like to explore collaboration opportunities, please feel free to contact us via: * The project Talk pages * Email: '''support@wikilovesfolklore.org''' We are also happy to connect via an online meeting if your team would like to discuss planning or coordination in more detail. Warm regards, '''The Wiki Loves Folklore International Team''' </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 18. januara 2026. u 14:21 (CET) (Ова порука је послата [[:Wikipedija:Pijaca-Пијаца]] и поставља се овде због преусмерења.) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Tiven2240@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery/Wikipedia&oldid=29228188 --> == <span lang="en" dir="ltr">Annual review of the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> I am writing to you to let you know the annual review period for the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines is open now. You can make suggestions for changes through 9 February 2026. This is the first step of several to be taken for the annual review. [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Annual review/2026|Read more information and find a conversation to join on the UCoC page on Meta]]. The [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|you may review the U4C Charter]]. Please share this information with other members in your community wherever else might be appropriate. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]])<section end="announcement-content" /> </div> 19. januara 2026. u 22:01 (CET) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Keegan (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=29905753 --> == CEE Women 2026 == Unutar [[meta:Wikimedia_CEE_Spring|Wikimedia CEE Spring]] prevodilačkog wikipedijskog natjecanja se obično organiziraju tematska pod-natjecanja i aktivnosti među kojima je i onaj posvećen ženama i kompenziranju deficita sadržaja po pitanju roda u wikimedijskoj interpretaciji regije Srednje i istočne Europe (poticao sam i su-organizirao sam nekad)... Ove godine je opcija i dobiti manja sredstva (mikro-fond do 500eur) za provedbu širih aktivnosti (uključuje i druge wikimedijske projekte). Bilo bi dobro da se neko hoće primiti toga i potaknuti nove doprinose. Ako ste zainteresirane_i - pogledajte ovdje https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE_Women_Campaign_2026 i javite se za suradnju i/ili koordinaciju s drugima. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 6. februara 2026. u 11:55 (CET) :Hvala ti Zblace na pozivu i na informacijama! Nastojat ću raditi na tome da sh.wiki facilitira veću angažiranost u podzastupljenim temama. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 6. februara 2026. u 13:19 (CET) ::Puno hvala i od moje strane. CEE Spring je natjecaj kojim bismo trebali dati veću pozornost. LP – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 6. februara 2026. u 13:42 (CET) ::Ako trebaš pomoć da uradimo nešto zajedno online ili hibridno javi. Ja ću probati nešto sa ekipom na Wikidata, Commons a mogli bi i na Wikipedijama. – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 14. februara 2026. u 07:36 (CET) :Sve aktivnosti kojima se smanjuje rodni jaz na Wikipediji izuzetno su važne. Podrška i s moje strane. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 7. februara 2026. u 01:25 (CET) :Danas je do ponoći krajnji rok za prijavu projekta...meni se osobno još niko nije javio a čini mi se niti da je objavljeno išta prema zajednici o koordiniarnoj-zajedničkoj akciji. Koliko vidim ovdje ima par nespecifičnih (kurtoaznih?) znakova opće podrške, pa nisam siguran što i kako dalje. Iako mi je ovaj SH Wikipeda bliža od HR/SR/BS...imao sam i dovoljno negativnih iskustava da nebi htio inicirati projektni prijedlog samostalno ovdje samo da bi se nešto desilo. Ako se neko organizira i koordinira drukčije na privatnoj osnovi/infrastrukturi to mi je i metodološki i etički problematično, ali ... o tom sam već pisao puno puta. – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 22. februara 2026. u 09:04 (CET) ::Krajnji rok za što točno? Nisam znao da smo tako tanki s vremenom, jer takvog roka nisam vidio zapisanog na nekoj od Meta-Wiki stranica. Što se tiče privatnih infrastruktura i njihove funkcije, slobodno pitaj. [[WP:CEE Spring 2024]] sam organizirao samostalno, da, ali nije bio koordiniran uopće, kao ni [[WP:Mjesec Azije]] ili neki drugi u zadnje vrijeme manje plodni uređivački maratoni. Posljednjih sam nekoliko, takoreći, godina bio izuzetno zaokupljen drugim stvarima u stvarnom životu i projektu sam jedva doprinosio. Sve što sam tada organizirao je više bilo "reda radi, jer smo dosad održali" nego pomno iskoordinirani pothvat koji se kao provodi u tajnim chat kanalima van Wikimedije. CEE Spring 2025 je s moje strane propao jer nisam imao kapaciteta organizirati ga. Tkogod pokaže interes organizirati takve stvari sa mnom ili čak umjesto mene, vrlo je dobrodošao. Također, možemo mi raspravljati u nedogled što točno ne štima, zašto nema novih ljudi, zašto nema doprinosa koliko bi trebalo biti, zašto je urednička retencija takva kakva je, ali činjenica je da samo ponavljamo iste obrasce, a nadamo se drukčijem rezultatu. Tehnička infrastruktura shwiki projekta je vrlo zahrđala, a radi se između ostalog o nekim jako važnim aspektima uređivanja projekta (UX), poput šablona za citiranje. A jednom ako zađeš u to područje zamijetit ćeš da je to jedna duboka zečja rupa – modularni labirint. Optimalna implementacija glavne stvari X zahtjeva da se gradi na stvari Y, koju nadalje podupire 3 neke druge stvari, i tako dalje. Koliko je važno imati kod, važno je lokalizirati ga i prilagoditi lokalnom kontekstu, dokumentirati ga (i sam ga proučiti i shvatiti), ponekad čak i poboljšati gdje se uvidi prilika. Moj trenutni X je sve povezano sa nacrtima i njihovim stvaranjem. Trenutni Y, Z, W, itd. je sve sporedno što zahvatim raditi (a vidljivo je u zapisu doprinosa). Svako dobro. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 22. februara 2026. u 11:49 (CET) == Financijski poticaj za [[:m:Wikimedia CEE Spring 2026|CEE Spring 2026]] == Pozdrav svima! Fokus ove rasprave je ponuda grupe [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]], pod fiskalnim sponzorstvom [[:m:Wikimedia Austria|Wikimedije Austrije]], da bilo kojoj zainteresiranoj zajednici omogući mikro-fond do 400 EUR u svrhu nagrađivanja najmarljivijih učesnika nadolazeće uređivačke akcije. Želimo li iskoristiti ovu priliku? – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 28. februara 2026. u 05:40 (CET) ---- ; Rasprava Moje osobno mišljenje je: ovo praktički garantira da će svi ili bar većina učesnika dobiti značajnu novčanu nagradu za svoj doprinos srpskohrvatskoj Wikipediji u sklopu akcije. Obzirom na delikatnu situaciju u kojoj se nalazimo glede jezika, trebali bismo uspostaviti kriterije za učešće koji se dotiču [[WP:Prijenos sadržaja s drugih Wikipedija|prijenosa sadržaja s drugih Wikipedija]]. Pri definiranju kriterija učešća smatram da trebamo dati prednost kvaliteti nad kvantitetom. Kvalitet je, međutim, teže definirati objektivno. Neke metrike kojima raspolažemo: 1) veličina doprinosa u bajtovima 2) veličina doprinosa u riječima 3) broj projekata na srodnim jezicima koji članak već imaju 4) postotak preklapanja sa sadržajem na srodnim jezicima. Pozivam sve zainteresirane da se priključe raspravi s idejama i mišljenjima. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 28. februara 2026. u 06:21 (CET) :Ovo je sasvim simpatična inicijativa, tako da podržavam. Što se tiče kriterija, mislim da bi svaki oblik prijenosa trebao biti strogo zabranjen - dakle, samo vlastoručno napisani/prevedeni članci, bez ikakvih strojnih prijevoda. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 28. februara 2026. u 13:26 (CET) :Vrlo lepa ideja. I ja sam saglasan da preneseni članci ne treba da ulaze u sastav takmičenja. Dodatne kriterijume svakako valja razmotriti. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 28. februara 2026. u 15:03 (CET) :::i ja se slažem s ovom idejom. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 3. marta 2026. u 19:18 (CET) Hvala vam na podršci! Od uvaženog sam kolege @[[Korisnik:MHeidarzadeh-CEEhub|MHeidarzadeh-CEEhub]] preko email-korespondencije dobio potvrdu da su zajednici srpskohrvatske Wikipedije obezbijeđena sredstva u iznosu od 400 EUR za dodjelu lokalnih nagrada. Popis suradnika s najboljim rezultatima će po završetku takmičenja biti proslijeđen fiskalnom sponzoru ovogodišnjeg izdanja takmičenja CEE Spring. Uz pristanak obiju strana u okviru ispod dajem uvid na relevantne mail-ove. {{Collapse top|Email korespondencija}} Dear Mohammad, I have consulted my community on-wiki and they support the incentive. Thus, the Serbo-Croatian Wikipedia (shwiki) community would like to request funding support to cover for local prizes – in any amount you deem reasonable. Given the project’s modest editing activity, a smaller allocation is appropriate. I took notice of the [[metawiki:CEE_Women_Campaign_2026/applications/CEE_Women_2026:_Multi-Wiki_Edit-a-thon_&_Training_(HR_+_EN/SH/BS)_with_Wikidata_&_Commons|CEE Women Campaign application]] that aims to cover shwiki. I'll aim to accommodate for the incoming contributions (which I hope there will be) to the best of my capacity. In the future, I'd probably like to have the [[metawiki:Cross-Project_Cooperation_Initiative|Cross-Project Cooperation Initiative]] involved in such endeavors. Thank you so much, on behalf of my community. Best regards, Vipz. <hr> Dear Vipz, Thank you for confirming the community’s support. You have up to 400 EUR available for local prizes. There is no need for a separate application, and you can use this amount to award prizes to your participants. After the contest ends, please share the list of winners with our fiscal sponsor (this year Wikimedia Austria), who will arrange sending the prizes accordingly. Best regards, Mohammad {{Collapse bottom}} Uskoro ću se pozabaviti izradom nužne infrastrukture i predloška za nagrađivanje (''1. veći iznos''; 2. ''malo manji iznos''; itd.), koji ću zainteresiranim korisnicima dati ovdje na uvid prije konačnog usvajanja. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 2. marta 2026. u 16:47 (CET) == Radionica / Portal Zajednice == {{Zaglavlje rasprave|Prijedlog nije dobio potrebnu potporu i odbačen je.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 24. marta 2026. u 03:09 (CET)|odbačeno}} Poštovane kolege, želio bih se prihvatiti cjelovitog preuređenja odjeljka [[Wikipedija:Portal zajednice|'''Portal Zajednice''' odnosno '''Radionice''']]. Mislim da je taj odjeljak zanemaren, prepušten samome sebi već godinama, a mogao bi pružiti prostor vrlo korisnim spravama i pomagalima, kako za nove tako i za iskusnije korisnike. Mogu li preuzeti taj pothvat? Imate li kakvih zamisli ili prijedloga? Riječ je o odjeljku koji sam isprva gotovo htio ukloniti, no ako ga promotrimo pozornije, vidjet ćemo da u njemu postoje solidne polazišne točke. Moja je zamisao sačuvati ključne sadržaje koje su kolege utemeljili, te potom sve svesti na najosnovnije, učiniti jasnijim i korisnijim. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 14. januara 2026. u 16:44 (CET) :Što se mene tiče, nije na odmet... :D Pogotovo za nove korisnike, mogu naučiti dosta! – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 14. januara 2026. u 18:58 (CET) :Jedna od najvažnijih stranica na projektu, a potpuno zapuštena. Vreme je da se to promeni. Podržavam inicijativu. Stranica mora imati responzivan dizajn i ažuran sadržaj. Mora biti korisna kako za novajlije tako i za iskusne urednike i urednice. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16. januara 2026. u 00:46 (CET) ::::Nacrt: '''[[Korisnik:Inokosni organ/Radionica|Radionica]]''' (novopredloženi) usp. '''[[Wikipedija:Portal zajednice|Radionica]]''' (sadašnji "stari" oblik) ::::Mislim da je nacrt za novu radionicu dovršen i mogu ga podnijeti na vaš uvid. U donjoj sekciji navedite sve potrebne primjedbe: što nedostaje? Što je suvišno? Sviđa li vam se stil? Sviđaju li vam se boje? Koje bi dijelove teksta trebalo promijeniti? Koje bi tekstualne dijelove trebalo dodati? Što u kodu nije u redu? ::::Raspravu otvaram danas, 6. marta, i namjeravam je voditi dvije sedmice, dakle do 20. marta, nakon čega ćemo pristupiti završnom glasovanju i posljednjim izmjenama. Naravno, ako rasprava postigne suglasje prije 20. marta, možemo je zatvoriti i ranije, na vaš zahtjev. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 6. marta 2026. u 15:54 (CET) ::::@[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]], @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]], @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]], @[[Korisnik:Aca|Aca]], @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]], @[[Korisnik:Vipz|Vipz]], @[[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]], @[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]], @[[Korisnik:Pokrajac|Pokrajac]], @[[Korisnik:Vitek|Vitek]], @[[Korisnik:Belirac|Belirac]], @[[Korisnik:Duma|Duma]], @[[Korisnik:Akatone|Akatone]], @[[Korisnik:Alekol|Alekol]], @[[Korisnik:Atricapilus|Atricapilus]], @[[Korisnik:Dwina744|Dwina744]], @[[Korisnik:ImStevan|ImStevan]], @[[Korisnik:SrpskiAnonimac|SrpskiAnonimac]], @[[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]], @[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]], @[[Korisnik:Bakir123|Bakir123]], @[[Korisnik:Argo|Argo]], @[[Korisnik:Deni|Deni]], @[[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]], @[[Korisnik:Gliwi|Gliwi]], @[[Korisnik:MrKeefeJohn|MrKeefeJohn]], @[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]], @[[Korisnik:Stefanguzvica|Stefanguzvica]], @[[Korisnik:Stephan1000000|Stephan1000000]], @[[Korisnik:Zblace|Zblace]] === Rasprava === {{komentar}} Ovo mi je rešenje baš prenatrpano. :) Mislim da radionica treba da bude dosta čitljivija i da sadrži samo stvari na kojima se trenutno radi ili planira raditi – poslovi u fokusu. Srodni projekti, rast broja članaka, statistika, historija, lista botova, linkovi ka pravilima i smernicama, dugmići, stari uvod radionice – sve to mi je nabacano. Te stvari treba razdvojiti i uklopiti u postojeće stranice. Radionica bi trebala obuhvatati sveže primere članaka za sređivanje i kada se jedan članak sredi, imamo onda sledeći prikazan. Neka vrsta To-Do liste podeljene po težini. Da ima stvari za novajlije, ali i stvari za iskusne urednike. Dakle, kad čovek ode u radionicu, on želi da ima alat i konkretan posao koji treba da obavi. Ovo sad je vrlo teško za snalaženje i čak kompleksnije od postojećeg, neažurnog dizajna radionice. Ipak, dopada mi se plava pozadina kao element dizajna i mislim da se sve treba unificirati i sažeti u jednu ili više plavih pozadinskih okvirića. Dizajn treba imati naveden specifičan problem i konkretne članke te kratko objašenjnje šta je potrebno uraditi i na koji način se najlakše to može uraditi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 6. marta 2026. u 16:12 (CET) === Zaključak === Rok od 20. marta je istekao i ne vidim nikakav napredak. Kako nema glasova za, mogu smatrati da je moj prijedlog odbijen, a plan obnove Radionice odgođen na neodređeno vrijeme. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 24. marta 2026. u 03:09 (CET) {{Podnožje rasprave}} == New Rapid Funds in CEE – global support now closer to your local activities == Hi everyone, '''Starting from 1 April 2026''', the CEE Hub will begin reviewing and supporting Rapid Fund applications for Central and Eastern Europe, in close cooperation with the Wikimedia Foundation. This change is part of our shared effort to bring support closer to communities and make the process more accessible and responsive to local contexts. You will still apply through the same system (Fluxx), and WMF will continue handling contracts and fund transfers. What changes is that the CEE Hub becomes your first point of contact, offering guidance, reviewing applications, and staying closer to your ideas throughout the process. We encourage you to reach out to [[:m:User:TRistovski-CEEhub|Toni]], our Grants Specialist before applying. A short conversation can help clarify your idea and make things smoother from the start. * ☝️ Rapid Funds remain open year-round (with possible delays in June and December). * ☝️ For Central Asian communities: the process stays the same – you continue applying directly through WMF. Join our online Q&A session to learn more (same content, two options to join): * 2 April, 5:00 PM CEST (UTC +2; [[:m:Event:CEE Hub Rapid Fund Q&A Nr. 1|register here]]) * 8 April 7:00 PM CEST (UTC +2; [[:m:Event:CEE Hub Rapid Fund Q&A Nr. 2|register here]]) More info & contact: '''[[:m:CEE Hub Rapid Funds|Wikimedia CEE Hub/Rapid Grants]]''' --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 31. marta 2026. u 13:21 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:TRistovski-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=29670168 --> == Join the sixth Ukraine’s Cultural Diplomacy Month on Wikipedia! == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:Ukraine’s Cultural Diplomacy Month on Wikipedia 2026.png|right|250px|thumb|link=https://meta.wikimedia.org/wiki/Ukraine%27s_Cultural_Diplomacy_Month_2026|Join our campaign!]] {{int:please-translate}} Dear Wikipedians! [[:m:Special:MyLanguage/Wikimedia Ukraine|Wikimedia Ukraine]], in cooperation with the [[:en:Ministry of Foreign Affairs of Ukraine|MFA of Ukraine]] and [[:en:Ukrainian Institute|Ukrainian Institute]], has launched the sixth edition of writing challenge "'''[[:m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|Ukraine's Cultural Diplomacy Month]]'''", which lasts from '''1st April''' until '''30th April 2026'''. The initiative aims to promote knowledge about Ukrainian culture abroad by creating and improving Wikipedia articles in multiple languages. This year marks the sixth edition of the campaign, which will focus on contemporary culture, making today’s artistic voices and practices more visible to international audiences. 🧩'''How to participate?''' Choose an article from the suggested list → Write an article in your language, or improve an existing one according to the rules → Add your contribution to the contest page and calculate your points → Win prizes and receive a certificate of participation → Become a promoter of truthful knowledge about Ukraine. 🧩'''[[m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|Check our main page for more information]]'''. '''If you are interested in coordinating long-term community engagement for the campaign and becoming a local ambassador, we would love to hear from you! Please let us know your interest.''' If not, then we encourage you to translate the [[m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|landing page of the contest]] and [https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MessageGroupStats?group=Centralnotice-tgroup-UCDM2026banner&messages=&language=en&x=D banner] into your own language. Also, we set up a [[:m:CentralNotice/Request/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|banner]] to notify users of the possibility to participate in this challenge! [[:m:User:OlesiaLukaniuk (WMUA)|OlesiaLukaniuk (WMUA)]] ([[:m:User talk:OlesiaLukaniuk (WMUA)|talk]]) 04:35, 1 April 2026 (UTC) </div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:OlesiaLukaniuk (WMUA)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:OlesiaLukaniuk_(WMUA)/list_of_wikis&oldid=28552112 --> == CEE Newsletter is out now! == Dear all, The first CEE Newsletter issue of 2026 is now live, and we are happy to share it with you. The past few months have been anything but quiet across our region. From Wikimedia CEE Spring and the CEE Women Campaign, to cross-border collaborations, youth initiatives, and new ideas taking shape, there is a lot happening -- and this issue brings together many of those stories in one place. You will find highlights from community activities, updates from the CEE Hub, international news, and a wide range of contributions from across the region. It is a good snapshot of what we have been working on together at the start of the year. As always, thank you to everyone who contributed -- by writing, sharing updates, or supporting behind the scenes. Take a moment to explore the issue and see what is going on across the region: https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/March_2026 As always, we have prepared a Russian version of the same issue: https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/March_2026/ru Happy reading! On behalf of the CEE Newsletter team, Karo <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:KGruszczyk-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE&oldid=30270755 --> == Request for comment (global AI policy) == <bdi lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Apologies for writing in English. {{int:Please-translate}} A [[:m:Requests for comment/Artificial intelligence policy|request for comment]] is currently being held to decide on a global AI policy. {{int:Feedback-thanks-title}} [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 02:58 (CEST) </bdi> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Codename Noreste@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30424282 --> == Call for Community Candidates – Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026 == ''Please help us and your community by translating this announcement into your language!'' Dear all, The [[Meta:Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026]] is currently underway. There are 4 seats allocated to community representatives. Community members are invited to nominate themselves as candidates for these seats. These positions will be filled through a vote by the CEE community. '''Eligibility criteria:''' * Candidates must be [[Meta:Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026/Eligibility|eligible voters]]: ** Have a Wikimedia account created before 18 December 2025 ** Have at least 300 edits between 18 December 2025 and 18 June 2026 ** Must not have been blocked between 18 March 2026 and 18 June 2026 * Must have participated in at least 2 of the last 3 [[Meta:Wikimedia CEE Hub/CEE Hub Status Meeting|CEE Hub Advisory Group meetings]] You can check your eligibility using the following tool: https://cee-sc-election.toolforge.org/ '''How to proceed:''' Candidates may nominate themselves or be nominated by others. If nominated by others, the candidate must explicitly accept the nomination before 18 June 2026. The candidate should create their nomination page and submit their candidacy [[Meta:Wikimedia_CEE_Hub_Steering_Committee_Election_2026/Nominations|here]]: Please also inform your communities about the election and encourage participation. Best regards,   Electoral Commission of Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026 --[[Meta:Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Meta:Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 30. aprila 2026. u 12:00 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:MHeidarzadeh-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=30401522 --> == Invitation: Call for Delegates Nominations and registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca == Dear Serbo-Croatian language community, On behalf of the Wikimedians of Romania and Moldova User Group, we are thrilled to invite you to the [[:m:Wikimedia_CEE_Meeting_2026/Registration|Wikimedia CEE Meeting 2026]]! This year, our regional gathering will take place in the heart of Transylvania, in the vibrant city of Cluj-Napoca, Romania. <span style="font-family:monospace,monospace">'''Dates: 18–20 September 2026. Location: Cluj-Napoca, Romania'''</span> === Call for Delegate Nominations === We are now officially opening the call for affiliates to nominate their delegates. Each affiliate is encouraged to select representatives who will actively contribute to the sessions, share local successes, and help strengthen our regional network. It is crucial to check the '''[[:m:Wikimedia CEE Meeting 2026/Eligible affiliates|eligibility subpage]]''' to see the number of delegates allocated to your community. This number tells you how many delegate scholarships are reserved for your community. <span style="font-family:monospace,monospace">'''Nomination Deadline: 30 May 2026'''</span> Please ensure that your nominations are submitted by this date to allow our organizing team enough time to manage travel logistics and visa support where necessary. === Registration process === Delegates, scholarship recipients, and all self-funded attendees can register using the Registration Form (given below). It is mandatory for each delegate application to contain a link to the documents supporting the respective nomination as delegate. All travel, accommodation, and food expenses (during the conference days) will be organized and covered by Wikimedians of Romania and Moldova User Group only for delegates and scholarship recipients. Registration is required for everyone to participate in the Wikimedia CEE Meeting. <p style="font-family:monospace,monospace;background-color:#bbb">'''Registration Form is here: [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdrSQ3JZCGa21AInWOCXnNjzhUZLV1n7LcSt8-0pd1L0Z4rMw/viewform Apply]'''</p> * '''Registration period for representatives of Wikimedia affiliations: <u>13 May 2026, 00:00 (UTC) — 30 May 2026, 23:59 (UTC)</u>.''' * Registration period for self-funded participants and for everyone else: 13 May 2026, 00:00 (UTC) — 30 June 2026, 23:59 (UTC). For any questions or unclear issues, please reach out to us at our official conference email: <p style="font-family:monospace,monospace">'''wmceem2026[[File:At sign.svg|17px|link=|@|class=skin-invert]]icf-fri.org'''</p> We look forward to welcoming you to Cluj-Napoca this September to share knowledge, foster new ideas, and celebrate our collective achievements. Warm regards,<br/>Wikimedia CEE Meeting 2026 Organizing Team<br/>Wikimedians of Romania and Moldova User Group<br/> – [[Korisnik:Gikü|Gikü]] ([[Razgovor s korisnikom:Gikü|razgovor]]) 13. maja 2026. u 22:54 (CEST) :@[[Korisnik:Vipz|Vipz]], @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]], @[[Korisnik:Deni|Deni]] Ne(t)ko zainteresiran? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. maja 2026. u 10:59 (CEST) ::Hmmmm. Razmislim. @[[Korisnik:Vipz|Vipz]], @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar]]? – [[Korisnik:Deni|Deni]] ([[Razgovor s korisnikom:Deni|razgovor]]) 14. maja 2026. u 14:22 (CEST) :::@[[Korisnik:Aca|Aca]], @[[Korisnik:Deni|Deni]], imate moju podršku da nas predstavljate na CEE Meetingu, kao i uvijek. Ako se za to odlučite, volio bih da raspravimo kako nas se planira predstavljati i da dogovorimo kakve su teme zapravo važne za ovu zajednicu. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 15. maja 2026. u 01:26 (CEST) ::::Samo jedan kandidat je iz naše zajednice. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 15. maja 2026. u 02:57 (CEST) ::::Ja sam tebe i Edgara pingovao da i vi razmislite želi li jedan od vas da ode da nas predstavi. Bilo bi dobro :) – [[Korisnik:Deni|Deni]] ([[Razgovor s korisnikom:Deni|razgovor]]) 16. maja 2026. u 14:32 (CEST) :::::Broj zainteresiranih kandidata sa srpskohrvatskog govornog prostora je razmjerno malen u odnosu na broj raspoloživih delegacijskih mjesta - njih čak osam (8), odnosno više od 10 % svih stipendija. Tako mi se barem čini, a volio bih da se dokaže suprotno. Uvijek je moguće nešto dogovoriti s kolegama koji rade na jezično bliskim projektima. Što se tiče mene konkretno, ne mogu nas ići predstavljati ove godine. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 30. maja 2026. u 01:07 (CEST) == Wiki Loves Eurovision 2026 == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:Wiki Loves Eurovision edit-a-thon logo 2026.svg|right|250px]] Hello everyone! You are invited to participate in the "[[meta:Wiki Loves Eurovision 2026|Wiki Loves Eurovision]]" article writing contest, where our goal is to create new Eurovision-related articles in the CEE-language Wikipedia editions and improve existing ones. The contest will take place from May 10 to June 10, 2026, and prizes are available: * 1st prize: a voucher worth €60 * 2nd prize: a voucher worth €50 * 3rd prize: a voucher worth €40 * 4th–10th prize: a voucher worth €30 To participate in the contest and learn more, please visit [[meta:Wiki Loves Eurovision 2026|this link]]. --[[User:MHeidarzadeh-CEEhub|MHeidarzadeh-CEEhub]] ([[User talk:MHeidarzadeh-CEEhub|talk]]) 14:00, 16 May 2026 (UTC) </div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:MHeidarzadeh-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE&oldid=30513878 --> == <span lang="en" dir="ltr">Vote now in the 2026 U4C election</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Eligible voters are asked to participate in the 2026 [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] election. More information–including an eligibility check, voting process information, candidate information, and a link to the vote–are available on Meta at the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|2026 Election information page]]. The vote closes on 2 June 2026 at [https://zonestamp.toolforge.org/1780358400 00:00 UTC]. Please vote if your account is eligible. Results will be available by 14 June 2026. -- In cooperation with the U4C,<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 27. maja 2026. u 19:14 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Keegan (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30513860 --> == Extending the Call for Delegates registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca == Hello! As mentioned [[#Invitation: Call for Delegates Nominations and registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca|above]], the Serbo-Croatian language community has scholarship spot(s) reserved for attending the [[:m:Wikimedia CEE Meeting 2026|Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca]]. By our accounts, your community has not yet filled up the reserved spot(s) for delegates. We are '''extending the deadline to June 10''', but please note that the '''June 10 deadline is final and will not be extended for anyone'''. '''Registration form is here:''' https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdrSQ3JZCGa21AInWOCXnNjzhUZLV1n7LcSt8-0pd1L0Z4rMw/viewform Don't forget to provide a confirmation about the selection of delegates. For any questions or unclear issues, please reach out to us at our official conference email: :'''[mailto:wmceem2026@icf-fri.org wmceem2026@icf-fri.org]''' Thank you for your cooperation and CEE you Beyond the Crossroads in Cluj-Napoca! On behalf of Wikimedia CEE Meeting 2026 Organizing Team, Wikimedians of Romania and Moldova User Group -- – [[Korisnik:Gikü|Gikü]] ([[Razgovor s korisnikom:Gikü|razgovor]]) 29. maja 2026. u 23:32 (CEST) == Incompatibility with Parsoid == Hi, Sorry for English. We are facing a blocker on the [[mw:Parsoid/Parser_Unification|parsoid roll out]] to Serb-Croation Wikipedia. [[Template:refbegin]] and [[Template:Refend]] add "<nowiki>-{" and "}-</nowiki>" to articles to avoid language conversion on references but that won't work in parsoid anymore and is leading to visible wikitext on parsoid mode ([https://sh.wikipedia.org/wiki/Mary%20Wollstonecraft%20Shelley?useparsoid=1&variant=sh-cyrl example]). We can fix the existing cases by using a bot and simply add the wikitext in articles directly instead. I can do it but beforehand, I wanted to make sure it's okay by the community of Serb-Croation Wikipedia. See [[phab:T424399]] for more information. – [[Korisnik:Ladsgroup|Ladsgroup]] ([[Razgovor s korisnikom:Ladsgroup|razgovor]]) 15. juna 2026. u 04:36 (CEST) :@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] @[[Korisnik:Aca|Aca]]: Is this relevant to your recent edits? – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 15. juna 2026. u 06:15 (CEST) :Hello @[[Korisnik:Ladsgroup|Ladsgroup]]! Is the problem related to the language-converter markup being split across two transclusions, as opposed to one? Could the templates still help insert <code><nowiki>-{</nowiki></code> and <code><nowiki>}-</nowiki></code> with <code>subst:</code> or a similar workaround? – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 15. juna 2026. u 16:15 (CEST) ::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] Hi, yup. That's the problem. I suggested one of two ways to move forward [[phab:T424399#12016870]] neither are really appealing but there isn't any other way. cc'ing @[[Korisnik:SAnanian (WMF)|SAnanian (WMF)]] in case he has other ideas. – [[Korisnik:Ladsgroup|Ladsgroup]] ([[Razgovor s korisnikom:Ladsgroup|razgovor]]) 15. juna 2026. u 16:57 (CEST) :::I suggest creating <code><nowiki>{{refbegin2}}</nowiki></code> without the <code>-{</code> and redefining <code><nowiki>{{refbegin}}</nowiki></code> as <code><nowiki>{{refbegin2}}</nowiki>-{</code> :::That avoids breaking the pages temporarily while the bot replaces <nowiki>{{refbegin}}</nowiki> with <nowiki>{{refbegin2}}</nowiki>-{ and lets you use <nowiki>{{subst:refbegin}}</nowiki> when you author the pages. :::Is there a serb-croatian translation of "refbegin" that would be a better name than "refbegin2"? We could localize the template name at the same time as fixing this incompatibility, perhaps. – [[Korisnik:Cscott|Cscott]] ([[Razgovor s korisnikom:Cscott|razgovor]]) 16. juna 2026. u 21:50 (CEST) ::::Tags <code><nowiki>-{</nowiki></code> and <code><nowiki>}-</nowiki></code> shouldn't be used there in the first place. They should be removed and integrated into the specific reference templates used in that list (Cite web, Cite book, etc.). Manually adding tags is not the most practical solution. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. juna 2026. u 01:42 (CEST) :::::{{za|+1}}, this might be a ''pretty'' good time to finally get going with cite template updates. @[[Korisnik:Cscott|Cscott]] how much time do we have on hand? – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 17. juna 2026. u 02:20 (CEST) ::::::Removed the tags. Future cite template updates should follow these developments. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 20. juna 2026. u 21:41 (CEST) == Health Challenge 2026 - invitation and consent for CentralNotice == ''(Sorry for writing in English. You may consider to translate it to your language.)'' I would like to invite you to the now happening '''article writing challenge focused on health''' - '''[[:m:Special:MyLanguage/Health Challenge 2026|Health Challenge 2026]]'''. Just write articles in (any) Wikipedia (ideally from the [[:m:Special:MyLanguage/Health Challenge 2026/Focus articles|focus articles]]), [[:m:Health Challenge 2026/Participate|list them on the challenge page]] and you may win valuable prizes (of course, beyond helping the next generation of global health ;) Also, I would like to show a banner in this Wikipedia until the end of June 2026. You can see details at [[:m:CentralNotice/Request/Health Challenge 2026|MetaWiki CentralNotice request]]. If you agree, just write here that you agree and I will carry the rest. Also, please write here a translation of the banner text “Write articles about health and win valuable prizes.” That will help to show the banner in your language. If you have any question, please ask them preferably at the [[:m:Talk:Health Challenge 2026|talk page of the challenge]], as I may not be able to follow discussions on all local wikis. --[[Korisnik:KuboF Hromoslav|KuboF Hromoslav]] ([[Razgovor s korisnikom:KuboF Hromoslav|razgovor]]) 17. juna 2026. u 17:17 (CEST) == RFC about AI-generated content in Wikimedia Commons == <bdi lang="en" dir="ltr">Apologies for writing in English, please help translate this message to your language. You are invited to participate in a [[c:Commons:Requests for comment/Policy update for AI content|request for comment on Wikimedia Commons about a policy update for AI content]]. This may affect files that are uploaded to Wikimedia Commons for use on this project. Thank you. [[m:User:Codename Noreste|Codename Noreste]] ([[m:User talk:Codename Noreste|razgovor]])</bdi> 23. juna 2026. u 19:11 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Codename Noreste@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30513860 --> == <span lang="en" dir="ltr">Deployment of Legal and Safety Contacts Link in the Footer of Your Wiki</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="Message"/> '''Legal & Safety Contacts''' Hello community, the Wikimedia Foundation has provided a [[wmf:Special:MyLanguage/Legal:Wikimedia Foundation Legal and Safety Contact Information|single legal and safety contact page]], to be linked in the footer of your wiki, to ensure access to accurate legal information. This is a regulatory requirement. We have already rolled out links to English, German, Italian, Spanish and other wikis and we will deploy to your wiki soon. [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_Legal_and_Safety_Contacts_FAQ|Please read more on the project page]] and leave any comments in this thread or on the [[m:Special:MyLanguage/Talk:Wikimedia Foundation Legal and Safety Contacts FAQ|talk page]]. <section end="Message"/> </div> -- [[User:Sannita (WMF)|User:Sannita (WMF)]] ([[User talk:Sannita (WMF)|talk]]) 25. juna 2026. u 15:30 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Sannita (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Sannita_(WMF)/Mass_sending_test&oldid=30731267 --> == June 2026 CEE Newsletter is out == Dear all, The [https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/June_2026 June 2026 issue] of the CEE Newsletter has been published. After a three years of being an editor of the Newsletter, this will be my last issue. Over the years, I've been putting on multiple hats and now is time to take one off. I would like to share many thanks to everyone I had the honor of collaborating with. Many of you are not only readers, but also authors. It was always a great joy to read all the amazing stories from all around the region, you are the ones making this newsletter special. '''Read the full newsletter [https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/June_2026 here].''' As always, we have prepared a [https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/June_2026/ru Russian version] of the same issue. Happy reading! Take care, Jan --[[User:Janbery|janbery]] ([[User talk:Janbery|talk]]) 26. juna 2026. u 16:03 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Janbery@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE&oldid=30548854 --> == Prijedlog za sliku sedmice: 13. jula 2026. – 19. jula 2026. == <!-- Obrazac koji se nalazi ispod ovog zakomentiranog teksta popunite odgovarajućim podacima. Prazni ili nepotpuni prijedlozi bit će uklonjeni. Predloženi sadržaj moguće je raspraviti ili odgoditi. --> Predlažem novu sliku sedmice. * '''Slika (naziv datoteke):''' <nowiki>Datoteka:Lionel Messi Argentina v Egypt 7 July 2026-250.jpg</nowiki> * '''Opis (popratni sadržaj):''' [[Lionel Messi]] u utakmici na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Svjetskom prvenstvu 2026.]] * '''Izvor (autor i datum):''' [[:commons:User:Berlination|Bryan Berlin]], 7. jula 2026. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 17. jula 2026. u 04:36 (CEST) :@[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]: A samo je dodaj, molim te. :) Nije kao da imamo previše opcija. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19. jula 2026. u 14:32 (CEST) ::Usput budi rečeno, ovaj autor ima sjajne fotke. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19. jula 2026. u 14:33 (CEST) :::Možda bi bilo dobro sačekati tekmu večeras, pa videti je l' će biti prigodno. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19. jula 2026. u 14:34 (CEST) ::::{{ping|Aca}} euuuuh, ne bih baš ovu sada XD – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 21. jula 2026. u 19:50 (CEST) :::::Au :D Bilo je baš teško gledati. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21. jula 2026. u 19:56 (CEST) == Obavijest o člancima o Indijancima == U sklopu rješavanja kategorija vezanih uz SAD, otkrio sam da postoji hrpa (ali doslovno hrpa) članaka o Indijancima te da je kategorija u potpunom kaosu. Ima posla, ali to je manji problem. Naime, većina - ako ne i svi - tih članaka prebačena je s hr.wiki u nekom davnom periodu, a gdje ih je radio Zeljko, kvalitetu čijih doprinosa Wikipediji ne treba dodatno elaborirati. Problem je što je ogroman broj tih članaka temeljen na prijevodima s web stranica koje se ne mogu smatrati izvorima i radi se o amaterskim, nenaučnim i neakademskim izvorima koji sadrže nereferencirane, pogrešne ili podatke koje je gotovo nemoguće potvrditi. Ima tu članaka o plemenima kojih nema ni na jednoj drugoj Wiki niti ih Google nalazi na tražilici, članaka o jezičnim skupinama koji su pisani kao da su o plemenima i slično. Od onih članaka koji postoje na en.wiki, ogroman broj sadržajno potpuno odudara i suštinski je nepopravljiv jer se radi o pseudoznanstvenim podacima, ako ne i o potpunim izmišljotinama. Sukladno navedenom, obavještavam kolege da ćemo pristupiti čišćenju tih članaka. Oni članci koji nemaju svoje ekvivalente na drugim Wiki projektima bit će automatski brisani jer je temeljem generalnog uvida u sadržaj takvih članaka vjerojatnost da se radi o pseudoznanstvenom ili fabriciranom sadržaju iznimno velika. Članci koji postoje na drugim projektima ići će kroz provjeru - ako sadržajno odgovaraju, bit će propisno kategorizirani i eventualno označeni nekim od šablona za sređivanje, a ako sadržajno potpuno odudaraju od onoga što piše na drugim projektima, isti će biti brisani. Ovo je problem od ranih dana sh.wiki i nešto s čim se treba uhvatiti u koštac radi održavanja vjerodostojnosti i kvalitete projekta. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 19. jula 2026. u 13:53 (CEST) :Saglasan sam s ovim, a pseudonauku i pseudoistoriju prezirem, pa je ovo super prilika da se sve to pregleda i proveri. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19. jula 2026. u 14:37 (CEST) == Request for comment (the future of Abstract Wikipedia) == <bdi lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Apologies if this has not yet been translated into your wiki's language. {{int:Please-translate}} You are invited to voice your opinions in a [[:m:Requests for comment/The future of Abstract Wikipedia|request for comment about the future of Abstract Wikipedia]]. {{Int:Feedback-thanks-title}} [[:m:User:Kowal2701|Kowal2701]] ([[:m:User talk:Kowal2701|talk]]) 24. jula 2026. u 14:24 (CEST) </bdi> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:DreamRimmer@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30513860 --> :@[[Korisnik:Kowal2701|Kowal2701]]: This seems to have become a Global North thing. And since we are Global No..where, it's good to be notified. :D Jokes aside, thanks for the delivery. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 24. jula 2026. u 23:54 (CEST) == Novi dizajn Radionice == {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave zaključujem da postoji konsenzus za usvajanje novog dizajna Radionice. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 1. augusta 2026. u 14:15 (CEST)|Usvojeno}} Podstaknut naporima @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosnog organa]], koji je u martu pokrenuo ovo pitanje, rešio sam da napravim svoj predlog novog dizajna Radionice (Portala zajednice). Možete ga videti '''[[Wikipedija:Radionica|ovde]]'''. Dizajn inkorporira zaglavlje s interaktivnim dugmićima i nove zadatke sortirane po težini, navodi ključne wikiprojekte, pruža adekvatnu pomoć novim korisnicima i prikazuje ključne novosti na Wikipediji. Prilagođen je tamnoj temi i mobilnim uređajima. Kao referenca korišten je i Codex, Wikimedijin dizajn-sistem, a stilski okvir stvoren je pomoću modela GPT-5.6. Imate li neke sugestije u pogledu dizajna? Kako vam se čini? Želite li da ga službeno usvojimo? Radi transparentnosti, pingovaću korisnike koji su bili pozvani da učesvuju i u prošloj raspravi: @[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]], @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]], @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]], @[[Korisnik:Aca|Aca]], @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]], @[[Korisnik:Vipz|Vipz]], @[[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]], @[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]], @[[Korisnik:Pokrajac|Pokrajac]], @[[Korisnik:Vitek|Vitek]], @[[Korisnik:Belirac|Belirac]], @[[Korisnik:Duma|Duma]], @[[Korisnik:Akatone|Akatone]], @[[Korisnik:Alekol|Alekol]], @[[Korisnik:Atricapilus|Atricapilus]], @[[Korisnik:Dwina744|Dwina744]], @[[Korisnik:ImStevan|ImStevan]], @[[Korisnik:SrpskiAnonimac|SrpskiAnonimac]], @[[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]], @[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]], @[[Korisnik:Bakir123|Bakir123]], @[[Korisnik:Argo|Argo]], @[[Korisnik:Deni|Deni]], @[[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]], @[[Korisnik:Gliwi|Gliwi]], @[[Korisnik:MrKeefeJohn|MrKeefeJohn]], @[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]], @[[Korisnik:Stefanguzvica|Stefanguzvica]], @[[Korisnik:Stephan1000000|Stephan1000000]], @[[Korisnik:Zblace|Zblace]] Rasprava traje 7 dana. Unapred hvala na komentarima! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 25. jula 2026. u 00:22 (CEST) :Meni je ovo super i podržavam usvajanje – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 25. jula 2026. u 01:10 (CEST) :Da bi reč rekla! [[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] ([[Razgovor s korisnikom:Maria Sieglinda von Nudeldorf|razgovor]]) 25. jula 2026. u 07:55 (CEST) ::Mnogo zahvaljujem! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 25. jula 2026. u 10:50 (CEST) :Fino izgleda, dobro urađeno. – [[Korisnik:Duma|Duma]] ([[Razgovor s korisnikom:Duma|razgovor]]) 25. jula 2026. u 11:51 (CEST) {{podnožje rasprave}} == BCHS Arbitražni odbor == U tekućem U4C slučaju na Meta-Wikiju, korisnik {{k|ImStevan}} predložio je formiranje regionalnog BCHS arbitražnog odbora, koji bi delovao na svim našim projektima i pomagao u provođenju Univerzalnoga kodeksa ponašanja. Ovaj odbor činili bi iskusni korisnici s naših projekata, birani na posebnim izborima. Pre nego što se poradi na detaljima, zanima me kakvo mišljenje naša zajednica ima o ovom predlogu? Želimo li podržati osnivanje takvog tela i učestvovati u njegovom radu? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 8. augusta 2026. u 18:48 (CEST) kwb0mffxbeye9oo2mqbi285lf82v3bq 42669532 42669523 2026-08-08T17:30:12Z Edgar Allan Poe 29250 /* BCHS Arbitražni odbor */ odgovor 42669532 wikitext text/x-wiki {{Pijaca}} == Invitation to Host Wiki Loves Folklore 2026 in Your Country == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="text-align: center; width: 100%;">''{{int:please-translate}}''</div> [[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|150px|frameless]] Hello everyone, We are delighted to invite Wikimedia affiliates, user groups, and community organizations worldwide to participate in '''Wiki Loves Folklore 2026''', an international initiative dedicated to documenting and celebrating folk culture across the globe. ;About Wiki Loves Folklore '''Wiki Loves Folklore''' is an annual international photography competition hosted on Wikimedia Commons. The campaign runs from '''1 February to 31 March 2026''' and encourages photographers, cultural enthusiasts, and community members to contribute photographs that highlight: * Folk traditions and rituals * Cultural festivals and celebrations * Traditional attire and crafts * Performing arts, music, and dance * Everyday practices rooted in folk heritage Through this campaign, we aim to preserve and promote diverse folk cultures and make them freely accessible to the world. [[:c:Commons:Wiki_Loves_Folklore_2026|Project page on Wikimedia Commons]] ; Host a Local Edition As we celebrate the '''eight edition''' of Wiki Loves Folklore, we warmly invite communities to organize a local edition in their country or region. Hosting a local campaign is a great opportunity to: * Increase visibility of your region’s folk culture * Engage new contributors in your community * Enrich Wikimedia Commons with high-quality cultural content '''[[:c:Commons:Wiki_Loves_Folklore_2026/Organize|Sign up to organize]]:''' If your team prefers to organize the competition in ''either February or March only'', please feel free to let us know. If you are unable to organize, we encourage you to share this opportunity with other interested groups or organizations in your region. ;Get in Touch If you have any questions, need support, or would like to explore collaboration opportunities, please feel free to contact us via: * The project Talk pages * Email: '''support@wikilovesfolklore.org''' We are also happy to connect via an online meeting if your team would like to discuss planning or coordination in more detail. Warm regards, '''The Wiki Loves Folklore International Team''' </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 18. januara 2026. u 14:21 (CET) (Ова порука је послата [[:Wikipedija:Pijaca-Пијаца]] и поставља се овде због преусмерења.) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Tiven2240@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery/Wikipedia&oldid=29228188 --> == <span lang="en" dir="ltr">Annual review of the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> I am writing to you to let you know the annual review period for the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines is open now. You can make suggestions for changes through 9 February 2026. This is the first step of several to be taken for the annual review. [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Annual review/2026|Read more information and find a conversation to join on the UCoC page on Meta]]. The [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|you may review the U4C Charter]]. Please share this information with other members in your community wherever else might be appropriate. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]])<section end="announcement-content" /> </div> 19. januara 2026. u 22:01 (CET) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Keegan (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=29905753 --> == CEE Women 2026 == Unutar [[meta:Wikimedia_CEE_Spring|Wikimedia CEE Spring]] prevodilačkog wikipedijskog natjecanja se obično organiziraju tematska pod-natjecanja i aktivnosti među kojima je i onaj posvećen ženama i kompenziranju deficita sadržaja po pitanju roda u wikimedijskoj interpretaciji regije Srednje i istočne Europe (poticao sam i su-organizirao sam nekad)... Ove godine je opcija i dobiti manja sredstva (mikro-fond do 500eur) za provedbu širih aktivnosti (uključuje i druge wikimedijske projekte). Bilo bi dobro da se neko hoće primiti toga i potaknuti nove doprinose. Ako ste zainteresirane_i - pogledajte ovdje https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE_Women_Campaign_2026 i javite se za suradnju i/ili koordinaciju s drugima. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 6. februara 2026. u 11:55 (CET) :Hvala ti Zblace na pozivu i na informacijama! Nastojat ću raditi na tome da sh.wiki facilitira veću angažiranost u podzastupljenim temama. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 6. februara 2026. u 13:19 (CET) ::Puno hvala i od moje strane. CEE Spring je natjecaj kojim bismo trebali dati veću pozornost. LP – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 6. februara 2026. u 13:42 (CET) ::Ako trebaš pomoć da uradimo nešto zajedno online ili hibridno javi. Ja ću probati nešto sa ekipom na Wikidata, Commons a mogli bi i na Wikipedijama. – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 14. februara 2026. u 07:36 (CET) :Sve aktivnosti kojima se smanjuje rodni jaz na Wikipediji izuzetno su važne. Podrška i s moje strane. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 7. februara 2026. u 01:25 (CET) :Danas je do ponoći krajnji rok za prijavu projekta...meni se osobno još niko nije javio a čini mi se niti da je objavljeno išta prema zajednici o koordiniarnoj-zajedničkoj akciji. Koliko vidim ovdje ima par nespecifičnih (kurtoaznih?) znakova opće podrške, pa nisam siguran što i kako dalje. Iako mi je ovaj SH Wikipeda bliža od HR/SR/BS...imao sam i dovoljno negativnih iskustava da nebi htio inicirati projektni prijedlog samostalno ovdje samo da bi se nešto desilo. Ako se neko organizira i koordinira drukčije na privatnoj osnovi/infrastrukturi to mi je i metodološki i etički problematično, ali ... o tom sam već pisao puno puta. – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 22. februara 2026. u 09:04 (CET) ::Krajnji rok za što točno? Nisam znao da smo tako tanki s vremenom, jer takvog roka nisam vidio zapisanog na nekoj od Meta-Wiki stranica. Što se tiče privatnih infrastruktura i njihove funkcije, slobodno pitaj. [[WP:CEE Spring 2024]] sam organizirao samostalno, da, ali nije bio koordiniran uopće, kao ni [[WP:Mjesec Azije]] ili neki drugi u zadnje vrijeme manje plodni uređivački maratoni. Posljednjih sam nekoliko, takoreći, godina bio izuzetno zaokupljen drugim stvarima u stvarnom životu i projektu sam jedva doprinosio. Sve što sam tada organizirao je više bilo "reda radi, jer smo dosad održali" nego pomno iskoordinirani pothvat koji se kao provodi u tajnim chat kanalima van Wikimedije. CEE Spring 2025 je s moje strane propao jer nisam imao kapaciteta organizirati ga. Tkogod pokaže interes organizirati takve stvari sa mnom ili čak umjesto mene, vrlo je dobrodošao. Također, možemo mi raspravljati u nedogled što točno ne štima, zašto nema novih ljudi, zašto nema doprinosa koliko bi trebalo biti, zašto je urednička retencija takva kakva je, ali činjenica je da samo ponavljamo iste obrasce, a nadamo se drukčijem rezultatu. Tehnička infrastruktura shwiki projekta je vrlo zahrđala, a radi se između ostalog o nekim jako važnim aspektima uređivanja projekta (UX), poput šablona za citiranje. A jednom ako zađeš u to područje zamijetit ćeš da je to jedna duboka zečja rupa – modularni labirint. Optimalna implementacija glavne stvari X zahtjeva da se gradi na stvari Y, koju nadalje podupire 3 neke druge stvari, i tako dalje. Koliko je važno imati kod, važno je lokalizirati ga i prilagoditi lokalnom kontekstu, dokumentirati ga (i sam ga proučiti i shvatiti), ponekad čak i poboljšati gdje se uvidi prilika. Moj trenutni X je sve povezano sa nacrtima i njihovim stvaranjem. Trenutni Y, Z, W, itd. je sve sporedno što zahvatim raditi (a vidljivo je u zapisu doprinosa). Svako dobro. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 22. februara 2026. u 11:49 (CET) == Financijski poticaj za [[:m:Wikimedia CEE Spring 2026|CEE Spring 2026]] == Pozdrav svima! Fokus ove rasprave je ponuda grupe [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]], pod fiskalnim sponzorstvom [[:m:Wikimedia Austria|Wikimedije Austrije]], da bilo kojoj zainteresiranoj zajednici omogući mikro-fond do 400 EUR u svrhu nagrađivanja najmarljivijih učesnika nadolazeće uređivačke akcije. Želimo li iskoristiti ovu priliku? – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 28. februara 2026. u 05:40 (CET) ---- ; Rasprava Moje osobno mišljenje je: ovo praktički garantira da će svi ili bar većina učesnika dobiti značajnu novčanu nagradu za svoj doprinos srpskohrvatskoj Wikipediji u sklopu akcije. Obzirom na delikatnu situaciju u kojoj se nalazimo glede jezika, trebali bismo uspostaviti kriterije za učešće koji se dotiču [[WP:Prijenos sadržaja s drugih Wikipedija|prijenosa sadržaja s drugih Wikipedija]]. Pri definiranju kriterija učešća smatram da trebamo dati prednost kvaliteti nad kvantitetom. Kvalitet je, međutim, teže definirati objektivno. Neke metrike kojima raspolažemo: 1) veličina doprinosa u bajtovima 2) veličina doprinosa u riječima 3) broj projekata na srodnim jezicima koji članak već imaju 4) postotak preklapanja sa sadržajem na srodnim jezicima. Pozivam sve zainteresirane da se priključe raspravi s idejama i mišljenjima. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 28. februara 2026. u 06:21 (CET) :Ovo je sasvim simpatična inicijativa, tako da podržavam. Što se tiče kriterija, mislim da bi svaki oblik prijenosa trebao biti strogo zabranjen - dakle, samo vlastoručno napisani/prevedeni članci, bez ikakvih strojnih prijevoda. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 28. februara 2026. u 13:26 (CET) :Vrlo lepa ideja. I ja sam saglasan da preneseni članci ne treba da ulaze u sastav takmičenja. Dodatne kriterijume svakako valja razmotriti. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 28. februara 2026. u 15:03 (CET) :::i ja se slažem s ovom idejom. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 3. marta 2026. u 19:18 (CET) Hvala vam na podršci! Od uvaženog sam kolege @[[Korisnik:MHeidarzadeh-CEEhub|MHeidarzadeh-CEEhub]] preko email-korespondencije dobio potvrdu da su zajednici srpskohrvatske Wikipedije obezbijeđena sredstva u iznosu od 400 EUR za dodjelu lokalnih nagrada. Popis suradnika s najboljim rezultatima će po završetku takmičenja biti proslijeđen fiskalnom sponzoru ovogodišnjeg izdanja takmičenja CEE Spring. Uz pristanak obiju strana u okviru ispod dajem uvid na relevantne mail-ove. {{Collapse top|Email korespondencija}} Dear Mohammad, I have consulted my community on-wiki and they support the incentive. Thus, the Serbo-Croatian Wikipedia (shwiki) community would like to request funding support to cover for local prizes – in any amount you deem reasonable. Given the project’s modest editing activity, a smaller allocation is appropriate. I took notice of the [[metawiki:CEE_Women_Campaign_2026/applications/CEE_Women_2026:_Multi-Wiki_Edit-a-thon_&_Training_(HR_+_EN/SH/BS)_with_Wikidata_&_Commons|CEE Women Campaign application]] that aims to cover shwiki. I'll aim to accommodate for the incoming contributions (which I hope there will be) to the best of my capacity. In the future, I'd probably like to have the [[metawiki:Cross-Project_Cooperation_Initiative|Cross-Project Cooperation Initiative]] involved in such endeavors. Thank you so much, on behalf of my community. Best regards, Vipz. <hr> Dear Vipz, Thank you for confirming the community’s support. You have up to 400 EUR available for local prizes. There is no need for a separate application, and you can use this amount to award prizes to your participants. After the contest ends, please share the list of winners with our fiscal sponsor (this year Wikimedia Austria), who will arrange sending the prizes accordingly. Best regards, Mohammad {{Collapse bottom}} Uskoro ću se pozabaviti izradom nužne infrastrukture i predloška za nagrađivanje (''1. veći iznos''; 2. ''malo manji iznos''; itd.), koji ću zainteresiranim korisnicima dati ovdje na uvid prije konačnog usvajanja. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 2. marta 2026. u 16:47 (CET) == Radionica / Portal Zajednice == {{Zaglavlje rasprave|Prijedlog nije dobio potrebnu potporu i odbačen je.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 24. marta 2026. u 03:09 (CET)|odbačeno}} Poštovane kolege, želio bih se prihvatiti cjelovitog preuređenja odjeljka [[Wikipedija:Portal zajednice|'''Portal Zajednice''' odnosno '''Radionice''']]. Mislim da je taj odjeljak zanemaren, prepušten samome sebi već godinama, a mogao bi pružiti prostor vrlo korisnim spravama i pomagalima, kako za nove tako i za iskusnije korisnike. Mogu li preuzeti taj pothvat? Imate li kakvih zamisli ili prijedloga? Riječ je o odjeljku koji sam isprva gotovo htio ukloniti, no ako ga promotrimo pozornije, vidjet ćemo da u njemu postoje solidne polazišne točke. Moja je zamisao sačuvati ključne sadržaje koje su kolege utemeljili, te potom sve svesti na najosnovnije, učiniti jasnijim i korisnijim. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 14. januara 2026. u 16:44 (CET) :Što se mene tiče, nije na odmet... :D Pogotovo za nove korisnike, mogu naučiti dosta! – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 14. januara 2026. u 18:58 (CET) :Jedna od najvažnijih stranica na projektu, a potpuno zapuštena. Vreme je da se to promeni. Podržavam inicijativu. Stranica mora imati responzivan dizajn i ažuran sadržaj. Mora biti korisna kako za novajlije tako i za iskusne urednike i urednice. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16. januara 2026. u 00:46 (CET) ::::Nacrt: '''[[Korisnik:Inokosni organ/Radionica|Radionica]]''' (novopredloženi) usp. '''[[Wikipedija:Portal zajednice|Radionica]]''' (sadašnji "stari" oblik) ::::Mislim da je nacrt za novu radionicu dovršen i mogu ga podnijeti na vaš uvid. U donjoj sekciji navedite sve potrebne primjedbe: što nedostaje? Što je suvišno? Sviđa li vam se stil? Sviđaju li vam se boje? Koje bi dijelove teksta trebalo promijeniti? Koje bi tekstualne dijelove trebalo dodati? Što u kodu nije u redu? ::::Raspravu otvaram danas, 6. marta, i namjeravam je voditi dvije sedmice, dakle do 20. marta, nakon čega ćemo pristupiti završnom glasovanju i posljednjim izmjenama. Naravno, ako rasprava postigne suglasje prije 20. marta, možemo je zatvoriti i ranije, na vaš zahtjev. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 6. marta 2026. u 15:54 (CET) ::::@[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]], @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]], @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]], @[[Korisnik:Aca|Aca]], @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]], @[[Korisnik:Vipz|Vipz]], @[[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]], @[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]], @[[Korisnik:Pokrajac|Pokrajac]], @[[Korisnik:Vitek|Vitek]], @[[Korisnik:Belirac|Belirac]], @[[Korisnik:Duma|Duma]], @[[Korisnik:Akatone|Akatone]], @[[Korisnik:Alekol|Alekol]], @[[Korisnik:Atricapilus|Atricapilus]], @[[Korisnik:Dwina744|Dwina744]], @[[Korisnik:ImStevan|ImStevan]], @[[Korisnik:SrpskiAnonimac|SrpskiAnonimac]], @[[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]], @[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]], @[[Korisnik:Bakir123|Bakir123]], @[[Korisnik:Argo|Argo]], @[[Korisnik:Deni|Deni]], @[[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]], @[[Korisnik:Gliwi|Gliwi]], @[[Korisnik:MrKeefeJohn|MrKeefeJohn]], @[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]], @[[Korisnik:Stefanguzvica|Stefanguzvica]], @[[Korisnik:Stephan1000000|Stephan1000000]], @[[Korisnik:Zblace|Zblace]] === Rasprava === {{komentar}} Ovo mi je rešenje baš prenatrpano. :) Mislim da radionica treba da bude dosta čitljivija i da sadrži samo stvari na kojima se trenutno radi ili planira raditi – poslovi u fokusu. Srodni projekti, rast broja članaka, statistika, historija, lista botova, linkovi ka pravilima i smernicama, dugmići, stari uvod radionice – sve to mi je nabacano. Te stvari treba razdvojiti i uklopiti u postojeće stranice. Radionica bi trebala obuhvatati sveže primere članaka za sređivanje i kada se jedan članak sredi, imamo onda sledeći prikazan. Neka vrsta To-Do liste podeljene po težini. Da ima stvari za novajlije, ali i stvari za iskusne urednike. Dakle, kad čovek ode u radionicu, on želi da ima alat i konkretan posao koji treba da obavi. Ovo sad je vrlo teško za snalaženje i čak kompleksnije od postojećeg, neažurnog dizajna radionice. Ipak, dopada mi se plava pozadina kao element dizajna i mislim da se sve treba unificirati i sažeti u jednu ili više plavih pozadinskih okvirića. Dizajn treba imati naveden specifičan problem i konkretne članke te kratko objašenjnje šta je potrebno uraditi i na koji način se najlakše to može uraditi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 6. marta 2026. u 16:12 (CET) === Zaključak === Rok od 20. marta je istekao i ne vidim nikakav napredak. Kako nema glasova za, mogu smatrati da je moj prijedlog odbijen, a plan obnove Radionice odgođen na neodređeno vrijeme. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 24. marta 2026. u 03:09 (CET) {{Podnožje rasprave}} == New Rapid Funds in CEE – global support now closer to your local activities == Hi everyone, '''Starting from 1 April 2026''', the CEE Hub will begin reviewing and supporting Rapid Fund applications for Central and Eastern Europe, in close cooperation with the Wikimedia Foundation. This change is part of our shared effort to bring support closer to communities and make the process more accessible and responsive to local contexts. You will still apply through the same system (Fluxx), and WMF will continue handling contracts and fund transfers. What changes is that the CEE Hub becomes your first point of contact, offering guidance, reviewing applications, and staying closer to your ideas throughout the process. We encourage you to reach out to [[:m:User:TRistovski-CEEhub|Toni]], our Grants Specialist before applying. A short conversation can help clarify your idea and make things smoother from the start. * ☝️ Rapid Funds remain open year-round (with possible delays in June and December). * ☝️ For Central Asian communities: the process stays the same – you continue applying directly through WMF. Join our online Q&A session to learn more (same content, two options to join): * 2 April, 5:00 PM CEST (UTC +2; [[:m:Event:CEE Hub Rapid Fund Q&A Nr. 1|register here]]) * 8 April 7:00 PM CEST (UTC +2; [[:m:Event:CEE Hub Rapid Fund Q&A Nr. 2|register here]]) More info & contact: '''[[:m:CEE Hub Rapid Funds|Wikimedia CEE Hub/Rapid Grants]]''' --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 31. marta 2026. u 13:21 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:TRistovski-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=29670168 --> == Join the sixth Ukraine’s Cultural Diplomacy Month on Wikipedia! == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:Ukraine’s Cultural Diplomacy Month on Wikipedia 2026.png|right|250px|thumb|link=https://meta.wikimedia.org/wiki/Ukraine%27s_Cultural_Diplomacy_Month_2026|Join our campaign!]] {{int:please-translate}} Dear Wikipedians! [[:m:Special:MyLanguage/Wikimedia Ukraine|Wikimedia Ukraine]], in cooperation with the [[:en:Ministry of Foreign Affairs of Ukraine|MFA of Ukraine]] and [[:en:Ukrainian Institute|Ukrainian Institute]], has launched the sixth edition of writing challenge "'''[[:m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|Ukraine's Cultural Diplomacy Month]]'''", which lasts from '''1st April''' until '''30th April 2026'''. The initiative aims to promote knowledge about Ukrainian culture abroad by creating and improving Wikipedia articles in multiple languages. This year marks the sixth edition of the campaign, which will focus on contemporary culture, making today’s artistic voices and practices more visible to international audiences. 🧩'''How to participate?''' Choose an article from the suggested list → Write an article in your language, or improve an existing one according to the rules → Add your contribution to the contest page and calculate your points → Win prizes and receive a certificate of participation → Become a promoter of truthful knowledge about Ukraine. 🧩'''[[m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|Check our main page for more information]]'''. '''If you are interested in coordinating long-term community engagement for the campaign and becoming a local ambassador, we would love to hear from you! Please let us know your interest.''' If not, then we encourage you to translate the [[m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|landing page of the contest]] and [https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MessageGroupStats?group=Centralnotice-tgroup-UCDM2026banner&messages=&language=en&x=D banner] into your own language. Also, we set up a [[:m:CentralNotice/Request/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|banner]] to notify users of the possibility to participate in this challenge! [[:m:User:OlesiaLukaniuk (WMUA)|OlesiaLukaniuk (WMUA)]] ([[:m:User talk:OlesiaLukaniuk (WMUA)|talk]]) 04:35, 1 April 2026 (UTC) </div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:OlesiaLukaniuk (WMUA)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:OlesiaLukaniuk_(WMUA)/list_of_wikis&oldid=28552112 --> == CEE Newsletter is out now! == Dear all, The first CEE Newsletter issue of 2026 is now live, and we are happy to share it with you. The past few months have been anything but quiet across our region. From Wikimedia CEE Spring and the CEE Women Campaign, to cross-border collaborations, youth initiatives, and new ideas taking shape, there is a lot happening -- and this issue brings together many of those stories in one place. You will find highlights from community activities, updates from the CEE Hub, international news, and a wide range of contributions from across the region. It is a good snapshot of what we have been working on together at the start of the year. As always, thank you to everyone who contributed -- by writing, sharing updates, or supporting behind the scenes. Take a moment to explore the issue and see what is going on across the region: https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/March_2026 As always, we have prepared a Russian version of the same issue: https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/March_2026/ru Happy reading! On behalf of the CEE Newsletter team, Karo <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:KGruszczyk-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE&oldid=30270755 --> == Request for comment (global AI policy) == <bdi lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Apologies for writing in English. {{int:Please-translate}} A [[:m:Requests for comment/Artificial intelligence policy|request for comment]] is currently being held to decide on a global AI policy. {{int:Feedback-thanks-title}} [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 02:58 (CEST) </bdi> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Codename Noreste@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30424282 --> == Call for Community Candidates – Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026 == ''Please help us and your community by translating this announcement into your language!'' Dear all, The [[Meta:Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026]] is currently underway. There are 4 seats allocated to community representatives. Community members are invited to nominate themselves as candidates for these seats. These positions will be filled through a vote by the CEE community. '''Eligibility criteria:''' * Candidates must be [[Meta:Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026/Eligibility|eligible voters]]: ** Have a Wikimedia account created before 18 December 2025 ** Have at least 300 edits between 18 December 2025 and 18 June 2026 ** Must not have been blocked between 18 March 2026 and 18 June 2026 * Must have participated in at least 2 of the last 3 [[Meta:Wikimedia CEE Hub/CEE Hub Status Meeting|CEE Hub Advisory Group meetings]] You can check your eligibility using the following tool: https://cee-sc-election.toolforge.org/ '''How to proceed:''' Candidates may nominate themselves or be nominated by others. If nominated by others, the candidate must explicitly accept the nomination before 18 June 2026. The candidate should create their nomination page and submit their candidacy [[Meta:Wikimedia_CEE_Hub_Steering_Committee_Election_2026/Nominations|here]]: Please also inform your communities about the election and encourage participation. Best regards,   Electoral Commission of Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026 --[[Meta:Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Meta:Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 30. aprila 2026. u 12:00 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:MHeidarzadeh-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=30401522 --> == Invitation: Call for Delegates Nominations and registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca == Dear Serbo-Croatian language community, On behalf of the Wikimedians of Romania and Moldova User Group, we are thrilled to invite you to the [[:m:Wikimedia_CEE_Meeting_2026/Registration|Wikimedia CEE Meeting 2026]]! This year, our regional gathering will take place in the heart of Transylvania, in the vibrant city of Cluj-Napoca, Romania. <span style="font-family:monospace,monospace">'''Dates: 18–20 September 2026. Location: Cluj-Napoca, Romania'''</span> === Call for Delegate Nominations === We are now officially opening the call for affiliates to nominate their delegates. Each affiliate is encouraged to select representatives who will actively contribute to the sessions, share local successes, and help strengthen our regional network. It is crucial to check the '''[[:m:Wikimedia CEE Meeting 2026/Eligible affiliates|eligibility subpage]]''' to see the number of delegates allocated to your community. This number tells you how many delegate scholarships are reserved for your community. <span style="font-family:monospace,monospace">'''Nomination Deadline: 30 May 2026'''</span> Please ensure that your nominations are submitted by this date to allow our organizing team enough time to manage travel logistics and visa support where necessary. === Registration process === Delegates, scholarship recipients, and all self-funded attendees can register using the Registration Form (given below). It is mandatory for each delegate application to contain a link to the documents supporting the respective nomination as delegate. All travel, accommodation, and food expenses (during the conference days) will be organized and covered by Wikimedians of Romania and Moldova User Group only for delegates and scholarship recipients. Registration is required for everyone to participate in the Wikimedia CEE Meeting. <p style="font-family:monospace,monospace;background-color:#bbb">'''Registration Form is here: [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdrSQ3JZCGa21AInWOCXnNjzhUZLV1n7LcSt8-0pd1L0Z4rMw/viewform Apply]'''</p> * '''Registration period for representatives of Wikimedia affiliations: <u>13 May 2026, 00:00 (UTC) — 30 May 2026, 23:59 (UTC)</u>.''' * Registration period for self-funded participants and for everyone else: 13 May 2026, 00:00 (UTC) — 30 June 2026, 23:59 (UTC). For any questions or unclear issues, please reach out to us at our official conference email: <p style="font-family:monospace,monospace">'''wmceem2026[[File:At sign.svg|17px|link=|@|class=skin-invert]]icf-fri.org'''</p> We look forward to welcoming you to Cluj-Napoca this September to share knowledge, foster new ideas, and celebrate our collective achievements. Warm regards,<br/>Wikimedia CEE Meeting 2026 Organizing Team<br/>Wikimedians of Romania and Moldova User Group<br/> – [[Korisnik:Gikü|Gikü]] ([[Razgovor s korisnikom:Gikü|razgovor]]) 13. maja 2026. u 22:54 (CEST) :@[[Korisnik:Vipz|Vipz]], @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]], @[[Korisnik:Deni|Deni]] Ne(t)ko zainteresiran? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. maja 2026. u 10:59 (CEST) ::Hmmmm. Razmislim. @[[Korisnik:Vipz|Vipz]], @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar]]? – [[Korisnik:Deni|Deni]] ([[Razgovor s korisnikom:Deni|razgovor]]) 14. maja 2026. u 14:22 (CEST) :::@[[Korisnik:Aca|Aca]], @[[Korisnik:Deni|Deni]], imate moju podršku da nas predstavljate na CEE Meetingu, kao i uvijek. Ako se za to odlučite, volio bih da raspravimo kako nas se planira predstavljati i da dogovorimo kakve su teme zapravo važne za ovu zajednicu. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 15. maja 2026. u 01:26 (CEST) ::::Samo jedan kandidat je iz naše zajednice. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 15. maja 2026. u 02:57 (CEST) ::::Ja sam tebe i Edgara pingovao da i vi razmislite želi li jedan od vas da ode da nas predstavi. Bilo bi dobro :) – [[Korisnik:Deni|Deni]] ([[Razgovor s korisnikom:Deni|razgovor]]) 16. maja 2026. u 14:32 (CEST) :::::Broj zainteresiranih kandidata sa srpskohrvatskog govornog prostora je razmjerno malen u odnosu na broj raspoloživih delegacijskih mjesta - njih čak osam (8), odnosno više od 10 % svih stipendija. Tako mi se barem čini, a volio bih da se dokaže suprotno. Uvijek je moguće nešto dogovoriti s kolegama koji rade na jezično bliskim projektima. Što se tiče mene konkretno, ne mogu nas ići predstavljati ove godine. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 30. maja 2026. u 01:07 (CEST) == Wiki Loves Eurovision 2026 == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:Wiki Loves Eurovision edit-a-thon logo 2026.svg|right|250px]] Hello everyone! You are invited to participate in the "[[meta:Wiki Loves Eurovision 2026|Wiki Loves Eurovision]]" article writing contest, where our goal is to create new Eurovision-related articles in the CEE-language Wikipedia editions and improve existing ones. The contest will take place from May 10 to June 10, 2026, and prizes are available: * 1st prize: a voucher worth €60 * 2nd prize: a voucher worth €50 * 3rd prize: a voucher worth €40 * 4th–10th prize: a voucher worth €30 To participate in the contest and learn more, please visit [[meta:Wiki Loves Eurovision 2026|this link]]. --[[User:MHeidarzadeh-CEEhub|MHeidarzadeh-CEEhub]] ([[User talk:MHeidarzadeh-CEEhub|talk]]) 14:00, 16 May 2026 (UTC) </div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:MHeidarzadeh-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE&oldid=30513878 --> == <span lang="en" dir="ltr">Vote now in the 2026 U4C election</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Eligible voters are asked to participate in the 2026 [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] election. More information–including an eligibility check, voting process information, candidate information, and a link to the vote–are available on Meta at the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|2026 Election information page]]. The vote closes on 2 June 2026 at [https://zonestamp.toolforge.org/1780358400 00:00 UTC]. Please vote if your account is eligible. Results will be available by 14 June 2026. -- In cooperation with the U4C,<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 27. maja 2026. u 19:14 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Keegan (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30513860 --> == Extending the Call for Delegates registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca == Hello! As mentioned [[#Invitation: Call for Delegates Nominations and registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca|above]], the Serbo-Croatian language community has scholarship spot(s) reserved for attending the [[:m:Wikimedia CEE Meeting 2026|Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca]]. By our accounts, your community has not yet filled up the reserved spot(s) for delegates. We are '''extending the deadline to June 10''', but please note that the '''June 10 deadline is final and will not be extended for anyone'''. '''Registration form is here:''' https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdrSQ3JZCGa21AInWOCXnNjzhUZLV1n7LcSt8-0pd1L0Z4rMw/viewform Don't forget to provide a confirmation about the selection of delegates. For any questions or unclear issues, please reach out to us at our official conference email: :'''[mailto:wmceem2026@icf-fri.org wmceem2026@icf-fri.org]''' Thank you for your cooperation and CEE you Beyond the Crossroads in Cluj-Napoca! On behalf of Wikimedia CEE Meeting 2026 Organizing Team, Wikimedians of Romania and Moldova User Group -- – [[Korisnik:Gikü|Gikü]] ([[Razgovor s korisnikom:Gikü|razgovor]]) 29. maja 2026. u 23:32 (CEST) == Incompatibility with Parsoid == Hi, Sorry for English. We are facing a blocker on the [[mw:Parsoid/Parser_Unification|parsoid roll out]] to Serb-Croation Wikipedia. [[Template:refbegin]] and [[Template:Refend]] add "<nowiki>-{" and "}-</nowiki>" to articles to avoid language conversion on references but that won't work in parsoid anymore and is leading to visible wikitext on parsoid mode ([https://sh.wikipedia.org/wiki/Mary%20Wollstonecraft%20Shelley?useparsoid=1&variant=sh-cyrl example]). We can fix the existing cases by using a bot and simply add the wikitext in articles directly instead. I can do it but beforehand, I wanted to make sure it's okay by the community of Serb-Croation Wikipedia. See [[phab:T424399]] for more information. – [[Korisnik:Ladsgroup|Ladsgroup]] ([[Razgovor s korisnikom:Ladsgroup|razgovor]]) 15. juna 2026. u 04:36 (CEST) :@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] @[[Korisnik:Aca|Aca]]: Is this relevant to your recent edits? – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 15. juna 2026. u 06:15 (CEST) :Hello @[[Korisnik:Ladsgroup|Ladsgroup]]! Is the problem related to the language-converter markup being split across two transclusions, as opposed to one? Could the templates still help insert <code><nowiki>-{</nowiki></code> and <code><nowiki>}-</nowiki></code> with <code>subst:</code> or a similar workaround? – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 15. juna 2026. u 16:15 (CEST) ::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] Hi, yup. That's the problem. I suggested one of two ways to move forward [[phab:T424399#12016870]] neither are really appealing but there isn't any other way. cc'ing @[[Korisnik:SAnanian (WMF)|SAnanian (WMF)]] in case he has other ideas. – [[Korisnik:Ladsgroup|Ladsgroup]] ([[Razgovor s korisnikom:Ladsgroup|razgovor]]) 15. juna 2026. u 16:57 (CEST) :::I suggest creating <code><nowiki>{{refbegin2}}</nowiki></code> without the <code>-{</code> and redefining <code><nowiki>{{refbegin}}</nowiki></code> as <code><nowiki>{{refbegin2}}</nowiki>-{</code> :::That avoids breaking the pages temporarily while the bot replaces <nowiki>{{refbegin}}</nowiki> with <nowiki>{{refbegin2}}</nowiki>-{ and lets you use <nowiki>{{subst:refbegin}}</nowiki> when you author the pages. :::Is there a serb-croatian translation of "refbegin" that would be a better name than "refbegin2"? We could localize the template name at the same time as fixing this incompatibility, perhaps. – [[Korisnik:Cscott|Cscott]] ([[Razgovor s korisnikom:Cscott|razgovor]]) 16. juna 2026. u 21:50 (CEST) ::::Tags <code><nowiki>-{</nowiki></code> and <code><nowiki>}-</nowiki></code> shouldn't be used there in the first place. They should be removed and integrated into the specific reference templates used in that list (Cite web, Cite book, etc.). Manually adding tags is not the most practical solution. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. juna 2026. u 01:42 (CEST) :::::{{za|+1}}, this might be a ''pretty'' good time to finally get going with cite template updates. @[[Korisnik:Cscott|Cscott]] how much time do we have on hand? – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 17. juna 2026. u 02:20 (CEST) ::::::Removed the tags. Future cite template updates should follow these developments. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 20. juna 2026. u 21:41 (CEST) == Health Challenge 2026 - invitation and consent for CentralNotice == ''(Sorry for writing in English. You may consider to translate it to your language.)'' I would like to invite you to the now happening '''article writing challenge focused on health''' - '''[[:m:Special:MyLanguage/Health Challenge 2026|Health Challenge 2026]]'''. Just write articles in (any) Wikipedia (ideally from the [[:m:Special:MyLanguage/Health Challenge 2026/Focus articles|focus articles]]), [[:m:Health Challenge 2026/Participate|list them on the challenge page]] and you may win valuable prizes (of course, beyond helping the next generation of global health ;) Also, I would like to show a banner in this Wikipedia until the end of June 2026. You can see details at [[:m:CentralNotice/Request/Health Challenge 2026|MetaWiki CentralNotice request]]. If you agree, just write here that you agree and I will carry the rest. Also, please write here a translation of the banner text “Write articles about health and win valuable prizes.” That will help to show the banner in your language. If you have any question, please ask them preferably at the [[:m:Talk:Health Challenge 2026|talk page of the challenge]], as I may not be able to follow discussions on all local wikis. --[[Korisnik:KuboF Hromoslav|KuboF Hromoslav]] ([[Razgovor s korisnikom:KuboF Hromoslav|razgovor]]) 17. juna 2026. u 17:17 (CEST) == RFC about AI-generated content in Wikimedia Commons == <bdi lang="en" dir="ltr">Apologies for writing in English, please help translate this message to your language. You are invited to participate in a [[c:Commons:Requests for comment/Policy update for AI content|request for comment on Wikimedia Commons about a policy update for AI content]]. This may affect files that are uploaded to Wikimedia Commons for use on this project. Thank you. [[m:User:Codename Noreste|Codename Noreste]] ([[m:User talk:Codename Noreste|razgovor]])</bdi> 23. juna 2026. u 19:11 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Codename Noreste@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30513860 --> == <span lang="en" dir="ltr">Deployment of Legal and Safety Contacts Link in the Footer of Your Wiki</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="Message"/> '''Legal & Safety Contacts''' Hello community, the Wikimedia Foundation has provided a [[wmf:Special:MyLanguage/Legal:Wikimedia Foundation Legal and Safety Contact Information|single legal and safety contact page]], to be linked in the footer of your wiki, to ensure access to accurate legal information. This is a regulatory requirement. We have already rolled out links to English, German, Italian, Spanish and other wikis and we will deploy to your wiki soon. [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_Legal_and_Safety_Contacts_FAQ|Please read more on the project page]] and leave any comments in this thread or on the [[m:Special:MyLanguage/Talk:Wikimedia Foundation Legal and Safety Contacts FAQ|talk page]]. <section end="Message"/> </div> -- [[User:Sannita (WMF)|User:Sannita (WMF)]] ([[User talk:Sannita (WMF)|talk]]) 25. juna 2026. u 15:30 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Sannita (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Sannita_(WMF)/Mass_sending_test&oldid=30731267 --> == June 2026 CEE Newsletter is out == Dear all, The [https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/June_2026 June 2026 issue] of the CEE Newsletter has been published. After a three years of being an editor of the Newsletter, this will be my last issue. Over the years, I've been putting on multiple hats and now is time to take one off. I would like to share many thanks to everyone I had the honor of collaborating with. Many of you are not only readers, but also authors. It was always a great joy to read all the amazing stories from all around the region, you are the ones making this newsletter special. '''Read the full newsletter [https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/June_2026 here].''' As always, we have prepared a [https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/June_2026/ru Russian version] of the same issue. Happy reading! Take care, Jan --[[User:Janbery|janbery]] ([[User talk:Janbery|talk]]) 26. juna 2026. u 16:03 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Janbery@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE&oldid=30548854 --> == Prijedlog za sliku sedmice: 13. jula 2026. – 19. jula 2026. == <!-- Obrazac koji se nalazi ispod ovog zakomentiranog teksta popunite odgovarajućim podacima. Prazni ili nepotpuni prijedlozi bit će uklonjeni. Predloženi sadržaj moguće je raspraviti ili odgoditi. --> Predlažem novu sliku sedmice. * '''Slika (naziv datoteke):''' <nowiki>Datoteka:Lionel Messi Argentina v Egypt 7 July 2026-250.jpg</nowiki> * '''Opis (popratni sadržaj):''' [[Lionel Messi]] u utakmici na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Svjetskom prvenstvu 2026.]] * '''Izvor (autor i datum):''' [[:commons:User:Berlination|Bryan Berlin]], 7. jula 2026. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 17. jula 2026. u 04:36 (CEST) :@[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]: A samo je dodaj, molim te. :) Nije kao da imamo previše opcija. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19. jula 2026. u 14:32 (CEST) ::Usput budi rečeno, ovaj autor ima sjajne fotke. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19. jula 2026. u 14:33 (CEST) :::Možda bi bilo dobro sačekati tekmu večeras, pa videti je l' će biti prigodno. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19. jula 2026. u 14:34 (CEST) ::::{{ping|Aca}} euuuuh, ne bih baš ovu sada XD – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 21. jula 2026. u 19:50 (CEST) :::::Au :D Bilo je baš teško gledati. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21. jula 2026. u 19:56 (CEST) == Obavijest o člancima o Indijancima == U sklopu rješavanja kategorija vezanih uz SAD, otkrio sam da postoji hrpa (ali doslovno hrpa) članaka o Indijancima te da je kategorija u potpunom kaosu. Ima posla, ali to je manji problem. Naime, većina - ako ne i svi - tih članaka prebačena je s hr.wiki u nekom davnom periodu, a gdje ih je radio Zeljko, kvalitetu čijih doprinosa Wikipediji ne treba dodatno elaborirati. Problem je što je ogroman broj tih članaka temeljen na prijevodima s web stranica koje se ne mogu smatrati izvorima i radi se o amaterskim, nenaučnim i neakademskim izvorima koji sadrže nereferencirane, pogrešne ili podatke koje je gotovo nemoguće potvrditi. Ima tu članaka o plemenima kojih nema ni na jednoj drugoj Wiki niti ih Google nalazi na tražilici, članaka o jezičnim skupinama koji su pisani kao da su o plemenima i slično. Od onih članaka koji postoje na en.wiki, ogroman broj sadržajno potpuno odudara i suštinski je nepopravljiv jer se radi o pseudoznanstvenim podacima, ako ne i o potpunim izmišljotinama. Sukladno navedenom, obavještavam kolege da ćemo pristupiti čišćenju tih članaka. Oni članci koji nemaju svoje ekvivalente na drugim Wiki projektima bit će automatski brisani jer je temeljem generalnog uvida u sadržaj takvih članaka vjerojatnost da se radi o pseudoznanstvenom ili fabriciranom sadržaju iznimno velika. Članci koji postoje na drugim projektima ići će kroz provjeru - ako sadržajno odgovaraju, bit će propisno kategorizirani i eventualno označeni nekim od šablona za sređivanje, a ako sadržajno potpuno odudaraju od onoga što piše na drugim projektima, isti će biti brisani. Ovo je problem od ranih dana sh.wiki i nešto s čim se treba uhvatiti u koštac radi održavanja vjerodostojnosti i kvalitete projekta. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 19. jula 2026. u 13:53 (CEST) :Saglasan sam s ovim, a pseudonauku i pseudoistoriju prezirem, pa je ovo super prilika da se sve to pregleda i proveri. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19. jula 2026. u 14:37 (CEST) == Request for comment (the future of Abstract Wikipedia) == <bdi lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Apologies if this has not yet been translated into your wiki's language. {{int:Please-translate}} You are invited to voice your opinions in a [[:m:Requests for comment/The future of Abstract Wikipedia|request for comment about the future of Abstract Wikipedia]]. {{Int:Feedback-thanks-title}} [[:m:User:Kowal2701|Kowal2701]] ([[:m:User talk:Kowal2701|talk]]) 24. jula 2026. u 14:24 (CEST) </bdi> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:DreamRimmer@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30513860 --> :@[[Korisnik:Kowal2701|Kowal2701]]: This seems to have become a Global North thing. And since we are Global No..where, it's good to be notified. :D Jokes aside, thanks for the delivery. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 24. jula 2026. u 23:54 (CEST) == Novi dizajn Radionice == {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave zaključujem da postoji konsenzus za usvajanje novog dizajna Radionice. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 1. augusta 2026. u 14:15 (CEST)|Usvojeno}} Podstaknut naporima @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosnog organa]], koji je u martu pokrenuo ovo pitanje, rešio sam da napravim svoj predlog novog dizajna Radionice (Portala zajednice). Možete ga videti '''[[Wikipedija:Radionica|ovde]]'''. Dizajn inkorporira zaglavlje s interaktivnim dugmićima i nove zadatke sortirane po težini, navodi ključne wikiprojekte, pruža adekvatnu pomoć novim korisnicima i prikazuje ključne novosti na Wikipediji. Prilagođen je tamnoj temi i mobilnim uređajima. Kao referenca korišten je i Codex, Wikimedijin dizajn-sistem, a stilski okvir stvoren je pomoću modela GPT-5.6. Imate li neke sugestije u pogledu dizajna? Kako vam se čini? Želite li da ga službeno usvojimo? Radi transparentnosti, pingovaću korisnike koji su bili pozvani da učesvuju i u prošloj raspravi: @[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]], @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]], @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]], @[[Korisnik:Aca|Aca]], @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]], @[[Korisnik:Vipz|Vipz]], @[[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]], @[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]], @[[Korisnik:Pokrajac|Pokrajac]], @[[Korisnik:Vitek|Vitek]], @[[Korisnik:Belirac|Belirac]], @[[Korisnik:Duma|Duma]], @[[Korisnik:Akatone|Akatone]], @[[Korisnik:Alekol|Alekol]], @[[Korisnik:Atricapilus|Atricapilus]], @[[Korisnik:Dwina744|Dwina744]], @[[Korisnik:ImStevan|ImStevan]], @[[Korisnik:SrpskiAnonimac|SrpskiAnonimac]], @[[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]], @[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]], @[[Korisnik:Bakir123|Bakir123]], @[[Korisnik:Argo|Argo]], @[[Korisnik:Deni|Deni]], @[[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]], @[[Korisnik:Gliwi|Gliwi]], @[[Korisnik:MrKeefeJohn|MrKeefeJohn]], @[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]], @[[Korisnik:Stefanguzvica|Stefanguzvica]], @[[Korisnik:Stephan1000000|Stephan1000000]], @[[Korisnik:Zblace|Zblace]] Rasprava traje 7 dana. Unapred hvala na komentarima! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 25. jula 2026. u 00:22 (CEST) :Meni je ovo super i podržavam usvajanje – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 25. jula 2026. u 01:10 (CEST) :Da bi reč rekla! [[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] ([[Razgovor s korisnikom:Maria Sieglinda von Nudeldorf|razgovor]]) 25. jula 2026. u 07:55 (CEST) ::Mnogo zahvaljujem! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 25. jula 2026. u 10:50 (CEST) :Fino izgleda, dobro urađeno. – [[Korisnik:Duma|Duma]] ([[Razgovor s korisnikom:Duma|razgovor]]) 25. jula 2026. u 11:51 (CEST) {{podnožje rasprave}} == BCHS Arbitražni odbor == U tekućem U4C slučaju na Meta-Wikiju, korisnik {{k|ImStevan}} predložio je formiranje regionalnog BCHS arbitražnog odbora, koji bi delovao na svim našim projektima i pomagao u provođenju Univerzalnoga kodeksa ponašanja. Ovaj odbor činili bi iskusni korisnici s naših projekata, birani na posebnim izborima. Pre nego što se poradi na detaljima, zanima me kakvo mišljenje naša zajednica ima o ovom predlogu? Želimo li podržati osnivanje takvog tela i učestvovati u njegovom radu? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 8. augusta 2026. u 18:48 (CEST) :Moje iskustvo s AO-om bilo je katastrofalno i dok smatram da je ovo postavljeno na boljim temeljima, mislim da nema smisla iz dva razloga. Prvi je vezan uz moć kao takvu, a to je isti razlog koji je iskvario i izvorni AO, koji je postao sredstvo obračuna. Mislim da je ovo enciklopedija i da ljudi ne bi ovdje trebali dobivati nikakvu posebnu moć, a naročito ne neku interprojektnu da utječu na sudbine drugih projekata. To mi nije u duhu enciklopedije, več u duhu nekakve političke organizacije, a to nismo. Drugi je razlog sama politika. Čemu osnivanje dodatnih odbora? Lokalne zajednice trebale bi biti sposobne provoditi pravila i brinuti se same o sebi, a korisnici se ne bi trebali miješati u to što rade drugi projekti. Ne znam želi li itko te ovlasti, ali ja osobno ne želim ovlasti da kontroliram i sankcioniram što rade korisnici na srpskoj, bosanskoj ili hrvatskoj Wikipediji, niti bih volio da itko s tih projekata sankcionira išta što radimo mi ovdje (pa ostali bismo bez @[[Korisnik:Vipz|Vipzija]] u roku od sekunde :P). To je nepotrebno politiziranje projekta i to je dovelo do propasti i srpsku i hrvatsku Wikipediju svojedobno. Mislim da bilo kakva suradnja treba biti isključivo enciklopedijska, a nipošto ovakva, odnosno politički obojena. Sumarno, smatram da ovakav prijedlog kao takav nije u duhu Wikipedije kao enciklopedije te stoga ne podržavam niti osnivanje ovakvog odbora niti naše službeno sudjelovanje u njegovom radu ako se on ikada osnuje. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 8. augusta 2026. u 19:30 (CEST) js42r3mo0t53cfyf5184knd8sjkg3n0 42669572 42669532 2026-08-08T23:56:19Z Aca 108187 /* BCHS Arbitražni odbor */ odgovor 42669572 wikitext text/x-wiki {{Pijaca}} == Invitation to Host Wiki Loves Folklore 2026 in Your Country == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="text-align: center; width: 100%;">''{{int:please-translate}}''</div> [[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|150px|frameless]] Hello everyone, We are delighted to invite Wikimedia affiliates, user groups, and community organizations worldwide to participate in '''Wiki Loves Folklore 2026''', an international initiative dedicated to documenting and celebrating folk culture across the globe. ;About Wiki Loves Folklore '''Wiki Loves Folklore''' is an annual international photography competition hosted on Wikimedia Commons. The campaign runs from '''1 February to 31 March 2026''' and encourages photographers, cultural enthusiasts, and community members to contribute photographs that highlight: * Folk traditions and rituals * Cultural festivals and celebrations * Traditional attire and crafts * Performing arts, music, and dance * Everyday practices rooted in folk heritage Through this campaign, we aim to preserve and promote diverse folk cultures and make them freely accessible to the world. [[:c:Commons:Wiki_Loves_Folklore_2026|Project page on Wikimedia Commons]] ; Host a Local Edition As we celebrate the '''eight edition''' of Wiki Loves Folklore, we warmly invite communities to organize a local edition in their country or region. Hosting a local campaign is a great opportunity to: * Increase visibility of your region’s folk culture * Engage new contributors in your community * Enrich Wikimedia Commons with high-quality cultural content '''[[:c:Commons:Wiki_Loves_Folklore_2026/Organize|Sign up to organize]]:''' If your team prefers to organize the competition in ''either February or March only'', please feel free to let us know. If you are unable to organize, we encourage you to share this opportunity with other interested groups or organizations in your region. ;Get in Touch If you have any questions, need support, or would like to explore collaboration opportunities, please feel free to contact us via: * The project Talk pages * Email: '''support@wikilovesfolklore.org''' We are also happy to connect via an online meeting if your team would like to discuss planning or coordination in more detail. Warm regards, '''The Wiki Loves Folklore International Team''' </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 18. januara 2026. u 14:21 (CET) (Ова порука је послата [[:Wikipedija:Pijaca-Пијаца]] и поставља се овде због преусмерења.) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Tiven2240@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery/Wikipedia&oldid=29228188 --> == <span lang="en" dir="ltr">Annual review of the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> I am writing to you to let you know the annual review period for the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines is open now. You can make suggestions for changes through 9 February 2026. This is the first step of several to be taken for the annual review. [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Annual review/2026|Read more information and find a conversation to join on the UCoC page on Meta]]. The [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|you may review the U4C Charter]]. Please share this information with other members in your community wherever else might be appropriate. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]])<section end="announcement-content" /> </div> 19. januara 2026. u 22:01 (CET) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Keegan (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=29905753 --> == CEE Women 2026 == Unutar [[meta:Wikimedia_CEE_Spring|Wikimedia CEE Spring]] prevodilačkog wikipedijskog natjecanja se obično organiziraju tematska pod-natjecanja i aktivnosti među kojima je i onaj posvećen ženama i kompenziranju deficita sadržaja po pitanju roda u wikimedijskoj interpretaciji regije Srednje i istočne Europe (poticao sam i su-organizirao sam nekad)... Ove godine je opcija i dobiti manja sredstva (mikro-fond do 500eur) za provedbu širih aktivnosti (uključuje i druge wikimedijske projekte). Bilo bi dobro da se neko hoće primiti toga i potaknuti nove doprinose. Ako ste zainteresirane_i - pogledajte ovdje https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE_Women_Campaign_2026 i javite se za suradnju i/ili koordinaciju s drugima. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 6. februara 2026. u 11:55 (CET) :Hvala ti Zblace na pozivu i na informacijama! Nastojat ću raditi na tome da sh.wiki facilitira veću angažiranost u podzastupljenim temama. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 6. februara 2026. u 13:19 (CET) ::Puno hvala i od moje strane. CEE Spring je natjecaj kojim bismo trebali dati veću pozornost. LP – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 6. februara 2026. u 13:42 (CET) ::Ako trebaš pomoć da uradimo nešto zajedno online ili hibridno javi. Ja ću probati nešto sa ekipom na Wikidata, Commons a mogli bi i na Wikipedijama. – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 14. februara 2026. u 07:36 (CET) :Sve aktivnosti kojima se smanjuje rodni jaz na Wikipediji izuzetno su važne. Podrška i s moje strane. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 7. februara 2026. u 01:25 (CET) :Danas je do ponoći krajnji rok za prijavu projekta...meni se osobno još niko nije javio a čini mi se niti da je objavljeno išta prema zajednici o koordiniarnoj-zajedničkoj akciji. Koliko vidim ovdje ima par nespecifičnih (kurtoaznih?) znakova opće podrške, pa nisam siguran što i kako dalje. Iako mi je ovaj SH Wikipeda bliža od HR/SR/BS...imao sam i dovoljno negativnih iskustava da nebi htio inicirati projektni prijedlog samostalno ovdje samo da bi se nešto desilo. Ako se neko organizira i koordinira drukčije na privatnoj osnovi/infrastrukturi to mi je i metodološki i etički problematično, ali ... o tom sam već pisao puno puta. – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 22. februara 2026. u 09:04 (CET) ::Krajnji rok za što točno? Nisam znao da smo tako tanki s vremenom, jer takvog roka nisam vidio zapisanog na nekoj od Meta-Wiki stranica. Što se tiče privatnih infrastruktura i njihove funkcije, slobodno pitaj. [[WP:CEE Spring 2024]] sam organizirao samostalno, da, ali nije bio koordiniran uopće, kao ni [[WP:Mjesec Azije]] ili neki drugi u zadnje vrijeme manje plodni uređivački maratoni. Posljednjih sam nekoliko, takoreći, godina bio izuzetno zaokupljen drugim stvarima u stvarnom životu i projektu sam jedva doprinosio. Sve što sam tada organizirao je više bilo "reda radi, jer smo dosad održali" nego pomno iskoordinirani pothvat koji se kao provodi u tajnim chat kanalima van Wikimedije. CEE Spring 2025 je s moje strane propao jer nisam imao kapaciteta organizirati ga. Tkogod pokaže interes organizirati takve stvari sa mnom ili čak umjesto mene, vrlo je dobrodošao. Također, možemo mi raspravljati u nedogled što točno ne štima, zašto nema novih ljudi, zašto nema doprinosa koliko bi trebalo biti, zašto je urednička retencija takva kakva je, ali činjenica je da samo ponavljamo iste obrasce, a nadamo se drukčijem rezultatu. Tehnička infrastruktura shwiki projekta je vrlo zahrđala, a radi se između ostalog o nekim jako važnim aspektima uređivanja projekta (UX), poput šablona za citiranje. A jednom ako zađeš u to područje zamijetit ćeš da je to jedna duboka zečja rupa – modularni labirint. Optimalna implementacija glavne stvari X zahtjeva da se gradi na stvari Y, koju nadalje podupire 3 neke druge stvari, i tako dalje. Koliko je važno imati kod, važno je lokalizirati ga i prilagoditi lokalnom kontekstu, dokumentirati ga (i sam ga proučiti i shvatiti), ponekad čak i poboljšati gdje se uvidi prilika. Moj trenutni X je sve povezano sa nacrtima i njihovim stvaranjem. Trenutni Y, Z, W, itd. je sve sporedno što zahvatim raditi (a vidljivo je u zapisu doprinosa). Svako dobro. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 22. februara 2026. u 11:49 (CET) == Financijski poticaj za [[:m:Wikimedia CEE Spring 2026|CEE Spring 2026]] == Pozdrav svima! Fokus ove rasprave je ponuda grupe [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]], pod fiskalnim sponzorstvom [[:m:Wikimedia Austria|Wikimedije Austrije]], da bilo kojoj zainteresiranoj zajednici omogući mikro-fond do 400 EUR u svrhu nagrađivanja najmarljivijih učesnika nadolazeće uređivačke akcije. Želimo li iskoristiti ovu priliku? – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 28. februara 2026. u 05:40 (CET) ---- ; Rasprava Moje osobno mišljenje je: ovo praktički garantira da će svi ili bar većina učesnika dobiti značajnu novčanu nagradu za svoj doprinos srpskohrvatskoj Wikipediji u sklopu akcije. Obzirom na delikatnu situaciju u kojoj se nalazimo glede jezika, trebali bismo uspostaviti kriterije za učešće koji se dotiču [[WP:Prijenos sadržaja s drugih Wikipedija|prijenosa sadržaja s drugih Wikipedija]]. Pri definiranju kriterija učešća smatram da trebamo dati prednost kvaliteti nad kvantitetom. Kvalitet je, međutim, teže definirati objektivno. Neke metrike kojima raspolažemo: 1) veličina doprinosa u bajtovima 2) veličina doprinosa u riječima 3) broj projekata na srodnim jezicima koji članak već imaju 4) postotak preklapanja sa sadržajem na srodnim jezicima. Pozivam sve zainteresirane da se priključe raspravi s idejama i mišljenjima. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 28. februara 2026. u 06:21 (CET) :Ovo je sasvim simpatična inicijativa, tako da podržavam. Što se tiče kriterija, mislim da bi svaki oblik prijenosa trebao biti strogo zabranjen - dakle, samo vlastoručno napisani/prevedeni članci, bez ikakvih strojnih prijevoda. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 28. februara 2026. u 13:26 (CET) :Vrlo lepa ideja. I ja sam saglasan da preneseni članci ne treba da ulaze u sastav takmičenja. Dodatne kriterijume svakako valja razmotriti. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 28. februara 2026. u 15:03 (CET) :::i ja se slažem s ovom idejom. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 3. marta 2026. u 19:18 (CET) Hvala vam na podršci! Od uvaženog sam kolege @[[Korisnik:MHeidarzadeh-CEEhub|MHeidarzadeh-CEEhub]] preko email-korespondencije dobio potvrdu da su zajednici srpskohrvatske Wikipedije obezbijeđena sredstva u iznosu od 400 EUR za dodjelu lokalnih nagrada. Popis suradnika s najboljim rezultatima će po završetku takmičenja biti proslijeđen fiskalnom sponzoru ovogodišnjeg izdanja takmičenja CEE Spring. Uz pristanak obiju strana u okviru ispod dajem uvid na relevantne mail-ove. {{Collapse top|Email korespondencija}} Dear Mohammad, I have consulted my community on-wiki and they support the incentive. Thus, the Serbo-Croatian Wikipedia (shwiki) community would like to request funding support to cover for local prizes – in any amount you deem reasonable. Given the project’s modest editing activity, a smaller allocation is appropriate. I took notice of the [[metawiki:CEE_Women_Campaign_2026/applications/CEE_Women_2026:_Multi-Wiki_Edit-a-thon_&_Training_(HR_+_EN/SH/BS)_with_Wikidata_&_Commons|CEE Women Campaign application]] that aims to cover shwiki. I'll aim to accommodate for the incoming contributions (which I hope there will be) to the best of my capacity. In the future, I'd probably like to have the [[metawiki:Cross-Project_Cooperation_Initiative|Cross-Project Cooperation Initiative]] involved in such endeavors. Thank you so much, on behalf of my community. Best regards, Vipz. <hr> Dear Vipz, Thank you for confirming the community’s support. You have up to 400 EUR available for local prizes. There is no need for a separate application, and you can use this amount to award prizes to your participants. After the contest ends, please share the list of winners with our fiscal sponsor (this year Wikimedia Austria), who will arrange sending the prizes accordingly. Best regards, Mohammad {{Collapse bottom}} Uskoro ću se pozabaviti izradom nužne infrastrukture i predloška za nagrađivanje (''1. veći iznos''; 2. ''malo manji iznos''; itd.), koji ću zainteresiranim korisnicima dati ovdje na uvid prije konačnog usvajanja. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 2. marta 2026. u 16:47 (CET) == Radionica / Portal Zajednice == {{Zaglavlje rasprave|Prijedlog nije dobio potrebnu potporu i odbačen je.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 24. marta 2026. u 03:09 (CET)|odbačeno}} Poštovane kolege, želio bih se prihvatiti cjelovitog preuređenja odjeljka [[Wikipedija:Portal zajednice|'''Portal Zajednice''' odnosno '''Radionice''']]. Mislim da je taj odjeljak zanemaren, prepušten samome sebi već godinama, a mogao bi pružiti prostor vrlo korisnim spravama i pomagalima, kako za nove tako i za iskusnije korisnike. Mogu li preuzeti taj pothvat? Imate li kakvih zamisli ili prijedloga? Riječ je o odjeljku koji sam isprva gotovo htio ukloniti, no ako ga promotrimo pozornije, vidjet ćemo da u njemu postoje solidne polazišne točke. Moja je zamisao sačuvati ključne sadržaje koje su kolege utemeljili, te potom sve svesti na najosnovnije, učiniti jasnijim i korisnijim. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 14. januara 2026. u 16:44 (CET) :Što se mene tiče, nije na odmet... :D Pogotovo za nove korisnike, mogu naučiti dosta! – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 14. januara 2026. u 18:58 (CET) :Jedna od najvažnijih stranica na projektu, a potpuno zapuštena. Vreme je da se to promeni. Podržavam inicijativu. Stranica mora imati responzivan dizajn i ažuran sadržaj. Mora biti korisna kako za novajlije tako i za iskusne urednike i urednice. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16. januara 2026. u 00:46 (CET) ::::Nacrt: '''[[Korisnik:Inokosni organ/Radionica|Radionica]]''' (novopredloženi) usp. '''[[Wikipedija:Portal zajednice|Radionica]]''' (sadašnji "stari" oblik) ::::Mislim da je nacrt za novu radionicu dovršen i mogu ga podnijeti na vaš uvid. U donjoj sekciji navedite sve potrebne primjedbe: što nedostaje? Što je suvišno? Sviđa li vam se stil? Sviđaju li vam se boje? Koje bi dijelove teksta trebalo promijeniti? Koje bi tekstualne dijelove trebalo dodati? Što u kodu nije u redu? ::::Raspravu otvaram danas, 6. marta, i namjeravam je voditi dvije sedmice, dakle do 20. marta, nakon čega ćemo pristupiti završnom glasovanju i posljednjim izmjenama. Naravno, ako rasprava postigne suglasje prije 20. marta, možemo je zatvoriti i ranije, na vaš zahtjev. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 6. marta 2026. u 15:54 (CET) ::::@[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]], @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]], @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]], @[[Korisnik:Aca|Aca]], @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]], @[[Korisnik:Vipz|Vipz]], @[[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]], @[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]], @[[Korisnik:Pokrajac|Pokrajac]], @[[Korisnik:Vitek|Vitek]], @[[Korisnik:Belirac|Belirac]], @[[Korisnik:Duma|Duma]], @[[Korisnik:Akatone|Akatone]], @[[Korisnik:Alekol|Alekol]], @[[Korisnik:Atricapilus|Atricapilus]], @[[Korisnik:Dwina744|Dwina744]], @[[Korisnik:ImStevan|ImStevan]], @[[Korisnik:SrpskiAnonimac|SrpskiAnonimac]], @[[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]], @[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]], @[[Korisnik:Bakir123|Bakir123]], @[[Korisnik:Argo|Argo]], @[[Korisnik:Deni|Deni]], @[[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]], @[[Korisnik:Gliwi|Gliwi]], @[[Korisnik:MrKeefeJohn|MrKeefeJohn]], @[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]], @[[Korisnik:Stefanguzvica|Stefanguzvica]], @[[Korisnik:Stephan1000000|Stephan1000000]], @[[Korisnik:Zblace|Zblace]] === Rasprava === {{komentar}} Ovo mi je rešenje baš prenatrpano. :) Mislim da radionica treba da bude dosta čitljivija i da sadrži samo stvari na kojima se trenutno radi ili planira raditi – poslovi u fokusu. Srodni projekti, rast broja članaka, statistika, historija, lista botova, linkovi ka pravilima i smernicama, dugmići, stari uvod radionice – sve to mi je nabacano. Te stvari treba razdvojiti i uklopiti u postojeće stranice. Radionica bi trebala obuhvatati sveže primere članaka za sređivanje i kada se jedan članak sredi, imamo onda sledeći prikazan. Neka vrsta To-Do liste podeljene po težini. Da ima stvari za novajlije, ali i stvari za iskusne urednike. Dakle, kad čovek ode u radionicu, on želi da ima alat i konkretan posao koji treba da obavi. Ovo sad je vrlo teško za snalaženje i čak kompleksnije od postojećeg, neažurnog dizajna radionice. Ipak, dopada mi se plava pozadina kao element dizajna i mislim da se sve treba unificirati i sažeti u jednu ili više plavih pozadinskih okvirića. Dizajn treba imati naveden specifičan problem i konkretne članke te kratko objašenjnje šta je potrebno uraditi i na koji način se najlakše to može uraditi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 6. marta 2026. u 16:12 (CET) === Zaključak === Rok od 20. marta je istekao i ne vidim nikakav napredak. Kako nema glasova za, mogu smatrati da je moj prijedlog odbijen, a plan obnove Radionice odgođen na neodređeno vrijeme. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 24. marta 2026. u 03:09 (CET) {{Podnožje rasprave}} == New Rapid Funds in CEE – global support now closer to your local activities == Hi everyone, '''Starting from 1 April 2026''', the CEE Hub will begin reviewing and supporting Rapid Fund applications for Central and Eastern Europe, in close cooperation with the Wikimedia Foundation. This change is part of our shared effort to bring support closer to communities and make the process more accessible and responsive to local contexts. You will still apply through the same system (Fluxx), and WMF will continue handling contracts and fund transfers. What changes is that the CEE Hub becomes your first point of contact, offering guidance, reviewing applications, and staying closer to your ideas throughout the process. We encourage you to reach out to [[:m:User:TRistovski-CEEhub|Toni]], our Grants Specialist before applying. A short conversation can help clarify your idea and make things smoother from the start. * ☝️ Rapid Funds remain open year-round (with possible delays in June and December). * ☝️ For Central Asian communities: the process stays the same – you continue applying directly through WMF. Join our online Q&A session to learn more (same content, two options to join): * 2 April, 5:00 PM CEST (UTC +2; [[:m:Event:CEE Hub Rapid Fund Q&A Nr. 1|register here]]) * 8 April 7:00 PM CEST (UTC +2; [[:m:Event:CEE Hub Rapid Fund Q&A Nr. 2|register here]]) More info & contact: '''[[:m:CEE Hub Rapid Funds|Wikimedia CEE Hub/Rapid Grants]]''' --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 31. marta 2026. u 13:21 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:TRistovski-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=29670168 --> == Join the sixth Ukraine’s Cultural Diplomacy Month on Wikipedia! == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:Ukraine’s Cultural Diplomacy Month on Wikipedia 2026.png|right|250px|thumb|link=https://meta.wikimedia.org/wiki/Ukraine%27s_Cultural_Diplomacy_Month_2026|Join our campaign!]] {{int:please-translate}} Dear Wikipedians! [[:m:Special:MyLanguage/Wikimedia Ukraine|Wikimedia Ukraine]], in cooperation with the [[:en:Ministry of Foreign Affairs of Ukraine|MFA of Ukraine]] and [[:en:Ukrainian Institute|Ukrainian Institute]], has launched the sixth edition of writing challenge "'''[[:m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|Ukraine's Cultural Diplomacy Month]]'''", which lasts from '''1st April''' until '''30th April 2026'''. The initiative aims to promote knowledge about Ukrainian culture abroad by creating and improving Wikipedia articles in multiple languages. This year marks the sixth edition of the campaign, which will focus on contemporary culture, making today’s artistic voices and practices more visible to international audiences. 🧩'''How to participate?''' Choose an article from the suggested list → Write an article in your language, or improve an existing one according to the rules → Add your contribution to the contest page and calculate your points → Win prizes and receive a certificate of participation → Become a promoter of truthful knowledge about Ukraine. 🧩'''[[m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|Check our main page for more information]]'''. '''If you are interested in coordinating long-term community engagement for the campaign and becoming a local ambassador, we would love to hear from you! Please let us know your interest.''' If not, then we encourage you to translate the [[m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|landing page of the contest]] and [https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MessageGroupStats?group=Centralnotice-tgroup-UCDM2026banner&messages=&language=en&x=D banner] into your own language. Also, we set up a [[:m:CentralNotice/Request/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|banner]] to notify users of the possibility to participate in this challenge! [[:m:User:OlesiaLukaniuk (WMUA)|OlesiaLukaniuk (WMUA)]] ([[:m:User talk:OlesiaLukaniuk (WMUA)|talk]]) 04:35, 1 April 2026 (UTC) </div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:OlesiaLukaniuk (WMUA)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:OlesiaLukaniuk_(WMUA)/list_of_wikis&oldid=28552112 --> == CEE Newsletter is out now! == Dear all, The first CEE Newsletter issue of 2026 is now live, and we are happy to share it with you. The past few months have been anything but quiet across our region. From Wikimedia CEE Spring and the CEE Women Campaign, to cross-border collaborations, youth initiatives, and new ideas taking shape, there is a lot happening -- and this issue brings together many of those stories in one place. You will find highlights from community activities, updates from the CEE Hub, international news, and a wide range of contributions from across the region. It is a good snapshot of what we have been working on together at the start of the year. As always, thank you to everyone who contributed -- by writing, sharing updates, or supporting behind the scenes. Take a moment to explore the issue and see what is going on across the region: https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/March_2026 As always, we have prepared a Russian version of the same issue: https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/March_2026/ru Happy reading! On behalf of the CEE Newsletter team, Karo <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:KGruszczyk-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE&oldid=30270755 --> == Request for comment (global AI policy) == <bdi lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Apologies for writing in English. {{int:Please-translate}} A [[:m:Requests for comment/Artificial intelligence policy|request for comment]] is currently being held to decide on a global AI policy. {{int:Feedback-thanks-title}} [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 02:58 (CEST) </bdi> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Codename Noreste@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30424282 --> == Call for Community Candidates – Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026 == ''Please help us and your community by translating this announcement into your language!'' Dear all, The [[Meta:Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026]] is currently underway. There are 4 seats allocated to community representatives. Community members are invited to nominate themselves as candidates for these seats. These positions will be filled through a vote by the CEE community. '''Eligibility criteria:''' * Candidates must be [[Meta:Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026/Eligibility|eligible voters]]: ** Have a Wikimedia account created before 18 December 2025 ** Have at least 300 edits between 18 December 2025 and 18 June 2026 ** Must not have been blocked between 18 March 2026 and 18 June 2026 * Must have participated in at least 2 of the last 3 [[Meta:Wikimedia CEE Hub/CEE Hub Status Meeting|CEE Hub Advisory Group meetings]] You can check your eligibility using the following tool: https://cee-sc-election.toolforge.org/ '''How to proceed:''' Candidates may nominate themselves or be nominated by others. If nominated by others, the candidate must explicitly accept the nomination before 18 June 2026. The candidate should create their nomination page and submit their candidacy [[Meta:Wikimedia_CEE_Hub_Steering_Committee_Election_2026/Nominations|here]]: Please also inform your communities about the election and encourage participation. Best regards,   Electoral Commission of Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026 --[[Meta:Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Meta:Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 30. aprila 2026. u 12:00 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:MHeidarzadeh-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=30401522 --> == Invitation: Call for Delegates Nominations and registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca == Dear Serbo-Croatian language community, On behalf of the Wikimedians of Romania and Moldova User Group, we are thrilled to invite you to the [[:m:Wikimedia_CEE_Meeting_2026/Registration|Wikimedia CEE Meeting 2026]]! This year, our regional gathering will take place in the heart of Transylvania, in the vibrant city of Cluj-Napoca, Romania. <span style="font-family:monospace,monospace">'''Dates: 18–20 September 2026. Location: Cluj-Napoca, Romania'''</span> === Call for Delegate Nominations === We are now officially opening the call for affiliates to nominate their delegates. Each affiliate is encouraged to select representatives who will actively contribute to the sessions, share local successes, and help strengthen our regional network. It is crucial to check the '''[[:m:Wikimedia CEE Meeting 2026/Eligible affiliates|eligibility subpage]]''' to see the number of delegates allocated to your community. This number tells you how many delegate scholarships are reserved for your community. <span style="font-family:monospace,monospace">'''Nomination Deadline: 30 May 2026'''</span> Please ensure that your nominations are submitted by this date to allow our organizing team enough time to manage travel logistics and visa support where necessary. === Registration process === Delegates, scholarship recipients, and all self-funded attendees can register using the Registration Form (given below). It is mandatory for each delegate application to contain a link to the documents supporting the respective nomination as delegate. All travel, accommodation, and food expenses (during the conference days) will be organized and covered by Wikimedians of Romania and Moldova User Group only for delegates and scholarship recipients. Registration is required for everyone to participate in the Wikimedia CEE Meeting. <p style="font-family:monospace,monospace;background-color:#bbb">'''Registration Form is here: [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdrSQ3JZCGa21AInWOCXnNjzhUZLV1n7LcSt8-0pd1L0Z4rMw/viewform Apply]'''</p> * '''Registration period for representatives of Wikimedia affiliations: <u>13 May 2026, 00:00 (UTC) — 30 May 2026, 23:59 (UTC)</u>.''' * Registration period for self-funded participants and for everyone else: 13 May 2026, 00:00 (UTC) — 30 June 2026, 23:59 (UTC). For any questions or unclear issues, please reach out to us at our official conference email: <p style="font-family:monospace,monospace">'''wmceem2026[[File:At sign.svg|17px|link=|@|class=skin-invert]]icf-fri.org'''</p> We look forward to welcoming you to Cluj-Napoca this September to share knowledge, foster new ideas, and celebrate our collective achievements. Warm regards,<br/>Wikimedia CEE Meeting 2026 Organizing Team<br/>Wikimedians of Romania and Moldova User Group<br/> – [[Korisnik:Gikü|Gikü]] ([[Razgovor s korisnikom:Gikü|razgovor]]) 13. maja 2026. u 22:54 (CEST) :@[[Korisnik:Vipz|Vipz]], @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]], @[[Korisnik:Deni|Deni]] Ne(t)ko zainteresiran? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. maja 2026. u 10:59 (CEST) ::Hmmmm. Razmislim. @[[Korisnik:Vipz|Vipz]], @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar]]? – [[Korisnik:Deni|Deni]] ([[Razgovor s korisnikom:Deni|razgovor]]) 14. maja 2026. u 14:22 (CEST) :::@[[Korisnik:Aca|Aca]], @[[Korisnik:Deni|Deni]], imate moju podršku da nas predstavljate na CEE Meetingu, kao i uvijek. Ako se za to odlučite, volio bih da raspravimo kako nas se planira predstavljati i da dogovorimo kakve su teme zapravo važne za ovu zajednicu. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 15. maja 2026. u 01:26 (CEST) ::::Samo jedan kandidat je iz naše zajednice. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 15. maja 2026. u 02:57 (CEST) ::::Ja sam tebe i Edgara pingovao da i vi razmislite želi li jedan od vas da ode da nas predstavi. Bilo bi dobro :) – [[Korisnik:Deni|Deni]] ([[Razgovor s korisnikom:Deni|razgovor]]) 16. maja 2026. u 14:32 (CEST) :::::Broj zainteresiranih kandidata sa srpskohrvatskog govornog prostora je razmjerno malen u odnosu na broj raspoloživih delegacijskih mjesta - njih čak osam (8), odnosno više od 10 % svih stipendija. Tako mi se barem čini, a volio bih da se dokaže suprotno. Uvijek je moguće nešto dogovoriti s kolegama koji rade na jezično bliskim projektima. Što se tiče mene konkretno, ne mogu nas ići predstavljati ove godine. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 30. maja 2026. u 01:07 (CEST) == Wiki Loves Eurovision 2026 == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:Wiki Loves Eurovision edit-a-thon logo 2026.svg|right|250px]] Hello everyone! You are invited to participate in the "[[meta:Wiki Loves Eurovision 2026|Wiki Loves Eurovision]]" article writing contest, where our goal is to create new Eurovision-related articles in the CEE-language Wikipedia editions and improve existing ones. The contest will take place from May 10 to June 10, 2026, and prizes are available: * 1st prize: a voucher worth €60 * 2nd prize: a voucher worth €50 * 3rd prize: a voucher worth €40 * 4th–10th prize: a voucher worth €30 To participate in the contest and learn more, please visit [[meta:Wiki Loves Eurovision 2026|this link]]. --[[User:MHeidarzadeh-CEEhub|MHeidarzadeh-CEEhub]] ([[User talk:MHeidarzadeh-CEEhub|talk]]) 14:00, 16 May 2026 (UTC) </div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:MHeidarzadeh-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE&oldid=30513878 --> == <span lang="en" dir="ltr">Vote now in the 2026 U4C election</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Eligible voters are asked to participate in the 2026 [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] election. More information–including an eligibility check, voting process information, candidate information, and a link to the vote–are available on Meta at the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|2026 Election information page]]. The vote closes on 2 June 2026 at [https://zonestamp.toolforge.org/1780358400 00:00 UTC]. Please vote if your account is eligible. Results will be available by 14 June 2026. -- In cooperation with the U4C,<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 27. maja 2026. u 19:14 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Keegan (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30513860 --> == Extending the Call for Delegates registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca == Hello! As mentioned [[#Invitation: Call for Delegates Nominations and registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca|above]], the Serbo-Croatian language community has scholarship spot(s) reserved for attending the [[:m:Wikimedia CEE Meeting 2026|Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca]]. By our accounts, your community has not yet filled up the reserved spot(s) for delegates. We are '''extending the deadline to June 10''', but please note that the '''June 10 deadline is final and will not be extended for anyone'''. '''Registration form is here:''' https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdrSQ3JZCGa21AInWOCXnNjzhUZLV1n7LcSt8-0pd1L0Z4rMw/viewform Don't forget to provide a confirmation about the selection of delegates. For any questions or unclear issues, please reach out to us at our official conference email: :'''[mailto:wmceem2026@icf-fri.org wmceem2026@icf-fri.org]''' Thank you for your cooperation and CEE you Beyond the Crossroads in Cluj-Napoca! On behalf of Wikimedia CEE Meeting 2026 Organizing Team, Wikimedians of Romania and Moldova User Group -- – [[Korisnik:Gikü|Gikü]] ([[Razgovor s korisnikom:Gikü|razgovor]]) 29. maja 2026. u 23:32 (CEST) == Incompatibility with Parsoid == Hi, Sorry for English. We are facing a blocker on the [[mw:Parsoid/Parser_Unification|parsoid roll out]] to Serb-Croation Wikipedia. [[Template:refbegin]] and [[Template:Refend]] add "<nowiki>-{" and "}-</nowiki>" to articles to avoid language conversion on references but that won't work in parsoid anymore and is leading to visible wikitext on parsoid mode ([https://sh.wikipedia.org/wiki/Mary%20Wollstonecraft%20Shelley?useparsoid=1&variant=sh-cyrl example]). We can fix the existing cases by using a bot and simply add the wikitext in articles directly instead. I can do it but beforehand, I wanted to make sure it's okay by the community of Serb-Croation Wikipedia. See [[phab:T424399]] for more information. – [[Korisnik:Ladsgroup|Ladsgroup]] ([[Razgovor s korisnikom:Ladsgroup|razgovor]]) 15. juna 2026. u 04:36 (CEST) :@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] @[[Korisnik:Aca|Aca]]: Is this relevant to your recent edits? – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 15. juna 2026. u 06:15 (CEST) :Hello @[[Korisnik:Ladsgroup|Ladsgroup]]! Is the problem related to the language-converter markup being split across two transclusions, as opposed to one? Could the templates still help insert <code><nowiki>-{</nowiki></code> and <code><nowiki>}-</nowiki></code> with <code>subst:</code> or a similar workaround? – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 15. juna 2026. u 16:15 (CEST) ::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] Hi, yup. That's the problem. I suggested one of two ways to move forward [[phab:T424399#12016870]] neither are really appealing but there isn't any other way. cc'ing @[[Korisnik:SAnanian (WMF)|SAnanian (WMF)]] in case he has other ideas. – [[Korisnik:Ladsgroup|Ladsgroup]] ([[Razgovor s korisnikom:Ladsgroup|razgovor]]) 15. juna 2026. u 16:57 (CEST) :::I suggest creating <code><nowiki>{{refbegin2}}</nowiki></code> without the <code>-{</code> and redefining <code><nowiki>{{refbegin}}</nowiki></code> as <code><nowiki>{{refbegin2}}</nowiki>-{</code> :::That avoids breaking the pages temporarily while the bot replaces <nowiki>{{refbegin}}</nowiki> with <nowiki>{{refbegin2}}</nowiki>-{ and lets you use <nowiki>{{subst:refbegin}}</nowiki> when you author the pages. :::Is there a serb-croatian translation of "refbegin" that would be a better name than "refbegin2"? We could localize the template name at the same time as fixing this incompatibility, perhaps. – [[Korisnik:Cscott|Cscott]] ([[Razgovor s korisnikom:Cscott|razgovor]]) 16. juna 2026. u 21:50 (CEST) ::::Tags <code><nowiki>-{</nowiki></code> and <code><nowiki>}-</nowiki></code> shouldn't be used there in the first place. They should be removed and integrated into the specific reference templates used in that list (Cite web, Cite book, etc.). Manually adding tags is not the most practical solution. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. juna 2026. u 01:42 (CEST) :::::{{za|+1}}, this might be a ''pretty'' good time to finally get going with cite template updates. @[[Korisnik:Cscott|Cscott]] how much time do we have on hand? – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 17. juna 2026. u 02:20 (CEST) ::::::Removed the tags. Future cite template updates should follow these developments. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 20. juna 2026. u 21:41 (CEST) == Health Challenge 2026 - invitation and consent for CentralNotice == ''(Sorry for writing in English. You may consider to translate it to your language.)'' I would like to invite you to the now happening '''article writing challenge focused on health''' - '''[[:m:Special:MyLanguage/Health Challenge 2026|Health Challenge 2026]]'''. Just write articles in (any) Wikipedia (ideally from the [[:m:Special:MyLanguage/Health Challenge 2026/Focus articles|focus articles]]), [[:m:Health Challenge 2026/Participate|list them on the challenge page]] and you may win valuable prizes (of course, beyond helping the next generation of global health ;) Also, I would like to show a banner in this Wikipedia until the end of June 2026. You can see details at [[:m:CentralNotice/Request/Health Challenge 2026|MetaWiki CentralNotice request]]. If you agree, just write here that you agree and I will carry the rest. Also, please write here a translation of the banner text “Write articles about health and win valuable prizes.” That will help to show the banner in your language. If you have any question, please ask them preferably at the [[:m:Talk:Health Challenge 2026|talk page of the challenge]], as I may not be able to follow discussions on all local wikis. --[[Korisnik:KuboF Hromoslav|KuboF Hromoslav]] ([[Razgovor s korisnikom:KuboF Hromoslav|razgovor]]) 17. juna 2026. u 17:17 (CEST) == RFC about AI-generated content in Wikimedia Commons == <bdi lang="en" dir="ltr">Apologies for writing in English, please help translate this message to your language. You are invited to participate in a [[c:Commons:Requests for comment/Policy update for AI content|request for comment on Wikimedia Commons about a policy update for AI content]]. This may affect files that are uploaded to Wikimedia Commons for use on this project. Thank you. [[m:User:Codename Noreste|Codename Noreste]] ([[m:User talk:Codename Noreste|razgovor]])</bdi> 23. juna 2026. u 19:11 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Codename Noreste@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30513860 --> == <span lang="en" dir="ltr">Deployment of Legal and Safety Contacts Link in the Footer of Your Wiki</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="Message"/> '''Legal & Safety Contacts''' Hello community, the Wikimedia Foundation has provided a [[wmf:Special:MyLanguage/Legal:Wikimedia Foundation Legal and Safety Contact Information|single legal and safety contact page]], to be linked in the footer of your wiki, to ensure access to accurate legal information. This is a regulatory requirement. We have already rolled out links to English, German, Italian, Spanish and other wikis and we will deploy to your wiki soon. [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_Legal_and_Safety_Contacts_FAQ|Please read more on the project page]] and leave any comments in this thread or on the [[m:Special:MyLanguage/Talk:Wikimedia Foundation Legal and Safety Contacts FAQ|talk page]]. <section end="Message"/> </div> -- [[User:Sannita (WMF)|User:Sannita (WMF)]] ([[User talk:Sannita (WMF)|talk]]) 25. juna 2026. u 15:30 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Sannita (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Sannita_(WMF)/Mass_sending_test&oldid=30731267 --> == June 2026 CEE Newsletter is out == Dear all, The [https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/June_2026 June 2026 issue] of the CEE Newsletter has been published. After a three years of being an editor of the Newsletter, this will be my last issue. Over the years, I've been putting on multiple hats and now is time to take one off. I would like to share many thanks to everyone I had the honor of collaborating with. Many of you are not only readers, but also authors. It was always a great joy to read all the amazing stories from all around the region, you are the ones making this newsletter special. '''Read the full newsletter [https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/June_2026 here].''' As always, we have prepared a [https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/June_2026/ru Russian version] of the same issue. Happy reading! Take care, Jan --[[User:Janbery|janbery]] ([[User talk:Janbery|talk]]) 26. juna 2026. u 16:03 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Janbery@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE&oldid=30548854 --> == Prijedlog za sliku sedmice: 13. jula 2026. – 19. jula 2026. == <!-- Obrazac koji se nalazi ispod ovog zakomentiranog teksta popunite odgovarajućim podacima. Prazni ili nepotpuni prijedlozi bit će uklonjeni. Predloženi sadržaj moguće je raspraviti ili odgoditi. --> Predlažem novu sliku sedmice. * '''Slika (naziv datoteke):''' <nowiki>Datoteka:Lionel Messi Argentina v Egypt 7 July 2026-250.jpg</nowiki> * '''Opis (popratni sadržaj):''' [[Lionel Messi]] u utakmici na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Svjetskom prvenstvu 2026.]] * '''Izvor (autor i datum):''' [[:commons:User:Berlination|Bryan Berlin]], 7. jula 2026. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 17. jula 2026. u 04:36 (CEST) :@[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]: A samo je dodaj, molim te. :) Nije kao da imamo previše opcija. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19. jula 2026. u 14:32 (CEST) ::Usput budi rečeno, ovaj autor ima sjajne fotke. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19. jula 2026. u 14:33 (CEST) :::Možda bi bilo dobro sačekati tekmu večeras, pa videti je l' će biti prigodno. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19. jula 2026. u 14:34 (CEST) ::::{{ping|Aca}} euuuuh, ne bih baš ovu sada XD – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 21. jula 2026. u 19:50 (CEST) :::::Au :D Bilo je baš teško gledati. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21. jula 2026. u 19:56 (CEST) == Obavijest o člancima o Indijancima == U sklopu rješavanja kategorija vezanih uz SAD, otkrio sam da postoji hrpa (ali doslovno hrpa) članaka o Indijancima te da je kategorija u potpunom kaosu. Ima posla, ali to je manji problem. Naime, većina - ako ne i svi - tih članaka prebačena je s hr.wiki u nekom davnom periodu, a gdje ih je radio Zeljko, kvalitetu čijih doprinosa Wikipediji ne treba dodatno elaborirati. Problem je što je ogroman broj tih članaka temeljen na prijevodima s web stranica koje se ne mogu smatrati izvorima i radi se o amaterskim, nenaučnim i neakademskim izvorima koji sadrže nereferencirane, pogrešne ili podatke koje je gotovo nemoguće potvrditi. Ima tu članaka o plemenima kojih nema ni na jednoj drugoj Wiki niti ih Google nalazi na tražilici, članaka o jezičnim skupinama koji su pisani kao da su o plemenima i slično. Od onih članaka koji postoje na en.wiki, ogroman broj sadržajno potpuno odudara i suštinski je nepopravljiv jer se radi o pseudoznanstvenim podacima, ako ne i o potpunim izmišljotinama. Sukladno navedenom, obavještavam kolege da ćemo pristupiti čišćenju tih članaka. Oni članci koji nemaju svoje ekvivalente na drugim Wiki projektima bit će automatski brisani jer je temeljem generalnog uvida u sadržaj takvih članaka vjerojatnost da se radi o pseudoznanstvenom ili fabriciranom sadržaju iznimno velika. Članci koji postoje na drugim projektima ići će kroz provjeru - ako sadržajno odgovaraju, bit će propisno kategorizirani i eventualno označeni nekim od šablona za sređivanje, a ako sadržajno potpuno odudaraju od onoga što piše na drugim projektima, isti će biti brisani. Ovo je problem od ranih dana sh.wiki i nešto s čim se treba uhvatiti u koštac radi održavanja vjerodostojnosti i kvalitete projekta. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 19. jula 2026. u 13:53 (CEST) :Saglasan sam s ovim, a pseudonauku i pseudoistoriju prezirem, pa je ovo super prilika da se sve to pregleda i proveri. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19. jula 2026. u 14:37 (CEST) == Request for comment (the future of Abstract Wikipedia) == <bdi lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Apologies if this has not yet been translated into your wiki's language. {{int:Please-translate}} You are invited to voice your opinions in a [[:m:Requests for comment/The future of Abstract Wikipedia|request for comment about the future of Abstract Wikipedia]]. {{Int:Feedback-thanks-title}} [[:m:User:Kowal2701|Kowal2701]] ([[:m:User talk:Kowal2701|talk]]) 24. jula 2026. u 14:24 (CEST) </bdi> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:DreamRimmer@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30513860 --> :@[[Korisnik:Kowal2701|Kowal2701]]: This seems to have become a Global North thing. And since we are Global No..where, it's good to be notified. :D Jokes aside, thanks for the delivery. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 24. jula 2026. u 23:54 (CEST) == Novi dizajn Radionice == {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave zaključujem da postoji konsenzus za usvajanje novog dizajna Radionice. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 1. augusta 2026. u 14:15 (CEST)|Usvojeno}} Podstaknut naporima @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosnog organa]], koji je u martu pokrenuo ovo pitanje, rešio sam da napravim svoj predlog novog dizajna Radionice (Portala zajednice). Možete ga videti '''[[Wikipedija:Radionica|ovde]]'''. Dizajn inkorporira zaglavlje s interaktivnim dugmićima i nove zadatke sortirane po težini, navodi ključne wikiprojekte, pruža adekvatnu pomoć novim korisnicima i prikazuje ključne novosti na Wikipediji. Prilagođen je tamnoj temi i mobilnim uređajima. Kao referenca korišten je i Codex, Wikimedijin dizajn-sistem, a stilski okvir stvoren je pomoću modela GPT-5.6. Imate li neke sugestije u pogledu dizajna? Kako vam se čini? Želite li da ga službeno usvojimo? Radi transparentnosti, pingovaću korisnike koji su bili pozvani da učesvuju i u prošloj raspravi: @[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]], @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]], @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]], @[[Korisnik:Aca|Aca]], @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]], @[[Korisnik:Vipz|Vipz]], @[[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]], @[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]], @[[Korisnik:Pokrajac|Pokrajac]], @[[Korisnik:Vitek|Vitek]], @[[Korisnik:Belirac|Belirac]], @[[Korisnik:Duma|Duma]], @[[Korisnik:Akatone|Akatone]], @[[Korisnik:Alekol|Alekol]], @[[Korisnik:Atricapilus|Atricapilus]], @[[Korisnik:Dwina744|Dwina744]], @[[Korisnik:ImStevan|ImStevan]], @[[Korisnik:SrpskiAnonimac|SrpskiAnonimac]], @[[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]], @[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]], @[[Korisnik:Bakir123|Bakir123]], @[[Korisnik:Argo|Argo]], @[[Korisnik:Deni|Deni]], @[[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]], @[[Korisnik:Gliwi|Gliwi]], @[[Korisnik:MrKeefeJohn|MrKeefeJohn]], @[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]], @[[Korisnik:Stefanguzvica|Stefanguzvica]], @[[Korisnik:Stephan1000000|Stephan1000000]], @[[Korisnik:Zblace|Zblace]] Rasprava traje 7 dana. Unapred hvala na komentarima! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 25. jula 2026. u 00:22 (CEST) :Meni je ovo super i podržavam usvajanje – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 25. jula 2026. u 01:10 (CEST) :Da bi reč rekla! [[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] ([[Razgovor s korisnikom:Maria Sieglinda von Nudeldorf|razgovor]]) 25. jula 2026. u 07:55 (CEST) ::Mnogo zahvaljujem! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 25. jula 2026. u 10:50 (CEST) :Fino izgleda, dobro urađeno. – [[Korisnik:Duma|Duma]] ([[Razgovor s korisnikom:Duma|razgovor]]) 25. jula 2026. u 11:51 (CEST) {{podnožje rasprave}} == BCHS Arbitražni odbor == U tekućem U4C slučaju na Meta-Wikiju, korisnik {{k|ImStevan}} predložio je formiranje regionalnog BCHS arbitražnog odbora, koji bi delovao na svim našim projektima i pomagao u provođenju Univerzalnoga kodeksa ponašanja. Ovaj odbor činili bi iskusni korisnici s naših projekata, birani na posebnim izborima. Pre nego što se poradi na detaljima, zanima me kakvo mišljenje naša zajednica ima o ovom predlogu? Želimo li podržati osnivanje takvog tela i učestvovati u njegovom radu? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 8. augusta 2026. u 18:48 (CEST) :Moje iskustvo s AO-om bilo je katastrofalno i dok smatram da je ovo postavljeno na boljim temeljima, mislim da nema smisla iz dva razloga. Prvi je vezan uz moć kao takvu, a to je isti razlog koji je iskvario i izvorni AO, koji je postao sredstvo obračuna. Mislim da je ovo enciklopedija i da ljudi ne bi ovdje trebali dobivati nikakvu posebnu moć, a naročito ne neku interprojektnu da utječu na sudbine drugih projekata. To mi nije u duhu enciklopedije, več u duhu nekakve političke organizacije, a to nismo. Drugi je razlog sama politika. Čemu osnivanje dodatnih odbora? Lokalne zajednice trebale bi biti sposobne provoditi pravila i brinuti se same o sebi, a korisnici se ne bi trebali miješati u to što rade drugi projekti. Ne znam želi li itko te ovlasti, ali ja osobno ne želim ovlasti da kontroliram i sankcioniram što rade korisnici na srpskoj, bosanskoj ili hrvatskoj Wikipediji, niti bih volio da itko s tih projekata sankcionira išta što radimo mi ovdje (pa ostali bismo bez @[[Korisnik:Vipz|Vipzija]] u roku od sekunde :P). To je nepotrebno politiziranje projekta i to je dovelo do propasti i srpsku i hrvatsku Wikipediju svojedobno. Mislim da bilo kakva suradnja treba biti isključivo enciklopedijska, a nipošto ovakva, odnosno politički obojena. Sumarno, smatram da ovakav prijedlog kao takav nije u duhu Wikipedije kao enciklopedije te stoga ne podržavam niti osnivanje ovakvog odbora niti naše službeno sudjelovanje u njegovom radu ako se on ikada osnuje. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 8. augusta 2026. u 19:30 (CEST) ::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: A gle, mi svakako imamo U4C, koji postoji kao globalni odbor i koji kontrolira provedbu Univerzalnog kodeksa ponašanja. Ovde bi stvar bila mnogo bolje utemeljena, jer bismo imali međukorak – regionalni odbor koji čine lokalni urednici, koji su mnogo bolje upoznati s našim lokalnim problemima i lokalnim potrebama (umesto birokrata s drugog kraja sveta). Ukoliko bismo ograničili delokrug ovakvog lokalnog odbora (tipa da se bavi samo pitanjima koja su prethodno raspravljana lokalno, a nisu dovela do jasnog konsenzusa), onda ne verujem da će tu moći da dođe do konsolidacije moći. Trenutno svako može da pokrene globalni U4C case ukoliko se o tom pitanju povela rasprava lokalno i nije dovela do rešenja. Mislim da takvo ograničenja može da se postavi i za ovakvo telo, i imali bismo jasan delokrug. Na kraju, situacija na srwikiju bila bi mnogo drugačija da je ovakvo telo postojalo, a ovakav arbitražni odbor, koji je postojao na hrwikiju, onemogućavao je Kuburi da potpuno preuzme kontrolu. To je bio razlog zašto je Kubura svim silama (uključujući i sockpuppete) želeo da rasformira Odbor, što mu je na kraju i uspelo. Mislim da dugoročno ovakvo telo može da bude od velike koristi za ljude koji se bave međuprojektnim radom, te da bude spona koja će neopozivo povezati projekte s našeg govornog područja. Wikimedijina procena dezinformacija na hrvatskoj Wikipediji takođe je pronašla kao moguće rešenje "objedinjavanje izbora u zajednici za [...] funkcionalne uloge", tako da mislim da bi ovakva stvar bila dobra za šire srpskohrvatsko područje. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 9. augusta 2026. u 01:56 (CEST) 6ck5kkvs4bhax2j03uz4qt4vgqo7i7b 42669573 42669572 2026-08-08T23:59:25Z Aca 108187 /* BCHS Arbitražni odbor */ odgovor 42669573 wikitext text/x-wiki {{Pijaca}} == Invitation to Host Wiki Loves Folklore 2026 in Your Country == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="text-align: center; width: 100%;">''{{int:please-translate}}''</div> [[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|150px|frameless]] Hello everyone, We are delighted to invite Wikimedia affiliates, user groups, and community organizations worldwide to participate in '''Wiki Loves Folklore 2026''', an international initiative dedicated to documenting and celebrating folk culture across the globe. ;About Wiki Loves Folklore '''Wiki Loves Folklore''' is an annual international photography competition hosted on Wikimedia Commons. The campaign runs from '''1 February to 31 March 2026''' and encourages photographers, cultural enthusiasts, and community members to contribute photographs that highlight: * Folk traditions and rituals * Cultural festivals and celebrations * Traditional attire and crafts * Performing arts, music, and dance * Everyday practices rooted in folk heritage Through this campaign, we aim to preserve and promote diverse folk cultures and make them freely accessible to the world. [[:c:Commons:Wiki_Loves_Folklore_2026|Project page on Wikimedia Commons]] ; Host a Local Edition As we celebrate the '''eight edition''' of Wiki Loves Folklore, we warmly invite communities to organize a local edition in their country or region. Hosting a local campaign is a great opportunity to: * Increase visibility of your region’s folk culture * Engage new contributors in your community * Enrich Wikimedia Commons with high-quality cultural content '''[[:c:Commons:Wiki_Loves_Folklore_2026/Organize|Sign up to organize]]:''' If your team prefers to organize the competition in ''either February or March only'', please feel free to let us know. If you are unable to organize, we encourage you to share this opportunity with other interested groups or organizations in your region. ;Get in Touch If you have any questions, need support, or would like to explore collaboration opportunities, please feel free to contact us via: * The project Talk pages * Email: '''support@wikilovesfolklore.org''' We are also happy to connect via an online meeting if your team would like to discuss planning or coordination in more detail. Warm regards, '''The Wiki Loves Folklore International Team''' </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 18. januara 2026. u 14:21 (CET) (Ова порука је послата [[:Wikipedija:Pijaca-Пијаца]] и поставља се овде због преусмерења.) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Tiven2240@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery/Wikipedia&oldid=29228188 --> == <span lang="en" dir="ltr">Annual review of the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> I am writing to you to let you know the annual review period for the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines is open now. You can make suggestions for changes through 9 February 2026. This is the first step of several to be taken for the annual review. [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Annual review/2026|Read more information and find a conversation to join on the UCoC page on Meta]]. The [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|you may review the U4C Charter]]. Please share this information with other members in your community wherever else might be appropriate. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]])<section end="announcement-content" /> </div> 19. januara 2026. u 22:01 (CET) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Keegan (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=29905753 --> == CEE Women 2026 == Unutar [[meta:Wikimedia_CEE_Spring|Wikimedia CEE Spring]] prevodilačkog wikipedijskog natjecanja se obično organiziraju tematska pod-natjecanja i aktivnosti među kojima je i onaj posvećen ženama i kompenziranju deficita sadržaja po pitanju roda u wikimedijskoj interpretaciji regije Srednje i istočne Europe (poticao sam i su-organizirao sam nekad)... Ove godine je opcija i dobiti manja sredstva (mikro-fond do 500eur) za provedbu širih aktivnosti (uključuje i druge wikimedijske projekte). Bilo bi dobro da se neko hoće primiti toga i potaknuti nove doprinose. Ako ste zainteresirane_i - pogledajte ovdje https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE_Women_Campaign_2026 i javite se za suradnju i/ili koordinaciju s drugima. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 6. februara 2026. u 11:55 (CET) :Hvala ti Zblace na pozivu i na informacijama! Nastojat ću raditi na tome da sh.wiki facilitira veću angažiranost u podzastupljenim temama. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 6. februara 2026. u 13:19 (CET) ::Puno hvala i od moje strane. CEE Spring je natjecaj kojim bismo trebali dati veću pozornost. LP – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 6. februara 2026. u 13:42 (CET) ::Ako trebaš pomoć da uradimo nešto zajedno online ili hibridno javi. Ja ću probati nešto sa ekipom na Wikidata, Commons a mogli bi i na Wikipedijama. – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 14. februara 2026. u 07:36 (CET) :Sve aktivnosti kojima se smanjuje rodni jaz na Wikipediji izuzetno su važne. Podrška i s moje strane. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 7. februara 2026. u 01:25 (CET) :Danas je do ponoći krajnji rok za prijavu projekta...meni se osobno još niko nije javio a čini mi se niti da je objavljeno išta prema zajednici o koordiniarnoj-zajedničkoj akciji. Koliko vidim ovdje ima par nespecifičnih (kurtoaznih?) znakova opće podrške, pa nisam siguran što i kako dalje. Iako mi je ovaj SH Wikipeda bliža od HR/SR/BS...imao sam i dovoljno negativnih iskustava da nebi htio inicirati projektni prijedlog samostalno ovdje samo da bi se nešto desilo. Ako se neko organizira i koordinira drukčije na privatnoj osnovi/infrastrukturi to mi je i metodološki i etički problematično, ali ... o tom sam već pisao puno puta. – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 22. februara 2026. u 09:04 (CET) ::Krajnji rok za što točno? Nisam znao da smo tako tanki s vremenom, jer takvog roka nisam vidio zapisanog na nekoj od Meta-Wiki stranica. Što se tiče privatnih infrastruktura i njihove funkcije, slobodno pitaj. [[WP:CEE Spring 2024]] sam organizirao samostalno, da, ali nije bio koordiniran uopće, kao ni [[WP:Mjesec Azije]] ili neki drugi u zadnje vrijeme manje plodni uređivački maratoni. Posljednjih sam nekoliko, takoreći, godina bio izuzetno zaokupljen drugim stvarima u stvarnom životu i projektu sam jedva doprinosio. Sve što sam tada organizirao je više bilo "reda radi, jer smo dosad održali" nego pomno iskoordinirani pothvat koji se kao provodi u tajnim chat kanalima van Wikimedije. CEE Spring 2025 je s moje strane propao jer nisam imao kapaciteta organizirati ga. Tkogod pokaže interes organizirati takve stvari sa mnom ili čak umjesto mene, vrlo je dobrodošao. Također, možemo mi raspravljati u nedogled što točno ne štima, zašto nema novih ljudi, zašto nema doprinosa koliko bi trebalo biti, zašto je urednička retencija takva kakva je, ali činjenica je da samo ponavljamo iste obrasce, a nadamo se drukčijem rezultatu. Tehnička infrastruktura shwiki projekta je vrlo zahrđala, a radi se između ostalog o nekim jako važnim aspektima uređivanja projekta (UX), poput šablona za citiranje. A jednom ako zađeš u to područje zamijetit ćeš da je to jedna duboka zečja rupa – modularni labirint. Optimalna implementacija glavne stvari X zahtjeva da se gradi na stvari Y, koju nadalje podupire 3 neke druge stvari, i tako dalje. Koliko je važno imati kod, važno je lokalizirati ga i prilagoditi lokalnom kontekstu, dokumentirati ga (i sam ga proučiti i shvatiti), ponekad čak i poboljšati gdje se uvidi prilika. Moj trenutni X je sve povezano sa nacrtima i njihovim stvaranjem. Trenutni Y, Z, W, itd. je sve sporedno što zahvatim raditi (a vidljivo je u zapisu doprinosa). Svako dobro. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 22. februara 2026. u 11:49 (CET) == Financijski poticaj za [[:m:Wikimedia CEE Spring 2026|CEE Spring 2026]] == Pozdrav svima! Fokus ove rasprave je ponuda grupe [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]], pod fiskalnim sponzorstvom [[:m:Wikimedia Austria|Wikimedije Austrije]], da bilo kojoj zainteresiranoj zajednici omogući mikro-fond do 400 EUR u svrhu nagrađivanja najmarljivijih učesnika nadolazeće uređivačke akcije. Želimo li iskoristiti ovu priliku? – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 28. februara 2026. u 05:40 (CET) ---- ; Rasprava Moje osobno mišljenje je: ovo praktički garantira da će svi ili bar većina učesnika dobiti značajnu novčanu nagradu za svoj doprinos srpskohrvatskoj Wikipediji u sklopu akcije. Obzirom na delikatnu situaciju u kojoj se nalazimo glede jezika, trebali bismo uspostaviti kriterije za učešće koji se dotiču [[WP:Prijenos sadržaja s drugih Wikipedija|prijenosa sadržaja s drugih Wikipedija]]. Pri definiranju kriterija učešća smatram da trebamo dati prednost kvaliteti nad kvantitetom. Kvalitet je, međutim, teže definirati objektivno. Neke metrike kojima raspolažemo: 1) veličina doprinosa u bajtovima 2) veličina doprinosa u riječima 3) broj projekata na srodnim jezicima koji članak već imaju 4) postotak preklapanja sa sadržajem na srodnim jezicima. Pozivam sve zainteresirane da se priključe raspravi s idejama i mišljenjima. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 28. februara 2026. u 06:21 (CET) :Ovo je sasvim simpatična inicijativa, tako da podržavam. Što se tiče kriterija, mislim da bi svaki oblik prijenosa trebao biti strogo zabranjen - dakle, samo vlastoručno napisani/prevedeni članci, bez ikakvih strojnih prijevoda. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 28. februara 2026. u 13:26 (CET) :Vrlo lepa ideja. I ja sam saglasan da preneseni članci ne treba da ulaze u sastav takmičenja. Dodatne kriterijume svakako valja razmotriti. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 28. februara 2026. u 15:03 (CET) :::i ja se slažem s ovom idejom. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 3. marta 2026. u 19:18 (CET) Hvala vam na podršci! Od uvaženog sam kolege @[[Korisnik:MHeidarzadeh-CEEhub|MHeidarzadeh-CEEhub]] preko email-korespondencije dobio potvrdu da su zajednici srpskohrvatske Wikipedije obezbijeđena sredstva u iznosu od 400 EUR za dodjelu lokalnih nagrada. Popis suradnika s najboljim rezultatima će po završetku takmičenja biti proslijeđen fiskalnom sponzoru ovogodišnjeg izdanja takmičenja CEE Spring. Uz pristanak obiju strana u okviru ispod dajem uvid na relevantne mail-ove. {{Collapse top|Email korespondencija}} Dear Mohammad, I have consulted my community on-wiki and they support the incentive. Thus, the Serbo-Croatian Wikipedia (shwiki) community would like to request funding support to cover for local prizes – in any amount you deem reasonable. Given the project’s modest editing activity, a smaller allocation is appropriate. I took notice of the [[metawiki:CEE_Women_Campaign_2026/applications/CEE_Women_2026:_Multi-Wiki_Edit-a-thon_&_Training_(HR_+_EN/SH/BS)_with_Wikidata_&_Commons|CEE Women Campaign application]] that aims to cover shwiki. I'll aim to accommodate for the incoming contributions (which I hope there will be) to the best of my capacity. In the future, I'd probably like to have the [[metawiki:Cross-Project_Cooperation_Initiative|Cross-Project Cooperation Initiative]] involved in such endeavors. Thank you so much, on behalf of my community. Best regards, Vipz. <hr> Dear Vipz, Thank you for confirming the community’s support. You have up to 400 EUR available for local prizes. There is no need for a separate application, and you can use this amount to award prizes to your participants. After the contest ends, please share the list of winners with our fiscal sponsor (this year Wikimedia Austria), who will arrange sending the prizes accordingly. Best regards, Mohammad {{Collapse bottom}} Uskoro ću se pozabaviti izradom nužne infrastrukture i predloška za nagrađivanje (''1. veći iznos''; 2. ''malo manji iznos''; itd.), koji ću zainteresiranim korisnicima dati ovdje na uvid prije konačnog usvajanja. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 2. marta 2026. u 16:47 (CET) == Radionica / Portal Zajednice == {{Zaglavlje rasprave|Prijedlog nije dobio potrebnu potporu i odbačen je.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 24. marta 2026. u 03:09 (CET)|odbačeno}} Poštovane kolege, želio bih se prihvatiti cjelovitog preuređenja odjeljka [[Wikipedija:Portal zajednice|'''Portal Zajednice''' odnosno '''Radionice''']]. Mislim da je taj odjeljak zanemaren, prepušten samome sebi već godinama, a mogao bi pružiti prostor vrlo korisnim spravama i pomagalima, kako za nove tako i za iskusnije korisnike. Mogu li preuzeti taj pothvat? Imate li kakvih zamisli ili prijedloga? Riječ je o odjeljku koji sam isprva gotovo htio ukloniti, no ako ga promotrimo pozornije, vidjet ćemo da u njemu postoje solidne polazišne točke. Moja je zamisao sačuvati ključne sadržaje koje su kolege utemeljili, te potom sve svesti na najosnovnije, učiniti jasnijim i korisnijim. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 14. januara 2026. u 16:44 (CET) :Što se mene tiče, nije na odmet... :D Pogotovo za nove korisnike, mogu naučiti dosta! – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 14. januara 2026. u 18:58 (CET) :Jedna od najvažnijih stranica na projektu, a potpuno zapuštena. Vreme je da se to promeni. Podržavam inicijativu. Stranica mora imati responzivan dizajn i ažuran sadržaj. Mora biti korisna kako za novajlije tako i za iskusne urednike i urednice. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16. januara 2026. u 00:46 (CET) ::::Nacrt: '''[[Korisnik:Inokosni organ/Radionica|Radionica]]''' (novopredloženi) usp. '''[[Wikipedija:Portal zajednice|Radionica]]''' (sadašnji "stari" oblik) ::::Mislim da je nacrt za novu radionicu dovršen i mogu ga podnijeti na vaš uvid. U donjoj sekciji navedite sve potrebne primjedbe: što nedostaje? Što je suvišno? Sviđa li vam se stil? Sviđaju li vam se boje? Koje bi dijelove teksta trebalo promijeniti? Koje bi tekstualne dijelove trebalo dodati? Što u kodu nije u redu? ::::Raspravu otvaram danas, 6. marta, i namjeravam je voditi dvije sedmice, dakle do 20. marta, nakon čega ćemo pristupiti završnom glasovanju i posljednjim izmjenama. Naravno, ako rasprava postigne suglasje prije 20. marta, možemo je zatvoriti i ranije, na vaš zahtjev. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 6. marta 2026. u 15:54 (CET) ::::@[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]], @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]], @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]], @[[Korisnik:Aca|Aca]], @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]], @[[Korisnik:Vipz|Vipz]], @[[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]], @[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]], @[[Korisnik:Pokrajac|Pokrajac]], @[[Korisnik:Vitek|Vitek]], @[[Korisnik:Belirac|Belirac]], @[[Korisnik:Duma|Duma]], @[[Korisnik:Akatone|Akatone]], @[[Korisnik:Alekol|Alekol]], @[[Korisnik:Atricapilus|Atricapilus]], @[[Korisnik:Dwina744|Dwina744]], @[[Korisnik:ImStevan|ImStevan]], @[[Korisnik:SrpskiAnonimac|SrpskiAnonimac]], @[[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]], @[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]], @[[Korisnik:Bakir123|Bakir123]], @[[Korisnik:Argo|Argo]], @[[Korisnik:Deni|Deni]], @[[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]], @[[Korisnik:Gliwi|Gliwi]], @[[Korisnik:MrKeefeJohn|MrKeefeJohn]], @[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]], @[[Korisnik:Stefanguzvica|Stefanguzvica]], @[[Korisnik:Stephan1000000|Stephan1000000]], @[[Korisnik:Zblace|Zblace]] === Rasprava === {{komentar}} Ovo mi je rešenje baš prenatrpano. :) Mislim da radionica treba da bude dosta čitljivija i da sadrži samo stvari na kojima se trenutno radi ili planira raditi – poslovi u fokusu. Srodni projekti, rast broja članaka, statistika, historija, lista botova, linkovi ka pravilima i smernicama, dugmići, stari uvod radionice – sve to mi je nabacano. Te stvari treba razdvojiti i uklopiti u postojeće stranice. Radionica bi trebala obuhvatati sveže primere članaka za sređivanje i kada se jedan članak sredi, imamo onda sledeći prikazan. Neka vrsta To-Do liste podeljene po težini. Da ima stvari za novajlije, ali i stvari za iskusne urednike. Dakle, kad čovek ode u radionicu, on želi da ima alat i konkretan posao koji treba da obavi. Ovo sad je vrlo teško za snalaženje i čak kompleksnije od postojećeg, neažurnog dizajna radionice. Ipak, dopada mi se plava pozadina kao element dizajna i mislim da se sve treba unificirati i sažeti u jednu ili više plavih pozadinskih okvirića. Dizajn treba imati naveden specifičan problem i konkretne članke te kratko objašenjnje šta je potrebno uraditi i na koji način se najlakše to može uraditi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 6. marta 2026. u 16:12 (CET) === Zaključak === Rok od 20. marta je istekao i ne vidim nikakav napredak. Kako nema glasova za, mogu smatrati da je moj prijedlog odbijen, a plan obnove Radionice odgođen na neodređeno vrijeme. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 24. marta 2026. u 03:09 (CET) {{Podnožje rasprave}} == New Rapid Funds in CEE – global support now closer to your local activities == Hi everyone, '''Starting from 1 April 2026''', the CEE Hub will begin reviewing and supporting Rapid Fund applications for Central and Eastern Europe, in close cooperation with the Wikimedia Foundation. This change is part of our shared effort to bring support closer to communities and make the process more accessible and responsive to local contexts. You will still apply through the same system (Fluxx), and WMF will continue handling contracts and fund transfers. What changes is that the CEE Hub becomes your first point of contact, offering guidance, reviewing applications, and staying closer to your ideas throughout the process. We encourage you to reach out to [[:m:User:TRistovski-CEEhub|Toni]], our Grants Specialist before applying. A short conversation can help clarify your idea and make things smoother from the start. * ☝️ Rapid Funds remain open year-round (with possible delays in June and December). * ☝️ For Central Asian communities: the process stays the same – you continue applying directly through WMF. Join our online Q&A session to learn more (same content, two options to join): * 2 April, 5:00 PM CEST (UTC +2; [[:m:Event:CEE Hub Rapid Fund Q&A Nr. 1|register here]]) * 8 April 7:00 PM CEST (UTC +2; [[:m:Event:CEE Hub Rapid Fund Q&A Nr. 2|register here]]) More info & contact: '''[[:m:CEE Hub Rapid Funds|Wikimedia CEE Hub/Rapid Grants]]''' --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 31. marta 2026. u 13:21 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:TRistovski-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=29670168 --> == Join the sixth Ukraine’s Cultural Diplomacy Month on Wikipedia! == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:Ukraine’s Cultural Diplomacy Month on Wikipedia 2026.png|right|250px|thumb|link=https://meta.wikimedia.org/wiki/Ukraine%27s_Cultural_Diplomacy_Month_2026|Join our campaign!]] {{int:please-translate}} Dear Wikipedians! [[:m:Special:MyLanguage/Wikimedia Ukraine|Wikimedia Ukraine]], in cooperation with the [[:en:Ministry of Foreign Affairs of Ukraine|MFA of Ukraine]] and [[:en:Ukrainian Institute|Ukrainian Institute]], has launched the sixth edition of writing challenge "'''[[:m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|Ukraine's Cultural Diplomacy Month]]'''", which lasts from '''1st April''' until '''30th April 2026'''. The initiative aims to promote knowledge about Ukrainian culture abroad by creating and improving Wikipedia articles in multiple languages. This year marks the sixth edition of the campaign, which will focus on contemporary culture, making today’s artistic voices and practices more visible to international audiences. 🧩'''How to participate?''' Choose an article from the suggested list → Write an article in your language, or improve an existing one according to the rules → Add your contribution to the contest page and calculate your points → Win prizes and receive a certificate of participation → Become a promoter of truthful knowledge about Ukraine. 🧩'''[[m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|Check our main page for more information]]'''. '''If you are interested in coordinating long-term community engagement for the campaign and becoming a local ambassador, we would love to hear from you! Please let us know your interest.''' If not, then we encourage you to translate the [[m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|landing page of the contest]] and [https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MessageGroupStats?group=Centralnotice-tgroup-UCDM2026banner&messages=&language=en&x=D banner] into your own language. Also, we set up a [[:m:CentralNotice/Request/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|banner]] to notify users of the possibility to participate in this challenge! [[:m:User:OlesiaLukaniuk (WMUA)|OlesiaLukaniuk (WMUA)]] ([[:m:User talk:OlesiaLukaniuk (WMUA)|talk]]) 04:35, 1 April 2026 (UTC) </div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:OlesiaLukaniuk (WMUA)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:OlesiaLukaniuk_(WMUA)/list_of_wikis&oldid=28552112 --> == CEE Newsletter is out now! == Dear all, The first CEE Newsletter issue of 2026 is now live, and we are happy to share it with you. The past few months have been anything but quiet across our region. From Wikimedia CEE Spring and the CEE Women Campaign, to cross-border collaborations, youth initiatives, and new ideas taking shape, there is a lot happening -- and this issue brings together many of those stories in one place. You will find highlights from community activities, updates from the CEE Hub, international news, and a wide range of contributions from across the region. It is a good snapshot of what we have been working on together at the start of the year. As always, thank you to everyone who contributed -- by writing, sharing updates, or supporting behind the scenes. Take a moment to explore the issue and see what is going on across the region: https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/March_2026 As always, we have prepared a Russian version of the same issue: https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/March_2026/ru Happy reading! On behalf of the CEE Newsletter team, Karo <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:KGruszczyk-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE&oldid=30270755 --> == Request for comment (global AI policy) == <bdi lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Apologies for writing in English. {{int:Please-translate}} A [[:m:Requests for comment/Artificial intelligence policy|request for comment]] is currently being held to decide on a global AI policy. {{int:Feedback-thanks-title}} [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 02:58 (CEST) </bdi> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Codename Noreste@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30424282 --> == Call for Community Candidates – Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026 == ''Please help us and your community by translating this announcement into your language!'' Dear all, The [[Meta:Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026]] is currently underway. There are 4 seats allocated to community representatives. Community members are invited to nominate themselves as candidates for these seats. These positions will be filled through a vote by the CEE community. '''Eligibility criteria:''' * Candidates must be [[Meta:Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026/Eligibility|eligible voters]]: ** Have a Wikimedia account created before 18 December 2025 ** Have at least 300 edits between 18 December 2025 and 18 June 2026 ** Must not have been blocked between 18 March 2026 and 18 June 2026 * Must have participated in at least 2 of the last 3 [[Meta:Wikimedia CEE Hub/CEE Hub Status Meeting|CEE Hub Advisory Group meetings]] You can check your eligibility using the following tool: https://cee-sc-election.toolforge.org/ '''How to proceed:''' Candidates may nominate themselves or be nominated by others. If nominated by others, the candidate must explicitly accept the nomination before 18 June 2026. The candidate should create their nomination page and submit their candidacy [[Meta:Wikimedia_CEE_Hub_Steering_Committee_Election_2026/Nominations|here]]: Please also inform your communities about the election and encourage participation. Best regards,   Electoral Commission of Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026 --[[Meta:Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Meta:Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 30. aprila 2026. u 12:00 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:MHeidarzadeh-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=30401522 --> == Invitation: Call for Delegates Nominations and registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca == Dear Serbo-Croatian language community, On behalf of the Wikimedians of Romania and Moldova User Group, we are thrilled to invite you to the [[:m:Wikimedia_CEE_Meeting_2026/Registration|Wikimedia CEE Meeting 2026]]! This year, our regional gathering will take place in the heart of Transylvania, in the vibrant city of Cluj-Napoca, Romania. <span style="font-family:monospace,monospace">'''Dates: 18–20 September 2026. Location: Cluj-Napoca, Romania'''</span> === Call for Delegate Nominations === We are now officially opening the call for affiliates to nominate their delegates. Each affiliate is encouraged to select representatives who will actively contribute to the sessions, share local successes, and help strengthen our regional network. It is crucial to check the '''[[:m:Wikimedia CEE Meeting 2026/Eligible affiliates|eligibility subpage]]''' to see the number of delegates allocated to your community. This number tells you how many delegate scholarships are reserved for your community. <span style="font-family:monospace,monospace">'''Nomination Deadline: 30 May 2026'''</span> Please ensure that your nominations are submitted by this date to allow our organizing team enough time to manage travel logistics and visa support where necessary. === Registration process === Delegates, scholarship recipients, and all self-funded attendees can register using the Registration Form (given below). It is mandatory for each delegate application to contain a link to the documents supporting the respective nomination as delegate. All travel, accommodation, and food expenses (during the conference days) will be organized and covered by Wikimedians of Romania and Moldova User Group only for delegates and scholarship recipients. Registration is required for everyone to participate in the Wikimedia CEE Meeting. <p style="font-family:monospace,monospace;background-color:#bbb">'''Registration Form is here: [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdrSQ3JZCGa21AInWOCXnNjzhUZLV1n7LcSt8-0pd1L0Z4rMw/viewform Apply]'''</p> * '''Registration period for representatives of Wikimedia affiliations: <u>13 May 2026, 00:00 (UTC) — 30 May 2026, 23:59 (UTC)</u>.''' * Registration period for self-funded participants and for everyone else: 13 May 2026, 00:00 (UTC) — 30 June 2026, 23:59 (UTC). For any questions or unclear issues, please reach out to us at our official conference email: <p style="font-family:monospace,monospace">'''wmceem2026[[File:At sign.svg|17px|link=|@|class=skin-invert]]icf-fri.org'''</p> We look forward to welcoming you to Cluj-Napoca this September to share knowledge, foster new ideas, and celebrate our collective achievements. Warm regards,<br/>Wikimedia CEE Meeting 2026 Organizing Team<br/>Wikimedians of Romania and Moldova User Group<br/> – [[Korisnik:Gikü|Gikü]] ([[Razgovor s korisnikom:Gikü|razgovor]]) 13. maja 2026. u 22:54 (CEST) :@[[Korisnik:Vipz|Vipz]], @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]], @[[Korisnik:Deni|Deni]] Ne(t)ko zainteresiran? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. maja 2026. u 10:59 (CEST) ::Hmmmm. Razmislim. @[[Korisnik:Vipz|Vipz]], @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar]]? – [[Korisnik:Deni|Deni]] ([[Razgovor s korisnikom:Deni|razgovor]]) 14. maja 2026. u 14:22 (CEST) :::@[[Korisnik:Aca|Aca]], @[[Korisnik:Deni|Deni]], imate moju podršku da nas predstavljate na CEE Meetingu, kao i uvijek. Ako se za to odlučite, volio bih da raspravimo kako nas se planira predstavljati i da dogovorimo kakve su teme zapravo važne za ovu zajednicu. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 15. maja 2026. u 01:26 (CEST) ::::Samo jedan kandidat je iz naše zajednice. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 15. maja 2026. u 02:57 (CEST) ::::Ja sam tebe i Edgara pingovao da i vi razmislite želi li jedan od vas da ode da nas predstavi. Bilo bi dobro :) – [[Korisnik:Deni|Deni]] ([[Razgovor s korisnikom:Deni|razgovor]]) 16. maja 2026. u 14:32 (CEST) :::::Broj zainteresiranih kandidata sa srpskohrvatskog govornog prostora je razmjerno malen u odnosu na broj raspoloživih delegacijskih mjesta - njih čak osam (8), odnosno više od 10 % svih stipendija. Tako mi se barem čini, a volio bih da se dokaže suprotno. Uvijek je moguće nešto dogovoriti s kolegama koji rade na jezično bliskim projektima. Što se tiče mene konkretno, ne mogu nas ići predstavljati ove godine. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 30. maja 2026. u 01:07 (CEST) == Wiki Loves Eurovision 2026 == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:Wiki Loves Eurovision edit-a-thon logo 2026.svg|right|250px]] Hello everyone! You are invited to participate in the "[[meta:Wiki Loves Eurovision 2026|Wiki Loves Eurovision]]" article writing contest, where our goal is to create new Eurovision-related articles in the CEE-language Wikipedia editions and improve existing ones. The contest will take place from May 10 to June 10, 2026, and prizes are available: * 1st prize: a voucher worth €60 * 2nd prize: a voucher worth €50 * 3rd prize: a voucher worth €40 * 4th–10th prize: a voucher worth €30 To participate in the contest and learn more, please visit [[meta:Wiki Loves Eurovision 2026|this link]]. --[[User:MHeidarzadeh-CEEhub|MHeidarzadeh-CEEhub]] ([[User talk:MHeidarzadeh-CEEhub|talk]]) 14:00, 16 May 2026 (UTC) </div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:MHeidarzadeh-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE&oldid=30513878 --> == <span lang="en" dir="ltr">Vote now in the 2026 U4C election</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Eligible voters are asked to participate in the 2026 [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] election. More information–including an eligibility check, voting process information, candidate information, and a link to the vote–are available on Meta at the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|2026 Election information page]]. The vote closes on 2 June 2026 at [https://zonestamp.toolforge.org/1780358400 00:00 UTC]. Please vote if your account is eligible. Results will be available by 14 June 2026. -- In cooperation with the U4C,<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 27. maja 2026. u 19:14 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Keegan (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30513860 --> == Extending the Call for Delegates registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca == Hello! As mentioned [[#Invitation: Call for Delegates Nominations and registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca|above]], the Serbo-Croatian language community has scholarship spot(s) reserved for attending the [[:m:Wikimedia CEE Meeting 2026|Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca]]. By our accounts, your community has not yet filled up the reserved spot(s) for delegates. We are '''extending the deadline to June 10''', but please note that the '''June 10 deadline is final and will not be extended for anyone'''. '''Registration form is here:''' https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdrSQ3JZCGa21AInWOCXnNjzhUZLV1n7LcSt8-0pd1L0Z4rMw/viewform Don't forget to provide a confirmation about the selection of delegates. For any questions or unclear issues, please reach out to us at our official conference email: :'''[mailto:wmceem2026@icf-fri.org wmceem2026@icf-fri.org]''' Thank you for your cooperation and CEE you Beyond the Crossroads in Cluj-Napoca! On behalf of Wikimedia CEE Meeting 2026 Organizing Team, Wikimedians of Romania and Moldova User Group -- – [[Korisnik:Gikü|Gikü]] ([[Razgovor s korisnikom:Gikü|razgovor]]) 29. maja 2026. u 23:32 (CEST) == Incompatibility with Parsoid == Hi, Sorry for English. We are facing a blocker on the [[mw:Parsoid/Parser_Unification|parsoid roll out]] to Serb-Croation Wikipedia. [[Template:refbegin]] and [[Template:Refend]] add "<nowiki>-{" and "}-</nowiki>" to articles to avoid language conversion on references but that won't work in parsoid anymore and is leading to visible wikitext on parsoid mode ([https://sh.wikipedia.org/wiki/Mary%20Wollstonecraft%20Shelley?useparsoid=1&variant=sh-cyrl example]). We can fix the existing cases by using a bot and simply add the wikitext in articles directly instead. I can do it but beforehand, I wanted to make sure it's okay by the community of Serb-Croation Wikipedia. See [[phab:T424399]] for more information. – [[Korisnik:Ladsgroup|Ladsgroup]] ([[Razgovor s korisnikom:Ladsgroup|razgovor]]) 15. juna 2026. u 04:36 (CEST) :@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] @[[Korisnik:Aca|Aca]]: Is this relevant to your recent edits? – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 15. juna 2026. u 06:15 (CEST) :Hello @[[Korisnik:Ladsgroup|Ladsgroup]]! Is the problem related to the language-converter markup being split across two transclusions, as opposed to one? Could the templates still help insert <code><nowiki>-{</nowiki></code> and <code><nowiki>}-</nowiki></code> with <code>subst:</code> or a similar workaround? – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 15. juna 2026. u 16:15 (CEST) ::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] Hi, yup. That's the problem. I suggested one of two ways to move forward [[phab:T424399#12016870]] neither are really appealing but there isn't any other way. cc'ing @[[Korisnik:SAnanian (WMF)|SAnanian (WMF)]] in case he has other ideas. – [[Korisnik:Ladsgroup|Ladsgroup]] ([[Razgovor s korisnikom:Ladsgroup|razgovor]]) 15. juna 2026. u 16:57 (CEST) :::I suggest creating <code><nowiki>{{refbegin2}}</nowiki></code> without the <code>-{</code> and redefining <code><nowiki>{{refbegin}}</nowiki></code> as <code><nowiki>{{refbegin2}}</nowiki>-{</code> :::That avoids breaking the pages temporarily while the bot replaces <nowiki>{{refbegin}}</nowiki> with <nowiki>{{refbegin2}}</nowiki>-{ and lets you use <nowiki>{{subst:refbegin}}</nowiki> when you author the pages. :::Is there a serb-croatian translation of "refbegin" that would be a better name than "refbegin2"? We could localize the template name at the same time as fixing this incompatibility, perhaps. – [[Korisnik:Cscott|Cscott]] ([[Razgovor s korisnikom:Cscott|razgovor]]) 16. juna 2026. u 21:50 (CEST) ::::Tags <code><nowiki>-{</nowiki></code> and <code><nowiki>}-</nowiki></code> shouldn't be used there in the first place. They should be removed and integrated into the specific reference templates used in that list (Cite web, Cite book, etc.). Manually adding tags is not the most practical solution. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. juna 2026. u 01:42 (CEST) :::::{{za|+1}}, this might be a ''pretty'' good time to finally get going with cite template updates. @[[Korisnik:Cscott|Cscott]] how much time do we have on hand? – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 17. juna 2026. u 02:20 (CEST) ::::::Removed the tags. Future cite template updates should follow these developments. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 20. juna 2026. u 21:41 (CEST) == Health Challenge 2026 - invitation and consent for CentralNotice == ''(Sorry for writing in English. You may consider to translate it to your language.)'' I would like to invite you to the now happening '''article writing challenge focused on health''' - '''[[:m:Special:MyLanguage/Health Challenge 2026|Health Challenge 2026]]'''. Just write articles in (any) Wikipedia (ideally from the [[:m:Special:MyLanguage/Health Challenge 2026/Focus articles|focus articles]]), [[:m:Health Challenge 2026/Participate|list them on the challenge page]] and you may win valuable prizes (of course, beyond helping the next generation of global health ;) Also, I would like to show a banner in this Wikipedia until the end of June 2026. You can see details at [[:m:CentralNotice/Request/Health Challenge 2026|MetaWiki CentralNotice request]]. If you agree, just write here that you agree and I will carry the rest. Also, please write here a translation of the banner text “Write articles about health and win valuable prizes.” That will help to show the banner in your language. If you have any question, please ask them preferably at the [[:m:Talk:Health Challenge 2026|talk page of the challenge]], as I may not be able to follow discussions on all local wikis. --[[Korisnik:KuboF Hromoslav|KuboF Hromoslav]] ([[Razgovor s korisnikom:KuboF Hromoslav|razgovor]]) 17. juna 2026. u 17:17 (CEST) == RFC about AI-generated content in Wikimedia Commons == <bdi lang="en" dir="ltr">Apologies for writing in English, please help translate this message to your language. You are invited to participate in a [[c:Commons:Requests for comment/Policy update for AI content|request for comment on Wikimedia Commons about a policy update for AI content]]. This may affect files that are uploaded to Wikimedia Commons for use on this project. Thank you. [[m:User:Codename Noreste|Codename Noreste]] ([[m:User talk:Codename Noreste|razgovor]])</bdi> 23. juna 2026. u 19:11 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Codename Noreste@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30513860 --> == <span lang="en" dir="ltr">Deployment of Legal and Safety Contacts Link in the Footer of Your Wiki</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="Message"/> '''Legal & Safety Contacts''' Hello community, the Wikimedia Foundation has provided a [[wmf:Special:MyLanguage/Legal:Wikimedia Foundation Legal and Safety Contact Information|single legal and safety contact page]], to be linked in the footer of your wiki, to ensure access to accurate legal information. This is a regulatory requirement. We have already rolled out links to English, German, Italian, Spanish and other wikis and we will deploy to your wiki soon. [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_Legal_and_Safety_Contacts_FAQ|Please read more on the project page]] and leave any comments in this thread or on the [[m:Special:MyLanguage/Talk:Wikimedia Foundation Legal and Safety Contacts FAQ|talk page]]. <section end="Message"/> </div> -- [[User:Sannita (WMF)|User:Sannita (WMF)]] ([[User talk:Sannita (WMF)|talk]]) 25. juna 2026. u 15:30 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Sannita (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Sannita_(WMF)/Mass_sending_test&oldid=30731267 --> == June 2026 CEE Newsletter is out == Dear all, The [https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/June_2026 June 2026 issue] of the CEE Newsletter has been published. After a three years of being an editor of the Newsletter, this will be my last issue. Over the years, I've been putting on multiple hats and now is time to take one off. I would like to share many thanks to everyone I had the honor of collaborating with. Many of you are not only readers, but also authors. It was always a great joy to read all the amazing stories from all around the region, you are the ones making this newsletter special. '''Read the full newsletter [https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/June_2026 here].''' As always, we have prepared a [https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/June_2026/ru Russian version] of the same issue. Happy reading! Take care, Jan --[[User:Janbery|janbery]] ([[User talk:Janbery|talk]]) 26. juna 2026. u 16:03 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Janbery@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE&oldid=30548854 --> == Prijedlog za sliku sedmice: 13. jula 2026. – 19. jula 2026. == <!-- Obrazac koji se nalazi ispod ovog zakomentiranog teksta popunite odgovarajućim podacima. Prazni ili nepotpuni prijedlozi bit će uklonjeni. Predloženi sadržaj moguće je raspraviti ili odgoditi. --> Predlažem novu sliku sedmice. * '''Slika (naziv datoteke):''' <nowiki>Datoteka:Lionel Messi Argentina v Egypt 7 July 2026-250.jpg</nowiki> * '''Opis (popratni sadržaj):''' [[Lionel Messi]] u utakmici na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Svjetskom prvenstvu 2026.]] * '''Izvor (autor i datum):''' [[:commons:User:Berlination|Bryan Berlin]], 7. jula 2026. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 17. jula 2026. u 04:36 (CEST) :@[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]: A samo je dodaj, molim te. :) Nije kao da imamo previše opcija. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19. jula 2026. u 14:32 (CEST) ::Usput budi rečeno, ovaj autor ima sjajne fotke. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19. jula 2026. u 14:33 (CEST) :::Možda bi bilo dobro sačekati tekmu večeras, pa videti je l' će biti prigodno. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19. jula 2026. u 14:34 (CEST) ::::{{ping|Aca}} euuuuh, ne bih baš ovu sada XD – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 21. jula 2026. u 19:50 (CEST) :::::Au :D Bilo je baš teško gledati. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21. jula 2026. u 19:56 (CEST) == Obavijest o člancima o Indijancima == U sklopu rješavanja kategorija vezanih uz SAD, otkrio sam da postoji hrpa (ali doslovno hrpa) članaka o Indijancima te da je kategorija u potpunom kaosu. Ima posla, ali to je manji problem. Naime, većina - ako ne i svi - tih članaka prebačena je s hr.wiki u nekom davnom periodu, a gdje ih je radio Zeljko, kvalitetu čijih doprinosa Wikipediji ne treba dodatno elaborirati. Problem je što je ogroman broj tih članaka temeljen na prijevodima s web stranica koje se ne mogu smatrati izvorima i radi se o amaterskim, nenaučnim i neakademskim izvorima koji sadrže nereferencirane, pogrešne ili podatke koje je gotovo nemoguće potvrditi. Ima tu članaka o plemenima kojih nema ni na jednoj drugoj Wiki niti ih Google nalazi na tražilici, članaka o jezičnim skupinama koji su pisani kao da su o plemenima i slično. Od onih članaka koji postoje na en.wiki, ogroman broj sadržajno potpuno odudara i suštinski je nepopravljiv jer se radi o pseudoznanstvenim podacima, ako ne i o potpunim izmišljotinama. Sukladno navedenom, obavještavam kolege da ćemo pristupiti čišćenju tih članaka. Oni članci koji nemaju svoje ekvivalente na drugim Wiki projektima bit će automatski brisani jer je temeljem generalnog uvida u sadržaj takvih članaka vjerojatnost da se radi o pseudoznanstvenom ili fabriciranom sadržaju iznimno velika. Članci koji postoje na drugim projektima ići će kroz provjeru - ako sadržajno odgovaraju, bit će propisno kategorizirani i eventualno označeni nekim od šablona za sređivanje, a ako sadržajno potpuno odudaraju od onoga što piše na drugim projektima, isti će biti brisani. Ovo je problem od ranih dana sh.wiki i nešto s čim se treba uhvatiti u koštac radi održavanja vjerodostojnosti i kvalitete projekta. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 19. jula 2026. u 13:53 (CEST) :Saglasan sam s ovim, a pseudonauku i pseudoistoriju prezirem, pa je ovo super prilika da se sve to pregleda i proveri. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19. jula 2026. u 14:37 (CEST) == Request for comment (the future of Abstract Wikipedia) == <bdi lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Apologies if this has not yet been translated into your wiki's language. {{int:Please-translate}} You are invited to voice your opinions in a [[:m:Requests for comment/The future of Abstract Wikipedia|request for comment about the future of Abstract Wikipedia]]. {{Int:Feedback-thanks-title}} [[:m:User:Kowal2701|Kowal2701]] ([[:m:User talk:Kowal2701|talk]]) 24. jula 2026. u 14:24 (CEST) </bdi> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:DreamRimmer@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30513860 --> :@[[Korisnik:Kowal2701|Kowal2701]]: This seems to have become a Global North thing. And since we are Global No..where, it's good to be notified. :D Jokes aside, thanks for the delivery. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 24. jula 2026. u 23:54 (CEST) == Novi dizajn Radionice == {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave zaključujem da postoji konsenzus za usvajanje novog dizajna Radionice. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 1. augusta 2026. u 14:15 (CEST)|Usvojeno}} Podstaknut naporima @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosnog organa]], koji je u martu pokrenuo ovo pitanje, rešio sam da napravim svoj predlog novog dizajna Radionice (Portala zajednice). Možete ga videti '''[[Wikipedija:Radionica|ovde]]'''. Dizajn inkorporira zaglavlje s interaktivnim dugmićima i nove zadatke sortirane po težini, navodi ključne wikiprojekte, pruža adekvatnu pomoć novim korisnicima i prikazuje ključne novosti na Wikipediji. Prilagođen je tamnoj temi i mobilnim uređajima. Kao referenca korišten je i Codex, Wikimedijin dizajn-sistem, a stilski okvir stvoren je pomoću modela GPT-5.6. Imate li neke sugestije u pogledu dizajna? Kako vam se čini? Želite li da ga službeno usvojimo? Radi transparentnosti, pingovaću korisnike koji su bili pozvani da učesvuju i u prošloj raspravi: @[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]], @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]], @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]], @[[Korisnik:Aca|Aca]], @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]], @[[Korisnik:Vipz|Vipz]], @[[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]], @[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]], @[[Korisnik:Pokrajac|Pokrajac]], @[[Korisnik:Vitek|Vitek]], @[[Korisnik:Belirac|Belirac]], @[[Korisnik:Duma|Duma]], @[[Korisnik:Akatone|Akatone]], @[[Korisnik:Alekol|Alekol]], @[[Korisnik:Atricapilus|Atricapilus]], @[[Korisnik:Dwina744|Dwina744]], @[[Korisnik:ImStevan|ImStevan]], @[[Korisnik:SrpskiAnonimac|SrpskiAnonimac]], @[[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]], @[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]], @[[Korisnik:Bakir123|Bakir123]], @[[Korisnik:Argo|Argo]], @[[Korisnik:Deni|Deni]], @[[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]], @[[Korisnik:Gliwi|Gliwi]], @[[Korisnik:MrKeefeJohn|MrKeefeJohn]], @[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]], @[[Korisnik:Stefanguzvica|Stefanguzvica]], @[[Korisnik:Stephan1000000|Stephan1000000]], @[[Korisnik:Zblace|Zblace]] Rasprava traje 7 dana. Unapred hvala na komentarima! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 25. jula 2026. u 00:22 (CEST) :Meni je ovo super i podržavam usvajanje – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 25. jula 2026. u 01:10 (CEST) :Da bi reč rekla! [[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] ([[Razgovor s korisnikom:Maria Sieglinda von Nudeldorf|razgovor]]) 25. jula 2026. u 07:55 (CEST) ::Mnogo zahvaljujem! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 25. jula 2026. u 10:50 (CEST) :Fino izgleda, dobro urađeno. – [[Korisnik:Duma|Duma]] ([[Razgovor s korisnikom:Duma|razgovor]]) 25. jula 2026. u 11:51 (CEST) {{podnožje rasprave}} == BCHS Arbitražni odbor == U tekućem U4C slučaju na Meta-Wikiju, korisnik {{k|ImStevan}} predložio je formiranje regionalnog BCHS arbitražnog odbora, koji bi delovao na svim našim projektima i pomagao u provođenju Univerzalnoga kodeksa ponašanja. Ovaj odbor činili bi iskusni korisnici s naših projekata, birani na posebnim izborima. Pre nego što se poradi na detaljima, zanima me kakvo mišljenje naša zajednica ima o ovom predlogu? Želimo li podržati osnivanje takvog tela i učestvovati u njegovom radu? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 8. augusta 2026. u 18:48 (CEST) :Moje iskustvo s AO-om bilo je katastrofalno i dok smatram da je ovo postavljeno na boljim temeljima, mislim da nema smisla iz dva razloga. Prvi je vezan uz moć kao takvu, a to je isti razlog koji je iskvario i izvorni AO, koji je postao sredstvo obračuna. Mislim da je ovo enciklopedija i da ljudi ne bi ovdje trebali dobivati nikakvu posebnu moć, a naročito ne neku interprojektnu da utječu na sudbine drugih projekata. To mi nije u duhu enciklopedije, več u duhu nekakve političke organizacije, a to nismo. Drugi je razlog sama politika. Čemu osnivanje dodatnih odbora? Lokalne zajednice trebale bi biti sposobne provoditi pravila i brinuti se same o sebi, a korisnici se ne bi trebali miješati u to što rade drugi projekti. Ne znam želi li itko te ovlasti, ali ja osobno ne želim ovlasti da kontroliram i sankcioniram što rade korisnici na srpskoj, bosanskoj ili hrvatskoj Wikipediji, niti bih volio da itko s tih projekata sankcionira išta što radimo mi ovdje (pa ostali bismo bez @[[Korisnik:Vipz|Vipzija]] u roku od sekunde :P). To je nepotrebno politiziranje projekta i to je dovelo do propasti i srpsku i hrvatsku Wikipediju svojedobno. Mislim da bilo kakva suradnja treba biti isključivo enciklopedijska, a nipošto ovakva, odnosno politički obojena. Sumarno, smatram da ovakav prijedlog kao takav nije u duhu Wikipedije kao enciklopedije te stoga ne podržavam niti osnivanje ovakvog odbora niti naše službeno sudjelovanje u njegovom radu ako se on ikada osnuje. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 8. augusta 2026. u 19:30 (CEST) ::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: A gle, mi svakako imamo U4C, koji postoji kao globalni odbor i koji kontrolira provedbu Univerzalnog kodeksa ponašanja. Ovde bi stvar bila mnogo bolje utemeljena, jer bismo imali međukorak – regionalni odbor koji čine lokalni urednici, koji su mnogo bolje upoznati s našim lokalnim problemima i lokalnim potrebama (umesto birokrata s drugog kraja sveta). Ukoliko bismo ograničili delokrug ovakvog lokalnog odbora (tipa da se bavi samo pitanjima koja su prethodno raspravljana lokalno, a nisu dovela do jasnog konsenzusa), onda ne verujem da će tu moći da dođe do konsolidacije moći. Trenutno svako može da pokrene globalni U4C case ukoliko se o tom pitanju povela rasprava lokalno i nije dovela do rešenja. Mislim da takvo ograničenja može da se postavi i za ovakvo telo, i imali bismo jasan delokrug. Na kraju, situacija na srwikiju bila bi mnogo drugačija da je ovakvo telo postojalo, a ovakav arbitražni odbor, koji je postojao na hrwikiju, onemogućavao je Kuburi da potpuno preuzme kontrolu. To je bio razlog zašto je Kubura svim silama (uključujući i sockpuppete) želeo da rasformira Odbor, što mu je na kraju i uspelo. Mislim da dugoročno ovakvo telo može da bude od velike koristi za ljude koji se bave međuprojektnim radom, te da bude spona koja će neopozivo povezati projekte s našeg govornog područja. Wikimedijina procena dezinformacija na hrvatskoj Wikipediji takođe je pronašla kao moguće rešenje "objedinjavanje izbora u zajednici za [...] funkcionalne uloge", tako da mislim da bi ovakva stvar bila dobra za šire srpskohrvatsko područje. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 9. augusta 2026. u 01:56 (CEST) ::Što se tiče politizacije, mislim da ona ne postoji jer je suva činjenica da mi uređujemo projekte na istom policentričnom jeziku, da se međusobno razumemo i da naši projekti u suštini imaju isti sadržaj i donekle zajedničku uredničku bazu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 9. augusta 2026. u 01:59 (CEST) tgk5lvr00yxkcncbir1dph02i07y73z Nauka 0 7883 42669585 42658071 2026-08-09T00:25:44Z Aca 108187 fix 42669585 wikitext text/x-wiki [[File:The Scientific Universe.png|thumb|500px|Skala Univerzuma – maprana prema granama nauke]] '''Nauka''' ili '''znanost''', sistem sređenih i sistematiziranih znanja o nama i (materijalnom i nematerijalnom) svijetu koji nas okružuje. To je obimna i opsežna skupina [[informacija]] i o nekom subjektu, ali se ta riječ posebno koristila za informacije o fizičkom [[univerzum]]u. Pojam nauke odgovara [[grčki jezik|grč.]] pojmu ''ἐπιστήμη'', ''epistḗmē'', [[latinski jezik|lat.]] ''scientia'', [[engleski jezik|engl.]] ''science''. Kako se znanje povećavalo, pojedine metode su se dokazale pouzdanije nego neke druge, i danas su naučne metode standard za nauku. To uključuje korištenje pažljivog posmatranja, eksperimente, mjerenja, [[matematika|matematiku]], i ponavljanje. *Prema standardnim rječnicima,''<ref name=OnlineEtDict>{{cite web|title=science|url=http://www.etymonline.com/index.php?term=science&allowed_in_frame=0|publisher = Online Etymology Dictionary |accessdate=2014-09-20}}</ref> nauka je sistematski poduhvat koji stvara i organizira znanja u obliku objašnjenja i teorijskih predviđanja o [[Univerzum]]u (svemiru).<ref>Wilson E. O. (1998): Consilience: The unity of knowledge, Vintage Books, New York,{{ISBN|0-679-45077-7}}.</ref> *''Moderna nauka je otkriće, kao i izum. To je otkriće da priroda općenito djeluje dovoljno ustaljeno da se može opisati zakonima, čak i [[matematika|matematičkim]]. Naučnim istraživanjima je potrebno [[tehnika|tehničko]] osmišljavanje, apstrakcije, aparati i organizacija za izlaganje rezultata koje liči na pravne deskripcije''.<ref>Heilbron J. L., Ed (2003): The Oxford Companion to the history of modern science. Oxford University Press, New York, {{ISBN|0-19-511229-6}}.</ref><ref>{{cite dictionary |encyclopedia=Merriam-Webster Online Dictionary |title=science |url=http://www.merriam-webster.com/dictionary/science |accessdate=2011-10-16 |publisher= Merriam-Webster, Inc |quote='''3 a:'''Nauka je znanje ili sistem znanja koji pokriva opće istine ili opće zakonitosti koje je moguće testirati primjenom [[naučni metod|naučnnog metoda]]''; '''B''', ''kao znanje ili takav sistem znanja koja se bave fizičkom svijetu i njegovim pojavama''}}<!--{{sfn|Popper|2002|p=3}}--></ref> *U starijim i usko povezanim značenjima, nauka se također odnosi na takav korpus znanja sebi koji se može racionalno objasniti i pouzdano primijeniti. Djelatnik u oblasti nauke je poznat kao [[naučnik]]. Da bi se uzeo u razmatranje sa naučnog stanovišta, [[objekat]] posmatranja mora biti podvrgnut ponovljenim testiranjima od strane neovisnih posmatrača. Korištenje naučnih metoda za dostizanje novih otkrića se naziva naučno istraživanje, i ljudi koji rade ta istraživanja se zovu naučnici. U užem smislu, nauka se naziva eksperimentalnom, dok je svrha primijenjene nauke, odnosno inžinjerstva, praktično upotrebljavanje naučnog znanja. [[naučna hipoteza|Naučne hipoteze]] su edukovani prijedlozi objašnjenja fenomena ili razumne pretpostavke o prirodi univerzuma. Naučna teorija je hipoteza koja je potvrđena ponovljenim promatranjima i mjerenjima. Naučne teorije su obično date kao matematičke forme, i uvijek su podložne odbacivanju ako ih budući eksperimenti opovrgnu. U modernom svijetu, naučna istraživanja su najvažnije aktivnosti svih razvijenih država, i od naučnika se očekuje da objave svoja otkrića u referentnim [[časopis]]ima, naučnim periodicima gdje suci provjeravaju fakte u članku, prije nego što se on objavi. Čak i poslije objavljivanja, nove naučne ideje nisu općenito prihvaćene dok se rad ne ponovi. Naučna pismenost je sposobnost opće populacije da razumije osnovne koncepte koji se odnose na nauku. == Historija == {{Main|Istorija nauke|Istorija Zemlje|Evolucija}} [[File:Pangea animation 03.gif|thumb|300px|Animacija koja prikazuje kretanje kontinenata od separacije [[Pangea]] do današnjeg dana.]] Nauka u širem smislu je postojala pre [[Novi vijek|moderne ere]], i u mnogim istorijskim [[civilizacija]]ma.<ref>"The historian&nbsp;... requires a very broad definition of "science" — one that&nbsp;... mawill help us to understand the modern scientific enterprise. We need to be broad and inclusive, rather than narrow and exclusive&nbsp;... and we should expect that the farther back we go [in time] the broader we will need to be." — David Pingree (1992), "Hellenophilia versus the History of Science" ''Isis'' '''83''' 554–63, as cited on p.3, David C. Lindberg (2007), ''The beginnings of Western science: the European Scientific tradition in philosophical, religious, and institutional context'', Second ed. Chicago: Univ. of Chicago Press {{ISBN|978-0-226-48205-7}}</ref> [[Historija nauke|Moderna nauka]] se razlikuje u svom pristupu i uspešna je u pruivođenju rezultata: 'modernna nauka' definiše ono što je nauka u najstrožijem smislu reči.<ref name="Heilbron 2003 p.vii">{{harvnb|Heilbron|2003|p.vii}}</ref> Dalek pre moderne ere, još jedna prekretna tačka je bio razvoj klasične [[prirodna filozofija|prirodne filozofije]] u drevnom grčkom svetu. === Prefilozofiska istorija === Nauka u svom originalnom smislu je reč za tip znanja ([[Latinski]] ''[[wikt:scientia|scientia]]'', [[Starogrčki jezik]] ''[[wikt:episteme|epistemē]]''), pre nego specijalizovana reč za potragu za takvim znanjem. Specifično ona je jedan od tipova znanja koji ljudi mogu da komuniciraju jedan drugom. Na primer, znanje o delovanju prirodnih stvari je bilo prikupljeno dugo pre zabeležene istorije i dovelo je do razvoja kompleksong apstraktnog razmišljanja. To je pokazano konstruisanjem kompleksnih kalendara, tehnika za preobražavanje otrovnih biljaka u jestive, i izgradnji objekata kao što su piramide. Međutim nisu pravljene konzistentne svesne distinkcije između poznavanja pojmova koji su istiniti u svakoj zajednici i drugih tipova komunalnog znanja, kao što su mitologije i pravni sistemi. === Filozofske studije prirode === [[File:Corncobs.jpg|thumb|left|upright=1.10|[[Kukuruz]] je biljka sa velikim [[Žitarice|zrnima]] koju su domestikovali urođenici [[Mezoamerika|Mezoamerike]] u [[Prahistorija|praistorijska vremena]].]] Pre izuma ili otkrića [[Pojam|koncept]]a „[[Priroda|prirode]]“ ([[Starogrčki jezik]] ''[[phusis]]''), od strane [[Presokratovci|presokratskih filozofa]], postojala je tendencija korišćenja tih reči za opisivanje ''prirodnog'' „načina“ na koji biljke rastu,<ref>See the quotation in [[Homer]] (8th century BCE) [[Nature#cite note-2|''Odyssey'' 10.302–3]]</ref> i „načina“ na koji, na primer, jedno pleme bogoslužuje određenog boga. Iz tog razloga se tvrdi da su ti ljudi bili prvi filozofi u striktnom smislu, kao i prvi ljudi da prave jasnu razliku između „prirode“ i „konvencije“.<ref>"Progress or Return" in An Introduction to Political Philosophy: Ten Essays by Leo Strauss. (Expanded version of Political Philosophy: Six Essays by Leo Strauss, 1975.) Ed. Hilail Gilden. Detroit: Wayne State UP, 1989.</ref> Nauka je dakle razlikovala kao znanje prirode, i stvari koje su istinite za svakoj zajednici, i ime specijalizovane potraga za takvim znanjem je bila filozofija &nbsp;— carstvo prvih filozofa-fizičara. Oni su bili uglavnom spekulatori ili [[teorija|teoretičari]], s posebnim interesom za [[astronomija|astronomiju]]. U kontrastu s tim, pokušavanje korišćenja poznavanja prirode da bi se imitirala priroda (veština ili [[tehnologija]], Grčki ''technē'') su klasični naučnici smatrali prikladnijim interesom za niže klase zanatlija.<ref>Strauss and Cropsey eds. History of Political Philosophy, Third edition, p.209.</ref> === Filozofski zaokret ka ljudskim pitanjima === [[File:Aristotle Altemps Inv8575.jpg|thumb|170px|[[Aristotel]], 384 p.n.e – 322 p.n.e., jedna je od ranih figura u razvoju [[naučna metoda|naučnog metoda]].<ref>"[http://www.pbs.org/saf/1307/features/knows.htm The Origins of Science] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150510034931/http://www.pbs.org/saf/1307/features/knows.htm |date=2015-05-10 }}". ''Scientific American Frontiers''.</ref>]] Važna prekretnica u istoriji rane filozofiske nauke je bio kontroverzan, mada uspešan pokušaj [[Sokrat]]a da primeni filozofiju na izučavanje ljudskih stvari, uključujući ljudsku prirodu, prirodu političkih zajednica, i samo ljudsko znanje. On je kritikovao stariji tip izučavanja fizike kao suviše čisto spekulativanu aktivnost, sa nedostatkom samokriticizma. On je bio posebno zabrinut da su neki od ranih fizičara tretirali prirodu kao da se može pretpostaviti da ona ne sadrži inteligentni red, objašnjavajući stvari samo u smislu pokretanja i materije. Proučavanje ljudskih stvari je bila oblast mitologije i tradicije, te je Sokrat pogubljen.<ref>[http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Plat.Apol.30e&lang=original Plato, ''Apology'' 30e]</ref> [[Aristotel]] je kasnije kreirao manje kontroverzan sistematski program Sokratove filozofije, koji je bio [[Teleologija|teleološki]], i ljudski centriran. Od je odbacio mnoge zaključke ranih naučnika. Na primer u njegovoj fizici Sunce se kreće oko Zemlje, i mnoge stvari imaju delom u svojoj prirodi da su one za ljude. Svaka stvar ima [[Četiri uzroka|formalni uzrok]] i finalni uzrok i ulogu u racionalnom kosmičkom redu. Kretanje i promena su opisani kao [[Samoostvarenje|aktualizacija]] potencijala koji je već u stvarima, u zavisnosti od tipa svari. Dok je Sokrat insistirao da filozofija treba da bude korišćena za razmatranje praktičnih pitanja najboljeg načina življenja ljudskih bića (studiju koju je Aristotel podelio u [[etika|etiku]] i [[politička filozofija|političku filozofiju]]), oni se nisu zalagali za druge tipove [[primenjena nauka|primenjene nauke]]. Aristotel je prepoznavao jasnu razliku imeđu nauke i praktičnog znanja zanatlija, tretirajući teoretske spekulacije kao najviši tip ljudske aktivnosti, praktično razmišljanje o dobrom živlenju kao nešto manje uzvišeno, a znanje zanatlija kao nešto što je jedino podesno za niže klase. U kontrastu sa modernom naukom, Aristotelov uticajni naglasak je bio na teoretskim koracima [[Dedukcija|dedukcije]] univerzalnih pravila iz izvornih podataka, i nije tretirao sakupljanje iskustva i izvornih podataka kao samu nauku.<ref>"...&nbsp;[A] man knows a thing scientifically when he possesses a conviction arrived at in a certain way, and when the first principles on which that conviction rests are known to him with certainty—for unless he is more certain of his first principles than of the conclusion drawn from them he will only possess the knowledge in question accidentally."&nbsp;— Aristotle, ''Nicomachean Ethics'' '''6''' (H. Rackham, ed.) [http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.01.0054%3Abekker%20page%3D1139b Aristot. Nic. Eth. 1139b]</ref> === Srednjevekovna nauka === [[File:Brain, G Reisch.png|thumb|right|''De potentiis anime sensitive'', Gregor Reisch (1504) ''Margarita philosophica''. Srednjevekovna nauka je razmatrala moždane komore kao lokacije našeg [[Zdrav razum|zdravog razuma]],<ref>{{Citation | last = Smith | first = A. Mark | title = What is the History of Medieval Optics Really About? | journal = Proceedings of the American Philosophical Society | volume = 148 | issue = 2 | pages = 180–194 |date=June 2004 | jstor = 1558283 }}{{rp|p.189}} </ref> gde se [[Teorija formi|forme]] iz našeg [[Senzorni sistem|senzornog sistema]] mešaju. ]] Tokom [[Kasna antika|kasne antike]] i [[Rani srednji vijek|ranog sregnjeg veka]], Aristotelski pristup ispitivanja prirodnih fenomena je korišten. Deo drevnog znanja je izgubljen, ili u nekim slučajevima držan u tami, tokom pada Rimskog carstva i periodičnih političkih borbi. Međutim, opšta polja nauke, ili [[prirodne filozofije]] kako je nazivana, i veći deo opšteg znanja antičkog sveta je ostao sačuvan putem rada ranih latinskih enciklopedista poput [[Izidor Seviljski|Izidora Seviljskog]]. Takođe, u [[Vizantijsko carstvo|Vizantijskom carstvu]], mnogi Grčki naučni tekstovi su očuvani u obliku [[Sirijski jezik|Sirijskih]] prevoda koje se uradile grupe poput Nestorijana i Monofizita.<ref name="history natural philosophy">{{cite book|last=Grant|first=Edward|title=A History of Natural Philosophy: From the Ancient World to the Nineteenth Century|url=https://archive.org/details/historyofnatural0000gran|year=2007|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-68957-1|pages=[https://archive.org/details/historyofnatural0000gran/page/62 62]–67}}</ref> Mnogi od njih su kasnije prevedeni u arapski u [[Kalifat]]u, pri čemu su mnogi tipovi klasičnog učenja sačuvani i nekim slučajevima unapređeni.<ref name="history natural philosophy" /><ref>Alhacen had access to the optics books of Euclid and Ptolemy, as is shown by the title of his lost work ''A Book in which I have Summarized the Science of Optics from the Two Books of Euclid and Ptolemy, to which I have added the Notions of the First Discourse which is Missing from Ptolemy's Book'' From Ibn Abi Usaibia's catalog, as cited in {{harv|Smith|2001}}{{rp|'''91'''(vol.1),p.xv}}</ref> [[Dom mudrosti]] je ustpostavljen tokom [[Abasidski kalifat|Abasidske]] ere u [[Bagdad]]u, [[Irak]].<ref>[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/293631/Iraq/22884/The-Abbasid-Caliphate The ʿAbbāsid Caliphate]. ''[[Encyclopædia Britannica]]''.</ref> Smatra se da je to bio glavni intelektualni centar, tokom [[Zlatno doba islama|Zlatnog doba islama]], gde su muslimanski učenjaci poput [[al-Kindi]]ja i [[Ibn Sahl]]a u Bagdadu, i [[Ibn al-Haytham|Ibn al-Haitama]] u Kairu, cvetali od devetog do trinaestog veka, dok Mongoli nisu opljačkali Bagdad. Ibn al-Haytham, kasnije poznat na Zapadu kao Alhazen, unapredio je Aristotsku tačku gledišta,<ref>A brief overview can be found at [http://www.jstor.org/stable/231249 Smith, A. Mark (1981), "Getting the Big Picture in Perspectivist Optics" ''Isis'' '''72'''(4) (Dec., 1981). via JSTOR]{{rp|p.728}}</ref> naglašavajući značaj eksperimentalnih podataka i reproduktibilnost rezultata.<ref group=nb>*"Dva najveća matematčka naučnika, u poluveku koje je sledio translacioni pokret [sa grčkog na arapski], al-Biruni i Ibn al-Haytham, unapredili su tekuće obogaćivanje [nauke] na novi nivo, koji nije više vezan za prevodilačku aktivnost bilo kojeg tipa." p.55 — H. Floris Cohen (2010) ''How modern science came into the world: four civilizations, one 17th century breakthrough'' *"[Ibn al-Haytham] followed Ptolemy's bridge building ... into a grand synthesis of light and vision. Part of his effort consisted in devising ranges of experiments, of a kind probed before but now undertaken on larger scale."—H. Floris Cohen (2010){{rp|p.59}} *[Ibn al-Haytham] (Alhacen) ''De Aspectibus'', see for example Book I, [6.38] "And all these points become clear with experimentation." {{harvnb|Smith|2001}}{{rp|[6.38]p.367}} *[Ibn al-Haytham] (Alhacen) ''De Aspectibus'', see for example Book I, [6.36] "And if this phenomenon is experimentally scrutinized with great care, the result will be found to be what we have claimed." {{harvnb|Smith|2001}}{{rp|[6.36]p.366}} * El-Bizri, Nader, "A Philosophical Perspective on Alhazen's Optics", ''Arabic Sciences and Philosophy'' '''15''' (2005-08-05), 189–218 *{{Cite journal|url = http://www.oxfordreference.com/|title = Science in Islam|last = Haq|first = Syed|date = 2009|journal = Oxford Dictionary of the Middle Ages|accessdate = 2014-10-22|doi = |pmid = |issn = 1703-7603|author-link = Nomanul Haq}} *{{harvnb|Lindberg|1976}}{{rp|pp.60–67}} *{{Cite book|title = The Optics of Ibn al-Haytham. Books I–II–III: On Direct Vision|last = Sabra|first = A. I.|publisher = The Warburg Institute, University of London|year = 1989|isbn = 0-85481-072-2|location = London|author-link = }}{{rp|pp.25–29}}</ref> U poznom srednjevekovnom periodu, sa porastom potražnje za prevodima, na primer za radovima [[Toledska prevodilačka škola|Toledske prevodilačke škole]], zapadni evropljani su počeli da sakupljaju tekstove napisane ne samo na latinskom, nego i latinske prevode sa grčkog, arapskog, i hibru jezika. Tekstovi Aristotela, [[Klaudije Ptolomej|Ptolomeja]],<ref name="GerardOfCremona">The translator, Gerard of Cremona (c. 1114–87), inspired by his love of the [[Almagest]], came to Toledo, where he knew he could find the Almagest in Arabic. There he found Arabic books of every description, and learned Arabic in order to translate these books into Latin, being aware of 'the poverty of the Latins'. —As cited by Charles Burnett (2001) "The Coherence of the Arabic-Latin Translation Program in Toledo in the Twelfth Century", pp. 250, 255, & 257, ''Science in Context'' '''14'''(1/2), 249–288 (2001). DOI: 10.1017/0269889701000096</ref> i [[Euklid]]a, očuvani u Domu Mudrosti, su bili traženi među katoličkim učenjacima. U Evropi, Alhazenova ''De Aspectibus'' je direktno uticala na [[Rodžer Bejkon|Rodžera Bejkona]] (13. vek) u Engleskoj, koji se zalagao za eksperimentalne nauke, po uzoru na Alhazena. Do poznog Srednjeg veka, sinteza katolicizma i aristotelizma poznata kao [[skolastika]] je uzela zamaha u [[Zapadna Evropa|Zapadnoj Evropi]], koja je postala novi geografski centar nauke, mada su svi aspekti skolastike kritikovani u 15. i 16. veku. == Znanstveni modeli, teorije, i zakoni == {{izdvojeni citat|Svi metodi, sve pretpostavke našeg sadašnjeg naučnog duha, bili su tokom hiljada godina izloženi najdubljem preziru: ukoliko ste tragali, za njima bili ste isključeni iz svakog opticaja sa "poštenim" ljudima — važili za "neprijatelja Boga", za onoga koji prezire istinu, za "opsednutog".<ref name="Antikrist">[http://www.scribd.com/doc/11166451/Friedrich-Nietzsche-Antikrist Friedrich Nietzsche - Antikrist]</ref>|[[Friedrich Nietzsche|Fridrih Niče]]}} == Osnovna klasifikacija == Naučna polja su uobičajeno podijeljena na dvije osnovne grupe: prirodne nauke, koje proučavaju prirodne pojave (uključujući i život u biološkom smislu) i društvene nauke, koje proučavaju ljudsko ponašanje i društva. Matematika, koja je klasificirana kao formalna nauka, ima i sličnosti i razlike sa prirodnim i društvenim naukama. Formalna nauka je vitalna za empirijske nauke. Velika dostignuća u formalnim naukama obično dovode i do velkih dostignuća u empirijskim naukama. Formalne nauke su ključne u formiranju hipoteza, teorija i zakona, kako u otkrićima, tako i u opisivanju kako nešto radi (u prirodnim naukama), i u saznavanju kako ljudi misle i djeluju (u društvenim naukama). Dok su empirijska istraživanja prirode opisana čak u antičko doba (npr. od strane [[Aristotel]]a, [[Teofrast]]a i Plinija starijeg), naučne metode se koriste od Srednjeg vijeka (npr. od strane [[Al-Hejsem]]a, [[El-Biruni]]ja i [[Roger Bacon]]-a), pojava moderne nauke se općenito veže za moderni period poznat kao Naučna revolucija 16. i 17. vijeka. <small>Podjela prema preporuci "Organizacije za ekonomsku kooperaciju i razvitak" ([[Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj|OECD]])</small> {{columns-list|<nowiki/> === Prirodne znanosti === * '''1.1 [[Matematika]] i [[informatika]]''' ** [[Kibernetika]] ** [[Računarstvo]] * '''1.2 [[Fizika]]''' ** [[Akustika]] ** [[Astrodinamika]] ** [[Astronomija]] ** [[Astrofizika]] ** [[Atomska fizika|Atomska]] i [[molekularna fizika]] ** [[Optička fizika]] ** [[Biofizika]] ** [[Računalna fizika]] ** [[Kosmologija|Kozmologija]] ** [[Dinamika]] ** [[Dinamika tekućina]] ** [[Kvantna Fizika]] ** [[Fizika materijala]] ** [[Matematička fizika]] ** [[Mehanika]] ** [[Nuklearna fizika]] ** [[Optika]] ** [[Fizika čestica]] ** [[Fizika plazme]] ** [[Fizika polimera]] * '''1.3 [[Kemija]]''' ** [[Analitička hemija|Analitička kemija]] ** [[Biohemija|Biokemija]] ** [[Računalna kemija]] ** [[Elektrokemija]] ** [[Anorganska hemija|Anorganska kemija]] ** [[Organska kemija]] ** [[Fizička hemija|Fizikalna kemija]] ** [[Kvantna kemija]] ** [[Spektroskopija]] ** [[Stereohemija|Stereokemija]] ** [[Termokemija]] * '''1.4 Znanosti o [[Zemlja (planet)|Zemlji]] i okolišu''' ** [[Geologija]] ** [[Geofizika]] ** [[Mineralogija]] ** [[Fizikalna geografija]] ** [[Oceanografija]] ** [[Vulkanologija]] ** [[Paleoekologija]] * '''1.5 Biološke znanosti''' ** [[Biologija]] ** [[Molekularna biologija]] ** [[Biohemija|Biokemija]] ** [[Biofizika]] ** [[Genetika]] ** [[Histologija]] ** [[Fiziologija]] ** [[Zoologija]] ** [[Botanika]] ** [[Ekologija]] ** [[Entomologija]] === Tehničke znanosti i tehnologija === * '''2.1 [[Arhitektonika]]''' ** [[Građevinarstvo]] ** [[Inženjerstvo]] * '''2.2 [[Elektrotehnika]] i [[elektronika]]''' ** [[Komunikacije]] * '''2.3 Ostale tehničke znanosti''' ** [[Aeronautika]] ** [[Znanost o prostoru]] ** [[Mehanika]] ** [[Metalurgija]] ** [[Znanost o materijalima]] ** [[Geodezija]] ** [[Industrijska kemija]] ** [[Proizvodnja hrane]] === Medicinske znanosti === * '''3.1 Temeljne [[Medicina|medicinske]] znanosti''' ** [[Anatomija]] ** [[Fiziologija]] ** [[Genetika]] ** [[Farmacija]] ** [[Farmakologija]] ** [[Toksikologija]] ** [[Imunologija]] ** [[Patologija]] * '''3.2 [[Klinika|Kliničke]] medicinske znanosti''' ** [[Pedijatrija]] ** [[Porodništvo]] i [[ginekologija]] ** [[Interna medicina]] *** [[Nefrologija]] *** [[Kardiologija]] *** [[Gastroenterologija]] ** [[Kirurgija]] ** [[Stomatologija]] ** [[Neurologija]] ** [[Psihijatrija]] ** [[Radiologija]] ** [[Oftalmologija]] * '''3.3 [[Zdravstvo|Zdravstvene]] znanosti''' ** [[Zdravstvo|Javno zdravstvo]] ** [[Socijalna medicina]] ** [[Higijena]] ** [[Medicinska njega]] ** [[Epidemiologija]] === Poljoprivredne nauke === * '''4.1 [[Poljoprivreda]], [[šumarstvo]], [[ribarstvo]] i pridružene nauke''' ** [[Agronomija]] ** [[Uzgoj životinja]] ** [[Hortikultura]] * '''4.2 [[Veterina]]''' === Društvene nauke === * '''5.1 [[Psihologija]]''' ** [[Bihevioralna analiza]] ** [[Biološka psihologija]] ** [[Kognitivna psihologija]] ** [[Klinička psihologija]] ** [[Razvojna psihologija]] ** [[Edukacijska psihologija]] ** [[Eksperimentalna psihologija]] ** [[Zdravstvena psihologija]] ** [[Humanistička psihologija]] ** [[Industrijska i organizacijska psihologija]] ** [[Neuropsihologija]] ** [[Psihologija ličnosti]] ** [[Psihometrija]] ** [[Psihologija religioznosti]] ** [[Psihofizika]] ** [[Psihologija osjeta i percepcije]] ** [[Socijalna psihologija]] * '''5.2 [[Ekonomija]]''' ** [[Makroekonomija]] ** [[Mikroekonomija]] *** [[Marketing]] *** [[Strateški management]] *** [[Računovodstvo]] *** [[Poslovna organizacija]] *** [[Vanjska trgovina|Spoljno trgovinsko poslovanje]] *** [[Operacijska istraživanja]] *** [[Poslovna logistika]] *** [[Istraživanje tržišta]] *** [[Promocija (marketing)|Promocija]] *** [[Međunarodni marketing]] *** [[Međunarodna ekonomija]] * '''5.3 Edukacijske nauke''' ** [[Obrazovanje]] ** [[Odgojne znanosti]] *** [[Opća pedagogija]] *** [[Sustavna pedagogija]] *** [[Didaktika]] *** [[Andragologija]] *** [[Defektologija]] *** [[Logopedija]] *** [[Kineziologija]] ** [[Trening]] * '''5.4 Ostale društvene nauke''' ** [[Društvena antropologija]] ** [[Kulturološka antropologija]] ** [[Etnologija]] ** [[Demografija]] ** [[Menadžment]] ** [[Pravo]] ** [[Političke nauke]] ** [[Sociologija]] ** [[Organizacija]] ** [[Metoda|Metodika]] ** [[Informacijske nauke]] === Humanističke nauke === * '''6.1 Istorijske nauke''' ** [[Historija|Istorija]] ** [[Arheologija]] ** [[Numizmatika]] ** [[Genealogija]] * '''6.2 Nauka o [[jezik]]u i [[književnost]]i''' ** [[Jezikoslovlje]] ** [[Filologija]] * '''6.3 Ostale humanističke nauke''' ** [[Filozofija]] ** [[Nauka o umjetnosti]] ** [[Istorija umjetnosti]] ** [[Teologija]] }} == Napomene == {{reflist|group=nb}} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{Cite book|authorlink= |last=Crease|first=Robert P.|title=The Great Equations|url=https://archive.org/details/greatequationsbr0000crea|year=2009|isbn=978-0-393-06204-5|location=New York|publisher=W.W. Norton|page=317|ref=harv|postscript=<!-- Bot inserted parameter. Either remove it; or change its value to "." for the cite to end in a ".", as necessary. -->}} * {{cite book|last=Crease|first=Robert P.|title=World in the Balance: the historic quest for an absolute system of measurement|url=https://archive.org/details/worldinbalancehi0000crea|year=2011|isbn=978-0-393-07298-3|location=New York|publisher=W.W. Norton|page=[https://archive.org/details/worldinbalancehi0000crea/page/317 317]|ref=harv}} * {{Cite book| first=Giuliano Toraldo | last=di Francia| title=The Investigation of the Physical World| url=https://archive.org/details/investigationofp0000tora | location=Cambridge| publisher=Cambridge University Press| year=1976| isbn=0-521-29925-X| ref=harv| postscript=<!-- Bot inserted parameter. Either remove it; or change its value to "." for the cite to end in a ".", as necessary. -->}} Originally published in Italian as ''L'Indagine del Mondo Fisico'' by Giulio Einaudi editore 1976; first published in English by Cambridge University Press 1981. * {{cite book|last=Fara|first=Patricia|year=2009|title=Science : a four thousand year history|url=https://archive.org/details/sciencefourthous00fara|location=Oxford|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-922689-4|page=[https://archive.org/details/sciencefourthous00fara/page/408 408]|ref=harv}} * {{cite book | last=Feyerabend | first=Paul | authorlink= | year=1993 | title=Against Method | url=https://archive.org/details/againstmethod0000feye | edition=3rd | publisher=Verso | place=London | isbn=0-86091-646-4 | ref=harv }} * Feyerabend, Paul (2005). ''Science, history of the philosophy'', as cited in {{Cite book |author=Honderich, Ted |title=The Oxford companion to philosophy |url=https://archive.org/details/oxfordcompaniont0000unse_f5n3 |publisher=Oxford University Press |location=Oxford Oxfordshire |year=2005 |pages= |isbn=0-19-926479-1 |oclc=173262485 |doi= }} * {{Cite book| authorlink=| last=Godfrey-Smith| first=Peter| year=2003| title=Theory and Reality| url=https://archive.org/details/theoryrealityint0000godf| publisher=University of Chicago| isbn=0-226-30062-5| page=[https://archive.org/details/theoryrealityint0000godf/page/272 272]| location=Chicago 60637| ref=harv}} * {{Cite book |author=Feynman, R.P.|year=1999|title=The Pleasure of Finding Things Out: The Best Short Works of Richard P. Feynman|url=https://archive.org/details/pleasureoffindin00feyn|publisher=Perseus Books Group|isbn=0-465-02395-9 | oclc = 181597764}} *{{cite book |last= Heilbron |first= J. L. (editor-in-chief) |authorlink= |year= 2003 |title= The Oxford Companion to the History of Modern Science |url= https://archive.org/details/oxfordcompaniont0000unse_s7n3 |location= New York |publisher= Oxford University Press. |isbn= 0-19-511229-6 |ref= harv }} *{{cite book| authorlink= |last= Lindberg| first= D. C. |title= Theories of Vision from al-Kindi to Kepler | url=https://archive.org/details/theoriesofvision0000lind|location= Chicago |publisher= Univ. of Chicago Pr.|year= 1976| ref= harv}} * {{Cite journal|authorlink= | last=Needham | first=Joseph |year=1954 |title= Science and Civilisation in China: Introductory Orientations|publisher=Cambridge University Press|volume=1|ref=harv}} * {{cite book | last1=Nola | first1=Robert | last2=Irzik | first2=Gürol | year=2005 | title=Philosophy, science, education and culture | volume=28 | series=Science & technology education library | isbn=1-4020-3769-4 | publisher=Springer | ref=harv | url=http://books.google.com/books?id=HRqDnikufC0C }} * David Papineau|Papineau, David. (2005). ''Science, problems of the philosophy of.'', as cited in {{Cite book |author=Honderich, Ted |title=The Oxford companion to philosophy |url=https://archive.org/details/oxfordcompaniont0000unse_f5n3 |publisher=Oxford University Press |location=Oxford Oxfordshire |year=2005 |isbn=0-19-926479-1 |oclc=173262485 }} * {{Cite book | last=Parkin|first=D. |year=1991|article=Simultaneity and Sequencing in the Oracular Speech of Kenyan Diviners|editor=Philip M. Peek|title=African Divination Systems: Ways of Knowing|location=Indianapolis, IN|publisher=Indiana University Press|ref=harv}}. * {{Cite book|year=1958|authorlink= |last=Polanyi|first=Michael |title=Personal Knowledge: Towards a Post-Critical Philosophy|url=https://archive.org/details/personalknowledg0000pola_k8v7| publisher= University of Chicago Press|isbn=0-226-67288-3|ref=harv|postscript=<!-- Bot inserted parameter. Either remove it; or change its value to "." for the cite to end in a ".", as necessary. -->}} * {{cite book | last=Popper | first=Karl Raimund | year=1996 | origyear=1984 | authorlink= | title=In search of a better world: lectures and essays from thirty years | publisher=Routledge | place=New York, NY | isbn=0-415-13548-6 | url=http://books.google.com/books?id=L33XSZE77OkC | ref=harv }} * {{Cite book | last=Popper | first=Karl R. | year=2002 | title=The Logic of Scientific Discovery | url=https://archive.org/details/logicofscientifi0000popp_s7y7 | origyear=1959 | edition= | publisher=Routledge Classics | location=New York, NY | isbn=0-415-27844-9 | oclc=59377149 | ref=harv }} * {{Citation |last=Smith |first=A. Mark, ed. and trans. |title=Alhacen's Theory of Visual Perception: A Critical Edition, with English Translation and Commentary, of the First Three Books of Alhacen's ''De Aspectibus'', the Medieval Latin Version of Ibn al-Haytham's ''Kitāb al-Manāẓir'', 2 vols. |journal=Transactions of the American Philosophical Society |volume=91 |issue=4-5 |publication-place= Philadelphia |year=2001 |isbn=0-87169-914-1 |publisher= American Philosophical Society |location=Philadelphia |oclc=47168716 }} [http://www.jstor.org/stable/3657358 Books I-III (2001 — '''91'''(4)) Vol 1 Commentary and Latin text via JSTOR]; [http://www.jstor.org/stable/3657357?seq=1#page_thumbnails_tab_contents — '''91'''(5) Vol 2 English translation, Book I:TOCpp.339-341, Book II:TOCpp.415-6, Book III:TOCpp.559-560, Notes 681ff, Bibl. via JSTOR] * {{Cite book |last=Stanovich|first=Keith E.| year=2007 |title=How to Think Straight About Psychology|url=https://archive.org/details/howtothinkstraig0000keit| location=Boston|publisher=Pearson Education|ref=harv | isbn=978-0-205-68590-5}}<!--Amazon Look inside for 2010 edition reveals that it is the 9th edition&nbsp;— page numbers could be tricky here --> * {{Cite book|authorlink= |first=John |last=Ziman |title=Reliable knowledge: An exploration of the grounds for belief in science|location=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|isbn=0-521-22087-4|year=1978|page=197|ref=harv|postscript=<!-- Bot inserted parameter. Either remove it; or change its value to "." for the cite to end in a ".", as necessary. -->}} * Augros, Robert M., Stanciu, George N., "The New Story of Science: mind and the universe", Lake Bluff, Ill.: Regnery Gateway, c1984. {{ISBN|0-89526-833-7}} * {{Cite book | last=Becker | first=Ernest | year=1968 | title=The structure of evil; an essay on the unification of the science of man | url=https://archive.org/details/structureofevila00beck | location=New York | publisher=G. Braziller | authorlink= }} * Cole, K. C., ''Things your teacher never told you about science: Nine shocking revelations'' Newsday, Long Island, New York, March 23, 1986, pg 21+ * Feynman, Richard [http://calteches.library.caltech.edu/51/02/CargoCult.pdf "Cargo Cult Science"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090304000024/http://calteches.library.caltech.edu/51/02/CargoCult.pdf |date=2009-03-04 }} * {{cite book | last=Gaukroger | first=Stephen | year=2006 | title=The Emergence of a Scientific Culture: Science and the Shaping of Modernity 1210–1685 | url=https://archive.org/details/emergenceofscien0000gauk | publisher=Oxford University Press | place=Oxford | isbn=0-19-929644-8 }} * Gopnik, Alison, [http://www.amacad.org/publications/winter2004/gopnik.pdf "Finding Our Inner Scientist"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160412053853/http://www.amacad.org/publications/winter2004/gopnik.pdf |date=2016-04-12 }}, Daedalus, Winter 2004. * Krige, John, and Dominique Pestre, eds., ''Science in the Twentieth Century'', Routledge 2003, {{ISBN|0-415-28606-9}} * Levin, Yuval (2008). ''Imagining the Future: Science and American Democracy''. New York, Encounter Books. {{ISBN|1-59403-209-2}} * Thomas Samuel Kuhn, ''The Structure of Scientific Revolutions'', 1962. * {{Cite book |first=McComas |last=William F. |url=http://earthweb.ess.washington.edu/roe/Knowability_590/Week2/Myths%20of%20Science.pdf |chapter=The principal elements of the nature of science: Dispelling the myths |title=The nature of science in science education: rationales and strategies |editor-last=McComas |editor-first=William F. |year=1998 |publisher=Springer |isbn=978-0-7923-6168-8 |ref=harv |postscript=<!-- Bot inserted parameter. Either remove it; or change its value to "." for the cite to end in a ".", as necessary. --> |access-date=2015-04-19 |archive-date=2020-12-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201202162618/https://earthweb.ess.washington.edu/roe/Knowability_590/Week2/Myths%20of%20Science.pdf }} * {{Cite book | last=Obler | first=Paul C. | author2=Estrin, Herman A. | title=The New Scientist: Essays on the Methods and Values of Modern Science | url=https://archive.org/details/newscientistessa00oble | publisher=Anchor Books, Doubleday | year=1962 }} * {{cite book | last=Russell | first=Bertrand | year=1985 | origyear=1952 | title=The Impact of Science on Society | publisher=Unwin | place=London | isbn=0-04-300090-8 }} * {{cite book | last1= Rutherford | first1= F. James | last2= Ahlgren | first2= Andrew | year= 1990 | title= Science for all Americans | url= https://archive.org/details/scienceforallame0000ruth | publisher= American Association for the Advancement of Science, Oxford University Press | place= New York, NY | isbn= 0-19-506771-1 }} * {{Cite book | last=Thurs | first=Daniel Patrick | year=2007 | title=Science Talk: Changing Notions of Science in American Popular Culture | url=https://archive.org/details/sciencetalkchang00thur | pages=[https://archive.org/details/sciencetalkchang00thur/page/22 22]–52 | publisher=Rutgers University Press | location=New Brunswick, NJ | isbn=978-0-8135-4073-3 }} {{refend}} == Vanjske veze == {{Sister project links|voy=Science tourism}} * "''GCSE Science textbook''". Wikibooks.org '''Novosti''' * [http://www.nature.com/news/ Nature News]. Science news by the journal ''[[Nature (journal)|Nature]]'' * [http://www.newscientist.com/ New Scientist]. An weekly magazine published by Reed Business Information * [http://www.sciencedaily.com/ ScienceDaily] * [http://www.sciencenewsline.com/ Science Newsline] * [http://sciencia.com/ Sciencia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111129180040/http://sciencia.com/ |date=2011-11-29 }} * [http://www.discovermagazine.com/ Discover Magazine] * [http://www.science.ie/ Irish Science News] from Discover Science & Engineering '''Resursi''' * [http://www.euroscience.org/ Euroscience] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100412080435/http://www.euroscience.org/ |date=2010-04-12 }}: ** {{cite web |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100610204548/http://www.euroscience.org/esof.html |archivedate=10 June 2010 |title=ESOF: Euroscience Open Forum|url=http://www.euroscience.org/esof.html}} * [https://web.archive.org/web/20090504084802/http://www.en.argentina.ar/_en/science-and-education/ Science Development in the ''Latin American docta''] * [http://xtf.lib.virginia.edu/xtf/view?docId=DicHist/uvaBook/tei/DicHist1.xml;chunk.id=dv1-57;toc.depth=1;toc.id=dv1-57;brand=default Classification of the Sciences]{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} in ''Dictionary of the History of Ideas''. (Dictionary's new electronic format is badly botched, entries after "Design" are inaccessible. ''Internet Archive'' [https://web.archive.org/web/20080619205103/http://etext.lib.virginia.edu/cgi-local/DHI/dhi.cgi?id=dv1-57 old version]). * [http://evolution.berkeley.edu/evosite/nature/index.shtml "Nature of Science"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061010084037/http://evolution.berkeley.edu/evosite/nature/index.shtml |date=2006-10-10 }} ''University of California Museum of Paleontology'' * [http://www.science.gov/ United States Science Initiative] Selected science information provided by US Government agencies, including research & development results * [http://undsci.berkeley.edu/index.php How science works] ''University of California Museum of Paleontology'' [[Kategorija:Nauka| ]] tjd4typ2gnmfpojtcfu0mb74io4qq9n Elektrotehnika 0 7901 42669520 42287042 2026-08-08T16:50:49Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669520 wikitext text/x-wiki {{Elektrotehnika}} [[File:Componentes.JPG|thumb|Elektronske komponente]] '''Elektrotehnika''' je [[nauka]] o upotrebi električne [[energija|energije]] u praktične svrhe. Elekrotehnika, izvorno deo [[fizika|fizike]] se, zbog obimnosti i široke primene vremenom izdvojila iz nje i sada predstavlja zasebnu naučnu disciplinu, sa svojim poddisciplinama. Kao glavni predmet proučavanja elektrotehnike najlakše se može reći da je upitanju električna struja. Međutim, ono što elektrotehnika proučava počiva na samom [[elektron]]u kao nasiocu [[naelektrisanje|naelektrisanja]], pa preko mnogih definicija električnih struja, od dejstva naelektrisanja na atomskom nivou, preko makroskopskih struja pa sve do struja visokog napona kakve se koriste u [[Elektroenergetika|elektroenergetici]]. ==Istorijat== {{main|Elektricitet}} Prve naše spoznaje o [[elektricitet]]u potiču još iz antičkog doba. Već oko 600. godine pre naše ere grčki filozof [[Tales iz Mileta|Tales]], iz Mileta, opisao je pojavu da ćilibar, protrljan vunom, privlači lake deliće materije. Od grčke reči "ηλεκτρον" ([[elektron]]), koja znači ćilibar, upravo i potiče reč elektricitet, koja služi za označavanje fizičkog agensa koji izaziva određeni skup pojava, a posebno, malopre pomenuto, privlačenje lakih tela. Kasnije je ustanovljeno da se u stanje naelektrisanosti trenjem mogu dovesti i drugi materijali: razne vrste smole, tvrda guma, staklo, porcelan i drugo. Ovaj način naelektrisanja je, istorijski gledano, najstariji, ali nije i jedini. [[Vilijam Gilbert]], engleski lekar koji se inače smatra jednim do prvih inžinjera elektrotehnike, proučavao je naelektrisavanje trenjem i na osnovu svojih zapažanja sve materijale je podelio u dve grupe: # elektrici - supstance koje je bio u stanju da naelektriše, kao što su staklo, ćilibar, svila itd., # neelektrici - supstance koje nije bio u stanju da naelektriše. Jedan vek kasnije Dju Fej je pokazao da razlika između ove dve grupe materijala nije u njihovoj sposobnosti da budu naelektrisani, već u sposobnosti da naelektrisanost zadrže na mestu gde je nastala. Danas ove dve grupe nazivamo [[Električni izolator|izolatorima]] i [[Električni provodnik|provodnicima]], a osnovu za ovakvu podelu čini sposobnost ovih materijala da provode elektricitet. S obzirom na ovu sposobnost danas sve materijale delimo na izolatore (dielektrike), [[poluprovodnik]]e i provodnike. Pri tome treba imati u vidu da u prirodi ne postoje supstance koje su idealni izolatori, jer sve one, makar i u zanemarljivoj meri, provode elektricitet. Takođe treba istaći da je [[Bendžamin Frenklin]] (Benjamin Franklin, 1706-1790), prvi upotrebio oznake (+) i (-) kao oznake tipa naelektrisanja. [[Alesandro Volta]] je 1775. godine izumeo je elektroforus, napravu koja je proizvodila statični električni naboj. 1800. godine Volta je razvio preteču današnje baterije. XIX vek je bio vek najvećih otkrića na polju elektrotehnike. Tako je 1827. godine [[Georg Om]] ustanovio vezu između električne struje i razlike potencijala, tj. napona u provodniku. Među najvećim doprinosima dali su [[Majkl Faradej]] koji je otkrio elektromagnetnu indukciju 1831. godine i [[Džejms Klerk Maksvel|Džejms Maksvel]] koji je 1873. godine objavio svoje delo "Electricity and Magnetism" (Elektricitet i magnetizam). Krajem veka dolazi do ubrzanog razvoja i primene elektrotehnike. 1882. godine [[Tomas Alva Edison]] uspostavlja mrežu za 59 potrošača na Menhetnu, koja je bila nominalnog napona od 110V i bila je u pitanju jednosmerna struja. Ser Čarls Parsons 1884. godine pronalazi parnu turbinu koja je i danas u upotrebi i koja proizvodi oko 80% električne energije u svetu. [[Nikola Tesla]], 1887. godine, prijavljuje mnoštvo patenata kako bi omogućio korišćenje naizmenične struje. Zbog ovog upada u takozvani "[[Rat struja]]" sa Edisonom koji je bio zagovornik jednosmerne struje. Osnovna razlika između dve struje je u tome što naizmenična struja može se distribuirati na daleko većim razdaljinama uz dosta manje gubitke. Takođe Edisonova jednosmerna struja je bila veoma ograničenih mogućnosti i zahtevala je prečesto postavljanje stanica, čime je bila i znatno skuplja. Jedina mana naizmenične struje je bila u znatno težem matematičkom proračunu koji je bio potreban za njeno razumevanje. Tesla je, da bi rešio ovaj problem upotrebio je fazore i kompleksne jednačine naizmenične struje čime je dosta pojednostavio i olakšao upotrebu naizmenične struje. Takođe jedan od bitnih razloga zašto je pobedila naizmenična, Teslina, struja je u tome što za istu količinu električne energije bio je potreban znatno tanji kabl nego li kod jednosmerne. Uporedo sa gorenavedenim razvijali su se i drugi delovi elektrotehnike. Tako je 1888. godine [[Hajnrih Rudolf Herc|Hajnrih Herc]] otkrio radio-talase. Tesla je 1895. godine uspešno poslao i primio signal poslat iz njegove Njujorške laboratorije do Vest Pointa prešavši pritom razdaljinu od 80,4&nbsp;km. 1879. godine Karl Ferdinand Braun otkrio je katodnu cev kao deo osciloskopa, a koja je kasnije omogućila razvoj televizije. [[Džon Fleming]] je 1904. godine pronašao [[dioda|diodu]], koja je kasnije omogućila ogroman razvoj [[elektronika|elektronike]], inače pre dioda bila je poznata [[fizika poluprovodnika]], deo elektrotehnike iz koje se kasnije rodila elektronika. Dve godine kasnije pronađena je i trioda, a 1947. godine došlo je do pronalaska [[bipolarni tranzistor|bipolarnog tranzistora]] koji je samo unapredio i ubrzao razvoj elektronike. Jedan od najznačajnijih pronalazaka, a koji su u sferi telekomunikacija, je svakako pronalazak [[Pupinov kalem|Pupinovog kalem]] 1896. godine koji je omogućio slanje telefonskog signala na velike razdaljine. Takođe jedan od najznačajnijih naučnika XIX veka je i engleski matematičar [[Džordž Bul]] koji je otkrio [[Bulova algebra|Bulovu algebru]] koja je našla široku primenu u elektrotehnici, bez nje se danas ne može zamisliti ni jedan savremeni uređaj koji u sebi ima bilo kakav procesor, pa se zbog toga je danas neki više smatraju delom elektrotehnike nego matematike, pa bi najbolje bilo reći da je u pitanju primenjena matematika u elektrotehnici. ==Stara podela== Podela elektrotehnike na oblast '''jake struje''' i oblast '''slabe struje''', je, može se reći, tradicionalna među starijim generacijama i ljudima koji nisu iz struke, ali danas skoro van upotrebe i skoro da se može smatrati netačnom jer se na taj način izdvaja samo jedna smer elektrotehnike, energetika, sa jedne strane dok svi drugi potpadaju pod drugu oblast, slabe struje. === Jaka struja === {{main|Elektroenergetika}} Grana jake struje obuhvata proizvodnju, prenos i distribuciju električne energije za potrebe mehaničkog pogona svih vrsta, električne rasvete, grejanja i hemijskih reakcija. === Slaba struja === [[Slika:PCB copper pour hatch filled.png|mini|desno|Štampana pločica]] Grana elektrotehnike vezana za slabe struje, poznata još kao [[telekomunikacije|telekomunikaciona tehnika]], obuhvata upotrebu električnih i radio-tehničkih pojava u svrhu prenosa informacija i podataka na daljinu. Prenositi se mogu simbolički znakovi, govor i [[muzika]], slika i rukopis, optički utisci prostora pri određivanju mesta pokretnih i nepokretnih objekata, a koristi se i pri daljinskom upravljanju. Pod slabim strujama se podrazumevaju struje intenziteta do jednog [[amper]]a. ==Nova podela== Elektrotehniku možemo podeliti na sledeće celine: *[[elektroenergetika|energetika]] koja se se bavi proizvodnjom i prenosom električne energije sa jedne lokacije na drugu i najstarija je elektrotehnička specijalnost.<ref name="popović">ETF - predavanja:[http://tnt.etf.rs/~si1oe/Predavanja/Osnovi_elektronike_kompletna_predavanja.pdf Osnovi elektronike], dr. Miodrag Popović, 2006, pristpu 5.7.2013</ref> Ona se dalje deli na: **[[elektroenergetski sistemi|elektroenergetske sisteme]] - koji se bave izvorima energije, generisanju električne energije, prenosu električne energije, transformaciji i distribuciji iste. **[[energetski pretvarači]] i pogoni - koji se bavi osnovnim procesima konverzije energije i upoznaje ih sa problemima računarskog upravljanja energetskim i proizvodnim procesima. Uz elektromehaničku konverziju, proučavaju se energetski pretvarači, kao i konverzija u toplotu i svetlost. *[[elektronika]] se bavi proučavanjem i konstrukcijom elektronskih elemenata kojima se kontroliše tok struje i povezivanjem takvih elemenata u složena kola koja obavljaju željenu funkciju.<ref name="popović" /> Deli se na: **[[analogna elektronika|anolognu]] **[[digitalna elektronika|digitalnu]] *[[fizička elektronika]] proučava fizička svojstva i principa rada pasivnih i aktivnih elektronskih komponenti i njihovu primenu<ref>Fizički fakultet Univerzitet u Beogardu: [http://www.ff.bg.ac.rs/KnjigaPredmeta/FizickaElektronika.htm Studijski program: Fizička elektronika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130831011114/http://www.ff.bg.ac.rs/KnjigaPredmeta/FizickaElektronika.htm |date=2013-08-31 }}, pristup 5.7.2013</ref> *[[telekomunikacije]] ili komunikacije a se bavi prenosom informacija sa jednog mesta na drugo<ref name="popović" /> *[[automatika]] se bavi [[modelovanje]]m kompleksnih sistema [[matematički model|matematičkim modelima]] radi njihovog opisivanja, predviđanja ponašanja i upravljanja<ref name="popović" /> *[[računarstvo|računarska tehnika]] se bavi razvojem i projektovanjem računarskog [[hardver]]a i [[softver]]a, koji kontroliše njegov rad<ref name="popović" />. == Razvitak i upotreba == U prvoj polovini [[19. vek|XIX veka]] postignuti su značajni uspesi u razvitku elektrotehnike. Posle pronalaska [[Alesandro Volta|Voltinog električnog stupa]] kao električnog izvora, pronađeni su [[galvanski element]]i, a [[1830]]. godine se stvara teoretska osnova [[električni generator|generatora]] [[jednosmerna struja|jednosmerne struje]], što je ujedno i najavilo novu eru u razvitku elektrotehnike - uvođenje električnih mašina za proizvodnju struje. Uspešni ogledi sa [[Semjuel Morze|Morzeov]] elektromagnetskim [[telegraf]]om dovode [[1840]]. godine do stvaranja prvog električnog uređaja za prenos poruka. Novi izvor električne energije - [[akumulator]], koji omogućava da se ova energija sačuva kao zaliha za kasniju upotrebu, doprineo je daljem razvitku elektrotehnike. Pronalazak [[telefon]]a [[1876]]. godine omogućio je brz razvitak elektrotehnike na području prenosa poruka i sporazumijevanja na daljinu. Primenom [[višefazni sistemi|trofazne struje]], usavršavanjem električnih generatora, [[transformator]]a, [[asinhrona mašina|indukcionog motora]], [[elektrane|elektrana]] i [[prenos električne energije|prenosnih mreaža]], te raspodele električne energije pri kraju [[19. vek|XIX veka]], počinje masovna upotreba elektrotehnike u području [[osvetljenje|osvetljenja]], koje ubrzo svoje mesto pronalazi u [[industrija|industriji]], a postupno i u saobraćaju kao sredstvo za vuču. U to vreme, dok su telegraf i telefon bili još u toku razvoja, pronalaskom i upotrebom uređaja za bežični prenos poruka - [[radio|radija]], otvara se novo polje upotrebe elektrotehnike - telekomunikacija. U prvoj polovini [[20. vek|XX veka]] elektrotehnika je zahvatila sve grane ljudske delatnosti, industriju, [[poljoprivreda|poljoprivredu]], [[zanatstvo]], [[domaćinstvo]], [[medicina|medicinu]] itd. Veliki uticaj u razvitku elektrotehnike je imala vojna industrija, koja je, naročito u vreme [[Prvi svetski rat|I]] i [[Drugi svetski rat|II svetskog rata]], poticala [[elektroindustrija|elektroindustriju]] na nove pronalaske. Moderna elektrotehnika se toliko unapredila, da se tehnika slabe struje sve više osamostaljivala i granala u posebne tehnike kao što su npr. [[telegrafsko-telefonska tehnika|telegrafsko-telefonska]], [[radio tehnika|radio]], [[elektronika|elektronska]], [[radar]]ska, [[televizija|televizijska]], [[tehnika infracrvenog zračenja|infracrvena]], [[računarstvo|računarska]] itd. == Izvori == {{reflist|2}} == Povezano == *[[Fizika]] == Vanjske veze == {{Commonscat|Electrical engineering}} * [http://www.iec.ch/ International Electrotechnical Commission (IEC)] * [http://ocw.mit.edu/OcwWeb/Electrical-Engineering-and-Computer-Science/index.htm MIT OpenCourseWare] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080126142615/http://ocw.mit.edu/OcwWeb/Electrical-Engineering-and-Computer-Science/index.htm |date=2008-01-26 }} in-depth look at Electrical Engineering – online courses with video lectures. * [http://www.ieeeghn.org/ IEEE Global History Network] A wiki-based site with many resources about the history of IEEE, its members, their professions and electrical and informational technologies and sciences. {{Authority control}} [[Kategorija:Elektrotehnika|*]] [[Kategorija:Tehnologija]] [[Kategorija:Inženjerstvo]] n7o95rb2y3wyl4vrkyabnf8d45occva Silur 0 8793 42669476 42448162 2026-08-08T14:39:02Z Aca 108187 + 42669476 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Ordovicium-Silurian.jpg|300px|mini|Granica slojeva stijenja koje pripadaju ordiviciju i siluru u blizini mjesta [[Hovedøy]], u [[Norveška|Norveškoj]]. Donje stijene tamno sive boje pripadaju ordoviciju, a gornje smeđe stijene pripadaju siluru. Slojevi su djelomično deformirani djelovanjem [[kaledonska orogeneza|kaledonske orogeneze]].]] '''Silur''' je pojam iz [[geologija|geologije]] koji označava period u razvoju [[Zemlja (planet)|Zemlje]] od prije 443 milijuna godina do prije 416 milijuna godina. Silur je period unutar [[paleozoik]]a. Ovaj period dobio je naziv po [[Kelti|keltskom]] plemenu [[Siluri]] s područja današnjeg [[Wales]]a. Proteže se od kraja [[ordovicij]]skog perioda do početka [[devon]]skog perioda. Kao i sa svim drugim geološkim periodima, naslage stijena koje označavaju početak i kraj perioda su precizno identificirane, ali točni datumi variraju oko 5-10 milijuna godina. Osnova za početak silura je označena u doba masovnog izumiranja, kada je 60% svih morskih vrsta bilo izbrisano. == Podjela == [[Međunarodno povjerenstvo za stratigrafiju]] priznaje podjelu silura na četiri [[epoha (geologija)|geološke epohe]] koje se pak dijele u [[doba (geologija)|geološka doba]]:<ref>Felix Gradstein, Jim Ogg & Alan Smith: ''A Geologic timescale.'' Cambridge University Press 2004. {{ISBN|978-0-521-78673-7}}</ref> * [[pridolij]] od 418,7 ± 2,7 do 416.0 ± 2,8 milijuna godina * [[ladlov]] od 422,9 ± 2,5 do 418,7 ± 2,7 milijuna godina ** [[ludford]] od 421,3 ± 2,6 do 418,7 ± 2,7 milijuna godina ** [[gorst]] od 422,9 ± 2,5 do 421,3 ± 2,6 milijuna godina * [[venlok]] od 428,2 ± 2,3 do 422,9 ± 2,5 milijuna godina ** [[homer (geološko doba)|homer]] od 426,2 ± 2,4 do 422,9 ± 2,5 milijuna godina ** [[šinvud]] od 428,2 ± 2,3 do 426,2 ± 2,4 milijuna godina * [[landoveri]] od 443,7 ± 1,5 do 428,2 ± 2,3 milijuna godina ** [[telih]] od 436,0 ± 1,9 do 428,2 ± 2,3 milijuna godina ** [[aeron]] od 439,0 ± 1,8 do 436,0 ± 1,9 milijuna godina ** [[rudan]] od 443,7 ± 1,5 do 439,0 ± 1,8 milijuna godina == Paleogeografija == U većem dijelu silura raspored kopna i mora ostao je kao i u [[kambrij]]u, ali su potkraj silura nastale promjene u vezi s kaledonskim [[orogeneza|orogenetskim]] ciklusom. Na području [[Irska|Irske]], [[Škotska|Škotske]] i sjeverozapadne [[Skandinavija|Skandinavije]] izdiglo se novo ulančano [[Kaledonsko gorje]]. Izdizanja je bilo i u mnogim drugim područjima, ali slabijeg intenziteta. U vezi s orogenetskim pokretima postojala je i znatna vulkanska aktivnost. Sredinom silura jezgre današnjega [[Euroazija|euroazijskoga]] i [[Sjeverna Amerika|sjevernoameričkoga]] kontinenta bile su unutar [[tropski pojas|tropskog pojasa]], a [[Gondvana|Gondvansko kopno]] ([[Indija]], [[Arabija]], [[Afrika]], [[Južna Amerika]], [[Australija]], [[Antarktika]]) bilo je smješteno oko [[južni pol|južnoga pola]] i djelomice je dosezalo južno suptropsko područje. Tadašnji oceanski prostori obuhvaćali su golema prostranstva oko [[sjeverni pol|sjevernoga pola]]. Takav raspored kontinenata tijekom silura odrazio se i u taložnim procesima, u kojima su prevladavali morski sedimenti. U plitkim morima uz obode štitova ([[baltički štit|baltičkoga]], [[kanadski štit|kanadskoga]]) ima klastičnih naslaga i nešto [[vapnenac|vapnenca]], a u duljim geosinklinalnim morima [[škriljac|škriljevaca]], sitnozrnatih [[pješčenjak]]a, [[tuf]]ova i sl.<ref name=hr.en>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=55978 Silur u Hrvatskoj enciklopediji], preuzeto 2. travnja 2014.</ref> Poznata su i silurska područja u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]] i [[Skandinavija|Skandinaviji]], a u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] je silur dokazan u slavonskim planinama ([[Psunj]], [[Papuk]], [[Krndija]]), u kremeno-sericitnim [[filiti]]ma s ostatcima [[graptoliti|graptolita]].<ref name=hr.en/> == Flora i fauna == Novo kaledonsko kopno s mnogim zaostalim [[močvara]]ma bilo je pogodna sredina za razvoj kopnenoga biljnog i životinjskog svijeta. Od biljaka su u siluru živjele ponajprije primitivne [[papratnjače]], osobito ''[[Psilophytinae]]'' i ''[[Lycopodinae]]'', a od životinja [[kralježnjaci]], [[besčeljusnjače]] (''Agnatha'') i prvi pravi predstavnici slatkovodnih i morskih [[riba]] [[čeljustouste|čeljustousta]] (''Gnathostomata'') [[acanthodi]] te [[placodermi]], koji s agnatima čine ribe oklopnjače. Život se za silura odvijao uglavnom u moru. Od biljaka su se isticale vapnenačke [[alge]], a među životinjama [[graptoliti]] (''Monograptus'', ''Cephalograptus'', ''Rastrites'' i dr.), koji su u siluru doživjeli drugi vrhunac u svojem razvoju, pa se silur zajedno s [[ordovicij]]em (razdoblje prvoga vrhunca) često naziva i dobom graptolita. Za pliće dijelove silurskoga mora važni su ''trilobiti'' (''Phacops'', ''Calymene'', ''Dalmanites'' i dr.), ima i [[ramenonošci|ramenonožaca]], [[mahovnjaci|mahovnjaka]], [[glavonošci|glavonožaca]] (''Orthoceras'', ''Cyrtoceras''), [[školjkaši|školjkaša]] (''Cardiola''), [[puž]]eva (''Bellerophon''), [[bodljikaši|bodljikaša]], [[krinoidi|krinoida]] (''Cyathocrinus''), [[mješinci|mješinaca]] i [[praživotinje|praživotinja]]. Vjeruje se da su se potkraj silura pojavili i prvi [[amoniti]] (''Ammonoidea'').<ref name=hr.en/> == Galerija slika == <center><gallery> Datoteka:Dalmanites limulurus trilobite silurian.jpg|Fosil vrste ''Dalmanites limulurus'' iz razdoblja silura. Datoteka:Guiyu BW.jpg|Umjetnički prikaz ribe mesoperke ''Guiyu oneiros'' iz kasnog silura. Datoteka:Eurypterus Paleoart.jpg|Morski škoripon [[Eurypterus]] iz silurskog razdoblja. Datoteka:Cooksonia.png|Crtež ''[[Cooksonije]]'', prve vaskularne biljke iz silurskog razdoblja. </gallery></center> == Povezano == * [[Geološka epoha]] == Reference == {{izvori}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Silurian}} * [http://www.palaeos.com/Paleozoic/Silurian/Silurian.htm#history Paleos:] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100202003709/http://www.palaeos.com/Paleozoic/Silurian/Silurian.htm#history |date=2010-02-02 }} Silurian * [http://www.ucmp.berkeley.edu/silurian/silurian.html UCMP Berkeley:] The Silurian * {{cite web | title=International Commission on Stratigraphy (ICS)| work=Geologic Time Scale 2004| url=http://www.stratigraphy.org/ | accessdate=September 19, 2005}} {{Silurian Footer}} {{Paleozoic Footer}} [[Kategorija:Silur| ]] [[Kategorija:Paleozoik]] onrhj1opj545egg0y3ntfz25odfwme0 Devon (geologija) 0 8795 42669482 41306811 2026-08-08T15:03:54Z Aca 108187 + 42669482 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Devonianscene.jpg|thumb|right|240px|Za devon je karakterističan nagli rast populacije kopnenih biljaka; veliki kopneni biljožderi još uvijek nisu postojali]] '''Devonij''' je [[geološki period]] [[Paleozoik|paleozojske]] ere. Nazvan je prema [[Devon]]u u [[Engleska|Engleskoj]], gdje su se prvi put proučavale devonisjke stijene. Tokom devonijskog perioda [[riba|ribe]] su kroz evoluciju dobile [[noge]] i dobile mogućnost da hodaju po [[kopnena masa|kopnu]] kao [[vodozemac|vodozemci]], a prvi [[zglavkari]] poput [[insekt|insekata]] i [[paučnjaci|paučnjaka]] su također počeli kolonizirati kopnene [[Habitat (ekologija)|habitate]]. Prve [[golosjemenjače|golosjemenske biljke]] su se proširile preko gole zemlje, stvarajući velike [[šuma|šume]]. U [[ocean]]ima, ribe su se diversificirale u prve [[morski pas|morske pse]], i prve [[mesoperke|perajaste]] i [[koštunjače]]. Prvi [[amoniti|amonitni]] [[mekušci]] su se pojavili, a [[trilobiti]], mekušasti [[brahiopodi]], isto kao i veliki [[koraljni greben]]i su bili česti. [[Kasno devonijsko izumiranje]] je prilično djelovalo na morsku faunu. [[Paleogeografijom]] je dominirao [[superkontinent]] [[Gondvana|Gondwana]] na jugu, [[kontinent]] [[Sibir (kontinent)|Sibir]] na sjeveru, i novostvoreni mali superkontinent [[Euramerika]] u sredini. {{Paleozoic Footer}} {{Devonian Footer}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Devonian}} * [http://www.ucmp.berkeley.edu/devonian/devlife.html UC Berkeley site introduces the Devonian.] * [http://www.mdgekko.com/devonian/index.html 'Devonian Times;' life and ecology.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20041206003659/http://www.mdgekko.com/devonian/index.html |date=2004-12-06 }} * [http://www.nd.edu/~cneal/al375/Kimb_Geology.html Devonian reef system in northwest Australia.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20030919081051/http://www.nd.edu/~cneal/al375/Kimb_Geology.html |date=2003-09-19 }} * {{cite web | title=International Commission on Stratigraphy (ICS)| work=Geologic Time Scale 2004| url=http://www.stratigraphy.org/ | accessdate=September 19, 2005}} [[Kategorija:Devon (geologija)| ]] [[Kategorija:Paleozoik]] 8ep4zipcrq2v8z7kwfqrt0yw09qjhzb Karbon (period) 0 8802 42669474 42493380 2026-08-08T14:34:19Z Aca 108187 + 42669474 wikitext text/x-wiki '''Karbonifer''' ili '''Karbon''' je [[geološki period]] [[paleozoik]]a, koji je počeo krajem [[devon (period)|devona]] prije 340 [[milion]]a [[godina]] i završio s početkom [[perm (period)|perma]] prije približno 280 miliona godina. [[Datoteka:Plants of the Carboniferous age MKL Bd. 15 1890 (128660878).jpg|thumb|right|200px|Flora u periodu karbona]] == Paleogeografija karbona == Doba karbona je važno kako za [[Geologija|geologiju]] tako i za [[ekonomija|ekonomiju]] na [[Zemlja|Zemlji]]. U tom geološkom periodu je zemaljska kora bila prilično nemirna, što je dovelo do geografskih promjena. U [[Evropa|Evropi]] je stvoren veliki planinski lanac, koji se prostirao iz [[Irska|Irske]] i [[Engleska|Engleske]] preko [[Normandija|Normandije]] i [[Bretanja|Bretanje]] do centralne [[Francuska|Francuske]] i dalje prema [[Belgija|Belgiji]], [[Njemačka|Njemačkoj]] i [[Češka|Češkoj]] prema [[Poljska|Poljskoj]]. Istovremeno su se [[gibanje|gibali]] i [[Rodopi]] i [[Ural]]. U podnožju novog gorja , koje se uzdizalo iz [[more|mora]], su nastale velike [[močvara|močvare]], koje je stalno popavljalo more s naslagama gline i pijeska i tako omogućilo povoljne uvjete za stvaranje [[ugljen]]a. [[Orogeneza|Orogenezu]] je omogućavalo i snažno [[vulkan]]sko djelovanje. Značajne naslage iz tog doba su [[glinasti škriljevac|glinasti škriljevci]], [[lapor]]i, [[konglomerat]]i, [[pješčenjak|pješčenjaci]] te većina [[ugljen]]a -'''''Karbon-a''''', prema kome je taj [[period (geologija)|period]] dobio ime. == Galerija == <gallery> Datoteka:Meganeura.jpg|''Meganeura'', veliki kukac iz kasnog karbona Datoteka:Pulmonoscopius BW.jpg|Veliki ''Pulmonoscopius'' iz kasnog karbona dostizao je dužinu od 70&nbsp;cm Datoteka:Stethacanthus BW.jpg|Neobični morski pas ''Stethacanthus'' nastanjivao je mora u ranom karbonu Datoteka:Pederpes22small.jpg|Primitivni tetrapod, ''Pederpes'' Datoteka:Hylonomus BW.jpg|Prvi sauropsid, ''Hylonomus'' Datoteka:Petrolacosaurus BW.jpg|Prvi diapsid, ''Petrolacosaurus'' Datoteka:Archaeothyris BW.jpg|''Archaeothyris'', vrlo rani sinapsid </gallery> == Vanjske veze == {{Commonscat|Carboniferous}} * [[Karta]] kopna i mora Tetis u karbonu: [http://www.scotese.com/newpage4.htm.]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * {{cite web | publisher = International Commission on Stratigraphy (ICS) | title = Geologic Time Scale 2004 | url = http://www.stratigraphy.org/gts.htm | accessdate = September 19, 2005 }} {{Carboniferous Footer}} {{Paleozoic Footer}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Karbon| ]] [[Kategorija:Paleozoik]] atwn2y0chhsq1ggym4kd5hilrj8hchl Flerovijum 0 9462 42669603 42456886 2026-08-09T00:45:24Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669603 wikitext text/x-wiki {| {{prettyinfobox}} align="right" | colspan="2" cellspacing="0" cellpadding="2" | {| align="center" border="0" | colspan="2" align="center" | [[Nihonij|Nh]] - '''Fl''' - [[Moskovijum|Mc]] |- | rowspan="3" valign="center" | [[olovo|Pb]]<br />'''Fl'''<br /> &nbsp; |- | align="center" | [[Datoteka:Fl-TableImage.svg|center|250px]]<br /><div style="text-align: center">[[periodni sistem elemenata|periodni sistem]]</div> |} |- ! colspan="2" align=center bgcolor="#ffc0c0" | <span style="color:black;">'''Važnije osobine'''</span> |- | Ime, simbol,[[atomski broj]] | Flerovijum, Fl, 114 |- | Pripadnost skupu | verovatno [[slabi metali|slabih metala]] |- | grupa, perioda | [[14. grupa hemijskih elemenata|IVA]], [[7. perioda hemijskih elemenata|7]] |- | [[atomska masa]] | 289 [[jedinica atomske mase|u]] |- | [[elektronska konfiguracija]] | <nowiki>[</nowiki>[[radon|Rn]]<nowiki>]</nowiki>5f<sup>14</sup>6d<sup>10</sup>7s<sup>2</sup>7p<sup>2</sup> |- | [[elektron|e]]<sup>-</sup> na [[energetski nivo|energetskim nivoima]] | 2, 8, 18, 32, 32, 18, 4 |- | [[oksidacioni broj]] | bez podataka |- | [[agregatna stanja|agregatno stanje]] | bez podataka |- | [[Elektronegativnost]] | bez podataka |} '''Flerovij/Flerovijum''' ('''Fl''') - je radioaktivan element. Ne javlja se u prirodi. Sadašnje ime je privremeno dato od [[IUPAC]]a. == Historija == Otkriven je u januaru [[1999]]. godine od [[Rusija|ruskih]] naučnika iz Instituta za ispitivanje atoma. == Vanjske veze == * [http://www.webelements.com/webelements/elements/text/Uuq/index.html WebElements.com - Uuq] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080318141611/http://www.webelements.com/webelements/elements/text/Uuq/index.html |date=2008-03-18 }} * [http://www.apsidium.com/elements/114.htm Apsidium - Ununquadium] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070607232911/http://www.apsidium.com/elements/114.htm |date=2007-06-07 }} [[Kategorija:Slabi metali]] kfmo42kjt67yuwfe4bncl37mssdinby Finci 0 10420 42669579 42410131 2026-08-09T00:15:30Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669579 wikitext text/x-wiki {{Dablink|"Finski narod" preusmjerava ovdje. Ne poistovećivati sa [[Balto-finski narodi|Finski narodi]].}} [[Datoteka:A finnish Farmer family 1901.jpg|mini|Finska porodica]] [[Datoteka:Mustamäki postcard FRONT SIDE.jpg|mini|Finski ples]] '''Finci''' (vlastiti naziv: suomalaiset - finländare), jedan od najglavnijih [[Balto-finski narodi|finskih naroda]] narod naseljen u [[Finska|Finskoj]] (4,828,000) i značajnijom populacijom u [[SAD]]-u 812,000, i [[Švedska|Švedskoj]] 200,000 bez Länsipohjalaiset Finaca ili [[Tornedalci|Tornedalaca]] iz doline Torne na sjeveru Švedske. Jezično Finci pripadaju finskom ogranku [[Baltofinski narodi|Baltofinaca]] i [[Uralski narodi|uralskoj]] etnolingvističkoj porodici, a njihovi prvi srodnici su [[Estonci]] i [[Kareli]]. == Ime == Ime Finci dolazi od naziva Fenni koja se spominje u [[Tacit]]ovoj Germaniji. Ovaj naziv vjerojatno se odnosio na [[Laponci|Laponce]] koji su tu živjeli prije dolaska Finaca. Fincima je pradomovina, kao i ostalim Ugrofincima, u području oko gorja [[Ural (gorje)|Ural]], po kojemu je uralska porodica i dobila ime. == Lokalne skupine == Fincima su najsrodnije skupine su [[Kveni]] (Kveenit) iz Norveške koji govore [[kvenski jezik|kvenskim jezikom]], također članom [[Finski jezici|finske]] skupine jezika; [[Länsipohjalaiset]] koji govore [[tornedalski jezik]]; [[Kareli]] ili Karjalaiset. Manje finske skupine su Savo ([[Savolaiset]]); Hämäläiset ili [[Tavasti]]; [[Pohjalaiset]]; [[Eteläpohjalaiset]]; [[Varsinaissuomalaiset]]; [[Ruotsinsuomalaiset]] (Švedski Finci); [[Metsäsuomalaiset]] (Šumski Finci). == Historija == Finska plemena su [[Finska|Finsku]] počeli naseljavati oko [[100]]. godine potiskujući na sjever prastanovnike [[Laponci|Laponce]], no i sami su bili pokoreni od [[Šveđani|Šveđana]] u [[12. vijek]]u, te ih pokrstili. == Običaji Finaca == [[Datoteka:Knife.jpg|mini|Puukko nož]] Tradicionalni život Finaca očuva se u ruralnim krajevima, gdje se još čuvaju stara znanja i [[obrt]]i. Danas mnoge obitelji žive na farmama do kojih se dolazi paljenjem šuma (kaskiviljelys kultivacija) <ref>{{Cite web |title=shifting cultivation |url=http://www.eionet.europa.eu/gemet/concept?langcode=en&cp=7652 |access-date=2015-11-09 |archivedate=2006-11-22 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20061122125307/http://www.eionet.europa.eu/gemet/concept?cp=7652&langcode=en |deadurl=yes }}</ref>. Na individualnim farmama uz agrikulturu kombinira se i [[lov]] i [[ribolov]]. Mehanizacijom i specijalizacijom farmi od 1950.-tih proizvodnja se orjentira na uzgoj svinja i goveda. Mlijeko je veoma proizvod i važan sastojak mnogih jela i veoma popularnog sira [[juustoleipa]]. Ovaj sir, izgledom na kruh, poznat i kao "cheese bread", proizvodi se od mlijeka krava i sobova. nakon prešanja ostavlja se pored vatre, dok sa vanjske strane ne bi dobio izgled tosta <ref>{{Cite web |url=http://www.cheese.com/Description.asp?Name=Juustoleipa |title=Juustoleipa |access-date=2015-11-09 |archive-date=2012-05-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120510011626/http://www.cheese.com/Description.asp?Name=Juustoleipa |url-status=dead }}</ref>. Muškarci su vješti u izradi drvenih i metalnih predmeta kao što su [[vakka]]-posude i tradicinalni i univerzalni [[puukko]]-nož. Žene su specijalizirane u tkanju i [[čipkarstvo|čipkarstvu]], a veoma su popularne izrade zidnih ćilima pozatih u njihovom jeziku kao [[ryijy]] (<ref>{{Cite web |title=vidi |url=http://www.kaiku.com/RYIJY%20PORRIAINEN.jpg |access-date=2015-11-09 |archivedate=2006-07-21 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20060721083132/http://www.kaiku.com/RYIJY%20PORRIAINEN.jpg |deadurl=yes }}</ref>) == Društvo == Sve do [[19. vijek]]a finsko društvo se sastojalo od seljaka-talonpojat, građana (burgeri), svećenstva ili klera i plemstva. Današnje socijalno klasno društvo sastoji se od seljaka-farmera, radne klase (neruralni manuelni radnici), male buržoazije (petite bourgeoisie; vlasnici trgovina i poduzetnici), donje srednje klase, gornje srednje klase i više klase (vlasnici korporacija i menadžeri). == Religija == Izvorno do pojave kršćanstva finska religija je [[šamanizam]] a središnje mjesto umitologiji zauzima kulturni heroj [[Väinämöinen]]. Od drugih nadnaravnih bića javlja se bog neba [[Umarmen]] i bog davaoc kiše, [[Ukko]]. == Reference == {{izvori}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Finnic peoples}} * [http://www.everyculture.com/Europe/Finns.html Finns] * [http://www.kaiku.com/ryijy.html The Finnish Ryijy] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090314022355/http://www.kaiku.com/ryijy.html |date=2009-03-14 }} [[Kategorija:Finci| ]] [[Kategorija:Ugro-finski narodi]] [[Kategorija:Etničke grupe Finske]] oppcsv0utm39jf4zus82jwefy0ilslo Palestinska samouprava 0 10880 42669464 42520217 2026-08-08T13:48:02Z Aca 108187 + 42669464 wikitext text/x-wiki {| class="infobox bordered" cellpadding="4" style="width: 350px; font-size: 95%;" |+ style="margin-left: inherit; font-size: medium;" | '''Palestinska nacionalna uprava <br />السلطة الوطنية الفلسطينية'''</font> <br /> |- | align="center" style="vertical-align: middle; border: 0;" | [[Datoteka:Flag of Palestine.svg|125px]] || align="center" style="vertical-align: middle; border: 0;" | [[Datoteka:Coat of arms of the Palestinian National Authority.svg|100px]] |- | align="center" style="border: 0;"|<small> [[Palestinska zastava]] </small> || align="center" style="border: 0;" | <small> [[Grb]] </small> |- style="text-align: center;" | colspan="2" align="center" | <small>[[Himna]]: ''[[Palestinska nacionalna himna|Fida'i]]''</small> |- | align="center" style="vertical-align: middle; border: 0;"| [[Datoteka:We-map.png|100px]] || align="center" style="vertical-align: middle; border: 0;" | [[Datoteka:Gz-map.png|160px]] |- | align="center" style="border: 0;"|<small>[[Zapadna Obala]]</small> || align="center" style="vertical-align: middle; border: 0;"| <small>[[Pojas Gaze]]</small> |- | '''[[Službeni jezik]]''' || [[Arapski jezik|Arapski]] |- | '''[[Predsjednik Palestinske samouprave|Predsjednik]]''' || [[Mahmoud Abbas]] |- | '''[[Premijer Palestinske samouprave|Premijer]]''' || [[Mohammad Shtayyeh]] |- | '''[[Površina]] (procijenjena)''' || - Ukupno (ZB i PG)&nbsp;- <br />% voda| 6,236 [[kvadratni kilometar|km²]] <br />~3.52% |- | '''[[Stanovništvo]]'''<br />&nbsp;- procjena iz sredine-([[2006]])<br />&nbsp;- [[Gustoća stanovništva|Gustoća]] | <br /> 3,888,292 [http://pcbs.gov.ps/Portals/_pcbs/populati/demd2.aspx] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060907064135/http://www.pcbs.gov.ps/Portals/_pcbs/populati/demd2.aspx |date=2006-09-07 }}<br /> ~623.52/km² |- | '''Proglašenje <br />[[Deklaracija o palestinskoj nezavisnosti|Nezavisnost]]''' ||Proglašena od [[Palestinsko nacionalno vijeće|Palestinskog nacionalnog vijeća]] u [[Alžir]]u 15.11. 1988. |- | '''[[Indeks ljudskog razvoja|HDI]]''' (2003) || 0.729 ([[Popis zemalja prema indeksu ljudskog razvoja|102.]]) – <font color="#ffcc00">medium</font> |- | '''[[Bruto društveni proizvod|BDP]]''' (prema broju stanovnika) <br /> &nbsp;- ([[2003]] proc.) | Zapadna Obala: $1,800,000,000 <br />Gaza: $768,000,000 |- |- | '''[[Valuta]]''' || [[Jordanski dinar]] (JOD) (samo ZB) [[Novi izraelski šekel]] (NIS),<br /> ISO 4217 ([[ILS]]) |- | '''[[Vremenska zona]]''' || [[UTC]] +2/[[Ljetno računanje vremena|+3]] |- | '''[[Najviša Internet domena|Internet TLD]]''' || [[.ps]] |- | '''[[Popis pozivnih brojeva po državama|Pozivni broj]]''' || +970 |- |} </div> '''Palestinska nacionalna samouprava''' ('''PNA''' ili '''PA'''; {{lang-ar|السلطة الوطنية الفلسطينية}} ''As-Sulta Al-Wataniyya Al-Filastiniyya'' {{lang-he|הרשות הפלסטינית}} ''Harashut Hafalastinit'') je upravna organizacija koja nominalno upravlja dijelovima [[Zapadna Obala|Zapadne Obale]] i cijelim [[Pojas Gaze|Pojasom Gaze]] (koji zajedno čine [[Palestinske Teritorije]]). Palestinska nacionalna samouprava je ustanovljena 1994, u skladu sa [[Sporazumi iz Osla|Sporazumima iz Osla]] između [[PLO|Palestinske oslobodilačke organizacije]] (PLO) i [[izrael]]ske vlade, kao prijelazno tijelo u petogodišnjem periodu tokom kojeg su se morali provesti konačni pregovori između dvije strane. Prema Sporazumima, Palestinska samouprava je trebala imati nadzor nad sigurnosnim i civilnim poslovima u palestinskim urbanim područjima (koje se navode kao "Oblast A"), te samo civilni nadzor nad palestinskim ruralnim područjima ("Oblast B"). Ostatak teritorija (uključujući [[izraelska naselja]], oblast doline Jordana, te ceste koje spajajau različite [[Palestinci|palestinske]] zajednice) su trebale ostati pod isključivim izraelskim nadzorom ("Oblast C"). Važno je napomenuti kako se Palestinska samouprava razlikuje od PLO-a. PLO, a ne PNA uživa međunarodno priznanje kao organizacija koja predstavlja palestinski narod. (Također treba uzeti u obzir da palestinska dijaspora, koja živi Zapadne Obale i Gaze, te čini većinu Palestinaca, ne može sudjelovati na izborima za tijela PNA.) PLO pod nazivom "Palestina" ima promatrački status u [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenim narodima]] (UN) od 1974. Nakon što je godine 1988. proglašena [[Palestinska deklaracija o nezavisnosti]], predstavništvo PLO u UN je preimenovano u predstavništvo Palestine. PLO, a ne PA, je od 1998. bez prava na glas sudjelovala u debatama u Općoj skupštini, te bila priznata od Izraela kao jedini legitimni predstavnik palestinskog naroda u pregovorima koji su doveli do Sporazuma iz Osla. PNA je u prošlosti dobijala izdašnu financijsku pomoć od [[EU|Evropske Unije]] isto kao u nešto manjoj mjeri od [[SAD]] (otprilike 1,000.000.000 US$ u 2005), ali su obje suspendirale svaku direktnu pomoć [[7.4.]] [[2006]] (kao što su zaprijetile 2006), (slijedeći kanadsku odluku od [[29.3.]] [[2006]] da prekine svu pomoć) kao rezultat pobjede [[Hamas]]a na parlamentarnim izborima.<ref>{{cite web | title= US suspends aid to Palestinians | work=BBC News | url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/middle_east/4889668.stm | accessdate=April 7, 2006}}</ref><ref>{{cite web | title= Abbas warns of financial crisis | work=BBC News | url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/4730568.stm | accessdate=February 19, 2006}}</ref> [[Međunarodni aerodrom Gaza]] je bio sagrađen od strane PA u gradu [[Rafah]]u, ali je radio samo u kratkom periodu prije nego što je srušen od strane Izraela nakon izbijanja [[Al-Aqsa Intifada|Intifade Al-Aqsa]] godine 2000. Pomorska luka je također bila građena u Gazi, ali nikada nije dovršena. PA ima vlastite uniformirane oružane formacije koje po različitim izvorima broje između 40.000 i 80.000 regruta <ref>David Hirst, "The New Oppressor of the Palestinians," Guardian (London), July 6, 1996, reprinted in World Press Review, October 1996, p. 11. Hirst sugerira kako ima oko 40.000-50.000 pripadnika sigurnosnih službi. Za izraelske medijske izvještaje o oko 40.000 pripadnika, v. Steve Rodan, "Gov't: PA Has 16,000 More Policemen than Permitted by Oslo," Jerusalem Post (international edition), May 2, 1998, p. 3. Prma Jerusalem Postu, izraelski obrambeni izvori u septembru 1996. su rekli da je broj naoružanih ljudi u PA narastao do 80.000. V. Steve Rodan, "Palestinians Have 80,000 Armed Fighters," Jerusalem Post, September 27, 1996, p. 5.</ref> opremljenih s nekoliko oklopnih automobila, a ograničeni broj nosi automatsko oružje.<ref>{{cite web | title=The Israeli-Palestinian Interim Agreement on the West Bank and the Gaza Strip | work= JewishVirtualLibrary.org | url=http://www.jewishvirtuallibrary.org/jsource/Peace/iaannex1.html | accessdate=February 19, 2006}}</ref> Službeno nazvane "policijom", često ih se optužuje za kršenje [[Sporazumi iz Osla|Sporazuma iz Osla]] koji je ograničavaju na 30.000 regruta. Većina Palestinaca za život ovisi o pristupu izraelskom tržištu rada. 1990-ih Izrael je počeo zamjenjivati Palestince sa stranim gastarbajterima. Za njih se otkrilo da su korisni kao sredstvo za ograničenje ovisnosti o Palestincima kao izvor jeftine radne snage, često navođenom kao sigurnosni problem. To je pogodilo palestinsku privredu, posebno u Pojasu Gaze, gdje se 60% stanovništva nalazi ispod linije siromaštva prema navodima [[CIA World Factbook]]a. == Reference == {{izvori}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Palestinian National Authority}} '''Vlada''' * [http://www.pna.gov.ps/ Palestinian National Authority] official site * [http://www.pal-plc.org/ The Palestinian Legislative Council] (Arabic) '''Opće informacije''' * [http://www.betterworldlinks.org/israel.htm Better World - Israel and Palestine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060612232244/http://www.betterworldlinks.org/israel.htm |date=2006-06-12 }} - link collection * [http://www.columbia.edu/cu/lweb/indiv/mideast/cuvlm/Palestine.html Columbia University Libraries - ''Palestine''] directory category of the WWW-VL * [http://dmoz.org/Regional/Middle_East/Palestinian_Territory/Government/ Open Directory Project - Palestinian Territory Government] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061207194749/http://dmoz.org/Regional/Middle_East/Palestinian_Territory/Government/ |date=2006-12-07 }} directory category * [http://dir.yahoo.com/Regional/Regions/Middle_East/Countries_and_Regions/Palestinian_Authority/ Yahoo! - Palestinian Authority]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} directory category * [http://www.terrorismanswers.com/havens/palestine.html Council on Foreign Relations - Palestinian Authority]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [https://web.archive.org/web/20030731063929/http://www.fco.gov.uk/servlet/Front?pagename=OpenMarket%2FXcelerate%2FShowPage&c=Page&cid=1007029394365&a=KCountryProfile&aid=1038488927273 British Foreign & Commonwealth office - Palestine National Authority] '''Ostalo''' * [http://www.p-p-o.com/Eng/defultE.htm PA President Yasser Arafat] memorial site * [http://www.ict.org.il/articles/articledet.cfm?articleid=79 Israeli Institute for Combatting Terrorism - The Palestinian Security Services: Between Police and Army] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071105071758/http://www.ict.org.il/articles/articledet.cfm?articleid=79 |date=2007-11-05 }} * [http://memri.org/bin/articles.cgi?Page=archives&Area=sd&ID=SP67504 MEMRI - Daily Life in the Palestininian Authority] * [http://www.memri.org/palestinian.html MEMRI - Special Dispatch / Inquiry and Analysis Series for Palestinian Authority]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [http://www.hirhome.com/israel/pal_mov.htm Understanding the Palestinian Movement] An HIR series * [http://www.phrmg.org/intrafada.htm The 'Intra'fada] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20040606055755/http://www.phrmg.org/intrafada.htm |date=2004-06-06 }} or 'Chaos of the Weapons', An Analysis of Internal Palestinian Violence by the [[Palestinian Human Rights Monitoring Group]] * [http://meria.idc.ac.il/journal/1999/issue2/jv3n2a5.html The Palestinian Security Services: Between Police and Army] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091003051252/http://meria.idc.ac.il/journal/1999/issue2/jv3n2a5.html |date=2009-10-03 }} [http://meria.idc.ac.il/ Mideast Review of International Affairs] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120425181718/http://meria.idc.ac.il/ |date=2012-04-25 }} Volume 3, No. 2—June 1999 * [http://www.us-israel.org/jsource/arabs/pathreat.html US-Israel.org - Palestinian Authority Threatens Cameraman] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20040406055956/http://www.us-israel.org/jsource/arabs/pathreat.html |date=2004-04-06 }} Prevents Broadcast of Palestinians Celebrating Attack on U.S. (September 11-13, 2001) * [http://www.intelligence.org.il/eng/var/e_r/er_a1103.htm Israeli Intelligence - Peace Against Truth: When Peace Movements Reinforce Evil]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} On funding sources of uses by the Palestinian Authority and [[PLO]] * [http://fr.jpost.com/servlet/Satellite?pagename=JPost/JPArticle/ShowFull&cid=1086058008426 Jerusalem Post - Engineering civilian casualties] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111108145259/http://fr.jpost.com/servlet/Satellite?pagename=JPost/JPArticle/ShowFull&cid=1086058008426 |date=2011-11-08 }} (registration required) ([http://www.imra.org.il/story.php3?id=21044 reprint] free access) * [http://www2.chinadaily.com.cn/english/doc/2004-07/08/content_346590.htm China Daily - Mediators Tell Palestinians to Reform or Lose Aid] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060210062747/http://www2.chinadaily.com.cn/english/doc/2004-07/08/content_346590.htm |date=2006-02-10 }} * [http://www.dailystar.com.lb/article.asp?edition_id=10&article_id=6518&categ_id=17 Daily Star - Time has come for a long, hard look inside the Palestinian Authority] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090108034739/http://www.dailystar.com.lb/article.asp?edition_id=10&article_id=6518&categ_id=17 |date=2009-01-08 }} (Lebanese Daily Newspaper ) * [http://users.skynet.be/diab/Europe/Hamas.htm The EU's new Palestine dilemma by Khaled Diab] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110604154056/http://users.skynet.be/diab/Europe/Hamas.htm |date=2011-06-04 }} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Politika Palestine]] 0qn7dt4udy9h90gmuv36y1hqtx6fs3f 1915. 0 11925 42669538 42669364 2026-08-08T18:33:04Z Alekol 2231 /* Događaji */ 42669538 wikitext text/x-wiki {{godina nav}} {{godina u drugim kalendarima|1915}} Godina '''1915''' ('''[[Rimski brojevi|MCMXV]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u petak]] po gregorijanskom odn. [[redovna godina koja počinje u četvrtak]] po 13 dana zaostajućem [[Julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]] (link pokazuje kalendar). __NOTOC__ <center> {| style="border:1px solid silver;background-color:white;padding:5px;" align=center class=radius | '''1915''': <br /> [[1915#Januar/Siječanj|1]] • [[1915#Februar/Veljača|2]] • [[1915#Mart/Ožujak|3]] • [[1915#April/Travanj|4]] • [[1915#Maj/Svibanj|5]] • [[1915#Jun/Juni/Lipanj|6]] • [[1915#Jul/Juli/Srpanj|7]] • [[1915#Avgust/August/Kolovoz|8]] • [[1915#Septembar/Rujan|9]] • [[1915#Oktobar/Listopad|10]] • [[1915#Novembar/Studeni|11]] • [[1915#Decembar/Prosinac|12]] <br /> [[1915#Rođenja|Rođenja]] • [[1915#Smrti|Smrti]] |}</center> == Događaji == === Januar/Siječanj === * [[1. 1.]] - Potopljen britanski bojni brod ''[[HMS Formidable (1898)|HMS Formidable]]'', stradalo 547 članova posade. * 1. 1. - Dvojica muslimana iz Britanske Indije ubila četvoricu kod [[Broken Hill]]a u Australiji, zbog ratnog stanja između Britanije i Osmanskog carstva. * [[5. 1.]] - Amerikanac [[Joseph E. Carberry]] postigao visinski rekord avionom, 3.560 m. * [[12. 1.]] - Predstavnički dom SAD glasao protiv [[Žensko pravo glasa|ženskog prava glasa]]. * [[13. 1.]] - Zemljotres kod [[L'Aquila|L'Aquile]] u centralnoj Italiji, preko 30.000 mrtvih. * [[17. 1.]] - [[Kavkaska kampanja]]: [[Bitka kod Sarikamiša]] se završava ruskom pobedom. * [[18. 1.]] - Japan uručio [[Dvadeset jedan zahtev]] Kini, koja u maju prihvata revidiranu verziju. * [[19. 1.]] - [[Georges Claude]] patentirao neonsko osvetljenje u SAD. * 19. 1. - Nemački [[cepelin]] bacio bombe na [[Great Yarmouth]] i [[King's Lynn]] u Engleskoj, preko 20 mrtvih. * [[23. 1.]] - [[John Chilembwe]] digao antikolonijalni ustanak u [[Nyasaland]]u ([[Malavi]]ju) ali poražen već posle dva dana. * [[24. 1.]] - [[Bitka kod Dogger Banka (1915)|Bitka kod Dogger Banka]] je britanska pomorska pobeda. * [[25. 1.]] - U SAD obavljen prvi transkontinentalni [[telefon]]ski poziv: [[Alexander Graham Bell]] u New Yorku i [[Thomas A. Watson]] u San Franciscu. * 25. 1. - General [[Joaquim Pimenta de Castro]] postaje premijer Portugala nakon vojnog udara (biće zbačen već u maju). * [[26. 1.]] - [[4. 2.]] - Neuspešni turski [[napad na Suecki kanal]]. * [[31. 1.]] - [[Bitka kod Bolimova]]: njemačke snage prvi put masovno koriste [[bojni otrovi|bojni otrov]], [[ksilil bromid]]. Pokušaj napada na [[Rusija|ruske]] položaje na [[Istočni front (prvi svjetski rat)|istočnom frontu]] neuspio zbog loših meteoroloških uvjeta. === Februar/Veljača === [[Datoteka:Birth-of-a-nation-klan-and-black-man.jpg|mini|180px|Film "[[Rođenje jedne nacije]]" raspalio rasistička osećanja]] * [[1. 2.]] - Pronađen [[opal]] pored budućeg australskog mjesta [[Coober Pedy]]. * [[2. 2.]] - U [[Pula|Puli]] izvučena potopljena francuska podmornica ''Curie'' - od juna će biti ''[[SM U-14 (Austro-Ugarska)|U-14]]''. * [[3. 2.]] - Obešeni punoletni učesnici [[Sarajevski atentat|Sarajevskog atentata]]: [[Danilo Ilić]], [[Veljko Čubrilović]] i [[Miško Jovanović]]. * [[6. 2.]] - Raspušten [[Bosanski sabor]] (nije se sastajao od početka rata). * [[7. 2.|7]] - [[22. 2.]] - [[Druga bitka na Mazurskim jezerima]] je nemački uspeh na Istočnom frontu ali manji od očekivanog. * [[8. 2.]] - U [[Los Angeles]]u premijerno prikazan film "[[Rođenje nacije|Rođenje jedne nacije]]", jedan od najvažnijih, ali i najkontroverznijih ostvarenja u historiji filma. * [[18. 2.]] - [[Rosa Luxemburg]] mora odslužiti zatvorsku kaznu zbog protivljenja ratu; ove godine je osnovana [[Spartakistička liga]]. * [[20. 2.]] - [[4. 12.]] - ''[[Panama–Pacific International Exposition]]'' u San Franciscu. * [[24. 2.]] - [[Jadransko bojište u Prvom svjetskom ratu|Jadransko bojište]]: francuski razarač ''Dague'' naleteo na minu pred [[bar]]skom lukom - potonuo sa 38 od 62 člana posade<ref>[http://www.wrecksite.eu/wreck.aspx?136994 Dague (†1915)]. wrecksite.eu</ref>. * [[februar]] - [[mart]] - Vrhunac epidemija u Srbiji, naročito [[tifus]]a. === Mart/Ožujak === [[Datoteka:1915 Перемышль взят обратно.jpg|mini|240px|[[Opsada Pšemisla]]: Rusi zauzeli tvrđavu]] * [[2. 3.]] - Austrougari potopili brod "Rumija" u luci [[Bar]]. * [[11. 3.]] - Austrougarska optužnica protiv [[Aleksa Šantić|Alekse Šantića]]. * [[14. 3.]] - [[Bitka kod Más a Tierre]]: Britanci potopili laku krstaricu SMS Dresden, poslednji brod Nemačke istočnoazijske eskadre. * [[18. 3.]] - [[Dardanelska operacija]]: Britanci i Francuzi imaju tri potopljena i tri teško oštećena broda od turskih mina - odustaju od čisto mornaričkih pokušaja proboja do [[Istanbul]]a, u kome se očekivao pad grada. * 18. 3. - [[Carigradski sporazum (1915)|Carigradski sporazum]]: u slučaju pobede, Rusija bi dobila [[Carigrad]] i [[Dardaneli|Dardanele]]. * [[22. 3.]] - [[Opsada Pšemisla]]: austrougarski garnizon se posle 133 dana predao Rusima. * [[27. 3.]] - "[[Tifusarka Mary]]" definitivno zatvorena u karantin. * [[28. 3.]] - Potopljen britanski putnički brod ''Falaba'' - 104 mrtvih, među kojima i prvi američki državljanin. * [[30. 3.]] - U blizini Beograda artiljerijom raznesen austrougarski brod "Belgrad" koji je prevozio municiju. * [[31. 3.]] - Austrougarski avion bacio sedam bombi na Cetinje - četvoro ranjenih i materijalna šteta<ref>"Politika", 20. marta 1915, str. 1</ref>. * mart - oktobar - [[Najezda skakavaca u Palestini (1915)]], zahvata i Siriju sa Libanom što, zajedno sa ratnim okolnistima izaziva veliku glad 1915-18, najteže pogođen Liban. === April/Travanj === [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 146-1976-007-34, Gaswolken über Schlachtfeld.jpg|mini|200px|Oblak gasa iznad bojišta]] * [[2. 4.]] - Upad bugarskih komita u Srbiju kod Strumice, u [[Valandovski pokolj|Valandovskom pokolju]] je ubijen 281 srpski vojnik, često brutalno. * [[4. 4.]] (pravoslavni Uskrs) - Austrijski avion bacio bombe na Podgoricu, ima mrtvih. * 4. 4. - Sastanak šefova generalštaba Austrougarske i Nemačke u Berlinu - plan koncentričnog napada na Srbiju iz AU i Bugarske. * [[5. 4.]] - "Velika bela nada" [[Jess Willard]] nokautirao u Havani šampiona [[Jack Johnson (boksač)|Jacka Johnsona]]. * [[11. 4.]] - Premijera [[Charlie Chaplin|Chaplinovog]] filma ''[[The Tramp (film)|The Tramp]]''. * [[april]] - Pokret gladnih u [[Rijeka Crnojevića|Rijeci Crnojevića]]<ref>Istorija s. n., str. 76</ref>. * april - Sastanak političara iz Slovenije i Hrvatske u Istri - pokret za samoopredeljenje. * [[20. 4.]] - [[[[Odbrana Vana (1915)|Odbrana Vana]]: pobunjeni Jermeni u [[Van, Turska|Vanu]] su pod turskom opsadom. * [[21. 4.]] - [[25. 5.]] - [[Druga bitka kod Ypresa]] - pat pozicija. * [[22. 4.]] - Njemačke snage prvi put uspešno koriste bojne otrove, na [[zapadni front (Prvi svjetski rat)|Zapadnom frontu]] protiv francuskih položaja kod [[Ypres]]a. * [[24. 4.]] - [[Deportacija jermenske elite]] iz Carigrada, jedan od prvih događaja [[Armenski genocid|Armenskog genocida]]. * [[25. 4.]] - [[Galipoljska operacija]]: iskrcavanje [[ANZAC]]-a na [[Galipolje]] - neuspešni saveznički poduhvat traje do januara. * [[26. 4.]] - Italija potpisala tajni [[Londonski ugovor (1915)|Londonski ugovor]] sa [[Antanta|Antantom]], kojom joj su obećana proširenja na račun Austrougarske, uključujući [[Istra|Istru]], [[Kvarner]] i deo [[Dalmacija|Dalmacije]] (→ [[Jadransko pitanje]]). * [[27. 4.]] - Austrougarska podmornica [[SM U-5 (Austro-Ugarska)|U-5]] potopila francuski [[oklopni krstaš]] ''[[Léon Gambetta (oklopni krstaš)|Léon Gambetta]]'' na vrhu italijanske "štikle" - 684 mrtvih. * [[29. 4.]] - Italijani teško poraženi od [[sanusi]]ja kod mesta Gasr Bu Hàdi u Kirenaici. * [[30. 4.]] - U Parizu osnovan [[Jugoslavenski odbor]] (predsednik [[Ante Trumbić]], od 7. 5. prelazi u London). === Maj/Svibanj === [[Datoteka:Torpedoed Lusitania.jpg|mini|200px|[[RMS Lusitania]]]] * [[1. 5.]] - Bitka za Dilman, današnji Salmas u iranskom Azerbejdžanu: osmanski napad na grad pod ruskom okupacijom je odbijen uz velike žrtve. * [[2. 5.]] - Počinje nemačka [[Gorličko-tarnovska ofanziva]] na istočnom frontu. * [[3. 5.]] - Napisana ratna poema ''[[In Flanders Fields]]'' (objavljena u decembru). * [[7. 5.]] - Nemačka podmornica potopila britanski putnički brod [[RMS Lusitania]], poginulo 1198 od 1959 ljudi na plovilu, od čega 128 američkih građana. * [[9. 5.]] - [[18. 6.]] - [[Druga bitka kod Artois]] na Zapadnom frontu - pat-pozicija. * [[17. 5.]] - Kraj poslednje čisto liberalne britanske vlade, premijer [[Herbert Henry Asquith|Asquith]] ubrzo formira koalicioni kabinet (pad vlade izazvan ostavkom Prvog pomorskog lorda [[John Fisher, 1st Baron Fisher|Fishera]] i [[Kriza sa granatama 1915.|nestašicom granata]]). Konzervativci tražili i dobili smenu Prvog lorda admiraliteta [[Winston Churchill|Winstona Churchilla]], koji je preuzeo odgovornost za neuspeh Dardanelske operacije. * 17. 5. - [[Odbrana Vana (1915)|Odbrana Vana]]: Turci su se povukli, stižu ruske jedinice i deblokiraju grad. Turci se vraćaju u julu. * [[22. 5.]] - Quintinshillska železnička katastrofa u Škotskoj, 226 mrtvih. * [[23. 5.]] - [[Italija]] stupa u rat na strani [[Antanta|Antante]], napadom na [[Austro-Ugarska|austrougarske]] položaje na [[Soča|Soči]]. Razarač ''Dinara'' bombardira [[Ankona|Ankonu]]. * [[25. 5.]] - [[Ugovor iz Kjahte (1915)|Ugovor iz Kjahte]]: Rusija i Kina priznaju autonomiju (Spoljne) [[Mongolija|Mongolije]] pod kineskim sizerenstvom. * [[27. 5.]] - [[Jermenski genocid]]: osmanski parlament donosi Zakon o deportaciji (''Tehcir Kanunu'') kojim je od 1. juna odobreno raseljavanje [[Armenci u Osmanskom Carstvu|Jermena]]. * 27. 5. - Eksplozija na ''[[HMS Princess Irene]]'', 352 mrtvih. * [[29. 5.]] - Saveznička nota Srbiji za ustupak u Makedoniji uz proširenja na zapadu (još jedna 3. 8.). * [[31. 5.]] - Nemački [[cepelin]] LZ 38 baca zapaljive bombe na London. === Jun/Juni/Lipanj === [[Datoteka:Italian Front 1915-1917.jpg|mini|200px|Italijanski front 1915-17]] * [[5. 6.]] - Saveznički brodovi bombardiraju [[Cavtat]], [[Lastovo]] i [[Vis]]. * 5. 6. - [[Meksička revolucija]]: general [[Álvaro Obregón]] ubedljivo porazio [[Pancho Villa|Pancha Villu]]. * 5. 6. - [[Žensko pravo glasa|Žene dobile pravo glasa]] u [[Danska|Danskoj]] sa [[Island]]om. * 5. 6. (18. 6.?) - Štrajk iz ekonomskih razloga u ruskoj [[Kostroma|Kostromi]], ubijeno 12 štrajkača kada su krenuli da oslobode uhapšene drugove<ref>[http://encyclopedia2.thefreedictionary.com/Kostroma+Strike+of+1915 Kostroma Strike of 1915]. encyclopedia2.thefreedictionary.com</ref>. * [[9. 6.]] - Državni sekretar SAD [[William Jennings Bryan]] dao ostavku nezadovoljan jakom reakcijom na potapanje "Luzitanije". * [[jun]] - Srpske snage zauzele deo Albanije <ref name="p89">Istorija s. n., str. 89</ref>. * [[19. 6.]] - Nemački [[Socijaldemokratska partija Njemačke|socijaldemokratski]] političari [[Hugo Haase]], [[Eduard Bernstein]] i [[Karl Kautsky]] objavili manifest protiv rata u Lajpciškim narodnim novinama, koje odmah bivaju zabranjene. * [[23. 6.]] - Na [[Italijanski front (Prvi svetski rat)|Italijanskom frontu]] počinje prva od dvanaest [[Bitke na Soči|bitaka na Soči]]. * [[jun]] - [[septembar]] - Nakon [[Gorličko-tarnovska ofanziva|Gorličko-tarnovske ofanzive]] centralnih sila dolazi do "[[Veliko povlačenje (Istočni front 1915.)|Velikog povlačenja]]" ruske vojske na istočnom frontu. === Jul/Juli/Srpanj === * [[9. 7.]] - Trupe [[Južnoafrička Unija|Južnoafričke Unije]] sa saveznicima okupirale [[Nemačka Jugozapadna Afrika|Nemačku Jugozapadnu Afriku]] (dan. [[Namibija|Namibiju]]) - ostaju do [[1990]]. * 10 - 26. 7. - [[Bitka kod Mancikerta (1915)|Bitka kod Mancikerta]]: Rusi se povlače na istoku Anadolije, Osmanlije su povratile [[Malazgirt]]. Mada su Osmanlije poražene kod Kara Kilisea tokom potere za Rusima, ovi će napustiti ceo region Vana. * [[24. 7.]] - Putnički brod ''[[SS Eastland]]'' se prevrnuo u [[Čikago|Čikagu]], 844 mrtvih. * [[28. 7.]] - Neuspešni austrougarski napad na [[Palagruža|Palagružu]], koju su Talijani zauzeli 11. srpnja (moraće se povući u kolovozu). * 28. 7. - Pošto je narod raskomadao brutalnog predsednika [[Vilbrun Guillaume Sam|Sama]], počinje [[Američka okupacija Haitija]] - zaštita ekonomskih interesa SAD i strah od nemačkog uticaja (traje do [[1934]]). === Avgust/August/Kolovoz === [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-R42025, Warschau, Einmarsch deutscher Kavallerie.jpg|mini|200px|Nemci u Varšavi]] * 4 - 5. 8. - Rusi napuštaju Van, kao i veliki broj jermenskih izbeglica, kojih gine nekoliko desetina hiljada. * [[5. 8.]] - Nemci ušli u [[Varšava|Varšavu]]. * 5. 8. - Austrougarska podmornica [[SM U-5|U-5]] (kap. [[Georg von Trapp|von Trapp]]) potopila talijansku ''[[Nereide (podmornica 1913)|Nereide]]'' kod [[Palagruža|Palagruže]]. * [[6. 8.]] - Na Savi kod beogradske Čukarice porinut ratni brod "Jadar" (danas Dan Rečne flotile Vojske Srbije). * [[6. 8.|6]] - [[21. 8.]] - [[Galipoljska operacija]]: [[Bitka na Sari Bairu]] je neuspešna poslednja saveznička ofanziva. Ovaj britanski neuspeh, kao i ruski u Poljskoj i Anadoliji, presudno utiču da Bugarska priđe Centralnim silama. * [[13. 8.]] - U Egeju potopljen britanski brod za prevoz trupa ''[[HMT Royal Edward]]'' sa 935 mrtvih. * [[17. 8.]] - U [[Atlanta, Georgia|Atlanti]] linčovan Jevrejin [[Leo Frank]], ranije osuđen na doživotni zatvor zbog silovanja maloletnice. [[Datoteka:The charge of the 3rd Light Horse Brigade at the Nek 7 August 1915.jpg|mini|left|230px|Prikaz borbi [[Galipoljska operacija|kod Galipolja]]]] * [[19. 8.]] - Južno od Irske potopljen putnički brod ''[[SS Arabic (1902)|SS Arabic]]'' - 44 mrtvih od čega trojica Amerikanaca (mesec dana kasnije Nemci daju "Arabikovo" obećanje da će upozoravati nevojne brodove pre nego što ih potope). * [[21. 8.]] - Usled "Velikog povlačenja" ruske vojske, car [[Nikolaj II]] smenio velikog vojvodu [[Nikolaj Nikolajevič Romanov (1856–1929)|Nikolaja]] i sam preuzeo komandu nad oružanim snagama. * 27. 8. - Crnogorske snage divizijara Vešovića zauzele Skadar, protivno Antantinoj zabrani i ne obaveštavajući srpsku Vrhovnu komandu i načelnika [[Božidar Janković|Jankovića]]<ref name="p89"/>. === Septembar/Rujan === * [[6. 9.]] - [[Kraljevina Bugarska|Bugarska]] tajno pristupila Centralnim silama: potpisan je ugovor o savezu sa Nemačkom, koja joj garantuje celu Vardarsku Makedoniju i Srbiju do Morave, kao i vojna konvencija sa Nemačkom i AU i sporazum sa Osmanskim carstvom, koje daje zemlju zapadno od [[Marica|Marice]]. * 6. 9. - Britanska armija testira prototip [[Tenkovi u Prvom svjetskom ratu|tenka]]. * [[18. 9.]] - Nemci ušli u [[Vilnius]]. * [[22. 9.]] - Opšta mobilizacija u Bugarskoj. * [[24. 9.]] - Francuska i Velika Britanija odlučile da otvore Solunski front, na koji je upućen deo snaga sa [[Galipolje|Galipolja]]. * [[25. 9.]] - [[14. 10.]] - [[Bitka kod Loosa]]: Britanci zauzimaju grad uz velike žrtve; prvi put su upotrebili otrovni gas i prva masovna upotreba "[[Kitchenerova vojska|Kitchenerove vojske]]". Istovremeno počinje [[Treća bitka kod Artois]] i [[Druga bitka u Champagni]]. * [[27. 9.]] - Austro-ugarskom sabotažom uništen italijanski [[bojni brod]] ''[[Benedetto Brin (bojni brod)|Benedetto Brin]]'', 454 mrtvih. * [[30. 9.]] - Oboren prvi neprijateljski avion iznad Srbije - [[Radoje Ljutovac|Raka Ljutovac]] oborio nemačku letelicu topom sa Metinog brda u [[Kragujevac|Kragujevcu]] - danas Dan roda PVO Vojske Srbije (pre rata se pominjao Miloš Kratovac?<ref>[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/vreme/1940/10/01#page/6/mode/1up Vreme, 1. okt. 1940, str. 7]. digitalna.nb.rs</ref>). === Oktobar/Listopad === [[Datoteka:Vojska Ada Ciganlija.jpg|mini|180px|Srpski vojnici na Adi Ciganliji]] [[Datoteka:TropasSerbiasEvacuandoNish--excitingpersonal00ever.jpg|mini|180px|Evakuacija Niša]] * [[3. 10.]] - Francuske i britanske snage počele iskrcavanje u Solunu (Francuzi će napredovati do Strumice i Krivolaka, → [[Solunski front]]). * [[5. 10.]] - Počinje [[Mojkovačka operacija]] u Crnoj Gori (do [[6. 1.]] [[1916]]). * [[6. 10.]] - [[Trojna invazija na Srbiju]] počinje velike njemačkom i austro-ugarskom ofenzivom - artiljerijska priprema i prvi desanti (30.000 granata na Beograd). * [[7. 10.]] - Glavno forsiranje Dunava i Save, major [[Dragutin Gavrilović]] izdao čuvenu naredbu o odbrani Beograda. * [[9. 10.]] - Nemačko-austrougarska okupacija [[Beograd]]a. * [[12. 10.]] - Medicinska sestra [[Edith Cavell]] streljana zbog pomaganja bekstva savezničkih vojnika iz Belgije. * [[14. 10.]] - [[Bitka na Moravi (1915)|Bitka na Moravi]] (ili Niška operacija) i [[Bitka na Ovčem Polju]]: bugarski napad na Srbiju. * 14. 10. - U Berlinu došlo do "puternih nereda", protesta zbog skupoće ove i druge hrane. * [[17. 10.]] - [[21. 11.]] - [[Krivolačka bitka (1915)|Krivolačka bitka]]: Bugari odbili francusko napredovanje, veliki gubici na obe strane. ([[:bg:Криволашко сражение (1915)|bg Wiki]]) * [[22. 10.]] - Bugari zauzimaju [[Skoplje]], četiri dana kasnije i Kačaničku klisuru; u toku je albanska pobuna. [[Datoteka:Bulgaria during World War I.png|mini|200px|[[Bugarska u Prvom svetskom ratu]]]] * [[23. 10.]] - Torpedovan nemački [[oklopni krstaš]] ''[[SMS Prinz Adalbert (1901)|SMS Prinz Adalbert]]'', 672 mrtvih. * [[28. 10.]] - Prvi sastanak hrvatsko-slovenskog kluba u Mariboru. * [[29. 10.]] - [[Aristide Briand]] novi francuski premijer (do 1917). * oktobar, krajem - Alpski korpus nemačke vojske doveden iz Francuske na srpsko bojište. * oktobar - Objavljena Kafkina "[[Die Verwandlung|Metamorfoza]]". === Novembar/Studeni === * [[10. 11.]] - [[4. 12.]] - [[Kosovska bitka (1915)|Kosovska bitka]] (operacija): srpska vojska je brojno nadjačana. * [[11. 11.]] - Bugari odbačeni od [[Pusta reka (oblast)|Puste reke]] do Leskovca; saveznici se povlače na mostobran kod Soluna. * [[16. 11.]] - [[Coca-Cola]] patentirala poznatu konturnu bocu. * [[21. 11.]] - [[Kampanja Sanusija]]: podstaknuto od Osmanlija bratstvo [[Sanusi]]ja upada u britanski Egipat. * [[24. 11.]] - Srpska vlada krenula iz Prizrena i napustila zemlju, u pravcu Skadra, gde bi trebalo organizovati prihvat vojske.<ref>"Sa g. Pašićem kroz Albaniju", Politika, 2. jul 1926, str. 1-2</ref> * 24/[[25. 11.]] - Kod Bele Palanke ubijeno 19 sveštenika.<ref>[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1940/11/25?pageIndex=00007 "Politika", 25. nov. 1940]</ref> * [[25. 11.]] - Vrhovna komanda Srpske vojske donela odluku o [[albanska golgota|povlačenju preko Albanije]], kreće sutradan. * 25. 11. - [[Albert Einstein]] izlaže osnove [[Opća teorija relativnosti|Opće teorije relativnosti]] pred Pruskom akademijom znanosti. * 25. 11. - Na [[Stone Mountain]]u u [[Georgia|Georgiji]] obnovljen [[Ku Klux Klan]] (ohrabreni "Rođenjem jedne nacije" i linčovanjem Lea Franka). * 27 - 29. 11. (14 - 16. 11. po j.k.) - Kabaška afera: lokalni Albanci zarobili i ubili oko 150 srpskih vojnika kod [[Kabaš (Prizren)|Kabaša]] blizu Prizrena. * [[28. 11.]] - Kralj Petar I napušta [[Prizren]] i zemlju, a regent Aleksandar je krenuo sinoć. === Decembar/Prosinac === <gallery> Datoteka:Одбацивање свега што је неприкладно за транспорт.JPG|Odbačena srpska oprema Datoteka:Од Пећи ка Андријевици.JPG|Od Peći ka Andrijevici Datoteka:The remnants of the Serbian Armies at Tchakor.jpg|Na Čakoru Datoteka:Изгубљени у снегу.JPG|"Izgubljeni u snegu" Datoteka:Death in the snow.jpg|Smrt u snegu Datoteka:The War Illustrated 075 1916-01-22 page 534.jpg|"Beg Srbije preko snežnih Albanskih alpa" Datoteka:Srpska vojska na obali.jpg|Srpska vojska na albanskoj obali </gallery> [[Datoteka:Momcilo Gavric orden.JPG|150px|mini|[[Albanska spomenica]]]] * decembar, početak - [[Albanska golgota]]: glavnina srpske vojske kreće preko Crne Gore i Albanije, sa mnogo civila; prve izbeglice stižu na more u okolini Skadra oko 15. 12.. * [[5. 12.]] - Kralj Petar je stigao u [[Lješ]], a regent je ranije stigao u [[Skadar]] - u tom gradu umiru hiljade srpskih vojnika i civila, u odsustvu skloništa i hrane. * decembar - Italijanska vojska zauzela [[Valona|Valonu]] i [[Drač]] (do februara). * [[4. 12.]] - Saveznička konferencija u Calaisu: Britanci privremeno ubedili Francuze da se evakuiše [[Solunski front]]<ref>[http://www.firstworldwar.com/atoz/calais1915.htm The Allied Conference at Calais, 4 December 1915]. firstworldwar.com</ref>. * [[5. 12.]] - Francuska podmornica ''[[Fresnel (Q65)|Fresnel]]'' se nasukala na ušću [[Bojana|Bojane]]. * [[6. 12.]] - Druga međusaveznička konferencija u Chantilly-ju: prvi pokušaj zajedničke strategije, odustaje se od napuštanja Solunskog fronta. * [[7. 12.]] - [[Mesopotamska kampanja]]: Osmanlije započele [[opsada Kuta|opsadu Kuta]] u južno-centralnom Iraku (Britanci se predaju u aprilu). * [[8. 12.]] - Austrougari zauzeli [[Peć (grad)|Peć]], tada crnogorsku. * [[10. 12.]] - [[Ford]] proizveo milioniti [[Model T]]. * [[12. 12.]] - [[Datoteka:Flag of the Empire of China 1915-1916.svg|25px]] Predsednik Kine [[Yuan Shikai]] se proglasio [[Kinesko Carstvo (1915-1916)|za cara]] ([[Kinesko ime ere|era]] ''Hongxian'', "Ustavno obilje" - traje svega 83 dana). * [[17. 12.]] - Transporter sa hranom i novcem za srpsku vojsku stiže u Sveti Jovan Medovski - blagovremeno, jer je noćas 46 vojnika umrlo od gladi, a za sutradan više nije bilo zaliha.<ref>[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1921/12/17?pageIndex=00001 "Politika", 17. dec. 1921]</ref> * [[19. 12.]] - U Skadru organizovana [[Bolnica u Skadru 1915/16.|srpska bolnica]], radi oko mesec dana. * 19. 12. - U Petrogradu otvorena [[Suprematizam|suprematistička]] ''[[Izložba 0.10]]'', [[Kazimir Maljevič]] izložio "Crni kvadrat". * 19. 12. - [[Douglas Haig]] je novi komandant Britanskih ekspedicionih snaga. * [[23. 12.]] - Prva plovidba [[HMHS Britannic]]a. * [[25. 12.]] - U Kini počinje građanski [[Rat nacionalne zaštite]] ili Antimonarhijski rat. * 28 - [[29. 12.]] - Saveznički uspeh u pomorskoj [[Bitka kod Drača (1915)|Bitci kod Drača]]. * [[30. 12.]] - Južno od Krita potopljen britanski putnički brod ''[[SS Persia (1900)|SS Persia]]'', 343 mrtvih. === Kroz godinu === * U [[Detroit]]u postavljen prvi [[znak Stop]]. * [[Alfred Wegener]] objavio ''Die Entstehung der Kontinente und Ozeane'' ("Poreklo kontinenata i okeana"), pretpostavio postojanje nekadašnjeg [[superkontinent]]a (kasnije nazvan [[Pangea]]). * Opisan [[Trokut Sierpińskog]]. * Nemačka [[Niedermayer-Hentigova ekspedicija]]: pokušaj ubeđivanja [[Emirat Afganistan|Afganistana]] da napadne [[Britanska Indija|Britansku Indiju]] (deo [[Indo-nemačka zavera|Indo-nemačke zavere]]). * Osnovan [[Drevni mistični red Rosae Crucis]]. == Rođenja == {{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 1915.}} === Januar/Siječanj &mdash; Mart/Ožujak === * [[1. 1.]] - [[Branko Ćopić]], književnik i akademik († [[1984]]) * 1. 1. - [[Dragica Končar]], narodni heroj († [[1942]]) * [[7. 1.]] - [[Jovan Putnik]], književnik i pozorišni reditelj († [[1983]]) * [[18. 1.]] - [[Santiago Carrillo]], španski političar († [[2012]]) * [[20. 1.]] - [[Boško Petrović]], književnik, urednik "Letopisa Matice srpske" († [[2001]]) * [[24. 1.]] - [[Robert Motherwell]], slikar († [[1991]]) * [[30. 1.]] - [[John Profumo]], britanski političar († [[2006]]) * [[31. 1.]] - [[Marko Fotez]], reditelj, teatrolog, književnik († [[1976]]) * [[13. 2.]] - [[Aung San]], burmanski nacionalni lider († [[1947]]) * [[17. 2.]] - [[Mahmut Bušatlija]], narodni heroj († [[1941]]) * [[18. 2.]] - [[Ante Gabrić]], svećenik, misionar († [[1988]]) * [[21. 2.]] - [[Ann Sheridan]], glumica († [[1967]]) * [[23. 2.]] - [[Paul Tibbets]], pilot Enole Gay († [[2007]]) * [[25. 2.]] - [[Živan Milisavac]], književnik i književni kritičar († [[1997]]) * [[10. 3.]] - [[Erih Šlomović]], kolekcionar i trgovac umjetninama († 1942-43) * 10. 3. - [[Joža Horvat]], književnik († [[2012]]) * [[15. 3.]] - [[Lazar Latinović]], španski borac, učesnik NOB († [[2006]]) * [[20. 3.]] - [[Svjatoslav Rihter]], pijanist († [[1997]]) * 20. 3. - [[Krsto Ljubičić]], antifašist († [[1937]]) * [[22. 3.]] - [[Lazar Udovički]], učesnik Španskog rata, društveno-politički radnik († [[1997]]) * [[23. 3.]] - [[Vasili Zajcev]], snajperista († [[1991]]) === April/Travanj &mdash; Jun/Lipanj === * [[7. 4.]] - [[Billie Holiday]], pevačica († [[1959]]) * [[8. 4.]] - [[Ivan Supek]], fizičar, filozof, pisac, akademik († [[2007]]) * [[9. 4.]] - [[Dušan Kveder]], španski borac, društveno-politički radnik, narodni heroj († [[1966]]) * [[12. 4.]] - [[Lujo Tončić-Sorinj]], austrijski političar († [[2005]]) * [[21. 4.]] - [[Mlađa Veselinović]], glumac († [[2012]]) * 21. 4. - [[Anthony Quinn]], glumac († [[2001]]) * [[4. 5.]] - [[Enver Redžić]], historičar († [[2009]]) * [[5. 5.]] - [[Alice Faye]], glumica i pevačica († [[1998]]) * [[6. 5.]] - [[Orson Welles]], glumac, režiser († [[1985]]) * [[20. 5.]] - [[Moše Dajan]], izraelski general i političar († [[1981]]) * [[27. 5.]] - [[Herman Wouk]], književnik († [[2019]]) * [[4. 6.]] - [[Modibo Keïta]], prvi predsednik Malija († [[1977]]) * [[5. 6.]] - [[Vojin Bakić]], vajar († [[1992]]) * 5. 6. - [[Miroslav Filipović]] - "fra Sotona", komandant Jasenovca († [[1946]]) * [[6. 6.]] - [[Divna Đoković]], glumica i operska pevačica († [[2005]]) * [[9. 6.]] - [[Les Paul]], pionir električne gitare († [[2009]]) * [[10. 6.]] - [[Saul Bellow]], književnik, nobelovac († [[2005]]) * [[20. 6.]] - [[Žarko Mitrović]], glumac († [[1992]]) * [[21. 6.]] - [[Franjo Herljević]], narodni heroj († [[1998]]) * [[24. 6.]] - [[Fred Hoyle]], astronom († [[2001]]) * [[26. 6.]] - [[Paul Castellano]], gangster († [[1985]]) === Jul/Srpanj &mdash; Septembar/Rujan === * [[13. 7.]] - [[Radoš Novaković]], filmski reditelj († [[1979]]) * [[28. 7.]] - [[Mario del Monaco]], talijanski tenor († [[1982]]) * 28. 7. - [[Dick Sprang]], kokreator Betmena († [[2000]]) * [[29. 8.]] - [[Ingrid Bergman]], glumica († [[1982]]) * [[23. 9.]] - [[Zdenko Blažeković]], ustaša († [[1947]]) === Oktobar/Listopad &mdash; Decembar/Prosinac === * [[3. 10.]] - [[Branko Krsmanović]], narodni heroj († [[1941]]) * [[13. 10.]] - [[Pavle Goranin Ilija]], narodni heroj († [[1944]]) * [[14. 10.]] - [[Mićo Radaković]], učesnik Španskog rata i NOB, narodni heroj († [[1941]]) * [[17. 10.]] - [[Arthur Miller]], dramski pisac († [[2005]]) * [[22. 10.]] - [[Vlado Bagat]], narodni heroj († [[1944]]) * 22. 10. - [[Jichak Šamir]], izraelski političar († [[2012]]) * [[16. 11.]] - [[Marijan Lovrić]], glumac († [[1993]]) * [[25. 11.]] - [[Augusto Pinochet]], čileanski general i diktator († [[2006]]) * [[30. 11.]] - [[Henry Taube]], hemičar, nobelovac († [[2005]]) * [[7. 12.]] - [[Eli Wallach]], glumac († [[2014]]) * [[12. 12.]] - [[Frank Sinatra]], slavni američki pjevač († [[1998]]) * [[13. 12.]] - [[Curd Jürgens]], glumac († [[1982]]) * [[19. 12.]] - [[Edith Piaf]], francuska pjevačica († [[1963]]) * [[20. 12.]] - [[Ilija Džuvalekovski]], glumac († [[2004]]) * [[27. 12.]] - [[William Masters]], ginekolog, seksolog († [[2001]]) === Kroz godinu === * [[Vladimir Knežević Volođa]], narodni heroj († [[1942]]) * [[Ramiz Sadiku]], narodni heroj († [[1943]]) * [[Miloš Žanko]], društveno-politički radnik SRH i SFRJ († [[2000]]) == Smrti == {{glavni članak|:Kategorija:Umrli 1915.}} === Januar/Siječanj &ndash; Mart/Ožujak === * [[2. 1.]] - [[Armand Peugeot]], osnivač auto-kompanije (* [[1849]]) * [[19. 1.]] - [[Anna Leonowens]], spisateljica, edukatorka (* [[1831]]) * [[28. 1.]] - [[Antun Korlević]], entomolog (* [[1851]]) * [[3. 2.]] - Sarajevski atentatori: ** [[Veljko Čubrilović]] (* [[1886]]) ** [[Danilo Ilić]] (* 1891) ** Miško Jovanović * [[6. 2.]] - [[Draginja Babić]], srpska lekarka (* [[1886]]) * 6. 2. - [[Selimir Đorđević]], lekar, upravnik Valjevske bolnice (* [[1866]]) * [[14. 2.]] - [[Elizabeth Ross]], britanska lekarka, dobrovoljac u Srbiji (* [[1878]]) * [[18. 2.]] - [[Stojan Novaković]], političar, diplomata, filolog (* [[1842]]) * 19. 2. - [[Kosta Kostić]], istoričar (* [[1875]]) * [[25. 2.]] - [[Vukoman Aračić]], srpski general (* [[1850]]) * [[11. 3.]] - [[Stephan von Millenkovich]], književnik, austrijski oficir (* [[1836]]) * [[13. 3.]] - [[Sergej Vite]], bivši ruski premijer (* [[1849]]) * [[15. 3.]] - [[George Llewelyn Davies]], inspiracija za "Izgubljene dečake" iz Petra Pana (* [[1893]]) * [[21. 3.]] - [[Frederick Taylor]], inženjer, promoter efikasnosti (* [[1856]]) === April/Travanj &ndash; Jun/Lipanj === * [[2. 4.]] - [[Nikodim Milaš]], bivši dalmatinsko-istarski vladika i književnik (* [[1845]]) * [[3. 4.]] - [[Nadežda Petrović]], srpska slikarica (* [[1873]]) * [[6. 4.]] - [[Musa Ćazim Ćatić]], književnik (* [[1878]]) * 12. 4. - [[Nikola Hadži Nikolić]], prvi ginekolog u Srbiji (* [[1855]]) * [[22. 4.]] - [[Jane Sandanski]], makedonski revolucionar (* [[1872]]) * [[26. 4.]] - [[John Bunny]], filmski glumac, komičar (* [[1863]]) * [[27. 4.]] - [[Aleksandar Skrjabin]], kompozitor (* [[1872]]) * [[7. 5.]] - [[Joca Savić]], srpski glumac i reditelj (* [[1847]]) * 8. 5. - [[Platon Papakostopulos]], prvi pedijatar u Srbiji (* [[1864]]) * [[9. 6.]] - [[Milan Grlović]], hrvatski novinar (* [[1852]]) * [[15. 6.]] - [[Konstantin Konstantinovič]], ruski veliki knez, književnik (* [[1858]]) * 20. 6. - [[Josif I Bugarski|Josif I]], bugarski egzarh (* [[1840]]) * [[27. 6.]] - [[Toma Leko]], sanitetski oficir, upravnik valjevske bolnice (* [[1884]]) === Jul/Srpanj &ndash; Septembar/Rujan === * [[2. 7.]] - [[Porfirio Diaz]], bivši predsednik Meksika (* [[1830]]) * 4. 7. - [[Lorna Ferris]], engleska medicinska sestra u Srbiji (* 1887) * [[14. 7.]] - [[Jovan Dragašević]], srpski oficir, vojni geograf (* [[1836]]) * [[16. 7.]] - [[Ellen G. White]], osnivač Adventista sedmog dana (* [[1827]]) * [[10. 8.]] - [[Henry Moseley]], fizičar (* [[1887]]) * [[20. 8.]] - [[Paul Ehrlich]], lekar i naučnik, nobelovac (* [[1854]]) * [[24. 8.]] - [[Avram Vinaver]], lekar (* 1862) * [[9. 9.]] - [[Albert Spalding]], igrač bejzbola, proizvođač sportske opreme (* [[1849]]) * [[15. 9.]] - [[Isidor Bajić]], kompozitor (* [[1878]]) * [[22. 9.]] - [[Mihailo Valtrović]], arheolog i istoričar umetnosti (* [[1839]]) * [[26. 9.]] - [[Keir Hardie]], britanski političar (* [[1856]]) * [[27. 9.]] - [[Fergus Bowes-Lyon]], ujak Elizabete II (* [[1889]]) === Oktobar/Listopad &ndash; Decembar/Prosinac === * [[9. 10.]] - [[Velimir Rajić]], književnik (* [[1879]]) * [[12. 10.]] - [[Lazar Paču]], srpski ministar finansija (* [[1855]]) * 12. 10. - [[Edith Cavell]], medicinska sestra, ratna heroina (* [[1865]]) * okt. - [[Dragutin Tomašević]], srpski olimpijac (* [[1890]]) * [[28. 10.]] - [[Milutin Uskoković]], književnik (* [[1884]]) * [[2. 11.]] - [[Vojislav Tankosić]], oficir i četnički vojvoda (* [[1880]]) * [[14. 11.]] - [[Booker T. Washington]], afro-američki edukator (* [[1856]]) * 21. 11. - [[Risto Žerajić]], srpski sanitetski oficir (* 1874) * [[28. 11.]] - [[Mubarak Al-Sabah]], emir Kuvajta (* [[1837]]) * dec.? - [[Vićentije Krdžić]], skopski vladika (* [[1853]]) * 17. 12. - [[Uroš Petrović (književnik)|Uroš Petrović]], književnik (* 1888) * [[19. 12.]] - [[Alois Alzheimer]], lekar (* [[1864]]) * [[26. 12.]] - [[Vasa Đurđević]], političar u Hrvatskoj (* [[1841]]) === Kroz godinu === * [[Vanđel Dimitrijević Skopljanče]], četnički vojvoda (* 1875) * [[Jovan Dolgač]], četnički vojvoda (* 1860) == Nobelove nagrade == * [[Nobelova nagrada za fiziku|'''Fizika''']]: [[William Henry Bragg|W. H. Bragg]] i [[William Lawrence Bragg|W. L. Bragg]] (analiza kristalne [[Rendgenska strukturna analiza|strukture putem rendgenskih zraka]]) * [[Nobelova nagrada za kemiju|'''Kemija''']]: [[Richard Martin Willstätter]] (istraživanje biljnih pigmenata, naročito [[hlorofil]]a) * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|'''Fiziologija i medicina''']]: nije dodeljena * [[Nobelova nagrada za književnost|'''Književnost''']]: [[Romain Rolland]] (visoki idealizam njegove književne produkcije te simpatija i ljubav prema istini kojima je opisao različite tipove ljudskih bića) * [[Nobelova nagrada za mir|'''Mir''']]: nije dodeljena == Reference == {{reference}} == Literatura == * Istorija srpskog naroda, knjiga 6, tom 2, SKZ 1983. ---- ''Vidi takođe'': [[Godišnji kalendar]] - [[Dnevni kalendar]]<br /> {{commonscat|1915}} [[Kategorija:1915.]] 3m9vlv86lywv3h5pgpmu6lieogfrxaa Radio-televizija Srbije 0 15566 42669634 42605736 2026-08-09T01:56:22Z ~2026-43776-37 381956 /* Kratak pregled nastanka RTB */ Dodat sadržaj 42669634 wikitext text/x-wiki {{redirect|RTS}} '''[[Radio]]-[[televizija]] [[Srbija|Srbije]]''' (skrać. '''RTS''') je nacionalna medijska kuća u [[Srbija|Srbiji]], pod današnjim imenom osnovana [[1. 1.|1. januara]] [[1992]]. godine. Krajem [[2005]]. godine RTS počinje transformaciju u [[Mediji|medijski]] javni servis [[Srbija|Srbije]]. Ponovnim uvođenjem pretplate (ukinuta [[2001]]) i oslobađanjem od budžetskog finansiranja, stvaraju se ključni uslovi za njenu transformaciju. RTS je punopravan član [[Evropska radiodifuzna unija|Evropske radiodifuzne unije]] ({{jez|en|iskošeno=ne|European Broadcasting Union}}). == Kratak pregled nastanka RTB == Prvo emitovanje radijskog programa u Srbiji vezuje se za [[februar]] [[1924]], kada je prvi put u [[Beograd]]u pušten radijski signal. Nakon pet godina, [[24. 3.|24. marta]] [[1929]], [[Radio Beograd]] počinje sa redovnim emitovanjem svog programa. [[Drugi svjetski rat|Drugi svetski rat]] će prekinuti emitovanje radio-programa u Beogradu, a nastavak je usledio tek posle oslobođenja, [[10. 11.|10. novembra]] [[1945]]. Taj dan je ujedno i dan RTB, koji je preuzela i RTS. Prva profesionalna demonstracija televizijske tehnike na tlu Srbije vezuje se za prezentaciju [[holandija|holandske]] firme [[Philips|Filips]], koja je u Beogradu, između [[9. 9.|9.]] i [[19. 9.|19 septembra]] [[1938]]., predstavila osnovni sistem TV prenosa. Eksperimentalni program beogradske televizije uslediće tek nakon dvadeset godina. [[23. 8.|23. avgusta]] [[1958]]. TVB započinje emitovanje svog prvog programa - [[Dnevnik]]a u 20 sati. Pojedini voditelji koji su se tada pojavili u programu, poput [[Miloje Orlović|Miloja Miće Orlovića]] ili [[Dušanka Kalanj|Dušanke Kalanj]] ostaće "zaštitni znak" RTS u jugoslavenskom vremenu. Na Dan republike 1958. tadašnji televizijski centri iz Zagreba i Ljubljane iz kojih će izrasti buduće odnosno današnje [[Hrvatska radiotelevizija]] i [[Radio-televizija Slovenije]] su se uspešno relejnim vezama umrežile što je omogućilo emitiranje zajedničkog televizijskog programa. Širenje TVB obuhvatće osnivanje dva nova programa: Drugog, kao prvog kolor-programa na ovim prostorima (računajući prostor bivše Jugoslavije), koji je lansiran [[31. 12.|31. decembra]] [[1971]], i Trećeg kanala, omladinskog kanala, koji je sa radom počeo [[1. 7.|1. jula]] [[1989]] i trajao do [[1. 5.|1. maja]] [[2006]]. Satelitski program Radio-televizije Srbije je započeo svoje emitovanje [[14. 5.|14. maja]] [[1991]]. [[Teletekst]] je uveden [[mart]]a [[1994]], a prva [[Internet prezentacija]] startovala je za vreme [[bombardovanje Srbije|bombardovanja Srbije]] [[1999]]. godine. Radio-televizija Srbije (RTS) zakonski je, dakle, uređena [[1. 1.|1. januara]] [[1992]]. Tada su je sačinjavale Radio-televizija Beograd (RTB), [[Radio-televizija Vojvodine|Radio-televizija Novi Sad]] (RTNS) i [[Radio-televizija Priština]] (RTP) koje su, zajedno s pet drugih televizija sve do [[raspad SFRJ|raspada SFRJ]] predstavljale dio mreže [[Jugoslavenska radiotelevizija|Jugoslavenske radio-televizije (JRT)]]. Do tada je zvanično funkcionisala samo Radio-televizija Beograd (RTB). Današnje uređenje RTS predviđa postojanje imena Radio Beograd i Televizija Beograd, što nije slučaj sa zemljama u okruženju, tj. nekadašnjim republikama [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]. Tako je, na primer, [[Hrvatska radiotelevizija|Televizija Zagreb]] postala Hrvatska televizija, a RTZ je preimenovana u [[Hrvatska radiotelevizija|HRT]]. Dolaskom [[KFOR|Kfora]] na područje [[Kosovo|Kosova i Metohije]], RTP biva preuzeta i preformulisana u novi medij. RTS emituje televizijski program u ukupnom dnevnom obimu od 96 časova. [[Radio|Radijski]] programi RTS emituju 96 časova programa dnevno, a subotom i nedeljom po 108 časova. Učešće programa iz sopstvene produkcije u ukupnom televizijskom emitovanju je, na Prvom programu 95%, na Drugom 90%, na Trećem 58% (do ukidanja [[Treći kanal|Trećeg kanala]], [[1. 5.|1. maja]] [[2006]].), na Satelitskom 96%, a u radijskom emitovanju 98,8%. [[Radio|Radijski]] program RTS se emituje preko UKT FM mreže predajnika i repetitora na 17 lokacija. Prvi program [[Radio Beograd|Radija Beograd]] se emituje na srednjim talasima, preko mreže predajnika na 11 lokacija. ETV emituje TV program RTS preko mreže predajnika na 12 lokacija i mreže repetitora na 238 lokacija. [[Radio]] i [[Televizija|TV]] programi RTS se distribuiraju preko mreže mikrotalasnih RR veza (44 hopa) koja povezuje 14 emisionih lokacija. U sistem kontributivnih veza povezano je 16 lokalnih dopisničkih centara, od kojih je prvi otvoren u [[Kragujevac|Kragujevcu]]. RTS odskora poseduje i licencu za sertifikaciju kablovskih distributivnih i zajedničkih antenskih sistema. == Produkcioni centri RTS == RTS (misleći, pritom, na TV Beograd i Radio Beograd) se nalazi na više lokacija u [[Beograd]]u. Televizija je smeštena u dva velika TV-centra - u centru grada (kompleks zgrada u Takovskoj 10 i Aberdarevoj 1 i 1a) i u [[Košutnjak]]u (u Kneza Višeslava 88, nadomak [[Filmski grad|Filmskog grada]]). Tu je i jedan manji TV-centar, zapravo istoriografski posmatrano najvažniji, na Beogradskom sajmu. To je, dakle, prva zgrada srpske televizije i tu se nalazi jedan omanji studio i kancelarije pojedinih redakcija. Međutim, TVB ima svoje zgrade (delove administracije, izdavačka delatnosti i sl.) i na drugim lokacijama u gradu. TV-centar u Aberdarevoj (nekadašnja zgrada Avala filma) otvoren je [[1. 10.|1. oktobra]] [[1966]], nova, plava zgrada započeta je [[1989]]. a zgrada u Takovskoj, podignuta tokom sedamdesetih pa oštećena tokom Petooktobaske revolucije, rekonstruisana je i postepeno useljavana tokom [[2004]]. U ovim zgradama se danas nalaze Direkcija, Centar Dokumentacije, redakcije, studiji, režije, tehnika, master, montažne jedinice, sobe za pregled traka, Obezbeđenje RTS, galerija RTS i dr. Centar u Košutnjaku, kao prvi TV dom, svečano je otvoren [[1980]] i tamo su smešteni: studiji sa pratećim objektima, režije, tehnika, link, depoi, magacini i dr. Produkcioni centar Radija Beograd nalazi se u Hilandarskoj 2. Tu su smešteni redakcije, studiji, tehnika, biblioteka i drugi sadržaji. RTS poseduje više [[Radio|radijskih]] i [[Televizija|TV]] studija, četiri REM jedinice za montažu, šest BETA montaža, pet digitalnih montaža i jednu offline montažu. Produkcija ima 35 mobilnih kamera sa 60 KW rasvete. Prenosna tehnika RTS poseduje pet reportažnih kola, devet pari linkovskih veza i pet mobilnih ekipa rasvete. Vozni park obuhvata 194 vozila specijalizovane ili opšte namene. == Studiji Televizije Beograd == Televizija Beograd raspolaže sa šest opremljenih televizijskih studija, od kojih je jedan digitalni (za [[Dnevnik]], kratke vesti na sat vremena, sportske najave, najave emisije Trezor i specijalne političko-informativne emisije), jedan virtuelni (za dečije emisije, vremensku prognozu i sve sadržaje koji zahtevaju interaktivne sadržaje i nije im potreban standardni set scenografije - to se nadoknađuje kompjuterski, putem hroma-kija) a jedan za kolažne emisije, poput Jutarnjeg programa i Beogradske hronike.Jedan od pionira koji je nekada radio na Televiziji Beograd je poznati pevač Slavko Perović. Ova četiri studija se, pored jednog u izgradnji (trenutno u finalnoj fazi) nalaze u TV-centru u Aberdarevoj. Dva studija za političke i zabavne sadržaje nalaze se u Košutnjaku, dok je jedan smešten u TV-centru na Sajmu. Pored toga, TVB poseduje i tonske studije, tj. studije za sinhronizaciju. == Ostali podaci o produkciji i gledanosti RTS == Radnim danima je, prosečno po građaninu Srbije, gledanost Prvog programa TV Beograd 104 minuta, Drugog programa 71 minut, a Trećeg kanala 96 minuta. Gledanost raste u dane vikenda i to: subotom Prvi program TV Beograd se gleda 108 minuta, Drugi program 80 minuta, a Treći kanal 108 minuta; nedeljom se Prvi program TV Beograd gleda 117 minuta, Drugi program 94 minuta i Treći kanal 127 minuta. (izvor: SMMRI) Radnim danima, Prvi program TVB gleda 3,7 miliona gledalaca, Drugi program 800,000 gledalaca, a Treći kanal (do [[1. 5.|1. maja]] [[2006]].) 1,8 miliona. Subotom Prvi program TVB gleda 3,1 milion, Drugi program 800,000, a Treći kanal (do [[1. 5.|1. maja]] [[2006]].) 1,2 miliona gledalaca. Nedeljom Prvi program gleda 4,3 miliona, Drugi program 800,000 a Treći kanal (do [[1. 5.|1. maja]] [[2006]].) 1,3 miliona gledalaca. (izvor: SMMRI) Na dan 18.12.2003. godine u RTS je 5,936 zaposlenih, u stalnom radnom odnosu. Na dan 10.2.2005. godine u Radio Beogradu je 470 zaposlenih i to: Radio Beograd 1 210, Radio Beograd 2 80 III program 23, Dramski program 17, Beograd 202 60, Radio 101 24 i Programske službe 56. Kadrovi sa visokim školskim obrazovanjem učestvuju sa 27% u strukturi zaposlenih, sa višim 10%, a sa srednjim 50,5%. == Muzička produkcija RTS == Na nacionalnom nivou, ova institucija datira od [[1937]]. godine. Muzička produkcija RTS obuhvata sledeće segmente: Simfonijski orkestar, Hor, Dečji hor, Dečji hor Kolibri, Džez orkestar, Narodni orkestar i Narodni ansambl. Cilj postojanja ovog segmenta RTS je prikupljanje građe iz kako nacionalne tako i internacionalne, žanrovski veoma različite muzike. Od [[1950]]. postoji i Nototeka koja sadrži oko 30000 muzičkih dela najrazličitijih žanrova. Koncertna delatnost, snimanje muzike za potrebe programa RTS, izdavačka delatnost, saradnja sa eminentnim umetnicima iz celog sveta samo su deo poslova kojima se bavi ova institucija u okviru RTS. Trenutno broji oko 250 profesionalnih muzičara. == Kulturno-istorijski značaj RTS == Za sve ove godine, u Radiju Beograd snimljeno je i arhivirano preko 4,000 radio drama za odrasle i oko 1,000 radio drama za decu čime je ovaj žanr postao neraskidivi deo kulturnog nasleđa srpskog naroda. Diskografska produkcija [[PGP-RTS]] je proizvela 150 miliona ploča, preko 200 miliona audio-kaseta i hiljade sati muzike različitih žanrova. Zvučni arhiv ili fonoteka PGP-a predstavlja, sa preko 15,000 naslova, kulturno blago neprocenjive vrednosti. Centar dokumentacije Televizije Beograd u svojim depoima i magacinima raspolaže sa 650,000 filmskih zapisa, 40,000 vudeo zapisa, 550,000 fotografija i slajdova, 4 miliona stranica tekstualnih zapisa i 15,000 fono zapisa. [[Redakcija za istoriografiju TVB]] svakodnevno svojim gledaocima, u okviru emisije ''Trezor'', donosi programe iz istorije TVB - ukomponovane tako da odgovaraju aktuelnim kulturno-političkim događajima, a prateći inostrane tokove odskora se na tržištu mogu naći i najpopularniji serijski igrani programi na [[VHS]] i [[DVD]]. Filmovi koje su TVB i RTS snimale u koprodukciji sa drugim producentskim firmama odavno su prisutni na tržištu i izvan teritorije Srbije. == Povezano == * [[TV Dnevnik]] * [[Televizija]] * [[Medijske kuće]] == Vanjske veze == {{Commonscat|Radio Television of Serbia}} * [http://www.rts.co.rs/ Radio-televizija Srbije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120908070845/http://www.rts.co.rs/ |date=2012-09-08 }} * [http://www.tvist.tv Redakcija za istoriografiju TVB-RTS, Istorija TVB] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070926231741/http://www.tvist.tv/english/index.htm |date=2007-09-26 }} * [http://www.tvist.tv/tvb/hronologija.doc Dokument: Hronologija Televizije Beograd (sa tvist.tv)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051109052245/http://www.tvist.tv/tvb/hronologija.doc |date=2005-11-09 }} * [http://www.pgp-rts.co.yu PGP-RTS] {{TV kanali u Srbiji}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Radio-televizija Srbije| ]] [[Kategorija:Nastanci 1929.]] [[Kategorija:Javne radiodifuzne kompanije]] [[Kategorija:TV-stanice u Srbiji]] [[Kategorija:Srpske radiostanice]] [[Kategorija:Članice EBU]] [[Kategorija:Mediji u Beogradu]] 98qquglmq7b2rwh7dg4cy7jg1v52ltf Ledena kapa Quelccaya 0 15863 42669517 41142501 2026-08-08T16:32:05Z Aca 108187 gotovo 42669517 wikitext text/x-wiki {{Infobox_Ledenjak | ime_ledenjaka = Quelccaya Ice Cap | image_name = Quelccaya Glacier.jpg | natpis = | tip = Mountain glacier/Icecap | lokacija = [[Peru]] | koordinate = {{coor dms|13|56|0|S|70|50|0|W|}} | površina = 44 km² (17 mi²) | dužina = | debljina = | terminus = [[vanjski ledenjak|vanjski ledenjaci]] | status = Retreating }} '''Ledena kapa Quelccaya''' je najveće [[ledenjak|zaleđeno]] područje u tropima. Smještena je oblasti [[Cordillera Oriental]] u [[Ande|Andama]] u [[Peru]]u, odnosno na prosječnoj visini od 5.470&nbsp;metara (18,600&nbsp;ft) te se prostire na površini od 44 kvadratna kilometra (17&nbsp;mi²). Kao što je slučaj s većinom ledenjaka na Zemlji, i Ledena kapa Quelccaya se značajno povukla otkako je prvi put proučavana, odnosno od godine 1978. ledena kapa je izgubila 20% svoje mase.<ref>*{{cite web | last = | first = | authorlink = | coauthors = | year = | url = http://sciencebulletins.amnh.org/earth/f/glaciers.20050331/essays/52_1.php | title = The Ice Plant Cometh | format = | work = Science Bulletins | publisher = American Museum of Natural History | accessdate = 09. 08. 2006.}}</ref> Stopa povlačenja ledenog pokrova se također počela ubrzavati. Uspoređujući snimke iz 1963. i 1878. procijenjen je godišnje povlačenje od 4.7&nbsp;metra (15.4&nbsp;ft). U prvih nekoliko godina 21. vijeka, godišnje povlačenje je procijenjeno na 205&nbsp;metara (672&nbsp;ft),odnosno 40 puta brže.<ref>{{cite web | last = | first = | authorlink = | coauthors = | year = November 6, 2003 | url = http://earthobservatory.nasa.gov/Newsroom/MediaAlerts/2003/2003110616154.html | title = Ice-Cores May Yield Clues to 5,000-Year-Old Mystery | format = | work = | publisher = NASA Earth Observatory | accessdate = 09. 08. 2006. | archivedate = 2006-10-04 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20061004090644/http://earthobservatory.nasa.gov/Newsroom/MediaAlerts/2003/2003110616154.html | deadurl = yes }}</ref> Najveći [[vanjski ledenjak]] Ledene kape Quelccaya je [[ledenjak Qori Kalis]], koji se također značajno povukao od 1963. == Proučavanje ledene jezgre == [[Datoteka:Qori Kalis Glacier animation.gif|thumb|left|250px|1975-2000 [[Landsat]] animacija uz pomoć boje, ledenjak Qori Kalis se nalazi lijevo u centru]] Uzorci [[ledena jezgra|ledene jezgre]] iz Quelccaya datiraju 2.000 godina u prošlost i pokazuju promjene atmosferskih prilike. U tim uzorcima [[Ciklus omjera izotopa kisika|razmjer izotopa kisika]], [[kisik-18]] prema kisiku-16, je naglo porastao u posljednjih 50 godina, što je jasan znak široko rasprostranjenog trenda zatopljavanja. Kako se glacijalni led povlači, tako pokazuije skoro potpuno sačuvane nefosilizirane primjerke bilja koji su datirani prije 5.600 godina, što indicira da je prije 50 vijekova ledena kapa bila daleko manja nego što je sada.<ref>{{cite web | last = | first = | authorlink = | coauthors = | year = June 25, 2006 | url = http://www.terradaily.com/reports/Tropical_Ice_Cores_Shows_Two_Abrupt_Global_Climate_Shifts_999.html | title = Tropical Ice Cores Shows Two Abrupt Global Climate Shifts | format = | work = | publisher = Terradaily | accessdate = 09. 08. 2006.}}</ref> Ledene jezgre uzete iz [[ledenjak Upper Fremont|ledenjaka Upper Fremont]] u [[Država SAD|američkog državi]] [[Wyoming]] su također pokazali preklapanje s promjenama u omjeru kisikovih itotopa pronađenih u uzorcima ledene jezgre iz Ledene kape Quelccaya. Oba seta primjeraka pokazuju da se ova promjena dogodila tokom sredine 19. vijeka, na kraju [[malo ledeno doba|malog ledenog doba]], odnbosno perioda hladnijih globalnih temperatura između 1550 i 1850. Nagle promjene u omjeru kisikovih izotipa pronađenim u uzorcima ledenih jezgara iz ova dva ledenjaka, koja su udaljena jedni od drugih, pružaju dokaze o nagloj promjeni klime na srednjim geografskim širinama planeta.<ref>{{cite web | last = Reddy | first = M.M. | authorlink = | coauthors = D.L. Naftz, P.F. Schuster | year = | url = http://wwwbrr.cr.usgs.gov/projects/SW_corrosion/icecore/ | title = Ice-Core Evidence of Rapid Climate Shift during the Termination of the Little Ice Age | format = | work = | publisher = U.S. Geological Survey | accessdate = 09. 08. 2006. | archivedate = 2009-05-23 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20090523100939/http://wwwbrr.cr.usgs.gov/projects/SW_corrosion/icecore/ | deadurl = yes }}</ref> == Citirane bilješke == <div class="references-small"> <references/> </div> [[Kategorija:Ledenjaci]] 8ir9mrxjqwtm28d4jtcs3eo9gg6rgi0 Bhumibol Adulyadej 0 16527 42669486 42654952 2026-08-08T15:05:57Z Aca 108187 42669486 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Anefo 911-6993 Aankomst Koning (cropped).jpg|desno|352x352piksel|Kralj Bhumibol]] '''Bhumibol Adulyadej''' ({{lang-th|ภูมิพลอดุลยเดช}}; {{IPA2|pʰu:mipʰon adunjadeːt}}; [[Kraljevski tajlandski opći sistem transkripcije|Kraljevski institut]]: Phumiphon Adunyadet; {{Audio|Bhumibol Adulyadej.ogg|listen}}) ([[5. 12.|5.12.]] [[1927]].-), službeno zvan "Veliki" (Thai: มหาราช, ''[[Maharaja]]'') te isto tako poznat kao '''[[Rama (Kralj Tajlanda)|Rama IX]]''', je bio [[Dinastija Chakri|kralj Tajlanda]] od 1946. do smrti. U trenutku smrti bio je [[šef države|državnim poglavar]] s najdužim stažom te najdugovječnijim monarhom u [[tajland]]skoj historiji.<ref name="longestthai">{{cite web | last = | first = | authorlink = | coauthors = | year = 1996 | url = http://www.worldhop.com/Journals/J5/ROYAL.HTM | title = A Royal Occasion speeches | format = | work = | publisher = Worldhop.com Journal | accessdate = 5 July 2006 | archivedate = 2006-05-12 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20060512194220/http://www.worldhop.com/Journals/J5/ROYAL.HTM | deadurl = yes }}</ref> Iako je Bhumibol [[ustavna monarhija|ustavni monarh]], nekoliko puta je odlučno intervenirao u tajlandsku politiku, uključujući [[Tajlandska politička kriza 2005-2006|političku krizu 2005-2006]]. Bhumibolu mnogi također pripisuju važnu ulogu u tajlandskoj [[Historija Tajlanda od 1973#Demokracija|tranziciji prema demokraciji]] 1990-ih, iako je u ranijim periodima vladavine znao podržavati vojne režime. Nije se odupro [[Tajlandski državni udar 2006|državnom udaru u septembru 2006.]] kojim je svrgnuta prethodno izabrana vlada premijera [[Thaksin Shinawatra|Thaksina Shinawatre]]. Bhumibol koristi svoje ogromno bogatstvo kako bi financirao razne razvojne projekte, posebno u seoskim područjima. Nevjerojatno je popularan u Tajlandu, a mnogi Tajlanđani na njega gledaju kao polubožanstvo. Kritičari, uglavnom izvan Tajlanda, priposuju taj status [[cenzura u Tajlandu|suzbijanju kritike]] monarhije.<ref name="criticism">{{cite web | last = Macan-Markar | first = Marwaan | authorlink = | coauthors = | year = 2006-05-24 | url = http://www.asiamediaforum.org/node/441 | title = MEDIA-THAILAND: A Critic May Now Look at a King | format = | work = | publisher = AsiaMediaForum | accessdate = 14. 08. 2006. | archive-date = 2006-06-28 | archive-url = https://web.archive.org/web/20060628153740/http://www.asiamediaforum.org/node/441 | dead-url = yes }}</ref> Bhumibol je rođen u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]] a obrazovan u [[Švajcarska|Švicarskoj]]. Bhumibol se u slobodno se bavio vrijeme bavi muzikom, umjetnošću i jedrenjem. Smatrao se jednim od najbogatijih ljudi na svijetu, a primio je i mnoga državna priznanja. == Napomene == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Rama IX}} * [http://60thcelebrations.com/ The Sixtieth Anniversary Celebrations of His Majesty's Accession to the Throne] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060621221326/http://www.60thcelebrations.com/ |date=2006-06-21 }} - official website for the Diamond Jubilee * [http://www.bangkokpost.com/king2000/ A Visionary Monarch] - provides a lot of insights on his visions and contributions to the country. * [http://kanchanapisek.or.th/index.en.html The Golden Jubilee Network] - has many subjects on Bhumibol, including his projects, speeches, and his royal new year card. * [http://www.rdpb.go.th/main.asp?lang=EN Office of the Royal Development Projects Board] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060424101104/http://www.rdpb.go.th/main.asp?lang=EN |date=2006-04-24 }} * [http://www.supremeartist.org Supreme Artist] - see works of art created by Bhumibol. * [http://www.thailink.com/king.htm The King's Birthplace] * [http://www.thaimain.com/eng/monarchy/ Thai monarchy] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060830190959/http://www.thaimain.com/eng/monarchy/ |date=2006-08-30 }} * [http://www.bangkokpost.net/king/home.htm Thailand’s Guiding Light] * [http://www.worldfreeinternet.net/news/nws62.htm Thailand: How a 700-Year-Old System of Government Functions] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120204074308/http://www.worldfreeinternet.net/news/nws62.htm |date=2012-02-04 }} - article by David Lamb (LA Times staff writer) on Bhumibol * [https://web.archive.org/web/20061206023121/http://www.kpi.ac.th/kpi/en/con_th.asp Constitution of the Kingdom of Thailand] - Chapter 2 details the King's prerogatives and obligations, as well as matters relating to succession {{start box}} {{succession box| title=[[Kralj Tajlanda]]| years=[[9. 6.|9.6.]] [[1946]]. - [[13. 10.]] [[2016]]. | ''(Rama IX)''| before=[[Ananda Mahidol]]<br />''(Rama VIII)''| after=[[Vajiralongkorn]] }} {{end box}} {{Lifetime|1946|2016|Bhumibol Adulayadej}} [[Kategorija:Tajlandski političari]] hadgxhdywf4nrojo1x1bwecm5eacuzl Gudea 0 16838 42669505 9062104 2026-08-08T15:42:07Z Aca 108187 42669505 wikitext text/x-wiki '''Gudea''' je bio vladar (''ensi'') grada [[Lagaš]]a u Južnoj [[Mezopotamija|Mezopotamiji]] koji je vladao cca. [[22. vijek pne.|2144]] - [[22. vijek pne.|2124. pne.]]. Vjerojatno nije bio porijeklom iz grada, ali je bio oženio [[Ninalla|Ninallu]], kći vladara [[Urbaba|Urbabe]] ([[22. vijek pne.|2164]] - [[22. vijek pne.|2144. pne.]]) od [[Lagaš]]a, postavši tako dijelom kraljevske kuće Lagaša. Naslijedio ga je sin [[Ur-Ningirsu]]. == Natpisi == {{Drevna Mezopotamija}} Natpisi spominju hramove koje je Gudea podigao u [[Ur]]u, [[Nippur]]u, [[Adab]]u, [[Uruk]]u i [[Bad-tibira|Bad-Tibiri]]. Ovo ukazuje na snažan utjecaj Gudee na cijeli Sumer. Njegov prethodnik Urbaba je svoju kći [[Enanepada]] učinio vrhovnom svećenicom [[Nanna (sumerska mitologija)|Nanne]] u [[Ur]]u, što ukazuje da je i on imao veliku političku moć. Gudea je odabrao titulu ''ensi'' (gradski kralj ili guverner) umjesto uzvišenije titule ''lugal'' ([[akadski jezik|akadski]] ''sharrum''); iako je sam sebe nazivao "bogom Lagaša". Gudea je za sebe tvrdio da je bio osvojio [[Elam]] i [[Anshan]], ali njegovi natpisi naglasak daju izgradnji kanala za [[navodnjavanje]] i [[hramo]]ova, kao i stvaranje dragocjenih poklona za bogove. Materijali za izgradnju tih građevina i statua su dolazili iz svih dijelova zapadne [[Azija|Azije]]: [[kedar|cedrovina]] iz planina [[Amanus]], kamenje iz [[Libanon]]a, [[bakar]] iz sjeverne [[Arabija|Arabije]], [[zlato]] i drago kamenje iz pustinja između [[Kanaan]]a i [[Egipat|Egipta]], [[dolerit]] iz [[Magan]]a (Oman), te [[drvo (materijal)|drvo]] iz [[Dilmun]]a (Bahrein). Kako je moć Akadskog carstva nestajala, tako je Lagaš ponovno proglasio nezavisnost, ovaj put pod [[Puzer-Mama|Puzer-Mamom]], koji se proglasio lugulom, ili kraljem Lagaša. Nakon toga se ova titula neće spominjati uz Lagaša, barem ne do kraja [[Gudejski period|gudejskog perioda]]. Lagaški vladari, uključujući Ur-Ningirsua i Ur-Baua, čije su vladavine prethodile Gudeinoj, su sebe nazivali ensijima ili guvernerima Lagaša,a izraz lugul koristili samo za bogove i njihovo srodstvo, ali nikada u političkom smislu. Nastavak korištenja izraza ‘lugul’ za bogova izgleda ukazuje na svjesni pokušaj vladara da istaknu svoju skromnost u odnost na svijet - da li je ona bila iskrena ili politički motivirana je nepoznato. <!-- ==Statues of Gudea== {{main|Statues of Gudea}} [[Datoteka:Gudea of Lagash Girsu.jpg|thumb|left|150px|Diorite statue, [[Louvre]]]] Twenty-six statues of Gudea have been found so far during excavations of [[Adad-nadin-ahhe]] and Telloh with most of the rest coming from the art trade (These having unknown [[provenance]]s and sometimes doubtful authenticity). The early statues were made of [[limestone]], [[steatite]] and [[alabaster]]); later, when wide-ranging trade-connections had been established, the more costly exotic [[diorite]] was used. Diorite had already been used by old Sumerian rulers (Statue of [[Entemena]]). These statues include inscriptions describing trade, rulership and religion. ==Religion== The pleas to the gods under Gudea and his successors appear more creative and honest: Whereas the Akkadian kings followed a rote pattern of cursing the progeny and tearing out the foundations of those that vandalize a [[stele]], the Lagašite kings send various messages. Times were violent after the Akkadian empire lost power over southern Mesopotamia, and the god receiving the most attention from Gudea was [[Ningirsu]]--a god of battle. Though there is only one mention of martial success on the part of Gudea, the many trappings of war which he builds for Ningirsu indicate a violent era. Southern Mesopotamian cities defined themselves through their worship, and the decision on Gudea’s part for Lagaš to fashion regalia of war for its gods is indicative of the temperament of the times. Though obviously the foundation and progeny curse was not the only religious invocation by the political powers during the Akkadian empire, but it demonstrates a certain standardization, and with it, stagnation, of the position of the gods that likely didn’t sit well with the people of Lagaš. [[Ur-Ningirsu I]], with whom the Gudean dynasty of Lagaš begins, leaves little in the way of inscriptions, and though some mention of various gods seems to indicate a more central role, it isn’t until Gudea that there can be a side by side comparison with the old curse of Sargon. The inscription on a statue of Gudea as architect of the House of Ningirsu (Dietz Otto Edzard, Gudea and His Dynasty, pp. 31 – 38), warns the reader of doom if the words are altered, but there is a startling difference between the warnings of Sargon or his line and the warnings of Gudea. The one is length, Gudea’s curse lasts nearly a quarter of the inscription’s considerable length (pp. 36 – 38), and another is creativity. The gods will not merely reduce the offender’s progeny to ash and destroy his foundations, no, they will, “let him sit down in the dust instead of on the seat they set up for him”. He will be, “slaughtered like a bull… seized like an aurochs by his fierce horn”. (p. 38) But these differences, though demonstrating a Lagašite respect of religious figures simply in the amount of time and energy they required, isn’t as telling as the language Gudea uses to justify any punishment. Whereas Sargon or Naram-Sin simply demand punishment to any who change their words, based on their power, Gudea defends his words through [[tradition]], “since the earliest days, since the seed sprouted forth, no one was (ever) supposed to alter the utterance of a ruler of Lagaš who, after building the Eninnu for my lord Ningirsu, made things function as they should”. (p. 37) Changing the words of Naram-Sin, the living god, is treason, because he is the king. But changing the words of Gudea, simple governor of Lagaš, is unjust, because he made things work right. ==Reforms== The social reforms instituted during Gudea’s rulership, which included the cancellation of debts and allowing women to own family land, may be honest reform or may be a return to old Lagašite [[Norm (sociology)|custom]]. It is Ningirsu who receives the majority of Gudea’s attention. Ningirsu the war god, for whom Gudea builds [[mace]]s, [[spear]]s, [[axe]]s, all appropriately named for the destructive power of Ningirsu--enormous and gilt. The common intimation that Gudea was a peaceful ruler (As made by Edzard), who funded his projects through trade ignores the attention paid to Ningirsu, as well as the martial nature of Southern Mesopotamia. Cylinder A, written after the life of Gudea, paints a more attractive picture of southern Mesopotamia during the Lagaš supremacy. In it, “The [[Elamites]] came to him from Elam… loaded with wood on their shoulders… in order to build Ningirsu’s House” (p. 78), the general tone being one of brotherly love in an area that has known only regional conflict and rebellion. While Gudea was not likely an [[autocrat]] who ruled over all of Southern Mesopotamia, was of religious fervor and universal conflict. Gudea built more than the House of Ningirsu, he restored tradition to Lagaš. His use of the title ‘ensi’, when he obviously held enough political influence, both in Lagaš and in the region, to justify ‘lugal’, demonstrates the same political tact as his emphasis on the power of the divine. And it worked. [[Ur-Ningirsu II]], the next ruler of Lagaš, takes as his title, “Ur-Ningirsu, ruler of Lagaš, son of Gudea, ruler of Lagaš, who had built Ningirsu’s house.” (p. 183) More telling is the [[deification]] of Gudea, placing him, if not into the [[Pantheon (gods)|Pantheon]], closer than your average man. Gudea is a hard act to follow, however, and the influence of Lagaš declines, until they suffer the fate that defined Southern Mesopotamia, military defeat, this time to [[Ur-Nammu]], whose [[Third Dynasty of Ur]] then becomes the reigning power in Southern Mesopotamia. The resurgence of the importance of gods in the script of Lagaš may be more a result of the cultural character of Southern Mesopotamia reasserting itself than it is a response to the chaotic nature of a post-Akkadian world. Sargon wasn’t much of a stabilizing influence to the South so much as he was a new target for their previously local martial aggression. Instead of warring with each other constantly, Lagaš, Ur, Elam and their counterparts rebel sporadically from Akkad, the conflicts more costly and therefore less constant. As such, when they finally throw of the yoke of imperial control, they return to the old tradition of local conflict, Lagaš conquering neighboring city-states, including its old enemy Elam, and using the spoils to fund the creation of monuments to the gods. == Izvori == * {{note|Edzard1997}} {{cite book |author=Edzard, Dietz Otto. |title=Gudea and His Dynasty |publisher=University of Toronto Press Incorporated. Toronto, Buffalo, London. |year=1997}} * {{note|Frayne1993}} {{cite book |author=Frayne, Douglas R. |title=Sargonic and Gutian Periods |publisher=University of Toronto Press Incorporated. Toronto, Buffalo, London. |year=1993}} * {{note|Black1998}} {{cite web | last = Black | first = J.A. | authorlink = | coauthors = Cunningham, G., Fluckiger-Hawker, E, Robson, E., and Zólyomi, G. | year = 1998- | url = http://www-etcsl.orient.ox.ac.uk/ | title = The Electronic Text Corpus of Sumerian Literature. | format = | work = | publisher = Oxford | accessdate = }} * F. Johansen, "Statues of Gudea, ancient and modern". ''Mesopotamia'' 6, 1978. * A. Parrot, ''Tello, vingt campagnes des fouilles (1877-1933)''. (Paris 1948). * H. Steible, "Versuch einer Chronologie der Statuen des Gudea von Lagas". ''Mitteilungen der Deutschen Orient-Gesellschaft'' 126 (1994), 81-104. --> {{commonscat|Gudea}} [[Kategorija:Vladari]] pnypkuqqkqet280scam511czbqh8vmn Dromedar 0 16850 42669494 42477491 2026-08-08T15:26:21Z Aca 108187 + 42669494 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Dromedarska deva | status = {{StatusOdomaćeni}} | slika = Dromedary.jpg | slika_širina= 240px | regnum = [[životinje|Animalia]] | phylum = [[svitkovci|Chordata]] | classis = [[Sisavac|Mammalia]] | ordo = [[parnoprstaši|Artiodactyla]] | familia = [[Deva|Camelidae]] | genus = ''[[Camelus]]'' | species = '''''C. dromedarius''''' | dvoimeno = ''Camelus dromedarius'' | dvoimeno_autorstvo = [[Carolus Linnaeus|Linnaeus]], [[1758]]. | karta_raspon = Dromedary Range.png | karta_opis = Rasprostranjenje domaćeg dromedara | sinonimi = {{collapsible list|title=<small>Sinonimija vrste |*''Camelus aegyptiacus'' <small>[[Friedrich August Rudolph Kolenati|Kolenati]], 1847</small> |*''Camelus africanus'' <small>[[Gloger]], 1841</small> |*''Camelus arabicus'' <small>[[Charles Desmoulins|Desmoulins]], 1823</small> |*''Camelus dromas'' <small>[[Peter Simon Pallas|Pallas]], 1811</small> |*''Camelus dromos'' <small>Kerr, 1792</small> |*''Camelus ferus'' <small>Falk,1786</small> |*''Camelus lukius'' <small>Kolenati, 1847</small> |*''Camelus polytrichus'' <small>Kolenati, 1847</small> |*''Camelus turcomanichus'' <small>[[Johann Fischer von Waldheim|J. Fischer]], 1829</small> |*''Camelus vulgaris'' <small>Kolenati, 1847</small> }} }} '''Dromedarska deva''', poznatija pod nazivom '''dromedar''' (''Camelus dromedarius'') je veliki [[parnoprstaši|parnoprstaš]] čiji primjerci žive u sjevernoj [[Afrika|Africi]] i zapadnoj [[Azija|Aziji]], odnosno najpoznatiji član [[porodica deva|porodice deva]]. Dromedarska deva ima jednu grbu na svojim leđima, te je zovu '''jednogrba deva''', za razliku od [[baktrijska kamila|baktrijske]] ili dvogrbe deve. Dromedar se nekad naziva i '''arabijska deva'''. Neki, pak, tvrde da se riječ "dromedar" mora isključivo koristiti za trkaće deve. Prema web-stranici [[Oaklandski ZOO|Oaklandskog ZOO.a]]-a, :''Naziv "dromedar" se treba koristiti za [[arabija|arabijske]] trkaće deve poput onih koji se koriste u različitim kalmilarskim vojnim jedinicama.'' Ispočetka je udomaćen samo u zapadnoj [[Azija|Aziji]], dromedar je prvi put pripitomljen u centralnoj ili južnoj [[Arabija|Arabiji]] prije nekoliko tisuća godina. Stručnjaci su podijeljeni oko datuma: neki smatraju da se to dogodilo oko 4000 godina pne., drugi da se to dogodilo tek 1400. pne. Danas ima skoro 13 miliona pripotomljenih dromedara, uglavnom u području od [[Indija|Indije]] do sjeverne Afrike. Nijedna ne živi u divljini u originalnoj postojbini, dok u [[Australija|Australiji]] postoji [[podivljale životinje|podivljala]] populacija od oko 300,000. {{ref|www.agric.wa.gov.au.471}} Oko drugog milenijuma pne., dromedar se pojavio u [[Egipat|Egiptu]] i [[Sjeverna Afrika|Sjevernoj Africi]]. [[Datoteka:Menare.jpg|thumb|left|250px|A caravan of dromedaries in [[Algeria]]]] Iako je postojalo još nekoliko vrsta [[camelidae]], jedina koja je do danas preživjela je [[baktrijska kamila|baktrijska deva]]. Ona je pripitomljena nešto prije 2500. pne. u Aziji, odnosno nešto prije takvih procjena za dromedare. Baktrijska kamila je krupnija, jača životinja, koja može preživjeti u području od [[Iran]]a do [[Tibet]]a {{ref|www.abc.net.au.472}}. Dromedar je viši i brži: s jahačem može satima održavati brzinu od 13–14&nbsp;km/h. U usporedbi s njim, zajahana baktrijska deva se kreće oko 4&nbsp;km/h {{ref|www.ancientroute.com.473}}. Oko 2. milenijuma pne. deve su došle u oblast [[Sahara|Sahare]], ali su potom nestale oko godine 900. pne. [[Perzija|Perzijska]] invazija [[Egipat|Egipta]] pod [[Kambiz]]om je dovela [[domestikacija|pripitomljene]] deve u oblast. Pripitomljene deve su potom korištene širom Sjeverne Afrike, a [[Rimsko Carstvo|Rimljani]] su održavali korupus kamilara-ratnika koji su patrolirali rubom pustinje. Perzijske deve, međutim, nisu bile posebno prilagođene za trgovinu i putovanje preko [[Sahara|Sahare]]; rijetka putovanja preko pustinje su se činila uz pomoć kočija koje su vukli [konj]i. Jače i izdržljivije [[baktrijska kamila|baktrijske deve]] su prvi put počele dolaziti u Afriku u 4. vijeku. Međutim, sve do [[Islamsko osvajanje Sjeverne Afrike|islamskog osvajanja Sjeverne Afrike]] te deve nisu bile uobičajene. Dok se osvajanje izvelo uglavnom uz pomoć konja, nove veze s [[Bliski Istok|Bliskim Istokom]] su omogućile da se deve uvoze ''en masse''. Te deve su bile dobro prilagođene za pustinjska putovanja i mogle su nositi velike terete. Tako su prvi put omogućile opsežnije [[Trans-saharska trgovimna|trgovačke rute preko Sahare]]. Dromedari-mužjaci imaju meko [[nepce]], koje prošire u veliki ružičastu vreću zvanu ''[[doula (anatomija)|doula]]'' na [[arapski jezik|arapskom]], koji visi sa stranbe njihovih usta kako bi privukao ženke za vrijeme sezonje parenja. Dromedari su također poznati po svojim debelim [[obrva]]ma i malim dlakavim ušima. Skotnost kod dromedara traje oko 12 mjeseca. Obično se rađa jedno mladunče, te doji do 18 mjeseci. Ženke su seksualno zrele nakon 3 do 4 godine, mužjaci nakon 5 do 6 godina. Životni vijek u zatočeništvu je obično oko 25 godina, dok neke životinje navrše i 50. Odrasli primjerci narasi do dužine od 3 metra i visine od 1,8 - 2,1 m. Masa se obično kreće oko 400 – 600&nbsp;kg. Suvremeni pripitomljeni dromedari se koriste za meso i mlijeko, odnosno za prijevoz robe i putnike. Za razliku od konja, oni kleknu kako bi omogućili utovar. Na mnogim pustinjskim lokacijama kraj turističkih odredišta u [[Egipat|Egiptu]] se može vidjeti policija na devama. == Povezano == * [[Baktrijska kamila|Baktrijska deva]] * [[Hrvanje deva]] == Vanjske veze == {{Commonscat|Camelus_dromedarius}} * [http://camelphotos.com/DifferentTypesP1.html Dromedary and Bactrian camel hybrids (cross-breeding)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180212064548/http://camelphotos.com/DifferentTypesP1.html |date=2018-02-12 }} * [http://www.arab.net/camels/ A-Z of the Arabian Camel] * [http://www.toursaudiarabia.com/birth.html Information & Photos of a Desert Arabian Camel Birth] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070819231624/http://www.toursaudiarabia.com/birth.html |date=2007-08-19 }} * [http://www.touregypt.net/featurestories/camel.htm Creature of the Desert, Camel] == Notes == <!-- How to add a footnote: NOTE: Footnotes in this article use names, not numbers. Please see [[Wikipedia:Footnotes]] for details. 1) Assign your footnote a unique name, for example TheSun_Dec9. 2) Add the macro {{ref|TheSun_Dec9}} to the body of the article, where you want the new footnote. 3) Take note of the name of the footnote that immediately precedes yours in the article body. 4) Add #{{Note|TheSun_Dec9}} to the list, immediately below the footnote you noted in step 3. No need to re-number anything! 5) Multiple footnotes to the same reference: see [[Wikipedia:Footnotes]] for a how-to. NOTE: It is important to add footnotes in the right order in the list! --> # {{note|oaklandzoo}} {{cite web | title=Oakland Zoo: Animals A-Z Arabian Camel | url=http://www.oaklandzoo.org/atoz/azarabcamel.html | accessdate=March 1, 2006 | archivedate=2007-04-16 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20070416081648/http://www.oaklandzoo.org/atoz/azarabcamel.html | deadurl=yes }} # {{note|www.agric.wa.gov.au.471}} {{cite web | title=Farmnote 122/2000 : Feral camel [Western Australia] | url=http://www.agric.wa.gov.au/pls/portal30/docs/FOLDER/IKMP/PW/VP/FER/F12200.PDF | accessdate=December 5, 2005 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20050319035659/http://www.agric.wa.gov.au/pls/portal30/docs/FOLDER/IKMP/PW/VP/FER/F12200.PDF | archivedate=2005-03-19 | deadurl=yes }} # {{note|www.abc.net.au.472}} {{cite web | title=Creature Features - Pet Facts: Camels | url=http://www.abc.net.au/creaturefeatures/facts/camels.htm | accessdate=December 5, 2005 }} # {{note|www.ancientroute.com.473}} {{cite web | title=Camel | url=http://www.ancientroute.com/resource/animals/camel.htm | accessdate=December 5, 2005 }} <!-- Interwikis found using http://vs.aka-online.de/globalwpsearch/ --> <!-- Search for Camelus dromedarius --> [[Kategorija:Problemi]] [[Kategorija:Deve]] rtnf1ng777cjwa40b39jjov925rdpsf Unas 0 17076 42669504 42388122 2026-08-08T15:41:56Z Aca 108187 42669504 wikitext text/x-wiki {{dablink|Ovo je članak o faraonu Unas. Za rasu iz Stargatea, v. [[Unas (Stargate)]]. Za školu pod inicijalima UNIS, v. [[Međunarodna škola Ujedinjenih naroda]]. Za [[Ujedinjeni narodi|UN]]-ovo udruženje u [[Singapur]]u, v. [[Udruženje Ujedinjenih naroda u Singapuru]].}} {{Faraon Infobox | Image=[[Datoteka:Unas stelae.jpg|thumb|centre|150px|Unasovo ime na steli u [[Saqqara|Saqqari]]]] | Ime=Unas<ref>[http://www.digitalegypt.ucl.ac.uk/chronology/kingunas.html] Kralj Unas</ref> | Nomen= <hiero>G39-N5</hiero><hiero><-E34:N35-M17-S29-></hiero> <br /> '''Unas''' | Pronomen= <hiero>M23-L2</hiero><hiero><-E34:N35-M17-S29-></hiero> <br />'''Unas''' | Golden=Bik-nub-wadj | GoldenHiero= <hiero>M13*G5:S12</hiero> | Nebty=Wadj-em-nebty | NebtyHiero= <hiero>M13-G17</hiero> <br /> | Horus=Wadj-tawy | HorusHiero= <hiero>M13-N19</hiero> <br /> | Vladavina=[[2375. pne.]] &ndash; [[2345. pne.]]| Prethodnik= [[Djedkare Isesi]]| Nasljednik=[[Teti]]| Dinastija=[[Peta dinastija Egipta|5. dinastija]] | Burial= [[Pyramid of Unas]] | }} '''Unas''' (također '''Wenis''', '''Oenas''', '''Unis''' ili '''Ounas''') bio je [[faraon]] [[Stari Egipat|Drevnog Egipta]], posljednji kralj [[Peta dinastija Egipta|Pete dinastije]]<ref>{{cite web|accessdate=14. 6. 2005| url=http://www.touregypt.net/featurestories/unas.htm| title=Unas, Last Ruler of the Fifh Dynasty| work=Tour Egypt}}</ref>. Za njega se govori da je živio od [[2375. pne.]] do [[2345. pne.]]. Sagradio je malu [[piramida|piramidu]] u [[Saqqara|Saqqari]], u blizini [[Džozer|Djoserove]] [[Djoserova piramida|Stepenaste piramide]], a njena unutrašnjost je ukrašena vjerskim tekstovima poznatim kao [[Piramidski tekstovi]]<ref>{{cite web|url=http://www.sofiatopia.org/maat/wenis.htm| title=The Complete Pyramid Texts of King Unas, Unis or Wenis|}} </ref>. Ti tekstovi su korišteni kraljevskim grobovima [[Šesta dinastija Egipta|Šeste dinastije]], ali Unasovi su prvi poznati te sadrže stihove nekorištene u kasnijim verzijama. Vjerojatno nije imao sina, pa je tako Peta dinastija završila njegovom smrću. Njegov nasljednik [[Teti]] je oženio njegovu kći[[Iput]], kako bi ozakonio svoju vladavinu te je tako osnovao [[Šesta dinastija Egipta|6. dinastiju]]. == Povezano == * [[Unasova piramida]] == Napomene == <references /> ]] {{Commonscat}} [[Kategorija:Faraoni]] [[Kategorija:Peta dinastija Egipta]] mifmuof7lc02oj0lcri0064mawulwd1 Lista LGBTQ osoba/B-E 0 17433 42669500 42660314 2026-08-08T15:39:45Z Aca 108187 + 42669500 wikitext text/x-wiki {{Sadržaj spiska LGBT osoba}} Nepotpun spisak poznatih [[gej]]eva, [[lezbejka|lezbejki]], [[biseksualnost|biseksualnih]], [[transrodnost|transrodnih]] ili [[transeksualnost|transeksualnih]] osoba iz različitih profesija i sfera društvenog i javnog života. Koncept i definicija seksualnog, rodnog i polnog identiteta su se menjali tokom vremena, tako da nisu sve osobe, koje su navedene na ovom spisku, sebe smatrale LGBT osobama, odnosno nisu koristile reči kao što su gej, lezbejka, trans muškarac i sl. da bi označile svoje identitete (na primer, reč „gej“ počinje da se koristi tek posle Drugog svetskog rata). Ipak, na osnovu istorijskih izvora saznaje se da su ove osobe ostvarivale emotivne i seksualne odnose sa osobama istog pola, te da bi se danas verovatno identifikovale kao gejevi, lezbejke ili biseksualne osobe; odnosno da su prihvatale drugačije rodne karakteristike u odnosu na tada vladajuće modele, pa da bi se danas, moguće, smatrale transrodnim ili transeksualnim osobama. === B === [[Datoteka:Francis Bacon.jpg|right|thumb|200px|Filozof [[Francis Bacon]].]] [[Datoteka:Joan baez01.jpg|right|thumb|200px|Pevačica [[Joan Baez]].]] [[Datoteka:Josephinebaker.jpg|right|thumb|200px|[[Josephine Baker]].]] [[Datoteka:Jamesbaldwin.jpg|right|thumb|200px|Pisac [[James Baldwin]].]] [[Datoteka:Tammy Baldwin, official photo portrait, color.jpg|right|thumb|200px|Političarka [[Tammy Baldwin]].]] [[Datoteka:TallulahBankhead.jpg|right|thumb|200px|Glumica [[Tallulah Bankhead]].]] [[Datoteka:Samuel Barber.jpg|right|thumb|200px|Kompozitor [[Samuel Barber]].]] [[Datoteka:AlexanderBard.jpg|right|thumb|200px|Muzičar i umetnik [[Alexander Bard]].]] [[Datoteka:Natalie Barney in Fur Cape.jpg|right|thumb|200px|Spisateljica [[Natalie Clifford Barney]].]] [[Datoteka:Amanda Barrett.jpg|thumb|right|200px|Muzičarka [[Amanda Barrett]].]] [[Datoteka:Drew_Barrymore_headshot_by_David_Shankbone.jpg|right|thumb|200px|Glumica [[Drew Barrymore]].]] [[Datoteka:Terry baum.JPG|image|thumb|200px|Političarka [[Terry Baum]].]] [[Datoteka:Bianca Beauchamp.jpg|thumb|right|200px|Model [[Bianca Beauchamp]].]] [[Datoteka:Volker-Beck-2005-08-v2.jpg|right|thumb|200px|Političar [[Volker Beck]].]] [[Datoteka:Leonard Bernstein 1971.jpg|thumb|right|200px| [[Leonard Bernstein]].]] [[Datoteka:Marlon Brando Streetcar 1948 e.jpg|right|thumb|200px|[[Marlon Brando]].]] [[Datoteka:Lord Byron in Albanian dress.jpg|right|thumb|200px| [[George Gordon Byron|Lord Byron]].]] {| class=wikitable ! width="24%" | Ime ! width="13%" | Datumi ! width="15%" | Zemlja ! width="35%" | Profesija ! width="17%" | Napomena ! width="1%" | Reference |- valign="top" | [[Lisa B]] | | [[Kanada]] | Poet | Queer |<ref>Ziysah (March 7, 2005), [http://www.trentarthur.info/archives/000418.html Interview with spoken-word poet lisa b] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080406023412/http://www.trentarthur.info/archives/000418.html |date=2008-04-06 }}, ''Arthur: Trent University's Student and Community Newspaper''. Retrieved April 5, 2007.</ref> |- | [[Jamie Babbit]] | 1970 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Filmska i televizijska rediteljka | |<ref>Warn, Sarah (June 2004) [https://web.archive.org/web/20120207185256/http://www.afterellen.com/archive/ellen/People/interviews/62004/jamiebabbit.html Interview with Jamie Babbit], AfterEllen.com. Retrieved June 30, 2007.</ref> |- | [[Babur]] | 1493-1530 | Turko-Mongol | Car Indije | [[Biseksualnost|Bi]] |<ref>[http://www.glbtq.com/literature/south_asian_lit.html South Asian Literature at GLBTQ.com]. Retrieved March 22, 2007.</ref> |- | [[Babydaddy]] | 1976 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Tekstopisac i muzičar | |<ref>Maclean, Gareth (September 25, 2004), [http://arts.guardian.co.uk/features/story/0,,1311369,00.html Sisters under the skin], ''The Guardian''. Retrieved November 18, 2006.</ref> |- | [[Francis Bacon (slikar)|Francis Bacon]] | 1909-1992 | [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] | Slikar. | |<ref>[http://www.glbtq.com/arts/bacon_f_art.html Francis Bacon on Glbtq.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071231082903/http://www.glbtq.com/arts/bacon_f_art.html |date=2007-12-31 }}. Retrieved November 5, 2006.</ref> |- | [[Francis Bacon]] | 1561-1626 | [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] | Filozof. | |<ref>, Norton, Rictor (January 8, 2000), [http://www.infopt.demon.co.uk/baconfra.htm "Sir Francis Bacon", The Great Queens of History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070824145236/http://www.infopt.demon.co.uk/baconfra.htm |date=2007-08-24 }}. Retrieved November 6, 2006.</ref> |- | [[Ruth Badger]] | 1978 | [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] | Poslovna žena | | <ref>Sky news, (April 12, 2006), [http://showbiz.sky.com/showbiz/article/0,,50001-1218486,00.html Ruth Fires All Men]. Retrieved June 25, 2007.</ref> |- | [[Joan Baez]] | 1941 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Pevačica | [[Biseksualnost|Bi]] |<ref>Rodnitzky, Jerry L (1999). Feminist Phoenix: The Rise and Fall of a Feminist Counterculture. Praeger/Greenwood, 138. {{ISBN|0-275-96575-9}}.</ref> |- | [[Mianne Bagger]] | 1966 | [[Danska]] | Igračica golfa | trans |<ref name="miannebagger">"[http://www.miannegolf.com/bio.html Mianne Bagger - Bio] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070422233713/http://www.miannegolf.com/bio.html |date=2007-04-22 }}". Retrieved [[2007]]-[[March 31|03-31]].</ref> |- | [[Bai Ling]] | 1970 | [[Narodna Republika Kina|Kina]] | Glumica | [[Biseksualnost|Bi]] |<ref>New York Daily News, (May 19th, 2004), [http://www.clublez.com/movies/lesbian_celebrities/l/ling_bai/index.html "GENDER IS NOT A PROBLEM FOR ME"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120228174853/http://www.clublez.com/movies/lesbian_celebrities/l/ling_bai/index.html |date=2012-02-28 }}. Retrieved November 17, 2006.</ref> |- | [[Jenny Bailey]] | ? | [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] | Političarka | Trans |<ref name="jennybailey">BBC News ([[2007]]-[[May 24|05-24]]). "[http://news.bbc.co.uk/2/hi/uk_news/england/cambridgeshire/6686933.stm First sex-swap mayor is sworn in]". Retrieved [[2007]]-[[June 19|06-19]].</ref> |- | [[Paul Bailey]] | 1937 | [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] | Pisac | |<ref>[http://www.contemporarywriters.com/authors/?p=auth9 Biography], Contemporarywriters.com. Retrieved November 6, 2006.</ref> |- | [[Simon Bailey]] | 1955-1995 | [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] | Anglikanski sveštenik | | <ref>Bailey, Rosemary,''Scarlet Ribbons: A Priest with AIDS'' (London: Serpent's Tail, 1997)</ref> |- | [[Jon Robin Baitz]] | 1961 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Dramaturg i televizijski producent | |<ref>Mackie, Drew (September 25, 2006), [https://web.archive.org/web/20061030125722/http://www.afterelton.com/people/2006/9/baitz.html Jon Robin Baitz: Not Your Usual TV Writer], Afterelton.com. Retrieved November 19, 2006.</ref> |- | [[Jack Baker]] | 1942 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Advokat i LGBT aktivista | |<ref>[http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,943880,00.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081221221332/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,943880,00.html |date=2008-12-21 }} Time magazine story on seeking gay marriage license in 1971.</ref> |- | [[James Robert Baker]] | 1946-1997 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Pisac | |<ref>Roy Rivenburg, Los Angeles Times, April 8, 1993; Page E-1.</ref> |- | [[Josephine Baker]] | 1906-1975 | [[Francuska]] | Pevačica i zabavljačica | [[Biseksualnost|Bi]] |<ref>Strong, Lester [http://www.glreview.com/issues/13.5/13.5-strong.php Josephine Baker’s Hungry Heart] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090622080726/http://www.glreview.com/issues/13.5/13.5-strong.php |date=2009-06-22 }}, The Gay and Lesbian Review, volume 13.5.</ref> |- | [[Marina Baker]] | 1967 | [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] | Spisateljica i političarka | [[Biseksualnost|Bi]] |<ref>Time Out (UK) 6-13 December 1995, pg. 18-22, by Marina Baker, "Bunny Talks"</ref> |- | [[Clare Balding]] | 1971 | [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] | Sportska novinarka za BBC | |<ref>Gay.com, (November 4, 2003), [http://uk.gay.com/headlines/5315 BBC's horse racing presenter comes out]. Retrieved November 6, 2006.</ref> |- | [[James Baldwin]] | 1924-1987 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Pisac | |<ref>[http://www.glbtq.com/literature/baldwin_j.htmlGay.com, James Baldwin on Glbtq.com]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. Retrieved November 5, 2006.</ref> |- | [[Oliver Baldwin, 2nd Earl Baldwin of Bewdley]] | 1899-1958 | [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] | Političar | |<ref>Christopher J. Walker, Oliver Baldwin: A Life of Dissent (Arcadia Books, 2003).</ref> |- | [[Tammy Baldwin]] | 1962 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Političar | |<ref>Pauken, Heidi (January 10, 2003), [http://www.prospect.org/web/page.ww?section=root&name=ViewPrint&articleId=6882 The Students' Rep] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060428063656/http://www.prospect.org/web/page.ww?section=root&name=ViewPrint&articleId=6882 |date=2006-04-28 }}, ''The American Prospect''. Retrieved November 10, 2006.</ref> |- | [[Alan Ball (scenarist)|Alan Ball]] | 1957 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Scenarista | |<ref>Champagne, Christian, [http://www.planetout.com/entertainment/television/gaywatch/20010629.html Gaywatch] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060409152806/http://www.planetout.com/entertainment/television/gaywatch/20010629.html |date=2006-04-09 }}, Planetout.com. Retrieved November 10, 2006.</ref> |- | [[Ann Bancroft]] | 1955 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Prva žena na [[Sjeverni pol|Severnom polu]] | |<ref>{{cite web |title=Antarctic Alliance |work=[[The Advocate]] |date = 19. 06. 2001. |url=http://www.findarticles.com/p/articles/mi_m1589/is_2001_June_19/ai_75435308 |last=Quittner |first=Jeremy |accessdate = 17. 03. 2007.}}</ref> |- | [[Tallulah Bankhead]] | 1902-1968 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Glumica | [[Biseksualnost|Bi]] |<ref>[http://www.glbtq.com/arts/bankhead_t.html Tallulah Bankhead on Glbtq.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131204195242/http://www.glbtq.com/arts/bankhead_t.html |date=2013-12-04 }}. Retrieved January 16 2006.</ref> |- | [[Samuel Barber]] | 1910-1981 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Kompozitor | |<ref>[http://www.glbtq.com/arts/barber_s.html Samuel Barber on Glbtq.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050411190345/http://www.glbtq.com/arts/barber_s.html |date=2005-04-11 }}. Retrieved January 16 2006.</ref> |- | [[Jillian Barberie]] | 1966 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | TV voditeljka. | [[Biseksualnost|Bi]] |<ref>Howard Stern show (October 14, 2003),[http://www.marksfriggin.com/news03/10-13.htm Howard Stern show recap]. Retrieved November 7 2006.</ref> |- | [[Alexander Bard]] | 1961 | [[Švedska]] | Muzičar | [[Biseksualnost|Bi]] | <ref>[http://andrejkoymasky.com/liv/fam/biob1/bard1.html Matt & Andrej Koymasky Famous GLTB biography of Alexander Bard] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070808110312/http://andrejkoymasky.com/liv/fam/biob1/bard1.html |date=2007-08-08 }}. Retrieved January 2006.</ref> |- | [[Jean-Pierre Barda]] | 1967 | [[Švedska]] | Muzičar i glumac | [[Biseksualnost|Bi]] | <ref>[http://andrejkoymasky.com/liv/fam/biob1/bard2.html Matt & Andrej Koymasky Famous GLTB biography of Jean-Pierre Barda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070610115937/http://andrejkoymasky.com/liv/fam/biob1/bard2.html |date=2007-06-10 }}. Retrieved November 17, 2006.</ref> |- | [[Clive Barker]] | 1952 | [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] | Pisac i filmski reditelj. | | <ref>Ishwood, Charles (February 21, 1995), [http://www.clivebarker.com/html/visions/confess/nonls/advocate/advocate.htm Lord of ILLUSION], ''[[The Advocate]]''. Retrieved November 7, 2006.</ref> |- | [[Gregory Barker]] | 1966 | [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] | Političar | | <ref name="news.independent.co.uk">''The Independent'', (May 6, 2007), [http://news.independent.co.uk/uk/this_britain/article1153578.ece The pink list 2007: The IoS annual celebration of the great and the gay] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080107115957/http://news.independent.co.uk/uk/this_britain/article1153578.ece |date=2008-01-07 }}. Retrieved June 25, 2007.</ref> |- | [[Djuna Barnes]] | 1892-1982 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Spisateljica | [[Biseksualnost|Bi]] |<ref>Herring, Phillip (1995). Djuna: The Life and Work of Djuna Barnes. New York: Penguin Books, xvi. {{ISBN|0-14-017842-2}}</ref> |- | [[Fred Barnes (zabavljač)|Fred Barnes]] | 1885-1938 | [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] | Zabavljač | |<ref>[http://www.fantasticfiction.co.uk/b/paul-bailey/three-queer-lives.htm Summary of biography], Fantasticfiction.co.uk. Retrieved November 10 2006.</ref> |- | [[Richard Barnes (političar)|Richard Barnes]] | ? | [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] | Političar | |<ref>{{cite web |title=Gay candidate welcomes Boris to Mayoral race |url=http://www.pinknews.co.uk/news/articles/2005-4950.html |date = 16. 07. 2007. |accessdate = 04. 08. 2007. |work=[[PinkNews]]}}</ref> |- | [[Lisa A. Barnett]] | 1958-2006 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Spisateljica naučne fantastike | |<ref name="lisaabarnett">{{cite web |url=http://www.boston.com/news/globe/obituaries/articles/2006/05/07/lisa_a_barnett_fiction_writer_who_created_worlds_of_fantasy |title=Lisa A. Barnett, fiction writer who created worlds of fantasy |work=[[Boston Globe]] |accessdate = 16. 03. 2007. |date = 07. 05. 2006. |last=Stickgold |first=Emma}}</ref> |- | [[Tim Barnett]] | 1958 | [[Novi Zeland]] | Političar | |<ref>Bajko, Matthew S. (Auguist 31, 2003), [http://www.ebar.com/news/article.php?sec=news&article=1125 Gay New Zealander fights for sex workers' rights] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081006232136/http://www.ebar.com/news/article.php?sec=news&article=1125 |date=2008-10-06 }}, ''The Bay Area Reporter''. Retrieved November 10 2006.</ref> |- | [[Natalie Clifford Barney]] | 1876-1972 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Spisateljica | |<ref>Rodriguez, Suzanne (2002). Wild Heart: A Life: Natalie Clifford Barney and the Decadence of Literary Paris. New York: HarperCollins. {{ISBN|0-06-093780-7}}.</ref> |- | [[Andrew Barr]] | 1973 | [[Australija]] | Političar | |<ref>Gardner, Jorian (27 April, 2006), [http://www.coalitionforequality.org.au/index.php?option=com_content&task=view&id=436&Itemid=2 Why Andrew Barr has plenty to beam about] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140303014329/http://coalitionforequality.org.au/index.php?option=com_content&task=view&id=436&Itemid=2 |date=2014-03-03 }}, ''Canberra City News''. Retrieved November 20, 2006.</ref> |- | [[Jean Barraqué]] | 1928-1973 | [[Francuska]] | Kompozitor | |<ref>Eribon, Didier (2004). Insult and the Making of the Gay Self. Duke University Press, 250. {{ISBN|0-8223-3371-6}}.</ref> |- | [[Amanda Barrett]] | ? | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Muzičarka. | |<ref name="Ditty Bop">Poet, J., [http://www.gay.com/entertainment/music/rockout/article.html?coll=pno_entertainment&sernum=1717&page=1 Ditty Bop], Gay.com. Retrieved November 7, 2006.</ref> |- | [[Amanda Barrie]] | 1935 | [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] | Glumica | [[Biseksualnost|Bi]] |<ref>Anglesey, Natalie (July 13, 2006), [http://www.manchestereveningnews.co.uk/entertainment/filmandtv/s/217/217948_amandas_bad_and_loving_it.html Amanda's Bad and loving it!], ''Manchester Evening News''. Retrieved November 17, 2006.</ref> |- | [[John Barrowman]] | 1967 | [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] | Glumac i zabavljač | |<ref>{{cite press release | title = John Barrowman, Sugar Rush, Sheri Dobrowski, Mail on Sunday win accolades at Stonewall Awards | publisher = [[Stonewall (UK)|Stonewall]] | date = 2006-11-03 | url = http://www.stonewall.org.uk/media/current_releases/1524.asp | accessdate = 2006-11-03 }}</ref> |- | [[Drew Barrymore]] | 1975 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Glumica | [[Biseksualnost|Bi]] |<ref>Warn, Sarah (July, 2003), [https://web.archive.org/web/20060504124043/http://www.afterellen.com/People/bicelebs.html Bi with a Boyfriend: the Latest Hollywood Trend?], Afterellen.com. Retrieved November 17, 2006.</ref> |- | [[Michael Barrymore]] | 1952 | [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] | Zabavljač. | |<ref>{{cite news | title=Tears Of A Clown (interview, uncut version) | last=Simpson | first=Mark | publisher=Independent On Sunday | date=2003-03-02 | url=http://www.marksimpson.com/pages/journalism/journo_barrymoreint.html | access-date=2007-08-17 | archivedate=2007-09-27 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20070927220251/http://www.marksimpson.com/pages/journalism/journo_barrymoreint.html | deadurl=yes }}</ref> |- | [[Paul Bartel]] | 1938-2000 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Glumac, pisac i reditelj | |<ref>Bartel, Paul (July 21, 1998), [http://findarticles.com/p/articles/mi_m1589/is_n764/ai_20944435 Twof a kind - Tommy O'Haver and Paul Bartel of 'Billy's Hollywood Screen Kiss' - Interview], ''[[The Advocate]]''. Retrieved November 7, 2006.</ref> |- | [[Roland Barthes]] | 1915-1980 | [[Francuska]] | Teoretičar književnosti. | |<ref>Louis-Jean Calvet, trans Sarah Wykes (1994), Roland Barthes: A Biography, Indiana University Press, Bloomington, {{ISBN|0-253-34987-7}}.</ref> |- | [[Neil Bartlett (dramaturg)|Neil Bartlett]] | 1958 | [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] | Dramaturg | | <ref name="Gay Power: The pink list">''The Independent'', (July 2, 2006), [http://news.independent.co.uk/uk/this_britain/article1153578.ece Gay Power: The pink list] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080107115957/http://news.independent.co.uk/uk/this_britain/article1153578.ece |date=2008-01-07 }}. Retrieved June 25, 2007.</ref> |- | [[Lance Bass]] | 1979 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Pevač | |<ref>People Magazine (July 26, 2006), [http://celebrity.aol.com/people/ataol/articles/0,26618,1219142,00.html Lance Bass: I'm Gay] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070307005745/http://celebrity.aol.com/people/ataol/articles/0,26618,1219142,00.html |date=2007-03-07 }}. Retrieved November 7, 2006.</ref> |- | [[Alan Bates]] | 1934-2003 | [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] | Glumac | [[Biseksualnost|Bi]] | <ref>{{cite news | url=http://www.gcn.ie/content/templates/newsupdate.aspx?articleid=2222&zoneid=4 | title=Late UK Actor Alan Bates Outed | work=GCN | date=22. 5. 2007. | accessdate=11. 07. 2007. | archivedate=2007-09-28 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20070928022808/http://www.gcn.ie/content/templates/newsupdate.aspx?articleid=2222&zoneid=4 | deadurl=yes }}</ref><ref>Otherwise Engaged: The Life Of Alan Bates, by Donald Spoto</ref> |- | [[Katharine Lee Bates]] | 1859-1929 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Spisateljica tekstova za pesme. | |<ref>Price, Deb. The Bellingham Herald, July 4, 1998: Two women's love made 'America' Beautiful.</ref> |- | [[Baton Bob]] | ? | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Umetnik | |<ref>Farmer, Jim. ([[2006-04-28]]). ''[http://www.southernvoice.com/2006/4-28/arts/feature/baton.cfm 'Shake' it: Beloved street performer Baton Bob to join cast of outdoor Shakespeare event]''. [[Southern Voice]]. Retrieved on [[2007-06-04]].</ref> |- | [[Bryan Batt]] | 1963 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Glumac | |<ref>"[http://www.playbill.com/news/article/95469.html The Leading Men: Going to Batt]", ''[[Playbill]]'', Wayman Wong. October 3, 2005.</ref> |- | [[Terry Baum]] | 1946 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Političar. | |<ref>Goodwyn, Albert (June 22, 2006), [http://www.sfbaytimes.com/index.php?sec=article&article_id=5327 Terry Baum Gets Personal and Political], ''San Francisco Bay Times''. Retrieved November 10, 2006.</ref> |- | [[Robert Bauman]] | 1937 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Političar | |<ref>[http://www.doaskdotell.com/books/bbauman.htm DOASKDOTELL BOOK REVIEW of Robert Bauman’s The Gentleman from Maryland] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090108173008/http://www.doaskdotell.com/books/bbauman.htm |date=2009-01-08 }}. Retrieved July 04, 2007.</ref> |- | [[Bruce Bawer]] | 1956 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Pisac | | <ref>[http://www.sfbaytimes.com/index.php?sec=article&article_id=5327 A Place at the Table: The Gay Individual in American Society - a book review], ''Reason''. Retrieved May 13, 2007.</ref> |- | [[Jaime Bayly]] | 1965 | [[Peru]] | Pisac | [[Biseksualnost|Bi]] |<ref>GLAAD.org, (January 21, 2007), [http://www.glaad.org/publications/resource_doc_detail.php?id=3957 18th ANNUAL GLAAD MEDIA AWARDS SPECIAL HONOREES] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120205104039/http://www.glaad.org/publications/resource_doc_detail.php?id=3957 |date=2012-02-05 }}. Retrieved January 24, 2007.</ref> |- | [[Gary Beach]] | 1947 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Glumac | |<ref>Henderson, Kathy, [http://www.broadway.com/gen/Buzz_Story.aspx?ci=503508 Interview with Gary Beach], Broadway.com. Retrieved November 10, 2006.</ref> |- | [[Rikki Beadle-Blair]] | 1962 | [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] | Glumac i pisac | |<ref>Cooper, Charlotte, (June 6, 2005), [http://www.rainbownetwork.com/Culture/detail.asp?iData=23542&iChannel=15&nChannel=Culture Rikki Beadle-Blair], ''The Guardian''. Retrieved February 6, 2007.</ref> |- | [[Simon Russell Beale]] | 1961 | [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] | Glumac | | <ref name="The Pink List 2005">Rainbownetwork.com, (June 29, 2005), [http://www.rainbownetwork.com/Features/detail.asp?iData=23702&iCat=32&iChannel=25&nChannel=Features#top The Pink List 2005]. Retrieved June 25, 2007.</ref> |- | [[Billy Bean]] | 1964 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Igrač bejzbola | |<ref>[http://billybean.com/bio.asp Official website biography] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111227234445/http://www.billybean.com/bio.asp |date=2011-12-27 }}. Retrieved November 10, 2006.</ref> |- | [[Amanda Bearse]] | 1958 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Glumica i rediteljka. | |<ref>McLellan, Diana (2000). The Girls: Sappho Goes to Hollywood. St. Martin's Press, 380. {{ISBN|0-312-28320-2}}.</ref> |- | [[Cecil Beaton]] | 1904-1980 | [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] | Fotograf i dizajner | |<ref>Hugo Vickers: Cecil Beaton, 1985, {{ISBN|1-55611-021-9}}</ref> |- | [[Bianca Beauchamp]] | 1977 | [[Kanada]] | Model | [[Biseksualnost|Bi]] |<ref>Beauchamp, Bianca (March 9, 1999), [http://www.latexlair.com/diary/entry_march0999.html EXPERIENCES WITH OTHER WOMEN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071008235841/http://www.latexlair.com/diary/entry_march0999.html |date=2007-10-08 }}, Latexlair.com. Retrieved November 17, 2006.</ref> |- | [[William Lygon, 7th Earl Beauchamp]] | 1872-1938 | [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] | Političar | [[Biseksualnost|Bi]] |<ref>A. L. Rowse, ''Homosexuals in History'' (1977), pp. 222-223 {{ISBN|0880290110}}</ref> |- | [[Edward Douglas-Scott-Montagu, 3rd Baron Montagu of Beaulieu]] | 1926 | [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] | Političar, osnivač [[National Motor Museum]]-a | [[Biseksualnost|Bi]] |<ref>[http://www.thisislondon.co.uk/news/article-23404322-details/Lord+Montagu+on+the+court+case+which+ended+the+legal+persecution+of+homosexuals/article.do] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080618220119/http://www.thisislondon.co.uk/news/article-23404322-details/Lord+Montagu+on+the+court+case+which+ended+the+legal+persecution+of+homosexuals/article.do |date=2008-06-18 }} "Lord Montagu on the court case which ended the legal persecution of homosexuals," ''thisislondon.co'', ''The Evening Standard'') (July 14, 2007). Retrieved on August 2, 2007</ref> |- | [[Binkie Beaumont]] | 1908-1973 | [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] | Pozorišni menadžer i producent | |<ref>Davis, Jill and William Green. ''Gay theatre''. in Banham, Martin. ed. ''The Cambridge Guide to Theatre.'' Cambridge: Cambridge University Press, 1995. p. 414.</ref> |- | [[Simone de Beauvoir]] | 1908-1986 | [[Francuska]] | Spisateljica i filozofkinja | [[Biseksualnost|Bi]] |<ref>Menand, Louis, [https://web.archive.org/web/20130330081255/http://www.newyorker.com/critics/content/articles/050926crbo_books STAND BY YOUR MAN: The strange liaison of Sartre and Beauvoir.], Newyorker.com. Retrieved November 10, 2006.</ref> |- | [[Alison Bechdel]] | 1960 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Strip majstorka | |<ref>Robbins, Trina, [http://www.tcj.com/237/i_bechdel.html Watch Out for Alison Bechdel (She has the Secret to Superhuman Strength)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090123234531/http://www.tcj.com/237/i_bechdel.html |date=2009-01-23 }}, The Comics Journal. Retrieved November 10, 2006.</ref> |- | [[Volker Beck]] | 1960 | [[Njemačka|Nemačka]] | Političar. | |<ref>[http://www.volkerbeck.de/cms/index.php?option=com_content&task=view&id=348&Itemid=105 Official site biography] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070921020105/http://www.volkerbeck.de/cms/index.php?option=com_content&task=view&id=348&Itemid=105 |date=2007-09-21 }}. Retrieved November 10, 2006.</ref> |- | [[Albrecht Becker]] | 1906-2002 | [[Njemačka|Nemačka]] | Fotograf. | |<ref>Perkins, Ken (July 6, 2001), [http://www.sodomylaws.org/world/germany/genews007.htm Documentary Unveils Nazi Brutalization of Gays] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070926232808/http://www.sodomylaws.org/world/germany/genews007.htm |date=2007-09-26 }}, '' Fort Worth Star-Telegram''. Retrieved November 23, 2006.