Wikipedija shwiki https://sh.wikipedia.org/wiki/Glavna_stranica MediaWiki 1.47.0-wmf.14 first-letter Mediji Posebno Razgovor Korisnik Razgovor s korisnikom Wikipedija Razgovor o Wikipediji Datoteka Razgovor o datoteci MediaWiki Razgovor o MediaWikiju Šablon Razgovor o šablonu Pomoć Razgovor o pomoći Kategorija Razgovor o kategoriji Portal Razgovor o portalu Nacrt Razgovor o nacrtu TimedText TimedText talk Modul Razgovor o modulu Event Event talk 0 963 42669941 42559663 2026-08-10T08:37:10Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669941 wikitext text/x-wiki {{politički vođa |ime = Ivan Janša |datum rođenja = {{Birth date and age|1958|09|17|df=y}} |mjesto rođenja = {{flagicon|SFRJ}} [[Grosuplje]] |datum smrti = |mjesto smrti = |malaslika = |opis male slike= |slika = Janez Janša 2005.jpg |veličina = |opis slike = |stranka = {{flagicon|SFRJ}} [[Savez komunista Slovenije|SKS]] {{small|(1975-1983)}}<br/>{{flagicon|Slovenija}} [[Slovenski demokratski savez|SDZ]] {{small|(1989–1991)}}<br/>{{flagicon|Slovenija}} [[Slovenska demokratska stranka|SDS]] {{small|(od 1992.)}} |potpis = Lisbon Treaty FA Slovenia.png |supruga = Silva Predalič<br/>Urška Bačovnik |obrazovanje = [[Univerzitet u Ljubljani]] |zanimanje = |fusnote = |položaj = [[Predsednici Vlade Slovenije|Predjednik]] [[Vlada Republike Slovenije|Vlade Republike Slovenije]] |mandat_start = [[13. marta]] [[2020.]] |mandat_kraj = [[1. juna]] [[2022.]] |podpredsjednik = |podpremijer = |zamjenik = |premijer1 = |predsjednik1 = |prethodnik = [[Marjan Šarec]] |nasljednik = [[Robert Golob]] |čin2 = [[Predsednici Vlade Slovenije|Predjednik]] [[Vlada Republike Slovenije|Vlade Republike Slovenije]] |mandat_start2 = [[10. februara]] [[2012.]] |mandat_kraj2 = [[20. marta]] [[2013.]] |podpredsjednik2 = |podpremijer2 = |zamjenik2 = |premijer2 = |predsjednik = |prethodnik2 = [[Borut Pahor]] |nasljednik2 = [[Alenka Bratušek]] |čin3 = [[Predsednici Vlade Slovenije|Predjednik]] [[Vlada Republike Slovenije|Vlade Republike Slovenije]] |mandat_start3 = [[3. decembra]] [[2004.]] |mandat_kraj3 = [[21. novembra]] [[2008.]] |podpredsjednik3 = |podpremijer3 = |zamjenik3 = |premijer3 = |predsjednik3 = |prethodnik3 = [[Anton Rop]] |nasljednik3 = [[Borut Pahor]] |čin4 = [[Ministarstvo obrane Republike Slovenije|Ministar obrane Republike Slovenije]] |mandat_start4 = [[7. juna]] [[2000.]] |mandat_kraj4 = [[30. novembra]] [[2000.]] |podpredsjednik4 = |podpremijer4 = |zamjenik4 = |premijer4 = |predsjednik4 = |nasljednik4 = [[Anton Grizold]] |prethodnik4 = [[Franci Demšar]] |čin5 = [[Slovenska demokratska stranka|Predsjednik Slovenske demokratske stranke]] |mandat_start5 = [[maj]] [[1993.]] |mandat_kraj5 = |podpredsjednik5 = |podpremijer5 = |zamjenik5 = |premijer5 = |predsjednik5 = |nasljednik5 = – |prethodnik5 = [[Jože Pučnik]] |čin6 = [[Ministarstvo obrane Republike Slovenije|Ministar obrane Republike Slovenije]] |mandat_start6 = [[16. maja]] [[1990.]] |mandat_kraj6 = [[29. marta]] [[1994.]] |podpredsjednik6 = |podpremijer6 = |zamjenik6 = |premijer6 = |predsjednik6 = |nasljednik6 = [[Jelko Kacin]] |prethodnik6 = – |vjera = }} '''Janez Janša''' ([[Grosuplje]], [[1958.]]), [[Slovenci|slovenački]] [[Politika|političar]], ključna osoba u procesu [[Rat u Sloveniji|osamostaljenja Slovenije]], postao je jedna od najrelevantnijih figura na političkoj sceni [[Slovenija|nove Slovenije]], obnašajući brojne visoke državne dužnosti. Pridonio je formiranju države, iako nije nedostajalo teških kritika na njegov rad. Bio je jedan od najdugovječniji [[Vlada Republike Slovenije|premijera Slovenije]], vladao je preko sedam godina (2.663 dana). Od [[1993.]] godine je predsjednik [[Slovenska demokratska stranka|Slovenske demokratske stranke]] (SDS). == Biografija == [[Datoteka:Igor Bavčar in Janez Janša.jpg|thumb|left|200px|[[Igor Bavčar]] i Janez Janša]] Janez Janša{{efn|Ime pri rođenju mu je Ivan Janša.<ref name="volitve2008">{{sl}} {{cite web |url= http://volitve.gov.si/dz2008/kandidati/lista_10.html |title= Volitve v državni zbor 2008 |last= |first= |date= 21. septembar 2008 |website= |publisher= volitve.gov.si |accessdate= 7. 5. 2024 |quote= |archive-date= 2012-07-16 |archive-url= https://archive.today/20120716151600/volitve.gov.si/dz2008/kandidati/lista_10.html }}</ref>}} je rođen [[17. 9.]] [[1958.]] u [[Grosuplje|Grosuplju]] u rimokatoličkoj radničkoj porodici. Otac mu je bio [[Slovensko domobranstvo|slovenski domobran]] iz [[Dobrova, Dobrova|Dobrove]] kod Ljubljane koji je zbog svoje mladosti izbjegao komunističku odmazdu.<ref name="Okopi">{{Cite book | ref = harv | last=Janša |first=Janez |title=Okopi : pot slovenske države, 1991-1994 | year=1994 |location=Ljubljana|publisher=Mladinska knjiga}}</ref> Godine [[1975.]], sa sedamnaest godina, pridružio je se [[Savez komunista Slovenije|Savezu komunista]] i postao jedan od vođa njegove mladeži. Postao je predsjednik Komiteta za općenarodnu obranu i društvenu samozaštitu Saveza socijalističke omladine Slovenije (ZSMS).<ref name="Svet24">{{sl}} {{Cite web|title=Svet24.si - Rdeči dosje Janeza Janše: Ko je sovrstnike razganjalo od hormonov, je kot 17-letnik vstopil v partijo|url=https://novice.svet24.si/clanek/novice/slovenija/5eaa8edb730a3/pohod-janse-od-ekstremnega-levicarja-do-ekstremnega-desnicarja|access-date=2020-11-15|website=Svet24.si|publisher=Svet24.si}}</ref> Godine [[1977.]] je kao jedan od najperspektivnijih partijskih kadrova iz svoga kraja predvodio marš prve satnije Omladinske brigade Ivo Lola Ribar na [[Jajce]] u [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Bosni]].<ref name="elsie">{{sl}} {{cite web |url= https://www.mladina.si/178803/jansa-je-bil-zadet-ko-mamba |title= Janša je bil zadet ko mamba |last= Trtorebro |first= Beti |date= 27. 2. 2017|website= |publisher= [[Mladina]] |accessdate= 7. 9. 2024 |quote=}}</ref> Iz partije je izbačen [[1983.]] nakon što je raskinuo s jugoslavenskom vojnom ortodoksijom kritizirajući sustav narodne samoobrane iz perspektive radikalne lijeve strane.<ref name="Svet24"/> Godine [[1982.]] je diplomirao obrambene studije na Fakultetu za sociologiju, političke znanosti i novinarstvo [[Univerzitet u Ljubljani|Univerziteta u Ljubljani]],<ref name="businessinsider.com">{{Cite web|title=Slovenian lawmakers elect conservative parliament speaker|url=https://www.businessinsider.com/ap-slovenian-lawmakers-elect-conservative-parliament-speaker-2018-6|access-date=15. 11. 2020|website=Business Insider|archive-date=2018-06-23|archive-url=https://web.archive.org/web/20180623023046/http://www.businessinsider.com/ap-slovenian-lawmakers-elect-conservative-parliament-speaker-2018-6|url-status=dead}}</ref> i zaposlio se u Sekretarijatu za obranu [[Socijalistička Republika Slovenija|Socijalističke Republike Slovenije]].<ref>{{Cite web|title=Nosili so rdeče zvezde|url=https://www.mladina.si/189499/nosili-so-rdece-zvezde/|access-date=7. 9. 2024|website=Mladina.si|publisher= [[Mladina]]}}</ref> Unatoč izbacivanju iz partije, prilikom kandidature za posao novinskog urednika [[1985.]] godine hvalio je svoj rad u stranci.<ref name="Svet24"/> U ''Časopisu za kritiku znanosti'' i u ''[[Mladina|Mladini]]'' objavljivao je članke o nužnoj hitnoj obnovi [[Jugoslovenska narodna armija|Jugoslovenske narodne armije]]. ''Mladina'' je u to vrijeme bio vrlo praćen [[Satira|satirični]] [[časopis]] u omladinskom pokretu i uključen u slovenskom kulturnom zamahu [[1980-e|1980-ih]]. Široj javnosti Janša je postao poznat kada je [[10. maja]] [[1988.]] povučeno čitavo izdanje ''Mladine'' i zatim [[31. maja]] kada je Služba državne bezbjednosti uhićenjem Janše pokrenula ''aferu JBTZ'' tj. [[Afera JBTZ|Proces protiv četvorke]], u kojem su Janša, [[David Tasić]], [[Franci Zavrl]] i podoficir JNA [[Ivan Borštner]] optuženi pred [[Vojni sud|vojnim sudom]] za odaju vojne tajne i „kontrarevolucionarno djelovanje”, što bi se moglo iščitati kao subverzivno djelovanje na štetu države. U pitanju je bio Janšin tekst za ''Mladinu'' pod naslovom „''Noč dolgih nožev''” u kojemu se prenosi razgovor, pronađen u ukradenom dokumentu [[Savez komunista Slovenije|SKS]]-a, između [[Milan Kučan|Milana Kučana]] i generala JNA [[Svetozar Višnjić|Svetozara Višnjića]] o opasnosti [[vojni udar|vojnog udara]] koji se planirao u [[SFRJ|Jugoslaviji]] i o mogućoj intervenciji JNA u slučaju nemira i demonstracija. Suđenje je održano bez prisustva javnosti, dok je vojska donijela odluku da se proces sprovede na [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom jeziku]] mjesto [[Slovenski jezik|slovenskog]]. Slučaj je izazvao javni skandal koji je popraćen prosvjedima u središtu Ljubljane. Janšin prijatelj [[Igor Bavčar]] je tih dana osnovao „Odbor za zaštitu ljudskih prava” ({{jez-sl|Odbor za varstvo človekovih pravic}}) koji se natjecao tko će se četvorici braniti sa slobode i suditi im pred građanskim sudom na slovenskom jeziku.<ref name="Mladina2012">{{sl}} {{cite web |url= http://www.mladina.si/112721/pred-24-leti-se-je-pricela-afera-jbtz |title= Pred 24 leti se je pričela afera JBTZ |last= |first= |date= 1. 6. 2012|website= |publisher= [[Mladina]] |accessdate= 7. 9. 2024 |quote=}}</ref> Krajem jula Vijeće vojnog suda proglasilo je svu četvoricu krivima i osudilo ih na zatvorske kazne: Borštnera na četiri godine, Janšu i Zavrla na osamnaest mjeseci, Tasića na pet mjeseci. Zbog brojnih prosvjeda Odbora i masovnih demonstracija, Janša je u augustu 1989. pušten na uvjetnu slobodu, a potom i ostala trojica. Bio je to jedan od zadnjih političkih procesa koji su najavili [[raspad Jugoslavije]], cijela afera je izazvala snažan odjek u jugoslavenskoj javnosti, što je dodatno ubrzalo zahtjeve za demokratizacijom društva u Sloveniji. Janša je postao jedan od najpoznatijih slovenskih političkih [[disident|disidenata]]. Nakon neuspjelog [[Četrnaesti kongres SKJ|Četrnaestog kongresa SKJ-a]] {{small|(siječanj 1990.)}} jugoslavenski politički sustav počeo je se definitivno raspadati. Na prvim [[Slovenski parlamentarni izbori (1990)|demokratskim parlamentarnim izborima]] u Sloveniji održanim u travnju [[1990.]] godine Janša je izabran za parlamentarnog zastupnika u listama [[Slovenski demokratski savez|Slovenskog demokratskog saveza]] u okviru široke pobjedničke [[Demokratska opozicija Slovenije|koalicije DEMOS]] (54% glasova), a zatim je 16. svibnja imenovan za Ministra obrane Republike Slovenije. Krajem godine uslijedio je [[Referendum o neovisnosti Slovenije|Plebiscit]] {{small|(23. prosinca 1990.)}} te 25. lipnja 1991. proglašenje samostalnosti [[Slovenija|Slovenije]]. Položaj Ministra obrane Janša će zadržati u tri uzastopne slovenske vlade ([[Alojz Peterle|Peterle]],[[Janez Drnovšek|Drnovšek]]). Pri izbijanju kratkog [[Rat u Sloveniji|rata u Sloveniji]] {{small|(jun/jul 1991.)}} uspješno je koordinirao je slovensku vojnu obranu, nakon čega je pratio slovenske odnose prema obližnjim [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji|jugoslavenskim ratovima]]. U međuvremenu, postao je jedan od ključnih vođa u novoj slovenskoj državi. Nakon [[Jože Pučnik|Pučnikovog]] napuštanja stranke, [[1993.]] je postao predsjednik [[Slovenska demokratska stranka|Slovenske demokratske stranke]] (''SDS-a''), konzervativne stranke koja će tijekom [[1990-e|1990-ih]] postati jedna od najvažnijih [[Lista političkih stranaka u Sloveniji|političkih snaga]] u Sloveniji. Janša je bio glavni lider stranke i sudjelovao je u više parlamentarnih izbora. [[29. marta]] [[1994.]] je smijenjen s mjesta Ministra obrane povodom ''[[Afera Depala vas|afere Depala vas]]''. Naime, 20. marca 1994. u blizini [[Domžale|Domžala]] djelatnici vojnih sigurnosnih službi su uhitili i pretukli jednog civila, tajnog policijskog agenta Milana Smolnikara, optuženog za špijunažu odnosno za prikupljanje podataka o ilegalnoj trgovini oružjem unutar Ministarstva obrane. [[Janez Drnovšek]] je zato otvorio istražno povjerenstvo, pri čemu će se Janša braniti tvrdeći da se radi o zamci u svrsi njegove smjene, dugo planiranoj i to po nacrtu [[Milan Kučan|Milana Kučana]].<ref name="iusinfo">{{sl}} {{cite web |url= https://www.iusinfo.si/medijsko-sredisce/v-srediscu/238856 |title= Mineva 25 let od afere Depala vas |last= |first= |date= 20. 3. 2019 |website= |publisher= iusinfo.si |accessdate= 7. 9. 2024 |quote=}}</ref> Premijer Drnovšek je potom predstavio parlamentu Janšinu ostavku, koja je usvojena glasovanjem. Slijedili su prosvjedi u podršci Janši te je SDS napustio vladinu koaliciju i prešao u opoziciju. [[Datoteka:8 vlada RS.jpg|thumb|left|250px|8. vlada Republike Slovenije]] Dugo je ostao u oporbi, izuzev jednog kratkog mandata Ministra obrane pod [[Andrej Bajuk|Andrejom Bajukom]] (jun – novembar 2000). Na prvim slovenskim izborima za Europski parlament (13. jun 2004) SDS je osvojio dva zastupnička mjesta i pridružio se [[Evropska narodna partija|Europskoj narodnoj stranci]] u [[Europski parlament|Europskom parlamentu]], što će prekinuti vezu sa socijaldemokratskim ogrankom bivšeg Pučnikovog SDS-a.<ref name="Delo2011">{{sl}} {{cite web |url= https://old.delo.si/novice/volitve/kratka-zgodovina-stranke-sds.html |title= Kratka zgodovina stranke SDS |last= |first= |date= 4. decembar 2011 |website= |publisher= [[Delo]]|accessdate= 7. 9. 2024 |quote=}}</ref> Na [[Parlamentarni izbori u Sloveniji (2004)|Parlamentarnim izborima iz 3. oktober 2004.]] SDS je dobio 29% glasova. Janša je postao slovenski premijer i sastavio Prvi kabinet Janša, čija će legislatura trajati od 3. decembra [[2004.]] do 21. novembra [[2008]]. Vlada je se suočila sa nekoliko delikatnih pitanja, kao što su europska integracija i europsko proširenje, upornost nekih obližnjih sukoba (na Balkanu) i pojava novog žarišta rata, [[Rat u Iraku|u Iraku]], nakon [[Rat u Afganistanu (2001–2021)|Afganistana]] i već dugotrajnog [[Izraelsko-palestinski sukob|Arapsko-izraelskog sukoba]]. U svibnju [[2004.]] Slovenija je pristupila [[Europska Unija|Europskoj uniji]], 2007. je usvojila [[Euro|jedinstvenu valutu]], u siječnju [[2008.]] preuzela je [[Predsjedništvo Vijeća Evropske unije|šestomjesečno predsjedanje]] [[Vijeće Evropske unije|Vijećem Europske unije]]. Oko [[2007]]/[[2008|08.]] izbila je međunarodna afera koja je se već podzemno razvijala nekoliko godina i kojoj je Janša umiješan u mutnome slučaju korupcije i trgovine oružjem (oklopna vozila [[Patria AMV]]) sa [[Finska|Finskom]] (''[[Afera Patria (Slovenija)|Afera Patria]]'').<ref name="07LJUBLJANA337_a">{{en}} {{cite web |url= https://wikileaks.org/plusd/cables/07LJUBLJANA337_a.html |title= U.S. firms struggle to compete as defense acquisitions grow cloudier in Slovenia |last= |first= |date= 25. 5. 2007|website= |publisher= [[Wikileaks]] |accessdate= 7. 9. 2024 |quote=}}</ref> Naime, slovensko Ministarstvo obrane je u lipnju 2004.<ref name="sloveniatimes">{{en}} {{cite web |url= https://sloveniatimes.com/8859/patria-scandal-from-plans-to-equip-army-to-verdicts-and-retrial |title= Patria Scandal: From Plans to Equip Army to Verdicts and Retrial |last= |first= |date= 23. 4. 2015|website= |publisher= sloveniatimes.com|accessdate= 7. 9. 2024 |quote=}}</ref> bilo otvorilo postupke za kupnju velike serije oklopnih vozila. Da bi dobila posao, finska tvrtka Patria je za vrijeme prve Legislature Janša podmitila nekoliko ključnih ljudi na najvišim slovenskim pozicijama odlučivanja, posebno Janšu zajedno s drugim ministrima. Dogovor bi bio uspješan, ali je s promjenom vlasti u Sloveniji novi tok raspisao međunarodni natječaj i ugovorio s drugim dobavljačima. Odluka je izazvala nezadovoljstvo među mnogim konkurentskim stranama. Dana 7. veljače 2007. Steiermärkischen Bank Sparkasse ušla je u posao i identificirala neke sumnjive transakcije. Slučaj je pokrenuo austrijski ogranak [[Interpol]]a. Na taj poticaj je 13. svibnja 2008. finska policija sa sudskim nalogom ušla u poslovnicu Patrije, izuzela nekoliko dokaznih materijala i uhitila nekoliko djelatnika. Priča o korupciji proizašla je iz ispitivanja. U rujnu [[2011.]] na sudu u Ljubljani započelo je suđenje za podmićivanje.<ref name="sloveniatimes"/> Petorica optuženih u procesu su Jože Zagožen, Tone Krkovič, Janez Janša, Walter Wolf<ref name="theglobeandmail">{{en}} {{cite web |url= https://www.theglobeandmail.com/news/world/walter-wolf-international-man-of-mystery/article12758965 |title= Meet Walter Wolf, international man of mystery wanted for bribery |last= |first= |date= 21. 6. 2013|website= |publisher= The Globe and Mail|accessdate= 7. 9. 2024 |quote=}}</ref> i Ivan Črnkovič.<ref name="irishtimes">{{en}} {{cite web |url= http://www.irishtimes.com/newspaper/world/2011/0906/1224303592541.html |title= Ex-Slovenian PM on trial for bribery |last= |first= |date= 6. 9. 2011|website= |publisher= The Irish Times|accessdate= 7. 9. 2024 |quote=}}</ref> Slovenski ogranak afere će se završiti 5. lipnja [[2013.]] kada je Okružni sud u Ljubljani osudio je bivšeg premijera Janeza Janšu na dvije godine zatvora zbog primanja mita od Patrije dok su suoptuženici, brigadir Tone Krkovič i Ivan Črnkovič, osuđeni su na jednu godinu i deset mjeseci zatvora.<ref name="sloveniatimes"/><ref name="bbc-Patria">{{en}} {{cite web |url= https://www.bbc.co.uk/news/world-europe-22781752 |title= Ex-Slovenian PM Janez Jansa convicted of corruption |last= |first= |date= 5. juna 2013|website= |publisher= |accessdate= 7. 9. 2024 |quote=}}</ref><ref name="occrp-Patria">{{en}} {{cite web |url= https://www.occrp.org/en/news/slovenia-higher-court-upholds-ex-pms-prison-sentence-for-bribery |title= Slovenia: Higher Court Upholds Ex-PM’s Prison Sentence for Bribery |last= |first= |date= 30. 4. 2014|website= |publisher= |accessdate= 7. 9. 2024 |quote=}}</ref><ref name="rtvslo-patria">{{sl}} {{cite web |url= http://www.rtvslo.si/crna-kronika/jansa-obsojen-odvetnik-matoz-sodbo-bomo-razveljavili/335609 |title= anša obsojen. Odvetnik Matoz: "Sodbo bomo razveljavili." |last= |first= |date= 28. aprila 2014 |website= |publisher= Radiotelevizija Slovenija |accessdate= 7. 9. 2024 |quote=}}</ref> U međuvremenu, [[2008.]] godine SDS gubi [[Parlamentarni izbori u Sloveniji (2008)|parlamentarne izbore]] (21. 9. 2008), ali kao druga najjača stranka u parlamentu sa 29% glasova, Janša biva neformalni predvodnik oporbe. S [[Američka financijska kriza (2008)|američkom financijskom krizom]], kolapsom banaka i [[Evropska dužnička kriza|krizom državnih dugova]], uslijedio je niz društvenih pobuna koje su u nekim slučajevima doveli do unutarnjih revolucija ([[2011]]/[[2015|15]]). U Sloveniji je želja za raskidom sa starom političkom klasom pogodila Janšin SDS, koji se u mnogim prosvjedima smatrao najjasnijim predstavnikom starog korumpiranog i nepravednog sustava. U martu 2011. je jedan bivši agent slovenske vojnoobavještajne službe optužio Janšu da je tokom [[Raspad Jugoslavije|raspada Jugoslavije]], kada je vršio dužnost ministra odbrane Slovenije, bio uključen u krijumčarenje oružjem,<ref name="RTRS2011">{{cite web |url= https://www.rtrs.tv/vijesti/vijest.php?id=36666 |title= Janša dobijao keš za isporuke oružja |last= |first= |date= 5. 3. 2011 |website= |publisher= [[Radio-televizija Republike Srpske|RTRS]] |accessdate= 7. 9 2024 |quote=}}</ref> uzimajući za to proviziju od 250.000 [[Američki dolar|dolara]] po brodu za oružje koje je išlo u [[Hrvatska|Republiku Hrvatsku]] i [[Republika Bosna i Hercegovina|Republiku BiH]].<ref name="Vijesti2011">{{cite web |url= https://en.vijesti.me/world-a/evropa/370518/in-slovenia-renewed-affair-about-sending-weapons-to-bih-and-croatia |title= In Slovenia, the renewed affair about sending weapons to Bosnia and Herzegovina and Croatia |last= |first= |date= 26. 2. 2011 |website= |publisher= [[Vijesti (Crna Gora)|Vijesti]] |accessdate= 7. 9 2024 |quote=}}</ref> Nakon [[Parlamentarni izbori u Sloveniji (2011)|Parlamentarnim izborima]] iz 4. decembra 2011., SDS je ušao u vladajuću koaliciju kao druga najjača stranka, a sam Janša je postao 28. siječnja 2012. godine ponovo premijer (Kabinet Janša II). Tu dužnost je obnašao do 28. veljače [[2013.]] kada mu je parlament – povodom sumnji na korupciju – izglasao nepovjerenje<ref name="Delo2013">{{sl}} {{cite web |url= http://www.delo.si/novice/vladna-kriza/v-zivo-alenka-bratusek-je-nova-mandatarka.html |title= Alenka Bratušek je nova mandatarka |last= |first= |date= 27. februar 2013 |website= |publisher= [[Delo]] |accessdate= 7. 9. 2024 |quote= |archive-date= 2013-03-01 |archive-url= https://web.archive.org/web/20130301153104/http://www.delo.si/novice/vladna-kriza/v-zivo-alenka-bratusek-je-nova-mandatarka.html |url-status= dead }}</ref> a vodstvo države preuzet će Alenka Bratušek ([[2013]]/[[2014|14]]). Janša je 20. lipnja 2014. godine otišao na odsluženje zatvorske kazne. Do zatvora su ga pratili njegovi prijatelji i političke pristalice, njih približno 1000 – koji smatraju da je suđenje namješteno i politički motivirano.<ref name="dnevnik-zapor">{{sl}} {{cite web |url= http://www.dnevnik.si/slovenija/pred-zaporom-pripravljajo-oder-vrhovno-sodisce-ne-more-predvideti-dinamike-odlocanja-o-jansevi-zahtevi |title= Janša že v zaporu |last= |first= |date= 21. lipnja 2014 |website= |publisher= Dnevnik |accessdate= 7. 9. 2024 |quote= |archive-date= 2014-07-02 |archive-url= https://web.archive.org/web/20140702133953/http://www.dnevnik.si/slovenija/pred-zaporom-pripravljajo-oder-vrhovno-sodisce-ne-more-predvideti-dinamike-odlocanja-o-jansevi-zahtevi |url-status= dead }}</ref> Na [[Parlamentarni izbori u Sloveniji (2014)|izborima]] u julu 2014. bit će stjeran u kut od novih struja kao [[Stranka Mira Cerarja|Stranka modernega centra]] [[Miro Cerar|Mire Cerara]] i [[Demokratska stranka umirovljenika Slovenije|DeSUS]] [[Karl Erjavec|Karla Erjavca]]. SDS dobiva ipak 20,7% glasova (druga najjača stranka), a sam Janša – koji je i dalje u zatvoru – biva ponovno izabran u parlament,<ref name="dnevnik-poslanec">{{sl}} {{cite web |url= http://www.dnevnik.si/slovenija/poslanec-naj-bo-cetudi-iz-zapora |title= Poslanec naj bo – četudi iz zapora |last= |first= |date= |website= |publisher= Dnevnik |accessdate= 7. 9. 2024 |quote= |archive-date= 2014-06-20 |archive-url= https://web.archive.org/web/20140620223225/http://www.dnevnik.si/slovenija/poslanec-naj-bo-cetudi-iz-zapora |url-status= dead }}</ref> pa na sjednice parlamenta dolazi ravno iz zatvora.<ref name="jutarnji">{{sl}} {{cite web |url= https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/jansa-za-odlazak-iz-zatvora-u-parlament-treba-predloziti-dnevnik-rada-584029 |title= Janša za odlazak iz zatvora u parlament treba predložiti dnevnik rada |last= |first= |date= 26. 11. 2014|website= |publisher= [[Jutarnji list]] |accessdate= 7. 9. 2024 |quote=}}</ref> U travnju 2015. godine Ustavni sud Slovenije poništio je presudu Janši i slučaj vratio na ponovno suđenje. Janša pri oslobođenju tvrdi ispred televizijskim kamerama da mu je suđenje namješteno iz krugova „[[Lustracija (politika)|nelustriranih]]” pripadnika slovenske [[Crvena buržoazija|komunističke elite]], da progon orkestrira nekadašnji komunistički čelnik i predsjednik Republike Slovenije [[Milan Kučan]] kojega naziva „sivom emninencijom slovenske [[Titoizam|titoističke]] ljevice” i „vrhom udbaške hobotnice u Sloveniji”, koji da se oslanja na strukture proizlašle iz slovenske [[UDBA|UDBE]] što navodno danas vode glavnu riječ u Sloveniji. Janša je 16. listopada 2015. predstavljao – kao ponovno izabrani predsjednik stranke – [[Slovenska demokratska stranka|Slovensku demokratsku stranku]] na sastanku vodstva [[Evropska narodna partija|Europske narodne stranke]] u [[Bruxelles]]u. Povratkom svog vođe, stranka je doživjela novo rođenje. Na [[Parlamentarni izbori u Sloveniji (2018)|Parlamentarnim izborima]] u lipnju 2018, SDS je dobio 24,96% glasova što mu je zajamčilo dvadeset pet mjesta u [[Državni zbor (Slovenija)|Državnome zboru]]. Međutim drugoplasirani [[Marjan Šarec]] je okupio ljevičarsku koaliciju i s time sastavio manjinsku vladu. Ipak, [[27. siječnja]] [[2020.]] Šarec je podnio ostavku zbog međusobnog nerazumijevanja s koalicijskim partnerima, a [[3. ožujka]] [[2020.]] Slovenski parlament tajnim glasovanjem je izabrao Janšu za novog premijera. Nastao je tako treći Kabinet Janša, u snazi od 13. ožujka 2020. do 1. lipnja 2022. Vlada će proći zaista kroz razdoblje, obilježeno [[Pandemija COVID-a 19|panemijom Covida]], novim ekonomskim poteškoćama te akutnom političkom krizom na istoku ([[Rusko-ukrajinski rat|rat u Ukrajini]], [[Izraelsko-palestinski sukob|rat u Izraelu]], zabrinutosti na području Anadolskog poluotoka). Na [[Parlamentarni izbori u Sloveniji (2022)|izborima]] u travnju 2022. uvjerljivo ga je porazio [[Robert Golob]] (34,45%), no ipak je osvojio 24,92% glasova i pozicionirao se kao glavna oporbena politička snaga. == Politički smjer == {{multiple image | align = right | direction = | background color = | total_width = 350px | caption_align = center | image1 = Kdo JJe nor.jpg | alt1 = | link1 = | thumbtime1 = | caption1 = Prosvjed protiv Janšine vlade u ožujku 2021. | image2 = 8. feb 3. vseslovenska vstaja.ogv | alt2 = | link2 = | thumbtime2 = | caption2 = Prosvjed protiv Janšine vlade iz 8. veljače 2013. | image3 = Ljubljana - Kolesarski protest 15. maja 2020 07.jpg | alt3 = | link3 = | thumbtime3 = | caption3 = Prosvjedi protiv Janšine vlade u svibnju 2020. }} Politički obrazovan u omladinskom ogranku [[Savez komunista Slovenije|Komunističke partije Slovenije]], sa studijama iz područja obrane i vojne strategije, Janša je aktivno sudjelovao u političko-kulturnom zanosu Slovenije [[1980-e|1980-ih]]. Suprotstavio je se umirućoj i birokratiziranoj [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističkoj partiji Jugoslavije]], a na [[Slovenski parlamentarni izbori (1990)|Slovenskim parlamentarnim izborima]] u travnju [[1990.]] kandidirao je se sa [[Slovenski demokratski savez|SDZ-om]] u okviru [[Demokratska opozicija Slovenije|koalicije DEMOS]], koja će pobjediti na izborima s ukupno 54% glasova i time odrediti politički zaokret Slovenije u [[Antikomunizam|antikomunističkom]] smjeru. U vrijeme borbe za [[Rat u Sloveniji|slovensku neovisnost]] imao je važnu ulogu u vojnoj koordinaciji.<ref name="05LJUBLJANA611_a"/> Zatim, bio je u redovima [[Jože Pučnik|Pučnikovog]] i [[France Bučar|Bučarovog]] SDZ-a, no nakon što se stranka raspala na različite frakcije, Janša je se pridružio [[Slovenska demokratska stranka|SDS-u]] čije je vodstvo preuzeo nakon Pučnikova napuštanja [[1993.]] godine. Janševo vodstvo stranke naglašavalo je liberalno-konzervativnu frakciju stranke,<ref name="05LJUBLJANA187_a">{{en}} {{cite web |url= https://www.wikileaks.org/plusd/cables/05LJUBLJANA187_a.html |title= Slovenian president Drnovsek lunches with COM, emphasizes good relationship with PM Jansa |last= |first= |date= 22. 3. 2005|website= |publisher= [[Wikileaks]] |accessdate= 7. 9. 2024 |quote=}}</ref> čineći je političkom [[Desni centar|snagom desnog centra]], s [[Neoliberalizam|neoliberalnim]] nabojom, geopolitički [[Atlantizam|atlantističkom]]<ref name="05LJUBLJANA611_a">{{en}} {{cite web |url= https://wikileaks.org/plusd/cables/05LJUBLJANA611_a.html |title= Slovenia's PM Janez Jansa: Challenge of a cloq us ally with a weak coalition |last= |first= |date= 24. 8. 2005|website= |publisher= [[Wikileaks]] |accessdate= 7. 9. 2024 |quote=}}</ref> i [[Proevropejstvo|proeuropskom]],<ref name="05LJUBLJANA611_a"/> tako da će unutar slovenskog političkog spektra povući za sobom cijelo [[Konzervativizam|konzervativno]] krilo. Prema nekim kritikama, Janšino bi usmjerenje slovenske desnice tijekom godina poprimilo aspekte [[Populizam|neopopulizma]] i [[Demokratura|ograničene demokracije]], sa svim nedostacima mnogih sličnih suvremenih sustava (kontrola medija, [[korupcija]], centralistička kontrola stranke, nemar prema društvenim pitanjima u korist brzog ekonomskog rasta<ref name="05LJUBLJANA611_a"/><ref name="05LJUBLJANA187_a"/>). Ulaskom Slovenije u [[Evropska unija|Europsku uniju]] ([[2004.]]), Janšin SDS je se pridružio [[Evropska narodna partija|Europskoj narodnoj stranci]]. {{cquote|Prvi put otkako postoji Slovenija događa se da ćemo svi plaćati niže poreze, ujedno će i poduzeća biti manje opterećena, a ujedno ćemo smanjiti i proračunski deficit, takav odnos nikada nije postojao.{{efn|{{sl}} ''Odkar Slovenija obstaja, se prvič dogaja, da bomo plačevali nižje davke, in to vsi, hkrati bodo tudi podjetja manj obremenjena in hkrati bomo zmanjšali tudi proračunski primanjkljaj, takšnega razmerja nikoli ni bilo.''<ref name="KPVRS">{{sl}} {{cite web |url= https://wikileaks.org/plusd/cables/07LJUBLJANA337_a.html |title= Premier Janez Janša: Slovenija dve leti po volitvah dosega najboljše rezultate od osamosvojitve dalje |last= |first= |date= 4. 10. 2006|website= |publisher= Kabinet predsednika Vlade Republike Slovenije |accessdate= 7. 9. 2024 |quote=}}</ref>}}}} U cijelom svome političkome putu, na geostrateškoj razini Janša je podržavao snažnu i izravnu vezu između Slovenije i [[Sjedinjene Države|Sjedinjenih Država]].<ref name="08LJUBLJANA482_a">{{en}} {{cite web |url= https://wikileaks.org/plusd/cables/08LJUBLJANA482_a.html |title= PM Jansa gives incoming government the benefit of the doubt, predicts continuity in foreign policy |last= |first= |date= 24. 10. 2008|website= |publisher= [[Wikileaks]] |accessdate= 7. 9. 2024 |quote=}}</ref> Podržao je sudjelovanje slovenskih oružanih snaga u mirovnim misijama [[NATO]]-a u svijetu (Bosna, Kosovo, Afganistan, Irak),<ref name="05LJUBLJANA611_a"/><ref name="05LJUBLJANA187_a"/><ref name="08LJUBLJANA482_a"/> nudeći na primjer bazu za porinuće u [[Koper|koparskoj]] luci. Zagovarao je vodeću ulogu Slovenije u mirovnom procesu [[Jugoistočna Evropa|Jugoistočne Europe]], dajući potporu za članstvo [[Hrvatska|Hrvatske]]<ref name="09LJUBLJANA324_a">{{en}} {{cite web |url= https://wikileaks.org/plusd/cables/09LJUBLJANA324_a.html |title= Slovenia-Croatia : PM Pahor frustrated by failed talks in Zagreb, says time running out |last= |first= |date= 9. 10. 2009|website= |publisher= [[Wikileaks]] |accessdate= 7. 9. 2024 |quote=}}</ref> i svih ostalih bivših jugoslavenskih republika u Europsku uniju (2008/09).<ref name="05LJUBLJANA611_a"/> U tome kontekstu je pratio i napetu situaciju u [[Sjeverna Makedonija|Makedoniji]] (2008).<ref name="08LJUBLJANA482_a"/> == Privatni život == On je otac četvero djece, dvoje od prve žene, Silve Predalič, i dvoje od druge. U slobodno vrijeme igra [[nogomet]] i [[golf]], uživa u [[skijanje|skijanju]] i [[snowboarding]]u, ali najviše uživa u [[Planinarenje|planinarenju]] u slovenskim planinama,<ref name="CV">{{cite web |url=http://www.kpv.gov.si/en/prime_minister_janez_jansa/curriculom_vitae_complete_version/#c2931 |archive-url=https://web.archive.org/web/20081120181515/http://www.kpv.gov.si/en/prime_minister_janez_jansa/curriculom_vitae_complete_version/ |url-status=dead |archive-date=20 November 2008 |title=Curriculum Vitae |publisher=Office of the Prime Minister |access-date=7. 9. 2024}}</ref> gdje je također upoznao svoju drugu suprugu, Uršku Bačkovnik, doktorku iz [[Velenje|Velenja]]. == Odlikovanja in priznanja == * {{flagicon|Slovenija}} red generala Maistra 1. razina s mačevima (24. decembra 1991) * {{flagicon|Slovenija}} Spomen znak Republičke koordinacije 1991. * {{flagicon|Poljska}} Ličnost godine srednje i istočne Europe 2020. (Ekonomski forum, 2021.) == Objavljene knjige == * ''Obrambno zaščitna funkcija v načrtih družbenega razvoja republike'', Ljubljana, 1982. Diplomski rad. * ''Podružbljanje varnosti in obrambe'', Ljubljana, Republiška konferenca ZSMS, 1984. * ''[https://www.dlib.si/details/URN:NBN:SI:DOC-CXY71LM7 Na svoji strani: zbornik]'', Časopis za kritiko znanosti, 1988. * ''Stane Kavčič, Dnevnik in spomini'', koautor sa [[Igor Bavčar|Igorom Bavčarom]], Ljubljana, ČKZ, 1988. * ''[https://archive.org/details/premikinastajanj0000jans Premiki]'', Ljubljana, Mladinska knjiga, 1992. * ''Okopi : pot slovenske države, 1991-1994'', Ljubljana, Mladinska knjiga, 1994. * ''Sedem let pozneje'', Ljubljana, Založba Karantanija, 1994. * ''Osem let pozneje'', koautor s Ivanom Borštnerom i Davidom Tasićem, Ljubljana, Založba Karantanija, 1995. * ''Za kulturo življenja'', Ljubljana, Nova obzorja, 2013. * ''Dvajset let pozneje, Okopi II'', Ljubljana, Mladinska knjiga, 2014. * ''Prvorazredni - sistem za lažno elito'', Ljubljana, Nova obzorja, 2020. == Galerija == <gallery> Jj partija.jpg|Janšin zahtjev za članstvo u Komunističkoj partiji Slovenije. Pristava display.jpg|7. septembar 1990.: [[Jože Kolenc]], [[Anton Krkovič]], Janša, [[Vinko Beznik]], [[Igor Bavčar]]. Flickr - europeanpeoplesparty - Fillon-Molterer-Jansa.jpg|[[François Fillon|Fillon]], [[Wilhelm Molterer|Molterer]] i Janša 2008. godine Angela Merkel in Slovenia 2011 (17).jpg|Susret s [[Angela Merkel|Angelom Merkel]] (2011.) </gallery> == Povezano == * [[Afera JBTZ]] * [[Vlade Socijalističke Republike Slovenije]] * [[Vlada Republike Slovenije]] * [[Predsednici Vlade Slovenije]] * [[Janšizam]] == Napomene == {{notelist}} == Reference == {{reflist|}} == Literatura == {{refbegin}} * {{Cite book |last1=Štefančič |first1=Marcel | last2= Rauch |first2= Peter |date= 2008 | title= Janez Janša |url= |publisher= Mladina |location= |isbn=9619116852|pages= |ref = }} * {{en}} {{Cite book |last1=Dolar |first1=Dolar |authorlink1 = Mladen Dolar |last2=Krečič |first2=Jela |authorlink2 = Jela Krečič |last3=Pfaller |first3=Robert |last4=Žižek |first4=Slavoj |authorlink4 = Slavoj Žižek | date= 2018 | title= Janez Janša and Beyond |url= http://www.janezjansa.si/janez-jansa-and-beyond |publisher= Aksioma |location= |isbn=9619393031|pages= |ref = }} {{refend}} {{commonscat|Janez Janša}} == Vanjske veze == * [https://www.sds.si/o-stranki/predsednik-janez-jansa Zvanična stranica Predsjednika SDS-a Janeza Janše] {{Predsednici Vlade Republike Slovenije}} {{Normativna kontrola}} {{Životni vijek|1958||Janša, Janez}} [[Kategorija:Slovenski političari]] [[Kategorija:Premijeri Slovenije]] 3hkot9dt11bfbc3xhcdqsk4b0u976ao 0 2430 42669896 42668790 2026-08-09T23:10:16Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669896 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zemlja | ime = Republika Hrvatska | izvorno_ime = | ime_genitiv = Hrvatske | eng_ime = Croatia | zastava = Flag_of_Croatia.svg | grb = Coat_of_arms_of_Croatia.svg | slika_karte = EU-Croatia.svg | opis_karte = Položaj Hrvatske u Evropi | slika_karte2 = Un-croatia.png | opis_karte2 = Karta Hrvatske | službeni_jezik = [[hrvatski jezik]] | glavni_grad = [[Datoteka:Coat of arms of Zagreb.svg|15px]] [[Zagreb]] | predstavnik_države_množina = Predsjednici | predstavnik_države = Predsjednik | predstavnik_države_osoba = [[Zoran Milanović]] | predsjednik_vlade = Predsjednik Vlade | predsjednik_vlade_osoba = [[Andrej Plenković]] | površina_poredak = 124 | površina = 56594 | vode = 1,09 | stanovništvo_popis = 3.871.833<ref name="Census 2021">{{cite web |url=https://popis2021.hr/assets/xls/Popis_2021_rezultati.zip |title=Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – Stanovništvo po gradovima/općinama |publisher=[[Državni zavod za statistiku (Hrvatska)]] |date=7. listopada 2022 |access-date=24. listopada 2022 |archive-date=2022-12-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221209173308/https://www.popis2021.hr/assets/xls/Popis_2021_rezultati.zip |dead-url=yes }}</ref> | stanovništvo_popis_godina = 2021. | stanovništvo_poredak = 128 | stanovništvo_proc = | stanovništvo_proc_godina = | stanovništvo_proc_rang = | godina_popisa = 2011 | gustoća_stanovništva = 68,7 | GDP_PPP = $161 milijardi | GDP_PPP_rang = 80 | GDP_PPP_godina = 2023. | GDP_PPP_per_capita = $40.484 | GDP_PPP_per_capita_rang = 66 | GDP_nominal = $73 milijardi | GDP_nominal_rang = 81 | GDP_nominal_godina = 2023. | GDP_nominal_per_capita = $18.451 | GDP_nominal_per_capita_rang = 66 | HDI = 0.851 | HDI_rang = 43 | suverenitet_tip = [[nezavisnost]] | suverenitet_napomena = od [[SFRJ|SFR Jugoslavije]] | uspostava_događaj1 = proglašenje nezavisnosti | uspostava_datum1 = 25. 6. 1991. | valuta = [[euro]] | stoti_dio_valute = 100 [[euro kovanice|centi]] | vremenska_zona = [[CET]] | utc_nadom = +1 | vremenska_zona_DST = [[CEST]] | utc_nadom_DST = +2 | himna = [[Lijepa naša domovino]] | internetski_nastavak = [[.hr]] i [[.eu]] | pozivni_broj = +385 | iso3166kod = HR | komentar = ¹⁾ S pripadajućim obalnim morem površina iznosi 89,810 km² | moto = |nacionalni_jezici=Hrvatski|vođa_ime1=[[Zoran Milanović]] ([[SDP]])|vođa_titula1=Predsjednik|vođa_titula2=Premijer|vođa_ime2=[[Andrej Plenković]] ([[HDZ]])|vođa_titula3=Predsjedavajući Sabora|vođa_ime3=[[Goran Jandroković]] ([[HDZ]])}} '''Hrvatska''', službeno '''Republika Hrvatska''', [[evropa|europska]] država, zemljopisno smještena na raskršću [[Srednja Evropa|srednje Europe]], [[Jugoistočna Evropa|jugoistočne Europe]] i [[Mediteran]]a. Na sjeverozapadu graniči sa [[Slovenija|Slovenijom]], [[Mađarska|Mađarskom]] na sjeveroistoku, [[Srbija|Srbijom]] na istoku, [[Bosna i Hercegovina|Bosnom i Hercegovinom]] i [[Crna Gora|Crnom Gorom]] na jugoistoku, a na zapadu s [[Italija|Italijom]] ima morsku granicu. Prema popisu iz [[2011.]] godine, Hrvatska ima 4.284.889 stanovnika.<ref name="DZS_popis_2011_narod">{{cite web |url=http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_04/h01_01_04_RH.html |title=Stanovništvo prema narodnosti po gradovima/općinama, popis 2011. |work=Popis stanovništva 2011. |publisher=Državni zavod za statistiku RH |accessdate=19. prosinca 2012. |archive-date=2017-06-30 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170630090604/http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_04/h01_01_04_RH.html }}</ref> [[Hrvati]] čine 90,42% stanovništva, a najznačajnija nacionalna manjina su [[Srbi]] koji čine 4,36% stanovništva, dok svaka od ostalih nacionalnih manjina čini manje od 1% stanovništva.<ref name="DZS_popis_2011_narod" /> Kopnena površina iznosi 56.542&nbsp;km², a površina teritorijalnog mora 31.067&nbsp;km² što Hrvatsku svrstava među srednjevelike europske zemlje. Glavni grad je [[Zagreb]] koji je gospodarsko, kulturno i političko središte zemlje. Na razvoj Hrvatske snažno su utjecali srednjoeuropski i sredozemni kulturni krugovi. Prema političkom ustroju Hrvatska je [[parlament]]arna [[demokracija]]. Članica je [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]] od [[22. 5.|22. svibnja]] [[1992]].<ref>{{cite web |title=Popis država članica Ujedinjenih naroda |url=http://www.un.org/members/list.shtml |language=engleski }}</ref><ref>{{cite web |title=Rezolucija Opće skupštine Ujedinjenih naroda br. 46/238 (1992) |url=http://www.un.org/documents/ga/res/46/a46r238.htm |language=engleski }}</ref>, a od 1. srpnja 2013. je [[Odnosi Hrvatske i Evropske unije|država članica Europske unije]]. Hrvatska je također članica [[Savjet Evrope|Vijeća Europe]], [[Svjetska trgovinska organizacija|Svjetske trgovinske organizacije]], [[CEFTA|Srednjoeuropskog ugovora o slobodnoj trgovini]], [[NATO|Organizacije Sjevernoatlanskog ugovora]]. == Historija == {{glavni|Povijest Hrvatske}} === Kameno doba === Na prostoru Hrvatske je otkriveno pedesetak nalazišta čovjeka [[Kameno doba|kamenog doba]]. U pećini [[Šandalja I.]] u blizini [[Pula|Pule]] pronađeni su najstariji predmeti oblikovani rukom na tlu Hrvatske. Izrađeni su od kamena, a obrađeni okresivanjem. Najvažnije nalazište otkrio je [[Dragutin Gorjanović Kramberger]] [[1899]]. godine u spilji na [[Hušnjakovo brdo|Hušnjakovom brdu]] kraj [[Krapina|Krapine]] gdje je našao ostatke [[Neandertalac|neandertalskog]] čovjeka i njegovog oruđa. Nalazišta krapinskog pračovjeka jedno je od najvažnijih u Europi. Živio je oko 130 tisuća godina prije Krista. Ljudi [[neolit|mlađeg kamenog doba]] na prostoru Hrvatske su živjeli u plodnim nizinama rijeka i uz [[Jadransko more]]. Prema prostoru najvažnijih nalazišta razlikujemo četiri kulture. [[Starčevačka kultura]] se prostirala dijelom sjeverne Hrvatske, a nositelji su ratari i stočari koji su živjeli u [[sojenice|sojenicama]] i proizvodili [[keramika|keramiku]] koju su bojali crvenom bojom. [[Sopotska kultura]] prostirala se na prostoru [[Slavonija|Slavonije]]. [[Danilska kultura]] se prostirala uz obale Jadrana. [[Hvarska kultura]] se prostirala južnim [[Dalmacija|dalmatinskim]] otocima. Danilska i Hvarska kultura pripadaju krugu impresso keramike koja se odlikuje posudama crveno smeđe boje ukrašenima otiscima školjaka, morskim puževa i zarezima učinjenim oštrim predmetima. === Metalno doba === [[Datoteka:ZGvucdove.jpg|thumb|left|thumb|120px|[[Vučedolska golubica]]]] Na prijelazu iz [[neolit|mlađeg kamenog]] u [[metalno doba]] na prostoru [[Srem|Srijema]] i Slavonije prostirala se [[Vučedolska kultura]]. Na prostoru kraj [[Dunav]]a pronađena su kuće pravokutnog oblika, oružje od glačanog kamena te kalupi za lijevanje [[bakar|barenih]] sjekira. Glasovit je nalaz posude u obliku ptice poznat pod nazivom [[Vučedolska golubica]]. Najvažnija kultura ranog [[Brončano doba|brončanog doba]] na tlu kontinentalne Hrvatske je [[vinkovačka kultura]], a na tlu južne Hrvatske cetinska kultura. Obje od njih, na različit način i u različitom obimu nastavljaju tradiciju vučedolske kulture. Ostala važnija nalazišta su Nezakcij u [[Istra|Istri]], Donja Dolina na [[Sava|Savi]] i Ripač na [[Una|Uni]]. U kasnom brončanom dobu proširila se sjevernom Hrvatskom kultura polja sa žarama, nazvana prema [[gline]]nim posudama u koje se polagao pepeo pokojnika, s nalazištima kraj [[Virovitica|Virovitice]], [[Zagreb]]a i [[Velika Gorica|Velike Gorice]]. U [[Željezno doba|željeznom dobu]] pojavili su se prvi poznati narodi na hrvatskom tlu. [[Kelti|Keltski]] narodi pojavili su se u IV. stoljeću prije Krista, a živjeli su na području sjeverno od [[Sava|Save]] i [[Kupa|Kupe]]. Sa sobom su donijeli lončarsko kolo i umijeće kovanja [[novac|novca]]. Od keltskih plemena na [[Panonija|panonskom]] tlu treba spomenuti [[Skordisci|Skordiske]] i [[Taurisci|Tauriske]]. [[Iliri]] su živjeli na prostoru južno od Save, a najvažniji narodi su [[Histri]], [[Liburni]], [[Japodi]], [[Dalmati|Delmati]] i [[Ardijejci]]. Oni su gradili kamene utvrde koje se nazivaju gradine. Stanovnici priobalja su bili poznati po brodograditeljskom i pomorskom umijeću. Poznati po gradnji brodova i gusarenju bili su Liburni. Male i brze lađe kojima su plovili zvale su se lembi. [[Rimsko Carstvo|Rimljani]] su po liburnskome uzoru izgrađivali vlastite ratne brodove koje su prozvali liburne. === Grci, Iliri i Rimljani === [[Grci]] svoje kolonije na istočnim jadranskim obalama osnivaju krajem VI. stoljeća prije Krista. Prva naseobina je bila Korkira Melajna na [[Korčula|Korčuli]] koji su osnovali stanovnici otoka Krfa. [[Sirakuza|Sirakuški]] tiranin Dionizije Stariji osnovao je koloniju Issu na otoku [[Vis]]u. U blizini [[Lumbarda|Lumbarde]] na [[Korčula|Korčuli]] je osnovana kolonija o čijem osnivanju svjedoči zapis [[Lumbardska psefizma]]. Stanovnici otoka Para osnovali su Far u [[Stari Grad|Starom Gradu]] na [[Hvar]]u, a važne kolonije su i Tragurij u [[Trogir]]u i Epetij u [[Stobreč]]u. Između kolonija i matičnog [[polis]]a razvijale su se snažne kulturne i trgovačke veze. [[Datoteka:Croatia Pula Amphitheatre 2014-10-11 11-04-27.jpg|thumb|220px|[[Amfiteatar u Puli]]]] [[Gusari|Gusarenje]] [[Iliri|ilirskih]] naroda dovelo ih je u sukob s [[Rimska Republika|Rimljanima]] koji su od kraljice [[Teuta|Teute]] tražili da svojim podanicima zabrani gusarenje, no ona je to odbila. Rimljani pokreću tri ilirska rata kojima uništavaju Ilirsko kraljevstvo koje je 167. godine prije Krista podijeljeno na tri oblasti pod vrhovnom rimskom vlašću. Konačno osvajanje završeno tek početkom prvog stoljeća. Tada je uspostavljena granica na [[Dunav]]u, a jedinstveni Ilirik je podijeljen na dvije rimske provincije [[Panonija|Panoniju]] i [[Dalmacija (rimska provincija)|Dalmaciju]]. Ilirske provincije zbog zemljopisnog položaja i prirodnih bogatstava ubrajale su se u važnije pokrajine [[Rimsko Carstvo|Carstva]]. Najstarije kolonije u Dalmaciji bile su [[Salona]], sjedište rimskog namjesnika i gospodarsko središte, [[Narona]] kao trgovačko i lučko središte te [[Jadera]] i [[Pola (rimski grad)|Pola]]. U Panonija najvažnije su bile [[Sisak|Siscija]] i [[Sirmium|Sirmij]]. Jedan od najvažnijih rimskih spomenika uopće je [[Dioklecijanova palača|palača cara Dioklecijana]] podignuta nedaleko Salone. [[Amfiteatar u Puli|Pulski amfiteatar]] bio je jedan od najvećih u Carstvu. === Dolazak Hrvata === {{glavni|Srednjovjekovna hrvatska država}} [[Datoteka:Oton Ivekovic, Dolazak Hrvata na Jadran.jpg|thumb|left|thumb|200px|[[Oton Iveković]], ''Dolazak Hrvata'']] [[Hrvati]] su narod koji je doselio u područje današnje Hrvatske tijekom [[7. vijek|sedmog stoljeća]]. Pitanje etnogeneze Hrvata je još otvoreno,a najpopularnije teorije o podrijetlu Hrvata su [[Slavenska teorija o podrijetlu Hrvata|slavenska]], [[Iranska teorija o podrijetlu Hrvata|iranska]] i [[Gotska teorija o podrijetlu Hrvata|gotska]] teorija. Tijekom seobe Hrvati su se dijelili na nekoliko plemena. Nakon dolaska i dugotrajnih borbi Hrvati su pobijedili [[Avari|Avare]] i zavladali njihovom zemljom. Prostor koji su naselili nalazio se između rijeke [[Drava|Drave]] i obala [[Jadransko more|Jadranskog mora]]. Starosjedilačko romansko stanovništvo preseljava u priobalne utvrđene gradove pod [[Bizantsko Carstvo|bizantskom]] vlašću i u nepristupačne planinke krajeve [[Dinarske planine|Dinarida]]. To stanovništvo će se tijekom stoljeća pojaviti u nizinama pod imenom [[Vlasi]]. Kad su došli u novu domovinu Hrvati su bili mnogobošci. U dodiru s kršćanskim starosjediocima polako prihvaćaju [[hrišćanstvo|kršćanstvo]]. Ulogu u pokrštavanju imali su [[Bizantsko Carstvo|bizantski]] i [[Franci|franački]] misionari te [[benediktinci]] koji donose zapadne kulturne utjecaje. Na području Hrvatske [[Slaveni]] organiziraju nekoliko malih državnih zajednica - sklavinija, od kojih su najvažnije kneževina Hrvatska u priobalju i Donja Panonija. Prvi vladar koji je u svoj vladarski naslov stavio hrvatsko ime i koji sebe u darovnici iz [[852]]. sebe naziva ''milošću Božjom knez Hrvata'' je [[Trpimir I.|Trpimir]] osnivač narodne dinastije [[Trpimirovići|Trpimirovića]]. Knez [[Branimir]] o svom dolasku na vlast u pismu obavještava [[Papa|papu]] [[Papa Ivan VIII|Ivana VIII]]. U uzvratnom pismu papa obavještava Branimira da je blagoslovio njega, njegov narod i državu, čime je [[Kneževina Hrvatska]] dobila papsko priznanje. Kameni ulomak iz šopota kraj [[Benkovac|Benkovca]] spominje Branimira kao ''kneza Hrvata'', i to je najstariji kameni zapis hrvatskog imena. === Hrvatsko kraljevstvo === {{glavni|Hrvatsko Kraljevstvo}} [[Datoteka:Spomenik kralju Tomislavu - Zagreb (cropped 2).jpg|thumb|100px|[[Kralj Tomislav]]]] Nakon razdoblja vladanja hrvatskih knezova prvi kralj Hrvatske postaje [[Kralj Tomislav|Tomislav]] iz loze Trpimirovića oko [[925]]. godine. Tomislav, koji je vojno porazio [[Mađari|Mađare]] i kao bizantski saveznik potukao [[Bugari|bugarsku]] vojsku, ujedinio je Posavsku i Primorsku Hrvatsku i stvorio državu znatne veličine tako da je po naređenju cara bizantska Dalmacija plaćala Tomislavu, a ne caru poreze. Po podacima iz zapisa bizantskog cara [[Konstantin Porfirogenit|Konstantina Porfirogeneta]] koji su očito pretjerani saznajemo da je hrvatska vojna moć u [[10. vijek|X. stoljeću]] zasigurno bila velika. [[Stjepan Držislav]] postaje prvi hrvatski okrunjeni kralj za kojega postoje historijski podaci o krunidbi i samoj kruni koju dobiva iz [[Bizantsko Carstvo|Bizanta]]. Srednjovjekovno hrvatsko kraljevstvo doseglo je vrhunac pod kraljevima [[Petar Krešimir IV|Petrom Krešimirom IV]]. ([[1058]]. - [[1074]].) i [[Dmitar Zvonimir|Dmitrom Zvonimirom]] ([[1075]]. - [[1089]].). Petar Krešimir pod svoju je upravu stavio dalmatinske gradove, [[Slavonija|Slavoniju]] te pripojio Neretvansku kneževinu i dijelove [[Bosna i Hercegovina|Bosne]]. Zvonimir je od legata tadašnjeg pape [[Grgur VII|Grgura VII.]] Gebizona [[1075]]. u crkvi u [[Solin]]u okrunjen za kralja Hrvatske i Dalmacije (treća Hrvatska kruna) u svojstvu papinog vazala. Iz tog vremena potječe [[Bašćanska ploča]] prvi dokument zapisan na [[Hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]] na [[Glagoljica|glagoljici]]. === Personalna unija s Ugarskom === {{glavni|Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom}} Hrvati su [[1102]]. godine [[Pacta conventa|Pactom Conventom]] izabrali ugarskoga kralja [[Koloman]]a [[Arpadovići|Arpadovića]] za kralja Hrvatske. Otada su Hrvatska i Ugarska bile povezane osobom vladara sve do [[1918]]. godine. Takvu vrstu državne zajednice nazivamo [[personalna unija]]. Kralj [[Ladislav I Sveti|Ladislav]] je [[1094]]. godine osnovao [[Zagrebačka biskupija|biskupiju]] u [[Zagreb]]u, a prvi biskup je bio [[češka Republika|češki]] redovnik Duh. Tijekom stoljeća vode se obrambeni ratovi s [[Venecija|Venecijom]] koja pokušava zavladati hrvatskom obalom Jadrana. Uz pomoć [[križarski ratovi|križarske vojske]] [[1202]]. osvojen je [[Zadar]]. Slabljenjem središnje kraljeve vlasti, kralj [[Andrija II.]] prisiljen je [[1222]]. sazvati državni sabor i donijeti [[Zlatna bula Andrije II.|Zlatnu bulu]], dokument kojim ograničava svoju vlast u korist plemstva. Započinje uspon velikaških obitelji od kojih su najvažniji [[Frankapani]] i [[Šubići]]. Vrhunac moći Šubići doživljvaju oko [[1300]]. kada [[Pavao I. Šubić Bribirski|Pavao I.]] nosi naslov ''ban Hrvata i gospodar Bosne''. [[Vinodolski zakonik]] iz [[1288]]. je najstariji sačuvani zakonik napisan na hrvatskom jeziku. Osnivaju se brojni slobodni kraljevski gradovi koji od kralja dobivaju samoupravu, najrazvijeniji je [[Gradec]] kraj biskupskog [[Zagreb]]a. Krunidbom [[Karlo I. Robert|Karla Roberta]] na prijestolje stupa nova dinastija [[Anžuvinci|Anžuvinaca]]. [[Ludovik I. Veliki|Ludovik I.]] uspostavlja jaku kraljevsku vlast slamanjem moći velikaša i provođenjem brojnih gospodarskih, poreznih i vojnih reformi. U savezništvu s [[Genova|Genovom]] poražena je [[Mletačka Republika]] te se mirom u Zadru [[1358]]. mletački dužd odriče svakog prava na Dalmaciju. [[Dubrovnik]] priznaje vlast hrvatsko - ugrarskog kralja te se ubrzo počinje nazivati [[Dubrovačka Republika|Republikom]]. U dinastičkim borbama na prijestolje dolazi [[Žigmund Luksemburški]]. Godine [[1409]]. drugi pretendent na prijestolje [[Ladislav Napuljski]] prodaje mletačkom duždu svoja kraljevska prava na Dalmaciju za 100.000 dukata. === Ratovi s Osmanlijama === {{glavni|Hrvatske zemlje pod osmanskom vlašću}} [[Datoteka:Petar Berislavic 200807.jpg|thumb|150px|[[Petar Berislavić]]]] Tijekom [[Žigmund Luksemburški|Žigmundove]] vladavine prvi put Hrvatskoj prijeti [[otomansko Carstvo|osmanska]] opasnost. Organizira se obrambeni sustav osnivanjem hrvatskog, slavonskog i usorskog tabora koji se nakon Žigmundove smrti pokazuje neuspješnim. Padom Bosne [[1463]]. pod Osmansku vlast [[Matija Korvin]] osniva Srebreničku i Jajačku Banovinu. Osmanlije su [[1493]]. teško porazile hrvatsku plemićku vojsku na [[Krbavska bitka|Krbavskom polju]]. Hrvatski ban i biskup [[Petar Berislavić]] uspješno brani Hrvatsku. Knez Bernardin Frankapan na njemačkom državnom saboru u [[Nürnberg]]u poziva na pomoć Hrvatskoj nazivajući je ''štitom kršćanstva''. Bernardinov sin [[Krsto Frankopan Ozaljski|Krsto]] spada među najznačajnije hrvatske srednjovjekovne vojskovođe. Porazom na [[Mohačka bitka|Mohačkom polju]] [[1526]]. od osmanskog sultana [[Sulejman I|Sulejmana]] ugasila se srednjovjekovna hrvatsko - ugarska država. === Habsburška Monarhija === {{glavni|Hrvatska pod Habsburzima}} [[Datoteka:Oton Ivekovic, Nikola Subic Zrinski.jpg|thumb|left|thumb|120px|[[Nikola Šubić Zrinski]]]] Na [[Cetinski sabor|saboru]] u Cetingradu [[1527]]. hrvatsko je plemstvo izabralo [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinanda Habsburškog]] za hrvatskog kralja. Time je Hrvatska ušla u personalnu uniju sa zemljama gdje su vladali Habsburgovci. Time je čuvana svijest o zasebnosti Hrvatskog kraljevstva. Junaštvom se proslavio [[Nikola Jurišić]] koji je obranio [[Kőszeg]] od premoćne osmanske vojske i tako obranio [[Beč]] od osvajanja. Osmanlije su krenule u novi pohod na Beč [[1566]]. godine predvođeni [[Sulejman I|Sulejmanom Veličanstvenim]] i velikim vezirom [[Mehmed-paša Sokolović|Mehmed-pašom Sokolovićem]]. U [[Bitka kod Sigeta|bitci kod Sigeta]] nakon velikog otpora, braneći grad od 100.000 osmanskih vojnika, pogiba [[Nikola Šubić Zrinski]] jedan od najvećih velikana u hrvatskoj povijesti. Francuski kardinal [[Armand Jean du Plessis de Richelieu|Richelieu]] nazvao je kasnije bitku kod Sigeta "bitkom koja je spasila (zapadnu) civilizaciju".<ref>{{Cite web |last=Smith|first=Roff|date=2014-06-20|title=After 450 Years, Archaeologists Still Hunting for Magnificent Sultan's Heart|url=https://www.nationalgeographic.com/adventure/article/140620-ottoman-empire-suleyman-hungary-turkey-sultans-heart|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230605235223/https://www.nationalgeographic.com/adventure/article/140620-ottoman-empire-suleyman-hungary-turkey-sultans-heart|archive-date=5 June 2023|access-date=2024-09-30|website=National Geographic|language=en}}</ref> Godine [[1592]]. pada važna utvrda [[Bihać]], a nekada slavno Hrvatsko Kraljevstvo je svedeno na ''ostatke ostataka'', a hrvatske zemlje su pogođene snažnim iseljavanjem stanovništva. Godine [[1558]]. Hrvatski i Slavonski sabor spojili su se u jedinstveni [[Hrvatski sabor]]. Osmanlije [[1593]]. doživljavaju poraz u [[Bitka kod Siska|bitci kod Siska]]. Osniva se [[Vojna krajina|Vojna Krajina]], sustav obrambenih utvrda pod zapovjedništvom [[Dvorsko ratno vijeće|Dvorskog ratnog vijeća]]. Najvažnija utvrda je [[Karlovac]]. Na opustošenu zemlju naseljava se [[Vlasi|vlaško]] stanovništvo. Zbog zasluga u obrani Hrvatske pripadnici starih hrvatskih obitelji [[Zrinski]] i [[Frankopani]] nazivaju se skrbnicima i zaštitnicima Hrvatske. [[Nikola Zrinski]] pali veliki most kod [[Osijek]]a kojim su Osmanlije prodirale u Europu. Zbog pobjeda odlikovali su ga i nagradili [[španija|španjolski]] kralj [[Filip IV., kralj Španjolske|Filip IV.]] i [[francuski jezik|francuski]] kralj [[Luj XIV]]. Nezadovoljni centralističkom politikom bečkog dvora hrvatski i ugarski plemići pružaju otpor želeći samo otjerati Osmanlije uz pomoć zapadnoeuropskih sila, ponajprije Francuske. Vođe pobune [[Petar Zrinski]] i [[Fran Krsto Frankopan]] pogubljeni su u Bečkom Novom Mjestu [[30. 4.|30. travnja]] [[1671]]. godine. Time je skršen otpor hrvatskog plemstva, a posjedi Zrinskih i Frankopana došli su pod vlast [[Dvorska komora|Dvorske komore]]. Na osvojenim područjima provodi se [[islamizacija]] iako Osmanlije prihvaćaju činjenicu da dio pokorenih naroda pripada [[hrišćanstvo|kršćanskoj vjeri]]. Pri tome su tolerantniji bili prema [[pravoslavlje|pravoslavnim]] crkvama nego prema [[katoličanstvo|katolicima]] budući da je [[Katolička crkva]] često poticala zapadne države protiv Osmanlija. Jedino su [[franjevci]] mogli slobodno djelovati na području [[Otomansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Kršćani su morali plaćati visoke poreze tako da mnogi iseljavaju. Organizira se otpor koji pružaju [[hajduci]] i [[uskoci]]. [[Datoteka:Forteresse de Dubrovnik.jpg|thumb|200px|[[Dubrovačke zidine]]]] Jedini dio hrvatskoga prostora koji se samostalno razvijao bila je [[Dubrovačka Republika]] koja je s 200 brodova imala jednu od najvećih trgovačkih mornarica u Europi. [[Isusovci|Isusovac]] [[Bartol Kašić]] piše [[1604]]. prvu [[gramatika|gramatiku]] hrvatskog jezika. Isusovci osnivaju [[1607]]. [[gimnazija|gimnaziju]] u [[Zagreb]]u. Kralj [[Leopold I.]] dodijelio joj je naslov akademije čime je osnovano [[Sveučilište u Zagrebu]], najstarije [[univerzitet|sveučilište]] s neprekinutim djelovanjem u [[Jugoistočna Evropa|jugoistočnoj Europi]]. Najvažniji hrvatski barokni književnik [[Ivan Gundulić]] djeluje u Dubrovniku, a povjesničar [[Ivan Lučić]] spada u sam vrh europske [[historija|povjesne znanosti]] [[17. vijek|sedamnaestog stoljeća]]. === Oslobađanje Hrvatske === Nakon pobjede nad Osmanlijama kod Beča [[1683]]. organizira se Sveta liga, savez [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]], [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]] i [[Poljska|Poljske]]. Oslobađanje [[Slavonija|Slavonije]] organizira franjevac [[Luka Ibrišimović]], a u [[Lika|Lici]] otpor organizira [[Marko Mesić]]. [[Karlovački mir|Mirom u Srijemskim Karlovcima]] [[1699]]. velik dio hrvatskog prostora je oslobođen vlasti Osmanlija. Ipak oslobođeni prostor je postao dio Vojne Krajne. [[Požarevački mir|Mir u Požarevcu]] [[1718]]. označio je kraj vojne opasnosti od [[Otomansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Hrvatski sabor [[1712]]. prihvaća [[Pragmatička sankcija|Pragmatičku sankciju]]. Provodi se plansko naseljavanje s kojim u Hrvatsku dolaze [[Nemci|Nijemci]], [[Česi]], [[Slovaci]] i [[Srbi]]. [[Marija Terezija]] provodi brojne upravne, porezne i vojne reforme. Osniva se Hrvatsko kraljevsko vijeće [[1767]]. godine, prva moderna vlada. Za vrijeme cara [[Josip II., car Svetog Rimskog Carstva|Josipa II.]] provodi se snažna germanizacija pa se hrvatsko plemstvo okreće suradnji s ugarskim. Na zajedničkom Ugarskom saboru [[1790]]. od hrvatske je strane predložena veća financijska ovisnost te podvrgnost Ugarskom kraljevskom vijeću što su [[Mađari]] oduševljeno prihvatili. U to vrijeme nastaje ideja o jedinstvenoj [[Nacionalna država|mađarskoj nacionalnoj državi]] od [[Karpati|Karpata]] do [[Jadran]]a kao odgovor na germanizaciju [[Beč]]a u kojoj bi [[mađarski jezik]] postao službeni za sve. Hrvatski izaslanici na Saboru odlučno odbijaju uvođenje mađarskog jezika kao službenog. Prvi put izbio je spor oko jezika koji će se u sljedećem stoljeću smatrati glavnim obilježjem nacije. Požunskim mirom [[1805]]. godine hrvatska obala dolazi pod francusku vlast te su organizirane [[Ilirske pokrajine]]. Na [[Bečki kongres|Bečkom kongresu]] [[1815]]. [[Dalmacija]] i [[Istra]] dolaze pod austrijsku vlast ali nisu sjedinjene s ostatkom Hrvatske. === Hrvatski narodni preporod === [[Datoteka:Ivan Zasche, Portret bana Josipa Jelacica.jpg|thumb|left|thumb|120px|[[Josip Jelačić]]]] Razjedinjenost hrvatskih zemalja pokazao je osnovni cilj hrvatske politike u [[19. vijek|19. stoljeću]] - ujedinjenje hrvatskih krajeva u jedinstvenu cjelinu. Zagrebački biskup [[Maksimilijan Vrhovac]] pomaže pretpreporodne napore. [[Ljudevit Gaj]] stvara krug građanskih intelektualaca koji postaje jezgra kulturnog i nacionalnog preporoda Hrvatske. Pripadnici tog pokreta nazivaju se ilircima, a pokret se naziva [[Ilirski pokret|Ilirskim pokretom]]. Grof [[Janko Drašković]] piše Disertaciju, prvi hrvatski politički program. U [[Zagreb]]u [[1835]]. počinju izlaziti [[Novine Horvatske|Novine horvatske]]. Objavljena je pjesma [[Horvatska domovina]] [[Antun Mihanović|Antuna Mihanovića]] koja će poslije postati [[Lijepa naša domovino|hrvatska himna]]. [[Matica hrvatska|Matica ilirska]] osnovana je [[1842]]. godine. [[Ivan Kukuljević Sakcinski]] održava [[1843]]. u Hrvatskom saboru prvi govor na hrvatskom jeziku. [[Srpanjske žrtve]] svečano su pokopane [[1845]]. godine. Hrvatski sabor jednoglasno je [[1847]]. godine proglasio hrvatski jezik službenim. [[Revolucija 1848.-1849.|Revolucionarne 1848.]] formulirana su [[Zahtijevanja naroda]]. Hrvatskim banom postaje [[Josip Jelačić]]. U Hrvatskoj je [[25. 4.|25. travnja]] [[1848]]. ukinuto [[kmetstvo]]. Osnovano je Bansko vijeće te je sazvan prvi zastupnički Sabor u hrvatskoj povijesti. Jelačić je s hrvatskom vojskom prelašao Dravu i [[Revolucija u Mađarskoj 1848.|zaratio s Mađarima]]. Nakon revolucije [[1849]]. [[Franjo Josip I.|Franjo Josip]] proglašava oktroirani Ustav. Započeta je snažna germanizacija. Na [[Hrvatski sabor 1861.|Saboru]] [[1861]]. grupiraju se političke stranke: [[Narodna stranka (Hrvatska)|Narodna stranka]], [[Stranka prava]] i [[Mađaroni|Unionistička stranka]]. === Hrvatsko ugarska nagodba === [[Datoteka:Croatia slavonia counties 1908 01.png|thumb|250px|Kraljevina Hrvatska i Slavonija pred Prvi svetski rat]] [[Datoteka:Rijecka krpica HDA 300109.jpg|thumb|150px|[[Hrvatsko-ugarska nagodba]]]] [[Hrvatsko-ugarska nagodba]] sklopljena je [[1868]]. godine kojom su uređena zajednička pitanja, a prevagnuli su mađarski interesi. Ugarska je priznala Kraljevini Hrvatskoj položaj političkog naroda i teritorijalnu cjepokupnost. Hrvatska je slala zastupnike u Ugarski sabor te je bila podređena Ugarskoj. [[Riječka krpica|Riječkom krpicom]] [[Rijeka]] dolazi pod mađarsku vlast. Propala je [[Eugen Kvaternik|Kvaternikova]] [[Rakovička buna]]. U ovom razdoblju djeluje [[Ante Starčević]], ''otac domovine''. U [[Dalmacija|Dalmaciji]] se vodi politička borba [[Narodna stranka|narodnjaka]] i [[Autonomaši|autonomaša]]. U [[Istra|Istri]] djeluje [[Juraj Dobrila]]. Banom postaje [[Ivan Mažuranić]] koji provodi modernizaciju zemlje. Godine [[1874]]. utemeljeno je moderno [[Sveučilište u Zagrebu]]. Godine [[1881]]. [[Vojna krajina|Vojna Krajina]] je sjedinjena s ostatkom Hrvatske. Dolaskom na vlast bana [[Károly Khuen-Héderváry|Khuen-Hédervárya]] [[1883]]. sljedećih dvadeset godina provodi se jaka mađarizacija. Održane su velike protumađarske demonstracije [[1903]]. godine. === Prva Jugoslavija === Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] i raspada [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]], Hrvatska je ušla u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca]]. [[Istra]], [[Rijeka]] i [[Zadar]] potpali su pod talijansku vlast. Kraljevina SHS je [[1929]]. godine preimenovana u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevinu Jugoslaviju]]. [[1939]]. osniva se samoupravna [[banovina Hrvatska]]. === Nezavisna Država Hrvatska === [[Datoteka:Ndh 1941-hr.png|thumb|Mapa NDH, 1941. godine|220px]] Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]] najveći dio današnjega teritorija Republike Hrvatske bio je unutar granica [[Nezavisna Država Hrvatska]] ([[1941]]. - [[1945]].), a Istra, dio Dalmacije te gotovo svi otoci su prepušteni [[Italija|Italiji]], dok je [[Međimurska županija|Međimurje]] prepušteno Mađarskoj. Povijesno pravo hrvatskoga naroda na punu državnu suverenost izraženo [[Ustav Republike Hrvatske|Ustavom Republike Hrvatske]] temelji se među ostalim i na odlukama [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske|ZAVNOHa]] izraženim nasuprot proglašenju [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]].<ref>Ustav Republike Hrvatske</ref> === Druga Jugoslavija === Snažan partizanski pokret i paralelna narodna vlast na oslobođenim područjima, te oslobađanje vlastitim snagama dovode do toga da je nakon rata Hrvatska postala dio nove, socijalističke [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]]. Krajem [[1960-e|60-ih]] godina javljaju se zahtjevi za razvlaštenje federalne vlasti, jačanje tržišne privrede te se kritiziraju unitarističke i centralištičke tendencije u Jugoslaviji. Višegodišnja kretanja prerastaju u pravi nacionalni pokret čija su središta [[Matica hrvatska]], studenti te mlađi komunistički političari u Centralnom komitetu KPH od kojih su najpoznatiji [[Miko Tripalo]] i [[Savka Dabčević-Kučar]]. Pokret se posebno proširio do proljeća [[1971]]. godine pa je i nazvan [[Hrvatsko proljeće]]. Širenje pokreta izaziva kritike u drugim jugoslavenskim republikama te [[Josip Broz Tito]] smjenjuje hrvatski politički vrh. Ipak ustavnim promjenama, a naročito donošenjem Ustava [[1974]]. godine snažno je ojačan republički individualitet. Titovom smrću [[1980]]. godine nestaje element koji je svojom karizmom i autoritetom osiguravao koheziju visoko složenog sustava prepunog različitosti unutar Jugoslavije. Početak teške političke kriza prati gospodarska kriza, nastala sudarom tržišnih elemenata i elemenata planske privrede, te afirmacija nacionalnih interesa. Radikalizacija zahtjeva u [[Srbija|Srbiji]] koja na političko vodstvo dovodi [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] dovodi do raspada SKJ. Krajem osamdesetih godina počinju se osnivati političke stranke te se priznaje višestranački sustav. === Republika Hrvatska === Na prvim demokratskim [[parlamentarni izbori u Hrvatskoj 1990|izborima]] [[1990]]. godine premoćnu pobjedu ostvaruje [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]] predvođen dr. [[Franjo Tuđman|Franjom Tuđmanom]], te se [[30. 5.|30. svibnja]] konstituira višestranački [[Hrvatski sabor|Sabor]]. Referendumom održanim [[19. 5.|19. svibnja]] [[1991]]. većina od 93.24% birača opredjeljuje se za samostalnu i neovisnu državu. Slijedom te odluke Sabor RH je [[25. 6.|25. lipnja]] 1991. donio [[Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske|Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske]] kojim se Hrvatska uspostavlja kao neovisna država. Neuspjehom u rješavanju jugoslavenske krize [[8. 10.|8. listopada]] 1991. godine [[Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ|raskida sve državnopravne sveze sa dosadašnjom SFRJ]]. Oružanom pobunom dijela srpskog stanovništva počinje [[Domovinski rat]], koji je završio [[1995]]. godine hrvatskom pobjedom u operaciji [[Operacija Oluja|Oluja]]. Hrvatska je [[22. 5.|22. svibnja]] [[1992]]. godine primljena u [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjene narode]] kao punopravni član. Drugu polovicu devedesetih karakteriziraju gospodarske poteškoće povezane s prelaskom na tržišno gospodarstvo, netransparentom privatizacijom i posljedicama rata. Na [[parlamentarni izbori u Hrvatskoj 2000|parlamentarnim izborima 2000.]] godine pobjeđuje koalicija šest stranaka u koju su uključeni [[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]], [[Hrvatska socijalno-liberalna stranka|HSLS]], [[Hrvatska seljačka stranka|HSS]], [[Hrvatska narodna stranka|HNS]], [[Liberalna stranka (Hrvatska)|LS]] i [[Istarski demokratski sabor|IDS]]. Premijer je [[Ivica Račan]]. [[Stjepan Mesić]] je izabran za predsjednika [[predsjednički izbori u Hrvatskoj 2000|2000.]] godine, a reizabran [[predsjednički izbori u Hrvatskoj 2005|2005.]] Na vlast [[parlamentarni izbori u Hrvatskoj 2003|2003.]] dolazi reformirani HDZ predvođen dr. [[Ivo Sanader|Ivom Sanaderom]] koji osvaja drugi mandat kao premijer nakon pobjede na izborima [[parlamentarni izbori u Hrvatskoj 2007|2007]]. Razdoblje nakon [[2000]]. godine karakterizira razvoj i rast gospodarstva, mnogobrojne reforme kao i problemi poput visoke nezaposlenosti, korupcije i tromosti javne uprave i pravosuđa. Još od svog osamostaljenja glavni vanjskopolitički ciljevi Republike Hrvatske su ulazak u euroatlanske integracije, prije svega ulazak u [[Evropska unija|Europsku uniju]] i [[NATO]]. Od [[1. 4.|1. travnja]] [[2009]]. članica je NATO-a, a [[1. 7.|1. srpnja]] [[2013]]. godine postala je punopravna članica Europske unije. == Geografija == {{glavni|Zemljopis Hrvatske}} Hrvatska ima: * jezera i brežuljke na kontinentalnom sjeveru i sjeveroistoku ([[centralna Hrvatska|središnja Hrvatska]] i [[Slavonija]] kao dio [[Panonska nizija|Panonske nizine]]); * pošumljene planine u [[Lika|Lici]] i [[Gorski kotar|Gorskom Kotaru]], što spada u [[Dinarske planine|Dinaride]]; * kamenitu obalu na [[Jadransko more|Jadranskom moru]] ([[Istra]], Sjeverno Primorje i [[Dalmacija]]). Površina obalnog mora: 33.200&nbsp;km²<br /> Površina kopna i mora: 89.810&nbsp;km²<br /> Ukupna gospodarska površina: 113.680&nbsp;km²<br /> Dužina kopnenih granica: 2.028&nbsp;km - [[Kopnene granice Hrvatske|detaljnije]] Dužina obale: 5.835&nbsp;km<br /> Dužina obale kopnenog dijela: 1.777&nbsp;km<br /> Dužina obale na otocima: 4.058&nbsp;km Broj otoka: 1.246 (67 naseljenih) [[Datoteka:Satellite image of Croatia in September 2003.jpg|thumb|left|thumb|220px|[[Umjetni satelit|Satelitska]] fotografija Hrvatske]] Važniji gradovi u Hrvatskoj su [[Zagreb]] (glavni grad), [[Split]], [[Dubrovnik]], [[Rijeka]], [[Osijek]], [[Zadar]], [[Karlovac]], [[Pula]], [[Sisak]],[[Knin]], [[Gospić]] (sjedište najveće hrvatske županije) [[Šibenik]], [[Slavonski Brod]], [[Mali Lošinj]] (najveći i najrazvijeniji otočni grad), te [[Vukovar]] (najveća riječna luka u Hrvatskoj). === Klima === [[Klima]] je u unutrašnjosti Hrvatske umjereno [[kontinentalna klima|kontinentalna]], u gorskoj Hrvatskoj pretplaninska i [[planinska klima|planinska]], u primorskom dijelu [[mediteranska klima|mediteranska]] (sa suhim i toplim ljetima te vlažnim i blagim zimama), a u zaleđu [[submediteranska klima|submediteranska]] (s nešto hladnijim zimama i toplijim ljetima). Na klimu Hrvatske utječe položaj u sjevernom umjerenom pojasu. Prosječna temperatura u unutrašnjosti: siječanj 0 do 2&nbsp;°C, kolovoz 19 do 23&nbsp;°C dok je prosječna temperatura u primorju: siječanj 6 do 11&nbsp;°C, kolovoz 21 do 27&nbsp;°C. S prosječno 2.600 sunčanih sati u godini [[jadran]]ska je obala jedna od najsunčanijih u Sredozemlju, a prosječna temperatura mora ljeti je od 25&nbsp;°C do 27&nbsp;°C. {{clear}} == Zaštićena mjesta == [[Datoteka:Plitvice lakes.JPG|thumb|150px|[[Plitvička jezera]]]] [[Datoteka:Great Lake, Island of Mljet, Croatia.JPG|thumb|150px|[[Nacionalni park Mljet|Mljet]]]] === [[Svetska baština|Svjetska baština]] === * [[Plitvička jezera|Nacionalni park Plitvička jezera]] (1979.) * [[Dioklecijanova palača]] (1979.) * [[Dubrovnik|Gradska jezgra Dubrovnika]] (1979.) * [[Eufrazijeva bazilika]] (1997.) * [[Trogir|Gradska jezgra Trogira]] (1997.) * [[Šibenska katedrala]] (2000.) * [[Starogradsko polje]] na [[Hvar]]u (2008.) * [[stećci]] (2016.)<ref>{{cite web |url=http://www.unesco.org/new/en/media-services/single-view/news/five_sites_inscribed_on_unescos_world_heritage_list/#.V4o1-PyKTDc |title=Five sites inscribed on UNESCO’s World Heritage List |accessdate=16. srpnja 2016 |work= |publisher=UNESCOPRESS |date=15. srpnja 2016}}</ref> === [[Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode|Nacionalni parkovi]] === * [[Brijuni]] * [[Nacionalni park Kornati|Kornati]] * [[Nacionalni park Krka|Krka]] * [[Nacionalni park Mljet|Mljet]] * [[Nacionalni park Paklenica|Paklenica]] * [[Plitvička jezera]] * [[Nacionalni park Risnjak|Risnjak]] * [[Nacionalni park Sjeverni Velebit|Sjeverni Velebit]] == Politika == {{glavni|Politika Hrvatske}} [[Datoteka:Hrvatski sabor.jpg|thumb|200px|Hrvatski sabor]] [[Datoteka:Vlada RH.jpg|thumb|200px|[[Banski dvori]]]] [[Datoteka:Supreme Court of the Republic of Croatia.jpg|thumb|200px|[[Vrhovni sud Republike Hrvatske]]]] [[Datoteka:Ustavni sud RH (Zagreb).jpg|thumb|200px|[[Ustavni sud Republike Hrvatske]]]] Od usvajanja novog [[Hrvatski ustav|Ustava]] 1990. godine, Hrvatska je [[parlament]]arna [[demokracija]]. U Republici Hrvatskoj državna je vlast ustrojena na načelu trodiobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu. === Zakonodavna vlast === '''[[Hrvatski sabor]]''' je jednodomno zakonodavno tijelo s najviše 160 zastupnika, a bira se općim izborima na mandat od četiri godine. Sabor svake godine zasjeda tijekom dva razdoblja: * [[15. 1.|15. siječnja]] - [[15. 7.|15. srpnja]] * [[15. 9.|15. rujna]] - [[15. 12.|15. prosinca]]. === Izvršna vlast === '''[[Predsjednik Republike Hrvatske|Predsjednik Republike]]''' je [[šef države|poglavar države]], a bira se svakih pet godina. Osim što je [[vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Republike Hrvatske|vrhovni zapovjednik]] [[Oružane snage Republike Hrvatske|Oružanih snaga]], predsjednik države imenuje mandatara za sastav Vlade (predsjednika Vlade), koji mora za sebe i svoje ministre dobiti potvrdu (povjerenje) Sabora. '''[[Vlada Republike Hrvatske]]''', kao izvršna vlast, predlaže [[zakon]]e i [[državni budžet|proračun]], izvršava zakone, te vodi inozemnu i domaću [[politika|politiku]] zemlje. Na čelu hrvatske Vlade nalazi se [[Predsjednik Vlade Republike Hrvatske|predsjednik Vlade]]. Vlada ima 4 potpredsjednika i [[Vlada Hrvatske#Ministarstva i ministri|15 ministara]] zaduženih za određena područja upravljanja. === Sudbena vlast === Hrvatska ima složen sustav [[Sudbena vlast u Hrvatskoj|sudstva]]. Sudbenu vlast obavljaju sudovi. Sudbena vlast je samostalna i neovisna, a sudovi sude na temelju Ustava i zakona. Sudovi sude i na osnovi međunarodnih ugovora koji su dio pravnog poretka Republike Hrvatske. U Hrvatskoj sudbenu vlast obavlja 110 [[Prekršajni sudovi u Hrvatskoj|prekršajnih sudova]], 108 [[Općinski sudovi u Hrvatskoj|općinskih sudova]] i 13 [[Trgovački sudovi u Hrvatskoj|trgovačkih sudova]] koji sude kao sudovi prvog stupnja. [[Upravni sud Republike Hrvatske]] odlučuje o tužbama protiv konačnih upravnih akata, odnosno u upravnim sporovima. [[Visoki trgovački sud Republike Hrvatske]], [[Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske]] te 21 [[Županijski sudovi u Hrvatskoj|županijski sud]] su, u pravilu, sudovi drugog stupnja. [[Vrhovni sud Republike Hrvatske]], kao najviši sud, osigurava jedinstvenu primjenu zakona i ravnopravnost građana. U Hrvatskoj djeluje ukupno 256 sudova, a sudi ukupno 1.482 suca i 433 prekršajna suca. Sudovi opće nadležnosti: * [[Vrhovni sud Republike Hrvatske]], * [[Županijski sudovi u Hrvatskoj|županijski sudovi]] i * [[Općinski sudovi u Hrvatskoj|općinski sudovi]] Sudovi posebne nadležnosti: * [[Upravni sud Republike Hrvatske]], * [[Visoki trgovački sud Republike Hrvatske]], * [[Trgovački sudovi u Hrvatskoj|trgovački sudovi]], * [[Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske]] i * [[Prekršajni sudovi u Hrvatskoj|prekršajni sudovi]]. === Ustavni sud === '''[[Ustavni sud Republike Hrvatske]]''', koji nije dio sudbene vlasti, donosi odluke o pitanjima suglasnosti zakona s [[Ustav]]om, o suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonima, donosi odluke povodom ustavnih tužbi te odlučuje o drugim pitanjima određenim Ustavom. S obzirom kako Ustavni sud nije dio trodiobe vlasti, smatra se četvrtom polugom cjelokupnog ustroja Hrvatske države. :''Vidi još i:'' [[Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji]] == Upravna podjela == {{glavni|Hrvatske županije}} {{glavni|Hrvatske općine i gradovi}} U Hrvatskoj su [[opština|općine]] i [[grad]]ovi prema [[Ustav Republike Hrvatske|Ustavu]], jedinice lokalne samouprave. Teritorij Hrvatske administrativno je podijeljen na [[Dodatak:Popis gradova u Hrvatskoj|127 gradova]] i [[Dodatak:Popis općina u Hrvatskoj|429 općina]]. Općine i gradovi u Hrvatskoj čine najnižu razinu samouprave. Hrvatska je podijeljena na [[županija|dvadeset županija]] i [[Zagreb|Grad Zagreb]] koji ima status županije. Županija obuhvaća više prostorno povezanih općina i gradova na svom području. Površinom je najveća županija [[Ličko-senjska županija|Ličko-senjska]], a najmanja [[Međimurska županija]]. Županije s najviše stanovnika su [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]], [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]] i [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]]. [[Datoteka:Zupanije.gif|thumb|300px| [[Hrvatske županije]]]] # [[Zagrebačka županija|Zagrebačka]] # [[Krapinsko-zagorska županija|Krapinsko-zagorska]] # [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačka]] # [[Karlovačka županija|Karlovačka]] # [[Varaždinska županija|Varaždinska]] # [[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačka]] # [[Bjelovarsko-bilogorska županija|Bjelovarsko-bilogorska]] # [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]] # [[Ličko-senjska županija|Ličko-senjska]] # [[Virovitičko-podravska županija|Virovitičko-podravska]] # [[Požeško-slavonska županija|Požeško-slavonska]] # [[Brodsko-posavska županija|Brodsko-posavska]] # [[Zadarska županija|Zadarska]] # [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]] # [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]] # [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemska]] # [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]] # [[Istarska županija|Istarska]] # [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanska]] # [[Međimurska županija|Međimurska]] # [[Zagreb|Grad Zagreb]] Vidi još: * [[Popis gradova u Hrvatskoj]] * [[Popis gradova u Hrvatskoj po županijama]] * [[Popis općina u Hrvatskoj]] == Gospodarstvo == [[Datoteka:Croatia Export Treemap.jpg|thumb|Izvoz Hrvatske po industrijskim granama 2011 godine]] ''Glavni članak: [[Gospodarstvo Hrvatske]]'' Gospodarstvo se zasniva na lakoj [[industrija|industriji]], kao i [[tercijarni sektor|sektoru usluga]]. [[Turizam]] je značajan izvor prihoda. Stanje hrvatskog gospodarstva je tipično za zemlje u tranziciji iz komunizma na području bišve Jugoslavije. Privatizacija i preustroj u svim područjima doveli su do zatvaranja mnogih gospodarskih subjekata što je dovelo do porasta nezaposlenosti. Gotovo dva desetljeća nakon pada komunizma Hrvatska nije dostigla veličinu industrijske proizvodnje kakvu je imala 1989. godine, a potrošnja električne energije je na razini 1988. godine <ref>Božo Udovičić bivši ministar energetike i član HAZU za Novi List. 17. svibnja 2010. str 7. tekst Energetskom sektoru šest milijardi eura investicije</ref>. Slični gospodarski poražavajući podaci vrede i kada se uzme u obzir broj zaposlenih. Po njemu u Hrvatskoj je 1988. godine radilo 2.032.016 osoba <ref>Banka svibanj 2010, str 17</ref>, a u prosincu/decembru 2009. godine samo 1,52 milijuna <ref>{{Cite web |title=Broj zaposlenih u 2009. smanjen 4,9 % |url=http://www.seebiz.eu/hr/makroekonomija/hrvatska/broj-zaposlenih-u-2009.-smanjen-4,9-%25,73648.html |access-date=2010-06-03 |archivedate=2016-03-13 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160313213806/http://www.seebiz.eu/hr/makroekonomija/hrvatska/broj-zaposlenih-u-2009.-smanjen-4,9-%25,73648.html/ |deadurl=yes }}</ref> to jest 500.000 manje, dok se energetska potrošnja Hrvatske tek 2008. godine vratila na onu iz 1987. godine,a industrijska potrošnja energije se vratila te iste godine na onu iz 1968.<ref>Glas Istre:Uništavanjem industrije protiv zatopljenja 29. 3.2011. str. 18</ref> Prema ambasadi [[Sjedinjene Američke Države|SAD-a]] u Zagrebu, razlozi za opći pad životnog standarda stanovnika Hrvatske od doba samostalnosti jesu [[Rat u Hrvatskoj|rat 1991–1995]], [[globalizacija]] i loša ekonomska politika.<ref>{{Cite web |title=wikileaks:SAD ambasada 13. 3.2006. |url=http://wikileaks.org/cable/2006/03/06ZAGREB336.html |access-date=2011-09-07 |archive-date=2014-07-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140703150328/http://wikileaks.org/cable/2006/03/06ZAGREB336.html |dead-url=yes }}</ref> U zadnjoj godini postojanja [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]] to jest 1991., Hrvatska je bila dužna 3. 3. milijarde eura, a 2009. godine ona je dužna 44.6 milijarde eura <ref>izvori:Nacionalne statistike, Bloomberg, MMF, Svjetska banka prenio Novi List 11. 5. 2010 na 1 str. poslovnog dodatka</ref>,a dodatnu težinu na ove statističke podatke daruje Gini index koji je registrirao 50 postotno povećanje socijalne nejednakosti između 1988 i 2008 godine to jest razlike između onih koji imaju i onih koji nemaju pošto je taj index "skočio" s 22.78 bodova 1988 godine na 33.65 bodova 2008. godine.<ref>[http://www.indexmundi.com/facts/croatia/gini-index Croatia Gini index]</ref> == Promet == [[Datoteka:Croatia.a320.arp.750pix.jpg|thumb|left|thumb|220px|[[Airbus A320|Airbus]] [[Croatia Airlines]]a ]] Hrvatska ima razvijenu mrežu [[Hrvatske autoceste|autocesta]]. Značajni infrastrukturni projekti na gradnji autocesta započeli su [[2000]]. godine kada započinje intenzivna gradnja i povezivanje Hrvatske. U Hrvatskoj ukupno ima preko 1400 kilometara autocesta koje povezuju [[Zagreb]] s drugim većim gradovima. Sredinom [[2005]]. je u promet puštena [[autocesta A1]] koja povezuje dva najveća grada [[Zagreb]] i [[Split]]. [[Autocesta A2]] ide od [[Slovenija|slovenske]] granice prema Zagrebu. [[Autocesta A3]] prolazi Panonskom Hrvatskom od [[Bregana|Bregane]] do [[Lipovac|Lipovca]]. [[Autocesta A4|A4]] ide od [[Goričan]]a na [[mađarska|mađarskoj]] granici prema [[Zagreb]]u. [[Autocesta A5]], ''Slavonika'' povezuje [[Slavonija|Slavoniju]], tj. [[Osijek]] i [[Baranja|Baranju]] sa [[Zagreb]]om i [[Jadran]]om. [[Autocesta A6]] povezuje [[Zagreb]] i [[Rijeka|Rijeku]]. [[Autocesta A8|Autoceste A8]] i [[Autocesta A9|A9]] čine [[Istarski ipsilon]]. [[Datoteka:DIAĽNICA DO SKALNATÝCH HÔR - HIGHWAY TO THE ROCKY MOUNTAINS - panoramio.jpg|thumb|220px|[[Autocesta A1]] povezuje [[Split]] i [[Zagreb]]]] [[Rijeka]] je najveća luka na Jadranu s više od 13 milijuna tona tereta u [[2007]]. godini. Hrvatska ima sedam zračnih luka za međunarodni promet u [[Zračna luka Zagreb|Zagrebu]], [[Zračna luka Zadar|Zadaru]], [[Zračna luka Split|Splitu]], [[Zračna luka Dubrovnik|Dubrovniku]], [[Zračna luka Rijeka|Rijeci]], [[Zračna luka Osijek|Osijeku]] i [[Zračna luka Pula|Puli]]. [[Croatia Airlines]] je nacionalni zrakoplovni prijevoznik. [[Jadrolinija]] je najveći i nacionalni brodarski prijevoznik. Hrvatska ima razvijen sustav [[željeznica]], ali zbog političkih razloga u prošlosti neki dijelovi Hrvatske nisu povezani, poput [[Istra|Istre]] i [[Dubrovnik]]a. [[Hrvatske željeznice]] su državna željeznička tvrtka. U Hrvatskoj je u [[2008]]. godini registrirano 88.217 novih [[automobil]]a, što je najviše u povijesti zemlje i predstavlja povećanje od 6,7% u odnosu na godinu lani. Najprodavanija marka je [[Opel]], slijede [[Renault]], [[Volkswagen]], [[Peugeot]] i [[Škoda]].<ref>http://www.dnevnohr.com/Auto/moto/Rekordna-prodaja-automobila-u-Hrvatskoj.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111102204024/http://www.dnevnohr.com/Auto/moto/Rekordna-prodaja-automobila-u-Hrvatskoj.html |date=2011-11-02 }} 'Rekordna prodaja automobila u Hrvatskoj'</ref> U prva dva mjeseca [[2009]]. godine u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje u Hrvatskoj registrirano 40,9% manje novih automobila kao posljedica svjetske gospodarske krize.<ref>http://www.monitor.hr/clanci/hrvatska-i-u-veljaci-pad-prodaje-automobila-za-39-posto/1173/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090307155853/http://www.monitor.hr/clanci/hrvatska-i-u-veljaci-pad-prodaje-automobila-za-39-posto/1173/ |date=2009-03-07 }} 'Hrvatska: i u veljači pad prodaje automobila za 39%'</ref> U Hrvatskoj na 1000 stanovnika dolazi 300 automobila.<ref>http://www.privredni.hr/index.php?option=com_content&task=view&id=1364&Itemid=2 'Lukoil predložio Ini suradnju u proizvodnji ekološkog goriva '</ref> == Komunikacije == Hrvatska se po upotrebi [[informatika|informatičke]] i [[komunikacije|komunikacijske]] [[tehnologija|tehnologije]] nalazi na 49. mjestu od ukupno 134 zemlje obuhvaćene u istraživanju [[Svjetski ekonomski forum|Svjetskog ekonomskog foruma]].<ref>http://www.jutarnji.hr/novac/vijesti/clanak/art-2009,3,26,IT_zemlje_49,157362.jl{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} 'Hrvatska i dalje među top 50 IT zemalja'</ref> Svaki treći Hrvat koristi [[kompjuter|računalo]] svaki dan, a domaće tržište tehnologija i telekomunikacija je godišnje vrijedno milijardu dolara.<ref>http://www.jutarnji.hr/novac/bizzbuzz/clanak/art-2009,3,27,ict_konkurentnost,157424.jl {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090330055350/http://www.jutarnji.hr/novac/bizzbuzz/clanak/art-2009,3,27,ict_konkurentnost,157424.jl |date=2009-03-30 }} 'Svaki treći Hrvat koristi računalo svaki dan'</ref> Oko 37% hrvatskih kućanstava posjeduje osobno računalo.<ref>http://www.tportal.hr/biznis/novaciulaganje/27603/potrosnja-kucanstava-4c3-tisuce-kuna-veca-od-raspolozivih-sredstava.html 'Hrvati troše 4.300 kune više nego što zarade'</ref> U [[2008]]. godini 47% stanovnika starijih od petnaest godina koristi [[internet]] što je porast od 8% u odnosu na [[2007]]. godinu. Ukupan broj korisnika je 2,24 milijuna. Od toga broja 56% koristi internet svaki dan.<ref>http://www.net.hr/tehnoklik/page/2009/02/11/0247006.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120309112507/http://www.net.hr/tehnoklik/page/2009/02/11/0247006.html |date=2012-03-09 }} 'U Hrvatskoj 47% korisnika interneta'</ref> Broj [[Širokopojasni internet|širokopojasnih priključaka]] [[internet]]u iznosi 722.110 čime je dostignuta razina gustoće širokopojasnih priključaka internetu od 16,28%.<ref>http://limun.hr/main.aspx?id=473639 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110723053535/http://limun.hr/main.aspx?id=473639 |date=2011-07-23 }} 'Širokopojasni internet u 2009. godini'</ref> Uslugu [[internet]] [[banka]]rstva u u prvom kvartalu [[2009]]. koristilo je 597.866 građana te 155.721 poslovnih subjekata, što je povećanje od 32,06% korištenja od strane građana, odnosno 15,32% od strane poslovnih subjekata u odnosu na godinu lani.<ref>http://beta.vecernji.hr/vijesti/vise-pola-milijuna-hrvata-koristi-internet-bankarstvo-clanak-2072{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} 'Više od pola milijuna Hrvata koristi internet bankarstvo'</ref> Stopa softverskog piratstva na osobnim računalima trenutno iznosi 54%.<ref>http://www.jutarnji.hr/novac/vijesti/clanak/art-2009,5,12,ilegalni_softver,162938.jl{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} 'Piratstvo u Hrvatskoj stagnira '</ref> Oko 79% hrvatskih građana posjeduje [[mobilni telefon]], a 12% građana ima više od jednog mobitela.<ref>http://www.mobil.hr/novosti/one.php?sid=3229 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090218022906/http://www.mobil.hr/novosti/one.php?sid=3229 |date=2009-02-18 }} 'Hrvatska ne vodi po broju mobitela, ali zato vodi po broju poslanih poruka'</ref> Vodeći pružatelji usluga mobilne telefonije su [[HT|T-Mobile Hrvatska]], [[Vipnet|Vip]] i [[Tele2]]. U pokretnim mrežama krajem prošle godine tri komercijalna operatera imala su ukupno više od 5,87 milijuna korisnika, čime je dostignuta penetracija od 132,55%. Devet komercijalnih operatera [[telefon|nepokretne mreže]] krajem [[2008]]. imalo je nešto više od 1,85 milijuna korisnika, čime je gustoća od 41,73% neznatno 'pala' u odnosu na [[2007]]. godinu.<ref name="seebiz.eu">http://seebiz.eu/hr/tvrtke/telekomunikacije/trziste-elektronickih-komunikacija-u-2008.-vrijedno-15-milijardi-kuna,40824.html{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} 'Tržište elektroničkih komunikacija u 2008. vrijedno 15 milijardi kuna'</ref> Tržište [[Telekomunikacija|elektroničkih]] komunikacija u [[2008]]. godini je vrijedilo 15 milijardi kuna, od toga je najveći dio ili oko 8,5 miljardi kuna ostvaren u pokretnim mrežama, dok je prihod u nepokretnim mrežama bio nešto malo viši od 5 milijardi kuna. Prihod od prijenosa podataka premašio je milijardu kuna, dok se ostatak ukupnog prihoda odnosi na najam vodova i kabelsku televiziju. Od ukupnog prihoda od nepokretnih mreža 83,01% je ostvario [[HT|T-HT]], dok se oko 17% tog prihoda odnosi na nove operatere.<ref name="seebiz.eu"/> == Stanovništvo == [[Datoteka:Croatia ethnicities 2021.svg|mini|300x300piksel|Stanovništvo Hrvatske po narodnostima 2021.]] {{Glavni|Stanovništvo Hrvatske|Lista gradova u Hrvatskoj}} U Hrvatskoj je prema popisu stanovništva iz [[2011]].<ref>{{cite web |url=http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_03/H01_01_03.html |title=Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. |publisher=Državni zavod za statistiku RH |access-date=2013-04-16 |archive-date=2021-01-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210109060027/https://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_03/H01_01_03.html }}</ref> živjelo 4.284.889 stanovnika od čega 2.218.554 [[Žena|žene]] i 2.066.335 [[muškarac]]a. Prosječna starost stanovništva bila je 41,7 godina, 43,4 godine za žene i 39,9 za muškarce. Očekivano trajanje života je [[2006]]. bilo 79,3 za žene i 72,5 za muškarce. [[Demografska tranzicija]] je završena: prirodni prirast je negativan. Očekivani životni vijek je oko 75 godina, a pismenost je 98,5%. Službeni jezik je [[hrvatski jezik|hrvatski]], koji pripada među [[slavenski jezici|slavenske jezike]] i koristi [[latinica|latinično pismo]]. Od 1996. godine Hrvatska bilježi pozitivan migracijski saldo to jest ima veći broj osoba koje se doseljavaju nego što ju napuštaju. Tako se [[2005]]. godine u Hrvatsku doselilo 14.230 osoba dok se odselilo 6.012. Većina doseljenih su došli iz susjedne Bosne i Hercegovine dok je većina onih koji su napustili Hrvatsku otišla u Srbiju i Crnu Goru.<ref>http://www.index.hr/vijesti/clanak/u-hrvatsku-se-prosle-godine-doselilo-najvise-ljudi-iz-bih-a-njih-najvise-odselilo-se-u-sicg/320887.aspx U Hrvatsku se prošle godine najviše doselilo ljudi iz BiH, a njih najviše odselilo se u SiCG</ref> Veliku većinu stanovništva Hrvatske čine [[Hrvati]] (90,4%). Glavna nacionalna manjina su [[Srbi]] (4,4%), dok od ostalih dvadesetak nacionalnih manjina svaka čini manje od 0,5% stanovništva.<ref>{{cite web |url=http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_05/H01_01_05.html |title=Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. |publisher=Državni zavod za statistiku RH |access-date=2013-04-16 |archive-date=2013-01-07 |archive-url=https://archive.today/20130107165726/http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_05/H01_01_05.html }}</ref> Ukupno rođene [[dete|djece]] u Hrvatskoj [[2009]]. godine je bilo 44.577, dok je umrlih bilo 52.414, što čini negativan prirodni priraštaj od 7.837 osoba. Stopa nataliteta u 2009. iznosila je 10,1 dok je stopa mortaliteta iznosila 11,8.<ref>{{cite web |url=http://www.vecernji.hr/vijesti/vise-rodenih-nego-umrlih-samo-tri-zupanije-gradu-zagrebu-clanak-169741 |title=Više rođenih nego umrlih samo u tri županije i Gradu Zagrebu |publisher=Večernji.hr |date = 20. 07. 2010. |accessdate = 20. 07. 2010. }}</ref> Iste godine sklopljeno je 22.382 [[brak]]a dok je bilo 5.076 razvoda.<ref>{{cite web |url=http://www.jutarnji.hr/u-2009--godini-izgubili-smo-jos-8000-stanovnika-/848183/ |title=U 2009. godini izgubili smo još 8000 stanovnika |publisher=Jutarnji.hr |date=20. 07. 2010. |accessdate=20. 07. 2010. |archive-date=2010-07-22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100722084124/http://www.jutarnji.hr/u-2009--godini-izgubili-smo-jos-8000-stanovnika-/848183/ |dead-url=yes }}</ref> <div class="barbox floatleft" style="border:1px solid silver; font-size:88%; padding:0.4em; width:auto; background: white"> <table style="border-collapse:collapse; width:100%;"> <tr style="background:#ddd"><th colspan="5">Religija u Hrvatskoj<ref>{{cite web|url=http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/usp_04_HR.htm|title=STANOVNIŠTVO PREMA VJERI, POPISI 2001. I 2011.|publisher=Hrvatski zavod za statistiku|year=2013|accessdate=12. svibnja 2013|archive-date=2020-10-20|archive-url=https://web.archive.org/web/20201020204929/https://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/usp_04_HR.htm}}</ref></th></tr> <tr style="font-size:88%; height:4px;"> <td style="padding:0 4px;">religija</td> <td style="padding:0 4px; text-align:right;"></td> <td style="width:100px;"> <td style="padding:0 4px; width:5em; text-align:right;">postotak</td> <td style="padding:0 4px; text-align:right;"></td> <tr> <td colspan="2" style="padding-left:0.4em;padding-right:0.4em;min-width:8em">[[katoličanstvo|rimokatoličanstvo]]</td> <td style="width:100px;border-left:solid 1px silver;border-right:solid 1px silver;"><div style="background:DarkGray; width:86.3%; overflow:hidden"> &thinsp;</div></td> <td colspan="2" style="padding-left:0.4em;padding-right:0.4em" align="right">86,3 %</td> </tr> <tr> <td colspan="2" style="padding-left:0.4em;padding-right:0.4em;min-width:8em">[[ateizam]] ili [[agnosticizam]]</td> <td style="width:100px;border-left:solid 1px silver;border-right:solid 1px silver;"><div style="background:MediumAquamarine; width:6.7%; overflow:hidden"> &thinsp;</div></td> <td colspan="2" style="padding-left:0.4em;padding-right:0.4em" align="right">6,7 %</td> </tr> <tr> <td colspan="2" style="padding-left:0.4em;padding-right:0.4em;min-width:8em">[[pravoslavlje]]</td> <td style="width:100px;border-left:solid 1px silver;border-right:solid 1px silver;"><div style="background:Yellow; width:4.4%; overflow:hidden"> &thinsp;</div></td> <td colspan="2" style="padding-left:0.4em;padding-right:0.4em" align="right">4,4 %</td> </tr> <tr> <td colspan="2" style="padding-left:0.4em;padding-right:0.4em;min-width:8em">[[islam]]</td> <td style="width:100px;border-left:solid 1px silver;border-right:solid 1px silver;"><div style="background:Green; width:1.5%; overflow:hidden"> &thinsp;</div></td> <td colspan="2" style="padding-left:0.4em;padding-right:0.4em" align="right">1,5 %</td> </tr> <tr> <td colspan="2" style="padding-left:0.4em;padding-right:0.4em;min-width:8em">[[protestantizam]]</td> <td style="width:100px;border-left:solid 1px silver;border-right:solid 1px silver;"><div style="background:Orange; width:0.3%; overflow:hidden"> &thinsp;</div></td> <td colspan="2" style="padding-left:0.4em;padding-right:0.4em" align="right">0,3 %</td> </tr> <tr> <td colspan="2" style="padding-left:0.4em;padding-right:0.4em;min-width:8em">ostalo i nepoznato</td> <td style="width:100px;border-left:solid 1px silver;border-right:solid 1px silver;"><div style="background:Lavender; width:0.4%; overflow:hidden"> &thinsp;</div></td> <td colspan="2" style="padding-left:0.4em;padding-right:0.4em" align="right">0,4 %</td> </tr> </table> </div> Prema popisu stanovništva iz 2011. godine najzastupljenija vjeroispovijest je [[katoličanstvo|katolička]] (86,28%). Druge zastupljenije vjeroispovijesti su [[pravoslavlje|pravoslavna]] (4,44%) i [[muslimani|islamska]] (1,47%), dok sve ostale vjeroispovijesti zajedno čine manje od 1% stanovništva<ref>{{cite web |url=http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_10/h01_01_10_RH.html |title=Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. |publisher=Državni zavod za statistiku RH |access-date=2013-04-16 |archive-date=2013-07-16 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130716185044/http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_10/h01_01_10_RH.html }}</ref>. === Najveći gradovi === {{main|Spisak gradova u Hrvatskoj}} {{Najveći gradovi u Hrvatskoj}} == Jezici == Na području Hrvatske '''7''' je priznatih individualnih jezika (bez imigrantskih), od kojih su dva službena '''[[hrvatski jezik|hrvatski]]''' (3.980.000; 2001. popis) i na području Istre '''[[italijanski jezik|talijanski]]''' (19.600; popis 2001.)). Ostalih pet su [[bosanski jezik|bošnjački]] 20.800 (popis 2001.), [[istriotski]] 1000 (2000. T. Salminen), [[istrorumunjski jezik|istrorumunjski]] 560 (1994.), [[venecijanski jezik|venecijanski]] 50.000 (1994. T. Salminen) i [[hrvatski znakovni jezik]]. Imigrantski jezici su: [[bugarski jezik|bugarski]], [[češki jezik|češki]], [[mađarski jezik|mađarski]], [[makedonski jezik|makedonski]], [[poljski jezik|poljski]], [[rumunski jezik|rumunjski]], [[ruski jezik|ruski]], [[rusinski]], [[srpski jezik|srpski]], [[sinte romski]], [[slovački jezik|slovački]], [[slovenski jezik|slovenski]], [[njemački standardni jezik|standardni njemački]], [[Toskijski jezik|toskijski albanski]] i [[ukrajinski jezik|ukrajinski]]<ref>[http://www.ethnologue.com/show_country.asp?name=HR Languages of Croatia (16th)]</ref>. == Obrazovanje == [[Datoteka:Gimnazija Vladimira Nazora Split.jpg|left|thumb|200px|Zgrada Opće gimnazije u [[Split]]u]] U Hrvatskoj je [[2008]]. godine radilo 645 [[Dječji vrtić|dječjih vrtića]] koji su ostvarivali programe predškolskog [[odgoj]]a i [[Obrazovanje|naobrazbe]]. Udio privatnih vrtića je 33,9%, dok ostatak čine vrtići u [[grad]]skom, [[opština|općinskom]] i [[županija|županijskom]] vlasništvu. Ukupan broj [[dete|djece]] koja su obuhvaćena nekim programom je 149.300 ili 56,6% djece u dobi od šest mjseci do šest godina. U privatnim vrtićima je smješteno 12,9% djece. Djeca s teškoćama u razvoju čine 3,6% vrtićke populacije dok je udio darovite djece 1,1%. Na 18 djece dolazi jedan odgojitelj, ako ubrajamo i kraće programe, a na 11 djece dolazi jedan odgojitelj u cjelodnevnom programu.<ref>http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=2195 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120517154447/http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=2195 |date=2012-05-17 }} 'Predškolski odgoj i naobrazba u Republici Hrvatskoj'</ref> Broj [[osnovna škola|osnovnih škola]] na kraju [[2006]]. godine je 839 koje su u svom sastavu imale 1246 područnih škola. Ukupno je u 2085 škola bilo 384.634 učenika. Učenici obrazovanje započinju sa navršenih sedam godina, a završavaju sa petnaest. Osnovna škola ima osam razreda. U prva četiri djecu obrazuje jedan učitelj. U druga četiri razreda djeca dobivaju učitelja iz svakog predmeta. Odnos broja učitelja i učenika u redovitom obrazovanju bio je 1:13, a obrazovanju za djecu i mladež s teškoćama u razvoju 1:2,9. Udio žena u učiteljskom populacije je 78,9%. U 2057 škola nastava se izvodila samo na jednom jeziku, od čega u 2015 na [[hrvatski jezik|hrvatskom]], u 19 na [[srpski jezik|srpskome]], u 11 na [[italijanski jezik|talijanskome]], u sedam na [[češki jezik|češkome]], u pet na [[mađarski jezik|mađarskome]]. Osim na hrvatskom jeziku 28 škola nastavu izvodi na jezicima [[Nacionalna manjina|nacionalnih manjina]]. Prvi put u školske klupe sjelo je 43.286 prvašića što je gotovo 3% manje prvašića nego lani.<ref>http://www.poslovni.hr/67685.aspx {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090415073002/http://www.poslovni.hr/67685.aspx |date=2009-04-15 }} 'U Hrvatskoj 2085 osnovnih škola'</ref> U hrvatskim [[Srednja škola|srednjim školama]] obrazovanje traje tri ili četri godine. Srednje se škole dijele na [[gimnazija|gimnazije]], strukovne škole i [[umetnost|umjetničke]] škole. U prve razrede srednjih škola [[2007]]. godine su upisana 51.384 učenika. Od toga se u gimnazije upisalo 12.635 učenika, u umjetničke škole 1509, u četverogodišnje škole 21.784, u trogodišnje škole 14.938, u programe niže stručne spreme 52 te u škole s posebnim i prilagođenim programima 466 učenika. Iste godine u četvrti razred upisano je 33.416 učenika.<ref>http://www.javno.com/hr-hrvatska/u-srednje-skole-upisana-oko-51-tisuca-ucenika_112572 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090605222007/http://www.javno.com/hr-hrvatska/u-srednje-skole-upisana-oko-51-tisuca-ucenika_112572 |date=2009-06-05 }} 'U srednje škole upisana oko 51 tisuća učenika'</ref> [[Datoteka:Pravni fakultet Zg 0707.JPG|thumb|180px|Zgrada rektorata [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilista u Zagrebu]]]] Nakon srednjoškolskog daljnje obrazovanje je dostupno na [[Visoko učilište|veleučilištima]] i [[univerzitet|sveučilištima]]. Hrvatska ima sedam sveučilišta: [[Sveučilište u Zagrebu]], [[Sveučilište u Rijeci]], [[Sveučilište u Splitu]], [[Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku|Sveučilište u Osijeku]], [[Sveučilište u Zadru]], [[Sveučilište u Dubrovniku]] i [[Sveučilište Jurja Dobrile u Puli|Sveučilište u Puli]]. Sveučilište u Zadru je najstarije hrvatsko sveučilište osnovano [[1396]]. godine, dok je najstarije sveučilište s neprekinutim djelovanjem u Jugoistočnoj Europi Sveučilište u Zagrebu osnovano [[1669]]. godine. U Hrvatskoj djeluje i dvanaest javnih i dva privatna veleučilišta. Djeluje i devetnaest [[Visoka škola|visokih škola]], od kojih je sedamnaest privatnih. Od uvođenja [[Bolonjska deklaracija|Bolonjskog procesa]] [[2003]]. godine, u pravilu nakon tri godine studija se stječe titula prvostupnika, nakon daljnje dvije godine postaje se magistar, a poslijediplomskim studijem od tri godine stječe se titula doktora. Prema popisu stanovništva iz [[2001]]. godine fakultetski obrazovane osobe čine 7,82% stanovništva. U taj broj uključeni su i magistri i doktori znanosti. Građani s višom školom čine 4,08%. Oko 40% građana je samo sa završenom osnovnom, nezavršenom osnovnom ili bez ikakve škole, a od 47% građana sa srednjom školom tri petine njih završilo trogodišnju strukovnu školu.<ref>http://www.monitor.hr/clanci/obrazovna-struktura-hrvata-prema-posljednjem-popisu-stanovnistva-hrvatska-moze-u-svijet-ne-s-jeftinom-nego-s-obrazovanom-radnom-snagom/17803/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091113122209/http://www.monitor.hr/clanci/obrazovna-struktura-hrvata-prema-posljednjem-popisu-stanovnistva-hrvatska-moze-u-svijet-ne-s-jeftinom-nego-s-obrazovanom-radnom-snagom/17803 |date=2009-11-13 }} 'Obrazovna struktura Hrvata prema posljednjem popisu stanovništva'</ref> U dobi između 25 i 64 godine broj osoba s fakultetskom diplomom iznosi 18%.<ref>http://hap.bloger.hr/post/koliko-ima-zapravo-visokoobrazovanih-u-hrvatskoj/1067432.aspx {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110522015947/http://hap.bloger.hr/post/koliko-ima-zapravo-visokoobrazovanih-u-hrvatskoj/1067432.aspx |date=2011-05-22 }} 'Koliko ima zapravo visokoobrazovanih u Hrvatskoj?'</ref> Na visokim učilištima [[2006]]. diplomiralo je 19.566 studenata, što je za 7,4% više nego [[2005]]. godine. Od ukupog broja diplomiranih 64% su redoviti studenti, a udio žena je 59,3%.<ref>http://www.javno.com/hr-hrvatska/lani-je-diplomiralo-19-566-studenata_58782 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211208215033/http://www.javno.com/hr-hrvatska/lani-je-diplomiralo-19-566-studenata_58782 |date=2021-12-08 }} 'Lani je diplomiralo 19.566 studenata '</ref> U Hrvatskoj trenutačno studira oko 170.000 studenata.<ref>http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/21394/Default.aspx 'Hrvatska po rastu broja studenata prva u Europi'</ref> == Zdravstvo == [[Datoteka:KBC Rebro aerial.jpg|left|thumb|300px|[[KBC Zagreb]] lokacija na Rebru, najveća zdravstvena ustanova u Hrvatskoj]] U Hrvatskoj postoji 69 [[bolnica|bolničkih]] ustanova i lječilišta i to 3 [[Klinički bolnički centar|klinička bolnička centra]], 4 [[klinička bolnica|kliničke bolnice]] i 7 [[klinika]], 22 [[Opća bolnica|opće bolnice]], 27 [[Specijalna bolnica|specijalnih bolnica]], 2 [[Lječilište|lječilišta]] i 3 privatne bolnice.<ref>http://www.mzss.hr/hr/adresar_ustanova 'Adresar ustanova '</ref> Osim toga u manjim je mjestima radilo još 9 općih stacionara i 6 izvanbolničkih rodilišta. Broj se bolničkih kreveta u razdoblju od [[1990]]. do [[2000]]. smanjio za oko 24%. U [[2004]]. je bilo 24.549 bolničkih kreveta. U bolnicama se iste godine liječilo 726.320 osoba.<ref>http://www.hcjz.hr/clanak.php?id=12711& {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110721100242/http://www.hcjz.hr/clanak.php?id=12711& |date=2011-07-21 }} 'Rad bolnica u Hrvatskoj'</ref> Hrvatska je s 276 [[ljekar|liječnika]] na 100.000 stanovnika ispod prosjeka tranzicijskih zemalja i zemalja [[Evropska unija|Europske unije]]. Manjak liječnika bi za Hrvatsku mogao biti dugoročan problem, na što upozorava sve manji interes mladih za studij [[medicina|medicine]], jer se [[1990]]. godine za jedno upisno mjesto natjecalo sedam, a danas svega 2,2 kandidata. To prati i negativna selekcija, odnosno niže prosječne upisne ocjene. U hrvatskim bolnicama radi oko 7000 liječnika, a samo u četiri osnovne grane medicine, [[Interna medicina|internoj]], [[Kirurgija|kirurgiji]], [[Ginekologija|ginekologiji]] i [[Pedijatrija|pedijatriji]], nedostaje 925 specijalista.<ref>http://www.javno.com/hr-hrvatska/u-hrvatskoj-nedostaje-lijecnika_132381 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090511131819/http://www.javno.com/hr-hrvatska/u-hrvatskoj-nedostaje-lijecnika_132381 |date=2009-05-11 }} 'U Hrvatskoj nedostaje liječnika'</ref> U Hrvatskoj ima ukupno 16.956 liječnika, od kojih 12.149 radi u zdravstvenim ustanovama, a 3992 liječnika radi u [[farmacija|farmaciji]] i drugim djelatnostima.<ref>http://www.glas-slavonije.hr/vijest.asp?rub=1&ID_VIJESTI=104991 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110522022331/http://www.glas-slavonije.hr/vijest.asp?rub=1&ID_VIJESTI=104991 |date=2011-05-22 }} 'Hrvatska liječnike specijalizira za EU'</ref> Prema podacima [[HZZO]]-a visoki [[krvni pritisak|krvni tlak]], [[dijabetes]], zloćudne bolesti, [[osteoporoza]], metabolički sindrom, povišene masnoće u krvi i bolesti organa za kretanje najčešći su razlozi zbog kojih hrvatski građani traže [[ljekar|liječničku]] pomoć. Svaki zaposleni u prosjeku godišnje koristi desetak dana bolovanja. U [[2008]]. godini umrlo je 52.367 osoba, i to nešto više muškaraca nego žena. Od toga broja, 26.506 osoba umrlo je od bolesti [[srce|srca]] i [[krvni sudovi|krvnih žila]], a njih 12.853 od [[Rak (bolest)|raka]]. Ostali češći uzroci smrti su ozljede i trovanja, bolesti dišnih putova te probavnih organa. Danas rođeno dijete u Hrvatskoj ima velike šanse doživjeti 79 godina ako je [[žena]] i 72 ako je [[muškarac]].<ref>http://www.jutarnji.hr/vijesti/clanak/art-2009,4,6,,158706.jl {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090409085722/http://www.jutarnji.hr/vijesti/clanak/art-2009,4,6,,158706.jl |date=2009-04-09 }} 'Živimo čak četiri godine manje nego Austrijanci'</ref> U Hrvatskoj ima više od 185.000 darivatelja krvi što znači da na 100 stanovnika dolaze četiri darivatelja.