</ref> |- | [[Sybille Bedford]] | 1911-2006 | [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] | Spisateljica | [[Biseksualnost|Bi]] |<ref>Barrow, Andrew (23 May, 2004), [https://web.archive.org/web/20060512131335/http://enjoyment.independent.co.uk/books/features/article61466.ece Sybille Bedford: Secret history], ''The Independent''. Retrieved November 17, 2006.</ref> |- | [[Lucius Beebe]] | 1902-1966 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Fotograf i istoričar. | |<ref name="Reevy, Tony 2005">Reevy, Tony, and Dan Cupper. "Mixed Legacy." Railroad History 193 (Fall-Winter 2005), 28-39.</ref> |- | [[Eve Beglarian]] | 1958 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Kompozitorka | | |- | [[Brendan Behan]] | 1923-1964 | [[Irska]] | Pisac. | |<ref>Behan, Brendan (1985). Confessions of an Irish Rebel. Arena Books. {{ISBN|0-09-936500-6}}.</ref> |- | [[Aphra Behn]] | 1640-1689 | [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] | Pisac. | [[Biseksualnost|Bi]] |<ref>[http://www.glbtq.com/literature/behn_a.html Aphra Behn on Glbtq.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140308205948/http://www.glbtq.com/literature/behn_a.html |date=2014-03-08 }}. Retrieved November 12, 2006.</ref> |- | [[Frieda Belinfante]] | 1904-1995 | [[Nizozemska|Holandija]] | Dirigentkinja | |<ref>[https://web.archive.org/web/20031218040902/http://www.xs4all.nl/~kmlink/06films/02frieda/contentfrieda.htm Synopsis of autobiographical ''But I was a Girl'']. Retrieved November 17, 2006.</ref> |- | [[Andy Bell (pevač)|Andy Bell]] | 1964 | [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] | Pevač | |<ref>Vineyard, Jennifer, [http://www.mtv.com/thinkmtv/sexual_health/andy_bell_hiv_052305/ Erasure's Andy Bell: Living with HIV] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081203084317/http://www.mtv.com/thinkmtv/sexual_health/andy_bell_hiv_052305/ |date=2008-12-03 }}, MTV.com. Retrieved November 12, 2006.</ref> |- | [[Linda Bellos]] | 1950 | [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] | Aktivistkinja i lokalna političarka | |<ref>Anthony, Andrew (February 15 2006), [http://www.guardian.co.uk/g2/story/0,,1709863,00.html 'Yes, we were bloody angry'], ''The Guardian''. Retrieved November 12, 2006.</ref> |- |[[Kate Raphael Bender]] | ? | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Mirovna aktivistkinja | |<ref>[http://www.ektaonline.org/~quitpale/kate/pressjan19-2005.html "San Francisco Activist Kate Raphael Bender Returns After Five Weeks in Israeli Detention"]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, ''QUIT''. Retrieved June 29, 2007.</ref> |- | [[Bruce Benderson]] | 1946 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Pisac | |<ref>[http://www.3ammagazine.com/litarchives/2005/sep/gay_writing.shtml Benderson on gay literature]</ref> |- | [[Fernando Bengoechea]] | 1965-2004 | [[Brazil]] | Fotograf | |<ref>[http://gayinfo.tripod.com/A-Z-B.html List of Gays] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210729113517/https://gayinfo.tripod.com/A-Z-B.html |date=2021-07-29 }} Retrieved March 3, 2007.</ref> |- | [[Alan Bennett]] | 1934 | [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] | Pisac i glumac | | <ref name="Gay Power: The pink list"/> |- | [[Trevor Bentham]] | 1943 | [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] | Scenarista | | <ref>Hubbard, Michael, [http://www.musicomh.com/comment/straight-face.htm Review of Nigel hawtorn's autobiography] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061211122234/http://www.musicomh.com/comment/straight-face.htm |date=2006-12-11 }}, Musicomh.com. Retieved June 29, 2007.</ref> |- | [[Helmut Berger]] | 1944 | [[Austrija]] | Glumac | [[Biseksualnost|Bi]] |<ref>Berger, Helmut, ''Ich: Die Autobiographie'', Ullstein (1998), {{ISBN|3550069693}}.</ref> |- | [[Humphry Berkeley]] | 1926-1994 | [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] | Političar | |<ref>Bedell, Geraldine ([[2007-06-24]]). [http://observer.guardian.co.uk/review/story/0,,2109769,00.html Coming out of the dark ages]. ''[[The Observer]]''. Retrieved on [[2007-06-25]].</ref> |- | [[Nate Berkus]] | 1971 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Dizajner enterijera. | | <ref name="out">Oxfield, Jesse, Idov, Michael (March 4, 2007), [http://nymag.com/daily/intel/2007/04/out_ranks_the_top_50_gays_ande.html ‘Out’ Ranks the Top 50 Gays; Anderson Is No. 2] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070606235032/http://nymag.com/daily/intel/2007/04/out_ranks_the_top_50_gays_ande.html |date=2007-06-06 }}, New York Magqazine. Retrieved June 28, 2007.</ref> |- |[[Greg Berlanti]] |1972 |[[Sjedinjene Američke Države|SAD]] |Scenarista i producent | |<ref>{{cite web |title= Interview with Greg Berlanti |author= Dennis Ayers |url= http://www.afterelton.com/people/2007/3/berlanti.html |date= 1. 3. 2007. |publisher= [[AfterElton.com]] |accessdate= 23. 3. 2010. |archiveurl= https://web.archive.org/web/20070802023019/http://www.afterelton.com/people/2007/3/berlanti.html |archivedate= 2007-08-02 |deadurl= no }}</ref> |- | [[Rodney Berman]] | 1969 | [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] | Političar | |<ref>Nifield, Philip (August 14, 2006), [http://icwales.icnetwork.co.uk/southwalesecho/news/tm_objectid=17559719&method=full&siteid=50082&headline=partnership-ceremony-for-berman-and-partner-name_page.html Partnership ceremony for Berman and partner], ''South Wales Echo''. Retrieved February 6, 2007.</ref> |- | [[Leonard Bernstein]] | 1918-1990 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Dirigent i kompozitor | [[Biseksualnost|Bi]] |<ref>{{Cite web |url=http://www.fyne.co.uk/index.php?item=215 |title=Archive copy |access-date=2007-08-17 |archive-date=2008-10-19 |archive-url=https://web.archive.org/web/20081019161442/http://www.fyne.co.uk/index.php?item=215 |url-status=dead }}</ref> |- | [[Al Berto]] | 1948-1997 | [[Portugal]] | Umetnik | | <ref>Aldrich R. & Wotherspoon G., Who's Who in Contemporary Gay and Lesbian History, Routledge, London, 2001</ref> |- | [[Betty Berzon]] | 1928-2006 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Spisateljica i psihoterapeutkinja | | <ref>Risling, Greg (2006). [https://web.archive.org/web/20080622115246/http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=%2Fn%2Fa%2F2006%2F01%2F24%2Fstate%2Fn142957S71.DTL&feed=rss.news Gay activist-author Betty Berzon dies at age 78] in [[San Francisco Chronicle]]. Retrievd July 04, 2007.</ref> |- | [[Sarah Bettens]] | 1972 | [[Belgija]] | Pevačica | |<ref>Swartz, Shauna (November 9, 2005). [http://www.afterellen.com/Music/2005/11/sarahbettens.html Interview with Sarah Bettens] on AfterEllen.com. Retrieved June 30, 2007.</ref> |- | [[Clive Betts]] | 1950 | [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] | Političar | |<ref>Denholm, Andrew, (July 18, 2003), [http://thescotsman.scotsman.com/index.cfm?id=778722003 MP suspended over visa fraud], ''The Scotsman''. Retrieved February 6, 2007.</ref> |- | [[Ole von Beust]] | April 13, 1955 | [[Njemačka|Nemačka]] | Političar | | <ref>http://gayinfo.tripod.com/A-Z-B2.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210921104924/https://gayinfo.tripod.com/A-Z-B2.html |date=2021-09-21 }} Alphabet of gay, lesbian and bisexual people. Accessed on May 23, 2007.</ref> |- | [[Georgina Beyer]] | 1957 | [[Novi Zeland]] | Političarka | Trans |<ref name="georginabeyer">"[http://www.georginabeyer.com/ Georgina Beyer] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070929002526/http://www.georginabeyer.com/ |date=2007-09-29 }}". Retrieved [[2007]]-[[March 31|03-31]].</ref> |- | [[Thom Bierdz]] | 1962 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Glumac u ''[[The Young and the Restless]]'' | |<ref name=chicagosuntimes>Davenport, Misha (September 22, 2006), [http://www.findarticles.com/p/articles/mi_qn4155/is_20060922/ai_n16750818 Bierdz's world spins from order to chaos and back] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071115053627/http://findarticles.com/p/articles/mi_qn4155/is_20060922/ai_n16750818 |date=2007-11-15 }}, [[Chicago Sun-Times]]. Retrieved March 22, 2007.</ref> |- | [[Christopher Biggins]] | 1948 | [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] | Glumac | |<ref>Biggins, Christopher ([[2005-12-11]]). MY PAP PICS CHRISTOPHER BIGGINS: I had 650 pairs of ridiculous. ''[[Sunday Mirror]]''. Retrieved on [[2007-07-23]].</ref> |- | [[Mark Bingham]] | 1970-2001 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Biznismen | |<ref>Wilcox, Barbara (2006). [http://www.advocate.com/exclusive_detail_ektid36375.asp A Mark Bingham history tour]. ''[[The Advocate]]''. Retrieved July 04, 2007.</ref> |- | [[Elizabeth Birch]] | 1956 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | LGBT aktivistkinja i advokatkinja. | |<ref>[http://www.cwu.edu/~diversity/birch.html Biography at Central Washington University] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120205021157/http://www.cwu.edu/~diversity/birch.html |date=2012-02-05 }}. Retrieved November 13, 2006.</ref> |- | [[Jón Þór Birgisson]] | 1975 | [[Island]] | Muzičar. | |<ref>[http://www.sigur-ros.co.uk/band/faq.php#14 Official band FAQ]. Retrieved November 13, 2006.</ref> |- | [[Elizabeth Bishop]] | 1911-1979 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Spisateljica i pesnikinja | | <ref>Fountain, Gary, Brazeau, Peter, ''Remembering Elizabeth Bishop: An Oral Biography'', University of Massachusetts Press (December 1994), {{ISBN|0870239368}}.</ref> |- | [[Heather Bishop]] | | [[Kanada]] | Pevačica. | | <ref>[http://www.heatherbishop.com/default.aspx?tabID=59 Biography on official site] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071114123925/http://www.heatherbishop.com/default.aspx?tabID=59 |date=2007-11-14 }}. Retrieved July 03, 2007.</ref> |- | [[Michael Bishop (businessman)|Michael Bishop]] | 1942 | [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] | Businessman | | <ref name="Gay Power: The pink list"/> |- | [[Björk]] | 1965 | [[Island]] | Muzičarka. | [[Biseksualnost|Bi]] |<ref>BiCommunity News (August 2004), [http://www.bicommunitynews.co.uk/69/bimedia69.html Summer BiMedia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100422211707/http://www.bicommunitynews.co.uk/69/bimedia69.html |date=2010-04-22 }}. Retrieved November 13, 2006.</ref> |- | [[Marie-Claire Blais]] | 1939 | [[Kanada]] | Spisateljica i dramturginja | |<ref>[http://www.glbtq.com/literature/blais_mc.html Marie-Claire Blais on Glbtq.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071114135306/http://www.glbtq.com/literature/blais_mc.html |date=2007-11-14 }}. Retrieved November 13, 2006.</ref> |- | [[Doug Blasdell]] | 1963-2007 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Lični trener i zabavljač | |<ref>[https://web.archive.org/web/20061030130528/http://www.afterelton.com/people/2006/7/blasdell.html], AfterElton.com. Retrieved July 10, 2006.</ref> |- | [[Ross Bleckner]] | 1949 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Umetnik | |<ref>[http://www.glbtq.com/arts/bleckner_r.html Ross Bleckner on Glbtq.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071114135248/http://www.glbtq.com/arts/bleckner_r.html |date=2007-11-14 }}. Retrieved November 13, 2006.</ref> |- | [[Sebastian Bleisch]] | 1957 | [[Njemačka|Nemačka]] | Pisac i porno reditelj | |<ref>{{Cite web |title=The Sebastian Bleisch site |url=http://bleisch.person.dk/index.htm |access-date=2007-08-17 |archivedate=2007-11-11 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071111125252/http://bleisch.person.dk/index.htm |deadurl=yes }}</ref> |- | [[Marc Blitzstein]] | 1905-1964 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Kompozitor | |<ref>Tyrkus, Michael J. (1996). Gay & Lesbian Biography. Arena Books, 74-77. {{ISBN|1-55862-237-3}}.</ref> |- | [[Allan Bloom]] | 1930-1992 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Filozof | |<ref>Patner, Andrew (April 16, 2000), [http://www.findarticles.com/p/articles/mi_qn4155/is_20000416/ai_n13857904 Allan Bloom, warts and all] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071013093347/http://findarticles.com/p/articles/mi_qn4155/is_20000416/ai_n13857904 |date=2007-10-13 }}, ''Chicago Sun-Times''. Retrieved November 17, 2006.</ref> |- | [[Lionel Blue]] | 1930 | [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] | Rabin, prvi javno gej rabin u UK | |<ref>Blue, Lionel, ''Hitchhiking to Heaven – Autobiography'' (Hodder & Stoughton General, 2004).</ref> |- | [[Anthony Blunt]] | 1907-1983 | [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] | Špijun i istoričar umetnosti | |<ref>Carter, Miranda (2001). Anthony Blunt: His Lives. Picador. {{ISBN|0-312-42146-X}}.</ref> |- | [[Konrad Boehmer]] | 1941 | [[Nizozemska|Holandija]] | Kompozitor | |<ref name="BrettWood">[http://www.rem.ufpr.br/REMv7/Brett_Wood/Brett_and_Wood.html Lesbian and Gay Music] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927122439/http://www.rem.ufpr.br/REMv7/Brett_Wood/Brett_and_Wood.html |date=2007-09-27 }} by Philip Brett and Elizabeth Wood.</ref> |- | [[Dirk Bogarde]] | 1921-1999 | [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] | Glumac | |<ref>[http://www.glbtq.com/arts/bogarde_d.html Dirk Bogarde on Glbtq.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071107184209/http://www.glbtq.com/arts/bogarde_d.html |date=2007-11-07 }}. Retrieved November 13, 2006.</ref> |- | [[André Boisclair]] | 1966 | [[Kanada]] | Političar | |<ref>Macpherson, Don (October 1, 2005), [http://www.canada.com/montreal/montrealgazette/news/editorial/story.html?id=1b5bd325-f6a5-4526-b478-ac0225665dcd It's OK that he's gay] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071114174113/http://www.canada.com/montreal/montrealgazette/news/editorial/story.html?id=1b5bd325-f6a5-4526-b478-ac0225665dcd |date=2007-11-14 }}, ''Montreal Gazette''. Retrieved November 13, 2006.</ref> |- | [[Nicholas Boles]] | 1965 | [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] | Političar | |<ref>Woolf, Marie, (February 5, 2006), [http://news.independent.co.uk/uk/politics/article343288.ece Cameron's gAy list] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071022213215/http://news.independent.co.uk/uk/politics/article343288.ece |date=2007-10-22 }}, ''The Independent''. Retrieved February 6, 2007.</ref> |- | [[Klaus Bondam]] | 1963 | [[Danska]] | Glumac i političar. | |<ref>''Copenhagen Post'' (September 15, 2006), [http://www.cphpost.dk/get/92037.html INTERVIEW - Klaus Bondam] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927182426/http://www.cphpost.dk/get/92037.html |date=2007-09-27 }}. Retrieved November 20, 2006.</ref> |- | [[William Bonin]] | 1947-1996 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Serijski ubica | |<ref>[http://www.crimelibrary.com/serial7/bonin/ William Bonin at the Crime Library] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080511234006/http://www.crimelibrary.com/serial7/bonin/ |date=2008-05-11 }}. Retrieved November 13, 2006.</ref> |- | [[Gillian Bonner]] | 1966 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Model. | [[Biseksualnost|Bi]] |<ref>[http://www.clublez.com/movies/lesbian_celebrities/b/bonner_gillian/index.html Profile at Clublez.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070819180603/http://www.clublez.com/movies/lesbian_celebrities/b/bonner_gillian/index.html |date=2007-08-19 }}. Retrieved November 17, 2006.</ref> |- | [[Chastity Bono]] | 1969 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | LGBT aktivistkinja, ćerka [[Cher]]. | |<ref>Chastity Bono (with Billie Fitzpatrick), ''Family Outing'' (1998) {{ISBN|0-316-10233-4}}</ref> |- | [[David Boothroyd]] | 1972 | [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] | Političar | | <ref>Shoffman, Marc (May 5, 2006), [http://www.pinknews.co.uk/news/articles/2005-1387.html Local elections good for gay Labour]. Retrieved June 25, 2007.</ref> |- | [[Lizzie Borden (rediteljka)|Lizzie Borden]] | 1958 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Rediteljka | [[Biseksualnost|Bi]] |<ref>[http://www.glbtq.com/arts/borden_l.html Lizzie Borden on Glbtq.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071014181315/http://www.glbtq.com/arts/borden_l.html |date=2007-10-14 }}. Retrieved November 13, 2006.</ref> |- | [[Trevor Boris]] | ? | [[Kanada]] | Komičar. | |<ref>{{cite news | title = Trevor Boris – Looking at the lighter side of marriage | work = ToBe Magazine | date = 01. 03. 2005. | url = http://www.tobe.ca/tobe/content.jsp?sid=1430&ctid=1000000&cnid=1000462 | accessdate = 12. 11. 2006. | archive-date = 2018-12-15 | archive-url = https://web.archive.org/web/20181215222846/http://www.tobe.ca/tobe/content.jsp?sid=1430&ctid=1000000&cnid=1000462 | url-status = dead }}</ref> |- | [[David Borrow]] | 1962 | [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] | Političar | |<ref>Shoffman, Mark, (May 8, 2006), [http://www.pinknews.co.uk/news/politics/2005-1402.html Lancashire politician becomes first MP to have gay marriage] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070930030419/http://www.pinknews.co.uk/news/politics/2005-1402.html |date=2007-09-30 }}, Pinknews.co.uk. Retrieved February 6, 2007.</ref> |- | [[Francisco Bosch]] | 1982 | [[Španija]] | Glumac i igrač | |<ref>Smith, Rupert, [http://www.franciscobosch.com/GaytimesInterview.html Spanish Steps] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071114070948/http://www.franciscobosch.com/GaytimesInterview.html |date=2007-11-14 }}, ''Gay Times''. Retrieved November 13, 2006.</ref> |- | [[John Boswell]] | 1947-1994 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Istoričar | | <ref>Boswell, John (1989, 1982). "Revolutions, Universals, and Sexual Categories", Hidden from History: Reclaiming the Gay & Lesbian Past, Chauncey et al, eds. New York: Meridian, New American Library, Penguin Books. {{ISBN|0-452-01067-5}}.</ref> |- | [[Roddy Bottum]] | 1963 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Muzičar ([[Faith No More]] i [[Imperial Teen]]) | | <ref>[http://findarticles.com/p/articles/mi_m1589/is_1999_Feb_16/ai_53877989 Roddy Bottum article - ''The Advocate''] [[16 February]] [[1999]]</ref> |- | [[Nina Bouraoui]] | 1967 | [[Francuska]] | Spisateljica | | <ref>[http://www.la-reference.info/30-oct2005.htm#goaco Le prix Renaudot à Nina Bouraoui] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071009030113/http://www.la-reference.info/30-oct2005.htm#goaco |date=2007-10-09 }} (French). la référence (2005 October 30). Retrieved on 2007 July 2.</ref> |- | [[Matthew Bourne]] | 1960 | [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] | Koreograf | |<ref>[http://www.glbtq.com/arts/bourne_m.html Matthew Bourne on Glbtq.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071112114920/http://www.glbtq.com/arts/bourne_m.html |date=2007-11-12 }}. Retrieved November 13, 2006.</ref> |- | [[Leigh Bowery]] | 1961-1994 | [[Australija]] | Umetnica | |<ref>Leigh Bowery: The Life and Times of an Icon by Sue Tilley. Published by Hodder & Stoughton, London, 1999. {{ISBN|0-340-69311-8}}.</ref> |- | [[Angela Bowie]] | 1950 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Model. | [[Biseksualnost|Bi]] | <ref name=bowies>[http://www.bettyjack.com/angie/lecture.html Angie Bowie - Lecture on Bisexuality] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071020094717/http://www.bettyjack.com/angie/lecture.html |date=2007-10-20 }}, (June 12, 1997) Bettyjack.com. Retrieved November 17, 2006.</ref> |- | [[Jane Bowles]] | 1917-1973 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Spisateljica | [[Biseksualnost|Bi]] |<ref>Dillon, Millicent (1998). A Little Original Sin: The Life and Work of Jane Bowles. University of California Press, 46-47, 126-127, 327, 352. {{ISBN|0-520-21193-6}}.Dillon, Millicent (1998).</ref> |- | [[Paul Bowles]] | 1910-1999 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Kompozitor i pisac | [[Biseksualnost|Bi]] |<ref>McAlister, Elizabeth A (2000). ''Rara''. University of California Press, 107. {{ISBN|0-520-22823-5}}.</ref> |- | [[Karin Boye]] | 1900-1941 | [[Švedska]] | Spisateljica | |<ref>Hammarström, Camilla. 2001. ''Karin Boye''. Stockholm, Sweden. Bokförlaget Natur och Kultur. {{ISBN|91-27-08935-5}}.</ref> |- | [[Keith Boykin]] | 1965 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Spisateljica i nekadašnja politička savetnica | | <ref>[http://www.keithboykin.com/bio/ Official site biography]. Retrieved June 29, 2007.</ref> |- | [[Edwin Emmanuel Bradford]] | 1860-1944 | [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] | [[Uranijski pesnik]] | |<ref>[http://www.glbtq.com/literature/uranian_poets,2.html Uranian Poets on Glbtq.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071114135345/http://www.glbtq.com/literature/uranian_poets%2C2.html |date=2007-11-14 }}. Retrieved November 13, 2006.</ref> |- | [[Ben Bradshaw]] | 1960 | [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] | Političar. | |<ref>BBC (March 8, 2006), [http://news.bbc.co.uk/1/hi/uk_politics/4786378.stm Minister announces gay 'wedding']. Retrieved November 13, 2006.</ref> |- | [[Christopher Bram]] | 1952 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Pisac | |<ref>Boys Like Us:Gay Writers Tell Their Coming Out Stories, Patrick Merla(ed.) Avon Books. 1996</ref> |- | [[Wilfrid Brambell]] | 1912-1985 | [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] | Glumac | |<ref>Brambell, (Henry) Wilfrid (1912-1985)’', David Parkinson, Oxford Dictionary of National Biography, Oxford University Press, 2004</ref> |- | [[Adolf Brand]] | 1874-1945 | [[Njemačka|Nemačka]] | Pisac i LGBT aktivista | [[Biseksualnost|Bi]] | <ref>James D. Steakley. ''The Early Homosexual Emancipation Movement in Germany''. (1975) {{ISBN|0405073666}}</ref> |- | [[Dionne Brand]] | 1953 | [[Kanada]] | Spisateljica | |<ref>[http://www.nwpassages.com/bios/brand.asp Author Profile on Northwest Passages.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120204101403/http://www.nwpassages.com/bios/brand.asp |date=2012-02-04 }}. Retrieved November 13, 2006.</ref> |- | [[Marlon Brando]] | 1924-2004 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Glumac | [[Biseksualnost|Bi]] |<ref>Carey, Gary (1985). Marlon Brando: The Only Contender. St. Martin's Press. {{ISBN|0-312-51543-X}}.</ref> |- | [[Johnny Brandon]] | 1925 | [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] | Pevač | |<ref>Easterling, Mike (July 6, 2006), [http://www.thevillager.com/villager_114/villagarea.html Village area resident releases new album ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927210138/http://www.thevillager.com/villager_114/villagarea.html |date=2007-09-27 }}, The villager.com. Retrieved November 13, 2006.</ref> |- | [[Ben Brantley]] | 1954 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Pozorišni kritičar | | <ref name="out"/> |- | [[Alan Bray]] | 1948-2001 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Istoričar i LGBT aktivista | | <ref>Gee, Stephen (December 18, 2001}, [http://www.guardian.co.uk/gayrights/story/0,12592,838640,00.html Alan Bray:Unearthing the history of gay Britain], The Guardian. Retrieved June 29, 2007.</ref> |- | [[Allison Brewer]] | ? | [[Kanada]] | Političarka. | |<ref>Parsons, Derwin (September 27, 2005), [https://web.archive.org/web/20051026042552/http://www.365gay.com/newscon05/09/092705ndpLeader.htm Lesbian Wins Election To Lead Canadian Political Party], 365Gay.com. Retrieved November 13, 2006.</ref> |- | [[James Bridges]] | 1936-1993 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Scenarista i reditelj | |<ref>Pace, Eric (1993-06-08). "James Bridges, 57, a Film Maker Twice Nominated for Oscars, Dies" New York Times.</ref> |- | [[Susie Bright]] | 1958 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Spisateljica. | [[Biseksualnost|Bi]] |<ref>Talbot, David (March 1997), [https://web.archive.org/web/20000511223748/http://www.salon.com/march97/interview970318.html Sex is an urgent message], Salon.com. Retrieved November 18, 2006.</ref> |- | [[Dave Brindle]] | ? | [[Kanada]] | Novinar | |<ref>Hays, Matthew (February 4, 1999), [https://web.archive.org/web/20020709112503/http://www.montrealmirror.com/ARCHIVES/1999/042999/news5.html On the outs: Gay journalists can't shake an age-old debate], ''Montreal Mirror''. Retrieved November 20, 2006.</ref> |- | [[Mark Brindle]] | ? | [[Australija]] | Političar | |<ref>[http://www.pollbludger.com/sa2006/unley.htm South Australian House of Assembly Election 2006] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120410112223/http://www.pollbludger.com/sa2006/unley.htm |date=2012-04-10 }} The Poll Bludger. Retrieved on [[2007-08-06]].</ref> |- | [[Joanna Briscoe]] | ? | [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] | Spisateljica | | <ref name="The Pink List 2005"/> |- | [[Scott Brison]] | 1967 | [[Kanada]] | Političar | |<ref>CTV.ca (October 9 2005), [http://www.ctv.ca/servlet/ArticleNews/story/CTVNews/20051008/brison_weddingbells_051008/20051008?hub=TopStories Nova Scotia MP Scott Brison mulls wedding bells] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071023081809/http://www.ctv.ca/servlet/ArticleNews/story/CTVNews/20051008/brison_weddingbells_051008/20051008?hub=TopStories |date=2007-10-23 }}. Retrieved November 13, 2006.</ref> |- | [[Poppy Z. Brite]] | 1967 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Spisateljica. | trans |<ref name="gender">See Brite's LiveJournal, especially the [http://www.livejournal.com/users/docbrite/2003/08/22/ August 22, 2003 entry]</ref> |- | [[Benjamin Britten]] | 1913-1976 | [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] | Kompozitor i dirigent | |<ref>(1991) Letters from a Life: Selected Letters and Diaries: Benjamin Britten. Faber and Faber. {{ISBN|0-571-16405-6}}.</ref> |- | [[David Brock]] | ? | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Pisac | |<ref>[https://web.archive.org/web/20060906212331/http://www.newyorker.com/critics/books/?020311crbo_books Hendrik Hertzberg, "Can you forgive him? A right-wing conspirator comes clean," New Yorker] (March 11, 2002). Retrieved November 13, 2006.</ref> |- | [[Lino Brocka]] | 1939-1991 | [[Filipini]] | Reditelj | |<ref>Salinas, Hugo, (January 21, 2007), [http://www.affirmation.org/memorial/lino_brocka.shtml Lino Brocka: Legendary Filmmaker, First LDS Convert in the Philippines], Affirmation.org. Retrieved January 24, 2007.</ref> |- | [[David Bromstad]] | 1973 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | TV voditelj | |<ref>Rosen, Zach ([[2007-03-23]]). [http://www.sovo.com/2007/3-23/arts/feature/6654.cfm Making his 'Splash']. ''[[Southern Voice]]''. Retrieved on [[2007-08-10]].</ref> |- | [[Rupert Brooke]] | 1887-1915 | [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] | Pesnik | [[Biseksualnost|Bi]] |<ref>Norton, Rictor (ed.) My Dear Boy:Gay Love Letters through the Centuries. Leyland Publications, San Francisco. 1998.</ref> |- | [[Louise Brooks]] | 1906-1985 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Glumica | [[Biseksualnost|Bi]] |<ref>[http://www.glbtq.com/arts/film_actors_lesbian,2.html Film Actors: Lesbian on Glbtq.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130127070808/http://www.glbtq.com/arts/film_actors_lesbian%2C2.html |date=2013-01-27 }}. Retrieved November 17, 2006.</ref> |- | [[Romaine Brooks]] | 1874-1970 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Slikarka. | [[Biseksualnost|Bi]] |<ref>Doan, Laura, Jane Garrity (2006). Sapphic Modernities: Sexuality, Women and English Culture. New York: Palgrave MacMillan, 35-54. {{ISBN|1-4039-6498-X}}.</ref> |- | [[Brigid Brophy]] | 1929-1995 | [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] | Spisateljica. | [[Biseksualnost|Bi]] |<ref>[http://www.glbtq.com/literature/brophy_b.html Brigid Brophy on Glbtq.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140308210016/http://www.glbtq.com/literature/brophy_b.html |date=2014-03-08 }}. Retrieved November 17, 2006.</ref> |- | [[Nicole Brossard]] | 1943 | [[Kanada]] | Spisateljica. | |<ref>[http://www.glbtq.com/literature/brossard_n.html Nicole Brossard on Glbtq.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071114135312/http://www.glbtq.com/literature/brossard_n.html |date=2007-11-14 }}. Retrieved November 13, 2006.</ref> |- | [[Bob Brown]] | 1944 | [[Australija]] | Senator | |<ref>Bajko, Matthew S. (October 26, 2006), [http://www.ebar.com/news/article.php?sec=news&article=1288 Gay Australian senator lives life on a limb] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231002172933/https://www.ebar.com/news/article.php?sec=news&article=1288 |date=2023-10-02 }}, The Bay Area Reporter. Retrieved November 13 2006.</ref> |- | [[Michael Brown (političar, UK)|Michael Brown]] | 1951 | [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] | Novinar i političar | | <ref name="The Pink List 2005"/> |- | [[Nick Brown]] | 1950 | [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] | Političar | |<ref>BBC News (November 8, 1998), [http://news.bbc.co.uk/1/hi/uk_politics/209712.stm Cabinet rallies around gay minister ]. Retrieved February 6, 2007.</ref> |- | [[Rita Mae Brown]] | 1944 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Spisateljica i aktivistkinja. | |<ref>Brown, Rita Mae, ''Rita Will: Memoir of a Literary Rabble-Rouser''.</ref> |- | [[Coral Browne]] | 1913-1991 | [[Australija]] | Glumica | [[Biseksualnost|Bi]] |<ref>Cat (March 2006), [https://web.archive.org/web/20070721170020/http://www.bicommunitynews.co.uk/78/bimedia.html BiMedia], BiCommunityNews.com. Retrieved November 17, 2006.</ref> |- | [[John Browne]] | 1948 | [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] | Businessman | |<ref>[https://web.archive.org/web/20070503050842/http://news.yahoo.com/s/ap/20070501/ap_on_bi_ge/britain_bp_ceo] Yahoo News article. Retrieved May 1, 2007]</ref> |- | [[Oscar Browning]] | 1837-1923 | [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] | Pisac i istoričar | |<ref>Norton, Rictor. ''[http://www.infopt.demon.co.uk/social15.htm A Critique of Social Constructionism and Postmodern Queer Theory]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}''. Retrieved on [[2007-06-01]].</ref> |- | [[Carrie Brownstein]] | 1974 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Muzičarka. | [[Biseksualnost|Bi]] |<ref>Wilson, Amy RaNae (1997), [http://www.curvemag.com/Detailed/145.html Vol. 7 #2] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927010452/http://www.curvemag.com/Detailed/145.html |date=2007-09-27 }}, ''Curve magazine''. Retrieved November 17, 2006.</ref> |- | [[Tammy Bruce]] | 1962 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Spisateljica. | |<ref>[http://tammybruce.com/biography.php Official site biography] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090302095549/http://tammybruce.com/biography.php |date=2009-03-02 }}. Retrieved November 13, 2006.</ref> |- | [[David Brudnoy]] | 1940–2004 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Radio voditelj. | | <ref>{{cite news | first = David | last = Brudnoy | url = http://www.nationalreview.com/comment/brudnoy200412100813.asp | title = Positively HIV | work = National Review Online | date = 17. 04. 1995., reprinted [[2004-12-10]] | accessdate = 15. 06. 2006. | archive-date = 2004-12-12 | archive-url = https://web.archive.org/web/20041212044155/http://www.nationalreview.com/comment/brudnoy200412100813.asp | dead-url = yes }}</ref> |- | [[Til Brugman]] | 1888-1958 | [[Nizozemska|Holandija]] | Pesnik i lingvista | | <ref>Corinne, Tee A (2002). [http://www.glbtq.com/arts/hoch_h.html Höch, Hannah] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140106175122/http://www.glbtq.com/arts/hoch_h.html |date=2014-01-06 }}. glbtq.com.</ref> |- | [[Erik Bruhn]] | 1928-1986 | [[Danska]] | Igrač. | |<ref>[http://www.glbtq.com/arts/bruhn_e.html Erik Bruhn on Glbtq.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071102132424/http://www.glbtq.com/arts/bruhn_e.html |date=2007-11-02 }}. Retrieved November 13, 2006.</ref> |- | [[Tyler Brûlé]] | 1968 | [[Kanada]] | Novinar | | <ref name="Gay Power: The pink list"/> |- | [[Gioia Bruno]] | 1963 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Muzičarka. | [[Biseksualnost|Bi]] |<ref>Marcus, Lydia (October 24, 2006), [http://afterellen.com/People/2006/10/bruno.html Interview with Gioia Bruno of Exposé ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130502095813/http://www.afterellen.com/People/2006/10/bruno.html |date=2013-05-02 }}, Afterellen.com. Retrieved November 17, 2006.</ref> |- | [[Manfred Bruns]] | 1934 | [[Njemačka|Nemačka]] | LGBT aktivista. | [[Biseksualnost|Bi]] | <ref>[http://andrejkoymasky.com/liv/fam/biob6/brun2.html Matt & Andrej Koymasky Famous GLTB biography of Manfred Bruns] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061014171937/http://andrejkoymasky.com/liv/fam/biob6/brun2.html |date=2006-10-14 }}. Retrieved December 7, 2006.</ref> |- | [[Chris Bryant]] | 1962 | [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] | Političar. | |<ref>BBC News (December 2, 2003), [http://news.bbc.co.uk/1/hi/wales/3256348.stm MP 'sorry' over underpants photo]. Retrieved February 6, 2007.</ref> |- | [[Bryher]] | 1894-1983 | [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] | Pisac. | |<ref>Benstock, Shari (1986). Women of the Left Bank: Paris, 1900–1940. Texas: University of Texas Press, 312. {{ISBN|0-292-79040-6}}.</ref> |- | [[Kathleen Bryson]] | 1968 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Spisateljica i rediteljka. |Bisexual |<ref>Pajon, Lucia. [http://www.libertas.co.uk/default-show-article-aid-2453.htm Interview] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080104095014/http://www.libertas.co.uk/default-show-article-aid-2453.htm |date=2008-01-04 }} (Libertas.co.uk). Retrieved July 04, 2007.</ref> |- | [[Dan Bucatinsky]] | 1965 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Glumac, scenarista, producent | | G<ref>[http://www.glbtq.com/arts/roos_d,2.html Biografija Don Roosa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080513193154/http://www.glbtq.com/arts/roos_d,2.html |date=2008-05-13 }} na [[glbtq.com]]-u. Preuzeto 19.5.2008.</ref> |- | [[Florin Buhuceanu]] | 1971 | [[Rumunija]] | LGBT aktivista | |<ref>''The Guardian (March 1, 2005), [http://www.guardian.co.uk/gayrights/story/0,12592,1427606,00.html Valentine's deal 'left out gay people']. Retrieved January 24, 2007.</ref> |- | [[JM J. Bullock]] | 1955 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Glumac | |<ref>Falcon, Mike (June 6, 2001), [http://www.usatoday.com/news/health/spotlight/2001-06-06-bullock-aids.htm Jim J. Bullock reflects on AIDS anniversary], ''USA Today''. Retrieved November 13, 2006.</ref> |- | [[Lady Bunny]] | 1962 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | [[Drag queen]] | |<ref>Wadler, Joyce. [http://www.wigstock.nu/press/nytimes09-03-99.html The Lady Bunny at the forefront of Wigstock Flamboyant? Certainly, From Head to Heels] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071112053848/http://wigstock.nu/press/nytimes09-03-99.html |date=2007-11-12 }}, [[The New York Times|New York Times]]. Retrieved November 13, 2006.</ref> |- | [[Julie Burchill]] | 1959 | [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] | Spisateljica. | [[Biseksualnost|Bi]] |<ref>BiCommunity News (August 2004), [http://www.bicommunitynews.co.uk/69/bimedia69.html Summer BiMedia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100422211707/http://www.bicommunitynews.co.uk/69/bimedia69.html |date=2010-04-22 }}. Retrieved November 13, 2006.</ref> |- | [[Guy Burgess]] | 1911-1963 | [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] | Špijun. | |<ref>Aldrich, Robert (2001). Who's Who in Contemporary Gay and Lesbian History: From World War II to the Present Day. Routledge, 41. {{ISBN|0-415-22974-X}}.</ref> |- | [[Glenn Burke]] | 1952-1995 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Igrač bejzbola | |<ref>Reuters (June 1, 1995), [http://www.aegis.org/news/ads/1995/AD951004.html Glenn Burke, an Openly Gay Baseball Player, Dies]. Retrieved November 13, 2006.</ref> |- | [[Ronnie Burkett]] | 1957 | [[Kanada]] | Lutkar. | |<ref>Posner, Michael (January 3, 2004), [http://www.johnlambert.ca/english/ronnie/provenance/Pro_Globe_Mail-jan03-04.htm An artist of pulling strings] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080424060338/http://www.johnlambert.ca/english/ronnie/provenance/Pro_Globe_Mail-jan03-04.htm |date=2008-04-24 }}, ''The Globe and Mail'' (Toronto, Canada). Retrieved November 13, 2006.</ref> |- | [[Pete Burns]] | 1959 | [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] | Pevač. | |<ref>Gay.com (February 10, 2006), [http://uk.gay.com/headlines/9592 Pete Burns gets engaged]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. Retrieved November 13, 2006.</ref> |- | [[Chandler Burr]] | 1963 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Pisac. | |<ref>Burr, Chandler (December 9, 1996), [http://www.chandlerburr.com/newsite/content/articles/weeklystandard.php "Why Conservatives Should Embrace the Gay Gene."] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070928181400/http://www.chandlerburr.com/newsite/content/articles/weeklystandard.php |date=2007-09-28 }}, ''Weekly Standard''. Retrieved November 13, 2006.</ref> |- | [[Raymond Burr]] | 1917-1993 | [[Kanada]] | Glumac | |<ref>[http://www.glbtq.com/arts/burr1_r.html Raymond Burr on Glbtq.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071114135253/http://www.glbtq.com/arts/burr1_r.html |date=2007-11-14 }}. Retrieved November 13, 2006.</ref> |- | [[William S. Burroughs]] | 1914-1997 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Pisac. | |<ref>Miles, Barry. William Burroughs: El Hombre Invisible, A Portrait, New York: Hyperion, 1992.</ref> |- | [[Saffron Burrows]] | 1973 | [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] | Glumica | [[Biseksualnost|Bi]] |<ref>Warn, Sarah (October, 2003), [https://web.archive.org/web/20060504123837/http://www.afterellen.com/People/saffronburrows.html Saffron Burrows Embraces Lesbian Relationships On-Screen and Off], Afterellen.com. Retrieved November 13, 2006.</ref> |- | [[Paul Burston]] | 1965 | [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] | Novinar i pisac | | <ref name="news.independent.co.uk"/> |- | [[Gary Burton]] | 1943 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Jazz muzičar. | |<ref>Antone, Richard (August 30, 2005), [http://www.findarticles.com/p/articles/mi_m1589/is_2005_August_30/ai_n15383926 Jazz artist Gary Burton] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070629125121/http://findarticles.com/p/articles/mi_m1589/is_2005_August_30/ai_n15383926 |date=2007-06-29 }}, ''The Advocate''. Retrieved November 13, 2006.</ref> |- | [[Charles Busch]] | 1954 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Dramaturg i glumac | |<ref>[http://gaylife.about.com/b/a/244859.htm Profile at About.com] {{Webarchive|url=https://archive.today/20081202160526/http://gaylife.about.com/b/a/244859.htm |date=2008-12-02 }}. Retrieved November 18, 2006.</ref> |- | [[Rachel Kramer Bussel]] | 1976 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Spisateljica i kolumnistkinja | |<ref>Bussel, Rachel Kramer, [http://www.technodyke.com/features/single.asp Living Single], TechnoDyke.com. Retrieved March 21, 2007.</ref> |- | [[Sylvano Bussotti]] | 1931 | [[Italija]] | Kompozitor | |<ref>[http://www.glbtq.com/arts/bussotti_s.html Sylvano Bussotti on Glbtq.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071114135258/http://www.glbtq.com/arts/bussotti_s.html |date=2007-11-14 }}. Retrieved November 18, 2006.</ref> |- | [[Dorothy Bussy]] | ''ca.''&nbsp;1865-1960 | [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] | Spisateljica | [[Biseksualnost|Bi]] |<ref>Ottoline Morrell: Life on a Grand Scale by Miranda Seymour (Hodder & Stoughton, revised edition 1998)</ref> |- | [[Dan Butler]] | 1954 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Glumac | |<ref>[http://www.glbtq.com/arts/butler_d.html Dan Butler on Glbtq.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071106031423/http://www.glbtq.com/arts/butler_d.html |date=2007-11-06 }}. Retrieved November 13, 2006.</ref> |- | [[Judith Butler]] | 1956 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Filozofkinja. | |<ref>Machalik, Regina (May 2001), [http://www.lolapress.org/elec2/artenglish/butl_e.htm Interview with Judith Butler] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061219151830/http://www.lolapress.org/elec2/artenglish/butl_e.htm |date=2006-12-19 }}. Retrieved November 13, 2006.</ref> |- | [[Samuel Butler (novelist)|Samuel Butler]] | 1956 | [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] | Pisac. | |<ref>[http://www.glbtq.com/literature/butler_s.html Samuel Butler on Glbtq.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071014212250/http://www.glbtq.com/literature/butler_s.html |date=2007-10-14 }}. Retrieved November 13, 2006.</ref> |- | [[George Gordon Byron|Lord Byron]] | 1788-1824 | [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] | Pesnik. | [[Biseksualnost|Bi]] |<ref>[http://www.glbtq.com/literature/byron_gg.html Lord Byron on Glbtq.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140411013923/http://www.glbtq.com/literature/byron_gg.html |date=2014-04-11 }}. Retrieved November 13, 2006.</ref> |} === C === [[Datoteka:Calamity jane.jpeg|right|thumb|[[Calamity Jane]] ]] [[Datoteka:Caligula bust bw blackbg.jpg|thumb|right|Rimski car [[Kaligula]] ]] [[Datoteka:Daniele Capezzone.jpg|thumb|right|Političar [[Daniele Capezzone]]]] [[Datoteka:TrumanCapote1959.jpg|right|thumb|Pisac[[Truman Capote]] ]] [[Datoteka:Carpenter1875.jpg|right|thumb|[[Edward Carpenter]] ]] [[Datoteka:Jim Carroll, Author.jpg|right|thumb|Pisac [[Jim Carroll]]]] [[Datoteka:Roger Casement.jpg|right|thumb|Pisac [[Roger Casement]]]] [[Datoteka:Van_Vechten_-_Willa_Cather.jpg|right|thumb|Spisateljica [[Willa Cather]]]] [[Datoteka:Cavafy1900.jpg|right|thumb|Pesnik [[Constantine P. Cavafy]]]] [[Datoteka:Swedish queen Drottning Kristina portrait by Sébastien Bourdon stor.jpg|right|thumb|[[Kristina, kraljica Švedske]]]] [[Datoteka:Montgomery Clift in The Search trailer cropped.jpg|right|thumb|Glumac [[Montgomery Clift]] ]] [[Datoteka:Kate Clinton.jpg|right|thumb|Komičarka [[Kate Clinton]]]] [[Datoteka:SidonieGabrielleColette.jpg|right|thumb|Writer [[Colette]] ]] [[Datoteka:Michael Cunningham JB by David Shankbone.jpg|right|thumb|Pisac [[Michael Cunningham]]]] {| class=wikitable ! width="24%" | Ime ! width="13%" | Datumi ! width="15%" | Zemlja ! width="35%" | Profesija ! width="17%" | Napomene |- valign="top" | [[Christopher Cabaldon]] | b.1965 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Političar | G <ref>Cabaldon.org [http://www.cabaldon.org/About/OntheIssuesLGBTCommunity/tabid/338/Default.aspx. About Christopher: LGBT Community]{{Dead link|date=February 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. Retrieved January 19, 2007.</ref> |- | [[Jean-Daniel Cadinot]] | 1944 | [[Francuska]] | Reditelj porno filmova | G <ref>Martel, Frederic (2000), The Pink and the Black: Homosexuals in France Since 1968, Stanford University Press, {{ISBN|0804732744}}</ref> |- | [[Paul Cadmus]] | 1904-1999 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Umetnik | G <ref>Kaiser, Charles (February 1, 2005),[http://www.findarticles.com/p/articles/mi_m1589/is_2000_Feb_1/ai_59086793 A genius and a gentleman - painter Paul Cadmus] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080426003756/http://findarticles.com/p/articles/mi_m1589/is_2000_Feb_1/ai_59086793 |date=2008-04-26 }}, ''[[The Advocate]]''. Retrieved November 8, 2006.</ref> |- | [[John Cage]] | 1912-1992 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | kompozitor klasične muzike | G <ref name="Vaughn, David 1999">Vaughn, David (1999) Merce Cunningham: Fifty Years. Aperture. {{ISBN|0-89381-863-1}}.</ref> |- | [[Claude Cahun]] | 1894-1954 | [[Francuska]] | Fotograf i pisac | G <ref>Louise Downie: Don't Kiss Me: The Art of Claude Cahun and Marcel Moore: London: Aperture: 2006: {{ISBN|1-85437-679-9}}</ref> |- | [[Calamity Jane]] | 1852-1903 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Izviđačica | B <ref>Friedman, M. ''Strapped for Cash: A History of American Hustler Culture''. Alyson Books, 2003 p. 18</ref> |- | [[J. P. Calderon]] | 1975 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Odbojkaš, TV voditelj | G <ref>[http://instinctmagazine.com/cover-story/jp-calderon---survival-of-the-fittest.html Survival of the Fittest] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080514033317/http://instinctmagazine.com/cover-story/jp-calderon---survival-of-the-fittest.html |date=2008-05-14 }}. [[Instinct (magazine)|Instinct]] ([[2007-02-01]]). Retrieved on [[2007-06-10]].</ref> |- | [[Patrick Califia]] | [[1954]] – | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Pisac | T<ref name="patrickcalifia">Califia, P. (2003). ''Sex Changes: Transgender Politics'', second ed., pp. XII-XIII. San Francisco: Cleis Press. {{ISBN|1-57344-180-5}}</ref> |- | [[Caligula]] | 12-41 CE | Rim | Car | B <ref>Suetonius, ''The Lives of the Twelve Caesars'', Loeb Classical Library, 1913, pg 461.</ref> |- | [[Anthony Callea]] | b.1982 | [[Australija]] | Muzičar | G <ref>Anthonycallea.com.au (March 27, 2007), [http://www.anthonycallea.com.au/newsEvents/home.do?newsId=20030829004424 Anthony Callea Gives A Message To His Fans]. Retrieved on March 27, 2007.</ref> |- | [[Michael Callen]] | 1955–1993 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | AIDS aktivista | G <ref>{{cite news |first= Michael |last= Callen | url=http://www.thebody.com/gmhc/issues/feb_mar01/callen.html| title = Remarks of Michael Callen to the New York Congressional Delegation, 1983 | work = The Body | date= May 1983, reprinted February/March, 2001 | accessdate = 16. 06. 2006. }}</ref> |- | [[Simon Callow]] | 1949 | [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] | Glumac | G <ref>Durrant, Sabine (February 15, 1999) [http://www.guardian.co.uk/g2/story/0,,314265,00.html The business of feeling], ''[[The Guardian]]''. Retrieved November 14, 2006.</ref> |- | [[Jean Jacques Régis de Cambacérès]] | 1753-1824 | [[Francuska]] | Advokat | G <ref>[http://www.gay-france.net/cambaceres.htm Biography at Gay-France.net] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070703220033/http://www.gay-france.net/cambaceres.htm |date=2007-07-03 }}. Retrieved November 14, 2006.</ref> |- | [[Anne Cameron]] | 1938 | [[Kanada]] | Pesnikinja, spisateljica | L <ref>{{cite web |url=http://www.abcbookworld.com/?state=view_author&author_id=126 |title=Cameron, Anne |work=ABCBookWorld |accessdate = 21. 06. 2007. |date=2007}}</ref> |- | [[Edwin Cameron]] | 1953 | [[Južna Afrika]] | Sudija | G <ref>Edwin Cameron, ''Witness to AIDS''(Tafelberg 2005), {{ISBN|0624041999}}.</ref> |- | [[Rhona Cameron]] | 1965 | [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] | Komičarka | L <ref>{{cite web |last=Howes |first=Keith G. |title=British Television |date=2002 |work=[[glbtq.com]] |url=http://www.glbtq.com/arts/bri_tv,4.html |accessdate=19. 02. 2007. |pages=4 |archive-date=2007-03-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070310085300/http://www.glbtq.com/arts/bri_tv%2C4.html |dead-url=yes }}</ref> |- | [[Margarethe Cammermeyer]] | 1942 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | LGBT aktivistkinja i vojnikinja | L <ref>Schwartz, Shaun (September 12, 2006), [http://afterellen.com/column/2006/9/backintheday.html Back in the Day: Serving in Silence] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070127163007/http://afterellen.com/column/2006/9/backintheday.html |date=2007-01-27 }}, Afterellen.com. Retrieved November 17, 2006.</ref> |- | [[Tim Campbell (glumac)|Tim Campbell]] | 1975 | [[Australija]] | Glumac | G <ref>{{cite news | url= http://www.advocate.com/news_detail_ektid50988.asp| title = Down Under Actor Tim Campbell Comes Out| work = [[The Advocate]]| date = 07. 12. 2007.| accessdate = 22. 12. 2007. }}</ref> |- | [[Justin R. Cannon]] | 1984 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Founder of [http://www.TruthSetsFree.net TruthSetsFree.net], an affirming outreach ministry to gay and lesbian Christians | G <ref>Adams, Dan ([[March 29]] [[2007]]), [http://www.news10.net/storyfull2.aspx?storyid=26051 "A Place for God-Loving Gays -- On the Web"], News10.net. Retrieved [[June 18]] [[2007]].</ref> |- | [[Mario Cantone]] | 1959 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Komičar i glumac | G <ref>Stevenson, Bill (December 9, 2003), [http://www.findarticles.com/p/articles/mi_m1589/is_2003_Dec_9/ai_111850691 Super Mario: from Sex and the City to turn-of-the-century city, Mario Cantone takes his sassy self onstage in The Violet Hour] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071009212213/http://findarticles.com/p/articles/mi_m1589/is_2003_Dec_9/ai_111850691 |date=2007-10-09 }}, ''The Advocate''. Retrieved November 14, 2006.</ref> |- | [[Daniele Capezzone]] | 1972 | [[Italy|Italian]] | Političar | B <ref>Taddeucci, Roberto (October 26, 2006), [http://translate.google.com/translate?hl=en&sl=it&u=http://it.news.yahoo.com/26102006/135/politica-coming-out-bisex-daniele-capezzone.html&sa=X&oi=translate&resnum=2&ct=result&prev=/search%3Fq%3DDaniele%2BCapezzone%2Bgay%26hl%3Den%26lr%3D%26sa%3DG Google translation of "il 'coming out' bisex di Daniele Capezzone"], Yahoo.it. Retrieved November 14, 2006.</ref> |- | [[Truman Capote]] | 1924-1984 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Pisac | G <ref>Plimpton, George (1997) Truman Capote, In Which Various Friends, Enemies, Acquaintances, and Detractors Recall His Turbulent Career. Published by Nan A. Talese (imprint of Doubleday).</ref> |- | [[Scott Capurro]] | 1962 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Komičar | G <ref>[http://scottcapurro.com/wp/reviews/prague-fringe-festival-review Prague Fringe Festival Review] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070928140543/http://scottcapurro.com/wp/reviews/prague-fringe-festival-review |date=2007-09-28 }}. Retrieved November 15, 2006.</ref> |- | [[Gia Carangi]] | 1960-1986 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Model | B <ref>Lo, Malinda. [https://web.archive.org/web/20120316142609/http://www.afterellen.com/archive/ellen/column/2005/12/backintheday.html Back in the Day: Out on the Catwalk]. AfterEllen.com. Retrieved July 05, 2007.</ref> |- | [[Andreas Carlgren]] | 1958 | [[Švedska]] | Političar | G <ref>Wockner, Rex ([[October 19]], [[2006]]), [http://www.sfbaytimes.com/index.php?article_id=5790&sec=article Sweden Gets A Gay Government Minister], ''San Francisco Bay Times''. Retrieved on [[November 3]],[[2007]].</ref> |- | [[Brandi Carlile]] | 1981 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Rock musician | L <ref>Eddy, Laurel (November 11, 2007), [http://media.www.westernfrontonline.com/media/storage/paper1048/news/2002/11/22/Accent/Teasing.The.Crowd-2141913.shtml Teasing the crowd] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070518033046/http://media.www.westernfrontonline.com/media/storage/paper1048/news/2002/11/22/Accent/Teasing.The.Crowd-2141913.shtml |date=2007-05-18 }}, The Western Front. Retrieved March 22, 2007.</ref> |- | [[Benedetta Carlini]] | 1591-1661 | [[Italija]] | Časna sestra | L <ref>Judith Brown: Immodest Acts: The Life of A Lesbian Nun in Renaissance Italy: New York: Oxford University Press: 1986: {{ISBN|0-19-503675-1}}</ref> |- | [[Judy Carne]] | 1939 | [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] | Glumac | B <ref>[http://www.judycarne.com/biography.html Official site biography] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080430181946/http://www.judycarne.com/biography.html |date=2008-04-30 }}. Retrieved November 17, 2006.</ref> |- | [[Marcel Carné]] | 1906-1996 | [[Francuska]] | Reditelj | G <ref>[http://www.glbtq.com/arts/carne_m.html Marcel Carné at Glbtq.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070212141103/http://www.glbtq.com/arts/carne_m.html |date=2007-02-12 }}. Retrieved November 20, 2006.</ref> |- | [[Rachel Carns]] | 1969 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Muzičarka, umetnica | L <ref>Pike, Laurie (April, 16, 2002) [http://findarticles.com/p/articles/mi_m1589/is_2002_April_16/ai_84669431 Three chords and a rolodex: lesbian rockers who prefer to fly under the radar create a nationwide, self-supportive network], ''[[The Advocate]]''. Retrieved March 22, 2007.</ref> |- | [[Ana Carolina]] | 1974 | [[Brazil]] | Muzičarka | B <ref>Matins, Sérgio ([[2005]] [[December 21]]), "[http://veja.abril.com.br/211205/p_122.html Sou bi. E daí?]", [[Veja (magazine)|Veja]]. Retrieved on [[2007]] [[October 5]].</ref> |- | [[Edward Carpenter]] | 1844-1929 | [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] | Writer, LGBT rights activist | G <ref>[http://www.edwardcarpenter.net/ecbiog.htm Biography at EdwardCarpenter.com]. Retrieved November 15, 2006.</ref> |- | [[Tim Carpenter]] | ? | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Političar | G <ref>[http://www.hrl-pac.org/id40.html HRL-PAC Wisconsin's LGBT Political Action Committee] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070928071627/http://www.hrl-pac.org/id40.html |date=2007-09-28 }}. Retrieved July 05, 2007.</ref> |- | [[Kelli Carpenter O'Donnell]] | 1967 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Poslovna žena, udata za [[Rosie O'Donnell]] | L <ref>[http://abcnews.go.com/2020/story?id=124302&page=1 20/20 Interview with Kelli Carpenter O'Donnell]</ref> |- | [[Alan Carr]] | 1976 | [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] | Komičar | G <ref name="news.independent.co.uk"/> |- | [[Dora Carrington]] | 1893-1932 | [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] | Umetnik | B <ref>[http://www.glbtq.com/arts/carrington_d.html Dora Carrington on Glbtq.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130310110036/http://www.glbtq.com/arts/carrington_d.html |date=2013-03-10 }}. Retrieved November 17, 2006.</ref> |- | [[Jim Carroll]] | 1950 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Pisac, pesnik, muzičar | B <ref>The Basketball Diaries. Penguin books. 1978. New York, NY.</ref> |- | [[Chris Carter (politician)|Chris Carter]] | 1952 | [[Novi Zeland]] | Političar | G <ref>[http://www.beehive.govt.nz/Biography.aspx?MinisterID=64 Official government biography] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060828071604/http://www.beehive.govt.nz/Biography.aspx?MinisterID=64 |date=2006-08-28 }}. Retrieved November 15, 2006.</ref> |- | [[Nell Carter]] | 1948-2003 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Pevač, glumac | B <ref>Pfefferman, Naomi (January 31, 2003), [http://www.jewishsf.com/content/2-0-/module/displaystory/story_id/19693/edition_id/400/format/html/displaystory.html 'Pop-soul belter' Nell Carter, 54, devoted convert to Judaism, dies'], ''L.A. Jewish Journal''. Retrieved November 15, 2006.</ref> |- | [[Ted Casablanca]] | ? | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Novinar | G <ref>Casablanca, Ted (May 8, 2007), [http://www.eonline.com/gossip/awful/index.jsp?uuid=c883a5f8-685e-429a-8bcb-e05dd3c87405&page=2 The Awful Truth], Eonline.com. Retrieved June 29, 2007.</ref> |- | [[Giacomo Casanova]] | 1725-1798 | Venecija | Putnik, pisac | B <ref>Murphy, Ryan, [http://uk.askmen.com/toys/special_feature_100/107b_special_feature.html 5 Things You Didn't Know About Casanova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071227053654/http://uk.askmen.com/toys/special_feature_100/107b_special_feature.html |date=2007-12-27 }}, Askmen.com. Retrieved November 15, 2006.</ref> |- | [[Roger Casement]] | 1864-1916 | [[Irska]] | Diplomata, pesnik | G <ref>Dudgeon, Jeffrey (2002). Roger Casement: The Black Diaries. Belfast Press. {{ISBN|0-9539287-2-1}}.</ref> |- | [[Michael Cashman]] | 1950 | [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] | Glumac, političar | G <ref>Shoffman, Marc (March 10, 2006), [http://www.pinknews.co.uk/news/articles/2005-752.html EastEnders star turned MEP to hold gay marriage], Pinknews.com. Retrieved November 15, 2006.</ref> |- | [[Maggie Cassella]] | ? | [[Kanada]] | Komičarka | L <ref>Karlin, Susan (March 4, 2003), [http://findarticles.com/p/articles/mi_m1589/is_2003_March_4/ai_98172210 Wake-up Maggie: expatriate American comic Maggie Cassella tells all about her happy, gay life as a talk-show host in Canada], ''The Advocate''. Retrieved November 15, 2006.</ref> |- | [[Clint Catalyst]] | 1971 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Pisac i izvođač | G <ref>Pan, Marcus (December 2000), "[http://www.legendsmagazine.net/105/clint.htm INTERVIEW: Clint Catalyst] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080503093617/http://www.legendsmagazine.net/105/clint.htm |date=2008-05-03 }}", ''LegendsMagazine.net''. Retrieved on 11 February 2008</ref> |- | [[Willa Cather]] | 1873-1947 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Spisateljica | L <ref>"Cather's Life: Chronology." The Willa Cather Archive, University of Nebraska. 21 March 2007</ref> |- | [[Constantine P. Cavafy]] | 1863-1933 | [[Grčka]] | Pisac | B <ref>[http://www.cavafy.com/companion/bio.asp Official biography]. Retrieved December 7, 2006.</ref> |- | [[Megan Cavanagh]] | 1960 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Glumica | L <ref>{{citation |periodical=[[Time Out|Time Out Chicago]] |date=[[October 11]], [[2007]] |url=http://www.timeout.com/chicago/article/gblt/23204/ex-and-the-city |first=Jason A. |title=Ex and the city |last=Heidemann |access-date=2008-04-23 |archive-date=2007-12-28 |archive-url=https://archive.today/20071228022602/http://www.timeout.com/chicago/article/gblt/23204/ex-and-the-city |dead-url=yes }}</ref> |- | [[Cazuza]] | 1958-1990 | [[Brazil]] | Pevač | G <ref>Barteldes, Earnest, [http://gaytoday.badpuppy.com/garchive/entertain/050100en.htm Cazuza:Brazil's First Openly Gay Singer] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070625010532/http://gaytoday.badpuppy.com/garchive/entertain/050100en.htm |date=2007-06-25 }}, ''Gay Today''. Retrieved November 15, 2006.</ref> |- | [[Cazwell]] | 1972 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | [[Reper]] | G <ref>{{citation |title=Ten Minutes with Cazwell |date=[[December 26]], [[2006]] |url=http://www.gaywired.com/article.cfm?section=68&id=12159 |periodical=[[GayWired.com]] |accessdate=28. 02. 2008. |first=Bryan |last=Ochalla |archivedate=2007-02-24 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070224091347/http://www.gaywired.com/article.cfm?section=68&id=12159 |deadurl=yes }}</ref> |- | [[Luis Cernuda]] | 1902-1963 | [[Španija]] | Pesnik | G <ref>Barriales, Sandra (October 11, 2002), [http://www.mtholyoke.edu/offices/comm/csj/101102/luis.shtml Honoring Luis Cernuda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070308052606/http://www.mtholyoke.edu/offices/comm/csj/101102/luis.shtml |date=2007-03-08 }}, ''College Street Journal''. Retrieved November 15, 2006.</ref> |- | [[Ilene Chaiken]] | ? | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Spisateljica i TV producentkinja | L <ref>Strohm, Deidre (January 22, 2004), [http://www.power-up.net/chaiken.html A CONVERSATION WITH ILENE CHAIKEN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071105100457/http://www.power-up.net/chaiken.html |date=2007-11-05 }}, Power-up.net. Retrieved November 18, 2006.</ref> |- | [[John Challis (activist)|John Challis]] | 1928 | [[Australija]] | LGBT aktivista | G <ref>{{cite news |title=Couple's concern over super delays |publisher=''Sydney Star Observer'' |url=http://www.ssonet.com.au/display.asp?ArticleID=6554 |date=2007-05-24 |accessdate=2007-11-19 |archive-date=2007-08-31 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070831062124/http://www.ssonet.com.au/display.asp?ArticleID=6554 |dead-url=yes }}</ref> |- | [[Joan Chalmers]] | 1928 | [[Kanada]] | Filantropist | G <ref>Landstreet, Linda (1995), [http://www.wildideas.net/calyx/library/amesbury.html Art on the Front Lines], Wildideas.net. Retrieved November 20, 2006.</ref> |- | [[Richard Chamberlain]] | 1934 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Glumac | G <ref>Chamberlain, Richard. Shattered Love: A Memoir. New York: ReganBooks, 2003.</ref> |- | [[Sam Champion]] | 1961 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | TV voditelj | G <ref>Limsky, Drew ([[2005-08-30]]). ''[http://findarticles.com/p/articles/mi_m1589/is_2005_August_30/ai_n15655247 Nueva gay island]''. [[The Advocate]].</ref> |- | [[Graham Chapman]] | 1941-1989 | [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] | Komičar ([[Monty Python]]) | G <ref>McCabe, Bob (2005). The Life of Graham, The authorised biography of Graham Chapman. London: Orion Books. {{ISBN|0-7528-5773-8}}.</ref> |- | [[Otis Charles]] | 1926 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | [[episkopos|Biskup]] u [[Episcopal Church in the United States of America|Episkopalnoj crkvi SAD]] | G <ref>[http://www.lgbtran.org/Profile.aspx?A=C&ID=129 Profile: Right Rev. Otis Charles, DD, STD]. The Lesbian, Gay, Bisexual, and Transgender Religious Archives Network ([[2003-06-03]]). Retrieved on [[2007-06-02]].</ref> |- | [[Ian Charleson]] | 1949-1990 | [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] | Glumac | G <ref>[http://www.screenonline.org.uk/people/id/562087/index.html Short Biograpy at Screenonline.org.uk]. Retrieved November 15, 2006.</ref> |- | [[Bruce Chatwin]] | 1940-1989 | [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] | Pisac i putopisac | B <ref>Susannah Clapp, ''With Chatwin: Portrait of a Writer'' {{ISBN|0-09-973371-4}}</ref> |- | [[Charles Chauvel (politician)|Charles Chauvel]] | 1969 | [[Novi Zeland]] | Političar | G <ref>Berry, Ruth (July 10, 2006), [http://www.nzherald.co.nz/section/1/story.cfm?c_id=1&objectid=10390592 Jim Sutton to quit politics], New Zealand Herald. Retrieved January 24, 2007.</ref> |- | [[Christian Chávez]] | 1983 | [[Meksiko]] | Muzičar i glumac | G <ref>Hayes, Christopher (March 5, 2007) [http://www.pinknews.co.uk/news/articles/2005-3847.html Mexico rocked by gay pop star] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071217165320/http://www.pinknews.co.uk/news/articles/2005-3847.html |date=2007-12-17 }}, Pinknews.co.uk. Retrieved March 22, 2007.</ref> |- | [[Alexander Chee]] | ? | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Pisac | G <ref name="Their Coming Out Stories 1996">Boys Like Us:Gay Writers Tell Their Coming Out Stories, Patrick Merla(ed.) Avon Books. 1996.</ref> |- | [[John Cheever]] | 1912-1982 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Pisac | B <ref>[http://www.glbtq.com/literature/cheever_j.html Caravaggio on Glbtq.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140308210049/http://www.glbtq.com/literature/cheever_j.html |date=2014-03-08 }}. Retrieved November 16, 2006.</ref> |- | [[Mary Cheney]] | 1969 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | LGBT aktivistkinja, čerka [[Dick Cheney]]a | L <ref>, Cheney, Mary, ''Now It's My Turn : A Daughter's Chronicle of Political Life'', Simon and Schuster, 2006. ({{ISBN|1-4165-2049-X}})</ref> |- | [[Marc Cherry]] | 1962 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | TV scenarista | G <ref>Jensen, Michael, (January 11, 2006), [https://web.archive.org/web/20060506081052/http://www.afterelton.com/TV/2006/1/desperate2.html Forget Book of Daniel — the Real Gay Action is on Desperate Housewives (page 2)], afterelton.com. Retrieved October 14, 2006.</ref> |- | [[Neneh Cherry]] | 1964 | [[Švedska]] | Pop muzičarka | B <ref>[http://bi.org/db/music.html Mention at Bi.org] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070613132241/http://bi.org/db/music.html |date=2007-06-13 }}. Retrieved November 17, 2006.</ref> |- | [[Leslie Cheung]] | 1956-2003 | Hong Kong | Glumac, pop muzičar | B <ref>Corliss, R. (2001), [http://www.time.com/time/asia/arts/magazine/0,9754,108021,00.html "Forever Leslie"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081006052623/http://www.time.com/time/asia/arts/magazine/0%2C9754%2C108021%2C00.html |date=2008-10-06 }}, ''Time Magazine'' Asia Edition. Retrieved December 17, 2005.</ref> |- | [[Alfred Chester]] | 1928-1971 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Pisac | G <ref>Sam Jordison ([[2007-01-19]]), [http://blogs.guardian.co.uk/books/2007/01/get_it_off_your_chester.html Smugging up on forgotten authors] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070122134021/http://blogs.guardian.co.uk/books/2007/01/get_it_off_your_chester.html |date=2007-01-22 }}. ''[[The Guardian]]''. Retrieved on 2007 July 17.</ref> |- | [[Craig Chester]] | 1965 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Glumac, scenarista | G <ref>{{cite web |title=The Last Gay Word: A Gay Indiana Jones? |first=Brent |last=Hartinger |date=29. 11. 2006. |accessdate=23. 07. 2007. |work=[[AfterElton.com]] |url=http://www.afterelton.com/columns/2006/11/lastgayword.html |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110709164519/http://www.afterelton.com/columns/2006/11/lastgayword.html |archivedate=2011-07-09 |deadurl=no }}</ref> |- | [[Paddy Chew]] | 1960-1999 | [[Singapur]] | LGBT i AIDS aktivista | G <ref>Hamilton, Andrea (May 21, 1999), [http://www.sfdonline.org/Link%20Pages/Link%20Folders/Other/aidschew.html Those final days], ''AsiaWeek''. Retrieved January 24, 2007.</ref> |- | [[Georgy Chicherin]] | 1872-1936 | Russian | Političar | G <ref>[http://www.glbtq.com/literature/kuzmin_ma.html Mikhail Kuzmin on Glbtq.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070516041740/http://www.glbtq.com/literature/kuzmin_ma.html |date=2007-05-16 }}(mentions Georgy Chicherin). Retrieved January 24, 2007.</ref> |- | [[Staceyann Chin]] | ? | [[Jamajka]] | Pesnik | G <ref>GayNZ.com (October 25, 2007), [http://www.gaynz.com/articles/publish/3/article_5138.php Oprah presents: 'Gay around the world'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071220130943/http://www.gaynz.com/articles/publish/3/article_5138.php |date=2007-12-20 }}. Retrieved October 29, 2007.</ref> |- | [[Margaret Cho]] | 1968 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Komičarka | B <ref>[http://www.hrc.org/Template.cfm?Section=Get_Informed4&Template=/ContentManagement/ContentDisplay.cfm&ContentID=14042 Biography at the Human Rights Campaign] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061001023500/http://www.hrc.org/Template.cfm?Section=Get_Informed4&Template=%2FContentManagement%2FContentDisplay.cfm&ContentID=14042 |date=2006-10-01 }}. Retrieved November 16, 2006.</ref> |- | [[Zero Chou]] | 1969 | Taiwanese | Reditelj | G <ref>Sonia Kolesnikov-Jessop, [https://web.archive.org/web/20070620080537/http://www.iht.com/articles/2007/06/06/arts/fmjessop.php "In Taiwan, 'Spider Lilies' fuels a small gay renaissance"], ''International Herald Tribune'', [[June 7]], [[2007]]. Retrieved on [[July 5]], [[2007]].</ref> |- | [[Wayson Choy]] | 1939 | [[Kanada]] | Pisac | G <ref>Burnett, Richard , [http://www.vueweekly.com/articles/default.aspx?i=1111 THREE DOLLAR BILL]. Retrieved November 16, 2006.</ref> |- | [[Meg Christian]] | 1946 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Muzičarka | L <ref>Kort, Michele (2000 August 15), "[https://web.archive.org/web/20080426014311/http://findarticles.com/p/articles/mi_m1589/is_2000_August_15/ai_63692919 = 14. 07. 2007.+06:38:55 The Changer And The Changed]", [[The Advocate]]. Retrieved on 2007 November 17</ref> |- | [[Christina of Sweden]] | 1626-1689 | [[Švedska]] | Kraljica Švedske | B <ref>Magnusson, Jan. (December 2006) [http://www.glbtq.com/social-sciences/sweden.html Sweden] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070714174027/http://www.glbtq.com/social-sciences/sweden.html |date=2007-07-14 }}. Glbtq.com. Retrieved February 2007.</ref><ref>Mann, Richard G. (September 2006) [http://www.glbtq.com/arts/eur_art1_baroque,4.html European Art: Baroque] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080520023635/http://www.glbtq.com/arts/eur_art1_baroque,4.html |date=2008-05-20 }}. Glbtq.com. Retrieved February 2007.</ref> |- | [[Nathan Christoffersen]] | 1977-2005 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | LGBT aktivista, novinar | G <ref>Caldwell, John (March 14, 2006), [http://www.advocate.com/currentstory1_w.asp?id=27955 Faith of his father ], ''The Advocate''. Retrieved November 16, 2006.</ref> |- | [[Chrystos]] | 1946 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Pesnik | G <ref>Sorrel, Lorraine, ''Not Vanishing. Off Our Backs.'' Washington: Mar 31, 1989. Vol.19, Iss. 3.</ref> |- | [[Ralph Chubb]] | 1892-1960 | [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] | Pisac | G <ref>Rahman, Tariq (1991). Ephebophilia and the Creation of a Spiritual Myth in the Works of Ralph Nicholas Chubb. Journal of Homosexuality. 20 (1-2), p103-127</ref> |- | [[Annabelle Chvostek]] | 1973 | [[Kanada]] | Pevač/tekstopisac | L <ref>Mel Hogan, [http://www.artthreat.net/2007/05/244 Life After the Wailin' Jennys: Chatting with Annabelle Chvostek] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071016165049/http://www.artthreat.net/2007/05/244 |date=2007-10-16 }}. Retrieved [[February 10]] [[2008]]</ref> |- | [[David Cicilline]] | 1961 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Političar, gradonačelnik | G <ref>[http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2006/06/07/AR2006060702114.html A Reformer In Rhode Island], by [[David Broder]], ''[[The Washington Post]]'', p. A23, [[June 8]], [[2006]]. Retrieved November 16, 2006.</ref> |- | [[Adriano Cintra]] | 1972 | [[Brazil]] | Muzičar | G <ref>Heawood, Sophie. [http://arts.guardian.co.uk/filmandmusic/story/0,,1831270,00.html Sexy Beasts], ''[[The Guardian]]''. Retrieved July 05, 2007.</ref> |- | [[Hélène Cixous]] | 1937 | [[Francuska]] | Spisateljica, filozofkinja | B <ref>Shiach, Morag. Hélène Cixous: A Politics of Writing. New York: Routledge, 1991.</ref> |- | [[James Clark (Britanski diplomat)|James Clark]] | 1963 | [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] | Diplomat | G <ref>''The Advocate'' (May 11, 2004), [http://findarticles.com/p/articles/mi_m1589/is_2004_May_11/ai_n6141905 Royally gay in Luxembourg]. Retrieved November 16, 2006.</ref> |- | [[Michael Clark (igrač)|Michael Clark]] | 1962 | British | Igrač i koreograf | G <ref>Davis, Jill and William Green. ''Gay theatre''. in Banham, Martin. ed. ''The Cambridge Guide to Theatre.'' Cambridge: Cambridge University Press, 1995. p. 415.</ref> |- | [[Cam Clarke]] | 1957 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Glumac | G <ref>[http://www.affirmation.org/memorial/profiles.shtml Entry at Affirmation.org] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927235539/http://www.affirmation.org/memorial/profiles.shtml |date=2007-09-27 }}. Retrieved November 16, 2006.</ref> |- | [[Cheryl Clarke]] | 1947 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Pisac | G <ref>{{citation |title=Living As a Lesbian: Poetry |first=Cheryl |last=Clarke |year=1986 |publisher=Firebrand Books |isbn=0932379133}}</ref> |- | [[Julian Clary]] | 1959 | [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] | Komičar | G <ref>Ngoo, Yve, [http://www.bbc.co.uk/tyne/features/2004/06/julian_clary_interview.shtml Julian Clary interview], BBC.com. Retrieved November 16, 2006.</ref> |- | [[Beth Clayton]] | ? | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Operska pevačica | L <ref>[http://www.magazine.org/independent_publishers/The_Four_Questions/ Opera News Magazine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071211103647/http://www.magazine.org/independent_publishers/The_Four_Questions/ |date=2007-12-11 }} Quote from the publishers: We did what we considered a very important cover story in June 2002, in which Patricia Racette, a very important soprano, publicly discussed her homosexuality for the first time. The response from our readers on that was overwhelmingly positive. The difference for us is that Miss Racette was on our cover because of her accomplishments as a singer. Her relationship with her partner was and is a very important part of who she is an artist, so with her permission and encouragement, we included a discussion of that part of her life. We did not put her on the cover of the magazine because she was a lesbian.</ref> |- | [[Charles Clegg]] | 1916-1979 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Pisac, fotograf | G <ref name="Reevy, Tony 2005"/> |- | [[Douglas Clegg]] | 1958 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Pisac | G <ref>[http://www.douglasclegg.com/bio/ Official site biography]. Retrieved November 16, 2006.</ref> |- | [[Karl Clemens]] | 1942 | [[Kanada]] | Katolički sveštenik | G <ref>LifeSiteNews.com (October 24, 2005), [http://www.lifesite.net/ldn/2005/oct/05102402.html Over $700,000 Catholic Church Funds to Canadian Anti-Catholic TV Network Questioned] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927234255/http://www.lifesite.net/ldn/2005/oct/05102402.html |date=2007-09-27 }}. Retrieved November 20, 2006.</ref> |- | [[Miss Cleo]] | 1962 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Vidovnjakinja | L <ref>Hernandez, Greg (October 10, 2006), [http://www.advocate.com/currentstory1_w_ektid36683.asp Miss Cleo comes out], ''The Advocate''. Retrieved June 29, 2007.</ref> |- | [[Van Cliburn]] | 1935 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Pijanista | G <ref>{{cite news |first=Linda |last=Rapp |title=Cliburn, Van |accessdate=01. 03. 2008. |url=http://www.glbtq.com/arts/cliburn_v.html |year=2002 |work=glbtq.com |archivedate=2015-07-17 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150717232234/http://www.glbtq.com/arts/cliburn_v.html |deadurl=yes }}</ref> |- | [[Montgomery Clift]] | 1920-1966 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Glumac | B <ref>[http://www.glbtq.com/arts/clift_m.html Montgomery Clift on Glbtq.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070518144739/http://www.glbtq.com/arts/clift_m.html |date=2007-05-18 }}. Retrieved November 16, 2006.</ref> |- | [[Kate Clinton]] | ? | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Komičarka | L <ref>[http://kateclinton.com/about-kate/ Official site biography]. Retrieved November 16, 2006.</ref> |- | [[Gary Cloutier]] | ? | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Političar | G <ref>{{citation |title=Gary Cloutier |periodical=[[Gay & Lesbian Victory Fund]] |url=http://www.victoryfund.org/endorsed_candidates/profile/candidate:55 |accessdate=23. 11. 2007. |archive-date=2007-11-22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071122143743/http://www.victoryfund.org/endorsed_candidates/profile/candidate%3A55 |dead-url=yes }}.</ref> |- | [[Tom Coates (technologist)|Tom Coates]] | 1972 | [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] | Bloger | G <ref>[http://www.plasticbag.org/about/ Official site biography]. Retrieved November 16, 2006.</ref> |- | [[James Coco]] | 1930-1987 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Glumac | G <ref>Boze Hadleigh, ''Hollywood Gays: Conversations With : Cary Grant, Liberace, Tony Perkins, Paul Lynde, Cesar Romero, Brad Davis, Randolph Scott, James Coco, William Haines, David lewis'', Barricade Books, Inc. (August 1, 1996), {{ISBN|1-56980-083-9}}.</ref> |- | [[Jean Cocteau]] | 1889-1963 | [[Francuska]] | Pisac, reditelj, umetnik | G <ref>[http://www.glbtq.com/literature/cocteau_j.html Jean Cocteau on Glbtq.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070416054330/http://www.glbtq.com/literature/cocteau_j.html |date=2007-04-16 }}. Retrieved November 16, 2006.</ref> |- | [[Scott Coffey]] | 1967 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Pisac, glumac, reditelj | G <ref>Rainbownetwork.com (13 July, 2006), [http://www.rainbownetwork.com/Film/detail.asp?iData=25951&iCat=9&iChannel=14&nChannel=Film Scott Coffey interview]. Retrieved November 16, 2006.</ref> |- | [[Andy Cohen (TV)|Andy Cohen]] | 1968 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | TV urednik | G <ref>Juergens, Brian ([[2007-02-14]]), [http://www.afterelton.com/archive/elton/people/2007/2/andycohen.html Bravo’s Andy Cohen Loves His Big Gay Job], [[AfterElton.com]]. Retrieved on [[2007-09-26]].</ref> |- | [[Benjamin Cohen]] | 1982 | [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] | Novinar | G <ref>Cohen, Benjamin (January 4, 2006), [http://www.pinknews.co.uk/news/opinion/2005-306.html Comment: Can we tolerate homophobia for much longer?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070505203537/http://www.pinknews.co.uk/news/opinion/2005-306.html |date=2007-05-05 }}. Retrieved November 16, 2006.</ref> |- | [[Dawn Cohen]] | ? | [[Australija]] | Aktivistkinja | L <ref>Adcock, Bronyn (March 3, 2007),[ http://www.abc.net.au/pm/stories/s106518.htm Jewish float to appear at Sydney Mardi Gras, ABC interview with Cohen], [[Australian Broadcasting Corporation]]. Retrieved January 21, 2007.</ref> |- | [[Roy Cohn]] | 1927-1986 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Advokat, konzervativni aktivista | G <ref>Carr, Adam. "Cohn, Roy." Who's Who in Contemporary Gay & Lesbian History from World War II to the Present Day. Robert Aldrich and Garry Wotherspoon, eds. London: Routledge, 2001. 85-87.</ref> |- | [[Steven Cojocaru]] | 1965 | [[Kanada]] | Modni kritičar | G <ref>Stuever, Hank (April 19, 2003), [http://www.hankstuever.com/cojocaru.html Dishy Delight: Steven Cojocaru, a Glamour Boy in TV's Post-Gay Embrace] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081222160720/http://www.hankstuever.com/cojocaru.html |date=2008-12-22 }}, ''The Washington Post''. Retrieved November 20, 2006.</ref> |- | [[Kyla Cole]] | 1978 | [[Slovačka]] | Model | B <ref>[http://www.kylacolesite.com/free_portfolio_interviews.php Official site Q+A]. Retrieved November 17, 2006.</ref> |- | [[Brian Coleman]] | 1961 | [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] | Političar | G <ref>Shoffman, Mark, (May 11, 2006), [http://www.pinknews.co.uk/news/politics/2005-1444.html Mayor slams gay London Assembly chair] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070930030306/http://www.pinknews.co.uk/news/politics/2005-1444.html |date=2007-09-30 }}, Pinknews.co.uk. Retrieved February 6, 2007.</ref> |- | [[Colette]] | 1873-1954 | [[Francuska]] | Spisateljica | L <ref>[http://www.glbtq.com/literature/colette.html Colette on Glbtq.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070428115331/http://www.glbtq.com/literature/colette.html |date=2007-04-28 }}. Retrieved November 16, 2006.</ref> |- | [[Cyril Collard]] | 1957-1993 | [[Francuska]] | Pisac | G <ref>[http://www.glbtq.com/arts/collard_c.html Cyril Collard on Glbtq.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070814083923/http://www.glbtq.com/arts/collard_c.html |date=2007-08-14 }}. Retrieved November 16, 2006.</ref> |- | [[Maureen Colquhoun]] | 1928 | [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] | Političarka | L <ref>Susan Hemmings, (1980), "Horrific Practices: How lesbians were presented in the newspapers of 1978", Gay Left Collective, "Homosexuality: Power and Politics", pages 157-171.</ref> |- | [[Robert Colquhoun]] | 1914-1962 | [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] | Scenograf, slikar | G <ref>[http://www.glbtq.com/arts/set_design,3.html Robert Colquhoun on Glbtq.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070310090531/http://www.glbtq.com/arts/set_design%2C3.html |date=2007-03-10 }}. Retrieved February 6, 2007.</ref> |- | [[Zebedy Colt]] | 1929-2004 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Glumac, reditelj | G <ref>{{cite web |url=http://www.queermusicheritage.us/sep2004zc.html |work=Queer Music Heritage |date = 09. 03. 1977. |accessdate = 12. 08. 2007. |title=Hollywood |first=Christopher |last=Stone}}</ref> |- | [[Bill Condon]] | 1955 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Scenarista, reditelj | G <ref>Karger, Dave (October 6, 2000), [http://www.ew.com/ew/report/0,6115,277853_7%7C13144%7C%7C0_0_,00.html Calling their own shots] {{Webarchive|url=https://archive.today/20110607185920/http://www.ew.com/ew/report/0,6115,277853_7%7C13144%7C%7C0_0_,00.html |date=2011-06-07 }}, Ew.com. Retrieved November 12, 2006.</ref> |- | [[Charlie Condou]] | 1974 | [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] | Glumac | G <ref>Moran, Caitlin ([[2006]] [[March 19]]), "[http://www.timesonline.co.uk/tol/life_and_style/article738727.ece Charlie Condou and his sister Niki Shisler] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110524040636/http://www.timesonline.co.uk/tol/life_and_style/article738727.ece |date=2011-05-24 }}", ''[[The Sunday Times]]''. Retrieved on [[2007]] [[October 25]].</ref> |- | [[Timothy Conigrave]] | 1959-1994 | [[Australija]] | Glumac, pisac | G <ref>Conigrave, Timothy, ''Holding the Man'', published by Penguin Books, 1995. {{ISBN|0-14-025784-5}}</ref> |- | [[Jasper Conran]] | 1959 | [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] | Modni dizajner | G <ref>Rainbownetwork.com, (June 29, 2005), [http://www.rainbownetwork.com/Features/detail.asp?iData=23702&iCat=32&iChannel=25&nChannel=Features#top The Pink List 2005]. Retrieved June 25, 2007.</ref> |- | [[Massimo Consoli]] | 1945-2007 | [[Italija]] | Istoričar, aktivista, pisac | G <ref>Wockner, Rex ([[2007]] [[November 21]]), "[http://www.windycitymediagroup.com/gay/lesbian/news/ARTICLE.php?AID=16665 Italian gay leader dies] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110928093004/http://www.windycitymediagroup.com/gay/lesbian/news/ARTICLE.php?AID=16665 |date=2011-09-28 }}", [[Windy City Times]]. Retrieved on [[2007]] [[November 22]].</ref> |- | [[Nancy Cook]] | 1884-1962 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Sifražetkinja | L <ref>Cook, Blanche Wiesen. Eleanor Roosevelt: Volume One, 1884-1933. New York: Viking Press, 1993</ref> |- | [[Dennis Cooper]] | 1953 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Umetnik | G <ref>Stephen Lucas, (November 2001), [http://www.3ammagazine.com/litarchives/nov2001/cooper_interview.html "American Psycho: An Interview With Dennis Cooper"], ''3:AM'' magazine. Retrieved November 12, 2006.</ref> |- | [[Colleen Coover]] | 1969 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Strip umetnica | L <ref>"[http://www.gayleague.com/gay/creators/colleencoover.php Colleen Coover] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081208015515/http://www.gayleague.com/gay/creators/colleencoover.php |date=2008-12-08 }}", Gay League. Retrieved on 2007.</ref> |- | [[Bleu Copas]] | 1976 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Prevodilac u vojsci, otpušten jer je gej. | G <ref>Mansfield, Duncan ([[2006-07-27]]). [http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2006/07/27/AR2006072700212.html Army Dismisses Gay Arabic Linguist]. [[The Washington Post]]. Retrieved on [[2007-07-31]].</ref> |- | [[Aaron Copland]] | 1900-1990 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Kompozitor | G <ref>Pollack, Howard. "Aaron Copland: The Life and Work of an Uncommon Man". New York, New York; 1st edition (1999). {{ISBN|0-8050-4909-6}}</ref> |- | [[Cat Cora]] | 1968 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Kuvarica | L <ref>Sturrock, Carrie. [http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=/c/a/2005/04/01/EBG74BTQJ01.DTL "Chef steeling herself for TV's Iron Chef competition"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080116155706/http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=/c/a/2005/04/01/EBG74BTQJ01.DTL |date=2008-01-16 }}, ''[[San Francisco Chronicle]]'', [[April 1]], 2005.</ref> |- | [[John Corigliano]] | 1938 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Kompozitor | G <ref>[http://www.glbtq.com/arts/corigliano_j.html Cyril Collard on Glbtq.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070419120902/http://www.glbtq.com/arts/corigliano_j.html |date=2007-04-19 }}. Retrieved November 16, 2006.</ref> |- | [[William Corlett]] | 1938-2005 | [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] | Pisac | G <ref>[http://news.independent.co.uk/people/obituaries/article307668.ece Obituary] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071001124748/http://news.independent.co.uk/people/obituaries/article307668.ece |date=2007-10-01 }} in ''The Independent''. Retrieved July 09, 2007.</ref> |- | [[Dean Corll]] | 1939-1973 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Serijski ubica | G <ref>''[http://www.crimelibrary.com/serial_killers/predators/corll/index_1.html Dean Corll: The Sex, Sadism and Slaughter of Houston's Candy Man] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070606032004/http://www.crimelibrary.com/serial_killers/predators/corll/index_1.html |date=2007-06-06 }}'', on Crime Library. Retrieved November 16, 2006.</ref> |- | [[Michael G. Cornelius]] | ? | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Pisac | G <ref>{{citation |title=Odds & Evens |publisher=[[Wilson College (Pennsylvania)]] |date=Spring 2007 |url=http://www.wilson.edu/wilson/asp/content.asp?id=2619 |accessdate=04. 12. 2007. |archive-date=2010-05-27 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100527235934/http://www.wilson.edu/wilson/asp/content.asp?id=2619 |dead-url=yes }}</ref> |- | [[Patricia Cornwell]] | 1956 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Spisateljica | B <ref>[http://famous.adoption.com/famous/cornwell-patricia.html Biography at Adoption.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080531112429/http://famous.adoption.com/famous/cornwell-patricia.html |date=2008-05-31 }}. Retrieved November 17, 2006.</ref> |- | [[Peter and Murray Corren]] | ? | [[Kanada]] | LGBT aktivista | G <ref>Eustace, Chantal, [http://www.canada.com/vancouversun/news/westcoastnews/story.html?id=e4498784-ab0b-4b70-bd77-f6592ebc2ca4&k=41624 "Gay couple has too much say over lessons: petitioners"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070311140452/http://www.canada.com/vancouversun/news/westcoastnews/story.html?id=e4498784-ab0b-4b70-bd77-f6592ebc2ca4&k=41624 |date=2007-03-11 }}, ''[[Vancouver Sun]]'', 28 August 2006. Accessed 31 August 2006.</ref> |- | [[Antony Cotton]] | alight=center| 1975 | [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] | Glumac | G <ref>{{Cite web |url=http://www.tv.com/antony-cotton/person/90255/biography.html |title=TV.com biography |access-date=2008-04-23 |archive-date=2008-02-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080208142856/http://www.tv.com/antony-cotton/person/90255/biography.html |url-status=dead }}</ref> |- | [[Douglas Coupland]] | 1961 | [[Kanada]] | Pisac | G <ref>Duralde, Alonso, "[http://www.findarticles.com/p/articles/mi_m1589/is_2005_Feb_1/ai_n9487813 All the lonely people]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}". ''[[The Advocate]]'', February 1, 2005.</ref> |- | [[Brendan Courtney]] | ? | [[Irska]] | TV voditelj | G <ref>Coyle, Colin, (February 15, 2004), [http://entertainment.timesonline.co.uk/article/0,,18589-999498,00.html Queer eye for a good buy]{{Dead link|date=February 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, ''The Times''. Retrieved January 2006.</ref> |- | [[Noel Coward]] | 1899-1973 | [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] | Glumac, pisac | G <ref>[http://www.glbtq.com/arts/coward_n_art.html Cyril Collard on Glbtq.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070418185538/http://www.glbtq.com/arts/coward_n_art.html |date=2007-04-18 }}. Retrieved November 16, 2006.</ref> |- | [[Henry Cowell]] | 1897-1965 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Kompozitor i muzičar | G <ref>{{citation |last=Krinsky |first=Charles |year=2002 |title=Cowell, Henry |periodical=[[glbtq.com]] |accessdate = 22. 03. 2008. }}</ref> |- |[[Ron Cowen]] |? |[[Sjedinjene Američke Države|SAD]] |Scenarista |G<ref>{{cite web|url=http://archive.glaad.org/publications/archive_detail.php?id=3891|title=GLAAD to Honor Jennifer Tilly, Ron Cowen and Daniel Lipman, Rev. Cecil Williams at 17th Annual GLAAD Media Awards Presented by Absolut Vodka in San Francisco|accessdate=19. 6. 2010|year=2006|publisher=[[GLAAD]]}}{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- | [[Colin Cowie]] | 1962 | [[Južna Afrika]] | Dizajner venčanja | G <ref>Ferber, Lawrence, (November 20, 2006), [http://www.advocate.com/currentstory1_w.asp?id=39544 A day without gay? ], ''The Advocate''. Retrieved January 24, 2007.</ref> |- | [[Daniel Allen Cox]] | 1976 | [[Kanada]] | Pisac | G <ref>"[http://velvetmafia.com/interview/21.cox.php Francis Vol interviews Daniel Allen Cox] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071014210220/http://velvetmafia.com/interview/21.cox.php |date=2007-10-14 }}", [[Velvet Mafia]] (no. 21). Retrieved on [[2007]] [[October 6]].</ref> |- | [[Cheryl Crane]] | 1943 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Ćerka [[Lana Turner|Lane Turner]], ubica | L <ref>CNN Transcript, [http://transcripts.cnn.com/TRANSCRIPTS/0108/08/lkl.00.html Lana Turner's Daughter Tells Her Story]. Retrieved November 16, 2006.</ref> |- | [[Hart Crane]] | 1899-1932 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Pesnik | G <ref>{{cite web | url=http://www.english.uiuc.edu/maps/poets/a_f/crane/bio.htm | title=Hart Crane: Biographical Sketch | work=Modern American Poetry | author=Edward Brunner | date= | accessdate=08. 07. 2007. | archive-date=2008-05-11 | archive-url=https://web.archive.org/web/20080511213014/http://www.english.uiuc.edu/maps/poets/a_f/crane/bio.htm | url-status=dead }}</ref> |- | [[Nicky Crane]] | 1958-1993 | [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] | Neo-Nazi aktivista | G <ref>[http://uncarved.org/blog/?p=102 The Strange Case of Nicola Vincenzio Crane], Uncarved.org. Retrieved November 16, 2006.</ref> |- | [[Anthony Crank]] | ? | [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] | TV voditelj | G <ref>Rainbownetwork.com (February 18, 2005), [http://www.rainbownetwork.com/Health/detail.asp?iData=22798&iCat=173&iChannel=16&nChannel=Health Website For Young Gay Men]. Retrieved February 6, 2007.</ref> |- | [[Toller Cranston]] | 1949 | [[Kanada]] | Klizač na ledu, umetnik | G <ref>[http://www.glbtq.com/arts/cranston_t.html Toller Cranston at Glbtq.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070614205931/http://www.glbtq.com/arts/cranston_t.html |date=2007-06-14 }}. Retrieved November 20, 2006.</ref> |- | [[Joan Crawford]] | 1905-1977 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Glumica | B <ref>Quirk, Lawrence J., ''Joan Crawford: The Essential Biography'', (2002), University of Kentucky Press.</ref> |- | [[Darby Crash]] | 1958-1980 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | [[Punk rock]] muzičar ([[The Germs]]) | G <ref>Duralde, Alonso; Anne Stockwell ([[2002-07-09]]). [http://findarticles.com/p/articles/mi_m1589/is_2002_July_9/ai_88583433 Biographies - Wild reads: waves, winds, and a good book you can take while you bake—isn't that what summer's all about?] [[The Advocate]]. Retrieved on [[2007-06-28]].</ref> |- | [[Quentin Crisp]] | 1908-1999 | [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] | Pisac | G <ref>The Naked Civil Servant, (1968) Quentin Crisp, 222 pages, HarperCollins, {{ISBN|0-00-654044-9}}.</ref> |- | [[Chris Crocker (internet)|Chris Crocker]] | ? | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Videobloger | G <ref>{{citation |url=http://www.thestranger.com/seattle/Content?oid=232684 |title=Escape from Real Bitch Island |first=Eli |last=Sanders |date = 30. 06. 2007. |accessdate = 13. 09. 2007. |periodical=[[The Stranger (newspaper)|The Stranger]]}}</ref> |- | [[Richard Cromwell (actor)|Richard Cromwell]] | 1910-1960 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Glumac | G <ref>Martin Gottfried, ''Balancing Act: The Authorized Biography of Angela Lansbury'', Little, Brown; 1st ed edition (January 5, 1999). {{ISBN|0-316-32225-3}}</ref> |- | [[Rodney Croome]] | ? | [[Australija]] | LGBT aktivista | G <ref>[http://www.rodneycroome.id.au/weblog.php Official blog] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070601194325/http://www.rodneycroome.id.au/weblog.php |date=2007-06-01 }}. Retrieved November 16, 2006.</ref> |- | [[Aleister Crowley]] | 1875-1947 | [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] | Okultista | B <ref>Lawrence Sutin (2000). ''Do What Thou Wilt: A Life of Aleister Crowley''. {{ISBN|0-312-28897-2}}</ref> |- | [[Howard Cruse]] | 1944 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Crtač | G <ref>Grunewald, Scott J. [http://www.popimage.com/content/howardcruse2006.html HOWARD CRUSE: Profiling An Influential Artist] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070930014448/http://www.popimage.com/content/howardcruse2006.html |date=2007-09-30 }}, Popimage.com. Retrieved November 16, 2006.</ref> |- | [[Bobby Crush]] | 1954 | [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] | Pijanista | G <ref>Buckley, Bill, "At Home with Bobby Crush", ''Gay Times''.</ref> |- | [[Benjamin Cruz]] | 1953 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Sudija, političar | G <ref>{{citation |url=http://www.findarticles.com/p/articles/mi_m1589/is_n747/ai_20013295 |title=Newly Appointed Guam Supreme Court Justice Benjamin Cruz May Be the Nation's Highest-ranking Gay Judge |date=[[November 25]], [[1997]] |periodical=[[The Advocate]] |accessdate = 16. 02. 2008. }}</ref> |- | [[Wilson Cruz]] | 1973 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Glumac | G<ref>[http://www.hrc.org/Template.cfm?Section=Latinas_Latinos&Template=/ContentManagement/ContentDisplay.cfm&ContentID=12755 Profile at the Human Rights Campaign] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070830055842/http://www.hrc.org/Template.cfm?Section=Latinas_Latinos&Template=%2FContentManagement%2FContentDisplay.cfm&ContentID=12755 |date=2007-08-30 }}. Retrieved November 16, 2006.</ref> |- | [[Steve Cruz (porno glumac)|Steve Cruz]] | 1972 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Porno glumac | G <ref>{{citation |url=http://www.stevecruzxxx.com |accessdate=01. 03. 2008. |title=SteveCruzXXX.com |archivedate=2008-02-29 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080229032340/http://stevecruzxxx.com/ |deadurl=yes }}</ref> |- | [[George Cukor]] | 1899-1983 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Reditelj | G <ref>[http://www.glbtq.com/arts/cukor_g.html George Cukor on Glbtq.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070814070018/http://www.glbtq.com/arts/cukor_g.html |date=2007-08-14 }}. Retrieved November 16, 2006.</ref> |- | [[Mitch Cullin]] | 1968 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Pisac | G <ref>{{citation |url=http://www.accessmylibrary.com/coms2/summary_0286-6557412_ITM |last=Weeks |first=Jerome |periodical=[[Dallas Morning News]] |date=[[May 11]], [[2005]] |accessdate=28. 01. 2008. |title=A cult writer creates some mainstream buzz |archiveurl=https://archive.today/20120719145028/http://www.accessmylibrary.com/article-1G1-259957795/mormons-having-moment-but.html |archivedate=2012-07-19 |dead-url=no }}</ref> |- | [[Alan Cumming]] | 1965 | [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] | Glumac | B <ref>McQuaid, Peter (September 28, 1999), [http://www.findarticles.com/p/articles/mi_m1589/is_1999_Sept_28/ai_56459828 The artful swinger - bisexual actor Alan Cumming] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080804043643/http://findarticles.com/p/articles/mi_m1589/is_1999_Sept_28/ai_56459828 |date=2008-08-04 }}. Retrieved November 16, 2006.</ref> |- | [[Conrad Cummings]] | 1948 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Kompozitor | G <ref name="GayCD">''Gay American composers.'' New York, CD NY: CRI, [1996]. [http://www.lib.uchicago.edu/e/su/gaylesb/glgxiv-mus.html Guide to Gay and Lesbian Resources: XIV.141 Music, No. 3107]. Retrieved November 18, 2006.</ref> |- | [[Andrew Cunanan]] | 1969-1997 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Serijski ubica | G <ref>CNN (July 17, 1997), [https://web.archive.org/web/20010506141929/http://www.cnn.com/WORLD/9707/17/cunanan/ Who is Andrew Cunanan?]. Retrieved November 16, 2006.</ref> |- | [[Merce Cunningham]] | 1919 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Igrač, koreograf | G <ref name="Vaughn, David 1999"/> |- | [[Michael Cunningham]] | 1952 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Pisac | G <ref>Judell, Brandon, [http://www.planetout.com/entertainment/interview.html?sernum=301 Michael Cunningham on success and Nicole's nose], Planetout.com. Retrieved November 16, 2006.</ref> |- | [[Adrianne Curry]] | 1982 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Model | B <ref>October 3, 2005 broadcast of the ''[[Opie and Anthony]]'' [[XM Satellite Radio]] show.</ref> |- | [[John Curry]] | 1949–1994 | [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] | Klizač na ledu | G <ref>{{cite news |first= Filip |last= Bondy | url=http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?sec=health&res=9E0CE0D91630F934A25752C1A964958260| title = Figure Skating; AIDS Deaths Tear at Figure-Skating World | work = New York Times | date = 17. 11. 1992. | accessdate = 19. 06. 2006. }}</ref> |- | [[Bonnie Curtis]] | 1966 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Filmska producentkinja | L <ref>{{cite news |first= Christopher |last= Lisotta | title = Spielberg's star pupil | work = The Advocate | date = 30. 08. 2005. }}</ref> |- | [[Catie Curtis]] | 1965 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Muzičarka | L <ref>Belge, Kathy, [http://lesbianlife.about.com/od/lesbianmusicians/a/CCurtis.htm Catie Talks to Lesbian Life] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070521172208/http://lesbianlife.about.com/od/lesbianmusicians/a/CCurtis.htm |date=2007-05-21 }}. Retrieved November 16, 2006.</ref> |- | [[Jackie Curtis]] | [[1947]]-[[1985]] | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Spisateljica i glumica | T<ref name="jackiecurtis">"[http://www.imdb.com/name/nm0193363/bio Jackie Curtis (I) - Biography]". Retrieved [[2007]]-[[April 2|04-02]].</ref> |- | [[Daniel Curzon]] | 1938 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Pisac | G <ref>Rineer, Eric (1999 October 29), "[http://media.www.dailynebraskan.com/media/storage/paper857/news/1999/10/29/News/Students.Web.Evaluations.Of.Professors.Criticized-1736104.shtml Students' Web evaluations of professors criticized] {{Webarchive|url=https://archive.today/20110807085949/http://media.www.dailynebraskan.com/media/storage/paper857/news/1999/10/29/News/Students.Web.Evaluations.Of.Professors.Criticized-1736104.shtml |date=2011-08-07 }}", ''[[Daily Nebraskan]]''. Retrieved on [[2008 January 24]]</ref> |- | [[Ami Cusack]] | 1973 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Model | L <ref>{{cite web |last=Cusack |first=Ami |date=[[December 15]] [[2004]] |url=http://www.advocate.com/exclusive_detail_ektid15330.asp |title=Bronze isn't bad |work=Advocate.com |accessdate = 22. 03. 2007.}}</ref> |- | [[Charlotte Saunders Cushman]] | 1816-1876 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Glumica | L <ref>[http://www.glbtq.com/arts/cushman_c.html George Cukor on Glbtq.com]. Retrieved November 16, 2006.</ref> |- | [[Julie Cypher]] | 1964 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | LGBT aktivistkinja, rediteljka | B <ref name="Melissa Etheridge profile">[http://www.cmt.com/artists/az/melissa_etheridge/bio.jhtml Melissa Etheridge profile], CMT.com. Retrieved November 2, 2006.</ref> |} == Č == [[Datoteka:Der junge Tschaikowski.jpg|right|thumb|Kompozitor [[Petar Iljič Čajkovski|Pjotr Iljič Čajkovski]]]] {| class=wikitable ! width="24%" | Ime ! width="13%" | Datumi ! width="15%" | Zemlja ! width="35%" | Profesija ! width="17%" | Napomene |- valign="top" | [[Modest Iljič Čajkovski]] | 1850–1916 | [[Rusija]] | Dramski pisac, libretista, prevodilac | G <ref>{{citation |first=Rictor |last=Norton |url=http://www.infopt.demon.co.uk/tchaikov.htm |chapter=Gay Love-Letters from Tchaikovsky to his Nephew Bob Davidof |title=The Great Queens of History |date=05. 11. 2005. |accessdate=08. 08. 2007. |archivedate=2007-07-07 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070707081035/http://www.infopt.demon.co.uk/tchaikov.htm |deadurl=yes }}</ref> |- | [[Petar Iljič Čajkovski|Pjotr Iljič Čajkovski]] | 1840–1893 | [[Rusija]] | Kompozitor | G <ref>{{citation |last=Henahan |first=Donal |date = 26. 07. 1981. |url=http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9D02EFD9163BF935A15754C0A967948260&sec=&spon=&pagewanted=print |title=Did Tchaikovsky really commit suicide? |periodical=[[The New York Times]] |accessdate = 27. 03. 2007.}}</ref><ref>{{citation |last=Poznansky |first=Alexander |title=Tchaikovsky: The Quest for the Inner Man |publisher=Schirmer Books |url=http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9E0CE7DF153EF936A35752C0A964958260 |date=March 1992 |isbn=0028718852}}</ref> |} === Ć === * [[Jovan Ćirilov]] – srpski pisac, scenarista, osnivač [[BITEF]]-a === D === [[Datoteka:Lee Daniels and children by David Shankbone.jpg|thumb|Reditelj i producent [[Lee Daniels]] sa svojom decom]] [[Datoteka:Libby Davies.jpg|right|thumb|Političarka [[Libby Davies]]]] [[Datoteka:Rondavies1998.jpg|right|thumb|Političar [[Ron Davies (Velški političar)|Ron Davies]]]] [[Datoteka:Angela-Davis-Mar-28-2006.jpg|right|thumb|Profesorka [[Angela Davis]]]] [[Datoteka:Mercedes de Acosta.jpg|right|thumb|Spisateljica [[Mercedes de Acosta]]]] [[Datoteka:Ellen DeGeneres (2004).jpg|right|thumb|Komičarka [[Ellen DeGeneres]]]] [[Datoteka:Sergej Diaghilev (1872-1929) ritratto da Valentin Aleksandrovich Serov.jpg|thumb|Vođa baletske trupe [[Sergei Diaghilev]]]] [[Datoteka:Isadora Duncan (grayscale).jpg|right|thumb|Igračica [[Isidora Duncan]]]] {| class=wikitable ! width="24%" | Name ! width="13%" | Dates ! width="15%" | Nationality ! width="35%" | Profession ! width="17%" | Notes <ref name="notesexp">All entries contain a [[WP:V|reliably sourced]] reference. Entries may also contain a letter indicating '''L'''esbian, '''G'''ay, or '''B'''isexual.</ref> |- valign="top" | [[Jacques d'Adelsward-Fersen]] | 1880-1923 | [[Francuska]] | PIsac | G <ref>Foster, Stephen Wayne. ''Adelswärd Fersen, Baron Jacques D.'' [http://williamapercy.com/pub-EncyHom.htm '''Encyclopedia of Homosexuality.'''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060222150409/http://williamapercy.com/pub-EncyHom.htm |date=2006-02-22 }} Dynes, Wayne R. (ed.), Garland Publishing, 1990. pp.11&12</ref> |- | [[Eva Dahlgren]] | 1960 | [[Švedska]] | Muzičarka | L <ref>[http://www.dahlgren-attling.net/eva/ Official site biography.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20020610154117/http://www.dahlgren-attling.net/eva/ |date=2002-06-10 }} Retrieved November 7, 2006.</ref> |- | [[Jeffrey Dahmer]] | 1960-1994 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Serijski ubica | G <ref>Masters, Brian: "The Shrine of Jeffrey Dahmer"; Hodder and Stoughton Limited, London 1993 (Paperback Coronet 1993)</ref> |- | [[Stephen Daldry]] | 1961 | [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] | Reditelj | G <ref>Giltz, Michael (2003). [http://findarticles.com/p/articles/mi_m1589/is_2003_March_18/ai_99850228 The golden Hours] in ''[[The Advocate]]''. Retrieved July 07, 2007.</ref> |- | [[Grover Dale]] | 1935 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Glumac, igrač, koreograf | G <ref>{{cite web |url=http://www.glbtq.com/arts/perkins_a.html |title=Perkins, Anthony (1932-1992) |publisher=GLBTQ Encyclopedia |author=Tina Gianoulis |accessdate=08. 07. 2007. |date=2007 |archive-date=2008-10-11 |archive-url=https://web.archive.org/web/20081011004549/http://www.glbtq.com/arts/perkins_a.html |dead-url=yes }}</ref> |- | [[James Dale]] | 1971 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Vođa [[Boy Scouts of America|Američkih izviđača]], isključen jer je gej. | G <ref>{{cite web |title=The model Boy Scout - James Dale |work=[[The Advocate]] |date = 14. 04. 1998. |first=Benoit |last=Lewis-Denizet |coauthors=Erik Meers |url=http://findarticles.com/p/articles/mi_m1589/is_n757/ai_20503967/pg_3 |accessdate = 20. 06. 2007.}}</ref> |- | [[Joe Dallesandro]] | 1948 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Glumac | B <ref>''Little Joe, Superstar: The Films of Joe Dallesandro'', Michael Ferguson. Laguna Hills, CA: Companion Press, 1998. {{ISBN|1-889138-09-6}}</ref> |- | [[Sam D'Allesandro]] | 1956-1988 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Pisac | G <ref>Hendin, Josephine (2004), ''A Concise Companion to Postwar American Literature and Culture'', Blackwell Publishing, {{ISBN|1405121807}}, at 218.</ref> |- | [[Mary Daly]] | 1928 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Feministička filozofkinja i teološkinja | L <ref>Gianoulis, Tina (April 18, 2005), [http://www.glbtq.com/social-sciences/daly_m.html Mary Daly] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071030100005/http://www.glbtq.com/social-sciences/daly_m.html |date=2007-10-30 }} at the GLBTQ encyclopedia. Retrieved January 20, 2008.</ref> |- | [[Anne Seymour Damer]] | 1748-1828 | [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] | Skulptorkinja | B <ref>{{cite web |url=http://www.infopt.demon.co.uk/sapphick.htm |title=A Sapphick Epistle 1778 |work=Homosexuality in Eighteenth-Century England |accessdate=16. 08. 2007. |archive-date=2007-06-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070613220104/http://www.infopt.demon.co.uk/sapphick.htm |dead-url=yes }}</ref> |- | [[Antonio D'Amico]] | 1959 | [[Italija]] | Model, dizajner | G <ref>Weisel, Al, (August, 1999), [http://home.nyc.rr.com/alweisel/outantoniodamico.htm The Widower Versace] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071012171041/http://home.nyc.rr.com/alweisel/outantoniodamico.htm |date=2007-10-12 }}, ''Out magazine''. Retrieved December 7, 2006.</ref> |- | [[Alain Daniélou]] | 1907-1994 | [[Francuska]] | Intelektualac | G <ref>Alain Danielou, ''The Way to the Labyrinth: Memories of East and West'', New Directions, New York 1987; translation by Marie-Claire Cournand.</ref> |- | [[Ben Daniels]] | 1964 | [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] | Glumac | G <ref name="Gay Power: The pink list"/> |- | [[David Daniels]] | 1966 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Pevač | G <ref>Parterre.com (June 23, 1999), [http://www.parterre.com/daniels.htm parterre box talks to David Daniels]. Retrieved January 20, 2008.</ref> |- | [[Lee Daniels]] | 1959 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Reditelj i producent | G <ref>LOLA OGUNNAIKE, ''[http://www.nytimes.com/2006/07/20/movies/20dani.html?ex=1311048000&en=a0d4428854082b0f&ei=5088&partner=rssnyt&emc=rss Lee Daniels Morphs From Iconoclastic Producer Into an Iconoclastic Director]'', New York Times, July 20, 2006.</ref> |- | [[Sarah Daniels]] | 1957 | [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] | Dramska spisateljica | L <ref>Sandra Freeman, (1997), "Putting Your Daughters on the Stage: Lesbian Theatre from the 1970s to the 1990s", Cassell, 198 pages, {{ISBN|0-304-33310-7}} (hardback)/0-304-33309-3 (paperback).</ref> |- | [[Martin Dannecker]] | 1942 | [[Njemačka|Nemačka]] | Seksolog, pisac | G <ref>Plews, John L & Christoph Lorey (1998), ''Queering the Canon: Defying Sights in German Literature and Culture'', Boydell & Brewer, pp. 322, {{ISBN|1571131787}}</ref> |- | [[Brian Dannelly]] | ? | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Reditelj | G <ref>Vary, Adam B. (May 25, 2004), [http://www.findarticles.com/p/articles/mi_m1589/is_2004_May_25/ai_n6150977 Holy high school! Meet the out team behind teen Christian comedy Saved! in which star Jena Malone carries her gay boyfriend's baby] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080126234540/http://findarticles.com/p/articles/mi_m1589/is_2004_May_25/ai_n6150977 |date=2008-01-26 }}, ''[[The Advocate]]''. Retrieved November 7, 2006.</ref> |- |[[Candy Darling]] |1944-1974 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Glumica, jedna od [[Andy Warhol|Warholovih]] [[Warholove superzvezde|superzvezdi]] |T<ref name="candydarling">Comenas, G. "[http://www.warholstars.org/stars/candy.html Candy Darling, Andy Warhol superstar]". Retrieved [[2007]]-[[April 2|04-02]].</ref> |- |[[Ram Dass]] | 1931 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Spisateljica | B <ref>Rosen, Eliot Jay. [http://www.vegetarianusa.com/feature_articles/bms/ramdass.html An Interview with Ram Dass]. ''VegetarianUSA''. Retrieved July 8, 2007.</ref> |- | [[Charlie David]] | 1980 | [[Kanada]] | Glumac | G <ref>Kregloe, Karman (May 23, 2006), [https://web.archive.org/web/20061030141649/http://www.afterelton.com/people/2006/5/charliedavid.html Charlie David: Out in Hollywood], Afterelton.com. Retrieved November 20, 2006.</ref> |- | [[Dave Davies]] | 1947 | [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] | Muzičar | B <ref>Davies, Dave, ''Kink'', (1996).</ref> |- | [[Laura Davis]] | 1994 | [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] | Sportistkinja | L <ref>[http://www2.parl.gc.ca/HousePublications/Publication.aspx?pub=hansard&mee=104&parl=37&ses=1&language=E&x=1#T1145 Hansard debate in which Davies came out] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071031140001/http://www2.parl.gc.ca/HousePublications/Publication.aspx?pub=hansard&mee=104&parl=37&ses=1&language=E&x=1#T1145 |date=2007-10-31 }}, October 29, 2001. Retrieved November 7, 2006.</ref> |- | [[Peter Maxwell Davies]] | 1934 | [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] | Kompozitor, dirigent | G <ref>Moss, Stephen (June 19, 2004), [http://arts.guardian.co.uk/proms2004/story/0,,1257047,00.html Sounds and silence], ''[[The Guardian]]''. Retrieved November 7, 2006.</ref> |- | [[Ron Davies (Britanski političar)|Ron Davies]] | 1946 | [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] | Političar | B <ref>Wintour, Patrick (March 10, 2003), [http://politics.guardian.co.uk/wales/story/0,,911054,00.html Ron Davies ends political career], ''[[The Guardian]]''. Retrieved November 7, 2006.</ref> |- | [[Russell T. Davies]] | 1963 | [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] | TV producent i pisac | G <ref>{{cite news |first=Cathy |last=Pryor |title=Russell T Davies: One of Britain's foremost television writers |url=http://news.independent.co.uk/people/profiles/article1919243.ece |work=[[The Independent]] |date=22. 10. 2006. |accessdate=22. 10. 2006. |archivedate=2006-11-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20061104231040/http://news.independent.co.uk/people/profiles/article1919243.ece |deadurl=yes }}</ref> |- | [[Terence Davies]] | 1945 | [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] | Reditelj | G <ref>{{cite news |last=Hattenstone |first=Simon |title=Bigmouth strikes again |work=The Guardian |date = 20. 10. 2006. |url=http://arts.guardian.co.uk/features/story/0,,1926090,00.html |accessdate = 08. 08. 2007. }}</ref> |- | [[Angela Davis]] | 1944 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Aktivistkinja | L <ref>[http://www.discoverthenetworks.org/individualProfile.asp?indid=1303 Angela Davis at Discoverthenetworks.org]. Retrieved June 29, 2007.</ref> |- | [[Brad Davis (glumac)|Brad Davis]] | 1949-1991 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Glumac | B <ref>[http://www.glbtq.com/arts/davis_b.html Brad Davis at GLBTQ.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060304101050/http://www.glbtq.com/arts/davis_b.html |date=2006-03-04 }}. Retrieved June 30, 2007.</ref> |- | [[Evan Davis (novinar)|Evan Davis]] | 1962 | [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] | Novinar, ekonomista | G <ref>Cadwalladr, Carole, (November 6, 2005), [http://observer.guardian.co.uk/review/story/0,6903,1635181,00.html 'Think of me as a man of mystery'], ''The Observer''. Retrieved February 6, 2007.</ref> |- | [[Frederick W. Davis]] | 1880-1961 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-[[Meksiko]] | Art diler | G <ref>{{cite book |last=Ochsner |first=Jeffrey |title=Lionel H. Pries, Architect, Artist, Educator: From Arts and Crafts to Modern Architecture |url=https://archive.org/details/lionelhpriesarch0000ochs |pages= |year=2007 |publisher=University of Washington Press |location=Seattle and London |isbn=0295986980 }}</ref> |- | [[Madeline D. Davis]] | 1940 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Aktivistkinja | L <ref>Kennedy & Davis (1993). ''Boots of Leather, Slippers of Gold: The History of a Lesbian Community'', New York: Routledge. {{ISBN|0-415902-93-2}}</ref> |- | [[Vaginal Davis]] | 1969 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Umetnica | T <ref>José Muñoz, Disidentifications: Queers of Color and the Performance of Politics (Minneapolis: University of Minnesota Press, 1999) {{ISBN|0-8166-3015-1}}</ref> |- | [[Richard Deacon (glumac)|Richard Deacon]] | 1921-1984 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Glumac | G <ref>Hadleigh, Boze, ''Hollywood Gays: Conversations with: Cary Grant, Liberace, Tony Perkins, Paul Lynde, Cesar Romero, Brad Davis, Randolph Scott, James Coco, William Haine'' (1996), pp.67-76.</ref> |- | [[Mercedes de Acosta]] | 1893-1968 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Spisateljica | L <ref>Schanke, Robert A (2004). That Furious Lesbian: The Story of Mercedes de Acosta. Southern Illinois University Press. {{ISBN|0-8093-2579-9}}.</ref> |- | [[Dean DeBlois]] | 1970 | [[Kanada]] | Reditelj, animator | G <ref>Steele, Bruce C. (July 9, 2002), [http://www.findarticles.com/p/articles/mi_m1589/is_2002_July_9/ai_88583438 Disney dude] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080102140426/http://findarticles.com/p/articles/mi_m1589/is_2002_July_9/ai_88583438 |date=2008-01-02 }}, ''[[The Advocate]]''. Retrieved November 7, 2006.</ref> |- | [[Frank DeCaro]] | 1962 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Pisac | G <ref>[http://www.frankdecaro.com./site/index.htm Official site biography] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071011014913/http://www.frankdecaro.com/site/index.htm |date=2007-10-11 }}. Retrieved November 7, 2006.</ref> |- | [[Edgar de Evia]] | 1910-2003 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Fotograf, pisac | G <ref>Kohen, Yael (September 4, 1999),[http://www.pub.umich.edu/daily/1999/apr/04-09-99/news/news5.html DeGeneres talks about coming out experience] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20000201140416/http://www.pub.umich.edu/daily/1999/apr/04-09-99/news/news5.html |date=2000-02-01 }}, ''Michigan Daily''.Retrieved November 7, 2006.</ref> |- | [[Ellen DeGeneres]] | 1958 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Komičarka, glumica, TV voditeljka | L <ref>The Michigan Daily News, [http://www.pub.umich.edu/daily/1999/apr/04-09-99/news/news5.html DeGeneres talks about coming out experience] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20000201140416/http://www.pub.umich.edu/daily/1999/apr/04-09-99/news/news5.html |date=2000-02-01 }}. Retrieved January 18, 2007.</ref> |- | [[Robin De Groot]] | ? | [[Kanada]] | Dizajner | G <ref>{{citation |title=Shop day, makeover day, Doris Day |first=Ryan |last=Fontaine |periodical=[[Xtra!]] |date=15. 09. 2005. |accessdate=24. 08. 2007. |url=http://www.xtra.ca/public/viewstory.aspx?AFF_TYPE=3&STORY_ID=924&PUB_TEMPLATE_ID=2 |archive-date=2007-09-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070928011018/http://www.xtra.ca/public/viewstory.aspx?AFF_TYPE=3&STORY_ID=924&PUB_TEMPLATE_ID=2 |dead-url=yes }}</ref> |- | [[Andreas Deja]] | 1957 | [[Njemačka|Nemačka]] | Animator | G <ref>Christian Resource Centre, [http://www.nisbett.com/child-ent/truth_about_disney.htm The Truth about Disney] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071213095246/http://www.nisbett.com/child-ent/truth_about_disney.htm |date=2007-12-13 }}. Retrieved November 8, 2006.</ref> |- | [[Bertrand Delanoë]] | 1950 | [[Francuska]] | Političar | G <ref>BBC (October 7, 2002), [http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/europe/2305849.stm Psychiatric tests for anti-gay attacker]. Retrieved November 8, 2006.</ref> |- | [[Samuel R. Delany]] | 1942 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Pisac | G <ref>[http://www.pseudopodium.org/repress/KLeslieSteiner-SamuelRDelany.html Short autobiography]. Retrieved November 8, 2006.</ref> |- | [[Lea DeLaria]] | 1958 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Komičarka, glumica, muzičarka | L <ref>[http://www.queertheory.com/histories/d/delaria_lea.htm Profile at Queertheory.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927224350/http://www.queertheory.com/histories/d/delaria_lea.htm |date=2007-09-27 }}. Retrieved November 10, 2006.</ref> |- | [[Mazo de la Roche]] | 1879-1961 | [[Kanada]] | Pisac | G <ref>"[http://andrejkoymasky.com/liv/fam/biod1/dela10.html Mazo de la Roche] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071017223518/http://andrejkoymasky.com/liv/fam/biod1/dela10.html |date=2007-10-17 }}", AndrejKoymasky.com. Retrieved on [[2007]] [[October 26]].</ref> |- | [[David Del Tredici]] | 1937 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Kompozitor | G <ref>[http://www.boosey.com/pages/cr/composer/composer_main.asp?composerid=2854&langid=1&ttype=BIOGRAPHY&ttitle=Biography Biography at Boosey & Hawkes, David Del Tredici's publisher], Boosey.com. Retrieved November 18, 2006.</ref> |- | [[Guilherme de Melo]] | 1931 | [[Portugal]] | Novinar, pisac, aktivista | G <ref>McGovern, Timothy (July, 2006). "Expressing Desire, Expressing Death: Antón Lopo's Pronomes and Queer Galician Poetry". ''Journal of Spanish Cultural Studies'' '''7''' (2): 135-153(19). [http://dx.doi.org/10.1080/14636200600811110 DOI:10.1080/14636200600811110].</ref> |- | [[Barbara Deming]] | 1917-1984 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Aktivistkinja | L <ref>{{Cite web |title=Deming, Barbara, 1917- . Papers, 1908-1985: A Finding Aid |url=http://oasis.harvard.edu:10080/oasis/deliver/~sch00057 |access-date=2008-04-23 |archive-date=2006-09-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20060901143051/http://oasis.harvard.edu:10080/oasis/deliver/~sch00057 |dead-url=yes }}</ref> |- | [[Rosemary Dempsey]] | ? | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Advokatkinja, aktivistkinja | L <ref>{{citation |title=Lesbian activist seeks presidency of NOW |first=Eartha |last=Melzer |url=http://www.washblade.com/2005/6-24/news/national/lesbian.cfm |periodical=[[Washington Blade]] |date=[[June 24]], [[2005]] |accessdate=08. 11. 2007. |archive-date=2007-09-30 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070930185048/http://www.washblade.com/2005/6-24/news/national/lesbian.cfm |dead-url=yes }}</ref> |- | [[Shawna Dempsey i Lorri Millan|Shawna Dempsey]] | ? | [[Kanada]] | Spisateljica i izvođačica | L <ref>{{citation |title=Interview with Shawna Dempsey and Lorri Millan |periodical=[[The Danforth Review]] |url=http://www.danforthreview.com/features/interviews/dempsey_millan.htm |first=Anne |last=Borden |date=February 2003 |accessdate=25. 03. 2008. |archive-date=2009-04-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090429022532/http://www.danforthreview.com/features/interviews/dempsey_millan.htm |dead-url=yes }}</ref> |- | [[Robert De Niro, Sr.]] | 1922-1993 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Slikar | B <ref>Baxter, John (2003), ''De Niro: A Biography'', HarperCollins, {{ISBN|0006532306}}</ref> |- | [[Robert Denning]] | 1927-2005 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Interijerista | G <ref>"Robert Denning Dies at 78; Champion of Lavish Décor", by Mitchell Owens, [[September 4]], [[2005]], [[The New York Times|New York Times]] obituary.</ref> |- | [[Denice Denton]] | 1959-2006 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Intelektualka | L <ref>Peterson, Mary Ellen (December 16, 2004), [http://www.gaywired.com/article.cfm?section=9&id=5034 Lesbian Named UC Chancellor Lesbian Named UC Chancellor] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071029033131/http://www.gaywired.com/article.cfm?section=9&id=5034 |date=2007-10-29 }}, Gaywired.com. Retrieved November 8, 2006.</ref> |- | [[Nick Denton]] | 1967 | [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] | Novinar, bloger | G <ref>Levy, Stephen (June 2004), [http://www.wired.com/wired/archive/12.06/blog.html How Can I Sex Up This Blog Business?], Wired.com. Retrieved November 18, 2006.</ref> |- | [[Portia DeGeneres|Portia de Rossi]] | 1973 | [[Australija]] | Glumica | L <ref>Kort, Michele [http://www.advocate.com/currentstory1_w_ektid20037.asp "Portia heart & soul"] [[The Advocate]] September 13, 2005.</ref> |- | [[Felipa de Souza]] | 1556-1600 | [[Brazil]] | Aktivistkinja | L <ref>Luiz Mott: ''O Lesbianismo no Brasil'', Mercado Aberto (Brazil), 1987. {{ISBN|85-280-0022-2}}.</ref> |- | [[Tony De Vit]] | 1957-1998 | [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] | [[Disk jockey|DJ]] | G <ref>{{cite web |url=http://www.tranzfusion.com/profiles/showprofile.asp?id=1441 |title=Profiles: Tony De Vit |accessdate=19. 07. 2007. |work=[[Tranzfusion]] |archive-date=2011-07-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110717090743/http://www.tranzfusion.com/profiles/showprofile.asp?id=1441 |dead-url=yes }}</ref> |- | [[Abby DeWald]] | ? | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Muzičarka | L <ref name="Ditty Bop"/> |- | [[Elsie de Wolfe]] | 1865-1950 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Dizajerka interijera | B <ref>Aldrich,, Robert, Garry Wotherspoon (2002). Who's Who in Gay and Lesbian History. New York: Routledge. {{ISBN|0-415-15983-0}}. p. 494 ("famous lesbian relationship... openly received...")</ref> |- | [[Sergei Diaghilev]] | 1872-1929 | [[Rusija]] | Vođa baletske trupe | G <ref>Buckle, Richard, ''Diaghilev'', Weidenfeld & Nicolson, 1979.</ref> |- | [[David Diamond (kompozitor)|David Diamond]] | 1915-2005 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Kompozitor | G <ref>Gay.com (June 15, 2005), [http://www.gay.com/news/article.html?coll=news_articles&sernum=2005/06/15/3&page=2 Composer David Diamond dies at age 89 (page 2 of2)]. Retrieved November 18, 2006.</ref> |- | [[Guillermo Díaz]] | 1975 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Glumac | G <ref>[http://myspace.com/guillermodiaz Official Myspace of Guillermo Díaz]. Retrieved November 8, 2006.</ref> |- | [[Andy Dick]] | 1965 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Glumac, komičar | B <ref>Surovell, Hariette (September 22, 1998), [https://web.archive.org/web/20000415152555/http://www.salon.com/ent/int/1998/09/22int.html You don't know Dick.], salon.com. Retrieved November 8, 2006.</ref> |- | [[Emily Dickinson]] | 1830-1886 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Pesnikinja | B <ref>[http://www.glbtq.com/literature/dickinson_e,3.html Emily Dickinson at Glbtq.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080513165642/http://www.glbtq.com/literature/dickinson_e,3.html |date=2008-05-13 }}. Retrieved November 17, 2006.</ref> |- | [[Janice Dickinson]] | 1955 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Supermodel | B <ref>{{cite web | url=http://www.nydailynews.com/entertainment/story/194022p-167656c.html | title=Dickinson, on the covers - and under them | author=Drew MacKenzie | publisher=Daily News | accessdate=September 24, 2006 | archive-date=2004-05-28 | archive-url=https://web.archive.org/web/20040528121419/http://www.nydailynews.com/entertainment/story/194022p-167656c.html | dead-url=yes }}</ref> |- | [[Marlene Dietrich]] | 1901-1992 | [[Njemačka|Nemačka]] | Glumac | B <ref>McLellan, Diana (2001). The Girls : Sappho Goes to Hollywood. St. Martin's Griffin. {{ISBN|0-312-28320-2}}.</ref> |- | [[Ani DiFranco]] | 1970 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Muzičarka | B <ref>[http://www.gotpoetry.com/News/article/sid=119.html Biography of Ani DiFranco], gotpoetry.com. Retrieved November 8, 2006.</ref> |- | [[Giovanni di Giovanni]] | 1350-1365 | [[Italija]] | Žrtva zločina iz mržnje | G <ref>Meyer, Michael J (2000), ''Literature and Homosexuality'', Rodopi, {{ISBN|904200519X}}.</ref> |- | [[Christian Dior]] | 1905-1957 | [[Francuska]] | Modni dizajner | G <ref>{{citation |title=The Last Temptation Of Christian |url=http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9F0DEFDD103AF93BA2575BC0A9649C8B63 |first=Tim |last=Blanks |date=[[18 August]] [[2002]] |accessdate = 07. 03. 2008. |periodical=[[The New York Times]] }}</ref> |- | [[Dirk Dirksen]] | 1937-2006 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Muzički promoter | G <ref>{{citation |title=Dirk Dirksen – 'pope of punk' amused, insulted S.F. crowds |url=http://sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=/c/a/2006/11/22/BAGCJMHQ8B1.DTL |first=Joel |last=Selvin |periodical=[[San Francisco Chronicle]] |date=[[November 22]], [[2006]] |accessdate=13. 03. 2008. |archive-date=2011-02-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110203214628/http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=/c/a/2006/11/22/BAGCJMHQ8B1.DTL }}</ref> |- | [[Elio Di Rupo]] | 1951 | [[Belgija]] | Političar | G <ref>Branegan, Jay (December 2, 1996), [http://time-proxy.yaga.com/time/magazine/article/0,9171,985620,00.html THE NIGHTMARE GOES ON]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, ''[[Time (časopis)|Time]]''. Retrieved November 10, 2006.</ref> |- | [[JD Disalvatore]] | ? | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Reditelj, producent | G <ref>{{cite web |title=J.D. Disalvatore |work=[[The Advocate]] |date = 29. 08. 2006. |url=http://findarticles.com/p/articles/mi_m1589/is_969/ai_n16703393 |first=Lydia |last=Marcus |accessdate = 16. 08. 2007.}}</ref> |- | [[Thomas M. Disch]] | 1940 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Pisac | G <ref>{{citation |title=Interview: Thomas M. Disch |first=David |last=Horwich |url=http://www.strangehorizons.com/2001/20010730/interview.shtml |periodical=[[Strange Horizons]] |date=[[30 July]] [[2001]] |accessdate=04. 11. 2007. |archivedate=2007-11-03 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071103191237/http://www.strangehorizons.com/2001/20010730/interview.shtml |deadurl=yes }}</ref> |- | [[Beth Ditto]] | 1981 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Muzičarka | L <ref>BBC November 22 2006 [http://news.bbc.co.uk/1/hi/entertainment/6172794.stm] Retrieved November 22, 2006.</ref> |- | [[Boris Dittrich]] | 1955 | [[Nizozemska|Holandija]] | Političar, LGBT aktivista | G <ref>CNN.com (January 1, 2000), [http://transcripts.cnn.com/TRANSCRIPTS/0001/01/se.41.html Millennium 2000: Gay Culture] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091031074011/http://transcripts.cnn.com/TRANSCRIPTS/0001/01/se.41.html |date=2009-10-31 }}. Retrieved January 24, 2007.</ref> |- | [[Divine (Glen Milstead)|Divine]] | 1945-1988 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Glumac, [[drag queen]] | G, T <ref>Milstead, Frances; Heffernan, Kevin; and Yeager, Steve (2001). My Son Divine. Los Angeles: Alyson Books. {{ISBN|1-55583-594-5}}</ref> |- | [[Alix Dobkin]] | 1940 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Muzičarka | L <ref>[http://www.queermusicheritage.us/may2002.html Profile at Queermusicheritage.us]. Retrieved November 18, 2006.</ref> |- | [[Jess Dobkin]] | 1970 | [[Kanada]] | Izvođačica | L <ref>{{citation |title=Performance art: The Lactation Station |first=Sandra |last=Alland |url=http://www.xtra.ca/public/viewstory.aspx?AFF_TYPE=3&STORY_ID=1844&PUB_TEMPLATE_ID=2 |periodical=[[Xtra!]] |date=[[July 6]], [[2006]] |accessdate=20. 03. 2008. |archive-date=2007-09-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070928011156/http://www.xtra.ca/public/viewstory.aspx?AFF_TYPE=3&STORY_ID=1844&PUB_TEMPLATE_ID=2 |dead-url=yes }}</ref> |- | [[Jody Dobrowski]] | 1981-2005 | [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] | Žrtva ubistva | L <ref>Grove, Valerie, (October 22, 2005), [http://www.timesonline.co.uk/tol/news/uk/article581284.ece Latest victim of a homophobia that London thought it had left behind] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110523035355/http://www.timesonline.co.uk/tol/news/uk/article581284.ece |date=2011-05-23 }}, ''The Times''. Retrieved June 29, 2007.</ref> |- | [[Betty Dodson]] | 1929 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Aktivistkinja | B <ref>Dodson, Betty (June 26 2005), [http://www.bettydodson.com/quitequeer3.htm We Are All Quite Queer], Bettydodson.com. Retrieved November 17, 2006.</ref> |- | [[Owen Dodson]] | 1914-1983 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Pesnik, pisac | G <ref>[http://www.coas.howard.edu/english/legends-dodson.html Tribute by Howard University English Department] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071028013535/http://www.coas.howard.edu/english/legends-dodson.html |date=2007-10-28 }}. Retrieved on [[2007-06-02]].</ref> |- | [[Pete Doherty]] | 1979 | [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] | Muzičar | B <ref>{{Cite web |url=http://www.mirror.co.uk/news/tm_objectid%3D15434908%26method%3Dfull%26siteid%3D94762%26headline%3Dex-lover--doherty-s-bisexual-name_page.html |title=Archive copy |access-date=2008-04-23 |archive-date=2008-02-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080206104000/http://www.mirror.co.uk/news/tm_objectid%3D15434908%26method%3Dfull%26siteid%3D94762%26headline%3Dex-lover--doherty-s-bisexual-name_page.html |url-status=dead }}</ref> |- | [[Terry Dolan (političar)|Terry Dolan]] | 1950-1986 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Političar | G <ref>Rich, Frank ([[2005-05-15]]), [http://www.americablog.com/2005/05/frank-rich-just-how-gay-is-right.html "Just How Gay is the Right?"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070928015137/http://www.americablog.com/2005/05/frank-rich-just-how-gay-is-right.html |date=2007-09-28 }}, ''[[The New York Times]]''. Retrieved on [[2007-09-06]].</ref> |- | [[Domenico Dolce]] ( i [[Stefano Gabbana]]) | 1958 | [[Italija]] | Modni dizajner, [[Dolce & Gabbana]] | G <ref>{{cite web |url=http://observer.guardian.co.uk/focus/story/0,6903,1418537,00.html |title=Mixing business and pleasure |date = 20. 02. 2005. |accessdate = 27. 07. 2007. |last=Vernon |first=Polly }}</ref> |- | [[Ann Donahue]] | ? | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | TV spisateljica | L <ref>[http://www.advocate.com/news_detail_ektid10543.asp CSI's Ann Donahue signs on for four more seasons]. [[The Advocate]] ([[2003-09-06]]). Retrieved on [[2007-06-28]].</ref> |- | [[Stephen Donaldson (aktivista)|Stephen Donaldson]] | 1946-1996 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Aktivista | G <ref>[http://www.columbia.edu/cu/cqa/ Columbia Queer Alliance History]. Retrieved November 8, 2006.</ref> |- | [[Emma Donoghue]] | 1969 | [[Irska]] | Spisateljica | L <ref>Rachel Wingfield, 'Lesbian Writers in the Mainstream: Sarah Maitland, Jeanette Winterson and Emma Donoghue' in BEYOND SEX AND ROMANCE: THE POLITICS OF CONTEMPORARY LESBIAN FICTION, ed. by Elaine Hutton (London: Women's Press, 1998)</ref> |- | [[Amanda Donohoe]] | 1962 | [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] | Glumica | B <ref>[http://www.wheregirlskissgirls.com/lesbian-celebrities.asp Quote at Wheregirlskissgirls.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080820112859/http://www.wheregirlskissgirls.com/lesbian-celebrities.asp |date=2008-08-20 }}. Retrieved November 17, 2006.</ref> |- | [[Thomas Anthony Dooley]] | 1927-1961 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Humanitarac | G <ref>Shilts, Randy, Conduct unbecoming : lesbians and gays in the U.S. military : Vietnam to the Persian Gulf (New York : St. Martin's Press, 1993) {{ISBN|0-312-09261-X}}</ref> |- | [[Heinz Dormer]] | 1912 | [[Njemačka|Nemačka]] | Omladinski vođa, uhapšen od nacista | G <ref>[http://www.pink-triangle.org/ptps/dormer.html Biography at Pink-Triangle.org]. Retrieved December 7, 2006.</ref> |- | [[Mark Doty]] | 1953 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Pesnik | G <ref>{{citation |last=Hennessy |first=Christopher Matthew |title=Doty, Mark |url=http://www.glbtq.com/literature/doty_m.html |periodical=[[glbtq.com]] |year=2004 |accessdate=28. 11. 2007. |archive-date=2007-12-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071201172529/http://www.glbtq.com/literature/doty_m.html |dead-url=yes }}</ref> |- | [[Lord Alfred Douglas]] | 1870-1945 | [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] | Pesnik, ljubavnik [[Oscar Wilde|Oscara Wildea]] | B <ref>[http://www.glbtq.com/literature/douglas_a.html Lord Alfred Douglas on Glbtq.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080403034345/http://www.glbtq.com/literature/douglas_a.html |date=2008-04-03 }}. Retrieved November 10, 2006.</ref> |- | [[Kyan Douglas]] | 1970 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | TV voditelj | G <ref name="engagement">{{cite web |title=The Philippine Daily Inquirer |work=Kyan Douglas |url=http://www.tszuj-it.com/articles/kyan/manila06.html |accessdate=June 23, 2006 |archive-date=2016-01-22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160122010858/http://www.tszuj-it.com/articles/kyan/manila06.html |url-status=dead }}</ref> |- | [[Michelle Douglas]] | 1963 | [[Kanada]] | Vojnikinja, LGBT aktivistkinja | L <ref>[http://www.clga.ca/About/NPC/DouglasM-076.htm Biography at Canadian Lesbian and Gay Archives] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927111649/http://www.clga.ca/About/NPC/DouglasM-076.htm |date=2007-09-27 }}. Retrieved November 20, 2006.</ref> |- | [[Orville Lloyd Douglas]] | 1976 | [[Kanada]] | Pisac | G <ref>Grubisic, Brett Josef ([[2005-07-21]]), "[http://www.nhregister.com/site/news.cfm?newsid=17411726&BRD=1281&PAG=461&dept_id=332704&rfi=6 Black, gay and angry] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070930184800/http://www.nhregister.com/site/news.cfm?newsid=17411726&BRD=1281&PAG=461&dept_id=332704&rfi=6 |date=2007-09-30 }}", ''[[Xtra! West]]''. Retrieved on [[2007-08-24]].</ref> |- | [[Gregory Douglass]] | 1980 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Muzičar | G <ref>{{citation |title=Gregory Douglass |first=Barry |last=Walters |accessdate = 25. 01. 2008. |url=http://www.out.com/review_detail.asp?t=music&id=13517 |periodical=[[Out.com]] }}</ref> |- | [[Brian Dowling]] | 1978 | [[Irska]] | TV voditelj | G <ref>BBC (July 28, 2001), [http://news.bbc.co.uk/1/hi/entertainment/tv_and_radio/1462142.stm Brian plans future after Big Brother]. Retrieved November 8, 2006.</ref> |- | [[David Drake (pisac)|David Drake]] | 1963 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Pisac | G <ref name="Their Coming Out Stories 1996"/> |- | [[Donna Dresch]] | ? | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Muzičarka | L <ref>McDonnell, Evelyn; Powers, Ann, editors: Rock She Wrote, Delta, N.Y.C., US, {{ISBN|0-385-31250-4}} (1995)</ref> |- | [[James Dreyfus]] | 1968 | [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] | Glumac | G <ref>Rainbownetwork.com (February 18, 2005), [http://observer.guardian.co.uk/magazine/story/0%2C11913%2C865626%2C00.html Website For Young Gay Men]. Retrieved February 6, 2007.</ref> |- | [[Tom Driberg|Tom Driberg, Baron Bradwell]] | 1905-1976 | [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] | Političar, novinar | G <ref>Francis Wheen (1990) The Soul of Indiscretion: Tom Driberg, Poet, Philanderer, Legislator and Outlaw - His Life and Indiscretions</ref> |- | [[Drubskin]] | ? | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Umetnik | G <ref>[http://www.suspectthoughts.com/drub.htm Interview With Drub on Suspect Thoughts - 2001] ''(Note: Extremely adult content)''. Retrieved June 29, 2007.</ref> |- | [[Malka Drucker]] | 1945 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Rabin, spisateljica | L <ref>Honigman, Ana Finel, "[http://www.artnet.com/magazine/index/honigman/honigman11-26-03.asp Daughter Dearest]", ''Artnet''. Retrieved on [[2007]] [[October 8]].</ref> |- | [[Thomas Duane]] | 1955 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Političar | G <ref>{{cite news | first=Degen | last=Pener | title=A Gay City Councilman Wants to Tell His Story | date = 06. 09. 1992. | url =http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9E0CE7D81239F935A3575AC0A964958260 | work =New York Times | title = EGOS & IDS; A Gay City Councilman Wants to Tell His Story | accessdate = 24. 02. 2007.}}</ref> |- | [[Martin Duberman]] | 1932 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Istoričar | G <ref>Wisconsin Press, [http://www.wisc.edu/wisconsinpress/books/0509.htm Synopsis of Midlife Queer - Autobiography of a Decade, 1971-1981] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071029072319/http://www.wisc.edu/wisconsinpress/books/0509.htm |date=2007-10-29 }}. Retrieved November 18, 2006.</ref> |- | [[Sandi Simcha DuBowski]] | 1970 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Reditelj | G <ref>[http://www.glbtq.com/arts/video_art.html Video Art] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071011125205/http://www.glbtq.com/arts/video_art.html |date=2007-10-11 }}. ''gbtq.com''. Retrieved on [[2007-04-15]].</ref> |- | [[Carol Ann Duffy]] | 1955 | [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] | Spisateljica | L <ref>Brooks, Richard (March 28, 1999), "Laureate favourite tells of lesbian love", ''The Sunday Times'', page 5.</ref> |- | [[Maureen Duffy]] | 1933 | [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] | Spisateljica | L <ref name="The Pink List 2005"/> |- | [[Bonnie Dumanis]] | 1951 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Javna tužiteljka | L <ref>{{cite web |title= In a First, a Lesbian Is Elected District Attorney in San Diego |first=John M. |last=Broder |work=[[The New York Times|New York Times]] |date = 13. 11. 2002. |url=http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?sec=health&res=9507E1D91E31F930A25752C1A9649C8B63 |accessdate = 06. 08. 2007.}}</ref> |- | [[Daphne du Maurier]] | 1907-1989 | [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] | Spisateljica | B <ref>Hoggard, Liz (28 May 2006),[https://web.archive.org/web/20060925055309/http://enjoyment.independent.co.uk/film/news/article620636.ece Literary greats: Rebecca - Love, paranoia, obsession], ''The Independent''. Retrieved November 17, 2006.</ref> |- | [[Alice Dunbar-Nelson]] | 1875-1935 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Spisateljica, novinarka, aktivistkinja | B <ref>[http://www.glbtq.com/literature/harlem_renaissance,2.html The Harlem Renaissance at GLBTQ.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071011204518/http://www.glbtq.com/literature/harlem_renaissance%2C2.html |date=2007-10-11 }}. Retrieved March 22, 2007.</ref> |- | [[Alan Duncan]] | 1957 | [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] | Političar | G <ref>BBC (July 29, 2002), [http://news.bbc.co.uk/1/hi/uk_politics/2157921.stm Senior Tories back gay MP]. Retrieved November 8, 2006.</ref> |- | [[Isadora Duncan]] | 1887-1927 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Igračica | B <ref>[http://www.glbtq.com/arts/duncan_i.html Isadora Duncan at Glbtq.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131227031748/http://www.glbtq.com/arts/duncan_i.html |date=2013-12-27 }}. Retrieved November 17, 2006.</ref> |- | [[Roberto Duncanson]] | 1987-2007 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Žrtva ubistva | G <ref>{{cite news |title=Murder of gay man considered hate crime |date=15. 06. 2007. |publisher=The Associated Press |url=http://www.nydailynews.com/news/crime_file/2007/06/14/2007-06-14_murder_of_gay_man_considered_hate_crime.html |work=[[The New York Daily News]] |accessdate=18. 08. 2007. |archive-date=2007-11-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071101092433/http://www.nydailynews.com/news/crime_file/2007/06/14/2007-06-14_murder_of_gay_man_considered_hate_crime.html |dead-url=yes }}</ref> |- | [[Ian Campbell Dunn]] | 1943-1998 | [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] | LGBT aktivista | G <ref>Scotsgay.com (1998), [http://www.scotsgay.co.uk/io20a/obit.html Ian Campbell Dunn 1st May 1943 - 10th March 1998] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170315224225/http://www.scotsgay.co.uk/io20a/obit.html |date=2017-03-15 }}. Retrieved February 6, 2007.</ref> |- | [[Don Dunstan]] | 1926-1999 | [[Australija]] | Političar | B <ref>Spoehr, John (2000). Don Dunstan: Politics and Passion. Bookends Books. {{ISBN|1-876725-18-4}}.</ref> |- | [[Cheryl Dunye]] | 1966 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Rediteljka | L <ref>[http://www.cheryldunye.com/ Dunye's official website]. Retrieved June 30, 2007.</ref> |- | [[Imke Duplitzer]] | 1975 | [[Njemačka|Nemačka]] | [[Olimpijske igre|Olimpijska]] [[mačevanje|mačevateljka]] | L <ref>{{citation |url=http://www.gay.com/health/hiv/?sernum=2956 |title=These aren't the Gay Games |first=Jim |last=Buzinski |periodical=[[Gay.com]] |date=[[11 August]], [[2004]] |accessdate = 04. 04. 2008. }}</ref> |- | [[Alonso Duralde]] | 1967 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Filmski kritičar | G <ref>[http://www.alonsoduralde.com// Official site]</ref> |- | [[John Duran]] | ? | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Gradonačelnik [[West Hollywood, California|West Hollywooda]] | G <ref>{{cite web |title=QRD 1994 Candidate Profiles: John Duran |url=http://www.qrd.org/qrd/orgs/GLVF/1994-candidate-profiles/candidate.john.duran |accessdate = 13. 08. 2007.}}</ref> |- | [[Gregory Durham]] | 1969 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | PR stručnjak, LGBT aktivista | G <ref name="engagement"/> |- | [[Eleanora Duse]] | 1859-1924 | [[Italija]] | Glumica | B <ref>[http://www.glbtq.com/arts/duse_e.html Eleanora Duse at Glbtq.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070703160440/http://www.glbtq.com/arts/duse_e.html |date=2007-07-03 }}. Retrieved November 17, 2006.</ref> |- | [[Andrea Dworkin]] | 1946-2005 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Feministička i LGBT aktivistkinja | L <ref>[[John Stoltenberg|Stoltenberg, John]]. [http://www.nostatusquo.com/ACLU/dworkin/LivingWithAndrea.html Living With Andrea Dworkin]. ''Lambda Book Report'', May/June 1994.</ref> |- | [[Deborah Dyer]] | 1967 | [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] | Muzičarka | B <ref>Romano, Tricia (November 30, 1995), [http://archives.thedaily.washington.edu/1995/113095/skin.html Skin and no bones about it] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070216064751/http://archives.thedaily.washington.edu/1995/113095/skin.html |date=2007-02-16 }}, ''The University of Washington Student Newspaper''. Retrieved November 17, 2006.</ref> |- | [[Elana Dykewomon]] | 1949 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Spisateljica i aktivistkinja | L <ref>{{citation |last=Livia |first=Anna |title=Dykewomon, Elana |periodical=[[glbtq.com]] |url=http://www.glbtq.com/literature/dykewomon_e.html |accessdate=27. 08. 2007. |year=2002 |archivedate=2007-08-14 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070814123439/http://www.glbtq.com/literature/dykewomon_e.html |deadurl=yes }}.</ref> |- | [[Anthony Edward Dyson]] | 1912-1976 | [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] | Intelektualac, LGBT aktivista | G <ref>Grey, Anthony, (November 3, 2002), [http://www.galha.org/glh/221/dyson.html A. E. Dyson (1928-2002)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071028012909/http://www.galha.org/glh/221/dyson.html |date=2007-10-28 }}, ''Gay and Lesbian Humanist''. Retrieved February 6, 2007.</ref> |} === Dž === === Đ === === E === [[Datoteka:EdwardII-Cassell.jpg|right|thumb|[[Edward II, kralj Engleske]]]] [[Datoteka:Roland Emmerich.5132 (cut).jpg|right|thumb|Reditelj [[Roland Emmerich]]]] [[Datoteka:Epam1.jpg|right|thumb|Tebanski vojskovođa [[Epaminonda]]]] {| class=wikitable ! width="24%" | Name ! width="13%" | Dates ! width="15%" | Nationality ! width="35%" | Profession ! width="17%" | Notes <ref name="notesexp" /> |- valign="top" | [[Angela Eagle]] | 1961 | [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] | Političarka | L <ref>{{cite news |title=Goodbye Brokeback |work=BBC News |date=[[January 27]], [[2006]] | url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/magazine/4652676.stm |accessdate = 19. 02. 2007.}}</ref> |- | [[Adam Ebbin]] | 1963 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Političar | G <ref>Out Candidates Make Good, [[The Advocate]] ([[December 9]], [[2003]]) [http://findarticles.com/p/articles/mi_m1589/is_2003_Dec_9/ai_111850659]</ref> |- | [[Diana L. Eck]] | 1945 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Profesorka | L <ref>[http://www.thecrimson.com/article.aspx?ref=91139 Eck, Austin Named New Lowell Masters], ''[[The Harvard Crimson]]'', [[March 13]] [[1998]], accessed [[November 10]] [[2007]].</ref> |- | [[Fannyann Eddy]] | 1974-2004 | [[Sijera Leone]] | LGBT aktivista | G <ref>David (November 3, 2005), [http://www.glbtq.com/literature/kuzmin_ma.html Why Fannyann Eddy?:The story of a young African LGBT Rights Campaigner who was murdered in a brutal attack in 2004.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070516041740/http://www.glbtq.com/literature/kuzmin_ma.html |date=2007-05-16 }}, Queeryouth.org. Retrieved January 24, 2007.</ref> |- | [[Laurie Toby Edison]] | 1942 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Fotografkinja | B <ref>[http://www.glbtq.com/arts/edison_lt.html Laurie Toby Edison at Glbtq.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131220075615/http://www.glbtq.com/arts/edison_lt.html |date=2013-12-20 }}. Retrieved November 17, 2006.</ref> |- | [[Louis Edmonds]] | 1923-2001 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Glumac | G <ref>Hamrick, Craig (2004). Big Lou: The Life and Career of Actor Louis Edmonds. iUniverse. {{ISBN|0595297161}}.</ref> |- | [[Edward II]] | 1284-1327 | [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] | Kralj Engleske | B <ref>[http://www.glbtq.com/social-sciences/edward_II.html Edward II on Glbtq.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071014182003/http://www.glbtq.com/social-sciences/edward_II.html |date=2007-10-14 }}. Retrieved November 1, 2006.</ref> |- | [[Hilton Edwards]] | 1903-1982 | [[Irska]] | Glumac, pozorišni producent | G <ref name="gaytheatre.ie">[http://www.gaytheatre.ie/html/2005_galanight.html Award for gay theatre named after Edwards] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927034830/http://www.gaytheatre.ie/html/2005_galanight.html |date=2007-09-27 }}. Retrieved November 10, 2006.</ref> |- | [[Danielle Egnew]] | 1969 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Muzičrka, glumica | L <ref name="gaytheatre.ie"/> |- | [[Michelle Ehlen]] | 1978 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Glumica | L <ref>{{citation |title=Butch Jaime’s Michelle Ehlen |date=[[October 29]], [[2007]] |first=Tracy E. |last=Gilchrist |periodical=[[GayWired.com]] |accessdate=04. 11. 2007. |url=http://www.gaywired.com/article.cfm?id=17069&section=67 |archive-date=2008-05-26 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080526080244/http://www.gaywired.com/article.cfm?id=17069&section=67 |dead-url=yes }}</ref> |- | [[Sergej Ejzenštejn|Sergei Eisenstein]] | 1898-1948 | [[Rusija]] | Reditelj | G <ref>{{cite book |title=Eisenstein at 100: A Reconsideration |url=https://archive.org/details/eisensteinat100r0000unse |first=Albert J. |last=LaValley |coauthors=Barry P. Scherr |year=2001 |publisher=Rutgers University Press |isbn=0813529719 |pages=[https://archive.org/details/eisensteinat100r0000unse/page/53 53]}}</ref> |- | [[Etiene Ekpo-Utip]] | 1988 | [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] | Glumac | G <ref>{{Cite web |title=Award for gay theatre |url=http://www.gaytheatre.ie/html/2005_galanight.html |access-date=2008-04-23 |archive-date=2007-09-27 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070927034830/http://www.gaytheatre.ie/html/2005_galanight.html |dead-url=yes }}</ref> |- |[[Elagabal]] |203-222 | [[Sirija]]-[[Rim]] | Car |T<ref name="elagabalus">Meckler, M. L. ([[1997]]-[[August 26|08-26]]). "[http://www.roman-emperors.org/elagabal.htm Roman Emperors - DIR Elagabalus]". Retrieved [[2007]]-[[April 2|04-02]].</ref> |- |[[Lili Elbe]] |1882-1931 |[[Danska]] |Prva [[Hirurška korekcija pola|operisana]] [[transžena]] |T<ref name="lilielbe">Brown, K. (1997). "[http://www.transhistory.net/history/TH_Lili_Elbe.html Lili Elbe] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080308205659/http://www.transhistory.net/history/TH_Lili_Elbe.html |date=2008-03-08 }}". Retrieved [[2007]]-[[April 2|04-02]].</ref> |- |[[Cássia Eller]] | 1962-2001 | [[Brazil]] | Muzičarka | L <ref>Gdula, Steve, (March 5, 2002), [http://www.findarticles.com/p/articles/mi_m1589/is_2002_March_5/ai_83246784 Queen of the Carnaval: lesbian Brazilian rocker Cassia Eller dies just as her career was really taking off] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071223103025/http://findarticles.com/p/articles/mi_m1589/is_2002_March_5/ai_83246784 |date=2007-12-23 }}, ''The Advocate''. Retrieved November 2, 2006.</ref> |- | [[Denholm Elliott]] | 1922-1992 | [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] | Glumac | B <ref>[http://www.telegraph.co.uk/news/main.jhtml?view=DETAILS&grid=&xml=/news/2007/04/21/db2102.xml Susan Elliott (obituary)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071021152904/http://www.telegraph.co.uk/news/main.jhtml?view=DETAILS&grid=&xml=%2Fnews%2F2007%2F04%2F21%2Fdb2102.xml |date=2007-10-21 }}. telegraph.co.uk (April 24, 2007).</ref> |- | [[Mark Elliot (radio)|Mark Elliot]] | 1953 | [[Kanada]] | Radijski voditelj | G <ref>[http://www.cfrb.com/shows/the-nightside-with-mark-elliot Official Biography at CFRB.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061021035558/http://www.cfrb.com/shows/the-nightside-with-mark-elliot |date=2006-10-21 }}. Retrieved November 20, 2006.</ref> |- | [[Peter Elliott]] | 1954 | [[Kanada]] | Anglikanski sveštenik | G <ref>Elliot, Peter (June 21, 2005), [http://www.anglican.ca/about/accp/elliott.htm Remarks to the ACC Meeting in Nottingham] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927040227/http://www.anglican.ca/about/accp/elliott.htm |date=2007-09-27 }}. Retrieved November 20, 2006.</ref> |- | [[Bret Easton Ellis]] | 1962 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Pisac | B <ref>Billen, Andrew (October 4, 2005), [http://www.timesonline.co.uk/article/0,,7-1809390_1,00.html My inspirations: anger, disgust, rage]{{Dead link|date=February 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, ''[[The Times]]''. Retrieved November 10, 2006.</ref> |- | [[Edith Ellis]] | 1861-1916 | [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] | [[Spisateljica | L <ref>[http://www.glbtq.com/social-sciences/ellis_h.html Edith Ellis at Glbtq.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140327172518/http://www.glbtq.com/social-sciences/ellis_h.html |date=2014-03-27 }}. Retrieved November 17, 2006.</ref> |- | [[Ruth Ellis (aktivistkinja)|Ruth Ellis]] | 1899-2000 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | LGBT rights aktivistkinja | L <ref>[http://www.sistersinthelife.com/ruthellis/ruth_ellis.html Profile at sistersinthelife.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927212219/http://www.sistersinthelife.com/ruthellis/ruth_ellis.html |date=2007-09-27 }}. Retrieved November 2, 2006</ref> |- | [[Julian Eltinge]] | 1881-1941 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Glumac, [[drag queen]] | G <ref>{{cite web |first=Philip |last=Brett |coauthors=Wood, Elizabeth |title=Musical theatre, jazz and popular music |publisher=Electronic Musicological Review |date=December 2002 |work=Lesbian and Gay Music |url=http://www.rem.ufpr.br/REMv7/Brett_Wood/Brett_and_Wood.html#IV. |accessdate=15. 11. 2007. |archivedate=2007-09-27 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070927122439/http://www.rem.ufpr.br/REMv7/Brett_Wood/Brett_and_Wood.html#IV. |deadurl=yes }}</ref> |- | [[Pegah Emambakhsh]] | ? | [[Iran]] | LGBT aktivistkinja | L <ref>{{citation |title=Iranian lesbian deportation delayed |date=21. 08. 2007. |url=http://www.pinknews.co.uk/news/articles/2005-5234.html |first=Gemma |last=Pritchard |periodical=PinkNews.co.uk |accessdate=15. 09. 2007. |archivedate=2007-12-14 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071214040956/http://www.pinknews.co.uk/news/articles/2005-5234.html |deadurl=yes }}</ref> |- | [[Roland Emmerich]] | 1955 | [[Njemačka|Nemačka]] | Reditelj | G <ref>''The Advocate'', (January 25, 2006), [http://www.advocate.com/news_detail_ektid24780.asp Hollywood director helps save gay and lesbian films ]. Retrieved November 2, 2006.</ref> |- | [[Magnus Enckell]] | 1870-1925 | [[Finska]] | Slikar | G <ref name=andrejkoymasky>{{cite web |url=http://andrejkoymasky.com/liv/fam/bioe1/enck1.html |date=18. 05. 2003. |title=Knut Magnus Enckell |accessdate=03. 11. 2007. |work=AndrejKoymasky.com |archive-date=2007-10-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071017224711/http://andrejkoymasky.com/liv/fam/bioe1/enck1.html |dead-url=yes }}</ref> |- | [[Nick Enright]] | 1950-2003 | [[Australija]] | Dramski pisac | G <ref>Dow, Steven (2003), [http://www.stevedow.com.au/Article/article.asp?id=118 Hiding the life fantastic] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070930135613/http://www.stevedow.com.au/Article/article.asp?id=118 |date=2007-09-30 }}, stevedow.com.au. Retrieved November 20, 2006.</ref> |- | [[Anton Enus]] | ? | [[Australija]] | TV voditelj | G <ref>[http://www9.sbs.com.au/theworldnews/anchors.php#anton Biography at sbs.com.au] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061229185638/http://www9.sbs.com.au/theworldnews/anchors.php#anton |date=2006-12-29 }}. Retrieved November 20, 2006.</ref> |- | [[Epaminondas]] | 418-362 pre n.e. | Teba | Vojskovođa i državnik | G <ref>Plutarch, Life of Pelopidas</ref> |- | [[Brian Epstein]] | 1934-1967 | [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] | Menađer grupe ''[[The Beatles]]'' | G <ref>''The Advocate'' (November 24, 2005), [http://www.advocate.com/news_detail_ektid22844.asp John Lennon pal recalls outing Brian Epstein ]. Retrieved November 10, 2006.</ref> |- | [[Didier Eribon]] | 1953 | [[Francuska]] | Filozof, intelektualac | G <ref>Insult and the Making of the Gay Self. (originally Réflexions sur la question gay (1999)) Translated by Michael Lucey. Duke University Press, 440 pages. July 2004.</ref> |- | [[Jill Esmond]] | 1908-1990 | [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] | Glumica | L <ref>{{citation |title=Olivier |last=Beckett |first=Francis |year=2005 |isbn=1904950388 |page=30 |publisher=Haus Publishing}}</ref> |- | [[Jade Esteban Estrada]] | 1975 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Muzičarka | L <ref>[http://www.getjaded.com/bio.htm Jade Esteban Estrada profile], GetJaded.com. Retrieved November 2, 2006.</ref> |- | [[Melissa Etheridge]] | 1961 | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Muzičarka | L <ref name="Melissa Etheridge profile"/> |- | [[Uzi Even]] | 1940 | [[Izrael]] | Profesor, političar, prvi otvoreno gej član [[Kneset]]a | G <ref>BBC, (November 4, 2002), [http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/middle_east/2400237.stm Israel's first gay MP enters parliament]. Retrieved November 2, 2006.</ref> |- | [[Kenny Everett]] | 1944-1995 | [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] | DJ, komičar | G <ref>[http://www.fyne.co.uk/index.php?item=214 Biography at Fyne Times] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111012052635/http://fyne.co.uk/index.php?item=214 |date=2011-10-12 }}. Retrieved November 10, 2006.</ref> |- | [[Rupert Everett]] | 1959 | [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] | Glumac | G <ref>Vilanch, Bruce ([[1998-01-20]]). [http://findarticles.com/p/articles/mi_m1589/is_n750-1/ai_20225498 Rupert Everett: leading man on the rise]. [[The Advocate]] Retrieved May 24, 2007</ref> |- | [[Hanns Heinz Ewers]] | 1871-1943 | [[Njemačka|Nemačka]] | Pisac | G <ref>Hekma, Gurt, [http://www.triangles-roses.org/persecution_gays.htm The Nazi persecution of Gays] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927034941/http://www.triangles-roses.org/persecution_gays.htm |date=2007-09-27 }}, Triangles Roses. Retrieved December 7, 2006.</ref> |- | [[Mark Ewert]] | ? | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Pisac, glumac | G <ref>{{citation |url=http://www.nerve.com/PersonalEssays/Ewert/boyForBill |last=Ewert |first=Mark |title=A Boy For Bill Burroughs |periodical=[[Nerve (magazine)|Nerve]] |date=[[16 June]] [[1999]] |accessdate = 01. 04. 2008. }}</ref> |} == Reference == <div style="height: 380px; overflow: auto;"> {{reflist|2}} </div> {{Sadržaj spiska LGBT osoba}} [[Kategorija:LGBT osobe| A]] 2lwokenupqnma7x8a0nyj2nedb33h8k LGBTQ prava 0 17795 42669459 42638629 2026-08-08T13:45:19Z Aca 108187 + 42669459 wikitext text/x-wiki {{LGBT prava}} '''LGBT ljudska prava''' je termin kojim [[LGBT pokret]] i [[LGBT zajednica]] često imenuju korpus prava i zakona kojima se priznaje jednaki položaj [[LGBT]] osoba u društvu. U borbi za priznavanje jednakih prava LGBT pokret nastupa kao [[manjinska grupa]], odakle u upotrebi i čest naziv „''[[seksualne manjine]]''“ i pozivaju se na [[ljudska prava]], kao na grupu osnovnih prava koje svaka osoba neotuđivo poseduje. = Istorija = (''Vidi'': ''[[LGBT istorija]] '' ''i'' ''[[Pregled LGBT istorije]]''.) == Pre 1860 == U [[Evropa|Evropi]], [[18. vek|18.]] i [[19. vek]]a, istopolno seksualno ponašanje i [[cross-dressing]] su smatrani društveno neprihvatljivim, i u različitim društvenim krugovima, u zavisnosti od njihovim religijskih, političkih i drugih ubeđenja, verovalo se da su greh ili krivično delo. Društveni reformator [[Jeremy Bentham]] (Džeremi Bentam) je napisao oko 1785. godine prvu poznatu raspravu u prilog promene engleskog zakona o homoseksualnosti (međutim, ona nije odštampana sve do 1978. godine). Poneseni istim idejama sekularnog humanizma kao Bentham, u [[Francuska|Francuskoj]] su se pripremali novi zakoni za novu državu posle [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]]. Grupa od nekoliko „sodomita“ je 1970. godine u Parizu predala peticiju Narodnoj skupštini (Assemblée nationale) sa zahtevom za slobodu i prizanje<ref>Blasius, Mark and Phelan, Shane (eds.), 1997. "We Are Everywhere: A Historical Sourcebook of Gay and Lesbian Politics", New York: Routledge. {{ISBN|0-415-90859-0}}</ref>. Godine [[1791]]. Francuska postaje prva država koja dekriminalizuje homoseksualnost, verovatno zahvaljujući delom [[Jean Jacques Régis de Cambacérès]], jednom od autrora [[Napoleonov zakon|Napoleonovog zakona]]. == 1860 - 1944 == [[Datoteka:Karl Heinrich Ulrichs.jpg|thumb|200px|right| [[Karl Heinrich Ulrichs]] ([[1825]] – [[1895]]) se smatra prvim aktivistom za prava LGBT osoba.]] Moderni istoričari obično navode nemačkog pravnika i aktivistu [[Karl Heinrich Ulrichs]]a kao pionira pokreta za LGBT prava. Urlichs se javno [[coming out|autovao]] i počeo je da izdaje knjige o istopolnoj ljubavi i rodnim varijantama u [[1860e|1860-im]], nekoliko godina pre nego što je reč „homoseksaulnost“ prvi put upotrebljena. U svojim delima on govori o '''[[Urning]]u''' (''Uranijac''), kao o osobi koja ia drugačije [[rodno oizražavanje]] i oseća strasti prema istom polu. Sam termin je inspirisan [[Platon]]ovom „''[[Gozba|Gozbom]] ''“ u kojoj se Nebeska (Uranska) Afrodita (''Αφροδίτη Ουρανία'') opisuje kao boginja časne muško-muške ljubavi. Termin, međutim, nije zadobio širu upotrebu kao danas poznat termin „homoseksaulnost“. Tokom 1870-ih društveni reformatori u drugim zemljama su počeli da učestuju u Uranijskom pokretu, ali krijući svoje identitete, plašeći se represije. Britansko tajno društvo pod nazivom „''Order of Chaeronea'', čiji je član bio i [[Oscar Wilde]] organizovalo je kampanju za legalizovanje homoseksualnosti. Engleski pesnik [[Edward Carprenter]] i škotski anarhista [[John Henry Mackay]] su pisali u odbranu istopolne ljubavi i androginije. U Evropi i Americi začet je pokret slobodne ljubavi, koji je išao paralelno sa prvim talasom feminizma i jačanjem levice. Kritikovali su viktorijanski seksualni moral i tradicionalne institucije braka i porodice, koje su sada viđene kao mehanizmi za porobljavanje žena. Neki/e zagovarači/ce slobodne ljubavi su početkom 20. veka počeli/e da govore u korist istopolne ljubavi i da zahtevaju zakonske promene, među njima je bila i feministkinja i anarhistkinja [[Emma Goldman]]. Godine [[1898]] nemački lekar i pisac [[Magnus Hirschfeld]] (Magnus Hiršfeld) organizovao je „[[Wissenschaftlich-humanitäres Komitee]]“ (''Naučno-humanitarni komitet''), koji se javno borio za ukidanje notornog zakona ''[[Paragraf 175|Paragrafa 175]] '', kojim se zabranjivao muško-muški seks. Peticiju, koju su slali 1898. godine, 1922. i 1925. bez uspeha, potpisali su neki od najznačajnih ljudi tog vremena u [[Nemačka|Nemačkoj]] i u svetu: [[Albert Einstein]], [[Hermann Hesse]], [[Thomas Mann]], [[Rainer Maria Rilke]] i [[Lav Nikolajevič Tolstoj]]. Hirschfeld razvija teoriju o istopolno orijentisanim osobama kao „trećem polu“. [[Datoteka:Magnus Hirschfeld.jpg|thumb|right|200px| [[Magnus Hirschfeld]], nemački lekar, seksolog i borac za prava LGBT osoba.]] Godine 1904. na Hirschfeldovo insistiranje [[Anna Rüling]] drži javni govor. Ovo je prvi javni nastup žene na temu homoseksualnosti, pa se ona može smatrati prvom LGBT aktivistkinjom. Ipak, žene su počele da se pridružuju dominantno muškom pokretu za seksualnu reformu tek oko 1910. godine, kada je zapretila mogućnost da se Paragraf 175 prošiti i na žene. Heteroseksualna feministička aktivistkinja [[Helene Stöcker]] je postala vodeća ličnost u ovom pokretu. Hirschfeld, čiji je život bio posvećen poboljšanju položaja homoseksualnih i transrodnih osoba, osnovao je [[Institut für Sexualwissenschaft]] (Institut za seksologiju) [[1919]]. godine, prvi takve vrste u svetu. Institut je sproveo ogroman broj istraživanja, hiljade ljudi je prošlo kroz savetovalište i imao je veliku ulogu u seksualnoj edukaciji, uključujući i pitanja kontracepcije i ženskih prava. Ipak, promene do kojih je Institut doveo brzo su poništene dolaskom [[nacistička nemačka|nacista]] na vlast. Institut je zatvoren, a njegova biblioteka je spaljena [[1933]]. godine. Tokom dvadesetih godina organizovane su mnoge organizacije u [[SAD]], koje uglavnom nisu dugo opstajale zbog pritiska policije. == 1945 – 1968 == Odmah posle završetka [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]] grupe za prava istopolno orijentisanih osoba osnivane su širom Zapadne Evrope i SAD-a. Pokret u ovom periodu [[LGBT istorija|LGBT istorije]] obično se naziva [[homofilni pokret]], jer su grupe radije koristile reč homofil, koja je isticala ''ljubav'' (filia) pre seksa. U Holandiji je 1946. osnovana grupa [[COC]], koja i danas postoji i predstavlja najstariju aktivnu gej i lezbejsku organizaciju u svetu. Nešto kasnije, 1948. godine, [[Axel Axgil]] osniva sličnu organizaciju u Danskoj, pod nazivom [[Forbundet af 1948]], koja objavljuje časopis ''Vennen'' (Prijatelj) od januara 1949. do 1953. godine. Forbundet af 1948 organizuje ogranke u Švedskoj (1949.) i u Norveškoj (1950.) Već [[1950]]. švedska organizacija postaje nezavisna i radi pod imenom koje i danas nosi [[Riksförbundet för sexuellt likaberättigande]] (RFSL). Iste godine organizuje se i prva homofilna grupa u [[SAD]], [[Mattachine Society]], a uskoro se osnivaju i [[ONE, Inc.]] (1952.) i [[Daughters of Bilitis]] (1955]], koja je bila prva lezbejska grupa. Homofilne grupe su kanije kritikovane od strane radikalnijih predstavnika zbog [[kulturna asimilacija|asimilacionizma]]. == 1969 – 1974 == Novi društveni pokret u [[1960e|1960-im]] koji su pratile grupe za emancipaciju crnaca u USA, grupe protiv rata u Vijetnamu, ženski pokret, kao i protesti 1968. u Francuskoj inspirisali su LGBT aktiviste i aktiviskinje na direktniju i militantniju akciju.<ref>[http://www.glbtq.com/social-sciences/stonewall_riots.html Matzner, Andrew, “Stonewall Riots”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060116051051/http://www.glbtq.com/social-sciences/stonewall_riots.html |date=2006-01-16 }}, glbtq: An Enclopedia of Gay, Lesbian, Bisexual, Transgender, & Queer Culture, Claude J. Summers, ed. 2004. http://www.glbtq.com/social-sciences/stonewall_riots.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060116051051/http://www.glbtq.com/social-sciences/stonewall_riots.html |date=2006-01-16 }}</ref> Početak nove ere za LGBT pokret obično se smatra [[Stounvolska revolucija]], [[1969]]. godine, kada se grupa [[transrodnost|transrodnih]] osoba, [[lezbejka|lezbejki]] i [[gej]]eva suprotstavila policijskoj raciji u [[New York]]u.<ref>[http://hnn.us/articles/11316.html Bullough, Vern, “When did the Gay Right Movement Begin?”]</ref>. Odmah posle Stounvola osnovane su grupe kao [[Gay Liberation Front]] i [[Gay Activists’ Alliance]], koje nisu pokušavale da se asimiluju u „straight“ društvo. Termin „gej“ počinje da se koristi da bi se ponosno imenovale sve [[seksualne manjine]] i polno/rodne različitosti. Pozivali su gejeve i lezbejke da izađu u javnost, organizovali su ulične marševe i „javno, glasno i ponosno“ (out, loud and proud) su tražili poštovanje svojih prava. Počinje se sa tradicijom [[parada ponosa LGBT osoba]], koje su se održavale u znak obeležavanja Stounvola. Nove grupe sa sličnim ciljevima, metodama i idejama organizovale su se širom Zapadne Evrope. == 1974 – 1986 == Posle prvog impulsa i euforije, iz radikalnog anarhističkog pokreta za gej oslobođenje osnivaju se umerenije i više [[reformizam|refomističke]] grupe za gej prava, koje su počele da koriste politike ljudskih i građanskih prava i prikazivale su gejeve i lezbejke kao [[manjinska grupa|manjinsku grupu]]. Ovaj period se uglavnom vidi kao nastavak homofilnog perioda LGBT pokreta. Vodeći impuls je ponovo bio konzervativan, asimilacionistički i na neki način apologetički. Transrodne osobe, butch lezbejke i „feminizirani“ gejevi su predstavljani kao negativni stereotipi o gej i lezbejskoj zajednici. Veterani i veteranke Stounvola, kao što je [[Sylvia Rivera]] su isključivani/e iz pokreta jer su transeksaulne osobe. Sylvia je kritikovala nove organizacije zbog licemerja, napuštanja vrednosti queer revolucije i njihovih nastojanja da se „dopadnu heteroseksualnoj većini“. Godine 1978. osnovana je [[Internacionalna lezbejska i gej asocijacija]] (ILGA), koja i danas nastavlja da se bori za prava LGBT osoba kako u [[Ujedinjene Nacije|Ujedinjenim Nacijama]], tako i kod nacionalnih vlada. [[Lezbejski feminizam]] koji je imao puno uticaja od sredine 1970-ih do sredine 1980-ih, pozivao je žene da svoju energiju usmere na žene, a ne na muškarce. Mnoge lezbejke protivile su se muškoj dominaciji u okviru gej i lezbejskog pokreta i osnivale su svoje, isključivo lezbejske organizacije. Neke, koje su smatrale da se razlike između muškaraca i žena ne mogu prevazići, razvile su [[lezbejski separatizam]]. U ovom periodu reč „gej“ počinje da se vezuje samo za muškarce. == 1986 – danas == Neki istoričari smatraju da je sa pojavom [[AIDS]]-a nastupio nov period LGBT pokreta. Napdi na zajednicu su bili pojačani, a religiozne i konzervativne grupe su koristile novi argument protiv gejeva, tvrdeći da je AIDS božja kazna za homoseksualnost. Nova era je poljuljala asimilacionističke gej i lezbejske grupe i snagu su ponovo dobile grupe koje su se zalagale za direktnu akciju, kao što je [[ACT UP]] (osnovana 1987.), [[Queer Nation]] (1990.) i [[Lesbian Avengers]] (1992). Neki aktivisti i aktivistkinje su počeli/e da doživljavaju termine „gej“ i „lezbejska“ kao ograničavajuće i politički konzervativne i počinje da se koristi reč „[[queer]]“, koja je označavala sve seksualne i polno/rodne različitosti (kao reč „gej“ u liberacionističkom periodu posle Stounvola). Koristi se i umereniji termin, koji je jednako isticao uključivanje svih rodnih i seksualnih manjina: [[LGBT]], kao i varijante: LGBTQ, LGBTI, LGBTTIQ i sl. Ponovno se aktualizuju pitanja prava transrodnih i transeksualnih osoba, kao i njihovo ponovno uključivanje u mainstream pokret. Ovaj period karakteriše niz zakonskih promena u demokratskim zemljama, kao što su dekriminalizacija istopolnih osnosa, uvođenje anti-diskriminacionih zakona, kojima se štite prava građanska i ljudska gejeva, lezbejki, biseksualnih, transrodnih i transeksualnih osoba, zakonsko priznavanje istopolnih parova, zakonsko omogućavanje istopolnim parovima da usvajaju decu i sl. LGBT pokret počinje da se širi van [[SAD]] i [[Evropa|Evrope]], dovodeći do društvenih i zakonskih promena u Aziji i, Africi, kojima još uvek odolevaju mnoge muslimanske zemlje. = Zakonske odredbe = [[Datoteka:World_laws_pertaining_to_homosexual_relationships_and_expression.svg|thumb|350px|Zakoni koji se tiču istopolnih odnosa {{col-begin}} {{col-break}} '''Homoseksualnost legalna''' {{legend|#025|Istopolni brak}} {{legend|#06F|Istopolna partnerstva}} {{legend|#CCC|Zajednice nisu priznate}} {{legend|#90C|Istopolni brak sklopljen drugde se priznaje}} {{col-break}} '''Homoseksualnost nelagalna''' {{legend|#f9dc36|Minimalna kazna}} {{legend|#ec8028|Visoka kazna}} {{legend|#e73e21|Doživotna kazna}} {{legend|#8c210f|Kazna smrću}}{{col-end}} ]] Zakonske odredbe koje se tiču istopolnih odnosa uređuju njihov pravni status i odnos države prema [[gej]]evima i [[lezbejka]]ma, kao i odnos drugih institucija i pojedinaca i pojedinki prema istopolno orijentisanim osobama. Zakonske odredbe variraju od države do države u rasponu od [[smrtna kazna|smrtne kazne]], kojom se kažnjavaju istopolni seksualni odnosi u fundamentalističkim islamskim državama, do prava na sklapanje [[istopolni brak|brakova]]. == Pregled zakona o istopolnim odnosima u svetu == Pregled zakona koji se tiču istopolnih osnosa ne pokazuje nužno i realni položaj gejeva i lezbejki u datim zemljama. Mnoge zemlje koje imaju zakone protiv istopolnih osnosa su u praksi manje opresivne nego što bi se na osnovu zakona moglo zaključiti i zakoni se ne koriste. Slično, zemlje, koje formalno ne zabranjuju istopolne odnose, u praksi mogu imati neprijateljsku društvenu klimu prema gejevima i lezbejkama i mogu ih progoniti na druge načine. === Afrika === ---- {{main|Položaj LGBT osoba u Africi}} {{:Položaj LGBT osoba u Africi}} === Amerike === ---- {{main|Položaj LGBT osoba u Amerikama}} {{:Položaj LGBT osoba u Amerikama}} === Azija === ---- {{Main|Položaj LGBT osoba u Aziji}} {{:Položaj LGBT osoba u Aziji}} === Evropa === ---- [[Datoteka:Same-sex marriage map Europe detailed.svg|330px|thumb|right|Status istopolnih zajednica u Evropi {{legend|#000080|Istopolni brak}} {{legend|#0066FF|Registrovana partnerstva}} {{legend|#AACCFF|Neregistrovane kohabitacije}} {{legend|#cccccc|Ne priznaju se ili nepoznat status}} {{legend|#D40000|Istopolni brak je zabranjen}}]] {{main|Položaj LGBT osoba u Evropi}} Može se tvrditi da je [[Evropa]] najliberalniji region kada su u pitanju prava LGBT osoba. Seksualni odnosi između osoba istog pola su legalni u svim državama Evrope. Većina evropskih država ima zakone koji zabranjuju diskriminaciju na osnovu [[seksualna orijentacija|seksualne orijentacije]] i [[rodni identitet|rodnog identiteta]] i [[rodna ekspresija|rodne ekspresije]]. Dvadesetak evropskih zemalja zakonom predviđa neki oblik priznavanja istopolnih parova, garantujući u nekom obimu prava koja imaju venčani parovi. Pet evropskih zemalja ([[Belgija]], [[Holandija]], [[Norveška]], [[Španija]] i [[Švedska]]) priznaju [[istopolni brak|istopolne brakove]]. Desetak država dozvoljava [[usvajanje dece od strane istopolnih parova]]. U nekim državama u toku su političke rasprave oko pitanja unapređenja poštovanja prava LGBT osoba, koja se tiču priznavanja braka, partnerstava ili prava na usvajanje dece i pristup veštačkoj oplodnji za lezbejske parove. Kada je u pitanju stav građana i građanki Evrope po pitanju prava LGBT osoba i njihovog prihvatanja u društvu, i dalje postoje velike razlike između zemalja Severne i Zapadne Evrope, s jedne, i zemalja Istočne Evrope s druge strane. Te razlike su vidljive i u okviru [[Evropska unija|Evropske unije]]. Istraživanje [[Eurobarometer|Eurobarometra]] iz 2006. godine pokazuje visok stepen podrške istopolnim brakovima u zemljama kao što su, na primer, [[Holandija]] (82%), [[Švedska]] (71%), [[Danska]] (69%); i s druge strane izuzetno nizak nivo u zemljama poput [[Rumunija|Rumunije]] (11%), [[Letonija|Letonije]] (12%) i [[Kipar|Kipra]] (14%).<ref name="EUROB">{{cite web|work=Angus Reid Global Monitor : Polls & Research|title=Eight EU Countries Back Same-Sex Marriage|url=http://www.angus-reid.com/polls/index.cfm/fuseaction/viewItem/itemID/14203|accessdate=29 January 2006|archive-date=2008-09-05|archive-url=https://web.archive.org/web/20080905233521/http://www.angus-reid.com/polls/index.cfm/fuseaction/viewItem/itemID/14203|dead-url=yes}}</ref>. Sličan odnos razlika se primećuje i po pitanju usvajanja dece od strane istopolnih parova, gde najviše podrške dolazi iz [[Holandija|Holandije]] (69%), dok najmanje iz [[Poljska|Poljske]] i [[Malta|Malte]] (7%).<ref name="EUROB"/> [[Datoteka:Nuvola Europe flag.svg|left|50px|EU flag]]<div style="font-size:95%">Članstvo u [[Evropska unija|Evropskoj uniji]] zahteva ne samo ukidanje svih anti-gej zakona, već i uvođenje antidiskriminacionih zakona sa odredbama koje se tiču seksualne orijentacije, prema [[Amsterdamski sporazum|Amsterdamskom sporazumu]].<ref>http://eur-lex.europa.eu/en/treaties/dat/12002M/pdf/12002M_EN.pdf</ref></div> === Okeanija === ---- {{main|Položaj LGBT osoba u Okeaniji}} {{:Položaj LGBT osoba u Okeaniji}} = Vidi dalje = * [[Ljudska prava]] * [[Istopolni brak]] * [[Usvajanje dece od strane istopolnih parova]] * [[LGBT i religija]] * [[LGBT istorija]] * [[Pregled LGBT istorije]] * [[Zakoni o sodomiji]] = Reference = {{reflist}} = Spoljne veze = {{Commonscat|LGBT rights by country or territory}} * [https://web.archive.org/web/20060626032811/http://www.iglhrc.org/files/iglhrc/reports/990604-antidis.pdf Antidiscriminacioni zakoni, april 1999, pregled stanja u svetu] IGLHRC (pdf - engleski) * [http://www.iglhrc.org/site/iglhrc/ International Gay and Lesbian Human Rights Commission] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050524002459/http://www.iglhrc.org/site/iglhrc/ |date=2005-05-24 }} (IGLHRC) * [http://www.ilga.org/ International Lesbian and Gay Association] * [http://www.ilga.info/Information/Legal_survey/ilga_world_legal_survey%20introduction.htm International Lesbian and Gay Association World Legal Survey] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090419072609/http://www.ilga.info/Information/Legal_survey/ilga_world_legal_survey%20introduction.htm |date=2009-04-19 }} (2000) * [http://www.sodomylaws.org/ Sodomy Laws Around the World] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070704130716/http://www.sodomylaws.org/ |date=2007-07-04 }} * [https://web.archive.org/web/20090912101540/http://www.ilga.org/statehomophobia/StateHomophobia3.jpg State Homophobia], world map, ILGA (2004) * [https://web.archive.org/web/20080910171355/http://www.ai-lgbt.org/SEXUAL_MINORITIES_MAP.gif New Internationalist sexual minorities map] * [http://www.iglhrc.org/site/iglhrc/content.php?type=1&id=77 Where Having Sex is a Crime: Criminalization and Decriminalization of Homosexual Acts] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090113043721/http://www.iglhrc.org/site/iglhrc/content.php?type=1&id=77 |date=2009-01-13 }}, IGLHRC (2003) * [http://www.iglhrc.org/site/iglhrc/content.php?type=1&id=91 Where You Can Marry: Global Summary of Registered Partnership, Domestic Partnership, and Marriage Laws] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081222162055/http://www.iglhrc.org/site/iglhrc/content.php?type=1&id=91 |date=2008-12-22 }}, IGLHRC (November 2003) * [https://web.archive.org/web/20060728113414/http://www.ilga.org/statehomophobia/Criminal%20Law%20Survey.pdf With the state in our bedrooms - A survey of the laws over the world prohibiting consenting adult homosexual acts] (2006) {{LGBT}} [[Kategorija:LGBT prava| ]] [[Kategorija:LGBT historija|Prava]] [[Kategorija:Prava manjina|LGBT]] [[Kategorija:Zakoni koji se odnose na LGBT osobe]] gsp7wmmys4she7cuax5nm9bxi4lwoz9 Rimski forum 0 19714 42669463 42447951 2026-08-08T13:47:37Z Aca 108187 42669463 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Map_of_downtown_Rome_during_the_Roman_Empire_large.png|thumb|right|380px|Plan centra grada Rima tokom Rimskog carstva: ''[[Forum Holitorium]]'' i ''[[Forum Boarium]]'' označeni su na sredini dole]] '''Rimski forum''' ({{jez-lat|Forum Romanum}}, premda su ga sami [[Rimljani]] češće nazivali '''Veliki forum''' ili samo '''Forum''') bio je centralni trg oko kojega se razvio [[antički Rim]] i na kojem su se obavljali trgovački poslovi, [[Religija|religijski]] kultovi i sudske parnice. Istorija. == Nastanak i razvoj == Svaki [[Antika|antički]] grad imao je svoj trg ''(forum)'', na kome su se građani okupljali da razmene novosti, čuju najnovije vesti iz [[Politika|politike]], obave svoje privatne poslove, građanske dužnosti, trguju, kupuju i obave verske dužnosti prema bogovima. Središte života rimske države bio je ''Forum Romanum'', glavni trg u gradu [[Rim]]u, koji se protezao oko pola kilometra u dužinu između [[Kapitol]]a, [[Kvirinal]]a i [[Palatin]]a. Izgradnjom velikog odvodnog kanala ''([[Cloaca Maxima]])'' u 6. veku stare ere isušena je močvara i na tom su prostoru počele da se podižu javne građavine i [[Rimski hram|hramovi]]. Tako se postepeno taj prostor od običnog gradskog trga pretvorio u upravni, [[Rimska privreda|ekonomski]] i politički centar na kome je rešavana sudbina najveće države tadašnjega sveta. Kasnije, u doba carstva, u Rimu su izgrađeni novi, [[carski forumi]], od kojih su najvažniji [[Cezarovov forum]], [[Avgustov forum]] i [[Trajanov forum]], čime je Rimski forum izgubio svoj dotadašnji centralni upravni i ekonomski značaj, ali je i dalje postao značajan političko-istorijski simbol. Forum je vremenom menjao izgled, građevine na njemu su obnavljanje, nešto je dodavano, rušeno i ponovo građeno. == Glavne građevine == [[Datoteka:Roman Forum 2.jpg|thumb|380px|right|[[Vespazijanov hram]] (levo), [[slavoluk Septimija Severa]] iza ostataka [[Saturnov hram|Saturnovog hrama]] napred. Na desnoj strani su tri stuba hrama [[Kastor i Polideuk|Kastora i Poluksa]] i [[Palatin]], levo od njih je [[Chiesa di San Lorenzo in Miranda]]. U daljini se vide [[Koloseum]] i [[Titov salvoluk]].]] Najvažniji politički i upravni simbol na Forumu bila je [[Kurija]] ''(Curia)'', [[rimski Senat|senatska]] većnica koju je prema tradiciji podigao [[Rimsko kraljevstvo|rimski kralj]] [[Tul Hostilije]], i koju stu stoga nazivali i Hostilijevom kurijom. Obnavljana je u nekoliko mahova. Bila je pravougaonog oblika i u njoj je bila smeštena sala za sednice senata i "sekretarijat" senata. Sala je bila pravougaona sa podijumom za stolicu [[magistrat]]a koji je predsedavao sednicom, postavljenom prema ulazu u sredini. Sa obe strane magistratova sedišta nalazili su se nizovi [[mramor|mermernih]] klupa za senatore. Na ovaj je način magistrat imao pred očima sve prisutne kao i ulaz u salu. Ispred kurije nalazio se [[Komicij]] ''(Comitium)'', prostor na kome su se rimski građani okupljali u [[Rimske skupštine|skupštinu]]. Tu se nalazila i govornica ''([[Rostra]])'', sa koje se magistrat obrađao narodu. Reč ''rostrum'' zapravo znači "kljun" (lađe ili ptice), a govornica je nazvana tako zato što su je Rimljani, u slavu svoje pobede nad stanovnicima [[Anzio|Ancija]] 338. godine st. e., ukrasili kljunovima zarobljenih neprijateljskih lađa. Iza govornice prema Kapitolu nalazio se [[Saturnov hram]] iz 5. veka st. e., u kome je bila državna riznica ([[Erarij]], ''Aerarium''). Osim blaga, u njemu su čuvani i tekstovi [[Rimsko pravo|zakona]] i odluke senata, koji su postajali pravosnažni tek kada bi bili položeni u ovom hramu. Pored riznice nalazio se [[hram Sloge]] ''(Concordiae templum)'', podignut u 4. veku st. e., a obnovljen i posvećen nakon nemira nastalih u vezi s reformama [[Tiberije Sempronije Grakho|Tiberija]] i [[Gaj Sempronije Grakho|Gaja Grakha]] u drugoj polovini 2. veka st. e., kao znak pomirenja i buduće sloge. U ovom je hramu za vreme [[Ciceron]]ovog [[konzul]]ata održana sednica senata na kojoj su osuđeni na smrt učesnici [[Katilinina zavera|Katilinine zavere]]. U 1. veku st. e. pored Saturnovog hrama i riznice bila je podignuta još jedna građevina za čuvanje državnog arhiva, nazvana [[Tabularij]] ''(Tabularium)''. Građevina koja je vremenom postala karakteristična za antičke trgove bila je [[bazilika]] ''(basilica)'', kojih je na Forumu bilo dve. Starija je [[Emilijeva bazilika]] ''(basilica Aemilia)'', koju je u 1. veku st. e. ponovo obnovio [[Lucije Emilije Paul]], brat [[Drugi trijumvirat|trijumvira]] [[Marko Emilije Lepid|Marka Emilija Lepida]]. Pošto mu je nedostajalo sredstava da završi izgradnju, prodao je [[Gaj Julije Cezar|Juliju Cezaru]] svoju neutralnost u [[Drugi rimski građanski rat|građanskom ratu]] – bio je naime osvedočeni optimat – za 1,500 talenata. Drugu, [[Julijevu baziliku]] ''(basilica Iulia)'' počeo je da gradi Julije Cezar, a dovršio ju je i ukrasio Oktavijan Avgust. Bazilike su bile prostrane građevine, čija je duža strana bila okrenuta prema trgu, sa nizom stubova u sredini koji su nosili drveni krov. Uz duže strane bile su podignute [[Kolonada|kolonade]] i unutra galerije. Svetlost je ulazila kroz zid sa otvoirma koji je služio kao svetlarnik, a neke su mogle imati i salu za sedenje s mermernim klupama. Ovaj tip zgrade došao je Rimljanima od [[Antička Grčka|Grka]], o čemu svedoči i njeno ime. Pored ovih bazilika gradile su se prodavnice, uglavnom s prehrambenom robom. Kasnije su prodavnice bile sasvim uklonjene s Foruma. Ispred Emilijeve bazilike nalazio se mali [[hram Venere Kloacine]] ''(Venus Cloacina)'', posvećen [[Venera (mitologija)|Veneri]] kao boginji zaštitnici kanalizacionog odvoda ''Cloaca Maxima''. Venera je bila poistovećena s boginjom Kloacinom, koja je bila [[Etrurci|etrurskog]] porekla. U ovom svetištu nalazio se i ulaz u podzemni kanalizacioni sistem. Pored Julijeve bazilike nalazio se velelepni [[hram Kastora i Poluksa]] u [[Korintski stil|korintskom stilu]], trijumfalni [[Avgustov luk]], podignut u znak pobede nad [[Marko Antonije|Antonijem]] i [[Kleopatra|Kleopatrom]] 31. godine st. e. Tu je bio [[hram božanskog Julija]], koji je podigao [[August (rimski car)|Avgust]] na mestu na kome je bilo kremirano telo ubijenog Julija Cezara nakon govora Marka Antonija. Između Emilijeve i Julijeve bazilike nalazio se "[[pupak Grada]]" ''(Umbilicus Urbis)'', izgrađen u doba pozne [[Rimska Republika|Rimske republike]], od koga i do koga su merena sva rastojanja u Rimu i u [[Rimsko Carstvo|Rimskom carstvu]]. [[Datoteka:Temple of Vesta (Rome).jpg|left|thumb|200px|Ostaci [[Vestin hram|Vestinog hrama]]]] U blizini su se nalazile i dve najstarije građevine na Rimskom forumu. [[Vestin hram]] ''(Aedes Vestae)'', okrugla zgrada u kojoj nije bilo obredne statue boginje [[Vesta|Veste]], već je na ognjištu grada goreo večiti plamen kao simbol večnosti i čistote grada. U riznici Vestinog hrama nalazili su se [[penati]] grada Rima, koje su mogle videti samo [[vestalke]] određenog dana u godini, a od čijeg čuvanja je – prema verovanju – zavisila sudbina čitave rimske države. Najrasprostranjenije mišljenje je bilo da je to [[Paladion]], statua [[Atena (mitologija)|Atene]] koju je [[Zeus|Zevs]] lično dao [[Dardan]]u, osnivaču [[Troja|Troje]], a [[Eneja]] sa sobom doneo u [[Italija|Italiju]]. Pored hrama je bilo svetilište u kome se nalazio [[Vestin atrij]] ''(Atrium Vestae)'', zgrada u kojoj su po strogim pravilima živele vestalke. Pored Vestinog hrama nazila se [[Regija]] ''(Regia)'', prema predanju dvor kralja [[Numna Pompilije|Nume Pompilija]], u kome je živeo [[veliki pontifik]] ''(pontifex maximus)'' – vrhovni sveštenik rimske religije. Tu su se skupljali svi pontifici i tu je bila smeštena njihova arhiva. U dvorištu Regije bilo je svetilište [[mars (mitologija)|boga Marsa]], u kome je kao najveća svetinja čuvano njegovo oružje. [[Datoteka:Forum_Romanum_panorama.jpg|thumb|380px|Rimski forum s [[Palatin]]om u pozadini. Slavoluk koji se vidi na levoj strani jeste [[slavoluk Septimija Severa]], dok se na desnoj strani [[hram Vespazijana i Tita]] s tri stuba nalazi ispred [[Saturnov hram|Saturnovog hrama]].]] Na Forumu je bilo još građevina i znamenitosti. Od ostalih hramova tu su bili smešteni [[Romulov hram]], [[hram Venere i Rome]], [[hram Antonina i Faustine]], te [[hram Vespazijana i Tita]]. Od [[slavoluk]]a su, pored pomenutov Avgustovog, znameniti bili [[Tiberijev slavoluk]], [[slavoluk Septimija Severa]] i [[Titov slavoluk]]. Na Forumu se nalazio i ''[[Lapis niger]]'' (= "Crni kamen"), svetilište u kome je nađen najstariji sačuvani natpis na latinskom jeziku i za koga su Rimljani verovali da označava mesto na kome je sahranjen sam [[Romul i Rem|Romul]]. Poslednja građevina koja je na Forumu bila podignuta jeste [[Fokin stub]] (608. godine). [[Datoteka:RomaForoRomanoColonnaFoca.JPG|thumb|left|Stub podignut u čast [[Bizanstko carstvo|vizantijskog]] cara [[Foka (bizantski car)|Foke]]]] Forum je celom dužinom presecala [[Sveta ulica]] ''(Via sacra)'', koja je vodila na Kapitol. Njom se svakoga dana kretala masa uglednih i neuglednih stanovnika grada, a o praznicima su išle svečane procesije na Kapitol. Istim putem je prema Kapitolu prolazila i bučna [[Rimski trijumf|trijumfalna povorka]] u kojoj je vojskovođa slavljenik uživao gotovo božanske počasti. == Iskopavanje i konzervacija == [[Datoteka:ClaudeL.jpg|thumb|[[Claude Lorrain]]: ''Campo Vaccino'']] Nepoznati putnik iz [[Einsiedeln]]a (u današnjoj [[Nemačka|Nemačkoj]]) zapisao je u 8. veku nove ere da se Forum u njegovo vreme već nalazio u ruševinama. Premda je tokom [[srednji vijek|srednjeg veka]] sećanje na ''Forum Romanum'' i dalje bilo živo, spomenici na Forumu zapravo su bili prekriveni naslagama đubreta i otpadnih materijala, a njegovo mesto bilo je određeno za "stočno polje" ''(Campo Vaccino)'', između Kapitola i [[Koloseum]]a. Nakon povratka [[Urban V (papa)|pape Urbana V]] iz [[Avignon]]a 1367. godine došlo je do povećanog zanimanja za antičke spomenike, delimično zbog moralnih pouka koje su se tražile među antičkim autorima, a delom i zbog nove potrebe za podizanjem novih zgrada u Rimu. Od [[15. vijek|15. veka]] umetnici crtaju ruševine na Forumu, u [[16. vijek|16. veku]] antikvari prepisuju antičke [[Epigrafija|natpise]], a prvi pokušaju iskopavanja počinju krajem [[18. vijek|18. veka]]. Čišćenje terena oko slavoluka Septimije Severa poduzeto je 1803. godine, a tokom [[Napoleon Bonaparte|Napoleonove]] vladavine [[Arheologija|arheolozi]] su započeli s čišćenjem celog Foruma, koji je međutim u potpunosti otkopan tek početkom [[20. vijek|20. veka]]. == Vanjske veze == {{Commonscat|Forum Romanum}} * [http://dlib.etc.ucla.edu:8080/projects/Forum "The Digital Forum"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060519124826/http://dlib.etc.ucla.edu:8080/projects/Forum |date=2006-05-19 }}, 3D reconstructions of the Roman Forum in ca. 400 * [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Gazetteer/Places/Europe/Italy/Lazio/Roma/Rome/Forum_Romanum/_Texts/Huelsen*/home.html Christian Hülsen: The Roman Forum] (at LacusCurtius; Hülsen was one of the principal excavators of the Forum) * [http://www.arounder.eu/fori/lucaemartinafullscreen.mov QTVR fullscreen of Roman Forum by Tolomeus] * {{cite web | title=Aerial view of Roman Forum | work=Google Maps | url=http://maps.google.com/maps?q=rome,+italy&ll=41.892374,12.485533&spn=0.005023,0.008664&t=h&hl=en | accessdate=October 14, 2005}} * [http://sights.seindal.dk/sight/4_Forum_Romanum.html Forum Romanum (Photo Archive)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110802074245/http://sights.seindal.dk/sight/4_Forum_Romanum.html |date=2011-08-02 }} * [http://www.bestofrome.eu/pho/pho_for.html Images of the Forum Romanum ] * [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Gazetteer/Places/Europe/Italy/Lazio/Roma/Rome/_Texts/PLATOP*/Forum_Romanum.html Forum Romanum] (at LacusCurtius; article in Platner's ''Topographical Dictionary of Ancient Rome'') {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Rimski forum| ]] [[Kategorija:Rimski forumi]] [[Kategorija:Građevine u antičkom Rimu|Forum]] [[Kategorija:Trgovi u Rimu|Forum]] [[Kategorija:Nacionalni muzeji u Italiji]] [[Kategorija:Arheološki muzeji u Italiji]] [[Kategorija:Muzeji u Rimu|Forum]] auev3c8n73z1d831geq8yqmriabu3vx Emacs 0 20169 42669534 41239093 2026-08-08T17:48:53Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669534 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Emacs.png|thumb|Tekstualni editor Emacs]] '''Emacs''' spada u grupu tekstualnih editora (uređivača), i popularan je među programerima i [[Unix]] ekspertima. Pošto je napravljen za Unix, može se koristiti i na [[Linux]]u. Originalni Emacs je napisao [[Richard Stallman]], te je izdato mnogo verzija Emacs-a, uključujući i GNU Emacs, XEmacs i druge. U [[Unix]] kulturi, često se vode žestoke diskusije o Linux editorima, među kojima su najpopularniji [[Emacs]] i [[Vi]]. == Vanjske veze == * [http://www.gnu.org/software/emacs/ Emacs] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110228042343/http://www.gnu.org/software/emacs/ |date=2011-02-28 }} * [http://www.xemacs.org/ xemacs.org] {{Commonscat}} [[Kategorija:Linux]] 931ryi7gz3lnyzprzd3yxw22bgn7qjq Oromija 0 20632 42669472 42387692 2026-08-08T14:33:27Z Aca 108187 + 42669472 wikitext text/x-wiki ''Za istoimenu administrativnu zonu u [[Regija Amhara|regiji Amhara]] v. [[Zona Oromia]]'' {{Etiopska regija |ime = Oromija |orginalno ime = |karta= Oromia in Ethiopia.svg |zastava= Flag of the Oromia Region.svg |zemlja = |glavni grad = [[de jure]] [[Adis Abeba]]<br />[[de facto]] [[Adama]] |stanovništvo = 26553000 |godina = 2005 |površina = 353632 |gustoća = }} '''Oromija''' (nekad označavana kao '''Oromia''', '''Oromiya''' odnosno '''Oromiyaa''' na [[Oromo jezik]]u) jedna od devet [[Regije Etiopije|etničkih podjela]] (''kililoch'') [[Etiopija|Etiopije]]. Pokriva 353.632&nbsp;km<sup>2</sup> od istoka prema jugozapadu zemlje, a stanovništvo joj je godine [[2002]]. procijenjeno na oko dvadesetčetiri miliona, čineći je najvećom državom i prema broju stanovnika i prema površini. Sadrži bivšu provinciju [[Provincija Arsi|Arsi]] zajedno s dijelovima bivših provincija [[Provincija Bale|Bale]], [[Hararge]], [[Provincija Ilubabor (Etiopija)|Ilubabor]], [[Provincija Kaffa|Kaffa]], [[Provincija Šoa|Šoa]], [[Provincija Sidamo|Sidamo]] i [[Provincija Velega|Velega]]. Trenutni glavni grad je [[Adama]]; ostali važni gradovi i naselja su [[Debre Zejit]], [[Dembidolo]], [[Džima]], [[Nekemte]] i [[Šašamane]]. Među Oromo [[separatizam|separatistima]], Oromija je naziv koji se koristi za predloženu nezavisnu nacionalnu državu naroda Oromo, koja bi se trebala sastojati od iste teritorije koja čini današnju ''[[de jure]]'' regionalnu državu. Prije [[21. vijek]]a, regionalni [[glavni grad]] Oromije bio je [[Addis Ababa]], također poznat pod nazivom Finfinne (originalni naziv na [[Oromo jezik]]u). Premještanje regionalne prijestolnice u [[Adama|Adamu]] je izazvalo velike kontroverze. Kritičari tog poteza vjeruju kako etiopska vlada nastoji umanjiti značaj položaja Addis Ababe unutar Oromije.<ref>{{cite web | author = Hameso, Seyoum and Tilahun Ayanou Nebo | year = 2000 | url = http://www.sidamaconcern.com/books/ethiopia_a_new_start.html | title = Ethiopia: A New Start? | work = The Sidama Concern | accessdate = February 25, 2006}}</ref><ref>{{cite web | author = Mosisa, Abraham T. | year = January 13, 2004 | url = http://oromostudies.org/lettertoUNSecretaryGeneral.htm | title = Letter to U.N. Secretary-General | publisher = Oromo Studies Association | accessdate = February 25, 2006 | archive-date = 2006-02-22 | archive-url = https://web.archive.org/web/20060222235224/http://oromostudies.org/lettertoUNSecretaryGeneral.htm | dead-url = yes }}</ref> S druge strane vlada tvrdi da se za Addis Ababu "utvrdilo da je neprikladna za razvitak jezika, kulture i proučavanja historije naroda Oromo."<ref>{{cite web | year = July 13, 2000 | url = http://www.telecom.net.et/~walta/ennews/html/jul/ed130700/html/newsitem_3.html | title = Nazareth Selected as Oromiya's Capital | publisher = [[Walta Information Center]] | accessdate = February 25, 2006 | archivedate = 2006-03-03 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20060303092319/http://www.telecom.net.et/~walta/ennews/html/jul/ed130700/html/newsitem_3.html | deadurl = yes }}</ref> [[10.6.]] [[2005]] je [[Oromo narodna demokratska organizacija]] (OPDO), dio vladajuće koalicije [[Etiopski narodni revolucionarni demokratski front|EPRDF]], službeno objavila planove da se državni glavni grad vrati u Finfinne.<ref>{{cite web | year = June 10, 2005 | url = http://www.waltainfo.com/EnNews/2005/Jun/11Jun05/Jun11e11.htm | title = Chief Administrator of Oromia says decision to move capital city based on study | publisher = Walta Information Center | accessdate = February 25, 2006 | archive-date = 2005-06-13 | archive-url = https://web.archive.org/web/20050613234040/http://www.waltainfo.com/EnNews/2005/Jun/11Jun05/Jun11e11.htm | dead-url = yes }}</ref> == Demografija == Prema brojkama objavljenim godine 2005. od strane [[Središnja statistička agencija (Etiopija)|Centralne statističke agencije]] Etiopije (CSA), Oromija je imala procijenjenih 26,553.000 stanovnika, od čega su 13,249.999 bili muškarci, a 13,303.001 ženee. Za 23,030.000 ili 86.7% stanovnika se procjenjivalo da žive na selu, dok su 3,523.000 ili 13,3% predstavljali gradsko stanovništvo. S procijenjenom površinom od 353.006,81 kvadratnih kilometara, ova je regija imala procijenjenu gustoću od 75,22 stanovnika po kvadratnom kilometru.<ref>{{cite web | url = http://www.csa.gov.et/text_files/2005_national_statistics.htm | title = 2005 National Statistics, Tables B.3 and B.4 | format = pdf | publisher = Central Statistical Agency | accessdate = February 10, 2006 | archive-date = 2007-08-13 | archive-url = https://web.archive.org/web/20070813054932/http://www.csa.gov.et/text_files/2005_national_statistics.htm | dead-url = yes }}</ref> Ove se procjene temelje na popisu stanovništva iz 1994. godine, prema kome je bilo zabilježeno ukupno 18,732.525 stanovnika, od čega 9,371.228 muškaraca i 9,361.297 žena. Ruralno stanovništvo države je činilo 89,5% ukupno broja. 44,3% su bili [[muslimani (religija)|muslimani]], 41,3% [[Etiopska pravoslavna tevahedo Crkva|pravoslavni kršćani]], 8,6% [[protestanti]], a 4,2% sljedbenici [[Waaq|tradicionalnih religija]]. Preostalih 1,6% čine druge vjerske grupe; u urbanim područjima pravoslavci čine 67,8% stanovništva, a slijede ih muslimani s 24,0% i protestanti s 7%. Vodeće etničke grupe unutar države su [[Oromo]] (85%), [[Amhara (narod)|Amhara]] (9,1%) i [[Gurage]] (1,3% - od čega [[Sebat Bet Gurage]], [[Soddo]] Gurage i [[Silt'e]]). Preostalih 4,6% čine druge etničke grupe. [[Oromo jezik|Oromo]] (Oromiffa), kojeg se trenutno piše na latinici, je najrasprostranjeniji jezik, a njega govori 83,5% stanovništva. Ostali vodeći jezici su [[amharski]] (11%), [[Gurage jezici]] ([[Sebat Bet Gurage jezik|Sebat Bet Gurage]], [[Soddo jezik|Soddo]], [[Silt'e jezik|Silt'e]]), [[Hadiya jezik|Hadiya]], [[Gedeo jezik|Gedeo]] (0,98%) te [[Tigrinjski jezik|Tigrigna]] (0,25%). == Ekonomija == CSA je izvijestila kako je u periodu 2004-2005. u Oromiji proizvedeno 115.083 tona kave, što se temelji na inspekcijskim bodacima Etiopske uprave za kavu i čaj. To predstavlja 50,7% ukupne proizvodnje u Etiopiji. Seljaci u regiji imaju procijenjenih 17,214.540 goveda (ili 44,4% ukupnog broja u Etiopiji), 6,905.370 ovaca (39,6%), 4,849.060 koza (37,4%), 959.710 konja (63,25%), 63.460 mazgi (43,1%), 278.440 magaraca (11,1%), 139.830 kamila (30,6%), 11,637.070 svih vrsta peradi (37.7%), te 2,513.790 košnica (57.73%).<ref>CSA 2005 National Statistics, Tables D.3 - D.5</ref> Prema publikaciji [[Svjetska banka|Svjetske banke]] iz marta 2003. godine, prosječno ruralno gospodarstvo ima 1,14 hektara zemlje u usporedbi s nacionalnim prosjekom od 1,01 hektara, dok 24% stanovništva je zaposleno van poljoprivrede, što je niže od nacionalnog prosjeka koji iznosi 25%.<ref>[http://econ.worldbank.org/external/default/main?ImgPagePK=64202990&entityID=000094946_03032704080562&menuPK=64168175&pagePK=64210502&theSitePK=477938&piPK=64210520 Klaus Deininger et al. "Tenure Security and Land Related Investment", WP-2991] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070310150244/http://econ.worldbank.org/external/default/main?ImgPagePK=64202990&entityID=000094946_03032704080562&menuPK=64168175&pagePK=64210502&theSitePK=477938&piPK=64210520 |date=2007-03-10 }} (accessed 23 March 2006).</ref> == Predsjednici Izvršnog odbora == * [[Hassen Ali]] (1992? - 1995) * [[Kuma Demeksa]] ([[Oromo narodna demokratska organizacija|OPDO]]) (1995 - 24.7. 2001.) * ''ispražnjeno mjesto?'' (24.7. - 28.10. 2001.) * [[Juneidi Sad]] <!-- ili Junedin Sado --> (28.10. 2001 - 6.10. 2005.) * [[Abadula Gemeda]] OPDO (6.10. 2005 - trenutno) (Ovaj popis se temelji na informacijama s [http://www.worldstatesmen.org/Ethiopia_Regions.html Worldstatesmen.org].) == Zone == * [[Zona Arsi]] * [[Zona Bale]] * [[Zona Borena]] * [[Zona Illubabor]] * [[Zona Jimma]] * [[Zona Mirab Hararghe|Zona Mirab (Zapad) Hararghe]] * [[Zona Mirab Shewa|Zona Mirab (Zapad) Shewa]] * [[Zona Mirab Welega|Zona Mirab (West) Welega]] * [[Zona Misraq Hararghe|Zona Misraq (Istok) Hararghe]] * [[Zona Misraq Shewa|Zona Misraq (Istok) Shewa]] * [[Zona Misraq Welega|Zona Misraq (Istok) Welega]] * [[Zona Semien Shewa (Oromija)|Zona Semien (Sjever) Shewa]] == Povezano == * [[Popis woreda u Regiji Oromija]] == Napomene == <!-- ---------------------------------------------------------- See http://en.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Footnotes for a discussion of different citation methods and how to generate footnotes using the <ref>, </ref> and <reference /> tags ----------------------------------------------------------- --> {{Reflist}} == Vanjske veze == * [http://www.ocha-eth.org/Maps/downloadables/OROMIYA.pdf Map of Oromia Region at UN-OCHA] {{PDF}} * [http://www.dppc.gov.et/downloadable/map/administrative/Atlas_Oromiya.pdf Map of Oromia Region at DPPA of Ethiopia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927204328/http://www.dppc.gov.et/downloadable/map/administrative/Atlas_Oromiya.pdf |date=2007-09-27 }} {{PDF}} * [http://www.ethiopar.net/English/basinfo/infoormy.htm FDRE States: Basic Information - Oromia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060427012014/http://www.ethiopar.net/English/basinfo/infoormy.htm |date=2006-04-27 }} * [http://www.oromiagov.org/index.asp Oromia State Government] {{Etiopija}} [[Kategorija:Regije Etiopije]] e6xazq0h0j7yavi5wg814zmg6xpa9yq Država Kayah 0 22194 42669502 41216588 2026-08-08T15:41:22Z Aca 108187 + 42669502 wikitext text/x-wiki '''Država Kayah''' (također poznata i pod nazivom '''Država Karenni''') je [[administrativne podjele Mjanamra|država]] u [[Mianmar|Mjanmaru]]. Smještena je u istočnom Mjanmaru, te okružena sa sjevera [[Država Shan|Državom Shan]], na istoku s [[tajland]]skom [[Provincija Mae Hong Son|provincijom Mae Homng Son]], a na jugu i zapadu sa [[Država Kayin|Državom Kayin]]. Smještena je otprilike između 18° 30' and 19° 55' sjeverne geografske širine te između 94°40' i 97° 93' istočne geogtrafske duđine. Površina iznosi 11,670 km² (4,530 kv. milja). Glavni grad je [[Loikaw]] (također izgovaran kao Loi-kaw). Procjenjeno stanovništvo je, prema [[UNICEF]]-u godine 1998. iznosilo 207.357 ljudi. Nastanjuju ga pretežno pripadnici sino-tibetanske etničke grupe [[Karenni]], isto tako poznati kao Crveni Kareni ili Kayah. == Demografija == [[Etnografi]] su između sedam i deset [[etničke grupe|etničkih grupa]] (ne računajući etničke pod-grupe) klasificirali kao domoriodačke u Državi Kayah. Uz to narodi [[Shan]], [[Intha (narod)|Intha]] i [[Burmanci|Bamari]] đive na sjeveru, a [[Pa-O]] u susjednim brdima. Svaka je grupa poznata pod više od jednim imenom. Etnički identiteti u Državi Kayah su složeno pitanje, a još složenijim ga čini postojeća politička situacija. Prema popisu stanovništva iz [[1983]], godine koje je proveo [[Ujedinjeni narodi|UN]] i burmanska vlada, Kayahi su činili većinu od 56,12%, a [[Burmanci|Bamari]] (17,58%), [[Šan (narod)|Shan]] (16,66%), [[Karen (narod)|Kareni]] (6,45%), miješane rase (2.08%), i ostale grupe činile manjinu. Etnolingvisti razlikuju slijedće lingvističke grupe u Državi Kayah: # [[Karenni]] (Crveni Kareni) # [[Padaung]] ([[Kayan]]) # [[Bwe]] # [[Geba]] (Bijeli Kareni) # [[Manumanaw]] # [[Yantale]] # [[Zayein]] ([[Lahta]]) # [[Geko]] # [[Yinbaw]] # [[Paku]] == Organizacija == Glavni grad države je [[Loikaw]]. Država je podijeljena u 4 oblasti (Bawlake, Kantarawaddy, Kyebogyi and Mong Pai) koje se dijele na sedam gradskih područja sa 106 četvrti i sela. == Ekonomija == Država Kayah posjeduje primarno agrarnu ekonomiju. Glavna kultura je [[riža]], koja se uglavnom [[navodnjavanje|navodnjava]], dok ostale važne kulture uključuju proso, zob, sezam, kikiriki, češnjak i povrća. Mineralni resursi uključuju [[alabastar]], [[lim]] i [[tungsten]]. Vrijedno drvo kao [[tikovina]] i [[borovina]] su se također nekada proizvodilo, ali su šume uglavnom sve posječene zahvaljujući [[ilegalna sječa|ilegalnoj sječi]] ohrabrenoj od [[Tatmadaw]]a (burmanske vojske). [[Hidroelektrana]] kraj vodopada Lawpita van Loikawa je od strateške važnosti, jer daje oko 20% električne energije Mjanmaru. Država Kayah ima teoretski [[turizam|turistički]] potencijal, ukoliko se smiri politička situacija. Država ima atraktivne planine, rijeke, jezera i vodopade; međutim, transport i komunikacije su teški. Trenutno je Država Kayah strancima otvorena jedino uz dozvole, koje se teško dobavljaju ovisno o trenutnoj vojnoj situaciji. Čak i uz dozvolu, obično je kretanje ograničeno u radijusu od25 od Loikawa. Centralna vlast trenutno pod punom kontrolom drži samo Loikaw i dijelove zapadne polovice države. == Historija == Za historiju prije godine 1948, v. '''[[Države Karenni]]'''. U augustu [[1948]]. je [[Karenni]] vođa U Bee Htu Re bio ubijen od strane milicije vjerne centralnoj vlasti zbog svog protivljenja planovima da se [[Države Karenni]] uključe u Burmansku Uniju. Nakon toga je izbio oružani ustanak koji traje do današnjih dana. [[5. 10.|5.10.]] [[1951]]. Država Karenni je, temeljem Istražnog Zakona, preimenovana u Državu Kayah. Godine [[1957]]. su grupe boraca za nezavisnost, već ranije aktivne u području, formirale [[KNPP|Karenni nacionalnu progresivnu partiju]] (KNPP), koju je podržavala vlastita vojska [[Karenni Armija]] (KA). Osim kraćeg primirja godine [[1995]], KA otada do danas vodi borbu. Suparnici KNPP uključuju ljevičarsku [[KNLP|Kayansku Partiju Nove zemlje]] (KNLP), te [[KNPLF|Karenni nacionalnoslobodilački front]] (KNPLF), a obje organizaciju su sada saveznici burmanske vojske. Godine [[1976]]. je mjanmarski [[SLORC|Državni savjet za obnovu zakona i reda]] (SLORC) pojačao kampanju s ciljem gušenja Karenni nezavisnosti te započeo program premještaja stanovništva, nasilno premještajući seljake u područja za relokaciju kako bi borce za nezavisnost lišio podrške. Mjanmarska vlada je bila optužena za masovno [[kršenje ljudskih prava]] u regiji. Tvrdilo se da seljaci žive pod stalnom prijetnjom silovanja, premlaćivanja, vansudskih hapšenja i pogubljenja, regrutacije za [[ropski rad]] u mjanmarskoj vojsci, te rekviriranje hrane i imovine bez kompenzacije. Također se tvrdilo da centri za premještaj nemaju adekvatnu vodu, hranu, liječničke službe i škole. Procjenjuje se da je 50.000 [[Karenni]]ja klasificirano kao IDP-ovi ([[interno raseljena lica|interno raseljene osobe]]) a još tisuće ih živi u [[izbjeglički logor|izbjegličkim logorima]] u [[Tajland]]u. == Literatura == * {{cite web | title = Conflict and Displacement in Karenni: The Need for Considered Responses | work = Burma Ethnic Research Group | url = http://www.ibiblio.org/obl/docs/responses.htm | accessdate =22 May, 2006}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Kayah}} * [http://www.unpo.org/member.php?arg=29 Karenni State at Unrepresented Nations and Peoples Organisation (UNPO)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060116065428/http://www.unpo.org/member.php?arg=29 |date=2006-01-16 }} * [http://www.karenni.org/ Karenni Independence Through Education Organisation] {{Mjanmar}} [[Kategorija:Države Mjanmara]] bfs4zvxeeregpjny8sp21akxe5k1ffm 42669503 42669502 2026-08-08T15:41:38Z Aca 108187 42669503 wikitext text/x-wiki '''Država Kayah''' (također poznata i pod nazivom '''Država Karenni''') je [[administrativne podjele Mjanamra|država]] u [[Mianmar|Mjanmaru]]. Smještena je u istočnom Mjanmaru, te okružena sa sjevera [[Država Shan|Državom Shan]], na istoku s [[tajland]]skom [[Provincija Mae Hong Son|provincijom Mae Homng Son]], a na jugu i zapadu sa [[Država Kayin|Državom Kayin]]. Smještena je otprilike između 18° 30' and 19° 55' sjeverne geografske širine te između 94°40' i 97° 93' istočne geogtrafske duđine. Površina iznosi 11,670 km² (4,530 kv. milja). Glavni grad je [[Loikaw]] (također izgovaran kao Loi-kaw). Procjenjeno stanovništvo je, prema [[UNICEF]]-u godine 1998. iznosilo 207.357 ljudi. Nastanjuju ga pretežno pripadnici sino-tibetanske etničke grupe [[Karenni]], isto tako poznati kao Crveni Kareni ili Kayah. == Demografija == [[Etnografi]] su između sedam i deset [[etničke grupe|etničkih grupa]] (ne računajući etničke pod-grupe) klasificirali kao domoriodačke u Državi Kayah. Uz to narodi [[Shan]], [[Intha (narod)|Intha]] i [[Burmanci|Bamari]] đive na sjeveru, a [[Pa-O]] u susjednim brdima. Svaka je grupa poznata pod više od jednim imenom. Etnički identiteti u Državi Kayah su složeno pitanje, a još složenijim ga čini postojeća politička situacija. Prema popisu stanovništva iz [[1983]], godine koje je proveo [[Ujedinjeni narodi|UN]] i burmanska vlada, Kayahi su činili većinu od 56,12%, a [[Burmanci|Bamari]] (17,58%), [[Šan (narod)|Shan]] (16,66%), [[Karen (narod)|Kareni]] (6,45%), miješane rase (2.08%), i ostale grupe činile manjinu. Etnolingvisti razlikuju slijedće lingvističke grupe u Državi Kayah: # [[Karenni]] (Crveni Kareni) # [[Padaung]] ([[Kayan]]) # [[Bwe]] # [[Geba]] (Bijeli Kareni) # [[Manumanaw]] # [[Yantale]] # [[Zayein]] ([[Lahta]]) # [[Geko]] # [[Yinbaw]] # [[Paku]] == Organizacija == Glavni grad države je [[Loikaw]]. Država je podijeljena u 4 oblasti (Bawlake, Kantarawaddy, Kyebogyi and Mong Pai) koje se dijele na sedam gradskih područja sa 106 četvrti i sela. == Ekonomija == Država Kayah posjeduje primarno agrarnu ekonomiju. Glavna kultura je [[riža]], koja se uglavnom [[navodnjavanje|navodnjava]], dok ostale važne kulture uključuju proso, zob, sezam, kikiriki, češnjak i povrća. Mineralni resursi uključuju [[alabastar]], [[lim]] i [[tungsten]]. Vrijedno drvo kao [[tikovina]] i [[borovina]] su se također nekada proizvodilo, ali su šume uglavnom sve posječene zahvaljujući [[ilegalna sječa|ilegalnoj sječi]] ohrabrenoj od [[Tatmadaw]]a (burmanske vojske). [[Hidroelektrana]] kraj vodopada Lawpita van Loikawa je od strateške važnosti, jer daje oko 20% električne energije Mjanmaru. Država Kayah ima teoretski [[turizam|turistički]] potencijal, ukoliko se smiri politička situacija. Država ima atraktivne planine, rijeke, jezera i vodopade; međutim, transport i komunikacije su teški. Trenutno je Država Kayah strancima otvorena jedino uz dozvole, koje se teško dobavljaju ovisno o trenutnoj vojnoj situaciji. Čak i uz dozvolu, obično je kretanje ograničeno u radijusu od25 od Loikawa. Centralna vlast trenutno pod punom kontrolom drži samo Loikaw i dijelove zapadne polovice države. == Historija == Za historiju prije godine 1948, v. '''[[Države Karenni]]'''. U augustu [[1948]]. je [[Karenni]] vođa U Bee Htu Re bio ubijen od strane milicije vjerne centralnoj vlasti zbog svog protivljenja planovima da se [[Države Karenni]] uključe u Burmansku Uniju. Nakon toga je izbio oružani ustanak koji traje do današnjih dana. [[5. 10.|5.10.]] [[1951]]. Država Karenni je, temeljem Istražnog Zakona, preimenovana u Državu Kayah. Godine [[1957]]. su grupe boraca za nezavisnost, već ranije aktivne u području, formirale [[KNPP|Karenni nacionalnu progresivnu partiju]] (KNPP), koju je podržavala vlastita vojska [[Karenni Armija]] (KA). Osim kraćeg primirja godine [[1995]], KA otada do danas vodi borbu. Suparnici KNPP uključuju ljevičarsku [[KNLP|Kayansku Partiju Nove zemlje]] (KNLP), te [[KNPLF|Karenni nacionalnoslobodilački front]] (KNPLF), a obje organizaciju su sada saveznici burmanske vojske. Godine [[1976]]. je mjanmarski [[SLORC|Državni savjet za obnovu zakona i reda]] (SLORC) pojačao kampanju s ciljem gušenja Karenni nezavisnosti te započeo program premještaja stanovništva, nasilno premještajući seljake u područja za relokaciju kako bi borce za nezavisnost lišio podrške. Mjanmarska vlada je bila optužena za masovno [[kršenje ljudskih prava]] u regiji. Tvrdilo se da seljaci žive pod stalnom prijetnjom silovanja, premlaćivanja, vansudskih hapšenja i pogubljenja, regrutacije za [[ropski rad]] u mjanmarskoj vojsci, te rekviriranje hrane i imovine bez kompenzacije. Također se tvrdilo da centri za premještaj nemaju adekvatnu vodu, hranu, liječničke službe i škole. Procjenjuje se da je 50.000 [[Karenni]]ja klasificirano kao IDP-ovi ([[interno raseljena lica|interno raseljene osobe]]) a još tisuće ih živi u [[izbjeglički logor|izbjegličkim logorima]] u [[Tajland]]u. == Literatura == * {{cite web | title = Conflict and Displacement in Karenni: The Need for Considered Responses | work = Burma Ethnic Research Group | url = http://www.ibiblio.org/obl/docs/responses.htm | accessdate =22 May 2006}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Kayah}} * [http://www.unpo.org/member.php?arg=29 Karenni State at Unrepresented Nations and Peoples Organisation (UNPO)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060116065428/http://www.unpo.org/member.php?arg=29 |date=2006-01-16 }} * [http://www.karenni.org/ Karenni Independence Through Education Organisation] {{Mjanmar}} [[Kategorija:Države Mjanmara]] lphrq2vh63q7ia3z39f912yyigudu8c Fudbalski savez Italije 0 22219 42669481 42385799 2026-08-08T15:03:41Z Aca 108187 + 42669481 wikitext text/x-wiki {{Nacionalna fudbalska asocijacija | logo = [[File:FIGC logo.svg|150px]] | osnovana = 1898 | priključena FIFA-i = 1905 | regija = [[UEFA]] | priključena regiji = 1954 | predsjednik = [[Luca Pancalli]] | selektor = [[Roberto Donadoni]] }} '''Italijanska fudbalska federacija''' ({{lang-it|Federazione Italiana Giuoco Calcio}}, '''FIGC'''), isto tako poznata kao ''Federcalcio'', je tijelo koje regulira [[fudbal]] u [[Italija|Italiji]]. Ono organizira [[Italijanski sistem fudbalskih liga|italijanske fudbalske lige]], [[Coppa Italia|Coppa Italiju]], te [[Fudbalska reprezentacija Italije|muški]] i [[italijanski ženski nacionalni fudbalski tim|ženski nacionalni fudbalski tim]]. Sjedište joj je u [[Rim]]u. Bila je među osnivačima [[FIFA]]-e i [[UEFA]]-e. Između [[1964]]. i [[1980]]. stranim igračima je bilo zabranjeno igrati u italijanskim ligama, jer je FIGC nastojala obnoviti nacionalni tim. FIGC u maju [[2006]]. dobila prisilnu upravu kao rezultat [[Skandal Serie A 2006|skandala Serie A]] te joj na čelo došao Guido Rossi. U septembru iste godine, Rossi je izabran i prihvačen za predjednika [[Telecom Italia|Telecoma Italia]]. To je imenovanje izazvalo bijesne reakcije od klupskih predsjednika u Italiji. [[19. 9.|19.9.]] Rossi je podnio ostavku na mjesto komesara FIGC.<ref>{{cite web | title=Rossi set to leave FIGC| work=channel4.com | url=http://www.channel4.com/sport/football_italia/sep18h.html| accessdate=18 September 2006 }}</ref><ref>{{cite web | title=Rossi resignation accepted| work=channel4.com | url=http://www.channel4.com/sport/football_italia/sep19j.html| accessdate=19 September | accessyear=2006 }}</ref> [[21.9,]] [[Luca Pancalli]], predsjednik Italijanskog paraolimpijskog odbora, je odabran da zamijeni Rossija.<ref>{{cite web | title=Pancalli lands FIGC post| work=channel4.com | url=http://www.channel4.com/sport/football_italia/sep21c.html|accessdate=21 September | accessyear=2006}}</ref> == Titule == * [[FIFA Svjetski Kup|Svjetski Kup]]: 4 puta ([[FIFA Svjetski Kup 1934|1934]], [[FIFA Svjetski Kup 1938|1938]], [[FIFA Svjetski Kup 1982|1982]], [[FIFA Svjetski Kup 2006|2006]]) * [[Evropsko fudbalsko prvenstvo]]: jednom ([[Evropsko fudbalsko prvenstvo 1968|1968]]) == Povezano == * [[Fudbalska reprezentacija Italije]] == Napomene == {{reflist}} == Vanjske veze == * [http://www.figc.it Službena stranica] {{fb start}} {{Međunarodni fudbal}} {{Članice UEFA}} {{fb end}} [[Kategorija:Fudbal u Italiji]] [[Kategorija:Nacionalni fudbalski savezi|Italija]] [[Kategorija:UEFA|Italija]] cycm4u62gtdprzfntokieo1x3kky940 42669498 42669481 2026-08-08T15:27:39Z Aca 108187 42669498 wikitext text/x-wiki {{Nacionalna fudbalska asocijacija | logo = [[File:FIGC logo.svg|150px]] | osnovana = 1898 | priključena FIFA-i = 1905 | regija = [[UEFA]] | priključena regiji = 1954 | predsjednik = [[Luca Pancalli]] | selektor = [[Roberto Donadoni]] }} '''Italijanska fudbalska federacija''' ({{lang-it|Federazione Italiana Giuoco Calcio}}, '''FIGC'''), isto tako poznata kao ''Federcalcio'', je tijelo koje regulira [[fudbal]] u [[Italija|Italiji]]. Ono organizira [[Italijanski sistem fudbalskih liga|italijanske fudbalske lige]], [[Coppa Italia|Coppa Italiju]], te [[Fudbalska reprezentacija Italije|muški]] i [[italijanski ženski nacionalni fudbalski tim|ženski nacionalni fudbalski tim]]. Sjedište joj je u [[Rim]]u. Bila je među osnivačima [[FIFA]]-e i [[UEFA]]-e. Između [[1964]]. i [[1980]]. stranim igračima je bilo zabranjeno igrati u italijanskim ligama, jer je FIGC nastojala obnoviti nacionalni tim. FIGC u maju [[2006]]. dobila prisilnu upravu kao rezultat [[Skandal Serie A 2006|skandala Serie A]] te joj na čelo došao Guido Rossi. U septembru iste godine, Rossi je izabran i prihvačen za predjednika [[Telecom Italia|Telecoma Italia]]. To je imenovanje izazvalo bijesne reakcije od klupskih predsjednika u Italiji. [[19. 9.|19.9.]] Rossi je podnio ostavku na mjesto komesara FIGC.<ref>{{cite web | title=Rossi set to leave FIGC| work=channel4.com | url=http://www.channel4.com/sport/football_italia/sep18h.html| accessdate=18 September 2006 }}</ref><ref>{{cite web | title=Rossi resignation accepted| work=channel4.com | url=http://www.channel4.com/sport/football_italia/sep19j.html| accessdate=19 September 2006 }}</ref> [[21.9,]] [[Luca Pancalli]], predsjednik Italijanskog paraolimpijskog odbora, je odabran da zamijeni Rossija.<ref>{{cite web | title=Pancalli lands FIGC post| work=channel4.com | url=http://www.channel4.com/sport/football_italia/sep21c.html|accessdate=21 September 2006}}</ref> == Titule == * [[FIFA Svjetski Kup|Svjetski Kup]]: 4 puta ([[FIFA Svjetski Kup 1934|1934]], [[FIFA Svjetski Kup 1938|1938]], [[FIFA Svjetski Kup 1982|1982]], [[FIFA Svjetski Kup 2006|2006]]) * [[Evropsko fudbalsko prvenstvo]]: jednom ([[Evropsko fudbalsko prvenstvo 1968|1968]]) == Povezano == * [[Fudbalska reprezentacija Italije]] == Napomene == {{reflist}} == Vanjske veze == * [http://www.figc.it Službena stranica] {{fb start}} {{Međunarodni fudbal}} {{Članice UEFA}} {{fb end}} [[Kategorija:Fudbal u Italiji]] [[Kategorija:Nacionalni fudbalski savezi|Italija]] [[Kategorija:UEFA|Italija]] ce3oahnvlz15ld75i2g0w84uzqz0y2d Poplava Red Rivera 1997. 0 23855 42669513 42605454 2026-08-08T16:30:23Z Aca 108187 42669513 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:redrivergrandforkscairn.jpg|thumbnail|251px|[[Obelisk]] u Grand Forksu posvećen poplavi 1997. Najviša razina vode je naznačena linijom na glatkom dijelu odmah ispod vrha obeliska. Također postoje i oznake za najviše razine tokom raniji poplava.]] '''Poplava Red Rivera 1997. godine''' bila je velika [[poplava]] koja se dogodila u aprilu i maju 1997, duž [[Red River of the North|Crvene Rijeke Sjevera]] u [[Sjeverna Dakota|Sjevernoj Dakoti]], [[Minnesota|Minnesoti]] i južnoj [[Manitoba|Manitobi]]. To je bila najteža poplava te rijeke od 1826 godine. Poplava je izbila [[Dolina Red River|Dolini Red Rivera]], te poharala gradove [[Fargo (Sjeverna Dakota)|Fargo]] i [[Winnipeg (Manitoba)|Winnipeg]], ali nijedan tako teško kao [[Grand Forks (Sjeverna Dakota)|Grand Forks]] i [[East Grand Forks (Minnesota)|East Grand Forks]], gdje su izlivene vode prodrle 5&nbsp;km (3 milje) u unutrašnjost, poplavivši sve u dvojnim zajednicama i izazvavši 2 milijarde [[američki dolar|US$]] štete. == Literatura == * {{Cite book | first=Mike, Ed. | last=Jacobs | authorlink=Mike Jacobs (editor) | year=August 1997 | title=Come Hell & High Water | url=https://archive.org/details/comehellhighwate0000unse | edition= | publisher=Grand Forks Herald | location=Grand Forks, North Dakota | isbn = 0-9642860-2-5|ref=harv}} * {{Cite book | first=Gerald E., Ed. | last=Galloway | coauthors=Clamen, Murray | year=2000 | title=Living with the Red: A Report to the Governments of Canada & the U.S. on Reducing Flood Impacts in the Red River Basin | publisher=Diane Pubblishing | isbn = 0-7567-0802-8|ref=harv}} * {{cite web | url = http://search.cnn.com/cnn/search?Coll=cnn_xml&QuerySubmit=true&Page=1&source=cnn&sites=cnn&query=%22red+river%22+flood | title = News stories from the 1997 flood | work = CNN | accessdate = 9. 5. 2006}}{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * {{cite web | url = http://archives.cbc.ca/300c.asp?id=1-70-670 | title = Red River Rising: Manitoba Floods | work = CBC Digital Archives | accessdate = 9. 5. 2006}} * {{cite web | last = Draves | first = Alan | year = 2002 | url = http://www.draves.com/gf/ | title = The 1997 Flood in Grand Forks North Dakota | accessdate = 9. 5. 2006}} * {{cite web | url = http://www.ndsu.edu/fargo_geology/fldphotos1997.htm | title = Photographs of Flooding In the Fargo-Moorhead Region: 1997 | work = Geology of the Fargo-Moorhead Region | publisher = North Dakota State University | accessdate = 9. 5. 2006 | archive-date = 2009-03-21 | archive-url = https://web.archive.org/web/20090321014442/http://www.ndsu.edu/fargo_geology/fldphotos1997.htm }} {{Commonscat|1997 Red River Flood}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:1997.]] [[Kategorija:Poplave u Kanadi|Red River 1997]] [[Kategorija:Poplave u Sjedinjenim Američkim Državama|Red River 1997]] [[Kategorija:Manitoba]] [[Kategorija:Minnesota]] [[Kategorija:Sjeverna Dakota]] lib54lwpaggze39eefaap7r732ub2iw Zračne snage Sjedinjenih Američkih Država 0 24060 42669462 42645167 2026-08-08T13:47:02Z Aca 108187 + 42669462 wikitext text/x-wiki '''Američka ratna avijacija''' ([[engleski]] ''United States Air Force'', USAF) je komponenta [[oružane snage SAD|američkih oružanih snaga]] zadužena za zračni rat te jedna od sedam [[Uniformirane službe SAD|uniformiranih službi]] pod komandom američke vlade. Prethodno su bile dio [[Vojska SAD|Vojske SAD]], a kao poseban vid oružanuh snaga su formirane [[18.9.]] [[1947]].<ref>80 P.L. 235, 61 Stat. 495 (1947); Air Force Link, (2006)''[https://web.archive.org/web/20080709030729/http://www.af.mil/factsheets/factsheet.asp?id=2 Factsheets: The U.S. Air Force]''. preuzeto 7.4. 2006.</ref> USAF je trenutno najveće i tehnološki najnaprednije ratno zrakoplovstvo na svijetu s oko 6057 letjelica s ljudskom posadom u službi (4273 USAF; 1313 Zračna nacionalna garda; i 400 u Rezervi Ratnog zrakoplovstva); oko 160 [[bespilotna borbena letjelica|bespilotnih borbenih letjelica]], 2161 [[krstareći projektil|krstarećih projektila zrak-zemlja]] te oko 1900 [[interkontinentalni balistički projektil|interkontinentalnih balističkih projektilas]];<ref name =USAFsize/> a [[30.9.]] [[2005]]. je imalo 351.800 pripadnika u [[aktivna služba|aktivnoj službi]] te 122.750 Odabranoj i pojedinačno spremnoj rezervi, te oko 106.800 u Zračnoj nacionalnoj gardi. Još oko 14.000 pripadnika je bilo u Stalnoj rezervi, a Ratno zrakoplovstvo je upošljavalo i 166.730 civila.<ref name="USAFsize">{{cite web| last = | first = | authorlink = | coauthors = | year = | url = http://www.afa.org/magazine/may2006/0506structure.pdf| title = 2006 USAF Almanac: USAF Personnel Strength| format = | work = | publisher = ''AIR FORCE Magazine''| accessdate = 20. januara 2007.| archive-date = 2007-07-10| archive-url = https://web.archive.org/web/20070710022528/http://www.afa.org/magazine/may2006/0506structure.pdf| dead-url = yes}}</ref> USAF trenutno planira veliku redukciju snaga (engleski ''Reduction-in-Force'', RIF). Zbog ograničenja budžeta, USAF će smanjiti broj aktivnih pripadnika za 40.000 do godine 2011, s time da će polovica od tog broja otići do kraja fiskalne godine 2007. Oko 35.000 položaja u aktivnoj službi, odnosno jedan ciklus regrutiranja i umirovljenja, će biti eliminiran kroz pet godina.<ref>Air Force Print News, (2006). ''[https://web.archive.org/web/20120118230820/http://www.af.mil/news/story.asp?id=123021367 Force shaping necessary for AF budgetary management]''. preuzeto 8.6. 2006.</ref> Trenutni broj aktivnih pripadnika je otprilike 70% broja koga je USAF imao na kraju prvog [[Zaljevski rat|zaljevskog rata]] godine 1991.<ref name="downsize">{{cite web| last = | first = | authorlink = | coauthors = | year = | url = http://www.afa.org/magazine/may2006/0506structure.pdf| title = 2006 USAF Almanac: USAF Personnel Strength| format = | work = | publisher = ''AIR FORCE Magazine''| accessdate = 20. januara 2007. | archive-date = 2007-07-10| archive-url = https://web.archive.org/web/20070710022528/http://www.afa.org/magazine/may2006/0506structure.pdf| dead-url = yes}} 1991 510,000; 2006 352,000</ref> Prema [[Zakon o nacionalnoj sigurnosti 1947|Zakonu o nacionalnoj sigurnosti 1947. godine]] (61 Stat. 502) kojim je osnovano Ratno zrakoplovstvo, "Općenito će Zračne snage uključivati [[avijacija|avijacijske]] snage koje uključuju i [[borba|borbene]] kao i pomoćne, odnosno druge vrste aparata. Bit će organizirane, obučavane i opremljenje prvenstveno za hitne i stalne ofenzivne i defenzivne zračne operacije. Zračne snage će biti odgovorne za pripremu zračnih snaga nužnih ua vođenje rata, osim onih koji su drukčije određenih, i, u skladu s integriranim mobilizacijskim planovima, ta ekspanziju mirnodopksih komponenti Zračnih snaga kako bi se ispunile ratne poterbe." Službena misija USAF-a danas je "omogućiti suverene opcije za obranu Sjedinjenih Američkih Država i njenih globalnih interesa — letjeti i boriti se u zraku, svemiru i cyberspaceu".<ref>Air Force Link, (2005). ''[https://web.archive.org/web/20121005085725/http://www.af.mil/news/story.asp?storyID=123013440 Air Force releases new mission statement]''. preuzeto 8.12. 2005.</ref> Sve američke borbene letjelice nisu pod nadležnošću USAF-a. [[Vojska SAD]] koristi vlastite helikoptere, uglavnom za podršku u kopnenim operacijama. [[RM SAD|Mornarica]] je odgovorna za letjelice koje operiraju iz svojih [[nosač aviona|nosača aviona]] i [[Mornarička zrakoplovna stanica|mornaričkih zrakoplovnih stanica]], a [[Marinski zbor SAD|Marinski zbor]] ima vlastite borbene i transportne letjelice. [[Obalna straža SAD|Obalna straža]] takošer održava transportne i letjelice za potragu i spašavanje, koje se mogu koristi u borbene i policijske svrhe. Svi vidovi američkih oružanih snaga posjeduju helikoptere. Ratno zrakoplovstvo vodi [[Ministarstvo ratnog zrakoplovstva SAD|Ministarstvo ratnog zrakoplovstva]] na čijem je čelu [[Sekretar za ratno zrakoplovstvo SAD|sekretar za ratno zrakoplovstvo]] koji vodi amdinistrativna pitanja. Ministarstvo ratnog zrakoplovstva je odjel [[Ministarstvo obrane SAD|Ministarstvaobrane]] kojeg vodi [[sekretar za obranu SAD]]. Najviši oficir u odjelu je [[Načelnik štaba Ratnog zrakoplovstva SAD|načelnik štaba Ratnog zrakoplovstva]]. == Činovi i naramenice == === Oficiri === {| style="border:1px solid #8888aa; background-color:#f7f8ff; padding:5px; font-size:95%; margin: 0px 12px 12px 0px;" |- align=center |- bgcolor="#CCCCCC" align=center !'''Dohodovni razred'''||Posebni ¹ <br />''neaktivan rang'' ||O-10||O-9||O-8||O-7||O-6||O-5||O-4||O-3||O-2||O-1 |- align=center ||Oznaka || [[Datoteka:US-O11 insignia.svg|55px]] || [[Datoteka:US-O10 insignia.svg|128px]] || [[Datoteka:US-O9 insignia.svg|96px]] || [[Datoteka:US-O8 insignia.svg|64px]] || [[Datoteka:US-O7 insignia.svg|32px]] || [[Datoteka:US-O6 insignia.svg|50px]] || [[Datoteka:US-O5 insignia.svg|30px]] || [[Datoteka:US-O4 insignia.svg|30px]] || [[Datoteka:US-O3 insignia.svg|28px]] || [[Datoteka:US-O2_insignia.svg|10px]] || [[Datoteka:US-O1_insignia.svg|10px]] |- align=center ||Čin || ''General of the Air Force'' || ''General'' || ''Lieutenant General'' || ''Major General'' || ''Brigadier General'' || ''Colonel'' || ''Lieutenant Colonel'' || ''Major'' || ''Captain'' || ''First Lieutenant'' || ''Second Lieutenant'' |- align=center ||Kratica||GOAF||Gen||Lt Gen||Maj Gen||Brig Gen||Col||Lt Col||Maj||Capt||1st Lt||2nd Lt |- align=center ||NATO kôd||OF-10||OF-9||OF-8||OF-7||OF-6||OF-5||OF-4||OF-3||OF-2||colspan="2"|OF-1 |- |colspan=5| * ¹ Počasni/Ratni čin. |} === Podoficiri === {| style="border:1px solid #8888aa; background-color:#f7f8ff; padding:5px; font-size:95%; margin: 0px 12px 12px 0px;" |- bgcolor="#CCCCCC" align=center !'''Razred'''||colspan=4|E-9||colspan=2|E-8||colspan=2|E-7||E-6||E-5||E-4||E-3||E-2||E-1 |- align=center ||Oznaka || [[Datoteka:E9d_USAF_CMSAF.svg|50px]] || [[Datoteka:E9c USAF CCMS.svg|50px]] || [[Datoteka:E9b USAF 1STSGT3.svg|50px]] || [[Datoteka:E9a USAF CMSGT.svg|50px]] || [[Datoteka:E8b USAF 1STSGT2.svg|50px]] || [[Datoteka:E8a USAF SMSGT.svg|50px]] || [[Datoteka:E7b USAF 1STSGT1.svg|50px]] || [[Datoteka:E7a USAF MSGT.svg|50px]] || [[Datoteka:E6 USAF TSGT.svg|50px]] || [[Datoteka:E5 USAF SSGT.svg|50px]] || [[Datoteka:E4 USAF SAM.svg|50px]] || [[Datoteka:E3 USAF AM1.svg|50px]] || [[Datoteka:E2 USAF AM.svg|50px]] || ''bez oznake'' |- align=center ||Čin || ''Chief Master Sergeant of the Air Force'' || ''Command Chief Master Sergeant'' |colspan=2| ''Chief Master Sergeant''<sup>1</sup> |colspan=2| ''Senior Master Sergeant''<sup>1</sup> |colspan=2| ''Master Sergeant''<sup>1</sup> || ''Technical Sergeant'' || ''Staff Sergeant'' || ''Senior Airman'' || ''Airman First Class'' || ''Airman'' || ''Airman Basic'' |- align=center ||Kratica||CMSAF||CCM||colspan=2|CMSgt||colspan=2|SMSgt||colspan=2|MSgt||TSgt||SSgt||SrA||A1C||Amn||AB |- align=center |NATO kôd||OR-9||OR-9||colspan=2|OR-9||colspan=2|OR-8||colspan=2|OR-7||OR-6||OR-5||OR-4||OR-3||OR-2||OR-1 |- |colspan=15| * <sup>1</sup> Ratno zrakoplovstvo nema odvojen rang ''First Sergeant''; umjesto toga dužnost je označena oznakom u obliku dijamanta u gornjem polju. |} == Vojne baze USAF-a == [[Datoteka:Major United States Air Force Facilities around the gloabe.jpg|450px|Karta glavnih baza USAF]] === USA (dio) === * Andrews Air Force Base, Maryland * Barksdale Air Force Base, Louisiana * Castle Air Force Base, California * Davis-Monthan Air Force Base, Arizona * Dyess Air Force Base, Texas * Edwards Air Force Base, California * Eglin Air Force Base]], Florida * Ellsworth Air Force Base, South Dakota * Elmendorf Air Force Base, Alaska * Hickam Air Force Base, Hawaii * Holloman Air Force Base, New Mexico * Langley Air Force Base, Virginia * Luke Air Force Base, Arizona * MacDill Air Force Base, Florida * Minot Air Force Base, North Dakota * Mountain Home Air Force Base, Idaho * Nellis Air Force Base, Nevada * Offutt Air Force Base, Nebraska * Peterson Air Force Base, Colorado * Pope Air Force Base, North Carolina * Randolph Air Force Base, Texas * Schriever Air Force Base, California * Scott Air Force Base, Illinois * Sheppard Air Force Base, Texas * Tinker Air Force Base, Oklahoma * Tyndall Air Force Base, Florida * Vandenberg Air Force Base, California * Whiteman Air Force Base, Missouri * Wright-Patterson Air Force Base, Ohio === Van USA (dio) === * Andersen Air Force Base, Guam * Aviano Air Base, Italija * Clark Air Base (1903-1991), Filipini * Incirlik Air Base, Turska * Kadena Air Base, Japan * Kunsan Air Base, Južna Korea * Misawa Air Base, Japan * Thule Air Base, Grenland * Osan Air Base, Južna Korea * Yokota Air Base, Japan == Literatura i bilješke == {{Reflist}} Bilješke vezane uz prethodnicu USAF-a u američkoj kopnenoj vojsci se navode u relevantnom članku. == Vanjske veze == {{Commonscat|United States Air Force}} * [http://www.af.mil/ Official USAF website] * [http://www.airforce.com/ Official USAF Recruiting site] * [http://www.dosomethingamazing.com/ DoSomethingAmazing.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100922110753/http://www.dosomethingamazing.com/ |date=2010-09-22 }} Official USAF media-based recruiting site * [http://www.airforcehistory.hq.af.mil/ USAF History Support Office] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061028045711/https://www.airforcehistory.hq.af.mil/ |date=2006-10-28 }} * [http://www.au.af.mil/au/afhra/ Air Force Historical Research Agency] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110228061551/http://www.au.af.mil/au/afhra/ |date=2011-02-28 }} * [http://www.nationalmuseum.af.mil/ National Museum of the United States Air Force] * [http://www.militaryavenue.com/AirForce/1/InstallationSelect.aspx Base Guides and Community Information] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080808010055/http://militaryavenue.com/AirForce/1/InstallationSelect.aspx |date=2008-08-08 }} {{Oružane snage SAD}} [[Kategorija:Američko ratno zrakoplovstvo| ]] [[Kategorija:Oružane snage Sjedinjenih Američkih Država|Avijacija]] [[Kategorija:Ratno zrakoplovstvo po državama]] krbzzx45azmzzjirigfctxlkxd3owzk Denver, Colorado 0 24129 42669461 42635498 2026-08-08T13:46:11Z Aca 108187 + 42669461 wikitext text/x-wiki {{otheruses}} {{Grad u SAD | naziv = Denver | izvorni_naziv = {{jez-engl|Denver}} | slika = 2006-03-26 Denver Skyline I-25 Speer.jpg | opis_slike = Panorama Denvera | slika_mapa = | širina_mape = | opis_mape = | lokator_mape = Colorado | slika_mapa1 = | širina_mape1 = | opis_mape1 = | lokator_mape1 = | gradska_zastava = Flag of Denver, Colorado.svg | grb = Seal of Denver, Colorado.svg | država = {{SAD}} | savezna_država = {{zastava|Kolorado}} | okrug = Denver | osnivanje = [[1858]]. | grad_od = | stanovništvo = 600.158 | godina_stanovništvo = 2010 | gustina = | aglomeracija = | godina_aglomeracija = | površina = 1 609 | površina_kopno = | površina_voda = | gšir = 39.739167 | gduž = -104.984722 | nadmorska_visina = | dan_grada = | vremenska_zona = | ZIP_kod = 80201–80212, 80202, 80214–80239, 80241, 80243–80244, 80246–80252, 80256–80266, 80271, 80273–80274, 80279–80281, 80290–80291, 80293–80295, 80299, 80012, 80014, 80022, 80033, 80123, 80127 | pozivni_broj = | FIPS_kod = 08-20000 | GNIS_kod = | veb-strana = [http://www.denvergov.org www.denvergov.org] | gradonačelnik = }} '''Grad i okrug Denver''' je [[Općine Colorada po stanovništvu|najmnogoljudniji]] i [[glavni grad]] [[sjedinjene Američke Države|američke]] [[Colorado|države Colorado]]. Denver je smješten u dolini [[Rijeka South Platte|rijeke South Platte]] na visoravni [[High Plains (United States)|High Plains]] istočno od ogranka [[Front Range]] [[Stjenovite planine|Južnih Stjenovitih planina]]. Centralni distrikt, odnosno središte Denvera, je smješteno od ušća [[Cherry Creek (Colorado)|Cherry Creeka]] u [[rijeka South Platte River|rijeku South Platte]], oko 24&nbsp;km (15 milja) od [[podnožje|podnožja]] Stjenjaka. Denver ima [[konsolidiran grad-okrug|konsolidiranu gradsko-okružnu upravo]]. Stanovnici Denvera se ponekad nazivaju ''Denveriti''. [[Biro za popis stanovništva SAD]] procjenjuje da je godine 2009. Grad i Okrug Denver imao 610.345 stanovnika ([[popis gradova SAD po stanovništvu|24. po veličini u SAD]]),<ref name="census.gov">http://www.census.gov/popest/counties/files/CO-EST2009-ALLDATA.csv</ref> stanovništvo [[Metropolitansko statističko područje Denver-Aurora|Metropolitanskog statističkog područja Denver-Aurora]] imalo je godine 2005, 2,359.994 stanovnika ([[Metropolitanska područja SAD|22. po veličini u SAD]]),<ref name=msaest>{{cite web | year = [[21. 6.|21.6.]] [[2006]]. | url = http://www.census.gov/population/www/estimates/metropop/2005/cbsa-04-fmt.csv | title = Rankings for Metropolitan Statistical Areas: April 1, 2000 to July 1, 2005 | format = [[Comma-separated values|CSV]] | work = 2005 Population Estimates | publisher = U.S. Census Bureau, Population Division | accessdate = 21. 11. 2006}}</ref> a stanovništvo [[Kombinirano statističko područje Denver-Aurora-Boulder|Kombiniranog statističkog područja Denver-Aurora-Boulder]] imalo 2,869.377 stanovnika ([[Kombinirano statističko područje|15. po veličini]]),<ref name=csaest>{{cite web | year = [[21. 6.|21.6.]] [[2006]]. | url = http://www.census.gov/population/www/estimates/metropop/2005/cbsa-06-fmt.csv | title = Annual Estimates of the Population of Combined Statistical Areas: April 1, 2000 to July 1, 2005 | format = [[Comma-separated values|CSV]] | work = 2005 Population Estimates | publisher = U.S. Census Bureau, Population Division | accessdate = 21. 11. 2006}}</ref> dok je stanovništvo [[Urbani koridor Front Range|Urbanog koridora Front Range]] imalo 4,013.055 ljudi.<ref name=msaest /> Denver je najmnogoljudniji grad u [[radijus]]u od 885 kilometara (550 milja).<ref name=PopEstCompMSA>{{cite web | year = [[18. 8.|18.8.]] [[2006]]. | url = http://www.census.gov/population/www/estimates/metropop/2005/cbsa-01-fmt.csv | title = CBSA-EST2005-alldata: Population Estimates and Estimated Components of Change for Metropolitan and Micropolitan Statistical Areas and Their Geographic Components: April 1, 2000 to July 1, 2005 | format = [[comma-separated values|CSV]] | work = 2005 Population Estimates | publisher = U.S. Census Bureau, Population Division | accessdate = 28. 12. 2006}}</ref> Grad tvdi da ima 10. najveći [[downtown|poslovni]] distrikt u SAD.<ref>[http://www.denvergov.org/jump_gallery.asp?opt=1&id=35 Downtown Denver] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061013015659/http://www.denvergov.org/jump_gallery.asp?opt=1&id=35 |date=2006-10-13 }}. The City and County of Denver. preuzeto [[20. 7.|20.7.]] [[2006]].</ref> Denver uživa [[nadimak]] "'''Grad visok jednu milju'''" ([[engleski jezik|engleski]] "''The Mile-High City''") jer njegova službena [[nadmorska visina]] (označena na stepenicima [[Državni kapitol Colorada|Državnog kapitola Colorada]]) iznosi točno jednu milju (5280 stopa ili 1609,344 meters) .<ref>[http://www.denvergov.org/AboutDenver/today_factsguide.asp Denver Facts Guide - Today] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070203000000/http://www.denvergov.org/AboutDenver/today_factsguide.asp |date=2007-02-03 }}. The City and County of Denver. preuzeto [[29. 8.|29.8.]] [[2006]].</ref> Nadmorska visina [[Međunarodni aerodrom Denver|Međunarodnog aerodroma Denver]] je 1655 metara (5431 stopa). Denver je kroz historiju isto tako bio poznat kao '''''Kraljica gradova Plainsa''''' (engleski ''Queen City of the Plains'') s obzirom na važnost [[poljoprivreda SAD|poljoprivredne]] industrije u ravničarskim regijama u podnožju [[Colorado Front Range]]a. Ostali nadimci koje je Denver imao uključuju '''The Rail City''' (''Željeznički grad''), zbog važnosti kao sjevernoameričko željezničko čvorište, te '''Prijestolnica Stjenjačkog imperija''', zbog važnosti grada u regiji Stjenjaka. Nekoliko brodova [[ratna mornarica Sjedinjenih Država|američke ratne mornarice]] je u počast gradu dobilo naziv [[USS Denver|USS ''Denver'']]. == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{MorrisEncyclopediaOfAmericanHistory}} * {{MancallEncyclopediaOfAmericanHistory}} * {{KutlerDictionaryOfAmericanHistory}} * {{BoyerOxfordCompanionToUnitedStatesHistory}} * {{KazinConcisePrincetonEncyclopedia}} * {{KaneAmericanCounties2004}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|SAD}} {{Drugi projekti | commons = Denver, Colorado | wikispecies = | wiktionary = | wikiversity = | wikibooks = | wikisource = | wikiquote = | wikinews = Denver }} * [http://factfinder2.census.gov/faces/nav/jsf/pages/index.xhtml#none United States Census Bureau] {{Glavni gradovi SAD}} {{Denver, Colorado-lat}} {{Okruzi Kolorada-lat}} {{Podjela SAD}} {{klica-grad-SAD}} [[Kategorija:Glavni gradovi američkih saveznih država]] [[Kategorija:Gradovi u Coloradu]] 608a4z8fg29yisjowzalm8jmr0el8b6 Fife Symington III 0 25981 42669569 42629398 2026-08-08T23:25:44Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669569 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija | ime = Fife Symington III | slika = | širina_slike = 250px | opis = | ime_po_rođenju = | datum_rođenja = <!-- {{Birth date and age|YYYY|MM|DD|df=y}} --> | mjesto_rođenja = | datum_smrti = <!-- {{Death date and age|YYYY|MM|DD|YYYY|MM|DD|df=y}} --> | mjesto_smrti = | prebivalište = | državljanstvo = | zanimanje = | roditelji = }} '''John Fife Symington III''' (rođen [[12. 8.]] [[1945]]. u [[New York]]u) je [[sjedinjene Američke Države|američki]] poslovni čovjek i [[Republikanska stranka SAD|republikanski]] [[guverner]] [[Država SAD|države]] [[Arizona]] poznat po tome što je [[1997]] prisiljen na ostavku zbog osude za [[kazneno djelo|krivično djelo]]. Fife Symington potječe iz jedne od najuglednijih američkih porodica, porijeklom iz [[Maryland]]a. Njegov pradjed je bio čelični magnat [[Henry Clay Frick]], a otac mu je od 1969. do 1971. godine bio američki ambasador u [[Trinidad i Tobago|Trinidadu i Tobagu]]. Njegova supruga Ann Ollin Pritzlaff, nasljednica [[Ollin Corporation|Korporacije Ollin]], je đakonica [[Američka episkopalna crkva|Američke episkopalne crkve]]. Nakon što je na [[Univerzitet Harvard|Harvardu]] diplomirao historiju nizozemske umjetnosti, za vrijeme vijetnamskog rata je služio u [[ratno zrakoplovstvo Sjedinjenih Država|američkom ratnom zrakoplovstvu]]. Godine 1976. je osnovao vlastitu tvrtku - Symington Company - te se počeo baviti prodajom nekretnina. Symington se [[1990]]. godine kao član Republikanske stranke kandidirao za guvernera, te s 44 % glasova pobijedio na preliminarnim izborima. Njegov [[Demokratska stranka SAD|demokratski]] protukandidat je bio [[Terry Goddard]], kojeg je na izborima tijesno pretekao, ali nije dobio nužnih 50 % glasova, pa je [[26. 2.]] [[1991]]. morao ići u drugi krug izbora koje je pobijedio s 52 % glasova. Symingtonov prvi mandat je bio u sjeni optužbi za financijske nepravilnosti vezane uz propast kreditno-štednog udruženja Southwest Savings and Loans, ali je bez obzira na to stekao veliku popularnost među glasačima i glatko pobijedio na izborima [[1994]]. godine. Drugi mandat su označile daleko ozbiljnije optužbe vezane uz [[iznuda|iznudu]], davanje lažnih financijskih podataka i bankovnu prevaru. Symington je formalno optužen, a godine 1997. proglašen krivim. U skladu s ustavom Arizone, koji zabranjuje vršenje guvernerske dužnosti osuđenim osobama, Symington je bio prisiljen napustiti položaj. Godine [[1999]]. je ta presuda oborena na federalnom sudu zbog procesnih nepravilnosti, a godine 2001. je Symington formalno aboliran ukazom predsjednika [[Bill Clinton|Billa Clintona]] donesenim na posljednji dan njegovog predsjednikovanja (afera [[Pardongate]]). Nakon napuštanja guvernerskog mjesta, Symington se posvetio [[kuhinja|kulinarstvu]] i osnovao [[Arizona Culinary Institute]]. Godine 2005. je dao naznake da bi se mogao vratiti u politiku, odnosno pokušati ponovno dobiti guvernerski položaj. Međutim, od toga je brzo odustao, a [[2006]]. je doživio prvi izborni poraz u pokušaju da postane predsjednik Republikanske stranke u svom izbornom okrugu. Početkom [[2007]]. je izazvao dosta pažnje tvrdnjom da je 1997. godine za vrijeme [[Svjetla u Phoenixu|Svjetala u Phoenixu]] ugledao [[NLO]]. == Vanjske veze == * [http://www.azcentral.com/specials/special07/ ''Arizona Republic'' special report on Fife Symington] * [http://www.azcentral.com/specials/pluggedin/articles/0404symington-ON.html ''Arizona Republic'' biography of Fife Symington] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060706135837/http://www.azcentral.com/specials/pluggedin/articles/0404symington-ON.html |date=2006-07-06 }} * [http://www.fifesymington.com/ Pro-Symington website; tracks positive news coverage] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120318134555/http://www.fifesymington.com/ |date=2012-03-18 }} * [http://www.fifesymington.com/trs.htm Summary of the government's investigation] * [http://www.chefs.edu Scottsdale Culinary institute] * [http://www.azculinary.com Arizona Culinary institute] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170413170829/http://www.azculinary.com/ |date=2017-04-13 }} [[Kategorija:Američki političari|Symington, Fife]] [[Kategorija:Guverneri američkih saveznih država|Symington, Fife]] 61yjdaragd02ty587hegmp3jkk2lc32 Ford Thunderbird 0 26066 42669636 42600690 2026-08-09T02:23:45Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669636 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:1955 Ford Thunderbird Red.jpg|250px|right|thumb|Ford Thunderbird iz 1955. godine]] '''Ford Thunderbird''' je [[automobil]] koga u SAD proizvodi [[Ford Motor Company]]. U proizvodnju je ušao 1955. kao sportski dvosjed; za razliku od sličnog vozila [[Chevrolet Corvette]], Thunderbird se nikada nije prodavao kao potpuni [[sportski automobil]]. Ford ga je opisivao kao [[osobni luksuzni automobil]], opis stvoren za novi segment tržišta. Godine 1958. Thunderbird je dobio drugi red sjedala. Sljedeće generacije su postajale veće, sve dok se model nije 1977. godine smanjio, isto kao i 1980. godine. Prodaja je bila dobra do 1990-ih, kada su veliki [[kupe]]i s dva vrata postali nepopularni; proizvodnja je prestala 1997. Godine 2002. je novi dvosjed ponovno lansiran, te je bio dostupan do kraja 2005. godine. == Vanjske veze == {{Commonscat|Ford Thunderbird}} * [http://www.vintagethunderbirdclub.org VTCI - Vintage Thunderbird Club International] * [http://www.cardomain.com/ride/2080960 1965 427 Thunderbird] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070928022644/http://www.cardomain.com/ride/2080960 |date=2007-09-28 }} * [http://www.1965thunderbird.com Devoted to 1965 Thunderbirds] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200219033727/http://www.1965thunderbird.com/ |date=2020-02-19 }} * [http://www.thunderbirds.org Chicagoland Thunderbirds ... Chicago's Own T-Bird Lovers] * [http://www.musclecarclub.com/musclecars/ford-thunderbird/ford-thunderbird-pictures.shtml Muscle Car Club T-Bird Gallery] * [http://www.tccoa.com Thunderbird and Cougar Club of America] * [http://www.squarebirds.org/ Squarebirds.org] - An website for vintage Thunderbirds with historical and technical information plus an active message board. * [http://www.autoguidewiki.com/Ford_Thunderbird_50th_Anniversary AutoGuideWiki.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070609045936/http://www.autoguidewiki.com/Ford_Thunderbird_50th_Anniversary |date=2007-06-09 }} * [http://forums.tbirdregistry.com/ Thunderbird Registry forums for all generations] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070802163456/http://forums.tbirdregistry.com/ |date=2007-08-02 }} * [http://www.tbirdranch.com/ T-Bird Ranch] * [http://thunderbirdinfo.blogspot.com/ Thunderbird Infoway] * [http://www.midwestthundercats.com Upper Midwest Thundercats] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200620231712/http://www.midwestthundercats.com/ |date=2020-06-20 }} - An online community devoted to the MN12 and FN10 platform. * [http://tbird.2ya.com Nebraska Thundercats] - Nebraska Thunderbird Club. * [http://sccoa.com SuperCoupe Club Of America] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140330101833/http://sccoa.com/ |date=2014-03-30 }} - An online community devoted to the Thunderbird SC. * [http://www.foxtbirdcougarforums.com/ Fox T-Birds] - An online community devoted to the FoxBody Ford Thunderbird * [http://www.portholeauthority.com/ Porthole Authority] - Information resource for 1955 through 1957 and 2002 through 2005 Thunderbirds * [http://www.obsoletethunderbird.org/ Obsolete Thunderbird] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070929124111/http://www.obsoletethunderbird.org/ |date=2007-09-29 }} - An online community dedicated to 1967, 1968, 1969, 1970, and 1971 ford thunderbirds. * http://www.foxtbirdcougarforums.com/ {{Ford}} [[Kategorija:Automobili]] sb2f23lyp175jta8nwrw5q8279urkim Google 0 26076 42669739 42647997 2026-08-09T11:36:37Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669739 wikitext text/x-wiki {{Distinguish|Googol}} {{Kompanija (BS) | grupa =Google Inc. | ime =Google | slika =[[Datoteka:Google 2015 logo.svg|250px|Googleov logo]] | vrsta =Javna ([[NASDAQ]]: [http://quotes.nasdaq.com/asp/SummaryQuote.asp?symbol=GOOG&selected=GOOG GOOG]), (LSE: [http://www.londonstockexchange.com/en-gb/pricesnews/prices/Trigger/genericsearch.htm?bsg=true&ns=GGEA GGEA]) | osnivanje = {{ZD|SAD}} [[Menlo Park (Kalifornija)|Menlo Park, Kalifornija]] ([[27. 9.|27. septembra]] [[1998]].) | osnivači = | sjedište = [[Mountain View (Kalifornija)|Mountain View]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | predsjednik = | ključneosobe =[[Sundar Pichai]], CEO/direktor<br />[[Sergey Brin]], suosnivač, predsjednik tehnološkog dijela<br />[[Lawrence E. Page|Larry E. Page]], suosnivač, predsjednik proizvodnog dijela <br />[[George Reyes]], CFO | industrija = [[Internet]], [[softver]] | proizvodi = | zaposleni = 10.674 ([[31. 12.|31. decembra]] [[2006]].) | holding = | slogan ="Don't Be Evil" | web =[http://www.google.com/ www.google.com] | sjedište_grad = | sjedište_država = | pod_posluženo = | usluge = | prihod = [[Američki dolar|USD$]]10,604 milijardi | operativni_prihod = | neto_dobit = [[Američki dolar|USD$]]3,077 milijardi | divizije = | podruž = | vlasnik = | prestala_postojati = | dodatak = |}} '''Google''' je [[SAD|američka]] multinacionalna [[korporacija]] specijalizirana u [[internet]]skim servisima i proizvodima, koji uključuju internetske reklamne tehnologije, pretragu, internetsko skladištenje i [[softver]], dok se veći dio profita ostvaruje preko [[AdWords]]a.<ref name="financialtables">{{cite web |url=http://investor.google.com/fin_data.html |title=Financial Tables |publisher=Google, Inc. |accessdate=May 2, 2012}}</ref><ref>{{Cite news |title=Online Ads Give Google Huge Gain in Profit |first=David A. |last=Vise |url=https://archive.org/details/googlehetverhaal0000vise|newspaper=The Washington Post |date=October 21, 2005}}</ref> <!-- historija-->Google su osnovali [[Larry Page]] i [[Sergey Brin]] dok su bili na doktorskom studiju na Univerzitetu Stanford. Zajedno posjeduju oko 14% dionica, ali kontroliraju 56% dioničarske glasačke moći kroz "superglasačke zalihe". Oni su osnovali Google kao privatno preduzeće 4. septembra 1998. Početna javna ponuda je bila 19. augusta 2004. Njihov opis misije od samog početka je bio "da organiziraju svjetske informacije i naprave ih univerzalno dostupnim i koristivim",<ref name="corporate">{{cite web |url=http://www.google.com/corporate/ |title=Google Corporate Information |publisher=Google, Inc. |accessdate=February 14, 2010}}</ref> a njihov neslužbeni slogan je bio "[[Don't be evil]]"<ref>{{cite web |url=http://investor.google.com/conduct.html |title=Google Code of Conduct |date=April 8, 2009 |publisher=Google, Inc. |accessdate=July 5, 2010}}</ref><ref>{{cite web |url=http://blogoscoped.com/archive/2007-07-16-n55.html |title=Paul Buchheit on Gmail, AdSense and More |first=Philip|last=Lenssen |date=July 16, 2007 |publisher=Google Blogoscoped |accessdate=February 14, 2010}}</ref> ({{jez-sh|ne budi zao}}).<ref>{{Cite journal|last=Brin|first=Sergey|author-link=Sergey Brin|last2=Page|first2=Lawrence|author-link2=Larry Page|year=1998|title=The anatomy of a large-scale hypertextual Web search engine|url=http://infolab.stanford.edu/pub/papers/google.pdf|journal=Computer Networks and ISDN Systems|volume=30|issue=1–7|pages=107–117|citeseerx=10.1.1.115.5930|doi=10.1016/S0169-7552(98)00110-X| issn=0169-7552 }}</ref><ref>{{cite journal |last=Barroso |first=L.A. |last2=Dean |first2=J. |last3=Holzle |first3=U. |date=April 29, 2003 |title=Web search for a planet: the google cluster architecture |journal=IEEE Micro |volume=23 |issue=2 |pages=22–28 |doi=10.1109/mm.2003.1196112 |quote=We believe that the best price/performance tradeoff for our applications comes from fashioning a reliable computing infrastructure from clusters of unreliable commodity PCs.|url=https://semanticscholar.org/paper/8db8e53c92af2f97974707119525aa089f6ed53a }}</ref> Godine 2004. Google se premjestio u novo sjedište u mjestu [[Mountain View (Kalifornija)|Mountain View, Kalifornija]], koje je nazvano [[Googleplex]].<ref>{{cite web |url=http://www.google.com/about/company/history/#2004 |title=Google history in depth}}</ref> Brzi rast od osnivanja je povukao lanac proizvoda, nabavki i partnerstava van [[Google pretraga|Googleove pretraživačke mašine]]. Oni nude internetske servise kao što su softver za produktivnost uključujući email ([[Gmail]]), internetsko spremanje podataka ([[Google Drive]]), uredski paket ([[Google Docs]]) i društveni mrežni servis ([[Google+]]). Desktop-proizvodi uključuju aplikacije za internetsko pregledanje, organiziranje i uređivanje slika i brzo dopisivanje. Kompanija drži razvoj [[Android (operativni sistem)|Android]] mobilnog operativnog sistema i samo-preglednički [[Chrome OS]]<ref>{{cite web|url=http://www.google.com/chromebook |title=Chromebook |publisher=Google |accessdate=August 17, 2011}}</ref> za [[netbook]] poznat kao [[Chromebook]]. Google se snažno uključio u komunikacijski hardver: ima partnerstvo sa velikim elektronskim proizvođačima<ref>{{cite web|last1=Ricker|first1=Thomas|title=Google: Nexus program explained, unfazed by Motorola acquisition|url=http://www.theverge.com/2011/08/15/motorola-google-nexus-program-explained|website=theverge.com|publisher=Vox Media|accessdate=July 31, 2014}}</ref> u produkciji svog "visoko-kvalitetnog i jeftinog"<ref>{{cite web|last1=Kleinman|first1=Jacob|title=Google Exec: New Nexus Coming|url=http://www.technobuffalo.com/2014/06/27/google-exec-new-nexus-coming/|website=technobuffalo.com|publisher=TechnoBuffalo|accessdate=July 31, 2014|archivedate=2014-07-08|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140708010647/http://www.technobuffalo.com/2014/06/27/google-exec-new-nexus-coming/|deadurl=yes}}</ref> [[Google Nexus|Nexus]] uređaja i kupljenog [[Motorola Mobility]] u maju 2012.<ref name="Hardware company">{{cite news|title=It's Official: Google Is Now a Hardware Company|url=http://www.businessweek.com/articles/2012-05-22/its-official-google-is-now-a-hardware-company|accessdate=September 4, 2012|newspaper=Bloomberg Businessweek|date=May 22, 2012|author=Brad Stone|author2=Peter Burrows}}</ref> U 2012, infrastruktura optičkih vlakana instalirana je u gradu [[Kansas]] za opremanje [[Google Fiber]] radio servisa.<ref name="Google Fiber Cable TV Business">{{cite web|last=Hesseldahl|first=Arik|title=Google Gets Into the Cable TV Business, for Real|url=http://allthingsd.com/20120726/google-gets-into-the-cable-tv-business-for-real/|publisher=AllThingsD.com|accessdate=September 15, 2012|date=July 26, 2012}}</ref> <!-- tehnički dio-->Korporacija, procjenjuje se, pokreće više od milion servera u podatkovnim centrima u svijetu (od 2007)<ref>{{cite web |url=http://www.pandia.com/sew/481-gartner.html |title=Pandia Search Engine News – Google: one million servers and counting |date=July 2, 2007 |publisher=Pandia Search Engine News |accessdate=February 14, 2010 |archive-date=2011-07-16 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110716084624/http://www.pandia.com/sew/481-gartner.html |url-status=dead }}</ref> i upravlja sa preko milijardu zahtjeva za pretragu<ref>{{Cite news |url=http://politicalticker.blogs.cnn.com/2009/12/18/google-unveils-top-political-searches-of-2009/ |title=CNN Politics – Political Ticker... Google unveils top political searches of 2009 |first=Eric |last=Kuhn |date=December 18, 2009 |publisher=CNN |accessdate=February 14, 2010 |archive-date=2012-10-12 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121012045324/http://politicalticker.blogs.cnn.com/2009/12/18/google-unveils-top-political-searches-of-2009/ |dead-url=yes }}</ref> i oko 24 petabajta korisnički-generisanih podataka svaki dan (od 2009).<ref>{{cite web|url=http://portal.acm.org/citation.cfm?doid=1327452.1327492 |title=MapReduce |publisher=Portal.acm.org |accessdate=August 16, 2009}}</ref><ref>{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2008/11/sorting-1pb-with-mapreduce.html |title=Sorting 1PB with MapReduce |last=Czajkowski |first=Grzegorz |date=November 21, 2008 |publisher=Google, Inc. |accessdate=July 5, 2010}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.niallkennedy.com/blog/2008/01/google-mapreduce-stats.html |title=Google processes over 20 petabytes of data per day |last=Kennedy |first=Niall |date=January 8, 2008 |publisher=Niall Kennedy |accessdate=July 5, 2010 |archive-date=2015-09-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150928091137/http://www.niallkennedy.com/blog/2008/01/google-mapreduce-stats.html }}</ref><ref>{{cite web |url=http://techcrunch.com/2008/01/09/google-processing-20000-terabytes-a-day-and-growing/ |title=Google Processing 20,000 Terabytes A Day, And Growing |last=Schonfeld |first=Erick |date=January 9, 2008 |publisher=TechCrunch |accessdate=February 16, 2010}}</ref> <!-- popularnost-->U decembru 2013, [[Alexa Internet|Alexa]] je označila google.com kao najposjećeniji [[web-sajt]] u svijetu. Veliki broj Googleovih sajtova na ostalim jezicima nalaze se među prvih stotinu, kao i ostalih nekoliko sajtova koje posjeduje Google, kao što su [[YouTube]] i [[Blogger (servis)|Blogger]].<ref>{{cite web |title=Alexa Traffic Rank for Google (three month average) |publisher=[[Alexa Internet]] |url=http://www.alexa.com/siteinfo/google.com |accessdate=December 10, 2013 |archive-date=2015-12-26 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151226074120/http://www.alexa.com/siteinfo/google.com |dead-url=yes }}</ref> Njihova dominacija na tržištu je vodila ka velikoj medijskoj pokrivenosti, ukljujčujući kritikovanje kompanije zbog problema kao što su autorsko pravo, cenzura i privatnost.<ref>{{Cite news |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/technology/6740075.stm |work=BBC News |title=Google ranked 'worst' on privacy |date=June 11, 2007 |accessdate=April 30, 2010}}</ref><ref name="gatekeepers">{{Cite news |first= Jeffrey |last=Rosen |title=Google's Gatekeepers |url=http://www.nytimes.com/2008/11/30/magazine/30google-t.html |work=The New York Times |date=November 30, 2008 |accessdate=July 5, 2010}}</ref> ==Historija== {{Glavni|Historija Googlea}} Google je započeo u januaru 1996. kao istraživački projekt studenata [[Larry Page]]a i [[Sergey Brin|Sergeya Brina]] kada su oba bili na doktorskom studiju na univerzitetu Stanford u Stanfordu, Kalifornija.<ref name="milestones">{{cite web |url=http://www.google.com/intl/en/corporate/history.html |title=Google Milestones |publisher=Google, Inc. |accessdate=September 28, 2010}}</ref> Dok su konvencionalne pretraživačke mašine rangirale rezultate brojanjem koliko puta se traženi termin pojavio na stranici, dvojica su teoretisala o boljem sistemu koji je analizirao veze između web-sajtova.<ref>{{cite web |url=http://ilpubs.stanford.edu:8090/422/ |title=The PageRank Citation Ranking: Bringing Order to the Web |last1=Page |first1=Lawrence |last2=Brin |first2=Sergey |last3=Motwani |first3=Rajeev |last4=Winograd |first4=Terry |date=November 11, 1999 |publisher=Stanford University |accessdate=February 15, 2010}}</ref> Nazvali su ovu novu tehnologiju [[PageRank]]; ona je određivala relevantnost web-sajta prema broju stranica i važnost tih stranica, koje su povezivale nazad na originalni sajt.<ref>{{cite web |url=http://www.google.com/corporate/tech.html |title=Technology Overview |publisher=Google, Inc. |accessdate=February 15, 2010}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www-diglib.stanford.edu/cgi-bin/WP/get/SIDL-WP-1997-0072?1 |title=PageRank: Bringing Order to the Web |last=Page |first=Larry |publisher=Stanford Digital Library Project |date=August 18, 1997 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20020506051802/http://www-diglib.stanford.edu/cgi-bin/WP/get/SIDL-WP-1997-0072?1 |archivedate=2002-05-06 |accessdate=November 27, 2010 |deadurl=no }}</ref> Mala pretraživačka mašina zvana "RankDex" od kompanije IDD Information Services dizajnirana od strane [[Robin Li]] već je, od 1996, istraživala jednaku strategiju za bofovanje sajtova kao i rangiranje stranica.<ref>{{Cite journal |last=Li |first=Yanhong |date=August 6, 2002 |title=Toward a qualitative search engine |journal=Internet Computing, IEEE |volume=2 |issue=4 |pages=24–29 |publisher=IEEE Computer Society |issn=1089-7801 |doi=10.1109/4236.707687 |url=http://ieeexplore.ieee.org/search/freesrchabstract.jsp?tp=&arnumber=707687 |accessdate=February 14, 2010}}</ref> Tehonologija u RankDexu je patentirana u julu 1999.<ref>{{Cite patent |country=US |number=5920859 |status=patent |title=Hypertext document retrieval system and method |gdate=July 6, 1999 |fdate=February 5, 1997 |invent1=Li, Yanhong |assign1=IDD Enterprises, L.P. |class=G06F17/30D |accessdate=November 27, 2010}}</ref> i korištena kasnije kada je Li osnovao [[Baidu]] u Kini.<ref>{{Cite news |url=http://www.forbes.com/forbes/2009/1005/technology-baidu-robin-li-man-whos-beating-google_2.html |title=The Man Who's Beating Google |last=Greenberg |first=Andy |work=Forbes |date=October 5, 2009 |accessdate=October 12, 2010}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.rankdex.com/about.html |title=About: RankDex |publisher=RankDex.com |accessdate=October 12, 2010 |archive-date=2012-01-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120120002301/http://www.rankdex.com/about.html }}</ref> Page i Brin su originalno nazvali svoj program "BackRub", jer je sistem provjeravao vanjske linkove da odredi važnost sajta.<ref>{{Cite news |title=The Birth of Google |first=John |last=Battelle |newspaper=Wired |date=August 2005 |url=http://www.wired.com/wired/archive/13.08/battelle.html?tw=wn_tophead_4 |accessdate=October 12, 2010}}</ref><ref>{{cite web|last1=Trex|first1=Ethan|title=9 People, Places & Things That Changed Their Names|url=http://mentalfloss.com/article/20890/9-people-places-things-changed-their-names|website=Mental Floss|accessdate=August 4, 2014}}</ref><ref>{{cite web |url=http://huron.stanford.edu |title=Backrub search engine at Stanford University |archiveurl=https://web.archive.org/web/19961224105215/http://huron.stanford.edu/ |archivedate=1996-12-24 |accessdate=March 12, 2011 |deadurl=no }}</ref> Eventualno, oni su izmjenili ime u Google, koja je nastala od pogrešnog izgovora riječi "[[googol]]",<ref>{{cite web |url=http://graphics.stanford.edu/~dk/google_name_origin.html |title=Origin of the name "Google" |last=Koller |first=David |date=January 2004 |publisher=Stanford University |accessdate=July 4, 2012 |archiveurl=https://www.webcitation.org/68ubHzYs7?url=http://graphics.stanford.edu/~dk/google_name_origin.html |archivedate=2012-07-04 |deadurl=no }}</ref><ref>{{Cite news |url=http://www.stanforddaily.com/2003/02/12/from-googol-to-google/ |title=From Googol to Google |last=Hanley |first=Rachael |date=February 12, 2003 |newspaper=The Stanford Daily |publisher=Stanford University |accessdate=February 15, 2010 |archivedate=2011-05-11 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110511111017/http://www.stanforddaily.com/2003/02/12/from-googol-to-google/ |deadurl=yes }}</ref> broj jedan je praćen sa stotinu nula, što je odabrano da potpiše da je pretraga težila omogućiti veliki kvantitet informacija.<ref>{{cite web |url=http://www.google.com/company.html |title=Google! Beta website |publisher=Google, Inc. |archiveurl=https://web.archive.org/web/19990221202430/http://www.google.com/company.html |archivedate=1999-02-21 |accessdate=October 12, 2010 |deadurl=no }}</ref> Sprva, Google je pokretan na web-sajtu Stanford univerziteta, sa domenama ''google.stanford.edu'' i ''z.stanford.edu''.<ref>{{cite web |url=http://google.stanford.edu |title=Google! Search Engine |archiveurl=https://web.archive.org/web/19981111183552/http://google.stanford.edu/ |publisher=Stanford University |archivedate=November 11, 1998 |accessdate=October 12, 2010}}</ref><ref>{{cite web |url=http://z.stanford.edu/ |title=Google! Search Engine |archiveurl=https://web.archive.org/web/19981201235013/http://z.stanford.edu/ |publisher=Stanford University |archivedate=December 1, 1998 |accessdate=August 14, 2012}}</ref> Ime domene za Google je registrirano 15. septembra 1997,<ref>{{cite web |url=http://whois.dnsstuff.com/tools/whois.ch?ip=google.com |title=WHOIS – google.com |accessdate=July 5, 2010 |archive-date=2012-05-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120520022703/http://whois.dnsstuff.com/tools/whois.ch?ip=google.com |dead-url=yes }}</ref> a kompanija je inkorporirana 4. septembra 1998. Bazirana je u prijateljevoj garaži ([[Susan Wojcicki]]<ref name="milestones"/>) u [[Menlo Park, California|Menlo Parku]], Kalifornija. Craig Silverstein, kolega PhD student na Stanfordu, bio je prvi uposlenik.<ref name="milestones"/><ref>{{cite web |url=http://www-cs-students.stanford.edu/~csilvers/ |title=Craig Silverstein's website |archiveurl=https://web.archive.org/web/19991002122809/http://www-cs-students.stanford.edu/~csilvers/ |archivedate=1999-10-02 |publisher=Stanford University |accessdate=October 12, 2010 |deadurl=no }}</ref><ref>{{Cite news |last=Kopytoff |first=Verne |url=http://articles.sfgate.com/2008-09-07/news/17161124_1_larry-page-google-search-engine |title=Craig Silverstein grew a decade with Google |newspaper=San Francisco Chronicle |publisher=Hearst Communications, Inc. |date=September 7, 2008 |accessdate=October 12, 2010 |archive-date=2012-11-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121107075029/http://www.sfgate.com/news/article/Craig-Silverstein-grew-a-decade-with-Google-3270079.php }}</ref> U maju 2011, broj mjesečnih unikatnih posjetitelja Googlea prešao je jednu milijardu prvi put - 8,4%-ni rast od maja 2010. (931 million).<ref>{{cite web |url=http://itsalltech.com/2011/06/22/googles-new-record-1-billion-visitors-in-may/ |title=Google's new record, 1 billion visitors in May &#124; It's All Tech |publisher=Itsalltech.com |accessdate=January 2, 2013 |archive-date=2011-09-21 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110921063544/http://itsalltech.com/2011/06/22/googles-new-record-1-billion-visitors-in-may/ |dead-url=yes }}</ref> U januaru 2013, Google je objavio da je zaradio US$50 milijardi godišnjeg prihoda za 2012. godinu. Ovo je označilo prvi put da je kompanija dostigla ovaj podvig, na vrhu 2011. ukupno US$38 milijardi.<ref>Fiegerman, Seth. January 22, 2013. "Google Has Its First $50 Billion Year." http://mashable.com/2013/01/22/google-q4-earnings/</ref> ===Finansiranje i inicijalne javne ponude=== [[Datoteka:Google’s First Production Server.jpg|upright|thumb|Googleov prvi proizvodni server. Googleovi proizvodni serveri nastavljaju bivati izgrađeni od jeftinog hardvera.<ref>{{cite web |url=http://www.computerhistory.org/collections/accession/102662167 |title=Google Server Assembly |publisher=Computer History Museum |accessdate=July 4, 2010}}</ref>|alt=Google's first servers, showing lots of exposed wiring and circuit boards]] Prva sredstva za Google bila su u augustu 1998. doprinos od 100.000$ od [[Andy Bechtolsheim|Andyja Bechtolsheima]], suosnivača [[Sun Microsystems]]a, što je dato prije nego je Google inkorporiran.<ref name="Bechtolsheim">{{Cite news|url=http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?file=/chronicle/archive/2004/04/29/MNGLD6CFND34.DTL|archiveurl=https://www.webcitation.org/5hT7GniEG?url=http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?file=%2Fchronicle%2Farchive%2F2004%2F04%2F29%2FMNGLD6CFND34.DTL|archivedate=2009-06-12|title=For early Googlers, key word is $$$|last=Kopytoff|first=Verne|date=April 29, 2004|newspaper=San Francisco Chronicle|publisher=Hearst Communications|accessdate=February 19, 2010|location=San Francisco|deadurl=no}}</ref> Rano u 1999. godini, dok su doktoranti, Brin i Page odlučili da je pretraga koju su razvijali uzimala puno vremena i odvraćala ih od akademskih ciljeva, te su otišli kod izvršnog direktora firme Excite, Georgea Bella, i ponudili da mu je prodaju za $1 million. On je odbio ponudu i kasnije je kritikovao [[Vinod Khosla|Vinoda Khosla]], jednog preduzetnog kapitaliste firme Excite, nakon što je pregovarao sa Brinom i Pageom oko cifre od $750.000. 7. juna 1999, $25 milionska runda finansijskih sredstava je najavljena,<ref>{{Cite press release |url=http://www.google.com/pressrel/pressrelease1.html |archiveurl=https://web.archive.org/web/20010212052759/http://www.google.com/pressrel/pressrelease1.html |archivedate=2001-02-12 |title=Google Receives $25 Million in Equity Funding |date=June 7, 1999 |location=Palo Alto, Calif. |publisher=Google |accessdate=February 16, 2009 |dead-url=yes }}</ref> sa većim investitorima uključujući preduzetne kapitalne firme [[Kleiner Perkins Caufield & Byers]] i [[Sequoia Capital]].<ref name="Bechtolsheim"/> Googleova početna javna ponuda (IPO) uzela je maha pet godina kasnije, 19. augusta 2004. U to vrijeme Larry Page, Sergey Brin i [[Eric Schmidt]] složili su se da rade zajedno u Googleu na period od 20 godina - do 2024. godine.<ref>{{Cite news |url=http://money.cnn.com/2008/01/18/news/companies/google.fortune/index.htm |title=Google wins again |date=January 29, 2008 |newspaper=Fortune |publisher=Time Warner |accessdate=January 22, 2011 |first=Adam |last=Lashinsky |archive-date=2012-10-22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121022200031/http://money.cnn.com/2008/01/18/news/companies/google.fortune/index.htm |url-status=dead }}</ref> Kompanija je ponudila 19.605.052 dionica po cijeni od $85 po dionici.<ref name="IPO">{{Cite news|url=http://www.businessweek.com/technology/content/aug2004/tc20040819_6843_tc120.htm|title=Google: Whiz Kids or Naughty Boys?|last=Elgin|first=Ben|date=August 19, 2004|newspaper=BusinessWeek|publisher=Bloomberg, L.P.|accessdate=February 19, 2010}}</ref><ref>{{cite web|url=http://investor.google.com/pdf/2004_AnnualReport.pdf|title=2004 Annual Report|year=2004|publisher=Google, Inc.|page=29|accessdate=February 19, 2010|location=Mountain View, California}}</ref> Dionice su prodate u formatu internetske aukcije koristeći sistem koje su napravili [[Morgan Stanley]] i [[Credit Suisse]], potpisnici ugovora.<ref>{{Cite news|url=http://money.cnn.com/2004/04/29/technology/google/|title=Google sets $2.7 billion IPO|last=La Monica|first=Paul R.|date=April 30, 2004|publisher=CNN Money|accessdate=February 19, 2010|archive-date=2012-04-23|archive-url=https://web.archive.org/web/20120423090507/http://money.cnn.com/2004/04/29/technology/google/|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.zdnet.com/news/want-in-on-googles-ipo/135799|title=Want In on Google's IPO?|last=Kawamoto|first=Dawn|date=April 29, 2004|publisher=ZDNet|accessdate=February 19, 2010}}</ref> Prodaja od $1,67 milijardi dala je Googleu tržišnu kapitalizaciju od više od $23 milijarde.<ref name="washpost">{{Cite news|url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/articles/A14939-2004Aug19.html|title=Google's IPO: Grate Expectations|last=Webb|first=Cynthia L.|newspaper=The Washington Post|accessdate=February 19, 2010|location=Washington, D.C. | date=August 19, 2004}}</ref> U januaru 2014, njihova tržišna kapitalizacija je porasla na $397 milijardi.<ref name=Marketwatch>{{cite web|title=Google Overview|url=http://www.marketwatch.com/investing/stock/goog|publisher=Marketwatch|accessdate=February 2, 2014}}</ref> Ogromna većina od 271 milion dionica ostao je pod kontrolom Googlea, te su mnogi Googleovi uposlenici postali istovremeni milioneri na papiru. [[Yahoo!]], konkurent Googlea, također je imao koristi jer je držao 8,4 miliona dionica Googlea prije nego je IPO zauzeo mjesto.<ref name="yahooshares">{{Cite news|url=http://www.internetnews.com/bus-news/article.php/3392781|title=Yahoo and Google Settle|last=Kuchinskas|first=Susan|date=August 9, 2004|publisher=internet.com|accessdate=February 19, 2010}}</ref> Postojala je zabrinutost da će Googleov IPO dovesti do izmjena u kulturi kompanije. Razlozi su imali opseg od pritiska dioničara na zaposleničko smanjenje dobitka zbog činjenice da će dosta direktora kompanije postati istovremeni milioneri u papirima.<ref>{{Cite news |agency=Associated Press |url=http://www.wired.com/techbiz/media/news/2004/04/63241 |title=Quirky Google Culture Endangered? |newspaper=Wired |date=April 28, 2004 |accessdate=November 27, 2010 |deadurl=yes |archivedate=2010-08-14 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100814174333/http://www.wired.com/techbiz/media/news/2004/04/63241 }}</ref> Kao odgovor na ovu zabrinutost, suosnivači Sergey Brin i Larry Page obećali su u izvještaju prem potencijanlim investitorima da IPO neće izmijeniti kulturu kompanije.<ref>{{cite web |last1=Olsen |first1=Stefanie |last2=Kawamoto |first2=Dawn |url=http://news.cnet.com/2100-1024-5201978.html |title=Google IPO at $2.7 billion |work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]] |date=April 30, 2004 |accessdate=November 27, 2010}}</ref> Godine 2005, članci u ''[[The New York Times]]'' i ostalim izvorima počeli su sugerisati da je Google izgubio svoji nekorporativnu, nepokvarenu filozofiju.<ref>Richard Utz, "The Good Corporation? Google's Medievalism and Why It Matters." ''Studies in Medievalism'' 23 (2013): 21-28.</ref><ref>{{Cite news |last=Rivlin |first=Gary |url=http://www.nytimes.com/2005/08/24/technology/24valley.html |title=Relax, Bill Gates; It's Google's Turn as the Villain |newspaper=The New York Times |date=August 24, 2005 |accessdate=November 27, 2010}}</ref><ref>{{Cite news |last1=Gibson |first1=Owen |last2=Wray |first2=Richard |url=http://www.smh.com.au/news/technology/search-giant-may-outgrow-its-fans/2005/08/25/1124562975596.html3001.asp |title=Search giant may outgrow its fans |newspaper=The Sydney Morning Herald |date=August 25, 2005 |accessdate=November 27, 2010}}</ref><ref>{{cite web |last=Ranka |first=Mohit |url=http://www.osnews.com/story/17928/Google--Dont-Be-Evil |title=Google – Don't Be Evil |publisher=OSNews |date=May 17, 2007 |accessdate=November 27, 2010}}</ref> U težnji da zadrže unikatnu kulturu kompanije, Google je ''dizajnirao "''Šefa kulture", koji također služi funkciju "Direktor za ljudske resurse". Svrha Šefa kulture je razviti i održati kulturu i rad na načine da se zadrži iskren prema sržnim vrijednostima na kojima je kompanija osnovana: stambena organizacija sa saradničkim okruženjem.<ref name="CCO">{{cite web |last=Mills |first=Elinor |url=http://www.zdnet.com.au/meet-google-s-culture-czar-339275147.htm |title=Google's culture czar |publisher=ZDNet |date=April 30, 2007 |accessdate=November 27, 2010 |archivedate=2010-10-31 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20101031155723/http://www.zdnet.com.au/meet-google-s-culture-czar-339275147.htm |deadurl=yes }}</ref> Google se također suočio sa navođenjem seksizma i starosne segregacije od bivših zaposlenika.<ref>{{cite web |last=Kawamoto |first=Dawn |url=http://news.cnet.com/Google-hit-with-job-discrimination-lawsuit/2100-1030_3-5807158.html?tag=nl |title=Google hit with job discrimination lawsuit |work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]] |date=July 27, 2005 |accessdate=November 27, 2010}}</ref><ref>{{Cite news |agency=Associated Press |url=http://www.ctv.ca/servlet/ArticleNews/story/CTVNews/20071006/google_old_071006/20071006 |title=Google accused of ageism in reinstated lawsuit |publisher=CTV Television Network |date=October 6, 2007 |accessdate=November 27, 2010 |archivedate=2007-10-11 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071011205140/http://www.ctv.ca/servlet/ArticleNews/story/CTVNews/20071006/google_old_071006/20071006 |deadurl=yes }}</ref> Trgovanje se dobro odvijalo nakon IPO, sa dionicama koje su pogađale $700 prvi put 31. oktobra 2007,<ref>{{cite web |url=http://weblogs.baltimoresun.com/business/hancock/blog/2007/10/google_shares_hit_700.html |title=Google shares hit $700 |date=October 31, 2007 |last=Hancock |first=Jay |publisher=The Baltimore Sun |accessdate=November 27, 2010 |archive-date=2013-05-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130508163840/http://weblogs.baltimoresun.com/business/hancock/blog/2007/10/google_shares_hit_700.html }}</ref> prvenstveno zbog jakih prodaja i prihoda na tržištu internetskog reklamiranja.<ref name="bowlingforgoogle">{{Cite news |last=La Monica |first=Paul R. |url=http://money.cnn.com/2005/05/25/technology/techinvestor/lamonica/index.htm |title=Bowling for Google |publisher=CNN |date=May 25, 2005 |accessdate=February 28, 2007 |archive-date=2012-06-19 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120619060640/http://money.cnn.com/2005/05/25/technology/techinvestor/lamonica/index.htm |url-status=dead }}</ref> Porast u cijeni trgovanja je uglavnom podstaknuto od strane zasebnih investitora, za razliku od velikih institucionalnih investitora i međusobnih sredstava.<ref name="bowlingforgoogle" /> Kompanija je upisana na [[NASDAQ]] berzi pod satnim simbolom GOOG, a na [[Frankfurt]]ovoj berzi pod satnim simbolom GGQ1. ===Rast=== U martu 1999, kompanija je preselila svoje urede u [[Palo Alto]], Kalifornija, što je dom za nekoliko poznatih tehnoloških početaka Silikonske doline.<ref name="165univave">{{Cite news|url=http://news.cnet.com/2100-1040-960790.html|title=A building blessed with tech success|last=Fried|first=Ian|date=October 4, 2002|work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]]|accessdate=February 15, 2010}}</ref> Sljedeće godine, nasuprot Pageove i Brinove početne opozicije prema reklamno-profitnoj pretraživačkoj mašini,<ref>{{Cite book|last=Stross|first=Randall|title=Planet Google: One Company's Audacious Plan to Organize Everything We Know|publisher=Free Press|location=New York|date=September 2008|pages=3–4|chapter=Introduction|isbn=978-1-4165-4691-7|url=http://books.google.com/?id=xOk3EIUW9VgC&printsec=frontcover|accessdate=February 14, 2010|chapterurl=http://books.google.com/books?id=xOk3EIUW9VgC&printsec=frontcover}}</ref> Google je počeo prodavati reklamiranje sa pretraživačkim ključnim riječima.<ref name="milestones" /> U cilju dobijanja čistog dizajna stranice i povećane brzine, reklame su bile isključivo tekstualno bazirane. Ključne riječi koje su prodavate bile su bazirane na kombinaciji cijena i klikova, sa naplaćivanjem koje je počinjalo 5 centi po kliku.<ref name="milestones" /> Ovaj model prodavanja na osnovu ključnih riječi bio je prvi put korišten na stranici Goto.com, [[Idealab]] spin-off kojeg je kreirao [[Bill Gross (entrepreneur)|Bill Gross]].<ref name="goto strong">{{Cite news|url=http://searchenginewatch.com/2166331|title=GoTo Going Strong|last=Sullivan|first=Danny|date=July 1, 1998|publisher=SearchEngineWatch|accessdate=February 18, 2010|archivedate=2009-08-28|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090828003128/http://searchenginewatch.com/2166331|deadurl=yes}}</ref><ref name="cnet p4p">{{Cite news|url=http://news.cnet.com/Pay-for-placement-gets-another-shot/2100-1023_3-208309.html|title=Pay-for-placement gets another shot|last=Pelline|first=Jeff|date=February 19, 1998|work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]] |accessdate=February 18, 2010}}</ref> Kada je kompanija promijenila imena u Overture Services, tužila je Google zbog kršenja autorskih prava kompanijinog plati-po-kliku and bidding patents. Uvodni servisi bi kasnije bili kupljeni od Yahoo!-a i preimenovani u [[Yahoo! Search Marketing]]. Slučaj je kasnije smaknut sa suda; Google je prihvatio izdavanje zajedničkih dionica Yahoo!-u u zamjenu za stalnu dozvolu.<ref>{{Cite news|url=http://news.cnet.com/Google,-Yahoo-bury-the-legal-hatchet/2100-1024_3-5302421.html|title=Google, Yahoo bury the legal hatchet|last=Olsen|first=Stephanie|date=August 9, 2004|work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]]|accessdate=February 18, 2010}}</ref> Godine 2001, Google je dobio patent za svoj PageRank mehanizam.<ref name="patent">{{Ref patent |country=US |number=6285999 |status=patent |title=Method for node ranking in a linked database |gdate=September 4, 2001 |fdate=January 9, 1998 |invent1=Page, Lawrence |assign1=The Board of Trustees of the Leland Stanford Junior University |class=G06F17/30}}</ref> Patent je službeno dodijeljen u Stanford Univerzitet i potpisuje Lawrencea Pagea kao izumitelja. Godine 2003, nakon prerasta dvije druge lokacije, kompanija je zakupila uredski kompleks od kompanije [[Silicon Graphics]] na 1600 Amphitheatre Parkway u [[Mountain View (Kalifornija)|Mountain View]], Kalifornija.<ref name="sgibldg">{{Cite news|url=http://news.cnet.com/Googles-movin-on-up/2110-1032_3-1025111.html|title=Google's movin' on up|last=Olsen|first=Stephanie|date=July 11, 2003|work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]]|accessdate=February 15, 2010}}</ref> Kompleks je postao poznat kao [[Googleplex]], igra riječi od [[googolplex]], broj koji jedinicu slijedi googol nula. [[Googleplex]] interijere su dizajnirali [[Clive Wilkinson]] Arhitekti. Tri godine kasnije, Google je kupio imovinu od SGI za $319 miliona.<ref name="googleplexpurchase">{{Cite news|url=http://sanjose.bizjournals.com/sanjose/stories/2006/06/19/newscolumn3.html|title=Google to buy headquarters building from Silicon Graphics|date=June 16, 2006|newspaper=Silicon Valley / San Jose Business Journal|publisher=American City Business Journals|accessdate=February 15, 2010|location=San Jose}}</ref> Do tada, ime "Google" je našlo svoj put u svakodnevni govor, uzrokujući da glagol "[[google (verb)|google]]" bude dodan u [[Merriam-Webster]] Collegiate Dictionary i [[Oxford English Dictionary]], označavajući ga "koristiti Google pretragu da se dobiju informacije na Internetu."<ref>{{cite web|url=http://googleblog.blogspot.com/2006/10/do-you-google.html|title=Do You "Google"?|last=Krantz|first=Michael|date=October 25, 2006|publisher=Google, Inc.|accessdate=February 17, 2010}}</ref><ref>{{cite web|url=http://msnbc.msn.com/id/13720643/|title=To Google or Not to Google|last=Bylund|first=Anders|date=July 5, 2006|publisher=msnbc.com|accessdate=February 17, 2010|archiveurl=https://web.archive.org/web/20060707062623/http://msnbc.msn.com/id/13720643/|archivedate=July 7, 2006}}</ref> ===2013 naovamo=== Google je objavio pokretanje nove kompanije naziva [[Calico (company)|Calico]] 19. septembra 2013, kojom će upravljati šef Applea [[Arthur D. Levinson|Arthur Levinson]]. U slžbenom javnom izvještaju, Page je objasnio da "zdravlje i blagostanje" kompanije će se fokusirati na "izazov starenja i povezanih bolesti".<ref>{{cite news|title=Google spin-off Calico to search for answers to ageing|url=http://www.bbc.co.uk/news/technology-24158924|accessdate=September 20, 2013|newspaper=BBC News|date=September 19, 2013|author=Jane Wakefield}}</ref> Od septembra 2013, Google upravlja sa 70 ureda u više od 40 zemalja.<ref>{{cite web|title=Google locations|url=http://www.google.com/about/company/facts/locations/|work=Google Company|publisher=Google, Inc|accessdate=September 24, 2013|date=September 2013}}</ref> Google je proslavio svoju 15-godišnjicu 27. septembra 2013, iako je koristio druge datume za svoj službeni rođendan.<ref>{{cite web|url=http://searchengineland.com/google-is-10-years-old-finding-the-real-google-birthday-12172|title=Google Is 10 Years Old? Finding The Real Google Birthday|last=Sullivan|first=Danny|date=September 14, 2007|accessdate=September 28, 2013|archive-date=2013-09-24|archive-url=https://web.archive.org/web/20130924011919/http://searchengineland.com/google-is-10-years-old-finding-the-real-google-birthday-12172|url-status=dead}}</ref> Razlog izbora 27. septembra ostaje nepoznat, a spor sa konkurentskom pretraživačkom stranicom [[Yahoo! Search]] iz 2005 smatra se razlogom.<ref>{{Cite news |last=Peterson |first=Andrea|url=http://www.washingtonpost.com/blogs/the-switch/wp/2013/09/27/is-today-really-googles-birthday/ |title=Is today really Google’s birthday? |newspaper=Washington Post|date=September 27, 2013 |accessdate=September 28, 2013}}</ref><ref>{{cite news|title=Google celebrates 15th birthday with interactive piñata 'doodle'|url=http://www.independent.co.uk/life-style/gadgets-and-tech/news/google-celebrates-15th-birthday-with-interactive-piata-doodle-8842436.html|accessdate=September 28, 2013|newspaper=The Independent|date=September 26, 2013|author=John Hall|location=London}}</ref> Alliance for Affordable Internet (A4AI) je pokrenuta u oktobru 2013 i Google je dio koalicije javnih i privatnih organizacija koje uključuju [[Facebook]], [[Intel]] i [[Microsoft]]. Vođena od strane Sir [[Tim Berners-Lee]]ja, A4AI se bori napraviti internetski pristup dostupnijim tako da je pristup proširen u svijetu u razvoju, gdje je samo 31% ljudi priključeno. Google će pomagati smanjenju cijena pristupa Internetu tako da one padnu ispod UN-ovog Broadband Commission svjetskog cilja od 5% mjesečnog primanja.<ref>{{cite news|title=Sir Tim Berners-Lee and Google lead coalition for cheaper internet|url=http://www.theguardian.com/technology/2013/oct/07/google-berners-lee-alliance-broadband-africa?CMP=EMCNEWEML6619I2&et_cid=51918&et_rid=7107573&Linkid=http%3a%2f%2fwww.theguardian.com%2ftechnology%2f2013%2foct%2f07%2fgoogle-berners-lee-alliance-broadband-africa|accessdate=October 8, 2013|newspaper=The Guardian|date=October 7, 2013|author=Samuel Gibbs}}</ref> Korporacijski ujedinjeni prihod za treći kvartal 2013. naveden je sredinom oktobra 2013. od US$14,89 milijardi, rast od 12 procenata u odnosu na prethodni kvartal. Googleov internetski biznis je odgovoran za US$10,8 milijardi od ovog iznosa, sa rastom u broju korisničkih klikova na reklame.<ref>{{cite news|title=Google earnings up 12% in third quarter even as Motorola losses deepen|url=http://www.theguardian.com/technology/2013/oct/17/google-q3-revenue-earnings-report?CMP=EMCNEWEML6619I2&et_cid=53346&et_rid=sundaybottle@hotmail.com&Linkid=http%3a%2f%2fwww.theguardian.com%2ftechnology%2f2013%2foct%2f17%2fgoogle-q3-revenue-earnings-report|accessdate=October 18, 2013|newspaper=The Guardian|date=October 17, 2013|author=Reuters|archivedate=2015-02-24|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150224132350/http://www.theguardian.com/technology/2013/oct/17/google-q3-revenue-earnings-report?CMP=EMCNEWEML6619I2&et_cid=53346&et_rid=sundaybottle@hotmail.com&Linkid=http%3a%2f%2fwww.theguardian.com%2ftechnology%2f2013%2foct%2f17%2fgoogle-q3-revenue-earnings-report|deadurl=yes}}</ref> U novembru 2013, Google je objavio planove za novi (93,000 m2) ured u Londonu, koji se treba otvoriti u 2016. Nove prostorije će biti u mogućnosti smjestiti 4.500 uposlenika i ovo se smatra kao jedna od najvećih komercijalnih nabavki imanja u Britaniji.<ref>{{cite news|title=Inside Google’s new 1-million-square-foot London office—three years before it’s ready|url=http://qz.com/139794/inside-googles-new-1-million-square-foot-london-office-three-years-before-its-ready/|accessdate=November 6, 2013|newspaper=Quartz|date=November 1, 2013|author=Leo Mirani}}</ref> U oktobru 2014, prema [[Interbrand]] rangiranju, Google je bio drugi najvrijedniji brend u svijetu (iza [[Apple Inc.|Applea]]) sa vrijednošću od $107,4 milijarde.<ref>[http://www.nytimes.com/2014/10/09/business/media/tech-companies-lead-ranking-of-most-valuable-brands-.html?_r=0 Technology titans lead ranking of most valuable brands], ''NYTimes.com'', October 8, 2014. Retrieved October 9, 2014.</ref> ===Nabavke i partnerstva=== [[Datoteka:Google page brin.jpg|thumb|[[Larry Page]] i [[Sergey Brin]] u 2003.|220x220px]] Od 2001, Google je kupio dosta kompanija, prvenstveno male poduhvatne firme sa ulaganjem kapitala. Godine 2004, Google je kupio [[Keyhole, Inc]].<ref>{{Cite press release |title=Google Acquires Keyhole Corp |publisher=Google, Inc. |date=October 27, 2004 |url=http://www.google.com/press/pressrel/keyhole.html |accessdate=November 27, 2010}}</ref> Startna kompanija razvijala je proizvod Earth Viewer koji je davao trodimenzionalni prikasz slike Zemlje. Google je preimenovao ime servisa u [[Google Earth]] u 2005. Google je stekao [[Urchin (software)|Urchin Software]] u aprilu 2005, koristeći svoj 'Urchin on Demand' proizvod (zajedno sa idejama od Adaptive Path's 'Measure Map') da kreira [[Google Analytics]] u 2006. U oktobru 2006, Google je objavio da je nabavio sajt za razmjenu video snimaka [[YouTube]] za US$1,65 milijardi u Googleovoj zalihi, te da je ugovor završen 13. novembra 2006.<ref>{{Cite news | title = Google closes $A2b YouTube deal|author=[[Reuters]]|work=The Age | location=Melbourne| url = http://www.theage.com.au/news/Business/Google-closes-A2b-YouTube-deal/2006/11/14/1163266548827.html|accessdate=July 5, 2010 | date=November 14, 2006}}</ref> Google ne omogućuje detaljne podatke za YouTubeove pokretajuće troškove, te su YouTubeove dobiti u 2007. opisani kao "nematerijalni" u regulatornom smislu.<ref name=Moneyclip>{{Cite news|first=Yi-Wyn|last=Yen|date=March 25, 2008|url=http://techland.blogs.fortune.cnn.com/2008/03/25/youtube-looks-for-the-money-clip|title=YouTube Looks For the Money Clip|accessdate=July 5, 2010|archivedate=2010-01-17|archiveurl=https://web.archive.org/web/20100117010826/http://techland.blogs.fortune.cnn.com/2008/03/25/youtube-looks-for-the-money-clip/|deadurl=yes}}</ref> U junu 2008, članak magazina Forbes je predstavio 2008. YouTubeov priod od US$200 miliona, bilježeći napredak u reklamnim prodajama.<ref name="Forbes08">{{Cite news|first=Quentin|last=Hardy|author2=Evan Hessel|url=http://www.forbes.com/forbes/2008/0616/050.html|title=GooTube|work=Forbes|date=May 22, 2008|accessdate=July 5, 2010}}</ref> 13. aprila 2007, Google je postigao sporazum o kupovini [[DoubleClick]]a za $3,1 milijardu, dajući Googleu vrijedne veze koje je DoubleClick imao sa Web izdavačima i reklamnim agencijama.<ref name="DoubleClicknyt">{{Cite news|url=http://www.nytimes.com/2007/04/14/technology/14DoubleClick.html |title=Google Buys DoubleClick for $3.1 Billion|last=Story|first=Louise|last2=Helft|first2=Miguel|date=April 17, 2007|newspaper=The New York Times|accessdate=February 26, 2010|location=New York}}</ref> Kasnije iste te godine, Google je kupio [[GrandCentral]] za $50 miliona.<ref>{{cite web|url=http://googleblog.blogspot.com/2007/07/all-aboard.html|title=All aboard|last=Chan|first=Wesley|date=July 2, 2007|publisher=Google, Inc.|accessdate=February 26, 2010}}</ref> Sajt će kasnije biti izmijenjen u [[Google Voice]]. 5. augusta 2009, Google je kupio svoju prvu javnu kompaniju, kupujući softver za kreiranje videa [[On2 Technologies]] za $106,5 miliona.<ref>{{cite web|url=http://www.google.com/intl/en/press/pressrel/ir_20090805.html|title=Google to Acquire On2 Technologies|publisher=Google Press release|date=August 5, 2009|accessdate=July 5, 2010}}</ref> Google je također kupio [[Aardvark (search engine)|Aardvark]], pretragu za društvene mreže, za $50 miliona, te komentarisao na svom internom blogu, "mi gledamo unaprijed za saradnju da vidimo gdje šta možemo uzeti".<ref>{{cite web|accessdate=February 12, 2010 |url=http://googleblog.blogspot.com/2010/02/google-acquires-aardvark.html |title=Google Acquires Aardvark |publisher=Google, Inc. |quote=we're excited to announce that we've acquired Aardvark, a unique technology company.}}</ref> U aprilu 2010, Google je objavio da je kupio hardverski startup, Agnilux.<ref>{{cite web |url=http://www.marketwatch.com/story/google-buys-stealthy-start-up-agnilux-2010-04-21 |title=Google buys stealthy start-up Agnilux |date=April 21, 2010 |last=Letzing |first=John |publisher=MarketWatch |accessdate=November 27, 2010}}</ref> U dodatku mnogih kompanija koje je Google kupio, kompanija je imala partnerstvo sa ostalim organizacijama za istraživanje, reklamiranje i ostale aktivnosti. 2005, Google je imao partnerstvo sa [[NASA]]-ovim [[Ames Research Center|Ames]] istražnim centrom za izgradnju 93.000 m² ureda.<ref name="nasaames">{{cite web|url=http://news.cnet.com/Can-Google-beat-the-new-office-curse/2100-1030_3-5884957.html|title=Can Google beat the new-office curse?|last=Mills|first=Elinor|date=September 29, 2005|publisher=[[CNET]] |accessdate=February 26, 2010}}</ref> Uredi bi se koristili za istraživačke projekte uključujući velikoobimni podatkovni menadžment, [[Mašinski inženjering#Nanotehnologija|nanotehnologiju]], distribuirano računarstvo, te istraživačku svemirsku industriju. Google je ušao u partnerstvo sa firmom [[Sun Microsystems]] u oktobru 2005. radi pomoći oko razmjene i distribuiranja međusobnih tehnologija.<ref name="googlesun">{{Cite news|url=http://www.usatoday.com/tech/news/2005-10-03-google-sun-team_x.htm|title=Google, Sun make 'big deal' together|last=Kessler|first=Michelle|last2=Acohido|first2=Byron|date=October 3, 2005|newspaper=[[USA Today]]|publisher=[[Gannett Co. Inc.]]|accessdate=February 26, 2010}}</ref> Kompanija je imala partnerstvo sa [[AOL]]-om<ref name="googleaol">{{cite web|url=http://news.cnet.com/What-the-Google-AOL-deal-means-for-users/2100-1024_3-6010327.html|title=What the Google-AOL deal means for users|last=Mills|first=Elinor|date=December 28, 2005|work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]]|accessdate=February 26, 2010}}</ref> radi poboljšanja međusobnih video pretraživačkih servisa. Googleova partnerstva 2005. također su sadržavala finansiranje nove [[.mobi]] vrhunske domene za mobilne uređaje, zajedno sa ostalim kompanijama uključujući i [[Microsoft]], [[Nokia]] i [[Ericsson]].<ref>{{cite web|url=http://finance.yahoo.com/news/DotMobi-Sells-Mobi-DomainName-paidcontent-2969792871.html?x=0&.v=1|title=DotMobi Sells .Mobi Domain-Name Operator|last=Lunden|first=Ingrid|date=February 12, 2010|publisher=[[Yahoo!]]|accessdate=February 26, 2010}}</ref> Google bi kasnije pokrenuo "[[AdSense for Mobile]]", uzimajući maha na razvoju mobilnog reklamnog tržišta.<ref name="adsense_mobile">{{cite web|url=http://www.google.com/intl/en/press/annc/20070917_mobileads.html|title=Google AdSense for Mobile unlocks the potential of the mobile advertising market|date=September 17, 2007|publisher=Google, Inc.|accessdate=February 26, 2010}}</ref> Povećavajući svoj marketinški nivo još dalje, Google i [[News Corp. Digital Media|Fox Interactive Media]] od [[News Corporation]] ušli su u $900 milioniti sporazum radi omogućavanja pretrage i reklamiranja tadašnje popularne društvene mreže [[MySpace]].<ref name="googlemyspace">{{Cite news|url=http://findarticles.com/p/articles/mi_m0EIN/is_2006_August_7/ai_n16610613/|title=Fox Interactive Media Enters into Landmark Agreement with Google Inc.; Multi-Year Pact Calls for Google to Provide Search and Advertising across Fox Interactive Media's Growing Online Network Including the MySpace Community|date=August 7, 2006|publisher=B Net|accessdate=February 26, 2010|archive-date=2016-01-09|archive-url=https://web.archive.org/web/20160109065331/http://findarticles.com/p/articles/mi_m0EIN/is_2006_August_7/ai_n16610613/|dead-url=yes}}</ref> U 2007, Google je počeo sponzorirati [[NORAD Tracks Santa]], isključujući bivšeg sponzora AOL. NORAD Tracks Santa tvrdi da prati Djeda Mrazov napredak na Badnju večer,<ref name="Tracking Santa: NORAD & Google Team Up For Christmas, Dec 1, 2007, Danny Sullivan">{{cite web |url=http://searchengineland.com/tracking-santa-norad-google-team-up-for-christmas-12817 |title=Tracking Santa: NORAD & Google Team Up For Christmas, Dec 1, 2007, Danny Sullivan |accessdate=July 5, 2010 |publisher=Search Engine Land }}</ref> koristeći Google Earth da "prati djeda Mraza" u 3D prvi put.<ref name="Behind the scenes: NORAD's Santa tracker for Thur, Dec 21, 2009 By Daniel Terdiman, CNET">{{cite web |url=http://news.cnet.com/8301-13772_3-10418101-52.html |title=Behind the scenes: NORAD's Santa tracker for Thur, Dec 21, 2009 By Daniel Terdiman, CNET |accessdate=December 31, 2009 |work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]] }}</ref> Googleov servis YouTube dao je ''NORAD Tracks Santa'' vlastiti kanal.<ref name="Instructions On Tracking Santa With NORAD & Google: The 2007 Edition, Dec 24, 2007, Danny Sullivan">{{cite web |url=http://searchengineland.com/instructions-on-tracking-santa-with-norad-google-the-2007-edition-13001 |title=Instructions On Tracking Santa With NORAD & Google: The 2007 Edition, Dec 24, 2007, Danny Sullivan |accessdate=July 5, 2010 |publisher=Search Engine Land }}</ref> U 2008, Google je razvio partnerstvo sa [[GeoEye]] da pokrene satelit koji opskrbljuje Google sa visoko-rezolutivnim (0.41 m monochrome, 1.65 m color) prikazom za Google Earth. Satelit je pokrenut iz [[Vandenberg Air Force Base]] 6. septembra 2008.<ref>{{Cite news|url=http://www.reuters.com/article/2008/09/06/us-geoeye-idUSN0633403420080906|title=GeoEye launches high-resolution satellite|last=Shalal-Esa|first=Andrea|date=September 6, 2008|publisher=Reuters|accessdate=February 26, 2010|location=Washington|archivedate=2015-07-04|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150704142406/http://www.reuters.com/article/2008/09/06/us-geoeye-idUSN0633403420080906|deadurl=yes}}</ref> Google je također najavio u 2008 da hostira arhivu fotografija magazina [[Life (magazine)|Life Magazine]]. Neke od slika u arhivi nikad nisu objavljene u magazinu.<ref>{{Cite news |title=Google gives online life to Life mag's photos |url=http://www.msnbc.msn.com/id/27802744/ |quote=Google Inc. has opened an online photo gallery that will include millions of images from ''[[Life (magazine)|Life]]'' magazine's archives that have never been seen by the public before. |agency=[[Associated Press]] |date=November 20, 2008 |accessdate=February 25, 2010 |location=Mountain View, California}}</ref> Slike su obilježene vodenim pečatom i originalno su imale napomene o autorskim pravima na svim slikama, bez obzira na status javne domene.<ref>{{cite web |url=http://searchengineland.com/google-to-host-10-million-time-life-unpublished-images-15513 |title=Google Hosting Time-Life Photo Archive, 10 Million Unpublished Images Now Live |publisher=[[Search Engine Land]] |author=Greg Stirling |date=November 18, 2008 |accessdate=July 5, 2010}}</ref> U 2010, [[Google Energy]] napravio je svoje prvo investiranje u projekt obnovljive energije, ulažući $38,8 miliona u dvije vjetroelektrane u [[North Dakota|Sjevernoj Dakoti]]. Kompanija je objavila da dvije lokacije generiraju 169,5 megawatta snage, dovoljno da opskrbe 55.000 domova. Farme, koje je razvila firma [[NextEra Energy Resources]], će smanjiti korištenje fosilnih goriva u regiji i vratiti profite. NextEra Energy Resources prodala je Googleu 20-procentni udio u projektu da dobije ulog za svoj razvoj.<ref>{{Cite news |title=Google Invests in Two Wind Farms |first1=Scott |last1=Morrison |first2=Cassandra |last2=Sweet |newspaper=[[The Wall Street Journal]] |date=May 4, 2010 |url=http://online.wsj.com/article/SB10001424052748704342604575222420304732394.html |accessdate=November 27, 2010}}</ref> U februaru 2010, [[Federal Energy Regulatory Commission]] (FERC) dopustila je Googleu autorizaciju da kupuje i prodaje energiju po tržišnim cijenama.<ref>''[http://news.cnet.com/8301-11128_3-10456435-54.html Google Energy can now buy and sell energy] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140122140309/http://news.cnet.com/8301-11128_3-10456435-54.html |date=2014-01-22 }}, on Cnet.com''.</ref> Red jasno navodi da Google Energy–podružnica Googlea–drži prava "za prodaju energije, kapaciteta i pomoćnih servisa po tržišno-baziranim stopama", ali i obznanjuje that niti Google Energy niti podružnice "posjeduju ili kontrolišu bio koje generativne ili prijenosne" objekte.<ref>{{cite web|title=Google gets go-ahead to buy, sell energy|url=http://news.cnet.com/8301-11128_3-10456435-54.html|work=[[CNET]]|publisher=CBS Interactive Inc|accessdate=September 23, 2013|author=Candace Lombardi|date=February 19, 2010|archive-date=2018-12-23|archive-url=https://archive.today/20181223203337/https://www.cnet.com/news/google-gets-go-ahead-to-buy-sell-energy/|dead-url=yes}}</ref> Korporacija ostvaruje ovo odobrenje u septembru 2013. godine, kada je najavila da će kupiti sve proizvedene električne energije od strane još neizgrađenih 240 megawatta Happy Hereford [[vjetroelektrana]].<ref>{{cite news|title=Google is on the way to quietly becoming an electric utility|url=http://qz.com/125407/google-is-on-the-way-to-quietly-becoming-an-electric-utility/|accessdate=September 23, 2013|newspaper=Quartz|date=September 18, 2013|author=Todd Woody}}</ref> Također 2010, Google je kupio [[Global IP Solutions]], Norvešku kompaniju koja omogućava web-bazirane telekonferencije i ostale slične servise. Ova akvizicija omogućila je Googleu da doda telefonske servise u svoju listu proizvoda.<ref>{{Cite news |last1=Gomes |first1=Lee |date=May 18, 2010 |title=Google's Latest Telephony Play |work=[[Forbes]]|url=http://www.forbes.com/2010/05/18/google-microsoft-videoconferencing-technology-telephony.html |accessdate=November 27, 2010}}</ref> 27. maja 2010, Google je objavio da je zaključio akviziciju mobilne marketinške mreže [[AdMob]]. Ovo se desilo par dana nakon što je Savezna trgovinska komisija zatvorila istragu kupovine.<ref>{{cite web |url=http://www.appscout.com/2010/05/google_closes_acquisition_of_a.php |title=Google Closes Acquisition of AdMob |last1=Albanesius |first1=Chloe |date=May 27, 2010 |publisher=AppScout |accessdate=June 16, 2010 |archivedate=2011-07-16 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110716180347/http://www.appscout.com/2010/05/google_closes_acquisition_of_a.php |deadurl=yes }}</ref> Google je dobio kompaniju za neodređen iznos.<ref>{{cite news |url=http://www.pcmag.com/article2/0,2817,2355609,00.asp |title=Google Acquires Mobile Display Ad Firm AdMob |last1=Albanesius |first1=Chloe |date=November 9, 2010 |work=PC Magazine |publisher=Ziff Davis Publishing Holdings Inc. |accessdate=June 16, 2010}}</ref> U julu 2010, Google je potpisao sporazum sa Iowa vjetrenjačama da kupi 114 megawatta energije za 20 godina.<ref name="wind energy">{{cite web |url=http://news.techworld.com/green-it/3232690/google-buys-power-from-iowa-wind-farm/?olo=rss |title=Google buys power from Iowa wind farm |publisher=News.techworld.com |date=July 21, 2010 |accessdate=October 26, 2010 |archive-date=2014-07-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140705231858/http://news.techworld.com/green-it/3232690/google-buys-power-from-iowa-wind-farm/?olo=rss |dead-url=yes }}</ref> 4. aprila 2011, ''[[The Globe and Mail]]'' objavio je da Google nudi $900 miliona za šest hiljada [[Nortel Networks]] patenata.<ref>{{cite news |url=http://www.theglobeandmail.com/report-on-business/google-bids-900-million-for-nortel-patents/article1969788/ |title=Bid for Nortel patents marks Google's new push into mobile world |work=Globe and Mail |date= April 4, 2011|accessdate=April 25, 2011 |location=Toronto}}</ref> 15. augusta 2011, Google je napravio svoju najveću ikad akviziciju dotad kada je izjavio da će kupiti [[Motorola Mobility]] za $12,5 milijardi<ref>{{cite news |url=http://www.washingtonpost.com/blogs/faster-forward/post/google-agrees-to-acquire-motorola-mobility/2011/08/15/gIQABmTkGJ_blog.html |title=Google agrees to acquire Motorola Mobility |author=Tsukayama, Hayley |work=The Washington Post |date=August 15, 2011 |accessdate=August 17, 2011 }}</ref><ref>{{cite web|url=http://investor.google.com/releases/2011/0815.html |title=Google to Acquire Motorola Mobility — Google Investor Relations |publisher=Google |accessdate=August 17, 2011}}</ref> subjekat za odobrenje regulatora u Sjedinjenim Državama i Evropi. U postu na Googleovom blogu, Googleov izvršni direktor i suosnivač Larry Page objavio je da je akvizicija bila strateški potez da ojača Googleov portfolio patenata. Kompanijin Android operativni sistem je došao u vatru u industrijskoj širokoj bici, jer su Apple i Microsoft tužili kreatore uređaja Android poput HTC-a, Samsunga i Motorole.<ref name="appleinsider1">{{cite web |last=Hughes |first=Neil |url=http://www.appleinsider.com/articles/11/08/15/google_ceo_anticompetitive_apple_microsoft_forced_motorola_deal.html |title=Google CEO: 'Anticompetitive' Apple, Microsoft forced Motorola deal |publisher=AppleInsider |accessdate=August 17, 2011 |archive-date=2015-09-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150910081804/http://appleinsider.com/articles/11/08/15/google_ceo_anticompetitive_apple_microsoft_forced_motorola_deal.html }}</ref> Spajanje je dovršeno 22. maja 2012, nakon dopuštenja [[Narodna Republika Kina|Narodne Republike Kine]].<ref>{{cite news|url=http://www.bbc.co.uk/news/business-18164190|title=Google |accessdate=May 23, 2012 | work=BBC News|date=May 22, 2012}}</ref> Ova kupovina je napravljena djelomično da pomogne da Google dobije Motorolin značajni portfolio za patent na mobilnim uređajima i bežičnim tehnologijama da pomogne zaštititi to na nadolazećim patentnim sporovima sa ostalim kompanijama,<ref name="supercharging android">{{cite web|last=Page |first=Larry |url=http://googleblog.blogspot.com/2011/08/supercharging-android-google-to-acquire.html |title=Official Google Blog: Supercharging Android: Google to Acquire Motorola Mobility |publisher=Googleblog.blogspot.com |accessdate=August 17, 2011}}</ref> uglavnom [[Apple Inc.|Applea]] i [[Microsoft]]a<ref name="appleinsider1"/> i da omogući da nastavi da besplatno nudi [[Android (operating system)|Android]].<ref name="cnet">{{cite web|title=Google to buy Motorola Mobility for $12.5B|url=http://news.cnet.com/8301-1035_3-20092362-94/google-to-buy-motorola-mobility-for-$12.5b/|first=Roger|last=Cheng|date=August 15, 2011}}</ref> Nakon što je akvizicija zatvorena, Google je počeo da restruktuira Motorola biznis da se uklopi sa Googleovom strategijom. 13. augusta 2012, Google je objavio planove otpuštanja 4000 Motorola Mobility zaposlenika.<ref>{{cite news | url=http://www.reuters.com/article/2012/08/13/us-motorolamobility-jobs-idUSBRE87C07F20120813 | title=Google to cut 4,000 Motorola Mobility jobs, shares rise | date=August 13, 2012 | work=Reuters | access-date=2014-11-09 | archivedate=2014-11-26 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20141126075614/http://www.reuters.com/article/2012/08/13/us-motorolamobility-jobs-idUSBRE87C07F20120813 | deadurl=yes }}</ref> 10. decembra 2012, Google je prodao proizvodne operacije firme Motorola Mobility firmi [[Flextronics]] za $75 miliona.<ref>{{cite news| url=http://www.engadget.com/2012/12/11/motorola-flextronics/ | title= Motorola's retreat continues, sells factories in China and Brazil to Flextronics for $75 million | date=December 11, 2012}}</ref> Kao dio sporazuma, Flextronics će proizvoditi neotkriveno Android i ostale mobilne uređaje.<ref>{{cite news| url=http://www.zdnet.com/cn/flextronics-acquires-motorola-mobilitys-plants-in-china-brazil-7000008603/ | title= Flextronics acquires Motorola Mobility's plants in China, Brazil | date=December 11, 2012}}</ref> 19. decembra 2012, Google je prodao Motorola Home business diviziju firme Motorola Mobility firmi [[Arris Group]] za $2.35 milijardi u kešu i dioničkoj transakciji. Kao dio ovog ugovora, Google je dobio 15,7% udjela u Arris Group koja vrijedi $300 miliona.<ref>{{cite news| url=http://www.arrisi.com/_docs/ARRIS_Announcement_Release.pdf | title= Arris To Acquire Motorola Home Business For $2.35 Billion In Cash And Stock | date=December 19, 2012}}</ref> 5. juna 2012, Google je objavio da je kupio [[Quickoffice]], kompaniju široko poznatu za njihove mobilne produktivne servise za iOS i Android. Google planira da integrira Quickofficeovu tehnologiju u njihov vlastiti uredski servis.<ref>Lardinois, Frederic. June 5, 2012. "Google Acquires Mobile Productivity Company Quickoffice." http://techcrunch.com/2012/06/05/google-acquires-mobile-productivity-company-quickoffice/</ref> 6. februara 2013, Google je objavio da je kupio Channel Intelligence za $125 miliona. Channel Intelligence, tehnološka kompanija koja pomaže korisnicima da kupe proizvode online, jeste aktivna globalno u 31 različitoj zemlji i radi sa više od 850 trgovaca. Google će koristiti ovu tehnologiju da poboljša svoj e-commerce biznis.<ref>February 6, 2013. Lunden, Ingrid. "Google Acquires Channel Intelligence For $125M To Boost Product Referrals And E-Commerce With Users." http://techcrunch.com/2013/02/06/google-acquires-channel-intelligence-to-boost-product-recommendations-and-e-commer-with-users/</ref> Službena potvrda Googleove kupovine izraelskog startupa [[Waze]] desila se u junu 2013. Waze se promovira kao "društveno-bazirana prometna i navigacijska aplikacija".<ref name="Waze">{{cite web|title=Google Bought Waze For $1.1B, Giving A Social Data Boost To Its Mapping Business|url=http://techcrunch.com/2013/06/11/its-official-google-buys-waze-giving-a-social-data-boost-to-its-location-and-mapping-business/|work=TechCrunch|publisher=AOL Inc|accessdate=July 29, 2013|author=Ingrid Lunden|date=June 11, 2013}}</ref> Prateći kupovinu Wazea, Google je dostavio "10-Q" podnesak sa [[U.S. Securities and Exchange Commission|Securities Exchange Commission]] (SEC) koji objelodanjuje da je korporacija utrošila US$1,3 milijarde na akvizicije tokom prve polovine 2013. Podnesak također govori da je Waze akvizicija koštala Google US$966 miliona, umjesto US$1.1 milijardi, broj koji je sprva bio predstavljen u medijskim izvorima.<ref name="Waze" /><ref>{{cite web|title=Yahoo And Google Are Both Spending Big Money On Acquisition Sprees And What That Says About Their Futures|url=http://techcrunch.com/2013/07/29/yahoo-and-google-are-both-spending-big-money-on-acquisition-sprees-and-what-that-says-about-their-futures/?ncid=tcdaily|work=TechCrunch|publisher=AOL Inc|accessdate=July 29, 2013|author=Rip Empson|date=July 29, 2013}}</ref><ref>{{cite web|title=Google and Waze seal the deal on their $1.1B purchase acquisition.|url=http://www.geektime.com/2013/06/11/mazal-tov-google-and-waze-officially-tie-the-knot/|work=Geektime|publisher=Geektime|accessdate=July 29, 2013|author=Avi Schneider|date=June 11, 2013|archivedate=2015-02-11|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150211143955/http://www.geektime.com/2013/06/11/mazal-tov-google-and-waze-officially-tie-the-knot/|deadurl=yes}}</ref> Akvizicija iz 2012. firme WIMM Labs, koja je prethodno napravila Android pametni sat, potvrđena je u augustu 2013. Od 31. augusta 2013, Google nije javno komentarisao na vijesti u vezi sa WIMM Labs.<ref>{{cite web|title=Google Confirms It Has Acquired Android Smartwatch Maker WIMM Labs|url=http://techcrunch.com/2013/08/31/google-acquires-wimm-labs/?ncid=tcdaily|work=TechCrunch|publisher=AOL Inc|accessdate=September 8, 2013|author=Natasha Lomas|date=August 31, 2013}}</ref> Akvizicija Fluttera, kreatora tehnologije prepoznavanja pokreta rukom, je potvrđena od korporacije ranog oktobra 2013. Zabilježena cijena je US$40 miliona i Googleov glasnogovornik je izjavio: "Mi smo stvarno impresirani sa Flutterovom timskom mogućnošću da dizajnira novu tehnologiju baziranu na oštrom istraživanju." Flutterova tehnologija dopupta korisnicima da donose ručne pokrete za kontrolu navigacije za aplikacije poput iTunesa, Windows Media Playera i Winampa.<ref>{{cite web|title=Google Acquires Flutter, Creator of Hand Gesture Recognition Technology|url=http://searchenginewatch.com/article/2298628/Google-Acquires-Flutter-Creator-of-Hand-Gesture-Recognition-Technology|work=Search Engine Watch|publisher=Incisive Interactive Marketing LLC|accessdate=October 8, 2013|author=Jennifer Clegg|date=October 3, 2013}}</ref> 26. januara 2014. Google Inc. je izjavio sporazum od kupovini [[DeepMind Technologies]], privatnu firmu umjetne inteligencije iz [[London]]a. DeepMind opisuje sebe kao imanje mogućnosti kombiniranja najboljih tehnologija mašinskog učenja i sistema neuronauke da napravi opće algoritme. DeepMindove prve komercijalne aplikacije su korištene u simulacijama, e-commerce i igricama. Od decembra 2013, izjavljeno je da DeepMind ima približno 75 zaposelnika.<ref name=Chowdhry-DeepMind>{{cite news|last=Chowdhry|first=Amit|title=Google To Acquire Artificial Intelligence Company DeepMind|url=http://www.forbes.com/sites/amitchowdhry/2014/01/27/google-to-acquire-artificial-intelligence-company-deepmind/|accessdate=January 27, 2014|newspaper=Forbes|date=January 27, 2014}}</ref> Web-sajt za tehnološke vijesti [[Re/code]] objavile su da je kompanija kupljena za $400 miliona iako nije rečeno odakle je došla informacija. Googleov glasnogovornik nije komentarisao cijenu.<ref name="Helgren- DeepMind">{{cite news|last=Helgren|first=Chris|title=Google to buy artificial intelligence company DeepMind|url=http://www.reuters.com/article/2014/01/27/us-google-deepmind-idUSBREA0Q03220140127|accessdate=January 27, 2014|newspaper=Reuters|date=January 27, 2014|archivedate=2014-01-27|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140127042513/http://www.reuters.com/article/2014/01/27/us-google-deepmind-idUSBREA0Q03220140127|deadurl=yes}}</ref><ref name="Ribeiro- DeepMind">{{cite news|last=Ribeiro|first=Jon|title=Google buys artificial intelligence company DeepMind|url=http://www.pcworld.com/article/2091500/google-acquires-artificial-intelligence-company-deepmind.html|accessdate=January 27, 2014|newspaper=PC World|date=January 27, 2014}}</ref> Kupovina DeepMinda pomaže u Googleovom nedavnom rastu u umjetnoj inteligenciji i robotici.<ref name="Opan- DeepMind">{{cite news|last=Opam|first=Kwame|title=Google buying AI startup DeepMind for a reported $400 million|url=http://www.theverge.com/2014/1/26/5348640/google-deepmind-acquisition-robotics-ai|accessdate=January 27, 2014|newspaper=The Verge|date=January 27, 2014}}</ref> 29. januara 2014, Google je objavio da prodaje svoju [[Motorola Mobility]] jedinicu kineskom [[Lenovo|Lenovu]], za $2,91 milijardu. Kompanija je držala proširenu kolekciju patenata korištenu za razvoj Android proizvoda, što se smatra najvrijednijim dijelom originalnog dogovora.<ref name="Opan- DeepMind"/> Bez obzira na to, prodajna cijena je bila znatno manja od $12,5 milijardi kada je Google kupio Motorola Mobility. Cijena od $2,91 milijardi sadržana od $660 miliona u kešu, $750 miliona u redovnim dionicama Lenova i $1,5 milijardi 3-godišnjih mjenica.<ref name="GoogleSale">{{cite news|title=US Moto X production plant of Motorola to be shut down by year end|url=http://www.fortworthnews.net/index.php/sid/222467207/scat/42acbe017a594c30/ht/US-Moto-X-production-plant-of-Motorola-to-be-shut-down-by-year-end|accessdate=June 1, 2014|publisher=''Fort Worth News.Net''|archivedate=2014-07-06|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140706104322/http://www.fortworthnews.net/index.php/sid/222467207/scat/42acbe017a594c30/ht/US-Moto-X-production-plant-of-Motorola-to-be-shut-down-by-year-end|deadurl=yes}}</ref> U martu 2014, Google je potvrdio da je kupio ostatke početnog projekta igrice, Green Throttle Games, koji su razvili [[Bluetooth]] upravljač za igrice za [[Android (operativni sistem)|Android]].<ref>By Devindra Hardawar, VentureBeat."[http://venturebeat.com/2014/03/12/google-buys-green-throttle-games-which-could-be-a-big-part-of-its-set-top-box/ / Google buys Green Throttle Games, which could be a big part of its Android set-top box]." March 12, 2014. Pristupljeno: 12. mart 2014.</ref> U maju 2014, Google je objavio da je kupio [[Quest Visual]], kreatora prošireni stvarni prevodilac aplikacije Word Lens.<ref>{{cite web|title=Google Acquires Quest Visual, Maker of 'Word Lens' App: Image-Based Translation Works With iOS, Android, Glass|url=http://www.latinpost.com/articles/12891/20140518/google-acquires-quest-visual-maker-of-word-lens-app-image-based-translation-works-with-ios-android-glass.htm|publisher=LatinPost|accessdate=May 19, 2014}}</ref> U junu 2014, Google je kupio firmu za satelitsko snimanje [[Skybox Imaging]] za $500 miliona.<ref>{{cite web|url=http://www.bbc.co.uk/news/technology-27785546 |title=Google buys satellite firm Skybox Imaging for $500m|work=BBC News|date=June 10, 2014|accessdate=June 11, 2014}}</ref> U julu 2014, Google je kupio internetski muzički servis [[Songza]].<ref>{{cite web|url=http://www.cnet.com/news/google-buys-songza-a-pandora-like-player-where-context-is-king/ |title=Google buys Songza, a Pandora-like player where context is king|work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]]|date=July 1, 2014|accessdate=July 1, 2014}}</ref> ===Lobiranje=== U 2013. godini, Google je rangiran kao 5. u potrošnji na lobiranje, napredujući od 213. pozicije iz 2003.<ref name=lobby1>{{cite news|url=http://www.washingtonpost.com/politics/how-google-is-transforming-power-and-politicsgoogle-once-disdainful-of-lobbying-now-a-master-of-washington-influence/2014/04/12/51648b92-b4d3-11e3-8cb6-284052554d74_story.html?tid=pm_politics_pop|title=Google, once disdainful of lobbying, now a master of Washington influence|publisher=[[The Washington Post]] | first1=Tom|last1=Hamburger|first2=Matea|last2=Gold|date=April 13, 2014}}</ref> === Googleovi podatkovni centri === Od 2014, Google Inc. posjeduje i operira sa šest Google modularnih podatkovnih centara širom SAD, jednim u Čileu, jednim u Finskoj, jednim u Irskoj, jednim u Belgiji, jednim u Singapuru i jednim u [[Tajvan]]u.<ref name=google>{{cite web|title=Datacenter locations|url=http://www.google.com/about/datacenters/inside/locations/index.html|publisher=Google|accessdate=July 22, 2014}}</ref> In 2011, kompanija je objavila planove za izgradnju tri podatkovna centra po cijeni od više od $200 miliona u Aziji (Singapur, Hong Kong i Tajvan) i rečeno je da će biti u funkciji unutar dvije godine.<ref>{{cite news |url=http://online.wsj.com/article/BT-CO-20110928-700133.html |title=UPDATE: Google To Build Three Data Centers In Asia, Investment To Exceed $200M |date=September 28, 2011 |work=The Wall Street Journal |deadurl=yes |access-date=2014-11-09 |archivedate=2011-09-28 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110928174147/http://online.wsj.com/article/BT-CO-20110928-700133.html }}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.datacenterknowledge.com/archives/2011/09/28/google-to-build-three-data-centers-in-asia/ |title=Google to Build Three Data Centers in Asia |publisher=Datacenterknowledge.com |accessdate=March 13, 2014}}</ref> U oktobru 2013, ''[[The Washington Post]]'' je objavio da je SAD-ova Nacionalna Sigurnosna Agencija prekinula komunikacije između Googleovih podatkovnih centara, kao dio programa pod nazivom [[Muscular (program nadzora)|MUSCULAR]].<ref>{{cite news|url=http://www.washingtonpost.com/world/national-security/nsa-infiltrates-links-to-yahoo-google-data-centers-worldwide-snowden-documents-say/2013/10/30/e51d661e-4166-11e3-8b74-d89d714ca4dd_story.html|title=NSA infiltrates links to Yahoo, Google data centers worldwide, Snowden documents say|first1=Barton |last1=Gellman |first2=Ashkan |last2=Soltani|work=The Washington Post|date=October 30, 2013|accessdate=November 1, 2013}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.nytimes.com/2013/10/31/technology/nsa-is-mining-google-and-yahoo-abroad.html|title=N.S.A. Said to Tap Google and Yahoo Abroad|work=The New York Times|first1=Charlie|last1=Savage|first2=Claire|last2=Miller|first3=Nicole|last3=Perlroth|date=October 30, 2013|accessdate=November 1, 2013}}</ref> Ovo prisluškivanje je omogućeno jer Google nije šifrirao podatke koji prolaze unutar sopstvene mreže.<ref>{{cite news|url=http://arstechnica.com/information-technology/2013/10/how-the-nsas-muscular-tapped-googles-and-yahoos-private-networks/|title=How the NSA’s MUSCULAR tapped Google’s and Yahoo’s private networks|first=Sean|last=Gallagher|work=Ars Technica|date=October 31, 2013|accessdate=November 1, 2013}}</ref> Google je počeo šifriranje podataka poslatih između podatkovnih centara u 2013.<ref>{{cite news|url=http://www.nytimes.com/2013/11/01/technology/angry-over-us-surveillance-tech-giants-bolster-defenses.html?hp&_r=1&pagewanted=all&|title=Angry Over U.S. Surveillance, Tech Giants Bolster Defenses|work=The New York Times|first=Claire|last=Miller|date=October 31, 2013|accessdate=November 1, 2013}}</ref> == Proizvodi i servisi == {{glavni|Spisak Googleovih proizvoda}} === Reklamiranje === [[Datoteka:Ad-tech London 2010 (2).JPG|thumb|Google na ad-techu; [[London]], 2010.]] Za 2006. fiskalnu godinu, kompanija je izvjestila $10,492 milijardi ukupnih reklamnih prihoda i samo $112 miliona u licenciranju i ostalim prihodima.<ref name="10-K">{{cite web|url=http://www.sec.gov/Archives/edgar/data/1288776/000119312507044494/d10k.htm|title=Form 10-K – Annual Report|accessdate=July 5, 2010|publisher=SEC }}</ref> U 2011. godini, 96% prihoda Googla je postignuto od njegovih programa oglašavanja.<ref name="Google-Inc-Jan-2012-10-K">{{cite web|url=http://pdf.secdatabase.com/44/0001193125-12-025336.pdf |title=Google Inc, Form 10-K, Annual Report, Filing Date Jan 26, 2012 |publisher=secdatabase.com |accessdate =March 8, 2013}}</ref> Koristeći tehnologiju od kompanije [[DoubleClick]], Google može odrediti korisničke interese i ciljati reklamama tako da su one relevantne njihovom kontekstu i korisniku koji ih vidi.<ref>{{Cite news|author=Nakashima, Ellen |title=Some Web Firms Say They Track Behavior Without Explicit Consent |url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2008/08/11/AR2008081102270_pf.html |date=August 12, 2008 |work=The Washington Post |accessdate=July 5, 2010}}</ref><ref>{{Cite news |author=Helft, Miguel|title=Google to Offer Ads Based on Interests |url=http://www.nytimes.com/2009/03/11/technology/internet/11google.html |work=The New York Times |date=March 11, 2009 |accessdate=July 5, 2010}}</ref> [[Google Analytics]] dopušta posjednicima web-sajtova da prate gdje i kako ljudi koriste svoje web-sajtove, naprimjer procjenom broja klikova za sve linkove na stranici.<ref>{{Cite news |author=Bright, Peter |title=Surfing on the sly with IE8's new "InPrivate" Internet |url=http://arstechnica.com/microsoft/news/2008/08/surfing-on-the-sly-ie8s-inprivate-internet.ars |date=August 27, 2008 |publisher=Ars Technica |accessdate=September 1, 2008}}</ref> Google reklame mogu biti pozicionirane na web-sajtove treće strane u dvodjelnom programu. Googleov [[AdWords]] dopušta onima koji reklamiraju da prikažu svoje reklame u Googleovoj mreži sadržaja, bilo da je to šemi cijena-po-kliku ili cijena-po-pregledu. Sestrinski servis, Google [[AdSense]], dopušta posjednicima web-sajtova da prikazuju ove reklame na svojim stranicama i zarade novac svaki put kada je reklama kliknuta.<ref name="AdSense">{{cite web |url=https://www.google.com/adsense/login/en_US/?sourceid=aso&subid=uk-en-ha&utm_medium=ha&utm_term=adsense&gsessionid=O---pJlnnf2wFZF8qu81Lg |title=AdSense |accessdate=October 11, 2009}}</ref> Jedna od kritika ovog programa je mogućnost [[prevara u klikanju|prevare s klikanjem]], koja se dešava kada osoba ili automatizirana skripta klika na reklame bez interesa u proizvod, uzrokujući oglašivača da plaća Googleu novac neopravdano. Izvještaji iz industrije u 2006. kazuju kako su približno 14 do 20 procenata klikova bili prevara ili neispravni.<ref>Mills, Elinor. "[http://news.cnet.com/Google-to-offer-advertisers-click-fraud-stats/2100-1024_3-6098469.html Google to offer advertisers click fraud stats]." CNET. July 25, 2006. Preuzeto 29. juli 2006.</ref> U februaru 2003, Google je prestao prikazivati reklame [[Oceana (neprofitna grupa)|Oceana]], neprofitne organizacije koja je protestirala tretman kanalizacije za velike kruzere. Google je citirao svoju policu tog vremena, dajući do znanja da "Google ne prihvata reklamiranje ako reklama ili stranica zagovara protiv drugih individua, grupa ili organizacija."<ref>{{cite web|url= http://www.webpronews.com/topnews/2004/05/17/google-somewhat-lifts-oceana-ad-ban|title= Google Somewhat Lifts Oceana Ad Ban|publisher= webpronews.com|access-date= 2014-11-09|archivedate= 2009-01-30|archiveurl= https://web.archive.org/web/20090130095413/http://www.webpronews.com/topnews/2004/05/17/google-somewhat-lifts-oceana-ad-ban|deadurl= yes}}</ref> Politika je kasnije izmijenjena.<ref>{{cite web |url=https://www.google.com/adsense/static/en_US/Terms.html|title= Google AdSense Online Standard Terms and Conditions |publisher=Google AdSense}}</ref> U junu 2008, Google je postigao reklamni sporazum sa Yahoo!-om, koji je dopuštao Yahoo!-u da označava Googleove reklame na svojim [[web stranica]]ma. Alijansa između dvije kompanije nije nikad u potpunosti realizirana zbog [[Zakon o konkurenciji|antimonopolske]] zabrinutosti od strane [[Ministarstvo pravde Sjedinjenih Američkih Država|američkog ministarstva pravde]]. Kao rezultat, Google se povukao iz ugovora u novembru 2008.<ref>{{cite web |url=http://www.bloggingstocks.com/2008/10/31/yahoo-and-google-may-dump-their-deal/print/ |title=Yahoo and Google may dump their deal |last=Mclntyre |first=Douglas |publisher=Bloggingstocks.com |date=October 31, 2008 |accessdate=October 26, 2010 |archivedate=2013-10-29 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131029194613/http://www.bloggingstocks.com/2008/10/31/yahoo-and-google-may-dump-their-deal/print/ |deadurl=yes }}</ref><ref>{{cite web|url=http://googleblog.blogspot.com/2008/11/ending-our-agreement-with-yahoo.html |title=Ending our agreement with Yahoo!|last= Drummond|first=David|date= November 5, 2008 |accessdate=October 26, 2010|publisher=Google, Inc}}</ref> U pokušaju da reklamira vlastite proizvode, Google je pokrenuo web-sajt nazvan Demo Slam, razvijen da demonstrira [[tehnološka demonstracija|tehnološke demoe]] [[Spisak Googleovih proizvoda|Googleovih proizvoda]].<ref>{{cite web |url=http://www.demoslam.com/#/what |title=Google Demo Slam |publisher=Google, Inc. |accessdate=November 18, 2010 |archivedate=2010-11-16 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20101116175709/http://demoslam.com/#/what |deadurl=yes }}</ref> === Pretraživač === {{Glavni|Google pretraga}} [[Datoteka:Google web search.png|thumb|250px|Googleova početna [[web-stranica|stranica]] [[22. decembar|22. decembra]] [[2013]].]] Prema istraživanju tržišta kojeg je objavio [[comScore]] u novembru 2009, [[Google pretraga]] je dominantna pretraživačka mašina u Sjedinjenim Državama, sa [[tržišni udjel|tržišnim udjelom]] od 65,6%.<ref name="comscore">{{Cite news|date=December 16, 2006| title=comScore Releases November 2009 U.S. Search Engine Rankings|url=http://www.comscore.com/Press_Events/Press_Releases/2009/12/comScore_Releases_November_2009_U.S._Search_Engine_Rankings|accessdate=July 5, 2010}}</ref> Google indeksira milijarde<ref>{{cite web|first=Michael |last=Arrington |url=http://techcrunch.com/2008/07/25/googles-misleading-blog-post-on-the-size-of-the-web/ |title=Google's Misleading Blog Post: The Size Of The Web And The Size Of Their Index Are Very Different |publisher=Techcrunch.com |date=July 25, 2008 |accessdate=December 31, 2010}}</ref> web-stranica, tako da korisnici mogu pretraživati informacije koje žele korištenjem ključnih riječi i [[Operator (računarsko programiranje)|operatora]]. Godine 2003, ''[[The New York Times]]'' se žalio zbog Googleovog indeksiranja, tvrdeći da Googleov [[web keš|keš]] sadržaj na svom sajtu krši autorska prava o sadržaju.<ref>{{cite web |url=http://news.cnet.com/2100-1038_3-1024234.html |title=Google cache raises copyright concerns |last1=Olsen |first1=Stefanie |date=July 9, 2003 |work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]] |accessdate=June 13, 2010}}</ref> U ovom slučaju, SAD-ov okružni sud u [[Nevada|Nevadi]] presudio je u korist Googlea u slučajevima ''[[Field v. Google]]'' i ''Parker v. Google''.<ref>{{Cite news |title=Field v. Google (CV-S-04-0413-RCJ-LRL) |publisher=Nevada [[United States district court|District Court]] |date=January 19, 2006 |url=http://www.eff.org/IP/blake_v_google/google_nevada_order.pdf |archiveurl=https://www.webcitation.org/5DJ5j1k0g?url=http://www.eff.org/IP/blake_v_google/google_nevada_order.pdf |archivedate=2006-01-29 |access-date=2014-11-09 |deadurl=no }}</ref><ref>{{Cite web|title=Parker v. Google (04-CV-3918)|publisher=[[United States district court|Eastern Pennsylvania District Court]]|url=http://www.paed.uscourts.gov/documents/opinions/06D0306P.pdf|date=10. 3. 2006.|access-date=2014-11-09|archive-date=2014-12-08|archive-url=https://web.archive.org/web/20141208135923/http://www.paed.uscourts.gov/documents/opinions/06D0306P.pdf}}</ref> Publikacija [[2600: The Hacker Quarterly]] je kompajlirala spisak riječi koje internetski gigant, odnosno nova [[Google Instant|instant pretraga]], neće tražiti.<ref>{{cite news|url=http://www.huffingtonpost.com/2010/09/29/google-instant-censorship_n_743203.html |title=Google Instant Censorship: The Strangest Terms Blacklisted By Google |work=The Huffington Post |date= September 29, 2010|accessdate=October 26, 2010 |first=Bianca |last=Bosker}}</ref> Google Watch je kritikovao Googleov PageRank algoritam, govoreći da diskriminiraju nove web-sajtove i favoriziraju postojeće stranice.<ref>{{cite web |url=http://www.alternet.org/rights/14001/ |title=Conspiracy Researcher Says Google's No Good |author=Farhad Manjoo |date=August 30, 2002 |publisher=AlterNet |accessdate=December 12, 2009 |archivedate=2010-05-09 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100509173640/http://www.alternet.org/rights/14001/ |deadurl=yes }}</ref> Sajt je također navodio da postoje veze između Googlea i [[National Security Agency]] (NSA), te [[Centralna Obavještajna Agencija|Centralne obavještajne agencije]] (CIA).<ref name="sptimes">{{Cite news|url=http://www.sptimes.com/2003/04/14/Technology/Despite_popularly__Go.shtml|title=Despite popularly, Google under fire for privacy issues|newspaper=[[St. Petersburg Times]]|author=Dave Gussow|date=April 14, 2003|accessdate=October 11, 2008|archivedate=2010-02-12|archiveurl=https://web.archive.org/web/20100212063545/http://www.sptimes.com/2003/04/14/Technology/Despite_popularly__Go.shtml|deadurl=yes}}</ref> Google također hostira [[Google Books]]. Kompanija je počela pretragu knjiga i postavljanjem ograničenih prikaza, a čitave knjige gdje je dopušteno, na svoju novu pretragu knjiga. [[Authors Guild]], grupa koja reprezentira 8.000 autora iz SAD, je podnijela tužbu federalnom sudu u New Yorku protiv Googlea u 2005. zbog ove usluge. Google je odgovorio da je u skladu sa svim postojećim aplikacijama i historijskim zakonima o autorskim pravima u vezi knjiga.<ref>{{cite web |first=China |last=Martin |url=http://www.infoworld.com/t/platforms/google-hit-second-lawsuit-over-library-project-722 |title=Google hit with second lawsuit over Library project |publisher=[[InfoWorld]] |date=November 26, 2007}}</ref> Google je konačno došao do revidiranog sporazuma u 2009. godini da ograniči svoje skeniranje za knjige iz SAD-a, Velike Britanije, Australije i Kanade.<ref>{{Cite news|author=Pettersson, Edvard|title=Google Wins Preliminary Approval of Online Books Settlement|url=http://www.bloomberg.com/apps/news?pid=newsarchive&sid=ahUxORgasDFs|publisher=Bloomberg L.P.|date=November 20, 2009|accessdate=December 18, 2009}}</ref> Dalje, Pariški građanski sud je presudio protiv Googlea krajem 2009, tražeći da se uklone djela La Martinière ([[Éditions du Seuil]]) iz baze podataka.<ref name=Smith>{{Cite news|author=Smith, Heather|title=Google's French Book Scanning Project Halted by Court |url=http://www.bloomberg.com/apps/news?pid=newsarchive&sid=apZ3UG9CPLo8|publisher=Bloomberg L.P.|date=December 18, 2009|accessdate=December 18, 2009}}</ref> U konkurenciji sa web-sajtom [[Amazon.com]], Google prodaje digitalne verzije novih knjiga.<ref>{{Cite news |author=Rich, Motoko| title=Preparing to Sell E-Books, Google Takes on Amazon |url=http://www.nytimes.com/2009/06/01/technology/internet/01google.html|date=May 31, 2009|work=The New York Times |accessdate=December 18, 2009 }}</ref> 21. jula 2010, u odgovoru na [[Bing]], Google je nadogradio pretragu slika da prikaže streaming sekvencu [[thumbnail]]ove koji se povećaju kada se na njih klikne. Iako su se web pretrage i dalje se pojavljivale u seriji po stranici formata, 23. jula 2010. godine, rječnik definicija za određene engleske riječi počele su se pojavljivati iznad povezanih rezultata za web pretrage.<ref>{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2010/07/this-week-in-search-72510.html |title=This Week in Search 7/25/10 |last1=Mayer |first1=Marissa |publisher=Google, Inc. |date=July 25, 2010 |accessdate=July 28, 2010}}</ref> Nadogradnja "Hummingbird" za Googleovu pretragu predstavljena je u septembru 2013. Nadogradnja je pokrenuta preko mjesec dana prije predstavljanja i dopušta korisnicima pitanje pretrage na prirodnom jeziku umjesto kucanja riječi unutar kutije za pretragu.<ref>{{cite news|title=Google introduces the biggest algorithm change in three years|url=http://www.theguardian.com/technology/2013/sep/27/google-biggest-algorithm-change-hummingbird|accessdate=September 29, 2013|newspaper=Guardian|date=September 27, 2013|author=Samuel Gibbs}}</ref> === Alati za produktivnost === [[Gmail]], besplatni internetski email servis kojeg omogućuje Google, pokrenut je kao samo preko poziva [[Betaware|beta program]] 1. aprila 2004,<ref name="GmailCashmore" /> i postao generalno dostupan 7. februara 2007.<ref>{{cite web |url=http://googlesystem.blogspot.com/2007/02/anyone-can-signup-for-gmail-account.html |title=More People Can Sign up for a Gmail Account |last=Chitu |first=Ionut Alex. |date=February 7, 2007 |publisher=Google Operating System Blog |accessdate=April 3, 2010}}</ref> Servis je nadograđen sa beta statusa 7. jula 2009,<ref name="appsoutofbeta">{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2009/07/google-apps-is-out-of-beta-yes-really.html |title=Google Apps is out of beta (yes, really) |first=Matthew |last=Glotzbach |date=July 7, 2009 |publisher=Google, Inc. |accessdate=April 2, 2010}}</ref> s tim da je u to vrijeme imao 146 miliona korisnika mjesečno.<ref>{{cite web |url=http://www.geek.com/articles/news/facebook-strikes-back-at-google-integrates-its-chat-with-aol-instant-messenger-20100211/ |title=Facebook strikes back at Google, integrates its chat with AOL Instant Messenger |first=Christian |last=Zibreg |date=February 11, 2010 |publisher=Geek.com |at=para. 5 |accessdate=April 2, 2010 |quote=While Gmail's 146 million monthly users are no match for Facebook's 400+ million-strong user base, not all of them use built-in chat. |archivedate=2013-01-16 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130116193604/http://www.geek.com/articles/news/facebook-strikes-back-at-google-integrates-its-chat-with-aol-instant-messenger-20100211/ |deadurl=yes }}</ref> Servis je bio prvi internetski email servis sa jednim [[gigabajt]]om raspoloživog kapaciteta. Također je bio prvi koji čuva emailove iz iste konverzacije zajedno u jednom nizu, jednako kao na internetskim forumima.<ref name="GmailCashmore">{{Cite news |url=http://www.cnn.com/2010/TECH/04/01/cashmore.gmail/ |title=Six ways Gmail revolutionized e-mail |first=Pete |last=Cashmore |date=April 1, 2010 |publisher=Turner Broadcasting System, Inc. |location=London, England |accessdate=April 2, 2010}}</ref> Servis nudi preko 15 GB slobodnog prostora, dijeljenog sa ostalim Google Apps, sa dodatnim prostorom između 20 GB i 16 TB dostupno za $0,25 po 1 GB po godini.<ref>{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2009/11/twice-storage-for-quarter-of-price.html |title=Twice the storage for a quarter of the price |last=Lee |first=Elvin |date=November 10, 2009 |publisher=Google, Inc. |accessdate=April 3, 2010}}</ref> Gmail koristi [[Ajax (programiranje)|AJAX]], programsku tehniku koja dopušta web-stranicama da budu interaktivne bez osvježavanja stranice u pregledniku.<ref>{{cite web |url=http://www.techradar.com/news/internet/happy-sixth-birthday-google-mail--680998 |title=Happy sixth birthday, Google Mail! |first=Gary |last=Marshall |date=April 1, 2010 |publisher=TechRadar|accessdate=April 3, 2010}}</ref> [[Steve Ballmer]] (Microsoftov bivši CEO),<ref>[http://www.crn.com/software/202300583 Microsoft's Ballmer: Google Reads Your Mail] ChannelWeb, October 2007</ref> [[Liz Figueroa]],<ref>{{cite web|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/business/3621169.stm|title=Google's Gmail could be blocked|publisher=|accessdate=September 9, 2014}}</ref> [[Mark Rasch]],<ref>{{cite web|last=Rasch |first=Mark |url=http://www.theregister.co.uk/2004/06/15/gmail_spook_heaven/ |title=Google Gmail: Spook Heaven |publisher=The Register |date=June 15, 2004 |accessdate=October 26, 2010}}</ref> i urednici Google Watcha<ref>{{cite web |url=http://www.google-watch.org/gmail.html |title=Gmail is too creepy |publisher=Google Watch |archiveurl=https://www.webcitation.org/61rOfd8To?url=http://www.google-watch.org/gmail.html |archivedate=2011-09-21 |access-date=2014-11-09 |deadurl=yes }}</ref> kritikovali su privatnost Gmaila, ali Google tvrdi kako mail poslat prema ili sa Gmaila se ne čita od strane čovjeka koji je iza i samo se koristi da poboljša relevantnost reklama.<ref>{{cite web|url=http://www.google.com/privacypolicy.html |title=Google Privacy Center – Privacy Policy |publisher=Google |date=October 3, 2010 |accessdate=October 26, 2010}}</ref> 2004, Google je počeo hosting projekt za [[softver otvorenog koda]], nazvan [[Google Code]], koji dopušta programerima da skidaju nezavršene programe bez naplate. [[Google Docs]], drugi dio Googleovog servisa za produktivnost, dopušta korisnicima da kreiraju, uređuju i sarađuju na dokumentima u internetskom okruženju, jednakom kao [[Microsoft Word]]. Servis je sprva nazvan Writely, ali ga je preuzeo Google 9. marta 2006. i pokrenut je kao prikaz samo po pozivu.<ref>{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2006/03/writely-so.html |title=Writely so |last=Mazzon |first=Jen |date=March 9, 2006 |publisher=Google, Inc. |accessdate=April 3, 2010}}</ref> 6. juna nakon akvizicije, Google je kreirao eksperimentalni program za uređivanje tabela,<ref>{{Cite press release |title=Google Announces limited test on Google Labs: Google Spreadsheets |publisher=Google, Inc. |date=June 6, 2006 |url=http://www.google.com/intl/en/press/annc/spreadsheets.html |accessdate=April 4, 2010}}</ref> koji je bio kombiniran sa Google Docs 10. oktobra.<ref>{{cite web |url=http://techcrunch.com/2006/10/10/google-docs-spreadsheets-launches/ |title=Google "Docs & Spreadsheets" Launches |last=Arrington |first=Michael |date=October 10, 2006 |publisher=TechCrunch |accessdate=April 4, 2010}}</ref> ===Proizvodi za preduzeća=== [[Datoteka:Google Search Appliance.jpg|thumb|upright|Googleova pretraga (aparat) na 2008 [[RSA Conference]]|alt=Google's search appliance|208x208px]] [[Google Search Appliance]] je pokrenut u februaru 2002, ciljan za usluživanje tehnologije pretraživanja za veće organizacije.<ref name="milestones"/> Google je pokrenuo [[Google Mini|Mini]] tri godine kasnije, što je ciljano za manje organizacije. Kasnije u 2006, Google je počeo prodaju Custom Search Business Edition, omogućavajući korisnicima bez reklama prozore u Google.com-ovom indeksu. Servis je preimenovan u Google Site Search u 2008.<ref name="csbe2gss">{{cite web |url=http://searchengineland.com/google-rebrands-custom-search-business-edition-as-google-site-search-14123 |title=Google Rebrands Custom Search "Business Edition" As "Google Site Search" |last1=Sterling |first1=Greg |date=June 3, 2008 |publisher=Search Engine Land |accessdate=June 16, 2010}}</ref> [[Google Apps]] dopušta organizacijama da pridonesu Googleove web aplikativne ponude, kao [[Gmail]] i [[Google Docs]], u svoje domene. Servis je dostupan nekoliko izdanja: osnovno besplatno izdanje (prije poznato kao Google Apps Standard edition), Google Apps for Business, Google Apps for Education, i Google Apps for Government. U istoj godini kad je Google Apps pokrenut, Google je kupio [[Postini]]<ref>{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2007/09/weve-officially-acquired-postini.html |title=We've Officially Acquired Postini |last1=Girouard |first1=Dave |date=September 13, 2007 |publisher=Google, Inc. |accessdate=June 16, 2010}}</ref> i nastavio da integrira kompanijine sigurnosne tehnologije u Google Apps<ref>{{Cite press release |title=Google Adds Postini's Security and Compliance Capabilities to Google Apps |publisher=Google, Inc. |date=October 3, 2007 |url=http://www.google.com/intl/en/press/pressrel/apps_postini_20071003.html |accessdate=June 15, 2010 |archive-date=2012-05-22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120522221840/http://www.google.com/intl/en/press/pressrel/apps_postini_20071003.html |dead-url=yes }}</ref> pod imenom Google Postini Services.<ref>{{cite web |url=http://www.google.com/a/help/intl/en/security/index.html |title=Postini |publisher=Google, Inc. |accessdate=June 16, 2010}}</ref> ===Ostali proizvodi=== [[Datoteka:Nexus 5 Front View.png|thumb|upright|[[Nexus 5]], [[Google Nexus|jedan od mobitela]] Googlea|220x220px]] [[Google Translate]] je sa strane servera mašinski prevodilački servis, koji može prevoditi između 80 različitih jezika.<ref>{{cite web|title=Find out how our translations are created|url=http://translate.google.com/about/intl/en_ALL/|website=translate.google.com|publisher=Google|accessdate=3 September 2014}}</ref> Za neke jezike, prepoznaja pisanja rukom, ili prepoznavanje govora može biti korišteno kao ulaz, a prevedeni tekst može biti izgovoren korištenjem sinteze govora.<ref>{{cite web|url=https://support.google.com/translate/|title=Google Translate Help|publisher=Google|accessdate=September 4, 2014}}</ref> Seftver koristi corpus lingvističke tehnike, gdje program "uči" od profesionalno prevedenih dokumenata, posebno onih od UN-a i Evropskog Parlamenta.<ref>{{Cite news |title=Google's Computing Power Refines Translation Tool |first=Miguel |last=Helft |url=http://www.nytimes.com/2010/03/09/technology/09translate.html |newspaper=The New York Times |date=March 8, 2010 |at=para. 15 |accessdate=May 2, 2010}}</ref> Google je pokrenio svoj [[Google News]] servis u 2002, automatizirani servis koji daje pregled članaka sa raznih web-sajtova.<ref>{{Cite news |first=Joshua |last=Macht |title=Automatic for the People |url=http://www.time.com/time/business/article/0,8599,356152,00.html |work=Time |date=September 30, 2002 |access-date=2014-11-09 |archivedate=2010-10-22 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20101022094519/http://www.time.com/time/business/article/0,8599,356152,00.html |deadurl=yes }}</ref> U martu 2005, [[Agence France Presse]] (AFP) tužila je Google za kršenje autorskih prava u federalnom sudu u Distriktu Columbia, slučaj koji je Google izmirio za neobjavljen iznos u dogovoru koji je uključivao dozvolu za puni tekst AFP članaka za upotrebu na Google News.<ref>{{Cite news |first=Hannibal |last=Travis |title=Opting Out of the Internet in the United States and the European Union: Copyright, Safe Harbors, and International Law |url=http://papers.ssrn.com/sol3/papers.cfm?abstract_id=1221642 |work=Notre Dame Law Review, vol. 55, str. 391–92 |publisher=President and Trustees of Notre Dame University in South Bend, IN | year=2008 |accessdate=June 4, 2010}}</ref> U 2006, Google je napravio ponudu nudeći besplatni WiFi širokopojasni pristup širom grada San Francisco zajedno sa ISP-om [[EarthLink]]. Velike telekomunikacijske kompanije poput [[Comcast]]a i [[Verizon]]a protivile su se naporima, tvrdeći da je to "nepoštena konkurencija" i da bi gradovi kršili svoje obaveze da nude lokalne monopole ovim kompanijama. U svom iskazu pred Kongresom za mrežnu neutralnost u 2006, Googleov Glavni Internet Evangelist [[Vint Cerf]] krivio je taktiku zbog činjenice da skoro polovina svih korisnika nemaju izbora širokopojasnih mreža.<ref>{{Cite news |first=Hannibal |last=Travis |title=Wi-Fi Everywhere: Universal Broadband Access as Antitrust and Telecommunications Policy |url=http://papers.ssrn.com/sol3/papers.cfm?abstract_id=903425 |work=American University Law Review, vol. 55, p. 1701 |publisher=President and Trustees of American University in Washington, DC | year=2006 |accessdate=June 4, 2010}}</ref> Google trenutno nudi besplatne WiFi pristupe u svom "rodnom gradu" Mountain View, Kalifornija.<ref>{{cite web |url=http://wifi.google.com/ |title=Google WiFi for Mountain View |publisher=Google, Inc. |accessdate=June 16, 2010 |archivedate=2010-06-20 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100620062233/http://wifi.google.com/ |deadurl=yes }}</ref> U 2010, Google je objavio projekt [[Google Fiber]] sa planovima da izgradi ultra-visoko-brzinsku širokopojasnu mrežu za 50.000 do 500.000 korisnika u jednom ili više američkih gradova.<ref name="HELFT march 21">{{cite news| last= HELFT| first= | url= http://www.nytimes.com/2010/03/22/technology/22stunts.html | title= Hoping for Gift From Google? Go Jump in the Lake| work= The New York Times| date= March 21, 2010}}</ref> 30. marta 2011, Google je objavio da će Kansas City biti prvo društvo gdje će nova mreža biti razvijena.<ref>{{cite web|title=Ultra high-speed broadband is coming to Kansas City, Kansas|url=http://googleblog.blogspot.com/2011/03/ultra-high-speed-broadband-is-coming-to.html|publisher=Google.com}}</ref> U julu 2012, Google je završio konstrukciju optičke širokopojasne internet mrežne infrastrukture u Kansasu, te nakon izgradnje infrastrukture, Google je objavio cjenovnik za Google Fiber. Servis će nuditi tri opcije uključujući besplatnu širokopojasnu internet opciju, 1Gbps internet opciju za $70 mjesečno, te verziju koja uključuje TV servis za $120 mjesečno.<ref name="Google Fiber Cable TV Business"/> U 2007, izvještaji su pokazivali da je Google planirao izdanje vlastitog mobilnog telefona, moguće konkurenta za [[Apple Inc.|Apple]]<nowiki/>ov [[iPhone]].<ref name="smith">{{Cite news |url=http://www.guardian.co.uk/technology/2006/dec/17/news.mobilephones |title=The future for Orange could soon be Google in your pocket |last1=Smith |first1=David |date=December 17, 2006 |work=The Guardian |publisher=Guardian News and Media Ltd. |accessdate=June 16, 2010 | location=London}}</ref><ref name="orlowski">{{cite web |url=http://www.theregister.co.uk/2007/03/16/google_phone_confirmed/ |title=Google Phone – it's for real |last1=Orlowski |first1=Andrew |date=March 16, 2007 |publisher=The Register |accessdate=June 16, 2010}}</ref><ref name="ricker">{{cite web |url=http://www.engadget.com/2007/01/18/the-google-switch-an-iphone-killer/ |title=The Google Switch: an iPhone killer |last1=Ricker |first1=Thomas |date=January 18, 2007 |publisher=Engadget |accessdate=June 16, 2010}}</ref> Projekat, nazvan [[Android (operating system)|Android]], ispostavilo se da nije telefon nego [[operativni sistem]] za mobilne uređaje, kojeg je Google kupio a kasnije izdao kao [[open source]] projekat pod [[Apache License|Apache 2.0]]<nowiki/>licencom.<ref>{{cite web |url=http://source.android.com/source/licenses.html |title=Licenses |publisher=Google, Inc. |accessdate=April 4, 2010}}</ref> Google omogućava SDK za razvojne programere tako da aplikacije mogu biti kreirane da se pokreću na Android telefonima. U septembru 2008, [[T-Mobile]] je izdao [[T-Mobile G1|G1]], prvi Android telefon.<ref>{{cite web |url=http://news.cnet.com/t-mobile-g1-details-price-and-launch-date-revealed/ |title=T-Mobile G1 details, price, and launch date revealed |last=Lee |first=Nicole |date=September 23, 2008 |work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]] |accessdate=April 4, 2010}}</ref> 5. januara 2010, Google je izdao Android telefon pod imenom vlastite kompanije nazvan [[Nexus One]].<ref>{{cite web |url=http://techcrunch.com/2010/01/05/nexus-one-event/ |title=The Droid You're Looking For: Live from the Nexus One Event |last=Siegler |first=MG |date=January 5, 2010 |publisher=TechCrunch |accessdate=April 4, 2010}}</ref> Izvještaj iz jula 2013. tvrdio je kako je Googleov udjel na globalnom smartphone tržištu, vođen Samsungovim proizvodima, bio 64% u martu 2013.<ref>{{cite web|title=Android, Led By Samsung, Continues To Storm The Smartphone Market, Pushing A Global 70% Market Share|url=http://techcrunch.com/2013/07/01/android-led-by-samsung-continues-to-storm-the-smartphone-market-pushing-a-global-70-market-share/?ncid=tcdaily|work=TechCrunch|publisher=AOL Inc|accessdate=July 2, 2013|author=Ingrid Lunden|date=July 1, 2013}}</ref> Ostali projekti na kojima je Google radio uključuju novi kolaborativni komunikacijski servis, internetski preglednik, i mobilni operativni sistem. Prvi od ovih bio je sprva najavljen 27. maja 2009. Kompanija je opisala [[Google Wave]] kao proizvod koji pomaže korisnicima da komuniciraju i sarađuju na webu. Servis je Googleov "redizajnirani email", sa uređivanjem u stvarnom vremenu, mogućnošću da ugradi audio, video, i ostale media datoteke, i ekstenzijama koje dalje povećavaju iskustvo komuniciranja. Google Wave je bio sprva u razvojnom pregledu, gdje su zainteresirani korisnici morali biti pozvani da testiraju servis, ali je izdat za opću javnost 19 maja 2010, na Googleovom I/O uvodu. 1. septembra 2008, Google je prethodno najavio nadolazeću mogućnost za [[Google Chrome]], [[open-source software|open source]] [[internetski preglednik]],<ref>{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2008/09/fresh-take-on-browser.html |title=A fresh take on the browser |last1=Pichai |first1=Sundar |date=September 1, 2008 |publisher=Google, Inc. |accessdate=June 16, 2010}}</ref> koji je bio izdat 2. septembra 2008. 7. jula 2009, Google je najavio [[Google Chrome OS]], open source [[Linux|Linux-bazirani]] operativni sistem koji sadržava samo internetski preglednik i dizajniran je da upisuje korisnike u njihov Google račun.<ref>{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2009/07/introducing-google-chrome-os.html |title=Introducing the Google Chrome OS |last1=Pichai |first1=Sundar |date=July 7, 2009 |publisher=Google, Inc. |accessdate=June 16, 2010}}</ref><ref>{{Cite news |title=Google sees window of opportunity to launch operating system |first1=Pham |last1=Alex |last2=Hirsch |first2=Jerry |newspaper=Los Angeles Times |date=July 9, 2009 |url=http://articles.latimes.com/2009/jul/09/business/fi-google9}}</ref> [[Google Goggles]] jeste mobilna aplikacija za Android i iOS korištena za raspoznavanje slika i netekstualnih pretraga. U dodatku sa skeniranjem [[QR code|QR]]<nowiki/>kodova, aplikacija može prepoznati historijske orijentire, uvoziti biznis kartice te rješavati Sudoku puzle.<ref>T3 website: [http://www.t3.com/news/google-goggles-can-now-solve-sudoku-puzzles?=52345 Goggles can now solve sudoku puzzles], January 11, 2011. Visited August 6, 2011</ref> Dok naočale mogu originalno identificirati i ljude, Google je ograničio tu funkcionalnost radi zaštite privatnosti.<ref>{{cite book |title=The Mobile Wave: How Mobile Intelligence Will Change Everything |url=https://archive.org/details/mobilewavehowmob0000sayl |last=Saylor |first=Michael |year=2012 |publisher=Perseus Books/Vanguard Press |isbn=978-1593157203 |page=304}}</ref> U 2011, Google je najavio [[Google Wallet]], mobilnu aplikaciju za bežična plaćanja.<ref name="Bernard">{{cite news |last=Bernard |first=Tara Siegel |title=Google Unveils App For Paying With Phone |work=The New York Times |page=3 |date=May 27, 2011|url=http://www.nytimes.com/2011/05/27/technology/27google.html}}</ref> Krajem juna 2011, Google je pokrenuo društvenu mrežu[[social networking service| ]]<nowiki/>nazvanu [[Google+]].<ref>{{cite web |last=Parr |first=Ben |url=http://www.mashable.com/2011/06/28/google-plus |title=Google Launches Google+ To Battle Facebook &#91;PICS&#93; |work=Mashable.com |date=June 28, 2011 |accessdate=June 28, 2011 |archive-date=2011-07-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110717175135/http://mashable.com/2011/06/28/google-plus/ }}</ref> 14. jula 2011, Google je najavio da je Google+ dostigao 10 miliona korisnika samo dvije sedmice nakon što je pokrenut u "ograničenoj" fazi.<ref name="Google+ grows to 10 million users">{{cite news |url=http://money.cnn.com/2011/07/14/technology/google_q2_earnings/index.htm |title=Google+ grows to 10 million users |date=July 14, 2011 |accessdate=July 15, 2011 |publisher=CNN |archive-date=2019-01-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190109164726/https://money.cnn.com/2011/07/14/technology/google_q2_earnings/index.htm |url-status=dead }}</ref> Nakon četiri sedmice u operiranju, broj korisnika je prešao 25 miliona.<ref>{{cite web |last=Wasserman |first=Todd |url=http://mashable.com/2011/08/02/google-plus-25-million-visitors/ |title=Google+ Hits 25 Million Visitors, Gets More Sticky [STUDY] |date=July 21, 2011}}</ref> Na launch događaju 24. jula 2013, u San Franciscu, nova verzija Nexusa 7, Googleovog tablet uređaja, izdata je za javnost, zajedno sa [[Chromecast]] koji dopušta korisnicima streaming YouTubea i Netflix videa preko pametnog telefona.<ref>{{cite news|title=Ads Not by This Site Google unveils Chromecast along with slimmer Nexus 7 tablet|url=http://www.guardian.co.uk/technology/2013/jul/24/google-new-nexus-7-tablet?CMP=EMCNEWEML6619I2|accessdate=July 25, 2013|newspaper=The Guardian|date=July 25, 2013|author=Reuters|location=London}}{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> U 2013, Google je pokrenuo [[Google Shopping Express]], servis za pošiljke sprva dostupan samo u San Franciscu i Silicon Valley.<ref>{{cite news |last=Somerville |first=Heather |url=http://www.mercurynews.com/business/ci_24171776/exclusive-google-same-day-delivery-makes-public-debut |title=Google same-day delivery makes public debut |newspaper=Mercury News |date=September 25, 2013}}</ref> 3. februara 2014, Google je izdao svoj prvi Chromecast SDK.<ref>By Tom Cheredar, VentureBeat."[http://venturebeat.com/2014/02/03/google-finally-releases-a-chromecast-sdk/ / Google finally releases a Chromecast SDK] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140811001828/http://venturebeat.com/2014/02/03/google-finally-releases-a-chromecast-sdk/ |date=2014-08-11 }}." February 3, 2014. Retrieved February 3, 2014.</ref> ==Korporativni poslovi i kulture== [[Datoteka:Schmidt-Brin-Page-20080520.jpg|thumb|Tadašnji CEO, sada Chairman Googlea [[Eric Schmidt]] sa [[Sergey Brin|Sergeyom Brinom]] i [[Larry Page|Larryjem Pageom]] (s lijeva na desno) u 2008.|alt=Eric Schmidt, Sergey Brin, and Larry Page sitting together]] Na ''[[Fortune (magazine)|Fortune]]'' magazinovoj listi najboljih kompanija za raditi u, Google je rangiran prvi u 2007, 2008 i 2012<ref name="best_company">{{Cite journal |last1=Levering |first1=Robert |last2=Moskowitz |first2=Milton |editor1-first=Andrew |editor1-last=Serwer |editor1-link=Andrew Serwer |date=January 22, 2007 |title=In good company |journal=Fortune Magazine |volume=155 |issue=1 |publisher=Cable News Network |url=http://money.cnn.com/magazines/fortune/fortune_archive/2007/01/22/8398125/index.htm |accessdate=June 19, 2010 |archive-date=2010-03-01 |access-date=2014-11-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100301175257/http://money.cnn.com/magazines/fortune/fortune_archive/2007/01/22/8398125/index.htm |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Levering |first1=Robert |last2=Moskowitz |first2=Milton |editor1-first=Andrew |editor1-last=Serwer |editor1-link=Andrew Serwer |date=February 4, 2008 |title=The 2008 list |journal=Fortune Magazine |volume=157 |issue=2 |publisher=Cable News Network |url=http://money.cnn.com/magazines/fortune/bestcompanies/2008/full_list/index.html |accessdate=June 19, 2010 |archive-date=2010-07-23 |access-date=2014-11-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100723223729/http://money.cnn.com/magazines/fortune/bestcompanies/2008/full_list/index.html |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite journal |title=The 2012 list |journal=Fortune Magazine |url=http://money.cnn.com/magazines/fortune/best-companies/2012/full_list/ |accessdate=February 26, 2012 |archive-date=2012-10-31 |access-date=2014-11-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121031135647/http://money.cnn.com/magazines/fortune/best-companies/2012/full_list/ |url-status=dead }}</ref> te četvrti u 2009. i 2010.<ref>{{Cite journal |last1=Levering |first1=Robert |last2=Moskowitz |first2=Milton |editor1-first=Andrew |editor1-last=Serwer |editor1-link=Andrew Serwer |date=February 2, 2009 |title=The 2009 list |journal=Fortune Magazine |volume=159 |issue=2 |publisher=Cable News Network |url=http://money.cnn.com/magazines/fortune/bestcompanies/2009/full_list/index.html |accessdate=June 19, 2010 |archive-date=2014-01-29 |access-date=2014-11-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140129075726/http://money.cnn.com/magazines/fortune/bestcompanies/2009/full_list/index.html |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Levering |first1=Robert |last2=Moskowitz |first2=Milton |editor1-first=Andrew |editor1-last=Serwer |editor1-link=Andrew Serwer |date=February 8, 2010 |title=The 2010 list |journal=Fortune Magazine |volume=161 |issue=2 |publisher=Cable News Network |url=http://money.cnn.com/magazines/fortune/bestcompanies/2010/full_list/ |accessdate=June 19, 2010 |archive-date=2014-04-13 |access-date=2014-11-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140413092612/http://money.cnn.com/magazines/fortune/bestcompanies/2010/full_list/ |url-status=dead }}</ref> Google je također bio nominiran u 2010. kao svjetski najatraktivniji uposlenik za diplomske studente u Universum Communications talent atrakcijskom indeksu.<ref>{{cite web |url=http://www.universumglobal.com/IDEAL-Employer-Rankings/Global-Top-50 |title=The World's Most Attractive Employers 2010 |date=September 28, 2010 |publisher=Universum Global |accessdate=October 28, 2010 |archivedate=2010-11-12 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20101112131208/http://www.universumglobal.com/IDEAL-Employer-Rankings/Global-Top-50 |deadurl=yes }}</ref> Googleova korporativna filozofija uključuje principe kao "ti možeš zaraditi nova ne radeći zlo," "možeš biti ozbiljan ne noseći odijelo," i "rad treba biti izazovan i izazov treba biti zabava."<ref>{{cite web |url=http://www.google.com/corporate/tenthings.html |title=Our Philosophy |publisher=Google, Inc. |accessdate=June 20, 2010}}</ref> ===Zaposlenici=== Od 2013, Google je imao 47.756 zaposlenih (u četvrtom kvartalu, uključujući Motorolu),<ref name= 10K>{{cite web| url= http://investor.google.com/financial/tables.html |title=Google's Income Statement Information| publisher = Google}}</ref> među kojima više od 10.000 softverskih razvojnih programera baziranih u više o 40 ureda.<ref>John Micco: [http://www.eclipsecon.org/2013/sites/eclipsecon.org.2013/files/2013-03-24%20Continuous%20Integration%20at%20Google%20Scale.pdf Continuous Integration at Google Scale], EclipseCon 2013 (p.2)</ref> Nakon kompanijinog IPO-a u 2004, osnivači Sergey Brin i Larry Page, te CEO Eric Schmidt, zahtjevali su da njihova bazna plaća bude srezana na $1. Naknadne ponude kompanije da povećaju njihove plaće su odbijene, primarno zbog njihove glavne kompenzacije - koja dolazi od vlastite dionice u Googleu. Prije 2004, Schmidt je zarađivao $250.000 godišnje, a Page i Brin su primali godišnju platu od po $150.000.<ref name="topsalaries">{{Cite news |url=http://money.cnn.com/2006/03/31/technology/google/index.htm |title=Google leaders stick with $1 salary |last1=La Monica |first1=Paul R. |date=March 31, 2006 |publisher=Cable News Network |accessdate=June 20, 2010 |archive-date=2015-11-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151105072403/http://money.cnn.com/2006/03/31/technology/google/index.htm |url-status=dead }}</ref> [[Datoteka:Eric Schmidt at the 37th G8 Summit in Deauville 037.jpg|thumb|upright|left|[[Eric Schmidt]]]] U 2007 i početkom 2008, nekoliko vrhovnih rukovodioca napustilo je Google. U oktobru 2007, bivši šef finansija YouTubea, Gideon Yu, pridružio se [[Facebook]]u<ref>{{cite web |url=http://venturebeat.com/2008/03/04/facebook-hires-sheryl-sandberg-to-be-its-new-coo/ |title=Another Googler goes to Facebook: Sheryl Sandberg becomes new COO |publisher=Venture Beat |date=March 4, 2008 |accessdate=March 31, 2008 |archive-date=2015-11-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151108110547/http://venturebeat.com/2008/03/04/facebook-hires-sheryl-sandberg-to-be-its-new-coo/ }}</ref> zajedno sa Benjaminom Lingon, visoko-rangiranim iženjerom.<ref>{{Cite news |url=http://money.cnn.com/2008/03/04/news/newsmakers/moritz_google_exec.fortune/ |title=Top Google exec jumps to Facebook |publisher=Fortune |date=March 4, 2008 |accessdate=March 31, 2008 |first=Scott |last=Moritz |archive-date=2008-04-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080413012722/http://money.cnn.com/2008/03/04/news/newsmakers/moritz_google_exec.fortune/ |url-status=dead }}</ref> U martu 2008, [[Sheryl Sandberg]], tadašnja podpredsjednica globalnih internetskih prodaja i operacija, započela je svoju poziciju kao operativni šef na Facebooku.<ref>{{Cite news |url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2008/03/04/AR2008030402766.html|title=Facebook Raids Google for Executive |work=The Washington Post |date=March 5, 2008 |accessdate=March 31, 2008 |first=Michael | last=Liedtke}}</ref> U isto vrijeme, Ash ElDifrawi, prethodno glava reklamiranja brendova, odlazi da postane šef marketinga na [[Hayneedle|Netshops]].<ref>{{cite press release |url=http://www.prnewswire.com/news-releases/netshops-inc-appoints-ash-eldifrawi-as-companys-first-chief-marketing-officer-57141127.html |title=Netshops Inc. Appoints Ash ElDifrawi as Company's First Chief Marketing Officer |publisher=NetShops |date=March 26, 2008|accessdate=March 31, 2008}}</ref> 4. aprila 2011, Larry Page postaje CEO dok Eric Schmidt postaje Executive Chairman u Googleu.<ref>{{cite web|url=http://investor.google.com/earnings/2010/Q4_google_earnings.html |title=Google Announces Fourth quarter and Fiscal Year 2010 Results and Management Changes |publisher=Google |accessdate=April 25, 2011}}</ref> U julu 2012, Googleov prvi ženski uposlenik, [[Marissa Mayer]], napušta Google da postane [[Yahoo!]]-ov CEO.<ref>{{cite news|last=Rushie|first=Dominic|title=Google executive Marissa Mayer to become Yahoo CEO in surprise move|url=http://www.guardian.co.uk/technology/2012/jul/16/google-marissa-mayer-yahoo-ceo|accessdate=September 1, 2012|newspaper=The Guardian|date=July 16, 2912|location=London}}</ref> [[Datoteka:Noogler.png|thumb|upright|alt=Asian man in his twenties wearing a blue, green, yellow and red propeller hat that says "Noogle"|Novi uposlenici se zovu "Nooglers", i dobijaju kapu sa propelerom da nose na svoj prvi petak.<ref>{{cite web |url=http://www.zorgloob.com/2004/09/23/noogler-chez-google/ |title=Noogler chez Google |language=French |access-date=2014-11-09 |archivedate=2011-05-11 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110511081744/http://www.zorgloob.com/2004/09/23/noogler-chez-google/ |deadurl=yes }}</ref>]] Kao motivacijska tehnika, Google koristi politiku često nazvanu ''Innovation Time Off'', gdje se Googleovi inženjeri podsiču da provode 20% njihovog radnog vremena na projektima koji ih interesuju. Neki od Googleovih novijih servisa, kao što je Gmail, Google News, Orkut i AdSense, imaju porijeklo od ovih aktivnosti.<ref>{{Cite news |title=The Google Way: Give Engineers Room |first=Bharat |last=Mediratta |url=http://www.nytimes.com/2007/10/21/jobs/21pre.html |newspaper=The New York Times |date=October 21, 2007 |accessdate=June 20, 2010}}</ref> U razgovoru na Stanford Univerzitetu, [[Marissa Mayer]], Googleov podpredsjednik za ''Search Products and User Experience'' do jula 2012, pokazala je da je polovina od svih novih projekata pokrenuta u drugoj polovini 2005 nastala od ''Innovation Time Offa''. ===Googleplex=== {{Glavni|Googleplex}} [[Datoteka:Google Mountain View campus garden.jpg|thumb|Bašta kampusa u Google Montana View]] [[Datoteka:Google Mountain View campus dinosaur skeleton 'Stan'.jpg|thumb|Google Mountain View, dinosaur 'Stan']] [[Datoteka:Google bike.jpg|thumb|Bicikli obojeni u šemu boja Googlea su dostupni za besplatnu upotrebu od bilo kojeg uposlenika koji hoda Googleplexom]] Googleovo sjedište u [[Mountain View, California|Mountain View]], CA, referirano je kao "[[Googleplex]]", kao igra riječi termina za broj ''[[googolplex]]'' i sjedišta koje se naziva ''komplex'' zgrada. Lobi je dekoriran sa klavirima, lava lampama, starim serverskim klasterima, te projekcijom pretraživačkih upita na zidu. Hodnici su puni lopti za vježbanje i bicikala. Dosta zaposlenika imaju pristup korporativnom rekreacionom centru. Rekreacioni sadržaju su razbacani širom kampusa i sadrže sobe za trening sa mašinama za veslanje i tegovima, svlačionice, podloške i sušila, masažnu sobu, asortiman video igara, stolni nogomet, baby grand klavir, bilijarski stol, te ping pong. U dodatku sa rekreacijskom sobom, postoje i sobe za užinu opremljene raznim jelima i pićima, sa posebnim naglaskom stavljenim na ishranu.<ref>"[http://www.google.com/corporate/culture.html About the Googleplex]." Google. Retrieved March 5, 2008.</ref> Besplatna hrana je dostupna uposlenicima 24/7, sa ponudama koje plaćeni automati proračunaju na bazi i favorizirajući one boljih nutritivnih vrijednosti.<ref>{{Cite news | url = http://www.theatlantic.com/life/print/2011/07/what-googles-famous-cafeterias-can-teach-us-about-health/241876/ | title = What Google's Famous Cafeterias Can Teach Us About Health |publisher=[[The Atlantic]] |author= [[Marion Nestle]]| date = July 2011 | accessdate =May 8, 2013 }}</ref> Googleove opsežne usluge nisu dostupne svim radnicima. Privremeni radnici kao što su oni koji skeniraju knjige nemaju pristup šatlovima, Googleovima cafeima ili drugim privilegijama.<ref>{{Cite news | url = http://searchengineland.com/does-google-have-a-class-system-for-googlers-75457 | title = Does Google Have A Class System For Googlers? | publisher = [[SearchEngineLand]] | author = [[Barry Schwartz]] | date = May 2, 2011 | accessdate = April 22, 2013 }}</ref> Tokom 2006, Google se preselio u 28.900 m² uredskog prostora u New York City, na 111 [[Eighth Avenue]], Manhattan.<ref name="manhattan">Reardon, Marguerite. "[http://news.cnet.com/2100-1024_3-6121970.html Google takes a bigger bite of Big Apple]." [[CNET]]. October 2, 2006. Retrieved October 9, 2006.</ref> Ured je posebno dizajniran i sagrađen za Google i udomljuje njegov najveći reklamno-prodavački tim, koji je bio instrumentala za osiguravanje velikih partnerstava.<ref name="manhattan" /> Sjedište u New Yorku je slično po dizajnu i funkcionalnosti sa onim iz Mountain Viewa, te uključuje sobu za igranje, mikro-kuhinje i područje za video-igre.<ref>{{cite web|title=The Ultimate Office: Inside Google's NYC Compound|url=http://www.refinery29.com/google-office#slide-1|work=Refinery29|publisher=Refinery29|accessdate=September 24, 2013|author=ANNIE GEORGIA GREENBERG|date=September 11, 2012}}</ref> Od februara 2012, značajan inženjerski tim je baziran u gradu New Yorku.<ref>{{cite news|title=Google Web Grows in City|url=http://online.wsj.com/article/SB10001424052970204653604577251293275921060.html|accessdate=September 24, 2013|newspaper=Wall Street Journal|date=February 29, 2012|author=Emily Glazer}}</ref> Od septembra 2013, Googleov [[Istočna obala SAD|ured na istočnoj obali]] je lociran na 76 Ninth Ave, New York City, New York.<ref>{{cite web|title=Google New York|url=http://www.google.com/about/jobs/locations/new-york/|work=Google Jobs|publisher=Google, Inc|accessdate=September 24, 2013|date=September 2013}}</ref> U novembru 2006, Google je otvorio urede na [[Carnegie Mellon]] kampusu u [[Pittsburgh]]u, fokusirajući se na kodiranje shopping reklama i [[smartphone aplikacija]] i programa.<ref>{{Cite news | url = http://www.thepittsburghchannel.com/technology/10346550/detail.html | archiveurl = https://www.webcitation.org/5hGpTE0LB?url=http://www.thepittsburghchannel.com/technology/10346550/detail.html | archivedate = 2009-06-04 | title = Google Completes Pittsburgh Office, Holds Open House | date = November 17, 2006 | accessdate = January 13, 2008 | publisher = [[WTAE TV|WTAE]] | deadurl = yes }}</ref><ref>{{cite web |url=http://triblive.com/x/pittsburghtrib/business/s_712700.html |title=Google search: Tech-minded workers |last=Olson |first=Thomas |date=December 8, 2010 |publisher=[[Trib Total Media]] |accessdate=December 8, 2010}}</ref> Krajem 2006, Google je također utemeljio nove urede za svoje AdWords divizije u [[Ann Arbor, Michigan]].<ref>{{cite web| url=http://www.informationweek.com/news/internet/webdev/showArticle.jhtml?articleID=202600809| title=Inside Google's Michigan Office| date=October 24, 2007| publisher=[[InformationWeek]]| access-date=2014-11-09| archive-date=2008-05-03| archive-url=https://web.archive.org/web/20080503233009/http://www.informationweek.com/news/internet/webdev/showArticle.jhtml?articleID=202600809| dead-url=yes}}</ref> Ostale lokacije ureda u SAD uključuju [[Ann Arbor, Michigan]]; [[Atlanta, Georgia]]; [[Austin, Texas]]; [[Boulder, Colorado]]; [[Cambridge, Massachusetts]]; New York City; [[San Francisco]], [[California]]; [[Seattle, Washington]]; [[Reston, Virginia]], te [[Washington, D.C.]] Nadalje, Google ima nekoliko međunarodnih ureda. [[Datoteka:PONYA Inland Term 1 jeh.JPG|thumb|Googleova NYC uredska zgrada udomljuje svoj najveći tim za prodaju reklama.<ref name="manhattan" />|alt=Google's NYC office building]] U oktobru 2006, kompanija je objavila planove da instalira hiljade [[solarni panel|solarnih panela]] za omogućavanje do 1,6 mega[[watt]]a elektriciteta, dovoljno da zadovolji približno 30% energetskih potreba kampusa.<ref name="solar">Richmond, Riva. "[http://www.post1.net/lowem/entry/google_plans_to_build_huge Google plans to build huge solar energy system for headquarters] {{Webarchive|url=http://arquivo.pt/wayback/20160519010259/http://www.post1.net/lowem/entry/google_plans_to_build_huge |date=2016-05-19 }}." [[MarketWatch]]. 17. oktobar 2006. Pregledano: 17. oktobar 2006.</ref> Sistem će biti najveći solarni napojni sistem kostruiran na SAD-ovom korporativnom kampusu i jedan od najvećih od bilo kojeg korporativnog mjesta u svijetu.<ref name="solar" /> Dodatno, Google je objavio 2009. da je to raspoređivalo stado koza da zadrži travnjake oko Googleplexa kratke, pomažući zaštiti od prijetnji sezonskih požara, dok se usput reducira ugljen-dioksid zs košenje ogromnih zemljišta.<ref>{{cite web| url=http://googleblog.blogspot.com/2009/05/mowing-with-goats.html | title=Official Google Blog: Mowing with goats| date=May 1, 2009| publisher=Google}}</ref><ref>{{Cite news| url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2009/05/04/AR2009050400027.html | work=[[The Washington Post]] | title=My Day With The Google Goats | first=MG | last=Siegler | date=May 3, 2009 | accessdate=May 3, 2010}}</ref> Ideja podrezivanja travnjaka korištenjem koza potiče od [[R. J. Widlar]]a, inženjera koji je radio za firmu [[National Semiconductor]].<ref>{{cite web |url=http://www.national.com/rap/Horrible/sheep.html | archiveurl= https://web.archive.org/web/19990506135340/http://www.national.com/rap/Horrible/sheep.html| archivedate=May 6, 1999|title=Sheep Mow Lawns |publisher=[[National Semiconductor]] |accessdate=July 5, 2010}}</ref> Godine 2008, Google se suočio sa optužbama u ''[[Harper's Magazine]]'' jer je navodno "energetski žderonja". Kompanija je optuživana za korištenje svog "[[Don't be evil]]" mottoa i svoje javne [[energy-saving]] kampanje da sakrije ili zataška velike količine energije koje zahtjevaju njegovi serveri.<ref>[[Ginger Strand|Strand, Ginger]]. "[https://web.archive.org/web/20090701014348/http://www.harpers.org/media/slideshow/annot/2008-03/index.html Keyword: Evil]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151106114259/http://www.webcitation.org/5hT7kP56x |date=2015-11-06 }}." Retrieved April 9, 2008.</ref> ===Google Doodle=== {{Glavni|Google Doodle}} Od 1998, Google je dizajnirao specijalne, privremene zamjenske logoe da postavlja na svoju [[početna stranica|početnu stranicu]] koja teži da obilježi [[godišnjice]], događaje, postignuća i ljude. Prvi Googleov [[Doodle]] bio je u čast [[Burning Man|Burning Man Festival]]u iz 1998.<ref>{{cite web|url=http://www.google.com/doodle4google/history.html |title=Doodle 4 Google |publisher=Google.com |date= |accessdate=2014-04-23}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.google.com/doodles/burning-man-festival |title=Burning Man Festival |publisher=Google.com |date=1998-08-30 |accessdate=2014-04-23}}</ref> Doodle su dizajnirali [[Larry Page]] i [[Sergey Brin]] da obavijeste korisnike o svojoj odsutnosti u slučaju da se serveri obore. Naknadni Google Doodleovi su dizajnirani vanjskim doprinositeljima, dok Larry i Sergey nisu pitali tadašnjeg stažistu [[Dennis Hwang|Dennisa Hwanga]] da dizajnira logo za [[Bastille Day]] u 2000. Sa te tačke naovamo, Doodleovi su bili organizirani i kreirani od strane tima nazvanog "Doodleri".<ref>{{cite web|url=http://www.theguardian.com/technology/2014/apr/12/meet-people-behind-google-doodles-logo|title=Meet the people behind the Google Doodles|publisher=The Guardian|date=2014-04-12|accessdate=2014-09-27}}</ref> === Filantropija === {{Glavni|Google.org}} Godine 2004, Google je formirao neprofitnu filantropsku organizaciju [[Google.org]], sa početnim fondom od $1 milijardu.<ref name="philanthropy">{{cite web|url=http://www.google.org/about.html|title=About the Foundation|publisher=Google, Inc.|accessdate=July 16, 2010|archivedate=2010-07-14|archiveurl=https://web.archive.org/web/20100714080922/http://www.google.org/about.html|deadurl=yes}}</ref> Misija organizacije je da kreira svijest o [[klima]]tskim promjenama, globalnom javnom zdravju i globalnom siromaštvu. Jedan od njenih prvih projekata bio je razvijanje održivog [[plug-in hibrid]]nog [[električni automobil|električnog automobila]] koji može postići 100 milja po galonu. Google je unajmio [[Larry Brilliant]]a kao izvršnog direktora programa u 2004,<ref>{{Cite news |last1=Hafner |first1=Katie |url=http://www.nytimes.com/2006/09/14/technology/14google.html |title=Philanthropy Google's Way: Not the Usual |newspaper=The New York Times |date=September 14, 2006 |accessdate=July 16, 2010}}</ref> and the current director is Megan Smith.<ref>{{Cite news |last1=Helft |first1=Miguel |url=http://www.nytimes.com/2009/02/24/technology/companies/24google.html |title=Philanthropy Google's Way: Not the Usual |newspaper=[[The New York Times]] |date=February 23, 2009 |accessdate=July 16, 2010}}</ref> Godine 2008, Google je predstavio svoj "projekt 10<sup>100</sup>" koji je prohvatao ideje kako pomoći društvu, a potom dopuštao Googleovim korisnicima da glasaju o svojim omiljenim.<ref>{{cite web |url=http://www.project10tothe100.com/ |title=Project 10 to the 100th |publisher=Google, Inc. |accessdate=July 16, 2010 |archive-date=2011-07-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110710075927/http://www.project10tothe100.com/ |dead-url=yes }}</ref> Nakon dvije godine šutnje, tokom koje je većina razmišljala šta se desilo sa programom,<ref>{{cite news |url=http://www.wired.com/epicenter/2010/06/google-struggles-to-give-away-10-million/ |title=Google Struggles to Give Away $10 million |last1=Van Burskirk |first1=Elliot |date=June 28, 2010 |work=[[Wired (website)|Wired]] |accessdate=September 26, 2010}}</ref> Google je objavio pobjednike projekta, dajući ukupno deset miliona dolara za razne ideje opsegom od neprofitnih organizacija koje promoviraju obrazovanje web-sajtu koji teži da napravi sve zakonske dokumente javne i internetski dostupne.<ref>{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2010/09/10-million-for-project-10100-winners.html |title=$10 million for Project 10^100 winners |date=September 24, 2010 |last1=Twohill |first1=Lorraine |publisher=Google, Inc. |accessdate=September 26, 2010}}</ref> U 2011, Google je donirao 1 milion eura za [[Međunarodna matematička olimpijada|Međunarodnu matematičku olimpijadu]] da podrži sljedećih pet godišnjih Međunarodnih matematičkih olimpijada (2011–2015).<ref>{{cite web |url=https://www.imo2011.nl/node/39 |title=Google donating 1 million euros to IMO |date=January 20, 2011 |accessdate=February 4, 2011 |archivedate=2011-07-24 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110724154518/https://www.imo2011.nl/node/39 |deadurl=yes }}</ref> U julu 2012, Google je pokrenuo "[[Legalize Love]]" kampanju u podršci za [[prava homoseksualaca]].<ref>{{cite web|url=http://www.pinknews.co.uk/2012/07/08/google-launches-legalise-love-gay-rights-campaign/|title=Google launches 'Legalise Love' gay rights campaign|work=PinkNews.co.uk|accessdate=September 9, 2014}}</ref> === Izbjegavanje poreza === Google koristi razne strategije izbjegavanja poreza. Na listi najvećih internetskih kompanija, Google plaća najmanje poreze zemljama porijekla svojih prihoda. Kompanija uspijeva ovo uraditi djelomično licenciranjem tehnologije kroz podružnice u Irskoj, Bermudama, Bahamima i Holandiji.<ref>Metz, Cade. [http://www.theregister.co.uk/2010/10/22/google_double_irish_tax_loophole/ "Google slips $3.1bn through 'Double Irish' tax loophole."] The Register, October 22, 2010.</ref> Ovo je navodno izazvalo francuske istrage u Googleovu praksu [[transferne cijene|transfernih cijena]].<ref>{{cite web|last=Leach |first=Anna |url=http://www.theregister.co.uk/2012/10/31/google_france_tax_office_billion_euros/ |title=French gov 'plans to hand Google €1bn tax bill' – report. |publisher=Theregister.co.uk |date=October 31, 2012 |accessdate=January 2, 2013}}</ref> Prateći kriticizam na količinu korporativnih poreza koje je Google platio u Ujedinjenom Kraljevstvu, predsjednik Eric Schmidt je rekao, "To se zove kapitalizam. Mi smo ponosno kapitalistični." Tokom istog decembarskog (2012) intervjua, Schmidt "je potvrdio da kompanija nema namjere i dalje plaćati ministarstvu finansija UK-a."<ref>{{cite news |url = http://www.independent.co.uk/news/uk/home-news/google-boss-im-very-proud-of-our-tax-avoidance-scheme-8411974.html |title = Google boss: I'm very proud of our tax avoidance scheme |last1 = Kumar |first1 = Nikhil |last2 = Wright |first2 = Oliver |date = December 13, 2012 |publisher = The Independent |accessdate = December 17, 2012 |location = London |archivedate = 2012-12-17 |archiveurl = https://web.archive.org/web/20121217052403/http://www.independent.co.uk/news/uk/home-news/google-boss-im-very-proud-of-our-tax-avoidance-scheme-8411974.html |deadurl = yes }}</ref> U 2013, Schmidt je odgovorio na pitanja o taksama plaćenim u UK pokazujući na reklamne naknade kojima je Google naplaćivao UK kompanijama kao izvor ekonomskog rasta.<ref>{{cite news|last=Arthur |first=Charles |url=http://www.guardian.co.uk/technology/2013/apr/22/google-eric-schmidt-tax-avoidance |title=Google chairman Eric Schmidt defends tax avoidance policies |publisher=The Guardian |date=April 22, 2013 |accessdate=April 22, 2013 |location=London}}</ref> Googleov potpredsjednik [[Matt Brittin]] svjedočio je za Javni odbor računa Britanskog parlamenta da njegov prodajni tim iz UK nije napravio kupovine i stoga ne duguje porez na promet u Velikoj Britaniji.<ref>{{cite web|author=Brid-Aine Parnell, May 17, 2013 |url=http://www.theregister.co.uk/2013/05/17/quotw_ending_may_17/ |title='I think you DO do evil, using smoke and mirrors to avoid tax'. |publisher=Theregister.co.uk |date=May 17, 2013 |accessdate=March 13, 2014}}</ref> === Okolina === Od 2007, Google je težio karbonskoj neutralnosti u smislu svojih operacija.<ref>{{cite web|title=Google’s Green Initiative: Environmentally Conscious Technology|url=http://www.technobuffalo.com/2011/05/18/googles-green-initiative-environmentally-conscious-technology/|work=TechnoBuffalo|publisher=TechnoBuffalo LLC|accessdate=July 12, 2013|author=Jack McGrath|date=May 18, 2011}}</ref><ref>{{cite web|title=Home|url=http://www.google.com/green/|work=Google Green|publisher=Google, Inc|accessdate=July 12, 2013|year=2013}}</ref> Google je objelodanio u septembru 2011. da "neprekidno koristi dovoljno elektriciteta za snabdjevanje 200.000 domova", skoro 260 miliona watta ili oko četvrtina emisije nuklearne elektrane. Ukupne ugljične emisije za 2010. bile su upravo ispod 1,5 miliona metričkih tona, najviše zbog korištenja fosilnih goriva koja omogućavaju elektricitet za podatkovne centre. Google je izjavio da je 25 procenata svoje energije isporučeno obnovljivim gorivima u 2010. Prosječna pretraga koristi samo 0,3 watt-sata elektriciteta, tako da sve globalne pretrage su samo 12,5 miliona watta ili 5% ukupne elektricitetske potrošnje Googlea.<ref>{{cite news|last=Glanz|first=James|title=Google Details, and Defends, Its Use of Electricity|url=http://www.nytimes.com/2011/09/09/technology/google-details-and-defends-its-use-of-electricity.html?_r=0|accessdate=March 24, 2014|newspaper=NY Times|date=September 8, 2011}}</ref> U junu 2013, ''Washington Post'' je izjavio da je Google donirao US$50.000 za [[Competitive Enterprise Institute]], libertarijanski istraživački centar koji naziva ljudske ugljične emisije pozitivnim faktorom za okolinu i izjavljuje da globalno zagrijavanje nije problem.<ref>{{cite news|title=Anatomy of a Washington dinner: Who funds the Competitive Enterprise Institute?|url=http://www.washingtonpost.com/blogs/the-fix/wp/2013/06/20/anatomy-of-a-washington-dinner-who-funds-the-competitive-enterprise-institute/|accessdate=July 12, 2013|newspaper=The Washington Post|date=June 20, 2013|author=Juliet Eilperin}}</ref> U julu 2013, izjavljeno je da je Google ugostio događaj prikupljanja novčanih sredstava za [[Oklahoma]] Senatora [[Jim Inhofe]], koji je nazvao klimatske promjene "podvalom".<ref>{{cite news|title=Google hosts fundraiser for climate change denying US senator|url=http://www.guardian.co.uk/environment/2013/jul/09/google-climate-denier-jim-inhofe|accessdate=July 12, 2013|newspaper=The Guardian|date=July 9, 2013|author=Suzanne Goldenberg|location=London}}</ref> == Povezano == * [[Usporedba internetskih pretraživača]] * [[Don't be evil]] * [[Googleov logo]] * [[Google Maps]] * [[Google platform]] * [[Google Street View]] * [[Google+]] * [[Googlebot]] – web crawler * [[Googlization]] * [[Ungoogleable]] * [[Google mail]] * [[Google Sitemaps]] * [[Argumentum ad Google]] == Reference == {{izvori|3}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Google}} * [http://www.google.com ''Google'' na engleskom] * [http://www.google.ba ''Google'' na bosanskom] * [http://www.google.hr ''Google'' na hrvatskom] * [http://www.google.rs ''Google'' na srpskom] * [http://mail.google.com Google Mail] * [http://earth.google.com/ Google Earth] {{Google LLC}} {{Alphabet Inc.}} {{normativna kontrola}} [[Kategorija:Google| ]] [[Kategorija:Nastanci 1998.]] [[Kategorija:Internet pretraživači]] [[Kategorija:Sajtovi]] [[Kategorija:Američke kompanije]] aala8gjp6m280xd6weqbz6okxpy72zu Edith Wharton 0 33612 42669471 42232596 2026-08-08T14:25:07Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669471 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = Edith Wharton | slika = Edith_Wharton.jpg | datum_rođenja = [[24. 1.|24.1.]] [[1862]]. | mjesto_rođenja = [[New York]] | datum_smrti = [[11. 8.|11.8.]] [[1937]]. | mjesto_smrti = [[Saint-Brice-sous-Forêt]], [[Francuska]] | zanimanje = romanopisac, novelistica, [[dizajn]]erica }} '''Edith Wharton''' ([[24. 1.|24.1.]] [[1862]] &ndash; [[11. 8.|11.8.]] [[1937]].) bila je [[sjedinjene Američke Države|američka]] spisateljica [[roman]]a, novelistica i [[dizajn]]erica. == Djela == * ''[[Verses (roman)|Verses]]'', 1878 (novel) * ''Only a Child'', 1879 (pjesma) * ''[[The Decoration of Houses]]'', 1897 * ''The Greater Inclination'', 1899 * ''The Touchstone'', 1900 * ''The Line of Least Resistance'', 1900 * ''The Rembrandt'', 1900 * ''[[April Showers]]'', 1900 * ''Crucial Instances'', 1901 * ''The Moving Finger'', 1901 * ''The Recovery, 1901 * ''[[Margaret of Cortona]]'', 1901 (pjesma) * ''[[The Valley of Decision]]'', 1902 * ''The Quicksand'', 1902 * ''[[The Reckoning]]'', 1902 * ''The Mission of Jane'', 1902 * ''The Dilletante'', 1903 * ''The Vice of Reading'', 1903 * ''Italian Villas and Their Gardens'', 1904 * ''The Last Asset'', 1904 * ''[[The Letter (roman)|The Letter]]'', 1904 * ''[[The Other Two]]'', 1904 * ''The Pot-Boiler'', 1904 * ''[[The Best Man (roman)|The Best Man]]'', 1905 * ''[[The House of Mirth]]'', 1905 * ''Italian Backgrounds'', 1905 * ''In Trust'', 1906 * ''The Introducers'', 1906 * ''The Fruit of the Tree'', 1907 * ''Madame de Treymes'', 1907 * ''A Motor-Flight Through France'', 1908 * ''The Bolted Door'', 1908 * ''[[Expiation]]'', 1908 * ''Artemis to Actaeon and Other Verse'', 1909 * ''A Grave'', 1909 (pjesma) * ''Ogrin the Hermit'', 1909 * ''The Comrade'', 1910 * ''The Letters'', 1910 * ''Other Times, Other Manners'', 1911 * ''[[Ethan Frome]]'', 1912 * ''The Reef'', 1912 * ''[[The Long Run (roman)|The Long Run]]'', 1912 * ''[[The Custom of the Country]]'', 1913 * ''[[Coming Home]]'', 1915 * ''Fighting France, from Dunkerque to Belfort'', 1915 * ''The Great Blue Tent'', 1915 (poem) * ''The Book of the Homeless'', 1916 * ''Xingu and Other Stories'', 1916 * ''The Bunner Sisters'', 1916 * ''[[Summer (roman)|Summer]]'', 1917 * ''The Marne'', 1918 * ''The Refugees'', 1919 * ''French Ways and Their Meaning'', 1919 * ''The Seed of the Faith'', 1919 * ''Writing a War Story'', 1919 * ''[[The Age of Innocence]]'', 1920 * ''In Morocco'', 1920 * ''In Provence and Lyrical Epigrams'', 1920 (pjesma) * ''The Glimpses of the Moon'', 1922 * ''A Son at the Front'', 1923 * ''Old New York'' , 1924 (novel) * ''The Mother's Recompense'', 1925 * ''The Writing of Fiction'', 1925 * ''Here and Beyond'', 1926 * ''Twelve Poems'', 1926 * ''Twilight Sleep'', 1927 * ''The Children'', 1928 * ''Hudson River Bracketed'', 1929 * ''The Gods Arrive'', 1932 * ''[[Roman Fever]]'', 1934 * ''A Backward Glance'', 1934 * ''[[The Buccaneers]]'', 1938 == Vanjske veze == {{Commonscat|Edith Wharton}} * [http://www.edithwharton.org/ ''The Mount'' - Estate and gardens designed by Edith Wharton] * [http://www.indiana.edu/~liblilly/lilly/mss/html/wharton.html#xtocid2477739 The Edith Wharton Papers] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100726135356/http://www.indiana.edu/~liblilly/lilly/mss/html/wharton.html#xtocid2477739 |date=2010-07-26 }} at the Lilly Library, Indiana University * [http://www.tls.timesonline.co.uk/article/0,,25336-2588653,00.html "Edith Wharton's passionate realism"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070924234337/http://www.tls.timesonline.co.uk/article/0,,25336-2588653,00.html |date=2007-09-24 }}. A review of Hermione Lee's ''Edith Wharton'' in the [http://www.the-tls.co.uk TLS], February 9th, 2007. * [http://www.edithwhartonsociety.org Edith Wharton Society] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200413103906/https://edithwhartonsociety.wordpress.com/ |date=2020-04-13 }} includes links to all Wharton's works legally available on the web, links to resources, searchable texts, bibliographies, queries and replies, and other materials. * {{gutenberg author|id=Edith_Wharton|name=Edith Wharton}} * [http://www.pushkinpress.com/wharton-glimpses.html Pushkin Press - Edith Wharton - Glimpses of the Moon ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070930161619/http://www.pushkinpress.com/wharton-glimpses.html |date=2007-09-30 }} * {{ibdb name|id=5227|name=Edith Wharton}} * {{IMDb ime|id=0923585|name=Edith Wharton}} * [http://www.ebooktakeaway.com/edith_wharton_1862_1937 Free book downloads in HTML, PDF, text formats] at ebooktakeaway.com {{Pulitzerova nagrada za fikciju}} {{Lifetime|1862|1937|Wharton, Edith}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Američki pisci]] [[Kategorija:Dobitnici Pulitzerove nagrade]] [[Kategorija:Orden Legije časti]] ljjk542r12howt4eb2kar1ionanoaml Leonid Hurwicz 0 34817 42669594 42502728 2026-08-09T00:37:48Z Aca 108187 /* Vanjske veze */ 42669594 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Leonid Hurwicz.jpg|250px|right|thumb|Leonid Hurwicz (2005)]] '''Leonid "Leo" Hurwicz''' ([[21. 