<ref>{{Cite web |title='Milinović: Nije bilo fizičkog sukoba između mene i ministra Šukera' |url=http://www.vecernji.hr/newsroom/news/croatia/3272699/index.do |access-date=2010-10-15 |archive-date=2009-04-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090410072548/http://www.vecernji.hr/newsroom/news/croatia/3272699/index.do |dead-url=yes }}</ref> U Hrvatskoj je od [[1983]]. do [[2007]]. obavljeno 736.196 [[abortus|pobačaja]].<ref>http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/29754/Od-1983-u-Hrvatskoj-je-izvrseno-736-196-pobacaja.html 'Od 1983. u Hrvatskoj je izvršeno 736.196 pobačaja'</ref> == Kultura == {{glavni|Kultura Hrvatske}} Hrvatska se [[kultura]] zasniva na dugoj, burnoj i raznolikoj [[historija|povijesti]] iz koje su očuvani mnogi spomenici, [[umetnost|umjetnička]] i [[nauka|znanstvena]] djela. Hrvatska ima sedam spomenika [[svetska baština|svjetske baštine]] i osam [[Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode|nacionalnih parkova]]. [[Kravata]], popularan odjevni predmet, potječe upravo iz Hrvatske. Hrvatska je svjetskoj baštini dala mnoge velikane: od [[Hrvatska književnost|književnika]], [[:Kategorija:Hrvatski glazbenici|glazbenika]], [[:Kategorija:Hrvatski likovni umjetnici|slikara, kipara, arhitekata]], [[:Kategorija:Hrvatski znanstvenici|znanstvenika]], [[:Kategorija:Hrvatski filozofi|filozofa]] i [[:Kategorija:Hrvatski ratnici|ratnika]]. Kao najvažniji mogu se spomenuti tri dobitnika [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]]: [[Ivo Andrić]] za [[književnost]], [[Vladimir Prelog]] i [[Lavoslav Ružička]] za [[kemija|kemiju]]. === Književnost === [[Datoteka:Missale Romanum Glagolitice.jpg|thumb|left|thumb|150px|[[Misal po zakonu rimskog dvora]]]] Počeci Hrvatske pismenosti sežu u [[srednji vijek]]. [[Hrvati]] pišu na [[glagoljica|glagoljici]], [[bosančica|bosančici]] i [[latinica|latinici]]. Simbol početka hrvatske književnosti je [[Bašćanska ploča]]. [[Ljetopis popa Dukljanina]] najstariji je hrvatski ljetopis. Važan je i glagoljički [[Zapis popa Martinca]]. U [[14. vijek|XIV. stoljeću]] razvija se i lirsko [[poezija|pjesništvo]] većinom vjerskog karaktera. Nositelji književnog života su većinom [[Svećenik|svećenici]] i [[Glagoljica|glagoljaši]]. Najstarija je [[božić]]na pjesma ''U se vrime godišća'' prevedena s [[latinski jezik|latinskog]]. Jedan od najstarijih zapisa na latinici je pobožna [[Šibenska molitva]] nastala oko [[1347]]. godine. [[Hrvojev misal]] je najljepši i najbogatije ilustrirani [[glagoljica|glagoljski]] rukopis hrvatskoga [[Srednji vijek|srednjovjekovlja]]. [[Misal]] po zakonu rimskog dvora tiskan [[1483]]. je hrvatski [[Inkunabula|prvotisak]]. [[Humanizam]] se najjače očitovao u priobalnim gradovima. Najvažniji hrvatski humanisti su [[Janus Pannonius|Ivan Česmički]], [[Juraj Šižgorić]], [[Antun Vrančić]] i [[Ilija Crijević]]. Bogatstvo hrvatske renesansne književnosti može se uočiti po brojnosti i raznolikosti književnih oblika. [[Marko Marulić]] se naziva ''ocem hrvatske književnosti'' s najvažnijim djelima [[Judita]] na [[hrvatski jezik|hrvatskom]] i Davidijada na [[latinski jezik|latinskom jeziku]]. [[Petar Hektorović]] piše putopisni spjev Ribanje i ribarsko prigovaranje, a [[Petar Zoranić]] prvi hrvatski roman Planine. Značajni pjesnici su [[Šiško Menčetić]], [[Džore Držić]], [[Mavro Vetranović]], [[Brne Karnarutić]] i [[Hanibal Lucić]]. Najvažniji renesansni komediograf je [[Marin Držić]], a najpoznatije komedije su mu ''[[Dundo Maroje]]'', ''[[Novela od Stanca]]'' i ''Skup''. U [[barok]]u uvjetovano tuskim osvajanjima i rascjepkanošću zemlje djeluju četiri regionalna književna kruga. Glavni i najplodonosniji je onaj iz [[Dubrovnik]]a. Najvažniji predstavnik je [[Ivan Gundulić]] s djelima Suze sina razmetnog, Dubravka i Osman. Ostali predstavnici su [[Ivan Bunić Vučić]], [[Junije Palmotić]] i [[Ignjat Đurđević]]. Slijedi dalmatinski kjiževni krug te književnost Banske Hrvatske i Slavonije. [[Nikola Zrinski]], [[Fran Krsto Frankopan]], [[Katarina Zrinska]], [[Juraj Habdelić]] i [[Antun Kanižlić]] najvažniji su predstavnici. Hrvatskom književnosti [[18. vijek|18. stoljeća]] dominira [[barok]], [[Prosvjetiteljstvo u hrvatskoj književnosti|prosvjetiteljstvo]] i [[klasicizam]], a javljaju se i neke značajke [[Romantizam|predromantizma]]. Iznimno veliku popularnost postiže ''Razgovor ugodni naroda slovinskog'' [[Andrija Kačić Miošić|Andrije Kačića Miošića]]. Iz tog razdoblja valja spomenuti [[Matija Petar Katančić|Matiju Petra Katančića]], [[Matija Antun Reljković|Matiju Antuna Reljkovića]] i [[Tituš Brezovački|Tituša Brezovačkog]]. [[Romantizam]] se javlja za vrijeme hrvatskog književnog preporoda koji traje od [[1813]]. do [[1860]]. godine, a karakrerizira ga nacionalno buđenje. [[Ljudevit Gaj]] postaje predvodnikom [[Hrvatski narodni preporod|preporodnih nastojanja]], a ostali predstavnici su [[Pavao Štoos]], [[Stanko Vraz]], [[Dimitrije Demeter|Dimitrija Demeter]], [[Ivan Mažuranić]] i [[Petar Preradović]]. [[Protorealizam]] se još naziva i [[August Šenoa|Šenoinim dobom]] po najvažnijoj osobi tog razdoblja [[August Šenoa|Augustu Šenoi]]. Njegova pojava simbolizira prodor hrvatske umjetnosti riječi u šire čitalačke mase. [[Realizam (književnost)|Hrvatski realizam]] traje od [[1881]]. do [[1890]]., a najvažniji predstavnici su [[Stranka prava|pravaši]] [[Eugen Kumičić]] i [[Ante Kovačić]] te [[Ksaver Šandor Gjalski]], [[Josip Kozarac]], [[Vjenceslav Novak]] i [[Silvije Strahimir Kranjčević]]. [[Modernizam (književnost)|Hrvatska moderna]] traje od [[1892]]. do [[1916]]. Najznačajniji književnici tog razdoblja su [[Antun Gustav Matoš]], [[Ivo Vojnović]], [[Dinko Šimunović]], [[Fran Galović]], [[Dragutin Domjanić]], [[Vladimir Vidrić]], [[Ivan Kozarac]] i [[Vladimir Nazor]]. U Zagrebu se [[1900]]. osniva [[Društvo hrvatskih književnika]]. Najvažniji predstavnici hrvatske književnosti u razdoblju [[1914]]. do [[1929]]. su [[Ivo Andrić]] i [[Antun Branko Šimić]]. Najvažniji književnik [[20. vijek|20. stoljeća]] je [[Miroslav Krleža]]. Predstavnici nove genercije su [[Tin Ujević]], [[Dobriša Cesarić]], [[Dragutin Tadijanović]], [[Ivan Goran Kovačić]]. Najvažniji predstavnici druge moderne su knjiženvici okupljeni oko časopisa [[Krug]] nazvani krugovaši poput [[Slobodan Novak|Slobodana Novaka]], [[Josip Pupačić|Josipa Pupačića]], [[Vlatko Pavletić]] i [[Vlado Gotovac|Vlade Gotovca]], a priklonili su im se i [[Jure Kaštelan]] i [[Vesna Parun]]. U [[postmodernizam|postmoderni]] djeluju [[Ivo Brešan]], [[Ivan Aralica]] i [[Pavao Pavličić]]. U anketi među građanima Hrvatske najpoznatijim hrvatskim pjesnikom proglašen je [[Tin Ujević]], a slijede [[Dobriša Cesarić]], [[Vesna Parun]], [[Dragutin Tadijanović]] i [[Antun Branko Šimić]].<ref>http://www.net.hr/kultura/page/2009/05/05/0104006.html Tin je najpoznatiji pjesnik</ref> === Znanost === Mnogo značajnih [[nauka|znanstvenika]] i izumitelja potječe iz Hrvatske. [[Slavoljub Eduard Penkala]] je izumitelj mehaničke olovke, [[Faust Vrančić]] izumio je padobran, a [[Ivan Vukić|Ivana Lupis-Vukić]] izumitelj je torpeda. [[Ivan Vučetić]] izumitelj je [[Daktiloskopija|daktiloskopije]], sustava [[identifikacija|identifikacije]] pomoću otisaka [[prst]]iju. [[Antun Lučić]] je zaslužan za izum prve [[nafta|naftne bušotine]]. Najznačajniji znanstvenici su [[Ruđer Bošković]], [[Dragutin Gorjanović-Kramberger]], [[Andrija Mohorovičić]] i [[Milutin Milanković]]. [[Ivan Lučić]] se naziva ocem hrvatske [[Historiografija|historiografije]], a ostali važni povjesničari su [[Juraj Rattkay]], [[Ivan Kukuljević Sakcinski]], [[Franjo Rački]], [[Tadija Smičiklas]], [[Vjekoslav Klaić]] i [[Ferdo Šišić]]. === Umjetnost === Hrvatska je dala značajne kipare poput [[Juraj Dalmatinac|Jurja Dalmatinca]] i [[Ivan Meštrović|Ivana Meštrovića]], slikare [[Vlaho Bukovac|Vlaha Bukovaca]], [[Ivan Generalić|Ivana Generalića]], [[Julije Klović]]a, [[Edo Murtić|Ede Murtića]] te [[Ivan Rabuzin|Ivana Rabuzina]]. === Kuhinja === === Sport === [[Datoteka:Ivano Balic.jpg|thumb|100px|[[Ivano Balić]]]] [[Datoteka:Blanka Vlašić.jpg|thumb|100px|[[Blanka Vlašić]]]] [[Datoteka:JanicaKostelic.jpg|thumb|100px|Janica Kostelić]] Hrvatska ima mnoge vrhunske [[:Kategorija:Hrvatski sportaši|sportaše]]. Posebno dobre rezultate i veliku popularnost imaju loptački sportovi poput [[fudbal|nogometa]], [[rukomet]]a, [[košarka|košarke]] i [[vaterpolo|vaterpola]]. Najveći uspjesi [[fudbalska ili nogometna reprezentacija Hrvatske|hrvatske nogometne reprezentacije]] postignuti su osvajanjem bronce na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Francuska 1998.|Svjetskom prvenstvu 1998.]] i srebra na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|Svjetskom prvenstvu 2018]]. [[GNK Dinamo Zagreb|NK Dinamo]] je jedini hrvatski klub koji uspio osvojiti neki europski trofej, [[Kup velesajamskih gradova]] [[1967]]. godine, preteču [[UEFA Europska Liga|Kupa UEFA]] i [[UEFA Europska liga|Europske lige]]. Drugi najpopularniji nogometni klub je [[split]]ski [[HNK Hajduk Split|Hajduk]] koji je od hrvatskih klubova najveći uspjeh postigao u Ligi Prvaka. Tri puta igrao je u četvrtfinalu najelitnijeg klubskog natjecanja na svijetu. Hajduk je također postigao uspjehe zaigravši u polufinalu Kupa UEFA i Kupa pobjednika kupova. [[Rukometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska rukometna reprezentacija]] je dvostruki olimpijski pobjednik u [[Rukomet na OI 1996.|Atalanti]] i [[Rukomet na OI 2004.|Ateni]]. ''Kauboji'' su bili [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Portugal 2003.|svjetski prvaci]] [[2003]]. godine, a osvojili su i tri svjetska srebra na [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Island 1995.|Islandu]], [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Tunis 2005.|Tunisu]] i [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Hrvatska 2009.|Hrvatskoj]]. Tome valja pridodati europsko [[Europsko prvenstvo u rukometu - Norveška 2008.|srebro]] i [[Europsko prvenstvo u rukometu - Portugal 1994.|broncu]]. [[Ivano Balić]] proglašen je najboljim rukometašem svih vremena. [[RK Croatia Osiguranje Zagreb|RK Zagreb]] je dvostruki, a [[Rukometni klub Bjelovar|Bjelovar]] jednostruki prvak Europe u muškoj konkurenciji.Najveći uspjeh ženskoga rukometa je je iz 1996. kada je [[Ženski rukometni klub Podravka Vegeta|Podravka Vegeta]] postala prvakom Europe. [[Košarkaška reprezentacija Hrvatske|Hrvatska košarkaška reprezentacija]] je igrala finale [[Olimpijada 1992.|olimpijskih igara 1992.]] sa [[Košarkaška reprezentacija Sjedinjenih Država|Sjedinjenim Državama]] čija je reprezentacija nazvana [[Dream team]] na [[Košarka na OI 1992.|olimpijskim igrama]] u [[Barcelona|Barceloni]].Hrvatska ima i dvije brončane medalje s [[Eurobasketa]] i jednu svjetsku broncu. [[Dražen Petrović]] se smatra najvećim europskim košarkašem svih vremena koji je [[Evropa|Europljanima]] otvorio put u [[NBA]]. Ostali veliki košarkaši su [[Krešimir Ćosić]], [[Toni Kukoč]], [[Dino Rađa]] i trener [[Mirko Novosel]] član [[Košarkaška Kuća slavnih|Košarkaške Kuće slavnih]]. Hrvatski klubovi su bili pet puta [[Euroliga|prvaci Europe]], [[KK Split|Split]] tri puta, a [[KK Cibona|Cibona]] dva puta. Cibona je dva puta bila pobjednik [[Kup Raymonda Saporte|Kupa pobjednika kupova]]. Split je dva puta osvojio [[Kup Radivoja Koraća]], a Cibona jedan. Treći popularni klub je [[KK Zadar]]. [[Zadar]] je naziva gradom košarke zbog popularnosti sporta u tom gradu i fanatičnošću [[KK Zadar|navijača]]. [[Hrvatska vaterpolska reprezentacija]] je trenutačni Olimpijski Prvak. ''Barakude'' su uz to osvojile i Svjetsko prvenstvo 2007. i Europsko zlato 2010. u [[Zagrebu]] te dva [[Europska vaterpolska prvenstva|europska srebra]].Na svjetskim prvenstvima Hrvatska ima i tri brončane i jednu srebrnu medalju.Hrvatska je također osvojila Svjetsku vaterpolsku ligu 2012. godine i vaterpolski turnir na Mediteranskim igrama 2013.godine. [[HAVK Mladost (vaterpolo)|Mladost]] je sedmerostruki [[Euroliga (vaterpolo)|europski prvak]] te je od [[Europska plivačka federacija|LEN]]-a proglašena ''Najboljim klubom dvadesetog stoljeća''. [[Vaterpolski klub Jug|Jug]] i [[Vaterpolski klub Jadran|Jadran]] su svaki po dva puta bili prvaci. [[Hrvatska ženska odbojkaška reprezentacija]] osvojila je 3 uzastopna Europska srebra od [[1995.]] do [[1999.]] Muška reprezentacija osvojila je 2 srebra na završnici Europske lige. Ženski odbojkaški klubovi Dubrovnik i Mladost bili su prvaci starog kontinenta 2 puta 1991. odnosno 1998.Mladost je također bila viceprvak Europe 2 puta. HAOK Mladost višestruki je prvak Hrvatske. Hrvatska teniska reprezentacija je bila pobjednik [[Davisov kup|Davisova kupa]] [[2005]]. godine. [[Goran Ivanišević]] je osvojio [[Wimbledon]] [[2001]]. godine. Ostali poznati tenisači su [[Ivan Ljubičić]], [[Mario Ančić]] i [[Iva Majoli]]. [[Alpsko skijanje|Skijašica]] [[Janica Kostelić]] je najbolja hrvatska sportašica. Jedina je skijašica koja je osvojila četiri zlatne [[Zimske olimpijske igre|olimpijske medalje]] ukupno i tri zlatne medalje na jednoj Olimpijadi. Ukupno je s četri zlata i dva srebra najuspješnija skijašica u povijesti Olimpijade. Trostruka je pobjednica [[Svjetski kup u alpskom skijanju|Svjetskog skijaškog kupa]] te osvajačica pet svjetskih zlatnih medalja. [[Ivica Kostelić]] postigao je zapažene rezultate. [[Skok u vis|Visašica]] [[Blanka Vlašić]] je najbolja hrvatska [[Atletika|atletičarka]] i aktualna [[svjetsko prvenstvo u atletici|svjetska prvakinja]]. Najbolji plivači su [[Duje Draganja]], [[Sanja Jovanović]] i [[Đurđica Bjedov]]. [[Željko Mavrović]] i [[Mate Parlov]] najbolji su [[boks]]ači. Branko Cikatić i Mirko Filipović su najpoznatiji borci u [[Mješovite borilačke vještine|mješovitim borilačkim vještinama]]. [[Tamara Boroš]] je najbolja [[Stolni tenis|stolnotenisačica]]. == Državni blagdani == {| class=wikitable |+ '''[[Blagdani i spomendani u Hrvatskoj|Državni blagdani u Republici Hrvatskoj]]''' <ref>{{cite web |url=http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2002/2194.htm |title=Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj (pročišćeni tekst) |work=Narodne novine 136/2002 |date = 21. 11. 2002. }}</ref> |- bgcolor="#efefef" ! Datum !! Blagdan |- | [[1. 1.|1. siječnja]] || [[Nova godina]] |- | [[6. 1.|6. siječnja]] || [[Biblijski magi|Sveta tri kralja]] |- | ''dan nakon [[Uskrs]]a'' || [[Uskrsni ponedjeljak]] |- | [[1. 5.|1. svibnja]] || [[Međunarodni praznik rada|Praznik rada]] |- | ''60 dana nakon [[Uskrs]]a'' || [[Tijelovo]] |- | [[22. 6.|22. lipnja]] || [[Dan antifašističke borbe]] |- | [[25. 6.|25. lipnja]] || [[Dan državnosti (Hrvatska)|Dan državnosti]] |- | [[5. 8.|5. kolovoza]] || [[Dan pobjede i domovinske zahvalnosti]] |- | [[15. 8.|15. kolovoza]] || [[Velika Gospa]] |- | [[8. 10.|8. listopada]] || [[Dan neovisnosti Hrvatske|Dan neovisnosti]] |- | [[1. 11.|1. studenog]] || [[Svi sveti]] |- | [[25. 12.|25.]] i [[26. 12.|26. prosinca]] || [[Božić|Božićni blagdani]] |} == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Croatia}} * [http://www.izhrvatske.com Portal za iseljene Hrvate - Novosti iz Hrvatske - www.IzHrvatske.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090107182046/http://izhrvatske.com/ |date=2009-01-07 }} * [http://www.hr/wwwhr/index.hr.html WWW.HR -Hrvatski Web katalog] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20040901054751/http://www.hr/wwwhr/index.hr.html |date=2004-09-01 }} * [http://www.horvatia.info Hrvatska Info - Hrvatske forum ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210304214452/http://www.horvatia.info/ |date=2021-03-04 }} * [http://www.hr/hrvatska/index.hr.shtml Hrvatska ukratko] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060207133000/http://www.hr/hrvatska/index.hr.shtml |date=2006-02-07 }} * [http://www.croatiaphotos.org Hrvatski gradovi i turističke destinacije na fotografijama] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121006055827/http://www.croatiaphotos.org/ |date=2012-10-06 }} * [http://www.kroatien.ca Hrvatska.ca - Hrvatske Karte, autoputevi gradovi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190929073516/http://www.kroatien.ca/ |date=2019-09-29 }} * [http://enciklopedija.lzmk.hr/index.aspx Besplatna internet enciklopedija Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža] {{Europa}} {{Države EU}} {{Slavenske države}} [[Kategorija:Balkan]] [[Kategorija:Hrvatska| ]] [[Kategorija:Hrvati]] [[Kategorija:Države Evropske unije]] [[Kategorija:Države u Evropi]] 3a6t5hirhkjy6pw37mf7whz5clrzmew 0 2843 42669865 42652913 2026-08-09T21:21:27Z SrpskiAnonimac 101643 42669865 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja= lightgreen | naziv = ''Smokva'' | slika = Sycomoros old.jpg | slika_širina= 240px | slika_opis = ''[[Ficus sycomorus]]'' |status = LC <!-- može i {{StatusNiskaZabrinutost}} --> |status_system = IUCN3.1 | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Kritosemenjače|Magnoliophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Rosales]] | familia = [[Moraceae]] | genus = '''''Ficus''''' | genus_autorstvo = [[Karl Linej|Linej]] | razdioba_stupanj = Vrste | razdioba = Oko 800, uključujući:<br /> ''[[Ficus albipila]]'' - Abbey Tree ili ''tandiran''<br /> ''[[Ficus altissima]]''<br /> ''[[Ficus americana]]''<br /> ''[[Ficus aurea]]''<br /> ''[[Ficus benghalensis]]'' - Indijski Banyan<br /> ''[[Ficus benjamina]]'' - Uplakana smokva<br /> ''[[Ficus broadwayi]]''<br /> ''Ficus carica'' - Obična smokva<br /> ''[[Ficus citrifolia]]'' - Daviteljka<br /> ''[[Ficus coronata]]''<br /> ''[[Ficus drupacea]]''<br /> ''[[Ficus elastica]]''<br /> ''[[Ficus glaberrima]]''<br /> ''[[Ficus godeffroyi]]''<br /> ''[[Ficus grenadensis]]''<br /> ''[[Ficus hartii]]''<br /> ''[[Ficus laevigata]]'' - ''Jamajkanska trešnja'' <br /> ''[[Ficus lyrata]]''<br /> ''[[Ficus macbrideii]]''<br /> ''[[Ficus macrophylla]]'' - Moreton Bay Fig<br /> ''[[Ficus microcarpa]]'' - Kineski Banyan<br /> ''[[Ficus nota]]''<br /> ''[[Ficus obtusifolia]]''<br /> ''[[Ficus palmata]]''<br /> ''[[Ficus prolixa]]''<br /> ''[[Ficus pumila]]''<br /> ''[[Ficus racemosa]]''<br /> ''[[Sveta Smokva|Ficus religiosa]]'' - Sveta smokva<br /> ''[[Ficus rubiginosa]]'' - Port Jackson Fig<br /> ''[[Ficus rumphii]]'' - Rumpf's Fig<br /> ''[[Ficus stahlii]]''<br /> ''[[Ficus sycomorus]]''<br /> ''[[Ficus thonningii]]''<br /> ''[[Ficus tinctoria]]''<br /> ''[[Ficus tobagensis]]''<br /> ''[[Ficus triangularis]]''<br /> ''[[Ficus trigonata]]''<br /> ''[[Ficus ulmifolia]]''<br /> ''[[Ficus virens]]''<br /> ''[[Ficus vogelii]]''<br /> ''[[Ficus wassa]]'' | dvoimeno = ''Ficus carica'' | dvoimeno_autorstvo = [[Carolus Linnaeus|L.]] }} '''Smokva''' ({{jez-lat|Ficus}}) je [[Rod (biologija)|rod]] od oko 800 [[Vrsta (biologija)|vrsta]] biljaka. Najpoznatija vrsta je [[obična smokva]] (''Ficus carica''). Raste u tropskim i toplim predelima. Smokva je relativno nisko drvo s jako razgranjenom krošnjom. Starije grane sive su boje, a mlade tamnozelene. Listovi su naizmenični, veliki i nepravilno usečeni. Na mladim granama pri dnu se nalaze zalisci. [[Datoteka:Drvo smokve.JPG|thumb|left|Drvo smokve]] [[Cvet]]ovi smokve zatvoreni su omotaćem kruškastog oblika. Od tog cveta posle nastaje sočni plod s mnoštvom semenih koštica. Oplodnju vrše [[insekti]] u unutrašnjosti cvetnog omotača. .. == Vanjske veze == {{Commonscat|Ficus}} * {{Simboli jezika|sr}} [http://www.herbateka.com/?q=node/170 Smokva na na herbateci] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070516022012/http://www.herbateka.com/?q=node/170 |date=2007-05-16 }} * {{Simboli jezika|en}} [http://www.figweb.org/Ficus/index.htm Figweb] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050428035506/http://www.figweb.org/Ficus/index.htm |date=2005-04-28 }} Major reference site for the genus ''Ficus'' * {{Simboli jezika|en}} [http://www.thefruitpages.com/figs.shtml Fig Fruit Information] * {{Simboli jezika|en}} [http://www.hort.purdue.edu/newcrop/morton/fig.html Fruits of Warm Climates: Fig] * {{Simboli jezika|en}} [http://www.crfg.org/pubs/ff/fig.html California Rare Fruit Growers: Fig Fruit Facts] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201031124540/https://crfg.org/pubs/ff/fig.html |date=2020-10-31 }} * {{Simboli jezika|en}} [http://www.nafex.org/figs.htm North American Fruit Explorers: Fig] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090410033353/http://www.nafex.org/figs.htm |date=2009-04-10 }} * {{Simboli jezika|en}} [http://www.godhatesfigs.com GodHatesFigs.com (spoof site)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080725005345/http://www.godhatesfigs.com/ |date=2008-07-25 }} [[Kategorija:Voće]] {{biol-stub}} g2ddienq04je3o980gairvrijwizgaz 42669866 42669865 2026-08-09T21:22:13Z SrpskiAnonimac 101643 42669866 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja= lightgreen | naziv = ''Smokva'' | slika = Sycomoros old.jpg | slika_širina= 240px | slika_opis = ''[[Ficus sycomorus]]'' |status = LC <!-- može i {{StatusNiskaZabrinutost}} --> |status_system = IUCN3.1 | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Kritosemenjače|Magnoliophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Rosales]] | familia = [[Moraceae]] | genus = '''''Ficus''''' | genus_autorstvo = [[Karl Linej|Linej]] | razdioba_stupanj = Vrste | razdioba = Oko 800, uključujući:<br /> ''[[Ficus albipila]]'' - Abbey Tree ili ''tandiran''<br /> ''[[Ficus altissima]]''<br /> ''[[Ficus americana]]''<br /> ''[[Ficus aurea]]''<br /> ''[[Ficus benghalensis]]'' - Indijski Banyan<br /> ''[[Ficus benjamina]]'' - Uplakana smokva<br /> ''[[Ficus broadwayi]]''<br /> ''Ficus carica'' - Obična smokva<br /> ''[[Ficus citrifolia]]'' - Daviteljka<br /> ''[[Ficus coronata]]''<br /> ''[[Ficus drupacea]]''<br /> ''[[Ficus elastica]]''<br /> ''[[Ficus glaberrima]]''<br /> ''[[Ficus godeffroyi]]''<br /> ''[[Ficus grenadensis]]''<br /> ''[[Ficus hartii]]''<br /> ''[[Ficus laevigata]]'' - ''Jamajkanska trešnja'' <br /> ''[[Ficus lyrata]]''<br /> ''[[Ficus macbrideii]]''<br /> ''[[Ficus macrophylla]]'' - Moreton Bay Fig<br /> ''[[Ficus microcarpa]]'' - Kineski Banyan<br /> ''[[Ficus nota]]''<br /> ''[[Ficus obtusifolia]]''<br /> ''[[Ficus palmata]]''<br /> ''[[Ficus prolixa]]''<br /> ''[[Ficus pumila]]''<br /> ''[[Ficus racemosa]]''<br /> ''[[Sveta Smokva|Ficus religiosa]]'' - Sveta smokva<br /> ''[[Ficus rubiginosa]]'' - Port Jackson Fig<br /> ''[[Ficus rumphii]]'' - Rumpf's Fig<br /> ''[[Ficus stahlii]]''<br /> ''[[Ficus sycomorus]]''<br /> ''[[Ficus thonningii]]''<br /> ''[[Ficus tinctoria]]''<br /> ''[[Ficus tobagensis]]''<br /> ''[[Ficus triangularis]]''<br /> ''[[Ficus trigonata]]''<br /> ''[[Ficus ulmifolia]]''<br /> ''[[Ficus virens]]''<br /> ''[[Ficus vogelii]]''<br /> ''[[Ficus wassa]]'' | dvoimeno = ''Ficus carica'' | dvoimeno_autorstvo = [[Carolus Linnaeus|L.]] }} '''Smokva''' ({{jez-lat|Ficus}}) je [[Rod (biologija)|rod]] od oko 800 [[Vrsta (biologija)|vrsta]] biljaka. Najpoznatija vrsta je [[obična smokva]] (''Ficus carica''). Raste u [[Tropska klima|tropskim]] i [[Topla klima|toplim]] predelima. Smokva je relativno nisko drvo s jako razgranjenom krošnjom. Starije grane sive su boje, a mlade tamnozelene. Listovi su naizmenični, veliki i nepravilno usečeni. Na mladim granama pri dnu se nalaze zalisci. [[Datoteka:Drvo smokve.JPG|thumb|left|Drvo smokve]] [[Cvet]]ovi smokve zatvoreni su omotaćem kruškastog oblika. Od tog cveta posle nastaje sočni plod s mnoštvom semenih koštica. Oplodnju vrše [[insekti]] u unutrašnjosti cvetnog omotača... == Vanjske veze == {{Commonscat|Ficus}} * {{Simboli jezika|sr}} [http://www.herbateka.com/?q=node/170 Smokva na na herbateci] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070516022012/http://www.herbateka.com/?q=node/170 |date=2007-05-16 }} * {{Simboli jezika|en}} [http://www.figweb.org/Ficus/index.htm Figweb] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050428035506/http://www.figweb.org/Ficus/index.htm |date=2005-04-28 }} Major reference site for the genus ''Ficus'' * {{Simboli jezika|en}} [http://www.thefruitpages.com/figs.shtml Fig Fruit Information] * {{Simboli jezika|en}} [http://www.hort.purdue.edu/newcrop/morton/fig.html Fruits of Warm Climates: Fig] * {{Simboli jezika|en}} [http://www.crfg.org/pubs/ff/fig.html California Rare Fruit Growers: Fig Fruit Facts] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201031124540/https://crfg.org/pubs/ff/fig.html |date=2020-10-31 }} * {{Simboli jezika|en}} [http://www.nafex.org/figs.htm North American Fruit Explorers: Fig] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090410033353/http://www.nafex.org/figs.htm |date=2009-04-10 }} * {{Simboli jezika|en}} [http://www.godhatesfigs.com GodHatesFigs.com (spoof site)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080725005345/http://www.godhatesfigs.com/ |date=2008-07-25 }} [[Kategorija:Voće]] {{biol-stub}} 2sejvt3t6kqllhshi3rhkq9xiivw5fi 0 3435 42669828 42659935 2026-08-09T18:48:59Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669828 wikitext text/x-wiki {{Infobox |data1 = [[Datoteka:Periodic table (polyatomic).svg|250px]] |data2 = [[Datoteka:Hydrogen discharge tube.jpg|100px]][[Datoteka:Barium unter Argon Schutzgas Atmosphäre.jpg|100px]] |data3 = [[Datoteka:Copper.jpg|100px]][[Datoteka:HEUraniumC.jpg|100px]] |data4 = [[Datoteka:Bromine vial in acrylic cube.jpg|100px]][[Datoteka:HeTube.jpg|100px]] |data5 = gore: [[Periodni sistem elemenata|Periodni sistem]] hemo terapija. ispod: primjeri određenih hemijskih elemenata. Sa lijeva na desno: [[vodik]], [[barij]], [[bakar]], [[uranij]], [[brom]] i [[helij]]. }} '''Hemijski element''' je vrsta čiste [[materija|hemijske supstance]] koja se ne može podijeliti na dvije ili više čiste supstance običnim [[hemija|hemijskim]] metodama.<ref name="brooks" /> Hemijski elementi se sastoje od samo jedne vrste [[atom]]a, koji se razlikuju po svom [[atomski broj|atomskom broju]], tj. broju [[proton]]a u atomskom jezgru.<ref name="Housecroft3rd">{{Housecroft3rd}}</ref> Elementi se dijele na [[metal (hemija)|metale]], [[Polumetali|metaloide]] i [[nemetal]]e. Najpoznah elemenata su [[ugljik]], [[dušik]], [[kisik]], [[silicij]], [[arsen]], [[aluminij]], [[željezo]], [[bakar]], [[zlato]], [[živa]] i [[olovo (element)|olovo]]. Najlakši hemijski elementi, među kojima su [[vodik]], [[helij]] i manje količine [[litij]]a, [[berilij]]a i [[bor (element)|bora]], nastali su različitim kosmičkim procesima tokom [[Veliki prasak|Velikog praska]] i djelovanjem kosmičkih zraka. Nastanak težih elemenata, počev od ugljika do najtežih elemenata, desio se putem nukleosinteze u zvijezdama, a pri nastanku Sunčevog sistema i formiranjem njegovog planetarnog sistema iz planetarnih maglina i [[supernova]], koje su izbacivale ove elemente u [[svemir]].<ref name="burbridge" /><ref>{{cite journal|title=Synthesis of the Elements in Stars|author=E. M. Burbidge, G. R. Burbidge, W. A. Fowler, F. Hoyle|journal=Reviews of Modern Physics|volume=29|issue=4|pages=547–650|year=1957|doi=10.1103/RevModPhys.29.547|bibcode=1957RvMP...29..547B}}</ref> Velika rasprostranjenost kisika, silicija i željeza za Zemlji odaje njihovo zajedničko porijeklo u takvim zvijezdama. Dok je većina elemenata uglavnom stabilno, postoji mali broj prirodnih nuklearnih transformacija iz jednog elementa u drugi, a koje se također dešavaju pri raspadu radioaktivnih elemenata kao i u drugim prirodnim nuklearnim procesima.<ref>{{cite book |title=The Theory of Almost Everything: The Standard Model, the Unsung Triumph of Modern Physics |url=https://archive.org/details/theoryofalmostev0000oert_o0m7 |last=Oerter |first=Robert |year=2006 |publisher=Penguin |location= |isbn=978-0-452-28786-0 |page=[https://archive.org/details/theoryofalmostev0000oert_o0m7/page/223 223] }}</ref> Danas je poznato 118 elemenata, od čega se 91 hemijski element može naći u prirodi, a ostali su proizvedeni u laboratoriji. U hemiji, svaki element ima svoj jedinstveni [[hemijski simbol]]. On se sastoji iz jednog ili dva slova, obično izvedena iz imena tog elementa. Naprimjer simbol za [[ugljik]] (''karbon'') je C, dok je simbol za [[aluminij]] Al. Ponekad su simboli izvedeni iz latinskih imena elemenata ili iz nekog njegovog spoja.<ref name=LosAlamos>{{cite web|title=Periodic Table of Elements: Oxygen|author=Los Alamos National Laboratory|authorlink= |publisher=Los Alamos National Security, LLC|location=Los Alamos, New Mexico|year=2011 |url=http://periodic.lanl.gov/8.shtml |accessdate=7 May 2011}}</ref> Dijeljenjem tvari (u idealnom slučaju) došli bi do [[atom]]a tog hemijskog elementa. == Historija otkrića == Pojam ''hemijskog elementa'' nastao je od 17. vijeka, nakon što je sve više postajalo jasno, da pojam ''elementa'' iz [[alhemija|alhemije]] nije pogodan za naučno objašnjenje raznovrsnosti osobina supstanci i njihovih reakcija.<ref name="boas" /> Jedan značajan iskorak učinio je Etienne de Clave koji je 1641. dao definiciju elemenata kao ''najjednostavnijih supstanci od čijih su mješavina sastavljeni spojevi i čiji se spojevi mogu ponovno razložiti na te supstance''. [[Robert Boyle]] je 1661. objavio rad pod naslovom ''The Sceptical Chymist'' vrlo utjecajnu kritiku mahana i nedostataka alhemije. Osim toga, dalje je naveo da se pod pojmom hemijskog elementa trebaju podrazumijevati primitivne supstance, ''koje nisu nastale iz drugih supstanci ili jedni iz drugih, već čine osnovne sastojke iz kojih se sastoje miješane supstance''. Oba naučnika su se tako postavili nasuprot tada vladajućeg učenja alhemičara o četiri elementa, po kojem su sve supstance zapravo nastale različitim miješanjem [[vatra|vatre]], [[voda|vode]], [[zrak]]a i zemlje, te su tako učinile pojam ''elementa'' općenito bližem eksperimentalnom naučnom istraživanju. Međutim i pored naprednog razmišljanja, i dalje su ostali "vjerni" alhemiji, jer su smatrali da takvi elementi u prirodi ne postoje, jer je istovremeno svaka realna supstanca istovremeno i mješavina određenih elemenata. Boyle je izražavao sumnju da takvih elemenata uopće ima. Potpuno u duhu tada važeće mehanike, on je zauzimao stav da supstance koje naoko izgledaju monolitno, zapravo se sastoje iz mnogo sićušnih istovrsnih dijelića (''korpuskula'') a koji se dalje opet mogu dijeliti na još sitnije. Također je objašnjavao raznovrsnost supstanci i njihovih reakcija preko bezbrojnih načina u kojima ovi sićušni djelići mogu spajati karakteristično različito za svaku supstancu. Kao rezultat takvog mišljenja, smatrao je mogućom takozvanu ''transmutaciju'' u alhemiji kojom bi se takvi djelići supstance mogli ''presložiti'' iz jednog elementa (npr. olova) u drugi (npr. [[zlato]]). Ipak, Boyle je na taj način pripremio put za istraživanja [[Antoine Lavoisier|Lavoisiera]], koji je odbacio teoriju djelića (''korpuskula'') kao [[metafizika|metafizičku]] špekulaciju, ali je već 1789. u svoju definiciju hemijskog elementa ugradio njihovu osobinu da se oni ne mogu razložiti u druge supstance. Preciznije, svi materijali bi trebali biti svrstani u elemente, osim ako ne postoji otkrivena metoda za daljnje odvajanje pojedinih komponenti.<ref name="Vieweg" /> Na osnovu ove definicije, Lavoisier je započeo izuzetno precizna posmatranja hemijskih i fizičkih transformacija materijala u modernoj hemiji. Posebno se ističe njegovo otkriće zakona o očuvanju ukupne mase svih transformacija supstanci i utvrdio tačan maseni omjer u kojima čisti elementi reagiraju jedan s drugim. Tako je i [[John Dalton]] izveo i zakon o umnoženim proporcijama, te 1803. naučno mogao potvrditi postojanje nepromjenjivih i neuništivih najmanjih čestica materije, [[atom]]a. Prema Daltonu, element je definiran kao uniformni skup istovrsnih atoma koji se mogu spajati sa drugim atomima prema stalnim, nepromjenjivim pravilima. Različito ponašanje elemenata je objašnjavano činjenicom da se atomi razlikuju po svojoj masi, veličini i mogućnosti spajanja sa drugim atomima. Iz toga je proizašla mogućnost da se odrede atomske mase različitih elemenata (barem odnos jednih prema drugim), te su atomi prvi put postali predmet proučavanja eksperimentalne nauke. == Otkrića elemenata == [[Datoteka:Sulfur.jpg|thumb|lijevo|200px|Kristali [[sumpor]]a]] [[Datoteka:Quecksilber 1.jpg|thumb|desno|200px|Kapljice [[živa|žive]]]] Od antičkih vremena pa sve do [[Srednji vijek|Srednjeg vijeka]] ljudi su živjeli u uvjerenju, da se svijet sastoji iz četiri elementa: zemlje, vode, zraka i vatre. Od elemenata u današnjem smislu te riječi u antici je bilo poznato samo njih nekoliko u čistom obliku, koji su se dobijali istopljeni iz ruda ili su pronađeni [[samorodni elementi|samorodni]]: [[ugljik]], [[sumpor]], [[željezo]], [[bakar]], [[cink]], [[srebro]], [[kalaj]], [[zlato]], [[živa]] i [[olovo (element)|olovo]]. U toku srednjovjekovne historije rudarstva, naročito u njemačkom rudnom gorju Erzgebirge, pronađene su rude koje su sadržavale male primjese do tad nepoznatih metala a koji su dobili imena po ''duhovima iz rudnika'': [[kobalt]], [[nikl]] i [[volfram]]. Hennig Brand otkrio je 1669. [[fosfor]] čime je započelo doba otkrivanja većine elemenata, te zaključno sa 1789. godinu kada je Klaproth otkrio [[uranij]] u rudi [[uraninit]]u. Od 1751. bili su poznati sljedeći prijelazni elementi: [[željezo]], [[kobalt]], [[nikl]], [[bakar]], [[cink]], [[srebro]], [[platina]], [[zlato]] i [[živa]], te elementi glavne grupe periodnog sistema [[ugljik]], [[fosfor]], [[sumpor]], [[arsen]], [[kalaj]], [[antimon]], [[olovo (element)|olovo]] i [[bizmut]].<ref name="graf1" /> Nakon 1751. pa sve do 1800. pronađeni su i [[vodik]], [[titanij]], [[hrom]], [[mangan]], [[itrij]], [[cirkonij]], [[molibden]], [[volfram]], [[uranij]], a kasnije i [[dušik]], [[kisik]], [[hlor]] i [[telur]].<ref name="graf2" /> U periodu od 1800. do 1830. otkrivena su ukupno 22 nova elemente i to iz sporedne grupe elemenata: [[vanadij]], [[tantal]], [[rodij]], [[paladij]], [[kadmij]], [[osmij]], [[iridij]] te metal iz grupe rijetkih zemalja [[torij]], kao i elementi iz glavne grupe: [[litij]], [[berilij]], [[natrij]], [[magnezij]], [[kalij]], [[kalcij]], [[stroncij]], [[barij]], [[bor (element)|bor]], [[aluminij]], [[silicij]], [[selen]], [[jod]] i [[brom]].<ref name="graf3" /> Daljnih 11 elemenata otkriveno je u periodu između 1830. i 1869. godine. Oni su također bili i određena prekretnica u tehničko-naučnom stanju razvoja, kojom je postignuto otkriće i opis nekih vrlo rijetkih elemenata kojih je do tada bilo vrlo teško ili gotovo nemoguće naći. Bili su to [[helij]], [[rubidij]], [[cezij]], [[indij]], [[talij]], [[niobij]], [[rutenij]], kao i [[lantan]], [[cerij]], [[terbij]] i [[erbij]].<ref name="graf4" /> ==Podjela elemenata== Elementi se mogu podijeliti na metale i nemetale. [[Metal]]i su obično sjajne čvrste tvari koje provode [[elektricitet]]. Većina se metala tali na visokim temperaturama. Metali su kovni, što znači da se kovanjem mogu oblikovati u različite oblike. Mnogi su također duktilni, što znači da se mogu rastezati bez lomova. [[Željezo]], [[Bakar (element)|bakar]], [[cink]] i [[uranij]] su primjeri metala. Uz iznimku [[grafit]]a - oblik ugljika - nemetali ne provode elektricitet. [[Nemetal]]i u čvrstom stanju, kao što su [[sumpor]] i [[fosfor]], krhki su (kod udaraca se raspadaju na dijelove). Mnogi se nemetali tale kod mnogo nižih temperatura od metala; mnogi su kod sobne temperature u plinovitom stanju. [[Klor]], [[vodik]] i [[kisik]] su nemetali. U prirodi postoje 92 elementa. Uz iznimku [[helij]]a i [[neon]]a, svi se mogu s drugim elementima spajati u spojeve. Za rastavljanje kemijskih spojeva i oslobađanje elemenata koje sadržavaju rabe se [[kemijska reakcija|kemijske reakcije]]. ==Nazivi i oznake== Za označavanje elemenata kemičari rabe oznake sastavljene od jednog ili dvaju slova. Prvo je slovo uvijek veliko, a drugo slovo je uvijek malo. Naprimjer, oznake za vodik i cink su H i Zn. Elementi koji su otkriveni prije [[1800]]-te godine često su nazivani latinskim imenima. Rimljani su [[olovo (element)|olovo]] zvali plumbum, a rabili su ga za izradu cijevi za vodu. Od latinskog imena dolazi oznaka Pb i također pokazuje korijene engleskih riječi plumber (vodoinstalater) i plumbing (vodoinstalaterstvo). Elementi iz skupine metala koji su otkriveni poslije, često imaju imena koja završavaju na -ium. Naprimjer [[plutonij]] (Plutonium) otkriven je [[1940]]., kada mu je dodijeljeno i ime. == Atomski broj i masa == [[Atomski broj]] elementa, ''Z'', je jednak broju protona u elementu. Na primer, [[ugljenik]], element sa atomskim brojem 6, sadrži 6 protona u svom jezgru (nukleusu). Svi atomi datog elementa imaju isti atomski broj i sadrže isti broj protona. Ipak, atomi istog elementa mogu imati različit broj neutrona, i zovu se [[izotop]]i tog elementa. [[Atomska masa]] elementa, ''A'', se meri u [[jedinica atomske mase|jedinicama atomske mase]] (amu) i otprilike je jednaka zbiru protona i neutrona datog elementa. Neki elementi su [[radioaktivnost|radioaktivni]] i podležu radioaktivnom raspadu, menjajući se u drugi element.<ref name="isbn0-486-65622-5">{{Cite book |last=Pauling|first=Linus|authorlink= |editor= |others= |title=General chemistry |edition= |language= |publisher=Dover Publications, Inc |location=Mineola, NY |year=1988|origyear= |pages=|quote= |isbn=978-0-486-65622-9 |oclc= |doi= |url=https://archive.org/details/generalchemistry00paul_0}}</ref> == Periodni sistem == Ima (od [[2004]]), 116 poznatih elemenata, od kojih se samo 91 javlja u prirodi. Ostalih 25 je napravio čovek; prvi takav element je [[tehnicijum]], otkriven [[1937]]. Svi elementi koje je čovek napravio su radioaktivni sa kratkim [[vreme poluraspada|vremenom poluraspada]] tako da ako je neki od njih i postojao pri nastanku [[Zemlja|Zemlje]], davno se raspao. Postoje spiskovi elemenata [[Spisak hemijskih elemenata po imenu|po imenu]], [[Spisak hemijskih elemenata po simbolu|po simbolu]], i po [[Spisak hemijskih elemenata po atomskom broju|atomskom broju]]. Ipak, najzgodnije predstavljanje elemenata je putem [[Periodni sistem elemenata|periodnog sistema elemenata]], koji grupiše elemente sa sličnim hemijskim svojstvima. Zvanična imena hemijskih elemenata dodeljuje [[Međunarodna unija za čistu i primenjenu hemiju]] (IUPAC - ajupak), koja obično prihvata ime koje izabere pronalazač. Ovo može da dovede do kontroverznih pitanja o tome koja je istraživačka grupa stvarno otkrila element, što je za relativno dugo vremena odložilo dodeljivanje imena elementima sa atomskim brojem 104 i više. (vidi [[kontroverza o imenima hemijskih elemenata]]) Hemijskim elementima se takođe dodeljuje jedinstveni hemijski simbol, baziran na imenu elementa na [[Latinski jezik|latinskom jeziku]]. (Na primer, hemijski simbol [[ugljenik]]a ima simbol '''C''' ({{jez-lat|carboneum}}), a [[natrijum]] ima hemijski simbol '''Na''' od {{jez-lat|natrium}}). Hemijski simboli važe svuda u svetu iako se imena elemenata često prevode. Prvo slovo hemijskog simbola je uvek veliko, kao u datim primerima. == Izotopi == Atomi istog elementa čija jezgra sadrže različit broj neutrona su različiti [[izotop]]i tog elementa. Čist element može postojati u monoatomskim jedinicama, u [[Dvoatomski molekuli|dvoatomskim]] ili [[Spisak poliatomskih jona|poliatomskim]] jedinicama koje sadržavaju istu vrstu atoma. Ove jedinice se zovu [[alotrop]]i, bez obzira na stanje. ==Umjetni elementi== [[Svemir]] se sastoji uglavnom od [[vodik]]a (90%) i [[helij]]a (9%). Ogromni tlakovi i temperature u nutrini zvijezda kao što je npr. [[Sunce]] uzrokuju nuklearne reakcije koje pretvaraju vodik u helij. Daljnje nuklearne reakcije tlače vodik i helij zajedno na tvorbu težih elemenata. [[Zemlja]] je nastala od tih elemenata kada su se odvojili dijelovi sunca. Znanstvenici rabe nuklearne reakcije za proizvodnju teških, umjetnih elemenata iz prirodnih elemenata. Ovi umjetni elementi toliko su nestabilni da se raspadaju ili razdvajaju, često u minutama ili čak sekundama. == Jedinjenja i legure == Elementi mogu da se kombinuju (da reaguju) stvarajući čista jedinjenja (kao na primer [[voda|vodu]], [[so]], [[oksid]]e i [[organsko jedinjenje|organska jedinjenja]]). U mnogim slučajevima ova jedinjenja imaju esencijalno jedan fiksiran [[stehiometrija|stehiometrijski]] sastav, svoju strukturu i svojstva. Neki elementi, pogotovo metali, se kombinuju, stvarajući nove strukture promenljivijih sastava (npr. metalne [[legura|legure]]). U tim slučajevima je bolje govoriti o fazama nego o jedinjenjima. ==Spisak 118 poznatih hemijskih elemenata== Sledeća tabela sadrži 118 poznatih hemijskih elemenata, sa imenima povezanim sa ''Vikipedijinim'' člancima. * '''Atomski broj''', '''ime''', i '''simbol''' služe nezavisno kao jedinstveni identifikatori. * '''Imena''' su ona koja su prihvaćena od strane [[IUPAC]]; proviziona imena za nedavno proizvedene elemente koji nisu formalno imenovai su data u zagradama. * '''Grupa, perioda,''' i '''blok''' se odnose na poziciju elementa u [[Periodni sistem elemenata|periodnom sistemu]]. Brojevi grupa su u trenutno zvanično prihvaćenoj notaciji; za starije alternativne notacije pogledajte [[Grupa periodnog sistema elemenata]]. * '''Stanje materije''' ''(Čvrsto, tečno,'' ili ''gasovito)'' se odnosi na standardne uslove [[temperatura|temperature]] i [[pritisak|pritiska]] ([[Standardni tlak i temperatura|STP]]). * '''Pojavljivanje''' pravi razliku između elemenata koji se javljaju u prirodi, kategorisane kao bilo ''Praiskonski'' ili ''Prolazni'' (u smislu raspada), i ''Sintetički'' elementi koji su proizvedeni tehnološkim putem, i nisu prirodno poznati. * '''Opis''' sumira svojstva elementa koristeći opširne kategorije koje su prisutne u periodnom sistemu: [[aktinoid]], [[alkalni metal]], [[Zemnoalkalijski metali|zemnoalkalni metal]], [[halogen]], [[lantanoidi|lantanoid]], [[metal]], [[metaloid]], [[plemeniti gas]], [[nemetal]], i [[Prelazni metali|prelazni metal]]. {| class="wikitable sortable" border="1" |+ Spisak elemenata |- ! [[Atomski broj|Atomski <br/> br.]] ! Ime ! [[hemijski simbol|Simbol]] ! [[Grupa periodnog sistema elemenata|Grupa]] ! [[Perioda periodnog sistema elemenata|Perioda]] ! [[Blok periodnog sistema elemenata|Blok]] ! [[Agregatna stanja|Stanje]] pri <br/> [[Standardni tlak i temperatura|STP]] ! Pojavljivanje ! Opis |- | 1 | [[Vodonik]] | H | 1 | 1 | s | Gas | Praiskonski | Nemetal |- | 2 | [[Helijum]] | He | 18 | 1 | s | Gas | Praiskonski | Plemeniti gas |- | 3 | [[Litijum]] | Li | 1 | 2 | s | Čvrst | Praiskonski | Alkalni metal |- | 4 | [[Berilijum]] | Be | 2 | 2 | s | Čvrst | Praiskonski | Zemnoalkalni metal |- | 5 | [[Bor]] | B | 13 | 2 | p | Čvrst | Praiskonski | Metaloid |- | 6 | [[Ugljenik]] | C | 14 | 2 | p | Čvrst | Praiskonski | Nemetal |- | 7 | [[Azot]] | N | 15 | 2 | p | Gas | Praiskonski | Nemetal |- | 8 | [[Kiseonik]] | O | 16 | 2 | p | Gas | Praiskonski | Nemetal |- | 9 | [[Fluor]] | F | 17 | 2 | p | Gas | Praiskonski | Halogen |- | 10 | [[Neon]] | Ne | 18 | 2 | p | Gas | Praiskonski | Plemeniti gas |- | 11 | [[Natrijum]] | Na | 1 | 3 | s | Čvrst | Praiskonski | Alkalni metal |- | 12 | [[Magnezijum]] | Mg | 2 | 3 | s | Čvrst | Praiskonski | Zemnoalkalni metal |- | 13 | [[Aluminijum]] | Al | 13 | 3 | p | Čvrst | Praiskonski | Metal |- | 14 | [[Silicijum]] | Si | 14 | 3 | p | Čvrst | Praiskonski | Metaloid |- | 15 | [[Fosfor]] | P | 15 | 3 | p | Čvrst | Praiskonski | Nemetal |- | 16 | [[Sumpor]] | S | 16 | 3 | p | Čvrst | Praiskonski | Nemetal |- | 17 | [[Hlor]] | Cl | 17 | 3 | p | Gas | Praiskonski | Halogen |- | 18 | [[Argon]] | Ar | 18 | 3 | p | Gas | Praiskonski | Plemeniti gas |- | 19 | [[Kalijum]] | K | 1 | 4 | s | Čvrst | Praiskonski | Alkalni metal |- | 20 | [[Kalcijum]] | Ca | 2 | 4 | s | Čvrst | Praiskonski | Zemnoalkalni metal |- | 21 | [[Skandijum]] | Sc | 3 | 4 | d | Čvrst | Praiskonski | Prelazni metal |- | 22 | [[Titanijum]] | Ti | 4 | 4 | d | Čvrst | Praiskonski | Prelazni metal |- | 23 | [[Vanadijum]] | V | 5 | 4 | d | Čvrst | Praiskonski | Prelazni metal |- | 24 | [[Hrom]] | Cr | 6 | 4 | d | Čvrst | Praiskonski | Prelazni metal |- | 25 | [[Mangan]] | Mn | 7 | 4 | d | Čvrst | Praiskonski | Prelazni metal |- | 26 | [[Gvožđe]] | Fe | 8 | 4 | d | Čvrst | Praiskonski | Prelazni metal |- | 27 | [[Kobalt]] | Co | 9 | 4 | d | Čvrst | Praiskonski | Prelazni metal |- | 28 | [[Nikal]] | Ni | 10 | 4 | d | Čvrst | Praiskonski | Prelazni metal |- | 29 | [[Bakar]] | Cu | 11 | 4 | d | Čvrst | Praiskonski | Prelazni metal |- | 30 | [[Cink]] | Zn | 12 | 4 | d | Čvrst | Praiskonski | Prelazni metal |- | 31 | [[Galijum]] | Ga | 13 | 4 | p | Čvrst | Praiskonski | Metal |- | 32 | [[Germanijum]] | Ge | 14 | 4 | p | Čvrst | Praiskonski | Metaloid |- | 33 | [[Arsen]] | As | 15 | 4 | p | Čvrst | Praiskonski | Metaloid |- | 34 | [[Selen]] | Se | 16 | 4 | p | Čvrst | Praiskonski | Nemetal |- | 35 | [[Brom]] | Br | 17 | 4 | p | Tečnost | Praiskonski | Halogen |- | 36 | [[Kripton]] | Kr | 18 | 4 | p | Gas | Praiskonski | Plemeniti gas |- | 37 | [[Rubidijum]] | Rb | 1 | 5 | s | Čvrst | Praiskonski | Alkalni metal |- | 38 | [[Stroncijum]] | Sr | 2 | 5 | s | Čvrst | Praiskonski | Zemnoalkalni metal |- | 39 | [[Itrijum]] | Y | 3 | 5 | d | Čvrst | Praiskonski | Prelazni metal |- | 40 | [[Cirkonijum]] | Zr | 4 | 5 | d | Čvrst | Praiskonski | Prelazni metal |- | 41 | [[Niobijum]] | Nb | 5 | 5 | d | Čvrst | Praiskonski | Prelazni metal |- | 42 | [[Molibden]] | Mo | 6 | 5 | d | Čvrst | Praiskonski | Prelazni metal |- | 43 | [[Tehnecijum]] | Tc | 7 | 5 | d | Čvrst | Prolazan | Prelazni metal |- | 44 | [[Rutenijum]] | Ru | 8 | 5 | d | Čvrst | Praiskonski | Prelazni metal |- | 45 | [[Rodijum]] | Rh | 9 | 5 | d | Čvrst | Praiskonski | Prelazni metal |- | 46 | [[Paladijum]] | Pd | 10 | 5 | d | Čvrst | Praiskonski | Prelazni metal |- | 47 | [[Srebro]] | Ag | 11 | 5 | d | Čvrst | Praiskonski | Prelazni metal |- | 48 | [[Kadmijum]] | Cd | 12 | 5 | d | Čvrst | Praiskonski | Prelazni metal |- | 49 | [[Indijum]] | In | 13 | 5 | p | Čvrst | Praiskonski | Metal |- | 50 | [[Kalaj]] | Sn | 14 | 5 | p | Čvrst | Praiskonski | Metal |- | 51 | [[Antimon]] | Sb | 15 | 5 | p | Čvrst | Praiskonski | Metaloid |- | 52 | [[Telur]] | Te | 16 | 5 | p | Čvrst | Praiskonski | Metaloid |- | 53 | [[Jod]] | I | 17 | 5 | p | Čvrst | Praiskonski | Halogen |- | 54 | [[Ksenon]] | Xe | 18 | 5 | p | Gas | Praiskonski | Plemeniti gas |- | 55 | [[Cezijum]] | Cs | 1 | 6 | s | Čvrst | Praiskonski | Alkalni metal |- | 56 | [[Barijum]] | Ba | 2 | 6 | s | Čvrst | Praiskonski | Zemnoalkalni metal |- | 57 | [[Lantan]] | La | 3 | 6 | f | Čvrst | Praiskonski | Lantanoid |- | 58 | [[Cerijum]] | Ce | 3 | 6 | f | Čvrst | Praiskonski | Lantanoid |- | 59 | [[Prazeodijum]] | Pr | 3 | 6 | f | Čvrst | Praiskonski | Lantanoid |- | 60 | [[Neodijum]] | Nd | 3 | 6 | f | Čvrst | Praiskonski | Lantanoid |- | 61 | [[Prometijum]] | Pm | 3 | 6 | f | Čvrst | Prolazan | Lantanoid |- | 62 | [[Samarijum]] | Sm | 3 | 6 | f | Čvrst | Praiskonski | Lantanoid |- | 63 | [[Europijum]] | Eu | 3 | 6 | f | Čvrst | Praiskonski | Lantanoid |- | 64 | [[Gadolinijum]] | Gd | 3 | 6 | f | Čvrst | Praiskonski | Lantanoid |- | 65 | [[Terbijum]] | Tb | 3 | 6 | f | Čvrst | Praiskonski | Lantanoid |- | 66 | [[Disprozijum]] | Dy | 3 | 6 | f | Čvrst | Praiskonski | Lantanoid |- | 67 | [[Holmijum]] | Ho | 3 | 6 | f | Čvrst | Praiskonski | Lantanoid |- | 68 | [[Erbijum]] | Er | 3 | 6 | f | Čvrst | Praiskonski | Lantanoid |- | 69 | [[Tulijum]] | Tm | 3 | 6 | f | Čvrst | Praiskonski | Lantanoid |- | 70 | [[Iterbijum]] | Yb | 3 | 6 | f | Čvrst | Praiskonski | Lantanoid |- | 71 | [[Lutecijum]] | Lu | 3 | 6 | d | Čvrst | Praiskonski | Lantanoid |- | 72 | [[Hafnijum]] | Hf | 4 | 6 | d | Čvrst | Praiskonski | Prelazni metal |- | 73 | [[Tantal]] | Ta | 5 | 6 | d | Čvrst | Praiskonski | Prelazni metal |- | 74 | [[Volfram]] | W | 6 | 6 | d | Čvrst | Praiskonski | Prelazni metal |- | 75 | [[Renijum]] | Re | 7 | 6 | d | Čvrst | Praiskonski | Prelazni metal |- | 76 | [[Osmijum]] | Os | 8 | 6 | d | Čvrst | Praiskonski | Prelazni metal |- | 77 | [[Iridijum]] | Ir | 9 | 6 | d | Čvrst | Praiskonski | Prelazni metal |- | 78 | [[Platina]] | Pt | 10 | 6 | d | Čvrst | Praiskonski | Prelazni metal |- | 79 | [[Zlato]] | Au | 11 | 6 | d | Čvrst | Praiskonski | Prelazni metal |- | 80 | [[Živa]] | Hg | 12 | 6 | d | Tečnost | Praiskonski | Prelazni metal |- | 81 | [[Talijum]] | Tl | 13 | 6 | p | Čvrst | Praiskonski | Metal |- | 82 | [[Olovo]] | Pb | 14 | 6 | p | Čvrst | Praiskonski | Metal |- | 83 | [[Bizmut]] | Bi | 15 | 6 | p | Čvrst | Praiskonski | Metal |- | 84 | [[Polonijum]] | Po | 16 | 6 | p | Čvrst | Prolazan | Metal |- | 85 | [[Astat]] | At | 17 | 6 | p | Čvrst | Prolazan | Halogen |- | 86 | [[Radon]] | Rn | 18 | 6 | p | Gas | Prolazan | Plemeniti gas |- | 87 | [[Francijum]] | Fr | 1 | 7 | s | Čvrst | Prolazan | Alkalni metal |- | 88 | [[Radijum]] | Ra | 2 | 7 | s | Čvrst | Prolazan | Zemnoalkalni metal |- | 89 | [[Aktinijum]] | Ac | 3 | 7 | f | Čvrst | Prolazan | Aktinoid |- | 90 | [[Torijum]] | Th | 3 | 7 | f | Čvrst | Praiskonski | Aktinoid |- | 91 | [[Protaktinijum]] | Pa | 3 | 7 | f | Čvrst | Prolazan | Aktinoid |- | 92 | [[Uranijum]] | U | 3 | 7 | f | Čvrst | Praiskonski | Aktinoid |- | 93 | [[Neptunijum]] | Np | 3 | 7 | f | Čvrst | Prolazan | Aktinoid |- | 94 | [[Plutonijum]] | Pu | 3 | 7 | f | Čvrst | Praiskonski | Aktinoid |- | 95 | [[Americijum]] | Am | 3 | 7 | f | Čvrst | Prolazan | Aktinoid |- | 96 | [[Kurijum]] | Cm | 3 | 7 | f | Čvrst | Prolazan | Aktinoid |- | 97 | [[Berklijum]] | Bk | 3 | 7 | f | Čvrst | Prolazan | Aktinoid |- | 98 | [[Kalifornijum]] | Cf | 3 | 7 | f | Čvrst | Prolazan | Aktinoid |- | 99 | [[Ajnštajnijum]] | Es | 3 | 7 | f | Čvrst | Sintetički | Aktinoid |- | 100 | [[Fermijum]] | Fm | 3 | 7 | f | | Sintetički | Aktinoid |- | 101 | [[Mendeljevijum]] | Md | 3 | 7 | f | | Sintetički | Aktinoid |- | 102 | [[Nobelijum]] | No | 3 | 7 | f | | Sintetički | Aktinoid |- | 103 | [[Lorencijum]] | Lr | 3 | 7 | d | | Sintetički | Aktinoid |- | 104 | [[Raderfordijum]] | Rf | 4 | 7 | d | | Sintetički | Prelazni metal |- | 105 | [[Dubnijum]] | Db | 5 | 7 | d | | Sintetički | Prelazni metal |- | 106 | [[Siborgijum]] | Sg | 6 | 7 | d | | Sintetički | Prelazni metal |- | 107 | [[Borijum]] | Bh | 7 | 7 | d | | Sintetički | Prelazni metal |- | 108 | [[Hasijum]] | Hs | 8 | 7 | d | | Sintetički | Prelazni metal |- | 109 | [[Meitnerijum]] | Mt | 9 | 7 | d | | Sintetički | |- | 110 | [[Darmštatijum]] | Ds | 10 | 7 | d | | Sintetički | |- | 111 | [[Rentgenijum]] | Rg | 11 | 7 | d | | Sintetički | |- | 112 | [[Kopernicijum]] | Cn | 12 | 7 | d | | Sintetički | Prelazni metal |- | 113 | [[Nihonijum]] | Nh | 13 | 7 | p | | Sintetički | |- | 114 | [[Flerovijum]] | Fl | 14 | 7 | p | | Sintetički | |- | 115 | [[Moskovijum]] | Mc | 15 | 7 | p | | Sintetički | |- | 116 | [[Livermorijum]] | Lv | 16 | 7 | p | | Sintetički | |- | 117 | [[Tenes]] | Ts | 17 | 7 | p | | Sintetički | |- | 118 | [[Oganeson]] | Og | 18 | 7 | p | | Sintetički | |} == Povezano == * [[Hemija]] * [[Otkrića hemijskih elemenata]] * [[Rasprostranjenost hemijskih elemenata]] * [[Hemijski elementi nazvani po ljudima]] * [[Hemijski elementi nazvani po mestima]] * [[Jedinjenje]] * [[Hemijski simbol]] * [[Periodni sistem elemenata]] == Reference == {{reflist|2||refs= <ref name="graf4">{{Cite web |title=Grafički prikaz periodnog sistema sa elementima poznatim do 1869. |url=http://www.pse118-online.de/images_pse/PSE013_1869.jpg |access-date=2015-04-29 |archive-date=2017-09-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170907203328/http://www.pse118-online.de/images_pse/PSE013_1869.jpg }}</ref> <ref name="graf3">{{Cite web |title=Grafički prikaz periodnog sistema sa elementima poznatim do 1830. |url=http://www.pse118-online.de/images_pse/PSE013_1830.jpg |access-date=2015-04-29 |archive-date=2017-09-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170907220056/http://www.pse118-online.de/images_pse/PSE013_1830.jpg }}</ref> <ref name="graf2">{{Cite web |title=Grafički prikaz periodnog sistema sa elementima poznatim do 1800. |url=http://www.pse118-online.de/images_pse/PSE013_1800.jpg |access-date=2015-04-29 |archive-date=2012-02-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120201065553/http://www.pse118-online.de/images_pse/PSE013_1800.jpg }}</ref> <ref name="graf1">[http://www.pse118-online.de/images_pse/PSE013_1751.jpg Grafički prikaz periodnog sistema sa elementima poznatim prije 1751.]{{Dead link|date=September 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> <ref name="Vieweg">William H. Brock: Viewegs Geschichte der Chemie. Vieweg, Braunschweig 1992.</ref> <ref name="boas">Marie Boas: ''Robert Boyle and the seventeenth century chemistry''. Cambridge University Press, Cambridge 1958. {{ISBN|978-0527092504}}</ref> <ref name="brooks">William L. Masterton, Cecile N. Hurley, Edward J. Neth (2012): ''Chemistry: Principles and Reactions'', 7. izd., Brooks/Cole, Cengage Learning, str. 2, {{ISBN|978-1-111-42710-8}}</ref> <ref name="burbridge">{{cite journal|title=Synthesis of the Elements in Stars|author=E. M. Burbidge, G. R. Burbidge, W. A. Fowler, F. Hoyle|journal=Reviews of ModernPhysics |volume=29 |issue=4 |pages=547–650 |year=1957}} {{doi|10.1103/RevModPhys.29.547}}</ref> }} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{cite book|last=Ball|first=P|year=2004|title=The Elements: A Very Short Introduction|url=https://archive.org/details/elementsveryshor0000ball|publisher= Oxford University Press |isbn=0-19-284099-1}} * {{cite book|last=Emsley|first=J|year=2003|title=Nature's Building Blocks: An A-Z Guide to the Elements|url=https://archive.org/details/naturesbuildingb0000emsl_b5w6|publisher= Oxford University Press |isbn=0-19-850340-7}} * {{cite book|last=Gray|first=T|year=2009|title=The Elements: A Visual Exploration of Every Known Atom in the Universe|url=https://archive.org/details/elementsvisualex0000gray_f5s1|publisher=Black Dog & Leventhal Publishers Inc|isbn=1-57912-814-9}} * {{cite book|last=Scerri|first=ER|year=2007|title=The Periodic Table, Its Story and Its Significance|url=https://archive.org/details/periodictableits0000scer|publisher= Oxford University Press |isbn=}} * {{cite book|last=Strathern|first=P|year=2000|title=Mendeleyev's Dream: The Quest for the Elements|url=https://archive.org/details/mendeleyevsdream0000stra_u9p1|publisher= Hamish Hamilton Ltd |isbn=0-241-14065-X}} * {{cite book|title=The Disappearing Spoon: And Other True Tales of Madness, Love, and the History of the World from the Periodic Table of the Elements |url=https://archive.org/details/disappearingspoo0000kean_p8o5 |last=Kean|first=Sam|year=2011|publisher=Back Bay Books}} * Gray, Theodore: ''Die Elemente'', Fackelträger-Verlag, Köln 2009, {{ISBN|978-3771644352}}. * Ulf von Rauchhaupt: ''Die Ordnung der Stoffe. Ein Streifzug durch die Welt der chemischen Elemente''. Fischer Taschenbuch Verlag, Frankfurt am Main 2009, {{ISBN|978-3-596-18590-0}}. * Lucien F. Trueb: ''Die chemischen Elemente – Ein Streifzug durch das Periodensystem.'' S. Hirzel Verlag, Stuttgart 2005, {{ISBN|3-7776-1356-8}}. * Harry H. Binder: ''Lexikon der chemischen Elemente – das Periodensystem in Fakten, Zahlen und Daten.'' Hirzel, Stuttgart 1999, {{ISBN|3-7776-0736-3}}. * Alexander C. Wimmer: ''Die chemischen Elemente.'' SMT, Leoben 2011, {{ISBN|978-3-2000-2434-2}}. * Менделеев Д. И.,. Элементы химические // Энциклопедический словарь Брокгауза и Ефрона: В 86 томах (82 т. и 4 доп.). — СПб., 1890—1907. * Чернобельская Г.М. Методика обучения химии в средней школе. — М.: Гуманитарный издательский центр ВЛАДОС, 2000. — 336 с. — {{ISBN|5-691-00492-1}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Chemical elements}} * [http://www.vanderkrogt.net/elements/ Elementimologija & Multidikt elemenata] istorija reči i rečnik jezika * [http://periodicvideos.com/ Videos for each element] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141226135042/http://www.periodicvideos.com/ |date=2014-12-26 }} by the University of Nottingham * [http://www.chemieseite.de/ www.chemieseite.de enthält ausführliche Beschreibungen der Hauptelemente] * [http://www.pse-mendelejew.de/ www.pse-mendelejew.de enthält viele Fotografien von reinen Elementen] * [http://www.pse.merck.de/ www.pse.merck.de enthält eine reiche Auswahl an atomaren Eigenschaften in einer interaktiven Tabelle]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [http://www.periodensystem-online.de/ Umfangreiche Übersicht] === Hemijske informacije === * [http://www.webelements.com/ VebElementi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140104110225/http://webelements.com/ |date=2014-01-04 }} * [http://www.vcs.ethz.ch/chemglobe/ptoe/ KemGloub] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050206112811/http://www.vcs.ethz.ch/chemglobe/ptoe/ |date=2005-02-06 }} * [http://pearl1.lanl.gov/periodic/default.htm Nacionalna laboratorija Los Alamos] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050119093914/http://pearl1.lanl.gov/periodic/default.htm |date=2005-01-19 }} * [http://www.chemicalelements.com/ HemijskiElementi] {{Periodni sistem elemenata 2}} [[Kategorija:Hemijski elementi|!]] 2vrydc79fjsepc8io38n4flncfu3oeg 0 4535 42669761 42643869 2026-08-09T14:21:19Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669761 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Greek trinity.png|thumb|300px|Grčko trojstvo i rasprostranjenost tri kraljevstva Zemlje: Zeusa Boga (nebo), Posejdona (mora i okeani) i Hada (podzemlje). Teosi (manji bogovi) su djeca ovog trojstva.]] [[Datoteka:Zeus Otricoli Pio-Clementino Inv257.jpg|thumb|upright|Bista [[Zeus]]a iz [[Otricoli]]ja ([[Museo Pio-Clementino]], [[Vatikan]]).]] '''Grčka mitologija''' naziv je za skupinu [[mit]]ova koji pripadaju [[Antička Grčka|starim Grcima]] i govore o njihovim [[Bog|božanstvima]] i [[Kult heroja|herojima]], [[Kozmologija|prirodi svijeta]] te o podrijetlu i značaju njihovih vlastitih [[kult]]ova i vjerskih [[ritual]]a. Mitologija je sastavni dio [[Religija u drevnoj Grčkoj|drevne grčke religije]]. Znanstvenici danas proučavaju ove mitove nastojeći osvijetliti religijske i političke ustanove stare Grčke i njezine civilizacije te razumjeti prirodu samog nastanka mita.{{sfn|Encyclopaedia The Helios|1952|loc=s.v. Greek Mythology}} Grčka je mitologija obrađena u velikom broju priča, ali i u [[Starogrčka umjetnost|grčkim umjetničkim djelima]] kao što su [[Grčka keramika|slike na vazama]] i [[votivni darovi]]. Grčki mit nastoji objasniti podrijetlo svijeta i opisati život i doživljaje velikog broja [[Popis grčkih mitoloških ličnosti|bogova, božica, heroja, heroina i mitskih bića]]. Te su se priče prvibitno širile [[Narodna književnost|usmjenim putem]], no danas su grčki mitovi uglavnom poznati iz [[Grčka književnost|grčkih književnih djela]]. Najstariji književni izvori, [[Homer]]ovi [[Epika|epovi]] ''[[Ilijada]]'' i ''[[Odiseja]]'', bave se [[Trojanski rat|trojanskim ratom]] i događajima koji su uslijedili neposredno nakon njega. Dvije pjesme [[Heziod]]a, koji je živio nedugo nakon Homera, ''[[Teogonija]]'' i ''[[Poslovi i dani]]'', pričaju o postanku svijeta, smjeni božanskih vladara, smjeni ljudskih rodova, podrijetlu ljudskih nesreća i podrijetlu [[Žrtvovanje|žrtvenih]] obreda. Drugi su mitovi sačuvani u [[Homerske himne|homerskim himnama]], u fragmentima pjesama koje su pripadale [[Grčki epski ciklus|grčkom epskom ciklusu]], u [[Lirika|lirskoj poeziji]], u djelima [[Grčka tragedija|grčkih tragičara]] iz 5. stoljeća pne, u spisima učenjaka i pjesnika [[Helenizam|helenističkog razdoblja]], kao i u tekstovima koje su u vrijeme [[Rimska Grčka|rimske vlasti]] napisali autori kao što su [[Plutarh]] i [[Pauzanija (geograf)|Pauzanija]]. Jedan od važnih izvora o detaljima iz grčke mitologije predstavljaju i [[Arheologija|arheološki]] nalazi, budući da su mnogi artefakti ukrašeni predstavama bogova i heroja. [[Geometrijski stil|Geometrijska keramika]] iz 8. stoljeća pne. sadrži scene iz [[Trojanski ciklus|trojanskog ciklusa]], kao i iz [[Heraklo]]vih pothvata. U idućim razdobljima ― [[Arhajska Grčka|arhajskom]], [[Klasična Grčka|klasičnom]] i [[Helenistička Grčka|helenističkom]] ― pojavljuju se razne druge mitološke scene, koje nadopunjuju postojeće književne izvore.{{sfn|Encyclopaedia Britannica|2002|loc=s.v. Greek Mythology}} Grčka je mitologija izvršila snažan utjecaj na kulturu, umjetnost i književnost [[Zapadna kultura|zapadne civilizacije]] i dio je zapadnog naslijeđa i jezika. Pjesnici i umjetnici od antike su do današnjih dana crpili inspiraciju iz grčke mitologije otkrivajući u njoj ono što je i u modernom vremenu zadržalo svoj značaj i važnost.{{sfn|Foley|2008|loc=str. 43}} == Izvori == Grčka je mitologija danas prije svega poznata iz [[Grčka književnost|grčke književnosti]] i iz predstava na objektima materijalne kulture, od kojih najstariji potječu iz [[Geometrijski stil|geometrijskog razdoblja]] oko 900–800. pne.{{sfn|Graf|1996|loc=str. 200}} Zapravo, književni i arheološki izvori međusobno se nadopunjuju, pri čemu se ponekad međusobno slažu, a ponekad proturječe; međutim, u mnogim slučajevima postojanje ovog korupusa podataka predstavlja snažnu naznaku da mnogi elementi grčke mitologije imaju jake činjeničke i historijske korijene.{{sfn|Alms|2007}} === Književni izvori === Mit je igrao važnu ulogu u gotovo svim [[Književni žanr|žanrovima]] grčke književnosti. Međutim, iz grčke se antike do danas sačuvao samo jedan opći mitološki priručnik ― [[Apolodor iz Atene|Pseudo-Apolodorova]] ''[[Biblioteka (Pseudo-Apolodor)|Biblioteka]]''. To djelo nastoji pomiriti proturječne priče koje iznose pjesnici te daje izuzetno značajan i poduži sažetak tradicionalne grčke mitologije i herojskih legendi.{{sfn|Hard|2003|loc=str. 1}} [[Apolodor iz Atene]] živio je od oko 180. do oko 125. pne. i napisao je mnoge spise na te teme. Možda su ti spisi i poslužili kao temelj za ''Biblioteku''; međutim, u ''Biblioteci'' se spominju i događaji koji su se zbili dugo vremena nakon njegove smrti, pa se zato to djelo označava kao Pseudo-Apolodorovo. [[Datoteka:Gustave Moreau Prometheus.jpg|thumb|upright|''[[Prometej]]'', [[Gustave Moreau]], 1868). Mit o Prometeju prvi se puta spominje kod [[Heziod]]a, a potom je pslužio kao temelj za [[Eshil]]ovu dramsku trilogiju, koju su činile tragedije ''[[Okovani Prometej]]'', ''[[Oslobođeni Prometej (Eshil)|Oslobođeni Prometej]]'' i ''[[Prometej vatronoša]]''.]] Među najstarijim književnim izvorima nalaze se dvije [[Homer]]ove epske pjesme, ''[[Ilijada]]'' i ''[[Odiseja]]''. Drugi su pjesnici pripadali [[Grčki epski ciklus|epskom ciklusu]], no ove poznije i kraće pjesme gotovo su u potpunosti izgubljene. Usprkos njihovom tradicionalnom nazivu, ''[[Homerske himne]]'' nemaju nikakve direktne veze s Homerom. To su [[Korska lirika|korske pjesme]] i pripadaju starijem razdoblju [[Grčka lirika|grčke lirske poezije]].{{sfn|Miles|1999|loc=str. 7}} [[Heziod]], koji je možda živio nedugo nakon Homera, u svojoj ''[[Teogonija|Teogoniji]]'' ("Postanku bogova") daje najpotpuniji prikaz najstarijih grčkih mitova, koji se bave postankom svijeta, postankom bogova [[Titani|Titana]] i [[div]]ova, a uključuju i detaljne [[Genealogija|genealogije]], narodne priče i [[Etiologija|etiološke]] mitove. I Heziodovi ''[[Poslovi i dani]]'', [[Didaktička književnost|didaktička pjesma]] o životu na selu, obrađuju mitove o [[Prometej]]u, [[Pandora (mitologija)|Pandori]] i [[Ljudski naraštaji|naraštajima ljudskog roda]]. Pjesnik daje savjete o tome kako opstati u svijetu punom opasnosti, kojega njegovi bogovi čine još opasnijim.{{sfn|Encyclopaedia Britannica|2002|loc=s.v. Greek Mythology}} [[Grčka lirika|Lirski pjesnici]] često su uzimali građu iz mita, no u njihovom je pristupu mitu s vremenom bilo sve manje narativnosti i sve više aluzija. Grčki liričari, među kojima su najznamenitiji [[Pindar]], [[Bakhilid]], [[Simonid Kejanin]] te bukolski pjesnici kao [[Teokrit]] i [[Bion iz Smirne]], obrađuju pojedine detalje iz mitologije.{{sfn|Klatt|Brazouski|1994|loc=str. xii}} Mit je činio i središnji dio [[Grčka tragedija|grčke tragedije]]. Dramatičari [[Eshil]], [[Sofoklo]] i [[Euripid]] većinu su svojih zapleta uzimali iz mitova [[Kult heroja|herojskog razdoblja]] i [[Trojanski ciklus|trojanskog ciklusa]]. Mnoge velike tragične priče (npr. o [[Agamemnon]]u i njegovoj djeci, o [[Edip]]u, [[Jazon]]u, [[Medeja|Medeji]] itd.) svoj su klasični oblik dobili u ovim tragedijama. Na upotrebu mita nailazi se i u [[Grčka komedija|grčkoj komediji]], npr. u [[Aristofan]]ovim ''[[Ptice (Aristofan)|Pticama]]'' i ''[[Žabe (Aristofan)|Žabama]]''.{{sfn|Miles|1999|loc=str. 8}} [[Grčka historiografija|Povjesničari]] [[Herodot]] i [[Diodor Sicilijski]] i [[Starogrčka geografija|geografi]] [[Pauzanija (geograf)|Pauzanija]] i [[Strabon]], koji su proputovali grčkim svijetom i zapisali priče koje su na svojim putovanjima čuli, opisuju mnogobrojne lokalne mitove i legende te često daju slabo poznate alternativne verzije mitova.{{sfn|Klatt|Brazouski|1994|loc=str. xii}} Naročito je Herodot proučavao različita predanja koja je čuo i nastojao pronaći povijesne ili mitske korijene u sukobu Grčke i orijenta.{{sfn|Cartledge|2004|loc=str. 60}}{{sfn|Cartledge|2002|loc=str. 22}} Herodot je pokušao izmiriti početke i miješanje različitih kulturnih koncepata. Pjesništvo [[Grčka književnost#Aleksandrijsko razdoblje|helenističkog]] i [[Grčka književnost#Rimsko razdoblje|rimskog razdoblja]] stvarano je prvenstveno kao umjetnička književnost, a ne obredne i kultne svrhe. Ipak, ono sadrži mnoge važne detalje za koje se inače ne bi znalo. Tu pripadaju grčki helenistički pjesnici ([[Apolonije Rođanin]], [[Kalimah]], [[Eratosten|Pseudo-Eratosten]] i [[Partenije iz Nikeje]]), zatim grčki pjesnici iz razdoblja [[Kasna antika|pozne antike]] ([[Nono]], [[Antonin Liberal]] i [[Kvint Smirnjanin]]), te [[Rimska književnost|rimski pisci]] kao što su [[Ovidije]], [[Stacije]], [[Valerije Flak]], [[Seneka Mlađi]] i [[Vergilije]] sa [[Servije]]vim komentarom. Među [[Proza|proznim piscima]] koji u tom razdoblju u svojim djelima obrađuju i mitološke teme nalaze se [[Apulej]], [[Petronije]], [[Lolijan]] i [[Heliodor iz Emese]]. Važne prozne izvore predstavljaju i djela ''Priče'' ''(Fabulae)'' i ''Astronomija'' ''(Astronomica)'' rimskog pisva [[Higin]]a, zatim ''Slike'' ''(Imagines)'' [[Filostrat s Lemna|Filostrata Starijeg]] i [[Filostrat Mlađi|Filostrata Mlađeg]], kao i [[Kalistrat (sofist)|Kalistratovi]] ''Opisi''. Napokon, neki [[Bizantska književnost|bizantski pisci]] također daju važne detalje o grčkim mitovima, često na temelju antičkih grčkih tekstova koji su u međuvremenu izgubljeni. Među njima su [[Arnobije]], [[Hezihije iz Aleksandrije]], enciklopedija ''[[Suda]]'', [[Ivan Ceces]] i [[Eustatije Solunski]]. Ti autori o mitologiji često pišu iz kršćanske moralizatorske perspektive.<ref>[http://www.theoi.com/Titan/Pasiphae.html Pasiphae], Encyclopedia: Greek Gods, Spirits, Monsters.</ref> === Arheološki izvori === [[Datoteka:RomanVirgilFolio014rVergilPortrait.jpg|thumb|Rimski pjesnik [[Vergilije]], prikazan ovde na rukopisu iz 5. stoljeća koji se zove ''[[Vergilius Romanus]]'', u svojim je djelima obradio mnoge detalje iz grčkih mitova.]] [[Heinrich Schliemann|Schliemannovo]] otkriće [[Mikenska Grčka|mikenske civilizacije]] u 19. stoljeću i [[Arthur Evans|Evansovo]] otkriće [[Minojska civilizacija|minojske civilizacije]] na [[Kreta|Kreti]] u 20. stoljeću pomogla su objasniti mnoga otvorena pitanja o Homerovim epovima i pružila su arheološke dokaze za mnoge mitološke detalje o bogovima i herojima. Nažalost, podaci o mitovima i ritualima na mikenskim i minojskim lokalitetima u potpunosti se sastoje iz objekata materijalne kulture, budući da se [[Linear B|linearno B pismo]] (drevni oblik [[Grčki jezik|grčkog jezika]] zabilježen i na Kreti i u kopnenoj Grčkoj) rabio poglavito za zapisivanje inventara, premda su na tim zapisima identificirana i neka moguća imena božanstava i heroja.{{sfn|Encyclopaedia Britannica|2002|loc=s.v. Greek Mythology}} [[Geometrijski stil|Geometrijska keramika]] iz 8. stoljeća pne. sadrži scene iz [[Trojanski ciklus|trojanskog ciklusa]], kao i iz [[Heraklo]]vih pothvata.{{sfn|Encyclopaedia Britannica|2002|loc=s.v. Greek Mythology}} Ove vizualne predstave mitova važne su iz dva razloga. Prvo, mnogi su grčki mitovi posvjedočeni na vazama prije nego u književnim izvorima: primjerice, od [[Heraklovi pothvati|dvanaest Heraklovih pothvata]], jedino je njegova borba s [[Kerber]]om zabilježena u nekom suvremenom književnom tekstu.<ref>[[Homer]], ''[[Ilijada]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0012.tlg001.perseus-grc1:8.335-8.380 VIII, 366–369].</ref> Drugo, na materijalnim su izvorima ponekad prikazani mitovi ili mitološke scene koje u sačuvanim književnim izvorima uopće nisu zabilježene. U nekim slučajevima prvi poznati prikaz nekog mita na geometrijskoj umjetnosti za nekoliko je stoljeća stariji od njegova prvog prikaza u arhajskom pjesništvu.{{sfn|Graf|1996|loc=str. 200}} U arhajskom (oko 750–oko 500. pne.), klasičnom (oko 480–323. pne.) i helenističkom razdoblju (323–146. pne.) pojavljuju se razne druge mitološke scene, koje nadopunjuju postojeće književne izvore.{{sfn|Encyclopaedia Britannica|2002|loc=s.v. Greek Mythology}} == Pregled mitske povijesti == Grčka se mitologija s vremenom mijenjala slijedeći evoluciju helenske kulture, čiji registar promjena upravo predstavlja i mitologija, kako otvoreno tako i u njezinim neizrečenim tezama. Grčka mitologija, onako kako je sačuvana u književnosti, uglavnom na kraju progresivnih promjena, inherentno je politička, kako tvrdi Gilbert Cuthbertson.<ref>{{harvnb|Cuthbertson|1975}} odabrao je širi spektar epike, počev od ''[[Ep o Gilgamešu|Epa o Gilgamešu]]'' pa sve do [[Voltaire]]ove ''[[Henriade]]'', no njegova središnja tema ― da se mitovima kodiraju mehanizmi kulturne dinamike i grade zajednicu stvaranjem moralnog konsenzusa ― poznato je konvencionalano gledište koje se primjenjuje na grčki mit.</ref> Drevne stanovnike [[Balkanski poluotok|Balkanskog poluotoka]] činilo je zemljoradničko stanovništvo koje je, prakticirajući [[animizam]], pripisalo duh svakom aspektu prirode. Naposljetku, ti magloviti duhovi dobili su ljudska obličja i kao božanstva ušli u lokalnu mitologiju.{{sfn|Johnson|Albala|Johnson|2000|loc=str. 17}} Kad su plemena sa sjevera prodrla na Balkanski poluotok, sa sobom su donijeli novi [[panteon]], temeljen na osvajanju, snazi, ratničkom umijeću i borbenom heroizmu. Drugi stariji bogovi zemljoradničkog svijeta pomiješali su se s božanstvima moćnijih osvajača ili su prepušteni zaboravu.{{sfn|Johnson|Albala|Johnson|2000|loc=str. 18}} Od polovine arhajskog razdoblja mitovi o ljubavnim odnosima bogova i heroja postaju sve prisutniji, što odslikava paralelni razvoj [[Pederastija u antičkoj Grčkoj|pederastične ljubavi]] u grčkom društvu ({{grčki|παιδικὸς ἔρως}}), ''eros paidikos''), za koju se misli da je uvedena oko 630. pne. Do kraja 5. stoljeća pne. pjesnici su mnogobrojnim herojima i svakom važnom bogu, s iznimkom [[Ares]]a, pripisali odnos s barem jednim ''[[eromenos]]om'', tj. adolescentom koji je bio njegov ljubavnik.{{sfn|Calimach|2002|loc=str. 12–109}} Mitovi koji su vć postojali, kao na primjer mit o [[Ahilej]]u i [[Patroklo|Patroklu]], tad su također promatrani u svijetlu pederastije.{{sfn|Percy|1999|loc=str. 54}} U tom su svijetlu grčke mitološke ličnosti obrađivali i [[Grčka književnost#Aleksandrijsko razdoblje|alksandrijski pjesnici]], a potom i književni mitografi iz doba ranog [[Rimsko Carstvo|Rimskog carstva]]. Epska je poezija stvorila cikluse priča, a time i razvila novi smisao mitološke kronologije. Tako se grčka mitologija odvija kao jedna od faza u razvoju svijeta i ljudskog roda.{{sfn|Dowden|1992|loc=str. 11}} Premda proturječnosti u ovim pričama onemogućuju iscrtavanje neke apsolutne kronologije, može se ocrtati jedna približna kronologija. Time se dolazi do mitske "povijesti svijeta", koja se može podijeliti na tri ili četiri veća razdoblja: # ''Mitovi o početku'' ili ''razdoblje bogova'' (teogonije, "rođenja bogova"): mitovi o postanku svijeta, bogova i ljudskog roda. # ''Doba kad su se bogovi i smrtnici slobodno miješali'': priče o prvim interakcijama između bogova, [[polubog]]ova i smrtnika. # ''Doba heroja (herojsko razdoblje)'', gdje je božanska djelatnost bila manja. Posljednju i najveću herojsku legendu predstavlja priča o "trojanskom ratu i onome nakon njega" (koju neki ispitivači smatraju zasebnim, četvrtim razdobljem).{{sfn|Miles|1999|loc=str. 35}} Iako je razdoblje bogova često pobuđivalo veće zanimanje među modernim proučavateljima mita, grčki pisci arhajskog i klasičnog doba jasno su pokazivali veći interes za razdoblje heroja, pri čemu su uspostavljali kronologiju i popis čovjekovih dostignuća nakon što je pronađen odgovor na pitanja u vezi s postankom svijeta. Na primjer, herojske epopeje ''Ilijada'' i ''Odiseja'' zasjenile su i po veličini i po utjecaju ''Teogoniju'' i homerske himne, koje se usredotočuju na svijet bogova. Pod utjecajem Homera [[kult heroja]] vodi k restrukturiranju u duhovnom životu, što se izraženo u odvajanju područja bogova od područja mrtvih (heroja), odnosno [[Htonska božanstva|htonskog]] od [[Olimpska božanstva|olimpskog]].{{sfn|Burkert|2002|loc=str. 205}} U ''Poslovima i danima'' Heziod opisuje četiri [[Naraštaji ljudskog roda|naraštaja ljudskog roda]]: zlatni, srebrni, brončani i željezni. Ti su naraštaji zasebne tvorevine bogova: zlatni pripada [[Kron]]u, a ostali su naraštaji [[Zeus]]ove tvorevine. Prisutnost zla u svijetu objašnjeno je mitom o [[Pandora (mitologija)|Pandori]], koja je otvorila veliki krčag, iz koga se istog trenutka stotine zala, nesreća i bolesti razmilelo po svijetu, s iznimkom slijepe Nade, koja nije mogla izleteti, jer je Pandora odmah zatvorila krčag.<ref>[[Heziod]], ''[[Poslovi i dani]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0020.tlg002.perseus-grc1:83-108 90–105].</ref> [[Ovidije]] u ''[[Metamorfoze|Metamorfozama]]'' slijedi Heziodovu ideju o četiri naraštaja ljudskog roda.<ref>[[Ovidije]], ''[[Metamorfoze]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:latinLit:phi0959.phi006.perseus-lat1:1.89-1.162 I, 89–162].</ref> === Počeci svijeta i bogova === [[Datoteka:Caravaggio - Cupid as Victor - Google Art Project.jpg|thumb|upright|''[[Amor Vincit Omnia (Caravaggio)|Amor Vincit Omnia]]'' ''(Ljubav pobjeđuje sve)'', prikaz boga ljubavi, [[Eros]]a; [[Caravaggio|Michelangelo Merisi da Caravaggio]], oko 1601–1602.]] "Mitovi o podrijetlu" ili "[[mitovi o stvaranju]]" predstavljaju pokušaj da se ljudskim jezikom objasne počeci univerzuma.{{sfn|Klatt|Brazouski|1994|loc=str. 10}} Najraširenija varijanta u to doba, premda sadrži filozofske elemente, nalazi se u [[Heziod]]ovoj ''[[Teogonija|Teogoniji]]''. On započinje s [[Kaos (mitologija)|Kaosom]], zjapećim ništavilom. Iz praznine nastaje [[Geja]] (Zemlja) i druga [[Grčka primordijalna božanstva|primordijalna božanstva]]: [[Eros]] (Ljubav), [[Tartar (bog)|Tartar]] (Podzemlje) i [[Ereb]] (Tama). Geja bez ikakvog muškog elementa rađa [[Uran (mitologija)|Urana]] (Nebo), koji je zatim oplodi, te iz te veze nastaju prvi [[Titani]] ― šest muških: [[Kej (mitologija)|Kej]], [[Krij]], [[Kron]], [[Hiperion (mitologija)|Hiperion]], [[Japet (mitologija)|Japet]] i [[Okean (mitologija)|Okean]], te šest Titanki: [[Mnemosina]], [[Feba (mitologija)|Feba]], [[Reja (mitologija)|Reja]], [[Teja (mitologija)|Teja]], [[Temida]] i [[Tetija]]. Nakon Kronovog rođenja Geja i Uran odlučili su da više neće stvarati nove Titane. Za njima su slijedili jednooki [[Kiklopi]] i [[Hekatonhiri]] ("Storuki"), no i jedne i druge Uran je bacio u Tartar. To je razgnjevilo Geja. Kron ("lukav, najmlađi i najstrašniji od Gejine djece") na majčin je nagovor kastrirao oca i potom postao vladar svijeta skupa s Rejom, svojom sestrom i suprugom, a drugi su Titani činili njegov božanski dvor.<ref>[[Heziod]], ''[[Teogonija]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0020.tlg001.perseus-grc1:104-138 116–138].</ref> Motiv sukoba oca i sina ponavlja se kad je protiv Krona ustao njegov sin, [[Zeus]]. Budući da je Kron izdao vlastita oca, bojao se da će neko od njegova potomstva učiniti isto, pa kad god bi Reja rodila neko dijete, Zeus bi joj ga uzeo i progutao. Reja je naposljetku prevarila Krona tako što je Zeusa sakrila, a u dječji pokrivač umotala jedan kamen, koji je zatim pružila Kronu i ovaj ga u neznanju progutao. Kad je Zeus odrastao, Zeus se s pomoću jednog napitka primorao Krona da povrati, pa je ovaj iz svoje utrobe izbacio kamen, a potom i svu ostalu Rejinu djecu koju je ranije progutao. Zatim je Zeus izazvao Krona na [[Titanomahija|rat]] oko vlasti nad bogovima. Napokon, uz pomoć Kiklopa, koje je Zeus oslobodio iz Tartara, Zeus i njegova braća i sestre odnijeli su pobjedu, a Kron i Titani bačeni su u Tartar.<ref>[[Heziod]], ''[[Teogonija]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0020.tlg001.perseus-grc1:687-728 713–735].</ref> [[Datoteka:Amphora birth Athena Louvre F32.jpg|thumb|left|Atička [[Crnofiguralni stil|crnofiguralna]] [[amfora]] s predstavom [[Atena (mitologija)|Atene]] koja se rađa iz Zeusove glave, koji je progutao njezinu majku, [[Metida (mitologija)|Metidu]], božicu porođaja; kod porođaja pomaže [[Ilitija]]; oko 550–525. pne. ([[Louvre]]).]] Zeusa je mučila ista briga te, kad je njegova prva žena, [[Metida (mitologija)|Metida]], trebala roditi božanstvo koje će biti "veće od njega", Zeus ju je progutao.{{sfn|Guirand|1987|loc=str. 98}} Kako je Metida u maternici već nosila [[Atena (mitologija)|Atenu]], ova se rodila iz Zeusove glave i iskočila iz nje već odrasla i u punoj ratnoj opremi.{{sfn|Guirand|1987|loc=str. 108}} Najstarija razmišljanja Grkâ o pjesništvu gledala su na teogonije kao na prototipski pjesnički žanr ― prototipski ''mythos'' ― i pripisivala mu gotovo magične moći. [[Orfej]], [[arhetip]]ski pjesnik, istodobno je bio i arhetipski pjevač teogonija, s pomoću kojih on umiruje mora i oluje u [[Apolonije Rođanin|Apolonijevim]] ''[[Argonautica|Zgodama Argonauta]]'' te umekšava tvrda srca bogova podzemlja u [[Had (podzemni svijet)|Hadu]]. Kad [[Hermes]] izumi [[Lira|liru]] u ''[[Homerske himne|Homerskoj himni Hermesu]]'', prvo što s njim učini jest da opjeva rođenja bogova.<ref>''[[Homerske himne|Homerska himna Hermesu]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0013.tlg004.perseus-grc1:4 414–435].</ref> Heziodova je ''Teogonija'' ne samo najpotpuniji sačuvani prikaz bogova, nego i najpotpuniji sačuvani prikaz uloge drevnog pjesnika, sa svojom dugačkom uvodnom [[Invokacija|invokacijom]] [[Muze|Muza]]. Teogoniju su obrađivale i mnoge druge, danas izgubljene pjesme, uključujući i one koje su se pripisivale Orfeju, [[Muzej iz Atene|Muzeju iz Atene]], [[Epimenid]]u, [[Abarid Hiperborejac|Abaridu Hiperborejcu]] i drugim legendarnim [[Prorok|prorocima]], a koje su korištene u privatnim obredima čišćenja i [[Misterije|misterijama]]. Postoje naznake da su [[Platon]]u bile poznate neke varijante [[Orfizam|orfičke teogonije]].{{sfn|Betegh|2004|loc=str. 147}} Međutim, od posvećenika u misterije očekivalo se da prakse i vjerovanja vezena za određeni kult drže u tajnosti. Kad je prestalo prakticiranje misterija, nestalo je i vjerovanja povezanih s njima, pa i znanja o njihovim obredima i ritualima; međutim, u izvorima se često javljaju aluzije o nekim njihovim aspektima koji su bili javno poznati. Na grčkim vazama i drugim umjetničkim delima javljaju se slike koje su tumačene, bilo ispravno bilo pogrešno, u raznovrsnim mitovima i pričama. Neki fragmenti ovih djela sačuvani su u citatima [[Neoplatonizam|neoplatonskih]] filozofa i na [[papirus]]ima otkrivenim u 20. stoljeću. ''[[Papirus iz Dervenija]]'' dokazuje da je jedna Orfejeva teogonijsko-[[Kozmogonija|kozmogonijska]] pjesma postojala barem još u 5. stoljeću pne.{{sfn|Burkert|2002|loc=str. 236}}{{sfn|Betegh|2004|loc=str. 147}} Prve filozofske kozmogonije nastale su kao reakcija na popularne mitološke koncepcije koje su već neko vrijeme bile prisutne u grčkom svijetu. Neke od tih popularnih koncepcija naziru se u Homerovom i Heziodovom pjesništvu. Kod Homera Zemlja se smatra ravnom pločom koja pluta na rijeci [[Okean (mitologija)|Okeanu]] i nad kojom se nadvija hemisferično nebo sa suncem, mjesecom i zvijezdama. Sunce ([[Helije]]) prelazi preko neba u svojim kočijama, a noću plovi oko Zemlje u zlatnom plovilu. Sunce, zemlja, nebo, rijeke i vjetrovi prizivaju se u molitvama i od njih se traži da budu svjedoci. Pukotine i rascjepi u zemlji često su smatrani ulazima u [[Had (bog)|Hadov]] podzemni svijet i stanište mrtvih.{{sfn|Encyclopaedia Britannica|2002|loc=s.v. Greek Mythology}}{{sfn|Algra|1999|loc=str. 45}} Utjecaji drugih kultura uvijek su donosili nove teme. ==== Grčki panteon ==== [[Datoteka:Leda - after Michelangelo Buonarroti.jpg|thumb|Zeus, u obličju [[labud]]a, zavodi [[Leda (mitologija)|Ledu]], [[sparta]]nsku kraljicu; kopija izgubljene [[Michelangelo]]ove slike, 16. stoljeće.]] Prema mitologiji iz klasičnog razdoblja, nakon svrgavanja Titana ustanovljen je novi panteon [[bog]]ova i [[božica]]. Glavna grčka božanstva bili su [[Olimpska božanstva|Olimpljani]], koji nastanjuju [[Olimp|planinu Olimp]] i nalaze se pod vrhovnom vlašću Zeusa. Čini se da utvrđivanje njihovog broja na dvanaest Olimpljana predstavlja relativno modernu ideju.{{sfn|Stoll|1852|loc=str. 8}} Pored olimpskih božanstava, Grci su štovali razne bogove prirode, kao što su [[Satiri|satirski]] bog [[Pan (mitologija)|Pan]], [[nimfe]] (božice rijeka), [[najade]] (koje su nastanjivale vodene izvore), [[drijade]] (duhove drveća), [[nereide]] (koje su nastanjivale mora), zatim riječne bogove, [[Satiri|satire]] i druga bića. Osim toga, postojale su zlokobne sile podzemnog svijeta, kao što su [[Erinije]], koje su proganjale zločince koji su na svojim rukama imali krv svojih srodnika.{{sfn|Encyclopaedia Britannica|2002|loc=s.v. Greek Mythology}} U čast grčkog panteona pjesnici su sastavili 33 [[homerske himne]].{{sfn|Cashford|2003|loc=str. vii}} [[Gregory Nagy]] duže homerske himne smatra uvodima (koji se mogu usporediti s ''Teogonijom''), od kojih svaka priziva jedno božanstvo.{{sfn|Nagy|1992|loc=str. 54}} U velikoj raznolikosti mitova i legendi koji čine grčku mitologiju domaća božanstva opisuju se sa suštinski materijalnim, ali idealnim tijelima. Prema [[Walter Burkert|Walteru Burkertu]], temeljno obilježje grčkog [[Antropomorfizam|antropomorfizma]] jest da "grčki bogovi predstavljaju osobe, a ne apstrakcije, ideje ili koncepte".{{sfn|Burkert|2002|loc=str. 182}} Bez obzira na njihovo temeljno obličje, grčka božanstva raspolažu mnogim fantastičnim sposobnostima; najznačajnije je to što na bogove ne utječu bolesti i što ih se može raniti samo pod nekim iznimno malo vjerojatnim uvjetima. Grci su [[besmrtnost]] smatrali glavnim razlikovnim obilježjem svojih nogova, a tu besmrtnost, kao i vječnu mladost, osiguravala je stalna konzumacija [[nektar]]a i [[Ambrozija (mitologija)|ambrozije]], s pomoću kojih se krv bogova obnavljala u njihovim venama.{{sfn|Stoll|1852|loc=str. 4}} Svako božanstvo ima vlastitu [[Genealogija|genealogiju]], vlastite interese i određeno područje djelovanja za koje je zaduženo te svoju jedinstvenu osobnost; međutim, ti opisi potječu iz mnogobrojnih drevnih lokalnih varijanti, koje se međusobno ne slažu uvijek. Kad se ti bogovi prizivaju u pjesništvu, za njih se koristi kombinacija njihovih imena i [[epitet]]a, koji povlače razliku između prizvanog božanstva i drugih pojavnih oblika i funkcija istog tog božanstva, na primjer "Apolon Muzaget" je "[[Apolon]], [kao] vođa [[Muze|Muza]]". Ponekad se epitet koristi kao oznaka nekog posebnog i lokaliziranog aspekta božanstva, od kojih su neki već u klasičnom razdoblju smatrani vrlo drevnim. Većina je bogova povezana s posebnim aspektima života. Primjerice, [[Afrodita]] je božica ljubavi i ljepote, [[Ares]] je bog rata, [[Had (bog)|Had]] je vladar podzemnog svijeta, a [[Atena (mitologija)|Atena]] je božica mudrosti i hrabrosti.{{sfn|Stoll|1852|loc=str. 20 sqq}} Neka božanstva, na primjer [[Apolon]] i [[Dioniz]], pokazuju složenu osobnost i mješavinu različitih funkcija, dok druga, na primjer [[Hestija]] (doslovno: "ognjište") i [[Helije]] ("sunce"), nisu ništa drugo do [[Personifikacija|personifikacije]]. Velelepni [[Grčki hram|hramovi]] bili su uglavnom posvećeni ograničenom broju božanstava, koji su se nalazili u središtu velikih [[Panhelenizam|panhelenskih]] kultova. Ipak, pojedine oblasti i naselja njegovali su svoje posebne kultove posvećene manjim božanstvima. U mnogim su se gradovima i poznata božanstva štovala kroz neuobičajene lokalne obrede i za njih se vezivali čudni mitovi koji su na drugim mjestima bili nepoznati. Tijekom herojskog doba [[kult heroja]] (ili [[polubog]]ova) razvio se usporedo s kultom bogova. === Doba bogova i smrtnika === Premošćujući razdoblje kad su bogovi živjeli sami i razdoblje kad je utjecaj bogova na život ljudi bio ograničen, pjesnici su stvorili jedno prijelazno razdoblje u kojem su se bogovi i smrtnici skupa kretali. To su drevni dani u povijesti svijeta, kad su se bogovi i smrtnici međusobno miješali slobodnije neko u kasnijim vremenima. Većinu tih priča nalazimo u [[Ovidije]]vim ''[[Metamorfoze|Metamorfozama]]'' i one se često dijele na dvije tematske cjeline: priče o ljubavi i priče o kazni.{{sfn|Miles|1999|loc=str. 28}} [[Datoteka:Dionysos satyrs Cdm Paris 575.jpg|thumb|left|[[Dioniz]] sa [[satiri]]ma; unutrašnjost kupa [[Brig (slikar)|slikara Briga]], [[Cabinet des Médailles]].]] Priče o ljubavi često uključuju [[incest]] ili, pak, zavođenje ili [[silovanje]] smrtnice od strane boga, a iz te veze nastaje [[heroj]]sko potomstvo. Te priče uglavnom ukazuju na to da odnos između boga i smrtnika predstavlja nešto što treba izbegavati; čak i dobrovoljni odnosi retko imaju sretan svršetak.{{sfn|Miles|1999|loc=str. 39}} U nekoliko slučajeva žensko se božanstvo udaje za smrtnog muškarca, kao u ''[[Homerske himne|Homerskoj himni Afroditi]]'', gde ta božica spava s [[Anhiz]]om i zatim mu rađa [[Eneja|Eneju]].<ref>''[[Homerske himne|Homerska himna Afroditi]]'' (5), [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0013.tlg005.perseus-grc1:5 75–109].</ref> Priče o kazni opisuju stjecanjem ili otkrićem nekog važnog kulturnog artefakta, kao, na primjer, kad [[Prometej]] od bogova ukrade vatru, kad [[Tantal]] sa Zeusovog stola ukrade nektar i ambroziju i dadne ih svojim podanicima ― otkrivajući tako tajne bogova, kad Prometej ili [[Likaon (mitologija)|Likaon]] otkriju žrtvovanje, kad [[Demetra]] poduči [[Triptolem]]a zemljoradnji i [[Eleuzinske misterije|misterijama]] ili kad [[Marsija]] izumi [[aulos]] i stane se u glazbi nadmetati s [[Apolon]]om. Ian Morris na Prometejeve podvige gledao kao na "mjesto između povijesti bogova i povijesti ljudi".{{sfn|Morris|2000|loc=str. 291}} Jedan papirusni fragment nepoznatog autora, koji se datira u 3. stoljeće, daje živo opisuje kako [[Dioniz]] kažnjava [[Trakija|tračkog]] kralja [[Likurg iz Trakije|Likurga]], jer je ovaj isprva odbijao priznati novog boga, a njegove strašne kazne protežu se i na vrijeme nakon kraljeve smrti.{{sfn|Weaver|1998|loc=str. 50}} Priča o Dionizovom dolasku u Trakiju, da tamo ustanovi novi kult, predmet je i jedne [[Eshil]]ove dramske trilogije.{{sfn|Bushnell|2005|loc=str. 28}} U [[Euripid]]ovoj tragediji ''[[Bakhe]]'' Dioniz kažnjava [[Teba (Grčka)|tebanskog]] kralja [[Pentej]]a jer je ovaj iskazao prezir prema bogu i uhodio njehove štovateljice ― [[meneade]].{{sfn|Trobe|2001|loc=str. 195}} [[Datoteka:Eleusinian hydria Antikensammlung Berlin 1984.46 n2.jpg|thumb|[[Demetra]] i [[Metanira]], detalj na [[Apulija|apulijskoj]] crvenofiguralnoj [[Hidrija|hidriji]], oko 340. pne. [[Altes Museum]], Berlin.]] U jednoj drugoj priči, koja se temelji na drevnom pučkom motivu{{sfn|Nilsson|1940|loc=str. 50}} i obrađuje sličnu temu, [[Demetra]] traga za svojom kćerkom, [[Perzefona|Perzefonom]], uzevši na sebe obličje smrtne starice po imenu Doso; ljubazno je prima [[Celej]], kralj [[Eleuzina|Eleuzine]] u [[Atika|Atici]]. U znak zahvalnosti Demetra želi kraljevog sina [[Demofont iz Eleuzine|Demofonta]] učiniti besmrtnim, no nije stigla završiti potrebni ritual jer je u sobu iznenada ušla dječakova majka [[Metanira]], koja je, ugledavši sina u plamenu, vrisnula od straha; to je razgnjevilo Demetru, koja se potužila da budalasti smrtnici ne razumiju taj koncept i obred.<ref>''[[Homerske himne|Homerska himna Demetri]]'' (2), [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0013.tlg002.perseus-grc1:2 255–274].</ref> === Herojsko doba === Razdoblje u kojem su živjeli [[Kult heroja|heroji]] poznato je kao [[Grčko herojsko doba|herojsko doba]].{{sfn|Kelsey|1889|loc=str. 30}} Epsko i genealoško pjesništvo stvorilo je cikluse priča grupirane oko pojedinih heroja ili događaja te utvrdilo obiteljske odnose između heroja koji se javljaju u različitim mitovima; tako su pjesnici nastojali definirati kronološki slijed priča. Prema [[Ken Dowden|Kenu Dowdenu]], "tu čak ima i elemenata sage: sudbinu nekih obitelji možemo pratiti kroz nekoliko generacija".{{sfn|Dowden|1992|loc=str. 11}} Nakon uspona [[Kult heroja|kulta heroja]] bogovi i heroji učvrstili su se u sakralnoj sferi i skupa se prizivaju u zakletvama i molitvama koje im se upućuju.{{sfn|Burkert|2002|loc=str. 205}} Za razliku od razdoblja bogova, tijekom herojskog doba nema utvrđenog konačnog popisa heroja; nova se božanstva više ne rađaju, ali novi heroji uvek se mogu regrutirati među pokojnicima. Druga važna razlika između kulta heroja i kulta bogova jest to što mrtvi heroj postaje središte identiteta jedne lokalne zajednice.{{sfn|Burkert|2002|loc=str. 206}} Veličanstveni [[Heraklo]]vi podvizi smatraju se početkom herojskog doba. Tom razdoblju pripadaju i [[Argonauti|pohod Argonauta]], [[tebanski ciklus]] i [[trojanski rat]] sa svojim [[Trojanski ciklus|ciklusom]].{{sfn|Kelsey|1889|loc=str. 30}}{{sfn|Rose|1991|loc=str. 340}} ==== Heraklo i Heraklidi ==== [[Datoteka:Herakles and Telephos Louvre MR219.jpg|thumb|upright|[[Heraklo]] sa svojim mladim sinom [[Telef]]om, [[Louvre]].]] Neki ispitivači vjeruju da se iza komlicirane mitologije o Heraklu najvjerojatnije skriva neki čovjek koji je doista postojao, možda neki plemenski starješina koji se nalazio pod vlašću grada [[Argos|Arga]].{{sfn|Rose|1991|loc=str. 10}} Drugi su iznijeli tezu da je priča o Heraklu alegorijski prikaz Sunčevog godišnjeg prolaza kroz dvanaest zviježđa [[zodijak]]a.{{sfn|Dupuis|1872|loc=str. 86}} Neki, pak, ukazuju na drevne mitove iz drugih kultura te smatraju da priča o Heraklu predstavlja lokalnu adaptaciju već ukorijenjenih herojskih mitova. Prema tradiciji, Heraklo je bio sin Zeusa i [[Alkmena|Alkmene]], unuje [[Perzej (mitologija)|Perzejeve]].{{sfn|Srejović|Cermanović-Kuzmanović|1989|loc=s.v. Herakle}} Njegovi fantastični podvizi, koje je poduzeo sam i koji sadržavaju mnoge [[folklor]]ne elemente, pružili su obilje materijala za popularne legende. Heraklo se prikazuje kao utemeljitelj [[žrtvenik]]a i [[Žrtvovanje|žrtvovanja]], ali i kao netko tko i sam voli halapljivo jesti; upravo se u toj ulozi Heraklo pojavljuje u [[Grčka komedija|grčkoj komediji]], dok je njegov tragični svršetak dao obilje materijala za [[Grčka tragedija|tragediju]] ― [[Euripid]]ovog ''[[Heraklo (Euripid)|Herakla]]'' Thalia Papadopoulou smatra "komadom od velikog značaja u proučavanju drugih Euripidovih drama".{{sfn|Papadopoulou|2005|loc=str. 1}} U [[Starogrčka umjetnost|umjetnosti]] i književnosti Heraklo je prikazivam kao čovjek iznimno velike tjelesne snage, premda tek umjerene visine; njegovo karakteristično oružje jesu luk i strijele, ali se često koristi i batinom. Slike na vazama ukazuju na jedinstvenu Heraklovu popularnost, pri čemu je samo njegova borba s lavom prikazana više stotina puta.{{sfn|Burkert|2002|loc=str. 211}} Heraklo je ušao i u [[Etruščani|etruščansku]] i [[Rimska mitologija|rimsku mitologiju]], a uzvik "tako mi Herakla" ({{lang-lat|mehercule}}) postao je među [[Stari Rim|Rimljanima]] jednačko čest kao što je među Grcima bio uzvik "oj Heraklo" ({{grčki|Ἡράκλεις}}).{{sfn|Burkert|2002|loc=str. 211}} U [[Apeninski poluotok|Italiji]] je štovan kao bog-zaštitnik trgovaca, ali bilo je i onih koji su od njega molili sreću i pomoć u opasnostima.{{sfn|Encyclopaedia Britannica|2002|loc=s.v. Heracles}} Heraklo je stekao najviši društveni status kad je priznat za zvaničnog pretka [[Dorani|dorskih]] kraljeva. To je vjerojatno služilo kao objašnjenje za [[Dorska invazija|selidbu Dorana]] na [[Peloponez]]. [[Hil (mitologija)|Hil]], [[eponim]]ni heroj jedne dorske [[Fila|file]], postao je sin Heraklov i jedan od "[[Heraklidi|Heraklida]]" ― brojnih potomaka Herakla i, naročito, Hila, među kojima su bili i [[Makarija]], [[Lamos|Lam]], [[Manto (mitologija)|Manto]], [[Bijanor]], [[Tlepolem]] i [[Telef]]. Heraklidi su osvojili peloponeska kraljevstva [[Mikena|Mikene]], [[Sparta|Sparte]] i [[Argos|Arga]] tvrdeći, prema legendi, da preko svog pretka, Herakla, polažu pravo na njih. Njihov uspon često se naziva "[[Dorska najezda|dorskom najezdom]]". [[Lidija|Liđanski]] i potom [[Antička Makedonija|makedonski]] kraljevi, kao vladari istog ranga, također su tvrdili da pripadaju Heraklidima.<ref>[[Herodot]], ''[[Povijest (Herodot)|Povijest]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0016.tlg001.perseus-grc1:1.6 I, 6]–[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0016.tlg001.perseus-grc1:1.7 7].</ref>{{sfn|Burkert|2002|loc=str. 211}} Drugi pripadnici ove najstarije generacije heroja, kao što su [[Perzej (mitologija)|Perzej]], [[Deukalion]], [[Tezej]] i [[Belerofont]], imaju mnoge odlike zajedničke s Heraklom. I oni svoje pothvate poduzimaju sami, ti su pothvati fantastični i sadržavaju mnoge [[Bajka|bajkovite]] elemente, primjerice kad svladavaju čudovišta kao što su [[Himera (mitologija)|Himera]] i [[Meduza (mitologija)|Meduza]]. Belorofontovi podvizi pripadaju uobičajenoj vrsti i nalikuju Heraklovim i Tezejevim. Jedna od čestih tema u ranom herojskom predanju jest i davanje heroju nekog zadatka za koji se očejuje da će ga odvesti u smrt, kao u primjerima Perzeja i Belerofonta.{{sfn|Kirk|1973|loc=str. 183}} ==== Argonauti ==== Jedini sačuvani helenistički spjev, ''[[Argonautica|Zgode Argonauta]]'' [[Apolonije Rođanin|Apolonija Rođanina]], pjesnika, filologa i knjižničara [[Aleksandrijska knjižnica|Aleksandrijske knjižnice]], pipovijeda mit o pohodu [[Jazon]]a i [[Argonauti|Argonauta]] u potrazi za [[Zlatno runo|zlatnim runom]] u mitskoj zemlji [[Kolhida|Kolhidi]]. U ''Zgodama Argonauta'' Jazona na taj put šalje kralj [[Pelija]], kome je prorečeno da će stradati od čovjeka s jednom sandalom. Jazon u jednoj rijeci izgubi svoju sandalu, stiže na Pelijin dvor i tako započinje epska radnja. Gotovo svi pripadnici iduće generacije heroja, uz Herakla, isplovili su s Jazonom u lađi ''[[Argo (mitologija)|Argo]]'' i krenuli po zlatno runo. Ovoj generaciji pripadaju i [[Tezej]], koji je otišao na [[Kreta|Kretu]] ubiti [[Minotaur]]a, kao i heroina [[Atalanta (mitologija)|Atalanta]] i [[Meleagar]], koji je nekoć bio opijevan u zasebnom epskom ciklusu. [[Pindar]], [[Apolonije Rođanin]] i ''[[Biblioteka (Pseudo-Apolodor)|Biblioteka]]'' nastoje pružiti potpun popis Argonauta.<ref>[[Pindar]], ''Pitijske ode'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0033.tlg002.perseus-grc1:4 IV, 1 sqq]{{Dead link|date=August 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}.</ref><ref>[[Apolonije Rođanin]], ''[[Argonautika|Zgode Argonauta]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0001.tlg001.perseus-grc1:1.1-1.50 I, 20 sqq].</ref><ref>[[Apolodor iz Atine|Pseudo-Apolodor]], ''[[Biblioteka (Pseudo-Apolodor)|Biblioteka]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0548.tlg001.perseus-grc1:1.9.16 I, 9, 16].</ref> Premda je Apolonije svoju pjesmu napisao u 3. stoljeću pne., priča o Argonautima je starija od ''Odiseje'', čiji je autor već upoznat s Jazonovim podvizima ([[Odisej]]eva su lutanja možda čak djelomično temeljena na toj priči).{{sfn|Encyclopaedia Britannica|2002|loc=s.v. Argonaut}}{{sfn|Grimal|1986|loc=str. 58}} U antici se pohod Argonauta držao povijesnom činjenicom, događajem koji je [[Crno more]] otvorio za grčku trgovinu i [[Grčka kolonizacija|kolonizaciju]].{{sfn|Encyclopaedia Britannica|2002|loc=s.v. Argonaut}} Priča o Argonautima bila je iznimno popularna i predstavljala je zaseban ciklus mitova, kojima su s vremenom dodavane razne lokalne legende. Naročito je mit o [[Medeja|Medeji]] privukao pažnju grčkih tragičkih pjesnika.{{sfn|Grimal|1986|loc=str. 58}} ==== Atrej i tebanski ciklus ==== Između pohoda Argonauta i trojanskog rata živjela je jedna generacija koja je bila poznata poglavito po svojim strašnim zlodjelima. Tu pripadaju [[Atrej]] i [[Tijest]] u Argu. Iza mita o Atrejevoj dinastiji (jednoj od dvije glavne herojske dinastije ovog doba, uz [[Labdak]]ovu) leži problem devolucije vlasti i načina stjecanja suvereniteta. Blizanci Atrej i Tijest sa svojim su potomcima igrali vodeću ulogu u tragediji kojaje pratila prijenos vlasti u [[Mikena|Mikeni]].{{sfn|Bonnefoy|1992|loc=str. 103}} [[Tebanski ciklus]] bavi se događajima koji su povezani s [[Kadmo]]m, utemeljiteljem [[Teba (Grčka)|Tebe]], a potom i s djelima [[Laj]]a i [[Edip]]a u tom gradu; tu pripada cijeli niz priča koje naposljetku dovode do uništenja grada u pohodu [[Sedmorica protiv Tebe|Sedmorice protiv Tebe]] i njihovih [[Epigoni (mitologija)|Epigona]].{{sfn|Hard|2003|loc=str. 317}} Nije poznato je li priča o pohodu sedmorice bila obrađena u najstarijem epskom pjesništvu. Što se tiče Edipa, izgleda da je, prema predanju u najstarijoj epici, on nastavio da vlada Tebom i nakon otkrića da mu je njegova supruga [[Jokasta]] istodobno i majka, te da se kasnije oženio drugom ženom koja mu je rodila djecu ― što se znatno razlikuje od predanja koje nam je poznato iz atenske tragedije, npr. iz [[Sofoklo]]vog ''[[Kralj Edip|Kralja Edipa]]'', ali i iz kasnijih mitoloških prikaza.{{sfn|Hard|2003|loc=str. 311}} ==== Trojanski ciklus ==== [[Datoteka:Enrique Simonet - El Juicio de Paris - 1904.jpg|thumb|right|350px|[[El Juicio de Paris (Simonet)|''Parisov sud'']], slika [[Enrique Simonet|Enriquea Sinmoneta]], 1904. Paris u desnoj ruci drži zlatnu jabuku dok istovremeno ispitivački gleda tri božice.]] [[Datoteka:The Rage of Achilles by Giovanni Battista Tiepolo.jpeg|thumb|upright|Na ''Ahilejevu gnjevu'', slici [[Giovanni Battista Tiepolo|Giovannija Battiste Tiepola]] (1757, Villa Valmarana, [[Vicenza]]) [[Ahilej]] se razgnjevio jer mu je [[Agamemnon]] zaprijetio oduzeti ratnu zarobljenicu [[Brizeida|Brizeidu]], te potzeže mač ubiti Agamemnona; iznenadna pojava božice [[Atena (mitologija)|Atene]], koja ovdje grabi Ahileja za kosu, sprečava naumljeno ubojstvo.]] Grčka mitologija svoju kulminaciju doseže u [[Trojanski rat|trojanskom ratu]], u kojem su se sukobili Grci i [[Troja]]nci u [[Mala Azija|Maloj Aziji]], i u događajima koji su iza njega uslijedili. U Homerovim epovima, kakva je ''Ilijada'', glavne su priče već oblikovane i u po formi i po suštini, dok su pojedinačne teme razrađene kasnije, naročito u [[Grčki epski ciklus|epskom ciklusu]] i [[Teatar u drevnoj Grčkoj|grčkoj drami]]. Trojanski je rat pobudio i veliko zanimanje kod Rimljana, osobito zbog priče o [[Eneja|Eneji]], trojanskom junaku čiji je bijeg iz porušene Troje u konačnici rezultirao osnivanjem grada koji će jednom postati slavni Rim, kako se priča u [[Vergilije]]voj ''[[Eneida|Eneidi]]'', čije drugo pjevanje sadržava najpoznatiji prikaz o razorenju Troje.{{sfn|Encyclopaedia The Helios|1952|loc=s.v. Trojan War}}{{sfn|Encyclopaedia Britannica|2002|loc=s.v. Troy}} Napokon, o trojanskom su ratu na latinskom jeziku sačuvane i dve pseudo-kronike pod imenima [[Diktis Krećanin|Diktisa Krećanina]] i [[Dares Frižanin|Daresa Frižanina]].{{sfn|Dunlop|1842|loc=str. 355}} Na početku [[Trojanski ciklus|trojanskog ciklusa]], zbirke danas izgubljenih [[epika|epskih pjesama]], opsisani su događaji koji su prethodili ratu: [[Erida]] i [[zlatna jabuka]] [[Jabuka razdora|razdora]], [[Parisov sud]], otmica [[Helena (mitologija)|Helene]], žrtvovanje [[Ifigenija|Ifigenije]] u [[Aulida|Aulidi]]. Da bi vratili Helenu, Grci kreću na veliki pohod pod vrhovnim zapovjedništvom [[Menelaj]]evog brata [[Agamemnon]]a, kralja [[Argos|Arga]] ili [[Mikena|Mikene]], no Trojanci odbijaju predati im Helenu. ''Ilijada'', koja opisuje desetu godinu ratovanja, govori o svađi između Agamemnona i [[Ahilej]]a, najboljeg grčkog ratnika, kao i potonjim pogibijama Ahilejevog voljenog druga [[Patroklo|Patrokla]] i [[Prijam]]ovog najstarijeg sina, [[Hektor]]a. Nakon Hektorove smrti Trojancima u pomoć dolaze ponešto egzotični saveznici, [[Pentezileja]] na čelu [[Amazonke|Amazonki]] i [[Memnon (mitologija)|Memnon]], sin [[Eja|Eje]], božice zore, i kralj [[Etiopija (mitologija)|Ethiopljana]].{{sfn|Encyclopaedia Britannica|2002|loc=s.v. Troy}} Oboje stradaju od Ahilejeve ruke, no tad Paris uspije ubiti Ahileja pogađajući ga strijelom u [[Ahilova peta|petu]], koja je bila jedini dio njegova tijela koji je ljudsko oružje moglo ozlijediti. Pre no što su mogli zauzeti Troju, Grci su morali iz utvrde oteti drveni kip [[Atena (mitologija)|Palade Atene]], [[Paladij (mitologija)|paladij]]. Napokon, s pomoću Atene, izgradili su [[Trojanski konj|trojanskog konja]]. Usprkos upozoranjima Prijamove kćerke [[Kasandra (mitologija)|Kasandre]], Trojance je [[Sinon]], Grk koji je hinio da je prebjegao iz grčkog tabora na trojansku stranu, nagovorio da unesu konja unutar zidina Troje kao zavjetni dat božici Ateni; svećenika [[Laokoont]]a, koji pokušao uništiti konja, ubile su morske zmije. Kad je pala noć, grčka se flota vratila do trojanske obale, a grčki ratnici koji su bili skriveni u drvenom konju otvorili su kapije Troje. Uslijedilo je potpuno uništenje grada, tijekom kojeg su stradali Prijam i njegovi preostali sinovi, a žene su kao [[Ropstvo u staroj Grčkoj|robinje]] odvedene u razne gradove Helade. Povratak grčkih junaka, ispunjen raznovrsnim pustolvinama, uključujući i povratak [[Odisej]]a i Eneje te ubojstvo Agamemnonovo, opisan je u dva epa, ''[[Povratak (ep)|Povratku]]'' i ''[[Odiseja|Odiseji]]''.{{sfn|Encyclopaedia The Helios|1952|loc=s.v. Trojan War}} Trojanski je ciklus obuhvaćao i doživljaje djece trojanske generacije, primjerice [[Orest (mitologija)|Oresta]] i [[Telemah]]a.{{sfn|Encyclopaedia Britannica|2002|loc=s.v. Troy}} Trojanski je rat obrađivao čitav niz različitih tema i postao je jedan od glavnih izvora inspiracije za [[Starogrčka umjetnost|grčke umjetnike]], kao što su, na primjer, [[Metopa|metope]] na [[Partenon]]u, na kojima je prikazano razorenje Troje; ova umjetnička sklonost temama koje potječu iz trojanskog ciklusa ukazuje na važnost trojanskog mita u grčkoj civilizaciji.{{sfn|Encyclopaedia The Helios|1952|loc=s.v. Trojan War}} Iz tog su ciklusa svoju inspiraciju crpili i kasniji europski pisci. Na primjer, [[Srednji vijek|srednjovjekovni]] europski pisci koji su pisali o trojanskom ratu, a koji nisu poznavali homerove pjesme iz prve ruke, pronašli su u legendi o Troji bogati izvor materijala za herojske i romantične priče i pogodan okvir u koji su mogli smjestiti vlastite dvorske i viteške ideale. Autori iz 12. stoljeća, kao [[Benoît de Sainte-Maure]] (''Roman de Troie'' = ''[[Roman o Troji]]'', 1154–1160) i [[Joseph iz Exetera]] (''De bello Troiano'' = ''O trojanskom ratu'', 1183), opisuju taj rat i istovremeno unose živost u suhoparnu standardnu varijantu tog mita koju su pronašli kod Diktisa Krećanina i Daresa Frižanina.{{sfn|Hosu|1977|loc=str. 381}} Na taj način slijede [[Horacije]]v savjet i [[Vergilije]]v primjer: oni, naime, prerađuju pjesmu o Troji umjesto da pišu o nečemu posve novom.{{sfn|Kelly|2003|loc=str. 121}} == Antička tumačenja mita == [[Datoteka:Plato-raphael.jpg|thumb|left|[[Rafael]]ov Platon na slici ''[[Atenska škola|Atenskoj školi]]'' (nacrtan vjerojatno prema liku [[Leonardo da Vinci|Leonarda da Vinija]]); Platon je iz svoje utopijske ''Države'' izbacio proučavanje Homera, tragedija i s njima povezanih mitoloških predanja.]] Mit se nalazio u središtu života starih Grka.{{sfn|Johnson|Albala|Johnson|2000|loc=str. 15}} Grci su mitologiju smatrali dijelom svoje povijesti i s pomoću mita nastojali su objasniti prirodne pojave, kulturne varijetete te tradicionalna prijateljstva i neprijateljstva. Uspostaviti podrijetlo od nekog mitskog heroja ili božanstva predstavljalo je za čovjeka izvor ponosa. Gotovo da nije bilo onih koji su sumnjali u istinitost trojanskog rata u ''Ilijadi'' i ''Odiseji''. Prema [[Victor Davis Hanson|Victoru Davisu Hansonu]], stručnjaku za vojnu povijest i nekadašnjem profesoru [[Klasična filologija|klasičnih studija]], i Johnu Heathu, profesoru klasične filologije na [[Santa Clara University|Sveučilištu Santa Clara]], dubinsko poznavanje homerskih spjevova smatrano je kod Grka temeljem njihove [[Akulturacija|akulturacije]]. Homer je bio "odgajatelj Grčke" ({{grčki|Ἑλλάδος παίδευσις}}), a njegovo pjesništvo ― "Knjiga".{{sfn|Hanson|Heath|1999|loc=str. 37}} === Filozofija i mit === Nakon uspona [[Antička filozofija|filozofije]], historiografije, proze i [[Racionalizam|racionalizma]] u drugoj polovini 5. stoljeća pne. sudbina mita postala je neizvjesna, a mitološke genealogije ustupile su mjesto konceptu povijesti koja je nastojala isključiti natprirodne elemente i kakva se, primjerice, nalazi u [[Tukidid]]ovoj ''[[Povijest peloponeskog rata|Povijesti peloponeskog rata]]''.{{sfn|Griffin|1986|loc=str. 80}} Dok su pjesnici i dramatičari prerađivali mitove, grčki su ih historiografi i filozofi počeli kritizirati.{{sfn|Miles|1999|loc=str. 7}} Neki su filozofi, na primjer [[Ksenofan|Ksenofan iz Kolofona]], već u 6. stoljeću počeli priče pjesnikâ označivati bogohulnim lažima; Ksenofan je govorio da su Homer i Heziod "pripisali bogovima sve što je kod ljudi sramotno i pokudno: krađu, preljubu i obostranu prevaru".{{sfn|Graf|1996|loc=str. 169–170}} [[Parmenid]] (oko 500. pne.), najistaknutiji predstavnik [[Elejska škola|elejske škole]], svojom je temeljnom idejom o jedinstvu i nepromjenjivosti [[Bitak|bitka]] posredno doveo u sumnju mitske kozmogonije, a [[Heraklit|Heraklit iz Efeza]] (oko 535–475. pne.), premda nije odbacio bogove i heroje, smatrao je da Homer i Heziod o njima pogrešno govore, pa su iza njega ostali i takvi fragmenti kao što su ovi: "Homer je zaslužio batine" i "[ljudi] vjeruju da [Heziod] najviše zna, a on sam nije razlikovao dan i noć, a to je jedno".{{sfn|Srejović|Cermanović-Kuzmanović|1989|loc=str. <small>IX–X</small>}} [[Alegorija|Alegorijska]] tumačenja mita mogu se naći kod [[Teagen|Teagena iz Regija]] (oko 525. pne.), koji je u borbi bogova u ''Ilijadi'' vidio sukob suprotnih prirodnih elemenata, na primjer vatre (Apolon, Helije, [[Hefest]]) i vode ([[Posejdon]], [[Skamandar (mitologija)|Skamandar]], a u likovima bogova pojedine fizičke ili moralne principe: [[Artemida]] je [[Mjesec]], [[Hera]] je zrak, Atena je mudrost itd.; na tragu alegorijskog tumačenja mita nalaze se i [[Empedokle|Empedokle iz Akraganta]] (483–424. pne.) i [[Anaksagora|Anaksagora iz Klazomene]] (oko 500–428. pne.).{{sfn|Srejović|Cermanović-Kuzmanović|1989|loc=str. <small>X</small>}} Utemeljiteljem historijske i usporedne metode u tumačenju mita može se smatrati [[Herodot]],{{sfn|Srejović|Cermanović-Kuzmanović|1989|loc=str. <small>X</small>}} koji na samom početku svoje ''[[Povijest (Herodot)|Povijesti]]'' priče o [[Ija (mitologija)|Iji]], [[Europa (mitologija)|Europi]], [[Medeja|Medeji]] i [[Helena (mitologija)|Heleni]] tumači racionalistički smatrajući ih odjecima sjećanja na otmice žena koje su u davnini doista izvršili [[Feničani]], Grci i Trojanci,<ref>[[Herodot]], ''[[Povijest (Herodot)|Povijest]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0016.tlg001.perseus-grc1:1.1 I, 1]–[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0016.tlg001.perseus-grc1:1.5 5].</ref> a pripovijedajući običaje raznih naroda uočava sličnosti s vjerovanjima Grka, pa je, primjerice, [[Zeus]] isto što i [[Amon]], a [[Atena (mitologija)|Atena]] isto što i [[Neit]].<ref>[[Herodot]], ''[[Povijest (Herodot)|Povijest]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0016.tlg001.perseus-grc1:2.42 II, 42 sqq].</ref> [[Tukidid]] je mit u potpunosti isključio iz svoje ''[[Povijest peloponeskog rata|Povijesti peloponeskog rata]]'', dok je, istodobno, u filozofiji kritika tradicionalnih mitova svoj najsnažniji izraz našla u [[Platon]]ovim dijalozima ''[[Država (Platon)|Država]]'' i ''[[Zakoni (Platon)|Zakoni]]''. Platon je stvorio vlastite mitove (kao što su [[mit o Eru]] i o [[Atlantida|Atlantidi]] u ''Državi''), tradicionalne priče o lukavstvima, otmicama i preljubama koje izvršavaju bogovi krizirirao je kao nemoralne i prigovarao središnjoj ulozi koju su zauzeli u književnosti.{{sfn|Miles|1999|loc=str. 7}} Platonova je kritika predstavljala prvi sistemski napad na homersko predanje{{sfn|Hanson|Heath|1999|loc=str. 37}} i mitove je nazivala "bapskim pričama" ({{grčki|γραῶν ὕθλος}}).<ref>[[Platon]], ''[[Teetet]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0059.tlg006.perseus-grc1:176b 176b].</ref> Ipak, čak ni Platon nije uspio osloboditi sebe i društvo utjecaja mita; način na koji on u svojim dijalozima oblikuje lik [[Sokrat]]a temelji se na homerskim i tragičkim obrascima, koje Platon koristi da bi hvalio pravdoljubiv život svog učitelja: [[Datoteka:The Mutilation of Uranus by Saturn.jpg|thumb|''Kastriranje [[Uran (mitologija)|Urana]]'', [[Giorgio Vasari]], 16. stoljeće.]] [[Datoteka:Cornelis Cornelisz. van Haarlem 002.jpg|thumb|''Pad Titana'', [[Cornelis van Haarlem]], oko 1588.]] <blockquote> Ali možda bi ko rekao: "E zar se ti ne stidiš, Sokrate, što si se predao takvom zanimanju s koga si sada u opasnosti da ćeš glavu izgubiti?" Ja bih takvom čoveku pravom rečju odgovorio: Ne govoriš mudro, čoveče, ako misliš da jedan čovek, ako nešto i malo ima koristi od njega, mora da računa sa opasnostima života ili smrti, a da u svome radu i delanju ne mora da gleda samo na to da li radi pravo ili nepravo, i da li vrši posao dobra ili zla čoveka. Jer, bar po tvome sudu, bili bi budale svi oni od [[polubog]]ova što su pod Trojom poginuli, i svi ostali i [[Ahilej|sin Tetidin]], koji je toliko prezreo opasnost samo da ne bi ostao pod kakvom sramotom. Kad je goreo od želje da ubije [[Hektor]]a, mati njegova, boginja, ovako mu je nekako, čini mi se, kazala: "Sine, ako osvetiš smrt drugara svoga [[Patroklo|Patrokla]] i ubiješ Hektora, sam ćeš poginuti, jer", kaže ona, ''"posle Hektora odmah i tebe sudbina čeka"''.<ref>[[Homer]], ''[[Ilijada]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0012.tlg001.perseus-grc1:18.65-18.96 XVIII, 96].</ref> Mada je on to čuo, ipak je malo pazio na smrt i opasnost. Mnogo više uplašio se od toga da živi kao kukavica i da ne osveti svoje prijatelje, pa je rekao: "''Neka poginem odmah'' kad kaznim krivca, samo da ne boravim kao sramota i da ne ''sedim kod lađa, zaludno breme zemaljsko!"''<ref>[[Platon]], ''[[Apologija (Platon)|Obrana Sokratova]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0059.tlg002.perseus-grc1:28b 28b-d]–[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0059.tlg002.perseus-grc1:28d d]; prev. {{harvnb|Đurić|2006|loc=str. 145–146}}.</ref> </blockquote> Hanson i Heath procjenjuju da Platonovo odbacivanje homerske tradicije nije bilo dobro primljeno među širom grčkom publikom.{{sfn|Hanson|Heath|1999|loc=str. 37}} Stari su mitovi i dalje živjeli u lokalnim kultovima, nastavili su utjecati na poeziju i bili glavna tema u [[Grčko kiparstvo|kiparstvu]] i [[Grčko slikarstvo|slikarstvu]].{{sfn|Griffin|1986|loc=str. 80}} [[Aristotel]] je, sa svoje strane, kritizirao [[Presokratovci|presokratski]] polumitski filozofski pristup i naglasio da "Heziod i teološki pisci zanimali su se samo onim što se njima činilo vjerojatnim i nisu imali u vidu nas [...] No ne treba uzimati za ozbiljno pisce koji obiluju mitskim pričama; a što se tiče onih koji nastoje dokazati svoje tvrdnje, moramo ih preispitati".{{sfn|Griffin|1986|loc=str. 80}} Ipak, on je smatrao da mit u svom osnovu sadržava prave istine,{{sfn|Srejović|Cermanović-Kuzmanović|1989|loc=str. <small>X</small>}} te u svojoj ''[[Metafizika (Aristotel)|Metafizici]]'' kaže: <blockquote> A predanje, primljeno iz drevne prošlosti i kao mit ostavljeno budućnosti uči nas da su prve supstance bogovi i da ono što je božansko obuhvata čitavu prirodu. Sve ostalo u vezi sa ovim predanjem bilo je dodato kasnije u vidu mita, da bi ubedilo mase i da bi poslužilo zakonima i opštoj koristi: tako se bogovima daje ljudski lik ili se oni prikazuju kao da liče na neke životinje i ovome se dodaju svakovrsne pojedinosti ove prirode. Ako se od ovih tumačenja odvoji ono što predstavlja njihovu početnu osnovu i ako se ona razmotre zasebno, to jest da su sve supstance bogovi, onda će se pomisliti da je to zaista božanska tvrdanja. S druge strane, mogućno je, kao što izgleda, da su se razne umetnosti i filozofija razvijale u više mahova u najvećoj mogućnoj meri i svaki put se gubile, a ova mišljenja su, u stvari, ostaci drevne mudrosti koji su se sačuvali do našeg doba. S ovakvim ograničenjem mi prihvatamo predanja naših otaca i naših najstarijih prethodnika.<ref>[[Aristotel]], ''[[Metafizika (Aristotel)|Metafizika]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0086.tlg025.perseus-grc1:12.1074b 1074b]; prev. {{harvnb|Gavela|1971|loc=str. 304}}.</ref> </blockquote> Zanimljiv je način na koji mitu pristupa [[Euripid]], atenski [[Grčka tragedija|tragički pjesnik]] iz 5. stoljeća pne. On se često poigrava starim predanjima, ismijava im se i kroz svoje likove u njih unosi dozu sumnje. Ipak, sve njegove tragedije, bez iznimke, za temu imaju neku priču iz grčke mitologije, a mnoge su napisane kao reakcija na način na koji je neki drugi pjesnik obradio isti ili sličan mit. Euripid uglavnom osporava tradicionalne mitove o bogovima i svoju kritiku započinje primjedbom nalik onoj koju je ranije izrazio [[Ksenokrat]]: bogovi, kako ih se tradicionalno prikazuje, previše su i bez mjere [[Antropomorfizam|antropomorfizirani]].{{sfn|Graf|1996|loc=str. 169–170}} === Helenističko-rimski racionalizam === [[Datoteka:CiceroBust.jpg|thumb|upright|right|[[Ciceron]] je na sebe gledao kao na branitelja zakonitog poretka, usprokos svojoj osobnoj skepsi prema mitu i tendenciji da božansku prirodu tumači s više filozofskog gledišta.]] Tijekom [[Helenizam|helenističkog razdoblja]] mitologija je ušla o korpus prestižnih znanja karakterističnih za kulturnu elitu. Istovremeno, skepsa koja se počela razvijati u klasičnom razdoblju postala je još izraženija.{{sfn|Gale|1994|loc=str. 89}} [[Epikur|Epikur sa Sama]] (341–270. pne.) smatrao je pučku vjeru u bogove izrazom straha od nepoznatog i, u konačnici, [[Strah od smrti|straha od smrti]]:{{sfn|Srejović|Cermanović-Kuzmanović|1989|loc=str. <small>XIV</small>}} <blockquote> Pre svega, treba da boga smatraš neprolaznim i blaženim bićem, u saglasnosti s predstavom o bogu koja ima opštu važnost, i ne pripusuj mu ništa što se ne slaže sa besmrtnošću i što ne odgovara blaženstvu. Veruj o njemu sve ono što u vezi s besmrtnošću može podržavati njegovo blaženstvo. Jer bogovi postoje; to saznanje je očigledno. Ali oni nisu onakvi kao što ih zamišlja gomila ljudi, jer takvi bogovi uopšte ne mogu da postoje. Nije bezbožan onaj koji odbacuje bogove, već onaj koji im pripisuje mišljenja gomile o njima. Jer, ono što većina kaže za bogove ― ne oslanja se na pouzdane predstave o njima, nego na lažne pretpostavke. Odatle potiče verovanje da bogovi nanose zlim ljudima veću štetu, jer ljudi su uvek skloni svojim sopstvenim vrlinama, te zato onima koji su im jednaki žele dobro, a kao strano odbacuju sve što nije kao što su oni.<ref>[[Diogen Laertije]], ''[[Životi i mišljenja znamenitih filozofa]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0004.tlg001.perseus-grc1:1.10 X, 123 sqq]; prev. {{harvnb|Vilhar|2003|loc=str. 372}}</ref> </blockquote> Nakon Epikura u antici više nije bilo filozofa koji su se ozbiljnije bavili odnosom mita prema religijskoj i znanstvenoj misli, ali zanimanje za mit nije ugaslo, pa se u daljem historijatu proučavanja mita izdvajaju dvije struje: jedna koja produžuje starija tumačenja i jedna koja se usredotočuje na prikupljanje i sistematizaciju mitske građe (mitografija).{{sfn|Srejović|Cermanović-Kuzmanović|1989|loc=str. <small>XIV</small>}} Racionalističkom metodom poslužio se [[Palefat]], koji je krajem 4. stoljeća pne. u spisu ''Nevjerojatne povijesti'' tumačio mitske priče smatrajući da su one temeljene na stvarnim povijesnim zbivanjima, koji su potom preuveličani i zaodenuti u ruho fantasitike: imena heroja nisu ništa drugo do nazivi pojedinih mjesta ili imena drevnih kraljeva; mit o [[Nioba|Niobi]], primjerice, koja se pretvorila u kamen od boli za svojom pobijenom djecom, navodno je bio inspiriran jednim običnim nadgrobnim kipom.{{sfn|Srejović|Cermanović-Kuzmanović|1989|loc=str. <small>XV</small>}} Isti racionalistički metod slijedi i [[Euhemer]] (3–2. stoljeće pne.), koji je u djelu ''Sveti zapis'' razradio ideju da su neki smrtnici zahvaljujući svojim vrlinama i dobrim djelima [[Apoteoza|uzdignuti na rang božanstva]], pa su tako i [[Uran (mitologija)|Uran]], [[Kronos|Kron]] i [[Zeus]] nekada bili veliki kraljevi koje je zahvalni narod proglasio bogovima.{{sfn|Srejović|Cermanović-Kuzmanović|1989|loc=str. <small>XV</small>}} Tako je Euhemer razvio tradiciju potrage za nekom stvarnim povijenim osnovom mitskih bića i događaja.{{sfn|Encyclopaedia Britannica|2002|loc=s.v. Euhemerus}} Njegovo izvorno djelo nije sačuvano, ali dosta obavijesti o njemu nalazi se kod [[Diodor Sicilijski|Diodora Sicilijskog]] i [[Laktancije|Laktancija]].{{sfn|Hard|2003|loc=str. 7}} Isti "plitki racionalizam" naći će svojih sljedbenika i u moderno doba, primjerice u popularnoj knjizi ''[[Grčki mitovi (Robert Graves)|Grčki mitovi]]'' [[Robert Graves|Roberta Gravesa]].{{sfn|Srejović|Cermanović-Kuzmanović|1989|loc=str. <small>XV</small>}} Druga, mitografska struja dosegla je u helenizmu svoje vrhunce kad se počeo koristiti bogati materijal [[Aleksandrijska biblioteka|Aleksandrijske biblioteke]], pri čemu učeni [[gramatičar]]i nisu samo kompilirali zbornike mitskih priča iz drevnih spjevova i tragedija, nego su se naročito zanimali za slabo poznate lokalne varijante mitova, što je rezultiralo monografskim zbirkama mitova karakterističnih za pojedine gradove i oblasti.{{sfn|Srejović|Cermanović-Kuzmanović|1989|loc=str. <small>XV–XVI</small>}} Gotovo su sva ta dela izgubljena, ali se o njihovoj sadržini možde nešto zaključiti na temelju sličnih anonimnih spisa iz rimskog razdoblja, kao i iz onoga što o takvim zbornicima piše rimski filozof [[Seneka Mlađi|Seneka:]] <blockquote> [[Didim (gramatičar)|Didim]] je napisao 4.000 knjiga; ja bih stvarno žalio onoga koji bi toliko suvišnih knjiga pročitao. U tim knjigama se istražuje gde je bila Homerova domovina, u njima se raspravlja o pravoj Enejinoj majci [...] i o mnogo čemu što bi čovek trebalo da zaboravi i kad bi znao [...] Gramatičar [[Apion]] [...] tvrdio je da je Homer, tek pošto je završio oba speva, ''Ilijadu'' i ''Odiseju'', svome delu dodao i početak u kome je ukratko obradio trojanski rat. Kao dokaz za to tvrđenje navodio je da je pesnik namerno počeo svoj prvi stih sa dva slova koja obeležavaju broj njegovih knjiga.<ref>[[Seneka Mlađi|Seneka]], ''Pisma Luciliju'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:latinLit:phi1017.phi015.perseus-lat1:88.37 LXXXVIII, 37] i [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:latinLit:phi1017.phi015.perseus-lat1:88.40 40]; prev. {{harvnb|Vilhar|1978|loc=str. 360}}.</ref> </blockquote> Racionalistička [[hermeneutika]] stekla je veliku popularnost i u [[Stari Rim|starom Rimu]], zahvaljujući fizikalnim teorijama [[Stoicizam|stoičkih]] i [[Epikurejstvo|epikurejskih filozofa]]. Stoičari su bogove i heroje objašnjavali prirodnim pojavama, dok su ih sljedbenici euhemerizma racionalizirali kao povijesne osobe. Istovremeno, stoičari i [[Neoplatonizam|neoplatoničari]] promovirali su etički značaj mitske tradicije, često se koristeći grčkim [[etimologija]]ma.{{sfn|Chance|1994|loc=str. 69}} Šireći Epikurovu filozofiju [[Lukrecije]] je nastojao ljude osloboditi praznovjerja i straha od smrti.{{sfn|Walsh|1998|loc=str. xxvi}} I [[Tit Livije]] pokazuje skepsu spram mitološkog predanja i tvrdi da nema namjeru prosuđivati takve legende ''(fabulae)''.{{sfn|Gale|1994|loc=str. 88}} Rimljani su su posjedovali snažan i apologetski smisao za [[Religija u drevnom Rimu|religijsku tradiciju]], pa im je predstavljalo izazov braniti tu tradiciji i istodobno priznati da je ona često plodno tle za razvoj praznovjerja. Polihistor [[Marko Terencije Varon]], koji je religiju smatrao ljudskom ustanovom od velike važnosti za očuvanje dobroga u društvu, proučavao je podrijetlo i početke vjerskih kultova. U svojim ''Vjerskim starinama'' ''(Antiquitates rerum divinarum)'' ― koje nisu sačuvane, ali se njihov opći koncept daje u [[Augustin]]ovoj ''[[De civitate Dei|Državi Božjoj]]'' ― Varon kaže da se praznovjeran čovjek plaši bogova, a onaj istinski religiozan štuje ih kao roditelje; on razlikuje tri vrste bogova: bogovi prirode su perzonifikacije prirodnih pojava, pjesničke bogove izmislili su beskrupulozni pjesnici da bi uzbudili strasti, a državne bogove izmislio je zakonodavac kako bi umirio i prosvjetio puk.{{sfn|Walsh|1998|loc=str. xxvi}} Rimski [[Platonova akademija|akademičar]] [[Gaj Aurelije Kota]] ismijavao je i doslovno prihvaćanje mita i njegova alegorijska tumačenja, smatrajući da mitovima nema mjesta u filozofiji.{{sfn|Gale|1994|loc=str. 87}} I [[Ciceron]] općenito pokazuje prezir prema tradicionalnom mitu, ali, kao i Varon, snažno podupire državnu religiju i njezine ustanove. Teško je reći koliko je duboko ovaj racionalizam zahvatao niže društvene slojeve.{{sfn|Gale|1994|loc=str. 88}} Ciceron tvrdi da nitko, pa ni dječaci i starice, nisu tako glupi da bi mogli povjerovati u užase [[Had (podzemni svijet)|Hada]] ili u postojanje [[Scila|Scile]], [[Kentauri|Kentaura]] i drugih takvih bića,<ref>[[Ciceron]], ''[[Rasprave u Tuskulu]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:latinLit:phi0474.phi049.perseus-lat1:1.37 I, 37].</ref> no, s druge strane, na drugom mjestu žali se na praznovjerje i lakovjernost puka.<ref>[[Ciceron]], ''[[De divinatione|O gatanju]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:latinLit:phi0474.phi053.perseus-lat1:2.81 II, 81]</ref> Ciceronova su viđenja o religiji najpotpunije izložena u njegovu djelu ''[[De natura deorum|O prirodi bogova]]''.{{sfn|Walsh|1998|loc=str. xxvii}} ===Sinkretizam=== [[Datoteka:Lycian Apollo Louvre left.jpg|thumb|upright|Apolon (rimska kopija grčkog izvornika iz 4. stoljeća pne.), [[Louvre]].]] U [[Antički Rim|starom Rimu]] mitologija se razvila kroz [[sinkretizam]] brojnih grčkih i drugih tuđinskih božanstava. Do toga je došlo jer je domaća [[rimska mitologija]] bila dosta siromašna, a snažnim djelovanjem grčke mitološke tradicije najvažniji su rimski bogovi poprimili obilježja svojih grčkih ekvivalenata, kao u primjeru [[Zeus]]a i [[Jupiter (mitologija)|Jupitera]].{{sfn|Gale|1994|loc=str. 88}} Pored preplitanja ove dvije mitološke tradicije, veza Rimljana s istočnjačkim religijama proizvela je dodatne sinkretističke procese.{{sfn|North|Beard|Price|1998|loc=str. 259}} Kult Sunca bio je, primjerice, uveden u Rim nakon [[Aurelijan]]ovih uspješnih pohoda u [[Historija Sirije|Siriji]]. Orijentalni bogovi [[Mitraizam|Mitra]] i [[Baal]] spojeni su s [[Apolon]]om i [[Helije]]m u jedno [[Sol Invictus|Nepobjedivo Sunce]] ''(Sol Invictus)'', koje je predstavljalo kombinaciju različitih funkcija i obrednih i rituala.{{sfn|Hacklin|1994|loc=str. 38}} U religiji je Apolon možda i sve više poistovjećivan s Helijem ili čak [[Dioniz]]om, no taj se razvoj rijetko uočava u tekstovima koji pripovijedaju mitove o njemu. Tradicionalna književna mitologija sve se više udaljavala od religijskih obreda koji su prakticirani u svakodnevnom životu. Štovanje Sunca kao osobitog zaštitnika [[Rimski car|cara]] i [[Rimsko Carstvo|carstva]] ostalo je glavnom carskom religijom sve dok ga nije istisnulo [[kršćanstvo]]. [[Orfizam|Orfičke himne]] sačuvane u jednom zborniku iz 2. stoljeća nove ere i [[Makrobije]]ve ''Saturnalije'' iz 5. stoljeća također su prožete racionalističkim teorijama i sinkretističkim tendencijama. Orfičke himne pripisivane su drevnom grčkom heroju [[Orfej]]u, no zapravo su ih sastavljalo više različitih pjesnika i sadržavaju dosta korisnih tragova o prapovijesnoj europskoj mitologiji. Makrobije, pak, svoje ''Saturnalije'' piše kako bi predstavio helensku kulturu kakvu ju je upoznao čitajući antičke autore, iako je njegov prikaz bogova velikim dijelom obojen [[Egipatska mitologija|egipatskom]] i sjevernoafričkom mitologijom i teologijom (čiji se utjecaji nalaze već kod [[Vergilije|Vergilija]]). U ''Saturnalijama'' ponovo se nalaze mitografske opaske karakteristične za sljedbenike euhemerizma, stoicizma i neoplatonizma.{{sfn|Chance|1994|loc=str. 69}} Mitološka je građa neprestano prikupljana i komentirana u brojnim priručnicima, katalozima i sholijama počev od 3. stoljeća pne. ([[Kalimah]], Filostefan, [[Aristofan Bizantinac]]), tijekom pozne antike ([[Hezihije iz Aleksandrije|Hezihije]]) do duboko u srednji vijek ([[Eustatije]], [[Fotije]], ''[[Suda]]''), no u toj antikvarskoj djetanosti nije postojao znanstveno utemeljeni metod za proučavanje mita.{{sfn|Srejović|Cermanović-Kuzmanović|1989|loc=str. <small>XVI</small>}} S pobjedom kršćanstva crkveni oci i drugi apologeti nove vjere poistovjetili su mit s poganskom religijom te onda ismijavali njezin svijet bogova i heroja, a podudarnosti koje su uviđali između starih mitova i [[Biblija|biblijskih]] priča držali su dokazom naslućivanja [[Isus Krist|Kristovog]] dolaska ili su, pak, nastojali dokazati (npr. [[Vasilije Amasijski|Bazilej Amasijski]] i [[Augustin]]) da poganstvo nije ništa drugo do kršćanstvo koje je iskvario vrag.{{sfn|Srejović|Cermanović-Kuzmanović|1989|loc=str. <small>XVI‒XVII</small>}} U stoljećima koja su uslijedila u ova se tvrđenja nije sumnjalo, a grčki je mit pjesnicima i umjetnicima ponajviše služio kao ornament ili se, pak, tumačio na tradicionalni euhemeristički ili alegorijski način, pa je takav slučaj i s [[Boccaccio]]vim djelom ''Rodoslovi poganskih bogova'' ''(De genealogiis deorum gentilium)'', koje je stoljećima služilo kao neka vrsta mitološke enciklopedije.{{sfn|Srejović|Cermanović-Kuzmanović|1989|loc=str. <small>XVII</small>}} == Moderna tumačenja mita == === Osamnaesto stoljeće === Početak modernog razumijevanja grčke mitologije neki istraživači smatraju dvostrukom reakcijom koja se krajem 18. stoljeća razvila protiv "tradicionalnog kršćanskog neprijateljstva", u kojem je bilo zadržano kršćansko tumačenje mita kao "laži" ili [[Bajka|bajke]].{{sfn|Ackerman|1991|loc=str. xv}} U Njemačkoj se do oko 1795. razvilo živo zanimanje za Homera i grčku mitologiju. U [[Göttingen]]u je [[Johann Matthias Gesner]] počeo oživljavali grecistički studij, a njegov nasljednik, [[Christian Gottlob Heyne]], radio je s [[Johann Joachim Winckelmann|Johannom Joachimom Winckelmannom]] i postavio temelje za proučavanje mitologije i u Njemačkoj i drugdje.{{sfn|Graf|1996|loc=str. 9}} U 18. stoljeću proučavanje mita oslobađa se kršćanskih dogmi i pomiče u oblast znanosti, pri čemu se uočavaju dva različita pristupa: [[Psrovetiteljstvo|prosvetiteljski]] (koji teži demitologizaciji) i [[Romantizam|romantičarski]] (koji teži remitologizaciji kulture).{{sfn|Srejović|Cermanović-Kuzmanović|1989|loc=str. <small>XVII</small>}} Već početkom 18. stoljeća [[Joseph-François Lafitau]] i [[Bernard Le Bovier de Fontenelle]] upozorili su na sličnost grčkih mitova s vjerovanjima zaostalih zajednica, a potom je [[Giambattista Vico]], koji se drži prvim velikim filozofom mita i utemeljiteljem svih suvremenih pravaca u proučavanju mitologije, u svom djelu ''Nova znanost'' (''Scienza nuova'', 1725) istaknuo da se mit rađa iz naslućivanja božanstva i umjetničke fantazije te mitotvorstvo usporedio s "djetinjstvom" čovječanstva, proglašavajući mit trajnom odlikom ljudske kulture.{{sfn|Srejović|Cermanović-Kuzmanović|1989|loc=str. <small>XVIII</small>}} Pjesnici i filozofi epohe romantizma oduševljavaju se narodnim običajima i umotvorinama te svoje zanimanje usredotočuju na praizvore ljudske kulture, uključujući i grčke i istočnjačke mitove; tako je [[Friedrich Wilhelm Joseph von Schelling|Schelling]], "najveći apologeta mita", kao i [[Johann Gottfried Herder|Herder]], smatrao da mitologija nastaje iz poetske imaginacije, ali i da je suprotstavljenost mita i logosa samo prividna.{{sfn|Srejović|Cermanović-Kuzmanović|1989|loc=str. <small>XIX</small>}} Pored onih koji se nekritički oduševljavaju mitom, u razdoblju romantizma pojavljuju se i oni koji sasvim trezveno pristupaju mitologiji ― Hegel u filozofiji, [[Christoph Martin Wieland]] u poeziji i [[Karl Otfried Müller]] u filologiji ― i koji su pripremili teren istraživačima koji će od polovine 19. stoljeća pristupiti proučavanju mita s pomoću metoda pozitivne znanosti, na temelju [[Historiografija|historiografskih]], [[Filologija|filoloških]], [[Etnologija|etnoloških]] i [[Arheologija|arheoloških]] podataka.{{sfn|Srejović|Cermanović-Kuzmanović|1989|loc=str. <small>XXI</small>}} === Devetnaesto i dvadeseto stoljeće === [[Datoteka:Max Muller.jpg|thumb|upright|[[Max Müller]] smatra se jednim od utemeljitelja komparativne mitologije; u knjizi ''Komparativna mitologija'' (1867) Müller je analizirao "uznemirujuću" sličnost između mitologije "divljih rasa" i mitologije drevnih Europljana.]] Razvoj usporedne filologije u 19. stoljeću, skupa s etnološkim istraživanjima u 20. stoljeću, zasnovao je znanost o mitu. Od vremena [[Romantizam|romantizma]] proučavanje mita uvijek se zemeljilo na usporednoj metodi. [[Wilhelm Mannhardt]], [[James George Frazer|James Frazer]] i [[Stith Thompson]] primijenili su usporedni pristup da bi prikupili i klasificirali teme s područja folklora i mitologije.{{sfn|Encyclopaedia Britannica|2002|loc=s.v. Myth}} U 19. i 20. stoljeću uočava se pet glavnih pravaca u proučavanju mita, ovisno o tome objašnjava li se mitologija pojavama iz prirode (škola mitologije prirode), povijesti (historijsko-filološka škola), kulture (entološko-antropološka škola), društva (sociološka škola) ili ljudskog duha (psihološko-filozofska škola).{{sfn|Srejović|Cermanović-Kuzmanović|1989|loc=str. <small>XXI</small>}} Škola mitologije prirode svodi mit na odraz nebeskih pojava, a zaključci joj se uglavnom temelje na usporednom proučavanju indoeuropskih jezika i imena bogova, za koje se vjerovalo da precizno označuju pravu bit mita; premda su se gotovo sve [[Etimologija|etimologije]] ove škole pokazale pogrešnim, njezin usporedni pristup proučavanju indoeuropskih religija i mitologija pokazao se dugovječnim.{{sfn|Srejović|Cermanović-Kuzmanović|1989|loc=str. <small>XXI‒XXII</small>}} Za izučavanje grčke mitologije mnogo su važniji rezultati historijsko-filološke škole, koja nastoji utvrditi podrijetlo, širenje i razvoj mitoloških motiva; temelje ove škole postavio je još [[Karl Otfried Müller]], koji je dokazivao da je grčke mitove stvorio sam grčki narod kako bi osmislio i ovjekovječio svoju povijest, te da je mit, kao historijska tvorevina, podložan promjenama, pa čak i tendencioznim dopunama i izmjenama.{{sfn|Srejović|Cermanović-Kuzmanović|1989|loc=str. <small>XXII</small>}} Da je homerski svijet bogova i heroja "daleko od vremena kad se mit stvarao" vjerovao je [[Walter F. Otto]], koji je trvdio da od književnog predanja treba razdvojiti pravu mitsku riječ, onu sirovu mitsku građu koja je, prema njegovom mišljenju, istovrsna kao i mitologija zaostalih zajednica.{{sfn|Srejović|Cermanović-Kuzmanović|1989|loc=str. <small>XXII</small>}} Etnološko-antropološka škola, čije su temelje u 18. stoljeću postavili Lafitau i [[Charles de Brosses|Brosses]], vrlo je heterogena, a započinje s [[Edward Burnett Tylor|E. B. Tylorom]], koji mitove smatra fantazmima što se rađaju u snovima, bolestima i vizijama, i s [[James George Frazer|J. G. Frazerom]], koji je u svom monumentalnom djelu ''[[Zlatna grana]]'' prikupio etnološku građu iz čitavog svijeta te dokazivao da je ljudski duh istorodan, da je magija starija od religije te da je mit tijesno povezan s ritualom.{{sfn|Srejović|Cermanović-Kuzmanović|1989|loc=str. <small>XXIII‒XXIV</small>}} Godine 1871. Tylor je objavio svoju knjigu ''Primitive Culture'' ({{jez-sh|Primitivna kultura}}), u kojoj je primjenio komparativni metod i nastojao objasniti podrijetlo i evoluciju religije.{{sfn|Allen|1978|loc=str. 9}}{{sfn|Segal|1999|loc=str. 16}} Tylorov postupak prikupljanja obavijesti o materijalnoj kulturni, obredima i mitovima daleko razdvojenih kultura utjecao je i na [[Carl Jung|Carla Junga]] i na [[Joseph Campbell|Josepha Campbella]]. [[Max Müller]] primijenio je isti metod i u mitu otkrio izobličene ostatke [[Arijac|arijskog]] [[Prirodna teologija|obožavanja prirode]]. [[Bronisław Malinowski]] istaknuo je načine na koje mit ispunjava zajedničke društvene funkcije. [[Claude Lévi-Strauss]] i drugi [[Strukturalizam|strukturalisti]] usporedili su formalne odnose i obrasce u mitovima širom svijeta.{{sfn|Encyclopaedia Britannica|2002|loc=s.v. Myth}} Do zaokreta u okviru ove škole dolazi 1926. godine, kad je njemački etnolog [[Wilhelm Schmidt (antropolog)|Wilhelm Schmidt]] objavio prvi tom djela ''Podrijetlo ideje božanstva'', a engleski antropolog Bronislaw Malinowski izdao svoju studiju ''Mit u primitivnoj psihologiji''. Prema Schmidtu, na početku religije u svim ljudskim zajednicama stoji ideja o jednom bogu, koja se potom, pod utjecajem [[Animizam|animizma]] i [[Magija|magije]], izopačila, a religijska shvaćanja ovise o tome koji je tip kulture u određenom vremenskom trenutku u danoj zajednici dominantan ― lovački, zamljoradnički ili stočarski, pri čemu se mitologija razvila tek u okvirima patrijarhalnih stočarskih kultura.{{sfn|Srejović|Cermanović-Kuzmanović|1989|loc=str. <small>XXIV‒XXV</small>}} Malinowski napušta opći povijesni razvoj i promatra mit u okviru konkretnih društava i kultura; prema njemu, mit je "sastavni i aktivni dio primitive kulture", koji "nastaje kad obred, ceremonija ili društveno, odnosno moralno pravilo zahtjevaju opravdanje, potvrdu"; tako mit predstavlja opis iskonske, obimnije i značajnije stvarnosti koja određuje život, on je motiv za ritualne akcije, koji ništa ne objašnjava, ali sve opravdava.{{sfn|Malinowski|1971|loc=str. 98}} Na tragu njegovih ideja nalaze se Sergej Tokarev, Mircea Eliade i Claude Lévi-Strauss.{{sfn|Srejović|Cermanović-Kuzmanović|1989|loc=str. <small>XXV</small>}} [[Datoteka:Bronislawmalinowski.jpg|thumb|Bronislaw Malinowski]] Sociološka škola nastaje u drugoj polovini 19. stoljeća, kad je švicarski pravnik [[Johann Jakob Bachofen]] iskoristio mit za rekonstrukciju razvoja [[obitelj]]i i društvene strukture te, na temelju mita o [[Orest (mitologija|Orestu]], u djelu ''Materinsko pravo'' definirao [[matrijarhat]] kao sociološki pojam i razvio ideju o matrijarhalnim božanstvima koja su prethodila patrijarhalnim. Stvarni sociološki pristup mitu stvorio je početkom 20. stoljeća [[Emil Durkheim]], koji tvrdi da je mit odraz čovjekovog društvenog, a ne individualnog iskustva, da je on dio kolektivne svijesti i obilježje primitivnog mentaliteta, te da između [[Logika|logičkog]] i mitskog mišljenja postoji nepremostiva razlika.{{sfn|Srejović|Cermanović-Kuzmanović|1989|loc=str. <small>XXVI–XXVII</small>}} [[Georges Dumézil]] [[politeizam]] [[Indoeuropljani|indoeuropskih naroda]] promatara kao zatvoreni, statični sustav, koji odražava raslojenost društva i u okviru kojega postoje hijerarhijski uređene funkcije bogova ― vladarska, ratnička i zemljoradnička.{{sfn|Srejović|Cermanović-Kuzmanović|1989|loc=str. <small>XXVII</small>}} Najutjecajnija, najaktualnija i istodobno najheterogenija i znanstveno najutemeljenija jest psihološko-filozofska škola, koja mitotorstvo objašnjava prirodom ljudskog duha.{{sfn|Srejović|Cermanović-Kuzmanović|1989|loc=str. <small>XXVII</small>}} [[Sigmund Freud]] uveo je transhistorijski i biološki koncept čovjeka i definiciju mita kao izraza potisnutih ideja. Tumačenje snova temelj je frojdističke interpretacije mita, a Freudov koncept mita priznaje važnost kontekstualnih odnosa za tumačenje svakog pojedinog elementa u jednom snu. Ta će teza, po Freudovom mišljenju, predstavljati važnu točku zbližavanja strukturalističkog i [[Psihoanaliza|psihoanalitičkog]] pristupa mitu.{{sfn|Caldwell|1990|loc=str. 344}} [[Carl Jung]] dodatno je proširio ovaj tranhistorijski, psihološki pristup svojom teorijom o "[[kolektivno nesvesno|kolektivnom nesvesnom]]" i arhetipima (nasljeđenim "arhajskim" obrascima), često skrivenim u mitu, koji iz njega izniču.{{sfn|Encyclopaedia The Helios|1952|loc=s.v. Greek Mythology}} Prema Jungu, "strukturalni elementi za formiranje mita moraju biti prisutni u nesvesnom ijelu psihe".{{sfn|Jung|1981|loc=str. 85}} Uspoređujući Jungovi metodologiju s teorijom [[Joseph Campbell|Josepha Campbella]] Robert A. Segal zaključuje da "za tumačenje mita Campbell jednostavno u njemu identificira arhetipe. Tumačenje ''Odiseje'', primjerice, pokazalo bi kako se Odisejev život uklapa u herojski obrazac. Nasuprot tome, za Jung identificiranje arhetipa predstavlja samo prvi korak u tumačenju mita".{{sfn|Segal|1990|loc=str. 332‒335}} [[Karl Kerényi]], jedan od utemeljitelja modernih studija grčke mitologije, odustao je od svojih starijih teza o mitu, kako bi na grčki mit primijenio Jungove teorije o arhetipima.{{sfn|Graf|1996|loc=str. 38}} === Traganje za porijeklom === [[Datoteka:Herbert Draper - The Lament for Icarus - Google Art Project.jpg|thumb|right|upright|''[[Oplakivanje Ikara]]'', [[Herbert James Draper]], 1898.]] [[Datoteka:Sandro Botticelli - La nascita di Venere - Google Art Project - edited.jpg|thumb|right|[[Botticelli]]jevo ''[[Rođenje Venere (Botticelli)|Rođenje Venere]]'' (oko 1485–1486, ulje naplatnu, [[Uffizi]], [[Firenca]]) — oživljena ''Venus Pudica'' za nov pogled na pogansku [[Stari vijek|antiku]] ― često se smatra sažetim vizualnim prikazom duha [[Renesansa|renesanse]].{{sfn|Encyclopaedia Britannica|2002|loc=s.v. Greek Mythology}}]] Max Müller nastojao je u mitu otkriti tragove "izvornih" [[Praindoeuropska religija|praindoeuropskih]] (odnosno, u njegovo doba, "[[Arijci|arijskih]]") vjerovanja. Godine 1891. zapisao je da "najvažnije otkriće u 19. stoljeću u vezi s drevnom historijom čovječanstva [...] jest ova prosta jednadžba: [[sanskrit]]ski [[Dyaus Pita|Dyaus-pitar]] = grčki Zeus = rimski [[Jupiter (mitologija)|Jupiter]] = [[Staronordijski jezik|staronordijski]] [[Tyr (božanstvo)|Tyr]]".{{sfn|Allen|1978|loc=str. 12}} Nakon Müllera pitanje o mjestu grčke mitologije u [[Indoeuropeistika|indoeuropeistici]] potaklo je mnogobrojne radove. Na primjer, filolog [[Georges Dumézil]] uspoređuje grčkog [[Uran (mitologija)|Urana]] sa sankritskim [[Varuna|Varunom]], premda nema naznaka da je on vjerovao u njihovu izvornu povezanost.{{sfn|Poleman|1943|loc=str. 78‒79}} U drugim slučajevima podudarnosti u tipu i funkciji ukazuju na zajedničko nasljeđe, ali nepostojanje lingvističkog materijala otežava povlačenje pouzdane veze, kao u slučaju grčkih [[Mojre|Mojra]] i [[Norne|Norna]] u [[Nordijska mitologija|nordijskoj mitologiji]].{{sfn|Graf|2004|loc=str. 87}} Arheologija i mitografija, s druge strane, otkrile su da su Grci inspiraciju pronašli i u nekim civilizacijama [[Mala Azija|Male Azije]] i [[Bliski Istok|Bliskog istoka]]. Čini se, primjerice, da je [[Adonis]] ― više u kultu no u mitu ― grčki pandan bliskoistočnog "umirućeg božanstva". [[Kibela]] ima svoje korijene u [[Anadolija|anadolijskoj]] kulturi, dok znatan dio [[Afrodita|Afroditine]] [[Ikonografija|ikonografije]] možda potječe od [[Semiti|semitskih]] božica. Ima i mogućih paralela između najstarijih generacija božanskih bića (Kaosa i njegove djece) i [[Tiamat]]a iz [[babilon]]skog teksta ''[[Enuma Eliš]]'' koji govori o postanku svijeta.{{sfn|Edmunds|1980|loc=str. 184}}{{sfn|Segal|1991|loc=str. 64}} Prema Meyeru Reinholdu, "bliskoistočni teogonijski koncepti, u kojima se božanstva smjenjuju putem nasilja i sukoba među generacijama, našli su svoj put [...] u grčku mitologiju".{{sfn|Reinhold|1970|loc=str. 349}} Neki znanstvenici iznose teze i o tome da grčka mitologija, osim indoeuropskim i bliskoistočnim, duguje nešto i prethelenskim društvima na [[Kreta|Kreti]], u [[Mikena|Mikeni]], [[Pilos|Pilu]], [[Teba (Grčka)|Tebi]] i [[Orhomen (Beotija)|Beociji]].{{sfn|Burkert|2002|loc=str. 23}} Povjesničare religije fascinirao je veći broj očito drevnih mitskih konstrukcija povezanih s Kretom, među kojima su, primjerice, božanstvo u obličju bika, Zeus i [[Europa (mitologija)|Europa]], [[Pasifaja]] koja se predaje biku i rađa [[Minotaur]]a itd. Martin P. Nilsson zaključio je da su svi veliki klasični grčki mitovi bili povezani sa središtima mikenske kulture i da su ukorijenjeni u prapovijesnim vremenima.{{sfn|Wood|1998|loc=str. 112}} Ipak, kako primjećuje Burkert, kretska ikonografija iz razdoblja palača nije dala gotovo nikakvih dokaza za ove teorije.{{sfn|Burkert|2002|loc=str. 24}} == Utjecaj na zapadnu umjetnost i književnost == {{Detalji|Grčka mitologija u zapadnoj umjetnosti i književnosti}} Širenje kršćanstva nije umanjilo popularnost mitova. S oživljavanjem interesa za klasičnu antiku u [[Renesansa|renesansi]] [[Ovidije]]vo je pjesništvo postalo jedan od glavnih izvora inspiracije za pjesnike, dramatičare, kompozitore i umjetnike.{{sfn|Encyclopaedia Britannica|2002|loc=s.v. Greek mythology}}{{sfn|Burn|1990|loc=str. 75}} Već od početka renesanse umjetnici kao što su [[Leonardo da Vinci]], [[Michelangelo]] i [[Rafael]] prikazivali su [[Poganstvo|poganske]] teme iz grčke mitologije skupa s konvencionalnim kršćanskim temama.{{sfn|Encyclopaedia Britannica|2002|loc=s.v. Greek mythology}}{{sfn|Burn|1990|loc=str. 75}} Putem latinskog jezika i Ovidijevih pjesama grčki je mit utjecao na [[Humanizam|humanističke]] i [[Renesansna književnost|renesansne pjesnike]] kao što su [[Petrarka]], [[Giovanni Boccaccio|Boccaccio]] i [[Dante Alighieri]] u [[Renesansna Italija|Italiji]].{{sfn|Encyclopaedia Britannica|2002|loc=s.v. Greek mythology}} U sjevernoj Europi prisutnost motiva iz grčke mitologije u vizualnoj umjetnosti nikad nije dosegao takvu razinu, ali je zato utjecaj grčkog mita na književnost uvijek bio snažan. Taj utjecaj započinje već s [[Geoffrey Chaucer|Chaucerom]] i [[John Milton|Miltonom]], nastavlja se preko [[William Shakespeare|Shakespearea]] i traje još u 20. stoljeću, primjerice s [[Robert Bridges|Robertom Bridgesom]]. [[Jean Racine|Racine]] u Francuskoj i [[Johann Wolfgang von Goethe|Goethe]] u Njemačkoj oživjeli su grčku dramu prerađujući grčki mit.{{sfn|Encyclopaedia Britannica|2002|loc=s.v. Greek mythology}}{{sfn|Burn|1990|loc=str. 75}} Premda se u [[Prosvjetiteljstvo|doba prosvjetiteljstva]] u 18. stoljeću reakcija protiv grčkog mita proširila Europom, mitovi su i dalje pružali obilje sirove građe dramatičarima, uključujući i one koji su pisali [[Libretto|libretta]] za mnoge od [[George Frideric Handel|Handelovih]] i [[Wolfgang Amadeus Mozart|Mozartovih]] opera.{{sfn|Burn|1990|loc=str. 75}} Krajem 18. stoljeća [[romantizam]] je pobudio golemo zanimanje za sve što se ticalo Grčke, uključujući i grčku mitologiju. U [[UK|Velikoj Britaniji]] novi prijevodi grčkih tragedija i Homera inspirirali su suvremene pjesnike, kao što su [[Alfred Tennyson|lord Tennyson]], [[John Keats]], [[George Gordon Byron|lord Byron]] i [[Percy Bysshe Shelley|Percy Shelley]]), te slikare, kao što su [[Frederic Leighton|lord Leighton]] i [[Lawrence Alma-Tadema]]).{{sfn|Burn|1990|loc=str. 75‒76}} [[Christoph Willibald Gluck|Christoph Gluck]], [[Richard Strauss]], [[Jacques Offenbach]] i mnogi drugi uglazbili su teme iz grčke mitologije.{{sfn|Encyclopaedia Britannica|2002|loc=s.v. Greek mythology}} U 19. stoljeću [[SAD|američki autori]], kao [[Thomas Bulfinch]] i [[Nathaniel Hawthorne]], smatrali su proučavanje antičke mitologije ključnim za razumijevanje [[Engleska književnost|engleske]] i [[Američka književnost|američke knjuževnosti]].{{sfn|Klatt|Brazouski|1994|loc=str. 4}} U novije vrijeme obradom tema iz klasičnog mita bavili su se dramatičari [[Jean Anouilh]], [[Jean Cocteau]] i [[Jean Giraudoux]] u Francuskoj, [[Eugene O'Neill]] u Sjedinjenim Državama, [[T. S. Eliot]] u Ujedinjenom Kraljevstvu te romanopisci kao [[James Joyce]] i [[André Gide]].{{sfn|Encyclopaedia Britannica|2002|loc=s.v. Greek mythology}} {{clear}} == Reference == {{reflist|4}} == Literatura == {{refbegin|3}} * {{cite book | last=Ackerman | first=Robert | title=Prolegomena to the Study of Greek Religion by Jane Ellen Harrison | url=https://archive.org/details/prolegomenatostu0000harr_h2b2 | publisher=Princeton University Press | year=1991|edition=Reprint | isbn=0-691-01514-7 | chapter=Introduction |ref= harv}} * {{cite book | last=Algra | first=Keimpe | title=The Cambridge Companion to Early Greek Philosophy | publisher=Cambridge University Press | year=1999 | isbn=0-521-44667-8 | chapter=The Beginnings of Cosmology |ref= harv}} * {{cite book | last=Allen | first=Douglas | title=Structure & Creativity in Religion: Hermeneutics in Mircea Eliade's Phenomenology and New Directions | url=https://archive.org/details/structurecreativ0000alle | publisher=Walter de Gruyter | year=1978 | isbn=90-279-7594-9 | chapter=Early Methological Approaches|ref= harv }} *{{Citation| last= Alms | first= Anthony |author-link = | title= Theology, Trauerspiel, and the Conceptual Foundations of Early German Opera |location = | publisher = City University of New York |year= 2007| url = | isbn= |ref= harv}} *{{cite encyclopedia|title=Argonaut|encyclopedia=[[Encyclopaedia Britannica]]|year=2002|ref={{harvid|Encyclopaedia Britannica|2002|loc=s.v. Argonaut}}}} * {{cite book | last=Betegh | first=Gábor | title=The Derveni Papyrus | url=https://archive.org/details/dervenipapyrusco0000bete | publisher=Cambridge University Press | year=2004 | isbn=0-521-80108-7 | chapter=The Interpretation of the poet|ref= harv}} * {{cite book | last=Bonnefoy | first=Yves | title=Greek and Egyptian Mythologies | url=https://archive.org/details/greekegyptianmyt00bonn | publisher=University of Chicago Press | year=1992 | isbn=0-226-06454-9 | chapter=Kinship Structures in Greek Heroic Dynasty |ref= harv}} * {{cite book | last=Malinowski | first=Bronislaw | title=Magija, nauka i religija | publisher=Psroveta |location= Beograd | year=1971 | isbn= |ref= harv}} * {{cite book | last=Burn | first=Lucilla | title=Greek Myths | url=https://archive.org/details/greekmyths00burn | publisher=University of Texas Press | year=1990 | isbn=0-292-72748-8|ref= harv}} * {{cite book | last=Burkert | first=Walter | title=Greek Religion: Archaic and Classical (translated by John Raffan) | publisher=Blackwell Publishing | year=2002 | isbn=0-631-15624-0 | chapter=Prehistory and the Minoan Mycenaen Era |ref= harv}} * {{cite book | last=Bushnell | first=Rebecca W. | title=Medieval A Companion to Tragedy | publisher=Blackwell Publishing| year=2005 | isbn=1-4051-0735-9 | chapter=Helicocentric Stoicism in the Saturnalia: The Egyptian Apollo |ref= harv}} * {{cite book | last=Caldwell | first=Richard | title=Approaches to Greek Myth | publisher=[[Johns Hopkins University Press]] | year=1990 | isbn=0-8018-3864-9 | chapter=The Psychoanalytic Interpretation of Greek Myth |ref= harv}} * {{cite book | last=Cashford | first=Jules | title=The Homeric Hymns | url=https://archive.org/details/homerichymns0000unse_y4i4 | publisher=Penguin Classics | year=2003 | isbn=0-14-043782-7 | chapter=Introduction |ref= harv}} * {{cite book | last=Calimach | first=Andrew | title=Lovers' Legends: The Gay Greek Myths | url=https://archive.org/details/loverslegends00cali | publisher=Haiduk Press| year=2002 | isbn=0-9714686-0-5 | chapter=The Cultural Background|ref= harv}} *{{cite book | last=Cartledge | first=Paul A. | title=The Greeks | url=https://archive.org/details/greeksportraitof0000cart | publisher=[[Oxford University Press]] | year=2002 | isbn=0-19-280388-3 | chapter=Inventing the Past: History v. Myth|ref= harv}} *{{cite book | last=Cartledge | first=Paul A. | title= Οι Σπαρτιάτες | url=https://archive.org/details/hoispartiatesmia0000cart | publisher=Εκδοτικός Οίκος Α. Α. Λιβάνη | year=2004 | isbn=960-14-0843-6|ref= harv}} * {{cite book | last=Chance | first=Jane | title=Medieval Mythography | url=https://archive.org/details/medievalmythogra0000chan | publisher=University Press of Florida | year=1994 | isbn=0-8130-1256-2 | chapter=Helicocentric Stoicism in the Saturnalia: The Egyptian Apollo|ref= harv}} *{{cite book | last= Cuthbertson | first=Gilbert | title= Political Myth and Epic | url= https://archive.org/details/politicalmythepi00gilb | publisher= Michigan State University Press | year=1975 | isbn= |ref= harv}} * {{cite book | last=Dowden | first=Ken | title=The Uses of Greek Mythology | url=https://archive.org/details/isbn_9780415061353 | publisher=Routledge | year=1992 | isbn=0-415-06135-0| chapter=Myth and Mythology|ref= harv}} * {{cite book | last=Dunlop | first=John | title=The History of Fiction | url=https://archive.org/details/historyfictionb01dunlgoog | publisher=Carey and Hart | year=1842 | chapter=Romances of Chivalry | isbn=1-149-40338-1|ref= harv}} * {{cite book | last=Dupuis | first=Charles François | title=The Origin of All Religious Worship | location=New Orleans | publisher= | year=1872 | url=https://archive.org/stream/originallreligi00dupugoog#page/n88/mode/2up | isbn= | chapter= | ref=harv }} * {{cite book | last=Đurić | first=Miloš N |author-link= Miloš Đurić |title=Platon: Dela | publisher= Dereta | year=2006|edition= | isbn= | location= Beograd | |ref= harv}} * {{cite book | last=Edmunds | first=Lowell | title=Approaches to Greek Myth | publisher=Johns Hopkins University Press | year=1980 | isbn=0-8018-3864-9 | chapter=Comparative Approaches| ref= harv}} *{{cite encyclopedia|title= Euhemerus |encyclopedia=[[Encyclopaedia Britannica]]|year=2002|ref={{harvid|Encyclopaedia Britannica|2002|loc=s.v. Euhemerus}}}} *{{Citation| last= Foley | first= John Miles |author-link = | title= Homer's Traditional Art |location = | publisher = [[Pennsylvania State University Press]] |year= 2008 | url = | isbn= 978-0801853951|ref= harv}} * {{cite book | last=Gale | first=Monica R. | title=Myth and Poetry in Lucretius | publisher=Cambridge University Press| year=1994 | isbn=0-521-45135-3 | chapter=The Cultural Background|ref= harv}} * {{cite book | last=Gavela | first=Branko | title=Aristotel: Metafizika | publisher= | year=1971|edition= | isbn= | location= Beograd |ref= harv}} *{{Citation| last= Graf | first= Fritz |author-link = | title= Greek Mythology: An Introduction |location = | publisher = [[Johns Hopkins University Press]] |year= 1996| url = | isbn= 0271028106|ref= harv}} *{{cite encyclopedia|title=Greek Mythology|encyclopedia=[[Encyclopaedia Britannica]]|year=2002|ref={{harvid|Encyclopaedia Britannica|2002|loc=s.v. Greek Mythology}}}} *{{cite encyclopedia|title= Greek Mythology|encyclopedia=[[Encyclopaedia The Helios]]|year=1952|ref={{harvid|Encyclopaedia The Helios|1952|loc=s.v. Greek Mythology}}}} * {{cite book | last=Griffin | first=Jasper | title=The Oxford Illustrated History of Greece and the Hellenistic World (edited by John Boardman, Jasper Griffin and Oswyn Murray) | publisher=Oxford University Press | year=1986 | isbn=0-19-285438-0 | chapter=Greek Myth and Hesiod|ref= harv}} * {{cite book | last=Grimal | first=Pierre | title=The Dictionary of Classical Mythology | publisher=Blackwell Publishing | year=1986 | isbn=0-631-20102-5 | chapter=Argonauts |ref= harv}} *{{cite book|author=Guirand, Felix|year=1987|origyear=1959|title=New Larousse Encyclopedia of Mythology|chapter=Greek Mythology|others=Trans. Richard Aldington and Delano Ames|editor=Guirand, Felix|publisher=Hamlyn|isbn=0-600-02350-8| ref= harv}} * {{cite book | last1=Hanson | first1=Victor Davis | last2=Heath | first2=John | title=Who Killed Homer (prev. na grčki Rena Karakatsani) | publisher=Kakos | year=1999 | isbn=960-352-545-6|ref= harv}} *{{Citation| last= Hard | first= Robin |author-link = | chapter = Sources of Greek Myth | title= The Routledge Handbook of Greek Mythology: based on H. J. Rose's "A Handbook of Greek mythology"|location = | publisher = [[Routledge]] |year= 2003|edition= 7. |url = | isbn= 978-0-415-18636-6|ref= harv}} * {{cite book | last=Hacklin | first=Joseph | title=Asiatic Mythology | url=https://archive.org/details/asiaticmythology00jhac | publisher=Asian Educational Services | year=1994 | isbn=81-206-0920-4 | chapter=The Mythology of Persia|ref= harv}} *{{cite encyclopedia|title=Heracles|encyclopedia=[[Encyclopaedia Britannica]]|year=2002|ref={{harvid|Encyclopaedia Britannica|2002|loc=s.v. Heracles}}}} *{{Citation | last=Hosu |first= Stjepan | contribution = Srednjovjekovna latinska književnost | editor-last1 = | editor-first2 = | editor-last2 = | editor-first2 = |title = Povijest svjetske književnosti | volume = 2. | pages = 347–403 | publisher = Mladost | place = Zagreb | year = 1977 | contribution-url = |ref= harv}} *{{ Citation| last1= Johnson | first1= Claudia Durst | last2= Albala | first2= Ken G. | last3= Johnson | first3= Vernon | title= Understanding the Odyssey: A Student Casebook to Issues, Sources, and Historic Documents | publisher = Greenwood Press |year= 2000 | url = | isbn= 9780313308819 | chapter= Origin of Mythology |ref= harv}} * {{cite book | last=Jung | first= Carl Gustav | title=The Archetypes and the Collective Unconscious| url=https://archive.org/details/archetypescollec0009jung | publisher=Princeton University Press | year=1981 | isbn=9780691018331| chapter= The Psychology of the Child Archetype |ref= harv}} *{{ Citation| last1= Jung | first1= Carl Gustav | last2= Kerényi | first2= Karl |title=Essays on a Science of Mythology | publisher=Princeton University Press | year=2001|edition=Reprint | isbn=0-691-01756-5 | chapter=Prolegomena|ref= harv}} * {{cite book | last=Jung | first= Carl Gustav | title=Science of Mythology | publisher=Routledge (UK) | year=2002 | isbn=0-415-26742-0 | chapter=Troy in Latin and French Joseph of Exeter's "Ylias" and Benoît de Sainte-Maure's "Roman de Troie"|ref= harv}} * {{cite book | last=Kelly | first=Douglas | title=An Outline of Greek and Roman Mythology | publisher=Douglas Kelly | year=2003 | isbn=0-415-18636-6 | chapter=Sources of Greek Myth |ref= harv }} * {{cite book | last=Kelsey| first=Francis W. | title=A Handbook of Greek Mythology | publisher=Allyn and Bacon | year=1889 |ref= harv}} * {{cite book | last=Kirk | first=Geoffrey Stephen | authorlink=Geoffrey Kirk | title=Myth: Its Meaning and Functions in Ancient and Other Cultures | url=http://books.google.com/?id=OFO_NQJh8L0C&printsec=frontcover | publisher=University of California Press | year=1973 | isbn=0-520-02389-7 | chapter=The Thematic Simplicity of the Myths | chapterurl=http://books.google.com/books?id=OFO_NQJh8L0C&pg=PA172&lpg=PA172&dq=%22The+Thematic+Simplicity+of+the+Myths%22+kirk | ref=harv }} *{{ Citation| last1= Klatt | first1= Mary J. | last2= Brazouski | first2= Antoinette | title = Children's Books on Ancient Greek and Roman Mythology: An Annotated Bibliography | publisher = Greenwood Press |year= 1994 | url = | isbn= 0-313-28973-5 | chapter=Preface |ref= harv}} * {{cite book | last=Miles | first=Geoffrey | title=Classical Mythology in English Literature: A Critical Anthology | publisher=University of Illinois Press | year=1999 | isbn=0-415-14754-9 | chapter=The Myth-kitty|ref= harv}} * {{cite book | last=Morris | first=Ian | title=Archaeology As Cultural History | url=https://archive.org/details/archaeologyascul0000morr | publisher=Blackwell Publishing | year=2000 | isbn=0-631-19602-1 |ref= harv}} *{{cite encyclopedia|title= Myth|encyclopedia=[[Encyclopaedia Britannica]]|year=2002|ref={{harvid|Encyclopaedia Britannica|2002|loc=s.v. Myth}}}} * {{cite book | last=Nagy | first=Gregory | title=Greek Mythology and Poetics | url=https://archive.org/details/greekmythologypo0000nagy | publisher=Cornell University Press | year=1992 | isbn=0-8014-8048-5 | chapter=The Hellenization of the Indo-European Poetics| ref= harv}} * {{cite book | last=Nilsson | first=Martin P. | title=Greek Popular Religion | publisher=Columbia University Press | year=1940 | chapter=[http://www.sacred-texts.com/cla/gpr/gpr07.htm The Religion of Eleusis] | ref= harv}} *{{Citation| last1= North | first1= John A.| last2= Beard | first2= Mary | last3= Price | first3= Simon R. F.| title= Classical Mythology in English Literature: A Critical Anthology | publisher = Cambridge University Press |year= 1998 | url = | isbn= 0-521-31682-0 | chapter= The Religions of Imperial Rome |ref= harv}} * {{cite book | last=Papadopoulou | first=Thalia | title=Heracles and Euripidean Tragedy | url=https://archive.org/details/heracleseuripide0000papa | publisher=Cambridge University Press | year=2005 | isbn=0-521-85126-2 | chapter=Introduction| ref= harv }} * {{cite book | last=Percy | first=William Armostrong III | title=Pederasty and Pedagogy in Archaic Greece | publisher=Routledge | year=1999 | isbn=0-252-06740-1 | chapter=The Institutionalization of Pederasty|ref= harv}} * {{cite journal|last=Poleman|first=Horace I.|title=Review of "Ouranos-Varuna. Étude de mythologie comparée indo-européenne by Georges Dumezil" |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-the-american-oriental-society_1943-03_63_1/page/78|journal="Journal of the American Oriental Society"|volume=63|issue=1|pages=78–79|publisher=American Oriental Society |year=1943|jstor=594160 |ref= harv}} * {{cite journal|last=Reinhold|first=Meyer|title=The Generation Gap in Antiquity |url=https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-american-philosophical-society_1970-10-20_114_5/page/346|journal="Proceedings of the American Philosophical Society"|volume=114|issue=5|pages=347–365|year=1970|publisher=American Philosophical Society|jstor=985800 |ref= harv}} * {{cite book | last=Rose | first=Herbert Jennings | title=A Handbook of Greek Mythology | publisher=Routledge | year=1991 | isbn=0-415-04601-7 |ref= harv}} * {{cite journal|last=Segal|first=Robert A.|title=The Romantic Appeal of Joseph Campbell|journal="Christian Century"|year=1990|url=http://www.religion-online.org/showarticle.asp?title=766|publisher=Christian Century Foundation|ref=harv|access-date=2014-12-01|archive-date=2007-01-07|archive-url=https://web.archive.org/web/20070107075423/http://www.religion-online.org/showarticle.asp?title=766|dead-url=yes}} * {{cite book | last=Segal | first=Robert A. | title=Myth and the Polis (edited by Dora Carlisky Pozzi, John Moore Wickersham) | publisher=Cornell University Press | year=1991 | isbn=0-8014-2473-9 | chapter=A Greek Eternal Child |ref= harv}} * {{cite book | last=Segal | first=Robert A. | title=Theorizing about Myth| url=https://archive.org/details/theorizingaboutm00sega | publisher=Univ of Massachusetts Press | year=1999 | isbn=1-55849-191-0 | chapter=Jung on Mythology |ref= harv}} *{{cite book|last1= Srejović|first1= Dragoslav|last2= Cermanović-Kuzmanović|first2= Aleksandrina|title= Rečnik grčke i rimske mitologije|location= Beograd|publisher= Srpska književna zadruga|year=1989|ref=harv}} * {{cite book | last=Stoll | first=Heinrich Wilhelm (translated by R. B. Paul) | title=Handbook of the religion and mythology of the Greeks| publisher=Francis and John Rivington | year=1852|ref= harv}} * {{cite book | last=Taylor | first=Thomas | title= The Hymns of Orpheus| location= London| year=1792 |ref= harv}} * {{cite book | last=Trobe | first=Kala | title=Invoke the Gods| url=https://archive.org/details/invokegods00kala | publisher=Llewellyn Worldwide | year=2001 | isbn=0-7387-0096-7 | chapter=Dionysus |ref= harv}} * {{cite encyclopedia|title=Trojan War|encyclopedia=[[Encyclopaedia The Helios]]|year=1952|ref={{harvid|Encyclopaedia The Helios|1952|loc=s.v. Greek Mythology}}}} *{{cite encyclopedia|title=Troy|encyclopedia=[[Encyclopaedia Britannica]]|year=2002|ref={{harvid|Encyclopaedia Britannica|2002|loc=s.v. Troy}}}} *{{ Citation| last= Vilhar | first= Albin |author-link= Albin Vilhar | title= Diogen Laertije: Životi i mišljenja istaknutih filozofa | publisher = Dereta | location = Beograd |year= 2003 | url = | isbn= 86-7346-225-8 |ref= harv}} *{{ Citation| last= Vilhar | first= Albin |author-link= Albin Vilhar | title= Lucije Anej Seneka: Pisma prijatelju | publisher = | location = Novi Sad |year= 1978 | url = | isbn= |ref= harv}} * {{cite book | last=Walsh | first=Patrick Gerald | title=The Nature of the Gods | url=https://archive.org/details/natureofgods0000cice | publisher=Oxford University Press | year=1998 | isbn=0-19-282511-9 | chapter=Liberating Appearance in Mythic Content|ref= harv}} * {{cite book | last=Winterbourne | first=Anthony | title=When the Norns Have Spoken | publisher=[[Fairleigh Dickinson University Press]] | year=2004 | isbn=0-8386-4048-6 | chapter=Spinning and Weaving Fate |ref= harv}} * {{cite book | last=Weaver | first=John B. | title=The Plots of Epiphany | publisher=Walter de Gruyter | year=1998 | isbn=3-11-018266-1| chapter=Introduction |ref= harv}} * {{cite book | last=Wood | first=Michael | title=In Search of the Trojan War | url=https://archive.org/details/insearchoftrojan0000wood | publisher=University of California Press | year=1998 | isbn=0-520-21599-0 | chapter=The Coming of the Greeks |ref= harv}} {{refend}} == Vanjske veze == *{{Commonscat-inline|Greek mythology}} *[http://www.theoi.com/ Theoi Project: ''Guide to Greek Mythology:''] opis likova iz grčke mitologije s citatima iz izvornih djela i prikazima iz antičke umjetnosti {{en}} {{Izabran}} [[Kategorija:Grčka mitologija| ]] [[Kategorija:Indoevropska mitologija]] pd3gld1qk60xupmjdkffqlt8wvr7nmq 0 4735 42669921 42532209 2026-08-10T04:33:12Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669921 wikitext text/x-wiki {{Infokutija filmska biografija|ime=Ingmar Bergman|slika=Ingmar Bergman 1957.jpg|datum_rođenja={{Birth date|1918|7|14|df=y}}|mjesto_rođenja={{nowrap|{{flagicon|Švedska}} [[Uppsala]], [[Švedska]]}}|datum_smrti={{Death date and age|2007|7|30|1918|7|14|df=y}}|mjesto_smrti={{nowrap|{{flagicon|Švedska}} [[Fårö]], Švedska}}|supružnik={{nowrap|[[Else Fisher]] <small>(1943–45; razvod)</small><br />Ellen Lundström <small>(1945–50; razvod)</small><br />[[Gun Grut]] <small>(1951–59; razvod)</small><br />[[Käbi Laretei]] <small>(1959–69; razvod)</small><br />[[Ingrid von Rosen]] <small>(1971–95; njena smrt)</small>}}|alias=Buntel Eriksson|djeca=9, uključujući [[Linn Ullmann|Linn]], [[Eva Bergman|Evu]], [[Mats Bergman|Matsa]], [[Anna Bergman|Annu]] i [[Daniel Bergman|Danijela]]|zanimanje={{hlist|[[filmski režiser]]|[[pozorišni režiser]]|[[scenarist]]a}}|period=1944—2005|znameniti_filmovi=[[Persona (film)|Persona]]<br>[[Sedmi pečat|Det sjunde inseglet]]<br>[[Smultronstället]]|potpis=Ingmar Bergman Signature.png}} '''Ernst Ingmar Bergman''' ([[Uppsala]], 14. jul 1918 – [[Fårö]], 30. jul 2007) bio je [[Švedska|švedski]] pozorišni i [[filmski režiser]] i [[scenarist]]a. Smatra se jednim od najvećih i najuticajnijih režisera moderne kinematografije.<ref>{{cite news |first= |last= |authorlink= |coauthors= |title=Ingmar Bergman, Famed Director, Dies at 89 |url=http://www.nytimes.com/2007/07/30/movies/30cnd-bergman.html |quote=Ingmar Bergman, the 'poet with the camera' who is considered one of the greatest directors in motion picture history, died today on the small island of Faro where he lived on the Baltic coast of Sweden, Astrid Soderbergh Widding, president of The Ingmar Bergman Foundation, said. Bergman was 89. |publisher=[[The New York Times|New York Times]] |date=30. 7. 2007|accessdate = 31. 7. 2007}}</ref><ref>{{Cite book|title=A-Z Great Film Directors|publisher=Octopus|date=3 September 2015|isbn=9781844038558|author=Tuohy, Andy}}</ref><ref>{{cite book|author=Gallagher, John|title=Film Directors on Directing|publisher=ABC-CLIO|date=1 January 1989|isbn=9780275932725|url-access=registration|url=https://archive.org/details/filmdirectorsond00gall}}</ref> Režirao je 62 filma, od kojih je većinu napisao, a režirao je preko 170 pozorišnih komada. Neki od njegovih najpoznatijih filmova su [[Sedmi pečat|''Det sjunde inseglet'']] (1957), ''[[Smultronstället]]'' (1957), ''[[Persona (film)|Persona]]'' (1966) i ''[[Fanny och Alexander]]'' (1982). Ova četiri filma se nalaze na listi [[Britanski filmski institut|Britanskog filmskog instituta]] „100 najboljih filmova svih vremena“ iz 2012. godine.<ref>{{cite web|title=Critics' top 100|url=https://www2.bfi.org.uk/films-tv-people/sightandsoundpoll2012/critics|archive-url=https://web.archive.org/web/20160207035347/http://www.bfi.org.uk/films-tv-people/sightandsoundpoll2012/critics|url-status=dead|archive-date=7 February 2016|website=British Film Institute|access-date=11 March 2023}}</ref> Bergman je takođe bio rangiran kao 8. na listi „Najboljih reditelja svih vremena“ 2002. godine.<ref>{{Cite web|url=http://old.bfi.org.uk/sightandsound/topten/poll/directors-directors.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20181013231353/http://old.bfi.org.uk/sightandsound/topten/poll/directors-directors.html|url-status=dead|archive-date=2018-10-13|title=BFI &#124; Sight & Sound &#124; Top Ten Poll 2002 – The Directors' Top Ten Directors|date=13 October 2018}}</ref> Većina njegovih filmova je smeštena u krajolike njegove rodne Švedske. Teme su uglavnom sumornost, bolest, izdaja i ludilo. Mnogi od njegovih filmova od 1961. nadalje snimani su na ostrvu Fårö. Među poznatim glumcima sa kojima je sarađivao su [[Harriet Andersson]], [[Max von Sydow]], [[Bibi Andersson]], [[Liv Ullmann]], [[Gunnar Björnstrand]], [[Erland Josephson]], [[Ingrid Thulin]] i [[Gunnel Lindblom]]. Bergman je bio aktivan više od 60 godina, ali karijera mu je došla u pitanje [[1976]]. kad je otkazao nekoliko nezavršenih produkcija, zatvorio svoje studije i otišao u samovoljni egzil u [[Nemačka|Nemačku]] na osam godina nakon kriminalističke istrage za navodnu utaju poreza. == Biografija == [[Datoteka:Erik Bergman.jpg|thumb|242x242piskel|Bergmanov otac, pastor Erik Bergman, u Crkvi Hedvig Eleonora, [[Stockholm]]|lijevo]] === Rane godine === Ingmar Bergman rođen je 14. jula 1918. godine u [[Uppsala|Uppsali]], [[Švedska]], kao sin Erika Bergmana, [[Luteranizam|luteranskog]] sveštenika i kasnijeg kapelana Kraljevine Švedske, i njegove žene, Karin (devojački Åkerblom). Njegova majka je bila [[Valonija|valonskog]] porekla.<ref>In a book published in 2011, Bergman's niece Veronica Ralston suggested that the director was not identical to the child born to Erik and Karin Bergman in July 1918. Ralston's claim was that this child would have died and been substituted for another child allegedly born to Erik Bergman in an [[Extramarital affair|extramarital relationship]]. (See [http://www.dn.se/kultur-noje/film-tv/who-was-the-mother-of-ingmar-bergman Who was the mother of Ingmar Bergman?] ''Dagens Nyheter'', 26 May 2011. Retrieved 28 May 2011.) The DNA evidence was weakened after the laboratory consulted by Ralston clarified that it had only been possible to extract DNA from one out of two stamps submitted for testing, and the child supposedly substituted for the newborn child of Karin Bergman was later identified as having emigrated to the US in 1923 with his adopted parents and lived there until his death in 1982 (Clas Barkman, "[http://www.dn.se/kultur-noje/nya-turer-i-mysteriet-kring-bergman Nya turer i mysteriet kring Bergman]", ''Dagens Nyheter'', 4 June 2011. Retrieved 8 June 2011).</ref> Porodica Bergman je poreklom iz [[Järvsö]] pokrajine. Bergman je odrastao sa svojim starijim bratom [[Dag Bergman|Dagom]] i mlađom sestrom [[Margareta Bergman|Margaretom]] okružen religioznom umetnošću i debatama. Njegov otac je bio strog konzervativac i porodični patrijarh: Ingmar je bio zaključavan u mračne ormare zbog prekršaja kao što je mokrenje u krevet. Bergman je napisao u svojoj autobiografiji ''Laterna Magica'': {{Citat|tekst=„Dok je otac propovedao, vernici su se molili, pevali ili slušali, dok sam se ja posvetio tajanstvenom svetu crkvi niskih svodova, debelih zidova, mirisa večnosti, sunčeve svetlosti koja je treperila iznad najčudnije vegetacije srednjovekovnih slika i rezbarenih figura na plafonima i zidovima. Bilo je svega što je mašta mogla poželeti. —anđeli, sveci, zmajevi, proroci, đavoli, ljudi...“}} Iako je odrastao u pobožnoj luteranskoj porodici, Bergman je kasnije izjavio da je izgubio veru sa osam godina i pomirio se sa tom činjenicom dok je snimao film ''[[Nattvardsgästerna]]'' 1962. godine<ref>{{cite book|title=The Films of Ingmar Bergman|url=https://archive.org/details/filmsofingmarber0000kali|author=Kalin, Jesse|year=2003|page=[https://archive.org/details/filmsofingmarber0000kali/page/193 193]}}</ref> [[Datoteka:Ingmar 86135a.jpg|lijevo|mini|Bergman kao mladić]] Njegovo interesovanje za pozorište i film počelo je rano; sa devet godina zamenio je komplet limenih vojnika za [[Čarobna lampa (Laterna magica)|čarobnu lampu]]. U roku od godinu dana, igrajući se ovom igračkom stvorio je privatni svet u kome se osećao kao kod kuće. Oblikovao je sopstvene scene, marionete i svetlosne efekte i pravio lutkarske produkcije [[August Strindberg|Strindbergovih]] predstava u kojima je imitirao sve uloge.<ref>''The Films of Ingmar Bergman'', by Jesse Kalin, 2003, p. 193</ref><ref>"Ingmar Bergman, Master Filmmaker, Dies at 89" by Mervyn Rothstein, New York Times, July 31, 2007</ref> Bergman je kao tinejdžer pohađao školu [[Palmgrenska samskolan|Palmgren]]. Školske dane je proveo u nesreći.<ref>{{Cite book|author=Steene, Birgitta|publication-date=1. januar 2005|title=Ingmar Bergman: A Reference Guide|year=2005|url=https://archive.org/details/ingmarbergmanref0000stee|publisher=Amsterdam University Press|isbn=9789053564066}}</ref> U pismu iz 1944. godine u vezi sa filmom ''[[Hets]]'' (poznatom kao ''Mučenje''), koje je izazvalo debatu o stanju u švedskim srednjim školama (koju je Bergman predvodio), direktor škole Henning Håkanson napisao je, između ostalog, da je Bergman bio „problematično dete“. Bergman je u odgovoru napisao da nije voleo forsiranje domaćih zadataka i testove u njegovom formalnom školovanju. Godine 1934, sa 16 godina, poslat je u Nemačku da provede letnji raspust sa porodičnim prijateljima. Prisustvovao je [[Nacizam|nacističkom]] skupu u [[Weimarska Republika|Vajmaru]], gde je video [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]].<ref name="Ingmar Bergman 2001, p. 6">''Ingmar Bergman: His Life and Films'', by Jerry Vermilye, 2001, p. 6</ref> Kasnije je pisao u autobiografiji o poseti Nemačkoj, opisujući kako je nemačka porodica postavila Hitlerov portret na zid pored njegovog kreveta, i da je i on sam „dugi niz godina bio na Hitlerovoj strani, oduševljen svakim njegovim uspehom i tužan zbog svakog njegovog poraza“.<ref>Ingmar Bergman, ''The magic lantern'' (transl. from Swedish: Laterna Magica), Chicago: University of Chicago Press, 2007. {{ISBN|978-0-226-04382-1}}</ref> Bergman je prokomentarisao da je "Hitler bio neverovatno harizmatičan. Naelektrisao je masu... Nacizam koji sam video delovao je zabavno i mladalački."<ref name=":0">{{cite news|date=7 September 1999|title=Bergman admits Nazi past|work=BBC News|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/441057.stm|access-date=2022-05-14}}</ref> Odslužio je dva petomesečna mandata u vojsci.<ref>Peter Ohlin. (2009.) "Bergman's Nazi Past", ''Scandinavian Studies'', '''81'''(4):437-74.</ref> Kasnije je ipak odbacio Nacizam: „Kada su se vrata [[Logor smrti|logora smrti]] otvorila... iznenada je i moja nevinist nestala“.<ref name=":0" /> Bergman se upisao na [[Univerzitet u Stockholmu]] 1937. godine gde je studirao umetnost i književnost. Većinu vremena provodio je u studentskom pozorištu i postao je „pravi kinofil“.<ref>{{cite book|author=Vermilye, Jerry|title=Ingmar Bergman: His Life and Films|url=https://archive.org/details/ingmarbergmanhis0000verm|year=2001|page=[https://archive.org/details/ingmarbergmanhis0000verm/page/6 6]}}</ref> Istovremeno, Bergmanova romantična veza dovela je do fizičkog obračuna sa njegovim ocem koji je rezultirao prekidom njihovog odnosa koji je trajao dugi niz godina. Iako nije diplomirao na univerzitetu, napisao je niz drama i jednu operu, a postao je i asistent režije u lokalnom pozorištu. Godine 1942. dobio je priliku da režira jedan od svojih scenarija, ''Kasparovu smrt''. Predstavu su videli članovi [[Svensk Filmindustri Studios|Svensk Filmindustrija]], koji je tada Bergmanu ponudio poziciju scenariste. Oženio je [[Else Fisher]] 1943. godine. === Filmska karijera do 1975. godine === [[Datoteka:Bergman Sjostrom 1957.jpg|mini|Bergman i [[Victor Sjöström]] na setu [[Smultronstället|''Divljih jagoda'']] (1957)|241x241piksel]] Bergmanova filmska karijera počela je 1941. godine njegovim radom na prepravljanju scenarija, ali njegovo prvo veliko dostignuće bilo je 1944. kada je napisao scenario za ''[[Hets]]'', film koji je režirao [[Alf Sjöberg]]. Uporedo sa pisanjem scenarija, radio je na filmu i kao asistent režisera. U svojoj drugoj autobiografskoj knjizi ''Slike: Moj život na filmu'', Bergman navodi snimanje eksterijera ovog filma kao svoj pravi rediteljski debi.<ref>Ingmar Bergman, ''Images : my life in film'' (translated from the Swedish by Marianne Ruuth), London: Bloomsbury, 1994. {{ISBN|0-7475-1670-7}}.</ref> Film je izazvao debatu o švedskom formalnom obrazovanju. Kada je Henning Håkanson (direktor srednje škole koju je Bergman pohađao) napisao pismo nakon objavljivanja filma, Bergman je, prema akademiku Franku Gadou, omalovažavao u odgovoru ono što je smatrao Hakansonovom implikacijom da učenici „koji ne odgovaraju nekom proizvoljnom receptu dostojnosti zaslužuju da ih sistem zanemari“.<ref>{{Cite book|author=Frank Gado|year=1986|title=The Passion of Ingmar Bergman|url=https://archive.org/details/passionofingmarb0000gado|publisher=Frank Duke University Press|isbn=0822305860}}</ref> Bergman je u pismu takođe naveo da je „mrzeo školu kao princip, sistem i instituciju. I kao takav definitivno nisam želeo da kritikujem sopstvenu školu, već sve škole“.<ref>Bergman, Ingmar. in the ''Aftonbladet'' (9 October 1944) (prevedeno sa švedskog na engleski)</ref><ref>{{cite web|url=http://www.tcm.turner.com/this-month/article.html?isPreview=&id=1296451%7C1073693&name=Torment|title=Torment (1944)|author=Fristoe, Roger|publisher=Turner Classic Movies, Inc.|access-date=28 March 2017}}</ref> Uspeh ovog filma doveo je do prve Bergmanove prilike da režira sopstveni film godinu dana kasnije. Tokom narednih deset godina napisao je i režirao više od deset filmova, uključujući ''[[Fängelse]]'' 1949. godine, kao i ''[[Gycklarnas afton]]'' i ''[[Sommaren med Monika]]'', oba objavljena 1953. godine. Bergman je prvi put postigao svetski uspeh sa ''[[Sommarnattens leende]]'' (1955), koji je pobedio za „Najbolji poetski humor“ i bio nominovan za [[Zlatna palma|Zlatnu palmu]] u [[Kanski filmski festival|Kanu]] sledeće godine. Zatim su usledili ''[[Sedmi pečat|Det sjunde inseglet]]'' i ''[[Smultronstället|Smultronstallet]]'', objavljeni u Švedskoj u razmaku od deset meseci 1957. godine. ''Det sjunde inseglet'' osvojio je specijalnu nagradu žirija i nominovan je za Zlatnu palmu, a ''Smultronstället'' je osvojio brojne nagrade za Bergmana i njegovu zvezdu [[Victor Sjöström|Victora Sjöströma]]. Od ranih 1960-ih, veći deo svog života proveo je na ostrvu Fårö, gde je snimio nekoliko filmova. Početkom 1960-ih režirao je tri filma koji su istraživali temu vere i sumnje u Boga, ''[[Såsom i en spegel|Såsom i en Spegel]],'' (1961), ''[[Nattvardsgästerna]]'' (1962) i ''[[Tystnaden]]'' (1963). Kritičari smatraju da zajedničke teme u ova tri filma impliciraju da su filmovi deo [[triptih]]a. Bergman je u početku odgovorio da nije planirao ova tri filma kao trilogiju i da u njima nije mogao da vidi nikakve zajedničke motive, ali je kasnije usvojio tu ideju, uz izvesnu nedoumicu.<ref>Stated in [[Marie Nyreröd]]'s interview series (the first part named ''Bergman och filmen'') aired on [[Sveriges Television]] Easter 2004.</ref><ref>In contrast, in 1964 Bergman had the three scripts published in a single volume: "These three films deal with reduction. ''Through a Glass Darkly''&nbsp;– conquered certainty. ''Winter Light''&nbsp;– penetrated certainty. ''The Silence''&nbsp;– God's silence&nbsp;— the negative imprint. Therefore, they constitute a trilogy." [[The Criterion Collection]] groups the films as a trilogy in a [[boxed set]]. In the 1963 documentary ''[[Ingmar Bergman Makes a Movie]]'', about the making of ''Winter Light'', supports the idea that Bergman did not plan a trilogy. In the interview with Bergman about writing the script of ''Winter Light'', and the interviews made during the shooting of it, he hardly mentions ''[[Through a Glass Darkly (film)|Through a Glass Darkly]]''. Instead, he discusses the themes of ''Winter Light'', in particular the religious issues, in relation to ''[[The Virgin Spring]]''.</ref> Njegova [[parodija]] na filmove [[Federico Fellini|Federica Fellinija]] ''[[För att inte tala om alla dessa kvinnor]]'' objavljena je 1964. godine.<ref>{{cite book|author=Theall, Donald F.|title=Beyond the Word: reconstructing sense in the Joyce era of technology, culture, and communication|url=https://archive.org/details/beyondwordrecons0000thea|year=1995|page=[https://archive.org/details/beyondwordrecons0000thea/page/35 35]|publisher=University of Toronto Press|isbn=9780802006301}}</ref> ''[[Persona (film)|Persona]]'' (1966), sa [[Bibi Andersson]] i [[Liv Ullmann]] u glavnim ulogama, je film koji Bergman smatra jednim od svojih najvažnijih dela. Iako je ovaj eksperimentalni film osvojio mali broj nagrada, smatran je njegovim remek-delom. Ostali filmovi iz tog perioda uključuju ''[[Jungfrukällan]]'' (1960), ''[[Vargtimmen]]'' (1968), ''[[Skammen]]'' (1968) i ''[[En Passion]]'' (1969). Sa svojim direktorom fotografije [[Sven Nykvist|Svenom Nykvistom]], Bergman je iskoristio paletu nijansi crvene za film ''[[Krici i šaputanja|Viskningar och Rop]]'' (1972), koji je bio nominovan za [[Oscar za najbolji film|Oskara za najbolji film]].<ref>{{Cite web|url=http://www.oscars.org/oscars/ceremonies/1974|title=The 46th Academy Awards (1974) Nominees and Winners|access-date=31 December 2011|publisher=Academy of Motion Picture Arts and Sciences|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20150315090403/http://www.oscars.org/oscars/ceremonies/1974|archive-date=15 March 2015}}</ref> U to vreme je takođe intenzivno producirao filmove za švedsku televiziju. Dva zapažena dela bila su ''[[Scener ur ett äktenskap]]'' (1973) i ''[[Trollflöjten]]'' (1975). === Optužbe za utaju poreza i egzil === Dana 30. januara 1976. godine, dok je u Kraljevskom dramskom pozorištu u Stokholmu držao probu predstave ''Ples smrti'' [[August Strindberg|Augusta Strindberga]], uhapsila su ga dva policajca u civilu i optužila ga za utaju poreza na dohodak. Uticaj događaja na Bergmana bio je poražavajući. Usled poniženja je doživeo nervni slom i hospitalizovan je u stanju duboke depresije. Istraga je bila fokusirana na navodnu transakciju od 500 000 švedskih kruna ([[Švedska kruna|SEK]]) iz 1970. između Bergmanove švedske kompanije ''Cinematograf'' i njene švajcarske podružnice ''Person''e, entiteta koji je uglavnom korišćen za isplatu plata stranim glumcima. Bergman je raspustio Personu 1974. nakon što ga je obavestila Švedska centralna banka i naknadno prijavio prihod. Dana 23. marta 1976, specijalni tužilac Anders Nordenadler je odustao od optužbe protiv Bergmana, rekavši da navodni zločin nema pravnu osnovu, rekavši da bi to bilo kao podizanje „optužbe protiv osobe koja je ukrala sopstveni automobil, misleći da je tuđi“.<ref>{{Cite AV media|url=http://svtplay.se/v/1371714/oppet_arkiv/atal_mot_bergman_laggs_ned|title=Åtal mot Bergman läggs ned|trans-title=Charges against Bergman dropped|work=[[Rapport]]|publisher=[[Sveriges Television]]|format=News report|date=23 March 1976|language=sv|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20111121001454/http://svtplay.se/v/1371714/oppet_arkiv/atal_mot_bergman_laggs_ned|archive-date=21 November 2011}}</ref> Generalni direktor Gösta S Ekman, šef švedske poreske službe, branio je neuspelu istragu, rekavši da se istraga bavila važnim pravnim materijalom i da je Bergman tretiran kao i svaki drugi osumnjičeni. On je izrazio žaljenje što je Bergman napustio zemlju, nadajući se da je Bergman sada „jača“ osoba nakon što je istraga pokazala da nije učinio ništa pogrešno.<ref>{{Cite AV media|url=http://svtplay.se/v/1371715/oppet_arkiv/generaldirektor_om_bergmans_flykt|title=Generaldirektör om Bergmans flykt|trans-title=The Director General about Bergman's escape|work=[[Rapport]]|publisher=[[Sveriges Television]]|format=News report|date=22 April 1976|language=sv|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110904225911/http://svtplay.se/v/1371715/oppet_arkiv/generaldirektor_om_bergmans_flykt|archive-date=4 September 2011}}</ref> Iako su optužbe odbačene, Bergman je postao neutešan, plašeći se da se više nikada neće vratiti režiji. Uprkos molbama švedskog premijera [[Olof Palme|Olofa Palmea]], više javnih ličnosti i lidera filmske industrije, obećao je da više nikada neće raditi u Švedskoj. Zatvorio je svoj studio na ostrvu Fårö, suspendovao dva najavljena filmska projekta i otišao u samonametnuto izgnanstvo u [[München|Minhen]], [[Zapadna Njemačka|Zapadna Nemačka]]. [[Harry Schein]], direktor [[Švedski filmski institut|Švedskog filmskog instituta]], procenio je neposrednu štetu na deset miliona kruna i stotine izgubljenih radnih mesta.<ref>{{cite AV media|url=http://svtplay.se/v/1371717/oppet_arkiv/harry_schein_om_bergmans_flykt|archive-url=https://web.archive.org/web/20111120235441/http://svtplay.se/v/1371717/oppet_arkiv/harry_schein_om_bergmans_flykt|url-status=dead|archive-date=20 November 2011|title=Harry Schein om Bergmans flykt|trans-title=Harry Schein about Bergman's escape|work=[[Rapport]]|publisher=[[Sveriges Television]]|format=News report|date=22 April 1976|language=sv}}</ref> === Dalji rad === Bergman je zatim razmotrio mogućnost rada u [[Sjedinjene Američke Države|Americi]]; njegov sledeći film, ''[[The Serpent's Egg]]'' (1977) bio je zapadnonemačko-američka produkcija i njegov drugi film na engleskom jeziku (prvi je ''[[Beröringen]]'', 1971). Usledila je britansko-[[norveška]] koprodukcija ''[[Höstsonaten]]'' (1978) sa [[Ingrid Bergman]] (bez srodstva) i [[Liv Ullmann]], i ''[[Aus dem Leben der Marionetten]]'' (1980) koja je bila britansko-zapadnonemačka koprodukcija. Privremeno se vratio u Švedsku da režira ''[[Fanni och Alekander]]'' (1982). Bergman je izjavio da će mu taj film biti poslednji, a da će se potom fokusirati na pozorišnu režiju. Nakon toga napisao je nekoliko filmskih scenarija i režirao niz televizijskih specijala. Kao i sa prethodnim radom za televiziju, neke od ovih produkcija su kasnije bile puštene u bioskop. Poslednje takvo delo je ''[[Saraband]]'' (2003), nastavak ''Scener ur ett äktenskap'' u režiji Bergmana kada je imao 84 godine.[[Datoteka:Grave of Ingmar Bergman, may 2008.jpg|mini|200x200piksel|Nadgrobni spomenik Bergmanu i njegovoj poslednjoj ženi Ingrid]] Iako je nastavio da deluje iz Minhena, do sredine 1978. Bergman je prevazišao deo svoje gorčine prema švedskoj vladi. U julu te godine posetio je Švedsku, proslavljajući svoj šezdeseti rođendan na Fåru, i delimično nastavio da radi kao reditelj u Kraljevskom dramskom pozorištu. U čast njegovog povratka, Švedski filmski institut pokrenuo je novu nagradu ''Ingmar Bergman'' koja se dodeljuje svake godine za izvrsnost u stvaranju filmova.<ref>Ephraim Katz, ''The Film Encyclopedia'', New York: HarperCollins, 5th ed., 1998.</ref> Ipak, ostao je u Minhenu do 1984. godine. U jednom od poslednjih velikih intervjua sa Bergmanom, snimljenom 2005. na ostrvu Fårö, Bergman je rekao da je, uprkos tome što je bio aktivan tokom egzila, praktično izgubio osam godina svog profesionalnog života.<ref>{{citation|title=Ingmar Bergman: Samtal på Fårö|trans-title=Ingmar Bergman: Talks on Fårö|publisher=[[Sveriges Radio]]|date=28 March 2005|language=sv}}</ref> === Odlazak u penziju i smrt === Bergman se povukao iz filmskog stvaralaštva u decembru 2003. Imao je operaciju kuka u oktobru 2006. i teško se oporavljao. Umro je u snu u 89. godini;<ref>{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/entertainment/6952992.stm|title=Bergman was buried in a quiet ceremony|date=18 August 2007|work=BBC News|access-date=5 January 2010|location=London}}</ref> njegovo telo je pronađeno u njegovoj kući na ostrvu Fårö 30. jula 2007.<ref>{{cite web|url=http://www.wtopnews.com/index.php?nid=114&sid=1204057|title=Film Great Ingmar Bergman Dies at 89|date=30 July 2007|access-date=30 July 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20070926211403/http://www.wtopnews.com/index.php?nid=114&sid=1204057|archive-date=26 September 2007|url-status=dead}}</ref> To je bio isti dan kada je umro još jedan poznati egzistencijalistički filmski režiser, [[Michelangelo Antonioni]]. Sahrana je bila privatna, u crkvi Fårö 18. avgusta 2007. Pod strogom tajnošću za njega je pripremljeno mesto u porti crkve. Iako je sahranjen na ostrvu , njegovo ime i datum rođenja upisani su ispod imena njegove supruge na grobnici u crkvenom dvorištu Roslagsbro, opština [[Norrtälje]], nekoliko godina pre njegove smrti. == Filmski rad == Mnogi režiseri širom sveta, uključujući [[Sjedinjene Američke Države|Amerikance]] [[Woody Allen|Woodyja Allena]], [[David Lynch|Davida Lyncha]],<ref>{{cite web | last=O'Hehir | first=Andrew | title=Beyond the Multiplex | url=http://www.salon.com/ent/movies/review/2006/12/07/btm/ | date=7. 12. 2006. | access-date=2010-07-11 | archivedate=2009-12-29 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20091229124905/http://www.salon.com/ent/movies/review/2006/12/07/btm/ | deadurl=yes }}</ref> [[Stanley Kubrick|Stanleyja Kubricka]]<ref>{{cite web | last=Harlan | first=Jan | title=A Talk with Kubrick | url=http://www.dvdtalk.com/janharlaninterview.html | date=2007 | access-date=2010-07-11 | archive-date=2014-11-09 | archive-url=https://web.archive.org/web/20141109010216/http://www.dvdtalk.com/janharlaninterview.html | dead-url=yes }}</ref> i [[Robert Altman|Roberta Altmana]], [[Danska|danskog]] režisera [[Lars Von Trier|Larsa Von Triera]], [[Poljska|poljskog]] režisera [[Krzysztof Kieślowski|Krzysztofa Kieślowskog]], [[Rusija|ruskog]] režisera [[Andrej Tarkovski|Andreja Tarkovskog]]<ref>{{cite web | last=Le Cain | first=Maximillian | title=Andrei Tarkovsky | url=http://www.sensesofcinema.com/2002/great-directors/tarkovsky/ | access-date=2011-01-06 | archive-date=2011-02-08 | archive-url=https://web.archive.org/web/20110208021025/http://www.sensesofcinema.com/2002/great-directors/tarkovsky/ | url-status=dead }}</ref> i [[Južna Koreja|južnokorejskog]] režisera [[Chan-wook Park]]a, naveli su Bergmanov rad kao najveći uticaj na njihov. Woody Allen je rekao da je Bergman "verojatno najveći filmski umetnik kad se sve uzme u obzir, od izuma filmske kamere."<ref>{{cite news |first= |last= |authorlink= |coauthors= |title=Ingmar Bergman, Master Filmmaker, 1918-2007 |url=http://www.blastmagazine.com/2007/08/ingmar-bergman/ |publisher=[[Blast Magazine]] |date=1. 8. 2007 |accessdate=1. 8. 2007 |archivedate=2008-10-06 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081006183204/http://www.blastmagazine.com/2007/08/ingmar-bergman/ |deadurl=yes }}</ref> === Repertoarna filmska ekipa === [[Datoteka:Ingmar_Bergman_&_Sven_Nykvist.jpg|thumb|250px|Ingmar Bergman sa [[Sven Nykvist|Svenom Nykvistom]] tokom snimanja filma ''[[Såsom i en spegel]]'', (1960)]]Bergman je okupio osobnu „repertoarnu ekipu“ švedskih glumaca koje je često angažiovao u filmovima, uključujući [[Max Von Sydow|Maxa Von Sydowa]], [[Bibi Andersson]], [[Erland Josephson|Erlanda Josephsona]], [[Ingrid Thulin]] i [[Gunnar Björnstrand|Gunnara Björnstranda]], od kojih su svi nastupili u bar pet Bergmanovih filmova. [[Norveška]] glumica [[Liv Ullmann]], koja se pojavila u devet Bergmanovih filmova i jednom TV filmu (''Saraband''), bila je poslednja koja se pridružila (1966. u filmu ''Persona''), a posle je postala najbliža Bergmanova saradnica, umjetnički i osobno. Zajedno su dobili kćer, Linn Ullmann (rođenu 1966. godine). [[Datoteka:Filmstaden.jpg|thumb|250px|Veliki broj Bergmanovih enterijernih scena je snimljeno u studijima ''Filmstaden'' severno od Stockholma]] Bergman je [[1953]]. počeo saradnju sa svojim direktorom fotografije, [[Sven Nykvist|Svenom Nykvistom]]. Dvojica su razvila i zadržala odličan radni odnos zbog čega Bergman nije morao da brine oko kompozicije kadra sve do dana pre nego se on snimi. Na jutro snimanja, kratko bi se obratio Nykvistu oko rasporeda i kompozicije, te ostavio Nykvistu da radi bez ometanja ili komentariše. === Finansiranje === Prema Bergmanovim rečima, nikada nije imao problema s prikupljanjem sredstava. Naveo je dva razloga: prvi, to što nije živio u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]], koje je vedio kao opsednute zaradom; i drugo, to što su njegovi filmovi bili niskobudžetni. (''[[Krici i šaputanja|Viskningar och Rop]]'', na primer, je imao budžet od oko 450 000 dolara, dok je ''Scener ur ett äktenskap'' - šestodelni televizijski film - imao budžet od samo 200 000 dolara.) === Tehnika === Kao režiser, Bergman je preferirao intuiciju prie razuma i odlučio biti neagresivan u odnosu s glumcima. Bergman je smatrao da ima veliku odgovornost prema njima, videći ih kao saradnike često u psihološki ranjivom položaju. Izjavio je da režiser mora biti iskren i oslonac drugima kako bi oni dali najbolje od sebe. Savetovao je mladim režiserima da radije ne snimaju filmove koji nemaju „poruku“, nego da čekaju da je pronađu, iako je priznao da on sam nekad nije bio siguran o poruci nekih svojih filmova. Bergman je često sam pisao svoje scenarije, razmišljajući o njima mesecima ili godinama pre početka procesa pisanja, koji je smatrao dosadnim. Njegovi rani filmovi su pažljivo strukturisani, te su temeljeni na njegovim pozorišnim komadima ili scenarijima koje je napisao u saradnji s drugim autorima. Bergman je izjavio da je u svojim kasnijim radovima dopuštao svojim glumcima da ostvare svoje vizije koje nisu bile u skladu s njegovim, naglasivši da su rezultati često bili „katastrofalni“ kad to ne bi učinio. Kako je njegova karijera napredovala, Bergman je sve više dopuštao glumcima da improviziraju u svojim dijalozima. U svojim poslednjim filmovima je napisao samo ideje informirajući o sceni i dopuštao glumcima da odluče o konačnim dijalozima. Nakon što bi pregledao inicijalne snimke, Bergman je naglašavao važnost da se bude kritičan, ali neemocionalan, tvrdeći da se pitao ne da li je njegov rad sjajan ili grozan, nego je li dostojan ili mora da bude sniman ponovo. === Teme === [[Datoteka:Ingmar Bergman and Ingrid Thulin -Tystnaden.jpg|thumb|250px|Ingmar Bergman i glumica [[Ingrid Thulin]] tokom produkcije filma ''[[Tystnaden]]'' (1963)]] Bergmanovi filmovi često govore o egzistencijalnim pitanjima smrtnosti, usamljenosti i veri i nisu previše stilizirani. ''Persona'', jedan od Bergmanovih najslavnijih filmova, neobičan je među njegovim radovima jer je i egzistencijalan i [[avangarda]]n. Iako su njegove teme misaone, seksualna želja se često nalazila na istaknutom mestu, bilo da je okruženje bilo [[Srednji vijek|srednjovekovna]] kuga (''[[Sedmi pečat|Det sjunde inseglet]]''), život imućne poeoridce početkom 20. veka (''[[Fanny och Alexander]]'') ili savremeno otuđenje (''[[Tystnaden]]''). Njegovi ženski likovi obično su svesniji svoje seksualnosti nego muški, te ju se ne boje izraziti. U intervjuu za ''[[Playboy]]'' [[1964]]. Bergman je rekao: „... manifestacija seksualnosti je jako važna, te posebno meni, iznad svega, ne želim snimati isključivo intelektuale filmove. Želim da publika oseti moje filmove. To je za mene mnogo važnije nego da ih razume.“ Film, kaže Bergman, je bila njegova zahtevna ljubavnica. === Bergmanovi pogledi na sopstvenu karijeru === Kad su ga pitali o njegovim filmovima, Bergman je rekao da ''[[Nattvardsgästerna]]''<ref name="Winter Light">{{cite web|url=http://www.sensesofcinema.com/2005/cteq/winter_light/|title=Winter Light | year=2005}}</ref> i [[Krici i šaputanja|''Viskningar och Rop'']] smatra najboljim filmovima, iako je u intervjuu [[2004]]. rekao kako je bio „deprimiran“ svojim filmovima te da ih više nije mogao posmatrati.<ref name="Winter Light"/> U ovim filmovima, rekao je, uspeo je dovesti medij do njegovih granica. Bergman je u više prilika da je ''Tystnaden'' označio kraj ere kad su religijska pitanja zauzimala istaknuto mesto u njegovim filmovima. == Pozorišni rad == Iako je Bergman opšte poznat po svom doprinosu filmu, ceo život bio je aktivan i kao pozorišni režiser. Tokom studija u [[Stockholm]]u postao je aktivan u svom studentskom pozorištu, gde je ubrzo stekao popularnost. Nakon diplome je prvo radio kao asistent režije u Stockholmskom pozorištu. S 26 godina je postao najmlađi upravitelj pozorišta u Europi u pozorištu u [[Helsingborg]]u. Tamo je ostao 3 godine, a nakon toga postao režiser u pozorištu u [[Gothenburg]]u od 1946. do 1949. Godine 1953. je postao režiser gradskog pozorišta u [[Malmö]]u i tamo ostao sledećih sedam godina. Mnogi od njegovih slavnih glumaca bili su ljudi s kojima je počeo raditi u pozorištu, a dobar deo ljudi iz „Bergmanove trupe“ iz filmova iz šezdesetih došlo je iz gradskog pozorišta u Malmöu (npr. [[Max von Sydow]]). Od 1960. do 1966. je radio kao režiser Kraljevskog dramskog pozorišta u Stockholmu. Nakon što je napustio Švedsku zbog incidenta s utajom poreza, bio je režiser [[minhen]]skog ''Pozorišta Residenz'' od 1977. do 1984. godine. Ostao je aktivan u pozorištu tokom celih devedesetih, a poslednja produkcija bila mu je [[Henrik Ibsen|Ibsenova]] ''Divlja patka'' u Kraljevskom dramskom pozorištu 2002. godine. == Lični život == Bergman se ženio pet puta: * 1943 - 1945, s Else Fischer, koreografkinjom i plesačicom (razvod). Deca: ** Lena Bergman, glumica, rođena 1943. * 1945 - 1950, s Ellen Lunström, koreografkinjom i filmskim režiserom (razvod). Deca: ** Eva Bergman, filmski režiser, rođena 1945. ** Jan Bergman, filmski režiser, (1946 -2000 ) ** blizanci Mats i Anna Bergman, oboje glumci i filmski režiseri, rođeni 1948. * 1951 - 1959, s Gun Grut, novinarkom (razvod). Deca: ** Ingmar Bergman mlađi, pilot, rođen 1951. * 1959 - 1969, s Käbi Laratei, koncertnom pijanistkinjom (razvod). Deca: ** Daniel Bergman, filmski režiser, rođen 1962. * 1971 - 1995., s Ingrid von Rosen (umrla). Deca: ** Maria von Rosen, spisateljica, rođena 1959. Prva četiri braka završila su razvodom, dok se poslednji završio kad je njegova žena umrla od raka želuca. On je i otac spisateljice Linn Ullmann, koju je dobio s glumicom Liv Ullmann. Ukupno, Bergman je imao devetero dece za koje se zna da su njegova. Bio je oženjen svim osim jednom majkom svoje dece. Njegova poslednja supruga bila je majka Marie von Rosen, koja se rodila dvanaest godina pre njihovog braka. Osim ovih brakova, Bergman je bio u ozbiljnim vezama s [[Harriet Andersson]] od 1952. do 1955., [[Bibi Andersson]] od 1955. do 1959. i [[Liv Ullmann]] od 1965. do 1970. godine. Imao je desetine ljubavnica tokom svog života i opravdavao je afere svojim raznim ženama govoreći im: "Imam toliko života."<ref>{{cite web|title=Ingmar Bergman:The messy life of a magic filmmaker|url=https://www.independent.co.uk/arts-entertainment/films/features/ingmar-bergman-documentary-films-a-year-in-the-life-seventh-seal-wild-strawberries-sweden-a8746426.html|website=INDEPENDENT|date=25 January 2019}}</ref> Iako je Bergman sebe jednom opisao kao nekoga ko je izgubio veru u zagrobni život, 2000. je izjavio da mu je razgovor koji je vodio sa Erlandom Josephsonom pomogao da poveruje u ideju da će ponovo videti Ingrid. Rekao je: „Ja se zapravo ne plašim smrti. Naprotiv, zaista. Mislim da će biti zanimljivo.“<ref>{{Cite AV media|title=Ingmar Bergman: Reflections on Life, Death, and Love with Erland Josephson|date=2000|last=Bergman|first=Ingmar|type=DVD|language=sv|publisher=The Criterion Collection|minutes=45}}</ref> Max von Sydow je 2012. godine izjavio u intervjuu da je imao mnogo razgovora sa Bergmanom o religiji koji su, čini se, ukazivalo na to da Bergman veruje u zagrobni život.<ref name="faroutmagazine.co.uk">{{Cite web|date=2022-02-19|title=Exploring the lesser-known Nazi past of Ingmar Bergman|url=https://faroutmagazine.co.uk/the-nazi-past-of-ingmar-bergman/|access-date=2023-04-16|website=faroutmagazine.co.uk|language=en-US}}</ref> U ranom nacrtu svoje autobiografije, Bergman je priznao da je silovao svoju tadašnju devojku Karin Lannbi. Odlomak je izbačen u finalnoj verziji.<ref name="faroutmagazine.co.uk"/> === Zdravlje === Bergman je patio od fizičkih tegoba kao što su [[nesanica]] i teški stomačni problemi još iz detinjstva.<ref>{{cite web|title=The Magic Lantern: An Autobiography|url=https://www.publishersweekly.com/978-0-670-81911-9|website=Publishers Weekly|access-date=2 October 2022}}</ref> On je svoj nervozni stomak nazvao „nesrećom koja je glupa koliko i ponižavajuća” i našalio se da su privatni toaleti koje je obezbeđivao u pozorištima u kojima je radio predstavljaju njegov „najtrajniji doprinos istoriji pozorišta”.<ref>Ingmar Bergman, ''The Magic Lantern'' (transl. from Swedish: ''Laterna Magica''), Chicago: University of Chicago Press, 2007; pg. 62 {{ISBN|978-0-226-04382-1}}.</ref> == Nagrade za životno delo == Bergman je 1971. primio Nagradu ''Irving G. Thalberg'' za životno delo na dodeli [[Oscar]]a. Godine 1997. je na [[Kanski filmski festival|Filmskom festivalu u Cannesu]] dobio nagradu ''Palma svih palmi'', a 1998. godine ''Nagradu za životno delo''. == Filmografija i nagrade == === Dugometražni filmovi u Bergmanovoj režiji === {| class="wikitable mw-collapsible" |- ! width="5%"|Godina ! width="16%"|Originalni naziv ! width="18%"|Prevod ! width="25%"|Nagrade ! width="25%"|Napomene |- style="background:#efefef;<br" / > [[Карлове Вари|Награда за најбољег редитеља на Филмском фестивалу у Карловим Варима]] | rowspan="2" | 1946 | [[Kris (film)|''Kris'']] |''Kriza'' | | |- |''[[Det regnar på vår kärlek]]'' |''Kiša pada na našu ljubav'' | | |- |1947 |''[[Skepp till Indialand]]'' |''Brod za Indiju'' | | |- style="background:#efefef;" | rowspan="2" | 1948 | ''[[Musik i mörker]]'' |''Muzika u tami'' | | |- |''[[Hamnstad]]'' |''Lučki grad'' | | |- style="background:#efefef;" | rowspan="2" | 1949 | ''[[Fängelse]]'' |''Zatvor'' | | |- |''[[Törst]]'' |''Žeđ'' | | |- | rowspan="2" |1950 |''[[Till glädje]]'' |''Ka radosti'' | | |- |''[[Sånt händer inte här]]'' |''Ovo se ovde ne može dogoditi'' | | |- |1951 |''[[Sommarlek]]'' |''Letna međuigra'' | | |- |1952 |''[[Kvinnors väntan]]'' |''Tajne žena'' | | |- | rowspan="2" |1953 |''[[Sommaren med Monika]]'' |''Leto s Monikom'' | | |- |''[[Gycklarnas afton]]'' |''Veče komičara'' | | |- |1954 |''[[En lektion i kärlek]]'' |''Lekcija iz ljubavi'' | | |- | rowspan="2" |1955 |''[[Kvinnodröm]]'' |''Ženski snovi'' | | |- |''[[Sommarnattens leende]]'' |''Osmesi letnje noći'' |Nominacija – [[Zlatna palma]] (1955) Pobeda – Najbolji pesnički humor ([[Kanski filmski festival|Cannes]], 1955) | |- | rowspan="2" |1957 |''[[Sedmi pečat|Det sjunde inseglet]]'' |''Sedmi pečat'' |Pobeda – [[Nagrada žirija (Cannes)|Nagrada žirija]] ([[Kanski filmski festival|Cannes]], 1957) Nominacija – [[Zlatna palma]] (1957) | |- |''[[Smultronstället]]'' |''Divlje jagode'' |Nominacija – [[Oscar za najbolji originalni scenarij|Oscar za najbolji originalni scenario]] (1960) | |- | rowspan="2" |1958 |''[[Nära livet]]'' |''Ivica života'' |Pobeda – Najbolji režiser ([[Kanski filmski festival|Cannes]], 1958) Nominacija – [[Zlatna palma]] (1958) | |- |''[[Ansiktet]]'' |''Lice'' | | |- | rowspan="2" |1960 |''[[Jungfrukällan]]'' |''Devičanski izvor'' |Pobeda – [[Nagrada žirija (Cannes)|Nagrada žirija]] ([[Kanski filmski festival|Cannes]], 1960) Nominacija – [[Zlatna palma]] (1960) | |- |''[[Djävulens öga]]'' |''Đavolje oko'' | | |- |1961 |''[[Såsom i en spegel]]'' |''Kroz tamno ogledalo'' |Nominacija – [[Oscar za najbolji originalni scenarij|Oscar za najbolji originalni scenario]] (1963) | |- | rowspan="2" |1963 |''[[Nattvardsgästerna]]'' |''Pričesnici'' | | |- |''[[Tystnaden]]'' |''Šutnja'' | | |- |1964 |''[[För att inte tala om alla dessa kvinnor]]'' |''A sada malo o svim tim ženama'' | | |- |1966 |''[[Persona (film)|Persona]]'' | | | |- |1967 |''[[Stimulantia]]'' | | | |- | rowspan="2" |1968 |''[[Vargtimmen]]'' |''Vučje doba'' | | |- |''[[Skammen]]'' |''Sramota'' | | |- |1969 |''[[En passion]]'' | | | |- |1971 |''[[Beröringen]]'' | | | |- |1972 |''[[Krici i šaputanja|Viskningar och Rop]]'' |''Krici i šaputanja'' |Nominacija – [[Oscar za najbolji originalni scenarij|Oscar za najbolji originalni scenario]] (1974) Nominacija – [[Oscar za najbolji film]] (1974) Nominacija – [[Oscar za najbolju režiju]] (1974) Pobeda – Tehnički Grand Prix ([[Kanski filmski festival|Cannes]], 1972) | |- |1973 |''[[Scener ur ett äktenskap]]'' |''Prizori izbračnog života'' | |miniserija od 6 epizoda, poznatija po skraćenoj filmskoj verziji (168 min) |- |1976 |''[[Ansikte mot ansikte]]'' |''Licem u lice'' |Nominacija – [[Oscar za najbolju režiju]] (1977) |miniserija od 4 epizode sastavljena u film (177 min) |- |1977 |''[[The Serpent's Egg]]'' |''Zmijsko jaje'' | | |- |1978 |''[[Höstsonaten]]'' |''Jesenja sonata'' |Nominacija – [[Oscar za najbolji originalni scenarij|Oscar za najbolji originalni scenario]] (1979) Nominacija – [[Nagrada César]] za najbolji strani film (1979) | |- |1982 |''[[Fanny och Alexander]]'' |''Fanny i Alexander'' |Nominacija – [[Oscar za najbolji originalni scenarij|Oscar za najbolji originalni scenario]] (1984) Nominacija – [[Oscar za najbolju režiju]] (1984) Nominacija – [[BAFTA]] za najbolji strani film (1984) Nominacija – [[Zlatni globus za najbolju režiju igranog filma|Zlatni globus za najbolju režiju]] (1984) Pobeda – [[Nagrada César]] za najbolji strani film (1984) |film (188 min) i televizijska miniserija od 5 epizoda (312 min) |} === Televizija === {| class="wikitable mw-collapsible" |- ! width="5%"|Godina ! width="15%"|Originalni naziv ! width="15%"|Prevod ! width="25%"|Nagrade ! width="25%"|Napomene |- | 1969 | ''[[Riten (film)|Riten]]'' | | |TV film |- |1973 |''[[Scener ur ett äktenskap]]'' |''Prizori iz bračnog života'' | |miniserija od 6 epizoda |- |1975 |''[[Trollflöjten]]'' |''Čarobna frula'' |Nominovan – [[Nagrada César]] za najbolji strani film (1976) |TV film |- | rowspan="2" |1976 |''[[Ansikte mot ansikte]]'' |''Licem u lice'' |Nominacija – [[Oscar za najbolju režiju]] (1977) |miniserija od 4 epizode |- |''[[De fördömda kvinnornas dans]]'' | | |TV film ([[Kratki film|kratkometražni]]) |- |1980 |''[[Aus dem Leben der Marionetten]]'' |''Iz života marioneta'' | |TV film |- |1983 |''[[Fanny och Alexander]]'' |''Fanny i Alexander'' |Nominacija – [[Oscar za najbolji originalni scenarij|Oscar za najbolji originalni scenario]] (1984) Nominacija – [[Oscar za najbolju režiju]] (1984) Nominacija – [[BAFTA]] za najbolji strani film (1984) Nominacija – [[Zlatni globus za najbolju režiju igranog filma|Zlatni globus za najbolju režiju]] (1984) Pobeda – [[Nagrada César]] za najbolji strani film (1984) |miniserija od 5 epizoda, duža verzija filma (312 min) |- |1984 |''[[Efter repetitionen]]'' |''Posle probe'' | |TV film |- |1986 |''[[De två saliga]]'' | | |TV film |- |1996 |''[[Harald & Harald]]'' | | |TV film (kratkometražni) |- |1997 |''[[Larmar och gör sig till]]'' | | |TV film |- |2003 |''[[Saraband]]'' | |Nominovan – [[Nagrada César]] za najbolji evropski film (2005) |TV film |} === Ostalo === {| class="wikitable mw-collapsible" |- ! width="5%" |Godina ! width="15%" |Originalni naziv ! width="15%" |Prevod ! width="8%"|Zasluge ! width="20%"|Napomene |- | 1944 | ''[[Hets]]'' |''Mučenje'' |scenarista, asistent režije |film u režiji [[Alf Sjöberg|Alfa Sjöberga]] |- |1947 |''[[Kvinna utan ansikte]]'' |''Žena bez lica'' |scenarista |film u režiji [[Gustaf Molander|Gustafa Molandera]] |- |1948 |[[Eva (film, 1948)|''Eva'']] | |scenarista |film u režiji Gustafa Molandera |- |1951 |''[[Frånskild]]'' |''Razvedeni'' |scenarista |film u režiji Gustafa Molandera |- |1956 |''[[Sista paret ut]]'' |''Poslednji par van'' |scenarista |film u režiji Alfa Sjöberga |- |1961 |''[[Lustgården (film, 1961)|Lustgården]]'' |''Vrt užitaka'' |scenarista |film u režiji [[Alf Kjellin|Alfa Kjellina]] |- |1970 |''[[Reservatet: en banalitetens tragi-komedi]]'' | |scenarista |TV film u režiji [[Jan Molander|Jana Molandera]] |- |1991 |''[[Den goda viljan]]'' |''Dobra volja'' |scenarista |miniserija od 4 epizode i kraća filmska verzija u režiji [[Bille August]]a |- |1992 |''[[Söndagsbarn]]'' | |scenarista |film u režiji [[Daniel Bergman|Danijela Bergmana]] |- |1997 |''[[Enskilda samtal]]'' | |scenarista (pisac romana) |film u režiji [[Liv Ullmann]], prema knjizi ''Enskilda samtal'' Ingmara Bergmana, kraća festivalska verzija dvodelne istoimene miniserije<ref>{{Cite web|title=Enskilda samtal|url=http://www.festival-cannes.com/en/archives/ficheFilm/id/4832.html|access-date=7 June 2011|work=festival-cannes.com|publisher=[[Cannes Film Festival]]}}</ref> |- |2000 |''[[Trolösa]]'' | |scenarista |film u režiji Liv Ullmann |} == Izvori == {{izvori|2}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Ingmar Bergman}} ;Pregledi * {{imdb ime|id=0000005|ime=Ingmar Bergman}} * [http://www.ingmarbergman.se/ Ingmar Bergman Face to Face] * [http://www.ingmarbergmanfoundation.com/ Fondacija Ingmar Bergman] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060712233418/http://www.ingmarbergmanfoundation.com/ |date=2006-07-12 }} ;Intervjui * [http://film.guardian.co.uk/interview/interviewpages/0,,427066,00.html The Guardian/NFT interview with Liv Ullmann by Shane Danielson, January 23, 2001] * [http://www.bergmanorama.com/playboy64.htm Playboy interview with Bergman in 1964] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080723221756/http://www.bergmanorama.com/playboy64.htm |date=2008-07-23 }} ;Bibliografija * [http://www.lib.berkeley.edu/MRC/bergman.html Ingmar Bergman Bibliography (via UC Berkeley)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181002023538/http://www.lib.berkeley.edu/MRC/bergman.html |date=2018-10-02 }} ;Nekrolozi * [http://www.blastmagazine.com/2007/08/ingmar-bergman/ Remembering Ingmar Bergman] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081006183204/http://www.blastmagazine.com/2007/08/ingmar-bergman/ |date=2008-10-06 }} Obituary by Daniel Peleschuk, Culture Editor for Blast Magazine {{Ingmar Bergman}} {{Oscar za najbolji film na stranom jeziku}} {{Nagrada za najboljeg režisera (Cannes)}} {{Guldbagge za režiju}} {{Thalberg Award}} {{Normativna kontrola}} {{Lifetime|1918|2007|Bergman, Ingmar}} [[Kategorija:Švedski filmski režiseri]] [[Kategorija:Švedski teatarski režiseri]] [[Kategorija:Rođeni 1918.]] [[Kategorija:Umrli 2007.]] [[Kategorija:Švedski scenaristi]] [[Kategorija:Dobitnici Oscara]] [[Kategorija:Dobitnici BAFTA-e]] [[Kategorija:Agnostici]] [[Kategorija:Dobitnici i dobitnice nagrade César]] [[Kategorija:Biografije, Uppsala]] 7u2g3e1w1d1devnvn1zcuxgbxxvks3r 4 6344 42669757 42669573 2026-08-09T14:07:48Z نوفاك اتشمان 11942 + 42669757 wikitext text/x-wiki {{Pijaca}} == Invitation to Host Wiki Loves Folklore 2026 in Your Country == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="text-align: center; width: 100%;">''{{int:please-translate}}''</div> [[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|150px|frameless]] Hello everyone, We are delighted to invite Wikimedia affiliates, user groups, and community organizations worldwide to participate in '''Wiki Loves Folklore 2026''', an international initiative dedicated to documenting and celebrating folk culture across the globe. ;About Wiki Loves Folklore '''Wiki Loves Folklore''' is an annual international photography competition hosted on Wikimedia Commons. The campaign runs from '''1 February to 31 March 2026''' and encourages photographers, cultural enthusiasts, and community members to contribute photographs that highlight: * Folk traditions and rituals * Cultural festivals and celebrations * Traditional attire and crafts * Performing arts, music, and dance * Everyday practices rooted in folk heritage Through this campaign, we aim to preserve and promote diverse folk cultures and make them freely accessible to the world. [[:c:Commons:Wiki_Loves_Folklore_2026|Project page on Wikimedia Commons]] ; Host a Local Edition As we celebrate the '''eight edition''' of Wiki Loves Folklore, we warmly invite communities to organize a local edition in their country or region. Hosting a local campaign is a great opportunity to: * Increase visibility of your region’s folk culture * Engage new contributors in your community * Enrich Wikimedia Commons with high-quality cultural content '''[[:c:Commons:Wiki_Loves_Folklore_2026/Organize|Sign up to organize]]:''' If your team prefers to organize the competition in ''either February or March only'', please feel free to let us know. If you are unable to organize, we encourage you to share this opportunity with other interested groups or organizations in your region. ;Get in Touch If you have any questions, need support, or would like to explore collaboration opportunities, please feel free to contact us via: * The project Talk pages * Email: '''support@wikilovesfolklore.org''' We are also happy to connect via an online meeting if your team would like to discuss planning or coordination in more detail. Warm regards, '''The Wiki Loves Folklore International Team''' </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 18. januara 2026. u 14:21 (CET) (Ова порука је послата [[:Wikipedija:Pijaca-Пијаца]] и поставља се овде због преусмерења.) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Tiven2240@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery/Wikipedia&oldid=29228188 --> == <span lang="en" dir="ltr">Annual review of the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> I am writing to you to let you know the annual review period for the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines is open now. You can make suggestions for changes through 9 February 2026. This is the first step of several to be taken for the annual review. [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Annual review/2026|Read more information and find a conversation to join on the UCoC page on Meta]]. The [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|you may review the U4C Charter]]. Please share this information with other members in your community wherever else might be appropriate. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]])<section end="announcement-content" /> </div> 19. januara 2026. u 22:01 (CET) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Keegan (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=29905753 --> == CEE Women 2026 == Unutar [[meta:Wikimedia_CEE_Spring|Wikimedia CEE Spring]] prevodilačkog wikipedijskog natjecanja se obično organiziraju tematska pod-natjecanja i aktivnosti među kojima je i onaj posvećen ženama i kompenziranju deficita sadržaja po pitanju roda u wikimedijskoj interpretaciji regije Srednje i istočne Europe (poticao sam i su-organizirao sam nekad)... Ove godine je opcija i dobiti manja sredstva (mikro-fond do 500eur) za provedbu širih aktivnosti (uključuje i druge wikimedijske projekte). Bilo bi dobro da se neko hoće primiti toga i potaknuti nove doprinose. Ako ste zainteresirane_i - pogledajte ovdje https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE_Women_Campaign_2026 i javite se za suradnju i/ili koordinaciju s drugima. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 6. februara 2026. u 11:55 (CET) :Hvala ti Zblace na pozivu i na informacijama! Nastojat ću raditi na tome da sh.wiki facilitira veću angažiranost u podzastupljenim temama. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 6. februara 2026. u 13:19 (CET) ::Puno hvala i od moje strane. CEE Spring je natjecaj kojim bismo trebali dati veću pozornost. LP – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 6. februara 2026. u 13:42 (CET) ::Ako trebaš pomoć da uradimo nešto zajedno online ili hibridno javi. Ja ću probati nešto sa ekipom na Wikidata, Commons a mogli bi i na Wikipedijama. – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 14. februara 2026. u 07:36 (CET) :Sve aktivnosti kojima se smanjuje rodni jaz na Wikipediji izuzetno su važne. Podrška i s moje strane. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 7. februara 2026. u 01:25 (CET) :Danas je do ponoći krajnji rok za prijavu projekta...meni se osobno još niko nije javio a čini mi se niti da je objavljeno išta prema zajednici o koordiniarnoj-zajedničkoj akciji. Koliko vidim ovdje ima par nespecifičnih (kurtoaznih?) znakova opće podrške, pa nisam siguran što i kako dalje. Iako mi je ovaj SH Wikipeda bliža od HR/SR/BS...imao sam i dovoljno negativnih iskustava da nebi htio inicirati projektni prijedlog samostalno ovdje samo da bi se nešto desilo. Ako se neko organizira i koordinira drukčije na privatnoj osnovi/infrastrukturi to mi je i metodološki i etički problematično, ali ... o tom sam već pisao puno puta. – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 22. februara 2026. u 09:04 (CET) ::Krajnji rok za što točno? Nisam znao da smo tako tanki s vremenom, jer takvog roka nisam vidio zapisanog na nekoj od Meta-Wiki stranica. Što se tiče privatnih infrastruktura i njihove funkcije, slobodno pitaj. [[WP:CEE Spring 2024]] sam organizirao samostalno, da, ali nije bio koordiniran uopće, kao ni [[WP:Mjesec Azije]] ili neki drugi u zadnje vrijeme manje plodni uređivački maratoni. Posljednjih sam nekoliko, takoreći, godina bio izuzetno zaokupljen drugim stvarima u stvarnom životu i projektu sam jedva doprinosio. Sve što sam tada organizirao je više bilo "reda radi, jer smo dosad održali" nego pomno iskoordinirani pothvat koji se kao provodi u tajnim chat kanalima van Wikimedije. CEE Spring 2025 je s moje strane propao jer nisam imao kapaciteta organizirati ga. Tkogod pokaže interes organizirati takve stvari sa mnom ili čak umjesto mene, vrlo je dobrodošao. Također, možemo mi raspravljati u nedogled što točno ne štima, zašto nema novih ljudi, zašto nema doprinosa koliko bi trebalo biti, zašto je urednička retencija takva kakva je, ali činjenica je da samo ponavljamo iste obrasce, a nadamo se drukčijem rezultatu. Tehnička infrastruktura shwiki projekta je vrlo zahrđala, a radi se između ostalog o nekim jako važnim aspektima uređivanja projekta (UX), poput šablona za citiranje. A jednom ako zađeš u to područje zamijetit ćeš da je to jedna duboka zečja rupa – modularni labirint. Optimalna implementacija glavne stvari X zahtjeva da se gradi na stvari Y, koju nadalje podupire 3 neke druge stvari, i tako dalje. Koliko je važno imati kod, važno je lokalizirati ga i prilagoditi lokalnom kontekstu, dokumentirati ga (i sam ga proučiti i shvatiti), ponekad čak i poboljšati gdje se uvidi prilika. Moj trenutni X je sve povezano sa nacrtima i njihovim stvaranjem. Trenutni Y, Z, W, itd. je sve sporedno što zahvatim raditi (a vidljivo je u zapisu doprinosa). Svako dobro. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 22. februara 2026. u 11:49 (CET) == Financijski poticaj za [[:m:Wikimedia CEE Spring 2026|CEE Spring 2026]] == Pozdrav svima! Fokus ove rasprave je ponuda grupe [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]], pod fiskalnim sponzorstvom [[:m:Wikimedia Austria|Wikimedije Austrije]], da bilo kojoj zainteresiranoj zajednici omogući mikro-fond do 400 EUR u svrhu nagrađivanja najmarljivijih učesnika nadolazeće uređivačke akcije. Želimo li iskoristiti ovu priliku? – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 28. februara 2026. u 05:40 (CET) ---- ; Rasprava Moje osobno mišljenje je: ovo praktički garantira da će svi ili bar većina učesnika dobiti značajnu novčanu nagradu za svoj doprinos srpskohrvatskoj Wikipediji u sklopu akcije. Obzirom na delikatnu situaciju u kojoj se nalazimo glede jezika, trebali bismo uspostaviti kriterije za učešće koji se dotiču [[WP:Prijenos sadržaja s drugih Wikipedija|prijenosa sadržaja s drugih Wikipedija]]. Pri definiranju kriterija učešća smatram da trebamo dati prednost kvaliteti nad kvantitetom. Kvalitet je, međutim, teže definirati objektivno. Neke metrike kojima raspolažemo: 1) veličina doprinosa u bajtovima 2) veličina doprinosa u riječima 3) broj projekata na srodnim jezicima koji članak već imaju 4) postotak preklapanja sa sadržajem na srodnim jezicima. Pozivam sve zainteresirane da se priključe raspravi s idejama i mišljenjima. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 28. februara 2026. u 06:21 (CET) :Ovo je sasvim simpatična inicijativa, tako da podržavam. Što se tiče kriterija, mislim da bi svaki oblik prijenosa trebao biti strogo zabranjen - dakle, samo vlastoručno napisani/prevedeni članci, bez ikakvih strojnih prijevoda. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 28. februara 2026. u 13:26 (CET) :Vrlo lepa ideja. I ja sam saglasan da preneseni članci ne treba da ulaze u sastav takmičenja. Dodatne kriterijume svakako valja razmotriti. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 28. februara 2026. u 15:03 (CET) :::i ja se slažem s ovom idejom. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 3. marta 2026. u 19:18 (CET) Hvala vam na podršci! Od uvaženog sam kolege @[[Korisnik:MHeidarzadeh-CEEhub|MHeidarzadeh-CEEhub]] preko email-korespondencije dobio potvrdu da su zajednici srpskohrvatske Wikipedije obezbijeđena sredstva u iznosu od 400 EUR za dodjelu lokalnih nagrada. Popis suradnika s najboljim rezultatima će po završetku takmičenja biti proslijeđen fiskalnom sponzoru ovogodišnjeg izdanja takmičenja CEE Spring. Uz pristanak obiju strana u okviru ispod dajem uvid na relevantne mail-ove. {{Collapse top|Email korespondencija}} Dear Mohammad, I have consulted my community on-wiki and they support the incentive. Thus, the Serbo-Croatian Wikipedia (shwiki) community would like to request funding support to cover for local prizes – in any amount you deem reasonable. Given the project’s modest editing activity, a smaller allocation is appropriate. I took notice of the [[metawiki:CEE_Women_Campaign_2026/applications/CEE_Women_2026:_Multi-Wiki_Edit-a-thon_&_Training_(HR_+_EN/SH/BS)_with_Wikidata_&_Commons|CEE Women Campaign application]] that aims to cover shwiki. I'll aim to accommodate for the incoming contributions (which I hope there will be) to the best of my capacity. In the future, I'd probably like to have the [[metawiki:Cross-Project_Cooperation_Initiative|Cross-Project Cooperation Initiative]] involved in such endeavors. Thank you so much, on behalf of my community. Best regards, Vipz. <hr> Dear Vipz, Thank you for confirming the community’s support. You have up to 400 EUR available for local prizes. There is no need for a separate application, and you can use this amount to award prizes to your participants. After the contest ends, please share the list of winners with our fiscal sponsor (this year Wikimedia Austria), who will arrange sending the prizes accordingly. Best regards, Mohammad {{Collapse bottom}} Uskoro ću se pozabaviti izradom nužne infrastrukture i predloška za nagrađivanje (''1. veći iznos''; 2. ''malo manji iznos''; itd.), koji ću zainteresiranim korisnicima dati ovdje na uvid prije konačnog usvajanja. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 2. marta 2026. u 16:47 (CET) == Radionica / Portal Zajednice == {{Zaglavlje rasprave|Prijedlog nije dobio potrebnu potporu i odbačen je.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 24. marta 2026. u 03:09 (CET)|odbačeno}} Poštovane kolege, želio bih se prihvatiti cjelovitog preuređenja odjeljka [[Wikipedija:Portal zajednice|'''Portal Zajednice''' odnosno '''Radionice''']]. Mislim da je taj odjeljak zanemaren, prepušten samome sebi već godinama, a mogao bi pružiti prostor vrlo korisnim spravama i pomagalima, kako za nove tako i za iskusnije korisnike. Mogu li preuzeti taj pothvat? Imate li kakvih zamisli ili prijedloga? Riječ je o odjeljku koji sam isprva gotovo htio ukloniti, no ako ga promotrimo pozornije, vidjet ćemo da u njemu postoje solidne polazišne točke. Moja je zamisao sačuvati ključne sadržaje koje su kolege utemeljili, te potom sve svesti na najosnovnije, učiniti jasnijim i korisnijim. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 14. januara 2026. u 16:44 (CET) :Što se mene tiče, nije na odmet... :D Pogotovo za nove korisnike, mogu naučiti dosta! – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 14. januara 2026. u 18:58 (CET) :Jedna od najvažnijih stranica na projektu, a potpuno zapuštena. Vreme je da se to promeni. Podržavam inicijativu. Stranica mora imati responzivan dizajn i ažuran sadržaj. Mora biti korisna kako za novajlije tako i za iskusne urednike i urednice. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16. januara 2026. u 00:46 (CET) ::::Nacrt: '''[[Korisnik:Inokosni organ/Radionica|Radionica]]''' (novopredloženi) usp. '''[[Wikipedija:Portal zajednice|Radionica]]''' (sadašnji "stari" oblik) ::::Mislim da je nacrt za novu radionicu dovršen i mogu ga podnijeti na vaš uvid. U donjoj sekciji navedite sve potrebne primjedbe: što nedostaje? Što je suvišno? Sviđa li vam se stil? Sviđaju li vam se boje? Koje bi dijelove teksta trebalo promijeniti? Koje bi tekstualne dijelove trebalo dodati? Što u kodu nije u redu? ::::Raspravu otvaram danas, 6. marta, i namjeravam je voditi dvije sedmice, dakle do 20. marta, nakon čega ćemo pristupiti završnom glasovanju i posljednjim izmjenama. Naravno, ako rasprava postigne suglasje prije 20. marta, možemo je zatvoriti i ranije, na vaš zahtjev. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 6. marta 2026. u 15:54 (CET) ::::@[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]], @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]], @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]], @[[Korisnik:Aca|Aca]], @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]], @[[Korisnik:Vipz|Vipz]], @[[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]], @[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]], @[[Korisnik:Pokrajac|Pokrajac]], @[[Korisnik:Vitek|Vitek]], @[[Korisnik:Belirac|Belirac]], @[[Korisnik:Duma|Duma]], @[[Korisnik:Akatone|Akatone]], @[[Korisnik:Alekol|Alekol]], @[[Korisnik:Atricapilus|Atricapilus]], @[[Korisnik:Dwina744|Dwina744]], @[[Korisnik:ImStevan|ImStevan]], @[[Korisnik:SrpskiAnonimac|SrpskiAnonimac]], @[[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]], @[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]], @[[Korisnik:Bakir123|Bakir123]], @[[Korisnik:Argo|Argo]], @[[Korisnik:Deni|Deni]], @[[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]], @[[Korisnik:Gliwi|Gliwi]], @[[Korisnik:MrKeefeJohn|MrKeefeJohn]], @[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]], @[[Korisnik:Stefanguzvica|Stefanguzvica]], @[[Korisnik:Stephan1000000|Stephan1000000]], @[[Korisnik:Zblace|Zblace]] === Rasprava === {{komentar}} Ovo mi je rešenje baš prenatrpano. :) Mislim da radionica treba da bude dosta čitljivija i da sadrži samo stvari na kojima se trenutno radi ili planira raditi – poslovi u fokusu. Srodni projekti, rast broja članaka, statistika, historija, lista botova, linkovi ka pravilima i smernicama, dugmići, stari uvod radionice – sve to mi je nabacano. Te stvari treba razdvojiti i uklopiti u postojeće stranice. Radionica bi trebala obuhvatati sveže primere članaka za sređivanje i kada se jedan članak sredi, imamo onda sledeći prikazan. Neka vrsta To-Do liste podeljene po težini. Da ima stvari za novajlije, ali i stvari za iskusne urednike. Dakle, kad čovek ode u radionicu, on želi da ima alat i konkretan posao koji treba da obavi. Ovo sad je vrlo teško za snalaženje i čak kompleksnije od postojećeg, neažurnog dizajna radionice. Ipak, dopada mi se plava pozadina kao element dizajna i mislim da se sve treba unificirati i sažeti u jednu ili više plavih pozadinskih okvirića. Dizajn treba imati naveden specifičan problem i konkretne članke te kratko objašenjnje šta je potrebno uraditi i na koji način se najlakše to može uraditi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 6. marta 2026. u 16:12 (CET) === Zaključak === Rok od 20. marta je istekao i ne vidim nikakav napredak. Kako nema glasova za, mogu smatrati da je moj prijedlog odbijen, a plan obnove Radionice odgođen na neodređeno vrijeme. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 24. marta 2026. u 03:09 (CET) {{Podnožje rasprave}} == New Rapid Funds in CEE – global support now closer to your local activities == Hi everyone, '''Starting from 1 April 2026''', the CEE Hub will begin reviewing and supporting Rapid Fund applications for Central and Eastern Europe, in close cooperation with the Wikimedia Foundation. This change is part of our shared effort to bring support closer to communities and make the process more accessible and responsive to local contexts. You will still apply through the same system (Fluxx), and WMF will continue handling contracts and fund transfers. What changes is that the CEE Hub becomes your first point of contact, offering guidance, reviewing applications, and staying closer to your ideas throughout the process. We encourage you to reach out to [[:m:User:TRistovski-CEEhub|Toni]], our Grants Specialist before applying. A short conversation can help clarify your idea and make things smoother from the start. * ☝️ Rapid Funds remain open year-round (with possible delays in June and December). * ☝️ For Central Asian communities: the process stays the same – you continue applying directly through WMF. Join our online Q&A session to learn more (same content, two options to join): * 2 April, 5:00 PM CEST (UTC +2; [[:m:Event:CEE Hub Rapid Fund Q&A Nr. 1|register here]]) * 8 April 7:00 PM CEST (UTC +2; [[:m:Event:CEE Hub Rapid Fund Q&A Nr. 2|register here]]) More info & contact: '''[[:m:CEE Hub Rapid Funds|Wikimedia CEE Hub/Rapid Grants]]''' --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 31. marta 2026. u 13:21 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:TRistovski-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=29670168 --> == Join the sixth Ukraine’s Cultural Diplomacy Month on Wikipedia! == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:Ukraine’s Cultural Diplomacy Month on Wikipedia 2026.png|right|250px|thumb|link=https://meta.wikimedia.org/wiki/Ukraine%27s_Cultural_Diplomacy_Month_2026|Join our campaign!]] {{int:please-translate}} Dear Wikipedians! [[:m:Special:MyLanguage/Wikimedia Ukraine|Wikimedia Ukraine]], in cooperation with the [[:en:Ministry of Foreign Affairs of Ukraine|MFA of Ukraine]] and [[:en:Ukrainian Institute|Ukrainian Institute]], has launched the sixth edition of writing challenge "'''[[:m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|Ukraine's Cultural Diplomacy Month]]'''", which lasts from '''1st April''' until '''30th April 2026'''. The initiative aims to promote knowledge about Ukrainian culture abroad by creating and improving Wikipedia articles in multiple languages. This year marks the sixth edition of the campaign, which will focus on contemporary culture, making today’s artistic voices and practices more visible to international audiences. 🧩'''How to participate?''' Choose an article from the suggested list → Write an article in your language, or improve an existing one according to the rules → Add your contribution to the contest page and calculate your points → Win prizes and receive a certificate of participation → Become a promoter of truthful knowledge about Ukraine. 🧩'''[[m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|Check our main page for more information]]'''. '''If you are interested in coordinating long-term community engagement for the campaign and becoming a local ambassador, we would love to hear from you! Please let us know your interest.''' If not, then we encourage you to translate the [[m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|landing page of the contest]] and [https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MessageGroupStats?group=Centralnotice-tgroup-UCDM2026banner&messages=&language=en&x=D banner] into your own language. Also, we set up a [[:m:CentralNotice/Request/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|banner]] to notify users of the possibility to participate in this challenge! [[:m:User:OlesiaLukaniuk (WMUA)|OlesiaLukaniuk (WMUA)]] ([[:m:User talk:OlesiaLukaniuk (WMUA)|talk]]) 04:35, 1 April 2026 (UTC) </div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:OlesiaLukaniuk (WMUA)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:OlesiaLukaniuk_(WMUA)/list_of_wikis&oldid=28552112 --> == CEE Newsletter is out now! == Dear all, The first CEE Newsletter issue of 2026 is now live, and we are happy to share it with you. The past few months have been anything but quiet across our region. From Wikimedia CEE Spring and the CEE Women Campaign, to cross-border collaborations, youth initiatives, and new ideas taking shape, there is a lot happening -- and this issue brings together many of those stories in one place. You will find highlights from community activities, updates from the CEE Hub, international news, and a wide range of contributions from across the region. It is a good snapshot of what we have been working on together at the start of the year. As always, thank you to everyone who contributed -- by writing, sharing updates, or supporting behind the scenes. Take a moment to explore the issue and see what is going on across the region: https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/March_2026 As always, we have prepared a Russian version of the same issue: https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/March_2026/ru Happy reading! On behalf of the CEE Newsletter team, Karo <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:KGruszczyk-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE&oldid=30270755 --> == Request for comment (global AI policy) == <bdi lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Apologies for writing in English. {{int:Please-translate}} A [[:m:Requests for comment/Artificial intelligence policy|request for comment]] is currently being held to decide on a global AI policy. {{int:Feedback-thanks-title}} [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 02:58 (CEST) </bdi> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Codename Noreste@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30424282 --> == Call for Community Candidates – Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026 == ''Please help us and your community by translating this announcement into your language!'' Dear all, The [[Meta:Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026]] is currently underway. There are 4 seats allocated to community representatives. Community members are invited to nominate themselves as candidates for these seats. These positions will be filled through a vote by the CEE community. '''Eligibility criteria:''' * Candidates must be [[Meta:Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026/Eligibility|eligible voters]]: ** Have a Wikimedia account created before 18 December 2025 ** Have at least 300 edits between 18 December 2025 and 18 June 2026 ** Must not have been blocked between 18 March 2026 and 18 June 2026 * Must have participated in at least 2 of the last 3 [[Meta:Wikimedia CEE Hub/CEE Hub Status Meeting|CEE Hub Advisory Group meetings]] You can check your eligibility using the following tool: https://cee-sc-election.toolforge.org/ '''How to proceed:''' Candidates may nominate themselves or be nominated by others. If nominated by others, the candidate must explicitly accept the nomination before 18 June 2026. The candidate should create their nomination page and submit their candidacy [[Meta:Wikimedia_CEE_Hub_Steering_Committee_Election_2026/Nominations|here]]: Please also inform your communities about the election and encourage participation. Best regards,   Electoral Commission of Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026 --[[Meta:Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Meta:Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 30. aprila 2026. u 12:00 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:MHeidarzadeh-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=30401522 --> == Invitation: Call for Delegates Nominations and registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca == Dear Serbo-Croatian language community, On behalf of the Wikimedians of Romania and Moldova User Group, we are thrilled to invite you to the [[:m:Wikimedia_CEE_Meeting_2026/Registration|Wikimedia CEE Meeting 2026]]! This year, our regional gathering will take place in the heart of Transylvania, in the vibrant city of Cluj-Napoca, Romania. <span style="font-family:monospace,monospace">'''Dates: 18–20 September 2026. Location: Cluj-Napoca, Romania'''</span> === Call for Delegate Nominations === We are now officially opening the call for affiliates to nominate their delegates. Each affiliate is encouraged to select representatives who will actively contribute to the sessions, share local successes, and help strengthen our regional network. It is crucial to check the '''[[:m:Wikimedia CEE Meeting 2026/Eligible affiliates|eligibility subpage]]''' to see the number of delegates allocated to your community. This number tells you how many delegate scholarships are reserved for your community. <span style="font-family:monospace,monospace">'''Nomination Deadline: 30 May 2026'''</span> Please ensure that your nominations are submitted by this date to allow our organizing team enough time to manage travel logistics and visa support where necessary. === Registration process === Delegates, scholarship recipients, and all self-funded attendees can register using the Registration Form (given below). It is mandatory for each delegate application to contain a link to the documents supporting the respective nomination as delegate. All travel, accommodation, and food expenses (during the conference days) will be organized and covered by Wikimedians of Romania and Moldova User Group only for delegates and scholarship recipients. Registration is required for everyone to participate in the Wikimedia CEE Meeting. <p style="font-family:monospace,monospace;background-color:#bbb">'''Registration Form is here: [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdrSQ3JZCGa21AInWOCXnNjzhUZLV1n7LcSt8-0pd1L0Z4rMw/viewform Apply]'''</p> * '''Registration period for representatives of Wikimedia affiliations: <u>13 May 2026, 00:00 (UTC) — 30 May 2026, 23:59 (UTC)</u>.''' * Registration period for self-funded participants and for everyone else: 13 May 2026, 00:00 (UTC) — 30 June 2026, 23:59 (UTC). For any questions or unclear issues, please reach out to us at our official conference email: <p style="font-family:monospace,monospace">'''wmceem2026[[File:At sign.svg|17px|link=|@|class=skin-invert]]icf-fri.org'''</p> We look forward to welcoming you to Cluj-Napoca this September to share knowledge, foster new ideas, and celebrate our collective achievements. Warm regards,<br/>Wikimedia CEE Meeting 2026 Organizing Team<br/>Wikimedians of Romania and Moldova User Group<br/> – [[Korisnik:Gikü|Gikü]] ([[Razgovor s korisnikom:Gikü|razgovor]]) 13. maja 2026. u 22:54 (CEST) :@[[Korisnik:Vipz|Vipz]], @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]], @[[Korisnik:Deni|Deni]] Ne(t)ko zainteresiran? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. maja 2026. u 10:59 (CEST) ::Hmmmm. Razmislim. @[[Korisnik:Vipz|Vipz]], @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar]]? – [[Korisnik:Deni|Deni]] ([[Razgovor s korisnikom:Deni|razgovor]]) 14. maja 2026. u 14:22 (CEST) :::@[[Korisnik:Aca|Aca]], @[[Korisnik:Deni|Deni]], imate moju podršku da nas predstavljate na CEE Meetingu, kao i uvijek. Ako se za to odlučite, volio bih da raspravimo kako nas se planira predstavljati i da dogovorimo kakve su teme zapravo važne za ovu zajednicu. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 15. maja 2026. u 01:26 (CEST) ::::Samo jedan kandidat je iz naše zajednice. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 15. maja 2026. u 02:57 (CEST) ::::Ja sam tebe i Edgara pingovao da i vi razmislite želi li jedan od vas da ode da nas predstavi. Bilo bi dobro :) – [[Korisnik:Deni|Deni]] ([[Razgovor s korisnikom:Deni|razgovor]]) 16. maja 2026. u 14:32 (CEST) :::::Broj zainteresiranih kandidata sa srpskohrvatskog govornog prostora je razmjerno malen u odnosu na broj raspoloživih delegacijskih mjesta - njih čak osam (8), odnosno više od 10 % svih stipendija. Tako mi se barem čini, a volio bih da se dokaže suprotno. Uvijek je moguće nešto dogovoriti s kolegama koji rade na jezično bliskim projektima. Što se tiče mene konkretno, ne mogu nas ići predstavljati ove godine. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 30. maja 2026. u 01:07 (CEST) == Wiki Loves Eurovision 2026 == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:Wiki Loves Eurovision edit-a-thon logo 2026.svg|right|250px]] Hello everyone! You are invited to participate in the "[[meta:Wiki Loves Eurovision 2026|Wiki Loves Eurovision]]" article writing contest, where our goal is to create new Eurovision-related articles in the CEE-language Wikipedia editions and improve existing ones. The contest will take place from May 10 to June 10, 2026, and prizes are available: * 1st prize: a voucher worth €60 * 2nd prize: a voucher worth €50 * 3rd prize: a voucher worth €40 * 4th–10th prize: a voucher worth €30 To participate in the contest and learn more, please visit [[meta:Wiki Loves Eurovision 2026|this link]]. --[[User:MHeidarzadeh-CEEhub|MHeidarzadeh-CEEhub]] ([[User talk:MHeidarzadeh-CEEhub|talk]]) 14:00, 16 May 2026 (UTC) </div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:MHeidarzadeh-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE&oldid=30513878 --> == <span lang="en" dir="ltr">Vote now in the 2026 U4C election</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Eligible voters are asked to participate in the 2026 [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] election. More information–including an eligibility check, voting process information, candidate information, and a link to the vote–are available on Meta at the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|2026 Election information page]]. The vote closes on 2 June 2026 at [https://zonestamp.toolforge.org/1780358400 00:00 UTC]. Please vote if your account is eligible. Results will be available by 14 June 2026. -- In cooperation with the U4C,<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 27. maja 2026. u 19:14 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Keegan (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30513860 --> == Extending the Call for Delegates registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca == Hello! As mentioned [[#Invitation: Call for Delegates Nominations and registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca|above]], the Serbo-Croatian language community has scholarship spot(s) reserved for attending the [[:m:Wikimedia CEE Meeting 2026|Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca]]. By our accounts, your community has not yet filled up the reserved spot(s) for delegates. We are '''extending the deadline to June 10''', but please note that the '''June 10 deadline is final and will not be extended for anyone'''. '''Registration form is here:''' https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdrSQ3JZCGa21AInWOCXnNjzhUZLV1n7LcSt8-0pd1L0Z4rMw/viewform Don't forget to provide a confirmation about the selection of delegates. For any questions or unclear issues, please reach out to us at our official conference email: :'''[mailto:wmceem2026@icf-fri.org wmceem2026@icf-fri.org]''' Thank you for your cooperation and CEE you Beyond the Crossroads in Cluj-Napoca! On behalf of Wikimedia CEE Meeting 2026 Organizing Team, Wikimedians of Romania and Moldova User Group -- – [[Korisnik:Gikü|Gikü]] ([[Razgovor s korisnikom:Gikü|razgovor]]) 29. maja 2026. u 23:32 (CEST) == Incompatibility with Parsoid == Hi, Sorry for English. We are facing a blocker on the [[mw:Parsoid/Parser_Unification|parsoid roll out]] to Serb-Croation Wikipedia. [[Template:refbegin]] and [[Template:Refend]] add "<nowiki>-{" and "}-</nowiki>" to articles to avoid language conversion on references but that won't work in parsoid anymore and is leading to visible wikitext on parsoid mode ([https://sh.wikipedia.org/wiki/Mary%20Wollstonecraft%20Shelley?useparsoid=1&variant=sh-cyrl example]). We can fix the existing cases by using a bot and simply add the wikitext in articles directly instead. I can do it but beforehand, I wanted to make sure it's okay by the community of Serb-Croation Wikipedia. See [[phab:T424399]] for more information. – [[Korisnik:Ladsgroup|Ladsgroup]] ([[Razgovor s korisnikom:Ladsgroup|razgovor]]) 15. juna 2026. u 04:36 (CEST) :@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] @[[Korisnik:Aca|Aca]]: Is this relevant to your recent edits? – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 15. juna 2026. u 06:15 (CEST) :Hello @[[Korisnik:Ladsgroup|Ladsgroup]]! Is the problem related to the language-converter markup being split across two transclusions, as opposed to one? Could the templates still help insert <code><nowiki>-{</nowiki></code> and <code><nowiki>}-</nowiki></code> with <code>subst:</code> or a similar workaround? – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 15. juna 2026. u 16:15 (CEST) ::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] Hi, yup. That's the problem. I suggested one of two ways to move forward [[phab:T424399#12016870]] neither are really appealing but there isn't any other way. cc'ing @[[Korisnik:SAnanian (WMF)|SAnanian (WMF)]] in case he has other ideas. – [[Korisnik:Ladsgroup|Ladsgroup]] ([[Razgovor s korisnikom:Ladsgroup|razgovor]]) 15. juna 2026. u 16:57 (CEST) :::I suggest creating <code><nowiki>{{refbegin2}}</nowiki></code> without the <code>-{</code> and redefining <code><nowiki>{{refbegin}}</nowiki></code> as <code><nowiki>{{refbegin2}}</nowiki>-{</code> :::That avoids breaking the pages temporarily while the bot replaces <nowiki>{{refbegin}}</nowiki> with <nowiki>{{refbegin2}}</nowiki>-{ and lets you use <nowiki>{{subst:refbegin}}</nowiki> when you author the pages. :::Is there a serb-croatian translation of "refbegin" that would be a better name than "refbegin2"? We could localize the template name at the same time as fixing this incompatibility, perhaps. – [[Korisnik:Cscott|Cscott]] ([[Razgovor s korisnikom:Cscott|razgovor]]) 16. juna 2026. u 21:50 (CEST) ::::Tags <code><nowiki>-{</nowiki></code> and <code><nowiki>}-</nowiki></code> shouldn't be used there in the first place. They should be removed and integrated into the specific reference templates used in that list (Cite web, Cite book, etc.). Manually adding tags is not the most practical solution. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. juna 2026. u 01:42 (CEST) :::::{{za|+1}}, this might be a ''pretty'' good time to finally get going with cite template updates. @[[Korisnik:Cscott|Cscott]] how much time do we have on hand? – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 17. juna 2026. u 02:20 (CEST) ::::::Removed the tags. Future cite template updates should follow these developments. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 20. juna 2026. u 21:41 (CEST) == Health Challenge 2026 - invitation and consent for CentralNotice == ''(Sorry for writing in English. You may consider to translate it to your language.)'' I would like to invite you to the now happening '''article writing challenge focused on health''' - '''[[:m:Special:MyLanguage/Health Challenge 2026|Health Challenge 2026]]'''. Just write articles in (any) Wikipedia (ideally from the [[:m:Special:MyLanguage/Health Challenge 2026/Focus articles|focus articles]]), [[:m:Health Challenge 2026/Participate|list them on the challenge page]] and you may win valuable prizes (of course, beyond helping the next generation of global health ;) Also, I would like to show a banner in this Wikipedia until the end of June 2026. You can see details at [[:m:CentralNotice/Request/Health Challenge 2026|MetaWiki CentralNotice request]]. If you agree, just write here that you agree and I will carry the rest. Also, please write here a translation of the banner text “Write articles about health and win valuable prizes.” That will help to show the banner in your language. If you have any question, please ask them preferably at the [[:m:Talk:Health Challenge 2026|talk page of the challenge]], as I may not be able to follow discussions on all local wikis. --[[Korisnik:KuboF Hromoslav|KuboF Hromoslav]] ([[Razgovor s korisnikom:KuboF Hromoslav|razgovor]]) 17. juna 2026. u 17:17 (CEST) == RFC about AI-generated content in Wikimedia Commons == <bdi lang="en" dir="ltr">Apologies for writing in English, please help translate this message to your language. You are invited to participate in a [[c:Commons:Requests for comment/Policy update for AI content|request for comment on Wikimedia Commons about a policy update for AI content]]. This may affect files that are uploaded to Wikimedia Commons for use on this project. Thank you. [[m:User:Codename Noreste|Codename Noreste]] ([[m:User talk:Codename Noreste|razgovor]])</bdi> 23. juna 2026. u 19:11 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Codename Noreste@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30513860 --> == <span lang="en" dir="ltr">Deployment of Legal and Safety Contacts Link in the Footer of Your Wiki</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="Message"/> '''Legal & Safety Contacts''' Hello community, the Wikimedia Foundation has provided a [[wmf:Special:MyLanguage/Legal:Wikimedia Foundation Legal and Safety Contact Information|single legal and safety contact page]], to be linked in the footer of your wiki, to ensure access to accurate legal information. This is a regulatory requirement. We have already rolled out links to English, German, Italian, Spanish and other wikis and we will deploy to your wiki soon. [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_Legal_and_Safety_Contacts_FAQ|Please read more on the project page]] and leave any comments in this thread or on the [[m:Special:MyLanguage/Talk:Wikimedia Foundation Legal and Safety Contacts FAQ|talk page]]. <section end="Message"/> </div> -- [[User:Sannita (WMF)|User:Sannita (WMF)]] ([[User talk:Sannita (WMF)|talk]]) 25. juna 2026. u 15:30 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Sannita (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Sannita_(WMF)/Mass_sending_test&oldid=30731267 --> == June 2026 CEE Newsletter is out == Dear all, The [https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/June_2026 June 2026 issue] of the CEE Newsletter has been published. After a three years of being an editor of the Newsletter, this will be my last issue. Over the years, I've been putting on multiple hats and now is time to take one off. I would like to share many thanks to everyone I had the honor of collaborating with. Many of you are not only readers, but also authors. It was always a great joy to read all the amazing stories from all around the region, you are the ones making this newsletter special. '''Read the full newsletter [https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/June_2026 here].''' As always, we have prepared a [https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/June_2026/ru Russian version] of the same issue. Happy reading! Take care, Jan --[[User:Janbery|janbery]] ([[User talk:Janbery|talk]]) 26. juna 2026. u 16:03 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Janbery@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE&oldid=30548854 --> == Prijedlog za sliku sedmice: 13. jula 2026. – 19. jula 2026. == <!-- Obrazac koji se nalazi ispod ovog zakomentiranog teksta popunite odgovarajućim podacima. Prazni ili nepotpuni prijedlozi bit će uklonjeni. Predloženi sadržaj moguće je raspraviti ili odgoditi. --> Predlažem novu sliku sedmice. * '''Slika (naziv datoteke):''' <nowiki>Datoteka:Lionel Messi Argentina v Egypt 7 July 2026-250.jpg</nowiki> * '''Opis (popratni sadržaj):''' [[Lionel Messi]] u utakmici na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Svjetskom prvenstvu 2026.]] * '''Izvor (autor i datum):''' [[:commons:User:Berlination|Bryan Berlin]], 7. jula 2026. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 17. jula 2026. u 04:36 (CEST) :@[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]: A samo je dodaj, molim te. :) Nije kao da imamo previše opcija. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19. jula 2026. u 14:32 (CEST) ::Usput budi rečeno, ovaj autor ima sjajne fotke. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19. jula 2026. u 14:33 (CEST) :::Možda bi bilo dobro sačekati tekmu večeras, pa videti je l' će biti prigodno. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19. jula 2026. u 14:34 (CEST) ::::{{ping|Aca}} euuuuh, ne bih baš ovu sada XD – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 21. jula 2026. u 19:50 (CEST) :::::Au :D Bilo je baš teško gledati. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21. jula 2026. u 19:56 (CEST) == Obavijest o člancima o Indijancima == U sklopu rješavanja kategorija vezanih uz SAD, otkrio sam da postoji hrpa (ali doslovno hrpa) članaka o Indijancima te da je kategorija u potpunom kaosu. Ima posla, ali to je manji problem. Naime, većina - ako ne i svi - tih članaka prebačena je s hr.wiki u nekom davnom periodu, a gdje ih je radio Zeljko, kvalitetu čijih doprinosa Wikipediji ne treba dodatno elaborirati. Problem je što je ogroman broj tih članaka temeljen na prijevodima s web stranica koje se ne mogu smatrati izvorima i radi se o amaterskim, nenaučnim i neakademskim izvorima koji sadrže nereferencirane, pogrešne ili podatke koje je gotovo nemoguće potvrditi. Ima tu članaka o plemenima kojih nema ni na jednoj drugoj Wiki niti ih Google nalazi na tražilici, članaka o jezičnim skupinama koji su pisani kao da su o plemenima i slično. Od onih članaka koji postoje na en.wiki, ogroman broj sadržajno potpuno odudara i suštinski je nepopravljiv jer se radi o pseudoznanstvenim podacima, ako ne i o potpunim izmišljotinama. Sukladno navedenom, obavještavam kolege da ćemo pristupiti čišćenju tih članaka. Oni članci koji nemaju svoje ekvivalente na drugim Wiki projektima bit će automatski brisani jer je temeljem generalnog uvida u sadržaj takvih članaka vjerojatnost da se radi o pseudoznanstvenom ili fabriciranom sadržaju iznimno velika. Članci koji postoje na drugim projektima ići će kroz provjeru - ako sadržajno odgovaraju, bit će propisno kategorizirani i eventualno označeni nekim od šablona za sređivanje, a ako sadržajno potpuno odudaraju od onoga što piše na drugim projektima, isti će biti brisani. Ovo je problem od ranih dana sh.wiki i nešto s čim se treba uhvatiti u koštac radi održavanja vjerodostojnosti i kvalitete projekta. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 19. jula 2026. u 13:53 (CEST) :Saglasan sam s ovim, a pseudonauku i pseudoistoriju prezirem, pa je ovo super prilika da se sve to pregleda i proveri. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19. jula 2026. u 14:37 (CEST) == Request for comment (the future of Abstract Wikipedia) == <bdi lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Apologies if this has not yet been translated into your wiki's language. {{int:Please-translate}} You are invited to voice your opinions in a [[:m:Requests for comment/The future of Abstract Wikipedia|request for comment about the future of Abstract Wikipedia]]. {{Int:Feedback-thanks-title}} [[:m:User:Kowal2701|Kowal2701]] ([[:m:User talk:Kowal2701|talk]]) 24. jula 2026. u 14:24 (CEST) </bdi> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:DreamRimmer@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30513860 --> :@[[Korisnik:Kowal2701|Kowal2701]]: This seems to have become a Global North thing. And since we are Global No..where, it's good to be notified. :D Jokes aside, thanks for the delivery. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 24. jula 2026. u 23:54 (CEST) == Novi dizajn Radionice == {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave zaključujem da postoji konsenzus za usvajanje novog dizajna Radionice. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 1. augusta 2026. u 14:15 (CEST)|Usvojeno}} Podstaknut naporima @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosnog organa]], koji je u martu pokrenuo ovo pitanje, rešio sam da napravim svoj predlog novog dizajna Radionice (Portala zajednice). Možete ga videti '''[[Wikipedija:Radionica|ovde]]'''. Dizajn inkorporira zaglavlje s interaktivnim dugmićima i nove zadatke sortirane po težini, navodi ključne wikiprojekte, pruža adekvatnu pomoć novim korisnicima i prikazuje ključne novosti na Wikipediji. Prilagođen je tamnoj temi i mobilnim uređajima. Kao referenca korišten je i Codex, Wikimedijin dizajn-sistem, a stilski okvir stvoren je pomoću modela GPT-5.6. Imate li neke sugestije u pogledu dizajna? Kako vam se čini? Želite li da ga službeno usvojimo? Radi transparentnosti, pingovaću korisnike koji su bili pozvani da učesvuju i u prošloj raspravi: @[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]], @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]], @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]], @[[Korisnik:Aca|Aca]], @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]], @[[Korisnik:Vipz|Vipz]], @[[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]], @[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]], @[[Korisnik:Pokrajac|Pokrajac]], @[[Korisnik:Vitek|Vitek]], @[[Korisnik:Belirac|Belirac]], @[[Korisnik:Duma|Duma]], @[[Korisnik:Akatone|Akatone]], @[[Korisnik:Alekol|Alekol]], @[[Korisnik:Atricapilus|Atricapilus]], @[[Korisnik:Dwina744|Dwina744]], @[[Korisnik:ImStevan|ImStevan]], @[[Korisnik:SrpskiAnonimac|SrpskiAnonimac]], @[[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]], @[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]], @[[Korisnik:Bakir123|Bakir123]], @[[Korisnik:Argo|Argo]], @[[Korisnik:Deni|Deni]], @[[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]], @[[Korisnik:Gliwi|Gliwi]], @[[Korisnik:MrKeefeJohn|MrKeefeJohn]], @[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]], @[[Korisnik:Stefanguzvica|Stefanguzvica]], @[[Korisnik:Stephan1000000|Stephan1000000]], @[[Korisnik:Zblace|Zblace]] Rasprava traje 7 dana. Unapred hvala na komentarima! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 25. jula 2026. u 00:22 (CEST) :Meni je ovo super i podržavam usvajanje – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 25. jula 2026. u 01:10 (CEST) :Da bi reč rekla! [[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] ([[Razgovor s korisnikom:Maria Sieglinda von Nudeldorf|razgovor]]) 25. jula 2026. u 07:55 (CEST) ::Mnogo zahvaljujem! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 25. jula 2026. u 10:50 (CEST) :Fino izgleda, dobro urađeno. – [[Korisnik:Duma|Duma]] ([[Razgovor s korisnikom:Duma|razgovor]]) 25. jula 2026. u 11:51 (CEST) {{podnožje rasprave}} == BCHS Arbitražni odbor == U tekućem U4C slučaju na Meta-Wikiju, korisnik {{k|ImStevan}} predložio je formiranje regionalnog BCHS arbitražnog odbora, koji bi delovao na svim našim projektima i pomagao u provođenju Univerzalnoga kodeksa ponašanja. Ovaj odbor činili bi iskusni korisnici s naših projekata, birani na posebnim izborima. Pre nego što se poradi na detaljima, zanima me kakvo mišljenje naša zajednica ima o ovom predlogu? Želimo li podržati osnivanje takvog tela i učestvovati u njegovom radu? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 8. augusta 2026. u 18:48 (CEST) :Moje iskustvo s AO-om bilo je katastrofalno i dok smatram da je ovo postavljeno na boljim temeljima, mislim da nema smisla iz dva razloga. Prvi je vezan uz moć kao takvu, a to je isti razlog koji je iskvario i izvorni AO, koji je postao sredstvo obračuna. Mislim da je ovo enciklopedija i da ljudi ne bi ovdje trebali dobivati nikakvu posebnu moć, a naročito ne neku interprojektnu da utječu na sudbine drugih projekata. To mi nije u duhu enciklopedije, več u duhu nekakve političke organizacije, a to nismo. Drugi je razlog sama politika. Čemu osnivanje dodatnih odbora? Lokalne zajednice trebale bi biti sposobne provoditi pravila i brinuti se same o sebi, a korisnici se ne bi trebali miješati u to što rade drugi projekti. Ne znam želi li itko te ovlasti, ali ja osobno ne želim ovlasti da kontroliram i sankcioniram što rade korisnici na srpskoj, bosanskoj ili hrvatskoj Wikipediji, niti bih volio da itko s tih projekata sankcionira išta što radimo mi ovdje (pa ostali bismo bez @[[Korisnik:Vipz|Vipzija]] u roku od sekunde :P). To je nepotrebno politiziranje projekta i to je dovelo do propasti i srpsku i hrvatsku Wikipediju svojedobno. Mislim da bilo kakva suradnja treba biti isključivo enciklopedijska, a nipošto ovakva, odnosno politički obojena. Sumarno, smatram da ovakav prijedlog kao takav nije u duhu Wikipedije kao enciklopedije te stoga ne podržavam niti osnivanje ovakvog odbora niti naše službeno sudjelovanje u njegovom radu ako se on ikada osnuje. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 8. augusta 2026. u 19:30 (CEST) ::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: A gle, mi svakako imamo U4C, koji postoji kao globalni odbor i koji kontrolira provedbu Univerzalnog kodeksa ponašanja. Ovde bi stvar bila mnogo bolje utemeljena, jer bismo imali međukorak – regionalni odbor koji čine lokalni urednici, koji su mnogo bolje upoznati s našim lokalnim problemima i lokalnim potrebama (umesto birokrata s drugog kraja sveta). Ukoliko bismo ograničili delokrug ovakvog lokalnog odbora (tipa da se bavi samo pitanjima koja su prethodno raspravljana lokalno, a nisu dovela do jasnog konsenzusa), onda ne verujem da će tu moći da dođe do konsolidacije moći. Trenutno svako može da pokrene globalni U4C case ukoliko se o tom pitanju povela rasprava lokalno i nije dovela do rešenja. Mislim da takvo ograničenja može da se postavi i za ovakvo telo, i imali bismo jasan delokrug. Na kraju, situacija na srwikiju bila bi mnogo drugačija da je ovakvo telo postojalo, a ovakav arbitražni odbor, koji je postojao na hrwikiju, onemogućavao je Kuburi da potpuno preuzme kontrolu. To je bio razlog zašto je Kubura svim silama (uključujući i sockpuppete) želeo da rasformira Odbor, što mu je na kraju i uspelo. Mislim da dugoročno ovakvo telo može da bude od velike koristi za ljude koji se bave međuprojektnim radom, te da bude spona koja će neopozivo povezati projekte s našeg govornog područja. Wikimedijina procena dezinformacija na hrvatskoj Wikipediji takođe je pronašla kao moguće rešenje "objedinjavanje izbora u zajednici za [...] funkcionalne uloge", tako da mislim da bi ovakva stvar bila dobra za šire srpskohrvatsko područje. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 9. augusta 2026. u 01:56 (CEST) ::Što se tiče politizacije, mislim da ona ne postoji jer je suva činjenica da mi uređujemo projekte na istom policentričnom jeziku, da se međusobno razumemo i da naši projekti u suštini imaju isti sadržaj i donekle zajedničku uredničku bazu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 9. augusta 2026. u 01:59 (CEST) {{komentar}} Eh. Njet. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 9. augusta 2026. u 16:07 (CEST) m2c5n4q69iaesczzav635q3ju50fj93 42669782 42669757 2026-08-09T15:05:37Z نوفاك اتشمان 11942 + 42669782 wikitext text/x-wiki {{Pijaca}} == Invitation to Host Wiki Loves Folklore 2026 in Your Country == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="text-align: center; width: 100%;">''{{int:please-translate}}''</div> [[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|150px|frameless]] Hello everyone, We are delighted to invite Wikimedia affiliates, user groups, and community organizations worldwide to participate in '''Wiki Loves Folklore 2026''', an international initiative dedicated to documenting and celebrating folk culture across the globe. ;About Wiki Loves Folklore '''Wiki Loves Folklore''' is an annual international photography competition hosted on Wikimedia Commons. The campaign runs from '''1 February to 31 March 2026''' and encourages photographers, cultural enthusiasts, and community members to contribute photographs that highlight: * Folk traditions and rituals * Cultural festivals and celebrations * Traditional attire and crafts * Performing arts, music, and dance * Everyday practices rooted in folk heritage Through this campaign, we aim to preserve and promote diverse folk cultures and make them freely accessible to the world. [[:c:Commons:Wiki_Loves_Folklore_2026|Project page on Wikimedia Commons]] ; Host a Local Edition As we celebrate the '''eight edition''' of Wiki Loves Folklore, we warmly invite communities to organize a local edition in their country or region. Hosting a local campaign is a great opportunity to: * Increase visibility of your region’s folk culture * Engage new contributors in your community * Enrich Wikimedia Commons with high-quality cultural content '''[[:c:Commons:Wiki_Loves_Folklore_2026/Organize|Sign up to organize]]:''' If your team prefers to organize the competition in ''either February or March only'', please feel free to let us know. If you are unable to organize, we encourage you to share this opportunity with other interested groups or organizations in your region. ;Get in Touch If you have any questions, need support, or would like to explore collaboration opportunities, please feel free to contact us via: * The project Talk pages * Email: '''support@wikilovesfolklore.org''' We are also happy to connect via an online meeting if your team would like to discuss planning or coordination in more detail. Warm regards, '''The Wiki Loves Folklore International Team''' </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 18. januara 2026. u 14:21 (CET) (Ова порука је послата [[:Wikipedija:Pijaca-Пијаца]] и поставља се овде због преусмерења.) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Tiven2240@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery/Wikipedia&oldid=29228188 --> == <span lang="en" dir="ltr">Annual review of the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> I am writing to you to let you know the annual review period for the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines is open now. You can make suggestions for changes through 9 February 2026. This is the first step of several to be taken for the annual review. [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Annual review/2026|Read more information and find a conversation to join on the UCoC page on Meta]]. The [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|you may review the U4C Charter]]. Please share this information with other members in your community wherever else might be appropriate. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]])<section end="announcement-content" /> </div> 19. januara 2026. u 22:01 (CET) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Keegan (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=29905753 --> == CEE Women 2026 == Unutar [[meta:Wikimedia_CEE_Spring|Wikimedia CEE Spring]] prevodilačkog wikipedijskog natjecanja se obično organiziraju tematska pod-natjecanja i aktivnosti među kojima je i onaj posvećen ženama i kompenziranju deficita sadržaja po pitanju roda u wikimedijskoj interpretaciji regije Srednje i istočne Europe (poticao sam i su-organizirao sam nekad)... Ove godine je opcija i dobiti manja sredstva (mikro-fond do 500eur) za provedbu širih aktivnosti (uključuje i druge wikimedijske projekte). Bilo bi dobro da se neko hoće primiti toga i potaknuti nove doprinose. Ako ste zainteresirane_i - pogledajte ovdje https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE_Women_Campaign_2026 i javite se za suradnju i/ili koordinaciju s drugima. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 6. februara 2026. u 11:55 (CET) :Hvala ti Zblace na pozivu i na informacijama! Nastojat ću raditi na tome da sh.wiki facilitira veću angažiranost u podzastupljenim temama. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 6. februara 2026. u 13:19 (CET) ::Puno hvala i od moje strane. CEE Spring je natjecaj kojim bismo trebali dati veću pozornost. LP – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 6. februara 2026. u 13:42 (CET) ::Ako trebaš pomoć da uradimo nešto zajedno online ili hibridno javi. Ja ću probati nešto sa ekipom na Wikidata, Commons a mogli bi i na Wikipedijama. – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 14. februara 2026. u 07:36 (CET) :Sve aktivnosti kojima se smanjuje rodni jaz na Wikipediji izuzetno su važne. Podrška i s moje strane. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 7. februara 2026. u 01:25 (CET) :Danas je do ponoći krajnji rok za prijavu projekta...meni se osobno još niko nije javio a čini mi se niti da je objavljeno išta prema zajednici o koordiniarnoj-zajedničkoj akciji. Koliko vidim ovdje ima par nespecifičnih (kurtoaznih?) znakova opće podrške, pa nisam siguran što i kako dalje. Iako mi je ovaj SH Wikipeda bliža od HR/SR/BS...imao sam i dovoljno negativnih iskustava da nebi htio inicirati projektni prijedlog samostalno ovdje samo da bi se nešto desilo. Ako se neko organizira i koordinira drukčije na privatnoj osnovi/infrastrukturi to mi je i metodološki i etički problematično, ali ... o tom sam već pisao puno puta. – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 22. februara 2026. u 09:04 (CET) ::Krajnji rok za što točno? Nisam znao da smo tako tanki s vremenom, jer takvog roka nisam vidio zapisanog na nekoj od Meta-Wiki stranica. Što se tiče privatnih infrastruktura i njihove funkcije, slobodno pitaj. [[WP:CEE Spring 2024]] sam organizirao samostalno, da, ali nije bio koordiniran uopće, kao ni [[WP:Mjesec Azije]] ili neki drugi u zadnje vrijeme manje plodni uređivački maratoni. Posljednjih sam nekoliko, takoreći, godina bio izuzetno zaokupljen drugim stvarima u stvarnom životu i projektu sam jedva doprinosio. Sve što sam tada organizirao je više bilo "reda radi, jer smo dosad održali" nego pomno iskoordinirani pothvat koji se kao provodi u tajnim chat kanalima van Wikimedije. CEE Spring 2025 je s moje strane propao jer nisam imao kapaciteta organizirati ga. Tkogod pokaže interes organizirati takve stvari sa mnom ili čak umjesto mene, vrlo je dobrodošao. Također, možemo mi raspravljati u nedogled što točno ne štima, zašto nema novih ljudi, zašto nema doprinosa koliko bi trebalo biti, zašto je urednička retencija takva kakva je, ali činjenica je da samo ponavljamo iste obrasce, a nadamo se drukčijem rezultatu. Tehnička infrastruktura shwiki projekta je vrlo zahrđala, a radi se između ostalog o nekim jako važnim aspektima uređivanja projekta (UX), poput šablona za citiranje. A jednom ako zađeš u to područje zamijetit ćeš da je to jedna duboka zečja rupa – modularni labirint. Optimalna implementacija glavne stvari X zahtjeva da se gradi na stvari Y, koju nadalje podupire 3 neke druge stvari, i tako dalje. Koliko je važno imati kod, važno je lokalizirati ga i prilagoditi lokalnom kontekstu, dokumentirati ga (i sam ga proučiti i shvatiti), ponekad čak i poboljšati gdje se uvidi prilika. Moj trenutni X je sve povezano sa nacrtima i njihovim stvaranjem. Trenutni Y, Z, W, itd. je sve sporedno što zahvatim raditi (a vidljivo je u zapisu doprinosa). Svako dobro. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 22. februara 2026. u 11:49 (CET) == Financijski poticaj za [[:m:Wikimedia CEE Spring 2026|CEE Spring 2026]] == Pozdrav svima! Fokus ove rasprave je ponuda grupe [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]], pod fiskalnim sponzorstvom [[:m:Wikimedia Austria|Wikimedije Austrije]], da bilo kojoj zainteresiranoj zajednici omogući mikro-fond do 400 EUR u svrhu nagrađivanja najmarljivijih učesnika nadolazeće uređivačke akcije. Želimo li iskoristiti ovu priliku? – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 28. februara 2026. u 05:40 (CET) ---- ; Rasprava Moje osobno mišljenje je: ovo praktički garantira da će svi ili bar većina učesnika dobiti značajnu novčanu nagradu za svoj doprinos srpskohrvatskoj Wikipediji u sklopu akcije. Obzirom na delikatnu situaciju u kojoj se nalazimo glede jezika, trebali bismo uspostaviti kriterije za učešće koji se dotiču [[WP:Prijenos sadržaja s drugih Wikipedija|prijenosa sadržaja s drugih Wikipedija]]. Pri definiranju kriterija učešća smatram da trebamo dati prednost kvaliteti nad kvantitetom. Kvalitet je, međutim, teže definirati objektivno. Neke metrike kojima raspolažemo: 1) veličina doprinosa u bajtovima 2) veličina doprinosa u riječima 3) broj projekata na srodnim jezicima koji članak već imaju 4) postotak preklapanja sa sadržajem na srodnim jezicima. Pozivam sve zainteresirane da se priključe raspravi s idejama i mišljenjima. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 28. februara 2026. u 06:21 (CET) :Ovo je sasvim simpatična inicijativa, tako da podržavam. Što se tiče kriterija, mislim da bi svaki oblik prijenosa trebao biti strogo zabranjen - dakle, samo vlastoručno napisani/prevedeni članci, bez ikakvih strojnih prijevoda. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 28. februara 2026. u 13:26 (CET) :Vrlo lepa ideja. I ja sam saglasan da preneseni članci ne treba da ulaze u sastav takmičenja. Dodatne kriterijume svakako valja razmotriti. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 28. februara 2026. u 15:03 (CET) :::i ja se slažem s ovom idejom. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 3. marta 2026. u 19:18 (CET) Hvala vam na podršci! Od uvaženog sam kolege @[[Korisnik:MHeidarzadeh-CEEhub|MHeidarzadeh-CEEhub]] preko email-korespondencije dobio potvrdu da su zajednici srpskohrvatske Wikipedije obezbijeđena sredstva u iznosu od 400 EUR za dodjelu lokalnih nagrada. Popis suradnika s najboljim rezultatima će po završetku takmičenja biti proslijeđen fiskalnom sponzoru ovogodišnjeg izdanja takmičenja CEE Spring. Uz pristanak obiju strana u okviru ispod dajem uvid na relevantne mail-ove. {{Collapse top|Email korespondencija}} Dear Mohammad, I have consulted my community on-wiki and they support the incentive. Thus, the Serbo-Croatian Wikipedia (shwiki) community would like to request funding support to cover for local prizes – in any amount you deem reasonable. Given the project’s modest editing activity, a smaller allocation is appropriate. I took notice of the [[metawiki:CEE_Women_Campaign_2026/applications/CEE_Women_2026:_Multi-Wiki_Edit-a-thon_&_Training_(HR_+_EN/SH/BS)_with_Wikidata_&_Commons|CEE Women Campaign application]] that aims to cover shwiki. I'll aim to accommodate for the incoming contributions (which I hope there will be) to the best of my capacity. In the future, I'd probably like to have the [[metawiki:Cross-Project_Cooperation_Initiative|Cross-Project Cooperation Initiative]] involved in such endeavors. Thank you so much, on behalf of my community. Best regards, Vipz. <hr> Dear Vipz, Thank you for confirming the community’s support. You have up to 400 EUR available for local prizes. There is no need for a separate application, and you can use this amount to award prizes to your participants. After the contest ends, please share the list of winners with our fiscal sponsor (this year Wikimedia Austria), who will arrange sending the prizes accordingly. Best regards, Mohammad {{Collapse bottom}} Uskoro ću se pozabaviti izradom nužne infrastrukture i predloška za nagrađivanje (''1. veći iznos''; 2. ''malo manji iznos''; itd.), koji ću zainteresiranim korisnicima dati ovdje na uvid prije konačnog usvajanja. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 2. marta 2026. u 16:47 (CET) == Radionica / Portal Zajednice == {{Zaglavlje rasprave|Prijedlog nije dobio potrebnu potporu i odbačen je.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 24. marta 2026. u 03:09 (CET)|odbačeno}} Poštovane kolege, želio bih se prihvatiti cjelovitog preuređenja odjeljka [[Wikipedija:Portal zajednice|'''Portal Zajednice''' odnosno '''Radionice''']]. Mislim da je taj odjeljak zanemaren, prepušten samome sebi već godinama, a mogao bi pružiti prostor vrlo korisnim spravama i pomagalima, kako za nove tako i za iskusnije korisnike. Mogu li preuzeti taj pothvat? Imate li kakvih zamisli ili prijedloga? Riječ je o odjeljku koji sam isprva gotovo htio ukloniti, no ako ga promotrimo pozornije, vidjet ćemo da u njemu postoje solidne polazišne točke. Moja je zamisao sačuvati ključne sadržaje koje su kolege utemeljili, te potom sve svesti na najosnovnije, učiniti jasnijim i korisnijim. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 14. januara 2026. u 16:44 (CET) :Što se mene tiče, nije na odmet... :D Pogotovo za nove korisnike, mogu naučiti dosta! – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 14. januara 2026. u 18:58 (CET) :Jedna od najvažnijih stranica na projektu, a potpuno zapuštena. Vreme je da se to promeni. Podržavam inicijativu. Stranica mora imati responzivan dizajn i ažuran sadržaj. Mora biti korisna kako za novajlije tako i za iskusne urednike i urednice. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16. januara 2026. u 00:46 (CET) ::::Nacrt: '''[[Korisnik:Inokosni organ/Radionica|Radionica]]''' (novopredloženi) usp. '''[[Wikipedija:Portal zajednice|Radionica]]''' (sadašnji "stari" oblik) ::::Mislim da je nacrt za novu radionicu dovršen i mogu ga podnijeti na vaš uvid. U donjoj sekciji navedite sve potrebne primjedbe: što nedostaje? Što je suvišno? Sviđa li vam se stil? Sviđaju li vam se boje? Koje bi dijelove teksta trebalo promijeniti? Koje bi tekstualne dijelove trebalo dodati? Što u kodu nije u redu? ::::Raspravu otvaram danas, 6. marta, i namjeravam je voditi dvije sedmice, dakle do 20. marta, nakon čega ćemo pristupiti završnom glasovanju i posljednjim izmjenama. Naravno, ako rasprava postigne suglasje prije 20. marta, možemo je zatvoriti i ranije, na vaš zahtjev. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 6. marta 2026. u 15:54 (CET) ::::@[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]], @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]], @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]], @[[Korisnik:Aca|Aca]], @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]], @[[Korisnik:Vipz|Vipz]], @[[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]], @[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]], @[[Korisnik:Pokrajac|Pokrajac]], @[[Korisnik:Vitek|Vitek]], @[[Korisnik:Belirac|Belirac]], @[[Korisnik:Duma|Duma]], @[[Korisnik:Akatone|Akatone]], @[[Korisnik:Alekol|Alekol]], @[[Korisnik:Atricapilus|Atricapilus]], @[[Korisnik:Dwina744|Dwina744]], @[[Korisnik:ImStevan|ImStevan]], @[[Korisnik:SrpskiAnonimac|SrpskiAnonimac]], @[[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]], @[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]], @[[Korisnik:Bakir123|Bakir123]], @[[Korisnik:Argo|Argo]], @[[Korisnik:Deni|Deni]], @[[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]], @[[Korisnik:Gliwi|Gliwi]], @[[Korisnik:MrKeefeJohn|MrKeefeJohn]], @[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]], @[[Korisnik:Stefanguzvica|Stefanguzvica]], @[[Korisnik:Stephan1000000|Stephan1000000]], @[[Korisnik:Zblace|Zblace]] === Rasprava === {{komentar}} Ovo mi je rešenje baš prenatrpano. :) Mislim da radionica treba da bude dosta čitljivija i da sadrži samo stvari na kojima se trenutno radi ili planira raditi – poslovi u fokusu. Srodni projekti, rast broja članaka, statistika, historija, lista botova, linkovi ka pravilima i smernicama, dugmići, stari uvod radionice – sve to mi je nabacano. Te stvari treba razdvojiti i uklopiti u postojeće stranice. Radionica bi trebala obuhvatati sveže primere članaka za sređivanje i kada se jedan članak sredi, imamo onda sledeći prikazan. Neka vrsta To-Do liste podeljene po težini. Da ima stvari za novajlije, ali i stvari za iskusne urednike. Dakle, kad čovek ode u radionicu, on želi da ima alat i konkretan posao koji treba da obavi. Ovo sad je vrlo teško za snalaženje i čak kompleksnije od postojećeg, neažurnog dizajna radionice. Ipak, dopada mi se plava pozadina kao element dizajna i mislim da se sve treba unificirati i sažeti u jednu ili više plavih pozadinskih okvirića. Dizajn treba imati naveden specifičan problem i konkretne članke te kratko objašenjnje šta je potrebno uraditi i na koji način se najlakše to može uraditi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 6. marta 2026. u 16:12 (CET) === Zaključak === Rok od 20. marta je istekao i ne vidim nikakav napredak. Kako nema glasova za, mogu smatrati da je moj prijedlog odbijen, a plan obnove Radionice odgođen na neodređeno vrijeme. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 24. marta 2026. u 03:09 (CET) {{Podnožje rasprave}} == New Rapid Funds in CEE – global support now closer to your local activities == Hi everyone, '''Starting from 1 April 2026''', the CEE Hub will begin reviewing and supporting Rapid Fund applications for Central and Eastern Europe, in close cooperation with the Wikimedia Foundation. This change is part of our shared effort to bring support closer to communities and make the process more accessible and responsive to local contexts. You will still apply through the same system (Fluxx), and WMF will continue handling contracts and fund transfers. What changes is that the CEE Hub becomes your first point of contact, offering guidance, reviewing applications, and staying closer to your ideas throughout the process. We encourage you to reach out to [[:m:User:TRistovski-CEEhub|Toni]], our Grants Specialist before applying. A short conversation can help clarify your idea and make things smoother from the start. * ☝️ Rapid Funds remain open year-round (with possible delays in June and December). * ☝️ For Central Asian communities: the process stays the same – you continue applying directly through WMF. Join our online Q&A session to learn more (same content, two options to join): * 2 April, 5:00 PM CEST (UTC +2; [[:m:Event:CEE Hub Rapid Fund Q&A Nr. 1|register here]]) * 8 April 7:00 PM CEST (UTC +2; [[:m:Event:CEE Hub Rapid Fund Q&A Nr. 2|register here]]) More info & contact: '''[[:m:CEE Hub Rapid Funds|Wikimedia CEE Hub/Rapid Grants]]''' --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 31. marta 2026. u 13:21 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:TRistovski-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=29670168 --> == Join the sixth Ukraine’s Cultural Diplomacy Month on Wikipedia! == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:Ukraine’s Cultural Diplomacy Month on Wikipedia 2026.png|right|250px|thumb|link=https://meta.wikimedia.org/wiki/Ukraine%27s_Cultural_Diplomacy_Month_2026|Join our campaign!]] {{int:please-translate}} Dear Wikipedians! [[:m:Special:MyLanguage/Wikimedia Ukraine|Wikimedia Ukraine]], in cooperation with the [[:en:Ministry of Foreign Affairs of Ukraine|MFA of Ukraine]] and [[:en:Ukrainian Institute|Ukrainian Institute]], has launched the sixth edition of writing challenge "'''[[:m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|Ukraine's Cultural Diplomacy Month]]'''", which lasts from '''1st April''' until '''30th April 2026'''. The initiative aims to promote knowledge about Ukrainian culture abroad by creating and improving Wikipedia articles in multiple languages. This year marks the sixth edition of the campaign, which will focus on contemporary culture, making today’s artistic voices and practices more visible to international audiences. 🧩'''How to participate?''' Choose an article from the suggested list → Write an article in your language, or improve an existing one according to the rules → Add your contribution to the contest page and calculate your points → Win prizes and receive a certificate of participation → Become a promoter of truthful knowledge about Ukraine. 🧩'''[[m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|Check our main page for more information]]'''. '''If you are interested in coordinating long-term community engagement for the campaign and becoming a local ambassador, we would love to hear from you! Please let us know your interest.''' If not, then we encourage you to translate the [[m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|landing page of the contest]] and [https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MessageGroupStats?group=Centralnotice-tgroup-UCDM2026banner&messages=&language=en&x=D banner] into your own language. Also, we set up a [[:m:CentralNotice/Request/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|banner]] to notify users of the possibility to participate in this challenge! [[:m:User:OlesiaLukaniuk (WMUA)|OlesiaLukaniuk (WMUA)]] ([[:m:User talk:OlesiaLukaniuk (WMUA)|talk]]) 04:35, 1 April 2026 (UTC) </div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:OlesiaLukaniuk (WMUA)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:OlesiaLukaniuk_(WMUA)/list_of_wikis&oldid=28552112 --> == CEE Newsletter is out now! == Dear all, The first CEE Newsletter issue of 2026 is now live, and we are happy to share it with you. The past few months have been anything but quiet across our region. From Wikimedia CEE Spring and the CEE Women Campaign, to cross-border collaborations, youth initiatives, and new ideas taking shape, there is a lot happening -- and this issue brings together many of those stories in one place. You will find highlights from community activities, updates from the CEE Hub, international news, and a wide range of contributions from across the region. It is a good snapshot of what we have been working on together at the start of the year. As always, thank you to everyone who contributed -- by writing, sharing updates, or supporting behind the scenes. Take a moment to explore the issue and see what is going on across the region: https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/March_2026 As always, we have prepared a Russian version of the same issue: https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/March_2026/ru Happy reading! On behalf of the CEE Newsletter team, Karo <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:KGruszczyk-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE&oldid=30270755 --> == Request for comment (global AI policy) == <bdi lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Apologies for writing in English. {{int:Please-translate}} A [[:m:Requests for comment/Artificial intelligence policy|request for comment]] is currently being held to decide on a global AI policy. {{int:Feedback-thanks-title}} [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 02:58 (CEST) </bdi> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Codename Noreste@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30424282 --> == Call for Community Candidates – Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026 == ''Please help us and your community by translating this announcement into your language!'' Dear all, The [[Meta:Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026]] is currently underway. There are 4 seats allocated to community representatives. Community members are invited to nominate themselves as candidates for these seats. These positions will be filled through a vote by the CEE community. '''Eligibility criteria:''' * Candidates must be [[Meta:Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026/Eligibility|eligible voters]]: ** Have a Wikimedia account created before 18 December 2025 ** Have at least 300 edits between 18 December 2025 and 18 June 2026 ** Must not have been blocked between 18 March 2026 and 18 June 2026 * Must have participated in at least 2 of the last 3 [[Meta:Wikimedia CEE Hub/CEE Hub Status Meeting|CEE Hub Advisory Group meetings]] You can check your eligibility using the following tool: https://cee-sc-election.toolforge.org/ '''How to proceed:''' Candidates may nominate themselves or be nominated by others. If nominated by others, the candidate must explicitly accept the nomination before 18 June 2026. The candidate should create their nomination page and submit their candidacy [[Meta:Wikimedia_CEE_Hub_Steering_Committee_Election_2026/Nominations|here]]: Please also inform your communities about the election and encourage participation. Best regards,   Electoral Commission of Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026 --[[Meta:Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Meta:Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 30. aprila 2026. u 12:00 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:MHeidarzadeh-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=30401522 --> == Invitation: Call for Delegates Nominations and registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca == Dear Serbo-Croatian language community, On behalf of the Wikimedians of Romania and Moldova User Group, we are thrilled to invite you to the [[:m:Wikimedia_CEE_Meeting_2026/Registration|Wikimedia CEE Meeting 2026]]! This year, our regional gathering will take place in the heart of Transylvania, in the vibrant city of Cluj-Napoca, Romania. <span style="font-family:monospace,monospace">'''Dates: 18–20 September 2026. Location: Cluj-Napoca, Romania'''</span> === Call for Delegate Nominations === We are now officially opening the call for affiliates to nominate their delegates. Each affiliate is encouraged to select representatives who will actively contribute to the sessions, share local successes, and help strengthen our regional network. It is crucial to check the '''[[:m:Wikimedia CEE Meeting 2026/Eligible affiliates|eligibility subpage]]''' to see the number of delegates allocated to your community. This number tells you how many delegate scholarships are reserved for your community. <span style="font-family:monospace,monospace">'''Nomination Deadline: 30 May 2026'''</span> Please ensure that your nominations are submitted by this date to allow our organizing team enough time to manage travel logistics and visa support where necessary. === Registration process === Delegates, scholarship recipients, and all self-funded attendees can register using the Registration Form (given below). It is mandatory for each delegate application to contain a link to the documents supporting the respective nomination as delegate. All travel, accommodation, and food expenses (during the conference days) will be organized and covered by Wikimedians of Romania and Moldova User Group only for delegates and scholarship recipients. Registration is required for everyone to participate in the Wikimedia CEE Meeting. <p style="font-family:monospace,monospace;background-color:#bbb">'''Registration Form is here: [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdrSQ3JZCGa21AInWOCXnNjzhUZLV1n7LcSt8-0pd1L0Z4rMw/viewform Apply]'''</p> * '''Registration period for representatives of Wikimedia affiliations: <u>13 May 2026, 00:00 (UTC) — 30 May 2026, 23:59 (UTC)</u>.''' * Registration period for self-funded participants and for everyone else: 13 May 2026, 00:00 (UTC) — 30 June 2026, 23:59 (UTC). For any questions or unclear issues, please reach out to us at our official conference email: <p style="font-family:monospace,monospace">'''wmceem2026[[File:At sign.svg|17px|link=|@|class=skin-invert]]icf-fri.org'''</p> We look forward to welcoming you to Cluj-Napoca this September to share knowledge, foster new ideas, and celebrate our collective achievements. Warm regards,<br/>Wikimedia CEE Meeting 2026 Organizing Team<br/>Wikimedians of Romania and Moldova User Group<br/> – [[Korisnik:Gikü|Gikü]] ([[Razgovor s korisnikom:Gikü|razgovor]]) 13. maja 2026. u 22:54 (CEST) :@[[Korisnik:Vipz|Vipz]], @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]], @[[Korisnik:Deni|Deni]] Ne(t)ko zainteresiran? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. maja 2026. u 10:59 (CEST) ::Hmmmm. Razmislim. @[[Korisnik:Vipz|Vipz]], @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar]]? – [[Korisnik:Deni|Deni]] ([[Razgovor s korisnikom:Deni|razgovor]]) 14. maja 2026. u 14:22 (CEST) :::@[[Korisnik:Aca|Aca]], @[[Korisnik:Deni|Deni]], imate moju podršku da nas predstavljate na CEE Meetingu, kao i uvijek. Ako se za to odlučite, volio bih da raspravimo kako nas se planira predstavljati i da dogovorimo kakve su teme zapravo važne za ovu zajednicu. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 15. maja 2026. u 01:26 (CEST) ::::Samo jedan kandidat je iz naše zajednice. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 15. maja 2026. u 02:57 (CEST) ::::Ja sam tebe i Edgara pingovao da i vi razmislite želi li jedan od vas da ode da nas predstavi. Bilo bi dobro :) – [[Korisnik:Deni|Deni]] ([[Razgovor s korisnikom:Deni|razgovor]]) 16. maja 2026. u 14:32 (CEST) :::::Broj zainteresiranih kandidata sa srpskohrvatskog govornog prostora je razmjerno malen u odnosu na broj raspoloživih delegacijskih mjesta - njih čak osam (8), odnosno više od 10 % svih stipendija. Tako mi se barem čini, a volio bih da se dokaže suprotno. Uvijek je moguće nešto dogovoriti s kolegama koji rade na jezično bliskim projektima. Što se tiče mene konkretno, ne mogu nas ići predstavljati ove godine. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 30. maja 2026. u 01:07 (CEST) == Wiki Loves Eurovision 2026 == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:Wiki Loves Eurovision edit-a-thon logo 2026.svg|right|250px]] Hello everyone! You are invited to participate in the "[[meta:Wiki Loves Eurovision 2026|Wiki Loves Eurovision]]" article writing contest, where our goal is to create new Eurovision-related articles in the CEE-language Wikipedia editions and improve existing ones. The contest will take place from May 10 to June 10, 2026, and prizes are available: * 1st prize: a voucher worth €60 * 2nd prize: a voucher worth €50 * 3rd prize: a voucher worth €40 * 4th–10th prize: a voucher worth €30 To participate in the contest and learn more, please visit [[meta:Wiki Loves Eurovision 2026|this link]]. --[[User:MHeidarzadeh-CEEhub|MHeidarzadeh-CEEhub]] ([[User talk:MHeidarzadeh-CEEhub|talk]]) 14:00, 16 May 2026 (UTC) </div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:MHeidarzadeh-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE&oldid=30513878 --> == <span lang="en" dir="ltr">Vote now in the 2026 U4C election</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Eligible voters are asked to participate in the 2026 [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] election. More information–including an eligibility check, voting process information, candidate information, and a link to the vote–are available on Meta at the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|2026 Election information page]]. The vote closes on 2 June 2026 at [https://zonestamp.toolforge.org/1780358400 00:00 UTC]. Please vote if your account is eligible. Results will be available by 14 June 2026. -- In cooperation with the U4C,<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 27. maja 2026. u 19:14 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Keegan (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30513860 --> == Extending the Call for Delegates registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca == Hello! As mentioned [[#Invitation: Call for Delegates Nominations and registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca|above]], the Serbo-Croatian language community has scholarship spot(s) reserved for attending the [[:m:Wikimedia CEE Meeting 2026|Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca]]. By our accounts, your community has not yet filled up the reserved spot(s) for delegates. We are '''extending the deadline to June 10''', but please note that the '''June 10 deadline is final and will not be extended for anyone'''. '''Registration form is here:''' https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdrSQ3JZCGa21AInWOCXnNjzhUZLV1n7LcSt8-0pd1L0Z4rMw/viewform Don't forget to provide a confirmation about the selection of delegates. For any questions or unclear issues, please reach out to us at our official conference email: :'''[mailto:wmceem2026@icf-fri.org wmceem2026@icf-fri.org]''' Thank you for your cooperation and CEE you Beyond the Crossroads in Cluj-Napoca! On behalf of Wikimedia CEE Meeting 2026 Organizing Team, Wikimedians of Romania and Moldova User Group -- – [[Korisnik:Gikü|Gikü]] ([[Razgovor s korisnikom:Gikü|razgovor]]) 29. maja 2026. u 23:32 (CEST) == Incompatibility with Parsoid == Hi, Sorry for English. We are facing a blocker on the [[mw:Parsoid/Parser_Unification|parsoid roll out]] to Serb-Croation Wikipedia. [[Template:refbegin]] and [[Template:Refend]] add "<nowiki>-{" and "}-</nowiki>" to articles to avoid language conversion on references but that won't work in parsoid anymore and is leading to visible wikitext on parsoid mode ([https://sh.wikipedia.org/wiki/Mary%20Wollstonecraft%20Shelley?useparsoid=1&variant=sh-cyrl example]). We can fix the existing cases by using a bot and simply add the wikitext in articles directly instead. I can do it but beforehand, I wanted to make sure it's okay by the community of Serb-Croation Wikipedia. See [[phab:T424399]] for more information. – [[Korisnik:Ladsgroup|Ladsgroup]] ([[Razgovor s korisnikom:Ladsgroup|razgovor]]) 15. juna 2026. u 04:36 (CEST) :@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] @[[Korisnik:Aca|Aca]]: Is this relevant to your recent edits? – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 15. juna 2026. u 06:15 (CEST) :Hello @[[Korisnik:Ladsgroup|Ladsgroup]]! Is the problem related to the language-converter markup being split across two transclusions, as opposed to one? Could the templates still help insert <code><nowiki>-{</nowiki></code> and <code><nowiki>}-</nowiki></code> with <code>subst:</code> or a similar workaround? – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 15. juna 2026. u 16:15 (CEST) ::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] Hi, yup. That's the problem. I suggested one of two ways to move forward [[phab:T424399#12016870]] neither are really appealing but there isn't any other way. cc'ing @[[Korisnik:SAnanian (WMF)|SAnanian (WMF)]] in case he has other ideas. – [[Korisnik:Ladsgroup|Ladsgroup]] ([[Razgovor s korisnikom:Ladsgroup|razgovor]]) 15. juna 2026. u 16:57 (CEST) :::I suggest creating <code><nowiki>{{refbegin2}}</nowiki></code> without the <code>-{</code> and redefining <code><nowiki>{{refbegin}}</nowiki></code> as <code><nowiki>{{refbegin2}}</nowiki>-{</code> :::That avoids breaking the pages temporarily while the bot replaces <nowiki>{{refbegin}}</nowiki> with <nowiki>{{refbegin2}}</nowiki>-{ and lets you use <nowiki>{{subst:refbegin}}</nowiki> when you author the pages. :::Is there a serb-croatian translation of "refbegin" that would be a better name than "refbegin2"? We could localize the template name at the same time as fixing this incompatibility, perhaps. – [[Korisnik:Cscott|Cscott]] ([[Razgovor s korisnikom:Cscott|razgovor]]) 16. juna 2026. u 21:50 (CEST) ::::Tags <code><nowiki>-{</nowiki></code> and <code><nowiki>}-</nowiki></code> shouldn't be used there in the first place. They should be removed and integrated into the specific reference templates used in that list (Cite web, Cite book, etc.). Manually adding tags is not the most practical solution. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. juna 2026. u 01:42 (CEST) :::::{{za|+1}}, this might be a ''pretty'' good time to finally get going with cite template updates. @[[Korisnik:Cscott|Cscott]] how much time do we have on hand? – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 17. juna 2026. u 02:20 (CEST) ::::::Removed the tags. Future cite template updates should follow these developments. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 20. juna 2026. u 21:41 (CEST) == Health Challenge 2026 - invitation and consent for CentralNotice == ''(Sorry for writing in English. You may consider to translate it to your language.)'' I would like to invite you to the now happening '''article writing challenge focused on health''' - '''[[:m:Special:MyLanguage/Health Challenge 2026|Health Challenge 2026]]'''. Just write articles in (any) Wikipedia (ideally from the [[:m:Special:MyLanguage/Health Challenge 2026/Focus articles|focus articles]]), [[:m:Health Challenge 2026/Participate|list them on the challenge page]] and you may win valuable prizes (of course, beyond helping the next generation of global health ;) Also, I would like to show a banner in this Wikipedia until the end of June 2026. You can see details at [[:m:CentralNotice/Request/Health Challenge 2026|MetaWiki CentralNotice request]]. If you agree, just write here that you agree and I will carry the rest. Also, please write here a translation of the banner text “Write articles about health and win valuable prizes.” That will help to show the banner in your language. If you have any question, please ask them preferably at the [[:m:Talk:Health Challenge 2026|talk page of the challenge]], as I may not be able to follow discussions on all local wikis. --[[Korisnik:KuboF Hromoslav|KuboF Hromoslav]] ([[Razgovor s korisnikom:KuboF Hromoslav|razgovor]]) 17. juna 2026. u 17:17 (CEST) == RFC about AI-generated content in Wikimedia Commons == <bdi lang="en" dir="ltr">Apologies for writing in English, please help translate this message to your language. You are invited to participate in a [[c:Commons:Requests for comment/Policy update for AI content|request for comment on Wikimedia Commons about a policy update for AI content]]. This may affect files that are uploaded to Wikimedia Commons for use on this project. Thank you. [[m:User:Codename Noreste|Codename Noreste]] ([[m:User talk:Codename Noreste|razgovor]])</bdi> 23. juna 2026. u 19:11 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Codename Noreste@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30513860 --> == <span lang="en" dir="ltr">Deployment of Legal and Safety Contacts Link in the Footer of Your Wiki</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="Message"/> '''Legal & Safety Contacts''' Hello community, the Wikimedia Foundation has provided a [[wmf:Special:MyLanguage/Legal:Wikimedia Foundation Legal and Safety Contact Information|single legal and safety contact page]], to be linked in the footer of your wiki, to ensure access to accurate legal information. This is a regulatory requirement. We have already rolled out links to English, German, Italian, Spanish and other wikis and we will deploy to your wiki soon. [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_Legal_and_Safety_Contacts_FAQ|Please read more on the project page]] and leave any comments in this thread or on the [[m:Special:MyLanguage/Talk:Wikimedia Foundation Legal and Safety Contacts FAQ|talk page]]. <section end="Message"/> </div> -- [[User:Sannita (WMF)|User:Sannita (WMF)]] ([[User talk:Sannita (WMF)|talk]]) 25. juna 2026. u 15:30 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Sannita (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Sannita_(WMF)/Mass_sending_test&oldid=30731267 --> == June 2026 CEE Newsletter is out == Dear all, The [https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/June_2026 June 2026 issue] of the CEE Newsletter has been published. After a three years of being an editor of the Newsletter, this will be my last issue. Over the years, I've been putting on multiple hats and now is time to take one off. I would like to share many thanks to everyone I had the honor of collaborating with. Many of you are not only readers, but also authors. It was always a great joy to read all the amazing stories from all around the region, you are the ones making this newsletter special. '''Read the full newsletter [https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/June_2026 here].''' As always, we have prepared a [https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/June_2026/ru Russian version] of the same issue. Happy reading! Take care, Jan --[[User:Janbery|janbery]] ([[User talk:Janbery|talk]]) 26. juna 2026. u 16:03 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Janbery@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE&oldid=30548854 --> == Prijedlog za sliku sedmice: 13. jula 2026. – 19. jula 2026. == <!-- Obrazac koji se nalazi ispod ovog zakomentiranog teksta popunite odgovarajućim podacima. Prazni ili nepotpuni prijedlozi bit će uklonjeni. Predloženi sadržaj moguće je raspraviti ili odgoditi. --> Predlažem novu sliku sedmice. * '''Slika (naziv datoteke):''' <nowiki>Datoteka:Lionel Messi Argentina v Egypt 7 July 2026-250.jpg</nowiki> * '''Opis (popratni sadržaj):''' [[Lionel Messi]] u utakmici na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Svjetskom prvenstvu 2026.]] * '''Izvor (autor i datum):''' [[:commons:User:Berlination|Bryan Berlin]], 7. jula 2026. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 17. jula 2026. u 04:36 (CEST) :@[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]: A samo je dodaj, molim te. :) Nije kao da imamo previše opcija. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19. jula 2026. u 14:32 (CEST) ::Usput budi rečeno, ovaj autor ima sjajne fotke. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19. jula 2026. u 14:33 (CEST) :::Možda bi bilo dobro sačekati tekmu večeras, pa videti je l' će biti prigodno. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19. jula 2026. u 14:34 (CEST) ::::{{ping|Aca}} euuuuh, ne bih baš ovu sada XD – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 21. jula 2026. u 19:50 (CEST) :::::Au :D Bilo je baš teško gledati. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21. jula 2026. u 19:56 (CEST) == Obavijest o člancima o Indijancima == U sklopu rješavanja kategorija vezanih uz SAD, otkrio sam da postoji hrpa (ali doslovno hrpa) članaka o Indijancima te da je kategorija u potpunom kaosu. Ima posla, ali to je manji problem. Naime, većina - ako ne i svi - tih članaka prebačena je s hr.wiki u nekom davnom periodu, a gdje ih je radio Zeljko, kvalitetu čijih doprinosa Wikipediji ne treba dodatno elaborirati. Problem je što je ogroman broj tih članaka temeljen na prijevodima s web stranica koje se ne mogu smatrati izvorima i radi se o amaterskim, nenaučnim i neakademskim izvorima koji sadrže nereferencirane, pogrešne ili podatke koje je gotovo nemoguće potvrditi. Ima tu članaka o plemenima kojih nema ni na jednoj drugoj Wiki niti ih Google nalazi na tražilici, članaka o jezičnim skupinama koji su pisani kao da su o plemenima i slično. Od onih članaka koji postoje na en.wiki, ogroman broj sadržajno potpuno odudara i suštinski je nepopravljiv jer se radi o pseudoznanstvenim podacima, ako ne i o potpunim izmišljotinama. Sukladno navedenom, obavještavam kolege da ćemo pristupiti čišćenju tih članaka. Oni članci koji nemaju svoje ekvivalente na drugim Wiki projektima bit će automatski brisani jer je temeljem generalnog uvida u sadržaj takvih članaka vjerojatnost da se radi o pseudoznanstvenom ili fabriciranom sadržaju iznimno velika. Članci koji postoje na drugim projektima ići će kroz provjeru - ako sadržajno odgovaraju, bit će propisno kategorizirani i eventualno označeni nekim od šablona za sređivanje, a ako sadržajno potpuno odudaraju od onoga što piše na drugim projektima, isti će biti brisani. Ovo je problem od ranih dana sh.wiki i nešto s čim se treba uhvatiti u koštac radi održavanja vjerodostojnosti i kvalitete projekta. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 19. jula 2026. u 13:53 (CEST) :Saglasan sam s ovim, a pseudonauku i pseudoistoriju prezirem, pa je ovo super prilika da se sve to pregleda i proveri. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19. jula 2026. u 14:37 (CEST) == Request for comment (the future of Abstract Wikipedia) == <bdi lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Apologies if this has not yet been translated into your wiki's language. {{int:Please-translate}} You are invited to voice your opinions in a [[:m:Requests for comment/The future of Abstract Wikipedia|request for comment about the future of Abstract Wikipedia]]. {{Int:Feedback-thanks-title}} [[:m:User:Kowal2701|Kowal2701]] ([[:m:User talk:Kowal2701|talk]]) 24. jula 2026. u 14:24 (CEST) </bdi> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:DreamRimmer@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30513860 --> :@[[Korisnik:Kowal2701|Kowal2701]]: This seems to have become a Global North thing. And since we are Global No..where, it's good to be notified. :D Jokes aside, thanks for the delivery. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 24. jula 2026. u 23:54 (CEST) == Novi dizajn Radionice == {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave zaključujem da postoji konsenzus za usvajanje novog dizajna Radionice. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 1. augusta 2026. u 14:15 (CEST)|Usvojeno}} Podstaknut naporima @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosnog organa]], koji je u martu pokrenuo ovo pitanje, rešio sam da napravim svoj predlog novog dizajna Radionice (Portala zajednice). Možete ga videti '''[[Wikipedija:Radionica|ovde]]'''. Dizajn inkorporira zaglavlje s interaktivnim dugmićima i nove zadatke sortirane po težini, navodi ključne wikiprojekte, pruža adekvatnu pomoć novim korisnicima i prikazuje ključne novosti na Wikipediji. Prilagođen je tamnoj temi i mobilnim uređajima. Kao referenca korišten je i Codex, Wikimedijin dizajn-sistem, a stilski okvir stvoren je pomoću modela GPT-5.6. Imate li neke sugestije u pogledu dizajna? Kako vam se čini? Želite li da ga službeno usvojimo? Radi transparentnosti, pingovaću korisnike koji su bili pozvani da učesvuju i u prošloj raspravi: @[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]], @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]], @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]], @[[Korisnik:Aca|Aca]], @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]], @[[Korisnik:Vipz|Vipz]], @[[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]], @[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]], @[[Korisnik:Pokrajac|Pokrajac]], @[[Korisnik:Vitek|Vitek]], @[[Korisnik:Belirac|Belirac]], @[[Korisnik:Duma|Duma]], @[[Korisnik:Akatone|Akatone]], @[[Korisnik:Alekol|Alekol]], @[[Korisnik:Atricapilus|Atricapilus]], @[[Korisnik:Dwina744|Dwina744]], @[[Korisnik:ImStevan|ImStevan]], @[[Korisnik:SrpskiAnonimac|SrpskiAnonimac]], @[[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]], @[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]], @[[Korisnik:Bakir123|Bakir123]], @[[Korisnik:Argo|Argo]], @[[Korisnik:Deni|Deni]], @[[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]], @[[Korisnik:Gliwi|Gliwi]], @[[Korisnik:MrKeefeJohn|MrKeefeJohn]], @[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]], @[[Korisnik:Stefanguzvica|Stefanguzvica]], @[[Korisnik:Stephan1000000|Stephan1000000]], @[[Korisnik:Zblace|Zblace]] Rasprava traje 7 dana. Unapred hvala na komentarima! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 25. jula 2026. u 00:22 (CEST) :Meni je ovo super i podržavam usvajanje – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 25. jula 2026. u 01:10 (CEST) :Da bi reč rekla! [[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] ([[Razgovor s korisnikom:Maria Sieglinda von Nudeldorf|razgovor]]) 25. jula 2026. u 07:55 (CEST) ::Mnogo zahvaljujem! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 25. jula 2026. u 10:50 (CEST) :Fino izgleda, dobro urađeno. – [[Korisnik:Duma|Duma]] ([[Razgovor s korisnikom:Duma|razgovor]]) 25. jula 2026. u 11:51 (CEST) {{podnožje rasprave}} == BCHS Arbitražni odbor == U tekućem U4C slučaju na Meta-Wikiju, korisnik {{k|ImStevan}} predložio je formiranje regionalnog BCHS arbitražnog odbora, koji bi delovao na svim našim projektima i pomagao u provođenju Univerzalnoga kodeksa ponašanja. Ovaj odbor činili bi iskusni korisnici s naših projekata, birani na posebnim izborima. Pre nego što se poradi na detaljima, zanima me kakvo mišljenje naša zajednica ima o ovom predlogu? Želimo li podržati osnivanje takvog tela i učestvovati u njegovom radu? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 8. augusta 2026. u 18:48 (CEST) :Moje iskustvo s AO-om bilo je katastrofalno i dok smatram da je ovo postavljeno na boljim temeljima, mislim da nema smisla iz dva razloga. Prvi je vezan uz moć kao takvu, a to je isti razlog koji je iskvario i izvorni AO, koji je postao sredstvo obračuna. Mislim da je ovo enciklopedija i da ljudi ne bi ovdje trebali dobivati nikakvu posebnu moć, a naročito ne neku interprojektnu da utječu na sudbine drugih projekata. To mi nije u duhu enciklopedije, več u duhu nekakve političke organizacije, a to nismo. Drugi je razlog sama politika. Čemu osnivanje dodatnih odbora? Lokalne zajednice trebale bi biti sposobne provoditi pravila i brinuti se same o sebi, a korisnici se ne bi trebali miješati u to što rade drugi projekti. Ne znam želi li itko te ovlasti, ali ja osobno ne želim ovlasti da kontroliram i sankcioniram što rade korisnici na srpskoj, bosanskoj ili hrvatskoj Wikipediji, niti bih volio da itko s tih projekata sankcionira išta što radimo mi ovdje (pa ostali bismo bez @[[Korisnik:Vipz|Vipzija]] u roku od sekunde :P). To je nepotrebno politiziranje projekta i to je dovelo do propasti i srpsku i hrvatsku Wikipediju svojedobno. Mislim da bilo kakva suradnja treba biti isključivo enciklopedijska, a nipošto ovakva, odnosno politički obojena. Sumarno, smatram da ovakav prijedlog kao takav nije u duhu Wikipedije kao enciklopedije te stoga ne podržavam niti osnivanje ovakvog odbora niti naše službeno sudjelovanje u njegovom radu ako se on ikada osnuje. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 8. augusta 2026. u 19:30 (CEST) ::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: A gle, mi svakako imamo U4C, koji postoji kao globalni odbor i koji kontrolira provedbu Univerzalnog kodeksa ponašanja. Ovde bi stvar bila mnogo bolje utemeljena, jer bismo imali međukorak – regionalni odbor koji čine lokalni urednici, koji su mnogo bolje upoznati s našim lokalnim problemima i lokalnim potrebama (umesto birokrata s drugog kraja sveta). Ukoliko bismo ograničili delokrug ovakvog lokalnog odbora (tipa da se bavi samo pitanjima koja su prethodno raspravljana lokalno, a nisu dovela do jasnog konsenzusa), onda ne verujem da će tu moći da dođe do konsolidacije moći. Trenutno svako može da pokrene globalni U4C case ukoliko se o tom pitanju povela rasprava lokalno i nije dovela do rešenja. Mislim da takvo ograničenja može da se postavi i za ovakvo telo, i imali bismo jasan delokrug. Na kraju, situacija na srwikiju bila bi mnogo drugačija da je ovakvo telo postojalo, a ovakav arbitražni odbor, koji je postojao na hrwikiju, onemogućavao je Kuburi da potpuno preuzme kontrolu. To je bio razlog zašto je Kubura svim silama (uključujući i sockpuppete) želeo da rasformira Odbor, što mu je na kraju i uspelo. Mislim da dugoročno ovakvo telo može da bude od velike koristi za ljude koji se bave međuprojektnim radom, te da bude spona koja će neopozivo povezati projekte s našeg govornog područja. Wikimedijina procena dezinformacija na hrvatskoj Wikipediji takođe je pronašla kao moguće rešenje "objedinjavanje izbora u zajednici za [...] funkcionalne uloge", tako da mislim da bi ovakva stvar bila dobra za šire srpskohrvatsko područje. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 9. augusta 2026. u 01:56 (CEST) ::Što se tiče politizacije, mislim da ona ne postoji jer je suva činjenica da mi uređujemo projekte na istom policentričnom jeziku, da se međusobno razumemo i da naši projekti u suštini imaju isti sadržaj i donekle zajedničku uredničku bazu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 9. augusta 2026. u 01:59 (CEST) {{komentar}} Eh. Ipak, njet. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 9. augusta 2026. u 16:07 (CEST) 87muigxdkkw2efot1i9888t6sodxewf 42669790 42669782 2026-08-09T16:03:29Z Edgar Allan Poe 29250 /* BCHS Arbitražni odbor */ odgovor 42669790 wikitext text/x-wiki {{Pijaca}} == Invitation to Host Wiki Loves Folklore 2026 in Your Country == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="text-align: center; width: 100%;">''{{int:please-translate}}''</div> [[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|150px|frameless]] Hello everyone, We are delighted to invite Wikimedia affiliates, user groups, and community organizations worldwide to participate in '''Wiki Loves Folklore 2026''', an international initiative dedicated to documenting and celebrating folk culture across the globe. ;About Wiki Loves Folklore '''Wiki Loves Folklore''' is an annual international photography competition hosted on Wikimedia Commons. The campaign runs from '''1 February to 31 March 2026''' and encourages photographers, cultural enthusiasts, and community members to contribute photographs that highlight: * Folk traditions and rituals * Cultural festivals and celebrations * Traditional attire and crafts * Performing arts, music, and dance * Everyday practices rooted in folk heritage Through this campaign, we aim to preserve and promote diverse folk cultures and make them freely accessible to the world. [[:c:Commons:Wiki_Loves_Folklore_2026|Project page on Wikimedia Commons]] ; Host a Local Edition As we celebrate the '''eight edition''' of Wiki Loves Folklore, we warmly invite communities to organize a local edition in their country or region. Hosting a local campaign is a great opportunity to: * Increase visibility of your region’s folk culture * Engage new contributors in your community * Enrich Wikimedia Commons with high-quality cultural content '''[[:c:Commons:Wiki_Loves_Folklore_2026/Organize|Sign up to organize]]:''' If your team prefers to organize the competition in ''either February or March only'', please feel free to let us know. If you are unable to organize, we encourage you to share this opportunity with other interested groups or organizations in your region. ;Get in Touch If you have any questions, need support, or would like to explore collaboration opportunities, please feel free to contact us via: * The project Talk pages * Email: '''support@wikilovesfolklore.org''' We are also happy to connect via an online meeting if your team would like to discuss planning or coordination in more detail. Warm regards, '''The Wiki Loves Folklore International Team''' </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 18. januara 2026. u 14:21 (CET) (Ова порука је послата [[:Wikipedija:Pijaca-Пијаца]] и поставља се овде због преусмерења.) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Tiven2240@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery/Wikipedia&oldid=29228188 --> == <span lang="en" dir="ltr">Annual review of the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> I am writing to you to let you know the annual review period for the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines is open now. You can make suggestions for changes through 9 February 2026. This is the first step of several to be taken for the annual review. [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Annual review/2026|Read more information and find a conversation to join on the UCoC page on Meta]]. The [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|you may review the U4C Charter]]. Please share this information with other members in your community wherever else might be appropriate. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]])<section end="announcement-content" /> </div> 19. januara 2026. u 22:01 (CET) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Keegan (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=29905753 --> == CEE Women 2026 == Unutar [[meta:Wikimedia_CEE_Spring|Wikimedia CEE Spring]] prevodilačkog wikipedijskog natjecanja se obično organiziraju tematska pod-natjecanja i aktivnosti među kojima je i onaj posvećen ženama i kompenziranju deficita sadržaja po pitanju roda u wikimedijskoj interpretaciji regije Srednje i istočne Europe (poticao sam i su-organizirao sam nekad)... Ove godine je opcija i dobiti manja sredstva (mikro-fond do 500eur) za provedbu širih aktivnosti (uključuje i druge wikimedijske projekte). Bilo bi dobro da se neko hoće primiti toga i potaknuti nove doprinose. Ako ste zainteresirane_i - pogledajte ovdje https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE_Women_Campaign_2026 i javite se za suradnju i/ili koordinaciju s drugima. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 6. februara 2026. u 11:55 (CET) :Hvala ti Zblace na pozivu i na informacijama! Nastojat ću raditi na tome da sh.wiki facilitira veću angažiranost u podzastupljenim temama. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 6. februara 2026. u 13:19 (CET) ::Puno hvala i od moje strane. CEE Spring je natjecaj kojim bismo trebali dati veću pozornost. LP – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 6. februara 2026. u 13:42 (CET) ::Ako trebaš pomoć da uradimo nešto zajedno online ili hibridno javi. Ja ću probati nešto sa ekipom na Wikidata, Commons a mogli bi i na Wikipedijama. – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 14. februara 2026. u 07:36 (CET) :Sve aktivnosti kojima se smanjuje rodni jaz na Wikipediji izuzetno su važne. Podrška i s moje strane. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 7. februara 2026. u 01:25 (CET) :Danas je do ponoći krajnji rok za prijavu projekta...meni se osobno još niko nije javio a čini mi se niti da je objavljeno išta prema zajednici o koordiniarnoj-zajedničkoj akciji. Koliko vidim ovdje ima par nespecifičnih (kurtoaznih?) znakova opće podrške, pa nisam siguran što i kako dalje. Iako mi je ovaj SH Wikipeda bliža od HR/SR/BS...imao sam i dovoljno negativnih iskustava da nebi htio inicirati projektni prijedlog samostalno ovdje samo da bi se nešto desilo. Ako se neko organizira i koordinira drukčije na privatnoj osnovi/infrastrukturi to mi je i metodološki i etički problematično, ali ... o tom sam već pisao puno puta. – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 22. februara 2026. u 09:04 (CET) ::Krajnji rok za što točno? Nisam znao da smo tako tanki s vremenom, jer takvog roka nisam vidio zapisanog na nekoj od Meta-Wiki stranica. Što se tiče privatnih infrastruktura i njihove funkcije, slobodno pitaj. [[WP:CEE Spring 2024]] sam organizirao samostalno, da, ali nije bio koordiniran uopće, kao ni [[WP:Mjesec Azije]] ili neki drugi u zadnje vrijeme manje plodni uređivački maratoni. Posljednjih sam nekoliko, takoreći, godina bio izuzetno zaokupljen drugim stvarima u stvarnom životu i projektu sam jedva doprinosio. Sve što sam tada organizirao je više bilo "reda radi, jer smo dosad održali" nego pomno iskoordinirani pothvat koji se kao provodi u tajnim chat kanalima van Wikimedije. CEE Spring 2025 je s moje strane propao jer nisam imao kapaciteta organizirati ga. Tkogod pokaže interes organizirati takve stvari sa mnom ili čak umjesto mene, vrlo je dobrodošao. Također, možemo mi raspravljati u nedogled što točno ne štima, zašto nema novih ljudi, zašto nema doprinosa koliko bi trebalo biti, zašto je urednička retencija takva kakva je, ali činjenica je da samo ponavljamo iste obrasce, a nadamo se drukčijem rezultatu. Tehnička infrastruktura shwiki projekta je vrlo zahrđala, a radi se između ostalog o nekim jako važnim aspektima uređivanja projekta (UX), poput šablona za citiranje. A jednom ako zađeš u to područje zamijetit ćeš da je to jedna duboka zečja rupa – modularni labirint. Optimalna implementacija glavne stvari X zahtjeva da se gradi na stvari Y, koju nadalje podupire 3 neke druge stvari, i tako dalje. Koliko je važno imati kod, važno je lokalizirati ga i prilagoditi lokalnom kontekstu, dokumentirati ga (i sam ga proučiti i shvatiti), ponekad čak i poboljšati gdje se uvidi prilika. Moj trenutni X je sve povezano sa nacrtima i njihovim stvaranjem. Trenutni Y, Z, W, itd. je sve sporedno što zahvatim raditi (a vidljivo je u zapisu doprinosa). Svako dobro. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 22. februara 2026. u 11:49 (CET) == Financijski poticaj za [[:m:Wikimedia CEE Spring 2026|CEE Spring 2026]] == Pozdrav svima! Fokus ove rasprave je ponuda grupe [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]], pod fiskalnim sponzorstvom [[:m:Wikimedia Austria|Wikimedije Austrije]], da bilo kojoj zainteresiranoj zajednici omogući mikro-fond do 400 EUR u svrhu nagrađivanja najmarljivijih učesnika nadolazeće uređivačke akcije. Želimo li iskoristiti ovu priliku? – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 28. februara 2026. u 05:40 (CET) ---- ; Rasprava Moje osobno mišljenje je: ovo praktički garantira da će svi ili bar većina učesnika dobiti značajnu novčanu nagradu za svoj doprinos srpskohrvatskoj Wikipediji u sklopu akcije. Obzirom na delikatnu situaciju u kojoj se nalazimo glede jezika, trebali bismo uspostaviti kriterije za učešće koji se dotiču [[WP:Prijenos sadržaja s drugih Wikipedija|prijenosa sadržaja s drugih Wikipedija]]. Pri definiranju kriterija učešća smatram da trebamo dati prednost kvaliteti nad kvantitetom. Kvalitet je, međutim, teže definirati objektivno. Neke metrike kojima raspolažemo: 1) veličina doprinosa u bajtovima 2) veličina doprinosa u riječima 3) broj projekata na srodnim jezicima koji članak već imaju 4) postotak preklapanja sa sadržajem na srodnim jezicima. Pozivam sve zainteresirane da se priključe raspravi s idejama i mišljenjima. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 28. februara 2026. u 06:21 (CET) :Ovo je sasvim simpatična inicijativa, tako da podržavam. Što se tiče kriterija, mislim da bi svaki oblik prijenosa trebao biti strogo zabranjen - dakle, samo vlastoručno napisani/prevedeni članci, bez ikakvih strojnih prijevoda. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 28. februara 2026. u 13:26 (CET) :Vrlo lepa ideja. I ja sam saglasan da preneseni članci ne treba da ulaze u sastav takmičenja. Dodatne kriterijume svakako valja razmotriti. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 28. februara 2026. u 15:03 (CET) :::i ja se slažem s ovom idejom. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 3. marta 2026. u 19:18 (CET) Hvala vam na podršci! Od uvaženog sam kolege @[[Korisnik:MHeidarzadeh-CEEhub|MHeidarzadeh-CEEhub]] preko email-korespondencije dobio potvrdu da su zajednici srpskohrvatske Wikipedije obezbijeđena sredstva u iznosu od 400 EUR za dodjelu lokalnih nagrada. Popis suradnika s najboljim rezultatima će po završetku takmičenja biti proslijeđen fiskalnom sponzoru ovogodišnjeg izdanja takmičenja CEE Spring. Uz pristanak obiju strana u okviru ispod dajem uvid na relevantne mail-ove. {{Collapse top|Email korespondencija}} Dear Mohammad, I have consulted my community on-wiki and they support the incentive. Thus, the Serbo-Croatian Wikipedia (shwiki) community would like to request funding support to cover for local prizes – in any amount you deem reasonable. Given the project’s modest editing activity, a smaller allocation is appropriate. I took notice of the [[metawiki:CEE_Women_Campaign_2026/applications/CEE_Women_2026:_Multi-Wiki_Edit-a-thon_&_Training_(HR_+_EN/SH/BS)_with_Wikidata_&_Commons|CEE Women Campaign application]] that aims to cover shwiki. I'll aim to accommodate for the incoming contributions (which I hope there will be) to the best of my capacity. In the future, I'd probably like to have the [[metawiki:Cross-Project_Cooperation_Initiative|Cross-Project Cooperation Initiative]] involved in such endeavors. Thank you so much, on behalf of my community. Best regards, Vipz. <hr> Dear Vipz, Thank you for confirming the community’s support. You have up to 400 EUR available for local prizes. There is no need for a separate application, and you can use this amount to award prizes to your participants. After the contest ends, please share the list of winners with our fiscal sponsor (this year Wikimedia Austria), who will arrange sending the prizes accordingly. Best regards, Mohammad {{Collapse bottom}} Uskoro ću se pozabaviti izradom nužne infrastrukture i predloška za nagrađivanje (''1. veći iznos''; 2. ''malo manji iznos''; itd.), koji ću zainteresiranim korisnicima dati ovdje na uvid prije konačnog usvajanja. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 2. marta 2026. u 16:47 (CET) == Radionica / Portal Zajednice == {{Zaglavlje rasprave|Prijedlog nije dobio potrebnu potporu i odbačen je.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 24. marta 2026. u 03:09 (CET)|odbačeno}} Poštovane kolege, želio bih se prihvatiti cjelovitog preuređenja odjeljka [[Wikipedija:Portal zajednice|'''Portal Zajednice''' odnosno '''Radionice''']]. Mislim da je taj odjeljak zanemaren, prepušten samome sebi već godinama, a mogao bi pružiti prostor vrlo korisnim spravama i pomagalima, kako za nove tako i za iskusnije korisnike. Mogu li preuzeti taj pothvat? Imate li kakvih zamisli ili prijedloga? Riječ je o odjeljku koji sam isprva gotovo htio ukloniti, no ako ga promotrimo pozornije, vidjet ćemo da u njemu postoje solidne polazišne točke. Moja je zamisao sačuvati ključne sadržaje koje su kolege utemeljili, te potom sve svesti na najosnovnije, učiniti jasnijim i korisnijim. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 14. januara 2026. u 16:44 (CET) :Što se mene tiče, nije na odmet... :D Pogotovo za nove korisnike, mogu naučiti dosta! – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 14. januara 2026. u 18:58 (CET) :Jedna od najvažnijih stranica na projektu, a potpuno zapuštena. Vreme je da se to promeni. Podržavam inicijativu. Stranica mora imati responzivan dizajn i ažuran sadržaj. Mora biti korisna kako za novajlije tako i za iskusne urednike i urednice. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16. januara 2026. u 00:46 (CET) ::::Nacrt: '''[[Korisnik:Inokosni organ/Radionica|Radionica]]''' (novopredloženi) usp. '''[[Wikipedija:Portal zajednice|Radionica]]''' (sadašnji "stari" oblik) ::::Mislim da je nacrt za novu radionicu dovršen i mogu ga podnijeti na vaš uvid. U donjoj sekciji navedite sve potrebne primjedbe: što nedostaje? Što je suvišno? Sviđa li vam se stil? Sviđaju li vam se boje? Koje bi dijelove teksta trebalo promijeniti? Koje bi tekstualne dijelove trebalo dodati? Što u kodu nije u redu? ::::Raspravu otvaram danas, 6. marta, i namjeravam je voditi dvije sedmice, dakle do 20. marta, nakon čega ćemo pristupiti završnom glasovanju i posljednjim izmjenama. Naravno, ako rasprava postigne suglasje prije 20. marta, možemo je zatvoriti i ranije, na vaš zahtjev. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 6. marta 2026. u 15:54 (CET) ::::@[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]], @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]], @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]], @[[Korisnik:Aca|Aca]], @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]], @[[Korisnik:Vipz|Vipz]], @[[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]], @[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]], @[[Korisnik:Pokrajac|Pokrajac]], @[[Korisnik:Vitek|Vitek]], @[[Korisnik:Belirac|Belirac]], @[[Korisnik:Duma|Duma]], @[[Korisnik:Akatone|Akatone]], @[[Korisnik:Alekol|Alekol]], @[[Korisnik:Atricapilus|Atricapilus]], @[[Korisnik:Dwina744|Dwina744]], @[[Korisnik:ImStevan|ImStevan]], @[[Korisnik:SrpskiAnonimac|SrpskiAnonimac]], @[[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]], @[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]], @[[Korisnik:Bakir123|Bakir123]], @[[Korisnik:Argo|Argo]], @[[Korisnik:Deni|Deni]], @[[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]], @[[Korisnik:Gliwi|Gliwi]], @[[Korisnik:MrKeefeJohn|MrKeefeJohn]], @[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]], @[[Korisnik:Stefanguzvica|Stefanguzvica]], @[[Korisnik:Stephan1000000|Stephan1000000]], @[[Korisnik:Zblace|Zblace]] === Rasprava === {{komentar}} Ovo mi je rešenje baš prenatrpano. :) Mislim da radionica treba da bude dosta čitljivija i da sadrži samo stvari na kojima se trenutno radi ili planira raditi – poslovi u fokusu. Srodni projekti, rast broja članaka, statistika, historija, lista botova, linkovi ka pravilima i smernicama, dugmići, stari uvod radionice – sve to mi je nabacano. Te stvari treba razdvojiti i uklopiti u postojeće stranice. Radionica bi trebala obuhvatati sveže primere članaka za sređivanje i kada se jedan članak sredi, imamo onda sledeći prikazan. Neka vrsta To-Do liste podeljene po težini. Da ima stvari za novajlije, ali i stvari za iskusne urednike. Dakle, kad čovek ode u radionicu, on želi da ima alat i konkretan posao koji treba da obavi. Ovo sad je vrlo teško za snalaženje i čak kompleksnije od postojećeg, neažurnog dizajna radionice. Ipak, dopada mi se plava pozadina kao element dizajna i mislim da se sve treba unificirati i sažeti u jednu ili više plavih pozadinskih okvirića. Dizajn treba imati naveden specifičan problem i konkretne članke te kratko objašenjnje šta je potrebno uraditi i na koji način se najlakše to može uraditi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 6. marta 2026. u 16:12 (CET) === Zaključak === Rok od 20. marta je istekao i ne vidim nikakav napredak. Kako nema glasova za, mogu smatrati da je moj prijedlog odbijen, a plan obnove Radionice odgođen na neodređeno vrijeme. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 24. marta 2026. u 03:09 (CET) {{Podnožje rasprave}} == New Rapid Funds in CEE – global support now closer to your local activities == Hi everyone, '''Starting from 1 April 2026''', the CEE Hub will begin reviewing and supporting Rapid Fund applications for Central and Eastern Europe, in close cooperation with the Wikimedia Foundation. This change is part of our shared effort to bring support closer to communities and make the process more accessible and responsive to local contexts. You will still apply through the same system (Fluxx), and WMF will continue handling contracts and fund transfers. What changes is that the CEE Hub becomes your first point of contact, offering guidance, reviewing applications, and staying closer to your ideas throughout the process. We encourage you to reach out to [[:m:User:TRistovski-CEEhub|Toni]], our Grants Specialist before applying. A short conversation can help clarify your idea and make things smoother from the start. * ☝️ Rapid Funds remain open year-round (with possible delays in June and December). * ☝️ For Central Asian communities: the process stays the same – you continue applying directly through WMF. Join our online Q&A session to learn more (same content, two options to join): * 2 April, 5:00 PM CEST (UTC +2; [[:m:Event:CEE Hub Rapid Fund Q&A Nr. 1|register here]]) * 8 April 7:00 PM CEST (UTC +2; [[:m:Event:CEE Hub Rapid Fund Q&A Nr. 2|register here]]) More info & contact: '''[[:m:CEE Hub Rapid Funds|Wikimedia CEE Hub/Rapid Grants]]''' --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 31. marta 2026. u 13:21 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:TRistovski-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=29670168 --> == Join the sixth Ukraine’s Cultural Diplomacy Month on Wikipedia! == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:Ukraine’s Cultural Diplomacy Month on Wikipedia 2026.png|right|250px|thumb|link=https://meta.wikimedia.org/wiki/Ukraine%27s_Cultural_Diplomacy_Month_2026|Join our campaign!]] {{int:please-translate}} Dear Wikipedians! [[:m:Special:MyLanguage/Wikimedia Ukraine|Wikimedia Ukraine]], in cooperation with the [[:en:Ministry of Foreign Affairs of Ukraine|MFA of Ukraine]] and [[:en:Ukrainian Institute|Ukrainian Institute]], has launched the sixth edition of writing challenge "'''[[:m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|Ukraine's Cultural Diplomacy Month]]'''", which lasts from '''1st April''' until '''30th April 2026'''. The initiative aims to promote knowledge about Ukrainian culture abroad by creating and improving Wikipedia articles in multiple languages. This year marks the sixth edition of the campaign, which will focus on contemporary culture, making today’s artistic voices and practices more visible to international audiences. 🧩'''How to participate?''' Choose an article from the suggested list → Write an article in your language, or improve an existing one according to the rules → Add your contribution to the contest page and calculate your points → Win prizes and receive a certificate of participation → Become a promoter of truthful knowledge about Ukraine. 🧩'''[[m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|Check our main page for more information]]'''. '''If you are interested in coordinating long-term community engagement for the campaign and becoming a local ambassador, we would love to hear from you! Please let us know your interest.''' If not, then we encourage you to translate the [[m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|landing page of the contest]] and [https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MessageGroupStats?group=Centralnotice-tgroup-UCDM2026banner&messages=&language=en&x=D banner] into your own language. Also, we set up a [[:m:CentralNotice/Request/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|banner]] to notify users of the possibility to participate in this challenge! [[:m:User:OlesiaLukaniuk (WMUA)|OlesiaLukaniuk (WMUA)]] ([[:m:User talk:OlesiaLukaniuk (WMUA)|talk]]) 04:35, 1 April 2026 (UTC) </div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:OlesiaLukaniuk (WMUA)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:OlesiaLukaniuk_(WMUA)/list_of_wikis&oldid=28552112 --> == CEE Newsletter is out now! == Dear all, The first CEE Newsletter issue of 2026 is now live, and we are happy to share it with you. The past few months have been anything but quiet across our region. From Wikimedia CEE Spring and the CEE Women Campaign, to cross-border collaborations, youth initiatives, and new ideas taking shape, there is a lot happening -- and this issue brings together many of those stories in one place. You will find highlights from community activities, updates from the CEE Hub, international news, and a wide range of contributions from across the region. It is a good snapshot of what we have been working on together at the start of the year. As always, thank you to everyone who contributed -- by writing, sharing updates, or supporting behind the scenes. Take a moment to explore the issue and see what is going on across the region: https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/March_2026 As always, we have prepared a Russian version of the same issue: https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/March_2026/ru Happy reading! On behalf of the CEE Newsletter team, Karo <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:KGruszczyk-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE&oldid=30270755 --> == Request for comment (global AI policy) == <bdi lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Apologies for writing in English. {{int:Please-translate}} A [[:m:Requests for comment/Artificial intelligence policy|request for comment]] is currently being held to decide on a global AI policy. {{int:Feedback-thanks-title}} [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 02:58 (CEST) </bdi> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Codename Noreste@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30424282 --> == Call for Community Candidates – Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026 == ''Please help us and your community by translating this announcement into your language!'' Dear all, The [[Meta:Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026]] is currently underway. There are 4 seats allocated to community representatives. Community members are invited to nominate themselves as candidates for these seats. These positions will be filled through a vote by the CEE community. '''Eligibility criteria:''' * Candidates must be [[Meta:Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026/Eligibility|eligible voters]]: ** Have a Wikimedia account created before 18 December 2025 ** Have at least 300 edits between 18 December 2025 and 18 June 2026 ** Must not have been blocked between 18 March 2026 and 18 June 2026 * Must have participated in at least 2 of the last 3 [[Meta:Wikimedia CEE Hub/CEE Hub Status Meeting|CEE Hub Advisory Group meetings]] You can check your eligibility using the following tool: https://cee-sc-election.toolforge.org/ '''How to proceed:''' Candidates may nominate themselves or be nominated by others. If nominated by others, the candidate must explicitly accept the nomination before 18 June 2026. The candidate should create their nomination page and submit their candidacy [[Meta:Wikimedia_CEE_Hub_Steering_Committee_Election_2026/Nominations|here]]: Please also inform your communities about the election and encourage participation. Best regards,   Electoral Commission of Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026 --[[Meta:Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Meta:Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 30. aprila 2026. u 12:00 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:MHeidarzadeh-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=30401522 --> == Invitation: Call for Delegates Nominations and registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca == Dear Serbo-Croatian language community, On behalf of the Wikimedians of Romania and Moldova User Group, we are thrilled to invite you to the [[:m:Wikimedia_CEE_Meeting_2026/Registration|Wikimedia CEE Meeting 2026]]! This year, our regional gathering will take place in the heart of Transylvania, in the vibrant city of Cluj-Napoca, Romania. <span style="font-family:monospace,monospace">'''Dates: 18–20 September 2026. Location: Cluj-Napoca, Romania'''</span> === Call for Delegate Nominations === We are now officially opening the call for affiliates to nominate their delegates. Each affiliate is encouraged to select representatives who will actively contribute to the sessions, share local successes, and help strengthen our regional network. It is crucial to check the '''[[:m:Wikimedia CEE Meeting 2026/Eligible affiliates|eligibility subpage]]''' to see the number of delegates allocated to your community. This number tells you how many delegate scholarships are reserved for your community. <span style="font-family:monospace,monospace">'''Nomination Deadline: 30 May 2026'''</span> Please ensure that your nominations are submitted by this date to allow our organizing team enough time to manage travel logistics and visa support where necessary. === Registration process === Delegates, scholarship recipients, and all self-funded attendees can register using the Registration Form (given below). It is mandatory for each delegate application to contain a link to the documents supporting the respective nomination as delegate. All travel, accommodation, and food expenses (during the conference days) will be organized and covered by Wikimedians of Romania and Moldova User Group only for delegates and scholarship recipients. Registration is required for everyone to participate in the Wikimedia CEE Meeting. <p style="font-family:monospace,monospace;background-color:#bbb">'''Registration Form is here: [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdrSQ3JZCGa21AInWOCXnNjzhUZLV1n7LcSt8-0pd1L0Z4rMw/viewform Apply]'''</p> * '''Registration period for representatives of Wikimedia affiliations: <u>13 May 2026, 00:00 (UTC) — 30 May 2026, 23:59 (UTC)</u>.''' * Registration period for self-funded participants and for everyone else: 13 May 2026, 00:00 (UTC) — 30 June 2026, 23:59 (UTC). For any questions or unclear issues, please reach out to us at our official conference email: <p style="font-family:monospace,monospace">'''wmceem2026[[File:At sign.svg|17px|link=|@|class=skin-invert]]icf-fri.org'''</p> We look forward to welcoming you to Cluj-Napoca this September to share knowledge, foster new ideas, and celebrate our collective achievements. Warm regards,<br/>Wikimedia CEE Meeting 2026 Organizing Team<br/>Wikimedians of Romania and Moldova User Group<br/> – [[Korisnik:Gikü|Gikü]] ([[Razgovor s korisnikom:Gikü|razgovor]]) 13. maja 2026. u 22:54 (CEST) :@[[Korisnik:Vipz|Vipz]], @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]], @[[Korisnik:Deni|Deni]] Ne(t)ko zainteresiran? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. maja 2026. u 10:59 (CEST) ::Hmmmm. Razmislim. @[[Korisnik:Vipz|Vipz]], @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar]]? – [[Korisnik:Deni|Deni]] ([[Razgovor s korisnikom:Deni|razgovor]]) 14. maja 2026. u 14:22 (CEST) :::@[[Korisnik:Aca|Aca]], @[[Korisnik:Deni|Deni]], imate moju podršku da nas predstavljate na CEE Meetingu, kao i uvijek. Ako se za to odlučite, volio bih da raspravimo kako nas se planira predstavljati i da dogovorimo kakve su teme zapravo važne za ovu zajednicu. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 15. maja 2026. u 01:26 (CEST) ::::Samo jedan kandidat je iz naše zajednice. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 15. maja 2026. u 02:57 (CEST) ::::Ja sam tebe i Edgara pingovao da i vi razmislite želi li jedan od vas da ode da nas predstavi. Bilo bi dobro :) – [[Korisnik:Deni|Deni]] ([[Razgovor s korisnikom:Deni|razgovor]]) 16. maja 2026. u 14:32 (CEST) :::::Broj zainteresiranih kandidata sa srpskohrvatskog govornog prostora je razmjerno malen u odnosu na broj raspoloživih delegacijskih mjesta - njih čak osam (8), odnosno više od 10 % svih stipendija. Tako mi se barem čini, a volio bih da se dokaže suprotno. Uvijek je moguće nešto dogovoriti s kolegama koji rade na jezično bliskim projektima. Što se tiče mene konkretno, ne mogu nas ići predstavljati ove godine. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 30. maja 2026. u 01:07 (CEST) == Wiki Loves Eurovision 2026 == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:Wiki Loves Eurovision edit-a-thon logo 2026.svg|right|250px]] Hello everyone! You are invited to participate in the "[[meta:Wiki Loves Eurovision 2026|Wiki Loves Eurovision]]" article writing contest, where our goal is to create new Eurovision-related articles in the CEE-language Wikipedia editions and improve existing ones. The contest will take place from May 10 to June 10, 2026, and prizes are available: * 1st prize: a voucher worth €60 * 2nd prize: a voucher worth €50 * 3rd prize: a voucher worth €40 * 4th–10th prize: a voucher worth €30 To participate in the contest and learn more, please visit [[meta:Wiki Loves Eurovision 2026|this link]]. --[[User:MHeidarzadeh-CEEhub|MHeidarzadeh-CEEhub]] ([[User talk:MHeidarzadeh-CEEhub|talk]]) 14:00, 16 May 2026 (UTC) </div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:MHeidarzadeh-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE&oldid=30513878 --> == <span lang="en" dir="ltr">Vote now in the 2026 U4C election</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Eligible voters are asked to participate in the 2026 [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] election. More information–including an eligibility check, voting process information, candidate information, and a link to the vote–are available on Meta at the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|2026 Election information page]]. The vote closes on 2 June 2026 at [https://zonestamp.toolforge.org/1780358400 00:00 UTC]. Please vote if your account is eligible. Results will be available by 14 June 2026. -- In cooperation with the U4C,<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 27. maja 2026. u 19:14 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Keegan (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30513860 --> == Extending the Call for Delegates registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca == Hello! As mentioned [[#Invitation: Call for Delegates Nominations and registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca|above]], the Serbo-Croatian language community has scholarship spot(s) reserved for attending the [[:m:Wikimedia CEE Meeting 2026|Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca]]. By our accounts, your community has not yet filled up the reserved spot(s) for delegates. We are '''extending the deadline to June 10''', but please note that the '''June 10 deadline is final and will not be extended for anyone'''. '''Registration form is here:''' https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdrSQ3JZCGa21AInWOCXnNjzhUZLV1n7LcSt8-0pd1L0Z4rMw/viewform Don't forget to provide a confirmation about the selection of delegates. For any questions or unclear issues, please reach out to us at our official conference email: :'''[mailto:wmceem2026@icf-fri.org wmceem2026@icf-fri.org]''' Thank you for your cooperation and CEE you Beyond the Crossroads in Cluj-Napoca! On behalf of Wikimedia CEE Meeting 2026 Organizing Team, Wikimedians of Romania and Moldova User Group -- – [[Korisnik:Gikü|Gikü]] ([[Razgovor s korisnikom:Gikü|razgovor]]) 29. maja 2026. u 23:32 (CEST) == Incompatibility with Parsoid == Hi, Sorry for English. We are facing a blocker on the [[mw:Parsoid/Parser_Unification|parsoid roll out]] to Serb-Croation Wikipedia. [[Template:refbegin]] and [[Template:Refend]] add "<nowiki>-{" and "}-</nowiki>" to articles to avoid language conversion on references but that won't work in parsoid anymore and is leading to visible wikitext on parsoid mode ([https://sh.wikipedia.org/wiki/Mary%20Wollstonecraft%20Shelley?useparsoid=1&variant=sh-cyrl example]). We can fix the existing cases by using a bot and simply add the wikitext in articles directly instead. I can do it but beforehand, I wanted to make sure it's okay by the community of Serb-Croation Wikipedia. See [[phab:T424399]] for more information. – [[Korisnik:Ladsgroup|Ladsgroup]] ([[Razgovor s korisnikom:Ladsgroup|razgovor]]) 15. juna 2026. u 04:36 (CEST) :@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] @[[Korisnik:Aca|Aca]]: Is this relevant to your recent edits? – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 15. juna 2026. u 06:15 (CEST) :Hello @[[Korisnik:Ladsgroup|Ladsgroup]]! Is the problem related to the language-converter markup being split across two transclusions, as opposed to one? Could the templates still help insert <code><nowiki>-{</nowiki></code> and <code><nowiki>}-</nowiki></code> with <code>subst:</code> or a similar workaround? – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 15. juna 2026. u 16:15 (CEST) ::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] Hi, yup. That's the problem. I suggested one of two ways to move forward [[phab:T424399#12016870]] neither are really appealing but there isn't any other way. cc'ing @[[Korisnik:SAnanian (WMF)|SAnanian (WMF)]] in case he has other ideas. – [[Korisnik:Ladsgroup|Ladsgroup]] ([[Razgovor s korisnikom:Ladsgroup|razgovor]]) 15. juna 2026. u 16:57 (CEST) :::I suggest creating <code><nowiki>{{refbegin2}}</nowiki></code> without the <code>-{</code> and redefining <code><nowiki>{{refbegin}}</nowiki></code> as <code><nowiki>{{refbegin2}}</nowiki>-{</code> :::That avoids breaking the pages temporarily while the bot replaces <nowiki>{{refbegin}}</nowiki> with <nowiki>{{refbegin2}}</nowiki>-{ and lets you use <nowiki>{{subst:refbegin}}</nowiki> when you author the pages. :::Is there a serb-croatian translation of "refbegin" that would be a better name than "refbegin2"? We could localize the template name at the same time as fixing this incompatibility, perhaps. – [[Korisnik:Cscott|Cscott]] ([[Razgovor s korisnikom:Cscott|razgovor]]) 16. juna 2026. u 21:50 (CEST) ::::Tags <code><nowiki>-{</nowiki></code> and <code><nowiki>}-</nowiki></code> shouldn't be used there in the first place. They should be removed and integrated into the specific reference templates used in that list (Cite web, Cite book, etc.). Manually adding tags is not the most practical solution. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. juna 2026. u 01:42 (CEST) :::::{{za|+1}}, this might be a ''pretty'' good time to finally get going with cite template updates. @[[Korisnik:Cscott|Cscott]] how much time do we have on hand? – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 17. juna 2026. u 02:20 (CEST) ::::::Removed the tags. Future cite template updates should follow these developments. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 20. juna 2026. u 21:41 (CEST) == Health Challenge 2026 - invitation and consent for CentralNotice == ''(Sorry for writing in English. You may consider to translate it to your language.)'' I would like to invite you to the now happening '''article writing challenge focused on health''' - '''[[:m:Special:MyLanguage/Health Challenge 2026|Health Challenge 2026]]'''. Just write articles in (any) Wikipedia (ideally from the [[:m:Special:MyLanguage/Health Challenge 2026/Focus articles|focus articles]]), [[:m:Health Challenge 2026/Participate|list them on the challenge page]] and you may win valuable prizes (of course, beyond helping the next generation of global health ;) Also, I would like to show a banner in this Wikipedia until the end of June 2026. You can see details at [[:m:CentralNotice/Request/Health Challenge 2026|MetaWiki CentralNotice request]]. If you agree, just write here that you agree and I will carry the rest. Also, please write here a translation of the banner text “Write articles about health and win valuable prizes.” That will help to show the banner in your language. If you have any question, please ask them preferably at the [[:m:Talk:Health Challenge 2026|talk page of the challenge]], as I may not be able to follow discussions on all local wikis. --[[Korisnik:KuboF Hromoslav|KuboF Hromoslav]] ([[Razgovor s korisnikom:KuboF Hromoslav|razgovor]]) 17. juna 2026. u 17:17 (CEST) == RFC about AI-generated content in Wikimedia Commons == <bdi lang="en" dir="ltr">Apologies for writing in English, please help translate this message to your language. You are invited to participate in a [[c:Commons:Requests for comment/Policy update for AI content|request for comment on Wikimedia Commons about a policy update for AI content]]. This may affect files that are uploaded to Wikimedia Commons for use on this project. Thank you. [[m:User:Codename Noreste|Codename Noreste]] ([[m:User talk:Codename Noreste|razgovor]])</bdi> 23. juna 2026. u 19:11 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Codename Noreste@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30513860 --> == <span lang="en" dir="ltr">Deployment of Legal and Safety Contacts Link in the Footer of Your Wiki</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="Message"/> '''Legal & Safety Contacts''' Hello community, the Wikimedia Foundation has provided a [[wmf:Special:MyLanguage/Legal:Wikimedia Foundation Legal and Safety Contact Information|single legal and safety contact page]], to be linked in the footer of your wiki, to ensure access to accurate legal information. This is a regulatory requirement. We have already rolled out links to English, German, Italian, Spanish and other wikis and we will deploy to your wiki soon. [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_Legal_and_Safety_Contacts_FAQ|Please read more on the project page]] and leave any comments in this thread or on the [[m:Special:MyLanguage/Talk:Wikimedia Foundation Legal and Safety Contacts FAQ|talk page]]. <section end="Message"/> </div> -- [[User:Sannita (WMF)|User:Sannita (WMF)]] ([[User talk:Sannita (WMF)|talk]]) 25. juna 2026. u 15:30 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Sannita (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Sannita_(WMF)/Mass_sending_test&oldid=30731267 --> == June 2026 CEE Newsletter is out == Dear all, The [https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/June_2026 June 2026 issue] of the CEE Newsletter has been published. After a three years of being an editor of the Newsletter, this will be my last issue. Over the years, I've been putting on multiple hats and now is time to take one off. I would like to share many thanks to everyone I had the honor of collaborating with. Many of you are not only readers, but also authors. It was always a great joy to read all the amazing stories from all around the region, you are the ones making this newsletter special. '''Read the full newsletter [https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/June_2026 here].''' As always, we have prepared a [https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/June_2026/ru Russian version] of the same issue. Happy reading! Take care, Jan --[[User:Janbery|janbery]] ([[User talk:Janbery|talk]]) 26. juna 2026. u 16:03 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Janbery@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE&oldid=30548854 --> == Prijedlog za sliku sedmice: 13. jula 2026. – 19. jula 2026. == <!-- Obrazac koji se nalazi ispod ovog zakomentiranog teksta popunite odgovarajućim podacima. Prazni ili nepotpuni prijedlozi bit će uklonjeni. Predloženi sadržaj moguće je raspraviti ili odgoditi. --> Predlažem novu sliku sedmice. * '''Slika (naziv datoteke):''' <nowiki>Datoteka:Lionel Messi Argentina v Egypt 7 July 2026-250.jpg</nowiki> * '''Opis (popratni sadržaj):''' [[Lionel Messi]] u utakmici na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Svjetskom prvenstvu 2026.]] * '''Izvor (autor i datum):''' [[:commons:User:Berlination|Bryan Berlin]], 7. jula 2026. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 17. jula 2026. u 04:36 (CEST) :@[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]: A samo je dodaj, molim te. :) Nije kao da imamo previše opcija. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19. jula 2026. u 14:32 (CEST) ::Usput budi rečeno, ovaj autor ima sjajne fotke. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19. jula 2026. u 14:33 (CEST) :::Možda bi bilo dobro sačekati tekmu večeras, pa videti je l' će biti prigodno. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19. jula 2026. u 14:34 (CEST) ::::{{ping|Aca}} euuuuh, ne bih baš ovu sada XD – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 21. jula 2026. u 19:50 (CEST) :::::Au :D Bilo je baš teško gledati. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21. jula 2026. u 19:56 (CEST) == Obavijest o člancima o Indijancima == U sklopu rješavanja kategorija vezanih uz SAD, otkrio sam da postoji hrpa (ali doslovno hrpa) članaka o Indijancima te da je kategorija u potpunom kaosu. Ima posla, ali to je manji problem. Naime, većina - ako ne i svi - tih članaka prebačena je s hr.wiki u nekom davnom periodu, a gdje ih je radio Zeljko, kvalitetu čijih doprinosa Wikipediji ne treba dodatno elaborirati. Problem je što je ogroman broj tih članaka temeljen na prijevodima s web stranica koje se ne mogu smatrati izvorima i radi se o amaterskim, nenaučnim i neakademskim izvorima koji sadrže nereferencirane, pogrešne ili podatke koje je gotovo nemoguće potvrditi. Ima tu članaka o plemenima kojih nema ni na jednoj drugoj Wiki niti ih Google nalazi na tražilici, članaka o jezičnim skupinama koji su pisani kao da su o plemenima i slično. Od onih članaka koji postoje na en.wiki, ogroman broj sadržajno potpuno odudara i suštinski je nepopravljiv jer se radi o pseudoznanstvenim podacima, ako ne i o potpunim izmišljotinama. Sukladno navedenom, obavještavam kolege da ćemo pristupiti čišćenju tih članaka. Oni članci koji nemaju svoje ekvivalente na drugim Wiki projektima bit će automatski brisani jer je temeljem generalnog uvida u sadržaj takvih članaka vjerojatnost da se radi o pseudoznanstvenom ili fabriciranom sadržaju iznimno velika. Članci koji postoje na drugim projektima ići će kroz provjeru - ako sadržajno odgovaraju, bit će propisno kategorizirani i eventualno označeni nekim od šablona za sređivanje, a ako sadržajno potpuno odudaraju od onoga što piše na drugim projektima, isti će biti brisani. Ovo je problem od ranih dana sh.wiki i nešto s čim se treba uhvatiti u koštac radi održavanja vjerodostojnosti i kvalitete projekta. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 19. jula 2026. u 13:53 (CEST) :Saglasan sam s ovim, a pseudonauku i pseudoistoriju prezirem, pa je ovo super prilika da se sve to pregleda i proveri. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19. jula 2026. u 14:37 (CEST) == Request for comment (the future of Abstract Wikipedia) == <bdi lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Apologies if this has not yet been translated into your wiki's language. {{int:Please-translate}} You are invited to voice your opinions in a [[:m:Requests for comment/The future of Abstract Wikipedia|request for comment about the future of Abstract Wikipedia]]. {{Int:Feedback-thanks-title}} [[:m:User:Kowal2701|Kowal2701]] ([[:m:User talk:Kowal2701|talk]]) 24. jula 2026. u 14:24 (CEST) </bdi> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:DreamRimmer@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30513860 --> :@[[Korisnik:Kowal2701|Kowal2701]]: This seems to have become a Global North thing. And since we are Global No..where, it's good to be notified. :D Jokes aside, thanks for the delivery. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 24. jula 2026. u 23:54 (CEST) == Novi dizajn Radionice == {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave zaključujem da postoji konsenzus za usvajanje novog dizajna Radionice. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 1. augusta 2026. u 14:15 (CEST)|Usvojeno}} Podstaknut naporima @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosnog organa]], koji je u martu pokrenuo ovo pitanje, rešio sam da napravim svoj predlog novog dizajna Radionice (Portala zajednice). Možete ga videti '''[[Wikipedija:Radionica|ovde]]'''. Dizajn inkorporira zaglavlje s interaktivnim dugmićima i nove zadatke sortirane po težini, navodi ključne wikiprojekte, pruža adekvatnu pomoć novim korisnicima i prikazuje ključne novosti na Wikipediji. Prilagođen je tamnoj temi i mobilnim uređajima. Kao referenca korišten je i Codex, Wikimedijin dizajn-sistem, a stilski okvir stvoren je pomoću modela GPT-5.6. Imate li neke sugestije u pogledu dizajna? Kako vam se čini? Želite li da ga službeno usvojimo? Radi transparentnosti, pingovaću korisnike koji su bili pozvani da učesvuju i u prošloj raspravi: @[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]], @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]], @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]], @[[Korisnik:Aca|Aca]], @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]], @[[Korisnik:Vipz|Vipz]], @[[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]], @[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]], @[[Korisnik:Pokrajac|Pokrajac]], @[[Korisnik:Vitek|Vitek]], @[[Korisnik:Belirac|Belirac]], @[[Korisnik:Duma|Duma]], @[[Korisnik:Akatone|Akatone]], @[[Korisnik:Alekol|Alekol]], @[[Korisnik:Atricapilus|Atricapilus]], @[[Korisnik:Dwina744|Dwina744]], @[[Korisnik:ImStevan|ImStevan]], @[[Korisnik:SrpskiAnonimac|SrpskiAnonimac]], @[[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]], @[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]], @[[Korisnik:Bakir123|Bakir123]], @[[Korisnik:Argo|Argo]], @[[Korisnik:Deni|Deni]], @[[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]], @[[Korisnik:Gliwi|Gliwi]], @[[Korisnik:MrKeefeJohn|MrKeefeJohn]], @[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]], @[[Korisnik:Stefanguzvica|Stefanguzvica]], @[[Korisnik:Stephan1000000|Stephan1000000]], @[[Korisnik:Zblace|Zblace]] Rasprava traje 7 dana. Unapred hvala na komentarima! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 25. jula 2026. u 00:22 (CEST) :Meni je ovo super i podržavam usvajanje – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 25. jula 2026. u 01:10 (CEST) :Da bi reč rekla! [[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] ([[Razgovor s korisnikom:Maria Sieglinda von Nudeldorf|razgovor]]) 25. jula 2026. u 07:55 (CEST) ::Mnogo zahvaljujem! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 25. jula 2026. u 10:50 (CEST) :Fino izgleda, dobro urađeno. – [[Korisnik:Duma|Duma]] ([[Razgovor s korisnikom:Duma|razgovor]]) 25. jula 2026. u 11:51 (CEST) {{podnožje rasprave}} == BCHS Arbitražni odbor == U tekućem U4C slučaju na Meta-Wikiju, korisnik {{k|ImStevan}} predložio je formiranje regionalnog BCHS arbitražnog odbora, koji bi delovao na svim našim projektima i pomagao u provođenju Univerzalnoga kodeksa ponašanja. Ovaj odbor činili bi iskusni korisnici s naših projekata, birani na posebnim izborima. Pre nego što se poradi na detaljima, zanima me kakvo mišljenje naša zajednica ima o ovom predlogu? Želimo li podržati osnivanje takvog tela i učestvovati u njegovom radu? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 8. augusta 2026. u 18:48 (CEST) :Moje iskustvo s AO-om bilo je katastrofalno i dok smatram da je ovo postavljeno na boljim temeljima, mislim da nema smisla iz dva razloga. Prvi je vezan uz moć kao takvu, a to je isti razlog koji je iskvario i izvorni AO, koji je postao sredstvo obračuna. Mislim da je ovo enciklopedija i da ljudi ne bi ovdje trebali dobivati nikakvu posebnu moć, a naročito ne neku interprojektnu da utječu na sudbine drugih projekata. To mi nije u duhu enciklopedije, več u duhu nekakve političke organizacije, a to nismo. Drugi je razlog sama politika. Čemu osnivanje dodatnih odbora? Lokalne zajednice trebale bi biti sposobne provoditi pravila i brinuti se same o sebi, a korisnici se ne bi trebali miješati u to što rade drugi projekti. Ne znam želi li itko te ovlasti, ali ja osobno ne želim ovlasti da kontroliram i sankcioniram što rade korisnici na srpskoj, bosanskoj ili hrvatskoj Wikipediji, niti bih volio da itko s tih projekata sankcionira išta što radimo mi ovdje (pa ostali bismo bez @[[Korisnik:Vipz|Vipzija]] u roku od sekunde :P). To je nepotrebno politiziranje projekta i to je dovelo do propasti i srpsku i hrvatsku Wikipediju svojedobno. Mislim da bilo kakva suradnja treba biti isključivo enciklopedijska, a nipošto ovakva, odnosno politički obojena. Sumarno, smatram da ovakav prijedlog kao takav nije u duhu Wikipedije kao enciklopedije te stoga ne podržavam niti osnivanje ovakvog odbora niti naše službeno sudjelovanje u njegovom radu ako se on ikada osnuje. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 8. augusta 2026. u 19:30 (CEST) ::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: A gle, mi svakako imamo U4C, koji postoji kao globalni odbor i koji kontrolira provedbu Univerzalnog kodeksa ponašanja. Ovde bi stvar bila mnogo bolje utemeljena, jer bismo imali međukorak – regionalni odbor koji čine lokalni urednici, koji su mnogo bolje upoznati s našim lokalnim problemima i lokalnim potrebama (umesto birokrata s drugog kraja sveta). Ukoliko bismo ograničili delokrug ovakvog lokalnog odbora (tipa da se bavi samo pitanjima koja su prethodno raspravljana lokalno, a nisu dovela do jasnog konsenzusa), onda ne verujem da će tu moći da dođe do konsolidacije moći. Trenutno svako može da pokrene globalni U4C case ukoliko se o tom pitanju povela rasprava lokalno i nije dovela do rešenja. Mislim da takvo ograničenja može da se postavi i za ovakvo telo, i imali bismo jasan delokrug. Na kraju, situacija na srwikiju bila bi mnogo drugačija da je ovakvo telo postojalo, a ovakav arbitražni odbor, koji je postojao na hrwikiju, onemogućavao je Kuburi da potpuno preuzme kontrolu. To je bio razlog zašto je Kubura svim silama (uključujući i sockpuppete) želeo da rasformira Odbor, što mu je na kraju i uspelo. Mislim da dugoročno ovakvo telo može da bude od velike koristi za ljude koji se bave međuprojektnim radom, te da bude spona koja će neopozivo povezati projekte s našeg govornog područja. Wikimedijina procena dezinformacija na hrvatskoj Wikipediji takođe je pronašla kao moguće rešenje "objedinjavanje izbora u zajednici za [...] funkcionalne uloge", tako da mislim da bi ovakva stvar bila dobra za šire srpskohrvatsko područje. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 9. augusta 2026. u 01:56 (CEST) ::Što se tiče politizacije, mislim da ona ne postoji jer je suva činjenica da mi uređujemo projekte na istom policentričnom jeziku, da se međusobno razumemo i da naši projekti u suštini imaju isti sadržaj i donekle zajedničku uredničku bazu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 9. augusta 2026. u 01:59 (CEST) :::Ali upravo o tome ti i govirim, Aco. Postoji već tijelo, dakle još jedno tijelo s istim ovlastima i lokalnim djelokrugom nema nikakvog smisla. To ubrzo prerasta u igru mpći, tim više što - kako si sam rekao - situacije poput one na sr.wiki bile bi rješavane drugačije. Tu dolazimo do politike. I to su, ''both'', razlozi zbog kojih sam protiv toga. Znaš i sam da sam ja podržao rješavanje problema na svim projektima, i hr. i sr., ali ne smatram da ti, Vipzi ili ja, ili bilo tko drugi, trebamo imati ovlasti rješavati probleme na drugim projektima. Zajednica bi trebala biti sposobna riješiti svoje probleme sama, a ako ne može - tu je Wikimedija. Znam da je proces dugotrajan, ali tako je - kako je. Nažalost. Mislim da osnivanje nekakvog dodatnog tijela samo po sebi ne bi donijelo puno dobroga i da bi produbilo jaz još i više. Jedini način na koji vidim da to funkcionira jest da članovi tog AO mogu biti isključivo korisnici s drugih Wikipedija, dakle ne ni s jedne lokalne Wikipedije, a to opet vraća sve na glavni U4C, tako da stvarno ne vidim svrhu ovoga. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 9. augusta 2026. u 18:03 (CEST) {{komentar}} Eh. Ipak, njet. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 9. augusta 2026. u 16:07 (CEST) or66emzjo40r5xv4pdk2mylqjwdpsxj 0 13108 42669903 42661294 2026-08-09T23:51:30Z ~2026-43866-28 382246 /* Stanovništvo */ 42669903 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime = Trebinje | ime_genitiv = Trebinja | izvorno_ime = | translit_jezik1 = | translit_jezik1_vrsta = | translit_jezik1_info = | slika_panorama = View of Trebinje (44107865460).jpg | veličina_slike = 330px | opis_slike = Pogled na Trebinje | slika_zastava = | slika_zastava_veličina = | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | slika_karta = | veličina_karte = | opis_karte = | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | načelnik = Mirko Ćurić ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata (Republika Srpska, Bosna i Hercegovina)|SNSD]]) | slika_lokacijska_karta_država = Bosna i Hercegovina | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi = 42 | širina-minute = 42 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 18 | dužina-minute = 20 | dužina-oznaka = E | lokacija_ime = [[Popis država|Država]] | lokacija_info = {{flag|Bosna i Hercegovina}} | lokacija1_ime = | lokacija1_info = | lokacija2_ime = [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|Entitet]] | lokacija2_info = [[Republika Srpska]] | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | utemeljenje1_ime = | utemeljenje1_datum = | utemeljenje2_ime = | utemeljenje2_datum = | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = | ime_vođe = | stranka_vođe = | titula_vođe1 = | ime_vođe1 = | titula_vođe2 = | ime_vođe2 = | titula_vođe3 = | ime_vođe3 = | titula_vođe4 = | ime_vođe4 = | površina_bilješke = | površina_ukupna = 904 [[km²]] | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = 275 | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina = [[2013]]. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_uže = 22.987 | stanovništvo_uže_gustoća = 35,5 stan./[[km²]] | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona = [[UTC+1]] | utc_pomak = +2 | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj = 89101 | pozivni_broj = 059 | gradovi_prijatelji = | web_stranica =[www.trebinje.rs.ba] | bilješke = }} '''Trebinje''' je [[grad]] i [[opština]] u [[Istočna Hercegovina|Istočnoj Hercegovini]], u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Administrativno pripada [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]]. Nalazi se na tromeđi BiH, Hrvatske i Crne Gore. Od Dubrovnika je udaljeno 27&nbsp;km, od Herceg Novog 45&nbsp;km. Susjedne opštine su mu [[Ravno]], [[Ljubinje]] i [[Bileća]]. == Geografija == [[Grad]] Trebinje se nalazi na krajnjem jugu [[Republika Srpska|Republike Srpske]], u [[Hercegovina|Hercegovini]]. Smješteno je na Popovom polju, ispod planine Leotar, na nadmorskoj visini 273 m. Jednim dijelom kroz Trebinje protiče rijeka ponornica [[Trebišnjica]], čija je ukupna dužina 96,5&nbsp;km. == Klima == [[Klima]] u Trebinju je mediteranska (sredozemna) sa kratkim blagim zimama i dugim žarkim ljetima. Jeseni su toplije od proljeća, a snijeg je veoma rijetka pojava. Trebinje je danas najtopliji grad u Republici Srpskoj, odnosno Bosni i Hercegovini (uz [[Mostar]] i [[Neum]]). Prosječna godišnja temperatura vazduha u gradu je 14,8&nbsp;°C (1981—2010), prosječna januarska temperatura je 5.9&nbsp;°C, a dok je julska 25,0&nbsp;°C. Ljeti se temperature često penju iznad 40&nbsp;°C, a zimi se se ponekad spuste i ispod 0&nbsp;°C. Najviša zabilježena temperatura iznosila je 42,5&nbsp;°C, 22. jula 2007. A najniža zabilježena temperatura iznosila je -10.5&nbsp;°C, 9. januara 1985. Godišnje padne prosječno 1532&nbsp;mm padavina. Dana 21. 7. 2015. tačno u ponoć, u Trebinju je izmjerena temperatura od 33,3&nbsp;°C, a prema podacima RHMZ RS to je najviša ponoćna temperatura ikada zabilježena na prostoru BiH. Grad ima oko 260 sunčanih dana u godini. Trebinje spada u najsunčanije gradove na Balkanu. Snijeg u Trebinju je prava rijetkost, a i kada padne zadrži se po nekoliko časova. Karakteristični vjetrovi u Trebinju su Bura i Jugo. Bura duva sa sjeveroistoka, donosi prohladno i vedro vrijeme. Dok Jugo duva iz pravca jugoistoka, donosi toplo i kišovito vrijeme. Jugo duva obično u zimskom periodu. Klima je pogodna za uzgoj velikog broja palmi i južnog voća (smokva, nar, mandarina, limun, narandža, grejpfrut, maslina, vinova loza). {{Weather box |width = auto |location = Требиња (1981-2010) |metric first = Y |single line = Y | Jan record high C = 20.6 | Feb record high C = 21.9 | Mar record high C = 25.3 | Apr record high C = 28.5 | May record high C = 33.5 | Jun record high C = 39.0 | Jul record high C = 41.1 | Aug record high C = 42.5 | Sep record high C = 36.5 | Oct record high C = 31.5 | Nov record high C = 26.3 | Dec record high C = 20.9 |year record high C = 38.4 |Jan high C = 10.5 |Feb high C = 11.3 |Mar high C = 14.3 |Apr high C = 18.2 |May high C = 23.6 |Jun high C = 28.0 |Jul high C = 31.2 |Aug high C = 31.4 |Sep high C = 25.9 |Oct high C = 21.2 |Nov high C = 15.4 |Dec high C = 11.3 |year high C = 20.2 |Jan mean C = 5.9 |Feb mean C = 6.4 |Mar mean C = 9.3 |Apr mean C = 12.8 |May mean C = 17.8 |Jun mean C = 22.1 |Jul mean C = 25.0 |Aug mean C = 25.1 |Sep mean C = 19.7 |Oct mean C = 15.5 |Nov mean C = 10.6 |Dec mean C = 7.0 |year mean C = 14.8 |Jan low C = 1.9 |Feb low C = 2.2 |Mar low C = 5.0 |Apr low C = 8.1 |May low C = 12.4 |Jun low C = 16.5 |Jul low C = 19.4 |Aug low C = 19.4 |Sep low C = 14.3 |Oct low C = 10.7 |Nov low C = 6.5 |Dec low C = 3.1 |year low C = 10.0 | Jan record low C = -10.5 | Feb record low C = -8.4 | Mar record low C = -7.0 | Apr record low C = -2.7 | May record low C = 4.5 | Jun record low C = 6.4 | Jul record low C = 9.0 | Aug record low C = 10.0 | Sep record low C = 7.0 | Oct record low C = 1.8 | Nov record low C = -4.8 | Dec record low C = -7.4 |year record low C = -10.5 |precipitation colour = green |Jan precipitation mm = 153 |Feb precipitation mm = 139 |Mar precipitation mm = 153 |Apr precipitation mm = 92 |May precipitation mm = 76 |Jun precipitation mm = 62 |Jul precipitation mm = 47 |Aug precipitation mm = 76 |Sep precipitation mm = 149 |Oct precipitation mm = 169 |Nov precipitation mm = 217 |Dec precipitation mm = 199 |Jan sun = 130 |Feb sun = 133 |Mar sun = 176 |Apr sun = 194 |May sun = 249 |Jun sun = 289 |Jul sun = 336 |Aug sun = 312 |Sep sun = 236 |Oct sun = 184 |Nov sun = 133 |Dec sun = 112 |source 1 = [[World Meteorological Organization]]<ref name="WMO">{{cite web | url = https://www.ncei.noaa.gov/pub/data/normals/WMO/1981-2010/RA-VI/Bosnia_Herzegovina/TREBINIE_WMO_Normals_Excel_Template8110.xlsx | title = World Meteorological Organization Climate Normals for 1981–2010 | publisher = World Meteorological Organization | access-date = 10 November 2021 | archive-date = 2022-10-13 | archive-url = https://web.archive.org/web/20221013201146/https://www.ncei.noaa.gov/pub/data/normals/WMO/1981-2010/RA-VI/Bosnia_Herzegovina/TREBINIE_WMO_Normals_Excel_Template8110.xlsx }}</ref> }} == Stanovništvo == Po posljednjem popisu stanovništva iz [[1991]] godine, općina Trebinje imala je 30.996 stanovnika, raspoređenih u 178 naselja. Naseljena mjesta su: [[Abazovina]], [[Aleksina Međa]], Aljetići, [[Aranđelovo]], Arbanaška, [[Arslanagića Most]], Baljivac, Banjevci, Baonine, Begović Kula, Belenići, Bihovi, [[Bihovo]], Bijelač, Bijograd, Bioci, Bobovišta, Bodiroge, Bogdanića Do, Bogojević Selo, Borlovići, Brani Do, Bregovi, Breštani, Brova, [[Budoši]], Bugovina, Centar, Cerovac, Cicina, Cicrina, Crnač, Čavaš, Čopice, Čvaljina, Čvarići, Desin Selo, Diklići, Djedići, Do, Dobromani, Dodanovići, Dolovi, Domaševo, Donja Hrupjela, Donja Kočela, [[Donje Čičevo]], [[Donje Grančarevo]], Donje Police, Donje Vrbno, [[Donji Orahovac|Donji Orovac]], [[Dračevo]], [[Dražin Do]], [[Drijenjani]], Dubljani, Dubočani, Duži, Dvrsnica, Glavinići, Glavska, Gojšina, Gola Glavica, Golubinac, [[Gomiljani]], Gorica, Gornja Hrupjela, Gornja Kočela, [[Gornje Čičevo]], Gornje Grančarevo, Gornje Vrbno, [[Gornji Orahovac|Gornji Orovac]], Gornje Police, Gorogaše, Grab, Grbeši, Grbići, Grebci, [[Grkavci]], [[Grmljani]], Gučina, Hrupjela, Hum, [[Ivanica]], Jankovići, Janjač, Jasen, Jasenica Lug, Jazina, Jušići, Kalađurđevići, Kijev Do, [[Klikovići]], [[Klobuk]], Kočela, Kokići, [[Konjsko]], Korlati, [[Kotezi]], Kovačina, Kraj, [[Krajkovići]], Kremeni Do, Krnjevići, Kučići, Kuk, Kunja Glavica, Kutina, Lapja, [[Lastva]], Lokvice, Lomači, Lomići, Ložiona, Luč, [[Lug]], Luka, Lušnica, Ljekova, [[Ljubomir]], Ljubovo, Mareva Ljut, Marić Međine, Marići, [[Mesari]], Mionići, Mokri Dolovi, Morče, [[Mosko]], [[Mostaći]], [[Mrkonjići]], Mrnjići, Narančići, Necvijeće, Nenovići, Nevada, Nikontovići, Obodina, Ograde, Orah, [[Orahov Do]], Orašje, Orašje Popovo, Orašje Površ, Orašje Zupci, Orovac, Otok, Parež, Parojska Njiva, Petrovići, Petrovo polje (Petrovo Polje), Pijavice, Podgljivlje, Podosoje, Podštirovnik, Podstrašivica, Podvori, Police, Poljice Čičevo, Poljice Popovo, Popovo polje, Potklisje, Plana Dola, Prhinje, [[Pridvorci]], Prljača, Prosjek, Pudarica, Rapti Bobani, Rapti Zupci, Rasovac, Rastoci, Ravno, Rupni Do, [[Sedlari]], Sitnica, Skočigrm, Slavogostići, Slivnica, Slivnica Bobani, Slivnica Površ, Sparožići, Staro Slano, [[Strujići]], Sutorina, Šarani, Šćenica Bobani, Šćenica Ljubomir, [[Taleža]], Tini, Todorići, Trebijovi, [[Trebimlja]], Trebinje, Tretina, Tribijovi, Trnčina, Tuli, [[Tulje]], Turani, Turica, Turmenti, Tvrdoš, Ubla, Ugarci, Ukšići, Uskoplje, Ušće, Uvjeća, Varina Gruda, [[Veličani]], Velja Gora, [[Velja Međa]], Vinogradi, Vjetri, Vladušići, Vlaka, Vlasače, Vlaška, Volujac, [[Vrpolje Ljubomir]], Vrpolje Zagora, [[Vučija]], Vukovići, [[Začula]], Zagora, Zagora (Donje Selo), Zagradinje, Zaplanik, Zasad, Zasad polje, Zavala, Zazubak, Zgonjevo, Zubačka Ubla, Zubci, Zupci, Žakovo, Ždrijelovići, Željevo, Žulja i Župa. {{wide image|Trebinje, Bosnia y Herzegovina, 2014-04-14, DD 06.jpg|900px|Grad Trebinje}} == Uprava == [[Datoteka:Grb Trebinja.svg|thumb|right|270px|Grb Trebinja]] Odlukom Skupštine opštine Trebinje o osnivanju pojedinih mjesnih zajednica, njihovom nazivu i sjedištu, naseljima i naseljenim mjestima koje obuhvataju, 09-013-52/2000 od 27.06.2002. (Službeni glasnik Opštine Trebinje broj: 03/02 od 27.06.2002.), osnovano je 18 mjesnih zajednica. One su: * Mjesna zajednica "Centar" sa sjedištem u Centru obuhvata naselje Centar koje ide lijevom stranom ulice Vojvođanske do Luča, sječe ul.Vožda Karađorđa, desnom stranom ulice Carine do Poligona, Pogigonom do Centra za osmatranje, ispod novog naselja Sunčani brijeg do Bunkera(Bilećke kapije), sječe ulicu Vuka Mićunovića, spušta se na desnu obalu rijeke Trebišnjice, sječe ulicu Majora Tepića, ide iza kompleksa "Južni logor" do "Luča" i ulice Vojvođanske. * Mjesna zajednica "Hrupjela" sa sjedištem u Hrupjelima obuhvata naselje Hrupjela od Bilećke kapije (Banj vir) uzvodno koritom rijeke Trebišnjice do Maltezova kola, pravo na ulicu Vojvode Vlatka Vukovića, lijekom stranom ove ulice do prvih kuća Podgljivlja, zatim brdom Leotar do iznad Kule Hrupjela, obuhvatajući stambeno naselje iznad kule, ispod brda Kočun pored kuće Kovača, pa 50 m desno od kuće Bendera ispod kule kroz borovu šumu na ulicu Nićifora Dučića između kuća Kurtovića i Đikova , desnom stranom ul. Vožda Karađorđa do Dubrovačke kapije, ulicom Carine preko Poligona iznad zidina Sjevernog logora i Bilećke kapije (Bunker). * Mjesna zajednica "Gorica" sa sjedištem u Gorici obuhvata naselje Gorica od raskršća kuće Aleksića desnom stranom ulice Vojvode Vlatka Vukovića, dalje desnom stranom ulice Bilećki put do prvih kuća Podgljivlja,obuhvatajući Podgljivlje, Prljaču, ide iznad naselja Gorica, spušta se do naselja Banjevci obuhvatajući i ovo naselje, naselje Most i Necvijeće, spušta se na jezero HET-a do Brane "Gorica" obuhvatajući kuće Gudelja, Pokrajčiće i Kruševu Gustrijenu, pa do brane "Gorica" nizvodno rijekom Trebišnjicom do iza Doma penzionera. * Mjesna zajednica "Donje Police" sa sjedištem u Policama obuhvata dio naselja Police od semafora na Ložioni lijevom stranom ulice Dušanove, ulicom Srpskom od pošte do Kamenog mosta, spušta se na lijevu obalu rijeke Trebišnjice do željezničkog mosta, zatim pravo do kuće Milorada Krivokapića i dalje borovom šumom iznad Bunkera, kuće Jokanovića iznad ulice Miloša Šarabe koji sječe između kuća Jadranka Deretića i Ratkovića (Uroša i Neđa) pravo na kuću Slavka Redža i preko mosta ulicom Jovana Raškovića i ulicom Republike Srpske do semafore na Ložioni. [[Datoteka:Требиње 3.jpg|thumb|right|370px|Grad Trebinje]] * Mjesna zajednica "Gornje Police" sa sjedištem u Policama obuhvata dio naselja Police od "Ljekobilja" ulicom Jovana Raškovića, preko mosta ulicom Hercegovačkom do kuće Slavka Redža , zatim pravo između kuće Jadranka Deretića i kuće Ratkovića izlazi na ulicu Miloša Šarabe koju sječe, ide iznad puta kroz borovu šumu iznad kuće Mladena Jokanovića, te iznad bunkera i kuće Krivokapića ispod borove šume i spaja se sa putem koji vodi na Rapti, kojim nastavlja iznad "Brankovića kule" i dalje putem prema Raptima do iznad posljednjih kuća u Gučini, putem stare željezničke pruge do iza "Popova polja" u izgradnji, i ulicom Republike Srpske do "Ljekobilja". * Mjesna zajednica "Tini" sa sjedištem u Tini obuhvata prostor od semafora na Ložioni, lijevom stranom ulice Trebinjskih brigada do "Autorada" , nastavlja putem Trebinje-Dubrovnik do Geljeva mosta, siječe put i ide lijevo ispod borove šume uključujuići novo naselje oko Bojanića kuće, i spušta se do raskrsnice Samardžića kuće, ide iza "Novoteksa", "Pekare", desnom stranom ulice Republike Srpske do semafora na Ložioni. * Mjesna zajednica "Ložiona" sa sjedištem u Ložioni obuhvata prostor od Kamenog mosta ulicom Obale Luke Vukalovića do mostića za naselje Otok obuhvatajući i ovo naselje, rukavcem rijeke Trebišnjice do raskrsnice za sušaru Argrokopa i kroz polje izbija na raskrsnicu do kanala pumpnog postrojenja i ide kanalom do mostića na rukavcu Trebšnjice kod pumpnog postrojenja i dalje rukavcem Trebišnjice do Geljeva mosta na put Trebinje-Dubrovnik, ide ovim putem do uluce Trebinjskih brigada i dalje ovom ulicom do kraja, ulicom Dušanovom do Nove pošte, ulicom Srpskom do Nove pošte do Kamenog mosta. * Mjesna zajednica "Zasad" sa sjedištem u Zasadu obuhvat naselja i naseljena mjesta: Zasad, Mostaći, Dražin Do, Tvrdoš, Bjelač, Gomiljani i Trebinjska brda(Parojska njiva i Zagora). * Mjesna zajednica "Pridvorci" sa sjedištem u Pridvorcima obuhvata naselja i naseljena mjesta Aleksinu Među, Todorići, Pridvorci, i dio naselja Rupe, kroz polje izbija na raskrsnicu do kanala pumpnog postrojenja , kanalom do rukavca Trebišnjice, ide rukavcem do Geljeva Mosta i dalje obuhvatajući kuće Marića , Bračkovića i Milišića i izbija na put za Pridvorce. * Mjesna zajednica "Petrovo polje" sa sjedištem u Rasovcu obuhvata naseljena mjesta Varina Gruda, Čičevo, Rasovac, Uvjeća, Velja Gora, Zgonjevo,Premišlja, Kremeni Do, Poljice, Luka, Lapja, Petrovo , Volujac i Biograd. * Mjesna zajednia "Zubci" sa sjedištem u Grabu obuhvata naseljena mjesta Tuli, Turmenti, Orašje, Kraj, Potkraj, Ograde, Bogojević Selo, Podštirovnik, Konjsko, Željevo, Ubla, Grab, Jablan Do, Koženj Do, Rupe, Kunja Glavica, Zapresjeka. * Mjesna zajednica "Lastva" sa sjedištem u Lastvi obuhvata naseljena mjesta. Lastva, Donje i Gornje Grančarevo, Skočigrm, Orahovac, Jazina, Župa, Ušće, Klobuk, Aranđelovo i Vučja. [[Datoteka:Stari grad Trebinje.jpg|thumb|right|320px|Stari grad.]] * Mjesna zajednica "Ljubomir" sa sjedištem u Barama obuhvata naseljena mjesta. Čvarići, Ukšići, Podvori, Vrpolje, Brova, Domaševo, Ugarci-Podosoje, Ždrijelovići, Pijavice, Vlaška, Šćenica, Morče, Borilovići, Borkovića Bare, Međugrađe i Cibrijan. * Mjesna zajednica "Mosko" sa sjedištem u Mosku obuhvata naseljena mjesta Brani Do, Dubočani, Donje i Gornje Vrbno, Jasen i Budoši. * Mjesna zajednica "Podbrđe" sa sjedištem u Dobromanima obuhvata naseljena mjesta Žakovo, Dobromani, Grbići, Mesari, Kovačina, Žulja, Lug, Staro Slano, Lokvice, Kočela, Marić Međine i Desino Selo. * Mjesna zajednica "Veličani" sa sjedištem u Veličanima obuhvata naseljena mjesta: Orašje, Kotezi, Prhinje, Do, Dodanovići, Strujići, Galičići, Veličani, Dračevo, Drijenjani i Dubljani. * Mjesna zajednica "Poljice Popovo" sa sjedištem u Poljicu Popovu obuhvata naseljena mjesta Mrkonjići, Tulje, Diklići, Poljice Popovo, Rapti, Sedlari. * Mjesna zajednica "Šuma i Površ" sa sjedištem u Humu obuhvata naseljena mjesta: Duži-Ljubovo, Orašje, Ljekova, Mrnjići, Slivnica, Baonine, Gola Glavica, Klikovići, Manastir Duži, Taleža,Mionići, Jušići, Petrovići, Cicine, Hum, Đedići, Kučići, Krnjevići, Krajkovići, Jasenica Lug, Arbanaška i Gojšina. == Historija == Najnovija arheološka istraživanja obavljena tokom [[1997]]. i [[1998]]. godine, potvrdila su činjenicu o kontinuiranom životu ljudi na ovim prostorima od [[paleolit]]a do danas. [[Prahistorija|Prapovijesnih]] objekata ([[tumulus]] i gradine) je na hiljade i do sada je ispitano samo oko 1%. Na području Trebinja su živjeli ilirsko pleme [[Plereji]] koji su zauzimali teritoriju između Boke Kotorske i Popovog polja. O njihovom prisustvu svjedoče brojne gradine i tumulusi (Kotezi, Drijenjani, Hutovo, Poljice, Ravno, Zavala i dr.). Izdvajaju se tumulusi u selu Mesari, 17&nbsp;km sjeverozapadno od Trebinja, i gradina Varina gruda, južno od Trebinja, u Dživarskom polju, na udaljenosti od oko 4&nbsp;km, ispod brda Huma.<ref>{{Cite web |title=Tumulusi u Mesarima |url=http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3011 |access-date=2016-03-09 |archivedate=2016-03-24 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160324162336/http://kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3011 |deadurl=yes }}</ref><ref>{{Cite web |title=Varina gruda |url=http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2821 |access-date=2016-03-09 |archivedate=2016-03-24 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160324150236/http://kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2821 |deadurl=yes }}</ref> Granica prema plemenu [[Daorsi|Daorsa]], koji su živjeli u [[Stolac|Stocu]] i okolini bila je kod Petrovog krsta na prijevoju Rožac u Gornjem Krtinju blizu [[Ljubomir]]a, a u rimskom periodu granica njihove kolonije Epidaurum i municipija Dilluntum. Kroz Dživarsko polje je prolazio dio trase rimske komunikacije Vid kod Metkovića (Narona) - Stolac (Dilluntum) - Cavtat (Epidaurum). U Trebinju je bila locirana putna stanica Asamum. U blizini Bileće je pronadena [[iliri|ilirska]] grobnica s vrlo neobičnim načinom sahranjivanja - [[Kacanj]]ska grobnica s vrlo vrijednim predmetima od kojih su neki uvezeni iz [[Grčka|Grčke]]. To govori o tome da prastanovnici Kacnja nisu bili egzotični pustinjaci, već ljudi s intezivnim komunikacijama na širokom prostoru. [[Datoteka:Trebinje-Old.jpg|thumb|right|270px|Ulice Trebinja početkom [[20. vijek]]a.]] Jedna od najstarijih teritorijalno-političkih jedinica formiranih po dolasku [[Slaveni|Slavena]] na [[Balkan]] bila je [[Travunija]], koja se prostirala: na jugu do [[Dubrovnik]]a, na sjeverozapadu preko Veličana do [[Gacko|Gacka]] i [[Piva|Pive]], i na jugoistoku do [[Risno|Risna]]. U ovom području nalazilo 9 župa sa pet gradova medju kojima i Trebinje. Ne zna se sa sigurnošću kakav je bio karakter ovih gradova, ali se zna da su to bili vojni centri, a prije svega utvrđena mjesta. U sklopu ove političke jedinice župa Trebinje se najprije nalazila pod upravom travunijskog župana (do pod kraj X vijeka) pa u sastavu dukljanske države (do pod kraj XII vijeka), zatim u sklopu nemanjićke Srbije (do 1377.), a potom pod vlašću bosanske države (do pada pod vlast Osmanlija 1465. godine). Za vrijeme [[Rat u Hrvatskoj|rata u Hrvatskoj]], Trebinje je imalo važnu ulogu kao jedna od baza iz koje su jedinice JNA započele pohod na [[Dubrovnik]]. Izbijanjem [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], Trebinje se našlo na udaru hrvatske vojske koja ga je počela napadati u ljeto [[1992]]. pa se dio teritorije našao pod kontrolom hrvatske vojske. [[Dejtonski mirovni sporazum|Daytonskim mirovnim sporazumom]] taj je teritorij postao dio novostvorene Opštine [[Ravno]] u okviru [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije BiH]]. == Privreda == Trebinje je do 1992 bio vrlo razvijen grad, čiji su nosioci bili [[metalna indrustrija]] (Industrija alata Trebinje), [[konfekcija|konfekcijska]] proizvodnja (Novoteks), lokalne prehrambene firme, kao i [[hidroelektrana|hidroelektrane]] na Trebišnjici. Za vrijeme rata i poslije njega, dolazi do izolacije ovoga kraja i naglog pada zaposlenosti. Iz grada se seli ili biva protjeran jedan dio nosioca ekonomije. Poslije rata, Trebinje se također nalazilo pod ekonomskim sankcijama zbog podrške ratnim zločincima. Privreda Trebinja se mjenja od završetka rata 1995. Mnogi nosioci privrede se zatvaraju i smanjuje se broj radnika. Zato počinje da se razvija mala privreda i zanatstvo. Danas u Trebinju ima veliki broj malih trgovina, frizerskih salona, butika i kafića. Ipak zadnjih godina se grad razvija i obnavljaju se stari kapaciteti. U Trebinju je sjedište Elektroprivrede Republike Srpske. U gradu je počeo sa radom Swisslion Takovo, gdje se planira proizvodnja od oko 30.000 tona proizvoda, koji će biti plasirani u Evropu i svijet, čime će ova fabrika biti uvrštena u vodeće evropske proizvođače. Sto se tiče poljoprivrede treba napomenuti vinogradstvo , u gradu egzistira veći broj vinarija koje proizvode nadaleko poznata autohtona vina " vranac" i "žilavka , == Značajne osobe == [[Datoteka:Trebinje 1966.jpg|thumb|right|300px|Slika iz Trebinja 1966.]] * [[Mira Alečković]], srpska književnica i pesnikinja. * [[Srđan Aleksić]], građanin Trebinja ubijen tijekom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni]]. * [[Zijad Arslanagić]], bivši fudbaler ([[FK Sarajevo]], [[Olimpija Ljubljana]]). * [[Ankica Barzut]], atletičarka. * [[Senad Bašić]], znameniti glumac. * [[Asmir Begović]], fudbaler, trenutno vratar [[Everton F.C.|Evertona]]. * [[Beloje]], župan Travunije iz [[9. vijek]]a. * [[Ana Benderać]], šahistkinja, [[ženski velemajstor]] (WGM). * [[Sabahudin Bilalović|Dino Bilalović]], znameniti košarkaš ([[KK Bosna Royal|Bosna]]). * [[Igor Blaževič]], aktivist za [[ljudska prava]], osnivač filmskog festivala [[One World Film Festival|One World]]. * [[Dejan Bodiroga]], jedan od najboljih evropskih košarkaša svih vremena ([[Pallacanestro Olimpia Milano|Olimpia Milano]], [[KAE Panatinaikos|Panathīnaïkos]], [[FC Barcelona Bàsquet|Barcellona]], [[Real Madrid Baloncesto|Real Madrid]]). * [[Ruđer Bošković]], svjetski naučnik, rođen u selu [[Orahov Do]] kod Trebinja. * [[Tijana Bošković]], odbojkašica. * [[Aleksandar Bratić]], fudbaler. * [[Vesna Bratić]], crnogorska političarka. * [[Sabahudin Bujak]], fudbaler. * [[Azer Bušuladžić]], fudbaler ([[Vejle Boldklub|Vejle]], [[Odense Boldklub|Odense]], [[FC Dinamo București|Dinamo București]], [[Arka Gdynia]], [[Anorthosis Famagusta FC|Anorthosis Famagusta]]). * [[Mustafa Busuladžić]], pisac, naučnik i jedan od najistaknutijih bošnjačkih intelektualaca u periodu između dva svjetska rata. * [[Nedeljko Čabrinović]], učesnik [[Sarajevski atentat|Sarajevskog atentata]]. * [[Savo Čečur]], političar iz [[Savez komunista Bosne i Hercegovine|SK BiH]]. * [[Zdravko Čečur]], poznati košarkaš ([[KK Bosna Royal|Bosna]]) * [[Luka Ćelović]], srpski poduzetnik, trgovac, dobrotvor. [[Datoteka:NebojšaGlogovac4.png|thumb|right|230px|[[Nebojša Glogovac]]]] * [[Gojko Cimirot]], fudbaler ([[FK Sarajevo]], [[P.A.O.K. (muški fudbal)|PAOK Solun]], [[Standard Liège]]). * [[Radoje Đerić]], veslač, učesnik [[Olimpijada 2012|Olimpijskih Igara u Londonu 2012.]] * [[Uroš Đerić]], fudbaler. * [[Jovan Deretić]], historičar i historičar književnosti, rođen je u [[Donji Orahovac|Donjem Orovcu]]. * [[Jovan I. Deretić]], pisac. * [[Domanek (plemić)|Domanek]], plemić, vladar Travunije. * [[Ankica Dobrić]], znamenita glumica. * [[Jovan Dučić]], srpski pjesnik i pisac. * [[Ratomir Dugonjić]], pravnik, učesnik [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|NOB-a]], političar. * [[Mijat Gaćinović]], fudbaler, trenutno veznik [[AEK Atina|AEK Atine]]. * [[Vladimir Gaćinović]], Mijatov sin, bivši fudbaler ([[FK Leotar Trebinje|Leotar]]) i fudbalski trener ([[Spartak Subotica]]). * [[Veljko Gašić]], konstruktor aviona. * [[Nebojša Glogovac]], znameniti glumac. * [[Grdeša]], župan Trebinja iz druge polovine [[12. vijek]]a. * [[Grigorije Durić|Vladika Grigorije]], episkop srpske pravoslavne crkve. * [[Nebojša Gudelj]], bivši fudbaler, branič [[FK Partizan|Partizana]] i [[NAC Breda|NAC Brede]], te fudbalski trener. * [[Vladimir Gudelj]], bivši fudbaler ([[FK Velež|Velež Mostar]], [[Celta Vigo|Celta]], [[SD Compostela|Compostela]]). * [[Milan Gurović]], košarkaš , reprezentativac Srbije. * [[Izet Hajdarhodžić]], glumac. * [[Hramko]], knez Travunije. * [[Sava Janjić]], srpski arhimandrit i iguman [[Manastir Visoki Dečani|manastira Visoki Dečani]]. * [[Igor Joksimović]], fudbaler([[FK Partizan, FK Leotar]]. [[Datoteka:Mustafa Busuladžić.png|thumb|right|200px|[[Mustafa Busuladžić]]]] * [[Amer Jugo]], fudbaler. * [[Mehmed Karamehmedović]], fudbaler. * [[Dmytro Kaščuk]], ukrajinski poduzetnik, ulagač i stručnjak u području korištenja podzemlja. * [[Krajina (vladar Travunije)|Krajina Belojević]], župan i knez Travunije iz [[9. vijeka]]. * [[Branislav Krunić]], bivši fudbaler ([[Olimpija Ljubljana|Olimpija]], [[Borac Banja Luka|Borac]], [[Željezničar Banja Luka]]) i trener. * [[Đorđe Kunovac]], fudbaler. * [[Jovo Kurtović]], [[Trst|tršćanski]] trgovac i tajkun. * [[Todo Kurtović]], političar, član [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|CK SKJ]], član Izvršnog biroa SKJ, i član [[Savezno izvršno vijeće|SIV-a]] i [[Savjet federacije SFRJ|Saveta federacije]]. * [[Damjan Ljubibratić]], srpski pravoslavni monah i diplomat, tajnik patrijarha [[Jovan Kantul|Jovana Kantula]]. * [[Jeronim Ljubibratić]], dubrovački oficir koji je služio [[Habsburška monarhija|Habsburškoj monarhiji]]. * [[Mićo Ljubibratić]], srpski vojvoda, prvi preveo [[Kuran]] sa [[Ruski jezik|ruskog]] na srpski jezik. * [[Živojin Maksimović]], glumac i filmski kaskader (''Žika Kaskader''). * [[Aleksandar Masleša]], [[Vojska Republike Srpske|srpski vojnik]] u [[Rat u Bosni i Hercegovini|ratu u Bosni]]. * [[Vladimir Mijanović]], aktivist za [[ljudska prava]]. * [[Mitar Miljanović]], sociolog i univerzitetski profesor. * [[Nikolina Milić]], košarkašica. * [[Jovo Mišeljić]], fudbaler. * [[Mitar Mrdić]], [[Judo|džudista]]. * [[Mrnjava]], srpski vlastelin, rodonačelnik [[Mrnjavčevići|Mrnjavčevića]]. * [[Siniša Mulina]], bivši fudbaler ([[FK Leotar Trebinje|Leotar]], [[OFK Bečej 1918|Bečej]]). * [[Idda van Munster]], model i blogerka. * [[Ivana Ninković]], plivačica, učesnica [[Olimpijada 2012|Olimpijskih Igara u Londonu 2012.]] * [[Nataša Ninković]], znamenita glumica. * [[Jelena Novčić]], fotomodel, mis turizma Hercegovine. * [[Arnela Odžaković]], karatistkinja. * [[Luka Petrović]], političar, gradonačelnik Trebinja od [[2016.]] do [[2019.]] * [[Marija Pikić]], glumica. * [[Nikola Popara]], fudbaler. * [[Dragica Pravica]], učesnica [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|NOB-a]] i [[narodni heroj Jugoslavije]]. * [[Vladimir Radmanović]], košarkaš ([[Seattle SuperSonics|SuperSonics]], [[Los Angeles Clippers|Clippers]], [[Los Angeles Lakers|Lakers]], [[Charlotte Hornets|Hornets]], [[Atlanta Hawks|Hawks]]). * [[Zoran Šaraba]], fudbaler. * [[Zdravko Šaraba]], bivši fudbaler ([[FK Leotar Trebinje|Leotar]]). [[Datoteka:Vladimir Radmanovic.jpg|thumb|right|200px|[[Vladimir Radmanović]]]] * [[Boris Savović]], košarkaš ([[KK Budućnost|Budućnost]], [[FC Bayern München (košarka)|Bayern München]], [[KK Crvena zvezda|Crvena zvezda]], [[Košarkaški klub Vršac|Vršac]]). * [[Milenko Savović]], poznati košarkaš ([[KK Partizan|Partizan]]) * [[Vlado Šegrt]], učesnik [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|NOB-a]], političar i [[narodni heroj Jugoslavije]]. * [[Beba Selimović|Izeta Beba Selimović]], pjevačica [[sevdalinka|sevdalinke]]. * [[Alija Šuljak]], dužnosnik [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]], političar, profesor, [[Genocid u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj|ratni zločinac]]. * [[Saša Starović]], odbojkaš. * [[Slobodan Unković]], političar, diplomata, bivši rektor [[Univerzitet u Beogradu|Univerziteta u Beogradu]]. * [[Jovica Vico]], bivši fudbaler ([[FK Rapid Wien|Rapid Wien]], [[NK Maribor|Maribor]]). * [[Dragoljub Vidačić]], košarskaš. * [[Visarion, hercegovački mitropolit|Visarion]], hercegovački mitropolit iz [[16. vijek]]a. * [[Siniša Vučinić]], političar ([[Srpska narodna obnova|SNO]], [[Rojalistički pokret|Rojalisti]], [[Jugoslovenska levica|JUL]], [[Pokret srpskog jedinstva|PSJ]], [[Srpska radikalna stranka|SRS]], [[Srpska napredna stranka|SNS]], itd itd). * [[Božidar Vučurević]], bivši gradonačelnik Trebinja za vrijeme [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni]]. * [[Dragica Vučurević Drapić]], karatistkinja. * [[Bogić Vučković]], vođa pobunjenika u hercegovačkom sandžaku tokom [[Rusko-turski rat (1735–1739)|Rusko-turskog rata]]. * [[Luka Vukalović]], vojvoda, vođa srpskog [[Hercegovački ustanak (1852-1862)|ustanka u Hercegovini]]. * [[Anđelko Vuletić]], pisac, autor zbirke ''Sedam vječnih pitanja''. * [[Radoslav Zubac]], pukovnik, bivši komandant Trebinjske brigade za vrijeme [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni]]. == Spomenici i znamenitosti == Opširnije:[[Nacionalni spomenici u Trebinju]] * [[Arslanagića most]] (ili ''Perovića most'') * [[Manastir Tvrdoš]] * [[Hercegovačka Gračanica]]-[[Crkvina]] * [[Austrougarska Tvrđava Strač]] * [[Stari grad Mičevac]] == Obrazovanje == U Trebinju postoje tri osnovne škole. Takođe u gradu postoji gimnazija, centar srednjih škola i tehnička škola. Fakultet za proizvodnju i menadžment je takođe jedna on obrazovnih ustanova u Trebinju. == Kultura == == Sport == * [[FK Leotar]] * [[KK Leotar]] * [[RK Leotar]] * [[KMF Leotar]] * [[PK Leotar]] * [[KK Leotar plus]] * [[ŽRK Leotar]] Sport je u Trebinju veoma dobro razvijen.U gradu postoje klubovi za sve popularne ekipne sportove.Najznačajniji su; [[FK Leotar]] i [[KK Leotar]]. Učesnici Olimpijskih igara u Londonu 2013 su : Plivačica [[Ivana Ninković]] i veslač [[Radoje Đerić]] . Karatistkinje [[Dragica Drapić - Vučurević]] i [[Tamara Lozo]] džudistkinja [[Aleksandra Vasiljević]] . Fudbaleri [[Siniša Mulina]] , [[Siniša Berdović]], [[Jovica Vico]], [[Branislav Krunić]] , [[Zdravko Šaraba]] , [[Ilija Prodanović]] , [[Bojan Vučinić]] , [[Vladimir Gaćinović]] , [[Nebojša Gudelj]] , [[Mitar Vukanović]] i fudbalerka [[Maja Popovac]] . Košarkaši [[Sabahudin "Dino" Bilalović]] , [[Milenko Savović]] , [[Boris Savović]] , [[Igor Vreća]] , [[Nikola Đurasović]] , [[Božidar "Božo" Đurasović]] i [[Duško Marković]] . Atletičari [[Ankica Barzut]] , [[Jovo Stanić]], [[Bojana Berak]] i [[Vanja Spaić]] . Šahisti [[Ana Benderać]] i [[Slaviša Brenjo]]. Značajne rezultate postižu i džudisti i karatisti.[[FK Leotar]] nastupa na stadionu [[Police]] ( 8.500 mjesta od čega 4.500 sjedećih),grad ima sportsku dvoranu (4000 mjesta). U Trebinju su rođeni ili su porijeklom iz Trebinja košarkaši osvajači medalja za Srbiju i Crnu Goru: [[Predrag Danilović]], [[Dejan Bodiroga]], [[Milan Gurović]], [[Vladimir Radmanović]], kao i odbojkaši, braća [[Miloš Grbić]] , [[Vladimir Grbić]] i [[Nikola Grbić]]. [[Dejan Bodiroga]] je napravio košarkaški kamp u Trebinju kojeg svake godine posjete najznačajniji stručnjaci ovog sporta. == Reference == {{reference}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Trebinje}} * [http://trebinjelive.info Требиње Лајв] * [http://www.trebinje.rs.ba Општина Требиње] * [http://www.gradtrebinje.com Град Требиње] {{Administrativna podjela BiH}} [[Kategorija:Naseljena mjesta u Republici Srpskoj]] [[Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Trebinje|* Trebinje]] 45swy63a6kq311k7k7szbpy6sp2ghaz 42669904 42669903 2026-08-09T23:58:18Z ~2026-43866-28 382246 /* Stanovništvo */ 42669904 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime = Trebinje | ime_genitiv = Trebinja | izvorno_ime = | translit_jezik1 = | translit_jezik1_vrsta = | translit_jezik1_info = | slika_panorama = View of Trebinje (44107865460).jpg | veličina_slike = 330px | opis_slike = Pogled na Trebinje | slika_zastava = | slika_zastava_veličina = | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | slika_karta = | veličina_karte = | opis_karte = | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | načelnik = Mirko Ćurić ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata (Republika Srpska, Bosna i Hercegovina)|SNSD]]) | slika_lokacijska_karta_država = Bosna i Hercegovina | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi = 42 | širina-minute = 42 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 18 | dužina-minute = 20 | dužina-oznaka = E | lokacija_ime = [[Popis država|Država]] | lokacija_info = {{flag|Bosna i Hercegovina}} | lokacija1_ime = | lokacija1_info = | lokacija2_ime = [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|Entitet]] | lokacija2_info = [[Republika Srpska]] | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | utemeljenje1_ime = | utemeljenje1_datum = | utemeljenje2_ime = | utemeljenje2_datum = | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = | ime_vođe = | stranka_vođe = | titula_vođe1 = | ime_vođe1 = | titula_vođe2 = | ime_vođe2 = | titula_vođe3 = | ime_vođe3 = | titula_vođe4 = | ime_vođe4 = | površina_bilješke = | površina_ukupna = 904 [[km²]] | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = 275 | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina = [[2013]]. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_uže = 22.987 | stanovništvo_uže_gustoća = 35,5 stan./[[km²]] | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona = [[UTC+1]] | utc_pomak = +2 | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj = 89101 | pozivni_broj = 059 | gradovi_prijatelji = | web_stranica =[www.trebinje.rs.ba] | bilješke = }} '''Trebinje''' je [[grad]] i [[opština]] u [[Istočna Hercegovina|Istočnoj Hercegovini]], u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Administrativno pripada [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]]. Nalazi se na tromeđi BiH, Hrvatske i Crne Gore. Od Dubrovnika je udaljeno 27&nbsp;km, od Herceg Novog 45&nbsp;km. Susjedne opštine su mu [[Ravno]], [[Ljubinje]] i [[Bileća]]. == Geografija == [[Grad]] Trebinje se nalazi na krajnjem jugu [[Republika Srpska|Republike Srpske]], u [[Hercegovina|Hercegovini]]. Smješteno je na Popovom polju, ispod planine Leotar, na nadmorskoj visini 273 m. Jednim dijelom kroz Trebinje protiče rijeka ponornica [[Trebišnjica]], čija je ukupna dužina 96,5&nbsp;km. == Klima == [[Klima]] u Trebinju je mediteranska (sredozemna) sa kratkim blagim zimama i dugim žarkim ljetima. Jeseni su toplije od proljeća, a snijeg je veoma rijetka pojava. Trebinje je danas najtopliji grad u Republici Srpskoj, odnosno Bosni i Hercegovini (uz [[Mostar]] i [[Neum]]). Prosječna godišnja temperatura vazduha u gradu je 14,8&nbsp;°C (1981—2010), prosječna januarska temperatura je 5.9&nbsp;°C, a dok je julska 25,0&nbsp;°C. Ljeti se temperature često penju iznad 40&nbsp;°C, a zimi se se ponekad spuste i ispod 0&nbsp;°C. Najviša zabilježena temperatura iznosila je 42,5&nbsp;°C, 22. jula 2007. A najniža zabilježena temperatura iznosila je -10.5&nbsp;°C, 9. januara 1985. Godišnje padne prosječno 1532&nbsp;mm padavina. Dana 21. 7. 2015. tačno u ponoć, u Trebinju je izmjerena temperatura od 33,3&nbsp;°C, a prema podacima RHMZ RS to je najviša ponoćna temperatura ikada zabilježena na prostoru BiH. Grad ima oko 260 sunčanih dana u godini. Trebinje spada u najsunčanije gradove na Balkanu. Snijeg u Trebinju je prava rijetkost, a i kada padne zadrži se po nekoliko časova. Karakteristični vjetrovi u Trebinju su Bura i Jugo. Bura duva sa sjeveroistoka, donosi prohladno i vedro vrijeme. Dok Jugo duva iz pravca jugoistoka, donosi toplo i kišovito vrijeme. Jugo duva obično u zimskom periodu. Klima je pogodna za uzgoj velikog broja palmi i južnog voća (smokva, nar, mandarina, limun, narandža, grejpfrut, maslina, vinova loza). {{Weather box |width = auto |location = Требиња (1981-2010) |metric first = Y |single line = Y | Jan record high C = 20.6 | Feb record high C = 21.9 | Mar record high C = 25.3 | Apr record high C = 28.5 | May record high C = 33.5 | Jun record high C = 39.0 | Jul record high C = 41.1 | Aug record high C = 42.5 | Sep record high C = 36.5 | Oct record high C = 31.5 | Nov record high C = 26.3 | Dec record high C = 20.9 |year record high C = 38.4 |Jan high C = 10.5 |Feb high C = 11.3 |Mar high C = 14.3 |Apr high C = 18.2 |May high C = 23.6 |Jun high C = 28.0 |Jul high C = 31.2 |Aug high C = 31.4 |Sep high C = 25.9 |Oct high C = 21.2 |Nov high C = 15.4 |Dec high C = 11.3 |year high C = 20.2 |Jan mean C = 5.9 |Feb mean C = 6.4 |Mar mean C = 9.3 |Apr mean C = 12.8 |May mean C = 17.8 |Jun mean C = 22.1 |Jul mean C = 25.0 |Aug mean C = 25.1 |Sep mean C = 19.7 |Oct mean C = 15.5 |Nov mean C = 10.6 |Dec mean C = 7.0 |year mean C = 14.8 |Jan low C = 1.9 |Feb low C = 2.2 |Mar low C = 5.0 |Apr low C = 8.1 |May low C = 12.4 |Jun low C = 16.5 |Jul low C = 19.4 |Aug low C = 19.4 |Sep low C = 14.3 |Oct low C = 10.7 |Nov low C = 6.5 |Dec low C = 3.1 |year low C = 10.0 | Jan record low C = -10.5 | Feb record low C = -8.4 | Mar record low C = -7.0 | Apr record low C = -2.7 | May record low C = 4.5 | Jun record low C = 6.4 | Jul record low C = 9.0 | Aug record low C = 10.0 | Sep record low C = 7.0 | Oct record low C = 1.8 | Nov record low C = -4.8 | Dec record low C = -7.4 |year record low C = -10.5 |precipitation colour = green |Jan precipitation mm = 153 |Feb precipitation mm = 139 |Mar precipitation mm = 153 |Apr precipitation mm = 92 |May precipitation mm = 76 |Jun precipitation mm = 62 |Jul precipitation mm = 47 |Aug precipitation mm = 76 |Sep precipitation mm = 149 |Oct precipitation mm = 169 |Nov precipitation mm = 217 |Dec precipitation mm = 199 |Jan sun = 130 |Feb sun = 133 |Mar sun = 176 |Apr sun = 194 |May sun = 249 |Jun sun = 289 |Jul sun = 336 |Aug sun = 312 |Sep sun = 236 |Oct sun = 184 |Nov sun = 133 |Dec sun = 112 |source 1 = [[World Meteorological Organization]]<ref name="WMO">{{cite web | url = https://www.ncei.noaa.gov/pub/data/normals/WMO/1981-2010/RA-VI/Bosnia_Herzegovina/TREBINIE_WMO_Normals_Excel_Template8110.xlsx | title = World Meteorological Organization Climate Normals for 1981–2010 | publisher = World Meteorological Organization | access-date = 10 November 2021 | archive-date = 2022-10-13 | archive-url = https://web.archive.org/web/20221013201146/https://www.ncei.noaa.gov/pub/data/normals/WMO/1981-2010/RA-VI/Bosnia_Herzegovina/TREBINIE_WMO_Normals_Excel_Template8110.xlsx }}</ref> }} == Stanovništvo == Po posljednjem popisu stanovništva iz [[1991]] godine, općina Trebinje imala je 30.996 stanovnika, raspoređenih u 178 naselja. Naseljena mjesta su: [[Abazovina]], [[Aleksina Međa]], Aljetići, [[Aranđelovo]], Arbanaška, [[Arslanagića Most]], Baljivac, Banjevci, Baonine, Begović Kula, Belenići, Bihovi, [[Bihovo]], Bijelač, Bijograd, Bioci, Bobovišta, Bodiroge, Bogdanića Do, Bogojević Selo, Borlovići, Brani Do, Bregovi, Breštani, Brova, [[Budoši]], Bugovina, Centar, Cerovac, Cicina, Cicrina, Crnač, Čavaš, Čopice, Čvaljina, Čvarići, Desin Selo, Diklići, Djedići, Do, Dobromani, Dodanovići, Dolovi, Domaševo, Donja Hrupjela, Donja Kočela, [[Donje Čičevo]], [[Donje Grančarevo]], Donje Police, Donje Vrbno, [[Donji Orahovac|Donji Orovac]], [[Dračevo]], [[Dražin Do]], [[Drijenjani]], Dubljani, Dubočani, Duži, Dvrsnica, Glavinići, Glavska, Gojšina, Gola Glavica, Golubinac, [[Gomiljani]], Gorica, Gornja Hrupjela, Gornja Kočela, [[Gornje Čičevo]], Gornje Grančarevo, Gornje Vrbno, [[Gornji Orahovac|Gornji Orovac]], Gornje Police, Gorogaše, Grab, Grbeši, Grbići, Grebci, [[Grkavci]], [[Grmljani]], Gučina, Hrupjela, Hum, [[Ivanica]], Jankovići, Janjač, Jasen, Jasenica Lug, Jazina, Jušići, Kalađurđevići, Kijev Do, [[Klikovići]], [[Klobuk]], Kočela, Kokići, [[Konjsko]], Korlati, [[Kotezi]], Kovačina, Kraj, [[Krajkovići]], Kremeni Do, Krnjevići, Kučići, Kuk, Kunja Glavica, Kutina, Lapja, [[Lastva]], Lokvice, Lomači, Lomići, Ložiona, Luč, [[Lug]], Luka, Lušnica, Ljekova, [[Ljubomir]], Ljubovo, Mareva Ljut, Marić Međine, Marići, [[Mesari]], Mionići, Mokri Dolovi, Morče, [[Mosko]], [[Mostaći]], [[Mrkonjići]], Mrnjići, Narančići, Necvijeće, Nenovići, Nevada, Nikontovići, Obodina, Ograde, Orah, [[Orahov Do]], Orašje, Orašje Popovo, Orašje Površ, Orašje Zupci, Orovac, Otok, Parež, Parojska Njiva, Petrovići, Petrovo polje (Petrovo Polje), Pijavice, Podgljivlje, Podosoje, Podštirovnik, Podstrašivica, Podvori, Police, Poljice Čičevo, Poljice Petrovo, Poljice Popovo, Popovo polje, Potklisje, Plana Dola, Prhinje, [[Pridvorci]], Prljača, Prosjek, Pudarica, Rapti Bobani, Rapti Zupci, Rasovac, Rastoci, Ravno, Rupni Do, [[Sedlari]], Sitnica, Skočigrm, Slavogostići, Slivnica, Slivnica Bobani, Slivnica Površ, Sparožići, Staro Slano, [[Strujići]], Sutorina, Šarani, Šćenica Bobani, Šćenica Ljubomir, [[Taleža]], Tini, Todorići, Trebijovi, [[Trebimlja]], Trebinje, Tretina, Tribijovi, Trnčina, Tuli, [[Tulje]], Turani, Turica, Turmenti, Tvrdoš, Ubla, Ugarci, Ukšići, Uskoplje, Ušće, Uvjeća, Varina Gruda, [[Veličani]], Velja Gora, [[Velja Međa]], Vinogradi, Vjetri, Vladušići, Vlaka, Vlasače, Vlaška, Volujac, [[Vrpolje Ljubomir]], Vrpolje Zagora, [[Vučija]], Vukovići, [[Začula]], Zagora, Zagora (Donje Selo), Zagradinje, Zaplanik, Zasad, Zasad polje, Zavala, Zazubak, Zgonjevo, Zubačka Ubla, Zubci, Zupci, Žakovo, Ždrijelovići, Željevo, Žulja i Župa. {{wide image|Trebinje, Bosnia y Herzegovina, 2014-04-14, DD 06.jpg|900px|Grad Trebinje}} == Uprava == [[Datoteka:Grb Trebinja.svg|thumb|right|270px|Grb Trebinja]] Odlukom Skupštine opštine Trebinje o osnivanju pojedinih mjesnih zajednica, njihovom nazivu i sjedištu, naseljima i naseljenim mjestima koje obuhvataju, 09-013-52/2000 od 27.06.2002. (Službeni glasnik Opštine Trebinje broj: 03/02 od 27.06.2002.), osnovano je 18 mjesnih zajednica. One su: * Mjesna zajednica "Centar" sa sjedištem u Centru obuhvata naselje Centar koje ide lijevom stranom ulice Vojvođanske do Luča, sječe ul.Vožda Karađorđa, desnom stranom ulice Carine do Poligona, Pogigonom do Centra za osmatranje, ispod novog naselja Sunčani brijeg do Bunkera(Bilećke kapije), sječe ulicu Vuka Mićunovića, spušta se na desnu obalu rijeke Trebišnjice, sječe ulicu Majora Tepića, ide iza kompleksa "Južni logor" do "Luča" i ulice Vojvođanske. * Mjesna zajednica "Hrupjela" sa sjedištem u Hrupjelima obuhvata naselje Hrupjela od Bilećke kapije (Banj vir) uzvodno koritom rijeke Trebišnjice do Maltezova kola, pravo na ulicu Vojvode Vlatka Vukovića, lijekom stranom ove ulice do prvih kuća Podgljivlja, zatim brdom Leotar do iznad Kule Hrupjela, obuhvatajući stambeno naselje iznad kule, ispod brda Kočun pored kuće Kovača, pa 50 m desno od kuće Bendera ispod kule kroz borovu šumu na ulicu Nićifora Dučića između kuća Kurtovića i Đikova , desnom stranom ul. Vožda Karađorđa do Dubrovačke kapije, ulicom Carine preko Poligona iznad zidina Sjevernog logora i Bilećke kapije (Bunker). * Mjesna zajednica "Gorica" sa sjedištem u Gorici obuhvata naselje Gorica od raskršća kuće Aleksića desnom stranom ulice Vojvode Vlatka Vukovića, dalje desnom stranom ulice Bilećki put do prvih kuća Podgljivlja,obuhvatajući Podgljivlje, Prljaču, ide iznad naselja Gorica, spušta se do naselja Banjevci obuhvatajući i ovo naselje, naselje Most i Necvijeće, spušta se na jezero HET-a do Brane "Gorica" obuhvatajući kuće Gudelja, Pokrajčiće i Kruševu Gustrijenu, pa do brane "Gorica" nizvodno rijekom Trebišnjicom do iza Doma penzionera. * Mjesna zajednica "Donje Police" sa sjedištem u Policama obuhvata dio naselja Police od semafora na Ložioni lijevom stranom ulice Dušanove, ulicom Srpskom od pošte do Kamenog mosta, spušta se na lijevu obalu rijeke Trebišnjice do željezničkog mosta, zatim pravo do kuće Milorada Krivokapića i dalje borovom šumom iznad Bunkera, kuće Jokanovića iznad ulice Miloša Šarabe koji sječe između kuća Jadranka Deretića i Ratkovića (Uroša i Neđa) pravo na kuću Slavka Redža i preko mosta ulicom Jovana Raškovića i ulicom Republike Srpske do semafore na Ložioni. [[Datoteka:Требиње 3.jpg|thumb|right|370px|Grad Trebinje]] * Mjesna zajednica "Gornje Police" sa sjedištem u Policama obuhvata dio naselja Police od "Ljekobilja" ulicom Jovana Raškovića, preko mosta ulicom Hercegovačkom do kuće Slavka Redža , zatim pravo između kuće Jadranka Deretića i kuće Ratkovića izlazi na ulicu Miloša Šarabe koju sječe, ide iznad puta kroz borovu šumu iznad kuće Mladena Jokanovića, te iznad bunkera i kuće Krivokapića ispod borove šume i spaja se sa putem koji vodi na Rapti, kojim nastavlja iznad "Brankovića kule" i dalje putem prema Raptima do iznad posljednjih kuća u Gučini, putem stare željezničke pruge do iza "Popova polja" u izgradnji, i ulicom Republike Srpske do "Ljekobilja". * Mjesna zajednica "Tini" sa sjedištem u Tini obuhvata prostor od semafora na Ložioni, lijevom stranom ulice Trebinjskih brigada do "Autorada" , nastavlja putem Trebinje-Dubrovnik do Geljeva mosta, siječe put i ide lijevo ispod borove šume uključujuići novo naselje oko Bojanića kuće, i spušta se do raskrsnice Samardžića kuće, ide iza "Novoteksa", "Pekare", desnom stranom ulice Republike Srpske do semafora na Ložioni. * Mjesna zajednica "Ložiona" sa sjedištem u Ložioni obuhvata prostor od Kamenog mosta ulicom Obale Luke Vukalovića do mostića za naselje Otok obuhvatajući i ovo naselje, rukavcem rijeke Trebišnjice do raskrsnice za sušaru Argrokopa i kroz polje izbija na raskrsnicu do kanala pumpnog postrojenja i ide kanalom do mostića na rukavcu Trebšnjice kod pumpnog postrojenja i dalje rukavcem Trebišnjice do Geljeva mosta na put Trebinje-Dubrovnik, ide ovim putem do uluce Trebinjskih brigada i dalje ovom ulicom do kraja, ulicom Dušanovom do Nove pošte, ulicom Srpskom do Nove pošte do Kamenog mosta. * Mjesna zajednica "Zasad" sa sjedištem u Zasadu obuhvat naselja i naseljena mjesta: Zasad, Mostaći, Dražin Do, Tvrdoš, Bjelač, Gomiljani i Trebinjska brda(Parojska njiva i Zagora). * Mjesna zajednica "Pridvorci" sa sjedištem u Pridvorcima obuhvata naselja i naseljena mjesta Aleksinu Među, Todorići, Pridvorci, i dio naselja Rupe, kroz polje izbija na raskrsnicu do kanala pumpnog postrojenja , kanalom do rukavca Trebišnjice, ide rukavcem do Geljeva Mosta i dalje obuhvatajući kuće Marića , Bračkovića i Milišića i izbija na put za Pridvorce. * Mjesna zajednica "Petrovo polje" sa sjedištem u Rasovcu obuhvata naseljena mjesta Varina Gruda, Čičevo, Rasovac, Uvjeća, Velja Gora, Zgonjevo,Premišlja, Kremeni Do, Poljice, Luka, Lapja, Petrovo , Volujac i Biograd. * Mjesna zajednia "Zubci" sa sjedištem u Grabu obuhvata naseljena mjesta Tuli, Turmenti, Orašje, Kraj, Potkraj, Ograde, Bogojević Selo, Podštirovnik, Konjsko, Željevo, Ubla, Grab, Jablan Do, Koženj Do, Rupe, Kunja Glavica, Zapresjeka. * Mjesna zajednica "Lastva" sa sjedištem u Lastvi obuhvata naseljena mjesta. Lastva, Donje i Gornje Grančarevo, Skočigrm, Orahovac, Jazina, Župa, Ušće, Klobuk, Aranđelovo i Vučja. [[Datoteka:Stari grad Trebinje.jpg|thumb|right|320px|Stari grad.]] * Mjesna zajednica "Ljubomir" sa sjedištem u Barama obuhvata naseljena mjesta. Čvarići, Ukšići, Podvori, Vrpolje, Brova, Domaševo, Ugarci-Podosoje, Ždrijelovići, Pijavice, Vlaška, Šćenica, Morče, Borilovići, Borkovića Bare, Međugrađe i Cibrijan. * Mjesna zajednica "Mosko" sa sjedištem u Mosku obuhvata naseljena mjesta Brani Do, Dubočani, Donje i Gornje Vrbno, Jasen i Budoši. * Mjesna zajednica "Podbrđe" sa sjedištem u Dobromanima obuhvata naseljena mjesta Žakovo, Dobromani, Grbići, Mesari, Kovačina, Žulja, Lug, Staro Slano, Lokvice, Kočela, Marić Međine i Desino Selo. * Mjesna zajednica "Veličani" sa sjedištem u Veličanima obuhvata naseljena mjesta: Orašje, Kotezi, Prhinje, Do, Dodanovići, Strujići, Galičići, Veličani, Dračevo, Drijenjani i Dubljani. * Mjesna zajednica "Poljice Popovo" sa sjedištem u Poljicu Popovu obuhvata naseljena mjesta Mrkonjići, Tulje, Diklići, Poljice Popovo, Rapti, Sedlari. * Mjesna zajednica "Šuma i Površ" sa sjedištem u Humu obuhvata naseljena mjesta: Duži-Ljubovo, Orašje, Ljekova, Mrnjići, Slivnica, Baonine, Gola Glavica, Klikovići, Manastir Duži, Taleža,Mionići, Jušići, Petrovići, Cicine, Hum, Đedići, Kučići, Krnjevići, Krajkovići, Jasenica Lug, Arbanaška i Gojšina. == Historija == Najnovija arheološka istraživanja obavljena tokom [[1997]]. i [[1998]]. godine, potvrdila su činjenicu o kontinuiranom životu ljudi na ovim prostorima od [[paleolit]]a do danas. [[Prahistorija|Prapovijesnih]] objekata ([[tumulus]] i gradine) je na hiljade i do sada je ispitano samo oko 1%. Na području Trebinja su živjeli ilirsko pleme [[Plereji]] koji su zauzimali teritoriju između Boke Kotorske i Popovog polja. O njihovom prisustvu svjedoče brojne gradine i tumulusi (Kotezi, Drijenjani, Hutovo, Poljice, Ravno, Zavala i dr.). Izdvajaju se tumulusi u selu Mesari, 17&nbsp;km sjeverozapadno od Trebinja, i gradina Varina gruda, južno od Trebinja, u Dživarskom polju, na udaljenosti od oko 4&nbsp;km, ispod brda Huma.<ref>{{Cite web |title=Tumulusi u Mesarima |url=http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3011 |access-date=2016-03-09 |archivedate=2016-03-24 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160324162336/http://kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3011 |deadurl=yes }}</ref><ref>{{Cite web |title=Varina gruda |url=http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2821 |access-date=2016-03-09 |archivedate=2016-03-24 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160324150236/http://kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2821 |deadurl=yes }}</ref> Granica prema plemenu [[Daorsi|Daorsa]], koji su živjeli u [[Stolac|Stocu]] i okolini bila je kod Petrovog krsta na prijevoju Rožac u Gornjem Krtinju blizu [[Ljubomir]]a, a u rimskom periodu granica njihove kolonije Epidaurum i municipija Dilluntum. Kroz Dživarsko polje je prolazio dio trase rimske komunikacije Vid kod Metkovića (Narona) - Stolac (Dilluntum) - Cavtat (Epidaurum). U Trebinju je bila locirana putna stanica Asamum. U blizini Bileće je pronadena [[iliri|ilirska]] grobnica s vrlo neobičnim načinom sahranjivanja - [[Kacanj]]ska grobnica s vrlo vrijednim predmetima od kojih su neki uvezeni iz [[Grčka|Grčke]]. To govori o tome da prastanovnici Kacnja nisu bili egzotični pustinjaci, već ljudi s intezivnim komunikacijama na širokom prostoru. [[Datoteka:Trebinje-Old.jpg|thumb|right|270px|Ulice Trebinja početkom [[20. vijek]]a.]] Jedna od najstarijih teritorijalno-političkih jedinica formiranih po dolasku [[Slaveni|Slavena]] na [[Balkan]] bila je [[Travunija]], koja se prostirala: na jugu do [[Dubrovnik]]a, na sjeverozapadu preko Veličana do [[Gacko|Gacka]] i [[Piva|Pive]], i na jugoistoku do [[Risno|Risna]]. U ovom području nalazilo 9 župa sa pet gradova medju kojima i Trebinje. Ne zna se sa sigurnošću kakav je bio karakter ovih gradova, ali se zna da su to bili vojni centri, a prije svega utvrđena mjesta. U sklopu ove političke jedinice župa Trebinje se najprije nalazila pod upravom travunijskog župana (do pod kraj X vijeka) pa u sastavu dukljanske države (do pod kraj XII vijeka), zatim u sklopu nemanjićke Srbije (do 1377.), a potom pod vlašću bosanske države (do pada pod vlast Osmanlija 1465. godine). Za vrijeme [[Rat u Hrvatskoj|rata u Hrvatskoj]], Trebinje je imalo važnu ulogu kao jedna od baza iz koje su jedinice JNA započele pohod na [[Dubrovnik]]. Izbijanjem [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], Trebinje se našlo na udaru hrvatske vojske koja ga je počela napadati u ljeto [[1992]]. pa se dio teritorije našao pod kontrolom hrvatske vojske. [[Dejtonski mirovni sporazum|Daytonskim mirovnim sporazumom]] taj je teritorij postao dio novostvorene Opštine [[Ravno]] u okviru [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije BiH]]. == Privreda == Trebinje je do 1992 bio vrlo razvijen grad, čiji su nosioci bili [[metalna indrustrija]] (Industrija alata Trebinje), [[konfekcija|konfekcijska]] proizvodnja (Novoteks), lokalne prehrambene firme, kao i [[hidroelektrana|hidroelektrane]] na Trebišnjici. Za vrijeme rata i poslije njega, dolazi do izolacije ovoga kraja i naglog pada zaposlenosti. Iz grada se seli ili biva protjeran jedan dio nosioca ekonomije. Poslije rata, Trebinje se također nalazilo pod ekonomskim sankcijama zbog podrške ratnim zločincima. Privreda Trebinja se mjenja od završetka rata 1995. Mnogi nosioci privrede se zatvaraju i smanjuje se broj radnika. Zato počinje da se razvija mala privreda i zanatstvo. Danas u Trebinju ima veliki broj malih trgovina, frizerskih salona, butika i kafića. Ipak zadnjih godina se grad razvija i obnavljaju se stari kapaciteti. U Trebinju je sjedište Elektroprivrede Republike Srpske. U gradu je počeo sa radom Swisslion Takovo, gdje se planira proizvodnja od oko 30.000 tona proizvoda, koji će biti plasirani u Evropu i svijet, čime će ova fabrika biti uvrštena u vodeće evropske proizvođače. Sto se tiče poljoprivrede treba napomenuti vinogradstvo , u gradu egzistira veći broj vinarija koje proizvode nadaleko poznata autohtona vina " vranac" i "žilavka , == Značajne osobe == [[Datoteka:Trebinje 1966.jpg|thumb|right|300px|Slika iz Trebinja 1966.]] * [[Mira Alečković]], srpska književnica i pesnikinja. * [[Srđan Aleksić]], građanin Trebinja ubijen tijekom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni]]. * [[Zijad Arslanagić]], bivši fudbaler ([[FK Sarajevo]], [[Olimpija Ljubljana]]). * [[Ankica Barzut]], atletičarka. * [[Senad Bašić]], znameniti glumac. * [[Asmir Begović]], fudbaler, trenutno vratar [[Everton F.C.