8.|21.8.]] [[1917]]) je [[Professor emeritus|počasni profesor ekonomije]] na [[University of Minnesota|Univerzitetu Minnesote]]. On je incirao razvoj teiorije [[dizajn mehanizma|dizajna mehanizma]]<ref name=Ohlin>{{cite news|author=Ohlin, Pia|title=US trio wins Nobel Economics Prize|url=http://uk.news.yahoo.com/afp/20071015/tts-nobel-economy-1edafd1_3.html|date=[[15 October]] [[2007]]|publisher=AFP via Yahoo! News|accessdate = 15. 10. 2007.}}</ref> koji se koristi u [[ekonomija|ekonomiji]], [[političke nauke|političkim]] i [[društvene nauke|društvenim naukama]]; bio je također pionir u primjeni [[teorija igara]] na ekonomiju.<ref name = Higgins>{{cite news|author=Higgins, Charlotte|title=Americans win Nobel for economics|url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/business/7045067.stm|date=[[15 October]] [[2007]]|publisher=BBC News|accessdate = 15. 10. 2007.}}</ref> Za to djelo je godine 2007. dobio [[Nobelova nagrada za ekonomiju|Nobelovu nagradu za ekonomiju]], postavši najstarijim dobitnikom bilo koje [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]].<ref name = MPR>{{cite web | title =U of M Economist Wins Nobel Prize | work = | publisher =Minnesota Public Radio | date = 15. 10. 2007. | url =http://minnesota.publicradio.org/display/web/2007/10/15/nobelwinner/ | accessdate = 15. 10. 2007. }}</ref><ref name = FAQ>{{cite web | title = Nobel Laureates | work = Frequently Asked Questions | publisher = Nobelprize.org | date = 2007 | url = http://nobelprize.org/contact/faq/index.html#laureates | accessdate = 16. 10. 2007. }}</ref> Hurwicz je nagradu podijelio s [[Eric Maskin|Ericom Maskinom]] i [[Roger Myerson|Rogerom Myersonom]], koji su njegovo djelo rafinirali u tehnikama nalaize [[nesavršeno tržište|nesavršenih tržišta]].<ref name=Ohlin /> Njihovo djelo se koristi kako bi se pronašlo "najefikasniji metod alokacije resursa s obzirom na postojeće informacije, uključujući poticaje za one umiješane."<ref name=Bloomberg>{{cite news|author=Bergman, Jonas and Kennedy, Simon|title=Hurwicz, Maskin and Myerson Win Nobel Economics Prize|url=http://www.bloomberg.com/apps/news?pid=newsarchive&sid=aGZTnlcWfQDY|date=[[15 October]] [[2007]]|publisher=Bloomberg|accessdate = 15. 10. 2007.}}</ref> == Napomene == {{reflist|2}} == Vanjske veze == {{Commonscat}} * {{cite web|title=Leo Hurwicz|url=http://www.econ.umn.edu/faculty/hurwicz/|publisher=University of Minnesota Department of Economics|accessdate = 15. 10. 2007.}} * {{cite press release|title=The Sveriges Riksbank Prize in Economic Sciences in Memory of Alfred Nobel 2007|date= 2007-09-15 |language=en|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/economics/laureates/2007/press.html |publisher=Nobel Foundation (nobelprize.org) |accessdate = 2007-10-25}} {{DEFAULTSORT:Hurwicz, Leonid}} [[Kategorija:Rođeni 1917.]] [[Kategorija:Ekonomisti]] [[Kategorija:Nobelovci za ekonomiju]] 3ozo36irla1oamxn31o1q0b9o8f3j4w Tom Felton 0 36783 42669473 42586137 2026-08-08T14:34:04Z Aca 108187 42669473 wikitext text/x-wiki {{Infokutija02 glumac | ime = Tom Felton | slika= Tom Felton 2011.jpg | opis =Felton na premijeri filma ''[[Harry Potter and the Deathly Hallows - Part 2|Harry Potter and the Deathly Hallows – Part 2]]'', jul 2011. | ime_po_rođenju = Thomas Andrew Felton | datum_rođenja = {{birth date and age|1987|9|22|df=y}} | mjesto_rođenja = {{flagicon|Engleska}} [[Epsom]], [[Surrey]], [[Engleska]] | zanimanje=glumac, glazbenik | period=1997– |website=[http://www.tomfelton.com TomFelton.Com] |partner=Jade Olivia Gordon (2008. - 2016. )}} [[Datoteka:Tom Felton Comic-Con cropped.jpg|lijevo|mini|Tom Felton na Comic Con-u]] '''Thomas Andrew Felton'''<ref name="gofbio">{{cite web | publisher=harrypotter.warnerbros.co.uk | title=Warner Bros. Official site | work=([[Adobe Flash|Flash]]: click appropriate actor's slika, click "Actor Bio") | url=http://harrypotter.warnerbros.co.uk/gobletoffire/master/index.html | accessdate=5. august 2007}}</ref> ([[22. 9.|22.9.]] [[1987]].) je [[engleska|engleski]] filmski i televizijski [[glumci|glumac]]. Najpoznatiji je po tumačenju lika [[Draco Malfoy|Dracoa Malfoya]] u [[Harry Potter (filmovi)|seriji filmova ''Harry Potter'']], filmskoj adaptaciji popularne serije ''[[Harry Potter|istoimenih knjiga]]'' autorice [[J. K. Rowling]]. Felton je karijeru počeo glumeći u reklamama u dobi od osam godina a filmski je debi imao u dobi od deset godina - ulogama u ''[[The Borrowers (1997 film)|The Borrowers]]'' (1997) i ''[[Anna and the King]]'' (1999).<ref name="mailonsunday">[http://www.mailonsunday.co.uk/pages/live/articles/showbiz/showbiznews.html?in_article_id=147081&in_page_id=1773 Prepare for Potter magic!] from [[Mail on Sunday]]. pristup 15.8. 2007.</ref> Nakon što je angažiran kao Draco Malfoy pojavio se u svim filmovima o ''Harry Potteru'' od 2001 do 2011. Nakon završetka Harry Potter filmova, Felton je glumio u filmu ''[[Rise of the Planet of the Apes]] (2011.)'' Igrao je uloge u filmovima ''[[The Apparition]], [[From the Rough|''From the Rough'']]'' (2012.),  [[Belle (2013 film)|''Belle'']] (2013.), ''[[In Secret]]'' (2014.) i ''[[Against the Sun]]'' (2014.) Godine 2016. glumio je Luciusa u filmu [[Risen (2016 film)|''Risen'']]. Tom Felton i Jade Olivia zajedno su od 2008. Upoznali su se na setu Harry Pottera gdje je Jade radila kao asistentica. Par je dugogodišnju vezu okončao u siječnju 2016. godine. == Reference == {{reflist|2}} == Vanjske veze == {{commonscat|Tom Felton}} * [http://www.tomfelton.com/ Official Site] * {{imdb ime|id=0271657|ime=Tom Felton}} * [http://movies2.nytimes.com/gst/movies/filmography.html?p_id=232384 Tom Felton profile] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20030613151843/http://movies2.nytimes.com/gst/movies/filmography.html?p_id=232384 |date=2003-06-13 }} at [[The New York Times|New York Times]] * [http://www.tfelton.com/information/interviews/thesun.php The Sun Online Interview] * [http://www.bbc.co.uk/films/2002/11/29/tom_felton_chamber_of_secrets_interview.shtml BBC Interview] * [http://www.worldjuniorcarptouriment.com/index.php World Junior Carp Touriment]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{MTV Movie Award for Best Villain}} {{Tinejdžerski izbor za filmskog zlikovca}} {{Lifetime|1987| |Felton, Tom}} [[Kategorija:Engleski filmski glumci]] sqfw3pdc90wnwfdvjtmyqmm6idd5zs4 Dobrinj 0 41746 42669728 42552350 2026-08-09T10:57:59Z Mnogoterost 88575 pp 42669728 wikitext text/x-wiki {{Općina RH | ime = Dobrinj | slika = Dobrinj Cizici 010808.jpg | opis_slike = | zastava = | grb = | županija = [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]] | broj stanovnika = 1.970 | površina = 55 | naselja = Čižići, Dobrinj, Dolovo, Gabonjin, Gostinjac, Hlapa, Klanice, Klimno, Kras, Polje, Rasopasno, Rudine, Soline, Sužan, Sveti Ivan Dobrinjski, Sveti Vid Dobrinjski, Šilo, Tribulje, Žestilac, Županje | načelnik = Neven Komadina | poštanski broj = 51514 Dobrinj | pozivni broj = | registarska oznaka = | z. širina = 45.12 | z. dužina = 14.60 }} '''Dobrinj''', ([[italijanski jezik|italijanski]] ''Dobrigno''), je naselje i sjedište istoimene [[opština|općine]] na [[ostvro|otoku]] [[Krk]]u u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. == Geografija == Dobrinj je smješten u unutrašnjosti Krka, oko 200 m [[nadmorska visina|visokom]] [[brdo|brdu]], iznad doline na [[severozapad|sjeverozapadnom]] dijelu otoka. Naselje je izgrađeno na rubu brda. S [[put|cestom]] je povezano s okolnim naseljima i [[obala|obalom]], u kojoj se u [[zaljev|zalivu]] ''Soline'' nalaze ostaci nekadašnjih [[solana]]. == Stanovništvo == Po posljednjem popisu stanovništva iz [[2001|2001.]] godine, općina Dobrinj imala je 1.970 stanovnika, raspoređenih u 20 naselja: * [[Čižići]] - 92 * [[Dobrinj]] - 122 * [[Dolovo]] - 0 * [[Gabonjin]] - 177 * [[Gostinjac]] - 81 * [[Hlapa]] - 62 * [[Klanice]] - 42 * [[Klimno]] - 115 * [[Kras (Dobrinj)|Kras]] - 184 * [[Polje (Dobrinj)|Polje]] - 295 * [[Rasopasno]] - 85 * [[Rudine (Dobrinj)|Rudine]] - 5 * [[Soline (Dobrinj)|Soline]] - 43 * [[Sužan]] - 76 * [[Sveti Ivan Dobrinjski]] - 34 * [[Sveti Vid Dobrinjski]] - 81 * [[Šilo]] - 381 * [[Tribulje]] - 56 * [[Žestilac]] - 8 * [[Županje]] - 31 === Nacionalni sastav, [[2001|2001.]] === * [[Hrvati]] - 1.799 (91,32) * [[Bošnjaci]] - 20 (1,02) * [[Srbi]] - 16 (0,81) * [[Nemci|Nijemci]] - 9 (0,46) * [[Crnogorci]] - 4 * [[Mađari]] - 3 * [[Italijani|Talijani]] - 3 * [[Albanci]] - 1 * [[Česi]] - 1 * [[Poljaci]] - 1 * [[Slovaci]] - 1 * [[Slovenci]] - 1 * ostali - 62 (3,15) * neopredijeljeni - 39 (1,98) * nepoznato - 10 (0,51) == Gospodarstvo == Glavna gospodarska djelatnost su [[obrt]] i [[poljoprivreda]]. U okolici se nalaze nasadi [[povrće|povrća]], [[maslina]] i [[vinogradarstvo|vinogradi]]. == Historija == Dobrinj se pod današnjim [[ime]]nom prvi put spominje godine 1100. kao najstarije naselje na Krku. U Dobrinju se tada nalazila jedna od četiri najveće [[fortifikacija|tvrđave]] na otoku. U njoj je bilo tadašnje središte hrvatskog [[glagoljica|glagoljaštva]]. Na središnjem trgu se nalazi [[župna crkva]] ''sv. Stjepana'', koja se prvi put spominje 1100. Crkva je kroz vijekove nekoliko puta preuređivana, pa njena arhitektura ima osobitosti [[gotika|gotike]] kao i [[barok]]a. Na mjesnom [[groblje|groblju]] se nalazi Crkva ''sv. Trojice'', sagrađena u 16. vijeku, te sa [[zvonik]]om sagrađenim [[1725]]. Istočno od Dobrinja se nalazi [[zaselak]] [[Sveti Vid Dobrinjski]] s [[romanika|romaničkom]] crkvicom ''sv. Vida'' i prizmatičnim zvonikom, darovanim od »slavnoga Dragoslava« godine 1100. Sjeverno od Dobrinja u naselju [[Soline (Dobrinj)|Soline]], gdje su [[Frankopani|Frankopanski]] [[knez]]ovi imali [[solane]] stoji romanička [[kapela]] ''sv. Filipa i Jakova'' iz 13. vijeka.<ref>Jadran, Vodič i Atlas, Jugoslovenski leksikonografski zavod, Zagreb, 1971</ref> == Znameniti ljudi povezani s mjestom == * Ivan Črnčić (1830-1897), hrvatski akademik * Ivan Uravić (1662-1732), hrvatski književnik<ref>{{Cite web |title=Općina Dobrinj |url=https://www.dobrinj.hr/defaultcont.asp?id=12&n=2 |access-date=2026-08-09 |website=www.dobrinj.hr}}</ref> == Muzeji == U Dobrinju se nalaze dvije [[muzej]]ske izložbe: * ''Sakralna muzejska zbirka'', koja se nalazi u prostorijama općine * ''Etnografska zbirka'', koja se nalazi u kući novinara publicista Ive Sučiča == Vanjske veze == {{Commonscat|Dobrinj}} * [http://www.dobrinj.com/ Uradne strani občine Dobrinj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100216202827/http://www.dobrinj.com/ |date=2010-02-16 }} == Извори == {{reflist}} {{Dobrinj}} {{Primorsko-goranska županija}} {{Authority control}} [[Kategorija:Problemi]] [[Kategorija:Općine u Primorsko-goranskoj županiji]] [[Kategorija:Krk]] 4zl5179oj3d0w7bru9bzy30krwxo61c The Lord of the Rings 0 42225 42669466 42644018 2026-08-08T13:52:45Z Aca 108187 + 42669466 wikitext text/x-wiki {{Italic title}} {{Infokutija knjiga | naslov = Gospodar prstenova | naslov_izvornika = The Lord of the Rings | prijevod = [[Zlatko Crnković]] (hrvatski) | slika = | opis_slike = | autor = [[J. R. R. Tolkien]] | ilustrator = | dizajn korica = | zemlja = [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | jezik = [[engleski jezik|engleski]] | žanr = [[fantastika]] | vrsta_djela = roman | izdavač = {{ZD|UK}} [[Allen & Unwin]] <br /> {{ZD|HRV}} [[Knjižara "Algoritam"|Algoritam]] | datum_izdanja = [[1954]]. i [[1955]]. | medij = tvrde i meke | stranica = 1216 <ref>Podatak za knjigu u jednom svesku, meki uvez (ovisi o izdanju)</ref> | pripovjedač = | gledište = | vrijeme_radnje = | mjesto_radnje = | glavni_lik = | vrhunac = | teme = | isbn = }} '''''Gospodar prstenova''''' epski je [[fantastika|fantastični]] [[roman]] kojeg je napisao [[Engleska|engleski]] akademik i filolog [[J. R. R. Tolkien]]. Priča je započeta kao nastavak Tolkienovog ranijeg djela, [[Hobit (knjiga)|Hobita]], ali se razvila u mnogo veću i kompleksniju priču. Pisana je u fazama između 1937. i 1949. godine, a velik je njezin dio nastao tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].<ref>{{cite web|url=http://www.nationalgeographic.com/ngbeyond/rings/influences.html|title=1. i 2. svjetski rat|language=engleski}}</ref> Iako je planirano objavljivanje romana u jednom svesku, on je objavljen u tri sveska 1954. i 1955. te je i kasnije obično tako bio objavljivan. Od prvog je obljavljivanja tiskan mnogo puta i preveden na velik broj jezika, i postao je jedno on najpopularnijih i najutjecajnijih djela književnosti 20. stoljeća. Priča ''Gospodara prstenova'' odvija se tijekom [[Treće doba|Trećeg doba]] [[Srednja Zemlja (Tolkien)|Međuzemlja]]. To područje nastanjuju [[ljudi (Tolkien)|ljudi]] i druge [[humanoid]]ne rase ([[hobiti]], [[vilenjaci (Tolkien)|vilenjaci]], [[patuljci (Tolkien)|patuljci]] i [[orci (Tolkien)|orci]]) kao i mnoga druga stvarna i fantastična stvorenja. Priča se vrti oko Prstena moći kojeg je stvorio Gospodar tame Sauron i od tihih početaka u Shireu grana se preko Međuzemlja prateći tijek Rata za Prsten kroz oči glavnih likova, a posebice glavnog [[protagonist]]a [[Frodo Baggins|Frode Bagginsa]]. Zajedno s ostalim Tolkienovim djelima, temeljito su analizirane i [[tema (književnost)|literarne teme]] koje se pojavljuju u ''Gospodaru prstenova'' i utjecaji i na to djelo. Iako je već sama po sebi veliko djelo, priča je tek posljednji korak u sastavljanju mitologije na kojoj je Tolkien radio od 1917.<ref>{{cite web|url=http://www.tolkiensociety.org/tolkien/biography.html|title=J. R. R. Tolkien: A Biographical Sketch|access-date=2008-04-08|archive-date=2006-03-03|archive-url=https://web.archive.org/web/20060303050751/http://www.tolkiensociety.org/tolkien/biography.html}}</ref> Na ta su ranija djela, ali i na priču ''Gospodara prstenova'', utjecale [[filologija]], [[mitologija]], [[industrijalizacija]] i [[religija]], kao i ranija djela iz žanra fantastike te Tolkienova iskustva iz [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]].<ref name="Influences of Lord of the Ring">{{cite web|url=http://www.nationalgeographic.com/ngbeyond/rings/influences.html|title="Influences of Lord of the Ring"}}</ref> Isto tako, smatra se da je i sam ''Gospodar prstenova'' imao jak utjecaj na moderni žanr fantastike. Velika popularnost koja ne jenjava dovela je do čestog spominjanja ''Gospodara prstenova'' u [[popularna kultura|popularnoj kulturi]], osnivanja velikog broja društava obožavatelja Tolkienovih djela,<ref>{{cite web|url= http://travel.nytimes.com/2007/03/23/travel/escapes/23Ahead.html | title=Celebrating Tolkien: Elvish Impersonators}}</ref> i objavljivanja mnogih knjiga o Tolkienu i njegovim djelima. ''Gospodar prstenova'' nadahnjivao je i nadahnjuje nastajanje umjetničkih djela, glazbe, filmova, video igara i novih književnih djela. Postoje radijske, kazališne i filmske adaptacije ''Gospodara prstenova''. Veoma dobro prihvaćena [[filmska trilogija Gospodar prstenova]] [[Peter Jackson|Petera Jacksona]] pobudila je novi val zanimanja za Gospodara prstenova i ostala Tolkienova djela.<ref name = "surge">{{cite web|author=Gilsdorf, Ethan|year = [[November 16]] [[2003]]|url=http://www.boston.com/news/globe/magazine/articles/2003/11/16/lord_of_the_gold_ring/| title=Lord of the Gold Ring|work=The Boston Globe|accessdate = 16. 06. 2006.}}</ref> znaci boze == Pozadina priče == Kako napreduje radnja knjige, otkriva se povijesna pozadina priče ''Gospodara prstenova'', a dodatno je pojašnjenja u dodacima i [[Silmarillion]]u, objavljenom nakon Tolkienove smrti. Priča počinje tisućama godina prije događaja u knjizi sa samozvanim Gospodarom prstenova, Gospodarom tame [[Sauron]]om, koji je u tajnosti iskovao Veliki Prsten moći kako bi porobio nositelje ostalih [[Prstenovi moći|Prstenova moći]]. Započeo je rat tijekom kojeg je uspio doći u posjed 16 Prstenova moći koje je nosilo sedam gospodara patuljaka i devet gospodara ljudi; ljude koji su nosili prstene iskvarila je tijekom vremena njihova moć i postali su [[Prstenove utvare]] ili ''nemrtvi'' [[Nazgûl]]i, Sauronovi najstrašniji sluge. Sauron nije uspio doći do posljednja Tri prstena koje su zadržali vilenjaci. Ljudi velike otočne nacije [[Númenor]]a pomogli su opkoljenim vilenjacima u ratu, a mnogo kasnije poslali su veliku silu da zbaci s vlasti Saurona koji se predao te je odveden u Númenor kao zarobljenik. Međutim, prepredeni Sauron zatrovao je umove Númenoreanaca protiv [[Valar]]a i prijevarom ih naveo da napadnu [[Besmrtne zemlje]], zbog čega je Númenor uništen. Sauronov duh pobjegao je u Međuzemlje, a isto su uspjeli učiniti i neki Númenoreanci koji su se protivili invaziji predvođeni [[Elendil]]om i njegovim sinovima [[Isildur]]om i [[Anárion]]om. Više od 100 godina kasnije, Sauron je ratovao s Númenoreancima koji su se nastanili u Međuzemlju. Elendil je s vilin-kraljem [[Gil-galad]]om sklopio [[Posljednji savez vilenjaka i ljudi]] te su se oni sukobili sa Sauronovom vojskom i pobijedili je, a njegovo je uporište [[Barad-dûr]] bilo pod opsadom. Nakon sedmogodišnje opsade Barad-dûra, tijekom koje je Anárion poginuo, Sauron se ponovno otvoreno sukobio s vođama Posljednjeg saveza. Gil-galad i Elendil poginuli su tijekom borbe sa Sauronom, ali i Sauronovo je tijelo svladano i ubijeno.<ref name="pisma">Tolkien, J.R.R. (1981.). ''Pisma J. R. R. Tolkiena.'' Houghton Mifflin. {{ISBN|0-618-05699-8}}.</ref> Isildur je odsjekao Jedinstveni Prsten sa Sauronove ruke krhotinom Elendilovog slomljenog mača Narsila i tada je Sauronov duh pobjegao u divljinu. Isilduru je savjetovano da uništi Jedinstveni Prsten tako da ga baci u vatru [[Orodruin]]a koji se nalazi u blizini mjesta na kojem je Prsten iskovan, ali on je, privučen njegovom ljepotom, to odbio i zadržao ga kao nadoknadu za smrt njegova oca i brata. Tako je počelo Treće doba Međuzemlja. Dvije godine kasnije Isildura i njegove vojnike na [[Gladdenska polja|Gladdenskim poljima]] zaskočili su orci. Isildur je uspio pobjeći stavljajući na ruku Prsten, koji smrtnike čini nevidljivima, ali prsten ga je izdao i skliznuo mu s prsta dok je plivao rijekom [[Anduin]]. Orci su ga vidjeli i ubili, a prsten je dvije tisuće godina bio izgubljen na dnu rijeke. Prsten je zatim u rijeci slučajno našao [[hobit]] [[Déagol]]. Njegov rođak i prijatelj<ref name="pisma"/> Sméagol ubio ga je kako bi se dočepao Prstena, a potom je potjeran iz svoga doma. Sméagol je pobjegao u Magleno gorje gdje je, iskvaren moći Prstena, postao odvratno, mršavo stvorenje zvano [[Golum]]. Mnogo kasnije, kao što je napisano u ''[[Hobit (knjiga)|Hobitu]]'', drugi je hobit, [[Bilbo Baggins]], naizgled slučajno našao Prsten u Gollumovoj špilji i odnio ga kući, u [[Vrećasti Vijenac]], ne znajući ništa više od toga da se radi o čarobnom prstenu. == Radnja == [[Datoteka:AnneauUnique.png|thumb|220px|[[Jedinstveni Prsten]]]] === Prstenova družina === {{glavni|Prstenova družina}} Gospodar prstenova počinje otprilike 60 godina nakon završetka Hobita. Prvi dio priče počinje u "[[Prstenova družina|Prstenovoj družini]]", kada [[Frodo Baggins]], [[Bilbo Baggins|Bilbov]] nećak, dobiva Bilbov jedinstveni prsten. Bilbov stari prijatelj, [[Gandalf|Gandalf Sivi]] otkriva da je taj prsten zapravo Jedinstveni Prsten, objekt [[Sauron]]ove moći, a ujedno i predmet kojeg Mračni gospodar traži većinu [[Treće doba|Trećeg doba]], predmet koji iskvari srca drugih u želji da ga posjeduju i upravljaju moći koju on posjeduje. Sauron šalje [[Prstenove utvare]], prerušene u jahače u crnom u [[Shire]], Frodovu domovinu, u potragu za Prstenom. Uz pomoć svog odanog sluge, [[Sam Gamgee]]ja, i trojice bliskih prijatelja, [[Merry Brandybuck|Merryja Brandybucka]], [[Pippin Took|Pippina Tooka]] i [[Fredegar Bolger|Fredegara Bolgera]], Frodo uspijeva pobjeći. Dok Fredegar (Debeli Bolger) ostaje zametnuti trag pred Utvarama, Frodo i ostali odlaze predati Prsten u [[Posljednja domaća kuća|Posljednju domaću kuću]], gospodara [[Elrond]]a od [[Rivendell]]a. Na putu im pomaže i [[Tom Bombadil]], spašavajući ih od [[Starac Vrba|Starca Vrbe]] i nekoliko dana ih ugosti, nahrani, napoji i savjetuje. U gradiću [[Bree]]ju, Frodovoj družini priključuje se čovjek zvan "[[Strider]]", koji je zapravo [[Aragorn]], sin [[Arathorn]]ov, nasljednik prijestolja [[Gondor]]a i [[Arnor]]a. Aragorn, na zahtjev Gandalfa, vodi hobite do Rivendella. Međutim, Frodu je teško povrijedio [[Kralj vještac|vođa Utvara]], ali se usprkos tome oporavlja pod njegom gospodara Elronda Poluvilenjaka. U Rivendellu, hobiti saznaju da se Sauron može pobijediti samo ako Aragorn prihvati svoje kraljevsko naslijeđe i prijestolje Gondora, i tako ispuni drevno proročanstvo rukujući mačem [[Anduril]]om, iskovanim od krhotina [[Narsil]]a, mača koji je nekoć skinuo Prsten sa Sauronovog prsta, u [[Drugo doba|Drugom dobu]]. Na Elrondovom savjetu prisustvuju predstavnici rasa Međuzemlja, Vilenjaci, Patuljci i Ljudi. Vođeni Elrondom, dolaze do zaključka da mogu spasiti Međuzemlje samo ako odnesu Prsten u zemlju sjenki, [[Mordor]] i unište ga u [[Kleta gora|Kletoj gori]], gdje je i iskovan. Frodo se dobrovoljno javlja za taj zadatak i [[Prstenova družina (likovi)|Prstenova družina]] je formirana da mu pomogne: sam [[Frodo Baggins|Frodo]], [[Gandalf]], [[Aragorn]], [[Boromir|Boromir Gondorski]], patuljak [[Gimli]], vilenjak [[Legolas]] i Frodova tri suputnika hobita. Put ih nosi u rudnike [[Moria|Morije]], gdje ih prati [[Golum]], biće koje je je Bilbo sreo u Goblinskim pećinama Maglenog gorja, prije mnogo godina. Golum je dugo posjedovao Prsten, prije nego ga je našao Bilbo. Gandalf objašnjava da je Gollum nekada bio sličan hobitima, prije nego je dobio Prsten, koji ga je iskvario. Rob Prstenovoj volji, Gollum očajnički želi ponovo uzeti "svoje zlato". U nastavku, Pippin slučajno razotkrije njihovo prisustvo, i Družina je napadnuta od strane Sauronovih sluga. Gandalf se sukobljava s ogromnim drevnim demonom, [[Balrozi|Balrogom]] i pada u duboki ponor, vjerojatno u svoju smrt. Bježeći iz Morije, Družina, predvođena Aragornom, odlazi u vilenjačke prostore [[Lothlorien]]a. Tamo gospodarica [[Galadriel]] pokazuje Frodi i Samu vizije prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Frodo ugleda i [[Sauronovo oko]], metafizički izraz Saurona, i Galadriel privuče Prsten. Na kraju prvog dijela, nakon što Družina prijeđe Veliku rijeku [[Anduin]], Frodo odlučuje da sam ode u [[Mordor]], prvenstveno zbog iskvarljujuće moći Prstena na Boromira. Međutim, njegov odani Sam inzistira da pođe s njim. === Dvije kule === {{glavni|Dvije kule}} U drugom dijelu, Dvije Kule, priča se nastavlja paralelno u dvije knjige, i u prvoj nam govori o preostalim članovima Družine koji pomažu zemlji [[Rohan]] u ratu protiv izdajice [[Saruman]]a, nekadašnjeg vođe [[Red čarobnjaka|Reda Čarobnjaka]], koji želi Prsten za sebe. Na početku prve knjige, Družina je raštrkana, Merryja i Pippina su zarobili Sauronovi i Sarumanovi [[orci]], Boromir je smrtno ranjen braneći ih, a Aragorn, Gimli i Legolas polaze u potjeru za njima. Njih trojica sreću Gandalfa koji se vratio u Međuzemlje kao Gandalf Bijeli. Oni saznaju da je porazio Balroga i iako je tada i on sam stradao, poslan je natrag i preporođen kao važan lik. Na kraju prve knjige, Gandalf, Aragorn, Legolas i Gimli pomažu pobijediti Sarumanovu vojsku u [[Helmova klisura|Helmovoj klisuri]] i [[Hornburg|Hornburškoj bitki]], dok su Sarumana u kut stjerali [[Enti]] i [[Huorni]], zajedno s Merryjem i Pippinom, koji pobjegnu iz zarobljeništva, i tada se dvije grupe sreću. Druga knjiga drugog dijela govori od Frodu i Samu i njihovom putu do Klete gore. Uspijevaju zarobiti i "ukrotiti" Goluma, koji ih tajno odvede u Mordor, pored ukletog [[Minas Morgul]]a. Na kraju drugog dijela, Golum izda Frodu velikom pauku, [[Shelob]]i, i iako Frodo preživi, zarobe ga orci. U međuvremenu, Sauron šalje sve svoje snage u napad na Međuzemlje, zajedno s [[Kralj vještac|Kraljem-vješcem]], Vođom Utvara, i njegovom vojskom Minas Morgula u bitku protiv Gondora, u Ratu za Prsten. === Povratak kralja === {{glavni|Povratak kralja}} U trećem dijelu, Povratak kralja, nastavljaju se avanture Gandalfa, Aragorna, Gimlija i Legolasa usporedno s Frodovim i Samovim. Kao što je rečeno u prvoj knjizi, Družina pomaže u posljednjoj bitki protiv Sauronovih snaga, uključujući i opsadu [[Minas Tirith]]a u Gondoru i posljednjoj bitki za život i smrt pred [[Crne Dveri|Crnim Dverima]] Mordora, gdje se savez Gondora i Rohana očajnički bori protiv Sauronove vojske, da bi im odvratili pažnju od Prstena, te tako dajući vremena Frodi da ga uništi. U drugoj knjizi, Sam spašava Frodu iz zarobljeništva. Nakon mnogo patnje, stižu do Klete gore, dok ih Golum prati. Međutim, iskušenje Prstena se pokaže preveliko za Frodu i on ga zadržava za sebe, ne želeći ga uništiti. Međutim, Golum ga napada i uspijeva mu odgristi Prsten sa prsta. Sluđen uspjehom, Golum se posklizne i zajedno s Prstenom pada u vrelu lavu, gdje Prsten konačno biva uništen. Na kraju, Sauron je pobijeđen, i Aragorn biva okrunjen za kralja. Ipak, Saruman uspijeva pobjeći i iskvariti Shire prije nego što umre. Frodo ostaje ranjen u duši i tijelu te zajedno s Bilbom odlazi na zapad, preko Mora u [[Valinor]], gdje uspijeva naći mir. == Vrijeme radnje == U skladu s Tolkienovom vremenskom linijom, radnja se događa između Bilbovog rođendana, 22. rujna 3001. godine Trećeg doba, i Samovog povratka u Shire, 6. listopada 3021. godine Trećeg doba. Veći se dio radnje događa tijekom 3018. i 3019. godine, od polaska Frode iz [[Vrećasti Vijenac|Vrećastog Vijenca]] u Shireu, 23. rujna 3018. godine Trećeg Doba do uništenja Prstena šest mjeseci kasnije, 25. ožujka 3019. godine Trećeg doba. == Ideja i stvaranje == === Pisanje === {{Svesci Gospodara prstenova}} ''Gospodar prstenova'' započet je kao nastavak ''[[Hobit (knjiga)|Hobita]]'', fantastične priče objavljene 1937. koju je Tolkien napisao za i čitao svojoj djeci.<ref name="stvaranje">{{cite web|url=http://www.uni-klu.ac.at/~jkoeberl/Courses/Tolkien/l_04_genesis.pdf|title=The Lord of the Rings: Genesis|archiveurl=https://web.archive.org/web/20030817081254/http://www.uni-klu.ac.at/~jkoeberl/Courses/Tolkien/l_04_genesis.pdf|archivedate=2003-08-17|access-date=2008-04-08|deadurl=yes}}</ref> Zbog popularnosti Hobita, njegovi su idavači željeli objaviti još priča o hobitima i [[goblini]]ma pa je iste godine, tada 45-godišnji Tolkien, počeo pisati priču koja je kasnije postala ''Gospodar prstenova''. Priču je završio 12 godina kasnije, 1949. godine, a u potpunosti je objavljena tek 1955. kad je Tolkien imao 63 godine. Tolkien isprva nije namjeravao napisati nastavak ''Hobita'' i umjesto toga napisao je nekoliko pripovijedaka za djecu kao što je npr. [[Roverandom]]. Tolkien se počeo baviti zaokruživanjem povijesti [[Arda|Arde]] pišući pripovijetke o [[Silmarili]]ma i priče o tome kako su nastale pojedine rase te kako je došlo do događaja iz ''Gospodara prstenova''. Tolkien je umro prije nego što je uspio sastaviti to svoje djelo, danas poznato kao ''[[Silmarillion]]'', ali njegov je sin Christopher Tolkien uredio očevo djelo, popunio praznine i objavio ga 1977.<ref>{{cite book |last=Shippey |first=Tom |title=The Road to Middle-earth |url=https://archive.org/details/roadtomiddleeart00ship_0 | isbn = 0-618-25760-8 |year=2003. |publisher=Houghton Mifflin |edition=Revised and expanded edition}}</ref> Na nagovor svojih izdavača, započeo je "novog Hobita" u prosincu 1937.<ref name="stvaranje"/> Nakon nekoliko neuspjelih pokušaja, napokon se iskristalizirala priča o Jedinstvenom prstenu i knjiga je iz nastavka ''Hobita'', po temi, postala gotovo nastavak neobjavljenog ''Silmarilliona''. Ideju o prvom poglavlju ("Dugo očekivana proslava") Tolkien je dobio potpuno razrađenu, iako razloge Bilbovog nestanka, važnost prstena i naslov "Gospodar prstenova" nije razradio do proljeća 1938.<ref name="stvaranje"/> Isprva je želio napisati priču u kojoj je Bilbo potrošio svo svoje [[bogatstvo]] te je bio u potrazi za novom pustolovinom u kojoj bi ponovno stekao blago; međutim, sjetio se prstena i njegovih moći pa je odlučio radije pisati o tome.<ref name="stvaranje"/> Započeo je priču s Bilbom kao glavnim likom, ali odlučio je da je priča preozbiljna da bi se kao glavni lik pojavio hobit koji se toliko voli zabavljati. Zato je Tolkien potražio zamjenski lik koji bi nosio Prsten pa se okrenuo članovima Bilbove obitelji.<ref name="stvaranje"/> Mislio je za glavni lik uzeti Bilbova sina, ali to ga je dovelo do teških pitanja, kao što je npr. boravište Bilbove supruge i bi li Bilbo pustio vlastitog sina u opasnost. U jednoj je grčkoj legendi junakov nećak dobio moćan predmet i tako je nastao lik [[Frodo Baggins|Frode]].<ref name="stvaranje"/> (Zapravo je Tolkien učinio Frodu Bilbovim rođakom i u prvom i u drugom koljenu, ali zbog razlike u godinama oni su jedan drugoga smatrali nećakom i ujakom.) Pisanje je zbog Tolkienovog perfekcionizma sporo napredovalo i često je bilo prekidano njegovim akademskim dužnostima.<ref>Tolkien, J.R.R. (1981.). ''Pisma J. R. R. Tolkiena.'' Houghton Mifflin. {{ISBN|0-618-05699-8}}. Pismo br. 17.</ref> Prema izvorima, čini se da se ostavio pisanja ''Gospodara prstenova'' tijekom većeg dijela 1943. i ponovno je počeo pisati tek u travnju 1944.<ref name="stvaranje"/> Ponovno se prihvativši pisanja, svojem je sinu [[Christopher Tolkien|Christopheru]], koji je u to vrijeme u [[Južna Afrika|Južnoj Africi]] služio u [[Royal Air Forces|RAF]]-u, slao kopije poglavlja koja je pisao. 1946. godine ponovno je intenzivnije počeo pisati, a svojim je izdavačima 1947. pokazao kopiju rukopisa.<ref name="stvaranje"/> Priča je sljedeće godine bila završena, ali Tolkien je ranije napisane dijelove pregledavao do 1949.<ref name="stvaranje"/> Zbog svađe sa svojim izdavačima, [[Allen & Unwin|Allenom & Unwinom]], knjiga je 1950. ponuđena [[Collins]]u. Tolkien je zajedno s ''Gospodarom prstenova'' namjeravao objaviti i ''Silmarillion'' (koji u to vrijeme još nije bio pregledan i uređen), a Allen & Unwin nisu bili spremni to učiniti. Nakon što je Milton Waldman, njegova veza u Collinsu, izrazio mišljenje da ''Gospodara prstenova'' hitno treba skratiti, on je uskoro zatražio da knjiga bude objavljena 1952. Tvrtka Collins to nije učinila pa je Tolkien pisao Allenu & Unwinu rekavši da bi "rado razmislio o objavljivanju bilo kojeg dijela."<ref name="stvaranje"/> Nakon velikog uspjeha ''Gospodara prstenova'', Tolkien je razmišljao o pisanju nastavka koji bi se zvao ''Nova sjena'' i u kojem bi se narod Gondora okrenuo mračnim kultovima i razmišljao o ustanku protiv Aragornovog sina, [[Eldarion]]a. Tolkien nikad nije jako uznapredovao u pisanju tog nastavka zato što se priča više bavila ljudskom prirodom nego epskim borbama, a nekoliko stranica koje su napisane može se naći u ''[[Narodi Međuzemlja|Narodima Međuzemlja]]''. Umjesto toga, Tolkien se vratio pisanju i pregledavanju svoje priče ''Silmarillion'', ali umro je prije nego što je dovršio priču koju je ipak [[1977]]. objavio njegov sin [[Christopher Tolkien]]. === Objavljivanje === Za objavljivanje je, što zbog poslijeratnog manjka papira, što zbog toga da cijena knjige ne bude previsoka, knjiga podijeljena na tri sveska: ''[[Prstenova družina|Prstenovu družinu]]'' (1. i 2. knjiga), ''[[Dvije Kule]]'' (3. i 4. knjiga) i ''[[Povratak kralja]]'' (5. i 6. knjiga te šest dodataka). Zbog kašnjenja pri izradi dodataka, karata, a posebno kazala, svesci su objavljeni kasnije nego što je planirano - u Ujedinjenom Kraljevstvu redom [[21. 7.|21. srpnja]] [[1954]]., [[11. 11.|11. studenog]] [[1954]]. i [[20. 10.|20. listopada]] [[1955]]. Posebno se dugo čekalo na objavljivanje ''Povratka kralja''. Tolkienu se nije ni sviđao naslov ''Povratak kralja'' zato što je smatrao da odaje preveliki dio radnje. Prvo je predložio naslov ''Rat za Prsten'' kojeg su odbili njegovi izdavači.<ref>{{cite book |last=Tolkien |first=J.R.R. |title=The War of the Ring: The History of The Lord of the Rings, Part Three|url=https://archive.org/details/warofring0000tolk | isbn = 0-618-08359-6 |year=2000. |publisher=Houghton Mifflin}}</ref> Objavljivanje knjiga pratio je dogovor o podjeli zarade zbog kojeg Tolkien nije primio nikakav predujam ili dobivao tantijeme dok prodaja knjiga nije pokrila troškove njihovog objavljivanja, a nakon toga dobio je veliki dio zarade. Planirano je da kazalo za sva tri sveska, koje se nalazi na kraju trećeg sveska, bude objavljeno zajedno s ''Prstenovom družinom''. Međutim, pokazalo se da to nije moguće ostvariti u razumnom roku. Kasnije, 1966. godine, kazalo s četiri naslova dodano je ''Povratku kralja''. Djelo se često naziva "[[trilogija|trilogijom]]" ''Gospodara prstenova'' zato što se većinom pojavljuje u izdanju od tri sveska. Sam je Tolkien u pismu pjesniku [[W. H. Auden]]u za djelo upotrijebio termin "trilogija"<ref>Tolkien, J.R.R. (1981.). ''Pisma J. R. R. Tolkiena.'' Houghton Mifflin. {{ISBN|0-618-05699-8}}. Pismo br. 163.</ref> iako je kasnije to smatrao netočnim zato što je djelo napisano i zamišljeno kao jedna knjiga.<ref>Tolkien, J.R.R. (1981.). ''Pisma J. R. R. Tolkiena.'' Houghton Mifflin. {{ISBN|0-618-05699-8}}. Pismo br. 149.</ref> === Povijest izdavaštva === Tri su sveska prvi put objavili Allen & Unwin u razmacima od nekoliko mjeseci 1954. i 1995. godine. Od tada su ih mnogi izdavači ponovno objavili u izdanjima od jednog, tri, šest ili sedam svezaka. Danas su dva najčešća izdanja na engleskom jeziku ono od jednog ({{ISBN|0-618-34399-7}}) te ono od tri sveska ({{ISBN|0-618-34624-4}}), dok je na hrvatskom jeziku, u izdanju Algoritma, knjiga objavljena u tri sveska (meke i tvrde korice) te u jednom svesku ({{ISBN|953-6166-05-4}}). Roman je preveden na desetke jezika.<ref>[http://www.tolkien.co.uk/faq3.aspx "How many languages have The Hobbit and The Lord of the Rings been translated into?"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070530043707/http://www.tolkien.co.uk/faq3.aspx |date=2007-05-30 }}, podatak preuzet 3. lipnja 2006.]</ref> Tolkien, stručnjak za [[filologija|filologiju]], pregledao je mnoge od tih prijevoda te ih je komentirao osvrnuvši se na proces prevođenja i na vlastiti rad. Kako bi pomogao prevoditeljima, Tolkien je napisao "[[Vodič kroz imena u Gospodaru prstenova]]". Prevoditelji imaju neobično veliku slobodu pri prevođenju ''Gospodara prstenova'' zato što bi ta knjiga trebala biti prijevod [[Crvena knjiga iz Westmarcha|Crvene knjige iz Westmarcha]], i suprotno od uobičajene suvremene prakse, imena koja imaju određena značenje u engleskoj verziji, mogu se izmijeniti kako bi slično značenje imala i u prijevodu. U [[hrvatski jezik|hrvatskom]] je prijevodu tako ''Bag End'' postao ''Vrećasti Vijenac'', a supruga Sama Gamgeeja, koja u originalu nosi ime Rosie Cotton, postala je Ružica Pamuković. === Utjecaji === ''Gospodar prstenova'' razvio se kao Tolkienovo osobno istraživanje vlastitog zanimanja za [[filologija|filologiju]], [[religija|religiju]] (posebno za [[katoličanstvo]]), [[bajka|bajke]], kao i [[nordijska mitologija|nordijsku mitologiju]], ali na njegovo je stvaranje velikim dijelom utjecala njegova vojna služba u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]].<ref name="Influences of Lord of the Ring"/> Tolkien je stvorio cijeli, veoma detaljan, imaginarni svijet ([[Eä]]) u kojem je smještena radnja ''Gospodara prstenova'', a otvoreno je priznao da su na nastanak mnogih dijelova toga svijeta utjecali različitih izvori.<ref name="pisma"/> Tolkien je jednom ''Gospodara prstenova'' opisao svojem prijatelju, engleskom [[isusovci|jezuitu]] Robertu Murrayju kao "''u osnovi religiozno i katoličko djelo, isprva takvo nesvjesno, ali u ponovno pregledu svjesno''."<ref name="pisma"/> U djelu postoje mnoge teološke teme uključujući i bitku između dobra i zla, trijumf poniznosti nad ponosom, te djelovanje [[božanska milost|milosti]]. Osim toga, u priči se pojavljuju i teme smrti i besmrtnosti, milosrđa i sažaljenja, uskrsnuća, spasenja, kajanja, slobodne volje, pravde, prijateljstva, autoriteta i iscjeljenja. Također, navodno je Tolkien pri opisu Frodove borbe s moći Jedinstvenog Prstena na umu imao riječi iz molitve [[Oče naš]] "i ne uvedi nas u napast, nego izbavi nas od zla."<ref name="pisma"/> Na Tolkienovo Međuzemlje jak utjecaj imali su i nekršćanski religijski motivi. Njegovi [[Ainur]], rasa anđeoskih bića koja su odgovorna za [[Ainulindalë|konceptualizaciju svijeta]], uključuju [[Valari|Valare]], panteon "bogova" koji su odgovorni za održavanje svega od neba i mora do snova i sudbine, i njihove sluge [[Maiari|Maiare]]. Ideja o Valarima slična je [[grčka mitologija|grčkoj]] i nordijskoj mitologiji, iako je Ainure i sam [[Arda|svijet]] stvorio [[Ilúvatar|Ilúvatar ili Eru]]. Samo prakticiranje vjere u Međuzemlju prilično je zanemareno u ''Gospodaru prstenova'' i detaljnije informacije mogu se naći samo u različitim inačicama materijala za ''Silmarillion''. Ipak, postoje neke aluzije na taj dio Tolkienovog rada, između ostalog, "Veliki Neprijatelj" koji je bio [[Sauron]]ov gospodar i "Elbereth, Kraljica zvijezda" (redom Valari [[Melkor|Morgoth]] i [[Varda]]). Mogu se pronaći i ostali nekršćanski mitološki i folklorni elementi kao što su ostale svjesne rase neljudi (patuljci, vilenjaci, hobiti i enti), "Zeleni čovjek" ([[Tom Bombadil]]) te duhovi. Sjevernoeuropske mitologije možda su i najpoznatiji nekršćanski utjecaj na Tolkiena. Njegovi vilenjaci i patuljci temelje se prvenstveno na [[nordijska mitologija|nordijskoj]] i povezanim [[germanska mitologija|germanskim mitologijama]].<ref>Tolkien, J.R.R. (1981.). ''Pisma J. R. R. Tolkiena.'' Houghton Mifflin. {{ISBN|0-618-05699-8}}. Pisma br. 144 i 236.</ref> Imena kao što su "Gandalf" i "Gilmi" izravno su izvedena iz nordijske mitologije. Na lik Gandalfa posebno je utjecalo germansko božanstvo [[Odin]] u svojoj inkarnaciji "Lutalice", starca duge bijele brade, sa šeširom širokog oboda i štapom; Tolkien je u pismu iz 1946. godine napisao da Gandalfa zamišlja kao lutalicu nalik Odinu.<ref name="pisma"/> Jedan od književnih utjecaja iz europskih mitologija je i anglosaksonski ep [[Beowulf]].<ref>Shippey, Tom (2000). ''J. R. R. Tolkien Author of the Century'', HarperCollins. {{ISBN|0-261-10401-2}}</ref> Moguće je da je Tolkien preuzeo i neke elemente iz [[Völsunga saga|Völsunga sage]] (stare nordijske sage i osnove za kasniju njemačku [[Saga o Nibelunzima|Sagu o Nibelunzima]]), posebno čarobni zlatni prsten i slomljeni mač koji je ponovno iskovan. U ''Völsunga sagi'', ti su predmeti redom [[Andvarinaut]] i [[Gram (mitologija)|Gram]], koji su veoma slični [[Jedinstveni Prsten|Jedinstvenom Prstenu]] i [[Narsil]]u odnosno Andúrilu. Tolkien je kao utjecaj na ideju o Međuzemlju naveo i [[finska mitologija|finsku mitologiju]], točnije finski nacionalni ep [[Kalevala|Kalevalu]]. Slično kao i radnja ''Gospodar prstenova'', i radnja Kalevale vrti se oko čarobnog predmeta velike moći, [[Sampo|Sampa]], koji svojem vlasniku daje veliko bogatstvo, ali nikad potpuno ne razjašnjava svoju pravu prirodu. Kao i za Jedinstveni Prsten, i za Sampo se bore sile dobra i zla te na kraju biva izgubljen za svijet i uništen pri kraju priče. Osim toga, i čarobnjak iz Kalevale, [[Väinämöinen]], donekle je sličan Gandalfu - zajednički su im besmrtnost i mudrost, a oba djela završavaju odlaskom čarobnjaka na lađama u zemlje daleko od smrtnog svijeta. Tolkien je i vilenjački jezik [[Quenya]] temeljio na [[finski jezik|finskom]].<ref>{{cite web|url=http://www.nationalgeographic.com/ngbeyond/rings/language.html|title="Cultural and Linguistic Conservation"|accessdate=16. travnja 2006.|archivedate=2014-03-27|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140327132156/http://www.nationalgeographic.com/ngbeyond/rings/language.html|deadurl=yes}}</ref> Jasno je i da Prsten može imati široku primjenu na ideju apsolutne moći i njezine posljedice te da radnja sugerira kako će svakoga tko želi imati apsolutnu moć ta moć na kraju i iskvariti. Ideja "prstena moći" prisutna je i u [[Platon]]ovom djelu ''[[Država (Platon)|Država]]'', [[Richard Wagner|Wagnerovom]] opernom ciklusu ''[[Prsten Nibelunga]]'' te u priči o ''[[Gigov prsten|Gigovom prstenu]]''. Na nešto osobnijoj razini, neke su lokacije i likovi nadahnuti Tolkienovim djetinjstvom u [[Sarehole]]u i [[Birmingham]]u.<ref>Tolkien, J.R.R. (1981.). ''Pisma J. R. R. Tolkiena.'' Houghton Mifflin. {{ISBN|0-618-05699-8}}. Pisma br. 178 i 303.</ref> Moguće je i da se [[Shire]] i njegova okolica temelje na seoskom krajoliku oko [[Stonyhurst College]]a u [[Lancashire]]u gdje je Tolkien često boravio tijekom 1940-ih.<ref>{{cite web|url=http://www.travellady.com/Issues/Issue64/64E-hobbits.htm|title="In the Valley of the Hobbits"|accessdate=5. listopada 2006.|archive-date=2002-06-22|archive-url=https://archive.today/20020622045024/http://www.travellady.com/Issues/Issue64/64E-hobbits.htm/|dead-url=yes}}</ref> Na ''Gospodara prstenova'' presudan su utjecaj imala Tolkienova iskustva tijekom Prvog svjetskog rata i iskustva njegova sina tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Središnji dio radnje u knjizi - dugi rat između dobra i zla - središnji je događaj i mnogih [[mitologija]], pogotovo nordijske, ali je i jasno aludiranje na dobro poznat opis Prvog svjetskog rata, koji je često nazivan "ratom koji će završiti sve ratove". Nakon objavljivanja ''Gospodara prstenova'' ti su utjecaji doveli do nagađanja o tome kako je Jedinstveni Prsten alegorija za [[nuklearno oružje|nuklearnu bombu]].<ref>[http://www.theonering.net/torwp/ "The LOTR Props Exhibition: Steve la Hood Speaks"].</ref> Tolkien je, međutim, često naglašavao da njegova djela uopće nisu [[alegorija|alegorije]]. U predgovoru ''Gospodara prstenova'' napisao je da ne voli alegorije i da njegova priča nije alegorija,<ref>{{cite book |last=Tolkien |first=J.R.R. |title=Gospodar prstenova |isbn=953-6166-11-9|year=2002. |publisher=Algoritam}}</ref> te bi bilo neodgovorno olako odbaciti tako izravne izjave. Tolkien je već završio veći dio knjige, uključujući i kraj u cijelosti, prije nego što su u kolovozu 1945. godine nuklearne bombe bačene na [[Hiroshima|Hirošimu]] i [[Nagasaki]]. == Adaptacije == [[Datoteka:LOTRTTTmovie.jpg|thumb|Poster drugog filma iz trilogije Gospodar prstenova, ''[[Gospodar prstenova: Dvije kule (2002)|Gospodar prstenova: Dvije kule]]'']] ''Gospodar prstenova'' u više je navrata prilagođen za film, radio i kazalište. Knjiga je četiri puta prilagođena za emitiranje na radiju. 1955. i 1956., [[BBC]] je emitirao ''[[Gospodara prstenova (radijska serija iz 1955.)|Gospodara prstenova]]'', adaptaciju priče u 12 dijelova. [[1960-e|1960-ih]] godina radijska postaja [[WBAI]] iz [[New York]]a napravila je kratku radijsku adaptaciju. Dramatizacija ''[[Gospodara prstenova (radijska serija iz 1979.)|Gospodara prstenova]]'' iz 1979. emitirana je u Sjedinjenim Američkim Državama, a kasnije je izdana i na kazeti i CD-u. 1981. BBC je emitirao novu dramatizaciju ''[[Gospodara prstenova (radijska serija iz 1981.)|Gospodara prstenova]]'' u 26 polusatnih epizoda. Napravljene su tri filmske adaptacije djela. Prva je bila [[Gospodar prstenova (1978)|Gospodar prstenova J. R. R. Tolkiena]] iz 1978., koju je napravio animator [[Ralph Bakshi]]. To je trebao biti prvi dio filma u dva dijela (stoga je originalni naslov filma ''Gospodar prstenova prvi dio''). Film pokriva radnju ''Prstenove družine'' i dio radnje ''Dvije kule''. Druga adaptacija, ''[[Povratak kralja (1980)|Povratak kralja]]'' iz 1980. bila je animirani televizijski film [[Rankin-Bass]]a, tvrtke koja je napravila i sličnu inačicu [[Hobit (film)|Hobita]] iz 1977. Treća je adaptacija [[Peter Jackson|Petera Jacksona]], [[filmska trilogija Gospodar prstenova]] koju je producirala tvrtka [[New Line Cinema]], a izašla je u tri dijela kao ''[[The Lord of the Rings: The Fellowship of the Ring|Gospodar prstenova: Prstenova družina]]'' (2001.), ''[[Gospodar prstenova: Dvije kule (2002)|Gospodar prstenova: Dvije kule]]'' (2002.) te ''[[The Lord of the Rings: The Return of the King|Gospodar prstenova: Povratak kralja]]'' (2003.). Posljednji dio trilogije bio je tek drugi film u povijesti koji je zaradio više od milijardu dolara, nakon ''[[Titanic (film iz 1997.)|Titanica]]'' 1997. i, kao ''Titanic'', osvojio je ukupno 11 [[Oscar]]a, između ostalog i Oscare za najbolji film i najboljeg redatelja. Filmska je trilogija posljednjih godina pomogla u povećanju popularnosti knjige.<ref name = "surge"/> Napravljeno je i nekoliko kazališnih adaptacija knjige. U [[Cincinnati|Cincinnatiju, Ohio]] izvedene su kazališne adaptacije ''Prstenove družine'' (2001.), ''Dvije kule'' (2002.) i ''Povratka kralja'' (2003.). Mjuzikl ''[[Gospodar prstenova (mjuzikl)|Gospodar prstenova]]'' premijerno je izveden u [[Toronto, Ontario|Torontu]], u Kanadi 2006., a u svibnju 2007. započeto je njegovo izvođenje u [[London]]u. == Povezano == * [[Hobit (knjiga)|Hobit]] * [[Silmarillion]] == Izvori == {{reflist|2}} == Vanjske veze == {{Commonscat|The Lord of the Rings}} * [http://www.tolkien.co.uk/ Službena Tolkienova web stranica] * [http://lotr.wikia.com The Lord of the Rings Wiki] na [[Wikia|Wikiji]] {{Tolkienov legendarij}} {{Gospodar prstenova}} {{Međuzemlje}} {{Authority control}} {{DEFAULTSORT:Lord of the Rings}} [[Kategorija:The Lord of the Rings| ]] [[Kategorija:Djela J. R. R. Tolkiena]] [[Kategorija:Tolkienov legendarij]] cjynvuqfmb0d8be53gzjsvk7abg5x5w Shahrukh Khan 0 44073 42669465 42598318 2026-08-08T13:52:16Z Aca 108187 + 42669465 wikitext text/x-wiki {{Infokutija02 glumac | bgcolour = | ime = Shahrukh Khan | slika = SRK and Yash Chopra Interview.jpg | opis = Khan na proslavi 80. rođendana Yasha Chopre | alias = Shah Rukh Khan, King Khan, SRK | datum_rođenja = {{birth date and age|1965|11|2|df=y}} | mjesto_rođenja = [[New Delhi]], [[Indija]] | years active = 1988 | supružnik = Gauri Khan (1991–) | zanimanje = glumac, filmski producent, TV voditelj | nagrade = {{awd|award=[[Filmfare Best Actor Award|Filmfare za najboljeg glumca]]|year=1994|title=[[Baazigar]]|year2=1996|title2=[[Dilwale Dulhania Le Jayenge]]|year3=1998|title3=[[Dil To Pagal Hai]]|year4=1999 |title4=[[Kuch Kuch Hota Hai]]|year5=2003|title5=[[Devdas (2002 film)|Devdas]]|year6=2005|title6=[[Swades]]|year7=2008|title7=[[Chak De India]]}} }} '''Shahrukh Khan''' ([[Hindi]]: शाहरुख़ ख़ान, [[Urdu]]: شاہ رخ خان), je jedan od najpoznatijih indijskih glumaca, koji pored glume radi i kao filmski producent i televizijski domaćin. Poznat je i kao King Khan. Svoju karijeru je počeo kasnih 1989-ih pojavljivanjem u nekoliko televizijskih serija. Njegov prvi debitantski film ''[[Deewana]]'', je postigao veliki uspjeh (1992). Tokom godina u indijskoj filmskoj industriji, dobio je nekoliko nagrada za najboljeg glumca godine, a pored toga i dosta drugih nagrada u drugim domenima. Dok su filmovi, kao što su ''Dilwale Dulhaniya Le Jayenge'' (1995),'' Kuch Kuch Hota Hai'' (1998), ''Chak De India'' (2007), i ''Om Shanti Om'' (2007), ostali zapamćeni kao jedni od najboljih filmova u [[Bolivud]]u, ''Kabhi Khushi Kabhie Gham'' (2001), ''Kal Ho Naa Ho'' (2003), ''Veer-Zaara'' (2004)i ''Kabhi Alvida Naa Kehna'' (2006) su bili veliki hitovi i u svijetu. == Biografija == [[Datoteka:Shah Rukh Khan and Family.jpg|thumb|desno]] Kan je musliman, rodjen u Nju Delhiju u Indiji.<ref name="Rediff-Pathan">{{cite web|url = http://www.rediff.com/movies/2007/mar/16srk.htm| title = The Rediff Interview / Shah Rukh Khan|publisher = Rediff|accessdate = 05. 06. 2006.}}</ref> Njegov otac, Taj Mohammed Khan bio je borac za slobodu Peshawar, Pakistan. Njegova majka Lateef Fatimathe bila je usvojena ćerka general-majora Shah Nawaz Khan Janyua klana, koji je služio kao general u [[Indijska nacionalna armija|Indijskoj nacionalnoj armiji]] [[Subash Chandra Bose]]a.<ref>{{cite web | work=telegraphindia.com | title=Badshah at durbar and dinner | url=http://www.telegraphindia.com/1040531/asp/frontpage/story_3313328.asp | accessdate=12 March 2007 | archivedate=2009-01-27 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20090127042930/http://telegraphindia.com/1040531/asp/frontpage/story_3313328.asp | deadurl=yes }}</ref> Kanov otac je došao u Gurgaon iz Qissa Kahani Bazaar u Peshawaru prije dijeljenja Indije, dok je porodica njegove majke došla u Rawalpindi, takođe u savremenom Pakistanu.<ref>{{cite web|url=http://specials.rediff.com/news/2004/may/31sl02.htm|title=Rediff News Gallery: The Shahrukh Connection}}</ref> Kan ima stariju sestru Shehnazu. .<ref>{{cite web|url=http://movies.indiatimes.com/cms.dll/articleshow?artid=177008&right=1&fright=1&botlink=1|title=Shahrukh Khan - Journey|access-date=2008-06-13|archivedate=2008-12-27|archiveurl=https://web.archive.org/web/20081227064913/http://movies.indiatimes.com/cms.dll/articleshow?artid=177008&right=1&fright=1&botlink=1|deadurl=yes}}</ref> Pohađao je St. Columba's školu gdje se isticao u sportovima, drami i akademiji. Dobio je mač časti, nagradu za studente. Kasnije je pohađao Hansraj Koledž (1985-1988). Posle ovoga, studirao je u Mass Communication Jamia Millia Islamia.<ref>{{cite web|url=http://www.indiafm.com/features/2006/11/02/1777/index.html|title=Facts you never knew about SRK|author=IndiaFM News Bureau|publisher=[[indiaFM]]|date=[[November 2]], [[2006]]|accessdate = 09. 02. 2008.}}</ref> Poslije smrti roditelja, Šaruk Kan se preselio iz Nju Delhija u Bombaj 1991.<ref>{{cite web | work=zeenews.com | title=Shah Rukh Khan turns 42 | url=http://www.zeenews.com/znnew/articles.asp?aid=404915&sid=ZNS&sime=exclusive-news | accessdate=2 November 2007}}</ref> Iste godine, prije početka filmske karijere, oženio je Gauri Khan 25. oktobra 1991.<ref>{{cite web|url=http://www.hinduonnet.com/thehindu/fr/2006/11/17/stories/2006111701130100.htm|title=Much ado about King Khan|date=[[17.11.]] [[2006]].|author=Siddiqui, Rana|publisher=The Hindu|accessdate=09. 02. 2008.|archive-date=2008-03-09|archive-url=https://web.archive.org/web/20080309171508/http://www.hinduonnet.com/thehindu/fr/2006/11/17/stories/2006111701130100.htm|dead-url=yes}}</ref> Imaju dvoje đece, sina Aryana (r. 1997) i kćer Suhanu (r. 2000). 2005. godine Nasreen Munni Kabir je producirao dvodjelni dokumetarac o Kanu, nazvan ''Unutrašnji i spoljašnji svijet Šaruk Kana''. Film je kontrast između umjetničkog života glumca i intimnog - porodičnog. Knjiga ''Still Reading Khan'', gdje je detaljno opisan njegov porodični život, objavljena je 2006. Druga knjiga od Anupama Chopra, "Kralj Bolivuda : Shahrukh Khan and the seductive world of Indian cinema", objavljena je 2007. Ova knjiga opisuje svijet Bolivuda kroz Kanov život. Kanova voštana statua u prirodnoj veličini je dostupna u muzeju voštanih figura Madame Tussauds, London, koja je postavljena u aprilu 2007.<ref>{{cite web|url=http://www.madame-tussauds.co.uk/shah_rukh_khan.htm|title=Shah Rukh Khan Now Live At Madame Tussauds|access-date=2008-06-13|archivedate=2009-04-30|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090430154124/http://www.madame-tussauds.co.uk/shah_rukh_khan.htm|deadurl=yes}}</ref> Khan dobio Ordre des Arts et des Lettres nagradu francuske Vlade, za njegovu “izvanrednu karijeru”.<ref>{{cite web|url=http://www.indiafm.com/news/2007/06/21/9619/index.html|title=Shah Rukh Khan to be honoured by French Govt.}}</ref> == Karijera == [[Datoteka:Ganguly with shahrukh.jpg|thumb|desno]] === Počeci === Kan je počeo da glumi u pozorištu TAG.<ref>{{cite web|url=http://www.mid-day.com/entertainment/television/2002/october/32887.htm|title=The camera chose Shah Rukh Khan|access-date=2008-06-13|archive-date=2007-11-27|archive-url=https://web.archive.org/web/20071127014420/http://www.mid-day.com/entertainment/television/2002/october/32887.htm|url-status=dead}}</ref> Svoju karijeru na malim ekranima je započeo kao debitant 1988, kada se pojavio u televizijskoj seriji Fauji, igrajući ulogu Abhimanyu Raiha.<ref>{{cite web|url=http://www.hindustantimes.com/StoryPage/StoryPage.aspx?id=f9c017a9-918d-45bf-9162-f147e9fec513&MatchID1=4502&TeamID1=2&TeamID2=6&MatchType1=1&SeriesID1=1122&PrimaryID=4502&Headline='Theatre+is+at+an+all-time+low+in+Delhi'|title=Shahrukh's teacher gives him the credit|access-date=2008-06-13|archivedate=2007-09-30|archiveurl=https://web.archive.org/web/20070930014712/http://www.hindustantimes.com/StoryPage/StoryPage.aspx?id=f9c017a9-918d-45bf-9162-f147e9fec513&MatchID1=4502&TeamID1=2&TeamID2=6&MatchType1=1&SeriesID1=1122&PrimaryID=4502&Headline='Theatre+is+at+an+all-time+low+in+Delhi'|deadurl=yes}}</ref> Poslije toga se pojavio u još nekoliko televizijskih serija - 1989. godine u Cirkusu,<ref>{{cite web|title=bbc.co.uk|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/2204900.stm|work=Shahrukh goes global|accessdate=7. septembra 2007}}</ref> koja obrađuje život cirkuskih izvođača. Iste godine, Kan je takođe igrao glavnu ulogu u hvaljenom TV-filmu ''[[In Which Annie Gives It Those Ones]]'', o životu Delhijskog univerziteta 1970-ih i na temelju scenarija [[Arundhati Roy]].<ref>{{cite web|url=http://www.time.com/time/asia/2004/heroes/hshah_rukh_khan.htm|title=Bollywood's Brightest Star}}{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> === 1990-te === Poslije smrti roditelja, seli se iz Nju Delhija u Bombaj, i tu se pojavljuje kao debitant u filmu Deewana iz 1992. godine. Film je bio hit, i tako je započeo svoju karijeru u Bolivudu.<ref>{{cite web|url=http://www.boxofficeindia.com/showProd.php?itemCat=198&catName=MTk5Ng==|title=Box Office 1992|publisher=BoxOfficeIndia.Com|accessdate=10. 1. 2006|archiveurl=https://archive.today/20121204183543/http://www.boxofficeindia.com/showProd.php?itemCat=198&catName=MTk5Ng==|archivedate=2012-12-04|dead-url=yes}}</ref> Njegova izvedba mu je donijela nagradu za najboljeg muškog debitanta. Njegov sledeći film, Maya Memsaab, donosi kontraverznost zbog njegovog pojavljivanja u za indijsku kinematografiju eksplicitnim scenama seksa u filmu.<ref>{{cite web|url=http://gorilla.coldfusionvideo.com/?p=99|title=Through the looking glass}}</ref> 1993. Kan je dobio nagradu za njegove portrete opsesivnog ljubavnika i ubice u hitovima kao što su Darr i Baazigar.<ref>{{cite web|url=http://www.boxofficeindia.com/showProd.php?itemCat=199&catName=MTk5Mw==|title=Box Office 1993|publisher=BoxOfficeIndia.Com|accessdate=20. 4. 2008|archiveurl=https://archive.today/20120721012618/http://www.boxofficeindia.com/showProd.php?itemCat=199&catName=MTk5Mw==|archivedate=2012-07-21|dead-url=yes}}</ref> Zahvaljujući Darr'u on je počeo da sarađuje sa Yash Choprom (Yash Raj films) najvećom produkcijskom kućom u Bolivudu. Baazigar je šokirao indijsku publiku s korištenjem nasilja neuobičajenog za standardne bolivudske formule,<ref>{{cite web|url=http://specials.rediff.com/movies/2005/oct/18sld4.htm|title=Shah Rukh's Best Movies|publisher=Rediff.com|accessdate = 20. 04. 2008.}}</ref> ali ta uloga Kanu ipak obezbjedila prvu filmsku nagradu najboljeg glumca. Iste godine, Kan je igrao ulogu mladog muzičara u filmu Kabhi Haan Kabhi Naa, koja mu je donijela nagradu za najboljeg izvođača. On je izjavio da je to jedan od omiljenih filmova gdje je glumio. 1994, Khan jos jednom igra u ulozi psihotičnog ljubavnika u filmu Anjaam.<ref>{{cite web|url=http://www.boxofficeindia.com/showProd.php?itemCat=200&catName=MTk5NA==|title=Box Office 1994|publisher=BoxOfficeIndia.Com|accessdate=20. 4. 2008|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130107074858/http://www.boxofficeindia.com/showProd.php?itemCat=200|archivedate=2013-01-07|deadurl=yes}}</ref> Iako film nije imao velikog uspjeha, Kanu je nastup donio nagradu Best Villain ( nagrada za najbolji negativni lik). Iste te godine, Khan igra u filmu Kabhi Haan Kabhi Naa, u ulozi mladog muzičara, i taj film je jako dobro prošao na tržištu, a zahvaljujući njemu je i dobio nagradu Filmfare critics award. Khan za taj film kaže da mu je najmiliji od svih filmova u kojima je do tada igrao.<ref>{{Cite web |title=Kabhi Haan Kabhi Naa is very special, says Shahrukh Khan |url=http://www.hindustantimes.com/StoryPage/StoryPage.aspx?id=d64ec412-a1cd-44ca-909f-84e8cb73447b&MatchID1=4567&TeamID1=6&TeamID2=1&MatchType1=2&SeriesID1=1145&PrimaryID=4567&Headline=iKabhi+Haan+Kabhi+Naa%2fi+is+special%3a+SRK |access-date=2008-06-13 |archivedate=2009-05-19 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090519002005/http://www.hindustantimes.com/StoryPage/StoryPage.aspx?id=d64ec412-a1cd-44ca-909f-84e8cb73447b&MatchID1=4567&TeamID1=6&TeamID2=1&MatchType1=2&SeriesID1=1145&PrimaryID=4567&Headline=iKabhi+Haan+Kabhi+Naa%2Fi+is+special%3A+SRK |deadurl=yes }}</ref> 1995, Kan je glumio u Choprinom filmu Dilwale Dulhania Le Jayenge, koji je postigao veliki uspjeh,<ref>{{cite web|url=http://www.boxofficeindia.com/cpages.php?pageName=all_time_earners|title=All Time Earners Inflation Adjusted (Figures in Ind Rs)|publisher=BoxOfficeIndia.com|accessdate=10. 1. 2008.|archiveurl=https://archive.today/20120721131404/http://www.boxofficeindia.com/cpages.php?pageName=all_time_earners|archivedate=2012-07-21|dead-url=yes}}</ref> za koji je dobio njegovu drugu nagradu za najboljeg glumca godine. Taj film je postao jedan od najrpodavanijih i najuspješnijih filmova Bolivuda.<ref>{{cite web|work=planetbollywood.com|title=´DDLJ´ Enters The Thirteenth Year At The Theaters!|url=http://www.planetbollywood.com/displayArticle.php?id=011307064804|accessdate=14. 1. 2007}}</ref> 1996. je bila razočaravajuća godina za Kana jer svi njegovi filmovi te godine nisu postigli uspjeh. Te godine je snimio četiri filma : Army, Dushman Duniya Ka, Chaahat i English Babu Desi Mem.<ref>{{cite web|url=http://www.boxofficeindia.com/showProd.php?itemCat=202&catName=MTk5Ng==|title=Box Office 1996|publisher=BoxOfficeIndia.Com|accessdate=10. 1. 2007|archiveurl=https://archive.today/20120721102828/http://www.boxofficeindia.com/showProd.php?itemCat=202&catName=MTk5Ng==|archivedate=2012-07-21|dead-url=yes}}</ref> 1997 je snimljen Yash Choprain Dil i Pagal Hai,<ref name="1997 BO">{{cite web|url=http://www.boxofficeindia.com/showProd.php?itemCat=203&catName=MTk5Ng==|title=Box Office 1997|publisher=BoxOfficeIndia.Com|accessdate=10. 01. 2007.|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110121001213/http://www.boxofficeindia.com/showProd.php?itemCat=203&catName=MTk5Ng==|archivedate=2011-01-21|deadurl=yes}}</ref> koji je te godine bio drugi najuspješniji film u Indiji i Kan je dobio svoju treću nagradu za najboljeg glumca godine. Ranije te godine, postigao je uspjeh sa filmom Pardes, jedan od najvećih hitova te godine kao i Yes Boss.<ref name="1997 BO"/> 1998, Kan je glumio u filmu, Kuch Kuch Hota Hai,<ref name="1998 BO">{{cite web|url=http://www.boxofficeindia.com/showProd.php?itemCat=204&catName=MTk5Ng==|title=Box Office 1998|publisher=BoxOfficeIndia.Com|accessdate=10. 1. 2008|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080125141046/http://www.boxofficeindia.com/showProd.php?itemCat=204&catName=MTk5Ng==|archivedate=2008-01-25|deadurl=yes}}</ref> koji je postao najveći hit te godine. Njegovo nastup mu je donio četvrtu nagradu najboljeg glumca godine. Film Dil Se, nije prošao dobro u Indiji, ali je imao komercijalni uspjeh u svijetu.<ref name="overseas">{{cite web|url=http://www.boxofficeindia.com/cpages.php?pageName=overseas_earners|title=Overseas Earnings (Figures in Ind Rs)|publisher=BoxOfficeIndia.Com|accessdate=10. 1. 2008|archiveurl=https://archive.today/20120525225821/http://www.boxofficeindia.com/cpages.php?pageName=overseas_earners|archivedate=2012-05-25|dead-url=yes}}</ref> Kanovo jedino ostvarenje Baadshah<ref>{{cite web|url=http://www.boxofficeindia.com/showProd.php?itemCat=205&catName=MTk5Ng==|title=Box Office 1999|publisher=BoxOfficeIndia.Com|accessdate=10. 1. 2007|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120119050259/http://www.boxofficeindia.com/showProd.php?itemCat=205&catName=MTk5Ng==|archivedate=2012-01-19|deadurl=yes}}</ref> u 1999. je postigl9o. veliki uspjeh. === 2000-te === 2000. godine Khan je glumio glavnu ulogu u Mohabbatein, filmu Aditye Chopre filmu, zajedno sa zvijezdom Amitabh Bachchanom. Film je dobro prošao u unutrašnjosti, i Kanovo izvođenje mu je donijelo drugu nagradu za najbolju ulogu u filmu. Takođe je glumio u filmu Josh, koji je postigao uspjeh.<ref name="2000 BO">{{cite web|url=http://www.boxofficeindia.com/showProd.php?itemCat=206&catName=MjAwMA==|title=Box Office 2000|publisher=BoxOfficeIndia.Com|accessdate=10. 1. 2007|archiveurl=https://archive.today/20120720153731/http://www.boxofficeindia.com/showProd.php?itemCat=206&catName=MjAwMA==|archivedate=2012-07-20|dead-url=yes}}</ref> Iste godine je Kan osnovao sopstvenu producentsku kuću Dreamz unlimited sa Juhi Chawla. Oboje su igrali u njihovom prvom filmu njihove produkcijske kuće, Phir Bhi Dil Hai Hindustani.<ref name="2000 BO"/>.Takođe je igrao u filmu Hey Ram, koji je bio nominovan u Indiji za oskara. 2001, Khan je glumio sa Karan Johar po drugi put u porodičnoj drami, Kabhi Khushi Kabhie Gham koji je bio drugi najveći hit te godine u Indiji. Takođe je igrao i u historijskom epu Asoka, glumeći cara [[Asoka|Asoku]].<ref name="BO 2001">{{cite web|url=http://www.boxofficeindia.com/showProd.php?itemCat=207&catName=MjAwMA==|title=Box Office 2001|publisher=BoxOfficeIndia.Com|accessdate=10. 1. 2007|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120117042738/http://www.boxofficeindia.com/showProd.php?itemCat=207&catName=MjAwMA==|archivedate=2012-01-17|deadurl=yes}}</ref> 2002. godine Kan je glumio u filmu, Devdas. To je bio treći indijski film snimljen do sada na istu temu, i postao je jedan od najvećih hitova te godine.<ref name="2002 BO">{{cite web|url=http://www.boxofficeindia.com/showProd.php?itemCat=208&catName=MjAwMA==|title=Box Office 2002|publisher=BoxOfficeIndia.Com|accessdate=10. 1. 2007|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120117054557/http://www.boxofficeindia.com/showProd.php?itemCat=208&catName=MjAwMA==|archivedate=2012-01-17|deadurl=yes}}</ref> Glavna ženska uloga u tom filmu je pripala Aishwarya Rai i Maduri Dixit. Takođe iste te godine, zajedno sa Salman Kanom i Maduri Dixit, igra ulogu u porodičnoj drami Hum Tumhare Hain Sanam, koji je dobro prošao na tržištu.<ref name="2002 BO"/> Pjesma koja nosi naziv isto kao i ime filma "Hum Tumhare Hain Sanam", je obrada velikog hita u Pakistanu "Boohe Barian". 2003, Kan je igrao glavnu ulogu u filmu Chalte Chalte.<ref name="2003 BO">{{cite web|url=http://www.boxofficeindia.com/showProd.php?itemCat=209&catName=MjAwMA==|title=Box Office 2003|publisher=BoxOfficeIndia.Com|accessdate=10. 01. 2007.|archiveurl=https://web.archive.org/web/20131015210718/http://www.boxofficeindia.com/showProd.php?itemCat=209&catName=MjAwMA==|archivedate=2013-10-15|deadurl=yes}}</ref> Iste godine, igrao je u romantičnoj drami Kal Ho Naa Ho, koju je pisao Karan Johar. Kanova uloga ovom filmu, gdje je glumio čovjeka sa srčanom bolešću, je bilo pozitivno okarakterisano. Film se dokazao kao jedan od najvećih hitova te godine u Indiji i najveći Bolivudski hit van Indije.<ref name="2003 BO"/> 2004 je bila dobra godina za Kana, kako komercijalno, tako i kod kritike. Igrao je glavnu ulogu u filmu Main Hoon Na, koji je dobro prošao na tržištu. Takođe je igrao vodeću ulogu u filmu Veer - Zaara, koji je bio najveći hit i u Indiji i van nje.<ref name="2004 BO">{{cite web|url=http://www.boxofficeindia.com/showProd.php?itemCat=210&catName=MjAwMA==|title=Box Office 2004|publisher=BoxOfficeIndia.Com|accessdate=10. 1. 2007|archiveurl=https://archive.today/20120710093957/http://findarticles.com/p/articles/mi_m1295/is_n4_v61/ai_19254727/|archivedate=2012-07-10|dead-url=yes}}</ref> Kanov udio u tom filmu mu donosi nekoliko nagrada. Iste godine, za film Swades je dobio šestu nagradu najboljeg glumca godine. Bio je nominovan za najboljeg glumca godine sa sva tri filma, a dobio je za Swades.<ref name="2004 BO"/> Jedino ostvarenje u 2005 je bio film Paheli, koji je bio nominovan u Indiji za Oskara.Film je sniman u njegovoj producentskoj kući.<ref name="BO 2005">{{cite web|url=http://www.boxofficeindia.com/showProd.php?itemCat=211&catName=MjAwMA==|title=Box Office 2005|publisher=BoxOfficeIndia.Com|accessdate=10. 01. 2007.|archiveurl=https://archive.today/20130628193828/http://www.boxofficeindia.com/showProd.php?itemCat=211&catName=MjAwMA==|archivedate=2013-06-28|dead-url=yes}}</ref> 2006. godine Khan igra sa Karan Johar po četvrti put u fimu Kabhi Avida Naa Kehna. Dobro je prošao u Indiji, a još bolje izvan nje, postajući najveći hit na svjetskom tržištu te godine.<ref name="2006 BO">{{cite web|url=http://www.boxofficeindia.com/showProd.php?itemCat=212&catName=MjAwMA==|title=Box Office 2006|publisher=BoxOfficeIndia.Com|accessdate=10. 01. 2007.|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080125142500/http://www.boxofficeindia.com/showProd.php?itemCat=212&catName=MjAwMA==|archivedate=2008-01-25|deadurl=yes}}</ref> Drugo ostvarenje te godine film Don, je postigao veliki uspjeh.<ref name="2006 BO"/> Kanovo prvo ostvarenje 2007 godine, je bio film o indijskom ženskom nacionalnom hokejškom timu, Chak De India.<ref name=boxoffice>{{cite web |url= http://www.boxofficeindia.com/showProd.php?itemCat=214&catName=MjAwMA |title= Box Office 2007 |accessdate= 07. 04. 2008. |publisher= Box Office India |archiveurl= https://archive.today/20120729170252/http://www.boxofficeindia.com/showProd.php?itemCat=214&catName=MjAwMA |archivedate= 2012-07-29 |dead-url= yes }}</ref> Zarađujući preko 639 miliona rupa, film je postao treći najveći film 2007 u Indiji.<ref name=director>{{cite web |url= http://economictimes.indiatimes.com/ET_Cetera/Directors_pick_Taare_Zameen_Chak_De/articleshow/2661102.cms |title= Taare Zameen Par, Chak De top directors' pick in 2007 |accessdate= 10. 4. 2008. |last= |first= |date= 29.12. 2007. |work= |publisher= Economic Times |archive-date= 2008-04-21 |archive-url= https://web.archive.org/web/20080421200216/http://economictimes.indiatimes.com/ET_Cetera/Directors_pick_Taare_Zameen_Chak_De/articleshow/2661102.cms |dead-url= yes }}</ref> Tada je dobio sedmu nagradu za najboljeg glumca godine, za njegovu ulogu trenera hokejškog tima. Kan je takođe 2007 igrao u filmu, Om Shanti Om.<ref name=boxoffice/> Film je takođe bio nominovan za nagradu najboljeg glumca godine i postigao je veliki uspjeh, kako u Indiji, tako i van nje. Poslije Om Shanti Oma, Khan snima film Rab ne Bana di Jodi, koji je izašao 12 januara 2009, i za kratko vrijeme postigao odličan uspjeh. Sledeći film koji je pri kraju snimanja je Billy Barber, koji izlazi u februaru 2009. U novembru 2009 izlazi film, My name is Khan, koji je postigao takođe veliki uspjeh. Još jednom je Shahrukh Khan igrao glavnu ulogu sa Kajol i ponovo se pokazao to pravi pogodak. Nakon filma, My name is Khan, sledeći film koji je postao potpuni hit je Chennai Express snimljen 2013. == Nagrade i nominacije == [[Lista Shahrukh Khan-ovih nagrada i nominacija]], na listi se nalaze sve nominacije i nagrade koje je Shahrukh Khan dobio i za koje je bio nominovan. == Kao producent == Khan je počeo da radi kao producent, sa njegovom producentskom kompanijom Dreamz Unlimited sa Juhi Chawla i direktorom Aziz Mirzom 1999. Prva dva filma u kojima je bio producent i u kojima je igrao Phir Bhi Dil Hai Hindustani 2000 i Asoka 2001 nisu prošli dobro na tržištu. Bilo kako, njegov treći film kao producent i glumac Chalte Chalte, je bio prvi hit iz njegove produkcijske kuće. 2004. je opsnovao drugu produkcijsku kuću nazvanu Red Chillies Entertainment u kojoj je producirao i igrao glavnu ulogu u filmu Main Hoon Na, koji je bio drugi hit na tržištu. 2005 je bio producent i glavna uloga u filmu Paheli, koji nije dobro prošao.Bio je nominovan u Indiji za najbolji strani film, ali nije prošao finalnu sekciju. Iste godine je radio kao co producent u horor filmu Kaal sa Karan Johar. Kaal je bio uspješan na tržištu. Zadnji film Om Shanti Om, đe je takođe bio i producent i glavni glumac, prošao je jako dobro na tržištu. 2008 Red Chillies Entertainment, postaje vlasnik Kolkata Knight Riders-a. == Kao TV-voditelj == 2007. godine Kan je zamjenio Amitabh Bachchana kao voditelj treće serije popularne šou igre Kaun Banega Crorepati, indijske verzije ''[[Who Wants to Be a Millionaire?|Ko želi da postane Milioner]]''. Amitabh je bio domaćin kviza pet godina od 2000 - 2005. 25. aprila 2008, Kan je bio domaćin šou-a Kya Aap Paanchvi Pass Se Tez Hain?, čija se zadnja epizoda emitovala 27 jula 2008 sa Lalu Prasad Yadav, kao specijalnim gostom. == Filmografija == {{Main|Shahrukh Khan filmografija}} === Producent === * ''[[Phir Bhi Dil Hai Hindustani]]'' (2000) * ''[[Asoka (film)|Asoka]]'' (2001) * ''[[Chalte Chalte]]'' (2003) * ''[[Main Hoon Na]]'' (2004) * ''[[Kaal (2005 film)|Kaal]]'' (2005) * ''[[Paheli]]'' (2005) * ''[[Om Shanti Om (film)|Om Shanti Om]]'' (2007) * ''[[Billu Barber]]'' (2008) === Izvođač === * ''Main to hoon Pagal'' - ''[[Baadshah]]'' (1999) * ''Apun Bola'' - ''[[Josh (film)|Josh]]'' (2000) * ''Khaike Paan Banaraswala'' - ''[[Don - The Chase Begins Again]]'' (2006) * ''Ek Hockey Doongi Rakhke'' - ''[[Chak De India]]'' (2007) * ''Sattar Minute'' - '' [[Chak De India]]'' (2007) === Režija === * ''[[Kuch Kuch Hota Hai]]'' (1998) * ''[[Main Hoon Na]]'' (2004) * ''[[Kabhi Alvida Naa Kehna]]'' (2006) * ''[[Chak De India]]'' (2007) * ''[[Om Shanti Om (film)|Om Shanti Om]]'' (2007) === Televizijska pojavljivanja === * ''Dil Dariya'' (1988) * ''[[Fauji]]'' (1988)&nbsp;... Abhimanyu Rai * ''Doosra Keval'' (1989) * ''Circus'' (1989) * ''[[In Which Annie Gives It Those Ones]]'' (1989) * ''Idiot'' (1991)&nbsp;... Pawan Raghujan * ''[[Kareena Kareena]]'' (2004)&nbsp;... Specijalno pojavljivanje * ''Koffee with Karan'' (2004-2007)&nbsp;... Gost (3 epizode) * ''Kaun Banega Crorepati'' (2007)&nbsp;... Domaćin * '' [[Jjhoom India]]'' (2007)&nbsp;... Gost * ''Nach Baliye'' (2008) .... Gost * ''Kya Aap Paanchvi Pass Se Tez Hain?'' (2008)&nbsp; .... Domaćin == Povezano == * [[Lista indijskih glumaca]] == Reference == {{reflist}} * [http://www.imdb.com/ime/nm0451321/awards Shahrukh Khan's awards and nominations - IMDB] * [http://www.indiafm.com/celebrities/awards/11185/index.html indiaFM.com] * http://www.rediff.com/movies/2007/mar/16srk.htm {{s-start}} |- ! colspan="3" style="background: #DAA520;" | [[Filmfare Awards]] |- {{s-bef|before=Ajay Devgan <br /> for ''Phool Aur Kaante''}} {{s-ttl|title=[[Filmfare Best Male Debut Award|Best Male Debut]] <br /> for ''[[Deewana]]''|years=1993}} {{s-aft|after=Saif Ali Khan <br /> for ''Aashiq Awara'' }} |- |- {{s-bef|before=Anil Kapoor <br /> for ''Beta (film)|Beta''}} {{s-ttl|title=[[Filmfare Best Actor Award|Best Actor]] <br /> for ''[[Baazigar]]''|years=1994}} {{s-aft|after=Nana Patekar <br /> for ''Krantiveer''}} |- |- {{s-bef|before=Dimple Kapadia <br /> for ''Rudaali''}} {{s-ttl|title=[[Filmfare Critics Award for Best Performance|Best Actor (Critics)]] <br /> for ''[[Kabhi Haan Kabhi Naa]]''|years=1994}} {{s-aft|after=Farida Jalal <br /> for ''Mammo''}} |- |- {{s-bef|before=Paresh Rawal <br /> for ''Sir''}} {{s-ttl|title=[[Filmfare Best Villain Award|Best Villain]] <br /> for ''[[Anjaam]]''|years=1995}} {{s-aft|after=Mithun Chakraborty <br /> for ''Jallaad''}} |- |- {{s-bef|before=Nana Patekar <br /> for ''Krantiveer''}} {{s-ttl|title=[[Filmfare Best Actor Award|Best Actor]] <br /> for ''[[Dilwale Dulhania Le Jayenge]]''|years=1996}} {{s-aft|after=Aamir Khan <br /> for ''Raja Hindustani''}} |- |- {{s-bef|before=Aamir Khan <br /> for ''Raja Hindustani''}} {{s-ttl|title=[[Filmfare Best Actor Award|Best Actor]] <br /> for ''[[Dil To Pagal Hai]]''|years=1998}} {{s-aft|after=Shahrukh Khan <br /> for ''[[Kuch Kuch Hota Hai]]''}} |- |- {{s-bef|before=Shahrukh Khan<br /> for ''[[Dil To Pagal Hai]]''}} {{s-ttl|title=[[Filmfare Best Actor Award|Best Actor]] <br /> for ''[[Kuch Kuch Hota Hai]]''|years=1999}} {{s-aft|after=Sanjay Dutt <br /> for ''Vaastav: The Reality|Vaastav''}} |- |- {{s-bef|before=Manoj Bajpai <br /> for ''Shool''}} {{s-ttl|title=[[Filmfare Critics Award for Best Performance|Best Actor (Critics)]] <br /> for ''[[Mohabbatein]]''|years=2001}} {{s-aft|after=Amitabh Bachchan <br /> for ''Aks (film)|Aks''}} |- |- {{s-bef|before=Aamir Khan <br /> for ''Lagaan''}} {{s-ttl|title=[[Filmfare Best Actor Award|Best Actor]] <br /> for ''[[Devdas (2002 film)|Devdas]]''|years=2003}} {{s-aft|after=[[Hrithik Roshan]] <br /> for ''Koi... Mil Gaya''}} |- |- {{s-bef|before=TBD}} {{s-ttl|title=[[Filmfare Power Award|Power Award]] <br /> tied with <br /> Amitabh Bachchan |years=2004}} {{s-aft|after=Shahrukh Khan}} |- |- {{s-bef|before=[[Hrithik Roshan]] <br /> for ''Koi... Mil Gaya''}} {{s-ttl|title=[[Filmfare Best Actor Award|Best Actor]] <br /> for ''[[Swades]]''|years=2005}} {{s-aft|after=Amitabh Bachchan <br /> for ''Black (film)|Black''}} |- |- {{s-bef|before=Shahrukh Khan <br /> tied with <br /> Amitabh Bachchan}} {{s-ttl|title=[[Filmfare Power Award|Power Award]] |years=2005}} {{s-aft|after=Yash Chopra}} |- {{s-bef|before=[[Hrithik Roshan]] <br /> for ''Dhoom 2''}} {{s-ttl|title=[[Filmfare Best Actor Award|Best Actor]] <br /> for ''[[Chak De India]]''|years=2008}} {{s-aft|after=TBD}} |- {{end}} == Literatura == * ''Shahrukh Khan - Still Reading Khan''. A1Books Distributor 2007. {{ISBN|978-81-87107-79-8}}. * Gahlot, Deepa; Agarwal, Amit. ''King Khan SRK''. Augsburg Weltbild 2007. {{ISBN|978-3-8289-8869-9}}. * Ghosh, Biswadeep. ''Hall of fame: Shahrukh Khan'' (in English). [[Mumbai]]: Magna Books, 2004. {{ISBN|81-7809-237-9}}. * Chopra, Anupama. ''King of Bollywood : Shah Rukh Khan and the seductive world of Indian cinema'' (English). [[New York]]: Warner Books, 2007. {{ISBN|978-0-446-57858-5}}. == Vanjske veze == * {{imdb ime|id=0451321}} * [http://www.newsweek.com/id/176325 41: Shahrukh Khan] - Top 50 Most Powerful People In the World, 2008 (''[[Newsweek Magazine]]'') {{FilmfareBestActorAward}} {{Lifetime|1965| |Khan, Shahrukh}} {{commonscat|Shahrukh Khan}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Indijski filmski glumci]] [[Kategorija:Indijski televizijski glumci]] [[Kategorija:Indijski filmski producenti]] [[Kategorija:Indijski pjevači]] [[Kategorija:Indijski glumci]] [[Kategorija:Indijski TV-voditelji]] [[Kategorija:Kvizaši]] qb4c8tt8u3etgwbohk08ycxvkrfdr0m Chalte Chalte 0 44819 42669510 41823414 2026-08-08T16:26:44Z Aca 108187 42669510 wikitext text/x-wiki {{Infokutija02 film | naslov = Chalte Chalte | slika = | opis = Poster filma | režija = [[Aziz Mirza]] | producent = [[Juhi Chawla]]<br />[[Shahrukh Khan]]<br />[[Aziz Mirza]] | scenario = [[Aziz Mirza]]<br />[[Robin Bhatt]]<br />[[Pramod Sharma]]<br />[[Rumi Jaffery]]<br />[[Ashish Kariya]] | uloge = [[Shahrukh Khan]]<br />[[Rani Mukerji]]<br />[[Satish Shah]] | muzika = [[Jatin-Lalit]]<br />[[Aadesh Shrivastav]] | fotografija = [[Ashok Mehta]] | montaža = [[Amitabh Shukla]] | distributer = Dreamz & UTV's | premijera = {{Film date|2003|6|13|df=y}} | trajanje = 168 min. | zemlja = {{flagcountry|IND}} | jezik = [[hindi]] | imdb_id = 0346723 }} '''''Chalte Chalte''''' ([[Devanagari]]: चलते चलते, [[Nastaliq]]: چلتے چلتے, [[prijevod|prevod]]: ''Dok hodamo'') je bolivudski film snimljen 2003 godine u režiji [[Aziz Mirza|Aziza Mirze]]. Glavne uloge u njemu tumače [[Shahrukh Khan]] i [[Rani Mukerji]]. == Sadržaj == Priya Chopra ([[Rani Mukherjee]]) je modni dizajner, koja dolaz i Indiju da obiđe svoju rodbinu. Raj Mathur posjeduje malu kombi kompaniju. Oni se susreću na cesti i tu počinju da se prepiru oko toga ko je kriv za udes. Tada se Raj zaljubljuju u nju. Raj je sreta na vjenčanju njegovog druga, i poslije toga, njoj je trebao prevoz do određenog mjesta i Raj se ponudi da je odveze. Tada provode skoro cio dan zajedno, i kada su trebali da se rastanu, on joj traži broj telefona. Međutim on gubi taj broj, i poslije mnogo pokušaja da je nađe, on to i uspijeva, i tada saznaje da je ona vjerena, i da treba da se vrati u Grčku, kako bi se udala za momka, kojeg jako dugo poznaje. Raj je skrhkan, ali se odlučuje da je prati i on odlazi istim avionom kao i ona za Grčku. Zbog avionskog kvara, oni moraju slećeti na pola puta između Indije i Grčke i Raj je zbog toga oduševljen. Oni tu provode divno vrijeme, ali kada on shvati koliko je njoj bitno da stigne u Grčku na vrijeme, on iznajmljuje vozilo i sam je vozi za Grčku. On parkira auto pored njene kuće i ona sanovna shvata da on u stvari cijelo veče nije spavao, kako bi je dovezao na vrijeme kući. Ona izlazi iz auta i pozdravlja se sa njim. Međutim, ona shvata da ga voli i prekida vjeridbu, a njega nalazi blizu kuće. Oni idu za Indiju i vjenčavaju se. Isprva je sve bilo lijepo, ali se u poslednje vrijeme, oni često svađaju, što dovodi do toga da ga ona ostavlja. A glavni razlog njihove svađe je taj, što je njena porodica jako bogata isto kao i čovjek, za kojeg je trebala da se uda, a koji se nalazi blizu njih. Pošto je on imao kolaps sa firmom, on slučajno čuje njen razgovor u kojem saznaje da je ona pozajmila pare od bivšeg, kako bi on mogao platiti račune i nastaviti da vodi firmu. On je tu pukao i ona odlazi. Ipak, kada je trebalo da otputuje zajedno sa svojim ocem i tetkom, on na stanici pred svima je moli da ne ide i da će se promijeniti. Ona ipak ulazi u voz, a on sav utučen odlazi kući. Međutim, poslije kratkog vremena, ona se pojavljuje na vratima i njih dvoje ostaju zajedno. == Uloge == * [[Shahrukh Khan]] ... Raj Mathur * [[Rani Mukherjee]] ... Priya Chopra * [[Jas Arora]] ... Sameer * [[Lillete Dubey]] ... Anna Mausi (Priyina tetka) * [[Satish Shah]] ... Manubhai * [[Jayshree T.]] ... Mrs. Manubhai * [[Rajeev Verma]] ... Mr. Chopra * [[Bobby Darling]] ... * [[Johnny Lever]] ... Nandu == Muzika == Muziku za film je komponovao duo [[Jatin Lalit]]. Film sadrži sedam pjesama. {| class="wikitable" |- bgcolor="#d1e4fd" ! Pjesma !! Izvođač !! Ostale zabilješke |- |''Chalte Chalte'' || [[Alka Yagnik]] & [[Abhijeet]] || |- |''Tauba Tumhare Ye Ishare'' || [[Alka Yagnik]] & [[Abhijeet]] || |- |''Layi Ve Na Gaye'' || [[Sukhwinder Singh]] || |- |''Ghum Shuda'' || [[Sonu Nigam]] || |- |''Dagariya Chalo'' || [[Alka Yagnik]] & [[Udit Narayan]] || |- |''Chalte Chalte - Instrumental'' || || |- |''Suno Na Suno Na'' || [[Abhijeet]] || |} == Razvoj == Ovo je treći film koji je proizveo [[Dreamz Unlimited]], zajednička kompanija Shahrukha Khana i [[Juhi Chawla]] kompanija. Njihova dva prva filma (''[[Phir Bhi Dil Hai Hindustani]]'' (2000) i ''[[Asoka]]'' (2001) nisu dobro prošli na tržištu, ali film "Chalte chalte" je postigao uspjeh. Prema riječima Shah Rukh Khana, Rani Mukherjee je ispočetka ponuđena glavna ženska uloga, ali kako je već potpisala uloge za druge filmove, ona ju je morala da odbije. Onda je izbor pao na [[Aishwarya Rai]], ali je bila prisiljena da napusti zbog ličnih problema sa njenim dečkom, zvijezdom Salman Khanom. Film se trebao otkazati, ali Rani Mukherjee je u jednom trenutku bila slobodna te odlučila je da igra glavnu ulogu i da spasi film.<ref>{{cite web |title=Rediff.com|work=Ash Fired|url= http://www.rediff.com/movies/2003/apr/30chalte.htm|accessdate=13 October 2006}}</ref> Novi izgled Rani Mukerjee u filmu je zapažen.<ref>{{cite web|title=Rediff.com|work=Rani's Tanned Look in Chalte Chalte|url=http://www.rediff.com/movies/2003/jun/12rani.htm|accessdate=3 May 2007}}</ref> == Izvori == {{Reflist|3}} == Vanjske veze == * {{imdb title|id=0346723|title=Chalte Chalte}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Filmovi na hindiju]] [[Kategorija:Indijski filmovi]] s2umrobrp5f71rw5b4buap9vf832qcu Kabhi Alvida Naa Kehna 0 44922 42669495 42460433 2026-08-08T15:26:56Z Aca 108187 42669495 wikitext text/x-wiki {{Infokutija02 film |naslov= Kabhi Alvida Naa Kehna |slika= |opis = Poster za film ''Kabhi Alvida Naa Kehna'' | imdb_id = 0449999 |scenario= [[Karan Johar]] |uloge = [[Amitabh Bachchan]],<br />[[Shahrukh Khan]]<br />[[Rani Mukerji]],<br />[[Preity Zinta]],<br />[[Abhishek Bachchan]],<br />[[Kirron Kher]] |režija= [[Karan Johar]] |producent= [[Dharma Productions]] |fotografija= [[Anil Mehta]] |montaža = Sanjay Sankla |distributer= [[Dharma Productions]] |premijera = {{Film date|2006|8|11|df=y}} |trajanje= 193 Min. |jezik = [[hindi]] / [[Engleski jezik|engleski]] |muzika= [[Shankar-Ehsaan-Loy]] |budžet = 18 mil. $ (700 mil Rs.)| }} '''''Kabhi Alvida Naa Kehna''''' ([[Devanagari]]: कभी अलविदा न कहना, [[Nastaliq]]: کبھی الوداع نہ کہنا, [[srpskohrvatski jezik|prijevod]]: ''Nikad ne reci zbogom'') je [[Bollywood|bolivudski]] film iz 2006. godine koji režirao [[Karan Johar]]. Po žanru je [[melodrama]], a radnja je smještena u [[New York]] i bavi se problemima [[preljub]]a u suvremenom društvu. Glavne uloge tumače [[Amitabh Bachchan]], [[Shahrukh Khan]], Rani Mukerji, Preity Zinta, Abhishek Bachchan i Kirron Kher. Film je postigao ogroman uspjeh na međunarodnom tržištu, oborivši pet godina star rekord filma ''[[Kabhi Khushi Kabhie Gham...|Kabhi Khushi Kabhie Gham]]'' kao najuspješnijeg bolivudskog filma na ne-indijskom tržištu. == Sadržaj == Dev Saran ([[Shahrukh Khan]]), uspješni fudbaler, nesrećno je oženjen Rheom, ženom sa kojom ima dijete i kojoj je karijera na prvom mjestu u modnom magazinu. Maya učiteljica, treba da se uda za njenog prijatelja iz djetinjstva Rishija. Dev sreće Mayu upravo prije njenog vjenčanja, i uprkos što su stranci jedno drugom, oni počinju da pričaju. Dev joj govori da brak uopšte nije tako dobar, a ona i sama nije sigurna u to da li da se uda ili ne. Upravo kada je izlazio iz dvorišta, on nabasava na auto, i povrjeđuje nogu. Od tada, on nije u mogućnosti da igra fudbal. Rhea, zamjenjuje njegovu ulogu u domaćinstvu, i samo misli o tome kako da postane što uspješnija na poslu što joj i uspijeva. Poslije četiri godine Dev se sreće sa Mayom, ali ne kao čovjek kakav je bio ranije. Postao je očajan i težak. Ni kod Maye nije bolja situacija, ona još uvijek ne voli svoga muža, a još je nesrećnija saznanjem da ne može da ima đece. Dev i Maya shvataju da su u sličnim situacijama i dogovaraju se da pomognu jedno drugom da spasu svoje brakove. Stvari ne idu kako oni očekuju i oni se sve više približuju jedno drugom. Oni se zaljubljuju jedno u drugo. Dev i Maya počinju da izlaze tajnovito. Kada je Dev krenuo da ponese cvijeće Mayi, on sreta Rheu na ulici, i daje njoj cvijeće, a ona ipak nije viđela Mayu. Oni se takođe sreću u pozorištu i Maya zbog incidenta sa Rheom i Devom, glumi srećno zaljubljenu ženu, zbog čega Rhea i Rishi misle da ih njihovi partneri vole, i oni su srećni zbog toga. Ipak otac Rishijev i majka Devova sreću Deva i Mayu na stanici, i oni shvataju da su njih dvoje u vezi. On joj govori da je najbolje da ostavi njegovog sina, jer ga ne voli, i da živi svoj život. Da će to biti bolje i za nju i za njega. Kasnije, on umire zbog bolesti. Ipak, oni odlučuju da se više ne viđaju, kada se saznalo za njihovu vezu. Čuli su se telefonom, i oboje su lagali kako im je super u braku. Tri godine kasnije, Rishi odlazi da posjeti Mayu koja se odselila da bi je pozvao na svoje vjenčanje. Tu Rhea sreće Mayu, prvi put nakon tri godine, i ona shvata da Dev i Maya nisu zajedno, kako je ona mislila. Kada je čula da je Dev sam, a zahvaljujući i podršci Rishi i Rhee, ona odlazi da se sretne sa Devom, koji treba da napusti grad. On taman odlazi na voz za Kanadu kada se sreće sa Mayom. Shvatajući, kako su njih dvoje bili usamljeni, on prosi Mayu i ona pristaje da se uda za njega. == Uloge == * '''Amitabh Bachchan''' * '''[[Shahrukh Khan]]''' * '''Rani Mukerji''' * '''Preity Zinta''' * '''Abhishek Bachchan''' * '''Kirron Kher''' * Ahsaas Channa * '''Arjun Rampal''' * '''Saira Mohan''' * '''[[Kajol]]''' * '''John Abraham ''' * '''Karan Johar''' == Produkcija == ''Kabhi Alvida Naa Kehna'' je smješten u New York, dok je dosta scena smješteno u Connecticutu. Scene iz Grand Central stanice su snimane u Filadelfiji. Sniman je preko 90 dana u Americi, a nekoliko scena je snimljeno i u studijima u Mumbaiju. Kao i pređašnji filmovi Karana Johara (''[[Kuch Kuch Hota Hai]]'', ''[[Kabhi Khushi Kabhie Gham...|Kabhi Khushi Kabhie Gham]]'' i ''[[Kal Ho Na Ho]]''), ''Kabhi Alvida Naa Kehna'' ima četvrti titl koji počinje sa slovom 'K'. [[Kajol]] je bila ponuđena uloga Maya Talwar. Kada je ona odbila, uloga je pripala Rani Mukerji, koja je trebala da igra ulogu Preity Zinte. Ritesh Deshmuk, je trebao specijalno da se pojavi u filmu, ali scene sa njim su izbačene tokom montaže. Album je komponovao muzički trio Shankar-Ehsaan-Loy, a tekstopisac pjesama je Javed Akhtar. == Ekipa == * '''Producent''': [[Dharma Productions]] * '''Režiser''':: [[Karan Johar]] * '''Priča''': [[Karan Johar]] * '''Screenplay''': [[Karan Johar]] & [[Shibani Bathija]] * '''Dijalozi''': [[Niranjan Iyengar]] * '''Kinematografija''': Anil Mehta * '''Tekstovi''': [[Javed Akhtar]] * '''Muzika''': [[Shankar-Ehsaan-Loy]] * '''Koreografija''': [[Farah Khan]] * '''Montaža''': Sanjay Sankla * '''Muzički studio''': Stephen Gomes * '''Produkcija''': Sharmishta Roy * '''Izrada kostima''': [[Manish Malhotra]] * '''Šminka i stajling''': Mickey Contractor za [[MAC (cosmetika)|MAC]] == Muzika == Muzika za ''Kabhi Alvida Naa Kehna'' je izdana u Velikoj Britaniji 12. juna 2006 godine, a u Indiji službeno 16. juna 2006, zajedno sa izdanjem koja je predstavljeno na dodjeli nagrada IIFA nagradama u Dubaiju. {{Infobox Album | <!-- See Wikipedia:WikiProject_Albums --> Name = Kabhi Alvida Naa Kehna | Type = [[Album]] | Artist = [[Shankar-Ehsaan-Loy]] | Cover = | Released = <div style="white-space: nowrap;">[[June 16]], [[2006]] (India)| Recorded = | Genre = [[Film soundtrack|Feature film soundtrack]] | Length = | Label = <div style="white-space: nowrap;">[[Sony BMG]] | Producer = [[Shankar-Ehsaan-Loy]] | Reviews = | Last album = ''[[Dil Jo Bhi Kahey...]]''<br />(2005) | This album = ''Kabhi Alvida Naa Kehna''<br />(2006) | Next album = ''[[Don: The Chase Begins Again|Don - The Chase Begins Again]]''<br />(2006)| }} {| border="2" cellpadding="4" cellspacing="0" style="margin: 1em 1em 1em 0; background: #f9f9f9; border: 1px #aaa solid; border-collapse: collapse; font-size: 95%;" |- bgcolor="#CCCCCC" align="center" ! Pjesma !! Izvođač/i)!! Vrijeme !! |- |''Kabhi Alvida Naa Kehna'' | [[Sonu Nigam]] & [[Alka Yagnik]] | 8.03 | [[Shahrukh Khan]], [[Rani Mukerji]], [[Preity Zinta]] & [[Abhishek Bachchan]] |- | ''Mitwa'' | [[Shafqat Amanat Ali]], [[Shankar Mahadevan]] & Caralisa | 6.22 | [[Shahrukh Khan]] & [[Rani Mukerji]] |- | ''Where's The Party Tonight'' | [[Shaan]], [[Vasundhara Das]], [[Loy Mendonsa]] & [[Shankar Mahadevan]] | 6.18 | [[Abhishek Bachchan]], [[Preity Zinta]] and [[John Abraham (actor)|John Abraham]]. |- | ''Tumhi Dekho Naa'' | [[Sonu Nigam]] & [[Alka Yagnik]] | 5.47 | [[Shahrukh Khan]] & [[Rani Mukerji]] |- | ''Mitwa Revisited'' | [[Shafqat Amanat Ali]], [[Shankar Mahadevan]] & Caralisa | 5.32 | Remixed version of Mitwa |- | ''Rock N Roll Soniye'' | [[Shankar Mahadevan]], [[Shaan]] & Mahalaxmi Iyer | 5.41 | [[Amitabh Bachchan]], [[Abhishek Bachchan]], [[Preity Zinta]] & [[Kajol]] |- |''Farewell Trance'' | Shweta Pandit & Caralisa | 5.44 | Instrumental sa vokalima |} == Nagrade == Lista ispod prikazuje nagrade i nominacije ''Kabhi Alvida Naa Kehna'' koje je primio. Nagrade koje su dobijene, su "potamnjene". === [[Filmfare Awards]] (2007) === * [[Filmfare Best Actor Award|Best Actor]] - Shahrukh khan * [[Filmfare Best Actress Award|Best Actress]] - Rani Mukerji * '''[[Filmfare Best Supporting Actor Award|Best Supporting Actor]]''' - Abhishek Bachchan * [[Filmfare Best Supporting Actress Award|Best Supporting Actress]] - Preity Zinta * [[Filmfare Best Music Director Award|Best Music Director]] - Shankar-Ehsaan-Loy * [[Filmfare Best Lyricist Award|Best Lyrics]] - Javed Akhtar for "Kabhi Alvida Naa Kehna" * [[Filmfare Best Male Playback Award|Best Male Playback]] - Sonu Nigam for "Kabhi Alvida Naa Kehna" * [[Filmfare Best Female Playback Award|Best Female Playback]] - Alka Yagnik for "Kabhi Alvida Naa Kehna" === [[Global Indian Film Awards]] (2006) === * [[GIFA Best Film|Best Film]] - Kabhi Alvida Naa Kehna * [[GIFA Best Actor|Best Actor]] - Shahrukh Khan * [[GIFA Best Actress|Best Actress]] - Rani Mukerji * [[GIFA Best Supporting Actor|Best Supporting Actor]] - Amitabh Bachchan * '''[[GIFA Best Supporting Actor|Best Supporting Actor]]''' - Abhishek Bachchan * [[GIFA Best Supporting Actress|Best Supporting Actress]] - Preity Zinta * [[GIFA Best Music Director|Best Music Director]] - Shankar-Ehsaan-Loy * [[GIFA Best Background Music|Best Male Playback]] - Shafqat Amanat Ali for "Mitwa" * [[GIFA Best Background Music|Best Male Playback]] - Sonu Nigam for "Kabhi Alvida Naa Kehna" * '''[[GIFA Best Background Music|Best Female Playback]]''' - Alka Yagnik for "Kabhi Alvida Naa Kehna" * [[GIFA Best Action|Best Choreographer]] - Farah Khan for "Where's The Party Tonight" === [[IIFA Awards]] (2007) === * [[IIFA Best Movie Award|Best Movie]] * [[IIFA Best Director Award|Best Director]] - Karan Johar * '''[[IIFA Best Actress Award|Best Actress]]''' - Rani Mukerji<ref>{{cite web|title=altfg.com| work=Rani wins Best Actress at IIFA|url=http://www.altfg.com/blog/awards/indian-film-academy-awards-2007/|accessdate=10 August 2007}}</ref> * [[IIFA Best Actor Award|Best Actor]] - Shahrukh Khan * [[IIFA Best Supporting Actor Award|Best Supporting Actor]] - Abhishek Bachchan * [[IIFA Best Music Director Award|Best Music Director]] - Shankar-Ehsaan-Loy * [[IIFA Best Lyricist Award|Best Lyricist]] - Javed Akhtar for "Kabhi Alvida Naa Kehna" * [[IIFA Best Male Playback Award|Best Male Playback]] - Sonu Nigam for "Kabhi Alvida Naa Kehna" * [[IIFA Best Female Playback Award|Best Female Playback]] - Alka Yagnik for "Kabhi Alvida Naa Kehna" === [[Stardust Awards]] (2007) === * [[Stardust Dream Director Award]] - Karan Johar * [[Stardust Star of the Year Award - Male|Star of the Year - Male]] - Shahrukh Khan * [[Stardust Star of the Year Award - Female|Star of the Year - Female]] - Rani Mukerji * '''[[Stardust Best Supporting Actor Award|Best Supporting Actor]]''' - Abhishek Bachchan<ref>{{cite web|title=indiafm.com| work=Abhishek wins Best Supporting at Stardust Awards|url=http://www.indiafm.com/features/2007/01/23/2149/index.html|accessdate=10 August 2007}}</ref> * [[Stardust Best Supporting Actress Award|Best Supporting Actress]] - Preity Zinta === [[Star Screen Awards]] (2007) === * [[Star Screen Award Best Supporting Actor|Best Supporting Actor]] - Amitabh Bachchan<ref>{{cite web|title=starplus.indya.com|work=Star Screen Award nominations 2007|url=http://starplus.indya.com/specials/screenawards_07/nomination.html|accessdate=10 August 2007|archivedate=2007-10-15|archiveurl=https://web.archive.org/web/20071015211945/http://starplus.indya.com/specials/screenawards_07/nomination.html|deadurl=yes}}</ref> * '''[[Star Screen Award Jodi No. 1|Jodi No. 1]]''' - Shahrukh Khan and Rani Mukerji === AIFA Awards (2007) === * Best Music Director - Shankar Eshaan loy * Best Director - Karan Johar * Best Film - Karan Johar * Best Actor - Shahrukh Khan * Best Actress - Rani Mukerji * ''' Best Supporting Actress - Preity Zinta''' * ''' Best Supporting Actor - Abhishek Bachan''' * Best Female Singer - Alka Yagnik - Tumhi Dekho Naa * '''Best Lyricist - Javed Akhtar - Mitwa''' * Best Choreographer - Farah Khan - Tumhi Dekho Naa == Veze == * [[List of highest-grossing Bollywood films]] * [[List of films set in New York City]] == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == * [http://www3.dharma-production.com/index.aspx Official Website: Kabhi Alvida Naa Kehna] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071126055329/http://www3.dharma-production.com/index.aspx |date=2007-11-26 }} * {{imdb title|id=0449999|title=Kabhi Alvida Naa Kehna}} {{Karan Johar Films}} {{Bollywood}} {{CinemaofIndia}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Indijski filmovi]] [[Kategorija:Dramski filmovi]] [[Kategorija:Filmovi na hindiju]] f206dr1ibukskv2qkg6gr2svgz8ajaq Zločin aparthejda 0 45463 42669483 42356455 2026-08-08T15:04:26Z Aca 108187 + 42669483 wikitext text/x-wiki "'''Zločin aparthejda'''" definisan je [[Rimski statut|Rimskim stautom MKS]] iz [[2002]]. godine kao činjenje nehumanih akata sličnih drugim [[zločini protiv čovečnosti|zločinima protiv čovečnosti]] u kontekstu institucionalizovanog režima sistematskog ugnjevetavanja i dominacije jedne rasne grupe nad drugom ili drugima i učinjenih sa namerom održavanja tog režima. Izričito se navode [[krivična dela]] kao što su [[ubistvo]], porobljavanje, lišavanje slobode, prinudno raseljavanje, seksualno nasilje i kolektivno proganjanje.<ref name=rome>{{cite web |url=http://www.un.org/law/icc/statute/romefra.htm |title=Rome Statute of the International Criminal Court, Article 2, Chapter 5 |author=United Nations |year=2002 |accessdate=9. oktobra 2006 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090610131114/http://www.un.org/law/icc/statute/romefra.htm |archivedate=2009-06-10 |deadurl=no }}</ref> [[Generalna skupština UN]] je [[1973]]. godine je usvojila i predala na potpisivanje i ratifikaciju [[Međunarodna konvencija o suzbijanju i kažnjavanju zločina aparthejda|Međunarodnu konvenciju o suzbijanju i kažnjavanju zločina aparthejda]] (MKSKZA)<ref name="ICSPCA">{{cite web |url=http://www.unhchr.ch/html/menu3/b/11.htm |title=International Convention on the Suppression and Punishment of the Crime of ''Apartheid'' |author=United Nations |date=30 November |year=2006 |accessdate=8. oktobra 2006}}</ref> Konvencija je definisala zločin aparthejda kao nehumane akte učinjene u cilju ustanovljavanja i održavanja dominacije jedne rasne grupe osoba nad drugom rasnom grupom i u cilju sistematskog ugnjevetavanja te grupe. Spominju se akti kao što su [[ubistvo]], ograničavanje sloboda i dostojanstva, samovoljno hapšenje i zatvaranje, nametanje nehumanih uslova života, prinudni rad ili sprovođenje mera kojima se rasna grupa sprečava da učestvuje u [[politika|političkom]], društvenom, [[ekonomija|ekonomskom]] i [[kultura|kulturnom]] životu zemlje (kao što su uskraćivanje osnovnih prava, u koja spadaju pravo na rad, sindikalno organizovanje, obrazovanje, slobodan ulazak i izlazak iz zemlje, pravo na nacionalnost, slobodu kretanja i stanovanja, slobodu mišljenja i izražavanja i pravo na mirno okupljanje i udruživanje). == Historija == Termin ''aparthejd'' je [[holandski jezik|holandskog porekla]] i bukvalno znači odvojenost. Termin se zvanično upotrebljavao kao naziv [[Južnoafrička Republika|južnoafričkog]] sistema rasne segregacije. Prvi put je ovo pitanje izneto pred [[UN]] još [[12. jul]]a [[1948]]. godine, kada je Padmanabha Pilaj, predstavnik [[Indija|Indije]] u [[UN]], u pismu<ref>{{cite web |url=http://www.anc.org.za/un/undocs1a.html#2 |title=Letter from the representative of India to the Secretary-General concerning the treatment of Indians in South Africa |last=Pillai |first=Padmanabha |date=12 July |year=1948 |accessdate=17. jula 2006 |archivedate=2006-09-24 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20060924073043/http://www.anc.org.za/un/undocs1a.html#2 |deadurl=yes }}</ref> [[generalni sekretar UN|generalnom sekretaru]] izneo zabrinutost zbog ponašanja južnoafričke vlade prema etničkim [[Indijci]]ma u [[Južnoafrička Republika|Južnoj Africi]]. Sistem segregacije u Južnoafričkoj Republici postaće predmet međunarodne osude, a prouzorkovaće i sistem sankcija prema Južnoj Africi. Sistem [[aparthejd]]a srušen je u Južnoj Africi pre svega delovanjem čuvenog borca za prava crnaca [[Nelson Mendela|Nelsona Mendele]]. == Povezano == * [[Zločin protiv čovečnosti]] * [[Rasna segregacija]] * [[Južnoafrička Republika|Južna Afrika]] * [[Rimski statut]] == Fusnote == {{izvori}} {{Međunarodno krivično pravo}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Međunarodno krivično pravo]] [[Kategorija:Ljudska prava]] [[Kategorija:Historija Južne Afrike]] jr4lsj4izjik9nroy2rtc1gx69zukgb 42669484 42669483 2026-08-08T15:04:53Z Aca 108187 42669484 wikitext text/x-wiki '''Zločin aparthejda''' definisan je [[Rimski statut|Rimskim stautom MKS]] iz [[2002]]. godine kao činjenje nehumanih akata sličnih drugim [[zločini protiv čovečnosti|zločinima protiv čovečnosti]] u kontekstu institucionalizovanog režima sistematskog ugnjevetavanja i dominacije jedne rasne grupe nad drugom ili drugima i učinjenih sa namerom održavanja tog režima. Izričito se navode [[krivična dela]] kao što su [[ubistvo]], porobljavanje, lišavanje slobode, prinudno raseljavanje, seksualno nasilje i kolektivno proganjanje.<ref name=rome>{{cite web |url=http://www.un.org/law/icc/statute/romefra.htm |title=Rome Statute of the International Criminal Court, Article 2, Chapter 5 |author=United Nations |year=2002 |accessdate=9. oktobra 2006 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090610131114/http://www.un.org/law/icc/statute/romefra.htm |archivedate=2009-06-10 |deadurl=no }}</ref> [[Generalna skupština UN]] je [[1973]]. godine je usvojila i predala na potpisivanje i ratifikaciju [[Međunarodna konvencija o suzbijanju i kažnjavanju zločina aparthejda|Međunarodnu konvenciju o suzbijanju i kažnjavanju zločina aparthejda]] (MKSKZA)<ref name="ICSPCA">{{cite web |url=http://www.unhchr.ch/html/menu3/b/11.htm |title=International Convention on the Suppression and Punishment of the Crime of ''Apartheid'' |author=United Nations |date=30 November |year=2006 |accessdate=8. oktobra 2006}}</ref> Konvencija je definisala zločin aparthejda kao nehumane akte učinjene u cilju ustanovljavanja i održavanja dominacije jedne rasne grupe osoba nad drugom rasnom grupom i u cilju sistematskog ugnjevetavanja te grupe. Spominju se akti kao što su [[ubistvo]], ograničavanje sloboda i dostojanstva, samovoljno hapšenje i zatvaranje, nametanje nehumanih uslova života, prinudni rad ili sprovođenje mera kojima se rasna grupa sprečava da učestvuje u [[politika|političkom]], društvenom, [[ekonomija|ekonomskom]] i [[kultura|kulturnom]] životu zemlje (kao što su uskraćivanje osnovnih prava, u koja spadaju pravo na rad, sindikalno organizovanje, obrazovanje, slobodan ulazak i izlazak iz zemlje, pravo na nacionalnost, slobodu kretanja i stanovanja, slobodu mišljenja i izražavanja i pravo na mirno okupljanje i udruživanje). == Historija == Termin ''aparthejd'' je [[holandski jezik|holandskog porekla]] i bukvalno znači odvojenost. Termin se zvanično upotrebljavao kao naziv [[Južnoafrička Republika|južnoafričkog]] sistema rasne segregacije. Prvi put je ovo pitanje izneto pred [[UN]] još [[12. jul]]a [[1948]]. godine, kada je Padmanabha Pilaj, predstavnik [[Indija|Indije]] u [[UN]], u pismu<ref>{{cite web |url=http://www.anc.org.za/un/undocs1a.html#2 |title=Letter from the representative of India to the Secretary-General concerning the treatment of Indians in South Africa |last=Pillai |first=Padmanabha |date=12 July |year=1948 |accessdate=17. jula 2006 |archivedate=2006-09-24 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20060924073043/http://www.anc.org.za/un/undocs1a.html#2 |deadurl=yes }}</ref> [[generalni sekretar UN|generalnom sekretaru]] izneo zabrinutost zbog ponašanja južnoafričke vlade prema etničkim [[Indijci]]ma u [[Južnoafrička Republika|Južnoj Africi]]. Sistem segregacije u Južnoafričkoj Republici postaće predmet međunarodne osude, a prouzorkovaće i sistem sankcija prema Južnoj Africi. Sistem [[aparthejd]]a srušen je u Južnoj Africi pre svega delovanjem čuvenog borca za prava crnaca [[Nelson Mendela|Nelsona Mendele]]. == Povezano == * [[Zločin protiv čovečnosti]] * [[Rasna segregacija]] * [[Južnoafrička Republika|Južna Afrika]] * [[Rimski statut]] == Fusnote == {{izvori}} {{Međunarodno krivično pravo}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Međunarodno krivično pravo]] [[Kategorija:Ljudska prava]] [[Kategorija:Historija Južne Afrike]] qgyha0bw8xjv7pxhdlutkussaiidwuw Cindy McCain 0 50070 42669514 41818192 2026-08-08T16:30:49Z Aca 108187 42669514 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija | ime = Cindy Hensley McCain | slika = Cindy McCain.jpg | slikasize = 220px | opis = Cindy McCain godine 2008. | ime_po_rođenju = Cindy Lou Hensley | datum_rođenja = {{birth date and age|1954|5|20|df=y}} | mjesto_rođenja = [[Phoenix]], [[Arizona]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | druga_imena = | poznat_po = supruga američkog senatora i predsjedničkog kandidata [[John McCain|Johna McCaina]] | zanimanje = [[Predsjedatelj]]ica [[Hensley & Co.]]<br />[[filantrop]] | nacionalnost = [[sjedinjene Američke Države|američko]] | supružnik = [[John McCain]] (1980-) | obrazovanje = [[Bachelor of Arts|B.A.]] u [[obrazovanje|obrazovanju]]<br />[[Master of Arts (postgraduate)|M.A.]] u [[specijalno obrazovanje|specijalnom obrazovanju]] | alma_mater = [[University of Southern California]] | partija = [[Republikanska stranka SAD|Republikanska]] | religija = [[Kongregacionalist]] (odgojena)<br />[[baptist]] (od 1991)<ref>{{cite news | url=http://www.abpnews.com/index.php?option=com_content&task=view&id=3229&Itemid=121 | title=McCain’s faith: Pastor describes senator as devout, but low-key | author=Warner, Greg | publisher=[[Associated Baptist Press]] | date=2008 | accessdate=2008 | archive-date=2009-03-18 | archive-url=https://web.archive.org/web/20090318030725/http://www.abpnews.com/index.php?option=com_content&task=view&id=3229&Itemid=121 | dead-url=yes }}</ref> | website = | roditelji = [[Jim Hensley|James Hensley]]<br />Marguerite "Smitty" Hensley | djeca = [[Meghan McCain]]<br />John Sidney "Jack" McCain IV<br />James McCain<br />Bridget McCain }} '''Cindy Lou Hensley McCain''' (20.5. 1954. -<ref name="trib-bio">{{cite news | url=http://www.chicagotribune.com/news/politics/chi-041408-cindy-mccain-bio,1,2151434.story | title=Bio of Cindy Hensley McCain | publisher=''[[Chicago Tribune]]'' | date=15. 04. 2008. | access-date=2008 }}{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>) je [[sjedinjene Američke Države|američka]] [[preduzetnik|poduzetnica]] i [[filantrop]]kinja, poznata kao supruga [[Senator SAD|američkog]] senatora i [[predsjednički kandidat|predsjedničkog kandidata]] [[John McCain|Johna McCaina]]. Pored toga služi kao [[predsjedatelj]]ica [[Hensley & Co.]],<ref name="hensley">{{cite web | url=http://www.abwholesaler.com/hensley/AboutUs/Contacts | title=About Us: Our People | publisher=[[Hensley & Co.]] | accessdate=14. 11. 2006. | archivedate=2008-04-07 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20080407185126/http://www.abwholesaler.com/hensley/AboutUs/Contacts | deadurl=yes }}</ref><ref name="yahoo profile">{{cite web | url=http://biz.yahoo.com/ic/121/121680.html | title=Hensley & Company Company Profile | publisher=[[Yahoo! Finance]] | accessdate=11. 01. 2008. | archivedate=2008-01-12 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20080112035148/http://biz.yahoo.com/ic/121/121680.html | deadurl=yes }}</ref> jednog od najvećih distributera piva [[Anheuser-Busch]] u SAD.<ref>{{cite web |url=http://www.abwholesaler.com/hensley/AboutUs/AboutUs |title=About Hensley |accessdate=08. 07. 2008. |publisher=[[Hensley & Co.]] |archivedate=2008-05-29 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080529051935/http://www.abwholesaler.com/hensley/AboutUs/AboutUs |deadurl=yes }}</ref> Njena kći [[Meghan McCain]] je poznata blogeristica i kolumnistica. Zajedno s njom je sudjelovala u protestnim akcijama protiv [[Proposition 8|kalifornijske zabrane istospolnih brakova]] iako njihov suprug i otac ne podržava [[istopolni brak|istospolne brakove]]. == Reference == {{reflist|2}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Cindy McCain}} * [http://www.johnmccain.com/about/Cindy.htm "About Cindy McCain"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080822034218/http://www.johnmccain.com/About/Cindy.htm |date=2008-08-22 }} – McCain campaign site bio * [http://www.care.org/about/boardbios.asp?id=13 "Cindy Hensley McCain"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061117061801/http://www.care.org/about/boardbios.asp?id=13 |date=2006-11-17 }} - CARE board members bio {{Lifetime|1954||McCain, Cindy Hensley}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Američki filantropi]] [[Kategorija:Američki poslovni ljudi]] hjzm1ledh4ftp8q9i5y9lusbz5700vx Funkcijsko programiranje 0 50074 42669488 42396937 2026-08-08T15:10:09Z Aca 108187 42669488 wikitext text/x-wiki '''Funkcijsko programiranje''' je [[programska paradigma]] koja tretira [[računanje]] kao evaluaciju [[funkcija|matematičkih funkcija]] i izbjegava stanje i [[nemutabilni objekt|mutabilne]] podatke. Naglašava primjenu funkcija, kao suprotnost stilu [[imperativno programiranja|imperativnog programiranja]] koji naglašava promjene u [[stanje programa|stanju]].<ref>{{cite journal|last=Hudak|first=Paul|authorlink=Paul Hudak|title=Conception, evolution, and application of functional programming languages|journal=[[Association for Computing Machinery|ACM]] Computing Surveys|volume=21|issue=3|pages=359-411|month=September|year=1989|url=http://www.cs.berkeley.edu/~jcondit/pl-prelim/hudak89functional.pdf|access-date=2008-09-23|archive-date=2009-03-20|archive-url=https://web.archive.org/web/20090320000705/http://www.cs.berkeley.edu/~jcondit/pl-prelim/hudak89functional.pdf|dead-url=yes}}</ref> Šira koncepcija funkcijskog programiranja jednostavno definira skup zajedničkih briga i tema mjesto popisa distinkcija od ostalih paradigmi. Često se važnima smatraju [[funkcija višeg reda|funkcije višeg reda]] i [[prvorazredna funkcija|prvorazredne funkcije]], [[zatvaranje (računarstvo)|zatvaranja]] i [[rekurzija (računarstvo)|rekurzija]]. Druga uobičajena svojstva funkcijskih programskih jezika su [[kontinuacija|kontinuacije]], [[Hindley-Milner|Hindley-Milner sustavi inference tipova]], nestriktne evaluacijske strategije (uključujući i "[[lijena evaluacija|lijenost]]") te [[monade u funkcijskom programiranju|monade]]. Funkcijski jezici uključuju [[APL (programski jezik)|APL]], [[Erlang (programski jezik)|Erlang]], [[Haskell (programski jezik)|Haskell]], [[Lisp]], [[ML (programski jezik)|ML]] i [[Scheme (programski jezik)|Scheme]] (u abecednom poretku). Funkcijski [[računalno programiranje|programski]] [[programski jezik|jezici]], napose [[čisti funkcijski|"čisti funkcijski"]], su često istaknuti u akademskoj zajednici, za razliku od komercijalnog razvoja programske podrške. U drugu ruku, istaknuti funkcijski jezici korišteni u industriji i komercijalnim aplikacijama uključuju [[Erlang (programski jezik)|Erlang]] (konkurentne aplikacije),<ref>{{cite web|title=Who uses Erlang for product development?|work=Frequently asked questions about Erlang|url=http://www.erlang.org/faq/t1.html#AEN50|accessdate = 27. 06. 2006.}} #''"The largest user of Erlang is (surprise!) Ericsson. Ericsson uses it to #write software used in telecommunications systems. Many (dozens) projects have #used it, a particularly large one is the extremely scalable AXD301 ATM switch.''" Other commercial users listed as part of the FAQ include: Nortel, Deutsche Flugsicherung (the German national air traffic control organisation), and T-Mobile.</ref>, [[R (programski jezik)|R]] (statistika)<ref>[http://www.r-project.org/useR-2006/program.html The useR! 2006 conference schedule includes papers on the commercial use of R]</ref>, [[Mathematica]] (simbolička matematika),<ref>{{cite web|author=Department of Applied Math, University of Colorado|title=Functional vs. Procedural Programming Language|url=http://amath.colorado.edu/computing/mmm/funcproc.html|accessdate=28. 08. 2006.|archivedate=2007-11-13|archiveurl=https://web.archive.org/web/20071113175801/http://amath.colorado.edu/computing/mmm/funcproc.html|deadurl=yes}}</ref> [[Haskell (programski jezik)|Haskell]],<ref>{{cite web|title=Haskell and the Linspire Toolchain|url=http://www.galois.com/cufp/|access-date=2008-09-23|archivedate=2007-03-14|archiveurl=https://web.archive.org/web/20070314082951/http://www.galois.com/cufp/|deadurl=yes}}</ref><ref>{{cite web|title=Why Functional Programming Matters to Credit Suisse|url=http://www.galois.com/cufp/|access-date=2008-09-23|archivedate=2007-03-14|archiveurl=https://web.archive.org/web/20070314082951/http://www.galois.com/cufp/|deadurl=yes}}</ref> [[ML (programski jezik)|ML]],<ref>{{cite web|title=Caml Trader: Adventures of a Functional Programmer on Wall Street|url=http://www.galois.com/cufp/|access-date=2008-09-23|archivedate=2007-03-14|archiveurl=https://web.archive.org/web/20070314082951/http://www.galois.com/cufp/|deadurl=yes}}</ref> [[J (programski jezik)|J]] i [[K (programski jezik)|K]] (financijska analiza), te [[domenski-specifičan programski jezik|domenski-specifične programske jezike]] kao što je [[XSLT]].<ref>{{cite web | url=http://www.topxml.com/xsl/articles/fp/ | author=Dimitre Novatchev | title=The Functional Programming Language XSLT - A proof through examples | accessdate=May 27, 2006 | work=TopXML}}</ref><ref>{{cite web| url=http://gnosis.cx/publish/programming/xml_models_fp.html | author=David Mertz | title=XML Programming Paradigms (part four): Functional Programming approached to XML processing | accessdate=May 27, 2006 | work=IBM developerWorks}}</ref> [[Lambda račun]] je osnovica većine modela funkcijskog programiranja. == Reference == {{reflist}} [[Kategorija:Teme u programskim jezicima]] [[Kategorija:Programske paradigme]] 2ft8m0fthogui0ub1aqjtoj2f69he4m LGBTQ prava u Evropi 0 50257 42669455 42346083 2026-08-08T13:41:46Z Aca 108187 + 42669455 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Same-sex marriage map Europe detailed.svg|300px|thumb|right|Status istopolnih zajednica u Evropi. {{legend|#002255|Istopolni brak}} {{legend|#0066FF|Registrovana partnerstva}} {{legend|#AACCFF|Neregistrovane kohabitacije}} {{legend|#CCAAFF|Ograničeno priznavanje gej brakova sprovedenih u drugim zemljama}} {{legend|#CCCCCC|Ne priznaju se ili nepoznat status}} {{legend|#D40000|Brak ustavno zabranjen}} ]] Uprkos značajnim razlikama koje postoje među zemljama po pitanju vidljivosti [[LGBT zajednica|LGBT zajednice]] i garantovanja [[prava LGBT osoba]], [[Evropa]] se može smatrati najinkluzivnijim kontinentom kada su [[gej]]evi, [[lezbejke]], [[biseksualnost|biseksaulne]] i [[transrodnost|transrodne]] osobe u pitanju. Osam od jedanaest država na planeti koje su do sada priznale [[istopolni brak|istopolne brakove]] nalaze se u Evropi. Pored toga, dvadeset evropskih zemalja priznaje neki od oblika istopolnih zajednica, koji u manjoj ili većoj meri garantuju prava koja su garantovana brakom. Homoseksualni odnosi su legalni u svim državama Evrope, a velika većina zemalja ima zakone za borbu protiv diskriminacije na osnovu seksualne orijentacije ili rodnog identiteta. = Zakoni = Istopolni odnosi su legalni u celoj Evropi. [[Turska Republika Sjeverni Kipar|Turska Republika Severni Kipar]] je poslednja evropska teritorija (TRSK nije međunarodno priznata nezavisna država) koja je legalizovala homoseksualnost izmenom Krivičnog zakona koji stupa na snagu 1.1.2009. Aktualna politička i zakonska pitanja koja se danas pokreću u najvećem broju evropskih država su antidiskriminacioni zakoni, istopolna partnerstva i brakovi i usvajanje dece od strane istopolnih parova. == Istopolna partnerstva == [[Istopolna partnerstva]] postoje zakonski priznata u većini zapadno- i severnoevropskih zemalja. Prva zemlja koja je donela zakon o registrovanom partnerstvu bila je Danska, 1989. godine. Danska je ujedno i prva zemlja u svetu koja je donela ovakav zakon. Njen primer su uskoro počele da slede i druge skandinavske i zapadnoevropske zemlje, koje su donosile zakone o različitim oblicima istopolnih zajednica koje u manjoj ili većoj meri garantuju ista prava koja su garantovana brakom. == Usvajanje dece == [[Datoteka:Same-sex Adoption Map Europe.svg|right|300px|thumb|Legalni status usvajanja dece od strane istopolnih parova u Evropi: {{legend|#800080|Usvajanje dece od strane istopolnih parova legalno}} {{legend|#ba75ff|Usvajanje dece partnera/partnerke u istopolnoj zajednici legalno}} {{legend|#cccccc|Nepoznato/Nejasno}}]] {{main|Usvajanje dece od strane istopolnih parova}} Zakoni o usvajanju dece od strane istopolnih parova se razlikuju u državama koje odobravaju usvajanja. Potpuno izjednačena prava heteroseksualnih i istopolnih parova pri usvajanju dece garantuju [[UK|Velika Britanija]], [[Švedska]], [[Španija]], [[Norveška]], [[Island]], [[Holandija]], [[Belgija]] i [[Andora]], s tim što u Norveškoj istopolni parovi ne mogu da usvajaju decu iz inostranstva, dok u ostalim navedenom državama na to imaju prava. U [[Danska|Danskoj]] i [[Nemačka|Nemačkoj]] dozvoljeno je da partner ili partnerka u [[istopolna zajednica|registrovanom partnerstvu]] usvoji dete svog partnera, odnosno svoje partnerke. U nekim državama, kao što su [[Francuska]], [[Irska]] i [[Finska]], omogućena su usvajanja dece od strane samo jedne osobe, ali zajednička usvajanja nisu omogućena. U Finskoj, iako nisu legalizovana zajednička usvajanja dece od strane istopolnih parova, istopolni parovi mogu da budu [[hraniteljska porodica|hraniteljske porodice]]. == Istopolni brakovi == Prva zemlja u Evropi i u svetu koja je zakonski priznala [[istopolni brak|istopolne brakove]] bila je [[Holandija]], 2001. godine. Time je Holandija potpuno izjednačila prava istopolnih i heteroseksualnih parova. Nakon ovog, usledilo je priznavanje istopolnih brakova u [[Belgija|Belgiji]] (2003), [[Španija|Španiji]] (2005), [[Norveška|Norveškoj]] (2009), [[Švedska|Švedskoj]] (2009), [[Portugal]]u (2010), [[Island]]u (2010), [[Danska|Danskoj]] (2012), i [[Francuska|Francuskoj]] (2013). == Pregled zakonskog statusa == === Južna Evropa === </noinclude><includeonly> ==== Južna Evropa ==== </includeonly> {| border="2" cellpadding="4" cellspacing="0" style="margin: 1em 1em 1em 0; background: #f9f9f9; border: 1px #aaa solid; border-collapse: collapse; font-size: 95%;" |- bgcolor="#faf" align="center" ! bgcolor="#faf"|Država ! Istopolni odnosi ! Istopolne zajednice ! Istopolni brakovi ! [[Usvajanje dece od strane istopolnih parova|Usvajanje dece]] ! Vojska ! Zabrana diskriminacije<br /><small>(Seksualna orijentacija)</small> ! Promena zvaničnog pola |- | {{flagcountry|Grčka}} <br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]] <small>''[[Položaj LGBT osoba u Grčkoj|LGBT u Grčkoj]] | <!--Legalni status-->{{Da|Legalni od 1951.}}{{nedostaje referenca}}<br />+ potpisana [[Deklaracija Ujedinjenih nacija o seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu|UN dekl.]] [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Istopolne zajednice-->{{Da|Legalni od 2015}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Istopolni brak-->{{Ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | <!--Usvajanje-->{{Ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | <!--Vojska-->{{Ne|Označeni kao mentalno bolesni. [[Transžena|M2F]] označene kao [[gej]].}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | <!--Zabrana diskriminacije-->{{Da|Zabranjeni '''neki''' oblici diskriminacije.}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] |<!--Rodni identitet-->{{Da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] |- | {{flagcountry|Italija}} <br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]] <small>''[[Položaj LGBT osoba u Italiji|LGBT u Italiji]] | <!--Legalni status-->{{Da|Legalni od 1890.}}{{nedostaje referenca}}<br />+ potpisana [[Deklaracija Ujedinjenih nacija o seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu|UN dekl.]] [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Istopolne zajednice-->{{Ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | <!--Istopolni brak-->{{Ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | <!--Usvajanje-->{{Ne|Mogu da usvajaju samo venčani parovi}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | <!--Vojska-->{{Da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Zabrana diskriminacije-->{{Da|Zabranjeni '''neki''' oblici diskriminacije}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] |<!--Rodni identitet-->{{da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] |- | {{flagcountry|Kipar}} <br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]] <small>''[[Položaj LGBT osoba na Kipru|LGBT na Kipru]] | <!--Legalni status-->{{Da|Legalni od 1998.}}{{nedostaje referenca}}<br />+ potpisana [[Deklaracija Ujedinjenih nacija o seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu|UN dekl.]] [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Istopolne zajednice-->{{Da|Legalni od 2015}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Istopolni brak-->{{Ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | <!--Usvajanje-->{{Ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | <!--Vojska-->{{Da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Zabrana diskriminacije-->{{Da|Zabranjeni '''neki''' oblici diskriminacije}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Rodni identitet-->{{Nepoznato}} [[Datoteka:Emblem-question.svg|20px]] |- | {{flagcountry|Malta}} <br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]] <small>''[[Položaj LGBT osoba na Malti|LGBT na Malti]] | <!--Legalni status-->{{Da|Legalni od 1973.}}{{nedostaje referenca}}<br />+ potpisana [[Deklaracija Ujedinjenih nacija o seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu|UN dekl.]] [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Istopolne zajednice-->{{Da|Legalni od 2014}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Istopolni brak-->{{Ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | <!--Usvajanje-->{{Da|Legalni od 2014}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Vojska-->{{Da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Zabrana diskriminacije-->{{Da|Zabranjeni '''neki''' oblici diskriminacije}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Rodni identitet-->{{Da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] |- | {{flagcountry|Portugal}} <br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]] <small>''[[Položaj LGBT osoba u Portugalu|LGBT u Portugalu]] | <!--Legalni status-->{{Da|Legalni od 1983.}}<ref>{{cite web|url=http://portugalpride.org/elgebete/2004/txt13.asp|title=sabia que...|publisher=PortugalPride.org|accessdate=30.5.2010}}</ref><br />+ potpisana [[Deklaracija Ujedinjenih nacija o seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu|UN dekl.]] [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Istopolne zajednice-->{{Da|od 2001.}}<ref>{{Cite web |title=DECRETO N.º 349/X Primeira alteração à Lei n.º 7/2001, de 11 de Maio, que adopta medidas de protecção das uniões de facto |url=http://app.parlamento.pt/webutils/docs/doc.doc?path=6148523063446f764c3246795a5868774d546f334e7a67774c325276593342734c57526c593168305a5867765a47566a4d7a51354c5667755a47396a&fich=dec349-X.doc&Inline=true |access-date=2010-05-30 |archivedate=2012-06-23 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120623021551/http://app.parlamento.pt/webutils/docs/doc.doc?path=6148523063446f764c3246795a5868774d546f334e7a67774c325276593342734c57526c593168305a5867765a47566a4d7a51354c5667755a47396a&fich=dec349-X.doc&Inline=true |deadurl=yes }}</ref><br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]] <small>''[[Istopolna zajednica u Protugalu|Istopolna zajednica]] </small> [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Istopolni brak-->{{Da|od 2010.}}<ref>{{cite web|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/8688503.stm|title=Portugal's president to ratify same-sex marriage law|publisher=BBC News|date=17. maj, 2010.|accessdate=30. maj, 2010}}</ref><br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]] <small>''[[Istopolni brak u Protugalu|Istopolni brak]] </small> [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Usvajanje-->{{Da|Legalni od 2016}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Vojska-->{{Da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Zabrana diskriminacije-->{{Da|Zabranjen '''svaki''' oblik diskriminacije}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Rodni identitet-->{{Da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] |- | {{flagcountry|San Marino}} <br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]] <small>''[[Položaj LGBT osoba u San Marinu|LGBT u San Marinu]] | <!--Legalni status-->{{Da|Legalni od 2001.}}<ref>{{Cite web |title=ABROGAZIONE DELL'ARTICOLO 274 DEL CODICE PENALE |url=http://www.consigliograndeegenerale.sm/new/proposte_di_legge/vis_lavori.php3?twidth=580&idproposta=6618&colonnakey=idlegge&tabella=leggi&colonna=testolegge&testo= |access-date=2010-05-30 |archive-date=2009-09-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090908033705/http://www.consigliograndeegenerale.sm/new/proposte_di_legge/vis_lavori.php3?twidth=580&idproposta=6618&colonnakey=idlegge&tabella=leggi&colonna=testolegge&testo= |dead-url=yes }}</ref><br />+ potpisana [[Deklaracija Ujedinjenih nacija o seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu|UN dekl.]] [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Istopolne zajednice-->{{Ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | <!--Istopolni brak-->{{Ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | <!--Usvajanje-->{{Ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | <!--Vojska-->{{Nepoznato}} [[Datoteka:Emblem-question.svg|20px]] | <!--Zabrana diskriminacije-->{{Da|Zabranjeni '''neki''' oblici diskriminacije}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Rodni identitet-->{{Nepoznato}} [[Datoteka:Emblem-question.svg|20px]] |- | {{flagcountry|Španija}}<br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]] <small>''[[Položaj LGBT osoba u Španiji|LGBT u Španiji]] | <!--Legalni status-->{{Da|Legalni od 1979.}}{{nedostaje referenca}}<br />+ potpisana [[Deklaracija Ujedinjenih nacija o seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu|UN dekl.]] [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Istopolne zajednice-->{{Da|od 1998.}}{{nedostaje referenca}}<br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]] <small>''[[Istopolne zajednice u Španiji|Istopolna zajednica]] [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Istopolni brak-->{{Da|od 2005.}}<ref>{{cite web|url=http://www.boe.es/boe/dias/2005/07/02/pdfs/A23632-23634.pdf|title=LEY 13/2005|accessdate=30.5.2010|format=PDF|publisher=Boletín Oficial del Estado}}</ref><br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]] <small>''[[Istopolni brak u Španiji|Istopolni brak]] [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Usvajanje-->{{Da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Vojska-->{{Da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Zabrana diskriminacije-->{{Da|Zabranjen '''svaki''' oblik diskriminacije}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Rodni identitet-->{{Da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] |- | {{flagcountry|Turska}} <br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]] <small>''[[Položaj LGBT osoba u Turskoj|LGBT u Turskoj]] | <!--Legalni status-->{{Da|Nikada nisu bili zabranjeni}}<ref>{{cite web|url=http://www.perlentaucher.de/artikel/4114.html|accessdate=30.5.2010.|title=Regenbogen überm Taksimplatz|date=30.08.2007.|language=Nemački|publisher=perlentauchen.de Das Kulturmagazin|author=Constanze Letsch}}</ref> [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Istopolne zajednice-->{{Ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | <!--Istopolni brak-->{{Ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | <!--Usvajanje-->{{Ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | <!--Vojska-->{{Ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | <!--Zabrana diskriminacije-->{{Ne|<small>Marta, 2010. sastavljena komisija za pisanje antidiskriminacionog zakona koji bi uključio seksualnu orijentaciju</small>}}<ref>{{cite web|title=Discrimination will be banned, draft law says|url=http://www.hurriyetdailynews.com/n.php?n=discrimination-will-be-banned-draft-law-says-2010-03-17|publisher=Hürriyet|accessdate=30.5.2010|date=17.3.2010}}</ref> | <!--Rodni identitet-->{{Da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] |} <noinclude> === Istočna Evropa === </noinclude><includeonly> ==== Istočna Evropa ==== </includeonly> {| border="2" cellpadding="4" cellspacing="0" style="margin: 1em 1em 1em 0; background: #f9f9f9; border: 1px #aaa solid; border-collapse: collapse; font-size: 95%;" |- bgcolor="#faf" align="center" ! bgcolor="#faf"|Država ! Istopolni odnosi ! Istopolne zajednice ! Istopolni brakovi ! [[Usvajanje dece od strane istopolnih parova|Usvajanje dece]] ! Vojska ! Zabrana diskriminacije<br /><small>(Seksualna orijentacija)</small> ! Promena zvaničnog pola |- | {{flagcountry|Albanija}} <br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]] <small>''[[Položaj LGBT osoba u Albaniji|LGBT u Albaniji]] | <!--Legalni status-->{{Da|Legalni od 1995}} {{nedostaje referenca}}<br />+ potpisana [[Deklaracija Ujedinjenih nacija o seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu|UN dekl.]] [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Istopolne zajednice-->{{Ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | <!--Istopolni brak-->{{Ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | <!--Usvajanje-->{{Ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | <!--Vojska-->{{Da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Zabrana diskriminacije-->{{Da|Zabranjen '''svaki''' oblik diskriminacije.}}<ref>{{cite web|url)http://www.ilga-europe.org/europe/news/latest_news/albania_protects_lgbt_people_from_discrimination|title=Albania protects LGBT people from discrimination|date=5.2.2010.|publisher=[[ILGA]]|accessdate=30.5.2010}}</ref> [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Rodni identitet-->{{Da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] |- | {{flagcountry|Crna Gora}} <br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]] <small>''[[Položaj LGBT osoba u Crnoj Gori|LGBT u Crnoj Gori]] | <!--Legalni status-->{{Da|Legalni od 1977}} {{nedostaje referenca}}<br />+ potpisana [[Deklaracija Ujedinjenih nacija o seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu|UN dekl.]] [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Istopolne zajednice-->{{Ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | bgcolor="#000"|<!--Istopolni brak--><font color="white">Ustavna zabrana</font> | <!--Usvajanje-->{{Ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | <!--Vojska-->{{Da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Zabrana diskriminacije-->{{Da|Zabranjeni '''svi''' oblici diskriminacije.}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Rodni identitet-->{{Da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] |- | {{flagcountry|Češka Republika}} <br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]] <small>''[[Položaj LGBT osoba u Češkoj|LGBT u Češkoj]] | <!--Legalni status-->{{da|Legalni od 1962}}<br />+ potpisana [[Deklaracija Ujedinjenih nacija o seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu|UN dekl.]] [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Istopolne zajednice-->{{da|od 2006.}}<br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]] <small>''[[Istopolna zajednica u Češkoj|Istopolna zajednica]] [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Istopolni brak-->{{Ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | <!--Usvajanje-->{{Ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | <!--Vojska-->{{Da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Zabrana diskriminacije-->{{Da|Zabranjeni '''neki''' oblici diskriminacije.}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Rodni identitet-->{{Da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] |- | {{flagcountry|Belorusija}}<br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]] <small>''[[Položaj LGBT osoba u Belorusiji|LGBT u Belorusiji]] | <!--Legalni status-->{{da|Legalni od 1994.}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Istopolne zajednice-->{{ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | <!--Istopolni brak-->{{Ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | <!--Usvajanje-->{{Ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | <!--Vojska-->{{ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | <!--Zabrana diskriminacije-->{{ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | <!--Rodni identitet-->{{nepoznato}} [[Datoteka:Emblem-question.svg|20px]] |- | {{flagcountry|Bosna i Hercegovina}} <br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]] <small>''[[Položaj LGBT osoba u Bosni i Hercegovini|LGBT u BiH]] | <!--Legalni status-->{{Da|Legalni od 1996; od 1998. u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]]}}<br />+ potpisana [[Deklaracija Ujedinjenih nacija o seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu|UN dekl.]] [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Istopolne zajednice-->{{ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | <!--Istopolni brak-->{{Ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | <!--Usvajanje-->{{Ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | <!--Vojska-->{{da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Zabrana diskriminacije-->{{da|Zabranjeni '''neki''' oblici diskriminacije.}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Rodni identitet-->{{nepoznato}} [[Datoteka:Emblem-question.svg|20px]] |- | {{flagcountry|Bugarska}} <br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]] <small>''[[Položaj LGBT osoba u Bugarskoj|LGBT u Bugarskoj]] | <!--Legalni status-->{{da|Legalni od 1968.}}<br />+ potpisana [[Deklaracija Ujedinjenih nacija o seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu|UN dekl.]] [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Istopolne zajednice-->{{ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | bgcolor="#000"|<!--Istopolni brak--><font color="white">Ustavna zabrana</font> | <!--Usvajanje-->{{Ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | <!--Vojska-->{{da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Zabrana diskriminacije-->{{da|Zabranjeni '''neki''' oblici diskriminacije.}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Rodni identitet-->{{nepoznato}} [[Datoteka:Emblem-question.svg|20px]] |- | {{flagcountry|Hrvatska}}<br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]] <small>''[[Položaj LGBT osoba u Hrvatskoj|LGBT u Hrvatskoj]] | <!--Legalni status-->{{da|Legalni od 1977.}}<br />+ potpisana [[Deklaracija Ujedinjenih nacija o seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu|UN dekl.]] [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Istopolne zajednice-->{{Da|od 2003.}}<br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]] <small>''[[Istopolne zajednice u Hrvatskoj|Životno partnerstvo od 2014.]] [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | bgcolor="#000"|<!--Istopolni brak--><font color="white">Ustavna zabrana od 2013.</font> | <!--Usvajanje-->{{ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | <!--Vojska-->{{da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Zabrana diskriminacije-->{{da|Zabranjeni '''svi''' oblici diskriminacije.}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Rodni identitet-->{{da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] |- | {{flagcountry|Letonija}} <br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]] <small>''[[Položaj LGBT osoba u Letoniji|LGBT u Letoniji]] | <!--Legalni status-->{{Da|Legalni od 1992.}}<br />+ potpisana [[Deklaracija Ujedinjenih nacija o seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu|UN dekl.]] [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Istopolne zajednice-->{{Ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | bgcolor="#000"|<!--Istopolni brak--><font color="white">Ustavna zabrana od 2006.</font> | <!--Usvajanje-->{{Ne|Samo venčani parovi mogu da usvajaju.}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | <!--Vojska-->{{da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Zabrana diskriminacije-->{{da|Zabranjeni '''neki''' oblici diskriminacije.}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Rodni identitet-->{{nepoznato}} [[Datoteka:Emblem-question.svg|20px]] |- | {{flagcountry|Litvanija}} <br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]] <small>''[[Položaj LGBT osoba u Litvaniji|LGBT u Litvaniji]] | <!--Legalni status-->{{Da|Legalni od 1993.}}<br />+ potpisana [[Deklaracija Ujedinjenih nacija o seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu|UN dekl.]] [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Istopolne zajednice-->{{Ne}} | bgcolor="#000"|<!--Istopolni brak--><font color="white">Ustavna zabrana od 1992.</font> | <!--Usvajanje-->{{Ne|Samo venčani parovi mogu da usvajaju.}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | <!--Vojska-->{{da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Zabrana diskriminacije-->{{da|Zabranjeni '''neki''' oblici diskriminacije.}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Rodni identitet-->{{nepoznato}} [[Datoteka:Emblem-question.svg|20px]] |- | {{flagcountry|Mađarska}} <br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]] <small>''[[Položaj LGBT osoba u Mađarskoj|LGBT u Mađarskoj]] | <!--Legalni status-->{{Da|Legalni od 1962.}}<br />+ potpisana [[Deklaracija Ujedinjenih nacija o seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu|UN dekl.]] [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Istopolne zajednice-->{{Da|[[neregistrovana kohabitacija]] od 1996,<br />[[registrovano partnerstvo]] od 2009.}}<br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]] <small>''[[Istopolne zajednice u Mađarskoj|Istopolna zajednica]] [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Istopolni brak-->{{ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | <!--Usvajanje-->{{Ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | <!--Vojska-->{{da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Zabrana diskriminacije-->{{da|Zabranjeni '''neki''' oblici diskriminacije.}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Rodni identitet-->{{nepoznato}} [[Datoteka:Emblem-question.svg|20px]] |- | {{flagcountry|Makedonija}} <br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]] <small>''[[Položaj LGBT osoba u Makedoniji|LGBT u Makedoniji]] | <!--Legalni status-->{{Da|Legalni od 1996.}}<br />+ potpisana [[Deklaracija Ujedinjenih nacija o seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu|UN dekl.]] [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Istopolne zajednice-->{{ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | <!--Istopolni brak-->{{ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | <!--Usvajanje-->{{Ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | <!--Vojska-->{{da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Zabrana diskriminacije-->{{da|Zabranjeni '''neki''' oblici diskriminacije.}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Rodni identitet-->{{nepoznato}} [[Datoteka:Emblem-question.svg|20px]] |- | {{flagcountry|Moldova}} <br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]] <small>''[[Položaj LGBT osoba u Moldaviji|LGBT u Moldaviji]] | <!--Legalni status-->{{Da|Legalni od 1995.}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Istopolne zajednice-->{{Ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | bgcolor="#000"|<!--Istopolni brak--><font color="white">Ustavna zabrana</font> | <!--Usvajanje-->{{Ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | <!--Vojska-->{{da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Zabrana diskriminacije-->{{ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | <!--Rodni identitet-->{{nepoznato}} [[Datoteka:Emblem-question.svg|20px]] |- | {{flagcountry|Poljska}} <br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]] <small>''[[Položaj LGBT osoba u Poljskoj|LGBT u Poljskoj]] | <!--Legalni status-->{{Da|Legalni od 1932.}}<br />+ potpisana [[Deklaracija Ujedinjenih nacija o seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu|UN dekl.]] [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Istopolne zajednice-->{{Ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | bgcolor="#000"|<!--Istopolni brak--><font color="white">Ustavna zabrana</font> | <!--Usvajanje-->{{Ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | <!--Vojska-->{{da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Zabrana diskriminacije-->{{da|Zabranjeni '''neki''' oblici diskriminacije.}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Rodni identitet-->{{da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] |- | {{flagcountry|Rumunija}} <br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]] <small>''[[Položaj LGBT osoba u Rumuniji|LGBT u Rumuniji]] | <!--Legalni status-->{{Da|Legalni od 1996.}}<br />+ potpisana [[Deklaracija Ujedinjenih nacija o seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu|UN dekl.]] [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Istopolne zajednice-->{{Ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] |<!--Istopolni brak-->{{ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | <!--Usvajanje-->{{Ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | <!--Vojska-->{{da}} | <!--Zabrana diskriminacije-->{{da|Zabranjeni '''svi''' oblici diskriminacije.}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Rodni identitet-->{{da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] |- | {{flagcountry|Rusija}} <br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]] <small>''[[Položaj LGBT osoba u Rusiji|LGBT u Rusiji]] | <!--Legalni status-->{{Da|Legalni od 1993.}}<ref name=RUS33940>{{cite web|title=Russia: Update to RUS13194 of 16 February 1993 on the treatment of homosexuals|publisher=[http://www.unhcr.org/refworld/publisher/IRBC.html Immigration and Refugee Board of Canada]|date=[[2000-02-29]]|url=http://www.unhcr.org/refworld/docid/3ae6ad788c.html|accessdate=30.5.2010}}</ref> [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Istopolne zajednice-->{{Ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] |<!--Istopolni brak-->{{ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | <!--Usvajanje-->{{Ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | <!--Vojska-->{{da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Zabrana diskriminacije-->{{ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | <!--Rodni identitet-->{{da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] |- | {{flagcountry|Slovačka}} <br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]] <small>''[[Položaj LGBT osoba u Slovačkoj|LGBT u Slovačkoj]] | <!--Legalni status-->{{Da|Legalni od 1962.}}<br />+ potpisana [[Deklaracija Ujedinjenih nacija o seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu|UN dekl.]] [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Istopolne zajednice-->{{Ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] |<!--Istopolni brak-->{{ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | <!--Usvajanje-->{{Ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | <!--Vojska-->{{da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Zabrana diskriminacije-->{{da|Zabranjeni '''neki''' oblici diskriminacije.}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Rodni identitet-->{{nepoznato}} [[Datoteka:Emblem-question.svg|20px]] |- | {{flagcountry|Slovenija}} <br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]] <small>''[[Položaj LGBT osoba u Sloveniji|LGBT u Sloveniji]] | <!--Legalni status-->{{Da|Legalni od 1977.}}<br />+ potpisana [[Deklaracija Ujedinjenih nacija o seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu|UN dekl.]] [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Istopolne zajednice-->{{da|od 2006.}}<br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]] <small>''[[Istopolne zajednice u Sloveniji|Istopolne zajednice]] [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] |<!--Istopolni brak-->{{da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Usvajanje-->{{da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Vojska-->{{da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Zabrana diskriminacije-->{{da|Zabranjeni '''svi''' oblici diskriminacije.}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Rodni identitet-->{{da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] |- | {{flagcountry|Srbija}} <br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]] <small>''[[Položaj LGBT osoba u Srbiji|LGBT u Srbiji]] | <!--Legalni status-->{{Da|Legalni od 1994.}}<br />+ potpisana [[Deklaracija Ujedinjenih nacija o seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu|UN dekl.]] [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Istopolne zajednice-->{{ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] |bgcolor="#000"|<!--Istopolni brak--><font color="white">Ustavna zabrana</font> | <!--Usvajanje-->{{Ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | <!--Vojska-->{{da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Zabrana diskriminacije-->{{da|Zabranjeni '''svi''' oblici diskriminacije.}} | <!--Rodni identitet-->{{da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] |- | {{flagcountry|Ukrajina}} <br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]] <small>''[[Položaj LGBT osoba u Ukrajini|LGBT u Ukrajini]] | <!--Legalni status-->{{Da|Legalni od 1991.}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Istopolne zajednice-->{{ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] |bgcolor="#000"|<!--Istopolni brak--><font color="white">Ustavna zabrana</font> | <!--Usvajanje-->{{Ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | <!--Vojska-->{{da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Zabrana diskriminacije-->{{da|Zabranjeni '''neki''' oblici diskriminacije.}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Rodni identitet-->{{da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] |} <noinclude> === Severna Evropa ===</noinclude> <includeonly> ==== Severna Evropa ==== </includeonly> {| border="2" cellpadding="4" cellspacing="0" style="margin: 1em 1em 1em 0; background: #f9f9f9; border: 1px #aaa solid; border-collapse: collapse; font-size: 95%;" |- bgcolor="#faf" align="center" ! bgcolor="#faf"|Država ! Istopolni odnosi ! Istopolne zajednice ! Istopolni brakovi ! [[Usvajanje dece od strane istopolnih parova|Usvajanje dece]] ! Vojska ! Zabrana diskriminacije<br /><small>(Seksualna orijentacija)</small> ! Promena zvaničnog pola |- | {{flagcountry|Danska}}<br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]] <small>''[[Položaj LGBT osoba u Danskoj|LGBT u Danskoj]]</small> | <!--Legalni status-->{{da|Legalni od 1933.}}<br />+ potpisana [[Deklaracija Ujedinjenih nacija o seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu|UN dekl.]] [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Istopolne zajednice-->{{da|od 1989.}}<br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]] <small>''[[Istopolne zajednice u Danskoj|Istopolne zajednice]]''</small> [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Istopolni brak-->{{Da|od 2012.}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Usvajanje-->{{Da|Samo u registrovanoj zajednici i samo decu partnera/ke}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Vojska-->{{Da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Zabrana diskriminacije-->{{Da|Zabranjeni '''neki''' oblici diskriminacije.}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Rodni identitet-->{{Da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] |- | {{flagcountry|Estonija}}<br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]] <small>''[[Položaj LGBT osoba u Estoniji|LGBT u Estoniji]] </small> | <!--Legalni status-->{{da|Legalni od 1992.}}<br />+ potpisana [[Deklaracija Ujedinjenih nacija o seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu|UN dekl.]] [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Istopolne zajednice-->{{da|Legalni od 2016.}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Istopolni brak-->{{Ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | <!--Usvajanje-->{{ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | <!--Vojska-->{{Da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Zabrana diskriminacije-->{{Da|Zabranjeni '''neki''' oblici diskriminacije.}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Rodni identitet-->{{nepoznato}} [[Datoteka:Emblem-question.svg|20px]] |- | {{flagcountry|Finska}}<br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]] <small>''[[Položaj LGBT osoba u Finskoj|LGBT u Finskoj]] | <!--Legalni status-->{{da|Legalni od 1971.}}<br />+ potpisana [[Deklaracija Ujedinjenih nacija o seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu|UN dekl.]] [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Istopolne zajednice-->{{da|od 2002.}}</small>[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]] <small>[[Istopolna zajednica u Finskoj|Istopolna zajednica]]</small> [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Istopolni brak-->{{Ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | <!--Usvajanje-->{{ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | <!--Vojska-->{{Da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Zabrana diskriminacije-->{{Da|Zabranjeni '''neki''' oblici diskriminacije.}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Rodni identitet-->{{da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] |- | {{flagcountry|Irska}} [[Irska]] <br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]] <small>''[[Položaj LGBT osoba u Irskoj|LGBT u Irskoj]]</small> | <!--Legalni status-->{{da|Legalni od 1993.}}<br />+ potpisana [[Deklaracija Ujedinjenih nacija o seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu|UN dekl.]] [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Istopolne zajednice-->{{da|Legalni od 2011.}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Istopolni brak-->{{da|Legalni od 2015.}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Usvajanje-->{{da|Legalni od 2015.}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Vojska-->{{Da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Zabrana diskriminacije-->{{Da|Zabranjeni '''neki''' oblici diskriminacije.}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Rodni identitet-->{{da|Legalni od 2015.}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] |- | {{flagcountry|Island}}<br /> [[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]] <small>''[[Položaj LGBT osoba na Islandu|LGBT na Islandu]]</small> | <!--Legalni status-->{{da|Legalni od 1940.}}<br />+ potpisana [[Deklaracija Ujedinjenih nacija o seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu|UN dekl.]] [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Istopolne zajednice-->{{da|od 1996.}}<br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]] <small>[[Istopolna zajednica na Islandu|Istopolne zajednice]]</small> | <!--Istopolni brak-->{{da|od 2010.}}<ref>{{cite web|url=http://www.reuters.com/article/idUSTRE65A3V020100611|title=Iceland passes gay marriage law in unanimous vote|date=11.6.2010.|publisher=[[Reuters]]|accessdate=16.6.2010}}</ref><br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]] <small>[[Istopolni brak na Islandu|Istopolni brak]] [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Usvajanje-->{{da|Samo u registrovanim zajednicama}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Vojska-->Nema vojsku | <!--Zabrana diskriminacije-->{{Da|Zabranjeni '''neki''' oblici diskriminacije.}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Rodni identitet-->{{da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] |- | {{flagcountry|Norveška}} <br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]] <small>''[[Položaj LGBT osoba u Norveškoj|LGBT u Norveškoj]]</small> | <!--Legalni status-->{{da|Legalni od 1972.}}<br />+ potpisana [[Deklaracija Ujedinjenih nacija o seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu|UN dekl.]] [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Istopolne zajednice-->{{da|od 1993.}}<br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]] <small>[[Istopolne zajednice u Norveškoj|Istopolne zajednice]]</small> [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Istopolni brak-->{{da|od 2009.}}<br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]] <small>[[Istopolni brak u Norveškoj|Istopolni brak]]</small> [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Usvajanje-->{{da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Vojska-->{{da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Zabrana diskriminacije-->{{Da|Zabranjeni '''neki''' oblici diskriminacije.}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Rodni identitet-->{{da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] |- | {{flagcountry|otok Man}} <br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]] <small>''[[Položaj LGBT osoba na Otoku Man|LGBT na Otoku Man]]</small> | <!--Legalni status-->{{da|Legalni od 1994.}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Istopolne zajednice-->{{Da-ne|Priznate zajednice iz UK, zakon je u proceduri}} | <!--Istopolni brak-->{{ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | <!--Usvajanje-->{{da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Vojska-->{{da|UK zaduženo za odbranu}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Zabrana diskriminacije-->{{Da|Zabranjeni '''neki''' oblici diskriminacije.}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Rodni identitet-->{{da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] |- | {{flagcountry|Švedska}}<br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]] <small>''[[Položaj LGBT osoba u Švedskoj]]</small> | <!--Legalni status-->{{da|Legalni od 1944.}}<ref>{{cite web |url= http://www.rfsl.se/?p=3377 |publisher= [[RSFL]] |title= LGBT and Swedish Law |accessdate= 9.1.2009 |archivedate= 2012-01-19 |archiveurl= https://web.archive.org/web/20120119032705/http://www.rfsl.se/?p=3377 |deadurl= yes }}</ref><br />+ potpisana [[Deklaracija Ujedinjenih nacija o seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu|UN dekl.]] [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Istopolne zajednice-->{{da|od 1995.}}<br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]] <small>[[Istopolne zajednice u Švedskoj|Istopolne zajednice]]</small> [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Istopolni brak-->{{da|od 2009.}}</small><ref>[http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/europe/7978495.stm Sweden allows same-sex marriage] na [[BBC News]]-u.</ref><br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]] <small>[[Istopolni brak u Švedskoj|Istopolni brak]]</small> [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Usvajanje-->{{da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Vojska-->{{da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Zabrana diskriminacije-->{{Da|Zabranjeni '''svi''' oblici diskriminacije.}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Rodni identitet-->{{da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] |- | {{flagcountry|Velika Britanija}} <br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]] <small>''[[Položaj LGBT osoba u Ujedinjenom Kraljevstvu|LGBT u UK]]</small> | <!--Lealni status-->{{da|Legalni 1967 u Engleskoj i Velsu; od 1980 u [[Škotska|Škotskoj]] i 1982. u [[Severna Irska|Severnoj Irskoj]]}}<br />+ potpisana [[Deklaracija Ujedinjenih nacija o seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu|UN dekl.]] [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Istopolne zajednice-->{{da|od 2005.}}<br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]] <small>[[Istopolne zajednice u Ujedinjenom Kraljevstvu|Istopolne zajednice]]</small> [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Istopolni brak-->{{da|od 2014.}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Usvajanje-->{{da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Vojska-->{{da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Zabrana diskriminacije-->{{Da|Zabranjeni '''neki''' oblici diskriminacije.}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Rodni identitet-->{{da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] |- |} <noinclude> === Zapadna Evropa ===</noinclude> <includeonly> ==== Zapadna Evropa ==== </includeonly> {| border="2" cellpadding="4" cellspacing="0" style="margin: 1em 1em 1em 0; background: #f9f9f9; border: 1px #aaa solid; border-collapse: collapse; font-size: 95%;" |- bgcolor="#faf" align="center" ! bgcolor="#faf"|Država ! Istopolni odnosi ! Istopolne zajednice ! Istopolni brakovi ! [[Usvajanje dece od strane istopolnih parova|Usvajanje dece]] ! Vojska ! Zabrana diskriminacije<br /><small>(Seksualna orijentacija)</small> ! Promena zvaničnog pola |- | {{flagcountry|Austrija}}<br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]]<small>''[[Položaj LGBT osoba u Austriji|LGBT u Austriji]]</small> | <!--Legalni status-->{{da|Legalni od 1971.}}<br />+ potpisana [[Deklaracija Ujedinjenih nacija o seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu|UN dekl.]] [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Istopolne zajednice-->{{da|od 2010.}}<br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]] <small>''[[Istopolna zajednica u Austriji|Istopolne zajednice]]''</small> | <!--Istopolni brak-->{{Ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | <!--Usvajanje-->{{da|od 2016.}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Vojska-->{{Da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Zabrana diskriminacije-->{{Da|Zabranjeni '''neki''' oblici diskriminacije.}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Rodni identitet-->{{Da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] |- | {{flagcountry|Belgija}}<br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]] <small>''[[Položaj LGBT osoba u Belgiji|LGBT u Belgiji]]</small> | <!--Legalni status-->{{da|Legalni od 1795.}}<br />+ potpisana [[Deklaracija Ujedinjenih nacija o seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu|UN dekl.]] [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Istopolne zajednice-->{{da|od 2000.}}<br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]] <small>''[[Istopolna zajednica u Belgiji|Istopolna zajednica]]</small> [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Istopolni brak-->{{da|od 2003.}}<br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]]<small> ''[[Istopolni brak u Belgiji|Istopolni brak]]</small> [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Usvajanje-->{{da|od 2006.}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Vojska-->{{Da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Zabrana diskriminacije-->{{Da|Zabranjeni '''svi''' oblici diskriminacije.}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Rodni identitet-->{{Da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] |- | {{flagcountry|Francuska}} <br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]] <small>''[[Položaj LGBT osoba u Francuskoj|LGBT u Francuskoj]]</small> | <!--Legalni status-->{{da|Legalni od 1791.}}<br />+ potpisana [[Deklaracija Ujedinjenih nacija o seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu|UN dekl.]] [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Istopolne zajednice-->{{da|od 1999.}}<br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]] ''[[Istopolna zajednica u Francuskoj|Istopolna zajednica]]</small> [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Istopolni brak-->{{da|od 2013.}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Usvajanje-->{{da|od 2013.}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Vojska-->{{Da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Zabrana diskriminacije-->{{Da|Zabranjeni '''neki''' oblici diskriminacije.}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Rodni identitet-->{{Da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] |- | {{flagicon|Holandija}} [[Holandija]]<br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]] <small>''[[Položaj LGBT osoba u Holandiji|LGBT u Holandiji]]</small> | <!--Legalni status-->{{da|Legalni od 1811.}}<br />+ potpisana [[Deklaracija Ujedinjenih nacija o seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu|UN dekl.]] [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Istopolne zajednice-->{{da|od 1998.}}<br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]] <small>''[[Istopolne zajednice u Holandiji|Istopolne zajednice]]</small> [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Istopolni brak-->{{da|od 2001.}} <br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]] <small>''[[Istopolni brak u Holandiji|Istopolni brakovi]]</small> [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Usvajanje-->{{da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Vojska-->{{Da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Zabrana diskriminacije-->{{Da|Zabranjeni '''svi''' oblici diskriminacije.}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Rodni identitet-->{{Da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] |- | {{flagcountry|Lihtenštajn}}<br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]]<small>''[[Položaj LGBT osoba u Lihtenštajnu|LGBT u Lihtenštajnu]]</small> | <!--Legalni status-->{{da|Legalni od 1989.}}<br />+ potpisana [[Deklaracija Ujedinjenih nacija o seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu|UN dekl.]] [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Istopolne zajednice-->{{da|Legalni od 2011.}}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Istopolni brak-->{{ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | <!--Usvajanje-->{{ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | <!--Vojska-->Nema vojsku | <!--Zabrana diskriminacije-->{{ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | <!--Rodni identitet-->{{nepoznato}} [[Datoteka:Emblem-question.svg|20px]] |- | {{flagcountry|Luksemburg}} <br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]] <small>''[[Položaj LGBT osoba u Luksemburgu|LGBT u Luksemburgu]]</small> | <!--Legalni status-->{{da|Legalni od 1795.}}<br />+ potpisana [[Deklaracija Ujedinjenih nacija o seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu|UN dekl.]] [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Istopolne zajednice-->{{da|od 2004.}}<br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]] ''[[Istopolne zajednice u Luksemburgu|Istopolne zajednice]]</small> [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Istopolni brak-->{{da|Legalni od 2015}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Usvajanje-->{{da|Legalni od 2015.}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Vojska-->{{da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Zabrana diskriminacije-->{{da|Zabranjeni '''neki''' oblici diskriminacije.}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Rodni identitet-->{{nepoznato}} [[Datoteka:Emblem-question.svg|20px]] |- | {{flagcountry|Monako}} <br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]] <small>''[[Položaj LGBT osoba u Monaku|LGBT u Monaku]]</small> | <!--Legalni status-->{{da|Legalni od 1793.}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Istopolne zajednice-->{{ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | <!--Istopolni brak-->{{ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | <!--Usvajanje-->{{ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | <!--Vojska-->{{da|Francuska zadužena za odbranu}} | <!--Zabrana diskriminacije-->{{ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | <!--Rodni identitet-->{{nepoznato}} |- | {{flagcountry|Nemačka}}<br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]] <small>''[[Položaj LGBT osoba u Nemačkoj|LGBT u Nemačkoj]] i [[LGBT istorija u Nemačkoj|LGBT istorija]]</small> | <!--Legalni status-->{{da|Legalni od 1969 u [[Zapadna Nemačka|Zapadnoj Nemačkoj]], od 1968. u [[Istočna Nemačka|Istočnoj Nemačkoj]]}}<br />+ potpisana [[Deklaracija Ujedinjenih nacija o seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu|UN dekl.]] [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Istopolne zajednice-->{{da|od 2001.}}<br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]] ''[[Istopolne zajednice u Nemačkoj|Istopolne zajednice]]</small> [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Istopolni brak-->{{ne}} | <!--Usvajanje-->{{da|Samo decu partnera/ke}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Vojska-->{{da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Zabrana diskriminacije-->{{da|Zabranjeni '''neki''' oblici diskriminacije.}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Rodni identitet-->{{da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] |- | {{flagcountry|Švajcarska}} <br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]]<small> ''[[Položaj LGBT osoba u Švajcarskoj|LGBT u Švajcarskoj]]</small> | <!--Legalni status-->{{da|Legalni od 1942.}}<br />+ potpisana [[Deklaracija Ujedinjenih nacija o seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu|UN dekl.]] [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Istopolne zajednice-->{{da|od 2007.}}<br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]] ''[[Istopolne zajednice u Švajcarskoj|Istopolne zajednice]]</small> [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Istopolni brak-->{{ne}} | <!--Usvajanje-->{{da-ne|Partneri/ke '''moraju''' pružati vaspitnu i finansiju podršku biološkoj deci svojih partnera/ki.}} | <!--Vojska-->{{da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Zabrana diskriminacije-->{{da|Zabranjeni '''neki''' oblici diskriminacije.}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Rodni identitet-->{{da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] |} <noinclude> = Društveni odnos = == Javno mnenje == Javno mnenje po pitanju prava LGBT osoba, kao i prihvatanja LGBT osoba u javnosti se veoma razlikuje između različitih delova Evrope. [[Zapadna Evropa|Zapadna]] i [[Severna Evropa]] su najliberalnije po ovom pitanju. Velika većina zemalja u ovim regionima zakonski priznaje istopolne zajednice i sve zemlje, osim jedne, zabranjuju diskriminaciju na osnovu seksualne orijentacije. [[Južna Evropa]] je nešto zatvorenija po ovom pitanju, ali je liberalnija od [[Istočna Evropa|istočne]], koja se još uvek oporavlja od uticaja doskorašnjih [[komunizam|komunističkih uređenja]] i pod jakim je uticajem [[Katolička Crkva|Katoličke]] ili [[Pravoslavna crkva|Pravoslavne]] crkve. Prema istraživanjima koje je sproveo [[Pew Research Center]], 2002. godine, većina u zapadnoevropskim zemljama smatra da LGBT osobe treba da budu prihvaćene u društvu, dok se u takvom stavu protivi većina u državama kao što su [[Rusija]], [[Poljska]] i [[Ukrajina]] <ref name="PEW">{{cite web |work=The Pew Research Center |title=Views of a Changing World 2003 |url=http://people-press.org/reports/display.php3?ReportID=185 |accessdate=23. 09. 2008 |archive-date=2008-05-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080503212232/http://people-press.org/reports/display.php3?ReportID=185 }}</ref>. Istraživanje koje je [[2006]]. sproveo [[Eurobarometer]] na 30.000 stanovnika [[Evropska unija|Evropske unije]] pokazuje podeljenost EU-a oko pitanja [[istopolni brak|istopolnih brakova]]. Podršku istopolnim brakovima daje većina građana i građanki [[Holandija|Holandije]] (82%), [[Švedska|Švedske]] (71%), [[Danska|Danske]] (69%), [[Luksemburg]]a (58%), [[Španija|Španije]] (56%), [[Nemačka|Nemačke]] (52%) i [[Češka|Češke]] (52%). U svim ostalim državama, među kojima je najveći broj novih članica Evropske unije, procenat onih koji podržavaju istopolne brakove je ispod 50%: [[Rumunija]] (11%), [[Letonija]] (12%), [[Kipar]] (14%), [[Bugarska]] (15%), [[Grčka]] (15%), [[Poljska]] (17%), [[Litvanija]] (17%) i [[Malta]] (18%)<ref name="EUROB">{{cite web|work=Angus Reid Global Monitor : Polls & Research|title=Eight EU Countries Back Same-Sex Marriage|url=http://www.angus-reid.com/polls/index.cfm/fuseaction/viewItem/itemID/14203|accessdate=29 January, 2006|archive-date=2008-09-05|archive-url=https://web.archive.org/web/20080905233521/http://www.angus-reid.com/polls/index.cfm/fuseaction/viewItem/itemID/14203|dead-url=yes}}</ref>. [[Usvajanje dece od strane istopolnih parova]] ima većinsku podršku samo u dve države: u [[Holandija|Holandiji]] (69%) i u [[Švedska|Švedskoj]] (51%), dok najmanje podrške dolazi iz [[Poljska|Poljske]] i sa [[Malta|Malte]] ( 7%)<ref name="EUROB"/>. Istraživanje provedeno u Hrvatskoj krajem 2013. pokazalo je da 59% građana podržava inicijativu da da se brak Ustavom definira kao zajednica muškarca i žene, dok ih 31% inicijativu ne podupire.<ref>http://slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/228968/Default.aspx</ref> Istraživanje [[Gallup]] grupe iz 2003. godine pokazuje da žene, mlađa populacija, kao i oni sa višim obrazovanjem pružaju više podrške pitanjima kao što su istopolni brakovi i usvajanje dece od strane istopolnih parova<ref name="ILGA">{{cite web |work=ILGA Europe |title=Public opinion and same-sex unions (2003) |url=http://www.ilga-europe.org/europe/issues/marriage_and_partnership/public_opinion_and_same_sex_unions_2003 |accessdate=29 January 2006 |archive-date=2007-02-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070208024705/http://www.ilga-europe.org/europe/issues/marriage_and_partnership/public_opinion_and_same_sex_unions_2003 |dead-url=yes }}</ref>. == LGBT događaji == : ''Dalje'': ''[[Spisak LGBT manifestacija#Evropa|Spisak LGBT manifestacija]] U Evropi se održava stotinak različitih godišnjih manifestacija koje za cilj imaju povećanje vidljivosti LGBT osoba i pitanja poštovanja LGBT prava. U većini država se godišnje organizuje bar jedna [[parada ponosa LGBT osoba]], dok se u nekim državama organizuje i više njih u različitim gradovima. Najznačajnije parade ponosa održavaju se u velikim evropskim centrima, kao što su [[Berlin]] ([[Christopher Street Day]]), [[Keln]] ([[Cologne Pride]]), [[Amsterdam]] ([[Amsterdam Gay Pride]]), [[London]] ([[Pride London]]), [[Pariz]] ([[Pariz Pride]]) i dr. Takođe, godišnje se organizuje i [[Europride]], kao centralna evropska proslava ponosa LGBT osoba, koja se održava u različitim evropskim gradovima. Kao panevropsko LGBT sportsko takmičenje, organizuju se [[Eurogames]], koje takođe menjaju mesto održavanja svake godine. === Eurogames === {{Main|Eurogames}} [[Eurogames]] organizuje [[Evropska gej i lezbejska sportska federacija]] svake godine, osim u godinama kada se održavaju [[Gay Games]]. Zvanično postoje '''Big EuroGames''', koje se organizuju u godinama kada se dešavaju [[Olimpijske igre]], dok se '''male EuroGames''' organizuju ostalih godina, kada je broj učesnika i učenica ograničen na 1500 i kada se organizuju takmičenja iz samo 7 disciplina. Ovakav fromat se polako menja jer u poslednjim godinama raste interesovanje za ova dešavanja, pa time i broj učesnika i učesnica, kao i sportskih disciplina. Glavni razlog za organizovanje ovakvih takmičenja je homofobija i diskriminacija u sportskim savezima. === Europride === {{main|Europride}} [[Europride]] je međunarodna proslava [[dan ponosa LGBT osoba|Dana ponosa LGBT osoba]]. Organizaciju Europridea na sebe uzimaju veliki evropski gradovi sa razvijenom LGBT zajednicom. Prvi Europride organizovan je u [[London]]u, 1992. godine sa oko 100.000 učesnika i učesnica. Popularnost ovog događaja od tada raste, tako da je na Europrideu u [[Keln]]u, 2002. godine učešće uzelo više od jednog miliona ljudi. Cela proslava traje oko nedelju dana, kada se organizuje umetnički, kulturni, sportski i politički program širom grada-domaćina, a kulminira za vikend kada se održava karneval sa povorkom kroz centralne ulice grada i zabavnim, muzičkim programom, specijalnim klupskim zabavama i noćnim bdenjem posvećenim žrtvama [[AIDS]]-a. = Reference = {{reflist}} {{LGBT prava u Evropi}} {{Commonscat|LGBT rights in Europe}} [[Kategorija:LGBT u Evropi| ]] [[Kategorija:LGBT po regionima|Evropa]] [[Kategorija:Evropa|LGBT]] qz3tvycqg0ian6o4yvxnovf5m6hewb6 42669456 42669455 2026-08-08T13:42:12Z Aca 108187 42669456 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Same-sex marriage map Europe detailed.svg|300px|thumb|right|Status istopolnih zajednica u Evropi. {{legend|#002255|Istopolni brak}} {{legend|#0066FF|Registrovana partnerstva}} {{legend|#AACCFF|Neregistrovane kohabitacije}} {{legend|#CCAAFF|Ograničeno priznavanje gej brakova sprovedenih u drugim zemljama}} {{legend|#CCCCCC|Ne priznaju se ili nepoznat status}} {{legend|#D40000|Brak ustavno zabranjen}} ]] Uprkos značajnim razlikama koje postoje među zemljama po pitanju vidljivosti [[LGBT zajednica|LGBT zajednice]] i garantovanja [[prava LGBT osoba]], [[Evropa]] se može smatrati najinkluzivnijim kontinentom kada su [[gej]]evi, [[lezbejke]], [[biseksualnost|biseksaulne]] i [[transrodnost|transrodne]] osobe u pitanju. Osam od jedanaest država na planeti koje su do sada priznale [[istopolni brak|istopolne brakove]] nalaze se u Evropi. Pored toga, dvadeset evropskih zemalja priznaje neki od oblika istopolnih zajednica, koji u manjoj ili većoj meri garantuju prava koja su garantovana brakom. Homoseksualni odnosi su legalni u svim državama Evrope, a velika većina zemalja ima zakone za borbu protiv diskriminacije na osnovu seksualne orijentacije ili rodnog identiteta. == Zakoni == Istopolni odnosi su legalni u celoj Evropi. [[Turska Republika Sjeverni Kipar|Turska Republika Severni Kipar]] je poslednja evropska teritorija (TRSK nije međunarodno priznata nezavisna država) koja je legalizovala homoseksualnost izmenom Krivičnog zakona koji stupa na snagu 1.1.2009. Aktualna politička i zakonska pitanja koja se danas pokreću u najvećem broju evropskih država su antidiskriminacioni zakoni, istopolna partnerstva i brakovi i usvajanje dece od strane istopolnih parova. == Istopolna partnerstva == [[Istopolna partnerstva]] postoje zakonski priznata u većini zapadno- i severnoevropskih zemalja. Prva zemlja koja je donela zakon o registrovanom partnerstvu bila je Danska, 1989. godine. Danska je ujedno i prva zemlja u svetu koja je donela ovakav zakon. Njen primer su uskoro počele da slede i druge skandinavske i zapadnoevropske zemlje, koje su donosile zakone o različitim oblicima istopolnih zajednica koje u manjoj ili većoj meri garantuju ista prava koja su garantovana brakom. == Usvajanje dece == [[Datoteka:Same-sex Adoption Map Europe.svg|right|300px|thumb|Legalni status usvajanja dece od strane istopolnih parova u Evropi: {{legend|#800080|Usvajanje dece od strane istopolnih parova legalno}} {{legend|#ba75ff|Usvajanje dece partnera/partnerke u istopolnoj zajednici legalno}} {{legend|#cccccc|Nepoznato/Nejasno}}]] {{main|Usvajanje dece od strane istopolnih parova}} Zakoni o usvajanju dece od strane istopolnih parova se razlikuju u državama koje odobravaju usvajanja. Potpuno izjednačena prava heteroseksualnih i istopolnih parova pri usvajanju dece garantuju [[UK|Velika Britanija]], [[Švedska]], [[Španija]], [[Norveška]], [[Island]], [[Holandija]], [[Belgija]] i [[Andora]], s tim što u Norveškoj istopolni parovi ne mogu da usvajaju decu iz inostranstva, dok u ostalim navedenom državama na to imaju prava. U [[Danska|Danskoj]] i [[Nemačka|Nemačkoj]] dozvoljeno je da partner ili partnerka u [[istopolna zajednica|registrovanom partnerstvu]] usvoji dete svog partnera, odnosno svoje partnerke. U nekim državama, kao što su [[Francuska]], [[Irska]] i [[Finska]], omogućena su usvajanja dece od strane samo jedne osobe, ali zajednička usvajanja nisu omogućena. U Finskoj, iako nisu legalizovana zajednička usvajanja dece od strane istopolnih parova, istopolni parovi mogu da budu [[hraniteljska porodica|hraniteljske porodice]]. == Istopolni brakovi == Prva zemlja u Evropi i u svetu koja je zakonski priznala [[istopolni brak|istopolne brakove]] bila je [[Holandija]], 2001. godine. Time je Holandija potpuno izjednačila prava istopolnih i heteroseksualnih parova. Nakon ovog, usledilo je priznavanje istopolnih brakova u [[Belgija|Belgiji]] (2003), [[Španija|Španiji]] (2005), [[Norveška|Norveškoj]] (2009), [[Švedska|Švedskoj]] (2009), [[Portugal]]u (2010), [[Island]]u (2010), [[Danska|Danskoj]] (2012), i [[Francuska|Francuskoj]] (2013). == Pregled zakonskog statusa == === Južna Evropa === </noinclude><includeonly> ==== Južna Evropa ==== </includeonly> {| border="2" cellpadding="4" cellspacing="0" style="margin: 1em 1em 1em 0; background: #f9f9f9; border: 1px #aaa solid; border-collapse: collapse; font-size: 95%;" |- bgcolor="#faf" align="center" ! bgcolor="#faf"|Država ! Istopolni odnosi ! Istopolne zajednice ! Istopolni brakovi ! [[Usvajanje dece od strane istopolnih parova|Usvajanje dece]] ! Vojska ! Zabrana diskriminacije<br /><small>(Seksualna orijentacija)</small> ! Promena zvaničnog pola |- | {{flagcountry|Grčka}} <br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]] <small>''[[Položaj LGBT osoba u Grčkoj|LGBT u Grčkoj]] | <!--Legalni status-->{{Da|Legalni od 1951.}}{{nedostaje referenca}}<br />+ potpisana [[Deklaracija Ujedinjenih nacija o seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu|UN dekl.]] [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Istopolne zajednice-->{{Da|Legalni od 2015}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Istopolni brak-->{{Ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | <!--Usvajanje-->{{Ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | <!--Vojska-->{{Ne|Označeni kao mentalno bolesni. [[Transžena|M2F]] označene kao [[gej]].}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | <!--Zabrana diskriminacije-->{{Da|Zabranjeni '''neki''' oblici diskriminacije.}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] |<!--Rodni identitet-->{{Da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] |- | {{flagcountry|Italija}} <br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]] <small>''[[Položaj LGBT osoba u Italiji|LGBT u Italiji]] | <!--Legalni status-->{{Da|Legalni od 1890.}}{{nedostaje referenca}}<br />+ potpisana [[Deklaracija Ujedinjenih nacija o seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu|UN dekl.]] [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Istopolne zajednice-->{{Ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | <!--Istopolni brak-->{{Ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | <!--Usvajanje-->{{Ne|Mogu da usvajaju samo venčani parovi}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | <!--Vojska-->{{Da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Zabrana diskriminacije-->{{Da|Zabranjeni '''neki''' oblici diskriminacije}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] |<!--Rodni identitet-->{{da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] |- | {{flagcountry|Kipar}} <br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]] <small>''[[Položaj LGBT osoba na Kipru|LGBT na Kipru]] | <!--Legalni status-->{{Da|Legalni od 1998.}}{{nedostaje referenca}}<br />+ potpisana [[Deklaracija Ujedinjenih nacija o seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu|UN dekl.]] [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Istopolne zajednice-->{{Da|Legalni od 2015}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Istopolni brak-->{{Ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | <!--Usvajanje-->{{Ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | <!--Vojska-->{{Da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Zabrana diskriminacije-->{{Da|Zabranjeni '''neki''' oblici diskriminacije}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Rodni identitet-->{{Nepoznato}} [[Datoteka:Emblem-question.svg|20px]] |- | {{flagcountry|Malta}} <br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]] <small>''[[Položaj LGBT osoba na Malti|LGBT na Malti]] | <!--Legalni status-->{{Da|Legalni od 1973.}}{{nedostaje referenca}}<br />+ potpisana [[Deklaracija Ujedinjenih nacija o seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu|UN dekl.]] [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Istopolne zajednice-->{{Da|Legalni od 2014}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Istopolni brak-->{{Ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | <!--Usvajanje-->{{Da|Legalni od 2014}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Vojska-->{{Da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Zabrana diskriminacije-->{{Da|Zabranjeni '''neki''' oblici diskriminacije}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Rodni identitet-->{{Da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] |- | {{flagcountry|Portugal}} <br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]] <small>''[[Položaj LGBT osoba u Portugalu|LGBT u Portugalu]] | <!--Legalni status-->{{Da|Legalni od 1983.}}<ref>{{cite web|url=http://portugalpride.org/elgebete/2004/txt13.asp|title=sabia que...|publisher=PortugalPride.org|accessdate=30.5.2010}}</ref><br />+ potpisana [[Deklaracija Ujedinjenih nacija o seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu|UN dekl.]] [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Istopolne zajednice-->{{Da|od 2001.}}<ref>{{Cite web |title=DECRETO N.º 349/X Primeira alteração à Lei n.º 7/2001, de 11 de Maio, que adopta medidas de protecção das uniões de facto |url=http://app.parlamento.pt/webutils/docs/doc.doc?path=6148523063446f764c3246795a5868774d546f334e7a67774c325276593342734c57526c593168305a5867765a47566a4d7a51354c5667755a47396a&fich=dec349-X.doc&Inline=true |access-date=2010-05-30 |archivedate=2012-06-23 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120623021551/http://app.parlamento.pt/webutils/docs/doc.doc?path=6148523063446f764c3246795a5868774d546f334e7a67774c325276593342734c57526c593168305a5867765a47566a4d7a51354c5667755a47396a&fich=dec349-X.doc&Inline=true |deadurl=yes }}</ref><br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]] <small>''[[Istopolna zajednica u Protugalu|Istopolna zajednica]] </small> [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Istopolni brak-->{{Da|od 2010.}}<ref>{{cite web|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/8688503.stm|title=Portugal's president to ratify same-sex marriage law|publisher=BBC News|date=17. maj, 2010.|accessdate=30. maj, 2010}}</ref><br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]] <small>''[[Istopolni brak u Protugalu|Istopolni brak]] </small> [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Usvajanje-->{{Da|Legalni od 2016}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Vojska-->{{Da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Zabrana diskriminacije-->{{Da|Zabranjen '''svaki''' oblik diskriminacije}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Rodni identitet-->{{Da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] |- | {{flagcountry|San Marino}} <br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]] <small>''[[Položaj LGBT osoba u San Marinu|LGBT u San Marinu]] | <!--Legalni status-->{{Da|Legalni od 2001.}}<ref>{{Cite web |title=ABROGAZIONE DELL'ARTICOLO 274 DEL CODICE PENALE |url=http://www.consigliograndeegenerale.sm/new/proposte_di_legge/vis_lavori.php3?twidth=580&idproposta=6618&colonnakey=idlegge&tabella=leggi&colonna=testolegge&testo= |access-date=2010-05-30 |archive-date=2009-09-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090908033705/http://www.consigliograndeegenerale.sm/new/proposte_di_legge/vis_lavori.php3?twidth=580&idproposta=6618&colonnakey=idlegge&tabella=leggi&colonna=testolegge&testo= |dead-url=yes }}</ref><br />+ potpisana [[Deklaracija Ujedinjenih nacija o seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu|UN dekl.]] [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Istopolne zajednice-->{{Ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | <!--Istopolni brak-->{{Ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | <!--Usvajanje-->{{Ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | <!--Vojska-->{{Nepoznato}} [[Datoteka:Emblem-question.svg|20px]] | <!--Zabrana diskriminacije-->{{Da|Zabranjeni '''neki''' oblici diskriminacije}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Rodni identitet-->{{Nepoznato}} [[Datoteka:Emblem-question.svg|20px]] |- | {{flagcountry|Španija}}<br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]] <small>''[[Položaj LGBT osoba u Španiji|LGBT u Španiji]] | <!--Legalni status-->{{Da|Legalni od 1979.}}{{nedostaje referenca}}<br />+ potpisana [[Deklaracija Ujedinjenih nacija o seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu|UN dekl.]] [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Istopolne zajednice-->{{Da|od 1998.}}{{nedostaje referenca}}<br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]] <small>''[[Istopolne zajednice u Španiji|Istopolna zajednica]] [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Istopolni brak-->{{Da|od 2005.}}<ref>{{cite web|url=http://www.boe.es/boe/dias/2005/07/02/pdfs/A23632-23634.pdf|title=LEY 13/2005|accessdate=30.5.2010|format=PDF|publisher=Boletín Oficial del Estado}}</ref><br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]] <small>''[[Istopolni brak u Španiji|Istopolni brak]] [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Usvajanje-->{{Da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Vojska-->{{Da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Zabrana diskriminacije-->{{Da|Zabranjen '''svaki''' oblik diskriminacije}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Rodni identitet-->{{Da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] |- | {{flagcountry|Turska}} <br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]] <small>''[[Položaj LGBT osoba u Turskoj|LGBT u Turskoj]] | <!--Legalni status-->{{Da|Nikada nisu bili zabranjeni}}<ref>{{cite web|url=http://www.perlentaucher.de/artikel/4114.html|accessdate=30.5.2010.|title=Regenbogen überm Taksimplatz|date=30.08.2007.|language=Nemački|publisher=perlentauchen.de Das Kulturmagazin|author=Constanze Letsch}}</ref> [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Istopolne zajednice-->{{Ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | <!--Istopolni brak-->{{Ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | <!--Usvajanje-->{{Ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | <!--Vojska-->{{Ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | <!--Zabrana diskriminacije-->{{Ne|<small>Marta, 2010. sastavljena komisija za pisanje antidiskriminacionog zakona koji bi uključio seksualnu orijentaciju</small>}}<ref>{{cite web|title=Discrimination will be banned, draft law says|url=http://www.hurriyetdailynews.com/n.php?n=discrimination-will-be-banned-draft-law-says-2010-03-17|publisher=Hürriyet|accessdate=30.5.2010|date=17.3.2010}}</ref> | <!--Rodni identitet-->{{Da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] |} <noinclude> === Istočna Evropa === </noinclude><includeonly> ==== Istočna Evropa ==== </includeonly> {| border="2" cellpadding="4" cellspacing="0" style="margin: 1em 1em 1em 0; background: #f9f9f9; border: 1px #aaa solid; border-collapse: collapse; font-size: 95%;" |- bgcolor="#faf" align="center" ! bgcolor="#faf"|Država ! Istopolni odnosi ! Istopolne zajednice ! Istopolni brakovi ! [[Usvajanje dece od strane istopolnih parova|Usvajanje dece]] ! Vojska ! Zabrana diskriminacije<br /><small>(Seksualna orijentacija)</small> ! Promena zvaničnog pola |- | {{flagcountry|Albanija}} <br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]] <small>''[[Položaj LGBT osoba u Albaniji|LGBT u Albaniji]] | <!--Legalni status-->{{Da|Legalni od 1995}} {{nedostaje referenca}}<br />+ potpisana [[Deklaracija Ujedinjenih nacija o seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu|UN dekl.]] [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Istopolne zajednice-->{{Ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | <!--Istopolni brak-->{{Ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | <!--Usvajanje-->{{Ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | <!--Vojska-->{{Da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Zabrana diskriminacije-->{{Da|Zabranjen '''svaki''' oblik diskriminacije.}}<ref>{{cite web|url)http://www.ilga-europe.org/europe/news/latest_news/albania_protects_lgbt_people_from_discrimination|title=Albania protects LGBT people from discrimination|date=5.2.2010.|publisher=[[ILGA]]|accessdate=30.5.2010}}</ref> [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Rodni identitet-->{{Da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] |- | {{flagcountry|Crna Gora}} <br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]] <small>''[[Položaj LGBT osoba u Crnoj Gori|LGBT u Crnoj Gori]] | <!--Legalni status-->{{Da|Legalni od 1977}} {{nedostaje referenca}}<br />+ potpisana [[Deklaracija Ujedinjenih nacija o seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu|UN dekl.]] [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Istopolne zajednice-->{{Ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | bgcolor="#000"|<!--Istopolni brak--><font color="white">Ustavna zabrana</font> | <!--Usvajanje-->{{Ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | <!--Vojska-->{{Da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Zabrana diskriminacije-->{{Da|Zabranjeni '''svi''' oblici diskriminacije.}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Rodni identitet-->{{Da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] |- | {{flagcountry|Češka Republika}} <br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]] <small>''[[Položaj LGBT osoba u Češkoj|LGBT u Češkoj]] | <!--Legalni status-->{{da|Legalni od 1962}}<br />+ potpisana [[Deklaracija Ujedinjenih nacija o seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu|UN dekl.]] [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Istopolne zajednice-->{{da|od 2006.}}<br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]] <small>''[[Istopolna zajednica u Češkoj|Istopolna zajednica]] [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Istopolni brak-->{{Ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | <!--Usvajanje-->{{Ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | <!--Vojska-->{{Da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Zabrana diskriminacije-->{{Da|Zabranjeni '''neki''' oblici diskriminacije.}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Rodni identitet-->{{Da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] |- | {{flagcountry|Belorusija}}<br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]] <small>''[[Položaj LGBT osoba u Belorusiji|LGBT u Belorusiji]] | <!--Legalni status-->{{da|Legalni od 1994.}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Istopolne zajednice-->{{ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | <!--Istopolni brak-->{{Ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | <!--Usvajanje-->{{Ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | <!--Vojska-->{{ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | <!--Zabrana diskriminacije-->{{ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | <!--Rodni identitet-->{{nepoznato}} [[Datoteka:Emblem-question.svg|20px]] |- | {{flagcountry|Bosna i Hercegovina}} <br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]] <small>''[[Položaj LGBT osoba u Bosni i Hercegovini|LGBT u BiH]] | <!--Legalni status-->{{Da|Legalni od 1996; od 1998. u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]]}}<br />+ potpisana [[Deklaracija Ujedinjenih nacija o seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu|UN dekl.]] [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Istopolne zajednice-->{{ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | <!--Istopolni brak-->{{Ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | <!--Usvajanje-->{{Ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | <!--Vojska-->{{da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Zabrana diskriminacije-->{{da|Zabranjeni '''neki''' oblici diskriminacije.}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Rodni identitet-->{{nepoznato}} [[Datoteka:Emblem-question.svg|20px]] |- | {{flagcountry|Bugarska}} <br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]] <small>''[[Položaj LGBT osoba u Bugarskoj|LGBT u Bugarskoj]] | <!--Legalni status-->{{da|Legalni od 1968.}}<br />+ potpisana [[Deklaracija Ujedinjenih nacija o seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu|UN dekl.]] [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Istopolne zajednice-->{{ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | bgcolor="#000"|<!--Istopolni brak--><font color="white">Ustavna zabrana</font> | <!--Usvajanje-->{{Ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | <!--Vojska-->{{da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Zabrana diskriminacije-->{{da|Zabranjeni '''neki''' oblici diskriminacije.}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Rodni identitet-->{{nepoznato}} [[Datoteka:Emblem-question.svg|20px]] |- | {{flagcountry|Hrvatska}}<br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]] <small>''[[Položaj LGBT osoba u Hrvatskoj|LGBT u Hrvatskoj]] | <!--Legalni status-->{{da|Legalni od 1977.}}<br />+ potpisana [[Deklaracija Ujedinjenih nacija o seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu|UN dekl.]] [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Istopolne zajednice-->{{Da|od 2003.}}<br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]] <small>''[[Istopolne zajednice u Hrvatskoj|Životno partnerstvo od 2014.]] [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | bgcolor="#000"|<!--Istopolni brak--><font color="white">Ustavna zabrana od 2013.</font> | <!--Usvajanje-->{{ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | <!--Vojska-->{{da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Zabrana diskriminacije-->{{da|Zabranjeni '''svi''' oblici diskriminacije.}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Rodni identitet-->{{da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] |- | {{flagcountry|Letonija}} <br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]] <small>''[[Položaj LGBT osoba u Letoniji|LGBT u Letoniji]] | <!--Legalni status-->{{Da|Legalni od 1992.}}<br />+ potpisana [[Deklaracija Ujedinjenih nacija o seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu|UN dekl.]] [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Istopolne zajednice-->{{Ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | bgcolor="#000"|<!--Istopolni brak--><font color="white">Ustavna zabrana od 2006.</font> | <!--Usvajanje-->{{Ne|Samo venčani parovi mogu da usvajaju.}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | <!--Vojska-->{{da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Zabrana diskriminacije-->{{da|Zabranjeni '''neki''' oblici diskriminacije.}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Rodni identitet-->{{nepoznato}} [[Datoteka:Emblem-question.svg|20px]] |- | {{flagcountry|Litvanija}} <br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]] <small>''[[Položaj LGBT osoba u Litvaniji|LGBT u Litvaniji]] | <!--Legalni status-->{{Da|Legalni od 1993.}}<br />+ potpisana [[Deklaracija Ujedinjenih nacija o seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu|UN dekl.]] [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Istopolne zajednice-->{{Ne}} | bgcolor="#000"|<!--Istopolni brak--><font color="white">Ustavna zabrana od 1992.</font> | <!--Usvajanje-->{{Ne|Samo venčani parovi mogu da usvajaju.}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | <!--Vojska-->{{da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Zabrana diskriminacije-->{{da|Zabranjeni '''neki''' oblici diskriminacije.}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Rodni identitet-->{{nepoznato}} [[Datoteka:Emblem-question.svg|20px]] |- | {{flagcountry|Mađarska}} <br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]] <small>''[[Položaj LGBT osoba u Mađarskoj|LGBT u Mađarskoj]] | <!--Legalni status-->{{Da|Legalni od 1962.}}<br />+ potpisana [[Deklaracija Ujedinjenih nacija o seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu|UN dekl.]] [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Istopolne zajednice-->{{Da|[[neregistrovana kohabitacija]] od 1996,<br />[[registrovano partnerstvo]] od 2009.}}<br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]] <small>''[[Istopolne zajednice u Mađarskoj|Istopolna zajednica]] [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Istopolni brak-->{{ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | <!--Usvajanje-->{{Ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | <!--Vojska-->{{da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Zabrana diskriminacije-->{{da|Zabranjeni '''neki''' oblici diskriminacije.}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Rodni identitet-->{{nepoznato}} [[Datoteka:Emblem-question.svg|20px]] |- | {{flagcountry|Makedonija}} <br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]] <small>''[[Položaj LGBT osoba u Makedoniji|LGBT u Makedoniji]] | <!--Legalni status-->{{Da|Legalni od 1996.}}<br />+ potpisana [[Deklaracija Ujedinjenih nacija o seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu|UN dekl.]] [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Istopolne zajednice-->{{ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | <!--Istopolni brak-->{{ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | <!--Usvajanje-->{{Ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | <!--Vojska-->{{da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Zabrana diskriminacije-->{{da|Zabranjeni '''neki''' oblici diskriminacije.}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Rodni identitet-->{{nepoznato}} [[Datoteka:Emblem-question.svg|20px]] |- | {{flagcountry|Moldova}} <br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]] <small>''[[Položaj LGBT osoba u Moldaviji|LGBT u Moldaviji]] | <!--Legalni status-->{{Da|Legalni od 1995.}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Istopolne zajednice-->{{Ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | bgcolor="#000"|<!--Istopolni brak--><font color="white">Ustavna zabrana</font> | <!--Usvajanje-->{{Ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | <!--Vojska-->{{da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Zabrana diskriminacije-->{{ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | <!--Rodni identitet-->{{nepoznato}} [[Datoteka:Emblem-question.svg|20px]] |- | {{flagcountry|Poljska}} <br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]] <small>''[[Položaj LGBT osoba u Poljskoj|LGBT u Poljskoj]] | <!--Legalni status-->{{Da|Legalni od 1932.}}<br />+ potpisana [[Deklaracija Ujedinjenih nacija o seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu|UN dekl.]] [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Istopolne zajednice-->{{Ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | bgcolor="#000"|<!--Istopolni brak--><font color="white">Ustavna zabrana</font> | <!--Usvajanje-->{{Ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | <!--Vojska-->{{da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Zabrana diskriminacije-->{{da|Zabranjeni '''neki''' oblici diskriminacije.}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Rodni identitet-->{{da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] |- | {{flagcountry|Rumunija}} <br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]] <small>''[[Položaj LGBT osoba u Rumuniji|LGBT u Rumuniji]] | <!--Legalni status-->{{Da|Legalni od 1996.}}<br />+ potpisana [[Deklaracija Ujedinjenih nacija o seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu|UN dekl.]] [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Istopolne zajednice-->{{Ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] |<!--Istopolni brak-->{{ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | <!--Usvajanje-->{{Ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | <!--Vojska-->{{da}} | <!--Zabrana diskriminacije-->{{da|Zabranjeni '''svi''' oblici diskriminacije.}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Rodni identitet-->{{da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] |- | {{flagcountry|Rusija}} <br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]] <small>''[[Položaj LGBT osoba u Rusiji|LGBT u Rusiji]] | <!--Legalni status-->{{Da|Legalni od 1993.}}<ref name=RUS33940>{{cite web|title=Russia: Update to RUS13194 of 16 February 1993 on the treatment of homosexuals|publisher=[http://www.unhcr.org/refworld/publisher/IRBC.html Immigration and Refugee Board of Canada]|date=[[2000-02-29]]|url=http://www.unhcr.org/refworld/docid/3ae6ad788c.html|accessdate=30.5.2010}}</ref> [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Istopolne zajednice-->{{Ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] |<!--Istopolni brak-->{{ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | <!--Usvajanje-->{{Ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | <!--Vojska-->{{da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Zabrana diskriminacije-->{{ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | <!--Rodni identitet-->{{da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] |- | {{flagcountry|Slovačka}} <br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]] <small>''[[Položaj LGBT osoba u Slovačkoj|LGBT u Slovačkoj]] | <!--Legalni status-->{{Da|Legalni od 1962.}}<br />+ potpisana [[Deklaracija Ujedinjenih nacija o seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu|UN dekl.]] [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Istopolne zajednice-->{{Ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] |<!--Istopolni brak-->{{ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | <!--Usvajanje-->{{Ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | <!--Vojska-->{{da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Zabrana diskriminacije-->{{da|Zabranjeni '''neki''' oblici diskriminacije.}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Rodni identitet-->{{nepoznato}} [[Datoteka:Emblem-question.svg|20px]] |- | {{flagcountry|Slovenija}} <br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]] <small>''[[Položaj LGBT osoba u Sloveniji|LGBT u Sloveniji]] | <!--Legalni status-->{{Da|Legalni od 1977.}}<br />+ potpisana [[Deklaracija Ujedinjenih nacija o seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu|UN dekl.]] [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Istopolne zajednice-->{{da|od 2006.}}<br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]] <small>''[[Istopolne zajednice u Sloveniji|Istopolne zajednice]] [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] |<!--Istopolni brak-->{{da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Usvajanje-->{{da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Vojska-->{{da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Zabrana diskriminacije-->{{da|Zabranjeni '''svi''' oblici diskriminacije.}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Rodni identitet-->{{da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] |- | {{flagcountry|Srbija}} <br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]] <small>''[[Položaj LGBT osoba u Srbiji|LGBT u Srbiji]] | <!--Legalni status-->{{Da|Legalni od 1994.}}<br />+ potpisana [[Deklaracija Ujedinjenih nacija o seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu|UN dekl.]] [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Istopolne zajednice-->{{ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] |bgcolor="#000"|<!--Istopolni brak--><font color="white">Ustavna zabrana</font> | <!--Usvajanje-->{{Ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | <!--Vojska-->{{da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Zabrana diskriminacije-->{{da|Zabranjeni '''svi''' oblici diskriminacije.}} | <!--Rodni identitet-->{{da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] |- | {{flagcountry|Ukrajina}} <br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]] <small>''[[Položaj LGBT osoba u Ukrajini|LGBT u Ukrajini]] | <!--Legalni status-->{{Da|Legalni od 1991.}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Istopolne zajednice-->{{ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] |bgcolor="#000"|<!--Istopolni brak--><font color="white">Ustavna zabrana</font> | <!--Usvajanje-->{{Ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | <!--Vojska-->{{da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Zabrana diskriminacije-->{{da|Zabranjeni '''neki''' oblici diskriminacije.}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Rodni identitet-->{{da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] |} <noinclude> === Severna Evropa ===</noinclude> <includeonly> ==== Severna Evropa ==== </includeonly> {| border="2" cellpadding="4" cellspacing="0" style="margin: 1em 1em 1em 0; background: #f9f9f9; border: 1px #aaa solid; border-collapse: collapse; font-size: 95%;" |- bgcolor="#faf" align="center" ! bgcolor="#faf"|Država ! Istopolni odnosi ! Istopolne zajednice ! Istopolni brakovi ! [[Usvajanje dece od strane istopolnih parova|Usvajanje dece]] ! Vojska ! Zabrana diskriminacije<br /><small>(Seksualna orijentacija)</small> ! Promena zvaničnog pola |- | {{flagcountry|Danska}}<br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]] <small>''[[Položaj LGBT osoba u Danskoj|LGBT u Danskoj]]</small> | <!--Legalni status-->{{da|Legalni od 1933.}}<br />+ potpisana [[Deklaracija Ujedinjenih nacija o seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu|UN dekl.]] [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Istopolne zajednice-->{{da|od 1989.}}<br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]] <small>''[[Istopolne zajednice u Danskoj|Istopolne zajednice]]''</small> [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Istopolni brak-->{{Da|od 2012.}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Usvajanje-->{{Da|Samo u registrovanoj zajednici i samo decu partnera/ke}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Vojska-->{{Da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Zabrana diskriminacije-->{{Da|Zabranjeni '''neki''' oblici diskriminacije.}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Rodni identitet-->{{Da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] |- | {{flagcountry|Estonija}}<br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]] <small>''[[Položaj LGBT osoba u Estoniji|LGBT u Estoniji]] </small> | <!--Legalni status-->{{da|Legalni od 1992.}}<br />+ potpisana [[Deklaracija Ujedinjenih nacija o seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu|UN dekl.]] [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Istopolne zajednice-->{{da|Legalni od 2016.}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Istopolni brak-->{{Ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | <!--Usvajanje-->{{ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | <!--Vojska-->{{Da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Zabrana diskriminacije-->{{Da|Zabranjeni '''neki''' oblici diskriminacije.}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Rodni identitet-->{{nepoznato}} [[Datoteka:Emblem-question.svg|20px]] |- | {{flagcountry|Finska}}<br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]] <small>''[[Položaj LGBT osoba u Finskoj|LGBT u Finskoj]] | <!--Legalni status-->{{da|Legalni od 1971.}}<br />+ potpisana [[Deklaracija Ujedinjenih nacija o seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu|UN dekl.]] [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Istopolne zajednice-->{{da|od 2002.}}</small>[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]] <small>[[Istopolna zajednica u Finskoj|Istopolna zajednica]]</small> [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Istopolni brak-->{{Ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | <!--Usvajanje-->{{ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | <!--Vojska-->{{Da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Zabrana diskriminacije-->{{Da|Zabranjeni '''neki''' oblici diskriminacije.}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Rodni identitet-->{{da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] |- | {{flagcountry|Irska}} [[Irska]] <br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]] <small>''[[Položaj LGBT osoba u Irskoj|LGBT u Irskoj]]</small> | <!--Legalni status-->{{da|Legalni od 1993.}}<br />+ potpisana [[Deklaracija Ujedinjenih nacija o seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu|UN dekl.]] [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Istopolne zajednice-->{{da|Legalni od 2011.}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Istopolni brak-->{{da|Legalni od 2015.}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Usvajanje-->{{da|Legalni od 2015.}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Vojska-->{{Da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Zabrana diskriminacije-->{{Da|Zabranjeni '''neki''' oblici diskriminacije.}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Rodni identitet-->{{da|Legalni od 2015.}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] |- | {{flagcountry|Island}}<br /> [[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]] <small>''[[Položaj LGBT osoba na Islandu|LGBT na Islandu]]</small> | <!--Legalni status-->{{da|Legalni od 1940.}}<br />+ potpisana [[Deklaracija Ujedinjenih nacija o seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu|UN dekl.]] [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Istopolne zajednice-->{{da|od 1996.}}<br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]] <small>[[Istopolna zajednica na Islandu|Istopolne zajednice]]</small> | <!--Istopolni brak-->{{da|od 2010.}}<ref>{{cite web|url=http://www.reuters.com/article/idUSTRE65A3V020100611|title=Iceland passes gay marriage law in unanimous vote|date=11.6.2010.|publisher=[[Reuters]]|accessdate=16.6.2010}}</ref><br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]] <small>[[Istopolni brak na Islandu|Istopolni brak]] [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Usvajanje-->{{da|Samo u registrovanim zajednicama}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Vojska-->Nema vojsku | <!--Zabrana diskriminacije-->{{Da|Zabranjeni '''neki''' oblici diskriminacije.}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Rodni identitet-->{{da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] |- | {{flagcountry|Norveška}} <br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]] <small>''[[Položaj LGBT osoba u Norveškoj|LGBT u Norveškoj]]</small> | <!--Legalni status-->{{da|Legalni od 1972.}}<br />+ potpisana [[Deklaracija Ujedinjenih nacija o seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu|UN dekl.]] [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Istopolne zajednice-->{{da|od 1993.}}<br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]] <small>[[Istopolne zajednice u Norveškoj|Istopolne zajednice]]</small> [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Istopolni brak-->{{da|od 2009.}}<br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]] <small>[[Istopolni brak u Norveškoj|Istopolni brak]]</small> [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Usvajanje-->{{da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Vojska-->{{da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Zabrana diskriminacije-->{{Da|Zabranjeni '''neki''' oblici diskriminacije.}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Rodni identitet-->{{da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] |- | {{flagcountry|otok Man}} <br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]] <small>''[[Položaj LGBT osoba na Otoku Man|LGBT na Otoku Man]]</small> | <!--Legalni status-->{{da|Legalni od 1994.}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Istopolne zajednice-->{{Da-ne|Priznate zajednice iz UK, zakon je u proceduri}} | <!--Istopolni brak-->{{ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | <!--Usvajanje-->{{da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Vojska-->{{da|UK zaduženo za odbranu}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Zabrana diskriminacije-->{{Da|Zabranjeni '''neki''' oblici diskriminacije.}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Rodni identitet-->{{da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] |- | {{flagcountry|Švedska}}<br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]] <small>''[[Položaj LGBT osoba u Švedskoj]]</small> | <!--Legalni status-->{{da|Legalni od 1944.}}<ref>{{cite web |url= http://www.rfsl.se/?p=3377 |publisher= [[RSFL]] |title= LGBT and Swedish Law |accessdate= 9.1.2009 |archivedate= 2012-01-19 |archiveurl= https://web.archive.org/web/20120119032705/http://www.rfsl.se/?p=3377 |deadurl= yes }}</ref><br />+ potpisana [[Deklaracija Ujedinjenih nacija o seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu|UN dekl.]] [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Istopolne zajednice-->{{da|od 1995.}}<br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]] <small>[[Istopolne zajednice u Švedskoj|Istopolne zajednice]]</small> [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Istopolni brak-->{{da|od 2009.}}</small><ref>[http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/europe/7978495.stm Sweden allows same-sex marriage] na [[BBC News]]-u.</ref><br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]] <small>[[Istopolni brak u Švedskoj|Istopolni brak]]</small> [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Usvajanje-->{{da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Vojska-->{{da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Zabrana diskriminacije-->{{Da|Zabranjeni '''svi''' oblici diskriminacije.}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Rodni identitet-->{{da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] |- | {{flagcountry|Velika Britanija}} <br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]] <small>''[[Položaj LGBT osoba u Ujedinjenom Kraljevstvu|LGBT u UK]]</small> | <!--Lealni status-->{{da|Legalni 1967 u Engleskoj i Velsu; od 1980 u [[Škotska|Škotskoj]] i 1982. u [[Severna Irska|Severnoj Irskoj]]}}<br />+ potpisana [[Deklaracija Ujedinjenih nacija o seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu|UN dekl.]] [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Istopolne zajednice-->{{da|od 2005.}}<br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]] <small>[[Istopolne zajednice u Ujedinjenom Kraljevstvu|Istopolne zajednice]]</small> [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Istopolni brak-->{{da|od 2014.}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Usvajanje-->{{da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Vojska-->{{da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Zabrana diskriminacije-->{{Da|Zabranjeni '''neki''' oblici diskriminacije.}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Rodni identitet-->{{da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] |- |} <noinclude> === Zapadna Evropa ===</noinclude> <includeonly> ==== Zapadna Evropa ==== </includeonly> {| border="2" cellpadding="4" cellspacing="0" style="margin: 1em 1em 1em 0; background: #f9f9f9; border: 1px #aaa solid; border-collapse: collapse; font-size: 95%;" |- bgcolor="#faf" align="center" ! bgcolor="#faf"|Država ! Istopolni odnosi ! Istopolne zajednice ! Istopolni brakovi ! [[Usvajanje dece od strane istopolnih parova|Usvajanje dece]] ! Vojska ! Zabrana diskriminacije<br /><small>(Seksualna orijentacija)</small> ! Promena zvaničnog pola |- | {{flagcountry|Austrija}}<br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]]<small>''[[Položaj LGBT osoba u Austriji|LGBT u Austriji]]</small> | <!--Legalni status-->{{da|Legalni od 1971.}}<br />+ potpisana [[Deklaracija Ujedinjenih nacija o seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu|UN dekl.]] [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Istopolne zajednice-->{{da|od 2010.}}<br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]] <small>''[[Istopolna zajednica u Austriji|Istopolne zajednice]]''</small> | <!--Istopolni brak-->{{Ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | <!--Usvajanje-->{{da|od 2016.}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Vojska-->{{Da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Zabrana diskriminacije-->{{Da|Zabranjeni '''neki''' oblici diskriminacije.}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Rodni identitet-->{{Da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] |- | {{flagcountry|Belgija}}<br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]] <small>''[[Položaj LGBT osoba u Belgiji|LGBT u Belgiji]]</small> | <!--Legalni status-->{{da|Legalni od 1795.}}<br />+ potpisana [[Deklaracija Ujedinjenih nacija o seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu|UN dekl.]] [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Istopolne zajednice-->{{da|od 2000.}}<br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]] <small>''[[Istopolna zajednica u Belgiji|Istopolna zajednica]]</small> [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Istopolni brak-->{{da|od 2003.}}<br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]]<small> ''[[Istopolni brak u Belgiji|Istopolni brak]]</small> [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Usvajanje-->{{da|od 2006.}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Vojska-->{{Da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Zabrana diskriminacije-->{{Da|Zabranjeni '''svi''' oblici diskriminacije.}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Rodni identitet-->{{Da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] |- | {{flagcountry|Francuska}} <br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]] <small>''[[Položaj LGBT osoba u Francuskoj|LGBT u Francuskoj]]</small> | <!--Legalni status-->{{da|Legalni od 1791.}}<br />+ potpisana [[Deklaracija Ujedinjenih nacija o seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu|UN dekl.]] [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Istopolne zajednice-->{{da|od 1999.}}<br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]] ''[[Istopolna zajednica u Francuskoj|Istopolna zajednica]]</small> [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Istopolni brak-->{{da|od 2013.}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Usvajanje-->{{da|od 2013.}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Vojska-->{{Da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Zabrana diskriminacije-->{{Da|Zabranjeni '''neki''' oblici diskriminacije.}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Rodni identitet-->{{Da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] |- | {{flagicon|Holandija}} [[Holandija]]<br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]] <small>''[[Položaj LGBT osoba u Holandiji|LGBT u Holandiji]]</small> | <!--Legalni status-->{{da|Legalni od 1811.}}<br />+ potpisana [[Deklaracija Ujedinjenih nacija o seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu|UN dekl.]] [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Istopolne zajednice-->{{da|od 1998.}}<br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]] <small>''[[Istopolne zajednice u Holandiji|Istopolne zajednice]]</small> [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Istopolni brak-->{{da|od 2001.}} <br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]] <small>''[[Istopolni brak u Holandiji|Istopolni brakovi]]</small> [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Usvajanje-->{{da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Vojska-->{{Da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Zabrana diskriminacije-->{{Da|Zabranjeni '''svi''' oblici diskriminacije.}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Rodni identitet-->{{Da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] |- | {{flagcountry|Lihtenštajn}}<br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]]<small>''[[Položaj LGBT osoba u Lihtenštajnu|LGBT u Lihtenštajnu]]</small> | <!--Legalni status-->{{da|Legalni od 1989.}}<br />+ potpisana [[Deklaracija Ujedinjenih nacija o seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu|UN dekl.]] [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Istopolne zajednice-->{{da|Legalni od 2011.}}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Istopolni brak-->{{ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | <!--Usvajanje-->{{ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | <!--Vojska-->Nema vojsku | <!--Zabrana diskriminacije-->{{ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | <!--Rodni identitet-->{{nepoznato}} [[Datoteka:Emblem-question.svg|20px]] |- | {{flagcountry|Luksemburg}} <br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]] <small>''[[Položaj LGBT osoba u Luksemburgu|LGBT u Luksemburgu]]</small> | <!--Legalni status-->{{da|Legalni od 1795.}}<br />+ potpisana [[Deklaracija Ujedinjenih nacija o seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu|UN dekl.]] [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Istopolne zajednice-->{{da|od 2004.}}<br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]] ''[[Istopolne zajednice u Luksemburgu|Istopolne zajednice]]</small> [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Istopolni brak-->{{da|Legalni od 2015}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Usvajanje-->{{da|Legalni od 2015.}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Vojska-->{{da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Zabrana diskriminacije-->{{da|Zabranjeni '''neki''' oblici diskriminacije.}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Rodni identitet-->{{nepoznato}} [[Datoteka:Emblem-question.svg|20px]] |- | {{flagcountry|Monako}} <br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]] <small>''[[Položaj LGBT osoba u Monaku|LGBT u Monaku]]</small> | <!--Legalni status-->{{da|Legalni od 1793.}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Istopolne zajednice-->{{ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | <!--Istopolni brak-->{{ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | <!--Usvajanje-->{{ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | <!--Vojska-->{{da|Francuska zadužena za odbranu}} | <!--Zabrana diskriminacije-->{{ne}} [[Datoteka:X mark.svg|20px]] | <!--Rodni identitet-->{{nepoznato}} |- | {{flagcountry|Nemačka}}<br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]] <small>''[[Položaj LGBT osoba u Nemačkoj|LGBT u Nemačkoj]] i [[LGBT istorija u Nemačkoj|LGBT istorija]]</small> | <!--Legalni status-->{{da|Legalni od 1969 u [[Zapadna Nemačka|Zapadnoj Nemačkoj]], od 1968. u [[Istočna Nemačka|Istočnoj Nemačkoj]]}}<br />+ potpisana [[Deklaracija Ujedinjenih nacija o seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu|UN dekl.]] [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Istopolne zajednice-->{{da|od 2001.}}<br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]] ''[[Istopolne zajednice u Nemačkoj|Istopolne zajednice]]</small> [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Istopolni brak-->{{ne}} | <!--Usvajanje-->{{da|Samo decu partnera/ke}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Vojska-->{{da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Zabrana diskriminacije-->{{da|Zabranjeni '''neki''' oblici diskriminacije.}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Rodni identitet-->{{da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] |- | {{flagcountry|Švajcarska}} <br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]]<small> ''[[Položaj LGBT osoba u Švajcarskoj|LGBT u Švajcarskoj]]</small> | <!--Legalni status-->{{da|Legalni od 1942.}}<br />+ potpisana [[Deklaracija Ujedinjenih nacija o seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu|UN dekl.]] [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Istopolne zajednice-->{{da|od 2007.}}<br />[[Datoteka:Crystal Clear action loopnone.png|15px|Vidi dalje:]] ''[[Istopolne zajednice u Švajcarskoj|Istopolne zajednice]]</small> [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Istopolni brak-->{{ne}} | <!--Usvajanje-->{{da-ne|Partneri/ke '''moraju''' pružati vaspitnu i finansiju podršku biološkoj deci svojih partnera/ki.}} | <!--Vojska-->{{da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Zabrana diskriminacije-->{{da|Zabranjeni '''neki''' oblici diskriminacije.}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | <!--Rodni identitet-->{{da}} [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] |} <noinclude> = Društveni odnos = == Javno mnenje == Javno mnenje po pitanju prava LGBT osoba, kao i prihvatanja LGBT osoba u javnosti se veoma razlikuje između različitih delova Evrope. [[Zapadna Evropa|Zapadna]] i [[Severna Evropa]] su najliberalnije po ovom pitanju. Velika većina zemalja u ovim regionima zakonski priznaje istopolne zajednice i sve zemlje, osim jedne, zabranjuju diskriminaciju na osnovu seksualne orijentacije. [[Južna Evropa]] je nešto zatvorenija po ovom pitanju, ali je liberalnija od [[Istočna Evropa|istočne]], koja se još uvek oporavlja od uticaja doskorašnjih [[komunizam|komunističkih uređenja]] i pod jakim je uticajem [[Katolička Crkva|Katoličke]] ili [[Pravoslavna crkva|Pravoslavne]] crkve. Prema istraživanjima koje je sproveo [[Pew Research Center]], 2002. godine, većina u zapadnoevropskim zemljama smatra da LGBT osobe treba da budu prihvaćene u društvu, dok se u takvom stavu protivi većina u državama kao što su [[Rusija]], [[Poljska]] i [[Ukrajina]] <ref name="PEW">{{cite web |work=The Pew Research Center |title=Views of a Changing World 2003 |url=http://people-press.org/reports/display.php3?ReportID=185 |accessdate=23. 09. 2008 |archive-date=2008-05-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080503212232/http://people-press.org/reports/display.php3?ReportID=185 }}</ref>. Istraživanje koje je [[2006]]. sproveo [[Eurobarometer]] na 30.000 stanovnika [[Evropska unija|Evropske unije]] pokazuje podeljenost EU-a oko pitanja [[istopolni brak|istopolnih brakova]]. Podršku istopolnim brakovima daje većina građana i građanki [[Holandija|Holandije]] (82%), [[Švedska|Švedske]] (71%), [[Danska|Danske]] (69%), [[Luksemburg]]a (58%), [[Španija|Španije]] (56%), [[Nemačka|Nemačke]] (52%) i [[Češka|Češke]] (52%). U svim ostalim državama, među kojima je najveći broj novih članica Evropske unije, procenat onih koji podržavaju istopolne brakove je ispod 50%: [[Rumunija]] (11%), [[Letonija]] (12%), [[Kipar]] (14%), [[Bugarska]] (15%), [[Grčka]] (15%), [[Poljska]] (17%), [[Litvanija]] (17%) i [[Malta]] (18%)<ref name="EUROB">{{cite web|work=Angus Reid Global Monitor : Polls & Research|title=Eight EU Countries Back Same-Sex Marriage|url=http://www.angus-reid.com/polls/index.cfm/fuseaction/viewItem/itemID/14203|accessdate=29 January, 2006|archive-date=2008-09-05|archive-url=https://web.archive.org/web/20080905233521/http://www.angus-reid.com/polls/index.cfm/fuseaction/viewItem/itemID/14203|dead-url=yes}}</ref>. [[Usvajanje dece od strane istopolnih parova]] ima većinsku podršku samo u dve države: u [[Holandija|Holandiji]] (69%) i u [[Švedska|Švedskoj]] (51%), dok najmanje podrške dolazi iz [[Poljska|Poljske]] i sa [[Malta|Malte]] ( 7%)<ref name="EUROB"/>. Istraživanje provedeno u Hrvatskoj krajem 2013. pokazalo je da 59% građana podržava inicijativu da da se brak Ustavom definira kao zajednica muškarca i žene, dok ih 31% inicijativu ne podupire.<ref>http://slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/228968/Default.aspx</ref> Istraživanje [[Gallup]] grupe iz 2003. godine pokazuje da žene, mlađa populacija, kao i oni sa višim obrazovanjem pružaju više podrške pitanjima kao što su istopolni brakovi i usvajanje dece od strane istopolnih parova<ref name="ILGA">{{cite web |work=ILGA Europe |title=Public opinion and same-sex unions (2003) |url=http://www.ilga-europe.org/europe/issues/marriage_and_partnership/public_opinion_and_same_sex_unions_2003 |accessdate=29 January 2006 |archive-date=2007-02-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070208024705/http://www.ilga-europe.org/europe/issues/marriage_and_partnership/public_opinion_and_same_sex_unions_2003 |dead-url=yes }}</ref>. == LGBT događaji == : ''Dalje'': ''[[Spisak LGBT manifestacija#Evropa|Spisak LGBT manifestacija]] U Evropi se održava stotinak različitih godišnjih manifestacija koje za cilj imaju povećanje vidljivosti LGBT osoba i pitanja poštovanja LGBT prava. U većini država se godišnje organizuje bar jedna [[parada ponosa LGBT osoba]], dok se u nekim državama organizuje i više njih u različitim gradovima. Najznačajnije parade ponosa održavaju se u velikim evropskim centrima, kao što su [[Berlin]] ([[Christopher Street Day]]), [[Keln]] ([[Cologne Pride]]), [[Amsterdam]] ([[Amsterdam Gay Pride]]), [[London]] ([[Pride London]]), [[Pariz]] ([[Pariz Pride]]) i dr. Takođe, godišnje se organizuje i [[Europride]], kao centralna evropska proslava ponosa LGBT osoba, koja se održava u različitim evropskim gradovima. Kao panevropsko LGBT sportsko takmičenje, organizuju se [[Eurogames]], koje takođe menjaju mesto održavanja svake godine. === Eurogames === {{Main|Eurogames}} [[Eurogames]] organizuje [[Evropska gej i lezbejska sportska federacija]] svake godine, osim u godinama kada se održavaju [[Gay Games]]. Zvanično postoje '''Big EuroGames''', koje se organizuju u godinama kada se dešavaju [[Olimpijske igre]], dok se '''male EuroGames''' organizuju ostalih godina, kada je broj učesnika i učenica ograničen na 1500 i kada se organizuju takmičenja iz samo 7 disciplina. Ovakav fromat se polako menja jer u poslednjim godinama raste interesovanje za ova dešavanja, pa time i broj učesnika i učesnica, kao i sportskih disciplina. Glavni razlog za organizovanje ovakvih takmičenja je homofobija i diskriminacija u sportskim savezima. === Europride === {{main|Europride}} [[Europride]] je međunarodna proslava [[dan ponosa LGBT osoba|Dana ponosa LGBT osoba]]. Organizaciju Europridea na sebe uzimaju veliki evropski gradovi sa razvijenom LGBT zajednicom. Prvi Europride organizovan je u [[London]]u, 1992. godine sa oko 100.000 učesnika i učesnica. Popularnost ovog događaja od tada raste, tako da je na Europrideu u [[Keln]]u, 2002. godine učešće uzelo više od jednog miliona ljudi. Cela proslava traje oko nedelju dana, kada se organizuje umetnički, kulturni, sportski i politički program širom grada-domaćina, a kulminira za vikend kada se održava karneval sa povorkom kroz centralne ulice grada i zabavnim, muzičkim programom, specijalnim klupskim zabavama i noćnim bdenjem posvećenim žrtvama [[AIDS]]-a. = Reference = {{reflist}} {{LGBT prava u Evropi}} {{Commonscat|LGBT rights in Europe}} [[Kategorija:LGBT u Evropi| ]] [[Kategorija:LGBT po regionima|Evropa]] [[Kategorija:Evropa|LGBT]] 83wpagxbfeez9i3ph3xq07x8xv7gb9c Gmajna (kanal) 0 50713 42669732 42233073 2026-08-09T11:04:54Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669732 wikitext text/x-wiki {{Coord|45.708265|N|18.615871|E|source:hrwiki_region:HR|format=dms|display=title}} {{slično|kanalu|ostala značenja|Gmajna (razvrstavanje)}} [[Datoteka:Gmajna Fishing Site in Jagodnjak.JPG|thumb|desno|300px|Kanal Gmajna kod Jagodnjaka (3. V. 2009)]] [[Datoteka:Jagodnjak-(20170815)-Gmajna-SRD Dravica-Drustveni kup.jpg|thumb|desno|300px|Društveni kup SRD-a "Dravica" (15. VIII. 2017)]] '''Gmajna''' (također: '''Milina "C"''') [[kanal]] je u neposrednoj blizini sjeveroistočnog dijela [[Jagodnjak]]a u [[Baranja|Baranji]], blizu šume Haljevo i trase [[Autocesta A5 (Hrvatska)|Autoceste A5]]. Dio je [[hidromelioracija|hidromelioracionog]] sistema Baranje. Ima dva prirodna izvora i nalazi se na površini od oko 6 [[hektar]]a. Duga je oko 1.300 m, široka 8–20 m, dubine do 2 m. == Pristup == Do Gmajne je moguće doći [[županijska cesta|županijskom cestom]] '''[[Ž4041]]''' ([[D517]] - [[Bolman]] - [[Novi Bolman]] - Jagodnjak - [[Novi Čeminac]] - [[Uglješ]] - [[Švajcarnica]] /[[D7]]/) i to tako da se na izlasku iz Jagodnjaka prema Novom Čemincu skrene lijevo u Ulicu Vasilja Gaćeše (kolokvijalno zvanu ''Fuskas''), a onda do kanala nastavi nalijevo prtenim putem. == Etimologija == Riječ "gmajna", pa onda i ime [[Gmajna (razvrstavanje)|Gmajna]], [[njemački jezik|njemačkog]] su porijekla i znače: 'općinski zajednički pašnjak' (njem. ''Gemeine'': opći, javni, zajednički /pašnjak/).<ref>[https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=fFZnWxE%25253D Hrvatski jezični portal] (pristup: 6. XII. 2022)</ref> Po kanalu Gmajna nazvano je i jagodnjačko Komunalno trgovačko društvo (KTD) Gmajna d.o.o., Borisa Kidriča 10, u vlasništvu Općine Jagodnjak.<ref>[https://www.jagodnjak.hr/index.php?option=com_content&view=category&layout=blog&id=120&Itemid=291 Općina Jagodnjak: ''KTD Gmajna''] (pristup: 6. XII. 2022)</ref><ref>[https://www.portalnovosti.com/investicija-u-gmajnu Jovan Nedić: ''"Investicije u Gmajnu"'']. "Novosti" - Zagreb, 29. I. 2024.</ref> U medijima se kanal Gmajna naziva i jezerom <ref>[https://hedonism-tourism.org/2017/05/26/kulinijada-u-jagodnjaku/ Hedonism-tourism.org: ''Kulinijada u Jagodnjaku''] (26. V. 2017)</ref> te izletištem <ref>[https://mapio.net/pic/p-92529139/ Mapio.net: ''Izletište "Gmajna" Jagodnjak''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221206092943/https://mapio.net/pic/p-92529139/ |date=2022-12-06 }} (pristup: 6. XII. 2022)</ref>. == Mjesto za ribolov == Nekada je pokraj kanala bilo odlagalište raznog industrijskog i komunalnog otpada. Dobrovoljnim radom entuzijasta-ribolovaca iz [[Jagodnjak#Sportsko_ribolovno_društvo_"Dravica"_Jagodnjak|SRD-a "Dravica"]], uz financijsku podršku [[Općina Jagodnjak|Općine Jagodnjak]], kanal je temeljito očišćen, a okoliš uređen i dostupan svima koji vole [[ribolov]] i [[priroda|prirodu]] pa je postao odlično mjesto za pecaroše i kupače. Uz kanal izgrađeni su objekti za gospodarenje i korištenje: zgrada (skladište) za smještaj alata i pribora, nadstrešnica za 30 osoba sa stolovima i klupama, objekti za manja društva (roštilj i sl.), poljski WC-i i kante za smeće. Posađene su [[vrba|vrbe]], a okoliš se redovito uređuje i održava. Za vrijeme [[vegetacija|vegetacijskog]] perioda kosi se trava uz obalu i osigurava lak pristup vodi. Tokom godine Gmajna se redovito poribljava [[šaran]]om, [[amur (riba)|amurom]] i drugom ribom. U kanalu ima i [[štuka|štuke]] te [[smuđ]]a, koji je umjetno naseljen.<ref>[http://www.jagodnjak.hr/index.php?option=com_content&view=category&layout=blog&id=126&Itemid=295&limitstart=5 Općina Jagodnjak: ''SRD Dravica'' (pristup: 6. X. 2008)]</ref> SRD "Dravica" na Gmajni održava takmičenja u ribolovu <ref>[https://www.portalnovosti.com/veselo-na-jagodnjakoj-gmajni Jovan Nedić: ''"Veselo na jagodnjačkoj Gmajni"''], "Novosti" - Zagreb, 12. IX. 2017.</ref>, a Osnovna škola Jagodnjak organizira izlete svojih učenika na Gmajnu <ref>[http://os-jagodnjak.skole.hr/print/?prt_name=news&prt_id=239 Osnovna škola Jagodnjak: ''"Izlet na Gmajnu"''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221206092942/http://os-jagodnjak.skole.hr/print/?prt_name=news&prt_id=239 |date=2022-12-06 }} (27. V. 2015)</ref>. == Izvori i vanjske veze == {{Reflist}} * [http://www.ribolov-osijek.com/Opis_voda/Gmajna.html Ribolov-osijek.com: ''"Ribolov u Osijeku i okolici" > "Kanal Milina 'C' ili Gmajna"''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090418054224/http://www.ribolov-osijek.com/Opis_voda/Gmajna.html |date=2009-04-18 }} * [http://www.inet.hr/~zsrdbara/vodeg.html Zajednica športskih ribolovnih društava Baranje: ''"Najvažnije vode - galerija slika"''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070326011222/http://www.inet.hr/~zsrdbara/vodeg.html |date=2007-03-26 }} * [http://www.jagodnjak.hr/udruge.html Općina Jagodnjak: ''"Udruge"''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090209185234/http://jagodnjak.hr/udruge.html |date=2009-02-09 }} * D(olores) Habi: ''"Jagodnjačka Gmajna - turističko odredište"''. [[Slavonski dom]] : Baranja : 3. izdanje, III, 557, 4 - Osijek, 26. IX. 2008. [[Kategorija:Općina Jagodnjak]] [[Kategorija:Kanali u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Geografija Baranje]] 8ht33g8m0ujb2d8tw8ncd2yqzfn78fj Univerzitet u Chicagu 0 51456 42669468 42636976 2026-08-08T13:53:28Z Aca 108187 + 42669468 wikitext text/x-wiki {{otheruses}} {{Infobox_University |image_name=Harper Midway Chicago.jpg |name=University of Chicago |motto=''Crescat scientia; vita excolatur'' ([[Latin]]) |mottoeng=Neka znanje raste od više prema više; i neka se tako ljudski život obogati<ref name="Motto Translation">{{cite web | title=About the University | year=2007 | publisher=The University of Chicago | url=http://www.uchicago.edu/uchi/about/ | accessdate=20.4. |acceyear = 2007}}</ref> |established=1891. |type=[[Privatni univerzitet|Privatni]], bez religijske denominacije, za oba spola |calendar= kvartali |president=[[Robert Zimmer]] |city=[[Chicago]] |state=[[Illinois|IL]] |campus=[[urbano područje|urbano]], 211 akri (850,000 m²) |undergrad=4.901 |postgrad=9.820 |faculty=2.168 |staff=14.772 zaposlenika (uključujući [[University of Chicago Medical Center|Medicinski centar]]) |athletics = [[National Collegiate Athletic Association|NCAA]] [[Division III|Divizija III]] [[University Athletic Association|UAA]] |nickname=[[Chicago Maroons|Maroons]] |mascot=[[Feniks (mitologija)|Feniks]] |endowment= 6,5 [[1000000000 (broj)|milijardi]][[Američki dolar|US $]] <ref name="endowment1">{{cite web | title=University of Chicago | year=2007 | publisher=The University of Chicago | url=http://news.uchicago.edu/news.php?asset_id=1418 | accessdate=12.8. | accesyear=2008 | archivedate=2008-08-15 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20080815222130/http://news.uchicago.edu/news.php?asset_id=1418 | deadurl=yes }}</ref> |nobel_laureates = 82<ref>[http://www-news.uchicago.edu/resources/nobel/ University of Chicago Nobel Laureates], University of Chicago Nobel Laureates</ref> |website=[http://www.uchicago.edu/ www.uchicago.edu] |colors=Tamnocrvena i bijela {{color box|maroon}} {{color box|white}} |logo= |}} '''Univerzitet Chicaga''' (''University of Chicago'') je [[privatni univerzitet]] smješten u [[Hyde Park (Chicago)|Hyde Parku]], četvrti grada [[Chicago|Chicaga]] u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]. Godine 1891. ga je utemeljio naftni magnat [[John D. Rockefeller]], a Univerzitet kao datum osnivanja tradicionalno navodi 1. jul 1891. kada je [[William Rainey Harper]] postao predsjednik i prvi član nastavnog osoblja. Univerzitet Chicaga je nastavu započeo 1. oktobra 1892.<ref>Robertson, David Allan (1918). ''The Quarter-Centennial Celebration of the University of Chicago'', Chicago: University of Chicago Press.</ref> Univerzitet Chicaga je bio jedan od prvih univerziteta u SAD zamišljen kao kombinacija američkog [[koledž liberalnih umjetnosti|koledža liberalnih umjetnosti]] i njemačkog [[univerzitet|istraživačkog univerziteta]]. Poznat je po svojim rigoroznim standardima [[akademski svijet|akademskih stipendija]] i [[intelektualizam|intelektualnom životu]], te je u šali stekao reputaciju škole "gdje zabava odlazi umrijeti."<ref>{{Cite web |title=Librarian » Blog Archive » The University of Chicago: “Where Fun Goes to Die.”<!-- Bot generated title --> |url=http://librarian.lishost.org/?p=949 |access-date=2008-10-26 |archive-date=2022-10-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221002101731/http://librarian.lishost.org/?p=949 }}</ref> Univerzitet Chicaga je do danas povezan s 82 dobitnika [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] te se smatra jednim od najprestižnijih univerziteta na svijetu. Kroz historiju je bio poznat po [[kurikulum|jezgrovnom kurikulumu]] za mlade studente koga je razvio [[Robert Hutchins]] 1930-ih, kao i po utjecajnim intekelektualnim pokretima kao što su [[Čikaška škola (economika)|Čikaška škola ekonomije]], [[Čikaška škola (sociologija)|Čikaška škola sociologije]] i pokret [[Ekonomska analiza prava|Ekonomske analize prava]]. Univerzitet Chicaga je također poznat i kao mjesto gdje je provedena prva umjetno izazvana [[nuklearna reakcija]]. Također služi i kao sjedište [[Committee on Social Thought|Odbora za društvenu misao]], interrdisciplinarnog istraživačkog programa, i najvećeg [[Popis univerzitetskih listova|univerzitetskog lista]] u SAD.<ref name="press">{{cite web | title=Duffy is named Director of the University Press | date = 27. 04. 2000. | publisher=The University of Chicago Chronicle | url=http://chronicle.uchicago.edu/000427/duffy.shtml | accessdate=30. 4. 2008}}</ref> == Povezano == * [[Visoko obrazovanje u Sjedinjenim Američkim Državama]] * [[Akreditacija institucija za visoko obrazovanje u SAD-u]] == Reference == {{reflist|2}} == Vanjske veze == {{Commonscat|University of Chicago}} * [http://www.uchicago.edu Službena stranica] {{SiJez|en}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Univerzitet u Chicagu| ]] [[Kategorija:Nastanci 1890.]] [[Kategorija:Univerziteti u Chicagu]] [[Kategorija:Univerziteti u Illinoisu|Chicago]] [[Kategorija:Neogotička arhitektura]] aa2gy2jtthz96q8jugh738f46nsulrx When You Were Young 0 51488 42669506 42300943 2026-08-08T15:44:50Z Aca 108187 42669506 wikitext text/x-wiki {{Infobox Single <!-- See Wikipedia:WikiProject_Songs --> | Name = When You Were Young | Cover = | Caption = | Artist = [[The Killers (bend)|The Killers]] | from Album = [[Sam's Town]] | A-side = | B-side = "Where the White Boys Dance", "All the Pretty Faces" | Released = [[18.9.]], [[2006]] | Format = [[Digitalni download|Download]], [[12-inch single|12"]], [[gramofonska ploča|7"]], [[CD singlica|CD]] | Recorded = | Genre = [[Post-punk revival]] | Length = 3:40 | Label = [[Island Records|Island]] (U.S.), [[Mercury Records|Mercury]] (UK) | Writer = [[Brandon Flowers]], [[Dave Keuning]], [[Mark Stoermer]], [[Ronnie Vannucci Jr.]] | Producer = [[Flood (producer)|Flood]], [[Alan Moulder]], The Killers | Certification = | Chart position = * #1 (U.S. ''[[Billboard (magazine)|Billboard]]'' [[Modern Rock Tracks|Modern Rock]]) * #1 ([[Canadian Singles Chart|Canada]] BDS) * #2 ([[UK Singles Chart]]) * #10 (Australia ARIA Singles Chart) * #14 (U.S. ''Billboard'' [[Billboard Hot 100|Hot 100]]) * #18 (U.S. ''Billboard'' [[Pop 100]]) * #25 (Dutch [[Mega Top 50]]) | Last single = "[[Smile Like You Mean It]]"<br />(2005) | This single = "'''When You Were Young'''"<br />(2006) | Next single = "[[Bones (The Killers song)|Bones]]"<br />(2006) | Misc = {{Extra tracklisting | Album = [[Sam's Town]] | Type = studio | prev_track = "enterlude" | prev_no = 2 | this_track = "'''When You Were Young'''" | track_no = 3 | next_track = "Bling (Confession of a King)" | next_no = 4 }}}} "'''When You Were Young'''" (u prevodu, ''Kad si bio/bila mlad(a)'') je prvi [[singl (muzika)|singl]] sa drugog albuma [[Kilers]]a, ''[[Sam's Town]]'' (koji je izašao [[3. oktobra]] 2006. u [[Sjedinjene Države|Sjedinjenim Državama]] i [[2. oktobra]] u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]]). Pesma prikazuje prelazak benda ka više "američkom" stilu muzike, jer se nalazi na albumu koji je navodno pod velikim uticajem muzike [[Brus Springstin|Brusa Springstina]].<ref name=MTV>Montgomeri Džejms (2006). [http://www.mtv.com/news/articles/1529924/05012006/killers_the.jhtml "MTV vesti - Sledeći LP Kilersa će pokazati jak uticaj... Brusa Springstina!?"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070504210138/http://www.mtv.com/news/articles/1529924/05012006/killers_the.jhtml |date=2007-05-04 }} MTV.com</ref>. Pokazalo se da je ovo jedan od njihovih najboljih singlova, kao i jedini njihov singl koji je dostigao prvo mesto na američkoj [[Modern Rock Tracks]] listi. Takođe je njihov singl koji je dostigao najviše mesto u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]] i [[Australija|Australiji]] (drugo i deseto, respektivno). == Spisak pesama == === CD === # When You Were Young # All The Pretty Faces === 7" === # When You Were Young # Where The White Boys Dance === 12" === # Jacques Lu Cont's Thin White Duke Radio Edit # Jacques Lu Cont's Thin White Duke Mix # Jacques Lu Cont's Thin White Duke Dub # The Lindbergh Palace Radio Edit # The Lindbergh Palace Remix # The Lindbergh Palace Dub == Uspesi na listama == {| class="wikitable" !align="left"|Lista (2006) !align="left"|Najviše<br />mestp |- |align="left"| Canada BDS |align="center"|'''1''' |- |align="left"| U.S. [[Modern Rock Tracks]] |align="center"|'''1''' |- |align="left"| UK Singles Chart |align="center"|2 |- |align="left"| U.S. [[Hot Digital Songs]] |align="center"|9 |- |align="left"| Australia ARIA Singles Chart |align="center"|10 |- |align="left"| U.S. [[Billboard Hot 100]] |align="center"|14 |- |align="left"| U.S. [[Pop 100]] |align="center"|18 |- |align="left"|[[Mega Top 50|Dutch Mega Top 50]] |align="center"|25 |- |} {| class="wikitable" !align=center" colspan="31"| U.S Billboard Hot 100 |- !align="center"|Nedelja !01 !02 !03 !04 !05 !06 !07 !08 !09 !10 !11 !12 !13 !14 !15 !16 !17 !18 !19 !20 |- !align="center" style="background-color: #white;"|Mesto na listi |29 |29 |51 |49 |52 |53 |51 |32 |'''14''' |24 |28 | | | | | | | | | |} {| class="wikitable" !align=center" colspan="31"| Canada BDS |- !align="center"|Nedelja !01 !02 !03 !04 !05 !06 !07 !08 !09 !10 !11 !12 !13 !14 !15 !16 !17 !18 !19 !20 |- !align="center" style="background-color: #white;"|Mesto na listi |24 |10 |9 |7 |4 |4 |2 |'''1''' |2 |'''1''' | | | | | | | | | | |} {| class="wikitable" !align=center" colspan="31"| Australian [[ARIA]] Singles Chart <ref name="ARIA Singles Chart">{{cite web|title=Australian Top 50 Singles Chart|url=http://www.ariacharts.com.au/pages/charts_display.asp?chart=1U50|work=[[Australian Recording Industry Association]]|accessdate=22. oktobra 2006}}</ref> |- !align="center"|Nedelja !01 !02 !03 !04 !05 !06 !07 !08 !09 !10 !11 !12 !13 !14 !15 !16 !17 !18 !19 !20 |- !align="center" style="background-color: #white;"|Mesto na listi |17 |10 |10 |10 | | | | | | | | | | | | | | | | |} {| class="wikitable" !align=center" colspan="31"| UK Singles Chart |- !align="center"|Nedelja !01 !02 !03 !04 !05 !06 !07 !08 !09 !10 !11 !12 !13 !14 !15 !16 !17 !18 !19 !20 |- !align="center" style="background-color: #white;"|Mesto na listi |5 |2 |2 |6 |8 |16 | | | | | | | | | | | | | | |} {| class="wikitable" !align=center" colspan="31"|[[Mega Top 50|Dutch Mega Top 50]] |- !align="center"|Nedelja !01 !02 !03 !04 !05 !06 !07 !08 !09 !10 !11 !12 !13 !14 !15 !16 !17 !18 !19 !20 |- !align="center" style="background-color: #white;"|Mesto na listi |49 |42 |28 |25 | | | | | | | | | | | | | | | | |} == Napomene == {{Reflist}} == Vanjske veze == * [http://www.mtv.com/overdrive/?vid=106968&artist=1244299&launchedFrom=/music/artist/killers_the/videos.jhtml Spot za "When You Were Young".] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070314174830/http://www.mtv.com/overdrive/?vid=106968&artist=1244299&launchedFrom=%2Fmusic%2Fartist%2Fkillers_the%2Fvideos.jhtml |date=2007-03-14 }} (Autorska prava ograničavaju puštanje ovog spota '''samo''' u SAD.) * [http://www.azlyrics.com/lyrics/killers/whenyouwereyoung.html Tekst pesme "When You Were Young"] {{Kilers}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Singlice 2006.]] 729fkdk5qtf2ex2mxkz779y5ae7476x Lon Chaney 0 51513 42669478 42398183 2026-08-08T14:39:33Z Aca 108187 + 42669478 wikitext text/x-wiki {{Infokutija02 glumac | bgcolour = silver | ime = Lon Chaney | slika = Lon Chaney, Sr. The Miracle Man.jpg | opis = Lon Chaney za vrijeme snimanja filma ''The Miracle Man'' 1919 | ime_po_rođenju = Leonidas Frank Chaney | datum_rođenja = {{birth date|1883|4|1|df=y}} | mjesto_rođenja = [[Colorado Springs]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | datum_smrti = {{death date and age|1930|8|26|1883|4|1|df=y}} | mjesto_smrti = [[Los Angeles]], SAD | supružnik = Cleva Creighton (1906-1915), Hazel Hastings (1915-1930) | djeca = Creighton Chaney kasnije poznat kao [[Lon Chaney Junior|Lon Chaney, Jr.]] }} '''Lon Chaney''' ([[1. 4.|1.4.]] [[1883]] – [[26. 8.|26.8.]] [[1930]]), poznat po nadimku "'''Čovjek s tisuću lica'''," bio je [[sjedinjene Američke Države|američki]] [[glumci|glumac]] u doba [[nijemi film|nijemog filma]]. Bio je jedan od glumaca s najraznovrsnijim talentom i snagom u ranoj historiji filma. Najpoznatiji je po ulogama izmučenih, često groteskno unakaženih i obogaljenih likova, kao i velikom umijeću korištenja kazališne šminke.<ref>{{cite news |first= |last= |authorlink= |coauthors= |title=Lon Chaney Dies After Brave Fight. On Road to Recovery, Screen Actor Is Stricken by Hemorrhage of the Throat. Was a Master of Makeup. Son of Deaf and Dumb Parents, He Began Career as Property Boy. Excelled in Vivid Personations. Acted as Pike's Peak Guide. Made Stage Debut at 17. Appeared in Slap-Stick Comedy. Wore Straitjacket as "Hunchback." New Disguise for Each Film. |url= |quote=Although he was believed to be on the road to recovery, Lon Chaney, screen actor, who had been making a valiant fight against anemia and bronchial congestion, died at 12:55. |publisher=[[The New York Times|New York Times]] |date=[[27. 8.|27.8.]] [[1930]] |accessdate=21. 7. 2007 }}</ref> == Filmografija == <div style="float:left; width:48%;"> * ''[[The Honor of the Family]]'' (1912) (van špice) * ''[[The Ways of Fate]]'' (1913) * ''[[Suspense (1913 film)|Suspense]]'' (1913) (van špice) * ''[[Shon the Piper]]'' (1913) * ''[[The Blood Red Tape of Charity]]'' (1913) * ''[[The Restless Spirit]]'' (1913) (van špice) * ''[[Poor Jake's Demise]]'' (1913) * ''[[The Sea Urchin]]'' (1913) * ''[[The Trap (1913 film)|The Trap]]'' (1913) * ''[[Almost an Actress]]'' (1913) * ''[[An Elephant on His Hands]]'' (1913) * ''[[Back to Life (1913 film)|Back to Life]]'' (1913) * ''[[Red Margaret, Moonshiner]]'' (1913) * ''[[Bloodhounds of the North]]'' (1913) * ''[[The Lie (1914 film)|The Lie]]'' (1914) * ''[[The Honor of the Mounted]]'' (1914) * ''[[Remember Mary Magdalen]]'' (1914) * ''[[Discord and Harmony]]'' (1914) * ''[[The Menace to Carlotta]]'' (1914) * ''[[The Embezzler]]'' (1914) * ''[[The Lamb, the Woman, the Wolf]]'' (1914) * ''[[The End of the Feud]]'' (1914) * ''[[The Tragedy of Whispering Creek]]'' (1914) * ''[[The Unlawful Trade]]'' (1914) * ''[[Heartstrings]]'' (1914) * ''[[The Forbidden Room]]'' (1914) * ''[[The Old Cobbler]]'' (1914) * ''[[The Hopes of Blind Alley]]'' (1914) * ''[[A Ranch Romance]]'' (1914) * ''[[Her Grave Mistake]]'' (1914) * ''[[By the Sun's Rays]]'' (1914) * ''[[The Oubliette]]'' (1914) * ''[[A Miner's Romance]]'' (1914) * ''[[Her Bounty]]'' (1914) * ''[[The Higher Law (1914 film)|The Higher Law]]'' (1914) * ''[[Richelieu (film)|Richelieu]]'' (1914) * ''[[The Pipes o' Pan]]'' (1914) * ''[[Virtue Is Its Own Reward]]'' (1914) * ''[[Her Life's Story]]'' (1914) * ''[[Lights and Shadows]]'' (1914) * ''[[The Lion, the Lamb, the Man]]'' (1914) * ''[[A Night of Thrills]]'' (1914) * ''[[Her Escape (film)|Her Escape]]'' (1914) * ''[[The Sin of Olga Brandt]]'' (1915) * ''[[The Star of the Sea]]'' (1915) * ''[[A Small Town Girl]]'' (1915) * ''[[The Measure of a Man (1915 film)|The Measure of a Man]]'' (1915) * ''[[The Threads of Fate]]'' (1915) * ''[[When the Gods Played a Badger Game]]'' (1915) * ''[[Such Is Life (1915 film)|Such Is Life]]'' (1915) * ''[[Where the Forest Ends]]'' (1915) * ''[[Outside the Gates]]'' (1915) * ''[[All for Peggy]]'' (1915) * ''[[The Desert Breed]]'' (1915) * ''[[Maid of the Mist (1915 film)|Maid of the Mist]]'' (1915) * ''[[The Grind (1915 film)|The Grind]]'' (1915) * ''[[The Girl of the Night]]'' (1915) * ''[[The Stool Pigeon]]'' (1915 - samo režirao) * ''[[For Cash]]'' (1915 - samo režirao) * ''[[An Idyll of the Hills]]'' (1915) * ''[[The Stronger Mind]]'' (1915) * ''[[The Oyster Dredger]]'' (1915 - također režija) * ''[[Steady Company]]'' (1915) * ''[[The Violin Maker]]'' (1915 - također režija) * ''[[The Trust (1915 film)|The Trust]]'' (1915 - također režija) * ''[[Bound on the Wheel]]'' (1915) * ''[[Mountain Justice (1915 film)|Mountain Justice]]'' (1915) * ''[[Quits]]'' (1915) * ''[[The Chimney's Secret]]'' (1915 - također režija) * ''[[The Pine's Revenge]]'' (1915) * ''[[The Fascination of the Fleur de Lis]]'' (1915) * ''[[Alas and Alack]]'' (1915) * ''[[A Mother's Atonement]]'' (1915) * ''[[Lon of Lone Mountain]]'' (1915) * ''[[The Millionaire Paupers]]'' (1915) * ''[[Under a Shadow]]'' (1915) * ''[[Father and the Boys]]'' (1915) * ''[[Stronger Than Death (1915 film)|Stronger Than Death]]'' (1915) * ''[[Dolly's Scoop]]'' (1916) * ''[[The Grip of Jealousy]]'' (1916) </div><div style="float:right; width:48%;"> * ''[[Tangled Hearts]]'' (1916) * ''[[The Gilded Spider]]'' (1916) * ''[[Bobbie of the Ballet]]'' (1916) * ''[[The Grasp of Greed]]'' (1916) * ''[[The Mark of Cain (1916 film)|The Mark of Cain]]'' (1916) * ''[[If My Country Should Call]]'' (1916) * ''[[Felix on the Job]]'' (1916) * ''[[The Place Beyond the Winds]]'' (1916) * ''[[Accusing Evidence]]'' (1916) * ''[[The Price of Silence]]'' (1916) * ''[[The Piper's Price]]'' (1917) * ''[[Hell Morgan's Girl]]'' (1917) * ''[[The Mask of Love]]'' (1917) * ''[[The Girl in the Checkered Coat]]'' (1917) * ''[[The Flashlight]]'' (1917) * ''[[A Doll's House (1917 film)|A Doll's House]]'' (1917) * ''[[Fires of Rebellion]]'' (1917) * ''[[The Rescue (1917 film)|The Rescue]]'' (1917) * ''[[Pay Me!]]'' (1917) * ''[[Triumph (1917 film)|Triumph]]'' (1917) * ''[[The Empty Gun]]'' (1917) * ''[[Anything Once]]'' (1917) * ''[[The Scarlet Car]]'' (1917) * ''[[The Grand Passion]]'' (1918) * ''[[Broadway Love]]'' (1918) * ''[[The Kaiser, the Beast of Berlin]]'' (1918) * ''[[Fast Company (1918 film)|Fast Company]]'' (1918) * ''[[A Broadway Scandal]]'' (1918) * ''[[Riddle Gawne]]'' (1918) * ''[[That Devil, Bateese]]'' (1918) * ''[[The Talk of the Town (1918 film)|The Talk of the Town]]'' (1918) * ''[[Danger, Go Slow]]'' (1918) * ''[[The Wicked Darling]]'' (1919) * ''[[The False Faces]]'' (1919) * ''[[A Man's Country]]'' (1919) * ''[[Paid in Advance]]'' (1919) * ''[[The Miracle Man (film, 1919)|The Miracle Man]]'' (1919) * ''[[When Bearcat Went Dry]]'' (1919) * ''[[Victory (1919 film)|Victory]]'' (1919) * ''[[Daredevil Jack]]'' (1920) * ''[[Treasure Island (1920 film)|Treasure Island]]'' (1920) * ''[[The Gift Supreme]]'' (1920) * ''[[Nomads of the North]]'' (1920) * ''[[The Penalty (film)|The Penalty]]'' (1920) * ''[[Outside the Law (1920 film)|Outside the Law]]'' (1920) * ''[[For Those We Love]]'' (1921) * ''[[Bits of Life]]'' (1921) * ''[[The Ace of Hearts (1921 film)|The Ace of Hearts]]'' (1921) * ''[[The Trap (1922 film)|The Trap]]'' (1922) * ''[[Voices of the City]]'' (1922) * ''[[Flesh and Blood (1922 film)|Flesh and Blood]]'' (1922) * ''[[The Light in the Dark]]'' (1922) * ''[[Oliver Twist (1922 film)|Oliver Twist]]'' (1922) * ''[[Shadows (1922 film)|Shadows]]'' (1922) * ''[[Quincy Adams Sawyer]]'' (1922) * ''[[A Blind Bargain]]'' (1922) * ''[[All the Brothers Were Valiant]]'' (1923) * ''[[While Paris Sleeps]]'' (1923) * ''[[The Shock (1923 film)|The Shock]]'' (1923) * ''[[The Hunchback of Notre Dame (1923 film)|The Hunchback of Notre Dame]]'' (1923) * ''[[The Next Corner]]'' (1924) * ''[[He Who Gets Slapped]]'' (1924) * ''[[The Monster (1925 film)|The Monster]]'' (1925) * ''[[The Unholy Three (1925 film)|The Unholy Three]]'' (1925) * ''[[The Phantom of the Opera (1925 film)|The Phantom of the Opera]]'' (1925 - also directed) * ''[[The Tower of Lies]]'' (1925) * ''[[The Blackbird]]'' (1926) * ''[[The Road to Mandalay (film)|The Road to Mandalay]]'' (1926) * ''[[Tell It to the Marines]]'' (1926) * ''[[Mr. Wu]]'' (1927) * ''[[The Unknown (1927 film)|The Unknown]]'' (1927) * ''[[Mockery (1927 film)|Mockery]]'' (1927) * ''[[London After Midnight (film)|London After Midnight]]'' (1927) * ''[[The Big City (1928 film)|The Big City]]'' (1928) * ''[[Laugh, Clown, Laugh]]'' (1928) * ''[[While the City Sleeps (1928 film)|While the City Sleeps]]'' (1928) * ''[[West of Zanzibar]]'' (1928) * ''[[Where East is East]]'' (1929) * ''[[Thunder (film)|Thunder]]'' (1929) * ''[[The Unholy Three (1930 film)|The Unholy Three]]'' (1930) </div>{{clear}} == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Lon Chaney}} * {{imdb ime|id=0151606|ime=Lon Chaney}} * [http://eric.b.olsen.tripod.com/chaney.html Chaney's story on History of Horror website] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060128110547/http://eric.b.olsen.tripod.com/chaney.html |date=2006-01-28 }} * [http://www.findagrave.com/cgi-bin/fg.cgi?page=gr&GRid=189 Lon Chaney's Gravesite] * [http://www.silentgents.com/PChaney.html Lon Chaney Photos] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081014182237/http://www.silentgents.com/PChaney.html |date=2008-10-14 }} * [http://www.lonchaney.com/ Official Chaney family website] * [http://film.virtual-history.com/person.php?personid=849 Photographs of Lon Chaney] {{Lifetime|1883|1930|Chaney, Lon}} [[Kategorija:Američki filmski glumci]] 2n117znf58ook1xfrxbuc6vv3wt92sb Zapadna Virginia 0 52035 42669453 42379891 2026-08-08T13:40:41Z Aca 108187 + 42669453 wikitext text/x-wiki {{Država SAD | Name = West Virginia | Fullname = West Virginia | Zastava = Flag of West Virginia.svg | Grb = Seal of West Virginia.svg | Map = West Virginia in United States.svg | Nadimak = Mountain State | Glavni grad = [[Charleston]] | Najveći grad = [[Charleston]] | Guverner = [[Earl Ray Tomblin]] | Službeni jezik = engleski | Površina = 62.809 | Kopnena površina = 62.436 | Vodena površina = 376 | Popis = [[2000]]. | Broj stanovnika = 1.808.344 | Gustoća naseljenosti = 28,8/ | Poredak = 35. | Datum = [[20. lipnja]] [[1863]] | Vremenska zona = Eastern: UTC-5/-4 | Zemljopisna širina = 37°10'N - 40°40'N | Zemljopisna dužina = 77°40'W - 82°40'W | Širina = 210 | Dužina = 385 | Najviša visina = 1482 | Najniža visina = 73 | Poštanska kratica = WV | ISO kod = US-WV | Website = www.wv.gov }} '''Zapadna Virgnia''' ({{jez-en|West Virgbia}}) je [[država SAD|država]] smještena u [[Apalači|Apalačkom gorju]], [[Gorski Jug (SAD)|Gorskom Jugu]], odnosno [[Srednje atlantske države|srednjoj atlantskoj]] regiji [[SAD|Sjedinjenih Država]]- Graniči se s [[Virginia|Virginijom]] na jugoistokom, [[Kentucky]]jem na jugozapadu, [[Ohio]]m na sjeverozapadu i [[Pennsylvanija|Pennsylvanijom]] i [[Maryland]]om na sjeveroistoku. Glavni i najveći grad je [[Charleston (West Virginia)|Charleston]]. Područje koje danas čini Zapadnu Virginiju je kroz historiju razvilo poseban identitet što datira još iz vremena najranijeg evropskog doseljavanja. Najraniji britanski doseljenici su za tu oblast koristili naziv [[Vandalia (kolonija)|Vandalia]]. Nakon [[Američka revolucija|ameručke revolucije]] doseljenici su tražili status posebne države unutar Unije pod nazivom [[Westsylvania]], ali je nihove pokušaje spriječila [[Virginia]] zauzevši područje za sebe, s time da je [[Pennsylvanija]] preuzela manji dio područja. Nakon [[Konvencija u Wheelingu|Konvencije u Wheelingu]], Zapadna Virginija [[Secesija u SAD#Zapadna Virginia|se otcijepila]] od [[Virginia|Virginije]] za vrijeme [[Američki građanski rat|američkog građanskog rata]] te je primljena u [[Unija (Američki građanski rat)|Uniju]] kao posebna država 20. juna 1863. godine. Imala je ključnu ulogu kao "[[Granične države (američki građanski ra)|granična država]]" u ratu. Predstavlja samo jednu od dvije države stvorene za vrijeme građanskog rata (uz [[Nevada|Nevadu]], koja se izdvojila iz [[Teritorija Utah|Teritorije Utah]]) te jedinu državu koja se otcijepila od [[Konfederalne Države Amerike|konfederalne]] države, odnosno jednu od tri države nastale otcjelpljenjem od već postojećih država (druge dvije su [[Kentucky]] i [[Maine]]). [[Biro za popis stanovništva SAD|Biro za popis stanovništva]] smatra Zapadnu Virginiju dijelom [[Jug SAD|Juga]] jer se većina njene teritorije nalazi ispod [[Mason-Dixonova linija|Mason-Dixonove linije]]. Sjeverni ogranak je, međutim, smješten između [[Pennsylvanija|Pennsylvanije]] i [[Ohio]]a s gradom [[Weirton]] na istoj patraleli s [[Pittsburgh]]om, dok je [[Bluefield]] ojko stotinjak kilometara od [[Sjeverna Karolina|Sjeverne Karoline]]. [[Harper's Ferry]] se pak smatra dijelom metropolitanskog područja [[Washington D.C.|Washingtona]]. Zbog tog jedinstvenog položaja , Zapadna Virgnija se smješta i na [[Jugoistok SAD|Jugoistok]] i na [[Sjeveroistok SAD]]. To je jedina država čija je teritorija u potpunoj nadležnosti [[Appalachian Regional Commission|Regionalne komisije za Apalače]].<ref name="ARC service area">{{cite web |url=http://www.arc.gov/index.do?nodeId=27 |title=Appalachian Region: Counties in Appalachia |publisher=Appalachian Regional Commission |accessdate=13. 11. 2007 |archive-date=2008-09-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080917184038/http://www.arc.gov/index.do?nodeId=27 |dead-url=yes }}</ref> Država je poznata po prirodnim ljepotama, značajnoj [[šumarstvo|sječi drva]] i [[ugljenokop]]ima, a i snažnom [[radnički pokret|radničkom pokretu]]. Također je poznata po sportskim centrima za [[skijanje]], [[kajak]]ašenje, [[planinarstvo]], [[speleologija|speleologiju]], [[ribolov]], i [[lov]]. == Okruzi (Counties) == Zapadna Virginija se sastoji od 55 okruga (counties) == Stanovništvo == Jedino domorodačko pleme Indijanaca čiji je dom bila Zapadna Virginija, bijahu danas nestali [[Moneton]], dok su od drugih plemena na njezinom tlu, u raznim periodima, dolazili [[Cherokee]] iz [[Tennessee]]ja, [[Conoy]] Indijanci iz [[New Jersey]]a, [[Honniasont]] i [[Susquehanna]] iz [[Pennsylvania|Pennsylvanije]] i [[Shawnee]]. == Gradovi == Gradovi preko 6,000 stanovnika (2000): * [[Beckley, West Virginia|Beckley]] (17,254), okrug Raleigh * [[Bluefield, West Virginia|Bluefield]] (11,451), okrug Mercer * [[Bridgeport, West Virginia|Bridgeport]] (7,306), okrug Harrison * [[Charleston, West Virginia|Charleston]] (53,421), okrug Kanawha * [[Cheat Lake, West Virginia|Cheat Lake]] (6,396), okrug Monongalia * [[Clarksburg, West Virginia|Clarksburg]] (16,743), okrug Harrison * [[Cross Lanes, West Virginia|Cross Lanes]] (10,353), okrug Kanawha * [[Dunbar, West Virginia|Dunbar]] (8,154), okrug Kanawha * [[Elkins, West Virginia|Elkins]] (7,032), okrug Randolph * [[Fairmont, West Virginia|Fairmont]] (19,097), okrug Marion * [[Huntington, West Virginia|Huntington]] (51,475), okrug Cabell * [[Martinsburg, West Virginia|Martinsburg]] (14,972), okrug Berkeley * [[Morgantown, West Virginia|Morgantown]] (26,809), okrug Monongalia * [[Moundsville, West Virginia|Moundsville]] (9,998), okrug Marshall * [[Nitro, West Virginia|Nitro]] (6,824), okrug Kanawha County * [[Oak Hill, West Virginia|Oak Hill]] (7,589), okrug Fayette * [[Parkersburg, West Virginia|Parkersburg]] (33,099), okrug Wood * [[Pea Ridge, West Virginia|Pea Ridge]] (6,363), okrug Cabell * [[Princeton, West Virginia|Princeton]] (6,347), okrug Mercer * [[South Charleston, West Virginia|South Charleston]] (13,390), okrug Kanawha * [[St. Albans, West Virginia|St. Albans]] (11,567), okrug Kanawha * [[Teays Valley, West Virginia|Teays Valley]] (12,704), okrug Putnam * [[Vienna, West Virginia|Vienna]] (10,861), okrug Wood * [[Weirton, West Virginia|Weirton]] (20,411), okrug Hancock * [[Wheeling, West Virginia|Wheeling]] (31,419), okrug Ohio == Reference == {{reflist}} {{Commonscat|West Virginia}} {{Mrva-zemlj}} {{podjela SAD}} [[Kategorija:Zapadna Virginia| ]] [[Kategorija:Savezne države Sjedinjenih Američkih Država]] q1g1sb4stolgqh16ddfkx8yhrhsxi4g The Streets 0 52083 42669512 42234694 2026-08-08T16:29:54Z Aca 108187 42669512 wikitext text/x-wiki {{Infokutija02 muzičar | ime = The Streets | slika = Mike Skinner of The Streets live at Parklife, Sydney 2011 02.jpg | opis_slike = Mike Skinner na koncertu | Landscape = | tip = solo_singer | ime_po_rođenju = Michael Skinner | alias = | datum_rođenja = {{Birth date|1978|11|27|df=yes}} | Died = | mesto_rođenja = [[Barnet]], [[Engleska]] | instrumenti = [[vokali]], [[sintesajzer|klavijature]], [[gitara]] | žanr = [[UK Garage]]<br />[[Electronica]]<br />[[hip hop music|Hip Hop]]<br /> [[Hip House]]<br />[[Grime music|Grime]] | period = 2000 - present | label = [[679 Recordings]], [[The Beats (diskografska kuća)|The Beats]] | URL = [http://www.the-streets.co.uk/ www.the-streets.co.uk][http://www.beatstevie.com] }} '''Mike Skinner''' (rođen [[27. 11.|27. novembra]] [[1978]].), poznatiji po umjetničkom imenu '''The Streets''', je [[reper]] iz [[Birmingham]]a u [[Engleska|Engleskoj]].<ref>{{cite news | last = | first = | coauthors = | title = The Streets bio at Yahoo! Music | work = | pages = | language = | publisher = | date = | url = http://music.yahoo.com/ar-296908-bio--The-Streets | accessdate = 18. 7. 2007}}</ref> == Diskografija == {{main|Diskografija The Streets}} * ''[[Original Pirate Material]]'' - [[25. 5.|25. maj]] [[2002]]. ([[Locked On Records]]) * ''[[All Got Our Runnins]]'' (EP) - [[5. 9.|5. septembar]] [[2003]]. (Pure Groove Records) * ''[[A Grand Don't Come for Free]]'' - [[18. 5.|18. maj]] [[2004]]. ([[Vice Records]], [[Atlantic Records]]) * ''[[The Hardest Way to Make an Easy Living]]'' - [[10. 4.|10. april]] [[2006]]. ([[Locked On Records]]) * ''[[Everything Is Borrowed]]'' - [[15. 9.|15. septembar]] [[2008]]. == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{commonscat|The Streets}} * [http://www.the-streets.co.uk/ The Streets official website] * {{MySpace|thestreets}} * {{Allmusic|B4djn7ip3g75r}} * [http://edition.cnn.com/2006/TRAVEL/04/05/london.qa/ CNN interview with The Streets] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081105081129/http://edition.cnn.com/2006/TRAVEL/04/05/london.qa/ |date=2008-11-05 }} {{The Streets}} {{Lifetime|1978|ŽIVO|Streets, The}} [[Kategorija:Engleski pjevači]] jhul5b2649f2g1thl7ehy00ufdtyyc3 Ford Model A (1903) 0 52658 42669509 41392426 2026-08-08T16:26:27Z Aca 108187 42669509 wikitext text/x-wiki Originalni '''Ford Model A''' bilo je prvo vozilo koje je proizvela [[Ford Motor Company]], s početkom u 1903 godini. Dr. Ernst Pfenning iz [[Chicago|Chicaga]] postao je prvi vlasnik Modela A [[23. 7.|23. jula]] [[1903]]. Od 1903. do 1904. godine je proizvedeno 1.750 primjeraka. Model A je sljedeće godine zamijenjen s [[Model C|Modelom C]]. Vozilo se prodavalo kao dvojesdni [[runabout (car)|runabout]] ili četverosjedni [[tonneau]] s opcijom dodavanja krova. Horizontalni [[flat-2]] motor us sredini vozila je imao 8&nbsp;KS (6&nbsp;kW). Korišten je trobrzinski mjenjač koji će Ford kasnije koristiti u [[Ford Model T|Modelu T]]. Vozilo je imalo masu od 1,240&nbsp;lb (562&nbsp;kg) i moglo doseći brzinu od 72 km/h (45 mph). Iako je Ford reklamirao Model A kao "najpouzdaniju mašinu na svijetu", ona je patila od mnogih problema karakterističnih za automobile tog vremena, kao što je pregrijavanje i ispadanje mjenjača. == Model AC == Neki Modeli A su 1904. opremljeni s jačim motorom [[Ford Model C|Modela C]] te prodavani kao '''Model AC'''. == Izvori == {{Commonscat|Ford Model A (1903)}} * {{cite book|title=100 Years of Ford|author=David L. Lewis| isbn = 0-7853-7988-6|publisher=Publications International|year=2005|pages=16&ndash;17}} * {{cite web|url=http://www.ritzsite.net/FORD_1/02_eford.htm|title=Early Ford|accessdate=August 20, 2006|archivedate=2002-06-16|archiveurl=https://web.archive.org/web/20020616073757/http://www.ritzsite.net/FORD_1/02_eford.htm|deadurl=yes}} {{Ford}} [[Kategorija:Ford Motor Company|Model A]] [[Kategorija:Automobili]] qst5xn7fa6w7asr8w6db07kk4cm4zm6 David Niven 0 52861 42669460 42445217 2026-08-08T13:45:34Z Aca 108187 + 42669460 wikitext text/x-wiki {{Infokutija02 glumac |ime = David Niven |slika = David Niven 4 Allan Warren.jpg |širuna_slike = 200px |opis = David Niven (1973) |ime_po_rođenju = James David Graham Niven |datum_rođenja = {{birth date|1910|3|1|df=yes}} |mjesto_rođenja = [[London]], [[Engleska]] |datum_smrti = {{death date and age|1983|7|29|1910|3|1|df=yes}} |mjesto_smrti = [[Château-d'Oex]], [[Švajcarska|Švicarska]] |supružnik = Primula Rollo (1940-1946) <br /> Hjordis Paulina Tersmeden (1948-1983) |nagrade = '''[[Oscar za najboljeg glavnog glumca|Najbolji glumac]]''' <br />1958 ''[[Separate Tables (film)|Separate Tables]]'' }} '''James David Graham Niven''' (1. mart 1910 – 29. jul 1983)<ref>{{cite news | author= | title=Niven, (James) David Graham (1910–1983), actor and author | url=http://www.oxforddnb.com/index/101031503/ | work=Oxford Dictionary of National Biography | date= | accessdate=8. 4. 2008}}</ref><ref>{{cite news | author= | title=Obituaries | url= | work=The Times | date=[[30. 7.|30. jul]] [[1983]]| accessdate=}}</ref> bio je [[Oscar]]om nagrađeni [[Englezi|engleski]] [[glumci|glumac]] poznat po brojnim ulogama šarmantnih aristokrata i oficira. == Biografija == David Niven se rodio kao sin Williama Edwarda Grahama Nivena, profesionalnog oficira [[Britanska vojska|britanske vojske]] koji je za vrijeme [[prvi svjetski rat|prvog svjetskog rata]] poginuo u [[dardanelska operacija|dardanelskoj operaciji]]. Njegova majka se udala za Sir Thomasa Comyna-Platta. Mladi Niven je nastavio porodičnu tradiciju te upisao, a potom završio Kraljevsku vojnu akademiju u [[Sandhurst]]u. Iako je imao izvrsne ocjene a mnogi mu predviđali sjajnu karijeru, vojnički život mu je brzo dosadio pa je vojsku napustio i otišao u Ameriku. U oktobru [[1934]]. je došao u Hollywood gdje je sklopio ugovor sa studijem [[Metro-Goldwyn-Mayer|MGM]], a potom postao dijelom [[Hollywood Raj]]a, tamošnje grupe blisko povezanih britanskih glumaca. Niven je imao dosta uspjeha u pustolovnim filmovima kao njegov bliski prijatelj [[Errol Flynn]], ali je inzistirao i na tome da glumi u komedijama. Nivenovu holivudsku karijeru je [[1939]]. godine prekinulo izbijanje [[drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]]. Niven se, iako etablirana zvijezda, iz tada još uvijek neutralnih SAD vratio u domovinu i stavio na raspolaganje vojsci. Iako je Niven tokom rata našao vremena da glumi u dva propagandna filma, isto je tako sudjelovao u borbenim operacijama, a [[posilni]] mu je bio [[Peter Ustinov]], s kojim će kasnije zajedno glumiti u filmu ''[[Smrt na Nilu]]''. Niven je bio sklon pričati anegdote, ali je o svojim ratnim iskustvima šutio kao zaliven. Tek kasnije je počeo otkrivati kako je razlog bio u tome što se sam nije htio prisjećati ubijenih prijatelja i sličnih trauma. Nivena je najveća životna trauma pogodila poslije rata, kada je godine 1946. Primulu Rollo, voljenu suprugu i majku svoja dva sina, izgubio u bizarnoj nesreći. Dvije godine kasnije se oženio za bivšu švedsku manekenku Hjördis Paulinu Tersmeden. Iako je brak potrajao do Nivenove smrti, bio je nesretan, uglavnom zbog Hjördisinog alkoholizma. Nivenova glumačka karijera je, s druge strane, bila uspješna. Kada je [[Ian Fleming]] pisao romane o [[Džejms Bond|Jamesu Bondu]], smatrao je da upravo Niven treba glumiti taj lik, ali je on to odbio učiniti. Jedan od najvećih trenutaka Nivenovog života i karijere se zbio kada je godine 1974. za vrijeme [[46. dodjela Oscara|46. dodjele Oscara]] sarkastičnim komentarom "pokopao" [[Robert Opel|Roberta Opela]], egzibicionističkog demonstranta koji je trenutak prije [[streaking|gol trčao pred kamerama]]. Niven je godine 1983. umro od posljedica [[Lou Gehrigova bolest|Lou Gehrigove bolesti]]. == Filmografija == {| |valign="top"| * ''There Goes the Bride'' (1932) * ''Eyes of Fate'' (1933) * ''[[Cleopatra (1934 film)|Cleopatra]]'' (1934) * ''Without Regret'' (1935) * ''[[Barbary Coast (film)|Barbary Coast]]'' (1935) * ''A Feather in Her Hat'' (1935) * ''[[Mutiny on the Bounty (1935 film)|Mutiny on the Bounty]]'' (1935) * ''Splendor'' (1935) * ''[[Rose Marie (operetta)|Rose Marie]]'' (1936) * ''Palm Springs'' (1936) * ''[[Dodsworth (film)|Dodsworth]]'' (1936) * ''Screen Snapshots Series 16, No. 4'' (1936) * ''[[Thank You, Jeeves!]]'' (1936) * ''[[The Charge of the Light Brigade (1936 film)|The Charge of the Light Brigade]]'' (1936) * ''[[Beloved Enemy]]'' (1936) * ''We Have Our Moments'' (1937) * ''[[The Prisoner of Zenda (1937 film)|The Prisoner of Zenda]]'' (1937) * ''[[Dinner at the Ritz]]'' (1937) * ''[[Bluebeard's Eighth Wife]]'' (1938) * ''[[Four Men and a Prayer]]'' (1938) * ''Three Blind Mice'' (1938) * ''[[The Dawn Patrol (1938 film)|The Dawn Patrol]]'' (1938) * ''[[Wuthering Heights (film, 1939)|Wuthering Heights]]'' (1939) * ''[[Bachelor Mother]]'' (1939) * ''The Real Glory'' (1939) * ''[[Eternally Yours (film)|Eternally Yours]]'' (1939) * ''[[Raffles (1939 film)|Raffles]]'' (1939) * ''[[The First of the Few]]'' (1942) * ''[[The Way Ahead]]'' (1944) * ''[[A Matter of Life and Death (film)|A Matter of Life and Death]]'' (1946) * ''Magnificent Doll'' (1946) * ''The Perfect Marriage'' (1947) * ''The Other Love'' (1947) |valign="top"| * ''[[The Bishop's Wife]]'' (1947) * ''[[Bonnie Prince Charlie (film)|Bonnie Prince Charlie]]'' (1948) * ''[[Enchantment (film)|Enchantment]]'' (1948) * ''A Kiss in the Dark'' (1949) * ''A Kiss for Corliss'' (1949) * ''[[The Elusive Pimpernel]]'' (1950) * ''[[The Toast of New Orleans]]'' (1950) * ''[[Happy Go Lovely]]'' (1951) * ''Soldiers Three'' (1951) * ''[[Appointment with Venus (film)|Appointment with Venus]]'' (1951) * ''The Lady Says No'' (1952) * ''[[The Moon Is Blue]]'' (1953) * ''The Love Lottery'' (1954) * ''Tonight's the Night'' (1954) * ''[[Carrington V.C.]]'' (1955 * ''The King's Thief'' (1955) * ''[[The Birds and the Bees (film)|The Birds and the Bees]]'' (1956) * ''The Silken Affair'' (1956) * ''[[Around the World in 80 Days (1956 film)|Around the World in 80 Days]]'' * ''Oh, Men! Oh, Women!'' (1957) * ''[[The Little Hut]]'' (1957) * ''[[My Man Godfrey (1957 film)|My Man Godfrey]]'' (1957) * ''Screen Snapshots: Glamorous Hollywood'' (1958) * ''[[Bonjour Tristesse (film)|Bonjour Tristesse]]'' (1958) * ''[[Separate Tables (film)|Separate Tables]]'' (1958) * ''Ask Any Girl'' (1959) * ''[[Happy Anniversary (film)|Happy Anniversary]]'' (1959) * ''[[Please Don't Eat the Daisies (film)|Please Don't Eat the Daisies]]'' (1960) * ''[[The Guns of Navarone (film)|The Guns of Navarone]]'' (1961) * ''The Shortest Day'' (1962) * ''Conquered City'' (1962) * ''The Best of Enemies'' (1962) |valign="top"| * ''[[The Road to Hong Kong]]'' (1962) * ''[[Guns of Darkness]]'' (1962) * ''[[55 Days at Peking]]'' (1963) * ''[[The Pink Panther (1963 film)|The Pink Panther]]'' (1963) * ''[[Bedtime Story (film)|Bedtime Story]]'' (1964) * ''[[Where the Spies Are]]'' (1965) * ''[[Lady L]]'' (1965) * ''[[Eye of the Devil]]'' (1966) * ''[[All Eyes on Sharon Tate]]'' (1967) * ''[[Casino Royale (1967 film)|Casino Royale]]'' (1967) * ''[[Prudence and the Pill]]'' (1968) * ''[[The Impossible Years]]'' (1968) * ''[[The Extraordinary Seaman]]'' (1969) * ''[[Le Cerveau|The Brain]]'' (1969) * ''Before Winter Comes'' (1969) * ''[[The Statue (1971 film)|The Statue]]'' (1971) * ''[[King, Queen, Knave]]'' (1972) * ''[[Vampira (film)|Vampira]]'' (1974) * ''[[Paper Tiger (film)|Paper Tiger]]'' (1975) * ''[[No Deposit, No Return]]'' (1976) * ''The Remarkable Rocket'' (1975) * ''[[Murder by Death]]'' (1976) * ''[[Candleshoe]]'' (1977) * ''Speed Fever'' (1978) * ''[[Death on the Nile (1978 film)|Death on the Nile]]'' (1978) * ''[[A Nightingale Sang in Berkeley Square (film)|A Nightingale Sang in Berkeley Square]]'' (1979) * ''[[Escape to Athena]]'' (1979) * ''[[Rough Cut]]'' (1980) * ''[[The Sea Wolves]]'' (1980) * ''Better Late Than Never'' (1982) * ''[[Trail of the Pink Panther]]'' (1982) * ''[[Curse of the Pink Panther]]'' (1983) |} == Bibliografija == * Niven,David, Round the Rugged Rocks, 1951, The Cresset Press,London * {{Cite book |last=Niven |first=David |title=The Moon's a Balloon |year=1971 |publisher=Hamish Hamilton |location=London |isbn=0-340-15817-4 |ref=harv}} * {{Cite book |last=Niven |first=David |title=Bring on the Empty Horses |url=https://archive.org/details/bringonemptyhors0000nive_a2c3 |year=1975 |publisher=Hamish Hamilton |location=London |isbn=0-241-89273-2 |ref=harv}} * {{Cite book |last=Niven |first=David |title=Go Slowly, Come Back Quickly |url=https://archive.org/details/goslowlycomeback0000unse |year=1981 |publisher=Hamish Hamilton |location=London |isbn=0-241-10690-7 |ref=harv}} * {{Cite book |last = Morley |first = Sheridan |authorlink=Sheridan Morley |title=The Other Side of the Moon |year=1985 |publisher=Weidenfeld and Nicolson |location=London |isbn=0-340-39643-1 |ref=harv}} * {{Cite book |last=Lord |first=Graham |authorlink=Graham Lord |title=Niv: The Authorised Biography of David Niven |url=https://archive.org/details/nivauthorisedbio0000lord |year=2003 |publisher=Orion |location=London |isbn=0-75285-306-6 |ref=harv}} == Izvori == {{Reflist|2}} Niven, David (1951). Round the Rugged Rocks. London: The Cresset Press. == Vanjske veze == {{Commonscat|David Niven}} * {{findagrave|3552}} * {{ibdb|54572}} * {{IMDb ime|0000057}} * {{tcmdb name|1269032}} * {{Screenonline ime|id=458293|ime=David Niven}} * [https://web.archive.org/web/20030512100123/http://www.hayleydavis.btinternet.co.uk/Links/Primula.html Primula Niven biography] * [http://www.kruegerbooks.com/books/sig/niven-david.html Signature of David Niven] {{start box}} {{s-ach}} {{succession box |title = [[Zlatni globus za najboljeg glumca u igranom filmu – drama|Zlatni globus za najboljeg glumca u dramskom filmu]] |years = 1958<br />'''za'' [[Separate Tables (film)|Separate Tables]]'' ''' |before= [[Alec Guinness]] <br />za ''[[The Bridge on the River Kwai]]'' |after = [[Anthony Franciosa]]<br />za ''Career'' }} {{succession box |title = [[Nagrada NYFCC za najboljeg glumca]] |years = 1958<br />'''za'' [[Separate Tables (film)|Separate Tables]]'' ''' |before= [[Alec Guinness]] <br />za ''[[The Bridge on the River Kwai]]'' |after = [[James Stewart (glumac)|James Stewart]]<br />za ''[[Anatomy of a Murder]]'' }} {{end box}} {{Lifetime|1910|1983|Niven, David}} {{Glumci u liku Jamesa Bonda}} {{Oscar za glavnog glumca}} {{Zlatni globus za najboljeg glumca u drami}} {{Zlatni globus za najboljeg glumca u komediji}} [[Kategorija:Britanski vojnici u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Engleski filmski glumci]] [[Kategorija:Dobitnici Zlatnog globusa za najboljeg glumca - drama]] [[Kategorija:Dobitnici Zlatnog globusa za najboljeg glumca - komedija ili mjuzikl]] [[Kategorija:Glumci koji su tumačili Jamesa Bonda]] cajn3swj4dl8g47l8pi59usx6tfh21a Ben Stiller 0 54281 42669467 42409330 2026-08-08T13:53:16Z Aca 108187 42669467 wikitext text/x-wiki {{Infobox Comedian | name = Ben Stiller | image = ben_stiller2.jpg | imagesize = 200px | caption = Stiller na fotografiji [[Jerry Avenaim|Jerryja Avenaima]] 2006. godine | birth_date = {{Birth date and age|df=yes|1965|11|30}} | birth_name = Benjamin Edward Stiller | birth_place = [[New York]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | spouse = [[Christine Taylor]] (2000–) | occupation = komičar, glumac, producent, scenarist, režiser | years_active = 1975— | religion = [[katoličanstvo|katolik]] | emmyawards = '''[[Primetime Emmy Award za najbolji scenario varijete, humorističke ili muzičke emisije|Najbolji scenario varijete, humorističke ili muzičke emisije]]'''<br />1993 ''[[The Ben Stiller Show]]'' | americancomedyawards = '''Najsmješnjiji glumac u filmu (Glavna uloga)'''<br />2000 ''[[Meet the Parents]]'' }} '''Benjamin Edward "Ben" Stiller''' (30. novembar 1965 -) je [[Emmy Award|Emmyjem]] nagrađeni [[komičar]], glumac, [[filmski producent]] i [[filmski reditelj|režiser]]. Roditelji su mu poznati komičari i glumci [[Jerry Stiller]] i [[Anne Meara]].<ref name="SBSUn">{{cite web | title=San Bernardino Sun | work=The Ben Stiller Show | url=http://www.sbsun.com/entertainment/ci_4852892 | accessdate=December 18, 2006 | archivedate=2008-09-24 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20080924012417/http://www.sbsun.com/entertainment/ci_4852892 | deadurl=yes }}</ref> Nakon što je glumačku karijeru započeo u kazalištu, napisao je nekoliko scenarija za lažne dokumentarce, a potom radio na dvije TV-serije pod nazivom ''The Ben Stiller Show''. Nakon nekoliko filmskih uloga, Stiller je imao redateljski debi s ostvarenjem ''[[Reality Bites]]'', a potom nastupao, napisao ili režirao 50-ak filmova ili TV-serija. Poznat je i kao član neformalne humorističke družine pod nazivom [[Frat Pack]], a čiji se članovi pojavljuju u njegovim filmovima, od kojih su najpoznatiji ''[[Heavyweights]]'', ''[[Zoolander]]'', ''[[Starsky & Hutch (film)|Starsky and Hutch]]'', ''[[There's Something About Mary]]'', ''[[Dodgeball: A True Underdog Story]]'', ''[[Meet the Parents]]'', ''[[Tropic Thunder]]'' i ''[[Night at the Museum]]''. == Filmografija == * [[Meet the Fockers]] (2004) == Reference == {{izvori}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Ben Stiller}} * {{IMDb ime|id=0001774|name=Ben Stiller}} {{start box}} {{succession box|before=[[Courteney Cox]] and [[Jon Lovitz]]| title= voditelj dodjele [[MTV Filmske nagrade|Filmskih nagrada MTV]] host| years=[[MTV filmske nagrade 1996|1996]] (s [[Janeane Garofalo]])| after=[[Mike Myers (glumac)|Mike Myers]]}} {{succession box|before=[[Chris Rock]]| title= voditelj [[MTV nagrade za videospot|MTV nagrada za videospot]]| years=1998| after=[[Chris Rock]]}} {{end box}} {{Ben Stiller - filmovi}} {{MTV Movie Award for Best Villain}} {{Tinejdžerski izbor za izljev bijesa}} {{Lifetime|1965| |Stiller, Ben}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Američki komičari]] [[Kategorija:Američki filmski glumci]] [[Kategorija:Američki filmski režiseri]] [[Kategorija:Američki filmski producenti]] [[Kategorija:Američki scenaristi]] [[Kategorija:Američki televizijski glumci]] [[Kategorija:Dobitnici i dobitnice Emmy Award]] 0ggsqniybn0ludg8prcfjya0v1csapf Ron Silver 0 56013 42669497 42252601 2026-08-08T15:27:10Z Aca 108187 42669497 wikitext text/x-wiki {{Infobox actor | image = <!-- [[Freely licenced]] images only. NO SCREEN CAPTURES. Please do not put a fair-use image here, it will be deleted - see [[WP:NONFREE]] --> | birthname = Ronald Arthur Silver | birthdate = {{Birth date|1946|7|2|df=y}} | birthplace = [[New York]], [[SAD]] | deathdate = {{Death date and age|2009|3|15|1946|7|2|df=y}} | deathplace = New York | tonyawards = '''[[Tony Award za najboljeg glumca u predstavi|Najbolji glumac u predstavi]]''' <br /> 1988 ''[[Speed-the-Plow]]'' | occupation=[[glumac]], [[Filmski režiser|režiser]], [[Filmski producent|producent]] i [[Activizam|politički aktivist]] | yearsactive = 1974–2008 | spouse = [[Lynne Miller]] (1975–97) (razvod) }} '''Ronald Arthur "Ron" Silver'''<ref name=nyt>{{cite web |url=http://www.nytimes.com/2009/03/16/movies/16silver.html |title=Ron Silver |publisher=The New York Times|accessdate=16. 3. 2009.}}</ref> (2. jul 1946. {{ndash}} 15. mart 2009.) bio je [[SAD|američki]] [[glumac]], [[filmski režiser|režiser]], [[filmski producent|producent]] i politički aktivist. == Opus == '''Televizija''' * ''[[Chicago Hope]]'' * ''[[Law & Order]]'' * ''[[Rhoda]]'' * ''[[Skin (TV series)|Skin]]'' * ''[[Veronica's Closet]]'' * ''[[Heat Vision and Jack]]'' * ''[[Billionaire Boys Club]]'' * ''[[The West Wing]]'' * ''[[Wiseguy]]'' '''Pozornica''' * ''[[Hurlyburly]]'' * ''[[Speed The Plow]]'' ([[Tony Award|Tony]] i [[nagrada Drama Desk]]) * ''[[Social Security (drama)|Social Security]]'' '''Film''' * ''[[Word of Honor (1981 film)|Word of Honor]]'' * ''[[Best Friends]]'' * ''[[Find Me Guilty]]'' * ''[[Kane and Abel]]'' * ''[[The Entity]]'' * ''[[Silent Rage]]'' * ''[[Silkwood]]'' * ''[[Reversal of Fortune]]'' * ''[[Enemies, a Love Story (film)|Enemies, a Love Story]]'' * ''[[Garbo Talks]]'' * ''[[Timecop]]'' * ''[[Master Spy - The Robert Hanssen Story]]'' * ''[[The Arrival (film)|The Arrival]]'' * ''[[Rhapsody In Bloom]]'' * ''[[Blue Steel (1990 film)|Blue Steel]]'' * ''[[Broken Promises: The United Nations at 60]]''<br /> (režiser, izvršni producent, narator) * ''[[FahrenHYPE 9/11]]'' * ''[[Jack (2004 film]])'' * ''[[The Ten]]'' * ''[[My Father's Will]]'' == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == * {{IMDb ime|0798779}} * [http://www.pajamasmedia.com/ronsilver Ron Silver's blog at Pajamas Media] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090320190824/http://pajamasmedia.com/ronsilver/ |date=2009-03-20 }} * [http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/articles/A57904-2004Sep2.html "Actor Ron Silver Has a New Role, Backing Bush."] ''The Washington Post''. September 3, 2004. * [http://www.legacy.com/LADailyNews/Obituaries.asp?page=lifestory&personid=125180624 Obituary] in the [[Los Angeles Daily News]] * [http://www.timesonline.co.uk/tol/comment/obituaries/article5919541.ece Obituary in ''The Times''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100523195455/http://www.timesonline.co.uk/tol/comment/obituaries/article5919541.ece |date=2010-05-23 }} {{start}} {{s-ach|aw}} {{succession box | title=[[Nagrada Drama Desk za najboljeg glumca u predstavi]] | years=1986-1987<br />'''za ''[[Speed-the-Plow]]'' ''' | before=[[James Earl Jones]]<br />za ''[[Fences (drama)|Fences]]'' | after=[[Philip Bosco]]<br />za ''[[Lend Me a Tenor]]'' }} {{end}} {{Lifetime|1946|2009|Silver, Ron}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Američki filmski glumci]] [[Kategorija:Američki televizijski glumci]] [[Kategorija:Američki aktivisti]] [[Kategorija:Blogeri]] [[Kategorija:Dobitnici i dobitnice Tony Award]] 41b2d9jgkvk5hg7w9q27pyqwba9ykb5 Himilkon Moreplovac 0 60036 42669516 42186757 2026-08-08T16:31:40Z Aca 108187 42669516 wikitext text/x-wiki '''Himilkon''' (feničanski '''Chimilkât''', također poznat kao '''Himilkon I'''), bio je [[Kartagina|kartaginski]] moreplovac i [[istraživanje|istraživač]], koji je živio na vrhuncu [[Kartagina|kartaginske moći]], u [[5. vijek pne.]] Himilkon je prvi poznati istraživač koji se otisnuo iz [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]] kako bi došao do sjeverozapadnih obala [[Evropa|Evrope]]. Svoje je pustolovine opisao u danas izgubljenom tekstu koga su citirali kasniji rimski auutori. Najstarija referenca na Himilkonova putovanja se nalazi u ''[[Plinijeva Historija prirode|Historiji prirode]]'' (2.169a) koju je napisao rimski naučnik [[Plinije Stariji]].<ref>Pliny the Elder, Natural History 2.169a</ref> Himilkon je tri puta citiran od [[Rufus Festus Avienus|Rufusa Festa Avijena]] u njegovom geografskom tekstu iz [[4. vijek|4. vijeka n.e.]]. Himilkon, o čijem se životu ne zna skoro ništa, plovio je na sjever duž [[Atlantik|atlantske]] obale današnje [[Španija|Španije]], [[Portugal]]a i [[Francuska|Francuske]]. Dopro je obala sjeverozapadne Francuske odnosno današnje [[Bretanja|Bretanje]], teritorije na kojoj su živjeli [[Oestrumnides|Estrumnidi]], vjerojatno kako bi kupovao [[kalaj]], važan za proizvodnju [[bronca|bronce]] i drugih metala. Himilkon (prema [[Avijen]]u) nije bio prvi koji je plovio sjevernim Atlantikom; on je samo pratio već uspostavljene rute od [[Tartessus|Tartesijanaca]] iz južne Iberije. == Povezano == * [[Popis istraživača]] * [[Sargaško more]] == Izvori == <references/> * {{cite web | title=Himilco in "Livius Articles on ancient history" | work=Himilco by Jona Lendering | url=http://www.livius.org/hi-hn/himilco/himilco.html | accessdate=7. aprila 2009 | archive-date=2014-12-05 | archive-url=https://web.archive.org/web/20141205080613/http://www.livius.org/hi-hn/himilco/himilco.html | dead-url=yes }} [[Kategorija:Pomorci]] [[Kategorija:5. vijek pne.]] lj064mhwbxb6qxoe65ine37i14inpuw Gadat 0 76028 42669670 42410210 2026-08-09T06:00:19Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669670 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Letter Darius Gadatas Louvre Ma2934.jpg|thumb|right|180px|[[Darije Veliki|Darijevo]] pismo [[Jonija|jonskom]] [[satrap]]u Gadatu koje spominje održavanje [[Perzijski vrtovi|kraljevskih vrtova]]]] '''Gadat''' ([[grčki jezik|grč.]] ''Gadates'' ili ''Gadatas'') je bio [[satrap]] maloazijske pokrajine [[Jonija|Jonije]] krajem [[6. vijek pne.|6. vijeka pne.]] O njegovoj vladavini svjedoči [[Darije Veliki|Darijevo]] pismo u kojem od Gadata zahtjeva da presadi istočne biljke u [[Mala Azija|Malu Aziju]] i [[Sirija|Siriju]]<ref>[http://books.google.hr/books?id=87KOW40HThAC&pg=PT14&lpg=PT14&dq=Gadatas+satrap&source=bl&ots=LSg_bEPc7N&sig=uVbnHOnJUkkBueHdI4PUoWYja6w&hl=hr&ei=_ajzSuGuLoqWsAbG6qzpAQ&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=2&ved=0CA8Q6AEwATgK#v=onepage&q=Gadatas%20satrap&f=false Shirin Simmons: „Bogatstvo perzijske kuhinje“ (''Treasury of Persian Cuisine'')]</ref>. Prema istim izvorima, Darije je prekorio Gadata zbog prikupljanja [[porez]]a iz „[[Apolon]]ovih svetih područja“ što se smatralo neprihvatljivim činom koji nije u skladu sa [[Ahemenidska Monarhija|perzijskom]] politikom<ref>[http://www.mailstar.net/zoroaster-judaism.html Mary Boyce: ''A History of Zoroastrianism'', II. svezak, E. J. Brill, Leiden, 1982. ]</ref>. Gadat se spominje i u [[Ksenofont]]ovim djelu „Kiropedija“ gdje je opisan kao satrap [[Asirija|Asirije]] u službi [[Kir Veliki|Kira Velikog]], no ta se informacija uglavnom smatra netočnim. Prema Ksenofontu, Gadat je zajedno sa [[Gobrija I|Gobrijom I.]] sudjelovao u osvajanju [[Babilonija|Babilonije]]<ref>{{Cite web |title=Gadat (''Gadatas''), AncientLibrary.com |url=http://www.ancientlibrary.com/smith-bio/1303.html |access-date=2010-03-11 |archive-date=2013-09-27 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130927034645/http://www.ancientlibrary.com/smith-bio/1303.html |dead-url=yes }}</ref>. == Veze == * [[Kir Veliki]] * [[Darije Veliki]] == Reference == {{izvori}} == Vanjske veze == * [http://www.mailstar.net/zoroaster-judaism.html Mary Boyce: ''A History of Zoroastrianism'', II. svezak, E. J. Brill, Leiden, 1982. ] * [http://www.ancientlibrary.com/smith-bio/1303.html Gadat (''Gadatas''), AncientLibrary.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130927034645/http://www.ancientlibrary.com/smith-bio/1303.html |date=2013-09-27 }} * [http://www.iranchamber.com/history/xenophon/cyropaedia_xenophon_book5.php Ksenofont: „Kiropedija“, V.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100115211418/http://iranchamber.com/history/xenophon/cyropaedia_xenophon_book5.php |date=2010-01-15 }} i [http://www.iranchamber.com/history/xenophon/cyropaedia_xenophon_book6.php VI.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090702070911/http://www.iranchamber.com/history/xenophon/cyropaedia_xenophon_book6.php |date=2009-07-02 }} * [http://books.google.hr/books?id=87KOW40HThAC&pg=PT14&lpg=PT14&dq=Gadatas+satrap&source=bl&ots=LSg_bEPc7N&sig=uVbnHOnJUkkBueHdI4PUoWYja6w&hl=hr&ei=_ajzSuGuLoqWsAbG6qzpAQ&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=2&ved=0CA8Q6AEwATgK#v=onepage&q=Gadatas%20satrap&f=false Shirin Simmons: „Bogatstvo perzijske kuhinje“ (''Treasury of Persian Cuisine'')] {{Perzijski satrapi}} [[Kategorija:Ahemenidski satrapi]] 83hqw0j61u0ti60we6kjeer3ua7wb3j George Cukor 0 84471 42669698 42563316 2026-08-09T08:14:26Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669698 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Filmska biografija | ime = George Cukor | slika = George Cukor Allan Warren.jpg | opis = Cukor, 1973. | ime_po_rođenju = George Dewey Cukor | datum_rođenja = {{birthdate|1899|7|7|df=y}} | mjesto_rođenja = {{flagicon|SAD}} {{city-state|New York City|New York}}, [[SAD]] | zanimanje = reditelj | datum_smrti = {{Death date and age|1983|1|24|1899|7|7|df=y}} | mjesto_smrti = {{flagicon|SAD}} {{city-state|Los Angeles|California}}, [[SAD]] | period = 1930 - 1981 | znameniti_filmovi = {{ubl|[[Camille (film, 1936)|''Camille'']]| ''[[The Philadelphia Story (film)|The Philadelphia Story]]''| ''[[Born Yesterday (film, 1950)|Born Yesterday]]''|''[[My Fair Lady (film)|My Fair Lady]]''}} }} '''George Dewey Cukor''' ('''Džordž Kjukor''' - [[7. jul]]a, [[1899]]. - [[24. januar]]a, [[1983]].) bio je [[SAD|američki]] [[filmski reditelj]], koji je uglavnom snimao komedije i književne adaptacije. Njegova karijera je doživela uspeh u [[RKO]]-u i kasnije u [[MGM]]-u, gde je snimio filmove poput: ''[[What Price Hollywood?]]'' (1932), ''[[A Bill of Divorcement]]'' (1932), ''[[Dinner at Eight (film)|Dinner at Eight]]'' (1933), ''[[Little Women (1933 film)|Little Women]]'' (1933), ''[[Personal History, Adventures, Experience, and Observation of David Copperfield the Younger|David Copperfield]]'' (1935), ''[[Romeo and Juliet (film iz 1936.)|Romeo and Juliet]]'' (1936) i ''[[Camille (film iz 1936.)|Camille]]'' (1937). Bio je zamenjen na mestu reditelja filma ''[[Gone with the Wind (film)|Gone with the Wind]]'' (1939), ali je snimio ''[[The Philadelphia Story (film)|The Philadelphia Story]]'' (1940), ''[[Adam's Rib]]'' (1949), ''[[Born Yesterday (film iz 1950.)|Born Yesterday]]'' (1950), ''[[A Star Is Born (film iz 1954.)|A Star Is Born]]'' (1954) and ''[[My Fair Lady (film)|My Fair Lady]]'' (1964). Nastavio je da snima i 1980-ih. == Biografija == Rođen je na [[Lower East Side]]-u u [[New York]]u, kao mlađe dete i jedini sin mađarsko-jevrejskog zamenika javnog tužioca, Victora i Helene Ilonae ([[devojačko ime|née]] Gross) Cukor. Kao dete, Cukor se pojavio u nekoliko amaterskih predstava i išao je na časove plesa i sa sedam godina izveo je recital sa [[David O. Selznick|Davidom Selznickom]], koji je kasnije postao njegov mentor i prijatelj. Bio je opčinjen pozorištem, tako da je bežao sa časova da bi odlazio na matinee.<ref>{{cite web|author=David Kipen|url=http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=/c/a/2001/08/29/DD141675.DTL|title=Flawed look at career of blacklisted director|publisher=[[San Francisco Chronicle]]|accessdate=7.7.2010|archive-date=2012-09-10|archive-url=https://archive.today/20120910012904/http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=/c/a/2001/08/29/DD141675.DTL|url-status=dead}}</ref> Kao tinejdžer, radio je kao glumac u [[Metropolitan Opera|operi Metropolitan]]. Nakon završetka škole, 1917. godine očekivalo se da nastavi očevim stopama i bavi se pravom. Nevoljno je upisao [[City College of New York]], gde se pridružio studentskim vojnim trupama, oktobra, 1918. godine. Njegovo vojno iskustvo je bilo ograničeno, jer je Nemačka predala rat decembra, dva meseca nakon početka njegove vojne karijere. Ubrzo zatim, Cukor je napustio školu. Cukor je dobio posao pomoćnika inspicijenta u putujućoj produkciji mjuzikla ''[[The Better 'Ole]]''. Godine 1920. postao je [[inspicijent]] trupe ''Knickerbocker Players'', a naredne godine je počeo da radi kao generalni menadžer za novu letnju trupu, ''Lyceum Players''. Godine 1925. formirao je svoju trupu, ''C.F. and Z. Production Company'' sa Walterom Folmerom i Johnom Zwickim, što mu je dalo mogućnost da režira. Nakon njihove prve sezone, Cukor je imao svoj rediteljski debi na [[Broadway]]u sa predstavom ''Antonia'', mađarskog pisca [[Melchior Lengyel]], nakon čega je radio u [[Rochester]]u sa trupom koju su činili [[Louis Calhern]], [[Ilka Chase]], [[Phyllis Povah]], [[Frank Morgan]], [[Reginald Owen]], [[Elizabeth Patterson (glumica)|Elizabeth Patterson]] i [[Douglass Montgomery]], sa kojima je kasnije sarađivao i u [[Hollywood]]u. Samo u toku jedne sezone sa ovom trupom je radila i [[Bette Davis]]. Narednih nekoliko decenija Davis je pričala da je dobila otkaz, a Cukor, koji je ozražavao nerazumevanje za pridavanje tolikog značaja incidentu koji je on smatrao minornim, nikada više nije radio sa njom. Godine 1926. njegova režija adaptacije romana ''[[The Great Gatsby]]'' bila je zapažena i hvaljena. Režirao je još šest predstava na Broadwayu pre nego što je otišao da radi u Hollywoodu. == Početak hollywoodske karijere == Kada je Hollywood počeo da regrutuje mlade talente za [[ton film]], Cukor se odmah odazvao na poziv. Decembra, 1928. [[Paramount Pictures]] i on su potpisali ugovor za 600 dolara nedeljno i refundiranje avionske karte. U Hollywood je došao februara, 1929. godine i radio je probna snimanja, vežbavao dikciju sa glumcima i snimao dijaloge, a kao ko-reditelj počeo je da radi tek 1930. Njegov rediteljski debio bio je film ''[[Tarnished Lady]]'' iz 1931. godine, u kome je glumila [[Tallulah Bankhead]]. Cukor je brzo stekao reputaciju reditelja koji može da izvuče odličnu glumu iz glumica i postao je poznat kao "ženski reditelj", što je titula koju je on mrzeo. Uprkos reputaciji, Cukor je u toku karijere snimio više filmova nagrađenih [[Oscar za najboljeg glumca|Oscarom za najboljeg glumca]] nego bilo koji drugi reditelj: [[James Stewart (glumac)|James Stewart]] u ''[[The Philadelphia Story (film)|The Philadelphia Story]]'' (1940), [[Ronald Colman]] u ''[[A Double Life]]'' (1947), i [[Rex Harrison]] u ''[[My Fair Lady (film)|My Fair Lady]]'' (1964). jedna od Cukorovih prvih glumica bila je [[Katharine Hepburn]], koja je debitovala u ''A Bill of Divorcement'' ali je ostvila RKO u nedoumici šta da rade sa njom, zbog njenog izgleda i karaktera. Cukor je režirao nekkoliko filmoca sa njom, kako uspešnih, tako i neuspešnih, i njih dvoje su postali bliski prijatelji i van scene. Cukor je bio angažovan da režira ''[[Gone with the Wind (film)|Gone with the Wind]]'', 1936. godine, pre nego što je knjiga objavljena. Naredne dve godine je proveo u pripremama, uključujući i nadgledanje probnih snimanja za glumicu koja bi trebalo da dobije ulogu [[Scarlett O'Hara]]e. Cukor je želeo Hepburnovu za ulogu, ali je Selznick, koji se plašio njene loše reputacije kao "otrova za box office", tražio da uradi probno snimanje, što je ona odbila. Izeđu obaveza vezanih za ''Wind'', Cukor je radio na drugim manjim projektima. Snimio je scene u pećini za film ''[[The Adventures of Tom Sawyer (film iz 1938.)|The Adventures of Tom Sawyer]]'' (1938) i nakon otpuštanja originalnog reditelja filma ''[[The Wizard of Oz (film iz 1939.)|The Wizard of Oz]]'' (1939) proveo je nedelju dana na setu. Premda nije snimio ništa, napravio je značajne promene u izgledu Dorothy i podstakao je [[Judy Garland]] da glumi prirodnije, što je značajono doprinelo konačnom uspehu filma.<ref>{{cite web|url=http://www.tcm.com/tcmdb/title.jsp?stid=852&category=Notes |title=''The Wizard of Oz'' at Turner Classic Movies |publisher=Tcm.com |date= |accessdate=7.7.2010}}</ref> Cukor je proveo mnogo sati radeći na izgovoru sa [[Vivien Leigh]] i [[Olivia de Havilland|Oliviom de Havilland]]. Uprkos glasinama da je [[Clark Gable]] odbijao da radi sa Cukorom na snimanju, ništa u Selznickovim memoarima ne sugeriše da je Gable imao bilo kakve veze sa oduzimanjem ovog projekta od Cukora i veći su izgledi da je Selznick bio nezadovoljan sporim tempom i kvalitetom rada. Otkaz sa snimanja ''Gone With the Wind'' ga je oslobodio da snima ''[[The Women (film iz 1939.)|The Women]]'' (1939), poznat po čisto ženskoj ekipi i ''[[The Philadelphia Story (film)|The Philadelphia Story]]'' (1940), sa Katharine Hepburn. Snimio je i film sa jednom od svojih omiljenih glumica, [[Greta Garbo|Gretom Garbo]], ''[[Two-Faced Woman]]'' (1941), što je bila njena poslednja uloga. == Vehunac karijere == Decembra 1952, [[Sidney Luft|Sid Luft]] je predložio Cukoru da snimi mjuzikl ''A Star is Born''sa Luftovom suprugom, [[Judy Garland]]. Cukor je odbio da snima verziju ovog filma 1937. godine, jer je film bio sličan njegovom ''What Price Hollywood?'' (1932), ali ova prilika da snima svoj prvi [[tehnikolor]] film, prvi mjuzikl, da sarađuje sa scenaristom [[Moss Hart|Mossom Hart]] i glumicom [[Judy Garland]] mu je bila primamljiva. Problemi su nastali još pre početka snimanja, kada nije uspevao da pronađe glavnog glumca. Samo snimanje je bilo praćeno stalnim izmenama scenarija, kao i veoma problematičnim radom sa glavom glumicom, koja je bila zavisna od alkohola i lekova, patila od brojnih pravih i izmišljenih bolesti i čija se telesna težina stalno menjala. Prvo prikazivanje je trajalo 210 minuta i uprkos oduševljenja publike film je skraćen na 182 minuta za premijeru u New Yorku. Kritike koje je dobio bile su najbolje u njegovoj karijeri. Međutim, nakon njegovog odlaska u Indiju producenti Warnera su odlučili da skrate film na 154 minuta, kako bi povećali broj mogućih dnevnih prikazivanja u bioskopima. Cukor je bio razočaran finalnom verzijom, kojoj su nedostajale neke muzičke i dramske scene. Film nije dobio nijednu nagradu Akademije od 6 nominacija. U narednih nekoliko godina snimio je par filmova koji su imali različitu prođu kod publike i kritike. Njegov naredni veliki film bio je ''[[My Fair Lady (film)|My Fair Lady]]''. Tokom snimanja narastala je tenzija između Cukora i kostimografa, [[Cecil Beaton]]a, ali je Cukor bio oduševljen glavnom glumicom, [[Audrey Hepburn]], premda ostali nisu uživali u njenim zahtevima dive. Premda je nekoliko kritika bilo loše, film je imao veliki uspeh kod publike i doneo mu je [[Oscar za najboljeg reditelja]], [[Zlatni globus za najboljeg reditelja]] i [[Directors Guild of America Award]], za koje je bio raniije nekoliko puta nominovan. Nakon ''My Fair Lady'', Cukor je ređe snimao. Snimio je film sa [[Maggie Smith]], ''[[Travels with My Aunt (film)|Travels with My Aunt]]'', 1972. i dva televizijska filma sa Katharine Hepburn, ''[[Love Among the Ruins (film)|Love Among the Ruins]]'' (1975) i ''[[The Corn Is Green]]'' (1979). Svoj poslednji film, ''[[Rich and Famous (film iz 1981.)|Rich and Famous]]'' (1981) sa [[Jacqueline Bisset]] i [[Candice Bergen]], snimio je u svojoj 82. godini. == Privatni život == U Hollywood je bila [[javna tajna]] da je Cukor [[gej]], premda je on bio diskretan po pitanju svoje [[seksualna orijentacija|seksualne orijentacije]] i nije je nosio kao "značku na reveru", kako je rekao producent [[Joseph L. Mankiewicz]]. Bio je poznat kao ''[[bon vivant]]'', čija je luksuzna kuća bila mesto nedeljnog okupljanja i žurki sa ''[[in the closet|closeted]]'' poznatim osobama i zgodnim muškarcima koje su oni dovodili. Bar se jednom desilo u toku njegove "vladavine" u [[MGM]]-u da je bio uhapšen, ali su menadžeri studija uspeli da ga oslobode optužnice i da spreče objavljivanje u medijima. Krajem 1950-ih započeo je vezu sa znatno mlađim muškarcem, Georgeom Towersom. Cukor je finansirao njegove studije, ali se nakon diplomiranja 1967. godine Towers oženio. Njih dvojica su nastavili da gaje blizak odnos koj je trajao do kraja Cukorovog života. Već sredinom 1930-ih Cukor nije bio samo uspešan reditelj, već i nezvanični "vođa" hollywoodske gej subkulture. Njegova kuća, koju je 1935. redekorisao [[William Haines]], bila je mesto okupljanja gejeva iz filmske industrije. Tu su se nalazili Haines i njegov partner Jimmie Shields, [[Alan Ladd]], pisac [[Somerset Maugham]], reditelj [[James Vincent]], pisac Rowland Leigh, kostimograf [[Orry-Kelly]] i Robert Le Maire, kao i glumci [[John Darrow]], [[Anderson Lawler]], [[Grady Sutton]], Robert Seiter and Tom Douglas. Frank Horn, sekretar [[Cary Grant]]a je takođe često dolazio. Cukorovi prijatelji su bili od izuzetne važnosti za njega i njegova kuća je bila puna njihovih fotografija. Redovni posetioci njegovih soarea bili su [[Katharine Hepburn]] i [[Spencer Tracy]], [[Joan Crawford]] i [[Douglas Fairbanks, Jr.]] , [[Lauren Bacall]] i [[Humphrey Bogart]], [[Claudette Colbert]], [[Marlene Dietrich]], [[Laurence Olivier]] i [[Vivien Leigh]], glumac [[Richard Cromwell (glumac)|Richard Cromwell]], [[Stanley Holloway]], [[Judy Garland]], [[Gene Tierney]], [[Noël Coward]], [[Cole Porter]], reditelj [[James Whale]], dizajnerka [[Edith Head]] i [[Norma Shearer]], posebno nakon smrti njenog prvog muža, [[Irving Thalberg|Irvinga Thalberga]]. Često su dolazili i književnici kao što su [[Sinclair Lewis]], [[Theodore Dreiser]], [[Aldous Huxley]], [[Ferenc Molnár]], i njegov blizak prijatelj, [[Somerset Maugham]]. == Smrt == Cukor je umro od [[infarkt]]a, [[24. januar]]a, [[1983]]. godine i sagranjen je u neoznačenom grobu na privatnom groblju, [[Forest Lawn Memorial Park (Glendale)|Forest Lawn Memorial Park Cemetery]] u [[Glendale, California|Glendaleu]].<ref>{{cite web|url=http://www.findagrave.com/cgi-bin/fg.cgi?page=gr&GRid=3718 |title=Findagrave.com |publisher=Findagrave.com |date= |accessdate=7.7.2010}}</ref> == Filmografija == {| class="wikitable sortable" style="font-size: 105%;" |- ! style="width: 4em;" | Goidina ! Naslov ! Studio ! Žanr ! class="unsortable" | Glumci ! class="unsortable" | Napomena |- | 1930 | ''[[Grumpy (film)|Grumpy]]'' | [[Paramount Pictures]] | [[Drama]] | [[Cyril Maude]] | Korežija sa [[Cyril Gardner]]om |- | 1930 | ''[[The Virtuous Sin]]'' | [[Paramount Pictures]] | [[Drama]] | [[Kay Francis]], [[Walter Huston]], [[Kenneth MacKenna]] | Korežija sa [[Louis J. Gasnier]]om |- | 1930 | ''[[The Royal Family of Broadway]]'' | [[Paramount Pictures]] | [[Komedija]] | [[Fredric March]], [[Ina Claire]] | Korežija sa [[Cyril Gardner]]om |- | 1931 | ''[[Tarnished Lady]]'' | [[Paramount Pictures]] | [[Drama]] | [[Tallulah Bankhead]], [[Clive Brook]], [[Alexander Kirkland]] | |- | 1931 | ''[[Girls About Town (film)|Girls About Town]]'' | [[Paramount Pictures]] | [[Komedija]] | [[Kay Francis]], [[Lilyan Tashman]], [[Joel McCrea]] | |- | 1932 | ''[[One Hour With You]]'' | [[Paramount Pictures]] | [[Filmski mjuzikl]] | [[Maurice Chevalier]], [[Jeanette MacDonald]] | |- | 1932 | ''[[Une heure près de toi]]'' | [[Paramount Pictures]] | [[Musical film|Musical]] | [[Maurice Chevalier]], [[Jeanette MacDonald]] | Korežija sa [[Ernst Lubitsch]]em |- | 1932 | ''[[What Price Hollywood?]]'' | [[RKO Radio Pictures|RKO]] | [[Drama]] | [[Constance Bennett]], [[Lowell Sherman]], [[Neil Hamilton (actor)|Neil Hamilton]] | |- | 1932 | ''[[A Bill of Divorcement]]'' | [[RKO Radio Pictures|RKO]] | [[Drama]] | [[John Barrymore]], [[Billie Burke]], [[Katharine Hepburn]] | |- | 1932 | ''[[Rockabye (1932 film)|Rockabye]]'' | [[RKO Radio Pictures|RKO]] | [[Drama]] | [[Constance Bennett]], [[Joel McCrea]], [[Paul Lukas]] | |- | 1932 | ''[[The Animal Kingdom]]'' | [[RKO Radio Pictures|RKO]] | [[Drama]] | [[Leslie Howard (glumac)|Leslie Howard]], [[Ann Harding]], [[Myrna Loy]] | Nepotpisan |- | 1933 | ''[[Our Betters]]'' | [[RKO Radio Pictures|RKO]] | [[Drama]] | [[Constance Bennett]] | |- | 1933 | ''[[Dinner at Eight (film)|Dinner At Eight]]'' | [[Metro Goldwyn Mayer|MGM]] | [[Drama]] | [[John Barrymore]], [[Jean Harlow]], [[Marie Dressler]], [[Lionel Barrymore]], [[Billie Burke]], [[Wallace Beery]] | |- | 1933 | ''[[Little Women (1933 film)|Little Women]]'' | [[RKO Radio Pictures|RKO]] | [[Drama]] | [[Katharine Hepburn]], [[Joan Bennett]], [[Douglass Montgomery]] | |- | 1934 | ''[[Manhattan Melodrama]]'' | [[Metro Goldwyn Mayer|MGM]], [[Cosmopolitan Pictures]] | [[Kriminalistički film]] | [[Clark Gable]], [[William Powell]], [[Myrna Loy]] | Snimio dodatne scene nakon produkcije |- | 1935 | ''[[Personal History, Adventures, Experience, and Observation of David Copperfield the Younger|David Copperfield]]'' | [[Metro Goldwyn Mayer|MGM]] | [[Drama]] | [[Freddie Bartholomew]], [[W. C. Fields]], [[Lionel Barrymore]] | |- | 1935 | ''[[No More Ladies]]'' | [[Metro Goldwyn Mayer|MGM]] | [[Komedija]] | [[Joan Crawford]], [[Robert Montgomery (actor)|Robert Montgomery]], [[Franchot Tone]] | Završio film zbog bolesti reditelja [[Edward H. Griffith]]a |- | 1935 | ''[[Sylvia Scarlett]]'' | [[RKO Radio Pictures|RKO]] | [[Komedija]] | [[Katharine Hepburn]], [[Cary Grant]], [[Brian Aherne]] | |- | 1936 | ''[[Romeo and Juliet (1936 film)|Romeo and Juliet]]'' | [[Metro Goldwyn Mayer|MGM]] | [[Romantični film]] | [[Norma Shearer]], [[Leslie Howard (actor)|Leslie Howard]], [[John Barrymore]], [[Basil Rathbone]] | |- | 1936 | ''[[Camille (1936 film)|Camille]]'' | [[Metro Goldwyn Mayer|MGM]] | [[Romantični film]] | [[Greta Garbo]], [[Robert Taylor (actor)|Robert Taylor]], [[Henry Daniell]] | |- | 1938 | ''[[I Met My Love Again]]'' | [[Walter Wanger|Walter Wanger Productions]] | [[Romantični film]] | [[Joan Bennett]], [[Henry Fonda]] | Asistirao je [[Joshua Logan]]u u nekim delovima |- | 1938 | ''[[The Adventures of Tom Sawyer (1938 film)|The Adventures of Tom Sawyer]]'' | [[David O. Selznick]] | [[Avanturistički film]] | [[Tommy Kelly]], [[Jackie Moran]] | Snimio je neke ponovljene scene |- | 1938 | ''[[Holiday (1938 film)|Holiday]]'' | [[Columbia Pictures|Columbia]] | [[Drama]] | [[Katharine Hepburn]], [[Cary Grant]] | |- | 1939 | ''[[Zaza (film)|Zaza]]'' | [[Paramount Pictures|Paramount]] | [[Drama]] | [[Claudette Colbert]], [[Herbert Marshall]] | |- | 1939 | ''[[The Women (1939 film)|The Women]]'' | [[Metro Goldwyn Mayer|MGM]] | [[Drama]] | [[Norma Shearer]], [[Joan Crawford]], [[Rosalind Russell]] | |- | 1939 | ''[[Gone with the Wind (film)|Gone With the Wind]]'' | [[David O. Selznick]] | [[Drama]] | [[Vivien Leigh]], [[Clark Gable]], [[Olivia De Havilland]], [[Leslie Howard (glumac)|Leslie Howard]] | Otpušten na početku snimanja, par njegovih scena je zadržano u finalnoj verziji |- | 1940 | ''[[Susan and God]]'' | [[Metro Goldwyn Mayer|MGM]] | [[Komedija]] | [[Joan Crawford]], [[Fredric March]] | |- | 1940 | ''[[The Philadelphia Story (film)|The Philadelphia Story]]'' | [[Metro Goldwyn Mayer|MGM]] | [[Komedija]] | [[Katharine Hepburn]], [[Cary Grant]], [[Jimmy Stewart]] | |- | 1941 | ''[[A Woman's Face]]'' | [[Metro Goldwyn Mayer|MGM]] | [[Drama]] | [[Joan Crawford]], [[Melvyn Douglas]], [[Conrad Veidt]] | |- | 1941 | ''[[Two-Faced Woman]]'' | [[Metro Goldwyn Mayer|MGM]] | [[Komedija]] | [[Greta Garbo]], [[Melvyn Douglas]], [[Constance Bennett]] | |- | 1942 | ''[[Her Cardboard Lover]]'' | [[Metro Goldwyn Mayer|MGM]] | [[Komedija]] | [[Norma Shearer]], [[Robert Taylor (actor)|Robert Taylor]], [[George Sanders]] | |- | 1942 | ''[[Keeper of the Flame (film)|Keeper of the Flame]]'' | [[Metro Goldwyn Mayer|MGM]] | [[Drama]] | [[Spencer Tracy]], [[Katharine Hepburn]] | |- | 1943 | ''[[Resistance and Ohm's Law]]'' | [[Army Signal Corps]] | [[Dokumentarni film]] | | [[kratki film]] |- | 1944 | ''[[Gaslight (1944 film)|Gaslight]]'' | [[Metro Goldwyn Mayer|MGM]] | [[Drama]] | [[Ingrid Bergman]], [[Charles Boyer]], [[Joseph Cotten]] | |- | 1944 | ''[[Winged Victory (film)|Winged Victory]]'' | [[20th Century Fox]] | [[Ratni film]] | | |- | 1944 | ''[[I'll Be Seeing You (1944 film)|I'll Be Seeing You]]'' | [[David O. Selznick]] | [[Drama]] | [[Ginger Rogers]], [[Joseph Cotten]], [[Shirley Temple]] | Zamenio ga je [[William Dieterle]] tokom produkcije |- | 1947 | ''[[Desire Me]]'' | [[Metro Goldwyn Mayer|MGM]] | [[Drama]] | [[Greer Garson]], [[Robert Mitchum]] | Snimao sa 4 reditelja |- | 1947 | ''[[A Double Life]]'' | [[Garson Kanin]] | [[Film noir]] | [[Ronald Colman]], [[Signe Hasso]], [[Shelley Winters]] | |- | 1949 | ''[[Edward, My Son]]'' | [[Metro Goldwyn Mayer|MGM]] | [[Drama]] | [[Spencer Tracy]], [[Deborah Kerr]] | |- | 1949 | ''[[Adam's Rib]]'' | [[Loew's]] | [[Komedija]] | [[Spencer Tracy]], [[Katharine Hepburn]], [[Judy Holliday]] | |- | 1950 | ''[[A Life of Her Own]]'' | [[Metro Goldwyn Mayer|MGM]] | [[Drama]] | [[Lana Turner]], [[Ray Milland]] | |- | 1950 | ''[[Born Yesterday (1950 film)|Born Yesterday]]'' | [[Columbia Pictures|Columbia]] | [[Komedija]] | [[Judy Holliday]], [[Broderick Crawford]], [[William Holden]] | |- | 1951 | ''[[The Model and the Marriage Broker]]'' | [[20th Century Fox]] | [[Komedija]] | [[Thelma Ritter]], [[Jeanne Crain]], [[Scott Brady]] | |- | 1952 | ''[[The Marrying Kind]]'' | [[Columbia Pictures|Columbia]] | [[Komedija]] | [[Judy Holliday]], [[Aldo Ray]] | |- | 1952 | ''[[Pat and Mike]]'' | [[Metro Goldwyn Mayer|MGM]] | [[Komedija]] | [[Spencer Tracy]], [[Katharine Hepburn]], [[Aldo Ray]] | |- | 1953 | ''[[The Actress]]'' | [[Metro Goldwyn Mayer|MGM]] | [[Komedija]] | [[Spencer Tracy]], [[Teresa Wright]], [[Jean Simmons]] | |- | 1954 | ''[[It Should Happen to You]]'' | [[Columbia Pictures|Columbia]] | [[Komedija]] | [[Judy Holliday]], [[Peter Lawford]], [[Jack Lemmon]] | |- | 1954 | ''[[A Star Is Born (1954 film)|A Star Is Born]]'' | [[Warner Bros.]], [[Transcona Enterprises]] | [[Drama]] | [[Judy Garland]], [[James Mason]] | Delimično izgubljen film |- | 1956 | ''[[Bhowani Junction]]'' | [[Metro Goldwyn Mayer|MGM]] | [[Drama]] | [[Ava Gardner]], [[Stewart Granger]] | |- | 1957 | ''[[Les Girls]]'' | [[Metro Goldwyn Mayer|MGM]] | [[Filmski mjuzikl|Mjuzikl]] | [[Gene Kelly]], [[Mitzi Gaynor]], [[Kay Kendall]] | |- | 1957 | ''[[Wild Is the Wind]]'' | [[Paramount Pictures]] | [[Drama]] | [[Anna Magnani]], [[Anthony Quinn]] | |- | 1958 | ''[[Hot Spell (film)|Hot Spell]]'' | [[Paramount Pictures]] | [[Drama]] | [[Shirley Booth]], [[Anthony Quinn]], [[Shirley MacLaine]] | Nepotpisan |- | 1960 | ''[[Heller in Pink Tights]]'' | [[Paramount Pictures]] | [[Vestern]] | [[Sophia Loren]], [[Anthony Quinn]], [[Steve Forrest (actor)|Steve Forrest]] | Cukor se odrekao finalne verzije |- | 1960 | ''[[Song Without End]]'' | [[William Goetz]] | [[Drama]] | [[Dirk Bogarde]], [[Capucine]], [[Genevieve Page]] | Završio film nakon smrti [[Charles Vidor]]a |- | 1960 | ''[[Let's Make Love]]'' | [[The Company of Aritsts]] | [[Filmski mjuzikl|Mjuzikl]] | [[Marilyn Monroe]], [[Yves Montand]], [[Tony Randall]] | |- | 1962 | ''[[Something's Got to Give]]'' | [[20th Century Fox]] | [[Komedija]] | [[Marilyn Monroe]], [[Dean Martin]], [[Cyd Charisse]] | Projekar napušten nakon smrti Monroeve / sačuvano 37 minuta snimka |- | 1962 | ''[[The Chapman Report]]'' | [[DFZ Productions]] | [[Drama]] | [[Shelley Winters]], [[Jane Fonda]], [[Claire Bloom]], [[Glynis Johns]] | |- | 1964 | ''[[My Fair Lady]]'' | [[Warner Bros.]] | [[Filmski mjuzikl|Mjuzikl]] | [[Audrey Hepburn]], [[Rex Harrison]] | |- | 1969 | ''[[Justine (1969 film)|Justine]]'' | [[20th Century Fox]] | [[Drama]] | [[Michael York (glumac)|Michael York]], [[Anouk Aimée]], [[Dirk Bogarde]] | Zamenio [[Joseph Strick]]a |- | 1972 | ''[[Travels with My Aunt (film)|Travels with My Aunt]]'' | [[Metro Goldwyn Mayer|MGM]] | [[Komedija]] | [[Maggie Smith]], [[Alec McCowen]], [[Cindy Williams]] | |- | 1976 | ''[[The Blue Bird (1976 film)|The Blue Bird]]'' | [[20th Century Fox]], [[Lenfilm Studio]], [[Tower International]], [[Wenks Films]] | [[Drama]] | [[Elizabeth Taylor]], [[Jane Fonda]], [[Ava Gardner]] | |- | 1981 | ''[[Rich and Famous (1981 film)|Rich And Famous]]'' | [[Metro Goldwyn Mayer|MGM]], [[Jaquet]] | [[Drama]] | [[Jacqueline Bisset]], [[Candice Bergen]] | |} * ''[[Love Among the Ruins (film)|Love Among the Ruins]]'' (1975) * ''[[The Corn Is Green (1979 film)|The Corn is Green]]'' (1979) == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat}} * {{IMDb ime|id=0002030}} * {{ibdb name|id=14534}} * {{tcmdb name|id=41936}} * {{findagrave|3718}} * [http://www.lib.berkeley.edu/MRC/cukor.html Cukor bibliography at UC Berkeley Media Resources Center] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150211013358/http://www.lib.berkeley.edu/MRC/cukor.html |date=2015-02-11 }} * [http://www.sensesofcinema.com/2004/great-directors/cukor/ Senses of Cinema: Great Directors Critical Database] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230528055557/http://www.sensesofcinema.com/2004/great-directors/cukor/ |date=2023-05-28 }} {{George Cukor}} {{Oscar za režiju}} {{Zlatni globus za najbolju režiju}} {{Emmy za režiju miniserije}} {{Lifetime|1899|1983|Cukor, George}} [[Kategorija:Američki režiseri]] [[Kategorija:Filmski režiseri]] [[Kategorija:Dobitnici Oscara za najboljeg režisera]] [[Kategorija:Dobitnici Zlatnog globusa za najboljeg režisera]] [[Kategorija:Dobitnici i dobitnice Emmy Award]] [[Kategorija:LGBT reditelji i rediteljke]] [[Kategorija:LGBT osobe iz Sjedinjenih Američkih Država]] 0efqmk5dy773rvlsejycetov2lde1c3 Federico Fellini 0 87859 42669560 42556346 2026-08-08T22:31:59Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669560 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Filmska biografija |ime = Federico Fellini |zanimanje = režiser, scenarist |slika = Federico Fellini NYWTS 2.jpg |veličina = 320px |opis = |ime_po_rođenju = |datum_rođenja = {{Birth date|1920|01|20|df=y}} |mjesto_rođenja = {{flagicon|ITA}} [[Rimini]], [[Italija]]<br /><small>(tada {{flag|Kraljevina Italija}})</small> |datum_smrti = {{Death date and age|1993|10|31|1920|01|20|df=y}} |mjesto_smrti = {{flagicon|ITA}} [[Rim]], [[Italija]] |nadimak = |nacionalnost = [[Italijani|Talijan]] |državljanstvo = {{flagicon|ITA}} [[Italija|talijansko]] |supružnik = [[Giulietta Masina]] <small>(1943-1993)</small> |partner = |roditelji = Urbano Fellini<br />Ida Barbiani |djeca = |rodbina = [[Riccardo Fellini]] (brat)<br />Maria Maddalena Fellini (sestra) |javna_funkcija = |znameniti_filmovi = ''[[8½]]''<br />''[[Amarcord]]''<br />''[[Satyricon (film)|Satyricon]]''<br />''[[La Dolce Vita]]'' |znamenite_serije = |period = [[1940]]. - [[1992]]. |žanr = |uticaj_od = |uticaj_na = |nagrade = {{Infokutija Nagrade |child = yes |bgcolour = #09c8bd |academyawards = '''[[Oscar za najbolji strani film]]'''<br />[[1954]]. ''[[La Strada]]''<br />[[1957]]. ''[[Le notti di Cabiria]]''<br />[[1963]]. ''[[8½]]''<br />[[1974]]. ''[[Amarcord]]''<br />'''[[Oscar za životno djelo]]''' ([[1993]].) |emmyawards = |peabodyawards = |tonyawards = |goldenglobeawards = '''[[Zlatni globus za najbolji film na stranom jeziku|Zlatni globus za najbolji strani film]]'''<br />[[1965]]. ''[[Giulietta degli spiriti]]'' |baftaawards = |cesarawards = |goyaawards = |afiawards = |filmfareawards = |olivierawards = |grammyawards = |sagawards = |americancomedyawards = |britishcomedyawards = |awardtitle1 = |award1 = |awardtitle2 = |award2 = |awardtitle3 = |award3 = }} |URL = }} '''Federico Fellini''' ([[Rimini]], [[20. 1.|20. siječnja]] [[1920]]. – [[Rim]], [[31. 10.|31. listopada]] [[1993]].), [[Italija|talijanski]] filmski redatelj i scenarist, jedan od najutjecajnijih redatelja u [[20. vijek|XX. stoljeću]]. == Biografija == Fellinijev otac Urbano ([[1894]]. - [[1956]].) je bio trgovački putnik i trgovac, a u kolovozu [[1918]]. oženio se sa Idom Barbiani ([[1896]]. - [[1984]].) po civilnoj ceremoniji (sa vjerskim slavljem sljedećeg siječnja). Nakon Fellinijeva rođenja [[1920]]., obitelj je dobila još dvoje djece: sina Riccarda ([[1921]]. - [[1991]].) i kći Mariu Maddalenu (udanu Fabbri; [[1929]]. - [[2002]].). Urbano Fellini je rodom bio iz [[Gambettola|Gambettole]], gdje je mladi Federico boravio kod svoje bake i djeda nekoliko godina. Rođen i odgojen u [[Rimini]]ju, njegova dječačka iskustva kasnije će imati veliku ulogu u nekim njegovim filmovima, kao ''[[Vitelloni]]'' ([[1953]].), ''[[8½]]'' ([[1963]].) i ''[[Amarcord]]'' ([[1973]].). No, ne smije se misliti da su svi Fellinijevi filmovi samo autobiografske anegdote i fantazije. Mnogi intimni prijatelji kao scenaristi Tullio Pinelli i Bernardino Zapponi, kinematograf Giuseppe Rotunno i dizajner Dante Ferretti govorili su da je Fellini jednostavno izmislio neka njegova sjećanja samo kako bi ih prepričao na filmu.<ref>Bernardino Zapponi: Memoar, ''Il mio Fellini'' (Roma:Marsilio Editori), 1995., i samo Fellinijevo inzistiranje u ''Ja sam rođeni lažljivac: Leksikon Federica Fellinija'', (New York: Abrams), 2003.</ref> Tijekom [[Benito Mussolini|Mussolinijevog]] [[fašizam|fašističkog]] režima, Federico i njegov brat Riccardo bili su članovi ''Avanguardiste'', fašističke mladenačke grupe u koju se svaki adolescentni muškarac morao učlaniti. No, mora se spomenuti da ni Fellini ni njegova obitelj nisu bili fašisti, niti su simpatizirali fašizam. Nakon što se preselio u [[Rim]] [[1939]]., Fellini je dobio visoko plaćeni posao kao jedan od urednika popularnog satiričkog lista ''Marc’Aurelio''. U to vrijeme obavio je intervju sa Aldom Fabrizijem ([[1905]]. - [[1990]].), koji je kasnije doveo do bliskog prijateljstva i profesionalne suradnje. Kako je Fellini već od [[1939]]. bio u dobi za odsluživanje vojnog roka, morao se poslužiti pametnim smicalicama kako bi ga uspješno izbjegao. Komentirajući ovu turbulentnu epohu, Fellinijev biograf Tullio Kezich rekao je da: {{izdvojeni citat|Iako je ''Marc’Aurelio'' period bio sretan, sreća je samo zamaskirala besraman period političke apatije. Mnogi koji su živili tijekom zadnjih godina [[Fašistička Italija|Mussolinijevog režima]] osjetili su schizofreničnu dvojbu između službene lojalnosti i slobode humora.<ref>Vidi Kezich, ''Fellini: Život i djelo'', str. 36.</ref>}} Godine [[1942]]. Fellini je upoznao [[Giulietta Masina|Giuliettu Masinu]], sa kojom se [[30. 10.|30. listopada]] [[1943]]. i vjenčao. Tada je započelo jedno od najkreativnijih filmskih partnerstva u povijesti. Par mjeseci nakon vjenčanja, Masina je pala na stepenicama i dobila pobačaj. [[22. 3.|22. ožujka]] [[1945]]. rođen je Pierfederico Fellini (nadimak Federichino), no on je umro [[24. 4.|24. travnja]], samo mjesec dana nakon rođenja. Te obiteljske tragedije duboko su utjecale na Fellinijeve, što se ponajviše očitovalo u ''[[Ulica (film)|Cesti]]'' ([[1954]].).<ref>Vidi Kezich, ''Fellini: Život i djelo'', str.157 i snimljeni intervju sa Luigiom Tittom Benzijem u ''Fellini: Ja sam rođeni lažljivac'' (2003).</ref> Fašistički režim pao je [[25. 7.|25. srpnja]] [[1943]]., a [[Savezničke sile|Saveznici]] su oslobodili [[Rim]] [[4. 6.|4. lipnja]] [[1944]]. Tijekom tog euforičnog ljeta, Fellini je sa svojim prijateljem De Setom otvorio trgovinu u kojoj je izrađivao karikature savezničkih vojnika za novac. Baš tu je [[Roberto Rossellini]] došao pitati Fellinija za projekt ''[[Rim, otvoreni grad]]'' ([[1945]].). Rosselini je želio da ga Fellini upozna sa Aldom Fabrizijem i surađuje na scenariju (zajedno sa Susom Cecchi D'Amato, Pierom Tellinijem i Albertom Lattuadom). Fellini je prihvatio doprinjevši sa nekim gegovima i dijalogom. Godine [[1993]]. Fellini je dobio [[Oscar]]a "kao priznanje za njegova kinematografska dostignuća koja su zapanjila i zabavljala publiku diljem svijeta". Iste godine, točnije [[31. 10.|31. listopada]], Federico Fellini umire u [[Rim]]u od srčanog udara, samo dan nakon svoje 50. godišnjice braka. Njegova supruga, [[Giulietta Masina]], umrla je [[23. 3.|23. ožujka]] [[1994]]. od [[rak pluća|raka pluća]]. Fellini, Giulietta Masina i njihov sin Pierfederico pokopani su u istoj brončanoj grobnici koju je napravio [[Arnaldo Pomodoro]]. Oblikovana kao pramac broda u vodi, grobnica se nalazi na ulazu u groblje u [[Rimini]]ju. [[Međunarodna zračna luka Federico Fellini]] u [[Rimini]]ju nazvana je u njegovu čast. == Redateljska karijera == [[Datoteka:Federico Fellini NYWTS.jpg|300px|thumb|Fellini [[1965]].]] ''[[Luci del varietà]]'' ([[1950]].), Fellinijev prvi film, je režiran u suradnji sa iskusnijim redateljom [[Alberto Lattuada|Albertom Lattuadom]]. Film je šarmirajuća pozadinska komedija smještena u svijet malih putujućih zabavljača, svijet koji je Fellini dobro poznavao nakon rada na [[Roberto Rossellini|Rossellinijevom]] filmu ''[[Paisà]]'' ([[1964]].). Dok je samo snimanje filma jako razveselilo tada tridesetogodišnjeg Fellinija, slabe ocjene kritičara i ograničena distribucija razočarali su sve koji su radili na filmu. Produkcijska kuća je bankrotirala ostavivši Fellinija i Lattuadu u dugovima koje su otplaćivali desetljećima.<ref>Vidi Tullio Kezich, ''Federico Fellini: Život i djelo'' (New York: Faber & Faber), 2006, str. 114.</ref> Fellinijev prvi samostalni film bio je ''[[Bijeli šejk]]'' ([[1952]].). Sa [[Alberto Sordi|Albertom Sordijem]] u glavnoj ulozi, film je revizirana verzija tretmana koje je prvobitno napisao [[Michelangelo Antonioni]] [[1949]]. i bazirana na ''fotoromanzijima'', popularnim talijanskim romantičnim stripovima iz tog doba. Producent [[Carlo Ponti]] je dao zadatak Felliniju i Tulliju Pinelliju da razviju tretman. Smatrajući scenarij previše zbunjujućim, Antonioni ga je odbio i dao Lattuadi, no i ovaj ga je odbio. Fellini je tada donio odluku da sam režira film. Na idućem scenariju zajedno sa Fellinijem i Pinellijem radio je i dramaturg Ennio Flaiano (koji je pomogao i oko ''Luci del varietà''). Zajedno su razvili danas jako popularnu priču o vjenčanom paru čiji je vanjski izgled poštovanja demoliran fantazijama nezrele supruge (koju je uvjerljivo tumačila Brunella Bovo). Prvi put su Fellini i njegov skladatelj [[Nino Rota]], radili na glazbi za film. Upoznavši se u [[Rim]]u [[1945]]., Fellini i Rota nastavili su suradnju sve do Rotine smrti za vrijeme snimanja zlosretnog ''[[Grad žena|Grada žena]]'' ([[1980]].). Ova iznimna umjetnička suradnja opisana je kao ''"razumna, iracionalna i čarobna."''.<ref>Vidi Kezich, ''Fellini: Život i djelo'', str.125.</ref> Veliko otkriće za Fellinija nakon njegovog [[neorealizam|neorealsitičnog]] perioda ([[1950]]. - [[1959]].), je djelo [[Karl Gustav Jung|Carla Gustava Junga]], koga je prvo čitao [[1961]]. pod nadzorom jungovskog psihologa Ernsta Bernharda. Jungove utjecajne ideje o ''animi'' i ''animusu'', te uloga tipičnog i kolektivnog nesvjesnog su snažno istraživani u klasicima kao što su ''[[8½]]'' ([[1963]].), ''[[Giulietta degli Spiriti]]'' ([[1965]].), ''[[Satyricon (film)|Satyricon]]'' ([[1969]].), ''[[Fellinijev Casanova]]'' ([[1976]].) i ''[[Grad žena]]'' ([[1980]].).<ref>Utjecaj Junga i talijanske popularne kultura kao što je ''Corriere dei Piccoli'' na Fellinijev stil je istraživan od strane Petera Bondanelle, ''Film Federica Fellinija'', (Princeton:Princeton University Press), 1992.</ref> Fellinijevi filmovi su naširoko hvaljeni, a čak 4 njegova filma dobila su [[Oscar za najbolji strani film|Oscara za najbolji strani film]]: ''[[Ulica (1954)|Cesta]]'' ([[1954]].), ''[[Cabirijine noći]]'' ([[1957]].), ''[[8½]]'' ([[1963]].) i ''[[Amarcord]]'' ([[1973]].). Još jedan film, ''[[Slatki život]]'' ([[1960]].), je jedan od utjecajnijih filmova [[1960-e|1960-ih]], te je proglašen kao 6. najbolji film svih vremena od strane ''Entertainment Weeklyja''.<ref name="imdb.com">vidi http://www.imdb.com/title/tt0053779/trivia</ref> ''[[Slatki život]]'' je i u svakodnevni rječnik uveo riječ ''[[paparazzi]]''. Pojam proizlazi iz prezimena prijatelja Marcella Rubinija (igra ga [[Marcello Mastroianni]]), koji se u filmu preziva [[Paparaco|Paparazzo]].<ref name="imdb.com"/> Godine [[1990]]., Fellini je dobio prestižni ''[[Praemium Imperiale]]'' nagradu, koju mu je dodijelila Japanska umjetnička asocijacija, a koja se smatra ekvivalentom [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]]. Nagrada se dijeli u 5 kategorija: slikarstvo, kiparstvo, arhitektura, glazba i kazalište/film. Među prijašnjim dobitnicima te prestižne nagrade su [[Akira Kurosawa|Akira Kurosava]], [[David Hockney]], [[Pina Bausch]] i [[Maurice Béjart]]. == Ostali projekti == Godine [[1948]]., Fellini je glumio u [[Roberto Rossellini|Rossellinijevom]] filmu ''Il miracolo'' zajedno sa glumicom [[Anna Magnani|Annom Magnani]]. Da bi igrao ulogu tihog varalice kojeg Anna Magnani u filmu zamjeni sa svecem, Fellini je svoju tada crnu kosu morao prebojiti. Fellini je također pisao i scenarije za radio izvedbe i filmove (najviše za [[Roberto Rossellini|Roberta Rossellinija]], [[Pietro Germi|Pietra Germija]], [[Eduardo De Filippo|Eduarda De Filippa]] i [[Mario Monicelli|Maria Monicellija]]), ali i nepripojene mu gegove za komičare kao što su [[Aldo Fabrizi]]. Kao nadaren karikaturist, Fellini je radio satirične crteže koji su obišli [[Evropa|Europu]] i [[Severna Amerika|Sjevernu Ameriku]], a danas su mete kolekcionara. Mnoge inspiracije za crteže mogu se naći u njegovim vlastitim snovima dok su filmovi-u-izradi stimulirali crteže za dekor, kostime i izgled pozornice (isto kao što je bilo i sa [[Sergej Ejzenštejn|Sergejom Ejzenštejnom]] čiji ctreži djele snažne afinitete sa Fellinijevim djelom).<ref>Selekcija i analiza tih crteža dostupna je u Pier Marcu De Santiju, ''I disegni di Fellini'', (Roma: Editori Laterza), 1993. Za uspoređivanje Fellinijevih i Ejzenštejnovih djela, vidi S.M. Ejzenštejn, ''Dessins secrets'' (Paris: Seuil), 1999.</ref> Godine [[1991]]., Fellinijev strip ''[[Put u Tulum]]'' preveden je na engleski od strane Stefana Gaudiana, te je izdan u časopisu ''Crisis'' sa crtežima koje je napravio Milo Manara. Godine [[1992]]. Fellini je usko surađivao sa kanadskim redateljem [[Damian Pettigrew|Damianom Pettigrewom]], na zadnjem velikom intervjuu za projekt ''Ja sam rođeni lažljivac: Leksikon Federica Fellinija'' ([[2002]].), koji je opisan kao maestrov ''"duhovni testament"'' od strane Fellinijevog biografa Tullia Kezicha.<ref>Kezich, Tullio (2006). ''Federico Fellini: Život i djelo''</ref> == Utjecaj i ostavština == Kao jedinstvena kombinacija sjećanja, snova, fantazije i želje, Fellinijevi filmovi su duboke osobne vizije društva, često portretirajući ljude u njihovim najbizarnijim trenucima. Pojam ''"Felliniska"'' je korišten kako bi se opisala bilo koja scena u kojoj halucinirajuća slika ulazi u bilo koji običan događaj. Značajniji suvremeni redatelji kao što su [[David Lynch]],<ref>Vidi http://www.thecityofabsurdity.com/quotecollection/infl.html</ref> [[Tim Burton]],<ref>Vidi http://www.timburtoncollective.com/influences.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070616054156/http://www.timburtoncollective.com/influences.html |date=2007-06-16 }}</ref> [[Pedro Almodóvar|Pedro Almodovar]],<ref>Vidi http://www.italymag.co.uk/life-culture-style/2007/films/almodovar-defends-italian-cinema-from-tarantino/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071103232629/http://www.italymag.co.uk/life-culture-style/2007/films/almodovar-defends-italian-cinema-from-tarantino/ |date=2007-11-03 }}</ref> [[Terry Gilliam]]<ref>Vidi http://www.sensesofcinema.com/2003/great-directors/gilliam/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210203175040/http://www.sensesofcinema.com/2003/great-directors/gilliam/ |date=2021-02-03 }}</ref> i [[Emir Kusturica]]<ref>Vidi http://findarticles.com/p/articles/mi_m1285/is_9_29/ai_55683952 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130811114807/http://findarticles.com/p/articles/mi_m1285/is_9_29/ai_55683952 |date=2013-08-11 }}</ref>, su svi naveli kako je Fellini imao utjecaj na njihov rad. Poljski redatelj, [[Wojciech Jerzy Has]] ([[1925]]. - [[2000]].), čija su dva značajnija filma, ''[[Manuskript iz Saragosse]]'' ([[1965]].) i ''[[Satni sanatorij]]'' ([[1973]].) izvrsni primjeri modernističke fantazije, je često uspoređivan sa Fellinijem samo zbog čiste ''"luksoznosti slika"''. (Gilbert Guez u časopisu ''Le Figaro'') Pjevač Fish (ex Marillion) izdao je album ''"Fellini Days"'', za koji su mu inspiracija bili tektovi i glazba iz Fellinijevih filmova. == Filmografija kao redatelj == * ''[[Luci del Varietà]]'' (1950.) (zajedno sa Albertom Lattuadom) * ''[[Bijeli šejk]]'' (1951.) * ''[[Vitelloni]]'' (1953.) * ''[[L'amore in città]]'' (1953.) (segment ''Un'agenzia matrimoniale'') * ''[[Ulica (1954)|Ulica]]'' (1954.) [[Oscar]] (najbolji strani film) * ''[[Il bidone]]'' (1955.) * ''[[Cabirijine noći]]'' (1957.) [[Oscar]] (najbolji strani film) * ''[[Slatki život]]'' (1960.) [[Oscar]] (najbolji kostimi) * ''[[Boccaccio '70]]'' (1962.) (segment ''Le tentazioni del Dottor Antonio'') * ''[[8½]]'' (1963.) [[Oscar]] (najbolji kositimi i najbolji strani film) * ''[[Giulietta degli Spiriti]]'' (1965.) * ''[[Histoires extraordinaires]]'' (1968.) (segment ''Toby Dammit'') * ''[[Satyricon (1969)|Satyricon]]'' (1969.) * ''[[I clowns]]'' (1970.) * ''[[Rim, otvoreni grad]]'' (1972.) * ''[[Amarcord]]'' (1973.) [[Oscar]] (najbolji strani film) * ''[[Fellinijev Casanova]]'' (1976.) [[Oscar]] (najbolji kostimi) * ''[[Prova d'orchestra]]'' (1979.) * ''[[Grad žena]]'' (1980.) * ''[[I brod dalje plovi]]'' (1983.) * ''[[Ginger i Fred]]'' (1986.) * ''[[Intervista]]'' (1987.) * ''[[La voce della luna]]'' (1990.) == Reference == {{izvori}} == Literatura == * Bondanella, Peter (1992). Film Federica Fellinija. Princeton: Princeton University Press. {{ISBN|0-691-00875-2}}. * Kezich, Tullio (2006). Federico Fellini: Život i djelo. New York: Faber and Faber, Inc. {{ISBN|0-571-21168-2}}. * Pettigrew, Damian (2003). Ja sam rođeni lažljivac: Leksikon Federica Fellinija. New York: Harry N. Abrams, Inc. {{ISBN|0-8109-4617-3}}. * Walter, Eugene; Katherine Clark (2002). ''Milking the Moon: A Southerner's Story of Life on This Planet''. New York: Three Rivers Press. {{ISBN|0-609-80965-2}}. == Vanjske veze == {{Commonscat|Federico Fellini}} * [http://www.federicofellini.it/ Fellini's Foundation - službeni site] * [http://www.imdb.com/name/nm0000019/ IMDb profil] * [http://www.filmref.com/directors/dirpages/fellini.html Kratke recenzije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061019190049/http://www.filmref.com/directors/dirpages/fellini.html |date=2006-10-19 }} * [http://tesla.liketelevision.com/liketelevision/tuner.php?channel=794&format=movie&theme=guide Fellinijev film ''Il Bidone''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100813170257/http://tesla.liketelevision.com/liketelevision/tuner.php?channel=794&format=movie&theme=guide |date=2010-08-13 }} * [http://web.tiscali.it/mauriziodibona/fellini_file/disegno4.htm Fellinijeva djela] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210629112546/http://web.tiscali.it/mauriziodibona/fellini_file/disegno4.htm |date=2021-06-29 }} * [http://www.outofbalance.org/fellini Images Analiza Fellinija] {{Federico Fellini}} {{Oscar za najbolji film na stranom jeziku}} {{Oscar za životno djelo}} {{David di Donatello - najbolji režiser}} {{Nastro d'Argento - najbolji režiser}} {{Normativna kontrola}} {{Lifetime|1920|1993|Fellini, Federico}} [[Kategorija:Italijanski filmski režiseri]] [[Kategorija:Italijanski scenaristi]] [[Kategorija:Italijanski crtači stripova]] [[Kategorija:Satiričari]] [[Kategorija:Dobitnici Oscara]] [[Kategorija:Dobitnici počasnog Oscara]] [[Kategorija:Dobitnici BAFTA-e]] [[Kategorija:Biografije, Rimini]] [[Kategorija:Biografije, Rim]] 4qj2pz5zy592r7ye3czc99iikl2ak1t Frank Luntz 0 89034 42669655 42406471 2026-08-09T04:04:13Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669655 wikitext text/x-wiki {{Infokutija ličnost |ime = Frank Luntz |slika = Frank luntz 2009.jpg |opis = Frank Luntz at the 2009 Texas Book Festival |datum_rođenja = {{Birth date and age|1962|2|23|df=y}} |nacionalnost = [[sjedinjene Američke Države|američka]] |obrazovanje = [[Univerzitet Pennsylvanije|University of Pennsylvania]]<br />[[:en:Oxford University]] |zanimanje = komunikacijski konzultant i politički anketar |religija = [[judaizam]] |website = [http://www.theworddoctors.com/team.html www.theworddoctors.com] }} '''Frank I. Luntz''' (23. februar 1962 -) je [[sjedinjene Američke Države|američki]] politički konzultant i [[anketar]].<ref>{{Cite web |title=Frank Luntz warns GOP: Health reform is popular - POLITICO.com Print View<!-- Bot generated title --> |url=http://dyn.politico.com/printstory.cfm?uuid=130628F1-18FE-70B2-A81BBE8E2316F81D |access-date=2010-09-04 |archivedate=2014-12-24 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20141224144705/http://dyn.politico.com/printstory.cfm?uuid=130628F1-18FE-70B2-A81BBE8E2316F81D |deadurl=yes }}</ref> Poznat je komentator i analitičar anketa za [[Fox Broadcasting Company|Fox]] News, kao i po svom radu na ispitivanju javnog mnijenja, nakon koga je dobio nadimak "kralj fokusnih grupa". Luntz surađuje sa [[Republikanska stranka SAD|Republikanskom strankom]], te mu se pripisuje uvođenje izraza "porez na smrt" umjesto "poreza na nasljedstvo", te izraza "promjena klime" umjesto "[[globalno zatopljenje|globalnog zatopljenja]]" na američkoj političkoj scebi. == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == * [http://www.theworddoctors.com/ The Word Doctors, Luntz's Communication Company] * [http://sierraclub.typepad.com/compass/2009/07/the-new-gmhopefully-not-like-the-old-gm.html Luntz told the BBC he changed his mind about Global Warming] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100712160115/http://sierraclub.typepad.com/compass/2009/07/the-new-gmhopefully-not-like-the-old-gm.html |date=2010-07-12 }} * [http://www.treehugger.com/files/2006/06/frank_luntz_acc.php Frank Luntz Accepts Global Warming Science] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100710071148/http://www.treehugger.com/files/2006/06/frank_luntz_acc.php |date=2010-07-10 }} * [http://www.pbs.org/wgbh/pages/frontline/shows/persuaders/themes/magic.html Luntz on PBS Frontline, The Persuaders] * [http://www.npr.org/templates/story/story.php?storyId=6761960 Luntz on NPR's Fresh Air] * [http://www.salon.com/news/feature/2007/01/23/luntz/ Luntz interview on propaganda in American politics] in ''Salon.com'' on 23 January 2007 {{Lifetime|1962||Luntz, Frank}} d3yjjbq14g9u0vkhxnifrhei5wcir5h Eifelski akvadukt 0 94109 42669487 42249636 2026-08-08T15:07:21Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669487 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Karte eifelwasserleitung en.jpg|thumb|Ruta Eifelskog akvadukta, sa prosječnim nagibom.]] '''Eifelski akvadukt''' je naziv za jedan od najdužih [[rimski akvadukt|akvadukta]] sagrađenih u doba [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]], a koji je prenosio vodu sa brdskog područja [[Eifel]] na današnjem krajnjem zapadu [[Nemačka|Njemačke]] do drevnog grada [[Colonia Agrippina|Colonia Claudia Ara Agrippinensium]] (današnji [[Köln]]). Dužina mu je iznosila oko 95&nbsp;km, a zajedno sa pomoćnim dovodima sa drugih [[izvor (hidrosfera)|izvora]] je imao ukupnu dužinu od 130&nbsp;km. Sagrađen je oko godine 80. a također je karakterističan po tome što je dotok vode skoro cijelom rutom išao uispod zemlje, i što je za njega korištena [[gravitacija]]. Za razliku od nekih drugih rimskih akvadukata, Eifelski akvadukt se nastojalo graditi ispod zemlje da bi se izbjegla oštećivanja i zamrzavanje vode. Eifelski akvadukt predstavlja jedan od najboljih primjera rimskog [[inženjerstvo|inženjerstva]], odnosno [[rimska tehnologija|tehnologije]] koja je izgubljena u [[srednji vijek|srednjem vijeku]] i ponovno otkrivena tek u moderno doba. == Vanjske veze == {{Commonscat|Eifel aqueduct}} * [http://www.willkommeninkoeln.de/06kunst/kunst01e.htm Roman Cologne] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081018180715/http://www.willkommeninkoeln.de/06kunst/kunst01e.htm |date=2008-10-18 }} * [http://www.swan.ac.uk/classics/staff/ter/grst/What%27s%20what%20Things/aqueducts.htm List of Roman aqueducts] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070930231631/http://www.swan.ac.uk/classics/staff/ter/grst/What%27s%20what%20Things/aqueducts.htm |date=2007-09-30 }} * [http://www.romanaqueducts.info/ 600 Roman aqueducts with 35 descriptions in detail, among which the aqueduct of Köln] * {{de icon}} [http://www.soetenich.de/Sotenich-INFOS/Der_Romerkanal/body_der_romerkanal.html Više od akvaduktu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081017054102/http://www.soetenich.de/Sotenich-INFOS/Der_Romerkanal/body_der_romerkanal.html |date=2008-10-17 }} * {{de icon}} [http://www.huerth.de/sportfreizeittourismus/tourismus/roemerkanal.php Römerkanal-Wanderweg kraj Hürtha] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080930234212/http://www.huerth.de/sportfreizeittourismus/tourismus/roemerkanal.php |date=2008-09-30 }} * {{de icon}} [http://www.nrw-stiftung.de/projekte/projekt.php?id=119&archiv=Nettersheim&pl=projekte Zaklada za očuvanje akvadukta] * {{de icon}} [http://www.hgstump.de/vussem.htm Rekonstruirani akvaduktski most kraj Mechernicha] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20041026021556/http://www.hgstump.de/vussem.htm |date=2004-10-26 }} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Rimski akvadukti]] [[Kategorija:Rimska arheološka nalazišta u Njemačkoj]] [[Kategorija:Historija Kölna]] 0tpxgj39zlwevr268esp28pr6ffeudj Faustina Starija 0 96738 42669559 42329850 2026-08-08T22:27:43Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669559 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Faustina02 pushkin.jpg|250px|thumb|right|Faustina, bista iz Vatikanske zbirke]] '''Anija Galerija Faustina''' (''Annia Galeria Faustina'', 21. septembar 100 - oktobar/novembar 140), poznatija kao '''Faustina Starija''' ({{lang-la|Faustina Major}}), bila je [[Rimsko Carstvo|rimska]] plemkinja iz doba [[Pet dobrih careva]], najpoznatija kao [[rimska carica]], odnosno supruga cara [[Antonin Pije|Antonina Pija]]. Rodila se kao kćer konzula [[Marko Anije Ver|Marka Anija Vera]] i [[Rupilija|Rupilije Faustine]]. Braća su joj bili konzul [[Marko Anije Libon]] i pretor [[Marko Anije Ver (pretor)|Marko Anije Ver]]. Tetka s majčine strane joj je bila carica [[Vibija Sabina]]. Između 100. i 115. se udala za Antonina Pija. Brak je, prema antičkim izvorima, bio sretan, iako je od četvoro dijece - dva sina i dvije kćeri samo [[Faustina Mlađa]], buduća carica, uspjela doživjeti punoljetnost. Kada je Antonin godine 138. temeljem [[Hadrijan]]ove oporuke dobio prijestolje, Faustina je već uživala reputacije jedne od najuglednijih žena u Rimu, istakavši se [[dobrotvorstvo|dobrotvornim]] radom, pomažući siročad i osnivajući škole za djevojčice. Kada je nakon samo nekoliko godina umrla, Antonin je bio neutješan. Dao ju je proglasiti boginjom, te podignuo hram njoj u čast. ''[[Historia Augusta]]'', pak, navodi da je bila "neozbiljna", odnosno sklona "pretjeranoj iskrenosti". Usprkos toga se smatra jednom od najmoralnijih žena [[antički Rim|rimske]] historije. {{Nervo-Antoninsko porodično stablo}} == Napomene == {{Reflist}} == Izvori == {{Commonscat|Faustina Major}} * Historia Augusta - Antoninus Pius * coinscatalog.com * http://www.roman-emperors.org/tonypis.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120503141042/http://www.roman-emperors.org/tonypis.htm |date=2012-05-03 }} * http://www.lawrence.edu/dept/art/buerger/catalogue/098.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180613085331/http://www.lawrence.edu/dept/art/buerger/catalogue/098.html |date=2018-06-13 }} * http://rpc.ashmus.ox.ac.uk/imperial/faustina-i/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130305005801/http://rpc.ashmus.ox.ac.uk/imperial/faustina-i/ |date=2013-03-05 }} * http://www.livius.org/fa-fn/faustina/faustina_i.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130702191633/http://www.livius.org/fa-fn/faustina/faustina_i.html |date=2013-07-02 }} * http://www.forumancientcoins.com/numiswiki/view.asp?key=Faustina%20Senior {{start box}} {{s-roy}} {{succession box | title=[[Carica Rima]] | before=[[Vibija Sabina|Vibia Sabina]] | after=[[Faustina Mlađa|Annia Galeria Faustina Minor]] |years = 138-141}} {{end box}} {{Lifetime|100|140|Faustina Starija}} [[Kategorija:Rimske carice]] dp5go3horpenewtg9lkmasedw1yk5r9 Faustina Mlađa 0 96741 42669558 41273152 2026-08-08T22:27:39Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669558 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Faustina Minor Louvre Ma1144.jpg|250px|right|thumb|Faustina Mlađa, portret, Louvre]] '''Anija Galerija Faustina Mlađa''' (''Annia Galeria Faustina Minor'', 16. februar 125/130 - 175), poznatija i kao '''Faustina Mlađa''', bila je [[Rimsko Carstvo|rimska]] plemkinja iz [[Nervo-Antoninska dinastija|Nervo-Antoninske dinastije]], poznata kao kćer cara [[Antonin Pije|Antonina Pija]], potom kao [[rimska carica]], odnosno supruga cara [[Marko Aurelije|Marka Aurelija]]. Rodila se kao četvrto dijete, odnosno druga kćer Antonina i njegove supruge [[Faustina Starija|Faustine Starije]]; od četvoro djece jedina je doživjela punoljetnost. Kao adolescenticu ili dijete ju je 25. februara 138. (?) tadašnji car [[Hadrijan]] dao vjeriti za [[Lucije Ver|Lucija Vera]], sina svog prezumptivnog nasljednika [[Lucije Elije|Lucija Elija]]. Međutim, kada je Lucije Elije iznenada umro, zaruke su razvrgnute i umjesto toga se vjerila, a kasnije i vjenčala za [[Marko Aurelije|Marko Aurelija]], od Hadrijana određenog za Antoninovog nasljednika. Caricom je postala nakon očeve smrti 161. godine. Njen brak sa Markom Aurelijom je trajao gotovo trideset godina, i tokom njega je rodila čak trinaestoro djece, uključujući budućeg cara [[Komod]]a. Prema ''[[Historia Augusta|Historiji Augusti]]'', te [[Kasije Dion|Kasiju Dionu]] bila je spletkarošica i sklona [[preljub|varanju]] svog muža, uključujući afere sa gladijatorima, mornarima i običnim vojnicima. Također joj se pripisuje poticanje pobune [[Avidije Kasije|Avidija Kasija]] u [[Aegyptus|Egiptu]] 175. Sam Marko Aurelije je, međutim, prema njoj iskazivao stalnu naklonost te ju do kraja života branio od optužbi. Po svemu sudeći, uživala je i veliku popularnost među pripadnicima [[Rimska vojska|vojske]], dijelom zato što je muža stalno pratila na vojnim pohodima. Zbog toga joj je Marko Aurelije dao titulu ''Mater Castrorum'' (Majka logora). Na jednom od tih pohoda je i umrla godine 175. kod grada Halala u [[Kapadokija|Kapadokiji]]. Njena je smrt teško pogodila Marka Aurelija, koju je poslije dao deificirati, te Halalu njoj u čast preimenovao u ''Faustinopolis''. == Izvori == {{Commonscat|Faustina Minor}} * http://www.livius.org/fa-fn/faustina/faustina_ii.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121028232742/http://www.livius.org/fa-fn/faustina/faustina_ii.html |date=2012-10-28 }} * http://www.1911encyclopedia.org/Annia_Galeria_Faustina * http://www.forumancientcoins.com/historia/coins/r3/r1321.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070105013412/http://www.forumancientcoins.com/historia/coins/r3/r1321.htm |date=2007-01-05 }} * http://www.roman-emperors.org/marcaur.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130201181634/http://www.roman-emperors.org/marcaur.htm |date=2013-02-01 }} * http://www.johnbmcnamara.com/cpr027.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061209191018/http://www.johnbmcnamara.com/cpr027.htm |date=2006-12-09 }} * http://www.forumancientcoins.com/numiswiki/view.asp?key=Faustina%20Junior {{Nervo-Antoninsko porodično stablo}} {{start box}} {{s-roy}} {{succession box | title=[[Carica Rima]] | before=[[Faustina Starija|Annia Galeria Faustina Maior]] | after=[[Brutija Krispina|Bruttia Crispina]] |years = 161–175<br />(zajedno sa [[Lucila|Lucilom]] 164–169)}} {{end box}} {{DEFAULTSORT:Mlađa, Faustina}} [[Kategorija:Rođeni u 2. vijeku]] [[Kategorija:Umrli 175.]] [[Kategorija:Antoninska dinastija]] [[Kategorija:Rimske carice]] 4ymmv5syjto3u81kp87rp74x9dodo0k Godina pet careva 0 98823 42669735 42377008 2026-08-09T11:13:22Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 3 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669735 wikitext text/x-wiki '''Godina pet careva''' je naziv za period političke nestabilnosti i građanskih ratova u [[Rimsko Carstvo|Rimskom Carstvu]] izazvan smrću [[Komod]]a, posljednjeg cara [[Antonini|Antoninske dinastije]], a koji je trajao od 193. do 197. Ime je dobio po tome što je godine 193. čak pet ličnosti proglašeno za [[popis rimskih careva|rimske careve]], iako su samo trojica uspjela preuzela vlast u [[Antički Rim|Rimu]], odnosno kao carevi biti priznati od [[rimski Senat|Senata]]. Period je završio pobjedom [[Septimije Sever|Septimija Severa]] koji je osnovao [[Severska dinastija|Seversku dinastiju]], pod kojom će Carstvo uživati nekoliko decenija relativne stabilnosti. Komod je ubijen [[31. 12.|31. decembra]] [[192]]. a sljedeći dan je Senat gradskog prefekta [[Pertinaks]]a proglasio novim carem. Pertinaks, međutim, nije uživao popularnost pripadnika [[Pretorijanci|Pretorijanske garde]] koja se protiv njega pobunila i ubila ga 28. marta. Isti dan su njeni pripadnici organizirali [[aukcija|aukciju]] za carsku krunu. Njen pobjednik je bio [[Didije Julijan]]. Istovremeno su, nezavisno jedan od drugog, carevima uz podršku trupa sebe proglasili guverneri tri provincije - [[Klodije Albin]] u [[Britanija (rimska provincija)|Britaniji]], [[Septimije Sever]] na [[Balkan]]u i [[Pescenije Niger]] u [[Sirija (rimska provincija)|Siriji]]. Sever je bio najbliži Rimu i prvi tamo stigao sa svojim legijama u junu 193. gdje je potvrđen za cara. Potom je sklopio sporazum sa Klodijem Albinom, koji je odustao od vlastitog marša na Rim kada mu je Sever dao titulu [[Cezar (titula)|Cezar]], učinivši ga formalnim suvladarom i nasljednikom. Pescenije Niger, koji je iza sebe imao snažnu podršku istočnih provincija, predstavljao je daleko veći problem. Sa svojim trupama je krenuo marširati na Rim te se iskrcao na Balkan, zauzevši [[Bizantijum|Bizantij]]. Međutim, Sever je munjevito reagirao, iskrcavši se u [[Mala Azija|Maloj Aziji]] gdje ga je u bitkama kod [[Bitka kod Kizika (193)|Kizika]] i [[Bitka kod Nikeje|Niceje]] natjerao na povlačenje, a potom godine 194. potpuno porazio u [[Bitka kod Isa|bitci kod Isa]]. Sever se potom zadržao na Istoku, nastojeći kazniti [[Partska Monarhija|Parte]] i njihovog kralja [[Vologas V od Partije|Vologasa V]] zato što su podržali Nigera. Tu zauzetost je odlučio iskoristiti Albin koji se krajem 195. iznenada iskrcao u [[Rimska Galija|Galiji]] i počeo regrutirati legije za vlastiti marš na Rim. Podršku mu pružile legije iz [[Hispanija|Hispanije]], dok su legije iz [[Germanija|Germanije]] ostale neutralne. Sever je bio prisiljen vratiti se u Rim i organizirati veliku vojsku. Konačno je u februaru 197. u [[Bitka kod Lugdunuma|bitci kod Lugdunuma]] Albinova vojska potpuno uništena, te su tako građanski ratovi završili. == Veze == * [[Godina četiri cara]] * [[Godina šest careva]] == Vanjske veze == * [http://www.roman-emperors.org/pertinax.htm Pertinax] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070406002754/http://www.roman-emperors.org/pertinax.htm |date=2007-04-06 }}, De Imperatoribus Romanis * [http://www.roman-emperors.org/didjul.htm Didius Julianus] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201127014625/http://www.roman-emperors.org/didjul.htm |date=2020-11-27 }}, De Imperatoribus Romanis * [http://www.roman-emperors.org/sepsev.htm Septimius Severus] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110226205127/http://www.roman-emperors.org/sepsev.htm |date=2011-02-26 }}, De Imperatoribus Romanis * [http://www.livius.org/he-hg/helvius/pertinax1.html Pertinax] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140121120929/http://www.livius.org/he-hg/helvius/pertinax1.html |date=2014-01-21 }}, Livius * [http://www.livius.org/di-dn/didius/julianus.html Didius Julianus] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141124084537/http://www.livius.org/di-dn/didius/julianus.html |date=2014-11-24 }}, Livius * [http://www.livius.org/fa-fn/flavius/sulpicianus.html Titus Flavius Sulpicianus] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140725175605/http://www.livius.org/fa-fn/flavius/sulpicianus.html |date=2014-07-25 }}, Livius [[Kategorija:Godina pet careva| ]] [[Kategorija:193.]] [[Kategorija:190-e]] [[Kategorija:Rimsko carstvo]] [[Kategorija:Severska dinastija]] [[Kategorija:Rimski građanski ratovi]] jpg6ij53uoh0j2yyc6ytj9hynlqbykl Galijenski uzurpatori 0 101269 42669681 42247201 2026-08-09T06:28:29Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669681 wikitext text/x-wiki '''Galijenovi''' ili '''Galijenski uzurpatori''' je izraz za [[Rimsko Carstvo|rimske]] velikodostojnike i političare koji su kao [[rimski uzurpator|uzurpatori]] pokušali preuzeti [[popis rimskih careva|carsko]] prijestolje od cara [[Galijen]]a, koji je vladao od [[260]]. do [[268]]. Izraz se ponekad koristi kako bi se naveli samo uzurpatori za koje postoje čvrsta historijska utemeljenost, za razliku od [[Trideset tirana (Rim)|Trideset tirana]] koje za isti period navodi notorno nepouzdani tekst ''[[Historia Augusta]]''. Relativno veliki broj uzurpatora je posljedica političke nestabilnosti karakteristične za [[kriza III veka|krizu 3. vijeka]] kao i Galijenove 8-godišnje vladavine koja je bila neuobičajeno duga za standarde tog perioda. == Uzurpatori na Zapadu == * 260 – [[Ingenije|Ingenuus]] - izabran od stanovništva i vojske u provinciji [[Panonija]]. Ubijen 260. od strane [[Galijen]]ovog vojskovođe [[Aureol|Manija Acilija Aureola]] za vrijeme bitke kod [[Mursa|Murse]]. * 260 – [[Regalianus|Regalijan]] - Nakon pobjede nad [[Sarmati]]ma 260. su ga ubili vlastiti ljudi u dosluhu sa [[Roksolani]]ma. * 260-268 - [[Postum]] - Vladao [[Galsko Carstvo|Galskim Carstvom]] do vlastitog ubistva 268. * 268 – [[Aureol|Manije Acilije Aureol]] - Ispočetka Galijenov pristaša, koji se borio protiv Postuma i Galskog Carstva, poslije se okrenuo protiv cara. Godine 268. se poslije Galijenove smrti predao novom caru [[Klaudije Gotski|Klaudiju Gotskom]] te su ga ubili pretorijanci. == Uzurpatori na Istoku == * 260-261 – [[Makrijan Stariji]], [[Makrijan Mlađi]], [[Kvijet]] i [[Balista (uzurpator)|Balistana]] Istoku. Makrijanu je vojska ponudila carsku krunu nakon zarobljavanja Galijenovog oca, cara [[Valerijan (car)|Valerijana]], od strane [[Sasanidska Monarhija|Perzijanaca]] u [[Bitka kod Edese|bitci kod Edese]] 259/260. On je nakon nećkanja pristao, te zajedno sa sinom Makrijanom Mlađim i Kvijetom marširao na Rim. U Trakiji je oca i sina Makrijana porazio i ubio Galijenov vojskovođša Aureol, a Kvijet je pri bijegu ubijen od [[Odenat]]a u [[Palmira|Palmiri]]. Što se dogodilo sa Balistom, koji je vodio uspješne borbe sa Perzijancima, nije poznato. * 261 – [[Lucius Calpurnius Piso Frugi (uzurpator)|Pizon]] i [[Valens Thessalonicus|Valens Solunjanin]] u [[Achaea|Aheji]]. Obojicu su careve izvikale vlastite trupe; Valens je porazio Pizona, a onda su ga ubili vlastiti vojnici. * 261 – [[Musije Emilijan]] u [[Egipat (rimska provincija)|Egiptu]]. Musije je podržavao Makrijane i kontrolirao Egipat. Nakon njihovog poraza se sam proglasio carem, ali ga je porazio i ubio Galijenov general [[Theodotus|Aurelije Teodot]]. * 262 – [[Memor]] se proglasio carem u Sjevernojh Africi. Ubio ga je Teodot. == Vanjske veze == * [http://www.roman-emperors.org/galusurp.htm Roman Emperors DIR] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121022051820/http://www.roman-emperors.org/galusurp.htm |date=2012-10-22 }} account, with references [[Kategorija:Galijenovi uzurpatori| ]] [[Kategorija:Rimski uzurpatori]] kpmxkcobhurejfwuzk4leqcmfqbajca Flavije Dalmacije 0 103585 42669596 4987339 2026-08-09T00:37:51Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669596 wikitext text/x-wiki '''Flavije Dalmacije''' († 337), poznat kao '''Dalmacije Cenzor''', sin [[Konstancije I.|Konstancija I. Klora]] i njegove žene [[Teodora|Teodore]], polubrat [[Konstantin Veliki|Konstantina I. Velikog]]. Dalmacije je uz Konstantina I. Velikog imao jos dva brata [[Julije Konstans|Julija Konstansa]] i [[Flavije Hanibalijan|Flavija Hanibalijana]]. Bio je oženjen i imao dva sina jednog koji se zvao kao i on [[Dalmacije]], a drugi je dobio ime po svome stricu [[Hanibalijan]]. Služio je kao [[konzul]] godine 333. Sljedeće je godine ugušio ustanak [[Kaloker]]a na Cipru. Godine 337. je stradao u [[čistka]]ma nakon Konstantinove smrti. == Izvori == * [http://www.roman-emperors.org/sibling.htm#Note%201 Roman Emperors DIR] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191231191803/http://www.roman-emperors.org/sibling.htm#Note%201 |date=2019-12-31 }} {{s-start}} {{s-off}} {{s-bef | before= [[Lucius Papius Pacatianus]],<br /> [[Maecilius Hilarianus]]}} {{s-ttl | title=[[Popis konzula kasnog Rimskog Carstva|Konzul]] [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] | years=334 |regent1= [[Domitius Zenophilus]]}} {{s-aft | after= [[Amnius Anicius Paulinus]],<br /> [[Flavius Optatus]]}} {{end}} [[Kategorija:Umrli 337.]] [[Kategorija:Konzuli Rimskog Carstva]] [[Kategorija:Konstantinova dinastija]] 9k3s4fxnfeyfblz6cl8guf1zsqze0pg Smells Like Teen Spirit 0 103686 42669501 42387973 2026-08-08T15:41:04Z Aca 108187 fix 42669501 wikitext text/x-wiki {{Single |Naziv = Smells Like Teen Spirit |Omot = Smells_Like_Teen_Spirit.jpg |Artist = [[Nirvana (sastav)|Nirvana]] |sa albuma = [[Nevermind]] |Strana B = "Drain You"/"Even in His Youth"/"Aneurysm" |format = |Datum = [[10. rujna]] [[1991.]] |Snimanje = svibanj 1991. |Žanr = [[grunge]] |Trajanje = 5:01 <small>(albumska verzija)</small><br />4:30 <small>(kao singl)</small> |Label = DGC |Tekst = [[Kurt Cobain]], [[Dave Grohl]], [[Krist Novoselic]] |Kompozitor = |Producent = [[Butch Vig]] |kronologija = |Prethodni = "[[Here She Comes Now/Venus in Furs]]"<br>{{small|([[1991.]])}} |Ovaj singl = "'''Smells Like Teen Spirit'''"<br>{{small|([[1991.]])}} |Naredni singl = "[[Come as You Are]]"<br>{{small|([[1992.]])}} |Misc = {{Muzički primjer |Type = single |primjer = Nirvana-Smells-Like-Teen-Spirit.ogg |title = Smells Like Teen Spirit }} }} "'''Smells Like Teen Spirit'''" je pjesma [[SAD|američkog]] [[rock]] sastava [[Nirvana (sastav)|Nirvana]] s njihovog drugog studijskog albuma ''[[Nevermind]]''. Napisali su je [[Kurt Cobain]], [[Krist Novoselic]] i [[Dave Grohl]], a producirao ju je [[Butch Vig]]. Smatra se njihovim prvim i najuspješnijom hitom, te se nalazila na 6. mjestu Billboard Hot 100 top ljestvice, te na visokim pozicijama na top ljestvicama diljem svijeta [[1991.]] i [[1992.]] godine. Često je proglašavana "himnom bezvoljne djece" [[Generacija X|generacije X]].<ref>{{cite news| date = 6. 01. 1992.| title = Winners of 1991| publisher = ''Time''| url = http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,974625,00.html| accessdate = 15. 04. 2007.| archivedate = 2013-08-25| archiveurl = https://web.archive.org/web/20130825202619/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,974625,00.html| deadurl = yes}}</ref><ref>{{cite web | author=Sold On Song Top 100 | title="Smells Like Teen Spirit" | publisher=BBC.co.uk| url= http://www.bbc.co.uk/radio2/soldonsong/songlibrary/smellsliketeenspirit.shtml| accessdate=October 29, 2006}}</ref> Također, objavljivanje pjesme mnogi označavaju kao trenutak kada je [[alternativni rock]] stekao široku popularnost.<ref>{{cite web | author=Erlewine, Stephen Thomas; Prato, Greg | year=| title=Nirvana - Biography | publisher=Allmusic.com| url=http://allmusic.com/cg/amg.dll?p=amg&sql=11:hifexqr5ld6e~T1 | accessdate=April 15, 2007}}</ref> Pjesma je dobila mnoge pohvale i od strane kritičara, a videospot je dobio dvije nagrade na MTV Video Music Awardsu. I nakon [[Kurt Cobain|Cobainove]] smrti, slušatelji i kritičari smatraju je jednom od najboljih rock pjesama svih vremena. == Počeci i snimanje == U siječnju [[1994.]] u intervjuu za časopis ''[[Rolling Stone]]'' Cobain je izjavio da je "Smells Like Teen Spirit" bio pokušaj da napiše pjesmu u stilu sastava [[Pixies]], kojima se divio,<ref name=pixies>Fricke, David. "Kurt Cobain: The Rolling Stone Interview." ''[[Rolling Stone]]''. January 27, 1994</ref> te ju je počeo pisati par tjedana prije početka snimanja njihovog drugog studijskog albuma ''[[Nevermind]]''.<ref>Azerrad, pg. 175</ref> Kad je prvi put predstavio pjesmu ostalim članovima sastava, odsvirao je samo glavni riff, te refren,<ref name="az176">Azerrad, pg. 176</ref><ref name=rsslts>"Nirvana - Smells Like Teen Spirit." ''[[Rolling Stone]]''. December 7, 2000.</ref> što se isprva nije svidjelo basistu [[Krist Novoselic|Kristu Novoselicu]]. Kao odgovor, Cobain je natjerao sastav da sat i po neprekidno sviraju riff. Dok su svirali, Krist je predložio da bude sporiji, te kad su ga ponavljali [[Dave Grohl]] je dodao i bubnjarski ritam.<ref name=requiem>Cross, Charles. "Requiem for a Dream." ''[[Guitar World]]''. October 2001.</ref> Kao rezultat toga, postala je jedina pjesma na albumu za koju su kao suatori potpisana sva tri člana. Cobain je ime pjesme smislio kada je njegova prijateljica [[Kathleen Hanna]], tada pjevačica sastava [[Riot Girl]] i [[Bikini Kill]], napisala sprejem na zidu "Kurt Smells Like Teen Spirit". Budući da su tada raspravljali o [[anarhizam|anarhizmu]], [[punk rock]]u i sličnim temama, Cobain je smatrao da slogan ima [[revolucija|revolucionarno]] značenje. No Hanna je zapravo njime htjela reći da Cobain miriše poput dezodoransa "Teen Spirit", kojega je nosila njegova tadašnja djevojka Tobi Vail. Kurt je kasnije izjavio da nije znao za to do nekoliko mjeseci nakon objavljivanja singla.<ref name="Azerrad21112">Azerrad, pg. 211–12</ref><ref>{{cite web |url=https://www.abc.net.au/doublej/music-reads/features/kathleen-hanna-on-how-she-named-smells-like-teen-spirit/10269194 |title=Kathleen Hanna on how she named ‘Smells Like Teen Spirit’ |date= 23. septembar 2016 |website=ABC.net}}</ref><ref>{{cite web | first=John | last= Crace|url=https://www.theguardian.com/music/2007/jul/19/popandrock.nirvana |title= Was Smells Like Teen Spirit really named after a deodorant? |date=19. jul 2007 |website=[[The Guardian]]}}</ref> "Smells Like Teen Spirit" je kao i "Come as You Are" bila jedna od rijetkih novih pjesmi koja je napisana nakon prvog snimanja [[1990.]] godine sa producentom [[Butch Vig|Butchom Vigom]]. Prije početka snimanja ''[[Nevermind]]a'', sastav je poslao Vigu demo kazetu sa probama pjesmi, koji je, unatoč lošoj kvaliteti snimke, prepoznao da pjesma ima potencijala.<ref>Azerrad, pg. 167</ref> Snimili su je u svibnju [[1991.]] u studiju Sound City u [[Van Nuys]]u u [[Kalifornija|Kaliforniji]]. Uz neke izmjene koje je dodao Vig, svega tri puta su odsvirali pjesmu, te su odlučili zadržati drugu snimku.<ref name=rsslts /> == Objavljivanje i uspjeh == Pjesma je objavljena [[10. rujna]] [[1991.]] kao vodeći singl s albuma ''Nevermind'', koji je bio njihov prvi s izdavačkom kućom DGC Records. U početku se nije nalazila na top ljestvicama, te je prodana samo u regijama [[SAD]]-a u kojima su bile ustanovljene fan grupe sastava.<ref>Berkenstadt; Cross, pg. 111</ref> Nije se očekivalo da će postati hit, te se predviđalo da će idući singl "Come as You Are" postati popularan. Međutim, pjesma je često puštana na studentskim i rock radio postajama, te se singl počeo dobro prodavati. Videospot je premijerno prikazan na [[MTV]]-evoj kasnovečernjoj emisiji ''120 Minutes'', te se pokazalo da je toliko popularna, da su je počeli prikazivati i u regularnom dnevnom terminu,<ref name="Azerrad199">Azerrad, pg. 199</ref> te je do kraja godine, kao i album, postala hit. Osim komercijalnog uspjeha, dobila je i mnoge pohvale od kritičara. Tako su je ''Village Voice'', ''Pazz & Jop'' te ''Melody Maker'' uvrstili na prvo mjesto najboljih pjesama 1991. godine, a ''Rolling Stone'' na drugo. Također, nalazila se na šestom mjestu Billboardove top ljestvice, a album na samom vrhu.<ref>"Nirvana Achieves Chart Perfection!" ''[[Billboard magazine|Billboard]]''. January 25, 1992.</ref> Sa prodanih milijun primjeraka nagrađena je i platinastom nakladom.<ref>{{cite web | author=Basham, David | date=20. 12. 2001. | title="Got Charts? No Doubt's Christmas Gift; Nirvana Ain't No Beatles" | publisher=MTV.com | url=http://www.mtv.com/news/articles/1451583/20011220/story.jhtml#/news/articles/1451583/20011220/story.jhtml | accessdate=October 19, 2006 | archive-date=2009-03-15 | archive-url=https://web.archive.org/web/20090315010300/http://www.mtv.com/news/articles/1451583/20011220/story.jhtml#/news/articles/1451583/20011220/story.jhtml }}</ref> Unatoč tome, zbog njezinog zvuka mnoge američke radio postaje su je puštale isključivo u noćnom terminu.<ref>Ross, Sean. "Nirvana Receiving Less-Than-Spirited Airplay." ''Billboard''. February 1, 1992.</ref> Bila je popularna i u ostalim državama, u [[UK]] se nalazila na sedmom mjestu top ljestvica. Nominirana je za dva [[Grammy]]ja, u kategoriji za najbolju hard rock izvedbu, te za najbolju rock pjesmu.<ref>"The 35th Grammy Awards Nominations General Categories". ''The Los Angeles Times''. January 8, 1993.</ref> No, nagrada za najbolju rock pjesmu pripala je [[Eric Clapton|Ericu Claptonu]], što je kasnije časopis ''Entertainment Weekly'' proglasio jednim od deset najvećih iznenađenja u povijesti Grammyja.<ref>{{cite web| year=2007| author=Michael Endelman| title="Grammy's 10 Biggest Upsets"| publisher=EW.com| url=http://www.ew.com/ew/gallery/0,,1567466_20010834_20010795_1,00.html| accessdate=February 11, 2008| archivedate=2012-01-30| archiveurl=https://www.webcitation.org/654o4laei?url=http://www.ew.com/ew/gallery/0,,1567466_20010834_20010795_1,00.html| deadurl=yes}}</ref> Mediji su "Smells Like Teen Spirit" proglasili "himnom generacije", a Cobaina "glasnogovornikom generacije X".<ref>Garofalo, Reebee. ''Rockin' Out: Popular Music in the USA''. Allyn & Bacon, 1997. {{ISBN|0-205-13703-2}}, pg. 447</ref> U godinama nakon Cobainove smrti [[1994.]], pjesma je i dalje dobivala kritičke aklamacije. U zajedničkoj top listi [[MTV]]-a i ''Rolling Stonea'', 2000. je proglašena trećom najboljom pop pjesmom, iza pjesma "Yesterday" [[The Beatles]]a, te "(I Can't Get No) Satisfaction" [[Rolling Stones]]a.<ref>{{cite web | author=Angulo, Sandra P. | date=November 17, 2000 | title="News Summary: Lord Jim" | publisher=EW.com | url=http://www.ew.com/ew/article/0,,88627,00.html | accessdate=April 09, 2007 | archivedate=2009-05-25 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20090525115035/http://www.ew.com/ew/article/0%2C%2C88627%2C00.html | deadurl=yes }}</ref> TV postaja [[VH1]] ju je 2003. proglasila najboljom pjesmom u posljednjih 25 godina.<ref>{{cite web | date = 10. 06. 2003.| title="VH1's 100 Greatest Songs" | publisher=CBSNews.com | url= http://www.cbsnews.com/stories/2003/06/10/entertainment/main557973.shtml | accessdate=October 19, 2006}}</ref> Godine [[2002.]] ''NME'' ju je smjetio na drugo mjesto "100 najboljih singlova svih vremena"<ref>{{cite web | author= | date=April 24, 2002 | title="''NME's'' 100 Greatest Singles of All Time Unveiled" | publisher=''NME'' | url=http://www.nme.com/news/103493.htm | accessdate=19. 05. 2007. | archive-date=2006-04-27 | archive-url=https://web.archive.org/web/20060427035859/http://www.nme.com/news/103493.htm | dead-url= }}</ref>,''Q'' na treće,<ref>{{cite web | date = November 18, 2003| title="U2's One named 'greatest record'" | publisher=BBC.co.uk | url= http://news.bbc.co.uk/1/hi/entertainment/music/3281327.stm | accessdate=October 22, 2006}}</ref> a ''Rolling Stone'' na deveto mjesto "500 najboljih pjesama svih vremena"<ref>{{cite web | date=9. 12. 2004. | title="Smells Like Teen Spirit" | publisher=RollingStone | url=http://www.rollingstone.com/news/story/6595854/smells_like_teen_spirit | accessdate=October 19, 2006 | archivedate=2009-12-04 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20091204055114/http://www.rollingstone.com/news/story/6595854/smells_like_teen_spirit | deadurl=yes }}</ref>. Godine 2006. u anketi britanske postaje [[VH1 UK|VH1]], refren "I feel stupid and contagious/here we are now, entertain us", su glasači proglasili trećim najomiljenijim.<ref>{{cite web | date = 17. 04. 2006. | title="U2 cop nation's favourite lyric" | publisher=ITV.com | url= http://www.itv.com/news/entertainment_1646059.html | accessdate=October 22, 2006}}</ref> == Riječi pjesme == Riječi pjesme je većini slušatelja teško razumjeti, kako zbog njihove besmislenosti, tako i zbog Cobainovog načina pjevanja, a čak ni na omotu albuma nisu napisane riječi nijedne pjesme. To je bio i jedan od razloga zašto u početku radio postaje nisu htjele puštat pjesmu; s jedne su [[Geffen Records|Geffenovom]] promotoru poručili: "Ne možemo puštati ovo. Ne razumijem o čemu pjeva."<ref>Cross, pg. 204–05</ref> Na MTV-u su čak puštali verziju spota sa riječima pjesme u titlovima.<ref name="Azerrad199"/> Stihovi pjesama s albuma su kasnije objavljeni na omotu singla "Lithium" iz [[1992.]] "Smells Like Teen Spirit" je naširoko interpretirana kao himna tinejđerske revolucije, što je potkrijepljeno i njenim videospotom. U intervjuu povodom objavljivanja albuma, Cobain je izjavio da je pjesma o njegovim prijateljima, objašnjavajući: "Mi se još uvijek osjećamo kao da smo tinejđeri, jer ne prihvaćamo pravila koja se očekuju od nas kao odraslih". U idućim intervjuima je promijenio svoje objašnjenje pjesme, te je rijetko kad govorio o njenom značenju.<ref>Berkenstadt; Cross, pg. 66–67</ref>. U biografiji [[Michael Azerrad|Michaela Azerrada]] izjavio je da je osjećao dužnost da "opiše što osjeća o svojem okruženju, te o svojoj generaciji i ljudima njegove dobi."<ref name="Azerrad21112"/> U knjizi ''Teen Spirit: The Stories Behind Every Nirvana Song'' opisana je kao "tipično sumorno Cobainovo istraživanje o smislu i besmislu".<ref>Crisafulli, pg. 37</ref> Azerrad ističe suprostavljanje Cobainovih kontradiktornih stihova, kao npr. "It's fun to lose and to pretend" ("Zabavno je gubiti i pretvarati se"), te kaže kako "smisao koja proizlazi nije samo konflikt dviju suprotstavljenih ideja, nego zbunjenost i ljutnja koju konflikt uzrokuje kod pripovjedača- on je ljut što je zbunjen". Azerrad zaključuje da je pjesma "sarkastična reakcija na ideju o pokretanju revolucije, no prihvaća tu ideju.<ref name="Azerrad213">Azerrad, pg. 213</ref> Cobain je također slično izjavio: "Cijela pjesma je sastavljena od kontadiktornih ideja [. . .] To je samo ismijavanje pomisli o revoluciji. No, to je lijepa pomisao."<ref name="Azerrad213"/> Bubnjar Dave Grohl tvrdi da ne vjeruje da pjesma sadrži neku poruku: "Vidjevši Kurta kako piše riječi pet minuta prije nego što ju je prvi put otpjevao, teško je zamisliti da pjesma govori o nečemu. Trebaš slogove da ispuniš prostor ili nešto što se rimuje.<ref>Azerrad, pg. 214</ref> == Videospot == Videospot za pjesmu bio je prvi za redatelja [[Samuel Bayer|Samuela Bayera]]. Bayer vjeruje da su njega zaposlili zato jer je sastav očekivao da će njegova produkcija biti "punk" i "ne korporativna". Spot počinje školskim koncertom koji završava u [[anarhija|anarhiji]] i neredima. Inspiracija je preuzeta iz [[Jonathan Kaplan|Kaplanovog]] filma iz 1979. ''Over the Edge'', te filma [[Ramones]]a ''Rock 'n' Roll High School''<ref name=classicalbumsvideo>"The Making of the 'Smells Like Teen Spirit' Video". ''Classic Albums—Nirvana: Nevermind'' [DVD]. Isis Productions, 2004.</ref> U spotu, snimanom u [[Culver City]]ju, sastav svira u zadimljenoj sportskoj dvorani srednje škole pred učenicima te navijačicama u crnim uniformama sa [[anarhija|anarhističkim]] simbolom, [[Anarhistički simboli#Zaokruženo A|zaokruženim slovom A]]. Pri kraju spota, u sveopćem kaosu, učenici razbijaju set te instrumente sastava. Cobainu se nije svidjelo Bayerovo konačno izdanje, te je osobno izmjenio neke stvari. Jedna od najvećih izmjena je u predzadnjoj sceni, u kojoj je izbliza snimljeno njegovo lice. Kao i sama pjesma, i videospot je hvaljen od strane kritičara. David Fricke, pisac za ''[[Rolling Stone]]'' je izjavio da spot izgleda kao "najbolja gaža koju možete zamisliti". Sastav je za spot dobio dvije nagrade na MTV Video Music Awardsu 1992., za najboljeg novog izvođača, te za najbolji alternativni sastav.<ref>{{cite web | year=2006| title="Past Winners Database" | publisher= LATimes.com | url= http://theenvelope.latimes.com/extras/lostmind/year/1992/1992mtvv.htm| accessdate=October 29, 2006}}</ref> Godine [[2000.]] [[Guinnessova knjiga rekorda]] proglasila ga je najemitiranijim videospotom na [[MTV Europe]].<ref>{{cite web | date = November 27, 2006 | title="ABC News: Achieving Nirvana: Grunge Band's 'Teen Spirit' is Top Song of Past Two Decades" | publisher=ABC News | url= http://abcnews.go.com/WNT/story?id=2682023&page=1 | accessdate=December 01, 2006}}</ref> U narednim godinama, Amy Finnerty, bivša zaposlenica MTV-a je izjavila da je video "potpuno promjenio izgled MTV-a". VH1 ga je proglasio 18. najvećim rock & roll trenutkom na televiziji.<ref>{{cite web | title=100 greatest rock & roll moments on tv (20–1) | publisher=VH1 | url= http://www.vh1.com/shows/dyn/the_greatest/62183/episode.jhtml | accessdate=April 07, 2007}}</ref>, a 2001. četvrtim najboljim videospotom svih vremena.<ref>{{cite web | author=Susman, Gary | date=2. 05. 2001. | title="News Summary: Model Patient" | publisher=EW.com | url=http://www.ew.com/ew/article/0,,108354,00.htm | accessdate=April 09, 2007 | archivedate=2009-03-15 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20090315001433/http://www.ew.com/ew/article/0%2C%2C108354%2C00.htm | deadurl=yes }}</ref> Snimljene su bar dvije parodije na spot, [[Weird Al Yankovic]] za pjesmu "Smells Like Nirvana" i [[Bob Sinclair]] za "Rock This Party (Everybody Dance Now)". == Nastupi uživo == "Smells Like Teen Spirit" je prvi put odsvirana uživo [[17. travnja]] [[1991.]] u OK Hotelu u [[Seattle, Washington|Seattleu]].<ref>''With the Lights Out'' (pg. 23) [CD liner notes]. Santa Monica: Geffen Records. 2004.</ref> Snimka tog nastupa nalazi se na DVD boks setu ''[[With the Lights Out]]'', dok su kratki isječci dostupni i na DVD-u Classic Albumsa ''[[Nevermind]]a'', te u [[dokumentarac|dokumentarcu]] ''Hype!''. Budući da tada nisu još bile u potpunosti napisane riječi pjesme, primjetna je razlika između konačne verzije. Tako su primjerice prvi stihovi "Come out and play, make up the rules" umjesto "Load up on guns, bring your friends." Snimanje prijašnje verzije nalazi se na albumima ''With the Lights Out'' te na ''[[Sliver: The Best of the Box]]''. Također, sličan nastup uživo nalazi se i na dokumentarcu ''1991: The Year Punk Broke'', snimanom na ljetnoj turneji u [[Europa|Europi]] 1991. sa sastavom [[Sonic Youth]]. Sastav je često mjenjao riječi pjesme te tempo na nastupima uživo. Jedan od njihovih poznatih nastupa je bio na [[BBC]]-ovoj emisiji ''Top of the Pops'' 1991. godine, kada je sastav odbio nastupati na snimljenu matricu, te je Cobain, pjevajući dubokim glasom promijenio riječi (npr. umjesto "Load up on guns, bring your friends" otpjevao je "Load up on drugs, kill your friends"). Novine ''The Observer'' su konstatirale da je Nirvanin nastup bio zaslužan što se pjesma idući tjedan našla među prvih deset na top ljestvicama.<ref>Reynolds, Simon. "Nirvana: Smells Like A Sensation." ''The Observer''. December 8, 1991.</ref> Nastup se može vidjeti na videu iz 1994. ''Live! Tonight! Sold Out!!''. == Obrade == Pjesmu su obradili mnogi glazbenici i sastavi, prva je bila [[Tori Amos]], koja je snimila akustičnu verziju na [[klavir]]u. Od ostalih glazbenika, obradio ju je [[jazz]] trio [[The Bad Plus]], sastavi [[Xorcist]], [[Melvins]], [[The Moog Cookbook]], [[The Flying Pickets]] koji su snimili [[a cappella]] verziju, [[Blanks 77]], [[Flyleaf]], glazbenica [[Patti Smith]], [[Paul Anka]] koju ju je snimio u [[swing]] stilu, te mnogi drugi. Također, snimljeno je i nekoliko parodija na pjesmu, najpoznatija je "Smells Like Nirvana" [[Weird Al Yankovic]]a, iz 1992. u kojoj ismijava to što ne razumije riječi pjesme, kao ni njihov smisao. Yankovic je izjavio da mu je Cobain, kad je čuo parodiju rekao da je shvatio da je [[Nirvana (sastav)|Nirvana]] uspjela.<ref>{{cite web | date=9. 09. 2006. | title="Weird Al Yankovic Dishes On James Blunt, Discusses His Role As the Whitest, Nerdiest Rock Star Ever" | publisher=''Rolling Stone'' | url=http://www.rollingstone.com/rockdaily/index.php/2006/09/19/weird-al-yankovic-dishes-on-james-blunt-discusses-his-role-as-the-whitest-nerdiest-rock-star-ever/ | accessdate=October 21, 2006 | archivedate=2006-10-21 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20061021230111/http://www.rollingstone.com/rockdaily/index.php/2006/09/19/weird-al-yankovic-dishes-on-james-blunt-discusses-his-role-as-the-whitest-nerdiest-rock-star-ever/ | deadurl=yes }}</ref> == Formati i popisi pjesama == {{col-begin}} {{col-break}} ;UK 7" singl <small>(DGC 5)</small> # "Smells Like Teen Spirit" (Cobain, Grohl, Novoselic)&nbsp;– 4:30 # "Drain You" (Cobain)&nbsp;– 3:43 ;UK 12" singl <small>(DGCT 5)</small> # "Smells Like Teen Spirit" (Cobain, Grohl, Novoselic)&nbsp;– 5:01 # "Drain You" (Cobain)&nbsp;– 3:43 # "Even in His Youth" (Cobain, Grohl, Novoselic)&nbsp;– 3:03 * Sa albumskom "Smells Like Teen Spirit." ;UK CD singl <small>(DGCTD 5)</small> # "Smells Like Teen Spirit" (Cobain, Grohl, Novoselic)&nbsp;– 4:30 # "Drain You" (Cobain)&nbsp;– 3:43 # "Even in His Youth" (Cobain, Grohl, Novoselic)&nbsp;– 3:03 # "Aneurysm" (Cobain, Grohl, Novoselic)&nbsp;– 4:44 ;UK picture disc 12" singl <small>(DGCTP 5)</small> # "Smells Like Teen Spirit" (Cobain, Grohl, Novoselic)&nbsp;– 5:01 # "Even in His Youth" (Cobain, Grohl, Novoselic)&nbsp;– 3:03 # "Aneurysm" (Cobain, Grohl, Novoselic)&nbsp;– 4:44 * Sa albumskom verzijom "Smells Like Teen Spirit." {{col-break}} ;SAD 7" singl <small>(DGCS7-19050)</small> # "Smells Like Teen Spirit" (Cobain, Grohl, Novoselic)&nbsp;– 4:30 # "Even in His Youth" (Cobain, Grohl, Novoselic)&nbsp;– 3:03 ;SAD CD singl <small>(DGCDS-21673)</small> # "Smells Like Teen Spirit" (Cobain, Grohl, Novoselic)– 4:30 # "Even in His Youth" (Cobain, Grohl, Novoselic)&nbsp;– 3:03 # "Aneurysm" (Cobain, Grohl, Novoselic)&nbsp;– 4:44 ;SAD cassette singl <small>(DGCCS-19050)</small> # "Smells Like Teen Spirit" (Cobain, Grohl, Novoselic)&nbsp;– 4:30 # "Even in His Youth" (Cobain, Grohl, Novoselic)&nbsp;– 3:03 {{col-break}} {{col-end}} == Top ljestvice == {{col-begin}} {{col-2}} {| class="wikitable" !Ljestvica (1991.) !Pozicija |- | Švedska<ref>{{cite web | title=Nirvana - Smells Like Teen Spirit (song) | publisher= SwedishCharts.com | url= http://swedishcharts.com/showitem.asp?interpret=Nirvana&titel=Smells+Like+Teen+Spirit&cat=s | accessdate=April 14, 2007}}</ref> |align="center"| 3 |- | [[UK Singles Chart]] |align="center"| 7 |- | SAD ''Billboard'' [[Hot Modern Rock Tracks]]<ref name="US charts">{{cite web | title= Nirvana—Artist Chart History | publisher= Billboard.com | url= http://www.billboard.com/bbcom/retrieve_chart_history.do?model.vnuArtistId=5316&model.vnuAlbumId=810092 | accessdate= April 14, 2007 | archiveurl= https://web.archive.org/web/20070929223135/http://www.billboard.com/bbcom/retrieve_chart_history.do?model.vnuArtistId=5316&model.vnuAlbumId=810092 | archivedate= 2007-09-29 | deadurl= no }}</ref> |align="center"| 1 |- !Ljestvica (1992 !Pozicija |- | [[ARIA|Australija]]<ref>{{cite web | title=Nirvana - Smells Like Teen Spirit (song) | publisher=Australian-Charts.com | url=http://australian-charts.com/showitem.asp?interpret=Nirvana&titel=Smells+Like+Teen+Spirit&cat=s | accessdate=April 14, 2007}}</ref> |align="center"| 5 |- | Austrija<ref>{{cite web | title=Nirvana - Smells Like Teen Spirit (song) | publisher=AustrianCharts.at | url=http://austriancharts.at/showitem.asp?interpret=Nirvana&titel=Smells+Like+Teen+Spirit&cat=s | accessdate=April 14, 2007}}</ref> |align="center"| 8 |} {{col-2}} {| class="wikitable" !Ljestvica (1992.) !Pozicija |- | Francuska<ref>{{cite web | title=Nirvana - Smells Like Teen Spirit (song) | publisher=LesCharts.com | url=http://lescharts.com/showitem.asp?interpret=Nirvana&titel=Smells+Like+Teen+Spirit&cat=s | accessdate=April 14, 2007}}</ref> |align="center"| 1 |- | Norveška<ref>{{cite web | title=Nirvana - Smells Like Teen Spirit (song) | publisher=NorweiganCharts.com | url=http://norwegiancharts.com/showitem.asp?interpret=Nirvana&titel=Smells+Like+Teen+Spirit&cat=s | accessdate=April 14, 2007}}</ref> |align="center"| 2 |- | Švicarska<ref>{{cite web | title=Nirvana - Smells Like Teen Spirit (song) | publisher=SwissCharts.com | url=http://swisscharts.com/showitem.asp?interpret=Nirvana&titel=Smells+Like+Teen+Spirit&cat=s | accessdate=April 14, 2007}}</ref> |align="center"| 6 |- | SAD ''Billboard'' Hot 100<ref name="US charts" /> |align="center"| 6 |- | SAD ''Billboard'' Hot Mainstream Rock Tracks<ref name="US charts" /> |align="center"| 7 |- | SAD ''Billboard'' Hot Dance Music/Club Play<ref name="US charts" /> |align="center"| 14 |- | SAD ''Billboard'' Hot Dance Music/Maxi-Singles Sales<ref>{{cite web | title=Nirvana - Charts & Awards - Billboard Singles (song) | publisher=Allmusic.com | url=http://allmusic.com/cg/amg.dll?p=amg&sql=11:hifexqr5ld6e~T51 | accessdate=April 14, 2007}}</ref> |align="center"| 27 |} {{col-end}} == Izvori == * Azerrad, Michael. ''Come as You Are: The Story of Nirvana''. Doubleday, 1994. {{ISBN|0-385-47199-8}} * ''Classic Albums—Nirvana: Nevermind'' [DVD]. Isis Productions, 2004. * Berkenstadt, Jim; Cross, Charles. ''Classic Rock Albums: Nevermind''. Schirmer, 1998. {{ISBN|0-02-864775-0}} * Crisafulli, Chuck. ''Teen Spirit: The Stories Behind Every Nirvana Song''. Carlton, 1996. {{ISBN|0-684-83356-5}} * Cross, Charles R. ''Heavier Than Heaven''. Hyperion, 2001. {{ISBN|0-7868-6505-9}} * Marsh, Dave. ''Louie Louie''. Hyperion, 1993. {{ISBN|1-56282-865-7}} * Starr, Larry; Waterman, Christopher. ''American Popular Music: From Minstrelsy to MTV''. New York: Oxford University Press, 2003. {{ISBN|0-19-510854-X}} == Napomene == {{izvori|3}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Nirvana (band)}} * [http://www.sliver.it/nirvana/test/pages/official/smells_like.html ''Smells Like Teen Spirit'' - informacije o diskografiji] * [http://musicbrainz.org/release/2f03daed-36e6-4b17-8df3-6dc49556f438.html Musicbrainz] {{Nirvana}} {{Authority control}} {{Izabran}} [[Kategorija:Singlice 1991.]] arm3jx6rcwb3f3cv559ag5tr3hvcobs Eutropija 0 103909 42669554 41360421 2026-08-08T20:29:54Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669554 wikitext text/x-wiki {{For|kćer cara Konstancija Klora i majku Nepocijana|Eutropia (princeza)}} '''Eutropija''' (''Eutropia'', ? - iza 325) je bila [[rimska carica]], odnosno supruga [[Rimsko Carstvo|rimskog]] cara [[Maksimijan]]a. Antički izvori navode da je bila rodom [[Sirijci|Sirijka]]. Za Maksimijana se udala krajem 3. vijeka. Između 277. i 287. mu je rodila sina [[Maksencije|Maksencija]] a oko godine 298. kćer po imenu [[Fausta]]. Njen sin Maksencije je kasnije postao car, a kćer Fausta se rodila za cara [[Konstantin Veliki|Konstantina]]; tako je Eutropija bila baka Konstantinovih sinova i careva [[Konstantin II.|Konstantina II]], [[Konstans I.|Konstansa I]] i [[Konstancije II.|Konstancija II]]. == Izvori == * [http://www.roman-emperors.org/maxherc.htm ''s.v.'' DiMaio, Michael, "Maximianus Herculius (286-305 A.D)", ''DIR''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120825094303/http://www.roman-emperors.org/maxherc.htm |date=2012-08-25 }} * Barnes, Timothy D. ''The New Empire of Diocletian and Constantine''. Cambridge, MA: Harvard University Press, 1982. {{ISBN|0-7837-2221-4}} {{s-start}} {{s-roy}} {{succession box | title=[[Carica Rima]] | before=[[Prisca (carica)|Priska]] | after=[[Galeria Valeria]]<br />-<br />[[Flavija Maksimijana Teodora|Flavia Maximiana Theodora]] |years = 286&ndash;305<br />(zajedno sa [[Prisca|Priskom]])}} {{succession box | title=Carica-majka Rima| before= [[Cornelia Salonina|Kornelija Salonina]] | after= [[Marina Severa]] |years = [[306]]- [[312]] }} {{s-end}} [[Kategorija:Rimske carice]] [[Kategorija:Rođeni u 3. vijeku]] [[Kategorija:Umrli u 4. vijeku]] [[Kategorija:Konstantinova dinastija]] mjhbilmf1597y86xzj2zz364rxrl52w Firm I 0 104650 42669584 41388729 2026-08-09T00:22:12Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669584 wikitext text/x-wiki {{drugo značenje3|Firmus}} '''Firm''' (''Firmus'', ? - 273), ponekad navođen i kao '''Firm I''', je bio [[rimski uzurpator]] koji je pokušao svrgnuti cara [[Aurelijan]]a. Jedini izvor o njemu je tradicionalno nepouzdana ''[[Historia Augusta]]'' koja ga opisuje kao bogatog trgovca sa izuzetno dobrim vezama u [[Indija|Indiji]] i [[Bliski Istok|Bliskom Istoku]]. Nakon što je Aurelijan ugušio veliki ustanak na Istoku i ponovno Rimu pripojio odmetnuto [[Palmirsko Carstvo]], Firm je digao ustanak u [[Egipat (rimska provincija)|Egiptu]] i podstrekao novi ustanak u [[Palmira|Palmiri]]. Iako se nigdje ne spominje da se Firm zapravo proglasio carem, prijestolje je pokušao osvojiti tako što je blokirao dopremu žita u Rim. Zbog toga je Aurelijan morao pokrenuti pohod u kome je Firm poražen i pogubljen. Moderni historičari su otkrili zapise o izvjesnom Klaudiju Firmu, ali je on, po svemu sudeći, bio Aurelijanov general poslan da uguši ustanak. Dio historičara vjeruje da je Firm izmišljen kako bi se našla historijska paralela sa kasnijim uzurpatorom [[Firm (uzurpator iz 4. vijeka)|Firmom]] iz 4. vijeka (Firmom II). == Izvori == === Primarni izvori === * [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Historia_Augusta/Firmus_et_al*.html "Firmus Saturninus Proclus et Bonosus" 3-6], ''[[Historia Augusta]]'' * [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Historia_Augusta/Aurelian/2*.html#32.2 "Aurelianus" xxxii.2‑3], ''[[Historia Augusta]]' * [[Zosim]]us i.61.1 === Sekundarni izvori === * "Firmus", s.v. [http://www.roman-emperors.org/aurelian.htm "Aurelian"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210507034854/http://www.roman-emperors.org/aurelian.htm |date=2021-05-07 }}, ''De Imperatoribus Romanis'' site [[Kategorija:Umrli 273.]] [[Kategorija:Rimski uzurpatori]] 2vvnngblgx88c823zspoawg127lemik Flavije Arbogast 0 105030 42669595 42247077 2026-08-09T00:37:50Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669595 wikitext text/x-wiki {{drugo značenje3|Arbogast}} '''Flavije Arbogast''' ([[latinski jezik|lat]]: ''Flavius Arbogastus'', umro [[394]]. godine) je bio rimski vojskovođa [[Franci|franačkog]] porekla. Arbogast je postao vrhovni zapovednik rimske vojske zapadnog dela Rimskog carstva negde između 385. i 388. godine, nakon smrti drugog franačkog oficira [[Bauton]]a. Suprotno običajima, Arbogasta na visoki vojni položaj nije imenovao mladi car [[Valentinijan II]], već je izabran od strane vojske. Pred uzurpatorom [[Magnus Maksim|Magnusom Maksimom]], koji je već držao ostatak rimskog zapada, Valentinijan je [[387]]. morao da pobegne svom istočnom savladaru [[Teodosije I|Teodosiju I]]. Arbogast je kao jedan od Teodosijevih zapovednika ratovao u Galiji 388. gde je porazio i pogubio Maksimovog sina i savladara Flavija Viktora. Nakon Maksimovog poraza Valentinijan je upućen u carsku rezidenciju Vjen u [[Galija|Galiji]] odakle je trebalo da vlada uz Arbogastovu pomoć i zaštitu pošto se 391. Teodosije vratio na istok. Međutim, Valentinijan, koji je 388. imao već 17 godina, ostao je u senci svog vrhovnog zapovednika vojske. Arbogast jer sve važne položaje prepustio svojim poslušnicima i mladi car je živeo u kućnom pritvoru. Najzad, Arbogastova nadmoć je bila toliko očigledna da je čak svojom rukom ubio jednog od Valentinijanovih savetnika, izvesnog Harmonija, koji je spas potražio u carevim skutima. Posle ovog incidenta, Valentinijan je planirao da ponovo pobegne u [[Konstantinopolj]] Teodosiju. Izgovor za napuštanje Vjena bio je pohod protiv varvara u gornjem Podunavlju. Arbogast je zabranio caru da napušta Vjen i, kada je Valentinijan pokušao da ga otpusti, Franak je pocepao carski nalog i izjavio da ne duguje svoj položaj caru tako da ga ovaj ni ne može otpustiti. Na kraju, Valentinijan je pokušao da ubije Arbogasta mačem koji je oteo jednom od gardista i, kako nije uspeo, [[15. 5.|15. maja]] [[392]]. je izvršio samoubistvo obesivši se u carskoj palati u Vjenu. Arbogast je sada upravljao zapadnim delom carstva u ime Teodosija i čak je kovao novac sa likom Teodosijevog sina [[Arkadije|Arkadija]] koji je proglašen za očevog savladara. Međutim, uticaj moćnog vojskovođe postao je predmet podozrenja cara [[Teodosije I|Teodosija]] koji je smenio Arbogastovog prijatelja [[Nikomah Flavijan|Nikomaha Flavijana]] sa mesta gradskog prefekta Rima. Drugi razlog za razdor mogla je biti i verska politika pošto je Arbogast bio paganin, kao i njegov prijatelj Flavijan, dok je Teodosije bio hrišćanin voljan da sprovodi antipaganske zakone. Arbogast je na izazov odgovorio tako što je [[22. 8.|22. avgusta]] [[392]]. izvesnog učitelja retorike [[Eugenije|Flavija Evgenija]] proglasio za cara, formalno kao zapadnog savladara Teodosija i Arkadija. Teodosije je [[8. 11.|8. novembra]] [[392]]. zakonski zabranio sve paganske kultove i početkom [[393]]. je proglasio svog mlađeg sina [[Honorije|Honorija]] za avgusta. Bilo je to ravno objavi rata pošto je postalo jasno da Teodosije želi da svog sina postavi za cara zapadnog dela Rimskog carstva. Arbogast je na brzinu sklopio mir sa Francima, protiv kojih je ratovao na Rajni, i zatim je među njima regrutovao najamnike. U proleće [[394]]. Teodosije je poveo svoju istočnorimsku vojsku ponovo na zapad, ovoga puta protiv Evgenija. Arbogast je caru postavio zasedu u jednoj od dolina koje su iz [[Julijski Alpi|Julijskih Alpa]] vodile u Italiju u blizini reke Frigid (danas [[Vipavska dolina]] u [[Slovenija|Sloveniji]]). Zaseda je propala zbog velike oluje koja se podigla i tokom dvodnevne [[Bitka na Frigidu|bitke na Frigidu]] (5. i 6. septembar [[394]]. godine) Teodosije odneo potpunu pobedu. U hrišćanskoj tradiciji pobeda hrišćanskog cara predstavljala je odsudnu pobedu u sukobu sa paganstvom. Dok je Evgenije zarobljen i ubijen, Arbogast je pobegao u planine i posle dva dana izvršio samoubistvo. == Literatura == * O'Flynn, J.M, ''Generalissimos of the Western Roman Empire'', Edmonton 1983, str. 7-12. * ''The Prosopography of the Later Roman Empire I: A.D. 260 - 395'', Eds. A.H.M. Jones, J.R. Martindale, J. Morris, Cambridge 1971, str. 95 - 97. == Vanjske veze == * [http://www.roman-emperors.org/eugene.htm Walter E. Roberts of Emory University lectures on Aborgast] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101016044841/http://www.roman-emperors.org/eugene.htm |date=2010-10-16 }} [[Kategorija:Franački vojskovođe]] [[Kategorija:Rimske vojskovođe]] [[Kategorija:Zapadno Rimsko Carstvo]] [[Kategorija:Umrli 394.]] hb16mhf048gahl4xh3pbwy61uu9ylat Elija Eudoksija 0 105077 42669524 42600592 2026-08-08T16:58:54Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669524 wikitext text/x-wiki {{distinguish|Elija Eudokija}} {{Infokutija monarh | ime =Aelia Eudoxia | titula =rimska carica | slika =[[Datoteka:Aelia Eudoxia coin.jpg]] | bračni_drug =[[Arkadije]] (395 - 404, njena smrt) | potomstvo =5 djece, uključujući [[Teodosije II|Teodozija II]] i [[Pulherija|Pulheriju]] | otac =[[Flavije Bauton|Bauton]] | datum_smrti ={{death date|404|10|6|df=y}} |}} '''Elija Eudoksija''' (''Aelia Eudoxia'', ? - 6. oktobar 404) bila je [[Bizantsko Carstvo|bizantska]] (istočnorimska) [[car]]ica, odnosno supruga cara [[Arcadius|Arkadija]]. Bila je kćer [[Flavije Bauton|Flavija Bautona]], [[Franci|franačkog]] generala u rimskoj službi, a odrasla je u [[Konstantinopolj|Konstantinopolu]], na dvoru cara [[Teodosije I|Teodozija I]]. Za Arkadija se udala 395. neposredno nakon njegovog dolaska na istočnorimsko prijestolje; s obzirom da je iste godine podjela [[Rimsko Carstvo|Carstva]] postala trajna, za nju se može reći kako predstavlja prvu bizantsku caricu u užem smislu riječi. Iako pobožna [[hrišćanstvo|kršćanka]], sa vremenom je došla u sukob sa [[vaseljenski patrijarh Carigrada|arhiepiskopom Konstantinopola]] [[Jovan Hrizostom|Jovanom Hrizostomom]]. U tom sukobu je na Jovanovoj strani stajao narod, a na na njenoj strani aristokracija, ali i [[Teofil Aleksandrijski|Teofil]], moćni i uticajni [[patrijarh Aleksandrije]]. Godine 403. je [[Hrastov sinod]] doveo do Jovanovog svrgavanja i protjerivanja. Elija je ubrzo nakon toga umrla. {{start box}} {{s-roy}} {{s-bef|before=[[Gala (supruga Teodozija I)|Gala]]<br />''Prva nakon podjele na Istočno i [[Zapadno Rimsko carstvo|Zapadno Rimsko Carstvo]]''}} {{s-ttl|title=[[Popis rimskih i bizantskih carica|Bizantska carica]]|years=395&ndash;404}} {{s-aft|after=[[Elija Eudokija|Aelia Eudocia]]}} {{end box}} == Vanjske veze == * [http://fmg.ac/Projects/MedLands/BYZANTIUM.htm#_Toc176857610 Her profile, along with her husband, in "Medieval Lands" by Charles Cawley] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170610052028/http://fmg.ac/Projects/MedLands/BYZANTIUM.htm#_Toc176857610 |date=2017-06-10 }} * [http://www.roman-emperors.org/aeleudoxia.htm#N_17_ An article about her by Wendy Mayer] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200131044519/http://www.roman-emperors.org/aeleudoxia.htm#N_17_ |date=2020-01-31 }} * [http://books.google.gr/books?id=uOHw4idqAeYC&pg=PA147&lpg=PA147&dq=%22Promotus%22+magister&source=web&ots=pNg1efYzrq&sig=QlpJhGLCG4w-iR_UxMWdpFPsH_I&hl=el#PPA159,M1 -Profile of her father Bauto at the Prosopography of the Later Roman Empire] {{DEFAULTSORT:Eudoxia, Aelia}} [[Kategorija:Rođeni u 4. vijeku]] [[Kategorija:Umrli 404.]] [[Kategorija:Istočnorimske carice]] [[Kategorija:Teodozijeva dinastija]] 5q3e154e1w5wso8avh3ikhjtgdq2znw Ujedinjenje Italije 0 105523 42669701 42174052 2026-08-09T09:11:16Z CommonsDelinker 806 Zamjenjujem datoteku Italy_1870_de.svg datotekom [[:File:Italy_1866-de.svg|Italy_1866-de.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR3|Criterion 3]] (obvious error) · In 1870 Italy annex 42669701 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Italy unification 1815 1870.jpg|thumb|350px|thumb|[[Apeninsko poluostrvo|Apeninskom poluotok]] u [[19. vijek]]u]] '''Ujedinjenje Italije''' je proces stvaranja jedinstvene države na [[Apeninsko poluostrvo|Apeninskom poluotok]] revolucionarnim putem tokom [[19. vijek]]a. Na čelu te ideje stajao je nacionalni pokret '''Risorgimento''' koji je predvodio [[Giuseppe Garibaldi]] . Italija je i nakon [[1848]]. godine ostala podeljena. No, svest o pripadnosti jednoj naciji je sve više jačala među Italijanima. Zbog jakog privrednog razvoja u sjevernoj Italiji, potreba za jedinstvenim tržištem, tj. za ujedinjenjem italijanskih država se pojačavala. [[Kraljevina Sardinija|Kraljevina Pijemont-Sardinija]] ([[Pijemont]]) bila je privredno najrazvijenija. Zbog toga je [[grof]] [[Camillo Benso di Cavour]], pijemontski predsjednik vlade, nastojao, uz pomoć [[Francuska|Francuske]], ujediniti italijanske države. [[Napoleon III]] i Cavour odlučili su se na rat protiv [[Austrijsko Carstvo|Austrijskog Carstva]]. [[Lombardija]] i [[Venecija]] trebale su pripasti Pijemontu, a [[Nice]] i [[Savoja]] Francuskoj. [[1859]]. godine [[Bitka kod Solferina|u bici kod Solferina]] [[[[Austrijsko Carstvo|Austrija]] je poražena. Lombardija je priključena Pijemontu, ali to nije bio slučaj s Venecijom. Napoleon se povukao iz rata, iznenadno, te su Talijani, nezadovoljni time, razvrgli savez s Francuskom. U isto vrijeme u [[Parma|Parmi]], [[Modena|Modeni]] i [[Toskana|Toskani]] dolazi do ustanka i one se [[1860]]. priključuju Pijemontu. Nastavljaju se revolucionarni pokreti i težnje italijanskih država za ujedinjenje s Kraljevinom Sardinijom. 1860. godine u [[Napuljsko kraljevstvo|Napuljskom kraljevstvu]] izbija ustanak na čije čelo staje [[Giuseppe Garibaldi]] . Apsolutna vlast [[Burbonci|Burbona]] u [[Napulj]]u srušena je, a ujedinjenje s Pijemontom je proglašeno. Tako je [[1861]]. stvorena [[Kraljevina Italija]]. Kralj Kraljevine Sardinije, [[Viktor Emanuel I|.]], postaje njen prvi kralj. Porazom Austrije od [[Pruska|Pruske]] [[1866]]. godine, Venecija je priključena Italiji. [[1870]]. godine, kada je preostali deo [[Papinska Država|Papinske Države]] priključen Kraljevini Italiji, završava proces ujedinjenja Italije, a [[Rim]] postaje [[glavni grad]] jedinstvene države. Pokret za ujedinjenje [[Italija|Italije]] trajao je od [[1815]]. do [[1870]]. godine. U prvom razdoblju (1815-[[1849]]) rodoljubi i građanski revolucionari pokušali su zaverama, pobunama, ustancima i revolucijama da oslobode i ujedine Italiju. U drugom razdoblju ([[1850]]-[[1870]]) političkom, diplomatskom i vojnom akcijom [[Kraljevina Sardinija|Kraljevine Sardinije (Pijemonta)]] i uz pomoć nacionalnooslobodilačkog pokreta [[Italijani|italijanskog]] naroda ostvareno je ujedinjenje Italije. == Prva faza borbe za ujedinjenje == [[Datoteka:Camillo Benso di Cavour 1864 by Francesco Hayez 041.jpg|thumb|thumb|Camillo Benso di Cavour]] Posle sloma revolucije 1848. godine, [[Austrijsko Carstvo]] je imala prevlast u italijanskim zemljama: zadržala je pod svojom vlašću [[Lombardija|Lombardiju]] i [[Mletačka Republika|Veneciju]] i po mnogim mestima srednje Italije razmestila svoje garnizone. U svim državama u Italiji, izuzimajući Kraljevinu Sardiniju, zavladali su nazadni režimi od kojih je najsvirepiji bio režim u [[Kraljevina dviju Sicilija|Kraljevini dviju Sicilija]] pod vlašću [[burbon]]ca Ferdinanda II. Ustavni režim, uspostavljen [[1848]]. godine, zadržao se samo u Pijemontu, koji je zbog toga uživao veliki ugled kod svih Italijana. Uloga Pijemonta postala je veoma aktivna [[1852]]. godine, kada je [[Camillo Benso di Cavour]], poznati rodoljub i liberalni političar, postao [[premijer]]. On je stao na čelo pokreta '''Risorgimento''', t. j. preporoda za ujedinjenje Italije i njeno političko uređenje na osnovu buržoaskih reformi. Cavur ih je uporno sprovodio, najpre u samom Pijemontu. Smatrao je da se Italija može osloboditi strane vlasti i ujediniti samo vojnim dejstvom Pijemonta i vojnom podrškom neke strane sile. Nasuprot takvom Cavurovom shvatanju, isticalo se shvatanje [[Giuseppe Mazzini|Mazzini]], koji je još tridesetih godina preko organizacije '''[[Mlada Italija]]''' ukazivao na revolucionarni put oslobođenja i ujedinjenja Italije. Prema ovom shvatanju, delatnošću demokratskih snaga u sklapanju zavera i dizanju ustanaka, rasparčani delovi Italije ujedinili bi se u "demokratsku" [[republika|republiku]]. Macinijeve pristalice organizovale su atentate na Francesca II. u [[Napulj]]u, pokušale da dignu ustanak u [[Genova|Genovi]] i [[Livorno|Livornu]], ali bez uspeha. Cavur je smatrao da bi pre početka borbe za ujedinjenje Italije trebalo obezbediti savez sa [[Francuska|Francuskom]] protiv [[Austrijsko Carstvo|Austrije]], jer je bio uveren da će Austrija biti glavna prepreka ujedinjenju Italije. Da bi se približio velikim silama, Cavur je [[1855]]. godine uveo Pijemont u [[Krimski rat]]. Pijemont nije imao nikakvog interesa za pitanja koja su rešavana ovim ratom, ali se za vreme mirovnih pregovora u [[Pariz]]u ([[1856]].) i njegov predstavnik našao među pregovaračima. To je bila prilika da i [[Evropa|evropske]] sile upoznaju italijanski problem. Samo dve godine kasnije [[Napoleon III]] i Cavur tajno su se sastali. Tom prilikom Pijemontu je obećana vojna pomoć u borbi protiv Austrije. Cavur je zauzvrat pristao da Francuskoj ustupi [[Savoja|Savoju]] i [[Nice|Nicu]]. Pokušaj evropskih sila da sazivanjem kongresa otklone ratni sukob Pijemonta i [[Austrijsko Carstvo|Austrije]] nije uspeo, jer je Austrija [[1859]]. godine objavila rat Pijemontu. Čim su austrijske trupe stigle na granicu Pijemonta, Francuska je stupila u rat na strani Pijemonta. Udružene francusko-pijemontske trupe porazile su Austrijance u dvema krvavim bitkama: 4. [[jun]]a kod [[Magenta, Lombardija|Magente]] i dvadeset dana kasnije kod [[Solferino|Solferina]]. To je izazvalo snažne revolucionarne pokrete na celom [[Apeninsko poluostrvo|Apeninskom poluotoku]]. Napoleon III je uvideo da će oslobodilačka i revolucionarna borba italijanskog naroda dovesti do stvaranja velike i jedinstvene talijanske države, a to mu nije išlo na korist. Zato je 11. [[jul]]a sa austrijskim carom [[Franjo Josip I.|Franjom Josipom]] sklopio mir. Francuska je dobila Savoju i Nicu, Pijemont [[Milano]] i celu Lombardiju, a [[Veneto]] je i dalje ostala pod Austrijom. Delimičan uspeh borbe za ujedinjenje Italije 1859. godine razočarao je mnoge Italijane. Živnuli su i Macinijevi sledbenici. U [[Modena|Modeni]], [[Parma|Parmi]], [[Firenca|Firenci]] i [[Bologna|Bolonji]] izbili su ustanci i stvorene privremene [[Vlada|Vlade]], koje su proglasile pripajanje Pijemontu. Tako se završila prva faza borbe za italijansko ujedinjenje. == Druga faza borbe za ujedinjenje == [[Datoteka:Garibaldi2.jpg|180px|thumb|thumb|[[Giuseppe Garibaldi]]]] U [[april]]u [[1860]]. godine, izbio je ustanak seljaka na [[Sicilija|Siciliji]] protiv vladavine kralja Francesca II. Ustanike je podržao [[Giuseppe Garibaldi]], koji se 1848. godine istakao u borbi protiv Austrije. On se sa 1.200 dobrovoljaca - crvenokošuljaša - ubrzo pridružio ustanicima na Siciliji. Sjedinjeni garibaldinci i pobunjeni seljaci ubrzo su pobedili kraljevsku vojsku i ovladali celim [[ostrvo]]m. Sa vojskom čiji se broj popeo na 25.000 boraca, Garibaldi se prebacio sa Sicilije u južnu Italiju i 17. [[septembar|septembra]] 1860. godine oslobodio Napulj. Dok je Macini bezuspešno nagovarao Garibaldija da krene na [[Rim]], koji je još bio pod [[papa|papskom]] vlašću, i da tamo proglasi Republiku, pijemontska vojska je ušla u južnu Italiju i spojila se sa Garibaldijevim trupama. Francesco II je pobegao kod pape u Rim, a Garibaldi je predao vlast pijemontskom kralju [[Viktor Emanuel II|Vitoriju Emanuelu]]. Plebiscitom koji je zatim organizovan, narod južne Italije se u celini izjasnio za ujedinjenje sa Pijemontom. Na osnovu svih tih događaja, [[februar]]a 1861. godine u glavnom gradu Pijemonta - [[Torino|Torinu]] se sastao prvi italijanski parlament koji je 14. [[mart]]a proglasio ujedinjenu [[Kraljevina Italija|Kraljevinu Italiju]]. Druga faza borbe za ujedinjenje Italije bila je završena. Van Italije ostali su još Rim i Venecija. == Oslobođenje Rima i Venecije == Iako je Rim u martu 1861. godine, proglašen za prestonicu ujedinjene Italije, on se nalazio u [[Papska država|Papskoj državi]]. Garibaldijev pokušaj [[1862]]. godine, da silom zauzme Rim nije uspeo. I Mletačka oblast sa Venecijom još je bila pod austrijskom vlašću. I Rim i Mletačka oblast pripojeni su Italiji za vreme dva međunarodna sukoba. Ulazeći u austrijsko-[[Pruska|pruski]] rat [[1866]]. godine, na strani Pruske koja je pobedila Austriju, Italija je dobila Veneciju. Od tada se granice Italije i Austrije više neće menjati do kraja [[Prvi svjetski rat|Prvog svetskog rata]]. Posle poraza Francuske u ratu sa Pruskom i zbacivanja sa vlasti Napoleona III, koji je bio papski zaštitnik, 20. septembra [[1870]]. godine italijanska vojska umarširala je u oslobođeni Rim. Sve borbe za ujedinjenje uspešno su privedene kraju. Nekadašnjoj moćnoj papskoj državi ostavljena je mala teritorija u centru grada Rima - [[Vatikan]]. Italija je bila ujedinjena, a Rim postao kraljevska prestonica. Posebnim zakonom regulisani su odnosi sa Vatikanom, ali papa taj zakon nije priznao. Izjavio je da se povlači u "dobrovoljno sužanjstvo" u Vatikan, što će trajati do međunarodnog priznanja Vatikana [[1929]]. godine. == Karte ujedinjenja Italije == <gallery> Italy 1843 de.svg|1843 Italy (March 1860).PNG|1860 Italy 1864 de.svg|1860-66 Italy 1866-de.svg|1866-70 Kingdom of Italy 1870 map.svg|1870-1918 Kingdom of Italy 1924 map.svg|1918-1941 Kingdom of Italy 1942 with provinces.svg|1942 Italy location map December 1963 - August 2009.svg|danas </gallery> == Povezano == * [[Kraljevina Sardinija]] * [[Kraljevina Italija]] * [[Pohod hiljade]] * [[Austrijsko-sardinijski rat]] {{Commonscat|Italian Risorgimento}} [[Kategorija:Historija Italije]] lwmzsm6a9mghifdl3xvyrn57pac2b5q Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe 3 106274 42669530 42669277 2026-08-08T17:23:41Z Edgar Allan Poe 29250 /* NGE */ odgovor 42669530 wikitext text/x-wiki <center> <div style="font-family: Optima, Trebuchet MS, sans-serif"> <div style="background:white; border:thin solid blue; padding:;.1em; margin: 0em 1em 1em 1em"> <div style="border: thick solid #DDDDCC;thin solid yellow"> <div style="border: thin solid blue; padding-top:.6em"> {| style="font-family:Optima, Trebuchet MS, sans-serif;" | <center>[[File:Edgar Allan Poe 2.jpg|96px|link=Korisnik:Edgar Allan Poe]]</center> | <center>[[File:Denis Diderot by Louis-Michel van Loo.jpg|96px|link=Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe]]</center> | <center>[[File:Piet Mondrian and Pétro van Doesburg.jpg|x120px|link=Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi]]</center> | <center>[[File:Benedetto da maiano, incoronazione di ferdinando I d'aragona e sei musici, 1490 ca., 01.JPG|x120px|link=Korisnik:Edgar Allan Poe/Nagrade]]</center> |- | style="margin-top:-.5em" | <center>[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Korisnička stranica]]</center> | <center>[[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|Razgovor]]</center> | <center>[[Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi|Doprinosi]]</center> | <center>[[Korisnik:Edgar Allan Poe/Nagrade|Nagrade]]</center> |- | colspan=7 | <hr> |- | colspan=7 style="padding:.3em; font-family:Helvetica, Arial, Verdana, sans-serif" | <center>'''Poruku mi možete ostaviti [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_korisnikom:Edgar_Allan_Poe&action=edit&section=new ovdje]'''</center> |} </div> </div> </div> </div> </center> {{Arhive|auto=short}} == Invitation for a session "Tools and features for Users with Extended Rights" == Hi, you are receiving this invitation as you are either patroller and/or admin in your community and [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]] is preparing a session called '''Tools and features for Users with Extended Rights''', which we think that it will be interesting for you. The session is organised by the CEE Hub along with Wikimedia Foundation’s Movement Communications regional specialist Natalia Szafran-Kozakowska. Speakers in the session are Product Managers and Software Engineers from Wikimedia Foundation, so you will hear recent updates, new developments, and they will answer questions. So, please think what you want to ask them and come to the session. The session will be held on '''Tuesday, December 2nd, 2025 at 17:00 CET'''. Please register yourself '''[[:m:Event:CEE Catch Up: Tools for Users with Extended Rights|here]]'''. If you have any questions, please contact me. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 19. novembra 2025. u 14:45 (CET) (on behalf of the CEE Hub) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:TRistovski-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=29165186 --> == Pitanje vezano za brisanje strancice == Pozdrav, Imam pitanje u vezi tvoje odluke da obrišeš stranicu koju je moj rođak postavio još 2008. godine. Stranica je bila posvećena njegovom životu, radu i značaju za Grad Gračanicu, kao i njegovom angažmanu u otporu tokom rata u Bosni 1992. godine. Nedavno sam ažurirao stranicu sa novim informacijama koje, vjerujem, nisu samo tačne, već i značajne. Moj rođak je bio pjesnik i bitna figura u ovom regionu, čiji je rad i doprinos prepoznat u kulturnim krugovima. A to što je učinio tokom rata svakako zaslužuje da bude dokumentovano. Razumijem da postoje pravila na Wikipediji, ali ako su informacije bile tačne i relevantne, teško mi je da shvatim zašto je stranica obrisana. Stoga, tražim da se stranica vrati sa svim sadržajem, uključujući ažurirane informacije. Ako imaš neki specifičan razlog zašto si odlučio ovako, molim te da to objasniš. Takođe, zahtjevam kopiju zadnje verzije stranice u PDFu. Hvala unaprijed, Pozdrav, – [[Korisnik:Semir Omerdic|Semir Omerdic]] ([[Razgovor s korisnikom:Semir Omerdic|razgovor]]) 28. decembra 2025. u 12:48 (CET) == Uklonjena stranica == Zdravo Edgar Allan Poe, Kao član rock grupe Kongres iz Sarajeva pokušao sam da prevedem već postojeću stranicu na engleskom jeziku, ali više da ispravim neke greške sa te stranice i da dodam neke važne stvari iz biografije Kongresa. Međutim vidio sam da je stranica uklonjena. Poruka je sljedeća: Ova stranica ne postoji. Ispod je prikazan dnevnik brisanja, zaštite i premještanja stranice. * [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&logid=39660210 29. decembra 2025. u 13:48] [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<bdi>Edgar Allan Poe</bdi>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|razgovor]] [[Posebno:Doprinosi/Edgar Allan Poe|doprinosi]] briše stranicu [[Korisnik:Kongres Sarajevo/Kongres (rock grupa)]]<nowiki> (stranica za testiranje: sadržaj je bio: »{{Infokutija muzičar|origin=</nowiki>[[Sarajevo]], [[SR Bosna i Hercegovina]], [[SFR Jugoslavija]]<nowiki>|žanr={{hlist|</nowiki>[[Novi val]]|[[rock and roll]]<nowiki>}}|ime=Kongres|Slika=Kongres_1982.jpg|opis_slike=Kongres 1982. S lijeva na desno: Leka, Mahir i Aljoša|Period_aktivnosti=1982. - 1985.|mjesto=Sarajevo|Diskografska_kuća=</nowiki>[[Diskoton]]|bivši_član_grupe=|bivši...«; jedini doprinos dao/dala je [[Posebno:Doprinosi/Kongres Sarajevo|Kongres Sarajevo]] ([[User talk:Kongres Sar...) ([[Posebno:Zahvale/Log/39660210|zahvali]]) Pošto mi je ovo prva stranica koju sam pravio na Wikipediji zamolio bih te da mi objasniš i pomogneš. Da li je stranica uklonjena jer zapravo i nije prevod nego dosta drugačiji tekst? Da li da stranicu objavim kao novu, a ne kao prevod? Hvala na pomoći. Dado - Kongres – [[Korisnik:Kongres Sarajevo|Kongres Sarajevo]] ([[Razgovor s korisnikom:Kongres Sarajevo|razgovor]]) 31. decembra 2025. u 01:05 (CET) == Ublažavanje? :) == Ne budi smiješan. Znam iz prve ruke što je bilo jer sam u Teheranu. – [[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor s korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 23. januara 2026. u 02:46 (CET) :@[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]]: A jebiga, frende, znam i ja iz prve ruke koji naš političar ima vanbračno dijete s ljubavnicom, al' džabe mi to xD Enciklopedija smo, znaš da su izvori biti, a ''as far as sources are concerned'', CNN je prilično vjerodostojan. Mislim da s ovom formulacijom nije sada ništa problematično... :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 23. januara 2026. u 02:49 (CET) ::Nije u pitanju lično, subjektivno svjedočanstvo. Medije nemaju samo SAD i EU, nego i ostatak svijeta, a koliko vidim posljednjih dana malo tko u našoj regiji ili svijetu prihvaća zapadne interpretacije događaja. Npr. meni ovdje otvara i CNN i RT, što u Europi nije moguće, pa se tako može oslanjati isključivo na prvi. Podsjeća me na dražesna vremena poput kasne 1944. kada su Nijemci još jurišali na istok, uvjereni na imaju inicijativu i da će SSSR skoro propasti. Rekli im eminentni mitteleuropski mediji. :D A glede ličnih svjedočanstava, prije desetak dana sam objavio tvit u kojem ismijavam Index jer su tvrdili da su "milijuni na ulicama i Teheran gori", iako na ulicama nije bilo ama baš nikakvog prosvjeda, niti paleža. Pokupio preko 80.000 pregleda. :) Usto, slikao sam istog dana Teheran 360° s krova na Sadatabadu (sjever grada uz planinu) i nigdje ni traga stupova dima. Budem uploadao uskoro. – [[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor s korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 23. januara 2026. u 03:06 (CET) :::Pa ne piše u tekstu ni da su bili milijuni, ni da je išta gorjelo! :D Piše da su bili proturežimski prosvjedi - mislim da se možemo složiti da jesu, da je počelo na tržnici, da je isključen internet i da je bilo mrtvih. Mislim da ništa od toga što piše ne ide protiv ovoga što si ti napisao. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 23. januara 2026. u 03:11 (CET) ::::Formulacija jest bila problematična jer ispada da su prosvjedi bili politički, iako su zapravo bili ekonomski. Bazarlije su prosvjedovale s iranskim zastavama, za što postoje dokazi. Drugo je korištenje termina "režim" što je demagogija zapadnih ''režima''. Posljednji režim ovdje je srušen 1979. godine, gle čuda baš njihov, a ono što se izglasa na referendumu s ogromnom većinom ne naziva se režimom. Da ne govorim o tome da zapadni mediji ne koriste taj termin za marionetske diktature u regiji. Čista politizacija. Treće, ispada da je bio sukob s bazarlijama, iako su njihovi prosvjedi bili mirni. Kasnije je došlo do oružanog obračuna s naoružanim grupama i to uglavnom na jugoistoku i zapadu gdje se već godinama vode sukobi. Samo zapadni mediji ne diferenciraju prosvjednike i te militantne grupe. – [[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor s korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 23. januara 2026. u 03:20 (CET) :::::Frende, gle... imali smo dobar odnos do sada, meni su naša podjebavanja i naša muška ljubav jako seksi (:D), pa hajde da tako i ostane! :D Ovo mi je radio i Rječina (samo sa Staljinom i Putinom i neznamvišenija kojim stvarima) pa smo zaratili! :D S tobom ne bih ratovao! <3 – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 23. januara 2026. u 03:23 (CET) ::::::Sva sreća da ovdje imamo slobodu izražavanja pa ću reći jasno i glasno: ''Živeo Staljin i svetska revolucija!'' Da to ti kažeš tamo, hapsilo bi te. Nemaš to pravo. – [[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor s korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 23. januara 2026. u 03:28 (CET) :::::::Ljubim i ja tebe :* <3 (i ne, nije nimalo ironično! :D) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 23. januara 2026. u 03:30 (CET) ::::::::@[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]], [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Postoje višestruki problemi i u izvornoj verziji i u izmenjenoj verziji rečenice. Stranica je ipak zaključana na stabilnu verziju, prema pravilima, do uspostavljanja [[WP:KON]]. Predlažem da se rasprava nastavi na odgovarajućoj stranici za razgovor: [[Razgovor o šablonu:Aktualni događaji]]. Tu se može porazgovarati o alternativnim rešenjima koja su usklađenija sa Wikipedijinim stilskim standardom. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. januara 2026. u 03:38 (CET) :::::::::{{ping|Aca}} a koji su to problemi s novijom verzijom? Sama novija verzija ne navodi niz bitnih detalja. WP:KON smo pokušali naći ovdje, za što tebe izgleda nije briga. Držati žestoki POV na glavnoj stranici je sunovrat ove Wiki. - [[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor s korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 23. januara 2026. u 12:47 (CET) ::::::::::@[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]]: Mislim da je izuzetno "{{tq|žestoki POV}}" označavati mirne demonstrante "{{tq|naoružanim izgrednicima}}" u zemlji čija je vlast nedavno počinila najveći masakr u savremenoj istoriji Irana (s hiljadama žrtava) i koja ima najveći broj egzekucija u posljednih 40 godina. Nadalje, razlozi protesta su višestruki i nisu ograničeni na "{{tq|povećanje cijena}}" (povod), kako stoji u unesenoj izmeni. Osim toga, s obzirom na tvoj ''off-wiki'' angažman s kojim sam, igrom slučaja, upoznat, rekao bih da je ovde reč o flagrantnom sukobu interesa ([[:en:WP:COI|WP:COI]]), pa bih te lepo zamolio da ovakve senzitivne izmene najpre opsežno prodiskutuješ s ostalim urednicima. Ovo jezičko izdanje Wikipedije, slobodne internetske enciklopedije, uspešno se bori s propagandom sa svih strana te je bilo, jeste i ostaće svetionik istine, kvaliteta i strogog enciklopedijskog standarda. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. januara 2026. u 18:25 (CET) :::::::::::{{ping|Aca}} gore sam lijepo napisao da treba diferencirati mirne prosvjednike i naoružane militante, što zapadni mediji ne rade, niti ti. Postoje snimke gdje bazarlije prosvjeduju s iranskim zastavama i gdje prosvjednici marširaju gradom Abdananom skupa s policijom, a postoje i one gdje naoružani zamaskirani izgrednici pucaju na ulicama na snage sigurnosti i civile. To zapadni mediji nisu objavili, sugerirajući da se pucalo po mirnim prosvjednicima {{lični napad uklonjen}}. Znam dobro broj žrtava: 2427 policajaca i civila te 690 naoružanih militanata. Ponovo, ispadima gore nekritički pušiš zapadnu propagandu o "vladinim masakrima nevinih". Iranski mediji daju jasniju sliku, navodeći da su militanti pucali i na civile s namjerom izazivanja što većeg broja žrtava (o čemu postoje svjedočanstva, snimke i forenzički dokazi), kao i da su neki stradali u unakrsnoj paljbi militanata i policije, što ne negira da su padali i od metaka potonjih. Verzija ne spominje odakle naoružanim militantima zabranjeno i strano proizvedeno vatreno oružje, ne spominju se ni Trumpove prijetnje, niti uloga stranih obavještajnih službi, niti dezinformacijski rat poput gore navedenog propagandnog preuveličavanja brojki (npr. 3000 u Teheranu postali "milijuni", broj žrtava udeseterostručen, itd.) i još dosta toga. Egzekucije su irelevantna tema, zna se dobro za kojih osam kaznenih djela slijede takve kazne. Nadalje, {{lični napad uklonjen}}, prije više od 15 godina jedan sam od rijetkih ovdje koji se otvoreno potpisao, stoga se zna moje ime i prezime. Zna se i da se profesionalno bavim iranologijom, zbog čega sam završio na poziciji glavnog analitičara na najvećem iranskom mediju na engleskom jeziku. Iranaca ima 100 milijuna, njih s višim obazovanjem milijune, međutim, nemaju nikog s tolikom količinom informacija o raznoraznim disciplinama, bilo historijskih, geografskih, političkih, naučnih, tehnoloških, vojnih, kulturnih, itd. Nakon 13 godina aktivnosti na ovom projektu, besprijekorne prošlosti i mnogih članaka rekordera koji posramljuju druge Wiki, dođeš ti i optužuješ me za nekakv sukob interesa. To neću tolerirati, niti ću trošiti vrijeme {{dio komentara uklonjen|lični napad i retorika mržnje}}. Reći ću samo - '''zbogom, i nikad više'''. – [[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor s korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 23. januara 2026. u 19:39 (CET) == Article about Milan Gorkić in Serbo-Croatian == It is not correct what you are doing. I put all the references and then worked 4-5 more hours to make it all good, but it is all gone because of the "clash" of the changes that you made. What you are doing is against science and truth. The article about Milan Gorkić is full of mistakes, wrong references, everything wrong... And I am not even changing all the mistakes because I thought the admins will not spare time to read anything. I made such a good article that was lost because of someone's ignorance. I have put at least 10 more sources, with the ISBN's and everything and you just destroyed it all and discouraged me to continue to work. Such a shame. It is a crime against science and truth. Shamefull. – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 26. februara 2026. u 05:34 (CET) :There is many more. Actually, there are more mistakes than correct things in this article. :Just a few examples: :# "»Gorkić je bio inteligentan i sposoban čovjek, ali mu je udario u glavu vatrometan uspon najprije u KOI, a ubrzo u našoj Partiji. Brzo je shvatio kako se pravi karijera u Kominterni, stekao moćnog pokrovitelja u ličnosti Manuilskog, a imao je ’debele veze’ i sa NKVD. Blagodareći tome, on se u Moskvi kretao u takozvanim ’višim sovjetskim krugovima’, kamo običan smrtnik nije mogao ni proviriti. [...] Vješt, prodoran, s mnogo šarma, on je tamo bio dobro primljen. Čak se i oženio ženom iz tog kruga — Beti Gian, koja je bila direktor čuvenog moskovskog Parka kulture i odmora, živjela u trosobnom stanu, imala automobil za ličnu upotrebu, što je za tadašnje sovjetske uslove bila prava raskoš. Sve je to Gorkiću, mladiću koji je odrastao u sirotinji i rano upoznao emigrantsko potucanje, imponovalo. Postao je samouvjeren preko svake mjere i preobrazio se postepeno iz revolucionara u visokog komunističkog birokratu koji je najzad ’shvatio’ što je to ’štab svjetske revolucije’ i kako se u njemu treba ponašati.« Mustafa Golubić" - WRONG, this is a quote from the book of Rodoljub Čolaković and it is written as word of Čolaković, not Golubić. :# "Gorkić je mesto rukovodioca KPJ imenovan uz podršku sovjetskog revolucionara [[Nikolaj Buharin|Nikolaja Buharina]].{{sfn|Lazitch|Drachkovitch|1986|p=148}}" - WRONG. The article that is reffered to is wrong and there are other resources that show that is absolutely wrong. – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 26. februara 2026. u 05:47 (CET) ::@[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]]: I would kindly ask you to list all the errors the article has on the talk page first. The issue here is that your edits are clashing with other referenced edits, in which case no one can just "blindly" believe the new version. Please state the corrections you want to make with the references on the talk page and someone will review them and then integrate them into the article. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 26. februara 2026. u 09:59 (CET) :::You are giving me extra work, and there is already a lot of work. :::# His mentor was not Bukharin. Reference Ivan Očak "Gorkić" and a quote by the letter in 1929 in which it is said he fought with Bukharinism from the earliest stages. :::# There is also an explanation why Bukharin is mentioned as Gorkić's "mentor" because it is written even in his indictment, and the source of this rumor was his main "enemy" Ante Ciliga. To write that Bukharin was his collaborator means supporting the NKVD accusations, means supporting "the tapestery of lies" (ref: William Chase, "Enemies from within") :::# Another reason why the lies about Gorkić's various Moscow mentors (Buhkarin, Manuinlsky is mentioned, sometimes even Zinoviev) are supported until today is because Gorkić is portraited as a buerucrat in the official Yugoslav historiography and Tito's official biography (Očak, "Gorkić...", Gužvica, "Before Tito...", Bondarev, "Moscow years..."). His real mentor was not from Moscow, but from Yugoslavia, and is called Đuro Đaković (Očak, "Gorkić...", Nadežda Jovanović "Milan Gorkić (prilog biografiji)") :::# Gorkić's closest collaborator in the Comintern was Dimitrov. References: Ubavka Vujošević "Poslednja biografija Milana Gorkića"; Documents from the VII Congress of Comintern and many more :::# Gorkić was not killed during the Purges but during the "Yezhovshchina", and those two processes are not to be mixed in the contemporary historiography (Getty, "Orginis of the Great Purges", Getty and Naumov "Stalinist Terror, New Perspectives", Thurston "Life and Terror in Stalin's Russia", Getty, Naumov "The Road To Terror Stalin and the self destruction of the bolsheviks 1932-1939") :::# He didn't support the repressions towards other people, as is suggested in the whole text. There are many letter and quotes which show a different picture, a totally different - he always defended the "factionalists" he beaten politically from the further inconveniences. :::# The main rumor that he is a bureaucrat and "the man from the Comintern" comes already from 1928 by the "factionalists", as Gorkić himself says (he is using the words "rumors", words similar to word bureaucrat and the phrase "the man of the Comintern") (reference: Ubavka Vujošević, "Poslednja biografija Milana Gorkića"). These are the main points that changes the picture about Gorkić. Great historical and historiographical injustice is made towards this man: he was neglected, forgotten and presented in a diametrically opposite picture from the one that fits him and all of the "sins of the generation" are prescribed towards him although he is the last one that should carry them (also not my thesis but from the authors Očak "Gorki...", Božidar Jakšić "Izabrani spisi Milana Gorkića, Revolucija pod okriljem Kominterne", then Ubavka Vujošević and Nadežda Jovanović). There are many more points and many more quotes that I had put in the text, but you erased it (you at least own an apology for destroying this work). Please suggest what should be the further dynamics of the work on this text... I can not write here all the changes that should be made... You should at least check every change in the future if you try to destroy someone's solid work (all the changes I made in the text you destroyed are underlined with the references, every single one). Greetings to you, I hope we can make a good collaboration :::– [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 26. februara 2026. u 12:27 (CET) ::::refs for point 6: Nadežda Jovanović, Milan Gorkić (Prilog biografiji), Očak, "Gorkić..." – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 26. februara 2026. u 12:35 (CET) :::::@[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]]: Is this all? Or are you planning on adding additional information? – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 26. februara 2026. u 12:52 (CET) ::::::Many more additional information is to be add... Is my last change (the one you destroyed) even saved? ::::::But let's arrange the dynamics. Let us first make most important edits... If you have so much power to decide the destiny of a man, whose destiny was already decided my small group of men that though they were Gods - then I think you should show some responsibility, right? Please don't act as a bureaucrat in the future about this matter, but show you are interested in the subject and you really follow the references I have made and will make... – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 26. februara 2026. u 13:36 (CET) ::::::::@[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]]: My man... you come here, writing in English, and are editing a well-written, referenced article claiming that it is full of wrong information, although some of them are even referenced, and are editing it. How am I supposed to know? It's "your" word agains the former editor's word... what do you expect me to do? I am here to assess the validity of an article based on the standards of the project, and I am not equally knowledgeable about every topic, which is natural. I am not claiming that your edits are malicious or wrong, it's just that such fundamental changes to an article's structure require a discussion or consensus, or - '''at least''' - an explanation. That is what I have asked for and I shall ask a colleague who is better versed in such topics to check over the edits. If they are valid, there won't be any issues. Also, nothing is is destroyed and I would kindly appreciate it if you lower your tone and address everyone on here with proper respect, there is no need for big words! :) ::::::::@[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]: Druže, bi li mogao baciti oko na ovo i vidjeti jesu li sve izmjene okej? Ovo je više tvoja tema... @[[Korisnik:Vipz|Vipz]]: A i ti, neradniče, rekao si da si nešto skupljao za ovo pa baci oko, bit ćete pametniji od mene ovdje! :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 26. februara 2026. u 15:13 (CET) :::::::::Prvo, ja ne znam kojim ti jezikom govoriš i pišeš pa sam počeo na engleskom... Drugo, nije moja reč protiv ičije, nego reč referenci i istoriografije protiv nereferisanih delova (jel si ti čitao članak? ima više grešaka nego tačnosti)... Pre duguješ ti meni objašnjenje na osnovu čega brišeš referisane izmene, nego što ja tebi dugujem objašnjenja zašto ispravljam pogrešne reference ili potpuno nereferisane špekulacije (a ta sam objašnjeno svejedno dao, makar delimično)... Kao da tražiš od mene da ti dokažem da je nebo plavo jer je neko već napisao da ga vidi crveno... Dakle, cenim ovu raspravu i mislim da ćemo do nečega doći, ali u suštini bi ti trebao da spustiš ton a ne ja, moje reči su male za ono kakav nenaučni odnos podržavaš pri ovoj temi i to čisto iz površnosti i lenjosti... Zar ne? Pozdravi – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 26. februara 2026. u 15:58 (CET) ::::::::::Pa ako sam admin i birokrat na sh.wiki i napisao sam nekih par tisuća članaka na ovom projektu... valjda znam neku varijantu srpskohrvatskog, frende? :D Dosta logičan zaključak, pogotovo ako pogledaš prvu rečenicu iznad ove tvoje koju si ostavio ovdje! :D (I ona je na hrvatskom! :D) Al' dobro, glavno da se mi razumijemo! :D ::::::::::Objašnjenje si dobio, a ostalo... "Pre duguješ ti meni objašnjenje" (ne, ne dugujem ja tebi ništa), "ali u suštini bi ti trebao da spustiš ton a ne ja" (fino te zamolim i instruiram što da napraviš, pozovem kolege da pregledaju... to je ton s visoka?), "kakav nenaučni odnos podržavaš pri ovoj temi i to čisto iz površnosti i lenjosti" (ha? :D)... dakle, ponavljam, molit ću te lijepo da smiriš ton, da se ophodiš prema meni i svima ostalima korektno i da ne dižeš tenzije. Članak će se popraviti ako za to postoji volja sa svih strana, a sa moje (a siguran sam i s one kolega koje sam pingao) sigurno postoji. Ako postoji i s tvoje, nema apsolutno nikakvih problema, ne trebamo se više uopće prepirati ovdje i možemo sačekati da @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] i/ili @[[Korisnik:Vipz|Vipz]] prelete preko tvojih izmjena i ako ni oni nemaju nikakvih prigovora - sve riješeno! :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 26. februara 2026. u 16:04 (CET) :::::::::::Taman sam pomislio da smo stigli do nečega, međutim pokazao si aroganciju i šarlatantvo (kad krene samohvalisanje umesto argumentacije, jasne su stvari) - zbog čega sam izgubio svako poverenje u tebe. :::::::::::Čekamo onda @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] i @[[Korisnik:Vipz|Vipz]]... Ali pitanje je: zašto ih čekamo pod tvojim a ne pod mojim izmenama? Nema nikakvog drugog obrazloženja, osim tvoje arbitrarnosti... :::::::::::Eto, pozdrav – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 26. februara 2026. u 16:52 (CET) ::::::::::::@[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]]: Zašto vi ljudi nikada ne možete samo prihvatiti ruku i nastaviti dalje bez komentara? :) Ali dobro, sad kad sam već jasno arogantan i šarlatan, onda te formalno upozoravam da je ovo posljednji put da ću tolerirati tvoje pasivno-agresivne, bezobrazne i uvredljive komentare. Ovo smatraj '''formalnom opomenom''', arogantnom ili ne. Ukoliko se odlučiš oglušiti na to, bit ću prisiljen primijeniti neke druge mjere. ::::::::::::Što se tiče odgovora na tvoje pitanje - u slučaju spora, članak se vraća na posljednju stabilnu verziju prije spornih izmjena. Takva je praksa. Članak je dostupan ovdje (iako sam ja mislio da ga staviš na SRZ samog članka, ne na moju SRZ, al' dobro, nije problem) i kolege mogu procijeniti o čemu se radi. Ponavljam, ako oni - koji imaju više znanja na ovom polju od mene - procijene da su sve izmjene okej, izmjene će biti unesene u članak i to je to. Ugodan dan! :) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 26. februara 2026. u 16:57 (CET) :::::::::::::"Ti, čoveče" (evo ga još jedan Bog, koji se obraća "ljudima") - nećeš me ućutkati naravno praznim administrativnim pretnjama. Nikakva agresija niti nepristojnost sa moje strane ne postoji. Uhvaćen si u laži, tj. u nekorektnom i antinaučnom odnosu, jasno je da ti ne preostaje ništa drugo nego da pretiš. Sramotno. Pozdrav, prijatan dan – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 26. februara 2026. u 17:03 (CET) ::::::::::::::P.S. Ne znam šta je SRZ i voleo bih neke upute ako su moguće za SRZ na članak... Još jedni pozdravi – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 26. februara 2026. u 17:08 (CET) Poštovani kolega Savez rada, Ja ne bih ulazio u vašu raspravom s kolegom Poe, jer zapravo ne bih znao ni što reći. No, pregledao sam sve vaše izmjene u članku o [[Milan Gorkić|Milanu Gorkiću]], pa iz moga skromnog gledišta mislim: ::a) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&diff=prev&oldid=42558495 ova izmjena] – lijepo, ali ovdje bi bilo dobro dodat izvor; ::b) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&diff=next&oldid=42558495 ova izmjena] – nepravila na razini metodologije. Imamo naizgled dva izvora koja su u skobu (Lazitch&Drachkovitch protiv "93_7.pdf"). Kao prvo, biblioteka znaci.org je odličan izbor vrlo dobrih izvora, ali ne čini po sebi valjan izvor. Tekst koji citirate nema naslova, ne znam gdje je objavljen, tko ga je napisao, koje godine. Ne zaboravite da i u Boleian Library u Oxfordu možete naći trash knjigu s namjernim historijskim falsifikatima u njoj. Kako? Pa jednostavno, unio ju neka megalomanska budala, koja je knjigu prethodno isprintala u zamoizdanju i svašta nabubala u njoj. I jednog dana posložila svoj rad pored ostalih knjiga. Više sam puta osobno izbrisao dobre doprinose na sh.wikipediji iz razloga što nemaju izvora ili je izvor loše postavljen. Ako pišeš ozbiljno, tvoja je dužnost da dosljedno citiraš izvor. Drugo: ovdje problem je "Buharinova podrška". Nisam poznavalac teme, ali ako dva izvora tvrde različito, dobra praksa je citirat skromniju verziju istine, podržat ju s izovorom, pa u <u>Napomenama</u> dodati verziju beta iste priče i navesti izvore. ::c) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&diff=next&oldid=42558496 ova izmjena] – ne brisati referencirane rečenice, jer 1) tko ste vi da odlučujete to? Imate li katedru u historiografiji u nekome uvaženom institutu? Jeste li objavili ikakvo znanstveno istraživanje po temi? Molim vas… To, od moje strane, a zapravo ste započeli edit war s korisnikom koji je sastavio tekst koji ste obrisali. S time, ne kažem da nemate pravo što se protivite rečenici ili što biste ju izbrisali, nego upućejem vas na činjenicu da tamo gdje je tekst podržan s izvorima, tu je bolje biti za trun oprezniji; ::d) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&diff=next&oldid=42558497 ova izmjena] – vidi gornji komentar a); ::e) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&diff=next&oldid=42558499 ova izmjena] – forma je okej, ali sumnjiva mi je rečenica "Gorkić je jedna od '''retkih''' žrtava represija koja je rehabilitovana". Rehabilitacijâ je bilo pa mogao bih citirat više imena. Ovdje je riječ o aproksimativnoj procjeni. Iz historiografske literature, subjektivne procjene autora su vrlo zanimljive, ali treba ih uvijek odvagati, pa makar to pisao Arnold Toynbee. ::f) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&diff=next&oldid=42558513 ova izmjena] – slažem se, preciznija je; ::g) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&diff=next&oldid=42558514 ova izmjena] – slažem se. Taj je citat zabilježio korisnik @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] u [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&diff=prev&oldid=7632246 ovoj izmjeni]. Mladifilozof je inače vrlo marljiv pisac wiki-članaka i dobro upućen u temu. Mislim da se radi o običnoj obmani, no, ako je za njega atribucija citata točna, onda postoji neki razlog. Možete ga izravno kontaktirat i pitati ga; ::h) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&diff=next&oldid=42558516 ova izmjena] – da, okej. Nemojte zaboraviti izvore, uvijek je bolje s izvorima tamo gdje se spominju treće osobe (Đaković) ili neke značajne uloge; ::i) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&diff=next&oldid=42558517 ova izmjena] – okej, ali ja ne bih tako lako škarama po citatu…; ::j) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&diff=next&oldid=42558518 ova izmjena] – da, odlično. Ipak: zašto brisati Štajnera? Je li vam on antipatičan? ::k) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&diff=next&oldid=42558520 ova izmjena] – odlično; ::l) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&diff=next&oldid=42558521 ova izmjena] – da i ne... Ne slažem se kada prepravljate riječi u citiranome tekstu. Citirani tekst izveden iz tiskane knjige kaže ili a ili b, nije wikipedija pa se prepravljalo dok čitalac čita; Toliko od mene. Dodatno, pripazite na agresivne razmjene, po mome iskustvu one skoro nikada ne donose dobre rezultate na wikipediji, nego samo kafansku atmosferu gdje ljudi psuju kevu jedan drugom radi stvari koji se dešavaju mimo/daleko/pored njihovih života. Uljudnim razgovorom se ide puno dalje. Ako vam treba pomoći, samo recite, tu smo. LP – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 26. februara 2026. u 17:31 (CET) :Dragi kolega @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] :Hvala vam na odgovorima. :# "Lazitch&Drachkovitch" je potpuno nelegitiman izvor za tu informaciju, konkretno u delu o Gorkiću postoje najmanje 3, 4 očigledne greške i taj izvor je diskreditovan (netačne su godine, kao i brojni podaci koje su kasniji istoričari otkrili)... Izvor o Buharinu je očigledno neozbiljan (i dolazi od Ante Cilige) i zapravo se namerno provlači po hodnicima istorije... Svako ozbiljno istraživanje pokazuje da je u pitanju podmetačina. Gorkić se možda znao sa Buharinom 1928 (ili 1926, kako opet kaže Ž. Pavlović) godine ali je već od 1929 protiv njegove politike i 1932. Buharin nije mogao da ga "postavi" ni na šta a kamoli da mu bude mentor (inače Buharin tada više nema moć da ni u SSSR postavi domara biblioteke a kamoli da komanduje po Kominterni) :# Štajnera treba izbaciti jer laže kao pas i dodvorava se Titu. :# ... :Međutim, dok ne objavim rad o tome zaista ostaje moja reč protiv nečije druge. Ja sam se malo zaleteo, i to sam rekao i kolegi @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]... Voleo bih da povučem sve predloge za sada i onda da ih spakujemo kasnije skupa na mnogo kvalitetniji način... :Da li se slažete sa tim? Ne bih voleo da za sada ubacujemo nikakve nove izvore i reference niti bilo kakve teze, ništa, ni one izmene koje ste podržali ni one koje niste. Ja ću uskoro objaviti jedan naučni istoriografski rad na ovu temu i onda će nam sve biti mnogo lakše. Voleo bih da me podržite u tome i da povučemo za sada sve ove predloge jer mogu da unesu zabunu i da naštete i samom radu i samom wiki članku. :Sa kolegom @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] nije bilo nikakve kafanske rasprave niti ružnih reči, več žustrog intelektulanog obračuna i borbe za nauku, čemu svaki galileovac može samo da aplaudira. Ne mogu da uputim izvinjenje jer kolegi Edgaru nisam ništa niti ružno rekao niti ružno poželeo, ali mogu da izrazim žaljenje zbog bezveznih nesporazuma koje zaista, kao što vidimo, možemo lepše rešavati i za to preuzimam deo odgovornosti na sebe. Ali tražim i malo razumevanja, jer se bavimo temom jedne sudbine nad kojom je izvršena nepravda i za koju očigledno nije dovoljno samo napisati istinu nego se za nju i noktima i zubima boriti. :Hvala vam @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] i @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] na vašem izdvojenom vremenu i strpljenju i nadam se da ćemo uspostaviti korektnu i prijateljsku saradnju. Živeli – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 27. februara 2026. u 22:49 (CET) ::P.S. Niste baš najbolje pogledali ispravke citata, na primer... Trenutni citati su iškarani makazama a neki su i netačni, ja sam ih sve ispravno popravio (samo jedan sam skratio, ali zato što je nekorektno izvađen iz konteksta... nastavak tog citata bi onda doneo druga značenja, ali bi bio predug, pa sam ga onda u stvari skratio da bih malo rešio taj problem)... To su sada sve nebitni komentari jer mislim i predlažem da za sada sve ove izmene treba povući i spremiti ih bolje, ali morao sam da odgovorim iz neke intelektualne sujete... Još jedan pozdrav (nemojte prenebenuti prethodnu, mnogo važniju poruku... Ovo je samo jedan P.S.) – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 27. februara 2026. u 22:54 (CET) :::P.S.P.S. Dragi @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] moram da Vam kažem da su vaši komentari dosta mršavi.. Takođe, imate ideju da baratate istoriografskom naukom a u stvari nastupate prilično amaterski (hvala vam na pokušajima istoriografskih lekcija, ali to je zaista smešan pokušaj, bez uvrede)... Dalje, niste pregledali ceo moj predlog i celom ste pitanju posvetili jako malo vremena, što je očigledno... Dalje, na nekim mestima nema referenci (npr na fotografiji Dimitrova) jer to nisam znao tehnički da izvedem (odličan je wiki interfejs, ali ne snalazim se uvek)... :::Ovo sam morao da napomenem radi naučne istine, ali još jednom insistiram da se sve moje izmene za sada povuku i ne koriste, da bismo onda ovom pitanju pristupili temeljnije u jednom boljem trenutku... Pozdavljam još jednom srdačno – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 27. februara 2026. u 23:03 (CET) {{Reflist-talk}} :::Poštovani kolega @[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]], mislim da znam o čemu pričam u svojim natuknicama a ipak poštujem i vaše mišljenje. Englezi kažu ''opinions: everybody's got one''. :::Ne slažem se s vama kada me uslovljavate "amaterom" ali dobro... poznajem taj tip rasprava, naše kolumne su prepune kafansko-književnih priča, od Milana Rakića (i prije) pa do Svetislava Basare. :::Ne slažem se s vama kada kažete "radi naučne istine" jer to podrazumijeva da ju vi imate na dlanu. U cijelini. A ako ju imate, onda dozvolite da vam iskažem moje najiskrenije iznenađenje: AMA STVARNO ?!?! :::Ne slažem se kada kažete da Štajner "laže kao pas" jer to podrazumijeva vašu pristranost. Nemojte zaboraviti da i besprijekorna znanstvena remek-djela kroz vrijeme pokazuju svoju točku gledišta, iako su sve činjenice točne i pravilno postavljene. :::Stoga, ipak cijenim vaš strastven rad. Mislim da tu ima iskrenog truda. LP – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 3. marta 2026. u 20:20 (CET) == Nerealan odnos prema članku o Milanu Gorkiću == Da probamo skroz kulturno @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]... Edgar je ponovo jednim klikom promenio sve moje izmene, u koje sam uložio puno truda. Ja nisam uopšte dirao stari članak (osim dve tri uglavnom sitne činjenice koje sam vrlo uverljivo potkrepio). Ubacio sam puno infomracija i sve ih bogato potkrepio referencama. Uglavnom je u pitanju puno citata, fotografija Gorkića iz mladosti, itd, nešto što bi svaki pravi admin wikipedije samo poželeo. Svaka izmena je apsolutno naučno ispravna i detaljno potkrepljena referencama i apsolutno je nedopustivo da se ijedna obriše a kamoli sve, jednim jedinim klikom (što znači da ih Edgar nije čak ni proverio). Molim Vas @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] da ovoga puta dobro proverite sve moje izmene jer ovo prevazilazi svaku meru. Da li ćete me optužiti da sam nevaspitan ako ustvrdim da je već sada ovakvo delovanje definitivno upereno protiv svakog principa slobode enciklopedije Wikipedija? – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 1. marta 2026. u 13:20 (CET) :@[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]]: Ponavljam, lijepo je dogovoreno da će sve izmjene ići na [[Razgovor:Milan Gorkić|ovom mjestu]] prije nego će biti uvrštene u članak. Pobogu. Dakle, uzmi tekst, napravi sve izmjene kao da želiš urediti članak, to će se pregledati i '''kad se pregleda, ako je sve u redu''', izmjene će biti uvrštene. Ne razumijem koliko je ovo nejasno. Izmjene nisu izbrisane, one su u povijesti i mogu se isto tako jednim klikom vratiti. Ono što mi se ne sviđa jest kontradikcija: s jedne strane moliš da sve zanemarimo, da ti damo vremena da nešto napraviš, onda odjednom nasumično kreneš i ponovo drndaš po članku bez ikakvog čekanja. Dogovori se. Ako želiš uređivati članak: gore ti je poveznica, tu ga uređuj kao da je tamo i kad završiš, javi, netko će pregledati izmjene i to ćemo uvrstiti u članak bez problema. Ako želiš čekati, to je isto okej, ali onda se toga drži. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 1. marta 2026. u 13:25 (CET) ::U redu, ja bih uneo još jednu izmenu ali sada si me sprečio jer si mi pobrisao sve reference koje sam uneo... ::Molim vas @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] i @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] da dobro proverite svaku izmenu... Svaka je apsolutno potkrepljena... Nemate prava nijednu da odbacite... ::Ako postoji neka rasprava o ovoj ili onoj izmeni (na primer, u jednoj izmeni citirao sam izvor koji direktno diskredituje prethodno citirani izvor, kao izvor koji je neadekvatan za korišćenje detalja o pojedienim biografijma, a onda dodao još pregršt izvora koji na indirektan način diskredituju taj izvor... Ako npr. smatrate da u istoriografiji odbačeni izvor ipak treba da se koristi, onda treba da vidimo kako da ubacimo i moje informacije, a ne samo da odbacimo moje informacije, koje su solidnije i jače... Dakle ili solidnije i jače informacije treba da preovladaju, ili ako imamo na Wikipediji ljude koji ipak drže i do netačnih informacija, onda bi trebalo makar imati u vidu i jednu i drugu informaciju, u tom smislu je realno očekivati od vas da to inkorporirate, ali ako ste uporni da mi dajete još dodatnog posla, onda me uputite na koji način da uvrstim svoju informaciju a da ni slučajno ne diram dokazano pogrešnu)... ::Koliko sam izbrojao, uneo sam 30 izmena, pri kojoj u nijednoj (osim ove jedne koje sam napomenuo), ne može biti nikakvog spora i one sve moraju biti integrisane (kao što mora i ta jedna koju sam posebno napomenuo, osim što ćete vi kao gospodari sudbina da odlučite na koji će se način integrisati)... ::P.S. Edgar, ja nisam nasumično ništa opet krenuo da radim a naročito ne da "drndam" (da li je ovo prikladan rečnik? pritom znamo ko drnda a ko ozbiljno pristupa ovom članku) nego sam shvatio da je nužno doraditi tekst u njegovim ključnim elementima jer i Wikipedija isto tako pravi istorijski narativ koji utiče i na samu istoriografiju. Te glavne izmene ne moraju da se odražavaju na širi istoriografski rad koji o tome pripremam... U svakom slučaju, iako deluje zbunjujuće, nije u pitanju kontradikcija, ali u svakom slučaju se zahvaljujem na razumevanju u tom smislu. – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 1. marta 2026. u 13:42 (CET) :::Ovako, frende, sam si se predstavio kao režiser, dakle ne historičar. Ovo što ti trenutno činiš predstavlja originalno istraživanje, što je na Wikipediji '''strogo zabranjeno''' ([[w:en:Wikipedia:No original research|vidi ovdje]]), ali toleriramo ti i to. Ja ću ti sada na linkanu stranicu za razgovor članka zalijepiti tvoju zadnju verziju i tu uređuj. Kad završiš s uređivanjem, obavijesti nas pa ćemo pregledati i to je to. Kao što sam ti rekao, nemam ni vremena ni volje raspravljati se s tobom, a posebice ne svaki put isto. Tu radi i to je to. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 1. marta 2026. u 13:54 (CET) ::::Ti se prijatelju nisi niti predstavio, znači trenutno nisi ni istraživač nego niko. Potpuno je nerealno da me ovako ad hominem predstavljaš i zloupotrebljavaš moje privatne informacije, to bi trebalo da je '''strogo zabranjeno'''. U mom članku '''NEMA nikakvog ORIGINAL RESEARCH-A''' nego '''isključivo referenci na objavljene radove'''. Bukavalno trošiš vreme da se blamiraš umesto da ga trošiš na ono za šta si angažovan na Wikipediji a to je da odgovorno održavaš stranice i proveravaš članke. – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 1. marta 2026. u 14:18 (CET) :::::Piše ti gore, ja sam Edgar Allan Poe! :D Ostalo smo si sve rekli, dobio si tekst, dobio si upute tako da - smatram ovo završenim razgovorom, barem na ovom mjestu. O članku ćemo na za to prikladnom mjestu :) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 1. marta 2026. u 14:24 (CET) ::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] slažem se i drago mi je da si se otarasio suvišnih komentara koji sprečavaju fokusiranje na članak... ::::Video sam da si okačio tamo članak, i odgovorio... Samo da vas obavestim ovde, da tamo ne pravim dodatne poruke i dekoncentraciju @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] i @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]: nažalost nisam tehnički potkovan da tamo dalje nastavljam da ispravljam članak u kodu (možda i jesam, ali ko će sad i to)... Neka bude ovako, vi već sad možete da krenete da evaluirate članak, a ja sam pripremio još dve, tri izmene koje ćemo kasnije inkorporirati... – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 1. marta 2026. u 14:28 (CET) :::Poštovani kolega @[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]], :::Možda sva ova naša priča je postala napeta oko nečega što nebi trebalo. Uostalom, mogli bismo i cijeli članak o Gorkiću izmijeniti i svesti na pet rečenica i ostao bi minimalan ali ipak enciklopedičan članak. Iz toga razloga, napravio sam ogranak na vašoj stranici na kojem možete nastaviti vaš rad i nitko vam neće ometati. Istovremeno sam zaključao na duže vrijeme glavni članak o Gorkiću tako da bismo izbjegli nepotrebne sporove. Moj prijedlog je da nastavite svojim radom na spomenutoj stranici (dakle: [[Korisnik:Savez rada/Milan Gorkić|ovdje]]) te kada ga budete dovršili moći ćemo ga ispitati i objaviti. Moj savjet je da dodate izvore gdje god je to potrebno, te iskoristite stranicu za razgovor istog prostora ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada/Milan Gorkić|ovu]]) da biste objasnili detaljno neke pasuse i svoje odluke. To će podržati i uvažiti vaš rad. :::S poštovanjem, – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 3. marta 2026. u 20:02 (CET) ::::Hvala na odgovoru @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]], i hvala ne celoj postavci... ::::Ima još prostora da se članak popravi, čak i u ovom formatu (koji je neka rasprava starog i novog članka, i time ima neki svoj poseban okvir i dinamiku, u nekom vidu ograničen, a u nekom vidu možda otvori neki pravac koji bez toga ne bi, jer uopšte sva je nauka jedna velika rasprava starog i novog)... ::::Pozdrav, javiću kad mislim da je novi članak dobro uokviren i sveden i da se može bez muke evaluirati... – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 4. marta 2026. u 05:55 (CET) :::::Poštovani i dragi @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] i @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]], :::::Po dogovoru, ja sam na [[Korisnik:Savez rada/Milan Gorkić|'''ovom linku''']] uneo izmene u članak koji je predmet naše obrade, i mogu da zaključim da su one finalne. :::::[[Korisnik:Savez rada/Milan Gorkić|Ovaj link]] je, kako je na jednom mestu zabeležio @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]], trajaće do 01.06.2026, dakle još nešto više od 20 dana, što je mislim sasvim dovoljno za vašu evaluaciju... Molim vas da se prema njoj ponesete krajnje odgovorno i da joj pristupite vrlo skoncentrisano. :::::Siguran sam da ćete tada uvideti da sam pri finalnim izmenama ispoštovao doslovno sva vaša upustva... Niti jedna reč ili rečenica iz starog članka, osim možda jedna ili dve za koju je to bilo nužno, nije izmenjena. Oni netačni podaci ili tendenciozna tumačenja su jednostavno dopunjena valjanim citatima i podacima... Od izuzetaka možemo navesti primer da je izmenjeno da je Gorkić ubijen kao "gestapovski špijun", što je u starom članku izneseno u samom uvodu kao nekakav fakt, a što je bez ikakvog uporišta - budući da za takvu optužbu ne postoje valjani izvori, a istovremeno u literaturi se provlače optužbe i da je bio (pre svega) engleski, zatim jugoslovenski i svačiji drugi špijun, te da na kraju uopšte i nije bio nikakav špijun - te pa bi dopuna takve informacije izgubila smisao, a taj je deo rečenice zamenjen prosto u to da je ubijen kao apstraktni "neprijatelj naroda" (što je i zvanična optužba, potkrepljena primarnim izvorima). Takođe su izmenjeni neki neverovatno netačni biografski podaci o poreklu njegove porodice, profesiji njegovog oca itd. Osim tih, doslovno nijedna druga reč ili rečenica iz starog članka uslovno rečeno nije ni taktnuta, već su netačnosti i tendencioznosti prosto nadopunjeni tako da stvore celovitiju sliku... Takođe je zamenjena i naslovna fotografija, a unete su i neke nove... :::::P.S. Dragi @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] uneo sam jednu izmenu na tvoju stranicu, u ovom delu rasprave, tj. izbrisao sam jedan davni copy-paste predlog članka koji je prosto rušio preglednost cele rasprave i koji je suvišan ako imamo u vidu novi link... :::::P.S.P.S. Savetujem i da bacite oko na vrlo uspešnu saradnju koju sam u vezi [[:hr:Josip_Čižinski|biografije Milana Gorkića]] uspostavio sa adminima hr.wikipedije... Takva uspešna saradnja i sa adminima sh.wikipedije je nužna kako bi se nastavio Wiki rad na naučno istoriografskoj formulaciji Gorkićeve biografije, a u ostalom i započelo sa intervencijama i na ostalim wikipedijama, poput en.wikipedije, sr.wikipedije itd, koje bi bile nesolidne bez sh.wikipedije kao stožera. :::::Srdačni pozdravi i nadam se da ćemo ovaj put uspostaviti besprekornu saradnju, jer nema nikakvog razloga da bude drugačije. K.R. – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 4. maja 2026. u 06:44 (CEST) == Stranica Aleksa Đukanović == Zašto si obrisao stranicu Aleksa Đukanović? Srpsko-hrvatska Vikipedija je toliko siromašna, između ostalog, zahvaljujući i tebi, bez relevantnih članaka, sa siromašnim fondom. Vrati stranicu koju si obrisao jer ne postoji nijedan razlog da je obrišeš. Ne može biti promocija nešto što govori o autoru koji piše na bshc jeziku i koji je objavio 20 knjiga. Ti ili ne poznaješ dovoljno kulturu ovog prostora ili si jasno zlonamjeran pa brišeš sve što nije po volji nacionalističkih krugova koji vladaju ovim prostorima. – [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 31. marta 2026. u 15:39 (CEST) :@[[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]]: [[Wikipedija:Administratorska tabla]] - ovdje možeš uložiti prigovor i tražiti vraćanje članka. Zdravoseljački komentari me ne zanimaju, nemam energije više. Kako kaže Jasmin, ''Umoran, umoran sam prijatelju, umoran...'' :) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 31. marta 2026. u 15:42 (CEST) ::onaj tko je ''umoran i nema energije'' treba da se spremati na ''dalek put''... a ne da se miješa i uništava ono što ne razume... Briši članke o wc školjkama a ne o relevantnim imenima ovog prostora. – [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 31. marta 2026. u 16:09 (CEST) == You may be an eligible candidate for the U4C election == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Greetings, The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] seeks candidates for the 2026 election. The U4C is the global committee responsible for overseeing enforcement of the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct]]. Elections are held annually, if elected a committee member serves for two years. This year the U4C requires candidates to hold administrator rights on at least one wiki, which is why you are being contacted as you appear to hold this right. There are other requirements, such as candidates must be at least 18 years old and may not be employed by the Wikimedia Foundation or other related chapters and affiliates. You can find more information in the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026#Call_for_Candidates|call for candidates on Meta-wiki]]. Additionally, the committee's working language is English; some ability to communicate in English is required. The election opens on 18 May, if you are eligible and interested you have until 10 May to submit your candidacy. There will be a week in between for candidates to answer questions from the community. Voting takes place privately in [[m:Special:MyLanguage/SecurePoll|SecurePoll]], successful candidates must receive at least 60% support. More information is available on [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|the 2026 Elections page]], including timelines and other candidacy information. If you read over the material and consider yourself qualified, please consider submitting your name to run for the committee. If you think someone else in your community might be interested and qualified, please encourage them to run. In partnership with the U4C -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 28. aprila 2026. u 22:11 (CEST) </div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Keegan (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Keegan_(WMF)/test&oldid=30472482 --> == Srpskohrvatski / српскохрватски == Hello. I'm looking for Serbo-Croatian translation of descriptions of a few items for Wikidata. Would you help? – [[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Eurohunter|razgovor]]) 21. maja 2026. u 20:37 (CEST) :@[[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]]: I might, depending on the topic and my knowledge of it. Which items are we talking about? – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 21. maja 2026. u 22:58 (CEST) :: I'm looking for translations of: ::: "studio album by Basshunter" ::: "compilation album by Basshunter" ::: "song by Käärijä and Basshunter" ::: "single by Käärijä and Basshunter" ::: "promotional single by Basshunter" ::: "music video by Basshunter" ::: "lyric video by Basshunter" ::: "Basshunter discography" ::: "Basshunter videography" :::: [[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Eurohunter|razgovor]]) 22. maja 2026. u 13:22 (CEST) :::"studijski album Basshuntera" :::"kompilacijski album Basshuntera" :::"pjesma koju izvode Käärijä i Basshunter" :::"singl Käärije i Basshuntera" :::"promotivni singl Basshuntera" :::"spot Basshuntera" :::"spot s tekstom Basshuntera" :::"diskografija Basshuntera" :::"videografija Basshuntera" :::@[[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]]: I hope this helps. If this is for a WikiData description, it is completely fine. If you're talking about specific links for this Wikipedia, then we have some local rules to apply, so if you need those titles as well, just tell me. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. maja 2026. u 13:46 (CEST) :::: Thanks a lot. It would be Latin version for sh-latn. Are you able to do also Cyrylic version for sh-cyrl? The main sh use Latin script after sh-latn opposite to sr (Serbian), which use Cyrylic script after sr-cyrl? [[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Eurohunter|razgovor]]) 22. maja 2026. u 17:39 (CEST) :::::@[[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]]: You're welcome; here is the cyr version (in accordance with Serbian otrography): :::::"студијски албум Бејсхантера" :::::"компилацијски албум Бејсхантера" :::::"песма коју изводе Керије и Бејсхантер" :::::"сингл Керије и Бејсхантера" :::::"промотивни сингл Бејсхантера" :::::"спот Бејсхантера" :::::"спот с текстом Бејсхантера" :::::"дискографија Бејсхантера" :::::"видеографија Бејсхантера" – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. maja 2026. u 17:47 (CEST) :::::: sh, sh-latn and sh-cyrl added. Are you also able to make standard, Latin and Cyrylic Serbian, are they all the same or you are uncertain? As I understood it's kinda like Serbo-Croatian is equivalent of international English while Croatian is equivalent of American English and Serbian is equivalent of British English and both are the same languages just Croatian and Serbian are more different? [[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Eurohunter|razgovor]]) 22. maja 2026. u 18:34 (CEST) :::::::@[[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]]: The Serbian is the same as the cyr version above, as for the standard Serbian latin ortography, here it is: :::::::"studijski album Bejshantera" :::::::"kompilacijski album Bejshantera" :::::::"pesma koju izvode Kerije i Bejshanter" :::::::"singl Kerije i Bejshantera" :::::::"promotivni singl Bejshantera" :::::::"spot Bejshantera" :::::::"spot s tekstom Bejshantera" :::::::"diskografija Bejshantera" :::::::"videografija Bejshantera" – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. maja 2026. u 18:36 (CEST) :::::::: Thanks. All added. [[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Eurohunter|razgovor]]) 22. maja 2026. u 20:23 (CEST) == Brisanje stranice == Pokušavao sam da nađem, ali nigdje nisam našao nikakvo objašnjenje zašto mi je stranica koju sam juče kreirao obrisana, pozdrav. – [[Korisnik:Zoyzee|Zoyzee]] ([[Razgovor s korisnikom:Zoyzee|razgovor]]) 26. maja 2026. u 08:23 (CEST) == Wikipedia Asian Month 2025 Golden Barnstar == <div lang="en" dir="ltr"> <div style="text-align: center;"> [[File:2025 Wikipedia Asian Month Special Barnstar.png|500px]]</div> [[User:Betty2407|Betty2407]] ([[User talk:Betty2407|talk]]) 08:38, 6 June 2026 (UTC) on behalf of Wikipedia Asian Month User Group </div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Betty2407@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Betty2407/WAMMassMessagelist2&oldid=30642952 --> == Nova spomenica! == {| style="background-color: var(--background-color-success-subtle, #fdffe7); border: 1px solid var(--border-color-success, #fceb92); color: var(--color-base, #202122);" |rowspan="2" style="vertical-align: middle; padding: 5px;" | [[Datoteka:CEE Spring 2026 Blue Barnstar.svg|100px]] |style="font-size: x-large; padding: 3px 3px 0 3px; height: 1.5em;" | '''Zvjezdica CEE Proljeća 2026.''' |- |style="vertical-align: middle; padding: 3px;" | Dragi kolega Edgar Allan Poe, ovom spomenicom ti želim zahvaliti na učešću u akciji i takmičenju [[Wikipedija:CEE Proljeće 2026.|CEE Proljeće 2026.]] i čestitati na ostvarenom rezultatu. S više od 500 kilobajta doprinesenog teksta ostvario si uvjerljivo najbolji rezultat i zauzeo prvo mjesto na ljestvici. Tvoj je rad bio važan dio uspjeha ove akcije na srpskohrvatskoj Wikipediji. Čestitam ti od srca i nadam se još mnogim ovakvim takmičenjima i zajedničkim akcijama! – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 16. juna 2026. u 22:48 (CEST) |} : <nowiki>:</nowiki>') – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. juna 2026. u 01:32 (CEST) == York / Jork == E zdravo Edgare! Vidim da si zamenio razvrstavanja što bi i trebalo da bude, nego je mene zbunilo što ima dole još jedna odrednica koja se zove [[Jork (Nemačka)]] pa nisam znao da li da je objedinim u [[York (razvrstavanje)]]. Šta misliš? – [[Korisnik:SimplyFreddie|SimplyFreddie]] ([[Razgovor s korisnikom:SimplyFreddie|razgovor]]) 25. juna 2026. u 13:40 (CEST) :@[[Korisnik:SimplyFreddie|SimplyFreddie]]: Aha, u tome je stvar. Mislim da ne treba. To je "Jork", ono treba ići ili u "Jork (razvrstavanje)" kao posebno (ali mislim da za to nema potrebe jer ih nema toliko) ili nigdje; jer čudno je, ipak, da u "York" stoji "Jork"... nekoga može zbuniti :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 25. juna 2026. u 13:49 (CEST) {{ping|Edgar Allan Poe}} Ma da, to je to, hvala! – [[Korisnik:SimplyFreddie|SimplyFreddie]] ([[Razgovor s korisnikom:SimplyFreddie|razgovor]]) 25. juna 2026. u 13:51 (CEST) ==NGE== Hi. Sorry for this, but I dunno how to solve this otherwise. Years ago, IIRC, you edited the Neon Genesis Evangelion Feautred Article. Now, since it's a FA, I don't want to edit something without knowing the language. In the NGE article, I edited one passage, which is "Prema Annu, Rei je šizofren lik[71] te predstavlja nesvjesno u Shinjiju,[61] a Kaworu je njegova jungovska sjena" here on sh.wiki. I translated this again as "According to Anno himself, his original plan envisioned Rei as a schizophrenic character[86][87] and the "unconscious Shinji". Basically, Anno is technically talking about ''his original plans'', and he says ''unconscious Shinji'', not ''Shinji's unconscious''. Also, my translation of the last passage about Kaworu is technically correct, but it can be misunderstood—and unfortunately some people have misunderstood it, assuming that I mistranslated it, UGH. It would be better to clarify that Kaworu is Anno's Jungian shadow, not Shinji's (his=Anno's shadow). Strictly speaking, that's what I've always meant, but some users objected because the pronoun "his" could be interpreted ambiguously. Can you edit this for me on sh.wiki? Thanks, and nice summer to you, dude! So sorry for this!– [[Korisnik:TeenAngels1234|TeenAngels1234]] ([[Razgovor s korisnikom:TeenAngels1234|razgovor]]) 7. augusta 2026. u 15:49 (CEST) :@[[Korisnik:TeenAngels1234|TeenAngels1234]]: Hello! I think I've made the distinction clear(er) now. Could you please check and tell me if anything else needs editing? Sorry for the late reply, and do not worry - it's a pleasure. Have a great summer as well! :) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 8. augusta 2026. u 19:23 (CEST) of8ubb1lsbqxbc2uv9b4fbx1izazu4d Torcida 0 111525 42669449 42669176 2026-08-08T12:05:42Z Vipz 151311 uklonjene 2 izmjene od [[Special:Diff/42669175|42669175]] do [[Special:Diff/42669176|42669176]] 42669449 wikitext text/x-wiki {{otheruses}} [[Datoteka:The_Hajduk_Split_-_Dinamo_Zagreb_derby.jpg|thumb|300px|Koreografija Torcide tijekom [[vječni derbi|vječnog derbija]].]] [[Datoteka:Pauci-Hajduk.JPG|thumb|300px|Koreografija Torcide posvećena [[4. gardijska brigada "Pauci"|4. gardijskoj brigadi]], na utakmici [[HNK Hajduk Split|Hajduk]] - [[FK Budućnost Podgorica|Budućnost]], [[UEFA Europska Liga|Kup UEFA]], [[2. 8.|2. kolovoza]] [[2007]].]] '''Torcida''' je navijačka skupina [[HNK Hajduk Split|Hajduka]], osnovana [[28. 10.|28. listopada]] [[1950]]. godine.<ref>[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20040401/mozaik01.asp Torcida - najstarija navijačka skupina]</ref> Klub navijača djeluje na adresi ''Zrinsko-Frankopanska 17, Split''. Slogan navijača je "Hajduk živi vječno", kojim se svjedoči o dugoj i kontinuiranoj tradiciji imena koje opstoji bez promijene od osnivanja do danas (države i lige su propadale, Hajduk "živi vječno"). Članovi Torcide kao i ostali najvatreniji navijači kluba okupljaju se na [[Gradski stadion u Poljudu|poljudskom]] sjeveru odakle gromoglasnim navijanjem bodre svoj klub. == Historija == === Osnivanje i počeci === Osnivanju Torcide prethodilo je organizirano navijanje još od osnivanja Hajduka 1911. godine. Prvi organizirani odlazak navijača na domaće gostovanje zabilježeno je [[1927]]. protiv [[HAŠK]]-a u [[Zagreb]]u, a na inozemno gostovanje [[1936]]. protiv ''Rome'' u [[Rim]]u. Torcida je osnovana [[1950]]., uoči [[fudbal|nogometne]] utakmice sa [[FK Crvena zvezda Beograd|Crvenom Zvezdom]]. Splitski studenti koji su studirali u [[Zagreb]]u željeli su napraviti dotada neviđen spektakl kako bi pomogli svojim ljubimcima i u tome su i uspjeli. Po uzoru na [[brazil]]ske navijačke skupine koje su u to vrijeme postale poznate (te godine se u igralo obnovljeno [[Svjetsko nogometno prvenstvo]] u [[Rio de Janeiro|Rio de Janeiru]]), Hajduk je [[29. 10.|29. listopada]] pobijedio Zvezdu rezultatom 2:1, pobjedonosnim zgoditkom koji je postigao legendarni igrač Hajduka [[Božo Broketa]] u 86. minuti. Slavlje je bilo neopisivo, ljudi su plakali od sreće, grlili se i ljubili kopačku kojom je Broketa dao gol, čitao se posmrtni govor Crvenoj zvezdi ... Te sezone momčad Hajduka osvojila je prvenstvo bez ijednog poraza, što je do danas ostao nenadmašeni rekord. Nakon te utakmice [[komunistička partija Jugoslavije|partijske]] i državne strukture, na osobnu intervenciju [[Milovan Đilas|Milovana Đilasa]], represivno su nastupili prema Torcidi i njezinim pripadnicima. Poraz u svemu privilegirane Zvezde i okolnosti oko njega teško su zasmetale tadašnji režim u [[Beograd]]u. Vodstvo Hajduka bilo je sankcionirano, djelovanje Torcide i njeno ime zabranjeno, a neki od pripadnika su pritvoreni i protiv njih je pokrenut postupak. Jedan od osnivača, '''Vjenceslav Žuvela''', isključen je iz KPJ i osuđen na tri godine zatvora. Kasnije mu je kazna smanjena na tri mjeseca. Unatoč zabrani isticanja imena i organiziranog djelovanja, navijači su nastavili pružati veliku podršku svom klubu i igračima. Prvi značajniji slučaj nasilja navijača na stadionu datira iz susreta sa "Sarajevom" od [[1. 10.|1. listopada]] [[1961]]. godine kada je nakon utakmice napadnut sudac Aleksandar Škorić koji je poništio izjednačujući gol Vidoševića, po mišljenju Splićana neopravdano. Škorić je pretučen, a u gledalištu je došlo do vandalskih ispada, posljedicom čega je "Hajduk" morao tri utakmice odigrati u [[Šibenik]]u. Drugi put se incident velikih razmjera dogodio [[11. 9.|11. rujna]] [[1966]]. godine kad je masa navijača razočarana porazom "Hajduka" priredila masovnu tučnjavu i kad su demolirali dom, tribine i golove. Splićani su nakon toga kažnjeni igranjem jedne utakmice u [[Rijeka|Rijeci]]. === Hrvatsko proljeće i slavne godine === Tako je Torcida nastavila svoje djelovanje u ilegali. Početkom [[70-e|70-ih]] godina manja skupina najgorljivijih pristalica Hajduka počinje se kontinuirano okupljati na sredini istočnog stajanja na [[Stari plac|Starom placu]] i s tog mjesta predvoditi bodrenje. Tijekom ovog desetljeća navijači usvajaju ''južnjački'' način navijanja, koji karakterizira isticanje velikog broja klupskih zastava i transparenata i velikim povorkama koje pod tim obilježjima kluba marširaju gradom uoči i nakon važnih utakmica. Također, dijelom usvajanju i ''sjevernjački'' tip navijanja koji se manifestira nošenjem šalova i iskazivanjem nasilnih obrazaca ponašanja, naročito prema suparničkim navijačima. Uz skandiranje počinju se sve učestalije koristiti navijačke himne. Nasilnički obrasci ponašanja navijača toliko su se bili proširili da većina simpatizera drugih klubova sve do kraja sedamdesetih nisu u većem broju dolazili na utakmice svojih klubova u Split, dok su s druge strane hajdukovci pratili svoj klub po cijeloj bivšoj [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]]. Pojavom [[Hrvatsko proljeće|hrvatskog proljeća]] početkom 70-ih, ponovo se rasplamsava nacionalni naboj koji je tinjao u srcima Hajdukovih navijača. Pojavljuju se zastave navijača s ucrtanim izvornim grbom Hajduka u kojem se unutar plavog kruga nalazi [[Grb Hrvatske|Hrvatski grb]]. Poznat je iz toga vremena silan bunt i višednevne demonstracije koji je (zbog registriranja prekinute utakmice Hajduk - OFK Beograd 0:3) rezultirao bacanjem u more automobila sa beogradskim tablicama na [[Splitska Riva|splitskoj Rivi]]. Krajem '70-ih jedan dio ultrasa izdvaja se neformalna skupina '''Nesvrstani''', koji su na rukavima jeans jakni isticali svoj znak, na kojem su uz slovo "N" i crveno-bijelo-plavu oznaku stajale riječi "Patria nostra" ("Naša domovina"). Tijekom [[1978]]. i [[1979]]. sastajali su se u jednoj prostoriji u užem središtu grada, na zidu koje je bila obješena hrvatska trobojnica. U razdoblju '70-ih Hajduk je nanizao velike rezultate (četiri osvojena prvenstva i pet kupova). Na takve iznimne uspjehe nadovezalo se održavanje [[Mediteranske igre|Mediteranskih igara]] u Splitu [[1979]]. godine u sklopu kojih je podignut novi gradski stadion na Poljudu, koji je postao novi Hajdukov dom. === Obnova djelovanja === Ime Torcida javno se počelo ponovo koristiti 1981 godine kada su nove generacije navijača Hajduka željele starim imenom i navijanjem proslaviti voljeni klub. Od tada su se navijači počeli okupljati na sjeveru novog stadiona na Poljudu. Nakon Torcide, krajem [[1980-e|1980-ih]] nastale su i navijačke skupine ostala tri velika kluba u Jugoslaviji - [[GNK Dinamo Zagreb|Dinama]], [[FK Partizan|Partizana]] i Crvene Zvezde, ali i one manjih klubova. U ovom periodu počinju se pojavljivati širom grada grafiti na kojima su isticana obilježja Torcide i Hajduka. Pišu se i [[politika|politički]] grafiti s porukama "Sretan Božić, braćo Hrvati" i "Smrt komunizmu". Dio navijača prosvjed protiv društva počinje sve otvorenije zasnivati na stanovitom nezadovoljstvu u svezi s nacionalnim slobodama [[Hrvati|Hrvata]] i ukupnoga stanja međunacionalnih odnosa u tadašnjoj Jugoslaviji. Izgredi navijača sa sjeverne tribine postajali su sve češći i s neželjenijim posljedicama. Tako je uoči utakmice "Hajduk" - "Tottenham", održane u Splitu u travnju [[1984]]. godine jedan navijač na centru igrališta zaklao pijetla, budući da se navijači [[london]]skoga kluba, čiji je simbol tetrijeb, kolokvijalno nazivaju "pijetlovima". Na to je reagirala [[UEFA]] zabranom igranja jedne međunarodne utakmice u Splitu. Sredinom 80-ih godina 20. stoljeća, navijački [[huliganizam]] postaje zastupljen među članovima Torcide, ali i i problemi narkomanije. Organizirane grupacije Torcide počinju se širiti i izvan grada pa se na stadionu počinju pojavljivati transparenti navijača Hajduka iz okolnih mjesta, a kasnije i sve šire. === Osamostaljenje Hrvatske i HNL === Krajem [[1980-e|1980-ih]] i početkom [[1990-e|1990-ih]], stanje u Jugoslaviji se zaoštrava. Torcida je napravila prvi korak i izrazila veliko nezadovoljstvo stanjem u Jugoslaviji - prekidom utakmice u [[Split]]u protiv [[FK Partizan|Partizana]], paljenjem [[zastava SFRJ|jugoslavenske zastave]], gromoglasnim uzvikivanjem hrvatskog imena, zazivanjem skore hrvatske neovisnosti i pjevanjem hrvatskih pjesama. Za vrijeme [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] mnogi su Torcidaši zajedno sa svojim kolegama iz drugih navijačkih skupina stali u prve redove fronte da bi obranili svoju domovinu. Spomen-ploča na sjevernoj strani poljudskog stadiona nosi imena 27 pripadnika Torcide poginulih u borbi za neovisnost Hrvatske. Osim brojnih podskupina Torcide organiziranih po splitskim četvrtima ([[Bačvice]],[[Baterjelo]], [[Brda (Vlasenica)|Brda]], [[Meje]], [[Mertojak]], [[Radunica]], [[Split 3]] itd.), brojne podružnice Torcide organizirane su kako u zemlji ([[Sisak]], [[Zagreb]], [[Rijeka]], [[Makarska]], [[Zadar]], [[Šibenik]], [[Pakoštane]], [[Trogir]], [[Duće]], [[Vinkovci]], itd.), tako i u Europi ([[Düsseldorf]], [[Mostar]], [[Rotterdam]], [[Ljubljana]], [[Stuttgart]], [[Zü­rich]] itd.). == Statut KN Torcida == Statut Kluba donijela je [[10. 1.|10. siječnja]] [[1998]]. godine Skupština Kluba navijača Hajduka - "Torcida" Split. === Osnovne odredbe, djelatnost i članstvo === Tim statutom donesene su odredbe imenu i sjedištu kluba (''čl. 2.''), o grbu (''čl. 4.'') i sl. Klub zastupaju Predsjednik i Tajnik (''čl. 6.''). Među djelatnosti kluba navode se, između ostalog, poticanje organiziranog navijanja na utakmicama HNK "Hajduk", organiziranje putovanja na utakmice HNK "Hajduk" izvan Splita, borba protiv navijačkog nasilja na stadionima i organizirano okupljanje članstva (''čl. 8.''). Članstvo je dostupno svim zainteresiranima (''čl. 10.'') uz plačanje članarine (''čl. 13.)''. === Upravna tijela kluba === Upravna tijela kluba su Skupština, Predsjedništvo, Nadzorni odbor i Stegovna komisija (''čl. 17.''). '''Skupština''' je najviše tijelo upravljanja Klubom, koju sačinjavaju svi članovi Kluba (''čl. 18.''). Može biti redovita, izborna i izvanredna, a redovito zasjeda jednom u tijeku godine, dok se izborna sjednica Skupštine održava svake četiri godine. Sjednice Skupštine saziva Predsjedništvo Kluba (''čl. 19.''), a predsjedava joj predsjednik kluba (''čl. 20.''). Izvršne funkcije obavlja '''Predsjedništvo Kluba''' (''čl. 23.'') koje čini devet članova, a sjednice Predsjedništva saziva predsjednik kluba (''čl. 24.''). Predsjedništvo, između ostalog, bira i imenuje tajnika i blagajnika Kluba, saziva Skupštinu, utvrđuje prijedloge programa djelatnosti i planove rada, upravlja imovinom Kluba i podnosi izvješća o radu Skupštini Kluba (''čl. 25.''). '''Nadzorni odbor''' Kluba prati i nadzire rad tijela utvrđenih Statutom, a o svom djelovanju treba obavještavati skupštinu. Nadzorni odbor posebno nadzire materijalno i financijsko poslovanje Kluba. (''čl. 28.''). Sastoji se od tri člana, a odluke donosi većinom glasova (''čl. 29.''). '''Predsjednika Kluba''', koji je po funkciji i predsjednik Predsjedništva, bira Skupština na mandat od četiri godine. Predsjednik, između ostalog, zastupa Klub, pokreće raspravu o određenim pitanjima, brine se o upoznavanju javnosti s radom Kluba, Skupštine i njezinih tijela i rukovodi radom Skupštine i Predsjedništva. U slučaju odsutnosti zamjenjuje ga tajnik Kluba (''čl. 30.''). '''Tajnika Kluba''' bira i imenuje Predsjedništvo na mandat od četiri godine za obavljanje stručno-administrativnih poslova u Klubu. On vodi Registar članova, u odsutnosti zamjenjuje predsjednika Kluba i brine se za organiziranje i odlazak članova na nogometne utakmice s HNK "Hajduk" izvan Splita (''čl. 31.''). '''Stegovna komisija''' broji tri člana iz Predsjedništva kluba. Oni provode stegovni postupak i o njemu izvješćuju Predsjedništvo i Skupštinu kluba (''čl. 32.''). === Imovina === Statutom je regulirana i imovina Kluba te način njena stjecanja. Klub stječe imovinu od članarine, dobrovoljnih priloga i darova, od dotacija, sponzorstva i donacija te iz drugih izvora u skladu sa zakonom (''čl. 35.''). == Zanimljivosti == * Torcida uvijek vjerno prata momčad Hajduka na svim gostovanjima, kako onim europskim, tako i onim izvaneuropskim te je već legendarna priča kako Hajduk nigdje nije gostovao bez barem male podrške svojih navijača. * Osim u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], navijača Hajduka ima u ostalim državama bivše države, ali i u onim zemljama gdje živi mnogo iseljenika iz Hrvatske (većinom iz [[Dalmacija|Dalmacije]]), kao u [[Australija|Australiji]], [[Novi Zeland|Novom Zelandu]], [[Kanada|Kanadi]], [[Čile]]u, [[Argentina|Argentini]], ali i u [[Nemačka|Njemačkoj]] i drugdje. * Jedan od simbola Torcide je lik navijača zamaskiran sunčanim naočalama i crveno-plavom maramom sa slovom "h" preko usta. Crtež se često naziva "Žan", jer je lik inspiriran Žanom Ojdanićem, nekadašnjim predsjednikom Torcide. * Vatreni navijač Hajduka je i [[Irska|Irac]] iz [[Wigan]]a, Sean Medvid Staunton, koji godinama redovito dolazi na derbije na Poljud. Na pitanje zašto navija za Hajduk odgovara: "Zato jer nigdje nisam vidio toliko strasti među navijačima, kao kod Torcide".<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.24sata.hr/sport/irac-iz-wigana-na-protestu-torcide-jer-obozava-bile/142425/ |access-date=2011-05-17 |archive-date=2010-05-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100507010051/http://www.24sata.hr/sport/irac-iz-wigana-na-protestu-torcide-jer-obozava-bile/142425/ |dead-url=yes }}</ref> == Ostalo == Knjige * Lalić, Dražen, Torcida - pogled iznutra, AGM, Zagreb, 1993. Pjesme * Boško Landeka - Himna Torcide * Gibonni - Mi smo prvaci * Giuliano -Torcida razara sa sjevera * Kuzma & Shaka Zulu - Majstori s mora * Mladen Grdović - Dalmatinac * Oliver Dragojević - Hajdučka * Trubaduri - Bili su bili * Vinko Coce - Ako te tko pita * Vinko Coce - Ale ale o Hajduče * Vinko Coce - Kada umrem umotan u bilo * Vinko Coce - Volim te Hajduče (Bila vojska) * Zrakomlat - Šampion je Hajduk * Marko Perković Thompson - Torcida razara sa sjevera == Povezano == * [[HNK Hajduk Split]] == Reference == {{izvori}} == Vanjske veze == {{WProjekti |commons= |commonssh= |commonscat= HNK Hajduk Split |commonscatsh= HNK Hajduk Split }} * [http://www.torcida.hr/ Službena stranica kluba navijača Hajduka] * [http://www.torcida.org/ Službena stranica Torcide] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080907155427/http://www.torcida.org/ |date=2008-09-07 }} {{HNK Hajduk Split}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Nastanci 1950.]] [[Kategorija:Hrvatske navijačke skupine]] [[Kategorija:HNK Hajduk Split]] [[Kategorija:Organizacije u Splitu]] [[Kategorija:Kultura u Splitu]] 8p04d0aodba7dveti3o7r62b3u06qdb Formula 1 – sezona 2011. 0 114411 42669640 42463638 2026-08-09T02:37:29Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669640 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Sebastian Vettel 2010 Japan.jpg|thumb|180px|[[Sebastian Vettel]], aktualni svjetski prvak i trenutni lider prvenstva.]] '''Formula 1 – sezona 2011.''', 62. je sezona svjetskog prvenstva [[Formula 1|Formule 1]]. Izvorni kalendar sastojao se od dvadeset utrka,<ref>{{cite news | title=Prior to opening round in bahrain being cancelled | url=http://www.autosport.com/news/report.php/id/89601|first=Pablo|last=Elizalde|work=Autosport.com|publisher=Haymarket Publications|date = 21. 02. 2011.|accessdate = 21. 02. 2011.}}</ref> uključujući i prvo izdanje [[Velika nagrada Indije|Velike nagrade Indije]].<ref name="India 2011">{{cite news | url =http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/motorsport/formula_one/8624387.stm | title = Bernie Ecclestone reveals F1 extension to 20 races | work = [[BBC|BBC Sport]] | publisher = [[BBC]] | date = 16. 04. 2010. | accessdate = 17. 04. 2010.}}</ref> U prvenstvo se vratio [[Pirelli]], koji zamijenjuje [[Bridgestone]] kao dobavljač guma za sve momčadi.<ref name="WMSC230610">{{cite web|title=World Motor Sport Council: 23/06/2010|url=http://www.fia.com/en-GB/mediacentre/pressreleases/wmsc/2010/Pages/wmsc_230610.aspx|work=fia.com|publisher=[[Međunarodna automobilistička federacija|FIA]]|date=23. 06. 2010.|accessdate=23. 06. 2010.|archivedate=2010-06-26|archiveurl=https://web.archive.org/web/20100626103652/http://www.fia.com/en-GB/mediacentre/pressreleases/wmsc/2010/Pages/wmsc_230610.aspx|deadurl=yes}}</ref> Naslove brane [[Sebastian Vettel]] u konkurenciji vozača i [[Red Bull Racing]] u konkurenciji konstruktora. Prva utrka održana je u Australiji. == Predsezona == === Testiranja === Sezona testiranja započela je odmah nakon [[VN Abu Dhabija|Velike nagrade Abu Dhabija]] 2010. s trodnevnim testiranjima za mlade vozače (''Young Driver Test'', za vozače s manje od tri nastupa u Formuli 1) na stazi [[Yas Marina Circuit]]. Drugoplasirani u sezoni 2010. prvenstva Formula Renault 3.5 [[Daniel Ricciardo]], za volanom [[Red Bull Racing|Red Bulla]] redovno je sva tri dana postavljao najbolja vremena. Testiranja mladih vozača pratilo je još jedno testiranje - također održano u Yas Marini – ovog puta za gume novog dobavljača [[Pirelli]]ja. Vozač [[Scuderia Ferrari|Ferrarija]] [[Fernando Alonso]] bio je najbrži, te su mnogi vozači izrazili zadovoljstvo novim gumama, posebno u aspektu kratkog roka razvoja. [[Sebastian Vettel]], posljednjeg je dana testiranja doživio eksploziju gume na svom bolidu, ali Pirellijeva istraga incident je pripisala krhotinama na stazi. Posljednja testiranja sezone trebala su se održati u [[Bahrein]]u, ali radi političkih nemira u toj otočnoj državi otkazao ih je bahreinski princ prijestolonasljednik. Ipak, održana su na stazi ''Circuit de Catalunya'' u [[Barcelona|Barceloni]].<ref>{{cite news|title=Barcelona to host final F1 test|url=http://www.autosport.com/news/report.php/id/89601|first=Pablo|last=Elizalde|work=Autosport.com|publisher=Haymarket Publications|date = 21. 02. 2011.|accessdate = 21. 02. 2011.}}</ref> === Raspored prezentacija novih bolida === Bolidi za sezonu 2011. predstavljeni su počevši od 28. siječnja.<ref>{{cite web|url=http://www.planet-f1.com/news/18227/6659088/2011-car-launch-dates|title=2011 car launch dates|editore=planet-f1.com|data=12-1-2011|accesso=19-1-2011|lingua=en|access-date=2011-06-23|archivedate=2011-01-15|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110115235205/http://www.planet-f1.com/news/18227/6659088/2011-car-launch-dates|deadurl=yes}}</ref> {| class="wikitable" style="font-size: 90%" |- !Konstruktor !Šasija !Datum !Lokacija |- | [[Scuderia Ferrari|Ferrari]] | 150º Italia | 28. siječnja | [[Maranello]], [[Italija]] |- | [[Sauber]] | C30 | 31. siječnja | [[Valencia]], [[Španija|Španjolska]] |- | [[Renault F1|Lotus-Renault]] | R31 | 31. siječnja | [[Valencia]], [[Španija|Španjolska]] |- | [[Lotus Racing|Lotus]] | T128 | 31. siječnja | [[Internet|Online]]<ref>{{Cite web |title=Lotus F1 Team - Exclusive content right from the heart of the F1 action<!-- Bot generated title --> |url=http://lotusf1team.com/ |access-date=2021-08-23 |archivedate=2016-01-29 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160129080811/http://lotusf1team.com/ |deadurl=yes }}</ref> |- | [[Mercedes AMG F1|Mercedes]] | MGP W02 | 1. veljače | [[Valencia]], [[Španija|Španjolska]] |- | [[Red Bull Racing|Red Bull]] | RB7 | 1. veljače | [[Valencia]], [[Španija|Španjolska]] |- | [[Scuderia Toro Rosso|Toro Rosso]] | STR6 | 1. veljače | [[Valencia]], [[Španija|Španjolska]] |- | [[Williams F1|Williams]] | FW33 | 1. veljače | [[Valencia]], [[Španija|Španjolska]] |- | [[McLaren]] | MP4-26 | 4. veljače | [[Berlin]], [[Nemačka|Njemačka]] |- | [[Virgin Racing|Marussia Virgin]] | MVR-02 | 7. veljače | [[London]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velika Britanija]] |- | [[Force India]] | VJM04 | 8. veljače | [[Internet|Online]]<ref>{{Cite web |title=Formula 1® - The Official F1® Website<!-- Bot generated title --> |url=http://www.formula1.com/gallery/launches/2011/568.html |access-date=2011-06-23 |archive-date=2011-08-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110809210306/http://www.formula1.com/gallery/launches/2011/568.html }}</ref> |- | [[Hispania Racing|HRT]] | F111 | 8. veljače | [[Internet|Online]]<ref>{{Cite web |title=Formula 1® - The Official F1® Website<!-- Bot generated title --> |url=http://www.formula1.com/gallery/launches/2011/567.html |access-date=2011-06-23 |archive-date=2011-08-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110809210348/http://www.formula1.com/gallery/launches/2011/567.html }}</ref> |} == Izvještaj == Aktualni svjetski prvak [[Sebastian Vettel]] osvojio je prvu utrke sezone u [[Melbourne]]u, nakon što je na kvalifikacijama ostvario prvu startnu poziciju s osam desetinki prednosti.<ref>{{cite news|title=Vettel storms to Melbourne pole|url=http://www.autosport.com/news/report.php/id/90216|first=Matt|last=Beer|work=Autosport|publisher=Haymarket Publications|date=26 March 2011|accessdate=28 March 2011}}</ref> [[Lewis Hamilton]] završio je na drugom mjestu, a ruski vozač [[Vitalij Petrov]] osvojio je svoje prvo postolje s trećim mjestom, u oštrom kontrastu s teškom debitantskom sezonom [[F1 2010|2010]].<ref>{{cite news|title=Renault says Petrov a different man|url=http://www.autosport.com/news/report.php/id/90267|first=Jonathan|last=Noble|work=Autosport|publisher=Haymarket Publications|date=27 March 2011|accessdate=28 March 2011}}</ref> Na suprotnom kraju rešetke, Hispania F111 [[Narain Karthikeyan|Naraina Karthikeyana]] i [[Vitantonio Liuzzi|Vitantonia Liuzzija]] nije se uspijela kvalificirati jer je njihovo vrijeme u prvoj rundi kvalifikacija bilo izvan 107% najbržeg vremena Sebastiana Vettela.<ref>{{cite news|title=Hispania duo not allowed to race|url=http://www.autosport.com/news/report.php/id/90242|first=Jonathan|last=Noble|work=Autosport|publisherHaymarket Publications|date=26 March 2011|accessdate=28 March 2011}}</ref> Sauberi [[Sergio Pérez|Péreza]] i [[Kamui Kobayashi|Kobayashija]] bili su diskvalificirani radi tehničke nepravilnosti utvrđene nakon utrke.<ref>{{cite news|title=Sauber duo disqualified from Australia|url=http://www.autosport.com/news/report.php/id/90294|first=Pablo|last=Elizalde|work=Autosport|publisher=Haymarkey Publications|date=27 March 2011|accessdate=28 March 2011}}</ref> Vettel je svoju obranu naslova nastavio u [[VN Malezije|Maleziji]], osvojivši prvo mjesto na startu u posljednim trenucima kvalifikacija sa samo jednom desetinkom razlike u odnosu na drugoplasiranog Hamiltona. Vettel je u utrci pobijedio s tri sekunde prednosti ispred [[Jenson Button|Jensona Buttona]], koji je zauzeo drugo mjesto i u poretku bodova. S dvije pobjede, Vettel je nakon Malezije imao dvostruko više bodova u odnosu na [[McLaren]]ovog vozača. [[Nick Heidfeld]] je Renaultu donio drugi uzastopni podij dok je [[Fernando Alonso]] radi kontakta s Lewisom Hamiltonom bio prisiljen na promjenu prednjih krila, što ga koštalo mogućeg trećeg mjesta. Hamilton je u opao u poretku nakon promjene na tvrđe gume. Vettel je ponovno osvojio najbolju startnu poziciju u [[VN Kine|Kini]], dok je momčadski kolega Webber radi lošeg izbora guma bio eliminiran iz prve kvalifikacijske runde prvi put nakon dvije godine. Vettel je loše startao te su ga prestigli vozači McLarena Button i Hamilton. Pri promjeni guma, Button je napravio grešku zaustavivši se u boksu Red Bulla, što je Vettelu omogućilo vratiti se na stazu ispred njega. Vozači su se više puta smjenjivali u vodstvu utrke prije nego se Vettel stabilizirao na prvoj poziciji, ali radi sve lošijeg stanja guma, Hamilton ga je dostigao i prestigao četiri kruga prije kraja. Nakon starta s 18. pozicije, Mark Webber je nadoknadio do trećeg mjesta na pobjedničkom postolju. Sebastian Vettel osvojio je četvrtu najbolju startnu poziciju sezone u [[VN Turske|Turskoj]], postavši prvi vozač s 4 najbolje startne pozicije na prve četiri utrke nakon [[Mika Häkkinen|Mike Häkkinena]] [[Formula 1 - sezona 1999.|1999]]. Vettel je vodio cijelu utrku ispred Marka Webbera i Fernanda Alonsa, koji je Ferrariju donio prvo postolje sezone. McLarene je usporio niz loše obavljenih promjena guma, dok se dobra forma koju su na kvalifikacijama pokazali Mercedesi nije potvrdila u utrci. Mark Webber je u [[VN Španjolske|Španjolskoj]] prekinuo niz Vettelovih uzastopnih najboljih startnih pozicija, ali Fernando Alonso je s četvrte startne pozicije poveo na startu i tijekom prvih faza utrke. Tijekom izmjena guma prestigao ga je Vettel, te je kasnije radi loših performansi "ekstra tvrdih" guma završio utrku s krugom zaostatka. Vettel je pobijedio, ali se Red Bullova prednost od jedne sekunde na kvalifikacijama tijekom utrke istopila, te je zadnje krugove Lewis Hamilton proveo unutar jedne sekunde od vodećeg Vettela. Nakon lošeg starta, Jenson Button je nadoknadio do trećeg mjesta. [[VN Monaka|Veliku nagradu Monaka]] poremetio je niz nesreća te su dva vozača završila u bolnici, [[Sergio Pérez]] je doživio teže izlijetanje na ''Nouvelle Chicane'' tijekom zadnje runde kvalifikacija i pretrpio potres mozga, dok je [[Vitalij Petrov]] bio nakratko bez svijesti nakon peterostrukog sudara pri kraju utrke radi kojeg je utrka prekinuta prvi put nakon [[VN Koreje|Velike nagrade Koreje]] 2010. Sebastian Vettel je osvojio najbolju startnu poziciju i pobjedu u utrci ispred Fernanda Alonsa i Jensona Buttona. U [[VN Kanade|Montrealu]], Vettel je šesti put u sezoni osvojio najbolju startnu poziciju. U ranim fazama vrlo kišovite utrke, odustao je Lewis Hamilton nakon sudara s momčadskim kolegom Jensonom Buttonom. U 25. krugu, utrka je prekinuta radi jake kiše koja je stvorila nemoguće uvjete na stazi te je nastavljena dva sata kasnije. Nakon što je nadoknadio s 21. mjesta, Jenson Button je prestigao Sebastiana Vettela u posljednjem krugu, koji je do tada vodio skoro cijelu utrku, i osvojio svoju prvu pobjedu sezone. == Momčadi i vozači == Nakon spora između Udruženja momčadi (''Formula One Teams Association'', FOTA) i FIA-e tijekom prve plovice sezone [[F1 2009|2009]]., novi ''Concorde'' sporazum potpisali su 1. kolovoza 2009. tadašnji predsjednik FIA-e [[Max Mosley]] i sve tadašnje momčadi. Novi je sporazum predviđao nastavak uvjeta sporazuma iz 1998., i vrijedi do 31. prosinca 2012.<ref>{{cite web | last = Beer | first = Matt | title = New Concorde Agreement finally signed | publisher =Haymarket Publications | work = autosport.com | url = http://www.autosport.com/news/report.php/id/77481 | date = 01. 08. 2009. | accessdate = 02. 08. 2009.}}</ref> FIA je privremeni popis natjecatelja objavila 30. studenoga 2010., koji je izmjenjen 2. prosinca 2010.<ref name="FIA021210">{{cite news|url=http://www.fia.com/en-GB/mediacentre/pressreleases/f1releases/2010/Pages/f1_2011_entry.aspx|title=2011 FIA Formula One World Championship|work=fia.com|publisher=[[Međunarodna automobilistička federacija|FIA]]|date=2 December 2010|accessdate=2 December 2010|archivedate=2012-01-06|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120106023110/http://www.fia.com/en-GB/mediacentre/pressreleases/f1releases/2010/Pages/f1_2011_entry.aspx|deadurl=yes}}</ref> {| class="wikitable" border="1" style="font-size: 85%;" !Momčad !Konstruktor !Šasija !Motor !Gume !Broj !Vozači !Test/Rezervni vozač(i) |- |rowspan=2| {{ZD|AUT}} Red Bull Racing !rowspan=2| [[Red Bull Racing|Red Bull]] |rowspan=2| RB7 |rowspan=2| Renault ''RS27-2011'' 2.4 V8 |rowspan=2 align="center"| {{Pirelli}} | align="center"| 1 | {{ZD|NJE}} [[Sebastian Vettel]]<ref>{{cite news | url =http://www.gpupdate.net/en/f1-news/217838/red-bull-extend-vettel-contract/ | title = Red Bull extend Vettel contract | publisher = GP Update | date = 21. 08. 2009. | accessdate = 29. 01. 2011.}}</ref> |rowspan=2 align="left"|{{ZD|AUS}} [[Daniel Ricciardo]]<ref>{{Cite web |title=Red Bull Racing drivers |url=http://www.redbullracing.com/cs/Satellite/en_INT/Red-Bull-Racing-Drivers/001242808780698 |access-date=2011-06-23 |archive-date=2011-07-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110715164426/http://www.redbullracing.com/cs/Satellite/en_INT/Red-Bull-Racing-Drivers/001242808780698 |dead-url=yes }}</ref> |- | align="center"| 2 | {{ZD|AUS}} [[Mark Webber]]<ref>{{cite news|title=Webber signs with Red Bull for 2011|url=http://www.f1fanatic.co.uk/2010/06/07/webber-signs-with-red-bull-for-2011/|first=Keith|last=Collantine|work=F1 Fanatic|publisher=Keith Collantine|date = 07. 06. 2010.|accessdate = 07. 06. 2010.}}</ref> |- |rowspan=2| {{ZD|UK}} Vodafone McLaren Mercedes !rowspan=2| [[McLaren]] |rowspan=2| MP4-26 |rowspan=2| Mercedes-Benz ''FO 108Y'' 2.4 V8 |rowspan=2 align="center"| {{Pirelli}} | align="center"| 3 | {{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]]<ref name="Hamilton">{{cite news| url = http://www.manipef1.com/news/articles/5919/| title = Lewis extends McLaren stay until 2012| publisher = Manipe F1| date = 18. 01. 2008.| accessdate = 19. 05. 2008.| archivedate = 2009-02-11| archiveurl = https://web.archive.org/web/20090211060031/http://www.manipef1.com/news/articles/5919/| deadurl = yes}}</ref> |rowspan=2 align="left"| {{ZD|ŠPA}} [[Pedro de la Rosa]]<ref>{{cite news|url=http://mclaren.com/news/2011/03/09/pedro-de-la-rosa-rejoins-vodafone-mclaren-mercedes-1|title=Pedro de la Rosa rejoins Vodafone McLaren Mercedes| work=mclaren.com|publisher = [[McLaren|Vodafone McLaren Mercedes]]|date=09 March 2011|accessdate=09 March 2011}}</ref><br />{{ZD|UK}} [[Gary Paffett]]<ref>{{cite news|url=http://www.autosport.com/news/report.php/id/88954|title=Paffett backs late launch decision|first1=Matt|last1=Beer|first2=Geoff|last2=Creighton|work=Autosport|publisher=Haymarket Publications|date=16 January 2011|accessdate=18 January 2011}}</ref> |- | align="center"| 4 | {{ZD|UK}} [[Jenson Button]]<ref name="Button">{{cite news | url = http://www.mclaren.com/latestnews/mclaren-news.php?article=384 | title = Vodafone McLaren Mercedes signs reigning World Champion Jenson Button to multi-year deal | work = mclaren.com | publisher = [[McLaren|Vodafone McLaren Mercedes]] | date = 18. 11. 2009. | accessdate = 18. 11. 2009. | archive-date = 2009-11-20 | archive-url = https://web.archive.org/web/20091120190947/http://www.mclaren.com/latestnews/mclaren-news.php?article=384 | dead-url = yes }}</ref> |- |rowspan=2| {{ZD|ITA}} Scuderia Ferrari Marlboro !rowspan=2| [[Scuderia Ferrari|Ferrari]] |rowspan=2| 150° Italia<ref>{{cite news|title=Ferrari tweaks car's name again|url=http://www.autosport.com/news/report.php/id/89741|work=Autosport.com|publisher=Haymarket Publications|date = 04. 03. 2011.|accessdate = 04. 03. 2011.}}</ref> |rowspan=2| Ferrari ''Type 056'' 2.4 V8 |rowspan=2 align="center"| {{Pirelli}} | align="center"| 5 | {{ZD|ŠPA}} [[Fernando Alonso]]<ref>{{cite web | url = http://www.ferrari.com/English/News/Pages/090930_F1_News_1.aspx | title = Press Release | publisher = [[Scuderia Ferrari]] | date = 30. 09. 2009. | accessdate = 30. 09. 2009.}}</ref> |rowspan=2 align="left"| {{ZD|ITA}} [[Giancarlo Fisichella]]<ref name="Fisichella/Gené">{{cite news|title="Badoer on the rocks": Abschied im Ferrari F60|url=http://www.motorsport-total.com/f1/news/2011/01/Badoer_on_the_rocks_Abschied_im_Ferrari_F60_11011201.html|first=Roman|last=von Wittemeier|work=Motorsport-Total.com|language=German|date=12. 01. 2011.|accessdate=14. 01. 2011.|archive-date=2017-08-30|archive-url=https://web.archive.org/web/20170830150830/http://www.motorsport-total.com/f1/news/2011/01/Badoer_on_the_rocks_Abschied_im_Ferrari_F60_11011201.html|url-status=dead}}</ref><br />{{ZD|FRA}} [[Jules Bianchi]]<ref>{{cite news|title=Ferrari confirms Bianchi as 2011 tester|url=http://www.autosport.com/news/report.php/id/88128|first=Steven|last=English|work=Autosport.com|publisher=Haymarket Publications|date = 11. 11. 2010.|accessdate = 11. 11. 2010.}}</ref><br />{{ZD|ŠPA}} [[Marc Gené]]<ref name="Fisichella/Gené"/> |- | align="center"| 6 | {{ZD|BRA}} [[Felipe Massa]]<ref>{{cite news|title=Massa extends Ferrari contract until '12 |url=http://www.autosport.com/news/report.php/id/84244|first=Pablo|last=Elizalde|work=Autosport.com|publisher=Haymarket Publications|date = 09. 06. 2010.|accessdate = 09. 06. 2010.}}</ref> |- |rowspan=2| {{ZD|NJE}} Mercedes GP Petronas F1 Team !rowspan=2| [[Mercedes AMG F1|Mercedes]] |rowspan=2| MGP W02 |rowspan=2| Mercedes-Benz ''FO 108Y'' 2.4 V8 |rowspan=2 align="center"| {{Pirelli}} | align="center"| 7 | {{ZD|NJE}} [[Michael Schumacher]]<ref name="Schumacher">{{cite news | url = http://en.espnf1.com/mercedes/motorsport/story/7532.html | title = Schumacher could stay in F1 after 2012 | work = espnf1.com | publisher = ESPN | date = 27. 01. 2010. | accessdate = 25. 07. 2010.}}</ref> |rowspan=2 align="left"|n/a |- | align="center"| 8 | {{ZD|NJE}} [[Nico Rosberg]]<ref name="Rosberg">{{cite news | url =http://en.espnf1.com/f1/motorsport/story/29827.html| title = Mercedes looking to bolster team for 2011 campaign | publisher = ESPN | date = 30. 09. 2010. | accessdate = 30. 09. 2010.}}</ref> |- |rowspan=2| {{ZD|UK}} Lotus Renault GP<ref name="GL Renault">{{cite news|title=Lotus unveils F1 plans with Renault|url=http://www.autosport.com/news/report.php/id/88616|first=Johnathan|last=Noble|work=Autosport|publisher=Autosport|date = 08. 12. 2010.|accessdate = 08. 12. 2010.}}</ref><ref name="UK Lotus Renault">{{cite news|title=Renault to switch to British licence |url=http://www.autosport.com/news/report.php/id/88902|first=Johnathan|last=Noble|work=Autosport|publisher=Autosport|date = 13. 01. 2011.|accessdate = 13. 01. 2011.}}</ref> !rowspan=2| [[Renault F1|Renault]]<ref name="Lotus Renault Chassis">{{cite news | url = http://www.renaultf1.com/Genii-Capital-and-Group-Lotus-join,3763.html | title = Genii Capital and Group Lotus join forces in Lotus Renault GP | publisher = [[Renault F1|Renault F1 Team]] | work = renaultf1.com | date = 08. 12. 2010. | accessdate = 08. 12. 2010. | archivedate = 2010-12-10 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20101210072337/http://www.renaultf1.com/Genii-Capital-and-Group-Lotus-join%2C3763.html | deadurl = yes }}</ref> |rowspan=2| R31 |rowspan=2| Renault ''RS27-2011'' 2.4 V8 |rowspan=2 align="center"| {{Pirelli}} |align="center"| 9 | {{ZD|NJE}} [[Nick Heidfeld]]<ref name="NickLRGP">{{cite news|url=http://www.formula1.com/news/headlines/2011/2/11750.html|work=formula1.com|publisher=Formula One Administration|date=16 February 2011|accessdate=16 February 2011|title=Renault confirm Heidfeld as Kubica stand-in}}</ref> |rowspan=2 align="left"|{{ZD|BRA}} [[Bruno Senna]]<ref name="Senna Renault">{{cite news|title=Renault unveils its 2011 challenger|url=http://www.autosport.com/news/report.php/id/89162|first=Simon|last=Strang|work=Autosport.com|publisher=Haymarket Publication|date = 31. 01. 2011.|accessdate = 31. 01. 2011.}}</ref><br />{{ZD|FRA}} [[Romain Grosjean]]<ref>{{cite news|title=Grosjean announces Renault third driver role for 2011|url=http://www.motorsport.com/news/article.asp?ID=398865&FS=F1|work=Motorsport.com|publisher=GMM|date=31. 01. 2011.|accessdate=31. 01. 2011.|archive-date=2011-02-06|archive-url=https://web.archive.org/web/20110206055222/http://www.motorsport.com/news/article.asp?ID=398865&FS=F1|dead-url=yes}}</ref><br />{{ZD|Malezija}} [[Fairuz Fauzy]]<ref>{{cite news|url=http://www.autosport.com/news/report.php/id/88972|title=Fauzy to be Renault's reserve driver|first=Pablo|last=Elizalde|work=Autosport|publisher=Haymarket Publications|date=18 January 2011|accessdate=18 January 2011}}</ref><br />{{ZD|KIN}} [[Ho-Pin Tung]]<ref name="Senna Renault" /><br />{{ZD|ČEŠ}} [[Jan Charouz]]<ref name="Senna Renault" /> |- | align="center"| 10 | {{ZD|RUS}} [[Vitalij Petrov]]<ref>{{cite news|title=Petrov confirmed at Renault until 2012|url=http://www.formula1.com/news/headlines/2010/12/11615.html|work=formula1.com|publisher=Formula One Administration|date = 22. 12. 2010.|accessdate = 22. 12. 2010.}}</ref> |- |rowspan=2| {{ZD|UK}} AT&T Williams !rowspan=2| [[WilliamsF1|Williams]] |rowspan=2| FW33 |rowspan=2| Cosworth ''CA2011'' 2.4 V8 |rowspan=2 align="center"| {{Pirelli}} | align="center"| 11 | {{ZD|BRA}} [[Rubens Barrichello]]<ref>{{cite web |url = http://www.autosport.com/news/report.php/id/88303 | title = Williams retains Barrichello for 2011 | publisher=Haymarket Publications | work =autosport.com | date = 15. 11. 2010. | accessdate = 15. 11. 2010.}}</ref> |rowspan=2 align="left"|{{ZD|FIN}} [[Valtteri Bottas]]<ref>{{cite web | last = Elizalde | first = Pablo | url = http://www.autosport.com/news/report.php/id/87742 | title = Williams to test Maldonado in Abu Dhabi | publisher=Haymarket Publications | work =autosport.com | date = 25. 10. 2010. | accessdate = 25. 10. 2010.}}</ref> |- | align="center"| 12 | {{ZD|VEN}} [[Pastor Maldonado]]<ref name="Williams announces Maldonado">{{cite web | last = Beer | first = Matt | url = http://www.autosport.com/news/report.php/id/88547 | title = Williams announces Maldonado for '11 | publisher=Haymarket Publications | work = autosport.com | date = 01. 12. 2010. | accessdate = 01. 12. 2010.}}</ref> |- |rowspan=2| {{ZD|IND}} Force India F1 Team !rowspan=2| [[Force India]] |rowspan=2| VJM04 |rowspan=2| Mercedes-Benz ''FO 108Y'' 2.4 V8 |rowspan=2 align="center"| {{Pirelli}} | align="center"| 14 | {{ZD|NJE}} [[Adrian Sutil]]<ref name="Force11">{{cite news|url=http://www.autosport.com/news/report.php/id/89078|first=Pablo|last=Elizalde|work=Autosport|publisher=Haymarket Publications|date=26 January 2011|accessdate=26 January 2011|title=Di Resta confirmed at Force India}}</ref> |rowspan=2 align="left"| {{ZD|NJE}} [[Nico Hülkenberg]]<ref name="Force11"/> |- | align="center"| 15 | {{ZD|UK}} [[Paul di Resta]]<ref name="Force11"/> |- |rowspan=3| {{ZD|ŠVI}} Sauber F1 Team<ref name="Sauber name change">{{cite news|title=Sauber gets approval for name change|url=http://www.autosport.com/news/report.php/id/84697|first=Jonathan|last=Noble|work=Autosport|publisher=Haymarket Publications|date=24 June 2010|accessdate=24 June 2010}}</ref> !rowspan=3| [[Sauber]] |rowspan=3| C30 |rowspan=3| Ferrari ''Type 056'' 2.4 V8 |rowspan=3 align="center"| {{Pirelli}} | align="center"| 16 | {{ZD|JAP}} [[Kamui Kobayashi]]<ref>{{cite news|title=Sauber retains Kobayashi for 2011|url=http://www.autosport.com/news/report.php/id/86444|first=Pablo|last=Elizalde|work=Autosport|publisher=Haymarket Publications|date=7 September 2010|accessdate=7 September 2010}}</ref> |rowspan=3| {{ZD|MEX}} [[Esteban Gutiérrez]]<ref>{{cite news|title=Esteban Gutièrrez appointed test and reserve driver for 2011|url=http://www.sauber-motorsport.com/Esteban-Gutierrez-appointed-test-and-reserve-driver-for-2011-111?newsid=462|work=sauber-motorsport.com|publisher=[[Sauber|Sauber Motorsport]]|date=20 September 2010|accessdate=20 September 2010}}</ref> |- |align="center" rowspan=2| 17 | {{ZD|MEX}} [[Sergio Pérez]]<ref>{{cite news|title=Sauber Signs Perez|url=http://joesaward.wordpress.com/2010/10/04/sauber-signs-perez/|work=joesaward.wordpress.com|publisher=Joe Saward|date=4 October 2010|accessdate=4 October 2010}}</ref> |- | {{ZD|ŠPA}} [[Pedro de la Rosa]]<ref name="dlrcan">{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/formula_one/13734813.stm|work=BBC Sport|publisher=[[BBC|British Broadcasting Corporation]]|date=10 June 2011|accessdate=10 June 2011|title=Sergio Perez to miss rest of Canadian Grand Prix|first=Andrew|last=Benson}}</ref> |- |rowspan=2| {{ZD|ITA}} Scuderia Toro Rosso !rowspan=2| [[Scuderia Toro Rosso|Toro Rosso]] |rowspan=2| STR6 |rowspan=2| Ferrari ''Type 056'' 2.4 V8 |rowspan=2 align="center"| {{Pirelli}} | align="center"| 18 | {{ZD|ŠVI}} [[Sébastien Buemi]]<ref name="Toro">{{cite news|url=http://www.scuderiatororosso.com/cs/Satellite/en_INT/Article/Get-ready-for-the-noise-021242949280980?refmod=ContentFeed&refmodpos=A1|title=Get ready for the noise|date=19 January 2011|work=[[Scuderia Toro Rosso]]|publisher=[[Red Bull]]|accessdate=21 January 2011|archivedate=2011-07-16|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110716022821/http://www.scuderiatororosso.com/cs/Satellite/en_INT/Article/Get-ready-for-the-noise-021242949280980?refmod=ContentFeed&refmodpos=A1|deadurl=yes}}</ref> |rowspan=2| {{ZD|AUS}} [[Daniel Ricciardo]]<ref name="Ricciardo">{{cite news|url=http://www.autosport.com/news/report.php/id/88501|title=Ricciardo gets STR Friday practice role|work=autosport.com|publisher=Haymarket Publications|date=26 November 2010|accessdate=26 November 2010|first=Matt|last=Beer}}</ref> |- | align="center"| 19 | {{ZD|ŠPA}} [[Jaime Alguersuari]]<ref name="Toro"/> |- |rowspan=2| {{ZD|Malezija}} Team Lotus<ref>{{cite news|title=Lotus confirms Team Lotus name deal|url=http://www.autosport.com/news/report.php/id/86894|first1=Steven|last1=English|first2=Jonathan|last2=Noble|work=Autosport.com|publisher=Haymarket Publications|date = 24. 09. 2010.|accessdate = 24. 09. 2010.}}</ref> !rowspan=2| [[Lotus Racing|Lotus]] |rowspan=2| T128 |rowspan=2| Renault ''RS27-2011'' 2.4 V8<ref>{{cite news|title=Lotus confirm 2011 Renault engine deal, Red Bull extend contract|url=http://www.f1fanatic.co.uk/2010/11/05/lotus-confirm-2011-renault-engine-deal-red-bull-extend-contract/|first=Keith|last=Collantine|work=F1 Fanatic|publisher=Keith Collantine|date = 05. 11. 2010.|accessdate = 05. 11. 2010.}}</ref> |rowspan=2 align="center"| {{Pirelli}} | align="center"| 20 | {{ZD|ITA}} [[Jarno Trulli]]<ref name="Lotus Drivers">{{cite news|title=Lotus F1 team keep Heikki Kovalainen and Jarno Trulli|url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/motorsport/formula_one/9244045.stm|work=BBC Sport|publisher=[[BBC|BBC Sport]]|date = 30. 11. 2010.|accessdate = 09. 03. 2011.|}}</ref> |rowspan=2 align="left"|{{ZD|IND}} [[Karun Chandhok]]<ref>{{cite news|url=http://www.teamlotus.co.uk/news/2011/karun-chandhok-joins-team-lotus-as-reserve-driver|title=Karun Chandhok has been confirmed as Reserve Driver for Team Lotus|date=22 March 2011|accessdate=22 March 2011|work=teamlotus.co.uk|publisher=Team Lotus|archivedate=2011-03-25|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110325033736/http://www.teamlotus.co.uk/news/2011/karun-chandhok-joins-team-lotus-as-reserve-driver|deadurl=yes}}</ref><br />{{ZD|BRA}} [[Luiz Razia]]<ref name="Lotus testers">{{cite news|url=http://www.teamlotus.co.uk/news/2011/raziavalsecchiteixeira|title=2011 Test Driver Line-up|date=11 March 2011|accessdate=11 March 2011|work=teamlotus.co.uk|publisher=[[Lotus Racing|Team Lotus]]|archivedate=2011-03-13|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110313043633/http://www.teamlotus.co.uk/news/2011/raziavalsecchiteixeira|deadurl=yes}}</ref><br /> {{ZD|ITA}} [[Davide Valsecchi]]<ref name="Lotus testers"/><br /> {{ZD|ANG}} [[Ricardo Teixeira]]<ref name="Lotus testers"/> |- | align="center"| 21 | {{ZD|FIN}} [[Heikki Kovalainen]]<ref name="Lotus Drivers" /> |- |rowspan=2| {{ZD|ŠPA}} HRT F1 Team !rowspan=2| [[Hispania Racing|HRT]] |rowspan=2| F111 |rowspan=2| Cosworth ''CA2011'' 2.4 V8 |rowspan=2 align="center"| {{Pirelli}} | align="center"| 22 | {{ZD|IND}} [[Narain Karthikeyan]]<ref name="Narain">{{cite news|url=http://www.autosport.com/news/report.php/id/88821|title=Karthikeyan signs race deal with HRT|work=autosport.com|publisher=Haymarket Publications|date = 06. 01. 2011.|accessdate = 06. 01. 2011.|first=Jonathan|last=Noble}}</ref> |rowspan=2 align="left"| n/a |- | align="center"| 23 | {{ZD|ITA}} [[Vitantonio Liuzzi]]<ref name="Liuzzi HRT">{{cite news|title=Hispania Racing keeps on growing with skilled and expert Liuzzi|url=http://www.hispaniaf1team.com/en/home/226-hispania-racing-keeps-on-growing-with-skilled-and-expert-liuzzi|publisher=Hispania|work=[[Hispania Racing]]|date=09. 03. 2011.|accessdate=09. 03. 2011.|archivedate=2011-03-12|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110312091551/http://www.hispaniaf1team.com/en/home/226-hispania-racing-keeps-on-growing-with-skilled-and-expert-liuzzi|deadurl=yes}}</ref> |- |rowspan=2| {{ZD|RUS}} Marussia Virgin Racing<ref name="Marussia">{{cite news|url=http://en.rian.ru/russia/20101111/161281966.html|title=Russia enters Formula 1 as company takes ‘significant stake’ in Virgin team|last=Smotrov|first=Alexandr|date = 11. 11. 2010.|publisher=RIA Novosti|accessdate = 11. 11. 2010.}}</ref><ref name="Virgin Russian">{{cite news|url=http://en.rian.ru/sports/20110203/162439472.html|title=F1 Marussia Virgin Racing team to compete under Russian flag|date=3 February 2011|publisher=RIA Novosti|accessdate=3 February 2011}}</ref> !rowspan=2| [[Virgin Racing|Virgin]] |rowspan=2| MVR-02 |rowspan=2| Cosworth ''CA2011'' 2.4 V8 |rowspan=2 align="center"| {{Pirelli}} | align="center"| 24 | {{ZD|NJE}} [[Timo Glock]]<ref name="Timo Glock">{{cite news|url=http://www.autosport.com/news/report.php/id/88557|title=Glock says he is not going anywhere|first=Pablo|last=Elizalde|work=Autosport.com|publisher=Haymarket Publications|date = 03. 12. 2010.|accessdate = 03. 12. 2010.}}</ref> |rowspan=2 align="left"|{{ZD|JAP}} [[Sakon Yamamoto]]<ref>{{cite news|title=Yamamoto joins Virgin as reserve driver|url=http://www.f1fanatic.co.uk/2011/03/23/yamamoto-joins-virgin-reserve-driver/|first=Keith|last=Collantine|work=F1 Fanatic|publisher=Keith Collantine|date=23 March 2011|accessdate=23 March 2011}}</ref><br />{{ZD|KAN}} [[Robert Wickens]]<ref name="Virgin reserves">{{cite news|title=Wickens becomes Virgin Racing reserve|url=http://www.gpupdate.net/en/f1-news/261361/wickens-becomes-virgin-racing-reserve/|work=GPUpdate.net|publisher=GP Update|date=3 June 2011|accessdate=3 June 2011}}</ref><br />{{ZD|UK}} [[Adrian Quaife-Hobbs]]<ref name="Virgin reserves"/> |- | align="center"| 25 | {{ZD|BEL}} [[Jérôme d'Ambrosio]]<ref name="Jerome">{{cite news|url=http://www.virginracing.com/news/241/|title=The new face of Marussia Virgin Racing|work=virginracing.com|date=21. 12. 2010.|accessdate=21. 12. 2010.|archivedate=2010-12-24|archiveurl=https://web.archive.org/web/20101224074812/http://www.virginracing.com/news/241/|deadurl=yes}}</ref> |} === Postupak novih prijava === Nakon što momčad '''[[US F1 Team|US F1]]''' nije uspjela pojaviti se na startu utrka sezone [[F1 2010|2010]]., [[Međunarodna automobilistička federacija|FIA]] je otvorila novi postupak odabira dodatne momčadi koja će zauzeti upražnjeno mjesto, kao i rezerve za druga moguća povlačenja.<ref name="Full grid">{{cite news|url=http://www.autosport.com/news/report.php/id/82252|title=FIA invites teams for 2011 selection|first=Pablo|last=Elizalde|work=autosport.com|publisher=[Haymarket Publications|date = 19. 03. 2010.|accessdate = 22. 03. 2010.}}</ref> Primljeno je petnaest ponuda,<ref name="15 in">{{cite news|title=15 teams apply for final F1 grid place|url=http://www.motorsport.com/news/article.asp?ID=369889&FS=F1|work=Motorsport.com|date=26. 05. 2010.|accessdate=16. 05. 2010.|archivedate=2011-06-09|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110609220104/http://www.motorsport.com/news/article.asp?ID=369889&FS=F1|deadurl=yes}}</ref> uključujući '''[[ART Grand Prix]]''', pobjednika nekoliko prvenstava u manjim formulama,<ref>{{cite news|title=ART Grand Prix submits 2011 F1 application|url=http://f1.gpupdate.net/en/formula-1-news/234532/art-grand-prix-submits-2011-f1-application/|work=GP Update|date = 13. 05. 2010.|accessdate = 13. 05. 2010.}}</ref> kandidate iz 2010. '''[[Stefan Grand Prix]]''' i ekipu iz prvenstva World Series by Renault '''[[Epsilon Euskadi]]''',<ref>{{cite news|url=http://en.espnf1.com/f1/motorsport/story/11958.html|title=Epsilon Euskadi expresses interest in F1 spot|work=ESPN F1|publisher=ESPN|date = 22. 03. 2010.|accessdate = 22. 03. 2010.}}</ref><ref>{{cite news|title=F1: Stefan GP Says It Will Bid For Entry Slot|url=http://formula-one.speedtv.com/article/f1-stefan-gp-says-it-will-bid-for-entry-slot/|first=Adam|last=Cooper|work=SPEED-TV.com|publisher=Fox Sports|date=23. 04. 2010.|accessdate=24. 04. 2010.|archive-date=2010-04-25|archive-url=https://web.archive.org/web/20100425052848/http://formula-one.speedtv.com/article/f1-stefan-gp-says-it-will-bid-for-entry-slot/|dead-url=yes}}</ref> i zajednički pokušaj svjetskog prvaka iz [[Formula 1 - sezona 1997.|1997.]] [[Jacques Villeneuve|Jacquesa Villeneuvea]] i bivše talijanske ekipe iz serije GP2 '''Durango''', koja je zapala u financijske teškoće.<ref name="Villeneuve Durango">{{cite news|title=Durango confirms Villeneuve partnership|url=http://adamcooperf1.com/2010/07/17/durango-confirms-villeneuve-partnership/|first=Adam|last=Cooper|work=Adam Cooper's F1 Blog|publisher=Adam Cooper|date = 17. 07. 2010.|accessdate = 18. 07. 2010.}}</ref> Ipak, broj ponuđača je opao, jer su ART Grand Prix i '''Cypher''', preimenovani US F1, povukli svoje prijave,<ref>{{cite news|title=ART withdraws 2011 F1 entry bid|url=http://www.autosport.com/news/report.php/id/85047|first=Matt|last=Beer|work=Autosport.com|publisher=Haymarket Publications|date = 07. 07. 2010.|accessdate = 08. 07. 2010.}}</ref><ref>{{cite news|title=Cypher Group withdraws F1 application|url=http://www.autosport.com/news/report.php/id/85699|first=Pablo|last=Elizalde|work=autosport.com|publisher=Haymarket Publications|date = 30. 07. 2010.|accessdate = 30. 07. 2010.}}</ref> dok je FIA prije [[VN Italije|Velike nagrade Italije]] odlučila da niti jedna od mogućih novih ekipa ne ispunjava minimalne financijske i tehničke uvjete, te je slobodno mjesto ostalo upražnjeno.<ref>{{cite web|url=http://www.fia.com/en-GB/mediacentre/pressreleases/wmsc/2010/Pages/wmsc_080910.aspx|title=World Motor Sport Council Decisions – 8 September 2010|publisher=[[Međunarodna automobilistička federacija|FIA]]|date=08. 09. 2010.|accessdate=18. 11. 2010.|archive-date=2010-09-11|archive-url=https://web.archive.org/web/20100911083736/http://fia.com/en-GB/mediacentre/pressreleases/wmsc/2010/Pages/wmsc_080910.aspx|dead-url=yes}}</ref> Nakon potvrde da neće biti novih ekipa na startu za sezonu 2011., [[Joan Villadelprat]] iz tima Epsilon Euskadi i [[Jacques Villeneuve]] iz udružene momčadi Villeneuve-Durango, najavili su da će se svejedno pokušati prijaviti za natjecanje u 2011.,<ref>{{cite news|url=http://www.f1fanatic.co.uk/2010/09/08/epsilon-euskadi-not-giving-up-on-f1/|title=Epsilon Euskadi not giving up on F1|work=F1 Fanatic|publisher=Keith Collantine|first=Keith|last=Collantine|date = 08. 09. 2010.|accessdate = 09. 09. 2010.}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.motorsport.com/news/article.asp?ID=385864&FS=F1|title=Villeneuve not giving up on F1 team plans|work=motorsport.com|publisher=GMM|date=08. 09. 2010.|accessdate=09. 09. 2010.|archivedate=2012-09-07|archiveurl=https://archive.today/20120907124900/http://www.motorsport.com/news/article.asp?ID=385864&FS=F1|deadurl=yes}}</ref> istražujući mogućnost preuzimanja jedne pd postojećih ekipa. Villeneuve je kasnije priznao da razmatra mogućnosti izvan Formule 1, uključujući i produženje svog angažmana u prvenstvu [[NASCAR]] [[Nationwide Series]], ili prelazak u Australsko prvenstvo [[V8 Supercars]].<ref>{{cite news|title=Villeneuve eyes V8 future|url=http://www.autosport.com/news/report.php/id/87555|first=Matt|last=Beer|work=Autosport.com|publisher=Haymarket Publications|date = 20. 10. 2010.|accessdate = 20. 10. 2010.}}</ref> === Promjene momčadi === * '''[[Hispania Racing|Hispania]]''' je studenoga 2010. najavila nekoliko većih novih partnerstva, među kojima se posebno ističu dogovor s [[Williams F1|Williamsom]] o snabdijevanju španjolske momčadi sustavima prijenosa za sezonu 2011,<ref>{{cite news|title=Williams to supply gearboxes to HRT|url=http://www.autosport.com/news/report.php/id/87875|first=Pablo|last=Elizalde|work=autosport.com|publisher=Haymarket Publications|date = 02. 11. 2010.|accessdate = 02. 11. 2010.}}</ref> i partnerstvo sa španjolskim poduzetnikom [[Juan Villalonga|Juanom Villalongom]] koji je kao glavni menadžer [[Telefónica|Telefónice]] ranije surađivao s [[Minardi]]jem.<ref>{{cite news|title=Ex-Telefonica CEO joins Hispania|url=http://www.autosport.com/news/report.php/id/87970|first=Matt|last=Beer|work=Autosport.com|publisher=Haymarket Publications|date = 06. 11. 2010.|accessdate = 06. 11. 2010.}}</ref> * Šef momčadi '''[[Lotus Racing]]''' Tony Fernandes otkupio je prava za ime '''[[Team Lotus]]''' od Davida Hunta, s namjerom preimenovanja svoje ekipe u skladu s povijesnim nazivom tima.<ref name="Team Lotus">{{cite news|url=http://www.autosport.com/news/report.php/id/86640|title=Lotus to adopt Team Lotus name|first=Jonathan|last=Noble|work=autosport.com|publisher=Haymarket Publications|date = 12. 09. 2010.|accessdate = 12. 09. 2010.}}</ref> Primjena naziva ''Team Lotus'' dovela je do spora s [[Lotus]]om. Momčad je najavila da je trogodišnji ugovor s dobavljačem motora [[Cosworth]] dovršen,<ref name="Lotus engines">{{cite news|url=http://www.autosport.com/news/report.php/id/86677|title=Cosworth, Lotus agree to end deal|first=Pablo|last=Elizalde|work=autosport.com|publisher=Haymarket Publications|date = 12. 09. 2010.|accessdate = 13. 09. 2010.}}</ref> te će od sezone 2011. koristiti motore [[Renault F1|Renault]].<ref>{{cite news|title=Lotus secures Renault engine deal|first=Jonathan|last=Noble|url=http://www.autosport.com/news/report.php/id/87675|work=autosport.com|publisher=Haymarket Publications|date = 24. 09. 2010.|accessdate = 23. 10. 2010.}}</ref> * 8. prosinca 2010., [[Lotus|Lotus Cars]] najavio je partnerstvo s '''[[Renault F1|Renaultom]]''' kojem je britanski proizvođač sportskih automobila postao glavni sponzor,<ref name="GL Renault 3">{{cite news|title=Group Lotus hints at full team takeover|url=http://www.autosport.com/news/report.php/id/88635|name1=Jonathan Noble|name2=Edd Straw|work=Autosport.com|publisher=Haymarket Publications|date = 09. 12. 2010.|accessdate = 10. 12. 2010.}}</ref> s namjerom preuzimanja potpune kontrole u idućih nekoliko godina.<ref name="GL Renault 3" /> Nedoumice u vezi točnog stanja vlasništva nad momčadi, navele su šefa tima Erica Boulliera da pojasni da Genii Capital ima puno vlasništvo nad ekipom,<ref>{{cite news|title=Genii, not Group Lotus, owns Renault team - Boullier|url=http://www.motorsport.com/news/article.asp?ID=398051&FS=F1|work=Motorsport.com/GMM|date=19. 01. 2011.|accessdate=19. 01. 2011.|archivedate=2012-09-06|archiveurl=https://archive.today/20120906093208/http://www.motorsport.com/news/article.asp?ID=398051&FS=F1|deadurl=yes}}</ref> dok je bivši vlasnik Renault samo dobavljač motora. Momčad će biti poznata kao Lotus Renault GP,<ref name="GL Renault 2">{{cite news|title=Renault will also become Lotus-Renault in 2011|url=http://www.f1fanatic.co.uk/2010/12/08/renault-will-also-become-lotus-renault-in-2011/|first=Keith|last=Collantine|work=F1 Fanatic|publisher=Keith Collantine|date = 08. 12. 2010.|accessdate = 08. 12. 2010.}}</ref> ali iz razloga vezanih uz sporazum ''Concorde'', sličnih situaciji kada je [[Sauber]] nakon odlaska [[BMW Sauber|BMW]]-a krajem sezone [[F1 2009|2009]]. zadržao naziv "BMW Sauber", šasija i konstruktor i dalje biti poznati kao [[Renault F1|Renault]]. * Ožujka 2011., najavljeno je da će [[Infiniti]], luksuzni brend japanskog proizvođača automobila [[Nissan]] koji je u 44% vlasništvu [[Renault]]a, postati glavni sponzor '''[[Red Bull Racing]]a'''.<ref>{{cite news|title=Infiniti becomes major RBR backer|url=http://www.autosport.com/news/report.php/id/89675|first=Jonathan|last=Noble|work=Autosport.com|publisher=Haymarket Publications|date = 01. 03. 2011.|accessdate = 01. 03. 2011.}}</ref> Ipak, u suprotnosti s ranijim najavama, aranžman Infiniti-Red Bull neće uključivati i preimenovanje motora.<ref>{{cite news|title=Infiniti: No interest in engine badging|url=http://www.autosport.com/news/report.php/id/89677|first=Jonathan|last=Noble|work=Autosport.com|publisher=Haymarket Publications|date = 01. 03. 2011.|accessdate = 01. 03. 2011.}}</ref> * '''[[BMW Sauber]]''', srpnja 2010. najavio je za sezonu 2011. povratak na stari naziv '''Sauber'''. Momčad je bila sezone 2010. prisiljena zadržati naziv "BMW" radi isplata prihoda od televizijskih prava koji nebi bili isplaćeni da je ekipa promijenila ime.<ref name="Sauber name change" /> * Nakon demostrativne vožnje '''[[Williams F1|Williamsa]]''' u [[Caracas]]u, potvrđeno je da venezuelanska državna naftna kompanija [[Petróleos de Venezuela|PDVSA]] ulazi u dugoročni sponzorski ugovor s momčadi,<ref>{{cite news|title=Williams announces PDVSA in Caracas|url=http://www.autosport.com/news/report.php/id/88939|first=Jonathan|last=Noble|work=Autosport.com|publisher=Haymarket Publications|date = 15. 01. 2011.|accessdate = 15. 01. 2011.}}</ref> umjesto dosadašnjih sponzora [[Royal Bank of Scotland|RBS]], [[Philips]] i [[AirAsia]]. * Nakon sponzoriranja ekipe u sezoni [[F1 2010|2010]]., [[Rusija|ruski]] proizvođač automobila [[Marussia]] otkupio je "značajan udio" '''[[Virgin Racing]]a''', te je momčad svoje ime promijenila u Marussia Virgin Racing.<ref name="Marussia" /> Daljnji su izvještaji potvrdili da je Marussia otkupila kontrolni udio momčadi,<ref>{{cite news|title=Russian supercar firm Marussia takes over Virgin Racing|url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/motorsport/formula_one/9178539.stm|first=Sarah|last=Holt|work=BBC Sport|publisher=[[BBC]]|date = 11. 11. 2010.|accessdate = 12. 11. 2010.}}</ref> osiguravši joj budućnost do 2014. === Promjene vozača === * Vozač ekipe [[DAMS]] u prvenstvu [[GP2 Series|GP2]], '''[[Jérôme d'Ambrosio]]''', zamijenio je [[Lucas di Grassi|Lucasa di Grassija]] u [[Virgin Racing]]u,<ref name="Jerome" /> nakon što je u sezoni [[F1 2010|2010]]. za momčad vozio na treninzima petkom i na odabranim događajima. Di Grassiju ugovor s [[Virgin Racing|Virginom]] nije obnovljen. Sa samo nekoliko slobodnih mjesta na raspolaganju prije zimske sezone testiranja, najavio je da će se koncentrirati na povratak u sezoni [[F1 2012|2012]].<ref>{{cite news|title=Di Grassi eyes F1 return in 2012|url=http://www.autosport.com/news/report.php/id/88986|first=Edd|last=Straw|work=Autosport.com|publisher=Haymarket Publications|date = 19. 01. 2011.|accessdate = 20. 01. 2011.}}</ref> * Prvak [[Deutsche Tourenwagen Masters|DTM]]-a '''[[Paul di Resta]]''' zamijenio je [[Vitantonio Liuzzi|Vitantonia Liuzzija]] u [[Force India|Force Indiji]], nakon što je u sezoni [[F1 2010|2010]]. za momčad vozio na treninzima petkom i na odabranim događajima.<ref name="Force11"/> * '''[[Nico Hülkenberg]]''' otpušten je iz [[WilliamsF1|Williamsa]] uoči [[VN Abu Dhabija|Velike nagrada Abu Dhabija]].<ref>{{cite news|title=Hulkenberg leaving Williams announces manager Weber|url=http://www.motorsport.com/news/article.asp?ID=394565&FS=F1|work=Motorsport.com|publisher=GMM|date=14. 11. 2010.|accessdate=14. 11. 2010.|archivedate=2010-11-17|archiveurl=https://web.archive.org/web/20101117135920/http://www.motorsport.com/news/article.asp?ID=394565&FS=F1|deadurl=yes}}</ref> Nakon što je odbio ponude nekoliko timova, uključujući [[Hispania Racing|HRT]] i [[Virgin Racing|Virgin]],<ref name="Hulk Virgin">{{cite news|title=Hulkenberg turned down Virgin drive - Weber|url=http://en.espnf1.com/f1/motorsport/story/38424.html|work=ESPN F1|publisher=ESPN Emea Ltd.|date = 18. 01. 2011.|accessdate = 19. 01. 2011.}}</ref> Hülkenberg se pridružio Force Indiji kao test i rezervni vozač.<ref name="Force11"/> U sklopu tog aranžmana, Hülkenberg će voziti petkom ujutro na slobodnim treninzima.<ref>{{cite news|title=Hulkenberg confirms Friday deal with Force India|url=http://www.motorsport.com/news/article.asp?ID=399148&FS=F1|work=Motorsport.com|publisher=GMM|date=03. 02. 2011.|6=accessdate-2011-02-03|access-date=2011-06-23|archivedate=2012-09-04|archiveurl=https://archive.today/20120904045723/http://www.motorsport.com/news/article.asp?ID=399148&FS=F1|deadurl=yes}}</ref> * '''[[Narain Karthikeyan]]''' vraća se u Formulu 1 s HRT-om nakon što je posljedni puta vozio sezone [[Formula 1 - sezona 2005.|2005.]] s [[Jordan Grand Prix|Jordanom]],<ref name="Narain"/> kojim je tada upravljao HRT-ov šef momčadi Colin Kolles. Karthikeyan je s Kollesom surađivao također i u neuspješnom pokušaju na [[24 sata Le Mansa]] 2009., i također se u ograničenom angažmanu natjecao u prvenstvu NASCAR Camping World Truck Series 2010. * '''[[Robert Kubica]]''' se ozlijedio tijekom relija Ronde di Andora, pretrpivši višestruke prijelome ruku i nogu. Radi toga neće moći nastupiti na početku sezone,<ref>{{cite news|title=Kubica suffers multiple fractures|url=http://www.autosport.com/news/report.php/id/89312|first1=Jonathan|last1=Noble|first2=David|last2=Evans|first3=Michele|last3=Lostia|work=Autosport.com|publisher=Haymarket Publications|date = 06. 02. 2011.|accessdate = 06. 02. 2011.}}</ref> dok su liječnici izjavili da bi oporavak mogao potrajati i godinu dana.<ref>{{cite news|title=Kubica’s recovery could take a year, surgeon says|url=http://www.f1fanatic.co.uk/2011/02/06/kubicas-recovery-could-take-a-year-doctor-says/|first=Keith|last=Collantine|work=F1 Fanatic|publisher=Keith Collantine|date = 06. 02. 2011.|accessdate = 07. 02. 2011.}}</ref> Njegov bivši momčadski kolega u [[BMW Sauber]]u [[Nick Heidfeld]] kasnije je potvrđen kao njegova zamjena u timu Lotus [[Renault F1|Renault GP]].<ref name="NickLRGP"/> * Nakon što je godinu dana prije isteka [[Force India]] s njime raskinula ugovor, '''[[Vitantonio Liuzzi]]''' na posljednjim testiranjima sezone službeno se pridružio [[Hispania Racing]]u kao njihov drugi vozač, zauzevši posljednje slobodno mjesto na startnoj rešetci.<ref name="Liuzzi HRT"/> * Prvak serije GP2 u sezoni 2010. '''[[Pastor Maldonado]]''', potpisao je za Williams nakon testiranja mladih vozača u Abu Dhabiju.<ref name="Williams announces Maldonado"/> * '''[[Sergio Pérez]]''', drugoplasirani u seriji GP2 s momčadi Barwa Addax, potpisao je za [[Sauber]]. Njegovo angažiranje koincidiralo je s najavom partnerstva između telekomunikacijske grupe [[Telmex]] [[Carlos Slim Helú|Carlosa Slima]] i Saubera.<ref name="Sauber partnership with Telmex">{{cite news|url=http://www.sauber-motorsport.com/Sauber-Motorsport-sign-Sergio-Perez-as-race-driver-and-announce-partnership-with-Telmex-111?newsid=476|title=Sauber Motorsport sign Sergio Perez as race driver and announce partnership with Telmex|work=Sauber Motorsport|publisher=[[Sauber|Sauber Motorsport]]|date = 04. 10. 2010.|accessdate = 04. 10. 2010.}}</ref> * '''[[Bruno Senna]]''' napustio je [[Hispania Racing|HRT]] nakon samo jedne sezone. Komentari šefa momčadi Colina Kollesa dali su naslutiti da je nećak trostrukog svjetskog prvaka [[Ayrton Senna|Ayrtona Senne]] bio u zategnutim odnosima s ekipom.<ref>{{cite news|title=Senna out of running for HRT drive - Kolles |url=http://en.espnf1.com/hrtf1/motorsport/story/37636.html|work=ESPN F1|publisher=ESPN Emea Ltd.|date = 07. 01. 2011.|accessdate = 27. 01. 2011.}}</ref> Kasnije je potvrđeno da se Senna pridružio Lotus [[Renault F1|Lotus Renaultu]] kao test i rezervni vozač,<ref name="Senna Renault" /> te će biti prva zamjena vozačima koji eventualno ne budu mogli nastupiti.<ref>{{cite news|title=Senna first in line for race seat at Renault|url=http://www.f1fanatic.co.uk/2011/01/31/senna-first-in-line-for-race-seat-at-renault/|first=Keith|last=Collantine|work=F1 Fanatic|publisher=Keith Collantine|date = 31. 01. 2011.|accessdate = 01. 02. 2011.}}</ref> ;Promjene u sezoni * '''[[Pedro de la Rosa]]''' zamijenio je na Velikoj nagradi Kanade [[Sergio Pérez|Sergia Péreza]] koji se još nije oporavio od incidenta na kvalifikacijama u Monaku.<ref name="dlrcan"/> == Kalendar sezone 2011. == 16. travnja 2010., [[Bernie Ecclestone]] je potvrdio da će se sezone 2011. održati 20 utrka, sve utrke iz 2010., i dodatno nova [[Velika nagrada Indije]].<ref name="India 2011" /> Privremeni kalendar objavljen je 8. rujna 2010.,<ref name="WMSC080910">{{cite news|url=http://www.fia.com/en-GB/mediacentre/pressreleases/wmsc/2010/Pages/wmsc_080910.aspx|title=World Motor Sport Council: 08/09/2010|work=fia.com|publisher=[[Međunarodna automobilistička federacija|FIA]]|date=08. 09. 2010.|accessdate=08. 09. 2010.|archive-date=2010-09-11|archive-url=https://web.archive.org/web/20100911083736/http://fia.com/en-GB/mediacentre/pressreleases/wmsc/2010/Pages/wmsc_080910.aspx|dead-url=yes}}</ref> potvrđen 3. studenoga 2010.<ref name="WMSC031110">{{cite news|url=http://www.fia.com/en-GB/mediacentre/pressreleases/wmsc/2010/Pages/wmsc_031110.aspx|title=World Motor Sport Council: 03/11/2010|work=fia.com|publisher=[[Međunarodna automobilistička federacija|FIA]]|date=03. 11. 2010.|accessdate=03. 11. 2010.|archive-date=2010-11-05|archive-url=https://web.archive.org/web/20101105155751/http://www.fia.com/en-GB/mediacentre/pressreleases/wmsc/2010/Pages/wmsc_031110.aspx|dead-url=yes}}</ref> Kasnije je revidiran na 19 utrka radi odgode [[Velika nagrada Bahreina]]. {| class="wikitable" border="1" style="font-size: 85%" |- !rowspan="2"| Rd. !rowspan="2"| Službeni naziv utrke !rowspan="2"| Velika nagrada !rowspan="2"| Staza !rowspan="2"| Datum !colspan="2"| Vrijeme |- ! [[Lokalno vrijeme|Lokalno]] ! [[UTC]] |- ! 1 | Qantas Australian Grand Prix<ref name="AustralianGP">{{cite news|title=Qantas renews Australian Grand Prix Sponsorship|url=http://www.formula1.com/news/headlines/2010/11/11522.html|work=formula1.com|date=13. 11. 2010.|accessdate=13. 11. 2010.|archive-date=2014-03-23|archive-url=https://web.archive.org/web/20140323211615/http://www.formula1.com/news/headlines/2010/11/11522.html}}</ref> | [[VN Australije]] | {{ZD|AUS}} Albert Park Grand Prix Circuit, [[Melbourne]] | 27. ožujka | 17:00 | 06:00 |- ! 2 | Petronas Malaysia Grand Prix<ref name="MalaysiaGP">{{cite news|title=Petronas extends Malaysian race sponsorship|url=http://www.formula1.com/news/headlines/2010/9/11196.html|work=formula1.com|date=01. 09. 2010.|accessdate=02. 09. 2010.|archive-date=2010-09-04|archive-url=https://web.archive.org/web/20100904125536/http://www.formula1.com/news/headlines/2010/9/11196.html}}</ref> | [[VN Malezije]] | {{ZD|Malezija}} Sepang International Circuit, [[Kuala Lumpur]] | 10. travnja | 16:00 | 08:00 |- ! 3 | UBS Chinese Grand Prix | [[VN Kine]] | {{ZD|KIN}} [[Shanghai]] International Circuit | 17. travnja | 15:00 | 07:00 |- ! 4 | Turkish Grand Prix | [[VN Turske]] | {{ZD|TUR}} [[Istanbul]] Park | 8. svibnja | 15:00 | 12:00 |- ! 5 | Gran Premio de España | [[VN Španjolske]] | {{ZD|ŠPA}} Circuit de Catalunya, [[Barcelona]] | 22. svibnja | 14:00 | 12:00 |- ! 6 | Grand Prix de Monaco | [[VN Monaka]] | {{ZD|MNK}} Circuit de Monaco, [[Monte Carlo]] | 29. svibnja | 14:00 | 12:00 |- ! 7 | Grand Prix du Canada | [[VN Kanade]] | {{ZD|KAN}} Circuit Gilles Villeneuve, [[Montreal]] | 12. lipnja | 13:00 | 17:00 |- ! 8 | European Grand Prix | [[VN Europe]] | {{ZD|ŠPA}} [[Valencia]] Street Circuit | 26. lipnja | 14:00 | 12:00 |- ! 9 | Santander British Grand Prix | [[VN Velike Britanije]] | {{ZD|UK}} Silverstone Circuit | 10. srpnja | 13:00 | 12:00 |- ! 10 | Großer Preis Santander von Deutschland | [[VN Njemačke]] | {{ZD|NJE}} Nürburgring | 24. srpnja | 14:00 | 12:00 |- ! 11 | Eni Magyar Nagydíj | [[VN Mađarske]] | {{ZD|MAĐ}} Hungaroring, [[Budimpešta]] | 31. srpnja | 14:00 | 12:00 |- ! 12 | Belgian Grand Prix | [[VN Belgije]] | {{ZD|BEL}} Circuit de Spa-Francorchamps, [[Spa-Francorchamps|Spa]] | 28. kolovoza | 14:00 | 12:00 |- ! 13 | Gran Premio Santander d'Italia | [[VN Italije]] | {{ZD|ITA}} Autodromo Nazionale [[Monza]] | 11. rujna | 14:00 | 12:00 |- ! 14 | SingTel Singapore Grand Prix<ref name="SingaporeGP">{{cite news|title=SingTel renews Singapore Grand Prix title sponsorship|url=http://www.formula1.com/news/headlines/2011/3/11782.html|work=formula1.com|date=01. 03. 2011.|accessdate=08. 03. 2011.}}{{Dead link|date=November 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> | [[VN Singapura]] | {{ZD|SIN}} Marina Bay Street Circuit | 25. rujna | 20:00 | 12:00 |- ! 15 | Japanese Grand Prix | [[VN Japana]] | {{ZD|JAP}} Suzuka Circuit, [[Suzuka, Mie|Suzuka]] | 9. listopada | 15:00 | 06:00 |- ! 16 | Korean Grand Prix | [[VN Koreje]] | {{ZD|JKO}} Korean International Circuit, Yeongam | 16. listopada | 15:00 | 06:00 |- ! 17 | Indian Grand Prix | [[VN Indije]]<ref name="IndianGP">{{cite news | title = Indian Grand Prix debut pushed back to 2011 | url =http://www.telegraph.co.uk/sport/motorsport/formulaone/3108572/Indian-Grand-Prix-debut-pushed-back-to-2011-Formula-One.html | publisher = The Daily Telegraph | date = 30. 09. 2008. | accessdate = 18. 01. 2010.}}</ref> | {{ZD|IND}} Jaypee Group Circuit, Greater Noida* | 30. listopada | TBA | TBA |- ! 18 | Etihad Airways Abu Dhabi Grand Prix | [[VN Abu Dhabija]] | {{ZD|Ujedinjeni Arapski Emirati}} Yas Marina Circuit | 13. studenoga | 17:00 | 13:00 |- ! 19 | Grande Prêmio do Brasil | [[VN Brazila]] | {{ZD|BRA}} Autódromo José Carlos Pace, [[Sao Paulo|São Paulo]] | 27. studenoga | 14:00 | 16:00 |} '''Napomene:''' <nowiki>*</nowiki> [[Velika nagrada Indije]] podliježe homologaciji staze.<ref name="WMSC031110"/> === Promjene === * '''[[Velika nagrada Bahreina]]''' bila je izvorno previđena kao prva utrka sezone, ali je otkazana od strane organizatora radi protuvladinih demonstracija u zemlji.<ref name="BahrainOff">{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/motorsport/formula_one/9402871.stm|title=Bahrain Grand Prix called off due to protests|work=[[BBC|BBC Sport]]|publisher=[[BBC]]|date=21 February 2011|accessdate=21 February 2011}}</ref> Dana 3. lipnja, bio je zakazan sastanak koji je trebao odlučiti hoće li utrka biti defitivno otkazana ili će se održati kasnije ove sezone,<ref>{{cite web|title=Bahrain Grand Prix|url=http://www.fia.com/en-GB/mediacentre/pressreleases/f1releases/2011/Pages/f1-bahrain.aspx|work=fia.com|publisher=Fédération Internationale de l'Automobile|date=2 May 2011|accessdate=2 May 2011|archive-date=2011-05-04|archive-url=https://web.archive.org/web/20110504160829/http://www.fia.com/en-GB/mediacentre/pressreleases/f1releases/2011/Pages/f1-bahrain.aspx|dead-url=yes}}</ref> na kojem je FIA ''World Motor Sport Council'' jednoglasno podržao povratak Velike nagrade Bahreina u kalendar 30. listopada, umjesto velike nagrade Indije koja bi se održala krajem sezone. Odluka zahtjeva jednoglasnu podršku FOTA-e,<ref>{{cite news|title=Mosley: No chance Bahrain will go ahead|url=http://www.autosport.com/news/report.php/id/92053|first1=Jonathan|last1=Noble|first2=Pablo|last2=Elizalde|work=Autosport.com|publisher=Haymarket Publications|date=7 June 2011|accessdate=7 June 2011}}</ref> Udruženja momčadi Formule 1, ali FOTA se protivi odluci o premještanju VN Indije i traži otkazivanje Velike nagrade Bahreina.<ref>{{cite news|title=FOTA requests delay to Bahrain return|url=http://www.autosport.com/news/report.php/id/92061|first=Jonathan|last=Noble|work=Autosport.com|publisher=Haymarket Publications|date=7 June 2011|accessdate=7 June 2011}}</ref><ref name=BBC13694628>{{cite web |url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/formula_one/13694628.stm |title=Bahrain GP cannot happen, says Bernie Ecclestone |publisher=BBC Sport |accessdate=8 June 2011}}</ref> Tjedan dana nakon povratka u kalendar, organizatori Velike nagrade Bahreina službeno su odustali od organizacije utrke u sezoni 2011.,<ref>{{cite news|url=http://www.autosport.com/news/report.php/id/92109|title=Bahrain gives up on 2011 race|work=Autosport|publisher=Haymarket Publications|date=9 June 2011|accessdate=10 June 2011|first=Jonathan|last=Noble}}</ref> te je Velikoj nagradi Indije vraćen izvorni datum. * U kalendar je prvi put uvedena '''[[Velika nagrada Indije]]'''.<ref name="IndianGP"/> * '''[[Velika nagrada Malezije]]''' svoj prijašnji naziv ''Malaysian Grand Prix'' promijeniti će u ''Malaysia Grand Prix'' (''Malaysian'' - Malezijska, ''Malaysia'' - Malezije), u sklopu nastojanja da se promovira zemlja.<ref name="MalaysiaGP"/> * Staza ''Yas Marina Circuit'' na kojoj se održava '''[[Velika nagrada Abu Dhabija]]''', biti će rekonfigurirana nakon oštrih kritika povodom nedostatka pretjecanja na Velikoj nagradi Abu Dhabija 2010.<ref>{{cite news|title=Abu Dhabi to make track changes|url=http://www.autosport.com/news/report.php/id/90503|first=Simon|last=Strang|work=Autosport|publisher=Haymarket Publications|date=8 April 2011|accessdate=8 April 2011}}</ref> == Promjene == === Promjene pravila === * U sezoni 2011., na kvalifikacijama se ponovo uvodi pravilo "107%".<ref name="WMSC230610"/><ref>{{cite news|title=FIA brings back 107% rule for 2011|url=http://www.f1fanatic.co.uk/2010/06/23/fia-brings-back-107-rule-for-2011/|first=Keith|last=Collantine|work=F1 Fanatic|publisher=Keith Collantine|date = 23. 06. 2010.|accessdate = 23. 06. 2010.}}</ref> U skladu s tim pravilom, svakom vozaču koji u prvoj rundi kvalifikacija (Q1, pravilo se neće primjenjivati u Q2 i Q3) ne postigne vrijeme unutar 107% vremena kojeg je postigao najbrži vozač, neće biti dopušteno da sudjeluje u utrci. Kao primjer, ako je najbrže vrijeme 1 minuta i 40 sekundi, vozač mora postići vrijeme ispod 1 minute i 47 sekundi. * [[Međunarodna automobilistička federacija|FIA]] je najveću dopuštenu kaznu koju službenici mogu izreći momčadima povećala s 100&nbsp;000 na 250&nbsp;000 [[američki dolar|američkih dolara]], nakon što je na [[VN Njemačke|Velikoj nagradi Njemačka]] 2010. [[Scuderia Ferrari|Ferrari]] radi momčadskih naređenja kažnjen s 100&nbsp;000 dolara.<ref>{{cite news|title=FIA to increase maximum F1 stewards penalty|url=http://www.motorsport.com/news/article.asp?ID=393529&FS=F1|work=Motorsport.com|publisher=GMM|date=06. 11. 2010.|accessdate=06. 11. 2010.|archivedate=2010-11-16|archiveurl=https://web.archive.org/web/20101116150804/http://www.motorsport.com/news/article.asp?ID=393529&FS=F1|deadurl=yes}}</ref> Nakon posljednje utrke sezone [[F1 2010|2010]]., predsjenik FIA-e [[Jean Todt]] otkrio je svoje stajalište u vezi korištenja timskih naredbi, obećavajući reguliranje prakse umjesto potpune liberalizacije.<ref>{{cite news|title=Team orders to be 'regulated' not banned – Todt|url=http://www.motorsport.com/news/article.asp?ID=395093&FS=F1|work=Motorsport.com|publisher=GMM|date=19. 11. 2010.|accessdate=19. 11. 2010.|archivedate=2010-11-24|archiveurl=https://web.archive.org/web/20101124083401/http://www.motorsport.com/news/article.asp?ID=395093&FS=F1|deadurl=yes}}</ref> Todt je izjavio da dok momčadska naređenja neće biti zabranjena, svaki tim koji koristi šifrirane upute biti će kažnjen radi zavaravanja gledatelja i mogućnosti da timsko osoblje i vozači lažu kako bi potkrijepili tvrdnje u porukama. * Dobavljač guma [[Bridgestone]] najavio je da neće obnoviti svoj ugovor s Formulom 1 nakon kraja sezone [[F1 2010|2010]].<ref>{{cite news | title = Bridgestone to Cease Tire Supply to the FIA Formula One World Championship | url = http://bridgestone.com/corporate/news/2009110201.html | publisher = [[Bridgestone]] | date = 02. 11. 2009. | accessdate = 02. 11. 2009. | archivedate = 2009-11-04 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20091104223536/http://bridgestone.com/corporate/news/2009110201.html | deadurl = yes }}</ref> Nakon nekoliko mjeseci pregovora, na sastanku ''FIA World Motor Sport Council''-a u [[Ženeva|Ženevi]] lipnja 2010., [[Pirelli]] je odabran kao jedini dobavljvač guma za sezonu 2011.<ref name="WMSC230610"/><ref>{{cite news|title=Pirelli return to F1 after 20-year absence|url=http://www.f1fanatic.co.uk/2010/06/23/pirelli-return-to-f1-after-20-year-absence/|first=Keith|last=Collantine|work=F1 Fanatic|publisher=Keith Collantine|date = 23. 06. 2010.|accessdate = 23. 06. 2010.}}</ref> Svih dvanaest ekipa uspostavilo je blisku suradnju s Pirellijem kako bi se razmjenom svih informacija spriječilo da bilo koji tim dobije privilegirani status.<ref>{{cite news|title=Teams move to ensure fair tyre deals|url=http://www.autosport.com/news/report.php/id/87424|first=Jonathan|last=Noble|work=Autosport.com|publisher=Haymarket Publications|date = 12. 10. 2010.|accessdate = 12. 10. 2010.}}</ref> Bolidi će imati obaveznu distribuciju težine u omjeru 46:54, kako bi se Pirelliju pružile tehničke specifikacije i momčadi spriječile da vrše izmjene na unutrašnjim konfiguracijama svojih bolida.<ref>{{cite news|title=F1 to have mandatory weight ratio in 2011|url=http://www.motorsport.com/news/article.asp?ID=376134&FS=F1|publisher=motorsport.com|date=05. 07. 2010.|accessdate=06. 07. 2010.|archivedate=2010-08-24|archiveurl=https://web.archive.org/web/20100824163313/http://www.motorsport.com/news/article.asp?ID=376134&FS=F1|deadurl=yes}}</ref> Tijekom prvih testiranja sezone u Valenciji, nekoliko je vozača izvijestilo da su doživjeli puno veće trošenje pri korištenju Pirelli guma, te su [[Nico Rosberg]] i [[Lewis Hamilton]] smatrali da će u utrkama biti potrebno više od jedne promjene guma.<ref>{{cite news|title=Drivers predict very high tyre wear|url=http://www.autosport.com/news/report.php/id/89259|first=Jonathan|last=Noble|work=Autosport.com|publisher=Haymarket Publications|date = 02. 02. 2011.|accessdate = 03. 02. 2011.}}</ref> Na zadnjim testiranjima u Barceloni, otkriveno je da će na većini utrka biti potrebne tri izmjene guma.<ref name="Pirelli Barcelona">{{cite news|title=Pirelli to supply 'extra hard' tyre in Turkey|url=http://old.motorsport.com/news/article.asp?ID=401922&FS=F1|work=Motorsport.com|publisher=GMM|date=10. 03. 2011.|accessdate=10. 03. 2011.}}{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> * Momčadi će nastaviti s razvojem guma tijekom sezone, te će na treninzima petkom FIA odobriti dodatne komplete guma za razvojni program. To će uključuvati i razvoj eksperimentalne "pete smjese" poznate kao "ekstra tvrda" guma koja će se koristiti na nekim stazama, kao Istanbul, gdje je potrošnja guma znatno veća.<ref name="Pirelli Barcelona" /> * Za sezonu 2011., uvedeno je nekoliko izmjena tehničkih pravila, uključujući:<ref name="Scrabs">{{cite news|url=http://scarbsf1.wordpress.com/2010/12/13/f1-2011-technical-regulations-detailed-and-explained/|date=13 December 2010|accessdate=22 December 2010|title=F1 2011 Technical Regulations – Detailed and Explained|work=ScarbsF1|publisher=[[WordPress]]|first=Craig|last=Scarborough}}</ref> :* Maksimalna visina difuzora biti će smanjena s 175&nbsp;mm na 125&nbsp;mm, dok će dvostruki difuzori, uvedeni sezone [[F1 2009|2009]]., biti isključeni da bi se smanjili aerodinamički pritisak i vrtloženje zraka.<ref>{{cite news|title=Formula One Commission Press Release 02/02/2010|url=http://www.fia.com/en-GB/mediacentre/pressreleases/f1releases/2010/Pages/f1_comm_0210.aspx|last=FIA Formula One Commission|work=fia.com|date = 02. 02. 2010.|accessdate = 02. 02. 2010.}}</ref> Također su zabranjeni dvostruki ispusni ''blown diffusers'' (cca "ispušni difuzor"), koji ispusne plinove preusmjeravaju preko difuzora radi povećanja aerodinamičkog pritiska,<ref name="Scrabs"/> premda su jednostruki ''blown diffusers'' i dalje dozvoljeni.<ref>{{cite news|title=2011 rule changes - ban on double diffusers|url=http://www.formula1.com/news/technical/2011/0/815.html|work=FOA|date=03. 02. 2011.|accessdate=04. 02. 2011.|archive-date=2011-02-06|archive-url=https://web.archive.org/web/20110206115804/http://www.formula1.com/news/technical/2011/0/815.html}}</ref> :* Također su zabranjeni ''"F-duct"'' sustavi, koje je razvio [[McLaren]] ali ostale su ih momčadi kopirale, jer se smatra da je aerodinamički sustav kojeg kontroliraju vozači nesiguran.<ref>{{cite news|title=F1 teams decide on 'F-duct' ban for next season|url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/motorsport/formula_one/8670795.stm|first=Andrew|last=Benson|work=[[BBC|BBC Online]]|publisher=[[BBC]]|date = 09. 05. 2010.|accessdate = 10. 05. 2010.}}</ref> [[Datoteka:RB7 adjustable rear wing.jpg|thumb|180px|Podesivo stražnje krilo na Red Bullu RB7.]] :* Sustav podesivih stražnjih krila potvrđen je kao dodatak pravilima za 2011., dizajniran kao pomoć pri pretjecanju i zamjena sistemu ''"F-duct"''.<ref name="WMSC230610"/> Slično kao što je bio reguliran i KERS, podesiva stražnja krila biti će na raspolaganju vozačima samo pod određenim uvjetima. Moći će ga koristiti samo kada su unutar jedne sekunde od vozila ispred, ali ne u prva dva kruga, osim u slučaju sigurnosnog automobila u ranim fazama utrke. Također, vozači će se podesivim krilima moći koristiti samo na određenim područjima staze, koja će odrediti direktor utrke [[Charlie Whiting]].<ref>{{cite news|title=How new rules could change the championship|url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/motorsport/formula_one/9313790.stm|first=Ted|last=Kravitz|work=BBC Sport Online|publisher=[[BBC|BBC Sport]]|date = 22. 12. 2010.|accessdate = 28. 12. 2010.}}</ref> Očekuje se da će sustav vozačima donijeti dodatnih 15&nbsp;km/h pri pretjecanjima,<ref>{{cite news|title=Adjustable wing to aid passing in 2011|url=http://www.autosport.com/news/report.php/id/84682|first=Matt|last=Beer|work=Autosport.com|publisher=[Haymarket Publications|date = 23. 06. 2010.|accessdate = 23. 06. 2010.}}</ref> te će se deaktivirati kada vozač nakon korištenja podesivih krila prvi put dotakne kočnice. Koncept, koji je negativno primljen od strane nekih vozača i navijača,<ref>{{cite news|title=Drivers unimpressed by rear wing plan|url=http://www.autosport.com/news/report.php/id/84716|first=Jonathan|last=Noble|work=Autosport.com|publisher=Haymarket Publications|date = 24. 06. 2010.|accessdate = 26. 06. 2010.}}</ref> mogao bi biti izostavljen ako se pokaže nepraktičnim ili nepodesnim za rukovanje.<ref>{{cite news|title=FOTA “studied very little” about rear wing|url=http://www.f1fanatic.co.uk/2010/06/25/fota-studied-very-little-about-rear-wing/|first=Keith|last=Collantine|work=F1 Fanatic|publisher=Keith Collantine|date = 25. 06. 2010.|accessdate = 26. 06. 2010.}}</ref> Da bi se ilustrirao učinak podesivih stražnjih krila, sve staze imati će posebne oznake u određenom području kruga, jedino mjesto gdje se podesivo krilo može koristiti.<ref>{{cite news|title=FIA open to tweaking rear wing rules|url=http://www.autosport.com/news/report.php/id/89260|first=Jonathan|last=Noble|work=Autosport.com|publisher=Haymarket Publications|date = 03. 02. 2011.|accessdate = 03. 02. 2011.}}</ref> Takva dezignirana zona pretjecanja obuhvatiti će zadnjih šest stotina metara glavnog ravnog pravca na stazi, s oznakama dizajniranima da pokažu razliku između automobila kada su na jednu sekundu razlike. :* Broj spona za kotač - nosivih kabela koje kotač vežu s karoserijom - bit će 2011. udvostručen, kao odgovor na sve veći broj nesreća u kojima su kotači bili otkinuti od nosača, uključujući i pogibiju Henryja Surteesa na utrci Formule 2 u Brands Hatchu 2009.<ref>{{cite news|title=Lowe explains extra wheel tethers for 2011|url=http://www.f1fanatic.co.uk/2010/07/28/lowe-explains-extra-wheel-tethers-for-2011/|first=Keith|last=Collantine|work=F1 Fanatic|publisher=Keith Collantine|date = 28. 07. 2010.|accessdate = 28. 07. 2010.}}</ref> :* Nekoliko manjih aerodinamičkih izuma uvedenih 2010. također su zabranjeni, uključujući aerodinamičke palce kotača, fleksibilne prednje spojlere, i modifikacije ''monocoque''-a koje stvaraju V kanal duž nosa bolida.<ref name="Scrabs"/> Maksimalni omjer "oštre" ''rollbar'' strukture - koju je uveo [[Mercedes AMG F1|Mercedes]] radi smanjenja opstrukcije zraka na stražnje krilo - također je smanjen. Bolidi Lotus T128 i Force India VJM04 oba su predstavljena sa sličnim dizajnom, temeljenim na prethodnom dizajnu Mercedesa, ali varijante Lotusa i Force Indije u skladu su s pravilima jer je struktura oštrice deblja u odbnosu na Mercedesovu.<ref>{{cite news|title=Blade Roll Structures – Legality (Lotus & Force India)|url=http://scarbsf1.wordpress.com/2011/02/15/blade-roll-structures-legality-lotus-force-india/|first=Craig|last=Scarborough|work=ScarbsF1|publisher=[[WordPress]]|date = 15. 02. 2011.|accessdate = 08. 03. 2011.}}</ref> * [[KERS]] će biti opcijski za sve momčadi, nakon što radi dogovora momčadi o zabrani takvog uređaja nije korišten u sezoni 2010.<ref name="KERS back in">{{cite news|title=Ferrari to use KERS throughout 2011 season|url=http://www.motorsport.com/news/article.asp?ID=372963&FS=F1|publisher=motorsport.com|date=14. 06. 2010.|accessdate=17. 06. 2010.|archivedate=2011-06-09|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110609220049/http://www.motorsport.com/news/article.asp?ID=372963&FS=F1|deadurl=yes}}</ref> Nakon što je prijedlog tvrtke Flybrid da sve momčadi snabdijeva obaveznim KERS-om odbijen, da bi se momčadi potakle na korištenje sustava, kao kompenzacija dodatnoj težini minimalna težina automobila povećati će se s 620&nbsp;kg na 640&nbsp;kg.<ref name="KERS back in" /> * Mjenjači sada moraju trajati pet utrka umjesto dosadašnjih četiri.<ref>{{cite news|title=Five-race gearboxes among other rules changes|url=http://www.f1fanatic.co.uk/2010/12/10/five-race-gearboxes-among-other-rules-changes/|first=Keith|last=Collantine|work=F1 Fanatic|publisher=Keith Collantine|date=10 December 2010|accessdate=10 December 2010}}</ref> Vozači će na raspolaganju imati jedan dodatni mjenjač koji može biti promijenjen bez kazne.<ref name="Dec 13">{{cite news|title=FIA to impose curfew on personnel|url=http://www.autosport.com/news/report.php/id/88685|first=Jonathan|last=Noble|work=Autosport.com|publisher=Haymarket Publications|date = 13. 12. 2010.|accessdate = 13. 12. 2010.}}</ref> * FIA je pooštrila svoje vozačke standarde, kako bi se spriječile pretjerano agresivne vožnje i vožnje izvan ruba staze, primjenom strožih kazni kod vozača koji se budu tako ponašali.<ref>{{cite news|title=F1 clamps down on driving standards|url=http://www.autosport.com/news/report.php/id/88686|first=Pablo|last=Elizalde|work=Autosport.com|publisher=Haymarket Publications|date = 13. 12. 2010.|accessdate = 14. 12. 2010.}}</ref><ref>{{Cite web |title=F1 clamps down on driving standards |url=http://www.iracing.com/inracingnews/formula-one-news/f1-formula-one-news/f1-clamps-down-on-driving-standards/ |access-date=2011-06-23 |archivedate=2011-07-13 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110713054219/http://www.iracing.com/inracingnews/formula-one-news/f1-formula-one-news/f1-clamps-down-on-driving-standards/ |deadurl=yes }}</ref> * Uvedena je zabrana ostanka na stazi po noći između ponoći i 6 ujutro, da bi se spriječili cijelonoćni popravci bolida mehaničara koji cijeli idući dan moraju provesti u boksevima.<ref name="Dec 13"/> === Druge promjene === * Članovi momčadi za koje se smatra da su u ključnim ulogama - tj. šef momčadi, sportski direktor, trkaći inženjeri, tim menadžer i tehnički direktor - morat će proći akreditaciju za "dozvolu natjecateljskog osoblja" (''"competitors' staff licence"'') da bi mogli zadržati svoje pozicije u momčadima.<ref name="WMSC080910"/> Navodno je to reakcija na djela bivšeg, sada u nemilosti, šefa momčadi [[Renault F1|Renault]] [[Flavio Briatore|Flavija Briatorea]] na kontroverznoj [[VN Singapura|Velikoj nagradi Singapura]] 2008.,<ref>{{cite news|url=http://www.autosport.com/news/report.php/id/86473|title=Team member licences to go ahead|work=autosport.com|publisher=Haymarket Publications|date = 08. 09. 2010.|accessdate = 08. 09. 2010.|first=Rob|last=Schatten}}</ref> i odnosi se na sve ključno osoblje u svim FIA svjetskim prvenstvima, uključujući i [[Svjetsko prvenstvo u reliju]], [[Svjetsko prvenstvo turističkih automobila]] i [[Svjetsko prvenstvo FIA GT1]]. * [[Formula One Management|FOM]] je najavio da će od 2011. sve utrke biti emitirane u native formatu [[HDTV|visoke rezolucije]],<ref>{{cite news|title=FOM confirms HD coverage for 2011|url=http://www.autosport.com/news/report.php/id/88873|first=Jonathan|last=Noble|work=Autosport.com|publisher=Haymarket Publications|date = 12. 01. 2011.|accessdate = 13. 01. 2011.}}</ref> nakon što je s time prethodno eksperimentirano na [[VN Abu Dhabija|Velikoj nagradi Abu Dhabija]] 2009. Nekoliko emitera potvrdilo je namjere da utrke emitira u novom formatu.<ref>{{cite news|title=Germany's Sky to broadcast F1 in HD|url=http://www.autosport.com/news/report.php/id/88865|first=Jonathan|last=Noble|work=Autosport.com|publisher=Haymarket Publications|date = 11. 01. 2011.|accessdate = 13. 01. 2011.}}</ref><ref>{{cite news|title=BBC confirms HD broadcast for 2011|url=http://www.autosport.com/news/report.php/id/88883|first=Pablo|last=Elizalde|work=Autosport.com|publisher=Haymarket Publications|date = 12. 01. 2011.|accessdate = 13. 01. 2011.}}</ref> == Utrke == {| class="wikitable" style="font-size: 95%;" |- ! Rd. ! Velika nagrada ! Prvo mjesto na startu ! Najbrži krug ! Pobjednik (vozači) ! Pobjednik (konstruktori) !class="unsortable"| Izvještaj |- ! 1. | {{ZD|AUS}} [[VN Australije]] | {{ZD|NJE}} [[Sebastian Vettel]] | {{ZD|BRA}} [[Felipe Massa]] | {{ZD|NJE}} [[Sebastian Vettel]] | {{ZD|AUT}} [[Red Bull Racing|Red Bull-Renault]] | [[Velika nagrada Australije 2011.|Izvještaj]] |- ! 2. | {{ZD|Malezija}} [[VN Malezije]] | {{ZD|NJE}} [[Sebastian Vettel]] | {{ZD|AUS}} [[Mark Webber]] | {{ZD|NJE}} [[Sebastian Vettel]] | {{ZD|AUT}} [[Red Bull Racing|Red Bull-Renault]] | [[Velika nagrada Malezije 2011.|Izvještaj]] |- ! 3. | {{ZD|KIN}} [[VN Kine]] | {{ZD|NJE}} [[Sebastian Vettel]] | {{ZD|AUS}} [[Mark Webber]] | {{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]] | {{ZD|UK}} [[McLaren|McLaren-Mercedes]] | [[Velika nagrada Kine 2011.|Izvještaj]] |- ! 4. | {{ZD|TUR}} [[VN Turske]] | {{ZD|NJE}} [[Sebastian Vettel]] | {{ZD|AUS}} [[Mark Webber]] | {{ZD|NJE}} [[Sebastian Vettel]] | {{ZD|AUT}} [[Red Bull Racing|Red Bull-Renault]] | [[Velika nagrada Turske 2011.|Izvještaj]] |- ! 5. | {{ZD|ŠPA}} [[VN Španjolske]] | {{ZD|AUS}} [[Mark Webber]] | {{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]] | {{ZD|NJE}} [[Sebastian Vettel]] | {{ZD|AUT}} [[Red Bull Racing|Red Bull-Renault]] | [[Velika nagrada Španjolske 2011.|Izvještaj]] |- ! 6. | {{ZD|MNK}} [[VN Monaka]] | {{ZD|NJE}} [[Sebastian Vettel]] | {{ZD|AUS}} [[Mark Webber]] | {{ZD|NJE}} [[Sebastian Vettel]] | {{ZD|AUT}} [[Red Bull Racing|Red Bull-Renault]] | [[Velika nagrada Monaka 2011.|Izvještaj]] |- ! 7. | {{ZD|KAN}} [[VN Kanade]] | {{ZD|NJE}} [[Sebastian Vettel]] | {{ZD|UK}} [[Jenson Button]] | {{ZD|UK}} [[Jenson Button]] | {{ZD|UK}} [[McLaren|McLaren-Mercedes]] | [[Velika nagrada Kanade 2011.|Izvještaj]] |- ! 8.. | {{ZD|EU}} [[VN Europe]] | | | | | [[Velika nagrada Europe 2011.|Izvještaj]] |- ! 9. | {{ZD|UK}} [[VN Velike Britanije]] | | | | | [[Velika nagrada Velike Britanije 2011.|Izvještaj]] |- ! 10. | {{ZD|NJE}} [[VN Njemačke]] | | | | | [[Velika nagrada Njemačke 2011.|Izvještaj]] |- ! 11. | {{ZD|MAĐ}} [[VN Mađarske]] | | | | | [[Velika nagrada Mađarske 2011.|Izvještaj]] |- ! 12. | {{ZD|BEL}} [[VN Belgije]] | | | | | [[Velika nagrada Belgije 2011.|Izvještaj]] |- ! 13. | {{ZD|ITA}} [[VN Italije]] | | | | | [[Velika nagrada Italije 2011.|Izvještaj]] |- ! 14. | {{ZD|SIN}} [[VN Singapura]] | | | | | [[Velika nagrada Singapura 2011.|Izvještaj]] |- ! 15. | {{ZD|JAP}} [[VN Japana]] | | | | | [[Velika nagrada Japana 2011.|Izvještaj]] |- ! 16. | {{ZD|JKO}} [[VN Koreje]] | | | | | [[Velika nagrada Koreje 2011.|Izvještaj]] |- ! 17. | {{ZD|IND}} [[VN Indije]] | | | | | [[Velika nagrada Indije 2011.|Izvještaj]] |- ! 18. | {{ZD|Ujedinjeni Arapski Emirati}} [[VN Abu Dhabija]] | | | | | [[Velika nagrada Abu Dhabija 2011.|Izvještaj]] |- ! 19. | {{ZD|BRA}} [[VN Brazila]] | | | | | [[Velika nagrada Brazila 2011.|Izvještaj]] |} == Rezultati == === Sustav bodovanja === Bodovi se dodijeljuju prvoj desetorici na cilju. {| class="wikitable" style="font-size:85%; text-align:center" |- ! Pozicija |bgcolor="#ffffbf"| &nbsp;'''1.'''&nbsp; |bgcolor="#dfdfdf"| &nbsp;'''2.'''&nbsp; |bgcolor="#ffdf9f"| &nbsp;'''3.'''&nbsp; |bgcolor="#dfffdf"| &nbsp;'''4.'''&nbsp; |bgcolor="#dfffdf"| &nbsp;'''5.'''&nbsp; |bgcolor="#dfffdf"| &nbsp;'''6.'''&nbsp; |bgcolor="#dfffdf"| &nbsp;'''7.'''&nbsp; |bgcolor="#dfffdf"| &nbsp;'''8.'''&nbsp; |bgcolor="#dfffdf"| &nbsp;'''9.'''&nbsp; |bgcolor="#dfffdf"| &nbsp;'''10.'''&nbsp; |- ! Bodovi |bgcolor="#ffffbf"| 25 |bgcolor="#dfdfdf"| 18 |bgcolor="#ffdf9f"| 15 |bgcolor="#dfffdf"| 12 |bgcolor="#dfffdf"| 10 |bgcolor="#dfffdf"| 8 |bgcolor="#dfffdf"| 6 |bgcolor="#dfffdf"| 4 |bgcolor="#dfffdf"| 2 |bgcolor="#dfffdf"| 1 |} === Vozači === {| |valign="top"| {| class="wikitable" style="font-size:85%; text-align:center;" |- valign="top" !valign="middle"| Poz. !valign="middle"| Vozač ! [[VN Australije|AUS]]<br />{{ZD|AUS}} ! [[VN Malezije|MAL]]<br />{{ZD|Malezija}} ! [[VN Kine|KIN]]<br />{{ZD|KIN}} ! [[VN Turske|TUR]]<br />{{ZD|TUR}} ! [[VN Španjolske|ŠPA]]<br />{{ZD|ŠPA}} ! [[VN Monaka|MON]]<br />{{ZD|MNK}} ! [[VN Kanade|KAN]]<br />{{ZD|KAN}} ! [[VN Europe|EUR]]<br />{{ZD|EU}} ! [[VN Velike Britanije|VBR]]<br />{{ZD|UK}} ! [[VN Njemačke|NJE]]<br />{{ZD|NJE}} ! [[VN Mađarske|MAĐ]]<br />{{ZD|MAĐ}} ! [[VN Belgije|BEL]]<br />{{ZD|BEL}} ! [[VN Italije|ITA]]<br />{{ZD|ITA}} ! [[VN Singapura|SIN]]<br />{{ZD|SIN}} ! [[VN Japana|JAP]]<br />{{ZD|JAP}} ! [[VN Koreje|KOR]]<br />{{ZD|JKO}} ! [[VN Indije|IND]]<br />{{ZD|IND}} ! [[VN Abu Dhabija|ABU]]<br />{{ZD|Ujedinjeni Arapski Emirati}} ! [[VN Brazila|BRA]]<br />{{ZD|BRA}} !valign="middle"| Bodovi |- ! 1 |align="left"| {{ZD|NJE}} [[Sebastian Vettel]] | style="background:#ffffbf;"| '''1''' | style="background:#ffffbf;"| '''1''' | style="background:#dfdfdf;"| '''2''' | style="background:#ffffbf;"| '''1''' | style="background:#ffffbf;"| 1 | style="background:#ffffbf;"| '''1''' | style="background:#dfdfdf;"| '''2''' | | | | | | | | | | | | !align="right"| 161 |- ! 2 |align="left"| {{ZD|UK}} [[Jenson Button]] | style="background:#dfffdf;"| 6 | style="background:#dfdfdf;"| 2 | style="background:#dfffdf;"| 4 | style="background:#dfffdf;"| 6 | style="background:#ffdf9f;"| 3 | style="background:#ffdf9f;"| 3 | style="background:#ffffbf;"| ''1'' | | | | | | | | | | | | !align="right"| 101 |- ! 3 |align="left"| {{ZD|AUS}} [[Mark Webber]] | style="background:#dfffdf;"| 5 | style="background:#dfffdf;"| ''4'' | style="background:#ffdf9f;"| ''3'' | style="background:#dfdfdf;"| ''2'' | style="background:#dfffdf;"|'''4''' | style="background:#dfffdf;"| ''4'' | style="background:#ffdf9f;"| 3 | | | | | | | | | | | | !align="right"| 94 |- ! 4 |align="left"| {{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]] | style="background:#dfdfdf;"| 2 | style="background:#dfffdf;"| 8 | style="background:#ffffbf;"| 1 | style="background:#dfffdf;"| 4 | style="background:#dfdfdf;"| ''2'' | style="background:#dfffdf;"| 6 | style="background:#efcfff;"| Ret | | | | | | | | | | | | !align="right"| 85 |- ! 5 |align="left"| {{ZD|ŠPA}} [[Fernando Alonso]] | style="background:#dfffdf;"| 4 | style="background:#dfffdf;"| 6 | style="background:#dfffdf;"| 7 | style="background:#ffdf9f;"| 3 | style="background:#dfffdf;"| 5 | style="background:#dfdfdf;"| 2 | style="background:#efcfff;"| Ret | | | | | | | | | | | | !align="right"| 69 |- ! 6 |align="left"| {{ZD|BRA}} [[Felipe Massa]] | style="background:#dfffdf;"| ''7'' | style="background:#dfffdf;"| 5 | style="background:#dfffdf;"| 6 | style="background:#cfcfff;"| 11 | style="background:#efcfff;"| Ret | style="background:#efcfff;"| Ret | style="background:#dfffdf;"| 6 | | | | | | | | | | | | !align="right"| 32 |- ! 7 |align="left"| {{ZD|RUS}} [[Vitalij Petrov]] | style="background:#ffdf9f;"| 3 | style="background:#cfcfff;"| 17* | style="background:#dfffdf;"| 9 | style="background:#dfffdf;"| 8 | style="background:#cfcfff;"| 11 | style="background:#efcfff;"| Ret | style="background:#dfffdf;"| 5 | | | | | | | | | | | | !align="right"| 31 |- ! 8 |align="left"| {{ZD|NJE}} [[Nick Heidfeld]] | style="background:#cfcfff;"| 12 | style="background:#ffdf9f;"| 3 | style="background:#cfcfff;"| 12 | style="background:#dfffdf;"| 7 | style="background:#dfffdf;"| 8 | style="background:#dfffdf;"| 8 | style="background:#efcfff;"| Ret | | | | | | | | | | | | !align="right"| 29 |- ! 9 |align="left"| {{ZD|NJE}} [[Michael Schumacher]] | style="background:#efcfff;"| Ret | style="background:#dfffdf;"| 9 | style="background:#dfffdf;"| 8 | style="background:#cfcfff;"| 12 | style="background:#dfffdf;"| 6 | style="background:#efcfff;"| Ret | style="background:#dfffdf;"| 4 | | | | | | | | | | | | !align="right"| 26 |- ! 10 |align="left"| {{ZD|NJE}} [[Nico Rosberg]] | style="background:#efcfff;"| Ret | style="background:#cfcfff;"| 12 | style="background:#dfffdf;"| 5 | style="background:#dfffdf;"| 5 | style="background:#dfffdf;"| 7 | style="background:#cfcfff;"| 11 | style="background:#cfcfff;"| 11 | | | | | | | | | | | | !align="right"| 26 |- ! 11 |align="left"| {{ZD|JAP}} [[Kamui Kobayashi]] | style="background:#000; color:white;"| DSQ | style="background:#dfffdf;"| 7 | style="background:#dfffdf;"| 10 | style="background:#dfffdf;"| 10 | style="background:#dfffdf;"| 10 | style="background:#dfffdf;"| 5 | style="background:#dfffdf;"| 7 | | | | | | | | | | | | !align="right"| 25 |- ! 12 |align="left"| {{ZD|NJE}} [[Adrian Sutil]] | style="background:#dfffdf;"| 9 | style="background:#cfcfff;"| 11 | style="background:#cfcfff;"| 15 | style="background:#cfcfff;"| 13 | style="background:#cfcfff;"| 13 | style="background:#dfffdf;"| 7 | style="background:#efcfff;"| Ret | | | | | | | | | | | | !align="right"| 8 |- ! 13 |align="left"| {{ZD|ŠVI}} [[Sébastien Buemi]] | style="background:#dfffdf;"| 8 | style="background:#cfcfff;"| 13 | style="background:#cfcfff;"| 14 | style="background:#dfffdf;"| 9 | style="background:#cfcfff;"| 14 | style="background:#dfffdf;"| 10 | style="background:#dfffdf;"| 10 | | | | | | | | | | | | !align="right"| 8 |- ! 14 |align="left"| {{ZD|ŠPA}} [[Jaime Alguersuari]] | style="background:#cfcfff;"| 11 | style="background:#cfcfff;"| 14 | style="background:#efcfff;"| Ret | style="background:#cfcfff;"| 16 | style="background:#cfcfff;"| 16 | style="background:#efcfff;"| Ret | style="background:#dfffdf;"| 8 | | | | | | | | | | | | !align="right"| 4 |- ! 15 |align="left"| {{ZD|BRA}} [[Rubens Barrichello]] | style="background:#efcfff;"| Ret | style="background:#efcfff;"| Ret | style="background:#cfcfff;"| 13 | style="background:#cfcfff;"| 15 | style="background:#cfcfff;"| 17 | style="background:#dfffdf;"| 9 | style="background:#dfffdf;"| 9 | | | | | | | | | | | | !align="right"| 4 |- ! 16 |align="left"| {{ZD|MEX}} [[Sergio Pérez]] | style="background:#000; color:white;"| DSQ | style="background:#efcfff;"| Ret | style="background:#cfcfff;"| 17 | style="background:#cfcfff;"| 14 | style="background:#dfffdf;"| 9 | style="background:#fff;"| DNS | style="background:#f1f8ff;"| PO | | | | | | | | | | | | !align="right"| 2 |- ! 17 |align="left"| {{ZD|UK}} [[Paul di Resta]] | style="background:#dfffdf;"| 10 | style="background:#dfffdf;"| 10 | style="background:#cfcfff;"| 11 | style="background:#efcfff;"| Ret | style="background:#cfcfff;"| 12 | style="background:#cfcfff;"| 12 | style="background:#cfcfff;"| 18* | | | | | | | | | | | | !align="right"| 2 |- ! 18 |align="left"| {{ZD|ŠPA}} [[Pedro de la Rosa]] | | | | | | | style="background:#cfcfff;"| 12 | | | | | | | | | | | | !align="right"| 0 |- ! 19 |align="left"| {{ZD|ITA}} [[Jarno Trulli]] | style="background:#cfcfff;"| 13 | style="background:#efcfff;"| Ret | style="background:#cfcfff;"| 19 | style="background:#cfcfff;"| 18 | style="background:#cfcfff;"| 18 | style="background:#cfcfff;"| 13 | style="background:#cfcfff;"| 16 | | | | | | | | | | | | !align="right"| 0 |- ! 20 |align="left"| {{ZD|ITA}} [[Vitantonio Liuzzi]] | style="background:#ffcfcf;"| DNQ | style="background:#efcfff;"| Ret | style="background:#cfcfff;"| 22 | style="background:#cfcfff;"| 22 | style="background:#efcfff;"| Ret | style="background:#cfcfff;"| 16 | style="background:#cfcfff;"| 13 | | | | | | | | | | | | !align="right"| 0 |- ! 21 |align="left"| {{ZD|BEL}} [[Jérôme d'Ambrosio]] | style="background:#cfcfff;"| 14 | style="background:#efcfff;"| Ret | style="background:#cfcfff;"| 20 | style="background:#cfcfff;"| 20 | style="background:#cfcfff;"| 20 | style="background:#cfcfff;"| 15 | style="background:#cfcfff;"| 14 | | | | | | | | | | | | !align="right"| 0 |- ! 22 |align="left"| {{ZD|FIN}} [[Heikki Kovalainen]] | style="background:#efcfff;"| Ret | style="background:#cfcfff;"| 15 | style="background:#cfcfff;"| 16 | style="background:#cfcfff;"| 19 | style="background:#efcfff;"| Ret | style="background:#cfcfff;"| 14 | style="background:#efcfff;"| Ret | | | | | | | | | | | | !align="right"| 0 |- ! 23 |align="left"| {{ZD|NJE}} [[Timo Glock]] | style="background:#cfcfff;"| NC | style="background:#cfcfff;"| 16 | style="background:#cfcfff;"| 21 | style="background:#fff;"| DNS | style="background:#cfcfff;"| 19 | style="background:#efcfff;"| Ret | style="background:#cfcfff;"| 15 | | | | | | | | | | | | !align="right"| 0 |- ! 24 |align="left"| {{ZD|VEN}} [[Pastor Maldonado]] | style="background:#efcfff;"| Ret | style="background:#efcfff;"| Ret | style="background:#cfcfff;"| 18 | style="background:#cfcfff;"| 17 | style="background:#cfcfff;"| 15 | style="background:#cfcfff;"| 18* | style="background:#efcfff;"| Ret | | | | | | | | | | | | !align="right"| 0 |- ! 25 |align="left"| {{ZD|IND}} [[Narain Karthikeyan]] | style="background:#ffcfcf;"| DNQ | style="background:#efcfff;"| Ret | style="background:#cfcfff;"| 23 | style="background:#cfcfff;"| 21 | style="background:#cfcfff;"| 21 | style="background:#cfcfff;"| 17 | style="background:#cfcfff;"| 17 | | | | | | | | | | | | !align="right"| – |- valign="top" !valign="middle"| Poz. !valign="middle" width=160| Vozač ! [[VN Australije|AUS]]<br />{{ZD|AUS}} ! [[VN Malezije|MAL]]<br />{{ZD|Malezija}} ! [[VN Kine|KIN]]<br />{{ZD|KIN}} ! [[VN Turske|TUR]]<br />{{ZD|TUR}} ! [[VN Španjolske|ŠPA]]<br />{{ZD|ŠPA}} ! [[VN Monaka|MON]]<br />{{ZD|MNK}} ! [[VN Kanade|KAN]]<br />{{ZD|KAN}} ! [[VN Europe|EUR]]<br />{{ZD|EU}} ! [[VN Velike Britanije|VBR]]<br />{{ZD|UK}} ! [[VN Njemačke|NJE]]<br />{{ZD|NJE}} ! [[VN Mađarske|MAĐ]]<br />{{ZD|MAĐ}} ! [[VN Belgije|BEL]]<br />{{ZD|BEL}} ! [[VN Italije|ITA]]<br />{{ZD|ITA}} ! [[VN Singapura|SIN]]<br />{{ZD|SIN}} ! [[VN Japana|JAP]]<br />{{ZD|JAP}} ! [[VN Koreje|KOR]]<br />{{ZD|JKO}} ! [[VN Indije|IND]]<br />{{ZD|IND}} ! [[VN Abu Dhabija|ABU]]<br />{{ZD|Ujedinjeni Arapski Emirati}} ! [[VN Brazila|BRA]]<br />{{ZD|BRA}} !valign="middle"| Bodovi |} |valign="top"| {{F1 driver results legend}} <span style="font-size:85%">'''masno'''&nbsp;- prva početna pozicija<br /> ''kose brojke''&nbsp;- najbrži krug utrke</span> |} <nowiki>*</nowiki> Vozač nije završio utrku ali se klasificirao jer je prošao više od 90 % dužine utrke. === Konstruktori === {| |valign="top"| {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align:center;" |- valign="top" !valign="middle"| Poz. !valign="middle"| Konstruktor !valign="middle"| Br. ! [[VN Australije|AUS]]<br />{{ZD|AUS}} ! [[VN Malezije|MAL]]<br />{{ZD|Malezija}} ! [[VN Kine|KIN]]<br />{{ZD|KIN}} ! [[VN Turske|TUR]]<br />{{ZD|TUR}} ! [[VN Španjolske|ŠPA]]<br />{{ZD|ŠPA}} ! [[VN Monaka|MON]]<br />{{ZD|MNK}} ! [[VN Kanade|KAN]]<br />{{ZD|KAN}} ! [[VN Europe|EUR]]<br />{{ZD|EU}} ! [[VN Velike Britanije|VBR]]<br />{{ZD|UK}} ! [[VN Njemačke|NJE]]<br />{{ZD|NJE}} ! [[VN Mađarske|MAĐ]]<br />{{ZD|MAĐ}} ! [[VN Belgije|BEL]]<br />{{ZD|BEL}} ! [[VN Italije|ITA]]<br />{{ZD|ITA}} ! [[VN Singapura|SIN]]<br />{{ZD|SIN}} ! [[VN Japana|JAP]]<br />{{ZD|JAP}} ! [[VN Koreje|KOR]]<br />{{ZD|JKO}} ! [[VN Indije|IND]]<br />{{ZD|IND}} ! [[VN Abu Dhabija|ABU]]<br />{{ZD|Ujedinjeni Arapski Emirati}} ! [[VN Brazila|BRA]]<br />{{ZD|BRA}} !valign="middle"| Bodovi |- style="border-top:2px solid #aaaaaa" !rowspan="2" align="left"| 1 |rowspan="2" align="left"| {{ZD|AUT}} [[Red Bull Racing|Red Bull]]-[[Renault F1|Renault]] | 1 |bgcolor="#ffffbf"| '''1''' |bgcolor="#ffffbf"| '''1''' |bgcolor="#dfdfdf"| '''2''' |bgcolor="#ffffbf"| '''1''' |bgcolor="#ffffbf"| 1 |bgcolor="#ffffbf"| '''1''' |bgcolor="#dfdfdf"| '''2''' | | | | | | | | | | | | !rowspan="2" align="right"| 255 |- | 2 |bgcolor="#dfffdf"| 5 |bgcolor="#dfffdf"| ''4'' |bgcolor="#ffdf9f"| ''3'' |bgcolor="#dfdfdf"| ''2'' |bgcolor="#dfffdf"| '''4''' |bgcolor="#dfffdf"| ''4'' |bgcolor="#ffdf9f"| 3 | | | | | | | | | | | | |- style="border-top:2px solid #aaaaaa" !rowspan="2" align="left"| 2 |rowspan="2" align="left"| {{ZD|UK}} [[McLaren|McLaren-Mercedes]] | 3 |bgcolor="#dfdfdf"| 2 |bgcolor="#dfffdf"| 8 |bgcolor="#ffffbf"| 1 |bgcolor="#dfffdf"| 4 |bgcolor="#dfdfdf"| ''2'' |bgcolor="#dfffdf"| 6 |bgcolor="#efcfff"| Ret | | | | | | | | | | | | !rowspan="2" align="right"| 186 |- | 4 |bgcolor="#dfffdf"| 6 |bgcolor="#dfdfdf"| 2 |bgcolor="#dfffdf"| 4 |bgcolor="#dfffdf"| 6 |bgcolor="#ffdf9f"| 3 |bgcolor="#ffdf9f"| 3 |bgcolor="#ffffbf"| ''1'' | | | | | | | | | | | | |- style="border-top:2px solid #aaaaaa" !rowspan="2" align="left"| 3 |rowspan="2" align="left"| {{ZD|ITA}} [[Scuderia Ferrari|Ferrari]] | 5 |bgcolor="#dfffdf"| 4 |bgcolor="#dfffdf"| 6 |bgcolor="#dfffdf"| 7 |bgcolor="#ffdf9f"| 3 |bgcolor="#dfffdf"| 5 |bgcolor="#dfdfdf"| 2 |bgcolor="#efcfff"| Ret | | | | | | | | | | | | !rowspan="2" align="right"| 101 |- | 6 |bgcolor="#dfffdf"| ''7'' |bgcolor="#dfffdf"| 5 |bgcolor="#dfffdf"| 6 |bgcolor="#cfcfff"| 11 |bgcolor="#efcfff"| Ret |bgcolor="#efcfff"| Ret |bgcolor="#dfffdf"| 6 | | | | | | | | | | | | |- style="border-top:2px solid #aaaaaa" !rowspan="2" align="left"| 4 |rowspan="2" align="left"| {{ZD|UK}} [[Renault F1|Renault]] | 9 |bgcolor="#cfcfff"| 12 |bgcolor="#ffdf9f"| 3 |bgcolor="#cfcfff"| 12 |bgcolor="#dfffdf"| 7 |bgcolor="#dfffdf"| 8 |bgcolor="#dfffdf"| 8 |bgcolor="#efcfff"| Ret | | | | | | | | | | | | !rowspan="2" align="right"| 60 |- | 10 |bgcolor="#ffdf9f"| 3 |bgcolor="#cfcfff"| 17* |bgcolor="#dfffdf"| 9 |bgcolor="#dfffdf"| 8 |bgcolor="#cfcfff"| 11 |bgcolor="#efcfff"| Ret |bgcolor="#dfffdf"| 5 | | | | | | | | | | | | |- style="border-top:2px solid #aaaaaa" !rowspan="2" align="left"| 5 |rowspan="2" align="left"| {{ZD|NJE}} [[Mercedes AMG F1|Mercedes]] | 7 |bgcolor="#efcfff"| Ret |bgcolor="#dfffdf"| 9 |bgcolor="#dfffdf"| 8 |bgcolor="#cfcfff"| 12 |bgcolor="#dfffdf"| 6 |bgcolor="#efcfff"| Ret |bgcolor="#dfffdf"| 4 | | | | | | | | | | | | !rowspan="2" align="right"| 52 |- | 8 |bgcolor="#efcfff"| Ret |bgcolor="#cfcfff"| 12 |bgcolor="#dfffdf"| 5 |bgcolor="#dfffdf"| 5 |bgcolor="#dfffdf"| 7 |bgcolor="#cfcfff"| 11 |bgcolor="#cfcfff"| 11 | | | | | | | | | | | | |- style="border-top:2px solid #aaaaaa" !rowspan="2" align="left"| 6 |rowspan="2" align="left"| {{ZD|ŠVI}} [[Sauber|Sauber-Ferrari]] | 16 |bgcolor="#000000" style="color:white"| DSQ |bgcolor="#dfffdf"| 7 |bgcolor="#dfffdf"| 10 |bgcolor="#dfffdf"| 10 |bgcolor="#dfffdf"| 10 |bgcolor="#dfffdf"| 5 |bgcolor="#dfffdf"| 7 | | | | | | | | | | | | !rowspan="2" align="right"| 27 |- | 17 |bgcolor="#000000" style="color:white"| DSQ |bgcolor="#efcfff"| Ret |bgcolor="#cfcfff"| 17 |bgcolor="#cfcfff"| 14 |bgcolor="#dfffdf"| 9 |bgcolor="#ffffff"| DNS |bgcolor="#cfcfff"| 12 | | | | | | | | | | | | |- style="border-top:2px solid #aaaaaa" !rowspan="2" align="left"| 7 |rowspan="2" align="left"| {{ZD|ITA}} [[Scuderia Toro Rosso|Toro Rosso-Ferrari]] | 18 |bgcolor="#dfffdf"| 8 |bgcolor="#cfcfff"| 13 |bgcolor="#cfcfff"| 14 |bgcolor="#dfffdf"| 9 |bgcolor="#cfcfff"| 14 |bgcolor="#dfffdf"| 10 |bgcolor="#dfffdf"| 10 | | | | | | | | | | | | !rowspan="2" align="right"| 12 |- | 19 |bgcolor="#cfcfff"| 11 |bgcolor="#cfcfff"| 14 |bgcolor="#efcfff"| Ret |bgcolor="#cfcfff"| 16 |bgcolor="#cfcfff"| 16 |bgcolor="#efcfff"| Ret |bgcolor="#dfffdf"| 8 | | | | | | | | | | | | |- style="border-top:2px solid #aaaaaa" !rowspan="2" align="left"| 8 |rowspan="2" align="left"| {{ZD|IND}} [[Force India|Force India- Mercedes]] | 14 |bgcolor="#dfffdf"| 9 |bgcolor="#cfcfff"| 11 |bgcolor="#cfcfff"| 15 |bgcolor="#cfcfff"| 13 |bgcolor="#cfcfff"| 13 |bgcolor="#dfffdf"| 7 |bgcolor="#efcfff"| Ret | | | | | | | | | | | | !rowspan="2" align="right"| 10 |- | 15 |bgcolor="#dfffdf"| 10 |bgcolor="#dfffdf"| 10 |bgcolor="#cfcfff"| 11 |bgcolor="#efcfff"| Ret |bgcolor="#cfcfff"| 12 |bgcolor="#cfcfff"| 12 |bgcolor="#cfcfff"| 18 | | | | | | | | | | | | |- style="border-top:2px solid #aaaaaa" !rowspan="2" align="left"| 9 |rowspan="2" align="left"| {{ZD|UK}} [[WilliamsF1|Williams-Cosworth]] | 11 |bgcolor="#efcfff"| Ret |bgcolor="#efcfff"| Ret |bgcolor="#cfcfff"| 13 |bgcolor="#cfcfff"| 15 |bgcolor="#cfcfff"| 17 |bgcolor="#dfffdf"| 9 |bgcolor="#dfffdf"| 9 | | | | | | | | | | | | !rowspan="2" align="right"| 4 |- | 12 |bgcolor="#efcfff"| Ret |bgcolor="#efcfff"| Ret |bgcolor="#cfcfff"| 18 |bgcolor="#cfcfff"| 17 |bgcolor="#cfcfff"| 15 |bgcolor="#cfcfff"| 18* |bgcolor="#efcfff"| Ret | | | | | | | | | | | | |- style="border-top:2px solid #aaaaaa" !rowspan="2" align="left"| 10 |rowspan="2" align="left"| {{ZD|Malezija}} [[Lotus Racing|Lotus-Renault]] | 20 |bgcolor="#efcfff"| Ret |bgcolor="#cfcfff"| 15 |bgcolor="#cfcfff"| 16 |bgcolor="#cfcfff"| 19 |bgcolor="#efcfff"| Ret |bgcolor="#cfcfff"| 14 |bgcolor="#efcfff"| Ret | | | | | | | | | | | | !rowspan="2" align="right"| 0 |- | 21 |bgcolor="#cfcfff"| 13 |bgcolor="#efcfff"| Ret |bgcolor="#cfcfff"| 19 |bgcolor="#cfcfff"| 18 |bgcolor="#cfcfff"| 18 |bgcolor="#cfcfff"| 13 |bgcolor="#cfcfff"| 16 | | | | | | | | | | | | |- style="border-top:2px solid #aaaaaa" !rowspan="2" align="left"| 11 |rowspan="2" align="left"| {{ZD|ŠPA}} [[Hispania Racing|HRT-Cosworth]] | 22 |bgcolor="#FFCFCF"| DNQ |bgcolor="#efcfff"| Ret |bgcolor="#cfcfff"| 23 |bgcolor="#cfcfff"| 21 |bgcolor="#cfcfff"| 21 |bgcolor="#cfcfff"| 17 |bgcolor="#cfcfff"| 17 | | | | | | | | | | | | !rowspan="2" align="right"| 0 |- | 23 |bgcolor="#FFCFCF"| DNQ |bgcolor="#efcfff"| Ret |bgcolor="#cfcfff"| 22 |bgcolor="#cfcfff"| 22 |bgcolor="#efcfff"| Ret |bgcolor="#cfcfff"| 16 |bgcolor="#cfcfff"| 13 | | | | | | | | | | | | |- style="border-top:2px solid #aaaaaa" !rowspan="2" align="left"| 12 |rowspan="2" align="left"| {{ZD|RUS}} [[Virgin Racing|Virgin-Cosworth]] | 24 |bgcolor="#cfcfff"| NC |bgcolor="#cfcfff"| 16 |bgcolor="#cfcfff"| 21 |bgcolor="#ffffff"| DNS |bgcolor="#cfcfff"| 19 |bgcolor="#efcfff"| Ret |bgcolor="#cfcfff"| 15 | | | | | | | | | | | | !rowspan="2" align="right"| 0 |- | 25 |bgcolor="#cfcfff"| 14 |bgcolor="#efcfff"| Ret |bgcolor="#cfcfff"| 20 |bgcolor="#cfcfff"| 20 |bgcolor="#cfcfff"| 20 |bgcolor="#cfcfff"| 15 |bgcolor="#cfcfff"| 14 | | | | | | | | | | | | |- valign="top" !valign="middle"| Poz. !valign="middle"| Konstruktor !valign="middle"| Br. ! [[VN Australije|AUS]]<br />{{ZD|AUS}} ! [[VN Malezije|MAL]]<br />{{ZD|Malezija}} ! [[VN Kine|KIN]]<br />{{ZD|KIN}} ! [[VN Turske|TUR]]<br />{{ZD|TUR}} ! [[VN Španjolske|ŠPA]]<br />{{ZD|ŠPA}} ! [[VN Monaka|MON]]<br />{{ZD|MNK}} ! [[VN Kanade|KAN]]<br />{{ZD|KAN}} ! [[VN Europe|EUR]]<br />{{ZD|EU}} ! [[VN Velike Britanije|VBR]]<br />{{ZD|UK}} ! [[VN Njemačke|NJE]]<br />{{ZD|NJE}} ! [[VN Mađarske|MAĐ]]<br />{{ZD|MAĐ}} ! [[VN Belgije|BEL]]<br />{{ZD|BEL}} ! [[VN Italije|ITA]]<br />{{ZD|ITA}} ! [[VN Singapura|SIN]]<br />{{ZD|SIN}} ! [[VN Japana|JAP]]<br />{{ZD|JAP}} ! [[VN Koreje|KOR]]<br />{{ZD|JKO}} ! [[VN Indije|IND]]<br />{{ZD|IND}} ! [[VN Abu Dhabija|ABU]]<br />{{ZD|Ujedinjeni Arapski Emirati}} ! [[VN Brazila|BRA]]<br />{{ZD|BRA}} !valign="middle"| Bodovi |} |valign="top"| {{F1 driver results legend}} <span style="font-size:85%">'''masno'''&nbsp;- prva početna pozicija<br /> ''kose brojke''&nbsp;- najbrži krug utrke</span> |} <nowiki>*</nowiki> Vozač nije završio utrku ali se klasificirao jer je prošao više od 90 % dužine utrke. == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske veze == {{commonscat|2011 in Formula One}} * [http://www.formula1.com/ Službena stranica Formule 1 - formula1.com ] {{Formula 1 sezone}} [[Kategorija:2011.]] [[Kategorija:Formula 1]] 9kh893yqqkdaxfspcgmbryvligxdx01 Gary Lineker 0 115269 42669689 42410225 2026-08-09T07:06:21Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669689 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = Gary Lineker | slika = Gary Linekar.jpg | opis slike = Lineker na dodjeli [[BAFTA]] nagrada 2009. godine | država = | puno ime = Gary Winston Lineker | nadimak = ''Crisp Man'' | datum rođenja = [[30. 11.|30. studenog]] [[1960]]. | mjesto rođenja = [[Leicester]] | država rođenja = [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | visina = 180 cm | trenutačni klub = ''igračka mirovina'' | broj u klubu = | pozicija = [[Napadač (nogomet)|napadač]] | ugovor = | mlade godine = [[1976]].–[[1978]]. | juniorski klubovi = [[Leicester City F.C.|Leicester City]] | godina = [[1978]].–[[1985]].<br />[[1985]].–[[1986]].<br />[[1986]].–[[1989]].<br />[[1989]].–[[1992]].<br />[[1992]].–[[1994]]. | profesionalni klubovi = [[Leicester City F.C.|Leicester City]]<br />[[Everton FC|Everton]]<br />[[F.C. Barcelona|Barcelona]]<br />[[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham]]<br />[[Nagoya Grampus Eight|Nagoya]] | nastupi(golovi) = {{0}}195 {{0}}{{0}}(95)<br />{{0}}{{0}}41 {{0}}{{0}}(30)<br />{{0}}103 {{0}}{{0}}(43)<br />{{0}}105 {{0}}{{0}}(67)<br />{{0}}{{0}}23 {{0}}{{0}}{{0}}(9) | godine u reprezentaciji = [[1984]].–[[1992]]. | reprezentacija = {{NogRep|ENG}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}80 {{0}}{{0}}(48) | godine treniranja = | klubovi = | medalje = | napomena = | ažurirano = }} '''Gary Winston Lineker, [[Red britanskog imperija|OBE]]''' ([[Leicester]], [[30. 11.|30. studenog]] [[1960]].) bivši je [[Englezi|engleski]] [[nogometaš]] i [[Engleska nogometna reprezentacija|reprezentativac]]. Igrao je na poziciji [[Napadač (nogomet)|napadača]], a trenutačno je sportski komentator na [[BBC]]-ju.<ref>{{Cite web |title=BBC - Press Office - Gary Lineker |url=http://www.bbc.co.uk/pressoffice/biographies/biogs/sport/garylineker.shtml |access-date=2002-11-14 |archivedate=2002-11-14 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20021114223004/http://www.bbc.co.uk/pressoffice/biographies/biogs/sport/garylineker.shtml |deadurl=no }}</ref> S postignutih 48 pogodaka drugi je strijelac engleske reprezentacije svih vremena; pogodak više ima [[Bobby Charlton]]. Lineker je također s 10 postignutih pogodaka najbolji strijelac Engleske na [[FIFA Svjetsko prvenstvo|Svjetskim prvenstvima u nogometu]]. Linekerove spospobnosti bile su proizvod njegova razumijevanja igre i stalne težnje k poboljšanju. Uz tehničke sposobnosti, posjedovao je i odlično pozicioniranje, što ga je učinilo jednim od najuspješnijih engleskih napadača i golgetera u povijesti. Jedini je nogometaš koji je osvojio naslov [[Prvaci Engleske u nogometu|najboljeg strijelca Engleske]] s tri različita kluba: s matičnim [[Leicester City F.C.|Leicester Cityjem]] (gdje je proglašen i za najboljeg nogometaša u povijesti kluba<ref>{{Cite web |title=All Time Greats: Leicester City |url=http://www.skysports.com/football/alltimegreats/results/0,26076,16105_5559583,00.html |access-date=2011-06-30 |archivedate=2009-09-24 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090924202614/http://www.skysports.com/football/alltimegreats/results/0,26076,16105_5559583,00.html |deadurl=yes }}</ref>), [[Everton FC|Evertonom]] i [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenhamom]]. U karijeri je još nastupao i za [[F.C. Barcelona|Barcelonu]] te za japansku [[Nagoya Grampus Eight|Nagoyu Grampus Eight]]. Za izabranu je nacionalnu vrstu Lineker debitirao [[1984]]. godine u susretu sa [[Škotska nogometna reprezentacija|Škotskom]]. Nastupao je na dva Svjetska i dva [[UEFA Euro|Europska prvenstva]]. Ukupno je zabilježio 80 nastupa, uz spomenutih 48 pogodaka. Sa 6 pogodaka bio je [[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Zlatna kopačka|najbolji strijelac]] [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Meksiko 1986.|Svjetskog prvenstva 1986.]] u [[Meksiko|Meksiku]]. Također je ušao u [[Pelé]]ovih "100 najvećih živućih nogometaša". Lineker je, komentirajući poraz u polufinalu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Italija 1990.|Svjetskog prvenstva 1990.]] od [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Njemačke|Zapadne Njemačke]], izjavio: {{izdvojeni citat|Nogomet je igra u kojoj 22 čovjeka trče naokolo, natjeravaju loptu, u kojoj jedan sudac napravi gomilu pogrešaka te u kojoj na kraju uvijek pobjeđuje Njemačka.}} što je postala jedna od najcitiranijih izjava u svijetu nogometa.<ref>{{Cite web |title=Gary Lineker Football Quotes |url=http://www.expertfootball.com/gossip/quotes.php?search=Gary_Lineker |access-date=2011-06-30 |archivedate=2010-02-05 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100205231155/http://expertfootball.com/gossip/quotes.php?search=Gary_Lineker |deadurl=yes }}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.ezadar.hr/clanak/nogomet-je-igra-u-kojoj-uvijek-pobjeduju-nijemci |title=Nogomet je igra u kojoj uvijek pobjeđuju Nijemci |access-date=2011-06-30 |archive-date=2008-02-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080225014923/http://www.ezadar.hr/clanak/nogomet-je-igra-u-kojoj-uvijek-pobjeduju-nijemci |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |title=CO Zagreb trostruko siromašniji, približno uspješan |url=http://rk-zagreb.hr/blog/vijesti/co-zagreb-trostruko-siromasnijipriblizno-uspjesan/ |access-date=2011-06-30 |archivedate=2010-01-30 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100130092231/http://rk-zagreb.hr/blog/vijesti/co-zagreb-trostruko-siromasnijipriblizno-uspjesan/ |deadurl=yes }}</ref> == Reference == {{izvori}} {{Sastav Engleska 1986 SP}} {{Sastav Engleska 1990 SP}} {{FIFA 100}} {{Najbolji strijelci Svjetskih nogometnih prvenstava}} {{Lifetime|1960||Lineker, Gary}} {{Commonscat}} [[Kategorija:Engleski fudbaleri]] [[Kategorija:Fudbaleri Barcelone]] [[Kategorija:Fudbaleri Evertona|L]] [[Kategorija:Fudbaleri Leicester Cityja]] hzwq3gcfc2v18flq5e7sr3qjcnzcg8v Finbarr od Corka 0 116266 42669578 42401977 2026-08-09T00:14:51Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669578 wikitext text/x-wiki {{Infokutija svetac |ime=Sveti Finbarr |datum_rođenja =550 |datum_smrti=620 |datum_slave=25. septembar |štovanje_u=[[Katolička crkva|Rimokatolička crkva]] |mjesto_rođenja=kraj [[Bandon (County Cork)|Bandona]] u [[Irska|Irskoj]] |mjesto_smrti=[[Cloyne]], [[Cork (grofovija)|Grofovija Cork]], [[Irska]] |titule=Biskup i ispovjednik |zaštitništvo=[[Cork (grad)|Cork]], [[Rimokatolička biskupija Cork i Ross|Biskupija Cork]] |glavno_svetište=[[Katedrala Svetog Finbarrea]] (anglikanska), [[Cork (grofovija)|Grofovija Cork]] }} '''Sveti Finbarr''' ili jednostavno Finbarr (cca. [[550]]&ndash; [[Cloyne]], [[23. 9.|23. septembar]] [[623]]) bio je [[biskup Corka]], koji se slavi kao [[svetac zaštitnik]] grada [[Cork]] i istoimene [[Rimokatolička biskupija Cork i Ross|biskupije]].<ref name="newadvent.org">http://www.newadvent.org/cathen/06076a.htm New Advent article on St. Finbarr</ref> == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{commonscat|Finbarr of Cork}} * [http://cathedral.cork.anglican.org/history.html History of Saint Finbarre's cathedral and about Finbarr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100109121533/http://cathedral.cork.anglican.org/history.html |date=2010-01-09 }} * [http://saints.sqpn.com/saint-finbar/ Finbarr brief overview] {{Lifetime|550|623|Finbarr}} [[Kategorija:Sveci]] jetvosk2yszxhxk4z7prxxpohd1dlm4 Fabija Eudokija 0 122433 42669556 42445564 2026-08-08T21:41:25Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669556 wikitext text/x-wiki {{Infokutija monarh | ime =Eudokija | titula =[[Bizantska carica|Carica]] [[Bizantsko Carstvo|Bizantskog Carstva]] | puno ime =Fabia Eudokia | supružnik =[[Heraklije]] | potomstvo =[[Eudoksija Epifanija|Eudoksija Epifranija]], [[Heraklije Konstantin|Konstantin III]] | dinastija =[[Heraklijska dinastija]] | otac =Rogas | datum rođenja=c. 580 | mjesto rođenja =[[Afrički Egzahrat]] | datum smrti =13. august 612 | mjesto smrti =[[Konstantinopolj|Konstantinopol]] | mjesto sahrane =[[Crkva svetih apostola]] |}} '''Eudokija''' ({{lang-la|Eudocia}}, cca. 580 – 13. august 612), originalno '''Fabija''', bila je [[Bizantsko Carstvo|bizantska]] plemkinja koja je bila [[Bizantsko Carstvo|carska supruga]] [[Heraklije|Heraklija]], odnosno carica - od 610. do smrti 612. Bila je kćer Rogasa, zemljoposjednika u [[Egzarhat Afrika|Afričkom egzarhatu]]. Još dok je budući car služio u Egzarhatu, zaručila se za njega. Muž joj je ustanak protiv cara [[Foka (bizantski car)|Foke]] digao 608. U nejasnim okolnostima Foka je uspio zarobiti i nju i Heraklijevu majku Epifaniju, te su obje žene bile zatočene u manastiru Nea Metanoia. Foka ih je nastojao koristiti kao taoce prilikom Heraklijeve opsade Konstantinopola, ali bez uspjeha; oslobodili su ih pripadnici Zelene stranke (navijača utrka dvokolica) te odveli natrag Herakliju. Nakon što su [[excubitores]] prešli na Heraklijevu stranu, Konstantinopol je pao bez otpora, a Heraklije je 5. oktobra 610. postao car. Fabija je tada dobila titulu ''[[augusta (titula)|auguste]]'' i uzela ime Eudokija. Mužu je rodila dvoje djece - kćer [[Eudoksija Epifanija|Eudoksiju Epifaniju]] i sina [[Konstanin III (bizantski car)|Konstantina]], koji će kasnije postati car. Umrla je 13. augusta 612. Prema zapisima patrijarha [[Nikefor I od Konstantinopola|Nikefora I]], uzrok smrti je bila [[epilepsija]]. Njen pogreb je, prema istom izvoru, pokazao koliko je bila popularna među narodom. Prilikom pogrebne procesije ulicama grada je jedna sluškinja pljunula kroz prozor i pogodila truplo carice u otvorenom lijesu. Sluškinju je masa odmah uhvatila i [[smrt spaljivanjem|živu spalila]]. {{s-start}} {{s-roy}} {{s-bef|before=[[Leontija]]}} {{s-ttl|title=[[Popis bizantskih carica|Bizantska carica]]|years=610&ndash;612}} {{s-aft|after=[[Martina (carica)]]}} {{s-end}} == Vanjske veze == * [http://www.roman-emperors.org/fabia.htm An article on Fabia Eudokia by Lynda Garland] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171024053030/http://www.roman-emperors.org/fabia.htm |date=2017-10-24 }} {{Lifetime|580|612|Eudokia}} [[Kategorija:Istočnorimske carice]] [[Kategorija:Heraklijeva ili Iraklijeva dinastija]] ezooy5v367m1ltzn09ybdxka0rngggj Eudoksija Epifanija 0 122435 42669548 42249670 2026-08-08T19:56:38Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669548 wikitext text/x-wiki '''Eudoksija Epifanija''' ({{lang-la|Eudoxia Epiphania}}; 7. jul 611 - ?) je bila [[Bizantsko Carstvo|bizantska]] princeza, odnosno jedina kćer cara [[Heraklije|Heraklija]] i njegove prve supruge [[Fabija Eudokija|Eudokije]]. Rođena je 7. jula 611. a krštena 15. augusta; krunisana je 4. oktobra iste godine. Kada je imala oko 15 godina, otac ju je odlučio iskoristiti u diplomatske svrhe, nastojeći steći saveznike u [[vizantijsko-persijski rat 602-628|ratu]] sa [[sasanidska Monarhija|sasanidskom Perzijom]] koji je u to vrijeme išao katastrofalno loše po Bizant. Sklopio je savez sa [[Zapadni Turkijski Kaganat|Zapadnim Gok Turcima]] i [[Hazari]]ma. Kao jamstvo saveza je obećana kao supruga turskom vladaru Ziebelu (najvjerojatnije [[Tong Jabgu Kagan|Tong Yabghuu]]), ali je za vrijeme putovanja čula da joj je muž umro, te se vratila natrag. == Izvori == * [[Artamonov, Mikhail]]. ''Istoriya Khazar''. Leningrad, 1962. * [[Brook, Kevin Alan]]. ''The Jews of Khazaria''. 2nd ed. Rowman & Littlefield Publishers, Inc, 2006. * [[David Christian (historičar)|Christian, David]]. ''A History of Russia, Mongolia and Central Asia.'' Blackwell, 1999. * Ducange. ''Familiae Byzantinae''. Paris, 1680. p.&nbsp;118. * [[Dunlop, Douglas M.]] ''History of the Jewish Khazars.'' Princeton Univ. Press, 1954. * [[Edward Gibbon|Gibbon, Edward]]. ''[[The History of the Decline and Fall of the Roman Empire]]''. London, 1845. Ch. 46. == Vanjske veze == * Garland, Lynda (2000). [http://www.roman-emperors.org/epiphan.htm Epiphania (daughter of Heraclius)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20010530045404/http://roman-emperors.org/epiphan.htm |date=2001-05-30 }}. ''An Online Encyclopedia of Roman Emperors'' [[Kategorija:Rođeni 611.]] [[Kategorija:Heraklijeva ili Iraklijeva dinastija]] od56le4fpswl9hvf9500taqw4e876w6 Fenomen džedaja na popisu stanovništva 0 128216 42669566 42637546 2026-08-08T22:59:02Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669566 wikitext text/x-wiki {{slično|fenomenu s popisa stanovništva|religiju|džedajizam}} '''Fenomen džedaja na popisu stanovništva''', društveni fenomen zabilježen na popisima stanovništva širom svijeta, nastao na osnovi [[džedaj]]a, fikcijske organizacije prikazane u ''[[Zvjezdani ratovi|Zvjezdanim ratovima]]''. Prvi je put zabilježen 2001. godine kada su ga kao [[samonikli pokret]] inicirali rezidenti mnogih [[anglosfera|anglofonih zemalja]], pozivajući druge da se na nacionalnim [[popis stanovništva|popisima]] izjasne o svojoj [[religija|religiji]] kao »[[džedaj]]i« ili »vitezovi džedaji« (po kvazireligijskom redu vitezova džedaja u fikcijskom svemiru ''[[Zvjezdani ratovi|Zvjezdanih ratova]]''). Vjeruje se da se većina samoizjašnjenih džedaja pozvala na ovu religiju iz puke zabave, da bi ismijala vladu<ref name=autogenerated1>{{cite news| url=http://www.nzherald.co.nz/nz/news/article.cfm?c_id=1&objectid=2352142| title=Jedi Order lures 53,000 disciples| publisher=New Zealand Herald| date=31. kolovoza 2002.| first=Alan| last=Perrott| accessdate=5. travnja 2006.}}</ref> ili iz prosvjeda protiv uključenja pitanja o religiji na obrasce za popis stanovništva. == Odjek == === Australija === U [[Australija|Australiji]] se na popisu stanovništva 2001. godine više od 70.000 ljudi (0,37 %) izjasnilo članovima džedajskog reda.<ref name="smh"/> [[Australski ured za statistiku]] (engl. ''Australian Bureau of Statistics'', akr. ABS) izdao je službeno priopćenje za tisak<ref>{{cite web| url=http://www.abs.gov.au/websitedbs/D3110124.NSF/0/86429d11c45d4e73ca256a400006af80?OpenDocument| title=Census of Population and Housing&nbsp;— The 2001 Census, Religion and the Jedi| publisher=Australian Bureau of Statistics| accessdate=5. travnja 2006.| archive-date=2008-10-24| archive-url=https://web.archive.org/web/20081024214535/http://www.abs.gov.au/websitedbs/D3110124.NSF/0/86429d11c45d4e73ca256a400006af80?OpenDocument| dead-url=yes}}</ref> kao odgovor na medijski interes o ovoj temi. ABS je priopćio da će svaki odgovor koji ima veze s džedajima na pitanju o religiji klasificirati kao ‘nedefinirano’ te naglasio društveni odjek koji stvaraju zavaravajuće i lažne tvrdnje iskazane na popisu stanovništva. Glasnogovornik ABS-a kazao je da se »poduzima daljnja analiza odgovora s popisa stanovništva od objave prikupljenih popisnih podataka od 17. lipnja radi zasebne identifikacije broja odgovora u vezi s džedajima«.<ref name="smh">{{cite news | title= May the farce be with you | url=http://www.smh.com.au/articles/2002/08/27/1030053053578.html | accessdate=26. ožujka 2006. | work=The Sydney Morning Herald | date=27. kolovoza 2002.}}</ref> Vjeruje se da ne postoji nikakva numerička vrijednost koja određuje da je što religija po definiciji ABS-a, već bi umjesto toga morao postojati sustav vjerovanja ili kakva filozofija, kao i nekakav oblik institucionalne ili organizacijske strukture.<ref name="snopes">{{cite web | title=snopes | url=http://www.snopes.com/religion/jedi.htm | accessdate=7. kolovoza 2006. }}</ref> Poticaj da se Australci izjasne kao članovi džedajskog reda bio je jedan od prvih primjera koncepta koji je postajao »[[viralni]]« na internetu u Australiji. Mrežno mjesto koje je postavljeno radi promicanja ovog koncepta zabilježilo je više od 100.000 posjeta u petotjednom razdoblju i prvi ga je put arhivirao [[Wayback Machine]] 21. listopada 2001.<ref>http://web.archive.org/web/20010415000000*/http://geocities.com/ausjedi</ref> Na popisu 2006. godine zabilježeno je 58.053 džedaja.<ref>{{cite news| url=http://www.smh.com.au/opinion/politics/portrait-of-a-nation-squid-jiggers-and-all-20110805-1ifgc.html | work=The Sydney Morning Herald | title=Portrait of a nation, squid jiggers and all}}</ref><ref>[http://www.heraldsun.com.au/opinion/be-counted-to-fulfil-your-destiny/story-e6frfhqf-1226106206036 Be counted to fulfil your destiny | Herald Sun<!-- Bot generated title -->]</ref> Na popisu 2011. godine broj onih koji su izrazili svoju vjeru kao džedaji porastao je s posljednjeg popisa 2006. na 65.000.<ref>[http://www.smh.com.au/world/lachlan-murdoch-with-rupert-on-scientology-being-weird-cult-20120704-21ggy.html "Lachlan Murdoch With Rupert on Scientology Being Weird Cult"]</ref><ref>[http://www.abc.net.au/lateline/content/2012/s3536106.htm "Scientology membership in drastic decline"]</ref> Fenomen džedaja na popisima stanovništva privukao je pozornost [[sociologija religije|sociologa religije]] [[Adam Possamai|Adama Possamaia]] koji je o njemu raspravljao u svojoj knjizi ''Religija i popularna kultura: hiperrealni zavjet'' (engl. ''Religion and Popular Culture: A Hyper-Real Testament'').<ref>[http://www.peterlang.com/index.cfm?event=cmp.ccc.seitenstruktur.detailseiten&seitentyp=produkt&pk=14609&concordeid=29272 Religion and Popular Culture: A Hyper-Real Testament] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110715065820/http://www.peterlang.com/index.cfm?event=cmp.ccc.seitenstruktur.detailseiten&seitentyp=produkt&pk=14609&concordeid=29272 |date=2011-07-15 }} - [[Adam Possamai]]</ref> Possamaieva studija smjestila je džedajizam u kontekst specifične [[metodologija|metodološke]] klasifikacije (‘hiperrealne religije’) i pokušala demonstrirati da postoji neprijateljstvo prema [[novi religijski pokreti|novim religijama]] u Australiji.<ref>[http://www.ashgate.com/default.aspx?page=637&calctitle=1&pageSubject=542&title_id=8972&edition_id=12007 Invented Religions: Imagination, Fiction and Faith] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160106014920/http://www.ashgate.com/default.aspx?page=637&calctitle=1&pageSubject=542&title_id=8972&edition_id=12007 |date=2016-01-06 }} - Carol Cusack (2010)</ref> U pripremama za popis 2006. godine pojavila su se izvješća da bi upisivanje džedaja na popisu 2006. moglo dovesti do globe zbog davanja ‘lažne ili zavaravajuće’ informacije. To se zbilo usprkos prethodnim pristupima ABA-a da oni na ovo pitanje iz 2001. gledaju ‘poprilično opušteno’ i da nitko nije bio progonjen u posljednjih 15 godina.<ref name="smh2006">{{cite news | title= Come to your census - no kidding, they're serious| url=http://www.smh.com.au/news/national/come-to-your-census/2006/08/08/1154802890319.html | accessdate=29. kolovoza 2006. | date=9. kolovoza 2006. | work=The Sydney Morning Herald}}</ref> Popunjavanje popisnog obrasca strogo je povjerljivo i, budući da se prva stranica koja sadrži detalje o državljaninu odvaja od ostalih iskazanih odgovora, nemoguće je da australska vlada progoni zbog lažnih i zavaravajućih odgovora na popisna pitanja jer bi time kršila zakone o privatnosti. === Crna Gora === Na popisu stanovništva 2011. u [[Crna Gora|Crnoj Gori]] grupa mladića izjasnila se na pitanje o etnicitetu kao »džedaji« jer vjeruju da etnicitet ne bi danas trebalo biti pitanje.<ref>{{cite web |url=http://www.b92.net/eng/news/region-article.php?yyyy=2011&mm=04&dd=07&nav_id=73677 |title=News - Montenegro's Jedi minority attracts attention |publisher=B92 |date= |accessdate=29. lipnja 2011. |archivedate=2011-04-10 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110410040123/http://www.b92.net/eng/news/region-article.php?yyyy=2011&mm=04&dd=07&nav_id=73677 |deadurl=yes }}</ref> === Češka === Preliminarni rezultati popisa stanovništva 2011. pokazali su da je 15.070 ljudi na dobrovoljno pitanje o religiji odgovorilo da pripadaju džedajskoj religiji, što je Češki statistički ured opisao kao »moralne vrijednosti vitezova džedaja«. Ured je primijetio da je riječ o međunarodnom fenomenu. Budući da popisni obrazac 2011. nije popisivao religije, koje su bile s obrasca izostavljene, ukupan broj džedaja nisu umjetno uvećali oni koji nisu bili svjesni ovog fenomena prije popunjavanja popisnog obrasca. S druge strane, mnogi su ljudi poticali druge u raspravama i potom u medijima da navedu džedajsku religiju prije popisa 2011. (kao oblik prosvjeda protiv opsega, ukupnih troškova i obveznog popunjavanja popisa), što je vjerojatno bio uzrok.<ref>{{cite web|url=http://zpravy.idnes.cz/pri-scitani-uvedme-viru-z-hvezdnych-valek-vyzyvaji-se-lide-na-internetu-1as-/domaci.aspx?c=A110127_141219_domaci_hv|title=Při sčítání uveďme víru z Hvězdných válek, vyzývají se lidé na internetu|trans_title=In addition let us faith in Star Wars call people on the Internet|date=27. siječnja 2011.|accessdate=16. prosinca 2011.|language=češki}}</ref> Zabilježeno je da najveći broj džedaja živi u Pragu.<ref>{{cite web|url=http://www.czso.cz/sldb2011/redakce.nsf/i/predbezne_vysledky_scitani_lidu_domu_a_bytu_2011|title=Předběžné výsledky Sčítání lidů, domů a bytů 2011|trans_title=Preliminary results of the Census and Housing 2011|date=|accessdate=15. prosinca 2011.|language=češki|archivedate=2012-01-04|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120104161044/http://czso.cz/sldb2011/redakce.nsf/i/predbezne_vysledky_scitani_lidu_domu_a_bytu_2011|deadurl=yes}}</ref> === Hrvatska === Na [[Dodatak:Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011.|popisu stanovništva 2011. godine]] zabilježena su 303 Hrvata koji su se na pitanje o religiji izjasnili kao džedaji.<ref>[http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/u-rh-zivi-vise-jugoslavena-nego-hercegovaca-broj-jedi-vitezova-nepoznat.html Dnevnik.hr - U RH živi 20 Klingonaca i 24 Marsovca!]</ref> === Irska === U recenziji popisa 2011., objavljenoj u svibnju 2012., Odbor za javne poslove [[Dáil]]a postavio je pitanje [[Centralni statistički ured (Irska)|Centralnom statističkom uredu]] o pouzdanosti samoizjašnjenih odgovora navodeći kao primjer ljude koji su se o svojoj religiji na popisu izjasnili kao džedaji. Odgovor ureda bio je: »Vjerojatno bismo mogli kazati koji je broj ljudi koji su se deklarirali kao takvi, no to ne objavljujemo.«<ref>{{cite news|url=http://www.breakingnews.ie/ireland/dail-committee-ponders-existence-of-jedi-knights-550110.html|title=Dáil committee ponders existence of Jedi knights|date=3. svibnja 2012.|work=BreakingNews|accessdate=4. svibnja 2012.}}</ref><ref>{{cite news|url=http://thedailyedge.thejournal.ie/a-td-wants-to-know-how-many-jedi-knights-are-there-in-ireland-438677-May2012/|title=A TD wants to know: How many Jedi Knights are there in Ireland?|last=Reilly|first=Gavan|date=3. svibnja 2012.|work=The Daily Edge|publisher=thejournal.ie|accessdate=4. svibnja 2012.}}</ref><ref>{{cite web |url=http://debates.oireachtas.ie/ACC/2012/05/03/00004.asp#N178 |title=Vote 4 - Central Statistics Office |date=3. svibnja 2012. |work=Committee of Public Accounts proceedings |publisher=Oireachtas |accessdate=10. svibnja 2012. |archive-date=2015-10-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151018123817/http://debates.oireachtas.ie/ACC/2012/05/03/00004.asp#N178 |dead-url=yes }}</ref> === Kanada === Na popisu 2001. godine 21.000 Kanađana upisalo je za svoju religiju da su vitezovi džedaji. Ovu je činjenicu ured premijera naveo kao logičko objašnjenje toga da je popisni obrazac dug 40 stranica bio dobrovoljan.<ref>{{cite web |url=http://westernstandard.blogs.com/shotgun/2010/07/does-canada-lead-the-world-in-jedi-knights.html |title=The Shotgun: Does Canada lead the world in Jedi knights? |publisher=Westernstandard.blogs.com |date=18. srpnja 2010. |accessdate=29. lipnja 2011. }}{{Dead link|date=August 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Na nacionalnom ispitivanju kućanstava ovaj se broj smanjio na 9000.<ref>{{cite news |title=National Household Survey: Number of ‘Jedi Knights’ in Canada dwindling |author=Ben Makuch and Steve Rennie|url=http://www.thestar.com/news/canada/2013/05/08/national_household_survey_number_of_jedi_knights_in_canada_dwindling.html |newspaper=Toronto Star| agency=The Canadian Press |date=8. svibnja 2013. |accessdate=8. svibnja 2013.}}</ref> Glasine govore da je fenomen počeo u Vancouveru u Britanskoj Kolumbiji. Dva radijska DJ-a s nekadašnjeg Jack FM-a otkrila su ovo pravilo i objavila ga u eteru. Potom su ustvrdili da ako se tko upiše na popisu kao džedaj, to znači jednog viteza džedaja više. === Novi Zeland === Više od 53.000 ljudi izjasnilo se kao džedaji na popisu stanovništva 2001. na [[Novi Zeland|Novom Zelandu]]. Novi Zeland imao je te godine najveći broj zabilježenih džedaja po stanovniku u svijetu, s 1,5 % ljudi koji su za svoju religiju naveli »džedaj«. Grad [[Dunedin]] imao je najveći broj zabilježenih džedaja po stanovniku.<ref name=autogenerated1 /> [[Statistics New Zealand]] tretira džedajske odgovore kao »odgovor shvaćen, no neće se brojiti«. Da su džedaji prebrojeni, bili bi druga po brojnosti religija na Novom Zelandu. Postoci stanovništva po religijskoj pripadnosti bili su: * [[kršćanstvo]]: 58,9 % * [[ireligija|nema religiju]]: 29,6 % * uložili prigovor za neizjašnjavanjem: 6,9 % * [[džedaji]]: 1,5 % * [[budizam]]: 1,2 % * [[hinduizam]]: 1,2 % Pet godina poslije na Novom se Zelandu dogodilo smanjenje broja džedaja, a oko 20.000 ljudi izjasnilo je to za svoju religiju na popisu 2006. Ne zna se je li se njihov broj nastavio smanjivati jer popis 2011. nije dovršen zbog potresa u Christchurchu.<ref>{{cite web| url=http://norightturn.blogspot.com/2006/12/fate-of-jedi.html| title=The fate of the Jedi| publisher=No Right Turn| date=8. prosinca 2006.| accessdate=16. rujna 2007. |quote=A story in the Dominion-Post [http://www.stuff.co.nz/stuff/0,2106,3892378a11,00.html has the answer]: '...&nbsp;census general manager Nancy McBeth told The Dominion Post there were more than 20,200 followers of the force&nbsp;— down from 54,000 in 2001.'}}</ref> === Srbija === 640 Srba identificiralo se kao džedaji.<ref>{{cite news|url=http://www.nadlanu.com/pocetna/info/vesti/Popis-Sve-manje-Srba-sve-vise-vanzemaljaca-teletabisa-Strumpfova.a-159350.295.html|title=Popis: Sve manje Srba, sve više vanzemaljaca, teletabisa, Štrumpfova|language=srpski|trans_title=List: Fewer Serbs, more aliens, Teletubbies, Smurfs|date=30. studenoga 2012.|quote=Džedaja je najviše 640, dok se Marsovcem i Marsovkom oseća 268 građana Srbije. Nekoliko njih se izjasnilo kao magarci, vampiri, teletabisi, prinčevi i princeze, zmajevi. Nisu izostali ni partizanovci i zvezdaši.|work=Vesti nadlanu|archive-date=2014-11-05|access-date=2015-03-11|archive-url=https://web.archive.org/web/20141105104110/http://www.nadlanu.com/pocetna/info/vesti/Popis-Sve-manje-Srba-sve-vise-vanzemaljaca-teletabisa-Strumpfova.a-159350.295.html|url-status=dead}}</ref> === Ujedinjena Kraljevina === [[Datoteka:Jedi census phenomenon 2001.pdf|thumb|Fenomen džedaja na popisu stanovništva 2001. godine]] ==== Engleska i Wales ==== U [[Engleska i Wales|Engleskoj i Walesu]] 390.127 ljudi (skoro 0,8 %) deklariralo je svoju religiju kao džedaji na svojim popisnim obrascima 2001. godine, nadmašivši [[sikizam]], [[judaizam]] i [[budizam]] te postavši četvrta religija po izjašnjenosti u zemlji.<ref name="nationalstatistics">{{cite web | title=Ethnicity and Religion: 'Jedi' | work=Census 2001 | url=http://www.statistics.gov.uk/census2001/profiles/rank/jedi.asp/ | accessdate=20. studenoga 2006. | archive-date=2003-04-01 | archive-url=https://web.archive.org/web/20030401182751/http://www.statistics.gov.uk/census2001/profiles/rank/jedi.asp/ | url-status=dead }}</ref> Na popisu 2001. 2,6 % stanovništva [[Brighton]]a izjasnilo se kao džedaji. Postoci religijske pripadnosti bili su: * [[kršćani]]: 70,0 % * [[ireligija|nema religiju]]: 14,7 % * izabralo je ne odgovoriti: 7,8 % * [[muslimani]]: 3,1 % * [[hinduisti]]: 2,1 % * [[džedaji]]: 0,7 % Prije popisa stanovništva bilo je potvrđeno da državljani nisu podložni globi u vezi sa 10. pitanjem (o religiji).<ref name="register">{{cite web | work=theregister.co.uk | title=UK Jedi get green light | url=http://www.theregister.co.uk/2001/04/23/uk_jedi_get_green_light/ | accessdate=26. ožujka 2006. }}</ref> To je bilo odlučeno na temelju Poglavlja 1. (2.) [[Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o popisu stanovništva (2000.)|Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o popisu stanovništva (2000.)]],<ref name="englishact">{{cite web | work=opsi.gov.uk | title=Census (Amendment) Act 2000 | url=http://www.legislation.gov.uk/ukpga/2000/24/contents | accessdate=14. kolovoza 2007. }}</ref> kojim je dopunjeno Poglavlje 8. Zakona o popisu stanovništva iz 2000. na način da »ni jedna osoba nije podložna kazni navedenoj u Potpoglavlju (1.) zbog odbijanja ili zanemarivanja izricanja ikakvih pojedinosti u vezi s religijom«. Izmjena u zakonu implementirana je Odredbom o izmjeni i dopuni Zakona o popisu stanovništva 2000.<ref name="englishorder">{{cite web | work=opsi.gov.uk | title=The Census (Amendment) Order 2000 | url=http://www.legislation.gov.uk/uksi/2000/3249/contents/made | accessdate=14. kolovoza 2007. }}</ref> i Pravilima o izmjeni i dopuni Zakona o popisu stanovništva 2000.<ref name="englishregs">{{cite web | work=opsi.gov.uk | title=The Census (Amendment) Regulations 2000 | url=http://www.legislation.gov.uk/uksi/2000/3351/contents/made | accessdate=14. kolovoza 2007. }}</ref> Džedajima je dodijeljen zaseban kôd u Ujedinjenoj Kraljevini za obradbu popisa, tj. broj 896.<ref>{{cite web| title= Census of Population and Housing&nbsp;— The 2001 Census, Religion and the Jedi| url= http://www.statistics.gov.uk/census2001/pdfs/section5part3.pdf| format= PDF| access-date= 2015-03-11| archive-date= 2010-03-31| archive-url= https://web.archive.org/web/20100331064243/http://www.statistics.gov.uk/census2001/pdfs/section5part3.pdf| url-status= dead}}</ref> Službenici iz [[Ured za nacionalnu statistiku|Ureda za nacionalnu statistiku]] istaknuli su da to samo znači da je to registrirano kao uobičajen odgovor na pitanje o »religiji« i da se time ne stječe nikakav status službenog priznanja. John Pullinger, direktor izvješćivanja i analize za popis stanovništva, primijetio je da su mnogi ljudi, koji u suprotnom ne bi bili ispunili popisni obrazac, činili to isključivo da se izjasne kao džedaji pa je ova šala pomogla poboljšati kvalitetu popisa stanovništva. Ured za nacionalnu statistiku otkrio je njihov ukupni broj u priopćenju za tisak naslovljenu ''Postoji 390.000 džedaja'' (engl. ''390,000 Jedis there are'').<ref>{{Cite web |url=http://www.ons.gov.uk/ons/rel/census/census-2001-summary-theme-figures-and-rankings/390-000-jedis-there-are/jedi.html |title=National Statistics Online (2001), "390,000 Jedis There Are" |access-date=2015-03-11 |archive-date=2016-02-21 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160221104906/http://www.ons.gov.uk/ons/rel/census/census-2001-summary-theme-figures-and-rankings/390-000-jedis-there-are/jedi.html |url-status=dead }}</ref> U lipnju 2005. [[Jamie Reed]], novoizabrani [[Laburistička stranka (UK)|laburistički]] [[parlamentarni zastupnik]] [[Copeland (izborna jedinica parlamenta UK-a)|Copelanda]] u [[Cumbria|Cumbriji]], u svojem se [[inauguralni govor|inauguralnom govoru]] deklarirao prvim džedajskim parlamentarnim zastupnikom.<ref name="jamiereed">{{cite web | work=publications.parliament.uk | title=House of Commons Hansard Debates for 21 June 2005| url=http://www.publications.parliament.uk/pa/cm200506/cmhansrd/vo050621/debtext/50621-24.htm#50621-24_spnew3 | accessdate=20. ožujka 2008. }}</ref> Izjavu, koja je izrečena u kontekstu tekuće debate koja se ticala zakona o poticanju religijske mržnje, potvrdio je Reedov ured time da je bilo riječ o šali, a ne ozbiljnoj tvrdnji o vjeri. Tijekom sljedeće rasprave odbora o ovom zakonu [[Konzervativna stranka (UK)|konzervativni]] parlamentarni zastupnik [[Beaconsfield (izborna jedinica parlamenta UK-a)|Beaconsfielda]] [[Dominic Grieve]] predložio je »malo šale« time da se izuzmu vitezovi džedaji od zaštite predviđene predloženim zakonom, zajedno sa [[sotonist]]ima i zagovornicima [[životinjska žrtva|životinjske žrtve]], ilustrirajući teškoću definiranja religijskog vjerovanja u zakonodavstvu.<ref name="parldebate">{{cite web | work=publications.parliament.uk | title=Racial and Religious Hatred Bill: Standing Committee Debates | url=http://www.publications.parliament.uk/pa/cm200506/cmstand/e/st050629/pm/50629s01.htm | accessdate=14. kolovoza 2007. }}</ref> Slično tomu, u travnju 2006. [[Edward Leigh]], konzervativni parlamentarni zastupnik [[Gainsborough (izborna jedinica parlamenta UK-a)|Gainsborougha]], tijekom rasprave odbora o zakonu o obrazovanju i inspekcijama postavio je pitanje da li bi mu dopustili otvorenje vjerske škole vitezova džedaja.<ref name="parldebate1">{{cite web | work=publications.parliament.uk | title=Education and Inspections Bill: Standing Committee Debates | url=http://www.publications.parliament.uk/pa/cm200506/cmstand/e/st060420/pm/60420s10.htm | accessdate=14. kolovoza 2007. }}</ref> Dva su džedaja 16. studenoga 2006. poslala službenicima UN-a prosvjedno pismo u vezi s priznanjem [[Međunarodni dan tolerancije|Međunarodnog dana tolerancije]]. U pismu su zahtijevali da se dan preimenuje u »UN-ov međuzvjezdani dan tolerancije« i citirali popis 2001. koji svjedoči o 390.000 džedaja u Engleskoj i Walesu.<ref>{{cite news | title=Jedi demand Britain's fourth largest 'religion' receives recognition | url=http://www.dailymail.co.uk/news/article-416761/Jedi-Knights-demand-Britains-fourth-largest-religion-receives-recognition.html | location=London | work=Daily Mail | date=16. studenoga 2006.}}</ref> S obzirom na brojke dobivene popisom 2011., broj se džedaja smanjio na 176.632 čime su zauzeli sedmo mjesto, pavši ispod judaizma i budizma, no i dalje prilično brojčano nadjačavši sve ostale alternativne i rugalačke religije.<ref>{{Cite web |url=http://www.ons.gov.uk/ons/rel/census/2011-census/key-statistics-for-local-authorities-in-england-and-wales/rft-table-qs210ew.xls |title=Archive copy |access-date=2015-03-11 |archive-date=2015-09-26 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150926075348/http://www.ons.gov.uk/ons/rel/census/2011-census/key-statistics-for-local-authorities-in-england-and-wales/rft-table-qs210ew.xls |url-status=dead }}</ref> Magazin ''[[Metal Hammer]]'' također je hrabrio čitatelje da za svoju religiju navedu »''heavy metal''« što je dovelo do više od 6000 odgovora.<ref name="census2011">{{Cite news |url=http://www.telegraph.co.uk/news/religion/9737886/Jedi-religion-most-popular-alternative-faith.html |title='Jedi' religion most popular alternative faith |last=Taylor |first=Henry |date=11. prosinca 2012. |accessdate=13. prosinca 2012. |publisher=''[[The Daily Telegraph]]'' |location=London}}</ref> ==== Škotska ==== U [[Škotska|Škotskoj]] su se 14.052 čovjeka izjasnila da su džedaji njihova trenutačna religija (14.014 »džedaja«, 24 pripadnika »džedajskog reda« i 24 »sita«), a 2733 ispitanika izjavila su na popisu 2001. da je to bila njihova religija odmalena (2682 »džedaja«, 36 pripadnika »džedajskog reda« i 15 pripadnika »tamne strane«).<ref name="scottishbreakdown">{{cite web | work=scottishpf.org | title=The Pagan Federation (Scotland): Complete data for the: Q13 'Another Religion' (Current Religion) and Q14 'Another Religion' (Religion of Upbringing) write-in boxes, Scottish Census of 2001 | url=http://www.scottishpf.org/data.html | accessdate=14. kolovoza 2007. | archivedate=2018-06-12 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20180612140235/http://www.scottishpf.org/data.html | deadurl=yes }}</ref> Udio ljudi koji su se o svojoj religiji izjasnili kao džedaji bio je manji u Škotskoj od onoga u Engleskoj i Walesu, tj. 0,277 %.<ref name="scottishpercentage">{{cite web | work=scotland.gov.uk | title=Analysis of Religion in the 2001 Census: Summary Report| url=http://www.scotland.gov.uk/Publications/2005/02/20757/53576 | accessdate=14. kolovoza 2007. }}</ref> U travnju 2009. doznalo se da je osam policijskih službenika u najvećoj škotskoj policijskoj sili Strathclydeu navelo u dobrovoljnim obrascima da su njihova službena religija džedaji. Detalje je prikupio ''[[Jane's Police Review]]'' u zahtjevu za slobodu informacija.<ref name="Strathclyde">{{cite news | title=Force is strong for Jedi police | url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/uk_news/scotland/glasgow_and_west/8003067.stm | accessdate=18. travnja 2009. | work=BBC News | date=16. travnja 2009.}}</ref> == Kritika == Neke ateističke grupe prigovaraju nereligioznim pojedincima koji odgovaraju bilo kojim šaljivim odgovorom da to vodi podcjenjivanju broja nereligioznih ljudi i smanjenju njihova političkog utjecaja.<ref>{{cite web |url=http://censusnoreligion.org/ |title=Atheist Foundation of Australia - Mark NO Religion |publisher=Censusnoreligion.org |date= |accessdate=29. lipnja 2011. |archive-date=2011-05-23 |archive-url=https://wayback.archive-it.org/all/20110523103241/http://www.censusnoreligion.org/ }}</ref> == Povezano == * [[popis stanovništva Ujedinjene Kraljevine]] * [[džedajizam]] * [[parodijska religija]] == Izvori == {{izvori|2}} == Vanjske veze == * [http://www.abs.gov.au/websitedbs/D3110124.NSF/0/86429d11c45d4e73ca256a400006af80?OpenDocument ''The 2001 Census, Religion and the Jedi &#91;Popis 2001., religija i džedaji&#93;''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081024214535/http://www.abs.gov.au/websitedbs/D3110124.NSF/0/86429d11c45d4e73ca256a400006af80?OpenDocument |date=2008-10-24 }} – [[Australski ured za statistiku]], priopćenje za tisak [[Kategorija:Religija u Ujedinjenom Kraljevstvu]] [[Kategorija:Religija u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Religija u Srbiji]] [[Kategorija:Religija u Crnoj Gori]] [[Kategorija:Religija u Irskoj]] tjc7win9nvuutn1nbjcvssktvnlmodi Ensemble Studios 0 128300 42669515 12936724 2026-08-08T16:31:00Z Aca 108187 42669515 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Ensemble Studios Logo.svg|thumb|desno|230px|Logotip studija]] '''Ensemble Studios''' je [[1995]]. originalno osnovan kao nezavisni izdavač, a potom bio [[Majkrosoft]]ov razvojni studio od [[2001.]] do [[2009.]] godine, kada se je zvanično raspao.<ref>{{cite web | url = http://www.gamespot.com/news/2715282.html | title = microsoft to acquire Ensemble Studios | work = GameSpot | accessdate = May 3, 2001}}</ref> Ovaj studio je razvio mnoge igre među kojima se ističu one iz ''[[Age of Empires]]'' serijala. Kao dodatak igračkom razvoju, Ensemble Studios je takođe napravio igrački pogon pod imenom [[Genie (igrački pogon)|Genie Game Engine]] koristeći ga u serijalu igara ''[[Age of Empires]]'', ''[[Age of Empires II: The Age of Kings]]'', i ''[[Star Wars: Galactic Battlegrounds]]''. == Reference == {{izvori}} {{Kompj-stub}} [[Kategorija:Nastanci 1995.]] [[Kategorija:Prestanci 2009.]] [[Kategorija:Bivše američke kompanije]] [[Kategorija:Kompjuterske kompanije]] [[Kategorija:Dizajneri igara]] lliowvcask1bu07a03dk09yig4ct7sg Counter-Strike 0 132606 42669508 42461548 2026-08-08T16:25:41Z Aca 108187 42669508 wikitext text/x-wiki {{Računarska igra (SR) |naziv=Counter-Strike |slika omota= |developer=[[Valve Software]] |dizajner= |izdavač=[[Vivendi Universal]] (PC)<br /> [[Microsoft Game Studios]] (Xbox) |distributor= |endžin=[[GoldSrc]] ([[Half-Life]]) |poslednja verzija= |datum izdavanja=[[12. jun]] [[1999]]. (Originalni mod Half-Life)<br />[[8. novembar]] [[2000]]. ([[PC]])<br />[[25. mart]] [[2004]]. (Xbox) |žanr=[[First-person shooter|FPS]] |način igranja=[[Multiplejer]] |starosne granice= [[Entertainment Software Rating Board|ESRB]]: Punoletnici 17+ <br /> [[Entertainment and Leisure Software Publishers Association|ELSPA]]: 14+ |platforme=[[Majkrosoft Vindous]]<br />[[Majkrosoft Xbox]] |način distribucije=[[CD]] ili Steam |sistemski zahtevi=500 [[MHz]] procesor, 96 MB [[RAM]] |ulazne periferije=[[Tastatura]], [[računarski miš|miš]] }} '''Counter-Strike''' ({{jez-en|protivnapad}}, takođe ''CS'') je taktička [[video igra]] i [[pucačina iz prvog lica]], realizovana kao modifikacija igre [[Half-Life]]. Autori prvih verzija igre su bili [[Min Li]] (''Minh Le'') i [[Džes Klif]] (''Jess Cliffe'') čija je ideja bila da naprave igru u kojoj su dostupna oružja iz stvarnog sveta. Ova igra je kasnije doživela i svoja nova izdanja: ''[[Counter-Strike: Condition Zero]]'' (2004) i ''[[Counter-Strike: Source]]'' (2004), ''Counter-Strike: Anthology'' za [[PC]] i ''Counter-Strike'' za [[Xbox]]. == Igra == Tema igre je borba između dva tima: [[terorista]] i [[antiterorista]], uvek na prostorno ograničenom terenu i u ograničenom vremenskom intervalu. Originalni scenariji misija mogu biti ''bombaški napad'', spasavanje talaca, i sprečavanje ubistva ''veoma važne osobe'' ({{jez-eng|Very Important Person}}, VIP). Zbog proširivosti igre, mogućnošću pravljenja novih mapa, danas postoji mnogo drugih scenarija i mapa, koje se nisu isporučivale u originalnom paketu. Alat za ovo je [[Valve Hammer Editor]]. === Vrste misija === U svakoj misiji postoji jedan ili više zadataka koji se postavljaju pred svaki od dva tima. Ispunjavanje jednog od ovih zadataka znači pobedu za tim koji ga je ispunio. ==== Bombaški napad ==== Teroristički tim poseduje [[bomba|bombu]] kojom treba razoriti jedno od označenih mesta na terenu. Vreme potrebno za postavljanje bombe je 3 sekunde, a ista će eksplodirati 45 sekundi nakon postavljanja ukoliko nije demontirana. Svaki pripadnik antiterorističkog tima može da demontira bombu sa ili bez alata. Razlika je u vremenu demontiranja koje iznosi 5 odnosno 10 sekundi. Mape ovog tipa igre obično imaju prefiks '''de_''', od {{jez-en|defuse}}, demontirati. {{CS misija| * Uspešno postavljanje i detoniranje bombe na jednoj od označenih lokacija * Neutralisanje tima antiterorista | * Uspešno demontiranje postavljene bombe * Neutralisanje tima terorista pre postavljanja bombe |antiteroristi}} ===== Bomba ===== Bomba je komad eksploziva [[C4]], povezan sa inicijatorom eksplozije koji je kontrolisan elektronskim časovnikom. Po unosu pet cifara, koje ne bira igrač, elektronski časovnik počinje da odbrojava i u narednih 45 sekundi se eksplozija može sprečiti samo demontiranjem bombe. ==== Spasavanje talaca ==== Teroristi drže izvestan broj talaca, najčešće u zatvorenom prostoru. Zadatak antiterorista je da taoce pronalaze i sprovode ih do zona označenih sa ''zona za spasavanje talaca'' ({{jez-en|hostage rescue zone}}). Talac je spašen ukoliko biva doveden do ovakve zone. Igra ovde pravi razliku između dve akcije antiterorista prema taocima. Prva je pokušaj spasavanja taoca, tj. njegovo pronalaženje i poziv da ga talac prati. Prvi antiterorista koji ovo sa nekim taocem postigne za ovaj čin dobija 150 dolara. Za spasavanje taoca se dobija 1000 dolara. Mape ovog tipa igre obično imaju prefiks '''cs_'''. Ukoliko neki od taoca biva ubijen, izvršiocu se sa računa oduzima svota od 2250 dolara. Ukoliko nema toliko novca na računu, račun biva postavljen na nulu. {{CS misija| * Zadržavanje talaca van zone spasavanja do isteka vremena * Neutralisanje tima antiterorista pre spasavanja svih talaca | * Neutralisanje tima terorista * Spasavanje svih živih talaca |teroristi}} ==== Ubistvo ==== Jedan od pripadnika antiterorističkog tima je označen kao veoma važna osoba ({{jez-en|Very Important Person}}). Ova osoba nosi dvostruki pancir, a jedino dostupno oružje su mu jedan [[Heckler & Koch USP|Heckler & Koch USP .45]] sa 36 metaka, i borbeni nož. Ovaj lik ne može da kupuje ni municiju ni oružje, niti da koristi drugo pronađeno oružje. Mape ovog tipa igre obično imaju prefiks '''as_''', od {{jez-en|Assassination}}, ubistvo. {{CS misija| * Eliminisanje VIP osobe | * Neutralisanje tima terorista * VIP osoba uspešno (živa) stiže do označene lokacije |teroristi}} ==== Druge ==== * '''Borba snajperima''' je vrsta misije gde je u borbi dozvoljeno koristiti isključivo AWP snajper. Teren za igru obično podseća na [[arena|arenu]], a prefiks ovih mapa je obično '''awp_'''. * '''Frag Yard''' ili '''Fight Yard''' ili '''Frenzy maps''', su takođe mali tereni najčešće oblika arene. Dva tima se pojavljuju na suprotnim/međusobno simetričnim delovima mape, podjednako udaljenim od jednog centralnog dela, gde oružje stoji ili se može kupiti. Da bi se pobedio protivnički tim, mora se koristiti to oružje. Ove mape obično imaju prefiks '''fy_'''. * '''Mape surfovanja''' su mape gde igrači koriste svoje manervabilne sposobnosti da bi ''surfovali'' po specijalnim nagibima. Ove mape obično imaju ''zatvor'' u koga svi nedovoljno iskusni padaju. Igrači koji izađu na kraj sa svim preprekama imaju privilegiju da likvidiraju sve druge u ''zatvoru''. Ove mape obično imaju prefiks '''surf_'''. * '''Ekstremno penjanje''' je tip mape koja nije taktička igra. Cilj je naći put ka vrhu visokih građevina kroz serije komplikovanih skokova. Na vrhu građevine je obično dugme koje indicira koliko je igraču trebalo da se popne. Ono je istaknuto tako da svi igrači mogu da vide. Ove mape obično imaju prefikse '''kz_'''. * '''Zombi''' je tip mape u kojoj teroristi i antiteroristi sarađuju zajedno da bi pobedili protivnički tim, kog čine [[zombi]]ji. Na početku, svi igrači se nalaze u timu ljudi. Jedan igrač zatim postane zombi i dodirom na drugog igrača, zarazuje ga i ovaj postaje zombi. Pobednici su ljudi, ako prežive za dato vreme, a da ne budu zaraženi. Zombiji pobeđuju ako zaraze sve ljude. Zombije je teško ubiti oružjem, jer imaju dosta helti, ali tu su druge metode strategije koje mogu biti od velike koristi, kao što su laseri, bombe i padobrani. Ove mape obično imaju prefikse '''zm_'''. === Modeli dostupni u igri === U igri je dostupno po četiri modela za svaki tim. <table><tr><td> Teroristi: * Phoenix Connexion * L337 Krew * Arctic Avengers * Guerilla Warfare </td><td width="30"></td><td> Antiteroristi: * US Seal Team 6 (DEVGRU) * German GSG-9 * SAS (od {{jez-en|UK Special Air Service}}) * GIGN (od {{jez-fr|Groupe d'intervention de la gendarmerie nationale}}) </td></tr></table> === Igrački interfejs === Najveća površina upravljačkog interfejsa je dodeljena slobodnom pogledu igrača. Na njoj ipak postoje i površine na kojima se prikazuju za igrača bitni podaci. Objašnjenja slede redom po numeracijama na slici desno: # Indikatori života i oklopa (pancira) igrača. Obično se oba kreću u rasponu 0 - 100, a izuzetak je VIP kome je druga vrednost na početku misije 200. # Indikator vremena je ciframa izraženo vreme do završetka misije. Prva cifra označava preostale minute a druge dve preostale sekunde. # Dva reda, od kojih se u prvom nalazi novac kojeg igrač poseduje, a u drugom broj metaka u šaržeru i van šaržera, koji igraču stoje na raspolaganju. Maksimalna svota novca koju igrač može da ima je 16.000 dolara, a druga dva broja su određena tipom oružja i dozvoljenom količinom dotične municije. # Centralni krstić (nišan), zajedno sa indikatorom imena onoga u koga je isti uperen. Prikazivanje imena se preko podešavanja igre može premestiti u donji levi ugao ekrana. # Indikatori mesta i alata za demontiranje bombe. Ovde igraču biva prikazivano kad je u zoni za kupovinu oružja, za spasavanje taoca ili postavljanje bombe. Ukoliko igrač poseduje alat za demontiranje bombe ili bombu, odgovarajuća oznaka će takođe biti pokazana. # Poruke pripadnika tima. # Prikaz rasporeda pripadnika tima kao i indikator pozicija pucnjave. Koristan za orijentaciju, pošto igrač zapravo i ne može da čuje sve kao što bi to čuo specijalni policajac na terenu. # Indikator posedovanja / korišćenja lampe. U podešavanjima igre se može naznačiti da li ovaj alat treba ili ne treba da bude dostupan. === Značajnije opcije igre === ==== Friendly fire ==== Uključivanjem opcije ''Friendly fire'' omogućeno je ranjavati pripadnike sopstvenog tima, svesno ili nesvesno i sa ili bez namere. Ovo omogućava realniju igru jer ova pojava jeste jedan od problema na svakom bojnom polju. Kad je ova opcija isključena, igrač ne može da ranjava pripadnike svog tima tj. meci, bombe itd. nemaju efekta nad njima.<!-- da li ovo važi i za Flash-Grenade? --> <!-- === Kick idle and disruptive players === pomagajte --> == Oružja i ostala oprema == Sledi pregled oružja dostupnih u igri<ref>{{Cite web |title=CounterStrike UK |url=http://www.counterstrikeuk.co.uk/guns.htm |access-date=2011-11-05 |archivedate=2009-12-26 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20091226015348/http://www.counterstrikeuk.co.uk/guns.htm |deadurl=yes }}</ref>. <table><tr valign="top"><td> * '''[[Pištolj]]i''' ** [[Heckler & Koch USP|Heckler & Koch USP .45]] ** [[Glock 18]] ** [[Desert Eagle|IMI Desert Eangle]] ** [[SIG P228|Sig-Sauer P228]] ** [[FN Five-seven|Fabrique Nationale Five-Seven]] ** [[Beretta 96G Elite|Dual Beretta 96G Elites]] * '''[[Sačmara|Sačmare]]''' ** [[Benelli M3|Benelli M3 Super 90]] ** [[Benelli XM1014]] * '''[[Poluautomatska puška|Poluautomatske puške]]''' ** [[Heckler & Koch MP5|Heckler & Koch MP5/Navy]] ** [[Steyr TMP|Steyr Tactical Machine Pistol]] ** [[FN P90|Fabrique Nationale P90]] ** [[MAC-10|Ingram MAC-10]] </td><td width="40"></td><td> * '''[[Automatska puška|Automatske puške]]''' ** [[M4 Carbine|Colt M4A1]] ** [[Steyr AUG]] ** [[Steyr Scout]] ** [[SIG SG 550|Sig SG-550 Commando]] ** [[SIG SG 552|Sig SG-552 Commando]] ** [[AK-47|Avtomat Kalashnikov AK-47]] * '''[[Snajper]]i''' ** [[Accuracy International Arctic Warfare|Accuracy Int. Arctic Warfare/Magnum (AWM)]] ** [[Heckler & Koch G3SG1|Heckler & Koch G3/SG1]] * '''[[Mitraljez]]i''' ** FM M249 Para </td></tr></table> Dok je većina oružja realistična u odnosu na stvarno oružje, u nekima su načinjene namerne razlike zbog pravnih problema. Tako, neka oružja imaju za nijansu drugačije ponašanje i/ili izgled, a neka imaju imaginarnog proizvođača zbog registrovanog imena originalnog proizvođača.<ref>{{Cite web |title=Counter-Strike FAQ (archive.org) |url=http://www.counter-strike.net/faq.html |access-date=2006-04-10 |archivedate=2006-04-10 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20060410190013/http://www.counter-strike.net/faq.html |deadurl=no }}</ref> <!-- === Oružja dostupna samo antiteroristima === === Oružja dostupna samo teroristima === --> === Ostala oprema === * [[Pancir]] * Balistički šlem * Svetlosna granata * Visokoeskplozivna granata * [[Dimna granata]] * Alat za deaktiviranje bombi * Naočari za noćni vid * Taktički štit == Istorijski razvoj == <div class="toccolours" style="width:235px; float:right; margin-left: 1em;"> <p align="center">'''Hronologija verzija'''<ref>{{en}} CSNation.net : [http://www.csnation.net/view.php/csinfo/version.csn Datumi izdavanja verzija ''Counter-Strike-a''.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080710092211/http://www.csnation.net/view.php/csinfo/version.csn |date=2008-07-10 }}</ref> * Beta 1.0 – 19. jun 1999 * Beta 1.1 – 27. jun 1999 * Beta 1.2 – 20. jul 1999 * Beta 2.0 – 13. avgust 1999 * Beta 2.1 – 17. avgust 1999 * Beta 3.0 – 14. septembar 1999 * Beta 3.1 – 16. septembar 1999 * Beta 4.0 – 5. novembar 1999 * Beta 4.1 – 1. decembar 1999 * Beta 5.0 – 23. decembar 1999 * Beta 5.2 – 10. januar 2000 * Beta 6.0 – 10. mart 2000 * Beta 6.1 – 24. mart 2000 * Beta 6.2 – 26. mart 2000 * Beta 6.5 – 5. jun 2000 * Beta 6.6 – 22. jun 2000 * Beta 7.0 – 26. avgust 2000 * Beta 7.1 – 13. septembar 2000 * 1.0 – 8. novembar 2000 * 1.1 – 10. mart 2001 * 1.2 – 12. jul 2001 * 1.3 – 19. septembar 2001 * 1.4 – 24. april 2002 * 1.5 – 12. jun 2002 * 1.6 – 15. septembar 2003 ([[Steam]]) </div> 24. marta [http://planethalflife.gamespy.com/ Planet Half-Life] je otvorila svoju sekciju za Counter-Strike. Nakon dve nedelje, sajt je već imao preko 10.000 poseta. 18. juna 1999, izdata je prva javna beta verzija igre. CS 1.0 je izdat 8. novembra 2000. Valv ([[Valve]]) je objavio 12. aprila 2000. da su se timovi Valv-a i Counter-Strike-a sjedinili. * '''Beta 1''' − Prva zvanična beta verzija Counter Strike. * '''Beta 2''' − Novina u ovoj verziji igre je bilo nekoliko novih oružja, AK-47, SG552 Commando i Desert Eagle. Prigušivači su se takođe pojavili na USP i M4A1 prvi put. Naočari za noć ({{jez-eng|Night-vision}}), prethodno dostupni samo uz puške G3/SG1, se mogao kupiti kao poseban elemenat. * '''Beta 3''' − Novina u ovoj verziji su bili nož, balistički šlem i poluautomatska puška [[FN P90]]. Do tada se MP5 najšeće birao kao glavno oružje, ali ga je P90 uskoro zamenio{{činjenica|date=09. 2009.}}. Šaržer od 50 metaka (najveći u igri do tada) i velika brzina pucanja su učili da ovo oružje dominira igrom mesecima. <!-- wtf: Takođe, trčanje sa puškom nakon kraja runde je izbačeno iz igre. U prethodnim verzijama igre, oružja mrtvih igrača su ostajala na zemlji nakon završetka runde dozvoljavajući tako da ih igrači pokupe i sledećoj. Kao rezultat, igrači su uzimali oružja i nosili ih nazad u svoju bazu i tako konstantno. Ovo je davalo prednost timu koji preživi. --> * '''Beta 4''' − Ova verzija je uvela novi tip igre, ''bombaške napade''. Gusmen je oduvek želeo da napravi mapu sa [[C4]] bombama, takođe i jednu sa auto-bombom (koja nikad nije ušla u igru).{{činjenica|date=09. 2009.}} Još jedna novina u ovoj verziji su bili [[SIG P228]], eksplozivna granata i [[Scout Sniper]]. * '''Beta 4.1''' − SAS model antiteroriste se pojavio prvi put. Preciznost Sig 552 komando je bila vidljivo poboljšana. * '''Beta 5''' − Dodata je sačmara Benelli XM1014. * '''Beta 6''' − Donosi oružja MAC-10 i Steyr AUG, nove modele terorista Arctic Avengers i protiv-terorista GIGN, mogućnost nošenja oružja u obe ruke, i poboljšanja puške MP5. Takođe su ubačena dve nove vrste igre, ubistvo (od {{jez-eng|Assassination}}), i bekstvo (od {{jez-en|Escape}}). ''Bekstvo'' se zasnivalo na zajedničkom povlačenju jedinica antiterorista na određenu lokaciju. Ova vrsta igre je kasnije izbačena. U Beta 6 verziji je omogućeno nošenje oružja u obe ruke, i levoj i desnoj. * Do verzije '''Beta 6.5''' M4A1 je imala nišan, i prigušivač koji nije mogao biti uklonjen. === Siera === Kada je Siera izdala ''Counter-Strike'', dolazio je u sklopu sa "[[Team Fortress Classic]], [[Half-Life: Opposing Force|Opposing Force]] multiplejerom, i [http://developer.valvesoftware.com/wiki/WantedHL Wanted], [[Half-Life: Absolute Redemption|Redemption]] i [http://developer.valvesoftware.com/wiki/Firearms Firearms] modovima."<ref name="old bundle">{{cite web | title= IGN: Counter-Strike pregled | url= http://pc.ign.com/articles/165/165191p1.html | publisher= IGN | accessdate= 17. maja 2007 | archivedate= 2012-08-17 | archiveurl= https://web.archive.org/web/20120817032334/http://pc.ign.com/articles/165/165191p1.html | deadurl= yes }}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Counter-Strike}} * [http://store.steampowered.com/app/10/ Counter Strike] * [http://www.steampowered.com/ Steam] * [http://www.valvesoftware.com/ Valve] [[Kategorija:Videoigre 1999.]] [[Kategorija:Pucačine iz prvog lica]] 95zftscq2dhgk9wgbzlap3pz95g0vte Trgovinski sporazum protiv krivotvorenja 0 147903 42669605 42644852 2026-08-09T00:48:24Z Aca 108187 /* Državna tajna */ 42669605 wikitext text/x-wiki '''ACTA''' ili punim imenom '''Anti-Counterfeiting Trade Agreement''' (''Trgovinski sporazum protiv krivotvorenja'') je kontroverzni internacionalni dogovor o krivotvorenim stvarima, [[generički lekovi|generičkim lekovima]] i kršenje [[autorsko pravo|autorskog prava]] potpisan 1. 10.2011. između [[SAD]]a, [[Japan]]a, [[Kanada|Kanade]], [[Maroko|Maroka]], [[Novi Zeland|Novog Zelanda]], [[Singapur]]a i [[Južna Koreja|Južne Koreje]] čemu se početkom 2012 pridružila i [[Evropska Unija]]. Ovaj dogovor koji su [[demokracija|demokratske države]] donesle u najvećoj tajnosti je bez obzira na svoju dugačku definiciju stvari kojima se bavi postao najpoznatiji pre svega zbog svoje navodne borbe protiv [[Internet piratstvo|internetskog piratstva]]. Nakon velikog otpora građana u [[Evropska Unija|Evropskoj Uniji]] ovom sporazumu njen parlament će ga odbiti 4. 7.2012. nakon što su i svi njegovi komiteti glasovali protiv.<ref>[http://www.bbc.com/news/technology-18704192 Acta: Controversial anti-piracy agreement rejected by EU]</ref> == Državna tajna == Počeci pregovora o nastanku ACTAe padaju u 2006. godinu kada [[SAD]] s svojim najbližim saveznicima počinje tajne pregovore o njemu. U ovoj početnoj fazi sudjelovati će samo ranije spomenuti SAD, Japan, Evropska Unija i [[Švajcarska]] čemu će se 2008 pridružiti savezničke države:Australija, Južna Koreja, Maroko, Meksiko, Novi Zeland i Singapur. Sami pregovori će prolaziti u najstrožoj tajnosti, a sama činjenica da se uopće održavaju će stanovnici tih država koje pregovaraju otkriti tek putem [[Wikileaks]]a 2008. godine. Nakon takvog izlaska u javnost tajnih pregovora razne organizacije i pojedinci su dali zahteve da vlade izdaju podatke o samim pregovorima i o čemu se pregovara, a dobiveni odgovori su bili: * [[Evropska Unija]] je proglasila pregovore [[državna tajna|državnom tajnom]] s objašnjenjem ''da bi pojava informacija oslabila pregovaračku poziciju EU i pokvarila političke odnose s državama partnerima'' <ref>{{cite press release |url=http://press.ffii.org/Press_releases/EU_Council_refuses_to_release_secret_ACTA_documents |date=10 November 2008 |title=EU Council refuses to release secret ACTA documents |accessdate=4 February 2012 |work=[[Foundation for a Free Information Infrastructure]] |archive-date=2009-05-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090501081045/http://press.ffii.org/Press_releases/EU_Council_refuses_to_release_secret_ACTA_documents |dead-url=yes }}</ref> * [[Kanada]] je izdala samo ime dokumenta o kojemu se pregovara dok je sve drugo proglasila [[državna tajna|državnom tajnom]]<ref name=Pilieci>{{Cite news | last=Pilieci | first=Vito | title=Copyright deal could toughen rules governing info on iPods, computers | work=Vancouver Sun | location=Canada | date=26 May 2008 | accessdate=27 May 2008 | url=http://www.canada.com/vancouversun/story.html?id=ae997868-220b-4dae-bf4f-47f6fc96ce5e&p=1 | archive-date=2008-06-01 | archive-url=https://web.archive.org/web/20080601022602/http://www.canada.com/vancouversun/story.html?id=ae997868-220b-4dae-bf4f-47f6fc96ce5e&p=1 | dead-url=yes }}</ref> * [[Novi Zeland]] je također pregovore proglasio [[državna tajna|državnom tajnom]] i obećao da će pokušati kod država partnera dobiti dopuštenje za objavu podataka <ref name=MEDTransparency>{{cite web|url=http://computerworld.co.nz/news.nsf/security/acta-wellington-agenda-and-venue-leaked |title=ACTA Wellington agenda and venue leaked |accessdate=4 April 2010 |author=Computerworld |date = 3. 22. 2010. |publisher=Computerworld}}</ref><ref name=TechLibertyACTAOIA>{{cite web|url=http://techliberty.org.nz/acta-the-nz-official-information-requests/ |title=TechLiberty's Official Information Act request on ACTA |accessdate=17 March 2010 |author=Thomas Beagle |date=17 March 2010 |publisher=TechLiberty}}</ref> * [[SAD]] je odbio objaviti podatke o ACTA pregovorima s objašnjenjem da bi nanesli štetu državnoj sigurnosti <ref>{{cite web |last=McCullagh |first=Declan |url=http://news.cnet.com/8301-13578_3-20004450-38.html |title=Google attorney slams ACTA copyright treaty |publisher=News.cnet.com |date=7 May 2010 |accessdate=29 January 2012 |archive-date=2011-11-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111109083735/http://news.cnet.com/8301-13578_3-20004450-38.html |dead-url=yes }}</ref>, a zbog istog razloga po odluci predsednika ovaj internacionalni dogovor neće nikada biti dan [[Američki Kongres|Kongresu]] na glasovanje. == Podrška i kritike == ACTA dogovor je žestoko podržan od medijskih korporacija koje proizvode filmove, serije, muziku i slično kao i od korporacija koje se bave proizvodnjom lekovama. U dokumentu koji je došao u javnost '''Motion Picture Association of America''' to jest udruženje 6 najvećih [[Hollywood]]skih filmskih studija je pisalo 2010 ACTA pregovaračima da podrže dogovor pošto on dopušta : * '''Osim blokiranja internetskog piratstva gašenje/blokiranje internetskih stranica koje rade probleme Vašoj vladi kao što je na primer Wikileaks''' <ref name="mc">{{cite news | title = ACTA: A SOPA By Any Other Name | first = Emily | last = Glen | url = http://www.theurbn.com/2012/02/acta-sopa-pipa/ | newspaper = Urban Times | date = February 3, 2012 | accessdate = 2012-02-03 }}</ref> Korporacije koje se bave proizvodnjom lekova su također dale punu podršku ovom dogovoru jer ACTA u svom donešenom obliku daruje prioritet zaštiti autorskih prava pred svim ostalim ili u ovom slučaju pred [[generički lekovi|generičkim lekovima]] koji se mogu proizvoditi nakon isteka autorskih prava što dovodi do 50 - 90 postotnog sniženja cene lekova čemu se originalni proizvođači žestoko protive. Po ACTA pravilima originalni proizvođač će u nekim slučajevima moći zapleniti i uništiti pošiljku generičkih lekova iako su oni proizvedeni po svim pravilima <ref>{{Cite web |title=Belupo upozorava da bi ACTA dala prevelike ovlasti hrvatskim carinicima |url=http://www.poslovni.hr/vijesti/belupo-upozorava-da-bi-acta-dala-prevelike-ovlasti-hrvatskim-carinicima-196818.aspx |access-date=2012-02-14 |archive-date=2012-02-27 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120227160059/http://www.poslovni.hr/vijesti/belupo-upozorava-da-bi-acta-dala-prevelike-ovlasti-hrvatskim-carinicima-196818.aspx |dead-url=yes }}</ref> pa je povodom toga iz protesta evropski pregovarač Kader Arif podneo protestnu ostavku pošto po njegovom mišljenju ACTA dovodi do kriminalizacije generičkih lekova <ref name="karifgaurd">{{cite news | title = Acta goes too far, says MEP | first = Charles | last = Arthur | url = http://www.guardian.co.uk/technology/2012/feb/01/acta-goes-too-far-kader-arif?newsfeed=true | newspaper = [[The Guardian]] | publisher = | date = February 1, 2012 | accessdate = 2012-02-04 | location=London }}</ref> == Provođenje dogovora i kažnjivost == Po ACTA dogovoru [[internet provajder]]i moraju skupljati podatke o svojim korisnicima i onome što oni skidaju s interneta kako bi se protiv njih mogle pokrenuti zakonske kaznene akcije što po mišljenju kritičara dogovora krši privatnost korisnika. Sama istraga osumnjičenog korisnika koji bi u slučaju da se dokaže krivim platio u [[Kanada|Kanadi]] maksimalnu kaznu od 500 dolara bi bila vođena tako da bi internet provajder dao informacije policije koja bi došla u dom osumnjičene osobe i proverila sve tamošnje podatke na [[kompjuter]]u. Također biti će protuzakonito da internet korisnik koristi program kojim se može maskirati vlastita [[IP adresa]]. Druga važno pravilo ACTAe je da na granici policija ima zakonsko pravo proveriti sve podatke koje osoba što prelazi granicu ima na svom [[mobitel]]u ili [[kompjuter]]u kako bi se vidjelo ako ona krši ACTA pravila to jest autorsko pravo na svojim uređajima što je već postalo [[de facto]] zakon u [[SAD]].<ref name=Pilieci /> == Zanimljivost == Sam ACTA dogovor po pitanju piratskog skidanja filmova, muzike i slično je drugi ali mnogo drastičniji način skupljanja dodatnih financijskih prihoda za medijsku industriju pošto u Evropskim državama, SADa itd već kompjuterski korisnici već desetak godina plaćaju porez na buduće protuzakonito korištenje [[hard disk]]ova, [[CD]]a, [[DVD]]a i slično. Taj porez za mobitele samo po pitanju muzike na primer u [[Italija|Italiji]] iznosi 1, u [[Belgija|Belgiji]] 2, a u [[Austrija|Austriji]] 12 evra, dok Evropska internet i mobitel industrija procenjuje kako ju taj porez direktno košta milijardu i 200 miliona [[evro|evra]]. Zavisno od različitih uređaja koji se kupe taj porez to jest naknada u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] iznosi od 8 lipa pa sve do 160 [[Hrvatska kuna|kuna]] <ref>{{Cite web |title=ZAMP tuži Makromikro zbog reklame o nametu na CD-e |url=http://www.jutarnji.hr/zamp-tuzi-makromikro-zbog-reklame-o-nametu-na-cd-e/214985/ |access-date=2012-02-11 |archive-date=2016-03-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160307023501/http://www.jutarnji.hr/zamp-tuzi-makromikro-zbog-reklame-o-nametu-na-cd-e/214985/ |dead-url=yes }}</ref> == Vanjske veze == {{Drugi projekti | commons = Anti-Counterfeiting Trade Agreement | wikispecies = | wiktionary = | wikiversity = | wikibooks = | wikisource = | wikiquote = | wikinews = }} * [http://www.digitaltrends.com/international/acta-bombshell-germany-refuses-to-sign-anti-piracy-treaty-amid-protests/ ACTA bombshell: Germany refuses to sign anti-piracy treaty amid protests] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120213022654/http://www.digitaltrends.com/international/acta-bombshell-germany-refuses-to-sign-anti-piracy-treaty-amid-protests/ |date=2012-02-13 }} ;Zvanične AKTA stranice * Australija: [http://www.dfat.gov.au/trade/acta/ Department of Foreign Affairs and Trade] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120207112913/http://www.dfat.gov.au/trade/acta/ |date=2012-02-07 }} (DFAT) * Kanada: [http://www.international.gc.ca/trade-agreements-accords-commerciaux/fo/intellect_property.aspx Foreign Affairs and International Trade Canada] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110624084616/http://www.international.gc.ca/trade-agreements-accords-commerciaux/fo/intellect_property.aspx |date=2011-06-24 }} * Evropska Unija: [http://ec.europa.eu/trade/creating-opportunities/trade-topics/intellectual-property/anti-counterfeiting/ European Commission] (EC) * Japan: [http://www.meti.go.jp/english/policy/economy/chizai/acta.html Ministry of Economy, Trade and Industry] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120129000201/http://www.meti.go.jp/english/policy/economy/chizai/acta.html |date=2012-01-29 }} (METI) * Novi Zeland: [http://www.med.govt.nz/templates/ContentTopicSummary____34357.aspx Ministry of Economic Development] (MED) and [http://www.mfat.govt.nz/Trade-and-Economic-Relations/Trade-Agreements/Anti-Counterfeiting/0-ACTA.php Ministry of Foreign Affairs and Trade] (MFAT) * SAD: [http://www.ustr.gov/acta United States Trade Representative] (USTR) :;Zvanični tekstovi sporazuma * [https://web.archive.org/web/20110624131619/http://www.international.gc.ca/trade-agreements-accords-commerciaux/assets/pdfs/acta-crc_apr15-2011_eng.pdf English version, finalized] - Released on 15 November 2010, published on 15 April 2011 * [http://register.consilium.europa.eu/servlet/driver?page=Result&lang=EN&typ=Advanced&cmsid=639&ff_COTE_DOCUMENT=12196/11&ff_COTE_DOSSIER_INST=&ff_TITRE=&ff_FT_TEXT=&ff_SOUS_COTE_MATIERE=&dd_DATE_DOCUMENT=&document_date_single_comparator=&document_date_single_date=&document_date_from_date=&document_date_to_date=&dd_DATE_REUNION=&meeting_date_single_comparator=&meeting_date_single_date=&meeting_date_from_date=&meeting_date_to_date=&fc=ALLLANG&srm=25&md=100&ssf=DATE_DOCUMENT+DESC Treaty in EU Languages], Official languages English, Spanish and French, as well as translations into all languages of the European Union :;Raniji predlozi * [http://blog.die-linke.de/digitalelinke/wp-content/uploads/ACTA-6437-10.pdf Draft of 18 January 2010] - Leaked on 1 March 2010 * [http://trade.ec.europa.eu/doclib/docs/2010/april/tradoc_146029.pdf Draft of April 2010] - Released on 21 April 2010 * [http://keionline.org/sites/default/files/acta_aug25_dc.pdf Text of 25 August 2010] - Leaked on 5 September 2010 * [http://www.laquadrature.net/files/ACTA_consolidatedtext_EUrestricted130710.pdf Text of 1 July 2010] - Leaked on 13 July 2010 ;Ostale veze * [http://www.michaelgeist.ca/tags/anti-counterfeiting+trade+agreement ACTA tracking articles] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120207225620/http://www.michaelgeist.ca/tags/anti-counterfeiting+trade+agreement |date=2012-02-07 }} by [[Michael Geist]] * [http://www.eff.org/issues/acta EFF's Anti-Counterfeiting Trade Agreement page] * [http://www.keionline.org/acta KEI's Anti-Counterfeiting Trade Agreement page] * [http://www.laquadrature.net/en/ACTA La Quadrature du Net's Anti-Counterfeiting Trade Agreement page] * [http://www.acta.net.nz Site for NZ coalition calling for transparency in ACTA] * [http://publicacta.org.nz PublicACTA − the open consultation event in NZ on 10 April] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120214023351/http://publicacta.org.nz/ |date=2012-02-14 }} * [http://www.publicknowledge.org/issues/acta Public Knowledge Anti-Counterfeiting Trade Agreement page] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120205082047/http://www.publicknowledge.org/issues/acta |date=2012-02-05 }} * [https://web.archive.org/web/20120720115359/http://slaconnections.typepad.com/public_policy_blog/2010/06/proposed-acta-changes-sent-to-the-ustr-.html Proposed ACTA Changes sent to the USTR.] (Red Line Edit) * [http://www.stopacta.info/ What is ACTA?] * [https://wwws.whitehouse.gov/petitions#!/petition/end-acta-and-protect-our-right-privacy-internet/MwfSVNBK White House Petition - To End ACTA And Protect Internet Privacy (Created 01/21/2012).] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111124052154/https://wwws.whitehouse.gov/Petitions#!/petition/end-acta-and-protect-our-right-privacy-internet/MwfSVNBK |date=2011-11-24 }} * [https://wwws.whitehouse.gov/petitions#!/petition/please-submit-acta-senate-ratification-required-constitution-trade-agreements/VgZJGZMt White House Petition - To Submit ACTA To The (US) Senate For Ratification (Created 01/22/2012).] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111124052154/https://wwws.whitehouse.gov/Petitions#!/petition/please-submit-acta-senate-ratification-required-constitution-trade-agreements/VgZJGZMt |date=2011-11-24 }} * [http://www.wired.com/threatlevel/2012/02/peter-sunde/ It’s Evolution, Stupid] [[Peter Sunde]] ([[Co-founder|Co-Founder]], [[The Pirate Bay]]) - [[Wired News|Wired]], [[Column (periodical)|Column]] (02/10/2012). ;Protesti * [http://www.euronews.net/2012/02/11/activists-rally-to-give-acta-the-cold-shoulder/ Activists rally to give ACTA the cold shoulder], euronews * [http://www.washingtonpost.com/national/on-innovations/acta-protests-gain-steam-in-europe/2012/02/10/gIQAxIGu4Q_gallery.html#photo=1 Photoes of the protests in Europe (''Washington Post'')] == Reference == {{izvori|2}} {{Commonscat|Anti-Counterfeiting Trade Agreement|ACTA}} [[Kategorija:Autorsko pravo]] [[Kategorija:Farmaceutska industrija]] [[Kategorija:Internet]] a1q0bci94oiwp8xqdedmz33p1zt63x2 V for Vendetta (film) 0 148192 42669469 42558504 2026-08-08T13:53:47Z Aca 108187 42669469 wikitext text/x-wiki {{Infokutija02 film | naslov filma = O za osvetu | naslov = V for Vendetta | slika = Vforvendettamov.jpg | slike = Promotivni poster filma | širina_slike = 200px | režija = [[James McTeigue]] | producent = [[Joel Silver]]<br />[[Silver Pictures]]<br />[[Wachowskiji|Braća Wachowski]]<br />Grant Hill<br />Lorne Orleans | scenarij = '''Strip:'''<br />[[Alan Moore]] (nepotpisan)<br />[[David Lloyd]]<br />'''Scenarij:'''<br />Braća Wachowski | narator = | uloge = [[Natalie Portman]]<br />[[Hugo Weaving]]<br />[[Stephen Rea]]<br />[[Stephen Fry]]<br />[[John Hurt]] | glazba = '''Originalna:'''<br />[[Dario Marianelli]]<br />'''Neoriginalna:'''<br />[[Petar Iljič Čajkovski]]<br />[[Ludwig van Beethoven]] | fotografija = [[Adrian Biddle]] | montaža = [[Martin Walsh]] | distributer = Warner Bros. | premijera = [[2006]]. | trajanje = 132 min. | država = {{flagcountry|GBR}}<br />{{flag|Sjedinjene Države}}<br />{{flagcountry|NJE}} | jezik = [[engleski jezik|engleski]] | budžet = $54,000,000 | žanr = | prethodi = | slijedi = | web stranica = http://vforvendetta.warnerbros.com/ | imdb_id = 0434409 }} '''''V for Vendetta''''' je [[sjedinjene Američke Države|američki]] [[akcijski film|akcijski]] [[triler (žanr)|triler]] iz [[2005]]. godine, čija je radnja smještena u [[London]]u, u distopijskom engleskom društvu iz bliske budućnosti. Film prati misterioznog V-a, borca za slobodu koji želi izazvati promjene na planu socijalne [[Politika|politike]], pri čemu istovremeno izvodi i svoju osobnu nasilnu osvetu. Ovaj film je zapravo adaptacija istoimenog grafičkog romana, kojeg su kreirali [[Alan Moore]] i [[David Lloyd]]. Film '''V for Vendetta''' je režirao [[James McTeigue]], dok su za produkciju bili zaduženi [[Joel Silver]] i [[wachowskiji|braća Wachowski]], koji su ujedno i napisali scenarij filma. U filmu glavne uloge tumače: [[Natalie Portman]] ([[Evey Hammond]]), [[Hugo Weaving]] (V), [[Stephen Rea]] ([[Inspektor Finch]]) i [[John Hurt]] ([[Kancelar Sutler]]). Puštanje filma u javnost je prvo bilo zakazano za petak, [[4. 10.|4. listopada]] [[2005]]. (dan prije 400-te Noći Guya Fawkesa) da bi potom ipak bilo odgođeno za [[17. 3.|17. ožujak]] [[2006]]. [[Alan Moore]], koji je ostao razočaran filmovima [[From Hell|Iz pakla]] ([[Engleski jezik|eng]]. ''From Hell'') i [[Družba pravih gentlemena]] (eng. ''The League of Extraordinary Gentlemen''), je odbio pogledati ovaj film, te se samim tim činom i distancirao od istog. Tvorci filma su, iz originalne priče grafičkog romana, izbacili neke od anarhističkih tema, kao i neke poveznice s drogom, pri čemu su također izmijenili i političku poruku filma, tj. prilagodili su je publici iz [[2006]]. U Srbiji je prikazan pod naslovom '''''V for Vendetta''''', a u Hrvatskoj pod naslovom '''''O za osvetu'''''. == Radnja == U bliskoj budućnosti većina svijeta je u kaosu. [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-om hara [[kuga]]. [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velika Britanija]] je sređena država ali samo zato što je na vlasti [[fašizam|profašistička]] stranka predvođena kancelarom Adamom Sutlerom. Većina stanovništva se miri sa situacijom a država je uređena totalitaristički kao nekada [[Treći rajh|Treći Reich]]. No tajanstveni čovjek, koji nosi masku sa likom Guya Favkesa, bori se se protiv nasilja režima jednakom silinom i iznosi narodu istinu. == Glavne uloge == * '''[[Hugo Weaving]] kao V''': [[James Purefoy]] je trebao glumiti '''V'''-a, no on je nakon šest tjedana snimanja napustio set filma i tumačenje te uloge zbog poteškoća oko maske, koju je trebao nositi tijekom cijelog filma.<ref name="purefoy">{{cite web | work=starpulse.com | title=James Purefoy Quit 'V for Vendetta' Because He Hated Wearing The Mask | url=http://www.starpulse.com/news/index.php/2006/02/24/james_purefoy_quit_v_for_vendetta_becaus | accessdate=7. IV 2006 | archive-date=2011-06-06 | archive-url=https://web.archive.org/web/20110606173245/http://www.starpulse.com/news/index.php/2006/02/24/james_purefoy_quit_v_for_vendetta_becaus | dead-url=yes }}</ref> Njega je zamijenio Hugo Weaving, koji je već prethodno surađivao s [[Joel Silver|Joelom Silverom]] i [[wachowskiji|braćom Wachowski]], na snimanju trilogije [[Matrix]], u kojoj je tumačio lik agenta Smitha. Međutim, određeni dijelovi filma sadrže scene u kojima Purefoy tumači '''V'''-a, no i u tim scenama se može čuti samo Weavingov glas, koji je naknadno presnimljen preko Purefoyevog.<ref name="MTV">{{cite web | work=MTV.com | author=Vineyard, Jennifer | title=Rebels without a pause. Portman and Weaving fight the power in V for Vendetta | url=http://www.mtv.com/shared/movies/features/v/v_for_vendetta_060310/index2.jhtml?epiNum=1 | accessmdate=3. V 2006 | access-date=2012-02-15 | archive-date=2008-12-27 | archive-url=https://web.archive.org/web/20081227152857/http://www.mtv.com/shared/movies/features/v/v_for_vendetta_060310/index2.jhtml?epiNum=1 | url-status=dead }}</ref> * '''[[Natalie Portman]] kao [[Evey Hammond]]''': Redatelj James McTeigue je prvi put susreo [[Natalie Portman]] na setu filma [[Zvjezdani ratovi, Epizoda 2: Klonovi napadaju]], na kojem je surađivao s njom kao pomoćni redatelj. Pripremajući se za svoju ulogu u filmu O za osvetu, Natalie je surađivala s dijalektologinjom Barbarom Berkery. Naime, uz pomoć Barbare, Natalie je stekla engleski naglasak, koji joj je bio potreban za izvođenje svoje uloge. Također, ona je proučavala filmove poput [[The Weather Underground]]a, te je uz to i pročitala autobiografiju Menachem Begina.<ref name="official production"/> Nadalje, između lika kojeg Natalie glumi u ovom filmu i lika Mathilde kojeg je glumila u filmu [[Leon: Profesionalac]] se mogu povući određene paralele.<ref name="IGN">{{cite web | url=http://comics.ign.com/articles/696/696867p1.html | title=V for Vendetta: Comic vs. Film | author=Goldstein, Hilary | publisher=IGN.com | accessdate = 13. 01. 2007.}}</ref> Prema njenim riječima, "U vezi između '''V'''-a i '''Evey''' postoje komplikacije kao u onoj između Leona i Mathilde." <ref name="About">{{cite web | url=http://movies.about.com/od/vforvendetta/a/vendetta072505_2.htm | title=Natalie Portman and Joel Silver Talk About "V for Vendetta" | author=Murray, Rebecca | publisher=About.com | accessdate=04. 01. 2007. | archive-date=2015-04-05 | archive-url=https://web.archive.org/web/20150405182234/http://movies.about.com/od/vforvendetta/a/vendetta072505_2.htm | url-status=dead }}</ref> * '''[[Clive Ashborn]] kao Guy Fawkes''': Priča Guya Fawkesa, koja je ispričana na početku filma, služi kao povijesna inspiracija za '''V'''-a. * '''[[Guy Henry]] kao Conrad Heyer''': On je član Norsefire kabineta. U grafičkom romanu, kao i u filmu, on je šef "The Eye"-a ("The Eye" je odjel za vizualno osluškivanje). Njegova sudbina ostaje nepoznata, no on nije mogao ostati u Kabinetu; vrlo vjerojatno je uklonjen s toga položaja. * '''[[Ben Miles]] kao Roger Dascombe''': Iako ni u jednom trenutku filma to nije eksplicitno spomenuto, Dascombe je šef Sutlerovog odjela za propagandu. On je čovjek koji je razmontirao bombu u Jordon tornju. Uz prethodno spomenuto, Dascombe je i mlađi član Norsefire kabineta. No, na kraju treba još spomenuti kako njegova sudbina ostaje nepoznanica, tj. ne zna se je li ubijen ili je uhićen.<ref name="official production">{{cite web | work=official webpage. vforvendetta.com. |author=| title=Production Notes for V for Vendetta | url=http://vforvendetta.warnerbros.com/cmp/prod_notes_ch_02.html | accesdate= 14. IV 2006}}</ref> * '''[[Sinead Cusack]] kao dr. Delia Surridge''': Dr. Surridge je bila glavna liječnica u Larkhill centru za pritvor. Nadalje, '''V''' je tvrdio kako su mučenja i smrti u Larkhillu bila moguća samo zbog njenih istraživanja. No, Surridge je, za razliku od ostalih V-ovih žrtava, dokazala kako ima savjest i da se osjeća krivom zbog zločina koje je počinila. Upravo prethodno spomenuto može biti razlog zbog kojeg joj je V dao otrov koji izaziva bezbolnu smrt (za razliku od ostalih žrtava koje je predozirao drogom). * '''[[Stephen Fry]] kao Gordon Deitrich''': Voditelj talk showa, Gordon Deitrich je prikriveni homoseksualac, koji je tijekom godina, zbog restrikcija režima, "izgubio svoj apetit". Kada su Stephena Frya tijekom jednog intervjua upitali što mu se svidjelo u vezi uloge, on je odgovorio "To što su me pretukli. Ja nikada prije nisam bio pretučen u filmu i bio sam vrlo uzbuđen idejom da ću u ovome biti pretučen na smrt."<ref name="filmfocus">{{cite news |last=Utichi |first=Joe |url=http://www.filmfocus.co.uk/lookat.asp?FilmbaseID=20636&FeatureID=78 |title=Exclusive Interview with Stephen Fry - V for Vendetta |publisher=Filmfocus |date=20. 03. 2006. |accessdate=04. 01. 2007. |archivedate=2007-09-27 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070927222040/http://www.filmfocus.co.uk/lookat.asp?FilmbaseID=20636&FeatureID=78 |deadurl=yes }}</ref> * '''[[Eddie Marsan]] kao Brian Etheridge''': On je član Norsefire kabineta. Također, potrebno je napomenuti kako je Etheridge i u grafičkom romanu i u filmu šef "The Ear"-a (Uha), tj. odjela za prisluškivanje. On nadgleda nasumična prisluškivanja, kao i brojne kombije koji se koriste u tu svrhu, te daje nekoliko izvještaja Sutleru. Njegova sudbina ostaje nepoznata, no najvjerojatnije je ili bio ubijen ili bačen u zatvor, nakon što je Norsefire srušen. * '''[[John Standing]] kao biskup Anthony James Lilliman''': Lilliman je korumpirani biskup [[Westminsterska opatija|Westminsterske opatije]], koji je ujedno i [[pedofilija|pedofil]]. Njega je na taj položaj postavio sam Sutler. Lilliman je bio velečasni (svećenik) u Larkhill centru. Također, potrebno je napomenuti kako je on bio upozoren od strane Evey Hammond, kada je ona bila prerušena u prostitutku. Naposljetku njega ranjava V nakon čega on umire od predoziranja (narkoticima). U svezi lika kojeg je tumačio u ovome filmu, Standing je izjavio, "U potpunosti sam uživao tumačiti Lillimana... jer on je pomalo komičan i posve grozan. Bilo mi je drago glumiti ga."<ref name="official production"/> * '''[[Tim Pigott-Smith]] kao Peter Creedy''': Creedy je i vođa Norsefireove stranke i šef britanske tajne policije, tj. Finger-a (Prsta). Iako je Sutler kancelar, prava snaga režima se nalazi kod Creedya. Creedy se međutim, figurativno govoreći, nađe pod teško paljbom, kada mu kancelar počne prijetiti zbog toga što nije uspio zaustaviti '''V'''-a. Naposljetku, Creedy ubija Sutlera, nakon čega ubrzo i sam umire i to od ruku '''V'''-a, koji mu zavrće vrat.<ref name="official production"/> * '''[[Stephen Rea]] kao glavni inspektor Eric Finch''': Finch je glavni inspektor u istrazi o '''V'''-u, koji, tijekom upravo te istrage, otkriva neizrecivi vladin zločin. Što se tiče samog Stephena Reae, njemu ni politika niti terorizam nisu predstavljali strane pojmove, budući da je nekada bio oženjen s '''Dolours Price''', tj. bivšom članicom [[IRA]]-e, koja je bila pritvorena zbog bombardiranja Središnjeg suda za kriminal, poznatijeg pod imenom ''Old Bailey''. Kada su ga pitali je li ga politika privukla filmu, Rea je odgovorio: "Pa, mislim da ne bi bilo zanimljivo kada bi u filmu bile samo stvari koje možemo pronaći u stripovima. Politika je ono što ovome filmu daje posebnu dimenziju i pečat, i da naravno da me je zainteresirala politika. Zašto i ne bi?" <ref name="Stephen Rea">{{cite news | work=eventguide | last=Byrne | first=Paul | title=The Rea Thing | url=http://www.eventguide.ie/articles.elive?session_id=114423590894&sku=060313201506 | publisher=InterArt Media | accessdate=13 May 2006 | archivedate=2007-09-28 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20070928004702/http://www.eventguide.ie/articles.elive?session_id=114423590894&sku=060313201506 | deadurl=yes }}</ref> * '''[[John Hurt]] kao visoki kancelar Adam Sutler''': Kancelar Sutler je bivši parlamentarni zastupnik konzervativaca kao i pod-sekretar za obranu, te je uz to još i utemeljitelj Norsefire-a i ''de-facto'' [[ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] diktator, kao što je u Njemačkoj bio [[Adolf Hitler|Hitler]]. * '''[[Natasha Wightman]] kao Valerie Page ''': Valerie je bila jedna od "društveno-nepoželjnih" osoba, koje je Norsefire vlada pritvorila iza rešetaka. U prisjećanju na njeno djetinjstvo, mladu Valerie je glumila [[Imogen Poots]]. Nadalje, simbolika njenog lika kao žrtve države, mnogi kritičari su ocijenili vrlo pozitivno. Filmski kritičar Michael Jensen je na sav glas hvalio izvanredno snažni trenutak Valerijine scene, sljedećim riječima: "ne samo zbog toga što je prelijepo odglumljen i dobro napisan, već zbog toga što je potpuno neočekivan (u hollywodskim filmovima).<ref name="afterellen">{{cite web | work=afterellen.com | title=V for Vendetta: A Brave, Bold Film for Gays and Lesbians | url=http://www.afterellen.com/Movies/2006/3/vendetta.html | accessdate= 6. IV 2006}}</ref> * '''[[Roger Allam]] kao Lewis Prothero''': Lewis Prothero, "Glas Londona", je glasnogovornik Norsefire vlade. Također, on je i bivši zapovjednik Larkhill ustanove. Uz to, bitno je napomenuti i činjenicu da je on imao svoj šou na BTN-u, kao i to da ga je ubio '''V'''. == Muzika == Nosač zvuka "V for Vendetta" izdao je Astralwerks Records 21. ožujka [[2006]]. Većinu pjesama na albumu čine originalne [[partitura|partiture]] filmskog skladatelja [[Dario Marianelli|Daria Marianellia]]. Nosač zvuka također sadrži i tri pjesme koje su svirale tijekom filma: ''[[Cry me a river]]'' od [[Julie London]], ''[[I Found a Reason]]'' od [[Cat Power]] te ''Bird Gerhl'' od [[Anthony and the Johnsons]]. Kako je spomenuto u filmu, ove pjesme su dio 872 pjesme s crne liste na V-evom ''Wurlitzer'' jukeboxu, kojeg je V ''posudio'' iz Ministarstva nepoželjnih stvari. Klimaks ''[[1812 Uvertira|1812 Uvertire]]'' [[Petar Iljič Čajkovski|Čajkovskog]] pojavljuje se na kraju pjesme ''Knives and Bullets (and Cannons too)''. Uvertira svira u ključnim dijelovima na početku i kraju filma. Tri pjesme koje su svirale za vrijeme odjavne špice nisu uključene u nosač zvuka "V for Vendetta". Prva je ''[[Street Fighting Man]]'' od [[The Rolling Stones]]. Druga je specijalna verzija [[Ethan Stoller]]ove ''BKAB''. U skladu s revolucionarnim tonom filma u pjesmu su dodani isječci iz ''On black power'' crnačkog nacionalističkog vođe [[Malcom X]]a i iz ''Adress to the Women of America'' [[feminizam|feminističke]] spisateljice [[Gloria Steinem|Glorie Steinem]]. Može se čuti Gloriu Steinem kako govori: ''Ne postoji jednostavna reforma… To je stvarno revolucija. Spol i rasa, jer su lako vidljive razlike, bili su primarni načini organiziranja ljudskih bića u superiorne i inferiorne grupe te u jeftini rad o kojemu sustav još uvijek ovisi.'' Posljednja pjesma je ''Out of Sight'' od [[Spiritualized]]. U filmu se također pojavljuju dijelovi iz dvije klasične [[bossa nova]] pjesme [[Antonio Carlos Jobim|Antonia Carlosa Jobima]], ''[[The Girl from Ipanema]]'' i ''[[Corcovado (Quiet Nights of Quiet Stars)|Quiet Nights of Quiet Stars]]''. Ove pjesme svirale su za vrijeme ''scena doručka'' s V-em i Deitrichom i bile su jedan od načina za povezivanje ova dva lika. [[5. simfonija (Beethoven)|Beethovenova ''5. simfonija'']] također igra važnu ulogu u filmu, a prve četiri note skladbe označavaju slovo "V" u [[Morseov kod|Morseovom kodu]].<ref name="Graphic Novel">{{cite book |last= Moore |first= Alan |coauthors= David Lloyd |title= [[V for Vendetta]] |quote=Inspector Finch recognizes the background noise as Beethoven's Fifth, and states: "It's Morse code for the letter "V"" |publisher= [[DC Comics]] |year= 2005 |month= November | isbn = 1-4012-0792-8 }}</ref><ref name="BBC News">{{cite web | work=news.bbc.co.uk | title=Newswatch 1940s | url=http://news.bbc.co.uk/2/shared/spl/hi/newswatch/history/noflash/html/1940s.stm | accessdate=21. XI 2006}}</ref>. Skeč Gordona Deitricha u stilu [[Benny Hill]]a koji izruguje kancelara Sutlera uključuje ''[[Yakety Sax]]'' temu. Alarm inspektora Fincha započinje jutro 4. studenog s pjesmom ''Long Black Train'' of [[Richard Hawley|Richarda Hawleya]]. == Nagrade i nominacije == {| class="wikitable" ! Nagrada ! Kategorija ! Dobitnik/Nominirani ! Pobjeda |- |rowspan="3"|'''[[Nagrada Saturn]]''' |Najbolja glumica |[[Natalie Portman]] |bgcolor="#00FF00"|Da |- |colspan="2"|Najbolji znanstveno fantastični film |bgcolor="#FF0000"|Ne |- |colspan="2"|Najbolji kostim |bgcolor="#FF0000"|Ne |} == Reference == {{izvori}} == Vanjske veze == * [http://vforvendetta.warnerbros.com/ Službene stranice] * [http://www.vforvendettamovie.co.uk/ Britanska službena stranica]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * {{imdb naslov|id=0434409|naslov=O za osvetu}} * [http://dmoz.org/Arts/Movies/Titles/V/V_for_Vendetta/ ''O za osvetu''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070826133638/http://www.dmoz.org/Arts/Movies/Titles/V/V_for_Vendetta/ |date=2007-08-26 }} Open Directory Project * [http://www.allmovie.com/cg/avg.dll?p=avg&sql=1:319427 ''O za osvetu''] na All Movie Guideu * [http://www.rottentomatoes.com/m/v_for_vendetta/ ''O za osvetu''] na Rotten Tomatoesu * [http://www.imsdb.com/scripts/V-for-Vendetta.html ''O za osvetu''] na Internet Movie Script Databaseu * [http://www.aforanarchy.tk/ A za anarhiju] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070705005555/http://www.aforanarchy.tk/ |date=2007-07-05 }} Projekt koji je koristio izdavanje filma za promidžbu anarhije. {{Alan Moore}} {{Wachowski}} {{DC Comics filmovi}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Akcijski SF-filmovi]] [[Kategorija:Američki filmovi]] [[Kategorija:Distopijski filmovi]] [[Kategorija:Filmovi 2005.]] [[Kategorija:Politički trileri]] [[Kategorija:Filmovi temeljeni na stripovima]] je6lgvg4dgszki5la65k43bbgwhlumq Fender Jaguar 0 152250 42669563 42637543 2026-08-08T22:51:38Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669563 wikitext text/x-wiki {{Infookvir gitara | ime_modela = Fender Jaguar | slika = Fender Jaguars.jpg | veličina = | natpis_pod_slikom = | klasifikacija = | proizvođač = [[Fender]] | godina_proizvodnje = 1962. - 1975; 1999. - danas | model_tijela = puno tijelo | model_vrata = pričvršćen vijcima | drvo_za_tijelo = [[jova|joha]], [[jasen]] | drvo_za_vrat = [[javor]] | hvataljka = [[palisander]], javor | glasnjača = | bokovi i donja ploča = | ploča = | potenciometri = | most = 'plutajući' [[tremolo]] | konjić = | žičnjak = | magneti = 2 jednostruka ili 2 dvostruka magneta | broj_pragova = | model_žice = | debljina_žice = | dužina_skale = 24" (610mm) | metalna_šipka = | gornja kobilica = | sedlo = | mašinice = | ključevi = | glazbenici = | boje = }} '''Fender Jaguar''' je model [[električna gitara|električne gitare]] koji se pojavio u ljetu [[1962]]. godine. Ovaj model gitare šezdesetih godina, bio je prvenstveno namjenjen 'surf rock' gitaristima. Zbog svog specifičnog 'lepršavog' tona popularizirali su ga u devedesetim godinama alternativni [[rock and Roll|rock]] [[muzika|glazbenici]]. Po obliku Jaguar gitara zapravo ima identično tijelo kao [[Fender Jazzmaster]] model, s razlikom u magnetima i dužini skale vrata. == Historija == Model gitare je osmišljeno predstavljen tržištu kao nasljednik Fender Jazzmaster modela, koji je tu bio prisutan još iz kasnih 50-tih godina.<ref>http://www.webrocker.de/jaguar/cms/the-history/</ref> S novim dizajnom i kraćom dužinom vrata (prvi Fenderov model s 22. praga) i s puno [[hrom|krom]] dekoracije, u biti treabao je biti novi top model. Iako je modelu Fender Jaguar bilo namjenjeno mjesto u samom vrhu Fenderovih dostignuća, nikada se nije mogao nositi s popularnošću koju je uživao model Stratocaster i Telecaster. Unatoč pokušajima poboljšanja i nadogradnje izvornog modela (promjene na vratu, i u finišu gitare), gdje je cijela serija modela imala hvataljku od [[javor]]a s obvezatnim 'dot inlay' crnim točkama, priozvodnja je ipak 1975. godine prekinuta. Da bi 1999. godine s reizdanjem modela iz 1962. opet bila pokrenuta. == Konstrukcija == Model Fender Jaguar i dalje slijedi osnovni princip dizajna u [[Fender]]u. Dakle, na puno tijelo gitare od [[jova|johe]] ili [[jasen]]a s plutajućim tremolom, pričvršćen vijcima je vrat od [[javor]]a. Iako prati liniju Jazmastera primjetne su razlike u 24" duljini skale vrata, koja je u modelu Jaqaura nešto kraća. Mašinice za navijanje žica su u rednoj liniji na asimetričnoj glavi vrata gitare. Elektronika gitare većinom je urađena od plastike (kao i ploča na tijelu) koja je smještena u šupljinu tijela, ispod ploče gitare. Električni sustav Fender Jaguar gitare čine dva Jaguar Cyclone jednostruka magneta, koji su po svom izgledu slični kao na modelima [[Fender Stratocaster]], ali su ovi po boji tona puno topliji, i po tome su u biti sličniji [[Gibson Les Paul]] modelima. Fender Jaguar je prvi dizajnirani model električne gitare s 22. polja na vratu gitare, i na čijem je tijelu dizajnerskim standardom omugućeno s položajnim prekidačem uključivanje/isključivanje pojedinog magneta na gitari. Model Jaguar i Jazzmaster su koncipirani po sličnoj [[shema|shemi]] spajanja, samo ovdje vidimo razliku u dodatku pri dnu tijela Jaguar modela u trodjelnom prekidaču.<ref>{{Cite web |url=http://www.fenderjaguar.net/images/manual/2-3.jpg |title=Archive copy |access-date=2012-04-02 |archive-date=2007-04-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070404071357/http://www.fenderjaguar.net/images/manual/2-3.jpg |url-status=dead }}</ref> Prve dvije pozicije prekidača omogućavaju uključivanje/isključivanje magneta bliže vratu, ili mostu gitare. Treći odabir je bio kondenzator koji je služio kao visoko propusni filter. Među gitaristima ovakav odabir položaja prekidača popularno se zove 'strangl switch' jer visoki reski ton koji prosto strši iznad ostalih tonova u sastavu teško je uhom neprimjetiti. Ako se uključi prekidač za magnet bliži vratu, i k tomu doda i njegov puni volumen i ton, tada će prednjačiti bas tonovi. Kao i modeli Fender Jazzmaster, [[Fender Bass VI]]<ref>[http://theband.hiof.no/articles/fender_bass_vi.html The Fender Bass VI<!-- Bot generated title -->]</ref> i Jaguar imaju neobično dizajniran plutajući tremolo, koji zbog svoje dužine ručice odstupa od modela 'sinhro tremola', koje nalazimo na Stratocaster modelima. [[Leo Fender]] je vjerovao da će ovaj dizajn ipak biti superioran nad ostalima, jer se u odnosu na prijašnje dizajne mosta sada ruka [[muzika|glazbenika]] mogla šetati naprijed/nazad po dužini žica ne prekidajući ritam sviranja. Ovaj plutajući koncept dizajna mosta kasnije je primjenit i na [[Fender Mustang]] modelu. == Jaguar u glazbi == Model Fender Jaguar je u početku svoje prizvodnje 1960. godine bio popularan, a posebno su ga preferirali 'surf rock' sastavi kao što je npr., [[The Beach Boys]]. Nakon što je surf-val prestao biti hit, a 80-tih se i prestao proizvoditi, model Jaguar je sve do početka 90-tih pao u zaborav. Cijena na tržištu je drastično opala, pa se već za 100 do 200 [[amerika|USA]] [[dolar]]a mogao naći dobro ušćuvani model gitare. Takav trend stanja na tržištu bio je prilika, i poticaj, za mlade i ambiciozne glazbenike, da dođu u posijed modela Fender Jaguar gitare. Preteča ovog trenda su, između ostalog glazbenici: [[Kurt Cobain]]<ref>{{Cite web |title=The Cobain Memorial: Welcome to Cobain.com<!-- Bot generated title --> |url=http://www.cobain.com/cobain.html?v2.2 |access-date=2012-04-02 |archive-date=2010-03-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100329134345/http://www.cobain.com/cobain.html?v2.2 }}</ref> i [[John Frusciante]]<ref>{{Cite web |title=John Frusciante {{!}} Gitare.Info<!-- Bot generated title --> |url=http://www.gitare.info/page.php?id=83 |access-date=2012-04-02 |archive-date=2011-05-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110529074530/http://www.gitare.info/page.php?id=83 }}</ref> u spotu ''Under the Bridge'' sa sastavom [[Red Hot Chili Peppers]]. Ljevoruki glazbenik Cobain je bio veliki zaljubljenijk u Jazzmaster i Jaguar modele gitara, i upravo model fender Jaguar iz '65te koristio je kao svoj osnovni instrument. Tu su i alternativni rock sastavi [[Sonic Youth]],<ref>{{Cite web |url=http://www.sonicyouth.com/ |title=www.sonicyouth.com : official website of sonic youth<!-- Bot generated title --> |access-date=2012-04-02 |archive-date=2020-11-12 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201112033705/http://www.sonicyouth.com/ |url-status=dead }}</ref> [[My Bloody Valentine]]<ref>[http://www.last.fm/music/My+Bloody+Valentine My Bloody Valentine – Discover music, concerts, stats, & pictures at Last.fm<!-- Bot generated title -->]</ref> i [[Placebo (rock sastav)|Placebo]] s gitaristom [[Brian Molko]]<ref>[http://www.angelfire.com/on2/placebo/faq2.html Placebo FAQ<!-- Bot generated title -->]</ref> koji prakticiraju svirati na Jaguar modelima. Dalje se ističu: [[Greg Camp]]<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.fender.com/artists/artist.php?id=171 |access-date=2012-04-02 |archivedate=2010-03-25 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100325060056/http://www.fender.com/artists/artist.php?id=171 |deadurl=yes }}</ref> na albumu ''Defector'' i ''Maids of Honor'', [[Nick Salomon]],<ref>{{Cite web |title=The Bevis Frond<!-- Bot generated title --> |url=http://members.chello.nl/cvanderlely/bfrond/bio/bio.htm |access-date=2012-04-02 |archive-date=2010-10-14 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101014094839/http://members.chello.nl/cvanderlely/bfrond/bio/bio.htm |dead-url=yes }}</ref> [[Maurice Deebank]],<ref>[http://www.last.fm/music/Maurice+Deebank Maurice Deebank – Discover music, concerts, stats, & pictures at Last.fm<!-- Bot generated title -->]</ref> [[Chris Deja]] u [[The Yardbirds]]<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://persimusic.files.wordpress.com/2009/03/yardbirds-having-a-rave-up.jpg |access-date=2012-04-02 |archive-date=2011-07-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110718095111/http://persimusic.files.wordpress.com/2009/03/yardbirds-having-a-rave-up.jpg |dead-url=yes }}</ref> [[Gareth Liddiard]] u [[The Drones]],<ref>{{Cite web |title=The Drones<!-- Bot generated title --> |url=http://www.artinbase.com/artist/28949/The%20Drones/ |access-date=2012-04-02 |archive-date=2021-09-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210901194630/https://www.google.com/afs/ads?adtest=off&channel=000002%2Cbucket093&hl=en&pcsa=false&client=dp-teaminternet09_3ph&r=m&psid=1437517588&type=3&max_radlink_len=40&swp=as-drid-2997149969328928&uiopt=true&oe=UTF-8&ie=UTF-8&fexp=21404%2C17300494%2C17300496%2C17300760%2C17300762%2C17300769%2C17300771%2C17300794%2C17300797%2C17300798&format=r5%7Cs&num=0&output=afd_ads&domain_name=www.artinbase.com&v=3&adext=as1%2Csr1&bsl=8&pac=0&u_his=50&u_tz=0&dt=1630525590618&u_w=1600&u_h=1000&biw=1141&bih=36289&psw=1141&psh=846&frm=0&uio=ff2sa16fa2sl1sr1-ff6fa6sa11st24lt30-&cont=rs&csize=w600h500&inames=master-1&jsv=52140&rurl=http%3A%2F%2Fwww.artinbase.com%2Fartist%2F28949%2FThe%2520Drones%2F }}</ref> i drugi. == Ostali modeli == * '''Fender American Vintage '62 Jaguar''': ovo je reizdanje modela iz 1962. godine, proizveden u [[Kalifornija|Kaliforniji]]. Dostupan je bio u bijeloj boji (s tamno crvenom pločom), plavoj (s bijelom pločom), crnoj (crna ploča) i tamno crvenoj boji (s tamno crvenom pločom.) * '''Fender Classic Player Jaguar Special''': model je bio dostupn u crvenoj boji (bijela ploča) i tamno crvenoj boji. * '''Fender Classic Player Jaguar Special HH''': model 'deluxe serije' s dva [[humbuckers]] magneta. Dostupan je bio u bijeloj i tamno crvenoj boji. * '''Fender Jaguar HH''': model gitare s fiksnim mostom i dva humbuckers magneta. Dostupan je bio u crnoj boji. * '''Fender Bariton Jaguar Special HH''': također model gitare s fiksnim mostom, dva humbuckers magneta. Dužina skale je 27" (umjesto 24 inča) i dostupan je bio u crnoj boji. * '''Fender Clascic Player Jaguar''': Fender je u svibnju 2008. godine u [[Meksiko|Meksiku]]<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.fenderjaguar.org/ |access-date=2012-04-02 |archivedate=2010-04-03 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100403000149/http://www.fenderjaguar.org/ |deadurl=yes }}</ref> pokrenuo proizvodnju Classic Player Serije modela, gdje je pristupio temeljitoj 'modernizaciji' dizajna gitare, i uveo niz novina: most gitare je tipa 'Tune-O-Matic', i ručica tremola je u odnosu na magnete podignuta blago naprijed. Ovaj model gitare dostupan je u kombinaciji HH humbucker magneta.<ref>{{Cite web |title=Fender Classic Player Series {{!}} Fender Electrics<!-- Bot generated title --> |url=http://www.fender.com/products//search.php?partno=0141710305 |access-date=2012-04-02 |archivedate=2009-07-26 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090726172918/http://www.fender.com/products/search.php?partno=0141710305 |deadurl=yes }}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Fender_Jaguar}} * [http://www.fender.com/#/american-deluxe Službena Fender stranica] * [http://jimshine.com/jaguar/fenderjaguarhistory.htm Fender Jaguar - povijest] * [http://www.jag-stang.com/2007/09/02/detailed-fender-jaguar-and-jazzmaster-review/ Fender Jaguar - recenzija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100110031908/http://www.jag-stang.com/2007/09/02/detailed-fender-jaguar-and-jazzmaster-review/ |date=2010-01-10 }} {{Fender gitare}} [[Kategorija:Električne gitare Fender|Jaguar]] s1mq6z9vrcyzktiz80tg725sac2h6oq Eparhija australijsko-novozelandska 0 159021 42669537 42276934 2026-08-08T18:28:31Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669537 wikitext text/x-wiki {{Eparhija | Eparhija = Eparhija australijsko-novozelandska | Pomjesna crkva = [[Srpska pravoslavna crkva]] | Slika = | Opis = | Država = [[Australija]] i [[Novi Zeland]] | Površina = | Stanovništvo = | Arhiepiskopija = | Mitropolija = | Sjedište = [[Ilejn]] kod [[Melbourne|Melburna]] | Osnovana = | Ukinuta = | Broj namjesništava = | Broj crkvenih opština = | Broj parohija = | Broj manastira = | Broj hramova = | Broj sveštenika = | Broj monaha = | Broj vjernika = | Zvanična stranica = [http://www.soc.org.au/ www.soc.org.au] | Eparhijski arhijerej = [[Irinej Dobrijević|Irinej]] | Čin arhijereja = [[Episkopos|Episkop]] | Titula arhijereja = ''Episkop australijsko-novozelandski i'' ''episkop-administrator Eparhije za Australiju i Novi Zeland Mitropolije novogračaničke'' | Arhiepiskop = | Mitropolit = | Vikarni arhijerej = | Titula vikarnog arhijereja = | Karta = [[Datoteka:Map of Eparchies of Serbian Orthodox Church in Oceania-sr.svg|260px]] }} '''Eparhija australijsko-novozelandska''' je eparhija [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]]. Nadležni arhijerej je gospodin [[Irinej Dobrijević|Irinej]], a sjedište eparhije se nalazi u [[Ilejn]]u kod [[Melbourne|Melburna]]. == Eparhija == Australijsko-novozelandska eparhija obuhvata [[Australija|Australiju]] i [[Novi Zeland]]. Kao posebna eparhija osnovana je [[1973]]. godine. Eparhija ima 19 sveštenika i 22 parohije. Australijsko-novozelandska eparhija [[Mitropolija novogračanička|Mitropolije novogračaničke]] ima sjedište u manastiru Svetog Save kod [[Canberra|Kanbere]]. Eparhija je osnovana odmah poslije izbijanja raskola u ''Srpskoj crkvi u Americi i Kanadi'' [[1964]]. godine. Danas ima 14 parohija, 10 sveštenika i jedan manastir. Eparhija australijsko-novozelandska će prestati postojati nakon njenog sjedinjavanja s [[Eparhija za Australiju i Novi Zeland|Eparhijom za Australiju i Novi Zeland]] [[Mitropolija novogračanička|Mitropolije novogračaničke]] u novu jedinstvenu [[Mitropolija australijsko-novozelandska|Mitropoliju australijsko-novozelandsku]]. == Episkopi == Episkopi australijsko-novozelandski su bili: * [[Nikolaj Mrđa]] (1973—1978) * [[Vasilije Vadić]] (1978—1986) * [[Longin Krčo]] (1986—1992) * [[Luka Kovačević]] (1993—2006) * [[Irinej Dobrijević]] (2006—2017) * [[Siluan Mrakić]] (od 2017) == Povezano == * [[Mitropolija australijsko-novozelandska]] * [[Eparhija za Australiju i Novi Zeland]] == Vanjske veze == * [http://www.soc.org.au/ Zvanična stranica Eparhije australijsko-novozelandske] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100830041632/http://soc.org.au/ |date=2010-08-30 }} {{Srpska pravoslavna crkva}} [[Kategorija:Eparhije Srpske pravoslavne crkve]] [[Kategorija:Pravoslavlje u Australiji]] [[Kategorija:Pravoslavlje na Novom Zelandu]] [[Kategorija:Eparhija australijsko-novozelandska| ]] rbs47m6clruy088jzavqgrlr8n9ck4x Eparhija za Australiju i Novi Zeland 0 159022 42669539 42422342 2026-08-08T18:33:20Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669539 wikitext text/x-wiki {{Eparhija | Eparhija = Eparhija za Australiju i Novi Zeland | Pomjesna crkva = [[Srpska pravoslavna crkva]] | Slika = | Opis = | Država = [[Australija]] i [[Novi Zeland]] | Površina = | Stanovništvo = | Arhiepiskopija = | Mitropolija = [[Mitropolija novogračanička]] | Sjedište = [[Canberra|Kanbera]] | Osnovana = | Ukinuta = | Broj namjesništava = | Broj crkvenih opština = | Broj parohija = | Broj manastira = | Broj hramova = | Broj sveštenika = | Broj monaha = | Broj vjernika = | Zvanična stranica = [http://www.soc.org.au/ www.soc.org.au] | Eparhijski arhijerej = [[Irinej Dobrijević|Irinej]] | Čin arhijereja = [[Episkopos|Episkop]] | Titula arhijereja = ''Episkop australijsko-novozelandski i'' ''episkop-administrator Eparhije za Australiju i Novi Zeland Mitropolije novogračaničke'' | Arhiepiskop = | Mitropolit = [[Patrijarh srpski Irinej|Irinej]] | Vikarni arhijerej = | Titula vikarnog arhijereja = | Karta = }} '''Eparhija za Australiju i Novi Zeland''' je eparhija [[Mitropolija novogračanička|Mitropolije novogračaničke]] pod jurisdikcijom [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]]. Nadležni arhijerej je gospodin [[Irinej Dobrijević|Irinej]], a sjedište eparhije se nalazi u manastiru [[Manastir Novi Kalenić|Novi Kalenić]] kod [[Canberra|Kanbere]]. == Historija == Prije [[1992]], Srpska pravoslavna crkva u Australiji i Novom Zelandu je bila razdvojena na dvije zasebne eparhije: Eparhiju za Australiju i Novi Zeland, kojom je u početku administrirao mitropolit [[Mitropolija novogračanička|Novogračaničke mitropolije]] sa sjedištem u manastiru [[Manastir Nova Gračanica|Nova Gračanica]] u [[Illinois|Ilinoisu]] ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]]), a potom episkop sa sjedištem u manastiru Svetog Save kod [[Canberra|Kanbere]], i [[Eparhija australijsko-novozelandska|Eparhiju australijsko-novozelandsku]], koja se neposredno nalazila u sastavu [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]] i čiji je episkop imao sjedište u manastiru Svetog Save kod [[Ilejn]]a ([[Viktorija (Australija)|Viktorija]]). Godine [[1992]], nakon pomirenja ''Slobodne srpske pravoslavne crkve'' – [[Mitropolija novogračanička|Mitropolije novogračaničke]] i [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]], prestale su da postoje dvije preklapajuće jurisdikcije u vidu dva episkopa, u [[Ilejn]]u i [[Canberra|Kanberi]]. Godine [[2000]], episkop [[Nikanor Bogunović|Nikanor]] je postao jedinstveni episkop Srpske pravoslavne crkve u Australiji i Novom Zelandu bivajući imenovan za episkopa-administratora Eparhije za Australiju i Novi Zeland [[Mitropolija novogračanička|Mitropolije novogračaničke]] i za episkopa [[Eparhija australijsko-novozelandska|Eparhije australijsko-novozelandske]]. Godine [[2003]], naslijedio ga je episkop [[Milutin Knežević|Milutin]]. Godine [[2006]], nakon njegovog postavljenja za [[Eparhija valjevska|episkopa valjevskog]], za novog jedinstvenog episkopa je izabran [[Irinej Dobrijević|Irinej]], koji se i danas nalazi na tom položaju. Eparhija za Australiju i Novi Zeland [[Mitropolija novogračanička|Mitropolije novogračaničke]] će prestati postojati nakon njenog sjedinjavanja s [[Eparhija australijsko-novozelandska|Eparhijom australijsko-novozelandskom]] u novu jedinstvenu [[Mitropolija australijsko-novozelandska|Mitropoliju australijsko-novozelandsku]]. == Episkopi == Episkopi za Australiju i Novi Zeland (u periodu razdvojenosti): * episkop za Ameriku i Kanadu Dionisije (1963–1966); * episkop za Ameriku i Kanadu Dimitrije (1966–1978); * episkop za Australiju i Novi Zeland Petar (1979–1988); * episkop za Australiju i Novi Zeland [[Vasilije Veinović|Vasilije]] (1988–1993); * episkop za Australiju i Novi Zeland [[Sava Jurić|Sava]] (1993–1999). Episkopi-administratori Eparhije za Australiju i Novi Zeland i episkopi australijsko-novozelandski: * episkop [[Nikanor Bogunović|Nikanor]] (1999–2003); * episkop [[Milutin Knežević|Milutin]] (2003–2006); * episkop [[Irinej Dobrijević|Irinej]] (od 2006). == Povezano == * [[Eparhija australijsko-novozelandska]] * [[Mitropolija australijsko-novozelandska]] == Izvori == * [http://www.svetosavlje.org/biblioteka/zakoni/predlog-o-pomirenju-24-4-1991.htm Predlog o pomirenju između Srpske pravoslavne crkve i Mitropolije novogračaničke] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100818075908/http://www.svetosavlje.org/biblioteka/zakoni/predlog-o-pomirenju-24-4-1991.htm |date=2010-08-18 }} * [http://www.spc.rs/sr/melburnska_povelja_o_crkvenoadministrativnom_jedinstvu_spc_u_australiji_novom_zelandu Melburnška povelja o crkveno-administrativnom jedinstvu SPC u Australiji i Novom Zelandu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100919002641/http://www.spc.rs/sr/melburnska_povelja_o_crkvenoadministrativnom_jedinstvu_spc_u_australiji_novom_zelandu |date=2010-09-19 }} == Vanjske veze == * [http://www.soc.org.au/ Zvanična stranica Eparhije australijsko-novozelandske] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100830041632/http://soc.org.au/ |date=2010-08-30 }} {{Srpska pravoslavna crkva}} [[Kategorija:Eparhije Srpske pravoslavne crkve]] [[Kategorija:Pravoslavlje u Australiji]] [[Kategorija:Pravoslavlje na Novom Zelandu]] tmksss4d1jvy24jfjubia1kbyxrgocy EC broj (hemija) 0 160558 42669454 13931473 2026-08-08T13:40:54Z Aca 108187 42669454 wikitext text/x-wiki :''Ovaj članak opisuje '''sistem evropske komisije za numerisanje hemikalija'''. Za '''broj enzimske komisije''', vidite [[klasifikacija enzima]].'' '''EC broj''' (''broj evropske komisije'', ''EC-No'' i ''EC#'') je sedmocifreni kod koji se dodeljuje hemijskoj supstanci koja je komercijalno dostupna unutar [[Evropska unija|Evropske Unije]]<ref name=einecs>{{cite web |url=http://ec.europa.eu/environment/chemicals/exist_subst/einecs.htm |title=European Inventory of Existing Commercial chemical Substances (EINECS)}}</ref>. Ovaj broj je zvanični identifikator supstance u Evropskoj Uniji.<ref name=einecs/> Lista supstanci koje imaju EC broj se naziva ''EC inventar''.<ref>{{cite web | url = http://guidance.echa.europa.eu/docs/guidance_document/substance_id_en.pdf | title = Guidance for identification and naming of substances under REACH | accessdate = 2009-01-25 | author = European Chemicals Agency | last = | first = | authorlink = | coauthors = | date = | year = 2007 | month = June | work = | publisher = | pages = 11 | format = pdf | language = | quote = | archiveurl = | archivedate = }} </ref> EC inventar obuhvata supstance u sledećim kategorijama: * Evropski inventar postojećih komercijalnih hemijskih supstanci, EINECS ::Ovo su supstance, osim polimera, koje su bile komercijalno dostupne u EU od 1 januara 1971 do 18 septembra 1981. One se smatraju registrovanim pod članom 8(1) direktive 67/548/EEC ::Identifikacioni broj ovih supstanci se naziva ''EINECS broj''. * Evropska lista prijavljenih hemijskih supstanci, ELINCS ::Ovo su supstance koje su postale komercijalno dostupne nakon 18 septembra 1981 ::Identifikacioni broj ovih supstanci se naziva ''ELINCS broj''. * NLP-lista, supstance „koje nisu više polimeri“ ::Definicija polimera je promenjena aprila 1992.<ref>{{cite journal | author = European Commission | authorlink = | coauthors = | year = | month = | date = 1992-04-30 | title = Council Directive 92/32/EEC of 30 April 1992 amending for the seventh time Directive 67/548/EEC on the approximation of the laws, regulations and administrative provisions relating to the classification, packaging and labelling of dangerous substances | journal = Official Journal of the European Communities | volume = | issue = L 154 | pages = 1–29 | doi = | id = | url = http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=CELEX:31992L0032:EN:HTML | format = pdf | accessdate = 2009-01-25 | quote = }} </ref> Rezultat toga je da niz supstanci koje su ranije smatrane polimerima nisu više isključene iz regulacije.<ref>{{cite journal | author = European Commission | authorlink = | coauthors = | year = | month = | date = 2008-10-31 | title = Regulation (EC) No 1272/2008 of the European Parliament and of the Council of 16 December 2008 on classification, labeling and packaging of substances and mixtures, amending and repealing Directives 67/548/EEC and 1999/45/EC, and amending Regulation (EC) No 1907/2006 | journal = Official Journal of the European Communities | volume = | issue = L 353 | page = 329 | doi = | id = | url = http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2008:353:0001:1355:EN:PDF | format = pdf | accessdate = 2009-01-24 | quote = }} </ref> ::Identifikacioni broj tih supstanci se naziva ''NLP broj''. == Literatura == {{Reflist|2}} [[Kategorija:Hemijske numeričke šeme]] [[Kategorija:Evropsko pravo]] hins94vrdi5mjva1skvm73qszmsuop4 Eleanor Parker 0 169739 42669518 42434019 2026-08-08T16:32:09Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669518 wikitext text/x-wiki {{Infokutija glumac | slika = Eleanor Parker by A. L. Whitey Schafer (cropped).jpg | opis = | ime = Eleanor Parker | ime_po_rođenju = Eleanor Jean Parker | datum_rođenja = {{datum|26|6|1922|god=ne}} | datum_smrti = {{dda|2013|12|9|1922|6|26|df=y}} | mjesto_rođenja = [[Cedarville (Ohio)|Cedarville]], [[Ohio]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | period = 1942&ndash;1991 | supružnik = Fred Losee (1943-1944) (razvod)<br />Bert E. Friedlob (1946-1953) (razvod) 3 djece<br />Paul Clemens (1954-1965) (razvod) 1 dijete <br />Raymond Hirsch (1966-2001)(njegova smrt) }} '''Eleanor Jean Parker''' (26. jun 1922 - 9. decembar 2013) je bila [[sjedinjene Američke Države|američka]] glumica, poznata po nizu zapaženih filmskih uloga 1950-ih, kao i sposobnosti da tumači potpuno različite likove. Zbog toga je dobila nadimak "Žena s hiljadu lica" (''Woman of a Thousand Faces''), što je kasnije poslužilo i kao naziv njene biografije. Tri puta je bila nominirana za [[Oscari|Oscara]], što uključuje ulogu zatvorenice u filmu ''[[Caged]]'' iz 1950. godine. Kasnijim generacijama je poznata po ulozi barunice Else Schraeder u megapopularnom filmskom mjuziklu ''[[The Sound of Music (film)|The Sound of Music]]''. == Filmografija == ;cjelovečernji * ''[[They Died with Their Boots On]]'' ([[941]]) (izbrisane scene) * ''[[The Big Shot]]'' ([[1942]]) (samo glas) * ''Busses Roar'' (1942) * ''The Mysterious Doctor'' ([[1943]]) * ''[[Mission to Moscow]]'' (1943) * ''[[Destination Tokyo]]'' (1943) (samo glas) * ''[[Between Two Worlds (film)|Between Two Worlds]]'' ([[1944]]) * ''[[Atlantic City (1944 film)|Atlantic City]]'' (1944) * ''[[Crime by Night]]'' (1944) * ''The Last Ride'' (1944) * ''[[The Very Thought of You (film)|The Very Thought of You]]'' (1944) * ''[[Hollywood Canteen (film)|Hollywood Canteen]]'' (1944) (cameo nastup) * ''[[Pride of the Marines]]'' ([[1945 in film|1945]]) * ''[[Of Human Bondage (1946 film)|Of Human Bondage]]'' ([[1946]]) * ''[[Never Say Goodbye (1946 film)|Never Say Goodbye]]'' (1946) * ''[[Escape Me Never (1947 film)|Escape Me Never]]'' ([[1947]]) * ''Always Together'' (1947) (Cameo) * ''[[The Voice of the Turtle (film)|The Voice of the Turtle]]'' (1947) * ''[[The Woman in White (1948 film)|The Woman in White]]'' ([[1948]]) * ''[[It's a Great Feeling]]'' ([[1949]]) (cameo nastup) * ''[[Chain Lightning (film)|Chain Lightning]]'' ([[1950]]) * ''[[Caged]]'' (1950) * ''[[Three Secrets]]'' (1950) * ''[[Valentino (1951 film)|Valentino]]'' ([[1951]]) * ''[[A Millionaire for Christy]]'' (1951) * ''[[Detective Story (1951 film)|Detective Story]]'' (1951) * ''[[Scaramouche (1952 film)|Scaramouche]]'' ([[1952]]) * ''[[Above and Beyond (film)|Above and Beyond]]'' (1952) * ''[[Escape from Fort Bravo]]'' ([[1953]]) * ''[[The Naked Jungle]]'' ([[1954]]) * ''[[Valley of the Kings (film)|Valley of the Kings]]'' (1954) * ''[[Many Rivers to Cross (film)|Many Rivers to Cross]]'' ([[1955]]) uloga: Mary Stuart Cherne * ''[[Interrupted Melody]]'' (1955) * ''[[The Man with the Golden Arm]]'' (1955) * ''[[The King and Four Queens]]'' ([[1956]]) * ''[[Lizzie (film)|Lizzie]]'' ([[1957]]) * ''[[The Seventh Sin]]'' (1957) * ''[[A Hole in the Head]]'' ([[1959]]) * ''[[Home from the Hill (film)|Home from the Hill]]'' ([[1960]]) * ''[[Return to Peyton Place (film)|Return to Peyton Place]]'' ([[1961]]) * ''[[Madison Avenue (film)|Madison Avenue]]'' ([[1962]]) * ''[[Panic Button (1964 film)|Panic Button]]'' ([[1964]]) * ''[[The Sound of Music (film)|The Sound of Music]]'' ([[1965]]) * ''[[The Oscar (film)|The Oscar]]'' ([[1966]]) * ''[[An American Dream]]'' (1966) * ''[[Warning Shot]]'' ([[1967]]) * ''[[The Tiger and the Pussycat]]'' (1967) * ''[[Eye of the Cat]]'' ([[1969]]) * ''[[Hans Brinker]]'' (1969) * ''[[Sunburn (film)|Sunburn]]'' ([[1979]]) ;kratkometražni * ''Soldiers in White'' ([[1942 in film|1942]]) * ''Men of the Sky'' (1942) * ''Vaudeville Days'' (1942) == Reference == {{izvori}} == Vanjske veze == * {{IMDb ime|id=0662223|name=Eleanor Parker}} * {{tcmdb name | id=147674 | name=Eleanor Parker}} * [http://film.virtual-history.com/person.php?personid=8710 Eleanor Parker photographs and literature] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061028023658/http://film.virtual-history.com/person.php?personid=8710 |date=2006-10-28 }} * [http://www.glamourgirlsofthesilverscreen.com/show/460/Eleanor+Parker/index.html Eleanor Parker] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131218164928/http://www.glamourgirlsofthesilverscreen.com/show/460/Eleanor+Parker/index.html |date=2013-12-18 }} at ''GlamourGirlsoftheSilverScreen.com'' <!-- Caged, Detective Story, Interrupted Melody --> {{Lifetime|1922|2013|Parker, Eleanor}} {{Commonscat}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Američke filmske glumice]] [[Kategorija:Američke televizijske glumice]] m5ife72sfccezf02e0gcn47epduyhug Eugene von Guerard 0 174166 42669549 42576981 2026-08-08T20:00:40Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669549 wikitext text/x-wiki '''Johann Joseph Eugene von Guérard'''<ref group=Note>Ime mu se navodi kao "Eugen", "Eugene", "Eugène", jedan izvor navodi "Jean" (umjesto "Johann"); prezime se piše "Guerard" ili "Guérard". Najčešća je kombinacija koju koristi [[National Gallery of Australia|Nacionalna galerija Australije]]: "Eugene von Guérard".</ref> (17. novembar 1811{{spaced ndash}}17. april 1901) bio je [[austrija|austrijski]] slikar, koji je bio aktivan u [[Australija|Australiji]] od 1852. do 1882. Rodio se u umjetničkoj porodici, a otac mu je izrađivao minijature za austrijskog cara [[Franjo II, sveti rimski car|Franju]]. U mladosti se priključio [[nazarenizam|nazarenskim]] slikarima u Rimu, a u Australiju je došao kada je tamo izbila [[zlatna groznica]]. Njegov pokušaj da se obogati kopanjem zlata nije uspio, ali su njegove slike privukle pažnju elite u mladoj zemlji gdje su školovani slikari bili rijetkost. Za nekoliko godina je stekao brojne bogate pokrovitelje i službena priznanja. Australiju je napustio nakon smrti supruge 1882. i doselio se u [[London]] gdje je proveo ostatak života. [[Datoteka:Eugene von Guerard00.jpg|thumb|upright=1.35|''Govett's Leap i [[Grose Valley|dolina rijeke Grose]], [[Blue Mountains (New South Wales)|Plave planine]], Novi Južni Wales'' (1873)]] == Izvori == <references group=Note /> == Literatura == {{reflist}} * [[Marjorie Tipping|Marjorie J. Tipping]], '[http://www.adb.online.anu.edu.au/biogs/A040347b.htm Guerard, Johann Joseph Eugen von (1811–1901)]{{Dead link|date=April 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}', ''[[Australian Dictionary of Biography]]'', Volume 4, [[Melbourne University Publishing|Melbourne University Press]], 1972, pp.&nbsp;306–307. Retrieved on 30 December 2008. * {{Dictionary of Australian Biography|First=Jean Eugene von|Last=Guerard|Link=http://gutenberg.net.au/dictbiog/0-dict-biogG.html#guerard1|accessdate=30 December 2008}} * Candice Bruce, ''Eugen von Guérard'', AGDC & ANG exhibition catalogue, 1980. {{ISBN|0-642-90328-X}} * Candice Bruce, Edward Comstock & Frank McDonald, ''Eugene von Guerard, 1811–1901: a German romantic in the Antipodes'', Martinborough (NZ), 1982. {{ISBN|0-908578-37-7}} * [http://www.daao.org.au/main/read/6820 "Eugène von Guérard"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110220235719/http://www.daao.org.au/main/read/6820 |date=2011-02-20 }} by Candice Bruce & Edward Comstock, ''Dictionary of Australian Artists'', [[Oxford University Press]], 1992, pp.&nbsp;330–332. == Vanjske veze == * {{Commons category-inline}} * [http://www.cv.vic.gov.au/stories/eugene-von-guerard/ Culture Victoria – images and text about the Eugene von Guerard] {{Lifetime|1811|1901|Vonguerard, Eugene}} [[Kategorija:Australijski slikari]] 59xuamvb8bt8i2flk4d4dediyhjcc3h Fernando Botero 0 176903 42669568 42510181 2026-08-08T23:10:17Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669568 wikitext text/x-wiki {{Infokutija02 umjetnik | ime = Fernando Botero | slika = Fernando Botero.jpg | širina_slike = 170px | opis = Fernando Botero | rodno_ime = Fernando Botero Angulo | datum_rođenja = {{Birth date|1932|4|19|df=y}} | mjesto_rođenja = [[Medellín]], [[Departman Antioquia|Antioquia]] | datum_smrti ={{death date and age|2023|09|15|1932|4|19|df=y}} | mjesto_smrti = [[Monako]] | nacionalnost = [[Kolumbija|kolumbijska]] | supružnik = Gloria Zea (razvod) | djeca = Fernando Botero Zea, Lina Botero | polje = [[slikarstvo]], [[skulptura|kiparstvo]] }} '''Fernando Botero Angulo''' ([[Medellín]], [[1932]] – [[Monako]], [[2023]]) je [[Kolumbija|kolumbijski]] likovni umjetnik, poznat po specifičnom stilu [[figurativna umjetnost|figurativne umjetnosti]], koji je po njemu dobio ime ''boterismo'' ("boterizam"). Njegov opus u posljednje vrijeme je bio politički angažiran, odnosno inspiriran [[Mučenja i zlostavljanja zatvorenika u Abu Graibu|zlostavljanjem zatvorenika u Abu Graibu]]. Botero se ženio tri puta. Prva supruga mu je [[Gloria Zea]], buduća ministrica kulture, s kojom je imao troje djece, uključujući sina [[Fernando Botero Zea|Fernanda]], koji je neko vrijeme bio ministar obrane, a potom pobjegao iz Kolumbije zbog optužbe za pronevjeru. Neko vrijeme je živio sa Ceciliom Zambrano, sa kojom je imao sina Pedra, poginulog 1979. u nesreći u kojoj je i sam Botero ozlijeđen. Trenutno živi u Italiji sa trećom suprugom Sophijom Vari. == Vanjske veze == {{Commonscat|Fernando Botero}} * {{fashiondesigner|id=fernando-botero}} * [http://www.museumsyndicate.com/artist.php?artist=248 Gallery of Botero's Artwork] * {{en icon}} [http://www.bogotatravelguide.com/places-to-go-in-bogota/botero-museum.php Places To Go in Bogotá: Botero Museum Bogota] - video and information ;Serija o Abu Ghraibu * [http://www.youtube.com/watch?v=VoleMx-sxqQ ''A Permanent Accusation''] A short movie on the Abu Ghraib series by Fernando Botero. * [http://art_at_thekatzen.typepad.com/art_thekatzen/2007/01/fernando_botero.html ''Abu Ghraib: November 6 - December 30, 2007''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121007185745/http://art_at_thekatzen.typepad.com/art_thekatzen/2007/01/fernando_botero.html |date=2012-10-07 }} It has been announced by the Director and Curator of the American University Museum at the Katzen Arts Center in Washington, D.C. that Botero's paintings will be exhibited there at the end of this year. * [http://kulturindustrie.blogspot.com/2006/11/crucified-smurfs.html ''Crucified Smurfs''] [[Mark Scroggins]] discusses Botero's series of canvases & drawings based on the reports of prisoner abuse in [[Abu Ghraib]] * [http://www.clas.berkeley.edu:7001/ ''Abu Ghraib: January 29 - March 25, 2007''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070203080237/http://clas.berkeley.edu:7001/ |date=2007-02-03 }} The first US institutional exhibition at UC Berkeley, with a webcast of a conversation between Fernando Botero and Robert Hass on the day of the opening. * [http://www.marlboroughgallery.com/artists/botero/artwork.html''Abu Ghraib: October 18 - November 21, 2006''] The first US gallery exhibition at the Marlborough in New York. * [http://www.thenation.com/doc/20061127/danto ''The Body in Pain''] this essay by [[Arthur Danto]] at [[The Nation]] about Botero's ''Abu Ghraib'' series, discusses what Danto refers to as "disturbatory art" * [http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2007/11/02/AR2007110200652.html?sub=AR ''Botero Sees the World's True Heavies at Abu Ghraib''] by [[Erica Jong]] at [[The Washington Post]] about Botero's ''Abu Ghraib'' series" * [http://www.monthlyreview.org/mrzine/farhat081007.html ''Botero's Abu Ghraib Series and the American Consciousness''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071215133710/http://www.monthlyreview.org/mrzine/farhat081007.html |date=2007-12-15 }} by [[Maymanah Farhat]] at [[Monthly Review]] discusses Botero's ''Abu Ghraib'' series in the larger context of American art and politics ;Video * [http://www.documen.tv/asset/Botero.html Documentary 52': Fernando Botero, the rebel] * [http://www.castyourart.com/en/2011/10/19/fernando-botero-kunstforum-vienna/ Videoportrait of Fernando Botero by CastYourArt, 2011] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120201060447/http://www.castyourart.com/en/2011/10/19/fernando-botero-kunstforum-vienna/ |date=2012-02-01 }} {{Lifetime|1932||Botero, Fernando}} [[Kategorija:Kolumbijski slikari]] [[Kategorija:Kolumbijski skulptori]] [[Kategorija:Biografije, Italija]] siz1u4q5anahbcs196xkcx3cbupev08 Neon Genesis Evangelion 0 186890 42669529 42669280 2026-08-08T17:23:00Z Edgar Allan Poe 29250 /* Teme */ 42669529 wikitext text/x-wiki {{Infookvir animanga/Header |ime = Shin Seiki Evangelion |slika = [[Datoteka:NeonGenesisEvangelionManga1.jpg|230px]] |opis_slike = korice prvog izdanja mange |izvorno_ime = 新世紀エヴァンゲリオン |izvorno_pismo = Shin Seiki Evangerion |žanr = [[SF]], [[drama]], [[akcija]], [[triler]], filozofski }} {{Infookvir animanga/Manga |naslov = Shin Seiki Evangelion |autor = [[Yoshiyuki Sadamoto]] |ilustrator = |izdavač = [[Kadokawa Shoten]] |izdavač_en = Chuang Yi Publishing<br />Viz Media |izdavač_hr = |ostali_izdavači = |magazin = Shonen Ace<br />Young Ace |početak = decembar 1994. |kraj = jun 2013. |broj = 14 |dob = }} {{Infobox animanga/Video | type = tv series | director = [[Hideaki Anno]] | producer = Noriko Kobayashi<br>Yutaka Sugiyama | writer = Hideaki Anno, Akio Satsukawa (ep. 3-10, 12-13), Hiroshi Yamaguchi (ep. 16, 22-23), Mitsuo Iso (ep. 13), Shinji Higuchi (ep. 17-18), [[Yoji Enokido]] (ep. 2, 7-8, 11) | music = [[Shirō Sagisu]] | studio = [[Tatsunoko Production]]<br>[[Gainax]] | licensee = {{AUS}} [[Madman Entertainment]]<br>{{UK}} [[ADV Films]]<br>{{SADk}} [[Section23 Films#AEsir Holdings|AEsir Holdings]] | network = [[TX Network|TXN]] ([[TV Tokyo]]) | network_en = | first = 4.10. 1995. | last = 27.3. 1996. | episodes = 26 | episode_list = }} {{Infobox animanga/Other | title = Anime filmovi | content = * ''[[Neon Genesis Evangelion: Death & Rebirth|Death & Rebirth]]'' (1997) * ''[[The End of Evangelion]]'' (1997) }} {{Infobox animanga/Other | title = Anime filmski serijal | content = * ''Rebuild of Evangelion'' ** ''[[Evangelion: 1.0 You Are (Not) Alone|1.0 You Are (Not) Alone]]'' (2007) ** ''[[Evangelion: 2.0 You Can (Not) Advance|2.0 You Can (Not) Advance]]'' (2009) ** ''[[Evangelion: 3.0 You Can (Not) Redo|3.0 You Can (Not) Redo]]'' (2012) }} {{Infookvir animanga/Footer}} '''''Neon Genesis Evangelion''''' (japanski 新世紀エヴァンゲリオン, ''Shin Seiki Evangerion''; doslovno "Evanđelje Novog Vijeka"), ponekad navedena i samo kao '''Eva''', [[japan]]ska je [[SF]] [[anime]] serija iz [[1995]]. koju je producirao studio [[Gainax]] a režirao [[Hideaki Anno]]. Emitirana je na programu [[TV Tokyo]] od oktobra 1995. do marta 1996. Glasovne uloge su podarili [[Megumi Ogata]], [[Kotono Mitsuishi]] i [[Megumi Hayashibara]], dok je glazbu skladao [[Shiro Sagisu]]. 10 mjeseci prije TV premijere, Anno je surađivao sa autorom [[Yoshiyuki Sadamoto|Yoshiyukijem Sadamotom]] te objavio [[Manga|mangu]] koja bi podigla interes za anime serijom. Prvi svezak je objavljen decembra 1994. te je trajala i dugo nakon što je završena serija: manga je završena tek juna 2013. To je apokaliptična serija sa [[Jevreji|judejsko]]-[[kršćani|kršćanskim]] simbolima iz [[Knjiga Postanka|knjige postanka]] i biblijskih [[Apokrifni spisi|apokrifnih spisa]]: ogromna demonska bića, zvana "Anđeli", napadaju zemlju [[2015]]. godine a troje tinejdžera se bore protiv njih u ogromnim robotima. Među njima je i glavni junak, 14-godišnji Shinji, nesigurni tinejdžer kojeg muče [[anksioznost]] i depresija. Serija spada u japanski [[žanr]] ''[[mecha]]'', tj. animirane filmove o divovskim robotima. Ima 26 epizoda i 2 posebna anime filma (''[[Death and Rebirth]]'' i ''[[End of Evangelion]]''). Kasnije epizode skreću pozornost na [[Psihoanaliza|psihoanalizu]] likova koji iskazuju razne emotivne probleme i naznake mentalne bolesti. Priroda egzistencije i stvarnosti se preispituju zbog čega bi se serija mogla karakterizirati kao "postmoderna fantazija". Kroz zaplet u kojem tajna organizacija kani pokrenuti "proces instrumentalizacije" kako bi uzvisila čovječanstvo na novu razinu postojanja, priča se dotiče tema [[transhumanizam|transhumanizma]] i [[eugenika|eugenike]]. Zadnje dvije epizode (25 i 26) izazvale su kontroverze zbog otvorenog kraja koji je mnogo toga ostavio otvorenim, no Anno je branio svoju umjetničku slobodu te izjavio da mu se kraj svidio. ''Neon Genesis Evangelion'' je jedna od najuspješnijih i najhvaljenijih anime serije 1990-ih. Smatra se i kritikom i dekonstrukcijom ''mecha'' žanra, te je dovela do umjetničke renesanse anime industrije. Franšiza vezana uz seriju zaradila je preko 150 milijardi [[jen]]a diljem svijeta do 2013. ''TV Asahi'' je 2005. objavio dvije liste "100 najboljih animiranih TV ostvarenja". "Evangelion" se našao i na jednoj i na drugoj: na listi koja je sastavljena prema anketi provedenoj diljem nacije, našao se na 22. mjestu<ref name="TV Asahi2005">[http://www.animenewsnetwork.com/news/2005-09-23/tv-asahi-top-100-anime-part-2 TV Asahi Top 100 Anime - Part 2] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140730225630/http://www.animenewsnetwork.com/news/2005-09-23/tv-asahi-top-100-anime-part-2 |date=2014-07-30 }} Anime News Network, 23.9. 2005.</ref> a na listi sastavljenoj po online anketi Japanaca, završio je na visokom 2. mjestu.<ref name="TV Asahi2006">[http://www.animenewsnetwork.com/news/2006-10-13/japan's-favorite-tv-anime Japan's Favorite TV Anime] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180615044506/https://www.animenewsnetwork.com/news/2006-10-13/japan%27s-favorite-tv-anime |date=2018-06-15 }} [[Anime News Network]], 12.10. 2006.</ref> U časopisu ''Animage'' osvojio je prvo mjesto u kategoriji "20 najboljih animea godine" dva puta za redom: prvi put 1996. sa 2.544 glasa<ref name="Animage1996">{{cite web| url=http://animage.jp/old/gp/gp_1996.html| title=The 18th Annual Anime Grand Prix 1996| author=| publisher=Animage| date=lipanj 1996| archiveurl=https://web.archive.org/web/20131014172959/http://animage.jp/old/gp/gp_1996.html| archivedate=2013-10-14| access-date=2015-09-08| deadurl=no}}</ref> a drugi put 1997. sa 2.853 glasa.<ref name="Animage1997">{{cite web| url=http://animage.jp/old/gp/gp_1997.html| title=The 19th Annual Anime Grand Prix 1997| author=| publisher=Animage| date=lipanj 1997| archiveurl=https://web.archive.org/web/20131014173011/http://animage.jp/old/gp/gp_1997.html| archivedate=2013-10-14| access-date=2015-09-08| deadurl=no}}</ref> 1997., čak se osam epizoda iz serije našlo na listi 20 najboljih anime epizoda godine<ref name="Animage1997"/> dok su protagonisti Shinji Ikari i Kaoru Nagisa proglašeni prvim i drugim najboljim muškim anime likom godine, a Rei Ayanami, Asuka Langley i Misato Katsuragi prvim najboljim, odnosno četvrtim i desetim najboljim ženskim anime likom godine.<ref name="Animage1997"/> == Radnja == U rujnu [[2000]]. godine je jedna ekspedicija znanstvenika pod vodstvom dr. Katsuragija krenula na južni pol gdje je pronađeno tajnovito biće '''Adam'''. Još prije su naime nađeni tajni spisi iz [[Kumran]]a kraj [[Mrtvo more|Mrtvog mora]] koji su predvidjeli apokalispsu čovječanstva za [[2015]]. godinu, a koja će biti najavljena od tajnovitih bića, anđela. No kada su znanstvenici počeli istraživati Adama on je pokrenuo mehanizam za samouništenje i pokrenuo "Second impact", katastrofu koja otopila polove Zemlje i uništila pola čovječanstva. Da bi se spriječio "Third impact" koji bi mogao uništiti cijeli svijet, oformirane su tajne organizacije '''Seele''' i '''Nerv''' čiji je zadatak boriti se protiv anđela. Oni su klonirali ostatke Adama i stvorili Evangelione (skraćeno Eva), neobična stvorenja nalik na robote visine 50 metara, koji bi trebali štiti ljude. Godina je u međuvremenu [[2015]]. '''Shinji Ikari''' je običan 14-godišnji dječak koji živi u Japanu. No jednog dana ga njegov otac '''Gendo''', vođa organizacije Nerv, pozove da upravlja Evom 01 i pomogne spasiti svijet. Shinji nevoljko pristaje a u svoj ga stan primi šaljiva i optimistična zapovjednica '''Misato'''. Shinjiju se u upravljanju druga dva robota pridruže i kolegice iz škole; povučena Rei i ekstrovertirana Njemica '''Asuka'''. Zajedno uspijevaju obraniti zemlju od napada Anđela, od Sachaela do Araela. No ispostavi se da Anđeli napadaju [[Tokijo|Tokyo]] jer je Gendo uspio u svoj laboratorij dovesti embrij Adama, a dodirom sa njim bi se dogodila apoklipsa. No Gendo planira izvesti tajni proces instrumentalizacije neovisno od Seele, koja sa njim planira dovesti čovječanstvo do nove evolucijske razine i ujediniti sve duše u jednu. Za Gendo bi taj proces bio izvediv jedino ako ponovno sretne svoju preminulu suprugu i Shinjijevu majku, čija se duša spojila sa robotom Eva-01 i čiji je tajni klon Rei Ayanmi. Shinji pobijedi i zadnjeg Anđela te tada krene proces instrumentalizacije kojeg je sam Shinji odabrao jer je imao izbor vratiti svijet na staro ali nije. Cijeli svijet postaje psihodelično mjesto, a Shinji se nađe u prostorima koji se protive zakonima fizike. Ljudska vrsta je na posljetku evoluirala kroz proces instrumentalizacije. Ne postoji više odvojenost od svijeta, materije i drugih ljudi već je sveukupna stvarnost postala dijelom jedne kolektivne svijesti. Čitava ljudka vrsta ponovno se rađa u novom svijetu gdje je granica između prostora i vremena nevidljiva. U konačnici Shinji uz pomoć kolektivne svijesti ljudi koje poznaje uspijeva pobijediti svoju duboku depresiju i samoprezir, te shvati da je vrijedan živjeti kao i drugi. == Glasovne uloge == * '''[[Megumi Ogata]]''' kao Shinji Ikari * '''[[Kotono Mitsuishi]]''' kao Misato Katsuragi * '''[[Megumi Hayashibara]]''' kao Rei Ayanami / Yui Ikari * '''[[Yuko Miyamura]]''' kao Asuka Langley Soryu * '''[[Fumiko Tachiki]]''' kao Gendo Ikari * '''[[Motomu Kiyokawa]]''' kao Kozu Fuyutsuki * '''[[Miki Nagasawa]]''' kao Maya Ibuki * '''[[Junko Iwao]]''' kao Hikari Horaki * '''[[Takehito Koyasu]]''' kao Shigeru Aoba *'''[[Tetsuya Iwanaga]]''' kao Kensuke Aida * '''[[Tomokazu Seki]]''' kao Touji Suzuhara == Popis Anđela == {{col-begin}} {{col-break|width=33%}} * Adam * Nepoznat drugi Anđeo (vjerojatno Lilit. Nije objašnjeno ni u animeu ni u mangi) * Sachiel * Shamshiel * Ramiel * Gaghiel {{col-break|width=33%}} * Israfael * Sandalphon * Matarael * Sahaquiel * Iruel * Leliel * Bardiel {{col-break|width=33%}} * Zeruel * Arael * Armisael * Tabris * Lilim (Čovječanstvo - prema animeu Anđeli dijele 99.89 % istog DNA sa ljudima, a u filmu "End of Evangelion" Misato otvoreno izgovara da je čovječanstvo 18. Anđeo)<ref>{{Cite web |title="Extras: Eva Glossary". Neon Genesis Evangelion (official ADV site). |url=http://www.advfilms.com/titles/evangelion/ |access-date=2012-11-01 |archivedate=2007-06-30 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070630193917/http://www.advfilms.com/titles/evangelion/ |deadurl=yes }}</ref> {{col-end}} ==Likovi== Anno je nastojao stvoriti likove koji odražavaju dijelove njegove vlastite ličnosti.<ref name=JEN>{{cite web|last=Kosukegawa|first=Yoichi|title=Cartoon 'Eva' captures sense of void among Japanese youth|newspaper=Japan Economic Newswire|date= 8.5. 1997}}</ref> Likovi u ''Evangelionu'' se bore sa vlastitim međuljudskim odnosima, privatnim problemima,<ref name="Napier 2002, str. 425">Napier (2002), str. 425</ref> i traumatskim događajima iz prošlosti.<ref>Miller (2012), str. 85</ref><ref>Ishikawa (2007), str. 76</ref> Ljudske kvalitete likove su omogućile gledateljima da se identificiraju s njima na osobnoj razini, dok su ih drugi interpretirali kao historijske, religiozne ili filozofske simbole.<ref name="Eng-DVD-commentary">{{cite web | people = | date = | title = Evangelion: Death & Rebirth; End of Evangelion | author = DVD commentary track | location = | publisher = Manga Entertainment }}</ref> Shinji Ikari je protagonist serije i pilot Evangelionove Unit-01. Pošto je svjedočio smrti majke Yui Ikari kao dijete, te je napušten od oca, Genda Ikarija, Shinji je emotivno krhak te čini ono što mu drugi zapovijede iz straha od odbijanja. Tijekom serije, ponavlja "Ne smijem pobjeći!", iako se povlači suočen sa traumatičnim događajem. Anno je opisao Shinjija kao "dječaka koji zazire od ljudskog kontakta" te "se uvjerio da je potpuno nepotrebna osoba".<ref name="What-were-we-making">Sadamoto (1998), str. 170, 171</ref> Na kraju priznaje da upravlja EVOM samo da bi postigao vlastitu vrijednost, koja pak dolazi od njegovog omraženog oca.<ref name="Savoy">Savoy (2014)</ref> Asuka Langley Soryu je nadareno dijete koja je pilot Evangelionove Unit-02 te je temperamentna ličnost sa previše samopouzdanja i ponosa. Kao dijete, otkrila je tijelo svoje majke nakon suicida, čime je suzbijala svoje emocije te si obećala da više neće plakati. Pilot Evangelionova Unit-00, Rei Ayanami, je [[klon]] napravljen od ostataka Shinjieva majke Yui te ju prati osjećaj negativnog samopoštovanja koji potječe od shvaćanja da je lako zamjenjiva.<ref>{{cite web|last=Lee|first=Roderick|title=Meet the voice of AD Vision: Amanda Winn|url=http://www.ex.org/2.5/12-news_winn.html|work=Volume 2, Issue 5|publisher=EX Magazine|accessdate=October 15, 2013|archiveurl=https://web.archive.org/web/20050329093608/http://www.ex.org/2.5/12-news_winn.html|archivedate=2005-03-29|deadurl=yes}}</ref> Ima tri klona: Rei I, Rei II i Rei III, koji se bore protiv Anđela.<ref>Cormick (2006)</ref> Asuka i Rei su predstavljeni sa vlastitim manama i poteškoćama poistovjećivanja sa drugim ljudima.<ref>Napier (2002), str. 425–426</ref> Misato Katsuragi je skrbnik i zapovjednik Shinjija i Asuke. Njena profesionalnost u Nerv-u je u dramatičnom kontrastu sa njenim opuštenim i neodgovornim ponašanjem u svojem domu. Dizajner likova [[Yoshiyuki Sadamoto]] ju je zamislio kao stariju "djevojku preko puta" i gubitnicu koja nije shvatila život ozbiljno.<ref>{{cite web | title=EVA If it weren't for Sadamoto -- Redux | work=Translation of interview with Yoshiyuki Sadamoto about designing the series | url=http://eva.onegeek.org/pipermail/evangelion/2006-November/003855.html | access-date=2015-09-06 | archivedate=2011-07-19 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20110719224949/http://eva.onegeek.org/pipermail/evangelion/2006-November/003855.html | deadurl=yes }}</ref> Kao dijete, svjedočila je prvoj eksploziji Anđela, u kojoj je umro njen otac. Prema Redmondu, u epizodi 12, naizgled tipičan "fan service" kadar u kojem se ona presvlači ispred zrcala poprima drugačiji kontekst kada se otkriva da ona ima ožiljke te eksplozije, odnosno simbolično tjelesne ožiljke [[Atomska bomba|atomske eksplozije]].<ref name="Redmond"/> Misato prožima sukob mržnje i ljubavi prema ocu, što se manifestira u njenim odlukama pri Nerv-u i njenim pokušajima da "traži oca u zagrljaju Kajija."<ref>Neon Genesis Evangelion, epizoda 25</ref> Anno je opisao Shinjija i Misato kao osobe koje se "boje biti povrijeđene" te su "neprimjereni—pošto im manjka pozitivnog stava—za ono što ljudi zovu junacima pustolovine."<ref name="What-were-we-making"/> Dennis Redmond smatra da je glavna junakinja iz serije ''[[Nadia: The Secret of Blue Water]]'' bila nadahnuće za razvoj lika Misato u ''Evangelionu''.<ref name="Redmond">Redmond (2007), str. 183–188</ref> Tinejdžerski piloti Evangeliona odlaze u bitke po hladnim zapovjedima Genda Ikarija, Shinjijevog oca i zapovjednika Nerv-a. Napustio je Shinjija te ga ponovno pozvao samo kako bi ovaj bio pilot Evangeliona. Gendo je spasio ostatke svoje supruge kako bi stvorio Rei, koju gleda samo kao puko oruđe da porazi Anđele. Prikazan je kao nepopustljiv i nemilosrdan tip koji teži pobjedi, osoba koja "poduzima drastične i ekstremne mjere, poštenog ili pokvarenog cilja, kako bi ostvario svoj cilj i naum."<ref>{{cite journal | title=Anime Expo '96 interview | author=Graham, Miyako | journal=Protoculture Addicts |date=November 1996 | issue=43 | pages=40–41}}</ref> Prema Sadamotu, Gendo i Fuyutsuki se zasnivaju na likovima Eda Strakera i Aleca Freemana iz TV serije ''[[UFO (TV serija)|UFO]]''.<ref name=Mond/> Sadamoto je dizajnirao izgled likova kako bi "njihove osobnosti bile više ili manje lakše razumljivije pri prvom pogledu".<ref>Lamarre (2009), str. 204</ref> Različita estetska privlačnost ženskih likova doprinjeo je visokom prodajom raznih proizvoda franšize ''Evangeliona''. Dizajn Rei je postao toliko popularan da su je neki mediji šaljivo nazvali "zlatna djevojka" zbog visoke prodaje knjiga na kojima je Rei na koricama.<ref>Fujie & Foster (2004), str. 39</ref> ==Produkcija== [[File:Studio GAINAX.jpg|right|thumb|Gainax studio, [[Koganei]], [[Tokio]]]] Režiser Hideaki Anno fell je upao u duboku depresiju nakon završetka anime serije ''[[Nadia: The Secret of Blue Water]]''<ref>Lamarre (2009), str. 180</ref> i neuspjeha da se 1992. pokrene nastavak anime [[SF film]]a ''[[Royal Space Force: The Wings of Honnêamise]]''.<ref>Takeda (2002), str. 155–158</ref> [[Yasuhiro Takeda]] tvrdi da je Anno pristao na suradnju između [[King Records (Japan)|King Recordsa]] i [[Gainax]]a dok je pio sa Kingovim predstavnikom Toshimichijem Ōtsukijem;<ref>Takeda (2002), str. 164</ref> King Records je garantirao Annu vrijeme emitiranja za "nešto, bilo što".<ref>{{cite web|title=庵野秀明：公式|url=http://khara.weblogs.jp/hideakianno/personal-biography.html|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120507231516/http://khara.co.jp/hideakianno/|archivedate=2012-05-07|access-date=2015-09-07|deadurl=yes}}</ref> Anno je započeo razvoj nove serije 1993. koja bi se ugrubo trebala baviti temom da protagonist ne bi trebao pobjeći, što je bila tema i ''Aoki Uru'', ranog projekta kojeg Anno nije progurao do produkcije.<ref>Takeda (2002), str. 165, 166</ref> U ranoj fazi produkcije, Anno je izjavio da želi da ''Evangelion'' poveća broj [[otaku]]a (anime ljubitelj) privlačenjem zanimanja za taj medij.<ref name=Legacy>{{cite web |author=Kei Watanabe |author2=Daichi Nakagawa |author3=Tsunehiro Uno |title=Evangelion Special: From phenomenon to legacy |publisher=Mainichi Times |url=http://www.accessmylibrary.com/article-1G1-145511765/evangelion-special-phenomenon-legacy.html |date=18.5. 2006 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130927065311/http://www.accessmylibrary.com/article-1G1-145511765/evangelion-special-phenomenon-legacy.html |archivedate=2013-09-27 |access-date=2015-09-07 |deadurl=no }}</ref> U ranoj fazi dizajna ''Evangeliona'' razmatralo se nekoliko formata, uključujući i igrani film, TV seriju ili [[originalna video animacija|originalnu video animaciju]] (OVA). Producenti su na kraju izabrali TV seriju pošto je tada bila najdostupniji medij u Japanu.<ref name=Mond /> Predloženi naslov ''Alcion'' je odbačen zbog manjka tvrdih zvukova suglasnika.<ref name=Mond>Sadamoto (1999); poglavlje "Interview with Sadamoto Yoshiyuki"</ref> ''Evangelion'' je posudio određene scenarije i introspekcije u obliku narativne sprave od prethodnog animea koji je napravio Anno, ''[[Gunbuster]]''.<ref>Fontana & Tarò (2007), str. 66</ref> Uključio je narativnu strukturu ''Nadie'' kako bi priču ostavio otvorenom za interpretaciju.<ref>Lamarre (2009), str. 165</ref> Tijekom procesa pisanja, elementi radnje ''Evangeliona'' razvili su se iz prvotnog koncepta. Isprva je djevojka trebala biti glavni lik, ali je ideja odbačena jer je bila odveć slična ''Gunbusteru''.<ref name=Mond/> Izvorno, prva epizoda je trebala predstaviti borbu između Anđela i Rei, dok je Shinji predstavljen tek nakon što je Anđeo poražen.<ref name=Collection>{{Cite book|author=Gainax|title=Neon Genesis Evangelion Newtype 100% Collection |date=1998 |publisher=Kadokawa Shoten |language=Japanski |isbn=4-04-852700-2}}</ref> Daljnje promjene su nastale nakon što je sekta [[Aum Shinrikyo]] izvela [[napad sarinom na tokijsku podzemnu željeznicu]] marta 1995. Anno je smatrao da je ''Evangelionova'' priča "vrlo blizu stvarnosti", te da bi mogla postati podložna cenzuri na TV-u. Anno je smatrao da je Aum "izgubio bilo kakav kontakt sa stvarnosti", te da je ''Evangelion'' "intrinzična kritika Auma"<ref>{{cite web|author=Krystian Woznicki|title=Towards a cartography of Japanese anime - Anno Hideaki's Evangelion Interview with Azuma Hiroki|journal=BLIMP Filmmagazine|publisher=Tokuma Shoten|year=}}</ref> [[Datoteka:Hideaki Anno 20141030 2.jpg|lijevo|thumb|225px|Režiser i scenarist Hideaki Anno]] Završna vezija priče zrcali nadahnuće iz raznih animea, romana i filmova.<ref name="Fujie9">Fujie & Foster (2004), str. 9</ref> Među njima su ''[[Space Battleship Yamato]]'',<ref>Napier (2002), str. 424</ref> ''[[Mobile Suit Gundam]]'',<ref>Murakami (2005), str. 70, 77</ref> ''[[Devilman]]''<ref>Saito & Azuma (2009), str. 94</ref><ref>Fujie & Foster (2004), str. 76</ref> i ''[[Space Runaway Ideon]]''.<ref>Ledoux (1997), str. 9</ref><ref>Fujie & Foster (2004), str. 75</ref> Serija je uključila i posvete romanima ''[[Childhood's End]]'',<ref>Miller (2012), str. 189</ref> i djelima [[Ryū Murakami|Ryu Murakamija]],<ref name="Fujie9"/><ref>Lamarre (2009), str. 153-154</ref> ''[[The Andromeda Strain]]'', ''[[The Divine Invasion]]'', pjesme ''[[Pippa Passes]]'',<ref>Miller (2012), str. 84</ref> ''[[The Hitcher (1986 film)|The Hitcher]]'', i raznim TV serijama, kao što su ''[[The Prisoner]]'', ''[[Thunderbirds (TV serija)|Thunderbirds]]'', ''[[Ultraman]]''<ref name="Fujie9"/> i ''[[Ultra Seven]]''.<ref name="horn"/> Razvoj ''Neon Genesis Evangeliona'' je došao vrlo blizu krajnjih zadanih rokova tijekom produkcije. Izvorni šnit prve dvije epizode je prikazan na drugom Gainax festivalu jula 1995., samo tri mjeseca prije emitiranja na televiziji.<ref>Takeda (2002), str. 161-162</ref> Do epizode 13, serija je započela značajno zastranjivanje od izvorne priče, i prvotni scenarij je odbačen. Broj Anđela je smanjen sa 28 na 17, a scenaristi su izmijenili kraj priče, koja je izvorno opisivala neuspjeh Projekta ljudskog instrumentalizma nakon napada Anđela sa mjeseca.<ref name=Collection/> Od epizode 16, serija se drastično promijenila, izbacivši epsku naraciju koja se brinula o spasenju radi naracije koje je govorila o individualnim likovima.<ref name=Thouny>Thouny (2009), str. 111</ref><ref name=Azuma>{{cite web|last=Azuma|first=Hiroki|title=Animé or Something Like it: Neon Genesis Evangelion|url=http://www.ntticc.or.jp/pub/ic_mag/ic018/intercity/higashi_E.html|publisher=NTT InterCommunication Center|access-date=2015-09-07|archivedate=2012-08-08|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120808182031/http://www.ntticc.or.jp/pub/ic_mag/ic018/intercity/higashi_E.html|deadurl=no}}</ref> Ova promjena se poklopila sa Anninim interesom za psihologijom nakon što mu je prijatelj posudio knjigu o mentalnim bolestima.<ref name=Eng>{{cite web|author=Lawrence Eng|url=http://www.cjas.org/~echen/articles/spring97/05_03b.html|title=In the Eyes of Hideaki Anno, Writer and Director of Evangelion|publisher=CJas.org|access-date=2015-09-07|archivedate=2009-07-09|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090709031758/http://www.cjas.org/~echen/articles/spring97/05_03b.html|deadurl=no}}</ref> To je kulminiralo [[psihoanaliza|psihoanalizom]] likova u zadnje dvije epizode.<ref name="Napier 2002, str. 425"/> Produkcija je došla toliko blizu roku TV emitiranja da je scenarij dvadeset pete epizode morao napustiti da bi se radio s novom.<ref>{{cite web|author=Shinichiro Inoue|title=EVA，再學|journal=Newtype|publisher=Kadokawa Shoten|date=Juni 1996|language=Japanski|pages=10-15}}</ref> Ove epizode su koristile tešku apstraktnu animaciju,<ref name="Camp & Davis 2007, str. 19">Camp & Davis (2007), str. 19</ref> ''[[flashback]]ove'',<ref>Haslem, Ndalianis & Mackie (2007), str 114</ref> jednostavne linije, fotografije<ref>Cavallaro (2007), str. 60</ref> i zamrznute prizore sa naracijom u ''offu''.<ref name="Napier428"/> Pojedini kritičari su pretpostavljali da su ovi neobični izbori animacije rezultat manjka proračuna,<ref name=TheTimes>{{cite web|url=http://www.timeslive.co.za/sundaytimes/article183723.ece|title=DStv Pick of the week - Neon Genesis Evangelion : Monday, 15:45, Animax|author=Matthew Vice|publisher=The Times|archiveurl=https://web.archive.org/web/20100505191413/http://www.timeslive.co.za/sundaytimes/article183723.ece|archivedate=2010-05-05|access-date=2015-09-07|deadurl=no}}</ref> ali [[Toshio Okada]] je u intervjuu izjavio: "Kada sam razgovarao sa Annom prije mjesec dana, rekao je da se nije mogao odlučiti o kraju sve dok nije došlo vrijeme za to. To je njegov stil".<ref>{{cite web|url=http://www.j-pop.com/anime/archive/feature/04_gal_999/otaking10.html|archiveurl=https://web.archive.org/web/20000126012803/http://www.j-pop.com/anime/archive/feature/04_gal_999/otaking10.html|archivedate=2000-01-26|title=Return of the Otaking|publisher=J-pop.com|access-date=2015-09-07|deadurl=yes}}</ref> Te zadnje dvije epizode su uzrokovale kontroverze i osude među ljubiteljima serije, a dobar dio mržnje usmjeren je prema Annu osobno.<ref>Saito & Azuma (2009), str. 25</ref> Hideaki Anno i Studio Gainax su 1997. objavili dva anime igrana filma: ''[[Neon Genesis Evangelion: Death & Rebirth|Death & Rebirth]]'' i ''[[The End of Evangelion]]'', koji, njihovim riječima, predstavljaju izvorno zamišljen kraj serije.<ref>Cavallaro (2007), str. 54-55</ref> ==Teme== {{double image|right|Sigmund Freud LIFE.jpg|145|Jung 1910-rotated.jpg|154|Prema raznim analizama, radnja je uključivala razne motive i teme iz moderne [[Psihijatrija|psihijatrije]], od djela [[Sigmund Freud|Sigmunda Freuda]] (lijevo) do [[Carl Jung|Carla Gustava Junga]] (desno)}} ''Evangelion'' sadrži razne reference na mitologiju i religiju ([[kabala]], [[kršćanstvo]], [[judaizam]]) što komplicira napore gledatelja da sastavi jedinstvenu interpretaciju radnje.<ref name="Ortega217">Ortega (2007), str. 217, 218</ref> Osobito se osjeća utjecaj [[midraš]]a, [[zohar]]a i drugih kabalističkih tekstova o [[knjiga postanka|knjizi postanka]],<ref>Ortega (2007), str. 220</ref> koji su pak preinačeni u seriji kako bi stvorili novu, vlastitu mitologiju te istodobno zadržali sponu sa izvornim tekstovima.<ref name="Ortega217"/> Pomoćni režiser [[Kazuya Tsurumaki]] je izjavio da su religiozne vizualne reference namijenjene da serije bude "zanimljivija i egzotičnija",<ref>{{cite web|title=Interview mit Tsurumaki Kazuya (Studio GAINAX)|url=http://www.tomodachi.de/html/archiv/funime/f27_kurz_1.html|publisher=Anime No Tomodachi|access-date=2015-09-05|archivedate=2017-09-03|archiveurl=https://archive.today/20170903064443/http://www.tomodachi.de/html/archiv/funime/f27_kurz_1.html|deadurl=no}}</ref> te osporio da postoji "kršćansko značenje" u raznim kršćanskim simbolima serije.<ref>Cavallaro (2007), str. 59</ref> Ipak, Anno je iznio malo drugačiju tezu: "Kada se simboli pomiješaju zajedni, prvi put tvore međuodnos ili se pojavi značenje."<ref name=HideakiA>{{cite web|title=Anno Hideaki|url=http://jinken-official.jimdo.com/%E8%AC%9B%E6%BC%94%E9%8C%B2-%E4%BC%9A%E8%A6%8B%E9%8C%B2/%E5%BA%B5%E9%87%8E%E7%A7%80%E6%98%8E/|publisher=Jinken-official.jimdo.com|access-date=2015-09-05|archivedate=2014-07-23|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140723061544/http://jinken-official.jimdo.com/%E8%AC%9B%E6%BC%94%E9%8C%B2-%E4%BC%9A%E8%A6%8B%E9%8C%B2/%E5%BA%B5%E9%87%8E%E7%A7%80%E6%98%8E/|deadurl=yes}}</ref> Radnja spaja elemente [[ezoterija|ezoterije]] i [[misticizam|misticizma]] jevrejske kabale,<ref>Tavassi (2012), str. 247</ref> uključujući Anđele, koji imaju neke zajedničke veze sa anđelima religijskih tekstova, kao što su [[Sihail]], [[Sandalfon]] i [[Ramiel]].<ref>{{cite web|title=Neon Genesis Evangelion - An Angelic Vision|url=http://thingsanime.thingsasian.com/2007/02/27/neon-genesis-evangelion-an-angelic-vision/|publisher=ThingsAsian|access-date=2015-09-05|archivedate=2014-09-03|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140903102015/http://thingsanime.thingsasian.com/2007/02/27/neon-genesis-evangelion-an-angelic-vision/|deadurl=yes}}</ref> Shinjijev robot je antropomorfološko živo oružje, više životnjsko nego robotsko. Polu-biološki, Evangelioni sadrže duše mrtvih majki djece pilota, sa kojima se sinkroniziraju mentalno nakon što se nađu u robotu.<ref name="Hornyak"/> Evangelioni ipak ne igraju glavnu ulogu, već emotivni razdori Shinjija, Rei i druge djece. Anno je jednom izjavio: {{izdvojeni citat|Kada sam odrastao, mojoj generaciji su govorili da je znanost predivna, odlična, da znanost vlada svijetom. Također su nam govorili da ćemo zbog povlastica znanosti imati svjetlu budućnost. Ali onda je zagađenje okoliša postalo društveni problem. Imali smo i naftni šok, i onda su ljudi počeli govoriti drugačije stvari, da budućnost i ne izgleda tako dobro. Zapitali smo se da li će naša budućnost sa znanosti biti dobra ili loša.<ref name="Hornyak">Hornyak (2006), str. 70</ref>}} Kako tvrdi Patrick Drazen, tu su i reference na ''[[Kojiki]]'' i ''[[Nihon Shoki]]'', svete tekstove šintoizma. Šintoistička vizija ranog kozmosa se spominje u seriji, a mistična koplja božanstava [[Izanagi]] i [[Izanami]] se koriste kao oružja u bitkama između Evangeliona i Anđela.<ref name="Cavallaro 2007, str. 58">Cavallaro (2007), str. 58</ref> Elementi judejsko-kršćanske tradicije su također utkani u priču, među njima i reference na [[Adam]]a, [[Lilit]], [[Eva|Evu]], [[sveto koplje]],<ref name="Camp & Davis 2007, str. 249">Camp & Davis (2007), str. 249</ref> [[svici s Mrtvog mora|svitaka s Mrtvog mora]],<ref>Fujie & Foster (2004), str. 63</ref> te kabalističko [[drvo života]], između ostalog.<ref name="Cavallaro 2007, str. 58"/> Spajanje svih ljudskih duša u jedno putem Projekta ljudskog instrumentalizma je slično kabalističkom konceptu znanom kao [[tikkun olam]].<ref name="Haslem123">Haslem, Ndalianis & Mackie (2007), str. 123, 124</ref> Evangelioni su povezani sa [[golem]]om iz [[jevrejski folklor|jevrejskog folklora]],<ref name="horn">{{cite web|url=http://www.stanford.edu/~fenn/eva/eva1.html|title=Speaking Once as They Return: Gainax's ''Neon Genesis Evangelion''|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120329122552/http://www.stanford.edu/~fenn/eva/eva1.html|archivedate=2012-03-29|last=Horn|first=Carl G|access-date=2015-09-05|deadurl=no}}</ref><ref name="Haslem123"/> a njihov vizualni dizajn podsjeća na tradicionalni prikaz [[oni (folklor)|onijea]] (japanskih demona).<ref name="Wong 1996">{{Cite web|last=Wong|first=Amos|date=januar 1996|title=Interview with Hideaki Anno, director of 'Neon Genesis Evangelion'|journal=Aerial Magazine|url=http://www.aoianime.hu/evangelion/index.php?page=interanno|accessdate=4.5. 2007|archiveurl=https://web.archive.org/web/20070613125248/http://www.aoianime.hu/evangelion/index.php?page=interanno|archivedate=2007-06-13|deadurl=no}}</ref> Mick Broderick je uočio i to da priča donekle koristi i drevne svete tekstove [[zoroastrijanizam|zoroastrijanizma]].<ref>{{Cite journal|last=Broderick|first=Mick|year=2002|title=Anime's Apocalypse: Neon Genesis Evangelion as Millennarian Mecha|journal=Gender, History, and Culture in the Asian Context|volume=7|url=http://intersections.anu.edu.au/issue7/broderick_review.html|access-date=2015-09-05|archive-date=2017-07-08|archive-url=https://web.archive.org/web/20170708051626/http://intersections.anu.edu.au/issue7/broderick_review.html|dead-url=no}}</ref> ''Evangelion'' je interpretiran kao duboko osobni izraz Annovih emotivnih bitaka. Tijekom produkcije serije, Anno se počeo zanimati za mentalne bolesti i psihologiju. Anno je izvorno zamislio Rei kao [[šizofrenija|šizofren]] lik<ref>Sanenari (1997), str. 32, 33</ref> koji ujedno predstavlja i [[nesvjesno]] u Shinjiju,<ref name=HideakiA/> dok je Kaworu zamišljen kao Annova vlastita [[Carl Jung|jungovska]] [[sjena (psihologija)|sjena]].<ref>Novembar 1996, Newtype Magazine, Kadokawa Shoten (japanski)</ref> Shinji ima [[Edipov kompleks]], pošto se povremeno zagleda u Rei, koja je zapravo klon njegove majke,<ref>{{cite web|url= http://x-ray001473.blog.ocn.ne.jp/iimode_do/2006/04/post_f588.html|title= エディプス・コンプレックス|date= April 23, 2003|website= X-ray001473.blog.ocn.ne.jp|archiveurl= https://web.archive.org/web/20110909211027/http://x-ray001473.blog.ocn.ne.jp/iimode_do/2006/04/post_f588.html|archivedate= 2011-09-09|access-date= 2015-09-05|deadurl= yes}}{{izdvojeni citat|There was this replacement by a robot, so the original mother is the robot, but then there is a mother of the same age, Rei Ayanami, by [Shinji’s] side. [She is] also by the side of the real father. There is also another father there, Adam, who governs the overall course of events. An Oedipus Complex within these multiple structures; that’s what I wanted to do.}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.evamonkey.com/platinum-booklets/episode-commentaries-21-26.php |title=Platinum Booklets - Episode Commentaries 21-26 |website=Evamonkey.com |4= |access-date=2015-09-05 |archivedate=2014-09-06 |archiveurl=https://archive.today/20140906155951/http://www.evamonkey.com/platinum-booklets/episode-commentaries-21-26.php |deadurl=no }}{{izdvojeni citat|[The final] episode ends with the captions “To my father, thank you.” “To my mother, farewell.” “And to all the Children.” “Congratulations!” Eva is something of an Oedipus complex story, where a boy feels love and hatred for his father and mother, so the first two captions can be thought to means that Shinji has come to an understanding with his father and grown out of his dependence on his mother.}}</ref> te ga karakterizira sukob [[libido|libida]] i [[destrudo|destruda]].<ref>Haslem, Ndalianis & Mackie (2007), str. 116</ref> Smatra se da pati od [[klinička depresija|kliničke depresije]]. Čak je sugerirano da kada Shinji ulazi u Unit-01 je to [[Sigmund Freud|Freudova]] teza "povratka u maternicu", i da je njegova dilema želi li biti slobodan od Eve njegovo "obred putovanja" u zrelost i odrastanje.<ref>{{cite web |url=http://www.animenewsnetwork.com/feature/2002-06-11 |title=Understanding Evangelion |author=Mike Crandol |date=11.6. 2002 |publisher=Anime News Network |access-date=2015-09-05 |archivedate=2017-12-13 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20171213005148/https://www.animenewsnetwork.com/feature/2002-06-11 |deadurl=no }}</ref> Postoje i razne reference na psihoanalitičke koncepte, kao što su [[oralna faza]], [[introjekcija]], oralna osobnost, [[ambivalentnost]],<ref>''Platinum Edition Booklets'', ADV, 2004-2005.</ref> i [[nagon smrti]].<ref name="Fujie147">Fujie & Foster (2004), str. 147-160</ref> Serija se obilato koristi tezama i teorijama Freuda,<ref name="Fujie147"/> [[Jacques Lacan|Jacquesa Lacana]] (prema Susan Napier),<ref>Napier (2002), str. 434</ref> [[Arthur Schopenhauer|Arthura Schopenhauera]],<ref>{{cite web | url=http://www.psychologytoday.com/blog/creative-synthesis/201201/social-media-and-the-hedgehogs-dilemma | title=Social Media and the Hedgehog's Dilemma | publisher=Psychology Today | date=8.1. 2012 | author=Rivero, Lisa | access-date=2015-09-05 | archivedate=2013-08-16 | archiveurl=https://archive.today/20130816013958/http://www.psychologytoday.com/blog/creative-synthesis/201201/social-media-and-the-hedgehogs-dilemma | deadurl=no }}</ref> [[Georg Wilhelm Friedrich Hegel|Georga Friedricha Hegela]], [[Søren Kierkegaard|Sørena Kierkegaarda]] i drugih.<ref>{{cite web | url = http://www.animedorks.com/issues/10/evae.html | title = Prison of Self-Consciousness: an Essay on Evangelion | last = Tsuribe | first = Manabu | publisher = Evamonkeys | archiveurl = https://web.archive.org/web/20021224003127/http://www.animedorks.com/issues/10/evae.html | archivedate = 2002-12-24 | access-date = 2015-09-05 | deadurl = no }}</ref> Susan J. Napier navodi da su ''Evangelion'' i ''[[Serial Experiments Lain]]'' dvije SF serije koje su istražile čovječanstvo putem apokaliptične vizije tehnologije u sklopu kraja 20. vijeka. Iako se dobar dio animea bavio tom temom od 1970-ih, ove dvije serije imaju jedinstven pristup: brigu oko toga što se dogodi sa ljudskim identitetom kada strojevi prestanu raditi, odnosno postoji li subjektivitet izvan tehnologije? ''Evangelion'' daje podvojen odgovor, navodeći umjetnost same animacije kako bi sugerirao svijet beskrajnih mogućnosti, gdje je "stvarno" samo ono što stvori mašta.<ref name=Napier418>Napier (2002), str. 418–435</ref> Kotani Mari sugerira da se ''Evangelion'' na mnogo načine može interpretirati kao "romansa za potragom" u kojoj junak pronalazi svoj identitet, a ta potraga se ostvaruje na mnogo drugih načina od borbenih situacija. Već i prva epizoda, u kojoj Shinji nailazi na Anđela, je po njemu istraživanje psiholoških svijetova.<ref name=Napier418/> Endô Tôru sugerira da je silazak u podzemno sjedište Nerv-a zapravo silazak u [[podsvijest|podsvjesno]].<ref name=Napier418/> Madeline Ashby smatra da serija uzima tipičan format "o mladiću koju upravlja ogromnim robotima kako bi pobjedio vanzemaljske invazore dok istodobno time definire sebe", ali da ubrzo uzima jednu drugu, širu temu, onu "neumoljivog prikaza ljudskog neuspjeha". Prema njoj, "umjesto epske bitke između dobra i zla, serija završava sa Shinjijem koji razmatra da li je čovječanstvo uopće dostojno života", te da je uzaludno i beskonačno popravljanje grada Tokija-3, koji će ionako opet biti oštećen novim bitkama sa Anđelima, zapravo simbol za krhke odnose Shinjija i drugih ljudi, osobito njegova oca.<ref>Ashby (2010), str. 348–349</ref> Katherine Savoy primjećuje kako je jedna od poruka ta da "institucionalizacija zajednice putem vojne hijerarhije, ili jednostavno izostanka izbora među običnim građanima, vodi do zapovijedanja sudbinama i pojedincima... ljudi postoje samo kao oruđa, dehumanizirani i bez alternativne svrhe."<ref name="Savoy"/> Anno je u ''Evangelionu'' nadišao granice [[hladni rat|hladnoratovskog]] SF-a time što mu je dao nekoliko najvećih priča američkog SF-a 20. vijeka o invaziji Zemlje od [[Izvanzemaljci|izvanzemaljaca]] (''[[The Day the Earth Stood Still]]'', ''[[Neuromancer]]'') smještenih u istočnoazijski kontekst. ''Evangelion'' je stvorio i mikropolitiku spolova koja je dostojna geopolitici hladnog rata, stvorivši snažne i neovisne ženske likove bez presedana u animeu.<ref name="Redmond"/> Međutim, dok su razne druge anime SF serije zapravo simbolično ponovno borile [[drugi svjetski rat]], samo ovog puta stavljajući Japan na "pravu stranu", među pozitivce, Anno uništava tu tendenciju te kritizira i japanski [[nacionalizam]]-[[militarizam]] i nekritičko slavljenje američkog [[Konzumerizam|konzumerizma]].<ref name="Redmond"/> Radnja suptilno navodi kako su visoko razvijeni Evangelioni postali model istočnoazijske [[Ekonomska ideologija|ekonomske integracije]], koja je pak dovela do toga da je ta regija nadvisila [[SAD]] i preuzela svjetsko vodstvo.<ref name="Redmond"/> Evanđelje iz naslova se ne mora nužno shvatiti kao religija, već kao svjetski sustav vjerovanja: ne [[globalizacija]] sama po sebi, već mistično vjerovanje u svoje vlastito savršenstvo i globalno tržište znano kao [[neoliberalizam]].<ref name="Redmond"/> Prema Redmondu, to je i geneza u epizodi 16, gdje se "tijelo Evangeliona transformira iz mjesta nacionalne tehnologije u inkubator [[Multinacionalna korporacija|multinacionalnog]] subjektiviteta".<ref name="Redmond"/> [[Hiroki Azuma]] primjećuje kako su "svrha ofenzive i pravi identitet Anđela potpuno nepoznati" te stoga smatra da su zapravo "vrlo idealistički neprijatelji koji se stalno mijenjaju na iznimno apstraktne načine" koji predstavljaju "[[anksioznost]] bez uzroka".<ref name=Azuma/> Rei prema njemu predstavlja primjer "diskomunikacije sa kojom su suočena djeca današnjice" te da je Anno namjerno "odsjekao komunikaciju sa anime obožavateljima koji navodno mogu jedino cijeniti ostvarenja po tome mogu li se identificirati sa i investirati emocije u likove". Zbog preobraženja i uništavanja pravila naracije od epizode 17, Azuma je Anna usporedio sa [[Jean-Luc Godard|Jean-Lucom Godardom]].<ref name=Azuma/> == Mediji == === Muzika === [[Shiro Sagisu]] je skladao većinu izvorne glazbe za seriju. Objavljeni soundtrack je bio izvrsno prodavan na [[Oricon]] ljestvici, a 1997. godine, Sagisu je dobio nagradu [[Kobe Animation]] za "najbolju glazbu" za ''Evangelion''.<ref>{{cite web |url= http://www.gainax.co.jp/special/evamovie/kobe-e.html |archiveurl= https://web.archive.org/web/20000712142501/http://www.gainax.co.jp/special/evamovie/kobe-e.html |archivedate= 2000-07-12 |title= Animation Kobe 1997: An Attendee's Report |publisher= [[Gainax]] |access-date= 2015-09-08 |deadurl= yes }}</ref> Klasična glazba koju su skladali [[Ludwig van Beethoven]],<ref name="Napier428">Napier (2002), str. 428</ref> [[Johann Sebastian Bach]],<ref>Cavallaro (2007), str. 63</ref> [[Giuseppe Verdi]] i [[George Frideric Handel]]<ref name="Camp & Davis 2007, str. 249"/> se također koristi tijekom serije. Uvodna glazbena tema je "A Cruel Angel's Thesis", koju izvodi [[Yoko Takahashi]]. Prema dvije ankete koje je proveo [[TV Asahi]], našla se na #55 mjestu na listi najboljih anime glazbenih tema svih vremena, i na #18 mjestu na listi najboljih anime glazbenih tema 1990-ih.<ref>{{cite web|url=http://cinema-de-pon.at.webry.info/201002/article_133.html|title=忘れられないアニメソングベスト100 シネマでぽん！Ｓ cinema-game-toy/ウェブリブログ|access-date=2015-09-08|archivedate=2010-10-01|archiveurl=https://web.archive.org/web/20101001223436/http://cinema-de-pon.at.webry.info/201002/article_133.html|deadurl=no}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.tv-asahi.co.jp/best/updating_dex/ranking/013.html|title=決定！これが日本のベスト|access-date=2015-09-08|archivedate=2016-03-04|archiveurl=https://web.archive.org/web/20160304065332/http://www.tv-asahi.co.jp/best/updating_dex/ranking/013.html|deadurl=no}}</ref> Penaest godina nakon objave, ta glazbena tema je dobila nagradu JASRAC.<ref>{{cite web |url=http://www.animenewsnetwork.com/news/2011-05-25/songs-from-evangelion-other-anime-win-jasrac-awards |title=Songs From Evangelion, Other Anime Win JASRAC Awards - News |publisher=Anime News Network |date=7.2. 2012 |access-date=2015-09-08 |archivedate=2011-05-27 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110527172158/http://www.animenewsnetwork.com/news/2011-05-25/songs-from-evangelion-other-anime-win-jasrac-awards |deadurl=no }}</ref> Glazbena tema odjavne špice bila je verzija pjesme "[[Fly Me to the Moon]]" a koju je pjevala Claire Littley.<ref>{{cite web|title=Neon Genesis Evangelion |author=ShiroSagisu |year=1995 |page=8 |type=booklet |publisher=King Records |id=KICA 286 |location=Japan |ref= }}</ref> ===Filmovi=== {{main|Neon Genesis Evangelion: Death & Rebirth|The End of Evangelion}} Maja 1996., Gainax je objavio ''Evangelion'' anime film<ref>{{cite web|title=Gainax Official News|url=http://www.gainax.co.jp/news.html|publisher=Gainax|archiveurl=https://web.archive.org/web/19961018230645/http://www.gainax.co.jp/news.html|archivedate=1996-10-18|access-date=2015-09-08|deadurl=yes}}</ref> kao odgovor na nezadovoljstvo pojedinih obožavatelja u svezi kraja serije.<ref>Cavallaro (2007), str. 54–55</ref> Uoči objave filma, 15.3. 1997. Gainax je objavio ''Death & Rebirth'', sastavljen od 60 minutnih isječaka prve 24 epizode serije i 40 minuta narednog filma, ''[[The End of Evangelion]]''.<ref>Tavassi (2012), str. 275</ref> ''The End of Evangelion'', koji je imao premijeru 19.7. 1997., je ponudio potpuno novi kraj serije. Za razliku od serije, koja prikazuje klimaks u glavama likova, film nudi konvencionalniji, akcijski završetak priče. EX.org je 1999. film rangirao kao peti najbolji show svih vremena, dok je serija nagrađena #2 mjestom.<ref>{{cite web| url=http://www.ex.org/news/1999_05.html| title=News for the week of 23 May 1999| publisher=EX.org| date=23.5. 1999| archiveurl=https://web.archive.org/web/20001003100535/http://www.ex.org/news/1999_05.html| archivedate=2000-10-03| access-date=2015-09-08| deadurl=yes}}</ref> 2009. časopis CUT je film proglasio trećim najboljim anime filmom svih vremena.<ref>{{cite web|url=http://patrickmacias.blogs.com/er/2006/11/mama_inai.html|title=An Eternal Thought in the Mind of Godzilla|date=18.11. 2006|publisher=Patrick Macias|access-date=2015-09-08|archivedate=2012-06-05|archiveurl=https://www.webcitation.org/68BMD98b8?url=http://patrickmacias.blogs.com/er/2006/11/mama_inai.html|deadurl=no}}{{izdvojeni citat|The new issue of Japanese film magazine CUT is about to street&nbsp;... Anyways, here is CUT's list of the 30 Greatest Anime Films of all-time, forever, always, never changing, no arguments. And for the record, I agree with about 5 of them&nbsp;... 3. ''End of Evangelion''}}</ref> 9.9. 2006., Gainax je potvrdio novi filmski serijal nazvan ''Rebuild of Evangelion'',<ref>{{cite web | url = http://www.evangelion.co.jp/ | title = Rebuild of Evangelion | publisher = Gainax | date = 10.9. 2006 | access-date = 2012-11-01 | archivedate = 2005-03-16 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20050316034206/http://www.evangelion.co.jp/ | deadurl = no }}</ref> kojeg tvore četiri filma. Prvi film ponovno prepričava radnju prvih pet epizoda, dok od drugog filma serija poprima potpuno novi smjer, sa novim likovima i Anđelima. Prvi film, ''[[Evangelion: 1.0 You Are (Not) Alone]]'', je objavljen u Japanu 1.9. 2007., dok su ''[[Evangelion: 2.0 You Can (Not) Advance]]'' i ''[[Evangelion: 3.0 You Can (Not) Redo]]'' premijeru dočekali 27.6. 2009. i 17.11. 2012. Posljednji film, ''Evangelion: 3.0+1.0'', je trebao biti objavljen krajem 2015.,<ref>{{cite web|title=4th & Final Evangelion Anime Film Titled (Updated)|url=http://www.animenewsnetwork.com/news/2012-11-17/4th-and-final-evangelion-anime-film-titled|website=Anime News Network|date=17.11. 2012|access-date=2015-09-08|archivedate=2018-07-20|archiveurl=https://web.archive.org/web/20180720082733/https://www.animenewsnetwork.com/news/2012-11-17/4th-and-final-evangelion-anime-film-titled|deadurl=no}}</ref> i je objavljen u Japanu 8.3. 2021. ===Manga=== {{main|Neon Genesis Evangelion (manga)}} 10 mjeseci prije emitiranja TV serije ''Evangelion'', Anno je surađivao sa autorom i ilustratorom [[Yoshiyuki Sadamoto|Yoshiyukijem Sadamotom]] kako bi objavio [[manga]] verziju priče kako bi probudio zanimanje za anime. Prvo izdanje stripa objavio je ''[[Shōnen Ace]]'' u decembru 1994. dok je zadnje izdanje dovršeno tek nakon 18 godina i pol godina, juna 2013.<ref>{{cite web | url = http://www.gainax.co.jp/anime/eva/news/0379.html | title = 貞本義行『新世紀エヴァンゲリオン』ついに完結! | publisher = Gainax | date = 24.5. 2013 | access-date = 2015-09-08 | archivedate = 2013-08-15 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20130815041513/http://www.gainax.co.jp/anime/eva/news/0379.html | deadurl = yes }}</ref><ref>{{cite web | url = http://mantan-web.jp/2013/07/04/20130703dog00m200048000c.html | title = 新世紀エヴァンゲリオン ： 貞本版マンガ最終回が再掲載　安野モヨコらの祝福コメントも | publisher = Mantan-web.jp | date = 4.7. 2013 | access-date = 2015-09-08 | archivedate = 2016-03-04 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20160304054810/http://mantan-web.jp/2013/07/04/20130703dog00m200048000c.html | deadurl = no }}</ref> Nekoliko izdavača je isprva bilo zabrinuto zbog izbora Sadamota za razvoj mange, jer su ga smatrali "nedovoljno modernim da bude isplativ".<ref>Takeda (2002), str. 167</ref> Međutim, to se pokazalo neopravdanim, pošto je manga postigla velik uspjeh: prvih 10 svezaka rasprodano je u 15 milijuna kopija,<ref>{{cite web |url= http://www.animenewsservice.com/archives/septxo.htm |title= 9-9-06 (8:55AM EDT)---- Further Evangelion Shin Gekijou Ban Details |publisher= Anime News Service |archiveurl= https://web.archive.org/web/20070509193717/http://www.animenewsservice.com/archives/septxo.htm |archivedate= 2007-05-09 |access-date= 2015-09-08 |deadurl= yes }}</ref> dok se 11. svezak našao na prvom mjestu na ljestvici Tohan,<ref name="animenewsnetwork.com">{{cite web | title=News: Japanese Comic Ranking, March 29-April 4 | url=http://www.animenewsnetwork.com/news/2010-04-07/japanese-comic-ranking-march-29-april-4 | work=Anime News Network | date=7.4. 2010 | accessdate= | archivedate=2016-08-12 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20160812160203/http://www.animenewsnetwork.com/news/2010-04-07/japanese-comic-ranking-march-29-april-4 | deadurl=no }}</ref> te je prodan u dodatnih 2.000.000 kopija.<ref>Takasuka, S. "Grim, complex 'Evangelion' easier to digest in print form", in ''[[The Daily Yomiuri]]'' (Tokio) 7.3. 2008.</ref> To ju je činilo jednom od [[Popis manga s najvećom prodajom|najbolje prodavanih manga u povijesti]]. Manga je 1996. nagrađena u ''Comicker'' anketi.<ref name="Viz-archive">{{cite web |title= Carl Gustav Horn explains how the Angels are coming to America |url= http://www.viz.com/eva/eva.shtml |archiveurl= https://web.archive.org/web/19980613050234/http://www.viz.com/eva/eva.shtml |archivedate= 1998-06-13 |publisher= Viz Media |access-date= 2015-09-08 |deadurl= no }}</ref> ===Ostali mediji=== Nekoliko [[video igra|video igara]] je razvijeno za ''Evangelion'', kao što su [[avantura (tip videoigre)|avanture]], [[mahjong]] i [[kartaške igre]]. Serija je obuhvatila i brojne art knjige i vizualne novele, a jedna je nadahnula i derivativnu manga seriju ''[[Neon Genesis Evangelion: Angelic Days|Angelic Days]]''. Tu je i Sadamotov projekt: ''[[Petit Eva: Evangelion@School]]'', parodijska serija, i ''[[Neon Genesis Evangelion: Campus Apocalypse|Campus Apocalypse]]'', priča koja se zasniva na razvoju likova i uklanja robote. Objavljene su i radio drame, CD-i i kazete. 8.2. 2015., ''Evangelion:Another Impact'', kratki 3D film koji je režirao [[Shinji Aramaki]], je objavljen na Japan Animator Expo. Prikazuje "priču aktivacije, bijesa i zavijanja Evangeliona u drugom svijetu."<ref>{{cite web|url=http://www.animenewsnetwork.com/news/2015-02-06/evangelion-another-impact-short-by-appleseed-aramaki-streamed/.84154|title='Evangelion:Another Impact' Short by Appleseed's Aramaki Streamed|date=6.2. 2015|publisher=[[Anime News Network]]|access-date=2015-09-08|archivedate=2016-04-14|archiveurl=https://web.archive.org/web/20160414103748/http://www.animenewsnetwork.com/news/2015-02-06/evangelion-another-impact-short-by-appleseed-aramaki-streamed/.84154|deadurl=no}}</ref> ==Odjek i kritike== {| class="toccolours" style="float: right; margin-right: 1em; margin-right: 2em; font-size: 90%; background:#c6dbf7; color:black; width:30em; max-width: 40%;" cellspacing="5" | style="text-align: left;" | "Čak i obožavatelji [[Science fiction|SF]] žanra koji inače izbjegavaju anime su vjerojatno čuli za ''[[Cowboy Bebop]]'' i ''[[Ghost in the Shell]]'', koji su bili rani prijelomni uradci i stila i sadržaja. Ali uvjerljivo najveći i sigurno tematski najbogatiji od triju SF anime remek-djela 90-ih je ''Neon Genesis Evangelion''. Ima jednu od najtrajnijih svjetskih kultnih franšiza i strastvene skupine obožavatelja... najhvaljeniju podjelu uloga u animeu... [i] poster dječaka/protagonista Shinjija koji je jedan od najslojevitijih, najpopularnijih i najlakše za poistovjetiti se likova u anime historiji". |- | style="text-align: left;" | — Nick Verboon, ''Unreality Mag'' (13. 6. 2013)<ref name= 90sflashback>{{cite web | last= Verboon | first= Nick | date= 13.6. 2013 | title= 90's Flashback: Neon Genesis Evangelion | url= http://unrealitymag.com/index.php/2013/06/13/90s-flashback-neon-genesis-evangelion/ | publisher= Unreality Mag | access-date= 2015-09-09 | archivedate= 2014-12-07 | archiveurl= https://web.archive.org/web/20141207062837/http://unrealitymag.com/index.php/2013/06/13/90s-flashback-neon-genesis-evangelion/ | deadurl= yes }}</ref> |} {{bar box |title=Najbolji animei u časopisu ''Animage'' 1996. po broju glasova<ref name="Animage1996"/> |titlebar= |float=right |bars= {{bar percent|''Neon Genesis Evangelion''|Purple|100|2544}} {{bar percent|''[[Mobile Suit Gundam W]]''|YellowGreen|93.7|2386}} {{bar percent|''[[Magic Knight Rayearth]]''|DarkGray|50.3|1280}} {{bar percent|''[[Macross 7]]''|Blue|23.5|598}} {{bar percent|''[[Fushigi Yuugi]]''|Orange|9.7|212}} }} {{bar box |title=Najbolji animei u časopisu ''Animage'' 1997. po broju glasova<ref name="Animage1997"/> |titlebar= |float=right |bars= {{bar percent|''Neon Genesis Evangelion''|Purple|100|2853}} {{bar percent|''[[Slayers|Slayers Next]]''|Gray|31.7|903}} {{bar percent|''[[Martian Successor Nadesico]]''|Pink|25.8|737}} {{bar percent|''Mobile Suit Gundam W''|YellowGreen|21.5|616}} {{bar percent|''[[Sailor Moon|Sailor Moon Sailor Stars]]''|DodgerBlue|12.4|354}} }} TV serija ''Neon Genesis Evangelion'' je stekla veliku popularnost<ref name=Revolutions>{{cite web|author=Lawrence Eng|url=http://www.cjas.org/~leng/revolution.htm|title=A look at "The Four Revolutions of Anime"|publisher=CJas.org|access-date=2015-09-09|archivedate=2016-03-03|archiveurl=https://web.archive.org/web/20160303231214/http://www.cjas.org/~leng/revolution.htm|deadurl=no}}</ref> i na domaćem i međunarodnom tržištu.<ref>{{cite web|title=SmaSTATION!!|url=http://www.tv-asahi.co.jp/ss/254/special/top.html|publisher=Tv-asahi.co.jp|access-date=2015-09-09|archivedate=2013-12-15|archiveurl=https://web.archive.org/web/20131215104652/http://www.tv-asahi.co.jp/ss/254/special/top.html|deadurl=no}}</ref><ref>{{cite web|title=Evangelion: 3.0 You Can (Not) Redo is Coming to Theaters Across the U.S. and Canada in January 2014|url=http://www.animenewsnetwork.com/press-release/2013-11-11/evangelion/3.0-you-can-not-redo-is-coming-to-theaters-across-the-u.s-and-canada-in-january-2014|publisher=Anime News Network|date=11.11 2013|access-date=2015-09-09|archivedate=2015-11-28|archiveurl=https://web.archive.org/web/20151128164713/http://www.animenewsnetwork.com/press-release/2013-11-11/evangelion/3.0-you-can-not-redo-is-coming-to-theaters-across-the-u.s-and-canada-in-january-2014|deadurl=no}}</ref> ''Evangelion'' se razvio u društveni fenomen koji nadilazi obožavatelje animea, te doveo do raznih rasprava po Japanu. Serija je bila predmetom raznih medijskih izvještaja, rasprava i istraživačkih studija.<ref>Ishikawa (2007), str. 71</ref> Zadnje dvije epizode serije ostavile su podvojen odjek među publikom.<ref name=Crandol>{{cite web|author=Mike Crandol|title=Review - Neon Genesis Evangelion DVD 1: Platinum Edition|url=http://www.animenewsnetwork.com/review/neon-genesis-evangelion/dvd-1/by-mike-crandol|publisher=Anime News Network|access-date=2012-11-01|archivedate=2016-04-03|archiveurl=https://web.archive.org/web/20160403014752/http://www.animenewsnetwork.com/review/neon-genesis-evangelion/dvd-1/by-mike-crandol|deadurl=no}}</ref> Eksperimentalni stil je zbunio<ref name=Evactors>{{cite web|url=http://www.fansview.com/080798h.htm|title=Otakon Highlights - Evangelion Voice Actors - Aug. 7, 1998|publisher=Fansview.com|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080617215942/http://www.fansview.com/080798h.htm|accessdate=September 8, 2013|archivedate=2008-06-17|deadurl=yes}}</ref> ili otuđio razne obožavatelje<ref name="Camp & Davis 2007, str. 19"/><ref name=TheTimes/> te pokrenuo rasprave i kontroverze.<ref name=Revolutions/><ref name=Fujitani>Fujitani (2001), str. 147</ref> Kriticizam je usmjeren prvenstveno manjku raspleta priče u zadnje dvije epizode.<ref name=Revolutions/> Jedan dio publike je kraj smatrao "dubokim", dok su drugi smatrali da je njegovo "značenje više prividno nego stvarno".<ref name=Solomon>{{cite web|author=Charles Solomon|url=http://articles.latimes.com/2002/apr/10/entertainment/et-solomon10|title=Anime Series Draws on a World of Alienation|publisher=[[Los Angeles Times]]|date=10.4. 2002|access-date=2015-09-09|archivedate=2016-03-05|archiveurl=https://web.archive.org/web/20160305142153/http://articles.latimes.com/2002/apr/10/entertainment/et-solomon10|deadurl=no}}</ref> I američki glasovni glumci su priznali da su imali poteškoća razumijeti finale.<ref name=Evactors/> ''[[Mainichi Shimbun|Mainichi Times]]'' je napisao da su se nakon epizode 25 "gotovo svi gledatelji osjećali prevarenima&nbsp;... Kada je komentator [[Eiji Ōtsuka]] poslao pismo ''Yomiuriju Shimbunu'', u kojem je prigovarao zbog kraja ''Evangeliona'', rasprava je izbila diljem nacije."<ref name=Legacy /> Usprkos tome, Anno je ostao pri svojem umjetničkom izboru.<ref name=Revolutions/> Serija je unatoć tome ostala popularna i dalje.<ref name=Revolutions/> ''Neon Genesis Evangelion'' je nagrađen raznim priznanjima. 1996., serija je u časopisu ''Animage'' nagrađena prvim mjestom na listi 20 najboljih animea godine.<ref name="Animage1996"/> Ovo je ponovljeno i naredne godine, kada je također nagrađena velikim brojem glasova.<ref name="Animage1997"/> Film ''[[The End of Evangelion]]'' je također nagrađen prvim mjestom u istoj anketi 1998.,<ref name="Animage1998">{{cite web|title=20th Anime Grand Prix|publisher=Animage|url=http://animage.jp/old/gp/gp_1998.html|year=juni 1998|archiveurl=https://web.archive.org/web/20131014173003/http://animage.jp/old/gp/gp_1998.html|archivedate=2013-10-14|access-date=2015-09-09|deadurl=no}}</ref> čime je ''Neon Genesis Evangelion'' postala prva anime franšiza koja je nagrađena prvim mjestom u ''Animageu'' čak tri puta.<ref name = threeconsec/> Website [[IGN]] je ''Evangelion'' proglasio 10. najboljom animiranom serijom u svojoj listi "100 najboljih animiranih TV serija".<ref>{{cite web|title=Neon Genesis Evangelion|url=http://au.ign.com/top/animated-tv-series/10.html|publisher=IGN|access-date=2015-09-09|archivedate=2015-04-02|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150402122002/http://au.ign.com/top/animated-tv-series/10.html|deadurl=no}}</ref> ''Animage'' ju je smjestio na treće mjeste na listi "animea koji bi trebali biti zapamćeni u 21. vijeku".<ref>{{cite web|title=More details Regarding Animage Top 100|url=http://www.animenewsnetwork.com/news/2001-01-16/more-details-regarding-animage-top-100|publisher=Anime News Network|date=16.1. 2001|access-date=2015-09-09|archivedate=2018-12-12|archiveurl=https://web.archive.org/web/20181212034132/https://www.animenewsnetwork.com/news/2001-01-16/more-details-regarding-animage-top-100|deadurl=no}}</ref> 1998., čitatelji EX.org-a su ''Neon Genesis Evangelion'' proglasili #1 anime izdanjem u Americi<ref name = threeconsec>{{cite web |url=http://www.ex.org/3.1/44-holiday_contest.html |title=EX Media |publisher=Ex.org |access-date=2015-09-09 |archivedate=2012-07-31 |archiveurl=https://archive.today/20120731000707/http://www.ex.org/3.1/44-holiday_contest.html |deadurl=no }}</ref> a 1999. #2 najboljom serijom svih vremena.<ref>{{cite web |url=http://www.ex.org/news/1999_05.html |title=EX Media |publisher=Ex.org |archiveurl=https://web.archive.org/web/20001028002622/http://www.ex.org/news/1999_05.html |archivedate=2000-10-28 |access-date=2015-09-08 |deadurl=yes }}</ref> 2006., [[TV Asahi]] je u anketi naveo ''Evangelion'' drugim najboljim TV animiranim ostvarenjem.<ref name="TV Asahi2006"/> ''Evangelion'' je nagrađen nagradom [[Animation Kobe]] 1996.,<ref>{{cite web|url=http://www.anime-kobe.jp/archive/index.html|title=Animation Kobe winners|language=Japanski|publisher=Animation Kobe Organizing Committee|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080512065703/http://www.anime-kobe.jp/archive/index.html|archivedate=2008-05-12|access-date=2015-09-09|deadurl=no}}</ref> i 1997.<ref>{{cite web|url=http://www.gainax.co.jp/special/evamovie/kobe-e.html|title=Animation Kobe 1997: An Attendee's Report|language=Japanski|publisher=Gainax|5=|archiveurl=https://web.archive.org/web/20000712142501/http://www.gainax.co.jp/special/evamovie/kobe-e.html|archivedate=2000-07-12|access-date=2015-09-08|deadurl=yes}}</ref> Dobila je i Nihon SF Taisho nagradu 1997.<ref>{{cite web|title='Neon Genesis Evangelion' Honored at Japan SF Awards|url=http://www.gainax.co.jp/special/evamovie/sfshow-e.html|archiveurl=https://web.archive.org/web/20001022001357/http://www.gainax.co.jp/special/evamovie/sfshow-e.html|archivedate=2000-10-22|publisher=Gainax|6=|access-date=2015-09-09|deadurl=yes}}</ref><ref>Bolton, Csicsery-Ronay & Tatsumi (2007), str. XIX</ref> 1997., čak se osam epizoda iz serije našlo na listi 20 najboljih anime epizoda godine u ''Animageu''<ref name="Animage1997"/> dok su protagonisti Shinji Ikari i Kaoru Nagisa proglašeni prvim i drugim najboljim muškim anime likom godine, a Rei Ayanami, Asuka Langley i Misato Katsuragi prvim najboljim, odnosno četvrtim i desetim najboljim ženskim anime likom godine.<ref name="Animage1997"/> 2010., časopis ''[[Newtype]]'' je priznao Rei Ayanami kao najpopularniji anime ženski lik 1990-ih, a Shinjija Ikarija kao najpopularnijeg muškog lika.<ref>{{Cite journal|year=2010|title= With NT, 1/4 century|journal=Newtype Magazine| issue=3| publisher=Kadokawa Shoten| language=Japanski}}</ref> ''A Cruel Angel's Thesis'' je dobio i nagradu ''Animagea'' za najbolju pjesmu u animeu 1996.,<ref name="Animage1996"/> dok ju je TV Asahi priznao kao 18. najbolju anime pjesmu od 1990-ih.<ref>{{cite web|title=１９９０年代以降アニメソング　ベスト２０|url=http://www.tv-asahi.co.jp/best/updating_dex/ranking/013.html|publisher=Tv-asahi.co.jp|4=|access-date=2015-09-08|archivedate=2016-03-04|archiveurl=https://web.archive.org/web/20160304065332/http://www.tv-asahi.co.jp/best/updating_dex/ranking/013.html|deadurl=no}}</ref> Serija je zgrabila pozornost raznih kulturnih teoretičara,<ref name=Thouny/> a razni kritičari su je komentirali, kao što su [[Susan J. Napier]], William Rout, Mick Broderick, [[Mari Kotani]],<ref name="Napier428"/> i sociolozi [[Shinji Miyadai]],<ref>Ishikawa (2007), str. 84</ref> [[Hiroki Azuma]],<ref name=Azuma/> Yuriko Furuhata i Marc Steinberg.<ref>Hiroki, Furuhata & Steinberg (2007), str. 174–187</ref> Opisana je i kao kritika i dekonstrukcija ''[[mecha]]'' žanra.<ref>Haslem, Ndalianis & Mackie (2007), str. 113</ref> Mike Hale je za ''[[The New York Times]]'' napisao da je to "superioran anime, priča o velikim robotima sa neobičnom dubinom, osjećajem i detaljima".<ref>{{cite web|last=Hale|first=Mike|title=Evangelion 1.0: You Are (Not) Alone (2007)|url=http://movies.nytimes.com/2009/09/18/movies/18evangelion.html|publisher=The New York Times|6=|access-date=2015-09-09|archivedate=2012-07-10|archiveurl=https://archive.today/20120710112846/http://movies.nytimes.com/2009/09/18/movies/18evangelion.html|deadurl=no}}</ref> Thomas Lamarre smatra da je ''Evangelion'' "dao novu svijest onoga što sve anime može biti".<ref>Lamarre (2006), str. 120–143</ref> Theron Martin ([[Anime News Network]]) je likove opisao kao "osobite, dizajnirane da budu seksi a ne slatki", te dizajne robota "među najosobitijima ikada stvorenima u anime seriji, jer su vitki i stoga monstruozni, strašni i okretni, a ne tromi poput vitezovog oklopa".<ref>{{cite web|author=Theron Martin|title=Review - Neon Genesis Evangelion DVD 3: Platinum Edition|url=http://www.animenewsnetwork.com/review/neon-genesis-evangelion/dvd-3|publisher=Anime News Network|5=|access-date=2015-09-09|archivedate=2013-01-17|archiveurl=https://archive.today/20130117035828/http://www.animenewsnetwork.com/review/neon-genesis-evangelion/dvd-3|deadurl=no}}</ref> Zac Bertschy je napisao da "većina negativnih primjedbi usmjerenih protiv ''Evangeliona'' postoji jer ljudi ne vole razmišljati".<ref>{{cite web|author=Zac Bertschy|title=Review - Arjuna DVD 3|url=http://www.animenewsnetwork.com/review/arjuna/dvd-3|publisher=Anime News Network|5=|access-date=2015-09-09|archivedate=2013-01-17|archiveurl=https://archive.today/20130117030714/http://www.animenewsnetwork.com/review/arjuna/dvd-3|deadurl=no}}</ref> ''Evangelion'' je opisan kao priča koja ima složene likove i bogatu naraciju.<ref name="EX FLCL Review">{{cite web|last=McCarter|first=Charles|title=Everywhere FLCL|url=http://www.ex.org/5.6/20-animej_flcl.html|publisher=EX Magazine|access-date=2015-09-09|archivedate=2007-05-23|archiveurl=https://archive.today/20070523210046/http://www.ex.org/5.6/20-animej_flcl.html|deadurl=yes}}</ref><ref name="EX Takagi interview">{{cite web|last=Lee|first=Roderick|title=Interview: Takagi Shinji|url=http://www.ex.org/2.3/08-kcon2.html|publisher=EX Magazine|archiveurl=https://web.archive.org/web/20061003062345/http://www.ex.org/2.3/08-kcon2.html|archivedate=2006-10-03|access-date=2015-09-09|deadurl=yes}}{{izdvojeni citat|[Animation director Shinji Takagi:] One of my current favorites is ''Evangelion'' for its richness in stories and characters.}}</ref><ref>{{cite web|last=Harris|first=Jeffrey|title=Neon Genesis Evangelion: Platinum Boxset DVD Review|url=http://www.ign.com/articles/2007/12/03/neon-genesis-evangelion-platinum-boxset-dvd-review|publisher=IGN|date=3.12. 2007|access-date=2015-09-09|archivedate=2013-10-25|archiveurl=https://archive.today/20131025150548/http://www.ign.com/articles/2007/12/03/neon-genesis-evangelion-platinum-boxset-dvd-review|deadurl=no}}</ref> {{izdvojeni citat|Iako je bio centar mnogih rasprava, [[simbolizam]] ovog animea drži jako malo vode sa pričom. Većina njega izgleda kao da je samo stavljen tu jer zvuči 'cool', ali da je samo nebulozan opis zbog lijenosti scenarista...Da li je Eva serija vrijedna gledanja? Da. Da li zaslužuje biti postavljena iznad svih drugih animea? Ne.|Ender<ref>{{cite web|url=http://www.animeacademy.com/finalrevdisplay.php?id=366|work=Animeacademy.com|date=27-04-2004|title="Neon Genesis Evangelion" - Review|archiveurl=https://web.archive.org/web/20101119113606/http://animeacademy.com/finalrevdisplay.php?id=366|archivedate=2010-11-19|access-date=2012-11-01|deadurl=yes}}</ref>}} {{izdvojeni citat|Par godina nakon nastanka, ''Evangelion'' se odmah pojavio u centru kontroverze u okrugu anime obožavatelja. Dvije strane su se, čini se, zauvijek posvađale oko toga da li je Eva najbolji anime svih vremena ili samo najprecijenjeniji. S prolazom vremena moguće je objektivnije gledati na ovu seriju, a ona zbilja gotovo uopće nije zastarjela. To je definitivno djelo sa manama, ali njegov razmjer ostvarenja je nevjerojatan a njegov umjetnički utjecaj neosporiv. Više nije neobično izjaviti da je Eva definitvno jedan od velikih radova animacije za sva vremena.|Mike Crandol<ref>{{cite web|url=http://www.animenewsnetwork.com/review/neon-genesis-evangelion/dvd-1/by-mike-crandol|author=Mike Crandol|work=Anime News Network|title=Neon Genesis Evangelion - Review, DVD 1|date=04-08-2004|accessdate=10-10-2008|archivedate=2016-04-03|archiveurl=https://web.archive.org/web/20160403014752/http://www.animenewsnetwork.com/review/neon-genesis-evangelion/dvd-1/by-mike-crandol|deadurl=no}}</ref>}} {{izdvojeni citat|Reputacija "Evangeliona" je iznimno precijenjena. Iako je serija većinom zanimljiva, uporabom konfuznih religijskih referenci u kombinaciji sa slabim, siromašno razvijenim likovima te prosječnih dijaloga između likova, guraju ovu seriju dolje prema jedva nečemu iznad prosjeka, u najboljem slučaju.|Tim Jones<ref>{{cite web|url=http://www.themanime.org/viewreview.php?id=761|author=Tim Jones|work=THEM Anime Reviews|title="Neon Genesis Evangelion" Review|date=|accessdate=10-10-2008|archivedate=2017-04-25|archiveurl=https://web.archive.org/web/20170425034251/http://www.themanime.org/viewreview.php?id=761|deadurl=no}}</ref>}} {{izdvojeni citat|Postoje samo male sitnice koje spriječavaju ovu seriju da zauzme titulu najvećeg kalibra, po mom mišljenju.|Raphael See<ref>{{cite web|url=http://www.themanime.org/viewreview.php?id=142|author=Raphael See|work=THEM Anime Rviews|title=Neon Genesis Evangelion - Review|date=|accessdate=10-10-2008|archivedate=2012-01-24|archiveurl=https://www.webcitation.org/64vPTN6Bm?url=http://www.themanime.org/viewreview.php?id=142|deadurl=no}}</ref>}} {{izdvojeni citat|''Shin Seiki Evangelion'' je bio moj najdraži anime, i još uvijek je moj najdraži anime ikada.|Kal<ref>{{cite web|url=http://www.kal01.com/2011/07/neon-genesis-evangelion-review/|author=Kal|work=Kal101.com|title=Neon Genesis Evangelion - Review|date=3. srpnja 2011|access-date=2012-11-01|archivedate=2011-07-17|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110717085143/http://www.kal01.com/2011/07/neon-genesis-evangelion-review/|deadurl=no}}</ref>}} ==Utjecaj== ''Evangelion'' je ostavio značajan utisak na japansku popularnu kulturu.<ref name=Fujitani/> Isto je tako utjecala na anime, osobito pošto je anime industrija tada bila u opadanju.<ref name=Revolutions/> CNET recenzent Tim Hornyak smatra da je serije revitalizirala i preobrazila ''mecha'' žanr.<ref name= PacRim>{{cite web | last= Hornyak | first= Tim | date= July 16, 2013 | title= Is 'Pacific Rim' a retelling of Japanese anime 'Evangelion'? | url= http://news.cnet.com/8301-17938_105-57593836-1/is-pacific-rim-a-retelling-of-japanese-anime-evangelion/ | publisher= CNET | 7= | access-date= 2015-09-10 | archivedate= 2018-08-19 | archiveurl= https://web.archive.org/web/20180819051428/https://www.cnet.com/news/is-pacific-rim-a-retelling-of-japanese-anime-evangelion/ | deadurl= no }}</ref> U 1980-ima i početkom 1990-ih, anime je bio u blagoj krizi i zabilježio pad proizvodnje<ref>Fontana & Tarò (2007), str. 55</ref> što se poklopilo sa ekonomskom krizom u Japanu.<ref>Fontana & Tarò (2007), str. 60</ref> ''Evangelion'' je uspostavio nove standarde za anime, pokrenuvši razdoblje "novog serijala japanske animacije",<ref>Fontana & Donati (2013), str. 141</ref> obilježeno inovacijama koje su omogućile tehničku i umjetničku renesansu industrije. Proizvodnja anime serijala dobila je veću autorsku kontrolu, koncentraciju resursa i manji broj, ali zato kvalitetniju količinu epizoda (uglavnom od 13 do 26), režiserski pristup sličan filmu, te veću slobodu od nameta marketinga.<ref>Tavassi (2012), str. 247–248</ref> ''Evangelion'' je utjecao na velik broj kasnijih anime serija, kao što su ''[[Serial Experiments Lain]]'', ''[[Eureka Seven]]'', ''[[RahXephon]]'', ''[[Texhnolyze]]'', ''[[Gasaraki]]'', ''[[Boogiepop Phantom]]'',<ref name="Camp & Davis 2007, str. 249"/> ''[[Blue Submarine No. 6]]'',<ref>Clements & McCarthy (2006), str. 184–185</ref> ''[[Mobile Battleship Nadesico]]'',<ref>Fontana & Tarò (2007), str. 123</ref> ''[[Rinne no Lagrange]]'',<ref>{{cite web|last=Hale|first=Mike|title=Watchlist: 'Lagrange,' Anime With Echoes of 'Evangelion'|url=http://artsbeat.blogs.nytimes.com/2012/02/24/watchlist-lagrange-anime-with-echoes-of-evangelion/?_r=0|publisher=The New York Times|date=24.2. 2012|access-date=2015-09-10|archivedate=2014-10-13|archiveurl=https://web.archive.org/web/20141013135318/http://artsbeat.blogs.nytimes.com/2012/02/24/watchlist-lagrange-anime-with-echoes-of-evangelion/?_r=0|deadurl=no}}</ref> ''[[Dual! Parallel Trouble Adventure]]'',<ref>Clements & McCarthy (2006), str. 167</ref> ''[[Argento Soma]]'',<ref>Fontana & Tarò (2007), str. 126</ref> ''[[The Candidate for Goddess|Pilot Candidate]]'',<ref>Clements & McCarthy (2006), str. 490</ref> ''[[Generator Gawl]]'',<ref>Fontana & Tarò (2007), str. 121</ref> ''[[Brain Powerd]]''<ref>Fontana & Tarò (2007), str. 106</ref> i ''[[Dai-Guard]]''.<ref>Fontana & Donati (2013), str. 137</ref> ''[[FLCL]]'' sadrži aluzije na ''Evangelion'',<ref>Brown (2006), str. 148</ref> kao i Annova vlastita anime serija ''[[Kare Kano]]'', a spominje se i u trećoj epizodi serije ''[[Magical Shopping Arcade Abenobashi]]''.<ref>Fontana & Tarò (2007), str. 161</ref> Reference i posvete nalaze se i u ''[[Koi Koi Seven]]'',<ref>Clements & McCarthy (2006), str. 346</ref> ''[[Hayate the Combat Butler]]'',<ref>{{cite web|title=Hayate the Combat Butler|author=Martin, Theron|url=http://www.animenewsnetwork.com/review/hayate-the-combat-butler-gn-1|date=4.12. 2006|publisher=Anime News Network|access-date=2015-09-10|archivedate=2018-12-07|archiveurl=https://web.archive.org/web/20181207010154/https://www.animenewsnetwork.com/review/hayate-the-combat-butler-gn-1|deadurl=no}}</ref> ''[[Baka and Test]]'',<ref>{{cite web|title=Baka and Test|url=http://www.animenewsnetwork.com/review/baka-and-test/blu-ray+dvd-complete-set|author=Martin, Theron|date=23.9. 2011|publisher=Anime News Network|6=|access-date=2015-09-10|archivedate=2018-12-07|archiveurl=https://web.archive.org/web/20181207015235/https://www.animenewsnetwork.com/review/baka-and-test/blu-ray+dvd-complete-set|deadurl=no}}</ref> ''[[Regular Show]]''<ref>{{cite web | url=https://www.animenewsnetwork.com/interest/2015-04-10/neon-genesis-evangelion-opening-parodied-on-regular-show/.86964 | author=Lamb, Lynzee | title=Neon Genesis Evangelion Opening Parodied on Regular Show | publisher=Anime Netws Network | year=10.4. 2015 | access-date=2015-09-10 | archivedate=2016-03-20 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20160320110417/http://www.animenewsnetwork.com/interest/2015-04-10/neon-genesis-evangelion-opening-parodied-on-regular-show/.86964 | deadurl=no }}</ref> te ''[[Keroro Gunso]]''.