|Evertona]]. * [[Beloje]], župan Travunije iz [[9. vijek]]a. * [[Ana Benderać]], šahistkinja, [[ženski velemajstor]] (WGM). * [[Sabahudin Bilalović|Dino Bilalović]], znameniti košarkaš ([[KK Bosna Royal|Bosna]]). * [[Igor Blaževič]], aktivist za [[ljudska prava]], osnivač filmskog festivala [[One World Film Festival|One World]]. * [[Dejan Bodiroga]], jedan od najboljih evropskih košarkaša svih vremena ([[Pallacanestro Olimpia Milano|Olimpia Milano]], [[KAE Panatinaikos|Panathīnaïkos]], [[FC Barcelona Bàsquet|Barcellona]], [[Real Madrid Baloncesto|Real Madrid]]). * [[Ruđer Bošković]], svjetski naučnik, rođen u selu [[Orahov Do]] kod Trebinja. * [[Tijana Bošković]], odbojkašica. * [[Aleksandar Bratić]], fudbaler. * [[Vesna Bratić]], crnogorska političarka. * [[Sabahudin Bujak]], fudbaler. * [[Azer Bušuladžić]], fudbaler ([[Vejle Boldklub|Vejle]], [[Odense Boldklub|Odense]], [[FC Dinamo București|Dinamo București]], [[Arka Gdynia]], [[Anorthosis Famagusta FC|Anorthosis Famagusta]]). * [[Mustafa Busuladžić]], pisac, naučnik i jedan od najistaknutijih bošnjačkih intelektualaca u periodu između dva svjetska rata. * [[Nedeljko Čabrinović]], učesnik [[Sarajevski atentat|Sarajevskog atentata]]. * [[Savo Čečur]], političar iz [[Savez komunista Bosne i Hercegovine|SK BiH]]. * [[Zdravko Čečur]], poznati košarkaš ([[KK Bosna Royal|Bosna]]) * [[Luka Ćelović]], srpski poduzetnik, trgovac, dobrotvor. [[Datoteka:NebojšaGlogovac4.png|thumb|right|230px|[[Nebojša Glogovac]]]] * [[Gojko Cimirot]], fudbaler ([[FK Sarajevo]], [[P.A.O.K. (muški fudbal)|PAOK Solun]], [[Standard Liège]]). * [[Radoje Đerić]], veslač, učesnik [[Olimpijada 2012|Olimpijskih Igara u Londonu 2012.]] * [[Uroš Đerić]], fudbaler. * [[Jovan Deretić]], historičar i historičar književnosti, rođen je u [[Donji Orahovac|Donjem Orovcu]]. * [[Jovan I. Deretić]], pisac. * [[Domanek (plemić)|Domanek]], plemić, vladar Travunije. * [[Ankica Dobrić]], znamenita glumica. * [[Jovan Dučić]], srpski pjesnik i pisac. * [[Ratomir Dugonjić]], pravnik, učesnik [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|NOB-a]], političar. * [[Mijat Gaćinović]], fudbaler, trenutno veznik [[AEK Atina|AEK Atine]]. * [[Vladimir Gaćinović]], Mijatov sin, bivši fudbaler ([[FK Leotar Trebinje|Leotar]]) i fudbalski trener ([[Spartak Subotica]]). * [[Veljko Gašić]], konstruktor aviona. * [[Nebojša Glogovac]], znameniti glumac. * [[Grdeša]], župan Trebinja iz druge polovine [[12. vijek]]a. * [[Grigorije Durić|Vladika Grigorije]], episkop srpske pravoslavne crkve. * [[Nebojša Gudelj]], bivši fudbaler, branič [[FK Partizan|Partizana]] i [[NAC Breda|NAC Brede]], te fudbalski trener. * [[Vladimir Gudelj]], bivši fudbaler ([[FK Velež|Velež Mostar]], [[Celta Vigo|Celta]], [[SD Compostela|Compostela]]). * [[Milan Gurović]], košarkaš , reprezentativac Srbije. * [[Izet Hajdarhodžić]], glumac. * [[Hramko]], knez Travunije. * [[Sava Janjić]], srpski arhimandrit i iguman [[Manastir Visoki Dečani|manastira Visoki Dečani]]. * [[Igor Joksimović]], fudbaler([[FK Partizan, FK Leotar]]. [[Datoteka:Mustafa Busuladžić.png|thumb|right|200px|[[Mustafa Busuladžić]]]] * [[Amer Jugo]], fudbaler. * [[Mehmed Karamehmedović]], fudbaler. * [[Dmytro Kaščuk]], ukrajinski poduzetnik, ulagač i stručnjak u području korištenja podzemlja. * [[Krajina (vladar Travunije)|Krajina Belojević]], župan i knez Travunije iz [[9. vijeka]]. * [[Branislav Krunić]], bivši fudbaler ([[Olimpija Ljubljana|Olimpija]], [[Borac Banja Luka|Borac]], [[Željezničar Banja Luka]]) i trener. * [[Đorđe Kunovac]], fudbaler. * [[Jovo Kurtović]], [[Trst|tršćanski]] trgovac i tajkun. * [[Todo Kurtović]], političar, član [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|CK SKJ]], član Izvršnog biroa SKJ, i član [[Savezno izvršno vijeće|SIV-a]] i [[Savjet federacije SFRJ|Saveta federacije]]. * [[Damjan Ljubibratić]], srpski pravoslavni monah i diplomat, tajnik patrijarha [[Jovan Kantul|Jovana Kantula]]. * [[Jeronim Ljubibratić]], dubrovački oficir koji je služio [[Habsburška monarhija|Habsburškoj monarhiji]]. * [[Mićo Ljubibratić]], srpski vojvoda, prvi preveo [[Kuran]] sa [[Ruski jezik|ruskog]] na srpski jezik. * [[Živojin Maksimović]], glumac i filmski kaskader (''Žika Kaskader''). * [[Aleksandar Masleša]], [[Vojska Republike Srpske|srpski vojnik]] u [[Rat u Bosni i Hercegovini|ratu u Bosni]]. * [[Vladimir Mijanović]], aktivist za [[ljudska prava]]. * [[Mitar Miljanović]], sociolog i univerzitetski profesor. * [[Nikolina Milić]], košarkašica. * [[Jovo Mišeljić]], fudbaler. * [[Mitar Mrdić]], [[Judo|džudista]]. * [[Mrnjava]], srpski vlastelin, rodonačelnik [[Mrnjavčevići|Mrnjavčevića]]. * [[Siniša Mulina]], bivši fudbaler ([[FK Leotar Trebinje|Leotar]], [[OFK Bečej 1918|Bečej]]). * [[Idda van Munster]], model i blogerka. * [[Ivana Ninković]], plivačica, učesnica [[Olimpijada 2012|Olimpijskih Igara u Londonu 2012.]] * [[Nataša Ninković]], znamenita glumica. * [[Jelena Novčić]], fotomodel, mis turizma Hercegovine. * [[Arnela Odžaković]], karatistkinja. * [[Luka Petrović]], političar, gradonačelnik Trebinja od [[2016.]] do [[2019.]] * [[Marija Pikić]], glumica. * [[Nikola Popara]], fudbaler. * [[Dragica Pravica]], učesnica [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|NOB-a]] i [[narodni heroj Jugoslavije]]. * [[Vladimir Radmanović]], košarkaš ([[Seattle SuperSonics|SuperSonics]], [[Los Angeles Clippers|Clippers]], [[Los Angeles Lakers|Lakers]], [[Charlotte Hornets|Hornets]], [[Atlanta Hawks|Hawks]]). * [[Zoran Šaraba]], fudbaler. * [[Zdravko Šaraba]], bivši fudbaler ([[FK Leotar Trebinje|Leotar]]). [[Datoteka:Vladimir Radmanovic.jpg|thumb|right|200px|[[Vladimir Radmanović]]]] * [[Boris Savović]], košarkaš ([[KK Budućnost|Budućnost]], [[FC Bayern München (košarka)|Bayern München]], [[KK Crvena zvezda|Crvena zvezda]], [[Košarkaški klub Vršac|Vršac]]). * [[Milenko Savović]], poznati košarkaš ([[KK Partizan|Partizan]]) * [[Vlado Šegrt]], učesnik [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|NOB-a]], političar i [[narodni heroj Jugoslavije]]. * [[Beba Selimović|Izeta Beba Selimović]], pjevačica [[sevdalinka|sevdalinke]]. * [[Alija Šuljak]], dužnosnik [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]], političar, profesor, [[Genocid u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj|ratni zločinac]]. * [[Saša Starović]], odbojkaš. * [[Slobodan Unković]], političar, diplomata, bivši rektor [[Univerzitet u Beogradu|Univerziteta u Beogradu]]. * [[Jovica Vico]], bivši fudbaler ([[FK Rapid Wien|Rapid Wien]], [[NK Maribor|Maribor]]). * [[Dragoljub Vidačić]], košarskaš. * [[Visarion, hercegovački mitropolit|Visarion]], hercegovački mitropolit iz [[16. vijek]]a. * [[Siniša Vučinić]], političar ([[Srpska narodna obnova|SNO]], [[Rojalistički pokret|Rojalisti]], [[Jugoslovenska levica|JUL]], [[Pokret srpskog jedinstva|PSJ]], [[Srpska radikalna stranka|SRS]], [[Srpska napredna stranka|SNS]], itd itd). * [[Božidar Vučurević]], bivši gradonačelnik Trebinja za vrijeme [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni]]. * [[Dragica Vučurević Drapić]], karatistkinja. * [[Bogić Vučković]], vođa pobunjenika u hercegovačkom sandžaku tokom [[Rusko-turski rat (1735–1739)|Rusko-turskog rata]]. * [[Luka Vukalović]], vojvoda, vođa srpskog [[Hercegovački ustanak (1852-1862)|ustanka u Hercegovini]]. * [[Anđelko Vuletić]], pisac, autor zbirke ''Sedam vječnih pitanja''. * [[Radoslav Zubac]], pukovnik, bivši komandant Trebinjske brigade za vrijeme [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni]]. == Spomenici i znamenitosti == Opširnije:[[Nacionalni spomenici u Trebinju]] * [[Arslanagića most]] (ili ''Perovića most'') * [[Manastir Tvrdoš]] * [[Hercegovačka Gračanica]]-[[Crkvina]] * [[Austrougarska Tvrđava Strač]] * [[Stari grad Mičevac]] == Obrazovanje == U Trebinju postoje tri osnovne škole. Takođe u gradu postoji gimnazija, centar srednjih škola i tehnička škola. Fakultet za proizvodnju i menadžment je takođe jedna on obrazovnih ustanova u Trebinju. == Kultura == == Sport == * [[FK Leotar]] * [[KK Leotar]] * [[RK Leotar]] * [[KMF Leotar]] * [[PK Leotar]] * [[KK Leotar plus]] * [[ŽRK Leotar]] Sport je u Trebinju veoma dobro razvijen.U gradu postoje klubovi za sve popularne ekipne sportove.Najznačajniji su; [[FK Leotar]] i [[KK Leotar]]. Učesnici Olimpijskih igara u Londonu 2013 su : Plivačica [[Ivana Ninković]] i veslač [[Radoje Đerić]] . Karatistkinje [[Dragica Drapić - Vučurević]] i [[Tamara Lozo]] džudistkinja [[Aleksandra Vasiljević]] . Fudbaleri [[Siniša Mulina]] , [[Siniša Berdović]], [[Jovica Vico]], [[Branislav Krunić]] , [[Zdravko Šaraba]] , [[Ilija Prodanović]] , [[Bojan Vučinić]] , [[Vladimir Gaćinović]] , [[Nebojša Gudelj]] , [[Mitar Vukanović]] i fudbalerka [[Maja Popovac]] . Košarkaši [[Sabahudin "Dino" Bilalović]] , [[Milenko Savović]] , [[Boris Savović]] , [[Igor Vreća]] , [[Nikola Đurasović]] , [[Božidar "Božo" Đurasović]] i [[Duško Marković]] . Atletičari [[Ankica Barzut]] , [[Jovo Stanić]], [[Bojana Berak]] i [[Vanja Spaić]] . Šahisti [[Ana Benderać]] i [[Slaviša Brenjo]]. Značajne rezultate postižu i džudisti i karatisti.[[FK Leotar]] nastupa na stadionu [[Police]] ( 8.500 mjesta od čega 4.500 sjedećih),grad ima sportsku dvoranu (4000 mjesta). U Trebinju su rođeni ili su porijeklom iz Trebinja košarkaši osvajači medalja za Srbiju i Crnu Goru: [[Predrag Danilović]], [[Dejan Bodiroga]], [[Milan Gurović]], [[Vladimir Radmanović]], kao i odbojkaši, braća [[Miloš Grbić]] , [[Vladimir Grbić]] i [[Nikola Grbić]]. [[Dejan Bodiroga]] je napravio košarkaški kamp u Trebinju kojeg svake godine posjete najznačajniji stručnjaci ovog sporta. == Reference == {{reference}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Trebinje}} * [http://trebinjelive.info Требиње Лајв] * [http://www.trebinje.rs.ba Општина Требиње] * [http://www.gradtrebinje.com Град Требиње] {{Administrativna podjela BiH}} [[Kategorija:Naseljena mjesta u Republici Srpskoj]] [[Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Trebinje|* Trebinje]] 1exe3sot4lcul4qnqh1rwwbqyx73wfg 0 15566 42669818 42669634 2026-08-09T18:26:03Z ~2026-44045-35 382162 /* Kratak pregled nastanka RTB */ Dodat sadržaj 42669818 wikitext text/x-wiki {{redirect|RTS}} '''[[Radio]]-[[televizija]] [[Srbija|Srbije]]''' (skrać. '''RTS''') je nacionalna medijska kuća u [[Srbija|Srbiji]], pod današnjim imenom osnovana [[1. 1.|1. januara]] [[1992]]. godine. Krajem [[2005]]. godine RTS počinje transformaciju u [[Mediji|medijski]] javni servis [[Srbija|Srbije]]. Ponovnim uvođenjem pretplate (ukinuta [[2001]]) i oslobađanjem od budžetskog finansiranja, stvaraju se ključni uslovi za njenu transformaciju. RTS je punopravan član [[Evropska radiodifuzna unija|Evropske radiodifuzne unije]] ({{jez|en|iskošeno=ne|European Broadcasting Union}}). == Kratak pregled nastanka RTB == Prvo emitovanje radijskog programa u Srbiji vezuje se za [[februar]] [[1924]], kada je prvi put u [[Beograd]]u pušten radijski signal. Nakon pet godina, [[24. 3.|24. marta]] [[1929]], [[Radio Beograd]] počinje sa redovnim emitovanjem svog programa. [[Drugi svjetski rat|Drugi svetski rat]] će prekinuti emitovanje radio-programa u Beogradu, a nastavak je usledio tek posle oslobođenja, [[10. 11.|10. novembra]] [[1945]]. Taj dan je ujedno i dan RTB, koji je preuzela i RTS. Prva profesionalna demonstracija televizijske tehnike na tlu Srbije vezuje se za prezentaciju [[holandija|holandske]] firme [[Philips|Filips]], koja je u Beogradu, između [[9. 9.|9.]] i [[19. 9.|19 septembra]] [[1938]]., predstavila osnovni sistem TV prenosa. Eksperimentalni program beogradske televizije uslediće tek nakon dvadeset godina. [[23. 8.|23. avgusta]] [[1958]]. TVB započinje emitovanje svog prvog programa - [[Dnevnik]]a u 20 sati. Pojedini voditelji koji su se tada pojavili u programu, poput [[Miloje Orlović|Miloja Miće Orlovića]] ili [[Dušanka Kalanj|Dušanke Kalanj]] ostaće "zaštitni znak" RTS u jugoslavenskom vremenu. Na Dan republike 1958. tadašnji televizijski centri iz Zagreba i Ljubljane iz kojih će izrasti buduće odnosno današnje [[Hrvatska radiotelevizija]] i [[Radio-televizija Slovenije]] su se uspešno relejnim vezama umrežile što je omogućilo emitiranje zajedničkog televizijskog programa. Proizvodnja i emitiranje večernjeg tj drugog dnevnika, do 1974. u 20 h a od spomenute godine pa sve do danas u 19.30 u, obavljaće se sve do 1968. godine uvek iz tadašnje RTV Beograd a od tada će svaki tadašnji republički RTV servis proizvoditi i emitirati isključivo vlastiti dnevnik u "glavnom" terminu, dok će se u ostalim terminima preuzimati povremeno dnevnici iz drugih televizijskih servisa bivše Jugoslavije. Osim spomenute izmjene šezdesete će konkretno za RTV Beograd biti decenija naglog i gotovo skokovitog razvoja od "eksperimentalne radio-televizije" koja je početkom spomenute decenije proizvodila jedva dva do tri sata vlastitog programa dnevno, računajući tu i prevode inozemnih emisija u beogradskom studiju, do proizvodnje i više od trećine ukupnog televizijskog programa na srpskohrvatskom jeziku od kojega se većina emitirala i dalje u okviru zajedničkog programa na srpskohrvatskom jeziku. Do početka 70-ih svi gradovi u tadašnjoj SR Srbiji sa pokrajinama, također i mali gradovi pa i više od polovice naseljenih ruralnih krajeva, imali su prijem programa RTV Beograd solidne kvalitete. Širenje TVB obuhvatće osnivanje dva nova programa: Drugog, kao prvog kolor-programa na ovim prostorima (računajući prostor bivše Jugoslavije), koji je lansiran [[31. 12.|31. decembra]] [[1971]], i Trećeg kanala, omladinskog kanala, koji je sa radom počeo [[1. 7.|1. jula]] [[1989]] i trajao do [[1. 5.|1. maja]] [[2006]]. Satelitski program Radio-televizije Srbije je započeo svoje emitovanje [[14. 5.|14. maja]] [[1991]]. [[Teletekst]] je uveden [[mart]]a [[1994]], a prva [[Internet prezentacija]] startovala je za vreme [[bombardovanje Srbije|bombardovanja Srbije]] [[1999]]. godine. Radio-televizija Srbije (RTS) zakonski je, dakle, uređena [[1. 1.|1. januara]] [[1992]]. Tada su je sačinjavale Radio-televizija Beograd (RTB), [[Radio-televizija Vojvodine|Radio-televizija Novi Sad]] (RTNS) i [[Radio-televizija Priština]] (RTP) koje su, zajedno s pet drugih televizija sve do [[raspad SFRJ|raspada SFRJ]] predstavljale dio mreže [[Jugoslavenska radiotelevizija|Jugoslavenske radio-televizije (JRT)]]. Do tada je zvanično funkcionisala samo Radio-televizija Beograd (RTB). Današnje uređenje RTS predviđa postojanje imena Radio Beograd i Televizija Beograd, što nije slučaj sa zemljama u okruženju, tj. nekadašnjim republikama [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]. Tako je, na primer, [[Hrvatska radiotelevizija|Televizija Zagreb]] postala Hrvatska televizija, a RTZ je preimenovana u [[Hrvatska radiotelevizija|HRT]]. Dolaskom [[KFOR|Kfora]] na područje [[Kosovo|Kosova i Metohije]], RTP biva preuzeta i preformulisana u novi medij. RTS emituje televizijski program u ukupnom dnevnom obimu od 96 časova. [[Radio|Radijski]] programi RTS emituju 96 časova programa dnevno, a subotom i nedeljom po 108 časova. Učešće programa iz sopstvene produkcije u ukupnom televizijskom emitovanju je, na Prvom programu 95%, na Drugom 90%, na Trećem 58% (do ukidanja [[Treći kanal|Trećeg kanala]], [[1. 5.|1. maja]] [[2006]].), na Satelitskom 96%, a u radijskom emitovanju 98,8%. [[Radio|Radijski]] program RTS se emituje preko UKT FM mreže predajnika i repetitora na 17 lokacija. Prvi program [[Radio Beograd|Radija Beograd]] se emituje na srednjim talasima, preko mreže predajnika na 11 lokacija. ETV emituje TV program RTS preko mreže predajnika na 12 lokacija i mreže repetitora na 238 lokacija. [[Radio]] i [[Televizija|TV]] programi RTS se distribuiraju preko mreže mikrotalasnih RR veza (44 hopa) koja povezuje 14 emisionih lokacija. U sistem kontributivnih veza povezano je 16 lokalnih dopisničkih centara, od kojih je prvi otvoren u [[Kragujevac|Kragujevcu]]. RTS odskora poseduje i licencu za sertifikaciju kablovskih distributivnih i zajedničkih antenskih sistema. == Produkcioni centri RTS == RTS (misleći, pritom, na TV Beograd i Radio Beograd) se nalazi na više lokacija u [[Beograd]]u. Televizija je smeštena u dva velika TV-centra - u centru grada (kompleks zgrada u Takovskoj 10 i Aberdarevoj 1 i 1a) i u [[Košutnjak]]u (u Kneza Višeslava 88, nadomak [[Filmski grad|Filmskog grada]]). Tu je i jedan manji TV-centar, zapravo istoriografski posmatrano najvažniji, na Beogradskom sajmu. To je, dakle, prva zgrada srpske televizije i tu se nalazi jedan omanji studio i kancelarije pojedinih redakcija. Međutim, TVB ima svoje zgrade (delove administracije, izdavačka delatnosti i sl.) i na drugim lokacijama u gradu. TV-centar u Aberdarevoj (nekadašnja zgrada Avala filma) otvoren je [[1. 10.|1. oktobra]] [[1966]], nova, plava zgrada započeta je [[1989]]. a zgrada u Takovskoj, podignuta tokom sedamdesetih pa oštećena tokom Petooktobaske revolucije, rekonstruisana je i postepeno useljavana tokom [[2004]]. U ovim zgradama se danas nalaze Direkcija, Centar Dokumentacije, redakcije, studiji, režije, tehnika, master, montažne jedinice, sobe za pregled traka, Obezbeđenje RTS, galerija RTS i dr. Centar u Košutnjaku, kao prvi TV dom, svečano je otvoren [[1980]] i tamo su smešteni: studiji sa pratećim objektima, režije, tehnika, link, depoi, magacini i dr. Produkcioni centar Radija Beograd nalazi se u Hilandarskoj 2. Tu su smešteni redakcije, studiji, tehnika, biblioteka i drugi sadržaji. RTS poseduje više [[Radio|radijskih]] i [[Televizija|TV]] studija, četiri REM jedinice za montažu, šest BETA montaža, pet digitalnih montaža i jednu offline montažu. Produkcija ima 35 mobilnih kamera sa 60 KW rasvete. Prenosna tehnika RTS poseduje pet reportažnih kola, devet pari linkovskih veza i pet mobilnih ekipa rasvete. Vozni park obuhvata 194 vozila specijalizovane ili opšte namene. == Studiji Televizije Beograd == Televizija Beograd raspolaže sa šest opremljenih televizijskih studija, od kojih je jedan digitalni (za [[Dnevnik]], kratke vesti na sat vremena, sportske najave, najave emisije Trezor i specijalne političko-informativne emisije), jedan virtuelni (za dečije emisije, vremensku prognozu i sve sadržaje koji zahtevaju interaktivne sadržaje i nije im potreban standardni set scenografije - to se nadoknađuje kompjuterski, putem hroma-kija) a jedan za kolažne emisije, poput Jutarnjeg programa i Beogradske hronike.Jedan od pionira koji je nekada radio na Televiziji Beograd je poznati pevač Slavko Perović. Ova četiri studija se, pored jednog u izgradnji (trenutno u finalnoj fazi) nalaze u TV-centru u Aberdarevoj. Dva studija za političke i zabavne sadržaje nalaze se u Košutnjaku, dok je jedan smešten u TV-centru na Sajmu. Pored toga, TVB poseduje i tonske studije, tj. studije za sinhronizaciju. == Ostali podaci o produkciji i gledanosti RTS == Radnim danima je, prosečno po građaninu Srbije, gledanost Prvog programa TV Beograd 104 minuta, Drugog programa 71 minut, a Trećeg kanala 96 minuta. Gledanost raste u dane vikenda i to: subotom Prvi program TV Beograd se gleda 108 minuta, Drugi program 80 minuta, a Treći kanal 108 minuta; nedeljom se Prvi program TV Beograd gleda 117 minuta, Drugi program 94 minuta i Treći kanal 127 minuta. (izvor: SMMRI) Radnim danima, Prvi program TVB gleda 3,7 miliona gledalaca, Drugi program 800,000 gledalaca, a Treći kanal (do [[1. 5.|1. maja]] [[2006]].) 1,8 miliona. Subotom Prvi program TVB gleda 3,1 milion, Drugi program 800,000, a Treći kanal (do [[1. 5.|1. maja]] [[2006]].) 1,2 miliona gledalaca. Nedeljom Prvi program gleda 4,3 miliona, Drugi program 800,000 a Treći kanal (do [[1. 5.|1. maja]] [[2006]].) 1,3 miliona gledalaca. (izvor: SMMRI) Na dan 18.12.2003. godine u RTS je 5,936 zaposlenih, u stalnom radnom odnosu. Na dan 10.2.2005. godine u Radio Beogradu je 470 zaposlenih i to: Radio Beograd 1 210, Radio Beograd 2 80 III program 23, Dramski program 17, Beograd 202 60, Radio 101 24 i Programske službe 56. Kadrovi sa visokim školskim obrazovanjem učestvuju sa 27% u strukturi zaposlenih, sa višim 10%, a sa srednjim 50,5%. == Muzička produkcija RTS == Na nacionalnom nivou, ova institucija datira od [[1937]]. godine. Muzička produkcija RTS obuhvata sledeće segmente: Simfonijski orkestar, Hor, Dečji hor, Dečji hor Kolibri, Džez orkestar, Narodni orkestar i Narodni ansambl. Cilj postojanja ovog segmenta RTS je prikupljanje građe iz kako nacionalne tako i internacionalne, žanrovski veoma različite muzike. Od [[1950]]. postoji i Nototeka koja sadrži oko 30000 muzičkih dela najrazličitijih žanrova. Koncertna delatnost, snimanje muzike za potrebe programa RTS, izdavačka delatnost, saradnja sa eminentnim umetnicima iz celog sveta samo su deo poslova kojima se bavi ova institucija u okviru RTS. Trenutno broji oko 250 profesionalnih muzičara. == Kulturno-istorijski značaj RTS == Za sve ove godine, u Radiju Beograd snimljeno je i arhivirano preko 4,000 radio drama za odrasle i oko 1,000 radio drama za decu čime je ovaj žanr postao neraskidivi deo kulturnog nasleđa srpskog naroda. Diskografska produkcija [[PGP-RTS]] je proizvela 150 miliona ploča, preko 200 miliona audio-kaseta i hiljade sati muzike različitih žanrova. Zvučni arhiv ili fonoteka PGP-a predstavlja, sa preko 15,000 naslova, kulturno blago neprocenjive vrednosti. Centar dokumentacije Televizije Beograd u svojim depoima i magacinima raspolaže sa 650,000 filmskih zapisa, 40,000 vudeo zapisa, 550,000 fotografija i slajdova, 4 miliona stranica tekstualnih zapisa i 15,000 fono zapisa. [[Redakcija za istoriografiju TVB]] svakodnevno svojim gledaocima, u okviru emisije ''Trezor'', donosi programe iz istorije TVB - ukomponovane tako da odgovaraju aktuelnim kulturno-političkim događajima, a prateći inostrane tokove odskora se na tržištu mogu naći i najpopularniji serijski igrani programi na [[VHS]] i [[DVD]]. Filmovi koje su TVB i RTS snimale u koprodukciji sa drugim producentskim firmama odavno su prisutni na tržištu i izvan teritorije Srbije. == Povezano == * [[TV Dnevnik]] * [[Televizija]] * [[Medijske kuće]] == Vanjske veze == {{Commonscat|Radio Television of Serbia}} * [http://www.rts.co.rs/ Radio-televizija Srbije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120908070845/http://www.rts.co.rs/ |date=2012-09-08 }} * [http://www.tvist.tv Redakcija za istoriografiju TVB-RTS, Istorija TVB] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070926231741/http://www.tvist.tv/english/index.htm |date=2007-09-26 }} * [http://www.tvist.tv/tvb/hronologija.doc Dokument: Hronologija Televizije Beograd (sa tvist.tv)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051109052245/http://www.tvist.tv/tvb/hronologija.doc |date=2005-11-09 }} * [http://www.pgp-rts.co.yu PGP-RTS] {{TV kanali u Srbiji}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Radio-televizija Srbije| ]] [[Kategorija:Nastanci 1929.]] [[Kategorija:Javne radiodifuzne kompanije]] [[Kategorija:TV-stanice u Srbiji]] [[Kategorija:Srpske radiostanice]] [[Kategorija:Članice EBU]] [[Kategorija:Mediji u Beogradu]] lwc1umwn1c5er7nz4rc0dj6n5g5222s 42669834 42669818 2026-08-09T19:21:36Z ~2026-44045-35 382162 /* Kratak pregled nastanka RTB */ Dodat sadržaj 42669834 wikitext text/x-wiki {{redirect|RTS}} '''[[Radio]]-[[televizija]] [[Srbija|Srbije]]''' (skrać. '''RTS''') je nacionalna medijska kuća u [[Srbija|Srbiji]], pod današnjim imenom osnovana [[1. 1.|1. januara]] [[1992]]. godine. Krajem [[2005]]. godine RTS počinje transformaciju u [[Mediji|medijski]] javni servis [[Srbija|Srbije]]. Ponovnim uvođenjem pretplate (ukinuta [[2001]]) i oslobađanjem od budžetskog finansiranja, stvaraju se ključni uslovi za njenu transformaciju. RTS je punopravan član [[Evropska radiodifuzna unija|Evropske radiodifuzne unije]] ({{jez|en|iskošeno=ne|European Broadcasting Union}}). == Kratak pregled nastanka RTB == Prvo emitovanje radijskog programa u Srbiji vezuje se za [[februar]] [[1924]], kada je prvi put u [[Beograd]]u pušten radijski signal. Nakon pet godina, [[24. 3.|24. marta]] [[1929]], [[Radio Beograd]] počinje sa redovnim emitovanjem svog programa. [[Drugi svjetski rat|Drugi svetski rat]] će prekinuti emitovanje radio-programa u Beogradu, a nastavak je usledio tek posle oslobođenja, [[10. 11.|10. novembra]] [[1945]]. Taj dan je ujedno i dan RTB, koji je preuzela i RTS. Prva profesionalna demonstracija televizijske tehnike na tlu Srbije vezuje se za prezentaciju [[holandija|holandske]] firme [[Philips|Filips]], koja je u Beogradu, između [[9. 9.|9.]] i [[19. 9.|19 septembra]] [[1938]]., predstavila osnovni sistem TV prenosa. Eksperimentalni program beogradske televizije uslediće tek nakon dvadeset godina. [[23. 8.|23. avgusta]] [[1958]]. TVB započinje emitovanje svog prvog programa - [[Dnevnik]]a u 20 sati. Pojedini voditelji koji su se tada pojavili u programu, poput [[Miloje Orlović|Miloja Miće Orlovića]] ili [[Dušanka Kalanj|Dušanke Kalanj]] ostaće "zaštitni znak" RTS u jugoslavenskom vremenu. Na Dan republike 1958. tadašnji televizijski centri iz Zagreba i Ljubljane iz kojih će izrasti buduće odnosno današnje [[Hrvatska radiotelevizija]] i [[Radio-televizija Slovenije]] su se uspešno relejnim vezama umrežile što je omogućilo emitiranje zajedničkog televizijskog programa. Proizvodnja i emitiranje večernjeg tj drugog dnevnika, do 1974. u 20 h a od spomenute godine pa sve do danas u 19.30 u, obavljaće se sve do 1968. godine uvek iz tadašnje RTV Beograd a od tada će svaki tadašnji republički RTV servis proizvoditi i emitirati isključivo vlastiti dnevnik u "glavnom" terminu, dok će se u ostalim terminima preuzimati povremeno dnevnici iz drugih televizijskih servisa bivše Jugoslavije. Osim spomenute izmjene šezdesete će konkretno za RTV Beograd biti decenija naglog i gotovo skokovitog razvoja od "eksperimentalne radio-televizije" koja je početkom spomenute decenije proizvodila jedva dva do tri sata vlastitog programa dnevno, računajući tu i prevode inozemnih emisija u beogradskom studiju, do proizvodnje i više od trećine ukupnog televizijskog programa na srpskohrvatskom jeziku od kojega se većina emitirala i dalje u okviru zajedničkog programa na srpskohrvatskom jeziku. Do početka 70-ih svi gradovi u tadašnjoj SR Srbiji sa pokrajinama, također i mali gradovi pa i više od polovice naseljenih ruralnih krajeva, imali su prijem programa RTV Beograd solidne kvalitete. Paralelno se razvijala i kvaliteta te raznovrsnost sadržaja samog programa. Nabavka [[Magnetoskop|magnetoskopa quadriplex]], tadašnje preteče video rekordera ali studijskih razmjera, te pripadajuće video-kamere koja je mogla snimati istovremeno video i tonski zapis na magnetnu vrpcu bez dotad neophodnog odvojenog snimanja tonskog zapisa uz naknadnu sinkronizaciju sa filmskim zapisom, omogućila je nagli porast proizvodnje snimljenih emisija, studijskih ali i na otvorenom, te mogućnost reprize istih, dok su zbog skupoće ranije skoro sve emisije snimane uživo, pa čak i serije za koje se smatralo da nemaju poučnu vrednost. No visoka cijena magnetnih vrpci sve do početka 70-ih uvjetovala je da su vrpce bile presnimavane a vremenom su mnoge i posve dotrajale , pa tako postoji unatoč tadašnjim tehničkim mogućnostima razmjerno malo danas sačuvanih video zapisa televizijskog programa iz 60-ih. U drugoj polovini te decenije počinje i povremena proizvodnja i emitiranje programa na albanskom i mađarskom jeziku, koje će potrajati na RTV Beograd do osnivanja radio-televizijskih servisa pripadajućih autonomnih pokrajina 1974. koji tada u potpunosti preuzimaju ulogu emitiranja programa na albanskom odnosno mađarskom jeziku. Na RTV Beograd nastavljena je međutim povremena proizvodnja emisija na jeziku nekih drugih manjina, jedno vrijeme i na bugarskom. Nakon smjene partijskog rukovodstva CK Srbije ([[Latinka Perović]] i drugi) 1972. donekle se po nekima pojačala urednička autocenzura ali se zapazila i znatno veća prozivodnja obrazovnog, znanstveno-popularnog i najzad dječjeg programa koji je kroz maštovite igre ili glazbu trebao imati i pedagoški cilj kod djece. Emisije poput [[Kocka, kocka, kockica]] ili [[Kolibri (hor)|Kolibri (dječji zbor)]] u raznim emisijama postale su poznate generacijama gotovo sve tadašnje djece u bivšoj državi. Širenje TVB obuhvatće osnivanje dva nova programa: Drugog, kao prvog kolor-programa na ovim prostorima (računajući prostor bivše Jugoslavije), koji je lansiran [[31. 12.|31. decembra]] [[1971]], i Trećeg kanala, omladinskog kanala, koji je sa radom počeo [[1. 7.|1. jula]] [[1989]] i trajao do [[1. 5.|1. maja]] [[2006]]. Satelitski program Radio-televizije Srbije je započeo svoje emitovanje [[14. 5.|14. maja]] [[1991]]. [[Teletekst]] je uveden [[mart]]a [[1994]], a prva [[Internet prezentacija]] startovala je za vreme [[bombardovanje Srbije|bombardovanja Srbije]] [[1999]]. godine. Radio-televizija Srbije (RTS) zakonski je, dakle, uređena [[1. 1.|1. januara]] [[1992]]. Tada su je sačinjavale Radio-televizija Beograd (RTB), [[Radio-televizija Vojvodine|Radio-televizija Novi Sad]] (RTNS) i [[Radio-televizija Priština]] (RTP) koje su, zajedno s pet drugih televizija sve do [[raspad SFRJ|raspada SFRJ]] predstavljale dio mreže [[Jugoslavenska radiotelevizija|Jugoslavenske radio-televizije (JRT)]]. Do tada je zvanično funkcionisala samo Radio-televizija Beograd (RTB). Današnje uređenje RTS predviđa postojanje imena Radio Beograd i Televizija Beograd, što nije slučaj sa zemljama u okruženju, tj. nekadašnjim republikama [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]. Tako je, na primer, [[Hrvatska radiotelevizija|Televizija Zagreb]] postala Hrvatska televizija, a RTZ je preimenovana u [[Hrvatska radiotelevizija|HRT]]. Dolaskom [[KFOR|Kfora]] na područje [[Kosovo|Kosova i Metohije]], RTP biva preuzeta i preformulisana u novi medij. RTS emituje televizijski program u ukupnom dnevnom obimu od 96 časova. [[Radio|Radijski]] programi RTS emituju 96 časova programa dnevno, a subotom i nedeljom po 108 časova. Učešće programa iz sopstvene produkcije u ukupnom televizijskom emitovanju je, na Prvom programu 95%, na Drugom 90%, na Trećem 58% (do ukidanja [[Treći kanal|Trećeg kanala]], [[1. 5.|1. maja]] [[2006]].), na Satelitskom 96%, a u radijskom emitovanju 98,8%. [[Radio|Radijski]] program RTS se emituje preko UKT FM mreže predajnika i repetitora na 17 lokacija. Prvi program [[Radio Beograd|Radija Beograd]] se emituje na srednjim talasima, preko mreže predajnika na 11 lokacija. ETV emituje TV program RTS preko mreže predajnika na 12 lokacija i mreže repetitora na 238 lokacija. [[Radio]] i [[Televizija|TV]] programi RTS se distribuiraju preko mreže mikrotalasnih RR veza (44 hopa) koja povezuje 14 emisionih lokacija. U sistem kontributivnih veza povezano je 16 lokalnih dopisničkih centara, od kojih je prvi otvoren u [[Kragujevac|Kragujevcu]]. RTS odskora poseduje i licencu za sertifikaciju kablovskih distributivnih i zajedničkih antenskih sistema. == Produkcioni centri RTS == RTS (misleći, pritom, na TV Beograd i Radio Beograd) se nalazi na više lokacija u [[Beograd]]u. Televizija je smeštena u dva velika TV-centra - u centru grada (kompleks zgrada u Takovskoj 10 i Aberdarevoj 1 i 1a) i u [[Košutnjak]]u (u Kneza Višeslava 88, nadomak [[Filmski grad|Filmskog grada]]). Tu je i jedan manji TV-centar, zapravo istoriografski posmatrano najvažniji, na Beogradskom sajmu. To je, dakle, prva zgrada srpske televizije i tu se nalazi jedan omanji studio i kancelarije pojedinih redakcija. Međutim, TVB ima svoje zgrade (delove administracije, izdavačka delatnosti i sl.) i na drugim lokacijama u gradu. TV-centar u Aberdarevoj (nekadašnja zgrada Avala filma) otvoren je [[1. 10.|1. oktobra]] [[1966]], nova, plava zgrada započeta je [[1989]]. a zgrada u Takovskoj, podignuta tokom sedamdesetih pa oštećena tokom Petooktobaske revolucije, rekonstruisana je i postepeno useljavana tokom [[2004]]. U ovim zgradama se danas nalaze Direkcija, Centar Dokumentacije, redakcije, studiji, režije, tehnika, master, montažne jedinice, sobe za pregled traka, Obezbeđenje RTS, galerija RTS i dr. Centar u Košutnjaku, kao prvi TV dom, svečano je otvoren [[1980]] i tamo su smešteni: studiji sa pratećim objektima, režije, tehnika, link, depoi, magacini i dr. Produkcioni centar Radija Beograd nalazi se u Hilandarskoj 2. Tu su smešteni redakcije, studiji, tehnika, biblioteka i drugi sadržaji. RTS poseduje više [[Radio|radijskih]] i [[Televizija|TV]] studija, četiri REM jedinice za montažu, šest BETA montaža, pet digitalnih montaža i jednu offline montažu. Produkcija ima 35 mobilnih kamera sa 60 KW rasvete. Prenosna tehnika RTS poseduje pet reportažnih kola, devet pari linkovskih veza i pet mobilnih ekipa rasvete. Vozni park obuhvata 194 vozila specijalizovane ili opšte namene. == Studiji Televizije Beograd == Televizija Beograd raspolaže sa šest opremljenih televizijskih studija, od kojih je jedan digitalni (za [[Dnevnik]], kratke vesti na sat vremena, sportske najave, najave emisije Trezor i specijalne političko-informativne emisije), jedan virtuelni (za dečije emisije, vremensku prognozu i sve sadržaje koji zahtevaju interaktivne sadržaje i nije im potreban standardni set scenografije - to se nadoknađuje kompjuterski, putem hroma-kija) a jedan za kolažne emisije, poput Jutarnjeg programa i Beogradske hronike.Jedan od pionira koji je nekada radio na Televiziji Beograd je poznati pevač Slavko Perović. Ova četiri studija se, pored jednog u izgradnji (trenutno u finalnoj fazi) nalaze u TV-centru u Aberdarevoj. Dva studija za političke i zabavne sadržaje nalaze se u Košutnjaku, dok je jedan smešten u TV-centru na Sajmu. Pored toga, TVB poseduje i tonske studije, tj. studije za sinhronizaciju. == Ostali podaci o produkciji i gledanosti RTS == Radnim danima je, prosečno po građaninu Srbije, gledanost Prvog programa TV Beograd 104 minuta, Drugog programa 71 minut, a Trećeg kanala 96 minuta. Gledanost raste u dane vikenda i to: subotom Prvi program TV Beograd se gleda 108 minuta, Drugi program 80 minuta, a Treći kanal 108 minuta; nedeljom se Prvi program TV Beograd gleda 117 minuta, Drugi program 94 minuta i Treći kanal 127 minuta. (izvor: SMMRI) Radnim danima, Prvi program TVB gleda 3,7 miliona gledalaca, Drugi program 800,000 gledalaca, a Treći kanal (do [[1. 5.|1. maja]] [[2006]].) 1,8 miliona. Subotom Prvi program TVB gleda 3,1 milion, Drugi program 800,000, a Treći kanal (do [[1. 5.|1. maja]] [[2006]].) 1,2 miliona gledalaca. Nedeljom Prvi program gleda 4,3 miliona, Drugi program 800,000 a Treći kanal (do [[1. 5.|1. maja]] [[2006]].) 1,3 miliona gledalaca. (izvor: SMMRI) Na dan 18.12.2003. godine u RTS je 5,936 zaposlenih, u stalnom radnom odnosu. Na dan 10.2.2005. godine u Radio Beogradu je 470 zaposlenih i to: Radio Beograd 1 210, Radio Beograd 2 80 III program 23, Dramski program 17, Beograd 202 60, Radio 101 24 i Programske službe 56. Kadrovi sa visokim školskim obrazovanjem učestvuju sa 27% u strukturi zaposlenih, sa višim 10%, a sa srednjim 50,5%. == Muzička produkcija RTS == Na nacionalnom nivou, ova institucija datira od [[1937]]. godine. Muzička produkcija RTS obuhvata sledeće segmente: Simfonijski orkestar, Hor, Dečji hor, Dečji hor Kolibri, Džez orkestar, Narodni orkestar i Narodni ansambl. Cilj postojanja ovog segmenta RTS je prikupljanje građe iz kako nacionalne tako i internacionalne, žanrovski veoma različite muzike. Od [[1950]]. postoji i Nototeka koja sadrži oko 30000 muzičkih dela najrazličitijih žanrova. Koncertna delatnost, snimanje muzike za potrebe programa RTS, izdavačka delatnost, saradnja sa eminentnim umetnicima iz celog sveta samo su deo poslova kojima se bavi ova institucija u okviru RTS. Trenutno broji oko 250 profesionalnih muzičara. == Kulturno-istorijski značaj RTS == Za sve ove godine, u Radiju Beograd snimljeno je i arhivirano preko 4,000 radio drama za odrasle i oko 1,000 radio drama za decu čime je ovaj žanr postao neraskidivi deo kulturnog nasleđa srpskog naroda. Diskografska produkcija [[PGP-RTS]] je proizvela 150 miliona ploča, preko 200 miliona audio-kaseta i hiljade sati muzike različitih žanrova. Zvučni arhiv ili fonoteka PGP-a predstavlja, sa preko 15,000 naslova, kulturno blago neprocenjive vrednosti. Centar dokumentacije Televizije Beograd u svojim depoima i magacinima raspolaže sa 650,000 filmskih zapisa, 40,000 vudeo zapisa, 550,000 fotografija i slajdova, 4 miliona stranica tekstualnih zapisa i 15,000 fono zapisa. [[Redakcija za istoriografiju TVB]] svakodnevno svojim gledaocima, u okviru emisije ''Trezor'', donosi programe iz istorije TVB - ukomponovane tako da odgovaraju aktuelnim kulturno-političkim događajima, a prateći inostrane tokove odskora se na tržištu mogu naći i najpopularniji serijski igrani programi na [[VHS]] i [[DVD]]. Filmovi koje su TVB i RTS snimale u koprodukciji sa drugim producentskim firmama odavno su prisutni na tržištu i izvan teritorije Srbije. == Povezano == * [[TV Dnevnik]] * [[Televizija]] * [[Medijske kuće]] == Vanjske veze == {{Commonscat|Radio Television of Serbia}} * [http://www.rts.co.rs/ Radio-televizija Srbije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120908070845/http://www.rts.co.rs/ |date=2012-09-08 }} * [http://www.tvist.tv Redakcija za istoriografiju TVB-RTS, Istorija TVB] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070926231741/http://www.tvist.tv/english/index.htm |date=2007-09-26 }} * [http://www.tvist.tv/tvb/hronologija.doc Dokument: Hronologija Televizije Beograd (sa tvist.tv)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051109052245/http://www.tvist.tv/tvb/hronologija.doc |date=2005-11-09 }} * [http://www.pgp-rts.co.yu PGP-RTS] {{TV kanali u Srbiji}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Radio-televizija Srbije| ]] [[Kategorija:Nastanci 1929.]] [[Kategorija:Javne radiodifuzne kompanije]] [[Kategorija:TV-stanice u Srbiji]] [[Kategorija:Srpske radiostanice]] [[Kategorija:Članice EBU]] [[Kategorija:Mediji u Beogradu]] d6ah67jwokupiw1ylkwkp6ma4rt3jmb 0 15910 42669947 42242400 2026-08-10T09:23:06Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669947 wikitext text/x-wiki {{otheruses}} [[Datoteka:Freiheitu.jpg|250px|right|thumb|Kuter s tri jedra]] '''Jedro''' je naziv za [[platno]], hasuru, pleter, kožu ili neki drugi materijal koje je razapeto na [[brod]]u, [[čamac|čamcu]] ili nekom sličnom vozilu kako bi izloženo [[vjetru]] stvaralo [[potisak]], odnosno služilo kao [[pogon]]. Broj četiri podseća na jedro. Sva jedra na brodu se zovu '''jedrilje'''. Prema položaju, jedra se obično dijele na '''križna''' ili '''poprečna''', razapeta poprijeko na križevima, i '''uzdužna''', razapeta uzdužnicom broda na [[sošnjak|sošnjacima]] i [[lantina]]ma. Brodovi koji koriste jedra kao svoj jedini ili glavni pogon se nazivaju [[jedrenjaci]]. == Vrste jedara == * [[Križno jedro]] * [[Latinsko jedro]] * [[Bermudsko jedro]] * [[Jarbolno jedro]] * [[Poduporno jedro]] * [[Prečka (jedro)]] * [[Letno jedro]] * [[Pršno jedro]] == Vanjske veze == {{Commonscat|Sails}} * [http://www.sailing.org/ International Sailing Federation] * [http://www.wb-sails.fi/news/98_11_PerfectShape/Main.htm The quest for the perfect sailshape] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120302233548/http://www.wb-sails.fi/news/98_11_PerfectShape/Main.htm |date=2012-03-02 }} * [http://www.northsails.com/ North Sails] * [http://www.quantumsails.com/ Quantum Sails] * [http://www.sobstad.com/ Sobstad Sails] * [http://www.elvstrom-sobstad.com/ Elvström-Sobstad Sails] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070219130826/http://www.elvstrom-sobstad.com/ |date=2007-02-19 }} * [http://www.doylesails.com// Doyle Sailmakers] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070505155452/http://www.doylesails.com/ |date=2007-05-05 }} * [http://www.hood-sails.com// Hood Sails] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070428162108/http://www.hood-sails.com/ |date=2007-04-28 }} * [http://www.ukhalsey.ca// UK-Halsey Sails] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070621103847/http://www.ukhalsey.ca/ |date=2007-06-21 }} * [http://www.haarsticksailmakers.com// Haarstick Sailmakers] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070429094851/http://www.haarsticksailmakers.com/ |date=2007-04-29 }} * [http://www.webspawner.com/users/hongkongsails/index.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070310205203/http://www.webspawner.com/users/hongkongsails/index.html |date=2007-03-10 }} [[Kategorija:Jedrenje]] [[Kategorija:Konstrukcija broda]] ig45noptdzv6i8i7ziuzul4noulqpr5 0 19274 42669764 42423432 2026-08-09T14:27:52Z Zavičajac 76707 42669764 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Mytikas summit PJS.jpg|thumb|Olimp - vrh Mitikas]] '''Olimp''' ([[grčki jezik|grč.]] Όλυμπος [''Ólympos''] – Olimpos) [[planina]] je u [[Grčka|Grčkoj]] na kojoj su, prema [[grčka mitologija|grčkoj mitologiji]], živjeli [[bog]]ovi. Olimp je i najviša planina Grčke, visoka je 2917,727<ref name="Revisiting the determination of Mount Olympus Height (Greece)">{{Cite journal|last=Ampatzidis|first=Dimitrios|last2=Moschopoulos|first2=Georgios|last3=Mouratidis|first3=Antonios|last4=Styllas|first4=Michael|last5=Tsimerikas|first5=Alexandros|last6=Deligiannis|first6=Vasileios-Klearchos|last7=Voutsis|first7=Nikolaos|last8=Perivolioti|first8=Triantafyllia-Maria|last9=Vergos|first9=Georgios S.|date=2023-04-01|title=Revisiting the determination of Mount Olympus Height (Greece)|url=https://www.researchgate.net/publication/369998667_Revisiting_the_determination_of_Mount_Olympus_Height_Greece|journal=Journal of Mountain Science|language=en|volume=20|issue=4|pages=1026–1034|doi=10.1007/s11629-022-7866-8|issn=1993-0321|last10=Plachtova|first10=Alexandra}}</ref> [[metar|m]], a nalazi se u [[Tesalija|Tesaliji]] na koordinatama: {{coor dm|40|05|N|22|21|E|}}. == Olimp == Najviši vrh Olimpa jest Mitikas (Μύτικας [''Mýtikas'']), što na [[grčki jezik|grčkom]] znači "nos". Mitikas je najviši vrh u [[Grčka|Grčkoj]], a početak penjanja na tu planinu počinje od grada Litochoro koji je znan i kao Grad Bogova zbog svoje lokacije. Na Olimpu postoji 46 vrhova viših od 2000 i 47 viših od 1000 metara nadmorske visine. Olimp je poznat po bogatoj [[flora|flori]] s oko 1500 biljnih vrsta, od čega su 23 [[endem]]ske vrste. Olimp je najviša i najljepša grčka planina koja predstavlja i netaknutu prirodu te je od [[1983]]. pod zaštitom [[UNESCO]]-a, a sama je planina nacionalni park. Prvi zabilježen pokušaj osvajanja Olimpa bio je [[1862]]., ali to nije pošlo za rukom istraživaču Heinrichu Bartu. Ljudska je noga na vrh Olimpa kročila tek [[2. 8.|2. kolovoza]] [[1913]]., a u ekspediciji su bili [[Grčka|Grk]] Christos Kakalos iz Litohora te [[Švajcarska|Švicarci]] Frederic Boissonas i Daniel Baud-Bovy. == Mitologija == [[Datoteka:Giovanni Battista Tiepolo 081.jpg|thumb|Giovanni Battista Tiepolo: Olimp<small>, [[18. stoljeće]]</small>]] U grčkoj mitologiji, Olimp je dom dvanaest olimpijskih bogova: [[Zeus]], [[Hera]], [[Posejdon]], [[Ares]], [[Hermes]], [[Hefest]], [[Afrodita]], [[Atena (mitologija)|Atena]], [[Apolon]] i [[Artemida]] koji su uvijek bili na Olimpu. Bogova nikad nije bilo više od dvanaest, ali su se izmjenjivali još i sljedeći: [[Heba]], [[Helios|Helije]], [[Hestija]], [[Demetra]], [[Dioniz]], [[Had]] i [[Perzefona]]. Kad je [[Geja]] rodila [[Titani|Titane]], koristili su grčke planine kao tronove jer bjehu ogromni, a sam je [[Kron (Titan)|Kron]] sjedio na Olimpu. Grci su smatrali da sadrži kristalne palače u kojima bogovi žive. Ulaz u Olimp bila su velika vrata od [[oblak]]a. Palače su sagradili [[Titani]] [[Kiklopi]], a umjetničke je predmete i sprave načinio i iskovao [[Hefest]]. [[Zeus]]ove i [[Hera|Herine]] odaje bile su na južnome kraju Olimpa te su otuda mogli gledati na [[Atena (država)|Atenu]], [[Teba (Grčka)|Tebu]], [[Sparta|Spartu]], [[Korint]], [[Argos|Arg]] i [[Mikena|Mikenu]]. Na sjevernome kraju koji je gledao prema [[Makedonija|Makedoniji]], nalazile su se kuhinja, prostorija za gozbe, oružarnica i radionice. U sredini živjeli su ostali bogovi. Postojale su i druge prostorije za ostala božanstva, a također i svojevrsni zoološki vrtovi gdje su bogovi čuvali svoje svete [[životinje]]. Unutar Olimpa, bogovi su živjeli, spavali, sudili, a hranili su se [[ambrozija|ambrozijom]] i [[nektar]]om, dok ih je zabavljao [[Apolon]] svirajući [[lira (instrument)|liru]]. {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Šire područje planine Olimpa |image = Mountain Olympus snowy.JPG |godina = 2026. |vrst baštine = kulturno dobro |mjerilo = vi, x |ugroženost = ne |poveznica = https://whc.unesco.org/en/list/1719 |država = {{flag|Grčka}} }} == Svjetska baština == Šire područje planine Olimp uvršteno je na listu [[UNESCO]]-ove [[Svjetska baština|svjetske baštine]].<ref name="olimp">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/list/1719 |title= Šire područje planine Olimp |work= UNESCO: Svjetska baština - whc.unesco.org |access-date= 29. juli 2026.}}{{en}}</ref> Odluka je donešena na 48-om zasjedanju Komiteta za svjetsku baštinu od 19-29 jula 2026. god. u [[Busan]]u, [[Južna Koreja]]<ref name="zasjedanje">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/newproperties/ |title= Spomenici upisani na listu svjetske baštine 2026. god. |work= UNESCO: Svjetska baština, /www.unesco.org |access-date= 27. juli 2026}}{{en}}</ref><ref name="Grčka">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/gr |title= Grčka, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 27. juli 2026.}}{{en}}</ref> Planina Olimp smještena je na sjeveru Grčke i najviša je planina u zemlji. Njegova mikroklima, rezultat blizine mora i nagle nadmorske visine, stvara izvanrednu raznolikost terena, klime i vegetacije. U ovom krajoliku, drevni Grci smjestili su prebivalište svojih Dvanaest olimpijskih bogova, sa Zeusom kao svojim vladarom, kao i Muzama i Milacijama. Kroz spise Hesioda i Homera, Olimp je postao polazište za grčku mitologiju u grčkom i rimskom svijetu, čineći Olimp trajnim simbolom grčke civilizacije. Karakterišu ga upečatljivi reljefni oblici, uključujući ledenjačke cirke, kamene litice, [[kraš]]ki ponori i polja olistolita, dok oštri grebeni poput kompleksa Mytikas-Stefani i duboki [[kanjon]]i poput Enipea ilustriraju kontinuiranu neotektonsku aktivnost. Planina Olimp služila je kao ledenjačko utočište za šumske vrste, a također je i žarište bioraznolikosti i [[endem]]izma [[mediteran]]skih biljaka. == Vanjske veze == {{Commonscat|Mount Olympus}} * [http://www.musesnet.gr/etimes/MOUNT%20OLYMPUS.htm Mount Olympus] [[Kategorija:Grčka mitologija]] [[Kategorija:Grčka]] [[Kategorija:Svjetska baština u Grčkoj]] 8c6yc7xlgt8gc0lbkalz8c32pe14itn 0 25786 42669833 42242190 2026-08-09T19:16:38Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669833 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Solidus-Heraclius-sb0764.jpg|thumb|300px|Heraklije i njegovi sinovi [[Konstantin III (bizantski car)|Konstantin III]] and [[Heraklona]]]] '''Heraklije I''' ([[Grčki jezik|grč]]. Ἡράκλειος, [[Latinski jezik|lat]]. ''Flavius Heraclius'') bio je [[bizant]]ski car koji je vladao od [[610]]. do [[641]]. godine. Heraklije je bio sin [[egzarh]]a [[Kartaga|Kartage]] Heraklija i Epifanije, a rodio se oko 575. godine. Posljednjih godina vladavine cara [[Foka (bizantski car)|Foke]] [[Vizantijsko carstvo]] su potresali nasilni vjerski sukobi, provale [[Slaveni|Slavena]] i neuspješne urote. Godine 608. [[egzarh]] [[Kartaga|Kartage]] Heraklije se pobunio i poslao flotu pod zapovjedništvom svog sina, koji se isto tako zvao Heraklije, da opsjedne [[Carigrad]]. Herakliju se pridružio rođak Niketa, koji je preoteo [[Cirenaik]]u i [[Egipat]] Fokinom generalu Bonosu. Heraklije je stigao do prijstolnice i počeo tajne pregovore s Priskom, jednim od najviših Fokinih vojnih dužnosnika. Car ga je imenovao zapovjednikom tjelesne straže i vjenčao svojom kćeri Domencijom. Uz potporu Priska, [[carigradski patrijarh|carigradskog patrijarha]] [[Sergije I (carigradski patrijarh)|Sergija I]], te stranke Zelenih Heraklije mlađi je zauzeo grad, dao pogubiti Foku, te se [[5. listopada]] 610. proglasio carem. Tada se vjenčao Fabijom, koja je kao carica uzela ime [[Eudokija (carica)|Eudokija]]. Ona mu je rodila kćer Eudokiju i sina [[Konstantin III (bizantski car)|Konstantina]], no umrla je [[612]]. godine od [[epilepsija|epilepsije]]. Car je sina proglasio za suvladara. Godine 613. se vjenčao nećakinjom [[Martina|Martinom]], no ni narod ni [[crkva]] nisu prihvatili taj brak. Heraklije je ujedno poznat po tome što je pozvao [[Hrvati|Hrvate]] u [[Dalmacija|Dalmaciju]] kako bi se borili protiv [[Avari|Avara]]. == Ratovi == Heraklije se odmah suočio sa problemom obrane državnih granice. Naime [[Avari]] i [[Slaveni]] su prodirali sve dublje na [[Balkan]]. [[Slaveni]] su kontrolirali [[Podunavlje]], [[Trakija|Trakiju]], [[Makedonija|Makedoniju]], a počeli su prodirati i u središnju [[Grčka|Grčku]], te na [[Peloponez]]. Na istoku su Perzijanci za vladavine [[Hozroje I|Hozroja I Anuširvana]] zauzeli [[613]]. [[Sirija|Siriju]], [[614]]. [[Palestina|Palestinu]] i [[619]]. [[Egipat]]. U [[Jeruzalem]]u su razorili crkvu Svetog groba i Sveti križ odnijeli u [[Perzija|Perziju]]. Shvativši da se nije moguće u isto vrijeme uspješno boriti na dva fronta, car je [[619]]. sklopio mir s Avarima i posvetio se prilikama na istoku carstva. Car je 622. godine napustio [[Carigrad]] i zaputio se u [[Mala Azija|Malu Aziju]] i počeo pripreme za rat. U jesen iste godine napao je [[Armenija|Armeniju]] i izvojevao nekoliko pobjeda nad Perzijancima. Kada su za to saznali Avari, počeli su tražiti da im car poveća iznos danka, što je on morao i prihvatiti. Heraklije je tada nastavio rat protiv Perzije, no ubrzo su mu stigle loše vijesti. Perzijanci su sklopili savez s Avarima i napali glavni grad s istoka, dok su Avari, Slaveni i [[Bugari]] opsjeli grad s mora i sa zapada. Bizantska mornarica porazila je neprijateljsku flotu, a potom nanijela poraz Avarima i Slavenima u kopnenoj bitki. Kada su Perzijanci vidjeli da su im saveznici poraženi, povukli su se natrag u Perziju. Heraklije je nastavio rat na istoku i [[627]]. izvojevao veliku pobjedu kod [[Niniva|Ninive]] i uništio perzijsku vojsku. Nakon toga poraza svrgnut je stari car Hozroje I Anuširvan, a nasljedio ga je sin [[Kavad II]]. Novi je vladar odmah sklopio mir s Bizantincima. Perzijanci su vratili sve osvojene teritorije, a Heraklije je [[630]]. svečano ušao u Jeruzalem i vratio Sveti Križ. Iscrpljeno dugotrajnim ratom protiv Bizanta, Perzijsko carstvo je ubrzo palo pod naletima [[Arapi|Arapa]], koji su ga zauzeli. Oni su ubrzo napali [[Bizant]] i [[634]]. zauzeli Siriju. Car je [[636]]. godine prikupio veliku vojsku, ali je pretrpio težak poraz u [[bitka na Jarmuku|bitki kod rijeke Jarmuk]], pritoka rijeke [[Jordan (rijeka)|Jordan]]. Arapi su nakon toga zauzeli [[Mezopotamija|Mezopotamiju]], Palestinu, [[Armenija|Armeniju]] i Egipat. == Reforme i vjerski sukobi == Heraklije je čim je došao na vlast, poduzeo sveobuhvatne reforme vojske i državne uprave. Umjesto [[Latinski jezik|latinskog jezika]], koji je dotada bio službeni, uveo je grčki. Stare rimske titule [[August (titula)|august]] i [[imperator]] zamjenio je novom - [[bazilej]]. Car je u [[Mala Azija|Maloj Aziji]] uveo posebne oblasti - [[Bizantske teme|teme]], u kojima je vojna i civilna vlast bila u rukama vojnih zapovjednika - stratega. U temama je zemlja davana vojnicima na trajno korištenje u zamjenu za vojnu službu i plaćanje poreza. Time je Bizant smanjio troškove za plaćeničku vojsku, koja se u ranijem razdoblju pokazala nepouzdanom. Istodobno su osnovane slobodne seoske općine koje su kao zajednica plaćale porez i imale zajedničko vlasništvo nad zemljom. Povratak istočnih provincija [[627]]. godine ponovno je izazvao vjerske sukobe između [[Monofiziti|monofizita]] i pristaša pravovjerja. Istok carstva bio je uz prve, dok su druge činili stanovnici ostatka carstva. Želeći pomiriti obje strane, carigradski patrijarh Sergije je iznio novi nauk [[monoenergizam]]. Tvrdio je da [[Krist]] ima dvije prirode, koje pak povezuje jedna energija. No kada je naišao na otpor [[Jeruzalemski patrijarh|jeruzalemskog partrijarha]] [[Sofronije (jerusalimski patrijarh)|Sofronija]], razvio je novi nauk - [[monoteletizam]]. Monoteletizam je zastupao gledište da [[Isus Krist]] ima jednu volju. Car je pristao uz [[monoteletizam]], ali su to kompromisno rješenje odbacili i monofiziti i pravovjerni, a i sam [[papa]]. Pred kraj Heraklijeva života započela je borba za vlast između njegova prvog sina [[Konstantin III (bizantski car)|Konstantina III]], te careve druge supruge Martine i njenog sina [[Heraklona|Heraklone]]. Car je umro [[11. veljače]] [[641]], a odredio je da ga nasljede oba sina i Martina. == Vanjske veze == {{Commons-inline|Heraclius}} * [http://www.roman-emperors.org/heraclis.htm De Imperatoribus Romanis: an online encyclopedia of Roman Emperors] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220131141432/http://www.roman-emperors.org/heraclis.htm |date=2022-01-31 }} {{Redoslijed| |prethodnik = [[Foka (car)|Foka]] ([[602]]-[[610]]) |gl_članak_funkcija=[[Popis bizantskih careva|Bizantski carevi]] |nasljednik= [[Konstantin III (bizantski car)|Konstantin III]] ([[641]]) }} [[Kategorija:Istočnorimski carevi]] qb8vowoz6tofmv7zht5foytkory7033 0 26841 42669827 42504317 2026-08-09T18:40:11Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669827 wikitext text/x-wiki '''Flavia Julija Helena''' ([[Latinski jezik|lat]]. ''Flavia Iulia Helena'', [[Antički grčki jezik|antgrč.]] Φλαβία Ιουλία Ελένη; rođ. oko [[249]]., umrla oko [[329]].), poznatija samo kao '''carica Jelena''' ili '''sveta Jelena''' ([[Grčki jezik|grč.]] Αγία Ελένη), bila je majka rimskog cara [[Konstantin Veliki|Konstantina I Velikog]]. Po tradiciji, nastaloj već u [[4. vek]]u, Helena je u [[Jerusalim|Jerusalemu]] pronašla jednu od najvećih [[hrišćanstvo|hrišćanskih]] [[relikvija]] [[Istinski krst]], pa se zbog toga poštuje kao [[svetac|svetica]] i u [[Rimokatolička crkva|Rimokatoličkoj]] i u [[Pravoslavna crkva|Pravoslavnoj]] crkvi. [[Datoteka:Follis-Helena-trier RIC 465.jpg|thumb|300px|right|'''Bronzani novac sa likom Helene Avguste''' iskovan posle 324. godine. Carica nosi dijademu kao simbol vladarskog dostojanstva. Na reversu je simbolično prikazana Sigurnost države.]] == Helena Avgusta == === Konstantinova majka === Helena je umrla krajem [[328]]. ili početkom [[329]]. godine u vreme kada je imala osamdesetak godina zbog čega istoričari danas smatraju da je rođena oko [[249]]. godine. Obično se uzima da je rođena u gradu Drepanumu u [[Mala Azija|maloazijskoj]] oblasti [[Bitinija|Bitiniji]]. Konstantin je docnije u čast svoje majke preimenovao grad u Helenopolj i zbog toga je [[Prokopije iz Cezareje]] u [[6. vek]]u zabeležio Drepanum kao Helenino rodno mesto. Međutim, upada u oči da je grad tek u vreme [[Justinijan I|Justinijana I]] (527.-565.) ulepšan raskošnim javnim građevinama i crkvama. Sudeći po natpisima iz 3. i 4. veka ime Helena bilo je rašireno i u istočnim i u zapadnim provincijama [[Rimsko carstvo|Rimskog carstva]], tako da je teško tačno odrediti Helenino mesto rođenja. Isto tako, malo toga uopšte znamo o Heleninom poreklu. Tek izvori počev od druge polovine 4. veka govore o Heleninom niskom društvenom poreklu. Episkop Milana [[Ambrozije Milanski|Ambrozije]] je 395. Helenu nazvao gostioničarkom (''stabularia''), a istoričar crkve [[Filostorgije]] je polovinom 5. veka zabeležio kako je Helena bila ''žena niskog roda, nimalo drugačija od prostitutki''. Ukratko, gostioničarke su u rimskom društvu pripadale najnižem društvenom staležu zajedno sa [[oslobođeni robovi|oslobođenim robinjama]] i [[prostitucija|prostitutkama]]. Ponekad su se ove tri grupe preklapale. Sudeći po natpisu iz perioda oko [[270]]. godine, Konstantinov otac, [[Konstancije Hlor]] je kao gardista cara [[Aurelijan]]a boravio u [[Nikomedija|Nikomediji]], gradu u neposrednoj blizini Drepanuma. Moguće je da su se Konstancije i Helena susreli upravo u tom periodu. Izvori ne preciziraju pravnu prirodu veze između Konstancija i Helene. Po nekima bila je Konstancijeva konkubina, po drugima supruga. Međutim, po rimskom pravu još od vremena cara [[Oktavijan Avgust|Avgusta]] supružnici iz nespojivih društvenih staleža mogli su živeti u konkubinatu. Izgleda da je takav bio slučaj sa Konstantinovim roditeljima. Savremenik cara [[Valens]]a ([[364]].-[[378]].), istoričar [[Eutropije]] zapisao je kako je Konstantin rođen iz ''nedostojnog braka'' (''ex obscuriore matrimonio''). Helena je rodila Konstantina [[27. februar]]a [[271]]. ili [[273]]. u Naisu (današnjem [[Niš]]u), gradu u Konstancijevom rodnom kraju gde su se roditelji budućeg cara možda trajno nastanili. Najzad, znamo i da su Konstancije i Helena sve do 289. godine živeli zajedno, što ukazuje na stabilnost njihove veze. Kao [[pretorijanski prefekt]] [[Dioklecijan]]ovog savladara, avgusta [[Maksimijan|Maksimijana Herkulija]] Konstancije se 289., radi daljeg napredovanja u karijeri, rastao od Helene i oženio carevom ćerkom (ili pastorkom?) Teodorom. Zatim je 293. poslat u [[Galija|Galiju]] kao Maksimijanov savladar u rangu cezara, dok je njegov dvadesetogodišnji sin Konstantin upućen na Dioklecijanov dvor u Nikomediji. Šta se sa Helenom dešavalo posle 289. izvori nisu zabeležili. [[Datoteka:Argenteus-Constantius I-antioch RIC 033a.jpg|thumb|300px|'''Srebrnjak sa likom Konstancija I Hlora, Heleninog supruga''' u periodu između oko [[270]]. i [[289]]. godine. Supružnici su najverovatnije živeli u konkubinatu.]] === Rimska avgusta === Nakon Konstancijeve smrti 25. jula [[306]]. godine, rimska vojska je u britanskom gradu [[Jork]]u proglasila njegovog sina Konstantina za cara. Obično se smatra da je nakon toga Helena došla na sinovljev dvor u [[Trir]]u, verovatno tek pošto je avgust Galerije prihvatio Konstantina za ravnopravnog člana carskog kolegijuma. Pošto je Konstantin zauzeo [[Italija|Italiju]] [[312]]. naselila se u [[Rim]]u. Posle pobede nad [[Maksencije]]m Konstantin se i definitivno okrenuo hrišćanskoj veri i, po rečima savremenika i carevog biografa, [[Jevsevije iz Cezareje|Evseviju Cezarejskom]], preveo je čitavu svoju porodicu, uključujući i majku, u hrišćanstvo. Car je svojoj majci poklonio prostrani posed na samom jugoistoku Večnog grada, na području poznatom kao Lateran. Na Heleninom imanju podignuta je možda i najstarija crkva u Rimu posvećena mučenicima iz Dioklecijanovog perioda, sv. Marcelinu i Petru. Konstantin je podigao crkvu, ali se o njoj kasnije brinula njegova majka pošto je staroj carici dozvoljeno da raspolaže sredstvima iz carske riznice. Na istom imanju nalazila se i Helenina palata nasleđena iz vremena [[Septimije Sever|Septimija Severa]] ''Palatium Sessorianum''. Arheološka iskopavanja pokazala su da je jedna od prostorija Helenine palate adaptirana u hrišćansku kapelu. Konstantin je svoju majku prvo počastio titulom ''nobilissima femina'', a nakon konačne pobede nad [[Licinije]]m. Kao sada jedini dodelio je titule avguste i svojoj supruzi Fausti i majci Heleni. Kao jedini vladar Carstva od 324., Konstantin je počeo da promoviše svoju porodicu kao važne ličnosti novog poretka. Najčešća serija novca sa Heleninim likom prikazuje je pomalo idealizovano na obversu novca sa dijademom, oznakom carske vlasti, uz natpis ''FL HELENA AUGUSTA''. Na poleđini novca prikazana je ženska figura uz natpis ''SECURITAS REIPUBLICA'' (Sigurnost države). Stara carica je očigledno poistovećena sa simboličnom prestavom Sigurnosti. Natpisi iz ovog perioda nazivaju Helenu časnim nazivima ''mater'', ''genetrix'' i ''procreatrix'' i na taj način još jednom podvlače legitimnost Konstantinovog položaja i njegovo prvenstvo u odnosu na brojno potomstvo Konstancija i Teodore. Pored Drepanuma, Konstantin je još dva grada preimenovao u čast svoje majke, tako da su nam poznati još jedan Helenopolj u [[Palestina|Palestini]] i Helenopont u [[Mala Azija|maloazijskoj]] dijecezi [[Pont]]. Sloga carske porodice trebalo je da odražava veličinu i harmoničnost najzad ujedinjenog Rimskog carstva. Međutim u leto 326. Konstantin je iz nepoznatih razloga pogubio svog najstarijeg sina cezara [[Krisp]]a, a zatim i njegovu maćehu, svoju suprugu avgustu [[Fausta|Faustu]]. Jedino što ove dve likvidacije dovodi u vezu je kratak vremenski rok u toku koga su se odigrale. Po malicioznom paganinu [[Zosim]]u, koji je pisao oko 500. godine, Helena je za smrt svog najmilijeg unuka optužila snahu Faustu i Konstantin je jedno zlo ispravio drugim. Iako su dve žene mogle biti rivalke na dvoru, naročito pošto je Fausta bila polusestra Teodore, druge žene Konstancija Hlora, nema pravih dokaza da je Helena doprinela padu njene snahe. === Helenino hodočašće i smrt === Ubrzo nakon proslave Konstantinove desetogodišnjice vladavine, Helena se po Evseviju Cezarejskom uputila na hodočašće u Svetu zemlju. Po mitropolitu [[Palestina|Palestine]], cilj avgustinog puta bio je da obiđe sveta mesta i iskaže svoje hrišćansko čovekoljublje. Međutim, Evsevije otvoreno kaže i da je Helena razdelila velike darove vojsci. Ovaj podatak ukazuje da je njena poseta ipak imala snažnu crtu državničke posete. Moguće je da je Konstantinov nagli zaokret u verskoj politici, uklanjanje nekadašnjeg vladara Istoka Licinija i obračun unutar carske porodice izazvao nemire u istočnim provincijama. Podela novca vojnicima je verovatno primirila prilike na istočnoj granici, a prisustvo avguste je doprinelo ubrzanom sprovođenju popularnih mera. I poslednji među hrišćanima koje je [[Licinije]] pritvorio, proterao ili poslao u rudnike na prinudan rad su najposle oslobođeni. Helena je takođe, možda u cilju popularizacije hrišćanskih vrednosti, podelila darove sirotinji, bolesnima i siročadi. Pored toga, avgusta je obišla i Svetu zemlju i crkvu Hristovog rođenja u Vitlejemu i Hristovog groba u [[Jerusalim]]u koje je njen sin počeo da gradi. Izgradnjom crkava i drugih spomenika koji su podsećali na najraniju [[hrišćanstvo|hrišćansku]] istoriju rimska provincija [[Palestina]] je počela da dobija obrise hrišćanske Svete zemlje. [[Datoteka:Helena tomb.jpg|thumb|left|190px|'''Helenin porfirni sarkofag''': Carica je sahranjena u sarkofag sa vojnim motivima što upućuje da je u početku bio planiran za nekog od muških članova dinastije, možda za samog Konstantina.]] Nedugo po povratku sa puta po istoku, Helena je umrla krajem 328. ili početkom 329. godine. Pošto Evsevije piše kako je carica umrla u prisustvu svoga sina, najverovatnije je da je umrla u Triru pošto znamo da je Konstantin u jesen 328. odatle vodio vojne operacije protiv rajnskih [[Germani|Germana]]. Uz vojnu pratnju Helenini ostaci su dopraćeni u Rim gde su sahranjeni u mauzoleju koji je Konstantin izgradio uz crkvu sv. Marcelina i Petra i ranije odredio kao mesto svog ukopa. Helena je sahranjena u porfirnom sarkofagu i njene mošti su izgleda jednim delom kasnije prenesene u Carigrad i sahranjene u carskom mauzoleju pri crkvi sv. Apostola uz njenog sina. Mošti preostale u Rimu su u 9. veku poslate u [[Rems]] u [[Francuska|Francuskoj]], a ostatke mošti je papa [[Inocent II]] (1130-1143) smestio u rimsku crkvu sv. Marije kako bi ih zaštitio od lopova. U skladu sa tadašnjom modom, Helenin [[sarkofag]] je iskorišćen kako bi se u njega sahranio [[papa]] [[Anastazije IV.]] (1153-1154) i zahvaljujući tome je sačuvan u [[Bazilika sv. Ivana Lateranskog|Lateranskoj bazilici]] i danas se nalazi u [[Vatikanski muzeji|Vatikanskom muzeju]]. == Predanja o sv. Jeleni == === Pronalaženje Istinskog krsta === [[Datoteka:St-Helene Calvary.jpg|thumb|200px|'''Sveta Carica Helena'''; na mestu na [[Kalvarija|Kalvariji]] u [[Jeruzalem]]u gde je nađen [[Istinski krst]], je [[1857]] postavio car [[Ferdinand Maksimilijan]] [[oltar]] sa [[kip]]om Svete Helene.]] Konstantinova pobeda je označila i početak reformisanja crkve koja je do tada delovala u opskurnim uslovima. Jedna od posledica ovog preokreta bio je i jačanje kulta relikvija odnosno materijalnih ostataka koji su smatrani za dokaz verodostojnosti Hristovog učenja. Već sredinom 4. veka po svedočanstvu izvora od jerusalemskog patrijarha Kirila do poslednjeg paganskog cara [[Julijan Otpadnik|Julijana Otpadnika]] u Crkvi Hristovog groba nalazili su se ostaci Časnog krsta, krsta na kome je po tradiciji Hrist razapet. Tradiciju o Jeleninoj ključnoj ulozi u pronalaženju Krsta prvi je zabeležio episkop Cezareje [[Gelasije Cezarejski|Gelasije]] ([[367]].-[[395]].?) u svojoj danas izgubljenoj ''Istoriji Crkve''. Međutim, Gelasijevo delo je početkom 5. veka jednim delom preveo i adaptirao na latinski [[Rufin iz Akvileje]] tako da nam je prvobitna legenda o Jeleni i otkriću Časnog krsta ipak sačuvana. Po Gelasiju, Jelena je nedugo posle [[Prvi Vaseljenski Sabor|Nikejskog sabora]] [[325]]. imala viziju nadahnutu od strane Boga zahvaljujući kojoj je otputovala u Jerusalim da potraži Časni krst. Međutim, u drevnom gradu pravo mesto Golgote je odavno bilo zaboravljeno, ali je Jeleni nova vizija otkrila mesto sada zakriveno paganskim hramom. Carica je naredila rušenje hrama nakon čega su pronađena tri krsta, pošto je Hrist bio razapet sa još dvojicom razbojnika tako da Isusov krst nije bilo moguće identifikovati. Najposle, Makarije Jerusalemski je odneo sva tri krsta kod jedne teško bolesne gospe i nakon dva pokušaja, treći krst se pokazao kao čudotvoran i izlečio je bolesnicu. Na taj način prepoznat je Časni krst koji je Jelena smestila u crkvu koju je podigla na mestu otkrića, dok je fragmente krsta i klinove korišćene u raspeću poslala kao relikvije svom sinu Konstantinu u Carigrad. Završni deo predanja opisuje gozbu koju je carica priredila za monahinje lično ih služeći tom prilikom čime se Jelena pokazala kao sluškinja Hristovih sluškinja. Ovu verziju legende su prihvatili istoričari crkve iz prve polovine 5. veka [[Sokrat Sholastik]], [[Sozomen]] i [[Teodoret Kirski]]. Preko hodočasnika koji su dolazili iz zapadnog dela Rimskog carstva, legenda o Jeleni je stigla i do latinskih otaca Ambrozija Milanskog, [[Paulin Nolski|Paulina Nolskog]] i hagiografa [[Sulpicije Sever|Sulpicija Severa]]. Prvobitno predanje je izgleda bilo zapisano na grčkom, a docnije i na latinskom. Međutim, nešto posle 400. godine na Istoku je razvijena druga verzija predanja koja se obično u istorijskoj nauci naziva ''Legenda o Judi Kirijaku''. Po ovoj legendi, koja je prvobitno zapisana na sirijskom, Jelena je tražeći krst došla u Jerusalim i uz pretnju sile zatražila od lokalnih Jevreja da joj otkriju lokaciju Golgote. Jelenin govor je sličan tadašnjim hrišćanskim polemičnim spisima protiv judaizma i u njemu se osuđuje jevrejsko neverovanje u Hrista kao Spasitelja. Jevrejski mladić Juda Kirijak je, upoznat sa starim proročanstvom da će otkriće krsta doneti propast judaizmu, odbio da otkrije mesto na kome je Časni krst bio sakriven. Tek posle torture, Juda pristaje da se pridruži potrazi i zahvaljujući Božijem proviđenju otkriva mesto Krsta, prihvata hrišćanskog boga za jedinog i prelazi u hrišćansku veru. Verodostojnost Časnog krsta se zatim otkriva zahvaljujući njegovoj čudotvornoj moći da vaskrsne mrtvog mladića. Jelena gradi crkvu na Golgoti i ostavlja Judu kao episkopa Jerusalema koji docnije umire mučeničkom smrću po naređenju paganskog cara Julijana. Antijudejski ton ''Legende o Judi Kirijaku'' uticao je na njenu popularnost tokom Srednjeg veka kada će i na grčkom Istoku i na vizantijskom Zapadu postati najraširenija verzija legende o Jeleni i Časnom krstu. === Hrišćanska carica i svetica === [[Datoteka:Brosen icon constantine helena.jpg|thumb|200px|'''Sv. Car Konstantin i Carica Jelena''', savremena bugarska ikona izrađena prema vizantijskim kanonima. Konstantin i Jelena zajednički pridržavaju Časni krst.]] [[Datoteka:Bonn Muenster.jpg|thumb|right|200px|'''Katedrala Minster u Bonu''' koju je po tradiciji osnovala sv. Jelena. Arheološka iskopavanja su pak pokazala da je prva crkva na ovoj lokaciji podignuta oko 400. godine. Najstariji delovi današnje građevine potiču iz 12. veka.]] [[Datoteka:Piero della Francesca 003.jpg|thumb|300px|'''Pjero dela Frančeska''', '''''Pronalaženje i potvrđivanje Časnog krsta''''', jedna od fresaka iz serije ''Legende o Časnom krstu'' koje je umetnik naslikao 1452.-1466. u crkvi sv. Franje u Arecu u Italiji. Freska na levoj strani prikazuje sv. Jelenu sa radnicima koji su upravo otkrili tri krsta. Na desnoj strani prikazano je vaskrsenje mladića zahvaljujući čudotvornoj moći krsta i molitvama sv. Jelene. Carica je prikazana u molitvenom položaju sa oreolom oko glave.]] U hrišćanskom predanju Jelena je prikazana kao uzorna hrišćanska carica, pobožna, skromna i ponizna. Već je Ambrozije Milanski [[395]]. godine pisao kao o ženi ''svete uspomene'', a Rufin ju je opisao kao gospu ''neuporedive vere i religiozne duše''. U simboličnom smislu, Jelena je, zahvaljujući svojoj ulozi ktitora i sakupljača najvrednijih relikvija, smatrana podjednako važnom u osnivanju ovozemljaskog Hrišćanskog carstva kao i njen sin Konstantin. Tokom vremena Jelenina uloga u Konstantinovom preobraćenju se počela smatrati ključnom. Po ''Žitiju sv. Silvestra'' iz 5. veka, Jelena je naginjala judaizmu i tražila je od svog sina da prihvati jevrejsku veru. Međutim, Konstantin je organizovao raspravu u Rimu na kojoj su se jevrejski i hrišćanski mudraci suočili i hrišćanska strana je zahvaljujući papi [[Papa Silvestar I|Silvestru]] odnela prevagu. Papa Silvestar je potom krstio caricu i sve njene sinove, ćerke i članove domaćinstva. Otprilike u isto vreme istoričar crkve Teodoret Kirski je takođe Konstantinovo preobraćenje pripisao Jeleni. Navodno carica je već bila hrišćanka i odgajila je svog sina u duhu Hristovog učenja. I kasniji vizantijski hagiografi, naročito od 9. i 10. veka, su prihvatali kao činjenicu da je Jelena prevela svog sina u novu veru. Kao prva hrišćanska carica koja je otkrila zaboravljeni Časni krst, ktitorka i dobrotvorka, majka cara Konstantina, a najposle i grešnica koja se pokajala, Jelena je u Srednjem veku bila uzor za brojne vladarke. Oponašajući Jelenu, supruga [[Vizantija|istočnoromskog]] cara [[Teodosije II|Teodosija II]] Atenaida-Eudokija se [[437]]. uputila na hodočašće u Svetu zemlju. Car [[Markijan|Marcijan]] i njegova supruga [[Pulherija]] su [[451]]. nakon pobede pravoslavlja nad [[monofizitizam|monofizitizmom]] na [[Četvrti Vaseljenski Sabor|Četvrtom vaseljenskom saboru]] pozdravljeni kao ''Novi Konstantin i nova Jelena'', baš kao i obnovitelji kulta ikona [[Irina (vizantijska carica)|Irina]] i njen sin [[Konstantin VI]] posle [[Drugi nikejski sabor|Sedmog vaseljenskog sabora]] [[787]]. godine. Kult sv. Jelene je bio raširen i u zapadnoj (Rimokatoličkoj) i u istočnoj (Pravoslavnoj) crkvi. Na zapadu se Jelena poštovala kao svetica, na Istoku, se i danas uspomena na sv. cara Konstantina i caricu Jelenu obeležava 21. maja po starom, odnosno 3. juna po novom kalendaru. Jelena je bila i ostala popularna svetica u različitim delovima hrišćanskog sveta. U južnoj [[Francuska|Francuskoj]] Jelena se smatra zaštitnicom od munja, gromova i vatre. U [[Alpi]]ma i [[Rajna|rajnskoj]] oblasti, upravo zbog iskopavanja kojima je otkriven Časni krst, Jelena se slavi kao zaštitnica rudara. Na [[Kipar|Kipru]] se pak veruje da je Jelena proterala otrovne zmije sa ostrva. U [[Liban]]u hrišćani obeležavaju tradicionalno 14. septembar paljenjem velikih vatri u skladu sa tradicijom po kojoj je Jelena javila Konstantinu u [[Carigrad]] da je pronašla Časni krst tako što je naredila da se na vrhovima brda pale vatre. === Helenino legendarno poreklo === Jelenina popularnost se može videti i po tome što je različiti krajevi svojataju. U nemačkom gradu Triru, koji je u rimsko vreme bio rezidencija Konstancija Hlora i Konstantina I, u Srednjem veku pojavila se tradicija o gradu kao Jeleninom rodnom mestu. Prvi pomen ove tradicije može se naći u hagiografiji sv. Jelene koju je u 9. veku sastavio [[Franci|franački]] monah Alman iz Otvila. Pored toga u samoj Rajnskoj oblasti brojne crkve, manastiri i relikvije se pripisuju Jeleninoj ktitorskoj delatnosti. Rimska Britanija je takođe predstavljala važnu pozornicu vladavine Konstancija Hlora i njegovog sina, tako da je i ovde postojala istorijska osnova da se prisvoji Jelenino mesto rođenja. Prvi koji je aludirao na Jelenino ostrvsko poreklo bio je episkop Šerborna Aldelm u 7. veku, ali je najuobličenija verzija legende potekla od [[Geoffrey od Monmoutha|Geoffreya od Monmoutha]], autora 12. veka. Geoffrey je sakupio čitav niz pseudoistorijskih anegdota o vladarima Britanije od legendarnih vremena i objavio ih u [[Historia Regum Britanniae]] (''Istoriji britanskih kraljeva''). Po ovoj verziji događaja, Jelena je bila ćerka legendarnog [[Kelti|keltskog]] kralja [[Kolčester]]a, Kola čiji je grad opseo rimski car Konstancije. Posle tri godine opsade sukob je rešen tako što je Jelena udata za cara. Jelenino britansko poreklo ostalo je opšte mesto za engleske autore i u vreme renesanse. Već pomenuto ''Žitije sv. Silvestra'' je možda dalo povoda da se javi i tradicija o Jeleninom jevrejskom poreklu. U crkvi sv. Gereona u [[Keln]]u, koja je u Srednjem veku smatrana za caričinu zadužbinu, u 15. veku je podignut natpis na latinskom koji je Jeleni pripisivao ulogu pokrštene Jevrejke koja je kasnije podigla ukupno 72 crkve. === Sv. Jelena u umetnosti === Istorijska Helena je postala predmet zvanične, propagandne umetnosti još za života. Konstantin je nakon [[324]]. podigao brojne kipove i natpise u čast svoje majke. Kada je Fausta pogubljena, njeni kipovi su zamenjeni portretima druge avguste, Helene, kao i njeno ime na natpisima. Docniji opisi Konstantinopolja sa početka 8. veka pominju brojne statue koje su predstavljale Konstantina i Jelenu, najčešće kako zajedno pridržavaju Časni krst. Predstava Konstantina i Jelene sa Časnim krstom, odevenih u raskošne i anahrone odežde vizantijskog dvora 13. - 15. veka, ustalila se u kasnijoj pravoslavnoj ikonografiji i koristi se i danas. Dok je u srednjevekovnoj Vizantiji hagiografska književnost više slavila ''ravnoapostolnog cara'' Konstantina, na latinskom Zapadu, gde je samo Jelena poštovana kao svetica bilo je obratno. Brojna literalna dela, pisana od [[Vels]]a do [[Češka|Češke]], i od [[Italija|Italije]] do [[Švedska|Švedske]] slavila su sv. Jelenu i njene podvige. U pogledu vizuelnih umetnosti, ciklusi minijatura sa predstavama iz Jeleninog života sreću se na relikvijarima u koje su povratnici iz [[Četvrti krstaški rat|Četvrtog krstaškog rata]] posle [[1204]]. smestili relikvije donesene iz Carigrada. Na Zapadu su se često narativni ciklusi sa predstavama pronalaženja Časnog krsta i docnijeg uzdizanja u vreme [[Iraklije|Iraklija]] slikani u [[Franjevci|franjevačkim]] manastirima pošto je red za vreme krstaške dominacije u Svetoj zemlji bio zadužen za čuvanje svetih mesta. U vreme Renesanse i Baroka sv. Jelena je ostala često predstavljana na slikama velikih majstora poput [[Pjero dela Frančeska|Pjera dela Frančeska]] (oko 1420.-1492.), [[Paolo Veroneze|Paola Veronezea]] (1528.-1588.) i [[Peter Paul Rubens|Petera Paula Rubensa]] (1577.-1640.). == Literatura == * T.B. Barnes, ''Constantine and Eusebius'', Cambridge 1980. * J. W. Drijvers, ''Helena Augusta, The Mother of Constantine the Great and the Legend of Her Finding of the True Cross'', Leiden 1992. * H.A. Pohlsander, ''Helena: Empress and Saint'', Chicago 1995. == Vanjske veze == {{Commonscat|Helena of Constantinople}} * [http://www.roman-emperors.org/helena.htm Kratka ali detaljna biografija carice Helene sa relevantnom bibliografijom sastavljena od strane nizozemskog istoričara Jana Vilema Drijversa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110823210501/http://www.roman-emperors.org/helena.htm |date=2011-08-23 }} * [http://www.wildwinds.com/coins/ric/helena/t.html Rimski novac sa Heleninim likom] [[Kategorija:Rimske carice]] [[Kategorija:Hrišćanske svetice]] tp91o56mvfrr1aj5282bhc1k7phhf2y 0 27548 42669831 42601413 2026-08-09T19:07:58Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669831 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Henry_Chadwick_Baseball.jpg|right|thumb|Henry Chadwick]] '''Henry Chadwick''' ([[Exeter]], [[Engleska]], [[5.10.]] [[1824]] &ndash; [[Brooklyn]], [[20.4.]] [[1908]].), često nazivan "Otac [[bejzbol]]a," bio je [[sportsko novinarstvo|sportski novinar]], [[bejzbol statistike|statističar]] i [[historija|historičar]] bejzbola. Chadwick je odrastao u porodici radikalnog engleskog novinara Jamesa Chadwicka. Za razliku od svog starijeg polubrata [[Edwin Chadwick|Sir Edwina Chadwicka]], koji je ostao u Britaniji i postao veliki društveni reformator i utemeljitelj modernog sanitarnog sistema, mladi je Henry s ocem [[1837]]. godine otišao u [[SAD]]. Chadwick je odrastao uz kriket, ali ga je u novoj domovini fascinirala nova igra bejzbol. Kao novinar i [[statistika|statističar]]-amater učinio je mnogo na njenoj popularizaciji, kao i razvoju nove discipline zvane sportsko novinastvo. Chadwick je bio urednik ''The Beadle Baseball Player'', prvog vodiča za bejzbol. Također je bio član mnogih odbora koji su mijenjali pravila igre. Također je poznat kao autor ''[[box score (bejzbol)|box scorea]]'' - standardne tablice za bilježenje najvažnijih statistika u bejzbol-utakmici, koju je stvorio na temelju slične tablice za kriket. Također je popularizirao statistike kojima se dan-danas mjeri kvaliteta pitchera i udarača, kao što su [[batting average]] and [[earned run average]]. Chadwick se u svojim spisima također često obarao i na ono što je smatrao štetnim pojavam u bejzbolu. To se prije svega odnosilo na sklonost [[alkhoholna pića|alkoholu]] kod igrača, kao i utjecaj ilegalnih i legalnih kladionica na ishod utakmica. Pred kraj života, Chadwick je ušao u žestoki spor sa svojim dugogodišnjim prijateljem [[Albert Spalding|Albertom Spaldingom]] oko toga od čega se razvio bejzbol. Chadwick je držao da je bejzbol nastao od engleske igre zvane ''rounders''. Spalding je, pak, držao da je bejzbol isključivo američki pronalazak. Chadwick i Spalding su se složili da kontroverzu riješi posebna komisija koja je na kraju kao pronalazača bejzbola imenovala američkog generala [[Abner Doubleday|Abnera Doubledaya]]. Chadwick je prema toj tvrdnji - danas odbačenoj od strane historičara - izrazio prezir. Chadwick je umro u dobi od 83 godina, a sahranjen je na groblju [[Green-Wood Cemetery]] u Brooklynu. Na grobu mu piše "Otac bejzbola".[http://www.thedeadballera.com/GravePhotos/Chadwick.Henry.Grave.html][http://www.findagrave.com/cgi-bin/fg.cgi?page=gr&GRid=1167] Godine 1938. je imenovan u [[Baseball Hall of Fame|Bejzbolsku Halu slavnih]]. == Literatura == * Tygiel, Jules. ''Past Time''. == Vanjske veze == * [http://www.baseballhalloffame.org/hofers_and_honorees/hofer_bios/Chadwick_Henry.htm Baseball Hall of Fame] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060421220423/http://www.baseballhalloffame.org/hofers_and_honorees/hofer_bios/Chadwick_Henry.htm |date=2006-04-21 }} * [http://www.henrychadwick.com http://www.henrychadwick.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070502014031/http://www.henrychadwick.com/ |date=2007-05-02 }} * [http://www.baseballlibrary.com/baseballlibrary/ballplayers/C/Chadwick_Henry.stm BaseballLibrary] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070428131946/http://www.baseballlibrary.com/baseballlibrary/ballplayers/C/Chadwick_Henry.stm |date=2007-04-28 }} - biography * {{gutenberg author| id=Henry+Chadwick | name=Henry Chadwick}} * [http://www.baseballhalloffame.org/hofers_and_honorees/plaques/Chadwick_Henry.htm Henry Chadwick's Hall of Fame plaque] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070409092443/http://www.baseballhalloffame.org/hofers_and_honorees/plaques/Chadwick_Henry.htm |date=2007-04-09 }} [[Kategorija:Sportski novinari|Chadwick, Henry]] [[Kategorija:Historičari|Chadwick, Henry]] [[Kategorija:Članovi Nacionalne bejzbolske kuće slavnih|Chadwick, Henry]] eusc5h99921rtlxzwsmnliax6l7ixsx 0 28447 42669913 42461753 2026-08-10T02:18:25Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 4 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669913 wikitext text/x-wiki {{Infokutija02 glumac | ime = Ian McKellen | slika = Ian McKellen.jpg | širina_slike = 200px | opis = Ian McKellen na premijeri ''[[Lord of the Rings: The Return of the King (film)|The Return of the King]]'', u [[Wellington, New Zealand]], [[1. 12.|1. decembra]], [[2003]]. | ime_po_rođenju = Ian Murray McKellen | datum_rođenja = {{bda|1939|5|25|df=y}} | mjesto_rođenja = [[Datoteka:Flag of England (bordered).svg|25px]] [[Burnley]], [[Lancashire]], [[Engleska]] | website = http://www.mckellen.com/ | znamenite_uloge = '''[[James Whale]]''' u ''[[Gods and Monsters]]<br />'''[[Magneto]]''' u ''[[X-Men (film)|X-Men]]<br />'''[[Gandalf]]''' u ''[[The Lord of the Rings (filmska triologija)|The Lord of the Rings]] | nagrade ={{awd|award=[[Tony Award za najboljeg glavnog glumca u predstavi]]|year=1981|title=[[Amadeus (predstava)|Amadeus]]}}<br />{{awd|award=[[Laurence Olivier Awards|Nagrada Laurence Olivier za najboljeg glumca]]|year=1991|title=[[Richard III (drama)|Richard III]]}}<br />{{awd|award=[[Golden Globe za najboljeg glumca u sporednoj ulozi – Miniserija]]|year=1997|role=[[Nikolaj II od Rusije|Nikolaj II]]|title=[[Rasputin: Dark Servant of Destiny|Rasputin]]}} | partner =Brian Taylor (1964–1972)<br />[[Sean Mathias]] (1978–1988) }} '''Sir Ian Murray McKellen, [[Order of the British Empire|CBE]]''' (rođen [[25. 5.|25. maja]], [[1939]].) je [[engleska|engleski]] glumački veteran, dobitnik [[Tony Awards|nagrade Tony]] i dva puta nominovan za [[Oscari|Oscara]]. Premda uloge koje je ostvario variraju od ozbiljnih [[William Shakespeare|šekspirijanskih]], preko savremenog teatra do popularnih fantazija i naučne fantastike, McKellen je najširoj javnosti najviše poznat po ulogama u skorašnjim [[blockbuster]]ima kao što su ''[[The Lord of the Rings (filmska triologija|The Lord of the Rings]]'' ([[Gandalf]]) i ''[[X-Men]]]'' triologija ([[Magneto]]). Odlikovan je [[Order of the British Empire|Ordenom Britanskog carstva]] 1979. godine, a proglašen je za [[vitez]]a 1991. godine za svoj izuzetan rad i doprinos pozorištu. McKellen je otvoreno [[gej]] i jedan je od prominentnih zagovornika [[LGBT ljudska prava|LGBT ljudskih prava]]. == Biografija == Rođen je u [[Burnley]]u u [[Engleskoj]], mada je veći deo mladosti proveo u [[Wigan]]u u okolini [[Manchester]]a, a školovao se u [[Bolton]]u. Njegov otac, Denis Murray McKellen, bio je laički propovednik, kao i obojica njegovih deda, koji su bili sveštenici. Njegova okolina je bila veoma hrišćanska, mada nisu bili konzervativni. "Vaspitavan sam kao ponizni nekonformistički hrišćani koji smatraju da se hrišćanski načinživota vodi delom tako što se ponašate hrišćanski prema svima koje sretnete."<ref>Bruce Steele, ''The Knight's Crusade'', ''[[The Advocate]]'', [[11. 12.|11. decembar]], [[2001]]. – članak se može naći na findarticles.com-u [http://findarticles.com/p/articles/mi_m1589/is_2001_Dec_25/ai_83451265/pg_2 ovde] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060824212811/http://www.findarticles.com/p/articles/mi_m1589/is_2001_Dec_25/ai_83451265 |date=2006-08-24 }}</ref>. Svoju glumačku karijeru započeo je u ''Bolton Little Theatre''<ref>[http://www.blt.org.uk Bolton Little Theatre]</ref>, čiji je sada patron. Njegovo interesovanje za pozorište podržala je njegova porodica. Upisao se na [[St. Catharine's College, Cambridge|St. Catherine's College]], na [[University of Cambridge|Cambridgeu]] sa 18 godina. Tamo se zaljubio u [[Derek Jacobi]]ja, što McKellen opisuje kao "strast koja je bila neobjavljena i neuzvraćena"<ref>The Advocate, [http://findarticles.com/p/articles/mi_m1589/is_2001_Dec_25/ai_83451265/pg_2 The Knight's Crusade] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060824212811/http://www.findarticles.com/p/articles/mi_m1589/is_2001_Dec_25/ai_83451265 |date=2006-08-24 }}</ref>. Prvu ozbiljnu vezu imao je sa Brianom Taylerom, profesorom istorije u Boltonu. Veza je trajala od 1964. do 1972. godine. Živeli su zajedno u [[London]]u, gde je McKellen pokušavao da izgradi svoju glumačku karijeru. Godine 1978. upoznaje svog drugog partnera, [[Sean Mathias]]a na [[Festival u Edinburgh|Festivalu u Edinburghu]]. Mathias njihovu desetogodišnju vezu vidi kao napetu, sa čestim konfliktima zbog McKellenovog profesionalnog uspeha i Mathiasove ne tako uspešne karijere. == Pozorišna karijera == McKellen je debitovao u [[Coventry]]u 1961. godine, a prvi put je igrao u [[West End theatre|West Endu]] 1964. Svoju prvu filmsku ulogu dobio je u filmu ''The Bells of Hell Go Ting-A-Ling-A-Ling'' (1966), koja mu je donela dovoljno para da se posveti pozorištu, kao i iskustvo koje ga je nateralo da se fokusira na pozorište, medijum po kome je ostao prepoznatljiv skoro četiri decenije svoje karijere. Uloga koja ga je učinila poznatim bila je lik [[Edward II Plantagent|Edwarda II]] u [[Christopher Marlow|Marlowvoj]] drami ''[[Edward II (drama)|Edward II]]''. Produkcija je bila kontroverzna zbog eksplicitnih scena mučenja i implicitne [[homoseksualnost]]i. Kasnije je reprizirao ovu ulogu za [[BBC]]. Godine 1972. osnovao je [[Actor's Company]] sa prijateljem [[Edward Petherbtidge|Edwardom Petherbridgeom]], što je označilo početak njegovog javnog zastupanja glumaca i glumica u britanskom pozorištu. Između 1974. i 1978. igrao je glavne uloge u [[Royal Shakespeare Company]]u, u predstavama kao što su ''[[Romeo and Juliet]]'' (zajedno sa [[Francesca Annis|Francescom Annis]]), ''[[Macbeth]]'' (zajedno sa [[Judi Dench]]) i u [[Ben Jonson|Jonsonovoj]] komediji ''[[The Alchemist (komedija)|The Alchemist]]'' u režiji [[Trevor Nunn|Trevora Nunna]], 1977. Godine 1979. McKellen je glumio na [[Broadway]]u u predstavi ''[[Bent (predstava)|Bent]]'' ulogu [[gej]] lika u [[nacizam|nacističkom]] [[koncentracioni logor|koncentracionom logoru]]. Uprkos ulozi koja je prvi put široj javnosti predstavila [[progon LGBT osoba u nacističkoj Nemačkoj|progon gejeva u nacističkoj Nemačkoj]], McKellen još uvek nije bio [[coming out|outovan]]. Isprva McKellen nije bio siguran da li da prihvati ulogu: "Koliko god bio impresioniran njome (dramom - ''prim. prev.''), pomislio sam "''Bože" Da li se usuđujem da ovo uradim?''" A Shean (njegov tadašnji momak) je pročitao i odgovorio "''Pa, moraš da uradiš''"."<ref>[[The Advocate]], ''[http://findarticles.com/p/articles/mi_m1589/is_2001_Dec_25/ai_83451265/pg_3 The Knight's Crusade] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060824212811/http://www.findarticles.com/p/articles/mi_m1589/is_2001_Dec_25/ai_83451265 |date=2006-08-24 }}''</ref>. Od kada je glumio u originalnoj verziji na Broadwayu, McKellen je još dva puta glumio u ''Bent''-u: u [[National Theatre]] u Londonu u režiji [[Shean Mathias]]a, koji se pojavio u sporednoj ulozi, i pojavio se u sporednoj ulozi u [[Bent (film)|filmskoj verziji]] iz 1997. koju je takođe režirao Mathias. Godine 1980. dobija ulogu [[Antonio Salieri|Salierija]] u [[broadway]]skoj predstavi ''[[Amadeus (predstava)|Amadeus]]'', za koju dobija [[Tony Award za najboljeg glavnog glumca u predstavi]]. Za istu nagradu bio je nominovan i 1984. godine za ''[[Acting Shakespeare]]''. Godine 1982. glumi Waltera u istoimenoj televizijskoj drami. Walter je mentalno hendikepiran čovek koji živi po svojim pravilima od smrti svoje majke. Da bi bolje ušao u lik McKellen se prerušavao u Waltera, siromašno obučenog i očigledno mentalno hendikepiranog čoveka i odlazio je u kupovinu u centru grada, kako bi ispitivao reakcije ljudi na njegov izgled i ponašanje. Godine 2004. glumio je udovicu Twanky u ''Aladdin''u, čime je ispunio želju da igra ženu. == Popularnost == McKellen je glumio u filmovima tokom cele njegove karijere od filma ''[[A Touch of Love]]'' 1969. godine (izuzima se nezavršeni film ''The Bells of Hell Go Ting-A-Ling-A-Ling'' iz 1966.), ali širu popularnost je dobio tek 1990-ih, kada se pojavio u nekoliko [[hollywood]]skih blockbustera. Godine 1993. McKellen je igrao sporednu ulogu južnoafričkog [[tajkun]]a u ''[[Six Degrees of Separation (film)|Six Degrees of Separation]]'' u kome glumi zajedno sa [[Stockard Channing]], [[Donald Sutherland|Donaldom Sutherlandom]] i [[Will Smith]]om. Iste godine glumio je u američkoj TV miniseriji ''[[Tales of the City]]'' (zasnovanoj na romanu njegovog prijatelja, pisca [[Armistead Maupin]]a) i u filmu ''[[Last Action Hero]]'' u kome glumi Smrt. Takođe 1993. godine igrao je [[LGBT aktivizam|gej aktivistu]] [[Bill Kraus|Billa Krausa]] u televizijskom filmu ''[[And the Band Played On]]'', koji govori o prvim godinama epidemije [[HIV]]/[[AIDS]]-a. Godine 1995. glumi naslovnu ulogu u filmu ''[[Richard III (film iz 1995.)|Richard III]]'', za koji je takođe adaptirao scenario i ko-producirao. Kao izvršni producent vratio je svoj honorar od 50.000 funti, kako bi se završilo snimanje. Dobio je veoma pozitivne kritike za svoju ulogu, kao i nominacije za [[Golden Globe]] i [[BAFTA Award]] i osvojio je [[Evropska filmska nagrada|Evropsku filmsku nagradu]] za najboljeg glumca. Njegova prva uloga za široku američku publiku bila je u filmu ''[[Apt Pupil]]'' [[Brian Singer|Briana Singera]], zasnovanom na priči [[Stephen King|Stephena Kinga]]. McKellen je glumio starog nacističkog oficira, koji živi pod lažnim imenom u SAD i koji se sprijateljuje sa radoznalim tinejdžerom, koji mu preti da će ga prijaviti ukoliko mu ne ispriča svoju priču. Godine 1998. nominovan je za [[Oscar za najbolju glavnu mušku ulogu|Oscara]] za ulogu [[gej]] reditelja horor klasičnih filmova [[James Whale|Jamesa Whalea]] u filmu ''[[Gods and Monsters]]''. Veliku popularnost mu donose uloge [[Magneto|Magneta]] u [[Brian Singer|Singerovim]] filmovima ''[[X-Men (film)|X-Men]]'' i njegovom nastavku ''[[X2: X-Men United]]'', kao i u trećem nastavku ''[[X-Men: The Last Stand]]'', koji je režirao [[Brett Ratner]]. Za vreme snimanja ''X-Men''-a dobio je ulogu [[Gandalf]]a u [[Peter Jackson|Jacksonovoj]] filmskoj adaptaciji ''[[Lord of the Rings]]'' (''[[The Fellowship of the Ring (film)|The Fellowship of the Ring]]'', ''[[The Two Towers (film)|The Two Towers]]'' i ''[[The Return of the King (film)|The Return of the King]]''). Dobio je nagradu [[Screen Actors Guild]]a za najbolju sporednu ulogu, kao i nominaciju za [[Oscar za najbolju sporednu mušku ulogu]]. Bio je domaćin u ''[[Saturday Night Live]]'' 16. marta, 2002. Godine 2003. glumio je sebe u ''[[The Simpsons]]'', a u aprilu i maju 2005. glumio je u ''[[Coronation Street]]''-u. Još jedna popularna uloga koju je igrao bila je u filmu ''[[The Da Vinci Code (film)|The Da Vinci Code]]''. Priliko gostovanja zajedno sa filmskom ekipom u ''[[The Today Show]]''-u na pitanje da li treba staviti napomenu na početku filma da je film fikcija, kako zahtevaju neke religiozne grupe<ref>{{Cite web |title=Boycott Da Vinci Code film |url=http://news.yahoo.com/s/nm/20060428/en_nm/vatican_davinci_dc_3 |access-date=2006-05-05 |archivedate=2006-05-05 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20060505222858/http://news.yahoo.com/s/nm/20060428/en_nm/vatican_davinci_dc_3 |deadurl=no }}</ref>, McKellen je odgovorio: "Uvek sam smatrao da [[Biblija]] treba da ima napomenu "Ovo je fikcija". Mislim, hodanje po vodi? Zahteva… da se veruje. I ja verujem u ovaj film – ne da je istinit, ne da je činjeničan, već da je veoma dobra priča.[…] I mislim da je publika dovoljno pametna u mudra da odvoji činjenice od fikcije i da prodiskutuje stvari koje pogleda."<ref>[http://www.usmagazine.com/blog/2006/05/17/ian-mckellen-unable-to-suspend-disbelief-while-reading-the-bible/ Ian McKellen Unable to Suspend Disbelief While Reacing the Bible] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060614150617/http://www.usmagazine.com/blog/2006/05/17/ian-mckellen-unable-to-suspend-disbelief-while-reading-the-bible/ |date=2006-06-14 }}; video klip se može naći [http://newsbusters.org/stories/dv.html?q=node/5402 ovde] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190610171019/https://www.newsbusters.org/stories/dv.html?q=node%2F5402 |date=2019-06-10 }}</ref>. Godine 1988. Ian McKellen se pojavio u spotu za pesmu "''[[Heart (pesma Pet Shop Boys)|Heart]]''" grupe [[Pet Shop Boys]]. == Angažovanje za LGBT prava == Iako McKellen nije krio svoju seksualnu orijentaciju pred svojim kolegama i koleginicama još od početka karijere, publici [[coming out|se outovao]] tek [[1988]]. godine u programu na [[BBC Radio 3]]. Kontekst koji je naveo McKellena na odluku da se outuje bila je rasprava u Parlamentu o kontroverznom amandmanu, poznatom kao "[[Section 28]]", koji je zabranjivao "promovisanje homoseksualosti i štampanje materijala koji promoviše homoseksualnost". U ovo vreme McKellen je već bio raskinuo vezu sa Mathiasom, tako da nije morao da se brine o tome kakve bi posledice imalo outovanje na karijeru njegovog partnera. McKellen je izjavio, takođe, da se na ovaj potez odlučio i zbog saveta i podrške koju je dobio od prijatelja, među njima i poznatog [[gej]] pisca [[Armistead Maupin]]a. Godine 2003. za vreme gostovanja u emisiji ''[[Have I Got News For You]]'' McKellen je otkrio da je 1988. godine, kada je lobirao za ukidanje Section 28, bio na sastanku sa [[Michael Howard]]om, [[Konzervativna stranka (UK)|torijevskim]] [[Secretary of State for the Environment|ministrom]], koji je ostao pri svom anti-gej stavu, ali je tražio McKellenov autogram za decu. McKellen je pristao i napisao: "Fuck off, I'm gay"<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/uk_news/magazine/3266571.stm 10 things we didn't know this time last week], BBC News, 14.11.2003.</ref>. Lobiranje protiv Section 28 je propalo i amandman je bi izglasan, ali McKellen je nastavio da se zalaže za LGBT ljudska prava. Jedan je od ko-osnivača [[Stonewall (UK)|Stonewall]], LGBT organizacije imenovane po [[Stounvolska revolucija|Stounvolskoj revoluciji]]. McKellen je pokrovitelj godišnjeg događaja [[LGBT History Month]] u Velikoj Britaniji. Godine 1994 na svečanoj ceremoniji zatvaranja [[Gay Games]]-a McKellen je održao govor, predstavljajući se publici: "Ja sam Ser Ian McKellen, ali možete da me zovete Serena." (Ovaj nadimak mu je dao [[Stephen Fry]], ali je počeo da se koristi u široj [[LGBT zajednica|gej zajednici]] kada je imenovan za viteza i dobio zvanje "Sir".)<ref>{{Cite web |url=http://findarticles.com/p/articles/mi_m1589/is_2001_Dec_25/ai_83451265/pg_3 |title=The Knight's Crusade |access-date=2007-05-26 |archive-date=2006-08-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20060824212811/http://www.findarticles.com/p/articles/mi_m1589/is_2001_Dec_25/ai_83451265 |url-status=dead }}</ref>. Godine 2002. na dodelu Oscara je došao sa svojim tadašnjim momkom, novozelanđaninom [[Nick Cuthell|Nickom Cuthellom]] – ovo je bilo drugo pojavljivanje otvoreno gej nominovanog glumca u pratnji svog dečka na dodeli Oskara (prvi put je to bio slučaj sa [[Nigel Hawthorne]]om i [[Trevor Bentham]]om, 1995. godine). Godine 2006. McKellen je u najavi [[LGBT History Month]]a 2007, izrazio svoju podršku organizatorki i osnivačici ovog dešavanja, svojoj prijateljici [[Sue Sanders]]<ref>Video klip može se pogledati [http://www.slightlylostintheworld.co.uk/2006/11/ian-mckellen-speaking-at-launch-of.html ovde] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070625193552/http://www.slightlylostintheworld.co.uk/2006/11/ian-mckellen-speaking-at-launch-of.html |date=2007-06-25 }}.</ref>.Januara 2007. McKellen je postao pokrovitelj [[The Albert Kennedy Trust]]a, organizacije koja obezbeđuje podršku mladim i beskućnim LGBT osobama. == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat}} * [http://www.mckellen.com/ Zvanični sajt] * {{IMDb ime|id=0005212|name=Ian McKellen}} * {{ibdb name|id=6425|name=Ian McKellen}} ;Intervjui, klipovi, blogovi * [http://www.mckellen.com/cinema/lotr/index.htm McKellen's personal pages on the Lord of the Rings movie, features a diary and answers to questions by fans.] * [http://sci-fi-online.50megs.com/2006_Interviews/06-05-24_IanMcKellen.htm Ian McKellen interview at www.sci-fi-online.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060616055744/http://sci-fi-online.50megs.com/2006_Interviews/06-05-24_IanMcKellen.htm |date=2006-06-16 }} * [http://www.daisymedia.co.uk Podcast Interview with Ian McKellen] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060410045938/http://www.daisymedia.co.uk/ |date=2006-04-10 }} * [https://web.archive.org/web/20061021225439/http://afterelton.com/people/2006/9/mckellen.html Ian McKellen interview at AfterElton.com] * [http://slightlylostintheworld.blogspot.com/2006/11/ian-mckellen-speaking-at-launch-of.html Ian Mckellen speaking at launch of the UK LGBT History Month] * [http://www.bbc.co.uk/radio4/today/reports/arts/Lear_20070404.shtml Extended BBC interviews with Sir Ian McKellen as he prepares to play King Lear] * [http://www.overstuffed-closet.net/ian The Ian McKellen Fanlisting] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060131215757/http://www.overstuffed-closet.net/ian/ |date=2006-01-31 }} (fansite) {{start box}} {{s-awards}} {{succession box | title = [[Tony Award za najboljeg glavnog glumca u predstavi]] | years = 1981<br />'''za ''[[Amadeus]]'' ''' | before= [[John Rubinstein]]<br />za ''[[Children of a Lesser God]]'' | after = [[Roger Rees]]<br />za ''[[The Life and Adventures of Nicholas Nickleby]]'' }} {{succession box | title = [[Laurence Olivier Awards|Laurence Olivier Award za najboljeg glumca]] | years = 1991<br />'''za ''[[Richard III (play)|Richard III]]'' ''' | before= [[Oliver Ford Davies]]<br />za ''[[Racing Demon]]'' | after = [[Nigel Hawthorne]]<br />za ''[[The Madness of George III]]'' }} {{succession box | title = [[Golden Globe Award|Golden Globe Award za najboljeg sporednog glumca u televizijskoj seriji, miniseriji ili filmu]] | years = 1997<br />'''za ''[[Rasputin]]'' ''' | before= [[Donald Sutherland]]<br />za ''[[Citizen X]]'' | after = [[George C. Scott]]<br />za ''[[12 Angry Men]]'' }} {{succession box | title = [[Screen Actors Guild Award|Screen Actors Guild Award za najboljeg sporednog glumca u igranom filmu]] | years = 2001<br />'''za ''[[The Lord of the Rings: The Fellowship of the Ring (film)|The Lord of the Rings: The Fellowship of the Ring]]'' ''' | before= [[Albert Finney]]<br />za ''[[Erin Brockovich (film)|Erin Brockovich]]'' | after = [[Christopher Walken]]<br />za ''[[Catch Me if You Can]]'' }} {{end}} {{Zlatni globus za sporednog TV glumca}} {{Independent Spirit za najboljeg glumca}} {{Lifetime|1939||McKellen, Ian}} [[Kategorija:Engleski teatarski glumci]] [[Kategorija:Engleski filmski glumci]] [[Kategorija:Engleski televizijski glumci]] [[Kategorija:Gej glumci]] [[Kategorija:LGBT osobe iz Engleske]] [[Kategorija:LGBT aktivisti i aktivistkinje]] [[Kategorija:Dobitnici i dobitnice Tony Award]] [[Kategorija:Dobitnici i dobitnice GLAAD Media Award]] [[Kategorija:Nominovani za Oscara za najboljeg glavnog glumca]] [[Kategorija:Nominovani za Oscara za najboljeg sporednog glumca]] [[Kategorija:Dobitnici Zlatnog globusa za sporednog glumca u seriji, miniseriji ili TV filmu]] nr8wuh2bb8wux7481knhsjtdvfezomj 0 31408 42669937 42242378 2026-08-10T07:44:57Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669937 wikitext text/x-wiki {{Infokutija02 glumac | bgcolour = | | slika = JackKlugmanNov09.jpg | ime = Jack Klugman | | ime_po_rođenju = Jacob Joachim Klugman | | datum_rođenja = [[27. 4.|27. april]] [[1922]]. | | mjesto_rođenja = [[Philadelphia]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | | datum_smrti = {{death date and age|2012|12|24|1922|4|27|df=y}} | mjesto_smrti = [[Woodland Hills, Los Angeles]], [[Kalifornija|California]], U.S | website = http://www.tonyandme.com | | nagrade = {{awd|award=[[Primetime Emmy Award za najboljeg glavnog glumca u miniseriji ili filmu|Emmy za glavni glumca u miniseriji ili filmu]]|year=[[1964]]|title=''[[The Defenders (TV serija)|The Defenders]]'' (epizoda "Blacklist")}}<br />{{awd|award=[[Primetime Emmy Award za najboljeg glavnog glumca u humorističkoj seriji|Emmy za glumca u humorističkoj seriji]]|year=[[1971]], [[1973]]|title=[[The Odd Couple (TV series)|The Odd Couple]]}} | period = 1948&ndash;2012 | supružnik = {{marriage|[[Brett Somers]]|1953|2007}}<br />{{marriage|Peggy Crosby|2008|2012}} | djeca = [[Adam Klugman]]<br />David Klugman }} '''Jack Klugman''' ([[27. 4.|27.4.]] [[1922]]. - [[24. 12.|24.12.]] [[2012]]) je bio američki televizijski i filmski glumac, poznat prvenstveno po ulogama u [[sitcom]]ima. Njegova najpoznatija uloga je [[Tony Randall]]ov šlampavi cimer '''Oscar Madison''' u sitcomu ''[[The Odd Couple (TV serija)|The Odd Couple]]'' iz [[1970]]-ih, kao i naslovna uloga u TV-seriji ''[[Quincy, M.E.]]'', [[1970]]-ih i [[1980]]-ih. Rođen je kao '''Jacob Joachim Klugman''' u [[Philadelphia|Philadelphiji]]. Za vrijeme drugog svjetskog rata je služio u [[vojska Sjedinjenih Država|američkoj vojsci]]. Godine 1948. je diplomirao na [[Carnegie Mellon University]]. Nakon diplome se pokušavao probiti u svijet glume, živeći u siromaštvu. U to doba mu je cimer postao još jedan tada siromašni i nepoznati glumac, [[Charles Bronson]]. S vremenom se uspio etablirati, te je 1954. nastupio zajedno s [[Humphrey Bogart|Humphreyem Bogartom]] i [[Henry Fonda|Henryjem Fondom]] u prestižnoj TV-adaptaciji kazališnog komada ''[[The Petrified Forest]]''. Nakon toga je slijedio njegov možda najpoznatiji film ''[[12 Angry Men (film, 1957)|12 Angry Men]]'', a filmografiju su mu poslije činili ugledni, ali nešto poznati naslovi kao naslovi ''[[Goodbye, Columbus (film)|Goodbye, Columbus]]'' i ''[[Days of Wine and Roses (film)|Days of Wine and Roses]]''. Daleko veći uspjeh je imao na televiziji, osvojivši svoj prvi [[Emmy Award|Emmy]] nastupom u TV-seriji ''[[The Defenders (TV series)|The Defenders]]''. [[1970-e|1970-ih]] i ranih [[1980-e|1980-ih]] Klugman je bio na vrhuncu slave i popularnosti zahvaljujući serijama ''[[The Odd Couple (TV serija)|The Odd Couple]]'' ([[1970]]–[[1975]]) i ''[[Quincy, M.E.]]'' ([[1976]]–[[1983]]). Za ''The Odd Couple'' osvojio je još dva Emmyja. Ranih [[1990-e|1990-ih]], Klugman je obolio od raka i izgubio [[glasnice]], zbog čega mu se izobličio glas. Kasnije je priznao da je bio strastveni pušač. Usprkos toga je nastavio karijeru, a u jednoj epizodi TV serije ''[[Diagnosis Murder]]'' tumačio policijskog detektiva oboljelog od raka koji nastoji riješiti slučaja prije nego štop umre. Od godine [[1953]]. Klugman je bio oženjen za glumicu [[Brett Somers]]. S njom ima dva sina: Adama i Davida. Godine [[1974]]. se od nje rastao, ali se nikada nije službeno razveo. Od 1988. godine živi s djevojkom Peggy Crosby. Godine 2005. Klugman je objavio ''Tony And Me: A Story of Friendship'', knjigu posvećenu prijateljstvu sa svojim kolegom [[Tony Randall|Tonyjem Randallom]], koji je nedugo prije toga umro. Nakon smrti [[Jack Warden|Jacka Wardena]] [[19. 