<ref>Clements & McCarthy (2006), str. 575</ref><ref>Tavassi (2012), str. 400</ref> Spoj religije i ''meche'' utjecalo je na nekolikojapanskih [[video igre|video igrica]], poput ''[[Xenogears]]''<ref>{{cite web|last=Takahashi|first=Rika|title=Xenogears|url=http://www.ex.org/3.3/38-game_xenogears.html|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120928055802/http://www.ex.org/3.3/38-game_xenogears.html|archivedate=2012-09-28|publisher=EX Magazine|8=|access-date=2015-09-10|deadurl=no}}{{izdvojeni citat|The game starts with a stunning full motion video sequence that feels rather reminiscent of ''Neon Genesis Evangelion.''}}</ref> i ''[[El Shaddai: Ascension of the Metatron]]''.<ref>{{cite web|last=Leigh|first=Alexander|title=Interview: Beautiful, Creative El Shaddai Is Daring To Be Weird|url=http://www.gamasutra.com/view/news/34410/Interview_Beautiful_Creative_El_Shaddai_Is_Daring_To_Be_Weird.php|publisher=Gamasutra|6=|access-date=2015-09-10|archivedate=2020-05-23|archiveurl=https://web.archive.org/web/20200523013614/https://www.gamasutra.com/view/news/34410/Interview_Beautiful_Creative_El_Shaddai_Is_Daring_To_Be_Weird.php|deadurl=no}}{{izdvojeni citat|Not only does ''El Shaddai''—the name of which features the secondary title ''Ascension of the Metatron''—feature a variety of gameplay types and level styles, but it borrows from a number of aesthetic influences. These'll be familiar to fans of popular Japanese anime like ''Neon Genesis Evangelion''&nbsp;...}}</ref> Dizajn i osobine lika Rei Ayanami su ponovno reciklirane u mnogim anime likovima kasnih 1990-ih, poput Ruri Hoshino iz ''[[Nadesico]]'', Ruriko Tsukushima (''The Droplet''),<ref>Azuma (2009), str. 49–50</ref> Miharu (''Gasaraki''),<ref>Clements & McCarthy (2006), str. 221</ref> Anthy Himemiya (''[[Revolutionary Girl Utena]]'') i Lain Iwakura (''Serial Experiments Lain'').<ref>Saito & Azuma (2009), str. 125</ref> Asuku je parodirala Excel (''[[Excel Saga]]''),<ref>Telotte (2008), str. 133</ref> a neke njene sastavnice nalaze se u liku Mai iz ''[[Gunparade March]]''.<ref>Clements & McCarthy (2006), str. 259–260</ref> Keisuke Iwata smatra da se globalno širenje japanske animacije dramatično povećalo zahvaljujući popularnosti ''Evangeliona''.<ref>{{cite web|title=TV Tokyo's Iwata Discusses Anime's 'Road to Survival'|url=http://www.animenewsnetwork.com/news/2009-01-29/tv-tokyo-iwata-discusses-anime-road-to-survival|publisher=Anime News Network|date=29.1. 2009|access-date=2015-09-10|archivedate=2012-07-24|archiveurl=https://archive.today/20120724080920/http://www.animenewsnetwork.com/news/2009-01-29/tv-tokyo-iwata-discusses-anime-road-to-survival|deadurl=no}}</ref> Nakon serije, otaku kultura je stekla široku pozornost.<ref>Azuma (2009), str. 4–5</ref> U Japanu, ''Evangelion'' je izazvao preispitivanje kulturne vrijednosti animea,<ref>Colombo (2005), str. 39</ref> a njegovim uspjehom, žanr SF animea je stekao novu razinu značaja.<ref>Miyao (2002), str. 191-209</ref> Otaku kutlura je postala društveni fenomen.<ref>Azuma (2009), str. 117</ref> Nakon serije, u Japanu je, prema Johnu Lyndenu, ''Evangelion'' potaknuo zanimanje za svicima s Mrtvog mora, kabalom i kršćanstvom.<ref>Lyden (2009), str. 208</ref> Anime režiser [[Makoto Shinkai]] je izjavio da anime duguje "kinematografsku uslugu ''Evangelionu''".<ref>{{cite web| last=Kelts| first=Roland| date=February 17, 2012| title=Shinkai engages intl anime fans| publisher=The Daily Yomiuri| url=http://www.yomiuri.co.jp/dy/features/arts/T120210005792.htm| archiveurl=https://web.archive.org/web/20120217194212/http://www.yomiuri.co.jp/dy/features/arts/T120210005792.htm| archivedate=2012-02-17| access-date=2015-09-10| deadurl=no}}</ref> Anno je reciklirao mnoge stilske metode u igranom filmu ''[[Love & Pop]]'' i animeu ''[[Kare Kano]]''.<ref name="Clements185">Clements & McCarthy (2006), str. 185</ref> Britanski bend [[Fightstar]] je u prvom albumu ''[[Grand Unification (album)|Grand Unification]]'' ukazao na velik utjecaj ''Neon Genesis Evangeliona''.<ref name="Clements185"/> Japanski sastav ''[[Rey (bend)|Rey]]'' je ime dobio po liku Rei Ayanami.<ref>{{cite web|url=http://www.oricon.co.jp/news/music/60445/|title=イケメンアニソンバンドがメジャーデビュー|publisher=Oricon.co.jp|access-date=2015-09-10|archivedate=2014-02-23|archiveurl=https://archive.today/20140223131908/http://www.oricon.co.jp/news/60445/|deadurl=no}}</ref> ==Prodaja robe== {{Quote box | quote = U Japanu, ''Evangelion'' je ogroman izvor industrije trgovine sa prihodima od stotina milijuna $. Prizori biomehaničkih Eva robota su po svemu, od šalica kave do mobitela pa čak i aviona. | source = — Tim Hornyak, ''CNET'' (16.7. 2013)<ref name= PacRim/> | width = 40em | align = right}} Popularnost ''Neon Genesis Evangeliona'' doveo je do trgovine franšizom koja je obrnula 400 milijuna $ dvije godine nakon objave.<ref name="Wong 1996"/> Serija se čvrsto utvrdila na japanskom tržištu, te razvila razne proizvode za potrošače, od mobilnih telefona,<ref name=verge-nervedition>{{cite web|title=Docomo shows off NERV edition SH-06D Evangelion phone|url=http://www.theverge.com/2012/4/3/2921799/evangelion-sh06d-ntt-docomo-anime-contents-expo|website=The Verge|date=3.4. 2012|access-date=2015-09-10|archivedate=2018-07-19|archiveurl=https://web.archive.org/web/20180719233845/https://www.theverge.com/2012/4/3/2921799/evangelion-sh06d-ntt-docomo-anime-contents-expo|deadurl=no}}</ref> laptopa,<ref>Poitras (2001), str. 27</ref> DVD-a, igračaka i telefonskih kartica.<ref name="Fujie142"/> Stilizirani dizajn biomehaničkih Eva robota je isprva kritiziran od poduzeća igračaka zbog toga jer su teške za prizvodnju,<ref>Fujie & Foster (2004), str. 97</ref> a neki su se zabrinuli da se ti modeli "nikada neće prodati".<ref name="Takeda167">Takeda (2002), str. 166–167</ref> [[Sega]] je prihvatila licencirati sve prodaje igračaka i video igrica.<ref name="Takeda167"/> 1997., prodaje razne robe povezane sa franšizom ''Evangeliona'' dosegle su 300 milijuna $,<ref name="Fujie142">Fujie & Foster (2004), str. 142</ref> od čega je 70% otpalo na prodaju laser diskova, glazbenih CD-a, singlica, kompjuterskog softwarea i stripova od tri sveska.<ref name="Fujie142"/> Komercijalna eksploatacija serije za tržište kućnog videa postigla je rekordnu prodaju te ostala jaka i desetljeće nakon toga.<ref>Macwilliams (2008), str. 57</ref> Slava serije porasla je tijekom prodaje na video tržištu, a koje je bilo tri puta veće od prodaje drugih modernih anime serija ili filmova.<ref name="Tavassi 2012, str. 259">Tavassi (2012), str. 259</ref> Serija je značajno doprinjela širenju [[DVD]] formata u Japanu i čak značajno utjecala na cjelokupnu [[Ekonomija Japana|japansku ekonomiju]], pošto joj se prihodi broje u milijardama jena.<ref name="Tavassi 2012, str. 259"/> Dio uspjeha pripisuje se i tome što se stalno objavljuju novi filmovi, zbog čega se stvara dojam da je to "djelo bez kraja" u koje se mogu uključiti razni alternativni završeci, koji pak nagnaju nove obožavatelja da potraže i izvornu seriju.<ref>Ballús & Torrents (2014), str. 283</ref> Procjena iz 2007. je stavila ukupnu vrijednost franšize na 150 milijardi jena (oko 1,5 milijardi $).<ref name=Sponichi>{{cite web|title=「ヱヴァ」総監督　劇場で"緊急声明"|url=http://www.sponichi.co.jp/entertainment/news/2007/02/12/02.html|archiveurl=https://web.archive.org/web/20070214063924/http://www.sponichi.co.jp/entertainment/news/2007/02/12/02.html|archivedate=2007-02-14|publisher=Sponichi Annex|date=12.2. 2007|access-date=2015-09-10|deadurl=no}}</ref><ref>Tavassi (2012), str. 476</ref> == Izvori == {{izvori|3}} ==Literatura== ;Knjige {{refbegin|2|indent=yes|200em}} : {{smallcaps|Azuma, Hiroki}} {{cite book|title=Otaku: Japan's Database Animals|publisher=University of Minnesota Press|year=2009|isbn=978-0-8166-5351-5 |oclc=254528970}} : {{smallcaps|Bolton, Christopher; Csicsery-Ronay, Istvan; Tatsumi, Takayuki }} {{cite book||title=Robot Ghosts and Wired Dreams: Japanese Science Fiction from Origins to Anime|publisher=University of Minnesota Press|year=2007|pages=|isbn=978-0-8166-4974-7| oclc=216934285}} : {{smallcaps|Brown, Stephen T.}}{{cite book|title=Cinema Anime|url=https://archive.org/details/cinemaanimecriti00brow|publisher=[[Palgrave Macmillan]]| oclc=61694887| year=2006|isbn=9781403970602}} : {{smallcaps|Camp, Brian; Davis, Julie}} {{cite book|title=Anime Classics Zettai!: 100 Must-See Japanese Animation Masterpieces|url=https://archive.org/details/animeclassicszet0000camp|year=2007|publisher=Stone Bridge Press, Inc.|isbn=978-1-933330-22-8|oclc=124985401}} : {{smallcaps|Cavallaro, Dani}} {{cite book|title=Anime Intersections. Tradition and Innovation in Theme and Technique|url=https://archive.org/details/animeintersectio0000cava|year=2007|oclc=144547871| publisher=McFarland|isbn=978-0-7864-3234-9}} : {{smallcaps|Clements, Jonathan; McCarthy, Helen}} {{cite book|title=The Anime Encyclopedia: A Guide to Japanese Animation Since 1917|url=https://archive.org/details/animeencyclopedi00clem_0|year=2006|publisher=[[Stone Bridge Press]]|location=Berkeley|isbn=1-933330-10-4|oclc=71237342}} : {{smallcaps|Colombo, Fausto}} {{cite book| title=Atlante della comunicazione: cinema, design, editoria, internet, moda, musica, pubblicità, radio, teatro, telefonia, televisione|publisher=Hoepli Editore| language=italijanski| year=2005| page=| isbn=978-88-203-3359-1}} : {{smallcaps|Fontana, Davide; Donati, R.}} {{cite book| title=La bomba e l'onda. Storia dell'animazione giapponese da Hiroshima a Fukushima|language=italijanski|year=2013|publisher=Bietti|isbn=978-88-8248-282-4| }} : {{smallcaps|Fontana, Davide; Tarò, Andrea}} {{cite book|title=Anime. Storia dell'animazione giapponese 1984–2007|publisher=Il Foglio Letterario|language=italijanski|year=2007|isbn=978-88-7606-160-8}} : {{smallcaps|Fujie, Kazuhisa; Forster, Martin}} {{cite book|title=Neon Genesis Evangelion: The Unofficial Guide|url=https://archive.org/details/neongenesisevang0000kazu|year=2004|publisher=DH Publishing, Inc.|isbn=0-9745961-4-0|oclc=56326204}} : {{smallcaps|Fujitani, T.T.}} {{cite book|title=Perilous Memories: The Asia-Pacific War(s)|url=https://archive.org/details/perilousmemories0000unse|publisher= [[Duke University Press]]|year=2001|isbn=978-0-8223-8105-1| oclc=56924536}} : {{smallcaps|Haslem, Wendy; Ndalianis, Angelaa; Mackie, Chris}} {{cite book|title=Super/Heroes: From Hercules to Superman|publisher=New Academia Publishing|year=2007|isbn=978-0-9777908-4-5|oclc=123026083}} : {{aut|Hornyak, Timothy N.}} {{cite book|title=Loving the Machine: Politics, Culture and Society |url=https://archive.org/details/lovingmachineart0000horn |publisher=Kodansha International|year= 2006|isbn=9784770030122|oclc=63472559}} : {{smallcaps|Ishikawa, Satomi}}{{cite book|title=Seeking the Self: Individualism and Popular Culture in Japan|year=2007|publisher=Peter Lang|isbn=978-3-03910-874-9|oclc=140103062}} : {{smallcaps|Lamarre, Thomas}} {{cite book|title=The Anime Machine: A Media Theory of Animation|url=https://archive.org/details/animemachinemedi0000lama|publisher=[[University of Minnesota Press]]|year=2009|isbn=978-0-8166-5155-9|oclc=351318500}} : {{smallcaps|Ledoux, Trish}} {{cite book|title=Anime Interviews: The First Five Years of Animerica, Anime & Manga Monthly (1992–97)|url=https://archive.org/details/animeinterviewsf0000unse|publisher=Viz Media|year=1997|isbn=978-1-56931-220-9}} : {{smallcaps|Macwilliams, Mark Wheeler}} {{cite book| title=Japanese Visual Culture: Explorations in the World of Manga and Anime| url=https://archive.org/details/japanesevisualcu0000unse_w5i6|year=2008|publisher=M. E. Sharpe|isbn=978-0-7656-3308-8| }} : {{smallcaps|Lyden, John}} {{cite book||title=The Routledge Companion to Religion and Film|url=https://archive.org/details/isbn_9780415448536|publisher=[[Taylor & Francis]]| year=2009| page=|isbn=978-0-415-44853-6| oclc=237881008}} : {{smallcaps|Miller, Gerald Alva Jr.}}{{cite book|title=Exploring the Limits of the Human Through Science Fiction|url=https://archive.org/details/exploringlimitso0000mill|publisher=Palgrave Macmillan|year=2012|isbn=978-1-137-26285-1}} : {{smallcaps|Murakami, Takashi }} {{cite book|title=Little Boy: The Arts Of Japan's Exploding Subculture|url=https://archive.org/details/isbn_9780300102857|publisher=[[Yale University Press]]|year=2005|isbn=978-0-300-10285-7}} : {{smallcaps|Poitras, Gilles}}{{cite book|author= |title=Anime Essentials: Every Thing a Fan Needs to Know|url=https://archive.org/details/animeessentialse0000poit|publisher=[[Stone Bridge Press]]|year=2001||isbn=978-1-880656-53-2| oclc=45633187}} : {{smallcaps|Sadamoto, Yoshiyuki}} {{Cite book|others=Essay by Hideaki Anno; translated by Mari Morimoto, English adaptation by Fred Burke|title=Neon Genesis Evangelion, Vol. 1|year=1998| publisher=VIZ Media LLC| location=San Francisco|isbn=1-56931-294-X}} : {{smallcaps|Sadamoto, Yoshiyuki}} {{cite book|title=Der Mond: The Art of Yoshiyuki Sadamoto - Deluxe Edition|url=https://archive.org/details/00book1540188586|publisher=Kadokawa Shoten|year=1999|isbn=9781569315460}} : {{smallcaps|Saito, Tamak; Azuma, Hiroki}} {{cite book|title=Beautiful Fighting Girl|publisher=[[University of Minnesota Press]]|year=2009|isbn=978-0-8166-5450-5}} : {{smallcaps|Sanenari, Oizumi}} {{cite book |date= 1997|title=As cruel angel - Neon Genesis Evangelion [新世紀エヴァンゲリオン残酷な天使のように]|url= |location= |publisher= Magazine Magazine|pages= 32–33|isbn= 4-906011-25-X}} : {{smallcaps|Takeda, Yasuhiro}} {{Cite book|title=The Notenki memoirs: studio Gainax and the men who created Evangelion|year=2002|publisher=ADV Manga|isbn=1-4139-0234-0| oclc=57693205}} : {{smallcaps|Tavassi, Guido}} {{cite book|title=Storia dell'animazione giapponese: Autori, arte, industria, successo dal 1917 ad oggi|language=italijanski|year=2012|publisher=Tunué|isbn=978-88-97165-51-4}} : {{smallcaps|Telotte, J.P.}} {{cite book|title=The Essential Science Fiction Television Reader|url=https://archive.org/details/essentialscience0000jpte|publisher=[[University Press of Kentucky]]| year=2008| isbn=978-0-8131-2492-6| oclc=229064465}} {{refend}} ;Znanstveni / naučni radovi i časopisi {{refbegin|2|indent=yes|200em}} : {{Smallcaps|Ashby, Madeline}} {{cite journal|title=Epic Fail: Still Dreary, after All These Years|journal=[[Mechademia]]|volume=5|issue=1|year=2010|url=http://muse.jhu.edu/login?auth=0&type=summary&url=/journals/mechademia/v005/5.article02_sub02.html|oclc=726849207}}{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} : {{Smallcaps|Ballús, Andreu; Torrents, Alba G.}} {{cite journal|title=Evangelion as Second Impact: Forever Changing That Which Never Was|journal=[[Mechademia]] |volume= 9|issue=1|year= 2014|doi=10.1353/mec.2014.0014| issn=2152-6648| jstor=}} : {{Smallcaps|Cormick, Craig}} {{cite journal|journal=História, Ciências, Saúde-Manguinhos|issn= 1678-4758|volume=13 |location=Rio de Janeiro |year= 2006|doi=10.1590/S0104-59702006000500011 |title=Cloning goes to the movies}} : {{Smallcaps|Hiroki, Azuma; Furuhata, Yuriko; Steinberg, Marc}} {{Cite journal|year=2007|title=The Animalization of Otaku Culture|journal=Mechademia|volume=2|issue=1|pages=|isbn=978-0-8166-5266-2|doi=10.1353/mec.0.0023|url=http://muse.jhu.edu/login?auth=0&type=summary&url=/journals/mechademia/v002/2.lamarre.html|access-date=2021-03-25|archive-date=2016-03-05|archive-url=https://web.archive.org/web/20160305073034/http://muse.jhu.edu/login?auth=0&type=summary&url=%2Fjournals%2Fmechademia%2Fv002%2F2.lamarre.html|dead-url=no}} : {{Smallcaps|Lamarre, Thomas}} {{cite journal|title=The Multiplanar Image|journal=[[Mechademia]]|volume=1|issue=1|year=2006|doi=10.1353/mec.0.0067}} : {{Smallcaps|Miyao, Daisuke}} {{cite journal|title=Before anime: animation and the Pure Film Movement in pre-war Japan| doi=10.1080/09555800220136356|journal=Japan Forum|volume=24|issue=1|year=2002| issn=0955-5803}} :{{Smallcaps|Napier, Susan J.}}{{cite journal| url=http://www.depauw.edu/site/sfs/backissues/88/napier.html| title=When the Machines Stop: Fantasy, Reality, and Terminal Identity in "Neon Genesis Evangelion" and "Serial Experiments Lain"| publisher=Science-Fiction Studies| year=2002| jstor=4241108| volume=29| issn=0091-7729| issue=3| date=| access-date=2015-09-24| archive-date=2015-09-10| archive-url=https://web.archive.org/web/20150910050729/http://www.depauw.edu/site/sfs/backissues/88/napier.html| dead-url=no}} :{{Smallcaps|Ortega, Mariana}} (2007) {{cite journal|url=http://muse.jhu.edu/login?auth=0&type=summary&url=/journals/mechademia/v002/2.ortega.html|title=My Father, He Killed Me; My Mother, She Ate Me: Self, Desire, Engendering, and the Mother in Neon Genesis Evangelion|volume=2|issue=1|journal=Mechademia|doi=10.1353/mec.0.0010|access-date=2021-03-25|archive-date=2015-09-30|archive-url=https://web.archive.org/web/20150930164315/http://muse.jhu.edu/login?auth=0&type=summary&url=%2Fjournals%2Fmechademia%2Fv002%2F2.ortega.html|dead-url=no}} : {{Smallcaps|Redmond, Dennis}} {{Cite journal|title=Anime and East Asian Culture: Neon Genesis Evangelion|year=2007|journal=Quarterly Review of Film and Video|volume=24|url=http://members.efn.org/~dredmond/Anime.html|doi=10.1080/10509200500486205|access-date=2015-09-08|archive-date=2016-03-05|archive-url=https://web.archive.org/web/20160305032831/http://members.efn.org/~dredmond/Anime.html|dead-url=no}} : {{Smallcaps|Savoy, Katherine}} {{cite journal|journal=Japanese Studies|title=The Artificial Restoration of Agency through Sex and Technology in Neon Genesis Evangelion|year=2014|url=http://japanesestudies.org.uk/ejcjs/vol14/iss3/savoy.html|issue=1|volume=14|access-date=2015-09-10|archive-date=2015-10-23|archive-url=https://web.archive.org/web/20151023101411/http://www.japanesestudies.org.uk/ejcjs/vol14/iss3/savoy.html|dead-url=no}} : {{Smallcaps|Thouny, Christophe}} {{Cite journal|title=Waiting for the Messiah: The Becoming-Myth of "Evangelion" and "Densha otoko"|year=2009|journal=Mechademia|volume=4|issue=1|url=http://muse.jhu.edu/journals/mec/summary/v004/4.thouny.html|isbn=978-0-8166-6749-9|doi=10.1353/mec.0.0066}} {{refend}} == Vanjske veze == {{WProjekti |commonscat = Neon Genesis Evangelion }} === Službeni site === * [http://www.gainax.co.jp/anime/eva/index.html Shin Seiki Evangelion - Gainaxov službeni website] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20010402055013/http://www.gainax.co.jp/ |date=2001-04-02 }} {{ja}} * [http://www.evangelion.co.jp/ Evangelion site od King Records] {{ja}} === Siteovi sa informacijama === * {{imdb naslov|id=0112159|naslov=Shin Seiki Evangelion}} * [http://www.animenewsnetwork.com/encyclopedia/anime.php?id=49 Shin Seiki Evangelion] na Anime News Network Encyclopedia * [http://www.animenfo.com/animetitle,284,prlbgu,neon_genesis_ev.html Shin Seiki Evangelion] na AnimeNFO.com * [http://www.evaotaku.com Eva Otaku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130120192753/http://www.evaotaku.com/ |date=2013-01-20 }} * [http://www.evacommentary.org The Neon Genesis Evangelion Fan-Geeks Commentary Project] * [http://www.eva-armageddon.com Eva Armageddon] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160416025814/http://eva-armageddon.com/ |date=2016-04-16 }} {{Neon Genesis Evangelion}} {{Hideaki Anno}} {{Anime Grand Prix}} {{Authority control}} {{Izabran}} {{TVSvijek|1995|1996}} [[Kategorija:Neon Genesis Evangelion]] [[Kategorija:SF-serije]] [[Kategorija:Dramske serije]] smkrqw5shiepjkzex3ydzaeiruqppml Udruženje za jugoslovensku demokratsku inicijativu 0 205863 42669691 42549770 2026-08-09T07:10:13Z Enciklo 26084 /* Literatura */ Nepotrebno slovo "r" brisano iz naslova knjige pod drugom tačkom 42669691 wikitext text/x-wiki '''Udruženje za jugoslovensku demokratsku inicijativu''' (skraćeno: '''UJDI''') bila je [[politika|politička]] organizacija u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslaviji]]. == Istorijat == Osnovana je u proleće [[1989]]. u [[Zagreb]]u. Njeni članovi bili su uglavnom [[levica|levo]]-[[liberalizam|liberalni]] urbani [[intelektualac|intelektualci]] koji su se zalagali za jedinstvenu socijalističku Jugoslaviju. Predsednik je najpre bio [[Branko Horvat]], a nakon njega [[Nebojša Popov]]. Direktor je bio [[Žarko Puhovski]]. Ostali članovi odbora su bili [[Bogdan Bogdanović]], [[Milan Kangrga]], [[Lev Kreft]], [[Škelcen Malići]], [[Vesna Pešić]], [[Koča Popović]], [[Milorad Pupovac]], [[Ljubiša Ristić]], [[Božidar Gajo Sekulić]], [[Rudi Supek]], [[Ljubomir Tadić]], [[Dubravka Ugrešić]], [[Tibor Várady]], [[Predrag Vranicki]] i [[Nenad Zakošek]]. == U Srbiji == Na parlamentarnim izborima u [[Srbija|Srbiji]] [[1990]]. godine osvojio je jedan mandat (Tibor Várady) sa 0,5% glasova. Na predsedničkim izborima u [[Srbija|Srbiji]] [[9. 12.|9. decembra]] [[1990]]. [[Ivan Đurić]] je bio kandidovan kao zajednički kandidat UJDI i [[Savez reformskih snaga Jugoslavije|Saveza reformskih snaga]] (SRSJ, Federacija reformističkih snaga u Jugoslaviji) i dobio treće mesto sa 5,5% osvojenih glasova. Godine [[1992]], UJDI se u Srbiji udružio sa SRSJ i još nekim političkim grupama u [[Građanski savez Srbije]]. == U Makedoniji == Tokom 1989. godine u Makedoniji (tadašnja Socijalistička Republika Makedonija) osnovana je filijala UJDI-ja. Njezin predsednik bio je profesor d-r [[Ljubomir Cuculovski]]. Pored ostalih, članovi filijale bili su d-r [[Vesna Stojanovska]] i pozorišnji režiser [[Vladimir Milčin]]. Filijala je prestala raditi onako kako se SFRJ raspadala i nestajala kao država, a UJDI se polako gasio sa svojim aktivnostima. == Na Kosovu == U jesen 1989. godine na Kosovu je bila osnovana filijala UJDI-a. Njen je predsednik bio novinar [[Veton Surroi|Veton Suroj]] ({{jez-alb|Veton Surroi}}).<ref>St. 17-18 u {{Cite web |url= http://es.scribd.com/doc/24334836/Koha-Digest-54-1995|title=The lost years. Dossier|accessdate= 27.01.2013|last= |first= |coauthors= |date= 1995 |work= |publisher= Koha (Digest)}}</ref> == Literatura == * John B. Allcock, ''Yugoslavia'', in: ''Political Parties of Eastern Europe, Russia and the Successor States'', 1994, S. 639 ({{ISBN|0-582-25531-7}}) * Branko Horvat, ''The Association for Yugoslav Democratic Initiative'', in: ''Yugoslavism. Histories of a failed idea, 1918-1992'', edited by Dejan Djokić, 2003, S. 298-303 ({{ISBN|1-85065-662-2}}) == Reference == {{reference}} [[Kategorija:Političke stranke u Jugoslaviji]] 2wu83a97m6h3402mosptblcaaz5cw5z Flurbiprofen 0 207403 42669626 42271891 2026-08-09T01:30:11Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669626 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Flurbiprofen.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Flurbiprofen | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = Adfeed, Ansaid, Antadys, Apo-Flurbiprofen | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Flurbiprofen}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = Oftalmički, oralno <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = 4,7 h | excretion = Renalno <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 5104-49-4 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = M01 | ATC_suffix = AE09 | ATC_supplemental = , {{ATC|S01|BC04}} | PubChem = 3394 | PubChemSubstance = 46505550 | IUPHAR_ligand = 4194 | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB00712 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 3277 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = 5130 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 563 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=15 |H=13 |F=1 |O=2 | molecular_weight = 244,261 | smiles = CC(C(O)=O)C1=CC(F)=C(C=C1)C1=CC=CC=C1 | StdInChI = 1S/C15H13FO2/c1-10(15(17)18)12-7-8-13(14(16)9-12)11-5-3-2-4-6-11/h2-10H,1H3,(H,17,18) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = SYTBZMRGLBWNTM-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = 110-111 | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Flurbiprofen''' (po [[IUPAC]]u ''2-(3-fluoro-4-fenil-fenil)propionska kiselina'') spada u grupu [[Nesteroidni antiupalni lijekovi|nesteroidnih antiupalnih lijekova]]. [[Kemijska formula|Hemijska formula]] mu je C<sub>15</sub>H<sub>13</sub>FO<sub>2</sub>. Spada u porodicu derivata fenilalkanoične kiseline. Upotrebljava se za ublažavanje [[upala|upale]] i [[bol]]a kod [[artritis]]a.<ref>{{Cite pmid|21059682}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412}}</ref> Također je poznat po trgovačkom imenu '''ANSAID''' kojeg proizvodi farmaceutska kompanija [[Pfizer]]. R-flurbiprofen je jedini [[enantiomer]] flurbiprofena. Ovaj spoj se trenutno ispituje za upotrebu prilikom tretmana metastatičkog [[rak (bolest)|raka]] [[prostata|prostate]] i [[Alzheimerova bolest|Alzheimerove bolesti]]. Flurbiprofen je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 15 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 244,261 [[Jedinica atomske mase|Da]]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o}}</ref> (''ALogP'') || 3,7 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,6 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å<sup>2</sup>]]) || 37,3 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Flurbiprofen}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00712 Flurbiprofen] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140415223523/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00712 |date=2014-04-15 }} {{Nesteroidni antiupalni lijekovi}} {{stub-med}} [[Kategorija:Antiinflamatorni agensi]] [[Kategorija:Analgetici]] [[Kategorija:Antipiretici]] [[Kategorija:Nesteroidni antiinflamatorni lekovi]] [[Kategorija:Karboksilne kiseline]] [[Kategorija:Organofluoridi]] ktyrklcoutmdysh5w9xy9ylqcazsb0p Ferentino 0 208639 42669567 41645697 2026-08-08T23:04:14Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669567 wikitext text/x-wiki {{Infobox Italian comune | name = Ferentino | official_name = Comune di Ferentino | native_name = | image_skyline = Santa Maria Maggiore Ferentino.JPG | imagesize = | image_alt = | image_caption = Crkva Santa Maria Maggiore | image_shield = Ferentino-Stemma.png | shield_alt = | image_map = | map_alt = | map_caption = | pushpin_label_position = | pushpin_map_alt = | latd = 41 |latm = 41 |lats = |latNS = N | longd = 13 |longm = 15 |longs = |longEW = E | coordinates_type = | coordinates_display = title | coordinates_footnotes = | region = [[Lacij|Lazio]] | province = [[Frosinone (provincija)|Frosinone]] (FR) | frazioni = Porciano | mayor_party = | mayor = Antonio Pompeo | area_footnotes = | area_total_km2 = 80 | population_footnotes = | population_total = 20985 | population_as_of = 2008 | pop_density_footnotes = | population_demonym = Ferentinesi ili Ferentinati | elevation_footnotes = | elevation_m = 393 | twin1 = | twin1_country = | saint = St. Ambrose | day = May 1 | postal_code = 03013 | area_code = 0775 | website = {{official website|http://www.comune.ferentino.fr.it}} | footnotes = }} '''Ferentino''' grad i sjedište istoimene općine (''[[comune]]'') u [[Italija|Italliji]], smještene oko 65&nbsp;km jugoistočno od [[Rim]]a, u [[frosinone (provincija)|provinciji Frosinone]] koja pripada [[Lacij]]u. Nalazi se na brdu oko 400 m nadmorske visine, na masivu [[Monti Ernici]]ju. Ima izuzetno dugu i bogatu historiju. U [[Stari vijek|Starom vijeku]] je bio poznat kao ''Ferentinum'', te se prvi put spominje kao sjedište [[Italski narodi|italskog]] plemena [[Hernici]]. Godine [[364. pne.]] su ga osvojili [[Rimska Republika|Rimljani]]. Za razliku od drugih hernicijskih naselja je ostao vjeran Rimljanima, za što je [[195. pne.]] nagrađen tako što su mu građani dobili [[rimsko državljanstvo]], a grad je kasnije dobio status ''[[municipium]]a''. Zbog relativne izoliranosti i nepristapuačnosti, ali i blizine [[Via Latina|Via Latine]], rimske vlasti su ga često koristile za pritvaranje važnih talaca. U srednjem vijeku je služio kao papski rektorat. Iz tog doba potiču romanička katedrala sagrađena [[1118]]. kao i manja [[gotička arhitektura|gotička]] crkva Santa Maria Maggiore (13-14. vijek). Grad je stekao reputaciju zbog vještine svojih [[zanat]]lija, posebno u izradi [[tekstil]]a i [[cigla|opeka]]. Nakon [[drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] se u njemu razvila [[farmaceutska industrija]]. == Gradovi-pobratimi == * {{flagicon|Rusija}} [[Jekaterinburg]], [[Rusija]] * {{flagicon|Italija}} [[San Severino Marche]], [[Italija]] * {{flagicon|SAD}} [[Rockford (Illinois)|Rockford]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] == Vanjske veze == {{Commonscat|Ferentino}} * [http://www.ferentino.eu/ Ferentino.eu - Ferentino: history, people and sightseeing] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090304130755/http://www.ferentino.eu/ |date=2009-03-04 }} * [http://www.associazioneilcartello.it/ Il Cartello - an artists collective promoting a large number of cultural activities in Ferentino] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060821125333/http://www.associazioneilcartello.it/ |date=2006-08-21 }} * {{cite web |url=http://pleiades.stoa.org/places/432830 |title=Places: 432830 (Ferentinum) |author=Purcell, N., R. Talbert, T. Elliott, S. Gillies |accessdate=March 8, 2012 8:23 am |publisher=Pleiades}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Gradovi u Laciju]] p81klhd6qo1waxvvnkzwem38cy9ua6w Eisleben 0 210361 42669490 42337943 2026-08-08T15:16:44Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669490 wikitext text/x-wiki {{Grad u Nemačkoj | naziv = Luterštat Ajsleben | izvorni_naziv = ''Lutherstadt Eisleben'' | slika = Lutherstadt Eisleben Markt.jpg | opis_slike = Luterštat Ajsleben | gradska_zastava = | grb = DEU Eisleben COA.svg | država = [[Nemačka|NJemačka]] | pokrajina = [[Saksonija-Anhalt]] | lokacija = | osnivanje = | stanovništvo = 26.190<ref>Broj stanovnika po [http://web.archive.org/web/20100919050210/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/AdministrativeUebersicht,templateId=renderPrint.psml njem. Saveznom zavodu za statistiku]. [http://web.archive.org/web/20100827050647/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/Archiv/GV2000VJ/2Q__30062010__Auszug,property=file.xls Stanje] 30. 6. 2010.</ref> | gustina = 182 | aglomeracija = | površina = 143,8 | gšir = 51.51667 | gduž = 11.55 | nadmorska_visina = 114 | registarska_oznaka = MSH | pozivni_broj = 03475,034773,034776 | poštanski_kod = 06295 | dan_grada = | veb-strana = [http://www.eisleben.eu www.eisleben.eu] | gradonačelnik = ''Jutta Fischer'' | stranka = | ije = da }} '''Eisleben''' je [[nemačka|njemački]] grad u pokrajini [[Saksonija-Anhalt|Saska-Anhalt]], poznat kao rodno mjesto [[Martin Luther|Martina Luthera]], te je njegovo službeno ime '''Lutherstadt Eisleben'''. Grad se nalazi na pola puta željezničke pruge od [[Kassel]]a do [[Halle (Saale)|Hallea]]. Podijeljen je na stari (''Altstadt'') i novi grad (''Neustadt'') koji je stvoren kao naselje rudara u 14. stoljeću. Eisleben je bio glavni grad okruga ''Mansfelder Land'', te je sjedište ''Verwaltungsgemeinschafta'' ("kolektivna općina") Lutherstadt Eisleben. [[Datoteka:Eisleben-1647-Merian.jpg|mini|lijevo|Eisleben na [[bakropis]]u iz 1647. god. ([[Matthäus Merian]]).]] == Historija == Eisleben je prvi put spomenut 997. god. kao tržno mjesto '''''Islebia''''' koje je 1180. god. postalo gradom. U Eislebenu je 1256. godine rođena [[Sveta Gertruda]], [[benediktinci|benediktinska]] [[abba (otac)|opatica]], u vrijeme kada je grad pripadao [[Tiringija|Tiringiji]] u sklopu [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]]. Eisleben je od 15. stoljeća pripadao grofovima [[Mansfeld]]a, dok nije potpao pod [[Saksonija|Saski]] elektorat 1780. god. U to vrijeme grad je procvjetao zahvaljujući rudnicima bakra i srebra. U njemu je 10. listopada 1483. god. rođen i Martin Luther, u ulici poznatoj kao '' Lange Gasse''. Njegov otac je, poput mnogih stanovnika, bio rudar koji se preselio u Mansfeld godinu dana nakon Martinova rođenja. Iako je većinu života proveo u [[Wittenberg]]u, Martin Luther je često propovijedao u Eislebenu te je tu i umro 1546. god. Eisleben je iskoristio ove činjenice i već 1689. pokrenuo "vjerski turizam", kao pionir u Njemačkoj. God. 1815., pripada Saskoj provinciji [[Pruska|Kraljevine Prusije]], a nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] spada u novoosnovanu pokrajinu [[Nemačka Demokratska Republika|DDR]]-a, Saska-Anhalt. == Znamenitosti == God. 1997.,'' Kuća rođenja'', ali i ''Kuća smrti'' Martina Luthera proglašene su [[UNESCO]]-vom [[svetska baština|svjetskom baštinom]]. Prva je najstarija kuća u gradu, ali značajno obnovljena u [[historicizam|historicističkom]] stilu u 19. st., dok je druga pretvorena u Lutherov muzej. U gradu se nalaze i crkve ''Sv. Petra i Pavla'' (gdje je Martin Luther kršten) i ''Crkva sv. Andrije'' u kojoj je izveo svoju posljednju propovijed. <gallery> file:Luther Eisleben01.jpg|<center>Spomenik [[Martin Luther|Martinu Lutheru]] ([[Rudolf Siemering]]) file:Luthers Birth House- School for the Poor-1.jpg|<center>Rodna kuća Martina Luthera file:Luthers Sterbehaus Eisleben.jpg|<center>Kuća u kojoj je umro Martin Luther file:Eisleben-001.jpg|<center>Crkva sv. Andrije </gallery> == Međunarodna saradnja == <div style="width:30%"> {{partnerstvo_gradova_zaglavlje}} {{partnerstvo_gradova_red|[[Raismes]]|[[Francuska]]|partnerstvo|[[1962]]}} {{partnerstvo_gradova_podnožje|Izvor<ref>[http://www.rgre.de/rgre-partnerschaften/?dt_orgname=Lutherstadt%20Eisleben&dt_plz=&dt_einwohnerzahl_min=&dt_einwohnerzahl_max=&dt_bundesland=&aus_orgname=&aus_plz=&aus_land=&aus_kontinent=&partner_seit_von=&partner_seit_bis=&partner_form=&submit=Suche Savjet opština i regiona Evrope - Pregled međuopštinske saradnje], Pristupljeno 30. 6. 2010.</ref>}} </div> == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{BergerGeographischeNamenInDeutschland}} * {{FulbrookConciseHistoryOfGermany}} * {{ShawUrbanHistoricalGeography}} * {{HomeGermany}} * {{HammDemographicChange}} * {{BerghahnModernGermany}} * {{KleinerAtlas}} * {{GrosserAtlas}} {{refend}} == Vanjske veze == === Ostali projekti === {{WProjekti |commonscat=Eisleben |commonscatsh=Eisleben }} * [http://whc.unesco.org/en/list/783 Lutherova mjesta u Eislebenu i Wittenbergu] na službenim stranicama UNESCO-a * [http://www.lutherstadt-eisleben.de Službena stranica grada] * [http://www.sacred-destinations.com/germany/eisleben.htm Lutherova mjesta u Eislebenu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090912172605/http://www.sacred-destinations.com/germany/eisleben.htm |date=2009-09-12 }} {{Nezavisni gradovi i opštine u okrugu Mansfeld-Sidharc}} {{Svjetska baština u Njemačkoj}} [[Kategorija:Gradovi u Saksoniji-Anhaltu]] [[Kategorija:Svjetska baština u Njemačkoj]] kmlg7bb6lh1s4iobhc06otbrxvn19yw Efekt staklenika 0 211457 42669480 42422308 2026-08-08T14:47:09Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669480 wikitext text/x-wiki [[datoteka:Greenhouse Effect (2017 NASA data).svg|mini|desno|350px|Prikaz izmjena [[energija]] i ravnoteže na Zemlji između izvora ([[Sunce]]), Zemljine površine, [[Zemljina atmosfera|Zemljine atmosfere]] i neizbježnog gubitka u [[svemir]]. Mogućnost atmosfere da propušta velik postotak vidljive [[Sunčeva svjetlost|Sunčeve svjetlosti]] koja zagrijava Zemlju (a dio te energije se ponovo emitira u obliku dugovalnoga [[toplinsko zračenje|toplinskog zračenja]] natrag u atmosferu) i da najveći dio te energije apsorbira se u atmosferi molekulama [[staklenički plinovi|stakleničkih plinova]] i odbija natrag prema Zemlji, naziva se efekt staklenika.]] '''Efekat staklene bašte''' ili '''efekt staklenika''' je proces zagrevanja planete [[Zemlja|Zemlje]] koji je nastao poremećajem energetske ravnoteže između količine zračenja koje Zemljina površina prima od Sunca i vraća u svemir.<ref>[http://www.besplatniseminarskiradovi.com/ZastitaZivotneSredine/EkoloskaKrizaGlobalniProblem.htm „EKOLOŠKA KRIZA KAO GLOBALNI PROBLEM“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140221153201/http://www.besplatniseminarskiradovi.com/ZastitaZivotneSredine/EkoloskaKrizaGlobalniProblem.htm |date=2014-02-21 }}, ''-{besplatniseminarskiradovi.com}-''. Pristupljeno [[1. mart]]a [[2014]].</ref> Deo toplotnog zračenja, koje stiže do zemljine kore, odbija se u atmosferu i, umesto da ode u svemir, apsorbuju ga neki gasovi u atmosferi i ponovno dozračuju na Zemlju. Na ovaj način se temperatura Zemljine površine povišava. Gasovi koji najviše doprinose ovom fenomenu su ugljen-dioksid i metan.<ref>[https://web.archive.org/web/20160401165737/http://habitat.org.rs/srpski-%d1%86%d0%b5%d0%bd%d1%82%d0%b0%d1%80-%d0%b7%d0%b0-%d1%81%d1%82%d0%b0%d0%bd%d0%be%d0%b2%d0%b0%d1%9a%d0%b5-%d0%b8-%d0%b6%d0%b8%d0%b2%d0%be%d1%82%d0%bd%d1%83-%d1%81%d1%80%d0%b5%d0%b4%d0%b8%d0%bd/srpski-%d0%b2%d0%b8%d1%88%d0%b5-%d0%be-%d0%bf%d0%be%d1%98%d0%bc%d0%be%d0%b2%d0%b8%d0%bc%d0%b0/srpski-%d0%b5%d1%84%d0%b5%d0%ba%d0%b0%d1%82-%d1%81%d1%82%d0%b0%d0%ba%d0%bb%d0%b5%d0%bd%d0%b5-%d0%b1%d0%b0%d1%88%d1%82%d0%b5/ „Efekat staklene bašte“], Pristupljeno [[2. mart]]a [[2014]].</ref> Atmosfera Zemlje odbija deo (37-39%) energije koju Sunce direktno emituje (pojam pod nazivom [[albedo]]), dok ostatak (zračenje manjih talasnih dužina) pada na tlo i zagreva ga, a tlo potom emituje [[infracrvena svetlost|infracrvene zrake]] (duži talasi) koji, u normalnim okolnostima, uglavnom odlaze u svemir. Međutim ukoliko u atmosferi postoje gasovi koji upijaju ovakvo zračenje, doći će do povećanja temperature atmosfere. To se dogodilo sa atmosferom Zemlje u poslednjem veku.<ref>[http://www.slideshare.net/dusanjerkovic/sta-je-efekat-staklene-baste-bulatovi-nedi-marjanovi „Šta je efekat staklene bašte“], Dušan Jerković, ''-{slideshare.net}-'', [[21. maj]] [[2012]]. Pristupljeno [[2. mart]]a [[2014]].</ref> Ukratko, Sunce emituje energiju raznih talasnih dužina, dobar deo toga stigne do Zemljine površine, doprinosi stvaranju i održavanju svog života na Zemlji, a deo tog zračenja potom biva emitovan u svemir i priroda je u ravnoteži. Ako nešto zadrži deo tog zračenja, ravnoteža se kvari i nastaju problemi. Ono što zadrži zračenje je poznato pod nazivom [[gasovi staklene bašte]], a problemi koji nastaju su poznati pod nazivom [[globalno zagrevanje]]. Atmosferski gasovi prvenstveno ugljen-dioksid i vodena para, u atmosferi stvaraju efekat staklene bašte i održavaju prosečnu temperaturu na Zemlji oko 15 stepeni. Bez ovih gasova prosečna temperatura bi bila -18 stepeni. == Efekat == [[datoteka:Air pollution by industrial chimneys.jpg|mini|desno|[[Onečišćavanje zraka]] pojačava staklenički učinak.]] Efekat nastaje na sličan način kao u [[staklena bašta|stakleniku]], gde [[Sunce|Sunčevi]] zraci vidljivog i ultraljubičastog dela spektra prodiru kroz staklo i greju tlo ispod stakla. Tlo potom emituje infracrveno zračenje koje ne može proći kroz staklo, zadržava se unutra i tlo ostaje zagrejano. Usled toga je u staklenicima mnogo toplije nego izvan njih. Na isti način se ponaša i planeta Zemlja ukoliko postoji neka materija koja će se ponašati kao stakleni krov. Prilikom izbacivanja iz fabričkih dimnjaka i auspuha automobila, ugljenik(-{IV}-)-oksid (poznatiji kao [[ugljen-dioksid]]) i ostali štetni gasovi formiraju omotač oko Zemlje koji propušta toplotu da prodre do površine, ali ne i da se vrati u [[svemir|vasionu]]. Na ovaj način površina Zemlje postaje sve toplija i iz godine u godinu temperature su sve više. Razlog koji dovodi do efekta staklene bašte, usled kojeg dolazi do zagrevanja površine Zemlje drugačiji je od onog u staklenoj bašti, gde do zagrevanja dolazi usled smanjene cirkulacije vazduha i mešanja zagrejanog vazduha, a ne zbog same apsorbcije Sunčevog zračenja. Ipak, ovaj pojam je široko rasprostranjen i opšte prihvaćen. === Gasovi staklene bašte === {{poseban članak|Scenariji emisije gasova staklene bašte}} * [[Voda|Vodena para]] (-{H}-<sub>2</sub>O) * [[Ugljen-dioksid]] (-{CO}-<sub>2</sub>) * [[Metan]] (-{CH}-<sub>4</sub>) * -{[[CFC]]}- · -{[[HCF]]}- · -{[[PHC]]}- (takođe i ''-{F}- gasovi'', [[fluorisani ugljovodonici]]) * [[Azotsuboksid]] (-{N}-<sub>2</sub>O) * [[Sumpor heksafluorid]] (-{SF}-<sub>6</sub>) [[Koncentracija]] ovih gasova u atmosferi (osim vodene pare) raste usled [[čovek]]ovog delovanja. == Posledice == [[datoteka:Mauna Loa CO2 monthly mean concentration.svg|mini|desno|Povećanje atmosferske razine [[ugljikov dioksid|ugljikovog dioksida]] (CO<sub>2</sub>) u zadnjih 50 godina. ]] * Porast temperature za 1,5 – 4,5&nbsp;°C na 100 – 150 godina * Topljenje [[Polarni regioni|polarnog]] leda * Porast nivoa [[More|mora]] * Povećanje isparavanja mora i, takođe, povećanje [[oblačnost]]i Smatra se da je zbog ekstremnog povećanja temperatura živi svijet na Zemlji sve ugroženiji.<ref>[http://www.slideshare.net/nadicagrujicic/efekat-staklene-bate „Efekat staklene bašte“], Nadica Grujić, ''-{slideshare.net}-'', [[7. april]] [[2011]]. Pristupljeno [[1. mart]]a [[2014]].</ref> Sve više izumiru razne biljne i životinjske vrste. Mnogima može izgledati nerealno da će biti nečeg lošeg u tome što će na planeti biti malo toplije, međutim globalni porast temperature bi mnogo uticao na uslove života na našoj planeti, a možda bi čak doveo do toga da život ljudi na planeti više i ne bude moguć.<ref>[http://www.pmf.ni.ac.rs/pmf/konferencije/ekofizika/staklena%20basta.pdf „Efekat staklene bašte i globalno zagrevanje“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140630140023/http://www.pmf.ni.ac.rs/pmf/konferencije/ekofizika/staklena%20basta.pdf |date=2014-06-30 }}, Milošević Milan, ''[[Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Nišu|Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Nišu - zvanični sajt]]''. Pristupljeno [[2. mart]]a [[2014]].</ref> == Reference == {{reflist|2}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Greenhouse effect}} [http://www.astrozmaj.com/system/izborposla/nauka/razmislite/efekat.html Efekat staklene bašte] [http://www.b92.net/zivot/vesti.php?nav_id=317694 Efekat staklene bašte u Srbiji] [https://web.archive.org/web/20140302191618/http://www.ecotopia.rs/active/sr-latin/home/q__a.html Ecotopia - pitanja i odgovori] [http://www.ff.bg.ac.rs/Katedre/KFAMJGPL/globalno_zagrevanje_kolarac.pdf Globalno zagrevanje - Kolarac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201120050011/http://www.ff.bg.ac.rs/Katedre/KFAMJGPL/globalno_zagrevanje_kolarac.pdf |date=2020-11-20 }} [https://web.archive.org/web/20140904223146/http://www.forum-mne.com/ekologija/efekat-staklene-baste Efekat staklene bašte] {{Historija fizike}} [[Kategorija:Meteorologija]] [[Kategorija:Ekologija]] [[Kategorija:Klimatologija]] [[Kategorija:Globalno zagrevanje]] foq9ui19mswrhn2xkz436zp5t5cp09e Prešov 0 212518 42669458 42546714 2026-08-08T13:44:56Z Aca 108187 + 42669458 wikitext text/x-wiki {{Druga upotreba|okrug|Okrug Prešov}} {{Naselje | ime = Prešov | ime_genitiv = | izvorno_ime = | translit_jezik1 = | translit_jezik1_vrsta = | translit_jezik1_info = | translit_jezik1_vrsta1 = | translit_jezik1_info1 = | translit_jezik1_vrsta2 = | translit_jezik1_info2 = | translit_jezik1_vrsta3 = | translit_jezik1_info3 = | translit_jezik1_vrsta4 = | translit_jezik1_info4 = | translit_jezik1_vrsta5 = | translit_jezik1_info5 = | translit_jezik1_vrsta6 = | translit_jezik1_info6 = | translit_jezik2 = | translit_jezik2_vrsta = | translit_jezik2_info = | translit_jezik2_vrsta1 = | translit_jezik2_info1 = | translit_jezik2_vrsta2 = | translit_jezik2_info2 = | translit_jezik2_vrsta3 = | translit_jezik2_info3 = | translit_jezik2_vrsta4 = | translit_jezik2_info4 = | translit_jezik2_vrsta5 = | translit_jezik2_info5 = | translit_jezik2_vrsta6 = | translit_jezik2_info6 = | slika_panorama = Presov city centre.jpg | veličina_slike = 250px | opis_slike = Centar Prešova | slika_zastava = Presov-presov-flag.svg | slika_zastava_veličina = 160px | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = Coat of Arms of Prešov.svg | slika_grb_veličina = 100px | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi = 49 | širina-minute = 00 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 21 | dužina-minute = 14 | dužina-oznaka = E | lokacija_ime = [[Popis država|Država]] | lokacija_info = {{flagcountry|SVK}} | lokacija1_ime = [[Pokrajine Slovačke|Pokrajina]] | lokacija1_info = [[Datoteka:Coat of Arms of Prešov Region.svg|x20px|Grb Prešovski]] [[Prešovský kraj|Prešovski]] | lokacija2_ime = | lokacija2_info = | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | utemeljenje1_ime = | utemeljenje1_datum = | utemeljenje2_ime = | utemeljenje2_datum = | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = [[Gradonačelnik]] | ime_vođe = Andrea Turčanová | stranka_vođe = | titula_vođe1 = | ime_vođe1 = | titula_vođe2 = | ime_vođe2 = | titula_vođe3 = | ime_vođe3 = | titula_vođe4 = | ime_vođe4 = | površina_bilješke = | površina_ukupna = {{SK|a}} | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = 250 m | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina = {{Tooltip|{{SK|y}}|{{SK|Y}}}} | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = {{SK|p}} | stanovništvo_gustoća = {{SK|d}} stan./km² | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona = [[CET]] | utc_pomak = +1 | vremenska_zona_DST = [[CEST]] | utc_pomak_DST = +2 | poštanski_broj = 080 01 | pozivni_broj = +421 (0)51 | gradovi_prijatelji = | države_gradova_prijatelja = | prazno_ime = Registarska oznaka | prazno_info = <tt>PO</tt> | prazno1_ime = | prazno1_info = | prazno2_ime = | prazno2_info = | prazno3_ime = | prazno3_info = | prazno4_ime = | prazno4_info = | prazno5_ime = | prazno5_info = | prazno6_ime = | prazno6_info = | web_stranica = [http://www.presov.sk www.presov.sk] | slika_karta = Map slovakia presov.png | veličina_karte =260px | opis_karte = Položaj Prešova na karti Slovačke | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država = | bilješke = |stanovništvo_ref= {{SK|P}} |površina_ukupna_ref= {{SK|A}} |stanovništvo_gustoća_ref=<ref>{{Cite web |title=Hustota obyvateľstva - obce |url=https://datacube.statistics.sk/#!/view/sk/VBD_DEM/om7014rr/v_om7014rr_00_00_00_sk |website=www.statistics.sk |author=Statistical Office of the Slovak Republic (www.statistics.sk) |accessdate=2024-03-28 }} Postavke: ''om7014rr_obc: AREAS_SK''. Vrijednosti za 2023-06-31/2023-07-01.</ref> }} '''Prešov''' ([[mađarski|mađ]]: ''Eperjes'', [[njemački|njem]]: ''Eperies'') je grad u [[Prešovský kraj|Prešovskom kraju]] u istočnoj [[Slovačka|Slovačkoj]]. Grad je upravno središte [[Okrug Prešov|Okruga Prešov]] i Prešovskog kraja. == Geografija == Prešov leži na nadmorskoj visini od 250 metara i zauzima površinu od 70.4&nbsp;km² nalazi se na istočnoj Slovačkoj, na sjevernom dijelu [[Košička doline|Košičke doline]], na ušću rijeke Sekčov u [[Torysa|Torysu]]. Susjedni grad [[Košice]] udaljene je 34&nbsp;km južno, od granice sa [[Poljska|Poljskom]] udaljen je 50&nbsp;km, dok je od glavnog grada Slovačke [[Bratislava|Bratislave]] udaljen 410&nbsp;km. == Historija == Postojanje života na području Prešova zabilježeno je još u [[paleolitik]]u. Najstariji otkriveni alati i [[mamut]]ske kosti su od prije 28.000 godina. Stalno naselje datira iz 8. stoljeća. Do kraja 11. stoljeća grad je postao dio [[Ugarska|Ugarske]], a Mađari su naselili grad. Prema legendi današnji grad je osnovao [[1132.]] [[Bela II. Slijepi]]<ref>{{cite web | publisher = Protestáns Honlap| url=http://www.lutheran.hu/z/honlapok/protestans/felvidek/eperjes| title = Eperjes (Prešov, Eperies Sk) | date = | accessdate = 13 August 2008 | language = Hungarian, Slovak, German, English}}</ref> Prvi pisani zapis o Prešovu datira iz [[1247.]] u dokumentu [[Bela IV.]] U 15. stoljeću Prešov je pristupio savezu pet gradova istočne Slovačke ([[Bardejov]], [[Levoča]], [[Košice]], Prešov, i [[Sabinov]]). Godine [[1870.]] izgrađena je željeznica iz Košica do Prešova. Krajem 19. stoljeća, grad uveo struju, telefon, telegraf i kanalizaciju. [[1887.]] požar uništio veliki dio grada. Godine [[1918.]] Prešov je postao dio nove države [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]]. == Stanovništvo == {{SK|pop}} Grad Prešov je [[2005]]. godine imao 91.621 stanovnika. Prema etničkoj pripadnosti najviše je bilo * [[Slovaci]] 93,7%, * [[Romi]] 1,4% , * [[Rusini]]1,2% * [[Ukrajinci]] 1,1% * [[Česi]] 0,8% * [[Mađari|Mađara]] 0,2%.<ref name="statistics">{{cite web | title = Municipal Statistics | publisher = Statistički zavod Slovačke | url = http://www.statistics.sk/mosmis/eng/run.html | accessdate = 28. 12. 2007. | archive-date = 2007-11-16 | archive-url = https://web.archive.org/web/20071116010355/http://www.statistics.sk/mosmis/eng/run.html | dead-url = yes }}</ref> Prema vjeroispovijesti najviše je [[rimokatolici|rimokatolika]] 66,8%, [[ateisti|ateista]] 13,6%, [[Grkokatolici|grkokatolika]] 8,9%, a [[luterani|luterana]] 4,8% i [[pravoslavci|pravoslavaca]] 1,68%.<ref name="statistics"/> == Gradovi prijatelji == * {{ZD|ČEŠ}} [[Prag|Prague 10]], [[Češka]] * {{ZD|MAĐ}} [[Nyíregyháza]], [[Mađarska]] * {{ZD|GRČ}} [[Keratsini]], [[Grčka]] * {{ZD|FRA}} [[La Courneuve]], [[Francuska]] * {{ZD|UKR}} [[Mukacheve]], [[Ukrajina]] * {{ZD|SAD}} [[Pittsburgh, Pennsylvania]], [[SAD]] * {{ZD|NJE}} [[Remscheid]], [[Njemačka]] * {{ZD|IZR}} [[Rishon LeZion]], [[Izrael]] == Izvori == {{reflist}} == Vanjske veze == * {{Zvanični veb-sajt}} {{sk}} === Ostali projekti === {{WProjekti |commonscat= Prešov |commonscatsh= Prešov }} [[Kategorija:Gradovi u Slovačkoj]] [[Kategorija:Prešovski kraj]] [[Kategorija:Okrug Prešov]] n7zjki0lyo91p7037rifr90ncak3lvg 1204. 0 223618 42669731 42669371 2026-08-09T11:04:35Z Alekol 2231 42669731 wikitext text/x-wiki {{godina nav}} [[File:ConquestOfConstantinopleByTheCrusadersIn1204.jpg|thumb|Pad Carigrada.]] {{godina u drugim kalendarima|1204}} Godina '''1204.''' ('''[[rimske brojke|MCCIV]]''') bila je [[prijestupna godina koja počinje u četvrtak]] po [[julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]]. == Događaji == * [[1. 1.]] - Umro je kralj Norveške [[Haakon III]], za kralja je proglašen mali Guttorm (ca. 4), ali umire već u avgustu. Faktički regent je Haakon Ludi. * ca. [[27. 1.]] - U Carigradu je došlo do narodne bune. [[Vizantijski senat]], sveštenstvo i rulja biraju Nikolu Kanava, nasuprot [[Aleksije IV Anđeo|Aleksija IV Angela]] ali on to ne želi. Dvoranin [[Aleksije V Duka|Aleksije Duka]] je zatvorio careve [[Isak II Anđeo|Isaka II Angela]] (koji umire sutradan) i [[Aleksije IV Anđeo|Aleksija IV Angela]]. * [[28. 1.]] &ndash; Umro je [[Bizantski car]] [[Isak II Anđeo]]. * ca. [[5. 2.]] &ndash; [[Aleksije V Duka]], zvani Murcuflos, Obrvar, proglašen za [[bizantski car|bizantskog cara]]. Blagajna je prazna pa uzima novac od aristokratije; zatvara gradska vrata za krstaše ne dopušta im snabdevanje. ** [[Henrik Flandrijski]] je ovih dana porazio Aleksijev napad, kada se vraćao iz ekspedicije snabdevanja i napada na jedan zamak. Izgubljen je carski znak i ikona Panagija Nikopojos. * ca. 8. 2. - Aleksije V pregovara sa mletačkim duždem [[Enrico Dandolo|Enricom Dandolom]], ali ga napada krstaška konjica. Zbačeni Aleksije IV je verovatno ubijen u ovo vreme. * [[21. 2.|21]] - [[23. 2.]] - Srednjovekovni solarni maksimum: u japanskom [[Kyōto|Kyōtu]] osmatraju [[Polarna svjetlost|polarnu svjetlost]], što bilježi pjesnik [[Fujiwara no Teika]] u dnevniku ''Meigetsuki''. * mart - Proterivanje Latina iz Carigrada. * [[9. 4.]] - Prvi krstaški napad na Carigrad je odbijen. * 12-[[13. 4.]] &ndash; [[Četvrti križarski rat]]: [[Križari]] na juriš [[Pad Carigrada (1204)|zauzimaju]] [[Carigrad]] te pljačkaju i pustoše grad sljedeća 3 dana, nakon požara podmetnutog u borbama. ** Aleksije V beži u Trakiju. [[Konstantin Laskaris]] je 12-tog izabran za novog cara, ali pošto niko ne želi da se bori ([[Varjaška garda]] nije plaćena), sutradan beži iz grada. Vaseljenski patrijarh [[Jovan X Carigradski|Jovan X]] je nakon pada grada pobegao u Trakiju (umire 1206, a prvi nikejski patrijarh će biti [[Mihajlo IV Carigradski|Mihajlo IV]] 1208-12). ** [[Venecijanska Republika|Mlečani]] uzimaju drevne statue od kojih će nastati [[konji svetog Marka]]. ** [[Frankokratija]]: krstaši su podelili deo carskih teritorija. ** Vizantijski naslednici su [[Nikejsko Carstvo]], [[Trapezuntsko Carstvo]] i [[Epirska Despotovina]]. * 23. 4.? - [[Aleksej I Trapezuntski|Aleksej Veliki Komnin]] je sa bratom [[David Komnin|Davidom]] stigao iz Gruzije u [[Trapezunt]] (pre nego što su čuli za latinsko osvajanje Carigrada). David će povesti pohod u Paflagoniju i zauzeti crnomorske gradove. * proleće? - [[Teodor I Laskaris|Teodor Laskaris]] odlazi u Malu Aziju, gde nastupa u ime svog tasta [[Aleksije III Anđeo|Aleksija III Angela]]. Nastanio se u [[Bursa|Brusi]], u regionu od ranije ima još nekoliko lokalnih gospodara. * [[9. 5.]] &ndash; Grof [[Grofovija Flandrija|Flandrije]] i [[Grofovija Hainaut|Hainauta]] [[Balduin I od Carigrada|Balduin]] je izabran za [[Latinsko Carstvo|latinskog cara]] u Carigradu, okrunjen je 16. 5. u Aja Sofiji (do 1205). Mlečanski subđakon [[Tommaso Morosini]] je izabran za (latinskog) patrijarha (do 1211). ** Mislilo se da će [[Bonifacije Monferatski]] biti car, ali su Mlečani bili protiv; on će uspostaviti [[Kraljevina Solun|Kraljevinu Solun]] nakon kraćeg sukoba sa Balduinom. * jun? - Umro je [[Rumski Sultanat|rumski]] sultan Sulejman II, nasleđuje ga sin Kilič Arslan III, ali dogodine se vraća njegov stric Kejhusrev I. * [[12. 8.]] - Umro je [[Bertold IV., vojvoda Meranije]] i istarski markgrof. [[Vojvodstvo Meranija|Meraniju]] nasleđuje Oto I (do 1234) a Istru i Kranjsku Henrik II (do 1228). * [[26. 8.]] - Po želji obolelog ugarskog kralja Emerika, mali princ [[László III, kralj Ugarske|Ladislav]] (ca. 4) je krunisan za kralja. * septembar - Bonifacije Monferatski je krenuo u Grčku da preuzme kraljevstvo. S njim je u početku i [[Mihajlo I Komnin Duka]] koji će se uskoro osamostaliti u Epiru. * [[8. 11.]] - Papin legat je krunisao bugarskog vladara [[Kalojan]]a za kralja; dan ranije je bugarskog patrijarha Vasilija posvetio za primasa bugarsko-vlaške crkve (Kalojan se interno naziva carem). ** Kalojan pretenduje na delove Trakije, što ga dovodi u sukob sa Latinima. * [[30. 11.]] - Umro je [[Imre, kralj Ugarske]], nasljeđuje ga mali sin Ladislav. Povjeren je stricu [[András II, kralj Ugarske|Andriji]]. Kraljica majka Konstanca će pobjeći sa Ladislavom u Austriju, kod rođaka [[Leopold VI od Austrije|Leopolda]]. * decembar - [[Aleksije V Duka]] je pogubljen od Latina u Carigradu, pošto je osuđen za izdaju Aleksija IV. === Kroz godinu === * U prepisci pape Inocenta III i ugarskog kralja Emerika još uvek je aktuelno pitanje krunisanja [[Vukan Nemanjić|Vukana Nemanjića]]. Njegov brat [[Stefan Nemanjić|Stefan]] se verovatno krajem ove ili početkom 1205. vratio na vlast, a Vukan je opet bio udeoni knez. Zemlja je nakon borbi bila pogođena i glađu.<ref>''Istorija s. n. I'', 270</ref> * [[Teodor I Laskaris]] nakon pada Carigrada bježi u [[İznik|Nikeju]] gdje će uspostaviti [[Nikejsko Carstvo]]; [[Bizantsko Carstvo|bizantskim]] državama-nasljednicama također postaju [[Epirska Despotovina]] i [[Trapezuntsko Carstvo]]. * [[Boniface I, markiz od Montferrata|Boniface I od Montferrata]], vođa Četvrtog križarskog rata, osniva [[Solunsko Kraljevstvo]]. * Prvi put se spominje [[Pušća]] kod Zagreba. * U Bavarskoj je osnovan [[Landshut]]. * "Rimska istorija" [[Nikifor Grigora|Nikifora Grigore]] pokriva period 1204-1359. * Osuđene su doktrine [[Amalrik od Bene|Amalrika od Bene]] == Rođenja == {{Main|:Kategorija:Rođeni 1204.}} * == Smrti == {{Main|:Kategorija:Umrli 1204.}} * [[1. 1.]] - [[Haakon III]], kralj Norveške (* ca. 1183) * [[28. 1.]] - [[Isak II Anđeo]], vizantijski car (* [[1156]]) * febr. - [[Aleksije IV Anđeo]], vizantijski car (* ca. 1182) * [[12. 8.]] - [[Bertold IV., vojvoda Meranije]] (* ca. 1159) * [[30. 11.]] - [[Imre, kralj Ugarske]] (* 1174) * [[12. 12.]] - [[Majmonid]], rabin, teolog, polihistor (* 1135-38) * dec. - [[Aleksije V Duka]], vizantijski car (* ca. 1140) * {{circa}} [[Kulin]], bosanski ban ==Vanjske veze== {{commonscat|1204}} [[Kategorija:1204.| ]] [[Kategorija:1200-e]] [[Kategorija:Godine]] a86ehtchzwx9rhb9o3t97d07th7pv0e 42669737 42669731 2026-08-09T11:28:36Z Alekol 2231 42669737 wikitext text/x-wiki {{godina nav}} [[File:ConquestOfConstantinopleByTheCrusadersIn1204.jpg|thumb|Pad Carigrada.]] {{godina u drugim kalendarima|1204}} Godina '''1204.''' ('''[[rimske brojke|MCCIV]]''') bila je [[prijestupna godina koja počinje u četvrtak]] po [[julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]]. == Događaji == * 1203/04 - Zadrani su povratili grad od Mlečana. Pošto ovi spremaju pohod na grad, kao i na Split, čiji im je nadbiskup pomogao, Zadrani se odlučuju pokoriti Mlečanima, kako se ne bi ponovila razaranja iz 1202/3 - nametnuti su im teški uslovi. Rajnerije Dandolo je razvalio jednu palaču na današnjem poluotoku Vranjice kod Solina, Split je prejak.<ref>Klaić, 191</ref> * [[1. 1.]] - Umro je kralj Norveške [[Haakon III]], za kralja je proglašen mali Guttorm (ca. 4), ali umire već u avgustu. Faktički regent je Haakon Ludi. * ca. [[27. 1.]] - U Carigradu je došlo do narodne bune. [[Vizantijski senat]], sveštenstvo i rulja biraju Nikolu Kanava, nasuprot [[Aleksije IV Anđeo|Aleksija IV Angela]] ali on to ne želi. Dvoranin [[Aleksije V Duka|Aleksije Duka]] je zatvorio careve [[Isak II Anđeo|Isaka II Angela]] (koji umire sutradan) i [[Aleksije IV Anđeo|Aleksija IV Angela]]. * [[28. 1.]] &ndash; Umro je [[Bizantski car]] [[Isak II Anđeo]]. * ca. [[5. 2.]] &ndash; [[Aleksije V Duka]], zvani Murcuflos, Obrvar, proglašen za [[bizantski car|bizantskog cara]]. Blagajna je prazna pa uzima novac od aristokratije; zatvara gradska vrata za krstaše ne dopušta im snabdevanje. ** [[Henrik Flandrijski]] je ovih dana porazio Aleksijev napad, kada se vraćao iz ekspedicije snabdevanja i napada na jedan zamak. Izgubljen je carski znak i ikona Panagija Nikopojos. * ca. 8. 2. - Aleksije V pregovara sa mletačkim duždem [[Enrico Dandolo|Enricom Dandolom]], ali ga napada krstaška konjica. Zbačeni Aleksije IV je verovatno ubijen u ovo vreme. * [[21. 2.|21]] - [[23. 2.]] - Srednjovekovni solarni maksimum: u japanskom [[Kyōto|Kyōtu]] osmatraju [[Polarna svjetlost|polarnu svjetlost]], što bilježi pjesnik [[Fujiwara no Teika]] u dnevniku ''Meigetsuki''. * mart - Proterivanje Latina iz Carigrada. * [[9. 4.]] - Prvi krstaški napad na Carigrad je odbijen. * 12-[[13. 4.]] &ndash; [[Četvrti križarski rat]]: [[Križari]] na juriš [[Pad Carigrada (1204)|zauzimaju]] [[Carigrad]] te pljačkaju i pustoše grad sljedeća 3 dana, nakon požara podmetnutog u borbama. ** Aleksije V beži u Trakiju. [[Konstantin Laskaris]] je 12-tog izabran za novog cara, ali pošto niko ne želi da se bori ([[Varjaška garda]] nije plaćena), sutradan beži iz grada. Vaseljenski patrijarh [[Jovan X Carigradski|Jovan X]] je nakon pada grada pobegao u Trakiju (umire 1206, a prvi nikejski patrijarh će biti [[Mihajlo IV Carigradski|Mihajlo IV]] 1208-12). ** [[Venecijanska Republika|Mlečani]] uzimaju drevne statue od kojih će nastati [[konji svetog Marka]]. ** [[Frankokratija]]: krstaši su podelili deo carskih teritorija. ** Vizantijski naslednici su [[Nikejsko Carstvo]], [[Trapezuntsko Carstvo]] i [[Epirska Despotovina]]. * 23. 4.? - [[Aleksej I Trapezuntski|Aleksej Veliki Komnin]] je sa bratom [[David Komnin|Davidom]] stigao iz Gruzije u [[Trapezunt]] (pre nego što su čuli za latinsko osvajanje Carigrada). David će povesti pohod u Paflagoniju i zauzeti crnomorske gradove. * proleće? - [[Teodor I Laskaris|Teodor Laskaris]] odlazi u Malu Aziju, gde nastupa u ime svog tasta [[Aleksije III Anđeo|Aleksija III Angela]]. Nastanio se u [[Bursa|Brusi]], u regionu od ranije ima još nekoliko lokalnih gospodara. * [[9. 5.]] &ndash; Grof [[Grofovija Flandrija|Flandrije]] i [[Grofovija Hainaut|Hainauta]] [[Balduin I od Carigrada|Balduin]] je izabran za [[Latinsko Carstvo|latinskog cara]] u Carigradu, okrunjen je 16. 5. u Aja Sofiji (do 1205). Mlečanski subđakon [[Tommaso Morosini]] je izabran za (latinskog) patrijarha (do 1211). ** Mislilo se da će [[Bonifacije Monferatski]] biti car, ali su Mlečani bili protiv; on će uspostaviti [[Kraljevina Solun|Kraljevinu Solun]] nakon kraćeg sukoba sa Balduinom. * jun? - Umro je [[Rumski Sultanat|rumski]] sultan Sulejman II, nasleđuje ga sin Kilič Arslan III, ali dogodine se vraća njegov stric Kejhusrev I. * [[12. 8.]] - Umro je [[Bertold IV., vojvoda Meranije]] i istarski markgrof. [[Vojvodstvo Meranija|Meraniju]] nasleđuje Oto I (do 1234) a Istru i Kranjsku Henrik II (do 1228). * [[26. 8.]] - Po želji obolelog ugarskog kralja Emerika, mali princ [[László III, kralj Ugarske|Ladislav]] (ca. 4) je krunisan za kralja. Kraljev brat Andrija je zatim pušten iz tamnice u Knegincu kod Varaždina da bi mu bio staratelj. * septembar - Bonifacije Monferatski je krenuo u Grčku da preuzme kraljevstvo. S njim je u početku i [[Mihajlo I Komnin Duka]] koji će se uskoro osamostaliti u Epiru. * [[8. 11.]] - Papin legat je krunisao bugarskog vladara [[Kalojan]]a za kralja; dan ranije je bugarskog patrijarha Vasilija posvetio za primasa bugarsko-vlaške crkve (Kalojan se interno naziva carem). ** Kalojan pretenduje na delove Trakije, što ga dovodi u sukob sa Latinima. * [[30. 11.]] - Umro je [[Imre, kralj Ugarske]], nasljeđuje ga mali sin Ladislav. Povjeren je stricu [[András II, kralj Ugarske|Andriji]]. Kraljica majka Konstanca će pobjeći sa Ladislavom u Austriju, kod rođaka [[Leopold VI od Austrije|Leopolda]]. * decembar - [[Aleksije V Duka]] je pogubljen od Latina u Carigradu, pošto je osuđen za izdaju Aleksija IV. === Kroz godinu === * U prepisci pape Inocenta III i ugarskog kralja Emerika još uvek je aktuelno pitanje krunisanja [[Vukan Nemanjić|Vukana Nemanjića]]. Njegov brat [[Stefan Nemanjić|Stefan]] se verovatno krajem ove ili početkom 1205. vratio na vlast, a Vukan je opet bio udeoni knez. Zemlja je nakon borbi bila pogođena i glađu.<ref>''Istorija s. n. I'', 270</ref> * [[Teodor I Laskaris]] nakon pada Carigrada bježi u [[İznik|Nikeju]] gdje će uspostaviti [[Nikejsko Carstvo]]; [[Bizantsko Carstvo|bizantskim]] državama-nasljednicama također postaju [[Epirska Despotovina]] i [[Trapezuntsko Carstvo]]. * [[Boniface I, markiz od Montferrata|Boniface I od Montferrata]], vođa Četvrtog križarskog rata, osniva [[Solunsko Kraljevstvo]]. * Prvi put se spominje [[Pušća]] kod Zagreba. * U Bavarskoj je osnovan [[Landshut]]. * "Rimska istorija" [[Nikifor Grigora|Nikifora Grigore]] pokriva period 1204-1359. * Osuđene su doktrine [[Amalrik od Bene|Amalrika od Bene]] == Rođenja == {{Main|:Kategorija:Rođeni 1204.}} * == Smrti == {{Main|:Kategorija:Umrli 1204.}} * [[1. 1.]] - [[Haakon III]], kralj Norveške (* ca. 1183) * [[28. 1.]] - [[Isak II Anđeo]], vizantijski car (* [[1156]]) * febr. - [[Aleksije IV Anđeo]], vizantijski car (* ca. 1182) * [[12. 8.]] - [[Bertold IV., vojvoda Meranije]] (* ca. 1159) * [[30. 11.]] - [[Imre, kralj Ugarske]] (* 1174) * [[12. 12.]] - [[Majmonid]], rabin, teolog, polihistor (* 1135-38) * dec. - [[Aleksije V Duka]], vizantijski car (* ca. 1140) * {{circa}} [[Kulin]], bosanski ban ==Vanjske veze== {{commonscat|1204}} [[Kategorija:1204.| ]] [[Kategorija:1200-e]] [[Kategorija:Godine]] i5s0fgtv1nqu38v9mojiltt4nhq9b9q Deep Impact 0 225318 42669511 41114116 2026-08-08T16:26:51Z Aca 108187 42669511 wikitext text/x-wiki {{other uses}} {{Infokutija svemirska letjelica | ime = Deep Impact | slika = [[Datoteka:Deep Impact.jpg|300px]] | slika_opis = Ilustracija letjelice ''Deep Impact'' nakon odvajanja impaktora | organizacija = [[NASA]] | glavni_ugovaratelji = [[Ball Aerospace & Technologies Corp.]]<br />[[JPL]] | platforma = | tip_misije = Prelet, impaktor | prelet = | datum_preleta = | trenutacna_destinacija = | satelit_od = | datum_ulaska_u_orbitu = | orbitira = | pad_iz_orbite = | lansiranje = [[12. 1.|12. siječnja]] [[2005|2005.]] | lansiran_uz_pomoc = [[Delta II]] | raketa_nosac = | mjesto_lansiranja = | trajanje_misije = 3 mjeseca 22 dana<ref name="NASAdates">{{cite web| title=NASA Mission Dates.| work=Deep Impact| url=http://solarsystem.nasa.gov/missions/profile.cfm?MCode=DeepImpact&Display=Dates| accessdate=24 June 2007| archivedate=2012-02-13| archiveurl=https://www.webcitation.org/65PkByMJd?url=http://solarsystem.nasa.gov/missions/profile.cfm?MCode=DeepImpact&Display=Dates| deadurl=yes}}</ref> | NSSDC_ID = 2005-001A | internet_sjediste = [http://deepimpact.jpl.nasa.gov Deep Impact at JPL] | masa = 650 kg (1,430 lbs) | napajanje = | baterije = | orbitalni_rezim = | sirina = | velika_poluos = | ekscentricitet = | inklinacija = | orbitalni_period = | apoapsis = | apogej = | periapsis = | perigej = | interval_ponavljanja = | orbita_dnevno = | ponovljivost= | instrumenti = | glavni_instrumenti= | transponderi = | razlucivost = | podrucje_pokrivanja = | spektralni_pojas = | brzina_prijenosa_podataka = | SSR = | povrsina_pokrivanja = <!--| prostorna_razlucivost = {{{Spatial Resolution|}}}--> | razlucivost_slike = | ref = }} '''Deep Impact''' je [[NASA]]-ina letjelica napravljena za istraživanje unutrašnjosti kometa [[Tempel 1]]. U 5:52 UTC na 4. srpnja, 2005., jedan dio letjelice Deep Impact se uspješno zabio u jezgru [[kometa]]. Fotografije su pokazale da je komet sastavljen od više prašine i leda nego što je bilo očekivano. Udar je napravio velik oblak prašine i leda. Priješnje svemirske misije prema kometima kao [[Giotto di Bondone|Giotto]] i [[Stardust]], su bile proletne misije u kojima je bilo moguće samo fotografirati i istraživati površinu kometa sa udaljenosti. == Misija == Od dana lansiranja 12. siječnja 2005., Deep Impact je putovala 429 milijuna kilometara u 174 dana da bi došla do kometa Tempel 1. Prosječna brzina je bila 28,6 km/s (103.000 km/h ili 64.000 mph). Kada se letjelica našla u blizini kometa, podijelila se na dva dijela – na impaktora i proletnu sondu. Impaktor je koristio svoje potisnike da se pomakne na stazu kometa. Masa impaktora je bila 370 kilograma. Znanstvenici vjeruju da je udar u velikoj brzini mogao stvoriti krater veličine 100 m širok. Ipak, krater se nije uočilo zbog oblaka prašine koji je nastao nakon udara impaktora. Nekoliko minuta poslije udara, proletna sonda je prošla pokraj jezgre kometa na udaljenosti od 500 km. Cijeli događaj je promatran teleskopima na Zemlji i orbitalnim opservatorijima, uključujući tu i [[HST|Hubble]]-a, [[Chandra]]-e, [[Spitzer]]-a i [[XMM-Newton]]-a. Udar je također promatran i kamerama i spektroskopima na letjelici Rosetta koja je u tom trenutku bila 80 mil. Km udaljena od kometa. Nakon kometa Tempel 1, letjelica je 2010.godine napravila prelet kraj kometa [[Hartley 2]]. == Dizajn i instrumenti == Letjelica je napravljena od dva dijela - 370 kg impaktor i proletni dio koji će slikati krater koji će nastati udarom impaktora. Flyby dio letjelice ima dvije kamere – [[kamera|kameru]] visoke rezolucije (High Resolution Imager) i kameru srednje rezolucije (Medium Resolution Imager). HRI (High Resolution Imager) je uređaj koji se sastoji od kamere za vidljivu svjetlost, infracrvenog spektrometra i modula za slikanje. Podešen je za promatranje [[Kometska jezgra|jezgre kometa]]. MRI (Medium Resolution Imager) je pomoćni uređaj i prvenstveno je bio korišten za navigaciju tijekom zadnjih 10 dana prilaska kometu. Impaktor se sastoji od instrumenta koji je identičan MRI instrumentu, zvanog Impactor Targeting Sensor (ITS). Njegova uloga je bila utvrditi putanju Impactora. Kako se Impactor približavao kometu ova kamera je fotografirala komet sa visokom razlučivošću (0,2 m/[[piksel|pixel]]). Te slike su bile poslane prema Flyby dijelu prije nego je Impactor uništen. Poslijednja slika je napravljena 3,7 sekunda prije udara. == Prije lansiranja == Misija Deep Impact je prvi put bila predložena [[1996]]. Međutim, NASA-ini inženjeri nisu mislili da će se letjelica uspjeti zabiti u komet. U 1999., misija Deep impact je prihvaćena kao dio NASA-inog programa misija niske cijene. Ime misije dijeli i film Deep Impact u kojoj komet udara u Zemlju. == Lansiranje == Misija je prvotno bila zabilježena za lansiranje 30. prosinca 2004., ali je NASA odgodila to lansiranje da bi dobili više vremena za testiranje [[softver]]a. Uspješno je lansirana sa Cape Canaverala 12. siječnja 2005. na raketi [[Delta 2]]. 11. veljače, rakete na letjelice Deep Impact su se upalile da bi izvele promjeru smjera letjelice. Ta promjena smjera je bila tako precizna da je slijedeći manevar 31. ožujka otkazan. Tijekom leta prema kometu svi [[mjerni instrument|instrumenti]] su bili testirani. == Faza putovanja == 25. ožujka je započela faza putovanja prema kometu. Ta faza se nastavila sve do oko 60 dana prije susreta sa kometom. 25. Travnja letjelica je napravila svoju prvu sliku sa udaljenosti od oko 64 milijuna [[kilometar|km]]. 4. svibnja letjelica je napravila drugu promjenu smjera. Rakete su bile upaljene 95 sekunda, a brzina letjelice je bila promjenjena za 18,2 km/h. == Faza prilaska == Faza prilaska je započela 60 dana prije susreta sa kometom pa sve do 5 dana prije susreta. 23. lipnja se uspješno izvela prva od dvije posljednje korekcije smjera. == Faza udara == <!-- Deep Impact comet encounter sequence --> Faza udara u komet je započela 29. lipnja, pet dana prije udara. Impaktor se uspješno odvojio od proletnog dijela. Prve slike očekivale su se oko 2 sata poslije odvajanja. Proletni dio je izveo prvi od dva manevra radi izbjegavanja štete. 14-minutno paljenje je usporilo letjelicu. Također, letjelica je prijavila da veza između impaktora i proletnog dijela funkcionira po očekivanju. Impaktor je udrio u 5:45 UTC ujutro 4. srpnja. == Rezultati == Podatci sa misije se još uvijek analiziraju, ali početni rezultati su bili iznenađujući. Materijal izbačen sa jezgre se sastojao od više prašine i manje leda nego što je bilo očekivano. Jedno razočaranje je bilo to što se impaktor nije probio dublje od gornjih slojeva materijala u kometu. Čini se da je impaktor samo "ogrebao površinu". Analiza podataka sa teleskopa Swift pokazala je da je komet nastavio ispuštati materijal sa jezgre slijedećih 13 dana. Ukupno 250 000 tona vode je izgubljeno. == EPOXI == NASA je nakon što je Deep Impact uspješno obavio svoju primarnu misiju preimenovala letjelicu u EPOXI. Zadatak letjelice EPOXI bio je preletjeti kraj kometa [[Hartley 2]]. Letjelica je nakon tri kruga oko [[Zemlja (planet)|zemlje]] ubačena u stazu koja ju je 4. studenoga 2010. dovela do kometa [[Hartley 2]]. == Pošaljite svoje ime na komet == Zanimljivost misije je bila mogućnosti slanja imena na komet. Posjetitelji stranica [[Jet Propolusion Laboratory]]-ja su bili pozvani da upišu svoje ime između svibnja 2003 i siječnja 2004 koje se onda poslalo na mini-CD-u koji je bio pričvršćen na impaktor. == Reference == {{reflist}} {{commonscat|Deep Impact}} [[Kategorija:Svemirske letjelice]] [[Kategorija:Istraživanje Sunčevog sustava]] [[Kategorija:Kometi|*]] 2r64tm359ceqa3bg3jiviuk1k3q3cgi Eurofighter Typhoon 0 230573 42669551 42637524 2026-08-08T20:12:41Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669551 wikitext text/x-wiki {{vojni avion (SR) |ime = Jurofajter tajfun |slika =Eurofighter Typhoon 02.jpg |opis_slike = Jurofajter tajfun |širina_slike = 290px |namena = Višenamenski [[lovački avion]] |posada = 1 |proizvođač = <div> [[Jurofajter korporacija]]<br /> holding firmi iz<br /> država kooperanata:<br /> {{Zastava|Ujedinjeno Kraljevstvo}}<br /> {{Zastava|Nemačka}}<br /> {{Zastava|Italija}}<br /> {{Zastava|Španija}} </div> |prvi_let = [[27. mart]] [[1994]]. |uveden_u_upotrebu = [[4. avgust]] [[2003]]. |status = U operativnoj upotrebi |broj_primeraka = >260 |dužina = 15,96 |razmah_krila = 10,95 |visina = 5,28 |površina_krila = 51,2 |prazan = 11.150 |poletna = 16.000 |maksimalna_težina = 23.500 |težina_naoružanja = 7.500 |TMM = dva [[Turbomlazni motor|turbomlazna motora]] Jurodžet EJ200 s naknadnim sagorevanjem |TMMpot = 60 / 90 |brzina_krstarenja = 2.495 |radijus_kretanja = 601 |dolet = 3.790 |plafon_leta = 19.810 |brzina_penjanja = 18.900 }} [[Datoteka:Eurofighter Typhoon @ Farnborough Airshow, July 2008 01.jpg|<center>Jurofajter u demonstracionom letu, na vazduhoplovnoj izložbi u Fanborou [[2008]]. godine, u oštrom manevru sa maksimalnim [[Faktor aerodinamičkog opterećenja|faktorom aerodinamičkog opterećenja]].</center>|desno|mini|300px]] [[Datoteka:A Eurofighter Typhoon awaits take-off clearance at the end of runway 30, RNAS Culdrose. - geograph.org.uk - 84941.jpg|<center>„Tajfun“ na poletanju</center>|desno|mini|300px]] [[Datoteka:Euro consortium roundel.svg|<center>Logo konzorcijuma aviona Jurofajter, simbolizuje zastave zemalja učesnica.</center>|desno|mini|205px]] '''Jurofajter tajfun''' ({{jez-eng|Eurofighter Typhoon}}) je manevarski, [[Višenamenski borbeni avion|višenamenski]], dvomotorni [[lovački avion]] [[Mlazni lovac četvrte generacije|četvrte generacije]]. Nastao je kroz saradnju i kooperaciju [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]], [[Nemačka|Nemačke]], [[Španija|Španije]] i [[Italija|Italije]]. Namenjen je za vojne potrebe ovih zemalja, kao i za izvoz. Za razvoj i proizvodnju ovog aviona, odgovorna je grupa vazduhoplovnih firmi iz kooperantskih zemalja, okupljenih u okviru holdinga [[Jurofajter (korporacija)|Jurofajter korporacije]] ({{jez-nem|Eurofighter GmbH}}), osnovane [[1986]]. godine. Prvi let [[prototip]]a realizovan je [[27. mart]]a [[1994]]. godine, a u operativnu upotrebu uveden je [[4. avgust]]a [[2003]]. Kao i kod svih ostalih naprednih evropskih projekata tog vremena – [[Avion Rafal|Rafala]], [[JAS 39 Gripen]]a i [[Novi avion|Novog aviona]] – koncepcija „tajfuna“ zasniva se na [[aerodinamika|aerodinamičkoj]] šemi ''kanarda'' i ''delta'' [[krilo|krila]]. „Tajfun“ je veoma agilan avion, poseduje napredne sisteme i smanjenu uočljivost za neprijateljske [[senzor]]e, što ga svrstava u svetski vrh [[Lovački avion|lovačkih aviona]]. Integracija sistema je izvršena na osnovu standarda [[magistrala podataka|magistrale podataka]] [[MIL-1553]], uz podršku preko 80 [[računar]]a, što avionu daje veliku operativnu efikasnost, funkcionalnu pouzdanost, rasterećenje [[pilot]]a od suvišnih radnji i potencijal za dalju nadgradnju. Serijski standard „tajfuna“ zasniva se na pogonu sa dva [[Dvoprotočni turbomlazni motor|motora]] Jurodžet EJ200, bez sistema za upravljanje vektorom potiska. Sistem za upravljanje vektorom potiska već je razvijen, a sledi njegovo ispitivanje i konverzija u avione iz serije 3. Za sada su porudžbine izvršile četiri kooperantske države, kao i ratna vazduhoplovstva [[Austrija|Austrije]] i [[Saudijska Arabija|Saudijske Arabije]]. Serijska proizvodnja „tajfuna“, podeljena je u tri partije. Standard definicije aviona je projektno i proizvodno razvrstan po partijama i po blokovima, u okviru procesa postepene nadgradnje njegovih sposobnosti. „Tajfun“ je najnapredniji višenamenski borbeni avion nove generacije trenutno dostupan na svetskom tržištu. Početnim planom od 765 i do sada ugovorenih 559 primeraka aviona, „tajfun“ je najveći evropski vojni program saradnje u segmentu visoke tehnologije što značajno jača evropsku vazduhoplovnu i ostalu industriju u globalnoj konkurenciji. Zapošljava više od 100.000 ljudi u 400 kompanija u vodećim zemljama [[Evropa|Evrope]]. ''Jurofajter korporacija'' rukovodi programom, u ime svojih akcionara osnivača sa prometom od 60,7 milijardi evra ([[2006]]). Sa izvozom 72 aviona u [[Saudijska Arabija|Saudijsku Arabiju]], ostvaren je ugovor vredan 4.430 miliona funti (oko 6,4 milijarde evra [[2007]]. godine).<ref>{{Cite web | url = http://www.bloomberg.com/apps/news?pid=newsarchive&sid=a_tmH4i16wBk&refer=europe | title = Saudis Pay 4.43 Billion Pounds for 72 Eurofighters (Update5) | quote = Saudijska porudžbina | accessdate = 8. 10. 2011. | author = Emmet Oliver and Massoud A. Derhally | date = September 17, 2007 | format = | publisher = Bloomberg | location = | pages = | language = {{en}} }}</ref> == Odvijanje programa == === Razvoj === [[Datoteka:British Aerospace EAP at the Farnborough Air Show, 1986.jpg|<center> ACA na aeromitingu u [[Farnboro]]u ([[London]]), [[1986]]. godine.</center>|desno|mini|250px]] [[Datoteka:Rockwell-MBB X-31 - Paris Air Show 1995.JPEG|X-31 EFM, na izložbi u [[Pariz]]u, [[1995]]. godine.|desno|mini|250px]] [[Datoteka:Eurofighter Typhoon line drawing.svg|<center>Projekcije Jurofajtera tajfuna.</center>|desno|mini|250px]] Početkom [[1980e|osamdesetih]] godina dvadesetog veka, zemlje [[Zapadna Evropa|zapadne Evrope]] značajnije su zaostajale u [[Borbeni avion|borbenoj avijaciji]] prve linije, a njihove vazduhoplovne industrije su prekinule kontinuitet razvoja i proizvodnje u domenu naprednih vazduhoplovnih tehnologija. Francuska se zaustavila na avionima [[Miraž 2000]] i [[Miraž 4000]], Ujedinjeno Kraljevstvo na [[Panavija tornado|Panavija tornadu]], dok je Nemačka kupovala američke [[Lovački avion|lovačke avione]]. U SAD su se odvijali napredniji programi [[F-15 igl]] i [[F-16 fajting falkon]] i ''superkrstaš'' [[F-22 raptor]], a u [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|Sovjetskom Savezu]], programi aviona [[Su-27]] i [[Mig-29]]. U tom periodu pokrenuta su četiri nova avionska programa u [[Evropa|Evropi]] – program saradnje najmoćnijih zemalja Evrope (kasnije završen kao Jurofajter tajfun), [[Avion Rafal]], koga je razvila Francuska nakon povlačenja iz zajedničkog evropskog programa, [[JAS 39 Gripen]] koji je samostalno finansirala [[Švedska]] uz tehnološku podršku Britanaca i [[Novi avion]] koji je razvijala [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavija]] uz tehnološku podršku Francuza. Sva ova četiri programa zasnivala su se na sličnom konceptu spregnutih ''kanarda'' i ''delta'' [[krilo|krila]], s tim što [[Avion Rafal|Rafal]] i Jurofajter pogone dva [[Vazduhoplovni motor|motora]], a [[JAS 39 Gripen]] i [[Novi avion]] (ne realizovan zbog raspada Jugoslavije) jedan.<ref name="Jurofajter u vektor sajtu"/><ref name="Novi avion, arhiva">{{Cite web | url = http://www.flightglobal.com/pdfarchive/view/1990/1990%20-%200612.html | title = Novi avion, arhiva | format = {{pdf}} | language = {{en}} | accessdate = 8. 03. 2011.}}</ref><ref name="„Tajfun“ u razvoju">{{Cite web | url = http://www.flightglobal.com/pdfarchive/view/1986/1986%20-%200940.html | title = „Tajfun“ u razvoju | format = {{pdf}} | language = {{en}} | accessdate = 8. 03. 2011.}}</ref> Prve ideje o formiranju taktičko-tehničkih zahteva i koncepta zajedničkog evropskog aviona potekle su od vodećih evropskih članica [[NATO]]-a – [[Nemačka|Nemačke]], [[Francuska|Francuske]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]]. Međutim, Francuska se ubrzo povukla iz te kooperacije, u želji da plasira vlastitu razvijenu modernu vazduhoplovnu tehnologiju u svoj avion, optimizovan za svoje potrebe, uz maksimalno angažovanje svojih kapaciteta vazduhoplovne industrije. Francuzi su insistirali na dobijanju 50% od svih poslova, a kad to nisu postigli, povukli su se i započeli sopstveni program.<ref name="Jurofajter u vektor sajtu"/> Ujedinjeno Kraljevstvo je [[1971]]. godine definisalo zahtev za novi [[lovački avion]] sa specifikacijom AST 403 koju je izdalo [[Kraljevsko ratno vazduhoplovstvo Velike Britanije]] [[1972]]. Radilo se o definiciji aviona sa klasičnim konceptom, poznatim kao '''P.96''', koji je prikazan krajem [[1970]]. godine. Na osnovu specifikacija AST 403, Britiš erspejs ({{jez-eng|British Aerospace, BAE}}) je uradio projekte u više varijanti, od kojih je bila usvojena varijanta „laganog [[Lovački avion|lovca]]“ '''P.106B'''. Taj projekat je ispunjavao zahteve ratnog vazduhoplovstva, ali nije imao potencijal za buduću nadgradnju i perspektivu za izvoz.{{efn|Kasnije je ovaj projekat nuđen, u modifikovanim verzijama, mnogim državama pa i [[Ratno vazduhoplovstvo i protivvazdušna odbrana|Ratnom vazduhoplovstvu i protivvazdušnoj odbrani]] SFRJ, kao rešenje za [[Novi avion]]. Na kraju nije došlo do njegove realizacije pošto nije bio napredan i perspektivan - zato jer se zasnivao na klasičnim rešenjima i tehnologijama.}} Kao rezultat tog nastojanja, nakon sporazuma Velike Britanije, Zapadne Nemačke i Italije, u aprilu [[1982]]. godine pokrenut je program razvoja eksperimentalnog ''agilnog borbenog aviona'' ({{jez-eng|Agile Combat Aircraft}}) ACA. Ovaj avion je bio sličan britanskom '''P.110''', sa delta [[krilo]]m dvostruke strele (''trisonično''), ''kanardom'' i dvostrukim vertikalnim repom. Pogon ACA se sastojao od dva motora modifikovane verzije RB199. Kada su nemačka i italijanska vlada povukle svoju finansijsku podršku ovom projektu, Ujedinjeno Kraljevstvo se složilo da samo snosi sve troškove. U maju [[1983]]. godine, Britiš erspejs je potpisao ugovor sa Ministarstvom odbrane za razvoj i proizvodnju eksperimentalnog aviona, demonstratora novih tehnologija ACA (istovremeno su ga zvali i EAP – {{jez-eng|Experimental Aircraft Programme}}), koji je poleteo [[1986]].<ref name="Jurofajter u vektor sajtu"/><ref>{{Cite web | url = http://www.flightglobal.com/pdfarchive/view/1986/1986%20-%200940.html | title = EAP | format = {{pdf}} | language = {{en}} | accessdate = 8. 10. 2011.}}</ref><ref name="Jurofajter tajfun višenamenski lovac"/><ref name="Program partija 3">{{Cite web | url = http://fdra.blogspot.com/2011/02/caza-multi-rol-eads-typhoon.html | title = Program partija 3 | quote = Partija 3 i dalje | language = {{es}} | accessdate = 8. 3. 2012.}}</ref> U maju [[1986]]. godine paralelno je potpisan i sporazum o izgradnji dva aviona demonstratora novih tehnologija, X-31 EFM ({{jez-eng|Enhanced Fighter Maneuverability}}) između vlada Nemačke i SAD. Prvi let ovog aviona održan je [[11. oktobar|11. oktobra]] [[1990]]. godine, a u [[avgust]]u [[1993]]. godine održana je i simulacija njegove borbe u vazduhu sa [[F/A-18 Hornet|F/A-18C]]. Stečena iskustva su kasnije preneta na rešenja projekta Jurofajtera. Projekat X-31 EFM je trajao do oktobra [[1994]]. godine, pri čemu je istraživana tehnologija upravljanja, pod ekstremnim napadnim uglovima u manevru, uz pomoć promene pravca dejstva vektora potiska. Vršena su i istraživanja pri automatskom sletanju kod napadnog ugla do 24 stepena, s namerom da se smanji potrebna dužina staze za sletanje.<ref name="Stepenasti razvoj">{{Cite web | url =http://www.airpower.at/flugzeuge/eurofighter/geschichte-konzept.htm| title = Auf der Suche nach dem Konzep| quote =Tehnologija motora 3/3| author = | date = | format = | publisher = Stepenasti razvoj | location = | pages = | language = {{De}} | accessdate = 3. 11. 2011.}}</ref> Drugi avion je reaktiviran [[2002]]. za napredne studije [[Sistem komandi leta aviona|sistema komandi leta]], i mogućnosti leta bez krmila pravca. Program EFM, pored dokazanih komponenti sistema opreme i i savremene [[Aerodinamika|aerodinamike]], obuhvatio je i integraciju specijalne ''kacige'' sa postavljenom vizuelizacijom na ''viziru'' i sistema audio prikaza. Položaji ciljeva u [[vazduh]]u grafički su prikazivani u tri dimenzije na ''viziru'' kacige. [[Zapadna Nemačka]] je [[1979]]. godine definisala zahtev za novog lovca kroz razvoj koncepta sa oznakom TKF-90. Projekat se zasnivao na aerodinamičkoj šemi ''delta'' krila dvostruke strele napadne ivice (''trisonično krilo'') sa ''kanardom'', [[Sistem komandi leta aviona|električnim komandama leta]] i ''veštačkoj stabilnosti''. Britanci su se složili s ovom savremenom koncepcijom iako su je korigovali i prolongirali realizaciju nekih od njenih funkcija, kao npr. upravljanje s vektorom potiska motora.<ref name="Stepenasti razvoj"/> Uprkos velikim naporima Francuske, Španija je ipak odlučila da ne učestvuje u francuskom programu [[Avion Rafal|Rafal]]. S druge strane, u [[Torino|Torinu]], [[2. avgust]]a [[1985]]. godine, Zapadna Nemačka, Ujedinjeno Kraljevstvo i Italija su se složile da nastave saradnju na Jurofajteru, dok im se Španija konačno pridružila početkom [[septembar|septembra]] iste godine. U [[Minhen]]u je [[1986]]. godine osnovan holding [[Jurofjter korporacija]], u funkciji koordinacije svih aktivnosti na programu koje su se realizovale u istraživačko-razvojnim i proizvodnim vazduhoplovnim kapacitetima kooperanata. Raspodela troškova je bila: po 33% Nemačka i Ujedinjeno Kraljevstvo, 21% Italija i 13% Španija. U vreme potpisivanja sporazuma razvoja između četiri partnerske države, dogovorena je nabavka 765 aviona – po 250 za Nemačku i Veliku Britaniju, 165 za Italiju i 100 za Španiju.<ref name="Partija 3 i dalje"/> Takođe, istovremeno i po istom principu, u Minhenu je osnovan holding [[Jurodžet turbo]] s ciljem obezbeđivanja pogona (motora) za Jurofajter.<ref name="Jurofajter u vektor sajtu"/> Ovaj projekat je u početku imao naziv Jurofajter EFA, a [[1992]]. godine preimenovan je u EF2000, da bi konačno dobio usaglašen naziv '''Jurofajter tajfun''' ({{jez-eng|Eurofighter Typhoon}}).<ref name="Jurofajter tajfun višenamenski lovac"/> Do [[1990]]. godine, izbor [[radar]]a bio je glavni kamen spoticanja. Ujedinjeno Kraljevstvo, Italija i Španija zalagale su se za Ferantijev sistem za protivvazduhoplovnu odbranu, zasnovan na radaru ECR-90, dok je Nemačka favorizovala APG-65 na bazi rešenja MSD2000 (saradnja između Hjuza, AEG i GEC-Markonija). Dogovor je konačno postignut nakon garancije Velike Britanije da će njihova vlada odobriti projekat i omogućiti GEC-u da steknu prava na Ferantijev sistem za protivvazduhoplovnu odbranu. Na osnovu toga, GEC je povukla predlog i podršku rešenju MSD2000.<ref name="Jurofajter u vektor sajtu">{{Cite web |url = http://www.vectorsite.net/aveuro.html |title = The EuroFighter Typhoon |quote = Jurofajter u vektor sajtu |date = 01 oct 10 |publisher = Vectorsite |language = {{en}} |accessdate = 8. 10. 2011. g. |archive-date = 2006-09-25 |archive-url = https://web.archive.org/web/20060925134010/http://www.vectorsite.net/aveuro.html |url-status = dead }}</ref><ref name="Jurofajter tajfun višenamenski lovac">{{Cite web | url = http://www.militaryfactory.com/aircraft/detail.asp?aircraft_id=55 | title = Eurofighter Typhoon Multirole Fighter | quote = Jurofajter tajfun višenamenski lovac | author = Captain Jack | date = 7. 08. 2010 | publisher = Militaryfactory | language = {{en}} | accessdate = 8. 10. 2011. g.}}</ref><ref>{{Cite web | url = http://images2.wikia.nocookie.net/__cb20070421032958/aircraft/images/9/9f/800px-DoD_Lockheed_ATF_DF-ST-87-12789.jpg | title = Slika 2 EFM | format = {{jpg}} | language = {{en}} | accessdate = 8. 10. 2011.}}</ref> === Ispitivanje === [[Datoteka:Eurofighter.jpg|<center>[[Prototip]] Jurofajtera tajfuna, izložen u [[Dubaj]]u na vazduhoplovnoj izložbi [[1998]]. godine.</center>|desno|mini|250px]] Prvi probni let [[prototip]]a Jurofajtera, održan je [[27. mart]]a [[1994]]. godine u [[Bavarska|Bavarskoj]] i tom prilikom avionom je upravljao probni [[pilot]] Piter Venger. U decembru [[2004]]. godine u [[Švedska|Švedskoj]], ispitano je ponašanje aviona pri letu u uslovima velikih temperaturnih razlika, u opsegu od -25&nbsp;°C do 31&nbsp;°C, a potpuno opremljen prototip № 7 iz partije 2, ispitan je u januaru [[2008]]. godine.<ref>{{Cite web | url = http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/march/27/newsid_2531000/2531051.stm | title = 1994: Maiden flight for future fighter jet | quote = Probni let | author = | date = 3/27/1994 | format = | publisher = [[BBC]] | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate = 8. 10. 2011.}}</ref> U [[2007]]. godini bio je održan prvi let prototipa № 5 sa demonstracijom i ispitivanjem [[radar|dopler radara]] sa rešetkastom antenom i aktivnim elektronskim skeniranjem koji je bio namenski razvijen za Jurofajter. Proizvodnja i integracija ove verzije radara CAPTOR–E bila je predviđena u okviru partije 3. Avioni iz partije 2 ne koriste radar sa elektronskim već sa mehaničkim skeniranjem (CAPTOR-M), koji zadovoljava težinske i zapreminske uslove za naknadnu integraciju savremenog standarda CAPTOR–E u taj prostor.<ref>{{Cite web | url = http://www.flugrevue.de/de/militaer/flugzeuge/news-in-brief.549.htm | title = First flight of E-Scan Radar in Eurofighter | quote = Radar sa el. skeniranjem | author = | date = 12. 5. 2007. | format = | publisher = FlugRevue | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate = 8. 10. 2011. | archive-date = 2012-09-06 | archive-url = https://web.archive.org/web/20120906034806/http://www.flugrevue.de/de/militaer/flugzeuge/news-in-brief.549.htm | dead-url = yes }}</ref><ref>{{Cite web | url = http://www.flightglobal.com/news/articles/hopes-raised-for-captor-e-tests-207043/ | title = Hopes raised for Captor-E tests | quote = Radar Captor-E | author = | date = 6 Jun 2006 | format = | publisher = FlightGlobal | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate = 8. 10. 2011.}}</ref> Konačno, bilo je najavljano da će dopler radar sa elektronskim skeniranjem biti operativan [[2015]]. godine.<ref>{{Cite web | url = http://www.defensenews.com/story.php?i=4386720&c=EUR&s=AIR | title = Italian AF Doubts AESA Prospects for Latest Typhoon | quote = Italijanska sumnja | author = Tom Kington and Andrew Chuter | date = 20 Nov 2009 | format = | publisher = DefenceNews | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate = 8. 10. 2011. }}{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref><ref>{{Cite web | url = http://www.defencetalk.com/eurofighter-and-euroradar-to-develop-latest-generation-aesa-radar-27605/ | title = Eurofighter and Euroradar to Develop Latest Generation AESA Radar | quote = Juroradar | author = | date = July 21st, 2010 | format = | publisher = DefenceTalk | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate = 8. 10. 2011.}}</ref><ref>{{Cite web | url = http://www.asdnews.com/news/29271/Eurofighter_and_Euroradar_to_develop_latest_generation_AESA_Radar.htm | title = Eurofighter and Euroradar to develop latest generation AESA Radar | quote = Najnovija generacija Juroradara | author = | date = July 20, 2010 | format = | publisher = ASDNews | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate = 8. 10. 2011. | archive-date = 2011-07-25 | archive-url = https://web.archive.org/web/20110725014436/http://www.asdnews.com/news/29271/Eurofighter_and_Euroradar_to_develop_latest_generation_AESA_Radar.htm | dead-url = yes }}</ref> === Porudžbine === [[Datoteka:Eurofighter Typhoon take-off.jpg|<center>Tajfun u poletanju.</center>|desno|mini|250px]] U toku ugovaranja programa aviona Jurofajter tajfun [[1985]]. godine, dogovorena je ukupna serija od 765 primeraka. Prema toj seriji su procenjeni troškovi i raspodela proizvodnje između kooperanata. Sporazum o porudžbini je potpisan [[30. januar]]a [[1998]]. godine, sa Jurofjter korporacijom i sa Jurodžet turbo. On se odnosio na isporuku „tajfuna“ kooperantima: Velikoj Britaniji 232, Nemačkoj 180, Italiji 121 i Španiji 87 primeraka. Podela proizvodnje bila je ponovo ažurirana prema ovom sporazumu: britansko učešće iznosilo je 37,42%, nemačko 29,03%, italijansko 19,52% i špansko 14,03%.<ref name="Ugovorena isporuka">{{Cite web | url = http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/52066.stm | title = Euro-fighter contracts signed | quote = Ugovorena isporuka | author = | date = 30 January, 1998 | format = | publisher = [[BBC]] News | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate = 8. 10. 2011.}}</ref><ref name="Podela partije 3">{{Cite web | url = http://www.flightglobal.com/news/articles/eurofighter-nations-offered-split-deal-for-tranche-3-316819/ | title = Eurofighter nations offered split deal for Tranche 3 order | quote = Podela partije 3 | author = Craig Hoyle | date = 7 Oct 2008 | format = | publisher = FlightGlobal | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate = 8. 10. 2011.}}</ref> Zvanična promocija Jurofajtera, održana je [[2. septembar|2. septembra]] [[1998]]. godine, na [[aerodrom]]u [[Farnboro]]u, pored [[London]]a. Tada je naziv „tajfun“ formalno bio usvojen, doduše, samo za izvoz. Nemci su imali određene rezerve prema tom nazivu pošto je asocirao na [[Hoker tajfun]], [[lovac-bombarder]] kojim je [[Kraljevsko ratno vazduhoplovstvo Velike Britanije|RAF]] tokom [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]] dejstvovao po ciljevima u njihovoj zemlji. Iz istih razloga odbačeni su i drugi predlozi za naziv, kao npr. [[Supermarin Spitfajer|Spitfajer]]. U [[septembar|septembru]] [[1998]]. godine potpisani su ugovori za proizvodnju 148 aviona iz partije 1 kao i za buduću nabavku iz partije 2. U martu [[2008]]. godine bili su završeni avioni iz partije 1 i sukcesivno su isporučivani nemačkom vazduhoplovstvu. Prva dva od 91 aviona iz partije 2 isporučeni su 21. oktobra iste godine, a ostali u naredne četiri, prema redosledu porudžbina.<ref name="Britanski tajfun">{{Cite web | url = http://news.bbc.co.uk/2/hi/uk_news/163092.stm | title = Storm over 'Typhoon' name for Eurofighter | quote = Britanski tajfun | author = | date = September 2, 1998 | format = | publisher = [[BBC]] News | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate = 8. 10. 2011.}}</ref><ref name="Tajfun u nemačkom vazduhoplovstvu">{{Cite web | url = http://www.eurofighter.com/media/news0/news-detail/article/german-air-force-10000-flying-hours-with-the-eurofighter.html | title = German Air Force: 10,000 Flying Hours with the Eurofighter | quote = Tajfun u nemačkom vazduhoplovstvu | author = | date = 16. March 2009 | format = | publisher = Eurofighter | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate = 8. 10. 2011. | archivedate = 2011-09-27 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20110927053539/http://www.eurofighter.com/media/news0/news-detail/article/german-air-force-10000-flying-hours-with-the-eurofighter.html | deadurl = yes }}</ref> U [[oktobar|oktobru]] [[2008]]. godine kooperanti su pokrenuli preispitivanje svojih porudžbina zbog krize i limitiranih vojnih budžeta. Bilo je predloženo da se dogovoreni broj iz partije 3, od 236 aviona, podeli u dve faze. U [[juni|junu]] [[2009]]. godine, Kraljevsko ratno vazduhoplovstvo Velike Britanije je smanjilo svoju porudžbinu na samo 120 aviona (iz partija 1 i 2), umesto ranije planiranih 232 (vidi tabelu ispod). Uprkos tom smanjenju, [[14. maj]]a [[2009]]. godine britanski premijer [[Gordon Braun]] je izjavio da će Ujedinjeno Kraljevstvo napraviti treću porudžbinu. Krajem jula [[2009]]. godine bio je potpisan ugovor za prvi deo partije 3 (partija 3A) koja se sastojala od ukupno 112 aviona za četiri kooperanske države: 40 aviona za Veliku Britaniju, 31 za Nemačku, 21 za Italiju, a 20 za Španiju. Nakon isporuke ovih 40 aviona, Britanci su izjavili da su zbog prekoračenja ukupnih troškova njihove obaveze prema programu u potpunosti izvršene, imajući u vidu da isporuka Saudijskoj Arabiji ide iz njihovog kontigenta od raspodele (160+72). Ministar odbrane UK je izjavio da Ujedinjeno Kraljevstvo ne može učestvovati u narudžbini aviona iz partije 3B. Po tome pitanju je stav proizvođača da oni rade na programu „tajfuna“ sa uslovima utvđene serije od 620 primeraka i da je na vladama da se dogovaraju među sobom u okviru te zajedničke cifre.<ref name="Partija 3 jednoseda"/><ref name="9 milijardi evra partija 3A]">{{Cite web | url = http://www.flightglobal.com/news/articles/eurofighter-partners-sign-9-billion-tranche-3a-deal-330463/ | title = Eurofighter partners sign €9 billion Tranche 3A deal | quote = 9 milijardi € partija 3A | author = | date = 31 Jul 2009 | format = | publisher = FlightGlobal | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate = 8. 10. 2011.}}</ref><ref name="Britanci su se obavezali da nabave 232 tajfuna">{{Cite web | url = http://www.flightglobal.com/news/articles/uk-has-no-obligation-to-meet-232-aircraft-typhoon-331233/ | title = UK has 'no obligation' to meet 232-aircraft Typhoon pledge | quote = Britanci su se obavezali da nabave 232 tajfuna | author = Andrew Doyle | date = 19 Aug 2009 | format = | publisher = FlightGlobal | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate = 8. 10. 2011. }}</ref><ref name="Program Jurofajtera">{{Cite web | url = http://www.defensa.gob.es/Galerias/politica/armamento-material/ficheros/DGM_Avion_EUROFIGHTER.pdf | title = Programa eurofighter | quote = Program Jurofajtera | author = | date = | format = {{pdf}} | publisher = | location = | pages = | language = {{Es}} | accessdate = 8. 10. 2011. | archivedate = 2012-07-09 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20120709055424/http://www.defensa.gob.es/Galerias/politica/armamento-material/ficheros/DGM_Avion_EUROFIGHTER.pdf | deadurl = yes }}</ref> {| border="2" cellpadding="2" style="margin:auto; width:760px;" |- class="hintergrundfarbe5" style="background:skyBlue;" |+'''Porudžbine'''<ref name="Program partija 3"/><ref name="Produktionsnummern und Kennungen">{{Cite web | url =http://eurofighter.airpower.at/fertigung-de.htm| title = Produktionsnummern und Kennungen| quote =Produktionsnummern und Kennungen| author = | date = | format = | publisher = | location = | pages = | language = {{De}} | accessdate = 9. 11. 2011.}}</ref> !Država ![[1985]]. plan ![[1998]]. plan !partija 1 ugovoreno !partija 2 ugovoreno !partija 3 plan !partija 3A ugovoreno !partija 3B neizvesno !Ukupno ugovoreno |- |{{Zastava|Austrija}}<ref name="Produktionsnummern und Kennungen" /> | | |15 | | | | |15 |- |{{Zastava|Nemačka}}<ref name="Produktionsnummern und Kennungen"/> | 250 | 180 | 33 | 79 | 68 | 31 | 37 ? | 143 |- |{{Zastava|Italija}}<ref name="Italiano Produzione Eurofighter Typhoon">{{Cite web | url =http://www.midkiff.cz/obj/novinky_165_soubor1.doc| title =Italiano Produzione Eurofighter Typhoon| quote =Italiano Produzione Eurofighter Typhoon| author = | date = | format = | publisher = | location = | pages = | language = {{It}} | accessdate = 9. 11. 2011.}}</ref> | 165 | 121 | 28 | 47 | 46 | 21 | 25 ? | 96 |- |{{Zastava|Saudijska Arabija}}<ref name="Partija 3 i dalje"/> | | | |72 | | | |72 |- |{{Zastava|Španija}}<ref name="Program partija 3"/> | 100 | 87 | 19 | 34 | 34 | 20 | 14 ? | 73 |- | style="border-bottom: 1px solid black" | {{Zastava|Ujedinjeno Kraljevstvo}}<ref name="Britanska proizvodnja">{{Cite web | url = http://www.targetlock.org.uk/typhoon/production_uk.html | title = Production for the United Kingdom | quote = Britanska proizvodnja | author = | date = November 22nd 2011 | format = | publisher = | location = | pages = | language = {{En}} | accessdate = 11. 10. 2011.}}</ref> | 250 | 232 | 53 | 67 | 88 | 40 | 0 | 160 |- |<center>'''Ukupno'''</center> | 765 | 620 | 148 | 299 | 112 | 112 | 76? | 559 |} === Proizvodnja === Jurofajter tajfun u modernoj vazduhoplovnoj industriji predstavlja jedinstven slučaj sklapanja [[borbeni avion|borbenih aviona]] na četiri međusobno udaljene lokacije. Kompanije odgovorne za finalizaciju aviona zemalja kooperanata angažuju ostale firme vazduhoplovne industrije dotične zemlje, na proizvodnji delova i sklopova, u okviru svoga dobijenog dela (procenta) u skladu sa globalnom dogovorenom raspodelom za sve avione iz ukupne planirane serije od 620 primerka (uključujući i izvoz). Peta linija završne montaže kasnije je uspostavljena za preostalih 48 aviona [[Saudijska Arabija|Saudijske Arabije]], u toj zemlji.<ref name="Partija 3 i dalje">{{Cite web | url = http://www.defenseindustrydaily.com/Eurofighters-EUR-9B-Miltinational-Tranche-3A-Contract-05674/ | title = Eurofighter’s Future: Tranche 3, and Beyond | quote = Partija 3 i dalje | author = | date = Nov 14, 2011 | format = | publisher = Defense Industry Daily | location = | pages = | language = {{En}} | accessdate = 8. 10. 2011.}}</ref><ref name="Cena tajfuna za Arabiju">{{Cite web | url = http://us.ft.com/ftgateway/superpage.ft?news_id=fto091720071414273704 | title = Saudis confirm 4bn Typhoon deal | quote = Cena tajfuna za Arabiju | author = Stephen Fidler | date = 17-Sep-2007 | format = | publisher = Financial Times | location = | pages = | language = {{En}} | accessdate = 12. 10. 2011. | archivedate = 2012-02-03 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20120203145717/http://us.ft.com/ftgateway/superpage.ft?news_id=fto091720071414273704 | deadurl = yes }}</ref> Svako odstupanje od toga plana iziskuje preraspodelu učešća u proizvodnji i u troškovima. Ako neka zemlja kooperant smanji svoju porudžbinu dužna je da svima ostalima kompenzira uticaj toga na porast jedinične cene aviona. Proizvodnja je podeljena na sledeći način:<ref name="Partija 3 i dalje"/> * Nemačka firma '''''Premijum aerotek''''' ({{jez-nem|Premium AEROTEC}}), proizvodi centralni sklop trupa, 30% (180 aviona). * Španska firma '''''EADS CASA''''', proizvodi desno polukrilo i pretkrilca, 13% (87 aviona). * Britanska firma '''''BAE sistem''''', proizvodi prednji i zadnji deo trupa, leđni ''hrbat'', vertikalni rep i unutrašnje [[flaperon]]e, 37,5% (232 aviona).<ref name="Britanska proizvodnja"/> * Italijanska firma '''''Alenija aeronautika''''', proizvodi levo polukrilo, spoljašnje flaperone i zadnju sekciju trupa. Proizvodnja je podeljena na tri partije (vidi gornju tabelu). Partije se razlikuju po cenama. Partija 3 će najverovatnije biti zasnovana na partiji 2, sa dodatnim poboljšanjima konstrukcije i opremanja aviona. Partija 3 je podeljena na faze A i B.<ref name="Partija 3 i dalje"/><ref name="Partije proizvodnje"/> Podela proizvodnje na partije je izvršena zbog lakšeg sistema finansiranja u dva dela. Razvoj serije prati se po definisanim standardima koji se odnose na izmene dokumentacije kao i na realizovani kvalitet po „blokovima“ proizvodnje. Porudžbine i lansiranje proizvodnje odvijaju se po serijama, mada postoje i međusobna nepoklapanja. Na primer, Jurofajter određen sa FGR4 za RAF, pripada partiji 1 i bloku 5. Serija 1 pokriva blok 1, ali s druge strane serija 2 pokriva blok 2, 2B i 5. Znači, u principu naručena serija može biti lansirana u proizvodnji za bilo koji postojeći (razvijeni) standard „tajfuna“, prema želji kupca tj. korisnika. Stoti avion po standardu ZK315 (interna oznaka za standard) bio je proizveden u [[Vorton]]u [[25. maj]]a [[2011]]. godine.<ref name="Partija 3 jednoseda">{{Cite web | url = http://www.aviationweek.com/aw/generic/story_channel.jsp?channel=defense&id=news/TRANCHE073109.xml | title = Eurofighter Tranche 3A Product Deal Signed | quote = Partija 3 jednoseda | author = Robert Wall | date = Jul 31, 2009 | format = | publisher = | location = | pages = | language = {{En}} | accessdate = 11. 10. 2011. }}{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref><ref name="Program Jurofajtera"/><ref name="Serijski Jurofajter">{{Cite web | url = http://www.theregister.co.uk/2009/07/31/eurofighter_ditched/ | title = Government slashes final Eurofighter order | quote = Serijski Jurofajter | author = John Oates | date = 31st July 2009 | format = | publisher = | location = | pages = | language = {{En}} | accessdate = 11. 10. 2011.}}</ref> === Troškovi === U britanskom parlamentu, [[1988]]. godine, državni sekretar za oružane snage je izjavio da projekat Jurofajter tajfun [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] košta oko 7 milijardi funti. Međutim, realnija procena bila je 13 milijardi funti – 3,3 milijarde funti za troškove razvoja, plus 30 miliona funti po avionu. Do [[1997]]. procena troškova je dostigla 17 milijardi funti, a do [[2003]]. godine čak 20 milijardi funti. Kašnjenje isporuka aviona [[Kraljevske vazdušne snage|RAF]]-u povećalo je troškove čije je ažuriranje Ministarstvo odbrane odbilo. Međutim, [[2011]]. godine državna [[revizor]]ska institucija je procenila da će britanski ukupni troškovi na kraju biti 37 milijardi funti, to jest jedinična cena aviona „tajfun“ iznosiće 126 miliona funti.<ref name="Air farce one">{{Cite web | url = http://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/europe/1450899/Air-farce-one.html | title =Air farce one | quote = | author = | date = 4 Jan 2004 | format = | publisher = The Telegraph | location = | pages = | language = {{En}} | accessdate = 12. 10. 2011.}}</ref><ref name="Tajfuni RAF-a preko 20 milijardi £">{{Cite web | url = http://www.guardian.co.uk/uk/2011/apr/15/raf-typhoon-jets-mps-flak | title = RAF Typhoon jets draw MPs' flak over £20bn price tag | quote = Tajfuni RAF-a preko 20 milijardi £ | author = Richard Norton-Taylor| date = 15 April 2011 | format = | publisher = The Guardian | location = | pages = | language = {{En}} | accessdate = 12. 10. 2011.}}</ref><ref name="Kritika kašnjenja i rasta troškova">{{Cite web | url = http://uk.reuters.com/article/2011/04/15/uk-britain-typhoon-report-idUKTRE73D8PE20110415 | title = Watchdog slams delays, high costs of Typhoon jet | quote = Kritika kašnjenja i rasta troškova | author = Mohammed Abbas | date = Apr 15, 2011 | format = | publisher = Thomson Reuters | location = | pages = | language = {{En}} | accessdate = 12. 10. 2011. | archivedate = 2013-12-02 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20131202232008/http://uk.reuters.com/article/2011/04/15/uk-britain-typhoon-report-idUKTRE73D8PE20110415 | deadurl = yes }}</ref> Do [[2007]]. godine, Nemačka je procenila ukupne jedinične troškove (aviona, obuka i rezervni delovi) na 120 miliona evra, sa tendencijom stalnog povećanja. Nemačkom narudžbinom 31 aviona iz partije 3A po ceni od 2,8 milijardi evra [[17. juni|17. juna]] [[2009]], jedinična cena je pala na 90 miliona evra po avionu. Jedinična cena za Španiju iznosila je 88,4 miliona evra po avionu. Uzroci razlike u cenama nalazili su se u različitoj definiciji standarda opremanja i naoružavanja.<ref name="Menadžment programa tajfuna"/> Komitet za javne račune Velike Britanije saopštio je da je loše upravljanje projektom izazvalo rast jediničnih cena aviona za 75%.{{efn|Kooperacija više zemalja na velikim programima aviona izaziva veće ukupne troškove, ali umanjuje ih po jedinici proizvoda, pošto je uvećana serijska proizvodnja. Veći broj zemalja kooperanata sa narudžbinama za svoje potrebe uvećavaju ukupnu količinu jedinica proizvoda, te se svi zajednički troškovi razvoja i investicija dele na veći broj jedinica. Dodatna korist se ogleda u tome što sve zemlje učesnice u kooperaciji postaju trajni vlasnici novih osvojenih tehnologija i stečenih znanja. Ukupni troškovi rastu zbog dopunskih organizacionih i birokratskih nadgradnji. Primer za ovaj program su troškovi za rad oformljenih firmi '''''Jurofjter korporacije''''', '''''Jurodžet turbo''''' i '''''Juroradara''''' za ukupnu koordinaciju rada na programu.}} [[Datoteka:Typhoon f2 zj910 arp.jpg|<center>Tajfun F2 u letu, pripada [[RAF]]-u.</center>|desno|mini|250px]] Cena sata leta iznosila je 43.000 evra u [[2010]]. godini. Rad na održavanju „tajfuna“ manji je od 9 „čovek sati“.<ref name="Menadžment programa tajfuna">{{Cite web | url = http://www.nao.org.uk/idoc.ashx?docId=5cbfd09a-929d-4e8a-b210-a240f8767bc6&version=-1 | title = Management of the Typhoon Project | quote = Menadžment programa tajfuna | author = | date = 2 March 2011 | format = {{pdf}} | publisher = The National Audit Office | location = | pages = 25 | language = {{En}} | accessdate = 12. 10. 2011. | archivedate = 2011-08-05 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20110805163039/http://www.nao.org.uk/idoc.ashx?docId=5cbfd09a-929d-4e8a-b210-a240f8767bc6&version=-1 | deadurl = yes }}</ref>{{efn|Čovek sat je praktična jedinica za uloženi ljudski rad, proizvod 1 čovek • 1 čas. Čovek sat nije isto što i „sati po čoveku“ (ovo drugo je količnik 1 čas/1 čoveku). Na primer, 2 čoveka koja rade dva sata, uložiće rad od 4 čovek sati, što je ekvivalentno radu jednog čoveka u trajanju od četiri sata ili radu 40 ljudi u trajanju 6 minuta.}} po jednom letu. Očekivana racionalizacija sadrži: * Smanjenje količine rada na održavanju. * Zamenu motora angažovanjem četiri mehaničara koji bi obavili posao za 45 minuta. * Otklanjanje nedostataka od 3 časa: smanjenje na 90 minuta{{efn|U vazduhoplovnotehnickoj službi postoje obavezni i standardizovani postupci: pregled aviona pre leta, posle leta, povremena zamena motora, punjenje goriva itd. Oni se mere u čovek•satima (vidi napomenu C). Postoje poslovi prouzrokovani manjim kvarovima i primedbama pilota posle leta koji mogu biti najrazličitije prirode, ali su u domenu popravke na licu mesta. Oni se statistički kvantificiraju i za njih se kaže ako su trajali 3 sata sa poboljšanjima da su statistički smanjeni na 90 minuta.}}. * Pretpoletni pregled: manje od 15 minuta, angažovana dva lica. * Posleletni pregled: manje od 45 minuta, angažovana dva lica. * Postavku konfiguracije naoružanja vazduh-vazduh: manje od 23 minuta, angažovano 6 lica. * Postavku konfiguracije naoružanja vazduh-zemlja: manje od 30 minuta,<br /> angažovano 6 lica.<ref name="Napredak u ključnim projektima">{{Cite web | url = http://www.publications.parliament.uk/pa/cm200304/cmselect/cmdfence/572/57206.htm#a17 | title = Progress on key projects | quote = Napredak u ključnim projektima | author = | date = 28 July 2004 | format = | publisher = UK Parliament | location = | pages = | language = {{En}} | accessdate = 12. 10. 2011.}}</ref><ref name="Vojni projekti">{{Cite web | url = http://www.nao.org.uk/system_pages/idoc.ashx?docid=e8026e85-9161-4e34-9689-06b69cd56648&version=-1 | title = Major Projects Report 2007 | quote = Vojni projekti | author = | date = 30 November 2007 | format = {{pdf}} | publisher = The National Audit Office | location = | pages = | language = {{En}} | accessdate = 12. 10. 2011. | archivedate = 2012-08-05 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20120805004309/http://www.nao.org.uk/system_pages/idoc.ashx?docid=e8026e85-9161-4e34-9689-06b69cd56648&version=-1 | deadurl = yes }}</ref><ref name="Budućnost tajfuna">{{Cite web | url = http://www.eurofighter.com/eurofighter-typhoon/programme/history.html | title = Eurofighter Typhoon: designed today for future needs | quote = Budućnost tajfuna | author = | date = | format = | publisher = Eurofighter Typhoon | location = | pages = | language = {{En}} | accessdate = 12. 10. 2011. | archive-date = 2013-10-17 | archive-url = https://web.archive.org/web/20131017020744/http://www.eurofighter.com/eurofighter-typhoon/programme/history.html | url-status = dead }}</ref><ref name="Borba za tajfun">{{Cite web | url = http://www.tagesspiegel.de/wirtschaft/kunden-kaempfen-mit-eurofighter/1117378.html | title = Kunden kämpfen mit Eurofighter | quote = Borba za tajfun | author = | date = 10.12.2007 | format = | publisher = Der Tagesspiegel | location = | pages = | language = {{De}} | accessdate = 12. 10. 2011.}}</ref><ref name="Sistem za ispitivanje opreme">{{Cite web | url = http://www.eurofighter.com/media/news0/news-detail/article/bae-systems-delivers-first-eurofighter-typhoon-ground-proximity-warning.html | title = BAE SYSTEMS delivers first Eurofighter Typhoon Ground Proximity Warning | quote = Sistem za ispitivanje opreme | author = | date = 7. December 2000 | format = | publisher = Eurofighter | location = | pages = | language = {{En}} | accessdate = 28. 10. 2011. | archivedate = 2011-09-27 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20110927053702/http://www.eurofighter.com/media/news0/news-detail/article/bae-systems-delivers-first-eurofighter-typhoon-ground-proximity-warning.html | deadurl = yes }}</ref> === Izvoz === Kašnjenje razvoja [[radar]]a degradira kvalitet „tajfuna“ u okviru kategorije [[Lovački avion|lovačkih aviona]] četvrte generacije. Konkurentski avioni na svetskom tržištu [[Avion Rafal|Rafal]], [[Su-27]] i [[MiG-29]] poseduju [[radar|dopler radare]], sa aktivnim elektronskim skeniranjem, što na „tajfunu“ tek treba da bude ostvareno u budućnosti. Čak je i britanska vlada insistirala na ubrzanju razrešenja tog pitanja i povećanju konkurentnosti „tajfuna“, posebno na [[Indija|indijskom]] tržištu, pošto je u pitanju značajan ugovor.<ref name="Izvoz zbog zaposlenosti">[http://investing.reuters.co.uk/news/articleinvesting.aspx?type=allBreakingNews&storyID=2007-06-26T184013Z_01_N26251168_RTRIDST_0_AUSTRIA-EUROFIGHTER-UPDATE-1.XML Izvoz zbog zaposlenosti]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Pristupljeno 12. 10. 2011.</ref><ref name="Čeka se radar">{{Cite web | url = http://www.aviationweek.com/aw/generic/story_channel.jsp?channel=defense&id=news/asd/2011/09/14/09.xml | title = EADS Awaits Fighter Radar, UAV Decisions | quote = Čeka se radar | author = Robert Wall | date = Sep 16, 2011 | format = | publisher = Aviation week | location = | pages = | language = {{En}} | accessdate = 12. 10. 2011. }}{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> ==== Austrija ==== [[Datoteka:Eurofighter Typhoon AUT.jpg|<center>Prvi austrijski Jurofajter tajfun.</center>|desno|mini|250px]] [[Austrija|Austrijsko]] ratno vazduhoplovstvo je bilo opremljeno [[Švedska|švedskim]] lovcima [[Sab 35 draken]] ({{jez-eng|Saab 35 Draken}}), koji su uvedeni u operativnu upotrebu još davne [[1963]]. godine. Stoga je austrijska vlada [[2. juli|2. jula]] [[2002]]. godine najavila odluku o kupovini novog aviona za protivvazduhoplovnu odbranu. Odluka o kupovini 18 „tajfuna“ doneta je [[1. juli|1. jula]] [[2003]]. godine. Podrazumevalo se da ugovor obuhvata obuku i kompletnu logistiku, održavanje i simulator leta. Ministar odbrane Austrije korigovao je ovu odluku [[26. juna]] [[2007]]. godine i smanjio je porudžbinu sa 18 na 15 aviona. Prvi „tajfun“ je isporučen Austriji [[12. juli|12. jula]] [[2007]]. godine i tada su formalno uvedeni u operativnu upotrebu u austrijsko ratno vazduhoplovstvo. Svih 15 aviona su iz partije 1, s tim što je devet novih, a šest već korišćenih aviona. Na ovaj način je učinjena ušteda u novcu, sa 1,959 na 1,589 milijardi evra (oko 19%).<ref name="Austrijski tajfun">{{Cite web | url = http://www.defenseindustrydaily.com/eurofighter-set-for-rough-ride-in-austria-updated-02701/ | title = Austria, Eurofighter | quote = Austrijski tajfun | author = Mark Heinrich | date = Jun 26, 2007 | format = | publisher = Reuters | location = | pages = | language = {{En}} | accessdate = 12. 10. 2011.}}</ref><ref name=autogenerated2>{{Cite web | url = http://www.reuters.com/article/2007/06/26/idUSL2675028220070626 | title = Austria, Eurofighter agree jet order cut -ministry | quote = Austrijski tajfun | author = Mark Heinrich | date = Jun 26, 2007 | format = | publisher = Reuters | location = | pages = | language = {{En}} | accessdate = 12. 10. 2011. | archivedate = 2015-09-24 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20150924121201/http://www.reuters.com/article/2007/06/26/idUSL2675028220070626 | deadurl = yes }}</ref><ref name="Određivanje količine">{{Cite web | url = http://www.airpower.at/news07/0627_eingespart/index.html | title = Der Darabos-Deal | quote =Određivanje količine | author = | date = | format = | publisher = Martin Rosenkranz| location = | pages = | language = {{De}} | accessdate = 12. 10. 2011.}}</ref> Potpuna isporuka je izvršena sa nemačke proizvodne linije zaključno sa [[24. septembar|24. septembrom]] [[2009]]. godine.<ref name="Produktionsnummern und Kennungen"/><ref name="Prihvat tajfuna u austrijske eskadrile">{{Cite web | url = http://newsv1.orf.at/070712-14329/index.html | title = Begrüßung nach Luftwaffenart | quote = Prihvat tajfuna u austrijske eskadrile | author = | date = | format = | publisher = | location = | pages = | language = {{De}} | accessdate = 12. 10. 2011.}}</ref> [[Datoteka:Saudi eurofighter.jpg|Jurofajter tajfun Saudijske Arabije.|desno|mini|250px]] ==== Saudijska Arabija ==== Nakon neuspešnih pregovora sa [[Južna Koreja|Južnom Korejom]] i [[Singapur]]om, koje su se na kraju odlučile za kupovinu [[F-15 igl|F-15E]], uspešno su privedeni pregovori sa [[Saudijska Arabija|Saudijskom Arabijom]]. Vest o tome da je Saudijska Arabija donela odluku da kupi 72 „tajfuna“ objavljena je [[18. avgust]]a [[2006]]. godine.<ref name="Saudijska Arabija kupuje 72 tajfuna">{{Cite web | url = http://news.bbc.co.uk/2/hi/business/5262120.stm?ls | title = Saudi Arabia buys 72 Eurofighters | quote = Saudijska Arabija kupuje 72 tajfuna | author = | date = 18 August 2006 | format = | publisher = [[BBC]] News | location = | pages = | language = {{En}} | accessdate = 14. 10. 2011.}}</ref> Ovu vest pratili su izveštaji o korupciji saudijskih zvaničnika u okviru realizacije ugovora za kupovinu aviona, međutim, ova afera je bila zataškana zbog zaštite britanskih nacionalnih interesa i međunarodne bezbednosti.<ref name="4,43 milijarde funti za 72 aviona">{{Cite web | url = http://www.bloomberg.com/apps/news?pid=20601085&sid=a_tmH4i16wBk&refer=europe | title = Saudis Pay 4.43 Billion Pounds for 72 Eurofighters (Update5) | quote = 4,43 milijarde funti za 72 aviona | author = Emmet Oliver and Massoud A. Derhally | date = September 17, 2007 | format = | publisher = Bloomberg | location = | pages = | language = {{En}} | accessdate = 14. 10. 2011.}}</ref> RAF je čak pristao da preusmeri deo svojih isporuka Saudijskoj Arabiji u cilju pospešenja i ubrzanja saradnje na izvozu. Isporučena su 24 aviona iz partije 2, od kojih je prvi isporučen [[2008]]. godine, a takođe je bila ugovorena i opcija da isti budu kasnije unapređeni u partiju 3.<ref name="Saudijska Arabija želi partiju 3">{{Cite web | url = http://www.flightglobal.com/news/articles/saudi-arabia-seeks-tranche-3-capabilities-for-typhoon-353336/ | title = Saudi Arabia seeks Tranche 3 capabilities for Typhoon fleet | quote = Saudijska Arabija želi partiju 3| author = Craig Hoyle | date = 17 Feb 2011 | format = | publisher = Flight Global | location = | pages = | language = {{En}} | accessdate = 14. 10. 2011.}}</ref><ref name="Prioritet BAE je tajfun">{{Cite web | url = http://www.guardian.co.uk/business/2006/dec/03/themilitary.theobserver | title = BAE in eye of the Typhoon | quote = Prioritet BAE je tajfun | author = Oliver Morgan| date = 3. 12. 2006. | format = | publisher = The Observer| location = | pages = | language = {{En}} | accessdate = 14. 10. 2011.}}</ref> Preostalih 48 aviona treba da budu sklopljeni u Saudijskoj Arabiji i biće isporučeni posle [[2011]]. godine.<ref name="Ostalo o tajfunu">{{Cite web | url = http://www.airforce-technology.com/projects/ef2000 | title = Eurofighter Typhoon | quote = Ostalo o tajfunu | author = | date = | format = | publisher = Airforce-technology | location = | pages = | language = {{En}} | accessdate = 14. 10. 2011.}}</ref> === Potencijalni kupci === ==== Indija ==== Jurofajter tajfun je jedan od kandidata za opremanje indijskog vazduhoplovstva sa 126 višenamenskih borbenih aviona. Ostali konkurenti su [[F/A-18 Hornet]], [[Avion Rafal|Rafal]], [[JAS 39 Gripen]], [[MiG-35]] i [[F-16 fajting falkon]]. [[Indija|Indiji]] je ponuđeno partnerstvo u proizvodnji „tajfuna“ koje vi donelo pozamašan broj radnih mesta u Indiji i u Evropi. U [[juli|julu]] [[2007]]. godine, indijsko ratno vazduhoplovstvo organizovalo je manevar na kome su učestvovali ruski [[Su-30]] i „tajfuni“, što je bila njihova svojevrsna takmičarska promocija. U januaru [[2010]]. godine, indijski ambasador je u Italiji izjavio da je „tajfun“ prvi na spisku za indijski izbor budućeg višenamenskog lovca. Kako je zvanično izjavilo Ministarstvo odbrane Indije [[27. april]]a [[2011]]. godine, Jurofajter tajfun i [[Avion Rafal|Rafal]] su dva lovca u užem izboru za nabavku 126 planiranih aviona. <ref name="Konkurencija za lovce">{{Cite web | url = http://www.forbes.com/feeds/afx/2008/04/25/afx4933322.html | title = Eurofighter consortium seeks to reinforce relationship with India | quote = Konkurencija za lovce | author = | date = 04.25.08 | format = | publisher = Thomson Financial News | location = | pages = | language = {{En}} | accessdate = 15. 10. 2011. | archiveurl = https://web.archive.org/web/20090827025221/http://www.forbes.com/feeds/afx/2008/04/25/afx4933322.html | archivedate = 2009-08-27 | deadurl = no }}</ref><ref name="Spremnost Nemačke da prenese deo posla u Indiju">{{Cite web | url = http://www.livemint.com/2009/08/10231950/8216We-will-shift-workload.html?h=B | title = We will shift workload from Germany to India in the area of avionics | quote = Spremnost Nemačke da prenese deo posla u Indiju | author = Anil Padmanabhan and Rahul Chandran | date = Aug 10 2009 | format = | publisher = | location = | pages = | language = {{En}} | accessdate = 15. 10. 2011.}}</ref><ref name="Strateško partnerstvo sa Indijom">{{Cite web | url = http://www.eurofighter.com/media/news0/news-detail/article/eads-proposes-strategic-partnership-with-indian-aerospace-and-defence-companies.html | title = EADS proposes strategic partnership with Indian aerospace and defence companies | quote = Strateško partnerstvo sa Indijom | author = | date = 13. February 2009 | format = | publisher = Eurofighter Typhoon | location = | pages = | language = {{En}} | accessdate = 15. 10. 2011. | archivedate = 2013-05-18 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20130518184932/http://www.eurofighter.com/media/news0/news-detail/article/eads-proposes-strategic-partnership-with-indian-aerospace-and-defence-companies.html | deadurl = yes }}</ref><ref name="Suprostavljen tajfun i MiG-30">{{Cite web | url = http://www.defencetalk.com/raf-eurofighter-typhoons-and-iaf-su-30-mkis-first-ever-aerial-combat-12480/#ixzz1IY4RW1A3 | title = RAF Eurofighter Typhoons and IAF Su-30 MKIs First-Ever Aerial Combat | quote = Suprostavljen tajfun i MiG-30 | author = | date = July 10th, 2007 | format = | publisher = DefenceTalk| location = | pages = | language = {{En}} | accessdate = 15. 10. 2011.}}</ref><ref name="Tajfun je favorit za Indiju">{{Cite web | url = http://www.reuters.com/article/2010/01/22/arms-india-eurofighter-idUSLDE60L24R20100122?type=marketsNews | title = Eurofighter leading race for India deal - ambassador | quote = Tajfun je favorit za Indiju | author = Valentina Rusconi | date = Jan 22, 2010 | format = | publisher = Thomson Reuters | location = | pages = | language = {{En}} | accessdate = 15. 10. 2011. | archivedate = 2013-10-04 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20131004235325/http://www.reuters.com/article/2010/01/22/arms-india-eurofighter-idUSLDE60L24R20100122?type=marketsNews | deadurl = yes }}</ref><ref name="10 milijardi $ u igri">{{Cite web | url = http://timesofindia.indiatimes.com/india/Europeans-ahead-in-10bn-race-for-jets/articleshow/8103844.cms | title = Europeans ahead in $10bn race for jets | quote = 10 milijardi $ u igri | author = | date = Apr 28, 2011 | format = | publisher = The Times of India | location = | pages = | language = {{En}} | accessdate = 15. 10. 2011.}}</ref> Indija se na kraju odlučila za „rafala“. Ta odluka je objavljena [[31. januar]]a [[2012]]. godine.<ref name="Indija se odlučila za rafala">{{Cite web | url = http://www.flightglobal.com/news/articles/dassault-confirms-selection-for-indian-mmrca-deal-367594/ | title = Dassault confirms selection for Indian MMRCA deal | quote = Indija se odlučila za rafala | author = | date = 31.01.2012 | format = | publisher = Spiegel | location = | pages = | language = {{En}} | accessdate = 10. 3. 2012.}}</ref> Presudila je činjenica da je „rafal“ jeftiniji.<ref name="Rafal je jeftiniji">{{Cite web | url = http://www.spiegel.de/wirtschaft/unternehmen/0,1518,812543,00.html | title = Indija se odlučila za rafala | author = | date = 31.01.2012 | format = | publisher = Spiegel | location = | pages = | language = {{de}} | accessdate = 10. 3. 2012.}}</ref> ==== Japan ==== U martu [[2007]]. godine objavljeno je da je „tajfun“ na prvom mestu za izbor aviona sledeće generacije u [[Japan]]u. Glavni konkurenti su mu bili [[F/A-18 Super Hornet|F/A-18E/F Super hornet]] i [[F-15 igl|F-15E]]. Japanski ministar odbrane potvrdio je [[17. oktobar|17. oktobra]] [[2007]]. godine da će Japan verovatno kupiti „tajfun“. Pri tome je izrazio divljenje prema [[F-22 Raptor]]u, iako je dodao da on Japanu nije neophodan, pogotovo što u tom momentu nije bilo saglasnosti američke vlade za njegov izvoz, te je zbog toga „tajfun“ bio za Japan najbolja alternativa. Tokom posete predstavnika firme BAE Japanu, u [[juni|junu]] [[2009]]. godine, istaknuto je da će Japanu biti dodeljena takođe i ovlašćenja za proizvodnju ovog aviona i integraciju svoje opreme, a pri tome neće postojati rizik od otkrivanja tajne vojne tehnologije. Međutim, u [[juli|julu]] [[2010]]. godine, objavljeno je da Ratno vazduhoplovstvo Japana ipak favorizuje američki avion [[F-35]], ispred „tajfuna“ i [[F/A-18 Super Hornet|F/A-18E/F Super horneta]]. Smatra se da je za ovakvu odluku bilo presudno bolja smanjena uočljivost (''stelt karakteristike''), ali Ministarstvo odbrane Japana je odložilo kupovinu ovog aviona zbog toga što se još uvek ne zna kada će [[F-35]] biti operativan. Britanci su na to reagovali tako što su ponudili Japanu partnerstvo na programu Jurofajter tajfun. Za sada je to pitanje i dalje otvoreno.<ref name="Otvoren za tržište">{{Cite web | url = http://www.eurofighter.com/home.html | title = Eurofighter Typhoon - Home Page | quote = Otvoren za tržište | author = | date = | format = | publisher = Eurofighter Typhoon | location = | pages = | language = {{En}} | accessdate = 15. 10. 2011. | archivedate = 2013-07-02 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20130702074851/http://www.eurofighter.com/home.html | deadurl = yes }}</ref><ref name="BAE o tajfunu F-22">{{Cite web | url = http://search.japantimes.co.jp/cgi-bin/nn20090612a3.html | title = BAE pitching Typhoon as F-22 eludes | quote = BAE o tajfunu F-22 | author = Jun Hongo | date = June 12, 2009 | format = | publisher = The Japan Times | location = | pages = | language = {{En}} | accessdate = 15. 10. 2011. | archiveurl = https://archive.today/20120716004852/http://www.japantimes.co.jp/text/nn20090612a3.html%23.UANk46go9Rw | archivedate = 2012-07-16 | dead-url = no }}</ref><ref name="Odložena nabavka stelt aviona">{{Cite web | url = http://www.yomiuri.co.jp/dy/national/T100726003604.htm | title = Order for next-generation stealth fighters postponed again | quote = Odložena nabavka aviona stelt | author = | date = Jul. 27, 2010 | format = | publisher = The Daily Yomiuri | location = | pages = | language = {{En}} | accessdate = 15. 10. 2011. | archiveurl = https://web.archive.org/web/20100812085818/http://www.yomiuri.co.jp/dy/national/T100726003604.htm | archivedate = 2010-08-12 | deadurl = no }}</ref><ref name="Britanci dozvoljavaju izvoz tajfuna">{{Cite web | url = http://search.japantimes.co.jp/cgi-bin/nn20110302f2.html | title = U.K. pitch: free trade, Eurofighter and Hague | quote = Britanci dozvoljavaju izvoz tajfuna | author = Masami Ito | date = March 2, 2011 | format = | publisher = The Japan Times | location = | pages = | language = {{En}} | accessdate = 15. 10. 2011. | archiveurl = https://archive.today/20120713200628/http://www.japantimes.co.jp/text/nn20110302f2.html%23.UAB_sqgo9Rw | archivedate = 2012-07-13 | dead-url = no }}</ref> ==== Grčka ==== [[Grčka]] vlada je [[1999]]. godine odlučila da kupi 60 „tajfuna“ kojima bi zamenila svoje zastarele [[borbeni avion|borbene avione]]. Kupovina je stavljena na čekanje zbog budžetskih ograničenja i zbog ekonomske krize. U [[juni|junu]] [[2006]]. godine, grčka vlada je najavila namensko odvajanje 22 milijarde evra za obezbeđenje neophodnog budžetskog okvira za realizaciju kupovine savremenih [[lovački avion|lovačkih aviona]] u narednih 10 godina. „Tajfun“ se ozbiljno razmatra kao kandidat za kupovinu, ali je [[Ekonomska kriza u Grčkoj|grčka dužnička kriza]] umanjila tu mogućnost.<ref name="Tajfun i Grčka">{{Cite web | url = http://www.eurofighter.com/media/news0/news-detail/article/eurofighter-opensoffice-in-athens.html | title = Eurofighter opens Office in Athens | quote = Tajfun i Grčka | author = | date = 16. July 1999 | format = | publisher = Eurofighter Typhoon | location = | pages = | language = {{En}} | accessdate = 15. 10. 2011. | archivedate = 2011-09-27 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20110927053614/http://www.eurofighter.com/media/news0/news-detail/article/eurofighter-opensoffice-in-athens.html | deadurl = yes }}</ref><ref name="22 milijarde € namenjenih za lovce">{{Cite web | url = http://archive.ekathimerini.com/4dcgi/_w_articles_politics_100006_26/06/2006_71338 | title = More arms spending | quote = 22 milijarde € namenjenih za lovce | author = | date = June 26, 2006 | format = | publisher = | location = | pages = | language = {{En}} | accessdate = 15. 10. 2011. }}{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> ==== Ostali potencijalni kupci ==== Tokom izložbe aviona u Farnborou [[2008]]. godine, [[Oman]] je najavio da je u ozbiljnim razgovorima o kupovini „tajfuna“ koji bi zamenio omanske „jaguare“. Oman je bio zainteresovan za „tajfuna“ i u aprilu [[2010]]. godine, iako je takođe razmatrao i švedski [[JAS 39 Gripen]] kao alternativu. Istovremeno su vođeni i pregovori za kupovinu 18 primeraka [[F-16 Fajting falkon]]a, čime se umanjuju šanse za kupovinu „tajfuna“.<ref name="Oman se intresuje za tajfun">{{Cite web | url = http://www.aviationweek.com/aw/generic/story_channel.jsp?channel=busav&id=news%2FOMAN0717.xml&show=farn08 | title = Oman Nears Eurofighter Typhoon Deal | quote = Oman se intresuje za tajfun | author = Douglas Barrie | date = Jul 18, 2008 | format = | publisher = Aviation Week | location = | pages = | language = {{En}} | accessdate = 16. 10. 2011. | archive-date = 2012-04-18 | archive-url = https://web.archive.org/web/20120418221105/http://www.aviationweek.com/aw/generic/story_channel.jsp?channel=busav&id=news%2FOMAN0717.xml&show=farn08 | dead-url = yes }}</ref><ref name="Oman se interosaovao na Fanborou">{{Cite web | url = http://www.flightglobal.com/news/articles/farnborough-2008-oman-pushes-the-typhoon-door-ajar-225867/ | title = FARNBOROUGH 2008: Oman pushes the Typhoon door ajar | quote = Oman se interosaovao na Fanborou | author = | date = 18 Jul 2008 | format = | publisher = FlightGlobal | location = | pages = | language = {{En}} | accessdate = 16. 10. 2011.}}</ref><ref name="Oman želi da kupi Tajfun avione iz Velike Britanije">{{Cite web | url = http://news.bbc.co.uk/2/hi/uk_news/8601011.stm | title = Oman 'wants to buy' Eurofighter planes from the UK | quote = Oman želi da kupi Tajfun avione iz Velike Britanije | author = | date = 2 April 2010 | format = | publisher = [[BBC]] News | location = | pages = | language = {{En}} | accessdate = 16. 10. 2011.}}</ref><ref name="Oman između Gripena i Tajfuna">{{Cite web | url = http://tacticalreport.com/view_news/Royal_Air_Force_of_Oman_JAS_39_Gripen_and_Eurofighter_Typhoon/1229 | title = Royal Air Force of Oman, JAS 39 Gripen and Eurofighter Typhoon | quote = Oman između Gripena i Tajfuna | author = | date = Jun 03, 2010 | format = | publisher = Tactical Report | location = | pages = | language = {{En}} | accessdate = 16. 10. 2011. | archive-date = 2010-06-06 | archive-url = https://web.archive.org/web/20100606230556/http://tacticalreport.com/view_news/Royal_Air_Force_of_Oman_JAS_39_Gripen_and_Eurofighter_Typhoon/1229 | dead-url = yes }}</ref><ref name="Nije bez šanse ni F-16, za Oman">{{Cite web | url = http://www.flightglobal.com/news/articles/in-fresh-blow-to-eurofighter-us-touts-possible-f-16-sale-to-345736/ | title = In fresh blow to Eurofighter, US touts possible F-16 sale to Oman | quote = Nije bez šanse ni F-16, za Oman | author = Stephen Trimble | date = 4 Aug 2010 | format = | publisher = FlightGlobal | location = | pages = | language = {{En}} | accessdate = 16. 10. 2011.}}</ref> [[Katar]] takođe razmatra kupovinu novih [[lovački avion|lovačkih aviona]]. Od početka [[2011]]. godine razmatrani su [[F-35]], [[F/A-18E/F Super Hornet]], [[F-15 igl]] i [[Avion Rafal|Rafal]]. Katar planira da kupi 24 do 36 novih aviona do kraja [[2012]].<ref name="Katar namenio milijardi dolara za novi lovac">{{Cite web | url =http://www.thenational.ae/business/aviation/qatar-targets-multibillion-dollar-fighter-jet-deal | title = Qatar targets multibillion-dollar fighter jet deal | quote = Katar namenio milijardi dolara za novi lovac | author = Ivan Gale | date = Jan 6, 2011 | format = | publisher = The National | location = | pages = | language = {{En}} | accessdate = 16. 10. 2011.}}</ref> Drugi potencijalni kupci „tajfuna“ su [[Danska]], [[Norveška]] i [[Rumunija]]. BAE sistem navodi „da se Jurofajter aktivno promoviše na mnogim drugim tržištima, uključujući [[Grčka|Grčku]], [[Švajcarska|Švajcarsku]], [[Turska|Tursku]] i [[Japan]]“. [[Turska]] je dala prednost kupovini većeg broja [[F-35]]. U [[2010]]. godini [[Srbija]] je takođe pokazala interes za „tajfun“, a u [[juli|julu]] [[2011]]. godine [[Južna Koreja]] je bila pozvana da se pridruži programu Jurofajter tajfun u svojstvu partnera i punopravnog člana.<ref name="tajfun je ponuđen i Norveškoj">{{Cite web | url = http://www.flightglobal.com/news/articles/eads-reveals-details-of-eurofighter-typhoon-offer-to-norway-to-replace-jsf-205853/ | title = EADS reveals details of Eurofighter Typhoon offer to Norway to replace JSF order | quote = Tajfun je ponuđen i Norveškoj | author = | date = 6 Apr 2006 | format = | publisher = FlightGlobal | location = | pages = | language = {{En}} | accessdate = 16. 10. 2011.}}</ref><ref name="Turskoj treba novi lovac">{{Cite web | url = http://www.hurriyetdailynews.com/n.php?n=turkey-to-build-8216national-original8217-fighter-aircraft-2010-12-16 | title = Turkey to build 'national, original' fighter aircraft | quote = Turskoj treba novi lovac | author = Ümit Enginsoy | date = 12/16/2010 | format = | publisher = Hürriyet Daily News | location = | pages = | language = {{En}} | accessdate = 16. 10. 2011.}}</ref><ref name="Turska razmišlja o 20 F-35">{{Cite web | url = http://www.hurriyetdailynews.com/n.php?n=turkey-may-buy-20-more-f-35-fighters-2009-10-07 | title = Turkey to possibly buy 20 more F-35 fighters | quote = Turska razmišlja o 20 F-35 | author = Ümit Enginsoy| date = 10/7/2009 | format = | publisher = Hürriyet Daily News | location = | pages = | language = {{En}} | accessdate = 16. 10. 2011.}}</ref><ref name="Srbija je isto u nekoj igri">{{Cite web | url = http://www.flightglobal.com/news/articles/ila-eurofighter-submits-tranche-3b-offer-as-serbia-shows-343013/ | title = ILA: Eurofighter submits Tranche 3B offer, as Serbia shows interest | quote = Srbija je isto u nekoj igri | author = Craig Hoyle | date = 10 Jun 2010 | format = | publisher = FlightGlobal | location = | pages = | language = {{En}} | accessdate = 16. 10. 2011.}}</ref> Dana [[2. decembar|2. decembra]] [[2009]]. godine, BAE sistem je najavio mogućnost zemene [[Malezija|malezijskih]] aviona [[MiG-29]]N „tajfunom“. Međutim Malezija takođe razmatra i druge konkurentske avione kao što su [[F/A-18E/F Super Hornet]], [[F-15]], [[Avion Rafal|Rafal]], [[JAS 39 Gripen]], [[Su-35]], i savremene verzije [[F-16 Fajting falkon]]a.<ref name="Evropski partneri nude Korejsku saradnju">{{Cite web | url = http://www.koreatimes.co.kr/www/news/nation/2011/07/113_90150.html | title = Europe asks Korea to join Eurofighter program | quote = Evropski partneri nude korejsku saradnju | author = Lee Tae-hoon | date = 07-03-2011 | format = | publisher = The Korea Times | location = | pages = | language = {{En}} | accessdate = 16. 10. 2011.}}</ref><ref name="BAE predlaže Maleziji da zameni svoje MiG-29N sa tajfunom">{{Cite web | url = http://biz.thestar.com.my/news/story.asp?file=/2009/12/2/business/20091202120857&sec=business | title = BAE to propose that Typhoon replace RMAF's MIG-29N | quote = BAE predlaže Maleziji da zameni svoje MiG-29N sa tajfunom | author = | date = December 2, 2009 | format = | publisher = Star Publications | location = | pages = | language = {{En}} | accessdate = 16. 10. 2011.}}</ref><ref name="Zamena MiG-29N u Maleziji?">{{Cite web | url = http://www.bernama.com/bernama/v5/newsgeneral.php?id=459544 | title = Race on to offer replacement as RMAF phases out Mig-29N | quote = Zamena MiG-29N u Maleziji? | author = | date = | format = | publisher = Bernama | location = | pages = | language = {{En}} | accessdate = 16. 10. 2011.}}</ref> === Nadogradnja === [[Datoteka:Meteor (Luft-Luft-Rakete).jpg|<center>Raketa „Meteor“ dugog dometa vazduh–vazduh.</center>|desno|mini|250px]] Godine [[2002]], odlučeno je da se [[Raketa]] [[MBDA meteor]] dugog dometa vazduh–vazduh upotrebi za opremanje Jurofajtera tajfuna. Predviđeno je da se uvede u operativnu upotrebu u [[avgust]]u [[2012]]. godine. Ova raketa je razvijena u međunarodnoj kooperaciji [[Francuska|Francuske]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]], [[Nemačka|Nemačke]] i [[Italija|Italije]].<ref name="Ispitivanje Meteora">{{Cite web | url = http://www.flightglobal.com/news/articles/paris-eurofighter-clears-meteor-release-trials-358401/ | title = PARIS: Eurofighter clears Meteor release trials | quote = Ispitivanje Meteora | author = Craig Hoyle | date = 20 Jun 2011 | format = | publisher = FlightGlobal | location = | pages = | language = {{En}} | accessdate = 16. 10. 2011.}}</ref> Korisnici „tajfuna“ su [[2009]]. godine razmotrili poboljšanje trenutne flote upotrebom rakete „MBDA meteor“ i odlučili su se za rešenje primene [[radar]]a sa rešetkastom antenom sa aktivnim elektronskim skeniranjem, što je bio preduslov za upotrebu tog oružja. U saopštenju od [[22. jun]]a [[2011]]. godine, rečeno je da će evropski partneri finansirati razvoj sledeće generacije radara sa elektronskim skeniranjem, počev od njegovog uvođenja u operativnu upotrebu [[2015]]. godine. Sa ovim će se povećati efektivna površina [[Antena|antene]] radara, a time i emitovana [[snaga elektromagnetnih talasa]] i domet radara, pa će se i raketa „meteor“ moći koristiti u okviru svojih graničnih performansi.<ref name="Ispitivanje Meteora"/><ref name="tajfun dobija 2125 g. radar sa ele. skeniranjem">{{Cite web | url = http://www.eurofighter.com/media/news0/news-detail/article/press-release-eurofighter-and-euroradar-confirm-2015-entry-into-service-target-date-for-the-typhoo.html | title = Eurofighter and Euroradar confirm 2015 entry into service target date for the Typhoon new generation E-Scan radar | quote = Tajfun dobija 2125. radar sa ele. skeniranjem | author = | date = 22. June 2011 | format = | publisher = Eurofighter Typhoon | location = | pages = | language = {{En}} | accessdate = 16. 10. 2011. | archivedate = 2011-07-05 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20110705014206/http://www.eurofighter.com/media/news0/news-detail/article/press-release-eurofighter-and-euroradar-confirm-2015-entry-into-service-target-date-for-the-typhoo.html | deadurl = yes }}</ref> [[Jurodžet turbo]] pokušava da pronađe finansijska sredstva za ispitivanje trodimenzionalne mlaznice za vektorsko upravljanje sa potiskom motora na avionu demonstratoru novih tehnologija. Pored toga, RAF je nastojao da razvije prostrane rezervoare za [[gorivo]] za svoje „tajfune“ (kao kod „[[Avion Rafal|rafala]]“, priljubljene uz zadnji deo trupa). Sa time bi se oslobodile podvesne tačke za podvešavanje oružja. To je planirano da se realizuje u proizvodnji partije 3.<ref name="Vektorsko upravljanje potiskom">{{Cite web | url = http://www.flightglobal.com/news/articles/eurojet-pushes-thrust-vectoring-technology-for-typhoon-333501/ | title = Eurojet pushes thrust-vectoring technology for Typhoon | quote = Vektorsko upravljanje potiskom | author = Andrew Doyle | date = 18 Oct 2009 | format = | publisher = FlightGlobal | location = | pages = | language = {{En}} | accessdate = 16. 10. 2011.}}</ref><ref name="Britanci najavljuju novi set nadogradnje do 2014.">{{Cite web | url = http://www.aviationweek.com/aw/generic/story_channel.jsp?channel=defense&id=news/TYPHOON081809A.xml | title = U.K. Pushes On Typhoon Upgrades | quote = Britanci najavljuju novi set nadogradnje do 2014. | author = Robert Wall | date = Aug 18, 2009 | format = | publisher = Aviation Week | location = | pages = | language = {{En}} | accessdate = 16. 10. 2011. }}{{Dead link|date=June 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> == Opis projektnih rešenja == === Opšta koncepcija === [[Datoteka:Eurofighter 9803 2.jpg|<center>Jurofajter tajfun [[Luftvafe]], sa uključenim dopunskim sagorevanjem motora i sa podvešenim naoružanjem.</center>|desno|mini|250px]] [[Datoteka:Typhoon deploying parachute arp.jpg|<center>Tajfun sa otvorenim kočnim padobranom.</center>|desno|mini|250px]] Jurofajter tajfun je projektovan po savremenoj [[aerodinamika|aerodinamičkoj]] šemi, sa ''kanardom'' i ''delta'' [[krilo]]m prema opimiziranim zahtevima velike agilnosti, smanjene uočljivosti i integracije naprednih sistema. To ga svrstava u svetski vrh [[lovački avion|lovačkih aviona]], četvrte generacije i sa nekim elementima i pete (4+) (vidi poglavlje „borbena sposobnost“).<ref name="Program partija 3"/><ref name="Partija 3 i dalje"/><ref name="Konstrukcija tajfuna">{{Cite web | url = http://www.doppeladler.com/oebh/eurofighter.htm?eurofighter_tech.htm | title = Der Eurofighter Typhoon - technische Beschreibung. | quote = Konstrukcija „tajfuna“ | author = | date = | format = {{pdf}} | publisher = Doppeladler | location = | pages = | language = {{De}} | accessdate = 23. 11. 2011.}}</ref> Zbog svoje [[Aerodinamika|aerodinamičke]] konfiguracije (''kanard'' i delta krilo), [[aerodinamički otpor|otpor]] je veoma mali (posebno talasni). Zbog visokog odnosa potiska motora i mase aviona, „tajfun“ ima veliko ubrzanje i ostale dobre letne performanse na svima režimima leta, uključujući i faze poletanja i sletanja. Koristeći najnoviju tehnologiju upravljanja sa visokim stepenom [[aerodinamika|aerodinamičke]] nestabilnosti, kao i široku upotrebu kompozitnih materijala (na bazi ugljeničnih vlakana), postignuti su gabariti manji za 10–20%, kao i manja [[masa]] za 30% „tajfuna“ u odnosu na svoje prethodnike.<ref name="Program partija 3"/><ref name="Partija 3 i dalje"/> „Tajfun“ je veoma okretan avion u celoj anvelopi leta. Četvorostruke digitalne [[Sistem komandi leta aviona|električne komande leta]] daju mu ''relaksiranu'' [[statička stabilnost|statičku stabilnost]], dok na podzvučnim režimima leta ima značajnu nestabilnost, kao i automatsko ograničavanje manevra u granicama cele projektovane anvelope leta (''manevar bez brige pilota''). Uz to, poseduje i visoku integraciju opreme i naoružanja.<ref name="Program partija 3"/> Ta rešenja daju sledeći rezultat: * Visoki odnos potisak / težina + niski prirast [[Aerodinamički otpor|otpora]] [[krilo|krila]] = '''<big>agilnost</big>''' * Agilnost + visoka integracija avionskih sistema i naoružanja = '''<big>borbena superiornost</big>'''<ref name="Partija 3 i dalje"/><ref name="Konstrukcija tajfuna"/> [[Energija]] za pogon avionskih sistema sa [[hidropokretač]]ima ostvarena je pomoću dva ravnopravna i jednog pomoćnog [[Hidraulički sistem aviona|hidrosistema]] sa nominalnim [[pritisak|pritiskom]] od 275 bara. Svaki glavni hidrosistem napaja po jedna [[hidropumpa]], priključena na po jedan [[vazduhoplovni motor|motor]]. Hidrosistemi snabdevaju hidropokretače komandnih površina (''kanarda'', ''flaperona'', pretkrilaca i krmila pravca), [[Stajni organi vazduhoplova|stajnih organa]], [[aerodinamička kočnica|aerodinamičkih kočnica]], pokretnih elemenata mlaznica motora, pri promeni površine izlaznog preseka i drugo. Ova činjenica određuje suštinsku ulogu [[Hidraulički sistem aviona|hidrosistema]] za ukupnu pouzdanost aviona, zbog čega je realizovana trostruka rezervisanost, sa 16 raspoređenih [[senzor]]a, za kontrolu [[pritisak|pritiska]] hidroulja. Ovi [[senzor]]i su povezani sa avionskim računarom pomoću digitalnog ''interfejsa''.<ref name="Sistem komandi leta"/> „Tajfun“ poseduje [[sistem]] za prijem [[gorivo|goriva]] u toku leta. Nalivno grlo (''sonda''), ugrađeno je ispred kabine [[pilot]]a. [[Kočni padobran]] je ugrađen u kontejner, u korenu vertikalnog stabilizatora, sa namenom smanjenja staze „trčanja“, posle sletanja. „Tajfun“ zato može koristiti [[aerodrom]]e sa kratkim stazama, kao i delove [[auto-put]]a. Između gondola [[Vazduhoplovni motor|motora]], ugrađena je kuka, koja se koristi samo u hitnim slučajevima kočenja sa elastičnim užetom, razvučenim po principu korištenim za palubno sletanje.<ref name="Partija 3 i dalje"/><ref name="Konstrukcija tajfuna" /><ref name="Jurofajter">{{Cite web | url = http://www.eurofighter.com/fileadmin/web_data/downloads/misc/EFTechGuideENG-1109.pdf | title = Eurofighter Typhoon | quote = Jurofajter | author = | date = 11/2009 | format = {{pdf}} | publisher = Eurofighter Typhoon | location = | pages = | language = {{En}} | accessdate = 16. 10. 2011. | archiveurl = https://web.archive.org/web/20121107041010/http://www.eurofighter.com/fileadmin/web_data/downloads/misc/EFTechGuideENG-1109.pdf | archivedate = 2012-11-07 | deadurl = yes }}</ref><ref>{{Cite web | url = http://www.eurofighter.com/fileadmin/web_data/downloads/misc/TechnicalGuideENG.pdf | title = Eurofighter Typhoon - Tehnical Guide | quote = Opis Jurofajtera tajfuna | author = | date = 6/2010 | format = {{pdf}} | publisher = Eurofighter Typhoon | location = | pages = | language = {{En}} | accessdate = 16. 10. 2011. }}{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref><ref>{{Cite web | url = http://www.theengineer.co.uk/news/pressure-flies-high-in-the-eurofighter/283625.article | title = Pressure flies high in the EuroFighter | quote = Senzori za kontrolu pritiska u hidroinstalaciji | author = | date = 28 February 2000 | format = | publisher = The Engineer | location = | pages = | language = {{En}} | accessdate = 16. 10. 2011. | archive-date = 2013-12-02 | archive-url = https://web.archive.org/web/20131202231005/http://www.theengineer.co.uk/news/pressure-flies-high-in-the-eurofighter/283625.article | dead-url = yes }}</ref> === Aerodinamika === {{Glavni članak|Aerodinamika}} [[Datoteka:EM-0036-05.ogv|<center>Istraživanja na X-31 EFM, koja su prethodila aerodinamičkom projektu tajfuna.</center>|desno|mini|250px]] [[Datoteka:Dijagram_aerodinamika_5.svg|<center>Uticaj nestabilnosti aviona na indukovani otpor za [[Mahov broj|M]] = 0,7 na nivou mora, za krajnji prednji i zadnji ispitani položaj „kanarda“.</center>|desno|mini|450px]] Jedan od najvećih izazova u razvoju agilnog [[Lovački avion|lovačkog aviona]] „tajfuna“, bila je njegova [[aerodinamika]]. Zahtevana je visoka optimizacija karakteristika u celoj anvelopi leta, a to je podrazumevalo i posebna rešenja sa maksimalnom statičkom nestabilnošću u uzdužnom kretanju aviona. Maksimalno su korišćene mogućnosti aerodinamike, prvenstveno na optimizaciji [[krilo|krila]], za sve tri oblasti brzina leta (''trisonično krilo'') i ispred njega integraciju ''kanarda''. Aerodinamičari su imali težak tehnički problem da pomire kontraditorne zahteve za oblik krila u tri oblasti [[brzina]] (podzvučnoj, krozzvučnoj i nadzvučnoj).<ref name="Aerodinamika Jurofajtera tajfuna">{{Cite web | url = http://www.bmlv.gv.at/truppendienst/ausgaben/artikel.php?id=752 | title = Der Eurofighter "Typhoon" (IV) | quote = Aerodinamika Jurofajtera tajfuna | author = | date = 3/2008 | format = {{pdf}} | publisher = Österreichs Bundesheer | location = | pages = | language = {{En}} | accessdate = 22. 10. 2011. | archive-date = 2010-10-01 | archive-url = https://web.archive.org/web/20101001015253/http://www.bmlv.gv.at/truppendienst/ausgaben/artikel.php?id=752 | url-status = dead }}</ref><ref>{{Cite web | url = http://ftp.rta.nato.int/public//PubFulltext/RTO/EN/RTO-EN-004///$EN-004-19.pdf | title = Aspects of Wing Design for Transonic and Supersonic Combat Aircraft | quote = Aerodinamički aspekti trisoničnog krila | author = B. Probert | date = 25-29 May 1998 | format = {{pdf}} | publisher = | location = | pages = | language = {{En}} | accessdate = 22. 10. 2011. | archive-date = 2011-05-17 | archive-url = https://web.archive.org/web/20110517202722/http://ftp.rta.nato.int/public/ | dead-url = yes }}</ref> Taj problem je bio prisutan i ranije, još kod druge i treće generacije [[lovački avion|lovačkih aviona]]. U periodu treće generacije, pokušano je njegovo rešavanje sa mehaničkom (kinematičkom) promenom ugla strele krila u funkciji [[Mahov broj|Mahovog broja]], ali je to penalisano složenošću, većom [[masa|masom]] i porastom cene aviona. Na optimizaciji univerzalnog oblika krila, za sve tri oblasti brzina strujanja, svetski instituti i laboratorije godinama su radili na istraživanju kako bi došli do nekog rešenja. Rezultat tih istraživanja je tako zvano ''trisonično krilo'' sa fiksnim uglom strele napadne ivice, promenljive vrednosti duž razmaha.<ref name="Konstrukcija tajfuna"/><ref name="Aerodinamika Jurofajtera tajfuna"/> U korenom delu krila ugao strele je veći. Taj oblik delta krila postao je zaštitni znak prepoznavanja četvrte generacije lovačkih aviona, pa i „tajfuna“, ali zbog jednostavnosti proizvodnje krila zadržan je konstantan ugao strele napadne ivice. Efekat povećanja ugla strele u korenom delu izveden je sa napadnom ivicom gondola motora koje su delimično posrednici između korenog dela polukrila i trupa (to su odvojeni proizvodni sklopovi). Sa takvim oblikom delta krila, integrisan je ''kanard'', uz pažljivo određivanje njihove optimalne međusobne udaljenosti po dužini i visini. Eksperimentalno je istražen položaj ''kanarda'', po kriterijumu da je ukupni [[uzgon]] aviona optimiziran za najmanji indukovani [[Aerodinamički otpor|otpor]], za slučajeve uravnoteženja aviona sa ''kanardom'' na svima režimima leta. Rezultati ispitivanja, šematski su prikazani na slici desno. U tome istraživanju analiziran je i uticaj položaja ''kanarda'' na maksimalni [[uzgon]] aviona i na potrebnu snagu za uravnoteženje aviona, kao i na vrednost potrebnog ''volumena'' komandne površine. Na osnovu dobijenih rezultata izabrana je konfiguracija ''kanard'' i delta krilo za „tajfun“, prema usvojenom kriterijumu optimizacije performansi prvenstveno u manevru.<ref name="Program partija 3"/><ref name="Aerodinamika Jurofajtera tajfuna"/><ref name="Struktura">{{Cite web| url =http://typhoon.starstreak.net/Eurofighter/structure.html| title =Structural Design| quote =Struktura| author =| date =| format =| publisher =| location =| pages =| language ={{En}}| accessdate =17. 10. 2011.| archive-date =2014-06-20| archive-url =https://web.archive.org/web/20140620122152/http://typhoon.starstreak.net/Eurofighter/structure.html| dead-url =yes}}</ref><ref name="Multidisciplinarna aerodinamika"/>{{efn|Na prvi pogled, kod „tajfuna“ ''kanard'' izgleda mnogo isturen ispred krila. To je posebno upadljivo ako se njegovo rešenje poredi s rešenjem na [[Avion Rafal|Rafalu]]. Kod „rafala“ su primenjivani drugojačiji principi i kriterijumi integracije ''kanarda'', nastrešnice usisnika i delta krila, u blisku i jedinstvenu aerodinamičku celinu.<ref name="Struktura"/>}} ''Kanard'' ima namenu krmila za upravljanje u uzdužnom kretanju aviona, a na „tajfunu“ se sa levom i desnom površinom nezavisno upravlja sa signalom iz [[Sistem komandi leta aviona|sistema komandi leta]]. Na taj način se sa njihovim jednakim zakretanjem generiše [[moment propinjanja]], a sa nejednakim i moment valjanja.<ref name="Aerodinamika Jurofajtera tajfuna"/> Kada avion pri sletanju dodirne stazu sa prednjim točkom, ''kanard'' se automatski otklanja u poseban položaj, sa funkcijom dopunske aerodinamičke kočnice.<ref name="Aerodinamika Jurofajtera tajfuna"/><ref name="Struktura"/> Da bi se „tajfunu“ obezbedila neophodna upravljivost u uslovima velike statičke nestabilnosti,<ref name="Struktura"/> jedino rešenje je bilo primeniti [[sistem komandi leta aviona|električne komande leta]] vrhunskih performansi, visoke pouzdanosti i sa moćnim [[računar]]ima.<ref name="Aerodinamika Jurofajtera tajfuna"/> Problem su takođe bili i zahtevi za održavanje linearne aerodinamike zbog korišćenja matematičkog modela i zakona upravljanja sistema komandi leta zasnovanih na principima linearnosti. Taj uslov nije bilo moguće ispuniti na većim napadnim uglovima, gde nastaje nelinearni prirast aerodinamičkih sila i momenata pri povećanju napadnog ugla. Tada počinju njihovi gradijenti da se menjaju, kao npr. [[uzgon]]a:<ref name="Nelinearna aerodinamika">{{Cite web | url = http://aerosociety.com/Assets/Docs/Protected/Subscribers/AeroJournal/2838.pdf | title = Non-linearities in flight control systems | quote = Nelinearna aerodinamika | author = C. Fielding and P. K. Flux | date = NOVEMBER 2003 | format = {{pdf}} | publisher = THE AERONAUTICAL JOURNAL | location = | pages = | language = {{En}} | accessdate = 22. 10. 2011. }}{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> :<math>\frac{\partial C_z}{\partial \alpha} \not = const</math> Slično se dešava i sa ostalim aerodinamičkim veličinama u tim uslovima leta. Avioni sa tradicionalnim komandama leta nisu imali problem sa upravljanjem na tim režimima, prvenstveno zato što su tada piloti izbegavali da dovode avion blizu granica anvelope leta, a za avione sa mehaničkim komandama leta to i nije bio veći problem. U uslovima nelinearne aerodinamike (na granici anvelope), u kojima savremeni avioni uglavnom i lete u procesu vođenja borbe, a i uopšte kada je model upravljenja nelinearan, problem se rešava u domenu automatskog upravljanja sa primenom posebnih metoda i tehnika. Dešavaju se i slučajevi prisustva histerezisa, zazora, što isto utiče na nelinearnost dinamičkog sistema, kao i netipične promene osećaja potrebne [[sila|sile]] u ruci [[pilot]]a, pri upravljanju u toku manevra. Nestabilni borbeni avioni sa ''kanard'' konfiguracijom neizbežno poseduju efekte nelinearne aerodinamike. Veština je u tome da se ovi efekti prevaziđu uspešnom linearnom aproksimacijom, i/ili da se napravi adaptivan sistem komandi leta koji je u stanju da to prevaziđe. Zbog visoke statičke nestabilnosti „tajfuna“ ovaj uslov je bilo teže ispuniti. Bilo je mišljenja da se aerodinamička i druge nelinearnosti mogu prevazići upotrebom efikasnog („pametnog“) sistema komandi leta.<ref name="Nelinearna aerodinamika"/> Uspeh koncepta zavisi od obezbeđivanja slobodnog i bezbednog upravljanja avionom u okviru cele njegove anvelope leta. Nemci su počeli ta istraživanja još [[1974]]. godine, na ''avionu laboratoriji'', napravljenom od poznatog aviona iz naoružanja svog vazduhoplovstva, [[F-104]]. Prepravili su mu [[Sistem komandi leta aviona|komande leta]] ugradivši električni sistem. Ta ispitivanja sa elementima veštačke statičke nestabilnosti aerodinamičkog doprinosa sprezanja ''kanarda'' i krila, uz iskustva sa eksperimentalnim avionom X-31 EFM (iz kooperacije sa Amerikancima) i britanska iskustva, sačinjavala su bogatu bazu podataka za uspešno projektovanje aerodinamike „tajfuna“ koja je bila osnova za projektovanje, međutim u toku projekta se sve vreme eksperimentisalo i u [[aerotuneli]]ma. Na osnovu toga su razvijeni [[prototip]]ovi na kojima se pristupilo ispitivanju i merenju u letu, zbog osetljivosti tehnologije [[Sistem komandi leta aviona|sistema električnih komandi leta]] i uslova leta sa značajnom statičkom nestabilnošću. Ta ''hrabra'' rešenja, zasnovana su na poverenju u ''pamet'' (ispravan softver) komandnog sistema.{{efn|Dva aviona prototipa [[JAS 39 Gripen]], izgubljena su zbog skrivene greške u [[softver]]u [[Sistem komandi leta aviona|komandi leta]].}} Da bi sistem komandi leta bio ''pametan'' i da bi pouzdano funkcionisao po optimalnim zakonima upravljanja, na svima režimima leta, on mora biti zasnovan na realnim karakteristikama aviona, odnosno na njegovom verodostojnom matematičkom modelu. Iz tih razloga su vodeće firme iz sve četiri kooperanske države paralelno pristupile identifikaciji aerodinamičkih karakteristika „tajfuna“ u letu. Dobijeni i usaglašeni rezultati iz leta bili su osnova za korekcije [[softver]]a i zakona upravljanja sistema komandi leta, zasnovanih na proračunima i merenjima u [[aerotuneli]]ma i u drugim laboratorijama. Metode identifikacije aerodinamičkih parametara u letu kod sve četiri firme zasnivaju se na dobro poznatim teorijskim postavkama. Svaka od firmi korisnika podesila je svoj sistem prema sopstvenim iskustvima i tradiciji. Dobijeni rezultati međusobno su usaglašeni na nivou projekta i iskorišćeni za ažuriranje baze [[Aerodinamika|aerodinamičkih]] podataka za „tajfun“ u svim konfiguracijama. Sistem je dostigao zahtevani standard putem kompleksnog matematičkog modeliranja dinamike „tajfuna“ i njegovog podešavanja na simulatoru. Model je obuhvatio veliki broj spoljnih i unutrašnjih parametara kao što su statički i dinamički pritisak i temperaturu vazduha i njihov uticaj na karakteristike. Zatim su obuhvaćene sve konfiguracije tereta i svi oblici i brzine leta aviona. Kvalitetan simulacioni model na [[prototip]]u omogućio je prihvatljiv početni [[softver]] komandi leta bez ispitivanja u letu. Dobijeni rezultat je potvrđen pouzdanošću prvih letova prototipova. Taj standard je bio osnova za dalji proces optimizacije sistema do konačnog standarda. Konačno rešenje je postignuto metodom upoređivanja i stalnog približavanja izmerenog ''odgovora'' realnog aviona u letu i ''odgovora'' korigovanog modela na simulatoru (vidi princip na šemi ispod). Taj princip dobijanja kvalitetnog rešenja sistema može se nazvati ''hibridna simulacija'' optimizacijom metode postepenog približavanja. <center>'''<big>Blok šema korišćenog sistema za identifikaciju aerodinamičkih karakteristika tajfuna.</big>'''<ref name="Identifikacija aerodinačkih parametara tajfuna">{{Cite web | url = http://ftp.rta.nato.int/public//PubFullText/RTO/MP/RTO-MP-011///$MP-011-12.PDF | title = Recent Experiences on Aerodynamic Parameter Identification for EUROFIGHTER at Alenia, British Aerospace, CASA and Daimler-Benz Aerospace | quote = Identifikacija aerodinačkih parametara tajfuna | author = Renzo Bava, Graham T. Hoare, Gabriel Garcia-Mesuro, Hans-Christoph Oelker | date = | format = {{pdf}} | publisher = | location = | pages = | language = {{En}} | accessdate = 22. 10. 2011. | archive-date = 2012-03-03 | archive-url = https://web.archive.org/web/20120303185657/http://ftp.rta.nato.int/public//PubFullText/RTO/MP/RTO-MP-011///$MP-011-12.PDF | dead-url = yes }}</ref></center> Osnova principa je snimanje „odziva“ realnog aviona i modela na simulatoru leta na izabrani tipični ulaz (komandu pilota), zatim njihovo poređenje, uočavanje međusobne razlike i preduzimanje korekcija nelinearnog modela i zakona upravljanja u smeru smanjenja tih razlika. Snimljeni „odziv“, preko matematičkih metoda analize služi i za identifikaciju stvarnih sabiraka (gradijenata, odnosno derivativa) odgovarajuće aerodinamičke veličine kao što je dato u jednačini za [[Aerodinamički otpor|otpor]]. Tim putem su aerodinamički podaci „tajfuna“ korigovani u bazi podataka i u relevantnim proračunima. Uklanjanje razlike u „odzivu“ realizuje se sa popravkom nedostatatka nelinearnog matematičkog modela kroz korekciju njegovih elemenata sa novodobijenim podacima iz snimka „odziva“ realnog aviona u letu. Korekcije se prioritetno sprovode na mestima većih razlika odziva realnog aviona i modela na simulatoru. Na taj način se postupno ažurira baza podataka nelinearnog modela i saglasno tome se ponovo usklađuju zakoni upravljanja. Metodom uzastopnog približavanja dolazi se do zadovoljavajućeg rešenja, uspostavlja se standard aviona prema važećim standardima, nameni i zahtevima pilota. Za „tajfun“ su aerodinamički koeficijenti generalno identifikovani po metodu linearizacije nelinearnih segmenata, tj. po ''koracima''. Dobijeni aerodinamički podaci za te segmente pomoću matematičkih metoda analize pohranjeni su u bazi aerodinamičkih skupova podataka. [[Aerodinamički otpor]] se može razložiti na članove:<ref name="Aerodinamički derivativi">{{cite journal | last = Nenadović | first = Miroslav | date = 1971 | title = Aerodinamički derivativi | journal = Stabilnost i upravljivost letelica | volume = 741 | pages = str. 668-712 | language = {{sr}} | location = Beograd }}</ref> :<math>\ C_x =\ C_{x_0} + \Delta C_{x_\alpha} + \Delta C_{x_{\delta}} + \Delta C_{x_{\dot{\theta}}} + ...</math> Kao što je prilaz za kretanje duž x ose, isto važi i za sve stepene slobode kretanja aviona, kretanje duž sve tri ose i rotacija za tri ugla oko njih. U prethodnoj jednačini je data zavisnost koeficijenta [[Aerodinamički otpor|otpora]] aviona sa doprinosom njegovog rasta usled promene napadnog ugla, otklona komandne površne i prigušenja zbog ugaone brzine rotacije. Gradijenti aerodinamičkih veličina po promenljivoj, nazivaju se „aerodinamički derivativi“. Po istom principu je identifikovan i [[moment propinjanja]], pa i ostale karakteristike:<ref name="Aerodinamički derivativi"/> :<math>\ C_m =\ C_{m_0} + \Delta C_{m_\alpha} + \Delta C_{m_{\delta}} + \Delta C_{m_{\dot{\theta}}} + ..+ \left(\Delta C_{m_q}\dot q + \Delta C_{m_\dot{\alpha}}\cdot \dot{\alpha}\right)\cdot\frac{l}{\bar{V}} + \Delta C_{m_0}</math> Ovom metodom je uspešno ažurirana baza podataka nelinernog modela. Korišćeni algoritam greške u odzivu realnog aviona i modeliranog nelinearnog paketa svodi razliku na minimum. Time je napravljena realna osnova za izbor optimalnih zakona upravljanja sa avionom, to jest, obezbeđena je „pamet“ komandnom sistemu za efikasno upravljanje sa „tajfunom“ u celoj anvelopi leta i sa svim konfiguracijama aviona. [[Datoteka:Eurofighter 9803.ogg|Demostracioni let nemačkog tajfuna.|desno|mini|300px]] ''Kanard'' je na tajfunu postavljen ispred delta krila i to u blizini nosnog dela. Taj položaj daje veći destabilizirajući doprinos, isto tako i njegovo pomeranje iznad krila. Sa otklonom ''kanarda'', podiže se i spušta nosni deo aviona, odnosno podešava se njegov napadni ugao. Kada se povećava napadni ugao, kod nestabilnog aviona raste sila uzgona čija je napadna linija ispred težišta aviona, a to još više povećava momenat propunjenja (tendencija daljeg rasta napadnog ugla, nestabilan sistem). [[Pilot]], da bi to sprečio, gura nos „tajfuna“ na dole i sa otklonom ''kanarda'' stvara sile uzgona na dole. Količina otklona kanarda potrebna za smanjenje sile uzgona ujedno je i projektno ograničenje mere nestabilnosti u podzvučnom letu za granice ubrzanja u manevru od +9 /-3 g. U slučajevima ''oštrih'' manevara, moguće je kratkotrajno postići i veća ubrzanja, čak i do +12 g. Sa sistemom komandi leta, automatski je ograničeno ubrzanje u manevru na +15 g, pa samim tim i granica inercijalnih opterećenja [[pilot]]a i strukture aviona. Trenutno se avion isporučuje bez upravljanja vektorom potiska motora. U toku [[2011]]. godine, još uvek nisu sagledani rokovi i izvori finansiranja za realizaciju ispitivanja i usvajanje toga rešenja. Na režimu podzvučnog leta aviona, ''neutralna tačka'' je daleko ispred težišta. Pri nadzvučnom letu, ona se povlači unazad, ali pošto je pomerena za podzvučni let mnogo ispred, u uslovima nadzvučnog leta stigne na umerenu meru iza težišta i uspostavi se umerena mera pozitivne statičke stabilnosti. Na ovaj način je postignuto da pozitivna statička stabilnost u nadzvučnom letu ne limitira manevarske karakteristike aviona na tim režimima leta. Zbog ovakvog vrlo smelog rešenja, „tajfun“ ima prednost u poređenju sa drugim borbenim avionima. Mala pozitivna stabilnost na nadzvučnim brzinama mnogo manje uslovljava meru manevra. On može da ostvari ubrzanje u manevru čak i +9 g, na režimima leta sa nadzvučnim brzinama. To je velika prednost za [[lovački avion]]. Optimiziran je da ima superiorne performanse manevra pri letu na [[Mahov broj|Mahovom broju = 1,6]], što je optimum za lansiranje svojih raketa vazduh-vazduh i za izbegavanje protivničkih. „Tajfun“ je u stanju da dostigne nadzvučnu brzinu bez uključivanja dopunskog sagorevanja motora. Sa motorom snage 2 × 60&nbsp;kN može postići brzinu ekvivalenta [[Mahov broj|Mahovog broja = 1,5]] bez spoljnih tereta (''čista konfiguracija''). Za kraće vreme motor se opterećuje i daje potisak od 2 × 69&nbsp;kN, 15% daje više „suvog“ potiska sa kojim se znatno povećava brzina aviona. Sposobnost ''superkrstarenja'' je verovatno uključena u zahteve projekta aviona, jer se ova brzina ne postiže slučajno. Dakle, ove karakteristike obezbeđuju veliki dolet „tajfunu“, smanjuje mu se potreba da duže vreme leti na režimu sa [[Dopunsko sagorevanje|dopunskim sagorevanjem]] i nema suvišnu potrošnju [[gorivo|goriva]], za razliku od svojih prethodnika. Zvanično ograničenje brzine najčešće je navedeno sa [[Mahov broj|Mahov broj = 2]], što nije odlučujuće za borbu, a i nije krajnja mogućnost „tajfuna“.<ref name="Multidisciplinarna aerodinamika">{{Cite web | url = http://ftp.rta.nato.int/public//PubFulltext/RTO/MP/RTO-MP-035///MP-035-01.pdf | title = Eurofighter: Aerodynamics within a Multi-Disciplinary Design Environment | quote = Multidisciplinarna aerodinamika | author = Keith McKay | date = 18-21 October 1999 | format = {{pdf}} | publisher = RTO AVT Symposium | location = | pages = | language = {{En}} | accessdate = 22. 10. 2011.}}</ref><ref name="Identifikacija aerodinačkih parametara tajfuna"/><ref>{{Cite web | url = http://icas-proceedings.net/ICAS1998/PAPERS/04.PDF | title = Eurofighter tehnology for the 21st century | quote = Tehnologija za 21-i vek | author = Erwin Obermeiter and Bob Haslam | date = -1998 | format = {{pdf}} | publisher = | location = | pages = | language = {{En}} | accessdate = 22. 10. 2011. | archiveurl = https://web.archive.org/web/20120311142044/http://icas-proceedings.net/ICAS1998/PAPERS/04.PDF | archivedate = 2012-03-11 | deadurl = yes }}</ref><ref>{{Cite web | url = http://www.uni-graz.at/alpinmedizin//Watzmann/Watzmann_14_VortrWELSCH.pdf | title = Höhenphysiologische Aspekte bei der Einführung EF 2000 Eurofighter | quote = Aspekti životnih i radnih uslova pilota | author = Dr. med. Dipl-Ing. H. Welsch | date = 11. – 14. August 2005 | format = {{pdf}} | publisher = | location = | pages = | language = {{De}} | accessdate = 22. 10. 2011. | archivedate = 2013-12-24 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20131224105335/http://www.uni-graz.at/alpinmedizin//Watzmann/Watzmann_14_VortrWELSCH.pdf | deadurl = yes }}</ref><ref>[http://www.luftwaffe.de/portal/a/luftwaffe Tajfun u praksi], Pristupljeno 22. 10. 2011.</ref> === Komande leta === Primarno upravljanje sa „tajfunom“ realizuje se pomoću otklanjanja komandnih aerodinamičkih površina: ''kanarda'', unutrašnjih i spoljnih ''flaperona'' i vertikalnog krmila. U uzdužnom kretanju, za obrtanje oko '''Y''' ose, generiše se [[moment propinjanja]] sa izmenom [[uzgon]]a ''kanarda'' i unutrašnjih ''flaperona''. Rotacija aviona oko uzdužne '''X''' ose, realizuje se sa generisanjem obrtnog momenta pomoću diferencijalnih otklona spoljnih ''flaperona'' i sa stvaranjem razlike [[uzgon]]a na levom i desnom polukrilu. Moment skretanja oko '''Z''' ose, generiše se sa otklonom vertilalne krme. Ova pomeranja aerodinamičkih komandnih površina vrše dvokomorni hidropokretači, nepovratnog dejstva (bez mogućnosti pomeranja u suprotnom smeru, usled dejstva sile reakcije). Rotacije aviona, oko '''X''' i '''Z''' osa, izazivaju međusobni aerodinački uticaj (kuplovanje), čiji intezitet zavisi od aerodinamičke konstrukcije. Sve u svemu, sa potpuno automatizovanim sistemom komandi leta upravlja se sa „tajfunom“, preko devet komandnih površina.<ref name="Aerodinamika Jurofajtera tajfuna"/> Tu su ubrojana i pretkrilca za upravljanje sa uzgonom, na velikim napadnim uglovima, čija granična vrednost se na taj nači povećava. Osim toga, električne komande leta ograničavaju preopterećenje u manevru, kako zbog zaštite pilota tako i strukture, da se spreče neželjene posledice, sa izlaskom iz projektovane anvelope leta. Ta funkcija se naziva „manevar bez brige“. Na sličan način, avion je obezbeđen i kada padne u nepravilan položaj, u toku leta. Komande leta ga automatski vraćaju u pravilan položaj, preko [[autopilot]]a. Jednostavno, [[pilot]] samo pritisne ''instiktno dugme'' na komandnoj poluzi, avion se automatski vraća u horizontalnu ravan, sa ravni krila i sa osom trupa, a regulator gasa motora automatski zauzima srednji položaj.<ref name="Aerodinamika Jurofajtera tajfuna"/><ref name="Autopilot"/><ref name="Senzori i drugi elektronsji sistemi „tajfuna“"/> „Tajfun“ poseduje i komande za upravljanje sa režimom rada dva [[Vazduhoplovni motor|motora]], sa njihovim dopunskim sagorevanjem i izmenom izlaznog preseka mlaznica. Pored ovih primarnih komandi postoje i sekundarne, za upravljanje sa [[Stajni organi vazduhoplova|stajnim organima]], vazdušnom kočnicom, kočnim padobranom, otvaranjem kabine, odbacivanjem spoljnih tereta, uključujući i upravljanje sa oružjem i [[gorivo]]m.<ref name="Sistem komandi leta"/> Sve ove funkcije imaju svoje sisteme, koji se baziraju na prenosu električnih signala i međusobno su integrisani preko [[Magistrala podataka|magistrale podataka]]. Ključni je [[sistem komandi leta aviona]], koji profiliše dinamičke i letne karakteristike aviona, a posebno njegovu pouzdanost. Udeo ovih karakteristika je veoma značajan u borbenoj prevlasti nad protivnikom.<ref name="Aerodinamika Jurofajtera tajfuna"/> <center><big>'''Šema principa [[Sistem komandi leta aviona|komandi leta]], primenjenog na avionu Jurofajter tajfun.'''</big> </center> „Tajfunove“ [[Sistem komandi leta aviona|električne digitalne četvorostruke komande leta]] prihvataju izraženu želju [[pilot]]a (preko pomeranja komandne ručice i nožnih pedala) i zajedno sa primljenim signalima iz [[senzor]]a, o kompletnom ''vektoru stanja'' leta aviona, generišu rezultujuće komandne signale profilisane po optimalnim zakonima upravljanja. Na osnovu tih signala, brzo se komandne površine postave u odgovarajuće otklone, u funkciji realizacije pilotove želje prelaska na novi komandovan režim leta aviona.<ref name="Aerodinamika Jurofajtera tajfuna"/> Uvedena digitalna tehnologija, u komande leta „tajfuna“, veliki je potencijal za fleksibilnu optimizaciju zakona upravljanja i integraciju sa drugim sistemima, preko [[Magistrala podataka|magistrale podataka]] sa brzim protokom informacija. Brz protok signala je uslov za brz odgovor sistema (mala je ''vremenska konstanta''), što je jedna od ključnih performansi sistema za realizaciju upravljanja sa nestabilnim avionom.<ref name="Sistem komandi leta"/> Pogrešan signal, koji bi postavio komandnu površinu u nepravilan položaj bio bi katastrofalan, pošto pilot nema nikakve rezervne mogućnosti za korekciju položaja aviona. Zato ovaj sistem mora biti veoma pouzdan. Sačinjavaju ga četiri paralelna i ravnopravna kanala, pri čemu se stalno sva četiri njihova izlazna signala međusobno upoređuju. Sa međusobnim upoređivanjem, signali se „nadglasavaju“, i većina istovetnih se usvajaju kao relevantni. Taj signal računar favorizuje kao ispravan za otklon krmila, a različiti se „odbacuje“ kao neispravan.<ref name="Aerodinamika Jurofajtera tajfuna"/> Svaki, od četiri paralelna kanala [[Sistem komandi leta aviona|električnih komandi leta]], poseduje osam [[procesor]]a tipa Motorola 68020. Pored ovih procesora, postoji i veći broj dodatno izvedenih specifičnih instalacija (elektronskih kola), za međusobno povezivanje i integraciju elemenata i komponenti. Svaka kutija računara ima priključak (konektor) STANAG-3910 za [[optički kabl]], za brzi prenos podataka na glavnu avionsku [[magistrala podataka|magistralu podataka]], a za međusobnu vezu između računara poseduju priključke STANAG-3838. Softver komandi leta stalno je izložen samodijagnostici. Svaki fizički komplet komponenti od četiri kanala električnih komandi leta „tajfuna“, težak je 10&nbsp;kg.<ref name="Sistem komandi leta">{{Cite web | url =http://typhoon.starstreak.net/Eurofighter/flight-sys.html| title = Flight Control System (FCS)| quote =Sistem komandi leta| author = | date = | format = | publisher = | location = | pages = | language = {{En}} | accessdate = 17. 10. 2011.}}</ref><ref name="Aerodinamika Jurofajtera tajfuna"/><ref>{{Cite web| url =http://www.eurofighter.com/capabilities/performance/fight-control-system.html| title =Flight Control Systems| quote =Električne komande leta| author =| date =| format =| publisher =Eurofigter| location =| pages =| language ={{En}}| accessdate =17. 10. 2011.| archive-date =2013-07-18| archive-url =https://web.archive.org/web/20130718150313/http://www.eurofighter.com/capabilities/performance/fight-control-system.html| url-status =dead}}</ref><ref>{{Cite web| url =http://ukacc.group.shef.ac.uk/Lecture/2001_Lecture.pdf| title =The design of fly-by-wire flight control systems| quote =Tehnologije komandi leta| author =Chris Fielding| date =| format ={{pdf}}| publisher =BAE Systems| location =| pages =| language ={{En}}| accessdate =17. 10. 2011.| archiveurl =https://web.archive.org/web/20110125012002/http://ukacc.group.shef.ac.uk/Lecture/2001_Lecture.pdf| archivedate =2011-01-25| deadurl =no}}</ref><ref name="Studija o električnim komandama leta">{{Cite web | url = http://ia600503.us.archive.org/3/items/nasa_techdoc_19760010066/19760010066.pdf | title ="Preliminary System Design Study f o r a D i g i t a l Fly-by-Wire F l i g h t Control System f o r an F-8C A i r c r a f t " | quote = Studija o električnim komandama leta | author = Report No.NASA CR-2609 | date = January 1976 | format = pdf| publisher = NASA Langley Research Center | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =7. 05. 2012.}}</ref> ==== Autopilot ==== [[Autopilot]] „tajfuna“ izvršava više zadataka u funkciji bezbednosti leta i rasterećenja [[pilot]]a od suvišnih radnji. Taj njegov doprinos povećava mu efikasnost i superiornost nad protivnikom. Autopilot može da izvršava zadatke:[[Datoteka:Paris Air Show 2007-06-24 n17.jpg|Demonstracioni let „tajfuna“ na izložbi u [[Pariz]]u [[2007]].|desno|mini|250px]] * Održava konstantnu visinu leta. * Vodi avion na zadanu visinu leta i održava je konstantnom. * Postavlja avion u zadati pravac leta. * Održava zadani konstantni pravac leta aviona. * Ubrzava avion do zadate brzine leta i održava je konstantnom. * Vodi avion po zadatoj profilisanoj trajektoriji leta. * Obezbeđuje automatsko praćenje zadane trajektorije leta aviona za napad u borbi. * Automatski održava optimalnu trajektoriju presretanja aviona protivnika. * Automatski održava zadati profil leta u patroliranju. * Obezbeđuje automatsko sletanje. * Automatski stabilizuje avion (vraća u normalan položaj), na komandu pilota na ''instiktni'' prekidač, posle pada u nepravilan položaj ili pri trenutnom gubitku orijentacije pilota u prostoru. Autopilot je jedan od podsistema [[Sistem komandi leta aviona|komandi leta]] „tajfuna“.<ref name="Autopilot">{{Cite web | url =http://www.airpower.at/flugzeuge/eurofighter/cockpit-autopilot.htm| title = Autopilot| quote =Autopilot| author = | date = | format = | publisher = | location = | pages = | language = {{De}} | accessdate = 17. 10. 2011.}}</ref> === Struktura === „Tajfun“ ima laganu strukturu, što je postignuto sa optimizacijom dimenzionisanja njenih delova i izborom materijala iz domena visoke tehnologije: (82% [[kompozit]]a, od toga 70% kompozit od [[Ugljenična vlakna|ugljeničnih vlakana]], a 12% od staklenih). U gradnji aviona velika je korist od kompozitnih materijala koji su izdržljiviji, povećavaju krutost, smanjuju [[masa|masu]] i [[radarski poprečni presek]] avionu, pošto upijaju [[radar]]ske zrake. ''Okvašena'' površina strukture „tajfuna“ je samo 15% od [[metal]]a, lakih legura i [[Titanijum|titana]]. [[Krilo]] i trup su od ugljeničnih vlakana. Samo su neki delovi od metala, kao što su okovi za međusobnu vezu većih sklopova. Opšta specifikacija primene materijala, šematski je prikazana na slici desno.<ref name="Struktura i materijali">{{Cite web | url =http://eurofighter.airpower.at/technik-struktur.htm| title = Struktur | quote =Struktura i materijali| author = | date = | format = | publisher = | location = | pages = | language = {{De}} | accessdate = 17. 10. 2011.}}</ref><ref name="Karbonska vlakna">{{Cite web| url =http://www.eurofighter.com/capabilities/technology/materials/carbon-fibre-composites.html| title =Materials - Carbon Fibre Composites| quote =Karbonska vlakna| author =| date =| format =| publisher =Eurofighter| location =| pages =| language ={{En}}| accessdate =17. 10. 2011.| archive-date =2013-05-31| archive-url =https://web.archive.org/web/20130531055543/http://www.eurofighter.com/capabilities/technology/materials/carbon-fibre-composites.html| url-status =dead}}</ref> [[Krilo]] je višeramenjačne konstrukcije sa integralnim rezervoarima za [[gorivo]]. Izvedeni su efikasni unutrašnji i spoljni ''flaperoni'' i pretkrilca na napadnoj ivici. Na krajevima krila i ispod njih ugrađene su vezne tačke za linije naoružanja i druge terete. Oplata krila i ramenjače su od ugljeničnih vlakana. Rebra su od ugljeničnih vlakana sa metalnom armaturom. [[Titanijum]] je korišćen za krila, u delu okova (krilo/trup) i za izradu spoljnih ''flaperona''.<ref name="Struktura"/> „Tajfun“ je predviđen za gruba sletanja na kratke staze, to mu omogućuje konstrukcija [[Stajni organi vazduhoplova|stajnih organa]], koji su standardni, tipa tricikl sa jednim točkom na svakoj nozi. Glavne noge su oslonjene na strukturu krila i uvlače se unutra prema ravni simetrije, a nosna unazad u prednji deo trupa. Upravljanje sa nosnim točkom je jedna od sekundarnih funkcija [[Sistem komandi leta aviona|komandi leta]]. Pored toga, za hitna kratka sletanja, „tajfun“ je opremljen kukom za zahvat kočionog užeta, na zadnjem dela trupa. Jurofajter tajfun projektovan je po zahtevima da njegova struktura izdrži ''zamor'' sa vekom upotrebe od 6.000 sati leta, odnosno u ekvivalentu od 30 godina vremenskog trajanja. U [[septembar|septembru]] [[1998]]. godine, završena su statička i dinamička ispitivanja strukture aviona. Na osnovu dobijenih rezultata iz ispitivanja, koristeći simulacijone metode, zaključeno je da je struktura sposobna da izdrži 18.000 sati, odnosno tri puta više od projektovanog veka.<ref name="Konstrukcija tajfuna"/><ref name="Struktura"/><ref name="Kompoziti produžuju vek tajfunu">{{Cite web | url =http://www.flightglobal.com/news/articles/uk-looks-to-extend-eurofighter-typhoons-fatigue-life-331483/| title = UK looks to extend Eurofighter Typhoon's fatigue life | quote =Kompoziti produžuju vek tajfunu| author = Andrew Doyle | date = 26 Aug 2009 | format = | publisher = FlightGlobal | location = | pages = | language = {{En}} | accessdate = 17. 10. 2011.}}</ref> === Tehnologija smanjene uočljivosti === Jurofajter tajfun nije neprimetan (''nevidljiv'' – {{jez-eng|stealth}}) [[borbeni avion]], ali je umanjene uočljivosti (diskretan) sa delimičnom primenom projektnih rešenja u toj funkciji, koja ne narušavaju letne karakteristike. U tome cilju su prednji delovi oba uvodnika vazduha međusobno sastavljeni, a razmaknuti su dalje duž trupa. Na taj način su obezbeđeni uslovi za ''utapanje'' svih pet podtrupnih podvesnih sredstava u konturu aviona (4 rakete vazduh-vazduh + podvesni rezervoar). Sa time je postignuto njihovo ''skrivanje'' i smanjenje ukupnog čeonog radarskog poprečnog preseka „tajfuna“, odnosno smanjenje njegovog radarskog odraza. Izostavljene su mere za smanjenje uočljivosti, koje bi ugrozile performanse i agilnost aviona. Postavljen je zahtev da čeoni [[radarski poprečni presek]] ne pređe 1/4 od prethodnog aviona [[Panavija tornado]]. Sve vidljive prednje površine obložene su sa materijalom koji upija radarske zrake. Obložene su napadne ivice ''kanarda'', [[krilo|krila]], krmila i ''usni'' uvodnika vazduha. Ulazi u uvodnike vazduha izvedeni su u obliku latiničnog slova „S“, sa ciljem da bi se sprečilo direktno viđenje lopatica kompresora [[Dvoprotočni turbomlazni motor|motora]], a sa time je sprečeno i [[toplota|toplotno]] zračenje od motora kroz usisnik, unapred prema protivničkim „IC“ [[senzor]]ima.<ref name="Struktura"/> Obloga [[radar]]a – ''radom'' je izrađen od posebnog kompozita sa premazom, koji upija radarske zrake. Na osnovu svih ovih preduzetih mera, postignuto je smanjenje čeonog radarskog poprečnog preseka „tajfuna“ na vrednost između 0,05 i 0,1 m².<ref name="Aerodinamika Jurofajtera tajfuna"/><ref name="Struktura"/> === Oprema, integracija i fuzija senzora === Jurofajter tajfun je opremljen sofisticiranom opremom visoke tehnologije za uspešno izvršavanje zadataka [[Višenamenski borbeni avion|višenamenskog borbenog aviona]]. Pored opisanog [[Sistem komandi leta aviona|sistema komandi leta]] i navedenog [[Hidraulički sistem aviona|hidrauličkog sistema]], navigacija mu je dvostruka, preko [[Globalni pozicioni sistem|globalnog pozicionog, GPS]] i [[Inercijalni navigacioni sistem|inercijalnog navigacionog sistema]].<ref name="Avionika">{{Cite web | url =http://eurofighter.airpower.at/technik-avionik.htm| title = Avionika| quote =Oprema| author = | date = | format = | publisher = | location = | pages = | language = {{De}} | accessdate = 28. 10. 2011.}}</ref> Tajfun može i u lošim vremenskim uslovima da sleti bez vizuelnog kontakta sa spoljnim okruženjem, na osnovu pilotovog čitanja parametara na pokazivačima u kabini prenetih sa sistema senzora (to se zove ''instrumentalno sletanje''). Poseduje i sistem za upozoravanje na blizinu prepreka na terenu koji nadleće (''praćenje terena''), zasnovan na multifunkcionalnim informacijama prenetim distributivnim sistemom [[sloj veze]]. Ovaj sistem je isti onome koji koristi i avion Panavija tornado. Izvršena je integracija sistema sa [[magistrala podataka|magistralom podataka]] standarda MIL-1553, što obezbeđuje „tajfunu“ operativnu efikasnost i veliku pouzdanost. Integracija obuhvata sedam funkcionalnih sistema, koje podržavaju preko 80 [[računar]]a:<ref name="Avionika"/> * Prikazivači i elementi za upravljanje u kabini, povezani su preko [[magistrala podataka|magistrale podataka]] MIL-1553, sa prenosom podadaka od 100 Mbit/s. * Upravljanje vatrom, identifikacija, navigacija, povezani su sa optičkim prenosom sa 1 000 Mbit/s preko magistrale podataka standarda STANAG-3910. * Elektronska samozaštita, povezivana je preko magistrale podataka MIL-1553, sa 100 Mbit/s. * Sistem upravljanja sa oružjem, povezivan je preko magistrale podataka MIL-1553, sa 100 Mbit/s. * ''Legitimisanje'', tipa šifrovanog pitanja i odgovora prijatelj / neprijatelj, povezano je preko magistrale podataka MIL-1553, sa 100 Mbit/s. * Upravljanje sa sistemima, integrisani nadzor i snimanje podataka, povezivan je preko magistrale podataka MIL-1553, sa 100 Mbit/s. * Oprema za komunikacije, povezana je sa optičkim prenosom sa 1.000 Mbit/s preko magistrale podataka standarda STANAG-3910.<ref name="Avionika"/> Visok nivo integrisanosti i brza razmena brojnih podataka između podsistema obezbeđuje [[pilot]]u uslove da brzo shvati taktičku situaciju i samostalno brzo i efikasno reaguje na opasnost od identifikovanih ciljeva. Automatizovani informacioni sistem ima za cilj da smanji obim posla pilotu u kabini, te da se isti može prvenstveno fokusirati na svoj osnovni zadatak - vođenje borbe. Redundantnost upravljanja sa podsistemima opreme povećava pouzdanost, smanjuje mogućnost pojave grešaka i neuspeh funkcija. Ugrađeni sistemi za ispitivanje na zemlji i samoispitivanje u letu, doprinose toj karakteristici. Integracija sistema opreme na „tajfunu“ ima 100% veći hardverski i softverski potencijal za prijem novih podsistema, u odnosu na trenutne potrebe. U izradi softvera primenjen je visoki programski jezik [[Ada (programski jezik)|Ada]] za ključne sistemske aplikacije.<ref name="Senzori i drugi elektronsji sistemi „tajfuna“"/><ref name="Avionika"/><ref name="Sloj veze za tajfuna">{{Cite web | url = http://www.datalinksolutions.net/dls/news/02_4-23.asp | title = Data Link Solutions Delivers First Production MIDS Low Volume Terminal for Eurofighter 2000 Aircraft | quote = Sloj veze za tajfuna | author = | date = April 24, 2002 | format = | publisher = Data Link Solutions | location = | pages = | language = {{En}} | accessdate = 28. 10. 2011. | archivedate = 2013-04-17 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20130417004710/http://www.datalinksolutions.net/dls/news/02_4-23.asp | deadurl = yes }}</ref><ref name="Senzori tajfuna">{{Cite web| url =http://typhoon.starstreak.net/Eurofighter/sensors.html| title =Sensor systems| quote =Senzori tajfuna| author =| date =| format =| publisher =| location =| pages =| language ={{En}}| accessdate =28. 10. 2011.| archivedate =2015-09-12| archiveurl =https://web.archive.org/web/20150912193825/http://typhoon.starstreak.net/Eurofighter/sensors.html| deadurl =yes}}</ref> ==== Pretorijanac ==== „Tajfun“ poseduje sofisticirano i visoko integrisano odbrambeno sredstvo, avionski podsistem, pod nazivom „pretorijanac“. Sa projektnim zahtevima je uvaženo pozitivno iskustvo, da je efikasan elektronski sistem zaštite suštinska komponenta savremenog [[borbeni avion|borbenog aviona]], jer bez punog uvažavanja scenarija savremene pretnje od protivnika može biti samo štete. U potpunosti je odbrambeni podsistem integrisan u sistem naoružanja i ako je odvojeno fizički ugrađen. Sastoji se od ukupno 22 lako i brzo zamenljive komponente. Daje podršku [[pilot]]u za informacije o potencijalnim opasnostima za njega i njegov avion, tako da može automatski da preduzima korektivne mere za zaštitu. Sve komponente sistema samozaštite pod kontrolom su [[računar]]a. Automatski se analiziraju sve pretnje iz vazdušnog prostora i sa tla (zemlja/more), u punom sektoru od 360°. U suštini sistem radi, u dve faze:<ref name="Sistem za elektronsko ratovanje"/><ref name="Sistem za elektronsko ratovanje"/><ref>{{Cite web | url =http://www.flightglobal.com/pdfarchive/view/1987/1987%20-%201174.html| title = DASS / Defensive Aids Sub System| quote =Konzorcijum predlaže odbrambeni sistem| author = | date = | format = | publisher = | location = | pages = | language = {{De}} | accessdate = 28. 10. 2011.}}</ref> * otkriva, analizira i upozorava na opasnost i * automatski usmerava odbrambene akcije. '''<big>Pozicija podsistema „pretorijanac“, na tajfunu:</big><ref name="Sistem za elektronsko ratovanje"/><ref>{{Cite web| url =http://www.eurofighter.com/capabilities/technology/sensor-fusion/defensive-aids-sub-system.html| title =DASS / Defensive Aids Sub System| quote =Pretorijanac| author =| date =| format =| publisher =| location =| pages =| language ={{De}}| accessdate =28. 10. 2011.| archive-date =2013-05-08| archive-url =https://web.archive.org/web/20130508101448/http://www.eurofighter.com/capabilities/technology/sensor-fusion/defensive-aids-sub-system.html| url-status =dead}}</ref>''' {{col-start}} {{col-2}} <math>\color{Red}1.</math> [[Laser]]ski detektor<br /> <math>\color{Red}2.</math> Lanser baklji, za pasivno ometanje (obmanjivanje) „IC“ detekcije<br /> <math>\color{Red}3.</math> Lanser staniolskih listića, pasivno ometanje (zasenčenje) [[radar]]a {{col-2}} <math>\color{Red}4.</math> Prijemnik (detektor) za upozorenje od protivničkih raketa<br /> <math>\color{Red}5.</math> ESM/ECM (sistemi za elektronsko ratovanje), kontejneri na nosačima<br /> <math>\color{Red}6.</math> Vučeni ometači {{Col-end}} Odbrambeni podsistem „pretorijanac“, sastoji se od gore navedenih komponeti, sa usaglašenim funkcijama, gde su posebno ključne one vezane za detekciju. Elektronske protiv mere (ESM) i elektronski registrator mera (ECM) nalaze se u kontejnerima na kraju krila. U pitanju je širokopojasni [[radar]]ski prijemnik radarskih signala, emitovanih od [[radar]]a protivnika. Pored te opasnosti, upozorava i na druge elektronske emisije, kao što je prenos radio podataka. Sistem obavlja neprekidnu pasivnu pretragu u frekventnom opsegu od 100 mHz do 10 gHz (pozicija <math>\color{Red}5.</math>).<ref name="Nove tehnologije i inovativne tehnike za nove generacije ESM/ECM sistema">{{Cite web| url =https://www.myaoc.org/eweb/images/aoc_library/Events/2002/102802_CONV/02CONV_Proceedings/Day2/Track2/Bacchelli.pdf| title =DASS / Defensive Aids Sub System| quote =Nove tehnologije i inovativne tehnike za nove generacije ESM/ECM sistema| author =| date =| format =| publisher =| location =| pages =| language ={{De}}| accessdate =28. 10. 2011.| archivedate =2016-03-04| archiveurl =https://web.archive.org/web/20160304213630/https://www.myaoc.org/eweb/images/aoc_library/Events/2002/102802_CONV/02CONV_Proceedings/Day2/Track2/Bacchelli.pdf| deadurl =yes}}</ref> [[Senzor]]i za upozorenje o lansiranju neprijateljskih raketa, opciono se mogu postaviti na tri moguća načina. Dva senzora u napadnoj ivici korena krila, jedan u zadnjem delu korena vertikalnog repa (pozicija <math>\color{Red}4.</math>) i povezana četiri prijemnika [[laser]]ska upozorivača (pozicija <math>\color{Red}1.</math>). Signali koji se primaju od [[senzor]]a odbrambenog sistema, analiziraju se, klasificiraju, identifikuju, određuje se prioritet onima koji su udaljeni do 100&nbsp;km. Ugaona tačnost određivanja njihovog položaja je ispod 1°. To su informacije koje se skupljaju u bazi podataka centralnog računara (više od 10.000 podataka). Na osnovu njih sistem identifikuje tip predajnika neprijatelja, utvrđuje u kom je trenutnom režimu oružje s kojim on želi da dejstvuje i u skladu s tim rezultatima, rangiraju se opasnosti po prioritetu. Na osnovu podataka u ovoj bazi podataka, za „tajfun“, mogu se slobodno programirati i podesiti potrebne mere, u bilo koje vreme u skladu sa trenutnom pretnjom, za koju je sistem misije podešen. Uz širok spektar mogućnosti načina sprečavanja svoga otkrivanja, radarskim snopom osvetli („opomene“) neprijatelja, nosača odašiljača uhvaćenog elektronskog emitovanja. U kontejnerima na krajevima [[krilo|krila]] (lokacija <math>\color{Red}5.</math>), smešteni su moćni ometači za ometanje neprijateljskih [[radar]]a. Jurofajter koristi jedan ili dva elektronska ometača – mamca, koje vuče iza desnog kontejnera na kraju krila. Mamac-ometač emituje elektronske signale na osnovu obrađenih i oblikovanih podataka iz prijemnika radara upozorenja, u centralnom računaru, sa funkcijom efikasnog obmanjivanja neprijateljskog radara. Mamci se vuku sa kablom od kevlara dužine 100 m (lokacija <math>\color{Red}6.</math>), a preko [[Optički kabl|optičkog kabla]] prenose se signali iz centralnog računara do njega. Na ovaj način se može obmanuti neprijateljski radar da ne ''osvetli'' avion već mamac, pa se [[raketa|rakete]] sa polu-aktivnim radarskim vođenjem skreću na mamce, sa linije pogađanja „tajfuna“. Jurofajter tajfun je opremljen i sa sistemom za pasivno ometanje toplotnog i radarskog svoga otkrivanja, od strane senzora neprijatelja. Za toplotnu obmanu, koriste se baklje kao veštački izvori (mamci). Oni su smešteni u konejnerima ispod unutrašnjeg dela svakog polukrila (pozicija <math>\color{Red}2.</math>). U kontejnerima ispod spoljašnjeg dela krila (pozicija <math>\color{Red}3.</math>), smešteni su kontejneri sa raketicama, ispunjenim sa staniolskim listićima (''dipoli''). Pri registraciji radarske ozračenosti „tajfuna“ automatski se po utvrđenoj dinamici lansiraju te raketice (''dipoli''), iz kojih staniolski listići prave oblak radarskog zamračenja celog okruženja „tajfuna“ i degradiraju radarski odraz sa haotičnom disperzijom neprijateljskih radarskih zraka. Pri utvđenoj opasnosti od detekcije toplotnih senzora i lansiranja IC raketa neprijatelja, automatski se lansiraju baklje (patroni) po određenoj dinamici u okruženju aviona „tajfun“. Baklje kao toplotni izvori ''zbunjuju i obmanjuju'' samonavođenje raketa i privlače ih na sebe. Ovaj automatski rad sistema, pilot može prebaciti na svoje ručno upravljanje. [[Pilot]] je informisan o otkrivenosti neprijateljskih senzora od svojih sistema i spolja preko [[sloj veze]], a podaci o tome se obrađuju i integrisano prikazuju na višenamenskom prikazivaču. Takođe, postoji i zvučno upozorenje pilota o opasnosti da mu je avion otkriven sa neprijateljskim senzorima.<ref name="Sloj veze za tajfuna"/> Postoje razlike u finesama rešenja ovog sistema kod korisnika aviona po opcijama.<ref name="Sistem za elektronsko ratovanje">{{Cite web | url =http://www.janes.com/articles/Janes-Radar-and-Electronic-Warfare-Systems/Praetorian-defensive-aids-system-International.html| title = Praetorian defensive aids system (International), Airborne active and passive countermeasures systems and defensive aids suites (DAS)| quote =Sistem za elektronsko ratovanje| author = | date = | format = | publisher = Jane’s | location = | pages = | language = {{En}} | accessdate = 28. 10. 2011.}}</ref><ref name="Nove tehnologije i inovativne tehnike za nove generacije ESM/ECM sistema"/><ref>{{Cite web | url =http://eurofighter.airpower.at/sensorik-dass.htm| title = DASS / Defensive Aids Sub System| quote =Odbrambeni sistem| author = | date = | format = | publisher = | location = | pages = | language = {{De}} | accessdate = 28. 10. 2011.}}</ref> ==== Radar ==== Nova generacija višenamenskog, pulsirajućeg dopler radara „CAPTOR“ je sa mehaničkim principom skeniranja. Proizvodi ga konzorcijum ''Juroradar'', a razvio ga je BAE sistem, sa prvobitnom namenom za britanski avion [[Si harier]]. Modificirani radar „CAPTOR-M“, prihvaćen je za proizvodnju po novom ugovoru i sa njim se opremaju avioni „tajfun“ iz partije 2.<ref name="Konstrukcija tajfuna"/><ref name="Senzori tajfuna"/><ref name="Radar „tajfuna“">{{Cite web | url =http://eurofighter.airpower.at/sensorik-captor.htm| title = Das "Captor" Radar| quote =Radar „tajfuna“| author = | date = | format = | publisher = | location = | pages = | language = {{De}} | accessdate = 28. 10. 2011.}}</ref> Projektovan je za superiornost u borbi vazduh-vazduh, kao primarnu namenu. Posebno mu je veliki domet, koji može da varira u zavisnosti od veličine ciljeva i do 185&nbsp;km za tipične veličine supersoničnih borbenih aviona, a za veličine komercijalnih aviona oko 370&nbsp;km. Može da detektuje istovremeno i do 20 ciljeva uz praćenje čak i ako su na većim udaljenostima i nadgleda situaciju i sa njihovim velikim brojem. Super je modularan, čine ga oko 61 zamenljivih modula i oko 6 zamenljivih linija veze. [[Masa]] mu je 193&nbsp;kg. Modularnost mu omogućuje brzu popravku sa lakom zamenom modula, što pojeftinjuje održavanje i povećava operativnost aviona. Automatski identifikuje i prati svih 20 ciljeva u vazduhu i određuje među njima prioritet po kriterijumu opasnosti.<ref name="Konstrukcija tajfuna"/><ref name="Senzori tajfuna"/><ref name="Radar „tajfuna“"/> To je bio prvi radar u okviru [[NATO]]-a koji ima tri kanala za obradu (umesto uobičajenih dva). Dva koristi za praćenja, a dodatni treći kanal je za zaštitu i za mere ublažavanja „buke“ i za otkrivanje i klasifikaciju ometanja. * Mod vazduh-vazduh automatski kreira identifikaciju, postavljanje prioriteta i pronalaženje pretećeg cilja, analizira opasnost, kao i procenjuje svoje optimalno oružje odbrane, na osnovu baze podataka. Takođe, za nekooperativne ciljeve u vazduhu, ima sistem identifikacije, režim sa prepoznavanjem radarske slike i brojanjem lopatica prednjeg kola kompresora određuje tip aviona. * Mod vazduh-tlo, meri rastojanje, mapira sa rezolucijom od 1 m (0,3 m posle partije 2), poseduje sposobnost izbegavanja prepreka (praćenje terena), kao i izračunavanja „bodova“ za efekat dejstva oružja.<ref name="Konstrukcija tajfuna"/><ref name="Senzori tajfuna"/><ref name="Radar „tajfuna“"/> ''Juroradar'' konzorcijum je dostavio ponudu, državama kooperantima, za razvoj i proizvodnju savremenijeg radara sa aktivnim elektronskim skeniranjem, samim tim i sa povećanjem aktivne površine [[antena|antene]], pa sa time i sa poboljšanim performansama. Predloženo je zadržavanje ostale elektronske opreme, iz postojeće varijante „CAPTOR-M“, sa čime bi se smanjio rizik, vreme i troškovi. Taj novi radar je verzije „CAPTOR–E“, sa modovima rada:<ref>{{Cite web | url =http://www.flightglobal.com/news/articles/eurofighter-nations-offered-aesa-radar-enhancement-344416| title = Eurofighter nations offered AESA radar enhancement | quote =Kooperanti su ponudili napredni radar| author = Craig Hoyle | date = 15 Jul 2010 | format = | publisher = FlightGlobal | location = | pages = | language = {{En}} | accessdate = 28. 10. 2011.}}</ref> * Simultano preklapanje režima rada. * Vazduh-vazduh za pretragu i praćenje / pretragu u toku praćenja. [[Datoteka:Typhoon f2 zj910 canard arp.jpg|<center>Jurofajter tajfun britanskog [[Kraljevsko ratno vazduhoplovstvo Velike Britanije|RAF]]-a, izgled ''radoma'', od [[radar]]a u nosnom delu trupa.</center>|desno|mini|260px]] * Vazduh-zemlja, emituje radarske zrake i osvetljava ciljeve na zemlji. Snima, mapira teren u visokoj rezoluciji, nadzire prostor i izviđa. * Detektuje, otkriva i prati pokretne ciljeve na zemlji i pretražuje prostor. * Detektuje, pretražuje i prati pokretne ciljeve na površini [[more|mora]]. Obezbeđena je njegova jednostavna integracija u „tajfun“: * Nizak rizik za nadogradnju postojećih radara „CAPTOR-M“. * Uklapa se u postojeće uslove obezbeđene u „tajfunu“, zapreminske, masu i u sistem hlađenja. * Visoko je pouzdana antena sa elektronskim skeniranjem sa skladnim uklapanjem u celinu prednjeg dela trupa. * Tradicionalan je i robustan projekat, sa niskim troškovima održavanja u toku životnog veka. Potencijal za budući razvoj: * Može se modificikovati za prihvat novih radarskih modova, kao što je prihvat [[sloj veze|sloj veza]] i elektronsko ratovanje. * Formiranje višekanalnog adaptivnog zračenja, uključujući i [[svemir]]ski prostor. Adaptivni proces: * Veliko polje nadgledanja * Stabilan rad Radar CAPTOR–E, počeo se ispitivati u letu [[2007]]. godine, a predviđa se njegova ugradnja i uvođenje u operativnu upotrebu [[2015]]. Ta činjenica je veliki minus za program, pošto većina konkurenata avionu „tajfun“ već lete sa radarima sa elektronskim skeniranjem.<ref name="Senzori i drugi elektronsji sistemi „tajfuna“">{{Cite web | url =http://typhoon.starstreak.net/Eurofighter/flight-sys.html| title = Der Eurofighter "Typhoon" (VII)| quote =Senzori i drugi elektronski sistemi „tajfuna“| author = | date = | format = | publisher = Österreichischen Bundesheer | location = | pages = | language = {{De}} | accessdate = 28. 10. 2011.}}</ref><ref>{{Cite web | url = http://www.selex-sas.com/EN/Common/files/SELEX_Galileo/Products/CAPTOR.pdf | title = CAPTOR-E Active Electronically Scanned Array Radar for Typhoon | quote = CAPTOR-E | author = | date = | format = {{pdf}} | publisher = Euroradar | location = | pages = | language = {{En}} | accessdate = 28. 10. 2011. | archiveurl = https://web.archive.org/web/20110708205705/http://www.selex-sas.com/EN/Common/files/SELEX_Galileo/Products/CAPTOR.pdf | archivedate = 2011-07-08 | deadurl = yes }}</ref> ==== Pirat ==== „Pirat“ (FLIR) je infracrveni (toplotni) [[senzor]], koji daje sliku sa visokom rezolucijom. Raspoloživ je od [[2007]]. godine. Zbog cene je opcioni sistem, samo za pojedine lovce „tajfun“. Senzor radi na talasnim dužinama od 3 do 5 i od 8 do 11 [[Mikrometar|mikrona]] i ugrađen je fiksno u prednji deo strukure trupa, na levoj strani ispred vetrobrana kabine (vidi sliku desno). Integrisan je sa ostalima sistemima na avionu, a po nameni, pripada napadnim. Prvi put je na [[borbeni avion|borbenom avionu]] primenjen ovakav infracrveni [[fotodetektor]], što je značajno uvećalo opseg detekcije u poređenju sa starijim sličnim senzorima. Dok OLS-35 na avionu [[Su-35|Su-35BM]] ima domet oko 50&nbsp;km, „pirat“ u istim uslovima postiže domet od 93&nbsp;km. Opseg detekcije u poteri neprijatelja je u sličnom odnosu, naspram 93&nbsp;km za OLS-35,<ref name="Aerodinamika Jurofajtera tajfuna"/> sa [http://eurofighter.airpower.at/pirate.jpg „piratom“] je 150&nbsp;km. Međutim, u uslovima vremenskih prilika, za performanse infracrvenih senzora u pretragama i praćenju cilja „pirat“ ima značajnu prednost, pošto na njegove rezultate one nemaju degradirajući uticaj. „Pirat“ ovo isto radi kao i [[radar]] u skeniranju sa pogledom na dole, ali bez kompromitovanja (otkrivanja) sa svojim zračenjem. To radi kao pasivni senzor, identifikuje cilj i određuje njegovu udaljenost. Ovo je veliki napredak u odnosu na stare senzore infracrvenog zračenja, koji su mogli u skeniranju dati samo dvodimenzionalne slike. Da bi se odredila udaljenost do cilja, isti mora biti osvetljen sa [[laserski daljinomer|laserskim daljinomerom]]. Desno je u polarnim koordinatama, na prikazivaču prikazana slika sa sistema „pirat“. U gornjem levom uglu ekrana, date su performanse indikacije, veći pun snop, radni je spektar otkrivanja. Vidi se da je neprijateljski avion udaljen 35 nautičkih milja, na visini 3.000 stopa, i otkrivena grupa nepoznatih objekata na oko 50 nautičkih milja u okruženju i na visini od 1.000 stopa. Sivo obojeni cilj dolazi iz podataka [[sloj veze|sloja veze]].<ref name="Konstrukcija tajfuna"/><ref name="Aerodinamika Jurofajtera tajfuna"/> [[Datoteka:Eurofighter PIRATE PPI.jpg|Opseg zahvata pirata: <br /> 1 Pokazatelj učinka<br /> 2 Visina obuhvaćenog polja|desno|mini|260px]] „Pirat“ predstavlja veliki napredak u opremanju aviona „tajfun“ i daje mu značajne taktičke prednosti u presretanju neprijatelja za borbu vazduh-vazduh i u borbi vazduh-zemlja, sa karakteristikama: * Veoma dug vremenski period rada u režimu vazduh-vazduh, pasivno (bez zračenja). * Automatska detekcija i istovremeno praćenje više ciljeva, a ujedno i skeniranje. * Visok ugaoni zahvat, velika rezolucija i tačnost praćenja. * Veliko vidno polje u velikom prostoru. * Identifikacija presretnutih ciljeva u vazduhu. * Detektekcija toplotnih signala, prvenstveno od kopnenih ciljeva. * Prenos i prikazivanje slike na viziru [[pilot]]ove kacige. * Doprinos navigaciji aviona pri sletanju. U okviru nabrojanih karakteristika, na raspolaganju su više modova (oblika) rada: * '''Istovremeno praćenje više ciljeva''' (MTT), tada u prostoru ispred aviona traži moguće ciljeve u velikom ugaonom opsegu i može da ih istovremeno prati brojčano i do 200. Prati dok skenira, kao i radar u modu pod nazivom IRST. * '''Praćenje pojedinačnog, izabranog cilja '''(STT) je režim koji se sprovodi samo u potrebama visoke preciznosti praćenja cilja. * '''Praćenje i identifikacija pojedinačnog, izabranog cilja'''(STTI), režim rada je kada cilj može biti vizuelno identifikovan od [[pilot]]a na prikazivaču, pošto je rezolucija bolja nego kod [[radar]]ske slike. * '''Akvizicija''', kada „pirat“ i [[radar]] zajednički pronalaze ciljeve u sektoru osmatranja. * '''Akvizicija u okviru ugaonog ograničenja''', kada „pirat“ ''zahvata'' cilj, na čiji položaj je „tajfun“ poslat i orijentisan. Kada je cilj pronađen, „pirat“ se automatski prebacuje u režim STT ili STTI.<ref name="Pirat">{{Cite web | url =http://eurofighter.airpower.at/sensorik-pirate.htm| title = Der "PIRATE"- Infrarot-Sensor| quote =Pirat| author = | date = | format = | publisher = RAND | location = | pages = | language = {{En}} | accessdate = 28. 10. 2011.}}</ref><ref>{{Cite web | url = http://www.thalesgroup.com/assets/0/93/238/5a18063e-8630-40c7-9fe3-1e1854ce896b.pdf?LangType=2057 | title = PIRATE Passive Infra-Red Airborne Track Equipment | quote = Pirat | author = | date = | format = {{pdf}} | publisher = Thales Group | location = | pages = | language = {{En}} | accessdate = 28. 10. 2011. }}{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Rad „pirata“ se može uskladiti sa kretanjem glave pilota. [[Senzor]] tada gleda tamo gde pilot okrene glavu. Slika FLIR-a se projektuje na viziru pilotove kacige. Ovo može biti u funkciji otkrivanja i praćenja cilja, ili njegovog zahvata i navođenja [[raketa|rakete]] na cilj u toku borbe.<ref name="Pirat"/><ref>{{Cite web | url = http://www.selex-sas.com/EN/Common/files/SELEX_Galileo/Products/PIRATE_dsh.pdf | title = IRST (PIRATE) - Eurofighter Typhoon InfraRed Search and Track | quote = IRST Pirat | author = | date = | format = {{pdf}} | publisher = | location = | pages = | language = {{En}} | accessdate = 23. 11. 2011. | archiveurl = https://web.archive.org/web/20131012055007/http://www.selex-sas.com/EN/Common/files/SELEX_Galileo/Products/PIRATE_dsh.pdf | archivedate = 2013-10-12 | deadurl = yes }}</ref> ==== Fuzija signala sa senzora ==== Ishod borbe suprostavljenih [[lovački avion|lovačkih aviona]], u vazdušnom prostoru, zavisi od više faktora. Jedan od bitnih je imati prvi prave prepoznatljive informacije o protivniku, njegovom oružju i namerama. Sa time se dobija prednost u vremenu, što je jedna od najprioritetnijih informacija. [[Senzor]]i aviona to obezbeđuju u integraciji sa drugim sistemima. Oni su dopunska čula vida i sluha [[pilot]]a. Obrada signala primljenih sa senzora i lako shvatljiv njihov način prezentacije pilotu, predstavlja proširenje njegovog nervnog sistema, sa povećanim kapacitetom odlučivanja i delovanja. To je vrlo važan faktor u situaciji kada pilot ima malo vremena na raspolaganju, kao kada su već lansirane rakete kratkog dometa na njegov avion. One mogu biti lansirane na rastojanjima na kojima se u najboljem slučaju mogu vizuelno otkriti kao tamne tačke, a mogu se sa sistemom identifikacije prepoznati da su rakete vazduh-vazduh, u teoretskom opsegu više od 100&nbsp;km. Taj faktor „identifikacije“ je još jedan od presudnih. Ko prvi identifikuje neprijatelja može i prvi da upotrebi svoje oružje i da stekne početnu prednost u borbi, što je najčešće i odlučujuće. Tehnološki nivo, mnogobrojno umrežavanje, integracija i digitalizacija na „tajfunu“, otvara potpuno novi način i mogućnosti identifikacije i evidentiranja signala u širokom opsegu. Zatim, na „tajfunu“ je izvršena fuzija signala sa velikog broja senzora, kombinovanjem tih dobijenih podataka, obezbeđen je optimalni izbor trenutno najpovoljnijeg sistema za praćenje cilja. * Kontakt, i ako je snimljen sa nekoliko senzora, prikazan je samo na jednom mestu. Pilotu se podaci prikazuju sažeto u najmanjem potrebnom broju, nezavisno jedan od drugog, što rezultira sa smanjenjem njegovog opterećenja i smanjuje se potrebno vreme za njegovu reakciju (odziv). * Međusobno komplementarni senzori, dopunjavaju se usklađeno vremenski, prostorno i spektralno. Sa time se postiže veća rezolucija i gušće skeniranje u nadzoru. * Fuzija računarski obrađenih signala sa senzora, omogućava zajedničko automatsko rangiranje prioriteta svih otkrivenih ciljeva. * Ako je destinacija cilja izvan opsega detekcije nekog od senzora, cilj može biti „prebačen“ na drugi bolje pozicionirani i tako će biti „pokriven“ sa otkrivanjem, identifikacijom i praćenjem. * Prenos podataka u paketu, štedi resurse računara, za različite paralelne podatke. * Saznanje o cilju, produbljeno je i uvećano. Zna se pored količine, smer kretanja, udaljenost, brzina, radarski i infracrveni odraz i infracrvena slika kao i radio signali, prenos podataka i radarska učestanost. Na taj način se dobija i potpuna identifikacija cilja. To olakšava klasifikaciju relevantnih infomacija u bazi podataka. * Kontakt sa pasivnim praćenjem cilja može da se realizuje sa snimanjem bez emisije svojih senzora, treba da se prikupljaju podaci o zračenju, što nije nužno sa svojim aktivnim senzorima. Može da se bez uključenja radara aktivirati oružje i bez svoga otkrivanja napasti cilj. Takvo maskiranje se sprovodi kao element maksimalnog iznenađenja protivnika. Takav opit je napravljen, a opisan u poglavlju „operativna upotreba“.<ref>{{Cite web | url =http://eurofighter.airpower.at/sensorik-fusion.htm| title = Multi-Sensor-Fusion| quote =Fuzija multisenzorskih podataka| author = | date = | format = | publisher = | location = | pages = | language = {{En}} | accessdate = 3. 11. 2011.}}</ref><ref>{{Cite web | url =http://www.airpower.at/news04/0321_worning/index.html| title = Im Interview: Eurofighter Testpilot Chris Worning | quote =Intervju probnog pilota| author = Georg Mader| date = | format = | publisher = | location = | pages = | language = {{En}} | accessdate = 3. 11. 2011.}}</ref><ref>{{Cite web| url =http://www.adacore.com/multimedia/pdfs/CaseStudy_Eurofighter.pdf| title =Case Study - BAE Systems Eurofighter Typhoon| quote =Studija BAE| author =| date =| format ={{pdf}}| publisher =| location =| pages =| language ={{En}}| accessdate =3. 11. 2011.| archiveurl =https://web.archive.org/web/20071014003826/http://www.adacore.com/multimedia/pdfs/CaseStudy_Eurofighter.pdf| archivedate =2007-10-14| deadurl =no}}</ref> === Kabina === ==== Opšte karakteristike ==== [[Datoteka:Eurofighter Typhoon cockpit.jpg|<center>Izgled kabine, u vidnom polju [[pilot]]a. Prikazana je tabla sa komandama, prikazivačima i komandnom palicom.</center>|desno|mini|250px]] U kabini Jurofajtera koriste se ekrani za prikaz podataka, bez konvencionalnih instrumenata. Prikazivanje je preko tri donja višenamenska prikazivača u boji i širokougaonog gornjeg (nišanskog), sa kojima se upravlja preko tastature, kursora i [[glas]]a.<ref name="Kabina"/><ref>{{Cite web | url = http://www.reuters.com/article/2011/06/24/us-airshow-helmets-idUSTRE75N52A20110624 | title = New helmet to give Typhoon pilots killer look | quote = Nova kaciga pilota na tajfunu | author = Geert De Clercq | date = Jun 24, 2011 | format = | publisher = Reuters | location = | pages = | language = {{En}} | accessdate = 3. 11. 2011. | archivedate = 2015-09-24 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20150924153807/http://www.reuters.com/article/2011/06/24/us-airshow-helmets-idUSTRE75N52A20110624 | deadurl = yes }}</ref><ref>{{Cite web| url =http://typhoon.starstreak.net/Eurofighter/cockpit.html| title =Eurofighter Technology and Performance : Cockpit| quote =Kabina| author =| date =| format =| publisher =| location =| pages =| language ={{En}}| accessdate =3. 11. 2011.| archivedate =2014-05-29| archiveurl =https://web.archive.org/web/20140529005508/http://typhoon.starstreak.net/Eurofighter/cockpit.html| deadurl =yes}}</ref><ref name="Pokazivački sistem">{{Cite web | url =http://eurofighter.airpower.at/cockpit-hud.htm| title = Der "PIRATE"- Infrarot-Sensor| quote =Pokazivački sistem| author = | date = | format = | publisher = RAND | location = | pages = | language = {{En}} | accessdate = 28. 10. 2011.}}</ref> U kabini se prikazuju podaci i sa [[senzor]]a velikog dometa za detekciju slike, zasnovanoj na razlici u toplotnom zračenju (FLIR), [[pilot]] upravlja sa sistemima i avionom sa glasom i sa [[Sistem komandi leta aviona|komandama leta]]. Ulazne signale za komande leta pilot izražava pomeranjem palica (ručica) i pedala. Ruke pilota su stalno na ručici gasa [[Vazduhoplovni motor|motora]] i na komandnoj palici (HOTAS, skraćenica od engleske sintagme ''hands on throtle and stick'' (ruke na pedali i ručici). [[Pilot]] poseduje kacigu, na čijem viziru je prikazivač podataka (uglavnom istih kao što su i na gornjem prikazivaču) sa prikladnim simbolima, na raspolaganju mu je višefunkcionalni informacioni distributivni sistem, integrisani sistem za upozoravanje i sistem za unos podataka o ciljevima na levom pultu. Korišćeni prikazivači i komandni paneli leta u kabini, osvetljeni su i postavljeni na podešljive šarke za pilotov izbor odgovarajućeg postavnog ugla.<ref>{{Cite web| url =http://typhoon.starstreak.net/Eurofighter/cockpit.html| title =Cockpit| quote =Opšte karakteristike kabine| author =| date =| format =| publisher =Eurofighter| location =| pages =| language ={{En}}| accessdate =3. 11. 2011.| archivedate =2014-05-29| archiveurl =https://web.archive.org/web/20140529005508/http://typhoon.starstreak.net/Eurofighter/cockpit.html| deadurl =yes}}</ref> Kabina je razvijena na bazi iskustva pilota i njihovih zahteva i primedbi. Izgled i funkcionalnost je nastala metodom približavanja kroz povratne informacije i procene od vojnih probnih pilota.<ref>{{Cite web | url =http://www.janes.com/articles/Janes-Radar-and-Electronic-Warfare-Systems/MSD-2000-signals-display-unit-International.html| title = MSD 2000 signals display unit (International), LAND-BASED SIGNALS INTELLIGENCE (SIGINT), ELECTRONIC SUPPORT AND THREAT WARNING SYSTEMS| quote =MSD2000| author = | date = Nov 09, 2001 | format = | publisher = Jane’s | location = | pages = | language = {{En}} | accessdate = 3. 11. 2011.}}</ref> U „tajfunu“ je pilot smešten u [[izbacivo sedište|sedište]] tipa Martin Bejker Mk.16A ({{jez-eng|Martin-Baker Mk.16A}}), sa nadstrešnicom za zaštitu lica, a lansira se pri spasavanju, sa dva [[raketni motor|raketna motora]].<ref name="Kabina"/><ref>{{Cite web| url =http://www.eurofighter.com/capabilities/technology/crew-escape-lifesupport/cockpit-ingress-and-egress.html| title =Crew Escape &amp; Life Support| quote =Hermetičnosti i pristupačnost kabini| author =| date =| format =| publisher =Eurofighter| location =| pages =| language ={{En}}| accessdate =3. 11. 2011.| archive-date =2013-05-11| archive-url =https://web.archive.org/web/20130511052843/http://www.eurofighter.com/capabilities/technology/crew-escape-lifesupport/cockpit-ingress-and-egress.html| url-status =dead}}</ref> Avion je predviđen da leti sa velikim opterećenjem. Usled ubrzanja n•g (n je [[faktor aerodinamičkog opterećenja]]), opremljen je sa priključkom sa sistemom za napajanje zaštitnog odela ([[Anti-G odelo|anti-g odela]]) za pilota, za zaštitu od posledica opterećenja. Ovo specijalno razvijeno odelo obezbeđuje zaštitu pilota, te on izdržava ubrzanja i do 9g. Nemački i austrijski piloti na „tajfunu“ nose hidrostatička [[Anti-G odelo|anti-g odela]], koja pružaju zaštitu i u rukama, te omogućuju potpuniju toleranciju na velika ubrzanja.<ref name="Kabina">{{Cite web| url = http://typhoon.starstreak.net/Eurofighter/cockpit.html| title = Cockpit| quote = Kabina| author = | date = | format = | publisher = Eurofighter| location = | pages = | language = {{En}}| accessdate = 3. 11. 2011.| archivedate = 2014-05-29| archiveurl = https://web.archive.org/web/20140529005508/http://typhoon.starstreak.net/Eurofighter/cockpit.html| deadurl = yes}}</ref> ==== Upravljanje glasom ==== „Tajfun“ koristi sistem, sa modulom za prepoznavanje govora (SRM), sa kojim se generišu izvršne radnje od naredbi sa [[glas]]om, uz pomoć neophodnih računarskih uređaja. To je bila prva proizvodnja i operativna primena ovakvog sistema u kabini vojnog aviona. Sistem daje pilotu dodatni prirodni način upravljanja sa 26 nekritičnih (sekundarnih) funkcija u kabini, sa čime se značajno smanjuje njegovo opterećenje, poboljšava bezbednost vazduhoplova i širi prostor za nove misije. Važan korak u razvoju sistema upravljanja glasom dogodio se [[1987]], godine, kada je završen digitalni [[procesor]] signala TMS-320-C30, što je smanjilo veličinu i složenost potrebnog sistema. Sistem upravljanja glasom zahteva da svaki [[pilot]] ima snimljen svoj ''šablon glasa'' koji se koristi u procesoru za prepoznavanje i tako prepoznat generiše izgovorene tipične reči u naredbe, koje se realizuju u izvršne radnje. Taj ''šablon glasa'' pilota je snimljen na kasetu koja se memoriše u sistemu u kabini, pre početka leta. Ovaj sistem se ne koristi za radnje koje zahtevaju veću bezbednost i kritične zadatke, kao što su oružje, izvlačenje [[Stajni organi vazduhoplova|stajnih organa]] i za druge slične sisteme. Koristi se za širok spektar drugih funkcija u kabini, kao što je poziv prikaza nekih informacija na prikazivačima, kao što je stanje količine [[gorivo|goriva]], stanje sistema i tako dalje.<ref>{{Cite web| url = http://www.janes.com/extracts/extract/jav/jav_a062.html| title = Eurofighter Typhoon Direct Voice Input (DVI) system (United Kingdom)| archiveurl = https://web.archive.org/web/20080512020020/http://www.janes.com/extracts/extract/jav/jav_a062.html| archivedate = 2008-05-12| quote = | author = | date = Oct 09, 2007| format = | publisher = Jane's| location = | pages = | language = {{En}}| accessdate = 3. 11. 2011.| deadurl = no}}</ref><ref>{{Cite web | url = http://www.aph.gov.au/house/committee/jfadt/defenceannualreport_2002_2003/subs/sub6.pdf | title = The 1998 Study - History, Accuracy and Impact | quote = Studija | author = Dr Carlo Kopp, Peter A Goon | date = 4 July 2004 | format = {{pdf}} | publisher = | location = | pages = | language = {{En}} | accessdate = 3. 11. 2011. | archiveurl = https://web.archive.org/web/20050629151553/http://www.aph.gov.au/house/committee/jfadt/defenceannualreport_2002_2003/subs/sub6.pdf | archivedate = 2005-06-29 | deadurl = no }}</ref><ref>{{Cite web| url =http://www.eurofighter.com/capabilities/technology/voice-throttle-stick/direct-voice-input.html| title =Voice Throttle &amp; Stick (VTAS)| quote =Govorna naredba| author =| date =| format =| publisher =Eurofighter| location =| pages =| language ={{En}}| accessdate =3. 11. 2011.| archive-date =2013-05-11| archive-url =https://web.archive.org/web/20130511025203/http://www.eurofighter.com/capabilities/technology/voice-throttle-stick/direct-voice-input.html| url-status =dead}}</ref> === Pogon === [[Datoteka:Eurofighter wtd61.jpg|<center>Jurofajter, pri režimu rada motora sa uključenim dopunskim sagorevanjem.</center>|desno|mini|250px]] Jurofajter tajfun poseduje dva [[Dvoprotočni turbomlazni motor|dvoprotočna turbomlazna motora]] EJ200. Taj [[Vazduhoplovni motor|motor]] je sa odnosom dvoprotočnosti 0,4:1 i sa dva vratila. Relativno nizak odnos dvoprotočnosti je izabran za veliki potisak na režimu bez dopunskog sagorevanja, koji zadovoljava potrebe vremenski dužih supersoničnih [[brzina]] aviona (''superkrstarenje''). U poređenju sa motorom RB199, poseduje 37% manji broj delova (1.800 umesto 2.845), a razvija 50% više potiska, sa istom zapreminom zauzetog prostora u trupu aviona. Vazduh se komprimuje u kompresoru niskog pritiska, u tri faze (stepena). Ukupni odnos povećanja pritiska u njemu je 4,2:1. Kompresor visokog pritiska poseduje trodimenzionalne profilisane lopatice postavljene na pet setova statorskih i rotorskih kola. Tih pet stepeni sabijanja stvaraju ukupno povećanje pritiska sa odnosom 6,2:1.<ref name="Jurodžet EJ200"/> Kompresori visokog i niskog pritiska su proizvedeni u takozvanoj ''bliskoj tehnologiji'', diskovi kompresora i lopatice su napravljeni iz jedne celine od legure [[titanijum]]a, sa čime je učinjena ušteda u težini.<ref name="Optimalne performanse motora">{{Cite web| url =http://www.mtu.de/de/technologies/technologies_future/blisk/index.html| title =Blisk| quote =Optimalne performanse motora| author =| date =| format =| publisher =MTU Aero Engines| location =| pages =| language ={{De}}| accessdate =3. 11. 2011.}}{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Lopatice su dvostruko veće nego kod RB199 i šuplje su. Ove dve kompresorske celine, obrću se u suprotnim smerovima, sa ukupnim efektom povećanja pritiska (stepenom sabijanja) vazduha od 26:1 sprovedenog u prstenastu komoru sagorevanja, gde se isti meša sa [[gorivo]]m u smešu za sagorevanje. [[Temperatura]] vrelih gasova je oko 1.800° [[Kelvin]]a, na ulazu u prvu pogonsku [[turbina|turbinu]] motora. Postoje dve jednostepene turbine (visokog i niskog pritiska), svaka od njih pogoni po jedno vratilo. Turbina visokog pritiska pogoni kraće vratilo prstenastog preseka, koje pokreće kompresor visokog pritiska, a turbina niskog pritiska pogoni duže, unutrašnje vratilo, na kome je kompresor niskog pritiska. Lopatice turbine monokristalne su strukture od legura [[nikl]]a, sa presvlakom [[Keramika (materijal)|keramike]], [[nikl]]a, [[hrom]]a i [[itrijum]]a i hlade se sa vazdušnom strujom. Gornji sloj lopatica turbine se mora redovno proveravati, da li na njemu postoje mehanička oštećenja. Sa primenom ovih visokih i zahtevnih tehnologija, motor EJ200 se uvrstio u svetski vrh, u domenu pogona.<ref name="Jurodžet EJ200">{{Cite web| url =http://typhoon.starstreak.net/Eurofighter/engines.html| title =EuroJet 200| quote =Jurodžet EJ200| author =| date =| format =| publisher =| location =| pages =| language ={{En}}| accessdate =3. 11. 2011.| archivedate =2010-07-31| archiveurl =https://web.archive.org/web/20100731153302/http://typhoon.starstreak.net/Eurofighter/engines.html| deadurl =yes}}</ref><ref name="EJ200">{{Cite web | url =http://www.airpower.at/flugzeuge/eurofighter/technik-triebwerke-techno.htm| title = Triebwerke - Entwicklung| quote =EJ200| author = | date = | format = | publisher = | location = | pages = | language = {{De}} | accessdate = 3. 11. 2011.}}</ref><ref name="Tehnologija motora 1/3">{{Cite web | url =http://www.airpower.at/flugzeuge/eurofighter/technik-triebwerke-techno.htm| title = Triebwerke - Technologie 1/3| quote =Tehnologija motora 1/3| author = | date = | format = | publisher = | location = | pages = | language = {{De}} | accessdate = 3. 11. 2011.}}</ref><ref name="Tehnologija motora 2/3">{{Cite web | url =http://www.airpower.at/flugzeuge/eurofighter/technik-triebwerke-techno2.htm| title = Triebwerke - Technologie 2/3| quote =Tehnologija motora 2/3| author = | date = | format = | publisher = | location = | pages = | language = {{De}} | accessdate = 3. 11. 2011.}}</ref><ref name="Tehnologija motora 3/3">{{Cite web | url =http://www.airpower.at/flugzeuge/eurofighter/technik-triebwerke-techno3.htm| title = Triebwerke - Technologie 3/3| quote =Tehnologija motora 3/3| author = | date = | format = | publisher = | location = | pages = | language = {{De}} | accessdate = 3. 11. 2011.}}</ref> Posle podešenog sagorevanja, gasovi protiču kroz konvergentno-divergentnu mlaznicu, sa sistemom za dopunsko sagorevanje, ali bez vektorskog upravljanja sa potiskom. Odnos potiska i težine motora je 9,5:1, masa motora je 1.035&nbsp;kg. Jednostavan je za postavljanje i za skidanje sa aviona. Četiri osobe ga zamenjuju za kraće vreme od 45 minuta. Predviđena je nadogradnja motora sa sistemom za trodimenzionalno upravljanje sa vektorom potiska, sa uglom zakretanja mlaznice od oko 23°. Pripremljeni su motori prototipovi i traži se način finansiranja programa njihovih detaljnih ispitivanja i uvođenja u operativnu upotrebu. Istražuje se mogućnost adaptivnog upravljanja sa promenom raspodele preseka konvergentno-divergentne mlaznice duž njene ose za optimizaciju potiska i njegovim povećanjem za oko 7%. Motor je optimiziran za racionalni režim rada sa digitalnim sistemom upravljanja ({{jez-eng|Digital Engine Control Unit-DECU}}) za minimalno održavanje i maksimalnu izdržljivost. U takvim uslovima motor obezbeđuje potisak bez dopunskog sagorevanja od 60&nbsp;kN, a sa njime 90&nbsp;kN. U vanrednim situacijama, motor EJ200 može kratkotrajno obezbediti potisak i od 102&nbsp;kN.<ref name="Jurodžet EJ200"/><ref name="Jurodžet turbo">{{Cite web|url= http://www.eurojet.de/default.php?p=4&cid=6|archiveurl= https://web.archive.org/web/20070928120508/http://www.eurojet.de/default.php?p=4&cid=6|archivedate= 2007-09-28|title= EJ200 Engine Data Fact Sheet|quote= Jurodžet turbo|author= |date= |format= |publisher= EUROJET Turbo GmbH|location= |pages= |language= {{En}}|accessdate= 3. 11. 2011.|deadurl= yes}}</ref><ref name="Karakteristike motora">{{Cite web | url =http://www.airpower.at/flugzeuge/eurofighter/technik-triebwerke-daten.htm| title = EJ200 - Daten| quote =Karakteristike motora| author = | date = | format = | publisher = | location = | pages = | language = {{De}} | accessdate = 3. 11. 2011.}}</ref> Na baznom potisku od 2 x 60&nbsp;kN „tajfun“ postiže brzinu ekvivalenta [[Mahov broj|M]] = 1,5, što ga svrstava među avione ''superkrstaše''. Sa dopunskim sagorevanjem postiže [[Mahov broj|M]] = 2,44, sa čistom konfiguracijom bez spoljnjeg podvešavanja. Ove performanse su uporedive sa pretpostavljenim budućim protivnikom, ruskim lovcem pete generacije za koji se smatralo da će uslediti posle prototipa [[MiG 1.44]], što se nije dogodilo jer je umesto njega usvojen [[Suhoj PAK FA]]. {{efn|U aproksimativnom proračunu uticaja Mahovog broja na efikasnost usisavanja pa i na promenu potiska [[Dvoprotočni turbomlazni motor|motora]], usvaja se uprošćenje da [[Aerodinamički otpor|koeficijent otpora]] ostaje konstantan sa promenom [[Mahov broj|Mahovog broja]], što može biti prihvatljivo za manje segmente promene. Na slici je prikazana promena <math>\ C_p</math> u funkciji Mahovog broja, tako da je očigledno da su dobijene proračunske vrednosti konzervativne. Pad pritiska na ulazu u usisnik je interpoliran sa polinomom, drugog stepena. Ukupan pad pritiska na režimu leta na Mahovom broju od 1,5 je oko 0,96, a na 2,25 je oko o,87. Tako da za taj gubitak pritiska, kvadratne jednačine dobijaju vrednost: :<math>\Delta p = c_1 \cdot M^2 + k_1</math> Sistem jednačina je:<br /> :<math>0,96 = c_1 \cdot 1,5^2 + k_1</math> :<math>0,87 = c_1 \cdot 2,25^2 + k_1</math> Proizilazi da je rešenje <math>\ c_1 = -0,032</math> i <math>\ k_1 = 1,032</math> :<math>\Delta p = -0,032 \cdot M^2 + 1,032</math> Gubitak pritiska može da se odredi i za veći segment razlike Mahovih brojeva od 1,5 do 2,25, sa prihvatljivom preciznošću korišćenja formule, kada se uzme povećanje [[Aerodinamički otpor|otpora]] u obzir za taj segment. Pošto se pretpostavlja konstantan koeficijent otpora u funkciji Mahovog broja, onda sila otpora samo zavisi od kvadrata brzine aviona. Pod pretpostavkom da je stalno poznata brzina aviona, Mahov broj 1,5 se postiže pri statičkom potisku po motoru od 60 kN,<br /> a Mahov broj 2,35 pri 90 kN, što dovodi do gubitka pritiska u usisniku na vrednost 0,96 i 0,87, saglasno tome jednačine sistema izgledaju: :<math>60 \cdot 0,96 = c_2 \cdot 1,5^2 + k_2</math> :<math>90 \cdot 0,87 = c_2 \cdot 2,35^2 + k_2</math> U ovom slučaju, gubitak pritiska koristi se u dva režima leta, za Mahov broj 2,25 i za Mahov broj 2,35, što daje određena odstupanja u rezultatima, ali približno zadovoljava potrebu za grubu procenu. Zatim se određuje <math>\ c_2 = 6,36</math> i <math>\ k_2 = 43,29</math>. Povećanje otpora vazduha u funkciji brzine leta, u zavisnosti od potiska može se izračunati koristeći istu formulu ako se koristi ona iznad za pad pritiska. konkretno:<br /> :<math>\ T \cdot\Delta p = c_2 \cdot M^2 + k_2 \longrightarrow M = \sqrt{ \frac{T \cdot\Delta p - k_2}{c_2}}</math> U jednačinama je: : <math>\ k= C_p / C_v</math> — koeficijent adijabate, [[Poasonov broj]], a : <math>C_p</math> [[molarni toplotni kapacitet]] pri stalnom pritisku, <math>C_v</math> molarni toplotni kapacitet pri stalnoj zapremini. Jednačina u ovom obliku se koristi i za proračun približne vrednosti Mahovog broja: :<math>\ M = \sqrt{ \frac{T\cdot (-0,032 \cdot M^2 + 1,032) -43,29}{6,36}}</math> Kao što je gore navedeno, rezultati više odstupaju na velikim potiscima. Sasvim su zadovoljavajući oko brzine, koja odgovara Mahovom broju 2.<ref name="Jurodžet EJ200"/><ref name="Superkrstaš"/>}}<ref name="Jurodžet EJ200"/><ref name="Superkrstaš">{{Cite web | url =http://www.ausairpower.net/APA-Supercruise.html| title = Supercruising Flankers?| quote =Superkrstaš| author = Dr Carlo Kopp| date = 2005 | format = | publisher = Asia Pacific Defence Reporter | location = | pages = | language = {{En}} | accessdate = 3. 11. 2011.}}</ref><ref name="DECU">{{Cite web | url =http://typhoon.starstreak.net/Eurofighter/flight-sys.html| title = Flight Control System (FCS)| quote =DECU| author = | date = | format = | publisher = | location = | pages = | language = {{En}} | accessdate = 3. 11. 2011.}}</ref><ref name="Upravljanje vektorom potiska">{{Cite web | url = http://www.scribd.com/doc/46125325/ITP-TVC-EuroFighter | title = ITP-TVC-EuroFighter | quote = Upravljanje vektorom potiska | author = | date = | format = {{pdf}} | publisher = | location = | pages = | language = {{En}} | accessdate = 3. 11. 2011. | archive-date = 2013-10-19 | archive-url = https://web.archive.org/web/20131019104237/http://www.scribd.com/doc/46125325/ITP-TVC-EuroFighter | dead-url = yes }}</ref><ref name="MiG 1.44">{{Cite web | url =http://www.testpilot.ru/russia/mikoyan/mfi/mfi_1.htm| title = MFI (1.42) - mnogofunkcionalьnый frontovoй istrebitelь| quote =MiG 1.44| author = | date = | format = | publisher = | location = | pages = | language = {{Ru}} | accessdate = 3. 11. 2011.}}</ref> {| style="margin:auto; background:#fff; border-style:solid; border-width:0; border-color:skyBlue; padding:8px;" |- |[[Datoteka:Eurojet EJ2000 Austrian.jpg|280px]]||[[Datoteka:Eurojet ej2000.jpg|280px]]||[[Datoteka:EJ200 inlet.jpg|280px]] |- |<center>Izložen [[Vazduhoplovni motor|motor]] [[Jurodžet EJ 2000]].</center>||<center>Jurodžet EJ2000, sa upravljanjem<br /> vektora potiska.</center>||<center>Čeoni prikaz dela prvog kola rotorskih i<br /> statorskih lopatica kompresora<br /> motora Jurodžet EJ2000.</center> |} === Naoružanje === [[Datoteka:Mauser BK-27 LKCV.jpg|<center>Top, Mauzer BK-27.</center>|desno|mini|250px]] „Tajfun“ je opremljen topom Mauzer BK-27, [[kalibar|kalibra]] od 27&nbsp;mm, sa bojevim kompletom od 145 granata.<ref name="Program partija 3"/><ref name="Naoružanje „tajfuna“"/> [[Top]] je težak 100&nbsp;kg bez granata i instaliran je u koren desnog polukrila. [[Kadenca]] mu se može izabrati između 1.000 i 1.700 granata u minuti, dok je izlazna brzina granate 1.025&nbsp;m/s. Za 0,5 sekundi se može ispaliti preko 4&nbsp;kg [[masa|mase]] granata. Municija se automatski dovodi u top, a čaure se odvode u kontejner. Granate ne smeju biti povezane, ali se postavljaju u spremnik, što smanjuje potrebno vreme za punjenje oružja. Efektivni domet granate je oko 1.600 metara. Granate su različitih vrsta, raspoloživih za više namena. Visoko eksplozivne granate se koriste za dejstvo protiv [[raketa]] kojima je napadnut avion, i ove rakete se samouništavaju posle promašaja cilja. Poseban je tip granata protiv ciljeva na kopnu, za protivoklopnu borbu. [[Masa]] jedne granate je oko 260 grama.<ref>{{Cite web| url =http://www.whq-forum.de/cms/205.0.html| title =Mauser BK 27| quote =Top mauzer| author =| date =7. September 2007| format =| publisher =| location =| pages =| language ={{De}}| accessdate =3. 11. 2011.| archivedate =2016-03-04| archiveurl =https://web.archive.org/web/20160304193214/http://www.whq-forum.de/cms/205.0.html| deadurl =yes}}</ref><ref name="Naoružanje"/> Avion „tajfun“ poseduje 13 spoljnih veznih tačaka za podvešavanje borbenih sredstava i drugog tereta. Maksimalna ukupna masa podvešenih tereta je do 7.500&nbsp;kg. Podvesne tačke su raspoređene, po četiri ispod svakog polukrila (8 pod krilom) i pet ispod trupa (vidi sliku desno).<ref name="Naoružanje „tajfuna“"/> Na tri podvesne tačke mogu se podvesiti spoljni rezervoari goriva, dva pod krilo i jedan pod centralni deo trupa. Na ovu veznu tačku ispod centalnog dela trupa, podkačinje se jedino rezervoar goriva (nije predviđena alternativa).<ref name="Naoružanje"/> Na slici desno, oivičeni su rezervoari goriva sa žutom bojom. Može se birati između raspoloživa dva njihova modela: od 1.500 litara, koji je namenjen za podzvučni let i niske manevre, sa malim ubrzanjem n•g, a optimiziran za nadzvučni let i oštar manevar sa velikim ubrzanjem n•g je zapremine od 1.000 litara. Britanska firma BAE sistem je pripremila aerodinamički profilisane rezervoare goriva za postavljanje na zadnji deo trupa aviona i stapali bi se sa njim u zadebljan profil (kao obloga). Zapremina ovog rezervoara je 1.500 litara. Sa njim se povećava dolet aviona za oko 25%. Dve podtrupne bočne linije poseduju po dve tačke podvešavanja. Na njih se u konturu trupa mogu podvesiti 4 rakete vazduh-vazduh velikog dometa, sa ''utapanjem'' u konturu bez značajnijeg povećanja [[Aerodinamički otpor|otpora]] i radarskog odraza. Dve najudaljenije linije na krilu opremaju se samo sa raketama vazduh-vazduh kratkog dometa. Mogu se koristiti vezne tačke i za podvešavanje i drugog oružja, pod uslovom da je obezbeđena njihova integracija, saglasno propisu MIL-STD-1760.<ref name="Naoružanje"/> Pored rakete vazduh-vazduh kratkog dometa, tipa starog „saidvindera“, na raspolaganju su i nove većeg dometa, sa oznakama ASRAAM i IRIS-T. Kod ASRAAM je značajno povećanje dometa, što je bio i osnovni cilj razvoja. Sa njom neprijateljski avion može biti uništen u približavanju i pre nego što dođe do međusobne borbe. Pokretljivost ovih raketa u bliskoj borbi, uporediva je sa „sajdvinderom“, ali to joj je bio sekundarni projektni zahtev, mada je ovde mnogo jači potisak motora i nizak [[Aerodinamički otpor|otpor]], što joj je osnovni razlog za poboljšani manevar. Raketa IRIS-T, projektovana je da bude posebno agilna, tako da joj odmah može biti cilj i sopstveni avion. To jest, može brzo zaći za rep „svoga“ sopstvenog aviona, sa koga je i lansirana. Ta sposobnost je poznata pod nazivom kao potpuno sferna, ili ''sverakursna raketa''.<ref name="Naoružanje „tajfuna“"/> Za borbu na velikim rastojanjima, koristi se privremeno raketa AIM-120A/B/C AMRAAM, koja se uspešno pokazala u borbi. U budućnosti, biće zamenjena sa mnogo moćnijom MBDA meteor raketom, koja je opremljena [[Nabojnomlazni motor|nabojnomlaznim motorom]] i sa novom tehnologijom u domenu elektronike i upravljanja. Oružje vazduh-zemlja sačinjavaju razne vrste [[bomba|bombi]] i raketa. Bombe su poboljšane, a u planu razvoja je da u budućnosti budu poboljšane i rakete. Planovi o nadgradnji maksimalnog spoljnjeg nošenja oružja se ne objavljuju, tj. podležu tajnosti. Avion će nositi i neke tipove krstarećih raketa. Opcije kooperanata su usaglašene sa karakteristikama zajedničkog aviona, a i standardizovano je nošenje naoružanja po tipovima i količini. U donjoj tabeli, prikazana su usaglašena rešenja prema mogućnostima aviona i potrebama korisnika.<ref name="Naoružanje „tajfuna“">{{Cite web | url =http://www.airpower.at/flugzeuge/eurofighter/bewaffnung.htm| title = Bewaffnung| quote =Naoružanje „tajfuna“| author = | date = | format = | publisher = | location = | pages = | language = {{De}} | accessdate = 28. 10. 2011.}}</ref><ref name="Naoružanje">{{Cite web| url = http://typhoon.starstreak.net/Eurofighter/weapons.html| title = Weapons| quote = Naoružanje| author = | date = | format = | publisher = Eurofighter| location = | pages = | language = {{En}}| accessdate = 3. 11. 2011.| archivedate = 2009-09-18| archiveurl = https://web.archive.org/web/20090918033338/http://typhoon.starstreak.net/Eurofighter/weapons.html| deadurl = yes}}</ref><ref name="Avaks">{{Cite web | url = http://www.aiaa.org/aerospace/images/articleimages/pdf/Eye%20on%20Electronics_NOV2008.pdf | title = Airborne early warning acquires new targets | quote = Avaks | author = David L. Rockwell | date = November 2008 | format = | publisher = Aerospace America | location = | pages = | language = {{En}} | accessdate = 3. 11. 2011. | archiveurl = https://web.archive.org/web/20100307120509/http://www.aiaa.org/aerospace/images/articleimages/pdf/Eye%20on%20Electronics_NOV2008.pdf | archivedate = 2010-03-07 | deadurl = yes }}</ref> {| border="2" cellpadding="2" style="margin:auto; width:760px;" |- class="hintergrundfarbe5" style="background:skyBlue;" ! colspan="13" |'''Naoružanje aviona Jurofajter tajfun''' <ref name="Naoružanje „tajfuna“"/><ref name="Naoružanje"/> |- ! Oružje ! colspan="11" style="text-align:center;"| ! Korisnici |- class="hintergrundfarbe5" style="background:skyBlue;" ! colspan="13" |Rakete vazduh-vazduh |- | <center>[[AIM-132 ASRAAM]]</center>[[Datoteka:Aim132asraam.jpg|170px]] | 1 | 1 | 1 | 1 | - | <center>‡</center> | - | 1 | 1 | 1 | 1 | {{Zastava|Ujedinjeno Kraljevstvo}} |- | <center>[[IRIS-T|AIM-2000 IRIS-T]]</center>[[Datoteka:Aim 2000 iris t.jpg|170px]] | 1 | 1 | 1 | 1 | - | <center>‡</center> | - | 1 | 1 | 1 | 1 | {{Zastava|Nemačka}} {{Zastava|Španija}} {{Zastava|Italija}} {{Zastava|Austrija}}<br /> {{Zastava|Saudijska Arabija}} |- | <center>[[AIM-9 Sajdvinder]]</center>[[Datoteka:Aim9 sajdvajnder.jpg|170px]] | 1 | 1 | 1 | 1 | - | <center>‡</center> | - | 1 | 1 | 1 | 1 | {{Zastava|Nemačka}} {{Zastava|Španija}} {{Zastava|Italija}} {{Zastava|Austrija}}<br /> {{Zastava|Saudijska Arabija}} |- | <center>[[AIM-120 AMRAAM]]</center>[[Datoteka:Aim120amraam.jpg|170px]] | - | 1 | 1 | 1 | 2 | <center>‡</center> | 2 | 1 | 1 | 1 | - | {{Zastava|Nemačka}} {{Zastava|Španija}} {{Zastava|Italija}}<br /> {{Zastava|Ujedinjeno Kraljevstvo}}{{Zastava|Saudijska Arabija}} |- | <center>[[MBDA Meteor]] (planirano)</center>[[Datoteka:Mbda meteor.jpg|170px]] | - | 1 | 1 | 1 | 2 | <center>‡</center> | 2 | 1 | 1 | 1 | - | {{Zastava|Ujedinjeno Kraljevstvo}} {{Zastava|Nemačka}} {{Zastava|Španija}}<br /> {{Zastava|Italija}} |- class="hintergrundfarbe5" style="background:skyBlue;" ! colspan="13" |Rakete vazduh-zemlja |- | <center>[[Taurus (krstareća raketa)|Taurus KEPD 350]] (planirano)</center>[[Datoteka:Taurus kepd.jpg|170px]] | - | - | 1 | 1 | - | <center>‡</center> | - | 1 | 1 | - | - | {{Zastava|Nemačka}} |- | <center>[[Storm šedou (krstareća raketa)|Storm šedou]] (planirano)</center>[[Datoteka:Storm shadow.jpg|170px]] | - | - | 1 | 1 | - | <center>‡</center> | - | 1 | 1 | - | - | {{Zastava|Ujedinjeno Kraljevstvo}} |- | <center>[[Brimston]] (planirano)</center>[[Datoteka:Brimstoneraketa.jpg|170px]] | - | 3 | 3 | 3 | - | <center>‡</center> | - | 3 | 3 | 3 | - | {{Zastava|Ujedinjeno Kraljevstvo}} |- | <center>[[ALARM (Rakete)|ALARM]] (planirano)</center>[[Datoteka:ALARM raketa.jpg|170px]] | - | 1 | 1 | 1 | - | <center>‡</center> | - | 1 | 1 | 1 | - | {{Zastava|Ujedinjeno Kraljevstvo}} |- class="hintergrundfarbe5" style="background:skyBlue;" ! colspan="13" |Municija vazduh-zemlja slobodnog pada |- | <center>[[Pavivej|GBU-16]]</center>[[Datoteka:Gbu-16.jpg|170px]] | - | 1 | 1 | 1 | - | <center>‡</center> | - | 1 | 1 | 1 | - | {{Zastava|Ujedinjeno Kraljevstvo}} |- | <center>[[Bombe slobodnog pada|Mark 83]] (454&nbsp;kg) | - | 1 | 1 | 1 | - | <center>‡</center> | - | 1 | 1 | 1 | - | {{Zastava|Ujedinjeno Kraljevstvo}} |- | <center>[[Pavivej|Pavivej IV]]</center>[[Datoteka:Paveway IV laser-guided bomb - impression.jpg|170px]] | - | 1 | 1 | 1 | - | <center>‡</center> | - | 1 | 1 | 1 | - | {{Zastava|Nemačka}} |- | [[Pavivej|GBU-48]] | - | 1 | 1 | 1 | - | <center>‡</center> | - | 1 | 1 | 1 | - | {{Zastava|Nemačka}} |} ‡ – centralna podtrupna vezna tačka (13), isključivo se koristi za nošenje [[gorivo|goriva]]. U okviru prikazanih ostvarenih mogućnosti, u prethodnoj tabeli, tipične operativne varijante konfiguracija podvešavanja, za konkretne namenske zadatke, prikazane su u sledećoj tabeli. {| border="2" cellpadding="2" style="margin:auto; width:760px;" |- class="hintergrundfarbe5" style="background:skyBlue;" ! Superiornost u lovačkoj nameni<ref name="Naoružanje „tajfuna“"/> ! Višenamenska (polivalentna) namena<ref name="Naoružanje „tajfuna“"/> ! Zaštita, podrška<ref name="Naoružanje „tajfuna“"/> |- | * 6× raketa vazduh-vazduh, velikog dometa * 2× rakete vazduh-vazduh, kratkog dometa * 3× rezervoara za gorivo, od 1.000 lit | * 2× krstareće rakete * 2× [[laser]]ski navođene bombe / GPS * 4× rakete vazduh-vazduh, srednjeg dometa * 4× rakete vazduh-vazduh, kratkog dometa * 1× rezervoar za gorivo, od 1.000 lit | * 4× laserski vođene bombe / GPS * 4× rakete vazduh-vazduh, srednjeg / dugog dometa * 2× rakete vazduh-vazduh, kratkog dometa * 1× kontejner za laserski označivač * 2× rezervoara za gorivo, od 1.000 lit |- class="hintergrundfarbe5" style="background:skyBlue;" ! Neposredna podrška iz<br /> vazdušnog prostora<ref name="Naoružanje „tajfuna“"/> ! Neutralisanje protivvazduhoplovne<br /> odbrane neprijatelja<ref name="Naoružanje „tajfuna“"/> ! Borba na moru protiv brodova<ref name="Naoružanje „tajfuna“"/> |- | * 18× protivtenkovske rakete (tri u grozdu) * 4× rakete vazduh-vazduh, srednjeg / dugog dometa * 2× rakete vazduh-vazduh, kratkog dometa * 1× rezervoar za gorivo, od 1.000 lit | * 2× laserski vođene bombe / GPS * 2× protivradarske rakete * 4× rakete vazduh-vazduh, srednjeg / dugog dometa * 2× rakete vazduh-vazduh, kratkog dometa * 1× kontejner za laserski označivač * 2× rezervoara za gorivo, od 1.000 lit | * 4× protivbrodske rakete * 4× rakete vazduh-vazduh, srednjeg / dugog dometa * 2× rakete vazduh-vazduh, kratkog dometa * 3× rezervoara za gorivo, od 1.000 lit |} === Karakteristike === [[Datoteka:German eurofighter.JPG|<center>Jurofajter tajfun u poletanju.</center>|desno|mini|220px]] [[Datoteka:Eurofighter 9803 3.jpg|<center>Jurofajter na sletanju.</center>|desno|mini|220px]] [[Datoteka:Eurofighter Typhoon 2.jpg|<center>Jurofajter iz 29-te eskadrile [[Kraljevsko ratno vazduhoplovstvo Velike Britanije|RAFa]].</center>|desno|mini|220px]] [[Datoteka:Typhoon.f2.zj922.ff2006.arp.jpg|<center>Jurofajter, lovac jednosed, [[Kraljevsko ratno vazduhoplovstvo Velike Britanije|RAFa]].</center>|desno|mini|220px]] [[Datoteka:2010-06-11 Eurofighter Luftwaffe 31+21 EDDB 01.jpg|<center>Jurofajter, svojina [[Luftvafe]], u poletanju.</center>|desno|mini|220px]] {| border="2" style="margin:auto;" cellpadding="2" |- class="hintergrundfarbe5" style="background:skyBlue;" ! Parametri ! Vrednosti/podaci <ref name="Jurofajter u vektor sajtu"/><ref name="Program Jurofajtera"/><ref>{{Cite web | url =http://www.raf.mod.uk/equipment/typhooneurofighter.cfm| title = Typhoon FGR4 | quote = Tajfun FGR4| author = | date = | format = | publisher = MOD RAF | location = | pages = | language = {{En}} | accessdate = 12. 11. 2011.}}</ref> |- | tip: || Višenamenski avion |- | Dužina: || 15,96 m |- | Razmah krila: || 10,95 m |- | Površina: || 50,00 m² <sup>1</sup> |- | Vitkost krila: || 2,40 |- | Specifično opterećenje krila: || * minimalno (prazan avion): 220&nbsp;kg/m² * nominalno (normalna poletna masa): 310&nbsp;kg/m² * maksimalno (maksimalna poletna masa): 470&nbsp;kg/m² |- | Visina aviona: || 5,28 m |- | Masa praznog aviona: || * jednosed: 11.000&nbsp;kg <sup>2</sup> * dvosed: 11.700&nbsp;kg |- | Masa pri poletanju, normalna vrednost || 15.500&nbsp;kg |- | Maksimalna masa pri poletanju: || 23.500&nbsp;kg |- |Količina goriva: || * jednosed 4.996&nbsp;kg / 6.215 lit (unutrašnje) * dvosed 4.300&nbsp;kg (unutrašnje) |- | Udeo goriva u ukupnoj masi: || 0,312 |- | Granice [[Faktor aerodinamičkog opterećenja|faktora aerodinamičkog opterećenja]]: || +9/–3 |- | Maksimalni [[Mahov broj]]: || * na optimalnoj visini 2,35 * na nivou [[more|mora]] 1,2 |- | [[Mahov broj]] krstarenja: || * bez spoljnih tereta 1,5 * konfiguracija vazduh-vazduh 1,2 <sup>3</sup> |- |Minimalna brzina: || 203&nbsp;km/h |- | Plafon operativne upotrebe: || 16.765 m <sup>4</sup> |- | Maksimalna visina leta: || 19.812 m |- |Maksimalna brzina penjanja: || 315&nbsp;m/s |- | Borbeni radijus: || 1.389&nbsp;km (sa spoljnim rezervoarima za gorivo) |- | Dolet: || 3.790&nbsp;km |- | Maksimalni spoljni teret: || 7.500&nbsp;kg |- | Motor: || dva [[Dvoprotočni turbomlazni motor|dvoprotočna turbomlazna motora]] [[Jurodžet EJ200]] |- | Potisak:&nbsp; &nbsp; || * bazni: 2 × 60&nbsp;kN * sa dopunskim sagorevanjem: 2 × 90&nbsp;kN |- | Odnos potisak masa aviona: || * maksimalni: 1,67 * nominalni: 1,18 * minimalni: 0,78 |} <sup>1</sup> 51,2 m² površina je sa izvučenim pretkrilcima.<ref>{{Cite web | url =http://www.baesystems.com/BAEProd/groups/public/documents/bae_publication/baes_pdf_ms_japan_typ_abt_aird.pdf| title = Eurofighter Typhoon - dimensions| quote =Geometrija| author = | date = | format = | publisher = BAE Systems | location = | pages = | language = {{Ja}} | accessdate = 3. 11. 2011.}}</ref><br /> <sup>2</sup> varira između 10.995&nbsp;kg i 11.500&nbsp;kg. Jurofajter smatra kao 11.000&nbsp;kg.<ref>{{Cite web| url =http://www.eurofighter.com/eurofighter-typhoon/technicaldata.html| title =Technical Data| quote =Tehnički podaci| author =| date =| format =| publisher =Eurofighter Typhoon| location =| pages =| language ={{En}}| accessdate =3. 11. 2011.| archive-date =2013-11-05| archive-url =https://web.archive.org/web/20131105192525/http://www.eurofighter.com/eurofighter-typhoon/technicaldata.html| url-status =dead}}</ref><br /> <sup>3</sup> Nema zvaničnih podataka za ovaj podatak, ali je procenjeno prema [[F/A-18 Hornet|F/A-18E]] za slučaj sa 2 × AIM-9 i 2 × AIM-120, gde je 1,5. Ovde se smatra za slučaj sa AIM-9 i 2 × AIM-120 da je približno 1,2.<ref>{{Cite web | url = http://attach.high-g.net/attachments/f18_turn_rate1_576.png | title = Anvelope F/A-18E | quote = Anvelopa [[F/A-18 Hornet|F/A-18E]] | author = | date = | format = {{jpg}} | publisher = Eurofighter Typhoon | location = | pages = | language = {{En}} | accessdate = 3. 11. 2011. | archivedate = 2012-07-10 | archiveurl = https://archive.today/20120710095045/http://attach.high-g.net/attachments/f18_turn_rate1_576.png | deadurl = yes }}</ref><br /> <sup>4</sup> Za [[borbeni avion|borbene avione]] je dolet od 3.790&nbsp;km neverovatan podatak.<ref>{{Cite web | url =http://www.aeronautica.difesa.it/Mezzi/velivoliDotazione/Pagine/Eurofighter2000Typhoon.aspx| title = Eurofighter 2000 Typhoon | quote =Tajfun 2000| author = | date = | format = | publisher = Aeronautica Militare | location = | pages = | language = {{It}} | accessdate = 3. 11. 2011.}}</ref> == Varijante == Jurofajter se proizvodi u varijantama jednoseda i dvoseda. Varijanta dvoseda se borbeno ne koristi, već on samo služi za obuku i trenažu [[pilot]]a. Serijska proizvodnja aviona „tajfun“ je programirana u tri „partije“ i one se odvojeno finansiraju, sa različitim tehničkim definisanim standardima. U toku prototipskog razvoja korišćeno je sedam aviona, [[prototip]]ova (podeljenih između četiri kooperanta). Oni su služili za podeljene aktivnosti razvoja varijacija opremanja i izmene konstruktivnih rešenja. Konačna namena im je bila konačna potvrda zahtevanog standarda u letu, u cilju definisanja i lansiranja serijske proizvodnje aviona „tajfun“. === Avioni za razvoj (prototipovi) === Zbog naziva ovih aviona na enggleskom, ''Development aircraft'', za prototipove je usvojena skraćenica sa početnim slovima DA, a dopisani broj se odnosi na konkretan vazduhoplov po redosledu. Svaki od njih je imao programsku namenu ispitivanja u letu i u razvoju konkretnih sistema.<ref name="Program partija 3"/><ref>{{Cite web| url = http://www.vectorsite.net/aveuro.html#m4| title = EUROFIGHTER DESCRIBED| quote = Informacije| author = | date = | format = | publisher = Eurofighter Typhoon| location = | pages = | language = {{En}}| accessdate = 9. 11. 2011.| archive-date = 2006-09-25| archive-url = https://web.archive.org/web/20060925134010/http://www.vectorsite.net/aveuro.html#m4| url-status = dead}}</ref> * {{Zastava|Nemačka}}; '''DA1''', imao je namenu ispitivanja i razvoja strukture, letnih karakteristika, [[Vazduhoplovni motor|motora]] i [[softver]]a [[Sistem komandi leta aviona|komandi leta]]. Prvi let je napravljen [[27. mart]]a [[1994]]. godine. Do [[juni|juna]] [[1994]]. godine, završeno je devet probnih letova u funkciji razvojnih ispitivanja softvera, a potom je sprovedeno ažuriranje sistema komandi leta. Ispitivanja u letu su nastavljena [[18. septembar|18. septembra]] [[1995]]. godine. Početkom [[1996]]. godine, [[vojska]] je procenila da je završen taj deo programa. Zatim je počela konverzija [[Dvoprotočni turbomlazni motor|motora]] EJ200 serije 03Z, integracija opreme na [[magistrala podataka|magistralu podataka]] „Stanag 3910“ i usavršavanje nosača za [[izbacivo sedište]] Martin Bejker Mk.16A sve do novembra [[1998]]. U trećem kvartalu [[1999]]. godine, probni letovi su nastavljeni, sve do [[11. septembar|11. septembra]] [[2000]]. Ponovo je ažuriran sistem komandi leta, a verifikacioni letovi su trajali dve nedelje iznad [[Severno more|Severnog mora]]. Avion DA1, [[8. april]]a [[2003]]. godine preselio se u Španiju, kao zamena za DA6. Poslednji njegov let, održan je [[21. decembar|21. decembra]] [[2005]]. godine.<ref name="DA1">{{Cite web | url =http://eurofighter.airpower.at/prototypen-da1.htm| title = DA1 (Werksbezeichnung)| quote =DA1| author = | date = | format = | publisher = | location = | pages = | language = {{De}} | accessdate = 9. 11. 2011.}}</ref> * {{Zastava|Ujedinjeno Kraljevstvo}}; '''DA2''', imao je namenu razvoja softvera komandi leta i strukturalnih poboljšanja. Proizveo ga je BAE u Vortonu. Prvi let sa njim je izveden [[6. april]]a [[1994]]. godine. Zatim je realizovano devet opitnih letova do [[juni|juna]] [[1994]]. godine, nakon čega su ažurirane komande leta, u planiranoj takozvanoj drugoj fazi. Prvi let operativnog [[pilot]]a [[Kraljevsko ratno vazduhoplovstvo Velike Britanije|RAF]]-a izveden je na „tajfunu“ DA2 [[9. novembar|9. novembra]] [[1995]]. godine. Demonstriran je let, na velikim napadnim uglovima i do 25 stepeni, u maju [[1997]]. godine. Zatim su nastavljena operativna ispitivanja u bazi RAF-a, između ostalog da bi se proverila kompatibilnost sa [[aerodrom]]skim skloništem i ostalom infrastrukturom. Usledila su ispitivanja [[radar]]a. DA2 je prvi „tajfun“ koji je leteo na brzini ekvivalenta Mahovom broju 2, u decembru [[1997]]. godine. Prvi je i primio [[gorivo]] u vazduhu, u toku leta, [[14. januar]]a [[1998]]. Zatim, to je avion sa standardnim motorom EJ200, novom opremom i [[izbacivo sedište|izbacivim sedištem]] Martin Bejker Mk.16A. Ispitivanje [[flater]]a (flutter) u letu je otpočeto [[avgust]]a [[1998]]. godine. U drugoj polovini [[1999]]. godine opremljen je za ispitivanje opterećenja, sa postavljenim više od 500 [[senzor]]a (mernih davača). Na kraju, ažuriran je gorivni sistem, [[2001]]. godine. U januaru [[2002]]. godine, usledila su ispitivanja puštanja u rad (startovanja) motora u letu. Prvi let, sa novim softverom komandi leta održan je u februaru [[2005]]. godine, a to verifikaciono ispitivanje trajalo je do [[13. novembar|13. novembra]] [[2006]]. DA2 je sada u [[Muzej kraljevskog ratnog vazduhoplovstva|muzeju RAF-a]] ({{jez-eng|Royal Air Force Museum London}}) u Hendonu, severnom Londonu.<ref name="DA2">{{Cite web | url =http://eurofighter.airpower.at/prototypen-da2.htm| title = DA2 (Werksbezeichnung) | quote =DA2| author = | date = | format = | publisher = | location = | pages = | language = {{De}} | accessdate = 9. 11. 2011.}}</ref> * {{Zastava|Italija}}; '''DA3''', imao je namenu razvoja sistema naoružanja. Finalizirala ga je italijanska fabrika aviona Alenia. Od početka je opremljen motorima EJ200. Sa njim je izveden prvi let [[4. juni|4. juna]] [[1995]]. godine. Nadogradnja motora izvršena je u verziji EJ200-01C, u [[1996]]. godini, a u [[decembar|decembru]] iste godine ispitano je pokretanje (startovanje) motora u letu. Sa dva rezervoara goriva od po 1.000 litara, prvi let je izveden [[5. decembar|5. decembra]] [[1997]]. godine. Na proleće [[1998]]. godine, izvršena je nadogradnja sa motorima EJ200-03A, sa kojima je leteo u martu [[1999]]. godine, na režimu [[Mahov broj]]a od 1,6 sa podvešena dva rezervoara [[gorivo|goriva]] od po 1.000 litara. Tada je počelo i ispitivanje naoružanja u letu. DA3, dostigao je Mahov broj od 1,6 sa tri rezervoara goriva od po 1.000 litara u [[decembar|decembru]] [[1999]]. godine. Početak ispitivanja [[top]]a i izbacivog sedišta počelo je [[31. mart]]a [[2000]]. godine, kada su počela prva vatrena dejstva u letu. Prva upotreba topova u letu izvršena je u martu [[2004]]. godine, a u martu [[2005]]. godine, počela su ispitivanja njegovog dejstva vazduh-vazduh. Do [[avgust]]a [[2005]]. godine, počelo je na poligonu ispitivanje dejstva [[bomba|bombi]].<ref name="DA3">{{Cite web | url =http://eurofighter.airpower.at/prototypen-da3.htm| title = DA3 (Werksbezeichnung) | quote =DA3| author = | date = | format = | publisher = | location = | pages = | language = {{En}} | accessdate = 9. 11. 2011.}}</ref> * {{Zastava|Ujedinjeno Kraljevstvo}}; '''DA4''', imao je namenu razvoja [[radar]]a i ostale opreme u cilju nadogradnje na standard partije 2. Finaliziran je u pogonima BAE u Vortonu i to je bio prvi dvosed u celom programu i prvi „tajfun“ sa kompletnom avionskom opremom. Prvi let je napravio [[14. mart]]a [[1997]]. godine, a prvi sa ''superkrstarenjem'' [[20. februar]]a [[1998]]. Usledila je serija eksperimenata u Vortonu, u toku od polovine [[1998]]. do [[28. april]]a [[1999]]. godine, uključen je i [[autopilot]] sa funkcijom automatskog upravljanja sa potiskom [[Dvoprotočni turbomlazni motor|motora]]. Prvi let sa [[pilot]]ovom kacigom i sa prikazivačem na viziru realizovan je [[17. jun]]a [[1999]]. godine, a kasnije su počeli letovi sa raketama „varner“. Zatim sledi prvi noćni let „tajfuna“ dvoseda. Od [[2001]]. godine, počelo je osnovo ispitivanje i ažuriranje svih proverenih rešenja. Sprovedena je nadogradnja napajanja sa električnom energijom i avionske opreme i nastavak letnih ispitivanja aviona u [[novembar|novembru]] [[2001]]. godine. Prvo dvostruko dolivanje goriva u letu aviona DA2 i DA4, izvršeno je u januaru [[2002]]. godine. Ispitivanje integracije oružja i ispitivanje njegovog lansiranja tokom leta, izvršeno je [[9. april]]a [[2002]]. godine. Tada je sa raketom AMRAAM gađana leteća meta („trut“). Značajan napredak, napravljen je kada je prvi put u vazduhu dosipano gorivo u dvosed, prvi put sa spoljnim rezervoarima i u toku noći. Izveden je prvi najduži let „tajfuna“ u vremenskom trajanju od 4 sata i 22 minuta. Od [[2002]]. godine, počelo je ispitivanje opreme za elektronsko ratovanje i za protivelektronsku zaštitu. U [[septembar|septembru]] [[2004]]. godine, poboljšane su i unapređene [[Sistem komandi leta aviona|komande leta]].<ref name="DA4">{{Cite web | url =http://eurofighter.airpower.at/prototypen-da4.htm| title = DA4 (Werksbezeichnung) | quote =DA4| author = | date = | format = | publisher = | location = | pages = | language = {{De}} | accessdate = 9. 11. 2011.}}</ref> * {{Zastava|Nemačka}}; '''DA5''', imao je namenu paralelnog razvoja [[radar]]a i ostale opreme, u cilju nadogradnje na nivo partije 2, kao i britanski standard. Finaliziran je u okviru nemačke vazduhoplovne industrije, prvi let je napravio [[24. februar]]a [[1997]]. godine. DA5 je prvi [[Lovački avion|lovac]] opremljen radarom ECR-90 „CAPTOR“. U junu [[1997]]. godine, nadograđen je softver za [[radar]] i za sistem za upravljanje sa [[Dvoprotočni turbomlazni motor|motoroma]] EJ200-03A. Realizovana je prva poseta potencijalnim norveškim kupcima u [[juni|junu]] [[1998]]. godine. Norveški probni pilot je leteo na „tajfunu“ DA5, [[15. decembar|15. decembra]] [[1998]]. godine. U aprilu [[1999]]. godine, napravljen je prvi let sa novim [[softver]]om, sa definisanim standardom za [[autopilot]]a i za automatsko upravljanje sa potiskom motora. Sredinom [[1999]]. godine, ispitivano je istovremeno praćenje četiri cilja sa radarom. U februaru [[2000]]. godine, izvršeni su zavšni letovi ispitivanja, a u maju [[2001]]. godine, završena je integracija raketa AMRAAM i AIM-9L. Do [[29. mart]]a [[2001]]. godine, završeno je ispitivanje radara sa različitim eksperimentima. Nadogradnja avionske opreme serijskog standarda završena je u [[proleće]] [[2003]]. godine, a prvi let je napravljen sa aktivnom naprednom raketom IRIS-T, u maju [[2004]].<ref name="DA5">{{Cite web | url =http://eurofighter.airpower.at/prototypen-da5.htm| title = DA5 (Werksbezeichnung)| quote =DA5| author = | date = | format = | publisher = | location = | pages = | language = {{De}} | accessdate = 9. 11. 2011.}}</ref> * {{Zastava|Španija}}; '''DA6''', imao je namenu razvoja tehnike pilotiranja, procedure letenja i poboljšanja strukture aviona. U [[Sevilja|Sevilji]] je finaliziran ovaj drugi dvosed, sa namenom istraživanja povećanja obima elemenata letnih mogućnosti, klimatizacije i ventilacije kabine, prenosa podataka sa [[Sloj veze|sloja veze]] i prikazivanja podataka na viziru kacige pilota. Prvi let je izveden [[31. avgust]]a [[1996]]. godine. Nakon toga, ispitivan je prsluk za hlađenje [[pilot]]a u uslovima povišenih temperatura. Ispitivan je i uticaj klimatskih uslova hangara, pri visokim temperaturama.<ref name="DA6">{{Cite web | url =http://eurofighter.airpower.at/prototypen-da6.htm| title = DA6 (Werksbezeichnung)| quote =DA6| author = | date = | format = | publisher = | location = | pages = | language = {{De}} | accessdate = 9. 11. 2011.}}</ref> * {{Zastava|Italija}}; '''DA7''', imao je namenu razvoja [[navigacija|navigacije]], avionske opreme i integracije [[raketa]]. Finalizirala ga je italijanska fabrika Alenija, a prvi let je izveo [[27. januar]]a [[1997]]. godine. Prvo lansiranje raketa kratkog dometa AIM-9L, izvršeno je [[15. decembar|15. decembra]] [[1997]]. godine, a prvo lansiranje AIM-120, izvedeno je [[17. decembar|17. decembra]] [[1997]].<br /> Usledila su prva podvešavanja rezervoara za gorivo od 1.000 litara, [[17. juni|17. juna]] [[1998]]. U periodu od aprila [[2001]]. godine, lansirane su rakete AMRAAM i AIM-9L u jedinici operativnog vazduhoplovstva. Kasnije su realizovana ispitivanja [[senzor]]a „pirat“. Izvršeno je ispitivanje punjenja goriva u letu, u [[juli|julu]] [[2002]]. godine. U martu [[2004]]. godine, ispitane su rakete IRIS-T sa spoljašnjih nosača ispod [[krilo|krila]].<ref name="Konstrukcija tajfuna"/><ref>{{Cite web | url =http://eurofighter.airpower.at/prototypen-da7.htm| title = DA7 (Werksbezeichnung) | quote =DA7| author = | date = | format = | publisher = | location = | pages = | language = {{De}} | accessdate = 9. 11. 2011.}}</ref><ref name="Predserija „tajfuna“">{{Cite web | url = http://www.vectorsite.net/aveuro.html#m4 | title = Predserija „tajfuna“ | quote = vectorsite | author = | date = | format = | publisher = | location = | pages = | language = {{De}} | accessdate = 9. 11. 2011. | archive-date = 2006-09-25 | archive-url = https://web.archive.org/web/20060925134010/http://www.vectorsite.net/aveuro.html#m4 | url-status = dead }}</ref><ref name="Prototipski razvoj-">{{Cite web | url =http://www.elmundo.es/elmundo/2002/11/21/espana/1037883405.html| title = El único prototipo español del 'Eurofighter' se estrella en Toledo| quote =Prototipski razvoj| author = | date = 21 de Noviembre de 2002 | format = | publisher = El Mundo | location = | pages = | language = {{Es}} | accessdate = 9. 11. 2011.}}</ref> ==== Industrijalizacija proizvodnje (predserija) ==== '''IPA''' je skraćenica od početnih slova od naziva na engleskom ''Instrumented Production Aircraft'', za obeležavanje aviona predserije, kojima je isto dopisivan redni broj. Isto je namenski razvijeno sedam takvih predserijskih aviona. * {{Zastava|Ujedinjeno Kraljevstvo}}; '''IPA1''' je definisan standard za industrijsku realizaciju segmenta integracije odbrandbenog sistema. U Vortonu je BAE sistem finalno proizveo avion dvosed IPA1. Napravio je prvi let [[15. april]]a [[2002]]. godine. To je prvi definisani standard „tajfuna“, koji je ušao serijsku proizvodnju. Na njemu je još standardizovana klimatizacija, gorivni sisten, mlaznice motora, ispitan je instrumentalni let i primena boje aviona. Primarno je korišćen za ispitivanje i standardizaciju odbrambenog sistema. U letu je ispitana prva verzija [[bomba|bombe]] „Pavivej II“, [[29. juni|29. juna]] [[2006]]. godine, a u [[juni|junu]] [[2009]]. godine i sa „Pavivej IV“.<ref name="IPA1">{{Cite web | url =http://eurofighter.airpower.at/serie-ipa1.htm| title = IPA1 (Werksbezeichnung) | quote =IPA1| author = | date = | format = | publisher = | location = | pages = | language = {{De}} | accessdate = 9. 11. 2011.}}</ref> * {{Zastava|Italija}}; '''IPA2''' je predserijski avion na kome je rešena industrijska integracija oružja vazduh-zemlja. To je prvi italijanski „tajfun“ dvosed. U fabrici Aleniji je finaziran. Prvi let je napravio [[5. april]]a [[2002]]. godine. Na njemu je industrijalizovano i konačno ispitano naoružanje vazduh-zemlja i fuzija signala [[senzor]]a na pokazivačima u kabini pilota. Takođe je [[2003]]. godine, na njemu ispitivano i zvanično standardizovano taktičko letenje. Izvršena je verifikcija postupka punjenja goriva u toku noćnog leta, [[19. novembar]] [[2004]]. godine. Ispitana je upotreba ubojnog sredstva GBU-16, [[2005]]. godine. Prvi let sa motorima EJ200 Mk 101, izveden je [[14. septembar|14. septembra]] [[2007]]. godine. U toku ispitivanja leteo je i na nadzvučnim brzinama, kada su i verifikovane manevarske sposobnosti „tajfuna“. U procesu ispitivanja novih motor, prvo je samo desni zamenjen sa Mk 101, u [[decembar|decembru]] je zamenjen i drugi levi. Tako, je kompatibilnost motora ispitana i standardizovana, u [[novembar|novembru]] [[2008]]. godine.<ref name="IPA2">{{Cite web | url =http://eurofighter.airpower.at/serie-ipa2.htm| title = IPA2 (Werksbezeichnung) | quote =IPA2| author = | date = | format = | publisher = | location = | pages = | language = {{De}} | accessdate = 9. 11. 2011.}}</ref> * {{Zastava|Nemačka}}; '''IPA3''' je predserijski avion na kome je izvršena industrijska integracija oružja vazduh-vazduh. Finalno ga je proizvela nemačka vazduhoplovna industrija. Prvi let je ovaj dvosed napravio [[8. april]]a [[2002]]. godine. Na njemu je [[2005]]. godini, ispitana čvrstoća strukture pri nošenju spoljnih tereta. Ispitana je [[bomba]] „Pavivej II“, [[21. februar]]a. Pored toga, vršena su i pojedina [[Aerodinamika|aerodinamička]] ispitivanja.<ref>{{Cite web | url =http://eurofighter.airpower.at/serie-ipa3.htm| title = IPA3 (Werksbezeichnung)| quote =IPA3| author = | date = | format = | publisher = | location = | pages = | language = {{De}} | accessdate = 9. 11. 2011.}}</ref> * {{Zastava|Španija}}; '''IPA4''' je predserijski avion na kome je izvršena industrijska integracija dela oružja vazduh-zemlja i razvoj standarda očuvanja životne sredine. U Španiji je finaliziran avion IPA4 jednosed koji je poleteo [[27. februar]]a [[2004]]. godine. U [[decembar|decembru]] [[2004]]. godine, usledila su letna ispitivanja raketnog naoružanja, na poligonu u [[Švedska|Švedskoj]], a završeno je [[8. mart]]a [[2005]]. godine. Na ovu letelicu ugrađen je sistem „pirat“. U [[2006]]. godini, ispitivan je ovaj avion na elektromagnetnu kompatibilnost i karakteristike flatera strukture. U [[2007]]. godini, izvršeni su probni letovi sa raketom MBDA meteor, a [[31. mart]]a [[2009]]. godine je lansirao raketu AMRAAM na leteću metu. Sredinom [[2009]]. godine, avion je nadograđen na standard partije 2. Sa njim je detaljno ispitana i standardizovana tehnologija vožnje aviona po zemlji (taksiranje).<ref>{{Cite web | url =http://eurofighter.airpower.at/serie-ipa4.htm| title = IPA4 (Werksbezeichnung)| quote =IPA4| author = | date = | format = | publisher = | location = | pages = | language = {{De}} | accessdate = 9. 11. 2011.}}</ref> * {{Zastava|Ujedinjeno Kraljevstvo}}; '''IPA5''' je predserijski avion na kome je izvršena industrijska integracija oružja vazduh-zemlja i vazduh-vazduh. Ovaj jednosed je finalno proizveo BAE sistem u Vortonu, prvi let je napravio [[7. juni|7. juna]] [[2004]]. godine. Na njemu je realizovana integracija raketa vazduh-vazduh i ukupnog oružja vazduh-zemlja.<ref>{{Cite web | url =http://eurofighter.airpower.at/serie-ipa5.htm| title = IPA5 (Werksbezeichnung)| quote =IPA5| author = | date = | format = | publisher = | location = | pages = | language = {{De}} | accessdate = 9. 11. 2011.}}</ref> * {{Zastava|Ujedinjeno Kraljevstvo}}; '''IPA6''' je predserijski avion na kome je realizovana konverzija sistema opreme standarda partije 2. Poleteo je [[1. novembar|1. novembra]] [[2007]]. godine, pripada partiji 1, to je bio prvi „tajfun“ sa potpunim hardverom i softverom partije 2. U [[oktobar|oktobru]] [[2007]]. godine, obavljena su ispitivanja motora. Od [[2008]]. godine, izvršeni su probni letovi sa novom kacigom pilota sa pokazivačkim sistemom i sistemom FLIR.<ref>{{Cite web | url =http://eurofighter.airpower.at/serie-ipa6.htm| title = IPA6 (Werksbezeichnung)| quote =IPA6| author = | date = | format = | publisher = | location = | pages = | language = {{De}} | accessdate = 9. 11. 2011.}}</ref> * {{Zastava|Nemačka}}; '''IPA7''' je predserijski avion na kome je isto realizovana konverzija u standard partije 2. Poleteo je [[16. januar]]a [[2008]]. godine isto sa potpunim standardom partije 2.<ref>{{Cite web | url =http://eurofighter.airpower.at/serie-ipa7.htm| title = IPA7 (Werksbezeichnung)| quote =IPA7| author = | date = | format = | publisher = | location = | pages = | language = {{De}} | accessdate = 9. 11. 2011.}}</ref> Proizvedena su još dva predserijska aviona (ISPA), za bliže definisanje i verifikaciju serijskog standarda. Oni su bili opremljeni manjom količinom merne opreme u letu, te su bili približniji sa masom serijskom avionu, pa i sa izmerenim performansama. * {{Zastava|Ujedinjeno Kraljevstvo}}; '''ISPA1''', finalno ga je ovaj dvosed proizveo BAE sistem u Vortonu. On je napravio prvi let [[11. maj]]a [[2004]]. godine. Korišćen za ispitivanje i industrisku standardizaciju i integraciju nišanske kacige pilota i [[laser]]skih kontejnera za lasersko obeležavanje ciljeva.<ref>{{Cite web | url =http://eurofighter.airpower.at/serie-ispa1.htm| title = ISPA1 (Werksbezeichnung) | quote =ISPA1| author = | date = | format = | publisher = | location = | pages = | language = {{De}} | accessdate = 11. 11. 2011.}}</ref> * {{Zastava|Italija}}; '''ISPA2''', finalno je ovaj jednosed proizvela italijanska fabrika Alenija. Sa njim je prvi let izveden [[9. juli|9. jula]] [[2004]]. godine. Pošto postoji samo jedan od ovih predserijskih „tajfuna“, pretpostavlja se da je kasnije ISPA2 transformisan u serijski avion.<ref>{{Cite web | url =http://eurofighter.airpower.at/serie-ispa2.htm |title = ISPA2 (Werksbezeichnung) | quote = ISPA2 | author = | date = | format = | publisher = | location = | pages = | language = {{De}} | accessdate = 11. 11. 2011.}}</ref><ref>{{Cite web| url = http://www.eurofighter.com/media/press-office/facts-sheet-mediakit/background-information.html| title = Background Information| quote = Osnovne informacije| author = | date = | format = | publisher = Eurofighter Typhoon| location = | pages = | language = {{En}}| accessdate = 9. 11. 2011.| archive-date = 2013-05-13| archive-url = https://web.archive.org/web/20130513162605/http://www.eurofighter.com/media/press-office/facts-sheet-mediakit/background-information.html| url-status = dead}}</ref> === Serijska proizvodnja aviona === ==== Partija 1 ==== „Tajfuni“ partije 1, proizvođeni su u [[2003]]. godini i u daljem periodu. Smatraju se kao [[Lovački avion|lovci]] sa početnim mogućnostima. Vremenom je taj standard postepeno usavršavan, a svaka nadogradnja [[softver]]a i [[hardver]]a rezultira sa unapređenim rešenjima i mogućnostima aviona, što je prepoznatljivo označeno novim brojem bloka dokumentacije, odnosno novog standarda. Sa uvođenjem bloka 5, retroaktivno su sprovedene sve prethodno nadograđene modifikacije projekta, na svima avionima, iz celog programa proizvodnje. To je strategijski princip retroaktivne nadogradnje svih aviona iz programa Jurofajter.<ref name="Partije proizvodnje"/><ref name="Modifikacije"/> ; Blok 1: To je standard aviona sa početnim operativnim i osnovnim PVO sposobnostima. Preduzete su mere, kod sve četiri države kooperanta, da se ova rešenja nadograde na avionima jednosedima i dvosedima, sve do „tajfuna“ standarda bloka 5, u vremenskom periodu do [[2012]]. godine.<ref name="Partije proizvodnje"/><ref name="Modifikacije"/> ; Blok 2: To je standard aviona sa početnim sposobnostima borbene namene vazduh-vazduh.<ref name="Partije proizvodnje"/><ref name="Modifikacije"/> ; Blok 2B: To je standard aviona sa punom borbenom sposobnosti vazduh-vazduh. Dobijen je sa nadogradnjom rešenja bloka 2.<ref name="Partije proizvodnje"/><ref name="Modifikacije"/> ; Blok 5: To je standard aviona sa punim operativnim kapacitetom, sa kombinovanjem postojećih punih borbenih sposobnosti vazduh-vazduh i dodatak sa sposobnostima iz namene borbe vazduh-zemlja. Do kraja [[2007]]. godine, počela je njihova isporuka u kombinaciji sasvim novih aviona standarda bloka 5 i dobijenih sa nadograđivanjem iz bloka 2B. Sa time je ispunjena partnerska obaveza prema vazduhovnim snagama [[NATO]]a.<ref name="Partije proizvodnje">{{Cite web | url =http://eurofighter.airpower.at/fertigung-t-b-b.htm| title = Fertigung in Tranches, Batches und Block's| quote =Partije proizvodnje| author = | date = | format = | publisher = | location = | pages = | language = {{De}} | accessdate = 12. 11. 2011.}}</ref><ref name="Modifikacije">{{Cite web | url = http://www.eurofighter.com/media/news0/news-detail/article/major-retrofit-for-early-eurofighter-typhoon-aircraft-begins.html | title = Major Retrofit For Early Eurofighter Typhoon Aircraft Begins | quote = Modifikacije | author = | date = 15. November 2006 | format = | publisher = Eurofighter Typhoon | location = | pages = | language = {{En}} | accessdate = 9. 11. 2011. | archivedate = 2012-03-19 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20120319052512/http://www.eurofighter.com/media/news0/news-detail/article/major-retrofit-for-early-eurofighter-typhoon-aircraft-begins.html | deadurl = yes }}</ref> ==== Partija 2 ==== Trenutno se proizvode avioni iz partije 2. Ugovor o njihovoj proizvodnji, potpisan je [[14. decembar|14. decembra]] [[2004]]. godine, a ujedno i o njihovom izvozu [[Austrija|Austriji]]. Jurofjter korporacija, obavezala se da isporuči naručiocima 251 primerak aviona iz patije 2, sa sistemima naoružanja. [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedienom Kraljevstvu]] isporučiće se 91 „tajfun“, [[Nemačka|Nemačkoj]] 79 (uključujući i 15 aviona prvobitno ugovoreno za Austriju), [[Italija|Italiji]] 47 i [[Španija|Španiji]] 34. Isporuke aviona „tajfuna“, iz partije 2, za sva četiri kooperanta počele su u [[leto]] [[2008]]. godine, a planirano je da traju sve do [[2013]]. Značajne razlike, u odnosu na standard partije 1, odnose se i na promenu i poboljšanje zastarele tehnologije proizvodnje.<ref name="Partije proizvodnje"/><ref name="Partija 2">{{Cite web | url =http://www.prnewswire.co.uk/cgi/news/release?id=216895| title = First Tranche 2 Eurofighter Typhoon Has Flown| quote =Partija 2| author = | date = | format = | publisher = Newswire | location = | pages = | language = {{En}} | accessdate = 9. 11. 2011.}}</ref> ;Blok 8 Ugrađen je [[hardver]] novog [[standard]]a u [[računar]] zadataka i uvedeni su novi modovi [[radar]]a CAPTOR-M. Uglavnom je fokusirana pažnja na novi računar zadataka (misija) koji poseduje bolje performanse obrade podataka, sa većim kapacitetom memorije potrebne za integraciju buduće nadogradnje savremenog naoružanja.<ref name="Partije proizvodnje"/><ref name="Partija 2"/> ;Blok 10 Ažuriran je [[softver]] za vektorsko mapiranje, poboljšana je oprena infra crvenog [[senzor]]a za režim izviđanja i praćenja. Integrisano je novo oružje: AIM-120C-5 AMRAAM, digitalni IRIS-T, GBU-24, ALARM, „Pavivej III i IV“.<ref name="Partije proizvodnje"/><ref name="Partija 2"/> ;Blok 15 Realizacija višenamenske napredne efikasnosti aviona „tajfun“ na nivo 2 sa raketama vazduh-vazduh [[MBDA meteor]] i oružjem vazduh-zemlja: TAURUS, Storm šedou ({{jez-eng|Storm Shadow}}) i Sumpornom bombom.<ref name="Partije proizvodnje"/><ref name="Partija 2"/><ref>{{Cite web | url = http://www.prnewswire.co.uk/cgi/news/release?id=216895 | title = First Tranche 2 Eurofighter Typhoon Has Flown | quote = Partija 2 | author = | date = | format = | publisher = PR Newswire Europe Ltd. | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate = 8. 10. 2011.}}</ref> ==== Partija 3A ==== Standard i opremanje partije 3 aviona „tajfuna“ još uvek je u razmatranju. Usklađuju se stavovi kroz pregovore koji su u toku. Zbog budžetskih problema koji proizilaze iz sadašnje ekonomske svetske krize i zbog lakšeg trenutnog usaglašavanja stavova, partija 3 je podeljena na dva dela: partija 3A i 3B. Avioni partije 3A će imati otvoren interfejs za buduća unapređenja, ali će se isporučiti sa mogućnostima oko 2,82 od nivoa u odnosu na standard partije 2. Partija 3B ostaje da sačeka povoljnije ekonomske uslove i tek će biti usaglašavana.<ref name="Partije proizvodnje"/><ref name="Partije i blokovi tajfuna">{{Cite web | url =http://www.fast-air.co.uk/typhoon-block-tranche-summary/| title = Eurofighter Typhoon, understanding the Tranches and Blocks | quote =Partije i blokovi tajfuna| author = | date = Decembar 2011 | format = | publisher = Fast Air | location = | pages = | language = {{En}} | accessdate = 12. 11. 2011.}}</ref><ref name="Dosadašnji ugovori su za partiju 2">{{Cite web| url =http://www.defpro.com/daily/details/369/| title =The Half-Full, Half-Empty Eurofighter Glass, Too| quote =Dosadašnji ugovori su za partiju 2| author =| date =| format =| publisher =Defence professionals GmbH| location =| pages =| language ={{En}}| accessdate =12. 11. 2011.| archivedate =2009-11-21| archiveurl =https://web.archive.org/web/20091121080519/http://www.defpro.com/daily/details/369| deadurl =yes}}</ref> ==== Partija 3B ==== Za partiju 3B planirana je i pripremljena su rešenja za nadogradnju: * [[Radar]] sa elektronskim skeniranjem, CAPTOR-E. * Trodimenzionalne mlaznice za upravljive sa potiskom motora. * Softver i kompletan sistem za upravljanje sa vektorom potiska. * Savremena kaciga razvijena u BAE , sa vizirom koji ima funkciju nišanske glave u segmentima prikazivanja i upravljanja sa oružjem. * Spoljni rezervoar goriva, priljuben uz zadnji deo trupa aviona (''oblaže'' konturu trupa).<ref name="Partije proizvodnje"/><ref name="Partije i blokovi tajfuna"/><ref name="Dosadašnji ugovori su za partiju 2"/><ref>{{Cite web | url =http://www.defenseindustrydaily.com/Eurofighters-EUR-9B-Miltinational-Tranche-3A-Contract-05674/| title = Eurofighter's Future: Tranche 3, and Beyond| quote =Partija 3| author = | date = Nov 14, 2011 | format = | publisher = Defense Industry Daily | location = | pages = | language = {{En}} | accessdate = 12. 11. 2011.}}</ref> ==== Sumarni pregled transformacije standarda aviona u toku predserijske i serijske proizvodnje ==== Jurofajter tajfun je jedan od najvećih međunarodnih kooperantskih programa u svetskoj istoriji industrije. Sa većim brojem država koje su uključene u projekat teže se može dogovarati pošto se povećava broj različitih interesa. Neophodno je dosta komromisa da se dođe do stabilnih dogovora i rešenja. U programu Jurofajter tajfuna, bilo je određenog neslaganja, kašnjenja i mnogo politike. U rešavanju prevazilaženja tih problema, lakše je bilo program izdeliti na etape. Odlučeno je da se proizvodnja odvija u tri partije (''tranše''). Svaka je partija usaglašena između kooperanata i obavezujuća je sa posebnim ugovorom između partnera i Jurofjter korporacije, za utvđeni broj aviona. Ovo je omogućilo partnerima, kooperantima fleksibilnost da promeni svoj broj aviona tokom perioda proizvodnje, ali uz nadoknadu Jurofjter korporaciji, koji garantuje fiksnu jediničnu cenu avina svima naručiocima u trenutku ugovaranja. Ova fleksibilna mogućnost je ostvarena u finansijskoj podeli tri partije proizvodnje, ali je isto ostavljena za opcione izmene specifikacija aviona (standarda) iz okvira početne definicije. Ovo omogućava da se nove funkcije dodaju ili odbace po potrebi, čak i na nivou aviona za pojedinačnu državu kooperanta. Dok je sa partijama rešavana međusobna finansijska podela, dotle je sa blokovima rešavan standard tehničke definicije i nivo sposobnosti aviona. Sa svakim novim blokom uvedene su nove mogućnosti. Pristup međusobne diferencijacije definicije standarda sa pojmom ''blokova'', uobičajen je metod i koristi za vojne avione za definiciju nadogradnje hardvera, softvera, ugradnju novog naoružanja i promene strukture aviona. „Tajfun“ je prvobitno bio planiran da se u okviru jedne partije proizvodnje definiše sa tri bloka, (partija 3 sadrži blok 20, blok 25 i opcije iz drugih blokava). Svaki blok je planiran da se dobija sa dogradnjom prethodnih rešenja iz partije 1, tako da je uvek ona osnova svih rešenja. Znači, mogućnosti vazduh-vazduh iz partije 2 dobijene su sa nadogradnjom rešenja standarda partije 1. Predviđeno je da se u partiji 3 uvede novo naoružanje i sistemi kroz uvođenje novih blokova. To su rakete ''meteor'', radar sa elektronskim skeniranjem i upravljanje sa vektorom potiska.<ref name="Partije i blokovi tajfuna"/> {| border="2" style="margin:auto;" cellpadding="2" |- class="hintergrundfarbe5" style="background:skyBlue;" ! colspan="6" |'''<big>Tabelarni pregled proizvodnje tajfuna u partijama, serijama i blokovima.</big>''' <ref name="Partije proizvodnje"/><ref name="Partije i blokovi tajfuna"/> |- !Godine !Partija !Serije !Blokovi !Broj<br /> primeraka !Funkcionalnosti |- |rowspan="2"|[[2003]]–[[2004]]. predati su |rowspan="6"|'''Partija 1'''<br />„tajfuna“<br /> 148 <br />i 363<br />[[Dvoprotočni turbomlazni motor|motora]]<br /> EJ.200<br />i 147<br />[[radar]]a<br />CAPTOR |Serija IPA |rowspan="2"|Blok 1 |2 x JS ♥<br />3 x DS ♥ |Hardver, standardan serijski + oprema za ispitivanje u letu<br />(završeni i usvojeni: 30. juna 2003. godine) |- |Serija 1 |31 x DS |''Softver:'' PSP 1 (IOC; Početne operativne sposobnosti, Osnovni PVO kapacitet;<br /> osnovna obuka borbe u [[vazduh]]u) |- |rowspan="2"|[[2004]]–[[2005]]. predati su |rowspan="4"|Serija 2 |Blok 2 |43 x JS<br />4 x DS |''Softver:'' PSP 2 (Poboljšane PVO mogućnosti, unapređena<br /> sposobnost borbe u vazduhu)<br />''Funkcije'': Fuzija signala [[senzor]]a ([[radar]]a, MIDS i IFF), pasivna zaštita,<br /> „Pirat“ FLIR, upravljanje glasom, osnove [[autopilot]]a.<br />''Rakete vazduh-vazduh:'' AIM-9L, ASRAAM-digital, AIM-120B AMRAAM, [[top]] |- |Blok 2B |29 x JS<br />9 x DS |''Softver:'' PSP 3 (Dugotrajna sposobnost i prevlast u vazdušnom prostoru sa <br />višenamenskim karakteristikama.)<br /> ''Funkcije'': Kaciga, sa vizirom koji ima funkciju nišanske glave, puna funkcija<br /> [[Sloj veze|sloja veze]], unapređeni modovi radara, pasivna zaštita,<br /> sistem za upozoravanje za sudar sa preprekama na zemlji.<br />''Rakete vazduh-vazduh:'' IRIS-T analogna<br />(Dostupan softver za IPA, podršku funkcije) |- |rowspan="2"|[[2006]]-[[2007]]. predati su |Block 5 |16 x JS <br />5 x DS |rowspan="2"|''Softver:'' PSP 4 (više uloga pune sposobnosti)<br />''Funkcije'': Noćno osmatranje, oprema za prenos podataka preko kacige sa <br />nišanom, ažurirane [[Sistem komandi leta aviona|komande leta]], sistemi oružja vazduh-zemlja, puna<br /> funkcija [[autopilot]]a, „Pirat“ FLIR, potpuna funkcija sistema za upozoravanje <br />za sudar sa preprekama na zemlji.<br />''Vazduh-zemlja'': GBU-10 pavivej II, GBU-16 pavivej II, top.<br /> (Softver se ispituje) |- |Block 5A |5 x JS |- |Ugovoreno<br />[[2008]].<br />(planirano<br />[[2006]]) |rowspan="3"|'''Partija 2'''<br />„tajfuna“<br /> 254 <br />i 558 <br />[[Dvoprotočni turbomlazni motor|motora]]<br />i 254 <br />[[radar]]a<br />CAPTOR |Serija 4 |Blok 8 | |[[Računar]] zadatka sa novim hardverom i sa novim standardom. |- |Ugovoreno<br />[[2008]]–[[2009]].<br />(planirano<br />[[2007]]–[[2008]]) |Serija 5 |Blok 10 | |''Softver:'' EOC 1 (višenamenska napredna efikasnost, nivo 1)<br />''Funkcije'': vektorske mape, poboljšan odbrambeni sistem, IFF mod 5, praćenje cilja. <br />''Rakete vazduh-vazduh:'' AIM-120C-5 AMRAAM, IRIS-T digitalna <br />''Vazduh-zemlja'': GBU-10, GPS-usmereno oružje, Pavivej III i IV.<br />(softver u radu) |- |Ugovoreno<br />[[2010]]–[[2011]].<br />(planirano<br />[[2009]]–[[2010]]) |Serija 6 |Blok 15 | | (višenamenska napredna efikasnost, nivo 2)<br />''Rakete vazduh-vazduh:'' raketa [[MBDA meteor]] <br />''Vazduh-zemlja'': TAURUS, „Storm šadov“, Sumporna bomba<br /> (oprema u pregovorima) |- |Ugovoreno<br />[[2008]].<br />(planirano<br />[[2006]]) |rowspan="3"|'''Partija 3'''<br />(plan)<br />(236 „tajfuna“<br />i 500 <br />[[Dvoprotočni turbomlazni motor|motora]]<br />i 236 <br />[[radar]]i)<br /> + opcije<br /> <br />'''Partija 3A'''<br />(ugovoreno)<br />112 „tajfuna“ |Serija 7 |Blok 20 | |''Softver:'' EOC 3 <br />''Moguća poboljšanja'': upravljanje vektorom potiska motora, radar sa elektronskim skeniranjem, izviđanje u realnom vremenu. <br />digitalna tehnologija, smanjen infracrveni odraz ... <br />(u toku je konciptiranje rešenja) |- |Ugovoreno<br />[[2011]]–[[2014]]. <br />(planirano<br />[[2010]]-[[2013]]) |Serija 8 |Blok 25 | |''Softver:'' EOC 4 <br />''moguće poboljšanje'': smanjenje radarskog odraza ...<br />(u toku je konciptiranje rešenja) |- |Ugovoreno<br />[[2014]]–[[2015]].<br />(planirano<br />[[2013]]-[[2014]]) |Serija 9 |Opcije | | |} ♥ '''Značenje skraćenica: JS = jednosed i DS = dvosed'''<br /> „Tajfun“ je svetski najnapredniji višenamenski borbeni avion nove generacije, koji je dostupan na tržištu i u operativnoj je upotrebi u šest zemalja (Nemačka, Italija, Španija, Ujedinjeno Kraljevstvo, Austrija i Kraljevina Saudijska Arabija). Sa predviđenim brojem od 707 aviona, najveći je evropski vojni program saradnje, pruža vodeću visoku tehnologiju i jačanje evropske avio i ukupne industrije u globalnoj konkurenciji. Zapošljava više od 100.000 radnih mesta, u 400 kompanija, u vodećim zemljama Evrope. Jurofjter korporacija rukovodi sa programom u ime svojih akcionara vodećih vazduhoplovnih fabrika zemalja kooperanata, sa prometom od 60,7 milijardi evra (prema sagledavanju u 2006. godini).<ref name="Partija 2"/> ==== Mornarička varijanta ==== U prvobitnim razmatranjima, odbačena je opcija upotrebe „tajfuna“ u britanskoj mornarici zbog planiranog korišćenja američkog [[F-35 lajtning II|F-35]]. Ponovljenim razmatranjem plana strategije odbrane, oktobra [[2010]]. godine, konstatovana su kašnjenja i finansijska ograničenja za F-35. Poreg toga, primena F-35 zahteva dopunske radove i troškove na nosačima aviona na uvođenju modifikacija sa katapultom za ubrzavanje na elektromagnetni princip. Iz tih razloga je vraćena ideja na mornaričku verziju Jurofajtera i otkazivanje britanskog učešća u programu F-35. Za sada je to još uvek ideja, bez zvanične odluke i ugovora. U međuvremenu se zainteresovala i [[Indija]] za varijantu mornaričkog „tajfuna“.<ref name="Partija 3 i dalje"/><ref name="RAF preuzima mornaričku avijaciju">{{cite web | author = Sean Rayment |url=http://www.telegraph.co.uk/news/uknews/defence/5461255/RAF-chief-predicts-controversial-takeover-of-Royal-Naval-air-power.html |title= RAF chief predicts controversial takeover of Royal Naval air power | quote =RAF preuzima mornaričku avijaciju |publisher=The Telegraph |date = 07 Jun 2009 |accessdate = 29. 12. 2011.}}</ref> Ova varijanta bi bila podešena za kratko poletanje, sa katapultom na palubi [[brod]]a. Pri sletanju bi mornarički „tajfun“ klasično sletao sa ''hvatanjem'' sa odgovarajućom opremom za prinudno zaustavljanje (kuka na avionu i elastično uže, poprečno razvučeno na palubi broda). U februaru [[2011]]. godine, BAE je promovisao [http://media.defenseindustrydaily.com/images/AIR_Eurofighter_Naval_Cutaway_New_lg.gif mornarički „tajfun“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131202232558/http://media.defenseindustrydaily.com/images/AIR_Eurofighter_Naval_Cutaway_New_lg.gif |date=2013-12-02 }}, kao odgovor na zahtev [[Indija|Indije]]. Ova varijanta „tajfuna“ je veće mase za 500&nbsp;kg i veoma je konkurentan avion u odnosu na mornarički [[Avion Rafal|Rafal]] i [[F/A-18E/F Super Hornet]].<ref name="Partija 3 i dalje"/><ref>[http://www.navy-matters.beedall.com/cvf2.htm Budući nosač aviona] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130618041037/http://navy-matters.beedall.com/cvf2.htm |date=2013-06-18 }}, Pristupljeno 15. 11. 2011.g.</ref><ref>{{Cite web | url =http://www.naval-technology.com/projects/cvf/| title = Queen Elizabeth Class (CVF), United Kingdom| quote =Klasa nosača Queen Elizabeth| author = | date = | format = | publisher = Naval-technology | location = | pages = | language = {{En}} | accessdate = 15. 11. 2011.}}</ref><ref>{{Cite web | url =http://www.publications.parliament.uk/pa/cm200506/cmselect/cmdfence/554/554we05.htm| title = Further Memorandum from the Ministry of Defence | quote =Memorandum Ministarstva odbrane| author = | date = 21 December 2005 | format = | publisher = UK Parliament | location = | pages = | language = {{En}} | accessdate = 15. 11. 2011.}}</ref><ref>[http://www.articles.cnn.com/2010-11-22/us/joint.strike.fighter_1_pentagon-defense-acquisition-board-program?_s=PM:US F-35] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121005004352/http://articles.cnn.com/2010-11-22/us/joint.strike.fighter_1_pentagon-defense-acquisition-board-program?_s=PM:US |date=2012-10-05 }}, Pristupljeno 15. 11. 2011.</ref><ref>{{Cite web | url =http://www.flightglobal.com/news/articles/ila-eurofighter-submits-tranche-3b-offer-as-serbia-shows-343013/| title = ILA: Eurofighter submits Tranche 3B offer, as Serbia shows interest | quote =Partija 3B| author = Craig Hoyle | date = 10 Jun 2010 | format = | publisher = FlightGlobal | location = | pages = | language = {{En}} | accessdate = 15. 11. 2011.}}</ref><ref>{{Cite web | url = http://www.defensenews.com/story.php?i=5666415&c=SEA&s=EUR | title = BAE Displays Model of Navalized Typhoon for India | quote = Mornarički tajfun za Indiju | author = Andrew Chuter | date = 9 Feb 2011 | format = | publisher = Defense News | location = | pages = | language = {{En}} | accessdate = 15. 11. 2011. }}{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> == Korisnici == {| border="2" style="margin:auto;" cellpadding="2" |- style="background:skyBlue;" !colspan="4"|'''<big>Korisnici aviona ''Jurofajter tajfun''</big>''' <ref name="Eskadrile Jurofajtera tajfuna">{{Cite web| url =http://www.eurofighter.com/eurofighter-typhoon/in-service.html| title =Eurofighter Typhoon Squadrons| quote =Eskadrile Jurofajtera tajfuna| author =| date =| format =| publisher =Eurofighter Typhoon| location =| pages =| language ={{En}}| accessdate =15. 10. 2011.| archive-date =2016-09-22| archive-url =https://web.archive.org/web/20160922230831/https://www.eurofighter.com/customers| url-status =dead}}</ref><ref name="Tajfun u Španiji">{{Cite web | url = http://www.eurofighter.com/media/news0/news-detail/article/press-release-spain-celebrates-10000-flying-hours-with-the-eurofighter-typhoon.html | title = Press Release - Spain celebrates 10,000 flying hours with the Eurofighter Typhoon | quote = Tajfun u Španiji | author = | date = 22. February 2010 | format = | publisher = Eurofighter Typhoon | location = | pages = | language = {{En}} | accessdate = 15. 10. 2011. | archivedate = 2013-05-18 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20130518202239/http://www.eurofighter.com/media/news0/news-detail/article/press-release-spain-celebrates-10000-flying-hours-with-the-eurofighter-typhoon.html | deadurl = yes }}</ref> |- !colspan="3"|'''<big>Podaci</big>'''!!rowspan="9"| [[Datoteka:Eurofighter operators.png|350px]] |- !<center>Država </center> !Ugovoreno <center>N.º</center> !U upotrebi <center>N.º</center> |- |{{zastava|Ujedinjeno Kraljevstvo}} | style="text-align:center;"|160 | style="text-align:center;"|62 |- |{{zastava|Nemačka}} | style="text-align:center;"|125 | style="text-align:center;"|55 |- |{{zastava|Španija}} | style="text-align:center;"|73 | style="text-align:center;"|28 |- |{{zastava|Italija}} | style="text-align:center;"|96 | style="text-align:center;"|42 |- |{{zastava|Austrija}} | style="text-align:center;"|15 | style="text-align:center;"|15 |- |{{zastava|Saudijska Arabija}} | style="text-align:center;"|72 | style="text-align:center;"|6 |- |'''Ukupno''' | style="text-align:center;"|559 | style="text-align:center;"|208 |} == Operativna upotreba == === Borbena sposobnost === Jurofajter tajfun je u međunarodnoj konkurenciji predmet operativnog ocenjivanja, sa nekoliko aspekata i kriterijuma. Kao višenamenski avion, najvažnija i najzahtevnija mu je namena prevlast u vazdušnom prostoru. Taj segment zadataka je imao dominantan uticaj na izbor visoke tehnologije, posebnih konstruktivnih rešenja, što je rezultiralo sa visokim troškovima razvoja i proizvodnje. Ocenjivanje borbenih sposobnosti je razrađeno po posebnim maksimalno objektiviziranim kriterijumima i metodologiji, vrši se u odnosu na izabrani etalon avion, uslovno rečeno ''potencijalni protivnik''. U ovom slučaju ocenjivanja, izabran je ''protivnik'' [[Su-35]] koji je nastao od poznatog [[Rusija|ruskog]] aviona [[Su-27]]. Ova konkretna ocenjivanja „tajfuna“, u okviru grupe [[borbeni avion|borbenih aviona]] prve linije u svetu, izvršena je u specijaliziranoj instituciji izvan Jurofjter korporacije i bez njenog uticaja. Matematičko modeliranje ponašanja objekata pa i aviona dostiglo je, u uslovima visoke računarske tehnologije, veoma visok nivo. Korišćeni „modeli“ u simulaciji dinamike objekata daju rezultate, veoma bliske realnim. U razvojnim vazduhoplovnim centrima izgrađeni su ''borbeni simulatori'', u kojima se vrši simulacija borbe aviona u vazdušnom prostoru, koristeći njihove matematičke „modele“, uz podršku moćnih umreženih računarskih resursa. Borbu vrše stvarni borbeni piloti, a zbog objektivnosti u toku ocenjivanja menjaju uloge (avione) u simulaciji borbe, tako da se maksimalno isključi uticaj njihovih karakteristika na dobijeni rezultat. U toku ovih istraživanja, usvojene su najbolje performanse po svim segmentima za oba suprostavnjena protivnika od opreme, strukture, performansi motora (uključujući korišćeno gorivo), sistema zaštite i interfejsa čovek-avion. U ovim ispitivanjima francuski [[Avion Rafal|Rafal]] je koristio svoje rakete vazduh-vazduh Super Matra i MICA (što je primarno oružje francuske avijacije), dok su ostali vazduhoplovi koristili oružje AMRAAM. Prema rezultatima simulacije zaključuje se da Jurofajter ima pobednički rejting od 82% (od 100 borbi sa avionom [[Su-35]] bio bi pobednik 82 puta, a izgubio bi bitku samo 18 puta). To je značajna prednost za prevlast u vazdušnom prostoru nad avionom Su-35. Drugim rečima, statistički gledano jedan bi „tajfun“ bio izgubljen, naspram 4,5 izgubljena Su-35 u borbi za prevlast u vazdušnom prostoru. Proizilazi da su [[Su-35]] i [[Avion Rafal|Rafal]] potpuno ravnopravni (1:1). Razumljivo da je [[F-22 raptor]] najsuperiorniji avion u odnosu na sve ostale razmatrane u simulaciji borbe, pošto je predstavnik pete generacije (vidi rezultate simulacije na slici desno, gore). Ovo su ipak samo rezultati matematičke simulacija bez fizičkog učešća realnih aviona, njihovih sistema i uslova borbe, ali se smatra kao pouzdana i prihvatljiva približnost za ocenjivanje sposobnosti.<ref>{{Cite web| url =http://typhoon.starstreak.net/Eurofighter/tech.html| title =Battle simulation| quote =Borbena sposobnost| author =| date =| format =| publisher =| location =| pages =| language ={{En}}| accessdate =9. 11. 2011.| archivedate =2013-06-05| archiveurl =https://web.archive.org/web/20130605074142/http://typhoon.starstreak.net/Eurofighter/tech.html| deadurl =yes}}</ref><ref name="Simulacija borbe">{{Cite web | url =http://eurofighter.airpower.at/konsortium-kooperation.htm| title = Der "PIRATE"- Infrarot-Sensor| quote =Simulacija borbe| author = | date = | format = | publisher = RAND | location = | pages = | language = {{En}} | accessdate = 28. 10. 2011.}}</ref> === Uvođenje u upotrebu i primena === [[Datoteka:Eurofighter-WestoverAFRB-2009.jpg|mini|desno|250px|Vazduhoplovstvo raspoređuje tajfuna, kod Masačustesa u Americi.]] Isporuka serijskih aviona „tajfun“ i njihovo uvođenje u operativnu upotrebu počelo je [[4. avgust]]a [[2003]]. godine. Tada je nemačka industrija isporučila prve avione svome [[Luftvafe]]u. Iste godine je i španska industrija isporučila prvi serijski avion svome vazduhoplovstvu. „Tajfun“ je uveden u operativnu upotrebu u italijansko vazduhoplovstvo [[16. decembar|16. decembra]] [[2005]]. godine. Odmah su ovi avioni uključeni u snage za brzo delovanje, na upozorenja od opasnosti iz vazdušnog prostora.<ref name="Tajfun u nemačkom vazduhoplovstvu"/><ref>{{Cite web | url = http://www.eurofighter.com/media/news0/news-detail/article/german-air-force-take-delivery-of-first-series-production-eurofighter.html | title = German Air Force take Delivery of First Series Production Eurofighter | quote = Nemci uveli tajfuna | author = | date = 4. August 2003 | format = | publisher = Eurofighter | location = | pages = | language = {{En}} | accessdate = 16. 11. 2011. | archivedate = 2012-03-19 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20120319052358/http://www.eurofighter.com/media/news0/news-detail/article/german-air-force-take-delivery-of-first-series-production-eurofighter.html | deadurl = yes }}</ref><ref>{{Cite web | url = http://www.eurofighter.com/media/news0/news-detail/article/spanish-air-force-take-delivery-of-first-series-production-eurofighter.html | title = Spanish Air Force take Delivery of First Series Production Eurofighter | quote = Španci uveli tajfuna | author = | date = 5. September 2003 | format = | publisher = Eurofighter | location = | pages = | language = {{En}} | accessdate = 16. 11. 2011. | archivedate = 2012-03-19 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20120319052417/http://www.eurofighter.com/media/news0/news-detail/article/spanish-air-force-take-delivery-of-first-series-production-eurofighter.html | deadurl = yes }}</ref><ref name="Tajfun“ u italijanskom vazduhoplovstvu">{{Cite web | url =http://www.aeronautica.difesa.it/Organizzazione/Reparti/Repartivolo/Pagine/4°Stormo.aspx| title = EF-2000 Typhoon | quote =„Tajfun“ u italijanskom vazduhoplovstvu| author = | date = | format = | publisher = Aeronautica Militare | location = | pages = | language = {{It}} | accessdate = 16. 11. 2011.}}</ref> Ministarstvo odbrane Velike Britanije, saopštilo je [[9. avgust]]a [[2007]]. godine, da je 11. eskadrila [[Kraljevsko ratno vazduhoplovstvo Velike Britanije|RAF]]-a opremljena avionima „tajfun“. Preuzeli su prva dva aviona [[29. mart]]a [[2007]]. godine (serijski broj prvoga je bio №ZJ931). „Tajfuni“, iz 11. eskadrile, poslati su u presretanje [[Rusija|ruskog]] [[Tu-95]], koji se približavao britanskom vazdušnom prostoru [[17. avgust]]a [[2007]]. godine. Zvanično su britanski „tajfuni“ proglašeni operativnim za borbu u opciji vazduh-zemlja do [[1. juli|1. jula]] [[2008]]. godine, a za višenamensku primenu, za koju su i projektovani, sredinom [[2008]]. godine. U okviru svoje namene, razmešteni su po vazduhoplovnim bazama [[Kraljevsko ratno vazduhoplovstvo Velike Britanije|RAF]]-a.<ref name="Kompoziti produžuju vek tajfunu"/><ref>{{Cite web | url =http://www.raf.mod.uk/organisation/11squadron.cfm| title = XI Squadron| quote =11. eskadrila RAF-a| author = | date = | format = | publisher = RAF MOD | location = | pages = | language = {{En}} | accessdate = 16. 11. 2011.}}</ref><ref>{{Cite web | url =http://www.20minutos.es/noticia/268875/1/| title = Dos cazas británicos interceptan a un bombardero ruso sobre el Atlántico| quote = Tajfun presreo Tupoljeva| author = | date = 23.08.2007 | format = | publisher = 20 Minutos | location = | pages = | language = {{Es}} | accessdate = 16. 11. 2011.}}</ref> Oko [[25. april]]a [[2008]]. godine, jedan „tajfun“ iz 17. eskadrile [[Kraljevsko ratno vazduhoplovstvo Velike Britanije|RAF]]-a, leteo je za potrebe američke mornarice u opitnom centru u [[Kalifornija|Kaliforniji]] i pretrpeo je velika oštećenja prilikom sletanja. Tada nije bila podešena njegova brzina sletanja na odgovarajući način. Pravi razlog za [[udes vazduhoplova|udes]] nije utvrđen, a spekulisalo se da je to bila greška pilota.<ref>{{Cite web | url =http://www.flightglobal.com/news/articles/raf-eurofighter-damaged-in-us-landing-incident-223336/| title = RAF Eurofighter damaged in US landing incident| quote =Udes „tajfuna“ u SAD| author = Craig Hoyle | date = 28 Apr 2008 | format = | publisher = FlightGlobal | location = | pages = | language = {{En}} | accessdate = 16. 11. 2011.}}</ref> Tokom ovog boravka 17. eskadrile [[Kraljevsko ratno vazduhoplovstvo Velike Britanije|RAF]]-a, jedan je „tajfun“ sleteo na „stomak“. Pretpostavlja se da je pilot zaboravio izvući noge [[Stajni organi vazduhoplova|stajnih organa]], što se ponekad dešava u vazduhoplovstvu. Avion nije uništen i pilot nije povređen.<ref>{{Cite web | url =http://www.telegraph.co.uk/news/1916854/RAF-fighter-jet-lands-without-wheels.html| title = RAF fighter jet lands without wheels| quote =Tajfun RAF-ov lovac| author = Stephen Adams| date = 01 May 2008 | format = | publisher = The Telegraph | location = | pages = | language = {{En}} | accessdate = 16. 11. 2011.}}</ref> Britanska državna revizorska institucija zaključila je u [[2011]]. godini, da je bilo propusta u distribuciji rezervnih delova u snabdevanju „tajfuna“ za njegovo održavanje i popravke. U nekoliko zemalja je došlo do njihove nestašice i neki avioni su zbog toga bili neispravni duži vremenski period. Kršeni su propisi, pristupilo se zabranjenom metodu, u [[vazduhoplovstvo|vazduhoplovstvu]], skidanja delova sa nekog ''žrtvovanog'' i postavljanja na drugi avion kao novi rezervni deo, u funkciji njegovog dovođenja u operativnu sposobnost. To se u vazduhoplovsvu zove ''kanibalizam'', što je propisima zabranjeno.<ref name="Menadžment „tajfuna“">{{Cite web | url = http://www.nao.org.uk/idoc.ashx?docId=5cbfd09a-929d-4e8a-b210-a240f8767bc6&version=-1 | title = Management of the Typhoon Project | quote = Menadžment „tajfuna“ | author = | date = 2. March 2011 | format = {{pdf}} | publisher = Ministry of Defence | location = | pages = | language = {{En}} | accessdate = 16. 11. 2011. | archivedate = 2011-08-05 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20110805163039/http://www.nao.org.uk/idoc.ashx?docId=5cbfd09a-929d-4e8a-b210-a240f8767bc6&version=-1 | deadurl = yes }}</ref> „Tajfuni“, italijanskog vazduhoplovstva, raspoređeni su [[17. juli|17. jula]] [[2009]]. godine, da štite vazdušni prostor [[Albanija|Albanije]].<ref name="Tajfun“ u italijanskom vazduhoplovstvu"/> U [[septembar|septembru]] [[2009]]. godine, četiri „tajfuna“ [[Kraljevsko ratno vazduhoplovstvo Velike Britanije|RAF]]-a raspoređeni su u njihovu vazduhoplovnu bazu, kao zamena za [[Panavija tornado]], na [[Folklandska Ostrva|Folklandskim Ostrvima]]. Podrazumeva se da je usledio protest zvanične vlasti [[Argentina|Argentine]].<ref>{{Cite web| url =http://www.lacapital.com.ar/contenidos/2009/09/23/noticia_0017.html| title =Inglaterra envió cuatro aviones a las Malvinas y Argentina protestó| quote =Tajfun na Folklandskim Ostrvima| author =| date =23-09-200| format =| publisher =La Capital| location =| pages =| language ={{Es}}| accessdate =17. 11. 2011.| archivedate =2015-10-07| archiveurl =https://web.archive.org/web/20151007042403/http://www.lacapital.com.ar/contenidos/2009/09/23/noticia_0017.html| deadurl =yes}}</ref> „Tajfun“ je imao najteži [[udes vazduhoplova|udes]] (katastrofu) [[24. avgust]]a [[2010]]. godine, kada se dvosed u Španiji srušio iz nepoznatih razloga. Ta katastrofa je opisana u poglavlju „nesreće“. Stručnjaci sumnjaju da je sudar sa [[ptica|pticom]] uništio „ključne senzore“. Ta katastrofa je otkrila da ima propusta u konstrukciji sistema za spašavanje pilota, što je razjašnjeno i otklonjeno.<ref name="Pogibija saudijskog pilota">{{Cite web| url =http://articles.cnn.com/2010-08-24/world/spain.saudi.military_1_training-flight-pilot-saudi-arabia?_s=PM:WORLD| title =Saudi pilot dies in Spanish military crash| quote =Pogibija saudijskog pilota| author =| date =August 24, 2010| format =| publisher =[[CNN]]| location =| pages =| language ={{En}}| accessdate =17. 11. 2011.| archivedate =2012-03-07| archiveurl =https://web.archive.org/web/20120307094421/http://articles.cnn.com/2010-08-24/world/spain.saudi.military_1_training-flight-pilot-saudi-arabia?_s=PM:WORLD| deadurl =yes}}</ref><ref>{{Cite web | url =http://www.flightglobal.com/news/articles/martin-baker-responds-to-eurofighter-seat-reports-347784/| title = Martin-Baker responds to Eurofighter seat reports | quote =Reakcija Martin Bekera| author = Craig Hoyle | date = 24 Sep 2010 | format = | publisher = FlightGlobal| location = | pages = | language = {{En}} | accessdate = 17. 11. 2011.}}</ref> Do kraja avgusta [[2008]]. godine, „tajfuni“ su već imali ukupni nalet od 44.500 sati leta. Komentarišući ovaj uspeh, izvršni direktor programa „tajfuna“, Alojsijus Rajen ({{jez-eng|Aloysius Rauen}}) izjavio je: {{izdvojeni citat|Ovo je najnoviji dokaz za priznanje posvećenosti letačkih posada i inženjera [[vazduhoplovstvo|vazduhplovstava]] zamalja učesnica i položenom ispitu industrija i stručnih timova. To je takođe dokaz pouzdanosti i raspoloživosti „tajfuna“, kao sistema oružja. Ova dva elementa, profesionalizam i tehnološka dostignuća, ono su što definiše „tajfun“ kao avion „svetsku batinu“, koji je danas u operativnoj upotrebi sa punim kapacitetom.}} Trenutno, deset jedinica u pet vazduhoplovstava koriste „tajfun“. Austrijske oružane snage sprovodile su visoki profil zaštite vazdušnog prostora sa letovima potpuno naoružanih „tajfuna“ tokom [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2008.|evropskog prvenstva u fudbalu 2008. godine]].<ref>{{Cite web | url = http://www.eurofighter.com/media/news0/news-detail/article/eurofighter-typhoon-flight-milestone-50000-hours-and-climbing.html | title = Eurofighter Typhoon Flight Milestone: 50,000 Hours and Climbing | quote = Tajfunov nalet | author = | date = 11. September 2008 | format = | publisher = Eurofighter Typhoon | location = | pages = | language = {{En}} | accessdate = 16. 11. 2011. | archivedate = 2012-03-19 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20120319052427/http://www.eurofighter.com/media/news0/news-detail/article/eurofighter-typhoon-flight-milestone-50000-hours-and-climbing.html | deadurl = yes }}</ref> „Tajfun“ redovno učestvuje u međunarodnim vežbama, vazduhoplovnim mitinzima i izložbama. Tokom [[2008]]. godine, u Španiji i na [[Sardinija|Sardiniji]]. U Velikoj Britaniji u organizaciji [[Kraljevsko ratno vazduhoplovstvo Velike Britanije|RAF]]-a, sa dominantnom ulogom američkog vazduhoplovstva u vežbi pod nazivom „Zapadna zelena zastava“, „tajfun“ se dokazao u višenamenskoj ulozi. To je i potvrdio, u veoma uspešnoj primeni u [[Nevada|Nevadi]], sa svojim mogućnostima dejstva vazduh-zemlja. Predstavljen je i na aero-mitingu u [[Srbija|Srbiji]] na [[Aerodrom Batajnica|aerodromu Batajnica]], [[13. septembar|13. septembra]] [[2009]]. godine. Sa „tajfuna“, [[31. mart]]a [[2009]]. godine, uspešno je lansirana raketa AMRAAM, dok je [[pilot]] aviona držao svoj [[radar]] u pasivnom režimu. Prvi put, potrebne podatke o cilju projektil je uzimao kao radarski odraz izazvan sa osvetlenjem radara sa drugog aviona. Cilj ispitivanja je bio da avion, sa koga se lansira raketa AMRAAM, nema radarsku emisiju i protivnički senzori nemaju informacije o njegovoj prisutnosti i nameri. Neophodne podatke o cilju, lansirana raketa, ''uzimala'' je od radara drugog „tajfuna“, a podaci su se prenosili preko multifunkcionalnog informacionog distributivnog sistema. Avioni „tajfun“, bili su međusobno udaljeni i na sasvim različitim rastojanjima od cilja. Ovaj scenario, posebno je taktički relevantan za „tajfuna“, u borbi u vazdušnom prostoru protiv visokog nivoa pretnji, uključujući avione teško uočljive (sa malim odrazom za njegove senzore). Ovo ispitivanje, izvedeno je sa španskim avionom „tajfun“ IPA4 (nosačem rakete) i britanskim IPA5 (sa uključenim radarom). Kao cilj korišćena je leteća meta (''trut'').<ref>{{Cite web | url = http://www.eurofighter.com/media/news0/news-detail/article/unique-amraam-firing-with-eurofighter-typhoon.html | title = Unique AMRAAM Firing with Eurofighter Typhoon | quote = Specijalno lansiranje rakete sa tajfuna | author = | date = 1. April 2009 | format = | publisher = Eurofighter Typhoon | location = | pages = | language = {{En}} | accessdate = 17. 11. 2011. | archivedate = 2012-03-19 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20120319052436/http://www.eurofighter.com/media/news0/news-detail/article/unique-amraam-firing-with-eurofighter-typhoon.html | deadurl = yes }}</ref> [[Datoteka:Eurofighter Typhoon Batajnica 3.jpg|mini|desno|250px|Avion Jurofajter tajfun, na aero-mitingu na [[Aerodrom Batajnica|Aerodromu Batajnica]], [[13. septembar|13. septembra]] [[2009]]. godine.]] Isporučena su 148 aviona vazduhoplovstvima pet zemalja, iz partije 1. Prve isporuke od partije 2 slede. U januaru [[2011]]. godine, svi ovi avioni „tajfun“ iz svih pet vazduhoplovstava, imali su ukupni nalet od 100.000 sati.<ref name="Partija 3 i dalje"/><ref name="Sistem za ispitivanje opreme"/><ref name="Kompoziti produžuju vek tajfunu"/><ref name="Menadžment „tajfuna“"/> Britanski premijer [[Dejvid Kameron]] najavio je [[18. mart]]a [[2011]]. godine, da će Ujedinjeno Kraljevstvo razmestiti „tajfune“, zajedno sa [[Panavija tornado]]m u [[Libija|Libiju]], radi obezbeđenja zabrane letenja. [[Kraljevsko ratno vazduhoplovstvo Velike Britanije|RAF]]-ovih 10 „tajfuna“ je [[20. mart]]a stiglo u vazduhoplovnu bazu u južnoj [[Italija|Italiji]]. Ovi „tajfuni“ su prvu svoju misiju izveli [[21. mart]]a. Leteli su sa zadatkom patroliranja u zoni zabrane letenja. Zaključeno je [[29. mart]]a da je potrebno povećati broj pilota u tim zadacima, što je i učinjeno. Mešoviti par aviona „tajfun“ i „tornado“ su [[12. april]]a [[2011]]. godine bacili precizno navođene bombe na vozila [[Gadafi]]jevih snaga, koja su bila parkirana u određenom prostoru. Načelnik štaba vazduhoplovstva je saopštio u toku konferencije Kraljevskog vazduhoplovnog društva [[2011]]. godine u [[London]]u, da je svaki avion „vrlo uspešno i precizno“ bacio po jednu [[laser]]ski vođenu bombu GBU-16 Pavivej II od 454&nbsp;kg, istakavši da „ovaj događaj predstavlja dokaz sposobnosti za izvršavanje višenamenskih zadataka tajfuna“. Tadašnji britanski sekretar odbrane je priznao [[14. april]]a da su britanski avioni „tajfun“ prošle godine oskudevali rezervnim delovima i upozorio je da će se to verovatno nastaviti sve do [[2015]]. godine.<ref>{{Cite web | url =http://www.baesystems.com/Newsroom/NewsReleases/autoGen_11102515827.html| title = Outstanding Success For Typhoon As It Achieves 100,000 flying hours| quote =Ukupni nalet do 2011. godine| author = | date = 25 Jan 2011 | format = | publisher = BAE Systems | location = | pages = | language = {{En}} | accessdate = 17. 11. 2011.}}</ref><ref>{{Cite web | url =http://www.bbc.co.uk/news/uk-12786786| title = Prime Minister David Cameron's statement on Libya| quote =Saopštenje Davida Kamerona| author = | date = 18 March 2011 | format = | publisher = [[BBC]] News | location = | pages = | language = {{En}} | accessdate = 17. 11. 2011.}}</ref><ref>{{Cite web | url =http://www.mod.uk/DefenceInternet/DefenceNews/MilitaryOperations/RafTyphoonsPatrolLibyanNoflyZone.htm| title = RAF Typhoons patrol Libyan no-fly zone| quote =tajfun nad Libijom| author = | date = 22 Mar 11 | format = | publisher = Ministry of Defence | location = | pages = | language = {{En}} | accessdate = 17. 11. 2011.}}</ref><ref>{{Cite web | url =http://www.walesonline.co.uk/news/uk-news/2011/03/20/new-libya-ceasefire-as-jets-zero-in-91466-28372278/| title = New Libya ceasefire as jets zero in| quote = Prekid dejstva aviona u Libiji| author = | date = Mar 20 2011 | format = | publisher = Wales Online | location = | pages = | language = {{En}} | accessdate = 17. 11. 2011.}}</ref><ref>{{Cite web | url =http://www.mod.uk/DefenceInternet/DefenceNews/MilitaryOperations/RafTyphoonsPatrolLibyanNoflyZone.htm| title = RAF Typhoons patrol Libyan no-fly zone| quote =Tajfuni patroliraju nad Libijom| author = | date = 22 Mar 11 | format = | publisher = Ministry of Defence| location = | pages = | language = {{En}} | accessdate = 17. 11. 2011.}}</ref><ref>{{Cite web | url =http://www.telegraph.co.uk/news/uknews/defence/8412467/Shortage-of-RAF-pilots-for-Libya-as-defence-cuts-bite.html| title = Shortage of RAF pilots for Libya as defence cuts bite| quote =Nedostatak pilota RAF-a u Libiji| author = Thomas Harding | date = 28 Mar 2011 | format = | publisher = The Telegraph | location = | pages = | language = {{En}} | accessdate = 17. 11. 2011.}}</ref><ref>{{Cite web| url =http://bfbs.com/news/raf/typhoon-pilot-describes-first-air-ground-strike-46743.html| title =Typhoon pilot describes first air to ground strike| quote =Prva dejstva u Libiji vazduh-zemlja| author =| date =15 April 2011| format =| publisher =British Force News| location =| pages =| language ={{En}}| accessdate =17. 11. 2011.| archivedate =2011-04-29| archiveurl =https://web.archive.org/web/20110429023726/http://www.bfbs.com/news/raf/typhoon-pilot-describes-first-air-ground-strike-46743.html| deadurl =yes}}</ref><ref>{{Cite web | url =http://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/africaandindianocean/libya/8448774/Libya-RAF-Typhoon-fighters-carry-out-first-ever-attack.html| title = Libya: RAF Typhoon fighters carry out first ever attack | quote =Prva dejstva „tajfuna“| author = Thomas Harding | date = 14 Apr 2011 | format = | publisher = The Telegraph | location = | pages = | language = {{En}} | accessdate = 17. 11. 2011.}}</ref><ref>{{Cite web | url =http://www.flightglobal.com/news/articles/libya-raf-typhoons-drop-first-bombs-in-combat-355511/| title = LIBYA: RAF Typhoon drops first bombs in combat | quote =RAFov „tajfun“ baca prve bombe u borbi| author = Craig Hoyle | date = 13 Apr 2011 | format = | publisher = FlightGlobal | location = | pages = | language = {{En}} | accessdate = 17. 11. 2011.}}</ref><ref>{{Cite web | url =http://www.flightglobal.com/news/articles/libya-raf-typhoon-hits-fresh-target-with-help-from-355641/| title = LIBYA: RAF Typhoon hits fresh target, with help from Tornado | quote =„tajfun“ pogađa ciljeve u saradnji sa „tornadom“| author = Craig Hoyle| date = 15 Apr 2011 | format = | publisher = FlightGlobal | location = | pages = | language = {{En}} | accessdate = 17. 11. 2011.}}</ref><ref>{{Cite web | url = http://www.defensenews.com/story.php?i=6246798&c=AIR&s=TOP | title = Britain's Fighter Jets 'Grounded By Spares Shortages' - Defense News | quote = Britanski tajfuni bez rezervnih delova | author = | date = 15 Apr 2011 | format = | publisher = Defence News | location = | pages = | language = {{En}} | accessdate = 17. 11. 2011. }}{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> == Nesreće == * Španski [[prototip]] dvosed '''DA-6''', srušio se [[21. novembar|21. novembra]] [[2002]]. godine, zbog izbijanja [[požar]]a na oba [[Dvoprotočni turbomlazni motor|motora]]. Oba člana posade su ostali nepovređeni posle katapultiranja. Ova nesreća se desila pri ispitivanju motora u letu, oko 100 kilometara južno od [[Madrid]]a. U trenutku nesreće, [[brzina]] aviona je bila ekvivalenta Mahovom broju od 0,77 na nadmorskoj visini od 15 kilometara i pod uglom penjanja od 10°. Neposredno pred nesreću na motorima je istovremeno uključeno dopunsko sagorevanje pri čemu pokretači nisu potpuno otvorili izduvne mlaznice. Posledica toga kašnjenja je nagomilavanje gasova i smeše goriva u komori za sagorevanje, zbog čega je došlo do takozvane „buktinje“ i havarije motora. Posledica toga je i pad pritiska u [[Hidraulički sistem aviona|hidrauličkom sistemu]], koji je od suštinskog značaja za rad sistema [[Sistem komandi leta aviona|komandi leta]]. Ostali su hidropokretači komandnih površina bez napajanja sa hidrouljem, te se sa avionom više nije moglo upravljati i isti se srušio. Pri padu avion je potpuno uništen.<ref>{{Cite web | url =http://eurofighter.airpower.at/faq.htm| title = Sie haben Fragen zum Eurofighter Typhoon ? | quote =Srušio se prototip dvoseda tajfuna| author = | date = | format = | publisher = | location = | pages = | language = {{De}} | accessdate = 23. 11. 2011.}}</ref><ref>{{Cite web | url =http://www.flightglobal.com/news/articles/engine-surges-caused-da6-crash-159126/| title = Engine surges caused DA6 crash| quote =Otkaz motora| author = | date = 10 Dec 2002 | format = | publisher = FlightGlobal | location = | pages = | language = {{En}} | accessdate = 15. 11. 2011.}}</ref> * U Španiji pri poletanju za rutinski trenažni let, srušio se Jurofajter dvosed [[24. avgust]]a [[2010]]. godine. [[Pilot]] [[Saudijska Arabija|Saudijske Arabije]] je poginuo, a španski pilot instruktor letenja se spasao sa katapultirnjem. Veruje se da je do neuspeha izbacivanja [[Izbacivo sedište|sedišta]] arabijskog pilota došlo zbog tehničke greške u njegovoj konstrukciji. Zbog ovakvog zaključka o eventualnoj tehničkoj grešci u sistemu izbacivanja sedišta, nemačko vazduhoplovstvo zabranilo je letenje svojim „tajfunima“, [[15. septembar|15. septembra]] [[2010]]. godine. [[Austrija]] je takođe preduzela tu bezbednost za svoje avione. Posle izvedenih modifikacija kopči na sigurnosnom pojasu izbacivog sedišta, zabrana letenja je ukinuta [[30. septembar|30. septembra]] [[2010]].<ref name="Pogibija saudijskog pilota"/><ref name="Poginuo saudijski pilot">{{Cite web | url =http://www.flightglobal.com/news/articles/saudi-pilot-killed-as-eurofighter-crashes-in-spain-346505/| title = Saudi pilot killed as Eurofighter crashes in Spain| quote =Poginuo saudijski pilot| author = Nial O'Keeffe | date = 24 Aug 2010 | format = | publisher = FlightGlobal | location = | pages = | language = {{En}} | accessdate = 15. 11. 2011.}}</ref><ref>{{Cite web| url =http://www.edition.cnn.com/2010/WORLD/europe/08/24/spain.saudi.military/index.html?iref=allsearch#fbid=OcYW29HkaJZ&wom=false| title =Saudi pilot dies in Spanish military crash| quote =Udes „tajfuna“ u Španiji| author =| date =August 24, 2010| format =| publisher =[[CNN]]| location =| pages =| language ={{En}}| accessdate =15. 11. 2011.| archive-date =2013-11-04| archive-url =https://web.archive.org/web/20131104130242/http://edition.cnn.com/2010/WORLD/europe/08/24/spain.saudi.military/index.html?iref=allsearch#fbid=OcYW29HkaJZ&wom=false}}</ref><ref>{{Cite web | url = http://www.ftd.de/politik/deutschland/:wegen-sicherheitsbedenken-luftwaffe-stoppt-eurofighter-fluege/50170489.html | title = Luftwaffe stoppt Eurofighter-Flüge | quote = Zabrana letenja „tajfunu“ | author = Gerhard Hegmann | date = 16.09.2010 | format = | publisher = Financial Times Deutschland | location = | pages = | language = {{De}} | accessdate = 15. 11. 2011. | archiveurl = https://archive.today/20120801091711/http://www.ftd.de/politik/deutschland/:wegen-sicherheitsbedenken-luftwaffe-stoppt-eurofighter-fluege/50170489.html | archivedate = 2012-08-01 | dead-url = no }}</ref><ref>{{Cite web| url =http://fliegerweb.com/militaer/news/artikel.php?show=news-6654| title =Wiederaufnahme Flugbetrieb Eurofighter| quote =Ukinuta zabrana letenja „tajfunu“| author =| date =1. Oktober 2010| format =| publisher =| location =| pages =| language ={{De}}| accessdate =15. 11. 2011.| archive-date =2014-10-31| archive-url =https://web.archive.org/web/20141031190436/http://www.fliegerweb.com/militaer/news/artikel.php?show=news-6654| dead-url =yes}}</ref> == Hronologija važnih događanja na programu Jurofajter == * [[1972]]. godina: ** [[Kraljevsko ratno vazduhoplovstvo Velike Britanije|RAF]] je postavio taktičko-tehničke zahteve (AST-396) za novi avion, koji je bio planiran da zameni postojeće avione – za kratko i vertikalno poletanje i sletanje ({{jez-eng|short take off and vertical landing, STOVL}}) [[Harijer]] i za podršku, tipa „jaguar“. ** Zahtev je izmenjen u dva odvojena: AST403 za superiornog višenamenskog [[Lovački avion|lovca]] i AST-409, za avion sa STOVL karakteristikama. Prvi zahtev je predodredio razvoj aviona Jurofajter tajfun a drugi [[Harijer II]]. * Polovinom 70-tih godina; ** [[Francuska]], [[Nemačka]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] pokrenuli su zajednički program za evropski borbeni avion ({{jez-eng|European Combat Aircraft, '''ECA'''}}). * [[1979]]. godina: ** Nakon različitih zahteva (naročito francuskog isključivog zahteva za nosioca programa), Englezi i Nemci su predložili „Evropski borbeni lovac“ ({{jez-eng|European Combat Fighter, ECF}}). * [[1981]]. godina: ** Razvoj različitih nacionalnih [[prototip]]ova i nastavljanje razlika oko specifikacija, dovelo je do otkazivanja ECF. Partneri [[Nemačka]], [[Italija]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo]], pokrenuli su ''Agilni borbeni avion'' ({{jez-eng|Agile Combat Aircraft, ACA}}). Zbog nedostatka finansija Nemačke i Italije, Ujedinjeno Kraljevstvo je podnela sve troškove za [[prototip]] od 80 miliona funti. Prototip je programiran sa nazivom „Evropski avionski program“ (EAP). * [[1983]]. godina: ** U maju je potpisan ugovor za razvoj i proizvodnju prototipa EAP. ** Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Nemačka, Italija i Španija pokrenuli su program budućeg evropskog lovca ({{jez-eng|Future European Fighter Aircraft, F/EFA}}). Zahtevi su bili za kratko poletanje i sletanje aviona i mogućnost borbe izvan vizulnog opsega. * [[1984]]. godina: ** Francuska je ponovila svoj zahtev za verziju sposobnu da se koristi sa nosača aviona i svoj udeo sa 50% od ukupnog posla. Ujedinjeno Kraljevstvo, Nemačka i Italija odlučili su da uspostave novi EFA. * [[1985]]. godina; ** Francuska je i zvanično napustila pregovore o programu, počeli su rad na razvoju svoga samostalnog ACX. ** BAE je premijerno prikazao u Vortonu, [[27. oktobar|27. oktobra]], završen prototip EAP. * [[1986]]. godina: ** U [[juni|junu]] je osnovana [[Jurofjter korporacija]]. ** EAP je napravio svoj prvi let, [[8. avgust]]a. Njegova konfiguracija je zadržana kao veći deo kasnijeg projekta Jurofajter. ** Firme ''Rols-Rojs'', ''MTU Aero Endžis'', ''Aviofiat'' i ''Industrija turbo propulzije'' formirali su kompaniju [[Jurodžet turbo]], za razvoj motora [[Jurodžet EJ200]]. * [[1988]]. godina: ** Potpisani su ugovori [[23. novembar|23. novembra]], za proizvodnju demonstracionih [[Dvoprotočni turbomlazni motor|motora]]. * [[1990]]. godina: ** Formirana je kompanija [[Juroradar]], za razvoj [[radar]]a [[ECR-90]] (kasnije je nazvan Juroradar „CAPTOR“). * [[1991]]. godina: ** Poslednji let je napravio demonstrator EAP, [[1. maj]]a. * [[1992]]. godina; ** Formirana je kompanija JuroDASS za razvoj odbrambenih sistema DASS. U početku su u tome učestvovale samo Ujedinjeno Kraljevstvo i Italija. [[Kraljevsko ratno vazduhoplovstvo Velike Britanije|RAF]]-ovi „tajfuni“ koristili su rezultate razvoja i proizvodnje JuroDASS-a. ** U [[juli|julu]] mesecu, Nemačka je objavila svoju nameru da napusti program. Počeli su pregovori o smanjenju troškova. Kao i o prelasku na varijantu jednomotornog aviona. Nemačka se opredelila za jeftinije sisteme, poput radara sa aviona [[F/A-18 Hornet]] APG-65 umesto ECR-90, a odložila je uvođenje ovog drugog savremenijeg za dve godine. Nemačka je uslovila učešće u svim sistemima sa tim zahtevom. ** U [[decembar|decembru]] je avion preimenovan u Jurofajter 2000. * [[1994]]. godina: ** Napravljen je prvi let razvojnog prototipa DA1, [[27. mart]]a. DA1 je finaliziran u nemačkoj vazduhoplovnoj industriji, sa motorima RB199. ** Napravljen je prvi let britanskog razvojnog prototipa DA2, [[6. april]]a, koji je takođe poleteo sa motorima RB199. * [[1995]]. godina: ** Napravljen je prvi let italijanskog razvojnog prototipa DA3, [[4. juni|4. juna]]. To je bio prvi let „tajfuna“, sa motorima EJ200. * [[1996]]. godina: ** Napravljen je prvi let španskog razvojnog prototipa, dvoseda DA6, [[31. avgust]]a. * [[1997]]. godina: ** Napravljen je prvi let italijanskog razvojnog prototipa DA7, [[27. januar]]a. ** Napravljen je prvi let nemačkog razvojnog prototipa DA5, [[24. februar]]a, koji je bio prvi opremljen radarom ECR-90. ** Napravljen je prvi let britanskog razvojnog prototipa, dvoseda DA4, [[14. mart]]a. * [[1998]]. godina: ** Izvršeno je prvo punjenje [[gorivo|goriva]] u letu „tajfuna“. Ispitivanje je izvršeno u januaru, na prototipu DA2. ** Potpisan je ugovor sa Jurofjter korporacijom za proizvodnju i podršku od 620 aviona, [[30. januar]]a. ** U septembru su otklonjene sve dileme i konačno je određeno ime avionu, Jurofajter tajfun ({{jez-eng|Eurofighter Typhoon}}). ** Ugovori su potpisani po fazama (partijama) [[18. decembar|18. decembra]]. * [[1999]]. godina: ** Prva najava [[Grčka|Grčke]] [[8. mart]]a, da želi kupiti 60 aviona „tajfun“. ** Formirana je jedinstvena kompanija za izvoz „tajfuna“, pod nazivom „Intercionalni Jurofajter“ ({{jez-eng|Eurofighter International}}). * [[2000]]. godina: ** Ujedinjeno Kraljevstvo je poručila, [[16. maja]], [[raketa|raketu]] dugog dometa vazduh–vazduh [[MBDA meteor]], što je značajno doprinelo pogodnostima za izvoz „tajfuna“. ** Reaktiviran je prtotip DA2 za ispitivanje i istraživanje u letu, [[7. juli|7. jula]]. * [[2002]]. godina: ** Poleteo je predserijski italijanski avion dvosed IPA2, [[5. april]]a. ** Poleteo je predserijski nemački avion IPA3, [[11. april]]a. ** Poleteo je predserijski britanski avion, [[15. april]]a. ** Austrija je najavila [[2. juli|2. jula]], kupovinu 24 „tajfuna“. Kasnije je smanjena porudžbina na 15 primeraka. ** Španski „tajfun“ DA6 doživeo je [[Udes vazduhoplova|udes]], [[21. novembar|21. novembra]]. Problem je pripisan nedostacima motora EJ200, u ranoj fazi razvoja. ** Nastavljeno je ispitivanje motora u letu, [[11. decembar|11. decembra]]. * [[2003]]. godina: ** Isporučen je prvi serijski „tajfun“ nemačkom [[Luftvafe]], od ukupno 180 naručenih, [[13. februar]]a. ** Italijanski i britanski serijski avioni, napravili su svoje prve letove [[14. februar]]a. ** Španski prvi serijski avion, poleteo je [[17. februar]]a. ** Četiri „tajfuna“ uvedena su u operativnu upotrebu u nemačko [[Luftvafe]], [[8. mart]]a. ** Zemlje kooperanti potpisale su formalni sporazum o isporukama sklopova aviona ostalim partnerima, [[30. juni|30. juna]]. ** U oktobru je počela integracija rakete „meteor“. * [[2004]]. godina: ** Isporučena su prva tri španska „tajfuna“. Oni su dodeljeni 111toj eskadrili, 11tog puka, [[27. maj]]a. ** [[Kraljevsko ratno vazduhoplovstvo Velike Britanije|RAF]]-ova dva „tajfuna“ su prebačena u [[Singapur]] na marketinški prikaz, [[27. juni|27. juna]]. ** Ujedinjeno Kraljevstvo je potvrdila porudžbinu 89 aviona iz druge serije, [[15. decembar|15. decembra]]. * [[2005]]. godina: ** Italijansko vazduhoplovstvo, proglasilo je „tajfuna“ operativnim, [[16. decembar|16. decembra]]. ** Saudijska Arabija je najavila kupovinu neodređenog broja „tajfuna“, [[21. decembar|21. decembra]]. * [[2006]]. godina: ** Uspostavljena je prva operativna eskadrila „tajfuna“ u Italiji, u januaru. ** Prvi operativni zadaci italijanskih „tajfuna“, bili su u februaru, za zaštitu vazdušnog prostora iznad [[Torino|Torina]], prilikom održavanja zimske olimpijade. ** U aprilu je uspostavljena prva operativna eskadrila [[Kraljevsko ratno vazduhoplovstvo Velike Britanije|RAF]]-a. ** [[Saudijska Arabija]] je najavila potpisivanje ugovora za 72 aviona, [[18. avgust]]a. * [[2007]]. godina: ** U septembru je Španija posedovala 19 „tajfuna“. * [[2008]]. godina: ** Saudijska Arabija je pokrenula [[11. avgust]]a pregovore sa namerom nabavke 72 „tajfuna“. ** Ujedinjeno Kraljevstvo je dobila prva dva aviona iz partije 2, [[21. oktobar|21. oktobra]]. * [[2010]]. godina: ** Španski Jurofajter dvosed srušio se [[24. avgust]]a . Pilot [[Saudijska Arabija|Saudijske Arabije]] je poginuo, a španski pilot instruktor letenja se spasao,<br /> sa katapultirnjem.<ref name="Jurofajter u vektor sajtu"/><ref name="Partija 3 i dalje"/><ref name="Tajfun i Grčka"/><ref name="DA1"/><ref name="DA2"/><ref name="DA3"/><ref name="DA4"/><ref name="DA5"/><ref name="DA6"/><ref name="Prototipski razvoj-"/><ref name="Poginuo saudijski pilot"/><ref>{{Cite web | url =http://www.elmundo.es/elmundo/2002/11/21/espana/1037883405.html| title = El único prototipo español del 'Eurofighter' se estrella en Toledo| quote =Udes španskog prototipa| author = | date = 21 de Noviembre de 2002 | format = | publisher = El Mundo | location = | pages = | language = {{Es}} | accessdate = 18. 11. 2011.}}</ref><ref>{{Cite web | url =http://www.prnewswire.co.uk/cgi/news/release?id=164007| title = Italian Eurofighter Typhoons Providing Air Cover for Turin Winter Olympics| quote =„Tajfuni“ štite zimsku olimpijadu| author = | date = | format = | publisher = | location = | pages = | language = {{En}} | accessdate = 18. 11. 2011.}}</ref><ref>{{Cite web | url =http://news.bbc.co.uk/2/hi/business/5262120.stm?ls| title = Saudi Arabia buys 72 Eurofighters| quote =Saudijska Arabija kupuje „tajfune“| author = | date = 18 August 2006 | format = | publisher = [[BBC]] News | location = | pages = | language = {{En}} | accessdate = 18. 11. 2011.}}</ref><ref name="autogenerated1">{{Cite web| url =http://www.mod.uk/DefenceInternet/DefenceNews/EquipmentAndLogistics/NewTyphoonsFlyIntoRafConingsby.htm| title =title| quote =Prvi avioni iz partije 2 u RAF-u.| author =| date =| format =| publisher =| location =| pages =| language ={{En}}| accessdate =18. 11. 2011.| archivedate =2009-01-03| archiveurl =https://web.archive.org/web/20090103043428/http://www.mod.uk/DefenceInternet/DefenceNews/EquipmentAndLogistics/NewTyphoonsFlyIntoRafConingsby.htm| deadurl =yes}}</ref> == Povezano == * [[F-22 raptor]] * [[Su-30]] * [[MiG-29]] * [[Avion Rafal]] * [[JAS 39 Gripen]] * [[Novi avion]] * [[F-35 lajtning II]] == Napomene == {{notelist}} == Reference == {{reflist|2}} {| border="2" style="margin:auto;" cellpadding="2" |+|<div class="NavHead" style=" text-align:left;font-size:100%"><center>'''Rezultati aproksimativnog proračuna zavisnosti Mahovog broja leta „tajfuna“ i potiska njegovih motora'''</center> |- !Potisak kN | style="text-align:center;"|60 | style="text-align:center;"|69 | style="text-align:center;"|46 | style="text-align:center;"|72 | style="text-align:center;"|75,5 | style="text-align:center;"|90 | style="text-align:center;"|103 |- ![[Mahov broj]] | style="text-align:center;"|1,5 | style="text-align:center;"|1,8 | style="text-align:center;"|1,89 | style="text-align:center;"|1,99 | style="text-align:center;"|2,31 | style="text-align:center;"|2,4 | style="text-align:center;"|2,8 |} == Vanjske veze == {{Commonscat|Eurofighter Typhoon}} * [http://airwiki.org/other/draw/ef2000.html Crteži Jurofajtera] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090426022727/http://www.airwiki.org/other/draw/ef2000.html |date=2009-04-26 }} * [http://www.eurofighter.com/ Official Eurofighter website] * [http://www.doppeladler.com/oebh/luftfahrzeuge/eurofighter.htm The Eurofighter in the Austrian Air Force] * [http://www.luftwaffe.de/portal/a/luftwaffe/kcxml/04_Sj9SPykssy0xPLMnMz0vM0Y_QjzKLNzKId_d1BMlB2F7O-pFw0aCUVH1fj_zcVH1v_QD9gtyIckdHRUUA0YcKCg!!/delta/base64xml/L2dJQSEvUUt3QS80SVVFLzZfMjBfSDVQ?yw_contentURL=%2F01DB060000000001%2FW26E7J9E579ITSRDE%2Fcontent.jsp Eurofighter in the Luftwaffe] * [http://www.raf.mod.uk/equipment/typhooneurofighter.cfm and in the Royal Air Force] * [http://typhoon.starstreak.net/ Unofficial UK Eurofighter site] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090819091153/http://typhoon.starstreak.net/ |date=2009-08-19 }} * [http://www.ausairpower.net/TE-EO-Systems.html Optoelektronski sistem] [[Kategorija:Lovački avioni 1990-ih]] [[Kategorija:Njemački vojni avioni]] [[Kategorija:Britanski vojni avioni]] [[Kategorija:Italijanski vojni avioni]] [[Kategorija:Španski vojni avioni]] s7lbj7xxap7ipt0msjpbl4bjfjz32vf Franko Simatović 0 238832 42669656 42561724 2026-08-09T04:13:58Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669656 wikitext text/x-wiki {{Infokutija policajac |ime=Franko Simatović |datum_rođenja={{birth date and age|1950|4|1|df=y}} |mesto_rođenja=[[Beograd]], [[NR Srbija]] [[FNRJ]] |vernost={{flag|SFR Jugoslavija}} (do 1992)<br />{{flag|SRJ}} (1992 - 2001) |agencija=[[Služba državne bezbednosti (Srbija)|Služba državne bezbednosti]] |komande =[[Jedinica za specijalne operacije]] (JSO) |akcije=[[Rat u Hrvatskoj]], [[Rat u Bosni i Hercegovini]] |događaji = [[Rat u Hrvatskoj]]<br />[[Rat u BiH]]|godine_službe = 1978 - 2001}} '''Franko "Frenki" Simatović''' ( [[Beograd]], [[1. travnja]] [[1950]].), [[Savezna Republika Jugoslavija|jugoslovenski]] [[Tajna policija|obavještajac]] [[Židovi u Hrvatskoj|hrvatsko-židivskog]]<ref name=":1">{{cite web |url=https://iis.unsa.ba/wp-content/uploads/Simatovic-Franko.pdf |title=Osobni dosje Franka Simatovića iz Haaškog suda |publisher=Institute for History / ICTY Archive |format=PDF |access-date=May 22, 2024 |language=hr en}}</ref><ref name=":0" /> porijekla i osuđeni ratni zločinac, zapovednik specijalnih snaga [[Služba državne bezbednosti|Službe državne bezbednosti]] (SDB) [[Savezna Republika Jugoslavija|SR Jugoslavije]] i osnivač [[Crvene beretke|Jedinica za specijalne operacije]] (JSO). Tokom suđenja u Hagu otkriveno je da su Simatović i Stanišić bili dugogodišnji saradnici američke [[CIA|Centralne obaveštajne agencije (CIA)]].<ref>{{Cite web |last=Stojanović |first=Milica |title=Stanišić-Simatović: Svedoci o vezama SDB-a i CIA-e |url=https://balkaninsight.com/sr/2019/10/16/stanisic-simatovic-svedoci-o-vezama-sdb-a-i-cia-e/ |website=Balkan Insight |date=2019-10-16 |accessdate=11. 3. 2026}}</ref><ref>{{cite web |last=ICTY |title=Transcript of Proceedings, Case No. IT-03-69-T (Stanišić & Simatović), 30 January 2013 |url=https://www.icty.org/x/cases/stanisic_simatovic/trans/en/130130ED.htm |publisher=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia. |date=30 January 2013 |access-date=11 March 2024}}</ref> Rođen je u obitelji Hrvata Pere Simatovića, visokog časnika [[JNA]] i dužnosnika [[Vaterpolo klub Partizan Beograd|Vaterpolo kluba Partizan]] i [[Židovi u Hrvatskoj|Židovke]] Nede Winter,<ref name=":0">{{Cite web |url=https://zbl.lzmk.hr/?p=2820 |title=WINTER, Franko |website=Židovski biografski leksikon |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |access-date=11. 03. 2026. |quote=Njegova majka Neda bila je Židovka, ćerka odvjetnika Franka Wintera, po kome je i dobio ime. |archive-date=2023-08-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230807085724/https://zbl.lzmk.hr/?p=2820 |url-status=dead }}</ref> koja je pored Franka,<ref name=":1" /> imala i kćerku Dubravku udatu Horvat, koja živi u [[Rijeka|Rijeci]]. Ime je, kao i njegov ujak [[Franko Winter]], dobio po svom djedu po majci Židovu Franku Winteru, osnivaču odvjetničkog ureda u [[Bjelovar]]<nowiki/>u, i suradniku predsjednika [[SFRJ|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]] [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]]. Simatović je završio [[Sveučilište u Beogradu|Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Beogradu]], zajedno s budućim šefom SDB-a [[Jovica Stanišić|Jovicom Stanišićem]] i novinarom i piscem [[Dejan Lučić|Dejanom Lučićem]]. Kada su 1991. izbili [[ratovi u bivšoj Jugoslaviji]] postao je [[Tajna policija|obavještajac]], osnivač i zapovjednik [[Crvene beretke|Jedinice za specijalne operacije]] (JSO) ([[1991]] - [[1998]]) . Pripadnici te jedinice su ostali poznati i pod imenom'' Frenkijevci'' koje su ponijeli od svog zapovjednika. U SDB-u je imao najduži radni staž od 25 godina. Frenki je bio imenovan [[1993]]. godine za zamjenika Jovice Stanišića, šefa [[SDB]]-a. Bio je pomoćnik novog šefa SDB-a [[Rade Marković]]a, koji se više puta žalio da nema nikakav nadzor nad Simatovićem i njegovom [[Crvene beretke|Jedinicom za specijalne operacije]]. Simatović je optužen pred [[Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije|Međunarodnim sudom za bivšu Jugoslaviju u Hagu]] (MKSJ) da je počinio razne zločine nad ne-srpskim stanovništvom tijekom ratova u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini (1991 - 1995). Optužnica u pet točaka teretila je Simatovića i Stanišića za [[Zločin protiv čovečnosti|zločine protiv čovječnosti]] i povrede ratnog prava i običaja počinjene na području Hrvatske i BiH progonom, ubojstvima, [[deportacija]]ma i nehumanim djelima. Zločine su, po optužnici, u Hrvatskoj i BiH počinile jedinice SDB-a, odnosno postrojbe i paravojne formacije koje je stvorila SDB ili je pomogla njihovom stvaranju. Među tim postrojbama su i "Crvene beretke", "Škorpioni", Arkanovi "[[Srpska dobrovoljačka garda|Tigrovi]]", "Knindže", pripadnici Martićeve policije, kao i milicija bivše [[Istočna Slavonija, Baranja i Zapadni Srem|SAO Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema]]. Uhićen je zajedno sa Stanišićem u policijskoj operaciji "[[Sablja (policijska akcija)|Sablja]]" 2003. godine, i isporučen MKSJ-u u Hag. 2007., MKSJ je u presudi protiv [[Milan Martić|Milana Martića]] utvrdio da su Simatović i Stanišić bili dio [[udruženi zločinački pothvat|udruženog zločinačkog pothvata]]: {{izdvojeni citat|Raspravno vijeće je zaključilo da su, između ostalih, [[Blagoje Adžić]], [[Milan Babić]], Radmilo Bogdanović, [[Veljko Kadijević]], [[Radovan Karadžić]], [[Slobodan Milošević]], [[Ratko Mladić]], [[Vojislav Šešelj]], Franko "Frenki" Simatović, Jovica Stanišić, i kapetan Dragan Vasiljković sudjelovali u promidžbi zajedničkog zločinačkog cilja udruženog zločinačkog pothvata.<ref>{{cite web|url=http://www.icty.org/sid/8870|publisher=Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|title=Milan Martić osuđen na 35 godina zatvora za zločine protiv čovječnosti i ratne zločine|date=12. lipnja 2007|accessdate=14. kolovoza 2013}}</ref>}} Međutim, jednom kada su se sami Stanišić i Simatović našli na suđenju, pretresno vijeće, kojim je predsjedavao [[Alphons Orie]], ih je 2013. oslobodilo svih krivnji te time proturječio samoj presudi MKSJ-a iz 2007: {{izdvojeni citat|Veće je zaključilo da su optuženi organizovali formiranje Jedinice i rukovodili njime, da su organizovali njeno učešće u nizu operacija u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Herzegovini]], kao i da su rukovodili i organizovali njeno finansiranje, [[Logistika nabave|logističku podršku]] i druge vrste značajne pomoći ili podrške tokom celog perioda na koji se optužnica odnosi. Optuženi su najkasnije od septembra 1991. godine komandovali Jedinicom i rukovodili njenim razmeštanjem i izvođenjem obuke preko vodećih pripadnika Jedinice. Jedinica je u avgustu 1993. godine formalno postala deo DB-a Srbije kada je formalizovana kao JATD...Prestresno vijeće je zaključilo da je potporom miliciji SAO Krajine i suradnje sa Milanom Martićem od travnja 1991, Stanišić preuzeo rizik da će milicija SAO Krajine izvršiti zločine kada će uspostaviti srpsku kontrolu nad velikim dijelovima Hrvatske. Međutim, pretresno vijeće smatra da prihvaćanje takvog rizika nije dovoljno za prvi oblik udruženog zločinačkog pothvata.<ref>{{cite web|url=http://www.icty.org/x/cases/stanisic_simatovic/tjug/en/130530_summary.pdf|publisher=Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|title=Judgement Summary for Jovica Stanišić and Franko Simatović|date=30. svibnja 2013|accessdate=14. kolovoza 2013}}</ref>}} Tako su po novim pravilima MKSJ-a, prema kojima nije bilo "konkretne usmjerenosti" da njihove paravojne snage počine zločine po Bosni i Hrvatskoj, Simatović i Stanišić pušteni na slobodu što je izazvalo kontroverze.<ref>{{cite web|url=http://www.bostonglobe.com/opinion/2013/06/06/war-crimes-whitewash/E6FpPpVSpn6Hw8iFfA1boO/story.html|publisher=The Boston Globe|author=John Shattuck|title=War crimes whitewash|date=7. lipnja 2013|accessdate=14. kolovoza 2013}}</ref> Refik Hodžić, bivši bosanski glasnogovornik MKSJ-a, je za ''The Economist'' izjavio da to "više nije naš sud" te da podliježe "čudnom samouništenju".<ref>{{cite web|url=http://www.economist.com/news/europe/21579049-controversial-recent-judgments-tribunal-hague-winding-down-whimper|publisher=The Economist|title=Winding down with a whimper|date=8. lipnja 2013|accessdate=14. kolovoza 2013}}</ref> Bivša glasnogovornica MKSJ-a [[Florence Hartmann]],<ref>{{cite web| publisher=source.ba| url=http://www.source.ba/clanak/8381637146517/| title=Hartmann: Haški sud je nagradio mozgove masovnih zločina| date=1. lipnja 2013| accessdate=1. lipnja 2013}}{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> [[Nataša Kandić]], [[Francis Boyle]], predsjednica [[Helsinški odbor za ljudska prava|Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji]] [[Sonja Biserko]],<ref>{{cite web| publisher=Novi List| url=http://www.novilist.hr/Vijesti/Svijet/Nevladine-udruge-za-ljudska-prava-u-Srbiji-zaprepastene-oslobadanjem-Stanisica-i-Simatovica| title=Nevladine udruge za ljudska prava u Srbiji "zaprepaštene" oslobađanjem Stanišića i Simatovića| author=Bojana Oprijan Ilić| date=31. svibnja 2013| accessdate=4. lipnja 2013| archivedate=2013-06-12| archiveurl=https://web.archive.org/web/20130612042212/http://www.novilist.hr/Vijesti/Svijet/Nevladine-udruge-za-ljudska-prava-u-Srbiji-zaprepastene-oslobadanjem-Stanisica-i-Simatovica| deadurl=yes}}</ref> Centar za suočavanje s prošlošću - ''Documenta'', Građanski odbor za ljudska prava i Centar za mir, nenasilje i ljudska prava u Osijeku su digli glas protiv takve presude.<ref>{{cite web| publisher=H-Alter| url=http://www.h-alter.org/vijesti/europa-regija/zrtve-i-dalje-bez-satisfakcije| title=Žrtve i dalje bez satisfakcije| date=31. svibnja 2013| accessdate=4. lipnja 2013| archivedate=2013-09-09| archiveurl=https://web.archive.org/web/20130909072754/http://h-alter.org/vijesti/europa-regija/zrtve-i-dalje-bez-satisfakcije| deadurl=yes}}</ref> Eric Gordy, koji predaje politiku i sociologiju na sveučilištu u Londonu, je za ''New York Times'' zapisao sljedeće o završnom radu MKSJ-a: {{izdvojeni citat|Nešto od ovog razmišljanja možda izgleda kao pozivnica teoretičarima zavjere da potraže zlokobne utjecaje na odluke Tribunala. Ali zavjera nije potrebna kako bi objasnila da suci predstavljaju države koje ih nominiraju za Tribunal, te da je pravo konzervativna profesija. Za vanjskog promatrača izgleda kao da je MKSJ bio na putu uspostavljanja prijelomnih slučaja, vidio što to implicira, te potom napravio korak natrag. Završna runda Tribunalove pravne filozofije ukazuje na žalostan kraj priče o sudu koji je osnovan sa malo nade, potom ohrabrio neke, samo da bi potom sve skupa bacio kroz prozor.<ref>{{cite web| publisher=New York Times| url=http://www.nytimes.com/2013/06/03/opinion/global/what-happened-to-the-hague-tribunal.html?pagewanted=all&_r=3&| title=What Happened to the Hague tribunal?| date=2. lipnja 2013| author=Eric Gordy|accessdate=4. lipnja 2013}}</ref>}} Mjesec dana nakon presude, tužitelji MKSJ-a su 28. lipnja 2013. uložili žalbu na prvostupanjsku presudu.<ref>{{cite web|url=http://sense-agency.com/tribunal_(mksj)/tuzilac-se-zali-na-presudu-stanisicu-i-simatovicu.25.html?cat_id=1&news_id=15110|title=Tužilac se žali na presudu Stanišiću i Simatoviću|publisher=Sense Agency|date=28. lipnja 2013|accessdate=14. kolovoza 2013|archivedate=2013-07-02|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130702212726/http://www.sense-agency.com/tribunal_(mksj)/tuzilac-se-zali-na-presudu-stanisicu-i-simatovicu.25.html?cat_id=1&news_id=15110|deadurl=yes}}</ref> == Reference == {{Izvori}} == Vanjske veze == * [http://www.icty.org/x/cases/stanisic_simatovic/cis/bcs/cis_stanisic_simatovic_bcs.pdf Sažetak o predmetu] MKSJ {{Lifetime|1950||Simatović, Franko}} {{Authority control}} [[Kategorija:Srpski oficiri]] [[Kategorija:Obavještajci]] [[Kategorija:Osobe osuđene na Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju]] [[Kategorija:Biografije, Beograd]] j3rmczrvb93es19ki3nrg2fzv8g9rqr Emma Mærsk 0 240976 42669535 42422330 2026-08-08T17:56:00Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669535 wikitext text/x-wiki {{Infookvir brod |ime broda =Emma Mærsk |slika broda =[[Datoteka:Emma Mærsk2.jpg|290px]] |opis slike =Emma Mærsk, trenutno najveći teretni brod u službi |država pripadnosti =[[Danska]] |zastava broda =[[Datoteka:Flag_of_Denmark.svg|70px]] |imenjak = |klasa broda =[[Klasa Emma Mærsk|Emma Mærsk]] |naručitelj broda =A. P. Moller-Maersk Group |brodogradilište =Odense Steel Shipyard Ltd, Denmark |kobilica položena =[[20. siječnja]] [[2006]]. |porinuće =[[18. svibnja]] [[2006]]. |kum broda = |brod nabavljen = |stavljen u službu =[[8. rujna]] [[2006]]. |povučen iz službe = |ponovno stavljen u službu = |ponovno stavljen izvan službe = |izvan službe = <!--privremeno--> |preimenovan = |reklasificiran = |preinake = |zapljenjen = |status =u službi |matična luka =[[Taarbak]], [[Danska]] |istisnina =Tonaža 170 794 [[tona|t]] |dužina broda =397 [[metar|m]] LOA |širina broda =56 [[metar|m]] |visina = |gaz =15,5 [[metar|m]] |pogon =Wärtsilä 14RT-Flex96c<br />5 x Caterpillar 8M32<br />ukupno 80 MW (109 000 [[Konjska snaga|ks]]) |brzina =25,5+ [[čvor]]ova (47,2 km/h) |doplov = <!--dolet kod aviona--> |izdržljivost = <!--podvodna autonomija za podmornice--> |dubina zarona = <!--pod vodom za podmornice--> |brodski čamci = |kapacitet =156 907 DWT<br />11 000 TEU |posada =13, mogućnost smještaja za 30 |trupe = <!--kod vojnih brodova--> |radari = <!--radari, sonari i drugi senzori--> |elektronika = <!--Sprave za elektroničko ratovanje--> |naoružanje = |streljivo = |oklop = |avioni = <!--za nosače aviona--> |zrakoplovna oprema = <!--za nosače aviona--> |geslo = |nadimak = |počasti = |napomene =IMO: 9321483<br />pozivni znak ''OYGR2''<br />Službena stranica<br />[http://www.emma-maersk.com/ emma-maersk.com ] }} '''Emma Mærsk''' je [[Danska|danski]] [[kontejnerski brod]] u vlasništvu kompanije ''A. P. Moller-Maersk Group'', izgrađen u brodogradilištu ''Odense Steel Shipyard'' [[2006]]. godine. Prvi [[brod]] iz istoimene klase još šest jednakih brodova, najvećih kontejnerskih ikada izgrađenih. Trenutno najveći i najduži teretni brod u upotrebi. <ref>Najveći ikada izgrađeni brod je [[supertanker]] ''[[Knock Nevis]]'', koji je povučen iz službe te se koristio kao plutajuće skladište za naftu (''Floating storage and offloading unit'' (FSO). Izrezan je 2010.</ref> Službeni kapacitet utovara od 11 000 TEU (6 metarski [[kontejner]], ''Twenty-Foot Equivalent Unit'') u skladu je s metodom izračuna kompanije Maersk,<ref>{{cite web | url = http://media.maersk.com/en/PressReleases/2006/namegiving+L203.htm | title = Namegiving of newbuilding L 203 | date = 2006-12-08 | publisher = Odense Steel Shipyard | access-date = 2013-09-04 | archivedate = 2007-07-13 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20070713100229/http://media.maersk.com/en/pressreleases/2006/namegiving+l203.htm | deadurl = yes }}</ref> tj. oko 1400 kontejnera više u odnosu na bilo koji drugi brod. == Kapacitet == Prema standardnim izračunima, kapacitet utovara znatno je veći u odnosu na deklarirani kapacitet – između 13 500<ref>{{cite web | url = http://www.portofrotterdam.com/en/news/newsservice/12092006_10.jsp | title = Big, bigger, biggest | date = 2006-09-12 | author = Alexander Bakker | publisher = port of Rotterdam | access-date = 2013-09-04 | archive-date = 2016-03-05 | archive-url = https://web.archive.org/web/20160305080303/https://www.portofrotterdam.com/en/news/newsservice/12092006_10.jsp | dead-url = yes }}</ref> i 15 200 TEU.<ref>{{Cite web |title=Emma Maersk (PDF) |url=http://www1.axsliner.com/WWW/research_files/EMMA_MAERSK_capa_estimate.pdf |access-date=2007-01-04 |archivedate=2007-01-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070104035445/http://www1.axsliner.com/WWW/research_files/EMMA_MAERSK_capa_estimate.pdf |deadurl=yes }}</ref> Razlika između službenih i procijenjenih podataka uzrokovana je praksom kalkulacije kapaciteta kompanije Maersk prema težini, u ovom slučaju od 14 [[tona]] po kontejneru, koja može biti ukrcana na brod, što za Emmu Mærsk iznosi 11 000 kontejnera.<ref>{{Cite web | url = http://news.bbc.co.uk/2/hi/uk_news/england/suffolk/6117080.stm | title = Giant Christmas goods ship docks | publisher = BBC News | date = 2006-11-05}}</ref> Druge kompanije kapacitet ukrcaja baziraju na maksimalnom mogućem broju ukrcanih kontejnera, bez obzira na težinu samih kontejnera, koji je uvijek veći u odnosu na Maerskovu metodu izračuna. == Historija == [[Datoteka:Bateaux comparaison2.svg|mini|lijevo|150px|Usporedba s nekim od najdužih brodova: [[Knock Nevis]], [[Queen Mary 2]], [[Berge Stahl]] i [[USS Enterprise (CVN-65)|USS Enterprise]].]] Brod je izgrađen u [[Odense]]u u Danskoj. Lipnja [[2006]]., za vrijeme izgradnje, zavarivanje je izazvalo požar u nadgrađu,<ref>{{Cite web | title = Emma Maersk Fire | publisher = gCaptain | url = http://gcaptain.com/maritime/blog/emma-maersk-from-shipyard-fire-to-world-records/ | access-date = 2013-09-04 | archivedate = 2009-01-26 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20090126222923/http://gcaptain.com/maritime/blog/emma-maersk-from-shipyard-fire-to-world-records | deadurl = yes }}</ref> koji se brzo proširio kroz smještaje za posadu i most. Ubrzo je popravljen te je na ceremoniji krštenja [[12. kolovoza]] [[2006]]., nazvan je po pokojnoj supruzi vlasnika i osnivača kompanije [[Mærsk Mc-Kinney Moller|Mærska Mc-Kinney Mollera]]. Na prvo putovanje isplovio je [[8. rujna]] [[2006]]. iz [[Århus]]a, sa zaustavljanjima u [[Göteborg]]u, [[Bremerhaven]]u, [[Rotterdam]]u, [[Algeciras]]u, i [[Sueski kanal|Sueskom kanalu]], te dolaskom u [[Singapur]] 1. listopada. Na povratak u Europu isplovio je idućeg dana, s pristajanjima u [[Shenzhen]]u, [[Kobe]]u, [[Nagoja|Nagoyi]], i 10. listopada 2006. u [[Jokohama|Jokohami]]. Nakon povratka u Shenzhen, daljni put je vodio preko [[Hong Kong]]a, kontejnerske luke Tanjung Pelepas, Sueskog kanala, Felixstowea, Rotterdama, Bremerhavena, i Gothenburga do Århusa, gdje je uplovio 11. studenog 2006.<ref>{{Cite web | title = Sailing schedule | publisher = Maersk Line | url = http://sailingschedules2.maerskline.com/MaerskSailingSchedulesCustomerWeb/CustomerWebServlet?ssaction=com.saf.ss.cust.action.search.SearchSchedulesByVesselAction&liveworking=LIVE&pageAction=search&isWildcardSearch=true&searchVessel=EMMA+MAERSK&searchVoyageNumber=&searchFromDate=01-Mar-2005&searchToDate=14-Jan-2010 | access-date = 2013-09-04 | archivedate = 2007-06-29 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20070629030509/http://sailingschedules2.maerskline.com/MaerskSailingSchedulesCustomerWeb/CustomerWebServlet?ssaction=com.saf.ss.cust.action.search.SearchSchedulesByVesselAction | deadurl = yes }}</ref> Krajem 2006., mediji su izvjestili o prijevozu velikog tovara potrošačke robe iz [[Kina|Kine]] u Europu, i prevozu otpada iz Europe u Kinu, namjenjenom reciklaži, na povratnom putovanju,<ref>{{Cite web | title = China must say no to imported waste | author = Gaoming Jiang | date = 2007-02-08 | publisher = Chinadialogue | url = http://www.chinadialogue.net/article/show/single/en/756-China-must-say-no-to-imported-waste}}</ref> što je izazvalo Kinesku upravu za zaštitu okoliša na obećanje da će "pomno pratiti napredak istrage o iskrcavanju [[Ujedinjeno kraljevstvo|britanskog]] smeća u južnu Kinu", te je dodano da niti jednoj kompaniji u području nije izdana dozvola za uvoz otpada.<ref>{{Cite web | title = SEPA Warns of Crackdown on Foreign Waste Imports | publisher = Chinese State Environmental Protection Administration | date = 2007-01-25 | url = http://english.sepa.gov.cn/zwxx/xwfb/200701/t20070125_100228.htm | access-date = 2013-09-04 | archivedate = 2007-12-20 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20071220212210/http://english.sepa.gov.cn/zwxx/xwfb/200701/t20070125_100228.htm | deadurl = yes }}</ref> == Raspored plovidbe == Redovna putovanja uključuju Ningbo, Xiamen, Hong Kong, Yantian, Tanjung Pelepas, Algeciras, Rotterdam, Bremerhaven i Ningbo. == Pogon i [[Trup broda|trup]] == [[Datoteka:Emma Mærsk.jpg|mini|desno|250px|Emma Mærsk u Århusu 2006.]] Pogonski stroj je [[Wärtsilä]]-Sulzer 14RTFLEX96-C, trenutno najveći [[dizelski motor]] na svijetu, težak 2300 tona s 109 000 konjskih snaga (82 MW)<ref>{{Cite web | title = Inside The Engine Room Of The Emma Maersk | publisher = gCaptain | url = http://gcaptain.com/maritime/blog/emma-maersk-engine/ | access-date = 2013-09-04 | archivedate = 2009-06-29 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20090629133406/http://gcaptain.com/maritime/blog/emma-maersk-engine/ | deadurl = yes }}</ref>. Nekoliko je riješenja primjenjeno radi zaštite okoliša, kao skupljač i kogenerator ispusnih plinova koji se usmjeravaju u parni generator, povezan s električnim generatorima radi proizvodnje [[Električna energija|električne energije]]. Na taj način stvara se ekvivalent od 12% proizvodnje električne energije glavnog motora. Dio ispusnih plinova koristi se također i za zagrijavanje prostora za posadu.<ref>{{cite web | title = The world's most powerful Engine enters service | publisher = Wärtsilä Corporation | date = 2006-09-12 | url = http://www.wartsila.com/,en,press,0,tradepressrelease,8F51527F-00A3-4C5F-ABEA-B543789ACA1B,26EE6684-06C9-48B3-920A-3B238B7C302A,,.htm}}</ref> Umjesto biocida koje kao sredstvo protiv balanida (priljepci, eng. ''barnacles'') koristi većina pomorske industrije, korištena je posebna [[silicij]]ska boja, što osim smanjenja potrošnje goriva radi manjeg otpora štiti i okoliš nekorištenjem toksičnih boja. Također, smatra se da silicijska boja korištena ispod vodene linije radi stvaranja manjeg otpora štedi 1200 tona goriva godišnje. Brod raspolaže s [[Bulb pramac ‎|bulb profil pramcem]] što je standardna značajka svih suvremenih brodova. == Izvori i napomene == {{izvori}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Emma Mærsk (ship, 2006)}} * [http://www.emma-maersk.com/ Službena stranica ] * [http://www.maersk.com/en/Pages/Welcome.aspx Službena stranica kompanije Maersk ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090627021522/http://www.maersk.com/en/Pages/Welcome.aspx |date=2009-06-27 }} * [http://www.emma-maersk.info/ emma-maersk.info ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090429035018/http://emma-maersk.info/ |date=2009-04-29 }} * [http://telstarlogistics.typepad.com/telstarlogistics/2006/11/the_largest_con.html Emma Mærsk - telstarlogistics.typepad.com ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090422230026/http://telstarlogistics.typepad.com/telstarlogistics/2006/11/the_largest_con.html |date=2009-04-22 }} [[Kategorija:Brodovi 2006.]] [[Kategorija:Teretni brodovi]] 2f3rb9m63uxj76fcavyamg8zhg0aflm Fritz Lang 0 244071 42669658 42263330 2026-08-09T04:47:32Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669658 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Filmska biografija |ime = Fritz Lang |slika = Bundesarchiv Bild 102-08538, Fritz Lang bei Dreharbeiten.jpg |veličina = |opis = Fritz Lang (desno), 1929. |ime_po_rođenju = Friedrich Christian Anton Lang |pseudonim = |datum_rođenja = {{datum|5|12|1890|god=ne}} |mjesto rođenja = [[Beč]], [[Austro-Ugarska]] |datum_smrti = {{dda|1976|8|2|1890|12|5|df=y}} |mjesto smrti = [[Beverly Hills]], [[SAD]] |zanimanje = redatelj |godine rada = |supružnik = Lisa Rosenthal (1919.-1921.)<br />[[Thea von Harbou]] (1922.-1933.)<br />Lily Latté (1971.-1976.) |znameniti_ filmovi = {{ubl|''[[Dr. Mabuse, der Spieler]]''|[[Metropolis (film)|Metropolis]]|''[[M (film, 1931)|M]]''}} |oscar = |emmy = |tony = |zlatni globus = |bafta = |cesar = |goya = |afi = |olivier = |saturn = |ostale_nagrade = }} [[File:Fritz Lang (1969).jpg|thumb|Fritz Lang 1969.]] '''Fritz Lang''' ([[Beč]], [[Austro-Ugarska]], [[5. prosinca]] [[1890.]] - [[Beverly Hills]], [[SAD]], [[2. kolovoza]] [[1976.]]), pravim imenom '''Friedrich Anton Lang''', je bio slavni redatelj, jedan od najpoznatijih emigranata njemačkog ekspresionizma. Mnogi njegovi filmovi u priznati klasici. == Mlade godine == Lang se rodio u [[Beč]]u kao dijete Antona Langa, arhitekta i direktora građevinskog poduzeća, i Pauline Schlesinger. On je bio njihov drugi sin. Njegovi roditelji su bili [[katolici]]. Nakon završetka škole upisao se nakratko na tehnički studij, ali je kasnije studirao umjetnost. [[1910]]. je otišao vidjeti svijet, putujući po Europi, Africi, Aziji i Tihom oceanu. Kada je izbio [[1. svjetski rat]] unovačen je u vojsku te je ratovao na fronti [[Rusija|Rusije]] i [[Rumunjska|Rumunjske]] gdje je bio ranjen tri puta. Dok se oporavljao od šoka pisao je ideje za scenarije. == Karijera == [[Datoteka:Fritz Lang und Thea von Harbou, 1923 od. 1924.jpg|lijevo|mini|Fritz Lang sa suprugom Harbou [[1924]].]] Nakon što se zaposlio u studiju '''Ufa''', počeo je raditi kao redatelj u [[Njemačka|Njemačkoj]], spajajuči popularne žanrove sa ekspresionizmom. Njegov prvi film je bio “'''Halbblut'''” iz [[1919]]. [[1920]]., sa 30 godina, je sreo svoju buduću suprugu i glumicu '''Theu von Harbou'''. Zajedno su napisali scenarije za filmove “[[Dr. Mabuse]]”, ep “[[Nibelunzi (1924)|Nibelunzi]]” te slavni ZF “[[Metropolis (1927)|Metropolis]]”, kao i njihov prvi zvučni film “[[M (1931)|M]]”, triler o lovu na serijskog ubojicu djece. Navodno mu je [[1933]]. [[Joseph Goebbels]] ponudio poziciju urednika studija Ufa, usprkos tome što je njegov film “[[Testament Dr. Mabusea]]” bio zabranjen u Njemačkoj zbog paralela glavnog negativca sa Hitlerom, a Lang je pristao da bi narednog dana napustio državu i pobjegao u [[Pariz]]. Njegova supruga je ostala u Njemačkoj jer je simpatizirala sa Nacistima. Lang je kasnije otišao u [[Hollywood]], pridružio se studiju MGM te režirao hvaljenu krimi dramu „'''Bijes'''“ u kojoj je glumio [[Spencer Tracy]]. Naredne 21 godinu je snimio 21 film u SAD-u, podijelivši kritiku koja se nije mogla složiti oko toga je li njegovo ranije razdoblje jednako vrijedno kao i njegovo u Americi. [[1963]]. je nastupio u filmu „'''Prezir'''“ kojeg je režirao [[Jean-Luc Godard]] – u priči je glumio samog sebe. Često je nosio monokl, čime je razvio klišej o teškom njemačkom redatelju tijekom snimanja (makar neki ističu da je taj stereotip iznikao od Ericha von Stroheima). Umro je [[1976]]. u svojoj 86. godini. == Izabrana filmografija == * [[1921]]. - [[Umorna smrt]] * [[1922]]. - [[Dr. Mabuse, igrač]] * [[1924]]. - [[Nibelunzi (1924)|Nibelunzi]] * [[1927]]. - [[Metropolis (1927)|Metropolis]] * [[1929]]. - [[Žena na mjesecu]] * [[1931]]. - [[M (1931)|M]] * [[1933]]. - [[Testament Dr. Mabusea]] * [[1936]]. - [[Zakon linča (1936)|Zakon linča]] * [[1940]]. - [[Povratak Franka Jamesa]] * [[1944]]. - [[Ministarstvo straha (1944)|Ministarstvo straha]] * [[1944]]. - [[Žena u izlogu]] * [[1952]]. - [[Ranč prokletih]] * [[1953]]. - [[Velika vrućina]] * [[1956]]. - [[Dok grad spava]] * [[1959]]. - [[Tigar od Ešnapura]] == Vanjske veze == * [http://www.imdb.com/name/nm0000485/ Imdb profil] * [http://zakka.dk/euroscreenwriters/interviews/fritz_lang_521.htm Intervju sa Langom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927024526/http://zakka.dk/euroscreenwriters/interviews/fritz_lang_521.htm |date=2007-09-27 }} * [http://www.sensesofcinema.com/2002/great-directors/lang/ Sense of Cinema] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170713063411/http://sensesofcinema.com/2002/great-directors/lang/ |date=2017-07-13 }} * [http://www.persocom.com.br/brasilia/erika.htm Metropolis – prvi ZF film] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070915143651/http://www.persocom.com.br/brasilia/erika.htm |date=2007-09-15 }} {{Fritz Lang}} {{Lifetime|1890|1976|Lang, Frit}} [[Kategorija:Austrijski filmski režiseri]] hdpvy5w7buzbc5lhch5nksgt3bfv8m6 Nacionalni park Tortuguero 0 245120 42669588 40953104 2026-08-09T00:30:39Z Aca 108187 - 42669588 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Zaštićeno područje | ime = Nacionalni park Tortuguero | izvorni_naziv = ''Parque nacional Tortuguero'' | iucn_kategorija = II | slika = Tortuguero boat trip.JPG | širina_slike = | opis_slike = | karta = Costa Rica | karta_širina = x213 | lokacija = {{flag|Kostarika}} | najbliži_grad = [[Tortuguero, Kostarika|Tortuguero]] | koordinate = {{coord|10|32|28|N|83|30|08|W|display=inline, title}} | površina = 312 | oznaka = | ovlaštenje = | osnivanje = | utemeljenje = [[1975.]] | imenovanje = | posjetitelji_br = 10,000 | posjetitelji_god = [[1995.]] | posjetitelji_ref = <ref name=AppliForm1996>{{cite report|date=5 February 1996 |title=Application Form Ramsar Wetland site accreditation |url=https://rsis.ramsar.org/RISapp/files/RISrep/CR811RIS.pdf |publisher=[[MINAE]]-[[EU]] |page=1-14 |docket=CR811RIS |access-date=4 September 2019}}</ref> | upravljačko tijelo = [[SINAC]] | administrator = | upravitelj = | vlasnik = | svjetska_baština = | url = }} '''Nacionalni park Tortuguero''' ([[španjolski]]: ''Parque nacional Tortuguero'') je [[nacionalni park]] u [[Kostarika|kostarikanskoj]] provinciji [[Limón (provincija)|Limón]]. Nalazi se u sklopu [[Zaštićeno područje Tortuguero|zaštićenog područja Tortuguero]] na sjeveroistoku zemlje. Iako je prilično udaljen i do njega se može doći samo [[avion]]om ili [[brod]]om, Nacionalni park Tortuguero je treći najposjećeniji nacionalni park u Kostariki. Park ima prilično raznolik ekosustav, a to je posljedica postojanja čak 11 različitih [[stanište|staništa]] unutar parka. Park ima [[tropska klima|tropsku klimu]] i izraženu vlažnost, a godišnje u njemu padne i do 6,400[[mm]] kiše. Park je utemeljen [[1975.]] godine, a [[1991.]] godine priznat je, u sklopu [[Ramsarska konvencija|Ramsarske konvencije]], kao mjesto bogate biološke raznolikosti i ekosustava koji su pogodni za život ugrožene [[flora|flore]] i [[fauna|faune]]. Ovaj nacionalni park čini posebni koridor s [[Biološki rezervat Indio Maíz|Biološkim rezervatom Indio Maíz]], također zaštićenim područjem pod upravom [[Nikaragva|Nikaragve]]. == Reference == {{reflist}} {{DEFAULTSORT:Tortuguero, Nacionalni park}} [[Kategorija:Nacionalni parkovi u Kostariki]] 8riedeuw40opia1viz7gpya3qtoxfnd 2026. 0 257502 42669553 42668819 2026-08-08T20:26:56Z Alekol 2231 /* Avgust/August/Kolovoz */ 42669553 wikitext text/x-wiki {{Godina nav|2026}} {{otheruses}} {{Godina u drugim kalendarima|2026}} Godina '''2026''' (MMXXVI) je [[redovna godina koja počinje u četvrtak]]. * UN-ova Međunarodna godina: pašnjaka i stočara; volontera za održivi razvoj; zemljoradnica. * Nove godine: 火马 [[Kineska nova godina|kineska]] 17. 2.; ☪ islamska 16. 6.; ✡ [[Roš Hašana]] 11/12. 9. * Uskrs: ✝ zapadni 5. 4.; 🞣 istočni 12. 4. * Bajram: Ramazanski 20. 3.; Kurban 27. 5. == Događaji == === Januar/Siječanj === * [[1. 1.]] - Bugarska je 21. članica [[eurozona|eurozone]], 1,95583 [[bugarski lev|leva]] za euro. * 1. 1. - Požar u baru u [[Crans-Montana|Crans-Montani]], stradalo je 40 ljudi. * 1. 1. - Demokratski socijalista [[Zohran Mamdani]] je gradonačelnik [[New York]]a. * [[2. 1.]] - Šesti dan protesta u Iranu, iniciranih ekonomskom krizom. [[Donald Trump|Trump]] izjavljuje da će intervenisati ako demonstranti budu ubijani. * 2. 1. - [[Ciudad de la Paz (Ekvatorska Gvineja)|Ciudad de la Paz]] je novi glavni grad [[Ekvatorska Gvineja|Ekvatorske Gvineje]], u kontinentalnom delu zemlje, umesto [[Malabo]]a na ostrvu [[Bioko]]. * 2 - 4. 1. - Jemenski građanski rat: jemenska vlada je uz saudijsku pomoć povratila teritorije izgubljene u ofanzivi Južnog prijelaznog vijeća prošlog mjeseca (muhafaze [[Hadramaut (muhafaza)|Hadramaut]] i [[Al-Mahra (muhafaza)|Al-Mahra]]). Na otoku [[Sokotra]] su blokirani turisti. [[Datoteka:Nicolas Maduro on board the USS Iwo Jima (cropped).jpg|120px|mini|lijevo|[[Nicolás Maduro|Maduro]]]] * [[3. 1.]] - Operacija ''Absolute Resolve'': američki udari u [[Venecuela|Venecueli]] i hvatanje predsednika [[Nicolás Maduro|Nicolása Madura]] i njegove supruge po optužbi za trgovinu narkoticima. Trump izjavljuje da će SAD upravljati zemljom do tranzicije, najavljuje dolazak američkih naftnih kompanija. V.d. predsednika je [[Delcy Rodríguez]]. * [[6. 1.]] - Grenlandska kriza: lideri nekoliko evropskih zemalja reafirmiraju podršku Danskoj i [[Grenland]]u povodom novih američkih potraživanja. * 6. 1. - Kontroverza oko chatbota [[Grok]] koji generira seksualizirane slike žena i djevojčica. * 6 - 10. 1. - Sukob između sirijske prelazne vlade i kurdskih Sirijskih demokratskih snaga u [[Alep]]u - po sporazumu o primirju, SDF napušta grad. Vlada zatim preduzima ofanzivu 13-tog. * [[7. 1.]] - Snage međunarodno priznate jemenske vlade ulaze u [[Aden]]. * [[8. 1.]] - Pojačanje protesta u Iranu, praćeno gašenjem interneta i oružanim suzbijanjem - stradale su hiljade demonstranata. * 8. 1. - Rat u Ukrajini: hipersonična balistička raketa [[Orešnik]] je uveče upotrebljena protiv [[Lavov]]a. * [[14. 1.]] - Zlato je ove sedmice prelazilo 4.600 dolara za uncu, vrhunac 4.638. * [[17. 1.]] - Trump objavljuje da uvodi dodatne carine za osam evropskih zemalja koje učestvuju u vojnoj vežbi ''Arctic Endurance'' i protive se američkom zauzeću Grenlanda (u Davosu 21-og ih otkazuje, kaže da neće primenjivati silu i da je postigao okvirni sporazum sa gen. sek. NATO-a). * 17. 1. - U Paragvaju je potpisan sporazum o slobodnoj trgovini između [[EU]] i [[Mercosur]] (potrebna je ratifikacija). * 17. 1. - Na snazi je sporazum UN o zaštiti oceana (kolokvijalno ''High Seas Treaty''), za očuvanje i održivo korištenje morske bioraznolikosti izvan nacionalne jurisdikcije. * [[20. 1.]] - U Zagrebu prikazan film "[[Svadba (2026.)|Svadba]]" - najgledaniji hrvatski film. * 20. 1. - Politička kriza u Bugarskoj (traje od 2021): predsednik [[Rumen Radev]] je podneo ostavku; potpredsednica [[Ilijana Jotova]] postaje prva žena predsednik 23-ćeg. * [[21. 1.]] - Blokada Filozofskog fakulteta u Novom Sadu zbog otkaza prof. Jeleni Kleut - policija je izbacila iz zgrade studente, profesore i građane. * [[22. 1.]] - Trump i predstavnici nekoliko zemalja su u Davosu potpisali povelju [[Odbor mira|Odbora mira]] (''Board of Peace''), koji je u novembru pomenut u rezoluciji SB UN 2803 kao prelazno upravno i nadzorno telo za Gazu. * 22. 1. - SAD su napustile [[Svjetska zdravstvena organizacija|Svjetsku zdravstvenu organizaciju]]. * [[23. 1.]] - Američki organ je produžio licencu Naftnoj industriji Srbije do 20. februara (mađarski MOL je objavio 19-tog da će preuzeti NIS od Gaspromnjefta). * [[24. 1.]] - Kriza u [[Minneapolis, Minnesota|Minneapolisu]]: nakon Renée Good 7-og, agenti ICE (Sprovođenje imigracije i carina) ubili su i Alexa Prettija. * 10 - [[25. 1.]] - Evropsko prvenstvo u vaterpolu, Beograd: Srbija 1, Hrvatska 6, Crna Gora 7. U all-star timu su [[Milan Glušac]], [[Dušan Mandić]] i [[Strahinja Rašović]]. * [[26. 1.]] - Talačka kriza u Gazi: Izraelci su našli telo poslednjeg taoca. * [[27. 1.]] - Samit EU-Indija u New Delhiju: postignut je sporazum o slobodnoj trgovini (potrebna ratifikacija). * 27. 1. - [[Južni Sudan]]: vladine snage, preds. [[Salva Kiir Mayardit|Salve Kiira]], pokrenule ofanzivu u državi Jonglei kako bi povratile pozicije koje su prošlog meseca zauzele opozicione snage zatvorenog bivšeg potpredsednika [[Riek Machar|Rieka Machara]]. * [[28. 1.]] - Urušavanje rudnika [[koltan]]a Rubaya na istoku DR Kongo: stradalo je preko 400 ljudi. * 28. 1.]] - [[Sarah Mullally]] je prva žena [[nadbiskup Canterburyja]]. * [[29. 1.]] - U [[Konjuh (Kruševac)|Konjuhu]] kod Kruševca zaplenjeno pet tona marihuane. * 29. 1. - Trump je potpisao izvršno naređenje o carini za zemlje koje snabdevaju [[Kuba|Kubu]] naftom; Meksiko je još pre dva dana otkazao isporuku - na Kubi se zaoštrava energetska kriza. * [[30. 1.]] - Predsednik Vučić je potpisao paket od pet izmena i dopuna pravosudnih zakona, tzv. Mrdićeve zakone. [[Datoteka:EFTA00001815 - Stone-walled driveway leads to a luxurious villa with palm trees and a coastal view featuring a black utility vehicle parked on the concrete pad.jpg|mini|Na "Epsteinovom otoku" 2019. ([[Little Saint James]], [[Američki Djevičanski Otoci]])]] * 30. 1. - Ministarstvo pravde SAD je objavilo 3,5 miliona dokumenata u vezi [[Jeffrey Epstein|Jeffreya Epsteina]]; novi fokus na bivšeg princa Andrewa i britanskog političara Petera Mandelsona. * 30. 1. - Nakon što je dostigla 5.500 dolara za uncu, cena zlata pada 9%, najviše od 1983. === Februar/Veljača === * 15. 1. - [[1. 2.]] - [[EHF Euro 2026.]] (Danska, Švedska Norveška): Danska 1, Hrvatska 3, Srbija 19, Crna Gora 23. U all-star timu je [[Mario Šoštarić]]. Doček rukometaša u Zagrebu 2-og je organizirala Vlada RH. * [[3. 2.]] - Islamisti ubili 160-200 ljudi u dva sela u zapadnoj nigerijskoj državi Kwara. * [[5. 2.]] - Istekao ugovor [[Novi START]] o redukciji nuklearnog naoružanja iz 2010. (Rusija je suspendovala učešće 2023). * 5. 2. - U Makedoniji je počela akcija u kojoj je zaplenjeno 40 tona marihuane. * [[6. 2.]] - [[Dow Jones Industrial Average|Dow Jones IA]] je prvi put prešao 50.000. * 6 - 22. 2. - Zimske olimpijske igre u [[Milano|Milanu]] i [[Cortina d'Ampezzo|Cortini d'Ampezzo]]. * [[8. 2.]] - Izbori za predsjednika Republike Srpske (od novembra): nakon ponavljanja glasanja na 136 biračkih mjesta, potvrđena je pobjeda [[Siniša Karan|Siniše Karana]] iz SNSD (inauguracija 17-og). * 8. 2. - Vanredni izbori u [[Japan]]u: [[Liberalna demokratska partija (Japan)|LDP]] premijerke [[Sanae Takaichi]] dobija dvotrećinsku većinu. * 8. 2. - [[Super Bowl]] LX u [[Santa Clara, California|Santa Clari]]: [[Seattle Seahawks]] - [[New England Patriots]] 29:13; u poluvremenu je nastupio portorikanski reper [[Bad Bunny]]. * [[12. 2.]] - Trump opozvao klasifikaciju gasova staklene bašte kao pretnje javnom zdravlju iz 2009, kao i standarde za emisije iz vozila. * 12. 2. - [[Vještačka inteligencija]]: kineska kompanija [[ByteDance]] objavila aplikaciju ''Seedance 2.0'' za generiranje videa - hollywoodski studiji prete tužbom za povredu intelektualnih prava. * [[19. 2.]] - Bivši princ Andrew je bio pritvoren zbog prestupa na javnoj funkciji. * 19. 2. - Bivši južnokorejski predsednik Yoon Suk Yeol osuđen na doživotnu kaznu za pobunu kada je proglasio ratno stanje u decembru 2024. * [[20. 2.]] - Vrhovni sud SAD presudio da predsednik nema pravo da uvodi carine prema zakonu iz 1977 (carine od 2. 4. 2025). Trump sutradan objavljuje globalne carine od 10% po zakonu iz 1962, što ubrzo povećava na 15%. * [[22. 2.]] - Fatalno ranjen ''El Mencho'', lider meksičkog narko-kartela Jalisco Nova Generacija - njegovi ljudi izvode više paljevinskih napada, blokada puteva i sukoba sa vlastima. * [[26. 2.]] - Eskalacija u Konfliktu Pakistana i Afganistana: afganski Talibani napadaju pakistanske položaje (nakon pakistanskih udara od 21-og), Pakistan kaže da je u punom ratu sa Afganistanom. * [[27. 2.]] - MUP objavio da je Hrvatska očišćena od mina. * [[28. 2.]] - Počinje Operacija Lav koji riče/Epska furija, izraelsko-američki udari na Iran sa željom promene režima. ** Ubijen je Vrhovni lider [[Ali Hamenei]] sa još nekoliko vojnih čelnika. Pogođena je škola za devojčice u Minabu na jugu zemlje, iranski mediji izveštavaju o 165 mrtvih. ** Iran uzvraća na Izrael i ciljeve u Persijskom zalivu. === Mart/Ožujak === [[Datoteka:Op epic fury timeline 100hrs - pentagon - mar4 - straight.jpg|mini|Prvih 100 sati rata u Zalivu]] * [[1. 3.]] - Dron pogodio britansku bazu Akrotiri na Kipru. * 1. 3. - Masakru u Abiemnomu na severu [[Južni Sudan|Južnog Sudana]]: omladinci, moguće [[Nuer]]i, napali su [[Dinka (narod)|Dinke]], ubijeno je najmanje 169 ljudi. * [[2. 3.]] - Obnovljen sukob između [[Hezbolah]]a i Izraela. Evakuacije sa juga Libana, gađanje meta na jugu Bejruta. * [[3. 3.]] - Još jedan odron u rudnicima [[koltan]]a Rubaya u prov. [[Nord-Kivu|Severni Kivu]], [[DR Kongo]], sa preko 200 mrtvih (u januaru je stradalo preko 400 ljudi). * [[4. 3.]] - Iranska fregata IRIS Dena je torpedovana blizu Šri Lanke. * [[5. 3.]] - Izbori u [[Nepal]]u, prvi od protesta Gen Z prošlog septembra: skoro dvotrećinska većina za Nacionalnu nezavisnu partiju, repera i gradonačelnika Katmandua [[Balen Shah]]a. * [[6. 3.]] - Kosovska predsednica [[Vjosa Osmani]] raspustila skupštinu dan nakon neuspelog biranja novog predsednika; "[[Samoopredeljenje (politička stranka)|Samoopredeljenje]]" se obraća Ustavnom sudu. * 7/[[8. 3.]] - Pogođeni rezervoari nafte kod Teherana, grad je obavijen dimom, pada crna kiša. Za novog Vrhovnog lidera Irana je izabran sin prethodnog, [[Mojtaba Khamenei]]. * [[9. 3.]] - Cena nafte prelazi 100 dolara po barelu, prvi put od 2022. Promet [[Hormuški tjesnac|Hormuškim tjesnacom]] je znatno otežan. * [[13. 3.]] - Gađane su vojne mete na iranskom ostrvu i naftnom terminalu [[Hark]]. * [[15. 3.]] - [[98. dodjela Oscara]]: najbolji film je ''[[One Battle After Another]]'', ukupno šest nagrada od 13 nominacija, uključujući novu kategoriju za [[kasting]]; ''[[Sinners (film iz 2025.)|Sinners]]'', četiri od rekordnih 16; ''[[Frankenstein (film iz 2025.)|Frankenstein]]'' tri od devet; ''[[KPop Demon Hunters]]'' dve od dve; ''[[Sentimental Value]]'' jedna, međunarodna, od devet; ''[[Hamnet (film)|Hamnet]]'' jedna od osam; ''[[Marty Supreme]]'' ništa od devet. * [[16. 3.]] - U pakistanskom udaru je pogođena bolnica, centar za rehabilitaciju narkomana, u Kabulu - lokalni izvori tvrde da ima na stotine mrtvih. * 16. 3. - Započete su izraelske kopnene operacije na jugu Libana - narednih dana se ruše mostovi na reci [[Litani]]. * 16. 3. - Nestanak struje na celoj Kubi (i opet 21-og). * [[17. 3.]] - U izraelskim napadima u Teheranu, ubijeni su tajnik Vrhovnog vijeća nacionalne sigurnosti [[Ali Laridžani]] i komandant Basidža, paravojne dragovoljačke milicije u okviru Revolucionarne garde, Golamreza Solejmani (sljedeće noći i ministar obavještajnih dijela Esmail Hatib). * [[18. 3.]] - Prvi, izraelski, napad na iransku hidrokarbonsku proizvodnju: najveće gasno polje, Južni Pars, koje deli sa [[Katar]]om. Iran odgovara udarom i velikom štetom na katarskom kompleks Ras Laffan za likvefakciju gasa. Ovo povlači obustavu rada kompanije QAFCO, koja proizvodi 14% svetske [[Urea|uree]].<ref>[https://www.theguardian.com/world/2026/apr/03/visual-guide-gulf-fertiliser-blockade ‘Food security timebomb’: a visual guide to the Gulf fertiliser blockade]. theguardian.com 3 Apr 2026</ref> * [[20. 3.]] - Iranci su ispalili dve rakete prema bazi Diego Garcia u sredini Indijskog okeana - jedna se raspala, druga presretnuta. * 20 - 22. 3. - Svetsko prvenstvo u dvoranskoj atletici, [[Toruń]]: srebro za [[Angelina Topić|Angelinu Topić]] u skoku u vis. * [[21. 3.]] - Nakon što je u Iranu gađano nuklearno postrojenje Natanz, iranske rakete pogađaju izraelska mesta Arad i [[Dimona]], nedaleko od nuklearnog centra. * [[22. 3.]] - Parlamentarni izbori u Sloveniji: vladajuće [[Gibanje Svoboda]] je opalo, ali je jedan mandat ispred Janšine [[Slovenska demokratska stranka|SDS]]. * 22. 3. - Lokalni izbori u Francuskoj, drugi krug. Socijalisti zadržali Pariz. * [[24. 3.]] - Potpisan ugovor o slobodnoj trgovini između EU i Australije. * 25 - 26. 3. - Sud u Novom Meksiku odredio 375 milona dolara globe Meti (Facebook i Instagram) jer je omogućila seksualnu eksploataciju dece; sutradan u Los Angelesu sud nalazi da su Meta i YouTube stvorili adiktivne proizvode koji štete mladim korisnicima. * [[26. 3.]] - Nevrijeme u Hrvatskoj. * 26. 3. - Uveče, studentkinja pala sa petog sprata Filozofskog fakulteta u Beogradu. * [[28. 3.]] - Jemenski Husi su ispalili prvu raketu prema Izraelu tokom Iranskog rata. * [[29. 3.]] - Lokalni izbori u 10 opština Srbije (Aranđelovac, Bajina Bašta, Bor, Kladovo, Knjaževac, Kula, Lučani, Majdanpek, Sevojno, Smederevska Palanka). Bilo je nasilja, [[Srpska napredna stranka|naprednjaci]] uglavnom pobeđuju, sa smanjenom podrškom. * [[31. 3.]] - BiH pobijedila Italiju na penale i plasirala se na Svjetsko prvenstvo; Italija nije uspjela treći put zaredom. === April/Travanj === [[Datoteka:Orion POV- Destination and Home (art002e009567).jpg|mini|[[Artemis II]]: brod Orion, Mĕsec i Zemlja]] * [[1. 4.]] - [[10. 4.]] - NASA-ina misija [[Artemis II]], sa posadom oko Meseca, prva iznad niske orbite od 1972; 6/7. 4. su obišli oko Meseca, na rekordnoj udaljenosti od 406.771 km od Zemlje. * [[3. 4.]] - U Iranu je oboren američki [[McDonnell Douglas F-15E Strike Eagle|F-15E]]: pilot je ubrzo spasen a oficir za oružne sisteme 5-tog (prilikom spašavanja Amerikanci uništili dva svoja aviona [[Lockheed C-130 Hercules|C-130]] i dva mala helikoptera [[MD Helicopters MH-6 Little Bird|MH-6]]). Oboren i [[Fairchild Republic A-10 Thunderbolt II|A-10]] kod Hormuškog tjesnaca. * [[5. 4.]] - Objavljeno da je blizu [[Kanjiža|Kanjiže]] pronađen eksploziv kod gasovoda koji vodi prema Mađarskoj. * [[7. 4.]] - Trump: "jedna civilizacija će umreti večeras" ako Iran ne prihvati sporazum. Sledeće noći je dogovoreno primirje na dva tjedna i otvaranje Tjesnaca. * [[8. 4.]] - Izrael smatra da Liban nije obuhvaćen primirjem, u jakim udarcima na Bejrut je stradalo preko 200 ljudi. Iran zatvara Tjesnac i gađa zaljevske zemlje. * [[12. 4.]] - Bez rezultata u pregovorima SAD-Iran u Islamabadu; Trump objavljuje blokadu Hormuškog tjesnaca. [[Datoteka:Bastion of Hungarian Freedom 2026 (44).jpg|mini|Budimpešta 2026.]] * 12. 4. - Parlamentarni izbori u Mađarskoj: partija ''Tisza'' [[Péter Magyar|Pétera Magyara]] pobjeđuje sa dvotrećinskom većinom zastupnika; [[Viktor Orbán|Orbán]] i [[Fidesz]] su proveli četiri mandata i 16 godina na vlasti. * [[13. 4.]] - SAD uvele pomorsku blokadu Irana. * [[16. 4.]] - Prvi ukrajinski napad na rafineriju i naftni terminal u [[Tuapse]]u, na crnomorskoj ruskoj obali - još tri talasa do 2. maja izazivaju veliku materijalnu i ekološku štetu. * [[17. 4.]] - Iran otvara Tjesnac tijekom lebanonskog primirja, ali ga zatvara već sutradan zbog nastavljene američke blokade. * [[19. 4.]] - Izbori u Bugarskoj, osmi za pet godina: Progresivna Bugarska bivšeg predsednika [[Rumen Radev|Radeva]] dobija apsolutnu većinu mandata. * [[23. 4.]] - Deblokirana pomoć EU od 90 milijardi eura za Ukrajinu. * [[25. 4.]] - [[Rat u Maliju]] i [[Rat u Sahelu]]: koordinirani napadi džihadista iz JNIM i [[Azavad|tuareških pobunjenika]] u više gradova [[Mali]]ja. * 25. 4. - Čovek je pucao blizu Večere dopisnika iz Bele kuće, kojoj su prisustvovali i čelnici SAD. * [[26. 4.]] - [[Sabastian Sawe]] je istrčao Londonski maraton za manje od dva sata. * [[28. 4.]] - RH i BiH potpisali u Dubrovniku sporazum o gradnji plinovoda [[Južna interkonekcija]]. * 28. 4. - Kosovski parlament ne uspeva izabrati novog predsednika - raspušten je, izbori će biti u junu. === Maj/Svibanj === * [[1. 5.]] - [[Ujedinjeni Arapski Emirati]] su napustili [[OPEC]]. * [[2. 5.]] - Ministarstvo obrane SAD objavilo da će povući 5.000 vojnika iz Njemačke (od ca. 36.000). * 2. 5. - Na holandskom kruzeru ''MV Hondius'' na Atlantiku je umrla druga osoba od [[hantavirus]]a, treća ukupno (brod stiže na Tenerife 10-tog, odakle ide evakuacija). * [[4. 5.]] - Američka operacija ''Project Freedom'': pratnja brodova u [[Hormuški tjesnac|Hormuškom tjesnacu]] (sutradan pauzirana). Iranci su gađali naftnu luku u Al Fudžajri. * [[7. 5.]] - Lokalni izbori u UK: uspeh za [[Reform UK]] i Zelene. Nacionalistički [[Plaid Cymru]] ima najviše mandata u Velškoj skupštini (laburisti su bili dominantni od 1922). U Škotskoj je pobedila [[Škotska nacionalna stranka]]. Veliki gubici za vladajuće laburiste na lokalu u Engleskoj. * [[11. 6.]] - [[Christian Schmidt]] potvrđuje da odlazi s pozicije [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|OHR]]. * 13 - 15. 5. - Trumpova državna poseta Kini. * [[14. 5.]] - Kriza na Kubi: ministar energije izjavljuje da nema više nafte i dizela. * 14. 5. - Potvrđena epidemija Bundibugyo, /bundibudžo/, [[ebola|ebole]] u provinciji [[Ituri]] DR Kongo (moguće da je počela još pre dva meseca). Bolest je prisutna i u Ugandi. [[SZO]] 17-tog objavljuje vanrednu situaciju od međunarodnog interesa. * 14. 5. - U napadu na Kijev ima 24 mrtvih, Ukrajina tri dana kasnije upućuje rafal prema Moskvi i Bjelgorodu. * [[15. 5.]] - Uhapšen načelnik beogradske policije Veselin Milić i još 11 osoba, među kojima tri policajca, tri dana nakon pucnjave u restoranu „27" na [[Senjak]]u i nestanka 52-godišnjeg muškarca (telo pronađeno u buretu, 21-og u Inđiji). * 15 - 29. 5. - Prikazuju se uspešni filmovi koji sa započeli kao postovi na YouTubeu: natprirodni horor ''Obsession'' (15.) i SF psihološki horor ''Backrooms'' (29. 5.). * 12 - [[16. 5.]] - Pesma Evrovizije u Beču. Pet zemalja bojkotira zbog učešća Izraela. Prva je [[Dara (bugarska pjevačica)|Dara]] iz Bugarske ("Bangaranga"), 15. Lelek iz Hrvatske ("Andromeda"), 17. Lavina iz Srbije ("Kraj mene"). * [[18. 5.]] - Tužba protiv Službe unutrašnjih prihoda (IRS) od strane preds. Trumpa i njegovih sinova rešena nagodbom: vlada SAD formira fond od blizu 1,8 milijardi dolara, ''Anti-Weaponization Fund'', za nadoknadu predsednikovim saveznicima koji tvrde da su nepravedno istraživani. U dodatku nagodbe se kaže da IRS prekida sve preglede poreskih prijava. * [[20. 5.]] - Vazdušna uzbuna u [[Vilnius]]u zbog drona blizu beloruske granice. * 20. 5. - Velika porota u Majamiju optužila [[Raúl Castro|Raúla Castra]] i dr. za ubistvo u obaranju dve emigrantske cesne 1996. * 20. 5. - Pojas presvete Bogorodice stigao iz svetogorskog manastira [[Vatoped]]a u Beograd, izložen je u Hramu Svetog Save do 6. juna, privukao je preko pola miliona poklonika. * [[23. 5.]] - Miting "Ti i ja, Slavija", u Beogradu, sa preko 180.000 okupljenih. Sukobi kod Pionirskog parka. Železnički saobraćaj u zemlji obustavljen ranije tokom dana. * [[24. 5.]] - Rusija gađala Ukrajinu sa 600 dronova i 90 raketa, uključujući hipersonični Orešnik, dva dana nakon što je u Starobjeljsku u Luganskoj oblasti pogođen pedagoški univerzitet, sa 21 žrtvom. * 24 - 28. 5. - Preds. Vučić u poseti Kini. * [[25. 5.]] - Objavljena papina enciklika ''Magnifica humanitas'': o očuvanju ljudske osobe u doba umjetne inteligencije. * [[26. 5.]] - Najtopliji majski dan u Engleskoj, malo preko 35 stepeni u [[Kraljevski botanički vrtovi u Kewu|vrtovima Kew]] u Londonu; toplotni val je na zapadu Evrope. U Indiji i Pakistanu ovih dana je preko 45 stepeni. * [[29. 5.]] - Prilikom ruskog napada na ukrajinske luke na Dunavu, jedan dron je pogodio zgradu u rumunskom [[Galați|Galacu]]. * [[30. 5.]] - Građanskom inicijativom je uklonjen naprednjački fasadni baner sa beogradske [[Palata Albanija|Palate Albanija]], jer su bili ugroženi ptići [[Bela čiopa|belih čiopa]]. * [[31. 5.]] - Izraelci zauzeli strateški položaj zamka Beaufort kod Nabatije u Libanu. === Jun/Juni/Lipanj === * [[1. 6.]] - Protesti u Albaniji, nazvani Flamingo revolucija - protivljenje gradnji luksuznog odmarališta kod Valone (ostrvo Sazan i laguna Narta, na inicijativu [[Jared Kushner|Jareda Kushnera]]) šire se i na Tiranu, pošto su aktivisti napadnuti od lokalnog obezbeđenja. * 2. i 9. 6. - Antiimigrantska osećanja u Ujedinjenom Kraljevstvu: objavljivanje snimka hapšenja Henryja Nowaka u [[Southampton]]u, pred smrt nakon što ga je ubo Sik, i 9-tog napad nožem na čoveka u [[Belfast]]u izazivaju proteste odn. nemire. * [[3. 6.]] - Oko 90 državljana Srbije vraćeno sa aerodroma u Tivtu, policija Crne Gore ih je ocenila kao "rizik po bezbednost". * 3. 6. - Ukrajinski dronovi pogodili naftni terminal u Sankt Peterburgu, na dan početka ekonomskog foruma, dan nakon što je u ruskim napadima poginulo 23 ljudi. * [[4. 6.]] - Pripadnik [[UNIFIL]] stariji vodnik Milovan Jovanović umro je od posledica minobacačke vatre na jugu Libana. * 4. 6. - [[Janez Janša]] je četvrti put premijer Slovenije. * [[5. 6.]] - Samit EU–Zapadni Balkan u Tivtu. * [[7. 6.]] - Vanredni izbori na Kosovu: Kurtijevo Samoopredeljenje 53/120 mandata (-4). [[Datoteka:2026-06-08 Ballroom construction and UFC arena White House Washington DC 13-23-11.jpg|mini|Borilište i gradilište kod Bele kuće]] * 7. 6. - Izbori u Armeniji: proeuropska stranka premijera [[Nikol Pašinjan|Pašinijana]] zadržava većinu. * 7. 6. - Iran ispalio rakete na Izrael, nakon dva meseca, zbog izraelskih udara na Bejrut. * [[9. 6.]] - Pošto je oboren američki [[Boeing AH-64 Apache|Apache]], dolazi do novog ciklusa udara sa Iranom. * [[10. 6.]] - Papa je blagoslovio Kulu Isusa Krista bazilike [[Sagrada Família]] u Barceloni, visine 172,5 metara. * 11. 6. - 19. 7. - [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|FIFA Svjetsko prvenstvo]] u Sjevernoj Americi. ** Bosna i Hercegovina: 12. 6. 1:1 sa Kanadom; 18. 6. gubi od Švicarske 4:1; 24. 6. pobjeđen Katar 3:1 - ide dalje. ** Hrvatska: 17. 6. gubi od Engleske 4:2; 23. 6. pobjeđena Panama 1:0; 27. 6. pobjeđena Gana 2:1 - ide dalje. * [[12. 6.]] - Firma [[SpaceX]] je izašla na berzu. [[Elon Musk]] je prvi bilioner (1.000 milijardi). * [[13. 6.]] - [[New York Knicks]] prvaci NBA nakon 53 godine. * [[14. 6.]] - Objavljeno da je postignut sporazum o okončanju rata između Irana i SAD. Zbog nastavljenih dejstava u Libanu, sporazum i otvorenost Hormuskog moreuza se više puta dovode u pitanje. * 14. 6. - ''UFC Freedom 250'': borilačka priredba na Južnom travnjaku Bele kuće. * [[15. 6.]] - U Kijevu su pogođeni saborna crkva Kijevo-pečerske lavre i Filmski studio Dovženko. * [[18. 6.]] - Najveći napad na Moskvu od 2022, opet pogođena velika rafinerija u Kapotnji, na Moskvu pada crna kiša. * 18. 6. - Kriza vođstva Laburističke partije u UK: gradonačelnik Manchestera Andy Burnham je ubedljivo dobio na dopunskim izborima za parlament. * [[19. 6.]] - Više javno tužilaštvo u Beogradu sumnjiči studente da su simulirali upotrebu zvučnog topa u martu 2025. * [[20. 6.]] - Protestni skup u Novom Sadu. * [[22. 6.]] - Britanski premijer [[Keir Starmer]] objavljuje da podnosi ostavku. * ca. 24. 6. - Val toplote na zapadu Evrope. Oboren junski rekord u Engleskoj (37,3 stepena 26-tog), u Francuskoj prosečno najtoplije ikada, s temperaturama do 44,3 stepena. * [[24. 6.]] - Dva jaka potresa u [[Venezuela|Venezueli]]. * [[27. 6.]] - Naprednjački skup u Beogradu. Preds. Vučić najavljuje da će podneti ostavku. * 27. 6. - Toplota se premešta u srednju Evropu: rekordi u Nemačkoj (41,5 stepen), Češkoj (40,6), Danskoj (37). * [[28. 6.]] - Studentski skup "Sve se vidi na Vidovdan" u Kraljevu. * [[29. 6.]] - Najtopliji junski dan u Beogradu, 38,9 stepeni. * [[30. 6.]] - Preko milion nedokumentovanih migranata i tražioca azila se prijavilo za regularizaciju statusa u Španiji. * 30. 6. - Protesti protiv imigracije u Južnoj Africi. === Jul/Juli/Srpanj === * [[1. 7.]] - Američki diplomata Louis Chrishock je imenovan za v.d. [[Visoki predstavnik za BiH|Visokog predstavnika za BiH]], dok EU i SAD ne postignu kompromis (Rusija ga ne prihvata). * 1. 7. - [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|FIFA Svjetsko prvenstvo]]: ** Bosna i Hercegovina: 1/2. 7. gubi od SAD 2:0. ** Hrvatska: 2/3. 7. gubi od Portugala 2:1. * [[2. 7.]] - U jakom napadu na Kijev gine 30 ljudi. * [[5. 7.]] - Američkom igraču Bolagunu suspendovana posledica crvenog kartona u meču sa BiH (SAD gube od Belgije 4:1). * [[6. 7.]] - Državna sahrana [[Ali Hamenei]]a (4 - 9. 7.): milioni ljudi učestvuju u pogrebnoj procesiji u Teheranu. Kovčeg je 8. 7. pronesen i iračkim gradovima Nadžaf i Kerbala. * [[8. 7.]] - Nakon razmene vatre, Trump kaže da je primirje sa Iranom "završeno". Uveče novi udari. * ca. 9. 7. - Treći talas vrućine na zapadu Evrope. * [[11. 7.]] - Povijesno nizak vodostaj [[Drava|Drave]] kod Osijeka, -173. * 11. 7. - Pisac [[Vladimir Arsenijević]] pretučen ispod Brankovog mosta; komemoracija žrtvama Srebrenice otkazana. * [[15. 7.]] - Ukrajinski predsednik Zelenski smenio ministra odbrane Mihajla Fedorova, što izaziva proteste. * [[16. 7.]] - Preds. Trump u obraćanju naciji tvrdi da su se Kinezi mešali u izbore 2020. * [[17. 7.]] - U američkoj bazi u Jordanu poginula dva američka vojnika, nastavljaju se međusobni udari. * 17. 7. - Prikazan je film "[[Odiseja (2026.)|Odiseja]]" [[Christopher Nolan|Christophera Nolana]]. * [[18. 7.]] - Ukrajinski dronovi uništili dva skladište online maloprodaje ''Wildberries'' u okolini Moskve. * [[19. 7.]] - Finale Svjetskog prvenstva: '''Španija''' - Argentina 1:0 u produžecima. Prethodnog dana, u meču za treće mesto, Francuska - Engleska 4:6. * [[20. 7.]] - [[Andy Burnham]] je novi britanski premijer, sedmi od 2016. * 20. 7. - Nikaragvanski predsednik [[Daniel Ortega]] kaže da u zemlji više neće biti izbora. * [[23. 7.]] - Nafta je prelazila 100 dolara, nakon što su jemenski Husi gađali dva tankera u Crvenom moru. * [[24. 7.]] - Pošto su istekle carine uvedene u februaru, preds. Trump je uveo nove od 10% ili 12.5% za niz zemalja, uključujući EU, po klauzuli o prinudnom radu. * 24/25. 7. - Pauzirani američki napadi na Iran - nastavljaju se 29-tog, nakon iranskog pokušaja protiv Jordana. * [[25. 7.]] - Petoro planinara iz Bosne i Hercegovine stradalo na [[Elbrus]]u. * 25. 7. - Omladinski pokret "bubašvaba/žohara" u Indiji: ministar obrazovanja je dao ostavku nakon desetak dana protesta zbog skandala sa procurivanjem ispita. * ca. 2x. 7. - Veliki požari na zapadu Evrope: 50.000 ha u Ávili, zapadno od Madrida, najveći ikad u Španiji; preko 42.000 ha zapadno od [[Bordeaux]]a u Francuskoj, evakuirano je 220.000 ljudi. Još jedan talas vrućine.<ref>[https://www.theguardian.com/world/2026/jul/27/france-and-spain-race-to-contain-huge-wildfires-before-fresh-heatwave-begins France and Spain race to contain huge wildfires before fresh heatwave begins] theguardian.com Mon 27 Jul 2026</ref> * [[26. 7.]] - [[Tadej Pogačar]] je osvojio peti [[Tour de France]]. * [[28. 7.]] - Predložena ''FIFA Forward Enterprise'', komercijalna filijala [[FIFA]]-e koja bi privatnim investitorima omogućila udeo u organizovanju takmičenja - izaziva dosta protesta. * [[30. 7.]] - Možda 60.000 ljudi ilegalno ulaze iz Maroka u španjolsku [[Ceuta|Ceutu]], sutradan se polovica vraća. === Avgust/August/Kolovoz === * jul/avgust - Vrućina u regionu, Dunav i druge reke historijski niske. * [[2. 8.]] - U Južnoj Koreji izmereno rekordnih 42,5°C. * [[5. 8.]] - Požar u [[Deliblatska peščara|Deliblatskoj peščari]]. * [[8. 8.]] - [[Volodimir Zelenskij]] u poseti Beogradu. == Predviđeni događaji == * [[12. 8.]] - Totalno [[pomračenje Sunca]], u sh. krajevima prekriveno preko 90% diska<ref>[http://eclipse.gsfc.nasa.gov/SEsearch/SEsearchmap.php?Ecl=20260812 Total Solar Eclipse of 2026 August 12] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150320164625/http://eclipse.gsfc.nasa.gov/SEsearch/SEsearchmap.php?Ecl=20260812 |date=2015-03-20 }}, ''NASA''</ref>. * [[29. 8.]] - Referendum o nastavku pregovora o članstvu [[Island]]a u EU. * [[30. 8.]] - Lansiranje Svemirskog teleskopa Nancy Grace Roman, za osmatranje u spektru od plave do infracrvene. * [[4. 10.]] - Izbori u BiH. * [[19. 10.]] - Referendum sa 10 pitanja u kanadskoj provinciji [[Alberta]], među kojima i da li treba raspisati referendum o nezavisnosti. * [[3. 11.]] - Izbori na sredini mandata u SAD. * 19. 11. - Najavljena igra ''[[Grand Theft Auto VI]]''. === Nepoznati datumi === * jesen? - Vanredni izbori u Srbiji? == Rođenja == == Smrti == {{glavni članak|:Kategorija:Umrli 2026.}} === Januar/Siječanj === * [[1. 1.]] - [[Nexhat Daci]], kosovski političar, akademik ANUK (* [[1944]]) * [[2. 1.]] - [[Dejan Đurović]], glumac, spiker, voditelj (* [[1938]]) * [[5. 1.]] - [[Aldrich Ames]], špijun (* [[1941]]) * [[10. 1.]] - [[Erich von Däniken]], ufolog (* [[1935]]) * [[19. 1.]] - [[Valentino Garavani|Valentino]], modni kreator (* [[1932]]) * 19. 1. - [[Senka Veletanlić]], pevačica, glumica (* [[1936]]) * [[20. 1.]] - [[Beti Đorđević]], pevačica (* [[1946]]) * [[23. 1.]] - [[Dalibor Brun]], pjevač (* 1944) * [[30. 1.]] - [[Catherine O'Hara]], glumica (* [[1954]]) === Februar/Veljača === * [[3. 2.]] - [[Saif al-Islam Gaddafi]], libijski političar (* [[1972]]) * [[6. 2.]] - [[Miro Vuksanović]], književnik, akademik SANU (* [[1944]]) * [[7. 2.]] - [[Gordana Marić]], glumica, profesorka FDU (* * [[13. 2.]] - [[Ljiljana Pavić]], scenaristkinja (* [[1938]]) * 13. 2. - [[Tatjana Ječmenica]], teniserka, trener, selektor (* [[1978]]) * [[15. 2.]] - [[Robert Duvall]], glumac (* [[1931]]) * [[17. 2.]] - [[Jesse Jackson]], aktivist za ljudska prava (* [[1941]]) * [[18. 2.]] - [[Borislav Paravac]], bivši član Predsjedništva BiH (* [[1943]]) * 18. 2. - Ljiljana Zelen Karadžić (* [[1945]]) * [[20. 2.]] - [[Mirjana Kapetanović]], bh. književnica i novinarka (* [[1959]]) * [[21. 2.]] - [[Vladislav Jovanović]]. srpski diplomata (* [[1933]]) * 21. 2. - [[Dan Simmons]], književnik (* [[1948]]) * [[23. 2.]] - [[Dragoljub Dimitrijević]], vajar, profesor FPU (* [[1950]]) * [[25. 2.]] - [[Antonio Tejero]], neuspeli španski pučista (* [[1932]]) * [[27. 2.]] - [[Neil Sedaka]], kantautor, pijanist (* [[1939]]) * [[28. 2.]] - [[Ali Hamenei]], Vrhovni lider Irana (* [[1939]]) === Mart/Ožujak === * [[8. 3.]] - [[B. Wongar]] (Sreten Božić), književnik (* 1932) * 8. 3. - [[Vladimir Rakočević]], matematičar, akademik SANU (* [[1953]]) * [[14. 3.]] - [[Jürgen Habermas]], filozof, socijalni teoretičar (* [[1929]]) * [[17. 3.]] - [[Patrijarh gruzijski Ilija II]] (* [[1933]]) * 17. 3. - [[Ali Laridžani]], iranski političar (* [[1958]]) * [[19. 3.]] - [[Chuck Norris]], glumac, majstor borilačkih vještina (* [[1940]]) * 19. 3. - [[Umberto Bossi]], talijanski političar (* [[1941]]) * [[20. 3.]] - [[Robert Mueller]], bivši šef FBI, specijalni istražilac (* [[1944]]) * 20. 3. - [[Božo Koprivica]], književnik, dramaturg (* [[1950]]) * [[22. 3.]] - [[Lionel Jospin]], bivši francuski premijer (* [[1937]]) * 22. 3. - [[Hermann Huppen]], stripotvorac (* [[1938]]) * 22. 3. - [[Radoje Čupić]], glumac (* [[1958]]) * [[26. 3.]] - [[James Tolkan]], glumac (* [[1931]]) * [[30. 3.]] - [[Carlos Westendorp]], španjolski diplomat, bivši VP u BiH (* [[1937]]) === April/Travanj === * [[5. 4.]] - [[Vlatko Cvrtila]], profesor, gepolitički analitičar (* [[1965]]) * [[6. 4.]] - [[Christian Schwarz-Schilling]], njemački diplomat, bivši VP u BiH (* [[1930]]) * [[8. 4.]] - [[Duško Vujošević]], košarkaški trener (* [[1959]]) * [[9. 4.]] - [[Afrika Bambaataa]], pionir hip-hopa (* [[1957]]) * [[23. 4.]] - [[Rexhep Qosja]], književnik (* [[1936]]) === Maj/Svibanj === * [[1. 5.]] - [[Alex Zanardi]], vozač F1, paraolimpijac (* [[1966]]) * [[6. 5.]] - [[Ted Turner]], osnivač CNN (* [[1938]]) * 6. 5. - [[Vladimir Cvetković]], košarkaš, funkcioner FK Crvena Zvezda (* [[1941]]) * 6. 5. - [[Rajko Kasagić]], bivši premijer RS (* [[1942]]) * [[16. 5.]] - [[Predrag Koraksić]] Corax, karikaturista (* [[1933]]) * 16. 5. - [[Félicien Kabuga]], finansijer genocida u Ruandi (* [[1933]]) * [[21. 5.]] - [[Julienne Bušić]], otmičarka (* [[1948]]) * 21. 5. - [[Kyle Busch]], vozač NASCAR (* [[1985]]) * [[22. 5.]] - [[Dick Parry]], saksofonist ''Pink Floyd''-a (* [[1942]]) * [[25. 5.]] - [[Sonny Rollins]], džez saksofonista (* [[1930]]) * [[26. 5.]] - [[Dragoljub Mićunović]], filozof, srpski političar iz DS, DC (* [[1930]]) === Jun/Juni/Lipanj === * 4. 6 - [[Anthony Head]], glumac (* [[1954]]) * 4. 6 - [[Merdžane Satrapi]], autorica (* [[1969]]) * [[11. 6.]] - [[David Hockney]], umetnik (* [[1937]]) * [[20. 6.]] - [[Slavenka Drakulić]], književnica i publicistkinja (* [[1949]]) * [[22. 6.]] - [[Alan Greenspan]], bivši predsednik Federalne rezerve (* [[1926]]) * 22. 6. - [[Edin Numankadić]], likovni umjetnik (* [[1948]]) === Jul/Juli/Srpanj === * [[3. 7.]] - [[Zrinko Ogresta]], scenarist i redatelj (* [[1958]]) * [[8. 7.]] - [[Bonnie Tyler]], pjevačica (* [[1951]]) * [[10. 7.]] - [[Đorđe Kadijević]], reditelj, scenarista (* [[1933]]) * [[11. 7.]] - [[Lindsey Graham]], američki političar (* [[1955]]) * [[13. 7.]] - [[Sam Neill]], glumac (* [[1947) * [[20. 7.]] - [[Kevin Keegan]], fudbaler i trener (* [[1951]]) * [[21. 7.]] - [[Olivera Katarina]], glumica i pevačica (* [[1940]]) * 21. 7. - [[Damir Šaban]], glumac (* [[1958]]) * [[30. 7.]] - [[Milivoj Puhlovski]], redatelj i scenarist (* [[1947]]) * [[31. 7.]] - [[Franco Baresi]], fudbaler, trener (* [[1960]]) === Avgust/August/Kolovoz === == Nobelove nagrade == === Veze === [[Godišnji kalendar]] == Reference == {{izvori}} {{Commonscat}} [[Kategorija:2026.| ]] a2pm5a6bv7sg0erup7p3i1nsatps0ng Gien-sur-Cure 0 277116 42669703 42116494 2026-08-09T09:14:01Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669703 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u Francuskoj2 | mesto =Žjen sir Kir | originalni_naziv =Gien-sur-Cure | slika = Vue sur Gien-sur-Cure (Nièvre, Fr).JPG | opis_slike = | grb = | država={{FRA}} | region =Burgonja | departman =Nièvre | prefektura =Château-Chinon (Ville) | kanton =Monsoš le Seton | gšir =47.1377777777778 | gduž =4.10027777777778 | nadm visina =641 | maksimalna_nadmorska_visina =695 | minimalna_nadmorska_visina =584 | površina-km = 11,04 | površina-he =1.104 | stanovništvo =102<ref>{{Insee}}</ref> | godina_stanovništvo = 2011-01-01 | gustina = 10,05 | predsednik = | vreme_službovanja = | INSEE =58125 |poštanski kod=58230 }} '''Žjen sir Kir''' ({{jez-fra|Gien-sur-Cure}}) je naselje i opština u istočnom delu centralne [[Francuska|Francuske]] u regionu [[Burgonja]], u departmanu [[Nijevr]] koja pripada prefekturi Šato Šenon (grad). Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 102 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 9&nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 11,04&nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 641 metar (maksimalnoj 695 m, a minimalnoj 584 m). == Demografija == {{DemografijaFR| 1962=148| 1968=170| 1975=161| 1982=138| 1990=100| 1999=102| 2006=| 2011=111| sansdoublescomptes= 1962}} <!-- ============================================================================================= POČETAK GRAFIKA ===============================================================================================--> <center> :''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina'' <timeline> ImageSize = width:250 height:200 PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20 TimeAxis = orientation:horizontal AlignBars = justify Colors = id:gray1 value:gray(0.9) DateFormat = yyyy Period = from:1960 till:2010 ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960 PlotData = bar:300 color:gray1 width:1 from:start till:end bar:200 color:gray1 from:start till:end bar:100 color:gray1 from:start till:end bar:0 color:gray1 LineData = layer:front points:(48,129)(84,116) color:blue width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 192 1968: 170 points:(84,116)(100,111) color:blue width:2 #1975: 161 points:(100,111)(128,98) color:blue width:2 #1982: 138 points:(128,98)(160,77) color:blue width:2 #1990: 100 points:(160,77)(196,78) color:blue width:2 #1999: 102 </timeline> </center> <!-- ============================================================================================= KRAJ GRAFIKA ===============================================================================================--> == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}} * {{RobbDiscoveryOfFrance}} * {{ArdaghFrance}} * {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}} * {{SowerwineFranceSince1870}} * {{RobertsFrance}} {{refend}} == Vanjske veze == * Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}} * [http://32plus32.cicv.fr/communes/gien/ http://32plus32.cicv.fr/communes/gien/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070311062813/http://32plus32.cicv.fr/communes/gien/ |date=2007-03-11 }} * [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=54377 Gien-sur-Cure na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}} * [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=58&codecom=125 Gien-sur-Cure na stranici organizacije INSEE] {{fr}} * [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.822709424339897&RadLong1=0.0715633474724285 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}} * [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=580125 Položaj mesta Gien-sur-Cure na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)] {{fr}} * [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&latitude=47.1377777777778&longitude=4.10027777777778&zoom=8 Plan naselja Gien-sur-Cure na mapi (Mapquest)] {{Departman Nijevr u Francuskoj}} {{Departmani Francuske}} {{Klica-Francuska}} ns1kcci4l77j8czckfhfoxkz1jv5p04 Gliceril trinitrat (farmakologija) 0 1227003 42669708 42287243 2026-08-09T10:15:19Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669708 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Nitroglycerin.svg | width = | alt = | image2 = Nitroglycerin-3D-vdW.png | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Gliceril trinitrat (farmakologija) | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Glyceryl trinitrate (pharmacology)}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 55-63-0 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = C01 | ATC_suffix = DA02 | ATC_supplemental = {{ATC|C05|AE01}} | PubChem = 4510 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB00727 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 4354 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = G59M7S0WS3 | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = 28787 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 454110 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=3 |H=5 |N=3 |O=9 | molecular_weight = 227,087 | smiles = [O-][N+](=O)OCC(CO[N+](=O)[O-])O[N+](=O)[O-] | StdInChI = 1S/C3H5N3O9/c7-4(8)13-1-3(15-6(11)12)2-14-5(9)10/h3H,1-2H2 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = SNIOPGDIGTZGOP-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Gliceril trinitrat''' (GTN) je alternativno ime za hemikaliju [[nitroglicerin]]. Ovo jedinjenje se koristi za tretiranje [[Angina pektoris|angine]] i [[Zatajenje srca|zatajenja srca]]. U upotrebu je ušlo [[1879]]. godine. Uprkos duge istorije, mehanizam formiranja [[azot-monoksid]]a (NO) iz GTN i metaboličke posledice ove bioaktivacije još uvek nisu u potpunosti izučene. Gliceril trinitrat je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 3 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 227,087 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 9 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 8 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 5,8 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,8 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''<sup>2</sup>]]) || 165,1 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Glyceryl trinitrate (pharmacology)}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00727 Glyceryl trinitrate (pharmacology)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140329064203/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00727 |date=2014-03-29 }} [[Kategorija:Nitro jedinjenja]] [[Kategorija:Alkil nitrati]] [[Kategorija:Antianginali]] 3605r3s10v5mw31nax76v5o2qi7r2jb Enoksimon 0 1234829 42669536 42292313 2026-08-08T18:20:40Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669536 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Enoximone.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Enoksimon | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Enoximone}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = Oralno <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = 4-10 h | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 77671-31-9 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = C01 | ATC_suffix = CE03 | ATC_supplemental = | PubChem = 53708 | PubChemSubstance = 46505575 | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB04880 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 48492 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 249856 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=12 |H=12 |N=2 |O=2 |S=1 | molecular_weight = 248,301 | smiles = CSC1=CC=C(C=C1)C(=O)C1=C(C)NC(=O)N1 | StdInChI = 1S/C12H12N2O2S/c1-7-10(14-12(16)13-7)11(15)8-3-5-9(17-2)6-4-8/h3-6H,1-2H3,(H2,13,14,16) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = ZJKNESGOIKRXQY-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = 256 | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Enoksimon''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 12 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 248,301 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>Sandroni C, Cavallaro F, Caricato A, Scapigliati A, Fenici P, Antonelli M: Enoximone in cardiac arrest caused by propranolol: two case reports. Acta Anaesthesiol Scand. 2006 Jul;50(6):759-61. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16987374 16987374]</ref><ref>van der Maaten JM, de Vries AJ, Rietman GW, Gallandat Huet RC, De Hert SG: Effects of preemptive enoximone on left ventricular diastolic function after valve replacement for aortic stenosis. J Cardiothorac Vasc Anesth. 2007 Jun;21(3):357-66. Epub 2006 May 4. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17544886 17544886]</ref><ref>Schauvliege S, Van den Eede A, Duchateau L, Gasthuys F: Cardiovascular effects of enoximone in isoflurane anaesthetized ponies. Vet Anaesth Analg. 2007 Aug 13;. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17696974 17696974]</ref><ref>Boldt J, Suttner S: Combined use of ultra-short acting beta-blocker esmolol and intravenous phosphodiesterase 3 inhibitor enoximone. Expert Opin Pharmacother. 2007 Sep;8(13):2135-47. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17714066 17714066]</ref><ref>{{Cite pmid|21059682}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o}}</ref> (''ALogP'') || 1,3 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,0 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å<sup>2</sup>]]) || 83,5 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Enoximone}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB04880 Enoximone] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140420072403/http://www.drugbank.ca/drugs/DB04880 |date=2014-04-20 }} [[Kategorija:Vazodilatori]] [[Kategorija:Fosfodiesterazni inhibitori]] [[Kategorija:Amidi]] [[Kategorija:Aromatični ketoni]] [[Kategorija:Tioetri]] lftisfo7g53qp81y4atfghrw3r0znrr Etinil estradiol 0 1234937 42669546 42297551 2026-08-08T19:49:16Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669546 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Ethinylestradiol-2D-skeletal.svg | width = | alt = | image2 = Etinilestradiol3D.png | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Etinil estradiol | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Ethinyl estradiol}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = Intravaginalno, transdermalno, oralno <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = 36 +/- 13 h | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 57-63-6 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = G03 | ATC_suffix = CA01 | ATC_supplemental = | PubChem = 5991 | PubChemSubstance = 46508618 | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB00977 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 5770 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = C07534 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = 4903 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 1078384 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=20 |H=24 |O=2 | molecular_weight = 296,403 | smiles = [H][C@@]12CC[C@@](O)(C#C)[C@@]1(C)CC[C@]1([H])C3=C(CC[C@@]21[H])C=C(O)C=C3 | StdInChI = 1S/C20H24O2/c1-3-20(22)11-9-18-17-6-4-13-12-14(21)5-7-15(13)16(17)8-10-19(18,20)2/h1,5,7,12,16-18,21-22H,4,6,8-11H2,2H3/t16-,17-,18+,19+,20+/m1/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = BFPYWIDHMRZLRN-SLHNCBLASA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = 183 | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Etinil estradiol''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 20 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 296,403 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{Cite pmid|21059682|noedit}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412|noedit}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 0 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 4,9 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,3 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å<sup>2</sup>]]) || 40,5 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Ethinyl estradiol}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00977 Ethinyl estradiol] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140320022954/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00977 |date=2014-03-20 }} [[Kategorija:Estrogeni]] [[Kategorija:Dioli]] pettcq7wkdq4l2bbtljc2x5v8llhxiy Fenacetin 0 1234973 42669561 42292373 2026-08-08T22:46:50Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669561 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Phenacetin.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Fenacetin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = Achrocidin, Codempiral, Commotional, Contradol | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Phenacetin}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 62-44-2 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = N02 | ATC_suffix = BE03 | ATC_supplemental = | PubChem = 4754 | PubChemSubstance = 46507394 | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB03783 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 4590 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = C07591 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = 8050 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 16073 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=10 |H=13 |N=1 |O=2 | molecular_weight = 179,216 | smiles = CCOC1=CC=C(NC(C)=O)C=C1 | StdInChI = 1S/C10H13NO2/c1-3-13-10-6-4-9(5-7-10)11-8(2)12/h4-7H,3H2,1-2H3,(H,11,12) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = CPJSUEIXXCENMM-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = 137.5 | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Fenacetin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 10 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 179,216 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>Dubach UC, Rosner B, Sturmer T: An epidemiologic study of abuse of analgesic drugs. Effects of phenacetin and salicylate on mortality and cardiovascular morbidity (1968 to 1987) N Engl J Med. 1991 Jan 17;324(3):155-60. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/1984193 1984193]</ref><ref>Cochran AJ, Lawson DH, Linton AL: Renal papillary necrosis following phenacetin excess. Scott Med J. 1967 Jul;12(7):246-50. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/6036245 6036245]</ref><ref>TAN GH, RABBINO MD, HOPPER J Jr: IS PHENACETIN A NEPHROTOXIN?A REPORT ON TWENTY-THREE USERS OF THE DRUG. Calif Med. 1964 Aug;101:73-7. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/14180501 14180501]</ref><ref>Brix AE: Renal papillary necrosis. Toxicol Pathol. 2002 Nov-Dec;30(6):672-4. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/12512867 12512867]</ref><ref>{{Cite pmid|21059682}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o}}</ref> (''ALogP'') || 1,3 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,3 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å<sup>2</sup>]]) || 38,3 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Phenacetin}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB03783 Phenacetin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130927055244/http://www.drugbank.ca/drugs/DB03783 |date=2013-09-27 }} [[Kategorija:Analgetici]] [[Kategorija:Fenoli]] [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Fenolni etri]] 5h5wkd37lcfnfwo0b2yogjb679m06pe Fenilbutazon 0 1235033 42669564 42277003 2026-08-08T22:55:42Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669564 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Phenylbutazone.svg | width = | alt = | image2 = Phenylbutazone-3D-balls.png | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Fenilbutazon | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = 'Esteve', Alindor, Alka Butazolidin, Alkabutazona | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Phenylbutazone}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = Oralno <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 50-33-9 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = M01 | ATC_suffix = AA01 | ATC_supplemental = , {{ATC|M02|AA01}} | PubChem = 4781 | PubChemSubstance = 46507038 | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB00812 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 4617 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = C07440 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = 48574 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 101 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=19 |H=20 |N=2 |O=2 | molecular_weight = 308,374 | smiles = CCCCC1C(=O)N(N(C1=O)C1=CC=CC=C1)C1=CC=CC=C1 | StdInChI = 1S/C19H20N2O2/c1-2-3-14-17-18(22)20(15-10-6-4-7-11-15)21(19(17)23)16-12-8-5-9-13-16/h4-13,17H,2-3,14H2,1H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = VYMDGNCVAMGZFE-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = 105 | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Fenilbutazon''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 19 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 308,374 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{Cite pmid|21059682|noedit}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412|noedit}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 5 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 4,0 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,0 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å<sup>2</sup>]]) || 40,6 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Phenylbutazone}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00812 Phenylbutazone] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140420153944/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00812 |date=2014-04-20 }} {{Nesteroidni antiinflamatorni lek}} [[Kategorija:Antiinflamatorni agensi]] [[Kategorija:Nesteroidni antiinflamatorni lekovi]] [[Kategorija:Acetamidi]] nlp8ywobcfklbrn9jz70aj7njfy37gq Fleroksacin 0 1235076 42669602 42282083 2026-08-09T00:45:22Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669602 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Fleroxacin Structural Formula V1.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Fleroksacin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Fleroxacin}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 79660-72-3 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = J01 | ATC_suffix = MA08 | ATC_supplemental = | PubChem = 3357 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB04576 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = C13179 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 6273 | synonyms = <!-- Chemical data --> | molecular_weight = | smiles = CN1CCN(CC1)C2=C(C=C3C(=C2F)N(C=C(C3=O)C(=O)O)CCF)F | StdInChI = 1S/C17H18F3N3O3/c1-21-4-6-22(7-5-21)15-12(19)8-10-14(13(15)20)23(3-2-18)9-11(16(10)24)17(25)26/h8-9H,2-7H2,1H3,(H,25,26) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = XBJBPGROQZJDOJ-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = 270 | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Fleroksacin''' Fleroxacin is a broad-spectrum antimicrobial fluoroquinolone. It strongly inhibits the DNA-supercoiling activity of DNA gyrase.<ref>{{Cite pmid|21059682}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412}}</ref> == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Fleroxacin}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB04576 Fleroxacin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140414074955/http://www.drugbank.ca/drugs/DB04576 |date=2014-04-14 }} {{Antibiotici inhibitori nukleinskih kiselina}} [[Kategorija:Antiinfektivi]] [[Kategorija:Hinoloni]] [[Kategorija:Antibiotici inhibitori nukleinske kiseline]] [[Kategorija:Karboksilne kiseline]] [[Kategorija:Aromatični amini]] [[Kategorija:Piperazini]] [[Kategorija:Aromatični ketoni]] [[Kategorija:Organofluoridi]] 9ghcy5ml5ln6p2y054ul8h9n5qdapxw Filgrastim 0 1235077 42669570 42292398 2026-08-08T23:34:34Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669570 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = filgrastim.jpg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Filgrastim | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = Biocilin, Biofigran, Biofilgran, Endufil | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Filgrastim}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = Intravenozno, subkutano <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = 3,5 h | excretion = Renalno <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 121181-53-1 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = L03 | ATC_suffix = AA02 | ATC_supplemental = | PubChem = | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB00099 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 1201567 | synonyms = <!-- Chemical data --> | C=845 | H=1343 | N=223 | O=243 | S=9 | molecular_weight = 18802.8 | smiles = | StdInChI = | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = 60 | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Filgrastim''' je rekombinantni, nepegilirani analog ljudskog [[stimulacioni faktor granulocitne kolonije|stimulacionog faktora granulocitnih kolonija]] (G-CSF), koji se proizvodi koristeći bakteriju ''[[E. coli]]''. On je bio u prodaji pod imenom ''Neupogen''. Filgrastim sadrži 175 aminokiselinskih ostataka. Sekvenca ovog proteina je identična sa prirodnim analogom, izuzev dodatka N-terminalnog metionina koji je neophodan za izražavanje u ''E coli''.<ref>Wang B, Ludden TM, Cheung EN, Schwab GG, Roskos LK: Population pharmacokinetic-pharmacodynamic modeling of filgrastim (r-metHuG-CSF) in healthy volunteers. J Pharmacokinet Pharmacodyn. 2001 Aug;28(4):321-42. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/11677930 11677930]</ref><ref>FDA label for Neupogen and tbo-filgrastim</ref><ref>{{Cite pmid|21059682}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412}}</ref> == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Filgrastim}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00099 Filgrastim] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140417215423/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00099 |date=2014-04-17 }} {{Imunostimulanti}} [[Kategorija:Faktori rasta]] [[Kategorija:Imunostimulanti]] [[Kategorija:Antiinfektivi]] 5yzfzs4we6eoc2eyezw15elsdoj6xtb Flavoksat 0 1235081 42669599 42271879 2026-08-09T00:39:45Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669599 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Flavoxate.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Flavoksat | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Flavoxate}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = Oralno <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = 57% renalno <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 15301-69-6 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = G04 | ATC_suffix = BD02 | ATC_supplemental = | PubChem = 3354 | PubChemSubstance = 46505138 | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB01148 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 3237 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = C07809 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = 5088 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 1493 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=24 |H=25 |N=1 |O=4 | molecular_weight = 391,460 | smiles = CC1=C(OC2=C(C=CC=C2C(=O)OCCN2CCCCC2)C1=O)C1=CC=CC=C1 | StdInChI = 1S/C24H25NO4/c1-17-21(26)19-11-8-12-20(23(19)29-22(17)18-9-4-2-5-10-18)24(27)28-16-15-25-13-6-3-7-14-25/h2,4-5,8-12H,3,6-7,13-16H2,1H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = SPIUTQOUKAMGCX-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Flavoksat''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 24 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 391,460 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{Cite pmid|21059682|noedit}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412|noedit}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 5 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 6 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 4,5 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,2 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å<sup>2</sup>]]) || 55,8 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Flavoxate}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01148 Flavoxate] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140213004819/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01148 |date=2014-02-13 }} [[Kategorija:Karboksilatni estri]] [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Piperidini]] [[Kategorija:Aromatični ketoni]] [[Kategorija:Flavonoli]] 6jns58wq7l69n2skrahpxm9hvff5h23 Flekainid 0 1235082 42669601 42297691 2026-08-09T00:41:58Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669601 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = flecainide structure.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Flekainid | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = Almarytm, Apocard, Ecrinal, Flécaine | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Flecainide}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = Oralno <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = 20 h | excretion = Renalno <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 54143-55-4 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = C01 | ATC_suffix = BC04 | ATC_supplemental = | PubChem = 3356 | PubChemSubstance = 46508078 | IUPHAR_ligand = 2560 | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB01195 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 3239 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = C07001 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 652 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=17 |H=20 |F=6 |N=2 |O=3 | molecular_weight = 414,343 | smiles = FC(F)(F)COC1=CC(C(=O)NCC2CCCCN2)=C(OCC(F)(F)F)C=C1 | StdInChI = 1S/C17H20F6N2O3/c18-16(19,20)9-27-12-4-5-14(28-10-17(21,22)23)13(7-12)15(26)25-8-11-3-1-2-6-24-11/h4-5,7,11,24H,1-3,6,8-10H2,(H,25,26) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = DJBNUMBKLMJRSA-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = 145-147 | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Flekainid''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 17 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 414,343 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>Gill JS, Mehta D, Ward DE, Camm AJ: Efficacy of flecainide, sotalol, and verapamil in the treatment of right ventricular tachycardia in patients without overt cardiac abnormality. Br Heart J. 1992 Oct;68(4):392-7. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/1449923 1449923]</ref><ref>Sakurada H, Hiyoshi Y, Tejima T, Yanase O, Tokuyasu Y, Watanabe K, Motomiya T, Sugiura M, Hiraoka M: [Effects of oral flecainide treatment of refractory tachyarrhythmias] Kokyu To Junkan. 1990 May;38(5):471-6. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/2115193 2115193]</ref><ref>Echt DS, Liebson PR, Mitchell LB, Peters RW, Obias-Manno D, Barker AH, Arensberg D, Baker A, Friedman L, Greene HL, et al.: Mortality and morbidity in patients receiving encainide, flecainide, or placebo. The Cardiac Arrhythmia Suppression Trial. N Engl J Med. 1991 Mar 21;324(12):781-8. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/1900101 1900101]</ref><ref>Greenberg HM, Dwyer EM Jr, Hochman JS, Steinberg JS, Echt DS, Peters RW: Interaction of ischaemia and encainide/flecainide treatment: a proposed mechanism for the increased mortality in CAST I. Br Heart J. 1995 Dec;74(6):631-5. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/8541168 8541168]</ref><ref>Gasparini M, Priori SG, Mantica M, Napolitano C, Galimberti P, Ceriotti C, Simonini S: Flecainide test in Brugada syndrome: a reproducible but risky tool. Pacing Clin Electrophysiol. 2003 Jan;26(1 Pt 2):338-41. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/12687841 12687841]</ref><ref>{{Cite pmid|21059682|noedit}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412|noedit}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 9 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 3,6 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,6 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å<sup>2</sup>]]) || 59,6 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Flecainide}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01195 Flecainide] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140420145159/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01195 |date=2014-04-20 }} [[Kategorija:Antiaritmici]] [[Kategorija:Fenoli]] [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Fenolni etri]] [[Kategorija:Piperidini]] [[Kategorija:Organofluoridi]] [[Kategorija:Benzamidi]] q0hn2nc0891wsr55qct2746r01cqd67 Flunisolid 0 1235115 42669620 42287126 2026-08-09T01:18:20Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669620 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = (1S,2S,4R,8S,9S,11S,12S,13R,19S)-19-fluoro-11-hidroksi-8-(2-hidrokdiacetil)-6,6,9,13-tetrametil-5,7-dioksapentaciklo[10.8.0.0^{2,9}.0^{4,8}.0^{13,18}]ikosa-14,17-dien-16-on | image = Flunisolide.png | width = | alt = | image2 = Flunisolide ball-and-stick.png | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Flunisolid | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = Aerobid, Bronalide, Lunis, Nasalide | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Flunisolide}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = Nazalno <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = 1,8 sata | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 3385-03-3 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = R01 | ATC_suffix = AD04 | ATC_supplemental = , {{ATC|R03|BA03}} | PubChem = 82153 | PubChemSubstance = 46507894 | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB00180 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 74144 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 5106 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=24 |H=31 |F=1 |O=6 | molecular_weight = 434.4977 | smiles = [H][C@@]12C[C@@]3([H])[C@]4([H])C[C@H](F)C5=CC(=O)C=C[C@]5(C)[C@@]4([H])[C@@H](O)C[C@]3(C)[C@@]1(OC(C)(C)O2)C(=O)CO | StdInChI = 1S/C24H31FO6/c1-21(2)30-19-9-14-13-8-16(25)15-7-12(27)5-6-22(15,3)20(13)17(28)10-23(14,4)24(19,31-21)18(29)11-26/h5-7,13-14,16-17,19-20,26,28H,8-11H2,1-4H3/t13-,14-,16-,17-,19+,20+,22-,23-,24+/m0/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = XSFJVAJPIHIPKU-XWCQMRHXSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = 245 | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Flunisolid''' (u prodaji kao: ''AeroBid'', ''Nasalide'', ''Nasarel'') je [[kortikosteroid]] koji se često propisuje za tretman [[Alergijski rinitis|alergijskog rinitisa]]. Glavni mehanizam dejstva flunizolida je aktivacija [[Glukokortikoidni receptor|glukokortikoidnih receptora]]. On takođe ima antiinflamatorno dejstvo.<ref>{{cite journal |title = DrugBank 3.0: a comprehensive resource for omics research on drugs |author = Knox C, Law V, Jewison T, Liu P, Ly S, Frolkis A, Pon A, Banco K, Mak C, Neveu V, Djoumbou Y, Eisner R, Guo AC, Wishart DS |journal = Nucleic Acids Res. |year = 2011 |volume = 39 |issue = Database issue |pages = D1035-41 | pmid =21059682}}</ref><ref>{{cite journal |title = DrugBank: a knowledgebase for drugs, drug actions and drug targets |author = Wishart DS, Knox C, Guo AC, Cheng D, Shrivastava S, Tzur D, Gautam B, Hassanali M |journal = Nucleic Acids Res |year = 2008 |volume = 36 |issue = Database issue |pages = D901-6 |pmid = 18048412}}</ref> == Reference == {{reflist|2}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Flunisolide}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00180 Flunisolide] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200815020858/https://www.drugbank.ca/drugs/DB00180 |date=2020-08-15 }} [[Kategorija:Glukokortikoidi]] [[Kategorija:Antiinflamatorni agensi]] j5z7kvsm9z9qdmtoshukxschzogzv8g Fludarabin 0 1235119 42669613 42282089 2026-08-09T01:06:46Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669613 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Fludarabine phosphate.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Fludarabin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = Fludara, Fludura | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Fludarabine}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = Intravenozno, oralno <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = 20 h | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 75607-67-9 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = L01 | ATC_suffix = BB05 | ATC_supplemental = | PubChem = 30751 | PubChemSubstance = 46507525 | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB01073 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 28532 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 1568 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=10 |H=13 |F=1 |N=5 |O=7 |P=1 | molecular_weight = 365,212 | smiles = NC1=C2N=CN([C@@H]3O[C@H](COP(O)(O)=O)[C@@H](O)[C@@H]3O)C2=NC(F)=N1 | StdInChI = 1S/C10H13FN5O7P/c11-10-14-7(12)4-8(15-10)16(2-13-4)9-6(18)5(17)3(23-9)1-22-24(19,20)21/h2-3,5-6,9,17-18H,1H2,(H2,12,14,15)(H2,19,20,21)/t3-,5-,6+,9-/m1/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = GIUYCYHIANZCFB-FJFJXFQQSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = 260 | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Fludarabin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 10 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 365,212 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>Rai KR, Peterson BL, Appelbaum FR, Kolitz J, Elias L, Shepherd L, Hines J, Threatte GA, Larson RA, Cheson BD, Schiffer CA: Fludarabine compared with chlorambucil as primary therapy for chronic lymphocytic leukemia. N Engl J Med. 2000 Dec 14;343(24):1750-7. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/11114313 11114313]</ref><ref>Gonzalez H, Leblond V, Azar N, Sutton L, Gabarre J, Binet JL, Vernant JP, Dighiero G: Severe autoimmune hemolytic anemia in eight patients treated with fludarabine. Hematol Cell Ther. 1998 Jun;40(3):113-8. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/9698219 9698219]</ref><ref>Tournilhac O, Cazin B, Lepretre S, Divine M, Maloum K, Delmer A, Grosbois B, Feugier P, Maloisel F, Villard F, Villemagne B, Bastit D, Belhadj K, Azar N, Michallet M, Manhes G, Travade P: Impact of frontline fludarabine and cyclophosphamide combined treatment on peripheral blood stem cell mobilization in B-cell chronic lymphocytic leukemia. Blood. 2004 Jan 1;103(1):363-5. Epub 2003 Sep 11. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/12969985 12969985]</ref><ref>{{Cite pmid|21059682}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 11 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 5 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o}}</ref> (''ALogP'') || -1,4 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -0,2 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å<sup>2</sup>]]) || 195,9 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Fludarabine}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01073 Fludarabine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140324171638/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01073 |date=2014-03-24 }} [[Kategorija:Hemoterapijski agensi]] [[Kategorija:Antimetaboliti]] [[Kategorija:Imunosupresanti]] [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Aromatični amini]] [[Kategorija:Organofluoridi]] [[Kategorija:Organofosfati]] [[Kategorija:Purini]] qvqavsps7nj1gswp5uv3y1ighhindko Flumazenil 0 1235120 42669618 42282091 2026-08-09T01:15:05Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669618 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Flumazenil.svg | width = | alt = | image2 = Flumazenil3d.png | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Flumazenil | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = Anexate, Flumazepil, Lanexat, Mazicon | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Flumazenil}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = Intravenozno <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = 4 - 11 minuta | excretion = Renalno <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 78755-81-4 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = V03 | ATC_suffix = AB25 | ATC_supplemental = | PubChem = 3373 | PubChemSubstance = 46507438 | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB01205 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 3256 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = C07825 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = 5103 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 407 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=15 |H=14 |F=1 |N=3 |O=3 | molecular_weight = 303,288 | smiles = CCOC(=O)C1=C2CN(C)C(=O)C3=C(C=CC(F)=C3)N2C=N1 | StdInChI = 1S/C15H14FN3O3/c1-3-22-15(21)13-12-7-18(2)14(20)10-6-9(16)4-5-11(10)19(12)8-17-13/h4-6,8H,3,7H2,1-2H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = OFBIFZUFASYYRE-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = 201-203 | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Flumazenil''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 15 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 303,288 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>Ngo AS, Anthony CR, Samuel M, Wong E, Ponampalam R: Should a benzodiazepine antagonist be used in unconscious patients presenting to the emergency department? Resuscitation. 2007 Jul;74(1):27-37. Epub 2007 Feb 15. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17306436 17306436]</ref><ref>Olkkola KT, Ahonen J: Midazolam and other benzodiazepines. Handb Exp Pharmacol. 2008;(182):335-60. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/18175099 18175099]</ref><ref>Maeda S, Miyawaki T, Higuchi H, Shimada M: Effect of flumazenil on disturbance of equilibrium function induced by midazolam. Anesth Prog. 2008 Fall;55(3):73-7. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/18788841 18788841]</ref><ref>{{Cite pmid|21059682}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o}}</ref> (''ALogP'') || 1,6 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,0 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å<sup>2</sup>]]) || 64,4 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Flumazenil}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01205 Flumazenil] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140415214812/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01205 |date=2014-04-15 }} [[Kategorija:Antidoti]] [[Kategorija:Karboksilatni estri]] [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Organofluoridi]] g4n1z47b791l5rdwfskjx5g8m074w8w Fludiazepam 0 1235121 42669614 42297700 2026-08-09T01:08:24Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669614 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Fludiazepam.svg | width = | alt = | image2 = Fludiazepam3d.png | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Fludiazepam | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Fludiazepam}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 3900-31-0 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = N05 | ATC_suffix = BA17 | ATC_supplemental = | PubChem = 3369 | PubChemSubstance = 46507563 | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB01567 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 3252 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = 31618 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 13291 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=16 |H=12 |Cl=1 |F=1 |N=2 |O=1 | molecular_weight = 302,731 | smiles = CN1C2=C(C=C(Cl)C=C2)C(=NCC1=O)C1=CC=CC=C1F | StdInChI = 1S/C16H12ClFN2O/c1-20-14-7-6-10(17)8-12(14)16(19-9-15(20)21)11-4-2-3-5-13(11)18/h2-8H,9H2,1H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = ROYOYTLGDLIGBX-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = 295-297 | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Fludiazepam''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 16 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 302,731 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>Ishiwata K, Yanai K, Ido T, Miura-Kanno Y, Kawashima K: Synthesis and biodistribution of [11C]fludiazepam for imaging benzodiazepine receptors. Int J Rad Appl Instrum B. 1988;15(4):365-71. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/2855634 2855634]</ref><ref>Nakatsuka I, Shimizu H, Asami Y, Katoh T, Hirose A, Yoshitake A: Benzodiazepines and their metabolites: relationship between binding affinity to the benzodiazepine receptor and pharmacological activity. Life Sci. 1985 Jan 14;36(2):113-9. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/2857046 2857046]</ref><ref>{{Cite pmid|21059682}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 1 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o}}</ref> (''ALogP'') || 3,4 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,9 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å<sup>2</sup>]]) || 32,7 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Fludiazepam}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01567 Fludiazepam] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140408211438/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01567 |date=2014-04-08 }} [[Kategorija:Anksiolitici]] [[Kategorija:Benzodiazepini]] [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Organofluoridi]] [[Kategorija:Organohloridi]] stcf1lph14un46jyvbpi6deh8jz6k9x Flunarizin 0 1235122 42669619 42287125 2026-08-09T01:16:47Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669619 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Flunarizine.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Flunarizin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = Apo-flunarizine capsules, Flufenal, Fluvert, Issium | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Flunarizine}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = Oralno <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = 18 dana | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 52468-60-7 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = N07 | ATC_suffix = CA03 | ATC_supplemental = | PubChem = 941361 | PubChemSubstance = 46507129 | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB04841 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 819216 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 30008 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=26 |H=26 |F=2 |N=2 | molecular_weight = 404,495 | smiles = FC1=CC=C(C=C1)C(N1CCN(C\C=C\C2=CC=CC=C2)CC1)C1=CC=C(F)C=C1 | StdInChI = 1S/C26H26F2N2/c27-24-12-8-22(9-13-24)26(23-10-14-25(28)15-11-23)30-19-17-29(18-20-30)16-4-7-21-5-2-1-3-6-21/h1-15,26H,16-20H2/b7-4+ | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = SMANXXCATUTDDT-QPJJXVBHSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Flunarizin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 26 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 404,495 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{Cite pmid|21059682}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 6 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o}}</ref> (''ALogP'') || 5,9 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -7,2 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å<sup>2</sup>]]) || 6,5 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Flunarizine}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB04841 Flunarizine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140420100031/http://www.drugbank.ca/drugs/DB04841 |date=2014-04-20 }} {{Histaminergici}} [[Kategorija:Antiepileptici]] [[Kategorija:Vazodilatori]] [[Kategorija:Blokatori kalcijumskih kanala]] [[Kategorija:Antagonisti H1 receptora]] [[Kategorija:Piperazini]] [[Kategorija:Organofluoridi]] b6bmdy9w51hseu5o9aamyjvcv8g03eh Floksuridin 0 1235123 42669604 42282084 2026-08-09T00:48:11Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669604 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Floxuridine.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Floksuridin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Floxuridine}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = Intraarterijalno <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = Renalno <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 50-91-9 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 5790 | PubChemSubstance = 46508645 | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB00322 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 5586 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = C11736 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = 60761 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 917 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=9 |H=11 |F=1 |N=2 |O=5 | molecular_weight = 246,192 | smiles = OC[C@H]1O[C@H](C[C@@H]1O)N1C=C(F)C(=O)NC1=O | StdInChI = 1S/C9H11FN2O5/c10-4-2-12(9(16)11-8(4)15)7-1-5(14)6(3-13)17-7/h2,5-7,13-14H,1,3H2,(H,11,15,16)/t5-,6+,7+/m0/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = ODKNJVUHOIMIIZ-RRKCRQDMSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = 150.5 | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Floksuridin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 9 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 246,192 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{Cite pmid|21059682|noedit}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412|noedit}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 5 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 3 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 2 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || -1,8 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -1,2 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å<sup>2</sup>]]) || 99,1 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Floxuridine}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00322 Floxuridine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140408031201/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00322 |date=2014-04-08 }} [[Kategorija:Antimetaboliti]] [[Kategorija:Hemoterapijski agensi]] [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Organofluoridi]] gutynmdyid2a1oysa6egn26wub4ixn1 Fluoksimesteron 0 1235124 42669623 42297702 2026-08-09T01:23:14Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669623 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image =Fluoxymesterone_structure.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Fluoksimesteron | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = Anadroid-F, Android-f, Androsterolo, Fluosterone | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Fluoxymesterone}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = Oralno <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = 9,2 h | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 76-43-7 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = G03 | ATC_suffix = BA01 | ATC_supplemental = | PubChem = 6446 | PubChemSubstance = 46508867 | IUPHAR_ligand = 2861 | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB01185 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 6205 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = 5120 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 1445 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=20 |H=29 |F=1 |O=3 | molecular_weight = 336,441 | smiles = [H][C@@]12CC[C@](C)(O)[C@@]1(C)C[C@H](O)[C@@]1(F)[C@@]2([H])CCC2=CC(=O)CC[C@]12C | StdInChI = 1S/C20H29FO3/c1-17-8-6-13(22)10-12(17)4-5-15-14-7-9-19(3,24)18(14,2)11-16(23)20(15,17)21/h10,14-16,23-24H,4-9,11H2,1-3H3/t14-,15-,16-,17-,18-,19-,20-/m0/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = YLRFCQOZQXIBAB-RBZZARIASA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = 270 | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Fluoksimesteron''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 20 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 336,441 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>Miner JN, Chang W, Chapman MS, Finn PD, Hong MH, Lopez FJ, Marschke KB, Rosen J, Schrader W, Turner R, van Oeveren A, Viveros H, Zhi L, Negro-Vilar A: An orally active selective androgen receptor modulator is efficacious on bone, muscle, and sex function with reduced impact on prostate. Endocrinology. 2007 Jan;148(1):363-73. Epub 2006 Oct 5. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17023534 17023534]</ref><ref>{{Cite pmid|21059682|noedit}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412|noedit}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 0 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 2,6 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,0 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å<sup>2</sup>]]) || 57,5 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Fluoxymesterone}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01185 Fluoxymesterone] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140408031154/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01185 |date=2014-04-08 }} [[Kategorija:Anabolički steroidi]] [[Kategorija:Hemoterapijski agensi]] [[Kategorija:Hormonski agensi]] [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Steroidi]] [[Kategorija:Ketoni]] [[Kategorija:Organofluoridi]] 9b1svhsd8f4mvxssct48b27eoekl29k Flufenaminska kiselina 0 1235125 42669617 42277023 2026-08-09T01:13:20Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669617 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = flufenamic acid.png | width = | alt = | image2 = Flufenamic acid-3D-balls.png | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Flufenaminska kiselina | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Flufenamic acid}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 530-78-9 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = M01 | ATC_suffix = AG03 | ATC_supplemental = | PubChem = 3371 | PubChemSubstance = 46507173 | IUPHAR_ligand = 2447 | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB02266 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 3254 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = C13038 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = 31619 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 23588 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=14 |H=10 |F=3 |N=1 |O=2 | molecular_weight = 281,230 | smiles = OC(=O)C1=CC=CC=C1NC1=CC(=CC=C1)C(F)(F)F | StdInChI = 1S/C14H10F3NO2/c15-14(16,17)9-4-3-5-10(8-9)18-12-7-2-1-6-11(12)13(19)20/h1-8,18H,(H,19,20) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = LPEPZBJOKDYZAD-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = 133.5 | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Flufenaminska kiselina''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 14 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 281,230 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{Cite pmid|21059682|noedit}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412|noedit}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 4,0 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,8 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å<sup>2</sup>]]) || 49,3 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Flufenamic acid}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB02266 Flufenamic acid] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130613164125/http://www.drugbank.ca/drugs/DB02266 |date=2013-06-13 }} {{Nesteroidni antiinflamatorni lek}} [[Kategorija:Antiinflamatorni agensi]] [[Kategorija:Antranilne kiseline]] [[Kategorija:Organofluoridi]] h2g8x4cxeob350m193p5o8fcn14lam9 Fluorometolon 0 1235126 42669625 42287134 2026-08-09T01:28:24Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669625 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Fluorometholone.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Fluorometolon | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = Cortilet, Delmeson, Efflumidex, Flarex | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Fluorometholone}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = Oftalmički <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 426-13-1 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = C05 | ATC_suffix = AA06 | ATC_supplemental = , {{ATC|S01|CB05}} | PubChem = 9878 | PubChemSubstance = 46505984 | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB00324 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 9494 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 1200600 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=22 |H=29 |F=1 |O=4 | molecular_weight = 376,462 | smiles = [H][C@@]12CC[C@](O)(C(C)=O)[C@@]1(C)C[C@H](O)[C@@]1(F)[C@@]2([H])C[C@H](C)C2=CC(=O)C=C[C@]12C | StdInChI = 1S/C22H29FO4/c1-12-9-17-15-6-8-21(27,13(2)24)20(15,4)11-18(26)22(17,23)19(3)7-5-14(25)10-16(12)19/h5,7,10,12,15,17-18,26-27H,6,8-9,11H2,1-4H3/t12-,15-,17-,18-,19-,20-,21-,22-/m0/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = FAOZLTXFLGPHNG-KNAQIMQKSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = 297 | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Fluorometolon''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 22 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 376,462 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{Cite pmid|21059682|noedit}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412|noedit}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 1 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 2,3 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,5 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å<sup>2</sup>]]) || 74,6 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Fluorometholone}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00324 Fluorometholone] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140421175939/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00324 |date=2014-04-21 }} [[Kategorija:Antiinflamatorni agensi]] [[Kategorija:Glukokortikoidi]] [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Steroidi]] [[Kategorija:Ketoni]] [[Kategorija:Organofluoridi]] h1o0jxoxr4h2bsdkrwd7069tdzjwk2z Fluocinolon acetonid 0 1235128 42669621 42287127 2026-08-09T01:20:02Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669621 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Fluocinolone acetonide.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Fluocinolon acetonid | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = Coriphate, Derma-smoothe/fs, Dermalar, Flucinar | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Fluocinolone acetonide}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = topikalno, intraokularno <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = 1,3-1,7 h | excretion = Renalno <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 67-73-2 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = C05 | ATC_suffix = AA10 | ATC_supplemental = , {{ATC|S02|BA08}} | PubChem = 6215 | PubChemSubstance = 46506244 | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB00591 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 5980 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 989 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=24 |H=30 |F=2 |O=6 | molecular_weight = 452,488 | smiles = [H][C@@]12C[C@@]3([H])[C@]4([H])C[C@]([H])(F)C5=CC(=O)C=C[C@]5(C)[C@@]4(F)[C@@H](O)C[C@]3(C)[C@@]1(OC(C)(C)O2)C(=O)CO | StdInChI = 1S/C24H30F2O6/c1-20(2)31-19-9-13-14-8-16(25)15-7-12(28)5-6-21(15,3)23(14,26)17(29)10-22(13,4)24(19,32-20)18(30)11-27/h5-7,13-14,16-17,19,27,29H,8-11H2,1-4H3/t13-,14-,16-,17-,19+,21-,22-,23-,24+/m0/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = FEBLZLNTKCEFIT-VSXGLTOVSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = 265-266 | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Fluocinolon acetonid''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 24 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 452,488 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>Goldstein DA, Godfrey DG, Hall A, Callanan DG, Jaffe GJ, Pearson PA, Usner DW, Comstock TL: Intraocular pressure in patients with uveitis treated with fluocinolone acetonide implants. Arch Ophthalmol. 2007 Nov;125(11):1478-85. Epub 2007 Oct 8. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17923537 17923537]</ref><ref>Brumm MV, Nguyen QD: Fluocinolone acetonide intravitreal sustained release device--a new addition to the armamentarium of uveitic management. Int J Nanomedicine. 2007;2(1):55-64. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17722513 17722513]</ref><ref>Jaffe GJ, Yang CH, Guo H, Denny JP, Lima C, Ashton P: Safety and pharmacokinetics of an intraocular fluocinolone acetonide sustained delivery device. Invest Ophthalmol Vis Sci. 2000 Oct;41(11):3569-75. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/11006254 11006254]</ref><ref>{{Cite pmid|21059682|noedit}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412|noedit}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 6 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 2 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 1,0 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,3 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å<sup>2</sup>]]) || 93,1 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Fluocinolone acetonide}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00591 Fluocinolone acetonide] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130904042819/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00591 |date=2013-09-04 }} [[Kategorija:Antiinflamatorni agensi]] [[Kategorija:Antipruritici]] [[Kategorija:Glukokortikoidi]] [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Steroidi]] [[Kategorija:Ketoni]] [[Kategorija:Organofluoridi]] [[Kategorija:Ketali]] mjrhmc840ej58zomdnyur1pfyeb8qzz Fludrokortizon 0 1235129 42669615 42287121 2026-08-09T01:10:03Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669615 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = fludrocortisone structure.png | width = | alt = | image2 = Fludrocortisone-from-xtal-1972-3D-balls.png | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Fludrokortizon | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = 9 .Alpha. Ff, 9 Alpha Ff, 9 alpha-Fludrocortisone, 9 alpha-Fluorocortisol | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Fludrocortisone}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = Oralno <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = 3,5 h | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 127-31-1 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = H02 | ATC_suffix = AA02 | ATC_supplemental = | PubChem = 31378 | PubChemSubstance = 46508616 | IUPHAR_ligand = 2873 | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB00687 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 29111 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = C07004 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = 50885 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 1201388 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=21 |H=29 |F=1 |O=5 | molecular_weight = 380,450 | smiles = [H][C@@]12CC[C@](O)(C(=O)CO)[C@@]1(C)C[C@H](O)[C@@]1(F)[C@@]2([H])CCC2=CC(=O)CC[C@]12C | StdInChI = 1S/C21H29FO5/c1-18-7-5-13(24)9-12(18)3-4-15-14-6-8-20(27,17(26)11-23)19(14,2)10-16(25)21(15,18)22/h9,14-16,23,25,27H,3-8,10-11H2,1-2H3/t14-,15-,16-,18-,19-,20-,21-/m0/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = AAXVEMMRQDVLJB-BULBTXNYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Fludrokortizon''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 21 [[atom]] [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 380,450 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{Cite pmid|21059682|noedit}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412|noedit}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 5 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 3 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 2 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 1,4 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,0 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å<sup>2</sup>]]) || 94,8 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Fludrocortisone}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00687 Fludrocortisone] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140416074450/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00687 |date=2014-04-16 }} [[Kategorija:Antiinflamatorni agensi]] [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Glukokortikoidi]] [[Kategorija:Steroidi]] [[Kategorija:Ketoni]] [[Kategorija:Organofluoridi]] df4rlr0p0u76o553xjz3gp5oz3icma7 Fludroksikortid 0 1235130 42669616 42287122 2026-08-09T01:11:38Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669616 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Fludroxycortide.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Fludroksikortid | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = Alondra-F, Cordran, Drenison, Drocort | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Fludroxycortide}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = topikalno <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = Renalno <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 1524-88-5 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 15209 | PubChemSubstance = 46505159 | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB00846 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 14475 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 1201012 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=24 |H=33 |F=1 |O=6 | molecular_weight = 436,514 | smiles = [H][C@@]12C[C@@]3([H])[C@]4([H])C[C@]([H])(F)C5=CC(=O)CC[C@]5(C)[C@@]4([H])[C@@H](O)C[C@]3(C)[C@@]1(OC(C)(C)O2)C(=O)CO | StdInChI = 1S/C24H33FO6/c1-21(2)30-19-9-14-13-8-16(25)15-7-12(27)5-6-22(15,3)20(13)17(28)10-23(14,4)24(19,31-21)18(29)11-26/h7,13-14,16-17,19-20,26,28H,5-6,8-11H2,1-4H3/t13-,14-,16-,17-,19+,20+,22-,23-,24+/m0/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = POPFMWWJOGLOIF-XWCQMRHXSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = 251 | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Fludroksikortid''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 24 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 436,514 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{Cite pmid|21059682|noedit}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412|noedit}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 6 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 2 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 0,9 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,8 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å<sup>2</sup>]]) || 93,1 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Fludroxycortide}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00846 Fludroxycortide] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130607082626/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00846 |date=2013-06-07 }} [[Kategorija:Antiinflamatorni agensi]] [[Kategorija:Glukokortikoidi]] [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Steroidi]] [[Kategorija:Ketoni]] [[Kategorija:Organofluoridi]] [[Kategorija:Ketali]] c2pkhr4s02d4itv1yj19gsgildpdo7e Fluocinonid 0 1235131 42669622 42287128 2026-08-09T01:21:38Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669622 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Fluocinonide.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Fluocinonid | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = Bestasone, Biscosal, Cortalar, Fluonex | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Fluocinonide}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = Topikalno <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = Renalno <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 356-12-7 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = C05 | ATC_suffix = AA11 | ATC_supplemental = , {{ATC|D07|AC08}} | PubChem = 9642 | PubChemSubstance = 46504523 | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB01047 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 9265 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 1501 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=26 |H=32 |F=2 |O=7 | molecular_weight = 494,525 | smiles = [H][C@@]12C[C@@]3([H])[C@]4([H])C[C@]([H])(F)C5=CC(=O)C=C[C@]5(C)[C@@]4(F)[C@@H](O)C[C@]3(C)[C@@]1(OC(C)(C)O2)C(=O)COC(C)=O | StdInChI = 1S/C26H32F2O7/c1-13(29)33-12-20(32)26-21(34-22(2,3)35-26)10-15-16-9-18(27)17-8-14(30)6-7-23(17,4)25(16,28)19(31)11-24(15,26)5/h6-8,15-16,18-19,21,31H,9-12H2,1-5H3/t15-,16-,18-,19-,21+,23-,24-,25-,26+/m0/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = WJOHZNCJWYWUJD-IUGZLZTKSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = 309 | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Fluocinonid''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 26 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 494,525 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{Cite pmid|21059682|noedit}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412|noedit}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 7 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 1,4 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,1 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å<sup>2</sup>]]) || 99,1 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Fluocinonide}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01047 Fluocinonide] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140321143447/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01047 |date=2014-03-21 }} [[Kategorija:Antiinflamatorni agensi]] [[Kategorija:Glukokortikoidi]] [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Karboksilatni estri]] [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Steroidi]] [[Kategorija:Ketoni]] [[Kategorija:Organofluoridi]] [[Kategorija:Ketali]] hjoz2ekysg62efcu1819hqmim71chjr Flucitozin 0 1235132 42669612 42297699 2026-08-09T01:05:10Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669612 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = 5-Fluorocytosine.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Flucitozin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = Ancobon, Ancotil | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Flucytosine}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = Oralno <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = 2,4 - 4,8 h | excretion = Renalno <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 2022-85-7 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = D01 | ATC_suffix = AE21 | ATC_supplemental = , {{ATC|J02|AX01}} | PubChem = 3366 | PubChemSubstance = 46504735 | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB01099 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 3249 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = 5100 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 1463 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=4 |H=4 |F=1 |N=3 |O=1 | molecular_weight = 129,093 | smiles = NC1=C(F)C=NC(=O)N1 | StdInChI = 1S/C4H4FN3O/c5-2-1-7-4(9)8-3(2)6/h1H,(H3,6,7,8,9) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = XRECTZIEBJDKEO-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = 296 | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Flucitozin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 4 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 129,093 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{Cite pmid|21059682|noedit}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412|noedit}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 0 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || -0,6 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -1,2 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å<sup>2</sup>]]) || 67,5 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Flucytosine}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01099 Flucytosine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140301100207/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01099 |date=2014-03-01 }} [[Kategorija:Antimetaboliti]] [[Kategorija:Antimikotici]] [[Kategorija:Amidi]] [[Kategorija:Organofluoridi]] [[Kategorija:Nukleobaze]] kurouzv7uiqaeveyrkl77td47kucbxm Furetidin 0 1235166 42669664 42271915 2026-08-09T05:33:30Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669664 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Furethidine.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Furetidin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Furethidine}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 2385-81-1 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 61306 | PubChemSubstance = 46506907 | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB01464 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 55245 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=21 |H=31 |N=1 |O=4 | molecular_weight = 361,475 | smiles = CCOC(=O)C1(CCN(CCOCC2CCCO2)CC1)C1=CC=CC=C1 | StdInChI = 1S/C21H31NO4/c1-2-25-20(23)21(18-7-4-3-5-8-18)10-12-22(13-11-21)14-16-24-17-19-9-6-15-26-19/h3-5,7-8,19H,2,6,9-17H2,1H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = NNCOZXNZFLUYGG-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = 28 | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = 210 | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Furetidin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 21 [[atom]] [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 361,475 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{Cite pmid|21059682}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 5 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 9 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o}}</ref> (''ALogP'') || 2,7 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,2 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å<sup>2</sup>]]) || 48,0 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Furethidine}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01464 Furethidine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130723012051/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01464 |date=2013-07-23 }} [[Kategorija:Karboksilatni estri]] [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Piperidini]] 58da6heisvrc1gtf4cwde6crkb90bpm Furazabol 0 1235167 42669663 42303031 2026-08-09T05:31:41Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669663 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Furazabol.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Furazabol | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Furazabol}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 1239-29-8 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 14708 | PubChemSubstance = 46505276 | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB01514 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 14032 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=20 |H=30 |N=2 |O=2 | molecular_weight = 330,464 | smiles = [H][C@@]12CC[C@](C)(O)[C@@]1(C)CC[C@@]1([H])[C@@]2([H])CC[C@@]2([H])CC3=NON=C3C[C@]12C | StdInChI = 1S/C20H30N2O2/c1-18-11-17-16(21-24-22-17)10-12(18)4-5-13-14(18)6-8-19(2)15(13)7-9-20(19,3)23/h12-15,23H,4-11H2,1-3H3/t12-,13+,14-,15-,18-,19-,20-/m0/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = RGLLOUBXMOGLDQ-IVEVATEUSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = 152.5 | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Furazabol''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 20 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 330,464 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{Cite pmid|21059682}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 0 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o}}</ref> (''ALogP'') || 3,4 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,7 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å<sup>2</sup>]]) || 59,1 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Furazabol}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01514 Furazabol] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150111221853/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01514 |date=2015-01-11 }} [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Steroidi]] 69pwlp414gihexmr88yolrzacwf40l5 Fumagilin 0 1235168 42669662 42297792 2026-08-09T05:27:05Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669662 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Fumagillin_structure.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Fumagilin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Fumagillin}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 23110-15-8 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = P01 | ATC_suffix = AX10 | ATC_supplemental = | PubChem = 46936444 | PubChemSubstance = 46505331 | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB02640 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = C09668 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = 48635 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 1744445 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=26 |H=34 |O=7 | molecular_weight = 460,560 | smiles = CC(=CCC1C(O1)(C)C2C(C(CCC23CO3)OC(=O)C=CC=CC=CC=CC(=O)O)OC)C | StdInChI = 1S/C26H34O7/c1-18(2)13-14-20-25(3,33-20)24-23(30-4)19(15-16-26(24)17-31-26)32-22(29)12-10-8-6-5-7-9-11-21(27)28/h5-13,19-20,23-24H,14-17H2,1-4H3,(H,27,28)/b7-5+,8-6+,11-9+,12-10+/t19-,20?,23-,24-,25?,26+/m1/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = NGGMYCMLYOUNGM-HTYDLQADSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = 194.5 | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Fumagilin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 26 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 460,560 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{Cite pmid|21059682}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 7 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 11 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o}}</ref> (''ALogP'') || 3,5 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -6,7 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å<sup>2</sup>]]) || 105,6 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Fumagillin}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB02640 Fumagillin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121019204047/http://www.drugbank.ca/drugs/DB02640 |date=2012-10-19 }} [[Kategorija:Antibiotici]] [[Kategorija:Antiprotozoici]] [[Kategorija:Inhibitori angiogeneze]] [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Karboksilne kiseline]] [[Kategorija:Karboksilatni estri]] [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Epoksidi]] sg07awog6gsmb9u2n7byvee7cdw92jp Fosmidomicin 0 1235169 42669649 42297768 2026-08-09T03:06:07Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669649 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Fosmidomycin.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Fosmidomicin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Fosmidomycin}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 572 | PubChemSubstance = 46508936 | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB02948 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 555 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = 443725 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 203125 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=4 |H=10 |N=1 |O=5 |P=1 | molecular_weight = 183,100 | smiles = ON(CCCP(O)(O)=O)C=O | StdInChI = 1S/C4H10NO5P/c6-4-5(7)2-1-3-11(8,9)10/h4,7H,1-3H2,(H2,8,9,10) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = GJXWDTUCERCKIX-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Fosmidomicin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 4 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 183,100 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{Cite pmid|21059682}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 5 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 3 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o}}</ref> (''ALogP'') || -1,4 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || 0,8 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å<sup>2</sup>]]) || 107,9 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Fosmidomycin}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB02948 Fosmidomycin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150909213154/http://www.drugbank.ca/drugs/DB02948 |date=2015-09-09 }} [[Kategorija:Amidi]] [[Kategorija:Fosforaste kiseline]] ol5m4757i9qril0b7elsksz6nfgy7p1 Fotemustin 0 1235170 42669651 42282133 2026-08-09T03:12:23Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669651 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Fotemustine.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Fotemustin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Fotemustine}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = L01 | ATC_suffix = AD05 | ATC_supplemental = | PubChem = 46936889 | PubChemSubstance = 46505097 | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB04106 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 94600 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 549386 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=9 |H=19 |Cl=1 |N=3 |O=5 |P=1 | molecular_weight = 315,691 | smiles = CCOP(=O)(OCC)[C@@H](C)NC(=O)N(CCCl)N=O | StdInChI = 1S/C9H19ClN3O5P/c1-4-17-19(16,18-5-2)8(3)11-9(14)13(12-15)7-6-10/h8H,4-7H2,1-3H3,(H,11,14)/t8-/m0/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = YAKWPXVTIGTRJH-QMMMGPOBSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Fotemustin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 9 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 315,691 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{Cite pmid|21059682}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 6 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 9 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o}}</ref> (''ALogP'') || 0,7 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -1,9 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å<sup>2</sup>]]) || 107,1 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Fotemustine}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB04106 Fotemustine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140708012144/http://www.drugbank.ca/drugs/DB04106 |date=2014-07-08 }} [[Kategorija:Hemoterapijski agensi]] [[Kategorija:Amidi]] [[Kategorija:Organohloridi]] [[Kategorija:Fosfonatni estri]] [[Kategorija:Nitrozamini]] o1cz2i048pl8ffgopvlnqvuq1bb5qfs Fondaparinuks 0 1235171 42669633 42297717 2026-08-09T01:53:11Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669633 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Fondaparinux.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Fondaparinuks | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Fondaparinux}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = Subkutano <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = 17-21 h | excretion = Renalno <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 114870-03-0 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = B01 | ATC_suffix = AX05 | ATC_supplemental = | PubChem = 636380 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB00569 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 552174 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = 31632 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 1201202 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=31 |H=45 |N=3 |Na=10 |O=49 |S=8 | molecular_weight = 1730,097 | smiles = [Na+].[Na+].[Na+].[Na+].[Na+].[Na+].[Na+].[Na+].[Na+].[Na+].CO[C@H]1O[C@H](COS([O-])(=O)=O)[C@@H](O[C@@H]2O[C@H]([C@@H](O[C@H]3O[C@H](COS([O-])(=O)=O)[C@@H](O[C@@H]4O[C@@H]([C@@H](O[C@H]5O[C@H](COS([O-])(=O)=O)[C@@H](O)[C@H](O)[C@H]5NS([O-])(=O)=O)[C@H](O)[C@H]4O)C(O)=O)[C@H](OS([O-])(=O)=O)[C@H]3NS([O-])(=O)=O)[C@H](O)[C@H]2OS([O-])(=O)=O)C(O)=O)[C@H](O)[C@H]1NS([O-])(=O)=O | StdInChI = 1S/C31H53N3O49S8.10Na/c1-69-27-9(33-85(48,49)50)13(37)17(6(74-27)3-71-88(57,58)59)76-31-22(83-91(66,67)68)16(40)21(24(81-31)26(43)44)79-29-10(34-86(51,52)53)19(82-90(63,64)65)18(7(75-29)4-72-89(60,61)62)77-30-15(39)14(38)20(23(80-30)25(41)42)78-28-8(32-84(45,46)47)12(36)11(35)5(73-28)2-70-87(54,55)56;;;;;;;;;;/h5-24,27-40H,2-4H2,1H3,(H,41,42)(H,43,44)(H,45,46,47)(H,48,49,50)(H,51,52,53)(H,54,55,56)(H,57,58,59)(H,60,61,62)(H,63,64,65)(H,66,67,68);;;;;;;;;;/q;10*+1/p-8/t5-,6-,7-,8-,9-,10-,11-,12-,13-,14-,15-,16+,17-,18-,19-,20+,21+,22-,23+,24-,27+,28-,29-,30-,31-;;;;;;;;;;/m1........../s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = XEKSTYNIJLDDAZ-JASSWCPGSA-F | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Fondaparinuks''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 31 [[atom]] [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 1730,097 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>GlaxoSmithKline. Arixtra® (fondaparinux sodium) injection prescribing information. Mississauga, ON. 2010 May.</ref><ref>Eriksson BI, Bauer KA, Lassen MR, Turpie AG: Fondaparinux compared with enoxaparin for the prevention of venous thromboembolism after hip-fracture surgery. N Engl J Med. 2001 Nov 1;345(18):1298-304. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/11794148 11794148]</ref><ref>Turpie AG, Bauer KA, Eriksson BI, Lassen MR: Postoperative fondaparinux versus postoperative enoxaparin for prevention of venous thromboembolism after elective hip-replacement surgery: a randomised double-blind trial. Lancet. 2002 May 18;359(9319):1721-6. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/12049860 12049860]</ref><ref>Lassen MR, Bauer KA, Eriksson BI, Turpie AG: Postoperative fondaparinux versus preoperative enoxaparin for prevention of venous thromboembolism in elective hip-replacement surgery: a randomised double-blind comparison. Lancet. 2002 May 18;359(9319):1715-20. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/12049858 12049858]</ref><ref name="ncbi.nlm.nih.gov">Bauer KA, Eriksson BI, Lassen MR, Turpie AG: Fondaparinux compared with enoxaparin for the prevention of venous thromboembolism after elective major knee surgery. N Engl J Med. 2001 Nov 1;345(18):1305-10. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/11794149 11794149]</ref><ref name="ncbi.nlm.nih.gov"/><ref>Agnelli G, Bergqvist D, Cohen AT, Gallus AS, Gent M: Randomized clinical trial of postoperative fondaparinux versus perioperative dalteparin for prevention of venous thromboembolism in high-risk abdominal surgery. Br J Surg. 2005 Oct;92(10):1212-20. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16175516 16175516]</ref><ref>Buller HR, Davidson BL, Decousus H, Gallus A, Gent M, Piovella F, Prins MH, Raskob G, Segers AE, Cariou R, Leeuwenkamp O, Lensing AW: Fondaparinux or enoxaparin for the initial treatment of symptomatic deep venous thrombosis: a randomized trial. Ann Intern Med. 2004 Jun 1;140(11):867-73. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15172900 15172900]</ref><ref>Buller HR, Davidson BL, Decousus H, Gallus A, Gent M, Piovella F, Prins MH, Raskob G, van den Berg-Segers AE, Cariou R, Leeuwenkamp O, Lensing AW: Subcutaneous fondaparinux versus intravenous unfractionated heparin in the initial treatment of pulmonary embolism. N Engl J Med. 2003 Oct 30;349(18):1695-702. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/14585937 14585937]</ref><ref>Yusuf S, Mehta SR, Chrolavicius S, Afzal R, Pogue J, Granger CB, Budaj A, Peters RJ, Bassand JP, Wallentin L, Joyner C, Fox KA: Comparison of fondaparinux and enoxaparin in acute coronary syndromes. N Engl J Med. 2006 Apr 6;354(14):1464-76. Epub 2006 Mar 14. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16537663 16537663]</ref><ref>Bassand JP, Richard-Lordereau I, Cadroy Y: Efficacy and safety of fondaparinux in patients with acute coronary syndromes. Expert Rev Cardiovasc Ther. 2007 Nov;5(6):1013-26. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/18035917 18035917]</ref><ref>Steg PG, Jolly SS, Mehta SR, Afzal R, Xavier D, Rupprecht HJ, Lopez-Sendon JL, Budaj A, Diaz R, Avezum A, Widimsky P, Rao SV, Chrolavicius S, Meeks B, Joyner C, Pogue J, Yusuf S: Low-dose vs standard-dose unfractionated heparin for percutaneous coronary intervention in acute coronary syndromes treated with fondaparinux: the FUTURA/OASIS-8 randomized trial. JAMA. 2010 Sep 22;304(12):1339-49. Epub 2010 Aug 31. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/20805623 20805623]</ref><ref>Yusuf S, Mehta SR, Chrolavicius S, Afzal R, Pogue J, Granger CB, Budaj A, Peters RJ, Bassand JP, Wallentin L, Joyner C, Fox KA: Effects of fondaparinux on mortality and reinfarction in patients with acute ST-segment elevation myocardial infarction: the OASIS-6 randomized trial. JAMA. 2006 Apr 5;295(13):1519-30. Epub 2006 Mar 14. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16537725 16537725]</ref><ref>Kovacs MJ: Successful treatment of heparin induced thrombocytopenia (HIT) with fondaparinux. Thromb Haemost. 2005 May;93(5):999-1000. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15886823 15886823]</ref><ref>Ortel TL: Heparin-induced thrombocytopenia: when a low platelet count is a mandate for anticoagulation. Hematology Am Soc Hematol Educ Program. 2009:225-32. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/20008202 20008202]</ref><ref>Moser M, Bode C: New antithrombotic agents in acute coronary syndromes. Curr Opin Cardiol. 2009 Jul;24(4):313-7. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/19395952 19395952]</ref><ref>Hirsh J, Bauer KA, Donati MB, Gould M, Samama MM, Weitz JI: Parenteral anticoagulants: American College of Chest Physicians Evidence-Based Clinical Practice Guidelines (8th Edition). Chest. 2008 Jun;133(6 Suppl):141S-159S. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/18574264 18574264]</ref><ref>Geerts WH, Bergqvist D, Pineo GF, Heit JA, Samama CM, Lassen MR, Colwell CW: Prevention of venous thromboembolism: American College of Chest Physicians Evidence-Based Clinical Practice Guidelines (8th Edition). Chest. 2008 Jun;133(6 Suppl):381S-453S. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/18574271 18574271]</ref><ref>Kearon C, Kahn SR, Agnelli G, Goldhaber S, Raskob GE, Comerota AJ: Antithrombotic therapy for venous thromboembolic disease: American College of Chest Physicians Evidence-Based Clinical Practice Guidelines (8th Edition). Chest. 2008 Jun;133(6 Suppl):454S-545S. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/18574272 18574272]</ref><ref>Anderson JL, Adams CD, Antman EM, Bridges CR, Califf RM, Casey DE Jr, Chavey WE 2nd, Fesmire FM, Hochman JS, Levin TN, Lincoff AM, Peterson ED, Theroux P, Wenger NK, Wright RS, Smith SC Jr, Jacobs AK, Adams CD, Anderson JL, Antman EM, Halperin JL, Hunt SA, Krumholz HM, Kushner FG, Lytle BW, Nishimura R, Ornato JP, Page RL, Riegel B: ACC/AHA 2007 guidelines for the management of patients with unstable angina/non-ST-Elevation myocardial infarction: a report of the American College of Cardiology/American Heart Association Task Force on Practice Guidelines (Writing Committee to Revise the 2002 Guidelines for the Management of Patients With Unstable Angina/Non-ST-Elevation Myocardial Infarction) developed in collaboration with the American College of Emergency Physicians, the Society for Cardiovascular Angiography and Interventions, and the Society of Thoracic Surgeons endorsed by the American Association of Cardiovascular and Pulmonary Rehabilitation and the Society for Academic Emergency Medicine. J Am Coll Cardiol. 2007 Aug 14;50(7):e1-e157. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17692738 17692738]</ref><ref>Goodman SG, Menon V, Cannon CP, Steg G, Ohman EM, Harrington RA: Acute ST-segment elevation myocardial infarction: American College of Chest Physicians Evidence-Based Clinical Practice Guidelines (8th Edition). Chest. 2008 Jun;133(6 Suppl):708S-775S. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/18574277 18574277]</ref><ref>Warkentin TE, Greinacher A, Koster A, Lincoff AM: Treatment and prevention of heparin-induced thrombocytopenia: American College of Chest Physicians Evidence-Based Clinical Practice Guidelines (8th Edition). Chest. 2008 Jun;133(6 Suppl):340S-380S. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/18574270 18574270]</ref><ref>Harrington RA, Becker RC, Cannon CP, Gutterman D, Lincoff AM, Popma JJ, Steg G, Guyatt GH, Goodman SG: Antithrombotic therapy for non-ST-segment elevation acute coronary syndromes: American College of Chest Physicians Evidence-Based Clinical Practice Guidelines (8th Edition). Chest. 2008 Jun;133(6 Suppl):670S-707S. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/18574276 18574276]</ref><ref>{{Cite pmid|21059682}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 49 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 11 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 30 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o}}</ref> (''ALogP'') || -29,9 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,5 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å<sup>2</sup>]]) || 1542,7 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Fondaparinux}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00569 Fondaparinux] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140219075450/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00569 |date=2014-02-19 }} [[Kategorija:Antikoagulansi]] [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Karboksilne kiseline]] [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Sulfoni]] [[Kategorija:Sulfonske kiseline]] [[Kategorija:Sulfonamidi]] [[Kategorija:Ketali]] [[Kategorija:Glukozidi]] [[Kategorija:Aldoheksoze]] [[Kategorija:Tetrahidropiridini]] [[Kategorija:Jedinjenja natrijuma]] s1aesyn7gx0gk3so9uyp7s16t6zv34t Flutikazon propionat 0 1235172 42669631 42287140 2026-08-09T01:36:57Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669631 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Fluticasone_propionate.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Flutikazon propionat | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = Advair Diskus, Cutivate, Flixonase, Flixotide | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Fluticasone propionate}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = Respiratorno (inhalacija), topikalno, nazalno <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = 7,8 h | excretion = Fekalno <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 80474-14-2 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = D07 | ATC_suffix = AC17 | ATC_supplemental = , {{ATC|R03|BA05}} | PubChem = 444036 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB00588 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 392059 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = 31441 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 1473 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=25 |H=31 |F=3 |O=5 |S=1 | molecular_weight = 500,571 | smiles = [H][C@@]12C[C@@H](C)[C@](OC(=O)CC)(C(=O)SCF)[C@@]1(C)C[C@H](O)[C@@]1(F)[C@@]2([H])C[C@H](F)C2=CC(=O)C=C[C@]12C | StdInChI = 1S/C25H31F3O5S/c1-5-20(31)33-25(21(32)34-12-26)13(2)8-15-16-10-18(27)17-9-14(29)6-7-22(17,3)24(16,28)19(30)11-23(15,25)4/h6-7,9,13,15-16,18-19,30H,5,8,10-12H2,1-4H3/t13-,15+,16+,18+,19+,22+,23+,24+,25+/m1/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = WMWTYOKRWGGJOA-CENSZEJFSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = 272-273 | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Flutikazon propionat''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 25 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 500,571 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{Cite pmid|21059682}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 6 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 6 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o}}</ref> (''ALogP'') || 4,1 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,9 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å<sup>2</sup>]]) || 106,0 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Fluticasone propionate}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00588 Fluticasone propionate] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140420065742/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00588 |date=2014-04-20 }} [[Kategorija:Antiinflamatorni agensi]] [[Kategorija:Dermatološki lekovi]] [[Kategorija:Bronhodilatatori]] [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Karboksilatni estri]] [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Glukokortikoidi]] [[Kategorija:Steroidi]] [[Kategorija:Ketoni]] [[Kategorija:Organofluoridi]] [[Kategorija:Tioetri]] 4rafxmb0alwv94fxw4j3x10vldow2s1 Fulvestrant 0 1235173 42669661 42303026 2026-08-09T05:25:23Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669661 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Fulvestrant.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Fulvestrant | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Fulvestrant}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = Intramaskularno <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = 40 dana | excretion = Fekalno <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 129453-61-8 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = L02 | ATC_suffix = BA03 | ATC_supplemental = | PubChem = 104741 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = 1015 | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB00947 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 94553 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = 31638 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 1358 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=32 |H=47 |F=5 |O=3 |S=1 | molecular_weight = 606,771 | smiles = [H][C@@]12CC[C@H](O)[C@@]1(C)CC[C@@]1([H])C2[C@H](CCCCCCCCCS(=O)CCCC(F)(F)C(F)(F)F)CC2=CC(O)=CC=C12 | StdInChI = 1S/C32H47F5O3S/c1-30-17-15-26-25-12-11-24(38)21-23(25)20-22(29(26)27(30)13-14-28(30)39)10-7-5-3-2-4-6-8-18-41(40)19-9-16-31(33,34)32(35,36)37/h11-12,21-22,26-29,38-39H,2-10,13-20H2,1H3/t22-,26-,27+,28+,29?,30+,41?/m1/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = VWUXBMIQPBEWFH-LQKBAPIOSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Fulvestrant''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 32 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 606,771 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>Kansra S, Yamagata S, Sneade L, Foster L, Ben-Jonathan N: Differential effects of estrogen receptor antagonists on pituitary lactotroph proliferation and prolactin release. Mol Cell Endocrinol. 2005 Jul 15;239(1-2):27-36. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15950373 15950373]</ref><ref>Kabos P, Borges VF: Fulvestrant: a unique antiendocrine agent for estrogen-sensitive breast cancer. Expert Opin Pharmacother. 2010 Apr;11(5):807-16. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/20151846 20151846]</ref><ref>Bross PF, Cohen MH, Williams GA, Pazdur R: FDA drug approval summaries: fulvestrant. Oncologist. 2002;7(6):477-80. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/12490735 12490735]</ref><ref>{{Cite pmid|21059682}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 15 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o}}</ref> (''ALogP'') || 8,4 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -11,3 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å<sup>2</sup>]]) || 76,7 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Fulvestrant}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00947 Fulvestrant] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140414004417/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00947 |date=2014-04-14 }} [[Kategorija:Hemoterapijski agensi]] [[Kategorija:Hormonski agensi]] [[Kategorija:Estrogeni]] [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Organofluoridi]] [[Kategorija:Sulfoksidi]] 4xnycch67l1alcsf3rx17he2lig8f7r Formoterol 0 1235174 42669639 42282103 2026-08-09T02:37:02Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669639 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Formoterol-Racemat.png | width = | alt = | image2 = Formoterol ball-and-stick animation.gif | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Formoterol | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = Foradil, Foradile, Oxeze Turbuhaler, Oxeze Turbuhaler Foradil | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Formoterol}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = Respiratorno (inhalacija) <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = 10 h | excretion = Renalno <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 73573-87-2 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = R03 | ATC_suffix = AC13 | ATC_supplemental = | PubChem = 3410 | PubChemSubstance = 46507099 | IUPHAR_ligand = 3465 | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB00983 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 3292 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = C07805 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 1363 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=19 |H=24 |N=2 |O=4 | molecular_weight = 344,405 | smiles = COC1=CC=C(CC(C)NCC(O)C2=CC(NC=O)=C(O)C=C2)C=C1 | StdInChI = 1S/C19H24N2O4/c1-13(9-14-3-6-16(25-2)7-4-14)20-11-19(24)15-5-8-18(23)17(10-15)21-12-22/h3-8,10,12-13,19-20,23-24H,9,11H2,1-2H3,(H,21,22) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = BPZSYCZIITTYBL-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Formoterol''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 19 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 344,405 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>Bartow RA, Brogden RN: Formoterol. An update of its pharmacological properties and therapeutic efficacy in the management of asthma. Drugs. 1998 Feb;55(2):303-22. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/9506248 9506248]</ref><ref>Cheer SM, Scott LJ: Formoterol: a review of its use in chronic obstructive pulmonary disease. Am J Respir Med. 2002;1(4):285-300. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/14720051 14720051]</ref><ref>Steiropoulos P, Tzouvelekis A, Bouros D: Formoterol in the management of chronic obstructive pulmonary disease. Int J Chron Obstruct Pulmon Dis. 2008;3(2):205-15. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/18686730 18686730]</ref><ref>Faulds D, Hollingshead LM, Goa KL: Formoterol. A review of its pharmacological properties and therapeutic potential in reversible obstructive airways disease. Drugs. 1991 Jul;42(1):115-37. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/1718682 1718682]</ref><ref>Op't Holt TB: Inhaled beta agonists. Respir Care. 2007 Jul;52(7):820-32. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17594727 17594727]</ref><ref>{{Cite pmid|21059682}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 5 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 4 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 8 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o}}</ref> (''ALogP'') || 1,9 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,4 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å<sup>2</sup>]]) || 90,8 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Formoterol}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00983 Formoterol] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140416163147/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00983 |date=2014-04-16 }} [[Kategorija:Bronhodilatatori]] [[Kategorija:Beta-adrenergički agonisti]] [[Kategorija:Simpatomimetici]] [[Kategorija:Fenoli]] [[Kategorija:Amidi]] [[Kategorija:Fenolni etri]] [[Kategorija:Amini]] pzsk4p3x29xifg4nqwb3lvb1rcypwfd Frovatriptan 0 1235175 42669659 42438357 2026-08-09T04:54:41Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669659 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Frovatriptan.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Frovatriptan | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = Frova, Frovelan, Miguard | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Frovatriptan}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = Oralno <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = 26 h | excretion = Renalno <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 158747-02-5 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = N02 | ATC_suffix = CC07 | ATC_supplemental = | PubChem = 77992 | PubChemSubstance = 46506288 | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB00998 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 70378 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 1279 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=14 |H=17 |N=3 |O=1 | molecular_weight = 243,304 | smiles = CN[C@@H]1CCC2=C(C1)C1=C(N2)C=CC(=C1)C(N)=O | StdInChI = 1S/C14H17N3O/c1-16-9-3-5-13-11(7-9)10-6-8(14(15)18)2-4-12(10)17-13/h2,4,6,9,16-17H,3,5,7H2,1H3,(H2,15,18)/t9-/m1/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = XPSQPHWEGNHMSK-SECBINFHSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Frovatriptan''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 14 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 243,304 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>Markus F, Mikko K: Frovatriptan review. Expert Opin Pharmacother. 2007 Dec;8(17):3029-33. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/18001261 18001261]</ref><ref>Easthope SE, Goa KL: Frovatriptan. CNS Drugs. 2001;15(12):969-76; discussion 977-8. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/11735616 11735616]</ref><ref>Balbisi EA: Frovatriptan: a review of pharmacology, pharmacokinetics and clinical potential in the treatment of menstrual migraine. Ther Clin Risk Manag. 2006 Sep;2(3):303-8. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/18360605 18360605]</ref><ref>Balbisi EA: Frovatriptan succinate, a 5-HT1B/1D receptor agonist for migraine. Int J Clin Pract. 2004 Jul;58(7):695-705. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15311727 15311727]</ref><ref>Elkind AH, Wade A, Ishkanian G: Pharmacokinetics of frovatriptan in adolescent migraineurs. J Clin Pharmacol. 2004 Oct;44(10):1158-65. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15342617 15342617]</ref><ref>Jhee SS, Shiovitz T, Crawford AW, Cutler NR: Pharmacokinetics and pharmacodynamics of the triptan antimigraine agents: a comparative review. Clin Pharmacokinet. 2001;40(3):189-205. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/11327198 11327198]</ref><ref>{{Cite pmid|21059682}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 3 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 2 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o}}</ref> (''ALogP'') || 1,4 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,6 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å<sup>2</sup>]]) || 70,9 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Frovatriptan}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00998 Frovatriptan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131229124020/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00998 |date=2013-12-29 }} [[Kategorija:Vazokonstriktori]] [[Kategorija:Antiinflamatorni agensi]] [[Kategorija:Antimigrenski lekovi]] [[Kategorija:Agonisti serotoninskog receptora]] [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Amini]] q66idqgvw9xbwwoucl1ozpc37n8erwj Fosamprenavir 0 1235177 42669643 42297736 2026-08-09T02:54:17Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669643 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Fosamprenavir.svg | width = | alt = | image2 = Fosamprenavir ball-and-stick.png | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Fosamprenavir | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = Lexiva, Telzir | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Fosamprenavir}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = Oralno <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = 7,7 h | excretion = Renalno, fekalno <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 226700-79-4 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = J05 | ATC_suffix = AE07 | ATC_supplemental = | PubChem = 131536 | PubChemSubstance = 46504901 | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB01319 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 116245 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 1664 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=25 |H=36 |N=3 |O=9 |P=1 |S=1 | molecular_weight = 585,607 | smiles = CC(C)CN(C[C@@H](OP(O)(O)=O)[C@H](CC1=CC=CC=C1)NC(=O)O[C@H]1CCOC1)S(=O)(=O)C1=CC=C(N)C=C1 | StdInChI = 1S/C25H36N3O9PS/c1-18(2)15-28(39(33,34)22-10-8-20(26)9-11-22)16-24(37-38(30,31)32)23(14-19-6-4-3-5-7-19)27-25(29)36-21-12-13-35-17-21/h3-11,18,21,23-24H,12-17,26H2,1-2H3,(H,27,29)(H2,30,31,32)/t21-,23-,24+/m0/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = MLBVMOWEQCZNCC-OEMFJLHTSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Fosamprenavir''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 25 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 585,607 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>Smith KY, Weinberg WG, Dejesus E, Fischl MA, Liao Q, Ross LL, Pakes GE, Pappa KA, Lancaster CT: Fosamprenavir or atazanavir once daily boosted with ritonavir 100 mg, plus tenofovir/emtricitabine, for the initial treatment of HIV infection: 48-week results of ALERT. AIDS Res Ther. 2008 Mar 28;5:5. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/18373851 18373851]</ref><ref>Hoffman RM, Umeh OC, Garris C, Givens N, Currier JS: Evaluation of sex differences of fosamprenavir (with and without ritonavir) in HIV-infected men and women. HIV Clin Trials. 2007 Nov-Dec;8(6):371-80. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/18042502 18042502]</ref><ref>Chapman TM, Plosker GL, Perry CM: Fosamprenavir: a review of its use in the management of antiretroviral therapy-naive patients with HIV infection. Drugs. 2004;64(18):2101-24. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15341507 15341507]</ref><ref>Furfine ES, Baker CT, Hale MR, Reynolds DJ, Salisbury JA, Searle AD, Studenberg SD, Todd D, Tung RD, Spaltenstein A: Preclinical pharmacology and pharmacokinetics of GW433908, a water-soluble prodrug of the human immunodeficiency virus protease inhibitor amprenavir. Antimicrob Agents Chemother. 2004 Mar;48(3):791-8. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/14982766 14982766]</ref><ref>Sension M: Initial therapy for human immunodeficiency virus: broadening the options. HIV Clin Trials. 2004 Mar-Apr;5(2):99-111. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15116286 15116286]</ref><ref>Wood R, Arasteh K, Stellbrink HJ, Teofilo E, Raffi F, Pollard RB, Eron J, Yeo J, Millard J, Wire MB, Naderer OJ: Six-week randomized controlled trial to compare the tolerabilities, pharmacokinetics, and antiviral activities of GW433908 and amprenavir in human immunodeficiency virus type 1-infected patients. Antimicrob Agents Chemother. 2004 Jan;48(1):116-23. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/14693528 14693528]</ref><ref>Falcoz C, Jenkins JM, Bye C, Hardman TC, Kenney KB, Studenberg S, Fuder H, Prince WT: Pharmacokinetics of GW433908, a prodrug of amprenavir, in healthy male volunteers. J Clin Pharmacol. 2002 Aug;42(8):887-98. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/12162471 12162471]</ref><ref>Wire MB, Shelton MJ, Studenberg S: Fosamprenavir : clinical pharmacokinetics and drug interactions of the amprenavir prodrug. Clin Pharmacokinet. 2006;45(2):137-68. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16485915 16485915]</ref><ref>{{Cite pmid|21059682}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 10 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 4 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 14 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o}}</ref> (''ALogP'') || 2,4 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,0 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å<sup>2</sup>]]) || 195,9 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Fosamprenavir}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01319 Fosamprenavir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140429233838/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01319 |date=2014-04-29 }} [[Kategorija:Inhibitori proteaza]] [[Kategorija:Prolekovi]] [[Kategorija:Amidi]] [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Anilini]] [[Kategorija:Sulfoni]] [[Kategorija:Sulfonamidi]] [[Kategorija:Organofosfati]] 9vh70gp4m4gm1xqr3a03fqw8gpkjnsb Fosfenitoin 0 1235178 42669644 42277034 2026-08-09T02:56:46Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669644 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Fosphenytoin.svg | width = | alt = | image2 = Fosphenytoin3d.png | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Fosfenitoin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = Cerebyx, Prodilantin | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Fosphenytoin}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = Intravenozno <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = 15 minuta | excretion = Renalno <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 93390-81-9 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = N03 | ATC_suffix = AB05 | ATC_supplemental = | PubChem = 56339 | PubChemSubstance = 46505168 | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB01320 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 50839 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = C07840 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 919 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=16 |H=15 |N=2 |O=6 |P=1 | molecular_weight = 362,274 | smiles = OP(O)(=O)OCN1C(=O)NC(C1=O)(C1=CC=CC=C1)C1=CC=CC=C1 | StdInChI = 1S/C16H15N2O6P/c19-14-16(12-7-3-1-4-8-12,13-9-5-2-6-10-13)17-15(20)18(14)11-24-25(21,22)23/h1-10H,11H2,(H,17,20)(H2,21,22,23) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = XWLUWCNOOVRFPX-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Fosfenitoin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 16 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 362,274 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>Johnson J, Wrenn K: Inappropriate fosphenytoin use in the ED. Am J Emerg Med. 2001 Jul;19(4):293-4. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/11447516 11447516]</ref><ref>Applebaum J, Levine J, Belmaker RH: Intravenous fosphenytoin in acute mania. J Clin Psychiatry. 2003 Apr;64(4):408-9. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/12716241 12716241]</ref><ref>McCleane GJ: Intravenous infusion of fosphenytoin produces prolonged pain relief: a case report. J Pain. 2002 Apr;3(2):156-8. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/14622802 14622802]</ref><ref>Browne TR, Kugler AR, Eldon MA: Pharmacology and pharmacokinetics of fosphenytoin. Neurology. 1996 Jun;46(6 Suppl 1):S3-7. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/ 8649612 8649612]</ref><ref>Luszczki JJ: Third-generation antiepileptic drugs: mechanisms of action, pharmacokinetics and interactions. Pharmacol Rep. 2009 Mar-Apr;61(2):197-216. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/19443931 19443931]</ref><ref>{{Cite pmid|21059682}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 6 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 3 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 5 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o}}</ref> (''ALogP'') || 1,7 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,7 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å<sup>2</sup>]]) || 126,0 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Fosphenytoin}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01320 Fosphenytoin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140329115630/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01320 |date=2014-03-29 }} {{Antiepileptici}} [[Kategorija:Antiepileptici]] [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Organofosfati]] [[Kategorija:Hidantoini]] 42z8vhhidgo1qqp5vbsl1wsexc6uwl6 Forasartan 0 1235179 42669635 42297718 2026-08-09T02:20:13Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669635 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Forasartan.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Forasartan | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Forasartan}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 145216-43-9 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 132706 | PubChemSubstance = 46505698 | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB01342 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 117146 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 315021 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=23 |H=28 |N=8 | molecular_weight = 416,522 | smiles = CCCCC1=NN(CC2=CN=C(C=C2)C2=CC=CC=C2C2=NNN=N2)C(CCCC)=N1 | StdInChI = 1S/C23H28N8/c1-3-5-11-21-25-22(12-6-4-2)31(28-21)16-17-13-14-20(24-15-17)18-9-7-8-10-19(18)23-26-29-30-27-23/h7-10,13-15H,3-6,11-12,16H2,1-2H3,(H,26,27,29,30) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = YONOBYIBNBCDSJ-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Forasartan''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 23 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 416,522 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{Cite pmid|21059682}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 6 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 10 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o}}</ref> (''ALogP'') || 5,0 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -7,4 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å<sup>2</sup>]]) || 98,0 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Forasartan}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01342 Forasartan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140512075926/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01342 |date=2014-05-12 }} [[Kategorija:Antihipertenzivi]] [[Kategorija:Antagonisti angiotensin II receptora]] [[Kategorija:Tetrazoli]] [[Kategorija:Piridini]] ly1d8gbnjdom4x7rv7o0987b4tyt5ma Fospropofol 0 1235180 42669650 42271905 2026-08-09T03:07:45Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669650 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Fospropofol disodium.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Fospropofol | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = Aquavan, Lusedra | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Fospropofol}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = Intravenozno <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = 0,81 h | excretion = Renalno <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 258516-87-9 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = N01 | ATC_suffix = AX10 | ATC_supplemental = | PubChem = 3038497 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB06716 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 1201766 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=13 |H=21 |O=5 |P=1 | molecular_weight = 288,277 | smiles = CC(C)C1=CC=CC(C(C)C)=C1OCOP(O)(O)=O | StdInChI = 1/C13H21O5P/c1-9(2)11-6-5-7-12(10(3)4)13(11)17-8-18-19(14,15)16/h5-7,9-10H,8H2,1-4H3,(H2,14,15,16) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = QVNNONOFASOXQV-UHFFFAOYNA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Fospropofol''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 13 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 288,277 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref name="ncbi.nlm.nih.gov">Garnock-Jones KP, Scott LJ: Fospropofol. Drugs. 2010 Mar 5;70(4):469-77. doi: 10.2165/11204450-000000000-00000. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/20205488 20205488]</ref><ref name="ncbi.nlm.nih.gov"/><ref>Schywalsky M, Ihmsen H, Tzabazis A, Fechner J, Burak E, Vornov J, Schwilden H: Pharmacokinetics and pharmacodynamics of the new propofol prodrug GPI 15715 in rats. Eur J Anaesthesiol. 2003 Mar;20(3):182-90. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/12650488 12650488]</ref><ref>Bengalorkar GM, Bhuvana K, Sarala N, Kumar T: Fospropofol: clinical pharmacology. J Anaesthesiol Clin Pharmacol. 2011 Jan;27(1):79-83. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/21804712 21804712]</ref><ref>Patwardhan A, Edelmayer R, Annabi E, Price T, Malan P, Dussor G: Receptor specificity defines algogenic properties of propofol and fospropofol. Anesth Analg. 2012 Oct;115(4):837-40. Epub 2012 May 14. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/22584560 22584560]</ref><ref>{{Cite pmid|21059682}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 5 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 6 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o}}</ref> (''ALogP'') || 3,6 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,7 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å<sup>2</sup>]]) || 85,8 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Fospropofol}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB06716 Fospropofol] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130607012157/http://www.drugbank.ca/drugs/DB06716 |date=2013-06-07 }} {{Hipnotici i sedativi}} [[Kategorija:Sedativi]] [[Kategorija:Fenoli]] [[Kategorija:Fenolni etri]] [[Kategorija:Organofosfati]] dz5l23m6vs5pr3eyjm0mi5v3yk9zl0y Formestan 0 1235181 42669638 42297725 2026-08-09T02:34:26Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669638 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Formestane.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Formestan | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Formestane}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = 18 minuta | excretion = Renalno (>95%) <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 566-48-3 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = L02 | ATC_suffix = BG02 | ATC_supplemental = | PubChem = 11273 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB08905 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 10799 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 132530 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=19 |H=26 |O=3 | molecular_weight = 302,408 | smiles = [H][C@@]12CCC(=O)[C@@]1(C)CC[C@@]1([H])[C@@]2([H])CCC2=C(O)C(=O)CC[C@]12C | StdInChI = 1S/C19H26O3/c1-18-10-8-15(20)17(22)14(18)4-3-11-12-5-6-16(21)19(12,2)9-7-13(11)18/h11-13,22H,3-10H2,1-2H3/t11-,12-,13-,18+,19-/m0/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = OSVMTWJCGUFAOD-KZQROQTASA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = 199 | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Formestan''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 19 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 302,408 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>Kohler, Maxie, et al. Metabolism of 4-hydroxyandrostenedione and 4-hydroxytestosterone: Mass spectrometric identification of urinary metabolites. Steroids 72.3 (2007): 278-286.</ref><ref>{{Cite pmid|21059682}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 0 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o}}</ref> (''ALogP'') || 3,0 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,9 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å<sup>2</sup>]]) || 54,4 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Formestane}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB08905 Formestane] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140813073047/http://www.drugbank.ca/drugs/DB08905 |date=2014-08-13 }} [[Kategorija:Hemoterapijski agensi]] [[Kategorija:Inhibitori aromataze]] [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Steroidi]] [[Kategorija:Ketoni]] ids6bhcbcvii1j86fhpn2skpxohx5oo Flutikazon furoat 0 1235182 42669630 42287139 2026-08-09T01:36:55Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669630 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Fluticasone_furoate.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Flutikazon furoat | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = Avamys, Veramyst | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Fluticasone furoate}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = Nazalno <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = 15,1 h | excretion = Fekalno <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 397864-44-7 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = R01 | ATC_suffix = AD12 | ATC_supplemental = | PubChem = 5311101 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB08906 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 1676 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=27 |H=29 |F=3 |O=6 |S=1 | molecular_weight = 538,576 | smiles = [H][C@@]12C[C@@H](C)[C@](OC(=O)C3=CC=CO3)(C(=O)SCF)[C@@]1(C)C[C@H](O)[C@@]1(F)[C@@]2([H])C[C@H](F)C2=CC(=O)C=C[C@]12C | StdInChI = 1S/C27H29F3O6S/c1-14-9-16-17-11-19(29)18-10-15(31)6-7-24(18,2)26(17,30)21(32)12-25(16,3)27(14,23(34)37-13-28)36-22(33)20-5-4-8-35-20/h4-8,10,14,16-17,19,21,32H,9,11-13H2,1-3H3/t14-,16+,17+,19+,21+,24+,25+,26+,27+/m1/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = XTULMSXFIHGYFS-VLSRWLAYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Flutikazon furoat''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 27 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 538,576 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>Allen A, Schenkenberger I, Trivedi R, Cole J, Hicks W, Gul N, Jacques L: Inhaled fluticasone furoate/vilanterol does not affect hypothalamic-pituitary-adrenal axis function in adolescent and adult asthma: randomised, double-blind, placebo-controlled study. Clin Respir J. 2013 Apr 12. doi: 10.1111/crj.12026. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/23578031 23578031]</ref><ref>Tamm M, Richards DH, Beghe B, Fabbri L: Inhaled corticosteroid and long-acting beta2-agonist pharmacological profiles: effective asthma therapy in practice. Respir Med. 2012 Dec;106 Suppl 1:S9-19. doi: 10.1016/S0954-6111(12)70005-7. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/23273165 23273165]</ref><ref>Allen A, Bareille PJ, Rousell VM: Fluticasone furoate, a novel inhaled corticosteroid, demonstrates prolonged lung absorption kinetics in man compared with inhaled fluticasone propionate. Clin Pharmacokinet. 2013 Jan;52(1):37-42. doi: 10.1007/s40262-012-0021-x. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/23184737 23184737]</ref><ref>{{Cite pmid|21059682}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 6 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 6 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o}}</ref> (''ALogP'') || 4,5 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -6,6 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å<sup>2</sup>]]) || 119,1 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Fluticasone furoate}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB08906 Fluticasone furoate] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140301030034/http://www.drugbank.ca/drugs/DB08906 |date=2014-03-01 }} [[Kategorija:Kortikosteroidi]] [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Karboksilatni estri]] [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Glukokortikoidi]] [[Kategorija:Steroidi]] [[Kategorija:Ketoni]] [[Kategorija:Organofluoridi]] [[Kategorija:Tioetri]] [[Kategorija:Furani]] n0qffo32f7e4c9txfq72w4sdi52rnzn Flutamid 0 1235183 42669628 42292428 2026-08-09T01:33:36Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669628 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Flutamide structural formulae.png | width = | alt = | image2 = Flutamide ball-and-stick.png | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Flutamid | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = Cebatrol, Eulexin, Niftholide, Niftolide | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Flutamide}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = Oralno <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = 6 h | excretion = Renalno <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 13311-84-7 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = L02 | ATC_suffix = BB01 | ATC_supplemental = | PubChem = 3397 | PubChemSubstance = 46508874 | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB00499 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 3280 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = C07653 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = 5132 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 806 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=11 |H=11 |F=3 |N=2 |O=3 | molecular_weight = 276,212 | smiles = CC(C)C(=O)NC1=CC(=C(C=C1)[N+]([O-])=O)C(F)(F)F | StdInChI = 1S/C11H11F3N2O3/c1-6(2)10(17)15-7-3-4-9(16(18)19)8(5-7)11(12,13)14/h3-6H,1-2H3,(H,15,17) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = MKXKFYHWDHIYRV-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = 111-113 | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Flutamid''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 11 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 276,212 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{Cite pmid|21059682|noedit}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412|noedit}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 2,9 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,0 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å<sup>2</sup>]]) || 74,9 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Flutamide}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00499 Flutamide] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140408031218/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00499 |date=2014-04-08 }} [[Kategorija:Hemoterapijski agensi]] [[Kategorija:Hormonski agensi]] [[Kategorija:Antiandrogeni]] [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Nitro jedinjenja]] [[Kategorija:Organofluoridi]] p4ofxbaxe3aih1j8k369rcve1d3j0b4 Foskarnet 0 1235184 42669648 42297767 2026-08-09T03:04:30Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669648 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Foscarnet.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Foskarnet | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = Foscarmet, Foscavir, Triapten | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Foscarnet}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = Intravenozno <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = 3,3-6,8 h | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 63585-09-1 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = J05 | ATC_suffix = AD01 | ATC_supplemental = | PubChem = 3415 | PubChemSubstance = 46507873 | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB00529 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 3297 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = 127780 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 666 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=1 |H=3 |O=5 |P=1 | molecular_weight = 126,005 | smiles = OC(=O)P(O)(O)=O | StdInChI = 1S/CH3O5P/c2-1(3)7(4,5)6/h(H,2,3)(H2,4,5,6) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = ZJAOAACCNHFJAH-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = 88.06 | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Foskarnet''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 1 [[atom]] [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 126,005 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{Cite pmid|21059682|noedit}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412|noedit}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 5 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 3 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 1 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || -0,4 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || 0,5 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å<sup>2</sup>]]) || 104,6 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Foscarnet}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00529 Foscarnet] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140429233833/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00529 |date=2014-04-29 }} [[Kategorija:Antivirotici]] [[Kategorija:Inhibitori reverzne transkriptaze]] [[Kategorija:Fosforaste kiseline]] 2fv9yyo2pf9midhl4oet2v566r5wxnx Framicetin 0 1235187 42669652 42277046 2026-08-09T03:27:55Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669652 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Framycetin.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Framicetin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = Actilin, Actiline, Antibiotique, Dekamycin V | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Framycetin}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = Topikalno, oftalmički <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 119-04-0 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = D09 | ATC_suffix = AA01 | ATC_supplemental = , {{ATC|S01|AA07}} | PubChem = 8378 | PubChemSubstance = 46508892 | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB00452 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 8075 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = 7508 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 184618 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=23 |H=46 |N=6 |O=13 | molecular_weight = 614,644 | smiles = NC[C@@H]1O[C@H](O[C@@H]2[C@@H](CO)O[C@@H](O[C@@H]3[C@@H](O)[C@H](N)C[C@H](N)[C@H]3O[C@H]3O[C@H](CN)[C@@H](O)[C@H](O)[C@H]3N)[C@@H]2O)[C@H](N)[C@@H](O)[C@@H]1O | StdInChI = 1S/C23H46N6O13/c24-2-7-13(32)15(34)10(28)21(37-7)40-18-6(27)1-5(26)12(31)20(18)42-23-17(36)19(9(4-30)39-23)41-22-11(29)16(35)14(33)8(3-25)38-22/h5-23,30-36H,1-4,24-29H2/t5-,6+,7-,8+,9-,10-,11-,12+,13-,14-,15-,16-,17-,18-,19-,20-,21-,22-,23+/m1/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = PGBHMTALBVVCIT-VCIWKGPPSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Framicetin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 23 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 614,644 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{Cite pmid|21059682|noedit}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412|noedit}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 19 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 13 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 9 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || -9,0 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || 0,4 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å<sup>2</sup>]]) || 353,1 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Framycetin}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00452 Framycetin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130527171426/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00452 |date=2013-05-27 }} {{Antibiotici inhibitori proteinske sinteze}} [[Kategorija:Aminoglikozidni antibiotici]] [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Ketali]] [[Kategorija:Aldopentoze]] [[Kategorija:Tetrahidropiridini]] a1u3b5rg44s8knq7fdnmoqvyi3kbj0s Fluspirilen 0 1235188 42669627 42271892 2026-08-09T01:31:59Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669627 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Fluspirilen.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Fluspirilen | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = Imap, Lopac-F-100, Redeptin | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Fluspirilene}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = Intramaskularno <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 1841-19-6 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = N05 | ATC_suffix = AG01 | ATC_supplemental = | PubChem = 3396 | PubChemSubstance = 46508202 | IUPHAR_ligand = 85 | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB04842 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 3279 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 46516 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=29 |H=31 |F=2 |N=3 |O=1 | molecular_weight = 475,573 | smiles = FC1=CC=C(C=C1)C(CCCN1CCC2(CC1)N(CNC2=O)C1=CC=CC=C1)C1=CC=C(F)C=C1 | StdInChI = 1S/C29H31F2N3O/c30-24-12-8-22(9-13-24)27(23-10-14-25(31)15-11-23)7-4-18-33-19-16-29(17-20-33)28(35)32-21-34(29)26-5-2-1-3-6-26/h1-3,5-6,8-15,27H,4,7,16-21H2,(H,32,35) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = QOYHHIBFXOOADH-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Fluspirilen''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 29 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 475,573 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{Cite pmid|21059682|noedit}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412|noedit}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 7 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 5,5 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -7,2 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å<sup>2</sup>]]) || 35,6 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Fluspirilene}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB04842 Fluspirilene] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130607062526/http://www.drugbank.ca/drugs/DB04842 |date=2013-06-07 }} {{Antipsihotici}} [[Kategorija:Dopaminski antagonisti]] [[Kategorija:Antipsihotici]] [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Organofluoridi]] [[Kategorija:Spiro jedinjenja]] [[Kategorija:Difenilbutilpiperidini]] 4a58qbhk5cxmxv3ehcupqg1pqjkldj6 Flutikazon 0 1235195 42669629 42287138 2026-08-09T01:35:17Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669629 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Fluticasone.svg | width = | alt = | image2 = Fluticasone ball-and-stick animation.gif | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Flutikazon | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Fluticasone}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 90566-53-3 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = D07 | ATC_suffix = AC17 | ATC_supplemental = {{ATC|R01|AD08}} {{ATC|R03|BA05}} | PubChem = 5311101 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB00588 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 4470631 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = CUT2W21N7U | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = D07981 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = 5134 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 1201396 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=22 |H=27 |F=3 |O=4 |S=1 | molecular_weight = 444,508 | smiles = C[C@@H]1C[C@H]2[C@@H]3C[C@H](F)C4=CC(=O)C=C[C@@]4(C)[C@]3(F)[C@@H](O)C[C@@]2(C)[C@]1(O)C(=O)SCF | StdInChI = 1S/C22H27F3O4S/c1-11-6-13-14-8-16(24)15-7-12(26)4-5-19(15,2)21(14,25)17(27)9-20(13,3)22(11,29)18(28)30-10-23/h4-5,7,11,13-14,16-17,27,29H,6,8-10H2,1-3H3/t11-,13+,14+,16+,17+,19-,20-,21-,22-/m1/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = MGNNYOODZCAHBA-YPKPNGGJSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Flutikazon''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 22 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 444,508 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 5 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 3,0 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,0 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''<sup>2</sup>]]) || 99,9 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Fluticasone}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00588 Fluticasone] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140420065742/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00588 |date=2014-04-20 }} [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Steroidi]] [[Kategorija:Ketoni]] [[Kategorija:Organofluoridi]] [[Kategorija:Tioetri]] 03dvwv4x9k0npaektk67wrjnltz7sdn Gadodiamid 0 1235221 42669674 42297814 2026-08-09T06:03:42Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669674 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = gadolinijum(3+) jon 2-[bis({2-[(karboksilatometil)[(metilkarbamoil)metil]amino]etil})amino]acetat hidrat | image = Gadodiamide.png | width = | alt = | image2 = Gadodiamide2.png | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Gadodiamid | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Gadodiamide}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = Intravenozno <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = 3,7 sati | excretion = Uglavnom urinom <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 122795-43-1 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = V08 | ATC_suffix = CA03 | ATC_supplemental = | PubChem = 60754 | PubChemSubstance = 46504789 | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB00225 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 54756 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = C13106 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=16 |H=28 |N=5 |O=9 | molecular_weight = 591.67 | smiles = O.[Gd+3].CNC(=O)CN(CCN(CCN(CC([O-])=O)CC(=O)NC)CC([O-])=O)CC([O-])=O | StdInChI = 1S/C16H29N5O8.Gd.H2O/c1-17-12(22)7-20(10-15(26)27)5-3-19(9-14(24)25)4-6-21(11-16(28)29)8-13(23)18-2;;/h3-11H2,1-2H3,(H,17,22)(H,18,23)(H,24,25)(H,26,27)(H,28,29);;1H2/q;+3;/p-3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = XPCLDSMKWNNKOM-UHFFFAOYSA-K | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Gadodiamid''' je na [[gadolinijum]]u baziran kontrastni agens koji se koristi u procedurama za MR snimanje. On pomaže u vizualizaciji [[Krvni sud|krvnih sudova]]. Ovaj leki je u prodaji pod imenom Omniscan.<ref>{{cite journal |title = DrugBank 3.0: a comprehensive resource for omics research on drugs |author = Knox C, Law V, Jewison T, Liu P, Ly S, Frolkis A, Pon A, Banco K, Mak C, Neveu V, Djoumbou Y, Eisner R, Guo AC, Wishart DS |journal = Nucleic Acids Res. |year = 2011 |volume = 39 |issue = Database issue |pages = D1035-41 | pmid =21059682}}</ref><ref>{{cite journal |title = DrugBank: a knowledgebase for drugs, drug actions and drug targets |author = Wishart DS, Knox C, Guo AC, Cheng D, Shrivastava S, Tzur D, Gautam B, Hassanali M |journal = Nucleic Acids Res |year = 2008 |volume = 36 |issue = Database issue |pages = D901-6 |pmid = 18048412}}</ref> == Reference == {{reflist|2}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Gadodiamide}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00225 Gadodiamide] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140228134527/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00225 |date=2014-02-28 }} [[Kategorija:MRI kontrastni mediji]] mdquz9gq234mdtenp51ezq6lmb5gtlq Gemtuzumab ozogamicin 0 1235223 42669696 42507965 2026-08-09T07:37:46Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669696 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Gemtuzumab ozogamicin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = Mylotarg, Mylotarg (Wyeth) | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Gemtuzumab ozogamicin}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = Intravenozno <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 220578-59-6 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = L01 | ATC_suffix = XC05 | ATC_supplemental = | PubChem = | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB00056 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 1201506 | synonyms = <!-- Chemical data --> | molecular_weight = 0,000 | smiles = | StdInChI = | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = 61 | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Gemtuzumab ozogamicin''' (''Mylotarg'') je lek vezan za [[monoklonalno antitelo]] koji je korišten za tretiranje [[Akutna mijelocitna leukemija|akutne mijelocitne leukemije]] tokom perioda 2000-2010. On je povučen sa tržišta u junu 2010, kad su klinička ispitivanja pokazala da povećava stopu smrtnosti pacijenata i da nema prednosti od njegove primene u odnosu na konvencionalne terapije kancera.<ref>Bross PF, Beitz J, Chen G, Chen XH, Duffy E, Kieffer L, Roy S, Sridhara R, Rahman A, Williams G, Pazdur R: Approval summary: gemtuzumab ozogamicin in relapsed acute myeloid leukemia. Clin Cancer Res. 2001 Jun;7(6):1490-6. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/11410481 11410481]</ref><ref>Giles FJ, Kantarjian HM, Kornblau SM, Thomas DA, Garcia-Manero G, Waddelow TA, David CL, Phan AT, Colburn DE, Rashid A, Estey EH: Mylotarg (gemtuzumab ozogamicin) therapy is associated with hepatic venoocclusive disease in patients who have not received stem cell transplantation. Cancer. 2001 Jul 15;92(2):406-13. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/11466696 11466696]</ref><ref>Wadleigh M, Richardson PG, Zahrieh D, Lee SJ, Cutler C, Ho V, Alyea EP, Antin JH, Stone RM, Soiffer RJ, DeAngelo DJ: Prior gemtuzumab ozogamicin exposure significantly increases the risk of veno-occlusive disease in patients who undergo myeloablative allogeneic stem cell transplantation. Blood. 2003 Sep 1;102(5):1578-82. Epub 2003 May 8. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/12738663 12738663]</ref><ref>{{Cite pmid|21059682}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412}}</ref> == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Gemtuzumab ozogamicin}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00056 Gemtuzumab ozogamicin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140420054642/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00056 |date=2014-04-20 }} [[Kategorija:Hemoterapijski agensi]] [[Kategorija:Orfan lekovi]] [[Kategorija:Lijekovi povučeni sa tržišta]] fmadj3fdn171cvcomfb6ihz7fpl0hsf Gefitinib 0 1235224 42669693 42292574 2026-08-09T07:24:20Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669693 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Gefitinib Structural Formula V1.svg | width = | alt = | image2 = Gefitinib ball-and-stick.png | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Gefitinib | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Gefitinib}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = Oralno <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = 48 h | excretion = Fekalno (86%) <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 184475-35-2 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = L01 | ATC_suffix = XE02 | ATC_supplemental = | PubChem = 123631 | PubChemSubstance = 46508649 | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB00317 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 110217 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = 49668 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 939 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=22 |H=24 |Cl=1 |F=1 |N=4 |O=3 | molecular_weight = 446,902 | smiles = COC1=C(OCCCN2CCOCC2)C=C2C(NC3=CC(Cl)=C(F)C=C3)=NC=NC2=C1 | StdInChI = 1S/C22H24ClFN4O3/c1-29-20-13-19-16(12-21(20)31-8-2-5-28-6-9-30-10-7-28)22(26-14-25-19)27-15-3-4-18(24)17(23)11-15/h3-4,11-14H,2,5-10H2,1H3,(H,25,26,27) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = XGALLCVXEZPNRQ-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Gefitinib''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 22 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 446,902 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>Pao W, Miller V, Zakowski M, Doherty J, Politi K, Sarkaria I, Singh B, Heelan R, Rusch V, Fulton L, Mardis E, Kupfer D, Wilson R, Kris M, Varmus H: EGF receptor gene mutations are common in lung cancers from never smokers and are associated with sensitivity of tumors to gefitinib and erlotinib. Proc Natl Acad Sci U S A. 2004 Sep 7;101(36):13306-11. Epub 2004 Aug 25. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15329413 15329413]</ref><ref>Sordella R, Bell DW, Haber DA, Settleman J: Gefitinib-sensitizing EGFR mutations in lung cancer activate anti-apoptotic pathways. Science. 2004 Aug 20;305(5687):1163-7. Epub 2004 Jul 29. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/ ]</ref><ref>{{Cite pmid|21059682}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 7 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 8 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o}}</ref> (''ALogP'') || 4,2 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,7 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å<sup>2</sup>]]) || 68,7 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Gefitinib}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00317 Gefitinib] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140408031148/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00317 |date=2014-04-08 }} [[Kategorija:Hemoterapijski agensi]] [[Kategorija:Inhibitori proteinske kinaze]] [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Organofluoridi]] [[Kategorija:Organohloridi]] [[Kategorija:Morfolini]] epd9qilbaso8d7dgwl4bt2q9drb4q5c Gadoversetamid 0 1235225 42669679 42297820 2026-08-09T06:13:29Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669679 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Gadoversetamide.svg | width = | alt = | image2 = Gadoversetamide3D.png | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Gadoversetamid | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Gadoversetamide}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = Intravenozno <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = 104 minuta | excretion = Renalno (93.5%) <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 131069-91-5 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = V08 | ATC_suffix = CA06 | ATC_supplemental = | PubChem = 444013 | PubChemSubstance = 46504481 | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB00538 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 392041 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 1200457 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=20 |H=34 |Gd=1 |N=5 |O=10 | molecular_weight = 661,760 | smiles = [Gd+3].COCCNC(=O)CN(CCN(CCN(CC([O-])=O)CC(=O)NCCOC)CC([O-])=O)CC([O-])=O | StdInChI = 1S/C20H37N5O10.Gd/c1-34-9-3-21-16(26)11-24(14-19(30)31)7-5-23(13-18(28)29)6-8-25(15-20(32)33)12-17(27)22-4-10-35-2;/h3-15H2,1-2H3,(H,21,26)(H,22,27)(H,28,29)(H,30,31)(H,32,33);/q;+3/p-3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = HBEAOBRDTOXWRZ-UHFFFAOYSA-K | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Gadoversetamid''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 20 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 661,760 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{Cite pmid|21059682}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 13 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 22 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o}}</ref> (''ALogP'') || -7,5 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || 0,7 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å<sup>2</sup>]]) || 257,0 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Gadoversetamide}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00538 Gadoversetamide] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130607073516/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00538 |date=2013-06-07 }} [[Kategorija:Kontrastni mediji]] [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Jedinjenja gadolinijuma]] lvnsrf2iqix6v6l7pn0k7mk6bfv3ejw Gadoteridol 0 1235226 42669678 42297819 2026-08-09T06:11:36Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669678 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Gadoteridol.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Gadoteridol | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = ProHance, Prohance Multipack | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Gadoteridol}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = Intravenozno <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = 100 minuta | excretion = Renalno (94.4) <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 120066-54-8 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = V08 | ATC_suffix = CA04 | ATC_supplemental = | PubChem = 60714 | PubChemSubstance = 46505738 | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB00597 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 54719 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 1200593 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=17 |H=29 |Gd=1 |N=4 |O=7 | molecular_weight = 558,680 | smiles = [Gd+3].CC(O)CN1CCN(CC([O-])=O)CCN(CC([O-])=O)CCN(CC([O-])=O)CC1 | StdInChI = 1S/C17H32N4O7.Gd/c1-14(22)10-18-2-4-19(11-15(23)24)6-8-21(13-17(27)28)9-7-20(5-3-18)12-16(25)26;/h14,22H,2-13H2,1H3,(H,23,24)(H,25,26)(H,27,28);/q;+3/p-3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = DPNNNPAKRZOSMO-UHFFFAOYSA-K | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Gadoteridol''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 17 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 558,680 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{Cite pmid|21059682}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 11 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 8 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o}}</ref> (''ALogP'') || -5,6 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || 2,1 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å<sup>2</sup>]]) || 203,8 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Gadoteridol}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00597 Gadoteridol] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140228061449/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00597 |date=2014-02-28 }} [[Kategorija:Kontrastni mediji]] [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Jedinjenja gadolinijuma]] pd0n6fdr5keq5we4w859rjg23k2unzc Gabapentin 0 1235227 42669668 42277070 2026-08-09T05:50:50Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669668 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Gabapentin.svg | width = | alt = | image2 = Gabapentin 3D.png | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Gabapentin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = Aclonium, Neurontin, Novo-Gabapentin | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Gabapentin}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = Oralno <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = 5-7 h | excretion = Renalno <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 60142-96-3 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = N03 | ATC_suffix = AX12 | ATC_supplemental = | PubChem = 3446 | PubChemSubstance = 46506529 | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB00996 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 3328 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 940 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=9 |H=17 |N=1 |O=2 | molecular_weight = 171,237 | smiles = NCC1(CC(O)=O)CCCCC1 | StdInChI = 1S/C9H17NO2/c10-7-9(6-8(11)12)4-2-1-3-5-9/h1-7,10H2,(H,11,12) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = UGJMXCAKCUNAIE-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = 162-166 | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Gabapentin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 9 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 171,237 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>Mathew NT, Rapoport A, Saper J, Magnus L, Klapper J, Ramadan N, Stacey B, Tepper S: Efficacy of gabapentin in migraine prophylaxis. Headache. 2001 Feb;41(2):119-28. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/11251695 11251695]</ref><ref>Backonja MM, Serra J: Pharmacologic management part 1: better-studied neuropathic pain diseases. Pain Med. 2004 Mar;5 Suppl 1:S28-47. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/14996228 14996228]</ref><ref>Choudhuri I, Sarvananthan N, Gottlob I: Survey of management of acquired nystagmus in the United Kingdom. Eye. 2007 Sep;21(9):1194-7. Epub 2006 May 26. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16732211 16732211]</ref><ref>Pande AC, Crockatt JG, Janney CA, Werth JL, Tsaroucha G: Gabapentin in bipolar disorder: a placebo-controlled trial of adjunctive therapy. Gabapentin Bipolar Disorder Study Group. Bipolar Disord. 2000 Sep;2(3 Pt 2):249-55. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/11249802 11249802]</ref><ref>Su TZ, Feng MR, Weber ML: Mediation of highly concentrative uptake of pregabalin by L-type amino acid transport in Chinese hamster ovary and Caco-2 cells. J Pharmacol Exp Ther. 2005 Jun;313(3):1406-15. Epub 2005 Mar 15. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15769862 15769862]</ref><ref>{{Cite pmid|21059682}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o}}</ref> (''ALogP'') || -1,5 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,0 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å<sup>2</sup>]]) || 63,3 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Gabapentin}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00996 Gabapentin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160430223439/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00996 |date=2016-04-30 }} {{Antiepileptici}} [[Kategorija:Anksiolitici]] [[Kategorija:Antiepileptici]] [[Kategorija:Analgetici]] [[Kategorija:Blokatori kalcijumskih kanala]] [[Kategorija:Antimalarijski agensi]] [[Kategorija:Karboksilne kiseline]] [[Kategorija:Amini]] tlayilhpv8loa8aqa4tw70k4hucw7iv Gatifloksacin 0 1235228 42669692 42282178 2026-08-09T07:11:47Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669692 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Gatifloxacin.svg | width = | alt = | image2 = Gatifloxacin ball-and-stick.png | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Gatifloksacin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = Tequin, Zymar | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Gatifloxacin}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = Oftalmički <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = 7-14 h | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 112811-59-3 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = J01 | ATC_suffix = MA16 | ATC_supplemental = , {{ATC|S01|AE06}} | PubChem = 5379 | PubChemSubstance = 46506159 | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB01044 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 5186 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = C07661 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = 5280 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 31 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=19 |H=22 |F=1 |N=3 |O=4 | molecular_weight = 375,394 | smiles = COC1=C2N(C=C(C(O)=O)C(=O)C2=CC(F)=C1N1CCNC(C)C1)C1CC1 | StdInChI = 1S/C19H22FN3O4/c1-10-8-22(6-5-21-10)16-14(20)7-12-15(18(16)27-2)23(11-3-4-11)9-13(17(12)24)19(25)26/h7,9-11,21H,3-6,8H2,1-2H3,(H,25,26) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = XUBOMFCQGDBHNK-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = 182-185 | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Gatifloksacin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 19 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 375,394 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>Park-Wyllie LY, Juurlink DN, Kopp A, Shah BR, Stukel TA, Stumpo C, Dresser L, Low DE, Mamdani MM: Outpatient gatifloxacin therapy and dysglycemia in older adults. N Engl J Med. 2006 Mar 30;354(13):1352-61. Epub 2006 Mar 1. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16510739 16510739]</ref><ref>Gurwitz JH: Serious adverse drug effects--seeing the trees through the forest. N Engl J Med. 2006 Mar 30;354(13):1413-5. Epub 2006 Mar 1. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16510740 16510740]</ref><ref>{{Cite pmid|21059682}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 7 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o}}</ref> (''ALogP'') || -0,9 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,7 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å<sup>2</sup>]]) || 82,1 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Gatifloxacin}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01044 Gatifloxacin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140414214115/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01044 |date=2014-04-14 }} {{Antibiotici inhibitori nukleinskih kiselina}} [[Kategorija:Antiinfektivi]] [[Kategorija:Hinoloni]] [[Kategorija:Antibiotici]] [[Kategorija:Karboksilne kiseline]] [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Aromatični amini]] [[Kategorija:Piperazini]] [[Kategorija:Aromatični ketoni]] [[Kategorija:Organofluoridi]] cuomr0vkrsrocaifajt5ibmom7k9w7e Gemifloksacin 0 1235229 42669695 42287212 2026-08-09T07:35:48Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669695 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Gemifloxacin.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Gemifloksacin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Gemifloxacin}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = Oralno <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = 7 h | excretion = Renalno <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 175463-14-6 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = J01 | ATC_suffix = MA15 | ATC_supplemental = | PubChem = 9571107 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB01155 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 7845573 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = 101853 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 430 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=18 |H=20 |F=1 |N=5 |O=4 | molecular_weight = 389,381 | smiles = CO\N=C1/CN(CC1CN)C1=NC2=C(C=C1F)C(=O)C(=CN2C1CC1)C(O)=O | StdInChI = 1S/C18H20FN5O4/c1-28-22-14-8-23(6-9(14)5-20)17-13(19)4-11-15(25)12(18(26)27)7-24(10-2-3-10)16(11)21-17/h4,7,9-10H,2-3,5-6,8,20H2,1H3,(H,26,27)/b22-14+ | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = ZRCVYEYHRGVLOC-HYARGMPZSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Gemifloksacin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 18 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 389,381 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{Cite pmid|21059682}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 9 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 5 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o}}</ref> (''ALogP'') || -1,8 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,5 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å<sup>2</sup>]]) || 121,3 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Gemifloxacin}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01155 Gemifloxacin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140218101700/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01155 |date=2014-02-18 }} {{Antibiotici inhibitori nukleinskih kiselina}} [[Kategorija:Antibiotici]] [[Kategorija:Hinoloni]] [[Kategorija:Karboksilne kiseline]] [[Kategorija:Aromatični amini]] [[Kategorija:Pirolidini]] [[Kategorija:Aromatični ketoni]] [[Kategorija:Organofluoridi]] nmjwk1wd96k7ciykkct227nyh8vu0sa Gadobutrol 0 1235230 42669673 42297813 2026-08-09T06:02:08Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669673 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Gadobutrol skeletal.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Gadobutrol | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = Gadavist, Gadovist | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Gadobutrol}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = Intravenozno <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = 1,8 h | excretion = Renalno <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 138071-82-6 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = V08 | ATC_suffix = CA09 | ATC_supplemental = | PubChem = 72057 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB06703 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = 68841 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 1628503 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=18 |H=31 |N=4 |O=9 | molecular_weight = 604,710 | smiles = [Gd+3].OC[C@@H](O)[C@@H](CO)N1CCN(CC([O-])=O)CCN(CC([O-])=O)CCN(CC([O-])=O)CC1 | StdInChI = 1/C18H34N4O9.Gd/c23-12-14(15(25)13-24)22-7-5-20(10-17(28)29)3-1-19(9-16(26)27)2-4-21(6-8-22)11-18(30)31;/h14-15,23-25H,1-13H2,(H,26,27)(H,28,29)(H,30,31);/q;+3/p-3/t14-,15-;/s2 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = ZPDFIIGFYAHNSK-ZCTZICQLNA-K | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Gadobutrol''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 18 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 604,710 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>Scott LJ: Gadobutrol: a review of its use for contrast-enhanced magnetic resonance imaging in adults and children. Clin Drug Investig. 2013 Apr;33(4):303-14. doi: 10.1007/s40261-013-0066-0. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/23435930 23435930]</ref><ref>Wack C, Steger-Hartmann T, Mylecraine L, Hofmeister R: Toxicological safety evaluation of gadobutrol. Invest Radiol. 2012 Nov;47(11):611-23. doi: 10.1097/RLI.0b013e318263f128. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/23011188 23011188]</ref><ref>Kunnemeyer J, Terborg L, Nowak S, Scheffer A, Telgmann L, Tokmak F, Gunsel A, Wiesmuller G, Reichelt S, Karst U: Speciation analysis of gadolinium-based MRI contrast agents in blood plasma by hydrophilic interaction chromatography/electrospray mass spectrometry. Anal Chem. 2008 Nov 1;80(21):8163-70. doi: 10.1021/ac801264j. Epub 2008 Sep 27. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/18821778 18821778]</ref><ref>{{Cite pmid|21059682}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 13 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 3 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 10 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o}}</ref> (''ALogP'') || -7,0 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || 3,0 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å<sup>2</sup>]]) || 244,3 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Gadobutrol}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB06703 Gadobutrol] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130614050840/http://www.drugbank.ca/drugs/DB06703 |date=2013-06-14 }} [[Kategorija:Kontrastni mediji]] [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Jedinjenja gadolinijuma]] ghtufdyjx8p3e0ehfwtti4yryqflmli Gadofosveset 0 1235231 42669675 42297815 2026-08-09T06:05:21Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669675 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Gadofosveset skeletal.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Gadofosveset | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = Ablavar, Vasovist | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Gadofosveset}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = Intravenozno <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = 18,5 h | excretion = Renalno (83.5%) <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 193901-90-5 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = V08 | ATC_suffix = CA11 | ATC_supplemental = | PubChem = 158440 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB06705 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 139381 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=33 |H=40 |N=3 |Na=3 |O=15 |P=1 | molecular_weight = 975,870 | smiles = O.[Na+].[Na+].[Na+].[Gd+3].[O-]C(=O)CN(CCN(CC([O-])=O)CC([O-])=O)CC(COP([O-])(=O)OC1CCC(CC1)(C1=CC=CC=C1)C1=CC=CC=C1)N(CC([O-])=O)CC([O-])=O | StdInChI = 1S/C33H44N3O14P.Gd.3Na.H2O/c37-28(38)18-34(15-16-35(19-29(39)40)20-30(41)42)17-26(36(21-31(43)44)22-32(45)46)23-49-51(47,48)50-27-11-13-33(14-12-27,24-7-3-1-4-8-24)25-9-5-2-6-10-25;;;;;/h1-10,26-27H,11-23H2,(H,37,38)(H,39,40)(H,41,42)(H,43,44)(H,45,46)(H,47,48);;;;;1H2/q;+3;3*+1;/p-6 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = PIZALBORPSCYJU-UHFFFAOYSA-H | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Gadofosveset''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 33 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 975,870 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>Raman FS, Nacif MS, Cater G, Gai N, Jones J, Li D, Sibley CT, Liu S, Bluemke DA: 3.0-T whole-heart coronary magnetic resonance angiography: comparison of gadobenate dimeglumine and gadofosveset trisodium. Int J Cardiovasc Imaging. 2013 Mar 21. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/23515949 23515949]</ref><ref>Hrdina L, Kocher M, Herman M, Cerna M, Kozak J, Tudos Z, Mahathmakanthi S, Langova K: Comparison of the quality of lower limb magnetic resonance angiographies performed with different paramagnetic contrast agents in relation to body mass index and ejection fraction. Biomed Pap Med Fac Univ Palacky Olomouc Czech Repub. 2012 Jun;156(2):164-70. doi: 10.5507/bp.2011.058. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/22660207 22660207]</ref><ref>Thouet T, Schnackenburg B, Kokocinski T, Fleck E, Nagel E, Kelle S: Visualization of chronic myocardial infarction using the intravascular contrast agent MS-325 (gadofosveset) in patients. ScientificWorldJournal. 2012;2012:236401. doi: 10.1100/2012/236401. Epub 2012 Mar 12. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/22536125 22536125]</ref><ref>Milot L, Haider M, Foster L, McGregor C, Law C: Gadofosveset trisodium in the investigation of focal liver lesions in noncirrhotic liver: Early experience. J Magn Reson Imaging. 2012 Sep;36(3):738-42. doi: 10.1002/jmri.23650. Epub 2012 Apr 5. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/22488745 22488745]</ref><ref>Caravan P: Protein-targeted gadolinium-based magnetic resonance imaging (MRI) contrast agents: design and mechanism of action. Acc Chem Res. 2009 Jul 21;42(7):851-62. doi: 10.1021/ar800220p. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/19222207 19222207]</ref><ref>{{Cite pmid|21059682}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 18 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 23 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o}}</ref> (''ALogP'') || -7,2 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,1 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å<sup>2</sup>]]) || 554,8 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Gadofosveset}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB06705 Gadofosveset] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140707133842/http://www.drugbank.ca/drugs/DB06705 |date=2014-07-07 }} [[Kategorija:Kontrastni mediji]] [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Organofosfati]] [[Kategorija:Jedinjenja natrijuma]] [[Kategorija:Jedinjenja gadolinijuma]] q4vpj2d01odvtg4f8anghkie1r1nxsz Gadoksetinska kiselina 0 1235232 42669676 42297816 2026-08-09T06:06:56Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669676 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Gadoxetic acid.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Gadoksetinska kiselina | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = Eovist, Primovist | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Gadoxetic acid}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = Intravenozno <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = 0,91 - 0,95 h | excretion = Renalno, fekalno <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 135326-22-6 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = V08 | ATC_suffix = CA10 | ATC_supplemental = | PubChem = 219084 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB08884 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 1201769 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=23 |H=28 |Gd=1 |N=3 |Na=2 |O=11 | molecular_weight = 725,710 | smiles = [Na+].[Na+].[Gd+3].CCOC1=CC=C(CC(CN(CCN(CC([O-])=O)CC([O-])=O)CC([O-])=O)N(CC([O-])=O)CC([O-])=O)C=C1 | StdInChI = 1/C23H33N3O11.Gd.2Na/c1-2-37-18-5-3-16(4-6-18)9-17(26(14-22(33)34)15-23(35)36)10-24(11-19(27)28)7-8-25(12-20(29)30)13-21(31)32;;;/h3-6,17H,2,7-15H2,1H3,(H,27,28)(H,29,30)(H,31,32)(H,33,34)(H,35,36);;;/q;+3;2*+1/p-5 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = SLYTULCOCGSBBJ-UHFFFAOYNA-I | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Gadoksetinska kiselina''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 23 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 725,710 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>Van Beers BE, Pastor CM, Hussain HK: Primovist, Eovist: what to expect? J Hepatol. 2012 Aug;57(2):421-9. doi: 10.1016/j.jhep.2012.01.031. Epub 2012 Apr 12. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/22504332 22504332]</ref><ref>{{Cite pmid|21059682}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 14 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 20 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o}}</ref> (''ALogP'') || -7,1 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -0,7 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å<sup>2</sup>]]) || 399,4 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Gadoxetic acid}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB08884 Gadoxetic acid] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140304010727/http://www.drugbank.ca/drugs/DB08884 |date=2014-03-04 }} [[Kategorija:Fenoli]] [[Kategorija:Fenolni etri]] [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Jedinjenja natrijuma]] [[Kategorija:Jedinjenja gadolinijuma]] 3zfyxheu5abesc8z8r236t7mi1xe52e Gabapentin enakarbil 0 1235233 42669669 42297809 2026-08-09T05:52:28Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669669 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Gabapentin enacarbil.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Gabapentin enakarbil | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Gabapentin enacarbil}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = Oralno <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = 5,1 - 6,0 h | excretion = Renalno (94%) <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 478296-72-9 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 9883933 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB08872 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 8059607 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = 68840 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> | C=16 | H=27 | N=1 | O=6 | molecular_weight = 329.389 | smiles = CC(C)C(=O)OC(C)OC(=O)NCC1(CCCCC1)CC(=O)O | StdInChI = 1S/C16H27NO6/c1-11(2)14(20)22-12(3)23-15(21)17-10-16(9-13(18)19)7-5-4-6-8-16/h11-12H,4-10H2,1-3H3,(H,17,21)(H,18,19) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = TZDUHAJSIBHXDL-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Gabapentin enakarbil''' (''Horizant'') prolek je [[gabapentin]]a. On se koristi za lečenje [[Sindrom nemirnih nogu|sindroma nemirnih nogu]] (RLS) i posterpetske neuralgije (PHN) kod odraslih osoba.<ref>Cundy KC, Annamalai T, Bu L, De Vera J, Estrela J, Luo W, Shirsat P, Torneros A, Yao F, Zou J, Barrett RW, Gallop MA: XP13512 [(+/-)-1-([(alpha-isobutanoyloxyethoxy)carbonyl] aminomethyl)-1-cyclohexane acetic acid], a novel gabapentin prodrug: II. Improved oral bioavailability, dose proportionality, and colonic absorption compared with gabapentin in rats and monkeys. J Pharmacol Exp Ther. 2004 Oct;311(1):324-33. Epub 2004 May 14. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15146029 15146029]</ref><ref>{{Cite pmid|21059682}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 7 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 9 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o}}</ref> (''ALogP'') || 3,5 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,9 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å<sup>2</sup>]]) || 105,4 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Gabapentin enacarbil}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB08872 Gabapentin enacarbil] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140219203343/http://www.drugbank.ca/drugs/DB08872 |date=2014-02-19 }} [[Kategorija:Antiepileptici]] [[Kategorija:Karboksilne kiseline]] [[Kategorija:Karboksilatni estri]] [[Kategorija:Amidi]] [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Ketali]] jw7sbzx69dgtaadznd2w2kpc41pwsxg Ganciklovir 0 1235234 42669688 42297854 2026-08-09T06:48:23Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669688 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Ganciclovir structure.svg | width = | alt = | image2 = Ganciclovir ball-and-stick.png | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Ganciklovir | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = Cytovene, Cytovene IV, Cytovene-IV, Vitrasert | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Ganciclovir}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = Oralno, intravenozno <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = 2,5 - 3,6 h | excretion = Renalno <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 82410-32-0 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = J05 | ATC_suffix = AB06 | ATC_supplemental = , {{ATC|S01|AD09}} | PubChem = 3454 | PubChemSubstance = 46507294 | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB01004 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 3336 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = 465284 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 182 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=9 |H=13 |N=5 |O=4 | molecular_weight = 255,231 | smiles = NC1=NC(=O)C2=C(N1)N(COC(CO)CO)C=N2 | StdInChI = 1S/C9H13N5O4/c10-9-12-7-6(8(17)13-9)11-3-14(7)4-18-5(1-15)2-16/h3,5,15-16H,1-2,4H2,(H3,10,12,13,17) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = IRSCQMHQWWYFCW-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = 250 | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Ganciklovir''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 9 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 255,231 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{Cite pmid|21059682|noedit}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412|noedit}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 8 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 4 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 5 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || -1,9 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -0,3 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å<sup>2</sup>]]) || 135,0 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Ganciclovir}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01004 Ganciclovir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140403213941/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01004 |date=2014-04-03 }} [[Kategorija:Antivirotici]] [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Etri]] 93a8h52bpnmxj4lu01pz90yrgvdqpaf Gadobenska kiselina 0 1235244 42669671 42297812 2026-08-09T06:00:31Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669671 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Gadobenic acid.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Gadobenska kiselina | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Gadobenic acid}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 113662-23-0 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = V08 | ATC_suffix = CA08 | ATC_supplemental = | PubChem = 105124 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB00996 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 94843 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = 15G12L5X8K | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = D08018 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 1200571 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=22 |H=28 |Gd=1 |N=3 |O=11 | molecular_weight = 667,721 | smiles = [Gd+3].OC(=O)CN(CCN(CCN(CC(=O)[O-])CC(=O)[O-])CC(=O)[O-])C(COCc1ccccc1)C(=O)O | StdInChI = 1S/C22H31N3O11.Gd/c26-18(27)10-23(6-7-24(11-19(28)29)12-20(30)31)8-9-25(13-21(32)33)17(22(34)35)15-36-14-16-4-2-1-3-5-16;/h1-5,17H,6-15H2,(H,26,27)(H,28,29)(H,30,31)(H,32,33)(H,34,35);/q;+3/p-3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = MXZROTBGJUUXID-UHFFFAOYSA-K | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Gadobenska kiselina''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 22 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 667,721 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 14 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 20 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || -10,9 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -0,7 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''<sup>2</sup>]]) || 264,2 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Gadobenic acid}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00996 Gadobenic acid] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160430223439/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00996 |date=2016-04-30 }} [[Kategorija:Karboksilne kiseline]] [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Jedinjenja gadolinijuma]] 8yrk8j0w9p7n0ycy0l4rf6xhyyhdx35 Glimepirid 0 1235275 42669718 42292655 2026-08-09T10:32:22Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669718 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = 3-ethil-4-metil-N- {2-[4-({[(4-metilcikloheksil)karbamoil]amino}sulfonil)fenil]etil2-okso-2,5-dihidro-1H-pirol-1-karboksamid | image = Glimepiride Structural Formula V.1.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Glimepirid | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = Amarel, Amaryl, Endial, Novo-glimepiride | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Glimepiride}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = Oralno <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = 5 sati | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 93479-97-1 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = A10 | ATC_suffix = BB12 | ATC_supplemental = | PubChem = 3476 | PubChemSubstance = 46508842 | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB00222 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 3357 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = C07669 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 5383 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=24 |H=34 |N=4 |O=5 |S=1 | molecular_weight = 490.616 | smiles = CCC1=C(C)CN(C(=O)NCCC2=CC=C(C=C2)S(=O)(=O)NC(=O)NC2CCC(C)CC2)C1=O | StdInChI = 1S/C24H34N4O5S/c1-4-21-17(3)15-28(22(21)29)24(31)25-14-13-18-7-11-20(12-8-18)34(32,33)27-23(30)26-19-9-5-16(2)6-10-19/h7-8,11-12,16,19H,4-6,9-10,13-15H2,1-3H3,(H,25,31)(H2,26,27,30) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = WIGIZIANZCJQQY-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = 207 | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Glimepirid''' je bila prva sulfonil ureja treće generacije sa primenom kao [[antidijabetesni lek]]. Ovaj lek je veoma potentan i ima dugo vreme trajanja.<ref>{{cite journal |title = DrugBank 3.0: a comprehensive resource for omics research on drugs |author = Knox C, Law V, Jewison T, Liu P, Ly S, Frolkis A, Pon A, Banco K, Mak C, Neveu V, Djoumbou Y, Eisner R, Guo AC, Wishart DS |journal = Nucleic Acids Res. |year = 2011 |volume = 39 |issue = Database issue |pages = D1035-41 | pmid =21059682}}</ref><ref>{{cite journal |title = DrugBank: a knowledgebase for drugs, drug actions and drug targets |author = Wishart DS, Knox C, Guo AC, Cheng D, Shrivastava S, Tzur D, Gautam B, Hassanali M |journal = Nucleic Acids Res |year = 2008 |volume = 36 |issue = Database issue |pages = D901-6 |pmid = 18048412}}</ref> == Reference == {{reflist|2}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Glimepiride}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00222 Glimepiride] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131211061650/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00222 |date=2013-12-11 }} [[Kategorija:Antiaritmici]] [[Kategorija:Imunosupresanti]] [[Kategorija:Sulfonilureje]] g2e78qg7w30o2h2d1xgrsuzemxffaef Glibenklamid 0 1235278 42669707 42292607 2026-08-09T10:13:29Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669707 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Glibenclamide structural formula V.1.svg | width = | alt = | image2 = Glibenclamide 3D.png | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Glibenklamid | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = Abbenclamide, Adiab, Azuglucon, Bastiverit | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Glibenclamide}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = Oralno <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = 1,4-1,8 h | excretion = Bilijarno, renalno <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 10238-21-8 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = A10 | ATC_suffix = BB01 | ATC_supplemental = | PubChem = 3488 | PubChemSubstance = 46509154 | IUPHAR_ligand = 2414 | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB01016 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 3368 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = C07022 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = 5441 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 472 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=23 |H=28 |Cl=1 |N=3 |O=5 |S=1 | molecular_weight = 494,004 | smiles = COC1=C(C=C(Cl)C=C1)C(=O)NCCC1=CC=C(C=C1)S(=O)(=O)NC(=O)NC1CCCCC1 | StdInChI = 1S/C23H28ClN3O5S/c1-32-21-12-9-17(24)15-20(21)22(28)25-14-13-16-7-10-19(11-8-16)33(30,31)27-23(29)26-18-5-3-2-4-6-18/h7-12,15,18H,2-6,13-14H2,1H3,(H,25,28)(H2,26,27,29) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = ZNNLBTZKUZBEKO-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = 169 | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Glibenklamid''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 23 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 494,004 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>Monami M, Luzzi C, Lamanna C, Chiasserini V, Addante F, Desideri CM, Masotti G, Marchionni N, Mannucci E: Three-year mortality in diabetic patients treated with different combinations of insulin secretagogues and metformin. Diabetes Metab Res Rev. 2006 Nov-Dec;22(6):477-82. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16634115 16634115]</ref><ref>{{Cite pmid|21059682}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 5 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 3 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 8 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o}}</ref> (''ALogP'') || 4,1 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -7,1 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å<sup>2</sup>]]) || 122,0 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Glibenclamide}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01016 Glibenclamide] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140217074521/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01016 |date=2014-02-17 }} [[Kategorija:Antiaritmici]] [[Kategorija:Sulfonilureje]] [[Kategorija:Fenoli]] [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Fenolni etri]] [[Kategorija:Organohloridi]] [[Kategorija:Benzamidi]] [[Kategorija:Sulfoni]] [[Kategorija:Sulfonamidi]] plcdbwtrocjhkhnbgesyuhoec0goh1d Gliklazid 0 1235279 42669714 42292639 2026-08-09T10:25:27Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669714 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Gliclazide.svg | width = | alt = | image2 = Gliclazide ball-and-stick.png | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Gliklazid | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = Diamicron, Diamicron MR, Glimicron, Mylan-Gliclazide | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Gliclazide}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = Oralno <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = 10,4 h | excretion = Renalno (60-70%) <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 21187-98-4 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = A10 | ATC_suffix = BB09 | ATC_supplemental = | PubChem = 3475 | PubChemSubstance = 46505475 | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB01120 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 3356 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = 31654 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 427216 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=15 |H=21 |N=3 |O=3 |S=1 | molecular_weight = 323,411 | smiles = CC1=CC=C(C=C1)S(=O)(=O)NC(=O)NN1CC2CCCC2C1 | StdInChI = 1S/C15H21N3O3S/c1-11-5-7-14(8-6-11)22(20,21)17-15(19)16-18-9-12-3-2-4-13(12)10-18/h5-8,12-13H,2-4,9-10H2,1H3,(H2,16,17,19) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = BOVGTQGAOIONJV-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = 181 | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Gliklazid''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 15 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 323,411 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref name="J.R. Karmokeretal.2017">{{cite journal |last1=Karmoker |first1=J.R. |last2=Priya |first2=R.J. |last3=Sarkar |first3=S. |last4=Islam |first4=S.|year=2017 |title=Comparative in vitro equivalence evaluation of some local Gliclazide brands of Bangladesh |journal=The Pharma Innovation Journal |volume=6|pages=152-157|url=http://www.thepharmajournal.com/archives/2017/vol6issue3/PartC/6-2-15-510.pdf |accessdate=2017-08-15}}</ref><ref>{{Cite pmid|21059682}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o}}</ref> (''ALogP'') || 1,9 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,2 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å<sup>2</sup>]]) || 86,9 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Gliclazide}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01120 Gliclazide] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140416173215/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01120 |date=2014-04-16 }} [[Kategorija:Sulfonilureje]] [[Kategorija:Antidijabetesni lekovi]] [[Kategorija:Amidi]] [[Kategorija:Sulfoni]] [[Kategorija:Sulfonamidi]] azfy1pmlby1nkpznja1u7fadvafoix7 Glihidon 0 1235280 42669713 42297919 2026-08-09T10:22:32Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669713 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Gliquidone.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Glihidon | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Gliquidone}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = 8 h | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 33342-05-1 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = A10 | ATC_suffix = BB08 | ATC_supplemental = | PubChem = 91610 | PubChemSubstance = 46508425 | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB01251 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 82719 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 383634 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=27 |H=33 |N=3 |O=6 |S=1 | molecular_weight = 527,632 | smiles = COC1=CC2=C(C=C1)C(C)(C)C(=O)N(CCC1=CC=C(C=C1)S(=O)(=O)NC(=O)NC1CCCCC1)C2=O | StdInChI = 1S/C27H33N3O6S/c1-27(2)23-14-11-20(36-3)17-22(23)24(31)30(25(27)32)16-15-18-9-12-21(13-10-18)37(34,35)29-26(33)28-19-7-5-4-6-8-19/h9-14,17,19H,4-8,15-16H2,1-3H3,(H2,28,29,33) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = LLJFMFZYVVLQKT-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = 181 | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Glihidon''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 27 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 527,632 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{Cite pmid|21059682}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 6 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 7 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o}}</ref> (''ALogP'') || 4,2 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -6,9 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å<sup>2</sup>]]) || 130,3 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Gliquidone}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01251 Gliquidone] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130607084619/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01251 |date=2013-06-07 }} [[Kategorija:Sulfonilureje]] [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Sulfoni]] [[Kategorija:Sulfonamidi]] [[Kategorija:Tetrahidroizohinolini]] ba2u4f1ilwrqdurcdayftkdfawndafa Glimidin natrijum 0 1235281 42669719 42297931 2026-08-09T10:33:54Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669719 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Glymidine.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Glimidin natrijum | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Glymidine sodium}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = Oralno <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = 4 h | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 339-44-6 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = A10 | ATC_suffix = BC01 | ATC_supplemental = | PubChem = 9565 | PubChemSubstance = 46507076 | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB01382 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 9190 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 1697838 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=13 |H=15 |N=3 |O=4 |S=1 | molecular_weight = 309,341 | smiles = COCCOC1=CN=C(NS(=O)(=O)C2=CC=CC=C2)N=C1 | StdInChI = 1S/C13H15N3O4S/c1-19-7-8-20-11-9-14-13(15-10-11)16-21(17,18)12-5-3-2-4-6-12/h2-6,9-10H,7-8H2,1H3,(H,14,15,16) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = QFWPJPIVLCBXFJ-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = 153 | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Glimidin natrijum''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 13 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 309,341 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{Cite pmid|21059682}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 6 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 7 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o}}</ref> (''ALogP'') || 0,9 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,9 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å<sup>2</sup>]]) || 98,8 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Glymidine sodium}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01382 Glymidine sodium] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131207213810/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01382 |date=2013-12-07 }} [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Sulfoni]] [[Kategorija:Sulfonamidi]] [[Kategorija:Pirimidini]] jslqlq2jb2mckemivu731y3n1gos2gg Gestoden 0 1235282 42669700 42297888 2026-08-09T08:49:53Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669700 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Gestodene.svg | width = | alt = | image2 = Gestodeno3D.png | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Gestoden | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Gestodene}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = 16 - 18 h | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 60282-87-3 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = G03 | ATC_suffix = AA10 | ATC_supplemental = | PubChem = 3033968 | PubChemSubstance = 99443276 | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB06730 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 2298532 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 1213583 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=21 |H=26 |O=2 | molecular_weight = 310,430 | smiles = CC[C@]12CC[C@H]3[C@@H](CCC4=CC(=O)CC[C@H]34)[C@@H]1C=C[C@@]2(O)C#C | StdInChI = 1S/C21H26O2/c1-3-20-11-9-17-16-8-6-15(22)13-14(16)5-7-18(17)19(20)10-12-21(20,23)4-2/h2,10,12-13,16-19,23H,3,5-9,11H2,1H3/t16-,17+,18+,19-,20-,21-/m0/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = SIGSPDASOTUPFS-XUDSTZEESA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = 197.9 | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Gestoden''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 21 [[atom]] [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 310,430 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{Cite pmid|21059682}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 1 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o}}</ref> (''ALogP'') || 4,5 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,3 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å<sup>2</sup>]]) || 37,3 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Gestodene}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB06730 Gestodene] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131212051624/http://www.drugbank.ca/drugs/DB06730 |date=2013-12-12 }} [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Ketoni]] 2eutav2blpa8wjans47ue99hkyrudsa Golimumab 0 1235283 42669736 42282226 2026-08-09T11:27:26Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669736 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Golimumab 5yoy.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Golimumab | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Golimumab}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = Subkutano <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = 2 nedelje | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 476181-74-5 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = L04 | ATC_suffix = AB06 | ATC_supplemental = | PubChem = | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB06674 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 1201833 | synonyms = <!-- Chemical data --> | C=6530 | H=10068 | N=1752 | O=2026 | S=44 | molecular_weight = 147 [[kDa]] | smiles = | StdInChI = | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Golimumab''' (CNTO 148)<ref>{{cite journal|last=Mazumdar|first=Sohini|coauthors=David Greenwald |title=Golimumab |journal=mAbs|year=2009|volume=1|issue=5|pages=422–431|doi=10.4161/mabs.1.5.9286|url=http://www.landesbioscience.com/journals/mabs/article/9286/}}</ref> je [[čovek|ljudsko]] [[monoklonalno antitelo]] koje se koristi kao [[imunosupresivni lek]]. U prodaji je pod imenom ''Simponi''. Golimumab prepoznaje [[faktor nekroze tumora-alfa]] (TNF-alfa), proinflamatorni molekul<ref>[http://www.ama-assn.org/ama1/pub/upload/mm/365/golimumab.doc Statement On A Nonproprietary Name Adopted By The USAN Council – Golimumab] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120220192926/http://www.ama-assn.org/ama1/pub/upload/mm/365/golimumab.doc |date=2012-02-20 }}, ''American Medical Association''.</ref> i stoga je [[TNF inhibitor]]. Golimumab je odobren u Kanadi<ref>{{cite web |url=http://www.centocororthobiotech.com/cobi/viewDocumentByTitleAlias.html?title=PR_SIMPONI_CANADIAN_APPROVAL |title=Health Canada Approves Simponi (Golimumab) For Treatment Of Rheumatoid Arthritis, Psoriatic Arthritis And Ankylosing Spondylitis |format= |work= |accessdate= |archive-date=2010-02-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100202180811/http://www.centocororthobiotech.com/cobi/viewDocumentByTitleAlias.html?title=PR_SIMPONI_CANADIAN_APPROVAL |dead-url=yes }} Apr 2009</ref> i Sjedinjenim Državama<ref>[http://www.drugs.com/newdrugs/simponi-golimumab-receives-fda-approval-first-once-monthly-anti-tnf-rheumatoid-arthritis-psoriatic-1329.html FDA Approves Simponi]</ref> kao jednomesečni potkožni tretman za odrasle osobe sa umerenim do jakog aktivnog [[reumatoidni artritis|reumatoidnog artritisa]], [[psorijatički artritis|psorijatičkog artritisa]], i [[Ankilozirajući spondilitis|ankilozirajućeg spondilitisa]].<ref name="ap">{{cite news |url=http://www.nctimes.com/business/article_95a13fa4-8492-5080-8ee0-bbce644fb21b.html |title=FDA clears potential blockbuster arthritis drug |work=North County Times|publisher=Lee Enterprises |agency=Associated Press |date = 24. 4. 2009.|accessdate = 23. 10. 2010.}}</ref> == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Golimumab}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB06674 Golimumab] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140421140356/http://www.drugbank.ca/drugs/DB06674 |date=2014-04-21 }} {{Imunosupresanti}} [[Kategorija:TNF inhibitori]] [[Kategorija:Antipsorijatici]] [[Kategorija:Monoklonalna antitela]] k8yserseqsz8aw1hapstqc22lxwoje9 Glukarpidaza 0 1235284 42669725 42308011 2026-08-09T10:53:47Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669725 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Glukarpidaza | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Glucarpidase}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = Intravenozno <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = 5,6 h | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 9074-87-7 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = V03 | ATC_suffix = AF09 | ATC_supplemental = | PubChem = | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB08898 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=1950 |H=3157 |N=543 |O=599 |S=7 | molecular_weight = | smiles = | StdInChI = | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Glukarpidaza''' je rekombinantna forma enzima [[Glutamatna karboksipeptidaza|karboksipeptidaze]] koja se proizvodi pomoću bakterije [[Ešerihija koli]]. Kod pacijenata, glukarpidaza inaktivira [[metotreksat]], i druge [[antifolat]]e, putem hidrolize [[glutamat]]a na karboksilnom kraju tih jedinjenja. Pošto dolazi do enzimatske eliminacije metotreksat umesto renalne, glukarpidaza se korisiti kod pacijenata na metotreksatnom tretmanu sa disfunkcionalnim bubrezima, kod koji se javljaju abnormalno visoke koncentracije metotreksata u plazmi (>1 mikromol po litru). Glukarpidaza je u prodaji pod imenom ''Voraxaze''.<ref>Green JM: Glucarpidase to combat toxic levels of methotrexate in patients. Ther Clin Risk Manag. 2012;8:403-13. doi: 10.2147/TCRM.S30135. Epub 2012 Nov 22. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/23209370 23209370]</ref><ref>Tuffaha HW, Al Omar S: Glucarpidase for the treatment of life-threatening methotrexate overdose. Drugs Today (Barc). 2012 Nov;48(11):705-11. doi: 10.1358/dot.2012.48.11.1871575. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/23170306 23170306]</ref><ref>{{Cite pmid|21059682}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412}}</ref> == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Glucarpidase}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB08898 Glucarpidase] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140815003518/http://www.drugbank.ca/drugs/DB08898 |date=2014-08-15 }} [[Kategorija:Antidoti]] [[Kategorija:Hemoterapijski adjuvansi]] 1wpxis1d8lh9fd6mteg0yl88bxsi45w Glipizid 0 1235287 42669721 42292660 2026-08-09T10:37:16Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669721 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Glipizide.svg | width = | alt = | image2 = Glipizide ball-and-stick.png | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Glipizid | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = Aldiab, Digrin, Dipazide, Glibenese | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Glipizide}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = Oralno <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = 2-5 h | excretion = Renalno <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 29094-61-9 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = A10 | ATC_suffix = BB07 | ATC_supplemental = | PubChem = 3478 | PubChemSubstance = 46505865 | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB01067 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 3359 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 1073 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=21 |H=27 |N=5 |O=4 |S=1 | molecular_weight = 445,535 | smiles = CC1=CN=C(C=N1)C(=O)NCCC1=CC=C(C=C1)S(=O)(=O)NC(=O)NC1CCCCC1 | StdInChI = 1S/C21H27N5O4S/c1-15-13-24-19(14-23-15)20(27)22-12-11-16-7-9-18(10-8-16)31(29,30)26-21(28)25-17-5-3-2-4-6-17/h7-10,13-14,17H,2-6,11-12H2,1H3,(H,22,27)(H2,25,26,28) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = ZJJXGWJIGJFDTL-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = 208-209 | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Glipizid''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 21 [[atom]] [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 445,535 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{Cite pmid|21059682|noedit}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412|noedit}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 6 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 3 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 7 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 1,9 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,8 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å<sup>2</sup>]]) || 138,5 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Glipizide}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01067 Glipizide] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131207205609/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01067 |date=2013-12-07 }} [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Sulfoni]] [[Kategorija:Sulfonamidi]] [[Kategorija:Pirazini]] pgkyytmfz6cxlhvpc3f4nau7ruw02g6 Glutetimid 0 1235288 42669730 42271983 2026-08-09T11:02:14Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669730 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Glutethimide.svg | width = | alt = | image2 = Glutethimide ball-and-stick.png | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Glutetimid | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = Alfimid, Doriden, Elrodorm, Gimid | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Glutethimide}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = 10-12 h | excretion = Renalno <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 77-21-4 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = N05 | ATC_suffix = CE01 | ATC_supplemental = | PubChem = 3487 | PubChemSubstance = 46506283 | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB01437 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 3367 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = C07489 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 1102 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=13 |H=15 |N=1 |O=2 | molecular_weight = 217,264 | smiles = CCC1(CCC(=O)NC1=O)C1=CC=CC=C1 | StdInChI = 1S/C13H15NO2/c1-2-13(10-6-4-3-5-7-10)9-8-11(15)14-12(13)16/h3-7H,2,8-9H2,1H3,(H,14,15,16) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = JMBQKKAJIKAWKF-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = 84 | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Glutetimid''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 13 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 217,264 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{Cite pmid|21059682|noedit}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412|noedit}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 2 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 2,0 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,1 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å<sup>2</sup>]]) || 46,2 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Glutethimide}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01437 Glutethimide] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140322093530/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01437 |date=2014-03-22 }} {{Hipnotici i sedativi}} [[Kategorija:Sedativi]] [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Laktami]] [[Kategorija:Piperidini]] b3ueo6i8d7uqsuqo7j2ilaq3pqv9lpa Etambutol 0 1268511 42669544 42297527 2026-08-08T19:43:56Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669544 wikitext text/x-wiki {{Chembox-lat | Watchedfields = | verifiedrevid = DB00330 | Name = Etambutol | ImageFile = Ethambutol.svg | ImageSize = | ImageAlt = | ImageCaption = | ImageFile1 = | ImageSize1 = | ImageAlt1 = | ImageCaption1 = | ImageFile2 = Ethambutol substance photo.jpg | ImageSize2 = | ImageAlt2 = | ImageCaption2 = | ImageFile3 = Ethambutol ball-and-stick.png | ImageSize3 = | ImageAlt3 = | ImageCaption3 = | ImageFile4 = | ImageSize4 = | ImageAlt4 = | ImageCaption4 = | ImageFileL1 = | ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL1 = | ImageAltL1 = | ImageCaptionL1 = | ImageFileR1 = | ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR1 = | ImageAltR1 = | ImageCaptionR1 = | ImageFileL2 = | ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL2 = | ImageAltL2 = | ImageCaptionL2 = | ImageFileR2 = | ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR2 = | ImageAltR2 = | ImageCaptionR2 = | IUPACName = | IUPACName_hidden = yes | SystematicName = | OtherNames = Dadibutol, Diambutol, Etibi, Myambutol | Section1 = {{Chembox Identifiers-lat | Abbreviations = | CASNo = 74-55-5 | CASNo_Comment = | CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}} | CASNos = | CASOther = | PubChem = 14052 | PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}} | PubChem_Comment = | PubChem5 = | PubChem5_Comment = | PubChemOther = | ChemSpiderID = 13433 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID_Comment = | ChemSpiderID5 = | ChemSpiderIDOther = | EINECS = | EC-number = | EINECSCASNO = | UNNumber = | UNII = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | DrugBank = DB00330 | KEGG = C06984 | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | MeSHName = | ChEBI = 4877 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 44884 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | RTECS = | ATCvet = | ATCCode_prefix = J04 | ATCCode_suffix = AK02 | ATC_Supplemental = | SMILES = CC[C@@H](CO)NCCN[C@@H](CC)CO | InChI = 1S/C10H24N2O2/c1-3-9(7-13)11-5-6-12-10(4-2)8-14/h9-14H,3-8H2,1-2H3/t9-,10-/m0/s1 | StdInChI = 1S/C10H24N2O2/c1-3-9(7-13)11-5-6-12-10(4-2)8-14/h9-14H,3-8H2,1-2H3/t9-,10-/m0/s1 | StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChIKey = AEUTYOVWOVBAKS-UWVGGRQHSA-N | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | Beilstein = | Gmelin = | 3DMet = }} | Section2 = {{Chembox Properties-lat |C=10 |H=24 |N=2 |O=2 | MolarMass = 204,310 | Appearance = | Density = | MeltingPt = 88 | Melting_notes = | BoilingPt = | Boiling_notes = | LogP = | VaporPressure = | HenryConstant = | AtmosphericOHRateConstant = | pKa = | pKb = | Solubility = | SolubleOther = | Solvent = | Sheet Resistance = | Methacrylate Equiv Wt = | Bulk Conductivity = }} | Section3 = {{Chembox Structure-lat | CrystalStruct = | Coordination = | MolShape = }} | Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat | DeltaHc = | DeltaHf = | Entropy = | HeatCapacity = }} | Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat | AdminRoutes = Oralno | Bioavail = | Metabolism = | HalfLife = 3 - 4 h | ProteinBound = | Excretion = Renalno | Legal_status = | Legal_US = | Legal_UK = | Legal_AU = | Legal_CA = | PregCat = | PregCat_AU = | PregCat_US = }} | Section6 = {{Chembox Explosive-lat | ShockSens = | FrictionSens = | ExplosiveV = | REFactor = }} | Section7 = {{Chembox Hazards-lat | ExternalMSDS = | EUClass = | EUIndex = | MainHazards = | NFPA-H = | NFPA-F = | NFPA-R = | NFPA-O = | RPhrases = | SPhrases = | RSPhrases = | FlashPt = | Autoignition = | ExploLimits = | LD50 = | PEL = }} | Section8 = {{Chembox Related-lat | OtherAnions = | OtherCations = | OtherFunctn = | Function = | OtherCpds = }} }} '''Etambutol''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 10 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 204,310 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{Cite pmid|21059682|noedit}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412|noedit}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 4 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 9 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 0,1 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -1,4 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Å<sup>2</sup>]]) || 64,5 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{Clayden1st}} * {{March6th}} * {{Katritzky2nd}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Hemija}} {{Commonscat-lat|Ethambutol}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00330 Ethambutol] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140204140612/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00330 |date=2014-02-04 }} [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Amini]] j2og2sgty407ixxpmkpt631h920j8ka Etil karbamat 0 1268556 42669545 42661180 2026-08-08T19:47:14Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669545 wikitext text/x-wiki {{Chembox-lat | Watchedfields = | verifiedrevid = DB04827 | Name = Etil karbamat | ImageFile = Ethyl carbamate v2.svg | ImageSize = | ImageAlt = | ImageCaption = | ImageFile1 = | ImageSize1 = | ImageAlt1 = | ImageCaption1 = | ImageFile2 = | ImageSize2 = | ImageAlt2 = | ImageCaption2 = | ImageFile3 = | ImageSize3 = | ImageAlt3 = | ImageCaption3 = | ImageFile4 = | ImageSize4 = | ImageAlt4 = | ImageCaption4 = | ImageFileL1 = | ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL1 = | ImageAltL1 = | ImageCaptionL1 = | ImageFileR1 = | ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR1 = | ImageAltR1 = | ImageCaptionR1 = | ImageFileL2 = | ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL2 = | ImageAltL2 = | ImageCaptionL2 = | ImageFileR2 = | ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR2 = | ImageAltR2 = | ImageCaptionR2 = | IUPACName = | IUPACName_hidden = yes | SystematicName = | OtherNames = Leucethane, Leucothane, Pracarbamin, Pracarbamine | Section1 = {{Chembox Identifiers-lat | Abbreviations = | CASNo = 51-79-6 | CASNo_Comment = | CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}} | CASNos = | CASOther = | PubChem = 5641 | PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}} | PubChem_Comment = | PubChem5 = | PubChem5_Comment = | PubChemOther = | ChemSpiderID = 5439 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID_Comment = | ChemSpiderID5 = | ChemSpiderIDOther = | EINECS = | EC-number = | EINECSCASNO = | UNNumber = | UNII = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | DrugBank = DB04827 | KEGG = C01537 | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | MeSHName = | ChEBI = 17967 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 462547 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | RTECS = | ATCvet = | ATCCode_prefix = | ATCCode_suffix = | ATC_Supplemental = | SMILES = CCOC(N)=O | InChI = 1S/C3H7NO2/c1-2-6-3(4)5/h2H2,1H3,(H2,4,5) | StdInChI = 1S/C3H7NO2/c1-2-6-3(4)5/h2H2,1H3,(H2,4,5) | StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChIKey = JOYRKODLDBILNP-UHFFFAOYSA-N | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | Beilstein = | Gmelin = | 3DMet = }} | Section2 = {{Chembox Properties-lat |C=3 |H=7 |N=1 |O=2 | MolarMass = 89,093 | Appearance = | Density = | MeltingPt = 49 | Melting_notes = | BoilingPt = 185 | Boiling_notes = | LogP = | VaporPressure = | HenryConstant = | AtmosphericOHRateConstant = | pKa = | pKb = | Solubility = | SolubleOther = | Solvent = | Sheet Resistance = | Methacrylate Equiv Wt = | Bulk Conductivity = }} | Section3 = {{Chembox Structure-lat | CrystalStruct = | Coordination = | MolShape = }} | Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat | DeltaHc = | DeltaHf = | Entropy = | HeatCapacity = }} | Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat | AdminRoutes = | Bioavail = | Metabolism = | HalfLife = | ProteinBound = | Excretion = | Legal_status = | Legal_US = | Legal_UK = | Legal_AU = | Legal_CA = | PregCat = | PregCat_AU = | PregCat_US = }} | Section6 = {{Chembox Explosive-lat | ShockSens = | FrictionSens = | ExplosiveV = | REFactor = }} | Section7 = {{Chembox Hazards-lat | ExternalMSDS = | EUClass = | EUIndex = | MainHazards = | NFPA-H = | NFPA-F = | NFPA-R = | NFPA-O = | RPhrases = | SPhrases = | RSPhrases = | FlashPt = | Autoignition = | ExploLimits = | LD50 = | PEL = }} | Section8 = {{Chembox Related-lat | OtherAnions = | OtherCations = | OtherFunctn = | Function = | OtherCpds = }} }} '''Etil karbamat''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 3 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 89,093 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{Cite pmid|21059682}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 2 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o}}</ref> (''ALogP'') || 0,2 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -0,1 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286}}</ref> (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Å<sup>2</sup>]]) || 52,3 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{Clayden1st}} * {{March6th}} * {{Katritzky2nd}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Hemija}} {{Commonscat-lat|Ethyl carbamate}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB04827 Ethyl carbamate] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130927055159/http://www.drugbank.ca/drugs/DB04827 |date=2013-09-27 }} [[Kategorija:Hemoterapijski agensi]] [[Kategorija:Karcinogeni]] [[Kategorija:Anestetici]] [[Kategorija:Amidi]] [[Kategorija:Etri]] lie3eyirkx884j66a5ikls67qxps1g5 Fenantrolin 0 1268650 42669562 42297612 2026-08-08T22:48:36Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669562 wikitext text/x-wiki {{Chembox-lat | Watchedfields = | verifiedrevid = DB02365 | Name = Fenantrolin | ImageFile = 1,10-phenanthroline.svg | ImageSize = | ImageAlt = | ImageCaption = | ImageFile1 = Sample of 1,10-Phenanthroline.jpg | ImageSize1 = | ImageAlt1 = | ImageCaption1 = | ImageFile2 = | ImageSize2 = | ImageAlt2 = | ImageCaption2 = | ImageFile3 = | ImageSize3 = | ImageAlt3 = | ImageCaption3 = | ImageFile4 = | ImageSize4 = | ImageAlt4 = | ImageCaption4 = | ImageFileL1 = | ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL1 = | ImageAltL1 = | ImageCaptionL1 = | ImageFileR1 = | ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR1 = | ImageAltR1 = | ImageCaptionR1 = | ImageFileL2 = | ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL2 = | ImageAltL2 = | ImageCaptionL2 = | ImageFileR2 = | ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR2 = | ImageAltR2 = | ImageCaptionR2 = | IUPACName = | IUPACName_hidden = yes | SystematicName = | OtherNames = | Section1 = {{Chembox Identifiers-lat | Abbreviations = | CASNo = 66-71-7 | CASNo_Comment = | CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}} | CASNos = | CASOther = | PubChem = 1318 | PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}} | PubChem_Comment = | PubChem5 = | PubChem5_Comment = | PubChemOther = | ChemSpiderID = 1278 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID_Comment = | ChemSpiderID5 = | ChemSpiderIDOther = | EINECS = | EC-number = | EINECSCASNO = | UNNumber = | UNII = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | DrugBank = DB02365 | KEGG = C00604 | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | MeSHName = | ChEBI = 476 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 415879 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | RTECS = | ATCvet = | ATCCode_prefix = | ATCCode_suffix = | ATC_Supplemental = | SMILES = C1=CC2=CC=C3C=CC=NC3=C2N=C1 | InChI = 1/C12H8N2/c1-3-9-5-6-10-4-2-8-14-12(10)11(9)13-7-1/h1-8H | StdInChI = 1S/C12H8N2/c1-3-9-5-6-10-4-2-8-14-12(10)11(9)13-7-1/h1-8H | StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChIKey = DGEZNRSVGBDHLK-UHFFFAOYSA-N | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | Beilstein = | Gmelin = | 3DMet = }} | Section2 = {{Chembox Properties-lat |C=12 |H=8 |N=2 | MolarMass = 180,205 | Appearance = | Density = | MeltingPt = 117 | Melting_notes = | BoilingPt = > 300 | Boiling_notes = | LogP = | VaporPressure = | HenryConstant = | AtmosphericOHRateConstant = | pKa = | pKb = | Solubility = | SolubleOther = | Solvent = | Sheet Resistance = | Methacrylate Equiv Wt = | Bulk Conductivity = }} | Section3 = {{Chembox Structure-lat | CrystalStruct = | Coordination = | MolShape = }} | Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat | DeltaHc = | DeltaHf = | Entropy = | HeatCapacity = }} | Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat | AdminRoutes = | Bioavail = | Metabolism = | HalfLife = | ProteinBound = | Excretion = | Legal_status = | Legal_US = | Legal_UK = | Legal_AU = | Legal_CA = | PregCat = | PregCat_AU = | PregCat_US = }} | Section6 = {{Chembox Explosive-lat | ShockSens = | FrictionSens = | ExplosiveV = | REFactor = }} | Section7 = {{Chembox Hazards-lat | ExternalMSDS = | EUClass = | EUIndex = | MainHazards = | NFPA-H = | NFPA-F = | NFPA-R = | NFPA-O = | RPhrases = | SPhrases = | RSPhrases = | FlashPt = | Autoignition = | ExploLimits = | LD50 = | PEL = }} | Section8 = {{Chembox Related-lat | OtherAnions = | OtherCations = | OtherFunctn = | Function = | OtherCpds = }} }} '''Fenantrolin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 12 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 180,205 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{Cite pmid|21059682}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 0 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o}}</ref> (''ALogP'') || 2,2 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,8 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286}}</ref> (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Å<sup>2</sup>]]) || 25,8 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{Clayden1st}} * {{March6th}} * {{Katritzky2nd}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Hemija}} {{Commonscat-lat|Phenanthroline}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB02365 Phenanthroline] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151023090233/http://www.drugbank.ca/drugs/DB02365 |date=2015-10-23 }} [[Kategorija:Inhibitori proteaza]] [[Kategorija:Helatni agensi]] [[Kategorija:Inhibitori acetilholinesteraze]] [[Kategorija:Fenantrolini]] jd2srapfvz3gjjdffh5r2ndos4j8elk Floretna kiselina 0 1268744 42669610 42302954 2026-08-09T00:54:54Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669610 wikitext text/x-wiki {{Chembox-lat | Watchedfields = | verifiedrevid = DB03897 | Name = Floretna kiselina | ImageFile = Phloretic acid.svg | ImageSize = | ImageAlt = | ImageCaption = | ImageFile1 = | ImageSize1 = | ImageAlt1 = | ImageCaption1 = | ImageFile2 = | ImageSize2 = | ImageAlt2 = | ImageCaption2 = | ImageFile3 = | ImageSize3 = | ImageAlt3 = | ImageCaption3 = | ImageFile4 = | ImageSize4 = | ImageAlt4 = | ImageCaption4 = | ImageFileL1 = | ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL1 = | ImageAltL1 = | ImageCaptionL1 = | ImageFileR1 = | ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR1 = | ImageAltR1 = | ImageCaptionR1 = | ImageFileL2 = | ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL2 = | ImageAltL2 = | ImageCaptionL2 = | ImageFileR2 = | ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR2 = | ImageAltR2 = | ImageCaptionR2 = | IUPACName = | IUPACName_hidden = yes | SystematicName = | OtherNames = | Section1 = {{Chembox Identifiers-lat | Abbreviations = | CASNo = | CASNo_Comment = | CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}} | CASNos = | CASOther = | PubChem = 10394 | PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}} | PubChem_Comment = | PubChem5 = | PubChem5_Comment = | PubChemOther = | ChemSpiderID = 9965 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID_Comment = | ChemSpiderID5 = | ChemSpiderIDOther = | EINECS = | EC-number = | EINECSCASNO = | UNNumber = | UNII = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | DrugBank = DB03897 | KEGG = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | MeSHName = | ChEBI = 32980 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | RTECS = | ATCvet = | ATCCode_prefix = | ATCCode_suffix = | ATC_Supplemental = | SMILES = OC(=O)CCC1=CC=C(O)C=C1 | InChI = 1S/C9H10O3/c10-8-4-1-7(2-5-8)3-6-9(11)12/h1-2,4-5,10H,3,6H2,(H,11,12) | StdInChI = 1S/C9H10O3/c10-8-4-1-7(2-5-8)3-6-9(11)12/h1-2,4-5,10H,3,6H2,(H,11,12) | StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChIKey = NMHMNPHRMNGLLB-UHFFFAOYSA-N | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | Beilstein = | Gmelin = | 3DMet = }} | Section2 = {{Chembox Properties-lat |C=9 |H=10 |O=3 | MolarMass = 166,174 | Appearance = | Density = | MeltingPt = | Melting_notes = | BoilingPt = | Boiling_notes = | LogP = | VaporPressure = | HenryConstant = | AtmosphericOHRateConstant = | pKa = | pKb = | Solubility = | SolubleOther = | Solvent = | Sheet Resistance = | Methacrylate Equiv Wt = | Bulk Conductivity = }} | Section3 = {{Chembox Structure-lat | CrystalStruct = | Coordination = | MolShape = }} | Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat | DeltaHc = | DeltaHf = | Entropy = | HeatCapacity = }} | Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat | AdminRoutes = | Bioavail = | Metabolism = | HalfLife = | ProteinBound = | Excretion = | Legal_status = | Legal_US = | Legal_UK = | Legal_AU = | Legal_CA = | PregCat = | PregCat_AU = | PregCat_US = }} | Section6 = {{Chembox Explosive-lat | ShockSens = | FrictionSens = | ExplosiveV = | REFactor = }} | Section7 = {{Chembox Hazards-lat | ExternalMSDS = | EUClass = | EUIndex = | MainHazards = | NFPA-H = | NFPA-F = | NFPA-R = | NFPA-O = | RPhrases = | SPhrases = | RSPhrases = | FlashPt = | Autoignition = | ExploLimits = | LD50 = | PEL = }} | Section8 = {{Chembox Related-lat | OtherAnions = | OtherCations = | OtherFunctn = | Function = | OtherCpds = }} }} '''Floretna kiselina''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 9 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 166,174 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{Cite pmid|21059682}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o}}</ref> (''ALogP'') || 1,7 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -1,7 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286}}</ref> (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Å<sup>2</sup>]]) || 57,5 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{Clayden1st}} * {{March6th}} * {{Katritzky2nd}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Hemija}} {{Commonscat-lat|Phloretic acid}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB03897 Phloretic acid] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305021332/http://www.drugbank.ca/drugs/DB03897 |date=2016-03-05 }} [[Kategorija:Fenoli]] [[Kategorija:Karboksilne kiseline]] gyzgqau1pctllc65av92450bq172ahd Floretin 0 1268746 42669609 42297693 2026-08-09T00:53:15Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669609 wikitext text/x-wiki {{Chembox-lat | Watchedfields = | verifiedrevid = DB07810 | Name = Floretin | ImageFile = Phloretin.svg | ImageSize = | ImageAlt = | ImageCaption = | ImageFile1 = | ImageSize1 = | ImageAlt1 = | ImageCaption1 = | ImageFile2 = | ImageSize2 = | ImageAlt2 = | ImageCaption2 = | ImageFile3 = | ImageSize3 = | ImageAlt3 = | ImageCaption3 = | ImageFile4 = | ImageSize4 = | ImageAlt4 = | ImageCaption4 = | ImageFileL1 = | ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL1 = | ImageAltL1 = | ImageCaptionL1 = | ImageFileR1 = Phloretin.svg | ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR1 = | ImageAltR1 = | ImageCaptionR1 = | ImageFileL2 = | ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL2 = | ImageAltL2 = | ImageCaptionL2 = | ImageFileR2 = | ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR2 = | ImageAltR2 = | ImageCaptionR2 = | IUPACName = | IUPACName_hidden = yes | SystematicName = | OtherNames = | Section1 = {{Chembox Identifiers-lat | Abbreviations = | CASNo = | CASNo_Comment = | CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}} | CASNos = | CASOther = | PubChem = 4788 | PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}} | PubChem_Comment = | PubChem5 = | PubChem5_Comment = | PubChemOther = | ChemSpiderID = 4624 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID_Comment = | ChemSpiderID5 = | ChemSpiderIDOther = | EINECS = | EC-number = | EINECSCASNO = | UNNumber = | UNII = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | DrugBank = DB07810 | KEGG = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | MeSHName = | ChEBI = 17276 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | RTECS = | ATCvet = | ATCCode_prefix = | ATCCode_suffix = | ATC_Supplemental = | SMILES = OC1=CC=C(CCC(=O)C2=C(O)C=C(O)C=C2O)C=C1 | InChI = 1/C15H14O5/c16-10-4-1-9(2-5-10)3-6-12(18)15-13(19)7-11(17)8-14(15)20/h1-2,4-5,7-8,16-17,19-20H,3,6H2 | StdInChI = 1S/C15H14O5/c16-10-4-1-9(2-5-10)3-6-12(18)15-13(19)7-11(17)8-14(15)20/h1-2,4-5,7-8,16-17,19-20H,3,6H2 | StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChIKey = VGEREEWJJVICBM-UHFFFAOYSA-N | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | Beilstein = | Gmelin = | 3DMet = }} | Section2 = {{Chembox Properties-lat |C=15 |H=14 |O=5 | MolarMass = 274,269 | Appearance = | Density = | MeltingPt = | Melting_notes = | BoilingPt = | Boiling_notes = | LogP = | VaporPressure = | HenryConstant = | AtmosphericOHRateConstant = | pKa = | pKb = | Solubility = | SolubleOther = | Solvent = | Sheet Resistance = | Methacrylate Equiv Wt = | Bulk Conductivity = }} | Section3 = {{Chembox Structure-lat | CrystalStruct = | Coordination = | MolShape = }} | Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat | DeltaHc = | DeltaHf = | Entropy = | HeatCapacity = }} | Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat | AdminRoutes = | Bioavail = | Metabolism = | HalfLife = | ProteinBound = | Excretion = | Legal_status = | Legal_US = | Legal_UK = | Legal_AU = | Legal_CA = | PregCat = | PregCat_AU = | PregCat_US = }} | Section6 = {{Chembox Explosive-lat | ShockSens = | FrictionSens = | ExplosiveV = | REFactor = }} | Section7 = {{Chembox Hazards-lat | ExternalMSDS = | EUClass = | EUIndex = | MainHazards = | NFPA-H = | NFPA-F = | NFPA-R = | NFPA-O = | RPhrases = | SPhrases = | RSPhrases = | FlashPt = | Autoignition = | ExploLimits = | LD50 = | PEL = }} | Section8 = {{Chembox Related-lat | OtherAnions = | OtherCations = | OtherFunctn = | Function = | OtherCpds = }} }} '''Floretin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 15 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 274,269 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{Cite pmid|21059682}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 5 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 4 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o}}</ref> (''ALogP'') || 2,8 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,3 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286}}</ref> (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Å<sup>2</sup>]]) || 98,0 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{Clayden1st}} * {{March6th}} * {{Katritzky2nd}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Hemija}} {{Commonscat-lat|Phloretin}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB07810 Phloretin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151128084719/http://www.drugbank.ca/drugs/DB07810 |date=2015-11-28 }} [[Kategorija:Fenoli]] [[Kategorija:Aromatični ketoni]] p8ge1rlexn0oyk1co7ikj3qor6t6is1 Fomepizol 0 1268790 42669632 42297716 2026-08-09T01:46:57Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669632 wikitext text/x-wiki {{Chembox-lat | Watchedfields = | verifiedrevid = DB01213 | Name = Fomepizol | ImageFile = Fomepizole.svg | ImageSize = | ImageAlt = | ImageCaption = | ImageFile1 = | ImageSize1 = | ImageAlt1 = | ImageCaption1 = | ImageFile2 = | ImageSize2 = | ImageAlt2 = | ImageCaption2 = | ImageFile3 = | ImageSize3 = | ImageAlt3 = | ImageCaption3 = | ImageFile4 = | ImageSize4 = | ImageAlt4 = | ImageCaption4 = | ImageFileL1 = | ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL1 = | ImageAltL1 = | ImageCaptionL1 = | ImageFileR1 = | ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR1 = | ImageAltR1 = | ImageCaptionR1 = | ImageFileL2 = | ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL2 = | ImageAltL2 = | ImageCaptionL2 = | ImageFileR2 = | ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR2 = | ImageAltR2 = | ImageCaptionR2 = | IUPACName = | IUPACName_hidden = yes | SystematicName = | OtherNames = | Section1 = {{Chembox Identifiers-lat | Abbreviations = | CASNo = 7554-65-6 | CASNo_Comment = | CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}} | CASNos = | CASOther = | PubChem = 3406 | PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}} | PubChem_Comment = | PubChem5 = | PubChem5_Comment = | PubChemOther = | ChemSpiderID = 3289 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID_Comment = | ChemSpiderID5 = | ChemSpiderIDOther = | EINECS = | EC-number = | EINECSCASNO = | UNNumber = | UNII = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | DrugBank = DB01213 | KEGG = C07837 | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | MeSHName = | ChEBI = 5141 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 1308 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | RTECS = | ATCvet = | ATCCode_prefix = V03 | ATCCode_suffix = AB34 | ATC_Supplemental = | SMILES = CC1=CNN=C1 | InChI = 1/C4H6N2/c1-4-2-5-6-3-4/h2-3H,1H3,(H,5,6) | StdInChI = 1S/C4H6N2/c1-4-2-5-6-3-4/h2-3H,1H3,(H,5,6) | StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChIKey = RIKMMFOAQPJVMX-UHFFFAOYSA-N | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | Beilstein = | Gmelin = | 3DMet = }} | Section2 = {{Chembox Properties-lat |C=4 |H=6 |N=2 | MolarMass = 82,104 | Appearance = | Density = | MeltingPt = 25 | Melting_notes = | BoilingPt = | Boiling_notes = | LogP = | VaporPressure = | HenryConstant = | AtmosphericOHRateConstant = | pKa = | pKb = | Solubility = | SolubleOther = | Solvent = | Sheet Resistance = | Methacrylate Equiv Wt = | Bulk Conductivity = }} | Section3 = {{Chembox Structure-lat | CrystalStruct = | Coordination = | MolShape = }} | Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat | DeltaHc = | DeltaHf = | Entropy = | HeatCapacity = }} | Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat | AdminRoutes = Intravenozno | Bioavail = | Metabolism = | HalfLife = | ProteinBound = | Excretion = Renalno | Legal_status = | Legal_US = | Legal_UK = | Legal_AU = | Legal_CA = | PregCat = | PregCat_AU = | PregCat_US = }} | Section6 = {{Chembox Explosive-lat | ShockSens = | FrictionSens = | ExplosiveV = | REFactor = }} | Section7 = {{Chembox Hazards-lat | ExternalMSDS = | EUClass = | EUIndex = | MainHazards = | NFPA-H = | NFPA-F = | NFPA-R = | NFPA-O = | RPhrases = | SPhrases = | RSPhrases = | FlashPt = | Autoignition = | ExploLimits = | LD50 = | PEL = }} | Section8 = {{Chembox Related-lat | OtherAnions = | OtherCations = | OtherFunctn = | Function = | OtherCpds = }} }} '''Fomepizol''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 4 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 82,104 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{Cite pmid|21059682}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 1 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 0 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o}}</ref> (''ALogP'') || 0,8 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -0,3 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286}}</ref> (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Å<sup>2</sup>]]) || 28,7 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{Clayden1st}} * {{March6th}} * {{Katritzky2nd}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Hemija}} {{Commonscat-lat|Fomepizole}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01213 Fomepizole] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140426161149/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01213 |date=2014-04-26 }} [[Kategorija:Antidoti]] [[Kategorija:Pirazoli]] skp38i9gnqyn6e6eb5xepf9a05gl43t Formebolon 0 1268791 42669637 42297724 2026-08-09T02:32:32Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669637 wikitext text/x-wiki {{Chembox-lat | Watchedfields = | verifiedrevid = DB01569 | Name = Formebolon | ImageFile = Formebolone.png | ImageSize = | ImageAlt = | ImageCaption = | ImageFile1 = | ImageSize1 = | ImageAlt1 = | ImageCaption1 = | ImageFile2 = | ImageSize2 = | ImageAlt2 = | ImageCaption2 = | ImageFile3 = | ImageSize3 = | ImageAlt3 = | ImageCaption3 = | ImageFile4 = | ImageSize4 = | ImageAlt4 = | ImageCaption4 = | ImageFileL1 = | ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL1 = | ImageAltL1 = | ImageCaptionL1 = | ImageFileR1 = | ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR1 = | ImageAltR1 = | ImageCaptionR1 = | ImageFileL2 = | ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL2 = | ImageAltL2 = | ImageCaptionL2 = | ImageFileR2 = | ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR2 = | ImageAltR2 = | ImageCaptionR2 = | IUPACName = | IUPACName_hidden = yes | SystematicName = | OtherNames = | Section1 = {{Chembox Identifiers-lat | Abbreviations = | CASNo = 2454-11-7 | CASNo_Comment = | CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}} | CASNos = | CASOther = | PubChem = 17150 | PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}} | PubChem_Comment = | PubChem5 = | PubChem5_Comment = | PubChemOther = | ChemSpiderID = 16234 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID_Comment = | ChemSpiderID5 = | ChemSpiderIDOther = | EINECS = | EC-number = | EINECSCASNO = | UNNumber = | UNII = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | DrugBank = DB01569 | KEGG = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | MeSHName = | ChEBI = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | RTECS = | ATCvet = | ATCCode_prefix = | ATCCode_suffix = | ATC_Supplemental = | SMILES = [H][C@@]12CC[C@](C)(O)[C@@]1(C)C[C@@H](O)[C@@]1([H])[C@@]2([H])CCC2=CC(=O)C(C=O)=C[C@]12C | InChI = | StdInChI = 1S/C21H28O4/c1-19-9-12(11-22)16(23)8-13(19)4-5-14-15-6-7-21(3,25)20(15,2)10-17(24)18(14)19/h8-9,11,14-15,17-18,24-25H,4-7,10H2,1-3H3/t14-,15-,17+,18+,19-,20-,21-/m0/s1 | StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChIKey = AMVODTGMYSRMNP-GNIMZFFESA-N | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | Beilstein = | Gmelin = | 3DMet = }} | Section2 = {{Chembox Properties-lat |C=21 |H=28 |O=4 | MolarMass = 344,445 | Appearance = | Density = | MeltingPt = 210.5 | Melting_notes = | BoilingPt = 543.6 | Boiling_notes = | LogP = | VaporPressure = | HenryConstant = | AtmosphericOHRateConstant = | pKa = | pKb = | Solubility = | SolubleOther = | Solvent = | Sheet Resistance = | Methacrylate Equiv Wt = | Bulk Conductivity = }} | Section3 = {{Chembox Structure-lat | CrystalStruct = | Coordination = | MolShape = }} | Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat | DeltaHc = | DeltaHf = | Entropy = | HeatCapacity = }} | Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat | AdminRoutes = | Bioavail = | Metabolism = | HalfLife = | ProteinBound = | Excretion = | Legal_status = | Legal_US = | Legal_UK = | Legal_AU = | Legal_CA = | PregCat = | PregCat_AU = | PregCat_US = }} | Section6 = {{Chembox Explosive-lat | ShockSens = | FrictionSens = | ExplosiveV = | REFactor = }} | Section7 = {{Chembox Hazards-lat | ExternalMSDS = | EUClass = | EUIndex = | MainHazards = | NFPA-H = | NFPA-F = | NFPA-R = | NFPA-O = | RPhrases = | SPhrases = | RSPhrases = | FlashPt = | Autoignition = | ExploLimits = | LD50 = | PEL = }} | Section8 = {{Chembox Related-lat | OtherAnions = | OtherCations = | OtherFunctn = | Function = | OtherCpds = }} }} '''Formebolon''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 21 [[atom]] [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 344,445 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>Cuatrecasas, Membrado JM, and Banyeres JM Bosch. Study of non-hypophysiary growth retardation treated with formebolone]. Anales españoles de pediatría 22.1 (1985): 27.</ref><ref>{{Cite pmid|21059682}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 1 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o}}</ref> (''ALogP'') || 2,1 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,2 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286}}</ref> (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Å<sup>2</sup>]]) || 74,6 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{Clayden1st}} * {{March6th}} * {{Katritzky2nd}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Hemija}} {{Commonscat-lat|Formebolone}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01569 Formebolone] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130605022452/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01569 |date=2013-06-05 }} [[Kategorija:Anabolički steroidi]] [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Steroidi]] [[Kategorija:Aldehidi]] [[Kategorija:Ketoni]] facddyqly60cr1blfn0fcuas2p76eib Fluorescein 0 1268792 42669624 42292426 2026-08-09T01:24:57Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669624 wikitext text/x-wiki {{Chembox-lat | Watchedfields = | verifiedrevid = DB00693 | Name = Fluorescein | ImageFile = Fluorescein 2.svg | ImageSize = | ImageAlt = | ImageCaption = | ImageFile1 = Fluorescein-3D-balls.png | ImageSize1 = | ImageAlt1 = | ImageCaption1 = | ImageFile2 = Fluorescein-sample.jpg | ImageSize2 = | ImageAlt2 = | ImageCaption2 = | ImageFile3 = | ImageSize3 = | ImageAlt3 = | ImageCaption3 = | ImageFile4 = | ImageSize4 = | ImageAlt4 = | ImageCaption4 = | ImageFileL1 = | ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL1 = | ImageAltL1 = | ImageCaptionL1 = | ImageFileR1 = | ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR1 = | ImageAltR1 = | ImageCaptionR1 = | ImageFileL2 = | ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL2 = | ImageAltL2 = | ImageCaptionL2 = | ImageFileR2 = | ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR2 = | ImageAltR2 = | ImageCaptionR2 = | IUPACName = | IUPACName_hidden = yes | SystematicName = | OtherNames = Acid Yellow 73, Eosin, Fluorescein acid, Fluorescein disodium salt | Section1 = {{Chembox Identifiers-lat | Abbreviations = | CASNo = 2321-07-5 | CASNo_Comment = | CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}} | CASNos = | CASOther = | PubChem = 16850 | PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}} | PubChem_Comment = | PubChem5 = | PubChem5_Comment = | PubChemOther = | ChemSpiderID = 15968 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID_Comment = | ChemSpiderID5 = | ChemSpiderIDOther = | EINECS = | EC-number = | EINECSCASNO = | UNNumber = | UNII = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | DrugBank = DB00693 | KEGG = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | MeSHName = | ChEBI = 31624 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 177756 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | RTECS = | ATCvet = | ATCCode_prefix = S01 | ATCCode_suffix = JA01 | ATC_Supplemental = | SMILES = OC1=CC2=C(C=C1)C1(OC(=O)C3=CC=CC=C13)C1=C(O2)C=C(O)C=C1 | InChI = 1/C20H12O5/c21-11-5-7-15-17(9-11)24-18-10-12(22)6-8-16(18)20(15)14-4-2-1-3-13(14)19(23)25-20/h1-10,21-22H | StdInChI = 1S/C20H12O5/c21-11-5-7-15-17(9-11)24-18-10-12(22)6-8-16(18)20(15)14-4-2-1-3-13(14)19(23)25-20/h1-10,21-22H | StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChIKey = GNBHRKFJIUUOQI-UHFFFAOYSA-N | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | Beilstein = | Gmelin = | 3DMet = }} | Section2 = {{Chembox Properties-lat |C=20 |H=12 |O=5 | MolarMass = 332,306 | Appearance = | Density = | MeltingPt = 315 | Melting_notes = | BoilingPt = | Boiling_notes = | LogP = | VaporPressure = | HenryConstant = | AtmosphericOHRateConstant = | pKa = | pKb = | Solubility = | SolubleOther = | Solvent = | Sheet Resistance = | Methacrylate Equiv Wt = | Bulk Conductivity = }} | Section3 = {{Chembox Structure-lat | CrystalStruct = | Coordination = | MolShape = }} | Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat | DeltaHc = | DeltaHf = | Entropy = | HeatCapacity = }} | Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat | AdminRoutes = Intravenozno, oftalmički | Bioavail = | Metabolism = | HalfLife = | ProteinBound = | Excretion = Renalno | Legal_status = | Legal_US = | Legal_UK = | Legal_AU = | Legal_CA = | PregCat = | PregCat_AU = | PregCat_US = }} | Section6 = {{Chembox Explosive-lat | ShockSens = | FrictionSens = | ExplosiveV = | REFactor = }} | Section7 = {{Chembox Hazards-lat | ExternalMSDS = | EUClass = | EUIndex = | MainHazards = | NFPA-H = | NFPA-F = | NFPA-R = | NFPA-O = | RPhrases = | SPhrases = | RSPhrases = | FlashPt = | Autoignition = | ExploLimits = | LD50 = | PEL = }} | Section8 = {{Chembox Related-lat | OtherAnions = | OtherCations = | OtherFunctn = | Function = | OtherCpds = }} }} '''Fluorescein''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 20 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 332,306 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>Noga EJ, Udomkusonsri P: Fluorescein: a rapid, sensitive, nonlethal method for detecting skin ulceration in fish. Vet Pathol. 2002 Nov;39(6):726-31. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/12450204 12450204]</ref><ref>{{Cite pmid|21059682|noedit}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412|noedit}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 5 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 0 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 3,7 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,0 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Å<sup>2</sup>]]) || 76,0 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{Clayden1st}} * {{March6th}} * {{Katritzky2nd}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Hemija}} {{Commonscat-lat|Fluorescein}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00693 Fluorescein] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140423010446/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00693 |date=2014-04-23 }} [[Kategorija:Kontrastni mediji]] [[Kategorija:Fluorescentne boje]] [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Karboksilatni estri]] pdtdgai3hccbw12ag9tfbkr5egtsomc Fosforiletanolamin 0 1268837 42669646 42292485 2026-08-09T03:00:59Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669646 wikitext text/x-wiki {{Chembox-lat | Watchedfields = | verifiedrevid = DB01738 | Name = Fosforiletanolamin | ImageFile = Phosphorylethanolamine.svg | ImageSize = | ImageAlt = | ImageCaption = | ImageFile1 = | ImageSize1 = | ImageAlt1 = | ImageCaption1 = | ImageFile2 = | ImageSize2 = | ImageAlt2 = | ImageCaption2 = | ImageFile3 = | ImageSize3 = | ImageAlt3 = | ImageCaption3 = | ImageFile4 = | ImageSize4 = | ImageAlt4 = | ImageCaption4 = | ImageFileL1 = | ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL1 = | ImageAltL1 = | ImageCaptionL1 = | ImageFileR1 = | ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR1 = | ImageAltR1 = | ImageCaptionR1 = | ImageFileL2 = | ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL2 = | ImageAltL2 = | ImageCaptionL2 = | ImageFileR2 = | ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR2 = | ImageAltR2 = | ImageCaptionR2 = | IUPACName = | IUPACName_hidden = yes | SystematicName = | OtherNames = | Section1 = {{Chembox Identifiers-lat | Abbreviations = | CASNo = 1071-23-4 | CASNo_Comment = | CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}} | CASNos = | CASOther = | PubChem = 1015 | PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}} | PubChem_Comment = | PubChem5 = | PubChem5_Comment = | PubChemOther = | ChemSpiderID = 990 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID_Comment = | ChemSpiderID5 = | ChemSpiderIDOther = | EINECS = | EC-number = | EINECSCASNO = | UNNumber = | UNII = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | DrugBank = DB01738 | KEGG = C00346 | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | MeSHName = | ChEBI = 17553 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 146972 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | RTECS = | ATCvet = | ATCCode_prefix = | ATCCode_suffix = | ATC_Supplemental = | SMILES = NCCCOP(O)(O)=O | InChI = 1S/C2H8NO4P/c3-1-2-7-8(4,5)6/h1-3H2,(H2,4,5,6) | StdInChI = 1S/C3H10NO4P/c4-2-1-3-8-9(5,6)7/h1-4H2,(H2,5,6,7) | StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChIKey = KUQZVISZELWDNZ-UHFFFAOYSA-N | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | Beilstein = | Gmelin = | 3DMet = }} | Section2 = {{Chembox Properties-lat |C=3 |H=10 |N=1 |O=4 |P=1 | MolarMass = 155,090 | Appearance = | Density = | MeltingPt = 241-243 | Melting_notes = | BoilingPt = | Boiling_notes = | LogP = | VaporPressure = | HenryConstant = | AtmosphericOHRateConstant = | pKa = | pKb = | Solubility = | SolubleOther = | Solvent = | Sheet Resistance = | Methacrylate Equiv Wt = | Bulk Conductivity = }} | Section3 = {{Chembox Structure-lat | CrystalStruct = | Coordination = | MolShape = }} | Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat | DeltaHc = | DeltaHf = | Entropy = | HeatCapacity = }} | Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat | AdminRoutes = | Bioavail = | Metabolism = | HalfLife = | ProteinBound = | Excretion = | Legal_status = | Legal_US = | Legal_UK = | Legal_AU = | Legal_CA = | PregCat = | PregCat_AU = | PregCat_US = }} | Section6 = {{Chembox Explosive-lat | ShockSens = | FrictionSens = | ExplosiveV = | REFactor = }} | Section7 = {{Chembox Hazards-lat | ExternalMSDS = | EUClass = | EUIndex = | MainHazards = | NFPA-H = | NFPA-F = | NFPA-R = | NFPA-O = | RPhrases = | SPhrases = | RSPhrases = | FlashPt = | Autoignition = | ExploLimits = | LD50 = | PEL = }} | Section8 = {{Chembox Related-lat | OtherAnions = | OtherCations = | OtherFunctn = | Function = | OtherCpds = }} }} '''Fosforiletanolamin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 3 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 155,090 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{Cite pmid|21059682}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 5 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 3 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o}}</ref> (''ALogP'') || -1,2 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || 0,9 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286}}</ref> (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Å<sup>2</sup>]]) || 102,6 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{Clayden1st}} * {{March6th}} * {{Katritzky2nd}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Hemija}} {{Commonscat-lat|Phosphorylethanolamine}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01738 Phosphorylethanolamine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150928145118/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01738 |date=2015-09-28 }} [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Organofosfati]] cj7o31j1au90bz7du8fxngqwq1synhi Fosforamidon 0 1268838 42669645 42303002 2026-08-09T02:59:09Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669645 wikitext text/x-wiki {{Chembox-lat | Watchedfields = | verifiedrevid = DB02557 | Name = Fosforamidon | ImageFile = phosphoramidon.png | ImageSize = | ImageAlt = | ImageCaption = | ImageFile1 = | ImageSize1 = | ImageAlt1 = | ImageCaption1 = | ImageFile2 = | ImageSize2 = | ImageAlt2 = | ImageCaption2 = | ImageFile3 = | ImageSize3 = | ImageAlt3 = | ImageCaption3 = | ImageFile4 = | ImageSize4 = | ImageAlt4 = | ImageCaption4 = | ImageFileL1 = | ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL1 = | ImageAltL1 = | ImageCaptionL1 = | ImageFileR1 = | ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR1 = | ImageAltR1 = | ImageCaptionR1 = | ImageFileL2 = | ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL2 = | ImageAltL2 = | ImageCaptionL2 = | ImageFileR2 = | ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR2 = | ImageAltR2 = | ImageCaptionR2 = | IUPACName = | IUPACName_hidden = yes | SystematicName = | OtherNames = | Section1 = {{Chembox Identifiers-lat | Abbreviations = | CASNo = 36357-77-4 | CASNo_Comment = | CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}} | CASNos = | CASOther = | PubChem = 46936424 | PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}} | PubChem_Comment = | PubChem5 = | PubChem5_Comment = | PubChemOther = | ChemSpiderID = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID_Comment = | ChemSpiderID5 = | ChemSpiderIDOther = | EINECS = | EC-number = | EINECSCASNO = | UNNumber = | UNII = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | DrugBank = DB02557 | KEGG = C00563 | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | MeSHName = | ChEBI = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 479579 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | RTECS = | ATCvet = | ATCCode_prefix = | ATCCode_suffix = | ATC_Supplemental = | SMILES = CC(C)C[C@@H](N[P@](O)(=O)O[C@H]1O[C@@H](C)[C@H](O)[C@@H](O)[C@@H]1O)C(=O)N[C@H](Cc1cnc2ccccc12)C(O)=O | InChI = | StdInChI = 1S/C23H33N3O10P/c1-11(2)8-16(26-37(33,34)36-23-20(29)19(28)18(27)12(3)35-23)21(30)25-17(22(31)32)9-13-10-24-15-7-5-4-6-14(13)15/h4-7,10-12,16-20,23,27-29H,8-9H2,1-3H3,(H,25,30)(H,31,32)(H2,26,33,34)/t12-,16+,17+,18-,19+,20-,23+/m0/s1 | StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChIKey = BWSDNRQVTFZQQD-AYVHNPTNSA-N | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | Beilstein = | Gmelin = | 3DMet = }} | Section2 = {{Chembox Properties-lat |C=23 |H=34 |N=3 |O=10 |P=1 | MolarMass = 542,496 | Appearance = | Density = | MeltingPt = | Melting_notes = | BoilingPt = | Boiling_notes = | LogP = | VaporPressure = | HenryConstant = | AtmosphericOHRateConstant = | pKa = | pKb = | Solubility = | SolubleOther = | Solvent = | Sheet Resistance = | Methacrylate Equiv Wt = | Bulk Conductivity = }} | Section3 = {{Chembox Structure-lat | CrystalStruct = | Coordination = | MolShape = }} | Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat | DeltaHc = | DeltaHf = | Entropy = | HeatCapacity = }} | Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat | AdminRoutes = | Bioavail = | Metabolism = | HalfLife = | ProteinBound = | Excretion = | Legal_status = | Legal_US = | Legal_UK = | Legal_AU = | Legal_CA = | PregCat = | PregCat_AU = | PregCat_US = }} | Section6 = {{Chembox Explosive-lat | ShockSens = | FrictionSens = | ExplosiveV = | REFactor = }} | Section7 = {{Chembox Hazards-lat | ExternalMSDS = | EUClass = | EUIndex = | MainHazards = | NFPA-H = | NFPA-F = | NFPA-R = | NFPA-O = | RPhrases = | SPhrases = | RSPhrases = | FlashPt = | Autoignition = | ExploLimits = | LD50 = | PEL = }} | Section8 = {{Chembox Related-lat | OtherAnions = | OtherCations = | OtherFunctn = | Function = | OtherCpds = }} }} '''Fosforamidon''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 23 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 542,496 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{Cite pmid|21059682}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 10 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 8 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 11 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o}}</ref> (''ALogP'') || 0,5 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,7 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286}}</ref> (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Å<sup>2</sup>]]) || 220,5 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{Clayden1st}} * {{March6th}} * {{Katritzky2nd}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Hemija}} {{Commonscat-lat|Phosphoramidon}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB02557 Phosphoramidon] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131005055254/http://www.drugbank.ca/drugs/DB02557 |date=2013-10-05 }} [[Kategorija:Antibiotici]] [[Kategorija:Inhibitori proteaza]] [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Karboksilne kiseline]] [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Indoli]] [[Kategorija:Tetrahidropiridini]] ceiv1b0addjqpl9jca16mbvrdz08plc Forskolin 0 1268839 42669641 42297735 2026-08-09T02:43:21Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669641 wikitext text/x-wiki {{Chembox-lat | Watchedfields = | verifiedrevid = DB02587 | Name = Forskolin | ImageFile = forskolin.svg | ImageSize = | ImageAlt = | ImageCaption = | ImageFile1 = | ImageSize1 = | ImageAlt1 = | ImageCaption1 = | ImageFile2 = | ImageSize2 = | ImageAlt2 = | ImageCaption2 = | ImageFile3 = | ImageSize3 = | ImageAlt3 = | ImageCaption3 = | ImageFile4 = | ImageSize4 = | ImageAlt4 = | ImageCaption4 = | ImageFileL1 = | ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL1 = | ImageAltL1 = | ImageCaptionL1 = | ImageFileR1 = | ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR1 = | ImageAltR1 = | ImageCaptionR1 = | ImageFileL2 = | ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL2 = | ImageAltL2 = | ImageCaptionL2 = | ImageFileR2 = | ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR2 = | ImageAltR2 = | ImageCaptionR2 = | IUPACName = | IUPACName_hidden = yes | SystematicName = | OtherNames = | Section1 = {{Chembox Identifiers-lat | Abbreviations = | CASNo = 64657-11-0 | CASNo_Comment = | CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}} | CASNos = | CASOther = | PubChem = 47936 | PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}} | PubChem_Comment = | PubChem5 = | PubChem5_Comment = | PubChemOther = | ChemSpiderID = 43607 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID_Comment = | ChemSpiderID5 = | ChemSpiderIDOther = | EINECS = | EC-number = | EINECSCASNO = | UNNumber = | UNII = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | DrugBank = DB02587 | KEGG = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | MeSHName = | ChEBI = 42471 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 52606 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | RTECS = | ATCvet = | ATCCode_prefix = | ATCCode_suffix = | ATC_Supplemental = | SMILES = [H][C@]1(O)CCC(C)(C)[C@]2([H])[C@]([H])(O)[C@]([H])(OC(C)=O)[C@@]3(C)O[C@](C)(CC(=O)[C@]3(O)[C@@]12C)C=C | InChI = 1/C22H34O7/c1-8-19(5)11-14(25)22(27)20(6)13(24)9-10-18(3,4)16(20)15(26)17(28-12(2)23)21(22,7)29-19/h8,13,15-17,24,26-27H,1,9-11H2,2-7H3/t13-,15-,16-,17-,19-,20-,21+,22-/m0/s1 | StdInChI = 1S/C22H34O7/c1-8-19(5)11-14(25)22(27)20(6)13(24)9-10-18(3,4)16(20)15(26)17(28-12(2)23)21(22,7)29-19/h8,13,15-17,24,26-27H,1,9-11H2,2-7H3/t13-,15-,16-,17-,19-,20-,21+,22-/m0/s1 | StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChIKey = OHCQJHSOBUTRHG-KGGHGJDLSA-N | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | Beilstein = | Gmelin = | 3DMet = }} | Section2 = {{Chembox Properties-lat |C=22 |H=34 |O=7 | MolarMass = 410,501 | Appearance = | Density = | MeltingPt = | Melting_notes = | BoilingPt = | Boiling_notes = | LogP = | VaporPressure = | HenryConstant = | AtmosphericOHRateConstant = | pKa = | pKb = | Solubility = | SolubleOther = | Solvent = | Sheet Resistance = | Methacrylate Equiv Wt = | Bulk Conductivity = }} | Section3 = {{Chembox Structure-lat | CrystalStruct = | Coordination = | MolShape = }} | Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat | DeltaHc = | DeltaHf = | Entropy = | HeatCapacity = }} | Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat | AdminRoutes = | Bioavail = | Metabolism = | HalfLife = | ProteinBound = | Excretion = | Legal_status = | Legal_US = | Legal_UK = | Legal_AU = | Legal_CA = | PregCat = | PregCat_AU = | PregCat_US = }} | Section6 = {{Chembox Explosive-lat | ShockSens = | FrictionSens = | ExplosiveV = | REFactor = }} | Section7 = {{Chembox Hazards-lat | ExternalMSDS = | EUClass = | EUIndex = | MainHazards = | NFPA-H = | NFPA-F = | NFPA-R = | NFPA-O = | RPhrases = | SPhrases = | RSPhrases = | FlashPt = | Autoignition = | ExploLimits = | LD50 = | PEL = }} | Section8 = {{Chembox Related-lat | OtherAnions = | OtherCations = | OtherFunctn = | Function = | OtherCpds = }} }} '''Forskolin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 22 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 410,501 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{Cite pmid|21059682}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 7 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 3 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o}}</ref> (''ALogP'') || 0,8 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,4 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286}}</ref> (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Å<sup>2</sup>]]) || 113,3 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{Clayden1st}} * {{March6th}} * {{Katritzky2nd}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Hemija}} {{Commonscat-lat|Forskolin}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB02587 Forskolin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140521081844/http://www.drugbank.ca/drugs/DB02587 |date=2014-05-21 }} [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Karboksilatni estri]] [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Ketoni]] fg53ju64i82sj5ar8efp6e2nw1ikoal Fosfoserin 0 1268874 42669647 42292486 2026-08-09T03:02:40Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669647 wikitext text/x-wiki {{Chembox-lat | Watchedfields = | verifiedrevid = DB04522 | Name = Fosfoserin | ImageFile = L-Phosphoserine.png | ImageSize = | ImageAlt = | ImageCaption = | ImageFile1 = Phosphoserine-3D-balls.png | ImageSize1 = | ImageAlt1 = | ImageCaption1 = | ImageFile2 = | ImageSize2 = | ImageAlt2 = | ImageCaption2 = | ImageFile3 = | ImageSize3 = | ImageAlt3 = | ImageCaption3 = | ImageFile4 = | ImageSize4 = | ImageAlt4 = | ImageCaption4 = | ImageFileL1 = | ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL1 = | ImageAltL1 = | ImageCaptionL1 = | ImageFileR1 = | ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR1 = | ImageAltR1 = | ImageCaptionR1 = | ImageFileL2 = | ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL2 = | ImageAltL2 = | ImageCaptionL2 = | ImageFileR2 = | ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR2 = | ImageAltR2 = | ImageCaptionR2 = | IUPACName = | IUPACName_hidden = yes | SystematicName = | OtherNames = | Section1 = {{Chembox Identifiers-lat | Abbreviations = | CASNo = | CASNo_Comment = | CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}} | CASNos = | CASOther = | PubChem = 68841 | PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}} | PubChem_Comment = | PubChem5 = | PubChem5_Comment = | PubChemOther = | ChemSpiderID = 62074 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID_Comment = | ChemSpiderID5 = | ChemSpiderIDOther = | EINECS = | EC-number = | EINECSCASNO = | UNNumber = | UNII = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | DrugBank = DB04522 | KEGG = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | MeSHName = | ChEBI = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 284377 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | RTECS = | ATCvet = | ATCCode_prefix = | ATCCode_suffix = | ATC_Supplemental = | SMILES = N[C@@H](COP(O)(O)=O)C(O)=O | InChI = 1/C3H8NO6P/c4-2(3(5)6)1-10-11(7,8)9/h2H,1,4H2,(H,5,6)(H2,7,8,9)/t2-/m0/s1 | StdInChI = 1S/C3H8NO6P/c4-2(3(5)6)1-10-11(7,8)9/h2H,1,4H2,(H,5,6)(H2,7,8,9)/t2-/m0/s1 | StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChIKey = BZQFBWGGLXLEPQ-REOHCLBHSA-N | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | Beilstein = | Gmelin = | 3DMet = }} | Section2 = {{Chembox Properties-lat |C=3 |H=8 |N=1 |O=6 |P=1 | MolarMass = 185,072 | Appearance = | Density = | MeltingPt = | Melting_notes = | BoilingPt = | Boiling_notes = | LogP = | VaporPressure = | HenryConstant = | AtmosphericOHRateConstant = | pKa = | pKb = | Solubility = | SolubleOther = | Solvent = | Sheet Resistance = | Methacrylate Equiv Wt = | Bulk Conductivity = }} | Section3 = {{Chembox Structure-lat | CrystalStruct = | Coordination = | MolShape = }} | Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat | DeltaHc = | DeltaHf = | Entropy = | HeatCapacity = }} | Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat | AdminRoutes = | Bioavail = | Metabolism = | HalfLife = | ProteinBound = | Excretion = | Legal_status = | Legal_US = | Legal_UK = | Legal_AU = | Legal_CA = | PregCat = | PregCat_AU = | PregCat_US = }} | Section6 = {{Chembox Explosive-lat | ShockSens = | FrictionSens = | ExplosiveV = | REFactor = }} | Section7 = {{Chembox Hazards-lat | ExternalMSDS = | EUClass = | EUIndex = | MainHazards = | NFPA-H = | NFPA-F = | NFPA-R = | NFPA-O = | RPhrases = | SPhrases = | RSPhrases = | FlashPt = | Autoignition = | ExploLimits = | LD50 = | PEL = }} | Section8 = {{Chembox Related-lat | OtherAnions = | OtherCations = | OtherFunctn = | Function = | OtherCpds = }} }} '''Fosfoserin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 3 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 185,072 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{Cite pmid|21059682}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 7 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 4 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o}}</ref> (''ALogP'') || -4,1 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || 0,7 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286}}</ref> (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Å<sup>2</sup>]]) || 139,9 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{Clayden1st}} * {{March6th}} * {{Katritzky2nd}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Hemija}} {{Commonscat-lat|Phosphoserine}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB04522 Phosphoserine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141008095019/http://www.drugbank.ca/drugs/DB04522 |date=2014-10-08 }} [[Kategorija:Aminokiseline]] [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Organofosfati]] jtaghbastt3aitppp182s9bgmwf543v Galijum(II) sulfid 0 1268914 42669682 42297839 2026-08-09T06:28:30Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669682 wikitext text/x-wiki {{Chembox-lat | Verifiedfields = | Watchedfields = | verifiedrevid = 428786766 | ImageFile = GaSstructure.jpg | ImageFile_Ref = {{chemboximage|correct|??}} | ImageName = Ball and stick, cell model of gallium(II) sulfide | OtherNames = Galijum sulfid | IUPACName = | Section1 = {{Chembox Identifiers-lat | Abbreviations = | CASNo_Ref = {{cascite|correct|}} | CASNo = 12024-10-1 | PubChem = 6370242 | PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}} | ChemSpiderID = 4898760 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | SMILES = S=[Ga] | StdInChI = 1S/Ga.S | StdInChI_Ref = {{stdinchicite|changed|chemspider}} | StdInChIKey = HLVRMBHKGAMNOI-UHFFFAOYSA-N | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|changed|chemspider}} | Beilstein = | Gmelin = | 3DMet = }} | Section2 = {{Chembox Properties-lat | Formula = GaS | MolarMass = 101,788 g mol<sup>-1</sup> | ExactMass = 100,897651602 g mol<sup>-1</sup> | Appearance = Žuti kristali | Density = 3,86 g cm<sup>-3</sup> | MeltingPtC = 965 }} | Section3 = {{Chembox Structure-lat | CrystalStruct = heksagonalna, [[Piarsonov simbol|hP8]] | SpaceGroup = P6<sub>3</sub>/mmc, No. 194 }} }} '''Galijum(II) sulfid''', GaS, je [[hemijsko jedinjenje]] [[galijum]]a i [[sumpor]]a. Normalna forma galijum(II) sulfida se sastoji od elementa u heksagonalnoj slojastoj strukturi koja sadrži Ga<sub>2</sub><sup>4+</sup> jedinice sa Ga-Ga rastojanjem od 248 pm.<ref name = "Greenwood">{{Greenwood&Earnshaw}}</ref> Ova slojasta struktura je slična sa [[galijum telurid|GaTe]], [[galijum(II) selenid|GaSe]] i InSe.<ref name = "Greenwood"/> Jedna neobična metastabilna forma, sa iskrivljenom [[Vurcitna kristalna struktura|vurcitnom strukturom]] je takođe poznata. Njeni metalorganski prekursori su di-tert-butil galijum ditiokarbamati, na primer Ga<sup>t</sup>Bu<sub>2</sub>(S<sub>2</sub>CNMe<sub>2</sub>) koji je nanesen na GaAs. Struktura GaS formiranog na ovaj način je Ga<sup>2+</sup>S<sup>2<nowiki>&minus;</nowiki></sup>.<ref>''MOCVD Growth of Gallium Sulfide Using Di-tert-butyl Gallium Dithiocarbamate Precursors: Formation of a Metastable Phase of GaS'' A. Keys, S G. Bott, A. R. Barron Chem. Mater., 11 (12), 3578 -3587, 1999. {{doi|10.1021/cm9903632}}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.webelements.com/ |title=WebElements |access-date=2014-04-11 |archive-date=2014-01-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140104110225/http://webelements.com/ |url-status=dead }}</ref> == Reference == {{reflist|2}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Hemija}} {{Jedinjenja galijuma-lat}} [[Kategorija:Jedinjenja galijuma]] [[Kategorija:Sulfidi]] h8qjuk373t8zgy173akbdmzsc15em89 Gadopentetat dimeglumin 0 1268917 42669677 42297818 2026-08-09T06:09:58Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669677 wikitext text/x-wiki {{Chembox-lat | Watchedfields = | verifiedrevid = DB00789 | Name = Gadopentetat dimeglumin | ImageFile = Gd(DTPA)(aq)2-.png | ImageSize = | ImageAlt = | ImageCaption = | ImageFile1 = Magnevist Bottle.JPG | ImageSize1 = | ImageAlt1 = | ImageCaption1 = | ImageFile2 = | ImageSize2 = | ImageAlt2 = | ImageCaption2 = | ImageFile3 = | ImageSize3 = | ImageAlt3 = | ImageCaption3 = | ImageFile4 = | ImageSize4 = | ImageAlt4 = | ImageCaption4 = | ImageFileL1 = | ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL1 = | ImageAltL1 = | ImageCaptionL1 = | ImageFileR1 = | ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR1 = | ImageAltR1 = | ImageCaptionR1 = | ImageFileL2 = | ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL2 = | ImageAltL2 = | ImageCaptionL2 = | ImageFileR2 = | ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR2 = | ImageAltR2 = | ImageCaptionR2 = | IUPACName = gadolinijum(3+) jon bis((2R,3R,4R,5S)-6-(metilamino)heksan-1,2,3,4,5-pentol) 2-[bis({2-[(karboksilatometil)(karboksimetil)amino]etil})amino]acetat | IUPACName_hidden = yes | SystematicName = | OtherNames = Gadopentetic Acid Dimeglumine Salt, Magnevist | Section1 = {{Chembox Identifiers-lat | Abbreviations = | CASNo = 86050-77-3 | CASNo_Comment = | CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}} | CASNos = | CASOther = | PubChem = 55466 | PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}} | PubChem_Comment = | PubChem5 = | PubChem5_Comment = | PubChemOther = | ChemSpiderID = 50087 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID_Comment = | ChemSpiderID5 = | ChemSpiderIDOther = | EINECS = | EC-number = | EINECSCASNO = | UNNumber = | UNII = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | DrugBank = DB00789 | KEGG = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | MeSHName = | ChEBI = 31797 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | RTECS = | ATCvet = | ATCCode_prefix = V08 | ATCCode_suffix = CA03 | ATC_Supplemental = , {{ATC|V08|CA01}} | SMILES = [Gd+3].CNC[C@H](O)[C@@H](O)[C@H](O)[C@H](O)CO.CNC[C@H](O)[C@@H](O)[C@H](O)[C@H](O)CO.OC(=O)CN(CCN(CCN(CC(O)=O)CC([O-])=O)CC([O-])=O)CC([O-])=O | InChI = | StdInChI = 1S/C14H23N3O10.2C7H17NO5.Gd/c18-10(19)5-15(1-3-16(6-11(20)21)7-12(22)23)2-4-17(8-13(24)25)9-14(26)27;2*1-8-2-4(10)6(12)7(13)5(11)3-9;/h1-9H2,(H,18,19)(H,20,21)(H,22,23)(H,24,25)(H,26,27);2*4-13H,2-3H2,1H3;/q;;;+3/p-3/t;2*4-,5+,6+,7+;/m.00./s1 | StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChIKey = LGMLJQFQKXPRGA-VPVMAENOSA-K | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | Beilstein = | Gmelin = | 3DMet = }} | Section2 = {{Chembox Properties-lat |C=28 |H=54 |N=5 |O=20 | MolarMass = 938 | Appearance = | Density = | MeltingPt = | Melting_notes = | BoilingPt = | Boiling_notes = | LogP = | VaporPressure = | HenryConstant = | AtmosphericOHRateConstant = | pKa = | pKb = | Solubility = | SolubleOther = | Solvent = | Sheet Resistance = | Methacrylate Equiv Wt = | Bulk Conductivity = }} | Section3 = {{Chembox Structure-lat | CrystalStruct = | Coordination = | MolShape = }} | Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat | DeltaHc = | DeltaHf = | Entropy = | HeatCapacity = }} | Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat | AdminRoutes = Intravenozno | Bioavail = | Metabolism = | HalfLife = 12 minuta | ProteinBound = | Excretion = Gadopentetat se ekskluzivno eliminiše putem urina | Legal_status = | Legal_US = | Legal_UK = | Legal_AU = | Legal_CA = | PregCat = | PregCat_AU = | PregCat_US = }} | Section6 = {{Chembox Explosive-lat | ShockSens = | FrictionSens = | ExplosiveV = | REFactor = }} | Section7 = {{Chembox Hazards-lat | ExternalMSDS = | EUClass = | EUIndex = | MainHazards = | NFPA-H = | NFPA-F = | NFPA-R = | NFPA-O = | RPhrases = | SPhrases = | RSPhrases = | FlashPt = | Autoignition = | ExploLimits = | LD50 = | PEL = }} | Section8 = {{Chembox Related-lat | OtherAnions = | OtherCations = | OtherFunctn = | Function = | OtherCpds = }} }} '''Gadopentetat dimeglumin''' je kompleks [[gadolinijum]]a sa [[Helacija|helirajućim]] agensom, dietilentriamin penta-acetatnom kiselinom ([[Pentetinska kiselina|DTPA]]), koji se koristi za pojačavanje slike kranijalnih i kičmenih [[Магнетна резонантна томографија|MRI snimaka]].<ref>Martindale, The Extra Pharmacopoeia, 30th ed, p706</ref><ref>{{cite journal |title = DrugBank 3.0: a comprehensive resource for omics research on drugs |author = Knox C, Law V, Jewison T, Liu P, Ly S, Frolkis A, Pon A, Banco K, Mak C, Neveu V, Djoumbou Y, Eisner R, Guo AC, Wishart DS |journal = Nucleic Acids Res. |year = 2011 |volume = 39 |issue = Database issue |pages = D1035-41 | pmid =21059682}}</ref><ref>{{cite journal |title = DrugBank: a knowledgebase for drugs, drug actions and drug targets |author = Wishart DS, Knox C, Guo AC, Cheng D, Shrivastava S, Tzur D, Gautam B, Hassanali M |journal = Nucleic Acids Res |year = 2008 |volume = 36 |issue = Database issue |pages = D901-6 |pmid = 18048412}}</ref> == Reference == {{reflist|2}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Hemija}} {{Commonscat-lat|Gadopentetic acid}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00789 Gadopentetic acid] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140301102326/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00789 |date=2014-03-01 }} [[Kategorija:Kontrastni mediji]] [[Kategorija:MRI kontrastni mediji]] g38nv1h41yljljqf1wtz8rpsbqg9o0m Fuzikokcin 0 1268918 42669665 42297804 2026-08-09T05:38:36Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669665 wikitext text/x-wiki {{Chembox-lat | Watchedfields = | verifiedrevid = DB01780 | Name = Fuzikokcin | ImageFile = Fusicoccin A.svg | ImageSize = | ImageAlt = | ImageCaption = | ImageFile1 = | ImageSize1 = | ImageAlt1 = | ImageCaption1 = | ImageFile2 = | ImageSize2 = | ImageAlt2 = | ImageCaption2 = | ImageFile3 = | ImageSize3 = | ImageAlt3 = | ImageCaption3 = | ImageFile4 = | ImageSize4 = | ImageAlt4 = | ImageCaption4 = | ImageFileL1 = | ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL1 = | ImageAltL1 = | ImageCaptionL1 = | ImageFileR1 = | ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR1 = | ImageAltR1 = | ImageCaptionR1 = | ImageFileL2 = | ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL2 = | ImageAltL2 = | ImageCaptionL2 = | ImageFileR2 = | ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR2 = | ImageAltR2 = | ImageCaptionR2 = | IUPACName = | IUPACName_hidden = yes | SystematicName = | OtherNames = | Section1 = {{Chembox Identifiers-lat | Abbreviations = | CASNo = 20108-30-9 | CASNo_Comment = | CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}} | CASNos = | CASOther = | PubChem = 46936214 | PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}} | PubChem_Comment = | PubChem5 = | PubChem5_Comment = | PubChemOther = | ChemSpiderID = 238151 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID_Comment = | ChemSpiderID5 = | ChemSpiderIDOther = | EINECS = | EC-number = | EINECSCASNO = | UNNumber = | UNII = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | DrugBank = DB01780 | KEGG = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | MeSHName = | ChEBI = 51015 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | RTECS = | ATCvet = | ATCCode_prefix = | ATCCode_suffix = | ATC_Supplemental = | SMILES = COC[C@@H]1CC[C@@H]2[C@@H](C)[C@H](O)[C@@H](O[C@H]3O[C@@H](COC(C)(C)C=C)[C@H](O)[C@@H](OC(C)=O)[C@@H]3O)C3=C(C[C@@H](O)[C@]3(C)\C=C1/2)[C@H](C)COC(C)=O | InChI = 1/C36H56O12/c1-10-35(6,7)45-17-26-30(41)33(46-21(5)38)31(42)34(47-26)48-32-28-24(18(2)15-44-20(4)37)13-27(39)36(28,8)14-25-22(16-43-9)11-12-23(25)19(3)29(32)40/h10,14,18-19,22-23,26-27,29-34,39-42H,1,11-13,15-17H2,2-9H3/b25-14-/t18-,19-,22-,23+,26-,27+,29-,30-,31-,32-,33+,34-,36+/m1/s1 | StdInChI = 1S/C36H56O12/c1-10-35(6,7)45-17-26-30(41)33(46-21(5)38)31(42)34(47-26)48-32-28-24(18(2)15-44-20(4)37)13-27(39)36(28,8)14-25-22(16-43-9)11-12-23(25)19(3)29(32)40/h10,14,18-19,22-23,26-27,29-34,39-42H,1,11-13,15-17H2,2-9H3/b25-14-/t18-,19-,22+,23-,26+,27-,29+,30+,31+,32+,33-,34-,36+/m1/s1 | StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChIKey = KXTYBXCEQOANSX-MQYZIMMHSA-N | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | Beilstein = | Gmelin = | 3DMet = }} | Section2 = {{Chembox Properties-lat |C=36 |H=56 |O=12 | MolarMass = 680,823 | Appearance = | Density = | MeltingPt = | Melting_notes = | BoilingPt = | Boiling_notes = | LogP = | VaporPressure = | HenryConstant = | AtmosphericOHRateConstant = | pKa = | pKb = | Solubility = | SolubleOther = | Solvent = | Sheet Resistance = | Methacrylate Equiv Wt = | Bulk Conductivity = }} | Section3 = {{Chembox Structure-lat | CrystalStruct = | Coordination = | MolShape = }} | Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat | DeltaHc = | DeltaHf = | Entropy = | HeatCapacity = }} | Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat | AdminRoutes = | Bioavail = | Metabolism = | HalfLife = | ProteinBound = | Excretion = | Legal_status = | Legal_US = | Legal_UK = | Legal_AU = | Legal_CA = | PregCat = | PregCat_AU = | PregCat_US = }} | Section6 = {{Chembox Explosive-lat | ShockSens = | FrictionSens = | ExplosiveV = | REFactor = }} | Section7 = {{Chembox Hazards-lat | ExternalMSDS = | EUClass = | EUIndex = | MainHazards = | NFPA-H = | NFPA-F = | NFPA-R = | NFPA-O = | RPhrases = | SPhrases = | RSPhrases = | FlashPt = | Autoignition = | ExploLimits = | LD50 = | PEL = }} | Section8 = {{Chembox Related-lat | OtherAnions = | OtherCations = | OtherFunctn = | Function = | OtherCpds = }} }} '''Fuzikokcin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 36 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 680,823 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{Cite pmid|21059682}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 12 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 4 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 14 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o}}</ref> (''ALogP'') || 1,8 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -6,0 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286}}</ref> (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Å<sup>2</sup>]]) || 170,4 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{Clayden1st}} * {{March6th}} * {{Katritzky2nd}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Hemija}} {{Commonscat-lat|Fusicoccin}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01780 Fusicoccin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304045117/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01780 |date=2016-03-04 }} [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Karboksilatni estri]] [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Ketali]] [[Kategorija:Aldoheksoze]] [[Kategorija:Tetrahidropiridini]] mblvw1uci78x3y839f81tedmrrh98cw Galaktoza 1-fosfat 0 1268919 42669680 42297835 2026-08-09T06:22:21Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669680 wikitext text/x-wiki {{Chembox-lat | Watchedfields = | verifiedrevid = DB02317 | Name = Galaktoza 1-fosfat | ImageFile = Alpha-D-Galactose-1-phosphate.svg | ImageSize = | ImageAlt = | ImageCaption = | ImageFile1 = | ImageSize1 = | ImageAlt1 = | ImageCaption1 = | ImageFile2 = | ImageSize2 = | ImageAlt2 = | ImageCaption2 = | ImageFile3 = | ImageSize3 = | ImageAlt3 = | ImageCaption3 = | ImageFile4 = | ImageSize4 = | ImageAlt4 = | ImageCaption4 = | ImageFileL1 = | ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL1 = | ImageAltL1 = | ImageCaptionL1 = | ImageFileR1 = | ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR1 = | ImageAltR1 = | ImageCaptionR1 = | ImageFileL2 = | ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL2 = | ImageAltL2 = | ImageCaptionL2 = | ImageFileR2 = | ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR2 = | ImageAltR2 = | ImageCaptionR2 = | IUPACName = | IUPACName_hidden = yes | SystematicName = | OtherNames = | Section1 = {{Chembox Identifiers-lat | Abbreviations = | CASNo = 2255-14-3 | CASNo_Comment = | CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}} | CASNos = | CASOther = | PubChem = 123912 | PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}} | PubChem_Comment = | PubChem5 = | PubChem5_Comment = | PubChemOther = | ChemSpiderID = 453 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID_Comment = | ChemSpiderID5 = | ChemSpiderIDOther = | EINECS = | EC-number = | EINECSCASNO = | UNNumber = | UNII = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | DrugBank = DB02317 | KEGG = C00446 | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | MeSHName = | ChEBI = 17973 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | RTECS = | ATCvet = | ATCCode_prefix = | ATCCode_suffix = | ATC_Supplemental = | SMILES = OC[C@H]1O[C@H](OP(O)(O)=O)[C@H](O)[C@@H](O)[C@H]1O | InChI = 1/C6H13O9P/c7-1-2-3(8)4(9)5(10)6(14-2)15-16(11,12)13/h2-10H,1H2,(H2,11,12,13)/t2-,3+,4+,5-,6-/m1/s1 | StdInChI = 1S/C6H13O9P/c7-1-2-3(8)4(9)5(10)6(14-2)15-16(11,12)13/h2-10H,1H2,(H2,11,12,13)/t2-,3+,4+,5-,6-/m1/s1 | StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChIKey = HXXFSFRBOHSIMQ-FPRJBGLDSA-N | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | Beilstein = | Gmelin = | 3DMet = }} | Section2 = {{Chembox Properties-lat |C=6 |H=13 |O=9 |P=1 | MolarMass = 260,136 | Appearance = | Density = | MeltingPt = | Melting_notes = | BoilingPt = | Boiling_notes = | LogP = | VaporPressure = | HenryConstant = | AtmosphericOHRateConstant = | pKa = | pKb = | Solubility = | SolubleOther = | Solvent = | Sheet Resistance = | Methacrylate Equiv Wt = | Bulk Conductivity = }} | Section3 = {{Chembox Structure-lat | CrystalStruct = | Coordination = | MolShape = }} | Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat | DeltaHc = | DeltaHf = | Entropy = | HeatCapacity = }} | Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat | AdminRoutes = | Bioavail = | Metabolism = | HalfLife = | ProteinBound = | Excretion = | Legal_status = | Legal_US = | Legal_UK = | Legal_AU = | Legal_CA = | PregCat = | PregCat_AU = | PregCat_US = }} | Section6 = {{Chembox Explosive-lat | ShockSens = | FrictionSens = | ExplosiveV = | REFactor = }} | Section7 = {{Chembox Hazards-lat | ExternalMSDS = | EUClass = | EUIndex = | MainHazards = | NFPA-H = | NFPA-F = | NFPA-R = | NFPA-O = | RPhrases = | SPhrases = | RSPhrases = | FlashPt = | Autoignition = | ExploLimits = | LD50 = | PEL = }} | Section8 = {{Chembox Related-lat | OtherAnions = | OtherCations = | OtherFunctn = | Function = | OtherCpds = }} }} '''Galaktoza 1-fosfat''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 6 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 260,136 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{Cite pmid|21059682}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 9 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 6 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o}}</ref> (''ALogP'') || -2,6 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || 1,2 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286}}</ref> (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Å<sup>2</sup>]]) || 166,7 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{Clayden1st}} * {{March6th}} * {{Katritzky2nd}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Hemija}} {{Commonscat-lat|Galactose 1-phosphate}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB02317 Galactose 1-phosphate] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140815124902/http://www.drugbank.ca/drugs/DB02317 |date=2014-08-15 }} [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Organofosfati]] [[Kategorija:Aldoheksoze]] [[Kategorija:Tetrahidropiridini]] aunogkk8qlouijhbve2bmmgjcu9wq50 G418 0 1268920 42669666 42297805 2026-08-09T05:43:31Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669666 wikitext text/x-wiki {{Chembox-lat | Watchedfields = | verifiedrevid = DB04263 | Name = G418 | ImageFile = Genetecin.png | ImageSize = | ImageAlt = | ImageCaption = | ImageFile1 = | ImageSize1 = | ImageAlt1 = | ImageCaption1 = | ImageFile2 = | ImageSize2 = | ImageAlt2 = | ImageCaption2 = | ImageFile3 = | ImageSize3 = | ImageAlt3 = | ImageCaption3 = | ImageFile4 = | ImageSize4 = | ImageAlt4 = | ImageCaption4 = | ImageFileL1 = | ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL1 = | ImageAltL1 = | ImageCaptionL1 = | ImageFileR1 = | ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR1 = | ImageAltR1 = | ImageCaptionR1 = | ImageFileL2 = | ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL2 = | ImageAltL2 = | ImageCaptionL2 = | ImageFileR2 = | ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR2 = | ImageAltR2 = | ImageCaptionR2 = | IUPACName = | IUPACName_hidden = yes | SystematicName = | OtherNames = | Section1 = {{Chembox Identifiers-lat | Abbreviations = | CASNo = 49863-47-0 | CASNo_Comment = | CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}} | CASNos = | CASOther = | PubChem = 46936936 | PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}} | PubChem_Comment = | PubChem5 = | PubChem5_Comment = | PubChemOther = | ChemSpiderID = 21106441 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID_Comment = | ChemSpiderID5 = | ChemSpiderIDOther = | EINECS = | EC-number = | EINECSCASNO = | UNNumber = | UNII = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | DrugBank = DB04263 | KEGG = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | MeSHName = | ChEBI = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 215226 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | RTECS = | ATCvet = | ATCCode_prefix = | ATCCode_suffix = | ATC_Supplemental = | SMILES = CN[C@H]1[C@H](O)[C@@H](O[C@@H]2[C@@H](N)C[C@@H](N)[C@H](O[C@H]3O[C@@H]([C@@H](C)O)[C@H](O)[C@@H](O)[C@@H]3N)[C@H]2O)OC[C@]1(C)O | InChI = 1/C20H40N4O10/c1-6(25)14-11(27)10(26)9(23)18(32-14)33-15-7(21)4-8(22)16(12(15)28)34-19-13(29)17(24-3)20(2,30)5-31-19/h6-19,24-30H,4-5,21-23H2,1-3H3/t6-,7-,8+,9+,10+,11-,12-,13+,14?,15+,16-,17+,18+,19+,20-/m0/s1 | StdInChI = 1S/C20H40N4O10/c1-6(25)14-11(27)10(26)9(23)18(32-14)33-15-7(21)4-8(22)16(12(15)28)34-19-13(29)17(24-3)20(2,30)5-31-19/h6-19,24-30H,4-5,21-23H2,1-3H3/t6-,7-,8+,9+,10+,11-,12-,13+,14+,15+,16-,17+,18-,19-,20+/m1/s1 | StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChIKey = BRZYSWJRSDMWLG-IITTXYGFSA-N | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | Beilstein = | Gmelin = | 3DMet = }} | Section2 = {{Chembox Properties-lat |C=20 |H=40 |N=4 |O=10 | MolarMass = 496,552 | Appearance = | Density = | MeltingPt = | Melting_notes = | BoilingPt = | Boiling_notes = | LogP = | VaporPressure = | HenryConstant = | AtmosphericOHRateConstant = | pKa = | pKb = | Solubility = | SolubleOther = | Solvent = | Sheet Resistance = | Methacrylate Equiv Wt = | Bulk Conductivity = }} | Section3 = {{Chembox Structure-lat | CrystalStruct = | Coordination = | MolShape = }} | Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat | DeltaHc = | DeltaHf = | Entropy = | HeatCapacity = }} | Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat | AdminRoutes = | Bioavail = | Metabolism = | HalfLife = | ProteinBound = | Excretion = | Legal_status = | Legal_US = | Legal_UK = | Legal_AU = | Legal_CA = | PregCat = | PregCat_AU = | PregCat_US = }} | Section6 = {{Chembox Explosive-lat | ShockSens = | FrictionSens = | ExplosiveV = | REFactor = }} | Section7 = {{Chembox Hazards-lat | ExternalMSDS = | EUClass = | EUIndex = | MainHazards = | NFPA-H = | NFPA-F = | NFPA-R = | NFPA-O = | RPhrases = | SPhrases = | RSPhrases = | FlashPt = | Autoignition = | ExploLimits = | LD50 = | PEL = }} | Section8 = {{Chembox Related-lat | OtherAnions = | OtherCations = | OtherFunctn = | Function = | OtherCpds = }} }} '''G418''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 20 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 496,552 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{Cite pmid|21059682}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 14 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 10 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 6 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o}}</ref> (''ALogP'') || -5,6 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -0,6 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286}}</ref> (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Å<sup>2</sup>]]) || 248,4 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{Clayden1st}} * {{March6th}} * {{Katritzky2nd}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Hemija}} {{Commonscat-lat|G418}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB04263 G418] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160225185334/http://www.drugbank.ca/drugs/DB04263 |date=2016-02-25 }} [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Ketali]] [[Kategorija:Tetrahidropiridini]] axoje7slobi7umzu18h6qlroceuwunu Galijum nitrat 0 1268921 42669683 42297838 2026-08-09T06:30:15Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669683 wikitext text/x-wiki {{Chembox-lat | Watchedfields = | verifiedrevid = DB05260 | Name = Galijum nitrat | ImageFile = gallium nitrate.png | ImageSize = | ImageAlt = | ImageCaption = | ImageFile1 = Gallium nitrate nonanhydrate.jpg | ImageSize1 = | ImageAlt1 = | ImageCaption1 = | ImageFile2 = | ImageSize2 = | ImageAlt2 = | ImageCaption2 = | ImageFile3 = | ImageSize3 = | ImageAlt3 = | ImageCaption3 = | ImageFile4 = | ImageSize4 = | ImageAlt4 = | ImageCaption4 = | ImageFileL1 = | ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL1 = | ImageAltL1 = | ImageCaptionL1 = | ImageFileR1 = | ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR1 = | ImageAltR1 = | ImageCaptionR1 = | ImageFileL2 = | ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL2 = | ImageAltL2 = | ImageCaptionL2 = | ImageFileR2 = | ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR2 = | ImageAltR2 = | ImageCaptionR2 = | IUPACName = | IUPACName_hidden = yes | SystematicName = | OtherNames = | Section1 = {{Chembox Identifiers-lat | Abbreviations = | CASNo = 13494-90-1 | CASNo_Comment = | CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}} | CASNos = | CASOther = | PubChem = 61635 | PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}} | PubChem_Comment = | PubChem5 = | PubChem5_Comment = | PubChemOther = | ChemSpiderID = 55543 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID_Comment = | ChemSpiderID5 = | ChemSpiderIDOther = | EINECS = | EC-number = | EINECSCASNO = | UNNumber = | UNII = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | DrugBank = DB05260 | KEGG = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | MeSHName = | ChEBI = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 1200983 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | RTECS = | ATCvet = | ATCCode_prefix = | ATCCode_suffix = | ATC_Supplemental = | SMILES = [Ga+3].[O-][N+]([O-])=O.[O-][N+]([O-])=O.[O-][N+]([O-])=O | InChI = | StdInChI = 1S/Ga.3NO3/c;3*2-1(3)4/q+3;3*-1 | StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChIKey = CHPZKNULDCNCBW-UHFFFAOYSA-N | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | Beilstein = | Gmelin = | 3DMet = }} | Section2 = {{Chembox Properties-lat |Ga=1 |N=3 |O=9 | MolarMass = 255,738 | Appearance = | Density = | MeltingPt = | Melting_notes = | BoilingPt = | Boiling_notes = | LogP = | VaporPressure = | HenryConstant = | AtmosphericOHRateConstant = | pKa = | pKb = | Solubility = | SolubleOther = | Solvent = | Sheet Resistance = | Methacrylate Equiv Wt = | Bulk Conductivity = }} | Section3 = {{Chembox Structure-lat | CrystalStruct = | Coordination = | MolShape = }} | Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat | DeltaHc = | DeltaHf = | Entropy = | HeatCapacity = }} | Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat | AdminRoutes = | Bioavail = | Metabolism = | HalfLife = 72 - 115 h | ProteinBound = | Excretion = Renalno | Legal_status = | Legal_US = | Legal_UK = | Legal_AU = | Legal_CA = | PregCat = | PregCat_AU = | PregCat_US = }} | Section6 = {{Chembox Explosive-lat | ShockSens = | FrictionSens = | ExplosiveV = | REFactor = }} | Section7 = {{Chembox Hazards-lat | ExternalMSDS = | EUClass = | EUIndex = | MainHazards = | NFPA-H = | NFPA-F = | NFPA-R = | NFPA-O = | RPhrases = | SPhrases = | RSPhrases = | FlashPt = | Autoignition = | ExploLimits = | LD50 = | PEL = }} | Section8 = {{Chembox Related-lat | OtherAnions = | OtherCations = | OtherFunctn = | Function = | OtherCpds = }} }} '''Galijum nitrat''' je [[hemijsko jedinjenje]], koje ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 255,738 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>Yang M, Kroft SH, Chitambar CR: Gene expression analysis of gallium-resistant and gallium-sensitive lymphoma cells reveals a role for metal-responsive transcription factor-1, metallothionein-2A, and zinc transporter-1 in modulating the antineoplastic activity of gallium nitrate. Mol Cancer Ther. 2007 Feb;6(2):633-43. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17308060 17308060]</ref><ref>Leyland-Jones B: Treating cancer-related hypercalcemia with gallium nitrate. J Support Oncol. 2004 Nov-Dec;2(6):509-16. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15605917 15605917]</ref><ref>Chitambar CR: Apoptotic mechanisms of gallium nitrate: basic and clinical investigations. Oncology (Williston Park). 2004 Nov;18(13 Suppl 10):39-44. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15651176 15651176]</ref><ref>Cvitkovic F, Armand JP, Tubiana-Hulin M, Rossi JF, Warrell RP Jr: Randomized, double-blind, phase II trial of gallium nitrate compared with pamidronate for acute control of cancer-related hypercalcemia. Cancer J. 2006 Jan-Feb;12(1):47-53. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16613662 16613662]</ref><ref>{{Cite pmid|21059682}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 9 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 0 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o}}</ref> (''ALogP'') || -5,9 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -6,3 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286}}</ref> (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Å<sup>2</sup>]]) || 232,6 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{Holleman&Wiberg1st}} * {{Housecroft3rd}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Hemija}} {{Commonscat-lat|Gallium nitrate}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB05260 Gallium nitrate] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140225215827/http://www.drugbank.ca/drugs/DB05260 |date=2014-02-25 }} [[Kategorija:Hemoterapijski agensi]] [[Kategorija:Nitro jedinjenja]] [[Kategorija:Jedinjenja galijuma]] kavbx4wjba43uqdugauajtl8af3m8mt Geldanamicin 0 1268960 42669694 42297859 2026-08-09T07:30:25Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669694 wikitext text/x-wiki {{Chembox-lat | Watchedfields = | verifiedrevid = DB02424 | Name = Geldanamicin | ImageFile = Geldanamycin.svg | ImageSize = | ImageAlt = | ImageCaption = | ImageFile1 = | ImageSize1 = | ImageAlt1 = | ImageCaption1 = | ImageFile2 = | ImageSize2 = | ImageAlt2 = | ImageCaption2 = | ImageFile3 = | ImageSize3 = | ImageAlt3 = | ImageCaption3 = | ImageFile4 = | ImageSize4 = | ImageAlt4 = | ImageCaption4 = | ImageFileL1 = | ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL1 = | ImageAltL1 = | ImageCaptionL1 = | ImageFileR1 = | ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR1 = | ImageAltR1 = | ImageCaptionR1 = | ImageFileL2 = | ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL2 = | ImageAltL2 = | ImageCaptionL2 = | ImageFileR2 = | ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR2 = | ImageAltR2 = | ImageCaptionR2 = | IUPACName = | IUPACName_hidden = yes | SystematicName = | OtherNames = | Section1 = {{Chembox Identifiers-lat | Abbreviations = | CASNo = 30562-34-6 | CASNo_Comment = | CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}} | CASNos = | CASOther = | PubChem = 46936377 | PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}} | PubChem_Comment = | PubChem5 = | PubChem5_Comment = | PubChemOther = | ChemSpiderID = 3342 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID_Comment = | ChemSpiderID5 = | ChemSpiderIDOther = | EINECS = | EC-number = | EINECSCASNO = | UNNumber = | UNII = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | DrugBank = DB02424 | KEGG = C11222 | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | MeSHName = | ChEBI = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 278315 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | RTECS = | ATCvet = | ATCCode_prefix = | ATCCode_suffix = | ATC_Supplemental = | SMILES = CO[C@@H]1C[C@@H](C)CC2=C(OC)C(=O)C=C(NC(=O)\C(C)=C/C=C\[C@@H](OC)[C@H](OC(N)=O)\C(C)=C/[C@@H](C)[C@H]1O)C2=O | InChI = 1S/C29H40N2O9/c1-15-11-19-25(34)20(14-21(32)27(19)39-7)31-28(35)16(2)9-8-10-22(37-5)26(40-29(30)36)18(4)13-17(3)24(33)23(12-15)38-6/h8-10,13-15,17,22-24,26,33H,11-12H2,1-7H3,(H2,30,36)(H,31,35)/b10-8-,16-9+,18-13+/t15-,17+,22+,23+,24-,26+/m1/s1 | StdInChI = 1S/C29H40N2O9/c1-15-11-19-25(34)20(14-21(32)27(19)39-7)31-28(35)16(2)9-8-10-22(37-5)26(40-29(30)36)18(4)13-17(3)24(33)23(12-15)38-6/h8-10,13-15,17,22-24,26,33H,11-12H2,1-7H3,(H2,30,36)(H,31,35)/b10-8-,16-9-,18-13-/t15-,17+,22+,23+,24+,26+/m0/s1 | StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChIKey = QTQAWLPCGQOSGP-GBTDJJJQSA-N | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | Beilstein = | Gmelin = | 3DMet = }} | Section2 = {{Chembox Properties-lat |C=29 |H=40 |N=2 |O=9 | MolarMass = 560,636 | Appearance = | Density = | MeltingPt = | Melting_notes = | BoilingPt = | Boiling_notes = | LogP = | VaporPressure = | HenryConstant = | AtmosphericOHRateConstant = | pKa = | pKb = | Solubility = | SolubleOther = | Solvent = | Sheet Resistance = | Methacrylate Equiv Wt = | Bulk Conductivity = }} | Section3 = {{Chembox Structure-lat | CrystalStruct = | Coordination = | MolShape = }} | Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat | DeltaHc = | DeltaHf = | Entropy = | HeatCapacity = }} | Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat | AdminRoutes = | Bioavail = | Metabolism = | HalfLife = | ProteinBound = | Excretion = | Legal_status = | Legal_US = | Legal_UK = | Legal_AU = | Legal_CA = | PregCat = | PregCat_AU = | PregCat_US = }} | Section6 = {{Chembox Explosive-lat | ShockSens = | FrictionSens = | ExplosiveV = | REFactor = }} | Section7 = {{Chembox Hazards-lat | ExternalMSDS = | EUClass = | EUIndex = | MainHazards = | NFPA-H = | NFPA-F = | NFPA-R = | NFPA-O = | RPhrases = | SPhrases = | RSPhrases = | FlashPt = | Autoignition = | ExploLimits = | LD50 = | PEL = }} | Section8 = {{Chembox Related-lat | OtherAnions = | OtherCations = | OtherFunctn = | Function = | OtherCpds = }} }} '''Geldanamicin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 29 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 560,636 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{Cite pmid|21059682}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 9 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 3 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 5 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o}}</ref> (''ALogP'') || 2,4 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -6,5 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286}}</ref> (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Å<sup>2</sup>]]) || 163,5 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{Clayden1st}} * {{March6th}} * {{Katritzky2nd}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Hemija}} {{Commonscat-lat|Geldanamycin}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB02424 Geldanamycin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150720223935/http://www.drugbank.ca/drugs/DB02424 |date=2015-07-20 }} [[Kategorija:Antivirotici]] [[Kategorija:Inhibitori enzima]] [[Kategorija:Antibiotici]] [[Kategorija:Hemoterapijski agensi]] [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Ketoni]] doqu4zb8j4g8tey2onmt6zp65h0ljcq Geranil pirofosfat 0 1268961 42669699 42292589 2026-08-09T08:33:32Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669699 wikitext text/x-wiki {{Chembox-lat | Watchedfields = | verifiedrevid = DB02552 | Name = Geranil pirofosfat | ImageFile = Geranyl_pyrophosphate.png | ImageSize = | ImageAlt = | ImageCaption = | ImageFile1 = Geranyl-pyrophosphate-3D-balls.png | ImageSize1 = | ImageAlt1 = | ImageCaption1 = | ImageFile2 = | ImageSize2 = | ImageAlt2 = | ImageCaption2 = | ImageFile3 = | ImageSize3 = | ImageAlt3 = | ImageCaption3 = | ImageFile4 = | ImageSize4 = | ImageAlt4 = | ImageCaption4 = | ImageFileL1 = | ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL1 = | ImageAltL1 = | ImageCaptionL1 = | ImageFileR1 = | ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR1 = | ImageAltR1 = | ImageCaptionR1 = | ImageFileL2 = | ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL2 = | ImageAltL2 = | ImageCaptionL2 = | ImageFileR2 = | ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR2 = | ImageAltR2 = | ImageCaptionR2 = | IUPACName = | IUPACName_hidden = yes | SystematicName = | OtherNames = | Section1 = {{Chembox Identifiers-lat | Abbreviations = | CASNo = | CASNo_Comment = | CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}} | CASNos = | CASOther = | PubChem = 445995 | PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}} | PubChem_Comment = | PubChem5 = | PubChem5_Comment = | PubChemOther = | ChemSpiderID = 393471 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID_Comment = | ChemSpiderID5 = | ChemSpiderIDOther = | EINECS = | EC-number = | EINECSCASNO = | UNNumber = | UNII = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | DrugBank = DB02552 | KEGG = C00341 | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | MeSHName = | ChEBI = 17211 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 41342 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | RTECS = | ATCvet = | ATCCode_prefix = | ATCCode_suffix = | ATC_Supplemental = | SMILES = CC(C)=CCC\C(C)=C\CO[P@@](=O)(O)OP(=O)(O)O | InChI = 1/C10H20O7P2/c1-9(2)5-4-6-10(3)7-8-16-19(14,15)17-18(11,12)13/h5,7H,4,6,8H2,1-3H3,(H,14,15)(H2,11,12,13)/b10-7+ | StdInChI = 1S/C10H20O7P2/c1-9(2)5-4-6-10(3)7-8-16-19(14,15)17-18(11,12)13/h5,7H,4,6,8H2,1-3H3,(H,14,15)(H2,11,12,13)/b10-7+ | StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChIKey = GVVPGTZRZFNKDS-JXMROGBWSA-N | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | Beilstein = | Gmelin = | 3DMet = }} | Section2 = {{Chembox Properties-lat |C=10 |H=20 |O=7 |P=2 | MolarMass = 314,209 | Appearance = | Density = | MeltingPt = | Melting_notes = | BoilingPt = | Boiling_notes = | LogP = | VaporPressure = | HenryConstant = | AtmosphericOHRateConstant = | pKa = | pKb = | Solubility = | SolubleOther = | Solvent = | Sheet Resistance = | Methacrylate Equiv Wt = | Bulk Conductivity = }} | Section3 = {{Chembox Structure-lat | CrystalStruct = | Coordination = | MolShape = }} | Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat | DeltaHc = | DeltaHf = | Entropy = | HeatCapacity = }} | Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat | AdminRoutes = | Bioavail = | Metabolism = | HalfLife = | ProteinBound = | Excretion = | Legal_status = | Legal_US = | Legal_UK = | Legal_AU = | Legal_CA = | PregCat = | PregCat_AU = | PregCat_US = }} | Section6 = {{Chembox Explosive-lat | ShockSens = | FrictionSens = | ExplosiveV = | REFactor = }} | Section7 = {{Chembox Hazards-lat | ExternalMSDS = | EUClass = | EUIndex = | MainHazards = | NFPA-H = | NFPA-F = | NFPA-R = | NFPA-O = | RPhrases = | SPhrases = | RSPhrases = | FlashPt = | Autoignition = | ExploLimits = | LD50 = | PEL = }} | Section8 = {{Chembox Related-lat | OtherAnions = | OtherCations = | OtherFunctn = | Function = | OtherCpds = }} }} '''Geranil pirofosfat''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 10 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 314,209 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{Cite pmid|21059682}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 7 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 3 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 8 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o}}</ref> (''ALogP'') || 2,6 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -1,1 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286}}</ref> (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Å<sup>2</sup>]]) || 132,9 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{Clayden1st}} * {{March6th}} * {{Katritzky2nd}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Hemija}} {{Commonscat-lat|Geranyl pyrophosphate}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB02552 Geranyl pyrophosphate] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140502002002/http://www.drugbank.ca/drugs/DB02552 |date=2014-05-02 }} [[Kategorija:Organofosfati]] h9j91kryduu24ihlxm7i514u0ykjhx4 Gama-Glutamilcistein 0 1268962 42669686 42297845 2026-08-09T06:38:24Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669686 wikitext text/x-wiki {{Chembox-lat | Watchedfields = | verifiedrevid = DB03408 | Name = gama-Glutamilcistein | ImageFile = gamma-Glutamylcysteine.svg | ImageSize = | ImageAlt = | ImageCaption = | ImageFile1 = | ImageSize1 = | ImageAlt1 = | ImageCaption1 = | ImageFile2 = | ImageSize2 = | ImageAlt2 = | ImageCaption2 = | ImageFile3 = | ImageSize3 = | ImageAlt3 = | ImageCaption3 = | ImageFile4 = | ImageSize4 = | ImageAlt4 = | ImageCaption4 = | ImageFileL1 = | ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL1 = | ImageAltL1 = | ImageCaptionL1 = | ImageFileR1 = | ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR1 = | ImageAltR1 = | ImageCaptionR1 = | ImageFileL2 = | ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL2 = | ImageAltL2 = | ImageCaptionL2 = | ImageFileR2 = | ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR2 = | ImageAltR2 = | ImageCaptionR2 = | IUPACName = | IUPACName_hidden = yes | SystematicName = | OtherNames = | Section1 = {{Chembox Identifiers-lat | Abbreviations = | CASNo = 686-58-8 | CASNo_Comment = | CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}} | CASNos = | CASOther = | PubChem = 13922647 | PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}} | PubChem_Comment = | PubChem5 = | PubChem5_Comment = | PubChemOther = | ChemSpiderID = 819 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID_Comment = | ChemSpiderID5 = | ChemSpiderIDOther = | EINECS = | EC-number = | EINECSCASNO = | UNNumber = | UNII = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | DrugBank = DB03408 | KEGG = C00669 | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | MeSHName = | ChEBI = 17515 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 460831 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | RTECS = | ATCvet = | ATCCode_prefix = | ATCCode_suffix = | ATC_Supplemental = | SMILES = N[C@@H](CCC(=O)N[C@H](CS)C(O)=O)C(O)=O | InChI = 1S/C8H14N2O5S/c9-4(7(12)13)1-2-6(11)10-5(3-16)8(14)15/h4-5,16H,1-3,9H2,(H,10,11)(H,12,13)(H,14,15) | StdInChI = 1S/C8H14N2O5S/c9-4(7(12)13)1-2-6(11)10-5(3-16)8(14)15/h4-5,16H,1-3,9H2,(H,10,11)(H,12,13)(H,14,15)/t4-,5+/m0/s1 | StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChIKey = RITKHVBHSGLULN-CRCLSJGQSA-N | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | Beilstein = | Gmelin = | 3DMet = }} | Section2 = {{Chembox Properties-lat |C=8 |H=14 |N=2 |O=5 |S=1 | MolarMass = 250,272 | Appearance = | Density = | MeltingPt = | Melting_notes = | BoilingPt = | Boiling_notes = | LogP = | VaporPressure = | HenryConstant = | AtmosphericOHRateConstant = | pKa = | pKb = | Solubility = | SolubleOther = | Solvent = | Sheet Resistance = | Methacrylate Equiv Wt = | Bulk Conductivity = }} | Section3 = {{Chembox Structure-lat | CrystalStruct = | Coordination = | MolShape = }} | Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat | DeltaHc = | DeltaHf = | Entropy = | HeatCapacity = }} | Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat | AdminRoutes = | Bioavail = | Metabolism = | HalfLife = | ProteinBound = | Excretion = | Legal_status = | Legal_US = | Legal_UK = | Legal_AU = | Legal_CA = | PregCat = | PregCat_AU = | PregCat_US = }} | Section6 = {{Chembox Explosive-lat | ShockSens = | FrictionSens = | ExplosiveV = | REFactor = }} | Section7 = {{Chembox Hazards-lat | ExternalMSDS = | EUClass = | EUIndex = | MainHazards = | NFPA-H = | NFPA-F = | NFPA-R = | NFPA-O = | RPhrases = | SPhrases = | RSPhrases = | FlashPt = | Autoignition = | ExploLimits = | LD50 = | PEL = }} | Section8 = {{Chembox Related-lat | OtherAnions = | OtherCations = | OtherFunctn = | Function = | OtherCpds = }} }} '''gama-Glutamilcistein''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 8 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 250,272 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{Cite pmid|21059682}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 7 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 5 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 7 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o}}</ref> (''ALogP'') || -3,8 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -0,6 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286}}</ref> (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Å<sup>2</sup>]]) || 168,5 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{Clayden1st}} * {{March6th}} * {{Katritzky2nd}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Hemija}} {{Commonscat-lat|Gamma-Glutamylcysteine}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB03408 Gamma-Glutamylcysteine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140812022103/http://www.drugbank.ca/drugs/DB03408 |date=2014-08-12 }} [[Kategorija:Aminokiseline]] [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Tioli]] 43adhzv3zo3zl6zuuij20iz4cqxo72n Gama-Glutamilmetilamid 0 1268963 42669687 42297846 2026-08-09T06:40:02Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669687 wikitext text/x-wiki {{Chembox-lat | Watchedfields = | verifiedrevid = DB03473 | Name = Gama-Glutamilmetilamid | ImageFile = GMA_2D_Structure.png | ImageSize = | ImageAlt = | ImageCaption = | ImageFile1 = GMA3d.png | ImageSize1 = | ImageAlt1 = | ImageCaption1 = | ImageFile2 = | ImageSize2 = | ImageAlt2 = | ImageCaption2 = | ImageFile3 = | ImageSize3 = | ImageAlt3 = | ImageCaption3 = | ImageFile4 = | ImageSize4 = | ImageAlt4 = | ImageCaption4 = | ImageFileL1 = | ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL1 = | ImageAltL1 = | ImageCaptionL1 = | ImageFileR1 = | ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR1 = | ImageAltR1 = | ImageCaptionR1 = | ImageFileL2 = | ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL2 = | ImageAltL2 = | ImageCaptionL2 = | ImageFileR2 = | ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR2 = | ImageAltR2 = | ImageCaptionR2 = | IUPACName = | IUPACName_hidden = yes | SystematicName = | OtherNames = | Section1 = {{Chembox Identifiers-lat | Abbreviations = | CASNo = | CASNo_Comment = | CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}} | CASNos = | CASOther = | PubChem = 439925 | PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}} | PubChem_Comment = | PubChem5 = | PubChem5_Comment = | PubChemOther = | ChemSpiderID = 388957 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID_Comment = | ChemSpiderID5 = | ChemSpiderIDOther = | EINECS = | EC-number = | EINECSCASNO = | UNNumber = | UNII = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | DrugBank = DB03473 | KEGG = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | MeSHName = | ChEBI = 17592 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | RTECS = | ATCvet = | ATCCode_prefix = | ATCCode_suffix = | ATC_Supplemental = | SMILES = CNC(=O)CC[C@H](N)C(O)=O | InChI = 1/C6H12N2O3/c1-8-5(9)3-2-4(7)6(10)11/h4H,2-3,7H2,1H3,(H,8,9)(H,10,11)/t4-/m0/s1 | StdInChI = 1S/C6H12N2O3/c1-8-5(9)3-2-4(7)6(10)11/h4H,2-3,7H2,1H3,(H,8,9)(H,10,11)/t4-/m0/s1 | StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChIKey = ONXPDKGXOOORHB-BYPYZUCNSA-N | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | Beilstein = | Gmelin = | 3DMet = }} | Section2 = {{Chembox Properties-lat |C=6 |H=12 |N=2 |O=3 | MolarMass = 160,171 | Appearance = | Density = | MeltingPt = | Melting_notes = | BoilingPt = | Boiling_notes = | LogP = | VaporPressure = | HenryConstant = | AtmosphericOHRateConstant = | pKa = | pKb = | Solubility = | SolubleOther = | Solvent = | Sheet Resistance = | Methacrylate Equiv Wt = | Bulk Conductivity = }} | Section3 = {{Chembox Structure-lat | CrystalStruct = | Coordination = | MolShape = }} | Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat | DeltaHc = | DeltaHf = | Entropy = | HeatCapacity = }} | Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat | AdminRoutes = | Bioavail = | Metabolism = | HalfLife = | ProteinBound = | Excretion = | Legal_status = | Legal_US = | Legal_UK = | Legal_AU = | Legal_CA = | PregCat = | PregCat_AU = | PregCat_US = }} | Section6 = {{Chembox Explosive-lat | ShockSens = | FrictionSens = | ExplosiveV = | REFactor = }} | Section7 = {{Chembox Hazards-lat | ExternalMSDS = | EUClass = | EUIndex = | MainHazards = | NFPA-H = | NFPA-F = | NFPA-R = | NFPA-O = | RPhrases = | SPhrases = | RSPhrases = | FlashPt = | Autoignition = | ExploLimits = | LD50 = | PEL = }} | Section8 = {{Chembox Related-lat | OtherAnions = | OtherCations = | OtherFunctn = | Function = | OtherCpds = }} }} '''Gama-Glutamilmetilamid''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 6 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 160,171 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{Cite pmid|21059682}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 3 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o}}</ref> (''ALogP'') || -3,9 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -0,7 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286}}</ref> (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Å<sup>2</sup>]]) || 92,4 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{Clayden1st}} * {{March6th}} * {{Katritzky2nd}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Hemija}} {{Commonscat-lat|Gamma-Glutamylmethylamide}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB03473 Gamma-Glutamylmethylamide] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304090118/http://www.drugbank.ca/drugs/DB03473 |date=2016-03-04 }} [[Kategorija:Aminokiseline]] [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Amini]] 0vbyvfd6ip0ldwqe2s4jiscqsf8imp2 Galsulfaza 0 1268964 42669685 42307956 2026-08-09T06:36:04Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669685 wikitext text/x-wiki {{Chembox-lat | Watchedfields = | verifiedrevid = DB01279 | Name = Galsulfaza | ImageFile = | ImageSize = | ImageAlt = | ImageCaption = | ImageFile1 = | ImageSize1 = | ImageAlt1 = | ImageCaption1 = | ImageFile2 = | ImageSize2 = | ImageAlt2 = | ImageCaption2 = | ImageFile3 = | ImageSize3 = | ImageAlt3 = | ImageCaption3 = | ImageFile4 = | ImageSize4 = | ImageAlt4 = | ImageCaption4 = | ImageFileL1 = | ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL1 = | ImageAltL1 = | ImageCaptionL1 = | ImageFileR1 = | ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR1 = | ImageAltR1 = | ImageCaptionR1 = | ImageFileL2 = | ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL2 = | ImageAltL2 = | ImageCaptionL2 = | ImageFileR2 = | ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR2 = | ImageAltR2 = | ImageCaptionR2 = | IUPACName = | IUPACName_hidden = yes | SystematicName = | OtherNames = Naglazyme, Naglazyme (BioMarin Pharmaceuticals) | Section1 = {{Chembox Identifiers-lat | Abbreviations = | CASNo = 552858-79-4 | CASNo_Comment = | CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}} | CASNos = | CASOther = | PubChem = | PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}} | PubChem_Comment = | PubChem5 = | PubChem5_Comment = | PubChemOther = | ChemSpiderID = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID_Comment = | ChemSpiderID5 = | ChemSpiderIDOther = | EINECS = | EC-number = | EINECSCASNO = | UNNumber = | UNII = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | DrugBank = DB01279 | KEGG = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | MeSHName = | ChEBI = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | RTECS = | ATCvet = | ATCCode_prefix = A16 | ATCCode_suffix = AB08 | ATC_Supplemental = | SMILES = | InChI = | StdInChI = | StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChIKey = | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | Beilstein = | Gmelin = | 3DMet = }} | Section2 = {{Chembox Properties-lat | MolarMass = | Appearance = | Density = | MeltingPt = | Melting_notes = | BoilingPt = | Boiling_notes = | LogP = | VaporPressure = | HenryConstant = | AtmosphericOHRateConstant = | pKa = | pKb = | Solubility = | SolubleOther = | Solvent = | Sheet Resistance = | Methacrylate Equiv Wt = | Bulk Conductivity = }} | Section3 = {{Chembox Structure-lat | CrystalStruct = | Coordination = | MolShape = }} | Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat | DeltaHc = | DeltaHf = | Entropy = | HeatCapacity = }} | Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat | AdminRoutes = Intravenozno | Bioavail = | Metabolism = | HalfLife = 9 minuta | ProteinBound = | Excretion = | Legal_status = | Legal_US = | Legal_UK = | Legal_AU = | Legal_CA = | PregCat = | PregCat_AU = | PregCat_US = }} | Section6 = {{Chembox Explosive-lat | ShockSens = | FrictionSens = | ExplosiveV = | REFactor = }} | Section7 = {{Chembox Hazards-lat | ExternalMSDS = | EUClass = | EUIndex = | MainHazards = | NFPA-H = | NFPA-F = | NFPA-R = | NFPA-O = | RPhrases = | SPhrases = | RSPhrases = | FlashPt = | Autoignition = | ExploLimits = | LD50 = | PEL = }} | Section8 = {{Chembox Related-lat | OtherAnions = | OtherCations = | OtherFunctn = | Function = | OtherCpds = }} }} '''Galsulfaza''' je varijanta polimorfnog ljudskog enzima [[N-acetilgalaktozaminska 4-sulfataza]] rekombinantnog DNK porekla. Galsulfaza je [[glikoprotein]] sa molekulskom težinom od oko 56 kD. Ovaj rekombinantni protein se sastoji od 495 [[aminokiselina]] i sadrži šest za [[asparagin]] vezanih mesta [[Glikozilacija|glikozilacije]], četiri od kojih nose bis manoza-6-fosfat manoza 7 [[oligosaharid]], koji je specifični ćelijski motiv prepoznavanja. [[Posttranslaciona modifikacija]] Cys53 ostatka proizvodi katalitički aminokiselinski ostatak Ca-formilglicin, koji je neophodan za enzimsku aktivnost i konzerviran je kod svih članova familije sulfataznih enzima.<ref>{{Cite pmid|21059682}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412}}</ref> == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{PriceEnzymology3rd}} * {{TooneAdvancesInEnzymology}} * {{Branden ProteinStructure2nd}} * {{SegelEnzymeKinetics}} {{refend}} == Povezano == * [[Arilsulfataza B]] == Vanjske veze == {{Portal|Hemija}} {{Portal-lat|Hemija}} {{Commonscat-lat|Arylsulfatase B}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01279 Arylsulfatase B] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150508152653/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01279 |date=2015-05-08 }} [[Kategorija:EC 3.1.6]] f5xwu6vpdkrkd8effyt44cok21zmwaz Glikohenodezoksiholna kiselina 0 1269001 42669716 42297921 2026-08-09T10:28:42Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669716 wikitext text/x-wiki {{Chembox-lat | Watchedfields = | verifiedrevid = DB02123 | Name = Glikohenodezoksiholna kiselina | ImageFile = Glycochenodeoxycholic acid.png | ImageSize = | ImageAlt = | ImageCaption = | ImageFile1 = | ImageSize1 = | ImageAlt1 = | ImageCaption1 = | ImageFile2 = | ImageSize2 = | ImageAlt2 = | ImageCaption2 = | ImageFile3 = | ImageSize3 = | ImageAlt3 = | ImageCaption3 = | ImageFile4 = | ImageSize4 = | ImageAlt4 = | ImageCaption4 = | ImageFileL1 = | ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL1 = | ImageAltL1 = | ImageCaptionL1 = | ImageFileR1 = | ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR1 = | ImageAltR1 = | ImageCaptionR1 = | ImageFileL2 = | ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL2 = | ImageAltL2 = | ImageCaptionL2 = | ImageFileR2 = | ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR2 = | ImageAltR2 = | ImageCaptionR2 = | IUPACName = 2-[(4R)-4-[(1S,2S,5R,7S,9R,10R,11S,14R,15R)-5,9-dihidroksi-2,15-dimetiltetraciklo[8.7.0.0^{2,7}.0^{11,15}]heptadekan-14-yl]pentanamido]acetinska kiselina | IUPACName_hidden = yes | SystematicName = | OtherNames = | Section1 = {{Chembox Identifiers-lat | Abbreviations = | CASNo = 640-79-9 | CASNo_Comment = | CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}} | CASNos = | CASOther = | PubChem = 12544 | PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}} | PubChem_Comment = | PubChem5 = | PubChem5_Comment = | PubChemOther = | ChemSpiderID = 25982 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID_Comment = | ChemSpiderID5 = | ChemSpiderIDOther = | EINECS = | EC-number = | EINECSCASNO = | UNNumber = | UNII = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | DrugBank = DB02123 | KEGG = C05466 | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | MeSHName = | ChEBI = 36274 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | RTECS = | ATCvet = | ATCCode_prefix = | ATCCode_suffix = | ATC_Supplemental = | SMILES = C[C@H](CCC(=O)NCC(O)=O)[C@H]1CC[C@H]2[C@@H]3[C@H](O)C[C@@H]4C[C@H](O)CC[C@]4(C)[C@H]3CC[C@]12C | InChI = | StdInChI = 1S/C26H43NO5/c1-15(4-7-22(30)27-14-23(31)32)18-5-6-19-24-20(9-11-26(18,19)3)25(2)10-8-17(28)12-16(25)13-21(24)29/h15-21,24,28-29H,4-14H2,1-3H3,(H,27,30)(H,31,32)/t15-,16+,17-,18-,19+,20+,21-,24+,25+,26-/m1/s1 | StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChIKey = GHCZAUBVMUEKKP-GYPHWSFCSA-N | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | Beilstein = | Gmelin = | 3DMet = }} | Section2 = {{Chembox Properties-lat |C=26 |H=43 |N=1 |O=5 | MolarMass = 449,6233 | Appearance = | Density = | MeltingPt = | Melting_notes = | BoilingPt = | Boiling_notes = | LogP = | VaporPressure = | HenryConstant = | AtmosphericOHRateConstant = | pKa = | pKb = | Solubility = | SolubleOther = | Solvent = | Sheet Resistance = | Methacrylate Equiv Wt = | Bulk Conductivity = }} | Section3 = {{Chembox Structure-lat | CrystalStruct = | Coordination = | MolShape = }} | Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat | DeltaHc = | DeltaHf = | Entropy = | HeatCapacity = }} | Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat | AdminRoutes = | Bioavail = | Metabolism = | HalfLife = | ProteinBound = | Excretion = | Legal_status = | Legal_US = | Legal_UK = | Legal_AU = | Legal_CA = | PregCat = | PregCat_AU = | PregCat_US = }} | Section6 = {{Chembox Explosive-lat | ShockSens = | FrictionSens = | ExplosiveV = | REFactor = }} | Section7 = {{Chembox Hazards-lat | ExternalMSDS = | EUClass = | EUIndex = | MainHazards = | NFPA-H = | NFPA-F = | NFPA-R = | NFPA-O = | RPhrases = | SPhrases = | RSPhrases = | FlashPt = | Autoignition = | ExploLimits = | LD50 = | PEL = }} | Section8 = {{Chembox Related-lat | OtherAnions = | OtherCations = | OtherFunctn = | Function = | OtherCpds = }} }} '''Glikohenodezoksiholna kiselina''' je so [[Žučna kiselina|žučne kiseline]] koja se formira u jetri iz henodezoksiholata i [[glicin]]a. Ona je obično [[natrijum]]ska so. Glikohenodezoksiholna kiselina deluje kao deterdžent koji ratvara [[mast]]i pre apsorpcij, i sama se apsorbuje.<ref>{{cite journal |title = DrugBank 3.0: a comprehensive resource for omics research on drugs |author = Knox C, Law V, Jewison T, Liu P, Ly S, Frolkis A, Pon A, Banco K, Mak C, Neveu V, Djoumbou Y, Eisner R, Guo AC, Wishart DS |journal = Nucleic Acids Res. |year = 2011 |volume = 39 |issue = Database issue |pages = D1035-41 | pmid =21059682}}</ref><ref>{{cite journal |title = DrugBank: a knowledgebase for drugs, drug actions and drug targets |author = Wishart DS, Knox C, Guo AC, Cheng D, Shrivastava S, Tzur D, Gautam B, Hassanali M |journal = Nucleic Acids Res |year = 2008 |volume = 36 |issue = Database issue |pages = D901-6 |pmid = 18048412}}</ref> == Reference == {{reflist|2}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Hemija}} {{Commonscat-lat|Glycochenodeoxycholic acid}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB02123 Glycochenodeoxycholic acid] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131212153547/http://www.drugbank.ca/drugs/DB02123 |date=2013-12-12 }} [[Kategorija:Žučne kiseline]] nhy4yykehaijx8spz8a58mwzteuk29e Glikociamin 0 1269002 42669715 42292640 2026-08-09T10:27:02Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669715 wikitext text/x-wiki {{Chembox-lat | Watchedfields = | verifiedrevid = DB02751 | Name = Glikocijamin | ImageFile = glycocyamine.png | ImageSize = | ImageAlt = | ImageCaption = | ImageFile1 = Glycocyamine-3D-balls.png | ImageSize1 = | ImageAlt1 = | ImageCaption1 = | ImageFile2 = Glycocyamine-3D-spacefill.png | ImageSize2 = | ImageAlt2 = | ImageCaption2 = | ImageFile3 = | ImageSize3 = | ImageAlt3 = | ImageCaption3 = | ImageFile4 = | ImageSize4 = | ImageAlt4 = | ImageCaption4 = | ImageFileL1 = | ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL1 = | ImageAltL1 = | ImageCaptionL1 = | ImageFileR1 = | ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR1 = | ImageAltR1 = | ImageCaptionR1 = | ImageFileL2 = | ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL2 = | ImageAltL2 = | ImageCaptionL2 = | ImageFileR2 = | ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR2 = | ImageAltR2 = | ImageCaptionR2 = | IUPACName = | IUPACName_hidden = yes | SystematicName = | OtherNames = | Section1 = {{Chembox Identifiers-lat | Abbreviations = | CASNo = | CASNo_Comment = | CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}} | CASNos = | CASOther = | PubChem = 763 | PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}} | PubChem_Comment = | PubChem5 = | PubChem5_Comment = | PubChemOther = | ChemSpiderID = 743 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID_Comment = | ChemSpiderID5 = | ChemSpiderIDOther = | EINECS = | EC-number = | EINECSCASNO = | UNNumber = | UNII = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | DrugBank = DB02751 | KEGG = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | MeSHName = | ChEBI = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 281593 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | RTECS = | ATCvet = | ATCCode_prefix = | ATCCode_suffix = | ATC_Supplemental = | SMILES = NC(=N)NCC(O)=O | InChI = 1S/C3H7N3O2/c4-3(5)6-1-2(7)8/h1H2,(H,7,8)(H4,4,5,6) | StdInChI = 1S/C3H7N3O2/c4-3(5)6-1-2(7)8/h1H2,(H,7,8)(H4,4,5,6) | StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChIKey = BPMFZUMJYQTVII-UHFFFAOYSA-N | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | Beilstein = | Gmelin = | 3DMet = }} | Section2 = {{Chembox Properties-lat |C=3 |H=7 |N=3 |O=2 | MolarMass = 117,107 | Appearance = | Density = | MeltingPt = | Melting_notes = | BoilingPt = | Boiling_notes = | LogP = | VaporPressure = | HenryConstant = | AtmosphericOHRateConstant = | pKa = | pKb = | Solubility = | SolubleOther = | Solvent = | Sheet Resistance = | Methacrylate Equiv Wt = | Bulk Conductivity = }} | Section3 = {{Chembox Structure-lat | CrystalStruct = | Coordination = | MolShape = }} | Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat | DeltaHc = | DeltaHf = | Entropy = | HeatCapacity = }} | Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat | AdminRoutes = | Bioavail = | Metabolism = | HalfLife = | ProteinBound = | Excretion = | Legal_status = | Legal_US = | Legal_UK = | Legal_AU = | Legal_CA = | PregCat = | PregCat_AU = | PregCat_US = }} | Section6 = {{Chembox Explosive-lat | ShockSens = | FrictionSens = | ExplosiveV = | REFactor = }} | Section7 = {{Chembox Hazards-lat | ExternalMSDS = | EUClass = | EUIndex = | MainHazards = | NFPA-H = | NFPA-F = | NFPA-R = | NFPA-O = | RPhrases = | SPhrases = | RSPhrases = | FlashPt = | Autoignition = | ExploLimits = | LD50 = | PEL = }} | Section8 = {{Chembox Related-lat | OtherAnions = | OtherCations = | OtherFunctn = | Function = | OtherCpds = }} }} '''Glikocijamin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 3 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 117,107 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{Cite pmid|21059682}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 4 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o}}</ref> (''ALogP'') || -1,3 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || 0,7 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286}}</ref> (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Å<sup>2</sup>]]) || 99,2 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{Clayden1st}} * {{March6th}} * {{Katritzky2nd}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Hemija}} {{Commonscat-lat|Glycocyamine}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB02751 Glycocyamine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150907224005/http://www.drugbank.ca/drugs/DB02751 |date=2015-09-07 }} [[Kategorija:Karboksilne kiseline]] [[Kategorija:Gvanidini]] 9x9sc6zon6i9es3anurgx986zabnl0n Glicin betain aldehid 0 1269003 42669711 42303107 2026-08-09T10:18:59Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669711 wikitext text/x-wiki {{Chembox-lat | Watchedfields = | verifiedrevid = DB04401 | Name = Glicin betain aldehid | ImageFile = Betaine aldehyde.svg | ImageSize = | ImageAlt = | ImageCaption = | ImageFile1 = | ImageSize1 = | ImageAlt1 = | ImageCaption1 = | ImageFile2 = | ImageSize2 = | ImageAlt2 = | ImageCaption2 = | ImageFile3 = | ImageSize3 = | ImageAlt3 = | ImageCaption3 = | ImageFile4 = | ImageSize4 = | ImageAlt4 = | ImageCaption4 = | ImageFileL1 = | ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL1 = | ImageAltL1 = | ImageCaptionL1 = | ImageFileR1 = | ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR1 = | ImageAltR1 = | ImageCaptionR1 = | ImageFileL2 = | ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL2 = | ImageAltL2 = | ImageCaptionL2 = | ImageFileR2 = | ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR2 = | ImageAltR2 = | ImageCaptionR2 = | IUPACName = | IUPACName_hidden = yes | SystematicName = | OtherNames = | Section1 = {{Chembox Identifiers-lat | Abbreviations = | CASNo = | CASNo_Comment = | CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}} | CASNos = | CASOther = | PubChem = 249 | PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}} | PubChem_Comment = | PubChem5 = | PubChem5_Comment = | PubChemOther = | ChemSpiderID = 244 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID_Comment = | ChemSpiderID5 = | ChemSpiderIDOther = | EINECS = | EC-number = | EINECSCASNO = | UNNumber = | UNII = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | DrugBank = DB04401 | KEGG = C00576 | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | MeSHName = | ChEBI = 15710 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | RTECS = | ATCvet = | ATCCode_prefix = | ATCCode_suffix = | ATC_Supplemental = | SMILES = C[N+](C)(C)CC=O | InChI = 1/C5H12NO/c1-6(2,3)4-5-7/h5H,4H2,1-3H3/q+1 | StdInChI = 1S/C5H12NO/c1-6(2,3)4-5-7/h5H,4H2,1-3H3/q+1 | StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChIKey = SXKNCCSPZDCRFD-UHFFFAOYSA-N | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | Beilstein = | Gmelin = | 3DMet = }} | Section2 = {{Chembox Properties-lat |C=5 |H=12 |N=1 |O=1 | MolarMass = 102,155 | Appearance = | Density = | MeltingPt = | Melting_notes = | BoilingPt = | Boiling_notes = | LogP = | VaporPressure = | HenryConstant = | AtmosphericOHRateConstant = | pKa = | pKb = | Solubility = | SolubleOther = | Solvent = | Sheet Resistance = | Methacrylate Equiv Wt = | Bulk Conductivity = }} | Section3 = {{Chembox Structure-lat | CrystalStruct = | Coordination = | MolShape = }} | Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat | DeltaHc = | DeltaHf = | Entropy = | HeatCapacity = }} | Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat | AdminRoutes = | Bioavail = | Metabolism = | HalfLife = | ProteinBound = | Excretion = | Legal_status = | Legal_US = | Legal_UK = | Legal_AU = | Legal_CA = | PregCat = | PregCat_AU = | PregCat_US = }} | Section6 = {{Chembox Explosive-lat | ShockSens = | FrictionSens = | ExplosiveV = | REFactor = }} | Section7 = {{Chembox Hazards-lat | ExternalMSDS = | EUClass = | EUIndex = | MainHazards = | NFPA-H = | NFPA-F = | NFPA-R = | NFPA-O = | RPhrases = | SPhrases = | RSPhrases = | FlashPt = | Autoignition = | ExploLimits = | LD50 = | PEL = }} | Section8 = {{Chembox Related-lat | OtherAnions = | OtherCations = | OtherFunctn = | Function = | OtherCpds = }} }} '''Glicin betain aldehid''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 5 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 102,155 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{Cite pmid|21059682}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 1 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 2 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o}}</ref> (''ALogP'') || -1,5 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -1,3 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286}}</ref> (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Å<sup>2</sup>]]) || 17,1 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{Clayden1st}} * {{March6th}} * {{Katritzky2nd}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Hemija}} {{Commonscat-lat|Glycine betaine aldehyde}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB04401 Glycine betaine aldehyde] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150914160028/http://www.drugbank.ca/drugs/DB04401 |date=2015-09-14 }} [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Kvaternarna amonijum jedinjenja]] [[Kategorija:Aldehidi]] lx1uequnculpyr53pu6l4fvk2oripxq Glifosat 0 1269004 42669712 42297918 2026-08-09T10:20:51Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669712 wikitext text/x-wiki {{Chembox-lat | Watchedfields = | verifiedrevid = DB04539 | Name = Glifosat | ImageFile = Glyphosate.svg | ImageSize = | ImageAlt = | ImageCaption = | ImageFile1 = | ImageSize1 = | ImageAlt1 = | ImageCaption1 = | ImageFile2 = Glyphosate-3D-balls.png | ImageSize2 = | ImageAlt2 = | ImageCaption2 = | ImageFile3 = Glyphosate-3D-vdW.png | ImageSize3 = | ImageAlt3 = | ImageCaption3 = | ImageFile4 = | ImageSize4 = | ImageAlt4 = | ImageCaption4 = | ImageFileL1 = | ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL1 = | ImageAltL1 = | ImageCaptionL1 = | ImageFileR1 = | ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR1 = | ImageAltR1 = | ImageCaptionR1 = | ImageFileL2 = | ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL2 = | ImageAltL2 = | ImageCaptionL2 = | ImageFileR2 = | ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR2 = | ImageAltR2 = | ImageCaptionR2 = | IUPACName = | IUPACName_hidden = yes | SystematicName = | OtherNames = | Section1 = {{Chembox Identifiers-lat | Abbreviations = | CASNo = 1071-83-6 | CASNo_Comment = | CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}} | CASNos = | CASOther = | PubChem = 5288464 | PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}} | PubChem_Comment = | PubChem5 = | PubChem5_Comment = | PubChemOther = | ChemSpiderID = 3376 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID_Comment = | ChemSpiderID5 = | ChemSpiderIDOther = | EINECS = | EC-number = | EINECSCASNO = | UNNumber = | UNII = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | DrugBank = DB04539 | KEGG = C01705 | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | MeSHName = | ChEBI = 27744 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 95764 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | RTECS = | ATCvet = | ATCCode_prefix = | ATCCode_suffix = | ATC_Supplemental = | SMILES = OC(=O)C[NH2+]CP(O)(O)=O | InChI = 1/C3H8NO5P/c5-3(6)1-4-2-10(7,8)9/h4H,1-2H2,(H,5,6)(H2,7,8,9) | StdInChI = 1S/C3H8NO5P/c5-3(6)1-4-2-10(7,8)9/h4H,1-2H2,(H,5,6)(H2,7,8,9)/p+1 | StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChIKey = XDDAORKBJWWYJS-UHFFFAOYSA-O | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | Beilstein = | Gmelin = | 3DMet = }} | Section2 = {{Chembox Properties-lat |C=3 |H=9 |N=1 |O=5 |P=1 | MolarMass = 170,081 | Appearance = | Density = | MeltingPt = 189.5 | Melting_notes = | BoilingPt = | Boiling_notes = | LogP = | VaporPressure = | HenryConstant = | AtmosphericOHRateConstant = | pKa = | pKb = | Solubility = | SolubleOther = | Solvent = | Sheet Resistance = | Methacrylate Equiv Wt = | Bulk Conductivity = }} | Section3 = {{Chembox Structure-lat | CrystalStruct = | Coordination = | MolShape = }} | Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat | DeltaHc = | DeltaHf = | Entropy = | HeatCapacity = }} | Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat | AdminRoutes = | Bioavail = | Metabolism = | HalfLife = | ProteinBound = | Excretion = | Legal_status = | Legal_US = | Legal_UK = | Legal_AU = | Legal_CA = | PregCat = | PregCat_AU = | PregCat_US = }} | Section6 = {{Chembox Explosive-lat | ShockSens = | FrictionSens = | ExplosiveV = | REFactor = }} | Section7 = {{Chembox Hazards-lat | ExternalMSDS = | EUClass = | EUIndex = | MainHazards = | NFPA-H = | NFPA-F = | NFPA-R = | NFPA-O = | RPhrases = | SPhrases = | RSPhrases = | FlashPt = | Autoignition = | ExploLimits = | LD50 = | PEL = }} | Section8 = {{Chembox Related-lat | OtherAnions = | OtherCations = | OtherFunctn = | Function = | OtherCpds = }} }} '''Glifosat''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 3 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 170,081 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{Cite pmid|21059682}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 5 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 4 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o}}</ref> (''ALogP'') || -2,7 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || 0,8 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286}}</ref> (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Å<sup>2</sup>]]) || 121,3 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{Clayden1st}} * {{March6th}} * {{Katritzky2nd}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Hemija}} {{Commonscat-lat|Glyphosate}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB04539 Glyphosate] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150930113726/http://www.drugbank.ca/drugs/DB04539 |date=2015-09-30 }} [[Kategorija:Inhibitori enzima]] [[Kategorija:Antimikotici]] [[Kategorija:Herbicidi]] [[Kategorija:Aminokiseline]] [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Fosforaste kiseline]] im59p8mr4t9zlf8licfcdvu2mvklsjp Giberelinska kiselina 0 1269005 42669702 42297892 2026-08-09T09:11:41Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669702 wikitext text/x-wiki {{Chembox-lat | Watchedfields = | verifiedrevid = DB07814 | Name = Giberelinska kiselina | ImageFile = Gibberellic acid.svg | ImageSize = | ImageAlt = | ImageCaption = | ImageFile1 = | ImageSize1 = | ImageAlt1 = | ImageCaption1 = | ImageFile2 = | ImageSize2 = | ImageAlt2 = | ImageCaption2 = | ImageFile3 = | ImageSize3 = | ImageAlt3 = | ImageCaption3 = | ImageFile4 = | ImageSize4 = | ImageAlt4 = | ImageCaption4 = | ImageFileL1 = | ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL1 = | ImageAltL1 = | ImageCaptionL1 = | ImageFileR1 = | ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR1 = | ImageAltR1 = | ImageCaptionR1 = | ImageFileL2 = | ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL2 = | ImageAltL2 = | ImageCaptionL2 = | ImageFileR2 = | ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR2 = | ImageAltR2 = | ImageCaptionR2 = | IUPACName = | IUPACName_hidden = yes | SystematicName = | OtherNames = | Section1 = {{Chembox Identifiers-lat | Abbreviations = | CASNo = | CASNo_Comment = | CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}} | CASNos = | CASOther = | PubChem = 6466 | PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}} | PubChem_Comment = | PubChem5 = | PubChem5_Comment = | PubChemOther = | ChemSpiderID = 6223 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID_Comment = | ChemSpiderID5 = | ChemSpiderIDOther = | EINECS = | EC-number = | EINECSCASNO = | UNNumber = | UNII = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | DrugBank = DB07814 | KEGG = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | MeSHName = | ChEBI = 28833 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 566653 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | RTECS = | ATCvet = | ATCCode_prefix = | ATCCode_suffix = | ATC_Supplemental = | SMILES = [H][C@@]12CC[C@]3(O)C[C@]1(CC3=C)[C@@]([H])(C(O)=O)[C@]1([H])[C@]3(C)C(=O)O[C@]21C=C[C@]3([H])O | InChI = 1/C19H22O6/c1-9-7-17-8-18(9,24)5-3-10(17)19-6-4-11(20)16(2,15(23)25-19)13(19)12(17)14(21)22/h4,6,10-13,20,24H,1,3,5,7-8H2,2H3,(H,21,22)/t10-,11+,12-,13-,16+,17+,18+,19-/m1/s1 | StdInChI = 1S/C19H22O6/c1-9-7-17-8-18(9,24)5-3-10(17)19-6-4-11(20)16(2,15(23)25-19)13(19)12(17)14(21)22/h4,6,10-13,20,24H,1,3,5,7-8H2,2H3,(H,21,22)/t10-,11+,12-,13-,16-,17+,18+,19-/m1/s1 | StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChIKey = IXORZMNAPKEEDV-OBDJNFEBSA-N | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | Beilstein = | Gmelin = | 3DMet = }} | Section2 = {{Chembox Properties-lat |C=19 |H=22 |O=6 | MolarMass = 346,374 | Appearance = | Density = | MeltingPt = | Melting_notes = | BoilingPt = | Boiling_notes = | LogP = | VaporPressure = | HenryConstant = | AtmosphericOHRateConstant = | pKa = | pKb = | Solubility = | SolubleOther = | Solvent = | Sheet Resistance = | Methacrylate Equiv Wt = | Bulk Conductivity = }} | Section3 = {{Chembox Structure-lat | CrystalStruct = | Coordination = | MolShape = }} | Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat | DeltaHc = | DeltaHf = | Entropy = | HeatCapacity = }} | Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat | AdminRoutes = | Bioavail = | Metabolism = | HalfLife = | ProteinBound = | Excretion = | Legal_status = | Legal_US = | Legal_UK = | Legal_AU = | Legal_CA = | PregCat = | PregCat_AU = | PregCat_US = }} | Section6 = {{Chembox Explosive-lat | ShockSens = | FrictionSens = | ExplosiveV = | REFactor = }} | Section7 = {{Chembox Hazards-lat | ExternalMSDS = | EUClass = | EUIndex = | MainHazards = | NFPA-H = | NFPA-F = | NFPA-R = | NFPA-O = | RPhrases = | SPhrases = | RSPhrases = | FlashPt = | Autoignition = | ExploLimits = | LD50 = | PEL = }} | Section8 = {{Chembox Related-lat | OtherAnions = | OtherCations = | OtherFunctn = | Function = | OtherCpds = }} }} '''Giberelinska kiselina''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 19 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 346,374 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{Cite pmid|21059682}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 6 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 3 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 1 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o}}</ref> (''ALogP'') || 0,4 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,5 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286}}</ref> (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Å<sup>2</sup>]]) || 104,1 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{Clayden1st}} * {{March6th}} * {{Katritzky2nd}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Hemija}} {{Commonscat-lat|Gibberellic acid}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB07814 Gibberellic acid] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305013130/http://www.drugbank.ca/drugs/DB07814 |date=2016-03-05 }} [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Karboksilne kiseline]] [[Kategorija:Karboksilatni estri]] [[Kategorija:Laktoni]] mv584krfv38yicbpq0wjkdebkd7zb8g Ginsenozid Rg1 0 1269006 42669704 42303091 2026-08-09T09:27:50Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669704 wikitext text/x-wiki {{Chembox-lat | Watchedfields = | verifiedrevid = DB06750 | Name = Ginsenozid Rg1 | ImageFile = Ginsenoside Rg1.png | ImageSize = | ImageAlt = | ImageCaption = | ImageFile1 = | ImageSize1 = | ImageAlt1 = | ImageCaption1 = | ImageFile2 = | ImageSize2 = | ImageAlt2 = | ImageCaption2 = | ImageFile3 = | ImageSize3 = | ImageAlt3 = | ImageCaption3 = | ImageFile4 = | ImageSize4 = | ImageAlt4 = | ImageCaption4 = | ImageFileL1 = | ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL1 = | ImageAltL1 = | ImageCaptionL1 = | ImageFileR1 = | ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR1 = | ImageAltR1 = | ImageCaptionR1 = | ImageFileL2 = | ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL2 = | ImageAltL2 = | ImageCaptionL2 = | ImageFileR2 = | ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR2 = | ImageAltR2 = | ImageCaptionR2 = | IUPACName = | IUPACName_hidden = yes | SystematicName = | OtherNames = | Section1 = {{Chembox Identifiers-lat | Abbreviations = | CASNo = 22427-39-0 | CASNo_Comment = | CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}} | CASNos = | CASOther = | PubChem = 46937027 | PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}} | PubChem_Comment = | PubChem5 = | PubChem5_Comment = | PubChemOther = | ChemSpiderID = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID_Comment = | ChemSpiderID5 = | ChemSpiderIDOther = | EINECS = | EC-number = | EINECSCASNO = | UNNumber = | UNII = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | DrugBank = DB06750 | KEGG = C08946 | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | MeSHName = | ChEBI = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | RTECS = | ATCvet = | ATCCode_prefix = | ATCCode_suffix = | ATC_Supplemental = | SMILES = C[C@@H]1C[C@H](O)C(C)(C)[C@@H]2[C@H](C[C@]3(C)[C@H](C[C@@H](O)[C@@H]4[C@H](CC[C@@]34C)[C@](C)(CCC=C(C)C)O[C@@H]3O[C@H](CO)[C@@H](O)[C@H](O)[C@H]3O)C12)O[C@@H]1O[C@H](CO)[C@@H](O)[C@H](O)[C@H]1O | InChI = | StdInChI = 1S/C42H72O14/c1-19(2)10-9-12-42(8,56-38-36(52)34(50)32(48)26(18-44)55-38)21-11-13-40(6)29(21)23(45)15-22-28-20(3)14-27(46)39(4,5)30(28)24(16-41(22,40)7)53-37-35(51)33(49)31(47)25(17-43)54-37/h10,20-38,43-52H,9,11-18H2,1-8H3/t20-,21+,22-,23-,24+,25-,26-,27+,28?,29+,30-,31-,32-,33+,34+,35-,36-,37-,38+,40-,41-,42+/m1/s1 | StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChIKey = BPULMONLIRTBIG-SIWKGUCZSA-N | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | Beilstein = | Gmelin = | 3DMet = }} | Section2 = {{Chembox Properties-lat |C=42 |H=72 |O=14 | MolarMass = 801,013 | Appearance = | Density = | MeltingPt = | Melting_notes = | BoilingPt = | Boiling_notes = | LogP = | VaporPressure = | HenryConstant = | AtmosphericOHRateConstant = | pKa = | pKb = | Solubility = | SolubleOther = | Solvent = | Sheet Resistance = | Methacrylate Equiv Wt = | Bulk Conductivity = }} | Section3 = {{Chembox Structure-lat | CrystalStruct = | Coordination = | MolShape = }} | Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat | DeltaHc = | DeltaHf = | Entropy = | HeatCapacity = }} | Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat | AdminRoutes = | Bioavail = | Metabolism = | HalfLife = | ProteinBound = | Excretion = | Legal_status = | Legal_US = | Legal_UK = | Legal_AU = | Legal_CA = | PregCat = | PregCat_AU = | PregCat_US = }} | Section6 = {{Chembox Explosive-lat | ShockSens = | FrictionSens = | ExplosiveV = | REFactor = }} | Section7 = {{Chembox Hazards-lat | ExternalMSDS = | EUClass = | EUIndex = | MainHazards = | NFPA-H = | NFPA-F = | NFPA-R = | NFPA-O = | RPhrases = | SPhrases = | RSPhrases = | FlashPt = | Autoignition = | ExploLimits = | LD50 = | PEL = }} | Section8 = {{Chembox Related-lat | OtherAnions = | OtherCations = | OtherFunctn = | Function = | OtherCpds = }} }} '''Ginsenozid Rg1''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 42 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 801,013 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{Cite pmid|21059682}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 14 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 10 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 10 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o}}</ref> (''ALogP'') || 1,2 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,8 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286}}</ref> (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Å<sup>2</sup>]]) || 239,2 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{Clayden1st}} * {{March6th}} * {{Katritzky2nd}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Hemija}} {{Commonscat-lat|Ginsenoside Rg1}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB06750 Ginsenoside Rg1] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305024119/http://www.drugbank.ca/drugs/DB06750 |date=2016-03-05 }} [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Ketali]] [[Kategorija:Glukozidi]] [[Kategorija:Aldoheksoze]] [[Kategorija:Tetrahidropiridini]] [[Kategorija:Saponini]] 8qrjqzo8kak3b3qaj5cvelwjkcisc8d Glicerol fenilbutirat 0 1269007 42669710 42308001 2026-08-09T10:17:05Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669710 wikitext text/x-wiki {{Chembox-lat | Watchedfields = | verifiedrevid = DB08909 | Name = Glicerol fenilbutirat | ImageFile = Glycerol phenylbutyrate skeletal.svg | ImageSize = | ImageAlt = | ImageCaption = | ImageFile1 = | ImageSize1 = | ImageAlt1 = | ImageCaption1 = | ImageFile2 = | ImageSize2 = | ImageAlt2 = | ImageCaption2 = | ImageFile3 = | ImageSize3 = | ImageAlt3 = | ImageCaption3 = | ImageFile4 = | ImageSize4 = | ImageAlt4 = | ImageCaption4 = | ImageFileL1 = | ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL1 = | ImageAltL1 = | ImageCaptionL1 = | ImageFileR1 = | ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR1 = | ImageAltR1 = | ImageCaptionR1 = | ImageFileL2 = | ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL2 = | ImageAltL2 = | ImageCaptionL2 = | ImageFileR2 = | ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR2 = | ImageAltR2 = | ImageCaptionR2 = | IUPACName = | IUPACName_hidden = yes | SystematicName = | OtherNames = | Section1 = {{Chembox Identifiers-lat | Abbreviations = | CASNo = 611168-24-2 | CASNo_Comment = | CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}} | CASNos = | CASOther = | PubChem = | PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}} | PubChem_Comment = | PubChem5 = | PubChem5_Comment = | PubChemOther = | ChemSpiderID = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID_Comment = | ChemSpiderID5 = | ChemSpiderIDOther = | EINECS = | EC-number = | EINECSCASNO = | UNNumber = | UNII = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | DrugBank = DB08909 | KEGG = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | MeSHName = | ChEBI = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | RTECS = | ATCvet = | ATCCode_prefix = A16 | ATCCode_suffix = AX09 | ATC_Supplemental = | SMILES = O=C(CCCC1=CC=CC=C1)OCC(COC(=O)CCCC1=CC=CC=C1)OC(=O)CCCC1=CC=CC=C1 | InChI = | StdInChI = 1/C33H38O6/c34-31(22-10-19-27-13-4-1-5-14-27)37-25-30(39-33(36)24-12-21-29-17-8-3-9-18-29)26-38-32(35)23-11-20-28-15-6-2-7-16-28/h1-9,13-18,30H,10-12,19-26H2 | StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChIKey = ZSDBFLMJVAGKOU-UHFFFAOYNA-N | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | Beilstein = | Gmelin = | 3DMet = }} | Section2 = {{Chembox Properties-lat |C=33 |H=38 |O=6 | MolarMass = 530,651 | Appearance = | Density = | MeltingPt = | Melting_notes = | BoilingPt = | Boiling_notes = | LogP = | VaporPressure = | HenryConstant = | AtmosphericOHRateConstant = | pKa = | pKb = | Solubility = | SolubleOther = | Solvent = | Sheet Resistance = | Methacrylate Equiv Wt = | Bulk Conductivity = }} | Section3 = {{Chembox Structure-lat | CrystalStruct = | Coordination = | MolShape = }} | Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat | DeltaHc = | DeltaHf = | Entropy = | HeatCapacity = }} | Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat | AdminRoutes = Oralno | Bioavail = | Metabolism = | HalfLife = | ProteinBound = | Excretion = Renalno (68.9%) | Legal_status = | Legal_US = | Legal_UK = | Legal_AU = | Legal_CA = | PregCat = | PregCat_AU = | PregCat_US = }} | Section6 = {{Chembox Explosive-lat | ShockSens = | FrictionSens = | ExplosiveV = | REFactor = }} | Section7 = {{Chembox Hazards-lat | ExternalMSDS = | EUClass = | EUIndex = | MainHazards = | NFPA-H = | NFPA-F = | NFPA-R = | NFPA-O = | RPhrases = | SPhrases = | RSPhrases = | FlashPt = | Autoignition = | ExploLimits = | LD50 = | PEL = }} | Section8 = {{Chembox Related-lat | OtherAnions = | OtherCations = | OtherFunctn = | Function = | OtherCpds = }} }} '''Glicerol fenilbutirat''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 33 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 530,651 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{Cite pmid|21059682}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 6 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 20 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o}}</ref> (''ALogP'') || 7,6 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -9,2 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286}}</ref> (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Å<sup>2</sup>]]) || 78,9 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{Clayden1st}} * {{March6th}} * {{Katritzky2nd}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Hemija}} {{Commonscat-lat|Glycerol phenylbutyrate}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB08909 Glycerol phenylbutyrate] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140108161750/http://www.drugbank.ca/drugs/DB08909 |date=2014-01-08 }} [[Kategorija:Karboksilatni estri]] [[Kategorija:Etri]] dwhibsbev2v8ujhmxtyit51bb2i0can GM6001 0 1269047 42669667 42303039 2026-08-09T05:47:21Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669667 wikitext text/x-wiki {{Chembox-lat | Watchedfields = | verifiedrevid = DB02255 | Name = GM6001 | ImageFile = GM6001.svg | ImageSize = | ImageAlt = | ImageCaption = | ImageFile1 = | ImageSize1 = | ImageAlt1 = | ImageCaption1 = | ImageFile2 = | ImageSize2 = | ImageAlt2 = | ImageCaption2 = | ImageFile3 = | ImageSize3 = | ImageAlt3 = | ImageCaption3 = | ImageFile4 = | ImageSize4 = | ImageAlt4 = | ImageCaption4 = | ImageFileL1 = | ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL1 = | ImageAltL1 = | ImageCaptionL1 = | ImageFileR1 = | ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR1 = | ImageAltR1 = | ImageCaptionR1 = | ImageFileL2 = | ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL2 = | ImageAltL2 = | ImageCaptionL2 = | ImageFileR2 = | ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR2 = | ImageAltR2 = | ImageCaptionR2 = | IUPACName = | IUPACName_hidden = yes | SystematicName = | OtherNames = | Section1 = {{Chembox Identifiers-lat | Abbreviations = | CASNo = | CASNo_Comment = | CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}} | CASNos = | CASOther = | PubChem = 132519 | PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}} | PubChem_Comment = | PubChem5 = | PubChem5_Comment = | PubChemOther = | ChemSpiderID = 117009 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID_Comment = | ChemSpiderID5 = | ChemSpiderIDOther = | EINECS = | EC-number = | EINECSCASNO = | UNNumber = | UNII = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | DrugBank = DB02255 | KEGG = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | MeSHName = | ChEBI = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | RTECS = | ATCvet = | ATCCode_prefix = | ATCCode_suffix = | ATC_Supplemental = | SMILES = [H][C@@](CC(C)C)(CC(=O)NO)C(=O)N[C@@]([H])(CC1=CNC2=CC=CC=C12)C(=O)NC | InChI = 1S/C20H28N4O4/c1-12(2)8-13(10-18(25)24-28)19(26)23-17(20(27)21-3) | StdInChI = 1S/C20H28N4O4/c1-12(2)8-13(10-18(25)24-28)19(26)23-17(20(27)21-3)9-14-11-22-16-7-5-4-6-15(14)16/h4-7,11-13,17,22,28H,8-10H2,1-3H3,(H,21,27)(H,23,26)(H,24,25)/t13-,17+/m1/s1 | StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChIKey = NITYDPDXAAFEIT-DYVFJYSZSA-N | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | Beilstein = | Gmelin = | 3DMet = }} | Section2 = {{Chembox Properties-lat |C=20 |H=28 |N=4 |O=4 | MolarMass = 388,461 | Appearance = | Density = | MeltingPt = | Melting_notes = | BoilingPt = | Boiling_notes = | LogP = | VaporPressure = | HenryConstant = | AtmosphericOHRateConstant = | pKa = | pKb = | Solubility = | SolubleOther = | Solvent = | Sheet Resistance = | Methacrylate Equiv Wt = | Bulk Conductivity = }} | Section3 = {{Chembox Structure-lat | CrystalStruct = | Coordination = | MolShape = }} | Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat | DeltaHc = | DeltaHf = | Entropy = | HeatCapacity = }} | Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat | AdminRoutes = | Bioavail = | Metabolism = | HalfLife = | ProteinBound = | Excretion = | Legal_status = | Legal_US = | Legal_UK = | Legal_AU = | Legal_CA = | PregCat = | PregCat_AU = | PregCat_US = }} | Section6 = {{Chembox Explosive-lat | ShockSens = | FrictionSens = | ExplosiveV = | REFactor = }} | Section7 = {{Chembox Hazards-lat | ExternalMSDS = | EUClass = | EUIndex = | MainHazards = | NFPA-H = | NFPA-F = | NFPA-R = | NFPA-O = | RPhrases = | SPhrases = | RSPhrases = | FlashPt = | Autoignition = | ExploLimits = | LD50 = | PEL = }} | Section8 = {{Chembox Related-lat | OtherAnions = | OtherCations = | OtherFunctn = | Function = | OtherCpds = }} }} '''GM6001''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 20 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 388,461 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{Cite pmid|21059682}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 5 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 9 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o}}</ref> (''ALogP'') || 1,6 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,9 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286}}</ref> (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Å<sup>2</sup>]]) || 123,3 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{Clayden1st}} * {{March6th}} * {{Katritzky2nd}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Hemija}} {{Commonscat-lat|GM6001}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB02255 GM6001] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304214032/http://www.drugbank.ca/drugs/DB02255 |date=2016-03-04 }} [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Indoli]] 7u3wn3rdpdceu9g65ggfn2dsxnx1dfc Glufosinat 0 1269048 42669724 42297940 2026-08-09T10:51:50Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669724 wikitext text/x-wiki {{Chembox-lat | Watchedfields = | verifiedrevid = DB02663 | Name = Glufosinat | ImageFile = Glufosinate.png | ImageSize = | ImageAlt = | ImageCaption = | ImageFile1 = | ImageSize1 = | ImageAlt1 = | ImageCaption1 = | ImageFile2 = | ImageSize2 = | ImageAlt2 = | ImageCaption2 = | ImageFile3 = | ImageSize3 = | ImageAlt3 = | ImageCaption3 = | ImageFile4 = | ImageSize4 = | ImageAlt4 = | ImageCaption4 = | ImageFileL1 = | ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL1 = | ImageAltL1 = | ImageCaptionL1 = | ImageFileR1 = | ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR1 = | ImageAltR1 = | ImageCaptionR1 = | ImageFileL2 = | ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL2 = | ImageAltL2 = | ImageCaptionL2 = | ImageFileR2 = | ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR2 = | ImageAltR2 = | ImageCaptionR2 = | IUPACName = | IUPACName_hidden = yes | SystematicName = | OtherNames = | Section1 = {{Chembox Identifiers-lat | Abbreviations = | CASNo = 51276-47-2 | CASNo_Comment = | CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}} | CASNos = | CASOther = | PubChem = 6971307 | PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}} | PubChem_Comment = | PubChem5 = | PubChem5_Comment = | PubChemOther = | ChemSpiderID = 4630 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID_Comment = | ChemSpiderID5 = | ChemSpiderIDOther = | EINECS = | EC-number = | EINECSCASNO = | UNNumber = | UNII = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | DrugBank = DB02663 | KEGG = C05042 | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | MeSHName = | ChEBI = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 450298 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | RTECS = | ATCvet = | ATCCode_prefix = | ATCCode_suffix = | ATC_Supplemental = | SMILES = C[P@@](O)(=O)CC[C@@H](N)C(O)=O | InChI = 1/C5H12NO4P/c1-11(9,10)3-2-4(6)5(7)8/h4H,2-3,6H2,1H3,(H,7,8)(H,9,10) | StdInChI = 1S/C5H12NO4P/c1-11(9,10)3-2-4(6)5(7)8/h4H,2-3,6H2,1H3,(H,7,8)(H,9,10)/t4-/m1/s1 | StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChIKey = IAJOBQBIJHVGMQ-SCSAIBSYSA-N | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | Beilstein = | Gmelin = | 3DMet = }} | Section2 = {{Chembox Properties-lat |C=5 |H=12 |N=1 |O=4 |P=1 | MolarMass = 181,127 | Appearance = | Density = | MeltingPt = 230 | Melting_notes = | BoilingPt = | Boiling_notes = | LogP = | VaporPressure = | HenryConstant = | AtmosphericOHRateConstant = | pKa = | pKb = | Solubility = | SolubleOther = | Solvent = | Sheet Resistance = | Methacrylate Equiv Wt = | Bulk Conductivity = }} | Section3 = {{Chembox Structure-lat | CrystalStruct = | Coordination = | MolShape = }} | Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat | DeltaHc = | DeltaHf = | Entropy = | HeatCapacity = }} | Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat | AdminRoutes = | Bioavail = | Metabolism = | HalfLife = | ProteinBound = | Excretion = | Legal_status = | Legal_US = | Legal_UK = | Legal_AU = | Legal_CA = | PregCat = | PregCat_AU = | PregCat_US = }} | Section6 = {{Chembox Explosive-lat | ShockSens = | FrictionSens = | ExplosiveV = | REFactor = }} | Section7 = {{Chembox Hazards-lat | ExternalMSDS = | EUClass = | EUIndex = | MainHazards = | NFPA-H = | NFPA-F = | NFPA-R = | NFPA-O = | RPhrases = | SPhrases = | RSPhrases = | FlashPt = | Autoignition = | ExploLimits = | LD50 = | PEL = }} | Section8 = {{Chembox Related-lat | OtherAnions = | OtherCations = | OtherFunctn = | Function = | OtherCpds = }} }} '''Glufosinat''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 5 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 181,127 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{Cite pmid|21059682}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 5 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 3 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o}}</ref> (''ALogP'') || -4,0 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || 0,0 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286}}</ref> (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Å<sup>2</sup>]]) || 110,4 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{Clayden1st}} * {{March6th}} * {{Katritzky2nd}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Hemija}} {{Commonscat-lat|Glufosinate}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB02663 Glufosinate] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305080257/http://www.drugbank.ca/drugs/DB02663 |date=2016-03-05 }} [[Kategorija:Inhibitori enzima]] [[Kategorija:Herbicidi]] [[Kategorija:Aminokiseline]] [[Kategorija:Amini]] 5d82ehr4oeshye4b901f82v9180vtri Glukoza 1,6-bisfosfat 0 1269049 42669727 42297950 2026-08-09T10:57:48Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669727 wikitext text/x-wiki {{Chembox-lat | Watchedfields = | verifiedrevid = DB02835 | Name = Glukoza 1,6-bisfosfat | ImageFile = Glucose 1,6-bisphosphate.svg | ImageSize = | ImageAlt = | ImageCaption = | ImageFile1 = | ImageSize1 = | ImageAlt1 = | ImageCaption1 = | ImageFile2 = | ImageSize2 = | ImageAlt2 = | ImageCaption2 = | ImageFile3 = | ImageSize3 = | ImageAlt3 = | ImageCaption3 = | ImageFile4 = | ImageSize4 = | ImageAlt4 = | ImageCaption4 = | ImageFileL1 = | ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL1 = | ImageAltL1 = | ImageCaptionL1 = | ImageFileR1 = | ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR1 = | ImageAltR1 = | ImageCaptionR1 = | ImageFileL2 = | ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL2 = | ImageAltL2 = | ImageCaptionL2 = | ImageFileR2 = | ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR2 = | ImageAltR2 = | ImageCaptionR2 = | IUPACName = | IUPACName_hidden = yes | SystematicName = | OtherNames = | Section1 = {{Chembox Identifiers-lat | Abbreviations = | CASNo = 10139-18-1 | CASNo_Comment = | CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}} | CASNos = | CASOther = | PubChem = 46936503 | PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}} | PubChem_Comment = | PubChem5 = | PubChem5_Comment = | PubChemOther = | ChemSpiderID = 8580400 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID_Comment = | ChemSpiderID5 = | ChemSpiderIDOther = | EINECS = | EC-number = | EINECSCASNO = | UNNumber = | UNII = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | DrugBank = DB02835 | KEGG = C01231 | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | MeSHName = | ChEBI = 18148 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | RTECS = | ATCvet = | ATCCode_prefix = | ATCCode_suffix = | ATC_Supplemental = | SMILES = O[C@@H]1[C@@H](O)[C@H](COP(O)(O)=O)O[C@H](O[P@@](O)([O-])=O)[C@H]1O | InChI = 1/C6H14O12P2/c7-3-2(1-16-19(10,11)12)17-6(5(9)4(3)8)18-20(13,14)15/h2-9H,1H2,(H2,10,11,12)(H2,13,14,15)/t2-,3-,4+,5-,6-/m1/s1 | StdInChI = 1S/C6H14O12P2/c7-3-2(1-16-19(10,11)12)17-6(5(9)4(3)8)18-20(13,14)15/h2-9H,1H2,(H2,10,11,12)(H2,13,14,15)/p-1/t2-,3-,4+,5-,6+/m0/s1 | StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChIKey = RWHOZGRAXYWRNX-MDMQIMBFSA-M | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | Beilstein = | Gmelin = | 3DMet = }} | Section2 = {{Chembox Properties-lat |C=6 |H=13 |O=12 |P=2 | MolarMass = 339,108 | Appearance = | Density = | MeltingPt = | Melting_notes = | BoilingPt = | Boiling_notes = | LogP = | VaporPressure = | HenryConstant = | AtmosphericOHRateConstant = | pKa = | pKb = | Solubility = | SolubleOther = | Solvent = | Sheet Resistance = | Methacrylate Equiv Wt = | Bulk Conductivity = }} | Section3 = {{Chembox Structure-lat | CrystalStruct = | Coordination = | MolShape = }} | Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat | DeltaHc = | DeltaHf = | Entropy = | HeatCapacity = }} | Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat | AdminRoutes = | Bioavail = | Metabolism = | HalfLife = | ProteinBound = | Excretion = | Legal_status = | Legal_US = | Legal_UK = | Legal_AU = | Legal_CA = | PregCat = | PregCat_AU = | PregCat_US = }} | Section6 = {{Chembox Explosive-lat | ShockSens = | FrictionSens = | ExplosiveV = | REFactor = }} | Section7 = {{Chembox Hazards-lat | ExternalMSDS = | EUClass = | EUIndex = | MainHazards = | NFPA-H = | NFPA-F = | NFPA-R = | NFPA-O = | RPhrases = | SPhrases = | RSPhrases = | FlashPt = | Autoignition = | ExploLimits = | LD50 = | PEL = }} | Section8 = {{Chembox Related-lat | OtherAnions = | OtherCations = | OtherFunctn = | Function = | OtherCpds = }} }} '''Glukoza 1,6-bisfosfat''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 6 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 339,108 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{Cite pmid|21059682}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 12 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 6 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 5 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o}}</ref> (''ALogP'') || -4,1 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || 1,8 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286}}</ref> (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Å<sup>2</sup>]]) || 225,9 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{Clayden1st}} * {{March6th}} * {{Katritzky2nd}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Hemija}} {{Commonscat-lat|Glucose 1,6-bisphosphate}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB02835 Glucose 1,6-bisphosphate] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121108225730/http://www.drugbank.ca/drugs/DB02835 |date=2012-11-08 }} [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Organofosfati]] [[Kategorija:Aldoheksoze]] [[Kategorija:Tetrahidropiridini]] mlw5w64t655hi2j5t49pwyhlt8vafin Glioksilna kiselina 0 1269050 42669720 42292659 2026-08-09T10:35:42Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669720 wikitext text/x-wiki {{Chembox-lat | Watchedfields = | verifiedrevid = DB04343 | Name = Glioksilna kiselina | ImageFile = Glyoxylic acid.png | ImageSize = | ImageAlt = | ImageCaption = | ImageFile1 = Glyoxylic-acid-3D-balls.png | ImageSize1 = | ImageAlt1 = | ImageCaption1 = | ImageFile2 = | ImageSize2 = | ImageAlt2 = | ImageCaption2 = | ImageFile3 = | ImageSize3 = | ImageAlt3 = | ImageCaption3 = | ImageFile4 = | ImageSize4 = | ImageAlt4 = | ImageCaption4 = | ImageFileL1 = | ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL1 = | ImageAltL1 = | ImageCaptionL1 = | ImageFileR1 = | ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR1 = | ImageAltR1 = | ImageCaptionR1 = | ImageFileL2 = | ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL2 = | ImageAltL2 = | ImageCaptionL2 = | ImageFileR2 = | ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR2 = | ImageAltR2 = | ImageCaptionR2 = | IUPACName = | IUPACName_hidden = yes | SystematicName = | OtherNames = | Section1 = {{Chembox Identifiers-lat | Abbreviations = | CASNo = 298-12-4 | CASNo_Comment = | CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}} | CASNos = | CASOther = | PubChem = 760 | PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}} | PubChem_Comment = | PubChem5 = | PubChem5_Comment = | PubChemOther = | ChemSpiderID = 740 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID_Comment = | ChemSpiderID5 = | ChemSpiderIDOther = | EINECS = | EC-number = | EINECSCASNO = | UNNumber = | UNII = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | DrugBank = DB04343 | KEGG = C00048 | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | MeSHName = | ChEBI = 16891 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 1162545 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | RTECS = | ATCvet = | ATCCode_prefix = | ATCCode_suffix = | ATC_Supplemental = | SMILES = OC(=O)C=O | InChI = 1/C2H2O3/c3-1-2(4)5/h1H,(H,4,5) | StdInChI = 1S/C2H2O3/c3-1-2(4)5/h1H,(H,4,5) | StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChIKey = HHLFWLYXYJOTON-UHFFFAOYSA-N | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | Beilstein = | Gmelin = | 3DMet = }} | Section2 = {{Chembox Properties-lat |C=2 |H=2 |O=3 | MolarMass = 74,035 | Appearance = | Density = | MeltingPt = 98 | Melting_notes = | BoilingPt = | Boiling_notes = | LogP = | VaporPressure = | HenryConstant = | AtmosphericOHRateConstant = | pKa = | pKb = | Solubility = | SolubleOther = | Solvent = | Sheet Resistance = | Methacrylate Equiv Wt = | Bulk Conductivity = }} | Section3 = {{Chembox Structure-lat | CrystalStruct = | Coordination = | MolShape = }} | Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat | DeltaHc = | DeltaHf = | Entropy = | HeatCapacity = }} | Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat | AdminRoutes = | Bioavail = | Metabolism = | HalfLife = | ProteinBound = | Excretion = | Legal_status = | Legal_US = | Legal_UK = | Legal_AU = | Legal_CA = | PregCat = | PregCat_AU = | PregCat_US = }} | Section6 = {{Chembox Explosive-lat | ShockSens = | FrictionSens = | ExplosiveV = | REFactor = }} | Section7 = {{Chembox Hazards-lat | ExternalMSDS = | EUClass = | EUIndex = | MainHazards = | NFPA-H = | NFPA-F = | NFPA-R = | NFPA-O = | RPhrases = | SPhrases = | RSPhrases = | FlashPt = | Autoignition = | ExploLimits = | LD50 = | PEL = }} | Section8 = {{Chembox Related-lat | OtherAnions = | OtherCations = | OtherFunctn = | Function = | OtherCpds = }} }} '''Glioksilna kiselina''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 2 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 74,035 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{Cite pmid|21059682}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 1 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o}}</ref> (''ALogP'') || -0,4 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -0,1 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286}}</ref> (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Å<sup>2</sup>]]) || 54,4 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{Clayden1st}} * {{March6th}} * {{Katritzky2nd}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Hemija}} {{Commonscat-lat|Glyoxylic acid}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB04343 Glyoxylic acid] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150402142207/http://www.drugbank.ca/drugs/DB04343 |date=2015-04-02 }} [[Kategorija:Karboksilne kiseline]] [[Kategorija:Aldehidi]] 1vgkq3j8goqhka6ds5i5x2brdzmvkj4 Glutaraldehid 0 1269051 42669729 42297975 2026-08-09T11:00:16Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669729 wikitext text/x-wiki {{Chembox-lat | Watchedfields = | verifiedrevid = DB03266 | Name = Glutaraldehid | ImageFile = glutaraldehyde structure.png | ImageSize = | ImageAlt = | ImageCaption = | ImageFile1 = Glutaraldehyde-3D-balls.png | ImageSize1 = | ImageAlt1 = | ImageCaption1 = | ImageFile2 = | ImageSize2 = | ImageAlt2 = | ImageCaption2 = | ImageFile3 = | ImageSize3 = | ImageAlt3 = | ImageCaption3 = | ImageFile4 = | ImageSize4 = | ImageAlt4 = | ImageCaption4 = | ImageFileL1 = | ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL1 = | ImageAltL1 = | ImageCaptionL1 = | ImageFileR1 = | ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR1 = | ImageAltR1 = | ImageCaptionR1 = | ImageFileL2 = | ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL2 = | ImageAltL2 = | ImageCaptionL2 = | ImageFileR2 = | ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR2 = | ImageAltR2 = | ImageCaptionR2 = | IUPACName = | IUPACName_hidden = yes | SystematicName = | OtherNames = | Section1 = {{Chembox Identifiers-lat | Abbreviations = | CASNo = | CASNo_Comment = | CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}} | CASNos = | CASOther = | PubChem = 3485 | PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}} | PubChem_Comment = | PubChem5 = | PubChem5_Comment = | PubChemOther = | ChemSpiderID = 3365 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID_Comment = | ChemSpiderID5 = | ChemSpiderIDOther = | EINECS = | EC-number = | EINECSCASNO = | UNNumber = | UNII = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | DrugBank = DB03266 | KEGG = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | MeSHName = | ChEBI = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | RTECS = | ATCvet = | ATCCode_prefix = | ATCCode_suffix = | ATC_Supplemental = | SMILES = O=CCCCC=O | InChI = 1/C5H8O2/c6-4-2-1-3-5-7/h4-5H,1-3H2 | StdInChI = 1S/C5H8O2/c6-4-2-1-3-5-7/h4-5H,1-3H2 | StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChIKey = SXRSQZLOMIGNAQ-UHFFFAOYSA-N | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | Beilstein = | Gmelin = | 3DMet = }} | Section2 = {{Chembox Properties-lat |C=5 |H=8 |O=2 | MolarMass = 100,116 | Appearance = | Density = | MeltingPt = | Melting_notes = | BoilingPt = | Boiling_notes = | LogP = | VaporPressure = | HenryConstant = | AtmosphericOHRateConstant = | pKa = | pKb = | Solubility = | SolubleOther = | Solvent = | Sheet Resistance = | Methacrylate Equiv Wt = | Bulk Conductivity = }} | Section3 = {{Chembox Structure-lat | CrystalStruct = | Coordination = | MolShape = }} | Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat | DeltaHc = | DeltaHf = | Entropy = | HeatCapacity = }} | Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat | AdminRoutes = | Bioavail = | Metabolism = | HalfLife = | ProteinBound = | Excretion = | Legal_status = | Legal_US = | Legal_UK = | Legal_AU = | Legal_CA = | PregCat = | PregCat_AU = | PregCat_US = }} | Section6 = {{Chembox Explosive-lat | ShockSens = | FrictionSens = | ExplosiveV = | REFactor = }} | Section7 = {{Chembox Hazards-lat | ExternalMSDS = | EUClass = | EUIndex = | MainHazards = | NFPA-H = | NFPA-F = | NFPA-R = | NFPA-O = | RPhrases = | SPhrases = | RSPhrases = | FlashPt = | Autoignition = | ExploLimits = | LD50 = | PEL = }} | Section8 = {{Chembox Related-lat | OtherAnions = | OtherCations = | OtherFunctn = | Function = | OtherCpds = }} }} '''Glutaraldehid''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 5 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 100,116 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{Cite pmid|21059682}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o}}</ref> (''ALogP'') || 0,1 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -0,8 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286}}</ref> (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Å<sup>2</sup>]]) || 34,1 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{Clayden1st}} * {{March6th}} * {{Katritzky2nd}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Hemija}} {{Commonscat-lat|Glutaraldehyde}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB03266 Glutaraldehyde] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304214550/http://www.drugbank.ca/drugs/DB03266 |date=2016-03-04 }} [[Kategorija:Dezinfektanti]] [[Kategorija:Aldehidi]] hdfg7qnbs3mb6hiuug1o4l4gchbx1i8 Glikopironijum bromid 0 1269052 42669717 42297924 2026-08-09T10:30:33Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669717 wikitext text/x-wiki {{Chembox-lat | Watchedfields = | verifiedrevid = DB00986 | Name = Glikopirolat | ImageFile = Glycopyrrolate.svg | ImageSize = | ImageAlt = | ImageCaption = | ImageFile1 = | ImageSize1 = | ImageAlt1 = | ImageCaption1 = | ImageFile2 = | ImageSize2 = | ImageAlt2 = | ImageCaption2 = | ImageFile3 = | ImageSize3 = | ImageAlt3 = | ImageCaption3 = | ImageFile4 = | ImageSize4 = | ImageAlt4 = | ImageCaption4 = | ImageFileL1 = | ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL1 = | ImageAltL1 = | ImageCaptionL1 = | ImageFileR1 = | ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR1 = | ImageAltR1 = | ImageCaptionR1 = | ImageFileL2 = | ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL2 = | ImageAltL2 = | ImageCaptionL2 = | ImageFileR2 = | ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR2 = | ImageAltR2 = | ImageCaptionR2 = | IUPACName = | IUPACName_hidden = yes | SystematicName = | OtherNames = Asecryl, Gastrodyn, Nodapton, Robanul | Section1 = {{Chembox Identifiers-lat | Abbreviations = | CASNo = 596-51-0 | CASNo_Comment = | CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}} | CASNos = | CASOther = | PubChem = 3494 | PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}} | PubChem_Comment = | PubChem5 = | PubChem5_Comment = | PubChemOther = | ChemSpiderID = 3374 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID_Comment = | ChemSpiderID5 = | ChemSpiderIDOther = | EINECS = | EC-number = | EINECSCASNO = | UNNumber = | UNII = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | DrugBank = DB00986 | KEGG = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | MeSHName = | ChEBI = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | RTECS = | ATCvet = | ATCCode_prefix = A03 | ATCCode_suffix = AB02 | ATC_Supplemental = | SMILES = C[N+]1(C)CCC(C1)OC(=O)C(O)(C1CCCC1)C1=CC=CC=C1 | InChI = | StdInChI = 1S/C19H28NO3/c1-20(2)13-12-17(14-20)23-18(21)19(22,16-10-6-7-11-16)15-8-4-3-5-9-15/h3-5,8-9,16-17,22H,6-7,10-14H2,1-2H3/q+1 | StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChIKey = ANGKOCUUWGHLCE-UHFFFAOYSA-N | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | Beilstein = | Gmelin = | 3DMet = }} | Section2 = {{Chembox Properties-lat |C=19 |H=28 |N=1 |O=3 | MolarMass = 318,430 | Appearance = | Density = | MeltingPt = 192.5 | Melting_notes = | BoilingPt = | Boiling_notes = | LogP = | VaporPressure = | HenryConstant = | AtmosphericOHRateConstant = | pKa = | pKb = | Solubility = | SolubleOther = | Solvent = | Sheet Resistance = | Methacrylate Equiv Wt = | Bulk Conductivity = }} | Section3 = {{Chembox Structure-lat | CrystalStruct = | Coordination = | MolShape = }} | Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat | DeltaHc = | DeltaHf = | Entropy = | HeatCapacity = }} | Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat | AdminRoutes = Intravenozno | Bioavail = | Metabolism = | HalfLife = 0,6-1,2 h | ProteinBound = | Excretion = | Legal_status = | Legal_US = | Legal_UK = | Legal_AU = | Legal_CA = | PregCat = | PregCat_AU = | PregCat_US = }} | Section6 = {{Chembox Explosive-lat | ShockSens = | FrictionSens = | ExplosiveV = | REFactor = }} | Section7 = {{Chembox Hazards-lat | ExternalMSDS = | EUClass = | EUIndex = | MainHazards = | NFPA-H = | NFPA-F = | NFPA-R = | NFPA-O = | RPhrases = | SPhrases = | RSPhrases = | FlashPt = | Autoignition = | ExploLimits = | LD50 = | PEL = }} | Section8 = {{Chembox Related-lat | OtherAnions = | OtherCations = | OtherFunctn = | Function = | OtherCpds = }} }} '''Glkopironijum bromid''' je [[lek]] iz [[muskarin]]ske [[antiholinergik|antiholinergičke]] grupe. On ne prelazi [[krvno-moždana barijera|krvno moždanu barijeru]] i konsekventno ima marginalni uticaj na centralni nervni sistem. Ovaj sintetički kvaternarni [[amin]] je dostupan u oralnoj i intravenoznoj (i.v.) formi. [[Katjon]] je takođe poznat kao ''glikopirolat''.