7.|19.7.]] [[2006]]. godine, Klugman je bio posljednji član glumačke postave ''[[12 Angry Men (film, 1957)|12 Angry Men]]''. == Filmografija == * ''Grubstake'' (1952) * ''Time Table'' (1956) * ''[[12 Angry Men (film, 1957)|12 Angry Men]]'' (1957) * ''Cry Terror!'' (1958) * ''[[A Passage for Trumpet]]'' epizoda ''[[The Twilight Zone (1959 TV serija)|The Twilight Zone]]'' (1960) * ''[[A Game of Pool]]'' epizoda ''[[The Twilight Zone (1959 TV serija)|The Twilight Zone]]'' (1961) * ''[[Days of Wine and Roses (film)|Days of Wine and Roses]]'' (1962) * ''The Yellow Canary'' (1963) * ''[[I Could Go On Singing]]'' (1963) * ''Act One'' (1963) * ''[[Death Ship (The Twilight Zone)|Death Ship]]'' epizoda ''[[The Twilight Zone (1959 TV series)|The Twilight Zone]]'' (1963) * ''[[In Praise of Pip (The Twilight Zone)|In Praise of Pip]]'' epizoda ''[[The Twilight Zone (1959 TV series)|The Twilight Zone]]'' (1963) * ''Hail, Mafia'' (1965) * ''The Detective'' (1968) * ''The Split'' (1968) * ''[[Goodbye, Columbus (film)|Goodbye, Columbus]]'' (1969) * ''Who Says I Can't Ride a Rainbow?'' (1971) * ''[[Two-Minute Warning]]'' (1976) * ''Challenge of the Tiger'' (1980) * ''The Odd Couple: Together Again'' (1993) * ''Dear God'' (1996) * ''Scene Smoking: Cigarettes, Cinema & the Myth of Cool'' (2001) (documentary) * ''When Do We Eat?'' (2005) == Vanjske veze == {{Commonscat|Jack Klugman}} * {{IMDb ime|0001430|Jack Klugman}} * [http://www.cherishedtelevision.co.uk/ Jack Klugman profile] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170517013717/http://cherishedtelevision.co.uk/ |date=2017-05-17 }} * [http://www.quincyexaminer.com/ The Quincy Examiner - Online Home to Fans of Quincy M.E.] * [http://www.tonyandme.com/ Tony and Me, A Story of Friendship. By Jack Klugman] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110717072027/http://www.tonyandme.com/ |date=2011-07-17 }} * [http://blog.tonyandme.com/ Jack Klugman's Blog] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090126133341/http://blog.tonyandme.com/ |date=2009-01-26 }} * [http://americanindian.net/kusi/klugman.html Jack Klugman & "Officer Phil" Konstantin's KUSI TV 9/51 Page] {{Zlatni globus za glumca u TV komediji}} {{EmmyAward KomedijaGlavniGlumac}} {{Emmy za glumca u miniseriji}} {{normativna kontrola}} {{Lifetime|1922|2012|Klugman, Jack}} [[Kategorija:Američki filmski glumci]] [[Kategorija:Američki televizijski glumci]] [[Kategorija:Dobitnici Emmy nagrade za najboljeg glavnog glumca u humorističkoj seriji]] [[Kategorija:Hollywood Walk of Fame]] [[Kategorija:Dobitnici Zlatnog globusa za najboljeg glumca u seriji - komedija ili mjuzikl]] ifnyeq4qfgpm6q7ixlhwbtv91cvq8ni 0 31847 42669781 42606236 2026-08-09T15:03:38Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669781 wikitext text/x-wiki '''''Gunsmoke''''' je [[sjedinjene Američke Države|američka]] radio i televizijska [[western]] serija koju su stvorili režiser [[Norman MacDonnell]] i pisac [[John Meston]]. Radnja se događala u i oko [[Dodge City]]ja u [[Kanzas|Kansasu]] u doba naseljavanja [[Američki Zapad|američkog Zapada]]. Radio-verzija se emitirala od 1952. do 1961. godine, te se smatra jednom od najboljih [[radio drama]] svih vremena. Televizijska verzija se emitirala od 1955. do 1975. godine, te se smatra jednim od najdugotrajnijih igranih TV-programa u historiji američke i svjetske televizije. Na [[HRT 3|Trećem programu Hrvatske televizije]] se emitira pod naslovom '''''Miris baruta'''''. == Radio-serija == {{Infokutija radio emisija |naziv_emisije = Gunsmoke |slika = Gunsmokeradio.jpg |opis = Glumačka postava radio-verzije ''Gunsmokea'': [[Howard McNear]] (Doc), [[William Conrad]] (Matt), [[Georgia Ellis]] (Kitty) i [[Parley Baer]] (Chester) |format = [[Western]] (radio-dramska serija) |trajanje = 30 min. po epizodi |zemlja = {{flag|Sjedinjene Države}} |jezik = engleski |televizije = [[Gunsmoke#Televizija|Gunsmoke]] |nastupaju = [[William Conrad]]<br />[[Parley Baer]]<br />[[Howard McNear]]<br />[[Georgia Ellis]] |kreator = [[Norman MacDonnell]]<br />[[John Meston]] |producent = Norman MacDonnell |početak = 26. april 1952 |kraj = 18. jun 1961 |br_sezona = 9 |br_epizoda = 432 |audio_format = mono }} Ideju za seriju je kasnih 1940-ih dobio predsjednik [[CBS]]-a [[William S. Paley]], poznat kao veliki fan [[radio-serija|radio-serije]] ''[[Philip Marlowe|The Adventures of Philip Marlowe]]''. Svog direktora programa Hubella Robinsona je zamolio da napravi sličnu seriju u [[hard boiled|tvrdokuhanom]] stilu, ali smještenu u doba [[Divlji Zapad|Divljeg Zapada]]. [[Harry Ackerman]], potpredsjednik CBS-a za Zapadnu Obalu, inače kreator serije o Philipu Marloweu, je preueo zadatak. Godine 1949. su na audiciju došle dvije verzije - "tvrdokuhana" radio-drama "Mark Dillon Goes to Gouge Eye" s Ryeom Billsburyjem u naslovnoj ulozi, i mnogo "mekša" i po karakteru vedrija s [[Howard Culver|Howardom Culverom]]. Ackerman je odobrio potonju, ali se ubrzo ispostavilo da je Culver vezan ugovorom za radio-seriju ''Straight Arrow'', te je projekt tavorio u ladici tri godine. Tada su CBS-ovi pisci Norman MacDonnell i John Meston pronašli "tvrdokuhanu" verziju i na osnovu nje odlučili napraviti vlastitu radio-seriju. MacDonnell i Meston su za cilj imali napraviti vestern "za odrasle", u smislu da se bavio ozbiljnim i ponekad neugodnim temama, za razliku od mladenačkoj publici namijenjenih naslova kao što su ''[[The Lone Ranger]]'' i ''[[The Cisco Kid]]''. Njihova serija je bila smještena u [[Dodge City ( Kansas)|Dodge City]] u doba kada je to mjesto vrvilo kaubojima i goničima stoke [[1870-e|1870-ih]]. Glavni junak je bio [[šerif Matt Dillon]], koga je glumio [[William Conrad]]. Stalni likovi su bili morbidni gradski ljekar "Doc" Charles Adams ([[Howard McNear]]); Dillonov povremeni pomoćnik Chester Proudfoot ([[Parley Baer]]) i lokalna prostitutka Kitty Russell ([[Georgia Ellis]]). Serija se emitiranjem započela [[26. 4.|26.4.]] [[1952]]., a završila [[18. 6.|18.6.]] [[1961]]. Tokom njenog trajanja je stekla brojne pohvale zbog niza inovativnih zvučnih efekata, izvrsnih dijaloga i za tadašnje doba neuobičajeno [[realizam|realističkog]] prikaza života na Divljem Zapadu. Mnoge od epizoda su se bavile [[skalpiranje]]m, [[linč]]om i ovisnošću o [[opijum]]u i narkoticima. Glavni je junak bio prilično različit od vestern [[arhetip]]ova, odnosno prikazan je kao psihološki ranjen čovjek. Mnoge od epizoda nisu završavale sa tada standardnim [[hepi end]]om. == Televizijska serija == {{infokutija TV | naziv_emisije = Gunsmoke | format = [[western]] | slika = [[crno-bijela (televizija)|crno-bijela]] (1955-1966), boja (1966-1975) | trajanje = 30 minuta (1955-1961), 60 minuta (1961-1975) | kreator = [[John Meston]] | uloge = [[James Arness]]<br />[[Milburn Stone]]<br />[[Amanda Blake]]<br />[[Dennis Weaver]]<br />[[Ken Curtis]]<br />[[Burt Reynolds]]<br />[[Buck Taylor]] | kompozitor = [[Herman Stein]] | zemlja = [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | kanal = [[CBS]] | početak = [[10. 9.|10.9.]], [[1955]]. | kraj = [[1. 9.|1.9.]] [[1975]]. | br_serijala = 20 | br_epizoda = 635 | imdb_id = 0047736 |}} Televizijska serija se originalno prikazivala od [[10. 9.|10.9.]] [[1955]]. do [[1. 9.|1.9.]] [[1975]]. na [[CBS]]-u u 635 epizoda. Do današnjeg dana to je [[Popis najdugovječnijih američkih TV serija|najdugovječnija]] igrana TV-serija prikazivana u udarnom terminu na američkoj televiziji. TV-producenti su odmah na početku odlučili da tumač glavne uloge ne bude William Conrad, s obzirom da je bio previše gojazan. Umjesto toga je uloga Matta Dillona dana [[James Arness|Jamesu Arnessu]] koji ju je zadržao svih 20 sezona. Do kraja je ostao i [[Milburn Stone]] u ulozi Doca Adamsa. [[Amanda Blake]] je ulozi Kitty Russell ostala do pretposljednje sezone. Dillonovog pomoćnika Chestera B. Goodea je tumačio [[Dennis Weaver]], koji je 1964. napustio seriju. Njegov lik je zamijenio Festus, koga je tumačio [[Ken Curtis]]. U seriji se izmijenio veliki broj stalnih i povremenih likova, a neki od budućih holivudskih zvijezda su upravo u njoj imali prve zapažene uloge. Primjer je [[Burt Reynolds]] u ulozi kovača Quinta Aspera (1962-1965). == Strip == Gunsmoke je doživio i strip-izdanje, odnosno seriju stripova koje je od 1958. do 1962. objavljivala kuća ''[[Dell Comics]]'', a od 1969. do 1970. ''[[Gold Key Comics]]''. Na prostoru bivše Jugoslavije strip je objavljivan u specijaliziranim strip-magazinima pod naslovom ''Matt Dillon''. == Vanjske veze == * [http://www.cherishedtelevision.co.uk Gunsmoke review] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170517013717/http://cherishedtelevision.co.uk/ |date=2017-05-17 }} * [http://www.snopes.com/radiotv/tv/gunsmok1.htm Einstein guest appearance rumor] * [http://www.museum.tv/archives/etv/G/htmlG/gunsmoke/gunsmoke.htm Encyclopedia of Television] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130911105725/http://www.museum.tv/archives/etv/G/htmlG/gunsmoke/gunsmoke.htm |date=2013-09-11 }} * [http://www.skyways.org/orgs/fordco/gunsmoke/ Gunsmoke 50th Anniversary 2005 from Dodge City] * [http://www.jamesarness.com James Arness] * [http://www.eviltwin.velvetsofa.com/Curtis/main.html The Ken Curtis Appreciation Site] * [http://www.imdb.com/title/tt0047736 Gunsmoke] at [[Internet Movie Database|The Internet Movie Database]] * [http://www.tvland.com/shows/gunsmoke/ ''Gunsmoke TV Show'' on TVLand.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170506194635/http://www.tvland.com/shows/gunsmoke |date=2017-05-06 }} * [http://colsearch.nfsa.afc.gov.au/nfsa/search/display/display.w3p;adv=yes;group=;groupequals=;holdingType=;page=0;parentid=;query=Number%3A238902;querytype=;rec=0;resCount=10 Gunsmoke at the National Film and Sound Archive]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{Najgledanije TV emisije u SAD}} {{Emmy SerijaDrama}} [[Kategorija:Američke radioserije]] [[Kategorija:TV serije]] [[Kategorija:Westerni]] [[Kategorija:Serije nagrađene Emmyjem za najbolju dramsku seriju]] 90u7l2c00jx0sloev4cktz5fylm9ma5 0 37169 42669906 41869576 2026-08-10T00:14:39Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669906 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | name = Hunter Stockton Thompson | slika = | opis = Grafit Huntera S. Thompsona | datum_rođenja = {{birth date|1937|7|18|df=y}} | mjesto_rođenja = [[Louisville (Kentucky)|Louisville]], [[Kentucky]], [[SAD]] | datum_smrti = {{death date and age|2005|2|20|1937|7|18|df=y}} | mjesto_smrti = [[Woody Creek (Colorado)|Woody Creek]], [[Colorado]], [[SAD]] | zanimanje = [[novinar]], [[pisac]] | žanr = [[Gonzo novinarstvo]] | subject = | pokret = [[Novo novinarstvo]] | znamenita_djela = ''[[Fear and Loathing in Las Vegas (roman)|Fear and Loathing in Las Vegas]]'' | uticaj_od = [[William Burroughs]], [[Joseph Conrad]], [[J. P. Donleavy]], [[William Faulkner]], [[F. Scott Fitzgerald]], [[Ernest Hemingway]], [[Jack Kerouac]], [[H. L. Mencken]], [[Ayn Rand]], [[Mark Twain]], [[Tom Wolfe]] | uticaj_na = [[Mark Ames]], [[Lester Bangs]], [[Cameron Crowe]], [[P. J. O'Rourke]], [[Matt Taibbi]] | website = | footnotes = }} [[File:Hunter S. Thompson in Fuck film.jpg|thumb|]] '''Hunter Stockton Thompson''' ([[18.7.]] [[1937]] – [[20.2.]] [[2005]]) bio je [[SAD|američki]] [[novinar]] i [[pisac]]. Pripisuje mu se stvaranje [[Gonzo novinarstvo|gonzo novinarstva]], stila [[novinarstvo|novinarstva]] u kome se [[reporter]]i toliko uživljavaju u predmet svojih reportaža da postaju glavnim junacima svojih priča. Također je poznat po zagovaranju i upotrebi [[psihodelična droga|psihodeličnih]] i drugih droga za mijenjanje svijesti (a nešto manje i [[alkoholno piće|alkohola]] i [[vatreno oružje|vatrenih oružja]]), svojim [[libertarijanstvo|libertarijanskim]] pogledima, kao i [[ikonoklazam|ikonoklastičkom]] preziru prema [[autoritet]]ima. == Biografija == Thompson je odrastao u Louisvilleu, kao dijete Jacka Roberta Thompsona, službenika osiguravajućeg zavoda, i domaćice Virginije Davidson Ray. U djetinjstvu ga je zanimao sport, pogotovo [[bejzbol]]. U srednjoj školi se učlanio u lokalni književni klub, ali je iz njega izbačen [[1955]]. nakon što je osuđen za suučesništvo u oružanoj pljački. Nakon izdržanih 60 dana kazne se priključio [[USAF|ratnom zrakoplovstvu]]. Kao zrakoplovac je u [[Zračna baza Elgin|zračnoj bazi Elgin]] na Floridi postao urednik sportske rubrike tamošnjeg lista ''The Command Courier''. Osim za taj, pod pseudonimom je pisao članke i za lokalne civilne listove. Nakon izlaska iz zrakoplovstva Thompson je počeo raditi kao novinar za razne listove, pri čemu je često morao mijenjati poslove zbog nesklonosti autoritetima, teške naravi i sklonosti incidentima. U [[Brazil]]u je [[1963]]. godine, radeći za tamošnji list na engleskom jeziku ''Brazil Herald'', upoznao svoju prvu suprugu Sandru Dawn Conklin. S njom će imati jednog sina, Juana Fitzgeralda Thompsona (rođ. 1963.) i još dvoje djece koja su umrla ubrzo nakon poroda. Pri povratku u SAD, Thompson je s vremenom postao fasciniran cvatućom [[kontrakultura|kontrakulturom]]. [[1965]]. se priključio motociklističkoj bandi ''[[Anđeli pakla]]'' i svoja iskustva pretočio u knjigu ''[[Hell's Angels: The Strange and Terrible Saga of the Outlaw Motorcycle Gangs]]''. Ta mu je knjiga donijela slavu i učinila jednom od zvijezda [[Novo novinarstvo|Novog novinarstva]]. Nakon te knjige su ga svi vodeći američki listovi počeli angažirati da piše o kontrakulturi, pa je radi njih pokrivao [[Ljeto ljubavi]] u [[San Francisco|San Franciscu]]. Krajem 1968. je, pak, kupio imanje Owl Farm kraj Woody Creeka u Coloradu, koje će mu biti dom do kraja života. Vrlo je brzo postao jedan od najpoznatijih lokalnih stanovnika, te je tu slavu pokušao [[1970]]. iskoristiti kao kandidat za šerifa [[okrug Pitkin|Okruga Pitkin]]. Tokom kampanje se zalagao za dekriminalizaciju droge, a izbore je tijesno izgubio. Svoja je iskustva kasnije opisao u poznatom članku ''[[Battle of Aspen]]''. Godinu dana kasnije Thompson je put u [[Las Vegas]] radi izvještavanja s lokalne moto-utrke iskoristio kao inspiraciju za reportažu od koje je napravio roman ''[[Fear and Loathing in Las Vegas (roman)|Fear and Loathing in Las Vegas]]'', koji je postalo njegovo najpoznatije djelo. Iako je i ranije eksperimentirao s Gonzo novinarstvom, ta je knjiga postala najbolji primjer tog stila, a mnogi je smatraju najboljim opisom početka kraja kako [[Američki san|američkog sna]], tako i kontrakulture 1960-ih. Thompson je sličan stil primijenio pokrivajući za časopis ''[[Rolling Stone]]'' kampanju [[Demokratska stranka SAD|Demokratske stranke]] za predsjedničke izbore 1972. godine, a od koje je nastala hvaljena knjiga ''[[Fear and Loathing on the Campaign Trail '72]]''. To je, međutim, bio posljednji veliki Thompsonov uspjeh. Kako je radikalizam 1960-ih zamirao, tako je i američka publika imala sve manje razumijevanja za njegov specifični stil novinarstva. Godine [[1980]]. je na osnovu njegovih članaka snimljen biografski film ''[[Where the Buffalo Roam]]'' gdje je Thompsona tumačio komičar [[Bill Murray]]. Iste se godine razveo od supruge. Od tada se Thompson sve više počeo povlačiti od javnosti, tek povremeno objavljujući članke, koji su njegovim vatrenim poklonicima predstavljali razočaranje. Godine [[2003]]. se oženio za svoju dugogodišnju suradnicu Anitu Bejmuk. Dana [[20.2.]] [[2005]]. Thompson je izvršio samoubistvo ispalivši metak iz pištolja u glavu. U svom oproštajnom pismu je naveo kao razlog naveo starost i "nedostatak zabave". 20.8. 2005. je Thompsonov pepeo, u skladu s njegovim željama, ispaljen s topa na vrhu 50 m visokog tornja koga je samog dao dizajnirati. == Izvori == * [http://www.ncteamericancollection.org/litmap/thompson_hunter_s_ky.htm American Collection] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071226231542/http://www.ncteamericancollection.org/litmap/thompson_hunter_s_ky.htm |date=2007-12-26 }} * [http://www.bookrags.com/biography-hunter-stockton-thompson/ BookRags] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060219232519/http://www.bookrags.com/biography-hunter-stockton-thompson/ |date=2006-02-19 }} * [http://www.mbfala.com/Thompson/Thompson_IG.html An Image Gallery of Thompson's photography] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071216033722/http://www.mbfala.com/Thompson/Thompson_IG.html |date=2007-12-16 }} == Vanjske veze == {{Commonscat|Hunter S. Thompson}} * "Shotgun Golf With Bill Murray," [http://sports.espn.go.com/espn/page2/story?id=1992213 Thompson's final column] for [[ESPN|ESPN.com's]]'s ''Page 2.'' * "Audio interview with Thompson's former assistant," [http://www.mensvogue.com/magazine/articles/2007/12/hunter_thompson_audio1 Interview for Men's Vogue] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071205102835/http://www.mensvogue.com/magazine/articles/2007/12/hunter_thompson_audio1 |date=2007-12-05 }} * "Fear and Earning," [http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9E06E3D8173DF936A15751C0A9639C8B63&sec=health&spon=&partner=permalink&exprod=permalink a remembrance by screenwriter and novelist Lucian K. Truscott IV], published in ''[[The New York Times]]'', 25 February 2005. * "Bedtime For Gonzo," [http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9805E1DB143AF930A15751C0A9659C8B63&n=Top%2fReference%2fTimes%20Topics%2fPeople%2fT%2fThompson%2c%20Hunter%20S%2e A Review of Thompson's 2003 Autobiography ''Kingdom Of Fear,''] by Jack Schafer in [[The New York Times Book Review]], 23 February 2003. * [http://hst.9pointzero.com The Doctor Hunter S. Thompson Bulletin Board & All-Nite Shooting Range] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111105070022/http://hst.9pointzero.com/ |date=2011-11-05 }} - The Doctor Hunter S. Thompson Bulletin Board & All-Nite Shooting Range" * "All Aboard The Hell-Bound Train: An Interview With Hunter S. Thompson [http://www.collegecrier.com/interviews/int-0003.asp Claimed as Thompson's Final Interview] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071124054939/http://www.collegecrier.com/interviews/int-0003.asp |date=2007-11-24 }}. By Jess Hopsicker, from ''The College Crier''. * {{IMDb ime|0860219|Hunter S. Thompson}} * A collection of articles on Thompson [http://books.guardian.co.uk/news/page/0,8097,1419505,00.html from ''The Guardian''] * Excerpt from [http://www.literati-magazine.com/magazine_features/spring05/commentary/caroll/huntesq.htm "Hunter: The Strange and Savage Live Of Hunter S. Thompson] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070518025956/http://www.literati-magazine.com/magazine_features/spring05/commentary/caroll/huntesq.htm |date=2007-05-18 }}, by E. Jean Carroll, first published in [[Esquire Magazine]], February, 1993 * [http://media.www.dailylobo.com/media/paper344/news/2005/08/25/Culture/Impressions.Of.Dr.Gonzo-969927.shtml?sourcedomain=www.dailylobo.com&MIIHost=media.collegepublisher.com Article about the funeral with photo of memorial tower] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071212003727/http://media.www.dailylobo.com/media/paper344/news/2005/08/25/Culture/Impressions.Of.Dr.Gonzo-969927.shtml?sourcedomain=www.dailylobo.com&MIIHost=media.collegepublisher.com |date=2007-12-12 }} * [http://www.starz.com/appmanager/seg/s?_nfpb=true&_pageLabel=template&template_dir=/features/buytheticket/&template_file=content.html Promo site for Starz Documentary] Buy The Ticket, Take The Ride - Hunter S. Thompson on Film * [http://www.hunterthompsonfilms.com/ Hunter Thompson Films] ;Baština i nekrolozi * "Death Of A Comic," [http://www.nationalreview.com/script/printpage.p?ref=/buckley/wfb200503011513.asp An essay critical of Thompson] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090621145904/http://www.nationalreview.com/script/printpage.p?ref=%2Fbuckley%2Fwfb200503011513.asp |date=2009-06-21 }} by [[William F. Buckley, Jr.]] in ''[[The National Review]]'', 1 March, 2005. * [http://seattletimes.nwsource.com/html/artsentertainment/2002188205_thompson24.html "A Tribute to The Great Gonzo Gonzo," Seattle Times. ] by [[Michael A. Stusser]], 24 February, 2005. * "Gonzo Nights," [http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9805E2DF173EF934A25757C0A9639C8B63&sec=&spon=&partner=permalink&exprod=permalink an essay by Rich Cohen], a contributing editor for ''[[Rolling Stone]]'' published in ''[[The New York Times]]'', 17 April, 2005. * "Going, Going, Gonzo" [http://arik.org/2006/04/oq-peice-on-hst.html A remembrance by journalist] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071126072857/http://arik.org/2006/04/oq-peice-on-hst.html |date=2007-11-26 }} [[Arik Hesseldahl]] from the Summer 2005 issue of ''Oregon Quarterly'' recalling a February, 1991 lecture by Thompson at the [[University of Oregon]]. * "Gonzo In His Life As In His Work," [http://www.opinionjournal.com/la/?id=110006325 A Tribute to Thompson] by [[Tom Wolfe]] in ''[[The Wall Street Journal]]'', 22 February 2005. * [http://www.owlfarmblog.com Owl Farm Blog]- Anita Thompson's blog dealing with her late husband's legacy * [http://www.gonzostore.com Gonzo Store] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121201031104/http://www.gonzostore.com/ |date=2012-12-01 }}- Operated by the family of Hunter Thompson; profits go to protect and preserve Thompson's home at Owl Farm. * "Hunter Thompson: The Minuteman Of The Rockies," [http://www.slate.com/id/2113865/ Tribute to Thompson] by [[Christopher Hitchens]] in ''[[Slate]]'', 22 February 2005. * "Hunter's Fear," [http://www.rawstory.com/exclusives/blyler/hunter_thompson_eulogy_22105.htm A Eulogy To Thompson] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071211090910/http://www.rawstory.com/exclusives/blyler/hunter_thompson_eulogy_22105.htm |date=2007-12-11 }} by [[D.A. Blyler]] from ''[[The Raw Story]]''. * "Hunter S. Thompson's Counselor," [http://www.rawstory.com/exclusives/blyler/hst_counselor_081405.htm Thompson's Final "Counselor"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071211090907/http://www.rawstory.com/exclusives/blyler/hst_counselor_081405.htm |date=2007-12-11 }} by [[D.A. Blyler]] in ''[[The Raw Story]]''. * "Odi et Amo in Aspen," [http://www.bbc.co.uk/dna/h2g2/A4177280 A Gonzo-style obituary] by Kit Boyes on the [[BBC]] Web site ''[[H2G2]]'', 10 June 2005. * [http://www.exile.ru/articles/detail.php?ARTICLE_ID=6764&IBLOCK_ID=35 A Hero of Our Time: Hunter S. Thompson 1937-2005] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080419112848/http://exile.ru/articles/detail.php?ARTICLE_ID=6764&IBLOCK_ID=35 |date=2008-04-19 }} Obituary from Moscow alternative newspaper ''[[The eXile]]'' written by [[John Dolan (writer)|John Dolan]] {{Lifetime|1937|2005|Thompson, Hunter S.}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Hunter S. Thompson| ]] [[Kategorija:Američki pisci]] [[Kategorija:Američki novinari]] 727na4ie0zz9bwmzvt3omivnlfymvfn 0 38856 42669749 42669326 2026-08-09T13:21:48Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 5 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669749 wikitext text/x-wiki {{Muzički_sastav| | ime = Green Day | boja = lightsteelblue | slika = Green day Live 5 june 2013 in Rome5.JPG | žanr = [[Pank rok]], [[Pop pank]], [[Alternativni rock|Alternativni rok]] | karijera = [[1989]]. - do danas | članovi = [[Billie Joe Armstrong|Bili Džo Armstrong]]<br />[[Majk Dirnt]]<br />[[Tre Kul]] | izdavač = [[Lookout! Records]] (1989-1993)<br /> [[Reprise Records]] (1993-do danas) | država = [[Datoteka:Flag of the United States.svg|30px]] [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], [[Kalifornija]] | najnoviji_album = American Idiot | godina3 = 2004. | album2 = Warning | godina2 = 2000. | album1 = Nimrod | godina1 = 1997. |}} '''Green Day''' (čita se Grin dej) je američka [[pank-rok]] grupa koju čine tri glavna člana: [[gitarista]] i [[pjevač|pevač]] [[Billie Joe Armstrong|Bili Džo Armstrong]] (Billie Joe Armstrong), [[bas]]ista [[Majk Dirnt]] (Mike Dirnt) i [[Bubanj (muzički insturment)|bubnjar]] [[Tre Kul]] (Tré Cool). Green Day vuče korene iz pank-rok scene ''924 Gilman Street'' u [[Berkli]]ju, [[Kalifornija]]. Njihova prva izdanja za nezavisnu izdavačku kuću ''[[Lookout! Records]]'' privukla su pažnju publike. Međutim, njihov debitantski [[album]] ''[[Dookie]]''<ref name="Dookie">[http://www.urbandictionary.com/define.php?term=dookie Urban dictionary: Dookie.] ''Dookie'' znači izmet, kaka. Članovi grupe su došli na ideju da daju svom albumu takvo ime na osnovu mnogobrojnih dijareja koje su morali da trpe usled pokvarene i loše hrane koju su morali da jedu na turnejama. Izvor informacije:[http://www.vh1.com/shows/dyn/ultimate_albums/58025/episode_interviews_int.jhtml?start=1 Intervju sa Armstrongom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20020809204426/http://www.vh1.com/shows/dyn/ultimate_albums/58025/episode_interviews_int.jhtml?start=1 |date=2002-08-09 }}</ref> koji je izdala velika izdavačka kuća označio je prvi pravi uspeh. U [[1994]]. godini prodat je u 10 miliona primeraka samo u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]].<ref name="disinfo.com">Myers, Ben. "[http://www.disinfo.com/site/displayarticle15670.html Green Day: American Idiot and the New Punk Explosion] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060526010042/http://www.disinfo.com/site/displayarticle15670.html |date=2006-05-26 }}" April, 2006.</ref> Kao rezultat toga, Green Day je dobio mnogo pohvala, zajedno sa drugim pank grupama iz Kalifornije, The Offspring i Rancid, zbog oživljavanja interesovanja "[[srednja struja|mejnstrim]]" publike za [[punk|pank]] muziku u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]].<ref>DeRogatis, Jim. ''Milk It!: Collected Musings on the Alternative Music Explosion of the 90's.'' Cambridge: Da Capo, 2003. Pg. 357, {{ISBN|978-0-306-81271-2}}</ref><ref name="punk revival">{{cite web | author=D'Angelo, Joe | year=2004 | title=How Green Day's Dookie Fertilized A Punk-Rock Revival | work=MTV.com | url=http://www.mtv.com/news/articles/1491001/20040915/story.jhtml | access-date=2008-03-17 | archive-date=2013-05-25 | archive-url=https://web.archive.org/web/20130525101144/http://www.mtv.com/news/articles/1491001/green-days-dookie-pop-punk-fertilizer.jhtml }}</ref> Njihovi sledeći albumi nisu imali masovni uspeh kao ''Dookie'', ali su ipak bili uspešni. Njihov [[album]] i [[rok opera]] iz 2004, ''[[American Idiot]]'' doneo im je popularnost među mlađom publikom i prodat je u 5 miliona primeraka u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]].<ref>[http://www.rockonthenet.com/artists-g/greenday_main.htm Rock On The Net:Green Day]</ref> Grupa je prodala preko 60 miliona ploča širom sveta, od čega samo u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] 22 miliona,<ref name="disinfo.com"/> a njihov rad uticao je na poznate [[pop-pank]] grupe poput ''Sum 41'' i ''Good Charlotte'' <ref name="punk revival" />. Green Day trenutno imaju četiri osvojene nagrade [[Gremi]] za '''najbolji alternativni album''' (''Dookie''), '''najbolji rok album''' (''American Idiot''), '''pesmu godine''' (''Boulevard of Broken Dreams'') i '''najbolji rok album''' (''21st Century Breakdown). == Historija == === Okupljanje i ''Lookout!'' godine (1986—1993) === Godine [[1987]], prijatelji iz detinjstva [[Billie Joe Armstrong|Bili Džo Armstrong]] i [[Majk Dirnt]] (obojica četrnaestogodišnjaci) oformili su dvočlanu grupu Sweet Children. Prvi nastup grupa je imala [[17. 10.|17.oktobra]], [[1987]]. u lokalu ''Rod's Hickory Pit'' (Valjeho, Kalifornija) gde je Armstrongova majka radila kao konobarica.<ref>{{Cite web |title=SanFrancisco Magazine:Rock 'n' Ribs Beginnings |url=http://www.sanfran.com/archives/view_story/96/ |access-date=2008-03-17 |archivedate=2008-02-05 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080205024233/http://sanfran.com/archives/view_story/96/ |deadurl=yes }}</ref> Krajem [[1989]]. godine Armstrong, Dirnt i [[Džon Kifmajer]] John Kiffmeyer, poznat pod pseudonimom [[Al Sobrante]], oformili su Green Day izabravši ovo ime zbog svoje naklonosti prema [[marihuana|marihuani]].<ref>{{Cite web |title=Metropolis:Concert Preview:Green Day |url=http://metropolis.co.jp/tokyomusicconcerts/concert/359/tokyomusicconcertsinc.htm |access-date=2008-03-17 |archivedate=2009-02-16 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090216002019/http://metropolis.co.jp/tokyomusicconcerts/concert/359/tokyomusicconcertsinc.htm |deadurl=yes }}</ref> Green Day su prvi put nastupili u dvorištu juniorskog koledža ''Kontra Kosta'' (Contra Costa Junior College) u [[San Pablo|San Pablu]], Kalifornija, koji je Sobrante pohađao.<ref>{{Cite web |title=Contra Costa College official web site |url=http://www.contracosta.edu/archives/ |access-date=2008-03-17 |archivedate=2007-06-29 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070629074841/http://www.contracosta.edu/archives/ |deadurl=yes }}</ref> Uskoro je [[Lari Livermor]] (Larry Livermore), vlasnik nezavisne diskografske kuće ''Lookout! Records'', ponudio grupi ugovor nakon što ih je čuo kako sviraju. Njihov nastup je, po njegovim rečima, ličio na nastup grupe ''[[The Beatles]]'' na stadionu ''Šej'' (Shea Stadium)<ref>{{cite web | author= | year= | title=Interview with Lawrence Livermore: An inside look at Green Day's early years | work=greenday.net | url=http://www.greenday.net/basement/livermore.html | 6= | access-date=2008-03-17 | archive-date=2008-03-07 | archive-url=https://web.archive.org/web/20080307200416/http://www.greenday.net/basement/livermore.html }}</ref><ref>Livermore, Larry. "[http://www.lookoutrecords.com/bands/band.php3?bnd_id=24 Green Day's early history] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070607220616/http://www.lookoutrecords.com/bands/band.php3?bnd_id=24 |date=2007-06-07 }}"</ref> Krajem [[1989]]. izdali su svoj prvi [[maksi singl]] (1,000 Hours), nakon koga je ubrzo usledio i njihov prvi [[album]], ''39/Smooth''<ref name="Smooth">[http://www.urbandictionary.com/define.php?term=smooth Urban dictionary:Smooth]''Smooth'' je žargonski izraz za odobravanje nečega, kad hoće da se kaže da je nešto odlično - strava, sjajno, super.</ref> početkom [[1990]]. Na omotu ovog albuma, pored reči pesama, bilo je štampano i izmišljeno pismo u kome ih navodno velika diskografska kuća ''I.R.S. Records'' poziva da sa njima potpišu ugovor. U šaljivom odgovoru na ovo izmišljeno pismo, grupa objašnjava da je odana kući ''Lookout! Records!''. Te godine izdali su još dva maksi singla: ''[[Slappy]]''<ref name="Slappy">[http://www.urbandictionary.com/define.php?term=slappy Urban dictionarz:Slappy]''Slappy'' u američkom žargonu znači glupa, ne mnogo bistra i oštroumna osoba. Tupan.</ref> i (''[[Sweet Children]]''), od kojih je ovaj drugi uključivao i starije pesme snimljene za diskografsku kuću (Skene Records) iz [[Mineapolis]]a, [[Minesota]]. Tokom [[1991]], ''Lookout! Records'' je izdao (1,039/Smoothed Out Slappy Hours), kompilaciju mini singlova [[39/Smooth]], [[Slappy]] i [[1000 Hours]]. Krajem [[1990]]. godine, ubrzo nakon turneje grupe po Americi, Sobrante se preselio u [[Arkata|Arkatu]] kako bi tamo pohađao koledž. Tada se bubnjar grupe ''Lookout'', [[Tre Kul]], pridružio grupi, isprva kao privremena zamena, a kada je postalo jasno da Sobrante ne planira da se u potpunosti posveti muzici i grupi, Kulova pozicija bubnjara je učvršćena. Grupa je većinu [[1992]]. i [[1993]]. godine provela na turnejama i imala par nastupa u [[Evropa|Evropi]]. Bili su vodeća grupa na nastupu u klubu ''Hollywood Palamino'' [[1992]], uz grupe ([[Jughead's Revenge]]) i (Strung Out), gde su održali koncert koji će postati legendaran. Album ''[[Kerplunk!]]''<ref name="Kerplunk">[http://www.urbandictionary.com/define.php?term=kerplunk Urban dictionary: Kerplunk]''Kerplunk'' je u američkom žargonu onomatopeja za zvuk koji se čuje kada izmet padne u WC šolju.</ref> prodat je u 50.000 primeraka u SAD<ref>Thompson, Dave. "Green Day." ''Alternative Rock.'' San Francisco: Miller Freeman Books, 2000.</ref> što se za [[punk|pank]] scenu [[1992]]. smatralo velikim uspehom. Tiraž ploče je širom sveta na kraju dostigao brojku od dva miliona primeraka. === Proboj (1994—1996) === Uspeh albuma Kerplunk! je u andergraund vodama izazvao talas interesovanja većih muzičkih etiketa, što je naposletku dovelo do toga da bend pod prijateljskim uslovima napusti Lookout! i potpiše ugovor sa izdavačem Reprise Records, nakon što su privukli pažnju producenta [[Rob Kavaljo|Roba Kavalja]] (Rob Cavallo). Mnogi njihovi pank sledbenici su ih zbog prelaska u ''Reprise'' optužili da su se „prodali“.<ref name=happenednext>Guitar Legends. "[https://web.archive.org/web/20060927120256/http://www.greendayauthority.com/TheBand/articles/guitarlegends/page8.jpg What Happened Next...]." Pristup: [[26. 9.|26. septembar]], [[2006]]</ref> Prisećajući se ovog perioda, Armstrong je [[1999]]. godine u SPIN magazinu izjavio: {{izdvojeni citat|Nisam mogao da se vratim na pank scenu, bilo da smo postigli najveći uspeh na svetu, bilo da smo postali najveći promašaj... Jedina stvar koju sam mogao da uradim bila je da sednem na svoj bajs i nastavim dalje.<ref>Smith, RJ. "Top 90 Albums of the 90's." ''SPIN.'' August 1999.</ref>|[[Billie Joe Armstrong|Bili Džo Armstrong]]|SPIN magazin, ([[1999]])}} Nakon toga započeli su snimanje prvog albuma za velikog izdavača, ''Dookie''. Album se pojavio u [[februar]]u [[1994]], nakon manje od tri nedelje snimanja, i postao je prava senzacija, potpomognuta konstantnim puštanjem spotova ''[[Longview]]'', ''[[Basket Case]]''<ref>[http://www.urbandictionary.com/define.php?term=basket+case Urban dictionary:Basket case] Basket case u američkom žargonu označava osobu od koje su svi digli ruke, ono što bi se na srpskom reklo, "izgubljen slučaj"</ref> i ''[[When I Come Around]]'' na [[MTV]]-ju, od kojih je svaki zauzeo prvo mesto na listi ''Modern Rock Tracks''. Te godine, Green Day je pošao na nacionalnu turneju sa grupom ''[[Pansy Division]]'' koja im je bila predgrupa. Grupa je takođe nastupila na festivalima [[Lolapaluza]] (Lollapalooza) i [[Vudstok 1994.]] (Woodstock 1994), gde su započeli dobro poznatu tuču u blatu. Tokom koncerta, radnik obezbeđenja je mislio da je basista Majk Dirnt samo obožavalac koji se popeo na scenu i izbio mu par zuba. Pošto su tu scenu videli milioni gledalaca putem ''[[PPV]]'' televizije, performans sa ''Vudstoka 1994.'' doneo im je još veći [[publicitet]] i popularnost,<ref name="behindthemusic">"Green Day". ''[[Behind the Music]].'' [[Vh1]], 2000.</ref> što je naposletku dovelo do toga da album ''Dookie'' dostigne dijamantski tiraž. Naredne godine album je osvojio nagradu [[Gremi]] za najbolji alternativni album, a grupa je nominovana za devet MTV-jevih muzičkih nagrada uključujući i onu za muzički spot godine.<ref>Green Day Authority. "[http://www.greendayauthority.com/TheBand/awards.php?section=dookie Band Awards - Dookie] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100102095917/http://greendayauthority.com/TheBand/awards.php?section=dookie |date=2010-01-02 }}" "Green Day Authority."</ref> Godine [[1995]], izašao je novi singl za muziku iz filma ''[[Angus (film)|Angus]]'' po imenu "[[J.A.R.]]". Singl je odmah dospeo na prvo mesto Bilbordove liste ''Modern Rock Tracks''. Nakon izlaska pesme ubrzo je usledio izlazak i novog albuma, ''[[Insomaniac]]''<ref name="Insomniac">[http://www.urbandictionary.com/define.php?term=Insomniac Urban dictionary:Insomniac]: Insomniac je osoba koja pati od nesanice.</ref> ({{jez-en|Insomniac}}), u jesen [[1995]]. ''Insomaniac'' je bio mnogo mračnije izdanje od melodičnog pop albuma ''Dookie'' <ref name=behindthemusic />, ali je naišao na topliji prijem kod kritike, dobivši 4 od 5 zvezdica koje deli časopis ''Rouling stoun'' (Rolling Stone) propraćene tekstom:{{izdvojeni citat| U panku, dobre stvari se zapravo otkrivaju i dobijaju značenje dok slušate bez žrtvovanja bilo čega od njegove električne, ćaknute neposrednosti. Green Day su dobri koliko i sama ta stvar.<ref>Coleman, Mark. "Insomniac." ''Rolling Stone.'' November 1995.</ref>|Mark Koulmen|Rouling stoun, (1995.)}} Za omot albuma ''Insomaniac'' iskorišćen je deo slike [[Winston Smith|Vinstona Smita]] (Winston Smith) po imenu ''Bog mi je rekao da te živog oderem''(God told me to skin you alive). Smit je rekao Tre Kulu da ga slobodno nazove ukoliko mu ikada bude zatrebala slika za album, što je Tere Kul i uradio. Singlovi sa ovog albuma bili su ''[[Geek Stink Breath]]'',<ref>[http://www.geekstinkbreath.net/greenday/song-meanings/geek-stink-breath/ Green Day songs meanings:Geek Stink Breath] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080218084911/http://www.geekstinkbreath.net/greenday/song-meanings/geek-stink-breath/ |date=2008-02-18 }}''Geek'' je američki žargonski izraz za [[metamfetamin]].</ref> dupli singl (''Brain Stew/Jaded'')<ref>[http://www.urbandictionary.com/define.php?term=brain+stew Urban dictionary:Brain Stew]''Brain Stew'' u američkom žargonu znači da je neko toliko iscrpljen da ne može da misli, da ima "kuvan mozak". Pesma izražava stanje iscrpljenosti u kojem se našao Armstrong nakon što mu se rodilo prvo dete a kao posledica neprospavanih noći u kojima je morao da se brine o detetu.</ref><ref>{{Cite web |title=Green Day songs meanings:Jaded |url=http://www.geekstinkbreath.net/greenday/song-meanings/jaded/ |access-date=2008-03-17 |archive-date=2008-03-21 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080321054858/http://www.geekstinkbreath.net/greenday/song-meanings/jaded/ }}</ref><ref>[http://www.urbandictionary.com/define.php?term=jaded Urban dictioary:Jaded] ''Jaded'' u američkom žargonu označava osobu kojoj se dešava mnogo loših stvari, koju prati loša sreća, da je bukvalno "slomljena", bez ikakve nade i života u sebi. U srpskom žargonu to bi bilo "sjeban"</ref>, [[Živa kotradikcija]]<ref>[http://www.geekstinkbreath.net/greenday/song-meanings/walking-contradiction/ Green Day songs meanings:Walking Contradiction] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080413181034/http://www.geekstinkbreath.net/greenday/song-meanings/walking-contradiction/ |date=2008-04-13 }}: Pesma govori o osobi koja je sama sebi kontradiktorna: Kaže da je pametan, al se pravi glup, da ne veruje ni u šta ali da veruje... Takoše govori o životnim kontradikcijama i zaključuje da je i sam život kontradiktoran.</ref> ({{jez-en|Walking Contradiction}}) i ''[[Stuck With Me]]''.<ref>[http://www.urbandictionary.com/define.php?term=stuck+ Urban dictionary: Stuck:4.1:to have sex with]</ref><ref>[http://www.geekstinkbreath.net/greenday/song-meanings/stuck-with-me/ Green Day songs meanings:Stuck with me] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080405064711/http://www.geekstinkbreath.net/greenday/song-meanings/stuck-with-me/ |date=2008-04-05 }} Priča se da je ovaj naslov stavljen greškom ovoj pesmi, tako da nema mnogo veze sa samom pesmom i onim o čemu se govori u njoj.</ref> Jedna pesma, ''86'', bila je podsećanje na klub ''Gilman Street'' u koji ih nisu pustili da uđu jer su sa albumom ''Dookie'' postali previše komercijalni<ref>{{Cite web |title=Green Day songs meanings:86 |url=http://www.geekstinkbreath.net/greenday/song-meanings/86/ |access-date=2008-03-17 |archive-date=2008-04-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080413202919/http://www.geekstinkbreath.net/greenday/song-meanings/86/ }}</ref>. Iako album ''Insomaniac'' nije bio uspešan poput svog prethodnika, ipak je prodat u sedam miliona primeraka<ref name=happenednext /> u Sjedinjenim Državama. Album je osvojio nominacije za '''omiljenu grupu''', '''omiljeni hard rok sastav''' i '''omiljeni alternativni sastav''' na dodeli [[Američka muzička nagrada|Američkih muzičkih nagrada]] (American Music Awards) 1996, a spot za pesmu ''Živa kontradikcija'' doneo im je nominaciju za Gremi za '''najbolji spot''' i '''kratku formu''' kao dodatak na nominaciju za '''najbolje specijalne efekte''' od MTV-jevih muzičkih nagrada.<ref>Green Day Authority. [http://www.greendayauthority.com/TheBand/awards.php?section=insomniac Band Awards - Insomniac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100102095755/http://greendayauthority.com/TheBand/awards.php?section=insomniac |date=2010-01-02 }} "Green Day Authority."</ref> Nakon toga, grupa je iznenada otkazala evropsku turneju, navodeći kao razlog iscrpljenost .<ref name="snotty">Di Perna, Alan. "[https://web.archive.org/web/20091027102356/http://www.geocities.com/vintageinterviews/greenday.html Young, Loud, and Snotty]." ''Guitar World.'' August 1996.</ref> === ''Nimrod'' i ''Warning'' (1997—2002) === Nakon pauze iz [[1996]], Green Day su naredne, [[1997]]. godine, započeli rad na novom albumu. Još na početku, i članovi grupe i Kavaljo su se složili da bi album trebalo da se razlikuje od prethodnih.<ref>Spitz, Marc. ''Nobody Likes You.'' New York: Hyperion, 2006. Pg. 128.</ref> Rezultat je bio novi album ''[[Nimrod]]''<ref name="Nimrod">[http://www.urbandictionary.com/define.php?term=nimrod Urban dictionary:Nimrod] Nimrod je ime biblijskog legendarnog lovca i osnovača [[Babilon|Vavilona]], koje je u američkom žargonu poprimilo značenje tupave osobe, sporokapirajuće osobe.</ref>, eksperimentalna devijacija od pop-panka koji je grupa standardno svirala. Novi album je izašao u [[oktobar|oktobru]] [[1997]]. Na albumu je bilo više muzičkih stilova: [[pop-pank]], [[sili ska]], [[surfer rok]], kao i [[akustična balada]]. ''Nimrod'' je dospeo na deseto mesto američke top liste zahvaljujući hitu iznenađenja – ''[[Good Riddance (Time of Your Life)]]''<ref>[http://www.urbandictionary.com/define.php?term=Good+riddance Urban dictionary:Good riddance] Good riddance je u američkom žargonu uzvik olakšanja kada se nešto neprijatno zaveši ili neka neželjena osoba ode.</ref><ref>[http://www.geekstinkbreath.net/greenday/song-meanings/good-riddance-time-of-your-life/ Green Day songs meanings:Good riddance] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080307184708/http://www.geekstinkbreath.net/greenday/song-meanings/good-riddance-time-of-your-life/ |date=2008-03-07 }}: Prema nekim tumačenjima ova pesma je napisana onim obožavaocima koji nisu umeli da razumeju pravi pank i da ostanu verni grupi. Pesma je bila napisana u doba kad je grupa promenila diskografsku kuću i zbog toga su je mnogi obožavaoci optužili da se "prodala". Pesma je verovatno upućena ovim oboćavaocima — kome su još takvi obožavaoci potrebni? Otišli su, hvala bogu!</ref>, akustičnoj baladi koju pevač Bili Džo zamalo da nije uvrstio na album iz bojazni da previše odudara od uobičajenog [[stil]]a grupe. Uspeh ove pesme doneo im je MTV-jevu nagradu za '''najbolji alternativni spot''', u kome su prikazani ljudi koji čine ključne promene u svom životu dok Bili Džo nevešto svira akustičnu gitaru.<ref>Green Day Authority. [http://www.greendayauthority.com/TheBand/awards.php?section=nimrod Band Awards - nimrod.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100102095949/http://greendayauthority.com/TheBand/awards.php?section=nimrod |date=2010-01-02 }} "Green Day Authority."</ref> Ostali singlovi sa albuma bili su ''[[Nice Guys Finish Last]]''<ref>[http://www.geekstinkbreath.net/greenday/song-meanings/nice-guys-finish-last/ Green Day songs meanings:Nice guys finish last] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080218082018/http://www.geekstinkbreath.net/greenday/song-meanings/nice-guys-finish-last/ |date=2008-02-18 }}: Sintagma "Dobri momci" je ovde oligledno upotrebljena u negativnom smislu. Odnosi se na one koji glume dobrotu s jedninim ciljem da izvuku neku korist. Pesam govori o tome kako ti "dobri momci" na kraju ipak pokažu svoje pravo lice.</ref>, ''[[Hitchin' a Ride]]'' i ''[[Redundant]]''. Ovaj album je uključivao i deo karakterističan za žive nastupe – ''[[King for a Day]]'', muzički performans za vreme koga Bili Džo nosi [[kruna|krunu]] i/ili [[plašt]]. Nakon izlaska ovog albuma, Green Day je otišao na dvogodišnju pauzu, jer su članovi benda odlučili da se malo udalje od scene kako bi se malo više posvetili svojim novim porodicama. Godine 2000. Green Day je izdao album ''[[Warning]]'', korak dalje u stilu započetom na prethodnom albumu. Promene u njihovim životima odražavale su se u zrelijem pristupu muzici, izbacujući [[adolescencija|adolescentni]] pristup koji su ranije imali. [[Kritičar]]i su pozitivno ocenili ovaj album, ali je publika bila podeljenog mišljenja jer se bila navikla na pop-pank zvuk, karakterističan za ovu grupu. Iako je album imao hit ''[[Minority]]'' i manji hit ''[[Warning]]'', neki su zaključili kako je bend izgubio važnost koju je imao, što je dovelo do pada popularnosti. Dok su svi prethodni albumi dostigli barem dupli platinasti tiraž, ''[[Warning]]'' je postigao samo zlatni. Iako su članovi grupe mislili kako je ovo jedno od njihovih najboljih dela, pad prodaje nametnuo je pitanja o budućnosti grupe. Na dodeli Kalifornijskih muzičkih nagrada (California Music Awards) 2001, Green Day je osvojio svih devet nominacija u kategoriji izuzetan: album: ''Warning'', pank/rok/ska album, bend, pevač, basista, bubnjar, tekstopisac i umetnik.<ref>Green Day Authority. "[http://www.greendayauthority.com/TheBand/awards.php?section=warn Band Awards - Warning:] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100102100012/http://greendayauthority.com/TheBand/awards.php?section=warn |date=2010-01-02 }}" "Green Day Authority".</ref> Izlazak kompilacije najvećih hitova ([[International Superhits]]), kao i skup B-strana singlova – ''[[Shenanigans]]'', samo je raširio teoriju o tome kako se grupa nalazi na prekretnici. ([[International Superhits]]) je uz propratno izdanje video spotova ''[[International Supervideos]]'' imao prilično dobru prodaju, postigavši platinasti tiraž u SAD. U 2002. godini krenuli su na turneju pod nazivom ''Pop Desaster'' sa grupom ''[[Blink-182]]''. Ona im je pomogla da povrate deo popularnosti, a dobili su i dosta pozitivnih kritika koncerata. Nakon turneje ''Pop Desaster'', članovi grupe su ponovo odlučili da naprave pauzu kako bi proveli vreme sa svojim porodicama. === ''American Idiot'' i obnovljena popularnost (2003–do danas) === U leto 2003, bend je ušao u studio kako bi snimio materijal za novi album, u privremeno nazvan ''[[Cigarettes and Valentines]]''.<ref>Spitz, pg. 152.</ref> Nakon 20 snimljenih pesama, master trake su ukradene iz studija. Članovi benda su, iako razumljivo uznemireni, ipak odlučili da ne pokušavaju da ponovo snime izgubljeni album, već su umesto toga obećali sebi da će snimiti nešto još bolje. Te iste godine, Green Day je sarađivao sa [[Igi Pop|Igijem Popom]] na dve pesme sa njegovog albuma ''[[Skull Ring]]''. Uz to su imali i ozbiljnu „bend [[terapija|terapiju]]“ − seriju zanimljivih dugih razgovora u kojima su pokušali da izmire različitosti između članova benda, nakon optužbi Drinta i Kula da je Armstrong „nacista u bendu“ <ref>{{cite web | author=Hendrickson, Matt | year=2005 | title=Green Day — How the brats grew up, bashed Bush and conquered the world | work=Rolling Stone | url=http://www.rollingstone.com/news/story/_/id/6959133/greenday?pageid=rs.News&pageregion=single2&rnd=1108277555953&has-player=true&version=6.0.12.872 | access-date=2008-03-17 | archivedate=2013-06-24 | archiveurl=https://www.webcitation.org/6HciOPhEs?url=http://www.rollingstone.com/news | deadurl=yes }}</ref> jer se previše eksponira i zapostavlja ostale članove kako bi neprestano bio u centru pažnje. Album koji je usledio naredne, 2004. godine – ''[[American Idiot]]'', debitovao je na mestu #1 Billboardove liste, prvi album koji je dospeo na prvo mesto, nakon uspeha prvog, istoimenog, singla ''American Idiot''. Album je označen kao „pank rok opera“ koja prati putovanje Isusa iz predgrađa (''[[Jesus Of Suburbia]]'').<ref>Di Perna, Alan. "Combat Rock." ''Guitar World.'' Holiday 2004.</ref> Album je takođe bio i pomak naviše u samoj muzici benda. ''American Idiot'' je 2005. godine osvojio ''Grammy'' nagradu za najbolji rok album, a bend je iste godine prosto očistio MTV-jeve muzičke nagrade osvojivši sedam od osam nominacija, uključujući i priželjkivanu kategoriju '''izbor publike'''.<ref>Green Day Authority. "[http://www.greendayauthority.com/TheBand/awards.php?section=ai Band Awards - American Idiot] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100102095840/http://greendayauthority.com/TheBand/awards.php?section=ai |date=2010-01-02 }}" "Green Day Authority."</ref> [[Datoteka:HaseAufCenterstage.jpg|thumb|378px|Green Day uživo u [[Nemačka|Nemačkoj]] tokom ''[[American Idiot]]'' turneje]] Tokom 2005, imao oko 150 nastupa na kojima je promovisao novi album – što predstavlja najdužu turneju u njihovoj dosasašnjoj karijeri – posetivši [[Japan]], [[Australija|Australiju]], [[Južna Amerika|Južnu Ameriku]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]], gde su tokom dvodnevne svirke okupili masu od 130.000 ljudi. Tokom turneje su snimili dva koncerta u nacionalnoj kuglani Milton Kejns (''Milton Keynes'') u Engleskoj, koji su u časopisu ''[[Kerrang!]]'' izglasasni za ’Najbolji šou na zemlji’. Ovi snimci su izdati kao živi CD i DVD pod nazivom ''[[Bullet in a Bible]]'', [[15. 11.|15. novembra]] [[2005]]. Ovaj CD/DVD sadržavao je hitove sa albuma ''American Idiot'', kao i pesme sa ranijih albuma, osim albuma ''Kerplunk!'' i ''1,039/Smoothed Out Slappy Hours''. Na DVD-u su bili i snimci benda iza scene, na kojima je prikazano kako se bend priprema za nastup. Kraj njihove turneje iz 2005. godine bio je u [[Melbourne|Melburnu]] i [[Sydney|Sidneju]], 14. i 17. decembra. Na dan 10. januara 2006. bend je dobio nagradu ''People's Choice'' za omiljenu grupu. Na dan [[1. 8.|1. avgusta]] [[2005]]. objavljena je vest da je Green Day izdavačkoj kući ''Lookout! Records'' uskratio prava na pre-''Dookie'' materijal, navodeći delove iz ugovora koji se odnose na neisplaćene honorare za autorska prava. Žalbu su imali i drugi bendovi koji su izdavali albume za ovu kuću.<ref>http://www.punknews.org/article/13338</ref> Pre-''Dookie'' materijal, koji nije objavljivan gotovo godinu dana, reizdala je njihova trenutna etiketa, ''Reprise'' [[9. 1.|9. januara]][[2007]].<ref name="Billboard">[http://www.greendayauthority.com/index.php?subaction=showfull&id=1166180174&archive=&start_from=&ucat=& Reissue Article] na greendayauthority.com</ref> U [[2006]]. godini Green Day je osvojio ''Gremi nagradu za ploču godine'' za ''[[Boulevard of Broken Dreams]]''<ref>"[http://www.grammy.com/GRAMMY_Awards/Winners/Results.aspx?title=&winner=Green%20Day&year=0&genreID=0&hp=1 Green Day's Grammy Awards] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091008002123/http://www.grammy.com/GRAMMY_Awards/Winners/Results.aspx?title=&winner=Green%20Day&year=0&genreID=0&hp=1 |date=2009-10-08 }}" Grammy.com.</ref> koji je proveo 16 nedelja na Bilbordovoj listi ''Modern Rock Tracks''. Green Day je nominovan i za ''najbolji rok video'' sa spotom ''[[Wake Me Up When September Ends]]'' na ''MTV-jevoj dodeli nagrada za najbolji video 2006'', ali je izgubio od [[AFI (bend)|AFI]]-jevog spota ''[[Miss Murder]]''. Spotovi za pesme ''Wake Me Up When September Ends'' i ''Boulevard of Broken Dreams'' prestali su da se prikazuju na [[Total Request Live|TRL]] listi nakon što su oba bila u prvih deset tokom 50 dana. U septembru 2006, ''Green Day'' se udružio s grupom [[U2]] i producentom [[Rik Rubin|Rikom Rubinom]] (''Rick Rubin'') kako bi snimili obradu pesme ''[[The Saints Are Coming]]'' grupe ''[[The Skids]]'', uz propratni video. Pesma je trebalo da donese prihod organizaciji ''[[Music Rising]]'' koja sakuplja priloge za instrumente muzičara izgubljene tokom [[Uragan Katrina|uragana Katrine]], kao i da skrene pažnju na godišnjicu katastrofe.<ref>[http://www.musicrising.org/about_temp.html About Music Rising] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080423143232/http://www.musicrising.org/about_temp.html|date=2008-04-23}} Retrieved on [[May 6]], [[2007]].</ref> U [[decembar|decembru]] 2006, Green Day i [[Natural Resources Defense Council|NRDC]] pokrenuli su partnerski vebsajt kako bi ukazali na Američku zavisnost od nafte.<ref>{{Cite web |url=http://www.greendayauthority.com/news/show_archives.php?subaction=showfull&id=1166892045&archive=1167765651&start_from=&ucat=& |title=Green Day Authority |access-date=2008-03-17 |archive-date=2008-02-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080224172413/http://www.greendayauthority.com/news/show_archives.php?subaction=showfull&id=1166892045&archive=1167765651&start_from=&ucat=& |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |title=Green Day + NRDC |url=http://www.greendaynrdc.com/ |access-date=2008-03-17 |archive-date=2013-01-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130113212544/http://www.greendaynrdc.com/ }}</ref> Green Day izdao je obradu pesme [[John Lennon|Džona Lenona]] (''John Lennon'') ''[[Working Class Hero]]'', sa albuma ''[[Instant Karma: The Amnesty International Campaign to Save Darfur]]''. Bend je izveo pesmu na finalu emisije ''[[American Idol]]''. Bend je u leto naredne godine imao [[kameo]] ulogu u [[Simpsonovi na filmu|Simpsonovima na filmu]], gde su izvodili temu iz [[istoimene serije|Simpsonovi]]. Njihova verzija objavljena je [[24. 7.|24. jula]] [[2007]]. U intervjuu za ''[[Kerrang!]]'', Bili Džo Armstrong je objavio da je 2008. godina najverovatnija procena za izlazak njihovog novog, osmog po redu, albuma.<ref>http://www.greendayauthority.com/magazines/kerrang/122006.jpg</ref> U oktobru 2007, Bili Džo je otkrio neke stvari vezane za novi album, rekavši da je novi materijal pisao za [[klavir]]om i da ima oko 45 pesama. Rekao je i da je želeo da nova muzika zagazi u ono kako se trenutno oseća u svojim srednjim godinama.<ref>[http://www.nme.com/news/green-day/31628 NME][[NME]]article retrieved [[October 8]] [[2007]]</ref> == Muzički stil i uzori == Zvuk grupe Green Day često se poredi sa bendovima [[Ramones]], [[The Clash]], i [[Buzzcocks]].<ref name="snotty" /><ref>Azerrad, Michael. ''[[Our Band Could Be Your Life]]''. Little Brown and Company, 2001. Pg. 496. {{ISBN|978-0-316-78753-6}}</ref> Većina njihovih pesama sadrži zvuke distorzirane gitare, brzih, maničnih bubnjeva i sporog, teškog basa. Većina pesama su brze i traju kraće od prosečnih četiri minuta (4:00). Bili Džo Armstrong je međutim izjavio kako su najveći uticaj na njega imali bendovi [[Hüsker Dü]] i [[The Replacements]] što se vidi po smenjivanju [[akord]]a u njihovim pesmama.<ref name="snotty" /> Armstrongove pesme opisuju [[otuđenost]] (''Jesus of Suburbia, Boulevard of Broken Dreams, Reject''), [[histerija|histeriju]] (''Basket Case, Panic Song''), [[djevojka|devojke]] (''She, 80''), efekte uzimanja [[droga|droge]] (''Geek Stink Breath, Green Day''); Ramones obrađuju slične teme u svojim pesmama, poput histerije (''Anxiety, Psycho Therapy''), otuđenja (''Outsider, Something To Believe In''), devojaka (''I Wanna Be Your Boyfriend, Sheena Is a Punk Rocker'') i droga (''Now I Wanna Sniff Some Glue, Chinese Rocks''). Green Day je obradio njihovu pesmu ''Outsider'' na počasnom albumu ''[[We're a Happy Family]]'', a takođe su obradili i pesmu ''Blitzkrieg Bop''. Stil grupe Green Day je vrlo blizak [[stil]]u ostalih bendova okupljenih oko ''924 Gilman Street'' scene – [[Crimpshrine]], [[Screeching Weasel]] i [[The Mr. T Experience]]. == Kritike i kontroverze == Sa izlaskom albuma ''[[Dookie]]'' i količinom u kojoj se vrteo na programu MTV-ja, Green Day je dobio loše kritike od onih koji žele da žanr panka vide kao [[društvo|socijalni]] pokret nezavisan od korporativnog sponzorstva. Sa izlaskom albuma ''American Idiot'', nakon koga se pojavio veliki broj novih fanova, bend je ponovo naišao na slične kritike. Kao sporno pitanje pojavila se karakterizacija njihovog muzičkog pravca. Kao reakcija na muzički stil i prošlost benda, mnogi fanovi i muzičari izneli su teške optužbe zbog korišćenja termina pank kada je Green Day u pitanju. Ovo je osvedočeno sledećim komentarom [[Džon Lidon|Džona Lidona]] (John Lydon), bivšeg frontmena pank benda [[Sex Pistols]]: {{cquote|'''I eto nas kako se borimo za nešto i izluđuje me što se godinama kasnije pojave drkadžije kao što su Green Day, koje uskoče, uzmu sve to i prikače ga sebi. Nisu zaslužili da to urade i da su pravi pankeri ne bi ni malo izgledali onako kako izgledaju.'''</blockquote><ref>GIGWISE "[http://www.gigwise.com/news.asp?contentid=13310 John Lydon Calls Green Day "Plonk" Not "Punk"]" Retrieved on [[September 11]], [[2006]].</ref>}} [[Stiv Digl]] (Steve Diggle) iz benda [[Buzzcocks]] komentarisao je bend nakon što ih je sreo: {{cquote|'''Nisam imao pojma ko su oni. Ali pankeri nisu.'''<ref>{{Cite web |title=Steve Diggle of Buzzcocks comment on Green Day at ContactMusic.com |url=http://www.contactmusic.com/new/xmlfeed.nsf/mndwebpages/green%20day%20fail%20to%20impress%20punk%20icon |access-date=2008-03-17 |archive-date=2008-03-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080304085614/http://www.contactmusic.com/new/xmlfeed.nsf/mndwebpages/green%20day%20fail%20to%20impress%20punk%20icon }}</ref>}} [[Brendon Flauers]] (Brandon Flowers) iz benda [[The Killers (bend)|Kilers]] izjavio je da njihov politički obojeni album ''Amerikan idiot'' predstavlja „proračunati antiamerikanizam“. On kaže da imu se sadržaj albuma ne sviđa, kao i činjenica da je [[DVD]] ''[[Bullet in a Bible]]'' snimljen u Evropi. Snimak koncerta prikazuje hiljade Evropljana kako pevaju uz pesmu ''Američki idiot'', na šta Flauers dodaje: „Mislim da je to zaista jeftino. Otići na mesta poput [[Engleska|Engleske]] ili [[Nemačka|Nemačke]] i pevati tu pesmu — ta deca je ne shvataju na način na koji je on mislio. A on, Bili Džo Armstrong, je to znao."<ref>Rolling Stone Magazine Issue 1014 November 30th - Q&A Brandon Flowers, by Ausitn Scaggs pg 36</ref> Gitarista benda [[Oasis]], [[Noel Galager]] (Noel Gallagher), kritikovao je pesmu [[Bulevar slomljenih snova]] zbog plagiranja njegove pesme ''[[Wonderwall]]''. Galager tvrdi: „Ukoliko bolje poslušate, primetićete da pesma ima iste aranžmane kao i ''Wonderwall''. Trebalo je da budu bar toliko pristojni da sačekaju da umrem (pre nego što mi ukradu pesme). Ako ništa drugo, ja bar iz pristojnosti plaćam ljudima od kojih kradem“.<ref>http://www.stuffmagazine.com/articles/index.aspx?id=1708&src=stf167</ref> == Diskografija == :{|class="wikitable" !'''Omot''' !'''Datum izlaska''' !'''Naziv''' !'''Diskografska kuća''' |- | |[[April]] [[1990]]. | [[39/Smooth]] | ''[[Lookout Records]]'' |- | |[[17. 1.|17. januar]] [[1992]]. | ''[[Kerplunk!]]'' | ''Lookout Records'' |- | |[[1. 2.|1. februar]] [[1994]]. | ''[[Dookie]]'' | ''[[Reprise Records]]'' |- | |[[10. 10.|10. oktobar]] [[1995]]. | ''[[Insomniac]]'' | ''Reprise Records'' |- | |[[14. 10.|14. oktobar]] [[1997]]. | ''[[Nimrod]]'' | ''Reprise Records'' |- | |[[3. 10.|3. oktobar]] [[2000]]. | ''[[Warning]]'' | ''Reprise Records'' |- | |[[21. 9.|21. septembar]] [[2004]]. | ''[[American Idiot]]'' | ''Reprise Records'' |- | |[[15. 5.|15. maj]] [[2009]]. | ''[[21st Century Breakdown]]'' | ''Reprise Records'' |- | |2012. |''¡Uno!'' |''Reprise Records'' |- | |2012. |''¡Dos!'' |''Reprise Records'' |- | |2012. |''¡Tré!'' |''Reprise Records'' |- | |2016. |''Revolution Radio'' |''Reprise Records'' |- | |2020. |''Father of All Motherfuckers'' |''Reprise Records'' |- | |2024. |''Saviors'' |''Reprise Records'' |} == Članovi == * [[Billie Joe Armstrong|Bili Džo Armstrong]] ({{jez-en|Billie Joe Armstrong}}): gitara, glavni [[vokal]] (od 1989) * [[Majk Dirnt]] ({{jez-en|Mike Dirnt}}): bas, vokali (od 1989) * [[Tre Kul]] ({{jez-en|Tré Cool}}): bubnjevi, vokali (od 1990) === Članovi na turnejama === * [[Džejson Vajt]] ({{jez-en|Jason White}}): Gitara, prateći vokali (od 1999) * [[Džejson Friz]] ({{jez-en|Jason Freese}}): klavir, [[sintesajzer|klavijature]], [[trombon]], [[saksofon]], [[harmonika]], akustična gitara, pozadinski vokali (od 2003) * [[Roni Blejk]] ({{jez-en|Ronnie Blake}}): [[truba]], timpani, [[perkusije]], pozadinski vokali (od 2004) * [[Gejbrijel Makner]] (Gabrial McNair): trombon, tenor saksofon (1999–2001) * Kurt Lomiler ({{jez-en|Kurt Lohmiller}}): truba, timpani/perkusije, prateći vokali (1999–2004) * Majk Pelino ({{jez-en|Mike Pelino}}): gitara (od 2005)<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.geekstinkbreath.net/greenday/article/behind-green-day/ |access-date=2008-03-17 |archive-date=2010-08-16 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100816232039/http://www.geekstinkbreath.net/greenday/article/behind-green-day |dead-url=yes }}</ref> === Muzičari na albumima === * [[Rob Kavaljo]] ({{jez-en|Rob Cavallo}}) – [[klavir]] (na snimanju albuma ''American Idiot'') * [[Petra Hejden]] ({{jez-en|Petra Haden}}) – [[violina]] (na snimanju albuma ''Nimrod'') * [[Gejbrijel Makner]] ({{jez-en|Gabrial McNair}}) – [[trombon]] (na snimanju albuma ''Nimrod'') * [[Stiven Bredli]] ({{jez-en|Stephen Bradley}}) – truba (na snimanju albuma ''Nimrod'' i ''Warning'') === Bivši članovi === * [[Al Sobrante]] - bubnjevi == Izvori == {{reflist|2}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Green Day}} <!-- Please do not add links to any site not officially maintained or authorized by Green Day or Wikipedia (such as fansites, webzines, chat forums.etc.) as it is a violation of [[WP:EL]]. --> * [http://www.greenday.com/ Green Day] Zvanični sajt * [http://www.greenday.net/ Green Day] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200309152559/http://www.greenday.net/ |date=2020-03-09 }} Zvanični sajt obožavalaca * [http://www.myspace.com/greenday Green Day] Zvanični MySpace sajt * [http://www.geekstinkbreath.net/greenday/ Sve o Green Dayu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080317012348/http://www.geekstinkbreath.net/greenday/ |date=2008-03-17 }} {{Green Day}} [[Kategorija:Američke muzičke grupe]] [[Kategorija:Alternativni rock]] [[Kategorija:Punk]] [[Kategorija:Rock]] [[Kategorija:Dobitnici i dobitnice Brit Award]] sw9yd7qtyluhs0w4pjo6pw3n88aupyo 0 39254 42669808 42648078 2026-08-09T17:41:48Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669808 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | name = Haruki Murakami | image =HarukiMurakami.png | imagesize = 250px | caption = Murakami drži predavanje na [[Massachusetts Institute of Technology|MIT-u]] 2005. | pseudonym = | birth_date = {{Birth date and age|1949|1|12|df=y}} | mjesto_rođenja = [[Kyoto]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | zanimanje = romanopisac, književnika | nacionalnost =[[japan]]sko | period = | genre = proza, nadrealizam | subject = | movement = | debut_works = ''Hear the Wind Sing'', 1979 | influences = [[Raymond Carver]], [[Kurt Vonnegut]], [[Richard Brautigan]], [[Günter Grass]] | influenced = [[Mohsin Hamid]] | website = http://www.harukimurakami.com/ | footnotes = }} [[File:Murakami Haruki (2009).jpg|thumb|Haruki Murakami (2009)]] '''Haruki Murakami''' (村上春樹, ''Haruki Murakami''; [[12. siječnja]] [[1949]].) popularni je suvremeni [[japan]]ski pisac i prevoditelj. == Biografija == Haruki Murakami rođen je u [[Kjoto|Kjotu]], ali je veći dio svog odrastanja proveo u [[Kobe]]u. Njegov je otac bio [[budizam|budistički]] svećenik, a majka kćer veletrgovca iz [[Osaka|Osake]]. Oboje su predavali japansku književnost. Unatoč toj činjenici, Murakamija više interesira [[SAD|američka]] književnost, što ga i izdvaja iz glavne struje japanske književnosti. Studirao je dramu na Sveučilištu Waseda u [[Tokio|Tokiju]], gdje se i upoznao sa svojom budućom ženom, Yoko. Njegovo prvo zaposlenje bilo je u trgovini gramofonskih ploča. Nakon završenog studija [[1974]]. godine otvara jazz bar „Peter Cat“ u Tokiju, koji radi sve do [[1982]]. godine. Tema mnogih njegovih romana, kao i sami naslovi povezani su s glazbom, uključujući ''Dance, Dance, Dance'' (od R&B grupe ''The Dells''), ''Norveška šuma'' (''Norwegian Wood'', po pjesmi ''[[Beatles]]a'') i ''Južno od granice, zapadno od Sunca'' (''South of the Border, West of the Sun'', prvi dio naslov je pjesme ''[[Nat King Cole|Nata Kinga Colea]]''). Murakami je započeo s pisanjem u svojim ranim tridesetim godinama. Kako je sam rekao, gledajući košarkašku utakmicu odjednom je osjetio neobjašnjivu inspiraciju za pisanjem svog prvog romana (''Hear the Wind Sing'', [[1979]].). Nekoliko narodnih mjeseci pisao je samo nekoliko sati nakon završenog radnog dana u baru, tako da je uspijevao samo pisati kratka poglavlja. Nakon što ga je završio, roman je poslao na jedini natječaj koji je htio prihvatiti rad takve dužine i osvojio je nagradu. Taj prvotni uspjeh ohrabrio ga je da nastavi s pisanjem. Godinu kasnije izdaje nastavak ''Pinball 1973''. Godine [[1982]]. izdaje ''Lov na divlju ovcu'' (''A Wild Sheep Chase''). Godine [[1985]]. objavljuje ''Tvrdo kuhana zemlja čudesa i kraj svijeta'' (''Hard-Boiled Wonderland and the End of the World''). Svjetski poznat Murakami postaje objavljivanjem ''Norveške šume'' (''Norwegian Wood''), nostalgične priče o gubitku i seksualnosti. Milijun kopija prodano je u [[Japan]]u. Među mladim Japana Murakami je postao superzvijezda. Knjiga je tiskana u dva dijela, koja su prodavana zajedno. Jedna je imala zeleni, a druga crveni ovitak. Najzagriženiji obožavatelji izražavali su svoju naklonost jednom od dijelova noseći odjeću zelene, odnosno crvene boje. Godine [[1986]]. Murakami napušta Japan, putuje [[Europa|Europom]] i nastanjuje se u [[SAD]]. Predaje, između ostalog, na Sveučilištu u [[Princeton]]u. Baš u to vrijeme i nastaju romani ''Dance, Dance, Dance'' i ''Južno od granice, zapadno od sunca'' (''South of the Border, West of the Sun''). Kratke su priče važan dio Murakamijevog opusa. Priče napisane u periodu između [[1983]]. i [[1990]]. godine objavljene su pod naslovom ''Slon nestaje'' (''The Elephant Vanishes''). ''Poslije potresa'' (''After the Quake'') također je zbirka priča. [[F. Scott Fitzgerald]], [[Raymond Carver]], [[Truman Capote]], [[John Irving]], [[Paul Theroux]], samo su neki od autora čija je djela Murakami prevodio. == Bibliografija izdana u Hrvatskoj == * ''Moj slatki Sputnik'' * ''Južno od granice, zapadno od sunca'' * ''Nakon potresa'' * ''[[Norveška šuma]]'' * ''Tvrdo kuhana zemlja čudesa'' * ''Lov na divlju ovcu'' * ''Pleši, pleši, pleši'' == Vanjske veze == {{Commonscat|Murakami Haruki}} * [http://www.harukimurakami.com Haruki Murakami Official Website] * [http://www.exorcising-ghosts.co.uk exorcising ghosts - Haruki Murakami Resources] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200315082029/http://www.exorcising-ghosts.co.uk/ |date=2020-03-15 }} * [http://www.murakami.ch http://www.murakami.ch] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190914015222/http://www.murakami.ch/ |date=2019-09-14 }} * [http://www.murakami.nl Haruki Murakami Official Dutch Website] * [http://www.litencyc.com/php/sworks.php?rec=true&UID=12512 The Wind-Up Bird Chronicle - Literary Encyclopedia] * [http://www.nytimes.com/2002/08/18/books/author-murakami.html?ex=1115697600&en=d2b36ca6b5056f41&ei=5070&ex=1107752400&en=f88fbb093655b460&ei=5070 Featured author in The New York Times] * [http://www.prague360.com/360/html/generated/news_2006_murakami_kafka_prize_fs.html VR Panorama of Haruki Murakami in Prague receiving the Franz Kafka Award] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927183813/http://www.prague360.com/360/html/generated/news_2006_murakami_kafka_prize_fs.html |date=2007-09-27 }} * [http://www.geocities.jp/yoshio_osakabe/Haruki/Translation-English-E.html Complete Works] * [http://www.chinmusicpress.com/books/kuhaku/literature/contents/index.html#father Interview referenced in short story.] * [http://www.imdb.com/title/tt0420260/ The Internet Movie Database entry for Tony Takitani] * [http://www.cloverfieldpress.com Special Edition book of Tony Takitani from Cloverfield Press] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190302200824/http://www.cloverfieldpress.com/ |date=2019-03-02 }} * [http://www.katranpress.com/books8.html Limited edition book of Sleep from Kat Ran Press] <!-- Moved to book's page - left here in case people think it belongs here too and want to bring it back quickly * [http://www.oxonianreview.org/issues/5-1/5-1carr.html Review of Kafka on the Shore, ''The Oxonian Review of Books''] * [http://www.shogokawada.com/kafkaontheshore.html Review of Kafka on the Shore, ''Shogokawada.com''] --> * [http://condalmo.typepad.com Condalmo (discussion of Murakami works)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070829105603/http://condalmo.typepad.com/ |date=2007-08-29 }} * [http://www.laurahird.com/newreview/afterthequake.html Review of Murakami's After The Quake] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080218085030/http://www.laurahird.com/newreview/afterthequake.html |date=2008-02-18 }} * Novele ** [https://web.archive.org/web/20060615162126/http://www.newyorker.com/fiction/content/?030609fi_fiction The Folklore of Our Times] ** [https://web.archive.org/web/20060910080053/http://www.newyorker.com/fiction/content/?031117fi_fiction Hunting Knife] ** [http://books.guardian.co.uk/review/story/0,,1753510,00.html Hanalei Bay] * [http://www.pulk-pull.org/?page_id=249 Where Murakami Ends and Radiohead Begins: A Comparative Study] * [http://kitoba.com/pedia/Murakami.html The Mysterious Disappearance of the Strangely Beautiful Woman] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070928090644/http://kitoba.com/pedia/Murakami.html |date=2007-09-28 }} - A Murakami parody. * [http://research.yale.edu/eastasianstudies/taiwan/fujii.pdf "The reception of Murakami Haruki in Taiwan," Yale University] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070926054054/http://research.yale.edu/eastasianstudies/taiwan/fujii.pdf |date=2007-09-26 }} === Intervjui === * [http://archive.salon.com/books/int/1997/12/cov_si_16int.html Interview with Laura Miller in ''Salon'', December 1997] * [http://www.centerforbookculture.org/review/02_2_inter/interview_Murakami.html Interview with Sinda Gregory, Toshifumi Miyawaki, and Larry McCaffer, Center for Book Culture] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927045047/http://www.centerforbookculture.org/review/02_2_inter/interview_Murakami.html |date=2007-09-27 }} * [http://www.metropolis.co.jp/tokyofeaturestories/389/tokyofeaturestoriesinc.htm Interview with Roland Kelts, Metropolis Magazine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070625104123/http://www.metropolis.co.jp/tokyofeaturestories/389/tokyofeaturestoriesinc.htm |date=2007-06-25 }} * [http://books.guardian.co.uk/departments/generalfiction/story/0,,496599,00.html Interview with Matt Thompson in The Guardian, May 26, 2001] * [http://www.time.com/time/asia/magazine/article/0,13673,501021125-391572,00.html Interview with Velisarios Kattoulas, Time Asia, Nov. 25, 2002] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070106180415/http://www.time.com/time/asia/magazine/article/0,13673,501021125-391572,00.html |date=2007-01-06 }} * [http://www.japantimes.co.jp/cgi-bin/getarticle.pl5?fl20021201a4.htm An interview with Roland Kelts, The Japan Times: Dec. 1, 2002] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060108085455/http://www.japantimes.co.jp/cgi-bin/getarticle.pl5?fl20021201a4.htm |date=2006-01-08 }} * [http://books.guardian.co.uk/departments/generalfiction/story/0,,957520,00.html An interview with Richard Williams in The Guardian, May 17, 2003] <!-- moved to book's page * [http://www.bookbrowse.com/author_interviews/full/index.cfm?author_number=1103 Interview with Murakami on ''Kafka on the Shore'', Book Browse] --> * [http://www.randomhouse.com/features/murakami/printable.php?file=xml/books/kafka/translator_qa.xml A Conversation with [[Philip Gabriel]], translator of KAFKA ON THE SHORE, Random House] * [http://www.apublicspace.org/issue1/japan.look.shtml An interview] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070701142018/http://apublicspace.org/issue1/japan.look.shtml |date=2007-07-01 }} from the magazine [[A Public Space]] {{Lifetime|1949||Murakami, Haruki}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Japanski pisci]] [[Kategorija:Postmodernizam]] [[Kategorija:Prevodioci]] c695f1vfonwuorbp4vwb91q3jqdanbk 0 39528 42669938 42440600 2026-08-10T07:47:42Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669938 wikitext text/x-wiki {{otherpeople|Jack White}} {{Infokutija02 muzičar |ime = Jack White |slika = Jack White WF.jpg |opis_slike = White izvodi 2005. |tip = solo_singer |ime_po_rođenju = John Anthony Gillis |alias = |datum_rođenja = {{birth date and age|1975|07|9|df=y}} |mesto_rođenja = [[Detroit (Michigan)|Detroit]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] |instrumenti = [[gitara]]<br />[[klavir]]<br />[[bas-gitara|bas]]<br />[[udaraljke]]<br />[[Marimba]]<br />[[mandolina]] |Genre = [[Garage Rock]]<br />[[Blues Rock]]<br />[[Indie Rock]] |zanimanje = pjevač, kantautor, svirač, producent, glumac |povezani_izvođači = [[The White Stripes]]<br />[[The Go]]<br />[[Two-Star Tabernacle]]<br />[[Brendan Benson]]<br />[[The Raconteurs]]<br />[[The Upholsterers]]<br />[[Loretta Lynn]] }} '''Jack White''' (rođen kao '''John Anthony Gillis''' [[9. 7.|9.7.]] [[1975]].) je [[sjedinjene Američke Države|američki]] [[muzičar]], [[muziči producent]] i povremeni glumac najpoznatiji po tome što je gitarist i pjevač rock-dueta [[The White Stripes]]. 1990-ih White je u Detroitu izrađivao postavu za namještaj, a u slobodno vrijeme nastupao u raznim undergorund bendovima. Nakon što je čuo kako njegova tadašnja supruga [[Meg White]] zna svirati bubnjeve, njih dvoje su fomirali [[The White Stripes]]. Grupa je nanizala hvaljene albume, od kojih ih je treći, pod nazivom ''White Blood Cells'', učinio međunarodnim zvijezdama. U izboru [[The 100 Greatest Guitarists of All Time|100 najvećih gitarista svih vremena]] časopisa ''Rolling Stone'' je došao na 17. mjesto. Whiteov uspjeh kod publike i kritike mu je omogućio suradnju s drugim, već etabliranim i uglednim muzičarima kao što su [[Loretta Lynn]], [[Bob Dylan]], [[Lou Reed]].<ref>{{Cite web |url=http://findarticles.com/p/articles/mi_qn4155/is_20060924/ai_n16748015 |title=Archive copy |access-date=2008-02-13 |archive-date=2007-10-14 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071014124440/http://findarticles.com/p/articles/mi_qn4155/is_20060924/ai_n16748015 |url-status=dead }}</ref> te pohvale od strane drugih muzičara kao što je [[Slash]],<ref>{{Cite web |title=60 SECONDS: Slash {{!}} Metro.co.uk<!-- Bot generated title --> |url=http://www.metro.co.uk/fame/interviews/article.html?in_article_id=78062&in_page_id=11 |access-date=2008-02-13 |archive-date=2008-01-12 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080112200826/http://www.metro.co.uk/fame/interviews/article.html?in_article_id=78062&in_page_id=11 |dead-url=yes }}</ref><ref>[http://iesb.net/audiofrequency/content/view/380/ IESB Presents - AudioFrequency.net - Exclusive Interview with Guitar God Slash of Velvet Revolver!<!-- Bot generated title -->]</ref> [[Jimmy Page]] i detroitski sugrađanin [[Iggy Pop]]. Godine 2005. White je postao jedan od osnivača rock-grupe [[The Raconteurs]]. White se pojavljivao u filmovima kao glumac u cameo i manjim ulogama. Ponekad ga nazivaju ekscentričnim, a za što su zaslužni njegovo ponašanje na i van pozornice, kao i neobični interesi. == Biografija == Jack White se rodio kao najmlađe od desetoro djece Terese i Gormana Gillisa, radnika koji je održavao zgradu [[Nadbiskupija Detroita|detroitske nadbiskupije]]. U djetinjstvu je bio ministrant, te je tako dobio svoju prvu glumačku ulogu - u TV-filmu ''[[Rosary Murders]]'', snimanom u Detroitu. a kao tinejdžer je planirao postati [[Katoličanstvo|katolički]] svećenik. Od odlaska u sjemenište ga je odgovorila ljubav prema rock muzici, odnosno bojazan da neće sa sobom moći ponijeti pojačalo. Nakon završene srednje škole, šegrtovao je kod očevog prijatelja Briana Muldoona, a potom osnovao Third Man Upholstery, vlastitu tvrtku za postavu namještaja. Posao nije bio profitabilan, a White se daleko više zanimao za rock muziku. 1990-ih je svirao bubnjeve u country punk grupi Goober and the Peas, a kasnije u grupi [[The Go]]. [[21. 9.|21.9.]] [[1996]]. Jack Gillis se oženio za [[Meg White]] i preuzeo njeno prezime. Njih dvoje su ubrzo počeli nastupati pod nazivom ''[[The White Stripes]]'', a publici su se predstavljali kao brat i sestra. Jack i Meg su se razveli 2000. godine, ali su nastavili nastupati kao grupa. Godine 2001. njihova singlica ''[[Fell in Love with a Girl]]'' je postala veliki hit, a potom je ih je uspjeh albuma ''[[White Blood Cells]]'' učinio svjetski poznatim. Godine 2003. White je dobio ulogu u filmskoj adaptaciji romana ''[[Hladna planina|Cold Mountain]]'', a nakon niza solo-projekata je 2005. osnovao grupu ''[[The Racounteurs]]''. Nakon jednogodišnje veze s glumicom [[Renée Zellweger|Renee Zellweger]], koju je upoznao na snimnaju filma, White se 1.6. 2005. vjenčao s britanskim supermodelom Karen Elson, koja mu je rodila kći Scarlet Teresu White (2006) i sina Henry Lee Whitea (2007). == Solo diskografija == === Kao izvođač === * ''[[Cold Mountain (film)#Soundtrack|Cold Mountain]]'' (2003) ** Wayfaring Stranger" ** "Great High Mountain" <small>([[Unknown]])</small> ** "Sittin' on Top of the World" <small>([[Walter Vinson]]; [[Lonnie Chatmon]])</small> ** "Christmas Time Will Soon Be Over" <small>(Unknown)</small> * ''[[Van Lear Rose]]'' (2004) — Loretta Lynn ** "Little Red Shoes" (također autor) * "Go It Alone" (2005) — iz [[Beck]]ovog albuma ''[[Guero]]'' === Kao producent === * ''Lack of Communication'' (2001) — Von Bondies * ''[[Sewed Soles]]'' (2005) — [[The Greenhornes]]<ref name=Hay>Hay, Carla ([[27.4]] [[2002]].). "White Stripes' Garage Rock Goes Pop". ''Billboard''. '''114''' (17):80</ref> * ''[[Do Rabbits Wonder?]]'' (2003) — Whirlwind Heat<ref name=Hay/> * ''[[Van Lear Rose]]'' (2004) — Loretta Lynn == Filmografija == * ''[[The Rosary Murders]]'' (1987) — ministrant (van špice) * ''[[Cold Mountain (film)|Cold Mountain]]'' (2003) — Georgia * ''[[Coffee and Cigarettes]]'' (2003) — glumi samog sebe * ''[[The Fearless Freaks]]'' (2005) — glumi samog sebe * ''[[Walk Hard]]'' (2007) — [[Elvis Presley]] * ''[[Shine A Light (film)|Shine A Light]] (2008) — cameo == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Jack White}} * [http://www.whitestripes.com/ Whitestripes.com], official site of The White Stripes * [http://www.myspace.com/thewhitestripes TheWhiteStripes], official Myspace page of The White Stripes * [http://www.theraconteurs.com/ TheRaconteurs.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120314033518/http://www.theraconteurs.com/ |date=2012-03-14 }}, official site of The Raconteurs * [http://www.myspace.com/theraconteurs TheRaconteurs], official Myspace page of The Raconteurs * [http://www.thegodetroit.com/ TheGoDetroit.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080208084219/http://www.thegodetroit.com/ |date=2008-02-08 }}, official site of The Go — White's former band * {{IMDb ime|id=1226421|name=Jack White}} * [http://web.ics.purdue.edu/%7Egcerbus/WhiteStripes/Ball%20and%20Biscuit%20-%20Dylan%20and%20Jack.mp3 Listen] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070712090005/http://web.ics.purdue.edu/~gcerbus/WhiteStripes/Ball%20and%20Biscuit%20-%20Dylan%20and%20Jack.mp3 |date=2007-07-12 }}, Ball and Biscuit performance with Bob Dylan * [http://www.whitestripes.net/faq.php Unofficial White Stripes FAQ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090830022122/http://www.whitestripes.net/faq.php |date=2009-08-30 }} * [http://www.digitalburn.org/jack-white-and-his-pedal-boards/ Jack White's pedal boards] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080216011950/http://www.digitalburn.org/jack-white-and-his-pedal-boards/ |date=2008-02-16 }} * [http://www.redstarguitars.co.uk/ airline custom guitars fan site] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080123135627/http://www.redstarguitars.co.uk/ |date=2008-01-23 }} <br /> {{The White Stripes}} {{Authority control}} {{Lifetime|1975| |White, Jack}} [[Kategorija:Američki rock pjevači]] [[Kategorija:Američki rock gitaristi]] [[Kategorija:Američki blues-muzičari]] [[Kategorija:The White Stripes]] [[Kategorija:Dobitnici i dobitnice Grammy Award]] 4614x9bqvvm1y3ifql3rjj67orsc5pz 0 42374 42669854 42600871 2026-08-09T20:59:14Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669854 wikitext text/x-wiki {{Historija Hrvatske}} '''Hrvatska država''' izlazi na europsku pozornicu prvi put u 8 vijeku, i nakon nekoliko stoljeća samostalnosti, ulazi u personalnu uniju s [[Mađarska|Mađarskom]], a obadvije države tijekom ratova s [[Turci]]ma dolaze pod vlast [[Habsburgovci|Habsburgovaca]], vladara [[Austrija|Austrije]], dok je primorski dio pod vlašću [[Venecija|Venecije]]. U [[19. stoljeće|19. stoljeću]] i Primorje i [[Dalmacija]] dolaze pod vlast Austrije, a dolazi i do oživljavanja hrvatskih težnji za ujedinjenjem države i stvaranje unije s drugim južnoslavenskim narodima. [[Austro-Ugarska]] raspada se [[1918.]] godine, a Hrvatska nakon kratkotrajne [[Država SHS|Države SHS]] ulazi u zajedničku državu sa [[Srbija|Srbijom]], [[Crna Gora|Crnom Gorom]] i [[Slovenija|Slovenijom]] koja se na kraju zvala [[Kraljevina Jugoslavija]]. Nakon raspada Kraljevine Jugoslavije poslije Nemačke invazije, okupatori proglašavaju stvaranje [[NDH|Nezavisne Države Hrvatske]] pod "vlašću" Ustaša. Opća narodna pobuna protiv ove zločinačke kvazidržave dovodi do stvaranja Socijalističke Republike Hrvatske koja ulazi kao federalna jedinica u novostvorenu [[SFRJ|socijalističku Jugoslaviju]]. Početkom ’90-ih godina [[20. stoljeće|20. stoljeća]] Jugoslavija se u krvavom ratu raspada, a Hrvatska postaje samostalna i [[Međunarodno priznanje Hrvatske|međunarodno priznata država]], s perspektivom ulaska u [[Europska Unija|Europsku Uniju]]. == Hrvatska prije dolaska Hrvata (do 7. stoljeća) == {{glavni|Hrvatska prije Hrvata}} Područje koje je danas poznato kao [[Hrvatska]] je prvi put naseljeno sredinom [[paleolitik]]a, a kasnije i u [[neolitik]]u. Povijest bilježi i kolonizaciju [[Iliri|Ilira]], [[Kelti|Kelta]] te [[Grci|Grka]] u prvom tisućljeću prije Krista. Ilirska su plemena osnovala nekoliko država koje su jednu za drugom osvojili [[Rimski imperij|Rimljani]] u drugom i prvom stoljeću prije Krista. Propašću Rimskog Carstva 480. godine područje današnje Hrvatske dolazi pod kontrolu Istočnih Gota koje 535 godine zamjenjuje obnovljeno Rimsko Carstvo cara [[Justinijan I. Veliki|Justinijana]]. == Hrvatska u doba narodnih vladara (do 1102. godine) == [[Datoteka:Oton Ivekovic, Dolazak Hrvata na Jadran.jpg|thumb|left|thumb|[[Oton Iveković]]: ''Dolazak Hrvata na Jadran'']] [[Datoteka:Bascanska ploca.jpg|thumb|left|200px|thumb|[[Bašćanska ploča]]]] {{glavni|Srednjovjekovna hrvatska država}} Hrvati su stigli na danšnje područje u [[7. stoljeće|7. vijeku]].Također se smatra da su se doselile i druge, malobrojnije slavenske skupine koje su Hrvati vrlo brzo asimilirali. Hrvati su osnovali nekoliko [[kneževina]]: [[Posavska Hrvatska|Posavsku Hrvatsku]] na sjeveru i [[Primorska Hrvatska|Primorsku Hrvatsku]] na jugu i zapadu (u literaturi se također može naići na izraze Panonska Hrvatska i Dalmatinska Hrvatska). Te dvije su nazivane [[Bijela Hrvatska|Bijelom Hrvatskom]]. Jugoistočno od njih, nalazile su se četiri državice, "''sklavinije''": [[Neretvanska kneževina]] ili [[Paganija]], [[Zahumlje]], [[Travunja]] i [[Duklja]] čiji tadašnji nacionalni identitet je još uvijek upitan u stalnoj svađi hrvatskih i srpskih istoričara. Hrvati su pokrštavani iz dvaju pravaca: sa strane Franaka (na sjeveru i zapadu) i sa strane Bizanta (na jugu i istoku). Velikim dijelom je [[pokrštavanje]] Hrvata završilo u [[9. stoljeće|9. stoljeću]], ali neka područja (Neretvanska kneževina, primjerice) su još četiri stoljeća zadržala [[poganstvo|poganska]] vjerovanja, o čemu svjedoče sačuvani nazivi za poganska božanstva, najčešće u zemljopisnim nazivima (brdo [[Perun (brdo)|Perun]] kod [[Split]]a, primjerice). Prvi znani autohtoni hrvatski vladar o kojemu postoje definitivni zapisi je [[Višeslav]] koji vlada krajem 8 vijeka. Po zapisima cara Konstantina u njegovom dijelu iz 10 vijeka prije Višeslava je vlada knez [[Porga]] u čije doba Hrvati prihvataju hrišćanstvo. Prvi hrvatski vladar kojeg je priznao [[papa]] čime mu je priznata međunarodna nezavisnost bio je knez [[Branimir]], koga je papa [[Ivan VIII., papa|Ivan VIII.]] nazvao ''dux Chroatorum'' [[879.]] godine. Prvi [[hrvatski vladari|kralj Hrvatske]], [[Tomislav]] iz loze [[Trpimirovići|Trpimirovića]], okrunjen je oko [[925.]] godine. Tomislav, ''rex Chroatorum'', ujedinio je Panonsku i Dalmatinsku Hrvatsku i stvorio državu znatne veličine. [[Srednji vijek|Srednjovjekovno]] hrvatsko kraljevstvo doseglo je vrhunac pod kraljem [[Petar Krešimir IV.|Petrom Krešimirom IV.]] ([[1058.]]–[[1074.]]). Nakon izumrijeća hrvatske narodne dinastije Trpimirovića [[1091.]] godine, Hrvati su nakon desetogodišnjeg rata priznali [[Mađarska|ugarskog]] vladara [[Koloman]]a kao zajedničkog kralja Hrvatske i [[Mađarska|Ugarske]] u nagodbi od [[1102.]] godine (''[[Pacta Conventa]]''). == Personalna unija s Ugarskom (1102.–1526.) == [[Datoteka:Zlatna bula Bele IV.gif|thumb|200px|left|thumb|Zlatna bula Bele IV.]] {{glavni|Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom}} [[Datoteka:Petar Berislavic 200807.jpg|thumb|thumb|Ban Petar Berislavić]] Nakon ulaska u [[Personalna unija|personalnu uniju]] s [[Mađarska|Ugarskom]], uveden je drugi tip [[feudalizam|feudalizma]]. S vremenom slabi značaj starih hrvatskih plemena koja su birala hrvatskog kralja, a na pozornicu značajnih plemstava izlaze hrvatske plemenitaške obitelji kao što su [[Frankopan]]i i [[Šubići]]. Kasniji su kraljevi nastojali povratiti utjecaj dajući povlastice hrvatskim gradovima. Upravitelj hrvatskih pokrajina zvao se ''[[ban]]''. Koristeći Ugarski građanski rat [[Bribir, Dalmacija|Bribirski]] kneževi iz loze Šubića stekli su najveći utjecaj, vladajući nad velikim dijelom Hrvatske, Dalmacije i [[Bosna (država)|Bosne]], dok su Babonići vladali [[Slavonija|Slavonije]]. Ipak, kasnije su [[Anžuvinci]] ojačali kraljevsku moć, pokorivši Babonjiće i Šubiće u drugom desetljeću [[14. stoljeće|14. stoljeća]]. Poslije pada Šubića, lokalno plemstvo vladalo je Hrvatskom sve dok ih [[Ludovik I. Anžuvinac]] nije pokorio, a isti vladar povratio je Dalmaciju mirom u Zadru [[1358.]]. Kako je Kraljevina Hrvatska odbila priznati za svog kralja Žigmunda Luksemburškog u drugoj polovici 14 vijeka dolazi do žestokog građanskog rata koji traje desetljećima i u kojemu je definitivno slomljena moć hrvatskih velikaša. Nuspojava ovog rata postaje prodaja Dalmacije od strane dalmatinskog okrunjenog kralja Ladislava Napuljskog [[Mleci|Veneciji]] 1409. godine nakon što mu je postalo očito da je izgubio rat protiv Žigmunda. Kada je [[Osmansko Carstvo]] počelo osvajati Europu, Hrvatska se našla na granici s carstvom. Unatoč stalnim borbama, Hrvatska je gubila sve više teritorija zbog nadiranja [[Turci|Turaka]]. U 16. stoljeću Hrvatska po papinim rječima postaje predziđe [[Kršćanstvo|kršćanstva]] u Europi. Zbog togo što su Hrvati branili svoju vjeru i domovinu protiv mnogo jačeg neprijatelja, Papa [[Lav X.]] napisao je pismo biskupu [[Trogir]]a i rekao "Glava Crkve neće pustiti da padne Hrvatska, jak i snažan zid kršćanstva." Hrvatska je postala "''[[antemurale Christianitatis]]''". == Habsburška vlast == === 1527.–1815. === {{glavni|Hrvatska pod Habsburzima}} [[Datoteka:Hrvaška-Valvasor.jpg|thumb|thumb|Hrvatska u [[Johann Weichard Valvasor|Valvasorovom]] djelu ''Die Ehre deß Herzogthums Crain'' iz [[1689.]]]] [[Mohačka bitka]] ([[1526.]]) bila je ključni događaj u kojem je vlast kraljevske kuće [[Jagelovići|Jagelovića]] propala smrću kralja [[Ludovik II. Jagelović|Ludovika II]]. Otomansko Carstvo širilo se dalje da bi u [[16. stoljeće|16. stoljeću]] obuhvatilo veći dio [[Slavonija|Slavonije]], zapadne [[Bosna|Bosne]] i [[Lika|Like]]. U drugoj polovici 16. stoljeća, velika područja Hrvatske i Slavonije uz granicu Otomanskog Carstva pretvorena su u [[Vojna krajina|Vojnu krajinu]], kojom je izravno zapovijedalo [[Dvorsko ratno vijeće]] u Grazu. Kako je Vojna krajina opustjela, tamo su naseljeni kršćanski prebjezi s osmanske strane granice: [[Srbi]] i [[Vlasi]] (koji su se kasnije nacionalno oblikovali kao [[Hrvati]] i [[Srbi]]), a naseljeni su i [[Nijemci]] i drugi. [[Datoteka:Kaiserin Maria Theresia (HRR).jpg|thumb|left|120px|thumb|[[Marija Terezija]] ]] Nakon što je [[Bihać]] pao [[1592]]. godine, samo su mali dijelovi Hrvatske ostali slobodni. Preostalih 16.800&nbsp;km² nazivano je ''reliquiae reliquiarum olim inclyti regni Croatiae'' (ostaci ostataka nekad velikog hrvatskog kraljevstva). Turska vojska doživjela je svoj prvi veliki poraz u Hrvatskoj [[Bitka kod Siska|bitkom kod Siska]] [[1593]]. godine. Izgubljena su područja u Slavoniji postupno vraćena od strane Habsburga, ali dijelovi zapadne Bosne koji su uvijek bili u sastavu hrvatskog kraljevstva ostaju izvan njenog teritorija. U 18. stoljeću [[Osmansko Carstvo]] istjerano je iz Mađarske i Hrvatske, dok je [[Austrija]] dovela svoje carstvo pod središnju kontrolu. Carica [[Marija Terezija Austrijska|Marija Terezija]] dobila je potporu Hrvata kroz [[Pragmatična sankcija|Pragmatičnu sankciju]] i u [[Austrijski nasljedni rat|Austrijskom nasljednom ratu]] ([[1741.]]–[[1748.]]), ali tu uslugu nije vratila Hrvatskoj nego je još pojačala jaram to jest ukinula hrvatski sabor. Kad je [[Mletačka Republika]] pala [[1797.]] godine, njezini su posjedi na istočnom [[Jadran]]u postali predmet spora između [[Francuska|Francuske]] i Austrije. Habsburzi su na kraju osigurali vlast ([[1815.]]), pa su djelovi hrvatskih zemalja pod imenom carskih pokrajina [[Dalmacija|Dalmacije]] i [[Istra|Istre]] postali dijelom carstva. Potonje dvije pokrajine kasnijom su podjelom Habsburške monarhije na austrijski i ugarski dio potpale pod austrijski dio iako su bile istočno od Austrije, dok su druge hrvatske zemlje pod imenom carskih pokrajina [[Hrvatska i Slavonija]] potpale pod ugarski dio Monarhije. === 1815.–1918. === {{glavni|Hrvatska u 19. stoljeću i na početku 20. stoljeća}} [[Datoteka:Coa_Hungary_Country_History_med_(1915).svg|thumb|thumb|Grb [[Kruna svetog Stjepana|zemalja krune Sv. Stjepana]] 1915.]] [[Datoteka:Militargrenze, Wojwodowena und Banat.jpg|thumb|thumb|Vojna krajina]] [[Datoteka:Ivan_Zasche,_Portret_bana_Josipa_Jelacica.jpg|thumb|120px|left|thumb|Ban [[Josip Jelačić]] ]] [[Hrvatski narodni preporod]] krenuo je u [[19. stoljeće|19. stoljeću]] protiv germanizacije, mađarizacije i talijanizacije Hrvatske i Hrvata. [[Ilirizam]] je obuhvatio mnoge utjecajne ljude u Hrvatskoj (i hrvatskog i nehrvatskog podrijetla!) 1830-ih godina i dalje, što je dovelo do reforme [[hrvatski|hrvatskog jezika]] i velikog razvoja kulture. Među najveće preporoditeljske uspjehe valja navesti ponovno uvođenje hrvatskog jezika kao službenog jezika u carskim upravnim jedinicama Dalmaciji i "Hrvatskoj i Slavoniji", a potom se bečkim dogovorom osniva i hrvatsko-srpski jezik u svrhu budućeg ujedinjenja južnoslavenskih naroda. Nakon što su mađaroni [[1841.]] osnovali svoju horvatsko-vugersku stranku, [[Ljudevit Gaj]] osniva Ilirsku stranku. Međutim, već dvije godine kasnije ilirsko ime je zabranjeno. Gaj je primoran promijeniti ime stranke u [[Narodna stranka|Narodnu stranku]]. To je bio veliki udarac Ilirskome pokretu koji je težio okupljanju svih južnih Slavena pod Ilirskim imenom i time želio utjecati na status Slavena u Monarhiji. Nakon [[revolucija 1848.|revolucije 1848.]] i stvaranja dvojne monarhije [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]], Hrvatska je izgubila autonomiju, iako je ban [[Josip Jelačić]] pomogao da se suzbije mađarski ustanak. Hrvatska je autonomija vraćena [[1868.]] kroz [[Hrvatsko-ugarska nagodba|Hrvatsko-ugarsku nagodbu]], koja je, unatoč dobivenoj autonomiji u nekim područjima, bila ugovor na štetu Hrvata ipak zanimljivost postaje da su u Austro-Ugarskoj samo Austrija, Ugarska i Hrvatska-Slavonija imale vlastitu vojsku dok ostali teritoriji Carstva ju nisu imali. Austro-ugarske vlasti nisu nikad dopustile spajanje svih hrvatskih zemalja, unatoč željama hrvatskog stanovništva. Takav stav vlasti sve je više okretao Hrvate od odanosti Austro-Ugarskoj Monarhiji. Ipak, zahvaljujući radu "bana pučanina" [[Ivan Mažuranić|Ivana Mažuranića]], [[Vojna krajina]] je [[1881.]] vraćena u sastav Hrvatske, odnosno teritorijalno i upravno postala je dijelom [[Trojedna kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija|Trojedne kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije]]. == Od sloma Austro-Ugarske do neovisnosti == === Prva Jugoslavija (1918.–1941.) === [[Datoteka:Croatia slavonia counties 1908 01.png|thumb|250px|Kraljevina Hrvatska i Slavonija pred Prvi svetski rat]] {{glavni|Hrvatska u prvoj Jugoslaviji}} {{glavni|Država Slovenaca, Hrvata i Srba}} Malo prije kraja [[Prvi svjetski rat|1. svjetskog rata]] ([[1918.]]), [[Hrvatski sabor]] je [[29. listopada]] [[1918.]] prekinuo veze s [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskom]] koja je izgubila rat te se raspala. Narodno vijeće države, vođeno idejama [[panslavenstvo|panslavenstva]] koje su se razvijale pedeset godina, pridružilo se [[Kraljevina Srbija|Srbiji]] i [[Kraljevina Crna Gora|Crnoj Gori]] čime je stvorena [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca]]. Odluku o ujedinjenju s Kraljevinom Srbijom i Kraljevinom Crnom Gorom Hrvatski sabor nikada nije potvrdio. Kraljevstvo je prošlo kroz ključnu promjenu [[1921.]] godine kad je novi ustav centralizirao vlast u glavnom gradu [[Beograd]]u i prekrojio unutrašnje granice vodeći se geografskim i ekonomskim načelima, čemu se protivila [[Hrvatska republikanska seljačka stranka]] pod vodstvom [[Stjepan Radić|Stjepana Radića]]. Hrvatska državnost je za jedno vrijeme zbrisana. Stranka je bojkotirala vlast Srpske radikalne narodne stranke tijekom čitavog razdoblja, osim [[1925.]]–[[1927.]]. Početkom 1925. djelovanje HRSS bilo je onemogućeno primjenom [[Obznana#Zakon o zaštiti države|Zakona o zaštiti države]], a Stjepan Radić je zatvoren. U zatvoru on radikalno mijenja stranačko usmjerenje: prihvaća monarhiju i Vidovdanski ustav i odriče se republikanizma. Stranka mijenja ime u [[Hrvatska seljačka stranka]]. Radića je [[1928.]] godine u parlamentu smrtno ranio srpski zastupnik [[Puniša Račić]], što je izazvalo nemire u [[Zagreb]]u. Nakon mjesec i pol, Radić umire od posljedica. Godine [[1929.]] kralj [[Aleksandar I. Karađorđević|Aleksandar]] je proglasio diktaturu i nametnuo novi ustav koji je između ostaloga preimenovao zemlju u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevinu Jugoslaviju]]. Kralj Aleksandar ubijen je [[1934.]] godine u atentatu radikalnih skupina (VMRO i Ustaški pokret) koje je prethodno protjerao. Hrvatska je dobila određenu autonomiju [[1939.]] osnutkom [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]] na osnovu sporazuma [[Dragiša Cvetković|Cvetković]]–[[Vlatko Maček|Maček]]. Militaristička vlast u Beogradu propala je [[1941.]] godine, a [[sile osovine]] ubrzo su osvojile Jugoslaviju. === Drugi svjetski rat i Nezavisna Država Hrvatska (1941.–1945.) === {{glavni|Nezavisna Država Hrvatska}} [[Ustaše]], hrvatska stranka radikalne desnice, došla je na vlast zbog potpore [[sile osovine|Sila osovine]], te je [[1941.]] godine stvorila [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisnu Državu Hrvatsku]] pod vodstvom [[Ante Pavelić]]a. Njegov marionetski režim donio je rasne zakone, osnovao osam koncentracijskih logora (najpoznatiji u [[Koncentracijski logor Jasenovac|Jasenovcu]]) i pokrenuo kampanju za uništenje [[Srbi|Srba]], [[Židovi|Židova]] i [[Romi|Roma]], te svih jačih političkih protivnika, od kojih su hrvatski [[komunist]]i bili najbrojniji. [[Datoteka:Flag of Independent State of Croatia.svg|thumb|thumb|200px|Zastava NDH]] [[Datoteka:Ndh 1941-hr.png|thumb|200px|Karta NDH]] Sredinom 1941. na području NDH pojavio se i antifašistički [[Narodnooslobodilački pokret]] (NOP), kojim je upravljala [[Komunistička partija Jugoslavije]] pod vodstvom [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]], kao i u drugim dijelovima [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslavije]]. Srpska rojalistička gerila, ''[[četnici]]'', borila se ispočetka protiv ustaša i uništavala Hrvate općenito. Na područjima gdje je prisutna talijanska vojska surađuju s Talijanima. Već od 1942. godine, kako je jačao partizanski pokret s komunistima na čelu, počeli su sve otvorenije surađivati s ustašama u zajedničkom cilju uništavanja partizana. I ustaše i četnici surađivali su sa Silama osovine i borili se protiv [[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj|NOP-a]]. Partizanski pokret brzo je uhvatio maha diljem NDH pa su se u brdsko-planinskim, teže prohodnim područjima, stvorila veća područja pod partizanskom kontrolom (''vidi članke'' [[Narodnooslobodilački rat na području Jugoslavije 1941.-1945.|Narodnooslobodilački rat na području Jugoslavije 1941.–1945.]] i [[Partizanske republike]]). Padom Italije [[1943.]], dotad slabije i nekvalitetno naoružani partizani dolaze do većih zaliha oružja pa su se stvorili preduvjeti za naoružavanje većeg broja ljudi. Partizanski se pokret raširio po cijeloj zemlji, te je uz pomoć [[Crvena armija|Crvene armije]] (u okupiranju [[Beograd]]a, Sjeveroistočne [[Srbija|Srbije]] i Vojvodine ujesen [[1944.]]) istjerao naciste i njihove pomagače, postigao političko priznanje ([[Sporazum Tito-Šubašić|Sporazum Tito–Šubašić]]) i preuzeo potpunu vlast u zemlji. NDH vojska je svoj kraj doživjela [[15.5.]] [[1945.]] na polju blizu mjesta [[Bleiburg (grad)|Bleiburg]] u Austriji gdje su se [[Hrvatske oružane snage]] pokušale predati Englezima. Englezi međutim odbijaju primiti njihovu predaju i oni su prisiljeni na kapitulaciju pred komunističkom [[Jugoslavenska armija|Jugoslavenskom armijom]]. Slijedila je potom jugoslavenska osveta zbog ustaških zločina tijekom njihove četverogodišnje vladavine ([[Masakr u Bleiburgu]]) tijekom koje je ubijeno 483.000 osoba <ref>{{Cite web |title=THE 1946 AND 1964 OFFICIAL LISTS OF THE CASUALTIES OF WAR |url=http://www.hic.hr/books/manipulations/p03.htm |access-date=2010-11-30 |archive-date=2012-07-16 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120716183148/http://www.hic.hr/books/manipulations/p03.htm |dead-url=yes }}</ref> === Druga Jugoslavija (1945-1991.) === [[Datoteka:Flag of the Socialist Republic of Croatia.svg|thumb|thumb|200px|Zastava [[SR Hrvatska|SR Hrvatske]]]] {{glavni|Socijalistička Republika Hrvatska}} Hrvatska je postala dio [[SFRJ|federalne Jugoslavije]] 1945. godine. Državom je upravljala Titova Komunistička partija. Doživotni predsjednik je vodio na vanjsko političkom planu politiku neutralnosti što ga je činilo popularnim na zapadu i na istoku, dok je na unutrašnopolitičkom planu vodio autokratsku, represivnu politiku s minimalnim žrtvama u cilju stvaranja zajedničke jugoslavenske države čiji osnovni moto je bio bratstvo i jedinstvo. Na nestabilnost komunističke Jugoslavije su ukazivale stalne promjene ustava koje je propaganda prikazivala kao napredak države koji je bilo potrebno legalizirati. Ustav iz [[1963.]] godine je bio donesen u cilju uravnoteženja odnosa izmeđi prije svega Hrvata i Srba, a te liberalne promjene to jest veće slobode dovode do dodatnih hrvatskih zahtjeva i takozvanog [[Hrvatsko proljeće|Hrvatskog proljeća]] 1970-71. godine, kad su zagrebački studenti demonstrirali radi većih građanskih prava i veće samostalnosti Hrvatske. Režim je ugušio proteste i zatvorio političke vođe, ali to je dovelo do novog ustava iz [[1974.]] godine koji je republikama dao veća prava čime su djelomično ispunjeni zahtjevi lidera hrvatskog proljeća. Nakon Titove smrti ([[1980.]]) pojavili su se politički, etnički i gospodarski problemi, a federalna vlada se raspadala. Rastući srpski šovinizam izazvao je negativne reakcije i otpore u ostatku Jugoslavije. Prvi slobodni izbori održani su [[1990.]] godine, a pobijedila je stranka [[Hrvatska demokratska zajednica]] (HDZ) pod vodstvom [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]] koji je postao prvi predsjednik Hrvatske. HDZ je radio na osamostaljenju Hrvatske čemu se protivila srpska zajednica. To je postupno dovelo do otvorenog neprijateljstva između dva naroda. Ljeti 1990. srpsko se stanovništvo pobunilo u područjima Hrvatske gdje je imalo većinu i zasnovalo ono što će kasnije postati t.zv. [[Republika Srpska Krajina]]. Uz Srbe stala je [[Jugoslavenska narodna armija]] (JNA). Sukob je dosegao vrhunac u "balvan-revoluciji", kad su pobunjeni Srbi blokirali prometnice koje su spajale sjevernu i južnu Hrvatsku i pokrenuli oružane incidente. == Neovisna Hrvatska (od 1991.) == {{glavni|Povijest neovisne Hrvatske}} === Osamostaljenje === [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|thumb|thumb|250px|[[Hrvatska zastava]]]] [[Vlada Republike Hrvatske|Hrvatska vlada]], nakon [[Referendum o nezavisnosti Hrvatske|referenduma]] održanog [[19. svibnja]] [[1991.]] godine, proglasila je razdruživanje od Jugoslavije [[25. lipnja]]. Pod pritiskom međunarodne zajednice, na tu odluku stavljen je tromjesečni moratorij. [[JNA]] je krajem 1980-ih bila ''de facto'' pod kontrolom [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]]. Svoju logistiku stavila je na raspolaganje srpskim snagama u Jugoslaviji. Na područjima Hrvatske gdje je postojala srpska zajednica, JNA je poticala lokalne Srbe na pobunu i širila strah od novih hrvatskih vlasti te logistikom i oružjem pomagala pobunjeno stanovništvo. U više navrata JNA je intervenirala protiv hrvatskog redarstva/snaga [[MUP|MUP-a]]. === Domovinski rat === [[Datoteka:Destroyed tank on the road to Drnis 1.jpg|thumb|thumb|Uništen [[tenk]] jugoslavenske vojske u na cesti za [[Drniš]], 1992.]] [[Datoteka:Krajina Army Territorial Division.JPG|thumb|thumb|Područja pod samoproglašenom [[Republika Srpska Krajina|Republikom Srpskom Krajinom]]]] {{glavni|Domovinski rat}} Snage JNA pokušale su osvojiti dijelove Hrvatske s većim brojem srpskog stanovništva i tako su izazvale rat koji će kasnije postati poznat kao [[Domovinski rat]]. Mnogi hrvatski gradovi, pogotovo [[Vukovar]] i [[Dubrovnik]], našli su se na udaru srpskih snaga. Stotine tisuća Hrvata i drugih pobjegle su ili su protjerane s okupiranih područja i s graničnih područja sa Srbijom i Bosnom. Na mnogim je mjestima JNA prisilno istjerala stanovništvo ([[etničko čišćenje]]). [[Hrvatski sabor]] prekinuo je sve preostale veze s Jugoslavijom [[8. listopada]] 1991. [[Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ|Odlukom o raskidu državnopravnih sveza]]. [[Vukovar]], grad uz srpsku granicu, bio je posve uništen tijekom tromjesečne opsade, poznate kao [[bitka za Vukovar]]. Grad je krajem studenog 1991. godine pao u ruke JNA i paravojnih srpskih postrojbi koji su zatim smaknuli više od tisuću ljudi. Ipak, to je bio preokret u Domovinskom ratu. U toj bitci su srpske snage izgubile velik dio oklopnih snaga. Strane su države počele [[Međunarodno priznanje Hrvatske|priznavati Hrvatsku kao samostalnu državu]]. Još 1991. Hrvatsku su priznale [[Slovenija]], [[Litva]], [[Latvija]], [[Ukrajina]], [[Island]] i [[Vatikan]]. [[Njemačka]], [[Italija]] i [[Švedska]] su koncem prosinca 1991. najavile priznanje. Polovicom siječnja [[1992.]] Hrvatsku su priznale zemlje [[Europska Unija|Europske zajednice]], [[EFTA|Efte]] i zemlje istočne Europe. Slijedilo je veliko priznavanje od strane [[Arapi|arapskih]] zemalja. Nakon toga Hrvatsku je priznala i [[Rusija]]. Zadnji su, od svjetski značajnih zemalja, nekoliko mjeseci kasnije Hrvatsku priznale [[Izrael]] i [[SAD]]. Došlo je razdoblje relativnog zatišja, a [[Ujedinjeni narodi]] uvodili su primirja između ukopanih neprijatelja postavljanjem snaga [[UNPROFOR|UNPROFOR-a]]. Na okupiranim područjima su, uz obilatu pomoć Srbije, lokalni vlastodršci proglasili t.zv. [[Republika Srpska Krajina|Republiku Srpsku Krajinu]]. JNA se povukla iz Hrvatske u [[Bosna i Hercegovina|BiH]] gdje je zatim počeo novi rat te su tijekom [[1992.]] i [[1993.]]