<ref name="pmid17459043">{{cite journal |author=Bajaj V, Langtry JA |title=Use of oral glycopyrronium bromide in hyperhidrosis |journal=Br. J. Dermatol. |volume=157 |issue=1 |pages=118–21 |year=2007 |month=July |pmid=17459043 |doi=10.1111/j.1365-2133.2007.07884.x |url=http://www.blackwell-synergy.com/openurl?genre=article&sid=nlm:pubmed&issn=0007-0963&date=2007&volume=157&issue=1&spage=118 |access-date=2014-04-11 |archive-date=2013-01-10 |archive-url=https://archive.today/20130110210454/http://www.blackwell-synergy.com/openurl?genre=article&sid=nlm:pubmed&issn=0007-0963&date=2007&volume=157&issue=1&spage=118 |dead-url=yes }}</ref> Glikopirolat je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 19 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 318,430 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>Ali-Melkkila T, Kanto J, Iisalo E: Pharmacokinetics and related pharmacodynamics of anticholinergic drugs. Acta Anaesthesiol Scand. 1993 Oct;37(7):633-42. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/8249551 8249551]</ref><ref>{{Cite pmid|21059682}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 5 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o}}</ref> (''ALogP'') || 1,5 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,0 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286}}</ref> (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Å<sup>2</sup>]]) || 46,5 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{Clayden1st}} * {{March6th}} * {{Katritzky2nd}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Hemija}} {{Commonscat-lat|Glycopyrrolate}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00986 Glycopyrrolate] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140417165840/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00986 |date=2014-04-17 }} [[Kategorija:Muskarinski antagonisti]] [[Kategorija:Antiholinergici]] [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Karboksilatni estri]] [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Pirolidini]] [[Kategorija:Kvaternarna amonijum jedinjenja]] 3z9maljjqnnkt6n8anvuhccaivmb55x Glizoksepid 0 1269053 42669722 42297938 2026-08-09T10:39:15Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669722 wikitext text/x-wiki {{Chembox-lat | Watchedfields = | verifiedrevid = DB01289 | Name = Glizoksepid | ImageFile = Glisoxepide.png | ImageSize = | ImageAlt = | ImageCaption = | ImageFile1 = Glisoxepide ball-and-stick.png | ImageSize1 = | ImageAlt1 = | ImageCaption1 = | ImageFile2 = | ImageSize2 = | ImageAlt2 = | ImageCaption2 = | ImageFile3 = | ImageSize3 = | ImageAlt3 = | ImageCaption3 = | ImageFile4 = | ImageSize4 = | ImageAlt4 = | ImageCaption4 = | ImageFileL1 = | ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL1 = | ImageAltL1 = | ImageCaptionL1 = | ImageFileR1 = | ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR1 = | ImageAltR1 = | ImageCaptionR1 = | ImageFileL2 = | ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL2 = | ImageAltL2 = | ImageCaptionL2 = | ImageFileR2 = | ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR2 = | ImageAltR2 = | ImageCaptionR2 = | IUPACName = | IUPACName_hidden = yes | SystematicName = | OtherNames = | Section1 = {{Chembox Identifiers-lat | Abbreviations = | CASNo = 25046-79-1 | CASNo_Comment = | CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}} | CASNos = | CASOther = | PubChem = 32778 | PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}} | PubChem_Comment = | PubChem5 = | PubChem5_Comment = | PubChemOther = | ChemSpiderID = 30380 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID_Comment = | ChemSpiderID5 = | ChemSpiderIDOther = | EINECS = | EC-number = | EINECSCASNO = | UNNumber = | UNII = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | DrugBank = DB01289 | KEGG = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | MeSHName = | ChEBI = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | RTECS = | ATCvet = | ATCCode_prefix = A10 | ATCCode_suffix = BB11 | ATC_Supplemental = | SMILES = CC1=CC(=NO1)C(=O)NCCC1=CC=C(C=C1)S(=O)(=O)NC(=O)NN1CCCCCC1 | InChI = 1/C20H27N5O5S/c1-15-14-18(23-30-15)19(26)21-11-10-16-6-8-17(9-7-16)31(28,29)24-20(27)22-25-12-4-2-3-5-13-25/h6-9,14H,2-5,10-13H2,1H3,(H,21,26)(H2,22,24,27) | StdInChI = 1S/C20H27N5O5S/c1-15-14-18(23-30-15)19(26)21-11-10-16-6-8-17(9-7-16)31(28,29)24-20(27)22-25-12-4-2-3-5-13-25/h6-9,14H,2-5,10-13H2,1H3,(H,21,26)(H2,22,24,27) | StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChIKey = ZKUDBRCEOBOWLF-UHFFFAOYSA-N | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | Beilstein = | Gmelin = | 3DMet = }} | Section2 = {{Chembox Properties-lat |C=20 |H=27 |N=5 |O=5 |S=1 | MolarMass = 449,524 | Appearance = | Density = | MeltingPt = 189 | Melting_notes = | BoilingPt = | Boiling_notes = | LogP = | VaporPressure = | HenryConstant = | AtmosphericOHRateConstant = | pKa = | pKb = | Solubility = | SolubleOther = | Solvent = | Sheet Resistance = | Methacrylate Equiv Wt = | Bulk Conductivity = }} | Section3 = {{Chembox Structure-lat | CrystalStruct = | Coordination = | MolShape = }} | Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat | DeltaHc = | DeltaHf = | Entropy = | HeatCapacity = }} | Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat | AdminRoutes = | Bioavail = | Metabolism = | HalfLife = | ProteinBound = | Excretion = | Legal_status = | Legal_US = | Legal_UK = | Legal_AU = | Legal_CA = | PregCat = | PregCat_AU = | PregCat_US = }} | Section6 = {{Chembox Explosive-lat | ShockSens = | FrictionSens = | ExplosiveV = | REFactor = }} | Section7 = {{Chembox Hazards-lat | ExternalMSDS = | EUClass = | EUIndex = | MainHazards = | NFPA-H = | NFPA-F = | NFPA-R = | NFPA-O = | RPhrases = | SPhrases = | RSPhrases = | FlashPt = | Autoignition = | ExploLimits = | LD50 = | PEL = }} | Section8 = {{Chembox Related-lat | OtherAnions = | OtherCations = | OtherFunctn = | Function = | OtherCpds = }} }} '''Glizoksepid''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 20 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 449,524 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{Cite pmid|21059682}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 6 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 3 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 7 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o}}</ref> (''ALogP'') || 1,7 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,0 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286}}</ref> (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Å<sup>2</sup>]]) || 142,0 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{Clayden1st}} * {{March6th}} * {{Katritzky2nd}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Hemija}} {{Commonscat-lat|Glisoxepide}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01289 Glisoxepide] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131206092758/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01289 |date=2013-12-06 }} [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Sulfoni]] [[Kategorija:Sulfonamidi]] [[Kategorija:Azepani]] [[Kategorija:Izoksazoli]] 1q421sf8miyf4fttfdysm8m95trz6bt Glukonolakton 0 1269055 42669726 42297949 2026-08-09T10:55:58Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669726 wikitext text/x-wiki {{Chembox-lat | Watchedfields = | verifiedrevid = DB04564 | Name = Glukonolakton | ImageFile = | ImageSize = | ImageAlt = | ImageCaption = | ImageFile1 = | ImageSize1 = | ImageAlt1 = | ImageCaption1 = | ImageFile2 = | ImageSize2 = | ImageAlt2 = | ImageCaption2 = | ImageFile3 = | ImageSize3 = | ImageAlt3 = | ImageCaption3 = | ImageFile4 = | ImageSize4 = | ImageAlt4 = | ImageCaption4 = | ImageFileL1 = | ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL1 = | ImageAltL1 = | ImageCaptionL1 = | ImageFileR1 = | ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR1 = | ImageAltR1 = | ImageCaptionR1 = | ImageFileL2 = | ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL2 = | ImageAltL2 = | ImageCaptionL2 = | ImageFileR2 = | ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR2 = | ImageAltR2 = | ImageCaptionR2 = | IUPACName = | IUPACName_hidden = yes | SystematicName = | OtherNames = | Section1 = {{Chembox Identifiers-lat | Abbreviations = | CASNo = 90-80-2 | CASNo_Comment = | CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}} | CASNos = | CASOther = | PubChem = 7027 | PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}} | PubChem_Comment = | PubChem5 = | PubChem5_Comment = | PubChemOther = | ChemSpiderID = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID_Comment = | ChemSpiderID5 = | ChemSpiderIDOther = | EINECS = | EC-number = | EINECSCASNO = | UNNumber = | UNII = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | DrugBank = DB04564 | KEGG = C00198 | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | MeSHName = | ChEBI = 16217 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | RTECS = | ATCvet = | ATCCode_prefix = | ATCCode_suffix = | ATC_Supplemental = | SMILES = OC[C@H]1OC(=O)[C@H](O)[C@@H](O)[C@@H]1O | InChI = | StdInChI = 1S/C6H10O6/c7-1-2-3(8)4(9)5(10)6(11)12-2/h2-5,7-10H,1H2/t2-,3-,4+,5-/m1/s1 | StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChIKey = PHOQVHQSTUBQQK-SQOUGZDYSA-N | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | Beilstein = | Gmelin = | 3DMet = }} | Section2 = {{Chembox Properties-lat |C=6 |H=10 |O=6 | MolarMass = 178,140 | Appearance = | Density = | MeltingPt = | Melting_notes = | BoilingPt = | Boiling_notes = | LogP = | VaporPressure = | HenryConstant = | AtmosphericOHRateConstant = | pKa = | pKb = | Solubility = | SolubleOther = | Solvent = | Sheet Resistance = | Methacrylate Equiv Wt = | Bulk Conductivity = }} | Section3 = {{Chembox Structure-lat | CrystalStruct = | Coordination = | MolShape = }} | Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat | DeltaHc = | DeltaHf = | Entropy = | HeatCapacity = }} | Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat | AdminRoutes = | Bioavail = | Metabolism = | HalfLife = | ProteinBound = | Excretion = | Legal_status = | Legal_US = | Legal_UK = | Legal_AU = | Legal_CA = | PregCat = | PregCat_AU = | PregCat_US = }} | Section6 = {{Chembox Explosive-lat | ShockSens = | FrictionSens = | ExplosiveV = | REFactor = }} | Section7 = {{Chembox Hazards-lat | ExternalMSDS = | EUClass = | EUIndex = | MainHazards = | NFPA-H = | NFPA-F = | NFPA-R = | NFPA-O = | RPhrases = | SPhrases = | RSPhrases = | FlashPt = | Autoignition = | ExploLimits = | LD50 = | PEL = }} | Section8 = {{Chembox Related-lat | OtherAnions = | OtherCations = | OtherFunctn = | Function = | OtherCpds = }} }} '''Glukonolakton''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 6 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 178,140 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{Cite pmid|21059682}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 6 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 4 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 1 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o}}</ref> (''ALogP'') || -2,2 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || 0,2 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286}}</ref> (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Å<sup>2</sup>]]) || 107,2 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{Clayden1st}} * {{March6th}} * {{Katritzky2nd}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Hemija}} {{Commonscat-lat|Gluconolactone}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB04564 Gluconolactone] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121024035454/http://www.drugbank.ca/drugs/DB04564 |date=2012-10-24 }} [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Karboksilatni estri]] [[Kategorija:Laktoni]] [[Kategorija:Tetrahidropiridini]] mn81xazhp16qrvexzz98tm0t3waaaeh Gnotzheim 0 1359390 42669733 42556686 2026-08-09T11:08:12Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669733 wikitext text/x-wiki {{Grad u Nemačkoj | naziv = Gnochajm | izvorni_naziv = ''Gnotzheim'' | slika = | opis_slike = Gnochajm | gradska_zastava = | grb = DEU Gnotzheim COA.svg | država = [[Njemačka]] | pokrajina = [[Bavarska]] | lokacija = | osnivanje = | stanovništvo = 873<ref>Broj stanovnika po [http://web.archive.org/web/20100919050210/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/AdministrativeUebersicht,templateId=renderPrint.psml njem. Saveznom zavodu za statistiku]. [http://web.archive.org/web/20100827050647/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/Archiv/GV2000VJ/2Q__30062010__Auszug,property=file.xls Stanje] 30. 6. 2010.</ref> | gustina = 70 | aglomeracija = | površina = 12,5 | gšir = 49.06667 | gduž = 10.71667 | nadmorska_visina = 473 | registarska_oznaka = WUG | pozivni_broj = 09833 | poštanski_kod = 91728 | dan_grada = | veb-strana = [http://www.hahnenkamm.de/gnotzheim/ www.hahnenkamm.de/gnotzheim] | gradonačelnik = ''Josef Weiß'' | stranka = [[Hrišćansko-socijalna unija Bavarske|CSU]]/Freie Bürger | ije = da }} '''Gnochajm''' ({{jez-nem|Gnotzheim}}) je grad u [[Njemačka|njemačkoj]] saveznoj državi [[Bavarska]]. Jedno je od 27 opštinskih središta okruga [[Okrug Vajsenburg-Guncenhauzen|Vajsenburg-Guncenhauzen]]. Prema procjeni iz 2010. u gradu je živjelo 873 stanovnika. Posjeduje regionalnu šifru (''AGS'') 9577133. == Geografski i demografski podaci == [[Datoteka:Gnotzheim in WUG.svg|mini|levo|250px|Položaj grada u okrugu Vajsenburg-Guncenhauzen]] Gnochajm se nalazi u saveznoj državi [[Bavarska]] u okrugu Vajsenburg-Guncenhauzen. Grad se nalazi na nadmorskoj visini od 473 metra. Površina opštine iznosi 12,5&nbsp;km². U samom gradu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 873 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 70 stanovnika/km². == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{BergerGeographischeNamenInDeutschland}} * {{FulbrookConciseHistoryOfGermany}} * {{ShawUrbanHistoricalGeography}} * {{HomeGermany}} * {{HammDemographicChange}} * {{BerghahnModernGermany}} * {{KleinerAtlas}} * {{GrosserAtlas}} {{refend}} == Vanjske veze == {{portal|Nemačka}} {{Commonscat|Gnotzheim}} * [http://www.hahnenkamm.de/gnotzheim/ Zvanični sajt opštine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070928042829/http://www.hahnenkamm.de/gnotzheim/ |date=2007-09-28 }} {{de}} * [http://www.destatis.de/ Nem. Savezni zavod za statistiku] {{de}} * [http://www.staedtetag.de Stalna konferencija gradova i opština] {{de}} * [http://www.kommon.de/ KommOn] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140429185843/http://www.kommon.de/ |date=2014-04-29 }} - Informacioni sistem gradova, opština i okruga. {{de}} {{Nezavisni gradovi i opštine u okrugu Vajsenburg-Guncenhauzen}} [[Kategorija:Gradovi u Bavarskoj|Gnochajm]] r4ht3xfv4q0hkybo27dyor4gfnj7y1c Golßen 0 1360280 42669738 42530730 2026-08-09T11:28:40Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669738 wikitext text/x-wiki {{Grad u Nemačkoj | naziv = Golsen | izvorni_naziv = ''Golßen'' | slika = Golßen Adlerapotheke.jpg | opis_slike = Golsen | gradska_zastava = Hissflagge Golßen.png | grb = Wappen Golßen.png | država = [[Njemačka]] | pokrajina = [[Brandenburg]] | lokacija = | osnivanje = | stanovništvo = 2.661<ref>Broj stanovnika po [http://web.archive.org/web/20100919050210/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/AdministrativeUebersicht,templateId=renderPrint.psml njem. Saveznom zavodu za statistiku]. [http://web.archive.org/web/20100827050647/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/Archiv/GV2000VJ/2Q__30062010__Auszug,property=file.xls Stanje] 30. 6. 2010.</ref> | gustina = 42 | aglomeracija = | površina = 63,3 | gšir = 51.96667 | gduž = 13.59972 | nadmorska_visina = 58 | registarska_oznaka = LDS | pozivni_broj = 035452 | poštanski_kod = 15938 | dan_grada = | veb-strana = [http://www.amt-golssener-land.de/ www.amt-golssener-land.de] | gradonačelnik = ''Lars Kolan'' | stranka = SPD | ije = da }} '''Golsen''' ({{jez-nem|Golßen}}) je grad u [[Njemačka|njemačkoj]] saveznoj državi [[Brandenburg]]. Jedno je od 37 opštinskih središta okruga [[Okrug Dame-Šprevald|Dame-Šprevald]]. Prema procjeni iz 2010. u gradu je živjelo 2.661 stanovnika. Posjeduje regionalnu šifru (''AGS'') 12061164. == Geografski i demografski podaci == [[Datoteka:Golßen in LDS.png|mini|levo|250px|Položaj grada u okrugu Dame-Šprevald]] Golsen se nalazi u saveznoj državi [[Brandenburg]] u okrugu Dame-Šprevald. Grad se nalazi na nadmorskoj visini od 58 metara. Površina opštine iznosi 63,3&nbsp;km². U samom gradu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 2.661 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 42 stanovnika/km². == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{BergerGeographischeNamenInDeutschland}} * {{FulbrookConciseHistoryOfGermany}} * {{ShawUrbanHistoricalGeography}} * {{HomeGermany}} * {{HammDemographicChange}} * {{BerghahnModernGermany}} * {{KleinerAtlas}} * {{GrosserAtlas}} {{refend}} == Vanjske veze == {{portal|Nemačka}} {{Commonscat|Golßen}} * [http://www.amt-golssener-land.de/ Zvanični sajt opštine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20020115122052/http://www.amt-golssener-land.de/ |date=2002-01-15 }} {{de}} * [http://www.destatis.de/ Nem. Savezni zavod za statistiku] {{de}} * [http://www.staedtetag.de Stalna konferencija gradova i opština] {{de}} * [http://www.kommon.de/ KommOn] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140429185843/http://www.kommon.de/ |date=2014-04-29 }} - Informacioni sistem gradova, opština i okruga. {{de}} {{Nezavisni gradovi i opštine u okrugu Dame-Šprevald}} [[Kategorija:Gradovi u Brandenburgu|Golsen]] 8cqojvm42mehtljuglc65mk1j0wa2ga Glandorf 0 1364202 42669706 42530660 2026-08-09T09:50:51Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669706 wikitext text/x-wiki {{Grad u Nemačkoj | naziv = Glandorf | izvorni_naziv = ''Glandorf'' | slika = | opis_slike = | gradska_zastava = | grb = DEU Glandorf COA.svg | država = [[Njemačka]] | pokrajina = [[Donja Saksonija]] | lokacija = | osnivanje = | stanovništvo = 6.850<ref>Broj stanovnika po [http://web.archive.org/web/20100919050210/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/AdministrativeUebersicht,templateId=renderPrint.psml njem. Saveznom zavodu za statistiku]. [http://web.archive.org/web/20100827050647/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/Archiv/GV2000VJ/2Q__30062010__Auszug,property=file.xls Stanje] 30. 6. 2010.</ref> | gustina = 114 | aglomeracija = | površina = 59,9 | gšir = 52.08389 | gduž = 8.00222 | nadmorska_visina = 68 | registarska_oznaka = OS | pozivni_broj = 05426 | poštanski_kod = 49219 | dan_grada = | veb-strana = [http://www.glandorf.de/ www.glandorf.de] | gradonačelnik = ''Franz Josef Strauch'' | stranka = | ije = da }} '''Glandorf''' ({{jez-nem|Glandorf}}) je opština u [[Njemačka|njemačkoj]] saveznoj državi [[Donja Saksonija]]. Jedno je od 34 opštinska središta okruga [[Okrug Osnabrik|Osnabrik]]. Prema procjeni iz 2010. u opštini je živjelo 6.850 stanovnika. Posjeduje regionalnu šifru (''AGS'') 3459034. == Geografski i demografski podaci == [[Datoteka:Glandorf in OS.svg|mini|levo|250px|Položaj opštine u okrugu Osnabrik]] Glandorf se nalazi u saveznoj državi [[Donja Saksonija]] u okrugu Osnabrik. Opština se nalazi na nadmorskoj visini od 68 metara. Površina opštine iznosi 59,9&nbsp;km². U samom mjestu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 6.850 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 114 stanovnika/km². == Međunarodna saradnja == <div style="width:30%"> {{partnerstvo_gradova_zaglavlje}} {{partnerstvo_gradova_red|Glandorf|[[Sjedinjene Američke Države|SAD]]|partnerstvo|[[1975]]}} {{partnerstvo_gradova_podnožje|Izvor<ref>[http://www.rgre.de/rgre-partnerschaften/?dt_orgname=Glandorf&dt_plz=&dt_einwohnerzahl_min=&dt_einwohnerzahl_max=&dt_bundesland=&aus_orgname=&aus_plz=&aus_land=&aus_kontinent=&partner_seit_von=&partner_seit_bis=&partner_form=&submit=Suche Savjet opština i regiona Evrope - Pregled međuopštinske saradnje], Pristupljeno 30. 6. 2010.</ref>}} </div> == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{BergerGeographischeNamenInDeutschland}} * {{FulbrookConciseHistoryOfGermany}} * {{ShawUrbanHistoricalGeography}} * {{HomeGermany}} * {{HammDemographicChange}} * {{BerghahnModernGermany}} * {{KleinerAtlas}} * {{GrosserAtlas}} {{refend}} == Vanjske veze == {{portal|Nemačka}} {{Commonscat|Glandorf}} * [http://www.glandorf.de/ Zvanični sajt opštine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071130093602/http://www.glandorf.de/ |date=2007-11-30 }} {{de}} * [http://www.destatis.de/ Nem. Savezni zavod za statistiku] {{de}} * [http://www.staedtetag.de Stalna konferencija gradova i opština] {{de}} * [http://www.kommon.de/ KommOn] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140429185843/http://www.kommon.de/ |date=2014-04-29 }} - Informacioni sistem gradova, opština i okruga. {{de}} {{Nezavisni gradovi i opštine u okrugu Osnabrik}} q6ih28h254surqydosq88kfneee7wr1 Wildenspring 0 1368068 42669672 42526291 2026-08-09T06:01:59Z Gliwi 135182 ([[c:GR|GR]]) [[File:Wappen Wildenspring.PNG]] → [[File:DEU Wildenspring (Großbreitenbach) COA.svg]] PNG → SVG 42669672 wikitext text/x-wiki {{Grad u Nemačkoj | naziv = Vildenspring | izvorni_naziv = ''Wildenspring'' | slika = | opis_slike = | gradska_zastava = | grb = DEU Wildenspring (Großbreitenbach) COA.svg | država = [[Njemačka]] | pokrajina = [[Tiringija]] | lokacija = | osnivanje = | stanovništvo = 229<ref>Broj stanovnika po [http://web.archive.org/web/20100919050210/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/AdministrativeUebersicht,templateId=renderPrint.psml njem. Saveznom zavodu za statistiku]. [http://web.archive.org/web/20100827050647/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/Archiv/GV2000VJ/2Q__30062010__Auszug,property=file.xls Stanje] 30. 6. 2010.</ref> | gustina = 52 | aglomeracija = | površina = 4,4 | gšir = 50.60167 | gduž = 11.05083 | nadmorska_visina = 630 | registarska_oznaka = IK | pozivni_broj = 036781 | poštanski_kod = 98701 | dan_grada = | veb-strana = [http://www.vg-grossbreitenbach.de/ www.vg-grossbreitenbach.de] | gradonačelnik = ''Reiner Bergmann'' | stranka = [[Levica (Nemačka)|Die Linke]] | ije = da }} '''Vildenspring''' ({{jez-nem|Wildenspring}}) je opština u [[Njemačka|njemačkoj]] saveznoj državi [[Tiringija]]. Jedno je od 44 opštinska središta okruga [[Okrug Ilm|Ilm]]. Prema procjeni iz 2010. u opštini je živjelo 229 stanovnika. Posjeduje regionalnu šifru (''AGS'') 16070052. == Geografski i demografski podaci == [[Datoteka:Wildenspring in IK.svg|mini|levo|250px|Položaj opštine u okrugu Ilm]] Vildenspring se nalazi u saveznoj državi [[Tiringija]] u okrugu Ilm. Opština se nalazi na nadmorskoj visini od 630 metara. Površina opštine iznosi 4,4&nbsp;km². U samom mjestu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 229 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 52 stanovnika/km². == Međunarodna saradnja == <div style="width:30%"> {{partnerstvo_gradova_zaglavlje}} {{partnerstvo_gradova_red|[[Brajtenbah]]|[[Francuska]]|kontakt|[[2000]]}} {{partnerstvo_gradova_red|[[Brajdenbah]]|[[Francuska]]|kontakt|[[2000]]}} {{partnerstvo_gradova_red|[[Potoucky]]|[[Češka]]|prijateljstvo|[[2000]]}} {{partnerstvo_gradova_red|[[Brajtenbah (Švajcarska)|Brajtenbah]]|[[Švajcarska]]|prijateljstvo|[[2000]]}} {{partnerstvo_gradova_red|[[Brajtenbah am In]]|[[Austrija]]|prijateljstvo|[[2000]]}} {{partnerstvo_gradova_red|[[Kurtač]]|[[Italija]]|kontakt|[[2000]]}} {{partnerstvo_gradova_red|[[Brajtenbah]]|[[Francuska]]|prijateljstvo|[[2000]]}} {{partnerstvo_gradova_red|[[Klajne Bregel]]|[[Belgija]]|kontakt|[[2000]]}} {{partnerstvo_gradova_podnožje|Izvor<ref>[http://www.rgre.de/rgre-partnerschaften/?dt_orgname=Wildenspring&dt_plz=&dt_einwohnerzahl_min=&dt_einwohnerzahl_max=&dt_bundesland=&aus_orgname=&aus_plz=&aus_land=&aus_kontinent=&partner_seit_von=&partner_seit_bis=&partner_form=&submit=Suche Savjet opština i regiona Evrope - Pregled međuopštinske saradnje], Pristupljeno 30. 6. 2010.</ref>}} </div> == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{BergerGeographischeNamenInDeutschland}} * {{FulbrookConciseHistoryOfGermany}} * {{ShawUrbanHistoricalGeography}} * {{HomeGermany}} * {{HammDemographicChange}} * {{BerghahnModernGermany}} * {{KleinerAtlas}} * {{GrosserAtlas}} {{refend}} == Vanjske veze == {{portal|Nemačka}} {{Commonscat|Wildenspring}} * [http://www.vg-grossbreitenbach.de/ Zvanični sajt opštine] {{de}} * [http://www.destatis.de/ Nem. Savezni zavod za statistiku] {{de}} * [http://www.staedtetag.de Stalna konferencija gradova i opština] {{de}} * [http://www.kommon.de/ KommOn] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140429185843/http://www.kommon.de/ |date=2014-04-29 }} - Informacioni sistem gradova, opština i okruga. {{de}} {{Nezavisni gradovi i opštine u okrugu Ilm}} khxczle013s5g2ns9l2bucwvynb8y2a Forst (Eifel) 0 1382148 42669642 42530216 2026-08-09T02:44:19Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669642 wikitext text/x-wiki {{drugo značenje3|Forst}} {{Grad u Nemačkoj | naziv = Forst | izvorni_naziv = ''Forst'' | slika = ForstEifel2.jpg | opis_slike = | gradska_zastava = | grb = DEU Forst (Eifel) COA.svg | država = [[Njemačka]] | pokrajina = [[Rajna-Palatinat]] | lokacija = | osnivanje = | stanovništvo = 399<ref>Broj stanovnika po [http://web.archive.org/web/20100919050210/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/AdministrativeUebersicht,templateId=renderPrint.psml njem. Saveznom zavodu za statistiku]. [http://web.archive.org/web/20100827050647/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/Archiv/GV2000VJ/2Q__30062010__Auszug,property=file.xls Stanje] 30. 6. 2010.</ref> | gustina = 102 | aglomeracija = | površina = 3,9 | gšir = 50.2178 | gduž = 7.2509 | nadmorska_visina = 272 | registarska_oznaka = COC | pozivni_broj = 02673 | poštanski_kod = 56754 | dan_grada = | veb-strana = [http://www.forst-eifel.de/ www.forst-eifel.de] | gradonačelnik = ''Franz-Josef Meiner'' | stranka = | ije = da }} '''Forst''' ({{jez-nem|Forst}}) je opština u [[Njemačka|njemačkoj]] saveznoj državi [[Rajna-Palatinat]]. Jedno je od 92 opštinska središta okruga [[Okrug Kohem-Cel|Kohem-Cel]]. Prema procjeni iz 2010. u opštini je živjelo 399 stanovnika. Posjeduje regionalnu šifru (''AGS'') 7135031. == Geografski i demografski podaci == [[Datoteka:Forst (Eifel) in COC.svg|mini|levo|250px|Položaj opštine u okrugu Kohem-Cel]] Forst se nalazi u saveznoj državi [[Rajna-Palatinat]] u okrugu Kohem-Cel. Opština se nalazi na nadmorskoj visini od 272 metra. Površina opštine iznosi 3,9&nbsp;km². U samom mjestu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 399 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 102 stanovnika/km². == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{BergerGeographischeNamenInDeutschland}} * {{FulbrookConciseHistoryOfGermany}} * {{ShawUrbanHistoricalGeography}} * {{HomeGermany}} * {{HammDemographicChange}} * {{BerghahnModernGermany}} * {{KleinerAtlas}} * {{GrosserAtlas}} {{refend}} == Vanjske veze == {{portal|Nemačka}} {{Commonscat|Forst (Eifel)}} * [http://www.forst-eifel.de/ Zvanični sajt opštine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160831110206/http://www.forst-eifel.de/ |date=2016-08-31 }} {{de}} * [http://www.destatis.de/ Nem. Savezni zavod za statistiku] {{de}} * [http://www.staedtetag.de Stalna konferencija gradova i opština] {{de}} * [http://www.kommon.de/ KommOn] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140429185843/http://www.kommon.de/ |date=2014-04-29 }} - Informacioni sistem gradova, opština i okruga. {{de}} {{Nezavisni gradovi i opštine u okrugu Kohem-Cel}} ildx3bdedtpjrtvq3a4q1nl6owmo3ly Fenol-hloroformna ekstrakcija 0 1411217 42669565 42314828 2026-08-08T22:58:38Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669565 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:PhOH-CHCl3 extraction.svg|thumb|250px|Fenol-hloroformna ekstrakcija]] '''Fenol-hloroformna ekstrakcija''' (''PC'', ''PCIA'') je tehnika [[likvid–likvid ekstrakcija|likvid–likvid ekstrakcije]] u [[biohemija|biohemiji]]. Ona je u širokoj upotrebi u [[molekularna biologija|molekularnoj biologiji]] za izolaciju [[DNK]], [[RNK]] i [[protein]]a.<ref>{{cite journal | author = Chomczynski, P. & Sacchi, N. | title = Single-step method of RNA isolation by acid guanidinium thiocyanate-phenol-chloroform extraction | journal = Anal. Biochem. | volume = 162 | pages = 156–159 | year = 1987 | doi = 10.1016/0003-2697(87)90021-2 | pmid=2440339}}</ref><ref>{{cite journal | author = Chomczynski, P. & Sacchi, N. | title = Single-step method of RNA isolation by acid guanidinium thiocyanate-phenol-chloroform extraction: Twenty-something years on | doi = 10.1038/nprot.2006.83 | journal = Nature Prot. | volume =1 | pages = 581–585 | year = 2006 | pmid = 17406285 | issue = 2}}</ref> Jednake zapremine [[fenol]]:[[hloroform]]a i vodenog uzorka se pomešaju, čime se formira [[emulzija]]. Ovaj metod može da traje duže od [[Spin kolonsko prečišćavanje nukleinske kiseline|kolonskih]] metoda poput silika-baziranog prečišćavanja, mada u nekim slučajevima proizvodi nukleinske kiseline veće čistoće. RNK kolona tipično nije podesna za prečišćavanje kratkih (<200 [[nukleotid]]a) uzoraka, kao što su [[siRNA]], [[miRNA]], [[gRNK]] i [[tRNK]]. kolumnski metodi isto tako kidaju dugačke DNK fragmente, što je u nekim slučajevima nepoželjno. == Reference == {{reflist|2}} == Vanjske veze == * [http://www.mrcgene.com/tri.htm Priručnik za TRI reagent] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080509131137/http://www.mrcgene.com/tri.htm |date=2008-05-09 }} * [http://openwetware.org/wiki/Phenol/chloroform_extraction Fenol-hloroformna ekstrakcija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140610030702/http://openwetware.org/wiki/Phenol/chloroform_extraction |date=2014-06-10 }} [[Kategorija:Biohemijski metodi]] 9q3ukpqy58ypbpv91shjho70qpyt2a1 Đalovići 0 1445077 42669448 42669273 2026-08-08T12:03:32Z Vipz 151311 42669448 wikitext text/x-wiki '''Đalovići''' je naselje u [[opština Bijelo Polje|opštini Bijelo Polje]] u [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. Prema popisu iz [[Popis stanovništva 2003. u Crnoj Gori|2003.]] bilo je 115 stanovnika (prema popisu iz [[Popis stanovništva 1991. u SFRJ|1991.]] bilo je 207 stanovnika). {{Naseljeno mesto u CG |mesto=Đalovići |slika= |opis_slike= |opština=Bijelo Polje |nadm visina=1231 |populacija=115 |poštanski kod= |pozivni broj= |registarska oznaka=BP |gšir=43.071166 |gduž=19.941833 }} == Demografija == U naselju Đalovići živi 94 punoletna stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 37,6 godina (36,6 kod muškaraca i 39,0 kod žena). U naselju ima 31 domaćinstvo, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,71. Stanovništvo u ovom naselju veoma je heterogeno, a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika. {| width="50%" style="background:transparent; " | valign="top" width="50%" style="border:1px solid black; " | <!-- ============================================================================================= POČETAK GRAFIKA ===============================================================================================--> <center> :''Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka'' {| | style="border:1px solid gray; padding: 0;" | <timeline> ImageSize = width:250 height:200 PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20 TimeAxis = orientation:horizontal AlignBars = justify Colors = id:gray1 value:gray(0.9) DateFormat = yyyy Period = from:1940 till:2010 ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1940 PlotData = bar:492 color:gray1 width:1 from:start till:end bar:328 color:gray1 from:start till:end bar:164 color:gray1 from:start till:end bar:0 color:gray1 LineData = layer:front points:(62,145)(77,161) color:blue width:2 points:(77,161)(100,158) color:blue width:2 points:(100,158)(128,159) color:blue width:2 points:(128,159)(157,117) color:blue width:2 points:(157,117)(185,91) color:blue width:2 points:(185,91)(220,59) color:blue width:2 </timeline> |} </center> <!-- ============================================================================================= KRAJ GRAFIKA ===============================================================================================--> | valign="down" width="50%" | {{Popis-CG |izvor=<ref>Knjiga 9, ''Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2003, podaci po naseljima'', Republički zavod za statistiku, Podgorica, septembar 2005, COBISS-ID 8764176</ref> |p1948=362 |p1953=410 |p1961=400 |p1971=404 |p1981=281 |p1991=207 |p1991n=207 |p2003s=119 |p2003=115 }} |} {{Grafikon postoci |širina=300px |naslov=Etnički sastav prema popisu iz [[Popis stanovništva 2003. u Crnoj Gori|2003.]]<ref>Knjiga 1, ''Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima'', Republički zavod za statistiku, Podgorica, septembar 2004, {{ISBN|86-84433-00-9}}</ref> |pozadina=#ddd |pozicija=left |šipke= {{Vrsta sa postotkom|[[Srbi]]|yellow|57|49.56}} {{Vrsta sa postotkom|[[Bošnjaci]]|blue|30|26.08}} {{Vrsta sa postotkom|[[Muslimani (narod)|Muslimani]]|red|23|20.0}} {{Vrsta sa postotkom|[[Crnogorci]]|green|5|4.34}} {{Vrsta sa postotkom|nepoznato|orange|0|0.0}} }} {{Grafikon piramida |izvor=<ref>Knjiga 2, ''Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima'', Republički zavod za statistiku, Podgorica, oktobar 2004, COBISS.CG-ID 8489488</ref> |širina=300px |naslov= |pozadina=#eee |levo2=m |desno2=ž |šipke levo desno= {{Vrsta levo desno|?|gray|0|0.0|0.0|0}} {{Vrsta levo desno|80+|gray|0|0.0|0.0|0}} {{Vrsta levo desno|75-79|gray|1|7.69|0.0|0}} {{Vrsta levo desno|70-74|gray|3|23.07|15.38|2}} {{Vrsta levo desno|65-69|gray|4|30.76|46.15|6}} {{Vrsta levo desno|60-64|gray|3|23.07|38.46|5}} {{Vrsta levo desno|55-59|gray|4|30.76|30.76|4}} {{Vrsta levo desno|50-54|gray|3|23.07|30.76|4}} {{Vrsta levo desno|45-49|gray|4|30.76|15.38|2}} {{Vrsta levo desno|40-44|gray|2|15.38|15.38|2}} {{Vrsta levo desno|35-39|gray|8|61.53|0.0|0}} {{Vrsta levo desno|30-34|gray|1|7.69|23.07|3}} {{Vrsta levo desno|25-29|gray|11|84.61|15.38|2}} {{Vrsta levo desno|20-24|gray|8|61.53|61.53|8}} {{Vrsta levo desno|15-19|gray|6|46.15|23.07|3}} {{Vrsta levo desno|10-14|gray|5|38.46|15.38|2}} {{Vrsta levo desno|5-9|gray|2|15.38|23.07|3}} {{Vrsta levo desno|0-4|gray|1|7.69|23.07|3}} |prosekm=3 |prosekž=2 }} {{DomaćinstvaNaseljaCG|62|68|65|64|49|42|31|31|3|6|9|4|3|2|2|2|-|-|3,71}} {{BrakNaseljaSrbija|58|28|26|4|-|-|41|13|23|5|-|-}} {{ZanimanjaNaseljaSrbija|51|45|-|-|-|-|1|-|-|1|13|8|-|-|2|-|-|-|-|-|64|53|-|-|2|-|1|-|-|1|-|-|-|2|1|-|-|-|1|-|-|-|2|1|-|-|-|-|-|-|-|4|2|-|-|-|1}} == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == * [http://www.fallingrain.com/world/MJ/00/Dalovici.html Mape, aerodromi i vremenska situacija lokacija (Fallingrain)] * [http://wikimapia.org/maps?ll=43.071166,19.941833&spn=0.3,0.3 Satelitska mapa (Wikimapia)] * [http://www.maplandia.com/serbia-and-montenegro/crna-gora/dalovici/ Gugl satelitska mapa (Maplandia)] * [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&latitude=43.071166&longitude=19.941833&zoom=8 Plan naselja na mapi (Mapquest)]{{Dead link|date=September 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{Opština Bijelo Polje}} [[Kategorija:Opština Bijelo Polje]] do9now5iar7m5qisfxw4795i7o5f7xo Franjo Džakula 0 1470663 42669654 42333240 2026-08-09T03:57:59Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669654 wikitext text/x-wiki {{Književnik | Ime = Franjo Džakula | boja = #B0C4DE | slika = Franjo_Dzakula.JPG | veličina = | opis slike = | puno ime = Franjo Džakula | pseudonim = | rođenje = [[1946.]] <br /> [[Pješivac]], [[Stolac (BiH)]] {{flag|BIH}} | smrt = | zanimanje = | nacionalnost = [[Hrvati|Hrvat]] | period pisanja = | vrsta = [[poezija]] | teme = priroda, smisao života, svakodnevni motivi | period = | supruga = | suprug = | djeca = | djela = | nagrade = | potpis = | web = | fusnote = }} '''Franjo Džakula ''' ([[Pješivac]], [[Stolac (BiH)|Stolac]], [[1946.]]) je [[Hrvatska|hrvatski]] i [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] pjesnik.<ref>[[Mirko Marjanović]], [[Leksikon hrvatskih književnika BiH od najstarijih vremena do danas|Leksikon hrvatskih književnika Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do danas]], Matica hrvatska Sarajevo, HKD Napredak, Sarajevo, 2001.</ref> == Biografija == '''Franjo Džakula, hrvatski književnik Franjo Džakula rođen je 27. studenoga 1946. u Pješivcu, općina Stolac, Bosna i Hercegovina. Godine 1948. donešen je u selo Strizivojnu gdje završava prva četiri razreda osnovne škole, a druga četiri razreda završava u susjednom Vrpolju. Na Pedagoškoj akademiji u Slavonskom Brodu diplomirao je ruski jezik. Gotovo cijeli radni vijek vezan je za Osnovnu školu “Ivan Goran Kovačić“ u Đakovu gdje trenutno obavlja dužnost voditelja Osnovne glazbene škole. Od rane mladosti piše uglavnom poeziju, prevodi s ruskog jezika. Objavio je i nekolicinu kratkih priča u periodičnim časopisima i godišnjacima. Poeziju objavljuje u knjigama tek krajem prošlog stoljeća. U nakladi Matice hrvatske Vinkovci izlazi mu prva knjiga pod imenom Razglednice i pogovorom književnice Vlaste Markasović. Koautor je knjige ''S dragih nam polja'' koja je posvećena dolasku Ivana Pavla II. u Đakovo i knjige Dragutin Tadijanović u Đakovu, zajedno s književnikom [[Mirko Ćurić|Mirkom Ćurićem]]. Samostalno je obradio i uknjižio povijest Osnovne škole “Ivan Goran Kovačić“ Đakovo prigodom pedesete obljetnice. Radove objavljuje u različitim časopisima i periodikama, npr. ''[[Republika (časopis)|Republika]], [[Klasje naših ravni]], brčanska [[Riječ]], osječka [[Revija]], [[Vijenac (časopis)|Vijenac]], [[Hrvatsko slovo]]'' itd. O njegovoj poeziji pisali su do sada dr [[Josip Užarević]], dr [[Stanko Andrić]], dr [[Goran Rem]], dr [[Jakov Sabljić]], književnica [[Božica Zoko]]… == Djela == * Razglednice (pjesme, 1998.) * Baštinik drveta, Đakovo, (pjesme, 2001.) * Pisma djeteta, Đakovo, (pjesme, 2002.) * Pjesme o sjenama, Đakovo, (pjesme, 2004.) * U srcu modrom od godina, Đakovo, (pjesme, 2006.) * Zrna gorušice, Đakovo, (pjesme, 2009.) * Zapisi o zelenim slikama, Đakovo, (pjesme, 2010.) == Izvori == {{izvori}} == Vanjske veze == * [http://www.maticahrvatskavinkovci.hr/izdanje_detaljno.php?id_izdanje=70 Vlasta Markasović o pjesništvu F. Džakule] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304105027/http://www.maticahrvatskavinkovci.hr/izdanje_detaljno.php?id_izdanje=70 |date=2016-03-04 }} {{Lifetime|1946||Džakula, Franjo}} {{Mrva-biog-knjiž-hrvatska-BiH}} [[Kategorija:Biografije, Stolac]] [[Kategorija:Biografije, Vinkovci]] 6q2a5n16i2hh7b0zbkzato0901cc95z Dvorana Krešimira Ćosića 0 1470824 42669452 41216854 2026-08-08T13:18:13Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669452 wikitext text/x-wiki {{Infokutija stadion | ime = Dvorana Krešimira Ćosića | slika = Dvorana Visnjik Zadar.jpg|mini|250px | nadimak = Peka | prijašnja_imena = Dvorana Višnjik | lokacija = {{flag|HRV}} [[Zadar]], [[Hrvatska]] | cijena_izgradnje = | arhitekt = | otvoren = [[Svibanj]], [[2008.]] | renoviran = | zatvoren = | srušen = | vlasnik = [[grad]] [[Zadar]] | upravitelj = | korisnici = | kapacitet = 9.000 | teren = parket }} '''Dvorana Krešimira Ćosića''' je višenamjenska [[šport]]ska dvorana namijenjena gotovo svim dvoranskim športovima te brojnim drugim [[kultura|kulturnim]] i zabavnim priredbama. == O dvorani == Višenamjenska športska dvorana središte je [[zadar]]skog športa gdje se piše nova športska povijest grada Zadra. Njena izgradnja je započeta u siječnju [[2004]]. godine prema projektu Arhitektonskog atelijera Hržić iz [[Zagreb]]a, a radove je izvela tvrtka Lavčević-inženjering d.o.o. iz Splita. Dovršena je u listopadu [[2008]]. godine. Prvi športski nastup u njoj je imala [[hrvatska rukometna reprezentacija]] kao domaćin na kvalifikacijskom turniru za odlazak na [[OI 2008.|Olimpijske igre u Pekingu 2008]]. Dvorana je bila korištena na Svjetskom prvenstvu u rukometu 2009. godine jer je Zadar bio određen kao jedan od gradova domaćina. Ime je dobila po velikanu hrvatske i svjetske košarke [[Krešimir Ćosić|Krešimiru Ćosiću]]. Stoga je ubrzo nakon dovršetka svečano proglašena dvoranom Krešimira Ćosića prije početka utakmice NLB lige između Zadra i Splita [[3. listopada]] 2008. godine. Dva dana prije zadarski gradski vijećnici jednoglasnom su odlukom odlučili da se novoj košarkaškoj dvorani na [[Višnjik]]u da ime po Krešimiru Ćosiću.<ref>http://www.jutarnji.hr/clanak/art-2008,10,2,135580.jl{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Dvoranom upravlja tvrtka Športski centar Višnjik d.o.o. u vlasništvu Grada Zadra. == Odlike == Dvorana je arena kružnog oblika, pod čijom se kupolom [[promjer]]a 135,12 [[m]] i [[visina|visine]] 26,82 m nalaze centralna dvorana i četiri pomoćne. U njima se mogu odigravati [[košarka]]ške, [[rukomet]]ne, [[mali nogomet|malonogometne]] utakmice, te organizirati razni športski turniri ([[tenis]], [[pikado]]) i prvenstva. Uz samu dvoranu na sjevernoj strani nalazi se parkirališni prostor s 450 mjesta za [[automobil]]e, a južne 300. Dvorana ima četiri glavna ulaza: A, B, C i D smještene u smjeru jugozapada (A-D) i sjeveroistoka (B-C) na koje se uspinje prostranim [[stepenica]]ma. S tih glavnih ulaza, ulazi se u kružno predvorje koje opasuje tribine. Na tribine se ulazi kroz 12 ulaza smještenih ponad prstenastog gledališta koje se uzdiže iznad borilišta. Uz tih 12 ulaza su po dva prolaza kojima se uspinje na gornja mjesta za sjedenje. Na fiksnim tribinama ima ukupno 6503 sjedećih mjesta.<ref>http://www.057info.hr</ref> Uz parket su još i četiri [[teleskop]]ske tribine, koje se po potrebi mogu izvlačiti i uvlačiti - po jedna sa svake strane svijeta. VIP i PRESS tribine imaju tako još po 264 mjesta, a čeone tribine, zvane „obiteljski VIP“ koje se u košarkaškim susretima nalaze iza koševa imaju po 408 mjesta. U određenim situacijama, ako se pokaže potreba, mogu se još dodatno postaviti 150 VIP stolica na samom [[parket]]u, uz teren. Iznad središta terena za igru visi glavni [[semafor]]. Težak je 3 [[tona|tone]], a sastoji se od 4 [[LED]] panela širine 6,3 [[metar|m]], a visine 3,2 m. Riječ je o proizvodu tvrtke „Tehnovision" na kojem gledatelji u svakom trenutku utakmice, uz uobičajene podatke o rezultatu i vremenu koje je proteklo, mogu pogledati snimke pojedinih dijelova utakmice, a koristi se i kao prostor za oglašavanje. Uz glavni semafor, tu su još dva pomoćna, smještena na istočnoj odnosno zapadnoj strani, veličine 6 x 2,5 m. Kvalitetu i snagu zvuka u dvorani jamči 14 „ICF" aktivnih zvučničkih kutija pojedinačne snage 1500 [[vat|W]], razmještenih na servisnoj stazi na [[kupola|kupoli]] dvorane, na visini od 17 m. Audio i video sadržajima kao sastavnim dijelom sportskog spektakla upravlja se kompjuterski iz kontrolne sobe na zapadnoj tribini. Samo borilište, kojim dominira plavi obrub, prostor je od 1000 m2 na kojem se kao što je već navedeno mogu odigravati rukometni, košarkaški, teniski i drugi športski susreti. Na parket se izlazi s četiri glavna ulaza-izlaza; za igrače, vip ulaz, press i ulaz za suce. Ispod sjevernih tribina nalazi se osam svlačionica za igrače, [[ambulanta]], prostorija za [[doping]] provjeru, te tri svlačionice za suce. Ispod južnih tribina nalazi se 8 svlačionica za igrače, 4 individualne, 6 prostorija razne namjene, trim kabinet, recepcija i prostor budućeg restorana. Ispod A i D tribine na [[jug]]u nalazi se prostrani press centar, dok je VIP salon na sjevernoj strani. Novinari mogu pratiti utakmice uz sam parket ili s press tribine na koje se postavljaju sklopivi [[stol]]ovi. Primarna tehnologija za slanje izvještaja je wireless internet. U dvorani svoje domaće utakmice igra [[KK Zadar]].<ref>http://www.kkzadar.net/o-klubu/dvorana-kresimira-cosica</ref> == Pomoćne dvorane == U sklopu dvorane Krešimira Ćosića, koju koriste športaši, športski klubovi i udruge, ali i građani grada Zadra i [[Zadarska županija|Zadarske županije]], nalaze se i četiri manje dvorane za košarku, odbojku, rekreativni [[mali nogomet]], [[badminton]], atletiku i razne druge športove.<ref>{{Cite web |url=http://www.ezadar.hr/ |title=Archive copy |access-date=2021-05-31 |archive-date=2016-11-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161118222718/http://www.ezadar.hr/ |url-status=dead }}</ref> Dvorane su izuzetno funkcionalne i opremljene najsuvremenijom opremom, s lijepim svlačionicama i popratnim prostorima. Dvorane su osim za športska natjecanja i treninge te rekreaciju građana, namijenjene i za održavanje raznih manifestacija, od onih zabavnog karaktera, koncerata zabavne i ozbiljne glazbe, pa sve do gospodarskih priredbi i sajmova. U dvorani Krešimir Ćosić mogu se iznajmiti velika dvorana te sve četiri male dvorane i to na dan ili nekoliko dana, ali i na [[sat]], na primjer za treninge športskih momčadi u navedenim športovima ili za odigravanje utakmica. *'''Dvorana 1''' − namijenjena je prvenstveno za treninge i rekreaciju, posjeduje košarkaški teren standardnih dimenzija s mogućnošću podijele u dva dijela s pomičnom pregradom, tako da istovremeno u dvorani mogu trenirati dvije grupe športaša bez da jedni drugima predstavljaju smetnju. Prvenstveno je namijenjena za slijedeće športove: [[košarka]], [[odbojka]], [[mali nogomet]], [[ritmička gimnastika]].<ref>http://www.visnjik.hr</ref> *'''Dvorana 2''' − također ima košarkaški teren standardnih dimenzija, ali je predisponirana i za izvedbu raznih priredbi od kulturnih, zabavnih, kongresnih, pa sve do gospodarskih zbivanja i sajmova. Upravo zbog mogućnosti održavanja koncerata dvorana 2 je dodatno zvučno izolirana. Prvenstveno je namijenjena za slijedeće športove: košarka, badminton, [[tenis]], [[borilački športovi]]. *'''Dvorana 3''' − opremljena je uz ostalo i za odigravanje službenih utakmica u košarci budući da posjeduje suvremeni [[semafor]] na dvije strane dvorane, posjeduje zapisnički stol za službeno osoblje te oko 250 sjedećim mjesta. Prvenstveno je namijenjena za slijedeće športove: košarka. Također uz istu u funkciji je i teretana isključivo za športske klubove. *'''Dvorana 4''' − predviđena je prije svega za [[trening]]e i rekreaciju građana. Prvenstveno je namijenjena za slijedeće športove: košarka, odbojka, mali nogomet. == Tehničke karakteristike dvorane i ostalih sadržaja == '''Površina dvorane ispod kupole''' = 11.623,71 m² '''1. Glavna košarkaška dvorana''' = 6.650,00 m² '''2. Pomoćne dvorane''' = 3.490,00 m² * Dvorana sa semaforom i tribinama = 970,00 m² (mogući broj gledatelja – 230) * Dvorana za održavanje koncerata = 840,00 m² (s akustičkim rješenjima; mogući broj gledatelja – 780) * Trenažna dvorana za košarku i mali nogomet = 840,00 m² * Trenažna dvorana za košarku i mali nogomet = 840,00 m² '''3. Ostali sadržaji''' * Svlačionice za igrače – 8 svlačionica * Svlačionice za suce – 4 svlačionice * Svlačionice za trenere – 4 svlačionice * Press sala = 210,00 m² * VIP salon = 433,00 m² (s dodatnim prostorijama za catering) * Caffe bar "Golden VIP" = 94,00 m² * Sanitarije za publiku – 4 kom == Gostujuća događanja u dvorani Krešimir Ćosić == === 2008. === Do konca 2008. godine, u velikoj dvorani Krešimir Ćosić održani su slijedeći športski događaji: * 19. – 21. rujna - [[Davis Cup]] Hrvatska – Brazil * 21. – 23. studenog - Košarkaški turnir „Gradu s ljubavlju“ * KK Zadar je odigrao 7 službenih utakmica [[NLB liga|NLB lige]] * KK Zadar je odigrao 2 službene utakmice Eurocup-a Osim športskih događanja dvorana Krešimir Ćosić pokazala se kao idealno mjesto i za organizaciju koncertnih priredbi, kako inozemnih tako i hrvatskih izvođača. Uz veliki uspjeh i popunjenost održani su slijedeći koncerti: * 6. rujna 2008. – Hungarian Gipsy Orchestra * 9. listopada 2008. – Koncert [[Mišo Kovač|Miše Kovača]] * 6. prosinca 2008. – Koncert [[Prljavo kazalište|Prljavog kazališta]] Uz veliku dvoranu, nekoliko zabavno-sajamskih priredbi pokazalo je da i male dvorane mogu imati polivalentnu funkciju osim primarno športske namjene športskim klubovima i rekreativcima: * 16. listopada 2008. – Izbor Miss Zadarske županije (dvorana 2) * 20. – 23. studenog 2008. – Sajam graditeljstva Constructa 2008. – (dvorane 1, 2, 4) * 12. prosinca 2008. – Plesna priredba [[Samba]] (dvorana 3) * 23. prosinca 2008. – Božićni domjenak agencije Media-ZD (Vip saloni) Nakon potpunog opremanja i dovršenja malih dvorana, sklopljeni su ugovori s 26 korisnika športsko-rekreativnih aktivnosti koje se svakodnevno odvijaju u navedenim dvoranama od 08 – 22 sata i to u slijedećim športovima: košarka, odbojka, ritmička i športska gimnastika i mali nogomet. === 2009. === Do konca 2009. godine, u velikoj dvorani Krešimir Ćosić održani su slijedeći športski događaji: KK Zadar je odigrao: * 14 službenih utakmica NLB lige * 10 službenih utakmica Eurocup-a * 12 službenih utakmica Prvenstva Hrvatske * 4 službenih utakmica Kupa Krešimira Ćosića Veterani KK Zadra odigrali su revijalnu utakmicu s Veteranima KK Reala * 6. - 12. siječnja 2009. - Dvoransko prvenstvo Hrvatske u nogometu * 24. - 27. siječnja 2009. - [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Hrvatska 2009.]] * 20. - 27. siječnja 2009. - 1. Svjetsko i 14. Europsko prvenstvo u [[pikado|pikadu]] Dvorana Krešimir Ćosić, osim za športska događanja, pokazala se izvrsna i za glazbena događanja. Do kraja godine u dvorani Krešimir Ćosić uz jednako veliki uspjeh i popunjenost održani su slijedeći koncerti: * veljača 2009. – Koncert [[Mladen Grdović]] * 23. travnja 2009. – Koncert [[Klapa Intrade|klapa Intrade]] i [[Oliver Dragojević]] * 28. svibnja 2009. – Koncert [[Tony Cetinski]] * 22. listopada 2009. – Humanitarni koncert „Za moj ljepši dom“ * 12. studenog 2009. – Koncert [[Dražen Zečić|Dražena Zečića]] * 6. prosinca 2009. – Koncert [[Parni valjak|Parnog valjka]] * 13. prosinca 2009. – [[Božić]]ni gala koncert * 20. prosinca 2009. – Koncert Zvjezdani Božić u Zadru Na samom kraju kalendarske godine, točnije 31. prosinca 2009.g. organiziran je doček Nove Godine u dvorani Krešimir Ćosić uz gostovanje DJ-a [[David Morales|Davida Moralesa]]. Uz veliku dvoranu, i male dvorane su u 2009.g nastavile sa svojom polivalentnom funkcijom pored primarno športske namjene športskim klubovima i rekreativcima. Tako je održano: * Siječanj 2009. – Izbor najboljeg športaša Zadarske županije (Vip salon) * Veljača 2009. – Sajam Dani [[maslina]] (dvorana 2) * Ožujak 2009. – Sajam graditeljstva Constructa 2009. – (dvorane 1,2) * Travanj 2009. – Prezentacija Dani Chevroleta (Press salon) * 15. prosinca 2008. – Plesna priredba Samba (dvorana 3) I VIP i Press salon pokazali su se kao izvrsna mjesta za organiziranje domjenaka, manjih priredbi, skupova, izložbi i slično. U 2009. godini, sklopljeni su ugovori s 34 korisnika športsko-rekreativnih aktivnosti koje se svakodnevno odvijaju u navedenim dvoranama od 8 – 22 sata i to u sljedećim športovima: košarka, odbojka, ritmička i športska gimnastika i mali nogomet. == Lokacija == Dvorana Krešimira Ćosića smještena je na sjeveroistočnom dijelu grada Zadra. Od Poluotoka je udaljena 20-tak minuta hoda, a skoro jednako i od svih ostalih dijelova grada. Do dvorane stiže se autoputom iz [[Zagreb]]a za 2,5 sata ili [[Jadranska magistrala|Jadranskom magistralom]] iz pravca [[Rijeka|Rijeke]] za otprilike 4 sata. Do Zadra se može doći i brodskim linijama iz važnijih hrvatskih luka, sa svih otoka i iz susjedne [[Italija|Italije]]. [[Zračna luka Zadar]] povezuje grad Zadar zračnim linijama s važnijim gradovima u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], te s značajnim europskim [[metropola]]ma. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Krešimir Ćosić Hall}} * [http://www.visnjik.hr/ Službena stranica] {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Sportske dvorane u Hrvatskoj|Krešimir Ćosić]] [[Kategorija:Sportski objekti u Zadru]] [[Kategorija:KK Zadar]] [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u rukometu - Hrvatska 2009.]] j9ffpkvd273f81rp92cymajom01g2t3 Duško Modrinić 0 1470906 42669451 42263158 2026-08-08T13:10:02Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669451 wikitext text/x-wiki {{Filmski umjetnik |ime = Duško Modrinić |slika = |veličina = |opis slike = |rodno ime = |pseudonim = |rođenje = [[1979]]. |mjesto rođenja = [[Zadar]], [[Hrvatska]] |smrt = |mjesto smrti = |zanimanje = |godine rada = |web = |supruga = |suprug = |važnije uloge = |važniji filmovi = |oscar = |emmy = |tony = |zlatni globus = |bafta = |cesar = |goya = |afi = |olivier = |saturn = |ostale_nagrade = }} '''Duško Modrinić''' ([[Zadar]], [[1979]].) je [[Hrvatska|hrvatski]] [[kazalište|kazališni]], [[TV|televizijski]] i [[film]]ski [[glumac]]. == Filmografija == === Televizijske uloge === * "[[Ah, taj Ivo!]]" kao Ivo ([[2012]].) * "[[Jugoslavenske tajne službe (serijal)|Jugoslavenske tajne službe]]" kao [[Milovan Đilas]] ([[2012.]]) * "[[Larin izbor]]" kao Stipe ([[2011]].-[[2012]].) * "[[Stipe u gostima]]" kao Kruno ([[2011]].) * "[[Dome slatki dome]]" kao dr. Šalić ([[2010]].) * "[[Uzmi ili ostavi]]" kao voditelj ([[2009]].) * "[[Zvijezde pjevaju]]" kao Duško Modrinić ([[2009]].) * "[[Sve će biti dobro]]" kao Dinko Matić ([[2008]].-[[2009]].) * "[[Bitange i princeze]]" kao Beljo/spiker ([[2008]].-[[2009]].) * "[[Zauvijek susjedi]]" kao Boško ([[2008]].) * "[[Cimmer fraj]]" kao poštar Šime ([[2006]].) === Filmske uloge === * "[[Za naivne dječake (2007)|Za naivne dječake]]" kao fra Zrinko ([[2007]].) * "On the Square" ([[2007]].) == Vanjske veze == *{{imdb ime|id=2414160|ime=Duško Modrinić}} *[http://kamo.hr/pls/pe/person.person?i_pers_id=275602&i_topic_id=&i_city_id=-1&i_county_id=-1&i_cntry_id=72 Stranica na KAMO.hr]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} *[http://www.ezadar.hr/clanak/dusko-modrinic-povratak-u-zadar-puno-mi-znaci-u-profesionalnom-i-emotivnom-smislu Intervju s glumcem] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090403042714/http://www.ezadar.hr/clanak/dusko-modrinic-povratak-u-zadar-puno-mi-znaci-u-profesionalnom-i-emotivnom-smislu |date=2009-04-03 }} {{DEFAULTSORT:Modrinić, Duško}} [[Kategorija:Hrvatski televizijski glumci]] [[Kategorija:Hrvatski filmski glumci]] [[Kategorija:Hrvatski kazališni glumci]] [[Kategorija:Hrvatski TV-voditelji]] [[Kategorija:Biografije, Zadar]] osgy8nlnag50hktoeldr5wt3mz64fdj Filip Zubčić 0 1472194 42669571 42333220 2026-08-08T23:38:30Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669571 wikitext text/x-wiki {{Infokvir skijaš | ime = Filip Zubčić | slika = ZUBCIC Filip (16219965402).jpg | slika_širina = 240px | slika_opis = Filip Zubčić, 31. listopada 2012. | puno_ime = Filip Zubčić | nadimak = Zubo | datum_rođenja = [[27. siječnja]] [[1993]]. | mjesto_rođenja = [[Zagreb]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | državljanstvo = {{flag|HRV}} | karijera = | discipline = [[slalom]], [[veleslalom]], [[super G]] | skije = Atomic | sezone = | pobjede = | dodatna_postolja = | ukupno_postolja= | medalje =<!-- {{Medalje vrh}} {{Medalje sport | [[Alpsko skijanje]]}} {{Medalje OI}} {{Medalje SP}} {{Medalje dno}}--> }} '''Filip Zubčić''' ([[Zagreb]], [[27. siječnja]] [[1993]].) [[Hrvatska|hrvatski]] je [[Alpsko skijanje|alpski skijaš]]. Od sezone 2013/2014 član je "A" reprezentacije Hrvatske == Biografija == === Skijaška karijera === {{izvor}} Član je '''SK Končar''' iz Zagreba. Njegova sestra [[Tamara Zubčić]] također je skijašica.<ref name="Filip Zubčić"/><ref name="fis-ski.com"/> Broj nastupa na Svjetskom prvenstvu:4<ref name="Filip Zubčić">https://www.facebook.com/fzubcic/info</ref><ref name="fis-ski.com">http://data.fis-ski.com/dynamic/athlete-biography.html?sector=AL&competitorid=146641&type=result</ref> Prvi nastup na Svjetskom prvenstvu: 20.02.2011.Garmisch-Partenkirchen (Slalolm)<ref name="Filip Zubčić"/><ref name="fis-ski.com"/> Najbolji rezultat na Svjetskom prvenstvu: 28. mjesto(15.02.2013. Schladming, Veleslalom)<ref name="Filip Zubčić"/><ref name="fis-ski.com"/> Broj nastupa u Svjetskom kupu: 4<ref name="Filip Zubčić"/><ref name="fis-ski.com"/> Prvi nastup u Svjetskom kupu: 28.10.2012. Soelden (Veleslalom)<ref name="Filip Zubčić"/><ref name="fis-ski.com"/> Broj nastupa u Europskom kupu: 25<ref name="Filip Zubčić"/><ref name="fis-ski.com"/> Prvi nastup u Europskom kupu: 07.03.2010. Platak (Slalom)<ref name="Filip Zubčić"/><ref name="fis-ski.com"/> Prvi bodovi u Europskom kupu: 19.01.2013. Kirchberg (Veleslalom)<ref name="Filip Zubčić"/><ref name="fis-ski.com"/> Najbolji Europskom kup rezultat: 4. mjesto (28.01.2013. Arber, Slalom)<ref name="Filip Zubčić"/><ref name="fis-ski.com"/> Broj nastupa u NOR-AM kupu: 4<ref name="Filip Zubčić"/><ref name="fis-ski.com"/> Prvi nastup u NOR-AM kupu: 22.11.2013 Loveland CO (USA) (veleslalom)<ref name="Filip Zubčić"/><ref name="fis-ski.com"/> Najbolji NOR-AM rezultat: 16. mjesto (25.11.2013. Loveland CO, Slalom)<ref name="Filip Zubčić"/><ref name="fis-ski.com"/> Broj nastupa na Svjetskom juniorskom prvenstvu: 9<ref name="Filip Zubčić"/><ref name="fis-ski.com"/> Prvi nastup na Svjetskom juniorskom prvenstvu: 31.01.2010. Les Houches (Veleslalom)<ref name="Filip Zubčić"/><ref name="fis-ski.com"/> == Značajniji rezultati == ==== Prvenstvo Hrvatske: ==== 3. mjesto u slalomu PH 2012.<ref name="Filip Zubčić"/> 3. mjesto u slalomu PH 2013.<ref name="Filip Zubčić"/> ==== 1. mjesto: ==== 15.1.2013 FIS race Slalom <ref name="Filip Zubčić"/> 13.3.2013 FIS race Veleslalom<ref name="Filip Zubčić"/> ==== 2. mjesto: ==== 10.12.2009. National Junior Race Slalom <ref name="Filip Zubčić"/> 13.3.2011. National Junior Race Slalom <ref name="Filip Zubčić"/> 2.4.2011. Junior Race Veleslalom <ref name="Filip Zubčić"/> 25.2.2012. National Junior Championship <ref name="Filip Zubčić"/> 11.12.2012. National Junior Race Veleslalom/GiantSlalom <ref name="Filip Zubčić"/> 17.1.2013. FIS race Slalom <ref name="Filip Zubčić"/> 18.01.2013. FIS race Slalom<ref name="Filip Zubčić"/> ==== 3. mjesto: ==== 31.3.2011. National Championship Superkombinacija <ref name="Filip Zubčić"/> 14.3.2012. FIS race Veleslalom<ref name="Filip Zubčić"/> 12.1.2013. FIS race Veleslalom <ref name="Filip Zubčić"/> 16.1.2013. FIS race Slalom <ref name="Filip Zubčić"/> 16.3.2013. National Junior Championship Veleslalom <ref name="Filip Zubčić"/> 30.3.2013. National Championship Slalom<ref name="Filip Zubčić"/> == Izvori == * https://www.facebook.com/fzubcic/info * http://www.croski.hr/?link=filip-tko-sam-ja&lang=hr {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140205201553/http://www.croski.hr/?link=filip-tko-sam-ja&lang=hr |date=2014-02-05 }} * https://www.facebook.com/fzubcic {{Izvori}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Zubčić, Filip}} [[Kategorija:Hrvatski alpski skijaši]] [[Kategorija:Biografije, Zagreb]] 34byfve0lcbwuyyvrownnjr0ozkbdzv ABS-CBN Corporation 0 1479793 42669606 42400606 2026-08-09T00:49:31Z Aca 108187 fix 42669606 wikitext text/x-wiki {{About|medijskom konglomeratu|televizijsku mrežu|ABS-CBN}} {{Infobox company | name = ABS-CBN Corporation | logo = | image = File:Abscbn broadcast center.jpg | image_size1 = 250px | image_caption = Studiji ABS-CBN, [[Millennium Transmitter]] i ELJ u [[Diliman]]u | type = javna kompanija | traded_as = {{pse|ABS|ABSP}} | predecessor = Bolinao Electronics Corporation (1946–1952, 1957-1967)<br>Alto Sales Corporation/Alto Broadcasting System (1952-1957)<br>Chronicle Broadcasting Network, Inc. (1956-1957)<br> ABS-CBN Broadcasting Corporation (1967-1972, 1986-2010) | foundation = 11. juli 1946. | founder = [[James Lindenberg]]<br>Antonio Quirino<br>[[Eugenio Lopez, Sr.]]<br>[[Fernando Lopez]] | location_city = [[ABS-CBN Broadcasting Center]], [[Diliman]], [[Quezon City]] | location_country = [[Filipini]] | area_served = svijet | key_people = [[Eugenio Lopez III]]<br>Augusto Almeda Lopez<br>[[Charo Santos-Concio]]<br>[[Carlo L. Katigbak]]<br>Rolando P. Valdueza | industry = [[Masovni mediji]] | revenue = {{increase}} [[Philippine peso|PH₱]]33.544 mrld. <small>([[Fiskalna godina|FY]] 2014)</small><ref name="ABS-CBN">{{cite report |last = P. Valdueza |first = Rolando |url = http://edge.pse.com.ph/openDiscViewer.do?edge_no=3b0812427b9ec00bb15effbf9088d1ab#download |title = 2014 Annual Report (17-A) |publisher =[[Philippine Stock Exchange]] |date = April 24, 2015 |accessdate=April 27, 2015}}</ref> | operating_income = {{increase}} PH₱7.476 mrld. <small>(FY 2014)</small><ref name="ABS-CBN"/> | net_income = {{increase}} PH₱2.030 mrld. <small>(FY 2014)</small><ref name="ABS-CBN"/> | assets = {{increase}} PH₱67.236 mrld. <small>(FY 2014)</small><ref name="ABS-CBN"/> | equity = {{increase}} PH₱26.874 mrld. <small>(FY 2014)</small><ref name="ABS-CBN"/> | owner = Lopez, Inc. <small>(57.24%)</small><ref name="owner">{{cite press release|last=Masilungan|first=Eulogio Martin|title=Public Ownership Report|url=http://edge.pse.com.ph/companyDisclosures/form.do?cmpy_id=114#viewer|date=15 July 2014|accessdate=28 September 2014}}</ref><br>ABS-CBN Holdings Corporation <small>(33.97%)</small><ref name="owner"/><br>Public stock <small>(8.79%)</small><ref name="owner"/> | num_employees = 9,775 <small>(FY 2014)</small><ref name="ABS-CBN"/> | parent = Lopez, Inc.<br><small>([[Lopez Group of Companies|Lopez Holdings Corporation]])</small> | divisions = {{Collapsible list|framestyle = <!--(optional)-->|title=|titlestyle = <!--(optional)-->|liststyle = <!--(optional)-->|1=ABS-CBN Licensing|2=[[ABS-CBN News and Current Affairs]]|3=[[ABS-CBN Sports]]|4=Cable Channels and Print Media Group|5=Creative Communications Management Group|6=Manila Radio Division|7=[[Regional Network Group]]|8=Star Entertainment Group}} | subsid = | homepage = [http://www.abs-cbn.com/ www.abs-cbn.com]<br />[http://corporate.abs-cbn.com/ corporate.abs-cbn.com] | footnotes = | intl = |}} '''ABS-CBN Corporation''' je [[Filipini|filipinski]] [[medijski konglomerat]] i najveće medijsko-zabavno poduzeće u zemlji.<ref>{{cite news|last=Montecillo|first=Paolo|url=http://business.inquirer.net/97961/abs-cbn-to-issue-1b-voting-low-yield-preferred-shares|title=ABS-CBN to issue 1B voting low yield preferred shares.|publisher=''[[Philippine Daily Inquirer]]''|date=13 December 2012|accessdate=20. I 2013}}</ref><ref>{{cite web|last=Lopez|first=Antonio|title=The coming Estrada-Lopez nuptials have Manila investors abuzz about love, money, power and profit|url=http://www-cgi.cnn.com/ASIANOW/asiaweek/99/0423/biz5.html|publisher=''[[Asiaweek]]''|year=2000|accessdate=11. VII 2012}}</ref><ref>{{cite web|last=Lucas|first=Daxim|title=TV5 losses double to P4.1B in 2011|url=http://business.inquirer.net/66981/tv5-losses-double-to-p4-1b-in-2011|publisher=''[[The Philippine Daily Inquirer]]''|date=23 June 2012|accessdate=11. VII 2012}}</ref><ref>{{cite news|last=Red|first=Isah|url=http://manilastandardtoday.com/2013/02/19/now-its-kapamilya-asserting-leadership-in-broadcasting/|title=Now it’s Kapamilya asserting leadership in broadcasting|date=19. II 2013|publisher=''[[Manila Standard Today]]''|access-date=2014-08-01|archive-date=2014-07-14|archive-url=https://web.archive.org/web/20140714232843/http://manilastandardtoday.com/2013/02/19/now-its-kapamilya-asserting-leadership-in-broadcasting/|dead-url=yes}}</ref> Kao korporacija je osnovana spajanjem kompanije '''Alto Broadcasting System''' čiji su vlasnici bili [[James Lindenberg]] i sudac Antonio Quirino (brat tadašnjeg [[predsjednik Flipina|filipinskog predsjednika]] [[Elpidio Quirino|Elpinia Quirina]]) i kompanije '''Chronicle Broadcasting Network''' čiji su vlasnici bio don [[Eugenio Lopez, Sr.]] i tadašnji [[potpredsjednik Filipina]] [[Fernando Lopez]]. Osnovana je 11. jučla 1946 od strane Jamesa Lindenberga kao Bolinao Electronics Corporation (BEC), a inkorporirtana je kao ABS-CBN Broadcasting Corporation 1. februrara 1967, s time da je naziv skraćen na ABS-CBN Corporation godine 2010. Dionice ABS su prvi put puštene u prodaju u julu 1992. godine.<ref name="ir.abs-cbn.com">{{Citation|title=Shareholders FAQS|url=http://ir.abs-cbn.com/ir/shareholderfaqs.aspx|accessdate=27. III 2012}}</ref> U njenom vlasništvu su dvije nacionalne TV-mreže ([[ABS-CBN]] i [[ABS-CBN Sports and Action|ABS-CBN Sports + Action]]), dvije radio-stanice u [[Metro Manila|metropolitanskom području Manile]] ([[DZMM|DZMM Radyo Patrol 630]] i [[DWRR-FM|MOR 101.9]]), regionalna mreža AM stanica ([[Popis kanala i stanica ABS-CBN Corporation|Radyo Patrol]]) i FM stanica ([[My Only Radio]]), četiri međunarodne TV mreže ([[Bro (TV kanala)|Bro]], [[Cinema One]], [[ABS-CBN Sports and Action|ABS-CBN Sports + Action Global]] i [[The Filipino Channel]]) i američka kablovska mreža ([[Myx TV]]) zajedno sa poduzećima koje se bave izdavaštvom ([[ABS-CBN Publishing, Inc.]]), produkcijom za kablovksu televiziju ([[Creative Programs, Inc.]]), telekomunikacijama ([[Sky Cable Corporation]], [[ABS-CBN Convergence]]), filmskom produkcijom ([[Star Cinema]]), digitalnim vizuetalnim efektima ([[Roadrunner Network, Inc.]]), muzičkom produkcijom ([[Star Records]]), novim medijima ([[ABS-CBN Interactive]]), pronalaženjem talenata ([[Star Magic]]), organizacijom šopinga iz kuće ([[O Shopping]]) i sroddnim aktivnostima . ABS-CBN Corporation predstavlja dio [[Lopez Group of Companies]]. == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|ABS-CBN}} * [http://ir.abs-cbn.com/ ir.abs-cbn.com] * [http://www.kbp.org.ph/abs-cbn-broadcasting-corporation ABS-CBN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131020063111/http://www.kbp.org.ph/abs-cbn-broadcasting-corporation |date=2013-10-20 }} on [[Kapisanan ng mga Brodkaster ng Pilipinas|KBP]] * [http://investing.businessweek.com/research/stocks/private/snapshot.asp?privcapId=878662 ABS-CBN Corporation] on [[BusinessWeek]] * [http://www.bloomberg.com/quote/ABS:PM/profile ABS-CBN Corporation] on [[Bloomberg L.P.|Bloomberg]] * [http://www.reuters.com/finance/stocks/companyProfile?symbol=ABS.PS ABS-CBN Corporation] on [[Thomson Reuters|Reuters]] * [http://siva-ph.jobstreet.com/_profile/previewProfile.asp?advertiser_id=2112 ABS-CBN Corporation] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111002231442/http://siva-ph.jobstreet.com/_profile/previewProfile.asp?advertiser_id=2112 |date=2011-10-02 }} on [[JobStreet.com]] * [http://www.pse.com.ph/stockMarket/companyInfo.html?id=114&security=123&tab=0 ABS-CBN Corporation] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924084105/http://www.pse.com.ph/stockMarket/companyInfo.html?id=114&security=123&tab=0 |date=2015-09-24 }} on [[Philippine Stock Exchange|PSE]] * [http://www.pse.com.ph/stockMarket/companyInfo.html?id=15&security=259&tab=0 ABS-CBN Holdings Corporation] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924084108/http://www.pse.com.ph/stockMarket/companyInfo.html?id=15&security=259&tab=0 |date=2015-09-24 }} on [[Philippine Stock Exchange|PSE]] [[Kategorija:Nastanci 1946.]] [[Kategorija:Filipinske kompanije]] [[Kategorija:Medijske kompanije]] ds14puntk88pgauvpj9sb9sifljx66i Goasila 0 1503849 42669734 41124889 2026-08-09T11:09:52Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669734 wikitext text/x-wiki '''Goasila''' (Gwa'sala), pleme američkih Indijanaca iz skupine [[Kwakiutl]], porodica [[Wakashan]], naseljeni na [[Smith Inlet]]u u [[Kanada|kanadskoj]] provinciji [[Britanska Kolumbija]]. Jedino naselje Goasila bilo je Waitlas, na ušću rijeke Samo. Goasile danas žive ujedinjeni sa plemenom [[Nakoaktok]] ili Nakwakto pod kolektivnim imenom Gwa'Sala-Nakwaxda'xw na 26 malenih rezervi, to su: Ann Island 7, Dedagaus 8, Halowis 5, Kai-too-kwis 15, Kequesta 1, Khazisela 7, Ko-kwi-iss 14, Kuthlo 18, Kwetahkis 9, Mahpahkum 4, Na-Kwockto 2, Nathlegalis 3, Nekite 2, Owh-wis-too-a-wan 10, Pahas 3, Pel-looth'l Kai 17, Peneece 11, Saagoombahlah 6, Ta-a-ack 5, Toksee 4, Tsai-kwi-ke 13, Tseetsum-Sawlasilah 6, Tsulquate 4, Waump 16, Wawwat'l 12. == Vanjske veze == * [http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/canada/kwakiutlindianhist.htm Kwakiutl Indian Tribe History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080509130039/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/canada/kwakiutlindianhist.htm |date=2008-05-09 }} * [http://www.aboriginalcanada.gc.ca/acp/community/site.nsf/en/fn724.html Gwa'Sala-Nakwaxda'xw] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080228151906/http://www.aboriginalcanada.gc.ca/acp/community/site.nsf/en/fn724.html |date=2008-02-28 }} [[Kategorija:Kwakiutl]] [[Kategorija:Indijanci, Britanska Kolumbija]] [[Kategorija:Indijanska plemena]] pkowz1hsxl73sx07htf8hcr3u7boywe Gasakaskuatchimmekak 0 1504369 42669690 5820052 2026-08-09T07:06:57Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669690 wikitext text/x-wiki '''Gasakaskuatchimmekak''', jedna od brojnih nekadašnjih bandi ili sela [[Chippewa]] Indijanaca koji su obitavali vjerojatno na području [[Minnesota|Minnesote]] ([http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/chippewa/chippewadivisions.htm Hodge] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080928063902/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/chippewa/chippewadivisions.htm |date=2008-09-28 }}), ali njihova točna lokacija ostala je nepoznata <ref>{{Cite web |url=http://www.accessgenealogy.com/native/minnesota/chippewaindianhist.htm |title=Swanton |access-date=2014-08-06 |archive-date=2008-05-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080517023426/http://www.accessgenealogy.com/native/minnesota/chippewaindianhist.htm |url-status=dead }}</ref>. Pod ovim se imenom kasnije više ne spominju. Možda je ranija varijanta od [[Gaa-zagaskwaajimekaag]], ime rezervata na kojem dana žive [[Leech Lake Chippewa]]. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Chippewa]] [[Kategorija:Indijanci, Minnesota]] [[Kategorija:Indijanska plemena]] rztpp3n8muungxsgk5vxt1iwp8mcqfq Velike Pčelice 0 1777127 42669450 42669166 2026-08-08T12:05:55Z Vipz 151311 uklonjene 3 izmjene od [[Special:Diff/42669163|42669163]] do [[Special:Diff/42669166|42669166]] 42669450 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u Srbiji |mesto=Velike Pčelice |slika= |opis_slike= |okrug=Šumadijski |grad=Kragujevac |opština=Pivara |nadm visina=333 |populacija={{decrease}} 498 |poštanski kod= |pozivni broj=034 |registarska oznaka=KG |gšir=43.9042 |gduž=20.9742 }} '''Velike Pčelice''' je naselje u [[Srbija|Srbiji]] u [[opština Pivara|opštini Pivara]] ([[Kragujevac]]) u [[Šumadijski okrug|Šumadijskom okrugu]]. Prema popisu iz [[Popis stanovništva 2011. u Srbiji|2011.]] bilo je 498 stanovnika. Naselje je osnovano krajem XVIII veka. Pod njivama se nalazi 1220,85 ha, voćnjacima 292,18 ha, vinogradima 13,33 ha, livadama 299,63 ha, pašnjacima 465,87 ha, trsticima i močvarama 1,13 ha dok ostalo zemljište zauzima 53,61 ha. == Znamenitosti == * Izvor Zmajevac * [[Manastir Raletinac]] * [[Pčelička reka]] * [[Manastir Denkovac]] * [[Etno muzej (Velike Pčelice)]] == Demografija == U naselju Velike Pčelice živi 614 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 55,3 godina (53,7 kod muškaraca i 56,9 kod žena). U naselju ima 287 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,33. Ovo naselje je velikim delom naseljeno [[Srbi]]ma (prema popisu iz [[2002]]. godine). {| width="50%" style="background:transparent; " | valign="top" width="50%" style="border:1px solid gray; " | <!-- ============================================================================================= POČETAK GRAFIKA ===============================================================================================--> <center> :''Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka'' {| | style="padding: 0;" | <timeline> ImageSize = width:250 height:200 PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20 TimeAxis = orientation:horizontal AlignBars = justify Colors = id:gray1 value:gray(0.9) DateFormat = yyyy Period = from:1940 till:2010 ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1940 PlotData = bar:2574 color:gray1 width:1 from:start till:end bar:1716 color:gray1 from:start till:end bar:858 color:gray1 from:start till:end bar:0 color:gray1 LineData = layer:front points:(62,161)(77,158) color:blue width:2 points:(77,158)(100,144) color:blue width:2 points:(100,144)(128,124) color:blue width:2 points:(128,124)(157,105) color:blue width:2 points:(157,105)(185,76) color:blue width:2 points:(185,76)(217,64) color:blue width:2 </timeline> |} </center> <!-- ============================================================================================= KRAJ GRAFIKA ===============================================================================================--> | valign="down" width="50%" | {{Popis |izvor=<ref>{{Stat Knjiga 9}}</ref> |p1948=2145 |p1953=2104 |p1961=1890 |p1971=1579 |p1981=1302 |p1991=859 |p1991n=848 |p2002s=678 |p2002=673 |p2011=498 }} |} {{Grafikon postoci |izvor=<ref>{{Stat Knjiga 1}}</ref> |širina=300px |naslov=Etnički sastav prema popisu iz [[Popis stanovništva 2002. u Srbiji|2002.]] |pozadina=#ddd |pozicija=left |šipke= {{Vrsta sa postotkom|[[Srbi]]|yellow|669|99.40}} {{Vrsta sa postotkom|nepoznato|blue|4|0.59}} }} {{Grafikon piramida |izvor=<ref>{{Stat Knjiga 2}}</ref> |širina=300px |naslov= |pozadina=#eee |levo2=m |desno2=ž |šipke levo desno= {{Vrsta levo desno|?|gray|2|3.03|7.57|5}} {{Vrsta levo desno|80+|gray|19|28.78|33.33|22}} {{Vrsta levo desno|75-79|gray|26|39.39|48.48|32}} {{Vrsta levo desno|70-74|gray|42|63.63|83.33|55}} {{Vrsta levo desno|65-69|gray|47|71.21|68.18|45}} {{Vrsta levo desno|60-64|gray|34|51.51|68.18|45}} {{Vrsta levo desno|55-59|gray|26|39.39|34.84|23}} {{Vrsta levo desno|50-54|gray|14|21.21|27.27|18}} {{Vrsta levo desno|45-49|gray|24|36.36|21.21|14}} {{Vrsta levo desno|40-44|gray|11|16.66|15.15|10}} {{Vrsta levo desno|35-39|gray|16|24.24|9.09|6}} {{Vrsta levo desno|30-34|gray|15|22.72|22.72|15}} {{Vrsta levo desno|25-29|gray|15|22.72|21.21|14}} {{Vrsta levo desno|20-24|gray|14|21.21|3.03|2}} {{Vrsta levo desno|15-19|gray|7|10.60|6.06|4}} {{Vrsta levo desno|10-14|gray|6|9.09|12.12|8}} {{Vrsta levo desno|5-9|gray|10|15.15|13.63|9}} {{Vrsta levo desno|0-4|gray|7|10.60|16.66|11}} |prosekm=53.7 |prosekž=56.9 }} {{DomaćinstvaNaseljaSrbija|382|394|429|413|378|309|287|86|118|33|22|16|7|2|2|1|-|2.33}} {{BrakNaseljaSrbija|312|69|210|28|4|1|310|23|203|79|1|4}} {{ZanimanjaNaseljaSrbija|160|116|-|-|32|-|-|4|-|-|106|92|-|-|3|-|-|1|1|-|266|208|-|-|35|-|-|5|1|-|-|-|2|2|-|1|-|-|3|-|-|-|1|4|4|-|-|-|-|-|2|3|4|5|-|-|3}} == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{portal|Srbija}} * [http://www.fallingrain.com/world/RI/00/Velike_Pcelice.html Mape, aerodromi i vremenska situacija lokacija (Fallingrain)] * [http://wikimapia.org/maps?ll=44.0025,20.855833&spn=0.3,0.3 Satelitska mapa (Wikimapia)] * [http://www.maplandia.com/serbia-and-montenegro/srbija/velike-pcelice/ Gugl satelitska mapa (Maplandia)] * [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&latitude=44.0025&longitude=20.855833&zoom=8 Plan naselja na mapi (Mapquest)]{{Dead link|date=September 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{Opština Pivara}} [[Kategorija:Opština Pivara]] [[Kategorija:Naselja u Šumadijskom upravnom okrugu]] quk4n7dsekd1y2hpmszk83jqdg5pdg5 Beroide, Perugia 0 2314581 42669543 42045219 2026-08-08T19:33:30Z LigaDue 34119 fx commonscat, slika 42669543 wikitext text/x-wiki {{Naselje u Italiji | naziv = Beroide | izvorni_naziv = | država = {{flag|Italija}} [[Italija]] | regija = [[Umbria]] | okrug = [[Perugia (provincija)|Perugia]] | slika = BeroideSpoleto1.jpg | opis_slike = | grb = | gradska_zastava = | osnivanje = | stanovništvo = 230 | godina_stanovništvo = 2011 | aglomeracija = | godina_aglomeracija = | gustina = | površina = | vremenska_zona = | poštanski_kod = | pozivni_broj = | registarska_oznaka = | ostalo1l = | ostalo1 = | veb-strana = | gradonačelnik = | stranka = | gšir = 42.82685 | gduž = 12.72352 | nadmorska_visina = 223 | geonameid = 3182147 }} '''Beroide''' je naselje u [[Italija|Italiji]] u provinciji [[Perugia (provincija)|Perugia]], u regiji [[Perugia (provincija)|Perugia]]. Prema proceni iz [[2011]]. u naselju je živelo 230 stanovnika.<ref name="GeoNames">{{GeoNames}}</ref><ref name="Istat">{{Istat}}</ref> Naselje se nalazi na [[Nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 223 m. == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{MoliternoEncyclopediaOfContemporaryItalianCulture}} * {{ArmieroNatureAndHistoryInModernItaly}} * {{GuicciardiniHistoryOfItaly}} * {{DomenicoRegionsOfItaly}} * {{AveryNewCenturyItalianRenaissanceEncyclopedia}} * {{CoppaDictionaryOfModernItalianHistory}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Beroide (Spoleto)}} {{Wikiatlas|Italy}} * [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html by the CIA Factbook] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170709111211/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html |date=2017-07-09 }} * [http://www.trenitalia.it/en/index.html Italian Railways] * [http://www.parks.it/Eindex.html Italian National and Regional Parks] * [http://eudocs.lib.byu.edu/index.php/History_of_Italy:_Primary_Documents History of Italy: Primary Documents] * [http://www.fastionline.org/ List and maps of archaeological sites in Italy] * [http://vlib.iue.it/hist-italy/Index.html WWW-VL: History: Italy] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210815124837/http://vlib.iue.it/hist-italy/Index.html |date=2021-08-15 }} at IUE {{Italijanska provincija Perugia}} {{Spisak provincija u Italiji}} {{Naselje-Italija-začetak}} [[Kategorija:Naselja u provinciji Perugia]] qmzkty3qx5crrksaddqrkr53lsy144t Flaming Star 0 3549890 42669591 42637569 2026-08-09T00:33:51Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669591 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film | naslov = Flaming Star | slika = Flamsta2.jpg | opis = filmski poster | režija = [[Don Siegel]] | producent = [[David Weisbart]] | based on = {{based on|''Flaming Lance''|[[Clair Huffaker]]}} | scenario = [[Clair Huffaker]]<br />[[Nunnally Johnson]] | uloge = [[Elvis Presley]]<br />[[Barbara Eden]]<br />[[Dolores del Río]] | muzika = [[Cyril J. Mockridge]] | fotografija = [[Charles G. Clarke]] | montaža = [[Hugh S. Fowler]] | distributer = [[20th Century Fox]] | premijera = {{Film date|1960|12|20|df=y}} | trajanje = 92 min. | zemlja = {{flag|Sjedinjene Države}} | jezik = engleski | budžet = 1,7 mil. $<ref>Solomon, Aubrey. Twentieth Century Fox: A Corporate and Financial History (The Scarecrow Filmmakers Series). Lanham, Maryland: Scarecrow Press, 1989. {{ISBN|978-0-8108-4244-1}}. p. 252</ref> | bruto = 2 mil. $ (SAD i Kanada)<ref>Solomon, Aubrey. ''Twentieth Century Fox: A Corporate and Financial History (The Scarecrow Filmmakers Series)''. Lanham, Maryland: Scarecrow Press, 1989. {{ISBN|978-0-8108-4244-1}}. p228. Prema navodima distributera.</ref> }} '''''Flaming Star''''' ({{jez-sh|Plamteća zvijezda}}) je [[SAD|američki]] [[vestern]] film snimljen 1960. u režiji [[Don Siegel|Dona Siegela]], poznat po tome što se smatra najboljim glumačkim nastupom u filmografiji [[Elvis Presley|Elvisa Presleya]]. Temelji se na romanu ''Flaming Lance'' [[Clair Huffaker|Claira Huffakera]], koji je zajedno sa [[Nunally Johnson|Nunallyjem Johnsonom]] napisao i scenario. Radnja je smještena u [[Teksas]] u 19. vijeku, a Presley tumači protagonista - mladića koji je odrastao na farmi kao sin [[Bijeli Amerikanci|bijelca]] i [[Kiowa]] Indijanke, ali koga eskalirajući i sve krvaviji [[Indijanski ratovi|sukob]] između naseljenika i Indijanaca tjera da shvati kako, zapravo, ne pripada nijednom od dva svijeta. Iako Presley u filmu izvodi dvije pjesme, riječ je o jednom od žanrovski najatipičnijih ostvarenja njegove karijere, prije svega zbog čvrsto [[dramski film|dramskog]] karaktera, "ozbiljne" i u tadašnjem američkom društvu prilično aktualne teme [[rasizam|rasizma]], ali i nedostatka konvencionalnog [[hepi end]]a. ''Flaming Star'' je usprkos toga imao komercijalni uspjeh, ali nedovoljan za kriterije tadašnjeg Presleyevog menadžera [[Pukovnik Tom Parkera|Toma Parkera]], koji je odlučio da će njegov klijent ubuduće nastupati jedino u [[filmski mjuzikl|mjuziklima]] i [[filmska komedija|komedijama]]. ==Uloge== *[[Elvis Presley]] ... Pacer Burton *[[Barbara Eden]] ... Roslyn Pierce *[[Steve Forrest (glumac)|Steve Forrest]] ... Clint Burton *[[Dolores del Río]] ... Neddy Burton *[[John McIntire]] ... Sam "Pa" Burton *[[L. Q. Jones]] ... Tom Howard *[[Douglas Dick]] ... Will Howard *[[Richard Jaeckel]] ... Angus Pierce *[[Rodolfo Acosta]] ... Buffalo Horn *[[Karl Swenson]] ... Dred Pierce *[[Ford Rainey]] ... Doc Phillips == Reference == {{izvori}} ==Vanjske veze== *{{IMDb title|id=0053825|title=Flaming Star}} *[http://www.elvis-presley-biography.com/ElvisWomen-BarbaraEden.htm 'Flaming Star' co-star, Barbara Eden, remembers Elvis Presley] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070830204440/http://www.elvis-presley-biography.com/ElvisWomen-BarbaraEden.htm |date=2007-08-30 }} at [http://www.elvis-presley-biography.com/ ElvisPresleyBiography.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230529024616/http://elvis-presley-biography.com/ |date=2023-05-29 }}. ;Filmske recenzije *[http://movies.elvispresley.com.au/flaming_star.shtml Movie review] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150120054022/http://movies.elvispresley.com.au/flaming_star.shtml |date=2015-01-20 }} by [http://www.elvispresley.com.au/ For Elvis Fans Only] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090524064426/http://www.elvispresley.com.au/ |date=2009-05-24 }} *[http://apolloguide.com/mov_fullrev.asp?CID=4386&Specific=5168 Review] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071010170204/http://apolloguide.com/mov_fullrev.asp?CID=4386&Specific=5168 |date=2007-10-10 }} by Rachel Sanders at [http://apolloguide.com/index.shtml Apollo Movie Guide] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070901013017/http://www.apolloguide.com/index.shtml |date=2007-09-01 }}. ;DVD recenzije *[http://www.digitallyobsessed.com/showreview.php3?ID=3792 Review] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230404202209/https://digitallyobsessed.com/showreview.php3?ID=3792 |date=2023-04-04 }} by Jon Danziger at [http://www.digitallyobsessed.com/index.php3 digitallyOBSESSED!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070823091731/http://www.digitallyobsessed.com/index.php3 |date=2007-08-23 }}, August 12, 2002. {{Don Siegel}} {{Elvis Presley}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Američki filmovi]] [[Kategorija:Vestern-filmovi]] [[Kategorija:Dramski filmovi]] 7zsthis3kr4u8hd3ju9hug6l9anrjwe Eukaliptus 0 4032408 42669550 42422364 2026-08-08T20:03:20Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669550 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Eucalyptus'' | slika = Eucalyptus flowers2.jpg | slika_širina = 240px | slika_opis = ''Eucalyptus melliodora'', listovi i cvjetovi | regnum = [[Biljke|Plantae]] | divisio = [[Cvjetnjače|Magnoliophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Myrtales]] | familia = [[Myrtaceae]] | genus = '''''Eucalyptus''''' | genus_autorstvo = [[Charles Louis L'Héritier de Brutelle|L'Hér.]] | karta_raspon = Distribution.eucalyptus.png | karta_raspon_širina = 240px | karta_raspon_opis = Područje rasprostranjenosti | razdioba_stupanj = [[vrste]] | razdioba = oko 700 vrsta }} '''Eukaliptus''' je vrsta [[drvo|drveta]] koje raste na manje plodnim područjima. On u svom [[list|lišću]] sadrži [[otrov]]ne sastojke koji mu služi kao obrana od raznih [[kukci|kukaca]]. Drveće koje raste na područjima koja nisu tako plodna ima više tih otrovnih sastojaka. Neke se [[životinje]] hrane lišćem tog drveta, ali to su rijetke, kao na primjer [[koala]] koja zapravo živi u krošnji tog drveta i čiji je [[želudac]] otporan na otrovne sastojke u tom lišću. Koali je zapravo to jedina hrana i preživljava, kao i dvije vrste [[oposum]]a, isključivo hraneći se tom biljkom<!--, a to su ringtail possum i greater glider-->. ==Literatura== {{refbegin|2}} * Myburg et al. [http://dx.doi.org/10.1038/nature13308 The genome of Eucalyptus grandis], Nature(2014), doi:10.1038/nature13308 * Bennett, B.M. [http://journals.cambridge.org/action//displayAbstract?fromPage=online&aid=7930359&fulltextType=RA&fileId=S0020859010000489 The El Dorado of Forestry: The Eucalyptus in India, South Africa, and Thailand, 1850–2000] 55, Supplement 18 (2010): 27-50. * Blakely, W.F., ''A Key to the Eucalypts: with descriptions of 522 species and 150 varieties''. Third Edition, 1965, Forest and Timber Bureau, Canberra. * {{Cite book |last=Boland |first=D.J. |title=Forest Trees of Australia |publisher=CSIRO Publishing |location=Collingwood, Victoria |year=2006|author2=M.I.H. |author3=McDonald |author4=M.W. |author5=Chippendale |author6=G.M. |author7=Hall |author8=N. |author9=Hyland |author10=B.P.M. |author11=Kleinig |author12=D.A. |authorlink5= }} 5th edition. {{ISBN|0-643-06969-0}} * {{Cite book |last=Brooker |first=M.I.H. |author2=Kleinig, D.A. |title=Field Guide to Eucalyptus |publisher=Bloomings |location=Melbourne |year=2006}} Third edition. {{ISBN|1-876473-52-5}} vol. 1. South-eastern Australia. * Kelly, Stan, text by G. M. Chippendale and R. D. Johnston, ''Eucalypts: Volume I''. Nelson, Melbourne 1969, 1982, etc. * {{Cite book |last=L'Heritier de Brutelles |first=C. L. |title=Sertum Anglicum |publisher=Didot |location=Paris |year=1789}} * {{Cite book |author= Richard K. P. Pankhurst |title=Economic History of Ethiopia |location=Addis Ababa |publisher=Haile Selassie I University |year=1968}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Eucalyptus}} * [http://asgap.org.au/eucalypt.html O eukaliptusu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090424071227/http://asgap.org.au/eucalypt.html |date=2009-04-24 }} * [http://plantnet.rbgsyd.nsw.gov.au/PlantNet/Euc/ EucaLink] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100609184028/http://plantnet.rbgsyd.nsw.gov.au/PlantNet/Euc/ |date=2010-06-09 }} * Arboretum Currency Creek – [http://www.dn.com.au istraživanja eukaliptusa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190313225044/http://www.dn.com.au/ |date=2019-03-13 }} * [http://www.eucalyptus.com.br/index_eng.html ''Eucalyptus''] – on-lajn knjiga i časopis [[Kategorija:Myrtales]] 3fd7dvnm89y6tf5rdow6eyd7vhk9nvk Dvorac Neuschwanstein 0 4055382 42669592 42547144 2026-08-09T00:35:04Z Aca 108187 /* Literatura */ 42669592 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Castle_Neuschwanstein.jpg|mini|300px|'''Dvorac Neuschwanstein''', ''pogled s juga'']] [[Datoteka:Neuschwanstein_Castle_LOC_print.jpg|mini|300px|'''Dvorac Neuschwanstein''' između [[1890]]. i [[1905]].]] '''Neuschwanstein''' (u prijevodu ''Novi labuđi kamen'') je [[Njemačka|njemački]] [[dvorac]] na jugozapadu [[Bavarska|Bavarske]] u regiji [[Allgäu]], koja pokriva dijelom južni dio [[Švapska (Bavarska)|Švapske (Bavarske)]] i jugoistočni dio pokrajine [[Baden-Württemberg]], na području općine [[Schwangau]] kraj [[Füssen]]a. Dao ga je sagraditi godine [[1869]]. [[Bavarska|bavarski]] [[kralj]] [[Ludvig II. Bavarski|Ludwig II.]] Jedan je od najpoznatijih dvoraca i romantičnih prizora na svijetu, te omiljeno turističko odredište. Građen je od [[1869]].-[[1886]]. uglavnom u stilu njemačke [[Romanika|romanike]] iz [[13. stoljeće|13. stoljeća]], premda vrlo slobodno interpretirane. Pojedini su detalji preuzeti iz stvarnih zgrada, ali je dvorac u cjelini originalna građevina. Prostire se na površini od 5.935 m² na nadmorskoj visini od '''965 m'''. Od planiranih 228 prostorija dovršeno je svega 15, a troškovi izgradnje dvorca iznosili su u trenutku Ludwigove smrti nevjerojatnih 6.180.047 maraka. U neposrednoj blizini nalazi se i obližnji [[dvorac Hohenschwangau]]. == Historija == Ludwigov otac [[Maximillian II.]] je u blizini današnjeg dvorca Neuschwanstein [[1837]]. godine kao svoju ljetnu rezidenciju sagradio [[dvorac Hohenschwangau]] i to u [[gotika|gotičkom]] stilu. U njemu je odrastao i mladi Ludwig gdje se upoznao i s [[Richard Wagner|Richardom Wagnerom]] čije su opere izrazito dojmile budućeg kralja. Na mjestu Hohenschwangaua nalazila se utvrda Schwanstein čije je ime Ludwig II. kasnije iskoristio za svoj novi dvorac. Na mjestu današnjeg dvorca Neuschwanstein nalazile su se također ruševine prijašnjeg dvorca koje su u potpunosti uklonjene pri izgradnji temelja novog dvorca građenog u stilu drevnih njemačkih vitezova. Dvorac je trebao postati privatno mjesto na kojem će u kazališnim izvedbama oživljavati heroji Wagnerovih glazbenih drama. [[Datoteka:Wartburg19003.jpg|mini|Dvorac [[Wartburg]] poslužio je kao uzor za Neuschwanstein]] Početne skice dvorca načinio je [[1868]]. godine scenograf münchenskog dvorskog kazališta [[Christian Jank]], koje je u arhitektonske nacrte pretvorio [[Eduard Riedel]], a s izgradnjom se započelo [[1869]]. godine. Sama lokacija bila je veliki problem pri gradnji dvorca, jer se nalazila na oko 200 metara iznad postojeće ceste na bezvodnoj hridi. Pronađen je izvor koji je preusmjeren prema dvorcu u koji i danas uvire. Riedel je vodio radove sve do [[1872]]. godine, a gradnju su do [[1886]]. godine nastavila još dva arhitekta. Gradnja je obustavljena Ludwigovom smrću [[1886]]. godine kada je većina dvorca već bila završena, kao i dekoracije kraljevskih odaja, no drugi su interijeri ostali nedovršeni. ==Unutrašnjost dvorca== [[Datoteka:Throne room, Neuschwanstein Castle, Upper Bavaria, Germany-LCCN2002696256.jpg|mini|250px|'''Prijestolna dvorana''', razglednica s kraja 19. st.]] Iako nije u potpunosti dovršen, dvorac ima veliki broj vrijednih prostorija uređenih u stilu [[Neoromanika|neoromanike]]. Vanjski izgled dvorca stvara jaki dojam rasporedom raznih elemenata, a masivni su kameni zidovi olakšani s iznimno malo dekoracija. Stoga se i ne očekuje bogatstvo i složenost unutrašnjih prostorija, jer je teško pronaći i djelić površine bez nekakvog figurativnog ili [[ornament]]alnog uzorka. Posebno raskošna je Ludwigova spavaonica u [[gotika|gotičkom stilu]] s izrezbarenim hrastovim panelima i slikama koje ilustriraju [[Tristan i Izolda|legendu o Tristanu i Izoldi]]. Masivni krevet s dekorativnim baldahinom izrađivalo je 14 majstora preko četiri godine. Ludwig je uhićen u noći s 11. na [[12. lipnja]] [[1886]]. godine upravo u svojoj spavaonici i uskoro proglašen duševno bolesnim. Dnevni salon je posvećen mitu o labuđem vitezu [[Lohengrin]]u prikazanom na tapiserijama. Između dnevne i radne sobe nalazi se mala pećina, koja je dekorirana umjetnim vodopadom i promijenjivom igrom svjetla. Blagovaonica je s tri kata nižom kuhinjom povezana malim dizalom za jelo. Dvije najvrijednije i najatraktivnije prostorije u dvorcu su '''Prijestolna dvorana''' (''Thronsaal'') i '''Dvorana pjevača''' (''Sängersaal''). Prva je okružena kićenim bizantinskim arkadama, a projektirao ju je [[Eduard Riedel]] po uzoru na [[Aja Sofija|Aju Sofiju]]. Prvotno je zamišljena kao Dvorana Grala u Wagnerovom [[Parsifal]]u. Prijestolje koje je trebalo biti postavljeno u središtu dvorane nažalost nikada nije načinjeno. Prijestolna dvorana je druga dvorana dvorca po svojoj veličini, a posebno je vrijedna zbog izuzetno dekoratvinih mozaika na apsidi i kružnom prikazu životinja na podu. Najveći prostor u dvorcu zauzima Dvorana pjevača koja je izvedena prema originalu u [[Wartburg]]u i ima uzdignuti strop s panelima ukrašenim intarzijama s dekorativnim motivima prema znacima [[zodijak]]a. Zidovi dvorane dodatno su ukrašeni motivima iz [[Lohengrin]]a i [[Parsifal]]a. Prema nekim izvorima upravo je ova dvorana potakla [[Richard Wagner|Wagnera]] na skladanje [[Tannhäuser]]a. Jedna od posljednjih uređenih prostorija nalazi se na vrhu stubišta u visokoj sjevernoj kuli. Posjetitelji koji se uspnu tako visoko nagrađeni su pogledom ne samo na romantični okoliš dvorca, već i na plavičasti zvjezdani svod dvorane sa skulpturom zmaja i stupovima bogato dekoriranim cvjetnim uzorcima. Ovu prostoriju izradio je [[Julius Hoffman]] [[1884]]. godine. Dvorac je opremljen i tehničkim detaljima koji su odgovarali tadašnjem poimanju modernog života. Tako je dvorac između ostaloga raspolagao i vlastitim sustavom grijanja i zvoncima za poslugu. Posebno napredna bila je oprema kuhinje u kojoj se mogla određivati toplina, a dvorac je imao i vlastiti sustav za grijanje vode te zahode s automatskim ispiranjem. U dvorcu se danas mogu posjetiti i prostorije za poslugu koje su štedljivo opremljene s namještajem od hrastovine. Pored jednog stola i jednog ormara svaka je soba imala i po dva kreveta duga 1,80 m. Prostorije su bile odvojene neprozirnim staklima kako bi se Ludwig II. mogao neprimjetno kretati dvorcem. Posluzi također nije bilo dopušteno korištenje glavnog stepeništa u dvorcu, već su se morali koristiti uskim i strmim stepeništem za poslugu. {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Kraljevski dvorci Ludwiga II Bavarskog - Neuschwanstein |image = Castle Neuschwanstein 5.jpg|mini|250px| |godina = 2025. |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = iv, |ugroženost = ne |poveznica = https://whc.unesco.org/en/list/1726 |država = {{flag|Njemačka}} }} ==Zanimljivosti== Pred kraj [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] u dvorcu su pohranjene zalihe zlata Deutsche Reichsbanke koje su posljednjih dana rata odvezene na do današnjih dana nepoznato mjesto. Prema nekim teorijama potopljene su u obližnjem jezeru [[Alatsee]], no te pretpostavke nikada nisu dokazane. Po svršetku rata Bavarski državni [[arhiv]] koristio je pojedine prostorije dvorca za pohranu arhivskih spisa, spašenih ih porušenog [[München]]a. == Svjetska baština == Dvorac Neuschwanstein je jedno je od najpoznatijih njemačkih [[turizam|turističkih]] odredišta koje godišnje posjeti oko 1,3 milijuna turista. Uvršten je i na [[UNESCO]]-ovu listu [[Svjetska baština|svjetske baštine]]. Odluka je donešena na 47-om zasjedanju Komiteta za svjetsku baštinu od 6-16 jula 2025. god. u UNESCO-om sjedištu u [[Pariz]]u.<ref name=zasjedanje>{{Cite web |url=https://www.unesco.org/en/world-heritage/committee-2025?hub=68246 |title= Spomenici upisani na listu svjetske baštine 2025. god.|work= UNESCO: Svjetska baština, /www.unesco.org |access-date= 19. septembar 2025}}</ref><ref name=grčka>{{Cite web |url=https://whc.unesco.org/en/statesparties/de |title= Njemačka, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. septembar 2025.}}</ref><ref name="mojskepa">{{Cite web |url=https://whc.unesco.org/en/list/1726 |title= Kraljevske palače Ludviga II Bavarskog |work= UNESCO: Svjetska baština - whc.unesco.org |access-date= 9. septembar 2025.}}{{en}}</ref> Poslužio je i kao uzor za bajkoviti dvorac u tematskim parkovima [[Disneyland]]a, kao i scenografija za brojne igrane [[film]]ove. Kraljevski dvorci Ludviga II Bavarskog uvrštene su na listu [[UNESCO]]-ove [[Svjetska baština|svjetske baštine]]. ==Literatura== {{Refbegin|2}} *{{Citation|last=Ammon|first=Thomas|title=Ludwig II. für Dummies: Der Märchenkönig&nbsp;— Zwischen Wahn, Wagner und Neuschwanstein|year=2007|publisher=Wiley-VCH|isbn=978-3-527-70319-7}} *{{cite press release |title=Faltlhauser begrüßte 50-millionsten Besucher im Schloss Neuschwanstein |trans_title=Faltlhauser welcomed the 50 millionth visitor in Neuschwanstein Castle |url=http://www.schloesser.bayern.de/deutsch/presse/archiv05/neuschwanstein/50milo.htm |publisher=Bayerisches Staatsministerium der Finanzen |date=27 July 2005 |accessdate=2010-03-11 |language=de|ref={{harvid|Bayerisches Staatsministerium der Finanzen|2005}} |archive-date=2011-07-16 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110716064953/http://www.schloesser.bayern.de/deutsch/presse/archiv05/neuschwanstein/50milo.htm |dead-url=yes }} *{{cite press release |title=Neue Homepage für Schloss Neuschwanstein in fünf Sprachen |trans_title=New website for Neuschwanstein Castle in five languages |url=http://www.schloesser.bayern.de/deutsch/presse/archiv08/neuschwan/internet.htm |publisher=Bayerisches Staatsministerium der Finanzen |date=28 July 2008 |accessdate=2010-03-11 |language=de|ref={{harvid|Bayerisches Staatsministerium der Finanzen|2008}} |archive-date=2011-07-16 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110716065006/http://www.schloesser.bayern.de/deutsch/presse/archiv08/neuschwan/internet.htm |url-status=dead }} *{{cite press release |title=Pschierer: Schloss Neuschwanstein ist heute eine weltweite Premiummarke |trans_title=Pschierer: Neuschwanstein Castle today is a global premium brand |url=http://www.schloesser.bayern.de/deutsch/presse/archiv09/neuschwan/premium.htm |publisher=Bayerisches Staatsministerium der Finanzen |date=19 September 2009 |accessdate=2010-03-11 |language=de|ref={{harvid|Bayerisches Staatsministerium der Finanzen|2009}} |archive-date=2011-07-16 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110716065023/http://www.schloesser.bayern.de/deutsch/presse/archiv09/neuschwan/premium.htm |url-status=dead }} *{{citation|publisher=Bayerische Verwaltung der staatlichen Schlösser, Gärten und Seen |title=Neuschwanstein Castle: Official Guide |year=2004 |location=Munich}} *{{citation|last=Biedermann|first=Henning|title=Neuschwanstein auf dem Weg zum Weltkulturerbe? Noch mehr Ruhm&nbsp;— noch mehr Schutz für das Königsschloss|date=April 2009|publisher=Bayerisches Fernsehen|url=http://www.br-online.de/bayerisches-fernsehen/capriccio/capriccio-2009-04-16-themen-2009-ID1239801957426.xml|access-date=2015-05-09|archivedate=2009-04-20|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090420061215/http://www.br-online.de/bayerisches-fernsehen/capriccio/capriccio-2009-04-16-themen-2009-ID1239801957426.xml|deadurl=yes}} *{{citation|last=Bitterauf|first=Theodor|year=1910|chapter=Ludwig II. (König von Baiern)|chapterurl=http://de.wikisource.org/wiki/ADB:Ludwig_II._%28K%C3%B6nig_von_Bayern%29|title=Allgemeine Deutsche Biographie|volume=55|pages=540–555|language=de}}{{link note|note=German WikiSource |date=September 2012}} *{{citation|last=Blunt|first=Wilfried|title=Ludwig II.: König von Bayern|isbn=978-3-453-55006-3|publisher=Heyne|year=1970}} *{{citation|last=Blunt|first=Wilfred|title=The Dream King: Ludwig II of Bavaria|isbn=978-0-14-003606-0|publisher=[Penguin Books|year=1973}} *{{cite web|last=Buchali|first=Frank|year=2009|title=Schwangau: Neuschwanstein&nbsp;– Traumschloss als Postkartenmotiv|url=http://www.burgen-web.de/neuschwanstein.pdf|format=pdf|publisher=[http://www.burgen-web.de/ burgen-web.de]|language=de|accessdate=2012-09-30|ref=harv}} *{{citation|last=Desing|first=Julius|title=Royal Castle Neuschwanstein|publisher=Kienberger|year=1992}} *{{citation|last=Farmer|first=Walter I.|title=Die Bewahrer des Erbes: Das Schicksal deutscher Kulturgüter am Ende des Zweiten Weltkrieges|publisher=Gruyter|year=2002|isbn=978-3-89949-010-7}} *{{cite news|last=Hatton|first=Barry|date=29 July 2007|title=New 7 wonders of the world are named|url=http://www.deseretnews.com/article/1,5143,695194630,00.html|newspaper=Deseret News|agency=Associated Press|accessdate=2012-09-30|ref=harv|archivedate=2010-07-11|archiveurl=https://web.archive.org/web/20100711044229/http://www.deseretnews.com/article/1%2C5143%2C695194630%2C00.html|deadurl=yes}} *{{citation|last=Heinlein|first=Dieter|title=Die Feuerkugel vom 6. April 2002 und der sensationelle Meteoritenfall "Neuschwanstein"|location=Augsburg|year=2004}} *{{citation|last=Koch von Berneck|first=Max|title=München und die Königsschlösser Herrenchiemsee, Neuschwanstein, Hohenschwangau, Linderhof und Berg|publisher=Caesar Schmidt|location=Zürich|year=1887}} *{{citation|last=Linnenkamp|first=Rolf|title=Die Schlösser und Projekte Ludwigs II.|year=1986|isbn=978-3-453-02269-0}} *{{citation|last=Merkle|first=Ludwig|title=Ludwig II. und seine Schlösser|isbn=978-3-8307-1024-0|publisher=Stiebner|year=2001}} *{{cite press release |title=National Archives Announces Discovery of "Hitler Albums" Documenting Looted Art |date=1 November 2007 |url=http://www.archives.gov/press/press-releases/2008/nr08-22.html |publisher=National Archives and Records Administration |accessdate=2012-09-30 |ref={{harvid|National Archives|2007}} }} *{{citation|last1=Petzet|first1=Michael|last2=Bunz|first2=Achim|title=Gebaute Träume: Die Schlösser Ludwigs II. von Bayern|publisher=Hirmer|isbn=978-3-7774-6600-2|pages=46–123|year=1995}} *{{citation|last=Parkyn|first=Neil|title=Siebzig Wunderwerke der Architektur|publisher=zweitausendeins|year=2002|isbn=978-3-86150-454-2}} *{{citation|last1=Petzet|first1=M.|last2=Hojer|first2=G.|title=Amtlicher Führer Schloss Neuschwanstein|publisher=Bayerische Verwaltung der staatlichen Schlösser, Gärten und Seen|year=1991}} *{{citation|last1=Pevsner|first1=Nikolaus|last2=Honour|first2=Hugh|last3=Fleming|first3=John|title=Lexikon der Weltarchitektur|publisher=Prestel|year=1992|isbn=3-7913-2095-5}} *{{citation|last=Rauch|first=Alexander|title=Neuschwanstein|publisher=Atlantis Verlag|year=1991|isbn=978-3-88199-874-1}} *{{citation|last=Schlim|first=Jean Louis|title=Ludwig II.: Traum und Technik|publisher=Buchendorfer Verlag|isbn=978-3-934036-52-9|year=2001}} *{{citation|last=Schröck|first=Rudolf|journal=The Atlantic Times|title=Madness in Bavaria|date=November 2007}} *{{citation|last=Smith|first=Alex|title=Is Authenticity Important?|url= |year=2008|location= Royal College of Art |accessdate=2011-01-30}} *{{citation|last=Spangenberg|first=Marcus|title=The Throne Room in Schloss Neuschwanstein: Ludwig II of Bavaria and his Vision of Divine Right|isbn=978-3-7954-1233-3|publisher =Schnell & Steiner|year=1999}} *{{citation|last=Sykora|first=Katharina|title="Ein Bild von einem Mann". Ludwig II. von Bayern: Konstruktion und Rezeption eines Mythos|isbn=978-3-593-37479-6|publisher=Campus Verlag|year=2004}} * Юлиус Десинг. Королевский замок Нойшванштейн. – Лехбрук-ам-Зее: Wilhelm Kienberger GmbH. – 82 с. – {{ISBN|3-933638-34-8}}. * Мария Залесская. Замки баварского короля. 2009, издательство «Вече» {{ISBN|978-5-9533-3573-7}} с.416 {{Refend}} == Izvori == {{Reflista}} ==Vanjske veze== {{Commons|Schloss Neuschwanstein}} * [http://www.neuschwanstein.de/ Web stranice dvorca Neuschwanstein] * [http://www.castle-neuschwanstein.com/ Dvorac Neuschwanstein] *[http://www.neuschwanstein.de/englisch/tourist/index.htm Official website]. *[http://blog.thecheaproute.com/neuschwanstein-castle/ Neuschwanstein Pictures] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120208165710/http://blog.thecheaproute.com/neuschwanstein-castle |date=2012-02-08 }}: From a visitors perspective. *[http://www.schloesser.bayern.de/englisch/palace/objects/neuschw.htm Neuschwanstein Castle] on Bavarian Palace Department website. *[http://hogwartscampus.com/ Floor Plan] All floors. *[http://www.allgaeu-cam.de/wetter/schloss-neuschwanstein.html Webcam]. *[http://www.zdf.de/ZDFmediathek/hauptnavigation/startseite/#/beitrag/interaktiv/997640/Schloss-Neuschwanstein:-360°-Rundgang Many 360° panoramas, with locations on three floor plans] on [[ZDF]] site (requires Adobe Flash version 9 or higher). *[http://360pano.eu/germany/ Several 360° panoramas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100730112750/http://360pano.eu/germany |date=2010-07-30 }} (requires QuickTime VR). * [http://www.neuschwanstein.de/ Webseite des Schlosses Neuschwanstein] * [http://www.koenig-ludwig-schloss-neuschwanstein.de/ König Ludwig II. und Schloss Neuschwanstein] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210305033948/http://www.koenig-ludwig-schloss-neuschwanstein.de/ |date=2021-03-05 }} Umfangreiche Beiträge über Schloss Neuschwanstein und das Leben und Wirken von König Ludwig II. * [http://www.castle-neuschwanstein.com Schloss Neuschwanstein] (Multilinguale Webseite: de, en, it, fr, es, ru, cn) * [http://www.castle-neuschwanstein.com/de/eintrittspreise.html Eintrittspreise & Öffnungszeiten] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160324102956/http://www.castle-neuschwanstein.com/de/eintrittspreise.html |date=2016-03-24 }} * [http://linpop.zdf.de/3dview/neuschwanstein_h16/index_full.html Interaktiver 360° Rundgang (bereitgestellt durch die ZDF-Sendung "Terra X")] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171029022246/http://linpop.zdf.de/3dview/neuschwanstein_h16/index_full.html |date=2017-10-29 }} * [http://www.neuschwanstein.de Официальный сайт] * [http://www.castle-neuschwanstein.com/ru/ замок Нойшванштайн] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131205102629/http://www.castle-neuschwanstein.com/ru/ |date=2013-12-05 }} * [http://www.castle-neuschwanstein.com/ru/information-and-tickets.html Информация и билеты] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141115031029/http://www.castle-neuschwanstein.com/ru/information-and-tickets.html |date=2014-11-15 }} * [http://style-epohi.ru/zamok-nojshvanshtajn-chast-1-zamysel-i-stroitelstvo-zamka.html Замок Нойшванштайн: Замысел и строительство замка ] на портале [http://style-epohi.ru/ Стиль Эпохи] * [http://oldcastles.ru/germany/zamok-nojshvanshtajn-lebedinaya-pesnya.html Замок Нойшванштайн — лебединая песня Людвига Баварского] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110208185320/http://oldcastles.ru/germany/zamok-nojshvanshtajn-lebedinaya-pesnya.html |date=2011-02-08 }} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Dvorci u Njemačkoj|Neuschwanstein]] [[Kategorija:Neoromanička arhitektura]] [[Kategorija:Bavarska]] [[Kategorija:Svjetska baština u Njemačkoj]] p0yfzg49sk1p7kldm7621xx98p350aw Nikolaj Lobačevski 0 4497108 42669492 42607342 2026-08-08T15:25:31Z Aca 108187 42669492 wikitext text/x-wiki {{Naučnik | ime = Nikolaj Lobačevski | slika =Nikolay_Ivanovich_Lobachevsky.jpeg | širina_slike = 200p | opis_slike = Nikolaj Ivanovič Lobačevski | datum_rođenja = [[1. decembar]] [[1793]]. | mesto_rođenja = [[Nižnji Novgorod|Nižnji Novgorod]] | država_rođenja = [[Rusija]] | datum_smrti = [[24. februar]] [[1856]]. | mesto_smrti = [[Kazanj]] | država_smrti = [[Rusija]] | polje = [[matematika]] | institucija = | škola = | studenti = | poznat_po = [[hiperbolička geometrija|geometriji Lobačevskog]] | nagrade = | napomene = }} '''Nikolaj Ivanovič Lobačevski''', ({{jez-ru|Лобачевский Николай Иванович}}; [[20. novembar]] [[1793]].<small>[[Julijanski kalendar|jk]]</small>/[[1. decembar]], [[Nižnji Novgorod]] - [[12. februar]] [[1856]].<small>[[Julijanski kalendar|jk]]</small>/[[24. februar]], [[Kazanj]]), [[Rusija|ruski]] matematičar; sin arhitekte, rođen u Nižnjenovgordskoj oblasti, postavio temelje [[Neeuklidska geometrija|neeuklidske geometrije]]. Kada mu je bilo šest godina, Lobačevskom je umro otac i pošto je njegova majka porodicu preselila u Kazanj, tamo je [[1807]]. pohađao novootvoreni univerzitet. Studije završava [[1811]], docent postaje [[1814]], vanredni profesor [[1816]], redovni [[1822]], a [[1827]]. postaje [[rektor]] što ostaje sve do penzionisanja. NJegova vlada ga je odlikovala, ali je [[1846]], iz nejasnih razloga, pao u nemilost; tada se penzioniše iz zdravstvenih razloga. Za života, Lobačevski je kao i Kopernik, bio nepoznat i nepriznat čak i u svojoj domovini. Poznati nemački matematičar [[Karl Fridrih Gaus|Gaus]], jedini je obratio pažnju na njegova velika otkrića i pomagao njegov izbor za dopisnog člana Naučnog udruženja u [[Getingen]]u. Ali tek kada je nakon Gausove smrti objavljeno da je on prihvatao teorije i dostignuća Lobačevskog, tada je iznenađena matematička javnost prvi put čula za ime velikog ruskog matematičara. == Delo == Lobačevski je autor jednog postupka za numeričku [[Aproksimacija|aproksimaciju]] korena [[Algebarska jednačina|algebarske jednačine]]. Na zapadu je ovaj postupak poznat pod imenom ''metoda Dandelin-Grafe'', ali ga ruska škola matematike ipak zove po Lobačevskom. Lobačevski je takođe definisao funkciju kao odnos između dva skupa realnih brojeva ([[Johan Peter Gustav Ležen Dirihle|Dirihle]] daje istu definiciju nezavisno nešto kasnije). U svojoj knjizi ''Geometrija'' iz 1823. godine on sistematski proučava posledice postojanja geometrije bez [[V Euklidov postulat|V Euklidovog postulata]]. Međutim iste godine, potpuno nezavisno od njega, mladi [[Boljai Janoš|Janoš Boljai]] (Bolyai, 1802-1860) napisao je u jednom pismu da je došao do zanimljivih otkrića, ali koje će prvi put objaviti u knjizi tek 1831. Zna se i da je veliki [[Karl Fridrih Gaus|Gaus]] istraživao dotičnu oblast, baš kao i Janošev otac Farkaš (na nemačkom Volfgang) koji je zapisao da je to „mrtvo more po kome je i on sam bezuspešno plovio“. Prvo objavljeno delo u kome je celokupna teorija predstavljena je rad Lobačevskog objavljen u ''Kazanjskom glasniku'' 1829. godine. Pošto je ova publikacija bila lokalnog karaktera, a Imperatorska akademija nauka u [[Sankt Peterburg]]u nije želela objaviti rad (čemu je značajno doprineo [[Mihail Lomonosov|Ostrogradski]]) to je ovaj rad ostao nepoznat sve do objavljivanja u Parizu 1837. Jedan od popularnih interpretacija [[Euklid]]ovog petog postulata glasi ;V Euklidov postulat:''Kroz tačku van prave se može povući tačno jedna prava paralelna sa tom pravom.'' Posledica ovog postulata je i da je zbir ugla u trouglu jednak zbiru dva prava ugla, da važi [[Pitagorina teorema]] i još mnogo trigonometrijskih identiteta. Sve ovo je ukazivalo da je ovaj postulat težak za dokazivanje, ali je stvaran i očigledan. Bilo je rasprostranjeno mišljenje da Euklidova geometrija adekvatno opisuje svet i univerzum. Geometrija Lobačevskog prihvata sve ostale Euklidove postulate, sem petog, odnosno umesto petog Euklidovog daje svoj postulat koji glasi ;V Postulat Lobačevskog:''Kroz tačku van prave postoje bar dve prave koje su paralelne sa tom pravom.'' Koliko god izgledalo čudno, Lobačevski je dokazao da ovako dobijena geometrija jeste moguća, pa je izveo niz teorema koji važe u novoj geometriji i koristeći matematički aparat prvi put pokazao da je moguće isključivo matematičkom logikom dokazati postojanje potpuno drugačijeg (nama stranog) sveta, iako nismo u stanju da ga svojim čulima spoznamo, pa nam je čak i imaginaciji dalek. Za ovu [[Hiperbolička geometrija|Geometriju Lobačevskog]], koju je sam Lobačevski, za razliku od „obične“ ili [[Euklidova geometrija|Euklidove geometrije]], nazvao „imaginarna geometrija“ kasnije su, međutim, stvoreni i modeli očiglednog predstavljanja, kao što su [[Klajnov model]], [[Poenkareov disk]] ili [[Poenkareova poluravan]] koji su nazvani prema imenima njihovih autora, matematičara [[Feliks Klajn|Feliksa Klajna]] i [[Anri Poenkare|Anrija Poenkarea]]. Takođe, mada pripada jednoj drugoj vrsti neeuklidske geometrije, očiglednom predstavljanju neeuklidske geometrije doprineo je i sferni model [[Bernhard Riman|Bernharda Rimana]] u kojem je neeuklidska ravan predstavljena sferom, a neeuklidske prave su velike kružnice ove sfere (na primer meridijani iscrtani na globusu). Inače, [[Rimanova geometrija]] razlikuje se od Geometrije Lobačevskog po tome što se u njenom petom postulatu tvrdi da se kroz tačku izvan date prave ne može povući ni jedna prava koja ne seče tu pravu, odnosno koja bi sa njom bila paralelna. Lobačevski je uporno radio na popularizaciji svojih rezultata, ali je ipak dočekao da umre nepriznat. Veličine kao Ostrogradski ili Ležandr su bile nepremostiva prepreka. == Epilog == Riman u svom predavanju iz 1854. godine utemeljuje novu geometriju i definiše n-dimenzione prostore, ali još ni on ne uspeva da dokaže logičku neprotivrečnost. Italijanski matematičar Beltrami 1868. godine dokazuje nezavisnost petog postulata od prethodna četiri, a konačno nemački matematičar Feliks Klajn dokazuje početkom dvadeseteog veka da je jedna geometrija neprotivrečna ako i samo ako je to slučaj i sa drugom. :''Euklidska geometrija i geometrija Lobačevskog su ekvikonzistentne.'' Drugim rečima, s matematičke tačke gledišta ove dve geometrije su ravnopravne. Rad Lobačevskog je široko prihvaćen kao značajan tek kada je [[Albert Ajnštajn|Ajnštajnova]] opšta teorija relativnosti pokazala da je prostorno-vremenska geometrija neeuklidska; ona je takođe pripremila put za [[Bernhard Riman|Rimanovu]] i [[Feliks Klajn|Klajnovu]] sistematsku eksploataciju neeuklidske geometrije. Na euklidsku geometriju se danas gleda kao na specijalan slučaj, adekvatan za sve svakodnevne svrhe, u okviru opštijeg sistema. Čini se da je engleski matematičar [[Vilijam Kliford]] najbolje opisao koliki je filozofski i naučni doprinos originalnog otkrića Lobačevskovog kada je rekao: Ono što je [[Vesalije]] bio [[Galen]]u, [[Nikola Kopernik|Kopernik]] [[Klaudije Ptolemej|Ptolemeju]], to je Lobačevski Euklidu. == Povezano == * [[Hiperbolička geometrija|Hiperbolična geometrija]] == Literatura == {{refbegin|2}} * ''Александров П. С.'' Николай Иванович Лобачевский. «Квант». 1976. № 2. * {{cite book |author =Белл Э. Т. |title =Творцы математики, глава 15 |location =М. |publisher =Просвещение |year =1979 |pages =256 |url =http://www.math.ru/lib/book/djvu/istoria/bell.djvu |ref =Белл |access-date =2015-06-22 |archive-date =2007-11-10 |archive-url =https://web.archive.org/web/20071110021245/http://www.math.ru/lib/book/djvu/istoria/bell.djvu }} * {{cite book |author =Васильев А. В. |title =Николай Иванович Лобачевский |location =М. |publisher =Наука |year =1992 |pages =229 |серия=Научно-биографическая серия }} * {{cite book |author =Глейзер Г. И. |title =История математики в школе |url =http://ilib.mccme.ru/djvu/istoria/school.htm |publisher =Просвещение |location =М. |year =1964 |pages =345-350 |access-date =2015-06-22 |archive-date =2017-12-04 |archive-url =https://web.archive.org/web/20171204234104/http://ilib.mccme.ru/djvu/istoria/school.htm |deadurl =yes }} * {{cite book |author =Каган, Вениамин Фёдорович |title =Лобачевский |url =http://ilib.mccme.ru/djvu/istoria/lobach.htm |edition =Издание второе, дополненное |publisher =АН СССР |location =М.-Л. |year =1948 |pages =507 |ref =Каган |access-date =2015-06-22 |archive-date =2007-12-15 |archive-url =https://web.archive.org/web/20071215195624/http://ilib.mccme.ru/djvu/istoria/lobach.htm |deadurl =yes }} * {{cite book |author =Колесников М. С. |title = Лобачевский |серия= Жизнь замечательных людей |publisher =Молодая гвардия |location =М. |year =1965 |pages =320 |ref=Колесников }} * {{cite book |author =Лаптев Б. Л. |title =Н. И. Лобачевский и его геометрия |publisher = Просвещение |location =М. |year =1976 |pages =112 |ref=Лаптев Б. Л. }} * {{cite journal |author =Лаптев В. И. |title =Жизнь и деятельность Н. И. Лобачевского |url =http://www.ksu.ru/news/medal/lobachv.htm |edition =Успехи математических наук |location =М. |year =1951 |volume =6 |issue =3 (43) |pages =10-17 |date = |access-date =2015-06-22 |archive-date =2009-06-09 |archive-url =https://web.archive.org/web/20090609170411/http://www.ksu.ru/news/medal/lobachv.htm |dead-url =yes }} * {{cite journal |author =Лахтин Л. К. |title =О жизни и научных трудах Николая Ивановича Лобачевского (по поводу столетней годовщины дня его рождения) |url =http://mi.mathnet.ru/rus/msb/v17/i3/p474 |edition =Математический сборник |location =М. |year =1894 |volume =17 |issue =3 |pages =474—493 }}{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * {{cite book |author =Ливанова А. |title =Три судьбы. Постижение мира |location =М. |publisher =Знание |year =1969 |pages =352 |серия=Жизнь замечательных идей }} * {{cite book |author = |title =Н. И. Лобачевский. Сб. статей к 150-летию со дня рождения |location =М.-Л. |publisher =АН СССР |year =1943 |pages = }} * {{cite journal |title =Николай Иванович Лобачевский. Сборник статей к столетию со дня смерти |edition = Историко-математические исследования |volume =9 |publisher =ГИТТЛ |location =М. |year =1956 |pages =9-402 }} * Прудников В. Е. Русские педагоги-математики XVIII–XIX веков. – М.: Учпедгиз, 1956. * {{cite journal |author = Яновская, Софья Александровна |title =О мировоззрении Н. И. Лобачевского |edition = Историко-математические исследования |volume =4 |publisher =ГИТТЛ |location =М. |year =1951 |pages =173-200 }} * {{cite book |author =Заботин И. П. |title =Лобачевский |url =http://publ.lib.ru/ARCHIVES/Z/ZABOTIN_Ivan_Petrovich/_Zabotin_I._P..html |location =М. |publisher =Молодая гвардия |year =1956 |pages = |access-date =2015-06-22 |archivedate =2009-10-18 |archiveurl =https://web.archive.org/web/20091018020232/http://publ.lib.ru/ARCHIVES/Z/ZABOTIN_Ivan_Petrovich/_Zabotin_I._P..html |deadurl =yes |archive-date =2009-10-18 |archive-url =https://web.archive.org/web/20091018020232/http://publ.lib.ru/ARCHIVES/Z/ZABOTIN_Ivan_Petrovich/_Zabotin_I._P..html |url-status =dead }} * {{cite book |author =Тарджеманов, Джавад. |title =Серебряная подкова |location =Москва |publisher =Советский писатель |year =1979 |pages =415 }} * {{cite book |author =Тарджеманов, Джавад. |title =Юность Лобачевского (рождение гения): документальный роман |location =Казань |publisher =Татарское книжное издательство |year =1987 |pages =334 }} {{refend}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Nikolai Lobachevsky}} * [http://www.matf.bg.ac.rs/~zlucic/osnivaci_neeuklidske_geometrije.pdf Osnivači neeuklidske geometrije, Zagreb 1907. (strana 16)] * [http://mathworld.wolfram.com/HyperbolicGeometry.html Volfram stranica o hiperboličkim geometrijama] * [http://www-groups.dcs.st-and.ac.uk/~history/HistTopics/Non-Euclidean_geometry.html O neeuklidskim geometrijama] * {{cite web | author = | url = http://www.cap.ru/home/65/muzei/sait/muz.htm | accessdate = 24. maja 2011 | title = Историко-краеведческий Дом-музей Н. И. Лобачевского в г. Козловка, Чувашия | archiveurl = https://www.webcitation.org/619kZDMUl?url=http://www.cap.ru/home/65/muzei/sait/muz.htm | archivedate = 2011-08-23 | deadurl = no }} * {{cite web | author = | url = http://gov.cap.ru/hierarhy.asp?page=./5149/5151/124085/124328 | title = Биография | accessdate = 7. januara 2011 | archiveurl = https://www.webcitation.org/619kZxBdv?url=http://gov.cap.ru/hierarhy.asp?page=.%2F5149%2F5151%2F124085%2F124328 | archivedate = 2011-08-23 | deadurl = no }} * {{cite web | author = | url = http://www.univer.omsk.su/pages/hbwork/3.htm | title = Библиотечная деятельность Н. И. Лобачевского | accessdate = 28 февраля | accessyear = 2011 | archiveurl = https://www.webcitation.org/619kamN4E?url=http://www.univer.omsk.su/pages/hbwork/3.htm | archivedate = 2011-08-23 | deadurl = no }} * [http://nasledie.enip.ras.ru/ras/view/person/general.html?id=42078835 Биография и публикации Николая Ивановича Лобачевского] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140716061513/http://nasledie.enip.ras.ru/ras/view/person/general.html?id=42078835 |date=2014-07-16 }} в Электронной библиотеке «Научное наследие России» * [http://www.prometeus.nsc.ru/archives/exhibit2/lobach.ssi Труды Н. И. Лобачевского и литература о нём] {{DEFAULTSORT:Lobačevski, Nikolaj}} [[Kategorija:Rođeni 1793.]] [[Kategorija:Umrli 1856.]] [[Kategorija:Ruski matematičari]] icvpg1zc9b02w9zniceatyb8m1wz273 42669493 42669492 2026-08-08T15:25:52Z Aca 108187 42669493 wikitext text/x-wiki {{Naučnik | ime = Nikolaj Lobačevski | slika =Nikolay_Ivanovich_Lobachevsky.jpeg | širina_slike = 200p | opis_slike = Nikolaj Ivanovič Lobačevski | datum_rođenja = [[1. decembar]] [[1793]]. | mesto_rođenja = [[Nižnji Novgorod|Nižnji Novgorod]] | država_rođenja = [[Rusija]] | datum_smrti = [[24. februar]] [[1856]]. | mesto_smrti = [[Kazanj]] | država_smrti = [[Rusija]] | polje = [[matematika]] | institucija = | škola = | studenti = | poznat_po = [[hiperbolička geometrija|geometriji Lobačevskog]] | nagrade = | napomene = }} '''Nikolaj Ivanovič Lobačevski''', ({{jez-ru|Лобачевский Николай Иванович}}; [[20. novembar]] [[1793]].<small>[[Julijanski kalendar|jk]]</small>/[[1. decembar]], [[Nižnji Novgorod]] - [[12. februar]] [[1856]].<small>[[Julijanski kalendar|jk]]</small>/[[24. februar]], [[Kazanj]]), [[Rusija|ruski]] matematičar; sin arhitekte, rođen u Nižnjenovgordskoj oblasti, postavio temelje [[Neeuklidska geometrija|neeuklidske geometrije]]. Kada mu je bilo šest godina, Lobačevskom je umro otac i pošto je njegova majka porodicu preselila u Kazanj, tamo je [[1807]]. pohađao novootvoreni univerzitet. Studije završava [[1811]], docent postaje [[1814]], vanredni profesor [[1816]], redovni [[1822]], a [[1827]]. postaje [[rektor]] što ostaje sve do penzionisanja. NJegova vlada ga je odlikovala, ali je [[1846]], iz nejasnih razloga, pao u nemilost; tada se penzioniše iz zdravstvenih razloga. Za života, Lobačevski je kao i Kopernik, bio nepoznat i nepriznat čak i u svojoj domovini. Poznati nemački matematičar [[Karl Fridrih Gaus|Gaus]], jedini je obratio pažnju na njegova velika otkrića i pomagao njegov izbor za dopisnog člana Naučnog udruženja u [[Getingen]]u. Ali tek kada je nakon Gausove smrti objavljeno da je on prihvatao teorije i dostignuća Lobačevskog, tada je iznenađena matematička javnost prvi put čula za ime velikog ruskog matematičara. == Delo == Lobačevski je autor jednog postupka za numeričku [[Aproksimacija|aproksimaciju]] korena [[Algebarska jednačina|algebarske jednačine]]. Na zapadu je ovaj postupak poznat pod imenom ''metoda Dandelin-Grafe'', ali ga ruska škola matematike ipak zove po Lobačevskom. Lobačevski je takođe definisao funkciju kao odnos između dva skupa realnih brojeva ([[Johan Peter Gustav Ležen Dirihle|Dirihle]] daje istu definiciju nezavisno nešto kasnije). U svojoj knjizi ''Geometrija'' iz 1823. godine on sistematski proučava posledice postojanja geometrije bez [[V Euklidov postulat|V Euklidovog postulata]]. Međutim iste godine, potpuno nezavisno od njega, mladi [[Boljai Janoš|Janoš Boljai]] (Bolyai, 1802-1860) napisao je u jednom pismu da je došao do zanimljivih otkrića, ali koje će prvi put objaviti u knjizi tek 1831. Zna se i da je veliki [[Karl Fridrih Gaus|Gaus]] istraživao dotičnu oblast, baš kao i Janošev otac Farkaš (na nemačkom Volfgang) koji je zapisao da je to „mrtvo more po kome je i on sam bezuspešno plovio“. Prvo objavljeno delo u kome je celokupna teorija predstavljena je rad Lobačevskog objavljen u ''Kazanjskom glasniku'' 1829. godine. Pošto je ova publikacija bila lokalnog karaktera, a Imperatorska akademija nauka u [[Sankt Peterburg]]u nije želela objaviti rad (čemu je značajno doprineo [[Mihail Lomonosov|Ostrogradski]]) to je ovaj rad ostao nepoznat sve do objavljivanja u Parizu 1837. Jedan od popularnih interpretacija [[Euklid]]ovog petog postulata glasi ;V Euklidov postulat:''Kroz tačku van prave se može povući tačno jedna prava paralelna sa tom pravom.'' Posledica ovog postulata je i da je zbir ugla u trouglu jednak zbiru dva prava ugla, da važi [[Pitagorina teorema]] i još mnogo trigonometrijskih identiteta. Sve ovo je ukazivalo da je ovaj postulat težak za dokazivanje, ali je stvaran i očigledan. Bilo je rasprostranjeno mišljenje da Euklidova geometrija adekvatno opisuje svet i univerzum. Geometrija Lobačevskog prihvata sve ostale Euklidove postulate, sem petog, odnosno umesto petog Euklidovog daje svoj postulat koji glasi ;V Postulat Lobačevskog:''Kroz tačku van prave postoje bar dve prave koje su paralelne sa tom pravom.'' Koliko god izgledalo čudno, Lobačevski je dokazao da ovako dobijena geometrija jeste moguća, pa je izveo niz teorema koji važe u novoj geometriji i koristeći matematički aparat prvi put pokazao da je moguće isključivo matematičkom logikom dokazati postojanje potpuno drugačijeg (nama stranog) sveta, iako nismo u stanju da ga svojim čulima spoznamo, pa nam je čak i imaginaciji dalek. Za ovu [[Hiperbolička geometrija|Geometriju Lobačevskog]], koju je sam Lobačevski, za razliku od „obične“ ili [[Euklidova geometrija|Euklidove geometrije]], nazvao „imaginarna geometrija“ kasnije su, međutim, stvoreni i modeli očiglednog predstavljanja, kao što su [[Klajnov model]], [[Poenkareov disk]] ili [[Poenkareova poluravan]] koji su nazvani prema imenima njihovih autora, matematičara [[Feliks Klajn|Feliksa Klajna]] i [[Anri Poenkare|Anrija Poenkarea]]. Takođe, mada pripada jednoj drugoj vrsti neeuklidske geometrije, očiglednom predstavljanju neeuklidske geometrije doprineo je i sferni model [[Bernhard Riman|Bernharda Rimana]] u kojem je neeuklidska ravan predstavljena sferom, a neeuklidske prave su velike kružnice ove sfere (na primer meridijani iscrtani na globusu). Inače, [[Rimanova geometrija]] razlikuje se od Geometrije Lobačevskog po tome što se u njenom petom postulatu tvrdi da se kroz tačku izvan date prave ne može povući ni jedna prava koja ne seče tu pravu, odnosno koja bi sa njom bila paralelna. Lobačevski je uporno radio na popularizaciji svojih rezultata, ali je ipak dočekao da umre nepriznat. Veličine kao Ostrogradski ili Ležandr su bile nepremostiva prepreka. == Epilog == Riman u svom predavanju iz 1854. godine utemeljuje novu geometriju i definiše n-dimenzione prostore, ali još ni on ne uspeva da dokaže logičku neprotivrečnost. Italijanski matematičar Beltrami 1868. godine dokazuje nezavisnost petog postulata od prethodna četiri, a konačno nemački matematičar Feliks Klajn dokazuje početkom dvadeseteog veka da je jedna geometrija neprotivrečna ako i samo ako je to slučaj i sa drugom. :''Euklidska geometrija i geometrija Lobačevskog su ekvikonzistentne.'' Drugim rečima, s matematičke tačke gledišta ove dve geometrije su ravnopravne. Rad Lobačevskog je široko prihvaćen kao značajan tek kada je [[Albert Ajnštajn|Ajnštajnova]] opšta teorija relativnosti pokazala da je prostorno-vremenska geometrija neeuklidska; ona je takođe pripremila put za [[Bernhard Riman|Rimanovu]] i [[Feliks Klajn|Klajnovu]] sistematsku eksploataciju neeuklidske geometrije. Na euklidsku geometriju se danas gleda kao na specijalan slučaj, adekvatan za sve svakodnevne svrhe, u okviru opštijeg sistema. Čini se da je engleski matematičar [[Vilijam Kliford]] najbolje opisao koliki je filozofski i naučni doprinos originalnog otkrića Lobačevskovog kada je rekao: Ono što je [[Vesalije]] bio [[Galen]]u, [[Nikola Kopernik|Kopernik]] [[Klaudije Ptolemej|Ptolemeju]], to je Lobačevski Euklidu. == Povezano == * [[Hiperbolička geometrija|Hiperbolična geometrija]] == Literatura == {{refbegin|2}} * ''Александров П. С.'' Николай Иванович Лобачевский. «Квант». 1976. № 2. * {{cite book |author =Белл Э. Т. |title =Творцы математики, глава 15 |location =М. |publisher =Просвещение |year =1979 |pages =256 |url =http://www.math.ru/lib/book/djvu/istoria/bell.djvu |ref =Белл |access-date =2015-06-22 |archive-date =2007-11-10 |archive-url =https://web.archive.org/web/20071110021245/http://www.math.ru/lib/book/djvu/istoria/bell.djvu }} * {{cite book |author =Васильев А. В. |title =Николай Иванович Лобачевский |location =М. |publisher =Наука |year =1992 |pages =229 |серия=Научно-биографическая серия }} * {{cite book |author =Глейзер Г. И. |title =История математики в школе |url =http://ilib.mccme.ru/djvu/istoria/school.htm |publisher =Просвещение |location =М. |year =1964 |pages =345-350 |access-date =2015-06-22 |archive-date =2017-12-04 |archive-url =https://web.archive.org/web/20171204234104/http://ilib.mccme.ru/djvu/istoria/school.htm |deadurl =yes }} * {{cite book |author =Каган, Вениамин Фёдорович |title =Лобачевский |url =http://ilib.mccme.ru/djvu/istoria/lobach.htm |edition =Издание второе, дополненное |publisher =АН СССР |location =М.-Л. |year =1948 |pages =507 |ref =Каган |access-date =2015-06-22 |archive-date =2007-12-15 |archive-url =https://web.archive.org/web/20071215195624/http://ilib.mccme.ru/djvu/istoria/lobach.htm |deadurl =yes }} * {{cite book |author =Колесников М. С. |title = Лобачевский |серия= Жизнь замечательных людей |publisher =Молодая гвардия |location =М. |year =1965 |pages =320 |ref=Колесников }} * {{cite book |author =Лаптев Б. Л. |title =Н. И. Лобачевский и его геометрия |publisher = Просвещение |location =М. |year =1976 |pages =112 |ref=Лаптев Б. Л. }} * {{cite journal |author =Лаптев В. И. |title =Жизнь и деятельность Н. И. Лобачевского |url =http://www.ksu.ru/news/medal/lobachv.htm |edition =Успехи математических наук |location =М. |year =1951 |volume =6 |issue =3 (43) |pages =10-17 |date = |access-date =2015-06-22 |archive-date =2009-06-09 |archive-url =https://web.archive.org/web/20090609170411/http://www.ksu.ru/news/medal/lobachv.htm |dead-url =yes }} * {{cite journal |author =Лахтин Л. К. |title =О жизни и научных трудах Николая Ивановича Лобачевского (по поводу столетней годовщины дня его рождения) |url =http://mi.mathnet.ru/rus/msb/v17/i3/p474 |edition =Математический сборник |location =М. |year =1894 |volume =17 |issue =3 |pages =474—493 }}{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * {{cite book |author =Ливанова А. |title =Три судьбы. Постижение мира |location =М. |publisher =Знание |year =1969 |pages =352 |серия=Жизнь замечательных идей }} * {{cite book |author = |title =Н. И. Лобачевский. Сб. статей к 150-летию со дня рождения |location =М.-Л. |publisher =АН СССР |year =1943 |pages = }} * {{cite journal |title =Николай Иванович Лобачевский. Сборник статей к столетию со дня смерти |edition = Историко-математические исследования |volume =9 |publisher =ГИТТЛ |location =М. |year =1956 |pages =9-402 }} * Прудников В. Е. Русские педагоги-математики XVIII–XIX веков. – М.: Учпедгиз, 1956. * {{cite journal |author = Яновская, Софья Александровна |title =О мировоззрении Н. И. Лобачевского |edition = Историко-математические исследования |volume =4 |publisher =ГИТТЛ |location =М. |year =1951 |pages =173-200 }} * {{cite book |author =Заботин И. П. |title =Лобачевский |url =http://publ.lib.ru/ARCHIVES/Z/ZABOTIN_Ivan_Petrovich/_Zabotin_I._P..html |location =М. |publisher =Молодая гвардия |year =1956 |pages = |access-date =2015-06-22 |archivedate =2009-10-18 |archiveurl =https://web.archive.org/web/20091018020232/http://publ.lib.ru/ARCHIVES/Z/ZABOTIN_Ivan_Petrovich/_Zabotin_I._P..html |deadurl =yes |archive-date =2009-10-18 |archive-url =https://web.archive.org/web/20091018020232/http://publ.lib.ru/ARCHIVES/Z/ZABOTIN_Ivan_Petrovich/_Zabotin_I._P..html |url-status =dead }} * {{cite book |author =Тарджеманов, Джавад. |title =Серебряная подкова |location =Москва |publisher =Советский писатель |year =1979 |pages =415 }} * {{cite book |author =Тарджеманов, Джавад. |title =Юность Лобачевского (рождение гения): документальный роман |location =Казань |publisher =Татарское книжное издательство |year =1987 |pages =334 }} {{refend}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Nikolai Lobachevsky}} * [http://www.matf.bg.ac.rs/~zlucic/osnivaci_neeuklidske_geometrije.pdf Osnivači neeuklidske geometrije, Zagreb 1907. (strana 16)] * [http://mathworld.wolfram.com/HyperbolicGeometry.html Volfram stranica o hiperboličkim geometrijama] * [http://www-groups.dcs.st-and.ac.uk/~history/HistTopics/Non-Euclidean_geometry.html O neeuklidskim geometrijama] * {{cite web | author = | url = http://www.cap.ru/home/65/muzei/sait/muz.htm | accessdate = 24. maja 2011 | title = Историко-краеведческий Дом-музей Н. И. Лобачевского в г. Козловка, Чувашия | archiveurl = https://www.webcitation.org/619kZDMUl?url=http://www.cap.ru/home/65/muzei/sait/muz.htm | archivedate = 2011-08-23 | deadurl = no }} * {{cite web | author = | url = http://gov.cap.ru/hierarhy.asp?page=./5149/5151/124085/124328 | title = Биография | accessdate = 7. januara 2011 | archiveurl = https://www.webcitation.org/619kZxBdv?url=http://gov.cap.ru/hierarhy.asp?page=.%2F5149%2F5151%2F124085%2F124328 | archivedate = 2011-08-23 | deadurl = no }} * {{cite web | author = | url = http://www.univer.omsk.su/pages/hbwork/3.htm | title = Библиотечная деятельность Н. И. Лобачевского | accessdate = 28. feruara 2011 | archiveurl = https://www.webcitation.org/619kamN4E?url=http://www.univer.omsk.su/pages/hbwork/3.htm | archivedate = 2011-08-23 | deadurl = no }} * [http://nasledie.enip.ras.ru/ras/view/person/general.html?id=42078835 Биография и публикации Николая Ивановича Лобачевского] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140716061513/http://nasledie.enip.ras.ru/ras/view/person/general.html?id=42078835 |date=2014-07-16 }} в Электронной библиотеке «Научное наследие России» * [http://www.prometeus.nsc.ru/archives/exhibit2/lobach.ssi Труды Н. И. Лобачевского и литература о нём] {{DEFAULTSORT:Lobačevski, Nikolaj}} [[Kategorija:Rođeni 1793.]] [[Kategorija:Umrli 1856.]] [[Kategorija:Ruski matematičari]] nz9ifi5wo305vt0f6pwonlscjxq68r1 Ekatarina Velika 0 4537573 42669491 42559157 2026-08-08T15:20:09Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669491 wikitext text/x-wiki : ''Ovaj članak je o muzičkoj grupi. Za rusku imperatorku, pogledajte [[Katarina Velika]]. Za album, pogledajte [[Ekatarina Velika (album)]].'' {{Infokutija02 muzičar |ime = Ekatarina Velika |slika = EKV_live_1986.JPG |širina_slike = 300px |opis = Omot EKV albuma LIVE! 1986. S leva na desno: Milan, Ivan, Bojan, Margita. |background = group_or_band |mesto = [[Beograd]], {{flag|Jugoslavija}} [[SR Srbija]], [[SFRJ]] |žanr = [[Rock music|Rock]] |period = [[1982]]—[[1994]]. |izdavačka_kuća = [[RTV Ljubljana]]<br />[[PGP RTB]] |povezani_izvođači = [[Šarlo Akrobata]] |sadašnji_članovi = |Bivši članovi = [[Milan Mladenović]]<br />[[Margita Stefanović]]<br />[[Bojan Pečar]]<br />Dragomir „Gagi“ Mihajlović<br> Ivica Vdović<br> Ivan Fece Firči<br> Ivan „Raka“ Ranković<br> Srđan Todorović<br> Marko Milivojević<br> Dragiša „Ćima“ Uskoković}} '''Ekatarina Velika''' (skraćeno '''EKV''') je bila [[Rokenrol|rok]] grupa iz [[Beograd]]a i jedna od najuspešnijih i najuticajnijih grupa na prostoru bivše Jugoslavije. Srž benda činili su gitarista i pevač [[Milan Mladenović]], klavijaturistkinja [[Margita Stefanović]] i basista [[Bojan Pečar]]. == Karijera == === Početak === '''''Katarina II''''' je nastala 1982. godine u Beogradu. Grupu su nakon raspada benda ''[[Šarlo Akrobata]]'' formirali pevač Milan Mladenović, gitarista Dragomir „Gagi“ Mihailović, basista Švaba Radomirović i bubnjar Dušan Dejanović. Naziv potiče od imena Mihailovićeve neuzvraćene ljubavi, devojke Katarine. Tokom 1982. bendu se pridružuje klavijaturistkinja Margita „Magi“ Stefanović. Radomirović ubrzo potom prelazi u "Du Du A", a Dušan Dejanović u [[Disciplina kičme|Disciplinu kičme]], te bubnjeve jedno vreme svira Branko „Mango“ Kuštrin. Početkom 1983. na mesto bubnjara dolazi [[Ivica Vdović|Ivica „Vd“ Vdović]], bivši bubnjar ''Šarla akrobate'', a basista postaje Bojan Pečar, čime je formirana konačna ritam sekcija benda. Konačna i poslednja postava grupe ''Katarina II'' - Mladenović, Mihailović, Stefanović, Pečar i Vdović - započinje 1983. sa radom na debi albumu. === 80-e === ==== Katarina II ==== U proleće 1983. godine ''Katarina II'' učestvuje na zagrebačkom bijenalu i dobija solidne kritike. Materijal za prvi album snimaju ubrzo nakon toga, a na njemu se kao gost pojavljuje glumac Svetislav Goncić. Materijal je sniman u studiju „Druga maca“ čiji je vlasnik bio Enco Lesić koga je Mladenović poznavao od rada sa grupom Šarlo akrobata. Nažalost, zbog loših uslova snimanja materijal propada, a grupa je primorana da ponovo snimi celokupan album. Na poziv kolege muzičara Srđana Marjanovića to su učinili sledeće godine u studiju ZKP RTLJ u Ljubljani. Debi album pod nazivom ''[[Katarina II (album)|Katarina II]]'' konačno izlazi 1984. godine. Većinu tekstova je napisao Mladenović, sa izuzetkom tekstova za ''"Vrt"'' i ''"Platforme"'' koje je napisao Mihajlović, za pesmu ''"Kad krenem ka..."'' za koju je tekst napisala Margita Stefanović kao i za pesmu ''"Treba da se čisti"'' čiji je tekst grupno potpisan. U većini pesama grupa uspešno povezuje Mladenovićev deskriptivni pesnički senzibilitet sa energičnim zvukom novog talasa. Često smatran zvučno „najčistijim“ izdanjem benda, album nije postigao komercijalni uspeh uglavnom zbog umetničkog koncepta kome je nedostajala komercijalna prijemčivost. Ubrzo nakon izlaska albuma, bend proživljava ponovnu promenu sastava. Kao i u vreme ''Limunovog drveta'' i ''Šarla akrobate'', neslaganja između Mladenovića i Mihajlovića i dalje postoje. Mihajlović ubrzo dolazi i u sukob sa zakonom i odlazi u zatvor, a nakon izlaska mu je saopšteno da više nije član benda. Kako je on tvrdio da ima autorska prava na ime ''Katarina II'', bend je bio prisiljen da odabere novi naziv. Preostali članovi biraju novo ime '''''Ekatarina Velika''''' (po Katarini Velikoj, ruskoj carici), kasnije skraćeno na EKV, i pod tim imenom rade do kraja karijere. Ubrzo, zbog problema sa drogom i bolesti, i bubnjar Vdović odlazi iz benda i završava u Du Du A. Njegova zamena je Ivan Fece Firči (prethodno: "[[Luna (bend)|Luna]]", "Džakarta"). ==== Ekatarina Velika ==== Zahvaljujući konstantnim koncertnim nastupima širom Jugoslavije (sa posebno čestim koncertima u Zagrebu, Ljubljani i Beogradu) i emitovanju spotova na televiziji, ''Ekatarina Velika'' polako stiče veći broj poklonika. 1985. godine grupa izdaje drugi album ''[[Ekatarina Velika (album)|Ekatarina Velika]]''. Album je snimljen u zagrebačkom studiju SIM, sa producentom Vladimirom Smolecom, a na njemu se kao gosti pojavljuju [[Masimo Savić]], u to vreme pevač hrvatskog benda [[Dorian Gray (sastav)|Dorian Grej]], kao i Tomo In Der Mulen, gitarista sastava Karlovi Vari. Novi materijal je doneo izvesne promene u zvuku budući da je u odnosu na prethodni album bio primetno bržeg ritma i energičniji. Ipak, i na njemu su prisutne prepoznatljive odlike benda: duboko suptilni tonovi kao i Mladenovićevi hermetični, introspektivni i metaforični tekstovi. Album je svojim omotom koji je osmislio i dizajnirao Dušan Gerzić pokazivao i određene umetničke ambicije, jer prikazuje članove benda oslikane u maniru indijanske obredne tetovaže. Drugo izdanje donelo je bendu prve prave hitove, pesme ''"Oči boje meda"'', ''"Tattoo"'' i ''"Modro i zeleno"''. 22. marta 1985. prvi put sviraju van Jugoslavije, na manifestaciji ''"Dani kulture"'' u Torinu u Italiji, i ostavljaju pozitivan utisak. Drugi zapaženi nastup ostvaruju na koncertu u Zagrebu koji je bio deo takozvane ''"Bolje vas našli"'' tradicionalne razmene bendova između Beograda i Zagreba. Krajem 1985. godine Fece odlazi na obavezno odsluženje vojnog roka, a njegova zamena za bubnjevima je Ivan „Raka“ Ranković (prethodno: "Tvrdo srce i velike uši"). ==== S' vetrom uz lice ==== 1986. godine pod nazivom ''[[S' vetrom uz lice (album)|S' vetrom uz lice]]'' izlazi treći album benda kojim se probijaju do šire publike, i koji od njih pravi zvezde. Produciran od strane Mladenovića,Margite Stefanović i Dragana Čačinovića, album je imao vrlo „ispoliran“ zvuk baziran na naglašenim klavijaturama i na upotrebi "E-mu Emulator II" 8-bitnog semplera. Hitovi sa ovog albuma uključivali su pesme ''"Budi sam na ulici"'', ''"Kao da je bilo nekad"'', ''"Ti si sav moj bol"'' i ''"Novac u rukama"''. ''S' vetrom uz lice'' je uz svoj komercijalni uspeh dobio i prilično ravnodušan prijem kritike koja se žalila da zvuk albuma i previše podseća na britansku grupu ''"[[Simple Minds]]"''. U ovo vreme bend ima i vrlo živu koncertnu aktivnost, nastupajući po gradovima širom Jugoslavije. Na koncertu održanom 2. novembra 1986. u zagrebačkom klubu "[[Kulušić]]" snimljen je prvi živi album benda koji je izdat naknadno početkom 1987. godine kao album EKV 19LIVE!86. Iste godine bend se vraća sa turneje u Beograd i trijumfalno završava koncertnu sezonu serijom od šest rasprodatih koncerata u beogradskom [[Dom omladine Beograda|Domu omladine]]. U proleće iste godine Ivan Ranković odlučuje da napusti bend da bi sa prijateljima iz svog starog benda "Tvrdo srce i velike uši" formirao grupu "Ulica od meseca". Novi bubnjar postaje [[Srđan Todorović|Srđan „Žika“ Todorović]] (prethodno: "[[Radnička kontrola]]", "Bezobrazno zeleno", "[[Disciplina kičme]]") koji svoj prvi koncert sa grupom svira u pariskomklubu "La Locomotive". Todorović u grupu dolazi iz Discipline kičme, koja je od samog početka važila za neku vrstu rivala, prvo grupi ''Katarina II'', a potom i ''Ekatarini Velikoj''. ==== Ljubav ==== Posle promene sastava bend snima svoj četvrti studijski album pod nazivom ''[[Ljubav (album)|Ljubav]]'' koji izlazi u drugoj polovini 1987. godine. Album se najčešće smatra najboljim izdanjem benda kao i jednim od najboljih rok izdanja na teritoriji bivše Jugoslavije. Ovo izdanje karakteriše više gitarski orijentisan i ispoliran zvuk koji je donela saradnja sa novim producentom, australijskim muzičarem Teodorom Janijem (Theodore Yanni). Visoko stilizovan omot su zajedno osmislili i dizajnirali Margita Stefanović i umetnik Vuk Vidor. Kao hitovi sa albuma se izdvajaju pesme ''"Zemlja"'', ''"Pored mene"'', ''"Ljubav"'', ''"7 dana"'' i ''"Ljudi iz gradova"'', a smatra se da većina pesama pokazuje prve tragove depresije u Mladenovićevim tekstovima, što se najčešće argumentuje tekstom numere „Tonemo“. Bend u ovom periodu ima status koncertne atrakcije koji potvrđuje sa dva uzastopna rasprodata koncerta u beogradskoj hali „Pionir“. Početkom 1988. započinju novu turneju na kojoj im se priključuju pevač i gitarista beogradskog sastava [[Van Gogh (muzički sastav)|Van Gog]] Zvonimir Đukić „Đule“ i bivša pevačica grupe "[[Oktobar 1864]]" Tanja Jovićević. U to vreme Fece se vraća sa odsluženja vojnog roka i ponovo se priključuje bendu zamenjujući Srđana Todorovića. U bendu ostaje svega nekoliko meseci, da bi se zatim u maju 1988. odselio u [[New York|Njujork]]. Nakon Feceovog odlaska Todorović se vraća u grupu. ==== Samo par godina za nas ==== 1989. godine bend objavljuje ''[[Samo par godina za nas (album)|Samo par godina za nas]]'', peto studijsko izdanje. Kritika smatra ovaj album pukom konceptualnom kopijom albuma ''Ljubav''. Međutim, za razliku od uglavnom brzo ritmičnog tempa kombinovanog sa blago tamnim zvukom na albumu ''Ljubav'', ''Samo par godina za nas'' ima mnogo zvučno „mutnije“ melodije i sporiji ritam koji zajedno nose predosećaj nadolazećih političkih i socijalnih tragedija koji će zahvatiti Jugoslaviju početkom 90-ih. Nekoliko hitova sa albuma uključuju pesme ''"Krug"'', ''"Srce"'' i ''"Par godina za nas"''. U novembru 2006. godine pesma ''"Par godina za nas"'' je izglasana za najbolju jugoslovensku pesmu svih vremena od strane slušalaca beogradskog radija B92. Milan Mladenović je u svom intervjuu za emisiju RTS TVB „TV Poster“ 1992. godine izjavio da je ''"Par godina za nas"'' najbolja pesma koju je '''Ekatarina Velika''' napravila. === 90-e === ==== Dum dum ==== Nakon albuma ''Samo par godina za nas'' usledila je najteža promena sastava koju je grupa vrlo teško podnela. Todorović je napustio bend koncentrišući se na svoju glumačku karijeru, a Bojan Pečar se seli u [[London]]. Dok je odlazak Todorovića iz grupe bio manje-više još jedna smena za bubnjevima, Pečarov odlazak je bio veliki gubitak za bend koji na taj način ostaje bez jednog od svojih ključnih članova. Mladenović i Margita Stefanović nastavljaju dalje nalazeći novog bubnjara Marka Milivojevića (prethodno: "U škripcu", "Partibrejkers"), a kao basista u to vreme na koncertima svira Miško Plavi. Album ''[[Dum dum (album)|Dum dum]]'' izlazi u proleće 1991. godine, a kao basisiti na albumu sviraju Bata Božanić i Dušan Petrović. Album ''Dum dum'' se smatra najmračnijim albumom grupe. Njegova sumornost i atmosfera tragedije odaju opšte stanje u Jugoslaviji koja se u to vreme, početkom 90-ih lagano raspada i približava građanskom ratu. ==== Neko nas posmatra ==== Tokom 1992. godine EKV nastupa sa basistom Dragišom Uskokovićem, i to, umesto Bate Božanića i Dušana Petrovića. U maju 1993. nova postava objavljuje album ''[[Neko nas posmatra (album)|Neko nas posmatra]]'' koji, kao suprotnost prethodnom albumu, karakterišu topliji i pristupačniji zvuk i komunikativnije i otvorenije teme posebno prepoznatljive u pesmama ''"Zajedno"'', ''"Just let me play some modern RNR music"'', ''"Jadransko more"'', ''"Ponos"''. Ovo je takođe prvi i jedini album benda koji sadrži obrađenu pesmu, a to je numera ''"Istina mašina"'' jugoslovenskog rok benda "Tajm". Zbog svojih jednostavnih muzičkih aranžmana i tekstualnih koncepata, album je smatran najslabijim EKV izdanjem. Vreme je međutim promenilo poglede na album i njegove vrednosti su postale više cenjene tokom godina. === Kraj === Početkom 1994. godine ''Ekatarina Velika'' je neaktivna. Mladenović u proleće odlazi u [[Brazil]] gde zajedno sa prijateljem i muzičarem Mitrom Subotićem Subom i grupom brazilskih muzičara radi na albumu ''"Angel's Breath"''. Po njegovom povratku u Beograd bend nastavlja sa koncertnom aktivnošću i počinje sa radom na novom albumu čiji je radni naziv ''„Ponovo zajedno“''. Rad na albumu je međutim ubrzo obustavljen zbog Mladenovićevih zdravstvenih problema. U avgustu 1994. bend svira na festivalu u [[Budva|Budvi]] što je njihov poslednji koncertni nastup. Sledećeg dana Milan Mladenović je prebačen u bolnicu gde je otkriveno da ima rak pankreasa. Svega nekoliko meseci kasnije, 5. novembra 1994, Milan Mladenović je umro u Beogradu u 37. godini. Njegovom smrću, ''Ekatarina Velika'' je prestala da postoji. Bojan Pečar umro je u Londonu od srčanog udara 13. oktobra 1998, u 39. godini. Margita Stefanović je umrla 18. septembra 2002. godine u Beogradu, u 44. godini života, od side. Ostali članovi benda koji su preminuli su Ivica Vdović (bolovao od side, umro 1992) i Dušan Dejanović (takođe bolovao od side, umro 16. novembra 2000. uBeogradu). == Uticaji == ''Ekatarina Velika'' je među najuticajnijim, ako ne i najuticajniji bend na prostoru bivše Jugoslavije, a takođe se smatra i jednim od najvažnijih bendova na jugoslovenskoj rok sceni uopšte. Mnogi bendovi su tokom godina obrađivali njihove hitove, ali ono što je karakteristično je to da se imitacije tema kojima se Mladenović bavio kao i njegovog jedinstvenog pesničkog stila stalno pojavljuju u muzici mnogih novih mladih bendova. Među bendovima za koje se tvrdi da su pod velikim uticajem ''Ekatarine Velike'' je bend Van Gog koji se uzdigao do statusa jednog od najpopularnijih rok bendova u Srbiji u drugoj polovini 90-ih, ali koji je takođe često kritikovan zbog preterane sklonosti ka imitaciji EKV-a, naročito kada se radi o tekstovima pesama. Drugi bend na koji je Ekatarina Velika značajno uticala je [[Block Out (sastav)|Block Out]], koji je obradio njihovu pesmu „Soba“ (tribjut izdanje ''"Kao da je bilo nekad"'') i koji često svira njihove pesme na svojim koncertima. == Članovi == * [[Milan Mladenović]] - vokal, gitara <small>(februar 1982 - leto 1994)</small> * [[Dragomir Mihajlović|Dragomir „Gagi“ Mihajlović]] - gitara <small>(februar 1982—1984)</small> * [[Zoran Radomirović|Zoran „Švaba“ Radomirović]] - bas-gitara <small>(februar 1982 - kraj 1982)</small> * [[Dušan Dejanović|Dušan „Džindžer“ Dejanović]] - bubnjevi <small>(februar 1982 - kraj 1982)</small> * Branko „Mango“ Kuštrin - bubnjevi <small>(februar 1982 - poč. 1983)</small> * [[Margita Stefanović|Margita „Magi“ Stefanović]] - klavir, klavijature <small>(kraj 1982 - leto 1994)</small> * [[Bojan Pečar]] - bas-gitara <small>(poč. 1983 - poč. 1990)</small> * [[Ivica Vdović|Ivica „Vd“ Vdović]] - bubnjevi <small>(poč. 1983 - jesen 1984)</small> * Ivan Fece Firči - bubnjevi <small>(jesen 1984 - kraj 1985; poč. 1988 - maj 1988)</small> * Ivan „Raka“ Ranković - bubnjevi <small>(kraj 1985 - poč. 1987)</small> * [[Srđan Todorović|Srđan „Žika“ Todorović]] - bubnjevi <small>(poč. 1987 - poč. 1988; maj 1988 - poč. 1990)</small> * Marko Milivojević - bubnjevi <small>(poč. 1990 - leto 1994)</small> * Miško Plavi - bas-gitara <small>(poč. 1990 - proleće 1991)</small> * Dušan Petrović / Bata Božanić - bas-gitara <small>(proleće 1991 - jesen 1991)</small> * Dragiša „Ćima“ Uskoković - bas-gitara <small>(jesen 1991 - kraj 1993)</small> * Bole Stanojević - bas-gitara <small>(leto 1994)</small> == Diskografija == === Studijski albumi === * ''[[Katarina II (album)|Katarina II]]'', 1984. * ''[[Ekatarina Velika (album)|Ekatarina Velika]]'', 1985. * ''[[S' vetrom uz lice (album)|S' vetrom uz lice]]'', 1986. * ''[[Ljubav (album)|Ljubav]]'', 1987. * ''[[Samo par godina za nas (album)|Samo par godina za nas]]'', 1989. * ''[[Dum dum (album)|Dum dum]]'', 1991. * ''[[Neko nas posmatra (album)|Neko nas posmatra]]'', 1993. === Albumi uživo === * ''EKV 19LIVE!86'', 1987. * ''Live '88'', 1997. * ''Kao u snu: EKV - Live '91.'', 2001. === Kompilacije === * ''EKV revisited'', 2007. === Tribjut albumi === * ''Jako dobar tattoo - Tribute to EKV'', 2003. * ''Kao da je bilo nekad - posvećeno Milanu Mladenoviću'', 2003. == Povezano == * [[Šarlo Akrobata]] == Literatrura == * Janjatović, Petar (1998). ''Ilustrovana YU rock enciklopedija''. Beograd. * Janjatović, Petar (2003). ''Ex YU rock enciklopedija''. Beograd: Čigoja štampa. (<small>COBISS</small>). * ''"EKV"'' (Kamenko, Beograd 1990.) - (knjiga fotografija) * Rigonat, Flavio Ur. : ''"Dečak iz vode: Milan Mladenović"''. (Beograd: L. O. M., 1997.) * Žikić, Aleksandar: ''"Mesto u mećavi"''. (Beograd: Matica srpska, 1999.) * Milodanović, Perica: ''"Kao da je bilo nekad: priručnik o beogradskoj rok grupi Ekatarina Velika"'' (Subotica, 2000.) * Zorica Bajin-Đukanović: ''"Memento: EKV: fotografije :Galerija Grafički kolektiv"'' (Beograd, Galerija Grafički kolektiv, 2004.) * Ilić, Aleksandar : „Vrati unatrag“ (Beograd, 2008) == Vanjske veze == * [https://www.youtube.com/results?search_query=EKV&search=Search EKV spotovi] * [http://www.svastara.com/muzika/?tekst=11554 Neobjavljeni tekstovi EKV-a] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080530154845/http://www.svastara.com/muzika/?tekst=11554 |date=2008-05-30 }} * [http://www.bstudio.org/ekv/ekv.html EKV biografija (članci iz Pop Roka i Ukusa Nestašnih)] [[Kategorija:Ekatarina Velika]] [[Kategorija:Jugoslavenske muzičke grupe]] sppvjjz3r5kwqdhold69i2k8ntwr7al Gordan Mihić 0 4543885 42669740 42391081 2026-08-09T11:44:40Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669740 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija | ime = Gordan Mihić | slika = | širina_slike = 250px | opis_slike = | puno_ime = | datum_rođenja = {{Birth date|1938|9|19}} | mjesto_rođenja = [[Mostar]] | država_rođenja = | datum_smrti = {{Death date and age|2019|8|11|1938|9|19}} | mjesto_smrti = [[Beograd]] | država_smrti = | državljanstvo = Srbija | zanimanje = novinar, scenarist, filmski režiser | supružnik = [[Vera Čukić]] | djeca = [[Ivana Mihić]] | roditelji = }} '''Gordan Mihić''' je rođen 19 septembra 1938. Godine a umro 12 augusta 2019. Godine Bio je i redovni profesor na [[Fakultet dramskih umetnosti u Beogradu|Fakultetu dramskih umetnosti]], gde je predavao filmski scenario. Suprug je glumice [[Vera Čukić|Vere Čukić]] i otac [[Ivana Mihić|Ivane Mihić]]. Potiče iz sela [[Poplat]] u Opštini Berkovići. == Filmovi == === Filmski i televizijski scenariji === {{Scenarista-domaći‎|scenarista=Gordan Mihić}} |- style="background:Lavender; text-align:center;" | colspan="4" | 1960.-te |- |1962. || [[Zvižduk u osam]] |- |1965. || [[Doći i ostati]] |- |1966. || [[Vreme ljubavi]] |- |1966. || [[Tople godine]] |- |1967. || [[Kad budem mrtav i beo]] |- |1967. || [[Vrlo stara priča]] |- |1967. || [[Buđenje pacova]] |- |1968. || [[Kaputi (TV drama)|Kaputi]] |- |1968. || [[Tišina (film)|Tišina]] |- |1968. || [[Prava adresa]] |- |1968. || [[Raspust (TV drama)|Raspust]] |- |1968. || [[Greška evolucije]] |- |1968. || [[Sirota Marija]] |- |1969. || [[Samci 2]] |- |1969. || [[Gospodin foka]] |- |1969. || [[Vrane (film)|Vrane]] |- style="background:Lavender; text-align:center;" | colspan="4" | 1970.-te |- |1971. || [[Bubašinter]] |- |1971. || [[S vanglom u svet]] |- |1972. || [[I Bog stvori kafansku pevačicu]] |- |1972. || [[Kamiondžije]] |- |1973. || [[Paja i Jare]] |- |1973. || [[Žuta (film)|Žuta]] |- |1973. || [[Siroti mali hrčki]] |- |1973. || [[Junak mog detinjstva]] |- |1974. || [[Njurci]] |- |1974. || [[Protiv Kinga]] |- |1974. || [[Jastuk (TV drama)|Jastuk]] |- |1974. || [[Trkač]] |- |1974. || [[Draga tetka]] |- |1974. || [[Mićko]] |- |1974. || [[Poštenje (TV drama)|Poštenje]] |- |1975. || [[Đavolje merdevine]] |- |1975. || [[Prijatelji (film)|Prijatelji]] |- |1975. || [[Mili]] |- |1976. || [[Čuvar plaže u zimskom periodu]] |- |1976. || [[Sve što je bilo lepo]] |- |1976. || [[Povratak otpisanih (film)|Povratak otpisanih]] |- |1977. || [[Leptirov oblak]] |- |1977. || [[Pas koji je voleo vozove]] |- |1977. || [[Mala noćna muzika (film)|Mala noćna muzika]] |- |1978. || [[Tigar]] |- style="background:Lavender; text-align:center;" | colspan="4" | 1980.-te |- |1980. || [[Došlo doba da se ljubav proba]] |- |1979. || [[Osvajanje slobode (film)|Osvajanje slobode]] |- |1979. || [[Kost od mamuta]] |- |1979. || [[Srećna porodica]] |- |1981. || [[500 kada]] |- |1982. || [[Sablazan (film)|Sablazan]] |- |1982. || [[Kante ili kese]] |- |1983. || [[Uvoz izvoz]] |- |1983. || [[Balkan ekspres]] |- |1984. || [[Kraj rata (film)|Kraj rata]] |- |1984. || [[Jaguarov skok]] |- |1984. || [[Kamiondžije opet voze|Kamiondžije 2]] |- |1984. || [[Varljivo leto '68]] |- |1984. || [[Kamiondžije opet voze]] |- |1986. || [[Sivi dom]] |- |1986. || [[Srećna nova '49]] |- |1986. || [[Boško miš i Boško čovek]] |- |1986. || [[Smešne i druge priče]] |- |1986. || [[Nestaško]] |- |1988. || [[Balkan ekspres 2]] |- |1988. || [[Dom za vešanje]] |- |1988. || [[Zaboravljeni (film)|Zaboravljeni]] |- style="background:Lavender; text-align:center;" | colspan="4" | 1990.-te |- |1990. || [[Zaboravljeni (TV serija)|Zaboravljeni]] |- |1990. || [[Početni udarac]] |- |1992. || [[Tango argentino]] |- |1994. || [[Dnevnik uvreda 1993]]. |- |1995. || [[Otvorena vrata]] |- |1995. || [[Terasa na krovu]] |- |1995. || [[Tuđa Amerika]] |- |1996-1997. || [[Gore-Dole (TV serija)|Gore dole]] |- |1997. || [[Tri letnja dana]] |- |1998. || [[Kupi mi Eliota]] |- |1998. || [[Crna mačka beli mačor]] |- |1999. || [[Ranjena zemlja]] |- style="background:Lavender; text-align:center;" | colspan="4" | 2000.-te |- |2000. || [[Mehanizam (film iz 2000)|Mehanizam]] |- |2001. || [[Ona voli Zvezdu]] |- |2003. || [[Kuća sreće]] |- |2003. || [[Siroti mali hrčki 2010]] |- |2003. || [[Kapija za nebo]] |- |2005. || [[Kontakt]] |- |2008. || [[Absurdistan]] |- |2009. || [[Balkan Ekspres 3]] |- |2011. || [[Vojna akademija (TV serija)|Vojna akademija]] |} === Filmske režije === {{Reditelj-domaći | reditelj = Gordan Mihić }} |- |1970. || [[Vrane (film)|Vrane]] |- |1975. || [[Prijatelji (film)|Prijatelji]] (kratak film) |- |1979. || [[Srećna porodica]] |- |1979. || [[Srećna porodica]] (mini-serija) |- |1995. || [[Terasa na krovu]] |} == Knjige == * ''Pas koji je voleo vozove'' (roman), 1983. * ''Srećna Nova 1949. i druge drame'', 1987. * ''Siroti mali hrčki'' (drama), 1987. * ''Terasa na krovu i drugi scenariji'', 1995. * ''Crna mačka, beli mačor; Kupi mi Eliota'' (roman), 1998. == Stripovi == * ''Balkan express'', scenario Gordan Mihić, olovka [[Branislav Kerac]], tuš [[Branko Plavšić]], ukupno šest epizoda; počeo sa objavljivanjem u časopisu ''[[Stripoteka]]'' 1986-1988, da bi 2012. izašao album-integral. == Nagrade i priznanja (izbor) == * Prva nagrada za scenario filma ''[[Osvajanje slobode (film)|Osvajanje slobode]]'', [[Festival filmskog scenarija u Vrnjačkoj Banji|Festival filmskog scenarija]], Vrnjačka Banja, 1979.<ref>[http://www.screenfest.org.rs/opste/festivalsrpeng.htm Festival filmskog scenarija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120816213728/http://www.screenfest.org.rs/opste/festivalsrpeng.htm |date=2012-08-16 }}, zvanični sajt</ref> * Prva nagrada za scenario filma ''[[Balkan ekspres]]'', Festival filmskog scenarija, Vrnjačka Banja, 1983. * [[Zlatna arena]] za scenario filma ''[[Srećna nova ‘49.]]'', Pula, 1986.<ref>[http://www.imdb.com/name/nm0586235/awards Awards for Gordan Mihic], IMDB</ref> * Prva nagrada za scenario filma ''Srećna nova '49'', Festival filmskog scenarija, Vrnjačka Banja, 1986. * Prva nagrada za scenario filma ''[[Crna mačka beli mačor]]'', 23. festival, Festival filmskog scenarija, Vrnjačka Banja 1999. * [[Kristalna prizma]] za sveukupan doprinos domaćem filmu<ref>[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:464693-Gordanu-Mihicu-Kristalna-prizma Gordanu Mihiću „Kristalna prizma“ („Večernje novosti“, 20. novembar 2013)]</ref> == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == * {{IMDb ime|id=0586235|name=Gordan Mihić}} * [http://www.politika.rs/rubrike/spektar/zivot-i-stil/Nastavljam-saradnju-s-Kusturicom.sr.html Nastavljam saradnju s Kusturicom - intervju („Politika“, 27. februar 2011)] {{authority control}} {{Lifetime|1938|2019|Mihić, Gordan}} [[Kategorija:Srpski scenaristi]] [[Kategorija:Srpski filmski režiseri]] [[Kategorija:Srpski autori stripova]] [[Kategorija:Srpski novinari]] [[Kategorija:Biografije, Mostar]] 1ucowkhzt2tqjevznnb1b61pdtqub6t Ekonomija Kube 0 4551394 42669499 42337947 2026-08-08T15:30:06Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669499 wikitext text/x-wiki {{Gospodarstvo |zemlja u genitivu = Kube |slika = Lonja_del_Comercio_de_La_Habana.jpg |širina-slike = 300px |naslov-slike = Zgrada bivše havanske burze vrijednosnih papira koja se nakon revolucije 1959. godine i uvođenja komunizma koristi za poslovne prostore. |valuta = [[Kubanski pezo]] (CUP)<br />Kubanski konvertibilni pezo (CUC) |godina = [[Kalendarska godina]]<ref name="CIA">{{Cite web |title=CIA.gov - World Factbook - Cuba |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/cu.html |access-date=2016-02-06 |archive-date=2011-10-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111024061151/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/cu.html |dead-url=yes }}</ref> |organizacije = [[WTO]] |rang = |bdp = 72,3 milijardi [[USD]] <small>([[2012.]] proc.)</small><ref name="CIA"/> |rast = 3,1% <small>([[2012.]] proc.)</small><ref name="CIA"/> |per capita = 10.200 [[USD]] <small>([[2012.]] proc.)</small><ref name="CIA"/> |sektori = poljoprivreda (3,8%), industrija (22,3%), usluge (73,9%) <small>([[2013.]] proc.)</small><ref name="CIA"/> |inflacija = 6% <small>([[2013.]] proc.)</small><ref name="CIA"/> |siromaštvo = nepoznato |radna-snaga = 5,23 milijuna<ref name="CIA"/> |prema-zanimanju = 19,7% (poljoprivreda), 17,1% (industrija), 63,2% (usluge) <small>([[2011.]] proc.) </small><ref name="CIA"/> |nezaposlenost = 4,3%<ref name="CIA"/> |industrija = [[nafta]], [[nikal]], [[kobalt]], [[šećer]], [[duhan]], [[čelik]], [[cement]], farmaceutski proizvodi, poljoprivredni strojevi<ref name="CIA"/> |izvoz = 6,252 milijardi [[USD]] <small>([[2013.]] proc.)</small> |izvozna dobra = [[nafta]], [[nikal]], medicinski proizvodi, [[šećer]], [[duhan]], [[kava]], [[limun]], [[riba]]<ref name="CIA"/> |izvozni partneri = [[Kanada]] (17,7%), [[Kina]] (16,9%), [[Venezuela]] (12,5%), [[Nizozemska]] (9%), [[Španjolska]] (5,9%) <small>([[2012.]] proc.)</small><ref name="CIA"/> |uvoz = 13,6 milijardi [[USD]] <small>([[2013.]] proc.)</small><ref name="CIA"/> |uvozna dobra = [[nafta]], [[hrana]], strojevi i oprema, kemijski proizvodi<ref name="CIA"/> |uvozni partneri = [[Venezuela]] (38,3%), [[Kina]] (10,8%), [[Španjolska]] (8,9%), [[Brazil]] (5,2%), [[SAD]] (4,3%) <small>([[2012.]] proc.)</small><ref name="CIA"/> |dug = 23,44 milijardi [[USD]] <small>([[31. prosinca]] [[2013.]])</small><ref name="CIA"/> |prihodi = 47,62 milijardi [[USD]] <small>([[2013.]] proc.)</small><ref name="CIA"/> |rashodi = 50,29 milijardi [[USD]] <small>([[2013.]] proc.)</small><ref name="CIA"/> |pomoć = }} '''Gospodarstvo Kube''' predstavlja nacionalno gospodarstvo [[Kuba|Republike Kube]]. Riječ je o centralističkom [[Plansko gospodarstvo|planskom gospodarstvu]] kojim dominira država iako u zemlji postoje značajne strane investicije i privatne tvrtke. U posljednijh nekoliko godina provedene su manje [[Reforma|reforme]] da bi se smanjila nelikvidnost, povećala učinkovitost poduzeća i otklonila stalna nestašica hrane i drugih osnovnih sredstava. Kapitalna ulaganja su ograničena te zahtjevaju odobrenje vlasti. Sama kubanska Vlada određuje cijene proizvoda te količinu dobara na tržištu. Budući da su gotovo sve tvrtke u državnom vlasništvu, [[2000.]] godine je zaposlenost u javnom sektoru iznosila 76% a u privatnom (uglavnom sastavljenom od osobne imovine) tek 23%. To je značajan pomak u odnosu na [[1981.]] godinu kada je taj omjer iznosio 91:9. [[1959.]] godine s vlasti je svrgnut [[Fulgencio Batista]] a zamjenjuje ga [[Fidel Castro]] koji je predvodio komunistički revolucionarni pokret.<ref name="Castro loves USSR">ATLAS svijeta, 211. str., EXTRADE Rijeka, 1996.</ref> Uz podršku [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]], Castro je Kubu pretvorio u osobnu [[Diktatura|diktaturu]] kojom je upravljao po sovjetskim pravilima ali je znatno podigao životni standard siromašnih slojeva.<ref name="Castro loves USSR"/> Nakon [[Raspad SSSR-a|raspada SSSR-a]], kubansko gospodarstvo je izgubilo najvažnijeg dobavljača životno važnih roba, goriva i hrane te je došlo do drastičnog pada.<ref name="Castro loves USSR"/> Uvoz nafte smanjen je za više od polovice a hrane za 80%.<ref name="Cuba">{{Cite web |title=Kako je Kuba preživjela ekonomsku krizu? |url=http://www.unipu.hr/index.php?id=77&L=2%2527%2560%2528%255B%257B%255E%257E&tx_ttnews%5Btt_news%5D=8244&cHash=02ef412529d844c24d61de19c534b946 |access-date=2016-02-06 |archivedate=2016-03-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160304191443/http://www.unipu.hr/index.php?id=77&L=2%2527%2560%2528%255B%257B%255E%257E&tx_ttnews%5Btt_news%5D=8244&cHash=02ef412529d844c24d61de19c534b946 |deadurl=yes }}</ref> Kuba postaje zatvoreni sustav u koji gotovo ništa ne dolazi izvana, a Kubanci su primorani preživjeti samo s resursima koje imaju na otoku.<ref name="Cuba"/> [[Kubanci]] su iz visoko razvijene mehanizacije i industrijsko-poljoprivrednog sustava prešli na permakulturne metode uzgoja lokalnih, gradskih vrtova.<ref name="Cuba"/> Kriza koju su Kubanci prozvali Posebno razdoblje natjerala ih je da se hrane zdravije i žive u održivim zajednicama. Danas se [[Havana]] može pohvaliti činjenicom da proizvodi i zadovoljava 50% svojih potreba za hranom u gradu i okolici.<ref name="Cuba"/> == Gospodarstvo == === Historija === Završetkom [[Kubanska revolucija|kubanske revolucije]], Kuba je postala prva [[Marksizam|marksistička]] država u [[Latinska Amerika|Latinskoj Americi]] te je došla je u izravan sukob s vanjskom politikom i interesima [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Država]]. Razlog tome bio je što su tijekom vladavine [[Fulgencio Batista|Fulgencija Batiste]] nacionalnim gospodarstvom dominirale američke tvrtke.<ref>{{Cite web |url=http://www.presidency.ucsb.edu/ws/index.php?pid=25660 |title=Speech of Senator John F. Kennedy, Cincinnati, Ohio, Democratic Dinner |access-date=2016-02-06 |archive-date=2013-10-14 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131014174405/http://www.presidency.ucsb.edu/ws/index.php?pid=25660 |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |title=History of Cuba.com - Fulgencio Batista |url=http://historyofcuba.com/history/funfacts/batist.htm |access-date=2016-02-06 |archive-date=2013-05-14 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130514164321/http://historyofcuba.com/history/funfacts/batist.htm }}</ref><ref>[http://books.google.hr/books?id=Fiquofr8LSoC&pg=PA77&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false Corruption in Cuba: Castro and beyond]</ref> Primjer tome bili su [[Bethlehem Steel]] i Speyer koje su imale [[monopol]] nad kubanskim nacionalnim resursima na temelju čega su stvarali ogromne profite. Dolaskom na vlast, [[Fidel Castro]] je poduzeo sve što je mogao da [[Kuba|Kubu]] spasi od njezine opasne gospodarske ovisnosti o [[šećer]]u. Međutim, to mu nije uspjelo pa kada su potkraj [[1980-ih|osamdesetih]] na svjetskom tržištu naglo pale cijene šećera, klimavo gospodarstvo zemlje (unatoč obilnoj potpori iz SSSR-a) jedva je preživjelo. Tako je šećer i dalje glavna roba a ovisi o tekućim inozemnim cijenama. [[1960.]] Kuba potpisuje ugovor o pomoći i trgovini sa Sovjetskim Savezom a godinu dana kasnije [[Nacionalizacija|nacionalizira]] američke i britanske naftne kompanije. To je rezultiralo američkim prekidanjem diplomatskih odnosa u siječnju [[1961.]], neuspjelom [[Invazija u Zaljevu svinja|invazijom u Zaljevu svinja]], [[Kubanska kriza|kubanskom krizom]] i [[embargo]]m usmjerenim na kubansko gospodarstvo. [[1986.]] godine kubanski dug prema pariškom klubu iznosio je 10,9 milijardi [[USD]] kojeg je zemlja sljedeće godine prestala otplaćivati.<ref name="Debt">[http://news.investors.com/123008-455491-communist-cuba-50-years-of-failure.htm?p=2 Communist Cuba: 50 Years Of Failure]</ref> Također, [[2002.]] godine, kubanski dug [[Japan]]u iznosio je 750 milijuna USD.<ref name="Debt"/> [[Raspad SSSR-a|Raspadom SSSR-a]] za Kubu je započelo teško [[Posebno razdoblje]] te je [[1994.]] godine dopušten rad nekim aktivnostima iz privatnog sektora.<ref name="Debt"/> Tada je na [[Florida|Floridu]] pobjeglo oko 32.000 Kubanaca.<ref name="Debt"/> Od [[1989.]] do [[1993.]] nacionalni [[BDP]] pao je za 35% kao rezultat raspada SSSR-a, najvećeg kubanskog trgovačkog partnera i davatelja subvencija. Sama Kuba ostala je i bez sovjetske pomoći čija je godišnja vrijednosti varirala između tri i šest milijardi dolara.<ref name="USD">[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=34372 www.enciklopedija.hr - Kuba]</ref> Nakon prekida sovjetske pomoći zemlja je od [[1991.]] u kroničnoj [[Recesija|recesiji]] koju su pojačavale štete od povremenih [[uragan]]a, krize cijena izvozno značajnih proizvoda ([[šećer]]a i [[Nikal|nikla]]) na inozemnim tržištima, gubitci u neefikasnome državnom sektoru i dr.<ref name="USD"/> U nastojanju da smanje stopu [[Siromaštvo|siromaštva]] i pospješe poslovanje, politički lideri Kube su se okrenuli onome protiv čega su se borili - [[Kapitalizam|kapitalizmu]] i [[Tržišna ekonomija|tržišnoj ekonomiji]].<ref name="Castro">[http://novovrijeme.ba/ekonomske-reforme-na-kubi-raj-koji-to-vise-nije/ Ekonomske reforme na Kubi: Raj koji to više nije]</ref> Vidljivu ruku centralne vlade postepeno će zamijeniti nevidljiva ruka tržišta, a rezultati reformi su neizvjesni kao i sama budućnost ove otočke zemlje.<ref name="Castro"/> Unatoč pokretanju ekonomskih reformi koje otvaraju vrata privatnom poduzetništvu, na Kubi će i dalje ostati jednopartijski sistem kao "brana američkom imperijalizmu", rekao je kubanski predsjednik [[Raúl Castro]] na konferenciji vladajuće Komunističke partije.<ref name="Raúl Castro">[http://metro-portal.hr/unatoc-reformama-na-kubi-ostaje-jednopartijski-rezim/67744 Unatoč reformama na Kubi ostaje jednopartijski režim]</ref> Time je kubanski lider potvrdio da ekonomske reforme koje će omogućiti Kubancima da se bave malim poduzetništvom te da kupuju i prodaju automobile, neće izazvati političke reforme na karipskom otoku na kojem je Komunistička partija jedina legalna stranka, što je omogućeno Ustavom iz [[1976.]] godine.<ref name="Raúl Castro"/> U traganju za novim tržištima i prihodima, Kuba se postepeno okreće suradnji s [[Kina|Kinom]], [[Brazil]]om i [[Angola|Angolom]].<ref name="Castro"/> Ipak, američki embargo sprečava iskorištavanje ključnog resursa - kubanske [[Dijaspora|dijaspore]] u SAD-u kojoj je onemogućeno slanje novca na Kubu.<ref name="Castro"/> Također, zakoni SAD-a američkim dužnosnicima u međunarodnim organizacijama nalažu da po automatizmu glasaju protiv prijema Kube u međunarodne financijske institucije kao što su [[Svjetska banka]] i [[Međunarodni monetarni fond|MMF]] koji bi mogli omogućiti dodatne kredite.<ref name="Castro"/> Sjeverni susjed je zato bio i ostao jedna od najvećih prepreka kubanskog razvoja, pri čemu [[embargo]] ima paradoksalan efekt sprečavanja Kube da postane upravo ono što SAD želi - otok s kapitalističkom i liberalnom ekonomijom.<ref name="Castro"/> [[Opća skupština Ujedinjenih naroda]] je velikom većinom osudila 47-godišnji trgovački embargo SAD-a protiv Kube, iskazavši 19. godinu za redom gotovo jednoglasno globalno protivljenje oštroj američkoj politici spram te zemlje.<ref name="USA">{{Cite web |title=UN osudio embargo SAD-a protiv Kube |url=http://www.monitor.hr/clanci/un-osudio-embargo-sad-a-protiv-kube/25988/ |access-date=2016-02-06 |archivedate=2014-09-15 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140915050651/http://www.monitor.hr/clanci/un-osudio-embargo-sad-a-protiv-kube/25988/ |deadurl=yes }}</ref> [[2009.]] godine je protiv embarga glasovalo 187 zemalja dok su [[SAD]], kao i prošle godine, podržali samo [[Izrael]] i [[Palau]].<ref name="USA"/> Kubanski ministar vanjskih poslova [[Bruno Rodriguez]] u svom je govoru u skupštini iznio niz pritužbi istaknuvši da je embargo, koji Kubanci nazivaju blokadom, kubansko gospodarstvo stajao desetke milijardi dolara tijekom godina i priječio da kubanska djeca dobivaju potrebnu medicinsku njegu.<ref name="USA"/> No, SAD je jasno dao do znanja da nije spreman ukinuti embargo dok Kuba ne prihvati neke političke, gospodarske i financijske promjene.<ref name="USA"/> Sredinom prosinca [[2014.]] došlo je do preokreta u američkoj vanjskoj politici kada američki predsjednik [[Barack Obama]] započinje otvarati svoju zemlju prema Kubi.<ref name="Obama">[http://www.dw.de/obamina-kubanska-revolucija/a-18138378 Obamina kubanska revolucija]</ref> Za početak, obje strane žele što prije obnoviti diplomatske odnose i razmijeniti veleposlanike.<ref name="Obama"/> Demokratski senator [[Dick Durbin]] tada je rekao da Washington razmišlja o ukidanju trgovinskih i putnih restrikcija prema Kubi: "''Otvaranje vrata Kubi za trgovinu, putovanja i razmjenu ideja stvorit će snagu za pozitivne promjene na Kubi koje naša decenijska politika isključivanja nije postigla''".<ref>[http://balkans.aljazeera.net/vijesti/sad-i-kuba-najavile-normalizaciju-odnosa SAD i Kuba najavile normalizaciju odnosa]</ref> Obama je najavio i da će se podići razina bankarskih veza te da će kubanska emigracija u SAD-u uskoro moći poslati na Kubu do 2.000 američkih dolara svaka tri mjeseca umjesto dosadašnjih 500.<ref name="Cigare">[http://www.vecernji.hr/svijet/povijesni-dogovor-sad-i-kuba-ponovo-uspostavljaju-diplomaciju-nakon-50-godina-979877 Povijesni dogovor: SAD i Kuba ponovno uspostavljaju diplomaciju nakon 50 godina !]</ref> Pri povratku iz Kube, Amerikanci će moći uvesti robu vrijednu do 400 dolara te duhan i alkohol u vrijednosti do 100 dolara.<ref name="Cigare"/> === Proizvodnja === [[Datoteka:Cuba_canna_da_zucchero.jpg|mini|desno|250px|Plantaža šećerne trske na Kubi.]] Od poljoprivrednih dobara, [[šećer]] je najvažniji kubanski izvozni proizvod. Kubanska proizvodnja šećera jedan je od temelja gospodarstva a zemlja je jedan od vodećih proizvođača šećera na svijetu.<ref>[http://hr.swewe.net/word_show.htm/?290024_9&Republika%7CKubi Hr.swewe.net]</ref> Proizvodnja šećera na Kubi je u žetvi 2011./12. godine bila 1,4 milijuna tona.<ref name="Sugar">[http://www.glas-javnosti.rs/aktuelne-vesti/2012-09-27/proizvodnja-secera-na-kubi-veca-u-ovoj-sezoni-za-20-odsto Proizvodnja šećera na Kubi veća u ovoj sezoni za 20 posto]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> [[Kuba]] troši između 600.000 i 700.000 tona šećera godišnje i prodaje 400.000 tona [[Kina|NR Kini]] na osnovu sporazuma o suradnji.<ref name="Sugar"/> Ostatak šećera Kuba izvozi u druge zemlje u svijetu.<ref name="Sugar"/> Od ostalih dobara tu su [[agrumi]], [[kava]], [[duhan]], [[riža]], [[grašak]] i [[krumpir]] te živa stoka i [[riba]].<ref name="USD"/> Također, Kuba ima rudnike [[Nikal|nikla]] kojeg izvozi a proizvode se i kemijski proizvodi, [[čelik]] i [[cement]].<ref name="USD"/> Otkriće bogatog podmorskog nalazišta [[Nafta|nafte]] na sjeveru Kube potaknulo je mnoge svjetske naftne kompanije i Vlade na traženje načina za pristup tamošnjim ležištima, uključujući i [[SAD]] koji već desetljećima drži embargo na trgovinu sa Kubom.<ref name="Nafta">[http://www.poslovni.hr/mobile/hrvatska/nafta-ukida-embargo-kubi-21910 Nafta ukida embargo Kubi ?]</ref> Istraživanje američkog geološkog instituta procijenilo je da se pod morem na sjeveru te zemlje nalazi oko 4,6 milijardi barela nafte.<ref name="Nafta"/> Kubanska vlada je objavila da je spremna pokrenuti komercijalnu proizvodnju nafte u kubanskim vodama [[Meksički zaljev|Meksičkog zaljeva]].<ref name="Cuban Oil">{{Cite web |title=Kuba je spremna za komercijalnu proizvodnju nafte iz podmorja |url=http://www.energetika-net.com/vijesti/energetsko-gospodarstvo/stize-nafta-s-kube-13614 |access-date=2016-02-06 |archive-date=2021-02-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210218124951/http://www.energetika-net.com/vijesti/energetsko-gospodarstvo/stize-nafta-s-kube-13614 |dead-url=yes }}</ref> S time u vezi je pripremljen i plan spašavanja u slučaju ekoloških incidenata.<ref name="Cuban Oil"/> Kuba je [[2011.]] proizvela 4 milijuna tona nafte, ali to je dovoljno tek za zadovoljavanje polovice potreba zemlje i ostatak potrebne nafte se uvozi iz [[Venezuela|Venezuele]].<ref name="Cuban Oil"/> === Turizam === [[Datoteka:Varaderobeach.jpg|mini|desno|250px|Bijela pješčana plaža u Varaderu.]] [[Turizam]] je postao jednim od glavnih izvora prihoda a [[1993.]] godine [[američki dolar]] je postao zakonitim sredstvom plaćanja, te je zemlja imala dvokurentni sistem no taj je dogovor opozvan [[25. listopada]] [[2004.]] godine.<ref>{{Cite web |title=Dobrodošli na Kubu! |url=http://limun.hr/afterwork/main.aspx?id=27012 |access-date=2016-02-06 |archive-date=2010-11-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101125225320/http://limun.hr/afterwork/main.aspx?id=27012 }}</ref> U popularne turističke destinacije spadaju [[Varadero]], [[Cayo Coco]] i [[Havana]].<ref>{{Cite web |title=SEMINARSKI RAD: Republika Kuba |url=http://cubalibre.org.rs/SEMINARSKI%20RAD%20Republika%20Kuba.html |access-date=2016-02-06 |archivedate=2014-02-17 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140217100944/http://cubalibre.org.rs/SEMINARSKI%20RAD%20Republika%20Kuba.html |deadurl=yes }}</ref> Također, u zemlji je razvijen i [[zdravstveni turizam]] te je Kuba popularna destinacija za ovakav oblik turizma preko dvadeset godina. Tijekom [[2005.]] u zemlji je boravilo više od 19.600 inozemnih pacijenata koji su ondje došli zbog [[Očna kirurgija|očne kirurgije]] ili liječenja [[Ortopedija|ortopedije]] te [[Neurologija|neuroloških]] poremećaja kao što su [[multipla skleroza]] i [[Parkinsonova bolest]]. Jedan od najpoznatijih pacijenata ondje bio je pokojni venezuelanski predsjednik [[Hugo Chávez]] koji je tamo operiran nakon što mu je u lipnju [[2011.]] otkiven rak u području trbušne šupljine.<ref>[http://www.jutarnji.hr/venezuelanski-voda-ima-rak--hugo-chavez-uspjesno-operiran-na-kubi-/1072046/ Venezuelanski vođa liječi se od raka: Hugo Chavez uspješno operiran na Kubi!]</ref> Tijekom listopada [[2007.]] godine floridski ''Miami Herald'' objavio je članak o tome kako kanadski i američki turisti koji se odlaze liječiti na Kubu ondje dobivaju veliku kvalitetu zdravstvene njege. == Međunarodni odnosi == Od [[20. travnja]] [[1995.]] zemlja je članica [[Svjetska trgovinska organizacija|Svjetske trgovinske organizacije]] te je tijekom [[2002.]] koristila međunarodnu pomoć u iznosu od stotinu milijuna USD, pretežno za [[Hrana|hranu]] i [[Lijekovi|lijekove]]. Početkom [[2003.]] godine [[vanjski dug]] prema zapadnim zemljama i međunarodnim ustanovama je iznosio 13 milijardi a [[klirinški dug]] prema bivšem [[SSSR|SSSR-u]] odnosno [[Rusija|Rusiji]], oko 20 milijardi dolara. === Venezuela i Brazil === [[Venezuela]] je trenutno najvažniji ekonomski partner Kube.<ref name="Brazil">[http://www.dw.de/brazil-kao-najva%C5%BEniji-partner-kube/a-17393180 Brazil kao najvažniji partner Kube]</ref> Suradnju te dvije zemlje započela su dva "revolucionarna saveznika", [[Fidel Castro]] i [[Hugo Chávez]].<ref name="Venezuela">[http://www.poslovni.hr/mobile/strane-kompanije/kuba-i-venezuela-i-nakon-fidela-castra-nastavljaju-dobru-suradnju-86984 Kuba i Venezuela i nakon Fidela Castra nastavljaju dobru suradnju]</ref> Dvije države imaju sporazum o razmjeni nafte za usluge, prema kojemu Venezuela dnevno u Kubu šalje 92.000 barela nafte u zamjenu za usluge tisuća kubanskih doktora i drugu tehničku pomoć.<ref name="Venezuela"/> Isto tako, ove dvije zemlje osnovale su i oko 30 zajedničkih kompanija.<ref name="Venezuela"/> Unatoč smrti venezuelanskog lidera Cháveza, nastavljena je snažna suradnja [[Havana|Havane]] i [[Caracas]]a.<ref name="VEN">[http://www.advance.hr/vijesti/nastavlja-se-cvrsta-suradnja-venezuele-i-kube-maduro-i-castro-u-havani-potpisali-niz-zajednickih-projekata-ovo-nije-samo-suradnja-ovo-je-bratstvo/ Nastavlja se čvrsta suradnja Venezuele i Kube: Maduro i Castro u Havani potpisali niz zajedničkih projekata]</ref> Pobjeda [[Nicolás Maduro|Nicolása Madura]] na predsjedničkim izborima bila je od velike važnosti za Kubu jer bi pobjeda [[Henrique Capriles Radonski|Caprilesa]] ujedno značila i prekid suradnje ovih prijateljskih zemalja, štoviše Capriles je to jasno naglasio za vrijeme svoje predsjedničke kampanje.<ref name="VEN"/> Prilikom prvog državničkog susreta Madura i Raula Castra, potpisan je 51 projekt o suradnji na svim razinama.<ref name="VEN"/> Službena [[Brasília]] i [[Havana]] već dugo godina gaje obostrane političke simpatije te [[Brazil]] želi postati najvažniji ekonomski partner Kube i ubrzati političko otvaranje ove zemlje.<ref name="Brazil"/> Ove dvije latinoameričke zemlje njeguju sasvim posebno prijateljstvo. Tako u Brazilu kubanski liječnici rade na poboljšanju zdravstvene zaštite stanovništva dok na Kubi brazilski agrarni proizvodi omogućavaju prehranu velikog broja stanovnika.<ref name="Brazil"/> Sada se ove dvije zemlje provođenjem jednog megaprojekta pripremaju na moguće okončanje trgovinskog embarga SAD-a prema komunističkoj Kubi. Sam Brazil sebe vidi kao pokretača kubanskog otvaranja.<ref name="Brazil"/> Koliko se razvilo trgovinsko partnerstvo između jedne kapitalističke i jedne komunističke zemlje pokazuju i podaci brazilskog Ministarstva za razvoj, industriju i vanjsku trgovinu. Prema tim podacima izvoz iz Brazila za Kubu je sa 80 milijuna američkih dolara u [[2003.]] godini porastao na 568 milijuna dolara u [[2012.]]<ref name="Brazil"/> Od siječnja do rujna [[2013.]] godine izvezeno je robe u vrijednosti od 515 milijuna američkih dolara.<ref name="Brazil"/> Isto tako, brazilska građevinska tvrtka [[Odebrecht]] provodi najveći infrastrukturni projekt na Kubi, financiranje kubanske teretne luke je također u brazilskim rukama dok je brazilska razvojna banka [[BNDES]] ([[Portugalski jezik|por.]] Banco Nacional de Desenvolvimento Economico e Social) prema vlastitim navodima, odobrila 682 milijuna američkih dolara kredita za financiranje projekta koji ukupno stoji oko 957 milijuna američkih dolara.<ref name="Brazil"/> === Rusija i Bjelorusija === [[Datoteka:Embassy_of_Russia_in_Havana_-_Nick_De_Marco.jpg|mini|desno|250px|Zgrada ruskog veleposlanstva u Havani.]] [[Rusija]] je jedan od važnijih kubanskih trgovinskih partnera dok je trgovinska razmjena između te dvije zemlje [[2007.]] godine iznosila 363 milijuna dolara.<ref name="Rusija">[http://www.jutarnji.hr/rusija-i-kuba-ponovno-pokrecu-vojnu-suradnju/265088/ Rusija i Kuba ponovno pokreću vojnu suradnju]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Prema podacima iz [[Moskva|Moskve]], kubanski dug Rusiji (kao nasljednici [[SSSR|SSSR-a]]) iznosi 20 milijardi dolara.<ref name="Rusija"/> Također, [[Rusi]] sa svojim [[Hladni rat|hladnoratovskim]] saveznikom razvijaju i vojnu suradnju.<ref name="Rusija"/> Analitičari smatraju da iza ekonomske suradnje stoji namjera [[Kremlj]]a da obnovi svoj utjecaj u [[Latinska Amerika|Latinskoj Americi]] (tradicionalnoj američkoj zoni utjecaja) što je započeto putem savezništva s [[Venezuela|Venezuelom]].<ref>[http://www.rts.rs/page/stories/sr/story/10/Svet/41587/Strate%C5%A1ka+saradnja+Rusije+i+Kube.html Strateška saradnja Rusije i Kube]</ref> Europska novinska mreža [[Euronews]] prenijela je sredinom prosinca [[2013.]] vijest kako je Rusija otpisala 90% kubanskog duga koji potječe još iz sovjetskog vremena.<ref name="Debt"/> Ukupna vrijednost duga se s godinama povećala na ukupno 32 milijarde dolara od čega je Kubi otpisano 29 milijardi čime je okončan 20 godina dugi spor između te dvije zemlje.<ref name="Debt"/> Jedan od razloga otpisa je jačanje suradnje na području [[Trgovina|trgovine]] i [[Gospodarstvo|gospodarstva]].<ref name="Debt"/> Prema dogovoru, Kuba će Rusiji platiti 3,2 milijarde dolara tijekom narednih deset godina, odnosno 320 milijuna dolara godišnje.<ref name="Debt"/> S druge strane, Kuba i [[Bjelorusija]] su [[2012.]] godine potpisale nekoliko sporazuma iz područja [[Zdravstvo|zdravstva]], [[Poljoprivreda|poljoprivrede]] i [[Industrija|industrije]].<ref name="Bjelorusija">[http://www.advance.hr/vijesti/nakon-posjeta-lukasenka-jos-jaci-odnosi-i-suradnja-kube-i-bjelorusije/ Nakon posjeta Lukašenka, još jači odnosi i suradnja Kube i Bjelorusije]</ref> Sporazum je vezan uz mogućnosti ulaganja i modernizacije tehnološke opreme za poljoprivredu, kućanske aparate i ostale alate na Kubi kao i dobavu novih strojeva i opreme iz Bjelorusije.<ref name="Bjelorusija"/> U području zdravstva, dvije vlade su se dogovorile o stvaranju radne skupine koja će raspravljati o zajedničkim mogućnostima predkliničkih i kliničkih istraživanja, kao i bioekvivalencije lijekova proizvedenih u obje zemlje.<ref name="Bjelorusija"/> === Kina === Budući da Kuba ispunjava obavezu otplate duga [[Kina|NR Kini]], intenzivirani su ekonomski odnosi između te dvije zemlje.<ref name="China">[http://www.blic.rs/Vesti/Svet/344980/Produbljenje-trgovinske-saradnje-izmedju-Kube-i-Kine Produbljenje trgovinske saradnje između Kube i Kine]</ref> Tako je kineski ministar trgovine [[Chen Deming]] izjavio kako je "''kubanska otplata duga doprinjela da se povrati povjerenje između dva trgovinska partnera''".<ref name="China"/> Bilateralna trgovina Kube i Kine je [[2011.]] godine iznosila 1,9 milijardi dolara a iz Kube se uvoze [[šećer]] i [[nikal]] kao i neki [[Biotehnologija|biotehnološki]] proizvodi.<ref name="China"/> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Economy of Cuba}} * [http://www.eleconomista.cubaweb.cu/ El Economista de Cuba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140701105748/http://www.eleconomista.cubaweb.cu/ |date=2014-07-01 }} * [http://econweb.umd.edu/~davis/eventpapers/CUBA.pdf The Road not taken: Pre-Revolutionary Cuban Living Standards in Comparative Perspective] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121217122436/http://econweb.umd.edu/~davis/eventpapers/CUBA.pdf |date=2012-12-17 }} {{Svjetska trgovinska organizacija}} [[Kategorija:Ekonomija Kube| ]] [[Kategorija:Kuba]] [[Kategorija:Ekonomija Sjeverne Amerike po državama|Kuba]] [[Kategorija:Ekonomija po državama|Kuba]] 9sq4bngufee8969bjx4o9r8naajcsq1 Edward Osborne Wilson 0 4552028 42669475 42483779 2026-08-08T14:36:18Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669475 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Edward O. Wilson, 2003 (cropped).jpg|mini|Edward O. Wilson (2003).]] [[Datoteka:E. O. Wilson sitting, October 16, 2007.jpg|mini|Edward O. Wilson (2007).]] '''Edward Osborne Wilson''' ({{SAD grad|Birmingham|Alabama}}, [[10. lipnja]] [[1929.]] - [[28 decembar]] [[2021]]) je [[SAD|američki]] [[biologija|biolog]] (bavi se ''mirmekologijom'', dijelom [[entomologija|entomologije]] koja se bavi proučavanjem [[mravi|mrava]]), istraživač ([[sociobiologija]], [[bioraznolikost]]), teoretičar (''consilience'', [[biofilija]]), i očuvanjem prirodne okoline. Wilson je poznat po svojoj znanstvenoj karijeri, zalaganju za [[očuvanje okoliša]], i za ideje vezane za religijska, moralna i etička pitanja<ref name="cnn">[http://www.cnn.com/SPECIALS/2001/americasbest/science.medicine/pro.eowilson.html cnn.com - Lifetime achievement: E.O. Wilson] {{jezikk|eng}}</ref>. == Biografija == Wilson je rođen u [[Birmingham, Alabama|Birminghamu]] u [[SAD]]. Po svojoj [[autobiografija|autobiografiji]] ''Naturalist'', odrastao je u [[Washington, D.C.|Washingonu]] i na selu u okolici mjesta [[Mobile, Alabama]]. Od mladih dana, zanimao se za [[prirodoslovlje]]. Njegovi roditelji, Edward i Inez Wilson, su se razveli kad je imao sedam godina. S 16 godina, namjeravajući postati [[entomologija|entomolog]], počeo je skupljati [[muhe]], ali zbog nestašice pribadača uzrokovane [[Drugi svjetski rat|Drugim svjetskim ratom]] prešao je na skupljanje [[mravi|mrava]]. U strahu da neće moći priuštiti studij, Wilson se prijavio u [[Američka vojska|vojsku]], ali je odbijen zbog oštećenja vida. Upisao se na Sveučilište u Alabami, koje je bilo otvoreno za sve koji završe srednju školu u Alabami i imalo prihvaljive školarine. Wilson je diplomirao, a doktorirao je na [[Sveučilište Harvard|Sveučilištu Harvard]], a kasnije je dobio počasne titule na raznim sveučilištima. ==Teorije i uvjerenja== ===Sociobiologija=== Wilson je definirao [[sociobiologija|sociobiologiju]] kao "''sistematsko proučavanje biološke osnove svog društvenog ponašanja.''" Primjenjujući principe evolucije na razumijevanje društvenog ponašanja životinja, uključjući ljude, Wilson je zasnovao ''sociobiologiju'' kao novo znanstveno područje. Tvrdio je da na svo životinjsko ponašanje, čak i ljudsko, utječu geni, a nema potpune [[Slobodna volja|slobode volje]]. Ovaj princip je nazvao ''genetska uzica'' (kao ona na kojoj se vode psi, npr.)<ref name=con>E. O. Wilson, Consilience: The Unity of Knowledge, New York, Knopf, 1998, pp. 127-128.</ref>. <!--- ZA PRIJEVOD The sociobiological view is that all animal social behavior is governed by [[Epigenetics|epigenetic]] rules worked out by the laws of [[evolution]]. This theory and research proved to be seminal, controversial, and influential.<ref name=soul>Wolfe, Tom (1996). Sorry, But Your Soul Just Died. Vol. 158, Issue 13, pp.210ff. Forbes</ref> ---> Kontroverza sociobiološkog istraživanja je u primjeni na ljude. Teorija daje znanstvene argumente protiv doktrine [[tabula rasa|tabule rase]], koja tvrdi da se ljudi rađaju bez urođenog mentalnog sadržaja i da je kultura djelovala na povećanje ljudskog znanja i pomogla u preživljavanju i uspjehu. U zadnjem poglavlju knjige ''Sociobiology'' i u cijeloj, [[Pulitzerova nagrada|Pulizerom]] nagrađenoj knjizi ''On Human Nature'', Wilson tvrdi da je ljudski um oblikovan jednako genetskim nasljeđem kao i kulturom, ako ne i više. Postoje granice koliko društvo i okolina mogu promijeniti ljudsko ponašanje. ===''Consilience''=== U svojoj knjizi iz [[1998.]] ''Consilience: The Unity of Knowledge'' Wilson raspravlja o metodima koji su se koristili da se objedine prirodne znanosti, a mogli bi se koristiti za objedinjavanje prirodnih i društvenih znanosti. <!--- ZA PRIJEVOD < . . Wilson prefers and uses the term ''[[consilience]]'' to describe the synthesis of knowledge from different specialized fields of human endeavor. He defines [[human nature]] as a collection of [[Epigenetics|epigenetic]] rules; the genetic patterns of mental development. He argues that culture and rituals are products, not parts, of human nature. He says [[art]] is not part of human nature, but our appreciation of art is. He argues that concepts such as art appreciation, fear of snakes, or the [[incest]] [[taboo]] ([[Westermarck effect]]) can be studied using scientific methods. Previously, these phenomena were only part of [[Psychology|psychological]], [[Sociology|sociological]] or [[Anthropology|anthropological]] studies. Wilson proposes that they can be part of interdisciplinary research. ----> ===Znanstveni humanizam=== Wilson je skovao frazu ''znanstveni humanizam'' ([[engleski jezik|eng.]] ''scientific humanism'') kao: :''jedini [[pogled na svijet]] suglasan sa rastućom znanstvenom spoznajom stvarnog svijeta i zakona prirode''<ref>u ''Harvard Magazine'' prosinac 2005., str. 33.</ref> Wilson tvrdi da je to najprikladnije za unaprijeđivanje uvjeta čovječanstva. ===Bog i religija=== O pitanju [[Bog]]a, Wilson je opisao svoju poziciju kao ''provizorni [[deizam]]''<ref>The Creation</ref>. Objasnio je njegova vjera putanja koja vodi dalje od tradicionalnih vjerovanja: :''udaljio sam se od crkve, ne definitivno [[Agnosticizam|agnostik]] ili [[Ateizam|ateist]], tek ne više [[Baptizam|baptist]]''<ref name=con/>. Wilson tvrdi da su vjera u Boga i vjerske obrede proizvod evolucije.<ref>Human Nature</ref> Dalje, tvrdi da ih ne treba odbacivati niti otpisivati, već dublje znanstveno istražiti kako bi se bolje shvatila njihova važnost za ljudsku prirodu. U svojoj knizi ''The Creation'', Wilson se zalaže za zanemarivanje [[epistemologija|epistemoloških]] razlika između vjere i znanosti, i usredotočenje na zajedničko, živu prirodu. ===Jedinica i cilj prirodnog odabira=== Wilsonov stav je da je jedinica [[prirodni odabir|prirodnog odabira]] [[gen]], osnovni element nasljeđivanja. ''Meta'' odabira je jedinka koja nosi skup gena određene vrste. <!--- ZA PRIJEVOD ... With regards to the use [[kin selection]] in explaining the behavior of [[Eusociality|eusocial]] [[insects]], Wilson said to ''[[Discover (magazine)|Discover]]'' magazine, the "new view that I'm proposing is that it was [[group selection]] all along, an idea first roughly formulated by Darwin."<ref>Richard Conniff [http://discovermagazine.com/2006/jun/e-o-wilson "Discover Interview: E.O. Wilson"] June 25, 2006.</ref> ===Ekologija=== Wilson has studied the [[mass extinction]]s of the [[20th century]] and their relationship to modern society, arguing strongly for an ecological approach: <blockquote> Now when you cut a [[forest]], an ancient forest in particular, you are not just removing a lot of big [[tree]]s and a few [[bird]]s fluttering around in the [[Canopy (forest)|canopy]]. You are drastically imperiling a vast array of [[species]] within a few square miles of you. The number of these species may go to tens of thousands. ... Many of them are still unknown to science, and science has not yet discovered the key role undoubtedly played in the maintenance of that [[ecosystem]], as in the case of [[fungi]], [[microorganism]]s, and many of the [[insect]]s. (E. O. Wilson, 2000)</blockquote> His understanding of the scale of the extinction crisis has led him to advocate a number of strategies for forest protection, including the [[Forests Now Declaration]], which calls for new markets-based mechanisms to protect tropical forests. ---> ==Kritike== Nekoliko Wilsonovih kolega s Harvarda, kao [[Richard Lewontin]] i [[Stephen Jay Gould]], su se snažno protivili njegovim idejama vezanim uz sociobiologiju. [[Marshall Sahlins]] je napisao ''The Use and Abuse of Biology'', direktnu kritiku Wilsonovih teorija. <!--- TREBA PRIJEVOD Wilson's sociobiological ideas have offended some [[Liberalism|liberals]] and [[Conservativism|conservatives]], who both favored the idea that human behavior was culturally based. Sociobiology re-ignited the [[nature versus nurture]] debate, and Wilson's scientific perspective on human nature led to public debate. He was accused of [[racism]], [[misogyny]], and [[eugenics]].<ref>Douglas, Ed (2001). Darwin's Natural Heir. Guardian Unlimitied.</ref> In one incident, members of the International Committee Against Racism (a group connected to a [[Left wing politics|left-wing]] organization [[Science for the People]]) poured a pitcher of water on Wilson's head and chanted "Wilson, you're all wet" at a conference in 1978.<ref>Thacker, Paul D. (2001). Interview: Edward O. Wilson. Issue 119. HMS Beagle: The BioMedNet Magazine</ref> ==Nagrade i odlikovanja== Wilson's scientific and [[conservationism|conservation]] honors include: * [[Eagle Scout (Boy Scouts of America)|Eagle Scout]], [[Boy Scouts of America]]<ref name="WilsonEagle">{{cite web | last = Wilson | first = E. O. | authorlink = | coauthors = | year = 2002 | url =http://161.58.114.60/article_detail.php?article_id=367| title =E. O. Wilson On Boy Scouts, Blade Runner, and Huck Finn | format = | work = | publisher =Science & Spirit | accessdate =2006-11-08}}</ref> * [[Distinguished Eagle Scout Award]]<ref name="desalistt">{{cite web | author = | year = | url = http://members.cox.net/scouting179/Eagle%20Distinguished.htm | title = Distinguished Eagle Scouts | format = | work = | publisher = Troop & Pack 179 | accessdate = 2006-03-02}}</ref> * Član [[Američka akademija znanosti|Američke akademije znanosti]] od 1969. * odlikovan američkom [[National Medal of Science]] godine 1976. * [[Pulitzerova nagrada]] za ''On Human Nature'' * [[Tyler Prize for Environmental Achievement]], 1984 * [[ECI Prize]], [[International Ecology Institute]], terrestrial ecology, 1987 * [[Crafoord Prize]], 1990, a prize awarded by the [[Royal Swedish Academy of Sciences]] in certain sciences not covered by the [[Nobel Prize]], and therefore considered the highest award given in the field of ecology * [[Pulitzerova nagrada]] za ''The Ants'' (s [[Bert Hölldobler|Bertom Hölldoblerom]]), 1991 * Carl Sagan Award for Public Understanding of Science, 1994. * 25 najutjecajnijih ljudi u Americi časopisa ''[[Time Magazine]]''' za 1995. * [[Lewis Thomas Prize|Lewis Thomas Prize for Writing about Science]], 2000 * [[Nierenberg Prize]], 2001 * [[Dauphin Island Sea Lab]] christened its newest research vessel the ''R/V E.O. Wilson'' in [[2005]]. * [http://www.ted.com/tedprize/winners2007.cfm TED Prize 2007] given yearly to ''honor a maximum of three individuals who have shown that they can, in some way, positively impact life on this planet.'' * [http://www.gencat.net/pic/cat/presentacio.htm XIX Premi Internacional Catalunya 2007] * Member of the [http://www.wkdialogue.ch World Knowledge Dialogue]Honorary Board, and Scientist in Residence for the 2008 symposium organized in Crans-Montana (Switzerland). ----> ==Glavna djela== <!--Please sort chronologically--> * ''The Theory of Island Biogeography'', [[1967]], Princeton University Press (2001 reprint), {{ISBN|0-691-08836-5}}, s Robertom H. MacArthurom * ''Insect Societies'', [[1971]], Harvard University Press, {{ISBN|0-674-45490-1}} * ''Sociobiology: The New Synthesis'' [[1975]], Belknap Press, {{ISBN|0-674-81621-8}} (Twenty-fifth Anniversary Edition, [[2000]] {{ISBN|0-674-00089-7}}) * ''On Human Nature'', [[1979]], Harvard University Press, {{ISBN|0-674-63441-1}}, dobitnik [[Pulitzerova nagrada|Pulitzerove nagrade]] * ''Genes, Mind and Culture: The coevolutionary process'', [[1981]], Harvard University Press, {{ISBN|0-674-34475-8}} * ''Promethean fire: reflections on the origin of mind'', [[1983]], Harvard University Press, {{ISBN|0-674-71445-8}} * ''Biophilia'', [[1984]], Harvard University Press, {{ISBN|0-674-07441-6}} * ''Success and Dominance in Ecosystems: The Case of the Social Insects'', [[1990]], [[Inter-Research]], ISSN 0932-2205 * ''The Ants'', [[1990]], Belknap Press, {{ISBN|0-674-04075-9}}, Winner of the [[Pulitzer Prize]], s [[Bert Hölldobler|Bertom Hölldoblerom]] * ''The Diversity of Life'', [[1992]], Belknap Press, {{ISBN|0-674-21298-3}} * ''The Biophilia Hypothesis'', [[1993]], Shearwater Books, {{ISBN|1-55963-148-1}}, with Stephen R. Kellert * ''Journey to the Ants: A Story of Scientific Exploration'', [[1994]], Belknap Press, {{ISBN|0-674-48525-4}}, s Bertom Hölldoblerom * ''Naturalist'', [[1994]], Shearwater Books, {{ISBN|1-55963-288-7}} * ''In Search of Nature'', [[1996]], Shearwater Books, {{ISBN|1-55963-215-1}}, with Laura Simonds Southworth * ''Consilience: The Unity of Knowledge'', [[1998]], Knopf, {{ISBN|0-679-45077-7}} * ''The Future of Life'', [[2002]], Knopf, {{ISBN|0-679-45078-5}} * ''Pheidole in the New World: A Dominant, Hyperdiverse Ant Genus'', [[2003]], Harvard University Press, {{ISBN|0-674-00293-8}} * ''From So Simple a Beginning: Darwin's Four Great Books''. 2005, W. W. Norton. * ''The Creation: An Appeal to Save Life on Earth'', September 2006, W. W. Norton & Company, Inc. {{ISBN|978-0393062175}} * ''Nature Revealed: Selected Writings 1949-2006'', Johns Hopkins University Press, Baltimore. {{ISBN|0-8018-8329-6}} ==Izvori== {{izvori}} ==Veze== *[[Sociobiologija]] *[[Bioraznolikost]] *[[Evolucionarna psihologija]] ==Vanjske veze== === Wikimedijini projekti === {{WProjekti |commonscat = E. O. Wilson |commonscathr = E. O. Wilson |wikicitat = Edward Osborne Wilson }} ===Biografija=== *[https://web.archive.org/web/20041014233232/http://www.metrokc.gov/dnrp/swd/naturalconnections/edward_wilson_bio.htm "E.O. Wilson Profile"] - Iscrpan popis titula, nagrada i dužnosti ===Video-zapisi=== *[http://athome.harvard.edu/dh/wilson.html "On the Relation of Science and Humanities"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081208133507/http://athome.harvard.edu/dh/wilson.html |date=2008-12-08 }} - predavanje na Harvard@Home {{jezikk|eng.}} *[http://www.booktv.org/ram/history/1205/btv121705_1.ram "From So Simple a Beginning: The Four Great Books of Charles Darwin"] - predavanje na BookTV {{jezikk|eng.}} *[http://video.google.com/videoplay?docid=-6927851714963534233 Gostovanje na emisiji Charlie Rose] - razgovor s [[James D. Watson|Jamesom D. Watsonom]] *[http://meaningoflife.tv/video.php?speaker=wilson&topic=complete Gostovanje na MeaningOfLife.tv] - razgovor s Robertom Wrightom {{jezikk|eng.}} * [http://www.depauw.edu/news/index.asp?id=18423 Ubben Lecture at DePauw University] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110426023118/http://www.depauw.edu/news/index.asp?id=18423 |date=2011-04-26 }} {{jezikk|eng.}} * [http://www.charlierose.com/guests/e.o.-wilson E. O. Wilson] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080821052559/http://www.charlierose.com/guests/e.o.-wilson |date=2008-08-21 }} ''Charlie Rose'' kompletni razgovori {{jezikk|eng.}} * [http://www.ted.com/index.php/talks/view/id/83 E.O. Wilson: TED Prize wish: Help build the Encyclopedia of Life] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080607002418/http://www.ted.com/index.php/talks/view/id/83 |date=2008-06-07 }} TED, ožujak 2007, na [[Encyclopedia of Life]] {{jezikk|eng.}} * Gostovanje na [[NOVA|NOVA-inom]] [http://www.pbs.org/wgbh/nova/transcripts/2203crea.html Little Creatures Who Run the World], 1997 .{{jezikk|eng.}} ===Razgovori=== *[http://dir.salon.com/people/feature/2000/04/22/eowilson/index.html Living in Shimmering Disequilibrium] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050311032420/http://dir.salon.com/people/feature/2000/04/22/eowilson/index.html |date=2005-03-11 }} - razgovor s Fredom Branfmanom (Salon) {{jezikk|eng.}} *[http://www.froes.dds.nl/WILSON.htm Karl Marx was right, it is just that he had the wrong species] - razgovor s Frans Roes (Speak, Darwinists!) {{jezikk|eng.}} *[http://faculty.maryvillecollege.edu/wbcash/wilsoninterview.htm E.O. Wilson] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080924230333/http://faculty.maryvillecollege.edu/wbcash/wilsoninterview.htm |date=2008-09-24 }} - razgovor s Paulom D. Thackerom (BioMedNet) {{jezikk|eng.}} *[http://www.cityarts.net/n.wilson.html City Arts & Lectures, 2006/10/10] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070929182952/http://www.cityarts.net/n.wilson.html |date=2007-09-29 }} {{jezikk|eng.}} ===Članci=== *[http://www.orthodoxytoday.org/articles/WolfeSoulDied.php Sorry, But Your Soul Just Died] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090122205812/http://orthodoxytoday.org/articles/WolfeSoulDied.php |date=2009-01-22 }} - esej kojeg je napisao [[Tom Wolfe]] (Forbes, 1996.) {{jezikk|eng.}} *[http://www.guardian.co.uk/Archive/Article/0,4273,4137503,00.html Darwin's natural heir: Profile] - esej kojeg je napisao Ed Douglas (The Guardian, 2001.) {{jezikk|eng.}} *[http://www.guardian.co.uk/science/story/0,,1884927,00.html The Ant King's Latest Mission: Profile] - esej kojeg je napisao Robin McKie (GuardianUnlimited, 2006.) {{jezikk|eng.}} * [http://ejournal.nbii.org/archives/vol1iss1/editorial.wilson.html '''Editorial on Sustainability e-Journal '''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080820064740/http://ejournal.nbii.org/archives/vol1iss1/editorial.wilson.html |date=2008-08-20 }}- esej kojeg je napisao E.O. Wilson (Sustainability: Science, Practice, & Policy, 2005.) {{jezikk|eng.}} ===Eseji=== *[http://www.lrainc.com/swtaboo/taboos/wilson01.html Science and Ideology] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060618120537/http://www.lrainc.com/swtaboo/taboos/wilson01.html |date=2006-06-18 }} (1995) {{jezikk|eng.}} *[http://www.findarticles.com/p/articles/mi_m2267/is_1_72/ai_n13807655 Kin Selection as the Key to Altruism: Its Rise and Fall] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080619044458/http://findarticles.com/p/articles/mi_m2267/is_1_72/ai_n13807655 |date=2008-06-19 }} (2005) {{jezikk|eng.}} *[http://www.conbio.org/cip/bookreviews74.cfm#Wilson Letter to a Southern Baptist Minister] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080109170108/http://www.conbio.org/cip/bookreviews74.cfm#Wilson |date=2008-01-09 }} (Izvadak iz ''The Creation: An Appeal to Save Life on Earth''). (2006) {{jezikk|eng.}} ===Knjige=== *[http://www.int-res.com/book-series/excellence-in-ecology/ee2/ Success and Dominance in Ecosystems: The Case of the Social Insects] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081004144418/http://www.int-res.com/book-series/excellence-in-ecology/ee2/ |date=2008-10-04 }} (1987), {{jezikk|eng.}} dostupno besplatno na Internetu {{normativna kontrola}} {{Lifetime|1929|2021|Wilson, Edward Osborne}} [[Kategorija:Američki biolozi]] [[Kategorija:Sekularni humanisti]] 38zr7sth9y23fpcqpv20ng5y5rsbhiw Francesco Rosi 0 4562252 42669653 41434220 2026-08-09T03:36:09Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669653 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Filmska biografija | ime = Francesco Rosi | slika = Francesco Rosi Cannes.jpg | opis = Rosi na [[Kanski filmski festival 1991.|Kanskom festivalu 1991. godine]] | datum_rođenja = {{birth date|df=y|1922|11|15|}} | mjesto_rođenja = [[Napulj]], [[Kraljevina Italija|Italija]] | datum_smrti = {{Death date and age|2015|1|10|1922|11|15|df=yes}} | mjesto_smrti = [[Rim]], Italija | zanimanje = [[Filmski režiser|režiser]], [[Filmski producent|producent]] | period = 1948–1997 | djeca = Carolina Rosi, 1966 | znameniti_filmovi = ''[[Salvatore Giuliano (film)|Salvatore Giuliano]]''<br>''[[Ljudi protiv]]''<br>''[[Slučaj Mattei]]''<br>''[[Izuzetni leševi (film)|Izuzetni leševi]]'' }} '''Francesco Rosi''' (15. novembar 1922 - 10. januar 2015) bio je [[italija]]nski filmski režiser, najpoznatiji po [[politički film|politički]] angažiranim filmovim 1960-ih i 1970-ih. ==Filmografija== ===Režija=== Rosi je režirao 20 filmova, počevši sa nekoliko scena u ''Crvenokošuljašima'' Goffreda Alessandrinija, a završivši sa ''Primirjem'' 1997.<ref>{{cite web | url=http://spettacoliecultura.ilmessaggero.it/cinema/francesco-rosi-regista-morto/1112196.shtml | title=Morto il regista Francesco Rosi, ecco la sua filmografia | publisher=''[[Il Messaggero]]'' | date=10 January 2015 | accessdate=12. I 2015 | archive-date=2015-01-12 | archive-url=https://web.archive.org/web/20150112124027/http://spettacoliecultura.ilmessaggero.it/cinema/francesco-rosi-regista-morto/1112196.shtml | dead-url=yes }}</ref> {{div col|cols=2}} * 1952 – ''[[Red Shirts (film)|Red Shirts]]'' (Camicie rosse) * 1956 – ''[[Kean (1956 film)|Kean]]'' (Kean – Genio e sregolatezza), ko-režiser: [[Vittorio Gassman]]. * 1958 – ''[[La sfida|The Challenge]]'' (La sfida) * 1959 – ''[[The Magliari]]'' (I magliari) * 1962 – ''[[Salvatore Giuliano (film)|Salvatore Giuliano]]'' * 1963 – ''[[Hands over the City]]'' (Le mani sulla città) * 1965 – ''[[Il momento della verità|The Moment of Truth]]'' (Il momento della verità) * 1967 – ''[[More than a Miracle]]'' (C'era una volta...) * 1970 – ''[[Many Wars Ago]]'' (Uomini contro) * 1972 – ''[[The Mattei Affair]]'' (Il caso Mattei) * 1974 – ''[[Lucky Luciano (film)|Lucky Luciano]]'' * 1976 – ''[[Illustrious Corpses]]'' (Cadaveri eccellenti) * 1979 – ''[[Christ Stopped at Eboli (film)|Christ Stopped at Eboli]]'' (Cristo si è fermato a Eboli) * 1981 – ''[[Three Brothers (1981 film)|Three Brothers]]'' (Tre fratelli) * 1984 – ''[[Carmen (1984 film)|Carmen]]'' * 1987 – ''[[Chronicle of a Death Foretold (film)|Chronicle of a Death Foretold]]'' (Cronaca di una morte annunciata) * 1989 – ''[[12 registi per 12 città]]'', a collaboration work with 11 other directors. * 1989 – ''[[The Palermo Connection]]'' (Dimenticare Palermo) * 1992 – ''[[Neapolitan Diary]]'' (Diario napoletano) * 1997 – ''[[The Truce (1997 film)|The Truce]]'' (La tregua) {{div col end}} ===scenarist=== {{div col|cols=2}} * ''[[Bellissima (film)|Bellissima]]'' (1951) * ''[[The City Stands Trial]]'' (1952) * ''[[Racconti romani]]'' (1955) * ''[[The Bigamist (1956 film)|The Bigamist]] (1956) {{div col end}} ===režiser i scenarist=== ;originalni scenariji {{div col|cols=2}} * ''[[La sfida]]'' (1958) * ''[[The Magliari]]'' (1959) * ''[[Salvatore Giuliano (film)|Salvatore Giuliano]]'' (1962) * ''[[Hands over the City]]'' (1963) * ''[[The Moment of Truth (film)|The Moment of Truth]]'' (1964) * ''[[More Than a Miracle]]'' (1967) * ''[[The Mattei Affair]]'' (1971) * ''[[Lucky Luciano]]'' (1973) * ''Diario napoletano'' (1992) {{div col end}} ;adaptacije tuđih djela {{div col|cols=2}} *''Kean – Genio e sregolatezza'' (1956, autori: [[Alexandre Dumas|Dumas]] i [[Sartre]]) * ''[[Many Wars Ago]]'' (1970, autor: [[Emilio Lussu]]) * ''[[Illustrious Corpses]]'' (1976, roman čiji je autor [[Leonardo Sciascia]]) * ''[[Christ Stopped at Eboli (film)|Christ Stopped at Eboli]]'' (1979, roman čiji je autor [[Carlo Levi]]) * ''[[Three Brothers (1981 film)|Three Brothers]]'' (1981, priča ''The Third Son''; autor: [[Andrei Platonov]]) * ''[[Carmen (1984 film)|Carmen]]'' (1984, opera čiji je autor [[Bizet]]) * ''[[Chronicle of a Death Foretold (film)|Chronicle of a Death Foretold]]'' (1987, roman čiji je autor [[Gabriel García Márquez]]) * ''[[The Palermo Connection]]'' (1990, roman čiji je autor [[Edmonde Charles-Roux]]) * ''[[The Truce (1997 film)|The Truce]]'' (1997, roman čiji je autor [[Primo Levi]]) {{div col end}} ==Vanjske veze== {{Commons category}} *[http://www.ericjlyman.com/thr2008rosi.html Q&A with Rosi] from ''[[The Hollywood Reporter]]'' *[http://www.sensesofcinema.com/2003/great-directors/rosi/ Biography of Francesco Rosi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201130101452/http://www.sensesofcinema.com/2003/great-directors/rosi/ |date=2020-11-30 }} from ''[[Senses of Cinema]]'' *{{IMDb name|0742940}} *[http://www.virtual-history.com/movie/person/6330/francesco-rosi Literature on Francesco Rosi] *[http://www.bfi.org.uk/news-opinion/sight-sound-magazine/comment/obituaries/francesco-rosi-1922-2015 Francesco Rosi, 1922–2015] – obituary at [[British Film Institute|BFI]] *[http://www.treccani.it/enciclopedia/francesco-rosi_%28Enciclopedia_del_Cinema%29/ ROSI, Francesco] at treccani.it Film Encyclopedia (2004) (with Bibliography) {{it icon}} {{Francesco Rosi}} {{Srebrni medvjed za najboljeg režisera}} {{David di Donatello za najboljeg režisera}} {{Nastro d'Argento za najboljeg režisera}} {{Authority control}} {{Lifetime|1922|2015|Rosi, Francesco}} [[Kategorija:Italijanski filmski režiseri]] ccis8x8ytmcwu8crlcht2hyhdrz259n Edward Said 0 4563155 42669477 42600576 2026-08-08T14:39:09Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669477 wikitext text/x-wiki {{Infokutija filozof | ime = Edvard Said | epoha = [[Filozofija 20. vijeka]] | regija = [[Zapadna filozofija]] | slika = Edward Said and Daniel Barenboim in Sevilla, 2002 (Said).jpg | širina_slike = 275px | opis = Edvard Said (desno) | ime_po_rođenju = Edvard Vadi Said | datum_rođenja = {{birth date|1935|11|1|df=y}} | mjesto_rođenja = [[Jerusalim]], [[Britanski mandat Palestina|Palestina]] | datum_smrti = {{Death date and age|2003|9|25|1935|11|1|df=y}} | mjesto_smrti = [[Njujork]], [[SAD]] | počivalište = | pseudonim = | državljanstvo = | rodbina = | supružnik = | partner = | djeca = | obrazovanje = | alma_mater = [[Univerzitet Princeton]] | zanimanje = [[Filozofija|filozof]], [[pisac]], [[profesor]] | tradicija = postkolonijalizam, postmodernijalizam | glavni_interesi = okcidentalizam, orijentalizam | jezik = | značajne_ideje = | glavna_djela = ''Orijentalizam'' {{small|(1978)}} | nagrade = | utjecaj_od = [[Teodor Adorno]], [[R. P. Blekmur]], [[Noam Čomski]], [[Džozef Konrad]], [[Žak Derida]], [[Mišel Fuko]], [[Antonio Gramši]], [[Džerard Menli Hopkins]], [[Bertrand Rasel]], [[Žan Pol Sartr]], [[Vilijam Šekspir]], [[Karl Marks]], [[Fridrih Niče]], [[Giambattista Vico]], [[Đambatista Viko]] i [[Rejmond Vilijams]] | utjecaj_na = [[Homi K. Baba]], [[Gajatri Čakravorti Spivak]], [[Hamid Dabaši]], [[Džon Espozito]], [[Robert Fisk]], [[Najdžel Gibson]], [[Derek Gregori]], [[Ranadžit Guha]], [[Kristofer Hičens]], [[Rašid Halidi]], [[Mahmud Mamdani]], [[Džozef Masad]] i [[Džon Stroson]] | citati = | potpis = }} '''Edvard Vadi Said''' ([[Jerusalim]], [[1. novembar]] [[1935]] – [[Njujork]], [[25. septembar]] [[2003]]) bio je profesor [[engleski jezik|engleskog jezika]] i [[komparativna književnost|komparativne književnosti]] na [[Univerzitet Columbia|Univerzitetu Kolumbija]], [[književnost|književni]] [[teorija|teoretičar]] i [[intelektualac]]. Bio je jedan od osnivača kritičko-teoretske oblasti [[postokolonijalizam|postkolonijalizma]]. Rođen je kao [[Palestina|palestinski]] [[Arapi]]n u [[Jerusalim]]u u Palestini, a po ocu je [[Amerikanci|Amerikanac]].<ref>“Between Worlds”, Reflections on Exile, and Other Essays (2002), str. 556.</ref> Bio je zagovornik političkih i ljudskih prava Palestinaca, a novinar [[Robert Fisk]] opisao ga je kao „najmoćniji politički glas Palestinaca".<ref>Fisk, Robert (30 December 2008). "Robert Fisk: Why bombing Ashkelon is the most tragic irony". The Independent. Retrieved 6 June 2013.</ref> Kulturni kritičar, akademik i pisac, Said je najpoznatiji po knjizi ''Orijentalizam'' (1978), analizi kulturnih simbola na kojima se temelji [[orijentalizam]]. Termin je kasnije redefinisan i danas označava zapadnjačko proučavanje istočnjačke kulture, odnosno, način na koji [[Zapad]] vidi i predstavlja [[Istok]].<ref>Ghazoul 290ff.</ref><ref>Zamir 8031-32.</ref><ref>Gentz 41ff.</ref><ref>Gray et al. 212.</ref> On je tvrdio da je orijentalna studija i dalje vezana za imperijalistička društva koja je proizvela, što čini veći deo posla inherentno političkim, pokornim vlasti, pa samim tim intelektualno sumnjiv. ''Orijentalizam'' je zasnovan na Saidovom znanju kolonijalne književnosti, književne teorije i poststrukturalističke teorije. ''Orijentalizam'', i njegovi ostali radovi tematski su povezani, pokazali su se uticajnim u oblasti humanističkih nauka, posebno u književnoj teoriji i kritici.<ref>"Between Worlds", Reflections on Exile, and Other Essays (2002), str. 561, 565.</ref> ''Orijentalizam'' se pokazao posebno uticajan na području Bliskoistočnih studija, o tome kako oni ispituju, opisuju i definišu kulture na Bliskom istoku.<ref>Stephen Howe, “Dangerous mind?”, New Humanist, Vol. 123, November/December 2008.</ref> Kao kritičar, on je energično razgovarao i raspravljao kulturne predmete koji se sastoje od orijentalizma, posebno kada se primenjuju na i u oblasti istorije i domenu studija. Ipak, neki matični akademici se ne slažu sa tezom Saidovog Orijentalizma, pre svega anglo-američki orijentalista [[Bernard Lewis|Bernard Luis]].<ref>Oleg Grabar, Edward Said, Bernard Lewis, “Orientalism: An Exchange”, New York Review of Books, Vol. 29, No. 13. 12 August 1982. Pristupljeno, 4. januara 2010</ref> Kao javni intelektualac, Said je diskutovao savremenu politiku i kulturu, književnost i muziku u knjigama, predavanjima i člancima. Osvrćući se na svoje porodično iskustvo palestinskih hrišćana na Bliskom istoku u vreme osnivanja Izraela 1948. godine. Said se zalaže za osnivanje palestinske države, za ravnopravna politička i ljudska prava Palestinaca u Izraelu, uključujući i pravo na povratak i za povećanje američkog političkog pritiska na Izrael da priznaju i poštuju ustanovljena prava. Osim toga, on je kritikovao politiku i kulturnu politiku u arapskim i muslimanskim režimima koji su radili protiv interesa sopstvenog naroda. Intelektualno aktivan sve do poslednjih meseci svog života, on je umro od leukemije krajem 2003. godine. == Biografija == === Detinjstvo i mladost === [[Datoteka:SaidSis.jpg|mini|desno|300px|Edvard i njegova sestra Rozmari (1940)]] Edvard Said je rođen 1. novembra 1935, od majke Hilde Said i njenog supruga, biznismena Vadie Saida, u Jerusalimu za vreme [[Britanski mandat nad Palestinom|britanskog mandata nad Palestinom]] (1920-48).<ref>Hughes, Robert (21 June 1993). "Envoy to Two Cultures". Time. Retrieved 2008-10-21.</ref> Edvardov otac je bio palestinac koji je služio u američkoj komponenti savezničkih ekspedicionih snaga (1917-19), kojom je komandovao general [[Džon Peršing|Džon Dž. Peršing]], u Prvom svetskom ratu; Vadia Said i njegova porodica su dobili državljanstvo SAD zbog služenja vojnog roka,<ref>Turner and Rojek, str. 224.</ref> i nakon sticanja državljanstva seli se u Klivlend do povratka u Palestinu 1920. godine. Otac njegove majke Hilde, koja je rođena u Nazaretu, bio je palestinac, a majka libanka.{{sfn|McCarthy||pp=10}} Posle rata, 1919. godine, Vadia Said preselio se u Kairo gde počinje kancelarijski posao sa rođakom. Iako su njegovi roditelji bili pripadnici [[Jerusalimska pravoslavna crkva|Jerusalimske pravoslavne crkve]], Edvard je bio [[agnostik]]. Imao je četiri mlađe sestre.<ref>Edward Said's Out of Place: A Memoir Template:Http://literarystudies.wordpress.com/2007/11/07/edward-saids-out-of-place-a-memoir/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141217080521/http://literarystudies.wordpress.com/2007/11/07/edward-saids-out-of-place-a-memoir/ |date=2014-12-17 }}</ref> {{sfn|Corwell||pp=128}} <ref>Singh and Johnson, str. 19, 129</ref><ref>Said, Edward (15 jun 1999). "Defamation, Revisionist Style". CounterPunch. Preuzeto 6 jun 2013.</ref> === U školi === Said je opisao svoje detinjstvo kao život „između svetova“, svetova Kaira i Jerusalima, dok mu je bilo dvanaest.<ref name="Said">Said, Edward (7 May 1998). "Between Worlds: a memoir". London Review of Books. str. 3-7. Retrieved 6 June 2013</ref> Tokom 1947, pohađa školu u anglikanskoj crkvi svetog Đorđa u Jerusalimu, o kojem iskustvu govori: {{izdvojeni citat|Sa neočekivanim arapskim prezimenom kao što je „Said“, povezano sa britanskim imenom (moja majka se mnogo divila princu od Velsa ([[Edvard VIII]]) u 1935, godini mog rođenja), bio sam neprijatna anomalija kao učenik sve vreme kroz moje rane godine: Palestinac koji pohađa školu u Egiptu, sa engleskim imenom, američkim pasošem, i bez određenog identiteta, uopšte. Da stvari budu gore, arapski, moj maternji jezik, a engleski, moj jezik obrazovanja, bili su neraskidivo pomešani: Ja nikada nisam znao koji je bio moj prvi jezik, i ni u jednom se nisam osećao potpuno slobodnim, mada sanjam u oba. Svaki put kada govorim englesku rečenicu, ja čujem odjek na arapskom, i obrnuto.}}<ref name="Said"/> U kasnim 1940-im, u daljem obrazovanju navodi se pohađanje egipatskog ogranka Viktorijinog Koledža (VK), gde je jedan drug iz razreda bio [[Omar Šarif]] koji je upamćen kao sadistički i fizički zlostavljač; ostale kolege uključuju i kralja [[Husein od Jordana|Huseina od Jordana]], kao i egiptske, sirijske, jordanske, i saudijskih dečake čija je akademska karijera napredovala u pravcu da postanu ministri, premijeri, i vodeći privrednici svojih zemalja.<ref>Said, Edward W. (1999). Out of Place. Vintage Books, NY. str. 201.</ref> U tom kolonijalnom vremenu, škola Viktorijinog Koledža obrazovala je odabrane arapske i levantske momke da postanu anglicizovana vladajuća klasa, koji će, u dogledno vreme, da vladaju svojim zemljama, nakon britanske dekolonizacije. Viktorija Koledž je bila poslednja škola koju je Edvard Said pohađao odlaska u SAD: {{izdvojeni citat|Trenutak kada neko postane student na VK, on je dobija studentski priručnik, niz propisa koji regulišu sve aspekte školskog života, uniformu koju bismo nosili, opremu potrebnu za sport, datume školskih praznika, autobuski raspored, i tako dalje. Ali prvo pravilo škole, ukrašeno na prednjoj strani priručnika, glasi: „Engleski je jezik u školi, učenici uhvaćeni da govore drugim jezikom će biti kažnjeni“. Ipak, nije bilo onih sa engleskim kao maternjim među učenicima. Dok su predavači bili Britanci, mi smo bili šarena posada Arapa iz svih krajeva, Jermeni, Grci, Italijani, Jevreji, i Turci, od kojih su svi imali maternji jezik koji je škola izričito zabranila. Ipak svi, ili gotovo svi, smo govorili arapski - mnogi su govorili arapski i francuski - tako da smo bili u mogućnosti da pribegnemo zajedničkom jeziku, uprkos onome što smo doživljavali kao nepravedno kolonijalno ograničenje.<ref>“Between Worlds”, Reflections on Exile, and Other Essays (2002), str. 556-57</ref>}} === Obrazovanje u Americi === Said se pokazao kao problematičan student, bio je izbačen iz Viktorija Koledža 1951. i završio je u Nortfild Mount Hermon školi u [[Masačusets]]u, elitnom internatu za pripremu studija za univerziteta, gde je pretrpeo mizerne godine osećjući se izgubljeno. Ipak, istakao se svojim akademskim vrlinama i stekao čin kao prvi ili drugi u klasi od sto šezdeset učenika.<ref name="Said"/> U retrospektivi, Said je rekao da to što je poslat daleko od bliskoistočne sredine bila roditeljska odluka na koju su su uticali „izgledi neukorenjenih ljudi, poput nas, su tako neizvesni da bi bilo najbolje da me pošalju što dalje moguće“.<ref name="Said"/> Diplomirao je na [[Princeton University|Univerzitetu Prinston]] (1957), a zatim magistrirao (1960) i doktorirao (1964), englesku književnost, na univerzitetu Harvard.<ref>Edward Said, Out of Place, Vintage Books, 1999: str. 82-83</ref><ref>Encyclopædia Britannica Online, Edward Said, pristupljeno 3. januara 2010.</ref> === Akademska karijera === Godine 1963 Said se zaposlio na [[Columbia University|Univerzitetu Kolumbija]] kao član katedre na odseku za engleski jezik i odeljenja za uporednu književnost, gde je predavao i radio do 2003. (kada je tamo postao 1991.); u toku tog mandata je na koldežu Kolumbija jedan od njegovih studenata bio i [[Barak Obama]]. Godine 1974. bio je gostujući profesor komparativne književnosti na koledžu Harvard, a u periodu 1975-76 bio je saradnik Centra za napredne studije u ponašanju nauka na [[Stanford University|Univerzitetu Stanford]]. 1977. je postao vanredni profesor engleskog i komparativne književnost na Univerzitet Kolumbija, a potom je bio profesor humanističkih nauka na Fondaciju ''Stari Dominion'', da bi 1979. bio gostujući profesor humanistike na Džons Hopkins Univerzitetu.<ref>L.A. Jews For Peace, The Question of Palestine by Edward Said. (1997) Books on the Israel–Palestinian Conflict – Annotated Bibliography, pristupljeno 3 January 2010.</ref> Nakon dobijanja mandata u Kolumbiji, rekao da će takođe nastaviti da predaje na [[Yale University|Univerzitetu Jejl]].<ref>European Graduate School, The. "Edward Said". The European Graduate School. preuzeto 23. avgusta 2013.</ref> === Tvrdnje o biografskoj neiskrenosti prema Justusu Vajneru === Justus Rid Vajner, američki advokat i naučni saradnik Jerusalemskog centra za odnose sa javnošću, tvrdi da je Said bio nepošten o svojoj biografiji o detinjstvu.<ref>Hitchens, Christopher (7 September 1999). Commentary's scurrilous attack on Edward Said. Salon. preuzeto 6. juna 2013.</ref><ref>Offman, Craig (10 Septembar 1999). "Said critic blasts back at Hitchens". Salon. preuzeto 6. juna2013.</ref> U članku ''Moja divna stara kuća i druge izmišljotine po Edvardu Saidu'', objavljen u časopisu [[Commentary (magzin)|Commentary]] 1999. godine, Vajner tvrdi da je Said lagao kada je rekao:„Ja sam rođen u Jerusalimu, i proveo većinu mojih godinama tamo; i, posle 1948, kada su svi članovi moje porodice postali izbeglice, u Egiptu“.<ref>“Between Worlds: Edward Said Makes Sense of His Life”, London Review of Books 7 Maj, 1998. str. 3</ref> Uprkos tome što je priznao da je Edvard Said rođen u Jerusalimu (Palestina), Vajner je izvestio da je u krštenici Edvarda Saida naveden Kairo (Egipat) kao adresa stanovanja za Said porodicu, da Edvard kao dečak nije živeo u ranom detinjstvu u Jerusalimu sa svojom porodicom, već u Kairu, a da on nije bio redovan učenik u školi ''Svetog Đorđa'', u Jerusalimu, jer registar škole nije sadržao evidenciju njegovog upisa u školu. Vajnerov članak odmah je podlegao pod kritikama ([[Manchester Guardian|Gardijan]] pozivajući se na njega kao „žestok napad ... u malog desničarskog časopisa“<ref>Borger, Julian (23 Avgust 1999). "Friends Rally to Repulse Attack on Edward Said". The Guardian (London). preuzeto 1. maja 2010.</ref>), i rekao da Saida je brane novinari i istoričari. U članku u časopisu ''[[Counterpunch]]'' Aleksandar Kokburn i Džefri Kler izvestili su da je Vajner namerno falsifikovao biografski zapis kako bi napadao Saida. Kao dokaze, novinari su predstavili intervju za Hejg Bojadžijan, da je Vajneru eksplicitno rekao da je bio šolski drug Edvarda Saida u školi ''Svetog Đorđa'', u Jerusalimu, a što je izostavljeno iz Vajnerove biografije Saida.<ref>Cockburn, Alexander; Jeffrey St. Clair (1 Septembar 1999). "Commentary 'Scholar' Deliberately Falsified Record in Attack on Said". CounterPunch. preuzeto 6. juna 2013.</ref> U časopisu ''[[Nation (magazin)|Nation]]'', [[Kristofer Hičens]] opisuje Vajnerov članak kao rad „izuzetno kivan i lažljiv“, i objavio da su školski drugovi i nastavnici potvrdio da je Edvard Said bio student u školi ''Svetog Đorđa''.<ref>Hitchens, Christopher (2 Septembar 1999). "The Commentary School of Falsification". The Nation. preuzeto 6. jun 2013.</ref> U ''[[The New York Review of Book]]s'', istoričar Amos Elon, naziva Vajnerov članak „kritičkim“, i optužio ga za vođenje „lične“ prljave kampae protiv Edvarda Saida, kao i da Vajner nije uspeo da opovrgne da je, u zimu 1947-48, kada je [[Arapska liga]] bila proglasila [[Arapsko-izraelski rat 1948|Arapsko-izraesli rat]], da se Saidova porodica preselila iz Talbija, predgrađa Jerusalima, i vratila se u Kairo: „[Said] ​​i njegova porodica traži utočište od rata izvan Palestine, kao i stotine hiljada drugih Palestinaca u to vreme. Činjenica ostaje, da ubrzo posle toga, imovina porodice u Jerusalimu biva konfiskovana. Said i njegova porodica postali političke izbeglice kao rezultat odbijanja izraelske vlade da im dozvoli da se vrate u zemlju svog rođenja“.<ref>"Exile's Return' by Justus Reid Weiner, reply by Amos Elon". The New York Review of Books. 24. februar 2000. preuzeto 7. juna 2013.</ref> U odgovoru, Justus Vajner optužuje Elona za intelektualno nepoštenje i optužuje Hičensa da je napravio od sebe „dečaka na posteru Palestine“.<ref name=autogenerated1>Offman, Craig (10. septembar 1999). "Said critic blasts back at Hitchens". Salon. preuzeto 6. juna 2013.</ref> Na Hičensovu kritiku da on nije čak ni intervjuisao Saida, Vajner je odgovorio da su tri godine istraživanja učinile nepotrebnim da intervjuiše čoveka o njegovom detinjstvu u britanskoj Palestini, i rekao, u vezi sa Saidovim školskim danima na Bliskom istoku: „dokaz je postalo toliko veliki. To više nije bio problem neslaganja. To je bila provalija. Nije bilo svrhe da ga nazove i kaže: ‘Ti si lažov, ti si prevarant‘“.<ref name=autogenerated1 /> Sam Said, u odgovoru koji je objavljen u ''Al-Ahram Weekly'' i ''CounterPunch'', rekao je da je Vajnerov članak treći takav napad koji je bio objavljen u ''Commentaryju'', a da perspektiva autora samo proizvodi „klevete i neistine“ <ref>Said, Edward (26 Avgust-1 Septembar 1999). "Defamation, Zionist-style". Al-Ahram Weekly. preuzeto 7. juna 2013.</ref><ref>Said, Edward (15. juna 1999). "Defamation, Revisionist Style". CounterPunch. preuzeto 7. juna 2013.</ref> i da je kredibilitet članaka je bio „potkopan desetinom grešaka i činjenica“.<ref>Singh and Johnson 19, 219.</ref> == Kritika == [[Datoteka:Joseph Conrad.PNG|mini|desno|220px|Romanopisac iz 19. veka Džozef Konrad (1857–1924) je predmet Saidove prve knjige, ''Džozef Konrad i Fikcija autobiografije'' (1966).]] === Književna kritika === Saidova prva knjiga, ''Džozef Konrad i Fikcija autobiografije'' (1966), proširena je u doktorskoj disertaciji. U knjizi ''Edvard Said: Kritika i društvo'' (2010), Abd al Rahman Husejn je rekao da roman ''[[Srce tame]]'' (1899) anglo-poljskog pisca [[Džozef Konrad|Džozefa Konrada]], predstavlja knjigu koja čini temelj Saidove celekupne karijere i projekta.{{sfn|McCarthy||pp=16}} Nakon toga, Said uređuje ideje prikupljene iz dela filozofa iz 17. veka Žambatista Vikoa, i drugih intelektualaca, u knjizi ''Počeci: Namera i metod'' (1974), o teorijskim osnovama književne kritike.<ref>Edward Said, Power, Politics and Culture, Bloomsbury Publishing, 2001: str. 77-79.</ref> Dalja Saidova bibliografska produkcija sadrži knjige, kao što su ''Svet, tekst i kritičar'' (1983), ''Nacionalizam, kolonijalizam, i književnost: Jejts i dekolonizacija'' (1988), ''Kultura i imperijalizam'' (1993), ''Predstave intelektualnu: 1993. Rajt Predavanja'' (1994), ''Humanizam i demokratska kritika'' (2004 ), i ''Zakasneli Stil'' (2006). Poput svojih postmodernih intelektualnih mentora, post-strukturalističkih filozofa [[Žak Derida|Žaka Deride]] i [[Mišel Fuko|Mišela Fukoa]], Said je bio fasciniran kako ljudi zapadnog sveta doživljavaju narode i stvari iz drugačije kulture, i to pod uticajem društva, politike, i snage književnosti. Zato se Edvard V. Said smatra intelektualnim osnivačima intelektualac ​​postkolonijalne kritike. Iako je kritika orijentalizma kao njegov kulturni doprinos posebno važna, uz nju se navodi i kritička interpretacija dela Džozefa Konrada, Džejn Ostin, [[Rudyard Kipling|Radjarda Kiplinga]], [[Vilijam Batler Jejts|Vilijama Batler Jejtsa]] i drugih pisaca, kao temelj njegovog intelektualnog ugleda.<ref>Harish Trivedi, “ ‘Arguing with the Himalayas’: Edward Said and Rudyard Kipling” Asia Pacific Reader archive. University of Toronto. Pristupljeno 4. januara 2010.</ref><ref>Andy Morrison, “Theories of Post-Coloniality: Edward W. Said and W.B. Yeats”, MA studies, Queen's University of Belfast, 21 May 1998. Pristuljeno 4 Januara 2010.</ref> === Orijentalizam === [[Datoteka:Jean-Léon Gérôme - Le charmeur de serpents.jpg|mini|desno|220px|Naslovna strana Saidove knjige ''Orijentalizam'' koja sadrži motive orijentalističkog slikarstva 19. veka ''Zmija otrovnica'', od Žan - Leona Ženoma (1824–1904).]] Said je najpoznatiji po svom opisu i analizi [[Orijentalizam|orijentalizma]] kao izvoru netačnog kulturnog predstavništava koji je temelj zapadne misli ka Bliskom istoku, kako Zapad vidi i predstavlja Istok. Teza ''Orijentalizam'' je postojanje „suptilnih i upornih evrocentričnih predrasuda protiv arapsko - islamskih naroda i njihove kulture,“ koja proističe iz zapadne kulture sa dugom tradicijom lažnih i romantičnih sviđenja Azije, uopšte, i na Bliski istok, posebno. Takve percepcije, i posledice kulturnih predstava, služile su, i nastavljaju da služe, kao implicitna opravdanja za kolonijalne i imperijalističke ambicije evropskih sila i SAD isto tako, Said takođe kritikuje i osuđuje političku i kulturnu lošu praksu režima vladajućih arapskih elita koje su internalizovale lažne, romantizirane predstave o arapskoj kulturi koje su osmislili i utvrdili anglo - američki orijentalisti :<ref name="Windschuttle">Windschuttle, Keith (Januar 1999). "Edward Said's Orientalism revisited". The New Criterion. preuzeto 6. juna 2013.</ref> {{izdvojeni citat|Što se tiče SAD, to je samo blago preterivanje reći da se muslimani i Arapi u suštini vide ili kao dobavljači nafte ili potencijalni teroristi. Mali deo arapske kulture i strast arapsko-muslimanskog života je ušao u svest čak onih ljudi čija je profesija da nadgleda arapski svet. Ono što imamo, umesto toga, je serija sirove karikature islamskog sveta predstavljen na takav način da je taj svet osetljiv na vojne agresije.<ref>Said, Edward (26 April 1980). "Islam Through Western Eyes". The Nation. Preuzeto 6. juna 2013.</ref>}} [[Datoteka:Anonymous Venetian orientalist painting, The Reception of the Ambassadors in Damascus', 1511, the Louvre.jpg|mini|desno|220px|Romantizovan Orijent: ''Prijem ambasadora u Damasku'' (1511)]] U knjizi ''Orijentalizm'', Said tvrdi da je dosta zapadnih proučavanja islamske civilizacije više bilo namenjeno za evropsko samopotvrđivanje, nego za objektivnu intelektualnu istragu i akademsko proučavanje istočnih kultura. Dakle, orijentalizam funkcioniše kao metod praktične, kulturne diskriminacije primenjujući se kao sredstvo imperijalističke dominacije, proizvodeći tvrdnju da zapadni orijentalisti znaju više o Orijentu nego orijentalci.<ref name="Windschuttle"/><ref>Edvard Said, Orijentalizam str. 12.</ref> Said tvrdi da istorija evropske kolonijalne vladavine, i posledične političke dominacije nad civilizacijama Istoka, iskrivljuje pisanje čak najpametnijih, dobronamernih, i kulturno naklonjenih zapadnih orijentalista, čime je termin „orijentalizam“ izrečen u pogrdnom značenju:<ref>Buruma, Ijan (16. jun 2008). "Orientalism today is just another form of insult". Gardijan. preuzeto 6. juna 2013.</ref> ''Orijentalizam'' zaključuje da zapadni tekstovi Orijent prikazuju kao iracionalne, slabe i feminizirane ''druge'', u potpunoj suprotnosti sa racionalnim, jakim i mačo Zapadom. Ovaj binarni odnos proizilazi iz evropske psihološke potrebe da stvori razliku u kulturnoj nejednakosti između Zapada i Istoka; da se kulturna razlika pripisuje nepomenljivoj kulturnoj srži koja je svojstvena orijentalnim narodima i stvarima.<ref>Said, ''Orijentalizam'' str. 65-67</ref> Knjiga ''Orijentalizam'' je izvršila veliki intelektualni uticaj na akademska polja književne teorije i studija kulture, ljudske geografije i istorije, kao i na orijentalne studije. === Odgovor na ''Orijentalizam'' === Kada je izašla knjiga ''Orijentalizam'' (1978) je izazvala mnogo teorijske kritike njenog rada i teza, kao i ličnu polemiku o Edvardu Saidu, kao autoru i čoveku.<ref>Martin Kramer, [http://www.campus-watch.org/article/id/3082 "Enough Said (review of Dangerous Knowledge, by Robert Irwin)"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171108145418/http://www.campus-watch.org/article/id/3082 |date=2017-11-08 }}, mart 2007. godine, pristupljeno 28. jula 2014.</ref> Kritika orijentalista, kao što su Albert Hurani, Robert Grejm Irvin, Niki Kedi, [[Bernard Lewis|Bernard Luis]] i Kanan Makija, odnose se na reči istoričarke Niki Kedi da je ''Orijentalizam'' izazvao „neke nesrećne posledice“ na percepciju i status njihovih studija.<ref>Bernard Luis, "The Question of Orientalism", Islam and the West, London, 1993. st. 99, 118.</ref><ref>Robert Irvin, For Lust of Knowing: The Orientalists and Their Enemies, London, Allen Lane, 2006.</ref> U knjizi ''Pristup istoriji Bliskog istoka'', istoričarka Kedi je rekla da kao kritička teorija, Saidov rad na ''Orijentalizmu'' ima: {{izdvojeni citat|nesrećne posledice... Mislim da je došlo do tendencije na bliskoistočnim studijama da usvoje reč „orijentalizam“ kao opšteprihvaćenu psovku, u suštini odnoseći se na ljude koji zauzmu „pogrešnu“ stranu oko [[Arapsko-izraelski sukob|arapsko-izraelskog spora]], ili na ljude za koje se smatra da su previše konzervativni. To nema nikakve veze sa tim da li su dobri ili nisu u svojim disciplinama. Stoga, „orijntalizam“, za mnoge ljude, je reč koja zamenjuje za razmišljanje i omogućava ljudima da odbace neke naučnike i njihove radove. Mislim da je to loše. To ne može da bude ono što je Edvard Said mislio, uopšte, ali termin je postao neka vrsta slogana.<ref>''Approaches to the History of the Middle East'', Nensi Elizabet Galager, Ed., London: Ithaca Press, 1994: str. 144-45.</ref> }} Štaviše, anglo-američki orijentalista [[Bernard Lewis|Bernard Luis]] je bio protivnik, posebno sa tezom orijentalizma, gde je Said identifikuje Luisa kao: {{izdvojeni citat|... savršeno davanje primera jednog orijentaliste za čiji se rad tvrdi da je objektivna, liberalna studija, a koja je u stvarnosti veoma blizu da bude propaganda protiv njegove teme.<ref>Edvard Said, ''Orijentalizam''. str. 316</ref> Za potpuni anti-intelektualizam, neobuzdan ili neopterećen ni najmanjim tragom kritičke samosvesti, niko, po mom iskustvu, nije postigao uzvišeno poverenje Bernarda Luisa, čiji gotovo čisto politički podvizi zahtevaju više pomena nego što vrede. U seriji članaka, i jedanoj posebno slaboj knjizi - ''Muslimani otkrivaju Evropu'' (1982)- Luis je bio zauzet reagovanju na moj argument, tvrdeći da zapadna potraga za znanjem o drugim društvima je jedinstvena, da je motivisana čistom radoznalošću, i da, nasuprot tome, muslimani niti su mogli niti su bili zainteresovani za sticanje znanja o Evropi, kao da je znanje o Evropi bio jedini prihvatljiv kriterijum istinskog znanja. Luisovi argumenti prezentovani su kao da proizilaze isključivo iz apolitične nepristrasnosti naučnika, dok je, u isto vreme, on postao autoritet iskorišćen za anti-islamski, anti-arapski, cionistički i Hladni rat, svi su potpisani od strane fanatizma, prekriveno glazurom urbanosti, koji ima vrlo malo zajedničkog sa „naukom“ i učenjem za koje Luis tvrdi da podržava.<ref name="Edvard Said 1985, st. 96">Edvard Said, "Orientalism Reconsidered", ''Cultural Critique'' magazin, No. 1, jesen. 1985. str. 96</ref>}} Luis je odgovorio da Saidove karakterizacije njegovog rada kao političke propagande, i njega kao anti-intelektualca, sa kritičkim esejima o Saidu kao akademcu, i njegovih radova; Luisu su se kasnije pridružili njegovim kritikama Saida naučnic Maksim Rodinson, Žak Berkue, Malkolm Ker, Aidžaz Ahmad i Vilijam Montgomeri Vat koji su rekli da je ''Orijentalizam''(1978) pogrešan iskaz zapadne studije o „Orijentu“.<ref>Aidžaz Ahmad, ''In Theory: Classes, Natures, Literatures'', London, Verso, 1992.</ref> Said je osetio posledice kao politički i javni intelektualac ​​1985. godine: po Saidu, [[Jewish Defense League|Jevrejska liga odbrane (JDL)]] poredila je Saida sa [[Nacizam|nacistom]] zbog njegovog anti-cioonizma; piroman mu je zapalio kancelariju na Univerzitetu Kolumbija; on i njegova porodica su više puta bili meta pretnjama smrću.<ref>Edvard Said, [http://www.lrb.co.uk/v20/n09/edward-said/between-worlds "Between Worlds"]. London Review of Books, Vol. 20. No. 9 (Maj 1998), str. 3-7.</ref> == Uticaj == Edvard Said je bio harizmatičan intelektualac ​​i nešto kao „intelektualna superzvezda“ u Americi.<ref name="ruthven">Ruthven, Malisa (26 Septembar 2003) [http://www.theguardian.com/news/2003/sep/26/guardianobituaries.highereducation "Obituary: Edward Said"]. [[Gardijan (novine)|Gardijan]]. Pristupljeno 06.09.2014</ref> Njegova oblast istraživanja uključuje književnu teoriju i uporednu književnost, istoriju i političku analizu, kulturnu i muzičku kritiku, kao i druge oblasti.<ref name="newhumanist">Stephen Howe, [http://newhumanist.org.uk/1908 "Dangerous mind?"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170912144534/https://newhumanist.org.uk/1908 |date=2017-09-12 }}, ''New Humanist'', Vol. 123, Novembar/Decembar 2008.</ref> ''Orijentalizam'' se pokazao kao intelektualni dokument od ključnog značaja za oblast post-kolonijalne studije, njegova teza se smatra kao istorijska činjenica, istinite, tačne, a posebno u vezi sa kulturnom predstavom „orijentalaca“ i [[Orijent]]a u medijima masovne komunikacije Zapada.<ref>Terry Eagleton, book review of ''For Lust of Knowing: The Orientalists and Their Enemies'', by Robert Irwin. [http://www.newstatesman.com/node/152571], ''New Statesman'', 13 februar 2006.</ref> Ipak, Saidove pristalice su priznali da u poređenju sa nemačkim orijentalističkim studijama, obim orijentalizma je ograničen. Uprkos tome, u časopisu ''„Orientalism Reconsidered“'' (1985), Said je rekao da nijedan protivnik nije pružio suštinsko obrazloženje za tvrdnju da nedostatak razgovora o nemačkim orijentalistima nužno ograničava naučnu vrednost i praktičnu primenu teze.<ref>''Orientalism'' str. 18-19.</ref> Osim toga, u pogovoru za izdanje ''Orijentalizma'' (1995), Said opovrgva kritike Bernarda Luisa protiv prvog izdanja knjige (1978).<ref>''Orientalism'' str. 329-54.</ref> Pored toga, njegovi kritičari i pristalice priznaju transformativni uticaj ''Orijentalizma'' na studije u humanističkim naukama - prvi tvrde da intelektualno ograničavajuće utiče na naučnike, dok drugi kažu da je intelektualno oslobađajući uticaj na naučnike.<ref>Martin Kramer. ''Ivory Towers on Sand: The Failure of Middle Eastern Studies in America'' (2001)</ref><ref>Andrew N. Rubin, "Techniques of Trouble: Edward Said and the Dialectics of Cultural Philology", ''The South Atlantic Quarterly'', 102.4 (2003): str. 862-76.</ref> Post-kolonijalne studije, čiji je Said intelektualni ​​osnivač, je plodna i napredna oblast intelektualnog istraživanja koja pomaže da se objasni post-kolonijalnzam svetu, njen narod i njihovo nezadovoljstvo.<ref name="ryoung">Robert Young, ''White Mythologies: Writing History and the West'', New York & London: Routledge, 1990.</ref><ref>Emory University, Department of English, [http://www.english.emory.edu/Bahri/Intro.html Uvod u post-kolonijalne studije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130126120601/http://www.english.emory.edu/Bahri/Intro.html |date=2013-01-26 }}</ref> Otuda kontinuirana ispitivačka validnost i analitička efikasnost kritičnih predloga predstavljenih u ''Orijentalizmu'' (1978), a posebno u oblasti Bliskoistočnih studija.<ref name="newhumanist"/> Saidova studija ostaje kritički značajna i intelektualno relevantna u oblasti književne kritike i [[Kulturologija|kulturologije]],<ref name="newhumanist"/> a posebno na naučnike koji studiraju o [[Indija|Indiji]], kao što su Gian Prakaš („Writing Post-Orientalist Histories of the Third World: Perspectives from Indian Historiography“, 1990),<ref>Gyan Prakash, "Writing Post-Orientalist Histories of the Third World: Perspectives from Indian Historiography", ''Comparative Studies in Society and History'' 32.2 (1990): str. 383-408.</ref> Nikolas Dirks („Castes of Mind“, 2001),<ref>Nikolas Dirks, ''Castes of Mind'', Prinston: Princeton UP, 2001.</ref> i Ronald Inden („Imagining India“, 1990).<ref>Ronald Inden, ''Imagining India'', New York: Oxford UP, 1990.</ref> == Politika == === Pro-palestinski aktivizam === Said je postao politički aktivan 1967. godine, kako bi se suprotstavio stereotipnim tumačenjima sa kojima mediji SAD objašnjavaju arapsko-izraelski rat. Njegovo delo ''Portret Arapa'' („The Arab Portrayed“ 1968) je esej u kome je opisao viđenje o Arapima, kao što su predstavljeni u novinarstvu i nekim vrstama studija, koje on oseća da imaju za cilj da izbegnu konkretnu raspravu o istorijskim i kulturnim realnostima naroda koji su na Bliskom istoku.<ref>"Between Worlds", ''Reflections on Exile, and Other Essays''. 2002. str. 563</ref> Od tada, on je učestvao u političkim i diplomatskim naporima za uspostavljanje palestinske države. Od 1977 do 1991, Said je nezavisni član [[Palestinski nacionalni savet|palestinskog nacionalnog saveta]] (PNS).<ref name="ruthven"/> Godine 1988, on je bio zagovornik za rešenje „dve države“ [[izraelsko-arapski sukob|izraelsko-palestinskog sukoba]] (1948), a glasao je za osnivanje države Palestine na sastanku palestinskog nacionalnog saveta u [[Alžir]]u. Godine 1993. Said napušta članstvo u PNS-u u znak protesta zbog politike koja je dovele do potpisivanja [[Sporazum u Oslu|sporazuma u Oslu]], jer je mislio da su dogovoreni uslovi neprihvatljivi, i zato što su bili odbačeni na [[Madridska konferencija|konferenciji u Madridu]] 1991.<ref>Edward Said, [http://www.lrb.co.uk/v15/n20/edward-said/the-morning-after "The Morning After"]. ''London Review of Books'' Vol. 15 No. 20. 21 Oktobar 1993.</ref> Posebno problematično za Saida je njegovo verovanje da je [[Jaser Arafat]] izneverio [[pravo na povratak]] palestinskih izbeglica da se vrate u svoje kuće i imanja u zelenoj liniji teritorije Izraela pre 1967.; i da je Arafat ignorisao rastuće političke pretnje [[Izraelska naselja na okupiranim teritorijama|izraelskih naselja]] osnivanih na okupiranim teritorijama od osvajanja [[Palestina (država)|Palestine]] 1967. godine. Do 1995, kao odgovor na Saidove političke kritike, [[Palestinska Narodna Samouprava|Palestinska uprava]] zabranila je prodaju Saidovih knjiga. Međutim, odnosi su poboljšani kada Said javno pohvalio Jasera Arafata za odbijanje ponude premijera [[Ehud Barak|Ehuda Baraka]] na bliskoistočnom mirovnom samitu u [[Kamp Dejvid (2000)|Kamp Dejvidu (2000)]] u SAD.<ref>Michael Wood, [http://www.lrb.co.uk/v25/n20/michael-wood/on-edward-said "On Edward Said"], ''London Review of Books'', 23. oktobar 2003, Priszupljeno 06.09.2014</ref><ref>Edward Said, [http://www.mediamonitors.net/edward33.html "The price of Camp David"], ''Al Ahram Weekly'', 23. jul 2001. Pristupljeno 6. septembra 2014</ref> U eseju „Cionizam sa stanovišta njegovih žrtava“ (1979), Edvard Said se zalagao u korist političkog legitimiteta i filozofske autentičnosti [[Cionizam|cionističkog]] potraživanja i prava na jevrejsku domovinu; i pravo na nacionalno samoopredeljenje palestinskog naroda.<ref>Edward Said, "Zionism from the Standpoint of its Victims" (1979), in ''The Edward Said Reader'', Vintage Books. 2000. str. 114-68</ref> Saidove knjige o pitanjima Izraela i Palestine uključuju knjige: „Pitanje Palestine“ (''The Question of Palestine'', [[1979]]), „Politika lišavanja“ (''The Politics of Dispossession'' [[1994]]), i ''Kraj procesa mira'' (''The End of the Peace Process'' [[2000]]). Godine [[1998]], za [[Bi-Bi-Si]], Said je snimio ''U potrazi za Palestinom'' (1998), dokumentarni film o palestinskoj prošlosti i palestinskoj sadašnjosti.<ref>{{cite web|url=http://ftvdb.bfi.org.uk/sift/title/591708|title=In Search of Palestine (1998)|publisher=[[British Film Institute]]|accessdate=12. 11. 2014|archivedate=2012-08-02|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120802205856/http://ftvdb.bfi.org.uk/sift/title/591708|deadurl=yes}}</ref> Sa svojim sinom, Said se vratio u Palestinu da se suprotstavi „izraelskoj nepravdi“. Uprkos društvenom i kulturnom prestižu koji uživa Bi-Bi-Si-jeva bioskopska proizvodnja, ovaj dokumentarni film nije emitovan od strane televizijskih kompanija u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u.<ref>Barsamian 57–58.</ref> Godine [[2003]], Hajdar Abdel Šafi, Ibrahim Dakak, Mustafa Barguti i Edvard Said uspostavili su nezavisnu političku organizaciju [[Al-Mubadara]] (''Palestinska acionalna inicijativa''), na čelu sa Bargutijem, da bude reformistička i demokratska alternativa uobičajenom dvopartijskom sistemu Palestine, kao alternativu ekstremnoj politici socijaldemokratske organizacije [[Fatah (stranka)|Fataha]] i islamističkog [[Hamas]]a. == Reference == {{reflist|30em}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Edward Said}} * [http://www.edwardsaid.org/?q=node/1 The Edward Said Archive] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191207202218/http://www.edwardsaid.org/?q=node%2F1 |date=2019-12-07 }} * {{IMDb name|0756429|Edward Said}} {{Lifetime|1935|2003|Said, Edward}} [[Kategorija:Američki naučnici]] [[Kategorija:Američki filozofi]] [[Kategorija:Američki politički pisci]] [[Kategorija:Biografije, Palestina]] [[Kategorija:Orijentalisti]] 4e5tn1n2o5tltrnxvdwoqg19yaw2l29 Lorde 0 4566750 42669597 42583305 2026-08-09T00:38:28Z Aca 108187 /* EP-ovi */ 42669597 wikitext text/x-wiki {{Infokutija02 muzičar | ime = Lorde | tip = solo_izvođač | slika = Lorde Constanza 15 (cropped).jpg | veličina = 230px | opis = | alias = | ime_po_rođenju = Ella Marija Lani Yelich-O'Connor | datum_rođenja = [[7. studenog]] [[1996.]] | mjesto_rođenja = {{flagicon|NZL}} [[Takapuna]], [[Novi Zeland]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | osnivanje = | mjesto_osnivanja = | prebivalište = | zanimanje = pjevačica, kantautorica | ostale_aktivnosti = | žanr = [[art pop]], [[dream pop]], [[indie pop]], [[electropop]], [[indietronica]] | instrument = vokal, klavir | godine_aktivnosti = [[2009]]. – ''danas'' | label = [[Universal Music Group]], [[Lava Records|Lava]], [[Republic Records|Republic]] | povezani_izvođači = | uticaj_od = | uticaj_na = | sadašnji_članovi = | bivši_članovi = | nagrade = <div> * [[Brit Awards|Brit Award]] za najbolju međunarodnu solo izvođačicu ([[2014.]]) * [[Grammy]] za [[Grammy za pjesmu godine|pjesmu godine]] ([[2014.]]) * [[Grammy]] za [[Grammy za najbolju pop solo izvedbu|najbolju pop solo izvedbu]] ([[2014.]]) </div> | website = [http://lorde.co.nz lorde.co.nz] }} '''Ella Marija Lani Yelich-O'Connor''', poznatija kao '''Lorde''' ([[Takapuna]], [[7. studenog]] [[1996.]]) je [[novi Zeland|novozelandska]] pjevačica i kantautorica hrvatsko-irskih korijena. Rođena u [[Takapuna|Takapuni]] i odgojena u [[Devonport, Novi Zeland|Devonportu]] (oboje predgrađa [[Auckland]]a), Lorde je još kao djevojčica razvila interes za pjevanje. Kao tinejdžerka potpisuje za [[Universal Music Group|Universal]] i ubrzo dobiva partnera u vidu tekstopisca i producenta [[Joel Little|Joela Littlea]], koji je producirao većinu njezinih pjesama. Njezin prvi uradak, ''[[The Love Club EP]]'', javno je objavljen u ožujku [[2013.]] godine. [[EP]] je dosegao drugo mjesto na top ljestvicama u [[Australija|Australiji]] i na [[Novi Zeland|Novom Zelandu]]. Sredinom [[2013.]] godine, Lorde je objavila svoj debitantski singl, "[[Royals (pjesma)|Royals]]". Singl je postao međunarodni [[crossover muzika|''crossover'' hit]], a omogućio je Lorde da postane najmlađa izvođačica s prvim mjestom na [[Billboard Hot 100|''Billboard'' Hot 100]] ljestvici još od [[1987.]] godine. Krajem [[2013.]] godine objavila je svoj debitanski album, ''[[Pure Heroine]]''. Album je zasjeo na vrh australskih i novozelandskih ljestvica, a dosegao je i treće mjesto na američkoj [[Billboard 200|''Billboard'' 200]] ljestvici. Iz albuma su proizašli singlovi "[[Tennis Court (pjesma)|Tennis Court]]", "[[Team (pjesma Lorde)|Team]]", "[[No Better]]" i "[[Glory and Gore]]". Godine [[2014.]] objavila je singl "[[Yellow Flicker Beat]]", koji je bio dio [[soundtrack]]a za film ''[[The Hunger Games: Mockingjay – Part 1]]''. Lorde u svom glazbenom izričaju kombinira različite podžanrove poput [[dream pop]]a i [[indietronica|indietronice]]. Dosad je osvojila dva [[Grammy]]ja, [[Brit Award]] i deset [[Novozelandske muzičke nagrade|Novozelandskih muzičkih nagrada]]. Godine [[2013.]], ''[[Time]]'' ju je stavio na popis najutjecajnijih tinejdžera na svijetu, a sljedeće godine uvrštena je na ''[[Forbes]]ov'' popis "30 ispod 30". ==Diskografija== ===Studijski albumi=== {{-}} {| class="wikitable plainrowheaders" style="text-align:center;" ! scope="col" rowspan="2" style="width:10em;"| Album ! scope="col" rowspan="2" style="width:17em;"| Detalji ! scope="col" colspan="10"| Najbolji plasman na top listama ! scope="col" rowspan="2" style="width:11em;"| Prodaja ! scope="col" rowspan="2" style="width:13em;"| Certifikati |- ! scope="col" style="width:2.5em;font-size:90%;"| [[Official New Zealand Music Chart|NZ]]<br/><ref name="NZ">For all except "Team, Ball, Player, Thing": {{cite web| url= http://charts.org.nz/showinterpret.asp?interpret=Lorde| title= Discography Lorde| publisher= Charts.org.nz (Hung Medien)| accessdate= 11 October 2015| archivedate= 2014-03-29| archiveurl= https://web.archive.org/web/20140329162224/http://charts.org.nz/showinterpret.asp?interpret=Lorde| deadurl= yes}} * "Team, Ball, Player, Thing": {{cite web|url=http://charts.org.nz/showitem.asp?interpret=%23KiwisCureBatten&titel=Team+Ball+Player+Thing&cat=s|title=charts.org.nz – #KiwisCureBatten – Team Ball Player Thing|publisher=Hung Medien|accessdate=11 October 2015|archivedate=2016-01-24|archiveurl=https://web.archive.org/web/20160124151556/http://charts.org.nz/showitem.asp?interpret=|deadurl=yes}}</ref> ! scope="col" style="width:2.5em;font-size:90%;"| [[ARIA Charts|AUS]]<br/><ref name="AUS-A">{{cite web| url= http://australian-charts.com/showinterpret.asp?interpret=Lorde| title=Discography Lorde| publisher=Australian-charts.com (Hung Medien)| accessdate=8 March 2014}}</ref> ! scope="col" style="width:2.5em;font-size:90%;"| [[Canadian Albums Chart|CAN]]<br/><ref name= CANalbums>{{cite web |url=http://www.billboard.com/artist/1553855/Lorde/chart?f=309 |title=Lorde – Chart history: Canadian Albums |work=Billboard | accessdate=8 March 2014}}</ref> ! scope="col" style="width:2.5em;font-size:90%;"| [[Tracklisten|DEN]]<br/><ref name="DEN">{{cite web|url=http://www.danishcharts.com/showinterpret.asp?interpret=Lorde|title=Discografie Lorde|publisher=Hung Medien|work={{noitalic|danishcharts.com}}|accessdate=7 June 2014|archivedate=2013-12-31|archiveurl=https://web.archive.org/web/20131231000605/http://danishcharts.com/showinterpret.asp?interpret=Lorde|deadurl=yes}}</ref> ! scope="col" style="width:2.5em;font-size:90%;"| [[Syndicat National de l'Édition Phonographique|FRA]]<br/><ref name="FRA">{{cite web|url=http://lescharts.com/showinterpret.asp?interpret=Lorde|title=Discographie Lorde |language=French|publisher=Lescharts.com (Hung Medien)| accessdate=8 March 2014}}</ref> ! scope="col" style="width:2.5em;font-size:90%;"| [[GfK Entertainment|GER]]<br/><ref name="GER">{{cite web|url=http://www.officialcharts.de/artist.asp?name=Lorde&country=de|title=Discographie Lorde|publisher=[[Media Control]] |language=German |accessdate=8 March 2014}}</ref> ! scope="col" style="width:2.5em;font-size:90%;"| [[Federazione Industria Musicale Italiana|ITA]]<br /><ref name="ITA">For Italy's peaks (Albums): * For ''Pure Heroine'': {{cite web|title=Artisti – Classifica settimanale WK 11 (dal 10-03-2014 al 16-03-2014)|url=http://www.fimi.it/main/chart_id/1772|date=20 March 2014|publisher=[[FIMI]]|language=Italian|access-date=2016-07-05|archive-date=2014-08-06|archive-url=https://web.archive.org/web/20140806001729/http://www.fimi.it/main/chart_id/1772|dead-url=yes}}</ref> ! scope="col" style="width:2.5em;font-size:90%;" | [[Sverigetopplistan|SWE]]<br /><ref name="SWE">{{cite web | url=http://swedishcharts.com/showinterpret.asp?interpret=Lorde | title=Discography Lorde | publisher=Hung Medien | work=''swedishcharts.com'' | accessdate=3 April 2014}}</ref> ! scope="col" style="width:2.5em;font-size:90%;"| [[UK Albums Chart|UK]]<br/><ref name="UK">Peak positions in the United Kingdom: *For "Magnets": {{cite web |url=http://www.officialcharts.com/artist/48473/disclosure-ft-lorde/ |title=Disclosure ft Lorde |publisher=Official Charts Company |accessdate=11 October 2015 }} *For "Tennis Court": {{cite web|url=http://www.officialcharts.com/singles-chart/|title=Official Singles Chart UK Top 100|date=2 November 2013|publisher=Official Charts Company|archiveurl=https://www.webcitation.org/6KgjzurAB?url=http://www.officialcharts.com/singles-chart/|archivedate=2013-10-27|access-date=2016-07-05|deadurl=no}} *For "Yellow Flicker Beat": {{cite web|url=http://www.officialcharts.com/singles-chart/|title=Official Singles Chart UK Top 100|date=11 October 2014|publisher=Official Charts Company|archiveurl=https://web.archive.org/web/20141006002713/http://www.officialcharts.com/singles-chart/|archivedate=2014-10-06|access-date=2016-07-05|deadurl=no}} *For all others: {{cite web|url=http://www.officialcharts.com/artist/_/lorde/|title=Lorde|publisher=Official Charts Company|accessdate=18 June 2014}}</ref> ! scope="col" style="width:2.5em;font-size:90%;"| [[Billboard 200|US]]<br/><ref name="US200">{{cite web|url=http://www.billboard.com/artist/1553855/lorde/chart?f=305|title=Lorde – Chart history: Billboard 200|work=Billboard|accessdate=8 March 2014}}</ref> |- ! scope="row"| ''[[Pure Heroine]]'' |align="left"| * Izdanje: {{nowrap| [[27. rujna]] [[2013.]]}} * Izdavač: [[Universal Music Group|UMG]], [[Virgin EMI Records|Virgin EMI]], [[Republic Records|Republic]] * Format: [[Compact disc|CD]], [[Longplejka|LP]], [[digitalni download]]<ref>Sources for Lorde's ''Pure Heroine'' releases: *{{cite web| url= https://itunes.apple.com/nz/album/pure-heroine/id686537022| title= Pure Heroine – Lorde| |location=New Zealand |publisher= [[iTunes Store]] ([[Apple Inc|Apple]]) | accessdate= 8 March 2014}} *{{cite web |url=http://www.amazon.co.uk/dp/B00EJU8ZIG |title=Pure Heroine |publisher=[[Amazon.co.uk]] |accessdate=8 March 2014}} *{{cite web |url=http://www.amazon.com/dp/B00EYRCD8M |title=Pure Heroine |publisher=Amazon.com |accessdate=8 March 2014}}</ref> | 1 || 1 || 2 || 12 || 20 || 13 || 26 || 6 || 4 || 3 |align="left"| * Svijet: 4,700,000 * SAD: 3,000,000 |align="left"| * [[Recorded Music NZ|RMNZ]]: 5× platinasti<ref>{{cite web |url=http://nztop40.co.nz/chart/albums?chart=2620 |title=NZ Top 40 Albums Chart |date=3 February 2014 |publisher=[[Recorded Music NZ]] |accessdate=9 March 2014 |archive-date=2016-04-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160429214338/http://nztop40.co.nz/chart/albums?chart=2620 }}</ref> * [[Australian Recording Industry Association|ARIA]]: 2× platinasti<ref>{{cite web|title=ARIA Charts – Accreditations – 2014 Albums|url=http://www.aria.com.au/pages/httpwww.aria.com.aupagesaria-charts-accreditations-albums-2014.htm|publisher=[[Australian Recording Industry Association]]| accessdate=8 March 2014}}</ref> * [[British Phonographic Industry|BPI]]: Zlatni<ref name="BPI">{{cite web|url=http://www.bpi.co.uk/certified-awards.aspx|title=Certified Awards|format=''Enter the keyword "Lorde", select search by Artist and click search''|publisher=[[British Phonographic Industry]]|accessdate=8 March 2014|archive-date=2019-06-27|archive-url=https://web.archive.org/web/20190627040702/https://www.bpi.co.uk/certified-awards.aspx|dead-url=yes}}</ref> * [[BVMI]]: Zlatni<ref name="BVMI">{{cite web | url=http://www.musikindustrie.de/gold_platin_datenbank/?action=suche&strTitel=&strInterpret=Lorde | title=Gold-/Platin-Datenbank: Lorde | publisher=[[Bundesverband Musikindustrie]] | accessdate=26 April 2014 | language=German}}</ref> * [[International Federation of the Phonographic Industry|IFPI]] SWE: Zlatni<ref>{{cite web |url=http://www.sverigetopplistan.se/index.html |title=LORDE Pure Heroine|accessdate=30 March 2014|publisher=Sverigetopplistan |language=Swedish |date=25 March 2014}}</ref> * [[Music Canada|MC]]: 2× platinasti<ref name="MC">{{cite web |url=http://musiccanada.com/gold-platinum/#!/gp_search=lorde&gp_canadian=5 |title=Gold/Platinum |publisher=[[Music Canada]] |accessdate=26 July 2014}}</ref> *[[Syndicat National de l'Édition Phonographique|SNEP]]: Zlatni<ref>{{cite web|url=http://www.snepmusique.com/les-disques-dor/?q=&awards_year=2014&submitYear=OK|publisher=[[Syndicat National de l'Édition Phonographique]]|language=French|accessdate=21 June 2014|archivedate=21 June 2014|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140621082408/http://www.snepmusique.com/les-disques-dor/?q=&awards_year=2014&submitYear=OK|title=Les Certifications – 2014}}</ref> * [[Recording Industry Association of America|RIAA]]: 3× platinasti<ref name="RIAA">{{cite web|url=http://www.riaa.com/goldandplatinumdata.php?artist=%22Lorde%22|title=Gold & Platinum Searchable Database|publisher=[[Recording Industry Association of America]]|accessdate=10 June 2014}}</ref> |- |[[Melodrama]] |16. lipanj 2017. |- |[[Solar Power]] |20. kolovoz 2021. |- |Virgin |2025. |} ===EP-ovi=== {| class="wikitable plainrowheaders" style="text-align:center;" width="100%" ! scope="col" rowspan="2" style="width:10em;"| EP ! scope="col" rowspan="2" style="width:17em;"| Detalji ! scope="col" colspan="4"| {{nowrap|Najbolji plasman na top listama}} ! scope="col" rowspan="2" style="width:11em;"| Prodaja ! scope="col" rowspan="2" style="width:13em;"| Certifikati |- ! scope="col" style="width:2.5em;font-size:90%;"| [[Official New Zealand Music Chart|NZ]]<br/><ref name="NZ"/> ! scope="col" style="width:2.5em;font-size:90%;"| [[ARIA Charts|AUS]]<br/><ref name="AUS-A"/> ! scope="col" style="width:2.5em;font-size:90%;"| [[Canadian Albums Chart|CAN]]<br/><ref name= CANalbums/> ! scope="col" style="width:2.5em;font-size:90%;"| [[Billboard 200|US]]<br/><ref name="US200"/> |- ! scope="row"| ''[[The Love Club EP]]'' |align=left| * Izdanje: [[8. ožujka]] [[2013.]] * Izdavač: UMG * Format: CD, digitalni download, [[vinil]]<ref>Sources for Lorde's ''The Love Club EP'' releases: *{{cite web |url=https://itunes.apple.com/nz/album/the-love-club-ep/id614175625 |title=The Love Club – EP |location=New Zealand |publisher=iTunes Store (Apple) |accessdate=8 March 2014 }} *{{cite web |url=http://shop.jbhifi.co.nz/music/pop-rock/love-club-the-ep/70174 |title=Love Club The EP – Lorde |publisher=[[JB Hi-Fi]] |accessdate=8 March 2014 |archivedate=2014-02-09 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140209053848/http://shop.jbhifi.co.nz/music/pop-rock/love-club-the-ep/70174 |deadurl=yes }} *{{cite web|url=http://www.allmusic.com/album/release/the-love-club-mr0003980087|title=The Love Club – Lorde {{!}} Releases Information|publisher=AllMusic. All Media Network|accessdate=18 December 2014}}</ref> | 2 || 2 || 22 <!-- || — || — || — || — || — || — --> || 23 |align=left| * SAD: 60,000 |align=left| * RMNZ: Platinasti<ref>{{cite web |url=http://nztop40.co.nz/chart/nzalbums?chart=2432 |title=Top 20 New Zealand Albums Chart |publisher=Recorded Music NZ |date=24 February 2014 |accessdate=8 March 2014 |archive-date=2014-02-27 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140227104235/http://nztop40.co.nz/chart/nzalbums?chart=2432 }}</ref> * ARIA: 7×&nbsp;platinasti<ref>{{cite web |url=http://pandora.nla.gov.au/pan/23790/20140517-0000/Issue1263.pdf |title=The ARIA Report |publisher=Australian Recording Industry Association |page=4 |issue=1263 |date=12 May 2014 |accessdate=20 May 2014}}</ref> |- !scope="row"| ''[[Tennis Court (pjesma)|Tennis Court EP]]'' |align=left| * Izdanje: [[7. lipnja]] [[2013.]] * Izdavač: UMG, Virgin EMI * Format: digitalni download, vinil<ref>Sources for Lorde's ''Tennis Court EP"' releases: *{{cite web|url=https://itunes.apple.com/gb/album/tennis-court-ep/id657273465|title= Tennis Court – EP by Lorde |location=United Kingdom |publisher=iTunes Store (Apple)|accessdate=10 January 2014}} *{{cite web|url=http://www.amazon.co.uk/Lorde-Tennis-Court-EP-Lorde/dp/B00DNVWRZE|title=Lorde – Tennis Court EP|publisher=Amazon.co.uk |accessdate=8 March 2014}}</ref> | colspan="4" {{n/a|Nije objavljen u ovim zemljama}} | | |- !scope="row"| ''Live in Concert'' |align=left| * Izdanje: [[1. studenog]] [[2013.]] * Izdavač: UMG * Format: [[streaming]]<ref>Sources for Lorde{{'}}s ''Live in Concert'' releases: *{{cite press release| url=http://republicrecords.com/all-hail-live-lorde-listen-to-the-exclusive-spotify-streamlive-in-concert| title=All Hail Live Lorde: Listen To The Exclusive Spotify Stream, 'Live In Concert'| date=4 November 2013| publisher=[[Republic Records]]| accessdate=8 March 2014| archive-date=2013-12-21| archive-url=https://web.archive.org/web/20131221022421/http://www.republicrecords.com/all-hail-live-lorde-listen-to-the-exclusive-spotify-streamlive-in-concert/| dead-url=yes}} *{{cite press release |url=http://www.universal-music.de/lorde/news/detail/article:225329/hoert-lorde-live-in-concert-auf-spotify |title=Hört "Lorde – Live In Concert" auf Spotify |date=6 November 2013 |language=de|publisher=[[Universal Music Group]] |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131117021108/http://www.universal-music.de/lorde/news/detail/article:225329/hoert-lorde-live-in-concert-auf-spotify |archivedate=2013-11-17 |deadurl=no |access-date=2016-07-05 }}</ref> | colspan="6" {{n/a|Nije bio dostupan za prodaju}} |- |} ==Reference== {{reflist}} == Vanjske veze == * {{Official website|http://lorde.co.nz/}} * {{Discogs artist|Lorde}} * {{MusicBrainz artist|name=Lorde|id=8e494408-8620-4c6a-82c2-c2ca4a1e4f12}} * {{MTV artist|lorde}} * {{IMDb name|5941025}} {{Životni vijek|1996||Lorde}} [[Kategorija:Novozelandske pjevačice]] [[Kategorija:Dobitnici i dobitnice Grammy Award]] [[Kategorija:Pseudonimi]] [[Kategorija:Dobitnici i dobitnice Brit Award]] ls1i6oemaj6j0076hpdbta11n9b144h E. F. Benson 0 4581652 42669457 41216902 2026-08-08T13:44:41Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669457 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = E. F. Benson | slika = E. F. Benson.jpg | ime_po_rođenju = Edward Frederic Benson | datum_rođenja = {{Birth date|df=yes|1867|7|24}} | mjesto_rođenja = [[Wellington College (Berkshire)|Wellington College]], Berkshire | datum_smrti = {{Death date and age|df=yes|1940|2|29|1867|7|24}} | mjesto_smrti = [[University College Hospital]], London | zanimanje = književnik | nacionalnost = britanska | jezik = engleski | znamenita djela = {{hlist|serija romana ''[[Mapp and Lucia]]''|serija ''Dodo''}} | roditelji = [[Edward White Benson]] <small>(otac)</small> | rodbina = [[Robert Hugh Benson]] <small>(brat)</small><br/>[[A. C. Benson]] <small>(brat)</small> | uticaj_na = [[Alexander McCall Smith]]<br>[[Stephen Fry]] | nagrade = [[OBE]] }} '''Edward Frederic "E. F." Benson''' (24. jul 1867 – 29. februar 1940) je bio [[UK|britanski]] književnik, publicist i arheolog, poznat po izuzetno raznovrsnom opusu u kome je najpoznatija serija humorističkih romana ''[[Mapp and Lucia]]''. ==Vanjske veze== {{commons category|Edward Frederic Benson}} *[http://www.efbenson.co.uk/ ''The E.F.Benson Webpage''] (efbenson.co.uk) – copyright P.A.Bines (paulbines.co.uk) * {{Gutenberg author |id=Benson,+E.+F.+(Edward+Frederic) }} * [http://gutenberg.net.au/plusfifty-a-m.html#bensonef Works by E F Benson] at [http://gutenberg.net.au Project Gutenberg of Australia] * {{Internet Archive author |sname=Edward Frederic Benson}} * {{Librivox author|id=1776}} *[http://www.friendsoftilling.com/ The Friends of Tilling] *[http://www.londontown.com/LondonStreets/brompton_square_4c2.html Brompton Square map] *[http://www.nationaltrust.org.uk/main/w-vh/w-visits/w-findaplace/w-lambhouse/ National Trust: Lamb House] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060107220813/http://www.nationaltrust.org.uk/main/w-vh/w-visits/w-findaplace/w-lambhouse/ |date=2006-01-07 }} *[http://www.horrormasters.com/Text/a0209.pdf "The Bus-Conductor", published in ''Pall Mall Magazine'', 1906] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110927172232/http://www.horrormasters.com/Text/a0209.pdf |date=2011-09-27 }} *[http://www.efbensonsociety.org The E.F. Benson Society] *[http://www.williamhpeck.org/e_f_benson_in_egypt "E. F. Benson in Egypt"] by William H. Peck, (c) 2009 * [http://hdl.handle.net/10079/fa/beinecke.benson "Guide to the E.F. Benson Papers"] at the [http://www.library.yale.edu/beinecke/index.html Beinecke Rare Book and Manuscript Library] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120118113045/http://www.library.yale.edu/beinecke/index.html |date=2012-01-18 }} *[https://sites.google.com/site/efbensonfirsteditions/ ''E F Benson – First Editions''] *[http://efbensontheothernovels.blogspot.co.uk/ ''E F Benson – The Complete Works''] (blog) * {{LCAuth|n50057239|E. F. Benson|188|ue}} {{Authority control}} {{Lifetime|1867|1940|Benson, Edward Frederic}} [[Category:Engleski pisci]] e1dz2z32yrs7y2h5ec4t9n1wkfj3tu4 Eudokija (žena Konstantina V) 0 4603287 42669547 41360404 2026-08-08T19:56:36Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669547 wikitext text/x-wiki '''Eudokija''' (grčki Ευδοκία) je bila [[Bizantska umjetnost|bizantska]] carica kao treća supruga [[Konstantin V|bizantskoga cara Konstantina V Kopronima]].<ref>{{Cite web |url=http://www.roman-emperors.org/eudociav.htm |title=A short article on her by Lynda Garland |access-date=2017-09-09 |archive-date=2015-04-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150402110519/http://www.roman-emperors.org/eudociav.htm |url-status=dead }}</ref><ref>Lynda Garland. 2002. ''Byzantine Empresses: Women and Power in Byzantium AD 527-1204''. Routledge. [https://books.google.hr/books?id=a5GFAgAAQBAJ&pg=PA327&dq=Eudokia,+wife+of+Constantine+V&hl=hr&sa=X&redir_esc=y#v=onepage&q=Eudokia%2C%20wife%20of%20Constantine%20V&f=false Str. 327].</ref> Nije poznato kada se Eudokija udala za Konstantina, ali se zna da je on njoj dao titulu ''Auguste'' 1. travnja [[769.]] Redovnik [[Teofan Ispovednik|Teofan]], koji je spomenuo Eudokiju u svojoj kronici, smatrao je treći brak cara Konstantina dosta neobičnim jer je treći brak bio protiv učenja Pravoslavne crkve u to doba. Moguće je, stoga, da Eudokijin brak možda nije smatran potpuno legitimnim. == Djeca == Djeca Eudokije i njezinog muža: *[[Nikefor (sin Konstantina V)|Nikefor]]<ref>Treadgold, Warren (1997). ''A History of the Byzantine State and Society''. Stanford, California: Stanford University Press. {{ISBN|0-8047-2630-2}}.</ref> *Kristofor *Niketa *Anthimos *Evdokimos *Anthousa Mlađa<ref>''[http://www.phys.uoa.gr/~nektar/orthodoxy/agiologion/saints_08th-10th_centuries/info_saints.htm An Agiologion, a list of saints with brief information on each one] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091021230912/http://www.phys.uoa.gr/~nektar/orthodoxy/agiologion/saints_08th-10th_centuries/info_saints.htm |date=2009-10-21 }}''</ref> – redovnica i svetica == Poveznice == *[[Lav IV Hazar]] — Eudokijin pastorak *[[Teodot I Carigradski]] — Eudokijin nećak, patrijarh == Izvori i bilješke== {{Izvori}} [[Kategorija:Istočnorimske carice]] [[Kategorija:Umrli u 8. vijeku]] lcns0bm8m6yn10rby0du7ojku1u0m0w Eartha Kitt 0 4605492 42669586 42584237 2026-08-09T00:28:20Z Aca 108187 42669586 wikitext text/x-wiki {{Muzičar (SR)|ime=Erta Kit|pozadina=solo_singer|background=solo_singer|slika=Eartha Kitt 2007.jpg|opis=Kit nastupa na koncertu 2007.|puno_ime=Erta Mej Kit|ime_po_rođenju=Erta Mej Kit|alijas=Gđica Kit, Majka Erta, Kiti|datum_rođenja={{birth date|1927|01|17|df=y}}|država_rođenja=[[Južna Karolina]],&nbsp;[[S.A.D.]]|datum_smrti=25. decembar 2008.&nbsp;(81 godina)|država_smrti=[[Konektikat]],&nbsp;[[S.A.D.]]|aktivni_period=1943–2008.|zanimanje=Pevačica, glumica, aktivistkinja, glasovna glumica|žanr=[[Džez]],&nbsp;[[Kabare]],&nbsp;[[Dens muzika]]|vebsajt={{URL|http://www.earthakitt.com}}}}'''Erta Mej Kit''' (''Eartha Mae Kitt'') (17. januar 1927 – 25. decembra 2008) - američka pevačica, glumica, aktivistkinja i glasovna glumica, poznata po veoma karakterističnom stilu pevanja i njenim pesmama iz 1953. - "''C'est si bon''", kao i dan danas popularan hit božićne muzike "''Santa Baby''", koje su bile na top 10 listama hitova u S.A.D-u. Glumila je ulogu [[Žena-mačka|žene-mačke]] 1967. godine, u trećoj i poslednjoj sezoni serije "Betmen". [[Orson Vels]] ju je svojevremeno nazvao "najuzbudljivijom ženom na svetu".<ref>{{Cite news|url=http://www.austinchronicle.com/arts/2006-07-21/388422/|title=Just An Old Fashioned Cat|last=Messer, Kate X.|date = 21. 07. 2006|work=The Austin Chronicle}} </ref> Kit je započela svoju karijeru 1943. godine, a već 1945. je igrala u originalnoj brodvejskoj postavci mjuzikla "''Carib Song''". U ranim pedestim godinama dvadesetog veka, imala je šest hit pesama koje su dospele na listu top 30. hitova S.A.D-a, pesme poput "''Uska Dara''" i "''I Want To Be Evil''". Njene druge poznate pesme su "''Under the Bridges of Paris''" (1954), "''Just an Old Fashioned Girl''" (1956) i "''Where Is My Man''" (1983). Njena karijera u Americi je bila privremeno prekinuta nakon njenog govora protiv rata u [[Vijetnam]]u, koji je održala u okviru svečanog ručka u [[Bela kuća|Beloj kući]]. Deset godina kasnije, napravila je uspešan povratak na Brodvej, 1978, u originalnoj postavci mjuzikla "''Timbuktu!''", za angažman u kom je dobila prvu od svoje dve nominacije za [[Nagrada Toni|Toni]] nagradu. Njena druga nominacija je bila 2000. godine za ulogu u mjuziklu "''The Wild Party''". Takođe, igrala je ulogu Lejdi Eloiz u filmu "''Boomerang''" iz 1992. godine, gde glavnu ulogu igra [[Edi Marfi]]. Do mlađih generacija obožavalaca, doprla je svojom ulogom zlikovca Izme u [[Kompanija Volt Dizni|Diznijevom]] filmu "''The Emperor's New Groove''" iz 2000 kao i ulogom u filmu "''Holes''" iz 2003. Reprizirala je ulogu Izme i u nastavku "''Kronk's New Groove''" iz 2005, kao i u animiranoj seriji "''The Emperor's New School''" koja se emitovala od 2006. do 2008. Njen rad na toj seriji doneo joj je dve [[Nagrada Emi|Emi nagrade]]. Posthumno joj je dodeljena i treća Emi nagrada 2010. godine za ulogu u seriji "''Wonder Pets''". == Rani život == Ertino puno ime je bilo '''Erta Mej Kit''' i rođena je na plantaži pamuka blizu malog grada [[Nort (Južna Karolina)|Nort]], u [[Okrug Orindžburg (Južna Karolina)|okrugu Orindžburg]], [[Južna Karolina]], 17. januara 1927. godine. Njena majka, Eni Mej Kit (''Annie Mae Keith'') bila je [[Čeroki]] indijanskog i [[afrika]]nskog porekla. Iako je ostalo nepotvrđeno, na više mesta je pominjano da je njen otac bio [[Nemci|nemačkog]] porekla i da je Erta začeta prilikom [[Silovanje|silovanja]] na plantaži.<ref name="times">{{Cite news|url=http://entertainment.timesonline.co.uk/tol/arts_and_entertainment/music/article3722562.ece|title=Legendary seductress Eartha Kitt — The Original Pussycat Doll|last=Bone, James|date=11. 04. 2008|work=[[The Times]]|location=London|access-date=2017-10-24|archive-date=2011-06-16|archive-url=https://web.archive.org/web/20110616033721/http://entertainment.timesonline.co.uk/tol/arts_and_entertainment/music/article3722562.ece}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.indiancountrynews.com/index.php/component/content/article/69-culture/walking-on-main/5814-eartha-kitt-chanteuse-cherokee-and-a-seducer-of-audiences-walked-on-at-81|title=Eartha Kitt, Chanteuse, Cherokee, and a seducer of audiences, Walked On at 81|date=26. 02. 2009|publisher=''Indian Country News''|access-date=2017-10-24|archive-date=2013-08-03|archive-url=https://web.archive.org/web/20130803032108/http://www.indiancountrynews.com/index.php/component/content/article/69-culture/walking-on-main/5814-eartha-kitt-chanteuse-cherokee-and-a-seducer-of-audiences-walked-on-at-81|dead-url=yes}} </ref><ref>[http://www.telegraph.co.uk/news/obituaries/3965054/Eartha-Kitt.html Eartha Kitt - Telegraph<!-- Botovski generisani naziv -->]</ref> Ona nije znala ko joj je otac, osim da je njegovo prezime bilo Kit (''Keith'') i da je najverovatnije bio sin vlasnika plantaže na kojoj se rodila. Njena umrlica u novinama navodi da je njen otac bio "ubogi uzgajivač pamuka".<ref>{{Cite news|url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2008/12/25/AR2008122500670.html?hpid=artslot|title=Bewitching Entertainer Eartha Kitt, 81|last=Weil|first=Martin|date = 26. 12. 2008|work=[[The Washington Post]]|page=B05}} </ref> == Karijera == [[Datoteka:Eartha Kitt.jpg|desno|mini|Erta, 19. oktobra 1952.]] Erta je započela svoju karijeru 1943. godine kada se pridružila trupi "''Katherine Dunham Company''" čiji je član ostala do 1048. Bila je talentovana pevačica, osobenog glasa, snimala je mnoge pesme od džez standarda, savremenih obrada etno pesama i pop pesama, gde su mnoge od njih bile hitovi. Poput pesme "''Santa Baby''" objavljene 1953. Ertin jedinstven pevački stil je postao još osobeniji kada je usavršila znanje [[Francuski jezik|francuskog jezika]], tokom svojih nastupa u [[Evropa|Evropi]]. Govorila je četiri jezika, a pevala na sedam, što je sve pokazivala u okviru svojih snimljenih kabaretskih nastupa. === Vrhunac karijere === [[Datoteka:Eartha_Kit_(1962).jpg|levo|mini|Erta spava u autobusu 1962.]] U 1950, [[Orson Vels]] je Erti dao ulogu [[Helena Trojanska|Helene Trojanske]] u njegovoj postavci drame [[Faust]]. Par godina kasnije, nastupala je u revijalnoj [[Brodvej]]skoj predstavi, koja je kasnije, 1954, i ekranizovana u produkciji "''[[Tventit senčuri foks|20th Century Fox]]''"-a.<ref>{{Cite news|url=http://www.filmthreat.com/index.php?section=reviews&Id=1490|title=New Faces|last=Hall, Phil|date = 4. 01. 2001|publisher=Film Threat}} </ref> Kroz pedesete i rane šezdesete godine dvadesetog veka, snimala je pesme, radila na filmovima, televiziji i u noćnim klubovima, a u nekoliko navrata je nastupala i na Brodvejskoj sceni.<ref>{{Cite web|url=http://ibdb.com/person.php?id=48248|title=Eartha Kitt|publisher=Internet Broadway Database|access-date = 14. 05. 2013}} </ref> [[Datoteka:Eartha_Kitt_Catwoman_Batman_1967.JPG|mini|Erta kao [[Žena-mačka (višeznačna odrednica)|Žena-mačka]] u seriji ''Betmen''.]] Krajem '60ih, igrana serija "''Betmen''" predstavila je Ertu u ulozi Žene-mačke, nakon što je glumica Džuli Njumar napustila produkciju. Takođe je, 2003. godine, igrala u filmu "''Holes''" ulogu Madam Zironi.<ref>{{Cite web|url=http://www.nytimes.com/2008/12/26/arts/26kitt.html?r=0|title=Eartha Kitt Obituary|date = 25. 12. 2008|website=New York Times|access-date = 30. 10. 2014}} </ref> == Privatni život == [[Datoteka:Eartha_Kitt_Allan_Warren_copy.jpg|mini|Erta u ''Džumeira Karlton Taueru'' u [[London]]u 1973.]] Nakon veza sa Čarlsom Revsonom, kozmetičarskim magnatom, i Džonom Berijem Rajanom III, bankarskim naslednikom, udala se za Džona Vilijema Mekdonalda, saradnika u investitorskoj kompaniji, 6. juna 1960.<ref>{{Cite news|url=http://select.nytimes.com/gst/abstract.html?res=F70A13FD3E5916738DDDAB0994DD405B808AF1D3|title=Eartha Kitt to Be Married|date = 12. 05. 1960|work=The New York Times|page=40}} </ref> Imali su samo jedno dete, ćerku po imenu Kit Mekdonald, rođenu 26. novembra 1961. Razveli su se 1965. == Smrt == Erta je umrla od posledica raka debelog creva na [[Božić]] 2008. godine, u svom domu u Vestonu u [[Konektikat]]u.<ref name="death-ap">{{Cite news|url=http://www.today.com/id/28386832/ns/today-entertainment/t/singer-actress-eartha-kitt-dies/|title=Singer-actress Eartha Kitt dies at 81|date=26. 12. 2008|publisher=MSNBC|access-date=2017-10-24|archivedate=2018-01-12|archiveurl=https://web.archive.org/web/20180112160113/http://www.today.com/id/28386832/ns/today-entertainment/t/singer-actress-eartha-kitt-dies/|deadurl=yes}} </ref><ref name="death">{{Cite news|url=http://www.reuters.com/assets/print?aid=USTRE4BO1H520081226|title=Seductive singer Eartha Kitt dies at 81|last=Wilson|first=Christopher|date = 26. 12. 2008|agency=Reuters}} </ref> Njena ćerka, Kit Šapiro, rekla je o poslednjim danima sa svojom majkom:<ref>{{Cite web |title=Kitt Shapiro daughter Eartha Kitt offers Business Advice. |url=http://mommynoire.com/44327/kitt-shapiro-daughter-eartha-kitt-offers-business-advice-moms-talks-mothers-passing/2/#sthash.WTw50Hne.dpuf |access-date=2017-10-24 |archivedate=2015-06-22 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150622003001/http://mommynoire.com/44327/kitt-shapiro-daughter-eartha-kitt-offers-business-advice-moms-talks-mothers-passing/2/#sthash.WTw50Hne.dpuf |deadurl=yes }}</ref><blockquote class="">"Bila sam sa njom kada je preminula. Napustila je ovaj svet bukvalno vrišteći na sav glas. Bila sam sa njom stalno, živela je ni pet kilometara od moje kuće, bile smo zajedno skoro svaki dan. Bila je u svom domu poslednjih nekoliko nedelja, nakon što su nam doktori rekli da ne mogu više ništa da učine. Bila je pokretna do dva dana pred smrt. Doktori su nam rekli da će nas ubrzo napustiti i da će joj se telo samo isključiti. Međutim, kada nas je napustila, otišla je sa praskom, otišla je isto onako kako je i živela. Njen odlazak je bio vrisak, bukvalno. Duboko verujem da je instinkt preživljavanja vio upisan u njenu D.N.K, tako da ona nije mogla da ode tiho i svojevoljno. Nas dve smo bile same [tokom njenih poslednjih dana] i bila je veoma duhovita. Nismo skoro uopšte [pričale] jer sam znala kako se oseća kada sam ja u pitanju. Ja sam bila ljubav njenog života, tako da tih poslednjih dana nismo morale da vodimo tako duboke razgovore.</blockquote><blockquote class="">Pričinjavali su joj se ljudi koji nisu bili tu. Mislila je da i ja mogu da ih vidim, ali, naravno, ja ih nisam videla. Šalila bih se s njom, "Odoh ja u drugu sobu, a ti bude ovde i ispričaj se sa svojim prijateljima.'" </blockquote> == Nagrade i nominacije == Erta je dobitnica mnogih nagrada za svoje filmske, televizijske i pozorišne delatnosti. Dobila je svoju zvezdu na [[Holivudska staza slavnih|Holivudskoj stazi slavnih]] 1960. godine.<ref>{{Cite news|url=http://www.telegraph.co.uk/culture/3674267/Eartha-Kitt-tickets-competition.html|title=Eartha Kitt tickets competition|date = 24. 01. 2008|work=The Telegraph}} </ref> == Povezano == * [[Žena-mačka]] == Reference == {{reflist|2}} {{commonscat|Eartha Kitt}} {{Lifetime|1927|2008|Kitt, Eartha}} [[Kategorija:CS1 greške: datumi]] [[Kategorija:Rođeni 1927.]] [[Kategorija:Umrli 2008.]] [[Kategorija:Američke pjevačice]] [[Kategorija:Američke filmske glumice]] [[Kategorija:Američke televizijske glumice]] [[Kategorija:Dobitnici i dobitnice Daytime Emmy Award]] 7v1hpp2lmye09q7cfma02786s8u78tk 42669587 42669586 2026-08-09T00:29:10Z Aca 108187 lmao 42669587 wikitext text/x-wiki {{Muzičar (SR)|ime=Erta Kit|pozadina=solo_singer|background=solo_singer|slika=Eartha Kitt 2007.jpg|opis=Kit nastupa na koncertu 2007.|puno_ime=Erta Mej Kit|ime_po_rođenju=Erta Mej Kit|alijas=Gđica Kit, Majka Erta, Kiti|datum_rođenja={{birth date|1927|01|17|df=y}}|država_rođenja=[[Južna Karolina]],&nbsp;[[S.A.D.]]|datum_smrti=25. decembar 2008.&nbsp;(81 godina)|država_smrti=[[Konektikat]],&nbsp;[[S.A.D.]]|aktivni_period=1943–2008.|zanimanje=Pevačica, glumica, aktivistkinja, glasovna glumica|žanr=[[Džez]],&nbsp;[[Kabare]],&nbsp;[[Dens muzika]]|vebsajt={{URL|http://www.earthakitt.com}}}}'''Erta Mej Kit''' (''Eartha Mae Kitt'') (17. januar 1927 – 25. decembra 2008) - američka pevačica, glumica, aktivistkinja i glasovna glumica, poznata po veoma karakterističnom stilu pevanja i njenim pesmama iz 1953. - "''C'est si bon''", kao i dan danas popularan hit božićne muzike "''Santa Baby''", koje su bile na top 10 listama hitova u S.A.D-u. Glumila je ulogu [[Žena-mačka|žene-mačke]] 1967. godine, u trećoj i poslednjoj sezoni serije "Betmen". [[Orson Vels]] ju je svojevremeno nazvao "najuzbudljivijom ženom na svetu".<ref>{{Cite news|url=http://www.austinchronicle.com/arts/2006-07-21/388422/|title=Just An Old Fashioned Cat|last=Messer, Kate X.|date = 21. 07. 2006|work=The Austin Chronicle}} </ref> Kit je započela svoju karijeru 1943. godine, a već 1945. je igrala u originalnoj brodvejskoj postavci mjuzikla "''Carib Song''". U ranim pedestim godinama dvadesetog veka, imala je šest hit pesama koje su dospele na listu top 30. hitova S.A.D-a, pesme poput "''Uska Dara''" i "''I Want To Be Evil''". Njene druge poznate pesme su "''Under the Bridges of Paris''" (1954), "''Just an Old Fashioned Girl''" (1956) i "''Where Is My Man''" (1983). Njena karijera u Americi je bila privremeno prekinuta nakon njenog govora protiv rata u [[Vijetnam]]u, koji je održala u okviru svečanog ručka u [[Bela kuća|Beloj kući]]. Deset godina kasnije, napravila je uspešan povratak na Brodvej, 1978, u originalnoj postavci mjuzikla "''Timbuktu!''", za angažman u kom je dobila prvu od svoje dve nominacije za [[Nagrada Toni|Toni]] nagradu. Njena druga nominacija je bila 2000. godine za ulogu u mjuziklu "''The Wild Party''". Takođe, igrala je ulogu Lejdi Eloiz u filmu "''Boomerang''" iz 1992. godine, gde glavnu ulogu igra [[Edi Marfi]]. Do mlađih generacija obožavalaca, doprla je svojom ulogom zlikovca Izme u [[Kompanija Volt Dizni|Diznijevom]] filmu "''The Emperor's New Groove''" iz 2000 kao i ulogom u filmu "''Holes''" iz 2003. Reprizirala je ulogu Izme i u nastavku "''Kronk's New Groove''" iz 2005, kao i u animiranoj seriji "''The Emperor's New School''" koja se emitovala od 2006. do 2008. Njen rad na toj seriji doneo joj je dve [[Nagrada Emi|Emi nagrade]]. Posthumno joj je dodeljena i treća Emi nagrada 2010. godine za ulogu u seriji "''Wonder Pets''". == Rani život == Ertino puno ime je bilo '''Erta Mej Kit''' i rođena je na plantaži pamuka blizu malog grada [[Nort (Južna Karolina)|Nort]], u [[Okrug Orindžburg (Južna Karolina)|okrugu Orindžburg]], [[Južna Karolina]], 17. januara 1927. godine. Njena majka, Eni Mej Kit (''Annie Mae Keith'') bila je [[Čeroki]] indijanskog i [[afrika]]nskog porekla. Iako je ostalo nepotvrđeno, na više mesta je pominjano da je njen otac bio [[Nemci|nemačkog]] porekla i da je Erta začeta prilikom [[Silovanje|silovanja]] na plantaži.<ref name="times">{{Cite news|url=http://entertainment.timesonline.co.uk/tol/arts_and_entertainment/music/article3722562.ece|title=Legendary seductress Eartha Kitt — The Original Pussycat Doll|last=Bone, James|date=11. 04. 2008|work=[[The Times]]|location=London|access-date=2017-10-24|archive-date=2011-06-16|archive-url=https://web.archive.org/web/20110616033721/http://entertainment.timesonline.co.uk/tol/arts_and_entertainment/music/article3722562.ece}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.indiancountrynews.com/index.php/component/content/article/69-culture/walking-on-main/5814-eartha-kitt-chanteuse-cherokee-and-a-seducer-of-audiences-walked-on-at-81|title=Eartha Kitt, Chanteuse, Cherokee, and a seducer of audiences, Walked On at 81|date=26. 02. 2009|publisher=''Indian Country News''|access-date=2017-10-24|archive-date=2013-08-03|archive-url=https://web.archive.org/web/20130803032108/http://www.indiancountrynews.com/index.php/component/content/article/69-culture/walking-on-main/5814-eartha-kitt-chanteuse-cherokee-and-a-seducer-of-audiences-walked-on-at-81|dead-url=yes}} </ref><ref>[http://www.telegraph.co.uk/news/obituaries/3965054/Eartha-Kitt.html Eartha Kitt - Telegraph<!-- Botovski generisani naziv -->]</ref> Ona nije znala ko joj je otac, osim da je njegovo prezime bilo Kit (''Keith'') i da je najverovatnije bio sin vlasnika plantaže na kojoj se rodila. Njena umrlica u novinama navodi da je njen otac bio "ubogi uzgajivač pamuka".<ref>{{Cite news|url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2008/12/25/AR2008122500670.html?hpid=artslot|title=Bewitching Entertainer Eartha Kitt, 81|last=Weil|first=Martin|date = 26. 12. 2008|work=[[The Washington Post]]|page=B05}} </ref> == Karijera == [[Datoteka:Eartha Kitt.jpg|desno|mini|Erta, 19. oktobra 1952.]] Erta je započela svoju karijeru 1943. godine kada se pridružila trupi "''Katherine Dunham Company''" čiji je član ostala do 1048. Bila je talentovana pevačica, osobenog glasa, snimala je mnoge pesme od džez standarda, savremenih obrada etno pesama i pop pesama, gde su mnoge od njih bile hitovi. Poput pesme "''Santa Baby''" objavljene 1953. Ertin jedinstven pevački stil je postao još osobeniji kada je usavršila znanje [[Francuski jezik|francuskog jezika]], tokom svojih nastupa u [[Evropa|Evropi]]. Govorila je četiri jezika, a pevala na sedam, što je sve pokazivala u okviru svojih snimljenih kabaretskih nastupa. === Vrhunac karijere === [[Datoteka:Eartha_Kit_(1962).jpg|levo|mini|Erta spava u autobusu 1962.]] U 1950, [[Orson Vels]] je Erti dao ulogu [[Helena Trojanska|Helene Trojanske]] u njegovoj postavci drame [[Faust]]. Par godina kasnije, nastupala je u revijalnoj [[Brodvej]]skoj predstavi, koja je kasnije, 1954, i ekranizovana u produkciji "''[[Tventit senčuri foks|20th Century Fox]]''"-a.<ref>{{Cite news|url=http://www.filmthreat.com/index.php?section=reviews&Id=1490|title=New Faces|last=Hall, Phil|date = 4. 01. 2001|publisher=Film Threat}} </ref> Kroz pedesete i rane šezdesete godine dvadesetog veka, snimala je pesme, radila na filmovima, televiziji i u noćnim klubovima, a u nekoliko navrata je nastupala i na Brodvejskoj sceni.<ref>{{Cite web|url=http://ibdb.com/person.php?id=48248|title=Eartha Kitt|publisher=Internet Broadway Database|access-date = 14. 05. 2013}} </ref> [[Datoteka:Eartha_Kitt_Catwoman_Batman_1967.JPG|mini|Erta kao [[Žena-mačka (višeznačna odrednica)|Žena-mačka]] u seriji ''Betmen''.]] Krajem '60ih, igrana serija "''Betmen''" predstavila je Ertu u ulozi Žene-mačke, nakon što je glumica Džuli Njumar napustila produkciju. Takođe je, 2003. godine, igrala u filmu "''Holes''" ulogu Madam Zironi.<ref>{{Cite web|url=http://www.nytimes.com/2008/12/26/arts/26kitt.html?r=0|title=Eartha Kitt Obituary|date = 25. 12. 2008|website=New York Times|access-date = 30. 10. 2014}} </ref> == Privatni život == [[Datoteka:Eartha_Kitt_Allan_Warren_copy.jpg|mini|Erta u ''Džumeira Karlton Taueru'' u [[London]]u 1973.]] Nakon veza sa Čarlsom Revsonom, kozmetičarskim magnatom, i Džonom Berijem Rajanom III, bankarskim naslednikom, udala se za Džona Vilijema Mekdonalda, saradnika u investitorskoj kompaniji, 6. juna 1960.<ref>{{Cite news|url=http://select.nytimes.com/gst/abstract.html?res=F70A13FD3E5916738DDDAB0994DD405B808AF1D3|title=Eartha Kitt to Be Married|date = 12. 05. 1960|work=The New York Times|page=40}} </ref> Imali su samo jedno dete, ćerku po imenu Kit Mekdonald, rođenu 26. novembra 1961. Razveli su se 1965. == Smrt == Erta je umrla od posledica raka debelog creva na [[Božić]] 2008. godine, u svom domu u Vestonu u [[Konektikat]]u.<ref name="death-ap">{{Cite news|url=http://www.today.com/id/28386832/ns/today-entertainment/t/singer-actress-eartha-kitt-dies/|title=Singer-actress Eartha Kitt dies at 81|date=26. 12. 2008|publisher=MSNBC|access-date=2017-10-24|archivedate=2018-01-12|archiveurl=https://web.archive.org/web/20180112160113/http://www.today.com/id/28386832/ns/today-entertainment/t/singer-actress-eartha-kitt-dies/|deadurl=yes}} </ref><ref name="death">{{Cite news|url=http://www.reuters.com/assets/print?aid=USTRE4BO1H520081226|title=Seductive singer Eartha Kitt dies at 81|last=Wilson|first=Christopher|date = 26. 12. 2008|agency=Reuters}} </ref> Njena ćerka, Kit Šapiro, rekla je o poslednjim danima sa svojom majkom:<ref>{{Cite web |title=Kitt Shapiro daughter Eartha Kitt offers Business Advice. |url=http://mommynoire.com/44327/kitt-shapiro-daughter-eartha-kitt-offers-business-advice-moms-talks-mothers-passing/2/#sthash.WTw50Hne.dpuf |access-date=2017-10-24 |archivedate=2015-06-22 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150622003001/http://mommynoire.com/44327/kitt-shapiro-daughter-eartha-kitt-offers-business-advice-moms-talks-mothers-passing/2/#sthash.WTw50Hne.dpuf |deadurl=yes }}</ref><blockquote class="">"Bila sam sa njom kada je preminula. Napustila je ovaj svet bukvalno vrišteći na sav glas. Bila sam sa njom stalno, živela je ni pet kilometara od moje kuće, bile smo zajedno skoro svaki dan. Bila je u svom domu poslednjih nekoliko nedelja, nakon što su nam doktori rekli da ne mogu više ništa da učine. Bila je pokretna do dva dana pred smrt. Doktori su nam rekli da će nas ubrzo napustiti i da će joj se telo samo isključiti. Međutim, kada nas je napustila, otišla je sa praskom, otišla je isto onako kako je i živela. Njen odlazak je bio vrisak, bukvalno. Duboko verujem da je instinkt preživljavanja vio upisan u njenu D.N.K, tako da ona nije mogla da ode tiho i svojevoljno. Nas dve smo bile same [tokom njenih poslednjih dana] i bila je veoma duhovita. Nismo skoro uopšte [pričale] jer sam znala kako se oseća kada sam ja u pitanju. Ja sam bila ljubav njenog života, tako da tih poslednjih dana nismo morale da vodimo tako duboke razgovore.</blockquote><blockquote class="">Pričinjavali su joj se ljudi koji nisu bili tu. Mislila je da i ja mogu da ih vidim, ali, naravno, ja ih nisam videla. Šalila bih se s njom, "Odoh ja u drugu sobu, a ti bude ovde i ispričaj se sa svojim prijateljima.'" </blockquote> == Nagrade i nominacije == Erta je dobitnica mnogih nagrada za svoje filmske, televizijske i pozorišne delatnosti. Dobila je svoju zvezdu na [[Holivudska staza slavnih|Holivudskoj stazi slavnih]] 1960. godine.<ref>{{Cite news|url=http://www.telegraph.co.uk/culture/3674267/Eartha-Kitt-tickets-competition.html|title=Eartha Kitt tickets competition|date = 24. 01. 2008|work=The Telegraph}} </ref> == Povezano == * [[Žena-mačka]] == Reference == {{reflist|2}} {{commonscat|Eartha Kitt}} {{Lifetime|1927|2008|Kitt, Eartha}} [[Kategorija:Rođeni 1927.]] [[Kategorija:Umrli 2008.]] [[Kategorija:Američke pjevačice]] [[Kategorija:Američke filmske glumice]] [[Kategorija:Američke televizijske glumice]] [[Kategorija:Dobitnici i dobitnice Daytime Emmy Award]] gnd0etlxowm68vda8zgx3ai26sk951z Genocid nad Asircima 0 4613783 42669697 42658649 2026-08-09T07:46:25Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669697 wikitext text/x-wiki '''Genocid nad Asircima''' (takođe poznat i kao '''''Sajfo''''' ili '''''Sejfo''''', [[Sirijski jezik|sir.]] ܩܛܠܐ ܕܥܡܐ ܣܘܪܝܝܐ ili ܣܝܦܐ) odnosi se na masovni pokolj [[Asirci|asirske]] populacije [[Osmansko carstvo|Osmanskog carstva]] tokom [[1890e|1890-ih]] godina, [[Prvi svetski rat|Prvog svetskog rata]] i perioda između [[1922]]. i [[1925]]. godine.<ref name="Travis2">{{harvnb|Travis|2010|pp=237–77 ,293–294}}</ref><ref name="Anahit">{{harvnb|Kosoreva|2007|pp=267–274}}</ref> Asirsko civilno stanovništvo gornje [[Mesopotamija|Mesopotamije]] (region [[Tur Abdin]], provincije [[Hakari (vilajet)|Hakari]], [[Van (vilajet)|Van]] i [[Sirt (vilajet)|Sirt]] sadašnje jugoistočne [[Turska|Turske]], i region [[Urmija]] severozapadnog [[Iran]]a) nasilno je premešteno i masakrirano od strane [[muslimani|muslimanske]] [[osmansko carstvo|otomanske]] ([[Turci|turske]]) vojske i ostalih oružanih i savezničkih muslimanskih naroda, uključujući [[Kurdi|Kurde]], [[Čečeni|Čečene]] i [[Čerkezi|Čerkeze]], između 1914. i 1920. godine, dok su dalje napade na nenaoružane civile u bekstvu vršile lokalne [[Arapi|arapske]] milicije.<ref name="Travis2"/> Razlikuju se postojeće procene vezane za ukupan broj žrtava. Pružajući detaljne statistike raznih procena populacije nakon genocida, Dejvid Gont prihvata brojku od 275.000 žrtava koja je objavljena tokom [[Lozanski mir 1923.|Sporazuma u Lozani]] i predlaže da bi broj žrtava trebalo da bude oko 300.000 zbog nekih neuračunatih teritorija naseljenih Asircima, što znači da je eliminisana polovina asirske nacije.<ref>Dejvid Gont, [http://www.seyfocenter.com/index.php?sid=2&aID=36 "Asirski genocid 1915"], ''Istraživački centar genocida nad Asircima'', 2009</ref> Savremeni izveštaji postavljaju brojku na 250.000.<ref name="Travis2"/> Brojni naučnici i novinari prihvatili su ovu brojku, mada neki izvori bez detaljne statističke analize navode čak 750.000 žrtava.<ref name="Anahit"/><ref name="Travis">Travis, Hanibal. "[http://utpjournals.metapress.com/content/yv544142p5rnx055/?p=91e7dbe895ec4cbf9eef0ad842fef76a&pi=6 'Lokalni Hrišćani masakrirani': Osmanski genocid nad Asircima tokom Prvog svetskog rata]{{Dead link|date=August 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}." ''Izučavanje i prevencija genocida'', 1, tom, br. 3, decembar (2006). str. 327-371. Posećeno 2010-02-02.</ref> Genocid nad Asircima odvio se u istom kontekstu kao i genocidi nad [[Genocid nad Jermenima|Jermenima]] i [[Genocid nad pontskim Grcima|pontskim Grcima]].<ref>Šaler, Dominik J. i Cimerer, Jirgen (2008) "Genocidi kasnog Osmanskog carstva: Raspad Osmanskog carstva i mladotursko stanovništvo i politike progona." ''Žurnal istraživanja genocida'', 10:1. str. 7–14.</ref> U ovim događajima, [[Mladoturci|mladoturski]] režim je ubio skoro tri miliona hrišćana sirijske, jermenske ili grčke pravoslavne denominacije.<ref name="Travis2"/> Pošto se genocid nad Asircima odvio u kontekstu mnogo raširenijeg [[genocid nad Jermenima|genocida nad Jermenima]], u malom broju slučajeva se tretira kao zaseban događaj, sa izuzetkom u radovima Dejvida Gonta i Hanibala Travisa.<ref name="Anahit"/> Godine 2007, [[Međunarodno udruženje istražitelja genocida]] (IAGS) postiglo je konsenzus da se "osmanska kampanja protiv hrišćanskih manjina u carstvu između 1914. i 1923. sastojala od genocida nad Jermenima, Asircima, pontskim i anatolijskim Grcima."<ref>[http://www.genocidescholars.org/images/PRelease16Dec07IAGS_Officially_Recognizes_Assyrian_Greek_Genocides.pdf Udruženje istražitelja genocida zvanično priznaje genocide nad Asircima i Grcima. 16. decembar 2007. Posećeno 2010-02-02] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120118231442/http://www.genocidescholars.org/images/PRelease16Dec07IAGS_Officially_Recognizes_Assyrian_Greek_Genocides.pdf |date=2012-01-18 }}.</ref> Udruženje je upotrebilo dela Gonta i Travisa prilikom donošenja ove odluke.<ref>[http://www.genocidetext.net/iags_resolution_supporting_documentation.htm Beleške o genocidu nad hrišćanskim stanovništvom Osmanskog carstva]</ref> Gregori Stanton, predsednik IAGS od 2007. do 2008. godine i osnivač organizacije ''Genocide Watch'', podržao je "odbijanje vodećih svetskih istražitelja genocida da prihvate devedesetogodišnje poricanje turske vlade vezano za osmanske genocide nad svojim hrišćanskim stanovništvom, uključujući Asirce, Grke i Jermene."<ref>[http://www.genocidepreventionnow.org/Home/GPNISSUES/Issue5Winter2011/tabid/145/ctl/DisplayArticle/mid/607/aid/216/Default.aspx GPN Website > Home > GPN ISSUES > Special Issue 5, Winter 2011<!-- Bot generated title -->]</ref> == Žrtve == [[Datoteka:Burying of the dead.jpg|mini|Asirci kopaju masovne grobnice za ubijene tokom bekstva iz Urmije.]] Naučnici su sumirali događaje na sledeći način: specifični masakri uključuju 25.000 Asiraca u Midjatu, 21.000 u Džezira-ibn-Omaru, 7.000 u Nisibisu, 7.000 u Urfi, 7.000 u regionu Kudšanis, 6.000 u Mardinu, 5.000 u Dijarbakiru, 4.000 u Adani, 4.000 u Brahimijeu i 3.500 u Harputu.<ref name="Anahit"/><ref name="Travis"/><ref>Gont, ''Masakri, otpor, zaštitnici''. str. 76-77, 164, 181-96, 226-30, 264-67.</ref><ref>{{de}} Gorgis, Amil “Der Völkermord an den Syro-Aramäern” u ''Verfolgung, Vertreibung und Vernichtung der Christen im Osmanischen Reich 20''. Ur. Tesa Hofman. London i Berlin: LIT Verlag, 2004.</ref> U svom memorandumu od 4. decembra 1922. godine, Asirsko-haldejski nacionalni savet je izjavio da je ukupan broj žrtava nepoznat. Procenjuje se da je oko 275.000 "Asiro-Haldejaca" umrlo između 1914. i 1918. godine.<ref name = "Yacoub">{{fr}} Jakub, Žozef. ''La question assyro-chaldéenne, les Puissances européennes et la SDN (1908–1938)'', 4. tom, thèse Lyon. (1985). str. 156.</ref> Asirsko stanovništvo Osmanskog carstva i Persije iznosilo je oko 650.000 ljudi pre genocida, a nakon njega je smanjeno na 250.000, sa veoma malo preživelih u Turskoj i Iranu [[1930e|1930-ih]] godina.<ref name="Travis2"/><ref>Gont, ''Masakri, otpor, zaštitnici''. str. 21-28, 300-3, 406, 435.</ref> === Masakri u kasnom Osmanskom carstvu === Asirci nisu bili laka grupa za deportaciju, jer su oduvek bili naoružani i opasni kao i njihovi kurdski susedi.<ref>Gont, ''Masakri, otpor, zaštitnici''. str. 311.</ref> {{-}} <center> {| class="wikitable" style="width: 80%" |- | style="background:red; text-align:center;" colspan="6"| '''<span style="color:#fff;">Hrišćansko stanovništvo u [[Dijarbakir (vilajet)|{{color|white|Vilajetu Dijarbakir}}]] pre i posle Prvog svetskog rata<ref name="Courtois">De Kurtoa, Sebastijan. ''Zaboravljeni genocid: Istočni Hrišćani, poslednji Arameji''. Piskatavej, Nju Džerzi: Gorgias Press. str. 194-195.</ref></span>''' |- ! !Grupa !Pre Prvog svetskog rata !Nestali !Posle Prvog svetskog rata |- ! rowspan="2" | Jermeni |[[Jermenska apostolska crkva|Gregorijanci]] | 60.000 | 58.000 (96,7%) | 2.000 |- |[[Jermenska katolička crkva|Jermenski katolici]] | 12.500 | 11.500 (92%) | 1.000 |- ! rowspan="3" | Asirci |[[Haldejska katolička crkva|Haldejski katolici]] | 11.120 | 10.010 (90%) | 1.110 |- |[[Sirijska katolička crkva|Sirijski katolici]] | 5.600 | 3.450 (61,6%) | 2.150 |- |[[Sirijska pravoslavna crkva|Sirijski Jakobinci]] | 84.725 | 60.725 (71,7%) | 24.000 |- ! !Ukupno !173.945 !143.685 (82,6%) !30.260 |} </center> <center> {| class="wikitable" style="width: 80%" |- | style="background:red; text-align:center;" colspan="6"| '''<span style="color:#fff;">Hrišćansko stanovništvo u [[Mardin (vilajet)|{{color|white|Vilajetu Mardin}}]] pre i posle Prvog svetskog rata<ref name="Courtois"/></span>''' |- ! !Grupa !Pre Prvog svetskog rata !Nestali !Posle Prvog svetskog rata |- !| Jermeni |Katolici | 10.500 | 10.200 (97,1%) |300 |- ! rowspan="3" | Asirci |Haldejski katolici | 7.870 | 6.800 (86,4%) | 1.070 |- |Sirijski katolici | 3.850 |700 (18,1%) | 3.150 |- |Sirijski Jakobinci | 51.725 | 29.725 (57,5%) | 22.000 |- ! !Ukupno !73.945 !49.875 (67,4%) !24.070 |} </center> == Povezano == * [[Genocid nad Jermenima]] * [[Genocid nad pontskim Grcima]] == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{Cite book |ref= harv|last=Travis|first=Hannibal|title=Genocide in the Middle East: The Ottoman Empire, Iraq, and Sudan|location= Durham, NC|publisher=Carolina Academic Press|year=2010|origyear=2007|pages=237–77,293–294}} * {{Cite book |ref= harv|last=Kosoreva|first=Anahit|chapter=The Assyrian Genocide in the Ottoman Empire and Adjacent Territories|title=Armenian Genocide, The Cultural and Ethical Legacies|url= https://archive.org/details/armeniangenocide0000unse|editor-last=Hovannisian|editor-first=Richard G.|location=New Brunswick|publisher=Transaction Publishers|year=2007|isbn=978-1-4128-0619-0|pages=[https://archive.org/details/armeniangenocide0000unse/page/267 267]–274}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Assyrian Genocide}} * [http://www.seyfocenter.se/ Sejfo centar: Istraživački centar genocida nad Asircima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100721190445/http://www.seyfocenter.se/ |date=2010-07-21 }} * [http://www.atour.com/holocaust Asirski holokaust&nbsp;– religiozni progon i etnički genocid nad Asircima na Bliskom istoku] {{Prvi svetski rat}} {{Genocid}} [[Kategorija:Genocid|Asirci]] [[Kategorija:Osmansko Carstvo u Prvom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Progoni kršćana]] glk5vyc0l1kytmirn8wpvaa30veshgd The Fantastic Four (film, 1994) 0 4618639 42669607 40996315 2026-08-09T00:50:04Z Aca 108187 /* Vanjske veze */ 42669607 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film | naslov = The Fantastic Four | slika = Fantastic-four-movie-poster.jpg | director = Oley Sassone | producer = Steven Rabiner | writer = {{Plainlist| * [[Craig J. Nevius]] * Kevin Rock}} | based on = {{based on|''[[Fantastic Four]]''|[[Stan Lee]]<br />[[Jack Kirby]]}} | starring = {{Plainlist| * [[Alex Hyde-White]] * [[Jay Underwood]] * [[Rebecca Staab]] * [[Michael Bailey Smith]] * [[Kat Green]] * [[Joseph Culp]]}} | music = {{Plainlist| * David Wurst * Eric Wurst}} | cinematography = Mark Parry | editing = Glenn Garland | studio = [[Constantin Film|Constantin Film Production]] | distributor = [[New Concorde|New Horizons]] | runtime = 90 min. | premijera = {{Filmdate|1994|5|31|df=y}} | country = {{flag|Sjedinjene Države}}<br>{{flagcountry|NJE}} | language = engleski | budget = 1 mil. $ }} '''''The Fantastic Four''''' ({{jez-sh|Fantastična četvorka}}) je [[SAD|američki]] [[science fiction film]] snimljen [[1994. na filmu|1994.]] godine u režiji Olleya Sassonea, poznat kao prva ekranizacija [[Fantastic Four|istoimenog]] stripa u izdanju [[Marvel Comics]]a, ali i jedan od najopskurnijih modernih [[film o superherojima|filmova o superherojima]]. Protagonisti su četvoro prijatelja koji sticajem okolnosti zbog izloženosti svemirskim zrakama steknu nadljudske moći. Radnja prikazuje kako se suprotstavljaju maskiranom zlikovcu [[Dr. Doom]]u (čiji lik tumači [[Joseph Culp]]). Film je nastao zahvaljujući njemačkom producentu [[Bernd Eichinger|Berndu Eichingeru]], koji je prava za ekranizaciju od Marvel Comicsa otkupio za male novce 1980-ih, u vrijeme kada su strip-izdavači bili pogođeni krizom. Prije nego što su, prema odredbama ugovora, prava trebala isteći, Eichinger je odlučio snimiti film sa minimalnim budžetom kako bi produžio ugovor. U tu je svrhu kao producenta angažirao [[Roger Corman|Rogera Cormana]] koji je cijeli film uspio dovršiti za 12 dana. Na kraju je odlučeno da se uopće ne prikaže u kino-dvoranama. Kritičari koji su ga imali prilike vidjeti su ga prilično loše ocijenili. Godine 2005. je Eichinger uspio napraviti visokobudžetnu produkciju pod naslovom ''[[Fantastic Four (film, 2005)|Fantastic Four]]'', koja je potom dobila i nastavak. ==Cast== * [[Alex Hyde-White]] ... [[Mister Fantastic|Reed Richards / Mister Fantastic]] * [[Jay Underwood]] ... [[Human Torch|Johnny Storm /Ljudska baklja]] ** [[Phillip Van Dyke]] ... mladi Johnny * [[Rebecca Staab]] ... [[Invisible Woman|Sue Storm / Nevidljiva žena]] ** [[Mercedes McNab]] ... mladi Sue * [[Michael Bailey Smith]] ... [[Ben Grimm]] ** Carl Ciarfalio ... the [[Thing (strip)|Stvar]] * [[Joseph Culp]] ... [[Doctor Doom|Victor Von Doom / Dr. Doom]] * [[Kat Green]] ... [[Alicia Masters]] * Ian Trigger ... Draguljar * Annie Gagen ... Mrs. Storm * Robert Beuth ... [[Gert Hauptmann|Dr. Hauptman]] * [[Ricky Dean Logan]] ... Konobar ==Izvori== {{Reflist|2}} ==Vanjske veze== * {{IMDb title|0109770|The Fantastic Four}} * {{rotten-tomatoes|10005582-fantastic_four|The Fantastic Four}} * {{cite AV media | url = http://www.wnyc.org/shows/lopate/episodes/2005/04/01 | title = The B Side | publisher = Roger Corman interview, The Leonard Lopate Show, New York Public Radio | date = April 1, 2005 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20110127112028/http://www.wnyc.org/shows/lopate/2005/apr/01/ | archivedate = January 27, 2011 | deadurl = no}} {{Marvel comics - filmovi}} {{DEFAULTSORT:Fantastic Four, The}} [[Kategorija:Američki filmovi]] [[Kategorija:Njemački filmovi]] [[Kategorija:SF-filmovi]] [[Kategorija:Akcije (filmovi)]] [[Kategorija:Pustolovni filmovi]] [[Kategorija:Filmovi o superherojima]] [[Kategorija:Filmovi temeljeni na stripovima]] 6emfgavebe5hldwdvtkfv390v0mx066 Ant-Man (film) 0 4620928 42669608 42527248 2026-08-09T00:51:20Z Aca 108187 /* Izvori */ 42669608 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film | naslov = Ant-Man | slika = Ant-Man (Film) Logo.png | director = [[Peyton Reed]] | producer = [[Kevin Feige]] | screenplay = {{Plainlist| * [[Edgar Wright]] * [[Joe Cornish]] * [[Adam McKay]] * [[Paul Rudd]] }} | story = {{Plainlist| * Edgar Wright * Joe Cornish }} | based on = {{based on|''[[Ant-Man]]''|[[Stan Lee]]|[[Larry Lieber]]|[[Jack Kirby]]}} | starring = {{Plainlist|<!--Starring list is based on the film poster's billing block, with Mackie added per his placement in the film and based on talk page discussions.--> * Paul Rudd<!--Please do NOT link to Paul Rudd per WP:OVERLINK. Rudd is linked earlier in the infobox for his writing credit. --> * [[Evangeline Lilly]] * [[Corey Stoll]] * [[Bobby Cannavale]] * [[Michael Peña]] * [[T.I.|Tip "T.I." Harris]] * [[Anthony Mackie]] * [[Wood Harris]] * [[Judy Greer]] * [[David Dastmalchian]] * [[Michael Douglas]] <!--Starring list is based on the film poster's billing block, with Mackie added per his placement in the film and based on talk page discussions.--> }} | music = [[Christophe Beck]] | cinematography = [[Russell Carpenter]] | editing = {{Plainlist| * Dan Lebental * Colby Parker, Jr. }} | studio = [[Marvel Studios]] | distributor = [[Walt Disney Studios Motion Pictures|Walt Disney Studios<br />Motion Pictures]] | released = {{Film date|2015|06|29|[[Dolby Theatre]]|df=y}} | runtime = 117 min.<!--Theatrical runtime: 116:56--><ref name="Runtime" /> | country = {{flag|Sjedinjene Države}} | language = engleski | budget = {{Plainlist| * 142-169,3 mil. $ (bruto)<ref name="FilmLA2015" /><ref name="ForbesBudget" /> * 109,3 mil. $ (neto)<ref name="FilmLA2015" /> }} | gross = 519,3 mil. $<ref name="BOM">{{cite web |url=http://www.boxofficemojo.com/movies/?id=antman.htm |title=Ant-Man (2015) |publisher=[[Box Office Mojo]] |accessdate=3. XI 2016}}</ref> | slijedi = ''[[Ant-Man and the Wasp]]'' (2018) }} '''''Antmen''''' ({{jez-eng|Ant-Man}}) je [[Sjedinjene Američke Države|američki]] [[Naučnofantastični film|naučnofantastični]] [[superheroj]]ski [[film]] iz [[2015]]. [[reditelj]]a [[Pejton Rid|Pejtona Rida]], a po scenariju [[Edgar Rajt|Edgara Rajta]], Džoa Korniša, Adama Makeja i [[Pol Rad|Pola Rada]] na osnovu [[Marvel]]ovog [[strip]]a o superheroju ''[[Antmen]]u'' autora [[Sten Li|Stena Lija]], Larija Libera i Džeka Kirbija. [[Filmski producent|Producent]] filma je [[Kevin Fajgi]]. Muziku je komponovao Kristof Bek. Ovo je dvanaesti nastavak u seriji filmova iz [[Marvelov filmski univerzum|Marvelovog filmskog univerzuma]]. Nastavak filma ''[[Antmen i Osa]]'' predviđen je za [[6. jul]] [[2018]]. Naslovnu ulogu tumači [[Pol Rad]], a u ostalim ulogama su [[Evandželin Lili]], [[Kori Stol]], [[Bobi Kanavali]], [[Majkl Penja]], [[Tip Haris]], [[Entoni Maki]], [[Vud Haris]], [[Džudi Grir]], [[Dejvid Dasmolčan]] i [[Majkl Daglas]]. Svetska premijera filma je bila [[17. jul]]a [[2015]]. u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]]. Budžet filma je iznosio 142 000 000 [[Američki dolar|dolara]], a zarada od filma je 519 300 000 [[Američki dolar|dolara]]. == Radnja == Naoružan neverovatnom sposobnošću da se smanji i uveća svoju snagu, vrhunski lopov ''Skot Lang'' ([[Pol Rad]]) mora da prihvati ulogu heroja koju nosi u sebi i pomogne mentoru, doktoru ''[[Henk Pim|Henku Pimu]]'' ([[Majkl Daglas]]), da zaštiti tajnu koja leži iza spektakularnog odela Antmena od najezde pretnji nove generacije. Suočeni sa naizgled nepremostivim preprekama, ''Pim i Lang'' moraju da isplaniraju i izvedu pljačku koja će spasiti svet. == Uloge == {| class="wikitable" |- ! Glumac ! Uloga |- | [[Pol Rad]] || Skot Lang / [[Antmen]] |- | [[Evandželin Lili]] || Houp van Dajn |- | [[Kori Stol]] || Daren Kros |- | [[Bobi Kanavali]] || Pekston |- | [[Majkl Penja]] || Luis |- | [[Tip Haris]] || Dejv |- | [[Entoni Maki]] || Sem Vilson / Falkon |- | [[Vud Haris]] || Gejl |- | [[Džudi Grir]] || Megi |- | [[Dejvid Dasmolčan]] || Kurt |- | [[Majkl Daglas]] || [[Henk Pim]] |- |} ==Izvori== {{izvori|refs= <ref name="Runtime">{{cite web|url=http://www.bbfc.co.uk/releases/ant-man-film-0 |title=Ant-Man [2D] |publisher=[[British Board of Film Classification]] |accessdate=3. VII 2015 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6ZkoxoVXH?url=http://www.bbfc.co.uk/releases/ant-man-film-0 |archivedate=July 3, 2015 |deadurl=no |df=mdy }}</ref> <ref name="FilmLA2015">{{cite report|title=2015 Feature Film Study|url=https://www.filmla.com/wp-content/uploads/2018/04/2015_film_study_v5_WEB.pdf|publisher=FilmL.A. Inc.|page=21|access-date=19. XI 2017|archive-date=2016-07-04|archive-url=https://archive.today/20160704082640/https://indd.adobe.com/view/87976431-f650-4be0-a9c3-392d676b5514|url-status=dead}}</ref> <ref name="ForbesBudget">{{cite web|url=https://www.forbes.com/sites/csylt/2018/04/27/disney-reveals-avengers-infinity-wars-financial-muscle/#19e85c0e4e48|title=Disney Reveals Financial Muscle Of 'Avengers: Infinity War'|last=Sylt|first=Christian|work=[[Forbes]]|date=April 27, 2018|accessdate=3. V 2018|archiveurl=https://www.webcitation.org/6z95lRrbK?url=https://www.forbes.com/sites/csylt/2018/04/27/disney-reveals-avengers-infinity-wars-financial-muscle/#19e85c0e4e48|archivedate=2018-05-03|deadurl=no}}</ref> }} ==Vanjske veze== {{commons category|Ant-Man (film)}} * {{Official website|http://marvel.com/antman}} * {{IMDb title|0478970|Ant-Man}} {{Marvel Comics - filmovi}} {{Peyton Reed}} {{Edgar Wright}} {{Saturn za najbolju filmsku adaptaciju stripa}} [[Kategorija:Američki filmovi]] [[Kategorija:3D filmovi]] [[Kategorija:SF-filmovi]] [[Kategorija:Akcije (filmovi)]] [[Kategorija:Filmske komedije]] [[Kategorija:Pljačkaški filmovi]] [[Kategorija:Filmovi o superherojima]] [[Kategorija:Filmovi temeljeni na stripovima]] 02obs9mrrv1mkmp3okxswc718rwj1hx August Schmidhuber 0 4624279 42669447 42669404 2026-08-08T12:00:50Z Vipz 151311 Poništena izmjena [[Special:Diff/42669404|42669404]] korisnika [[Special:Contributions/~2026-43529-34|~2026-43529-34]] ([[User talk:~2026-43529-34|razgovor]]) 42669447 wikitext text/x-wiki {{Vojno lice | ime = August Šmidhuber | slika = August Schmidhuber.jpg | širina_slike = 250p | opis_slike = August Šmidhuber u obilasku [[koncentracioni logor Mauthauzen-Gusen|logora Mauthauzen-Gusen]] juna 1941. | puno_ime = | datum_rođenja = {{datum rođenja|1901|5|8}} | mesto_rođenja = [[Augzburg]] | država_rođenja = [[Nemačko carstvo]] | datum_smrti = {{Datum smrti|1947|2|19|1901|5|8}} | mesto_smrti = [[Beograd]] | država_smrti = [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNRJ]] | škola = | vojska = [[Vafen-SS]] | godine_služenja = | čin = | rod = | jedinica = | bitke = | nagrade = | kasniji_rad = | potpis = }} '''August Šmidhuber''' ({{jez-nem|August Schmidhuber}}; [[Augzburg|Augsburg]], [[8. maj]] [[1901]] – [[Beograd]], [[19. februar]] [[1947]]) je bio [[SS-brigadefirer]] [[7. SS dobrovoljačka brdska divizija Princ Eugen|7. SS divizija Princ Eugen]] od 20. januara 1945. do 8. maja 1945. i [[21. SS brdska divizija Skenderbeg (1. albanska)|21. SS divizije Skenderbeg]] od maja 1944. Poslije rata, od strane jugoslovenskih vlasti je osuđen na kaznu smrti vješanjem 1947. u Beogradu. [[File:Petar Vojvodic.jpg|thumb|Narodni heroj [[Petar Vojvodić]] privodi nemačkog generala Augusta Smithubera, maja 1945. godine]] == Literatura == * {{Cite book |ref= harv|last= Popović|first= Jovo|authorlink= Jovo Popović (istoričar)|coauthors= |title= Vješala za generale|year=1986|url= https://www.znaci.org/00001/218.htm|publisher= Stvarnost|location= Zagreb|id=}} {{Lifetime|1901|1947|Schmidhuber, August}} [[Kategorija:Njemački vojskovođe]] [[Kategorija:Nacisti]] [[Kategorija:Osuđeni za ratne zločine]] dzx5194g7kecp93qbcezc1mdd9xfz5f Ernst von Mansfeld 0 4631107 42669540 41811250 2026-08-08T19:12:20Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669540 wikitext text/x-wiki {{Infokvir vojna osoba |ime=Ernst von Mansfeld |datum_rođenja =o. 1580 |datum_smrti = 29. novembar 1626 |slika=PeterErnstIIofMansfield02.jpg |mjesto_rođenja=[[Luxembourg (grad)|Luxembourg]], [[Španska Nizozemska]] |mjesto_smrti=[[Rakovica (Ilidža)|Rakovica]], [[Bosanski Vilajet]], [[Osmansko Carstvo]] |vjernost={{flag|Habsburška Monarhija}} (do 1610)<br>[[Protestantska unija]] (1610-1621)<br>[[Elektorat Falačka]] (1621-1625)<br>{{flag|Danska}} (1625-1626) |branch= |godineslužbe= 1595 - 1626 |rank= |unit= |commands= |bitke= *[[Dugi turski rat]] *[[Tridesetogodišnji rat]] |awards= |relations= |laterwork= }} '''Ernst fon Mansfeld''', zvan i grof Ernst fon Mansfeld ili grof Petar Ernst fon Mansfeld ([[1580]]—[[29. novembar]] [[1626]]) je bio nemački vojskovođa i vođa plaćenika tokom [[Tridesetogodišnji rat|Tridesetogodišnjeg rata]]. == Rana vojna iskustva == Vojno iskustvo je stekao u Mađarskoj, gde mu je rođak bio na visokom položaju u carskoj komandi. Kasnije je služio u vojsci nadvojvode Leopolda i tu je postao neprijatelj Habzburga. Iako je ostao katolik udružio se sa protestantskim kneževima i tokom prve faze Tridesetogodišnjeg rata bio je jedan od istaknutih vojskovođa. == Na čelu plaćenika u Tridestogodišnjem ratu == Savojski vojvoda [[Karlo Emanuel I]] uputio je [[1618]]. pod Mansfeldovim vodstvom 2000 vojnika da pomognu pobunu u Bohemiji. [[Opsada Plzenja|Zauzeo]] je [[Plzenj|Pilsen]], ali tokom leta [[1619]]. pobeđen je u bici kod Sablata. Posle toga ponudio je svoje usluge caru [[Ferdinand II, car Svetog rimskog carstva|Ferdinandu II]] i ostao je jedno vreme neaktivan. [[Fridrih V Palatinski]] ga postavlja na čelo svoje vojske u Bohemiji, a [[1621]]. zaustavlja pokušaje [[Johan Cerklas Tili|Johana Cerklasa Tilija]] da zauzme [[Gornji Palatinat]]. Mansfeld prelazi u [[Rajna-Palatinat|Rajnski Palatinat]], gde zauzima [[Ageno|Hagenau]] i sprečava pad Frankentala. Kasnije mu se pridružuje Fridrih V Palatinski, pa zajedno pobeđuju Johana Cerklasa Tilija u bici kod Vizloha [[25. april]]a [[1622]]. godine. Mansfeld je harao [[Alzas]]om i [[Hesen]]om. Nije pljačkao samo neprijateljske oblasti. On je često predstavljao opasnost za oblasti koje je branio. Zbog toga je Fridrih V Palatinski bio prinuđen da otpusti Mansfeldovu vojsku. == Odlazak u Holandiju i Englesku == Mansfeld se pridružio [[Christian von Braunschweig-Wolfenbüttel|Kristijanu Braunšvajskom]], pa je vodio svoju vojsku kroz [[Lorena|Lorenu]], uništavajući usput sve duž svoga pohoda. U avgustu pobećuje Špance kraj Flera. Dolazi u [[Holandija|Holandiju]] u službu [[Nizozemska republika|Ujedinjenih provincija]]. Osvaja područja istočne [[Frizija|Frizije]], gde zauzima tvrđavu i ponovo njegova vojska pljačka i zlostavlja stanovništvo. Kao plaćenik i vođa plaćenika Mansfeld je često prekidao svoje ratne pohode i tražio način da skupi novac bilo pljačkom, bilo prodajom usluga svojih plaćenika onome tko ponudi više. Tokom [[1624]]. tri puta posećuje [[London]], gde je bio slavljen kao heroj. [[Džejms I Stjuart]] oklevao je da mu da novac i ljude za obnovu Palatinata. Početkom [[1625]]. ponovo prelazi u Holandiju. == Ponovo sa plaćenicima u Nemačkoj == Tokom [[1625]]. rat je bio obnovljen danskom invazijom pod vodstvom [[Hristijan IV Danski|Hristijana IV Danskog]]. Mansfeld dolazi ponovo u Nemačku sa svojim plaćenicima. [[Albreht Valenštajn]] mu nanosi teški poraz [[25. april]]a [[1626]]. u bici kod mosta Desau. Mansfeld je ubrzo skupio novu vojsku, sa kojom je nameravao da napada nasledne habzburške zemlje u Austriji. Međutim progonio ga je Albreht Valenštajn sa svojom vojskom, pa Mansfeld skreće prema Mađarskoj, s ciljem da pomogne transilvanijskom knezu Betlemu Gaboru. [[Betlem Gabor]] je promenio politiku i pomirio se sa carem, pa i Mansfeld raspušta svoje plaćenike. Krenuo je prema Veneciji, ali kod [[Rakovica (Ilidža)|Rakovice]] kraj [[Ilidža|Ilidže]] u tadašnjoj [[Osmansko Carstvo|osmanskoj]] [[Bosanski vilajet|Bosni]] je obolio od [[tuberkuloza|sušice]]. Umro je [[29. novembar|29. novembra]] 1626. i sahranjen je u [[Split]]u. == Literatura == * [http://www.walter-kruessmann.de/?page_id=15 Ernst von Mansfeld]{{Dead link|date=August 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [http://crossfireamersfoort.wordpress.com/2012/07/14/book-review-ernst-von-mansfeld-1580-1626-by-walter-krussmann/ Book review and summary (in English)] {{Authority control}} {{Lifetime|1580-ih|1626|Mansfield, Ernst, Graf Von}} [[Kategorija:Njemački vojskovođe]] [[Kategorija:Biografije, Tridesetogodišnji rat]] 8w7g398jystjt82kzfrc9gh2i6qxfy2 Giuseppe Fava 0 4632504 42669705 42406531 2026-08-09T09:45:04Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669705 wikitext text/x-wiki '''Giuseppe Fava''' (Palazzolo Acreide, 15. februar 1925 &ndash; [[Catania]], 5. januar 1984) je bio [[italija]]nski književnik, novinar i aktivist poznat po [[istraživačko novinarstvo|istraživačkom novinarstvu]] i [[aktivizam|aktivizmu]] usmjerenom protiv [[Sicilijanska mafija|Mafije]] na njegovoj rodnoj [[Sicilija|Siciliji]]. Nedugo nakon što je u svom časopisu ''I Siciliani'' objavio članak o bliskim vezama vodećih poslovnih ljudi i političara sa mafijaškim bosom [[Benedetto Santapaola|Bendettom "Nitom" Santapolom]] je ubijen u [[atentat]]u naručenom od strane Santapaole. Favin sin [[Claudio Fava|Claudio]] kao član [[Demokratska ljevica (Italija)|Demokratske ljevice]] zastupa Italiju u [[Evropski parlament|Evropskom parlamentu]]. == Reference == {{reflist}} ==Vanjske veze== *{{it icon}} [http://www.isiciliani.it I Siciliani online] *{{it icon}} [https://web.archive.org/web/20131227201847/http://www.fondazionefava.it/fondazionefava.it/I_SICILIANI.html I Siciliani] *{{it icon}} [http://www.girodivite.it/-Pippo-Fava-.html Dossier Pippo Fava] *{{it icon}} {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20071006120601/http://www.claudiofava.it/siciliani/memoria/info/info01.htm |date=October 6, 2007 |title=Alcune cronache su un caso di mafia }}, april 1984 *{{it icon}} [http://www.girodivite.it/Cinque-Gennaio.html Cinque Gennaio]; autor: Riccardo Orioles, Girodivite, 5. IV 2006 *{{it icon}} [http://www.fondazionefava.it/ Fondazione Giuseppe Fava] *{{it icon}} [http://archivio.antimafiaduemila.com/notizie-20072011/95-claudio-fava/11986-quello-che-mi-e-rimasto-di-mio-padre.html Quello che mi e' rimasto di mio padre] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160303170440/http://archivio.antimafiaduemila.com/notizie-20072011/95-claudio-fava/11986-quello-che-mi-e-rimasto-di-mio-padre.html |date=2016-03-03 }}; autor: [[Claudio Fava]] {{Authority control}} {{Lifetime|1925|1984|Fava, Giuseppe}} [[Kategorija:Italijanski pisci]] [[Kategorija:Italijanski novinari]] [[Kategorija:Italijanski historičari]] [[Kategorija:Aktivisti]] [[Kategorija:Žrtve atentata]] hq77iruy5pel3nishs5sx304e4xt4d3 Coldplay 0 4641600 42669485 42554384 2026-08-08T15:05:19Z Aca 108187 + 42669485 wikitext text/x-wiki {{Infokutija02 muzičar | Ime = Coldplay | Img = Coldplay lineup-cropped.jpg | Img_capt = Coldplay, s lijeva na desno: Jonny Buckland, Guy Berryman, Chris Martin i Will Champion | Img_size = | Landscape = | Background = skupina | Pseudonim = | Osnivanje = | mjesto osnivanja = [[Datoteka:Flag of the United Kingdom.svg|20px]] [[London]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velika Britanija]] | Prebivalište = | Žanr = [[alternativni rock]] <br> [[post-britpop]] | Djelatno_razdoblje = 1997. - danas | Producentska_kuća = [[Parlophone]]<br />[[Capitol Records]]<br />[[EMI]] | Angažman = | URL = [http://www.coldplay.com/ coldplay.com] | Sadašnji članovi = [[Chris Martin]]<br />[[Jonny Buckland]]<br />[[Guy Berryman]]<br />[[Will Champion]] | Bivši članovi = | nagrade = | Značajni instrumenti = }} '''Coldplay''' je [[Ujedinjeno Kraljevstvo|engleski]] alternativni [[rock]] sastav, osnovan [[1996]]. godine u [[London]]u. Grupu sačinjavaju [[pjevanje|pjevač]], [[Sintisajzer|klavijaturist]] i [[Električna gitara|gitarist]] [[Chris Martin]], gitarist [[Jonny Buckland]], [[Bas gitara|basist]] [[Guy Berryman]] i [[Bubanj|bubnjar]] [[Will Champion]]. Jedna su od najpopularnijih i najkomercijalnijih svjetskih glazbenih atrakcija. Njihovi su najuspješniji [[Glazbeni singl|singlovi]] "Yellow", "In My Place", "Clocks", "Speed of Sound", "Fix You", "Viva la Vida", "Paradise", "Every Teardrop Is A Waterfall" i "The Scientist" Grupa je postala svjetski poznata [[2000]]. singlom "Yellow" s debitantskog albuma ''[[Parachutes]]'', da bi još veći uspjeh doživjela sljedećim albumima, ''[[A Rush of Blood to the Head]]'' ([[2002]].) i ''[[X&Y]]'' ([[2005]].) Četvrti studijski album, ''[[Viva la Vida or Death and All His Friends]]'', izašao je [[17. lipnja]] [[2008]]. i odmah zasjeo na prva mjesta ljestvica albuma diljem svijeta. 24. listopada 2011., izdali su svoj peti studijski album, [[Mylo Xyloto]], koji je kasnije postao najprodavaniji rock album u Velikoj Britaniji 2011. Brojni su glazbenici utjecali na zvuk grupe, između ostalih [[Jeff Buckley]], [[U2]], Travis, Kate Bush, [[George Harrison]], [[Johnny Cash]] i [[Kraftwerk]]. Članovi Coldplaya su također [[Politika|politički]] i socijalni aktivisti. == Historija == ===Početak sastava=== [[Chris Martin]] i [[Jonny Buckland]] upoznali su se za vrijeme studiranja na [[London]]skom sveučilištu u [[Rujan|rujnu]] [[1996.]] godine. Obojica su slušali istu vrstu [[glazba|glazbe]] pa su došli na ideju da osnuju sastav. Nakon dugog planiranja, osnovali su sastav "Pectoralz" a kasnije im se pridružio kolega i prijatelj sa fakulteta [[Guy Berryman]]. [[1997.]] godine, promijenili su naziv u "Starfish" te su nastupali u manjim lokalnim klubovima. U to vrijeme, pronašli su si menadžera za sastav, te im se nešto kasnije pridružio [[Will Champion]] kao [[bubnjar]]. Iako je Champion u mladosti svirao [[klavir]], [[gitara|gitaru]] i [[bas-gitara|bas-gitaru]], brzo je naučio svirati bubnjeve iako ih nikad prije nije svirao<ref name="all">{{cite web|accessdate=2008-05-01|url=http://www.dawn.com/weekly/yworld/archive/051126/yworld6.htm|title=All That Is Cold play |publisher=''[[Dawn (newspaper)|Dawn]]''|date=2005-11-26|author=Ali, Mehreen F. }}</ref>. Naposlijetku, odlučili su nazvati sastav "Coldplay" na prijedlog jednog kolege studenta koji je koristio isto ime za svoj sastav koji više nije svirao. [[1998.]] objavili su 500 primjeraka [[EP|EP-a]] [[Safety EP]]. Većina primjeraka je podjeljena [[Diskografska kuća|diskografskim kućama]] i prijateljima, a samo 50-ak primjeraka je ostalo za prodaju. EP je bio sasvim dovoljan da ih primjete brojne diskografske kuće, te iste godine potpisuju za jednu diskografsku kuću. Prvi uradak im je bio [[EP]] [[Brothers and Sisters]] sa tri pjesme koje su snimili u četiri dana [[1999.]]<ref name="balance">{{cite web|accessdate=2008-05-04|url=http://www.usatoday.com/life/music/awards/grammys/2003-02-02-coldplay_x.htm|title=Coldplay searching for a balance |work=[[USA Today]]|date=2003-02-13|author=Gundersen, Edna }}</ref>. Nakon završnih provjera, u [[proljeće]] [[1999.]] potpisuju ugovor za pet albuma za diskografsku kuću Parlophone<ref>{{cite web|accessdate=2008-05-05|url=http://www.dailystar.co.uk/posts/view/25893/Coldplay-to-quit/|title=Coldplay to Quit|work=[[Daily Star (United Kingdom)|Daily Star]]|date=2008-01-07|archive-date=2012-10-01|archive-url=https://web.archive.org/web/20121001192032/http://www.dailystar.co.uk/posts/view/25893/Coldplay-to-quit/|dead-url=yes}}</ref>. Odmah nakon prvih nastupa, snimaju treći EP nazvan [[The Blue Room]]<!-- <ref>{{harv|Roach|2003|p=26}}</ref> -->. Kao i svi sastavi, i Coldplay je imao nesuglasica, [[Chris Martin|Martin]] je izbacio [[Will Champion|Championa]] iz sastava, da bi ga na kraju pozvao nazad. Nakon toga je pao dogovor i svi su izgladili nesporazume i postavili neka osnovna pravila sastava. Odlučili su svaku dobit dijeliti na jednake dijelove i iz sastava izbaciti svakoga tko počne konzumirati teške [[droga|droge]]. <!-- <ref name="The Edge">{{cite news | url =http://www.edge.ca | title = ''[[The Ongoing History of New Music]] – Coldplay'' | website = [[CFNY-FM|102.1 The Edge]] | publisher = [[Corus Entertainment]] | host = [[Alan Cross]] | date = 2003 | accessdate = 2009-08-23 }} </ref> --> ==="Parachutes" - 2000.=== U [[Ožujak|ožujku]] [[1999.]] godine, Coldplay je započeo radove za svoj prvi album u Rockfield studiu. Nakon objave tri [[EP]]a bez hit pjesme, singl "[[Shiver]]" zasjeo je na 35. mjesto u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]]. [[Lipanj]] [[2000.]] godine bio je ključan za sastav: krenuli su na svoju prvu turneju i objavili singl koji ih je uzdigao: "[[Yellow]]". Pjesma se popela na 4. mjesto u Velikoj Britaniji te dala javnosti do znanja da je Coldplay jedan ozbiljan i ambiciozan sastav. Mjesec dana kasnije, album je završen i pušten u prodaju. Debitirao je na 23. mjestu u Ujedinjenom Kraljevstvu<!-- <ref name="roach 45">{{harv|Roach|2003|p=45}}</ref> -->. A pjesme "Yellow" i "Trouble" očekivano su privukle najviše pažnje. Nakon uspjeha u [[Europa|Europi]] okrenuli su se [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] i objavili američku verziju albuma. Iako u sjevernoj Americi nisu brzo doživjeli uspjeh kao u Europi, album je nagrađen sa dva platinasta izdanja. ==="A Rush Of Blood To The Head" - 2002.=== Objevljen je u [[kolovoz]]u [[2002.]] godine, te prikazao nekoliko hit pjesama kao što su "[[In My Place]]", baladu "[[The Scientist]]", te najpoznatiju pjesmu "[[Clocks]]". Nakon objave albuma, sastav kreće na veliku turneju na kojoj su obišli čak pet kontinenata te su nastupili na raznim festivalima diljem svijeta. Koncerti su bili obilježeni ne samo nastupima sastava, nego i jakim vizualnim efektima. Album je osvojio nagradu [[Grammy]] za najbolji album alternativne glazbe u [[2003.]] godini<ref>{{cite web|accessdate=2008-05-01|url=http://www.usatoday.com/life/music/awards/grammys/2003-01-07-grammy-complete-list_x.htm|title=Complete list of Grammy Award winners |work=[[USA Today]]|date=2003-02-24 }}</ref>. Godinu dana poslije, na istoj dodjeli, dobili su nagradu za najbolju pjesmu - "Clocks". Na kraju [[2003.]] godine čitatelji popularnog magazina [[Rolling Stone]] odabrali su Coldplay za najboljeg izvođača i najbolji glazbeni sastav te godine. ==="X&Y" - 2005.=== Coldplay je proveo većinu 2005. godine u maloj pauzi, odmarajući se od turneja. Tada su počeli snimati svoj treći album<ref>{{cite web|accessdate=2008-04-24|url=http://www.ukula.com/TorontoArticle.aspx?SectionID=2&ObjectID=1455&CityID=3|title=Changing the World at UKULA|work=[[Ukula]]|author=Maclean, Graeme }}</ref>. X&Y je objavljen u [[lipanj|lipnju]] [[2005.]] godine<ref>{{cite web|url=http://www.bbc.co.uk/music/release/fcdp/|title=BBC – Rock/Indie Review- Coldplay, X&Y|accessdate=2008-04-25|date=2005-11-20|publisher=[[BBC]]|archiveurl=https://archive.today/20120525085042/http://www.bbc.co.uk/music/reviews/fcdp|archivedate=2012-05-25|dead-url=no}}</ref>. Postao je najprodavaniji album 2005. godine sa 8,3 milijuna prodanih primjeraka u cijelom svijetu. Glavni singl sa albuma "[[Speed of Sound]]" obarao je rekorde na radijima<ref>{{cite web|first=Mark|last=Morford|url=http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?file=/gate/archive/2005/06/17/notes061705.DTL|title=Is Coldplay The New Jesus? Martin & Co. make moms smile and girls swoon and offend no one in their quest to love all puppies|accessdate=2008-04-25|date=2005-06-17|work=[[San Francisco Chronicle]]|archive-date=2005-09-15|archive-url=https://web.archive.org/web/20050915155059/http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?file=%2Fgate%2Farchive%2F2005%2F06%2F17%2Fnotes061705.DTL|url-status=dead}}</ref>. Album je debitirao kao broj 1 u 20 država u svijetu<ref>{{cite news|first=Michael|last=Dwyer|url=http://www.theage.com.au/news/music/cold-comfort/2006/06/29/1151174300940.html|title=Cold comfort|accessdate=2010-01-11|date=2006-06-30|work=[[The Age]]|page=1}}</ref>, te postao treći najbrži album u povijesti statistika Ujedinjenog Kraljevstva<ref>{{cite web|url=http://www.mirror.co.uk/celebs/news/2008/12/08/leona-lewis-tops-singles-charts-as-take-that-go-in-at-number-one-in-the-album-charts-both-breaking-records-in-the-process-115875-20954644/|title=Leona Lewis tops singles charts as Take That go in at Number One in the album charts - both breaking records in the process|accessdate=2010-01-11|date=2008-12-08|work=[[Daily Mirror]]}}</ref>. Projektom X&Y Coldplay se lansirao među zvijezde te postao jedan od najpoznatijih sastava na svijetu. ==="Viva la Vida or Death and All His Friends" - 2008.=== U jesen [[2006.]] godine, Coldplay je počeo raditi na svom četvrtom studijskom albumu "Viva la Vida or Death and All His Friends"<ref>{{cite web|accessdate=2008-04-24|url=http://www.rollingstone.com/rockdaily/index.php/2007/09/10/coldplay-reveal-new-album-details-timbaland-producing-ashlee-simpson-courtney-love-blamed-for-jack-osbournes-drug-problem/|title=Coldplay Reveal New Album Details, Timbaland Producing Ashlee Simpson, Courtney Love Blamed for Jack Osbourne’s Drug Problem|work=[[Rolling Stone]]|date=2007-09-10|archivedate=2008-04-19|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080419082316/http://www.rollingstone.com/rockdaily/index.php/2007/09/10/coldplay-reveal-new-album-details-timbaland-producing-ashlee-simpson-courtney-love-blamed-for-jack-osbournes-drug-problem/|deadurl=yes}}</ref>. U pauzama snimanja, obišli su [[Južna Amerika|Južnu Ameriku]] i tamo nastupili u [[Čile]]u, [[Argentina|Argentini]], [[Brazil]]u, i [[Meksiko|Meksiku]]. [[Chris Martin]] je opisao album kao novi pravac Coldplaya: promjenu u odnosu na prethodna tri albuma, koje oni zovu "trilogijom"<ref name="different">{{cite web|url=http://www.rollingstone.com/news/story/18915732/coldplay_at_work_on_something_different_for_upcoming_album|title=Coldplay at Work on "Something Different" for Upcoming Album – Chris Martin talks about trilogy and change.|accessdate=2008-04-24|work=[[Rolling Stone]]|date=2008-02-27|author=Serpick, Evan|archivedate=2008-04-18|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080418130110/http://www.rollingstone.com/news/story/18915732/coldplay_at_work_on_something_different_for_upcoming_album|deadurl=yes}}</ref>. Album je donio i promjene u pjevanju i sviranju, npr. pjesma "[[Violet Hill]]" sadrži [[blues]] gitarističke dionice. "Violet Hill" se nakon objave na [[radio|radiu]] moglo preuzeti sa službene stranice sastava<ref>{{cite web|accessdate=2008-04-24|url=http://www.rollingstone.com/rockdaily/index.php/2008/04/21/news-ticker-guns-n-roses-britney-spears-coldplay/|title=News Ticker: Guns N’ Roses, Britney Spears, Coldplay|work=[[Rolling Stone]]|date=2008-04-21|archivedate=2008-04-22|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080422233147/http://www.rollingstone.com/rockdaily/index.php/2008/04/21/news-ticker-guns-n-roses-britney-spears-coldplay/|deadurl=yes}}</ref>. Pjesma je postala njihova prva pjesma na broju 1 liste [[Billboard Hot 100]]<ref>{{cite web|url=http://www.billboard.com/bbcom/charts/chart_display.jsp?g=Singles&f=The+Billboard+Hot+100|title=The Billboard Hot 100|accessdate=2008-09-03|work=[[Billboard (magazine)|Billboard]]}}</ref>. Album je samo tri dana nakon izlaska prodan u 302.000 primjeraka, čime je postao jedan od najbrže prodavanih albuma u povijesti Ujedinjenog Kraljevstva. Početkom ljeta, album je postavio rekord kao album sa najviše preuzimanja s [[internet]]a u povijesti. Album je osvojio mnoge nagrade i priznanja diljem svijeta. [[Gitarist]] [[Joe Satriani]] optužio je Coldplay za kršenje autorskih prava na sudu u [[Los Angeles]]u [[2008.]] godine. Satriani tvrdi da je pjesma "[[Viva la Vida (pjesma)|Viva la Vida]]" plagijat njegovog solo djela "If I Could Fly" iz [[2004.]] godine<ref>{{cite news|url=http://www.mtv.com/news/articles/1600770/20081205/coldplay.jhtml|title=Coldplay Sued By Joe Satriani For Allegedly Plagiarizing 'Viva La Vida' Melody|last=Kaufman|first=Gil|date=2008-12-05|work=[[MTV News]]|accessdate=2008-12-05|archive-date=2010-09-20|archive-url=https://web.archive.org/web/20100920035151/http://www.mtv.com/news/articles/1600770/20081205/coldplay.jhtml}}</ref>. Sastav je odbacio bilo kakve optužbe<ref>{{cite web|url=http://www.coldplay.com/newsdetail.php?id=242|title=Joe Satriani|accessdate=2008-12-10|date=2008-12-09|publisher=Coldplay.com|archive-date=2011-10-18|archive-url=https://web.archive.org/web/20111018101517/http://www.coldplay.com/newsdetail.php?id=242|dead-url=yes}}</ref>, te je tužba odbačena nakon postignutog dogovora van suda. [[2009.]] godine Coldplay je bio nominiran za četiri [[Brit Awards]] nagrade: "Britanski sastav", "Britanski nastup uživo", "Britanski singl ("Viva la Vida")" i "Britanski album (Viva la Vida or Death and All His Friends)"<ref>{{cite news|url=http://www.spin.com/articles/video-duffy-kings-leon-win-coldplay-snubbed-brit-awards|title=Video: Duffy, Kings of Leon Win, Coldplay Snubbed at Brit Awards|last=Fitzmaurice|first=Larry|date=2009-02-19|work=[[Spin (magazine)|Spin]]|accessdate=2009-04-29|archive-date=2009-02-23|archive-url=https://web.archive.org/web/20090223072246/http://www.spin.com/articles/video-duffy-kings-leon-win-coldplay-snubbed-brit-awards|dead-url=yes}}</ref> Iste godine, Sastav je osvojio tri [[Grammy]] nagrade za pjesmu godine (Viva la Vida), najbolji [[rock]] album (Viva la Vida or Death and All His Friends) i najbolju vokal izvedbu<ref>{{cite news|url=http://www.rollingstone.com/rockdaily/index.php/2009/02/08/coldplay-lil-wayne-plant-krauss-win-big-at-2009-grammy-awards/|title=Plant & Krauss, Lil Wayne, Coldplay Win Big at 2009 Grammy Awards|last=Kreps|first=Daniel|date=2009-02-08|work=[[Rolling Stone]]|accessdate=2009-02-09|archivedate=2009-02-11|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090211232619/http://www.rollingstone.com/rockdaily/index.php/2009/02/08/coldplay-lil-wayne-plant-krauss-win-big-at-2009-grammy-awards/|deadurl=yes}}</ref>. ==="Mylo Xyloto" - 2011.=== U razgovoru koji je sastav dao 13. siječnja 2011., spomenili su dvije nove pjesme koje bi se trebale pojaviti na njihovom nadolazećem albumu, "[[Princess of China]]" i "[[Every Teardrop is a Waterfall]]". 31. svibnja 2011. sastav je najavio da će "Every Teardrop is a Waterfall" biti njihov prvi singl sa novog, petog studijskog albuma sastava. Taj singl je izdat 3. lipnja 2011. 12. kolovoza 2011. sastav je na svom sajtu objavio naziv njihovog novog albuma - Mylo Xyloto, te datum izlaska - 24. listopada 2011. 12. rujna izdaju drugi singl sa novog albuma - "[[Paradise]]". ==Diskografija== ;Studijski albumi *''[[Parachutes]]'' (2000.) *''[[A Rush of Blood to the Head]]'' (2002.) *''[[X&Y]]'' (2005.) *''[[Viva la Vida or Death and All His Friends]]'' (2008.) *''[[Mylo Xyloto]]'' (2011.) *''[[Ghost Stories]]'' (2014.) *''[[A Head Full of Dreams]]'' (2015.) * ''Everyday Life'' (2019) * ''Music of the Spheres'' (2021) * ''Moon Music'' (2024) == Reference == {{izvori}} == Vanjske veze == *[http://www.coldplay.com Službena stranica] *[http://www.nme.com/artists/coldplay Coldplay na NME.com] {{GLAVNIRASPORED:Coldplay}} [[Kategorija:Britanske muzičke grupe]] [[Kategorija:Dobitnici i dobitnice Brit Award]] [[Kategorija:Dobitnici i dobitnice Grammy Award]] [[Kategorija:Politički aktivisti]] 5nsuch590xybay62zh9epc8vql7fsnd Collabora 0 4663290 42669589 42320262 2026-08-09T00:32:39Z Aca 108187 fix 42669589 wikitext text/x-wiki {{Infobox Company|name=Collabora|operating_income=|dissolved=|homepage={{URL|collabora.com}}|subsid=|divisions=|parent=|num_employees=>100|net_income=|revenue=|type=[[Private company limited by shares|Private limited company]]|products=[[Telepathy (software)|Telepathy Communications framework]], [[GStreamer]], [[Webkit]], [[Blink (layout engine)|Blink]], [[DLNA]], [[LibreOffice]], [[Wayland (display server protocol)|Wayland]], [[PulseAudio]]|industry=Software Consulting, Software Products, Open Source|area_served=Worldwide|key_people=Philippe Kalaf, [[Michael Meeks (software developer)|Michael Meeks]], Guy Lunardi|location=<!-- Not really a HQ anymore, Collabora is a distributed company.. Kett House, Station Road, CB1 2JH [[Cambridge]] - [[United Kingdom]] --> <!--modifies "Headquarters" entry-->|founder=Robert McQueen and Robert Taylor<ref>{{cite web |url=https://suite.endole.co.uk/insight/company/05513718-collabora-limited |title=Collabora Limited - Company Profile|website=https://endole.co.uk |publisher=Endole |accessdate=11 June 2020 |ref=https://encodalaw.com/}}</ref>|foundation={{Start date|2005|07}} <!--modifies "Founded" entry-->|footnotes=}}'''Collabora''' je globalna privatna kompanija sa sjedištem u [[Cambridge|Cambridgeu u Velikoj Britaniji]], sa uredima u [[Cambridge|Cambridgeu]] i [[Montreal|Montrealu]] . Pruža konsultantske usluge, obuku i proizvode otvorenog koda kompanijama. <ref>{{Cite web|url=https://www.collabora.com/about-us/|title=About - Open Source Consulting &#124; Collabora}}</ref> Collaborin početni fokus je bio razmjena trenutnih poruka (IM), Voice over IP (VoIP) i tehnologije za [[Videotelefonija|video konferencije]], ali kompanija je od tada proširila svoju ponudu tako da uključuje opću multimediju, mobilne web tehnologije, infrastrukturu za saradnju, automobilske platforme za zabavu, optimizaciju grafike, interoperabilnost multimedije i softver za produktivnost . Collaborin odjel Collabora Productivity jedan je od glavnih programera [[LibreOffice|LibreOffice-a]] . <ref>{{Cite web|url=http://www.collabora.co.uk/press/2007/10/collabora-expands-with-new-multimedia-division.html|title=Collabora expands with new Multimedia Division|access-date=2020-12-29|archive-date=2011-08-29|archive-url=https://web.archive.org/web/20110829163022/http://www.collabora.com/press/2007/10/collabora-expands-with-new-multimedia-division.html}}</ref> <ref>{{Cite web|url=https://www.collabora.com/press/2013/09/collabora-productivity-targets-a-marketplace-of-one-billion-desktops.html|title=Collabora Productivity targets a marketplace of one billion desktops}}</ref> 2015. godine Crown Commercial Service najavio je uvođenje Collabora GovOffice i Collabora CloudSuite u sve neprofitne vladine organizacije. <ref>{{Cite web|url=https://www.gov.uk/government/news/collabora-deal-will-provide-savings-on-open-source-office-software|title=Collabora deal will provide savings on Open Source office software|work=gov.uk}}</ref> == Projekti koje sponzorira ili je započela Collabora == * [[LibreOffice]] : Collabora Productivity prodaje usluge podrške i razvoja uredskog paketa. Bivši razvojni tim LibreOffice SUSE pridružio se Collabori u septembru 2013. <ref>{{Cite web|url=https://www.collabora.com/press/2013/09/collabora-productivity-targets-a-marketplace-of-one-billion-desktops.html|title=Collabora Productivity targets a marketplace of one billion desktops}}</ref> <ref>{{Cite web|url=https://www.suse.com/newsroom/post/2013/suse-partners-with-collabora-to-deliver-commercial-libreoffice-support/|title=SUSE Partners with Collabora to Deliver Commercial LibreOffice Support}}</ref> : Kompanija je najavila suradnju s IceWarpom radi rada na [[LibreOffice|LibreOffice Online]] . <ref>{{Cite web|url=https://arstechnica.com/information-technology/2015/03/libreoffice-in-the-browser-revealed-in-2011-finally-close-to-reality/|title=LibreOffice in the browser, revealed in 2011, finally close to reality|work=Ars Technica}}</ref> <ref>{{Cite web|url=http://betanews.com/2015/03/25/libreoffice-moves-to-the-cloud-to-take-on-office-online-and-google-docs/|title=LibreOffice moves to the cloud to take on Office Online and Google Docs|work=BetaNews}}</ref> <ref>{{Cite web|url=http://news.softpedia.com/news/uk-government-is-kicking-out-microsoft-office-and-adopts-libreoffice-494919.shtml|title=UK Government Kicks Out Microsoft Office and Adopts LibreOffice|work=softpedia}}</ref> : 15. decembra 2015. godine kompanija je najavila partnerstvo sa ownCloudom i izbacivanjem ''CODE'' (Collabora Online Development Edition), distribucije LibreOffice Online i ownCloud Server. <ref>{{Cite web|url=https://owncloud.org/blog/libreoffice-online-has-arrived-in-owncloud/|title=Collabora brings LibreOffice Online to ownCloud|access-date=2020-12-29|archivedate=2016-01-05|archiveurl=https://web.archive.org/web/20160105051739/https://owncloud.org/blog/libreoffice-online-has-arrived-in-owncloud/|deadurl=yes}}</ref> : 2. juna 2016. godine kompanija je objavila Collabora Online 1.0 „Motor“, koju kompanija naziva prvom proizvodnom verzijom Collabora Online. : 2. novembra 2016. kompanija je objavila CODE 2.0 koji uključuje „najnoviju i najtraženiju karakteristiku kupaca: zajedničko uređivanje“. : Brendirane verzije LibreOffice uključuju LibreOffice-From-Collabora, Collabora Office i Collabora GovOffice. : Postoji distribucija LibreOffice Online na serveru NextCloud . * GStreamer, multimedijski okvir. * D-Bus, besplatni i otvoreni izvor međuprocesnog komunikacijskog sistema (IPC). * PulseAudio, zvučni sistem za POSIX OS koji se koristi kao zadani audio server na većini GNU / Linux distribucija otvorenog koda. * Wayland i Weston (protokoli poslužitelja prikaza) * Linux kernel Collabora zapošljava više održavatelja podsustava kernela (npr Chromebook, I3C, upravljački programi za baterije) i aktivno su doprinijeli svakom izdanju u posljednjih nekoliko godina. * Farstream i Telepathy, VoIP i okvir za saradnju koji su kreirali osnivači Collabora. Uključuje Empathy chat klijenta. * Pitivi, video editor * [https://github.com/vkmark/vkmark vkmark], proširivi [https://github.com/vkmark/vkmark Vulkanov] benchmarking paket sa ciljanim, podesivim scenama * [https://gitlab.freedesktop.org/kusma/mesa/tree/zink Zink], [[OpenGL]] implementacija na vrhu Vulkana putem Mesa Gallium * [https://monado.dev/ Monado], besplatna XR ( [[Virtuelna stvarnost|VR]] / AR / MR ) platforma otvorenog koda i OpenXR Runtime za GNU / Linux == Sudjelovanja i članstva == * Linux Foundation - Collabora je srebrni član Linux Foundation-a od 2010. godine. * GENIVI savez - Collabora je članica GENIVI saveza od 2011. godine. * Khronos Group - Collabora je član suradnik Khronos Group od 2014. godine. * Bluetooth SIG - Collabora je član usvojitelja Bluetooth SIG-a od 2014. godine. * ARM Connected - Collabora je članica ARM Connected zajednice od 2014. godine. * Rockchip - Collabora sa Rockchipom radi od 2015. godine. * Automotive Grade Linux - Collabora je član Automotive Grade Linuxa od 2016. godine. * R-Car konzorcij - Collabora je član Renesas R-Car konzorcija od 2016. godine. * Partner Renesas Alliance - Collabora je članica Renesas Alliance Partners od 2016. godine. * Cambridge Network - Od svog osnivanja 2005. godine, Collabora je članica Cambridge Network-a. * Debian - Collabora je dugogodišnji član Debianove zajednice. * Outreachy - Collabora je godinama stalni sponzor Outreachyja. * GNOME - Collabora je dugogodišnji član GNOME zajednice. * LOT mreža - Collabora je članica LOT mreže kao podrška neagresiji patenata. * Mreža otvorenih inovacija - Collabora je korisnik OIN licence kao podrška neagresiji patenata == Reference == {{Izvori|30em}} == Vanjske veze == * {{Official website|http://www.collabora.com/}} [[Kategorija:Stranice sa referencama kojima nedostaju naslovi]] fka8s72pvrw0l8qc10nb1j4i0xrdty5 42669590 42669589 2026-08-09T00:33:14Z Aca 108187 + 42669590 wikitext text/x-wiki {{Infobox Company|name=Collabora|operating_income=|dissolved=|homepage={{URL|collabora.com}}|subsid=|divisions=|parent=|num_employees=>100|net_income=|revenue=|type=[[Private company limited by shares|Private limited company]]|products=[[Telepathy (software)|Telepathy Communications framework]], [[GStreamer]], [[Webkit]], [[Blink (layout engine)|Blink]], [[DLNA]], [[LibreOffice]], [[Wayland (display server protocol)|Wayland]], [[PulseAudio]]|industry=Software Consulting, Software Products, Open Source|area_served=Worldwide|key_people=Philippe Kalaf, [[Michael Meeks (software developer)|Michael Meeks]], Guy Lunardi|location=<!-- Not really a HQ anymore, Collabora is a distributed company.. Kett House, Station Road, CB1 2JH [[Cambridge]] - [[United Kingdom]] --> <!--modifies "Headquarters" entry-->|founder=Robert McQueen and Robert Taylor<ref>{{cite web |url=https://suite.endole.co.uk/insight/company/05513718-collabora-limited |title=Collabora Limited - Company Profile|website=https://endole.co.uk |publisher=Endole |accessdate=11 June 2020 |ref=https://encodalaw.com/}}</ref>|foundation={{Start date|2005|07}} <!--modifies "Founded" entry-->|footnotes=}}'''Collabora''' je globalna privatna kompanija sa sjedištem u [[Cambridge|Cambridgeu u Velikoj Britaniji]], sa uredima u [[Cambridge|Cambridgeu]] i [[Montreal|Montrealu]] . Pruža konsultantske usluge, obuku i proizvode otvorenog koda kompanijama. <ref>{{Cite web|url=https://www.collabora.com/about-us/|title=About - Open Source Consulting &#124; Collabora}}</ref> Collaborin početni fokus je bio razmjena trenutnih poruka (IM), Voice over IP (VoIP) i tehnologije za [[Videotelefonija|video konferencije]], ali kompanija je od tada proširila svoju ponudu tako da uključuje opću multimediju, mobilne web tehnologije, infrastrukturu za saradnju, automobilske platforme za zabavu, optimizaciju grafike, interoperabilnost multimedije i softver za produktivnost . Collaborin odjel Collabora Productivity jedan je od glavnih programera [[LibreOffice|LibreOffice-a]] . <ref>{{Cite web|url=http://www.collabora.co.uk/press/2007/10/collabora-expands-with-new-multimedia-division.html|title=Collabora expands with new Multimedia Division|access-date=2020-12-29|archive-date=2011-08-29|archive-url=https://web.archive.org/web/20110829163022/http://www.collabora.com/press/2007/10/collabora-expands-with-new-multimedia-division.html}}</ref> <ref>{{Cite web|url=https://www.collabora.com/press/2013/09/collabora-productivity-targets-a-marketplace-of-one-billion-desktops.html|title=Collabora Productivity targets a marketplace of one billion desktops}}</ref> 2015. godine Crown Commercial Service najavio je uvođenje Collabora GovOffice i Collabora CloudSuite u sve neprofitne vladine organizacije. <ref>{{Cite web|url=https://www.gov.uk/government/news/collabora-deal-will-provide-savings-on-open-source-office-software|title=Collabora deal will provide savings on Open Source office software|work=gov.uk}}</ref> == Projekti koje sponzorira ili je započela Collabora == * [[LibreOffice]] : Collabora Productivity prodaje usluge podrške i razvoja uredskog paketa. Bivši razvojni tim LibreOffice SUSE pridružio se Collabori u septembru 2013. <ref>{{Cite web|url=https://www.collabora.com/press/2013/09/collabora-productivity-targets-a-marketplace-of-one-billion-desktops.html|title=Collabora Productivity targets a marketplace of one billion desktops}}</ref> <ref>{{Cite web|url=https://www.suse.com/newsroom/post/2013/suse-partners-with-collabora-to-deliver-commercial-libreoffice-support/|title=SUSE Partners with Collabora to Deliver Commercial LibreOffice Support}}</ref> : Kompanija je najavila suradnju s IceWarpom radi rada na [[LibreOffice|LibreOffice Online]] . <ref>{{Cite web|url=https://arstechnica.com/information-technology/2015/03/libreoffice-in-the-browser-revealed-in-2011-finally-close-to-reality/|title=LibreOffice in the browser, revealed in 2011, finally close to reality|work=Ars Technica}}</ref> <ref>{{Cite web|url=http://betanews.com/2015/03/25/libreoffice-moves-to-the-cloud-to-take-on-office-online-and-google-docs/|title=LibreOffice moves to the cloud to take on Office Online and Google Docs|work=BetaNews}}</ref> <ref>{{Cite web|url=http://news.softpedia.com/news/uk-government-is-kicking-out-microsoft-office-and-adopts-libreoffice-494919.shtml|title=UK Government Kicks Out Microsoft Office and Adopts LibreOffice|work=softpedia}}</ref> : 15. decembra 2015. godine kompanija je najavila partnerstvo sa ownCloudom i izbacivanjem ''CODE'' (Collabora Online Development Edition), distribucije LibreOffice Online i ownCloud Server. <ref>{{Cite web|url=https://owncloud.org/blog/libreoffice-online-has-arrived-in-owncloud/|title=Collabora brings LibreOffice Online to ownCloud|access-date=2020-12-29|archivedate=2016-01-05|archiveurl=https://web.archive.org/web/20160105051739/https://owncloud.org/blog/libreoffice-online-has-arrived-in-owncloud/|deadurl=yes}}</ref> : 2. juna 2016. godine kompanija je objavila Collabora Online 1.0 „Motor“, koju kompanija naziva prvom proizvodnom verzijom Collabora Online. : 2. novembra 2016. kompanija je objavila CODE 2.0 koji uključuje „najnoviju i najtraženiju karakteristiku kupaca: zajedničko uređivanje“. : Brendirane verzije LibreOffice uključuju LibreOffice-From-Collabora, Collabora Office i Collabora GovOffice. : Postoji distribucija LibreOffice Online na serveru NextCloud . * GStreamer, multimedijski okvir. * D-Bus, besplatni i otvoreni izvor međuprocesnog komunikacijskog sistema (IPC). * PulseAudio, zvučni sistem za POSIX OS koji se koristi kao zadani audio server na većini GNU / Linux distribucija otvorenog koda. * Wayland i Weston (protokoli poslužitelja prikaza) * Linux kernel Collabora zapošljava više održavatelja podsustava kernela (npr Chromebook, I3C, upravljački programi za baterije) i aktivno su doprinijeli svakom izdanju u posljednjih nekoliko godina. * Farstream i Telepathy, VoIP i okvir za saradnju koji su kreirali osnivači Collabora. Uključuje Empathy chat klijenta. * Pitivi, video editor * [https://github.com/vkmark/vkmark vkmark], proširivi [https://github.com/vkmark/vkmark Vulkanov] benchmarking paket sa ciljanim, podesivim scenama * [https://gitlab.freedesktop.org/kusma/mesa/tree/zink Zink], [[OpenGL]] implementacija na vrhu Vulkana putem Mesa Gallium * [https://monado.dev/ Monado], besplatna XR ( [[Virtuelna stvarnost|VR]] / AR / MR ) platforma otvorenog koda i OpenXR Runtime za GNU / Linux == Sudjelovanja i članstva == * Linux Foundation - Collabora je srebrni član Linux Foundation-a od 2010. godine. * GENIVI savez - Collabora je članica GENIVI saveza od 2011. godine. * Khronos Group - Collabora je član suradnik Khronos Group od 2014. godine. * Bluetooth SIG - Collabora je član usvojitelja Bluetooth SIG-a od 2014. godine. * ARM Connected - Collabora je članica ARM Connected zajednice od 2014. godine. * Rockchip - Collabora sa Rockchipom radi od 2015. godine. * Automotive Grade Linux - Collabora je član Automotive Grade Linuxa od 2016. godine. * R-Car konzorcij - Collabora je član Renesas R-Car konzorcija od 2016. godine. * Partner Renesas Alliance - Collabora je članica Renesas Alliance Partners od 2016. godine. * Cambridge Network - Od svog osnivanja 2005. godine, Collabora je članica Cambridge Network-a. * Debian - Collabora je dugogodišnji član Debianove zajednice. * Outreachy - Collabora je godinama stalni sponzor Outreachyja. * GNOME - Collabora je dugogodišnji član GNOME zajednice. * LOT mreža - Collabora je članica LOT mreže kao podrška neagresiji patenata. * Mreža otvorenih inovacija - Collabora je korisnik OIN licence kao podrška neagresiji patenata == Reference == {{Izvori|30em}} == Vanjske veze == * {{Official website|http://www.collabora.com/}} jeajab0rc17dkdkud5r3ru3uj9m5lrt Fryba 0 4666381 42669660 42406481 2026-08-09T05:00:49Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669660 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vodotok | ime=Fryba | drugo_ime = | slika =Chełmno, Poland - panoramio (15).jpg | slika_širina = 260px | slika_opis = | kontinenti= [[Evropa]] | regije =[[Kujavsko-pomeransko vojvodstvo]] | države ={{flag|Poljska}} | pokrajine = | gradovi =[[Chełmno]] | izvor =[[selo]] Ostaszewo | izvor_visina = | izvor_koord = | ušće =u [[Visla|Vislu]] kod [[grad]]a [[Chełmno]] | ušće_visina =21,4 | ušće_koord=53°21′46″N 18°24′54″E | ušće_vrsta = | dužina =41<ref name=brit/> | pritoke= | vodopadi = | ade = | protok_sred = | protok_min = | protok_maks = | sliv = [[Visla|Visle]] | površina = | ulijeva_se_u =[[Visla|Vislu]]<ref name=brit/> | broj_vrsta = | zaš_područja = | mostovi = | brane = | akumulacije = | plovnost = | luke = | kol_robe = | karta= | karta_širina = | karta_opis = }} '''Fryba''' zvana i ''Browina'' ([[njemački jezik|njemački]]: Fribbe) je [[rijeka|riječica]] na [[sjever]]u [[Poljska|Poljske]] duga četrdesetak [[km]], desna [[pritoka]] [[Visla|Visle]].<ref name=brit>{{cite web |url=https://zimorodek.pl/akweny/fryba_browina |title =Fryba |publisher =Zimorodek |language =poljski |accessdate =5.05. 2021}}</ref> == Hidrologija== Fryba [[izvor|izvire]] kod [[selo]] Ostaszewo, od tamo teče prema [[sjever]]u do [[grad]]a [[Chełmno|Chełmna]], gdje ima [[ušće]] u [[Visla|Vislu]]. == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Fryba}} * [https://mapio.net/pic/p-54797948/ ''Fryba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241210114429/https://mapio.net/pic/p-54797948/ |date=2024-12-10 }} {{pl icon}} [[Kategorija:Rijeke u Poljskoj]] bom159qjbko3rvsvp56vmzydoeoi8c7 Denis Zakaria 0 4668189 42669479 42651823 2026-08-08T14:45:26Z SimplyFreddie 127796 42669479 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Denis Zakaria | slika = Zakaria_asse_asm_2425.png | punoime = {{nowrap|Denis Lemi Zakaria Lako Lado}} | nadimak = | datumrođenja = [[20. studenog]] [[1996.]] | rodnigrad = {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Ženeva]] | rodnadržava = [[Švicarska]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | nacionalnost = | državljanstvo = {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Švicarska|švicarsko]] | visina = 1.91 m | pozicija = defenzivni vezni | trenutniklub = {{flagicon|Monako}} [[AS Monaco|Monaco]] | brojnadresu = 6 | datumimjestodebija = | omladinskegodine = | omladinskipogoni = | godine1 = 2014 – 2015 | klubovi1 = {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Servette FC|Servette]] | nastupi(golovi)1 = 6 (2) | godine2 = 2015 – 2017 | klubovi2 = {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[BSC Young Boys|Young Boys]] | nastupi(golovi)2 = 50 (2) | godine3 = 2017 – 2022 | klubovi3 = {{nowrap|{{flagicon|NJE}} [[Borussia Mönchengladbach|Borussia M'gladbach]]}} | nastupi(golovi)3 = 125 (11) | godine4 = 2022 – 2023 | klubovi4 = {{flagicon|ITA}} [[Juventus FC|Juventus]] | nastupi(golovi)4 = 11 (1) | godine5 = 2022 – 2023 | klubovi5 = → {{flagicon|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]] | nastupi(golovi)5 = 7 (0) | godine6 = 2023 – | klubovi6 = {{flagicon|Monako|size=16px}} [[AS Monaco|Monaco]] | nastupi(golovi)6 = 0 (0) | godine7 = | klubovi7 = | nastupi(golovi)7 = | godine8 = | klubovi8 = | nastupi(golovi)8 = | godine9 = | klubovi9 = | nastupi(golovi)9 = | godine10 = | klubovi10 = | nastupi(golovi)10 = | godine11 = | klubovi11 = | nastupi(golovi)11 = | godine12 = | klubovi12 = | nastupi(golovi)12 = | godine13 = | klubovi13 = | nastupi(golovi)13 = | godine14 = | klubovi14 = | nastupi(golovi)14 = | godine15 = | klubovi15 = | nastupi(golovi)15 = | godine16 = | klubovi16 = | nastupi(golovi)16 = | godine17 = | klubovi17 = | nastupi(golovi)17 = | godine18 = | klubovi18 = | nastupi(golovi)18 = | godine19 = | klubovi19 = | nastupi(golovi)19 = | godine20 = | klubovi20 = | nastupi(golovi)20 = | godine21 = | klubovi21 = | nastupi(golovi)21 = | godine22 = | klubovi22 = | nastupi(golovi)22 = | godine23 = | klubovi23 = | nastupi(golovi)23 = | godine24 = | klubovi24 = | nastupi(golovi)24 = | godine25 = | klubovi25 = | nastupi(golovi)25 = | reprezentacija = | nacionalnegodine1 = 2016 – | nacionalneekipe1 = {{NogRep|ŠVI}} | nacionalninastupi(golovi)1 = 49 (3) | nacionalnegodine2 = | nacionalneekipe2 = | nacionalninastupi(golovi)2 = | nacionalnegodine3 = | nacionalneekipe3 = | nacionalninastupi(golovi)3 = | nacionalnegodine4 = | nacionalneekipe4 = | nacionalninastupi(golovi)4 = | trenergodine = | trenerklubovi = | zadnjiuređaj = 15.8.2023 | zadnjiuređajrep = }} '''Denis Lemi Zakaria Lako Lado''' ([[Ženeva]], [[20. studenog]] [[1996.]]), [[Švicarska|švicarski]] nogometaš i reprezentativac koji igra kao defenzivni vezni. Od [[2023.]] godine igra za [[AS Monaco|Monaco]]. Za [[Nogometna reprezentacija Švicarske|reprezentaciju Švicarske]] debitirao je [[2016.]] godine, sudjelujući na nekoliko međunarodnih natjecanja. Na [[UEFA Euro 2020.|UEFA Euru 2020.]] godine postigao je autogol u utakmici četvrtfinala protiv [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolske]], što je bio jubilarni, deseti autogol na turniru, čime je ujedno oboren i rekord natjecanja, s obzirom da je time Euro 2020. godine imao više postignutih autogolova nego što ih je postignuto na svim prijašnjim izdanjima turnira zajedno. Zakarijin otac je [[Sudanci|Sudanac]], a majka [[DR Kongo|Kongoanka]]. == Vanjske veze == *{{NFT player|pid=64424}} *{{Soccerway|denis-lemi-zakaria-lako-lado/389723}} {{Sastav Švicarska 2016 EP}} {{Sastav Švicarska 2018 SP}} {{Sastav Švicarska 2020 EP}} {{Sastav Švicarska 2022 SP}} {{Sastav Švicarska 2024 EP}} {{Sastav Švicarska 2026 SP}} {{Authority control}} {{Životni vijek|1996||Zakaria, Denis}} [[Kategorija:Švicarski fudbaleri]] [[Kategorija:Fudbaleri Borussije Mönchengladbach]] [[Kategorija:Fudbaleri Juventusa]] [[Kategorija:Fudbaleri Chelseaja]] [[Kategorija:Fudbaleri Monaca]] [[Kategorija:Fudbaleri Young Boysa]] m3v3fleezk4hctg43a9eui6v8pwj2r8 Espi Tomičić 0 4670139 42669542 42655646 2026-08-08T19:29:09Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669542 wikitext text/x-wiki {{Infookvir književnik | Ime = Espi Tomičić | boja = | slika = EspiTomičić holding-their-first-book Your Love is king-768x1024.jpg|thumb | veličina = | opis slike = | puno ime = Espi Tomičić | pseudonim = dečko s kvarta | rođenje = 16. srpnja 1995. | smrt = | zanimanje = | period pisanja = | vrsta = dramski tekstovi, kratka proza, poezija | teme = | period = | supruga = | suprug = | djeca = | djela = | nagrade = | potpis = | web = | fusnote = Scenarij prije drame, poezija prije proze }} '''Espi Tomičić''' ([[Zagreb]], [[1995.]]) [[književnik]] i [[dramaturg]]. Autor je dramskih tekstova, kratkih priča i [[esej]]a. Član je [[FAKTIV|feminističkog kolektiva fAKTIV]]. == Biografija == Dramaturgiju upisuje na [[Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu|Akademiji dramske umjetnosti]] u Zagrebu 2015. godine,<ref>{{Cite web|url=http://dramaturgija.adu.hr/article.php?id=236|title=ADU:Espi Tomičić|author=|date=|work=|language=|publisher=adu.hr|accessdate=19. lipnja 2020.|archivedate=2021-12-13|archiveurl=https://web.archive.org/web/20211213213923/http://dramaturgija.adu.hr/article.php?id=236}}</ref> te završava dvosemestralni obrazovni program [[Centar za ženske studije|Centra za ženske studije]] u Zagrebu (2018.). Sudjeluje u performativnoj akciji za obranu obrazovanja, tj. za stipendiranje.<ref>{{Cite web|url=https://www.24sata.hr/news/kod-sustara-podigle-su-sator-prosvjeduju-zbog-stipendija-476861/galerija-442808?page=4|title=Kod Šustara podigle šatore: 'Tražimo isplatu stipendija'|publisher=24sata.hr|accessdate=19. lipnja 2020.}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|title=Fešta ispred MZOS-a|url=https://kulturpunkt.hr/content/festa-ispred-mzos|accessdate=2020-10-23}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|title=Fešta ispred MZOS-a počinje u 16 sati|url=https://x-ica.com/festa-pocinje-u-16-sati/|date=2016-06-03|language=hr|accessdate=2020-10-23|archive-date=2020-06-21|access-date=2021-12-14|archive-url=https://web.archive.org/web/20200621041301/https://x-ica.com/festa-pocinje-u-16-sati/|url-status=dead}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|title=Gotova fešta ispred MZOS-a|url=https://x-ica.com/gotova-festa-ispred-mzos/|date=2016-06-07|language=hr|accessdate=2020-10-23|archive-date=2020-06-22|access-date=2021-12-14|archive-url=https://web.archive.org/web/20200622090037/https://x-ica.com/gotova-festa-ispred-mzos/|url-status=dead}}</ref> Redoviti je suradnik [[MI2-MaMa]]. Tijekom pandemije 2020. je interventno suorganizirao sustav solidarnosti za pomoć u dostavi hrane, ljekova i drugih potrepština za nezbrinute stare osobe u Zagrebu #JedniZaDruge,<ref>{{Cite web|url=https://www.srednja.hr/novosti/studenti-usred-pandemije-pomazu-drugima-imaju-besplatan-broj-ih-mozete-dobiti/|title=Studenti usred pandemije pomažu drugima: Imaju i besplatan broj na koji ih možete dobiti|date=2020-03-18|work=Srednja.hr|language=hr|accessdate=2021-01-22}}</ref> ali i objavljuje svoju prvu tiskanu publikaciju, te mu KUFER izvodi poetsku dramu on-line.<ref>{{Cite web|url=https://kulturpunkt.hr/content/borba-za-opstanak-drame|title=Borba za opstanak drame|work=kulturpunkt|accessdate=2021-01-22}}</ref> == Profesionalni rad i nagrade == ''Prvo pa žensko'' tragikomedija o rodu (o jeziku) (2016.) postavljena je u [[Gradsko dramsko kazalište Gavella|Gradskom dramskom kazalištu Gavella]] na Danima Ogranka mladih.<ref>{{Citiranje časopisa|title=Novosti {{!}} HDDU - hrvatsko društvo dramskih umjetnika|url=http://www.hddu.hr/novosti.aspx|accessdate=2020-10-23}}</ref> U sklopu ciklusa radiofonskih izvedbi ''Plan za bijeg'' Tomičić ko-režira i su-izvodi radiofonsku izvedbu ''Nekoliko glasova nestalih u zraku'' (2016.).<ref>{{Citiranje časopisa|title=Culturenet.hr - 3. ciklus malih radiofonijskih izvedbi Plan za bijeg|url=https://www.culturenet.hr/default.aspx?id=73152|accessdate=2020-10-23}}</ref> Su-potpisuje scenariji za promo film i kronike Ganz festivala (2016.) u [[Teatar &TD|Teatru &TD]].<ref>https://www.youtube.com/watch?v=04zHiyoGi34&t=1s</ref> Osvaja nagradu Centra za ženske studije za najbolji studentski rad - izvedbeni projekt ''Refleksije'' (2016.).<ref>{{Cite web|url=https://zenstud.hr/2016/11/24/dodijeljene-nagrade-za-najbolji-studentski-rad-na-temu-zenske-i-rodne-problemantike/|title=Dodijeljene nagrade za najbolji studentski rad na temu ženske i rodne problemantike|last=studije|first=Centar za ženske|work=Centar za ženske studije|accessdate=2021-01-22}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|title=Predstava studenata ADU – Refleksija – u Teatru &TD|url=https://x-ica.com/predstava-studenata-adu-refleksija-u-teatru-td/|date=2016-05-18|language=hr|accessdate=2020-10-23|archive-date=2020-06-22|access-date=2021-12-14|archive-url=https://web.archive.org/web/20200622022126/https://x-ica.com/predstava-studenata-adu-refleksija-u-teatru-td/|url-status=dead}}</ref> [[Zagrebačko kazalište mladih|Zagrebačkom kazalištu mladih]] radi kao asistent dramaturga ([[Goran Ferčec]]) na predstavi ''Ljudski glas'' (2018.). Na studentskom festivalu Desadu sudjeluje s dramskim tekstom ''Ne zaboravi pokriti stopala'' (2019.).<ref>{{Cite web|url=https://arteist.hr/11-desadu-autori-u-nastanku/|title=11. DeSADU: Od pretjerane poetizacije do aktualizacije pod svaku cijenu|date=2019-11-25|work=arteist|language=hr|accessdate=2020-10-23|archivedate=2020-09-29|archiveurl=https://web.archive.org/web/20200929125645/https://arteist.hr/11-desadu-autori-u-nastanku/}}</ref> Izbor iz poezije uvršten mu je u ''Rukopise 42'' - zbornik poezije i kratke proze mladih s prostora ex-YU 2019. godine. Za dramski tekst ''Ne zaboravi pokriti stopala'' (2019.) dobiva Dekaničinu nagradu, a s istim tekstom pobjeđuje na natječaju portala Drame.hr za prijevod na engleski jezik. Tekst je izabran i na EURODRAM-ovom natječaju (2020. godine) za originalni dramski tekst kao jedan od tri s najviše glasova.<ref>{{Cite web|url=http://eurodram.org/2020-selections/|title=2020 selections – EURODRAM|language=en-US|accessdate=2020-10-23}}</ref> Na [https://radio.hrt.hr/treci-program/ Trećem programu Hrvatskog radija] premijerno mu je izvedena radiodrama ''Ne zaboravi pokriti stopala'' 2020. godine.<ref>{{Citiranje časopisa|title=Espi Tomičić: Ne zaboravi pokriti stopala :: Hrvatski radio|url=https://radio.hrt.hr/aod/espi-tomicic-ne-zaboravi-pokriti-stopala/336331/|language=hr|accessdate=2020-10-23|archive-date=2020-06-21|archive-url=https://web.archive.org/web/20200621082112/https://radio.hrt.hr/aod/espi-tomicic-ne-zaboravi-pokriti-stopala/336331/|dead-url=yes}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|title=Ne zaboravi pokriti stopala :: HRT – HR 3|url=https://radio.hrt.hr/treci-program/aod/ne-zaboravi-pokriti-stopala/337285/|language=hr|accessdate=2020-10-23|archive-date=2020-06-22|archive-url=https://web.archive.org/web/20200622020055/https://radio.hrt.hr/treci-program/aod/ne-zaboravi-pokriti-stopala/337285/|dead-url=yes}}</ref><ref>https://www.youtube.com/watch?v=YDMFcYHHL24</ref> Tekst ''Your Love Is King'' javno je izveden u sklopu projekta ''Budućnost je ovdje'' u Zagrebačkom kazalištu mladih 2020. godine.<ref>{{Cite web|url=https://www.zekaem.hr/uncategorized/koncertno-citanje-espi-tomicic-your-love-is-king/|title=Koncertno čitanje – Espi Tomičić: Your Love Is King|work=ZKM {{!}} Zagrebačko kazalište mladih|language=hr|accessdate=2020-10-23|archivedate=2021-02-17|archiveurl=https://web.archive.org/web/20210217172622/https://www.zekaem.hr/uncategorized/koncertno-citanje-espi-tomicic-your-love-is-king/}}</ref> Isti tekst je objavljen u tiskanom izdanju u nakladi Multimedijalnog instituta 2020. godine kao prvi dramski u MaMa-inoj maloj biblioteci.<ref>{{Citiranje časopisa|author=|last=|first=|authorlink=|coauthors=|title=Klub Mama / Multimedijalni Institut – Espi Tomičić: Your Love Is King|url=https://mi2.hr/2020/04/espi-tomicic-your-love-is-king/|date=|year=|month=|journal=|volume=|issue=|pages=|id=|language=en|accessdate=2020-10-23}}</ref> Osvaja treću [[Nagrada za dramsko djelo "Marin Držić"|nagradu Marin Držić]] za 2019. godinu za tekst ''#ostavljamvamsvojekodoveihvalazaprijateljstvo ili #bitćesveokej''.<ref>{{Citiranje časopisa|title=Mladi pisac u novom se tekstu bavi mučnom temom - samoubojstvima mladih|url=https://www.vecernji.hr/kultura/mladi-pisac-u-novom-se-tekstu-bavi-mucnom-temom-samoubojstvima-mladih-1394205|language=hr|accessdate=2020-10-23}}</ref> Kao dio projekta Monovid-19 ''Stavi vodu za kavu''<ref>{{Citiranje časopisa|title=Stavi vodu za kavu|url=http://drame.hr/hr/monovid/552-monovid-19-espi-tomicic-stavi-vodu-za-kavu|accessdate=2020-08-10|deadurl=http://drame.hr/hr/monovid/552-monovid-19-espi-tomicic-stavi-vodu-za-kavu|archive-date=2020-08-10|archive-url=https://web.archive.org/web/20200810112935/http://drame.hr/hr/monovid/552-monovid-19-espi-tomicic-stavi-vodu-za-kavu}}</ref> je preveden i na [[poljski jezik|poljski]].<ref>{{Cite web|url=http://instytuthertza.pl/monovid-19/wstaw-wode-na-kawe|title=WSTAW WODĘ NA KAWĘ|work=Instytut Teatralny im. Hertza|language=pl-PL|accessdate=2020-10-23}}</ref> Sudjelovao je u pripremi nove produkcije BAD co. za EPK Rijeka2020.<ref>{{Citiranje časopisa|title=O radu bez stvaranja|url=https://kulturpunkt.hr/content/o-radu-bez-stvaranja|accessdate=2020-07-04}}</ref> === Popis djela === *''Prvo pa žensko'', [[2016.]] *''Nekoliko glasova nestalih u zraku'', [[2016.]] *''Refleksije'', [[2016.]] *''Ne zaboravi pokriti stopala'', [[2019.]] *''#ostavljamvamsvojekodoveihvalazaprijateljstvo ili #bitćesveokej'', [[2019.]] *''Your Love Is King'', [[2020.]] === Nagrade i priznanja === * Nagrada Centra za ženske studije za najbolji studentski (2016.) za ''Refleksije'' * Dekaničina nagrada ADU (2019.) za ''Ne zaboravi pokriti stopala'' * Osvaja natječaje portala Drame.hr (2019.) i EURODRAM (2020.) za ''Ne zaboravi pokriti stopala'' * Treća [[Nagrada za dramsko djelo "Marin Držić"]] (2019.) za tekst ''#ostavljamvamsvojekodoveihvalazaprijateljstvo ili #bitćesveokej'' == Intervjui i osvrti == * [https://www.telegram.hr/kultura/kako-je-mladi-pisac-prije-25-e-uspio-napisati-rijetko-hrabru-zrelu-dramu-i-za-nju-dobiti-marina-drzica/ Intervju za Telegram.hr] * [https://www.youtube.com/watch?v=z2ZCtw7ebWQ Intervju za Radio 808] * [https://100posto.jutarnji.hr/news/slavimo-jednakost-i-puna-su-nam-usta-ustava-a-jednom-decku-koji-samo-zeli-raditi-poslodavci-samo-salju-odbijenice-i-porucuju-primamo-samo-normalne 100% jutarnji.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200619215831/https://100posto.jutarnji.hr/news/slavimo-jednakost-i-puna-su-nam-usta-ustava-a-jednom-decku-koji-samo-zeli-raditi-poslodavci-samo-salju-odbijenice-i-porucuju-primamo-samo-normalne}} *[https://voxfeminae.net/kultura/espi-tomicic-klasicna-forma-dramskog-teksta-me-uvijek-kocila/ Intervju za Voxfeminae.net] == Reference == {{reflista}} {{DEFAULTSORT:Tomičić, Espi}} [[Kategorija:Hrvatski pjesnici]] [[Kategorija:Hrvatski dramski pisci]] [[Kategorija:Dobitnici nagrade za dramsko djelo Marin Držić]] [[Kategorija:Biografije, Zagreb|Espi, Tomičić]] [[Kategorija:LGBT kultura u Hrvatskoj]] 8mesq4i6oqe6f5rmxnqhd7fdvaanksk Korisnik:Aca/lista zadataka 2 4676295 42669489 42554204 2026-08-08T15:10:18Z Aca 108187 Dodavanje stavke na listu zadataka: [[Funkcijsko_programiranje]] 42669489 wikitext text/x-wiki <li id="20221229221323" class="lista-zadataka">[[:Kategorija:Stranice sa istim argumentima kod poziva šablona]] 23:13, 29 decembar 2022 (CET) – isprazniti</li> <li id="20221231162707" class="lista-zadataka">[[:Kategorija:Stranice s greškama u ISBN-u]] 17:27, 31 decembar 2022 (CET) – proveriti ISBN-ove</li> <li id="20230406190223" class="lista-zadataka">[[:Kategorija:Uređivački maratoni]] 21:02, 6 april 2023 (CEST) – diferencirati „akcije”, „maratone”, „takmičenja” i „kampanje”</li> <li id="20241226160718" class="lista-zadataka">[[:Kategorija:Preusmjerenja povezana sa stavkom na Wikipodacima]] 26. decembra 2024. u 17:07 (CET) – Isprazniti</li> <li id="20250317124822" class="lista-zadataka">[[Brian Kernighan]] 17. marta 2025. u 13:48 (CET) – rođen...</li> <li id="20260808151018" class="lista-zadataka">[[Funkcijsko programiranje]] 8. augusta 2026. u 17:10 (CEST) – naziv</li> mllqtn9v3etl4n2m44fxvc298mo0d70 Korisnik:Zavičajac/igralište 2 4676787 42669709 42661588 2026-08-09T10:15:26Z Zavičajac 76707 42669709 wikitext text/x-wiki https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard https://www.krnjeusa.net/tragovi-starih-naselja/5-arheolosko-nalaziste-u-vrtocu/ https://www.hbsume.ba/show_page/131/drvar-povijesni-podaci https://katera.news/lat/zaboravljeni-partizanski-spomen-kompleks-korcanica-na-grmecu https://www.dinarskogorje.com/klekova269a.html http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_srp/Novi%20Travnik_nekropola%20Bistro%20SR.pdf http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=18 https://scispace.com/pdf/omladinske-radne-akcije-kontinuiteti-i-odmaci-iz-iskustva-56i3z2pi8a.pdf https://balkans.aljazeera.net/blogs/2020/3/29/moje-sjecanje-sa-omladinskih-radnih-akcija * 2026. – [[Tvrđava Alamūt]] iran * 2026. – [[Amazonski teatri]] * 2026. – [[Sarnath]] indija * 2026. – [[Asuka i Fujiwara]] Japan * 2026. – [[Ratne plaže u Normandiji]] * 2026. – [[Modernistički gradski centar Gdynie]]Poljska * 2026. – [[Kraljevske kapetinske tvrđave Languedoca Serijsko vlasništvo obuhvaća osam utvrđenih lokaliteta – dvorac i bedeme Carcassonne te utvrde Aguilar, Lastours, Montségur, Peyrepertuse, Puilaurens, Quéribus i Termes]] Francuska * 2026. – [[Kondominio]] * 2026. – [[Fosili koštanih riba u Zapadnom Limfjorda]]danska * 2026. – [[Olimp|Šire područje Olimpa]] {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Tvrđave dinastije Capeta u Languedocu |image = 130610-Queribus-03.jpg |godina = 2026. |vrst baštine = kulturno dobro |mjerilo = iv |ugroženost = ne |poveznica = https://whc.unesco.org/en/list/1755 |država = {{flag|Francuska}} }} Tvrđave dinastije Capeta u Languedocu su skupina srednjovjekovnih dvoraca smještenih u regiji [[Languedoc]], Francuska. Izgrađene su na strmim stjenovitim grebenima, na strateški važnim lokacijama. Predstavljale su osnovni dio odbrambenog sistema kraljevske dinastije Capeta, uspostavljenog u 13.–14. stoljeću nakon Albigenskog krstaškog rata. Zajedno ilustriraju političku, vojnu i teritorijalnu konsolidaciju dinastije Capeta u Languedocu, kroz raskošnu arhitekturu prilagođenu dramatičnoj topografiji. Mnogi od tih lokaliteta zamijenjeni su novim dvorcima koje su izgradili pobjednički francuski krstaši, a izraz [[Katari|katarski]] dvorac također se primjenjuje na ove tvrđave, unatoč tome što nisu povezane s katarima. == Svjetska baština == Tvrđave dinastije Capeta u Languedocu uvrštene su na listu [[UNESCO]]-ove [[Svjetska baština|svjetske baštine]].<ref name="tvrđave">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/list/1755 |title= Tvrđave dinastije Capeta u Languedocu |work= UNESCO: Svjetska baština - whc.unesco.org |access-date= 29. juli 2026.}}{{en}}</ref> Odluka je donešena na 48-om zasjedanju Komiteta za svjetsku baštinu od 19-29 jula 2026. god. u [[Busan]]u, [[Južna Koreja]]<ref name="zasjedanje">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/newproperties/ |title= Spomenici upisani na listu svjetske baštine 2026. god. |work= UNESCO: Svjetska baština, /www.unesco.org |access-date= 27. juli 2026}}{{en}}</ref><ref name="Francuska">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/fr |title= Francuska, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 27. juli 2026.}}{{en}}</ref> Serijska imovina obuhvaća osam utvrđenih lokaliteta – dvorac i bedeme Carcassonne te tvrđave Aguilar, Lastours, Montségur, Peyrepertuse, Puilaurens, Quéribus i Termes – što == Izvori == {{Reflista}} {{Commonscat|Royal Capetian Fortresses of Languedoc}} [[Kategorija:Svjetska baština u Francuskoj] 0veqzh2cj8orxh254a6zhuwblloacf4 Eurosong 2024. 0 4681485 42669552 42599905 2026-08-08T20:26:42Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669552 wikitext text/x-wiki {{Ažuriranje}} {{Infokutija Pesma Evrovizije | ekavica = da | naslov = Pesma Evrovizije | godina = 2024 | izvorni_slogan = Ujedinjeni muzikom | slika = Eurovision 2024 logo.png | veličina_slike = 260px | opis_slike = | polufinale1 = [[7. maj]] [[2024]]. | polufinale2 = [[9. maj]] [[2024]]. | finale = [[11. maj]] [[2024]]. | mesto_održavanja = {{zas|ŠVE}} [[Malme arena]], [[Malme]], [[Švedska]] | voditelji = | režiser = | izvršni_supervizor = [[Martin Esterdal]] | izvršni_producent = Eba Adijelson<br/>Kristel Tols Vilers | emiter = [[Sveriges Television|SVT]] | čin_otvaranja = | u_pauzi = | reprizni_čin = | slogan = | broj_pesama = 37 | zemlje_povratnice = {{Evrovizija|Luksemburg}} | povukle_se = {{Evrovizija|Rumunija}} | sistem_glasanja = Zemlje učesnice dodeljuju bodove od 1—8, 10 i 12 poena za svojih 10 favorita, jedan set u polufinalima od publike, dva seta u finalu od publike i žirija. I u polufinalima i u finalu publika iz svih država koje ne učestvuju zajedno dodeljuje jednom bodove od 1—8, 10 i 12 poena. | prethodna = 2023 | mapa = ESC 2024 Map 2.svg | legenda = {{colorbox|#2268b1}} Države učesnice finala koje su izabrale predstavnika i/ili pesmu<br>{{colorbox|#22b14c}} Države učesnice polufinala koje su izabrale predstavnika i/ili pesmu<br>{{colorbox|#580448}} Države učesnice koje nisu izabrale predstavnika<br>{{colorbox|#a2a397}} Države koje su učestvovale ranije, ali ne i 2024 | fusnote = }} '''Pesma Evrovizije 2024.''' ({{jez-engl|Eurovision Song Contest 2024}}; {{jez-fr|Concours Eurovision de la chanson 2024}}) će biti 68. izbor za [[Pesma Evrovizije|Pesmu Evrovizije]]. U organizaciji [[Evropska radiodifuzna unija|Evropske radiodifuzne unije]] (ERU) i domaćina {{jez|en|iskošeno=ne|[[Sveriges Television]]}} (-{SVT}-), takmičenje će se održati u [[Malme arena|Malme areni]], u gradu [[Malme]]u, u [[Švedska|Švedskoj]], zahvaljujući pobedi [[Loreen]] na [[Pesma Evrovizije 2023.|Pesmi Evrovizije 2023.]] u [[Liverpool|Liverpulu]] sa pesmom „{{jez|en|iskošeno=ne|[[Tattoo (pjesma, Loreen)|Tattoo]]}}”. Ovo će biti sedmi put da se takmičenje održava u Švedskoj, odnosno treći put da se takmičenje održava u Malmeu nakon [[Pesma Evrovizije 1992.|1992.]] i [[Pesma Evrovizije 2013.|2013]]. Takmičenje će se sastojati iz dva polufinala koja će se održati 7. i 9. maja i velikog finala koje će se održati 11. maja 2024.<ref name="MalmeHostCity"/> == Izbor grada domaćina == [[File:Malmö_Arena,_augusti_2014-2.jpg|left|thumb|200x200px|Mesto održavanja - [[Malme arena]]]] Takmičenje će se održati u Švedskoj, nakon pobede Švedske na takmičenju 2023, koju je predstavljala Loreen sa pesmom „{{jez|en|iskošeno=ne|[[Tattoo (pjesma, Loreen)|Tattoo]]}}”.<ref name="sweden">{{Cite web |date=2023-05-14 |title=Eurovision 2023 Winner’s Press Conference with Loreen |url=https://eurovision.tv/story/eurovision-2023-winners-press-conference-loreen |access-date=2023-05-14 |website=Eurovision.tv |publisher=[[European Broadcasting Union]] (EBU) |language=en}}</ref> === Konkurs za domaćinstvo === {{Location map many|Sweden|width=225|float=right|caption=Lokacije gradova koji su izrazili interes za domaćinstvo (sivo), gradova koji su zvanično konkurisali za domaćinstvo (zeleno) i gradova koji su prvobitno izrazili interes ali nisu konkurisali (crveno). Izabrani grad domaćin je označen u plavo.|places= |label1={{small|'''[[Malme]]'''}}|lat1=55.605833|long1=13.035833|postition1=right|mark1=Blue pog.svg |label2={{small|[[Stokholm]]}}|lat2=59.329444|long2=18.068611|position2=right|mark2=Green pog.svg |label3={{small|[[Partile]]}}|lat3=57.7395|long3=12.10642|position3=top|mark3=Black pog x.svg |label4={{small|[[Geteborg]]}}|lat4=57.7|long4=11.966667|position4=bottom|mark4=Red pog.svg |label5={{small|[[Ernšeldsvik]]}}|lat5=63.290833|long5=18.715556|position5=left|mark5=Red pog.svg |label6={{small|[[Eskilstuna]]}}|coordinates6={{coord|59|22|15|N|16|30|35|E}}|position6=left|mark6=Black pog x.svg |label7={{small|[[Jenćeping]]}}|coordinates7={{coord|57|46|58|N|14|09|38|E}}|position7=right|mark7=Black pog x.svg |label8={{small|[[Sandviken]]}}|lat8=60.6467|long8=16.7667|position8=left|mark8=Black pog x.svg }} Odmah nakon pobede Švedske na takmičenju 2023, prvi gradovi koji su izrazili interes za domaćinstvo su [[Stokholm]], [[Geteborg]] i [[Malme]], tri najveća grada u Švedskoj, takođe i tri grada koja su bila domaćini takmičenja bar jednom. Pored njih, još nekoliko gradova je takođe izrazilo interes: [[Eskilstuna]], [[Jenćeping]], [[Ernšeldsvik]], [[Partile]] i [[Sandviken]]. SVT je postavila krajnji rok za 12. jun 2023. kako bi gradovi dostavili kandidaturu.<ref name="Gothenburg">{{Cite web |last=Andersson |first=Rafaell |date=2023-06-10 |title=Eurovision 2024: Gothenburg Prepares Bid To Host |url=https://eurovoix.com/2023/06/10/eurovision-2024-gothenburg-prepares-bid-to-host/ |access-date=2023-06-10 |website=Eurovoix}}</ref> Stokholm je zvanično objavio kandidaturu 7. juna,<ref>{{Cite web |date=2023-06-07 |title=Stockholm vill ha Eurovision Song Contest |trans-title=Stockholm wants the Eurovision Song Contest|url=https://www.expressen.se/noje/stockholm-vill-ha-eurovision/ |access-date=2023-06-08 |website=[[Expressen]] |language=sv}}</ref> zajedno sa Geteborgom koji je kandidaturu objavio 10. juna.<ref name="Gothenburg"/> Dana 8. juna 2023, opština Sandviken je odlučila da ne konkuriše za domaćinstvo.<ref>{{Cite web |last=Granger |first=Anthony |date=2023-06-08 |title=Eurovision 2024: Sandviken Will Not Progress With Bid to Host |url=https://eurovoix.com/2023/06/08/eurovision-2024-sandviken-bid-to-host/ |access-date=2023-06-08 |website=Eurovoix |language=en-GB}}</ref> Malo pre nego što je prošao rok za konkurisanje, -{SVT}- je otkrila da je još nekoliko drugih gradova konkurisalo za domaćinstvo.<ref name="Alverland">{{cite AV media |date=2023-06-12 |last=Alverland |first=Fredrik |title=Flera i kampen att få vara värdstad för Eurovision – "Kort om tid" |trans-title=Several cities competing to be the host city for Eurovision – "Little time left" |url=https://sverigesradio.se/artikel/flera-i-kampen-att-fa-vara-vardstad-for-eurovision-kort-om-tid |access-date=2023-06-12 |work=[[Sveriges Radio]] |language=sv}}</ref> Sledećeg dana, objavljeno je da su pored prethodno pomenutih gradova i Malme i Ernšeldsvik podneli kandidature da budu grad domaćin.<ref>{{cite news |last=Ahlinder |first=Stina |date=2023-06-13 |url=https://www.svt.se/nyheter/lokalt/vasternorrland/ornskoldsvik-kommun-har-ansokt-om-att-fa-arrangera-eurovision |title=Örnsköldsvik kommun ansöker om att arrangera Eurovision 2024 |language=sv |trans-title=Örnsköldsvik Municipality applies to organize Eurovision 2024 |work=[[SVT Nyheter]] |access-date=2023-06-13}}</ref><ref>{{Cite web |last=Jiandani |first=Sanjay |date=2023-06-13 |title=Eurovision 2024: Malmo applies to host the event |url=https://esctoday.com/191411/eurovision-2024-malmo-applies-to-host-the-event/ |access-date=2023-06-13 |website=ESCToday |language=en-US}}</ref> Jenćeping je eventualno odustao od kandidature iz finansiskih razloga.<ref>{{cite AV media |date=2023-06-13 |last=Isaksson |first=Simon |title=Problemet som satte stopp för Eurovision i Jönköping |trans-title=The problem which put an end to Eurovision in Jönköping |url=https://sverigesradio.se/artikel/problemet-som-satte-stopp-for-eurovision-i-jonkoping |access-date=2023-06-13 |work=Sveriges Radio |language=sv}}</ref> Dana 7. jula je objavljeno da [[Geteborg]] i [[Ernšeldsvik]] neće biti domaćini.<ref name="Shortlist">{{Cite web |url=https://www.aftonbladet.se/nojesbladet/melodifestivalen/a/pQOkGW/goteborg-och-ornskoldsvik-far-inte-eurovision |title=Varken Göteborg eller Örnsköldsvik får Eurovision song contest 2024 |trans-title=Neither Gothenburg nor Örnsköldsvik will host the Eurovision song contest in 2024 |date=2023-07-07 |access-date=2023-07-07}}</ref> Istog dana je u 14:00 sati po [[Centralnoevropsko vreme|centralnoevropskom vremenu]] objavljeno da će [[Malme]] biti domaćin takmičenja u [[Malme arena|Malme areni]].<ref name="MalmeHostCity">{{Cite web |url=https://www.ebu.ch/news/2023/07/malmo-chosen-as-host-city-for-68th-eurovision-song-contest-in-may-2024 |title=MALMÖ CHOSEN AS HOST CITY FOR 68TH EUROVISION SONG CONTEST IN MAY 2024 |work=[[Evropska radiodifuzna unija]] |date=2023-07-07 |access-date=2023-07-07}}</ref> ;Legenda {{Color box|#CEDFF2|†|border=darkgray}} Izabran domaćin<br> {{Color box|#D0F0C0|‡|border=darkgray}} Uži izbor<br> {{Color box|#F2E0CE|^|border=darkgray}} Prezentovali kandidaturu {| class="wikitable plainrowheaders" style="text-align: left;" |- |+Gradovi koji su izrazili interes za domaćinstvo |- ! scope="col" | Grad ! scope="col" | Arena ! scope="col" | Napomene ! scope="col" | {{abbr|Ref.|Reference}} |- style="background:#F2E0CE;" ! scope="row" style="background:#F2E0CE" | [[Geteborg]]^ | [[Skandinavijum]] | Domaćin [[Pesma Evrovizije 1985.|Pesme Evrovizije 1985.]] Krov treba opremu za dodatno osvetljenje; arena spremna za rušenje pa za ponovnu izgradnju. | <ref name="Gothenburg"/><ref name="Shortlist" /><ref>{{cite AV media |date=2023-05-15 |last=Andersson |first=Hasse |title=Toppolitikern öppnar famnen för Eurovision 2024 – men inte plånboken |trans-title=Top politician opens his arms for Eurovision 2024 – but not his wallet |url=https://sverigesradio.se/artikel/toppolitikern-oppnar-famnen-for-eurovision-2024-men-inte-planboken |access-date=2023-05-16 |work=Sveriges Radio |language=sv}}</ref><ref>{{cite AV media |date=2023-05-15 |last=Hansson |first=Lovisa |title=Got Event satsar för att anordna Eurovision: "Vill välkomna Europa" |trans-title=Got Event invests in organizing Eurovision: "Want to welcome Europe" |url=https://sverigesradio.se/artikel/got-event-satsar-for-att-anordna-eurovision-vill-valkomna-europa |access-date=2023-05-16 |work=Sveriges Radio |language=sv}}</ref><ref>{{cite newspaper |date=16. 5. 2023 |last=Karlsson |first=Samuel |title=Här vill politikerna bygga nya Scandinavium |trans-title=Here is where politicians want to build the new Scandinavium |url=https://www.byggvarlden.se/har-uppfors-nya-scandinavium/ |work=Byggvärlden |language=sv |access-date=21. 5. 2023}}</ref> |- style="background:#F2E0CE;" ! scope="row" style="background:#F2E0CE" | [[Ernšeldsvik]]^ | [[Arena Heglunds]] | Domaćin četvrtfinalnih večeri nacionalnog izbora Melodifestivalen 2007, 2010, 2014 i 2018, kao i polufinala 2023. | <ref name="Shortlist" /><ref>{{cite web |last=Åsgård |first=Samuel |date=15. 5. 2023 |access-date=16. 5. 2023 |title=Norrlandskommunen vill ha Eurovision - 'Skulle ge en annan bild av Sverige' |trans-title=Norrlandskommunen wants Eurovision - "Would give a different image of Sweden" |url=https://www.dagenssamhalle.se/offentlig-ekonomi/kommunal-ekonomi/norrlandskommunen-vill-ha-eurovision---skulle-ge-en-annan-bild-av-sverige/ |work=Dagens Samhälle |language=sv |url-access=subscription}}</ref> |- ! scope="row" | [[Eskilstuna]] | [[Stiga Sports arena]] | Domaćin runde druge šanse nacionalnog izbora Melodifestivalen 2020. | <ref>{{cite newspaper |date=17. 5. 2023 |title=När Stockholm sviker – Eskilstuna välkomnar Eurovision |language=sv |trans-title=If Stockholm fails, Eskilstuna welcomes Eurovision |work=[[Eskilstuna-Kuriren]] |url=https://ekuriren.se/bli-prenumerant/artikel/r4047voj/ek-2m2kr_s_22 |url-access=subscription |access-date=18. 5. 2023}}</ref> |- ! scope="row" | [[Jenćeping]] | [[Huskvarna Garden]] | Domaćin četvrtfinalnih večeri nacionalnog izbora Melodifestivalen 2007. | <ref>{{cite AV media |last1=Ahlqvist |first1=Carin |last2=Carlwe |first2=Ida |date=2023-05-15 |title=Hon vill att Eurovision arrangeras i Jönköping: "Stora event är vi ju vana vid" |trans-title=She wants Eurovision to be staged in Jönköping: "We're used to big events" |url=https://sverigesradio.se/artikel/hon-vill-att-eurovision-arrangeras-i-jonkoping-stora-event-ar-vi-ju-vana-vid |access-date=2023-05-20 |work=Sveriges Radio |language=sv}}</ref><ref>{{cite AV media |last1=Hermansson |first=Sanna |date=2023-05-24 |title=Jönköping med i striden om Eurovision: "Viktigt att vi vågar sticka ut" |trans-title=Jönköping in the battle for Eurovision: "It's important that we dare to stand out" |url=https://sverigesradio.se/artikel/jonkoping-med-i-striden-om-eurovision-viktigt-att-vi-vagar-sticka-ut |access-date=2023-05-26 |work=Sveriges Radio |language=sv}}</ref> |- style="background:#CEDFF2;" ! scope="row" style="background:#CEDFF2;" | '''[[Malme]]'''† | '''[[Malme arena]]''' | Domaćin [[Pesma Evrovizije 2013.|Pesme Evrovizije 2013.]] | <ref name="MalmeHostCity" /><ref>{{cite news |last=Gillberg |first=Jonas |date=15. 5. 2023 |title=Malmö inväntar SVT om ESC-finalen: 'Vi vill alltid ha stora evenemang' |language=sv |trans-title=Malmö awaits SVT about the ESC final: "We always want big events" |work=[[Sydsvenskan]] |url=https://www.sydsvenskan.se/2023-05-15/malmo-invantar-svt-om-esc-finalen-vi-vill-alltid-ha-stora-evenemang |url-access=subscription}}</ref><ref>{{Cite web |last=Granger |first=Anthony |date=2023-05-15 |title=Eurovision 2024: Malmö Prepared to Bid to Host Eurovision |url=https://eurovoix.com/2023/05/15/malmo-prepared-to-bid-to-host-eurovision-2024/ |access-date=2023-05-16 |website=Eurovoix |language=en-GB}}</ref> |- ! scope="row" | [[Partile]] | [[Partile arena]] | Domaćin Hora Evrovizije 2019. | <ref>{{cite newspaper |date= |title=Partille öppnar för Eurovision Song Contest 2024: Vi kan arrangera finalen |language=sv |trans-title=Partille opens to the Eurovision Song Contest 2024: We can organise the final |work=Partille Tidning |url=https://www.partilletidning.se/nyheter/partille-oppnar-for-eurovision-song-contest-2024-vi-kan-arrangera-finalen.a7fcd2b1-c4ad-418f-b401-6ec56ccc80d7 |url-access=subscription |access-date=20. 5. 2023}}</ref> |- ! scope="row" | [[Sandviken]] | [[Arena Geransen]] | Domaćin četvrtfinalnih večeri nacionalnog izbora Melodifestivalen 2010. Planovi uključuju saradnju sa drugim opštinama u [[Jevleborg (okrug)|Jevleborgu]]. | <ref>{{Cite web |last=van Waarden |first=Franciska |date=2023-05-22 |title=Eurovision 2024: Sandviken City Council to Examine a Potential Hosting Bid |url=https://eurovoix.com/2023/05/22/eurovision-2024-sandviken-potential-hosting-bid/ |access-date=2023-05-22 |website=Eurovoix |language=en-GB}}</ref><ref>{{cite news |last=Jansson |first=Arvid |date=2023-05-21 |url=https://www.svt.se/nyheter/lokalt/gavleborg/sandvikens-kommun-vill-ta-eurovision-song-contest-till-goransson-arena |title=Sandvikens kommun vill ta Eurovision Song Contest till Göransson Arena |language=sv |trans-title=Sandviken Municipality wants to take the Eurovision Song Contest to the Göransson Arena |work=SVT Nyheter |access-date=2023-05-23}}</ref> |- style="background:#D0F0C0;" ! scope="row" style="background:#D0F0C0;" rowspan="3" | [[Stokholm]]‡ | [[Stokholmska arena]] | — | rowspan="2" | <ref>{{cite newspaper |date=14. 5. 2023 |title=Fotbollslagen säger nej till Eurovision på Stockholms stora arenor |trans-title=The football teams say no to Eurovision in Stockholm's big arenas |url=https://www.dn.se/kultur/fotbollslagen-sager-nej-till-eurovision-pa-stockholms-stora-arenor/ |work=[[Dagens Nyheter]] |language=sv |access-date=16. 5. 2023}}</ref><ref>{{Cite web |last=Granger |first=Anthony |date=2023-05-15 |title=Eurovision 2024: Stockholm's Football Teams Don't Want to Move for Eurovision |url=https://eurovoix.com/2023/05/15/eurovision-2024-football-team-eurovision/ |access-date=2023-05-16 |website=Eurovoix |language=en-GB}}</ref><ref>{{Cite web |last=Washak |first=James |date=2023-05-16 |title=Eurovision 2024: Stockholm's Aim is for the Friends Arena to Host the Contest |url=https://eurovoix.com/2023/05/16/eurovision-2024-stockholm-friends-arena-venue/ |access-date=2023-05-16 |website=Eurovoix |language=en-GB}}</ref><ref>{{cite web|url=https://eurovoix.com/2023/05/15/eurovision-2024-football-team-eurovision/|title=Eurovision 2024: Stockholm's Football Teams Don't Want to Move for Eurovision|last=Granger|first=Anthony|website=Eurovoix|date=15. 5. 2023|access-date=20 May 2023}}</ref> |- | style="background:#D0F0C0;" | [[Arena Frends]] | style="background:#D0F0C0;" | Domaćin svih finalnih večeri nacionalnog izbora Melodifestivalen osim jedne večeri od 2013. Arena izbora vlade grada Stokholma. |- | style="background:#D0F0C0;" | ''Privremena arena Frihamnen'' | style="background:#D0F0C0;" | Bila bi podignuta privremena arena u Stokholmskoj luci {{ill|Frihamnen (Stokholm)|sv|Frihamnen, Stockholm|lt=Frihamnen}} | style="background:#D0F0C0;" | <ref>{{cite web|last=Silva|first=Emanuel|date=2023-06-20|url=https://www.aftonbladet.se/nojesbladet/a/dwaJLJ/uppgifter-stockholm-vill-bygga-ny-arena-for-eurovision|title=Uppgifter: Stockholm vill bygga ny arena för Eurovision|trans-title=Details: Stockholm wants to build a new arena for Eurovision|work=Aftonbladet|language=sv|access-date=2023-06-20}}</ref> |} == Države učesnice == {{poseban članak|Države na izborima za Pesmu Evrovizije}} Da bi država mogla da učestvuje na Pesmi Evrovizije, ona mora da ima nacionalnog emitera sa aktivnim članstvom u [[Evropska radiodifuzna unija|Evropskoj radiodifuznoj uniji]] (ERU) koji može da prima takmičenje kroz [[Eurovizija (mreža)|mrežu Evrovizije]] i da je prenosi uživo širom države. ERU šalje pozivnicu za učešće svim članicama. Za takmičenje 2023, javni emiteri država članica ERU su imali do 15. septembra 2023. da potvrde ERU-u svoje učešće na takmičenju, a imaju do 11. oktobra da se povuku sa takmičenja bez finanijskih penala.<ref>{{cite web|last=Jiandani|first=Sanjay|url=https://esctoday.com/191769/monaco-tvmonaco-launches-in-september-will-the-country-return-to-eurovision/|title=Monaco: TVMONACO launches in September: will the country return to Eurovision?|work=ESCToday|date=2023-08-17|access-date=2023-08-17}}</ref> Ukupno 37 država će učestvovati na takmičenju 2024. [[Luksemburg na Pesmi Evrovizije|Luksemburg]] se vraća na takmičenje posle 31 godine odsustva, nakon poslednjeg učešća na {{Egod|1993||takmičenju 1993}}, dok se Rumunija proviziono povukla sa takmičenja, ali je još uvek u pregovorima sa ERU o učešću na takmičenju, zaključno sa 5. decembrom 2023.<ref name="Participants">{{cite web|url=https://eurovision.tv/story/eurovision-2024-37-broadcasters-head-malmo|title=Eurovision 2024: 37 broadcasters head to Malmö|date=5 December 2023|access-date=5 December 2023|website=Eurovision.tv|publisher=EBU}}</ref> {| class="wikitable plainrowheaders" |- |+ Učesnici Pesme Evrovizije 2024.<ref name="Participants"/><ref name="Participating countries"/> |- ! scope="col" | Država ! scope="col" | Emiter ! scope="col" | Izvođač(i) ! scope="col" | Pesma ! scope="col" | Jezik ! scope="col" | Autor(i) |- ! scope="row" | {{Evrovizija|Azerbejdžan}} | -{[[İctimai Television|İTV]]}- | {{N/A|}} | {{N/A|}} | {{N/A|}} | {{N/A|}} |- ! scope="row" | {{Evrovizija|Albanija}} | -{[[RTSH]]}- | [[Besa Kokedima|Besa]] | {{jez|sq|Zemrën n'dorë}} | [[albanski jezik|albanski]]{{efn|Dok je prvobitna verzija pesme na albanskom, najavljeno je da će pesma biti dorađena pred takmičenje, što je u prošlosti ponekad značilo menjanje dela ili celog teksta pesme na engleski jezik.<ref>{{Cite web |last=Adams |first=William Lee |date=2024-01-02 |title=Albania's Besa Kokëdhima confirms 'Zemrën n'dorë' revamp — what are your suggestions? |url=https://wiwibloggs.com/2024/01/02/albanias-besa-kokedhima-confirms-zemren-ndore-revamp-what-are-your-suggestions/278913/ |access-date=2024-01-02 |website=[[Wiwibloggs]] |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |last=Washak |first=James |date=2024-01-02 |title=Albania: Besa Kokëdhima Confirms Revamp of Eurovision 2024 Entry |url=https://eurovoix.com/2024/01/02/albania-besa-kokedhima-revamp-eurovision-2024-entry/ |access-date=2024-01-02 |website=Eurovoix |language=en-GB}}</ref>}} |{{Hlist|Besa Kokedima|Kljedi Bahiti|{{ill|Rozana Radi|en|Rozana Radi}}}} |- ! scope="row" | {{Evrovizija|Armenija}} | {{jez|hy|iskošeno=ne|[[Public Television Company of Armenia|ՀՀՀ]]}} -{(AMPTV)}- | {{N/A|}} | {{N/A|}} | {{N/A|}} | {{N/A|}} |- ! scope="row" | {{Evrovizija|Australija}} | -{[[Special Broadcasting Service|SBS]]}- | {{N/A|}} | {{N/A|}} | {{N/A|}} | {{N/A|}} |- ! scope="row" | {{Evrovizija|Austrija}} | -{[[ORF (broadcaster)|ORF]]}- | {{jez|en|iskošeno=ne|{{ill|Kaleen|en|Kaleen}}}} | {{jez|en|We Will Rave}} | [[engleski jezik|engleski]] | {{hlist|{{ill|Džimi Ternfeld|en|Jimmy Thörnfeldt|lt=Džimi „Džoker” Ternfeld}}|TBA}} |- ! scope="row" | {{Evrovizija|Belgija}} | -{[[RTBF]]}- | {{ill|Mustii|en|Mustii}} | {{jez|en|Before the Party's Over}} | colspan="2" {{TBD|TBA februar 2024.}}<ref>{{Cite web |last=Bijuvignesh |first=Darshan |date=30. 8. 2023 |title=Belgium: Mustii's Eurovision 2024 Song to Be Revealed in February |url=https://eurovoix.com/2023/08/30/belgium-mustiis-eurovision-2024-song-revealed-february/ |access-date=30. 8. 2023 |work=Eurovoix}}</ref> |- ! scope="row" | {{Evrovizija|Gruzija}} | {{jez|ka|iskošeno=ne|[[Georgian Public Broadcasting|სსმ]]}} -{(GPB)}- | {{ill|Nutsa Buzaladze|en|Nutsa Buzaladze}} | {{N/A|}} | {{N/A|}} | {{N/A|}} |- ! scope="row" | {{Evrovizija|Grčka}} | {{jez|he|iskošeno=ne|[[Hellenic Broadcasting Corporation|EPT]]}} | {{ill|Marina Sati|en|Marina Satti}} | {{N/A|}} | {{N/A|}} | {{N/A|}} |- ! scope="row" | {{Evrovizija|Danska}} | -{[[DR (broadcaster)|DR]]}- | Saba | {{jez|en|Sand}} | engleski | {{hlist|Jonas Tander|Melani Vehbe|Pil Kalinka|Nigard Jepsen}} |- ! scope="row" | {{Evrovizija|Estonija}} | -{[[Eesti Rahvusringhääling|ERR]]}- | {{jez|et|iskošeno=ne|{{ill|5miinust|en|5miinust}}}} i {{jez|et|iskošeno=ne|{{ill|Puuluup|en|Puuluup}}}} | {{jez|et|(Nendest) narkootikumidest ei tea me (küll) midagi}} | [[Estonski jezik|estonski]] | {{hlist|Kim Venestrem|Kohver|Lancelot|Marko Vejson|Päevakoer|Pohja Korea|Ramo Teder}} |- ! scope="row" | {{Evrovizija|Izrael}} | -{[[Israeli Public Broadcasting Corporation|IPBC]]}- | [[Eden Golan]] | colspan="3" {{TBD|TBA mart 2024.<ref>{{Cite web |date=2024-01-16 |title=בצל המלחמה: השינוי הדרמטי בבחירת השיר הישראלי לאירוויזיון |trans-title=In the shadow of the war: the dramatic change in the selection of the Israeli song for Eurovision |language=he-IL |url=https://www.maariv.co.il/culture/music/Article-1068373 |access-date=2024-01-16 |website=[[Maariv (newspaper)|Maariv]]}}</ref>}} |- ! scope="row" | {{Evrovizija|Irska}} | -{[[RTÉ]]}- | {{jez|en|iskošeno=ne|{{ill|Bambie Thug|sr|Bambie Thug}}}} | {{jez|en|Doomsday Blue}} | engleski | {{hlist|[[Bambie Thug|Kantri Rej Robinson]]|{{ill|Olivija Kesi Bruking|en|Olivia Cassy Brooking}}|{{ill|Sem Metlok|en|Sam Matlock}}|Tajler Rajder}} |- ! scope="row" | {{Evrovizija|Island}} | -{[[RÚV]]}- | colspan="4" {{TBD|TBD 2. mart 2024<ref>{{Cite web |last=Adam |first=Darren |date=13. 10. 2023 |title=Söngvakeppnin back in Laugardalshöll |url=https://www.ruv.is/english/2023-10-13-songvakeppnin-back-in-laugardalsholl-393969 |access-date=13. 10. 2023 |publisher=[[RÚV]]}}</ref>}} |- ! scope="row" | {{Evrovizija|Italija}} | -{[[RAI]]}- | {{ill|Angelina Mango|en|Angelina Mango}} | {{lang|it|La noia}} | [[italijanski jezik|italijanski]] | {{hlist|Angelina Mango|{{ill|Dario Faini|en|Dario Faini}}|{{ill|Frančeska Kalearo|en|Francesca Calearo}}}} |- ! scope="row" | {{Evrovizija|Kipar}} | -{[[Cyprus Broadcasting Corporation|CyBC]]}- | {{ill|Silija Kapsis|en|Silia Kapsis}} | {{jez|en|Liar}} | engleski |{{Hlist|{{ill|Dimitris Kontopulos|en|Dimitris Kontopoulos}}|Elke Tijel}} |- ! scope="row" | {{Evrovizija|Latvija}} | -{[[Latvijas Televīzija|LTV]]}- | {{ill|Dons (pevač)|en|Dons (singer)|lt=Dons}} | {{jez|en|Hollow}} | engleski | {{hlist|Arturs Šingirejs|Kejt Nortrop|Lijam Gedes}} |- ! scope="row" | {{Evrovizija|Litvanija}} | -{[[Lithuanian Radio Television|LRT]]}- | {{ill|Silvester Belt|en|Silvester Belt}} | {{jez|lt|Luktelk}} | [[Litvanski jezik|litvanski]] | {{hlist|Džesika Šivokaite|Elena Jurgaitjte|Silvestras Belt}} |- ! scope="row" | {{Evrovizija|Luksemburg}} | -{[[Radio Television Luxembourg|RTL]]}- | {{ill|Tali Golergant|en|Tali Golergant|lt=Tali}} | {{jez|en|iskošeno=da|Fighter}} | [[Francuski jezik|francuski]], engleski | {{hlist|Ana Zimer|{{ill|Dario Faini|en|Dario Faini}}|Manon Romiti|Silvio Lisbon}} |- ! scope="row" | {{Evrovizija|Malta}} | -{[[Public Broadcasting Services (Malta)|PBS]]}- | {{ill|Sara Boniči|en|Sarah Bonnici}} | {{jez|en|Loop}} | engleski | {{hlist|Kevin Li|Lejra Godži Angel|Majkl Džo Cini|Sara Boniči|Sebastijan Pritčard-Džejms}} |- ! scope="row" | {{Evrovizija|Moldavija}} | -{[[Teleradio-Moldova|TRM]]}- | {{ill|Natalija Barbu|en|Natalia Barbu}} | {{jez|en|In the Middle}} | engleski | {{hlist|Kris Ričards|Natalija Barbu}} |- ! scope="row" | {{Evrovizija|Njemačka}} | -{[[Norddeutscher Rundfunk|NDR]]}-{{efn|U ime nemačkog konzorcijuma javnih emitera -{[[ARD (broadcaster)|ARD]]}--a.<ref>{{cite web |title=Alle deutschen ESC-Acts und ihre Titel |trans-title=All German ESC acts and their songs |url=https://www.eurovision.de/teilnehmer/vorentscheid386_glossaryPage-25.html |website=www.eurovision.de |publisher=ARD |access-date=12. 6. 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20230612084259/https://www.eurovision.de/teilnehmer/vorentscheid386_glossaryPage-25.html |archive-date=12. 6. 2023. |language=de |url-status=live}}</ref>}} | {{ill|Isak Guderijan|en|Isaak (singer)|lt=Isak}} | {{jez|en|Always on the Run}} | engleski | {{hlist|Greg Taro|Isak Guderijan|Kevin Ler|Leo Salminen}} |- ! scope="row" | {{Evrovizija|Norveška}} | -{[[NRK]]}- | {{jez|no|iskošeno=ne|{{ill|Gåte|en|Gåte}}}} | {{jez|no|Ulveham}} | [[norveški jezik|norveški]] |{{hlist|{{ill|Gunhild Sundli|en|Gunnhild Sundli}}|{{ill|Jon Even Šerer|no|Jon Even Schärer}}|Marit Jensen Lilebuen|{{ill|Magnus Bermark|en|Magnus Børmark}}|Roni Gref Jensen|{{ill|Svejnung Eklo Sundli|no|Sveinung Ekloo Sundli}}}} |- ! scope="row" | {{Evrovizija|Poljska}} | -{[[Telewizja Polska|TVP]]}- | {{N/A|}} | {{N/A|}} | {{N/A|}} | {{N/A|}} |- ! scope="row" | {{Evrovizija|Portugal|ime=Portugal}} | -{[[Rádio e Televisão de Portugal|RTP]]}- | colspan="4" {{TBD|TBD 9. mart 2024.<ref name="FDC24rules">{{Cite web |date=2023-08-07 |title=58º Festival da Canção – Regulamento |trans-title=58th Festival da Canção – Rules |url=https://cdn-images.rtp.pt/mcm/pdf/e19/e1947707c4f07cc74becca730f9e51311.pdf |access-date=2023-08-07 |publisher=[[Rádio e Televisão de Portugal]] (RTP) |language=pt-PT}}</ref>}} |- ! scope="row" | {{Evrovizija|San Marino}} | -{[[San Marino RTV|SMRTV]]}- | colspan="4" {{TBD|TBD 24. februar 2024.<ref>{{Cite web |date=2023-11-29 |title=Festival 'Una Voce Per San Marino' The music contest linked to the Eurovision Song Contest 2023/2024 |url=https://www.unavocepersanmarino.com/wp-content/uploads/2023/11/SET-OF-RULES-FOR-UNA-VOCE-PER-SAN-MARINO-2024_rev2.pdf |access-date=2023-11-29 |publisher=[[San Marino RTV]] |language=en |archive-date=2023-12-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231205183328/https://www.unavocepersanmarino.com/wp-content/uploads/2023/11/SET-OF-RULES-FOR-UNA-VOCE-PER-SAN-MARINO-2024_rev2.pdf }}</ref>}} |- ! scope="row" | {{Evrovizija|Slovenija}} | [[Radiotelevizija Slovenija|RTVSLO]] | {{ill|Raiven|sl|Raiven}} | ''Veronika'' | [[slovenački jezik|slovenački]] | {{hlist|[[Raiven|Sara Briški Cirman]]|[[Bojan Cvjetićanin]]|Danilo Kapel|Martin Bezjak|Peter Hu|Klavdija Kopina}} |- ! scope="row" | {{Evrovizija|Srbija|g=2024}} | [[Radio-televizija Srbije|RTS]] | colspan="4" {{TBD|TBD 2. mart 2024.<ref name="Serbia">{{Cite web |date=6. 12. 2023 |title=Olivera Kovačević: Rekordan broj prijava, finale Pesme za Evroviziju 2. marta|trans-title=Olivera Kovačević: This year we have a record number of submissions, the final of Pesma za Evroviziju will be held on 2 March|url=https://www.rts.rs/vesti/podkast/5323174/olivera-kovacevic-rekordan-broj-prijava-finale-pesme-za-evroviziju-2-marta.html |access-date=6. 12. 2023 |language=rs |publisher=[[Radio Television of Serbia]] }}</ref>}} |- ! scope="row" | {{Evrovizija|Ujedinjeno Kraljevstvo}} | -{[[BBC]]}- | {{ill|Oli Aleksander|en|Olly Alexander}} | {{jez|en|Dizzy}}<ref name="2024UKTitle">{{Cite web |last=Griffiths |first=George |date=2024-02-06 |title=Olly Alexander reveals name and release date of UK Eurovision 2024 entry |url=https://www.officialcharts.com/chart-news/olly-alexander-eurovision-2024-entry-name-dizzy/ |access-date=2024-02-07 |website=[[Official Charts Company|Official Charts]] |language=en}}</ref> | {{TBD|TBA 1. mart 2024.<ref name="2024UKTitle" />}} | {{hlist|Oli Aleksander Tornton|{{jez|en|Dani El Harl|Danny L Harle}}<ref name="United Kingdom">{{Cite web |last=Savage |first=Mark |url=https://www.bbc.co.uk/news/entertainment-arts-67731243|title=Eurovision 2024: Pop star Olly Alexander to represent the UK|date=2023-12-16 |access-date=2023-12-16 |work=[[BBC News Online]] |publisher=[[BBC]]}}</ref>}} |- ! scope="row" | {{Evrovizija|Ukrajina}} | {{jez|uk|iskošeno=ne|[[Suspilne|Suspіljne]]}} | {{ill|Aljona Aljona|en|Alyona Alyona}} i {{ill|Džeri Hejl|en|Jerry Heil}} | {{jez|en|Teresa & Maria}} | [[Ukrajinski jezik|ukrajinski]], engleski | {{hlist|Aljona Savranenko|Anton Čilibi|Jana Šemaeva|Ivan Klimenko}} |- ! scope="row" | {{Evrovizija|Finska}} | -{[[Yle]]}- | {{jez|en|iskošeno=ne|{{ill|Windows95man|en|Windows95man}}}} | {{jez|en|No Rules!}} | engleski | {{hlist|Henri Pispanen|Jusi Rojne|Temu Keisteri}} |- ! scope="row" | {{Evrovizija|Francuska}} | {{nowrap|{{jez|fr|iskošeno=ne|[[France Télévisions]]}}}} | {{ill|Sliman|en|Slimane}} | {{jez|fr|Mon amour}} | francuski |{{Hlist|Meir Salah|{{ill|Sliman Nebši|en|Slimane Nebchi}}|Jakov Salah}} |- ! scope="row" | {{Evrovizija|Nizozemska}} | -{[[AVROTROS]]}- | {{ill|Joost Klein|en|Joost Klein}} | {{TBD|TBA mart 2024.<ref>{{Cite web |title=Joost Klein is de Nederlandse inzending voor het Songfestival 2024 |trans-title=Joost Klein is the Dutch entry for the Eurovision Song Contest 2024 |url=https://www.npo3fm.nl/nieuws/3fm-nieuws/3c391a3d-ab44-4249-8ccb-f3d67014ca80/joost-klein-is-de-nederlandse-inzending-voor-het-songfestival-2024 |date=2023-12-11 |access-date=2023-12-14 |website=[[NPO 3FM]] |publisher=[[Nederlandse Publieke Omroep (organisation)|NPO]] |language=nl}}</ref>}} | [[holandski jezik|nizozemski]] | {{N/A|}} |- ! scope="row" | {{Evrovizija|Hrvatska}} | [[Hrvatska radio-televizija|HRT]] | colspan="4" {{TBA|TBD 25. februar 2024.<ref>{{Cite web |last=Granger |first=Anthony |date=2023-11-30 |title=Croatia: Semi-Finals for Dora 2024? |url=https://eurovoix.com/2023/11/30/croatia-semi-finals-dora-2024/ |access-date=2023-11-30 |work=Eurovoix}}</ref>}} |- ! scope="row" | {{Evrovizija|Češka}} | -{[[ČT]]}- | {{ill|Aiko|en|Aiko}} | {{jez|en|Pedestal}} | engleski |{{Hlist|{{ill|Alena Širmanova-Kostebelova|en|Alena Shirmanova-Kostebelova}}|{{ill|Stiven Ansel|en|Steven Ansell}}}} |- ! scope="row" | {{Evrovizija|Švicarska}} | -{[[Swiss Broadcasting Corporation|SRG SSR]]}- | {{N/A|}} | {{N/A|}} | {{N/A|}} | {{N/A|}} |- ! scope="row" | {{Evrovizija|Švedska}} | -{[[Sveriges Television|SVT]]}- | colspan="4" {{TBD|TBD 9. mart 2024.<ref>{{cite web|last=Conte|first=Davide|url=https://eurovoix.com/2023/09/20/melodifestivalen-2024-dates-cities/|title=Sweden: Melodifestivalen 2024 Dates and Host Cities Announced|work=Eurovoix|date=20. 9. 2023|access-date=20. 9. 2023}}</ref>}} |- ! scope="row" | {{Evrovizija|Španija}} | -{[[RTVE]]}- | {{jez|es|iskošeno=ne|{{ill|Nebulossa|en|Nebulossa}}}} | {{jez|es|Zorra}} | [[Španski jezik|španski]] | {{hlist|Marija Bas|{{ill|Mark Dasusa|ca|Mark Dasousa}}}} |} === Ostale zemlje === ==== Aktivni članovi ERU-a ==== <!-- Pri navođenju emitera koristiti prvo puni naziv televizije ili odrednicu kojom se označava (po mogućnosti sa adekvatnom unutrašnjom vezom), a potom skraćenicu u zagradi. Na primer: „[[LRT (litvanska TV stanica)|Litvanska nacionalna {{nowrap|radio-televizija}}]] (-{LRT}-)”. --> * {{Evrovizija|Andora}}{{snd}}Dana 17. avgusta 2023, Dani Ortola, urednik programa [[Ràdio i Televisió d'Andorra|RTVA]], je izjavio da se Andora neće vratiti na takmičenje „iako je [Andora] članica ERU”.<ref>{{Cite web |last=Granger |first=Anthony |date=2023-08-17 |title=Andorra: RTVA Will Not Participate in Eurovision 2024 |url=https://eurovoix.com/2023/08/17/andorra-eurovision-2024/ |access-date=2023-08-17 |website=Eurovoix |language=en}}</ref> RTVA je 18. avgusta objavila da još uvek nije donesena odluka o učešću (ili ne učešću).<ref>{{Cite web |last=Jiandani |first=Senjay Sergio |date=2023-08-18 |title=Andorra: RTVA yet to decide on Eurovision 2024 participation |url=https://esctoday.com/191777/andorra-rtva-yet-to-decide-on-eurovision-2024-participation/ |access-date=2023-09-01 |website=ESCToday |language=en}}</ref> Ipak, 21. avgusta je potvrđeno da Andora neće učestvovati na takmičenju 2024.<ref>{{Cite web |last=Jiandani |first=Senjay Sergio |date=2023-08-18 |title=Andorra: RTVA confirms non participation at Eurovision 2024 |url=https://esctoday.com/191745/andorra-rtva-confirms-non-participation-at-eurovision-2024/ |access-date=2023-09-01 |website=ESCToday |language=en}}</ref> * {{Evrovizija|Bosna i Hercegovina}}{{snd}}Dana 7. juna 2023, Lejla A. Babović, šefica međunarodnih odnosa bosanskog emitera [[Bosanskohercegovačka radio-televizija|BHRT]] je izjavila da Bosna i Hercegovina „najverovatnije, nažalost, neće učestvovati” na takmičenju 2024, kao i da učešće nije moguće zbog finansijskih problema. 2. avgusta 2023, BHRT je i zvanično potvrdio odsustvo sa takmičenja iz istih razloga kao i prethodnih godina.<ref>{{Cite web |last=Jiandani |first=Sanjay |date=2023-08-02 |title=Bosnia & Herzegovina: BHRT confirms non participation at Eurovision 2024 |url=https://esctoday.com/191722/bosnia-herzegovina-bhrt-confirms-non-participation-at-eurovision-2024/ |access-date=2023-08-02 |website=ESCToday |language=en}}</ref> * {{Evrovizija|Rumunija}}{{snd}}Dana 12. septembra 2023, mediji su preneli da je rumunski emiter [[TVR (TV network)|TVR]] predložio novi budžet Ministarstvu finansija Rumunije i da će učešće države na takmičenju 2024. zavisiti od toga da li će budžet biti odobren.<ref>{{cite web |last=Katsoulakis |first=Manos |date=12 September 2023 |title=Romania: Eurovision 2024 participation lies on the decision of the Minister of Finance! |url=https://eurovisionfun.com/en/2023/09/romania-eurovision-2024-participation-lies-on-the-decision-of-the-minister-of-finance/ |access-date=12 September 2023 |work=Eurovisionfun |archive-date=2023-09-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230913113721/https://eurovisionfun.com/en/2023/09/romania-eurovision-2024-participation-lies-on-the-decision-of-the-minister-of-finance/ |url-status=dead }}</ref> * {{Evrovizija|Severna Makedonija}}{{snd}}Sredinom septembra 2023, makedonski emiter [[Makedonska radio-televizija|MRT]] je objavio svoj planirani budžet za period 2023/2024, koji je sadržao i novac za učešće na takmičenju 2024. U oktobru iste godine, objašnjeno je da odluka o budžetu još nije doneta i da se čeka odobrenje vlade Severne Makedonije.<ref>{{cite web|last=Papadopoulos|first=Giorgos|url=https://eurovisionfun.com/en/2023/10/north-macedonia-discussions-are-underway-for-its-return-to-the-competition/|title=North Macedonia: Discussions are underway for its return to the competition!|work=Eurovisionfun|date=2023-10-29|access-date=2023-10-29|archive-date=2023-10-29|archive-url=https://web.archive.org/web/20231029110550/https://eurovisionfun.com/en/2023/10/north-macedonia-discussions-are-underway-for-its-return-to-the-competition/|url-status=dead}}</ref> Severna Makedonija se nije našla na spisku učesnika objavljenog 5. decembra 2023, a istog dana je potvrđeno sa država neće učestvovati na takmičenju 2024.<ref>{{Cite web |last=Jiandani |first=Sanjay (Sergio) |date=2023-12-05 |title=North Macedonia: MKRTV confirms non participation at Eurovision 2024 |url=https://esctoday.com/191664/north-macedonia-mkrtv-confirms-non-participation-at-eurovision-2024/ |access-date=2023-12-06 |website=Eurovision News, Polls and Information by ESCToday |language=en-US}}</ref> Severna Makedonija se prethodno takmičila 2022. * {{Evrovizija|Slovačka}}{{snd}}Dana 5. juna 2023, slovački emiter -{[[Radio and Television of Slovakia|RTVS]]}- je izjavio da se Slovačka neće vratiti na takmičenje 2024, a kao razlog su naveli lošu finansijsku situaciju i nisku gledanost tokom učešća.<ref>{{Cite web |last=Ibrayeva |first=Laura |date=2023-06-05 |title=Slovakia: RTVS Rules Out Eurovision 2024 Participation |url=https://eurovoix.com/2023/06/05/slovakia-eurovision-2024-participation/ |access-date=2023-06-05 |website=Eurovoix |language=en-US}}</ref> ==== Nisu članice ERU ==== * {{zastava|Kosovo}}{{snd}} U maju 2023, otkriveno je da kosovski emiter [[Radio-televizija Kosova|RTK]] lobira za članstvo u ERU i pozivnicu na Pesmu Evrovizije,<ref>{{Cite web |url=https://eurovoix.com/2023/05/11/kosovo-rtk-ebu-membership/ |title=Kosovo: RTK Continuing to Push for EBU Membership |date=2023-05-11 |access-date=2023-10-19 |work=Eurovoix |last=Granger |first=Anthony}}</ref> a ranije je emiter otpočeo projekat svog budućeg nacionalnog izbora za Evroviziju, {{jez|sq|iskošeno=ne|Festivali i Këngës}} ({{prev|Festival pesmi}}).<ref>{{Cite web |url=https://eurovoix.com/2023/03/08/kosovo-launches-festivali-te-kenges/ |title=Kosovo: RTK Launches Festivalit të Këngës to Select Future Eurovision Participants |date=2023-03-08 |access-date=2023-10-19 |work=Eurovoix |last=Granger |first=Anthony}}</ref><ref name="RTSHFiKKosovo" /> 16. oktobra 2023, direktor RTK-ovog {{jez|sq|iskošeno=ne|Festivali i Këngës}},{{efn|Ne mešati sa {{jez|sq|iskošeno=ne|[[Festivali i Këngës]]}} albanskog emitera [[RTSH]].}} Adi Kastra, je izjavio da Kosovo neće učestvovati na Evroviziji 2024.<ref name="RTSHFiKKosovo">{{Cite web |url=https://lajme.rtsh.al/artikull/festivali-i-kenges-ne-kosove-per-here-te-pare-adi-krasta-zbulon-detajet-nuk-do-te-perfaqesohemi-ne-eurosong?fbclid=IwAR3P5aru-KBp1tt6RYDUh77VrVh2BO63xpwKFjXzpCYZSXWmPTttWBVI4Zc |title=Festivali i Këngës në Kosovë për herë të parë/ Adi Krasta zbulon detajet: Nuk do të përfaqësohemi në Eurosong |date=2023-10-16 |access-date=2023-10-19 |work=[[RTSH]] |archive-date=2023-10-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231020182014/https://lajme.rtsh.al/artikull/festivali-i-kenges-ne-kosove-per-here-te-pare-adi-krasta-zbulon-detajet-nuk-do-te-perfaqesohemi-ne-eurosong }}</ref> == Produkcija == Pesma Evrovizije 2024. će biti u produkciji emitera {{jez|en|iskošeno=ne|[[Sveriges Television]]}} (SVT). Glavni tim se sastoji od Ebe Adijelsena kao glavne izvršne producentkinje, Kristel Tols Vilers kao izvršne producentkinje zadužene za komunikacije, Tobajasa Oberga kao izvršnog rukovodioca zaduženog za produkciju i Johana Bernhagena kao izvršnog linijskog producenta, [[Christer Björkman|Kristera Bjerkmana]] kao producenta takmičenja i {{ill|Per Blankens|sv|Per Blankens|lt=Pera Blankensa}} kao TV producenta. Drugi članovi produkcijskog tima uključuje šefa produkcije Davida Vesena, šefa pravnog odeljka Matsa Lindrena, šefice medija Madelin Sinding-Larsen i izvršne asistentkinje Linee Lopez.<ref name="svtteam">{{Cite press release |date=2023-06-14 |title=ESC 2024 - SVT har utsett ansvarigt team |trans-title=ESC 2024 - SVT has appointed the responsible team |url=https://omoss.svt.se/arkiv/nyhetsarkiv/2023-06-14-esc-2024---svt-har-utsett-ansvarigt-team.html |access-date=2023-06-14 |publisher=SVT |language=sv |archive-date=2023-06-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230617190438/https://omoss.svt.se/arkiv/nyhetsarkiv/2023-06-14-esc-2024---svt-har-utsett-ansvarigt-team.html |url-status=dead }}</ref><ref name="2024coreteameng">{{Cite web |date=2023-06-14 |title=SVT appoints Eurovision Song Contest 2024 core team |url=https://eurovision.tv/story/svt-appoints-eurovision-song-contest-2024-core-team |access-date=2023-06-14 |website=Eurovision.tv |publisher=EBU}}</ref><ref name="finalteam">{{Cite web |date=2023-09-11 |title=Eurovision 2024 core team for Malmö is now complete |url=https://eurovision.tv/story/eurovision-2024-core-team-malmo-now-complete |access-date=2023-09-11 |website=Eurovision.tv |publisher=EBU |language=en}}</ref> Vilers, Oberg i Bernhagen, Bjerkman i Lindgren su radili i na takmičenjima {{Egod|2000}}. i/ili takmičenjima {{Egod|2013}}. i {{Egod|2016}}. u [[Stokholm]]u u raznim ulogama.<ref name="svtteam"/><ref name="2024coreteameng"/><ref name="finalteam"/> Bjerkman je takođe radio na produkciji takmičenja [[Pjesma Amerike|Pesma Amerike]], adaptaciji Pesme Evrovizije za tržište Sjedinjenih Država, kao i na produkciji [[Melodifestivalen]]a, švedskog nacionalnog finala za Pesmu Evrovizije, za koji su radili i Vilers, Sinding-Larsen i Blankens.<ref name="2024coreteameng" /><ref name="finalteam"/> [[Općina Malmö|Opština Malme]] je dala {{valuta|30 miliona|SEK|tekst=da}} (otprilike {{valuta|2.5 miliona|EUR|tekst=da}}) u budžet za takmičenje.<ref>{{Cite AV media |last=Santesson |first=Isak |date=2023-09-18 |title=Så mycket pengar lägger Malmö på Eurovision |language=sv |trans-title=This is how much money Malmö spends on Eurovision |publisher=Sveriges Radio |url=https://sverigesradio.se/artikel/sa-mycket-lagger-malmo-pa-eurovision |access-date=2023-09-19}}</ref><ref>{{Cite web|date=2023-09-18|last=Jiandani|first=Sanjay|title=Eurovision 2024: Malmo to invest €2.5 million on the contest|url=https://esctoday.com/191959/eurovision-2024-malmo-to-invest-e-2-5-million-on-the-contest/|access-date=2023-09-18|website=ESCToday}}</ref> {{jez|sv|iskošeno=ne|Edward af Sillén}} i {{jez|sv|iskošeno=ne|Daniel Réhn}} će pisati scenario za segmente prezentera i nastupe u otvaranjima i pauzama; ranije su zajedno radili u ovoj ulozi za takmičenja 2013 i 2016.<ref>{{Cite web |url=https://eurovision.tv/story/swedish-writing-dream-team-returns-malmo-2024 |title=Swedish writing dream team returns for Malmö 2024 |work=Eurovision.tv |publisher=EBU |date=2023-12-07 |access-date=2023-12-07 |lang=en-gb}}</ref> U novembru 2023, u svetlu rata između [[Izrael]]a i [[Hamas]]a, produkcijski tim je najavio svoju volju da povećaju sigurnosne mere i da budu u kontaktu sa lokalnim policijskim snagama tokom takmičenja, zbog potencijalnog rizika terorističkih napada.<ref>{{cite web |last=Papadopoulos |first=Giorgos |url=https://eurovisionfun.com/en/2023/11/increased-security-measures-in-place-for-eurovision-2024/ |title=Increased security measures in place for Eurovision 2024! |work=Eurovisionfun |date=2023-11-17 |access-date=2023-11-17 }}{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> === Slogan i vizuelni dizajn === Dana 14. novembra 2023, ERU je objavila da će slogan „Ujedinjeni muzikom”, slogan {{Egod|2023||takmičenja 2023}}, biti zadržan za 2024. i buduća izdanja.<ref name="Slogan">{{Cite web |date=2023-11-14 |title='United By Music' chosen as permanent Eurovision slogan |url=https://eurovision.tv/story/united-by-music-permanent-slogan |access-date=2023-11-14 |work=Eurovision.tv |publisher=EBU |lang=en-gb}}</ref> Vizuelni dizajn je otkriven 14. decembra, pod nazivom „Evrovizijska svetla”. Dizajnirala ga je agencija {{jez|en|iskošeno=ne|Uncut and Bold Scandinavia}} iz Stokholma. Zasnovan je na prostim, linearnim gradijentima inspirisanim vertikalnim linijama koje se nalaze u [[Aurora borealis|aurorama]] i zvučnim ekvalizerima i stvaran sa adaptabilnošću za različite formate na umu.<ref name=":2">{{Cite web |date=2023-12-14 |title=Eurovision 2024 theme art revealed! |url=https://eurovision.tv/story/eurovision-2024-theme-art-revealed |access-date=2023-12-14 |website=Eurovision.tv |publisher=EBU |language=en}}</ref><ref>{{Cite Instagram|postid=C01r1pPChen |user=uncut_stuff |title=Uncut has been tasked, together with SVT's internal team, to lead the strategic direction for Eurovision as well as the moving visual identity. Uncut and SVT, in turn, have built a unique, creative team for the project, where Sidney Lim from Bold Stockholm, among others, takes on the role as the designer. |date=2023-12-14 |access-date=2023-12-14 |author=Uncut}}</ref> === Scenski dizajn === Scenski dizajn za takmičenje 2024 je otkriven 19. decembra 2023. Dizajnirao je nemački dizajner {{jez|de|iskošeno=ne|Florian Wieder}}, isti dizajner za takmičenja 2011, 2012, 2015. i 2017–2021. Šveđanin {{jez|sv|iskošeno=ne|Fredrik Stormby}} je dizajnirao ekrane i sadržaj za ekrane. Scena sadrži pokretljive [[LED]] kocke i podove sa drugim osvetljenjem, video i tehnologijama scenskog rada. Sve se bazira oko centra scene u obliku krsta, sa ciljem stvaranja „jedinstvenog iskustva od 360 stepeni” za gledaoce.<ref name=":3">{{Cite web |date=2023-12-19 |title=Incredible stage revealed for Eurovision 2024 |url=https://eurovision.tv/story/incredible-stage-revealed-eurovision-2024 |access-date=2023-12-19 |website=Eurovision.tv |publisher=EBU |language=en}}</ref> == Format == === Sistem glasanja === {{See also|Glasanje na Pesmi Evrovizije}} Dana 14. juna, norveški emiter -{[[NRK]]}- otkrio je da je započeo razgovore sa ERU o potencijalnoj reviziji sistema glasanja žirija. Ovi razgovori dolaze posle ishoda takmičenja 2023, u kom je Švedska pobedila, iako je Finska imala veliko vođstvo u teleglasanju, što je dovelo do [[Pesma Evrovizije 2023.#Prijem|nezadovoljstva]] među publikom. Odluka o bilo kakvim potencijalnim promenama će biti donešena od strane referentne grupe takmičenja u januaru 2024.<ref>{{Cite web |last=Haus |first=Line |date=2023-06-14 |title=Avslører når fremtiden til juryordningen blir avgjort |trans-title=Reveals when the future of the jury system will be decided |url=https://www.tv2.no/underholdning/avslorer-nar-fremtiden-til-juryordningen-blir-avgjort/15818164/ |access-date=2023-06-15 |website=[[TV 2 (Norwegian TV channel)|TV 2]] |language=no}}</ref><ref>{{cite web|last=Granger|first=Anthony|date=2023-06-14|url=https://eurovoix.com/2023/06/14/ebu-discussions-changes-jury-system-eurovision-2024/|title=EBU in Discussions Regarding Changes to Jury System for Eurovision 2024|work=Eurovoix|access-date=2023-06-14}}</ref> === Dužina prenosa === Dana 16. juna 2023. je prenešeno da emiter domaćin -{[[SVT]]}- procenjuje potencijalne promene u formatu takmičenja kako bi smanjio za 1 sat trajanje finala, koje se dosta povećalo introdukcijom parade zastava u činu otvaranja {{Egod|2013}}, kao i uvođenjem odvojenog prezentovanja glasova žirija i publike tokom {{Egod|takmičenja 2016}}.<ref>{{Cite web |date=2023-06-16 |title=SVT:s plan avslöjad i hemliga dokumentet: Vill kapa Eurovision-sändningen med en timme |trans-title=SVT's plan revealed in the secret document: Want to cut the Eurovision broadcast by an hour |url=https://bloggar.aftonbladet.se/schlagerbloggen/2023/06/svts-plan-avslojad-i-hemliga-dokumentet-vill-kapa-eurovision-sandningen-med-en-timme/ |url-access=subscription |access-date=2023-06-16 |website=[[Aftonbladet]] |language=sv-SE}}</ref><ref>{{cite web |date=2023-06-16 |title=Eurovision 2024: SVT Aim to Shorten the Grand Final by One Hour |url=https://eurovoix.com/2023/06/16/eurovision-2024-svt-aim-shorten-the-grand-final-one-hour/ |access-date=2023-06-16 |work=Eurovoix}}</ref> == Napomene == {{notelist}} == Reference == {{reflist|30em}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Eurovision Song Contest 2024}} * {{URL|http://www.eurovision.tv/|Zvanični veb-sajt‎}} {{Pesma Evrovizije}} {{Authority control}} [[Kategorija:Eurosong po godinama|2024.]] [[Kategorija:Muzički festivali 2024.|Eurovizija]] [[Kategorija:Švedska na Eurosongu]] fv2nv069ltt86vvwr36ricb4d7tsp7g Florida (Urugvaj) 0 4685121 42669611 42346506 2026-08-09T00:59:55Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669611 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =Florida | ime_genitiv =Floride | izvorno_ime = | slika_panorama =Catedral - Plaza Asamblea.JPG | veličina_slike =280px | opis_slike= | slika_lokacijska_karta_država =Urugvaj | slika_lokacijska_karta_opis =Pozicija grada u Urugvaju | nadimak = | širina-stupnjevi =34 | širina-minute=06 | širina-oznaka=S | dužina-stupnjevi =56 | dužina-minute=13 | dužina-oznaka=W | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info ={{flag|Urugvaj}} | lokacija1_ime =[[Urugvajski departmani|Departman]] | lokacija1_info =[[Florida (departman)|Florida]] | utemeljenje_ime= Osnovan | utemeljenje_datum =[[1809]].<ref name=city/> | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | titula_vođe = | ime_vođe= | stranka_vođe = | površina_bilješke = | površina_ukupna=17,2 [[km²]]<ref name=city/> | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža= | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina=70 [[metar|m]]<ref name=city/> | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina=[[2011]]. | stanovništvo_bilješke= | stanovništvo=33,639<ref name=city/> | stanovništvo_gustoća=1,951 stan./[[km²]]<ref name=city/> | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire= | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona =[[UTC-3]] | utc_pomak = | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj =94000<ref name=city/> | pozivni_broj= | gradovi_prijatelji = | web_stranica = }} '''Florida''' je [[grad]] od 33,639 [[Stanovništvo|stanovnika]]<ref name=city>{{cite web | url =https://www.citypopulation.de/en/uruguay/cities/?admid=1465 | title =''Florida'' | accessdate =30.11.2023. | language=engleski | publisher=City Population}}</ref> na [[jug]]u [[Urugvaj]]a u [[Urugvajski departmani|departmanu]] [[Florida (departman)|Florida]] u kom je [[administrativni centar]]. == Geografija == Grad se prostire duž [[zapad]]ne [[obala|obale]] [[rijeka|rijeke]] [[Santa Lucía Chico]]<ref name=brit/>, udaljen 108 [[km]] od [[Montevideo|Montevidea]]. == Historija == Florida je osnovana [[1809]]. kao ''Villa de San Fernando de la Florida'', po želji [[svećenik]]a Santiaga Figuereda, koji je kao [[župnik]] ''Ville del Pintado'' (današnja ''Villa Vieja'') zatražio od vlasti [[Vicekraljevstvo Río de la Plata|Vicekraljevstva Río de la Plate]] da mu dozvole da naselje premjesti pored rijeke 20&nbsp;km [[istok|istočnije]]..<ref name=brit/> Svoj zahtjev podkrjepio je činjenicom da je Villa del Pintado podignuta kao [[fortifikacija|utvrda]], ali nije dobra za [[ratarstvo]] i [[stočarstvo]].<ref name=brit/> Zahtjev mu je odobren pa je novo naselje vrlo brzo podignuto po [[ortogonalnost|ortogonalnom]] [[urbanistički plan|planu]]. [[Željeznica]] iz Montevidea stigla je [[1873]].<ref name=his>{{cite web |url =http://uruguayeduca.anep.edu.uy/efemerides/384 |title =Fundación de San Fernando de la Florida |publisher =Uruguay Educa |language =španjolski |accessdate =01.12.2023 |archive-date =2023-12-06 |archive-url =https://web.archive.org/web/20231206143752/https://uruguayeduca.anep.edu.uy/efemerides/384 |url-status =dead }}</ref> tad je počeo i rast [[industrija|industrije]]. == Privreda i transport== Današnja Florida je grad [[tekstilna industrija|tekstilne]] i [[prehrambena industrija|prehrambene industrije]], [[tekstilna industrija|tekstilne]].<ref name=brit/> [[Brdo]]vita okolica je [[stočarstvo|stočarsko]]-[[ratarstvo|ratarski]] kraj poznat po [[vinograd]]ima i proizvodnji [[mlijeko|mlijeka]], u kom se uzgaja [[žito]], [[šećerna repa]] i [[kukuruz]]. Po [[kamenolom]]ima u brdima se iskapa [[mramor]], [[granit]], [[vapnenac]] a postoji i [[rudnik]] [[željezna ruda|željezne rude]].<ref name=brit/> [[Autoput]]om N° 5 i [[željeznica|željeznicom]] povezan je sa Montevideom i [[Rivera (Urugvaj)|Riverom]].<ref name=brit>{{cite web |url=https://www.britannica.com/place/Florida-Uruguay |title =Florida |publisher =Encyclopædia Britannica |language =engleski |accessdate =01.12.2023}}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Ciudad de Florida}} * [https://www.portalesdeluruguay.com.uy/es/florida ''Florida, Uruguay''] {{es icon}} [[Kategorija:Gradovi u Urugvaju]] r9jtfarh3ovdi1ja0ee7jiw5dtzqxh5 Kategorija:CS1: long volume value 14 4686142 42669526 41806173 2026-08-08T17:21:44Z Aca 108187 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Kategorije za praćenje|Kategorije za praćenje]]; dodana kategorija [[:Kategorija:CS1|CS1]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42669526 wikitext text/x-wiki __HIDDENCAT__ [[Kategorija:CS1]] [[Kategorija:Privremene kategorije sa stranim nazivima]] q7ikbyw985dzy6suq5kc2zl0cu97x2o 42669528 42669526 2026-08-08T17:22:07Z Aca 108187 uklonjena kategorija [[:Kategorija:CS1|CS1]]; dodana kategorija [[:Kategorija:CS1 greške|CS1 greške]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42669528 wikitext text/x-wiki __HIDDENCAT__ [[Kategorija:CS1 greške]] [[Kategorija:Privremene kategorije sa stranim nazivima]] sh64gibdtyngm48vthnrfjb7b8942o2 Kategorija:CS1: abbreviated year range 14 4686146 42669525 41806177 2026-08-08T17:21:39Z Aca 108187 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Kategorije za praćenje|Kategorije za praćenje]]; dodana kategorija [[:Kategorija:CS1|CS1]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42669525 wikitext text/x-wiki __HIDDENCAT__ [[Kategorija:CS1]] [[Kategorija:Privremene kategorije sa stranim nazivima]] q7ikbyw985dzy6suq5kc2zl0cu97x2o 42669527 42669525 2026-08-08T17:21:58Z Aca 108187 uklonjena kategorija [[:Kategorija:CS1|CS1]]; dodana kategorija [[:Kategorija:CS1 greške|CS1 greške]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42669527 wikitext text/x-wiki __HIDDENCAT__ [[Kategorija:CS1 greške]] [[Kategorija:Privremene kategorije sa stranim nazivima]] sh64gibdtyngm48vthnrfjb7b8942o2 Fudbalska reprezentacija Turske 0 4689273 42669593 42656006 2026-08-09T00:37:01Z Aca 108187 /* Historija */ fix 42669593 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Nogometna reprezentacija | bg = FF0000 | tekst = FFFFFF | ime = {{flagicon|TUR}} Turska | logo = [[File:Roundel flag of Turkey.svg|220px]] | konfederacija = [[UEFA]] | simbol = | boje = {{color box|red}} {{color box|white}} | nadimci = Ay-Yıldızlılar, Bizim Çocuklar | stadion = | FIFA = {{decrease}} 42. | izbornik = {{flagicon|ITA}} [[Vincenzo Montella]] | nastupi = [[Rüştü Reçber]] (120) | golovi = [[Hakan Şükür]] (51) | utakmica = {{flagicon|RUM}} [[Fudbalska reprezentacija Rumunije|Rumunija]] 2:2 Turska {{flagicon|TUR}}<br><small>([[Istanbul]]; [[26. oktobra]] [[1923.]])</small> | posljednja_utakmica = | pobjeda = {{flagicon|TUR}} Turska 7:0 [[Fudbalska reprezentacija Sirije|Sirija]] {{flagicon|SYR}}<br><small>([[Ankara]]; [[20. novembra]] [[1949.]])</small> {{flagicon|TUR}} Turska 7:0 [[Fudbalska reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]] {{flagicon|Južna Koreja}}<br><small>([[Ženeva]]; [[20. juna]] [[1954.]])</small><br/> {{flagicon|TUR}} Turska 7:0 [[Fudbalska reprezentacija San Marina|San Marino]] {{flagicon|San Marino}}<br><small>([[Istanbul]]; [[10. novembra]] [[1996.]])</small><br/> | poraz = {{flagicon|POL}} [[Fudbalska reprezentacija Poljske|Poljska]] 8:0 Turska {{flagicon|TUR}}<br><small>([[Chorzów]]; [[24. aprila]] [[1968.]])</small><br/> {{flagicon|TUR}} Turska 0:8 [[Fudbalska reprezentacija Engleske|Engleska]] {{flagicon|ENG}}<br><small>([[Istanbul]]; [[14. novembra]] [[1984.]])</small><br/> {{flagicon|ENG}} [[Fudbalska reprezentacija Engleske|Engleska]] 8:0 Turska {{flagicon|TUR}}<br><small>([[London]]; [[14. oktobra]] [[1987.]])</small><br/> | SP = Treći ([[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002|2002.]]) | kontinent = [[UEFA Euro]] | KP = Treći ([[UEFA Euro 2008|2008.]]) | kontinent 2 = [[FIFA Kup konfederacija|Kup konfederacija]] | KP 2 = Treći ([[FIFA Kup konfederacija 2003|2003.]]) | OI = Četvrtfinale ([[Olimpijada 1948|1948.]], [[Olimpijada 1952|1952.]]) | domaći = | pattern_la1 = _usa18h | pattern_b1 = _TUR18a | pattern_ra1 = _usa18h | pattern_sh1 = _usa18h | pattern_so1 = _pol18H | leftarm1 = FFFFFF | body1 = FFFFFF | rightarm1 = FFFFFF | shorts1 = FFFFFF | socks1 = FFFFFF | pattern_la2 = _tur24a | pattern_b2 = _tur24a | pattern_ra2 = _tur24a | pattern_sh2 = _tur24a | pattern_so2 = _tur24a | leftarm2 = E10016 | body2 = FF0000 | rightarm2 = E10016 | shorts2 = E10016 | socks2 = E10016 }} '''Fudbalska reprezentacija Turske''' ([[Turski jezik|tr]]. ''Türkiye millî futbol takımı'') predstavlja [[Turska|Tursku]] na međunarodnim [[nogomet]]nim natjecanjima. Reprezentacija se nalazi pod upravom [[Fudbalski savez Turske|Turskog fudbalskog saveza]] ([[turski]]: ''Türkiye Futbol Federasyonu''), a natječe se kao članica [[UEFA]]-e. Tradicionalne reprezentativne boje su crvena i bijela, derivirane iz [[Zastava Turske|nacionalne zastave]]. Prvu utakmicu turska reprezentacija odigrala je u oktobru [[1923.]] godine u [[Istanbul]]u. U zemlji strastvenoj za fudbal, turski tim nije blistao sve do [[1950-e|1950-ih]] kada je se kvalificirao na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1954.|Svjetsko prvenstvo 1954.]] sa prilično pristojnim rezultatima. Međutim, od tada je imala vrlo loše međunarodne rezultate barem do [[1990-e|1990-ih]], kada se na scenu pojavila momčad koju je predvodio [[Fatih Terim]]. Od tada je reprezentacija imala niz rastućih rezultata, uz značajan napredak koji se nastavlja i danas. Stoga, turski fudbal je iznjedrio niz kvalitetnih igrača koji su igrali za seniorsku reprezentaciju, među kojima su [[Rüştü Reçber]], [[Lefter Küçükandonyadis]], [[Can Bartu]], [[Bülent Korkmaz]], [[Metin Oktay]], [[Cemil Turan]], [[Tanju Çolak]], [[Arda Turan]], [[Ümit Davala]], [[Hakan Ünsal]], [[Hakan Çalhanoğlu]], [[Hakan Şükür]], [[Hasan Şaş]], [[Emre Belözoğlu]], [[Zeki Rıza Sporel]]. ==Historija== Iako će kroz godine kasniti s međunarodnim rezultatima, fudbal je vrlo rano stigao u [[Istanbul]] i neke turske lučke gradove, uglavnom zahvaljujući engleskim mornarima. Naime, neke kršćanske manjine [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] (Armenci, Grci i Englezi) osnovale su klubove i međusobno se natjecale. Između [[1877.]] i [[1896.]] osnovani su klubovi poput [[Hermes AC|Hermesa]], [[Orpheus MSC|Orpheusa]], [[Apollon Smyrnis|Izmirskog Apollona]], [[Smyrna FC|Smyrne]] i [[Kurtuluş SK|Kurtulusa]]. Prvi turski klub bio je kratkovječni [[Crne Čarape FK|Black Stockings F.C.]] iz carigradskog naselja [[Kadıköy]], osnovan [[1901.]] godine. Međutim, Carstvo se nalazilo usred geopolitičke krize i gubilo je značajne dijelove teritorija, posebno u sjevernoj Africi i na Balkanu. Turci su protjerani s tih zemalja, a sultan [[Abdul Hamid II|Abdulhamid II]], bojeći se pobuna, uveo je dekret s kojim se zabranjivalo okupljanje svim muslimanima zemlje. [[Fuad Hüsnü Karacan]] (1879-1963) bio je prvi turski fudbaler, [[1904.]] igrao je za engleski klub [[Cadi-Keuy FC]] služeći se pseudonimom "Bobby". Prvi inozemni kontakti turskog fudbala započeli su u aprilu [[1911.]] kada je [[Galatasaray SK (fudbal)|Galatasaray]] odigrao u Istanbulu prijateljsku utakmicu protiv mađarskog (tada [[Austro-Ugarska|austrougarskog]]) kluba Varara,<ref name="Yüce"/> a zatim će iste godine odigrati utakmice protiv [[CFR Cluj|Kolozsvára]] i [[Ferencvárosi TC|Ferencvárosa]]. {{multiple image <!-- Layout parameters --> | align = left | direction = | background color = | total_width = 450px | caption_align = center | image1 = Turkiyeromanya.jpg | alt1 = | link1 = | thumbtime1 = | caption1 = Prva utakmica 1923. | image2 = Ilkmac1923.jpg | alt2 = | link2 = | thumbtime2 = | caption2 = }} No, između [[1912.]] i [[1923.]] godine zemlju su pogodile teški politički potresi, koji su doveli do rata, sloma [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]], kraja sultanata i kalifata te proglašenja [[Turska|Republike Turske]] [[29. oktobra]] [[1923.]] pod vodstvom [[Mustafa Kemal Atatürk|Mustafe Kemala Atatürka]]. Tih godina su osnovana tri glavna istanbulska kluba: [[Galatasaray SK (fudbal)|Galatasaray]] ([[1905]]), [[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]] ([[1907]]) i [[Beşiktaş JK (fudbal)|Beşiktaş]] ([[1911]]). Rat je završio s vrlo velikim brojem mrtvih i ogromnim egzodusom ljudi protjeranih iz jedne zemlje u drugu s ozbiljnim posljedicama, tako materijalnim kako moralnim. Na primjer, neki turski klubovi koje su osnovali Grci nestat će, a zatim će ih prognanici ponovno osnovati u Grčkoj ([[Α.Ε.Κ. (fudbalski klub)|AEK Atina]], [[P.A.O.K. (muški fudbal)|PAOK]], [[Panionios G.S.S.|Panionios]], [[GS Apollon Smyrnis|Apolon]]). Bilo je to vrijeme društvenih preobražaja i velike otvorenosti prema Zapadu. Tursko muslimansko društvo željelo je sudjelovati u modernosti i putem sporta, osnivajući vlastite klubove a [[Kemalizam|kemalistički sustav]] je blagonaklono gledao na fudbal i poticao sudjelovanje naroda, jer je ga smatrao pozitivnim za stvaranje nove, istovremeno nacionalne i moderne zajednice. Nogomet tako postaje zabava koju tursko stanovništvo prati s velikom strašću, na pola puta između borbenog naboja i kolektivne zabave. U fudbal su se izlijevali osjećaji ogorčenosti i revanšizma koji su bili imali korijene u događajima ne vezanim za loptu. Turska je se pridružila [[FIFA|Međunarodnoj fudbalskoj federacii]] u [[1923.]] godini. Prva utakmica – ''[[de facto]]'' osnivački akt turske reprezentacije – isprva je trebala se igrati protiv [[Fudbalska reprezentacija Poljske|Poljske]], no Poljaci su odbili jer im godišnje doba nije odgovaralo,<ref name="Yüce"/> ​​​​pa posredstvom [[Yusuf Ziya-beg|Yusufa Ziya-bega]] i predsjednika [[Galatasaray SK (fudbal)|Galatasaraya]] [[Ali Sami Yen|Alije Sami Yena]]<ref name="Yüce"/> ​​​​su Turci postigli dogovor sa [[Fudbalska reprezentacija Rumunije|rumunjskom reprezentacijom]]. Utakmica je odigrana popodne [[26. 10.|26. oktobra]] [[1923.]],<ref name="Yüce"/> ​​​​nekoliko dana prije proglašenja [[Republika Turska|Turske Republike]] (29. oktobra 1923.)<ref name="Yüce"/> ​​​​na ispunjenom [[Stadion Taksim|stadionu Taksim]] u [[Beyoğlu]], ispred oko 8/10.000 gledatelja.<ref name="Yüce"/> Rumuni, navikli igrati na travi, žalili su se na prašnjavi i tvrdi teren od zemlje<ref name="Yüce"/>, mada je utakmica uglavnom protekla u prijateljskoj atmosferi<ref name="Yüce"/>. Rumunija je zapravo imala mješovitu momčad, sa nekoliko njemačkih i mađarskih igrača koji su predstavljali rumunsku državu.<ref name="Yüce"/> Utakmica je počela poslije intoniranja državnih himni.<ref name="Yüce"/> Rumuni su poveli<ref name="Yüce"/> ​​​​golom u 20. minuti Isidora Gansla, mađarskog Židova.<ref name="Yüce"/> Uslijedila su dva pogotka koja je postigao [[Zeki Rıza Sporel]], najveći turski igrač tog vremena.<ref name="Yüce"/> Sporel je bio prirodni ljevak, vrlo plodan, karijeru će provesti u [[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçeu]] od [[1915.]] do [[1934.]] godine, a za reprezentaciju je ukupno odigrao 16 utakmica i postigao 15 golova te tako postao jedan od njezinih stupova. Nakon povlačenja iz nogometa ući će u politiku s [[Adnan Menderes|Menderesovom]] [[Demokratska stranka (Turska)|Demokratskom strankom]].<ref name=hazim>{{Cite web|url=http://www.hazimgokcen.net/meslek-buyukleri/tarihe-dusulen-not-veteriner-hekimi-zeki-riza-sporel|title = Tarihe Düşülen Not, Veteriner Hekimi Zeki Rıza Sporel &#124; Prof. Dr. Hazım GÖKÇEN}}</ref> U tom prvom tursko-rumunskom susretu, uslijedio je veliki pritisak Rumuna<ref name="Yüce"/> ​​​​sve dok im nije odobren slobodan udarac, koji je doveo do grugog gola Isidora Gansla.<ref name="Yüce"/> Utakmica je se završila konačnim ishodom 2:2.<ref name="Yüce">{{cite AV media |people= |date= |title= Mehmet Yüce, Tarihimizin İlk Maçı : Türkiye 2-2 Romanya |trans-title= |type= |language=tr |url= https://www.youtube.com/watch?v=Y7QDfkNkSik |access-date= 2024-06-04 |archive-url= |archive-date= |format= |time= |location= |publisher= [[Fudbalski savez Turske|Türkiye Futbol Federasyonu]] @[[Youtube]] |id= |isbn= |oclc= |quote= |ref=}}</ref><ref>{{cite web|last=Erdinç|first=Sivritepe|title=Turkey 2–2 Romania|url=http://www.angelfire.com/nj/sivritepe/2324/znta.html|work=Turkey international football matches|access-date=31. oktobar 2010|archive-date=19. august 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180819001703/http://www.angelfire.com/nj/sivritepe/2324/znta.html|url-status=live}}</ref> Poslije toga, Turska je odigrala prvu službenu utakmicu na [[Olimpijada 1924|Ljetnim olimpijskim igrama 1924.]] izgubivši od 5:2 od [[Fudbalska reprezentacija Čehoslovačke|Čehoslovačke]]. Prva dva pogotka u toj službenoj utakmici postigao je [[Bekir Refet]], napadač [[1. FC Pforzheim|FC Pforzheima]]. [[Datoteka:Turkey 1-4 Hungary B.jpg|thumb|right|300px|Turska vs Mađarska 1:4, 22. april 1932.]] Prva odigrana utakmica protiv [[Fudbalska reprezentacija Kraljevine Jugoslavije|Jugoslavije]] bila je prijateljska odigrana 8. aprila 1928. u [[Zagreb]]u na [[Stadion Kranjčevićeva|stadionu Kranjčevićeva]]. Utakmica se završila 2:1 golovima [[Dragutin Babić|Dragutina Babića]] u 39., [[Franjo Giler|Franje Gilera]] u 41. i [[Latif Yalınlı|Latifa Yalınlıja]] u 62. minuti. Turska će se na svom putu često susresti sa [[Fudbalska reprezentacija Mađarske|Mađarskom]], fudbalski dominantnom reprezentacijom na početku stoljeća. U aprilu [[1932.]] reprezentacije su odigrale dvostruku prijateljsku utakmicu u Istanbulu, na stadionu Taksim. Prvi susret 17. aprila dobili su Mađari 2:1. Nakon prvog pogotka Almaya, Mađari su u drugom poluvremenu izjednačili sa golovima Bihámyja i Kármána.<ref>{{en}} {{cite web |url= https://eu-football.info/_match.php?id=5627 |title= Turkey vs Hungary* international football match report |last= |first= |date= |website= |publisher= eu-football.info |accessdate= 5. jun 2024 |quote=}}</ref> Drugu utakmicu 22. aprila Mađarska je također dobila 1:4 uz tri gola Tunyogija i gol Bihamya, dok je Almay Selahattin dao jedini gol za Turke na jedanaestercu.<ref>{{en}} {{cite web |url= https://www.11v11.com/matches/turkey-v-hungary-22-april-1932-224165/ |title= Turkey v Hungary, 22 April 1932 |last= |first= |date= |website= |publisher= 11v11.com |accessdate= 5. jun 2024 |quote=}}</ref><ref>{{en}} {{cite web |url= https://eu-football.info/_match.php?id=24446 |title= Turkey vs Hungary* international football match report |last= |first= |date= |website= |publisher= eu-football.info |accessdate= 5. jun 2024 |quote=}}</ref> Na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1934.|Svjetskom prvenstvu 1934.]] Turska je trebala nastupiti u kvalifikacijama u grupi sa tri tima zajedno sa Egiptom i Palestinom pod britanskim mandatom, ali je se unaprijed povukla pa je se Egipat plasirao na turnir. Ataturk je umro u novembru [[1938]]. Njegov sprovod na državnom pogrebu je pratila ogromna narodna masa, obilježujući prijelaz u novo razdoblje Turske republike. Poslije njega i turski fudbal je se promijenio, poglavito glede odnosa između fudbala i politike. [[Marshallov plan|Maršalov plan]], kao i drugdje u Europi, podržavao je gospodarski razvoj te je se [[1950.]] godine zemlja se otvorila višestranačkom režimu. Godine [[1959.]] nastalo je [[Süper Lig (Turska)|Tursko fudbalsko prvenstvo]]. [[Metin Oktay]] i [[Lefter Küçükandonyadis]] su dvije zvijezde turskog fudbala tih godina. U septembru [[1955.]] prvi ministar [[Adnan Menderes]] i Demokratska stranka iskoristili su ekonomsko napeto stanje kako bi potaknuli mržnju protiv kršćanskih manjina koje su još uvijek bile prisutne u Turskoj. To je dovelo do [[Istanbulski pogrom (1955)|istanbulskog pogroma]], koji je doveo do trinaest smrtnih slučajeva i brojnim napadima na grčke trgovine. Vojni krugovi su potom svrgnuli Menderesovu vladu, bojeći se islamističkog skretanja režima. Zemlja je došla do ruba građanskog rata, Menderes je osuđen i obješen. Grčka zajednica je konačno napustila Istanbul nakon [[Invazija Turske na Kipar|turske invazije na Cipar]] (ljeto [[1974]]). Tursko društvo, a s njim i fudbal, ostalo je duboko polarizirano i podijeljeno. [[Datoteka:Hüseyin Saygun.png|thumb|right|150px|[[Hüseyin Saygun]]]] Prva historijska utakmica između Turske i [[Fudbalska reprezentacija Grčke|Grčke]] reprezentacije je odigrana [[23. 4.|23. aprila]] [[1948.]] u [[Atena|Ateni]], na [[Stadion Apostolos Nikolaidis|stadionu Leoforos Alexandras]] (danas stadion [[PAE Panathinaikos|Panathinaikosa]]).<ref name="eufootball-grcka48">{{en}} {{cite web |url= https://eu-football.info/_matches.php?id=203 |title= Turkey national football team: all-time results |last= |first= |date= |website= |publisher= eu-football.info |accessdate= 4. 6. 2024 |quote=}}</ref> Prijateljska utakmica je se završila rezultatom 1:3 za goste. Za Grke je jedini pogodak dao Kleanthis Vikelidis, za Turke su strijelci bili [[Fikret Kırcan|Kırcan]] u 9. minuti, [[Lefter Küçükandonyadis|Küçükandonyadis]] u 20. i [[Şükrü Gülesin|Gülesin]] u 74. Uzvratna utakmica je se održala u novembru na istambulskom [[Stadion BJK İnönü|stadionu Dolmabahçe]] sa turskom pobjedom za 2:1.<ref name="eufootball-grcka48"/> Za Turke je [[Reha Eken|Eken]] postigao dva gola (3., 19.) a za Grke [[Haralambos Filaktos|Filaktos]] jedan. Iako je se Turska kvalificirala za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1950.|Svjetsko prvenstvo 1950. u Brazilu]] pobijedivši Siriju 7:0,{{efn|Utakmica 20. novembra 1949. u Ankari, Turska je pobijedila sa tri gola Fahrettina Cansevera, uz one Ekena Bülenta, Leftera Küçükandonyadisa, Erola Keskina, Kilica Gündüza. Zatim je se Sirija povukla, tako da se povratna utakmica nije odigrala.}} bila je prisiljena povući se sa turnira zbog financijskih problema. Međutim je država nakon [[Mustafa Kemal Atatürk|Atatürkove]] smrti ([[1938]]) prošla kroz dugu fazu političke tranzicije, koja je dosegla prekretnicu [[1950-e|1950-ih]], zatim krizu ([[Državni udar u Turskoj 1960.|državni udar u 1960.]]) i konačno dugu fazu sustavne političke nestabilnosti, što je utjecalo na društveno tkivo i, naravno, na sport. U [[1952.]] za trenera reprezentacije je izabran Talijan [[Sandro Puppo]], bivši veznjak [[Venezia F.C.|FK Venecije]] koji je od 1945. trenirao nekoliko timova u Italiji: Piacenzu, Thiene, Veneciju i Rovereto. Puppo će voditi reprezentaciju u nekoliko navrata između 1952. i 1966. godine, označujući jedno razdoblje turskog nogometa. Neće postići velike rezultate, no ostat će u vijestima kao preteča zonske igre. Vodio je reprezentaciju na [[Olimpijada 1952|Olimpijskim igrama u Helsinkiju]] [[1952.]] godine i doveo do kvalifikacija za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1954.|Svjetsko prvenstvo 1954.]] iznenađujuće eliminirajući favorita [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španiju]] u kojoj je tada igrao [[László Kubala]]. Zatim će Puppo često odlaziti u Italiju i vraćati se u Tursku. U sezoni 1953/54. trenirao je i [[Beşiktaş JK (fudbal)|Beşiktaş]] sa kojim je osvojio tursko prvenstvo. [[Datoteka:Lefter 1958.jpg|thumb|left|150px|[[Lefter Küçükandonyadis]]]] Stvari su išle drugačije u kvalifikacijama za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1954.|Svjetsko prvenstvo 1954. godine]] u [[Švicarska|Švicarskoj]]. Da bi se kvalificirali, morali su se suočiti sa Španijom u kvalifikacijskom krugu. U prvoj utakmici u Madridu su izgubili 4:1,{{efn|Utakmica 6. januara 1954. na [[Santiago Bernabéu]], nakon prvog poluvremena koje je završilo 1:1, Španija je u drugom poluvremenu uspjela postići još tri gola.}} ali su u uzvratu u Istanbulu{{efn|[[Stadion BJK İnönü|Stadion Mithat Paşa]], 14. marta 1954.}} pobijedili 1:0 golom [[Burhan Sargun|Burhana Sarguna]] u 16. minuti sa jakim udarcem iz lijeve noge. Treća odlučna utakmica odigrana je u Rimu 17. marta 1954. Dva tima su remizirala 2:2 nakon vrlo napete utakmice. Odluka je donesena ždrijebom: Luigi Franco Gemma, 14-godišnji talijanski dječak čiji je otac radio na stadionu, izabrao je ime Turske sa poveza preko očiju.<ref>{{cite web|title=Play-off history provides no clues for Spain|url=https://www.fifa.com/worldcup/news/y=2005/m=10/news=play-off-history-provides-clues-for-spain-37037.html|date=20. oktobar 2005|publisher=FIFA|access-date=2. novembar 2017|archive-date=21. oktobar 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171021005325/http://www.fifa.com/worldcup/news/y=2005/m=10/news=play-off-history-provides-clues-for-spain-37037.html|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite news|last1=Rogers|first1=Iain|title=Don't mention the draw!|url=http://blogs.reuters.com/soccer/2009/03/27/dont-mention-the-draw/|work=Reuters|date=27. mart 2009|access-date=20. oktobar 2017|archive-date=15. novembar 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201115052022/http://blogs.reuters.com/soccer/2009/03/27/dont-mention-the-draw/|url-status=dead}}</ref> Reprezentacija iz 1954. je imala šest igrača iz Galatasaraya i sedam igrača Fenerbahçea. Među istaknutim igračima bili su golman Turgay Şeren (Galatasaray), branič Bülent Eken (Galatasaray), napadač Suat Mamat (Galatasaray), napadači Lefter Küçükandonyadis i Burhan Sargun iz Fenerbahçea, napadač Erol Keskin iz Adaleta, mada je prethodno dugo igrao za Fenerbahçe. Turska, koju je trenirao Sandro Puppo, završila je u grupi Zapadne Njemačke, mađarske [[Zlatni tim|Zlatnog tima]] i Južne Koreje. U prvom meču su se suočili sa strašnom Njemačkom [[Max Morlock|Morlocka]], [[Hans Schäfer|Schäfera]], [[Ottmar Walter|Ottmara Waltera]] i [[Fritz Walter|Fritza Waltera]], izgubivši rezultatom 4:1. Nisu se susreli sa Mađarskom, tada najbolje procijenjenim timom turnira, već su se suočili sa Južnom Korejom, savladavši ju rezultatom 7:0 sa golovima [[Suat Mamat|Suata Mamata]], [[Lefter Küçükandonyadis|Leftera Küçükandonyadisa]], [[Burhan Sargun|Burhana Sarguna]] i [[Erol Keskin|Erola Keskina]]. U odlučujućem doigravanju, ponovo protiv Zapadne Njemačke, Turska je izgubila sa razornim rezultatom 7:2.<ref name="soccer365-1954">{{en}} {{cite web |url= https://soccer365.me/competitions/742/1954/results/ |title= Turkey at FIFA World Cup 1954 |last= |first= |date= |website= |publisher= soccer365.me |accessdate= 4. 6. 2024 |quote= |archive-date= 2024-06-04 |archive-url= https://web.archive.org/web/20240604000711/https://soccer365.me/competitions/742/1954/results/ }}</ref> Turnir će osvojiti ista Njemačka koja je u finalu pobijedila [[Ferenc Puskás|Puskásevu]] Mađarsku rezultatom 3:2. Međutim, 1956. godine Turska je se 19. februara 1956. suočila sa Mađarskom u prijateljskoj utakmici u Istanbulu, savladavši jedan od najjačih timova tog vremena, sa rezultatom od 3:1. Lijevonogi Küçükandonyadis, vjerovatno jedan od najboljih turskih napadača svih vremena, postigao je dva gola, čemu su uslijedili jedan gol [[Metin Oktay|Metina Oktaya]] i jedan Puskásov za Mađare.<ref>{{cite AV media |people= |date= |title= Turkey V. Hungary (1956) |trans-title= |type= |language= |url= https://www.youtube.com/watch?v=th59nZ3P5zA|access-date= 2024-06-05 |archive-url= |archive-date= |format= |time= |location= |publisher= British Pathé @ [[Youtube]] |id= |isbn= |oclc= |quote= |ref=}}</ref> U kvalifikacijama za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1958.|Svjetsko prvenstvo 1958.]] Turska reprezentacija je odbila igrati protiv Izraela, pa je Izrael automatski prošao prvu fazu,<ref name="auto1">{{cite news |last=Spencer |first=Pete |date=5. mart 2022 |title=Israel's gameless 1958 World Cup qualifying campaign: how Wales' stopped the madness |url=https://footballpink.net/israels-gameless-1958-world-cup-qualifying-campaign-how-wales-stopped-the-madness/ |url-status=live |work=Football Pink |location= |archive-url=https://web.archive.org/web/20220305130220/https://footballpink.net/israels-gameless-1958-world-cup-qualifying-campaign-how-wales-stopped-the-madness/ |archive-date=5. mart 2022 |access-date=12. mart 2022}}</ref> u razdoblju fudbala snažno obilježenom političkim događajima. U nedjelju 4. maja 1954. Turska je odigrala prijateljsku utakmicu protiv [[Fudbalska reprezentacija Nizozemske|Nizozemske]], na Olympisch Stadionu u [[Amsterdam]]u ispred 60.000 navijača. Nakon što su Nizozemci poveli iz penala Wilkesa, Metin Oktay je u roku dvije minute drugog poluvremena postigao dva pogotka i tako postavio konačni 1:2.<ref name="eufootball-nizozemska58">{{en}} {{cite web |url= https://eu-football.info/_match.php?id=14895 |title= Netherlands vs Turkey international football match report |last= |first= |date= |website= |publisher= eu-football.info |accessdate= 4. 6. 2024 |quote=}}</ref> <center> <small>{{center|Amsterdam 1958., Nizozemska – Turska 1:2}}</small> <gallery> Voetbal Nederland tegen Turkije in het Olympisch stadion Elftallen, Bestanddeelnr 909-5589.jpg Voetbal Nederland Turkije 1-2, in het Olympisch stadion te Amsterdam, Bestanddeelnr 909-5369.jpg Voetbal Nederland Turkije 1-2, in het Olympisch stadion te Amsterdam, Bestanddeelnr 909-5362.jpg Voetbal Nederland Turkije 1-2, in het Olympisch stadion te Amsterdam,, Bestanddeelnr 909-5368.jpg </gallery> </center> Od 1958. do 1994. turska reprezentacija postigla je vrlo slabe rezultate, iako je unutar reprezentacije bilo igrača dobrog kalibra kao što su bili [[Metin Oktay]]{{efn|Vrlo plodan napadač, u reprezentaciji igrao od 1955. do 1968.}}, [[Cemil Turan]]{{efn|U reprezentaciji igrao od 1970. do 1979.}}, [[Selçuk Yula]]{{efn|U reprezentaciji igrao od 1981. do 1988.}}, [[Tanju Çolak]]{{efn|Isto vrlo plodan napadač, u reprezentaciji od 1984. do 1991., dobitnik [[Europska Zlatna kopačka|Europske Zlatne kopačke]] za sezonu 1987/88.}}, [[Rıdvan Dilmen]]{{efn|U reprezentaciji igrao od 1984. do 1992.}}, [[Oğuz Çetin]]{{efn|U reprezentaciji igrao od 1984. do 2002.}}, [[Rıza Çalımbay]]{{efn|U reprezentaciji igrao od 1981. do 1992.}}, [[Feyyaz Uçar]]{{efn|U reprezentaciji igrao od 1988. do 1993.}}. Unatoč uvođenju državne lige i nastupima turskih klubova u europskim takmičenjima, [[1960-e]] će biti neplodno vrijeme za reprezentaciju. Većina igrača iz reprezentacije za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1954.|Svjetsko prvenstvo 1954.]] je penzionisana a nova generacija igrača nije se uspjela kvalificirati za veliki turnir. Između 1958. i 1994. reprezentacija se nije uspjela kvalificirati niti za Europsko prvenstvo niti za Svjetsko prvenstvo. U [[1970-e|1970-ima]] Turska se suzdržavala u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo i UEFA Europsko prvenstvo, mada je tîm bio za jedan bod prekratak da se kvalifikuje i za [[UEFA Euro 1972.]] i [[UEFA Euro 1976.|Euro 1976]]. U [[1980-e|1980-ima]] turska momčad također je pretrpjela svoje najgore poraze sa 8:0 protiv [[Fudbalska reprezentacija Poljske|Poljske]] i dvakrat protiv [[Fudbalska reprezentacija Engleske|Engleske]]. Kvalificirali su se za [[Ljetne olimpijske igre 1960.|Olimpijske igre 1960.]] u [[Rim]]u, gdje su bili u skupini s [[Fudbalska reprezentacija SFR Jugoslavije|Jugoslavijom]], [[Fudbalska reprezentacija Bugarske|Bugarskom]] i [[Fudbalska reprezentacija Ujedinjenih Arapskih Emirata|Ujedinjenim Emiratima]]. Izgubili su svoju prvu utakmicu, odigranu u [[Grosseto|Grossetu]] [[26. augusta]] [[1960.]], 3:0 od Bugarske. 29. augusta igrali su u [[L'Aquila|L'Aquili]] protiv Jugoslavije, izgubivši 4:0 golovima [[Bora Kostić (fudbaler)|Kostića]], [[Milan Galić|Galića]] i [[Tomislav Knez|Tomislava Kneza]]. Konačno, [[1. septembra]] igrali su u [[Livorno|Livornu]] protiv Emirata, završivši utakmicu rezultatom 3:3. Golove za Tursku postigli su napadač [[İstanbulspor AŞ|Istanbulspora]] [[Bilge Tarhan]], [[Uğur Köken]] iz [[Galatasaray SK (fudbal)|Galatasaraya]] i [[İbrahim Yalçınkaya]] iz [[Vefa SK|Vefe]]. Nisu dakle prošli prvu fazu, a prvenstvo je završilo finalom između Jugoslavije i [[Fudbalska reprezentacija Danske|Danske]], koje je Jugoslavija dobila 3:1. Slabost turskog fudbala tijekom tog dugog razdoblja na prvi pogled se čini neobjašnjivom, s obzirom na potencijal zemlje, ali postoji nekoliko uzroka. Turski fudbal bio je marginalan u usporedbi s europskom scenom, bio je jedna relativno zatvorena cjelina, ali istovremeno izuzetno opterećen unutarnjim političkim konotacijama. Među razlozima marginalnosti turskog fudbala je činjenica da [[Fudbalski savez Turske]] nije bio ni potpuno samostalan niti posvećen stvaranju međunarodno uspješnog nogometa, već je bio ogranak centraliziranog državnog sustava koji je upravljao sportom u državi. Taj model bio je više usmjeren na popularizaciju sporta među stanovništvom nego na razvoju turskog fudbala i postizanju visokih rezultata. Tek je početkom [[1990-e|1990-ih]] godine savez postao potpuno autonoman zakonom br. 3813 iz 1992. Turski fudbal je stvarao dobre igrače, ali u nekonzistentnom kontekstu s prilično niskom prosječnom razinom. [[Süper Lig (Turska)|Turskim prvenstvom]] je uglavnom dominirala istanbulska trijada ([[Beşiktaş JK (fudbal)|Beşiktaş]], [[Galatasaray SK (fudbal)|Galatasaray]], [[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]), čiju je nadmoć prekinuo samo [[Trabzonspor]] između [[1975.]] i [[1984]]. Ponticka momčad uspjela je osvojiti šest prvenstava zahvaljujući nekim dobrim igračima poput [[Necmi Perekli|Pereklija]], [[Serdar Bali|Balija]] i [[Hüsnü Özkara|Özkare]]. No, ostatak zemlje proizvodio je fudbal niže kvalitete. Bilo je naravno dobrih igrača: kao [[Metin Oktay]], snažno građen, tehnički nadareni napadač [[Galatasaray SK (fudbal)|Galatasaraya]] koji je nekoliko puta bio najbolji strijelac turnira, postigavši ​​33 gola u sezoni 1959/60. i 36 u sezoni 1960/61; [[Cemil Turan]], napadač [[Sarıyer SK|Sarıyera]], [[İstanbulspor AŞ|İstanbulspora]] i Fenerbahçea 1960-ih i 1970-ih; [[Tanju Çolak]], još jedan talentirani napadač koji je igrao za Galatasaray i Fenerbahçe; [[Rıdvan Dilmen]], ofenzivni veznjak i jedan od najtalentiranijih turskih fudbalera svih vremena; [[Oğuz Çetin]], vezni igrač Fenerbahçea; [[Mustafa Denizli]], snažan napadač za [[Altay SK|Altay]]; Alpaslan Eradlı, branič najprije u İstanbulsporu, a zatim u Fenerbahçeu; [[Müjdat Yetkiner]], ključni branič u sastavu Fenerbahçea tijekom 1980-ih i 1990-ih. Turska je se pridružila [[UEFA|Europskom fudbalskom savezu]] [[1962.]] godine, ali su turski klubovi postigli slabe međunarodne rezultate kroz godine, plasiravši se u četvrtfinale [[UEFA Liga prvaka|Lige prvaka]] (Galatasaray [[Kup prvaka 1962./63.|1962/63.]] i [[Kup prvaka 1969./70.|1969/70.]], [[Beşiktaş JK (fudbal)|Beşiktaş]] [[Kup prvaka 1986./87.|1986/87.]]) i četvrtfinale [[UEFA Kup pobjednika kupova|Kupa pobjednika kupova]] ([[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]] [[UEFA Kup pobjednika kupova 1963/64.|1963/64.]], [[Bursaspor]] [[UEFA Kup pobjednika kupova 1974/75.|1974/75.]], Galatasaray [[UEFA Kup pobjednika kupova 1991/92.|1991/92.]]). Njihovi najbolji rezultati bili su Galatasaray u polufinalu [[Kup prvaka 1988./89.|Lige prvaka 1988/89.]] i [[Göztepe SK|Göztepe]] u polufinalu [[Kup velesajamskih gradova 1968/69.|Kupa sajmova 1968/69]]. Također postoji historijsko zakašnjenje na tehničkoj i taktičkoj razini, budući da su inovacije modernog fudbala stigle kasno, tek u drugoj polovici [[1980-e|1980-ih]] zahvaljujući [[Jupp Derwall|Juppu Derwallu]] i [[Sepp Piontek|Seppu Pionteku]]. Određeni klubovi su tu i tamo pratili glavne međunarodne tokove, ali cijeli turski fudbalski ekosustav tek je se od [[1994.]] počeo razvijati u koherentan i moderniziran sustav. S druge strane, tome je također doprinijela posebno nestabilna političko stanje u državi, s nekoliko pučeva ([[Državni udar u Turskoj 1960.|1960]], [[Državni udar u Turskoj 1960.|1963]], [[Vojni memorandum u Turskoj 1971.|1971]], [[Državni udar u Turskoj 1980.|1980]]) i zemljom uhvaćenom u središtu oluje između [[1967.]] i [[1974.]] u kontekstu [[Hladni rat|Hladnog rata]] u mediteranskom bazenu. Nakon Atatürka, Turska je ušla u novo doba, ne uspijevajući dovršiti proces modernizacije u zemlji koja je još uvijek bila uglavnom poljoprivredna, s jasnom socijalnom podjelom između istoka i zapada zemlje te dubokim i ukorijenjenim unutarnjim političkim podjelama. Gradovi poput [[Istanbul|Istanbula]], [[Ankara|Ankare]] i [[Izmir]]a doživjeli su brz i nekontroliran priljev stanovništva iz sela, dok je istovremeno veliki broj Turaka [[Sporazum o zapošljavanju između Zapadne Njemačke i Turske|odselio u Njemačku]] počevši od [[1961]], stvarajući veliki val [[Turska dijaspora|turske ekonomske emigracije]]. Na razini gospodarstva, zemlja je provela izuzetno snažan [[protekcionizam]], te je patila od visoke [[Inflacija|inflacije]] i sustavne ovisnosti o vanjskim izvorima energije. Kvalifikacije za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1990.|Svjetsko prvenstvo 1990.]] označile su prelomnicu za turski fudbal, s tim da je Turska propustila kvalifikacije samo u zadnjoj utakmici. Godine [[1990.]] Nijemac [[Sepp Piontek]] je imenovan za selektora. Pod njegovim nadzorom u reprezentaciji je nastupala grupa novih igrača, od kojih će mnogi – uključujući [[Bülent Korkmaz|Bülenta Korkmaza]], [[Alpay Özalan|Alpaya Özalana]], [[Sergen Yalçın|Sergena Yalçına]], [[Rüştü Reçber]]a, [[Hakan Şükür|Hakana Şüküra]] – postati okosnica reprezentacije na dugi niz godina. Piontekovo imenovanje bio je potez koji je preporučio drugi trener, [[Jupp Derwall]], koji je prethodno stekao iskustvo vodeći Galatasaray tri sezone (1984/88). Piontekova misija je se završila 1993. godine. [[Datoteka:AUT vs. TUR 2016-03-29 (177).jpg|thumb|right|225px|[[Fatih Terim]]]] Godine [[1993.]] [[Fatih Terim]] je imenovan za izbornika turske reprezentacije. Između [[1990-e|90-ih]] i [[2000-e|2000-ih]] postat će najuspješniji trener u historiji turskog fudbala, toliko da su mu navijači dali nadimak "Cara" (''Imparator''). U mladim godinama Terim je igrao deset godina kao branič u Galatasarayju, a između [[1990.]] i 1993. trenirao je mlađu reprezentaciju ''under-21''. Imao je pobjednički mentalitet i veliku karizmu, bio sposoban voditi svoje timove do neviđenih podviga. Svoje uspjehe će graditi na kombinaciji Galatasaray/reprezentacija, temeljenoj na igračima koje je vidio kao početnike i pratio njihov rast. Oslanjao se na dobru fizičku spremu svojih igrača, na vrlo visoku motivaciju i na građenju velikog međusobnog povjerenja u timu. Riječ je o ekipama koje su prakticirale izrazito agresivan presing na nositelja lopte. Orijentir u napadu – kako u Galatasarayu, tako i u reprezentaciji – bit će napadač [[Hakan Şükür]]. No, umjesto da pod svaku cijenu traže vertikalizaciju, Terimove momčadimi su nastojale graditi i diktirati igru ​​u gustoj mreži dodavanja na sredini terena. Bile su to momčadi vrlo usredotočene na posjed lopte, tražeći brojčanu nadmoć u veznom redu. Terim će eksperimentirati na [[Fudbalske formacije|formaciji 4-1-4-1]] u Galatasarayu, sa jednim igračem u sredini između obrambene i srednje linije. Alternativno, odlučivao se za 4-4-2, sa napadačkim akcijama koje su često prolazile kroz središnju os terena. No, stvarao je momčadi prilično solidne u obrani. Terim je uspio plasirati reprezentaciju na [[UEFA Euro 1996.|Euro 1996.]], prvo veliko natjecanje nakon četrdeset i dvije godine tj. od nastupa na Svjetkom prvenstvu u 1954. Turski tim je se kvalificirao pobijedivši Švicarsku i Švedsku 2:1 tijekom kvalifikacija. Međutim, unatoč dobrom nastupu na kvalifikacijama, reprezentacija je izgubila sve utakmice tijekom turnira, bez ijednog pogotka. Ipak, vratili su se kući sa jednim priznanjem: nagradom za ''fair play'' dodijeljenoj Alpayju Özalanu. Turska je završila u grupi sa prilično talentovanim timovima: Hrvatska, Portugal i Danska (nositelj titule). Prvi meč bio je žestok okršaj odigran u [[Nottingham]]u protiv [[Fudbalska reprezentacija Hrvatske|Hrvatske]], odlučen tek u 86. minuti pogotkom [[Goran Vlaović|Gorana Vlaovića]] u kontranapadu, koji je driblao vratara i pospremao loptu u mrežu. Drugi meč je odigran tri dana kasnije, ponovo u Nottinghamu, protiv [[Fudbalska reprezentacija Portugala|Portugala]]. Bila je izbalansirana utakmica sa prilikama na obje strane, sve do 66. minute kada je [[Fernando Couto]] postigao odlučni pogodak sa udarcem iz lijeve noge. Finalna utakmica završila je sa čistih 3:0 za Dansku. Unatoč sporadičnim turskim prilikama, Danska je bila predvođena odličnom igrom virtuoza [[Brian Laudrup|Briana Laudrupa]] koji je u drugom poluvremenu postigao dva gola a zatim se dodao i pogodak [[Allan Nielsen|A. Nielsena]]. Godine 1996. Terim je napustio reprezentaciju i počeo trenirati Galatasaray, a na njegovo mjesto postavljen je [[Mustafa Denizli]], izbornik već [[1987.]] godine i nekadašnjo lijevo krilo [[Altay SK (fudbal)|Altaya]]. Značajan faktor tog razdoblja je [[Galatasaray SK|Galatasaray]], najčistije Terimovo stvorenje. Između [[1996.]] i [[2002.]] istambulski klub je dominirao turskom scenom i redovito je posjećivao scenu europskih međunarodnih kupova. Trenirao ga je Fatih Terim, a u njemu su bili [[Gheorghe Popescu]], [[Gheorghe Hagi]] i niz igrača koji će tih godina postati okosnica turske reprezentacije: [[Bülent Korkmaz]], [[Ümit Davala]], [[Okan Buruk]], [[Emre Belözoğlu]], [[Ergün Penbe]], [[Tugay Kerimoğlu]], [[Arif Erdem]], [[Hakan Şükür]], [[Hasan Şaş]]. Ekipa će sudjelovati u nekoliko izdanja [[UEFA Liga prvaka|Lige prvaka]], pokazujući dobru igru u sezonama 1998/99. i 1999/00., i konačno osvojivši [[UEFA Europska liga|Kup UEFA]] u maju [[2000.]] u finalu protiv [[Arsenal F.C.|Arsenala]]. Sljedeće godine osvojio je i [[UEFA Superkup]] protiv [[Real Madrid]]a. Iako se nije uspjela kvalificirati za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998.|Svjetsko prvenstvo 1998.]], Turska reprezentacija je se kvalificirala za [[UEFA Euro 2000.|Euro 2000.]] nakon pobjede u ''play-offu'' protiv [[Fudbalska reprezentacija Irske|Republike Irske]]. Izgubila je prvu utakmicu 2:1 od [[Fudbalska reprezentacija Italije|Italije]], zatim remizirala u drugoj utakmici protiv [[Fudbalska reprezentacija Švedske|Švedske]] 0:0 i pobijedila domaćina [[Fudbalska reprezentacija Belgije|Belgiju]] 2:0, što je prvi put u historiji [[UEFA Euro|UEFA Europskog prvenstva]] da je zemlja domaćin eliminirana u prvom kolu. Ta pobjeda je dovela Tursku u četvrtfinale turnira, gdje je poražena od [[Fudbalska reprezentacija Portugala|Portugala]] sa 2:0, s jednim promašenim jedanaestercom od Arifa Erdema. Na kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo 2002. Turska je postigla drugo mjesto, izgubivši od [[Fudbalska reprezentacija Švedske|Švedske]] 1:2 u zadnjim minutama utakmice. Turci su stoga morali igrati ''play-off'' protiv [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austrije]]. Utakmica u Istanbulu završila se rezultatom 5:0 (Bastürk, Şükür, Buruk i dva Erdemova gola) dok je uzvrat u Beču završen 1:0 (Buruk). [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|Svjetsko prvenstvo 2002.]] Turska reprezentacija je započela porazom od 2:1 protiv kasnijeg pobjednika [[Fudbalska reprezentacija Brazila|Brazila]] (Şaş, Ronaldo, Rivaldo).<ref>{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/sport3/worldcup2002/hi/matches_wallchart/brazil_v_turkey/default.stm|title=Brazil beat brave Turks|date=3. jun 2002|work=BBC Sport|access-date=20. august 2009|archive-date=23. novembar 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20091123140331/http://news.bbc.co.uk/sport3/worldcup2002/hi/matches_wallchart/brazil_v_turkey/default.stm|url-status=live}}</ref> U drugoj utakmici je pobijedila 3:0 [[Fudbalska reprezentacija Kine|Kinu]] (Şaş, Korkmaz i prekrasan pogodak Ümita Davale) te nakon 1:1 sa [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostarikom]] (Parks, Emre Belözoğlu),<ref>{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/sport3/worldcup2002/hi/matches_wallchart/costa_rica_v_turkey/default.stm|title=Parks strike denies Turkey|date=14. jun 2002|work=BBC Sport|access-date=20. august 2009|archive-date=11. maj 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110511134236/http://news.bbc.co.uk/sport3/worldcup2002/hi/matches_wallchart/costa_rica_v_turkey/default.stm|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/sport3/worldcup2002/hi/matches_wallchart/turkey_v_china/default.stm|title=Turkey reach last 16|date=13. jun 2002|work=BBC Sport|access-date=20. august 2009|archive-date=7. jun 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090607024932/http://news.bbc.co.uk/sport3/worldcup2002/hi/matches_wallchart/turkey_v_china/default.stm|url-status=live}}</ref> se kvalificirala za drugi krug, u kojemu je našla sudomaćine iz [[Fudbalska reprezentacija Japana|Japana]], u utakmici koju su konačno izvukli 1:0 sa pogodkom Ümita Davale u 12. minuti.<ref>{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/sport3/worldcup2002/hi/matches_wallchart/japan_v_turkey/default.stm|title=Türkiye end Japan's dream|date=18. jun 2002|work=BBC Sport|access-date=20. august 2009|archive-date=11. maj 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110511134302/http://news.bbc.co.uk/sport3/worldcup2002/hi/matches_wallchart/japan_v_turkey/default.stm|url-status=live}}</ref> Slijedila je napeta utakmica protiv [[Fudbalska reprezentacija Senegala|Senegala]], pobijeđna 1:0 [[Zlatni gol|zlatnim golom]] [[İlhan Mansız|İlhana Mansıza]] i osiguravši tako mjesto u polufinalu, gdje im je poraz 1:0 od kasnijeg pobjednika turnira Brazila otklonilo finalu. Unatoč tehnički superiornog protivnika ([[Roberto Carlos]], [[Cafu]], [[Vampeta]], [[Denílson]], [[Rivaldo]], [[Ronaldinho]], [[Ronaldo]]), Turska je dovela Brazil u ozbiljne poteškoće. Brazilci su na kraju pobijedili sa jednim golom Ronalda koji je iz neočekivane pozicije i udarcem iz špica pospremio loptu u mrežu. Brončanu medalju su Turci osvojili nakon pobjede 3:2 nad drugim sudomaćinom [[Fudbalska reprezentacija Južne Koreje|Južnom Korejom]].<ref>{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/sport3/worldcup2002/hi/matches_wallchart/senegal_v_turkey/default.stm|title=Turkey's golden delight|date=22. jun 2002|work=BBC Sport|access-date=20. august 2009|archive-date=5. septembar 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190905093557/http://news.bbc.co.uk/sport3/worldcup2002/hi/matches_wallchart/senegal_v_turkey/default.stm|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/sport3/worldcup2002/hi/matches_wallchart/brazil_v_turkey_semi_final/default.stm|title=Brazil stride into final|date=26. jun 2002|work=BBC Sport|access-date=20. august 2009|archive-date=31. juli 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120731025831/http://news.bbc.co.uk/sport3/worldcup2002/hi/matches_wallchart/brazil_v_turkey_semi_final/default.stm|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/sport3/worldcup2002/hi/matches_wallchart/south_korea_v_turkey/default.stm|title=Turkey finish in style|date=29. juni 2002|work=BBC Sport|access-date=20. august 2009|archive-date=11. maj 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110511134224/http://news.bbc.co.uk/sport3/worldcup2002/hi/matches_wallchart/south_korea_v_turkey/default.stm|url-status=live}}</ref> Hakan Şükür postigao je prvi pogodak za Tursku za za vrijeme od 10,8 sekundi, unatoč tome što su Južnokorejanci prvi počeli. Bio je to najbrži gol u historiji Svjetskog prvenstva.<ref>{{cite web|url=http://www.guinnessworldrecords.com/news/2014/6/world-cup-rewind-hakan-%C5%9Fuekuer-scores-the-tournament%E2%80%99s-fastest-ever-goal-57884/|title=World Cup Rewind: Hakan Şükür scores the tournament's fastest ever goal|website=guinnessworldrecords.com|publisher=[[Guinness World Records]]|date=6. jun 2014|access-date=25. novembar 2018|archive-date=5. oktobar 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151005123353/http://www.guinnessworldrecords.com/news/2014/6/world-cup-rewind-hakan-%C5%9Fuekuer-scores-the-tournament%E2%80%99s-fastest-ever-goal-57884/|url-status=live}}</ref> Zatim je u 9. minuti Koreja izjednačila sa golom Lee Eul-yonga, ali je Turska u prvom poluvremenu povećala zaostatak sa dva pogotka İlhana Mansıza. Na kraju korejska opsada nije uspjela, unatoč golu Song Chong-guga izvan regularnog vremena. Deseci tisuća turskih navijača su pozdravili povratak reprezentacije sa Svjetskog prvenstva u [[Istanbul]], gdje su se pridružili velikoj uličnoj proslavi na [[Trg Taksim|trgu Taksim]].<ref>{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/sport3/worldcup2002/hi/team_pages/turkey/newsid_2077000/2077163.stm|title=Türkiye heroes return home|date=1. juli 2002|work=BBC Sport|access-date=20 August 2009|archive-date=6 June 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090606115308/http://news.bbc.co.uk/sport3/worldcup2002/hi/team_pages/turkey/newsid_2077000/2077163.stm|url-status=live}}</ref> Rüştü Reçber, Alpay Özalan i Hasan Şaş bili su uključeni u ''All-Star tim'' Svjetskog prvenstva, a Reçber je također izabran za najboljeg vratara u UEFA timu 2002. godine, dok je [[Şenol Güneş]] izabran za najboljeg trenera. Turska je [[2003.]] godine završila na trećem mjestu na [[FIFA Kup konfederacija|Kupu konfederacija]]. U grupnoj fazi je pobijedila [[Fudbalska reprezentacija Sjedinjenih Država|Sjedinjene Države]] rezultatom 2:1 prije nego što je izgubila od [[Fudbalska reprezentacija Kameruna|Kameruna]] 1:0. U svojoj posljednjoj utakmici u grupi, Turska je remizirala 2:2 protiv [[Fudbalska reprezentacija Brazila|Brazila]], eliminirajući ih sa turnira. U polufinalu je izgubila od konačnog pobjednika turnira [[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francuske]] sa 3:2, a zatim je u utakmici za treće mjesto savladala [[Fudbalska reprezentacija Kolombije|Kolumbiju]] sa 2:1. [[Tuncay Şanlı|Tuncay]] je postigao tri gola i jednu asistenciju, čime je osvojio Srebrnu kopačku i Srebrnu loptu za drugog najboljeg igrača turnira. 2004. je nastala i reprezentacija ''under 21'', čija je prva utakmica odigrana 7. septembra 2004. protiv Grčke sa rezultatom 2:1. Turci nisu uspjeli da se kvalificiraju za [[UEFA Euro 2004.|Euro 2004.]] nakon što su izgubili od [[Fudbalska reprezentacija Latvije|Latvije]] u kvalifikacionom doigravanju. Također su propustili [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|Svjetsko prvenstvo 2006.]] nakon što nisu uspjeli izboriti doigravanje, ovog puta golovima u gostima protiv [[Fudbalska reprezentacija Švicarske|Švicarske]], ponovo nakon što su završili na drugom mjestu u grupi. [[Datoteka:Ukr-Tur (2).jpg|thumb|left|275px|Reprezentacija iz 2009.]] U ljeto [[2005.]] Fatih Terim se vratio na čelo reprezentacije. No, turska momčad je također propustila [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|Svjetsko prvenstvo 2006.]] nakon što je završila kvalifikacijski krug na drugom mjestu iza [[Fudbalska reprezentacija Ukrajine|Ukrajine]], nije uspjela izboriti doigravanje protiv [[Fudbalska reprezentacija Švicarske|Švicarske]] – 2:0 za Švicarce u [[Bern]]u i 4:2 za Turke u Istanbulu, utakmica se završila tučnjavom na terenu. No, Terim je, usprkos burnom razdoblju u kojem su neke kontroverze nekoliko puta dovodile u pitanje njegovu poziciju, odveo Tursku do kvalifikacija za [[UEFA Euro 2008.|Europsko prvenstvo 2008.]], završivši kvalifikacijsku skupinu na drugom mjestu iza [[Fudbalska reprezentacija Grčke|Grčke]]. Turska je tada smještena u skupinu [[Fudbalska reprezentacija Švicarske|Švicarske]], [[Fudbalska reprezentacija Češke|Češke]] i [[Fudbalska reprezentacija Portugala|Portugala]]. Nakon što su prvu utakmicu izgubili od Portugala 2:0, u drugoj su pobijedili Švicarsku 2:1. Trećeg dana pobijedili su Češku 3:2, nakon što su zaostajali 2:0, čime su se plasirali u četvrtfinale.<ref>{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/euro_2008/7362969.stm|title=Portugal 2–0 Turkey|date=7. juni 2008|work=BBC Sport|access-date=20. august 2009|archive-date=10 October 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20091010201106/http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/euro_2008/7362969.stm|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/euro_2008/7363001.stm|title=Switzerland 1–2 Turkey|date=11. juni 2008|work=BBC Sport|access-date=20. august 2009|archive-date=26 February 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210226233540/http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/euro_2008/7363001.stm|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/euro_2008/7363029.stm|title=Turkey 3–2 Czech R & Switzerland 2–0 Portugal|date=15.juni 2008|work=BBC Sport|access-date=20. august 2009|archive-date=5 March 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120305085429/http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/euro_2008/7363029.stm|url-status=live}}</ref> Tom prilikom su po drugi put izbacili domaćina – Švicarsku – u grupnoj fazi.<ref>{{cite web|url=https://www.fifa.com/confederationcup/news/newsid=804461.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20080618003533/http://www.fifa.com/confederationcup/news/newsid=804461.html|url-status=dead|archive-date=18. juni 2008|title=Turkey edge out Czechs in thriller|website=FIFA.com|publisher=FIFA|date=15 June 2008|access-date=20. august 2009}}</ref> U četvrtfinalu se susreću sa Hrvatskom. Utakmica je protekla bez golova nakon devedeset minuta, a Hrvatska je vodila 1:0 u posljednjoj minuti sudačke nadoknade, no još jedan kasni turski pogodak napadača [[Semih Şentürk|Semiha Şentürka]] je doveo utakmicu do jedanaesteraca. Pogodak je izazvao polemiku među navijačima Hrvatske i izbornikom Hrvatske [[Slaven Bilić|Slavenom Bilićem]], koji je tvrdio da je pogodak postignut nakon isteka produžetka. Međutim, žalba je odbijena i utakmica je otišla u jedanaesterce. Turska je pobijedila Hrvatsku u jedanaestercima, 3:1.<ref>{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/euro_2008/7363499.stm|title=Croatia 1–1 Turkey (1–3 pens)|date=20 June 2008|website=BBC Sport|access-date=20. august 2009|archive-date=5. decembar 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141205081727/http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/euro_2008/7363499.stm|url-status=live}}</ref> U polufinalu se Turska, koja je ostala sa samo 14 igrača na raspolaganju zbog suspenzija i ozljeda, sučeljava sa [[Fudbalska reprezentacija Njemačke|Njemačkom]], koja je pobijedila 3:2 golom [[Philipp Lahm|Philippa Lahma]] postignutim u nadoknadi.<ref>{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/euro_2008/7363524.stm|title=Germany 3–2 Turkey|date=25 June 2008|website=BBC Sport|access-date=20. august 2009|archive-date=2. novembar 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20081102220824/http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/euro_2008/7363524.stm|url-status=live}}</ref> Nakon što je obnovio ugovor sa reprezentacijom do 2012. godine, trener Terim je u oktobru 2009. doživio poraz u ključnoj utakmici pretkola Svjetskog prvenstva 2010. protiv Belgije i tako se nije plasirao na Svjetsko prvenstvo u Južnoj Africi. Stoga je dao ostavku na mjesto selektora i u maju 2011. vratio se na klupu Galatasaraya. [[Hakan Şükür]] je se nakon posljednje sezone u Galatasarayju [[2008.]] godine povukao iz fudbala. Ostat će legenda turskog fudbala, ali ubrzo će postati vrlo kritičan prema režimu [[Recep Tayyip Erdoğan|Recepa Erdoğana]] i odseliti u Sjedinjene Države. [[Datoteka:Azerbaijan - Turkey, 12 October 2010.jpg|thumb|right|225px|Turska protiv Azerbejdžana 2010.]] Na kvalifikacijama za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|Svjetsko prvenstvo 2010.]], Turska je izvučena u UEFA skupini 5 zajedno sa [[Fudbalska reprezentacija Armenije|Armenijom]], [[Fudbalska reprezentacija Belgije|Belgijom]], [[Fudbalska reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosnom i Hercegovinom]], [[Fudbalska reprezentacija Estonije|Estonijom]] i [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španijom]]. Završila je sa 15 bodova i propustila mjesto u ''play-offu'' u odnosu na Bosnu i Hercegovinu sa 19 bodova. Španija je bila prva u skupini da bi se kvalificirala, pobijedivši sve utakmice. Nakon propuštene kvalifikacije trener [[Fatih Terim]] najavio je da će dati ostavku sa mjesta selektora reprezentacije.<ref>{{cite web|url=https://www.theguardian.com/football/2009/oct/11/fatih-terim-turkey-resigns|title=Terim Resignation|date=7 June 2008|work=Guardian Sport|access-date=20. august 2009|archive-date=12. januar 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150112101859/http://www.theguardian.com/football/2009/oct/11/fatih-terim-turkey-resigns|url-status=live}}</ref> U kvalifikacijama za [[UEFA Euro 2012.|Euro 2012.]], Turska je izvučena u skupinu A zajedno sa [[Fudbalska reprezentacija Kazahstana|Kazahstanom]], [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austrijom]], Belgijom, [[Fudbalska reprezentacija Njemačke|Njemačkom]] i [[Fudbalska reprezentacija Azerbajdžana|Azerbajdžanom]]. Turci su stigli do doigravanja nakon što su pobijedili Azerbajdžan 1:0, ali su eliminirani ukupnim rezultatom 3:0 od Hrvatske. Dana 14. novembra [[2012.]] Turska je proslavila svoju 500. utakmicu u prijateljskoj utakmici protiv [[Fudbalska reprezentacija Danske|Danske]] u [[Türk Telekom Arena|Türk Telekom Areni]] u Istanbulu, koja je završila neriješenim rezultatom 1:1. Prije utakmice odana je počast fudbalerima i trenerima koji su doprinijeli dosadašnjim uspjesima reprezentacije. Turska pop pjevačica [[Hadise Açıkgöz|Hadise]], koja je nosila dres reprezentacije sa brojem 500, održala je mali koncert.<ref>{{cite news |url=http://www.hurriyetdailynews.com/turkey-marks-500th-match.aspx?pageID=238&nID=34580&NewsCatID=362 |newspaper= Hürriyet Daily News |title=Turkey marks 500th match |date=14. novembar 2012 |access-date=15. novembar 2012 |archive-date= 2015-01-12 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150112042152/http://www.hurriyetdailynews.com/turkey-marks-500th-match.aspx?pageID=238&nID=34580&NewsCatID=362 |url-status=live }}</ref><ref>{{cite news |url=http://www.hurriyet.com.tr/spor/futbol/21925790.asp |newspaper=[[Hürriyet]] Spor |title=Türkiye 1–1 Danimarka |last=Er |first=İsmail |date=15 novembar 2012 |language=tr |access-date=15. novembar 2012 |archive-date=2012-11-16 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121116031734/http://www.hurriyet.com.tr/spor/futbol/21925790.asp |url-status=live }}</ref> U augustu [[2013.]] na tursku klupu je se po treći put vratio legendarni Fatih Terim. Vodit će reprezentaciju do [[2017.]], kvalificirajući se za Europsko prvenstvo 2016., gdje je momčad eliminirana u prvom kolu, ali nije uspijeva Tursku vratiti na Svjetsko prvenstvo, niti na turnir 2014. niti na izdanje iz prvenstva iz 2018. U kvalificijama za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.|Svjetsko prvenstvo 2014.]], Turska je izvučena u skupinu D zajedno s Andorom, Estonijom, Mađarskom, Nizozemskom i Rumunijom, završivši četvrta. Trener [[Abdullah Avcı]] je ubrzo nakon toga smijenjen. Fatih Terim je po treći put imenovan da vodi reprezentaciju, ali poraz od 2-0 protiv Nizozemske prekinuo je nade u kvalifikacije. Prva historijska utakmica između Turske i [[Fudbalska reprezentacija Kipra|Kipra]] je se odigrala 12. novembra 2015. za reprezentacije ''under 21'' sa pobjedom 3:0 za Tursku. Zatim će se mlađe reprezentacije susresti u 2016. (1:0 za Tursku), 2017. (2:1 za Kipar) i 2018. (4:0 za Tursku). Starije reprezentacije još uvijek nisu se susrele do danas. [[Datoteka:AUT vs. TUR 2016-03-29 (001).jpg|thumb|right|225px|Reprezentacija iz 2016.]] Grupirana u skupini A u kvalifikacijskoj kampanji za [[UEFA Euro 2016.|Euro 2016.]] zajedno s Islandom, Latvijom, Kazahstanom, Nizozemskom i Češkom Republikom, reprezentacija je se kvalificirala za svoj prvi veliki turnir u osam godina kao najbolja trećeplasirana momčad nakon pobjede nad Islandom 1:0, sa slobodnim udarcem [[Selçuk İnan|Selçuka İnana]] u 89. minuti, dok je Kazahstan pobijedio Latviju 1:0.<ref>{{Cite web |date=2015-10-13 |title=Turkey qualify as Selçuk İnan stunner seals win over Iceland |url=https://www.eurosport.com/football/euro-qualification/2016/selcuk-inan-scores-stunning-late-free-kick-to-seal-turkey-qualification_sto4948804/story.shtml |access-date=2024-01-22 |website=Eurosport |language=en |archive-date=9 December 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171209211509/http://www.eurosport.com/football/euro-qualification/2016/selcuk-inan-scores-stunning-late-free-kick-to-seal-turkey-qualification_sto4948804/story.shtml |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite web |title=Football: Kazakh international happy to help Turkey |url=https://www.aa.com.tr/en/sports/football-kazakh-international-happy-to-help-turkey/445315 |access-date=2024-01-22 |website=www.aa.com.tr |archive-date=16 December 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231216020728/https://www.aa.com.tr/en/sports/football-kazakh-international-happy-to-help-turkey/445315 |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite web |title=Turkey qualify for Euro 2016 after late free-kick against Iceland |url=https://www.skysports.com/football/news/12022/10027909/euro-round-up-turkey-leave-it-late |access-date=2024-01-22 |website=Sky Sports |language=en |archive-date=27 February 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180227155041/http://www.skysports.com/football/news/12022/10027909/euro-round-up-turkey-leave-it-late |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite web |title=Netherlands loses 3-2 to Czech Republic, misses Euro 2016 |url=https://www.usatoday.com/story/sports/soccer/2015/10/13/netherlands-loses-3-2-to-czech-republic-misses-euro-2016/73886862/ |access-date=2024-01-22 |website=USA TODAY |language=en-US |archive-date=19 February 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240219135406/https://www.usatoday.com/story/sports/soccer/2015/10/13/netherlands-loses-3-2-to-czech-republic-misses-euro-2016/73886862/ |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite news |last=Murray |first=Scott |date=2015-10-13 |title=Euro 2016 qualifiers clockwatch – as it happened |url=http://www.theguardian.com/football/live/2015/oct/13/turkey-v-iceland-and-holland-on-the-brink-euro-2016-qualifiers-clockwatch-live |access-date=2024-01-22 |work=the Guardian |language=en-GB |issn=0261-3077 |archive-date=12 October 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231012201806/https://www.theguardian.com/football/live/2015/oct/13/turkey-v-iceland-and-holland-on-the-brink-euro-2016-qualifiers-clockwatch-live |url-status=live }}</ref> Nakon godinu i pol neporaženosti, poraz od Engleske u prijateljskoj utakmici prije turnira prekinuo je pobjednički niz turske ekipe, što je kasnije dovelo do uzastopnih poraza od Hrvatske (0:1 sa golom [[Luka Modrić|Modrića]]) i Španjolske (3:0) na turniru. Turska je dobila posljednju utakmicu protiv Češke, 2:0. Gotovo su stigli do šesnaestfinala sve dok kasni pobjednik Irske protiv Italije nije značio da se potonja kvalificirala kao jedna od najboljih trećeplasiranih momčadi.<ref>{{Cite web |last=UEFA.com |date=2016-06-22 |title=How the UEFA EURO 2016 third-placed teams ended {{!}} UEFA EURO |url=https://www.uefa.com/uefaeuro/history/news/0253-0d818cd682ef-6b178979a7aa-1000--how-the-uefa-euro-2016-third-placed-teams-ended/ |access-date=2024-01-22 |website=UEFA.com |language=en |archive-date=19 February 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240219135408/https://www.uefa.com/uefaeuro/history/news/0253-0d818cd682ef-6b178979a7aa-1000--how-the-uefa-euro-2016-third-placed-teams-ended/ |url-status=live }}</ref> Na kvalifikacijama za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|Svjetsko prvenstvo 2018.]], turska reprezentacija je postavljena sa Hrvatskom, Finskom, Islandom, Kosovom i Ukrajinom. Trener Fatih Terim je otišao nakon incidenta izvan terena,<ref>{{cite web|url=http://www.goal.com/en/news/fatih-terim-turkey-brawl/pznglloa6a3a1mhubqlunvndw|title=Terim leaves Türkiye role after brawl|website=goal.com|publisher=Goal|date=26 July 2017|access-date=31 January 2018|archive-date=31 January 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180131202706/http://www.goal.com/en/news/fatih-terim-turkey-brawl/pznglloa6a3a1mhubqlunvndw|url-status=live}}</ref> pritom je 72-godišnji bivši rumunski izbornik [[Mircea Lucescu]] preuzeo mjesto. Nakon osam utakmica, reprezentacija je bila favorit za kvalifikaciju, ali je poraz od 3:0 od Islanda kod kuće prekinuo nade za direktnu kvalifikaciju. Nakon 2:2 remija protiv Finske, momčad je završila na četvrtom mjestu u skupini I. Turska je izvučena sa Rusijom i Švedskom u [[UEFA Liga nacija|UEFA Ligi nacija]] 2018/19. i odigrala je loše, što je dovelo do posljednjeg mjesta. U prvoj utakmici kod kuće protiv Rusije izgubila je 2:1, zatim je prikazala svoju najbolju izvedbu u Ligi, pobijedivši 3:2 protiv Švedske na švedskom tlu. Međutim, Turska nije mogla produžiti svoje nastupe i izgubila je od Rusije u Sočiju prije nego što je pretrpjela ponižavajući 1:0 poraz kod kuće od Švedske, čime je izbačena u Ligu C. No, promjene pravila UEFE značile su da je Turskoj dopušteno ostati u Ligi B. Na kvalifikacijama za [[UEFA Euro 2020.|Euro 2020.]], Turska je izvučena u skupinu H zajedno s prvacima Svjetskog prvenstva 2018. [[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francuskom]], [[Fudbalska reprezentacija Islanda|Islandom]], [[Fudbalska reprezentacija Albanije|Albanijom]], [[Fudbalska reprezentacija Moldavije|Moldavijom]] i [[Fudbalska reprezentacija Andore|Andorom]]. Trener i veteran [[Şenol Güneş]] napravio je revoluciju u momčadi, izabrao mnogo mladih talenata, kombinirajući ih s iskusnim igračima poput [[Burak Yılmaz|Buraka Yılmaza]] i [[Emre Belözoglu|Emrea Belözoglua]]. Tim je na kraju uspio ostvariti pobjedu 2:0 protiv Francuske u [[Konya|Konyi]] i 1:1 na [[Stade de France]]u. Turska se zatim mučila protiv Andore u svojoj prvoj utakmici, pobijedivši nakon gola u 89. minuti na [[Stadion Beşiktaş|Vodafone Parku]] u Istanbulu. Jedini poraz u skupini je došao od strane Islanda u [[Rejkjavik|Reykjavíku]], izgubivši 2:1. Poraz je uslijedio nakon maltretiranja turske grupe na islandskoj carini, zadržavajući ih tri sata u zračnoj luci. Nakon toga je islandski navijač držao WC četku kapetanu momčadi Emreu Belozogluu kao lažni mikrofon tijekom intervjua. Događaje su oštro kritizirali turski i europski mediji. Turska je u deveto kolo ušla kao prva u skupini sa 19 bodova. Uzvratna utakmica sa Islandom završena je 0:0 u Turk Telekom Areni u Istanbulu. Nakon što je završila iza Francuske, remi je bio dovoljan da Turskoj osigura mjesto u finalu Eura 2020., uoči gostujuće utakmice protiv Andore.<ref>{{cite web|url=https://www.theguardian.com/football/2021/jun/01/euro-2020-team-guides-part-3-turkey|title=Euro 2020 team guides part 3: Turkey|date=1 June 2021|work=Guardian|access-date=1 June 2021|archive-date=31 May 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210531234925/https://www.theguardian.com/football/2021/jun/01/euro-2020-team-guides-part-3-turkey|url-status=live}}</ref> Nakon kvalifikacija za Euro 2020., koje će biti odgođeno za juni i juli 2021. zbog [[Pandemija COVID-a 19|COVID-19]], Turska je izvučena protiv Rusije, zajedno sa Mađarskom i Srbijom u UEFA Ligi nacija B 2020/21. Dvije uvodne utakmice su odigrali loše u septembru 2020. U prvoj utakmici protiv Mađarske kod kuće Turska je pretrpjela 1:0 zahvaljujući slobodnom udarcu [[Dominik Szoboszlai|Dominika Szoboszlaija]]. Igrajući u Beogradu, nakon crvenog kartona [[Aleksandar Kolarov|Aleksandra Kolarova]], Turci su protiv Srbije ostali bez golova. To je umanjilo njihove izglede da se kvalificiraju za Ligu A, budući da će im sljedeći protivnici u oktobru biti Rusija – zemlja koju Turska nije pobijedila od [[1975.]] – i Mađarska. U Moskvi je Turska zaključila 1:1 nakon izjednačujućeg pogotka Kenana Karamana. Protiv Srbije je zatim remizirala 2:2 kod kuće.<ref>{{Cite web |last=Agencies |first=Daily Sabah with |date=2020-10-15 |title=With no wins in 4 matches, Turkey's hopes in Nations League fade |url=https://www.dailysabah.com/sports/football/with-no-wins-in-4-matches-turkeys-hopes-in-nations-league-fade |access-date=2023-12-19 |website=Daily Sabah |language=en-US |archive-date=19 December 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231219171709/https://www.dailysabah.com/sports/football/with-no-wins-in-4-matches-turkeys-hopes-in-nations-league-fade |url-status=live }}</ref> Protiv Rusije, [[Denis Čerišev]] zabio je Rusima za rano vodstvo, turska je dugo patila. Ali nakon što je crvenim kartonom skratio rusku ekipu na deset igrača, Turci su konačno pobijedili 3:2.<ref>{{Cite web |last=Shurrab |first=Hatem |title=Turkey beat Russia while Italy win over Poland in UEFA Nations League |url=https://www.trtworld.com/sport/turkey-beat-russia-while-italy-win-over-poland-in-uefa-nations-league-41499 |access-date=2023-12-19 |website=Turkey beat Russia while Italy win over Poland in UEFA Nations League |language=en |archive-date=19 December 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231219171708/https://www.trtworld.com/sport/turkey-beat-russia-while-italy-win-over-poland-in-uefa-nations-league-41499 |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite web |last=Asikci |first=Emre |date=November 15, 2020 |title=Nations League: Turkey beat Russia 3-2 in Istanbul |url=https://www.aa.com.tr/en/sports/nations-league-turkey-beat-russia-3-2-in-istanbul/2044920 |access-date=2023-12-19 |website=www.aa.com.tr |archive-date=19 December 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231219171709/https://www.aa.com.tr/en/sports/nations-league-turkey-beat-russia-3-2-in-istanbul/2044920 |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite web |date=2020-11-16 |title=Turkey beat Russia 3-2 in Nations League - Turkish News |url=https://www.hurriyetdailynews.com/turkey-beat-russia-3-2-in-nations-league-160078 |access-date=2023-12-19 |website=Hürriyet Daily News |language=en |archive-date=19 December 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231219171708/https://www.hurriyetdailynews.com/turkey-beat-russia-3-2-in-nations-league-160078 |url-status=live }}</ref> Turci su potom otputovali u Mađarsku sa nadom da bi pobjedom mogli doći do promocije, ukoliko Rusija izgubi od Srbije. Dok je Rusija pretrpjela ponižavajući poraz 5:0 na gostovanju u Beogradu, Turska je također izgubila 2:0 od Mađara. To je značilo da su Turska i Srbija bile izjednačene po bodovima, ali su ispale u niži rang nakon što su izgubile u međusobnom susretu sa golovima u gostima, 2:0.<ref>{{Cite web |last=Erözden |first=Can |date=November 19, 2020 |title=Nations League: Turkey relegated after loss to Hungary |url=https://www.aa.com.tr/en/sports/nations-league-turkey-relegated-after-loss-to-hungary/2048612 |access-date=2023-12-19 |website=www.aa.com.tr |archive-date=19 December 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231219171708/https://www.aa.com.tr/en/sports/nations-league-turkey-relegated-after-loss-to-hungary/2048612 |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite web |date=2020-11-19 |title=Turkey relegated after loss to Hungary in Nations League - Turkish News |url=https://www.hurriyetdailynews.com/turkey-relegated-after-loss-to-hungary-in-nations-league-160155 |access-date=2023-12-19 |website=Hürriyet Daily News |language=en |archive-date=19 December 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231219171710/https://www.hurriyetdailynews.com/turkey-relegated-after-loss-to-hungary-in-nations-league-160155 |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite web |last=AA |first=DAILY SABAH WITH |date=2020-11-19 |title=Losing 2-0 to Hungary, Turkey relegated to Nations League C |url=https://www.dailysabah.com/sports/football/losing-2-0-to-hungary-turkey-relegated-to-nations-league-c |access-date=2023-12-19 |website=Daily Sabah |language=en-US |archive-date=19 December 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231219171708/https://www.dailysabah.com/sports/football/losing-2-0-to-hungary-turkey-relegated-to-nations-league-c |url-status=live }}</ref> Turskoj je pripala čast otvoriti finale [[UEFA Euro 2020.|Eura 2021.]], ali golovima [[Ciro Immobile|Cira Immobilea]] i [[Lorenzo Insigne|Lorenza Insignea]] je izgubila od Italije sa 3:0. Ekipa [[Roberto Mancini|Roberta Mancinija]] bila je frustrirana obrambenim pristupom Turske u prvom poluvremenu, ali je probila u 53. minuti kada je [[Domenico Berardi]] nakon teškog ubačaja ubacio turskog braniča [[Merih Demiral|Meriha Demirala]] za autogol. U nastavku su izgubili sljedeće dvije utakmice od Švicarske i Walesa, izgubivši sve tri utakmice zajedno sa debitantima Sjevernom Makedonijom. [[Datoteka:AUT vs. TUR 2016-03-29 (345).jpg|thumb|right|350px|[[Hakan Çalhanoğlu]]]] U kvalifikacijama za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|Svjetsko prvenstvo 2022.]] Turska je uvučena u skupinu G sa [[Fudbalska reprezentacija Nizozemske|Nizozemskom]], [[Fudbalska reprezentacija Norveške|Norveškom]], [[Fudbalska reprezentacija Crne Gore|Crnom Gorom]], [[Fudbalska reprezentacija Latvije|Latvijom]] i [[Fudbalska reprezentacija Gibraltara|Gibraltarom]]. Nakon što su završili na drugom mjestu u skupini iza Nizozemske,<ref>{{Cite web |last=Buğra Gökalp |first=Selçuk |date=November 17, 2021 |title=Turkey beat Montenegro 2-1, qualify for 2022 World Cup playoffs |url=https://www.aa.com.tr/en/sports/turkey-beat-montenegro-2-1-qualify-for-2022-world-cup-playoffs/2422795 |access-date=2023-12-19 |website=www.aa.com.tr |archive-date=19 December 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231219170453/https://www.aa.com.tr/en/sports/turkey-beat-montenegro-2-1-qualify-for-2022-world-cup-playoffs/2422795 |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite news |title=Netherlands book place at World Cup |language=en-GB |work=BBC Sport |url=https://www.bbc.com/sport/football/59234079 |access-date=2023-12-19 |archive-date=17 November 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211117232151/https://www.bbc.com/sport/football/59234079 |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite web |last=Corder |first=Mike |date=2021-11-16 |title=Netherlands beats Norway 2-0 to qualify for World Cup |url=https://apnews.com/article/soccer-sports-international-soccer-netherlands-europe-7d0652b7db6819ee8c300151acfe6103 |access-date=2023-12-19 |website=AP News |language=en |archive-date=19 December 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231219170454/https://apnews.com/article/soccer-sports-international-soccer-netherlands-europe-7d0652b7db6819ee8c300151acfe6103 |url-status=live }}</ref> ušli su u doigravanje za protiv [[Fudbalska reprezentacija Portugala|Portugala]]<ref>{{Cite web |last=AFP |first=Daily Sabah with |date=2021-11-26 |title=Turkey to face Portugal in 2022 FIFA World Cup playoffs semifinal |url=https://www.dailysabah.com/sports/football/turkey-to-face-portugal-in-2022-fifa-world-cup-playoffs-semifinal |access-date=2023-12-19 |website=Daily Sabah |language=en-US |archive-date=19 December 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231219170453/https://www.dailysabah.com/sports/football/turkey-to-face-portugal-in-2022-fifa-world-cup-playoffs-semifinal |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite web |last=Grounds |first=Ben |date=November 26, 2021 |title=World Cup play-offs: Portugal vs Turkey, Italy vs North Macedonia, Wales vs Austria and more |url=https://www.skysports.com/football/news/22524/12572039/world-cup-play-offs-portugal-face-turkey-while-italy-take-on-north-macedonia-in-crucial-semi-finals |access-date=2023-12-19 |website=Sky Sports |language=en |archive-date=19 December 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231219170453/https://www.skysports.com/football/news/22524/12572039/world-cup-play-offs-portugal-face-turkey-while-italy-take-on-north-macedonia-in-crucial-semi-finals |url-status=live }}</ref>, ali su izgubili 3:1 u utakmici u kojoj je [[Burak Yılmaz]] propustio ključni jedanaesterac za izjednačenje i tako se tim nije uspio kvalificirati za Svjetsko prvenstvo.<ref>{{Cite web |date=2022-03-24 |title=Portugal beats Turkey 3-1 to move closer to World Cup |url=https://apnews.com/article/soccer-sports-italy-world-cup-porto-47cf987a142c0eaadf58784e9c5fd778 |access-date=2023-12-19 |website=AP News |language=en |archive-date=19 December 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231219170453/https://apnews.com/article/soccer-sports-italy-world-cup-porto-47cf987a142c0eaadf58784e9c5fd778 |url-status=live }}</ref> Nakon toga je Yılmaz najavio svoje međunarodno umirovljenje.<ref>{{Cite web |agency=Reuters |date=2022-03-25 |title=Turkey's Yilmaz announces international retirement after loss against Portugal |url=https://sportstar.thehindu.com/football/burak-yilmaz-retires-loss-portugal-wc-qualifiers/article38461827.ece |access-date=2023-12-19 |website=Sportstar |language=en |archive-date=19 December 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231219170453/https://sportstar.thehindu.com/football/burak-yilmaz-retires-loss-portugal-wc-qualifiers/article38461827.ece |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite web |last=AA |first=DAILY SABAH WITH |date=2022-03-25 |title=Turkey forward Burak Yılmaz quits national team after penalty drama |url=https://www.dailysabah.com/sports/football/turkey-forward-burak-yilmaz-quits-national-team-after-penalty-drama |access-date=2023-12-19 |website=Daily Sabah |language=en-US |archive-date=22 October 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231022164129/https://www.dailysabah.com/sports/football/turkey-forward-burak-yilmaz-quits-national-team-after-penalty-drama |url-status=live }}</ref> U UEFA Ligi nacija C 2022/23. izvučeni su u skupini 1 sa [[Fudbalska reprezentacija Luksemburga|Luksemburgom]], [[Fudbalska reprezentacija Farskih otoka|Farskim otocima]] i [[Fudbalska reprezentacija Litve|Litvom]]. Promaknuli su u Ligu B nakon što su u šest utakmica upisali 13 bodova. Njihov uspjeh u Ligi nacija ne samo da ih je nagradio mjestom u doigravanju ako se ne uspiju izravno kvalificirati,<ref>{{Cite web |last=Erözden |first=Can |date=September 23, 2022 |title=Türkiye fight to secure 3-3 draw with Luxembourg but promoted to UEFA Nations B League |url=https://www.aa.com.tr/en/sports/turkiye-fight-to-secure-3-3-draw-with-luxembourg-but-promoted-to-uefa-nations-b-league/2692674 |access-date=2024-01-11 |website=www.aa.com.tr |archive-date=11 January 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240111182140/https://www.aa.com.tr/en/sports/turkiye-fight-to-secure-3-3-draw-with-luxembourg-but-promoted-to-uefa-nations-b-league/2692674 |url-status=live }}</ref> već i lakšim ždrijebom u skupini D sa Hrvatskom, Walesom, Armenijom i Latvijom. Nakon toga su se kvalificirali izravno 16. oktobra 2023. i završili prvi 19. novembra 2023.<ref>{{Cite web |last=Reporter |first=Staff |title=Türkiye beat Latvia 4-0 to qualify for UEFA EURO 2024 |url=https://www.trtworld.com/turkiye/turkiye-beat-latvia-4-0-to-qualify-for-uefa-euro-2024-15412644 |access-date=2023-12-28 |website=Türkiye beat Latvia 4-0 to qualify for UEFA EURO 2024 |language=en |archive-date=28 December 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231228033944/https://www.trtworld.com/turkiye/turkiye-beat-latvia-4-0-to-qualify-for-uefa-euro-2024-15412644 |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite web |last=O'Connor |first=Philipp |date=15 October 2023 |title=Gavi strike sends Spain to Euro 2024, Turkey and Scotland also qualify |url=https://www.reuters.com/sports/soccer/spain-turkey-scotland-qualify-euro-2024-2023-10-15/ |access-date=December 27, 2023 |website=[[Reuters]] |archive-date=18 October 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231018071729/https://www.reuters.com/sports/soccer/spain-turkey-scotland-qualify-euro-2024-2023-10-15/ |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite web |last=Agencies |first=Daily Sabah with |date=2023-11-22 |title=Türkiye end Euro qualifiers in style as group leaders after Wales draw |url=https://www.dailysabah.com/sports/football/turkiye-end-euro-qualifiers-in-style-as-group-leaders-after-wales-draw |access-date=2023-12-28 |website=Daily Sabah |language=en-US |archive-date=28 December 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231228033943/https://www.dailysabah.com/sports/football/turkiye-end-euro-qualifiers-in-style-as-group-leaders-after-wales-draw |url-status=live }}</ref> Od septembra 2023. za selektora Turske reprezentacije je izabran [[Vincenzo Montella]],<ref>{{it}} {{cite web |url= https://www.corriere.it/sport/calcio/23_settembre_20/vincenzo-montella-nuovo-allenatore-turchia-bada3134-5786-11ee-ad09-f5d0e4dba93a.shtml?refresh_ce-cp |title= Vincenzo Montella è il nuovo allenatore della Turchia |last= Riggio |first= Salvatore |date= 20. 9. 2023|website= |publisher= [[Corriere della Sera]] |accessdate= 11. 6. 2024 |quote=}}</ref> – bivši napadač [[U.C. Sampdoria|Sampdorije]] i [[A.S. Roma|Rome]] i [[Fudbalska reprezentacija Italije|italijanski reprezentativac]] – sa zadatkom odvesti reprezentaciju na Europsko prvenstvo. Momčad može računati na jednog od trenutno najvještijih veznjaka, [[Hakan Çalhanoğlu|Çalhanoğlua]], kao i na napad sa sposobnim strijelcima kao što su [[Yusuf Yazıcı|Yazıcı]] i [[İrfan Kahveci|Kahveci]], kao i niz vrlo perspektivnih mladih igrača kao što su Ajaxov središnji branič [[Ahmetcan Kaplan|Kaplan]], veznjaci [[Arda Güler|Güler]] i [[Can Uzun|Uzun]], napadač [[Kenan Yıldız|Yıldız]]. Prije Europskog prvenstva Montellina momčad nanizala je niz dobrih predstava. Poražena Hrvatska 1:0 u Osijeku, Latvija 4:0 kod kuće u Konyi, zatim slijedio je niz prijateljskih utakmica, u kojima su pobijedili Njemačku (3:2), remizirali protiv Walesa (1:1) i izgubili od Mađarske (1:0 u Budimpešti), Austrije (6:1 u Beču) i Poljske (2:1 u Varšavi). Na [[UEFA Euro 2024.|Euro 2024.]] u [[Njemačka|Njemačkoj]], Turska je smještena u skupinu F zajedno sa [[Fudbalska reprezentacija Portugala|Portugalom]], [[Fudbalska reprezentacija Češke|Češkom Republikom]] i [[Fudbalska reprezentacija Gruzije|Gruzijom]]. Na [[UEFA Euro 2024.|Europskom prvenstvu 2024.]] je se pokazala kao jedna od najuvjerljivijih reprezentacija. Uoči turnira, selektor [[Vincenzo Montella|Montella]] je najavio da provodi novi projekt fokusiran na mladim fudbalerima u usponu.{{efn|Prosječna starost Turske reprezentacije na EP 2024. je ipak bila između 26 i 27 godina.}} U prvoj utakmici protiv Gruzije povela je sa spektakularnim dalekometnim udarcem [[Mert Müldür|Merta Müldüra]]. Uslijedio je jedan pogodak koji je poništen [[Kenan Yıldız|Yıldızu]] zbog ofsajda. Uporan protunapad Gruzije doveo je do izjednačenja s golom [[Georges Mikautadze|Mikautadzea]]. Utakmica je bila napeta, s nekoliko prekršaja. U 65. minuti [[Arda Güler]] je postigao još jedan spektakularan pogodak udarcem iz lijeve noge izvan šesnaesterca. [[Kerem Aktürkoğlu|Aktürkoğlu]] je konačno zaključio rezultat na 3:1 u nadoknadi. Drugu utakmicu izgubila je 0:3 od Portugala u kojem su igrali [[Cristiano Ronaldo|Ronaldom]], [[Bruno Fernandes]], [[Bernardo Silva]] i [[Rafael Leão]]. Golovi Bernarda Silve i Bruna Fernandesa omogućili su Portugalcima unaprijedno kvalificiranje u osminu finala. Utakmica je otkrila izrazitu tursku slabost u obrambenoj fazi, a uz to, prema Montellinim riječima, neki turski igrači nisu bili navikli igrati svaka četiri dana. Cristiano Ronaldo je odigrao izrazito dobru utakmicu. Presudnu utakmicu u grupi su odigrali protiv [[Fudbalska reprezentacija Češke|Češke]], u kojoj su Česi igrali više od 70 minuta s desetoricom nakon isključenja [[Antonín Barák|Baráka]] zbog drugog žutog kartona. Güler je se u nekoliko navrata pokazao vrlo živahnim i opasnim, no, utakmica je ipak došla do preokreta samo u drugom poluvremenu, kada je Çalhanoğlu s jednim sjajnim udarcem iskosa desnom nogom probio češka vrata koja je branio Stanek. Drugi češki kapetan [[Tomáš Souček|Souček]] je u 66. minuti vratio izjednačenje iskoristivši niz pogrešaka turske obrane, ali je na kraju duge borbe, u nadoknadi, sjajno proigravanje [[Cenk Tosun|Cenka Tosuna]] donijelo pobjedu Turcima s 1:2. Turska momčad je prošla osminu finala s dva pogotka braniča [[Merih Demiral|Meriha Demirala]], u utakmici kojoj su djelomično presudile pogreške u napadu Austrije, dok je na kraju utakmice mnogo kontroverzi izazvalo Demiralovo slavlje nakon jednog gola s gestom prisjećanja na krajnje desničarsku grupu [[Sivi vukovi|Sivih vukova]]. Turci su se u četvrtfinalu susreli s [[Fudbalska reprezentacija Nizozemske|Nizozemskom]] trenera [[Ronald Koeman|Ronalda Koemana]] i izgubili 1:2 u dostojno borbenoj utakmici. U prvom poluvremenu Montellina momčad, vrlo zgusnuta na centru terena, povela je s [[Samet Akaydin|Akaydinom]] u prvom poluvremenu, no u 6. minuti [[Stefan de Vrij|De Vrij]] i autogol [[Mert Müldür|Müldüra]] prelomili su utakmicu. Turska je tako izašla uzdignute glave iz turnira, plaćajući dvije neizvjesnosti u obrani. U kvalifikacijskoj skupini za Svjetsko prvenstvo, Turska je igrala dobro, pobijedivši u svim utakmicama protiv [[Fudbalska reprezentacija Gruzije|Gruzije]] i [[Fudbalska reprezentacija Bugarske|Bugarske]]; dok su protiv favorita, [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španije]], pretrpjeli težak poraz od 6:0 u [[Konya|Konyi]] i izjednačili 2:2 u [[Sevilja|Sevilli]]. Montellina momčad je na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Svjetsko prvenstvo 2026.]] stigla s iznimno talentiranom napadačkom linijom ([[Arda Güler|Güler]], [[Kenan Yıldız|Yıldız]], [[Can Uzun|Uzun]], [[Barış Alper Yılmaz]], [[Yunus Akgün|Akgün]], [[Kerem Aktürkoğlu|Aktürkoğlu]]), s izvrsnim, napadački orijentiranim veznim redom ([[Hakan Çalhanoğlu|Çalhanoğlu]], [[Orkun Kökçü|Kökçü]]) i s vrhunskim lijevim bekom ([[Ferdi Kadıoğlu]]). Na njezinom krugu D bili su [[Fudbalska reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Države]], [[Fudbalska reprezentacija Australije|Australija]] i [[Fudbalska reprezentacija Paragvaja|Paragvaj]]. Crveni su završili posljednji s tri boda – nakon što su izgubili dvije utakmice i pobijedili u jednoj. Debitirali su [[13. juna]] [[2026.]] u [[Vancouver]]u protiv Australije. Tursku obranu iznenadila je brzina [[Nestory Irankunda|Nestoryja Irankunde]], koji je postigao gol okružen trojicom braniča. Turska momčad je izgradila složene napadačke akcije - često orkestrirane od strane Gülera - ali na kraju ih nije uspjela pretvoriti u golove. Petnaest minuta prije kraja utakmice, [[Connor Metcalfe|Metcalfeov]] udarac iz daljine je osigurao pobjedu Australije od 2:0. Tijekom utakmice, Turska je stvorila trideset napadačkih pokušaja u usporedbi s devet Australije. [[Ferdi Kadıoğlu|Kadıoğlu]] i Arda Güler su pružili snažne nastupe. Druga utakmica je bila protiv Paragvaja u [[San Francisco|San Franciscu]]. U drugoj minuti igre, Paragvajci su iznenada dali gol s niskim udarcem [[Matías Galarza (paragvajski fudbaler)|Matíasa Galarze]] iz daljine. Paragvaj je potom sveden na deset igrača nakon što je [[Miguel Almirón]] isključen jer je nešto rekao protivniku pokrivajući usta. Turska je nastavila stvarati brojne prilike za postizanje gola, snažno pritiskajući s Ardom Gülerom u inspirativnoj formi i snažnim nastupima Çalhanoğlua, [[Merih Demiral|Demirala]] i [[Abdülkerim Bardakcı|Bardakcıja]]. Međutim, na kraju, obrambena čvrstoća Paragvaja i nekoliko nesretnih trenutaka doveli su do poraza od 1:0 za Turke - unatoč tome što je Turska generirala 32 napadačke akcije u usporedbi sa sedam Paragvaja. U trećoj utakmici, Turska je pobijedila rezultatom 3:2 domaćine, [[Fudbalska reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Države]] - koji su do tada igrali izvrsno na turniru, pobijedivši Paragvaj 4:1 i Australiju 2:0. Utakmica se održala u [[Los Angeles]]u, a Amerikanci su rano poveli preko [[Auston Trusty|Trustyja]], koji je zabio iz blizine nakon akcije s kornera. Sedam minuta kasnije, Turska je izjednačila lijepom napadačkom akcijom koja je dovela Gülera do gola, gdje je svladao američkog vratara. U 31. minuti, Turska je pokrenula još jedan napad, Güler je brzo ubacio loptu s lijevog boka u sredinu, gdje je [[Barış Alper Yılmaz|Yılmaz]] pronašao put do mreže. Početkom drugog poluvremena, [[Sebastian Berhalter|Berhalter]] je izjednačio rezultat snažnim udarcem iz daljine. Utakmica je ostala neriješena na 2:2. U posljednjoj minuti, Turska je izvršila pritisak na američku obranu. [[Salih Özcan|Özcan]] je dodao loptu u lijevu stranu i pronašao nečuvanog [[Can Uzun|Cana Uzuna]], koji je centrirao u sredinu, a [[Kaan Ayhan|Ayhan]] je postigao gol klizećim završetkom. Utakmica je završila 3:2 u korist Turske, iako je i protivnička momčad igrala vrlo dobro. Bila je to vrlo napeta utakmica, s brojnim američkim napadima i izvrsnom izvedbom Sebastiana Berhaltera. Montellina momčad završila je posljednja u skupini, a SAD i Australija su prošli u sljedeću fazu. Međutim, Turska je ostala jedna od najkohezivnijih momčadi, pokazujući jedan od najnapadačnijih stilova igre na turniru. Glavne slabosti ove reprezentacije vjerojatno su bile izostanak jednog efikasnog središnjeg napadača te nedostatak pravog središnjeg obrambenog veznika sposobnog pokriti prostor ispred obrane tijekom obrambene faze. == Simboli i rivalstva == [[Datoteka:Greece vs Turkey, 17 November 2015.jpg|thumb|right|200px|Turski navijači]] Fudbal se u Turskoj prati sa strašću i velikim napetošću, toliko da se ponekad doživljava gotovo kao neka kolektivna religija koju prati i posebna ljubav prema domovini i privrženost zastavi. Prema tome, utakmice reprezentacije uživaju u velikoj podršci i učešću od strane publike. Tradicionalne boje turske reprezentacije i turskih navijača su [[Crveno|crvena]] i [[Bijelo|bijela]]. Česti nazivi za reprezentaciju su ''Ay-Yıldızlılar'' (Mjesec i zvijezde), ''Osmanlılar'' (Osmanlije), ''Sultanlar'' (Sultani) ili još ''Bizim Çocuklar'' (naši dečki). Najvažnija nogometna rivalstva su sa [[Fudbalska reprezentacija Hrvatske|Hrvatskom]], s [[Fudbalska reprezentacija Grčke|Grčkom]] i do neke mjere s [[Fudbalska reprezentacija Armenije|Armenijom]]. Posebno srčane utakmice su i one protiv [[Fudbalska reprezentacija Cipra|Cipra]], [[Fudbalska reprezentacija Njemačke|Njemačke]], [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austrije]] i [[Fudbalska reprezentacija Izraela|Izraela]], dok Turska i u fudbalu ima prijateljske odnose s [[Fudbalska reprezentacija Azerbejdžana|Azerbejdžanom]]. ==Dresovi== {{Commons|Turkey national football team kits}} Prema tradiciji, boje turske opreme bile su crvene za domaće utakmice i bijele za gostujuće. Dresove je proizvodio [[Adidas]] od [[1982.]] do [[2002]], a zatim je [[Nike]] postao dobavljač od [[2003.]] godine. Sedamnaest godina kasnije, reprezentacija je promijenila boju dresova u bijelu za domaće dresove i u crvenu za gostujuće. {| class="wikitable" |- ! Dobavljač kompleta ! Razdoblje |- | {{flagicon|GER}} [[Adidas]] | 1982 – 2002 |- | {{flagicon|USA}} [[Nike]] | 2003 – ''danas'' |} {{collapse top|title= Kronologija dresova}} {| style="width:50%;text-align:left;" | {{Fudbalski dres | uzorak_lr = | uzorak_t = _tur10a | uzorak_dr = | uzorak_š = | lijeva ruka = FFFFFF | tijelo = FFFFFF | desna ruka = FFFFFF | šorc = FFFFFF | čarape = FF0000 | opis = Klasični domaći dres }} | {{Fudbalski dres | uzorak_lr = _tur96h | uzorak_t = _tur96h | uzorak_dr = _tur96h | uzorak_š = _tur96h | lijeva ruka = FFFFFF | tijelo = FFFFFF | desna ruka = FFFFFF | šorc = FFFFFF | čarape = FF0000 | opis = 1996-1997 (D) }} | {{Fudbalski dres | uzorak_lr = | uzorak_t = _tur96a | uzorak_dr = | uzorak_š = _tur96a | uzorak_č = _denmark2012away | lijeva ruka = FFFFFF | tijelo = FFFFFF | desna ruka = FFFFFF | šorc = FFFFFF | čarape = FFFFFF | opis = 1996-1997 (G) }} | |{{Fudbalski dres | uzorak_lr = _tur00 | uzorak_t = _tur98h | uzorak_dr = _tur00 | uzorak_š = _white_stripes | uzorak_č = | lijeva ruka = D00000 | tijelo = D00000 | desna ruka = D00000 | šorc = D00000 | čarape = D00000 | opis = 1998-2000 (D) }} | {{Fudbalski dres | uzorak_lr = _tur98a | uzorak_t = _tur98a | uzorak_dr = _tur98a | uzorak_š = _red_stripes_adidas | uzorak_č = _denmark2012away | lijeva ruka = FFFFFF | tijelo = FFFFFF | desna ruka = FFFFFF | šorc = FFFFFF | čarape = FFFFFF | opis = 1998-2000 (G) }} | |{{Fudbalski dres | uzorak_lr = _tur00 | uzorak_t = _tur00 | uzorak_dr = _tur00 | uzorak_š = _tur00 | uzorak_č = _denmark2012home | lijeva ruka = FF0000 | tijelo = FFFFFF | desna ruka = FF0000 | šorc = FFFFFF | čarape = FF0000 | opis = 2000-2001 (D) }} | {{Fudbalski dres | uzorak_lr = _turkey2000 | uzorak_t = _turkey2000 | uzorak_dr = _turkey2000 | uzorak_š = _turkey2000 | uzorak_č = _denmark2012away | lijeva ruka = FFFFFF | tijelo = FFFFFF | desna ruka = FFFFFF | šorc = FFFFFF | čarape = FFFFFF | opis = 2000-2001 (G) }} | {{Fudbalski dres | uzorak_lr = _peter1011a | uzorak_t = _shoulder_stripes_white_stripes | uzorak_dr = _peter1011a | uzorak_š = _adidaswhite | uzorak_č = | lijeva ruka = FF0000 | tijelo = FF0000 | desna ruka = FF0000 | šorc = FF0000 | čarape = FF0000 | opis = 2002-2003 (D) }} | {{Fudbalski dres | uzorak_lr = _fcb0809T | uzorak_t = _turkey2002 | uzorak_dr = _fcb0809T | uzorak_š = _red_stripes_adidas | uzorak_č = | lijeva ruka = FFFFFF | tijelo = FFFFFF | desna ruka = FFFFFF | šorc = FFFFFF | čarape = FFFFFF | opis = 2002-2003 (G) }} | {{Fudbalski dres | uzorak_lr = _whitelower | uzorak_t = _tur03h | uzorak_dr = _whitelower | uzorak_š = _white_stripes | uzorak_č = | lijeva ruka = DD0000 | tijelo = D00000 | desna ruka = D00000 | šorc = D00000 | čarape = DD0000 | opis = 2003 (D) }} | |} {| | {{Fudbalski dres | uzorak_lr = _redlower | uzorak_t = _tur03a | uzorak_dr = _redlower | uzorak_š = _red_stripes | uzorak_č = | lijeva ruka = FFFFFF | tijelo = D00000 | desna ruka = FFFFFF | šorc = FFFFFF | čarape = FFFFFF | opis = 2003 (G) }} | {{Fudbalski dres | uzorak_lr = _thinwhiteborder | uzorak_t = _tur04h | uzorak_dr = _tur04h | uzorak_š = _tur04h | uzorak_č = | lijeva ruka = FF0000 | tijelo = FF0000 | desna ruka = FF0000 | šorc = FF0000 | čarape = FF0000 | opis = 2004-2005 (D) }} | {{Fudbalski dres | uzorak_lr = _thinborderonwhite | uzorak_t = _tur04a | uzorak_dr = _tur04a | uzorak_š = _tur04a | uzorak_č = | lijeva ruka = D00000 | tijelo = D00000 | desna ruka = D00000 | šorc = D00000 | čarape = FFFFFF | opis = 2004-2005 (G) }} | {{Fudbalski dres | uzorak_lr = | uzorak_t = _tur06h | uzorak_dr = | lijeva ruka = FF0000 | tijelo1 = D00000 | desna ruka = D00000 | šorc = D00000 | čarape = D00000 | opis = 2006-2007 (D) }} | {{Fudbalski dres | uzorak_lr = | uzorak_t = _tur06a | uzorak_dr = _tur06a | lijeva ruka= FFFFFF | tijelo = FFFFFF | desna ruka = FFFFFF | šorc = FFFFFF | čarape = FFFFFF | opis = 2006-2007 (G) }} | {{Fudbalski dres | uzorak_lr = | uzorak_t = _turkey | uzorak_dr = | lijeva ruka = D00000 | tijelo1 = D00000 | desna ruka = D00000 | šorc = D00000 | čarape = D00000 | opis = 2008-2009 (D) }} | {{Fudbalski dres | uzorak_lr = | uzorak_t = _turkey_away | uzorak_dr = | lijeva ruka= FFFFFF | tijelo = 3FA9A9 | desna ruka = FFFFFF | šorc = 3Fb9b9 | čarape = 3Fb9b9 | opis = 2008 (G) }} | {{Fudbalski dres | uzorak_lr = | uzorak_t =_redcollar | uzorak_dr = | lijeva ruka2 =FFFFFF | tijelo = FFFFFF | desna ruka = FFFFFF | šorc = D00000 | čarape = FFFFFF | opis = 2009 (G) }} | {{Fudbalski dres | uzorak_lr = _sin10h | uzorak_t = _tur10h | uzorak_dr = _sin10h | uzorak_š = _ser10H | uzorak_č = _ser10a | lijeva ruka = FF0000 | tijelo = FF0000 | desna ruka = FF0000 | šorc = FF0000 | čarape = FF0000 | opis = 2010-2011 (D) }} | {{Fudbalski dres | uzorak_lr = _tur10a | uzorak_t = _tur10a | uzorak_dr = _usa10h | lijeva ruka = FFFFFF | tijelo = FFFFFF | desna ruka = FFFFFF | uzorak_š = _usa10h | šorc =FFFFFF | uzorak_č = _ser10h | čarape = FFFFFF | opis = 2010-2011 (G) }} | |} {{collapse bottom}} == Stadioni, adrese i sjedišta == [[Datoteka:TFFRivaFacility_(1).jpg|thumb|right|225px|Ulaz u sportski kompleks [[TFF Riva]].]] [[Istanbul]] je bio i ostaje referentni centar za tursku fudbalsku reprezentaciju. [[Fudbalski savez Turske|Turski fudbalski savez]] osnovan je [[23. 4.|23. aprila]] [[1923.]] godine, a sjedište mu je u velikom sportskom objektu [[TFF Riva]]{{efn|{{Tr icon}} ''Türkiye Futbol Federasyonu Riva Hasan Doğan Milli Takımlar Kamp ve Eğitim Tesisleri''.}} u istambulskoj četvrti [[Beykoz]]. U tom sportskom kompleksu se sastaje i trenira ekipa reprezentacije. Domaće utakmice reprezentacija igra u Istanbulu, na najvećem stadionu u zemlji, [[Olimpijski stadion Atatürk|Olimpijskom stadionu Atatürk]] u četvrti [[Başakşehir]]. Među prvih pet najvećih stadiona u zemlji, tri se nalaze u Istanbulu – [[Türk Telekom Arena]], [[Stadion Şükrü Saracoğlu]] i [[Stadion Beşiktaş]] – jedan u [[Izmir]]u ([[Stadion Atatürk (Izmir)|Stadion Atatürk]]) i jedan u [[Bursa|Bursi]] ([[Stogodišnji Stadion Atatürk (Bursa)|Stadion Atatürk]]). Reprezentacija je domaće utakmice dugo igrala u [[Istanbul]]u, [[Ankara|Ankari]] i [[Izmir]]u. Od [[1997.]] također je počela igrati u drugim turskim gradovima, kao što su [[Eskişehir]], [[Bursa]], [[Antalya]], [[Konya]], [[Alanya]], [[Sivas]], [[Diyarbakır]], [[Gaziantep]], [[Denizli]], [[Trabzon]], [[Kayseri]]. ==Aktualni kadar== ===Trenerski kadar=== {| class="wikitable" |- !Položaj !Ime |- |Izbornik |{{flagicon|ITA}} [[Vincenzo Montella]] |- |rowspan="2"|Pomoćni treneri<ref>{{cite news |title=A Millî Takım Teknik Ekibi Belli Oldu - A Milli Takım Haber Detayları TFF |url=https://www.tff.org/default.aspx?pageID=202&ftxtID=42334 |access-date=6. oktobar 2023 |work=www.tff.org |language=tr |archive-date=10. oktobar 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231010103558/https://www.tff.org/default.aspx?pageID=202&ftxtID=42334 |url-status=live }}</ref> |{{flagicon|ITA}} [[Daniele Russo (footballer, born 1973)|Daniele Russo]] |- |{{flagicon|TUR}} [[Selçuk Şahin (footballer, born 1981)|Selçuk Şahin]] |- |rowspan="2"|Treneri golmana |{{flagicon|TUR}} [[Ozan Özerkan]] |- |{{flagicon|TUR}} [[Emrah Karakovan]] |- |rowspan="3"|Kondicijski treneri |{{flagicon|ITA}} [[Pierpaolo Polino]] |- |{{flagicon|TUR}} [[Ömür Serdal Altunsöz]] |- |{{flagicon|TUR}} [[Vural Durmuş]] |- |rowspan="2"|Analitičari |{{flagicon|ITA}} [[Massimo Crivellaro]] |- |{{flagicon|TUR}} [[Okan Aydıner]] |- |Voditelj tima |{{flagicon|TUR}} [[Hamit Altıntop]] |} == Uspjeh na međunarodnim natjecanjima == === [[FIFA Svjetsko prvenstvo]] === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! colspan="9" |[[FIFA Svjetsko prvenstvo]] ! style="width:1%" rowspan=26| ! colspan="6" |Kvalifikacije |- ! width="90" |Godina ! width="95" |Faza ! width="60" |Plasman ! width="20" |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}} ! width="20" |{{Abbr|P|Pobjeda}} ! width="20" |{{Abbr|R*|Remija}} ! width="20" |{{Abbr|I|Izgubljeno}} ! width="20" |{{Abbr|G+|Postignutih golova}} ! width="20" |{{Abbr|G-|Primljenih golova}} ! width="20" |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}} ! width="20" |{{Abbr|P|Pobjeda}} ! width="20" |{{Abbr|R*|Remija}} ! width="20" |{{Abbr|I|Izgubljeno}} ! width="20" |{{Abbr|G+|Postignutih golova}} ! width="20" |{{Abbr|G-|Primljenih golova}} |- |{{flagicon|URU}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1930|1930.]] |colspan=8 {{N/A|''Nisu sudjelovali''}} |colspan=6 {{N/A|''Nisu sudjelovali''}} |- |{{flagicon|ITA|1861}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1934|1934.]] |colspan=8 {{N/A|''Povukli se''}} |colspan=6 {{N/A|''Povukli se''}} |- |{{flagicon|FRA|1830}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1938|1938.]] |colspan=8 {{N/A|''Nisu sudjelovali''}} |colspan=6 {{N/A|''Nisu sudjelovali''}} |- |{{flagicon|Brazil|1889a}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1950|1950.]] |colspan=8 {{N/A|''Kvalificirali se, ali se povukli''}} |1 |1 |0 |0 |7 |0 |- |- |{{flagicon|ŠVI}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1954|1954.]] | Grupna faza | 9. |3 |1 |0 |2 |10 |11 |3 |1 |1 |1 |4 |6 |- |{{flagicon|ŠVE}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1958|1958.]] |colspan=8 {{N/A|''Povukli se''}} |colspan=6 {{N/A|''Povukli se''}} |- |{{flagicon|ČIL}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1962|1962.]] |colspan=8 rowspan=10 {{N/A|''Nisu se kvalificirali''}} |4 |2 |0 |2 |4 |4 |- |{{flagicon|ENG}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1966|1966.]] |6 |1 |0 |5 |4 |19 |- |{{flagicon|MEX}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1970|1970.]] |4 |0 |0 |4 |2 |13 |- |{{flagicon|ZNJE}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1974|1974.]] |6 |2 |2 |2 |5 |3 |- |{{flagicon|Argentina}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1978|1978.]] |6 |2 |1 |3 |9 |5 |- |{{flagicon|ŠPA}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1982|1982.]] |8 |0 |0 |8 |1 |22 |- |{{flagicon|MEX}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1986|1986.]] |8 |0 |1 |7 |2 |24 |- |{{flagicon|ITA|1946}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1990|1990.]] |8 |3 |1 |4 |12 |10 |- |{{flagicon|SAD}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994|1994.]] |10 |3 |1 |6 |11 |19 |- |{{flagicon|FRA|1976}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998|1998.]] |8 |4 |2 |2 |21 |9 |- style="background:#c96;" |{{flagicon|JKO|1997}} {{flagicon|Japan}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002|2002.]] |'''Treće mjesto''' |'''3.''' |'''7''' |'''4''' |'''1''' |'''2''' |'''10''' |'''6''' |12 |8 |3 |1 |24 |8 |- |{{flagicon|NJE}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006|2006.]] |colspan=8 rowspan=5 {{N/A|''Nisu se kvalificirali''}} |14 |7 |5 |2 |27 |13 |- |{{flagicon|JAR}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010|2010.]] |10 |4 |3 |3 |13 |10 |- |{{flagicon|Brazil}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014|2014.]] |10 |5 |1 |4 |16 |9 |- |{{flagicon|Rusija}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]] |10 |4 |3 |3 |14 |13 |- |{{flagicon|Katar}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|2022.]] |11 |6 |3 |2 |28 |19 |- |{{flagicon|Meksiko}}{{flagicon|SAD}}{{flagicon|Kanada}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|2026.]] |Grupna faza |35. |3 |1 |0 |2 |3 |5 |8 |6 |1 |1 |19 |12 |- |'''Ukupno'''||'''0 naslova'''|||'''2/26'''||'''13'''||'''6'''||'''1'''||'''6'''||'''23'''||'''22'''||'''147'''||'''59'''||'''28'''||'''60'''||'''223'''||'''218''' |} === [[UEFA Euro|UEFA Europsko prvenstvo]] === [[File:Turkish_Football_Federation_crest.svg|thumb|220px|Grb Fudbalskog saveza Turske ranije je bio i reprezentativni grb.]] {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! colspan="9" |[[UEFA Euro]] ! width="1" rowspan="28" | ! colspan="6" |Kvalifikacije |- ! width="90" |Godina ! width="95" |Faza ! width="60" |Plasman ! width="20" |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}} ! width="20" |{{Abbr|P|Pobjeda}} ! width="20" |{{Abbr|R*|Remija}} ! width="20" |{{Abbr|I|Izgubljeno}} ! width="20" |{{Abbr|G+|Postignutih golova}} ! width="20" |{{Abbr|G-|Primljenih golova}} ! width="20" |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}} ! width="20" |{{Abbr|P|Pobjeda}} ! width="20" |{{Abbr|R*|Remija}} ! width="20" |{{Abbr|I|Izgubljeno}} ! width="20" |{{Abbr|G+|Postignutih golova}} ! width="20" |{{Abbr|G-|Primljenih golova}} |- |{{flagicon|France|1794}} [[Europski kup nacija 1960.|1960.]] |colspan=9 rowspan=9 {{N/A|''Nisu se kvalificirali''}} |2 |1 |0 |1 |2 |3 |- |{{flagicon|Spain|1945}} [[Europski kup nacija 1964,|1964.]] |2 |0 |0 |2 |0 |7 |- |{{flagicon|Italy|1946}} [[UEFA Euro 1968.|1968.]] |6 |1 |2 |3 |3 |8 |- |{{flagicon|BEL}} [[UEFA Euro 1972.|1972.]] |6 |2 |1 |3 |5 |13 |- |{{flagicon|SFRJ}} [[UEFA Euro 1976.|1976.]] |6 |2 |2 |2 |5 |10 |- |{{flagicon|ITA|1946}} [[UEFA Euro 1980.|1980.]] |6 |3 |1 |2 |5 |5 |- |{{flagicon|FRA|1974}} [[UEFA Euro 1984.|1984.]] |8 |3 |1 |4 |8 |16 |- |{{flagicon|ZNJE}} [[UEFA Euro 1988.|1988.]] |6 |0 |2 |4 |2 |16 |- |{{flagicon|ŠVE}} [[UEFA Euro 1992.|1992.]] |6 |0 |0 |6 |1 |14 |- |{{flagicon|ENG}} [[UEFA Euro 1996.|1996.]] |Grupna faza |16. |3 |0 |0 |3 |0 |5 |8 |4 |3 |1 |16 |8 |- |{{flagicon|BEL}} {{flagicon|NIZ}} [[UEFA Euro 2000.|2000.]] |Četvrtfinale |6. |4 |1 |1 |2 |3 |4 |10 |5 |4 |1 |16 |7 |- |{{flagicon|Portugal}} [[UEFA Euro 2004.|2004.]] |colspan=9 {{N/A|''Nisu se kvalificirali''}} |10 |6 |2 |2 |19 |8 |- style="background:#c96;" |{{flagicon|AUT}} {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[UEFA Euro 2008.|2008.]] |'''Polufinale''' |'''3.''' |'''5''' |'''2''' |'''1''' |'''2''' |'''8''' |'''9''' |12 |7 |3 |2 |25 |11 |- |{{flagicon|POLJ}} {{flagicon|UKR}} [[UEFA Euro 2012.|2012.]] |colspan=9 {{N/A|''Nisu se kvalificirali''}} |12 |5 |3 |4 |13 |14 |- |{{flagicon|FRA|1974}} [[UEFA Euro 2016.|2016.]] |Grupna faza |17. |3 |1 |0 |2 |2 |4 |10 |5 |3 |2 |14 |9 |- |{{flagicon|EU}} [[UEFA Euro 2020.|2020.]] |Grupna faza |24. |3 |0 |0 |3 |1 |8 |10 |7 |2 |1 |18 |3 |- |{{flagicon|NJE}} [[UEFA Euro 2024.|2024.]] |Četvrtfinale |7. |5 |3 |0 |2 |8 |8 |8 |5 |2 |1 |14 |7 |- |{{flagicon|UK}} {{flagicon|IRS}} [[UEFA Euro 2028.|2028.]] |colspan=9 {{N/A|TBD}} |colspan=6 {{N/A|TBD}} |- | style="border: 3px solid red"|{{flagicon|ITA}} {{flagicon|TUR}} [[UEFA Euro 2032.|2032.]] | | | | | | | | |colspan=6 {{N/A|''Kvalificirani kao sudomaćini''}} |- |'''Ukupno'''||'''0 naslova'''||'''6/17'''||'''18'''||'''4'''||'''2'''||'''12'''||'''14'''||'''30'''||'''128'''||'''56'''||'''31'''||'''41'''||'''166'''||'''159''' |} === [[Olimpijske igre]] === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! colspan="9" |[[Olimpijske igre]] ! width="1" rowspan="33" | ! colspan="6" |Kvalifikacije |- ! width="115" |Godina ! width="95" |Faza ! width="60" |Plasman ! width="20" |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}} ! width="20" |{{Abbr|P|Pobjeda}} ! width="20" |{{Abbr|R*|Remija}} ! width="20" |{{Abbr|I|Izgubljeno}} ! width="20" |{{Abbr|G+|Postignutih golova}} ! width="20" |{{Abbr|G-|Primljenih golova}} ! width="20" |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}} ! width="20" |{{Abbr|P|Pobjeda}} ! width="20" |{{Abbr|R*|Remija}} ! width="20" |{{Abbr|I|Izgubljeno}} ! width="20" |{{Abbr|G+|Postignutih golova}} ! width="20" |{{Abbr|G-|Primljenih golova}} |- |{{flagicon|FRA|1830}} [[Fudbal na Ljetnim olimpijskim igrama 1900.|1900.]]||colspan=9 rowspan=5 {{N/A|''Nisu mogli sudjelovati''<br>{{small|(vidi {{flagicon|Osmansko Carstvo|1844}} [[Osmansko Carstvo|{{color|black|Osmansko Carstvo}}]])}}}} ||colspan=6 rowspan=10 {{N/A|''Bez kvalifikacija''}} |- |{{flagicon|SAD|1896}} [[Fudbal na Ljetnim olimpijskim igrama 1904.|1904.]] |- |{{flagicon|UK}} [[Fudbal na Ljetnim olimpijskim igrama 1908.|1908.]] |- |{{flagicon|ŠVE}} [[Fudbal na Ljetnim olimpijskim igrama 1912.|1912.]] |- |{{flagicon|BEL}} [[Fudbal na Ljetnim olimpijskim igrama 1920.|1920.]] |- |{{flagicon|FRA|1830}} [[Fudbal na Ljetnim olimpijskim igrama 1924.|1924.]]||Prvi krug||13.||1||0||0||1||2||5 |- |{{flagicon|NIZ}} [[Fudbal na Ljetnim olimpijskim igrama 1928.|1928.]]||Prvi krug||14.||1||0||0||1||1||7 |- |{{flagicon|Treći Reich|1933n}} [[Fudbal na Ljetnim olimpijskim igrama 1936.|1936.]]||Prvi krug||15.||1||0||0||1||0||1 |- |{{flagicon|UK}} [[Fudbal na Ljetnim olimpijskim igrama 1948.|1948.]]||Četvrtfinale||6.||2||1||0||1||5||3 |- |{{flagicon|FIN}} [[Fudbal na Ljetnim olimpijskim igrama 1952.|1952.]]||Četvrtfinale||8.||2||1||0||1||3||8 |- |{{flagicon|AUS}} [[Fudbal na Ljetnim olimpijskim igrama 1956.|1956.]]||colspan=9 {{N/A|''Povukli se''}} ||colspan=6 {{N/A|''Kvalificirali se automatski''}} |- |{{flagicon|ITA|1946}} [[Fudbal na Ljetnim olimpijskim igrama 1960.|1960.]]||Prvi krug||14.||3||0||1||2||3||10||4||4||0||0||10||3 |- |{{flagicon|JAP}} [[Fudbal na Ljetnim olimpijskim igrama 1964.|1964.]]||colspan=9 rowspan=5 {{N/A|''Nisu se kvalificirali''}} ||2||0||1||1||3||9 |- |{{flagicon|MEX}} [[Fudbal na Ljetnim olimpijskim igrama 1968.|1968.]]||2||0||0||2||2||6 |- |{{flagicon|ZNJE}} [[Fudbal na Ljetnim olimpijskim igrama 1972.|1972.]]||2||0||1||1||0||4 |- |{{flagicon|KAN}} [[Fudbal na Ljetnim olimpijskim igrama 1976.|1976.]]||4||0||1||3||0||7 |- |{{flagicon|SSSR}} [[Fudbal na Ljetnim olimpijskim igrama 1980.|1980.]]||6||1||0||5||2||13 |- |{{flagicon|SAD}} [[Fudbal na Ljetnim olimpijskim igrama 1984.|1984.]]||colspan=9 {{N/A|''Povukli se''}} ||colspan=6 {{N/A|''Povukli se''}} |- |{{flagicon|JKO|1984}} [[Fudbal na Ljetnim olimpijskim igrama 1988.|1988.]]||colspan=9 rowspan=10 {{N/A|''Nisu se kvalificirali''}} ||8||1||2||5||5||15 |- |{{flagicon|ŠPA}} [[Fudbal na Ljetnim olimpijskim igrama 1992.|1992.]]||colspan=6 rowspan=9 {{N/A|''Bez kvalifikacija''<br>{{small|(vidi [[UEFA U-21 Euro|{{color|black|UEFA U-21 Euro}}]])}}}} |- |{{flagicon|SAD}} [[Fudbal na Ljetnim olimpijskim igrama 1996. – muškarci|1996.]] |- |{{flagicon|AUS}} [[Fudbal na Ljetnim olimpijskim igrama 2000. – muškarci|2000.]] |- |{{flagicon|GRČ}} [[Fudbal na Ljetnim olimpijskim igrama 2004. – muškarci|2004.]] |- |{{flagicon|KIN}} [[Fudbal na Ljetnim olimpijskim igrama 2008. – muškarci|2008.]] |- |{{flagicon|UK}} [[Fudbal na Ljetnim olimpijskim igrama 2012. – muškarci|2012.]] |- |{{flagicon|BRA}} [[Fudbal na Ljetnim olimpijskim igrama 2016. – muškarci|2016.]] |- |{{flagicon|JAP}} [[Fudbal na Ljetnim olimpijskim igrama 2020. – muškarci|2020.]] |- |{{flagicon|FRA}} [[Fudbal na Ljetnim olimpijskim igrama 2024. – muškarci|2024.]] |- |{{flagicon|SAD}} [[Fudbal na Ljetnim olimpijskim igrama 2028. – muškarci|2028.]]||colspan=9 rowspan=2 {{N/A|''TBD''}} || || || || || || |- |{{flagicon|AUS}} [[Fudbal na Ljetnim olimpijskim igrama 2032. – muškarci|2032.]]|| || || || || || |- !'''Ukupno'''!!'''0 naslova'''!!'''6/30'''!!'''10'''!!'''2'''!!'''1'''!!'''7'''!!'''13'''!!'''34'''!!'''28'''!!'''6'''!!'''5'''!!'''17'''!!'''22'''!!'''57''' |} === Sažetak nastupa === Do danas je Turska sudjelovala na tri Svjetska prvenstva, šest Europskih prvenstava i šest Olimpijskih igara. Na Svjetskom prvenstvu najbolji postignuti rezultat bilo je treće mjesto 2002. godine, a na Europskom prvenstvu treće mjesto 2008. godine. {| class="wikitable" style="width:30%; font-size:90%; text-align:center;" |- !style="color:#FFFFFF; background:#EE2536; border:2px solid silver; {{box-shadow border|a|white|2px}}" colspan="6" | Pregled nastupa na međunarodnim natjecanjima |- ! Natjecanje !style="width:14%; background:gold;" | Prvaci !style="width:14%; background:silver;" | Drugi !style="width:14%; background:#c96;" | Treći !style="width:14%; background:#9acdff;" | Četvrti |- |align=left|[[FIFA Svjetsko prvenstvo]] !0 !0 !1 !0 |- |align=left|[[UEFA Euro]] !0 !0 !1 !0 |- | align="left" |[[FIFA Kup konfederacija]] !0 !0 !1 !0 |- | align="left" |[[Fudbal na Ljetnim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]] !0 !0 !0 !0 |- | align="left" |[[Fudbal na Mediteranskim igrama|Mediteranske igre]] !1 !7 !2 !3 |- |-style="background:silver" !style="color:#FFFFFF; background:#EE2536; border:2px solid silver; {{box-shadow border|a|white|2px}}"|Ukupno !style="color:#FFFFFF; background:#EE2536; border:2px solid silver; {{box-shadow border|a|white|2px}}; width:14%" | 1 !style="color:#FFFFFF; background:#EE2536; border:2px solid silver; {{box-shadow border|a|white|2px}}; width:14%" | 7 !style="color:#FFFFFF; background:#EE2536; border:2px solid silver; {{box-shadow border|a|white|2px}}; width:14%" | 5 !style="color:#FFFFFF; background:#EE2536; border:2px solid silver; {{box-shadow border|a|white|2px}}; width:14%" | 3 |} == Statistike == Među rekorderima turske reprezentacije su [[Rüştü Reçber]] i [[Hakan Şükür]], igrači s najvećim brojem nastupa, Reçber je jedan od vratara s najviše obranjenih golova, dok je Şükür jedan od napadača s najviše postignutih golova. Neki od rekordera daleke prošlosti bili su [[Metin Oktay]], [[Lefter Küçükandonyadis]], [[Tanju Çolak]], [[Cemil Turan]]. {{small|Ažurirano: [[22. maja]] [[2023.]]<ref>{{cite web |title=Turkey |url=https://www.national-football-teams.com/country/192/2024/Turkey.html |website=National Football Teams |access-date=22. maj 2024 | url-status=live }}</ref>}} {{legend|#CFECEC|{{small|Plava pozadina označava da igrač još uvijek igra za reprezentaciju.}}|outline=#AAAAAA}} ===Igrači s najviše nastupa=== [[Datoteka:AUT vs. TUR 2016-03-29 (134).jpg|thumb|right|160px|[[Arda Turan]]]] {| class="wikitable sortable" style="font-size:100%; text-align:center;" |- !width=30px|# !width=150px|Igrač !width=50px|Uta. !width=50px|Gol. !width=100px|Karijera |- |1 |align="left"|[[Rüştü Reçber]] |120 |0 |{{nowrap|1994–2012}} |- |2 |align="left"|[[Hakan Şükür]] |112 |51 |{{nowrap|1992–2007}} |- bgcolor=#CFECEC |3 |align="left"|'''[[Hakan Çalhanoğlu]]''' |107 |22 |2013-{{0|0000}} |- |4 |align="left"|[[Bülent Korkmaz]] |102 |2 |1990–2005 |- |5 |align="left"|[[Emre Belözoğlu]] |101 |9 |2000–2019 |- |6 |align="left"|[[Arda Turan]] |100 |17 |2006–2017 |- |7 |align="left"|[[Tugay Kerimoğlu]] |94 |2 |1990–2007 |- |8 |align="left"|[[Alpay Özalan]] |90 |4 |1995–2005 |- |9 |align="left"|[[Hamit Altıntop]] |82 |7 |2004–2014 |- |10 |align="left"|[[Mehmet Topal]] |81 |2 |2008–2018 |} ===Najbolji strijelci=== [[Datoteka:Hakan.jpg|thumb|right|175px|[[Hakan Şükür]]]] {| class="wikitable sortable" style="font-size:100%; text-align:center;" |- !width=30px|# !width=150px|Igrač !width=50px|Gol. !width=50px|Uta. !width=50px|Prosjek !width=100px|Karijera |- |1 |align="left"|[[Hakan Şükür]] |51 |112 |{{#expr:51/112 round 2}} |{{nowrap|1992–2007}} |- |2 |align="left"|[[Burak Yılmaz]] |31 |77 |{{#expr:31/77 round 2}} |2006–2022 |- | rowspan=2|3 |align="left"|[[Tuncay Şanlı]] |22 |80 |{{#expr:22/80 round 2}} |2002–2010 |- bgcolor=#CFECEC | align="left" |'''[[Hakan Çalhanoğlu]]''' |22 |107 |{{#expr:22/107 round 2}} |2013-{{0|0000}} |- | rowspan=2|5 |align="left"|[[Lefter Küçükandonyadis]] |21 |46 |{{#expr:21/46 round 2}} |1948–1963 |- |align="left"|[[Cenk Tosun]] |21 |53 |{{#expr:21/53 round 2}} |2013-2024 |- | rowspan=3|7 |align="left"|[[Metin Oktay]] |19 |36 |{{#expr:19/36 round 2}} |1956–1968 |- |align="left"|[[Cemil Turan]] |19 |44 |{{#expr:19/44 round 2}} |1969–1979 |- |align="left"|[[Nihat Kahveci]] |19 |68 |{{#expr:19/68 round 2}} |2000–2011 |- |10 | align="left" |[[Arda Turan]] |17 |100 |{{#expr:17/100 round 2}} |2006–2017 |- |} === Vratari sa najviše utakmica bez primljenog gola === [[Datoteka:Rustu Recber 2010.jpg|thumb|right|155px|[[Rüştü Reçber]]]] {| class="wikitable sortable" style="font-size:100%; text-align:center;" |- !width=30px|# !width=150px|Igrač !width=50px|Uta. !width=50px|Ukupno !width=50px|Prosjek !width=100px|Karijera |- |1 |align="left"|[[Rüştü Reçber]] |'''58''' |120 |{{#expr:58/120 round 2}} |{{nowrap|1994–2012}} |- |2 |align="left"|[[Volkan Demirel]] |'''22''' |63 |{{#expr:22/63 round 2}} |2004–2014 |- |3 |align="left"|[[Turgay Şeren]] |'''16''' |46 |{{#expr:16/46 round 2}} |1950–1966 |- |4 |align="left" |[[Volkan Babacan]] |'''15''' |35 |{{#expr:15/35 round 2}} |2014–2018 |- bgcolor=#CFECEC | rowspan=2|5 |align="left"|'''[[Mert Günok]]''' |'''14''' |37 |{{#expr:14/37 round 2}} |2011-{{0|0000}} |- bgcolor=#CFECEC |align="left"|'''[[Uğurcan Çakır]]''' |'''14''' |41 |{{#expr:14/41 round 2}} |2019-{{0|0000}} |- | rowspan=2|7 |align="left"|[[Ömer Çatkıç]] |'''10''' |19 |{{#expr:10/19 round 2}} |2000–2005 |- |align="left"|[[Engin İpekoğlu]] |'''10''' |32 |{{#expr:10/32 round 2}} |1989–1999 |- | rowspan=2|10 |align="left"|[[Sabri Dino]] |'''7''' |12 |{{#expr:7/12 round 2}} |1969–1975 |- |align="left"|[[Sinan Bolat]] |'''7''' |12 |{{#expr:7/12 round 2}} |2009–2019 |} == Sve utakmice == {{main|Lista utakmica fudbalske reprezentacije Turske}} == Sastavi == {{collapse top|title= Sastav Turske na SP 1954.}} {{nat fs g start}} {{nat fs g player|no=|pos=GK|name=[[Turgay Şeren]]<sup>'''kap'''</sup>|age={{Birth date|1932|5|15|df=y}}|caps=2|goals=-4|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=|pos=DF|name=[[Rıdvan Bolatlı]]|age={{Birth date|1928|12|2|df=y}}|caps=3|goals=0|club=[[MKE Ankaragücü|Ankaragücü]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=|pos=DF|name=[[Basri Dirimlili]]|age={{Birth date|1929|6|7|df=y}}|caps=3|goals=0|club=[[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=|pos=DF|name=[[Mustafa Ertan]]|age={{Birth date|1926|4|21|df=y}}|caps=3|goals=1|club=[[MKE Ankaragücü|Ankaragücü]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=|pos=MF|name=[[Çetin Zeybek]]|age={{Birth date|1932|9|12|df=y}}|caps=3|goals=0|club=[[Kasımpaşa S.K.|Kasımpaşa]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=|pos=MF|name=[[Rober Eryol]]|age={{Birth date|1930|12|21|df=y}}|caps=3|goals=0|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=|pos=FW|name=[[Erol Keskin]]|age={{Birth date|1927|3|2|df=y}}|caps=3|goals=1|club=[[Adalet SK|Adalet]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=|pos=FW|name=[[Suat Mamat]]|age={{Birth date|1930|11|8|df=y}}|caps=2|goals=3|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=|pos=FW|name=[[Feridun Buğeker]]|age={{Birth date|1933|4|5|df=y}}|caps=1|goals=0|club=[[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=|pos=FW|name=[[Burhan Sargun]]|age={{Birth date|1929|2|11|df=y}}|caps=2|goals=3|club=[[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=|pos=FW|name=[[Lefter Küçükandonyadis]]|age={{Birth date|1925|12|22|df=y}}|caps=3|goals=2|club=[[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=|pos=GK|name=[[Şükrü Ersoy]]|age={{Birth date|1931|1|14|df=y}}|caps=1|goals=-7|club=[[Vefa SK|Vefa]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=|pos=DF|name=[[Bülent Eken]]|age={{Birth date|1923|10|26|df=y}}|caps=0|goals=0|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=|pos=DF|name=[[Ali Beratlıgil]]|age={{Birth date|1931|10|21|df=y}}|caps=0|goals=0|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=|pos=MF|name=[[Mehmet Dinçer]]|age={{Birth date|1924|1|1|df=y}}|caps=0|goals=0|club=[[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=|pos=DF|name=[[Nedim Günar]]|age={{Birth date|1932|1|2|df=y}}|caps=0|goals=0|club=[[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=|pos=DF|name=[[Naci Erdem]]|age={{Birth date|1931|1|28|df=y}}|caps=1|goals=0|club=[[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=|pos=DF|name=[[Kaçmaz Akgün]]|age={{Birth date|1935|2|19|df=y}}|caps=0|goals=0|club=[[MKE Ankaragücü|Ankaragücü]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=|pos=DF|name=[[Ahmet Berman]]|age={{Birth date|1932|1|1|df=y}}|caps=0|goals=0|club=[[Beşiktaş JK (fudbal)|Beşiktaş]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=|pos=FW|name=[[Necmi Onarıcı]]|age={{Birth date|1925|11|2|df=y}}|caps=1|goals=0|club=[[Adalet SK|Adalet]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=|pos=FW|name=[[Kadri Aytaç]]|age={{Birth date|1931|8|6|df=y}}|caps=0|goals=0|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=|pos=FW|name=[[Coşkun Taş]]|age={{Birth date|1935|4|23|df=y}}|caps=1|goals=0|club=[[Beşiktaş JK (fudbal)|Beşiktaş]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g end}} Trener: [[Sandro Puppo]] {{collapse bottom}} {{collapse top|title= Sastav Turske na EP 1996.}} {{nat fs g start}} {{nat fs g player|no=1|pos=GK|name=[[Adnan Erkan]]|age={{Birth date|1968|1|15|df=y}}|caps=0|goals=0|club=[[Ankaragücü]]|clubnat=Turkey}} {{nat fs g player|no=2|pos=DF|name=[[Recep Çetin]]|age={{Birth date|1965|10|1|df=y}}|caps=2|goals=0|club=[[Beşiktaş JK (fudbal)|Beşiktaş]]|clubnat=Turkey}} {{nat fs g player|no=3|pos=DF|name=[[Alpay Özalan]]|age={{Birth date|1973|5|29|df=y}}|caps=3|goals=0|club=[[Beşiktaş JK (fudbal)|Beşiktaş]]|clubnat=Turkey}} {{nat fs g player|no=4|pos=DF|name=[[Vedat İnceefe]]|age={{Birth date|1974|4|1|df=y}}|caps=3|goals=0|club=[[Karabükspor|Kardemir Karabükspor]]|clubnat=Turkey}} {{nat fs g player|no=5|pos=MF|name=[[Tugay Kerimoğlu]]|age={{Birth date|1970|8|24|df=y}}|caps=3|goals=0|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=Turkey}} {{nat fs g player|no=6|pos=FW|name=[[Ertuğrul Sağlam]]|age={{Birth date|1969|11|19|df=y}}|caps=0|goals=0|club=[[Beşiktaş JK (fudbal)|Beşiktaş]]|clubnat=Turkey}} {{nat fs g player|no=7|pos=FW|name=[[Hami Mandıralı]]|age={{Birth date|1968|7|20|df=y}}|caps=2|goals=0|club=[[Trabzonspor]]|clubnat=Turkey}} {{nat fs g player|no=8|pos=DF|name=[[Ogün Temizkanoğlu]]|age={{Birth date|1969|10|6|df=y}}|caps=3|goals=0|club=[[Trabzonspor]]|clubnat=Turkey}} {{nat fs g player|no=9|pos=FW|name=[[Hakan Şükür]]|age={{Birth date|1971|9|1|df=y}}|caps=3|goals=0|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=Turkey}} {{nat fs g player|no=10|pos=MF|name=[[Oğuz Çetin]]<sup>'''kap'''</sup>|age={{Birth date|1963|2|15|df=y}}|caps=1|goals=0|club=[[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]|clubnat=Turkey}} {{nat fs g player|no=11|pos=FW|name=[[Orhan Çıkırıkçı]]|age={{Birth date|1967|4|15|df=y}}|caps=1|goals=0|club=[[Trabzonspor]]|clubnat=Turkey}} {{nat fs g player|no=12|pos=FW|name=[[Faruk Yiğit]]|age={{Birth date|1968|4|15|df=y}}|caps=0|goals=0|club=[[Kocaelispor]]|clubnat=Turkey}} {{nat fs g player|no=13|pos=DF|name=[[Rahim Zafer]]|age={{Birth date|1971|1|25|df=y}}|caps=2|goals=0|club=[[Gençlerbirliği SK (fudbal)|Gençlerbirliği]]|clubnat=Turkey}} {{nat fs g player|no=14|pos=FW|name=[[Saffet Sancaklı]]|age={{Birth date|1966|2|27|df=y}}|caps=3|goals=0|club=[[Kocaelispor]]|clubnat=Turkey}} {{nat fs g player|no=15|pos=MF|name=[[Tayfun Korkut]]|age={{Birth date|1974|4|2|df=y}}|caps=1|goals=0|club=[[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]|clubnat=Turkey}} {{nat fs g player|no=16|pos=MF|name=[[Sergen Yalçın]]|age={{Birth date|1972|10|5|df=y}}|caps=2|goals=0|club=[[Beşiktaş JK (fudbal)|Beşiktaş]]|clubnat=Turkey}} {{nat fs g player|no=17|pos=MF|name=[[Abdullah Ercan]]|age={{Birth date|1971|12|8|df=y}}|caps=3|goals=0|club=[[Trabzonspor]]|clubnat=Turkey}} {{nat fs g player|no=18|pos=FW|name=[[Arif Erdem]]|age={{Birth date|1972|1|2|df=y}}|caps=3|goals=0|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=Turkey}} {{nat fs g player|no=19|pos=MF|name=[[Tolunay Kafkas]]|age={{Birth date|1968|3|31|df=y}}|caps=1|goals=0|club=[[Trabzonspor]]|clubnat=Turkey}} {{nat fs g player|no=20|pos=DF|name=[[Bülent Korkmaz]]|age={{Birth date|1968|11|24|df=y}}|caps=1|goals=0|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=Turkey}} {{nat fs g player|no=21|pos=GK|name=[[Şanver Göymen]]|age={{Birth date|1967|1|22|df=y}}|caps=0|goals=0|club=[[Altay SK (fudbal)|Altay]]|clubnat=Turkey}} {{nat fs g player|no=22|pos=GK|name=[[Rüştü Reçber]]|age={{Birth date|1973|5|10|df=y}}|caps=3|goals=-5|club=[[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]|clubnat=Turkey}} {{nat fs g end}} Trener: [[Fatih Terim]] {{collapse bottom}} {{collapse top|title= Sastav Turske na EP 2000.}} {{nat fs g start}} {{nat fs g player|no=1|pos=GK|name=[[Rüştü Reçber]]|age={{Birth date|1973|5|10|df=y}}|caps=4|goals=-4|club=[[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=2|pos=MF|name=[[Tayfur Havutçu]]|age={{Birth date|1970|4|23|df=y}}|caps=3|goals=0|club=[[Beşiktaş JK (fudbal)|Beşiktaş]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=3|pos=DF|name=[[Ogün Temizkanoğlu]]<sup>'''kap'''</sup>|age={{Birth date|1969|10|6|df=y}}|caps=4|goals=0|club=[[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=4|pos=DF|name=[[Fatih Akyel]]|age={{Birth date|1977|12|26|df=y}}|caps=4|goals=0|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=5|pos=DF|name=[[Alpay Özalan]]|age={{Birth date|1973|5|29|df=y}}|caps=4|goals=0|club=[[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=6|pos=FW|name=[[Arif Erdem]]|age={{Birth date|1972|1|2|df=y}}|caps=4|goals=0|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=7|pos=MF|name=[[Okan Buruk]]|age={{Birth date|1973|10|19|df=y}}|caps=4|goals=1|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=8|pos=MF|name=[[Tugay Kerimoğlu]]|age={{Birth date|1970|8|24|df=y}}|caps=3|goals=0|club=[[Glasgow Rangers FC|Rangers]]|clubnat=SCO}} {{nat fs g player|no=9|pos=FW|name=[[Hakan Şükür]]|age={{Birth date|1971|9|1|df=y}}|caps=4|goals=2|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=10|pos=MF|name=[[Sergen Yalçın]]|age={{Birth date|1972|10|5|df=y}}|caps=3|goals=0|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=11|pos=MF|name=[[Tayfun Korkut]]|age={{Birth date|1974|4|2|df=y}}|caps=4|goals=0|club=[[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=12|pos=GK|name=[[Ömer Çatkıç]]|age={{Birth date|1974|10|15|df=y}}|caps=0|goals=0|club=[[Gaziantepspor]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=13|pos=DF|name=[[Osman Özköylü]]|age={{Birth date|1971|8|26|df=y}}|caps=1|goals=0|club=[[Trabzonspor]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=14|pos=MF|name=[[Suat Kaya]]|age={{Birth date|1967|8|26|df=y}}|caps=3|goals=0|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=15|pos=MF|name=[[Muzzy Izzet]]|age={{Birth date|1974|10|31|df=y}}|caps=1|goals=0|club=[[Leicester City F.C.|Leicester City]]|clubnat=ENG}} {{nat fs g player|no=16|pos=DF|name=[[Ergün Penbe]]|age={{Birth date|1972|5|17|df=y}}|caps=3|goals=0|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=17|pos=FW|name=[[Oktay Derelioğlu]]|age={{Birth date|1975|12|17|df=y}}|caps=1|goals=0|club=[[Gaziantepspor]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=18|pos=MF|name=[[Ayhan Akman]]|age={{Birth date|1977|2|23|df=y}}|caps=0|goals=0|club=[[Beşiktaş JK (fudbal)|Beşiktaş]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=19|pos=MF|name=[[Abdullah Ercan]]|age={{Birth date|1971|12|8|df=y}}|caps=2|goals=0|club=[[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=20|pos=DF|name=[[Hakan Ünsal]]|age={{Birth date|1973|5|14|df=y}}|caps=2|goals=0|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=21|pos=GK|name=[[Fevzi Tuncay]]|age={{Birth date|1977|9|14|df=y}}|caps=0|goals=0|club=[[Beşiktaş JK (fudbal)|Beşiktaş]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=22|pos=MF|name=[[Ümit Davala]]|age={{Birth date|1973|7|30|df=y}}|caps=2|goals=0|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g end}} Trener: [[Mustafa Denizli]] {{collapse bottom}} {{collapse top|title= Sastav Turske na SP 2002.}} {{nat fs g start}} {{nat fs g player|no=1|pos=GK|name=[[Rüştü Reçber]]|age={{Birth date|1973|5|10|df=y}}|caps=7|goals=-6|club=[[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=2|pos=DF|name=[[Emre Aşık]]|age={{Birth date|1973|12|31|df=y}}|caps=2|goals=0|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=3|pos=DF|name=[[Bülent Korkmaz]]|age={{Birth date|1968|11|24|df=y}}|caps=6|goals=1|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=4|pos=DF|name=[[Fatih Akyel]]|age={{Birth date|1977|12|26|df=y}}|caps=7|goals=0|club=[[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=5|pos=DF|name=[[Alpay Özalan]]|age={{Birth date|1973|5|29|df=y}}|caps=5|goals=0|club=[[Aston Villa FC|Aston Villa]]|clubnat=ENG}} {{nat fs g player|no=6|pos=FW|name=[[Arif Erdem]]|age={{Birth date|1972|1|2|df=y}}|caps=4|goals=0|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=7|pos=MF|name=[[Okan Buruk]]|age={{Birth date|1973|10|19|df=y}}|caps=1|goals=0|club=[[F.C. Internazionale Milano|Inter]]|clubnat=ITA}} {{nat fs g player|no=8|pos=MF|name=[[Tugay Kerimoğlu]]|age={{Birth date|1970|8|24|df=y}}|caps=7|goals=0|club=[[Blackburn Rovers FC|Blackburn Rovers]]|clubnat=ENG}} {{nat fs g player|no=9|pos=FW|name=[[Hakan Şükür]]<sup>'''kap'''</sup>|age={{Birth date|1971|9|1|df=y}}|caps=7|goals=1|club=[[Parma Calcio 1913|Parma]]|clubnat=ITA}} {{nat fs g player|no=10|pos=MF|name=[[Yıldıray Baştürk]]|age={{Birth date|1978|12|24|df=y}}|caps=7|goals=0|club=[[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]]|clubnat=NJE}} {{nat fs g player|no=11|pos=FW|name=[[Hasan Şaş]]|age={{Birth date|1976|8|1|df=y}}|caps=6|goals=2|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=12|pos=GK|name=[[Ömer Çatkıç]]|age={{Birth date|1974|10|15|df=y}}|caps=1|goals=0|club=[[Gaziantepspor]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=13|pos=MF|name=[[Muzzy Izzet|Mustafa İzzet]]|age={{Birth date|1974|10|31|df=y}}|caps=1|goals=0|club=[[Leicester City F.C.|Leicester City]]|clubnat=ENG}} {{nat fs g player|no=14|pos=MF|name=[[Tayfur Havutçu]]|age={{Birth date|1970|4|23|df=y}}|caps=3|goals=0|club=[[Beşiktaş JK (fudbal)|Beşiktaş]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=15|pos=FW|name=[[Nihat Kahveci]]|age={{Birth date|1979|11|23|df=y}}|caps=2|goals=0|club=[[Real Sociedad]]|clubnat=SPA}} {{nat fs g player|no=16|pos=DF|name=[[Ümit Özat]]|age={{Birth date|1976|10|30|df=y}}|caps=2|goals=0|club=[[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=17|pos=FW|name=[[İlhan Mansız]]|age={{Birth date|1975|8|10|df=y}}|caps=7|goals=3|club=[[Beşiktaş JK (fudbal)|Beşiktaş]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=18|pos=MF|name=[[Ergün Penbe]]|age={{Birth date|1972|5|17|df=y}}|caps=5|goals=0|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=19|pos=MF|name=[[Abdullah Ercan]]|age={{Birth date|1971|12|8|df=y}}|caps=0|goals=0|club=[[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=20|pos=DF|name=[[Hakan Ünsal]]|age={{Birth date|1973|5|14|df=y}}|caps=4|goals=0|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=21|pos=MF|name=[[Emre Belözoğlu]]|age={{Birth date|1980|9|7|df=y}}|caps=6|goals=1|club=[[F.C. Internazionale Milano|Inter]]|clubnat=ITA}} {{nat fs g player|no=22|pos=MF|name=[[Ümit Davala]]|age={{Birth date|1973|7|30|df=y}}|caps=7|goals=2|club=[[A.C. Milan|Milan]]|clubnat=ITA}} {{nat fs g player|no=23|pos=GK|name=[[Zafer Özgültekin]]|age={{Birth date|1975|3|10|df=y}}|caps=0|goals=0|club=[[MKE Ankaragücü|Ankaragücü]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g end}} Trener: [[Şenol Güneş]] {{collapse bottom}} {{collapse top|title= Sastav Turske na EP 2008.}} {{nat fs g start}} {{nat fs g player|no=1|pos=GK|name=[[Rüştü Reçber]]|age={{Birth date|df=y|1973|5|10}}|caps=2|goals=-4|club=[[Beşiktaş JK (fudbal)|Beşiktaş]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=2|pos=DF|name=[[Servet Çetin]]|age={{Birth date|df=y|1981|3|17}}|caps=3|goals=0|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=3|pos=DF|name=[[Hakan Balta]]|age={{Birth date|df=y|1983|3|23}}|caps=5|goals=0|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=4|pos=DF|name=[[Gökhan Zan]]|age={{Birth date|df=y|1981|9|7}}|caps=3|goals=0|club=[[Beşiktaş JK (fudbal)|Beşiktaş]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=5|pos=MF|name=[[Emre Belözoğlu]]<sup>'''kap'''</sup>|age={{Birth date|df=y|1980|9|7}}|caps=1|goals=0|club=[[Newcastle United F.C.|Newcastle United]]|clubnat=ENG}} {{nat fs g player|no=6|pos=MF|name=[[Mehmet Topal]]|age={{Birth date|df=y|1986|3|3}}|caps=4|goals=0|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=7|pos=MF|name=[[Mehmet Aurélio]]|age={{Birth date|df=y|1977|12|15}}|caps=4|goals=0|club=[[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=8|pos=FW|name=[[Nihat Kahveci]]|age={{Birth date|df=y|1979|11|23}}|caps=4|goals=2|club=[[Villarreal CF|Villarreal]]|clubnat=ESP}} {{nat fs g player|no=9|pos=FW|name=[[Semih Şentürk]]|age={{Birth date|df=y|1983|4|29}}|caps=5|goals=3|club=[[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=10|pos=MF|name=[[Gökdeniz Karadeniz]]|age={{Birth date|df=y|1980|1|11}}|caps=3|goals=0|club=[[FC Rubin Kazan|Rubin Kazan]]|clubnat=RUS}} {{nat fs g player|no=11|pos=MF|name=[[Tümer Metin]]|age={{Birth date|df=y|1974|10|14}}|caps=2|goals=0|club=[[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=12|pos=GK|name=[[Tolga Zengin]]|age={{Birth date|df=y|1983|10|10}}|caps=0|goals=0|club=[[Trabzonspor]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=13|pos=DF|name=[[Emre Güngör]]|age={{Birth date|df=y|1984|8|1}}|caps=1|goals=0|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=14|pos=MF|name=[[Arda Turan]]|age={{Birth date|df=y|1987|1|30}}|caps=3|goals=2|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=15|pos=DF|name=[[Emre Aşık]]|age={{Birth date|df=y|1973|12|13}}|caps=4|goals=0|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=16|pos=DF|name=[[Uğur Boral]]|age={{Birth date|df=y|1982|4|14}}|caps=2|goals=1|club=[[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=17|pos=FW|name=[[Tuncay Şanlı]]|age={{Birth date|df=y|1982|1|16}}|caps=4|goals=0|club=[[Middlesbrough F.C.|Middlesbrough]]|clubnat=ENG}} {{nat fs g player|no=18|pos=FW|name=[[Colin Kazim-Richards]]|age={{Birth date|df=y|1986|8|26}}|caps=5|goals=0|club=[[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=19|pos=MF|name=[[Ayhan Akman]]|age={{Birth date|df=y|1977|2|23}}|caps=1|goals=0|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=20|pos=DF|name=[[Sabri Sarıoğlu]]|age={{Birth date|df=y|1984|7|26}}|caps=4|goals=0|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=21|pos=FW|name=[[Mevlüt Erdinç]]|age={{Birth date|df=y|1987|2|25}}|caps=2|goals=0|club=[[FC Sochaux-Montbéliard|Sochaux]]|clubnat=FRA|natvar=1974}} {{nat fs g player|no=22|pos=MF|name=[[Hamit Altıntop]]|age={{Birth date|df=y|1982|12|8}}|caps=5|goals=0|club=[[FC Bayern München|Bayern München]]|clubnat=GER}} {{nat fs g player|no=23|pos=GK|name=[[Volkan Demirel]]|age={{Birth date|df=y|1981|10|27}}|caps=3|goals=-5|club=[[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]|clubnat=TUR}} {{nat fs end}} Trener: [[Fatih Terim]] {{collapse bottom}} {{collapse top|title= Sastav Turske na EP 2016.}} {{nat fs g start}} {{nat fs g player|no=1|pos=GK|name=[[Volkan Babacan]]|age={{Birth date|1988|8|12|df=y}}|caps=3|goals=-4|club=[[İstanbul Başakşehir FK|Başakşehir]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=2|pos=DF|name=[[Semih Kaya]]|age={{Birth date|1991|2|24|df=y}}|caps=0|goals=0|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=3|pos=DF|name=[[Hakan Balta]]|age={{Birth date|1983|3|23|df=y}}|caps=3|goals=0|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=4|pos=DF|name=[[Ahmet Yılmaz Çalık]]|age={{Birth date|1994|2|26|df=y}}|caps=0|goals=0|club=[[Gençlerbirliği SK (fudbal)|Gençlerbirliği]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=5|pos=MF|name=[[Nuri Şahin]]|age={{Birth date|1988|9|5|df=y}}|caps=1|goals=0|club=[[Borussia Dortmund]]|clubnat=GER}} {{nat fs g player|no=6|pos=MF|name=[[Hakan Çalhanoğlu]]|age={{Birth date|1994|2|8|df=y}}|caps=2|goals=0|club=[[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]]|clubnat=GER}} {{nat fs g player|no=7|pos=DF|name=[[Gökhan Gönül]]|age={{Birth date|1985|1|4|df=y}}|caps=3|goals=0|club=[[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=8|pos=MF|name=[[Selçuk İnan]]|age={{Birth date|1985|2|10|df=y}}|caps=3|goals=0|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=9|pos=FW|name=[[Cenk Tosun]]|age={{Birth date|1991|6|7|df=y}}|caps=2|goals=0|club=[[Beşiktaş JK (fudbal)|Beşiktaş]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=10|pos=MF|name=[[Arda Turan]]<sup>'''kap'''</sup>|age={{Birth date|1987|1|30|df=y}}|caps=3|goals=0|club=[[FC Barcelona|Barcelona]]|clubnat=ESP}} {{nat fs g player|no=11|pos=MF|name=[[Olcay Şahan]]|age={{Birth date|1987|5|26|df=y}}|caps=2|goals=0|club=[[Beşiktaş JK (fudbal)|Beşiktaş]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=12|pos=GK|name=[[Onur Kıvrak]]|age={{Birth date|1988|1|1|df=y}}|caps=0|goals=0|club=[[Trabzonspor]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=13|pos=DF|name=[[İsmail Köybaşı]]|age={{Birth date|1989|7|10|df=y}}|caps=1|goals=0|club=[[Beşiktaş JK (fudbal)|Beşiktaş]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=14|pos=MF|name=[[Oğuzhan Özyakup]]|age={{Birth date|1992|9|23|df=y}}|caps=3|goals=0|club=[[Beşiktaş JK (fudbal)|Beşiktaş]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=15|pos=MF|name=[[Mehmet Topal]]|age={{Birth date|1986|3|3|df=y}}|caps=3 |goals=0|club=[[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=16|pos=MF|name=[[Ozan Tufan]]|age={{Birth date|1995|3|23|df=y}}|caps=3|goals=1|club=[[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=17|pos=FW|name=[[Burak Yılmaz]]|age={{Birth date|1985|7|15|df=y}}|caps=3|goals=1|club=[[Beijing Sinobo Guoan F.C.|Beijing Guoan]]|clubnat=CHN}} {{nat fs g player|no=18|pos=MF|name=[[Caner Erkin]]|age={{Birth date|1988|10|4|df=y}}|caps=2|goals=0|club=[[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=19|pos=MF|name=[[Yunus Mallı]]|age={{Birth date|1992|2|24|df=y}}|caps=1|goals=0|club=[[1. FSV Mainz 05|Mainz 05]]|clubnat=GER}} {{nat fs g player|no=20|pos=MF|name=[[Volkan Şen]]|age={{Birth date|1987|7|7|df=y}}|caps=2|goals=0|club=[[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=21|pos=FW|name=[[Emre Mor]]|age={{Birth date|1997|7|24|df=y}}|caps=2|goals=0|club=[[FC Nordsjælland|Nordsjælland]]|clubnat=DEN}} {{nat fs g player|no=22|pos=DF|name=[[Şener Özbayraklı]]|age={{Birth date|1990|1|23|df=y}}|caps=0|goals=0|club=[[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=23|pos=GK|name=[[Harun Tekin (footballer)|Harun Tekin]]|age={{Birth date|1989|6|17|df=y}}|caps=0|goals=0|club=[[Bursaspor]]|clubnat=TUR}} {{nat fs end}} Trener: [[Fatih Terim]] {{collapse bottom}} {{collapse top|title= Sastav Turske na EP 2020.}} {{nat fs g start}} {{nat fs g player|no=1|pos=GK|name=[[Mert Günok]]|sortname=Gunok, Mert|age={{Birth date|df=y|1989|3|1}}|caps=0|goals=0|club=[[İstanbul Başakşehir FK|Başakşehir]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=2|pos=DF|name=[[Zeki Çelik]]|sortname=Celik, Zeki|age={{Birth date|df=y|1997|2|17}}|caps=3|goals=0|club=[[Lille OSC|Lille]]|clubnat=FRA}} {{nat fs g player|no=3|pos=DF|name=[[Merih Demiral]]|sortname=Demiral, Merih|age={{Birth date|df=y|1998|3|5}}|caps=3|goals=-1|club=[[Juventus F.C.|Juventus]]|clubnat=ITA}} {{nat fs g player|no=4|pos=DF|name=[[Çağlar Söyüncü]]|sortname=Soyuncu, Caglar|age={{Birth date|df=y|1996|5|23}}|caps=3|goals=0|club=[[Leicester City F.C.|Leicester City]]|clubnat=ENG}} {{nat fs g player|no=5|pos=MF|name=[[Okay Yokuşlu]]|sortname=Yokuslu, Okay|age={{Birth date|df=y|1994|3|9}}|caps=2|goals=0|club=[[West Bromwich Albion F.C.|West Bromwich Albion]]|clubnat=ENG}} {{nat fs g player|no=6|pos=MF|name=[[Ozan Tufan]]|sortname=Tufan, Ozan|age={{Birth date|df=y|1995|3|23}}|caps=3|goals=0|club=[[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=7|pos=FW|name=[[Cengiz Ünder]]|sortname=Under, Cengiz|age={{Birth date|df=y|1997|7|14}}|caps=0|goals=0|club=[[Leicester City F.C.|Leicester City]]|clubnat=ENG}} {{nat fs g player|no=8|pos=MF|name=[[Dorukhan Toköz]]|sortname=Tokoz, Dorukhan|age={{Birth date|df=y|1996|5|21}}|caps=1|goals=0|club=[[Beşiktaş JK (fudbal)|Beşiktaş]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=9|pos=FW|name=[[Kenan Karaman]]|sortname=Karaman, Kenan|age={{Birth date|df=y|1994|3|5}}|caps=3|goals=0|club=[[Fortuna Düsseldorf]]|clubnat=GER}} {{nat fs g player|no=10|pos=MF|name=[[Hakan Çalhanoğlu]]|sortname=Calhanoglu, Hakan|age={{Birth date|df=y|1994|2|8}}|caps=3|goals=0|club=[[A.C. Milan|Milan]]|clubnat=ITA}} {{nat fs g player|no=11|pos=FW|name=[[Yusuf Yazıcı]]|sortname=Yazici, Yusuf|age={{Birth date|df=y|1997|1|29}}|caps=3|goals=0|club=[[Lille OSC|Lille]]|clubnat=FRA}} {{nat fs g player|no=12|pos=GK|name=[[Altay Bayındır]]|sortname=Bayindir, Altay|age={{Birth date|df=y|1998|4|14}}|caps=0|goals=0|club=[[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=13|pos=DF|name=[[Umut Meraş]]|sortname=Meras, Umut|age={{Birth date|df=y|1995|12|20}}|caps=1|goals=0|club=[[Le Havre AC|Le Havre]]|clubnat=FRA}} {{nat fs g player|no=14|pos=MF|name=[[Taylan Antalyalı]]|sortname=Antalyali, Taylan|age={{Birth date|df=y|1995|1|8}}|caps=0|goals=0|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=15|pos=DF|name=[[Ozan Kabak]]|sortname=Kabak, Ozan|age={{Birth date|df=y|2000|3|25}}|caps=0|goals=0|club=[[Liverpool F.C.|Liverpool]]|clubnat=ENG}} {{nat fs g player|no=16|pos=FW|name=[[Enes Ünal]]|sortname=Unal, Enes|age={{Birth date|df=y|1997|5|10}}|caps=0|goals=0|club=[[Getafe CF|Getafe]]|clubnat=ESP}} {{nat fs g player|no=17|pos=FW|name=[[Burak Yılmaz]]|sortname=Yilmaz, Burak|other=kapetan|age={{Birth date|df=y|1985|7|15}}|caps=3|goals=0|club=[[Lille OSC|Lille]]|clubnat=FRA}} {{nat fs g player|no=18|pos=DF|name=[[Rıdvan Yılmaz]]|sortname=Yilmaz, Ridvan|age={{Birth date|df=y|2001|5|21}}|caps=0|goals=0|club=[[Beşiktaş JK (fudbal)|Beşiktaş]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=19|pos=MF|name=[[Orkun Kökçü]]|sortname=Kokcu, Orkun|age={{Birth date|df=y|2000|12|29}}|caps=1|goals=0|club=[[Feyenoord]]|clubnat=NED}} {{nat fs g player|no=20|pos=MF|name=[[Abdülkadir Ömür]]|sortname=Omur, Abdulkadir|age={{Birth date|df=y|1999|6|25}}|caps=0|goals=0|club=[[Trabzonspor]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=21|pos=MF|name=[[İrfan Kahveci]]|sortname=Kahveci, Irfan|age={{Birth date|df=y|1995|7|15}}|caps=3|goals=1|club=[[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=22|pos=DF|name=[[Kaan Ayhan]]|sortname=Ayhan, Kaan|age={{Birth date|df=y|1994|11|10}}|caps=3|goals=0|club=[[U.S. Sassuolo Calcio|Sassuolo]]|clubnat=ITA}} {{nat fs g player|no=23|pos=GK|name=[[Uğurcan Çakır]]|sortname=Cakir, Ugurcan|age={{Birth date|df=y|1996|4|5}}|caps=3|goals=-8|club=[[Trabzonspor]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=24|pos=MF|name=[[Kerem Aktürkoğlu]]|sortname=Akturkoglu, Kerem|age={{Birth date|df=y|1998|10|21}}|caps=0|goals=0|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=25|pos=DF|name=[[Mert Müldür]]|sortname=Muldur, Mert|age={{Birth date|df=y|1999|4|3}}|caps=2|goals=0|club=[[U.S. Sassuolo Calcio|Sassuolo]]|clubnat=ITA}} {{nat fs g player|no=26|pos=MF|name=[[Halil Dervişoğlu]]|sortname=Dervisoglu, Halil|age={{Birth date|df=y|1999|12|8}}|caps=2|goals=0|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=TUR}} {{nat fs end}} Trener: [[Şenol Güneş]] {{collapse bottom}} {{collapse top|title= Sastav Turske na EP 2024.}} {{nat fs g start|background=#0055A4|color=white}} {{nat fs g player|no=23|pos=GK|name=[[Uğurcan Çakır]]|other=||age={{Birth date|1996|04|5|df=y}}|caps=0|goals=0|club=[[Trabzonspor]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=1|pos=GK|name=[[Mert Günok]]|other=||age={{Birth date|1989|03|1|df=y}}|caps=4|goals=0|club=[[Beşiktaş JK (fudbal)|Beşiktaş]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=12|pos=GK|name=[[Altay Bayındır]]|other=||age={{Birth date|1998|04|14|df=y}}|caps=1|goals=0|club=[[Manchester United F.C.|Manchester United]]|clubnat=ENG}} {{nat fs g player|no=2|pos=DF|name=[[Zeki Çelik]]|other=||age={{Birth date|1997|02|17|df=y}}|caps=3|goals=0|club=[[A.S. Roma|Roma]]|clubnat=ITA}} {{nat fs g player|no=3|pos=DF|name=[[Merih Demiral]]|other=||age={{Birth date|1998|03|5|df=y}}|caps=4|goals=2|club=[[Al-Ahli Saudi F.C.|Al-Ahlī]]|clubnat=SAU}} {{nat fs g player|no=14|pos=DF|name=[[Abdülkerim Bardakcı]]|other=||age={{Birth date|1994|11|7|df=y}}|caps=4|goals=0|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=18|pos=DF|name=[[Mert Müldür]]|other=||age={{Birth date|1999|04|3|df=y}}|caps=4|goals=1 (-1)|club=[[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=20|pos=DF|name=[[Ferdi Kadıoğlu]]|other=||age={{Birth date|1999|10|7|df=y}}|caps=5|goals=0|club=[[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=4|pos=DF|name=[[Samet Akaydin]]|other=||age={{Birth date|1994|03|13|df=y}}|caps=4|goals=1 (-1)|club=[[Panathinaikos F.C.|Panathinaikos]]|clubnat=GRE}} {{nat fs g player|no=13|pos=DF|name=[[Ahmetcan Kaplan]]|other=||age={{Birth date|2003|01|16|df=y}}|caps=0|goals=0|club=[[AFC Ajax|Ajax]]|clubnat=NED}} {{nat fs g player|no=10|pos=MF|name=[[Hakan Çalhanoğlu]]|other=||age={{Birth date|1994|02|8|df=y}}|caps=4|goals=1|club=[[F.C. Internazionale Milano|Inter]]|clubnat=ITA}} {{nat fs g player|no=5|pos=MF|name=[[Okay Yokuşlu]]|other=||age={{Birth date|1994|03|9|df=y}}|caps=3|goals=0|club=[[West Bromwich Albion F.C.|West Bromwich]]|clubnat=ENG}} {{nat fs g player|no=22|pos=MF|name=[[Kaan Ayhan]]|other=||age={{Birth date|1994|11|10|df=y}}|caps=5|goals=0|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=6|pos=MF|name=[[Orkun Kökçü]]|other=||age={{Birth date|2000|12|29|df=y}}|caps=4|goals=0|club=[[S.L. Benfica|Benfica]]|clubnat=POR}} {{nat fs g player|no=15|pos=MF|name=[[Salih Özcan]]|other=||age={{Birth date|1998|01|11|df=y}}|caps=4|goals=0|club=[[Borussia Dortmund]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=16|pos=MF|name=[[İsmail Yüksek]]|other=||age={{Birth date|1999|01|26|df=y}}|caps=3|goals=0|club=[[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=8|pos=MF|name=[[Arda Güler]]|other=||age={{Birth date|2005|02|25|df=y}}|caps=5|goals=1|club=[[Real Madrid CF|Real Madrid]]|clubnat=SPA}} {{nat fs g player|no=9|pos=FW|name=[[Cenk Tosun]]|other=||age={{Birth date|1991|06|7|df=y}}|caps=2|goals=1|club=[[Beşiktaş JK (fudbal)|Beşiktaş]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=11|pos=FW|name=[[Yusuf Yazıcı]]|other=||age={{Birth date|1997|01|29|df=y}}|caps=2|goals=0|club=[[Lille OSC|Lille]]|clubnat=FRA}} {{nat fs g player|no=17|pos=FW|name=[[İrfan Kahveci]]|other=||age={{Birth date|1995|07|15|df=y}}|caps=1|goals=0|club=[[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=7|pos=FW|name=[[Kerem Aktürkoğlu]]|other=||age={{Birth date|1998|10|21|df=y}}|caps=5|goals=1|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=21|pos=FW|name=[[Barış Alper Yılmaz]]|other=||age={{Birth date|2000|05|23|df=y}}|caps=5|goals=0|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=25|pos=FW|name=[[Yunus Akgün]]|other=||age={{Birth date|2000|07|7|df=y}}|caps=1|goals=0|club=[[Leicester City F.C.|Leicester City]]|clubnat=ENG}} {{nat fs g player|no=19|pos=FW|name=[[Kenan Yıldız]]|other=||age={{Birth date|2005|05|4|df=y}}|caps=5|goals=0|club=[[Juventus F.C.|Juventus]]|clubnat=ITA}} {{nat fs g player|no=24|pos=FW|name=[[Semih Kılıçsoy]]|other=||age={{Birth date|2005|08|15|df=y}}|caps=1|goals=0|club=[[Beşiktaş JK (fudbal)|Beşiktaş]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=26|pos=FW|name=[[Bertuğ Yıldırım]]|other=||age={{Birth date|2002|01|12|df=y}}|caps=0|goals=0|club=[[Stade Rennais FC|Rennes]]|clubnat=FRA}} {{nat fs end|background=#0055A4}} Trener: [[Vincenzo Montella]] {{collapse bottom}} {{collapse top|title= Sastav Turske na SP 2026.}} {{nat fs g start|background=#0055A4|color=white}} {{nat fs g player|no=1|pos=GK|name=[[Mert Günok]]|other=||age={{Birth date|1989|03|1|df=y}}|caps=0|goals=0|club=[[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=12|pos=GK|name=[[Altay Bayındır]]|other=||age={{Birth date|1998|04|14|df=y}}|caps=0|goals=0|club=[[Manchester United F.C.|Manchester United]]|clubnat=ENG}} {{nat fs g player|no=23|pos=GK|name=[[Uğurcan Çakır]]|other=||age={{Birth date|2000|10|27|df=y}}|caps=3|goals=0|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=2|pos=DF|name=[[Zeki Çelik]]|other=||age={{Birth date|1997|02|17|df=y}}|caps=3|goals=0|club=[[A.S. Roma|Roma]]|clubnat=ITA}} {{nat fs g player|no=3|pos=DF|name=[[Merih Demiral]]|other=||age={{Birth date|1998|03|5|df=y}}|caps=2|goals=0|club=[[Al-Ahli Saudi F.C.|Al-Ahlī]]|clubnat=SAU}} {{nat fs g player|no=4|pos=DF|name=[[Çağlar Söyüncü]]|other=||age={{Birth date|1996|05|23|df=y}}|caps=1|goals=0|club=[[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=13|pos=DF|name=[[Eren Elmalı]]|other=||age={{Birth date|2000|07|7|df=y}}|caps=2|goals=0|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=14|pos=DF|name=[[Abdülkerim Bardakcı]]|other=||age={{Birth date|1994|11|7|df=y}}|caps=3|goals=0|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=15|pos=DF|name=[[Ozan Kabak]]|other=||age={{Birth date|2000|03|25|df=y}}|caps=1|goals=0|club=[[TSG 1899 Hoffenheim|Hoffenheim]]|clubnat=DEU}} {{nat fs g player|no=18|pos=DF|name=[[Mert Müldür]]|other=||age={{Birth date|1999|04|3|df=y}}|caps=3|goals=0|club=[[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=20|pos=DF|name=[[Ferdi Kadıoğlu]]|other=||age={{Birth date|1999|10|7|df=y}}|caps=2|goals=0|club=[[Brighton & Hove Albion F.C.|Brighton]]|clubnat=ENG}} {{nat fs g player|no=22|pos=DF|name=[[Kaan Ayhan]]|other=||age={{Birth date|1994|11|10|df=y}}|caps=1|goals=1|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=25|pos=DF|name=[[Samet Akaydin]]|other=||age={{Birth date|1994|03|13|df=y}}|caps=0|goals=0|club=[[Çaykur Rizespor]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=5|pos=MF|name=[[Salih Özcan]]|other=||age={{Birth date|1998|01|11|df=y}}|caps=2|goals=0|club=[[VfL Wolfsburg|Wolfsburg]]|clubnat=DEU}} {{nat fs g player|no=6|pos=MF|name=[[Orkun Kökçü]]|other=||age={{Birth date|2000|12|29|df=y}}|caps=3|goals=0|club=[[Beşiktaş JK (fudbal)|Beşiktaş]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=7|pos=MF|name=[[Kerem Aktürkoğlu]]|other=||age={{Birth date|1998|10|21|df=y}}|caps=2|goals=0|club=[[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=8|pos=MF|name=[[Arda Güler]]|other=||age={{Birth date|2005|02|25|df=y}}|caps=3|goals=1|club=[[Real Madrid CF|Real Madrid]]|clubnat=SPA}} {{nat fs g player|no=10|pos=MF|name=[[Hakan Çalhanoğlu]]|other=||age={{Birth date|1994|02|8|df=y}}|caps=2|goals=0|club=[[F.C. Internazionale Milano|Inter]]|clubnat=ITA}} {{nat fs g player|no=16|pos=MF|name=[[İsmail Yüksek]]|other=||age={{Birth date|1999|01|26|df=y}}|caps=2|goals=0|club=[[Bursaspor]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=17|pos=MF|name=[[İrfan Kahveci]]|other=||age={{Birth date|1995|07|15|df=y}}|caps=1|goals=0|club=[[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=21|pos=MF|name=[[Barış Alper Yılmaz]]|other=||age={{Birth date|2000|05|23|df=y}}|caps=3|goals=1|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=TUR}} {{nat fs g player|no=26|pos=MF|name=[[Can Uzun]]|other=||age={{Birth date|2005|11|11|df=y}}|caps=2|goals=0|club=[[Eintracht Frankfurt]]|clubnat=DEU}} {{nat fs g player|no=9|pos=FW|name=[[Deniz Gül]]|other=||age={{Birth date|2004|07|2|df=y}}|caps=2|goals=0|club=[[FC Porto|Porto]]|clubnat=POR}} {{nat fs g player|no=11|pos=FW|name=[[Kenan Yıldız]]|other=||age={{Birth date|2005|05|4|df=y}}|caps=3|goals=0|club=[[Juventus F.C.|Juventus]]|clubnat=ITA}} {{nat fs g player|no=19|pos=FW|name=[[Yunus Akgün]]|other=||age={{Birth date|2000|07|7|df=y}}|caps=2|goals=0|club=[[Leicester City F.C.|Leicester City]]|clubnat=ENG}} {{nat fs g player|no=24|pos=FW|name=[[Oğuz Aydın]]|other=||age={{Birth date|1991|06|7|df=y}}|caps=1|goals=0|club=[[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]|clubnat=TUR}} {{nat fs end|background=#0055A4}} Trener: [[Vincenzo Montella]] {{collapse bottom}} == Značajni igrači == '''''Vratari''''': {{Div col|colwidth=24em}} * [[Ömer Çatkıç]] * [[Volkan Demirel]] * '''[[Rüştü Reçber]]''' {{div col end}} '''''Braniči''''': {{Div col|colwidth=24em}} * [[Fatih Akyel]] * [[Emre Aşık]] * [[Kaan Ayhan]] * [[Hakan Balta]] * [[Nihat Bekdik]] * [[Recep Çetin]] * [[Servet Çetin]] * [[Gökhan Gönül]] * [[Tolunay Kafkas]] * '''[[Bülent Korkmaz]]''' * '''[[Alpay Ozalan]]''' * [[Sabri Sarıoğlu]] * [[Ogün Temizkanoğlu]] * [[Fatih Terim]] * [[Mehmet Topal]] {{div col end}} [[Datoteka:Emre in national team (11.08.2010).JPG|thumb|right|125px|[[Emre Belözoğlu]]]] '''''Veznjaci''''': {{Div col|colwidth=24em}} * [[Emre Akbaba]] * '''[[Hamit Altıntop]]''' * [[Sabih Arca]] * '''[[Yıldıray Baştürk]]''' * '''[[Emre Belözoğlu]]''' * [[Okan Buruk]] * [[Oğuz Çetin]] * [[Ümit Davala]] * '''[[Arda Turan]]''' * [[Rıdvan Dilmen]] * [[Ayhan Elmastaşoğlu]] * [[Abdullah Ercan]] * [[Tayfur Havutçu]] * [[Selçuk İnan]] * [[Gökdeniz Karadeniz]] * [[Ünal Karaman]] * '''[[Tugay Kerimoğlu]]''' * [[Metin Kurt]] * [[Tümer Metin]] * [[Sedat Özden]] * [[Ergün Penbe]] * '''[[Nuri Şahin]]''' * [[Hasan Şaş]] * [[Ozan Tufan]] * '''[[Hakan Ünsal]]''' * '''[[Sergen Yalçın]]''' {{div col end}} '''''Napadački veznjaci''''': * [[Can Bartu]] * '''[[Hakan Çalhanoğlu]]''' * [[Ender Konca]] * '''[[Lefter Küçükandonyadis]]''' * '''[[Tuncay Şanlı]]''' * [[Cengiz Ünder]] '''''Napadači''''': {{Div col|colwidth=24em}} * [[Ogün Altıparmak]] * [[Umut Bulut]] * '''[[Tanju Çolak]]''' * [[Oktay Derelioğlu]] * [[Reha Eken]] * [[Arif Erdem]] * '''[[Nihat Kahveci]]''' * [[Gündüz Kılıç]] * [[Suat Mamat]] * '''[[Metin Oktay]]''' * [[Ertuğrul Sağlam]] * [[Saffet Sancaklı]] * [[Burhan Sargın]] * [[Zeki Rıza Sporel]] * '''[[Hakan Şükür]]''' * [[Fatih Tekke]] * [[Cenk Tosun]] * [[Cemil Turan]] * [[Feyyaz Uçar]] * [[Burak Yılmaz]] {{div col end}} ==Izbornici== {| class="wikitable sortable" style="text-align:center; width: 100%;" |- !Izbornik !Karijera !Uta. !Pob. !Rem. !Por. !% pob. !Natjecanja |- |style="text-align: left;"|{{flagicon|TUR}} {{sortname|Ali Sami|Yen}} |1923 |1 |0 |1 |0 |{{#expr:0/1 *100 round1}}% | |- |style="text-align: left;"|{{flagicon|SCO}} {{sortname|Billy|Hunter|Billy Hunter (fudbaler)}} |1924–1926 |12 |5 |0 |7 |{{#expr:5/12 *100 round1}}% | |- |style="text-align: left;"|{{flagicon|HUN|1920}} {{sortname|Béla|Tóth|Béla Tóth (fudbaler)}} |1927–1932 |8 |2 |1 |5 |{{#expr:2/8 *100 round1}}% | |- |style="text-align: left;"|{{flagicon|ENG}} {{sortname|Fred|Pagnam}} |1932 |3 |0 |1 |2 |{{#expr:0/3 *100 round1}}% | |- |style="text-align: left;"|{{flagicon|IRL}} {{sortname|James|Donnelly|James Donnelly (fudbaler)}} |1936–1937 |3 |0 |1 |2 |{{#expr:0/3 *100 round1}}% | |- |style="text-align: left;"|{{flagicon|HUN|1946}} {{sortname|Ignác|Molnár}} |1948 |2 |1 |0 |1 |{{#expr:1/2 *100 round1}}% | |- |style="text-align: left;"|{{flagicon|TUR}} {{sortname|Ulvi|Yenal}} |1948 |2 |1 |0 |1 |{{#expr:1/2 *100 round1}}% | |- |style="text-align: left;"|{{flagicon|ENG}} {{sortname|Pat|Molloy}} |1948–1949 |5 |3 |0 |2 |{{#expr:3/5 *100 round1}}% | |- |style="text-align: left;"|{{flagicon|TUR}} {{sortname|Cihat|Arman}} |1949 |1 |1 |0 |0 |{{#expr:1/1 *100 round1}}% | |- |style="text-align: left;"|{{flagicon|ENG}} {{sortname|Pat|Molloy}} |1950–1951 |2 |1 |0 |1 |{{#expr:1/2 *100 round1}}% |- |style="text-align: left;"|{{flagicon|ENG}} {{sortname|Jimmy|McCormick}} |1951 |2 |1 |0 |1 |{{#expr:1/2 *100 round1}}% | |- |style="text-align: left;"|{{flagicon|TUR}} {{sortname|Rebii|Erkal}} |1951 |3 |2 |0 |1 |{{#expr:2/3 *100 round1}}% | |- |style="text-align: left;"|{{flagicon|TUR}} {{sortname|Sadri|Usuoğlu}} |1952 |2 |0 |1 |1 |{{#expr:0/2 *100 round1}}% | |- |style="text-align: left;"|{{flagicon|ITA|1946}} {{sortname|Sandro|Puppo}} |1952–1954 |9 |3 |2 |4 |{{#expr:3/9 *100 round1}}% | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1954.|Svjetsko prvenstvo 1954]] |- |style="text-align: left;"|{{flagicon|TUR}} {{sortname|Gündüz|ılıç}} |1954 |1 |0 |0 |1 |{{#expr:0/1 *100 round1}}% | |- |style="text-align: left;"|{{flagicon|FNRJ}} {{sortname|Žarko|Mihajlović}} |1955 |2 |0 |2 |0 |{{#expr:0/2 *100 round1}}% | |- |style="text-align: left;"|{{flagicon|ITA|1946}} {{sortname|Giovanni|Varglien}} |1955–1956 |5 |2 |0 |3 |{{#expr:2/5 *100 round1}}% | |- |style="text-align: left;"|{{flagicon|TUR}} {{sortname|Cihat|Arman}} |1956 |2 |0 |2 |0 |{{#expr:0/2 *100 round1}}% | |- |style="text-align: left;"|{{flagicon|HUN}} {{sortname|László|Székely}} |1957 |4 |2 |1 |1 |50 |- |style="text-align: left;"|{{flagicon|ITA|1946}} {{sortname|Leandro|Remondini}} |1958–1959 |7 |3 |3 |1 |{{#expr:3/7 *100 round1}}% | |- |style="text-align: left;"|{{flagicon|HUN}} {{sortname|Ignác|Molnár}} |1960 |1 |1 |0 |0 |{{#expr:1/1 *100 round1}}% | |- |style="text-align: left;"|{{flagicon|ITA|1946}} {{sortname|Sandro|Puppo}} |1960–1962 |10 |4 |0 |6 |{{#expr:4/10 *100 round1}}% | |- |style="text-align: left;"|{{flagicon|TUR}} {{sortname|Şeref|Görkey}} |1962 |1 |1 |0 |0 |{{#expr:1/1 *100 round1}}% | |- |style="text-align: left;"|{{flagicon|FNRJ}} {{sortname|Ljubiša|Spajić}} |1962 |4 |1 |2 |1 |{{#expr:1/4 *100 round1}}% | |- |style="text-align: left;"|{{flagicon|ITA|1946}} {{sortname|Sandro|Puppo}} |1963–1964 |4 |0 |2 |2 |{{#expr:0/4 *100 round1}}% | |- |style="text-align: left;"|{{flagicon|TUR}} {{sortname|Cihat|Arman}} |1964 |3 |1 |1 |1 |{{#expr:1/3 *100 round1}}% | |- |style="text-align: left;"|{{flagicon|ITA|1946}} {{sortname|Sandro|Puppo}} |1965 |4 |0 |0 |4 |{{#expr:0/4 *100 round1}}% | |- |style="text-align: left;"|{{flagicon|TUR}} {{sortname|Doğan|Andaç}} |1965 |2 |1 |1 |0 |{{#expr:1/2 *100 round1}}% | |- |style="text-align: left;"|{{flagicon|ITA|1946}} {{sortname|Sandro|Puppo}} |1965–1966 |5 |1 |2 |2 |{{#expr:1/5 *100 round1}}% | |- |style="text-align: left;"|{{flagicon|TUR}} {{sortname|Adnan|Süvari}} |1966–1969 |17 |5 |4 |8 |{{#expr:5/17 *100 round1}}% | |- |style="text-align: left;"|{{flagicon|TUR}} {{sortname|Abdullah|Gegiç}} |1969 |6 |3 |0 |3 |{{#expr:3/6 *100 round1}}% | |- |style="text-align: left;"|{{flagicon|TUR}} {{sortname|Cihat|Arman}} |1970–1971 |6 |1 |1 |4 |{{#expr:1/6 *100 round1}}% | |- |style="text-align: left;"|{{flagicon|ROU|1965}} {{sortname|Nicolae|Petrescu}} |1971 |1 |1 |0 |0 |{{#expr:1/1 *100 round1}}% | |- |style="text-align: left;"|{{flagicon|TUR}} {{sortname|Coşkun|Özarı}} |1972–1976 |29 |8 |11 |10 |{{#expr:8/29 *100 round1}}% | |- |style="text-align: left;"|{{flagicon|TUR}} {{sortname|Doğan|Andaç}} |1976 |1 |0 |1 |0 |{{#expr:0/1 *100 round1}}% | |- |style="text-align: left;"|{{flagicon|TUR}} {{sortname|Metin|Türel}} |1977–1978 |13 |2 |1 |10 |{{#expr:2/13 *100 round1}}% | |- |style="text-align: left;"|{{flagicon|TUR}} {{sortname|Sabri|Kiraz}} |1978–1980 |12 |5 |1 |6 |{{#expr:5/12 *100 round1}}% | |- |style="text-align: left;"|{{flagicon|TUR}} {{sortname|Özkan|Sümer}} |1980–1981 |2 |0 |0 |2 |{{#expr:0/2 *100 round1}}% | |- |style="text-align: left;"|{{flagicon|TUR}} {{sortname|Fethi|Demircan}} |1981 |4 |0 |0 |4 |{{#expr:0/4 *100 round1}}% | |- |style="text-align: left;"|{{flagicon|TUR}} {{sortname|Coşkun|Özarı}} |1982–1984 |17 |5 |2 |10 |{{#expr:5/17 *100 round1}}% | |- |style="text-align: left;"|{{flagicon|TUR}} {{sortname|Candan|Tarhan}} |1984 |5 |1 |1 |3 |{{#expr:1/5 *100 round1}}% | |- |style="text-align: left;"|{{flagicon|TUR}} {{sortname|Yılmaz|Gökdel}} |1984–1985 |3 |1 |1 |1 |{{#expr:1/3 *100 round1}}% | |- |style="text-align: left;"|{{flagicon|HUN}} {{sortname|Kálmán|Mészöly}} |1985 |2 |0 |1 |1 |{{#expr:0/2 *100 round1}}% | |- |style="text-align: left;"|{{flagicon|TUR}} {{sortname|Coşkun|Özarı}} |1985–1986 |8 |1 |3 |4 |{{#expr:1/8 *100 round1}}% | |- |style="text-align: left;"|{{flagicon|TUR}} {{sortname|Mustafa|Denizli}} |1987 |6 |1 |1 |4 |{{#expr:1/6 *100 round1}}% | |- |style="text-align: left;"|{{flagicon|TUR}} {{sortname|Tınaz|Tırpan}} |1988–1989 |11 |5 |1 |5 |{{#expr:5/11 *100 round1}}% | |- |style="text-align: left;"|{{flagicon|TUR}} {{sortname|Fatih|Terim}} |1990 |1 |0 |0 |1 |{{#expr:0/1 *100 round1}}% | |- |style="text-align: left;"|{{flagicon|GER}} {{sortname|Sepp|Piontek}} |1990–1993 |27 |4 |8 |15 |{{#expr:4/27 *100 round1}}% | |- |style="text-align: left;"|{{flagicon|TUR}} {{sortname|Fatih|Terim}} |1993–1996 |33 |17 |8 |8 |{{#expr:17/33 *100 round1}}% | [[UEFA Euro 1996.|Euro 1996]] |- |style="text-align: left;"|{{flagicon|TUR}} {{sortname|Mustafa|Denizli}} |1996–2000 |31 |11 |9 |11 |{{#expr:11/31 *100 round1}}% | [[UEFA Euro 2000.|Euro 2000]] |- |style="text-align: left;"|{{flagicon|TUR}} {{sortname|Şenol|Güneş}} |2000–2004 |50 |23 |13 |14 |{{#expr:23/50 *100 round1}}% | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|Svjetsko prvenstvo 2002]] |- |style="text-align: left;"|{{flagicon|TUR}} {{sortname|Ünal|Karaman}} |2004 |1 |0 |1 |0 |{{#expr:0/1 *100 round1}}% | |- |style="text-align: left;"|{{flagicon|TUR}} {{sortname|Ersun|Yanal}} |2004–2005 |15 |8 |4 |3 |{{#expr:8/15 *100 round1}}% | |- |style="text-align: left;"|{{flagicon|TUR}} {{sortname|Fatih|Terim}} |2005–2009 |58 |26 |18 |14 |{{#expr:26/58 *100 round1}}% | [[UEFA Euro 2008.|Euro 2008]] |- |style="text-align: left;"|{{flagicon|TUR}} {{sortname|Oğuz|Çetin}} |2010 |4 |3 |0 |1 |{{#expr:3/4 *100 round1}}% | |- |style="text-align: left;"|{{flagicon|NED}} {{sortname|Guus|Hiddink}} |2010–2011 |16 |7 |4 |5 |{{#expr:7/16 *100 round1}}% | |- |style="text-align: left;"|{{flagicon|TUR}} {{sortname|Abdullah|Avcı}} |2011–2013 |18 |6 |4 |8 |{{#expr:6/18 *100 round1}}% | |- |style="text-align: left;"|{{flagicon|TUR}} {{sortname|Fatih|Terim}} |2013–2017 |44 |27 |8 |9 |{{#expr:27/44 *100 round1}}% | [[UEFA Euro 2016.|Euro 2016]] |- |style="text-align: left;"|{{flagicon|ROU}} {{sortname|Mircea|Lucescu}} |2017–2019 |17 |4 |6 |7 |{{#expr:4/17 *100 round1}}% | |- |style="text-align: left;"|{{flagicon|TUR}} {{sortname|Şenol|Güneş}} |2019–2021 |32 |15 |10 |7 |{{#expr:15/32 *100 round1}}% | [[UEFA Euro 2020.|Euro 2020]] |- |style="text-align: left;"|{{flagicon|GER}} {{sortname|Stefan|Kuntz}} |2021–2023 |20 |12 |3 |5 |{{#expr:12/20 *100 round1}}% | |- |style="text-align: left;"|{{flagicon|ITA}} {{sortname|Vincenzo|Montella}} |2023-{{0|0000}} |36 |21 |5 |10 |{{#expr:21/36 *100 round1}}% | [[UEFA Euro 2024.|Euro 2024]]<br/>[[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Svjetsko prvenstvo 2026]] |} == Galerija slika == {{commonscat|Turkey national association football team}} <gallery> First ever national game.jpg|Prva utakmica reprezentacije Millitakim 1922.jpg|Reprezentacija 1922. Militakim1922.jpg|Reprezentacija 1922. 1923 10 20 Resimli Gazete Milli Takim.jpg|Turska fudbalska reprezentacija iz 20. 10. 1923. Turkey 1923.jpg|Turska protiv Rumunije, 26. oktobar 1923. 1924-Paris.jpg|Reprezentacija u Parizu 1924. Ilk-turk-milli-takımı.jpg|Reprezentacija 1924. 1924 (16.11) USSR-Turkey-3-0 Friendly Match.webm|1924, utakmica protiv Sovjetskog Saveza File:Kemal Faruki.jpg|Kemal Faruki 1925 05 16 Cumhuriyet Turk Milli Takimi.jpg|Slika turske fudbalske reprezentacije u novinama Cumhuriyet iz 16. 5. 1925. Turkey - USSR 15 May 1925.jpg|Turska vs. SSSR, Ankara, 15. maj 1925. 1925 04 10 Turkiye Milli Takim.jpg|Turska fudbalska reprezentacija koja je 10. aprila 1925. pobijedila Bugarsku 2:1 Millitakim.jpg|Reprezentacija 1925. Egypt-Turkey 1928 Summer Olympics.jpg|Turska vs. Egipat, Olimpijske igre 1928. Sport, Olympische Spelen 1928, Amsterdam, Voetbal Egypte-Turkije (uitslag 7-1) Opname de toss, SFA006003328.jpg|Protiv Egipta na Olimpijskim igrama Turkey 1925.jpg|Turska reprezentacija iz 1929. Friendly match between Israel and Turkey, Ramat Gan stadium, September 1950 D448-100.jpg|Turska vs. Izrael, prijateljska, 10. septembar 1950. Turkey national football team (28.05.1950).png|Reprezentacija iz 1950. Nazionale di calcio turca con l'allenatore László Székely 1957.jpg|Turska reprezentacija 1957. sa trenerom Lászlóm Székelyjom Tuerkische Fußballnationalmannschaft 2011-09-06 (02).jpg|Reprezentacija iz 2011. Attila Szalai and Karaman in the international match (November 2020).jpg|Kenan Karaman Ayhan and Holender in the international match (November 2020).jpg|Kaan Ayhan </gallery> == Vanjske veze == * [https://www.tff.org/ ''Türkiye Futbol Federasyonu'' (TFF)], zvanična stranica Turske fudbalske federacije. * [https://eu-football.info/_matches.php?id=203&page=15 Sve utakmice od Fudbalske reprezentacije Turske], eu-football.info == Napomene == {{notelist}} == Reference == {{reflist}} {{UEFA reprezentacije}} {{Normativna kontrola}} {{Izabran}} [[Kategorija:Fudbalske reprezentacije|Turska]] [[Kategorija:Fudbal u Turskoj| ]] mgf6njoz67o66z8c9otpltc9depfhqm Esad Ćimić 0 4702073 42669541 42451108 2026-08-08T19:20:53Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669541 wikitext text/x-wiki '''Esad Ćimić''' ([[Mostar]], [[3. lipnja]] [[1931.]] – [[Zagreb]], [[7. listopada]] [[2024.]]) bio je [[Hrvatska|hrvatski]] i [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[sociolog]] i [[filozof]].<ref name="he">[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=13578 Hrvatska enciklopedija: Ćimić, Esad], pristupljeno 13. prosinca 2015.</ref> Osnivač studija sociologije u Zadru i utemeljitelj [[sociologija religije|sociologije religije]] na ovim prostorima. == Biografija == Esad Ćimić rodio se u Mostaru 1931. godine. U rodnom gradu je završio srednju školu.<ref name="zadarski list">Ante Rogić, [http://www.zadarskilist.hr/clanci/08112008/sociologija-u-socijalizmu-i-danas Sociologija u socijalizmu i danas], ''[[Zadarski list]]'', 8. studenoga 2008., preuzeto 15. srpnja 2012.</ref> Na filozofskom fakultetu u [[Sarajevo|Sarajevu]] završio je, [[1960.]] godine, studij filozofije a doktorirao je [[1964.]] godine s tezom'' Socijalističko društvo i religija''.<ref name="zadarski list"/> Predavao je zatim Teorijsku sociologiju na filozofskom fakultetu u Sarajevu. [[1972.]] godine izbačen je iz [[SKJ|Partije]] pod optužbom da je iznutra rušio [[komunizam]].<ref>{{bos oznaka}} Faruk Vele, [http://www.avaz.ba/clanak/175688/profesor-esad-cimic-bosna-se-moze-sacuvati-samo-ako-se-radikalizam-iskorijeni?url=clanak/175688/profesor-esad-cimic-bosna-se-moze-sacuvati-samo-ako-se-radikalizam-iskorijeni Profesor Esad Ćimić: Bosna se može sačuvati samo ako se radikalizam iskorijeni!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160131091924/http://www.avaz.ba/clanak/175688/profesor-esad-cimic-bosna-se-moze-sacuvati-samo-ako-se-radikalizam-iskorijeni?url=clanak%2F175688%2Fprofesor-esad-cimic-bosna-se-moze-sacuvati-samo-ako-se-radikalizam-iskorijeni |date=31. siječnja 2016. }}, ''Dnevni avaz'', 30. travnja 2015., pristupljeno 13. prosinca 2015.</ref> Prvi je doktor sociologije religije u bivšoj Jugoslaviji.<ref name="bhdani">{{bos oznaka}} [https://web.archive.org/web/20130525101913/http://bhdani.com/arhiva/145/inter.htm Intervju ''DANA'': Esad Ćimić. Bosna kao sudbina], razgovarao: Nerzuk Ćurak, ''DANI'', br. 145, 10. ožujka 2000., pristupljeno 13. prosinca 2015.</ref>{{pojasniti|provjeriti hrvatsku bogoslovsku literaturu}} Njegova knjiga ''Čovjek na raskršću'' iz [[1975.]] godine bila je zabranjena<ref name="ezadar">Nikola Turčinov, [http://www.ezadar.hr/clanak/dr-esad-cimic-crkva-religija-i-vjera-su-razlicite-stvari Sociologija i religija: Dr. Esad Ćimić: Crkva, religija i vjera su različite stvari] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151222110346/http://www.ezadar.hr/clanak/dr-esad-cimic-crkva-religija-i-vjera-su-razlicite-stvari |date=2015-12-22 }}, ezadar.hr, 2. prosinca 2008., preuzeto 15. srpnja 2012.</ref> i uništena a njegov priručnik za srednje škole ''Nauka o čovjeku'' "spontano" je spaljena u dvorištu tuzlanske gimanzije.<ref name="bhdani"/> Nakon toga je isključen sa sarajevskog Fakulteta zbog "moralno-političke nepodobnosti".<ref name="zadarski list"/> Izjašnjavajući se kao Hrvat te objašnjavajući da "nacija nije košulja koja se svaki dan može mijenjati" doživljava poniženja od svojih prijatelja u Sarajevu. Pokušao je objasniti da se "nacija ne uvodi dekretom". Tvrdio je da džamija ne može biti jedina nacionalna institucija u kojoj će Muslimani postati nacija, već da se za razvoj nacije moraju tvorti sociološki preduvijeti koji, u to vrijeme nisu postojali, kako je istakao Čimić. Upravo "Titovi bosanski muslimani" su se obračunali s njime. Titovi komunisti zapovijedili su ondašnjim bosanskohercegovačkim glavešinama da moraju uvesti "muslimansku naciju". Prosinca 1975. okružni je sud spalio sve primjerke Čimićeve knjige Čovjek na raskrižju.<ref>[https://web.archive.org/web/20160305010859/http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20031025/bih01.asp Slobodna Dalmacija] Zlatko Tulić: Bošnjačku su naciju osporavali - muslimani. Povodi tragom Tihićeve optužbe da su Hrvati negirali ime najbrojnijem narodu u BiH, 25. listopada 2003. preuzeto 15. srpnja 2012.</ref> Od [[1976.]] do [[1982.]] godine profesor je sistematske sociologije na Filozofskom fakultetu u Zadru gdje je jedan je od utemeljitelja studija sociologije.<ref name="he"/> Osim u Zadru, Ćimić radio je u [[Beograd]]u ([[1982.]] – [[1992.]] godine, profesor na beogradskom Filozofskom fakultetu)<ref name="he" /> i [[Ljubljana|Ljubljani]]. Od [[1992.]] do [[1995.]] godine radio je na Institutu za primijenjena društvena istraživanja Sveučilišta u Zagrebu u zvanju znanstvenog savjetnika. Profesor je na Hrvatskim studijima od njegovog osnutka, gdje je predavao Opću znanost o društvu, od prosinca [[1993.]] godine obnašao je dužnost ravnatelja Instituta, a od rujna [[1994.]] godine predsjednika Znanstvenog vijeća.<ref name="zadarski list"/> Godine [[1996.]] prof. dr. Esad Ćimić vratio se na Filozofski fakultet u Zadru, gdje je bio predstojnik Odsjeka za sociologiju do umirovljenja a nakon umirovljenja profesor emeritus{{fusg|1}}, vanjski suradnik odjela za sociologiju. Bio je član [[Društvo hrvatskih književnika|Društva hrvatskih književnika]].<ref>[http://dhk.hr/clanovi-drustva/detaljnije/esad-cimic Društvo hrvatskih književnika: Članovi društva: Esad Ćimić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151222083359/http://dhk.hr/clanovi-drustva/detaljnije/esad-cimic |date=2015-12-22 }}, pristupljeno 13. prosinca 2015.</ref> Djela prof. dr. sc. Esada Ćimića prevođena su na [[Engleski jezik|engleski]], [[Francuski jezik|francuski]], [[Ruski jezik|ruski]], [[talijanski]] i [[slovenski jezik]].<ref name="bhdani"/> == Djela == * ''Socijalističko društvo i religija. Ispitivanje odnosa između samoupravljanja i procesa prevladavanja tradicionalne religije.'', Sarajevo, 1966. (2. izd. Sarajevo, 1970.) * ''Omladina i religija'', Beograd, 1967. * ''Društvo i religija. Marksistička kritika religije.'', Beograd, 1968. * ''Savez komunista i religija'', Beograd, 1969. * ''Religijski fenomen u socijalizmu'', Subotica, 1969. * ''Drama ateizacije. Religija, ateizam i odgoj.'', Sarajevo, 1971. (2. dop. izd. Sarajevo, 1974.; 3. izd. NIRO "Mladost", Beograd, 1984.; slov. izd. ''Drama ateizacije: religija, ateizem in vzgoja'', Cankarjeva založba, Ljubljana, 1972.; 5. bitno izmj. i proš. izd. ''Drama a/teizacije'', Šahinpašić, Sarajevo-Zagreb, 2007.) * ''Marksizam i odgoj'', Osijek, 1973. (suautori: [[Predrag Vranicki]] i [[Veljko Cvjetičanin]]) * ''Čovjek na raskršću: sociološki ogledi'', Sarajevo 1975. (suautorica: [[Milica Grabovac]]) * ''Uvod u Marksizam'', Beograd, 1975. (2. izd. ''Uvod u marksizam: osnovi marksističke teorije društva'', Mladost, Beograd, 1980.) * ''Politika kao sudbina: prilog fenomenologiji političkog stradalništva'', Beograd, 1982. (2. proš. izd. Stvarnost, Zagreb, 1989.) * ''Dogma i sloboda: (otvoreno društvo i zatvorena svijest)'', Beograd, 1985. * ''Ateizam kao povijesni humanizam'', Zagreb, 1988. * ''Metodologijski doseg istraživanja unutar sociologijje religije u Hrvatskoj'', Zagreb, 1991. * ''Sveto i svjetovno'', Zagreb, 1992. * ''Iskušenja zajedništva - ogledi'', Sarajevo, 2005. * ''Od monologa prema dijalogu o bošnjačkoj sudbini'', Zagreb-Sarajevo, 2013. == Nagrade == * [[1998.]]: Medalja s kolajnom s likom dr. Ive Pilara.<ref>[http://www.pilar.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=60&Itemid=58 Institut Ivo Pilar: Nagrade], preuzeto 15. srpnja 2012.</ref> * [[2008.]]: Nagrada Grada Zadra za životno djelo, za osobit doprinos gradu Zadru na području humanističkih znanosti. * [[2010.]]: Nagrada Udruge za vjersku slobodu u Republici Hrvatskoj, za naročit doprinos u širenju i ostvarivanju vjerske slobode.<ref name="metro-portal">[http://metro-portal.hr/urucene-nagrade-za-doprinos-u-sirenju-vjerskih-sloboda/31312 Metro-portal.hr: Uručene nagrade za doprinos u širenju vjerskih sloboda], 23. siječnja 2010., preuzeto 16. srpnja 2012.</ref> == Citati == * "Ja sam Hrvat i ne mogu nacije mijenjati kao košulje. Muslimani su zakasnili da budu narod i preuranili da budu nacija."<ref>[https://www.bhdani.ba/portal/arhiva-67-281/173/t17302.htm Mile Stojić, ''Beznadežna povijest Ahmeda Nurudina. Meša o Bošnjacima''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180913112717/https://www.bhdani.ba/portal/arhiva-67-281/173/t17302.htm |date=13. rujna 2018. }}, objavljeno u broju 173 ''DANA'', 22. septembar / rujan 2000. (pristupljeno 12. rujna 2018.)</ref> == Napomene == #{{fusd|1}}''"(...) 2. Naslov koji se daje (i bilježi u službenu titulu) umirovljenim nositeljima viših zvanja, osobito sveučilišnim profesorima."''<ref>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=17815 Hrvatska enciklopedija: emeritus], pristupljeno 13. prosinca 2015.</ref> == Reference == {{izvori|30em}} == Vanjske veze == * [http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac452.nsf/AllWebDocs/Ako_se_sve_mijenja__tada_se_mijenja_i_identitet_ Razgovor, Esad Ćimić, sociolog: Ako se sve mijenja, tada se mijenja i identitet] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110903201351/http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac452.nsf/AllWebDocs/Ako_se_sve_mijenja__tada_se_mijenja_i_identitet_ |date=3. rujna 2011. }}. ''[[Vijenac (časopis)|Vijenac]]'', broj 452, 30. lipnja 2011. * [http://www.jutarnji.hr/cimic--samo-je-kuharic-znao-da-se-ne-smije-vezati-uz-stranke/522714/ Intervju u Jutarnjem listu. Ćimić: Samo je Kuharić znao da se ne smije vezati uz stranke.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100713051607/http://www.jutarnji.hr/cimic--samo-je-kuharic-znao-da-se-ne-smije-vezati-uz-stranke/522714/ |date=13. srpnja 2010. }} Objavljeno: 30. siječnja 2010. {{GLAVNIRASPORED:Ćimić, Esad}} [[Kategorija:Hrvatski filozofi]] [[Kategorija:Hrvatski sociolozi]] [[Kategorija:Biografije, Mostar]] 2hyibh6grdxipsfmw8pbhadwlxand9y Automobiles Alpine 0 4702215 42669470 42488387 2026-08-08T14:10:19Z Wikicapitaineben 349264 42669470 wikitext text/x-wiki {{Tvrtka | grupa =Renault | ime =Alpine | slika = [[Datoteka:Logo-alpine.jpg|250px|Alpine]] | vrsta = Autokompanija | osnutak =1955 | osnivači =[[Jean Redélé]] | sjedište =[[Datoteka:Flag of France.svg|20px|Dieppe, Francuska]] | predsjednik = | ključneosobe = | industrija = | proizvodi =[[automobil]]i | zaposleni = | holding =[[Renault]] | slogan = | web =https://www.alpinecars.com | sjedište_grad =Dieppe | sjedište_država =Francuska | pod_posluženo = | usluge = | prihod = | operativni_prihod = | neto_dobit = | divizije = | podruž = | vlasnik = | prestala_postojati = | dodatak = |}} '''Alpine''' je francuski proizvođač sportskih automobila. Kompaniju je osnovao [[Jean Redélé]] u francuskom gradu [[Dieppe]]u [[1955.]] godine. Od [[1973.]] godine, Alpine je u vlasništu [[Renault|Renault Grupe]]. ==Modeli== === Aktualni modeli === * [[Alpine A110 (2017)|Alpine A110]] (2017-) * [[Alpine A290]] (2024-) * [[Alpine A390]] (2025-) <gallery widths="150"> Image:Blue Alpine A110.jpg|Alpine A110 Image:Alpine A290 GTS – f 15022025.jpg|Alpine A290 </gallery> === Prethodni modeli === * [[Alpine A106]] (1955-1961) * [[Alpine A108]] (1958-1965) * [[Alpine A110]] (1962-1977) * [[Alpine GT4]] (1963–1969) * [[Alpine A310]] (1971-1984) * [[Renault Alpine GTA|Alpine GTA]] (1984-1991) * [[Renault Alpine A610|Alpine A610]] (1991-1995) <gallery widths="150"> Image:Alpine A106.jpeg|Alpine A106 Image:Renault Alpine.jpg|Alpine A108 Image:1971 Alpine A110 Berlinette 1.3 Front.jpg|Alpine A110 Image:Alpine GT 4.jpg|Alpine GT4 Image:2015-08-30 10-50-34 fete-cabriolet-belfort.jpg|Alpine A310 Image:Alpine GTA Le Mans rouge impérial.jpg|Alpine GTA Image:Alpine A610..0.jpg|Alpine A610 </gallery> === Koncepti === * [[Renault Alpine A110-50]] (2012) * [[Alpine Vision Gran Turismo]] (2015) * [[Alpine Vision]] (2016) * [[Alpine Alpenglow]] (2022) * [[Alpine A290_β]] (2023) * [[Alpine A390_β]] (2024) <gallery widths="150"> Festival automobile international 2013 - Concept Renault Alpine A110 50 - 003.jpg|Renault Alpine A110-50 Festival automobile international 2015 - Alpine Vision Gran Turismo - 013.jpg|Alpine Vision Gran Turismo Alpine Vision Geneva Motor Show 2016.jpg|Alpine Vision Mondial de l'auto Paris 2022 01.png|Alpine Alpenglow Concept car Alpine A290 mod.jpg|Alpine A290_β Alpine A390 β Concept - 02.jpg|Alpine A390_β </gallery> {{Authority control}} [[Kategorija:Francuski proizvođači automobila]] dki0vovly7c0d7pzkkil2sqv2bieqih Franko Winter 0 4702320 42669657 42450917 2026-08-09T04:14:04Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669657 wikitext text/x-wiki '''Franko Winter''' ([[Bjelovar]], [[14. svibnja]] [[1926]]. - [[Zagreb]], [[10. siječnja]] [[1981]].) - [[hrvat]]ski [[političar]] [[židov]]skog porijekla, pravnik, diplomat, generalni direktor Radio-televizije Zagreb Rođen je u Bjelovaru 14. svibnja 1926. godine. [[Sin]] je Franka i Darinke, koji su još imali [[kćer]] Nedu. Njegov [[otac]], koji se također zvao [[Franko Winter (1897. - 1944.)|Franko Winter]] (1897. - 1944.) bio je poznati [[kultura|kulturni]] i [[sport]]ski djelatnik u Bjelovaru, a kasnije komunistički aktivist, koji je poginuo u zasjedi u [[Oborovo|Oborovu]] za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Poslije su po njemu nazvane ulica i osnovna škola u Bjelovaru, koje su kasnije preimenovane (danas Franjevačka ulica i Prva osnovna škola), a podignuta mu je i spomen-ploča na kući gdje je živio (Franjevačka 6). Franko Winter (sin) pohađao je osnovnu školu i [[Gimnazija Bjelovar|gimnaziju]] u Bjelovaru. Po uspostavi [[NDH]], pod prijetnjom uhićenja, u siječnju 1942. napustio je Bjelovar, a 1943. priključio se [[partizan]]ima. U siječnju 1945. postao je član [[SKJ]]. Poslije rata bio je organizacijski sekretar [[SKOJ]]-a grada Bjelovara, a nakon toga otišao na studij u [[Zagreb]], gdje je 1951. diplomirao na [[Pravni fakultet u Zagrebu|Pravnom fakultetu u Zagrebu]].<ref>[https://zbl.lzmk.hr/?p=2820 Židovski biografski leksikon] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230807085724/https://zbl.lzmk.hr/?p=2820 |date=2023-08-07 }} zbl.lzmk.hr Preuzeto 22. srpnja 2023.</ref> Bio je u [[diplomat]]skoj službi u diplomatskim predstavništvima u: [[Bejrut]]u, [[Ankara|Ankari]], [[Bonn]]u i [[Prag]]u,<ref>[https://obljetnica.hrt.hr/leksikon?s=w Leksikon Hrvatske radiotelevizije] obljetnica.hrt.hr Preuzeto 22. srpnja 2023.</ref> a također je obnašao visoke partijske dužnosti. Bio je na dužnosti generalnoga direktora [[HRT|Radio-televizije Zagreb]] od 1972. do [[smrt]]i 1981. godine. Za vrijeme njegovog vodstva dogodile su se mnoge bitne promjene poput: gradnje sadašnje zgrade HRT-a na Prisavlju, počelo je emitiranje Drugog programa Radio-televizije Zagreb, a prešlo se i na potpuno emitiranje programa u [[boja|boji]].<ref>[https://zg-magazin.com.hr/1972-zapocelo-emitiranje-na-drugom-programu-televizije-zagreb/ Dogodilo se na današnji dan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230731011543/https://zg-magazin.com.hr/1972-zapocelo-emitiranje-na-drugom-programu-televizije-zagreb/ |date=2023-07-31 }} zg-magazin.com.hr Preuzeto 22. srpnja 2023.</ref> Šef kabineta Franka Wintera bio je [[Mario Plenković]], otac hrvatskog premijera [[Andrej Plenković|Andreja Plenkovića]].<ref>[https://express.24sata.hr/top-news/zabranjeni-dosjei-tko-je-bio-u-miliciji-tko-u-partiji-6929 Zabranjeni dosjei] express.24sata.hr Preuzeto 22. srpnja 2023.</ref> == Reference == {{izvori}} {{Lifetime|1926|1981|Winter, Franko}} [[Kategorija:Biografije, Bjelovar]] [[Kategorija:Društveno-politički radnici SFRJ]] [[Kategorija:Hrvatski diplomati]] [[Kategorija:Hrvatski pravnici]] [[Kategorija:Hrvatska radiotelevizija]] [[Kategorija:Hrvatski Židovi]] 5bjf0vr8azsnqf2kvqgqio4r21cxgec Korisnik:Ekvatarina/igralište 2 4717073 42669723 42669377 2026-08-09T10:41:37Z Ekvatarina 270952 42669723 wikitext text/x-wiki {{Infokutija sportista |ime = Armand Duplantis |headercolor = lightsteelblue |slika = Armand Duplantis(cropped) Budapest 2023.jpg |nadimci = Mondo |puno_ime = Armand Gustav Duplantis |datum_rođenja = [[10. studenoga]] [[1999.]] |mjesto_rođenja = {{flagicon|SAD}} [[Lafayette, Louisiana]], [[SAD]]|država = {{flagicon|Švedska}} [[Švedska]] |nacionalnost = {{flagicon|Švedska}} [[Švedska|Šveđanin]]<br> {{flagicon|SAD}} [[SAD|Amerikanac]] |sport = [[atletika]] |discipline = [[skok s motkom]] |visina = 1,81 m<ref name="Paris 2024 DUPLANTIS">{{cite web |url=https://olympics.com/en/paris-2024/athlete/armand-duplantis_1569203 |title=DUPLANTIS Armand |work=[[Ljetne olimpijske igre 2024.|Paris 2024 Olympics]] |access-date=20. ožujka 2026. |archive-date=23. kolovoza 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240823034124/https://olympics.com/en/paris-2024/athlete/armand-duplantis_1569203 |url-status=dead }}</ref> |treneri = Greg i Helena Duplantis<ref name="Paris 2024 DUPLANTIS"/> |klub = [[Upsala IF]]<ref name="Paris 2024 DUPLANTIS"/> |or= 6,31 m '''WR''' ([[skok s motkom]])<br>10,37 s ([[Trka na 100 metara|100 m]])<ref name="worldathletics.org DUPLANTIS"/> |medalje = {{Medalje sport | [[Atletika]]: [[Skok s motkom]]}} {{MedalCountry|{{flagcountry|Švedska}}}} {{MedaljeNatjecanje|oi}} {{Medalje zlato | [[Olimpijada 2020|Tokio 2020.]] | skok s motkom}} {{Medalje zlato | [[Olimpijada 2024|Pariz 2024.]] | skok s motkom}} {{MedaljeNatjecanje|[[Svjetska prvenstva u atletici|Svjetska prvenstva]]}} {{Medalje zlato | [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2022.|Eugene 2022.]] | skok s motkom}} {{Medalje zlato | [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2023.|Budimpešta 2023.]] | skok s motkom}} {{Medalje zlato | [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2025.|Tokio 2025.]] | skok s motkom}} {{Medalje srebro | [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2019.|Doha 2019.]] | skok s motkom}} {{MedaljeNatjecanje|Dijamantna liga}} {{Medalje zlato | [[2021.]] | skok s motkom}} {{Medalje zlato | [[2022.]] | skok s motkom}} {{Medalje zlato | [[2023.]] | skok s motkom}} {{Medalje zlato | [[2024.]] | skok s motkom}} {{Medalje zlato | [[2025.]] | skok s motkom}} {{MedaljeNatjecanje|Svjetska dvoranska prvenstva}} {{Medalje zlato | Beograd 2022.| skok s motkom}} {{Medalje zlato | Glasgow 2024.| skok s motkom}} {{Medalje zlato | Nanjing 2025.| skok s motkom}} {{Medalje zlato | Toruń 2026.| skok s motkom}} {{MedaljeNatjecanje|[[Europska prvenstva u atletici|Europska prvenstva]]}} {{Medalje zlato | [[Europsko prvenstvo u atletici 2018.|Berlin 2018.]]| skok s motkom}} {{Medalje zlato | [[Europsko prvenstvo u atletici 2022.|München 2022.]]| skok s motkom}} {{Medalje zlato | [[Europsko prvenstvo u atletici 2024.|Rim 2024.]]| skok s motkom}} {{MedaljeNatjecanje|Europska dvoranska prvenstva}} {{Medalje zlato | Toruń 2021.| skok s motkom}} {{MedaljeNatjecanje|Svjetska juniorska prvenstva}} {{Medalje zlato | Tampere 2018.| skok s motkom}} {{Medalje bronca | Bydgoszcz 2016.| skok s motkom}} {{MedaljeNatjecanje|Europska juniorska prvenstva}} {{Medalje zlato | Grosseto 2017.| skok s motkom}} {{MedaljeNatjecanje|Svjetska prvenstva za mlađe juniore}} {{Medalje zlato | Cali 2015.| skok s motkom}} |supružnici = Desiré Duplantis (r. Inglander)<br>(2026. – ''danas'')}} '''Armand Gustav Duplantis''' ([[Lafayette, Louisiana]], [[10. studenoga]] [[1999.]]), poznat kao '''Mondo''', [[Švedska|švedsko]]-[[SAD|američki]] je [[Skok s motkom|skakač s motkom]]. Svjetski je rekorder (6,31 m), dvostruki olimpijski pobjednik, četverostruki svjetski dvoranski prvak i trostruki osvajač svjetskih prvenstava na otvorenome. Pet puta osvojio je i [[Dijamantna liga|Dijamantnu ligu]].<ref name="worldathletics.org DUPLANTIS">{{cite web |url= https://worldathletics.org/athletes/sweden/armand-duplantis-14679502 |title=Armand DUPLANTIS|work=worldathletics.org |access-date=20. ožujka 2026.}}</ref> Svoje svjetske uspjehe postiže još od 15. godine, kada je osvojio [[Svjetsko prvenstvo za mlađe juniore u atletici 2015.|Svjetsko prvenstvo za mlađe juniore]] [[2015.]] godine. Od tada je osvojio niz ostalih prestižnih titula, uključujući i prva mjesta, čime je postao jedan od rijetkih sportaša koji je osvojio svjetska prvenstva u atletici kao mlađi junior, junior i senior.<ref name=":4">{{Cite news |last=Fameso |first=Funmilayo |date=28. kolovoza 2024.|title=Usain Bolt of Pole Vaulting: 9 fascinating things about the GOAT of athletics with TEN world records |url=https://www.pulsesports.co.ke/athletics/story/usain-bolt-of-pole-vaulting-9-fascinating-things-about-the-goat-of-athletics-with-ten-world-records-2024082807152685975 |work=Pulse Sports |access-date=27. ožujka 2026.}}</ref> Duplantis je trostruki europski prvak: svoju je prvu europsku titulu osvojio [[2018.]] godine, kada je postavio trenutačni svjetski rekord za mlađe od 20 godina, a zatim [[2022.]] i [[2024.]] godine. Godine 2018. bio je proglašen europskom i svjetskom atletskom zvijezdom u usponu, a dvije godine kasnije najboljim svjetskim atletičarom. Svoje je prvo europsko dvoransko zlato osvojio [[2021.]] godine, iste godine kada je na [[Olimpijada 2020.|Olimpijskim igrama u Tokiju]] prvi put postao olimpijski prvak. Sljedeće je sezone oborio svjetski rekord tri puta, osvojio naslove svjetskoga prvaka i na otvorenome i u dvorani, postao europski prvak i osvajač [[Dijamantna liga|Dijamantne lige]], a konačno i preskočio šest ili više metara 22 puta;<ref name=":20">{{Cite web |date=16. lipnja 2025 |title=Mondo's 14th world record: what's fuelling this streak? |url=https://www.redbull.com/se-en/armand-duplantis-pole-vaulter-personal-life-portrait |access-date=27. ožujka 2026.|website=Red Bull}}</ref> na temelju svega toga bio je proglašen najboljim i europskim i svjetskim atletičarom godine. Nakon toga nastavio je obarati vlastite svjetske rekorde više puta godišnje: [[2023.]] godine dva puta, [[2024.]] tri puta, a [[2025.]] godine četiri puta, od kojih je jedan bio na [[Ljetne olimpijske igre 2024.|Olimpijskim igrama u Parizu]]. Četiri je puta dosada (2020., 2022., 2023. i 2025. godine) bio proglašen najboljim atletičarom godine, a osvojio je nagradu [[Laureus (nagrada)|Laureus]] 2025. godine.<ref name=":20"/> Pobijedivši u pet uzastopnih finala natjecanja, u razdoblju od 2021. do 2025. godine, Duplantis je također peterostruki osvajač Dijamantne lige. Duplantis je na natjecanjima preskočio šest ili više metara najviše puta u povijesti atletike,<ref name=":20"/> a ukupno je postavio 15 svjetskih rekorda.<ref name=":22">{{Cite web |title=World Record Progression of Pole Vault|url=https://worldathletics.org/records/by-progression/15143?type=1 |access-date=3. svibnja 2026. |work=[[World Athletics]]}}</ref> Nakon što je [[Renaud Lavillenie]] [[2014.]] godine preskočio 6,16 metara, Duplantis se javio kao sljedeći svjetski rekorder 2020. godine, kada je preskočio 6,17 metara. Od te je preskočene visine bio jedini koji je postavljao nove svjetske rekorde sve do svoga najnovijega, odnosno onoga od 6,31 metra iz [[2026.]] godine. Od listopada 2025. godine preskakao je šest ili više metara tijekom osam uzastopnih sezona, u ukupno 79 natjecanja, počevši od [[2018.]] godine, kada je preskočio 6,05 metara na [[Europsko prvenstvo u atletici 2018.|Europskome prvenstvu u Berlinu]]. Duplantis je jedan od samo četvorice skakača koji su preskočili 6,10 metara ili više; ostali su [[Emmanouil Karalis]], Renauld Lavillenie i [[Sergej Bubka]].<ref>{{Cite web |date=29. srpnja 2025|title=Manolo Karalis Inches Closer to Pole Vault History |url=http://www.tovima.com/sports/manolo-karalis-inches-closer-to-pole-vault-history/ |access-date=3. svibnja 2026. |website=tovima.com}}</ref><ref>{{Cite web |last=Staff |date=1. ožujka 2026.|title=Emmanouil Karalis: Historic 6.17m vault, congratulations from Bubka |url=https://www.hellenic.news/en/article/sports/athletics/emmanoyil-karalis-istoriko-alma-sta-617m-ke-sygxaritiria-apo-mpoumpka |access-date=3. svibnja 2026.|website=Hellenic.News |language=en}}</ref> Prema statistici iz ožujka 2026. godine, tu je visinu svladao na 36 od ukupno 49 natjecanja na kojima je neki atletičar toliko preskočio:<ref>{{Cite news |last=Tharme |first=Liam |date=12. kolovoza 2025. |title=Mondo Duplantis sets 13th pole vault world record of his career, third of 2025 |url=https://www.nytimes.com/athletic/6549502/2025/08/12/mondo-duplantis-pole-vault-world-records/ |access-date=3. svibnja 2026.|work=The New York Times |issn=0362-4331}}</ref><ref>{{Cite web |date=1. ožujka 2026 |title=Emmanouil Karalis overtakes Renaud Lavillenie to become second highest pole vaulter in history behind Mondo Duplantis |url=https://www.olympics.com/en/news/athletics-emmanouil-karalis-overtakes-renaud-lavillenie-second-highest-pole-vaulter-history-mondo-duplantis |access-date=10. ožujka 2026|website=Olympics.com}}</ref> 24 puta na otvorenome i 12 puta u dvorani. Duplantis se naširoko smatra najboljim skakačem s motkom svih vremena.<ref name=":1">{{Cite news |last=Tharme |first=Liam |date=15. rujna 2025. |title=Mondo Duplantis, the making of a generational talent: 'It's like I'm a performing artist' |url=https://www.nytimes.com/athletic/6575839/2025/09/11/mondo-duplantis-profile-world-championships-tokyo-sweden/ |access-date=3. svibnja 2026. |work=The New York Times |issn=0362-4331}}</ref><ref>{{Cite web |last=Mull |first=Cory |title=Mondo Duplantis Breaks World Record For 14th Time, Earning Third World Pole Vault Title |url=https://www.forbes.com/sites/corymull/2025/09/15/mondo-duplantis-breaks-world-record-for-14th-time-earning-third-world-title/ |access-date=3. svibnja 2026.|website=Forbes}}</ref> == Rani život == Armand Gustav Duplantis<ref>{{Cite web |date=24. srpnja 2021 |title=Avslöjar Mondos okända mellannamn: "Ingen kallar mig något annat" |url=https://www.aftonbladet.se/sportbladet/a/4zgA9o/franska-avslojandet-mondos-okanda-mellannamn |access-date=7. svibnja 2026. |website=Aftonbladet}}</ref> rodio se [[10. studenoga]] [[1999.]] godine<ref name="WAprofile">{{cite web |title=Armand Duplantis – Athlete Profile |url=https://www.worldathletics.org/athletes/sweden/armand-duplantis-14679502 |website=[[World Athletics]] |access-date=7. svibnja 2026|archive-date=9. srpnja 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230709231226/https://worldathletics.org/athletes/sweden/armand-duplantis-14679502 |url-status=live}}</ref> u sportskoj obitelji u [[Lafayette, Louisiana|Lafayetteu, Louisiani]].<ref name=":1" /> Njegov otac Greg, podrijetlom [[SAD|Amerikanac]], nekadašnji je skakač s motkom (osobni mu je rekord iznosio 5,80 metara), a majka Helena (rođena Hedlund), [[Švedska|Šveđanka]], bivša je [[Sedmoboj|sedmobojka]] i [[Odbojka|odbojkašica]].<ref name="advocate">{{cite news |newspaper=The Advocate|url=http://theadvocate.com/sports/acadianapreps/11646428-123/pole-vaulter-armand-duplantis-clearing |title=Pole vaulter Armand Duplantis clearing new heights |date=4. ožujka 2015. |access-date=7. svibnja 2026. |author=Raymond A. Partsch III |archive-date=16. veljače 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200216203953/https://www.theadvocate.com/acadiana/sports/high_schools/article_96588e5e-a358-5573-b046-415e9512c502.html |url-status=dead}}</ref> Duplantisu je [[Engleski jezik|engleski]] materinji jezik, a [[švedski]] je učio tijekom odrastanja,<ref>{{Cite web |last=Hendricks |first=Maggie |date=1. kolovoza 2024. |title=Paris 2024 athletics: Get to know Swedish star Mondo Duplantis |url=https://www.olympics.com/en/news/paris-2024-athletics-get-to-know-swedish-star-mondo-duplantis |access-date=7. svibnja 2026. |website=Olympics.com}}</ref><ref>{{Cite web |date=2. ožujka 2025|title=Mondo Duplantis shatters the pole vault record for an incredible 11th time |url=https://www.redbull.com/se-en/armand-duplantis-pole-vaulter-personal-life-portrait |access-date=7. svibnja 2026. |website=Red Bull}}</ref> osobito provodeći ljeta s djedom i bakom u Švedskoj.<ref>{{Cite web |date=7. ožujka 2022 |title=Duplantis pushed to heights by sibling rivalry and family coaching |url=https://www.france24.com/en/live-news/20220307-duplantis-pushed-to-heights-by-sibling-rivalry-and-family-coaching |access-date=7. svibnja 2026 |publisher=[[France 24]] |language=en}}</ref> Andreas i Antoine, njegova starija braća, te Johanna, mlađa sestra, također se bave sportom odmalena. Andreas je predstavljao Švedsku kao skakač s motkom na svjetskim juniorskim prvenstvima u atletici [[2009.]] i [[2012.]] godine, a Antoine je od istoga sporta odustao kako bi se bavio [[Bejzbol|bejzbolom]] u srednjoj školi. U tome je sportu brzo napredovao i postao je kapetan ekipe [[Državni univerzitet Louisiane|Državnoga sveučilišta Louisiane]] [[2019.]] godine, kada su postizali najveće uspjehe.<ref>{{Cite news |url=http://www.nola.com/lsu/index.ssf/2015/07/lsu_freshman_antoine_duplantis.html |title=LSU freshman Antoine Duplantis meshes strong mental approach with athleticism as he steps into a chance to compete |newspaper=NOLA.com |author=Randy Rosetta |date=13. srpnja 2015. |access-date=7. svibnja 2026. |archive-date=21. srpnja 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150721194028/http://www.nola.com/lsu/index.ssf/2015/07/lsu_freshman_antoine_duplantis.html |url-status=live}}</ref> Johanna se profesionalno bavi skokom s motkom i također predstavlja Švedsku na natjecanjima. Duplantis je završio srednju školu u Lafayetteu [[2018.]] godine, a potom je obrazovanje nastavio, poput svojih roditelja i starije braće, na Državnome sveučilištu Louisiane, ali od njega je odustao 2019. godine, nakon prve godine studija, kako bi se posvetio profesionalnoj karijeri.<ref>{{Cite web |last=@mondohoss600 |date=10. lipnja 2019. |title=Friendships and memories to last a lifetime. #foreverlsu #borntofly |url=https://x.com/mondohoss600/status/1138131078512816133 |access-date=7. svibnja 2026. |website=[[Twitter|X]]}}</ref> == Rana karijera == {{external media |float = left |topic = [[YouTube]] |video1 = [https://www.youtube.com/watch?v=guSvVZ-3BrM 2006–2016 world record progression] }} Duplantis se prvi put okušao u skoku s motkom kod kuće, u Lafayetteu, Louisiani, kada je imao četiri godine. Od tada je počeo u njemu uvelike napredovati.<ref name="split" /> Prvi je svjetski rekord u svojoj dobnoj kategoriji postavio sa sedam godina. Kada mu je bilo deset godina, preskočio je 3,86 metara, čime je oborio tadašnji svjetski rekord za tu dob, ali također za dob od 11 i 12 godina.<ref name="split">{{cite web |url=http://www.milesplit.com/articles/143231/national-freshman-pv-record-holder-armand-duplantis-wants-the-world |title=National freshman PV record holder Armand Duplantis wants the world |author=Johanna Gretschel |work=MileSplit United States |date=14. siječnja 2015. |access-date=8. svibnja 2026. |publisher=MileSplit |archive-date=25. listopada 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181025112924/http://www.milesplit.com/articles/143231/national-freshman-pv-record-holder-armand-duplantis-wants-the-world |url-status=live}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.maxpreps.com/news/dCOA-6WFEd-YiQAcxJSkrA/louisianas-10-year-old-pole-vault-prodigy.htm |title=Louisiana's 10-year-old pole vault prodigy |publisher=MaxPreps|author=Dave Krider |date=11. kolovoza 2010. |access-date=8. svibnja 2026. |archive-date=23. siječnja 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230123113534/https://www.maxpreps.com/news/dCOA-6WFEd-YiQAcxJSkrA/louisianas-10-year-old-pole-vault-prodigy.htm |url-status=live}}</ref> Od srpnja [[2015.]] godine nositelj je svjetskih rekorda u svim dobnim kategorija od 7. do 12. godine; držao je i svjetski rekord za trinaestogodišnjake sve do svibnja 2015. godine.<ref name="split" /><ref>{{cite web |url=http://www.vg.no/sport/friidrett/paal-13-feiret-17-mai-som-verdensrekordholder-i-stav/a/23454003/ |title=Pål (13) feiret 17. mai som verdensrekordholder i stav |publisher=vg.no |date=18. svibnja 2015.|access-date=8. svibnja 2026 |author=Øystein Jarlsbo |work=VG |archive-date=22. srpnja 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150722113511/http://www.vg.no/sport/friidrett/paal-13-feiret-17-mai-som-verdensrekordholder-i-stav/a/23454003/ |url-status=live}}</ref> Duplantis je dobio nadimak Mondo ([[talijanski jezik|tal.]]: 'svijet') još kada je bio dječak, a dao mu ga je očev najbolji prijatelj, [[Italija|Talijan]] sa [[Sicilija|Sicilije]]. Prvo su ga zvali "Mondo Man", a nakon nekoga vremena ustalila se kraća verzija, "Mondo". Od tada ga je taj nadimak pratio cijeloga života, a pokazao se prikladnim s obzirom na njegovu kasniju svjetsku dominaciju i sve oborene rekorde u profesionalnoj sportskoj karijeri – čak je bio svojevrsni nagovještaj njegova uspjeha.<ref name=":4" /><ref>{{Cite news |last=Breskin |first=Billie Miro |date=7 June 2024 |title=5 things you didn't know about Mondo Duplantis |url=https://www.voguescandinavia.com/articles/5-things-you-didnt-know-about-mondo-duplantis |archive-url=https://web.archive.org/web/20240806203734/https://www.voguescandinavia.com/articles/5-things-you-didnt-know-about-mondo-duplantis |url-status=dead |archive-date=6 August 2024 |access-date=31 October 2024 |work=Vogue Scandinavia}}</ref> === 2015. – 2016: Svjetski prvak i švedski predstavnik (U-18) === U prvome razredu srednje škole, odnosno [[2015.]] godine, postavio je državne rekorde za brucoše i na otvorenome i u dvorani te je osvojio nagradu za najboljega srednjoškolskog sportaša godine.<ref>{{Cite web |date=10. srpnja 2015 |title=Lafayette High pole vaulter Armand Duplantis named Gatorade Louisiana Track & Field Athlete of the Year |url=https://www.theadvocate.com/new_orleans/sports/high_schools/lafayette-high-pole-vaulter-armand-duplantis-named-gatorade-louisiana-track-field-athlete-of-the-year/article_554b5b71-87ff-5457-8c36-bcdbad2723c5.html |access-date=12. svibnja 2026 |publisher=The Advocate}}</ref> U lipnju iste godine obznanio je da će na međunarodnim natjecanjima predstavljati [[Švedska|Švedsku]] u [[skok s motkom|skoku s motkom]].<ref>{{cite web |date=3. lipnja 2015 |title=Stavhoppartalang valde Sverige och Avesta |url=http://www.dalademokraten.se/sport/friidrott/stavhoppartalang-valde-sverige-och-avesta |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150923212724/http://www.dalademokraten.se/sport/friidrott/stavhoppartalang-valde-sverige-och-avesta |archive-date=23. rujna 2015 |access-date=12. svibnja 2026 |publisher=Dala-Demokraten}}</ref><ref name="exp">{{cite news |author=Ludvig Holmberg |date=2. lipnja 2015. |title=Supertalangen byter landslag till Sverige |url=http://www.expressen.se/sport/friidrott/supertalangen-byter-landslag-till-sverige/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20180930011619/http://www.expressen.se/sport/friidrott/supertalangen-byter-landslag-till-sverige/ |archive-date=30. rujna 2018 |access-date=20. srpnja 2015 |newspaper=Expressen}}</ref> Kao dvojni državljanin, mogao je umjesto Švedske izabrati [[Sjedinjene Američke Države]]. Prema riječima Jonasa Anshelma, izbornika švedske reprezentacije u skoku s motkom, koji ga je i pozvao, Duplantis je prvo htio nastupati za SAD, ali odlučio se za Švedsku djelomično zato što je Anshelm bio ponudio Duplantisovu ocu da se priključi timu kao trener.<ref>{{Cite AV media |url=https://www.youtube.com/watch?si=_n5gj24Jwb34GRKg&v=dhOWmWSFEiQ&feature=youtu.be |title=How Mondo Duplantis chose Sweden 🇸🇪 over USA 🇺🇸 |date=11 September 2021|publisher=International Olympic Committee|access-date=15 August 2024 |via=YouTube}}</ref><ref>{{cite web |last1=Roy |first1=Neelabhra |date=3. kolovoza 2024. |title=Why did Mondo Duplantis represent Sweden ahead of USA? All about the pole vaulting superstar's allegiance explained |url=https://www.sportskeeda.com/us/olympics/news-how-mondo-duplantis-represent-sweden-ahead-usa-all-pole-vaulting-superstar-s-allegiance-explained |website=sportskeeda.com}}</ref> Duplantis je također izjavio da ga je na odluku navelo bratovo pozitivno iskustvo u reprezentaciji i vlastita ljubav prema Švedskoj, koju osjeća odmalena. Iako mu je to olakšalo izbor, i dalje je osjećao snažnu povezanost s [[Lafayette, Louisiana|Lafayetteom]].<ref>{{cite web |date=2. kolovoza 2021 |title=Hatet från USA mot Duplantis |url=https://www.expressen.se/sport/os-2021/hatet-fran-usa-mot-duplantis/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210802093725/https://www.expressen.se/sport/os-2021/hatet-fran-usa-mot-duplantis/ |archive-date=2. kolovoza 2021 |access-date=12. svibnja 2026|work=Expressen}}</ref> Duplantis je prvi put predstavljao Švedsku na [[Svjetsko prvenstvo za mlađe juniore u atletici 2015.|Svjetskome prvenstvu za mlađe juniore]] [[2015.]] godine u [[Cali]]ju, u [[Kolumbija|Kolumbiji]], gdje je osvojio zlato. Ondje je iz prvoga pokušaja preskočio konačnih 5,30 metara, čime je poboljšao osobni rekord za dva centimetra, i postavio novi svjetski juniorski rekord, zajedno s [[Ukrajina|Ukrajincem]] [[Vladislav Malikin|Vladislavom Malikinom]].<ref>{{cite news |url=https://www.dn.se/sport/sveriges-nya-supertalang-fixade-guld-direkt/ |newspaper=Dagens Nyheter|title=Sveriges nya supertalang fixade guld direkt |date=20. srpnja 2015. |access-date=20. svibnja 2026. |author=Pontus Roos |archive-date=28. srpnja 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150728000558/http://www.dn.se/sport/sveriges-nya-supertalang-fixade-guld-direkt/ |url-status=live}}</ref><ref name=":25">{{cite web |url=http://www.iaaf.org/news/report/cali-2015-boys-pole-vault1 |title=Boys' pole vault – IAAF World Youth Championships, Cali 2015 |author=Cathal Dennehy |publisher=[[World Athletics|IAAF]] |date=19. srpnja 2015 |access-date=20. svibnja 2026 |archive-date=23. srpnja 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150723203211/http://www.iaaf.org/news/report/cali-2015-boys-pole-vault1 |url-status=live}}</ref> Natječući se za Švedsku, Duplantis je prvo bio član atletskoga kluba naziva [[IK Stål]] u [[Avesta (grad)|Avesti]], gradu u kojemu žive njegovi djed i baka, a onda se priključio majčinome bivšem klubu, [[Upsala IF|Upsali IF-u]], [[2016.]] godine.<ref name=sa-kunde-duplantis>{{cite web | url=https://www.unt.se/sport/friidrott/artikel/sa-kunde-duplantis-lockas-till-uppsala-det-var-en-bra-peng/rx4ye6vl | title=Så kunde Duplantis lockas till Uppsala: "Det var en bra peng" | date=9. srpnja 2024. |work=Upsala Nya Tidning | first=Henrik | last=Söderlund }}</ref><ref>{{cite web | url=https://www.friidrottsstatistik.se/atswe.php?Gender=1&ID=170852 | title=Friidrottsstatistik | publisher=Swedish Athletics Association }}</ref> Dana [[6. veljače]] 2016. godine Duplantis je preskočio 5,49 metara na natjecanju za srednjoškolce u [[Baton Rouge, Louisiana|Baton Rogueu]], postavivši time novi svjetski rekord za šesnaestogodišnjake, svjetski juniorski dvoranski rekord i državni dvoranski rekord za srednjoškolce. Bio je prvi srednjoškolski sportaš koji je preskočio 18 stopa u dvorani.<ref>{{cite web |url=http://www.milesplit.com/articles/174941/mondo-duplantis-breaks-pole-vault-national-high-school-record |title=Mondo Duplantis Breaks Pole Vault National High School Record! |author=Johanna Gretschel |publisher=MileSplit |date=6. veljače 2016. |access-date=20. svibnja 2026 |archive-date=14. lipnja 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160614205444/http://www.milesplit.com/articles/174941/mondo-duplantis-breaks-pole-vault-national-high-school-record |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |url=http://www.expressen.se/sport/friidrott/svenska-stortalangen-slog-varldsrekordet/ |newspaper=Expressen |author=Ludvig Holmberg |title=Svenska stortalangen slog världsrekordet |date=7. veljače 2016. |access-date=20. svibnja 2026 |archive-date=16. travnja 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160416023639/http://www.expressen.se/sport/friidrott/svenska-stortalangen-slog-varldsrekordet/ |url-status=live}}</ref> [[Grčka|Grk]] [[Emmanouil Karalis]], Duplantisov vršnjak, preskočio je njegov svjetski rekord samo tjedan dana kasnije.<ref>{{cite web |url=http://www.iaaf.org/news/report/tallinn-kazmirek-saunders-ames |title=Kazmirek gets world-leading heptathlon total in Tallinn – indoor round-up |author=Steven Mills |publisher=IAAF |date=14. veljače 2016. |access-date=20. svibnja 2026 |archive-date=21. svibnja 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160521020819/http://www.iaaf.org/news/report/tallinn-kazmirek-saunders-ames |url-status=live}}</ref> === 2017.: Svjetski rekord i europski prvak (U-20) === Preskočivši 5,75 metara na natjecanju [[Millrose Games]], Duplantis je [[11. veljače]] [[2017.]] godine postavio svjetski dvoranski juniorski rekord, koji je [[IAAF]] ratificirao.<ref>{{cite web |url=https://www.iaaf.org/news/report/millrose-games-2017-wilson-hassan-jenkins-tru |title=IAAF: Wilson, Hassan and Okolo shine on night of world leads and records at Millrose Games |website=iaaf.org|access-date=11. srpnja 2026.|archive-date=16. veljače 2020.|archive-url=https://web.archive.org/web/20200216203053/https://www.worldathletics.org/news/report/millrose-games-2017-wilson-hassan-jenkins-tru|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite news |last=Mulkeen |first=Jon |date=24. prosinca 2018. |title=A look back at the ratified world records set in 2018 |url=https://worldathletics.org/news/news/athletics-world-records-2018 |access-date=11. studenoga 2026. |work=World Athletics News}}</ref><ref name=":10">{{Cite news |last=Boal |first=Erik |date=12. veljače 2018. |title=Emmanouil Karalis Sets World U20 Indoor Pole Vault Record, Mondo Duplantis Still Has Better Clearance |url=https://www.runnerspace.com/gprofile.php?mgroup_id=44531&do=news&news_id=510786 |access-date=11. srpnja 2026. |work=RunnerSpace}}</ref> Točno mjesec dana kasnije, [[11. ožujka]], Duplantis je taj rekord prestigao nakon što je preskočio 5,82 metra na državnome natjecanju za srednjoškolce u [[New York]]u.<ref>{{Cite news |last=Mulkeen |first=Jon |date=12. ožujka 2017. |title=Duplantis and Cunningham break world indoor U20 records in New York |url=https://worldathletics.org/news/report/duplantis-new-balance-nationals-pole-vault-20 |access-date=11. srpnja 2026. |work=World Athletics Report}}</ref> Međutim, taj rezultat nije bio priznat kao novi svjetski rekord zato što se nije proveo antidopinški test na natjecanju, pa se rekord od 5,75 metara zadržao kao službeni sve do [[2018.]] godine.<ref name=":9">{{Cite news |last=Boal |first=Erik |date=13. siječnja 2018. |title=Morris is first female to clear 16 feet in meet history, Duplantis elevates mark to 19-1.50 as both stars produce world-leading efforts |url=https://www.runnerspace.com/news.php?news_id=505956 |access-date=11. srpnja 2026. |work=Runmer Space}}</ref><ref name=":10" /> Duplantis je oborio osobni rekord [[1. travnja]] [[2017.]] godine na [[Texas Relays]]u, gdje je preskočio 5,90 metara. Time je postavio novi svjetski rekord u kategoriji ispod 20 godina, čime je prestigao prijašnji rekord [[Maksim Tarasov|Maksima Tarasova]] od 5,80 metara. Tarasov je postavio taj rekord još [[1989.]] godine, a istu je visinu uspio preskočiti još samo [[Raphael Holzdeppe]] [[2008.]] godine.<ref name=":37">{{Cite news |last=Gretschel |first=Johanna |date=2. travnja 2017. |title=Mondo Destroys Pro Field, Breaks World Junior Record By 10cm |url=https://www.flotrack.org/articles/5063380-mondo-destroys-pro-field-breaks-world-junior-record-by-10cm |access-date=11. srpnja 2026. |work=Flosports}}</ref><ref>{{Cite news |date=8. rujna 2017. |title=World records ratified |url=https://worldathletics.org/news/press-release/henriques-duplantis-world-records-ratified |access-date=11. studenoga 2026. |work=World Athletics Press Release}}</ref> Duplantisov je rekord također postao novi švedski seniorski rekord u skoku s motkom, koji je dotada držao [[Oscar Janson]] s preskočenom visinom od 5,87 metara iz [[2003.]] godine.<ref>{{Cite news |last=Mulkeen |first=Jon |date=2. travnja 2017. |title=Duplantis breaks world U20 pole vault record at Texas Relays |url=https://worldathletics.org/news/report/lindon-victor-decathlon-texas |access-date=11. srpnja 2026. |work=World Athletics Report}}</ref> IAAF je službeno priznao taj rekord [[2. prosinca]] [[2017.]] godine, a isto je učinio i [[USATF]], koji je time potvrdio novi američki juniorski rekord.<ref>{{cite web |url=http://www.legacy.usatf.org/usatf/files/48/48a09327-8d22-4be0-adc5-dd8bc3667e9c.pdf |title=USA Track & Field Records Report – 2017 |website=usatf.org|access-date=11. srpnja 2026.|archive-date=12. kolovoza 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20220812053653/http://www.legacy.usatf.org/usatf/files/48/48a09327-8d22-4be0-adc5-dd8bc3667e9c.pdf|url-status=dead}}</ref> Na [[Europsko prvenstvo u atletici za juniore 2017|Europskome prvenstvu za juniore]], održanome u [[Grosseto|Grossetu]], Duplantis je [[23. srpnja]] osvojio zlato s preskočenih 5,65 metara, a to je postao i rekord u okviru IAAF-ovih natjecanja. Pobjedu je već osigurao drugim skokom, odnosno nakon što je iz prvoga pokušaja preskočio 5,55 metara. Ipak, odlučio je onda podići ljestvicu na 5,65 metara za svoj treći skok da bi u konačnici prestigao Tarasov rekord od 5,60 metara iz [[1989.]] godine.<ref name=":39">{{Cite news |date=23. srpnja 2017|title=Duplantis surpasses championship record for pole vault gold |url=https://www.european-athletics.com/news/duplantis-surpasses-championship-record-for-pole-vault-gold |access-date=11. srpnja 2026. |work=European Athletics News}}</ref> === 2018.: Svjetski juniorski prvak, prva velika seniorska titula i prvi skok preko šest metara === [[File:WK040289 polsstok duplantis.jpg|thumb|upright|Duplantis u skoku s motkom na [[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2018.|Svjetskome dvoranskom prvenstvu]] [[2018.]] godine u [[Birmingham]]u.]] Duplantis je sezonu [[2018.]] godine otvorio novim osobnim dvoranskim rekordom. Postigao ga je na natjecanju u [[Reno, Nevada|Renou, Nevadi]] [[12. siječnja]] preskočivši 5,83 metara, a bio bi priznat i kao novi svjetski juniorski rekord da se nisu nerazmotreno prekršila neka IAAF-ova pravila.<ref>{{Cite news |date=14. siječnja 2018 |title=Duplantis vaults 5.83m in Reno – indoor round-up |url=https://worldathletics.org/news/report/mondo-duplantis-world-indoor-pole-vault-recor?__nextLocale=en |access-date=27. srpnja 2026 |work=World Athletics Report}}</ref> Naime, IAAF je [[2003.]] godine promijenio propisanu dužinu klinova na kojima leži letvica koju se preskače u skoku s motkom sa 75 milimetara na 55 milimetara. Budući da su se organizatori na natjecanju za muškarce koristili klinovima od 75 milimetara, što se otkrilo dva dana nakon samoga natjecanja, postignute rezultate IAAF nije mogao priznati kao službene. S druge strane, na natjecanju za žene upotrijebljeni su klinovi propisanih dimenzija. Dodatni je razlog za nepriznavanje Duplantisova rekorda bio taj što nije bio proveden antidopinški test na samome natjecanju, kao što je bio slučaj s njegovim rekordom od 5,82 metara godinu dana prije na natjecanju u New Yorku. Iako se Duplantis jutro nakon natjecanja testirao pod nadležnošću [[Američka antidopinška agencija|Američke antidopinške agencije]], rezultat testa nije se mogao priznati prema IAAF-ovu pravilu o testiranju na licu mjesta.<ref>{{Cite news |last=Zahn |first=Jennifer |date=18. siječnja 2018. |title=Mondo's Swedish Indoor Record, Men's Pole Vault Summit Marks Invalidated |url=https://www.flotrack.org/articles/6085005-mondos-swedish-indoor-record-mens-pole-vault-summit-marks-invalidated |access-date=22. srpnja 2026 |work=Flotrack}}</ref><ref name=":9" /><ref name=":10" /> Na mitingu skoka s motkom u [[Clermont-Ferrand]]u, u [[Francuska|Francuskoj]], odnosno na [[All Star Perche]]u, Duplantis je [[25. veljače]] preskočio 5,88 metara, čime je oborio svjetski juniorski rekord [[Emmanouil Karalis|Emmanouila Karalisa]]. [[Grčki]] je skakač dotada držao rekord od 5,78 metara, koji je bio postavio [[11. veljače]]. Tada osamnaestogodišnji Duplantis preskočio je iz prvoga pokušaja 5,81 metar, a konačni je rezultat postigao pri trećemu skoku.<ref>{{cite web |title=IAAF: Record Books rewritten in Clermont – Ferrand and College Station |url=https://www.iaaf.org/news/report/clermont-ferrand-pole-vault-sydney-mclaughlin |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20190409153651/https://www.iaaf.org/news/report/clermont-ferrand-pole-vault-sydney-mclaughlin |archive-date=9. travnja 2019 |access-date=27. srpnja 2026 |website=iaaf.org}}</ref><ref name=":8">{{Cite news |date=25. travnja 2018 |title=World records ratified |url=https://worldathletics.org/news/press-release/world-u20-records-ratified-duplantis |access-date=27. srpnja 2026 |work=World Athletics Press Release}}</ref> Duplantisu je [[27. ožujka]] odobreno jednokratno izuzeće od pravila 6.1.3 propisanoga statutom državnoga srednjoškolskog sportskog saveza,{{efn|Louisiana High School Athletic Association (LHSAA).}} čime mu je omogućeno da [[31. ožujka]] nastupi u elitnoj muškoj konkurenciji na Texas Relaysu bez gubitka prava nastupa za svoju srednju školu. Nadležni su prije donošenja službene odluke o tome bili kritizirani zbog toga što je to pravilo uopće postojalo. Naime, njime se zabranjivao nastup srednjoškolaca na natjecanjima elitne razine neovisno o sportu kojim se bave, a neki su smatrali smislenijim da se pravilo ograniči samo na sportove koji uključuju fizički kontakt. Godinu dana prije toga Duplantis je nastupio na Texas Relaysu, pri čemu je nosio boje svoje škole. Tek je kasnije shvatio da je time vjerojatno prekršio spomenuto pravilo. Neovisno o tome, osvojio je to natjecanje i postavio novi svjetski juniorski rekord, koji je iznosio 5,90 metara.<ref>{{Cite web |last=Bewers |first=James |date=27. ožujka 2018. |title=LHSAA waiver will allow Mondo Duplantis to maintain eligibility after Texas Relays |url=https://www.theadvertiser.com/story/sports/high-school/2018/03/27/lhsaa-waiver-allow-mondo-duplantis-maintain-eligibility-after-texas-relays/462102002/ |access-date=28. srpnja 2026. |website=The Daily Advertiser}}</ref><ref>{{Cite web |last=Gretschel |first=Johanna |date=27. ožujka 2018.|title=Mondo Duplantis Cleared To Compete At Texas Relays |url=https://www.flotrack.org/articles/6157981-mondo-duplantis-cleared-to-compete-at-texas-relays |access-date=28. srpnja 2026 |website=FloTrack |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Singleton |first=Singleton |date=28. ožujka 2018. |title=LHSAA made right decision on Mondo|url=https://www.houmatoday.com/story/sports/high-school/2018/03/28/chris-singletons-column-lhsaa-made-right-decision-on-mondo/12887826007/ |access-date=28. srpnja 2026|website=The Courier}}</ref> [[File:2018 European Athletics Championships Day 7 (45).jpg|thumb|left|upright=1|Osamnaestogodišnji Duplantis nakon osvajanja svoje prve velike seniorske titule na [[Europsko prvenstvo u atletici 2018.|Europskome prvenstvu]] [[2018.]] godine u [[Berlin]]u.]] Na [[Svjetsko juniorsko prvenstvo u atletici 2018.|Svjetskome juniorskom prvenstvu]] 2018. godine, koje se održalo od [[10. srpnja|10.]] do [[15. srpnja]] u [[Tampere]]u, Duplantis je osvojio zlato i oborio rekord natjecanja s preskočenih 5,82 metara.<ref name=":45">{{Cite news |last=Mills |first=Steven |date=Jul 2018 |title=World Junior Championships Men — An Improbable 100 Winner |url=https://trackandfieldnews.com/article/world-junior-championships-men-an-improbable-100-winner/ |access-date=2 November 2024 |work=Track & Field News}}</ref> Novi je svjetski juniorski rekord postavio na [[Europsko prvenstvo u atletici 2018.|Europskome prvenstvu]] [[12. kolovoza]] 2018. godine u [[Berlin]]u, a iznosio je 6,05 metara. Tada je osvojio i prvu zlatnu medalju na seniorskim natjecanjima. Na tome je nastupu poboljšao svoj osobni rekord za čitavih 12 centimetara i postao najmlađi osvajač toga prvenstva u 84 godine njegova održavanja.<ref>{{Cite news |date=13. kolovoza 2024 |title=Duplantis vaults 6.05m while Asher-Smith completes sprint triple as European Championships conclude |url=https://worldathletics.org/news/report/european-championships-berlin-2018-duplantis |access-date=28. srpnja 2026|work=World Athletics Report}}</ref><ref name=":11">{{Cite web |date=16. kolovoza 2018 |title=Experten: Så högt var Duplantis guldhopp |url=https://www.aftonbladet.se/a/bKrBR3 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200217212000/https://www.aftonbladet.se/a/bKrBR3 |archive-date=17. veljače 2020 |access-date=28 srpnja 2026 |website=Aftonbladet}}</ref> Star samo 18 godina i 275 dana, tada je postao i najmlađi ikad koji se pridružio elitnomu klubu skakača, odnosno onim koji su preskočili preko šest metara. Ni [[Sergej Bubka]], koji se tada smatrao najboljim ikad, nije preskočio šest metara sve dok nije imao 21 godinu. Duplantis je svojim skokom od 6,05 metara ostvario četvrti najbolji rezultat u povijesti skoka s motkom, računajući natjecanja na otvorenome i u dvorani, te izjednačio drugi najbolji rezultat na otvorenome.<ref name=":47">{{Cite news |last=Chadband |first=Ian |date=13. kolovoza 2018.|title=Athletics: Golden teenager Duplantis soars to six-metre vault |url=https://www.reuters.com/article/sports/athletics-golden-teenager-duplantis-soars-to-six-metre-vault-idUSKBN1KY0E2/ |access-date=28. srpnja 2026 |work=Reuters}}</ref> == Profesionalna karijera == === 2019. – 2020.: Svjetski viceprvak, prvi i drugi svjetski rekord=== [[File:Armand Duplantis jumps 6.0 m, August 24 2019.jpg|thumb|Duplantis u skoku na visini od šest metara na [[Finnkampenu]] u [[Stockholm]]u [[2019.]] godine.]] Duplantis je [[24. kolovoza]] [[2019.]] godine na [[Finnkampen]]u{{efn|Natjecanje u atletici između Finske i Švedske, koje se održava jednom godišnje.}} u [[Stockholm]]u preskočio šest metara i osvojio zlato, a time je ponovio i svoj najbolji rezultat te sezone. Svojom je pobjedom doprinio, uostalom, ukupnoj pobjedi domaćina, odnosno [[Švedska|Švedske]] nad [[Finska|Finskom]] te godine i u muškoj i u ženskoj konkurenciji.<ref name=":505">{{Cite news |date=26. kolovoza 2019 |title=Duplantis clears 6.00m as hosts Sweden triumph in the Finnkampen |url=https://www.european-athletics.com/news/duplantis-clears-00m-hosts-sweden-triumph-the-finnkampen |access-date=31. srpnja 2026|work=European Athletics News}}</ref> Duplantis je također tim rezultatom postavio novi rekord natjecanja. Dotadašnji je rekord od 5,85 metara držao [[Patrik Klüft|Patrik Kristiansson]], a postavio ga je [[2002.]] godine.<ref>{{Cite web |date=25. kolovoza 2019 |title=Duplantis hyllar fansens stöd: "De bar mig över ribban – är det här jag lever för" |url=https://www.aftonbladet.se/sportbladet/a/MRqqmr/publiken-bar-mig-over-ribban |access-date=31. srpnja 2026 |website=Aftonbladet |language=sv}}</ref> Drugoplasirani je 2019. godine bio Duplantisov sunarodnjak [[Melker Svärd Jacobsson]], koji je preskočio 5,36 metara.{{citation needed|date=srpanj 2026}} Iste je godine [[1. listopada]] osvojio srebrnu medalju na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2019.|Svjetskome prvenstvu]] u [[Doha|Dohi]], gdje je preskočio 5,97 metara iz trećega pokušaja.<ref name=":50">{{cite web |title=Results. Pole Vault Men – Final |url=https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/6033/AT-PV-M-f----.RS6.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20201128160535/https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/6033/AT-PV-M-f----.RS6.pdf |archive-date=28. studenoga 2020 |access-date=31. srpnja 2026 |website=iaaf.org}}</ref> Dana [[4. veljače]] [[2020.]] godine Duplantis je na prvome dvoranskom natjecanju sezone, održanome u [[Düsseldorf]]u, preskočio šest metara. Nakon toga tri je puta pokušao preskočiti 6,17 metara i postaviti novi svjetski rekord. Najbliže je uspjehu bio u drugome pokušaju, kada je preskočio letvicu, ali ju je pri padu okrznuo rukom, pa skok nije bio priznat.<ref>{{Cite web |url=https://www.athleticsweekly.com/event-news/armand-duplantis-comes-close-to-world-record-in-dusseldorf-1039927849/ |title=Armand Duplantis comes close to world record in Düsseldorf |work=AW |date=4. veljače 2020|access-date=31. srpnja 2026|archive-date=17. studenoga 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117041226/https://athleticsweekly.com/event-news/armand-duplantis-comes-close-to-world-record-in-dusseldorf-1039927849/|url-status=live}}</ref> [[File:Armand Duplantis in 2019-7.jpg|thumb|left|Otac i trener Greg Duplantis (''lijevo'') s Armandom Duplantisom 2019. godine.]] Iako tada nije uspio, već je [[8. veljače]] na dvoranskome natjecanju u [[Toruń]]u preskočio 6,17 metara i oborio svjetski rekord koji je [[Renaud Lavillenie]] držao gotovo šest godina.<ref>{{cite news |url=https://www.bbc.com/sport/athletics/51429055 |title=Armand Duplantis sets pole vault world record in Poland |work=BBC Sport |date=8. veljače 2020 |access-date= 31. srpnja 2026 |archive-date= 10. veljače 2020 |archive-url= https://web.archive.org/web/20200210080135/https://www.bbc.co.uk/sport/amp/athletics/51429055 |url-status= live}}</ref><ref>{{Cite news |date=29. lipnja 2020 |title=World records ratified: Duplantis's 6.17m pole vault, Rojas's indoor triple jump and Cheptegei's 5km |url=https://worldathletics.org/news/press-release/world-record-ratified-duplantis-rojas |access-date=31. srpnja 2026 |work=World Athletics Press Release}}</ref> Tjedan dana poslije toga, [[15. veljače]], na dvoranskome je natjecanju u [[Glasgow]]u poboljšao taj rezultat za jedan centimetar, pa je novi svjetski rekord iznosio 6,18 metara.<ref>{{cite news |title=Armand Duplantis: Pole vaulter sets new world record at Glasgow Indoor Grand Prix |url=https://www.bbc.co.uk/sport/athletics/51514981 |access-date=31. srpnja 2026 |work=BBC Sport |date=15. veljače 2020 |language=en-gb |archive-date=14. rujna 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200914132401/https://www.bbc.co.uk/sport/athletics/51514981 |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite news |date=21. kolovoza 2020 |title=World records ratified: Duplantis's 6.18m pole vault and Yeshaneh's 1:04:31 half marathon |url=https://worldathletics.org/news/press-release/duplantis-yeshaneh-world-records-ratified |access-date=31. srpnja 2026|work=World Athletics Press Release}}</ref> Duplantis je [[19. veljače]] osvojio miting [[Miting Hauts-de-France Pas-de-Calais|Hauts-de-France Pas-de-Calais]] u [[Liévin]]u preskočivši 6,07 metara, a nakon toga pokušavao je preskočiti 6,19 metara za novi svjetski rekord. Međutim, sva su tri pokušaja bila bezuspješna.<ref>{{Cite news |last=Rowbottom |first=Mike |date=20. veljače 2020 |title=Duplantis tops 6.07m in Lievin, narrowly misses 6.19m |url=https://worldathletics.org/news/report/world-indoor-tour-lievin-duplantis-pole-vault |access-date=31. srpnja 2026}}</ref> Nakon četiri dana, [[23. veljače]], osvojio je [[All Star Perche]] u [[Clermont-Ferrand]]u rezultatom od 6,01 metra. To je bilo njegovo posljednje dvoransko natjecanje te sezone, a završilo je novim trima bezuspješnim pokušajima postavljanja novoga svjetskoga rekorda.<ref>{{Cite news |last=Pretot |first=Julien |date=24. veljače 2020 |title=Athletics: Another miss for Duplantis at 6.19 metres |url=https://www.reuters.com/article/sports/another-miss-for-duplantis-at-6-19-meters-idUSKCN20H0O8/ |access-date=31. srpnja 2026 |work=Reuters}}</ref> Duplantis je neovisno o tome završio sezonu dvoranskih natjecanja kao prvi u povijesti koji je svoje nastupe na pet dvoranskih natjecanja zaredom zaključio skokovima od šest ili više metara.<ref>{{Cite news |date=24. veljače 2020 |title=Indoor round-up: Duplantis scales 6.01m in Clermont-Ferrand, Zhoya smashes world U20 indoor 60m hurdles record |url=https://worldathletics.org/news/report/zhoya-nilsen-indoor-record |access-date=31. srpnja 2026 |work=World Athletics Report}}</ref> Taj je niz nadišao [[2022.]] godine, kada je osvojio i šesto natjecanje rezultatom u tome rangu.{{citation needed|date=srpanj 2025.}} [[File:Armand Duplantis at the 2020 Bauhaus Galan meeting in Stockholm.jpg|thumb|upright|Duplantis na mitingu [[BAUHAUS-galan]] u Stockholmu 2020. godine.]] Dana [[21. veljače]], nakon nastupa u [[Madrid]]u na sedmome i posljednjemu natjecanju elitne razine u sklopu [[World Athletics|WA]]-ovih dvoranskih natjecanja, Duplantis je bio najbolji te sezone na temelju rezultata sa svih tih natjecanja. Njegova najbolja tri rezultata, koje je postigao u Toruńu, Glasgowu i Liévinu, donijela su mu ukupno 36 bodova. Te je godine osvojio svoju prvu [[World Athletics Indoor Tour]] titulu.<ref>{{cite web | url=https://worldathletics.org/competitions/world-athletics-indoor-tour/standings/2020/men | title=World Athletics Indoor Tour |work=World Athletics}}</ref><ref>{{Cite news |date=24. veljače 2020 |title=2020 World Athletics Indoor Tour winners secure wildcards for Nanjing |url=https://worldathletics.org/news/news/indoor-tour-2020-winners |archive-url=https://web.archive.org/web/20200226122943/https://www.worldathletics.org/news/news/indoor-tour-2020-winners |url-status=dead |archive-date=26. veljače 2020 |access-date=1. kolovoza 2026 |work=World Athletics}}</ref> Na natjecanju [[Golden Gala Pietro Mannea]] [[Dijamantna liga|Dijamantne lige]] u [[Rim]]u Duplantis je [[17. rujna]], preskočivši 6,15 metara iz drugoga pokušaja, oborio tadašnji svjetski rekord na otvorenome [[Sergej Bubka|Sergeja Bubke]], koji je iznosio 6,14 metara. Time nije zapravo postavio novi svjetski rekord jer je to učinio već u veljači 2020. godine na natjecanju u dvorani, gdje je preskočio 6,18 metara. Naime, od [[1998.]] godine WA ne dijeli posebno svjetske rekorde u skoku s motkom na one postignute na otvorenome i na one u dvorani. U skladu s time, novi se najbolji dvoranski rezultat računa kao novi svjetski rekord ako je bolji od najboljega rezultata na otvorenome.<ref name=":63">{{Cite news |last=Jeffery |first=Nicole |date=18. rujna 2020 |title=Duplantis scales 6.15m in Rome, world's highest ever outdoor vault |url=https://worldathletics.org/news/report/duplantis-kiplimo-warholm-rome-2020 |access-date=1. kolovoza 2026|work=World Athletics Report}}</ref> === 2021: Olimpijski pobjednik u Tokiju i europski dvoranski prvak === Duplantis je [[6. ožujka]] [[2021.]] godine nastupio na [[Europsko dvoransko prvenstvo u atletici 2021.|Europskome dvoranskom prvenstvu]]. Nakon što se [[Renaud Lavillenie]] povukao s natjecanja zbog ozljede, postao je uvjerljivi favorit za osvajanje zlata.<ref name=":55">{{Cite web |date=7. ožujka 2021 |title=Mondo Duplantis takes European title and comes close with world record attempt |url=https://athleticsweekly.com/event-reports/mondo-duplantis-takes-european-title-and-comes-close-with-world-record-attempt-1039941741/|access-date=1. kolovoza 2021 |website=AW |language=en-GB|archive-date=23. listopada 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231023151148/https://athleticsweekly.com/event-reports/mondo-duplantis-takes-european-title-and-comes-close-with-world-record-attempt-1039941741/|url-status=live}}</ref> Unatoč tomu, [[Piotr Lisek]] i Lavilleniejev mlađi brat [[Valentin Lavillenie|Valentin]] pružili su mu ozbiljan otpor. Oni su u konačnici osvojili broncu i srebro, a Valentin je pritom postigao najbolji osobni rezultat. S druge strane, Duplantis je skokom od 6,05 metara postavio novi najbolji rezultat prvenstva. Pokušavao je nakon toga preskočiti 6,19 metara i postaviti novi svjetski rekord, ali sva su tri pokušaja bila bezuspješna. Ipak, bio je blizu uspjeha pri drugome skoku.<ref>{{Cite web |title=Duplantis, Ingebrigtsen and Del Ponte triumph at European Indoors |url=https://www.olympicchannel.com/en/stories/news/detail/athletics-duplantis-ingebrigtsen-del-ponte-victorious-european-indoors/|access-date=1. kolovoza 2021 |website=Olympic Channel|archive-date=10. ožujka 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210310161600/https://www.olympicchannel.com/en/stories/news/detail/athletics-duplantis-ingebrigtsen-del-ponte-victorious-european-indoors/|url-status=live}}</ref> Na [[Ljetne olimpijske igre 2020.|Ljetnim olimpijskim igrama]] u Tokiju, koje su bile odgođene za jednu godinu, Duplantis je osvojio zlatnu medalju nakon preskočenih 6,02 metra iz prvoga pokušaja, a bio je i vrlo blizu obaranja vlastitoga svjetskog rekorda.<ref>{{Cite web |url=https://www.reuters.com/lifestyle/sports/athletics-swedens-duplantis-soars-pole-vault-gold-2021-08-03/ |title=Athletics-Sweden's Duplantis soars to pole vault gold |date=3. kolovoza 2021 |work=[[Reuters]] |access-date=1. kolovoza 2026|archive-date=26. veljače 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230226103853/https://www.reuters.com/lifestyle/sports/athletics-swedens-duplantis-soars-pole-vault-gold-2021-08-03/|url-status=live}}</ref> Drugoplasirani je [[Chris Nilsen]] bio pun hvale za pobjednika. Usporedio je natjecanje protiv Duplantisa te večeri kao ustrajanje običnoga nogometaša da dosegne razinu na kojoj su [[Lionel Messi]] ili [[Cristiano Ronaldo]], a dodao je i da je njegova nadmoć u konkurenciji među najboljim svjetskim skakačima s motkom "impresivna i nevjerojatna".<ref>{{cite web |url=https://www.expressen.se/sport/os-2021/slar-tillbaka-mot-hatet-mondos-basta-beslut/ |title=Christopher Nilsen slår tillbaka mot hatet mot Armand Duplantis |language=sv |work=[[Expressen]] |date=3. kolovoza 2021 |access-date=1. kolovoza 2026|archive-date=26. veljače 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230226103855/https://www.expressen.se/sport/os-2021/slar-tillbaka-mot-hatet-mondos-basta-beslut/|url-status=live}}</ref> === 2022: Tri nova svjetska rekorda, prve svjetske titule i druga europska titula === Iako je imao tek 22 godine, Duplantis je [[17. siječnja]] treći put osvojio švedsku nagradu za najboljega sportaša godine{{efn|''Svenska idrottsgalan'' ([[švedski jezik|šved.]]).}} za postignute uspjehe u [[2021.]] godini, a dobio ju je već [[2019.]] i [[2021.]] godine. Naime, osvojio je olimpijsko i europsko dvoransko zlato te preskočio šest ili više metara u 12 od ukupno 17 natjecanja kojima je prisustvovao u 2021. godini.<ref name=":7">{{Cite news |date=18. siječnja 2022 |title=Duplantis is Sweden's Sportsman of the Year for the third time |url=https://www.european-athletics.com/news/duplantis-crowned-swedish-sportsman-of-the-year-for-the-third-time |access-date=3. kolovoza 2026|work=European Athletics}}</ref> Duplantis je [[7. ožujka]] oborio vlastiti svjetski rekord nakon što je preskočio 6,19 metara na dvoranskome natjecanju u [[Beograd]]u.<ref>{{Cite web |title=6.19 ! Duplantis broke the world record in the Arena at the Belgrade Indoor Meeting |url=https://www.worldathletics.org/competitions/world-athletics-indoor-championships/belgrade22/news/report/619-duplantis-broke-the-world-record-in-the-arena-at-the-belgrade-indoor-meeting |access-date=3. kolovoza 2026 |website=worldathletics.org |archive-date=27. ožujka 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220327220254/https://worldathletics.org/competitions/world-athletics-indoor-championships/belgrade22/news/report/619-duplantis-broke-the-world-record-in-the-arena-at-the-belgrade-indoor-meeting |url-status=live}}</ref> Dva tjedna nakon, na [[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2022.|Svjetskome dvoranskom prvenstvu]] u Beogradu, osvojio je zlatnu medalju. Preskočivši 6,20 metara, ponovno je oborio svoj svjetski rekord.<ref>{{Cite web |title=Pole Vault Men – Result |url=https://www.worldathletics.org/competitions/world-athletics-indoor-championships/belgrade22/results/men/pole-vault/final/result |access-date=3. kolovoza 2026|website=worldathletics.org |archive-date=23. ožujka 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220323044017/https://worldathletics.org/competitions/world-athletics-indoor-championships/belgrade22/results/men/pole-vault/final/result |url-status=live}}</ref><ref name=":69">{{cite news |title=Sweden's Duplantis sets new world pole vault record |url=https://www.france24.com/en/live-news/20220320-sweden-s-duplantis-sets-new-world-pole-vault-record |access-date=4. kolovoza 2026 |publisher=France24.com |archive-date=27. travnja 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230427060604/https://www.france24.com/en/live-news/20220320-sweden-s-duplantis-sets-new-world-pole-vault-record |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite news |date=18. svibnja 2022 |title=Ratified: world records for Rojas, Duplantis and Holloway |url=https://worldathletics.org/news/press-releases/ratified-world-records-rojas-duplantis-holloway-belgrade-indoor |access-date=4. kolovoza 2026 |work=World Athletics Press Release}}</ref> Na [[BAUHAUS-galan]]u Duplantis je [[30. lipnja]] oborio vlastiti svjetski rekord na otvorenome od 6,15 metara, koji je postavio [[2020.]] godine. Tada je preskočio 6,16 metara.<ref name=":72">{{cite web |title=Armand Duplantis satte nytt utomhusrekord |url=https://www.aftonbladet.se/sportbladet/a/JxzqPX/armand-duplantis-slog-nytt-utomhusrekord |access-date=4. kolovoza 2026 |website=Aftonbladet |date=30. lipnja 2022 |archive-date=30. lipnja 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220630195342/https://www.aftonbladet.se/sportbladet/a/JxzqPX/armand-duplantis-slog-nytt-utomhusrekord |url-status=live}}</ref> [[File:EKZA0286 polevault final duplantis (52342027800).jpg|thumb|Duplantis u skoku na [[Europsko prvenstvo u atletici 2022.|Europskome prvenstvu]] 2022. godine u [[München]]u.]] Svoj je svjetski rekord oborio još jednom te godine, odnosno [[24. srpnja]] na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2022.|Svjetskome prvenstvu]] u [[Eugene, Oregon|Eugeneu, Oregonu]], kada je preskočio 6,21 metar.<ref name=":71">{{cite news |url=https://www.reuters.com/lifestyle/sports/swedens-duplantis-breaks-pole-vault-world-record-world-championships-2022-07-25/ |title=Swede Duplantis breaks pole vault world record to win gold |work=Reuters |date=25. srpnja 2022 | access-date=4. kolovoza 2022 | archive-date=25. lipnja 2022 | archive-url=https://web.archive.org/web/20220725035455/https://www.reuters.com/lifestyle/sports/swedens-duplantis-breaks-pole-vault-world-record-world-championships-2022-07-25/ | url-status=live}}</ref> To je bio ukupno peti Duplantisov svjetski rekord, ali prvi koji je postavio na otvorenome.<ref>{{Cite news |date=20. rujna 2022 |title=Ratified: world records for Amusan, Duplantis and McLaughlin |url=https://worldathletics.org/news/press-releases/ratified-world-records-amusan-duplantis-mclaughlin-oregon |access-date=4. kolovoza 2026 |work=World Athletics Press Release}}</ref> Na [[Europsko prvenstvo u atletici 2022.|Europskome prvenstvu]] u [[München]]u osvojio je zlato i srušio rekord prvenstva skokom od 6,06 metara.<ref name=":74">{{Cite web |title=Armand Duplantis vinner EM-guld |url=https://www.aftonbladet.se/sportbladet/a/OrLXal/armand-duplantis-vinner-em-guld-i-stavhopp |access-date=4. kolovoza 2026 |website=Aftonbladet |date=20. kolovoza 2022 |archive-date=20. kolovoza 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220820201042/https://www.aftonbladet.se/sportbladet/a/OrLXal/armand-duplantis-vinner-em-guld-i-stavhopp |url-status=live}}</ref> Duplantis je zaključio sezonu u [[rujan|rujnu]] skokom od 6,07 metara na mitingu [[Dijamantna liga|Dijamantne lige]] u [[Zürich]]u, a taj mu je rezultat bio dovoljan za obranu naslova.<ref>{{Cite web |date=27. prosinca 2022 |title=2022 review: jumps |url=https://worldathletics.org/news/series/2022-review-jumps |access-date=4. kolovoza 2026 |website=[[World Athletics]] |archive-date=28. prosinca 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221228142556/https://worldathletics.org/news/series/2022-review-jumps |url-status=live}}</ref> Na temelju triju postignutih svjetskih rekorda, dviju svjetskih titula, osvojene Dijamantne lige, pobjedama na 18 od 19 natjecanja na kojima je nastupio te 23 skokova od šest ili više metara u jednoj sezoni [[World Athletics]] imenovao je Duplantisa najboljim atletičarom godine [[6. prosinca]].<ref name=":13">{{Cite news |date=7. prosinca 2022 |title=Mondo Duplantis Named 2022 World Athlete of the Year |url=https://lsusports.net/news/2022/12/07/mondo-duplantis-named-2022-world-athlete-of-the-year/ |access-date=4. kolovoza 2026 |work=LSU Athletics}}</ref> === 2023: Druga svjetska titula i dva nova svjetska rekorda (šesti i sedmi) === Duplantis je ozbiljno započeo sezonu [[2023.]] godine na Mondo Classicu u [[Uppsala|Uppsali]], natjecanju koje je nazvano prema njegovu nadimku. Tamo je odnio pobjedu nakon preskočenih 6,10 metara. Taj rezultat nije bio samo njegova najbolja preskočena visina kojom je ikada otvorio sezonu nego i najbolji rezultat u povijesti otvaranja sezona uopće. Time je također oborio [[Sergej Bubka|Bubkin]] rekord od 11 preskočenih 6,10 ili više metara, i u dvorani i na otvorenome.<ref>{{Cite web |date=3. veljače 2023 |title=Duplantis and Warholm open seasons with world-leading marks |url=https://worldathletics.org/news/report/duplantis-uppsala-warholm-ulsteinvik-610-4531-sutej-ostrava |access-date=4. kolovoza 2026 |website=[[World Athletics]] |archive-date=3. veljače 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230203094234/https://worldathletics.org/news/report/duplantis-uppsala-warholm-ulsteinvik-610-4531-sutej-ostrava |url-status=live}}</ref> [[File:Armand Duplantis Budapest 2023.jpg|thumb|Duplantis sa svojom zlatnom medaljom na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2023.|Svjetskome prvenstvu]] u [[Budimpešta|Budimpešti]].]] Na dvoranskome natjecanju [[All Star Perche]]u, održanome u [[Clermont-Ferrand]]u, Duplantis je [[25. veljače]] ponovno postavio novi svjetski rekord skokom od 6,22 metara. To mu je ujedno bio 60. skok u karijeri koji je iznosio šest ili više metara.<ref>{{Cite web |date=25. veljače 2023 |title=Mondo Duplantis breaks pole vault world record for sixth time |url=https://olympics.nbcsports.com/2023/02/25/mondo-duplantis-pole-vault-world-record-perche-indoor/ |access-date=4. kolovoza 2026 |website=[[NBC Sports]] |language=en |archive-date=30. ožujka 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230330025819/https://olympics.nbcsports.com/2023/02/25/mondo-duplantis-pole-vault-world-record-perche-indoor/ |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite news |date=6. travnja 2023 |title=Ratified: world records for Duplantis, Bol and Seifu, world U20 records for Jackson and Sosna |url=https://worldathletics.org/news/press-releases/records-ratified-duplantis-bol-seifu-jackson-sosna |access-date=4. kolovoza 2026 |work=World Athletics Press Release}}</ref> Dana [[26. kolovoza]] 2023. godine Duplantis je obranio titulu svjetskoga prvaka na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2023.|Svjetskome prvenstvu]] u [[Budimpešta|Budimpešti]] rezultatom od 6,10 metara.<ref name=":80">{{cite web | url=https://worldathletics.org/competitions/world-athletics-championships/world-athletics-championships-budapest-2023-7138987/news/report/wch-budapest-23-report-men-pole-vault | title=Duplantis soars to second pole vault gold in Budapest &#124; World Athletics Championships }}</ref> Preskočivši 6,23 metara na [[Prefontaine Classic]]u u [[Eugene, Oregon|Eugeneu, Oregonu]] [[17. rujna]], ponovno je oborio vlastiti svjetski rekord.<ref>[https://www.flotrack.org/articles/11225488-armand-duplantis-soars-to-world-record-in-mens-pole-vault-at-pre-classic Armand Duplantis Soars To World Record In Men's Pole Vault At Pre Classic] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230919024112/https://www.flotrack.org/articles/11225488-armand-duplantis-soars-to-world-record-in-mens-pole-vault-at-pre-classic |date=19. rujna 2023 }}, ''[[FloSports|FloTrack]]'', 17. rujna 2023. Pristupljeno 4. kolovoza 2026.</ref><ref>{{Cite news |date=23. studenoga 2023 |title=Ratified: world records for Crouser, Duplantis, Tsegay and Cheruiyot |url=https://worldathletics.org/news/press-releases/ratified-world-records-crouser-duplantis-tsegay-cheruiyot |access-date=4. kolovoza 2026 |work=World Athletics Press Release}}</ref> [[World Athletics]] proglasio je Duplantisa najboljim atletičarom godine već [[2020.]] i [[2022.]] godine. Isto je učinio i 2023. godine, ali toga puta u zasebnoj kategoriji skakačkih i bacačkih disciplina. Naime, od 2023. godine World Athletics dodjeljuje zasebne nagrade najboljim atletičarima i atletičarkama u trima kategorijama, odnosno u trkačkim disciplinama, skakačkim i bacačkim disciplinama te disciplinama izvan stadiona. U skladu s time, nagrada za najboljega atletičara godine u skakačkim i bacačkim disciplinama koju je primio [[11. prosinca]] 2023. godine smatra se prvom nagradom te vrste.<ref name=":14">{{Cite news |date=12. prosinca 2023 |title=Six stars named World Athletes of the Year in Monaco |url=https://worldathletics.org/awards/news/world-athletes-year-rising-stars-2023 |access-date=4. kolovoza 2026 |work=World Athletics News}}</ref> === 2024: Druga svjetska dvoranska titula, treća europska titula, olimpijsko zlato u Parizu i tri nova svjetska rekorda (osmi, deveti i deseti) === Na [[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2024.|Svjetskome dvoranskom prvenstvu]] u [[Glasgow]]u Duplantis je u [[ožujak|ožujku]] preskočio 6,05 metara, a taj mu je rezultat donio zlatnu medalju.<ref name=":83">{{Cite web |url=https://worldathletics.org/competitions/world-athletics-indoor-championships/glasgow24/news/report/glasgow-24-men-pole-vault-report |title='Hardest ever' work for Duplantis as he retains pole vault title in Glasgow &#124; World Athletics Indoor Championships |access-date=4. kolovoza 2026 |archive-date=4. ožujka 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240304131039/https://worldathletics.org/competitions/world-athletics-indoor-championships/glasgow24/news/report/glasgow-24-men-pole-vault-report |url-status=live}}</ref> Dana [[26. veljače]]<ref>{{Cite web |date=26. veljače 2024 |title=Laureus World Sports Awards 2024 Nominees Announced |url=https://www.laureus.com/news/laureus-world-sports-awards-2024-nominees-announced |access-date=4. kolovoza 2024 |website=Laureus.com}}</ref> bio je drugi put zaredom i treći put u karijeri nominiran za prestižnu [[Laureus (nagrada)|Laureus]]ovu nagradu za najboljega sportaša godine. U konkurenciji su još bili [[Lionel Messi]], [[Novak Đoković]], [[Erling Haaland]], [[Noah Lyles]] i [[Max Verstappen]], a osvojio ju je naposljetku Đoković.<ref name=":5">{{Cite web |date=8. travnja 2024 |title=Novak Djokovic, Iga Swiatek and Coco Gauff nominated at the 25th Laureus World Sports Awards : All you need to know |url=https://www.tennisclubhouse.ca/en/post/novak-djokovic-iga-swiatek-and-coco-gauff-nominated-at-the-25th-laureus-world-sports-awards-all-y |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240409002518/https://www.tennisclubhouse.ca/en/post/novak-djokovic-iga-swiatek-and-coco-gauff-nominated-at-the-25th-laureus-world-sports-awards-all-y |archive-date=9. travnja 2024 |access-date=4. kolovoza 2026 |website=Tennis Clubhouse |language=en}}</ref> Na natjecanju u [[Xiamen]]u, na prvoj "postaji" [[Dijamantna liga|Dijamantne lige]] [[2024.]] godine, Duplantis je poboljšao svoj svjetski rekord za jedan centimetar preskočivši 6,24 metra iz prvoga pokušaja.<ref>{{Cite web |author=Julien Pereira |title=Athlétisme – Armand Duplantis établit un nouveau record du monde de saut à la perche en franchissant 6,24 mètres |language=fr |url=https://www.eurosport.fr/athletisme/wanda-diamond-league-xiamen/2024/athletisme-armand-duplantis-etablit-un-nouveau-record-du-monde-de-saut-a-la-perche-en-franchissant-624-metres_sto20002671/story.shtml |date=20. travnja 2024. |website=[[Eurosport]]}}</ref><ref>{{Cite web |author=Simon Turnbull |title=Duplantis breaks world pole vault record with 6.24m in Xiamen |url=https://worldathletics.org/competitions/diamond-league/news/mondo-duplantis-world-pole-vault-record-xiamen |date=20. travnja 2024. |website=[[World Athletics]]}}</ref><ref>{{Cite news |date=27. srpnja 2024 |title=Ratified: world records for McLaughlin-Levrone, Duplantis, Kipyegon, Chebet, Alekna and Ngetich |url=https://worldathletics.org/news/press-releases/ratified-world-records-mclaughlin-levrone-duplantis-kipyegon-chebet-alekna-ngetich |access-date=4. kolovoza 2026|work=World Athletics Press Release}}</ref> Kao jedini natjecatelj koji je prešao šest metara, Duplantis je [[12. lipnja]] osvojio [[Europsko prvenstvo u atletici 2024.|Europsko prvenstvo]] u [[Rim]]u. Nakon što je osigurao titulu europskoga prvaka, Duplantis je iz prvoga pokušaja postavio novi rekord prvenstva skokom od 6,10 metara, a onda je iskoristio sva tri pokušaja za obaranje tadašnjega svjetskog rekorda, ali svi su bili bezuspješni.<ref name=":89">{{Cite web |title=Mondo Duplantis sacré champion d'Europe avec 6,10&nbsp;m |url=https://www.lequipe.fr/Athletisme/Actualites/Mondo-duplantis-sacre-champion-d-europe-avec-6-10-m/1474377 |website=l'équipe}}</ref> Ipak, skokom je od 6,10 metara učinio to prvenstvo svojim 60. natjecanjem na kojemu je preskočio šest ili više metara. Drugi je najbolji u povijesti [[Sergej Bubka]] s 44 natjecanja.<ref>{{Cite news |last=Mills |first=Steven |date=15. lipnja 2024. |title=Roma 2024 by the numbers |url=https://www.european-athletics.com/news/roma-2024-by-the-numbers |access-date=4. kolovoza 2026 |work=European Athletics}}</ref> [[File:Armand Duplantis - Olympic Games - 03.08.2024.jpg|thumb|left|upright|Armand Duplantis na kvalifikacijama u skoku s motkom [[3. kolovoza]] [[2024.]] godine na [[Ljetne olimpijske igre 2024.|Olimpijskim igrama u Parizu]].]] Pobijedivši [[5. kolovoza]] na [[Ljetne olimpijske igre 2024.|Olimpijskim igrama]] u [[Pariz]]u, Duplantis je obranio titulu olimpijskoga pobjednika iz [[Ljetne olimpijske igre 2020.|Tokija]]. Budući da [[Sam Kendricks]] nije uspio skočiti više od 5,95 metara, Duplantis je osvojio zlato rezultatom od šest metara. Potom je preskočio 6,10 metara, čime je oborio olimpijski rekord [[Thiago Braza|Thiaga Braza]] s [[Ljetne olimpijske igre 2016.|Olimpijskih igara 2016.]] godine. U posljednjoj je seriji preskočio 6,25 metara iz trećega pokušaja i time postavio novi svjetski rekord. Kao i na Europskome prvenstvu te godine, Duplantis je bio jedini natjecatelj koji je preskočio šest metara, a potom preskočio 6,10 metara iz prvoga pokušaja te lovio novi svjetski rekord. Na Olimpijskim mu je igrama potonje pošlo za rukom, pa je time ujedno postavio novi svjetski rekord i oborio olimpijski rekord, koji je bio postavio samo 20 minuta prije.<ref name=":90">{{Cite news |last=Liew |first=Jonathan |date=5. kolovoza 2024. |title=Duplantis achieves new heights after pole vault world record adds to gold |url=https://www.theguardian.com/sport/article/2024/aug/05/2024-paris-olympic-games-armand-duplantis-pole-vault-world-record |access-date=4. kolovoza 2026|work=[[The Guardian]] |issn=0261-3077}}</ref> Osvojivši zlato u Parizu, 24-godišnji je Duplantis postao prvi skakač s motkom koji je obranio titulu olimpijskoga prvaka nakon [[SAD|Amerikanca]] [[Bob Richards|Boba Richardsa]], koji je osvojio Olimpijske igre [[Ljetne olimpijske igre 1952.|1952.]] i [[Ljetne olimpijske igre 1956.|1956.]] godine. Duplantis i Richards ujedno su jedini muški skakači s motkom koji su osvojili dva olimpijska zlata.<ref>{{Cite news |last=Thompson II |first=Marcus |date=6. kolovoza 2024. |title=Mondo Duplantis soars to new world record, Olympic gold again: 'He's the fastest pole vaulter out there' |url=https://www.nytimes.com/athletic/5682112/2024/08/05/mondo-duplantis-pole-vault-final-sam-kendricks/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20240807041236/https://www.nytimes.com/athletic/5682112/2024/08/05/mondo-duplantis-pole-vault-final-sam-kendricks/ |url-status=dead |archive-date=7. kolovoza 2024 |access-date=4. kolovoza 2026 |work=The New York Times}}</ref> Duplantisova sposobnost ostvarivanja vrhunskih rezultata pod pritiskom te neprestano obaranje svjetskih rekorda učvrstili su njegov status jednoga od najistaknutijih atletičara svoje generacije.<ref name=":4" /> Rezultati koje je postigao kao predstavnik Švedske na najvećim svjetskim i kontinentalnim natjecanjima nemaju premca.<ref>{{Cite web |last=Sports |first=Pulse |date=22. travnja 2024. |title=Mondo Duplantis shares secret behind shattering pole vault world record for record|url=https://www.pulsesports.co.ke/athletics/story/mondo-duplantis-shares-secret-behind-shattering-pole-vault-world-record-for-record-eigth-time-2024042110095299804 |access-date= 5. kolovoza 2026 |website=Pulse Sports Kenya |language=en}}</ref> Uzevši u obzir njegove uspjehe od najmlađih natjecateljskih dobnih kategorija do seniorske karijere, do [[kolovoz]]a 2024. godine postavio je ukupno devet rekorda prvenstava i jedan olimpijski rekord. U te se rezultate ubrajaju i tri svjetska rekorda koja je postavio nakon što je osvojio svjetske titule: 6,20 metara na [[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2022.|Svjetskome dvoranskom prvenstvu]] u Beogradu, 6,21 metar na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2022.|Svjetskome prvenstvu]] u Oregonu i naposljetku 6,25 metara u Parizu na Olimpijskim igrama.<ref name=":17" /> Njegova se dominacija u skoku s motkom počela uspoređivati s ostvarenjima najboljih u drugim sportovima.<ref>{{Cite news |date=6. kolovoza 2024 |title=Mondo Duplantis Soars to New Heights: Sets World Record at Paris 2024 Olympics |url=https://trackalerts.com/2024/08/mondo-duplantis-soars-to-new-heights-sets-world-record-at-paris-2024-olympics/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20240919084450/https://trackalerts.com/2024/08/mondo-duplantis-soars-to-new-heights-sets-world-record-at-paris-2024-olympics/ |url-status=dead |archive-date=19. rujna 2024 |access-date=5. kolovoza 2026|work=Trackalerts.com}}</ref> ''[[The New York Times]]'' opisao ga je kao sportaša koji za skok s motkom predstavlja ono što [[Usain Bolt]] predstavlja za sprint, [[Michael Phelps]] za [[plivanje]] i [[Simone Biles]] za [[gimnastika|gimnastiku]].<ref>{{Cite news |last=Tharme |first=Liam |date=5. kolovoza 2024|title=Mondo Duplantis: Breaking down the biomechanics behind the best-ever pole vaulter |url=https://www.nytimes.com/athletic/5646961/2024/08/05/mondo-duplantis-biomechanics-pole-vault/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20240806032042/https://www.nytimes.com/athletic/5646961/2024/08/05/mondo-duplantis-biomechanics-pole-vault/ |url-status=dead |archive-date=6. kolovoza 2024 |access-date=5. kolovoza 2026 |work=The New York Times}}</ref> Budući da natjecanja često osvaja s gotovo 30 centimetara boljim rezultatom od drugoplasiranoga, njegova je nadmoć time izraženija jer se pobjednik u skoku s motkom češće odlučuje razlikom od samo jednoga centimetra.<ref>{{Cite news |last=Sherwood |first=Ben |date=8. kolovoza 2024. |title=Why This Pole Vaulter Is Even Bigger Than the One With the Bulge |url=https://www.thedailybeast.com/pole-vault-goat-mondo-duplantis-soaredliterallyat-the-paris-olympics |archive-url=https://web.archive.org/web/20240808232141/https://www.thedailybeast.com/pole-vault-goat-mondo-duplantis-soaredliterallyat-the-paris-olympics |url-status=dead |archive-date=8. kolovoza 2024 |access-date=5. kolovoza 2026 |work=The Daily Beast}}</ref> Uz to je osvojio svako natjecanje na kojemu je nastupio od mitinga [[Dijamantna liga|Dijamantne lige]] u [[Monako|Monaku]] 2023. godine.<ref name="WAprofile" /> Nakon drugoga olimpijskog zlata zaredom i oborenih devet rekorda – a svaki je novi u tome nizu poboljšao za jedan centimetar – Duplantis je naširoko smatran najboljim skakačem s motkom svih vremena.<ref name=":4" /><ref name=":3">{{Cite news |date=5. kolovoza 2024 |title=Record-breaker Duplantis soars to Olympic pole vault gold, Hodgkinson wins 800m |url=https://www.france24.com/en/live-news/20240805-record-breaker-duplantis-soars-to-pole-vault-gold-hodgkinson-wins-800m |agency=Agence France-Presse}}</ref> Prije pariških Olimpijskih igara taj se naslov pridijevao [[Sergej Bubka|Sergeju Bubki]], umirovljenomu [[Ukrajina|ukrajinskom]] skakaču s motkom.<ref name="Stump2024">{{cite news |last1=Stump |first1=Scott |date=6. kolovoza 2024. |title=Swedish pole vaulter Armand Duplantis thrills the world with a towering, death-defying vault |url=https://www.today.com/popculture/mondo-duplantis-world-record-pole-vault-rcna165383 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240806202927/https://www.today.com/popculture/mondo-duplantis-world-record-pole-vault-rcna165383 |archive-date=6. kolovoza 2024 |work=TODAY.com}}</ref> Na [[Memorijal Kamili Skolimowskoj|Memorijalu Kamili Skolimowskoj]] u [[Poljska|poljskome]] gradu [[Chorzów]]u, dvanaestoj postaji [[Dijamantna liga|Dijamantne lige]] 2024. godine, Duplantis je [[25. kolovoza]] poboljšao svoj svjetski rekord deseti put u karijeri i treći put 2024. godine za jedan centimetar, pa je novi svjetski rekord iznosio 6,26 metara.<ref>{{Cite web |title=Ingebrigtsen and Duplantis smash world records in Silesia |url=https://www.diamondleague.com/news/general/ingebrigtsen-and-duplantis-smash-world-records-in-silesia/ |access-date=5. kolovoza 2026 |website=IDL Diamond League |date=25. kolovoza 2024 |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite news |date=3. listopada 2024 |title=Ratified: world records for Ingebrigtsen, Duplantis and Hull |url=https://worldathletics.org/news/press-releases/ratified-world-records-ingebrigtsen-duplantis-hull |access-date=5. kolovoza 2026 |work=World Athletics Press Release}}</ref> Tamo su, uz Duplantisa, i [[Sam Kendricks]] i [[Emmanouil Karalis]] preskočili šest metara. To je bio prvi put u povijesti da su trojica skakača s motkom preskočili tu visinu na istome natjecanju.<ref name=":6">{{Cite news |last=Selvaraj |first=Jonathan |date=28. kolovoza 2024. |title=One small centimetre for man, a giant leap for Armand Duplantis |url=https://sportstar.thehindu.com/athletics/armand-duplantis-pole-vault-world-record-one-centimetre-paris-olympics-science-jump-sports-feature/article68575835.ece/}}</ref> Na konferenciji za medije uoči spomenutoga mitinga Dijamantne lige organizatori su predstavili novu nagradu za najboljega sportaša na tome natjecanju, a odluka se donosila na temelju bodovnoga sustava World Athleticsa. Očekivalo se da će prvi dobitnik te nagrade biti [[Jakob Ingebrigtsen]], koji je rezultatom od 7:17,55 minuta postavio novi svjetski rekord na 3000 metara. Time je nadmašio prijašnji rekord od 7:20,67 minuta [[Kenija|Kenijca]] [[Daniel Komen|Daniela Komena]] iz [[1996.]] godine za više od triju sekundi. Međutim, kada su se rezultati s natjecanja preračunali prema bodovnome sustavu, pokazalo se da je Duplantisov svjetski rekord od 6,26 metara u skoku s motkom vrijedio 1339 bodova, a Ingebrigtsenov svjetski rekord 1320 bodova. Duplantis je tako postao prvim dobitnikom nagrade za najvrjednijega atletičara mitinga, pa je osvojio 14-karatni zlatni prsten optočen dijamantima vrijedan 10 000 američkih dolara te novčanu nagradu u istome iznosu. Uz to je osvojio 50 000 američkih dolara za obaranje svjetskoga rekorda.<ref name=":6" /> Dan uoči mitinga Dijamantne lige u [[Zürich]]u, [[4. rujna]], Duplantis je sudjelovao u revijalnoj utrci na 100 metara protiv [[Karsten Warholm|Karstena Warholma]], svjetskoga rekordera na 400 metara s preponama. Duplantis je pobijedio i ostvario osobni rekord u toj disciplini, koji je iznosio 10,37 sekundi. Warholm je završio utrku za 10,47 sekundi, što je također bio njegov osobni rekord.<ref>{{Cite web |title=Mondo Duplantis uses personal best to hold off Karsten Warholm in 100m sprint showdown |url=https://olympics.com/en/news/mondo-duplantis-uses-personal-best-to-hold-off-karsten-warholm-in-100m-sprint-showdown}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.bbc.co.uk/sport/athletics/articles/c14zydg3754o|title=Duplantis beats Warholm in 100m exhibition race|date=4. rujna 2024 |work=BBC Sport|access-date=5. kolovoza 2026.}}</ref> Duplantis je [[13. rujna]] zaključio sezonu 2024. godine četvrtim uzastopnim naslovom pobjednika Dijamantne lige na završnome natjecanju u [[Bruxelles]]u. Pobjedu je odnio nakon preskočenih 6,11 metara, čime je također postavio rekord mitinga.<ref>{{cite web|url=https://worldathletics.org/competitions/diamond-league/news/wanda-diamond-league-final-brussels-2024-duplantis-denny|title=Duplantis and Denny break meeting records on first day of Wanda Diamond League Final in Brussels|publisher=World Athletics|access-date=13. rujna 2024}}</ref> Dana [[26. listopada]] bio je prvi put samostalno proglašen europskim sportašem godine u muškoj konkurenciji. Isti je naslov zavrijedio 2022. godine, ali tada je nagradu podijelio s Jakobom Ingebrigtsenom.<ref>{{Cite news |date=28. listopada 2024 |title=Mahuchikh and Duplantis named European athletes of the year |url=https://athleticsweekly.com/athletics-news/mahuchikh-and-duplantis-named-european-athletes-of-the-year-1039994149/ |access-date=5. kolovoza 2024 |work=Athletics Weekly}}</ref> Duplantis je [[6. studenoga]] postao globalni ambasador humanitarne utrke [[Wings for Life World Run]], a time se pridružio drugim sportskim zvijezdama poput [[Neymar|Neymara]] i Karstena Warholma. Utrka se održala [[4. svibnja]] [[2025.]] godine radi prikupljanja sredstava za istraživanje ozljede [[kičmena moždina|kralježnične moždine]].<ref>{{Cite news |last=Jonsson |first=Hanna |date=6. studenoga 2024. |title=Join Mondo Duplantis in the Wings for Life World Run – registration is open |url=https://www.redbull.com/se-en/mondo-duplantis-wings-for-life-world-run |access-date=5. kolovoza 2026|work=Redbull}}</ref> === 2025: Višestruki novi svjetski rekordi, treće svjetske titule i u dvorani i na otvorenome, jubilarnih sto skokova, Laureusova nagrada, peto osvajanje Dijamantne lige i skok od 6,30 metara === Duplantis je [[28. veljače]] na [[All Star Perche]]u u [[Clermont-Ferrand]]u 11. put oborio vlastiti svjetski rekord. Nakon što je osigurao pobjedu skokom od 6,07 metara, Duplantis je odlučio preskočiti 6,27 metara. To je uspio iz prvoga pokušaja.<ref name=":17">{{Cite web |date=1. ožujka 2025 |title=Duplantis breaks world pole vault record with 6.27m in Clermont-Ferrand |url=https://worldathletics.org/news/report/mondo-duplantis-world-pole-vault-record-627m-clermont-ferrand |access-date=6. kolovoza 2026 |website=World Athletics Report}}</ref> U to je vrijeme objavio i svoj prvi singl "[[Bop (pjesma, Mondo)|Bop]]", koji je zasvirao kada je postavio novi svjetski rekord.<ref>{{Cite web |date=1. ožujka 2025 |title=Armand Duplantis breaks his own pole vault world record with leap of 6.27m |url=https://www.straitstimes.com/sport/armand-duplantis-breaks-his-own-pole-vault-world-record-with-leap-of-6-27m |access-date=6. kolovoza 2026 |website=The Straits Times}}</ref> U razgovoru s [[Puma (brend)|Puminim]] izvršnim direktorom Arneom Freundtom, odnosno intervjuu objavljenome [[18. ožujka]] u sklopu tvrtkina godišnjega izvještaja, Duplantis je otkrio da vjeruje da bi mogao svjetski rekord postaviti na 6,40 metara u idućih nekoliko godina, ali da mu 6,30 metara predstavlja prvu metu u bližoj budućnosti.<ref>{{Cite web |title=Pole vault star Armand "Mondo" Duplantis sets his sights on fairy tale world record of 6.40m {{!}} PUMA® |url=https://about.puma.com/en/newsroom/corporate-news/2025/18-03-2025-pole-vault-star-armand-mondo-duplantis-sets-his-sights |access-date=6. kolovoza 2026 |website=about.puma.com |language=en}}</ref> Duplantis je skokom od 6,15 metara osvojio [[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2025.|Svjetsko dvoransko prvenstvo]] u [[Nanjing]]u [[22. ožujka]]. Time je ujedno treći put zaredom postao svjetskim dvoranskim prvakom. Duplantis se borio sve do kraja protiv [[Grk]]a [[Emmanouil Karalis|Emmanouila Karalisa]], koji je preskočio 6,05 metara. Karalis bi u neko drugo doba zasigurno postao svjetskim dvoranskim prvakom jer je to bio prvi put u povijesti da je skakač s motkom u finalu prvenstva preskočio 6,05 metara i ostao bez zlatne medalje.<ref name=":18" /> Prije nego što je obranio naslov prvaka u Nanjingu, Duplantis je ukupno 98 puta dotada preskočio šest ili više metara.<ref>{{Cite AV media |url=https://www.youtube.com/live/NHC6m33jDrk?si=QtkdsUuyCpEanGXj |title=Livestream - World Athletics Indoor Championships Nanjing 25 Press Conference |language=en |access-date=6. kolovoza 2026 |via=www.youtube.com}}</ref><ref>{{Cite web |date=20. ožujka 2025 |title='More in the tank', vows Duplantis as he edges to century mark |url=https://www.france24.com/en/live-news/20250320-more-in-the-tank-vows-duplantis-as-he-edges-to-century-mark |access-date=6. kolovoza 2026 |website=France 24 |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Watta |first=Evelyn |date=20. ožujka 2025 |title=Mondo Duplantis all set for another world record as he gears up for World Athletics Indoor Championships Nanjing 2025: "I have more in the tanks" |url=https://www.olympics.com/en/news/mondo-duplantis-world-record-world-athletics-indoor-championships-nanjing-2025-more-in-tanks |access-date=6. kolovoza 2026 |website=Olympics.com}}</ref> Preskočivši četiri puta šest ili više metara na tome natjecanju, Duplantis je prešao brojku od sto takvih skokova s ukupno 102 njih. Za usporedbu, [[Sergej Bubka]], nekadašnji svjetski rekorder, drugi je najbolji po broju skokova od šest ili više metara, a u karijeri ih je ukupno imao 46.<ref name=":18">{{Cite web |title=Duplantis retains world indoor pole vault title in Nanjing {{!}} News {{!}} Nanjing 25 {{!}} World Athletics Indoor Championships |url=https://worldathletics.org/competitions/world-athletics-indoor-championships/nanjing25/news/report/nanjing-25-men-pole-vault-report |archive-url=https://web.archive.org/web/20250322161645/https://worldathletics.org/competitions/world-athletics-indoor-championships/nanjing25/news/report/nanjing-25-men-pole-vault-report |archive-date=22. ožujka 2025 |access-date=6. kolovoza 2026 |website=worldathletics.org |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=22. ožujka 2025 |title=Now 102 vaults over 6 metres as Duplantis soars to world indoor title |url=https://sports.yahoo.com/article/now-102-vaults-over-6-143815490.html |access-date=6. kolovoza 2026 |website=Yahoo Sports |language=en-US}}</ref> Duplantis je [[21. travnja]] osvojio [[Laureus (nagrada)|Laureusovu]] nagradu za najboljega sportaša godine. Time je nakon [[Usain Bolt|Usaina Bolta]] postao drugi atletičar u povijesti koji je osvojio tu nagradu.<ref>{{Cite web |last=Wiseman |first=Ciaran |date=22. travnja 2025 |title=Mondo Duplantis namedrops Usain Bolt & Lionel Messi as he wins prestigious award |url=https://talksport.com/sport/3138989/mondo-duplantis-laureus-awards-usain-bolt-lionel-messi/ |access-date=7. kolovoza 2026 |website=talkSPORT |language=}}</ref> Bio je nominiran još 2021., 2023. i 2024. godine, stoga ju je osvojio nakon treće uzastopne i ukupno četvrte nominacije.<ref name=":19">{{Cite web |last=Smirnova |first=Lena |date=22. travnja 2025. |title=Armand Duplantis named Laureus World Sportsman of the Year after third consecutive nomination |url=https://www.olympics.com/en/news/athletics-sweden-armand-duplantis-named-laureus-world-sportsman-of-the-year-after-third-consecutive-nomination |access-date=7. kolovoza 2026 |website=Olympics.com}}</ref><ref>{{Cite news |date=22. travnja 2025 |title=Gymnast Simone Biles and pole vaulter Armand Duplantis win Laureus awards |url=https://www.straitstimes.com/sport/gymnast-simone-biles-and-pole-vaulter-mondo-duplantis-win-laureus-awards |access-date=7. kolovoza 2026 |work=The Straits Times |language=en |issn=0585-3923}}</ref> Svoj ukupno dvanaesti i četvrti svjetski rekord u okviru Dijamantne lige<ref>{{Cite web |title=Duplantis Soars to 6.28m World Record as Records Tumble at Stockholm Diamond League {{!}} Watch Athletics |url=https://www.watchathletics.com/article/13394/duplantis-soars-to-6-28m-world-record-as-records-tumble-at-stockholm-diamond-league |access-date=7. kolovoza 2026 |website=www.watchathletics.com |language=en}}</ref> postavio je [[15. lipnja]] skokom od 6,28 metara, iz prvoga pokušaja, u [[Stockholm]]u.<ref>{{Cite web |title=Duplantis breaks world pole vault record with 6.28m in Stockholm {{!}} REPORTS {{!}} World Athletics |url=https://worldathletics.org/competitions/diamond-league/news/mondo-duplantis-world-pole-vault-record-628m-stockholm |archive-url=https://web.archive.org/web/20250615204725/https://worldathletics.org/competitions/diamond-league/news/mondo-duplantis-world-pole-vault-record-628m-stockholm |archive-date=15. lipnja 2025 |access-date=7. kolovoza 2026|website=worldathletics.org |language=en}}</ref> Prije toga oborio je svjetski rekord dvaput u Poljskoj, Srbiji i Oregonu, jednom u Škotskoj i Kini, a triput u Francuskoj, uključujući onaj s Olimpijskih igara 2024. godine. Nikada prije nije postigao to na domaćemu terenu, u [[Švedska|Švedskoj]],<ref>{{Cite web |date=15. lipnja 2025 |title=Mondo Duplantis' 12th pole vault world record is one of a kind: 'The only thing that I was missing' |url=https://www.nbcsports.com/olympics/news/mondo-duplantis-world-record-pole-vault-2025-stockholm |access-date=7. kolovoza 2026 |website=NBC Sports |language=en-US}}</ref> pa je time ostvario još jedan priželjkivani uspjeh.<ref>{{Cite web |first=Nick |last=Zaccardi |date=15. lipnja 2025 |title=Mondo Duplantis breaks world record in pole vault for 12th time: 'The only thing that I was missing' |url=https://sports.yahoo.com/article/mondo-duplantis-breaks-pole-vault-171337337.html |access-date=7. kolovoza 2026 |website=Yahoo Sports |language=en-US}}</ref> Duplantisov 12. svjetski rekord s čuvenoga [[Olimpijski stadion u Stockholmu|Olimpijskoga stadiona u Stockholmu]], na kojemu su se održale [[Ljetne olimpijske igre 1912.]] godine, bio je prvi u povijesti koji se postavio na tome stadionu. Tamo su se više puta oborili svjetski rekordi u atletici nego na ijednome drugom stadionu – ukupno 83 njih između [[1912.]] i [[2008.]] godine. Međutim, nijedan od njih nije bio u skoku s motkom.<ref name=":21">{{Cite news |last=Tharme |first=Liam |date=20. rujna 2025 |title=Mondo Duplantis exclusive: 14-time pole vault world-record holder analyzes his greatest jumps |url=https://www.nytimes.com/athletic/6642767/2025/09/20/mondo-duplantis-interview-world-records/ |access-date=7. kolovoza 2026 |work=The New York Times |language=en-US |issn=0362-4331}}</ref> [[Patrik Sjöberg]] bio je posljednji švedski sportaš koji je na tome stadionu postavio svjetski rekord, a to je bilo na natjecanju u skoku uvis [[1987.]] godine. Tomu je svjedočila i Duplantisova majka s tribina.<ref name=":2">{{Cite web |last=Crumley |first=Euan |date=15. lipnja 2025.|title=Mondo Duplantis rises to the occasion in Stockholm – Athletics Weekly |url=https://athleticsweekly.com/news/mondo-duplantis-rises-to-the-occasion-in-stockholm-1040005867/ |access-date=7. kolovoza 2026 |website=athleticsweekly.com |language=en-GB}}</ref><ref>{{Cite web |title=Pole Vault: Arman Duplantis sets his sights on setting another world record at 6.40m {{!}} Flashscore.com |url=https://www.flashscore.com/news/athletics-continental-tour-it-s-within-my-reach-duplantis-sets-sights-on-6-40m/bkXyvSvq/ |access-date=7. kolovoza 2026|website=www.flashscore.com |language=en}}</ref> U skladu s tamošnjom tradicijom, Duplantisovo je ime uklesano na zidove stadiona u spomen na svjetski rekord koji je ondje postavio. Taj dio Olimpijskoga stadiona, poznat pod nazivom "Stadion Walk of Fame", odaje počast najvećim sportskim uspjesima i događajima koji su se odvili na stadionu još od Olimpijskih igara održanih u Stockholmu.<ref>{{Cite web |title=Archives: Walk of Fame |url=https://www.walkoffamestadion.se/en/walkoffame/ |access-date=19. lipnja 2025 |website=Stadion Walk of Fame |language=en-US}}</ref><ref name=":2" /> Nakon te pobjede u Dijamantnoj ligi Duplantis je od 2020. godine pobijedio na 37 od ukupno 41 natjecanja, čime je postao jedan od najuspješnijih serijskih pobjednika u povijesti Dijamantne lige.<ref>{{Cite web |last=Sportstar |first=Team |date=13. lipnja 2025. |title=Duplantis Diamond League Results 2017–2025: A Winning Streak |url=https://sportstar.thehindu.com/athletics/duplantis-diamond-league-results-2017-2025/article69690324.ece |access-date=7. kolovoza 2026 |website=Sportstar |language=en}}</ref><ref>{{Cite news |date=16. lipnja 2025 |title='Magical' Armand Duplantis soars to pole vault world record in Stockholm |url=https://www.straitstimes.com/sport/magical-duplantis-soars-to-pole-vault-world-record-in-stockholm-with-6-28m-jump |access-date=7. kolovoza 2026|work=The Straits Times |language=en |issn=0585-3923}}</ref> Od svoga debija u Dijamantnoj ligi 2017. godine ostvario je ukupno 39 pobjeda, čime je prestigao [[Renaud Lavillenie|Renauda Lavillenieja]], koji ima 37 pobjeda.<ref>{{Cite web |title=Renaud LAVILLENIE – Wanda Diamond League |url=https://www.diamondleague.com/athlete/14185853/ |access-date=7. kolovoza 2026 |language=en-US}}</ref> Od 2020. godine imao je 93 nastupa, a izgubio je samo četiri puta, i to isključivo na mitinzima Dijamantne lige.<ref>{{Cite news |date=17. lipnja 2025 |title=Why 1cm equals multiple big-money payouts for this record-breaking pole vaulter |url=https://www.abc.net.au/news/2025-06-17/mondo-armand-duplantis-keeps-breaking-his-pole-vault-world-1cm/105426332 |access-date=7. kolovoza 2026 |work=ABC News |language=en-AU}}</ref> Dana [[11. srpnja]] Duplantis je skokom od 6,05 metara oborio rekord mitinga Dijamantne lige u [[Monako|Monaku]], koji je iznosio 6,02 metara, a bio ga je postavio [[Poljska|Poljak]] [[Piotr Lisek]] [[2019.]] godine. Taj je miting ujedno i 13. postaja Dijamantne lige na kojoj je Duplantis srušio rekord natjecanja.<ref>{{Cite web |last=McCarvel |first=Nick |date=11 July 2025 |title=Monaco Diamond League 2025: Mondo Duplantis wins pole vault in new meeting record, misses on world record attempts |url=https://www.olympics.com/en/news/monaco-diamond-league-2025-mondo-duplantis-wins-pole-vault-in-new-meeting-record-misses-on-world-record-attempts |access-date=12 July 2025 |website=Olympics.com}}</ref> Budući da se u Dijamantnoj ligi održava ukupno 15 mitinga, preostala su mu u tome trenutku dva na kojima još nije postavio novi rekord. Riječ je o mitinzima u [[Rabat]]u, na kojemu je rekord od 5,86 metara postavio [[Sam Kendricks]], i u [[London]]u, gdje rekord od 6,03 metara drži [[Renaud Lavillenie]].<ref>{{Cite web |last=Ogeyingbo |first=Deji |date=25. lipnja 2025. |title=Mondo Duplantis and the art of jumping high |url=https://www.runblogrun.com/2025/06/mondo-duplantis-and-the-art-of-jumping-high.html |access-date=7. kolovoza 2026 |website=runblogrun |language=en-US}}</ref> U sklopu manifestacije [[World Athletics Continental Tour]] Duplantis je [[12. kolovoza]] postavio svoj 13. svjetski rekord od 6,29 metara na mitingu iz tzv. Gold serije u [[Budimpešta|Budimpešti]]. To je bio prvi svjetski rekord koji se ikada postavio na tome mitingu u 15 godina njegova postojanja. Duplantis je time nadmašio i svoj prijašnji rekord koji je postavio u [[Mađarska|Mađarskoj]], a riječ je o skoku od 6,10 metara kojim je [[2023.]] godine osvojio svoju drugu titulu svjetskoga prvaka.<ref>{{Cite web |title=Historic world record, broken records, and an electric atmosphere at the Gyulai István Memorial – Gyulai István Memorial |url=https://gyulaimemorial.hu/en/news/historic-world-record-broken-records-and-an-electric-atmosphere-at-the-gyulai-istvan-memorial/ |access-date=7. kolovoza 2026 |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |date=13. kolovoza 2025 |title=Duplantis breaks world pole vault record on Budapest return |url=https://worldathletics.org/competitions/world-athletics-continental-tour/news/duplantis-world-pole-vault-record-budapest-gyulai-memorial |access-date=7. kolovoza 2026 |website=World Athletics Report}}</ref> World Athletics dao je Duplantisu važnu ulogu u promociji premijernoga izdanja prvenstva službenoga naziva [[World Athletics Ultimate Championship]], koje će se održati u [[Budimpešta|Budimpešti]] od [[11. rujna|11.]] do [[13. rujna]] [[2026.]] godine. Riječ je o ekskluzivnome bijenalu koje će se parnim godinama održavati na kraju sezone, kada [[Svjetsko prvenstvo u atletici]] neće biti u tijeku. World Athletics imenovao je Duplantisa ultimativnom zvijezdom ([[engleski jezik|engl.]] ''Ultimate Star''), a potom [[Usain Bolt|Usaina Bolta]] ultimativnom legendom ([[engleski jezik|engl.]] ''Ultimate Legend''),<ref>{{Cite news |last=Thapliyal |first=Mukesh |date=8. rujna 2025. |title=Usain Bolt named 'Ultimate Legend' by World Athletics to promote inaugural global championship |url=https://economictimes.indiatimes.com/news/international/us/usain-bolt-named-ultimate-legend-by-world-athletics-to-promote-inaugural-global-championship/articleshow/123756822.cms?from=mdr |access-date=8. kolovoza 2026 |work=The Economic Times |issn=0013-0389}}</ref> učinivši ih time glavnim akterima u promociji prvenstva u skladu s dodijeljenim ulogama.<ref>{{Cite web |date=13. kolovoza 2025 |title=Duplantis unveiled as inaugural Ultimate Star |url=https://worldathletics.org/competitions/world-athletics-ultimate-championship/2026/news/press-releases/mondo-duplantis-ultimate-championship-star |access-date=8. kolovoza 2026 |website=World Athletics}}</ref> Duplantis je [[27. kolovoza]] osvojio trofej Dijamantne lige peti put zaredom na posljednjemu mitingu u [[Zürich]]u, čime se približio najboljim atletičarima sa sedam pobjeda. Riječ je o [[Francuska|francuskome]] skakaču s motkom [[Renaud Lavillenie|Renaudu Lavillenieju]] i [[Christian Taylor|Christianu Tayloru]], [[SAD|Amerikancu]] koji se natjecao u [[Troskok|troskoku]].<ref>{{Cite web |last= |first= |last2= |first2= |date=28. kolovoza 2025 |title=Mondo Duplantis wins fifth straight Diamond League title |url=https://www.indiatvnews.com/sports/other/mondo-duplantis-wins-fifth-straight-diamond-league-title-2025-08-28-1005523 |access-date=9. kolovoza 2026 |website=India TV News |language=en}}</ref> Duplantis je pobijedio nakon preskočenih šest metara, što je bio njegov 118. skok od šest ili više metara.<ref>{{Cite news |date=27. kolovoza 2025 |title=Olyslagers wins latest duel with high jump rival ahead of world champs |url=https://www.abc.net.au/news/2025-08-28/nicola-olyslagers-wins-high-jump-diamond-league-in-zurich/105706212 |access-date=9. kolovoza 2026 |work=ABC News |language=en-AU}}</ref> Na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2025.|Svjetskome prvenstvu]] u [[Tokio|Tokiju]] Duplantis je [[15. rujna]] osvojio svoju treću svjetsku titulu zaredom u skoku s motkom. Naslov svjetskoga prvaka donio mu je skok od 6,15 metara u nikada kompetitivnijemu finalu muškoga skoka s motkom na natjecanju globalne razine, gdje je sedam skakača preskočilo 5,90 ili više metara.<ref>{{Cite web |title=Duplantis breaks world pole vault record with 6.30m in Tokyo {{!}} News {{!}} Tokyo 25 {{!}} World Athletics Championships |url=https://worldathletics.org/en/competitions/world-athletics-championships/tokyo25/news/report/world-championships-tokyo-25-report-mens-pole-vault |access-date=9. kolovoza 2026 |website=worldathletics.org}}</ref> Duplantis je zatim nastojao postaviti svoj 14. svjetski rekord od 6,30 metara, a to mu je pošlo za rukom u posljednjemu pokušaju. Taj je rezultat ujedno bio četvrti Duplantisov svjetski rekord u 2025. godini, što je za njega bio i rekordan broj oborenih svjetskih rekorda u jednoj godini.<ref>{{Cite web |date=15. rujna 2025 |title=Armand Duplantis soars to third world title and 14th world record |url=https://www.bbc.com/sport/athletics/articles/c1ed6845ng7o |access-date=9. kolovoza 2026 |website=BBC Sport |language=en-GB}}</ref> Nakon prva dva neuspješna pokušaja Duplantis je napravio dvije promjene koje su se pokazale ključnim za obaranje rekorda. Najprije je pomaknuo stalke za letvicu s njezine standardne pozicije pet centimetara bliže kutiji za odraz, u koju se postavlja motka pri skoku, čime je promijenio kut prelaska preko letvice. Duplantis je poslije otkrio da mu je njegov otac i trener Greg savjetovao da upotrijebi tvrđu motku u trećemu pokušaju kako bi optimizirao odraz pri toj visini. U prijašnjim se pokušajima služio istom motkom kojom je obarao rekorde između 6,20 i 6,29 metara.<ref name=":21" /> Duplantis je bio proglašen europskim sportašem godine [[26. listopada]]. To je bio treći put da je osvojio tu nagradu, a toliko ju je puta jedini još dobio [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Britanac]] [[Mo Farah]].<ref>{{Cite web |last=Broadbent |first=Chris |date=25. listopada 2025 |title=Mondo grateful for “beautiful honour” as he is named men's Athlete of the Year |url=https://www.european-athletics.com/home/news/mondo-grateful-for-beautiful-honour-as-he-is-named-athlete-of-the-year |access-date=9. kolovoza 2026|website=www.european-athletics.com |language=en}}</ref> [[World Athletics]] proglasio je Duplatnisa sportašem godine [[30. studenoga]]. Tada je imao 16 osvojenih natjecanja u nizu i postao je prvi skakač s motkom u novijoj povijesti koji dvije godine zaredom nije doživio poraz.<ref>{{Cite news |date=1. prosinca 2025 |title=Swedish pole vault star Armand Duplantis and US hurdler Sydney McLaughlin-Levrone crowned 'Athletes of the Year' |url=https://www.straitstimes.com/sport/duplantis-and-mclaughlin-levrone-crowned-athletes-of-the-year |access-date=9. kolovoza 2026 |work=The Straits Times |language=en |issn=0585-3923}}</ref> Nijedan drugi atletičar koji se natjecao u skakačkim ili bacačkim disciplinama nije tu nagradu osvojio tri puta. Duplantis je tako postao tek treći atletičar s najmanje trima osvojenim nagradama, pridruživši se [[Usain Bolt|Usainu Boltu]], koji ju je osvojio šest puta, i [[Hicham El Guerrouj|Hichamu El Guerrouju]], također trostrukome dobitniku nagrade.<ref>{{Cite web |title=Ian O'Riordan: Why Grand Slam Track is paying a high price for excluding field events |url=https://www.irishtimes.com/sport/athletics/2025/12/06/ian-oriordan-why-grand-slam-track-is-paying-a-high-price-for-excluding-field-events/ |access-date=9. kolovoza 2026 |website=The Irish Times |language=en}}</ref> === 2026: Petnaesti svjetski rekord zaredom, četvrti uzastopni svjetski dvoranski naslov i prekid trogodišnjega pobjedničkog niza=== == Napomene == {{notelist}} == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{commonscat}} * [https://worldathletics.org/athletes/-/14679502 Armand Duplantis] na [[World Athletics]] * [https://www.european-athletics.com/historical-data/athletes/-/14679502 Armand Duplantis] na [[European Athletics]] * [https://www.diamondleague.com/athlete/14679502 Armand Duplantis] na [[Dijamantna liga|Diamond League]] * [https://www.olympics.com/en/athletes/armand-duplantis Armand Duplantis] na [[Međunarodni olimpijski odbor|Olympics.com]] * [https://sok.se/idrottare/idrottare/a/armand-duplantis.html Armand Duplantis] na [[Švedski olimpijski odbor|Sveriges Olympiska Kommitté]] * [https://www.olympedia.org/athletes/146747 Armand Duplantis] na [[Olympedia|Olympediji]] *[https://intersportstats.com/athletes/3000046184 Armand Duplantis] na InterSportStats sl5wg8s7tqdtrpi6q2a0l5jkjr3b0qt Bruno Guimarães 0 4723619 42669531 42649279 2026-08-08T17:25:22Z Edgar Allan Poe 29250 42669531 wikitext text/x-wiki {{Infokutija fudbaler | ime = Bruno Gimarais | slika = Bruno Guimaraes Brazil V Morocco 13 June 2026-78 (cropped).jpg | opis_slike = Gimarais 2026. godine | puno_ime = Bruno Gimarais Rodrigez Mora | nadimak = | datum_rođenja = {{datum rođenja i dob|1997|11|16|god=da}} | mjesto_rođenja = {{flagicon|BRA}} [[Rio de Žaneiro]] | država_rođenja = [[Brazil]] | datum_smrti = <!-- {{datum smrti|godina_smrti|mesec_smrti|dan_smrti|godina_rođenja|mesec_rođenja|dan_rođenja}} --> | mesto_smrti = | država_smrti = | državljanstvo = | visina = 1.82 m<ref>{{cite web|url=https://www.nufc.co.uk/teams/first-team/bruno-guimaraes/|title=Bruno Guimarães|publisher=Newcastle United F.C.|access-date=26 February 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220225031059/https://www.nufc.co.uk/teams/first-team/bruno-guimaraes/|archive-date=25 February 2022}}</ref> | masa = | pozicija = [[Igrač sredine terena (fudbal)#Defanzivni vezni|zadnji vezni]] | trenutačni_klub = {{flagicon|ENG}} [[Arsenal FC|Arsenal]] | brojnadresu = 39 | klubovi1 = {{flagicon|BRA}} [[FK Audaks|Audaks]] | klubovi2 = {{nowrap|→ {{flagicon|BRA}} [[FK Atletiko Paranainse|Atletiko Paranainse]]}} | klubovi3 = {{flagicon|BRA}} [[FK Atletiko Paranainse|Atletiko Paranainse]] | klubovi4 = {{flagicon|FRA}} [[FK Olimpik Lion|Olimpik Lion]] | klubovi5 = {{flagicon|ENG}} [[FK Njukasl junajted|Njukasl junajted]] | klubovi6 = {{flagicon|ENG}} [[Arsenal FC|Arsenal]] | godine1 = 2015 – 2018 | godine2 = 2017 – 2018 | godine3 = 2018 – 2020 | godine4 = {{nowrap|2020 – 2022&nbsp;&nbsp;&nbsp;}} | godine5 = 2022 – 2026 | godine6 = 2026 – | nastupi(golovi)1 = 8 (0) | nastupi(golovi)2 = 7 (0) | nastupi(golovi)3 = 66 (5) | nastupi(golovi)4 = 56 (3) | nastupi(golovi)5 = 153 (30) | nastupi(golovi)6 = 0 (0) | nacionalneekipe1 = {{NogRep|BRA}} | nacionalnegodine1 = 2020 – | nacionalninastupi(golovi)1 = 48 (33) | trenerski_klubovi = | trenerske_godine = | medalje = | zadnjiuređaj = 8.8.2026 }} '''Bruno Gimarais Rodrigez Mora''' ({{jez-port|Bruno Guimarães Rodriguez Moura}}; [[Rio de Žaneiro]], [[16. novembar]] [[1997]]), često pravopisno nepravilno kao „Gimaraiš” ili „Gimaraeš”,{{efn-ua|name=pravopis|Mnogi mediji<ref>{{cite web |title=Gimaraeš iz Liona u Njukasl |url=https://sportklub.rs/fudbal/premier-league/gimaraes-iz-liona-u-njukasl/ |website=Sport Klub |access-date=7. 7. 2022}}</ref><ref>{{cite web |title=Njukasl doveo najskuplje pojačanje u istoriji |url=https://direktno.rs/sport/fudbal/395537/njukasl-bruno-gimaraes-lion-transfer.html |website=Direktno |access-date=7. 7. 2022}}</ref><ref>{{cite web |title=Bruno Gimaraeš potpisao za Njukasl |url=https://www.kurir.rs/sport/fudbal/3861233/stiglo-prvo-pojacanje-za-novi-njukasl-bruno-gimaraes-potpisao-za-njukasl |website=Kurir |access-date=7. 7. 2022}}</ref><ref>{{cite web |title=Njukasl se pojačao za 50.000.000 evra |url=https://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2022&mm=01&dd=30&nav_id=2097621 |website=B92 |access-date=7. 7. 2022}}</ref><ref>{{cite web |title=Njukasl oborio rekord, najskuplji transfer u istoriji kluba u borbi za opstanak |url=https://nova.rs/sport/fudbal/bruno-gimaraes-njukasl-lion-transfer/ |website=Nova S |access-date=7. 7. 2022}}</ref> pogrešno transkribuju prezime ovog fudbalera. Prema ''[[Pravopis srpskoga jezika|Pravopisu srpskoga jezika]]'' iz 2018. godine, portugalski digraf ÃE se prenosi isključivo kao ''ai''. Stoga, jedini ispravan oblik je ''Gimarais'', a ne „Gimaraes”. Takođe, grafema S uvek se prenosi kao ''s'', a ne kao ''š'' (u slučaju da je S intervokalsko ili zvučno, onda će se ono prenositi kao ''z''). Dakle, jedini ispravan oblik je ''Gimarais'', a ne „Gimaraiš” ili „Gimaraeš”. Pogledajte članak [[Vikipedija:Transkripcija sa portugalskog jezika|o transkripciji s portugalskog jezika]] za više informacija.}} jeste brazilski [[fudbal]]er koji igra na mestu [[Igrač sredine terena (fudbal)#Defanzivni vezni|defanzivnog veznog igrača]]. Trenutno je član [[Arsenal FC|Arsenala]] i [[fudbalska reprezentacija Brazila|reprezentacije Brazila]]. == Klupska karijera == === Počeci === Rođen je u [[Sao Kristovao|Sao Kristovaou]], jednom od naselja [[Rio de Žaneiro|Rio de Žaneira]]. Fudbalski je stasao u redovima [[FK Audaks|Audaksa]]. Dana 9. aprila 2015. godine, sa samo sedamnaest godina, imao je seniorski debi u tom klubu kada je odigrao poslednja tri minuta protiv [[FK Red bul Bragantino|Bragantina]] u gostima u [[Liga Paulista|Ligi Paulista]] (2 : 1). Dve godine kasnije prebačen je u prvi tim. === Atletiko Paranainse === Dana 11. maja 2017. godine, otišao je na pozajmicu u [[FK Atletiko Paranainse|Atletiko Paranainse]] koja je važila do aprila 2018. Prvobitno je bio deo ekipe do 23 godine.<ref>{{cite web|url=https://globoesporte.globo.com/pr/futebol/times/atletico-pr/noticia/atletico-pr-confirma-contratacao-de-volante-bruno-guimaraes-do-audax.ghtml|title=Atlético-PR confirma contratação de volante Bruno Guimarães, do Audax|trans-title=Atlético-PR confirm signing of defensive midfielder Bruno Guimarães, from Audax|publisher=[[Globo Esporte]]|language=pt|date=11 May 2017|accessdate=6 November 2018}}</ref> Debi u [[Serija A Brazila u fudbalu|Prvenstvu Brazila]] imao je 17. juna 2017. godine kada je zamenio [[Deivid Vilijan da Silva|Deivida]] u porazu u gostima od 1 : 0 protiv [[FK Atletiko Gojaniense|Atletiko Gojaniensea]].<ref>{{cite web|url=https://esporte.uol.com.br/futebol/campeonatos/brasileiro/serie-a/ultimas-noticias/2017/06/17/atletico-go-x-atletico-pr.htm|title=Atlético-PR faz gol no início, segura Atlético-GO e sai da zona da degola|trans-title=Atlético-PR score in the beginning, hold on against Atlético-GO and leave the relegation zone|publisher=UOL Esporte|language=pt|date=17 June 2017|accessdate=6 November 2018|archive-date=07. 11. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181107010413/https://esporte.uol.com.br/futebol/campeonatos/brasileiro/serie-a/ultimas-noticias/2017/06/17/atletico-go-x-atletico-pr.htm|url-status=}}</ref> U martu sledeće godine, Atletiko Paranainse je otkupio Gimaraisa i potpisao je ugovor s klubom do 2021. godine.<ref>{{cite web|url=https://globoesporte.globo.com/pr/futebol/times/atletico-pr/noticia/atletico-pr-chega-a-um-acordo-com-audax-sp-e-contrata-bruno-guimaraes-ate-2020.ghtml|title=Atlético-PR chega a acordo com Audax-SP e contrata Bruno Guimarães até 2021|trans-title=Atlético-PR reach agreement with Audax-SP and sign Bruno Guimarães until 2021|publisher=Globo Esporte|language=pt|date=1 March 2018|accessdate=6 November 2018}}</ref> Prvi gol u seniorskoj karijeri postigao je 10. marta 2018. godine u pobedi kod kuće od 7 : 1 protiv [[FK Rio Branko|Rio Branka]] u [[Liga Paranainse|Ligi Paranainse]].<ref>{{cite web|url=http://www.espn.com.br/futebol/artigo/_/id/4068052/atletico-pr-faz-7-a-1-no-rio-branco-e-assume-lideranca-do-grupo-b|title=Atlético-PR faz 7 a 1 no Rio Branco e assume liderança do Grupo B|trans-title=Atlético-PR make 7–1 over Rio Branco and take the leadership og Group B|publisher=[[ESPN Brasil]]|language=pt|date=10 March 2018|accessdate=6 November 2018}}</ref> Uskoro je postao neprikosnoveni starter u početnom sastavu kada je klub preuzeo novi trener [[Tijago Nunes]] i potpisao je novi ugovor s klubom 5. februara 2019. koji će ga vezati na vernost s istim do 5. februara 2023.<ref>{{cite web|url=https://globoesporte.globo.com/pr/futebol/times/athletico-pr/noticia/athletico-renova-contrato-com-o-volante-bruno-guimaraes-ate-2023.ghtml|title=Athletico renova contrato com o volante Bruno Guimarães até 2023|trans-title=Athletico renew contract with defensive midfielder Bruno Guimarães until 2023|publisher=Globo Esporte|language=pt-BR|date=5 February 2019|accessdate=19 September 2019}}</ref> === Olimpik Lion === Dana 29. januara 2020. godine, Gimarais je potpisao za [[Prva liga Francuske u fudbalu|francuski]] [[FK Olimpik Lion|Olimpik Lion]]. Saradnja je dogovorena na četiri i po godine. Vrednost transfera je iznosila oko 20 miliona evra.<ref>{{cite web|date=30 January 2020|title=Transferts : Bruno Guimaraes officiellement à l'OL|trans-title=Transfers : Bruno Guimaraes officially at OL|url=https://www.lequipe.fr/Football/Actualites/Transferts-bruno-guimaraes-officiellement-a-l-ol/1104252|publisher=[[L'Équipe]]|language=fr-FR|accessdate=30 January 2020}}</ref> === Njukasl junajted === Dve godine kasnije, 30. januara 2022. godine, Gimarais je prešao u [[Premijer liga|engleski]] [[FK Njukasl junajted|Njukasl junajted]]. Ugovor je potpisan na četiri i po godine, a vrednost transfera je iznosila oko 47 miliona evra (40 miliona funti).<ref> {{cite web|url=https://www.nufc.co.uk/news/latest-news/newcastle-united-sign-brazil-international-bruno-guimaraes/|title=Newcastle United sign Brazil international Bruno Guimarães|website=www.nufc.co.uk|date=30 January 2022}}</ref><ref>{{Cite web|date=2022-01-30|title=Newcastle sign Brazil international midfielder from Lyon|url=https://www.skysports.com/football/news/11678/12527185/bruno-guimaraes-newcastle-sign-brazil-international-midfielder-from-lyon|access-date=2022-01-30|website=skysports.com|language=en}}</ref> Debi za ''Svrake'' imao je već 8. februara kada je ušao kao zamena u pobedi od 3 : 1 nad [[FK Everton|Evertonom]].<ref name="ncldebut">{{cite web |last1=Magowan |first1=Alistair |title=Newcastle beat fellow strugglers Everton |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/60210236 |publisher=BBC Sport|access-date=9 February 2022}}</ref> Prvi gol za novi klub dao je u pobedi od 2 : 1 nad [[FK Sautempton|Sautemptonom]] 10. marta kada je i odigrao celu utakmicu.<ref>{{cite web |last1=Howarth |first1=Matthew |title=Southampton 1–2 Newcastle United |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/59792555 |publisher=BBC Sport |access-date=11 March 2022 |date=10 March 2022}}</ref> Postigao je dva gola (drugi u vremenskoj nadoknadi — u 95. minutu) i tako je osigurao pobedu Njukasla nad [[FK Lester Siti|Lesterom]] 17. aprila (2 : 1).<ref>{{cite web |title=Newcastle United 2–1 Leicester City |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/61055887 |publisher=BBC Sport |access-date=17 April 2022 |date=17 April 2022}}</ref> == Reprezentativna karijera == Gimarais je mogao da nastupa i za reprezentaciju Španije, pored Brazila. Odlučio se na kraju za Brazil.<ref name=“www.planetsport.com”> {{cite web |title= Why are Newcastle United so desperate to sign Lyon midfielder Bruno Guimaraes?|url=https://www.planetsport.com/soccer/news/why-newcastle-desperate-to-sign-lyon-midfielder-bruno-guimaraes |publisher=Planet Sport|accessdate=30 January 2022|date=30 January 2022}}</ref> Našao se na spisku selekcije Brazila do 23 godine pred početak [[Konmebol]]ovog predolimpijskog turnira 2020. godine.<ref name="cbf.com.br">{{cite web |title=Tite convoca a Seleção Brasileira para a estreia nas Eliminatórias |url=https://www.cbf.com.br/selecao-brasileira/noticias/selecao-masculina/tite-convoca-a-selecao-brasileira-para-a-estreia-nas-eliminatorias |publisher=CBF |accessdate=18 September 2020 |date=18 September 2020 |language=Portuguese}}</ref> Sledeće godine se i našao na spisku brazilske selekcije koja je igrala na [[Fudbal na Letnjim olimpijskim igrama 2020.|Olimpijskim igrama u Tokiju]]. Brazil je osvojio zlatnu medalju na istim.<ref>{{cite web |title=Seleção Olímpica é convocada para os Jogos Olímpicos de Tóquio 2020 |url=https://www.cbf.com.br/selecao-brasileira/jogos/olimpicos-de-toquio-2020/selecao-olimpica-e-convocada-para-os-jogos-olimpicos-de-toquio |publisher=[[Brazilian Football Confederation|CBF]] |access-date=17 June 2021 |date=17 June 2021}}</ref> U septembru 2020. godine, Gimarais je pozvan da igra za [[fudbalska reprezentacija Brazila|seniorsku brazilsku reprezentaciju]] pred početak utakmica [[Kvalifikacije za Svetsko prvenstvo u fudbalu 2022 — Konmebol|kvalifikacija za Svetsko prvenstvo 2022.]] protiv [[Fudbalska reprezentacija Bolivije|Bolivije]] i [[fudbalska reprezentacija Perua|Perua]] koje su se održale 9. i 13. oktobra 2020.<ref>{{cite web |title=Tite convoca a Seleção Brasileira para a estreia nas Eliminatórias |url=https://www.cbf.com.br/selecao-brasileira/noticias/selecao-masculina/tite-convoca-a-selecao-brasileira-para-a-estreia-nas-eliminatorias |publisher=CBF |accessdate=18 September 2020 |date=18 September 2020 |language=Portuguese}}</ref> Prvi nastup imao je 17. novembra 2020. godine kada je Brazil dobio [[fudbalska reprezentacija Urugvaja|Urugvaj]] u gostima (0 : 2). == Statistike == === Klubovi === {{updated|25. maja 2025.}}<ref>{{Soccerway|bruno-guimaraes-rodriguez-moura/402388|access-date=21 August 2020}}</ref> {|class="wikitable" style="text-align: center" |- !rowspan="2" |Klub !rowspan="2" |Sezona !colspan="3" |Liga !colspan="2" |Državna<br />liga !colspan="2" |Kup<ref group=nb>Uključujući [[Kup Brazila u fudbalu|Kup Brazila]], [[Kup Francuske u fudbalu|Kup Francuske]] i [[FA kup]].</ref> !colspan="2" |Liga<br />kup !colspan="2" |Kontinen-<br />talno !colspan="2" |Ostalo !colspan="2" |Ukupno |- !width="40"|Liga !width="40"|Utak. !width="40"|Gol. !width="40"|Utak. !width="40"|Gol. !width="40"|Utak. !width="40"|Gol. !width="40"|Utak. !width="40"|Gol. !width="40"|Utak. !width="40"|Gol. !width="40"|Utak. !width="40"|Gol. !width="40"|Utak. !width="40"|Gol. |- |rowspan="4" valign="center"|[[FK Audaks|Audaks]] |2015. |[[Liga Paulista]] |colspan="2"|—||1||0||colspan="2"|—||colspan="2"|—||colspan="2"|—||colspan="2"|—||1||0 |- |2016. |Serija D |0||0||0||0||colspan="2"|—||colspan="2"|—||colspan="2"|—||colspan="2"|—||0||0 |- |2017. |Serija D |0||0||7||0||1||0||colspan="2"|—||colspan="2"|—||colspan="2"|—||8||0 |- !colspan="2"|Ukupno !0!!0!!8!!0!!1!!0!!colspan="2"|—!!colspan="2"|—!!colspan="2"|—!!9!!0 |- |rowspan="4" valign="center"|[[FK Atletiko Paranainse|Atletiko Paranainse]] |2017. |[[Serija A Brazila u fudbalu|Serija A]] |4||0||colspan="2"|—||colspan="2"|—||colspan="2"|—||1<ref group="lower-alpha" name="COL">Nastup(i) u [[Kopa libertadores|Kopa libertadoresu]].</ref>||0||colspan="2"|—||5||0 |- |2018. |Serija A |32||1||12||2||3||0||colspan="2"|—||11<ref group="lower-alpha" name="COS">Nastup(i) u [[Kopa Sudamerikana|Kopa Sudamerikani]].</ref>||2||colspan="2"|—||58||5 |- |2019. |Serija A |25||2||0||0||8||1||colspan="2"|—||7<ref group="lower-alpha" name="COL"/>||2||3<ref group="lower-alpha" name="RES_SBC">Dva nastupa u [[Rekopa Sudamerikana|Rekopa Sudamerikani]], jedan nastup u [[Kup Džej lige i Kopa Sudamerikane|Kupu Džej lige i Kopa Sudamerikane]].</ref>||0||43||5 |- !colspan="2"|Ukupno !61!!3!!12!!2!!11!!1!!colspan="2"|—!!19!!4!!3!!0!!106!!10 |- |rowspan="4" valign="center"|[[FK Olimpik Lion|Olimpik Lion]] |2019/20. | valign="center" |[[Liga 1|Prva liga Francuske]] |3||0||colspan="2"|—||1||0||1||0||4<ref group="lower-alpha" name="UCL">Nastup(i) u [[UEFA Liga šampiona|Ligi šampiona]].</ref>||0||colspan="2"|—||9||0 |- |2020/21. |Prva liga Francuske |33||3||colspan="2"|—||4||0||colspan="2"|—||colspan="2"|—||colspan="2"|—||37||3 |- |2021/22. |Prva liga Francuske |20||0||colspan="2"|—||0||0||colspan="2"|—||5<ref group="lower-alpha" name="UEL">Nastup(i) u [[UEFA Liga Evrope|Ligi Evrope]].</ref>||0||colspan="2"|—||25||0 |- !colspan="2"|Ukupno !56!!3!!colspan="2"|—!!5!!0!!1!!0!!9!!0!!colspan="2"|—!!71!!3 |- |rowspan="5" valign="center"|[[FK Njukasl junajted|Njukasl junajted]] |2021/22. | valign="center" |[[Premijer liga]] |17||5||colspan="2"|—||colspan="2"|—||colspan="2"|—||colspan="2"|—||colspan="2"|—||17||5 |- |2022/23. |Premijer liga |32||4||colspan="2"|—||1||1||7||0||colspan="2"|—||colspan="2"|—||40||5 |- |2023/24. |Premijer liga |37||7||colspan="2"|—||4||0||3||0||6<ref group="lower-alpha" name="UCL">Nastup(i) u [[UEFA Liga šampiona|Ligi šampiona]].</ref>||0||colspan="2"|—||50||7 |- |2024/25. |Premijer liga |38||5||colspan="2"|—||4||0||5||0||colspan="2"|—||colspan="2"|—||47||5 |- !colspan="2"|Ukupno !124!!21!!colspan="2"|—!!9!!1!!15!!0!!6!!0!!colspan="2"|—!!154!!22 |- !colspan="3"|Sveukupno !241!!27!!21!!2!!25!!2!!6!!0!!34!!4!!3!!0!!340!!35 |} {{reflist|group="lower-alpha"}} {{reflist|group="nb"}} === U reprezentaciji === {{updated|20. marta 2025.}}<ref name="NFT">{{NFT player|id=80548|access-date=2 September 2021}}</ref> {| class="wikitable" style="text-align:center" |- !Reprezentacija!!Godina!!Nastupi!!Golovi |- |rowspan="6"|[[fudbalska reprezentacija Brazila|Brazil]] |2020.||1||0 |- |2021.||2||0 |- |2022.||7||1 |- |2023.||8||0 |- |2024.||14||0 |- |2025.||1||0 |- !colspan=2|Ukupno!!33!!1 |} ==== Golovi za reprezentaciju ==== :''Golovi Brazila su navedeni na prvom mestu. Kolona „gol” označava rezultat na utakmici nakon Gimaraisovog gola.'' {| class="wikitable sortable" |- ! Br. !! Datum !! Stadion !! Protivnik !! Gol !! Rezultat !! Takmičenje |- | align="center"|1 || 29. mart 2022. || [[Stadion Ernando Siles]], [[La Paz]], [[Bolivija]] || {{fb|BOL}} || align="center"| '''3''' : 0 || align="center"|4 : 0 || [[Kvalifikacije za Svetsko prvenstvo u fudbalu 2022 — Konmebol|Kvalifikacije za Svetsko prvenstvo 2022.]] |} == Uspesi == '''Atletiko Paranainse''' *[[Kup Brazila u fudbalu|Kup Brazila]]: 2019. *[[Liga Paranainse]]: 2018. *[[Kopa Sudamerikana]]: 2018. *[[Kup Džej lige i Kopa Sudamerikane]]: 2019. '''Olimpik Lion''' * Finalista [[Liga kup Francuske u fudbalu|Liga kupa Francuske]]: 2019/20.<ref>{{Cite web |date=31 July 2020 |title=Paris St-Germain beat Lyon in French League Cup final for another treble |url=https://www.bbc.com/sport/football/53617357 |access-date=16 June 2022 |website=BBC Sport}}</ref> '''Njukasl junajted''' *[[Liga kup Engleske u fudbalu|Liga kup Engleske]]: 2024/25.<ref>{{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/live/c62zl58dg8qt#Line-ups |title=Liverpool 1–2 Newcastle United: Line-ups |website=BBC Sport |date=16 March 2025 |access-date=16 March 2025}}</ref> '''Brazil do 23''' *[[Fudbal na Letnjim olimpijskim igrama|Letnje olimpijske igre]]: [[Fudbal na Letnjim olimpijskim igrama 2020.|2020.]] '''Pojedinačni''' *Član idealne ekipe godine brazilske Serije A: 2019.<ref>{{cite web | url= https://www.goal.com/br/not%C3%ADcias/premio-craque-do-brasileirao-2019-veja-a-selecao-e-quem-foi/xa3190kr0z0o18za8d5v2nng3 | title= Prêmio Craque do Brasileirão 2019: veja a seleção e quem foi premiado| publisher= Goal.com | language=pt-BR | date= 9 December 2019 | access-date= 10 December 2019 }}</ref> == Bilješke == {{notelist|group=upper-alpha}} == Reference == {{reference}} == Spoljašnje veze == {{commons category|Bruno Guimarães}} *[https://www.premierleague.com/players/74761/Bruno-Guimar%C3%A3es/overview Profil] na zvaničnom veb-sajtu Premijer lige (jezik: engleski) *{{Soccerway|bruno-guimaraes-rodriguez-moura/402388}} {{Sastav Brazil 2020 OI fudbal}} {{Sastav Brazil 2022 SP}} {{Sastav Brazil 2026 SP}} {{Životni vijek|1997||Guimarães, Bruno}} [[Kategorija:Brazilski fudbaleri]] [[Kategorija:Fudbaleri Olympique Lyona]] [[Kategorija:Fudbaleri Newcastle Uniteda]] [[Kategorija:Fudbaleri Arsenala]] [[Kategorija:Olimpijski pobjednici u fudbalu (igrači)]] [[Kategorija:Biografije, Rio de Janeiro]] r3u5ezxs8pwj4pr80nypzj5izqwbje9 Nacrt:Porodična hiperholesterinemija 118 4724293 42669507 2026-08-08T16:04:57Z Bratuš-XY 381831 -- Izrada nacrta pomoću [[WP:ČAR]] -- 42669507 wikitext text/x-wiki {{Infokutija bolest | ime = Porodična hiperholesterolemija | sinonimi = Porodična hiperholesterolaemija | slika = Xanthelasma palpebrarum.jpg | opis_slike = [[Ksantelazma|Xanthelasma palpebrarum]], žućkaste mrlje koje se sastoje od naslaga holesterola iznad kapaka. Češće su kod osoba sa FH. | specijalnost = [[Endokrinologija]], [[medicinska genetika]] | simptomi =[[Hiperholesterolemija]], posebno vrlo visoki nivoi holesterola lipoproteina niske gustoće (LDL-holesterol), u krvi i rane [[kardiovaskularna bolest| kardiovaskularne bolesti]]. Najčešće [[mutacije]] smanjuju broj funkcionalnih [[LDL-receptor]]a u [[jetra|jetri]] ili proizvode abnormalne LDL-receptore, koji nikada ne idu na površinu ćelije da bi pravilno funkcionisali | komplikacije =Pored klasičnih faktora rizika kao što su pušenje, visok krvni pritisak i dijabetes, genetičke studije pokazale su da uobičajena abnormalnost u genu za [[protrombin]] (G20210A) povećava rizik od [[kardiovaskularna bolest|kardiovaskularnih događaja]] kod osoba sa FH | pojava =''[[In utero]]'' | trajanje =Doživotno | vrste =Pet tipova, bez podtipova | uzroci =[[Genetički poremećaj]], nasljeđen [[autosomno nasljeđivanje|autosomno dominantnim obrascem]] | rizici = Rizik od ateroskleroze se dodatno povećava s godinama, a kod pušača postoji i [[dijabetes]], [[hipertenzija]] i porodična anamneza kardiovaskularnih bolesti | dijagnoza =Klinička, [[genetičko testiranje]] | diferencijalna_dijagnoza =[[Porodična kombinovana hiperlipidemija]], [[poligenska hiperholesterolemija]], [[sitosterolemija]] i [[cerebrotetinska ksantomatoza]] | prevencija =[[Genetičko savjetovanje]] | liječenje = Vrlo učinkovito s klasom lijekova za snižavanje lipida | lijek = Ezetimib, [[statin]]i, [[holestiramin]] ili [[kolestipol]]), preparati [[nikotinska kiselina|nikotinske kiseline]] ili fibrati | prognoza =Uz liječenje, relativno povoljna | frekvencija = Globalna prevalencija FH je približno 10 miliona ljudi | smrtnost =Moguća, posebno od pomenutih promjrna i pridruženih stanja }} '''Porodična hiperholesterolemija''' ('''FH''') jeste [[genetički poremećaj]] koji karakterizira [[hiperholesterolemija|visoki nivoi holesterola]], posebno vrlo visoki nivoi [[LDL-holesterol| holesterola lipoproteina niske gustoće]] (LDL-holesterol), u krvi i rane [[kardiovaskularna bolest| kardiovaskularne bolesti]]. Najčešće [[mutacije]] smanjuju broj funkcionalnih [[LDL-receptor]] au [[jetra|jetri]] ili proizvode abnormalne LDL-receptore, koji nikada ne idu na površinu ćelije da bi pravilno funkcionisali (abnormalni transport).<ref>{{Cite web |title=Homozygous familial hypercholesterolemia {{!}} About the Disease {{!}} GARD |url=https://rarediseases.info.nih.gov/diseases/10416/homozygous-familial-hypercholesterolemia |access-date=2025-03-20 |website=rarediseases.info.nih.gov |language=en}}</ref> Budući da je osnovna biohemija tijela malo drugačija kod osoba sa FH, njihovi visoki nivoi [[holesterol]]a manje reaguju na vrste metoda kontrole holesterola koje su obično efikasnije kod osoba bez FH (kao što su modifikacija ishrane i tablete [[statin]]a). Ipak, liječenje (uključujući veće doze statina i PCSK9 inhibitore) je obično efikasno. FH klasifikuje se kao porodična [[dislipidemija]] tipa 2.<ref>{{cite journal | vauthors = Pejic RN | title = Familial Hypercholesterolemia | journal = Ochsner Journal | year=2014 | volume = 14 | issue = 4 | pages = 669–72 | pmid = 25598733 | pmc = 4295745 }}</ref> Postoji pet tipova porodične dislipidemije (ne uključujući podtipove), a svaki je klasifikovan i na osnovu izmijenjenog lipidnog profila i na osnovu genetičke abnormalnosti. Naprimjer, visok LDL (često zbog defekta LDL-receptora) jest tip 2. Drugi uključuju defekte u [[metabolizam|metabolizmu]] hilomikrona, metabolizmu [[triglicerid]]a i metabolizmu drugih [[čestica]] koje sadrže holesterol, kao što su VLDL i IDL. Oko 1/100–200 osoba ima mutacije u genu ''[[LDLR]]'' koji [[kodon|kodira]] protein [[LDL-receptor]], koji normalno uklanja LDL iz cirkulacije, ili u genu ''APOB'' koji kodira [[apolipoprotein B]] (ApoB), dio LDL-čestica, koji se veže za LDL-receptore. Mutacije u drugim genima su rijetke, ali ih je važno znati, uključujući mutacije s pojačanom funkcijom u genu ''[[PCSK9]]'' koji kodira [[enzim]] PCSK9 (koji razgrađuje LDL receptore), što rezultira manjim brojem dostupnih LDL receptora. Prema većini epidemioloških studija, mutacije u genu ''PCSK9'' uzrokuju manje od 5% slučajeva FH.<ref>{{cite journal|last1=Goldberg|first1=AC|last2=Hopkins|first2=PN|last3=Toth|first3=PP|last4=Ballantyne|first4=CM|last5=Rader|first5=DJ|last6=Robinson|first6=JG|last7=Daniels|first7=SR|last8=Gidding|first8=SS|last9=de Ferranti|first9=SD|last10=Ito|first10=MK|last11=McGowan|first11=MP|last12=Moriarty|first12=PM|last13=Cromwell|first13=WC|last14=Ross|first14=JL|last15=Ziajka|first15=PE|last16=National Lipid Association Expert Panel on Familial|first16=Hypercholesterolemia.|title=Familial hypercholesterolemia: screening, diagnosis and management of pediatric and adult patients: clinical guidance from the National Lipid Association Expert Panel on Familial Hypercholesterolemia.|journal=Journal of Clinical Lipidology|date=June 2011|volume=5|issue=3 Suppl|pages=S1–8|doi=10.1016/j.jacl.2011.04.003|pmid=21600525}}</ref> Osobe koje imaju jednu abnormalnu kopiju ([[heterozigot]]ne su) gena ''LDLR'' mogu prerano razviti kardiovaskularne bolesti u dobi od 30 do 40 godina. Posjedovanje dvije abnormalne kopije (homozigotna genetička mutacija) može uzrokovati teške [[kardiovaskularna bolest|kardiovaskularne bolesti]] u djetinjstvu. Heterozigotna FH čest je [[genetički poremećaj]], [[nasljeđivanje|naslijeđen]] [[autosomno nasljeđivanje|autosomno dominantnim obrascem]], koji se javlja kod 1:250 ljudi u većini zemalja;<ref name="pmid28864697">{{cite journal| author=Akioyamen LE, Genest J, Shan SD, Reel RL, Albaum JM, Chu A | display-authors=etal| title=Estimating the prevalence of heterozygous familial hypercholesterolaemia: a systematic review and meta-analysis. | journal=BMJ Open | year= 2017 | volume= 7 | issue= 9 | article-number= e016461 | pmid=28864697 | doi=10.1136/bmjopen-2017-016461 | doi-access=free| pmc=5588988 }}</ref> [[homozigot]]na FH je mnogo rjeđa i javlja se kod 1/300.000 ljudi. Heterozigotna FH se obično liječi [[statin]]ima, [[sekvestrant žučnih kiselina|sekvestrantima žučnih kiselina]] ili drugim [[hipolipidemijsko sredstvo|sredstvima za snižavanje lipida]] koji snižavaju nivo holesterola. Novim slučajevima se obično nudi [[genetičko savjetovanje]]. Homozigotna FH često ne reaguje na medicinsku terapiju i može zahtijevati druge tretmane, uključujući [[LDL-afereza|LDL-aferezu]] (uklanjanje LDL-a metodom sličnom [[dijaliza bubrega|dijalizi]]) i povremeno [[transplantacija jetre|transplantaciju jetre]].<ref name="Rader2003"/> == Znaci i simptomi == ===Fizički znaci=== Visok nivo holesterola obično ne uzrokuje nikakve simptome. Žute naslage [[masti]] bogate holesterolom mogu se vidjeti na raznim mjestima na tijelu, kao što su oko [[očni kapak|kapaka]] (poznato kao [[Xanthelasma|xanthelasma palpebrarum]]), vanjski rub [[Iris (anatomija)|šarenice]] (poznat kao ''[[Arcus senilis|arcus senilis corneae]]''), te u [[tetiva (anatomija)|tetivama]] ruku, laktova, koljena i stopala, posebno [[Ahilova tetiva|Ahilovoj tetivi]] (poznato kao [[ksantom|tetivski ksantom]]).<ref name="Rader2003">{{cite journal |vauthors=Rader DJ, Cohen J, Hobbs HH |title=Monogenic hypercholesterolemia: new insights in pathogenesis and treatment |journal=J. Clin. Invest. |volume=111 |issue=12 |pages=1795–803 |year=2003 |pmid=12813012 |doi=10.1172/JCI18925 |pmc=161432}}</ref><ref name="pmid15816992">{{cite journal |vauthors=Tsouli SG, Kiortsis DN, Argyropoulou MI, Mikhailidis DP, Elisaf MS |title=Pathogenesis, detection and treatment of Achilles tendon xanthomas |journal=Eur. J. Clin. Invest. |volume=35 |issue=4 |pages=236–44 |year=2005 |pmid=15816992 |doi=10.1111/j.1365-2362.2005.01484.x|s2cid=38952905 |doi-access=free }}</ref> ===Kardiovaskularne bolesti=== Ubrzano taloženje [[holesterol]]a u zidovima [[arterija]] dovodi do [[ateroskleroza|ateroskleroze]], osnovnog uzroka kardiovaskularnih bolesti. Najčešći problem kod FH je razvoj koronarne arterijske bolesti (ateroskleroza koronarne arterije koja opskrbljuje srce) u mnogo mlađoj dobi nego što bi se očekivalo u općoj populaciji. To može dovesti do [[angina pektoris|angine pektoris]] (bol u prsima ili stezanje pri naporu) ili [[srčani udar|srčanog udara. Rjeđe su zahvaćene arterije mozga; to može dovesti do prolaznog ishemijskog napada (kratkih epizoda slabosti na jednoj strani tijela ili nemogućnosti [[govor]]a) ili povremeno moždanog udara. Okluzivna bolest perifernih arterija (Periferna arterijska okluzivna bolest; opstrukcija nožnih arterija) javlja se uglavnom kod osoba sa FH koje [[pušenje|puše]] [[duhan]]. Ovo može uzrokovati bol u mišićima lista tokom hodanja, koja prolazi nakon odmora (intermitentna klaudikacija) i probleme zbog smanjenog dotoka krvi u stopala (kao što je [[gangrena]]).<ref name=Durrington>{{cite journal |author=Durrington P |s2cid=208792416 |title=Dyslipidaemia |journal=Lancet |volume=362 |issue=9385 |pages=717–31 |year=2003 |pmid=12957096 |doi=10.1016/S0140-6736(03)14234-1}}</ref> Rizik od ateroskleroze se dodatno povećava s godinama, a kod pušača postoji i [[dijabetes]], [[hipertenzija]] i porodična anamneza kardiovaskularnih bolesti.<ref name="Rader2003"/><ref name="pmid15554949">{{cite journal |author=Jansen AC |title=The contribution of classical risk factors to cardiovascular disease in familial hypercholesterolaemia: data in 2400 patients |journal=J. Intern. Med. |volume=256 |issue=6 |pages=482–90 |year=2004 |pmid=15554949 |doi=10.1111/j.1365-2796.2004.01405.x |author2=van Aalst-Cohen ES |author3=Tanck MW |last4=Trip |first4=M. D. |last5=Lansberg |first5=P. J. |last6=Liem |first6=A. H. |last7=Roeters Van Lennep |first7=H. W. O. |last8=Sijbrands |first8=E. J. G. |last9=Kastelein |first9=J. J. P.|s2cid=25292760 |doi-access=free }}</ref> ==Dijagnoza== {| class="wikitable" style="float:right; width:30em; border:solid 1px #999999; margin:0 0 1em 1em;" |- ! colspan="6" style="background-color: #CCEEEE;" | Kriteriji za dijagnozu vjerovatno heterozigotne FH (98% specifičnost)<ref name="DiagnosingHeFH">{{cite journal|vauthors =Williams RR, Hunt SC, Schumacher MC, et al.|date=1993 |title=Diagnosing heterozygous familial hypercholesterolemia using new practical criteria validated by molecular genetics |journal = Am J Cardiol |issue = 72|volume = 2|pages=171–76|doi = 10.1016/0002-9149(93)90155-6 |pmid=8328379 }}</ref> |- ! colspan="2" | ! colspan="2" | Srodnik prvog stepena ! colspan="2" |Ppća populacija |- ! [[Živptna dob|Godine]] ! [[Holesterol]] ! mg/dL ! mmol/L ! mg/dL ! mmol/L |- | rowspan="2" | < 18 | Ukupno | > 220 | > 5,7 | > 270 | > 7,0 |- | LDL-C | > 155 | > 4,0 | > 200 | > 5,2 |- | rowspan="2" | 20–29 | Ukupno | > 240 | > 6,2 | > 290 | > 7,5 |- | LDL-C | > 170 | > 4,4 | > 220 | > 5,7 |- | rowspan="2" | 30–39 | Ukupno | > 270 | > 7,0 | > 340 | > 8,8 |- | LDL-C | > 190 | > 5,0 | > 240 | > 6,2 |- | rowspan="2" | ≥ 40 | Ukupno | > 290 | > 7,5 | > 360 | > 9,3 |- | LDL-C | > 205 | > 5,3 | > 260 | > 6,7 |- | colspan="7" style="font-size: 90%;"| Srodnici prvog stepena su roditelji, potomci, braća i sestre |- |} Oko 85% osoba sa ovim poremećajem nije dijagnosticirano i posljedično ne primaju tretmane za snižavanje lipida.<ref name="Repas2014"/> Nalazi [[fenotipski pregled|fizičkog pregleda]] mogu pomoći ljekaru da postavi dijagnozu FH. Tetivski ksantomi javljaju se kod 20-40% osoba sa FH i [[psatognomija|patognomični su]] za ovo stanje.<ref name="Repas2014"/> Može se vidjeti i ksantelazam ili arkus rožnjače. Ovi uobičajeni znaci podržavaju dijagnozu, ali su nespecifični nalazi.<ref name="Repas2014"/> ===Mjerenja lipida=== Nivoi [[holesterol]]a mogu se odrediti kao dio zdravstvenog pregleda za [[zdravstveno osiguranje]] ili [[medicina rada|medicinu rada]], kada se uoče vanjski fizički znaci poput ksantelazma, ksantoma, arkusa, razviju se simptomi kardiovaskularne bolesti ili je kod člana porodice utvrđeno da ima FH. Tipično se nalazi obrazac kompatibilan sa [[hiperlipoproteinemija tipa II|hiperlipoproteinemijom tipa II]] na [[Klasifikacija|Fredricksonovoj klasifikaciji]]: povišen nivo ukupnog holesterola, značajno povišen nivo [[lipoprotein]]a niske gustoće (LDL), normalan nivo [[lipoprotein visoke gustoće| lipoproteina visoke gustoće]] (HDL) i normalan nivo [[trigliceridi|triglicerida]]. Ukupni nivoi holesterola od 350–550 mg/dL tipični su za heterozigotnu FH, dok su ukupni nivoi holesterola od 650–1000 mg/dL tipični za homozigotnu FH.<ref name="Repas2014"/> LDL je obično iznad 75 ‰, odnosno 75% zdrave populacije imalo bi niži nivo LDL-a.<ref name="Rader2003"/> Nivoi holesterola mogu biti drastično viši kod osoba sa FH koje su također [[gojaznost|gojazne]].<ref name=Durrington/> ===Analiza mutacija=== Na osnovu izolovanog visokog LDL-a i kliničkih kriterija (koji se razlikuju od zemlje do zemlje), može se izvršiti [[genetičko testiranje]] na mutacije LDL receptora, [[ApoB]] mutacije i ''PCSK9''. [[Mutacije]] otkrivaju se u između 50 i 80% slučajeva; oni bez mutacije često imaju viši nivo triglicerida i mogu imati druge uzroke visokog holesterola, kao što je [[kombinovana hiperlipidemija]] uzrokovana [[metabolički sindrom|metaboličkim sindromom]].<ref name="pmid16825289">{{cite journal |author=van Aalst-Cohen ES |title=Diagnosing familial hypercholesterolaemia: the relevance of genetic testing |journal=Eur. Heart J. |volume=27 |issue=18 |pages=2240–6 |year=2006 |pmid=16825289 |doi= 10.1093/eurheartj/ehl113 |author2=Jansen AC |author3=Tanck MW |last4=Defesche |first4=JC |last5=Trip |first5=MD |last6=Lansberg |first6=PJ |last7=Stalenhoef |first7=AF |last8=Kastelein |first8=JJ|doi-access=free }}</ref> ===Diferencijalna dijagnoza=== FH treba razlikovati od [[porodična kombinovana hiperlipidemija|porodične kombinovane hiperlipidemija]] i [[poligenska hiperholesterolemija|poligenske hiperholesterolemije]]. Nivoi lipida i prisustvo ksantoma mogu potvrditi dijagnozu. [[Sitosterolemija]] i [[cerebrotetinska ksantomatoza]] su dva rijetka stanja koja se također mogu prezentirati preuranjenom aterosklerozom i ksantomima. Općenito, mjerenje holesterola neće razlikovati pacijente sa FH i sitosterolemijom, kod koje se biljni stanol akumulira umjesto holesterola životinjskog porijekla. Liječenje stanja vrlo je učinkovito s klasom lijekova za snižavanje lipida: Ezetimibom. Poligenska hiperholesterolemija može također uključivati ​​neurološke ili psihijatrijske manifestacije, [[katarakt]], [[dijareja|dijareju]] i [[skelet]]e abnormalnosti.<ref name="pmid11939886">{{cite journal |vauthors=Moghadasian MH, Salen G, Frohlich JJ, Scudamore CH |title=Cerebrotendinous xanthomatosis: a rare disease with diverse manifestations |journal=Arch. Neurol. |volume=59 |issue=4 |pages=527–9 |date=April 2002 |pmid=11939886 |doi= 10.1001/archneur.59.4.527|doi-access= }}</ref> Ovo stanje ne karakterizira povišen holesterol u krvi, ali akumulacija derivata holesterola u tetivama može imitirati FH. ==Genetika== Najčešći genetički defekti kod FH su mutacije gubitka funkcije ''LDLR'' ([[prevalencija]] 1/250, ovisno o populaciji),<ref name="pmid28864697"/> mutacije gubitka funkcije ApoB (prevalencija 1/1000), mutacije dobitka funkcije ''[[PCSK9]]'' (manje od 1/2500) i ''[[LDLRAP1]]''. Povezana bolest [[sitosterolemija]], koja ima mnogo sličnosti sa FH i također karakterizira akumulacija holesterola u tkivima, posljedica je mutacija ''[[ABCG5]]'' i ''[[ABCG8]]''.<ref name="Rader2003"/> ===LDL-receptor=== [[Slika:LDLR pathway.png|right|thumb|LDLR-put]] [[Slika:Protein LDLR PDB 1ajj.png|right|thumb|Shematski prikaz proteina LDL receptora.]] Gen [[LDL-receptor]]a nalazi se na kratkom kraku [[hromosom 19|hromosoma 19 (19p13.1-13.3)]].<ref name="Repas2014"/> Sastoji se od 18 [[egzon]]a i obuhvata 45 kb, a u zrelom obliku genski produkt proteina sadrži 839 [[aminokiselina]]. Jedna abnormalna kopija ([[heterozigot]]) FH uzrokuje kardiovaskularne bolesti do 50. godine života u oko 40% slučajeva. Prisustvo dvije abnormalne kopije ([[homozigot]]) uzrokuje ubrzanu aterosklerozu u djetinjstvu, uključujući i njene komplikacije. Nivoi LDL-a u plazmi su obrnuto proporcionalni aktivnosti LDL receptora (LDLR). Homozigoti imaju aktivnost LDLR-a manju od 2%, dok heterozigoti imaju defektnu obradu LDL-a s aktivnošću receptora od 2-25%, ovisno o prirodi mutacije. Poznato je preko 1000 različitih mutacija.<ref name="Rader2003"/> Postoji pet glavnih klasa FH uzrokovanih mutacijama ''LDLR'':<ref name=Hobbs1992>{{cite journal |vauthors=Hobbs HH, Brown MS, Goldstein JL |title=Molecular genetics of the LDLR gene in familial hypercholesterolemia |journal=Hum. Mutat. |volume=1 |issue=6 |pages=445–66 |year=1992 |pmid=1301956 |doi=10.1002/humu.1380010602|s2cid=5756814 |doi-access=free }}</ref> *Klasa I: LDLR se uopće ne sintetizira. *Klasa II: LDLR se ne transportira pravilno iz [[endoplazmatski retikulum|endoplazmatskog retikuluma]] u [[Golgijev aparat]], radi ekspresije na površini ćelije. *Klasa III: LDLR se ne veže pravilno za LDL na površini ćelije zbog defekta u apolipoproteinu B100 (R3500Q) ili u LDL-R. *Klasa IV: LDLR vezan za LDL se ne grupira pravilno u udubljenjima obloženim [[klatrin]]om za [[receptorom posredovana endocitoza|receptorom posredovanu endocitozu]] (korak puta 2). *Klasa V: LDLR se ne reciklira nazad na površinu ćelije (korak puta 5). ===Apolipoprotein B=== [[Apolipoprotein B]], u svom ApoB100 obliku, je glavni [[apolipoprotein]], ili proteinski dio lipoproteinske čestice. Njegov gen se nalazi na [[hromosom 2 |hromosomu 2 (2p24-p23) ]] i dug je 46,2&nbsp;[[kilobaza|kb]]. FH se često povezuje s mutacijom R3500Q, koja uzrokuje zamjenu [[arginin]]a [[glutamin]]om, na poziciji 3500. Mutacija se nalazi na dijelu proteina koji se normalno veže za LDL-receptor, a vezivanje je smanjeno kao posljedica mutacije. Kao i kod ''LDLR'', broj abnormalnih kopija određuje težinu hiperholesterolemije.<ref name="Rader2003"/><ref name=Grundy1986>{{cite journal |vauthors=Vega GL, Grundy SM |title=In vivo evidence for reduced binding of low-density lipoproteins to receptors as a cause of primary moderate hypercholesterolemia |journal=J. Clin. Invest. |volume=78 |issue=5 |pages=1410–4 |year=1986 |pmid=3771801 |doi=10.1172/JCI112729 |pmc=423848}}</ref> ===PCSK9=== Mutacije u genu za [[PCSK9|proprotein-konvertazu subtilizin/keksin tip 9]] (''PCSK9''), povezane su sa [[autosomno nasljeđivanje|autosomno dominantnom]] (tj. potrebnom samo jednom abnormalnom kopijom) FH u izvještaju iz 2003.<ref name="Rader2003"/><ref>{{cite journal |author=Abifadel M |title=Mutations in PCSK9 cause autosomal dominant hypercholesterolemia |journal=Nat. Genet. |volume=34 |issue=2 |pages=154–6 |year=2003 |pmid=12730697 |doi=10.1038/ng1161 |author2=Varret M |author3=Rabès JP |last4=Allard |first4=Delphine |last5=Ouguerram |first5=Khadija |last6=Devillers |first6=Martine |last7=Cruaud |first7=Corinne |last8=Benjannet |first8=Suzanne |last9=Wickham |first9=Louise|s2cid=19462210 }}</ref> Gen nalazi se na [[hromosom 1|prvom hromosomu]] (pozicija 1p34.1-p32) ]] i kodira protein od 666 aminokiselina koji se eksprimira u jetri. Pretpostavlja se da PCSK9 uzrokuje FH uglavnom smanjenjem broja LDL receptora na jetrenim ćelijama.<ref>{{cite journal|vauthors=Seidah NG, Khatib AM, Prat A |s2cid=22395543 |title=The proprotein convertases and their implication in sterol and/or lipid metabolism |journal=Biol. Chem. |volume=387 |issue=7 |pages=871–7 |year=2006 |pmid=16913836 |doi=10.1515/BC.2006.110}}</ref> ===LDLRAP1=== Abnormalnosti u genu ''ARH'', poznatom i kao ''[[LDLRAP1]]'', prvi put su zabilježene u porodici u 1973.<ref>{{cite journal |vauthors=Khachadurian AK, Uthman SM |title=Experiences with the homozygous cases of familial hypercholesterolemia. A report of 52 patients |journal=Nutr Metab |volume=15 |issue=1 |pages=132–40 |year=1973 |pmid=4351242 |doi=10.1159/000175431}}</ref> Za razliku od drugih uzroka, za razvoj FH potrebne su dvije abnormalne kopije gena ([[autosomno nasljeđivanje|autosomno recesivno) [[nasljeđovanje]]. Mutacije u proteinu obično uzrokuju proizvodnju skraćenog proteina. Njegova stvarna funkcija nije jasna, ali čini se da ima ulogu u odnosu između LDL-receptora i [[klatrin]]om obloženih jamica. Osobe s autosomno recesivnom hiperholesterolemijom imaju tendenciju težeg oblika bolesti od ''LDLR''-heterozigota, ali manje teškog od ''LDLR''-homozigota.<ref name="Rader2003"/> ==Patofiziologija== [[Slika:HMG-CoA reductase pathway.svg|thumb| Holesterol se sintetizira u [[HMG-CoA reduktaznom putu]].]] {{glavni|LDL-receptor|ateroskleroza}} LDL-holesterol normalno cirkulira u tijelu 2,5 dana, a nakon toga, dio LDL-holesterola [[apolipoprotein B|apolipoproteina B]] veže se za LDL-receptor na [[hepatocit|ćelijama jetre]], pokrećući njegovu [[endocitoza|preuzimanje i probavu]].<ref name="Repas2014"/> Ovaj proces rezultira uklanjanjem LDL-a iz [[krvotok|cirkulacijskog sistema]]. Sinteza [[holesterol]]a u jetri je potisnuta u [[mevalonatni put|HMG-CoA reduktaznom putu]].<ref>{{cite journal |vauthors=Brown MS, Goldstein JL |title=Familial hypercholesterolemia: defective binding of lipoproteins to cultured fibroblasts associated with impaired regulation of 3-hydroxy-3-methylglutaryl coenzyme A reductase activity |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=71 |issue=3 |pages=788–92 |year=1974 |pmid=4362634 |doi=10.1073/pnas.71.3.788 |pmc=388099|bibcode=1974PNAS...71..788B |doi-access=free }}</ref> Kod FH, funkcija LDL-receptora je smanjena ili odsutna,<ref name="Repas2014"/> a LDL cirkuliše u prosjeku 4,5 dana, što rezultira značajno povećanim nivoom LDL-holesterola u krvi uz normalne nivoe ostalih lipoproteina.<ref name=Durrington/> Kod mutacija ''ApoB'', smanjeno vezivanje LDL-čestica za receptor uzrokuje povećan nivo LDL-holesterola. Nije poznato kako mutacija uzrokuje disfunkciju LDL-receptora kod mutacija ''PCSK9'' i ''ARH''.<ref name="Rader2003"/> Iako se [[ateroskleroza]] javlja u određenoj mjeri kod svih ljudi, osobe sa FH mogu razviti ubrzanu aterosklerozu zbog prekomjernog nivoa LDL-a. Stepen ateroskleroze približno zavisi od ''broja'' LDL-receptora, koji su još uvijek eksprimirani i njihovoj ''funkcionalnosti''. Kod mnogih [[heterozigot]]nih oblika FH, funkcija receptora je samo blago oštećena, a nivoi LDL-a će ostati relativno niski. U ozbiljnijim [[homozigot]]nim oblicima, receptor se uopće ne eksprimira.<ref name="Rader2003"/> Neke studije FH[[kohortna studija|-kohorte]] sugeriraju da su dodatni faktori rizika općenito prisutni kada osoba razvije aterosklerozu.<ref name="Broome1993">{{cite journal |author=Scientific Steering Committee on behalf of the Simon Broome Register Group |title=Risk of fatal coronary heart disease in familial hypercholesterolaemia |journal=BMJ |volume=303 |issue=6807 |pages=893–6 |year=1991 |pmid=1933004 |doi=10.1136/bmj.303.6807.893 |pmc=1671226}}</ref><ref name=Sijbrands2001>{{cite journal |vauthors=Sijbrands EJ, Westendorp RG, Defesche JC, de Meier PH, Smelt AH, Kastelein JJ |title=Mortality over two centuries in large pedigree with familial hypercholesterolaemia: family tree mortality study |journal=BMJ |volume=322 |issue=7293 |pages=1019–23 |year=2001 |pmid=11325764 |doi=10.1136/bmj.322.7293.1019 |pmc=31037 }}</ref> Pored klasičnih faktora rizika kao što su pušenje, visok krvni pritisak i dijabetes, genetičke studije pokazale su da uobičajena abnormalnost u genu za [[protrombin]] (G20210A) povećava rizik od kardiovaskularnih događaja kod osoba sa FH.<ref name="pmid15879303">{{cite journal |author=Jansen AC |title=Genetic determinants of cardiovascular disease risk in familial hypercholesterolemia |journal=Arterioscler. Thromb. Vasc. Biol. |volume=25 |issue=7 |pages=1475–81 |year=2005 |pmid=15879303 |doi=10.1161/01.ATV.0000168909.44877.a7 |author2=van Aalst-Cohen ES |author3=Tanck MW |last4=Cheng |first4=S |last5=Fontecha |first5=MR |last6=Li |first6=J |last7=Defesche |first7=JC |last8=Kastelein |first8=JJ|doi-access=free |citeseerx=10.1.1.498.4838 }}</ref> Nekoliko studija je otkrilo da je visok nivo [[lipoprotein]]a dodatni faktor rizika za ishemijsku bolest srca.<ref name="pmid1971660">{{cite journal| pmid = 1971660| date =Jun 1990|last1=Wiklund |first1=O. |last2=Angelin |first2=B. |last3=Olofsson |first3=S. O. |last4=Eriksson |first4=M. |last5=Fager |first5=G. |last6=Berglund |first6=L. |last7=Bondjers |first7=G. | s2cid =27054208| title = Apolipoprotein(a) and ischaemic heart disease in familial hypercholesterolaemia| volume = 335| issue = 8702| pages = 1360–1363| journal = Lancet | doi = 10.1016/0140-6736(90)91242-3}}</ref><ref name="pmid2139920">{{cite journal | doi = 10.1056/NEJM199005243222104 | pmid = 2139920|last1=Seed |first1=M. |last2=Hoppichler |first2=F. |last3=Reaveley |first3=D. |last4=Mccarthy |first4=S. |last5=Thompson |first5=G. R. |last6=Boerwinkle |first6=E. |last7=Utermann |first7=G. | date=May 1990 | title = Relation of serum lipoprotein(a) concentration and apolipoprotein(a) phenotype to coronary heart disease in patients with familial hypercholesterolemia | volume = 322 | issue = 21 | pages = 1494–1499 | issn = 0028-4793 | journal = The New England Journal of Medicine | url = http://ClinicalTrials.gov/search/term=2139920%20%5BPUBMED-IDS%5D | format = Free full text|doi-access=free }}</ref> Također je utvrđeno da je rizik veći kod osoba sa specifičnim [[genotip]]om [[angiotenzin-konvertirajući enzim|angiotenzin-konvertirajućeg enzima]] (ACE).<ref name="pmid9603531">{{cite journal |vauthors=O'Malley JP, Maslen CL, Illingworth DR |title=Angiotensin-converting enzyme DD genotype and cardiovascular disease in heterozygous familial hypercholesterolemia |journal=Circulation |volume=97 |issue=18 |pages=1780–3 |date=19 May 1998|pmid=9603531 |doi=10.1161/01.CIR.97.18.1780 |doi-access=free }}</ref> ==Skrining== Skrining na holesterol i [[genetičko testiranje]] među članovima porodice osoba sa poznatom FH je [[isplativost|isplativo]].<ref>{{cite journal|last1=Besseling|first1=J|last2=Sjouke|first2=B|last3=Kastelein|first3=JJ|title=Screening and treatment of familial hypercholesterolemia - Lessons from the past and opportunities for the future (based on the Anitschkow Lecture 2014).|journal=Atherosclerosis|date=August 2015|volume=241|issue=2|pages=597–606|pmid=26115072|doi=10.1016/j.atherosclerosis.2015.06.011}}</ref> Druge strategije, kao što je [[univerzalni skrining]] u dobi od 16 godina predložene su u 2001.<ref name="BMJ-screening">{{cite journal |vauthors=Marks D, Wonderling D, Thorogood M, Lambert H, Humphries SE, Neil HA |title=Cost effectiveness analysis of different approaches of screening for familial hypercholesterolaemia |journal=BMJ |volume=324 |issue=7349 |page=1303 |date=June 2002 |pmid=12039822 |doi=10.1136/bmj.324.7349.1303 |pmc=113765 }}</ref><ref name="pmid11213091">{{cite journal |vauthors=Umans-Eckenhausen MA, Defesche JC, Sijbrands EJ, Scheerder RL, Kastelein JJ |s2cid=25342898 |title=Review of first 5 years of screening for familial hypercholesterolaemia in the Netherlands |journal=Lancet |volume=357 |issue=9251 |pages=165–8 |date=January 2001 |pmid=11213091 |doi=10.1016/S0140-6736(00)03587-X}}</ref> Međutim, ovaj posljednji pristup može biti manje isplativ u kratkoročnom periodu.<ref name="pmid12669918">{{cite journal |vauthors=Marks D, Thorogood M, Neil HA, Wonderling D, Humphries SE |title=Comparing costs and benefits over a 10 year period of strategies for familial hypercholesterolaemia screening |journal=J Public Health Med |volume=25 |issue=1 |pages=47–52 |date=March 2003 |pmid=12669918 |doi=10.1093/pubmed/fdg010 |doi-access=free }}</ref> Smatralo se da skrining u dobi mlađoj od 16 godina vjerovatno dovodi do neprihvatljivo visoke stope [[greška tipa I i tipa II|lažno pozitivnih nalaza]].<ref name=Durrington/> [[Meta-analiza]] iz 2007. godine otkrila je da bi "predložena strategija skrininga djece i roditelja na porodičnu hiperholesterolemiju mogla imati značajan uticaj u sprječavanju medicinskih posljedica ovog poremećaja u dvije generacije istovremeno".<ref name=":0">{{cite journal |last1=Wald |first1=David S |last2=Bestwick |first2=Jonathan P |last3=Wald |first3=Nicholas J |title=Child-parent screening for familial hypercholesterolaemia: screening strategy based on a meta-analysis |journal=BMJ |date=22 September 2007 |volume=335 |issue=7620 |page=599 |doi=10.1136/bmj.39300.616076.55 |pmid=17855284 |pmc=1989026 }}</ref> "Korištenje samo ukupnog holesterola može najbolje razlikovati ljude sa i bez FH između 1 – 9 godina starosti."<ref>{{cite journal |last1=Saenger |first1=Amy K |title=Universal Lipid Screening in Children and Adolescents: A Baby Step toward Primordial Prevention? |journal=Clinical Chemistry |date=1 August 2012 |volume=58 |issue=8 |pages=1179–1181 |doi=10.1373/clinchem.2012.182287 |pmid=22510399 |doi-access=free }}</ref><ref name=":0" /> Predložen je skrining mališana, a rezultati ispitivanja na 10.000 jednogodišnjaka objavljeni su 2016. godine. Bilo je potrebno istražiti dali je skrining isplativ i prihvatljiv za porodice.<ref>{{cite web |url=https://www.bbc.co.uk/news/health-37775310 |title=Toddlers 'should get heart risk test' |website=BBC News|date=27 October 2016 |author=Caroline Parkinson|access-date= 27 October 2016}}</ref><ref name="WaldBestwick2016">{{cite journal|last1=Wald|first1=David S.|last2=Bestwick|first2=Jonathan P.|last3=Morris|first3=Joan K.|last4=Whyte|first4=Ken|last5=Jenkins|first5=Lucy|last6=Wald|first6=Nicholas J.|title=Child–Parent Familial Hypercholesterolemia Screening in Primary Care|journal=New England Journal of Medicine|volume=375|issue=17|year=2016|pages=1628–1637|issn=0028-4793|doi=10.1056/NEJMoa1602777|pmid=27783906|doi-access=free}}</ref> [[Genetičko savjetovanje]] može pomoći u [[genetičko testiranje|genetičkom testiranju]], nakon pozitivnog testa holesterola na FH.<ref>{{cite web|date=2020-04-01|title=Genetic Counseling for Familial Hypercholesterolemia {{!}} CDC|url=https://www.cdc.gov/genomics/disease/fh/counseling_FH.htm|access-date=2021-02-12|website=www.cdc.gov|language=en-us}}</ref> ==Liječenje== === Heterozigotna FH === Heterozigotna porodična hiperholesterolemija (HeFH obično) se liječi [[statin]]ima.<ref name="Repas2014"/> Statini djeluju inhibirajući enzim [[HMG-CoA reduktaza|hidroksimetilglutaril CoA reduktazu]] (HMG-CoA-reduktaza) u jetri. Kao odgovor, [[jetra]] proizvodi više LDL-receptora, koji uklanjaju cirkulirajući LDL iz [[krv]]i. Statini efikasno snižavaju nivo holesterola i LDL-a, iako je ponekad potrebna dodatna terapija drugim lijekovima, kao što su [[sekvestranti žučne kiseline]] ([[holestiramin]] ili [[kolestipol]]), preparati [[nikotinska kiselina|nikotinske kiseline]] ili fibrati.<ref>{{cite journal |last1=Nemati |first1=Mohammad Hassan |last2=Astaneh |first2=Behrooz |title=Optimal management of familial hypercholesterolemia: treatment and management strategies |journal=Vasc Health Risk Manag |date=2010 |volume=6 |pages=1079–1088 |doi=10.2147/VHRM.S8283 |pmid=21191428 |pmc=3004511 |doi-access=free }}</ref><ref name="Rader2003"/> Potrebna je kontrola i ostalih faktora rizika za kardiovaskularne bolesti, jer rizik ostaje donekle povišen čak i kada su nivoi holesterola pod kontrolom. Stručne smjernice preporučuju da odluka o liječenju osobe sa FH statinima ne bi trebala biti zasnovana na uobičajenim alatima za predviđanje rizika (kao što su oni izvedeni iz ''Framingham Heart Study''), jer će oni vjerovatno potcijeniti rizik od kardiovaskularnih bolesti; za razliku od ostatka populacije, ljudi sa FH imaju visok nivo holesterola od rođenja, što vjerovatno povećava njihov relativni rizik.<ref name=NICE>{{NICE|71|Familial hypercholesterolaemia|2008}}</ref> Prije uvođenja statina, klofibrat (stariji fibrat koji je često uzrokovao žučne kamence), probukol (posebno kod velikih ksantoma) i tiroksin korišteni su za smanjenje nivoa LDL-holesterola. Kontroverznije je dodavanje ezetimiba, koji inhibira apsorpciju holesterola u crijevima. Iako smanjuje LDL-holesterol, čini se da ne poboljšava marker ateroskleroze koji se naziva debljina intima-medije. Nije poznato da li to znači da ezetimib nema ukupne koristi kod FH.<ref>{{cite journal |author=Kastelein JJ |title=Simvastatin with or without ezetimibe in familial hypercholesterolemia |journal=N. Engl. J. Med. |volume=358 |issue=14 |pages=1431–43 |date=April 2008 |pmid=18376000 |doi=10.1056/NEJMoa0800742 |author2=Akdim F |author3=Stroes ES |last4=Zwinderman |first4=Aeilko H. |last5=Bots |first5=Michiel L. |last6=Stalenhoef |first6=Anton F.H. |last7=Visseren |first7=Frank L.J. |last8=Sijbrands |first8=Eric J.G. |last9=Trip |first9=Mieke D.|s2cid=8085257 |url=http://pdfs.semanticscholar.org/0da4/a48a4d402878a4b01330a3e43a185140f586.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20200629101229/http://pdfs.semanticscholar.org/0da4/a48a4d402878a4b01330a3e43a185140f586.pdf |archive-date=2020-06-29 }}</ref> Ne postoje intervencijske studije koje direktno pokazuju korist snižavanja holesterola u pogledu smrtnosti kod FH. Umjesto toga, dokazi o koristi potiču iz nekoliko ispitivanja provedenih na ljudima koji imaju [[poligen]]sku hiperholesterolemiju (u kojoj nasljedstvo igra manju ulogu). Ipak, opservacijska studija iz 1999. godine, provedena na velikom britanskom registru, pokazala je da se smrtnost kod ljudi sa FH počela poboljšavati početkom 1990-ih kada su uvedeni [[statin]]i.<ref>{{cite journal | author=Scientific Steering Committee on behalf of the Simon Broome Register Group | title=Mortality in treated heterozygous familial hypercholesterolaemia: implications for clinical management | journal=Atherosclerosis | year=1999 | volume=142 | issue=1 | pages=105–12 | doi=10.1016/S0021-9150(98)00200-7 | pmid=9920511}}</ref> [[Kohortna studija]] sugerira da liječenje FH statinima dovodi do smanjenja smrtnosti od koronarne bolesti srca za 48%, do tačke u kojoj ljudi nemaju veću [[vjerovatnoća|vjerovatnoću]] da umru od koronarne bolesti srca u odnosu na opću populaciju. Međutim, ako je osoba već imala koronarnu bolest srca, smanjenje je iznosilo 25%. Rezultati naglašavaju važnost ranog otkrivanja FH i liječenja statinima.<ref>{{cite journal |vauthors=Neil A, Cooper J, Betteridge J, et al |title=Reductions in all-cause, cancer, and coronary mortality in statin-treated patients with heterozygous familial hypercholesterolaemia: a prospective registry study |journal=Eur. Heart J. |volume=29 |issue=21 |pages=2625–33 |date=November 2008 |pmid=18840879 |pmc=2577142 |doi=10.1093/eurheartj/ehn422 }}</ref> [[Alirokumab]] i [[evolokumab]], oba [[monoklonska antitijela]]] protiv [[PCSK9]], posebno su indicirana kao dodatak dijeti i maksimalno toleriranoj terapiji statinima, za liječenje odraslih osoba s heterozigotnom porodičnom hiperholesterolemijom, kojima je potrebno dodatno snižavanje LDL-holesterola.<ref>{{cite journal|last1=Ito|first1=MK|last2=Santos|first2=RD|title=PCSK9 inhibition with monoclonal antibodies-modern management of hypercholesterolemia.|journal=Journal of Clinical Pharmacology|date=16 May 2016|volume=Online first|issue=1|pages=7–32|doi=10.1002/jcph.766|pmid=27195910|pmc=5215586}}</ref> Nedavno je [[Inclisiran]] odobren za liječenje HeFH. Iako su [[monoklonska antitijela]] protiv PCSK9 vrlo učinkovita za pacijente s FH, parenteralna primjena čini je manje prihvatljivom za pacijenta. Postoje mnoge oralne studije PCSK9 u kliničkim ispitivanjima (faza 2 i faza 3) i uskoro će biti usvojen kao tretman za hiperholesterolemiju. === Homozigotna FH === Homozigotna porodična hiperholesterolemija (HoFH) teža je za liječenje. LDL (lipoprotein niske gustoće) receptori su minimalno funkcionalni, ako su uopće. Samo visoke doze [[statin]]a, često u kombinaciji s drugim lijekovima, umjereno su učinkovite u poboljšanju nivoa lipida.<ref>{{cite journal |vauthors=Marais AD, Blom DJ, Firth JC |s2cid=8075552 |title=Statins in homozygous familial hypercholesterolemia |journal=Curr Atheroscler Rep |volume=4 |issue=1 |pages=19–25 |date=January 2002 |pmid=11772418 |doi=10.1007/s11883-002-0058-7}}</ref>[[Probucol]], koji poboljšava uklanjanje LDL-a neovisno o LDL receptoru, trenutno se koristi i u [[Japan]]u, iako su klinička ispitivanja za ovu indikaciju stara (1988.).<ref name="pmid26125504">{{cite journal |vauthors=Yamashita S, Masuda D, Matsuzawa Y |title=Did we abandon probucol too soon? |journal=Current Opinion in Lipidology |volume=26 |issue=4 |pages=304–16 |date=August 2015 |pmid=26125504 |doi=10.1097/MOL.0000000000000199 |quote=LDL-C-lowering effect of probucol involves the pathway other than LDL-receptor as it is effective in LDL receptor-deficient rabbits [12] or patients with homozygous and heterozygous familial hypercholesterolemia [13–15].}}</ref> Ako medicinska terapija nije uspješna u smanjenju nivoa holesterola, može se koristiti [[LDL-afereza]]; ovo filtrira LDL iz [[krvotok]]a, procesom koji podsjeća na [[dijaliza bubrega|dijalizu]].<ref name="Rader2003"/> Vrlo teški slučajevi mogu se razmotriti za [[transplantacijaa jetre| transplantaciju jetre]]; ovo osigurava jetri normalno funkcionalne LDL-receptore i dovodi do brzog poboljšanja nivoa holesterola, ali uz rizik od komplikacija od bilo koje transplantacije čvrstog organa ([[transplantacija]) (kao što su [[odbacivanje transplantata|odbacivanje]], [[infekcije]] ili [[neželjeni efekti|nuspojave]] lijeka potrebnog za suzbijanje odbacivanja).<ref>{{cite journal |doi=10.1056/NEJM198412273112603 |vauthors=Bilheimer DW, Goldstein JL, Grundy SM, Starzl TE, Brown MS |title=Liver transplantation to provide low-density-lipoprotein receptors and lower plasma cholesterol in a child with homozygous familial hypercholesterolemia |journal=N. Engl. J. Med. |volume=311 |issue=26 |pages=1658–64 |date=December 1984 |pmid=6390206 |pmc=2975980}}</ref><ref>{{cite journal |vauthors=Revell SP, Noble-Jamieson G, Johnston P, Rasmussen A, Jamieson N, Barnes ND |title=Liver transplantation for homozygous familial hypercholesterolaemia |journal=Arch. Dis. Child. |volume=73 |issue=5 |pages=456–8 |date=November 1995 |pmid=8554367 |doi=10.1136/adc.73.5.456 |pmc=1511367}}</ref> Ostale hirurške tehnike uključuju [[djelimični ileusni bajpas]], u kojem se dio [[tanko crijevo|tankog crijeva]] premošćuje kako bi se smanjila apsorpcija hranjivih tvari, a time i holesterola, i [[portakavusni šant|portakavusna šantna operacija]], u kojoj se [[portna vena]] povezuje sa ''[[vena cava]]'', kako bi se omogućilo da krv s hranjivim tvarima iz crijeva zaobiđe jetru.<ref name="pmid10770402">{{cite journal |author=López-Santamaria M |title=Liver transplantation in patients with homozygotic familial hypercholesterolemia previously treated by end-to-side portocaval shunt and ileal bypass |journal=J. Pediatr. Surg. |volume=35 |issue=4 |pages=630–3 |date=April 2000 |pmid=10770402 |doi=10.1053/jpsu.2000.0350630 |author2=Migliazza L |author3=Gamez M |last4=Murcia |first4=J |last5=Diaz-Gonzalez |first5=M |last6=Camarena |first6=C |last7=Hierro |first7=L |last8=De La Vega |first8=A |last9=Frauca |first9=E}}</ref><ref name="pmid9625405">{{cite journal |author=Buchwald H |title=Effective lipid modification by partial ileal bypass reduced long-term coronary heart disease mortality and morbidity: five-year posttrial follow-up report from the POSCH. Program on the Surgical Control of the Hyperlipidemias |journal=Arch. Intern. Med. |volume=158 |issue=11 |pages=1253–61 |date=June 1998 |pmid=9625405 |doi= 10.1001/archinte.158.11.1253|author2=Varco RL |author3=Boen JR |last4=Williams |first4=SE |last5=Hansen |first5=BJ |last6=Campos |first6=CT |last7=Campbell |first7=GS |last8=Pearce |first8=MB |last9=Yellin |first9=AE|doi-access= |s2cid=27446759 }}</ref><ref name="pmid172531">{{cite journal |vauthors=Bilheimer DW, Goldstein JL, Grundy SM, Brown MS |title=Reduction in cholesterol and low density lipoprotein synthesis after portacaval shunt surgery in a patient with homozygous familial hypercholesterolemia |journal=J. Clin. Invest. |volume=56 |issue=6 |pages=1420–30 |date=December 1975 |pmid=172531 |doi=10.1172/JCI108223 |pmc=333120}}</ref> [[Lomitapid]], inhibitor [[mikrosomni protein za transfer triglicerida|mikrosomnog proteina za transfer triglicerida]],<ref name="pmid17215532">{{cite journal |author=Cuchel M |title=Inhibition of microsomal triglyceride transfer protein in familial hypercholesterolemia |journal=N. Engl. J. Med. |volume=356 |issue=2 |pages=148–56 |date=January 2007 |pmid=17215532 |doi=10.1056/NEJMoa061189 |author2=Bloedon LT |author3=Szapary PO |last4=Kolansky |first4=Daniel M. |last5=Wolfe |first5=Megan L. |last6=Sarkis |first6=Antoine |last7=Millar |first7=John S. |last8=Ikewaki |first8=Katsunori |last9=Siegelman |first9=Evan S.|doi-access=free }}</ref> Američka FDA odobrila ga je u decembru 2012. godine, kao lijek za rijetke bolesti za liječenje homozigotne porodične hiperholesterolemije.<ref>{{cite press release |url=https://www.fda.gov/NewsEvents/Newsroom/PressAnnouncements/ucm333285.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20121231004854/https://www.fda.gov/NewsEvents/Newsroom/PressAnnouncements/ucm333285.htm |archive-date=31 December 2012 |title=FDA approves new orphan drug for rare cholesterol disorder |date=26 December 2012 |publisher=U.S. Food and Drug Administration }}</ref> Januara 2013. godine, američka FDA odobrila je također i [[mipomersen]], koji inhibira djelovanje gena za [[apolipoprotein B]], za liječenje [[homozigot]]ne porodične hiperholesterolemije.<ref>{{cite journal |last1=Astaneh |first1=Behrooz |last2=Makhdami |first2=Nima |last3=Astaneh |first3=Vala |last4=Guyatt |first4=Gordon |title=The Effect of Mipomersen in the Management of Patients with Familial Hypercholesterolemia: A Systematic Review and Meta-Analysis of Clinical Trials |journal=J Cardiovasc Dev Dis |date=July 2021 |volume=8 |issue=7 |page=82 |doi=10.3390/jcdd8070082 |pmid=34357325 |pmc=8304130 |doi-access=free }}</ref><ref>{{cite news |last1=Pollack |first1=Andrew |title=F.D.A. Approves Genetic Drug to Treat Rare Disease |url=https://www.nytimes.com/2013/01/30/business/fda-approves-genetic-drug-to-treat-rare-disease.html |work=The New York Times |date=29 January 2013 }}</ref><ref>{{cite press release |date=29 January 2013 |url=https://www.fda.gov/NewsEvents/Newsroom/PressAnnouncements/ucm337195.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20130202205414/https://www.fda.gov/NewsEvents/Newsroom/PressAnnouncements/ucm337195.htm |archive-date=2 February 2013 |title=FDA approves new orphan drug Kynamro to treat inherited cholesterol disorder |publisher=U.S. Food and Drug Administration }}</ref> [[Genska terapija]] jeste moguća buduća alternativa.<ref name="pmid7584986">{{cite journal |author=Grossman M |title=A pilot study of ex vivo gene therapy for homozygous familial hypercholesterolaemia |journal=Nat. Med. |volume=1 |issue=11 |pages=1148–54 |date=November 1995 |pmid=7584986 |doi=10.1038/nm1195-1148 |author2=Rader DJ |author3=Muller DW |last4=Kolansky |first4=Daniel M. |last5=Kozarsky |first5=Karen |last6=Clark |first6=Bernard J. |last7=Stein |first7=Evan A. |last8=Lupien |first8=Paul J. |last9=Brewer |first9=H. Bryan|s2cid=3194865 }}</ref> [[Evinacumab]], [[monoklonsko antitijelo]] koje inhibira [[ANGPTL3|protein sličan angiopoetinu 3]], odobreno je 2021. godine za [[Adjuvantna terapija|dodatnu terapiju]], 2021.<ref>{{cite web|url=https://www.fda.gov/drugs/new-drugs-fda-cders-new-molecular-entities-and-new-therapeutic-biological-products/novel-drug-approvals-2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210209155753/https://www.fda.gov/drugs/new-drugs-fda-cders-new-molecular-entities-and-new-therapeutic-biological-products/novel-drug-approvals-2021|archive-date=February 9, 2021|title=Novel Drug Approvals for 2021|date=13 May 2022 |publisher=FDA|language=en}}</ref> ===Djeca=== S obzirom na to da je FH prisutna od rođenja i da aterosklerotske promjene mogu početi rano u životu,<ref name="pmid2914343">{{cite journal |vauthors=Mabuchi H, Koizumi J, Shimizu M, Takeda R |title=Development of coronary heart disease in familial hypercholesterolemia |journal=Circulation |volume=79 |issue=2 |pages=225–32 |date=February 1989 |pmid=2914343 |doi=10.1161/01.CIR.79.2.225|doi-access= }}</ref> ponekad je potrebno liječiti adolescente ili čak tinejdžere sredstvima koja su prvobitno razvijena za odrasle. Zbog sigurnosnih razloga, mnogi ljekari preferiraju upotrebu sekvestranta žučnih kiselina i fenofibrata jer su oni odobreni za upotrebu kod djece.<ref name=Greene>{{cite journal |vauthors=Greene O, Durrington P |title=Clinical management of children and young adults with heterozygous familial hypercholesterolaemia in the UK |journal=J R Soc Med |volume=97 |issue=5 |pages=226–9 |date=May 2004 |pmid=15121812 |doi=10.1177/014107680409700505 |pmc=1079462 }}</ref> Ipak, [[statin]]i izgledaju sigurni i efikasni,<ref>{{cite journal |vauthors=Rodenburg J, Vissers MN, Wiegman A, Trip MD, Bakker HD, Kastelein JJ |s2cid=38754088 |title=Familial hypercholesterolemia in children |journal=Curr. Opin. Lipidol. |volume=15 |issue=4 |pages=405–11 |date=August 2004 |pmid=15243213 |doi=10.1097/01.mol.0000137228.92396.f3}}</ref><ref name="pmid15265847">{{cite journal |author=Wiegman A |title=Efficacy and safety of statin therapy in children with familial hypercholesterolemia: a randomized controlled trial |journal=JAMA |volume=292 |issue=3 |pages=331–7 |date=July 2004 |pmid=15265847 |doi=10.1001/jama.292.3.331 |author2=Hutten BA |author3=de Groot E |last4=Rodenburg |first4=J |last5=Bakker |first5=HD |last6=Büller |first6=HR |last7=Sijbrands |first7=EJ |last8=Kastelein |first8=JJ|doi-access= }}</ref> a kod starije djece može se koristiti kao i kod odraslih.<ref name=Durrington/><ref name=Greene/> Stručni panel je 2006. godine preporučio ranu kombinovanu terapiju sa LDL-aferezom, statinima i inhibitorima apsorpcije holesterola kod djece sa homozigotnom FH koja imaju najveći rizik.<ref name="pmid17130340">{{cite journal |author=Kavey RE |title=Cardiovascular risk reduction in high-risk pediatric patients: a scientific statement from the American Heart Association Expert Panel on Population and Prevention Science; the Councils on Cardiovascular Disease in the Young, Epidemiology and Prevention, Nutrition, Physical Activity and Metabolism, High Blood Pressure Research, Cardiovascular Nursing, and the Kidney in Heart Disease; and the Interdisciplinary Working Group on Quality of Care and Outcomes Research: endorsed by the American Academy of Pediatrics |journal=Circulation |volume=114 |issue=24 |pages=2710–38 |date=December 2006 |pmid=17130340 |doi=10.1161/CIRCULATIONAHA.106.179568 |author2=Allada V |author3=Daniels SR |last4=Hayman |first4=L. L. |last5=McCrindle |first5=B. W. |last6=Newburger |first6=J. W. |last7=Parekh |first7=R. S. |last8=Steinberger |first8=J. |author9=American Heart Association Expert Panel on Population Prevention Science|doi-access=free }}</ref> ==Epidemiologija== Globalna prevalencija FH je približno 10 miliona ljudi.<ref name="Repas2014">{{cite journal|vauthors=Repas TB, Tanner JR |title=Preventing early cardiovascular death in patients with familial hypercholesterolemia |journal=J Am Osteopath Assoc |volume=114 |issue=2 |pages=99–108 |date=February 2014 |pmid=24481802 |doi=10.7556/jaoa.2014.023 |doi-access=free }}</ref> In most populations studied, heterozygous FH occurs in about 1:250 people, but not all develop symptoms.<ref name="pmid28864697"/> Homozygous FH occurs in about 1:1,000,000.<ref name="Rader2003"/><ref name=Durrington/> Mutacije ''LDLR'' češće su u određenim []populacija]]ma, vjerovatno zbog genetičkog [[fenomen]]a poznatog kao ''[[efekat osnivača]]'' – osnovala ih je mala grupa pojedinaca, od kojih je jedan ili više bio [[nositelj (genetika)|noseitelj]] mutacije. Afrikaneri, Francusko-kanadski Kanađani, Libanonci, Kršćani i Finci imaju visoke stope specifičnih mutacija koje čine FH posebno čestim u ovim grupama. Mutacije ''APOB'' su češće u Centralnoj Evropi.<ref name="Rader2003"/> ==Historija== Norveški ljekar dr. Carl Müller prvi je povezao fizičke znakove, visok nivo holesterola i autosomno dominantno nasljeđivanje u 1938.<ref>{{cite journal|author=Müller C|title=Xanthoma, hypercholesterolemia, angina pectoris|journal=Acta Medica Scandinavica|year=1938|volume=95 Suppl|issue=89|pages=75–84 |doi=10.1111/j.0954-6820.1938.tb19279.x}}</ref> Početkom 1970-ih i 1980-ih, genetički uzrok FH opisali su dr. [[Joseph L. Goldstein]] i dr. [[Michael S. Brown]] iz [[Dallas]]a u [[Teksas]]u. U početku su otkrili povećanu aktivnost HMG-CoA reduktaze, ali studije pokazale su da to ne objašnjava vrlo abnormalne nivoe holesterola kod osoba sa FH.<ref>{{cite journal |vauthors=Goldstein JL, Brown MS |title=Familial hypercholesterolemia: identification of a defect in the regulation of 3-hydroxy-3-methylglutaryl coenzyme A reductase activity associated with overproduction of cholesterol |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=70 |issue=10 |pages=2804–8 |date=October 1973 |pmid=4355366 |doi=10.1073/pnas.70.10.2804 |pmc=427113|bibcode=1973PNAS...70.2804G |doi-access=free }}</ref> Fokus se pomjerio na vezivanje LDL-a za njegov receptor i efekte poremećenog vezivanja na [[metabolizam]]; to se pokazalo kao osnovni mehanizam za FH.<ref>{{cite journal |vauthors=Brown MS, Goldstein JL |title=Receptor-mediated control of cholesterol metabolism |journal=Science |volume=191 |issue=4223 |pages=150–4 |date=January 1976 |pmid=174194 |doi=10.1126/science.174194 |bibcode=1976Sci...191..150B }}</ref> Nakon toga, brojne mutacije u proteinu direktno su identificirane sekvenciranjem.<ref name=Hobbs1992/> Kasnije su, 1985. godine osvojili [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu]], za otkriće LDL- receptora i njegovog uticaja na [[metabolizam]] [[lipoprotein]]a.<ref>{{cite web | author=Nobelprize.org| url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1985 |title=Medicine 1985 |access-date=2008-02-28}}</ref> Važan alat u istraživanju FH je Watanabeov heritabilni hiperlipidemični (WHHL) zec, nazvan po svom otkrivaču [[Yoshio Watanabe (istraživač)|Yoshio Watanabe]]. Originalni mutant je pronađen 1973. godine. Soj je uspostavljen 1976. Naknadna selekcija i uzgoj proizveli su oblike sa povećanom osjetljivošću na koronarnu aterosklerozu i [[infarkt miokarda]], jer sama hiperholesterolemija kod zečeva nije bila dovoljna da dovoljno često uzrokuje ove probleme. Watanabe je umro 2008.<ref>{{cite journal |last1=Shiomi |first1=M |last2=Ito |first2=T |title=The Watanabe heritable hyperlipidemic (WHHL) rabbit, its characteristics and history of development: a tribute to the late Dr. Yoshio Watanabe. |journal=Atherosclerosis |date=November 2009 |volume=207 |issue=1 |pages=1–7 |doi=10.1016/j.atherosclerosis.2009.03.024 |pmid=19389675}}</ref> == Također pogledajte == * [[Primarna hiperlipoproteinemija]] * [[Porodična hipertrigliceridemija]] * [[Nedostatak lipoprotein lipaze]] * [[Porodični nedostatak apoproteina CII]] ==Reference== {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == *[http://www.medicineplus.gov/ency/article/000392.htm MedicinePlus: Familial Hypercholesterolemia]{{Dead link|date=November 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{Medicinski izvori | ICD10 = {{ICD10|E|78|0|e|70}} | ICD9 = {{ICD9|272.0}} | ICDO = | OMIM = 143890 | DiseasesDB = 4707 | MedlinePlus = 000392 | eMedicineSubj = med | eMedicineTopic = 1072 | MeshID = D006938 | ICD10CM = {{ICD10CM|E78.01}} }} {{Lipidemije}} {{Nedostatak površinskoćelijskih receptora}} {{DEFAULTSORT: Familial hypercholesterolemia}} [[Kategorija:Poremećaji metabolizma]] [[Kategorija:Autosomni poremećaji]] fildp4r8fkpbgy9t8mu6bymgc0pi850 Emen (Nizozemska) 0 4724295 42669582 2026-08-09T00:18:33Z SrpskiAnonimac 101643 Preusmjereno na [[Emmen (Nizozemska)]] 42669582 wikitext text/x-wiki #Redirect [[Emmen (Nizozemska)]] g0559pytgj58a7igekox6m53lvxr2rd Os (Nizozemska) 0 4724296 42669583 2026-08-09T00:19:09Z SrpskiAnonimac 101643 Preusmjereno na [[Oss]] 42669583 wikitext text/x-wiki #Redirect [[Oss]] 9huk1qj97zttkes03fdrf18b9m5pb70