. u Hrvatsku izbjegle tisuće izbjeglica. Hrvatska je u nekoliko navrata kršila primirje i oslobađala djelove svojeg teritorija. Koncem 1991. oslobođene su velika područja u zapadnoj Slavoniji, i time se spriječilo odsijecanje Hrvatske kod [[Virovitica|Virovitice]]. 1992. oslobođen je dio dubrovačkog zaleđa i zaleđe poluotoka [[Pelješac|Pelješca]]; u brzoj akciji oslobođena je Miljevačka zaravan, a u [[Operacija Maslenica|operaciji Maslenica]], [[zadar]]sko i [[Šibenik|šibensko]] zaleđe; u [[Operacija Medački džep|akciji Medački džep]] oslobođena je okolica [[Gospić]]a. Moćnici međunarodne zajednice priječili su i zaustavljali svaku hrvatsku osloboditeljsku akciju diplomatskim pritiscima i prijetnjama sankcijama. Vojni sukobi u Hrvatskoj opet su se pojačali [[1995]]. godine. U proljeće je [[Operacija Bljesak|operacijom Bljesak]] oslobođena zapadna [[Slavonija]]. Početkom kolovoza Hrvatska je pokrenula [[Operacija Oluja|operaciju Oluja]] i munjevito oslobodila najveći dio okupiranih područja, dok je srpsko stanovništvo (oko 350.000) masovno pobjeglo u [[Srbija|Srbiju]]. Par mjeseci kasnije rat je okončan [[Daytonski sporazum|Daytonskim sporazumom]]. === Hrvatska nakon 1995. === Preostali dio Hrvatske, a to je istočni dio Slavonije koji nije oslobođen u operacijama [[Operacija Bljesak|Bljesak]] i [[Operacija Oluja|Oluja]], vraćen je [[1998.]] godine mirnom reintegracijom u političko-pravni sustav Republike Hrvatske nakon čega je nastavljen ekonomski oporavak i obnova ratom uništenih područja. [[Datoteka:FranjoTudman.JPG|left|120px|thumb|thumb|Franjo Tuđman, prvi predsjednik Hrvatske]] Predsjednik Tuđman umro je [[10. prosinca]] [[1999]]. u svojoj 77. godini nakon čega je do tada vladajući [[HDZ]] na izborima izgubio vlast. Većinu u [[Sabor]]u osvaja koalicija 6 stranaka, na čelu sa [[SDP]]-om, a za novog predsjednika izabran je [[Stjepan Mesić]]. U sljedećih nekoliko godina Hrvatska se transformirala iz poluratnog sustava u suvremenu demokratsku državu. Između ostalog, znatno je smanjena uloga i vlast Predsjednika Republike. Hrvatska se učlanila u važne regionalne i međunarodne organizacije i [[21. veljače]] [[2003.]] kandidirala se za članstvo u [[Europska Unija|Europsku Uniju]]. Na [[Parlamentarni izbori u Hrvatskoj 2003|parlamentarnim izborima 2003]]. na vlast je opet došao [[HDZ]], ali je uglavnom nastavljena politika prošle vlade. Kvaliteta života je porasla, te se nastavilo s velikim razvojnim projektima, kao što je gradnja [[autocesta]]. [[18. lipnja]] [[2004.]] dobiven je pozitivan odgovor Europske Unije i počelo se s pristupnim pregovorima. Stjepan Mesić je ponovno izabran za predsjednika [[2005.]] [[2009.]] godine postaje članica [[NATO|NATO-a]]. 2010. godine, nakon dva mandata predsjednika Mesića, za predsjednika Republike izabran je [[Ivo Josipović]]. Na [[Parlamentarni izbori u Hrvatskoj 2011|parlamentarnim izborima 2011]]., na vlast dolazi "Kukuriku koalicija", na čelu sa [[Socijaldemokratska partija Hrvatske|Socijaldemokratskom partijom Hrvatske]] i [[Zoran Milanović|Zoranom Milanovićem]] kao premijerom. [[1. srpnja]] [[2013]]. Hrvatska postaje punopravna članica Europske Unije. [[19. veljače]] [[2015]]. za predsjednicu Republike je izabrana [[Kolinda Grabar-Kitarović]], prva žena na tom mjestu. Na [[Parlamentarni izbori u Hrvatskoj 2015|parlamentarnim izborima 2015]]. na vlast dolazi kratkotrajna koalicija HDZ-a i [[Most nezavisnih lista|Mosta nezavisnih lista]] s neutralnim [[Tihomir Orešković|Tihomirom Oreškovićem]] kao službenim premijerom. Nakon [[Parlamentarni izbori u Hrvatskoj 2016.|izvanrednih izbora 2016]]. na vlast dolazi koalicija istih stranaka na čelu s HDZ-ovim [[Andrej Plenković|Andrejem Plenkovićem]], ali [[2017]]. ponovno dolazi do krize Vlade zbog ponovnog istupanja Mosta iz koalicije, a novi izbori su izbjegnuti kad je [[Hrvatska narodna stranka]] odlučila formirati novu parlamentarnu većinu. == Povezano == * [[Hrvatska]] * [[Povijest Hrvata]] * [[Hrvatski vladari]] * [[Povijest Europe]] * [[Četiri doba povijesti Hrvatske]] == Reference == {{izvori}} == Literatura == * [[Ivo Goldstein]]: ''Hrvatska povijest'' (Novi Liber, Zagreb, 2003.) {{ISBN|953-6045-22-2}} == Vanjske veze == {{Commonscat|History of Croatia}} * [http://www.croatianacademy.org/journal.htm Journal of Croatian Studies] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080610173537/http://www.croatianacademy.org/journal.htm |date=2008-06-10 }} * [http://croatia.mons.hr/croatia/history.htm Short History of Croatia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080915220822/http://croatia.mons.hr/croatia/history.htm |date=2008-09-15 }} * [http://www.hr/darko/etf/etfss.html Overview of History, Culture and Science of Croatia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070812200230/http://www.hr/darko/etf/etfss.html |date=2007-08-12 }} * [http://vlib.iue.it/history/europe/croatia.html WWW-VL History:Croatia] * [http://mirror.veus.hr/myth/ Dr. Michael McAdams: Croatia — Myth and Reality] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20040216002953/http://mirror.veus.hr/myth/ |date=2004-02-16 }} * [https://web.archive.org/web/20021008000719/http://www.geocities.com/tegetthoff66/vukovar/intro.html History of Croatia as an introduction to the battle of Vukovar] * [http://www.felbar.com/siteindex/create.php?lang=en&rtype=1&mnav=maps&ext=htm Historical Maps of Croatia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20041205124759/http://www.felbar.com/siteindex/create.php?lang=en&rtype=1&mnav=maps&ext=htm |date=2004-12-05 }} * [https://web.archive.org/web/20070621043543/http://www.geocities.com/hrvatskapovijest/img/09.gif Croatia under Tomislav -from Nada Klaic book] * The History Files: [http://www.historyfiles.co.uk/KingListsEurope/EasternCroatia.htm] * {{dmoz|World/Hrvatski/Društvo/Povijest/|Povijest}} * [http://www.isp.hr/ Hrvatski institut za povijest] * [http://www.mdc.hr/index.aspx Muzejski dokumentacijski centar] * [http://povijest.net/ Hrvatski povijesni portal] * [http://www.crohis.com/ Crohis online povijest] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100318045610/http://www.crohis.com/ |date=2010-03-18 }} * [http://www.hrvatskapovijest.com/ Hrvatski povijesni mrežopis] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101225091649/http://hrvatskapovijest.com/ |date=2010-12-25 }} * [http://www.croatianhistory.net/etf/et112.html The period of Croatia within ex-Yugoslavia (1918-1941, 1945-1991)] {{jezikk|eng.}} [[Kategorija:Historija Hrvatske| ]] [[Kategorija:Hrvatska]] [[Kategorija:Historija Balkana|Hrvatska]] [[Kategorija:Historija Evrope|Hrvatska]] [[Kategorija:Historija po državama|Hrvatska]] me3lh1r5q6y5koygd6g9dyi2mn73q8r 0 50539 42669922 42637841 2026-08-10T05:15:00Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669922 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Atomprogramm des Iran.png|thumb|thumb|340px|Karta Iranskog nuklearnog programa]] '''[[Iran]]ski nuklearni program''' pokrenut je [[1950-ih]] godina u suradnji s [[SAD]]-om, čija je suradnja trajala sve do [[1979.]] godine odnosno [[Iranska revolucija|iranske revolucije]], kada su Amerikanci zajedno s pojedinim [[Europa|europskim]] državama prekinuli suradnju s [[Iran]]om. Neposredno nakon revolucije i tokom [[Iransko-irački rat|rata protiv Iraka]] program je zaustavljen po naređenju ajatolaha Homeinija koji mu se žestoko protivio, tako da će do ponovnog pokretanja doći tek sredinom [[1990-ih]] kada je s [[Rusija|Rusijom]] potpisan sporazum o završetku gradnje nuklearnog reaktora [[Nuklearna elektrana Bušehr|Bušehr]] nakon čega se počinju graditi postrojenja za [[Teška voda|tešku vodu]], obogaćivanje [[uranij]]a kao i [[Rudnik|rudnici]] uranija na jugu zemlje.<ref>Haidar, J.I., 2015."[http://www.parisschoolofeconomics.eu/docs/haidar-jamal-ibrahim/sanctions.pdf Sanctions and Exports Deflection: Evidence from Iran]," Paris School of Economics, University of Paris 1 Pantheon Sorbonne, Mimeo</ref> Gotovo odmah po potpisivanju tog ugovora [[Iran]] je postao izložen [[propaganda|propagandnim]] napadima kroz veliku većinu zapadnih medija pošto navodno želi razviti [[nuklearno oružje]]. Za razliku od Američke i Izraelske vlade koje su najupornije s tim medijskim napadima njihove obavještajne agencije i vojska se slaže da Iran nema niti ne razvija atomsku bombu. Bez obzira na analize [[CIA]]-e i [[Mossad]]-a još iz 2006. godine <ref>{{Cite web |title=Hersh: CIA Analysis Finds Iran Not Developing Nuclear Weapons |url=http://archive.truthout.org/article/hersh-cia-analysis-finds-iran-not-developing-nuclear-weapons |access-date=2012-05-02 |archivedate=2012-01-24 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120124071601/http://archive.truthout.org/article/hersh-cia-analysis-finds-iran-not-developing-nuclear-weapons |deadurl=yes }}</ref> koje se ponavljaju 2007 <ref>[http://thinkprogress.org/security/2007/12/03/18019/nie-iran/ NIE: Iran ‘Halted’ Nuclear Weapons Program In 2003, Unlikely To Develop A Weapon In This Decade]</ref> i 2012 <ref>[http://news.antiwar.com/2012/02/25/new-york-times-us-intelligence-says-iran-not-developing-nukes/ New York Times: US Intelligence Says Iran Not Developing Nukes]</ref><ref>[http://europeanphoenix.com/en/component/content/article/39-internazionale/1131-mossad-and-cia-concur-iran-is-not-seeking-nukes.html Mossad and CIA concur: Iran is not seeking nukes]{{Dead link|date=June 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> da Iran ne razvija nuklearno oružje on je izložen propagandnom ratu i ekonomskim sankcijama zbog njegovog navodnog razvijanja. Strah povodom daljnjeg razvoja situacije po pitanju Iranskog nuklearnog programa to jest mogućnošću Izraelsko-Američkog napada na [[Izrael]] će rezultirati na proljeće 2012 javnom pobunom Mossad-a i vrha Izraelske vojske koji izlaze u javnost s jasnom porukom da Iran ne razvija nuklearnog oružje i osudom vlastite vlade koja vođena [[mesija]]nskim zanosom vodi državu u katastrofalni rat.<ref>{{Cite web |title=Intelligence rupture over Iran eroding Israel apparat |url=http://www.presstv.ir/detail/239043.html |access-date=2012-05-02 |archive-date=2012-05-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120503234116/http://www.presstv.ir/detail/239043.html |dead-url=yes }}</ref><ref>[http://abcnews.go.com/International/wireStory/israeli-intel-chief-slams-pms-iran-stance-16235360 Israeli Ex-Intel Chief Slams PM's Iran Stance]</ref> == Uvod == Iranski nuklearni program započet je još u [[1950]]-ima uz blagoslov i tehničku pomoć zapadnih demokratija kako bi se razvila nuklearna tehnologija. Nakon Islamske revolucije [[1979]]. program je zaustavljen pošto po ajatolahu [[Homeini]]u on predstavlja vražju tehnologiju, ali je ponovno počeo s radom u devedesetim godinama dvadesetog veka nakon Homeinijeve smrti iako je [[Zapadna Nemačka|Zapadna Nemačke]] već 1984. proglasila da će Iran imati atomsku bombu 1991. godine <ref>[http://www.csmonitor.com/World/Middle-East/2011/1108/Imminent-Iran-nuclear-threat-A-timeline-of-warnings-since-1979/Earliest-warnings-1979-84 Imminent Iran nuclear threat? A timeline of warnings since 1979]</ref>. Prema razmišljanju Benjamina Netanyahu šefa Izraelske opozicije iz 1992 godine i potom Shimona Pereza ministra vanjskih poslova iz iste godine, a potom i vlade koja ima nuklearno oružje iz 1996. godine Iran će imati nuklearno oružje 1999. godine <ref>[http://www.independent.co.uk/opinion/commentators/fisk/robert-fisk-weve-been-here-before--and-it-suits-israel-that-we-never-forget-nuclear-iran-6294111.html Robert Fisk: We've been here before – and it suits Israel that we never forget 'Nuclear Iran']</ref>, a potom je datum pomaknut na 2000. godinu. Iako se to nije dogodilo početkom 21 veka pre svega [[SAD]], a potom i zapadna Evropa će počet neprekidno, [[propaganda|propagandno]] ponavljat Izraelsku tezu o Irankom nuklearnom oružju u neposrednoj budućnosti dok s druge strane Iranska vlada tvrdi da je cilj njenog nuklearnog programa postavljanje nuklearnih generatora koji trebali proizvoditi 6.000 MW električne struje do [[2010]]<ref>[http://www.iran-daily.com/1384/2419/pdf/i3.pdf Iran daily - Nuclear power plant will generate 6.000 MW by 2010]</ref> što bi pomoglo ekonomiji te države. Do 2007., otvorena su nuklearna postrojenja u ovim gradovima: [[Anarak]], [[Arak]], [[Ardakan]], [[Bonab]], Bushehr, [[Chalus]], Darkovin, [[Isfahan]], Karaj, [[Lashkar Abad]], Lavizan, [[Natanz]], Parchin, [[Saghad]], Yazd te nuklearni centar za istraživanje u glavnom gradu [[Teheran]]u. Iran je također još [[1970]]. potpisao sporazum o neširenju nuklearnog oružja.<ref>[http://www.un.org/events/npt2005/npttreaty.html Tekst nuklearnog dogovora o nenaoružanju]</ref> Od [[1992]]., [[Međunarodna agencija za atomsku energiju]] (IAEA) dobila je dopuštenje da provjerava postrojenja te države.<ref>{{Cite web |url=http://www.fas.org/nuke/guide/iran/nuke/index.html |title=Nuclear weapons - Iran |access-date=2008-10-02 |archive-date=2006-10-27 |archive-url=https://web.archive.org/web/20061027235816/http://www.fas.org/nuke/guide/iran/nuke/index.html |url-status=dead }}</ref> Ipak, neki su skeptični zbog tvrdnje da koristi nuklearni program za opskrbu energijom pošto je četvrta najbogatija država naftom i plinom. == Kontroverzne izjave Ahmadinežada == [[Datoteka:Ahmadinejad Cropped.jpg|thumb|thumb|200px|[[Iran]]ski predsjednik [[Mahmud Ahmedinedžad]] je više puta ponovio da Iran ima pravo na nuklearnu energiju]] {{glavni|Mahmud Ahmadinežad}} Iranski predsjednik [[Mahmud Ahmadinežad]] pokrenuo je zabrinutost zapadne evrope i SADa svojim oštrim stavovima o državi [[Izrael]] koja posjeduje vlastito nuklearno oružje. Krajem [[2005.]] zapadni mediji su objavili kako je Ahmedinedžad izjavio da je „''[[Holokaust]] [[Židovi|Židova]] u 2. svjetskom ratu samo mit''“<ref>[http://edition.cnn.com/2005/WORLD/meast/12/14/iran.israel/ CNN - Iranian leader: Holocaust a 'myth'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081216063330/http://edition.cnn.com/2005/WORLD/meast/12/14/iran.israel/ |date=2008-12-16 }} CNN</ref> te da bi „''Židovima trebalo dati državu u Europi, SAD-u, Kanadi ili Aljasci''“, a još je ranije u listopadu objavljena je njegova izjava kako bi „''Izrael trebalo izbrisati sa karte Svijeta''“, što je izazvalo osude i kritike diljem svijeta, od [[SAD]]-a do [[EU]]-a. [[Bijela kuća]] je potom izrazila zabrinutost oko toga želi li Iran nabaviti nuklearno oružje zbog takvih radikalnih stavova i upotrijebiti ga protiv Izraela. Ipak, Iran je kasnije izjavio da je govor Ahmedinedžada [[Mahmud Ahmadinežad#Odgovor na prozivanja|krivo preveden]], naime da je izjavio da će „''[[cionizam|cionistički]] režim nestati s vremenom''“, a ne sama država Izrael<ref>[http://www.mohammadmossadegh.com/news/rumor-of-the-century/ "Wiped of the Map" - the rumor of the Century]</ref><ref>[http://www.cbc.ca/world/story/2005/12/16/iran_holocaust051216.html Anti-Israel remarks 'misunderstood,' says Iranian official] CBC</ref>. UN-ovo vijeće sigurnosti, sa svih 15 država članica, je [[28. listopada]] 2005. izdalo izjavu kojom osuđuje takve stavove: „Vijeće sigurnosti osuđuje primjedbe o Izraelu izjavljene od gospodina Mahmuda Ahmadinežada, predsjednika Islamske republike Irana“<ref>[http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/middle_east/4387206.stm UN raps Iran's anti-Israel rant]</ref>. Uz to Iran je još [[27.7.]] [[2004.]] otvorio pečate agencije [[IAEA]] na centrifuge [[uranij]]a, te obnovio povećanje centrifuga kod [[Natanz]]a, što je izazvalo osude diljem [[Zapadni svijet|zapadnog svijeta]], a uz pomoć satelitskih snimaka otkriveni su i tajni pogoni za nuklearnu energiju koji nisu prijavljeni agenciji IAEA<ref>[http://edition.cnn.com/2002/WORLD/meast/12/12/iran.nuclear/ U.S. has photos of secret Iran nuclear sites]{{Dead link|date=November 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>. == Rok Iranu i reakcije na nuklearni program == [[11. travnja]] 2006. Iranski predsjednik Ahmadinežad je izjavio da je njegova zemlja „uspješno obogatila uranij“ i da se „Iran pridružio grupi zemalja sa nuklearnom tehnologijom“. [[Uranij]] je obogaćen na 3.5 % i mogao se iskoristiti za nuklearni reaktor, dok bi za nuklearnu bombu trebalo obogaćenje od 90 %. [[5. lipnja]] [[2006]]. 6 država članica Vijeća sigurnosti UN-a, [[Rusija]], [[Kina]], [[SAD]], [[Francuska]], [[Velika Britanija]] i [[Njemačka]], su ponudili Iranu niz prijedloga za pomoč u energiji u zamjenu za prestanak obogaćivanja Urana<ref>{{Cite web |title=China, Russia on board in sweetened offer to Iran |url=http://edition.cnn.com/2006/WORLD/meast/06/01/us.iran/index.html |access-date=2008-10-02 |archive-date=2012-10-21 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121021075716/http://edition.cnn.com/2006/WORLD/meast/06/01/us.iran/index.html }}</ref> koje je samo po sebi u skladu sa svetskim sporazumima o nuklearnoj energiji. [[31. srpnja]] [[Iran]] je dobio rok od [[UN]]-a zaustaviti svoj program do [[31. kolovoza]] [[2006]]. U protivnom će snositi „diplomatske i ekonomske sankcije“<ref>{{Cite web |title=UN gives Iran until 31 August nuclear deadlines |url=http://www.expatica.com/source/site_article.asp?subchannel_id=52&story_id=31954&name=UN+gives+Iran+until+31+August+nuclear+deadline |access-date=2008-10-02 |archivedate=2006-06-19 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20060619195527/http://www.expatica.com/source/site_article.asp?subchannel_id=52&story_id=31954&name=UN+gives+Iran+until+31+August+nuclear+deadline |deadurl=yes }}</ref>. [[Kina]] i [[Rusija]] dugo su se protivile oštrijem djelovanju protiv Irana, ali su na kraju ipak prihvatili rezoluciju. Rok je prošao, a Iran nije zaustavio rad na nuklearnim reaktorima, ponoviviši još jednom da „nije prijetnja nikome, čak ni Izraelu“. Američki predsjednik [[George W. Bush]] je na to izjavio da „Iran mora snositi posljedice“ i da je vrijeme za sankcije. No Rusija i Kina su se protivli toj odluci, a [[EU]] je još jednom produljio rok Iranu kako bi se našlo diplomatsko rješenje. [[Kofi Annan]] je [[3. rujna]] doputovao u [[Teheran]] kako bi pokušao postići konkretne dogovore, no dobio je samo doznaku da je Iran spreman na pregovore. SAD i Izrael se od početka najviše protive nuklearnom programu tako da je [[14.11.]] [[2006]]. [[Benjamin Netanyahu]], vođa izraelske stranke [[Likud]], upozorio na opasnost od nuklearne bombe u rukama Irana koji planira novi Holokaust: „''Godina je [[1938]]. a Iran je [[Njemačka]]''“ i „''Iran je u utrci za nabavaljanje atomskih bombi. Moramo ga zaustaviti''“<ref>{{Cite web |title=Netanyahu: It's 1938 and Iran is Germany |url=http://www.haaretz.com/hasen/spages/787766.html |access-date=2008-10-02 |archive-date=2012-04-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120407122943/http://www.haaretz.com/news/netanyahu-it-s-1938-and-iran-is-germany-ahmadinejad-is-preparing-another-holocaust-1.205137 |dead-url=yes }}</ref>. Sunday Times je [[2007]]. čak objavio članak u kojem piše da Izrael planira bombardirati Iranska nuklearna postrojenja<ref>{{Cite web |title=Sunday Times: Izrael planira bombardirati Iran |url=http://www.timesonline.co.uk/tol/news/world/article1290331.ece |access-date=2008-10-02 |archive-date=2009-12-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091228203853/http://www.timesonline.co.uk/tol/news/world/article1290331.ece }}</ref>, slično kao što je to napravio sa [[Operacija Opera|Operacijom Opera]] u [[Irak]]u. [[SAD|Američki]] predsjednik George W. Bush išao je i korak dalje i upozorio na [[Treći svjetski rat]] u slučaju da Iran nabavi nuklearno oružja: „''Imamo jednog iranskog lidera koji je rekao kako želi uništiti Izrael. Zato sam rekao svjetskim liderima: 'Ako želite izbjeći treći svjetski rat, morat ćete ih spriječiti da dođu do neophodnih znanja za proizvodnju nuklearnog oružja''“<ref>[http://www.net.hr/vijesti/page/2007/10/18/0023006.html Bush najavio 'treći svjetski rat']</ref><ref>{{Cite web |title=Bush retorički govorio o Trećem svjetskom ratu |url=http://www.tportal.hr/vijesti/svijet/fset.html |access-date=2008-10-02 |archive-date=2007-06-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070609134812/http://www.tportal.hr/vijesti/svijet/fset.html |dead-url=yes }}</ref>. Ahmadinežad je pak uzvratio da je Iran žrtva nuklearnog 'ugnjetavanja': „''Iranski je narod budan i branit će sva svoja prava do kraja. Veliki iranski narod odupire se ugnjetačima i neće se povući ni za dlaku''“<ref>{{Cite web |title=Iran: mi smo žrtve nuklearnog 'bullyinga' |url=http://www.djakovo-online.com/index.php?option=com_content&task=view&id=521&Itemid=59 |access-date=2008-10-02 |archivedate=2009-04-26 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090426102012/http://www.djakovo-online.com/index.php?option=com_content&task=view&id=521&Itemid=59 |deadurl=yes }}</ref>. Sam iranski nuklearni program čak i u slučaju da su američke i zapadnoevropske kritike istinite da Iran pokušava izgraditi nuklearnu bombu uživaju podršku većine stanovnika bliskog istoka, a u Egiptu čak 80 % stanovnika "navija" za gradnju iranske nuklearne bombe, dok s druge strane [[CIA]] i [[Pentagon]] priznaju da su opći iranski vojni troškovi su minimalni,a vojna strategija je opća defanzivna s ciljem usporavanja napredovanja invazione vojske [http://english.aljazeera.net/indepth/opinion/2011/09/201192514364490977.html]. Samu srž ovog američkog i zapadnoevropskog straha da Iran pokušava izgraditi nuklearnog oružje je najbolje logički prikazao izraelski vojni stručnjak [[Martin van Creveld]] čija knjiga o strategiji je obavezno vojno štivo u [[West Point]]u koji je izjavio: ''Svijet je bio svjedok [[Invazija Iraka 2003.|Američke invazije Iraka]] za koju nije postojao nikakav stvaran razlog. U slučaju da Iranci ne pokušavaju izgraditi nuklearnu bombu oni bi bili ludi pogotovo kada se nalaze pod stalnom pretnjom invazije protivne [[Povelja UN-a|povelji Ujedinjenih Naroda]]'' == Prvi krug sankcija Iranu == Iako su se [[Rusija]] i [[Kina]] dugo protivile, na kraju su ipak postigle dogovor sa SAD-om oko novije verzije rezolucije koja bi trebala kazniti Iran. Rezolucija 1737[[UN]]-ovog vijeća sigurnosti je jednoglasno prihvaćena [[23. prosinca]] [[2006]].<ref>[http://www.un.org/News/Press/docs/2006/sc8928.doc.htm Security council imposes sanctions on Iran for failure to halt Uranium enrichment]</ref><ref>{{Cite web |title=Tekst rezolucije 1737 koja uvodi ograničene sankcije Iranu |url=http://www.iranwatch.org/international/UNSC/unsc-resolution1737-122306.htm |access-date=2008-10-02 |archivedate=2007-01-10 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070110124159/http://www.iranwatch.org/international/UNSC/unsc-resolution1737-122306.htm |deadurl=yes }}</ref> pod sponzorstvom Francuske, Njemačke i Velike Britanije. U toj rezoluciji nametnute su ograničene sankcije Iranu zbog toga što nije zaustavio nuklearni program nakon rezolucije 1696. Tom rezolucijom zabranjena je dostava nuklearne tehnologije i materijala Iranu te je zamrznula imovinu pojedinaca i poduzeća koja su povezana sa nuklearnim programom. Sankcije će se skinuti kada Iran zaustavi „sumnjive aktivnosti“ na zadovoljstvo agencije [[IAEA]]. Iran je osudio rezoluciju i kritizirao Vijeće Sigurnosti. [[Muhamed Ali Hoseini]], predstavnik Irana, je izjavio da rezolucija „ne može utjecati ili ograničiti iranske mirne nuklearne aktivnosti, ali će diskreditirati odluke vijeća sigurnosti, čija se moć gubi“. Zbog toga što je rezolucija pod člankom 41 od 7. poglavlja zakona UN-a, ona se ne može izvršiti kroz vojnu intervenciju. SAD je zaprijetio Iranu i daljnim sankcijama ako ne zaustavi svoj program. == Drugi krug sankcija Iranu == [[Datoteka:Natanz nuclear.jpg|thumb|thumb|270px|[[Protuzračna obrana]] štiti nuklearni kompleks u Natanzu]] SAD se nakon prve rezolucije dogovorio sa stalnim članicama oko sinopsisa za novu rezoluciju. [[24. ožujka]] [[2007]]. Vijeće Sigurnosti UN-a jednoglasno je izglasalo nove sankcije protiv Irana, ponovno zbog nepoštivanja prethodnog zahtjeva za prekid obogaćivanja [[uranij]]a. Rezolucijom 1747 uvodi se zabrana izvoza oružja iz Irana i zamrzava imovina 28 osoba i organizacija povezanih s iranskim nuklearnim i raketnim programom. Članice UN-a pozivaju se da ne izvoze oružje u Iran i ne daju toj zemlji financijsku pomoč i zajmove. Vojna intervencija je opet isključena. Iranski ministar vanjskih poslova Manoučehr Motaki odbacio je rezoluciju 1747 te je iskoristio svoje pravo glasa u Vijeću: „Ovo je četvrti put u godinu dana da na temelju neopravdane odluke koju su pripremili neki stalni članovi, Vijeće Sigurnosti donosi nezakonitu, neutemeljenu i nepotrebnu odluku protiv mirnodopskog nuklearnog programa Islamske Republike Irana koji nije nikakva prijetnja za međunarodnu sigurnost“. == Američke unilateralne sankcije Iranu 2007. == [[Datoteka:Foreign Ministers of Germany, the US, Great Britain, France, Russia and China in Berlin discussing Iran nuclear program March 2006.jpg|left|thumb|thumb|250px|Vanjski ministri SAD-a, Britanije, Francuske, Rusije i Kine u [[Berlin]]u razgovaraju o Iranskom nuklearnom programu u ožujku [[2006]].]] [[26. listopada]] [[2007]]. Sjedinjene Države uvele su nove sankcije protiv Irana, koji su optužile da „podupire teroriste u [[Afganistan]]u, [[Irak]]u i na Bliskom istoku, izvozi balističke projektile i pokušava napraviti nuklearnu bombu“. Riječ je o najoštrijim američkim sankcijama protiv Teherana od [[1979]]. godine, a usmjerene su protiv 22 agencije iranske vlade, više od 20 banaka te više pojedinaca. Glavna su meta sankcija Iranska revolucionarna garda te tvrtke u njezinu vlasništvu, uključujući tvornice [[automobil]]a, građevinske tvrtke, [[novine]] i naftna polja. Iranska vlada oštro je prosvjedovala te je ubrzo uzvratila da je „neprijateljska politika SAD-a protiv iranskog naroda i legalnih organizacija u suprotnosti s međunarodnim pravom“. Te sankcije su uvedene i ostale na snazi bez obzira na izvještaj američke obavještajne službe od [[4.12.]] [[2007]]. koji tvrdi da je Iran zaustavio program razvoja nuklearnog oružja, što je opovrgnulo tvrdnje američke vlade. U izvještaju također stoji da je Iran obogaćivao Uran i da bi ipak mogao razviti nuklearno oružje do [[2015]]<ref>[http://news.sky.com/skynews/article/0,,30200-1295529,00.html?f=rss Sky News: 'Iran Nuke Plans Are Not So Threatening']</ref><ref>[http://edition.cnn.com/2007/POLITICS/12/03/iran.nuclear/index.html?iref=mpstoryview CNN:U.S. report: Iran stopped nuclear weapons work in 2003] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160307213948/http://edition.cnn.com/2007/POLITICS/12/03/iran.nuclear/index.html?iref=mpstoryview |date=2016-03-07 }} Edition.com</ref>. Američka državna tajnica [[Condoleezza Rice]] se osvrnula na izvješće američke obavještajne službe i poručila da bi bilo pogrešno olabaviti pritisak na Iran: „''Usprkos najnovijim podacima, bila bi velika greška olabaviti diplomatski pritisak na Iran. I dalje smatram Iran opasnom silom u međunarodnoj politici. Čini se da ovog trena nemaju aktivan program naoružavanja, i to je uistinu dobra vijest, ali mislim da ćemo učiniti veliku pogrešku ako smanjimo pritisak''“<ref>[http://www.vecernji.hr/newsroom/news/international/2967366/index.do Rice: Iran je opasna sila i ne treba smanjivati pritisak] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090427001736/http://www.vecernji.hr/newsroom/news/international/2967366/index.do |date=2009-04-27 }}[[Večernji list]]</ref>. Iranski predsjednik Mahmud Ahmadinežad je izjavio da izvješće američke obavještajne službe koje opovrgava tvrdnju Bushove administracije da Iran nastoji doći u posjed nuklearnog oružja predstavlja pobjedu Teherana: „''Ovo izvješće predstavlja pobjedu iranskog naroda u sporu s međunarodnim silama oko nuklearnog pitanja''“<ref>[http://dnevnik.hr/naslovnica/vijesti/svijet/20071205_32173.php?ar= Ahmadinedžad: Američko izvješće je pobjeda Irana]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Dnevnik.hr</ref>. Direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju [[Mohamed El-Baradei]] izjavio je da Američko izvješće u kojem stoji da je Iran obustavio razvoj nuklearnog oružja 2003. dalo Teheranu otvorene mogućnosti da razriješi krizu s međunarodnom zajednicom predvođenom SAD-om: „''Iran sada ima otvorene mogućnosti jer ga se u izvješću, tvrdnjom da ne razvija atomsko oružje barem nekoliko posljednjih godina, na neki način amnestira''“. Dodao je da je izvješće u skladu s procjenom IAEA, zbog čega je s olakšanjem odahnuo<ref>{{Cite web |title=IAEA: Američko izvješće prilika za Iran |url=http://www.javno.com/hr/svijet/clanak.php?id=104137 |access-date=2008-10-02 |archive-date=2021-07-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210701132518/http://www.javno.com/hr/svijet/clanak.php?id=104137 |dead-url=yes }}</ref>. == Treći krug sankcija Iranu == [[3. ožujka]] [[2008]]. Vijeće sigurnosti uvelo je treći krug sankcija Iranu: 14 od 15 članica glasovalo je za rezoluciju, dok je samo [[Indonezija]] ostala suzdržana. Iako su [[Libija]], [[Južna Afrika]] i [[Vijetnam]] bili rezervirani prema rezoluciji, ipak su na kraju glasovali za. Pokrovitelji rezolucije bili su Britanija, Francuska i Njemačka. Prvi put, rezolucijom Vijeća sigurnosti zabranjuje se članicama UN-a [[trgovina]] robama koje se mogu koristiti i za civilnu i za vojnu uporabu, te se daju ovlasti za inspekciju brodskog i zrakoplovnog tereta za i iz Irana, u slučaju sumnje da se radi o zabranjenom materijalu. Rezolucijom se uvodi i financijski nadzor nad transakcijama dviju iranskih banaka Melli i Saderat, osumnjičenih za povezanost s proliferacijskim aktivnostima. Također se od zemalja traži oprez kod ulaska u nove trgovinske obveze s Iranom. Rezolucijom se naređuje zemljama da zamrznu imovinu 12 dodatnih iranskih tvrtki i 13 pojedinaca povezanih s nukleranim i raketnim programima zemlje, dok se zabranjuju putovanja za pet osoba povezanih s nuklearnim programom. Većina osoba s popisa su tehnički stručnjaci, a među njima i jedan general, [[Mohamed Neza Nakdi]], visoko rangiran u elitnoj Revolucionarnoj gardi, blizak iranskom vjerskom vođi [[ajatolah]]u Ali Hameneiju. Njemu se stavlja na teret da je bio anagžiran na zaobilaženju dosadašnjih sankcija. Iranski veleposlanik pri UN-u Muhamed Haze ponovno je odbacio rezoluciju: „''Iran ne može i neće prihvatiti zahtjeve koji su pravno manjkavi i predstavljaju političku prisilu''“<ref>{{Cite web |title=Vijeće sigurnosti UN-a uvelo nove sankcije Iranu |url=http://www.vecernji.hr/newsroom/news/international/3026069/index.do |access-date=2008-10-02 |archive-date=2009-04-27 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090427001745/http://www.vecernji.hr/newsroom/news/international/3026069/index.do |dead-url=yes }}</ref><ref>[http://dnevnik.hr/vijesti/svijet/vijece-sigurnosti-un-uvelo-nove-sankcije-iranu.html Vijeće sigurnosti UN uvelo nove sankcije Iranu]</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.ezadar.hr/clanak/un-uveo-nove-sankcije-iranu |title=UN uveo nove sankcije Iranu |access-date=2008-10-02 |archive-date=2009-04-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090413151434/http://www.ezadar.hr/clanak/un-uveo-nove-sankcije-iranu |url-status=dead }}</ref>. == Izraelske prijetnje == Izraelski predsjednik [[Shimon Peres]] je u komentarima [[6. svibnja]] [[2008]]., povodom 60. godišnjice osnutka države Izrael, iransku nuklearnu prijetnju usporedio s Hitlerom. „''Na neki način, to je puno kompliciranije nego u vrijeme nacista. Naime, Hitler nije imao nuklearnu bombu''“, rekao je Peres i dodao kako ujedinjenje čitavog svijeta u sprječavanju nuklearnih ambicija Irana, može spriječiti eventualnu vojnu akciju. Isto tako, ne vjeruje kako Iran koristi nuklearnu energiju u mirnodopske svrhe<ref>[http://www.index.hr/vijesti/clanak/shimon-peres-iranska-nuklearna-prijetnja-gora-od-hitlera/385658.aspx Shimon Peres: Iranska nuklearna prijetnja gora od Hitlera] Index.hr</ref>. Izraelski potpremijer i ministar obrane [[Shaul Mofaz]] [[6. lipnja]] [[2008]]. za izraelski list Yediot Acharonot izjavio je da Izrael nema drugog izbora nego napasti Iran kako bi ga spriječio da razvije oružje za masovno uništenje pošto su sankcije protiv te države nedjelotvorne<ref>[http://www.msnbc.msn.com/id/24998146/ Israeli official says attack on Iran 'unavoidable'] MSNBC</ref>. Ta izjava uzrokovala je da cijena [[nafta|nafte]] skoči na rekodnih 139 $ po barelu. Ipak, službenici u izraelskom ministrastvu obrane dodali su da je Mofaz to izjavio možda samo da bi odvratio pozornost sa korupcijsog skandala koji visi nad [[Ehud Olmert|Ehudom Olmertom]]<ref>{{Cite web |title=Israelis round on Mofaz's "political" Iran threat |url=http://news.yahoo.com/s/nm/20080608/ts_nm/israel_iran_mofaz_dc |access-date=2008-06-11 |archivedate=2008-06-11 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080611053336/http://news.yahoo.com/s/nm/20080608/ts_nm/israel_iran_mofaz_dc |deadurl=no }}</ref>. Iran je odmah osudio izjavu te zatražio od Vijeća sigurnosti UN-a da reagira na najnoviju prijetnju Izraela da će napasti iranska nuklearna postrojenja. „''Ovako opasna prijetnja protiv suverene države i članice UN je očigledno kršenje međunarodnog prava i kosi se sa najosnovnijim načelima Povelje UN''“, navodi pismo koje je [[Muhamed Hazae]] organizaciji glavnom tajniku Ban Ki-moonu<ref>[http://www.index.hr/vijesti/clanak/iran-od-un-trazi-da-reagira-na-izraelske-prijetnje/390141.aspx ran od UN traži da reagira na izraelske prijetnje] Index.hr</ref>. Iran je [[9. lipnja]] [[2008]]. zaprijetio bolnim odgovorom u slučaju izraelskog napada<ref>[http://www.jutarnji.hr/svijet/clanak/art-2008,6,10,,122714.jl Iran prijeti Izraelu bolnim odgovorom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080613013250/http://www.jutarnji.hr/svijet/clanak/art-2008,6,10,,122714.jl |date=2008-06-13 }} Jutarnji.hr</ref>. == Rezolucija IAEA == Iako je IAEA isprva bila blaga prema Iranu i tvrdila da surađuje sa njenim stručnjacima, situacija se promijenila u [[studeni|novembru]] [[2009]] samo mesec dana pre instaliranja [[Yukiya Amano|Yukija Amana]] koji razume i podržava strateške ciljeve SAD na položaj generalnog direktora [[IAEA]]-a.<ref>[http://wikileaks.org/cable/2009/10/09UNVIEVIENNA478.html wikileaks:09UNVIEVIENNA478, IAEA: AMANO READY FOR PRIME TIME]</ref> čime počinje nova faza odnosa organizacije i Irana. Tada je naime IAEA donijela rezoluciju u kojoj kritizira Iran zbog odbijanja zaustavljanja obogaćivanja uranija prema uputama Vijeća sigurnosti UN-a te zbog tajne gradnje postrojenja za obogaćivanje uranija u gradu Kom. Ahmadinedžad je osudio takav čin: "''Pod pritiskom nekolicine površno moćnih sila...IAEA je donijela nezakonitu rezoluciju protiv iranskog naroda''." Iranski potpredsjednik [[Ali Akbar Salehi]] je nekoliko dana kasnije odgovorio da Iran namjerava graditi 10 novih nuklearnih postrojenja. Francuska je nazvala takav odgovor Irana "djetinjastim".<ref>[http://english.aljazeera.net/news/middleeast/2009/12/200912212431849517.html Iran says IAEA resolution 'illegal'], Al Jazeera, [[3. prosinca]] [[2009]]. Preuzeto [[19. 2.]] [[2010]].</ref><ref>Andrew Hammond, [http://www.reuters.com/article/idUSTRE5B02E120091201 Iran says to protest over IAEA nuclear resolution], Reuters, [[1. 12.]] [[2009]]. Preuzeto [[19.2.]] [[2010]]</ref><ref>Ida Alić; [http://www.vjesnik.com/Pdf/2009%5C12%5C03%5C48A48.PDF Iran odbacio rezoluciju, moguće strože sankcije]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, [[Vjesnik]], [[3. 12.]] [[2009]]. Preuzeto [[19. 12.]] [[2010]].</ref> U studenom iste godine, Iran je odbio poslati svoj uranij za obogaćivanje u inozemstvo za koji bi mu za uzvrat bilo isporučeno gorivo za reaktor u Teheranu, izjavio je predsjednik povjerenstva za inozemne poslove u parlamentu [[Aledin Borudžerdi]].<ref>[http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/iran-odbija-slati-obogaceni-uranij-u-inozemstvo.html Iran odbija slati obogaćeni uranij u inozemstvo], Dnevnik.he, [[7. 11.]] [[2009]]. Preuzeto [[19. 2.]] [[2010]].</ref><ref>[http://web1.slobodnadalmacija.hr/Svijet/tabid/67/articleType/ArticleView/articleId/77838/Default.aspx Iran ne želi poslati obogaćeni uranij u inozemstvo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120315075135/http://web1.slobodnadalmacija.hr/Svijet/tabid/67/articleType/ArticleView/articleId/77838/Default.aspx |date=2012-03-15 }}, [[Slobodna Dalmacija]], [[7. studenog]] [[2009]]. Preuzeto [[19. veljače]] [[2010]].</ref> [[18.2.]] [[2010]]. IAEA je objavila da je Iran uspio proizvesti preko 1,000&nbsp;kg obogaćenog uranija, te da bi teoretski mogao proizvesti [[nuklearno oružje]].<ref>Julian Borger, [http://www.guardian.co.uk/world/2009/feb/19/iran-iaea-united-nations-nuclear-weapon Iran has enriched enough uranium to make bomb, IAEA says], Guardian, [[18.2.]] [[2009]]. Preuzeto [[19.2.]] [[2010]].</ref> == Četvrti krug sankcija Iranu == [[9. lipnja]] [[2010]]., Vijeće sigurnosti UN-a prihvatilo je rezoluciju 1929 kojom se potvrđuje da se Iran nije odazvao na prijašnje obveze određene prethodnim rezolucijama te se toj državi nameću nove [[sankcije]]. Prihvaćeno je sa 12 glasova za, jednim suzdržanim ([[Libanon]]) te dvoje protiv ([[Brazil]], [[Turska]]).<ref>{{cite news|title=Citing Iran's failure to clarify nuclear ambitions, UN imposes additional sanctions|url=http://www.un.org/apps/news/story.asp?NewsID=34970&Cr=iran&Cr1=|publisher=United Nations News Centre|date=9 June 2010}}</ref><ref>{{cite news|last=Black|first=Ian|title=UN approves new Iran sanctions|url=http://www.guardian.co.uk/world/2010/jun/09/iran-sanctions-united-nations-nuclear|newspaper=[[The Guardian]]|date=9 June 2010}}</ref> Vijeće je u rezoluciji preporučilo Iranu da prestane obogaćivati uranij, počne surađivati sa inspektorima IAEA te pojasni svoj nuklearni program kako ga ne bi koristio za oružje. U rezoluciji se između ostalog zabranjuje svim zemljama prodavanje bilo kakve vojne opreme Iranu ili pomaganju u obuci oko istog, pojedincima povezanima sa nuklearnim programom se zabranjuje putovanje i zamrzava imovina, inspekcija sve robe koja ulazi ili izlazi iz Irana, zaplijena zabranjenih materijala te čak i presretanje pošiljke za koju se sumnja da je povezana s programom. Ahmadinedžad je rezoluciju nazvao "''prljavim rupčićem kojeg treba baciti u kantu za smeće''".<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/world/middle_east/10280356.stm Ahmadinejad: New UN Iran sanctions 'fit for dustbin'], [[BBC]]</ref> Turska i Brazil su se usprotivile rezoluciji koja po njima poništava njihove napore za diplomatskim rješenjem. Dvije države su Iranu prethodno ponudile obogaćivanje uranija na njihovom teritoriju, što je Teheran službeno prihvatio.<ref>{{cite news|last=Black|first=Ian|title=Iran Says Uranium to Go to Turkey, Brazil for Enrichment|url=http://www1.voanews.com/english/news/-Iran-Uranium-to-go-to-Turkey-Brazil-for-Enrichment-93922304.html|newspaper=VoA news|date=17-05-2010|access-date=2010-11-22|archivedate=2010-05-20|archiveurl=https://web.archive.org/web/20100520000635/http://www1.voanews.com/english/news/-Iran-Uranium-to-go-to-Turkey-Brazil-for-Enrichment-93922304.html|deadurl=yes}}</ref> == [[Specijalni rat]] == Od trenutka izbora Baracka Obame za američkog predsednika, slučajno ili ne Iranski nuklearni program je suočen s velikim brojem "nesreća", ubojstava svojih naučnika i kompjuterskih napada koja su započela nakon što je direktor [[MI6|britanske Obavještajne službe]] John Sawers najavio '''početak obavještajnih operacija protiv Irana''' <ref>[http://www.index.hr/vijesti/clanak/iran-tvrdi-da-ima-dokaze-kako-je-za-nedavno-ubojstvo-nuklearnog-znanstvenika-odgovoran-sad/593644.aspx Iran tvrdi da ima dokaze kako je za nedavno ubojstvo nuklearnog znanstvenika odgovoran SAD]</ref>. Sveukupno žrtve ovog specijalnog rata ili državnog terorizma što zavisi od interpretacija su postala ubijena 3 iranska nuklearna naučnika, nuklearne centrifuge oštećene kompjuterskim virusom i potom ponovljeni pokušaj sličnog napada, a na kraju i general Hassan Moqqadam šef iranskog balističkog programa koji je imao jedno od najjačih policijsko-vojnih osiguranja u državi koje ga nije moglo spasiti od "slučajne" eksplozije "skladišta oružja" <ref>{{Cite web |title=Was Israel Behind a Deadly Explosion at an Iranian Missile Base? |url=http://www.time.com/time/world/article/0,8599,2099376,00.html |access-date=2011-11-16 |archivedate=2013-08-24 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130824001154/http://www.time.com/time/world/article/0,8599,2099376,00.html |deadurl=yes }}</ref><ref>[http://www.bbc.co.uk/news/world-middle-east-15741989 Is Iran already under covert attack?]</ref> == Reference == {{izvori}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Nuclear power plants in Iran}} * [http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/middle_east/4134614.stm BBC-ova kronologija ključnih događaja od 2002.] * [http://www.commondreams.org/views04/1123-32.htm Abhinav K. Aima - Razumijeti nuklearni Iran] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090425162512/http://www.commondreams.org/views04/1123-32.htm |date=2009-04-25 }} * [http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,1535777-2,00.html Časopis Time - intervju sa Mahmoudom Ahmadinežadom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061108123217/http://www.time.com/time/magazine/article/0%2C9171%2C1535777-2%2C00.html |date=2006-11-08 }} * [http://www.rferl.org/featuresarticle/2006/9/13C06751-5872-4EC2-8AAC-A1E738B11C29.html 118 nesvrstanih država članica UN-a podržava Iranski nuklearni program] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060927045153/http://www.rferl.org/featuresarticle/2006/9/13C06751-5872-4EC2-8AAC-A1E738B11C29.html |date=2006-09-27 }} * [http://www.payvand.com/news/03/oct/1015.html Povijest Iranskog nuklearnog programa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190514125548/http://www.payvand.com/news/03/oct/1015.html |date=2019-05-14 }} * [http://www.iranian.com/Clips/2006/December/nuclear.html Iranska TV izvještava o nuklearnom programu zemlje] [[Kategorija:Historija Irana]] tffyyij0mfzm9uvebf4t064v6d8rnfi 0 52204 42669899 42247866 2026-08-09T23:37:05Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669899 wikitext text/x-wiki {{Rijeka | ime = Huai He | slika = Huaihe Xingying Ferry.jpg | slika_opis = Rijeka Huai He | Duljina = 1.078 | Nadmorska visina izvora = 174.000 | Prosječni istjek = | Površina porječja = | Izvor = planina Tongbai | Ušće = | Tip ušća = poplavno područje | Pritoke = [[Hong]], [[Quan]], [[Guo]] i [[Hui]] | Države kroz koje protječe = [[Kina]] | Gradovi kroz koje protječe = | Sliv = | Ulijeva se u = [[Yangtze]] | Plovna od - do = | mapa = Huairivermap.jpg }} '''Rijeka Huai''' ({{zh-cp|c=淮河|p=Huái Hé}}) je velika rijeka u [[Kina|Kini]]. Huai se nalazi na pola put između [[Žuta rijeka|Žute rijeke]] i [[Yangtze]]a, dvije najveće rijeke u Kini, te, poput njih, teče sa zapada na istok. Huai, međutim, ne utječe u more zbog čega se često plavi. Linija koju tvore Huai i [[Qinling planine]] se smatra prirodnom granicom [[Sjeverna i Južna Kina|Sjeverne i Južne Kine]]. Rijeka Huai je duga 1.078 [[kilometar]]a a sliv joj iznosi 174.000 kvadratnih kilometara. == Vanjske veze == {{Commonscat|Huai River}} * [http://www.chinapage.com/river/huaihe/huaihe.html http://www.chinapage.com/river/huaihe/huaihe.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20041018152837/http://www.chinapage.com/river/huaihe/huaihe.html |date=2004-10-18 }} [[Kategorija:Rijeke u Kini]] gkmoopymh3hnewa3ovm1z4ixlk8xg3b 0 52598 42669755 42242113 2026-08-09T13:38:41Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669755 wikitext text/x-wiki {{Infokutija02 film | naslov = The Purple Rose of Cairo | slika= | režija = [[Woody Allen]] | producent = [[Robert Greenhut]] | scenario = Woody Allen | uloge = [[Mia Farrow]]<br />[[Jeff Daniels (actor)|Jeff Daniels]]<br />[[Danny Aiello]] | muzika = [[Dick Hyman]] | fotografija = [[Gordon Willis]] | montaža = [[Susan E. Morse]] | distributer = [[Orion Pictures]] | premijera = {{Filmdate|1985|3|1|SAD|df=y}} | trajanje = 84 min. | jezik = [[Engleski jezik|Engleski]] | zemlja = {{flag|Sjedinjene Države}} | budžet = 15,000.000 [[United States dollar|USD]] }} '''Grimizna ruža Kaira (The Purple Rose of Cairo)''' je nagrađivani američki film iz 1985.g. scenariste i režisera [[Woody Allen]]-a. On govori priču o jednom filmskom liku koji napušta film i sa filmskog platna siđe u stvarni svet. Glavne uloge tumače [[Mia Farrow]], [[Jaff Daniels]] i [[Danny Aiello]]. == Sinopsis == Grimizna ruža Kaira je naziv „filma u filmu“, sa Jeff Danielsom koji glumi dvostruku ulogu: Toma – lika iz „filma u filmu“, i Džila (Gil) – glumca koji tumači lik Toma. Tom bukvalno razbija filmsko platno i sa crno-belog platna prelazi u obojeni stvarni svet. Na to se odlučuje zbog Cecilije (igra je Mia Farrow) – obožavateljke filmova koja odlazi u bioskope da bi pobegla od crnog života iz vremena [[Velika ekonomska kriza|Velike depresije]] i nesrećnog braka sa nasilnikom Mankom (Monk) koga je više puta pokušavala da napusti. Producent filma otkriva da je Tom napustio film i sa Džilom leti sa jednog na drugi kraj zemlje do bioskopa u [[New Jersey]]-u u kojem se stvara neobični ljubavni trougao između Toma, Džila i Cecilije. Na kraju Džil napušta Ceciliju i vraća se u [[Hollywood]] obuzet krivicom dok Cecilia – ostavljena bez ljubavnika, posla i doma (najverovatnije osuđena da se vrati svom nasilnom mužu) završava u bioskopu gledajući [[Fred Astaire]]-a i [[Ginger Rogers]], kako bi zaboravila svoju tužnu sudbinu. == Mesto snimanja == Mnoge scene između Toma i Cecilije snimljene su u zabavnom parku „Bertrand Island" koji je zatvoren uoči snimanja filma. == Uloge == Glavne uloge tumače Mia Farrow, Jaff Daniels i Danny Aiello. Likove u „filmu u filmu“ između ostalih tumače Van Johnson, Zoe Caldwell, John Wood, Milo O’Shea i Edward Herrmann. [[Dianne Wiest]] i [[Glenne Headly]] pojavljuju se kao prostitutke sa kojima se susreće Tom. == Mišljenje režisera == U retkom javnom pojavljivanju u National Film Theatre 2001.g. Woody Allen navodi ovaj film kao jedan od samo nekoliko svojih filmova koji je „veoma blizu onome što sam želeo da napravim“ – od trenutka kada je započeo pisanje scenarija. U jednom komentaru datom godinu dana ranije za „Small time Crooks“ Allen navodi: „ Purple Rose je bio film koji me je prosto zaključao u sobu ( da piše ) ... Započeo sam priču i na polovini puta ona nije vodila nigde pa sam je stavio na stranu. Nisam znao šta ću. Zabavljao sam se sa drugim idejama. Tek kada me je prava ideja pogodila mnogo vremena kasnije - kada pravi glumac dolazi u grad i ona bira između filmskog lika i pravog glumca a kada odabere pravog glumca on je ostavlja – to je bio trenutak kada je ovo postao pravi film. Pre toga to nije bio. Ali je cela stvar bila proizvedena. „ == Gledanost u bioskopima == Grimizna ruža Kaira počela je da se prikazuje u Severnoj Americi 01. marta 1985. Film je ostvario ukupan prihod od 10.631.333 dolara i po tome je među najuspešnijim filmovima Woody Allen-a tog perioda. == Kritike == Većina kritičara je blagonaklono ocenilo „Grimiznu ružu Kaira“ zbog spajanja fantazije, drame i komedije, dok je samo manjina odbacila film kao neuspešan. Tako je u svojoj pohvalnoj recenziji Rob Vaux napisao: „Satirično razbijanje četvrtog zida u ovom filmu sakriva gorko-slatku poruku o holivudskim snovima i neugodnim stvarnostima koje skrivaju“. Jeffrey M. Anderson je zaključio: „Jedan od Allenovih najboljih i najšarmantnijih eksperimenata“, a Phil Villarreal ga je čak ocenio kao jednim od njegovih najboljih ostvarenja: „Najpodcenjeniji od svih Allenovih velikih filmova“. Frederic Brussat je napisao: „Ovo je angažirajuće, maštovito i zabavno delo puno opservacija o interakciji između filma i života... U svim kategorijama „Grimizna ruža Kaira“ se dokazuje kao potpuno očaravajuće delo umetnosti jednog od naših najboljih filmaša". == Nagrade == Film je osvojio [[BAFTA]] nagradu za najbolji film i nagradu César za najbolji strani film. Allen-ov scenario je nominovan za mnoge velike nagrade uključujući [[Oscari|Oscar]] i BAFTA. Ovaj film je ušao i na listu 100 najboljih filmova svih vremena magazina [[Time (časopis)|Time]]. == Zanimljivosti == * Ovo je tek drugi film kojeg je Woody Allen režirao a da u njemu nije nastupio. * [[Michael Keaton]] je isprva dobio glavnu ulogu. No usred snimanja Woody Allen je zaključio da film ne funkcionira s njim pa ga je zamenio Jeff Daniels. * Nakon prvih projekcija neki su govorili Allenu da bi film mogao biti hit ako samo promeni tužan kraj. No Allen je odbio jer je rekao da je kraj jedan od razloga zašto je snimio film. * Sličnu priču o čoveku koji prelazi iz filmskog sveta u stvarni i natrag je snimio i [[Buster Keaton]] u svom filmu "Sherlock Jr." iz 1924. == Izvori == * Woody Allen (II) interview from The Guardian Unlimited * "Woody Allen: If It's Funny, I do it" interview on CrankyCritic.com * The Purple Rose of Cairo statistics from BoxOfficeMojo.com * The Purple Rose of Cairo from Time magazine "All-Time 100 Movies" == Vanjske veze == * {{imdb title|id=0089853|title=The Purple Rose of Cairo}} * [http://www.findarticles.com/p/articles/mi_qa3768/is_200101/ai_n8946651 Roller coasters, Aristotle, and the films of Woody Allen] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050529042045/http://www.findarticles.com/p/articles/mi_qa3768/is_200101/ai_n8946651/print |date=2005-05-29 }}. a 2001 article from the ''[[Literature Film Quarterly]]'' * [http://film.guardian.co.uk/interview/interviewpages/0,6737,562682,00.html Woody Allen 2001 interview] at the [[National Film Theatre]] * [http://www.crankycritic.com/qa/woodyallen.html Woody Allen interview] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051201201507/http://www.crankycritic.com/qa/woodyallen.html |date=2005-12-01 }} during the press junket for ''Small Time Crooks'' {{Woody Allen}} {{César za najbolji strani film}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Američki filmovi]] [[Kategorija:Filmovi Woodyja Allena]] mj2lyh7tix1d8hgz7p7poq3ydg35d80 0 54654 42669968 41600450 2026-08-10T11:26:10Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669968 wikitext text/x-wiki {{for|lik iz Ally McBeal|John Cage (lik)}} {{for|lik iz Mortal Kombata|Johnny Cage}} '''John Milton Cage Jr.''' (5. septembar 1912 – 12. august 1992.) bio je [[sjedinjene Američke Države|američki]] [[kompozitor]], najpoznatiji kao pionir [[aleatorika|aleatorne]] i [[elektronska muzika|elektronske muzike]] te [[Extended technique|nekonvencionalnog korištenja muzičkih instrumenata]]. Cage se smatra jednom od vodećih ličnosti poratne muzičke [[avangarda|avangarde]], te jednim od najvećih američkih kompozitora 20. vijeka.<ref>Pritchett, Grove: "He has had a greater impact on music in the 20th century than any other American composer."</ref><ref name=obit>{{Cite news|first= |last= |authorlink= |coauthors= |title=John Cage, 79, a Minimalist Enchanted With Sound, Dies |url=http://www.nytimes.com/learning/general/onthisday/bday/0905.html |quote=John Cage, the prolific and influential composer whose Minimalist works have long been a driving force in the world of music, dance and art, died yesterday at St. Vincent's Hospital in Manhattan. He was 79 years old and lived in Manhattan. |publisher=[[The New York Times|New York Times]] |date = 13. 08. 1992. |accessdate=21 July 2007}}</ref> Također je bio važna ličnost u razvoju [[moderni ples|modernog plesa]], zahvaljujući vezi s koreografom [[Merce Cunningham|Merceom Cunnighamom]].<ref>Perloff, Junkerman, p.&nbsp;93.</ref><ref>David W. Bernstein, Christopher Hatch. ''Writings through John Cage's Music, Poetry, and Art'', pp.&nbsp;43&nbsp;45. University of Chicago Press, 2001. {{ISBN|0-226-04407-6}}</ref> == Izvori == === Knjige === * John Cage. ''Silence: Lectures and Writings'', Wesleyan Paperback, 1973 (first edition 1961). {{ISBN|0-8195-6028-6}} * Richard Kostelanetz. ''Conversing with John Cage'', Routledge, 2003. {{ISBN|0-415-93792-2}} * James Pritchett. ''The Music of John Cage''. Cambridge University Press, 1993. {{ISBN|0-521-56544-8}} * David Nicholls. ''The Cambridge Companion to John Cage''. Cambridge University Press, 2002. {{ISBN|0-521-78968-0}} * David Revill. ''The Roaring Silence: John Cage – a Life''. Arcade Publishing, 1993. {{ISBN|1559702206}}, {{ISBN|978-1559702201}} * William Fetterman. ''John Cage's Theatre Pieces: Notations and Performances''. Routledge, 1996. {{ISBN|3-7186-5643-4}} * Pierre Boulez, John Cage, Robert Samuels, Jean-Jacques Nattiez. ''The Boulez-Cage Correspondence''. Translated by Robert Samuels. Cambridge University Press, 1995. {{ISBN|0-521-48558-4}} * Marjorie Perloff, Charles Junkerman. ''John Cage: Composed in America''. University of Chicago Press, 1994. {{ISBN|0-226-66057-5}} * Kathan Brown. ''John Cage Visual Art: To Sober and Quiet the Mind''. Crown Point Press, 2001. {{ISBN|1891300164}}, {{ISBN|978-1891300165}} * David W. Patterson (ed.). ''John Cage: Music, Philosophy, and Intention, 1933-1950''. Routledge, 2002. {{ISBN|0-8153-2995-4}} * David Nicholls. ''John Cage''. University of Illinois Press, 2007. {{ISBN|0-252-03215-2}} === Enciklopedije === * {{GroveOnline|John Cage|James Pritchett, Laura Kuhn|15 December|2006}} * Taruskin, Richard. ''Oxford History of Western Music, The''. Vol. 5. Oxford: Oxford UP, Inc., 2005. ''Indeterminacy'' pp. 55-101 === Dizertacije === * Deborah Campana. ''Form and Structure in the Music of John Cage''. Dissertation, Northwestern University, 1985. * Paul van Emmerik. ''Thema's en Variaties: Systematische Tendensen in de Compositietechnieken van John Cage''. Dissertation, University of Amsterdam, 1996. {{nl icon}} * Rob Haskins, ''"An Anarchic Society of Sounds": The Number Pieces of John Cage''. Ph.D., Musicology, Eastman School of Music, University of Rochester, 2004. == Reference == {{reflist|2}} == Vanjske veze == {{Commonscat}} === Opće informacije i katalozi === * [http://www.johncage.info/ John Cage Database] - includes a complete catalogue of Cage's music with details on individual compositions, as well as a discography, a bibliography and a list of forthcoming performances of Cage's work. * [https://web.archive.org/web/20060908130833/http://www.xs4all.nl/~cagecomp/ A John Cage Compendium] - website by Cage scholar Paul van Emmerik, in collaboration with performer Herbert Henck and András Wilheim. Includes exhaustive catalogues and bibliography, chronology of Cage's life, etc. * [http://solomonsmusic.net/Cage.htm Larry Solomon's John Cage Pages] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190409160226/http://solomonsmusic.net/Cage.htm |date=2019-04-09 }} - a complete catalogue of Cage's music and a filmography, as well as other materials. * [http://list.mail.virginia.edu/mailman/listinfo/silence Silence: Scholarly discussion of the music of John Cage] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090716190326/http://list.mail.virginia.edu/mailman/listinfo/silence |date=2009-07-16 }} * [http://www.music.princeton.edu/~jwp/ James Pritchett: Writings] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071116063817/http://www.music.princeton.edu/~jwp/ |date=2007-11-16 }} - articles on Cage's music in HTML and PDF form by Cage scholar James Pritchett. * [http://www.editionpeters.com/php/artist_details.php?artist=CAGE&section=composer Edition Peters: John Cage Biography and Works] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071006144132/http://www.editionpeters.com/php/artist_details.php?artist=CAGE&section=composer |date=2007-10-06 }} - Cage's principal publisher since 1961. * [http://www.oac.cdlib.org/findaid/ark:/13030/kt4w10133d Guide to the John Cage Mycology Collection] * [http://www.lichtensteiger.de/stories.html Silence/Stories:] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050419074317/http://www.lichtensteiger.de/stories.html |date=2005-04-19 }} related texts and poems by, among others, Lowell Cross, AP Crumlish, Karlheinz Essl, Raymond Federman, August Highland, George Koehler, Richard Kostelanetz, Ian S. Macdonald, Beat Streuli, Dan Waber, Sigi Waters and John Whiting * {{worldcat id|id=lccn-n50-32828}} === Kolekcije linkova === * [http://ronsen.org/cagelinks.html John Cage Online] * [http://cgresser.port5.com/cage3.html Web resources about John Cage] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071015233211/http://cgresser.port5.com/cage3.html |date=2007-10-15 }} === Posebne teme === * [http://www.guardian.co.uk/arts/fridayreview/story/0,12102,1123639,00.html The Music of Chance] - article from the UK [[The Guardian|Guardian]] newspaper, quotes from various people who knew Cage. * [http://d-sites.net/english/cage.htm John Cage's Europeras: a light- and soundscape as musical manifesto], essay by Stefan Beyst. * [http://filebox.vt.edu/users/apecorar/Design_Portfolio/02)%20Brochure%20-%20John%20Cage%20Exhibition.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090304021707/http://filebox.vt.edu/users/apecorar/Design_Portfolio/02)%20Brochure%20-%20John%20Cage%20Exhibition.pdf |date=2009-03-04 }} : "Sounds Visions, The Work of Jacques Pourcher, Perspectives on John Cage", essay by Ulrike Kasper on the exhibition "John Cage and Jacques Pourcher, Works on Paper", Virginia Tech, Blacksburg, USA. * [http://www.john-cage.halberstadt.de/ ORGAN2/ASLSP: As Slow as Possible - John-Cage-Orgelprojekt Halberstadt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20030808111739/http://www.john-cage.halberstadt.de/ |date=2003-08-08 }} - Web site about a current ongoing performance of one of the longest pieces of music ever written (by Cage), lasting hundreds of years. === Audio-linkovi === * [http://radiom.org/detail.php?omid=C.1967.10.25.1 In Conversation with Morton Feldman, 1966, Part 1] * [http://radiom.org/detail.php?omid=C.1967.10.25.2 In Conversation with Morton Feldman, 1966, Part 2] * [http://radiom.org/detail.php?omid=C.1967.10.25.3 In Conversation with Morton Feldman, 1966, Part 3] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170620171150/http://radiom.org/detail.php?omid=C.1967.10.25.3 |date=2017-06-20 }} * [http://radiom.org/detail.php?omid=C.1967.10.25.4 In Conversation with Morton Feldman, 1966, Part 4] * [http://radiom.org/detail.php?omid=C.1967.10.25.5 In Conversation with Morton Feldman, 1966, Part 5] === Media === * John Cage at [[UbuWeb]]: [http://www.ubu.com/historical/cage/index.html historical], [http://www.ubu.com/sound/cage.html sound], [http://www.ubu.com/film/cage.html film]. * [http://www.crownpoint.com/artists/cage/index.html John Cage's etchings at the Crown Point Press website] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160903125859/http://www.crownpoint.com/artists/cage/index.html |date=2016-09-03 }} * [http://artofthestates.org/cgi-bin/composer.pl?comp=1 Art of the States: John Cage] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20021003111449/http://www.artofthestates.org/cgi-bin/composer.pl?comp=1 |date=2002-10-03 }} - audio files of ''In the Name of the Holocaust'' (1942), ''Nocturne'' (1947) and ''Primitive'' (1942). * [http://www.lcdf.org/indeterminacy/about.html Indeterminacy] - Cage's short stories taken from various publications and accessed in random order. * [http://www.essl.at/works/fontana-mixer.html FontanaMixer]: computer program by Karlheinz Essl which generates a realtime version of John Cage's "Fontana Mix" (1958) * [http://radiom.org/detail.php?omid=C.1963.XX.XX Other Minds Archive: John Cage interviewed by Jonathan Cott] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090123192336/http://radiom.org/detail.php?omid=C.1963.XX.XX |date=2009-01-23 }} - streaming audio * [http://radiom.org/detail.php?omid=C.1965.01.16.A Other Minds Archive: John Cage and David Tudor Concert at The San Francisco Museum of Art (January 16, 1965)] - streaming audio * [http://radiom.org/detail.php?omid=OMF.1999.03.27.02 Suite for Toy Piano (1948)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090123192450/http://radiom.org/detail.php?omid=OMF.1999.03.27.02 |date=2009-01-23 }} performed by [[Margaret Leng Tan]] at the Other Minds Music Festival in 1999 at the Cowell Theater in San Francisco. * [http://youtube.com/watch?v=IC6h1A6TEIE Video of John Cage's ''Speech'' on YouTube] * [http://www.youtube.com/watch?v=7KKE0f1FGiw Video of John Cage's ''Water Walk'' on YouTube] - from Cage's appearance on the [[game show]] ''[[I've Got a Secret]]'' in early 1950s. * [http://www.soundnet.org/concerts/mov_refs/2002.shtml#cage 4'33" and Sonatas and Interludes for prepared piano performed by James Tenney] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070306210711/http://www.soundnet.org/concerts/mov_refs/2002.shtml#cage |date=2007-03-06 }} at SASSAS sound, concert archive (streaming quicktime format). Excerpts available on YouTube: [http://www.youtube.com/watch?v=1ve-M4Wbs0c], [http://www.youtube.com/watch?v=tUoiPBD8EK4] * [http://graphitefurnace.blogs.com/main/2008/11/work-for-cello-polish-it.html Samples and liner notes from The 25-Year Retrospective Concert of the Music of John Cage at New York Town Hall, May 15, 1958]{{Dead link|date=August 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [http://otherminds.org/shop/Cageragascd.html Solo for Voice 58 (18 Microtonal Ragas) with dhrupad vocalist Amelia Cuni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090109072438/http://otherminds.org/shop/Cageragascd.html |date=2009-01-09 }} {{Lifetime|1912|1992|Cage, John}} [[Kategorija:Problemi]] [[Kategorija:Američki kompozitori]] [[Kategorija:LGBT osobe iz Sjedinjenih Američkih Država]] [[Kategorija:LGBT kompozitori i kompozitorke]] [[Kategorija:Gej muzičari]] 8gla5uj90mhpluynnr3bysqsb8m8f4v 0 58931 42669760 42445830 2026-08-09T14:19:02Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 5 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669760 wikitext text/x-wiki {{TOCright}} '''Grčka komedija''' bila je, uz [[Grčka tragedija|tragediju]] i [[Satirska igra|satirsku igru]], jedan od tri glavna [[Književni žanr|žanra]] [[Teatar u drevnoj Grčkoj|starogrčkog teatra]] i obuhvatala je niz scenskih vrsta, uključujući pučku [[Improvizacija|improvizaciju]], [[mim]] i [[Flijačka farsa|flijačku farsu]]. No po umetničkoj vrednosti i uticaju na kasniju evropsku književnost daleko iznad svih drugih formi izdvaja se atička komedija, koja se danas konvencionalno deli na staru, srednju i novu. [[Stara atička komedija]] sačuvala se u vidu jedanaest celovitih [[Aristofan]]ovih komada, [[Srednja atička komedija|srednja]] je sačuvana samo u fragmentima, koje je većinom zabeležio [[Atenej iz Naukratisa]], a [[Nova atička komedija|novu]] poznajemo pre svega iz opsežnih [[papirus]]nih fragmenata [[Menandar|Menandrovog]] dela. Veliki [[Grčka filozofija|grčki filozof]] [[Aristotel]] napisao je u svojoj ''[[Poetika (Aristotel)|Poetici]]'' (oko 355. pne.) da je [[komedija]] "podražavanje nižih karaktera, ali ne u punom obimu onoga što je rđavo, nego onoga što je ružno, a smešno je samo deo toga; jer smešna je neka greška i rugoba koja ne donosi bola i nije pogubna; na primer: smešna [[Teatarske maske|maska]], to je nešto ružno i nakazno, ali ne boli".<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0086.tlg034.perseus-grc1:1449a Aristotel, ''Poetika'', 5 (1449a)] (Aristotel, ''O pesničkoj umetnosti'', Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 1988, prev. [[Miloš N. Đurić]]).</ref> Spoj [[Drama|dramske]] radnje sa bogatstvom [[Muzika|muzike]] i [[ples]]a, kao i [[Lirika|lirskih]] glumačkih delova, čini grčku komediju, naročito staru atičku, umnogome nalik kasnijim [[opereta]]ma ili čak [[mjuzikl]]ima.{{sfn|Sironić|Salopek|1977|p=122}} [[Datoteka:DionysiusTheater.jpg|thumb|400px|left|Rekonstrukcija Dionisovog pozorišta u Atini u rimsko doba]] == Poreklo i počeci komedije == [[Datoteka:Thalia sarcophagus Louvre Ma475.jpg|thumb|200px|[[Talija]], [[muza]] komedije, gleda u komičku masku (detalj sa "Sarkofaga Muzâ")]] Početke komedije i najstarije faze njenog razvoja karakterišu velike nepoznanice i nedorečenosti, s obzirom na to da ta tema nije bila predmet značajnog interesovanja ni onda kada je o njoj bilo mnogo više dostupnih informacija nego danas. [[Stara Grčka|Grci]] su se retko zanimali za antikvarska ispitivanja, te su dugo smatrali da komedija ne zavređuje posebnu pažnju, "jer se prvobitno", kaže Aristotel, "komedija nije ozbiljno uzimala. Komičkim pesnicima [[Arhonti Atene|arhont]] je tek kasno odobrio [[Hor (pozorište)|hor]], a njega su ranije činili dobrovoljci (ἐθελονταί). Tek onda kad je komedija dobila određene umetničke oblike, spominju se poznati njeni pesnici. A ko je uveo [[Teatarske maske|maske]] ili [[prolog]]e ili povećao broj [[Glumci|glumaca]] i drugo, nije poznato".<ref name="Aristotel, Poetika, 5 1449b">[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0086.tlg034.perseus-grc1:1449b Aristotel, ''Poetika'', 5 (1449b).]</ref> Formalnu definiciju komedije Aristotel ne daje, ali je možda određuje kao "oponašanje onoga što je smešno" (μίμησις τοῦ γελοίου), odnosno kao "podražavanje nižih karaktera (μίμησις φαυλοτέρων), ali ne u punom obimu onoga što je rđavo, nego smešnog dela onog što je ružno".<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0086.tlg034.perseus-grc1:1449a Aristotel, ''Poetika'', 5 (1449a).]</ref> S druge strane, postavljala se teza i da je Aristotelova formalna definicija komedije danas izgubljena, ali da je morala nalikovati njegovoj definiciji [[Tragedija|tragedije]], odnosno da je komediju opisivala kao neku vrstu pročišćenja, tj. katarze (κάθαρσις) određenih osećanja putem smeha i poruge.{{sfn|Mahaffy|1880|p=466}} Ono što je pouzdano jeste da je uspon komedije počeo njenim uključenjem u program [[Dionizijski festival|Dionisijskog festivala]]. I komedija i tragedija, kaže Aristotel, postale su od prvobitne [[Improvizacija|improvizacije]] (ἀπ᾽ ἀρχῆς αὐτοσχεδιαστικῆς), i to komedija "od onih koji su započinjali [[Falus|faličke]] pesme" (ἀπὸ τῶν ἐξαρχόντων τὰ φαλλικά)<ref name="Aristotel, Poetika, 4 1449a">[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0086.tlg034.perseus-grc1:1449a Aristotel, ''Poetika'', 4 (1449a).]</ref> u veselim povorkama ([[Komos|κῶμος]]), koje su na [[Dionis]]ovim svetkovinama, organizovanim povodom berbe grožđa, iskazivale osećanja radosti i sreće, i to tako što su išle okolo, što peške što vozeći se na kolima, noseći [[falus]] kao simbol produktivne moći prirode i pevajući razvratne i šaljive pesme u čast Dionisa i njegovih mitskih [[Thiasos|pratilaca]]. Uz te su pesme često išle grube improvizovane (αὐτοσχεδιαστική)<ref name="Aristotel, Poetika, 4 1449a"/> dosetke, koje su članovi povorke upućivali okolnim posmatračima, upravo kao što hor u [[Aristofan]]ovim ''[[Žabe (Aristofan)|Žabama]]'' nakon pesme upućene [[Jakho|Jakhu]] počne da ismeva demagoga [[Arhedem iz Atine|Arhedema]].<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0019.tlg009.perseus-grc1:420 Aristofan, ''Žabe'', 417 sqq.]</ref> Na takvo poreklo komedije ukazuje i sam naziv κωμῳδία, koji se može protumačiti kao "pesma [[komos]]a". Taj se zaključak izvodio iz Aristotelove tvrdnje da se komedija razvila iz faličkih pesama, kao i iz [[Demosten]]ovog spominjanja "komosa i pesama komosa" (ὁ κῶμος καὶ οἱ κωμῳδοί).<ref name="Demosten, Protiv Midije, 10">[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0019.tlg009.perseus-grc1:420 Demosten, ''Protiv Midije'', 10.]</ref> No već u antici postojala su i drugačija tumačenja ovog naziva. [[Megara]]ni su smatrali da je termin "komedija" povezan s imenicom κώμη ("seoska pesma"), pa su to gledište navodili u prilog svojoj tvrdnji da je komedija stvorena kod njih, a ne kod Atinjana. "Zato i uzimaju [[Dorani]]", kaže Aristotel, "i tragediju i komediju kao svoje tvorevine, a komediju Megarani, i to i ovi ovde, jer kažu da je postala kod njih u doba [[demokratija|demokratije]], i [[Megara Hiblejska|oni sa Sicilije]], jer otuda beše pesnik [[Epiharm]], koji je mnogo ranije živeo nego [[Hionid]] i [[Magnet (komediograf)|Magnet]]".<ref name="Aristotel, Poetika, 3 1448a">[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0086.tlg034.perseus-grc1:1448a Aristotel, ''Poetika'', 3 (1448a).]</ref> Ovo tumčenje prihvatili su i neki stari gramatičari, npr. [[Jovan Ceces]] i nepoznati autor spisa ''[[O komediji]]'' ‒ koji daje dosta neobičan opis porekla komedije, ali je ipak značajan zato što ističe lični napad kao suštinu komedije: "komedija je u suštini neka vrsta javne kritike ljudi" (κωμῳδία ἐστὶν ἡ ἐν μέσῳ λάου κατηγορία ἤγουν δημοσίευσις) ‒ a i u moderno doba ta je teorija imala svojih pristalica.{{sfn|Mahaffy|1880|p=397–398}} Aristotel je začetke komedije video u [[homer]]skom epu ''[[Margit]]'', "jer kako ''[[Ilijada]]'' i ''[[Odiseja]]'' stoje prema tragediji, tako on stoji prema komediji".<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0086.tlg034.perseus-grc1:1448b Aristotel, ''Poetika'', 4 (1448b).]</ref> I premda taj ep svakako prikazuje jedan lik sa smešne tačke gledišta, ipak nalazimo da je komedija neki određeniji oblik prvi put poprimila kod Dorana. Kako je navedeno, i Megara u kopnenoj Grčkoj i [[Megara Hiblejska]] na [[Sicilija|Siciliji]] tvrdile su da je komedija nastala kod njih, a što se tiče [[Atika|atičkog]] tipa komedije, tvrdnja [[Korintska prevlaka|istamske]] Megare čini se bar donekle osnovanom. Ovi su Megarani bili poznati po svom grubom humoru,<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0019.tlg004.perseus-grc1:54 Aristofan, ''Ose'', 57] (γέλωτα Μεγαρόθεν κεκλεμμένον = "smejuriju ukradenu iz Megare").</ref><ref>[http://www.stoa.org/sol-bin/search.pl?search_method=QUERY&login=guest&enlogin=guest&page_num=1&user_list=LIST&searchstr=gamma%2C115+&field=adlerhw_gr&num_per_page=25&db=REAL ''Suda'', s.v. Γέλως Μεγαρικός, tj. "magarski smeh"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924124937/http://www.stoa.org/sol-bin/search.pl?search_method=QUERY&login=guest&enlogin=guest&page_num=1&user_list=LIST&searchstr=gamma%2C115+&field=adlerhw_gr&num_per_page=25&db=REAL |date=2015-09-24 }} ("jer je megarska komedija procvetala grdno i Atinjani su joj se rugali i smejali").</ref> a i njihovo demokratsko uređenje, koje je bilo uvedeno dosta rano, naime nakon svrgavanja [[Grčka tiranija|tiranije]] početkom [[6. vek pne.|6. veka pne.]],{{sfn|Easterling|Kenney|2002|p=362}} pogodovalo je razvitku komedije u pravom smislu te reči. U [[polis]]ima s [[Aristokratija|aristokratskim]] uređenjem impuls za podražavanjem smešnoga i apsurdnoga morao je naći neki manje neobuzdan način izražavanja. Tvrdnja Megarana da je komedija od njih potekla ‒ što se možda odnosi samo na [[Jamb (metrika)|jampsku]] komičku tradiciju{{sfn|Easterling|Kenney|2002|p=366}} ‒ javlja se uporedo s tradicijom da je utemeljitelj atičke komedije [[Susarion]],{{sfn|Edmonds|1957|p=Vol. I}} za koga ''[[Parska hronika]]'' kaže da je negde između [[581. pne.|581.]] i [[560. pne.]] prvi put prikazao komediju u atičkoj [[Dema|demi]] Ikariji, središtu Dionisovog kulta, i za koga kasnija predaja kažu da je rođen u jednom selu na području Megare, odakle se preselio u Ikariju.<ref name="perseus.tufts.edu">[http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Susarion-bio-1&fromdoc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0104 William Smith (ur.), ''Dictionary of Greek and Roman Biography and Mythology'', 1870, s.v. Susarion.]</ref> [[Antička Sparta|Lakedemonjani]], koji su voleli mimetičku i muzičku zabavu, imali su svoje "prikazivače" (δεικηλικταί),<ref>Atenej, ''Deipnosophistae'', XIV, 621d‒f, 622a‒d.</ref><ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0007.tlg044.perseus-grc1:21.4 Plutarh, ''Uporedni životopisi'', "Agesilaj", 21.4] (ἀλλὰ οὐ σύγε ἐσσὶ Καλλιππίδας ὁ δεικηλίκτας;’ οὕτω δὲ Λακεδαιμόνιοι τοὺς μίμους καλοῦσι = nisi li ti prikazivač Kalipid? jer tako Lakedemonjani zovu glumce).</ref> čiji su se scenski prikazi izgleda sastojali u [[Travestija|travestiji]] likova iz svakodnevnog života, a najomiljeniji su bili kradljivac voća i strani lekar, za čije su prikazivanje imali na repertoaru poseban mimetički ples.<ref>[http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=sophron-bio-1&fromdoc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0104 William Smith (ur.), ''Dictionary of Greek and Roman Biography and Mythology'', 1870, s.v. Sophron.]</ref> Među pretečama komedije nalaze se i "falofori" (φαλλόφοροι = "nosači falusa") i "itifali" (ἰθύφαλλοι = "podizači falusa") u [[Sikion]]u, koji su, prema [[Atenej]]evim rečima, bili isto što i [[sparta]]nski "prikazivači" (δεικηλικταί).<ref>Atenej, ''Deipnosophistae'', XIV, 621e.</ref> Ovde je u davnini i [[ditiramb]] dramatizovan, komos (κῶμος) je prvi put poprimio više dramski oblik, a govorilo se i da je bog Dionis izmislio komediju u Sikionu.<ref>''Anthologia Palatina'', XI, 32.</ref> "Falofori" nisu nosili maske, ali su svoja lica prekrivali malim vencima od divljeg tamjana, bodljikare, bršljena i ljubičice. Nakon što bi otpevali pesmu u Dionisovu čast, podsmevali su se i rugali nasumično izabranim gledaocima. "Itifali" su, pak, nosili maske koje su predstavljale pijance i inače su bili opremljeni kostimom u skladu sa svojom ulogom. Moguće je da su vođe tih "horova" počele da izgovaraju improvizovane jampske stihove, na koje je hor onda odgovarao, što je naposletku predstavljalo začetak komičke dramske radnje. [[Anteja iz Linda]] (početak 6. veka pne.) sastavljao je takve faličke pesme i sam ih pevao na čelu hora sastavljenog od "falofora", pa on tako stoji prema komediji kao [[Arion]] i njegov [[Ditiramb|ditirampski]] hor prema tragediji.<ref>[http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0104%3Aalphabetic+letter%3DA%3Aentry+group%3D25%3Aentry%3Dantheas-lindius-bio-1 William Smith (ur.), ''Dictionary of Greek and Roman Biography and Mythology'', 1870, s.v. Antheus Lindius].</ref> Takve komade, koje izvode horovi bez glumaca odvojenih od hora i koji imaju više dramski oblik nego čiste [[Lirska poezija|lirske]] pesme, neki su ispitivači nazvali lirskim komedijama,{{sfn|Müller|1858|p=6}} dok su drugi odbacili mogućnost da je ikada postojala nekakva lirska tragedija ili komedija koja bi se razlikovala od dramske tragedije i komedije, pa zastupaju tradicionalno stanovište da se pre uspona uobičajene drame može govoriti samo o ditirambima i faličkim pesmama.{{sfn|Easterling|Kenney|2002|p=363}} Bez obzira na to kako bi se mogli nazvati ovi komadi, koje su izvodili horovi bez glumaca odvojenih od hora i koji su imali više dramski oblik nego čiste lirske pesme, to je izgleda bio stupanj koji je u svom razvitku dostigla komedija među Megaranima pre nego što ju je Susarion preneo u Atiku. Ona se, dakle, razvila iz kombinacije jampskih rugalica i faličkih pesama komosa, upravo kao što se tragedija rodila iz spoja rapsodskih recitacija i ditiramba. === Megara i Atika === {{main|Megarska farsa}} Prema vestima iz antike, prve korake ka razvoju komedije u Atici načinio je [[Susarion]] (Σουσαρίων, 6. vek pne.),{{sfn|Edmonds|1957|p=Vol. I}} za koga se u ''[[Parska hronika|Parskoj hronici]]'' kaže da je u nekoj godini između [[581. pne.|581.]] i [[560. pne.]] (taj je deo natpisa oštećen) prvi put prikazao komediju u atičkoj [[Dema|demi]] Ikariji. Prema istom izvoru, tom prilikom organizovano je nadmetanje, u kome su za prvu nagradu bile predviđene korpa [[Smokva|smokava]] i [[amfora]] [[Vino|vina]]. Prema jednoj kasnijoj predaji, Susarion je rođen u selu Tripodisku na području Megare, odakle se preselio u atičku Ikariju.<ref name="perseus.tufts.edu"/> Ikarija ‒ gde je, prema mitu, [[Ikarije]] ugostio [[Dionis]]a i naučio ga kako se pravi vino ‒ bila je najstarije središte Dionisovog kulta u Atici<ref>[http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus:text:1999.04.0064:id=attica-geo William Smith (ur.), ''Dictionary of Greek and Roman Geography'', 1854, s.v. Attica.]</ref> i sasvim je moguće da su procesije komosa tamo bile uobičajene mnogo pre Susarionovog vremena. Jampske rugalice su već upražnjavane na [[Eleusinske misterije|Eleusinskim misterijama]], bilo u svrhu zabave bilo kao apotropajsko sredstvo, kada je procesija prelazila reku [[Kefis (Atina)|Kefis]] i tu morala da istrpi uvrede.<ref>[http://www.stoa.org/sol-bin/search.pl?search_method=QUERY&login=guest&enlogin=guest&page_num=1&user_list=LIST&searchstr=gamma%2C212&field=adlerhw_gr&num_per_page=25&db=REAL ''Suda'', s.v. Γεφυρίζων] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924124948/http://www.stoa.org/sol-bin/search.pl?search_method=QUERY&login=guest&enlogin=guest&page_num=1&user_list=LIST&searchstr=gamma%2C212&field=adlerhw_gr&num_per_page=25&db=REAL |date=2015-09-24 }} (tj. "onaj koji se ruga", doslovno: "koji je na mostu", pa preneseno: "koji dovikuje s mosta".)</ref>{{sfn|Mylonas|1961|p=256}} Zbog takvih šala i dosetki, koje su dionisijski komosi dovikivali gledaocima i prolaznicima, nastala je poslovica τὰ ἐξ ἁμάξης ("ono s kola [dobačeno]").<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0014.tlg018.perseus-grc1:122 Demosten, ''O vencu'', 122] (καὶ βοᾷς ῥητὰ καὶ ἄρρητ᾽ ὀνομάζων, ὥσπερ ἐξ ἁμάξης = "i vičeš nazivajući me raznim imenima, kao s kola").</ref><ref>[http://www.stoa.org/sol-bin/search.pl?search_method=QUERY&login=guest&enlogin=guest&page_num=1&user_list=LIST&searchstr=tau%2C19+&field=adlerhw_gr&num_per_page=25&db=REAL ''Suda'', s.v. Τὰ ἐκ τῶν ἁμαξῶν σκώμματα] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924125128/http://www.stoa.org/sol-bin/search.pl?search_method=QUERY&login=guest&enlogin=guest&page_num=1&user_list=LIST&searchstr=tau%2C19+&field=adlerhw_gr&num_per_page=25&db=REAL |date=2015-09-24 }} (ὅτι ἐπὶ τῆς ἁμάξης ὀχούμεναι αἱ γυναῖκες αἱ τῶν Ἀθηναίων, ἐπὰν εἰς Ἐλευσίνια ἐβάδιζον εἰς τὰ μεγάλα μυστήρια, ἐλοιδόρουν ἀλλήλας ἐν τῇ ὁδῷ: τοῦτο γὰρ ἦν ἔθος αὐταῖς = "žene atinske vozile su se na kolima kad su putovale na velike misterije u [[Eleusina|Eleusinu]], vređajući po putu jedna drugu: jer takav im bejaše običaj").</ref><ref>Slično tome, reč πομπεία (lat. ''pompa'') znači i "procesija" i "uvreda", cf. [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0014.tlg018.perseus-grc1:11 Demosten, ''O vencu'', 18: τῆς δὲ πομπείας ταύτης τῆς ἀνέδην γεγενημένης] = "tu bezočnu uvredu".</ref> Takva vrsta zadirkivanja smatrana je sastavnim delom festivala i praktikovala se ne samo na [[Dionizijski festival|Seoskim Dionisijama]], nego i drugog dana [[Antesterije|Antesterija]]. Treće godine 50. Olimpijade, tj. [[578. pne.]], Susarion je u Ikariji prikazao jednu komediju, koja se ‒ pretpostavljamo ‒ nalazila na onom stupnju razvitka koji je dostignut među Megaranima. Ako se i prihvati ta tradicija, nemoguće je utvrditi u čemu se se mogao sastojati Susarionov doprinos daljem razvoju komedije. U toj komediji svakako nije moglo biti glumaca odvojenih od komosa ili hora. Hor je sam morao izneti ono dramske radnje što je u komadu postojalo, jer dotad još nije bio uveden glumac odvojen od hora. Prema jednom gramatičaru, Susarion je prvi jampskim izvedbama komosa dao pravilan metrički oblik. On je bez sumnje umesto drevnih improvizacija hora i njegovog vođe uveo plansku kompoziciju, ali je ona i dalje bila opšteg karaktera, s obzirom na to da je ‒ kako kaže Aristotel ‒ [[Krates (komediograf)|Krates]] bio taj koji je prvi "počeo obrađivati opšte gradivo i [[Grčka mitologija|mitove]], napustivši jampski pravac" (ἦρξεν ἀφέμενος τῆς ἰαμβικῆς ἰδέας καθόλου ποιεῖν λόγους καὶ μύθους).<ref name="Aristotel, Poetika, 5 1449b"/> Schömann je pretpostavio da se pravilnost koja je uspostavljena za ikarijske horove odnosi na to da je definisan sasvim određeni broj osoba koje čine hor i da je za njega uveden neki opšti plan izvedbe, ali da su detalji ostavljeni improvizaciji.{{sfn|Schömann|1863|p=468}} U nekom se trenutku kod izvedbe horova razvio i takmičarski element, te su za nagradu, kako se čini, davane smokve i vino. Isto tako, članovi hora su svoja lica premazivali vinskim talogom, bilo zato da ih ostali ne bi prepoznali, bilo zato da bi dobili groteskni izgled. Tako je komedija dobila naziv τρυγῳδία ili talog-pesma. Drugi su taj naziv povezivali s tim da je kao nagrada davan krčag mladog vina (τρύξ) ili da su se komičke predstave izvodile u sezoni berbe grožđa (τρύγη).<ref>[http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0057%3Aentry%3Dtrugw%7Cdi%2Fa Henry George Liddell, Robert Scott, ''A Greek-English Lexicon'', s.v. τρυγῳδία.]</ref> S druge strane, Wilamowitz je sugerisao da megarska komedija u Atici uopšte nije poticala iz Megare, nego da se radilo o vrsti komedije koju su izumeli Atinjani i u njoj se podsmevali vulgarnosti i gluposti Megarana, smeštajući radnju u Megaru isto onako kao što su [[Stari Rim|Rimljani]] radnju [[Atelanska igra|atelanske igre]] smeštali u grad Atelu.{{sfn| Wilamowitz|1875|p=319sqq}} U svakom slučaju, nema sumnje da je ono što zovemo Susarionovom komedijom bilo namenjeno trenutnoj i kratkotrajnoj zabavi i da verovatno nije ni zapisivano: jedini cilj takve komedije bio je izazvati smeh kod gledalaca, i ona se najverovatnije oslanjala na grubi humor i neobuzdane lične napade karakteristične za megarsku komediju. No bez obzira na Susarionov eksperiment, čini se da je za takvu komediju još bilo prerano u [[Atina (polis)|Atini]], možda zato što joj je za nju u to doba (polovina 6. veka pne.) nedostajao element slobode koju donosi demokratija. Prema tome, komedija se u Atini nije negovala, možda je čak bila i obeshrabrivana, i o njoj ne čujemo ništa narednih 80 godina, sve dok je nisu obnovili [[Euet]], [[Euksenid]] i [[Milo (pesnik)|Milo]] upravo u vreme kad je [[Epiharm]] začeo dorsku komediju na [[Sicilija|Siciliji]].<ref name="perseus.tufts.edu"/> === Sicilijska komedija === [[Datoteka: Phlyax scene Louvre CA7249.jpg|thumb|200px|Gospodar i rob, flijačka scena s vaze crvenofiguralnog stila, oko 350–340. pne.]] {{main|Sicilijska komedija}} [[Epiharm]] (Ἐπίχαρμος, 6–5. vek pne.), najveći dorski komediograf, rodio se oko 530. pne. i doživeo duboku starost od nekih 90 godina.{{sfn|Easterling|Kenney|2002|p=367}} Još u antici navodili su se različiti gradovi kao moguća mesta njegova rođenja, no prema [[Diogen Laertije|Diogenu Laertiju]], sam Epiharm zabeležio je da je u Megaru Hiblejsku na Siciliji došao s ostrva [[Kos (ostrvo)|Kosa]] kad mu je bilo samo tri meseca, te da se odatle preselio u [[Sirakuza|Sirakuzu]].<ref>Diogen Laertije, ''[[Životi i mišljenja znamenitih filozofa]]'', [http://www.mikrosapoplous.gr/dl/dl08.html#epiharmos VIII, 78.]</ref> Do preseljenja u Sirakuzu možda je došlo kad je Megaru Hiblejsku razorio sirakuški [[Grčka tiranija|tiranin]] [[Gelon]], dakle oko [[486. pne.]].{{sfn|Đurić|1991|p=338}} Na dvoru sirakuškog tiranina [[Hijeron I od Sirakuze|Hijerona I]] bio je u kontaktu s drugim velikanima [[Grčka književnost|grčke književnosti]] tog doba, među ostalima sa [[Simonid sa Keja|Simonidom]], [[Bakhilid]]om i [[Pindar]]om,{{sfn|Easterling|Kenney|2002|p=367}} kao i s tragičarem [[Eshil]]om, koji je donekle možda uticao i na Epiharmov [[Dramatičar|dramaturški]] rad. Premda su od Epiharmovog dela danas ostali samo naslovi njegovih komedija i istrgnuti citati, za razumevanje Epiharmovog doprinosa razvoju komedije važna je činjenica da je Megara Hiblejska na Siciliji bila dorska [[Grčka kolonizacija|kolonija]], koju je osnovala [[Megara]] na Istmu u kopnenoj Grčkoj, dakle polis koji je sebi prisvajao zasluge za izum komedije. Tu komediju ― čiji oblik nije definitivno utvrđen ― možda je zatekao Epiharm kad je stigao u Megaru Hiblejsku i dao joj novi oblik, zajedno s [[Formid]]om. Kako kaže [[Aristotel]], Epiharm i Formid "stvorili su umetnost obrađivanja priča" (τὸ μύθους ποιεῖν),<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0086.tlg034.perseus-grc1:1449b Aristotel, ''Poetika'', 1449b.]</ref> a te reči, prema jednima, znače da su njih dvojica stvorili komički zaplet, a prema drugima, da su prvi stvarali komedije s [[mit]]ološkom tematikom. Ovo drugo tumačenje čini se verovatnijim, no u svakom slučaju obe teorije povlače jasnu razliku između Epiharmove komedije, s jedne strane, i [[Megarska komedija|megarske komedije]], s druge, koja je, kako se čini, u osnovi bila [[Flijaci|flijačka]], anonimna i gruba.<ref>[http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Epicharmus-bio-1&fromdoc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0104 William Smith (ur.), ''Dictionary of Greek and Roman Biography and Mythology'', 1870, s.v. Epicharmus.]</ref> Ova je komedija tako u Epiharmovim delima dobila svoju umetničku obradu u dorskom ambijentu, u [[Magna Graecia|grčkim kolonijama]] [[Južna Italija|južne Italije]] i [[Sicilija|Sicilije]].{{sfn|Sironić|Salopek|1977|p=119}} Epiharm je "bio prvi koji je povezao rasparane delove komedije i uveo mnoga poboljšanja", kaže nepoznati autor spisa ''O komediji'' (οὗτος πρῶτος τὴν κωμῳδίαν διερριμμένην ἀνεκτήσατο πολλὰ προσφιλοτεχνήσας).<ref>[http://books.google.co.uk/books?id=QhPVAAAAMAAJ&printsec=frontcover&hl=sr#v=onepage&q&f=false Anonim, ''O komediji'' ''(Prolegomena de comoedia)'', III, p. 23, Dübner.]</ref> On je komički element razvio delom u [[Mitološka travestija|travestiju mitova]], a delom u crtanje naravi i karaktera, a oba pravca nastavljena su u komedijama Formida i [[Dinoloh]]a i u mimovima [[Sofron]]a i [[Ksenarh iz Sirakuze|Ksenarha]]. Možda je arhitekta [[Demokop Mirila]] već u doba Hijerona I u Sirakuzi sagradio pozorište od klesanog kamena, u kojem su, između ostalih, svoje drame mogli prikazivati i Eshil i Epiharm.<ref>[[Evstatije Solunski|Evstatije]] u komentaru uz ''Odiseja'', III, 68. kaže da je to bilo "pre Sofrona".</ref> Zapleti u Epiharmovim komadima teško da su bili značajno razvijeni, ali su zato verovatno bili razrađeni domišljati [[Dijalog|dijalozi]] i pojedinačni skečevi, u kojima su davane travestije mitova i [[Parodija|parodije]] filozofskih misli. Od 36 sačuvanih naslova većina ukazuje na mitološku travestiju: ''[[Odisej]] brodolomac'', ''Odisej dezerter'', ''[[Sirena|Sirene]]'', ''[[Heba|Hebina]] svadba'', ''[[Busiris]]'' itd. U drugoj grupi nalaze se komadi koji obrađuju prizore iz svakodnevnog života: ''Seljak'', ''Grabeži'', ''Megaranka'', ''Kobasica'', ''Nada ili Bogatstvo'', ''Veselja ili Ostrva'' itd. Za Epiharma se ponekad govorilo da je prvi na pozornicu izveo lik pijanice (premda se isti izum u Atini pripisivao Kratesu), kao i da je u ''Nadi ili Bogatstvu'' prvi izveo na scenu lik [[Parazit (književnost)|parazita]] ili možda samo da je prvi upotrebio to ime (παρασῖτος) za lik koji će postati uobičajen u kasnijoj komediji.{{sfn|Müller|1858|p=57}}<ref>Atenej, ''[[Deipnosophistae]]'', VI, 235: "Ali značenje koje danas ima reč 'parazit' jeste ono za koje [[Karistije iz Pergama]] u svom spisu ''Didaskalije'' kaže da ga je prvi izumeo [[Aleksid]], zaboravljajući da je Epiharm u svojoj ''Nadi ili Bogatstvu'' uveo jednog na gozbi".</ref> Za osnovnu razliku između sicilijske i atičke komedije uzima se ponekad to što Epiharmovi komadi najverovatnije nisu imali [[Hor (pozorište)|hor]].{{sfn|Sironić|Salopek|1977|p=120}} S druge strane, činjenica da se neki naslovi njegovih komada sastoje od imenica u množini (''Plesači'', ''Trojanci'', ''Tridesetice'' itd.) snažno govori u prilog tezi da neki hor jeste postojao, premda su i veličina i uloga tog hora mogle biti znatno drugačije od onih koje će kasnije biti karakteristične za hor u atičkoj komediji.{{sfn|Easterling|Kenney|2002|p=369}}{{sfn|The Oxford Classical Dictionary|s.v. Epicharmus}} [[Glumci]] (možda njih trojica po komadu) imali su [[Falos|faličke]] kostime. Ceo tekst jedne drame nije bio duži od 300–400 stihova, a čini se da se u fragmentima mogu nazreti neki tragovi [[prolog]]a. Pisao je [[dorski dijalekt|dorskim dijalektom]], u [[trohej]]skim tetrametrima i [[anapesti]]ma. Osnovni element komike jeste [[parodija]], pri čemu parodiranje [[Grčka mitologija|mitoloških]] tema ukazuje na blisku vezu sa [[Satirska igra|satirskom igrom]] i s onim tragedijama u kojima su likovi pomalo vulgarizovani, kao što je npr. [[Euripid]]ova ''[[Helena (Euripid)|Helena]]''. Premda se za neke Epiharmove drame mogu nazreti književni uzori, ipak je kao najvažnija inspiracija za njegov komediografski rad poslužio svakodnevni život, koji je već nadahnuo [[Farsa|farsične]] fijačke karikature. Čini se da su naročito bili omiljeni prikazi Odiseja kao lukavog lopova i [[Heraklo|Herakla]] kao proždrljivca ― motivi koje će obrađivati i atička komedija.{{sfn|Sironić|Salopek|1977|p=120}} Naslovi Formidovih komada (npr. ''[[Admet]]'', ''[[Alkinoj]]'', ''[[Persej (mitologija)|Persej]]''), kao i Dinolohovih (npr. ''[[Alteja]]'', ''[[Medeja]]'', ''[[Telef]]''), ukazuju na nastavak tradicije travestije mitova i mitoloških junaka.<ref>[http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0104%3Aalphabetic+letter%3DP%3Aentry+group%3D28%3Aentry%3Dphormis-bio-1 William Smith (ur.), ''Dictionary of Greek and Roman Biography and Mythology'', 1870, s.v. Phormis] i [http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0104%3Aalphabetic+letter%3DD%3Aentry+group%3D4%3Aentry%3Ddeinolochus-bio-1 William Smith (ur.), ''Dictionary of Greek and Roman Biography and Mythology'', 1870, s.v. Deinolochus.]</ref> Misli se da se razlika između ovih komičkih [[Farsa|farsi]] i satirskih drama sastojala u tome što su u komediji ismevani sami bogovi i heroji, dok su u satirskoj igri plemenitiji likovi zadržavali svoje dostojanstvo, kao npr. Odisej u ''[[Kiklop (Euripid)|Kiklopu]]''.{{sfn|Mahaffy|1880|p=401}} Međutim, "satirska pesma uz uzvišene likove heroja ne postavlja ljudsku izopačenost, nego nedostatak prave humanosti, dok komedija govori o kvarenju civilizovane humanosti".{{sfn|Müller|1858|p=3}} Stvaralaštvo [[Sofron]]a (Σώφρων) cvetalo je oko 450. pne., dakle nekih pola veka nakon Epiharma. Sofronovi mimi bili su pisani nekom vrstom ritmičke proze, u dorskom dijalektu obogaćanom nekim osobitostima pučkog govora na Siciliji. I pored odsustva [[Versifikacija|versifikacije]], [[Aristotel]] u ''[[Poetika (Aristotel)|Poetici]]'' Sofronove mime ipak svrstava u pesništvo zbog njihove tematike i stila.<ref>Aristotel, ''Poetika'', [http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.01.0055%3Asection%3D1447b 1447b.]</ref> Komika je u Sofronovim mimima bila gruba, ali puna sentencioznosti i humora. Naslovi pokazuju njihov karakter: ''Glasnik'', ''Tunolovac'', ''Starci'', ''Učesnice na [[Istamske igre|Istamskim igrama]]'', ''Žene koje koće da isteraju boginju [[Hekata|Hekatu]]''. Ova dva poslednja mima možda su poslužila kao uzor [[Teokrit]]u za njegove ''Sirakužanke ili Adonisovu svetkovinu'' i ''Čarobnice''. Sofron je zapravo dao književnu formu jednoj vrsti pučke [[Lakrdija|lakrdije]] koju su Grci na Siciliji, i inače u antici poznati po vedrom duhu i smislu za humor,<ref>"Nikad [[Sicilija|Sicilijcima]] nije baš tako loše da ne bi rekli i nešto šaljivo i zgodno" ''(Numquam tam male est Siculis, quin aliquid facete et commode dicant)'', [[Ciceron]], ''Protiv Vera IV'', 95.</ref> od davnina praktikovali na javnim svetkovinama, a koja je po svojoj prirodi dosta nalikovala izvedbama [[sparta]]nskih prikazivača-glumaca (δεικηλίκται). == Atička komedija == [[Datoteka:Athen Dionysos-Theater.JPG|thumb|400px|[[Dionisovo pozorište u Atini]]]] "Kad god se u čast Dionisa" ― piše Demosten u [[4. vek pne.|4. veku pne.]] ― "u [[Pirej]]u odvijaju povorka i komički i tragički nastupi, na Lenejama povorka i tragički i komički nastupi, na Gradskim Dionisijama povorka, dečaci,<ref>Tj. hor dečakâ.</ref> ''komos'' i tragički i komički nastupi te povorka i nadmetanje na Targelijama, u te dane nije dopušteno dužnicima zapleniti ili oduzeti bilo kakvu imovinu, makar su prekoračili rok otplate".<ref name="Demosten, Protiv Midije, 10"/> U 4. veku pne. podignut je i natpis s popisom svih dotadašnjih pobednika na Gradskim (ili Velikim) Dionisijama, koji počinje rečima: ἀφ’ οὗ πρῶ]τον κῶμοι ἦσαν τῶ[ι Διονύσωι ("od kada prvi put ''komosi'' bijahu [priređeni] Dionisu").<ref>''[[Inscriptiones Graecae]]'', 2². 2318.</ref> Za svaku su godinu upisani pobednici ovim redom nadmetanja: dečački hor, muški hor, komedija, tragedija. Iz ovih se podataka može zaključiti da je, bar što se tiče Atine u 4. veku pne., veseli hor odraslih muškaraca bio jedna arhaična odlika Velikih Dionisija, i sasvim je verovatno da se komedija razvila iz nastupa takvih horova. No umesto pitanja: "kada je [[komos]] prvi put razvio dramski karakter?" ― na koje se ne može odgovoriti ― danas naučnici traže odgovor na pitanje: "u kojim se trenucima u prošlosti i u kojim se sve mestima u grčkom svetu mogu pronaći sastojci koji čine atičku komediju?" Sačuvani komadi stare atičke komedije sadrže dva različita elementa, koja su možda potekla iz sasvim različitih izvora: prvi je kostimirani hor koji se obraća direktno publici, a drugi su dramske scene za koje je kostim hora nevažan.{{sfn|The Oxford Classical Dictionary|s.v. comedy, Greek, origins of}} Atička komedija tradicionalno se deli na staru, srednju i novu komediju. Bilo je i mišljenja da srednja atička komedija ne predstavlja posebnu vrstu i da je treba pripojiti novoj komediji. Theodor Kock u svom izdanju fragmenata atičkih komediografa podelio je celokupnu atičku komediju na staru i novu ponudivši nekoliko razloga za odbacivanje srednje kao posebne vrste. Pre svega, srednja komedija izdvaja se kao posebna celina tek u [[Hadrijan]]ovo doba, dok Aristotel,<ref name="data.perseus.org">[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0086.tlg010.perseus-grc1:1128a.20 Aristotel, ''Nikomahova etika'', 1128a23.]</ref> aleksandrijski filolozi, [[Kvintilijan]],<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:latinLit:phi1002.phi00110.perseus-lat1:1.65 Kvintilijan, ''Obrazovanje govornika'', X, 1, 65‒72.]</ref> [[Velej Paterkul]]<ref>[http://www.thelatinlibrary.com/vell1.html#16 Velej Paterkul, ''Rimska istorija'', I, 16, 3.]</ref> i [[Plutarh]]<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0007.tlg112.perseus-grc1:712a Plutarh, ''Quaestiones convivales'', 712a.]</ref> govore samo o staroj i novoj komediji. Dalje, kaže Kock, razvitak stare komedije nekada se delio na dva vremenska perioda, pre i posle [[Kratin]]a,<ref>[http://kaali.linguist.jussieu.fr/CGL/text.jsp?topic=de%20arte%20metrica%20%28cum%20poemate,%20compositione,%20structura,%20musica%29&ref=1,473,15-529,28 Diomed Gramatik, ''Ars grammatica'', 488‒489, ed. Keil.]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref><ref>[[Jovan Ceces]], ''De divers. poet. 76sqq.</ref> ali gramatičari koji su delovali u doba Hadrijana smatrali su da radije treba podeliti novu komediju, jer je njen korpus po obimu bio neuporedivo veći i razvijao se u mnogo dužem vremenskom periodu nego korpus dela stare komedije. Osim toga, smatrao je Kock, ne može se povući istinska razlika između srednje i nove komedije na način na koji se ta razlika može povući između stare komedije, s jedne strane, i sve kasnije komedije, s druge strane, u kojoj nema ni [[Parabaza|parabaze]] ni lirskih pesama hora. Napokon, može se dokazati i da se takva razlika ne može povući ni kad se radi o tematici: sve teme koje se smatraju karakterističnim za srednju i novu komediju pojavljuju se i u staroj komediji, a politička satira ― koja se smatra specifičnom odlikom stare komedije ― ponekad se, makar u aluzijama, nalazi i u delima nove komedije.<ref>[https://archive.org/stream/comicorumatticor02kockuoft Theodor Kock, ''Comicorum Atticorum fragmenta'', vol. II, pars I, Teubner, Leipzig, 1880, str. 11.]</ref> === Stara komedija === {{main|Stara atička komedija}} ==== Istorijski pregled ==== Najraniji datum koji imamo za književnu istoriju komedije jeste [[486. pne.]], kad je na atinskim Velikim Dionisijama zvanično uvedeno komičko dramsko nadmetanje. Pobedu je tom prilikom odneo pesnik [[Hionid]] (Χιωνίδης ili Χιονίδης), "prvak stare komedije",<ref>{{Cite web |title=''Suda'', s.v. Χιωνίδης. |url=http://www.stoa.org/sol-bin/search.pl?search_method=QUERY&login=guest&enlogin=guest&page_num=1&user_list=LIST&searchstr=Chionides&field=hw_eng&num_per_page=25&db=REAL |access-date=2014-01-23 |archive-date=2015-09-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150924124741/http://www.stoa.org/sol-bin/search.pl?search_method=QUERY&login=guest&enlogin=guest&page_num=1&user_list=LIST&searchstr=Chionides&field=hw_eng&num_per_page=25&db=REAL |dead-url=yes }}</ref> kojega su se kasnije generacije sećale zbog malo čega drugoga.{{sfn|Easterling|Kenney|2002|p=355}} Ako Hionid i [[Magnet]] (Μάγνης, oko 484–oko 424. pne.) predstavljaju prvu generaciju pesnika stare atičke komedije, na šta ukazuje Aristotel,<ref name="Aristotel, Poetika, 3 1448a"/> onda [[Kratin]] i [[Krates]] predstavljaju drugu, a [[Eupolid]] i [[Aristofan]] treću i poslednju generaciju.{{sfn|Easterling|Kenney|2002|p=355}} Hionid i Magnet, a s njima i [[Euet]] (Εὐέτης), [[Euksenid]] (Εὐξενίδης), [[Milo (pesnik)|Milo]] (Μύλλος) i [[Ekfantid]] (Ἐκφαντίδης), pisali su komade koji su, kako se čini, u osnovi bili reprodukcija stare megarske farse [[Susarion]]ove, oblikom svakako različiti zbog dodavanja jednog ili više glumaca odvojenih od hora, verovatno po ugledu na napredak načinjen u tragediji.{{sfn|Bode|1840|p=29–36}} No onaj tip atičke drame koji je nazvan starom komedijom u užem smislu reči počinje s [[Kratin]]om (Κρατῖνος, oko 519. pne.–oko 421. pne.), koji je za komediju bio ono što je za tragediju bio [[Eshil]]. Kratin je komediju učinio sredstvom za lični napad na pojedince i za prekorevanje javnih i privatnih poroka savremenika. Nepoznati autor spisa ''O komediji'' piše kako je Kratin onom zabavnom dodao korisno jer je napadao zloće i kažnjavao ih komedijom kao javnim bičem.<ref name="books.google.co.uk">[http://books.google.co.uk/books?id=QhPVAAAAMAAJ&printsec=frontcover&hl=sr#v=onepage&q&f=false Anonim, "O komediji" ''(Prolegomena de comoedia)'', V, p. 27, Dübner.]</ref> Svoju kritiku nije čak ni ublažavao dozom razdraganosti i satiričnosti, kao Aristofan, već je "svoje prekore jasno i razgovetno izručivao na gole glave prestupnika".<ref>[http://books.google.co.uk/books?id=QhPVAAAAMAAJ&printsec=frontcover&hl=sr#v=onepage&q&f=false Platonije, "O karakteristici stilova" ''(Prolegomena de comoedia)'', II, p. 22, Dübner.]</ref><ref>[https://archive.org/stream/greekanthology01newyuoft#page/86/mode/2up Hristodor iz Tebe, ''Opis'', v. 357.]</ref><ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:latinLit:phi0969.phi001.perseus-lat1:1 Persije, ''Satire'', I, 123.]</ref> Pod [[Periklo]]vom demokratskom vladom komedija je lako pronašla svoje mesto u društvu i brzo se razvijala. Kratin je navodno i broj glumaca u komediji normirao na tri.<ref name="books.google.co.uk"/> No [[Krates]] (Κράτης, polovina 5. veka pne.) bio je onaj koji je prvi "počeo obrađivati opšte gradivo i [[Grčka mitologija|mitove]]" (καθόλου ποιεῖν λόγους καὶ μύθους)",<ref name="Aristotel, Poetika, 5 1449b"/> tj. koji je komediju od žanra koji se ruga pojedincima uzdigao na žanr opšteg karaktera i značaja, u kome su zapleti dobili pesničku obradu, bilo da su uzeti iz stvarnog života ili iz mašte, dok su likovi, čak i oni zasnovani na savremenicima, pre bili generalizacije nego što su odslikavali konkretne pojedince. "Pesništvo" ― kaže Aristotel ― "više prikazuje ono što je opšte (τὰ καθόλου), a istorija ono što je pojedinačno (τὰ καθ᾽ ἕκαστον).<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0086.tlg034.perseus-grc1:1451b Aristotel, ''Poetika'', 9 (1451b).]</ref> Kako u sačuvanim Kratesovim fragmentima nema ni traga ličnih ili političkih napada, može se zaključiti da je on stvarao "pitomiju, mirniju i savršeniju komediju", odnosno da je za predmet svojih komedija birao teme koje su mu omogućavale uopštavanje ljudskih karaktera.<ref>[[Miloš N. Đurić]] u: Aristotel, ''O pesničkoj umetnosti'', 1988, str. 148.</ref> Premda je Krates bio mlađi savremenik Kratinov i isprva glumio u njegovim komadima, ipak su Kratinove komedije predstavljale napredak, jer su Kratesovoj univeralnosti dodale moćnu ličnu satiru i ozbiljnu političku i društvenu angažovanost, a i jedno i drugo postaće glavne tematske odlike stare atičke komedije kakva je nama poznata.<ref>[http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0104%3Aentry%3Dcrates-bio-2 William Smith (ur.), ''Dictionary of Greek and Roman Biography and Mythology'', 1870, s.v. Crates (2).]</ref> Izgleda da su Krates i [[Ferekrat]], koji se ugledao na njega, po karakteru svojih komada bili bliži srednjoj nego staroj komediji. Stara atička komedija nazvana je komedijom karikature, a to je svakako i bila, ali je bila i više od toga. Na svom vrhuncu, u delima Kratina, [[Hermip (komediograf)|Hermipa]] (Ἕρμιππος), [[Eupolid]]a (Εὔπολις, oko 446. pne.–oko 411. pne.) i naročito Aristofana (Ἀριστοφάνης, oko 445. pne–oko 385. pne.), ona je pre svega i gotovo u potpunosti [[Politika|politička]]. Građu joj je moglo dati sve što je pripadalo političkoj i društvenoj sferi Atine, a napadala je sve što je pretilo slobodi, verskim običajima i tradicionalnim etičkim i estetskim običajima. Ta je komedija bila neka vrsta oštre kritike javnih i privatnih poroka, u kojoj je komediografima bila data potpuna sloboda govora (παρρησία).<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0010.tlg017.perseus-grc1:14 Isokrat, ''O miru'', 14] ("A ja znam da je opasno suprotstaviti se vašem mišljenju i da, premda je ovo demokratija, nema slobode govora, osim ovde u u skupštini za najnerazumnije govornike, koji za vas ništa ne mare, te u pozorištu za komičke pesnike").</ref><ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:latinLit:phi0893.phi004.perseus-lat1:1.4 Horacije, ''Satire'', I, 4, 1–5] ("Pesnici Eupolid, Kratin i Aristofan, još i drugi svi što staroj komediji pripadaju, ako nekoga bejaše ko zaslužuje da se opiše kao zloća ili lopov, kao preljubnik ili ubica, uopšte kao neko na zlu glasu ― njega s velikom slobodom šibahu").</ref> Premda nisu bili isključeni ni lični napadi bez ikakvih viših pretenzija osim trenutne zabave, ipak su najčešće likovi savremenika izvođeni na pozornicu i ismevani u vezi s nekim političkim ili društvenim događajem. Zaplet je uvek postavljen u kontekstu neke savremene situacije, ali nosi snažno istaknutu dozu fantastike. Najraznovrsniji likovi, oživljene alegorije i mitološka bića pojavljivala su se na pozornici zajedno sa likovima savremenika (i prepoznatljivih kao takvih) iz stvarnog života. Uz toliku količinu potencijalne građe za tematiku i oblik komedija, komplikovani su zapleti bili nepotrebni i nisu primenjivani. Premda je ova vrsta stare komedije bila moguća samo u uslovima demokratskog uređenja, ipak su njeni pesnici uglavnom bili neprijateljski raspoloženi prema toj istoj demokratiji i prema njenim vođama. Neki od najogorčenijih napada na Perikla mogu se naći upravo u delima komičkih pesnika, npr. [[Teleklid]]a (Τηλεκλείδης) i Hermipa. Drugo je pitanje koliki je zapravo bio domet tih napada koji su dolazili s komičke pozornice. Sudeći po onome što znamo o sudbini nekih od glavnih Aristofanovih meta, uticaj komediografa na društveno-politički razvoj [[Atina (polis)|Atine]] nije bio veliki, ako ga je uopšte i bilo: [[Kleon]] je izabran za jednog od deset [[Strategos|atinskih stratega]] nedugo nakon što su prvu nagradu na Lenejama osvojili Aristofanovi ''[[Vitezovi (Aristofan)|Vitezovi]]'', puni žestokih napada uperenih upravo prema Kleonu.{{sfn|The Oxford Classical Dictionary|s.v. Aristophanes}} [[Datoteka:Aristophanes_-_Project_Gutenberg_eText_12788.png|thumb|200px|Aristofan]] Naše znanje o staroj komediji i dalje se umnogome oslanja na sačuvanih jedanaest [[Aristofan]]ovih komada (od 44, koliko je napisao). Svi Aristofanovi komadi imaju u osnovi isti obrazac: neka revolucionarna ideja, koja treba da promeni postojeće stanje koje protagonist više ne može podnositi, sprovodi se uprkos svem protivljenju i dovodi se do svojih krajnjih posledica, koje su za neke dobre, a za neke loše. Kako se satira izlaže u obliku [[Utopija|utopije]], neverovatnost radnje stvara izrazito jak komički efekat.{{sfn|Sironić|Salopek|1977|p=124}} Tako u ''[[Aharnjani]]ma'' (Ἀχαρνῆς, [[425. pne.]]) čovek kome je dozlogrdio [[Peloponeski rat|rat]] sklapa separatni mirovni ugovor sa [[Antička Sparta|Spartom]] i pridržava ga se uprkos svim optužbama za izdaju te uživa blagodati mira, kao što su gozbe, neometana trgovina, slavlja i povratak svom imanju. U ''[[Vitezovi (Aristofan)|Vitezovima]]'' (Ἱππῆς, [[424. pne.]]) oštro se napada vođa radikalne demokratije [[Kleon]] koji je tada bio na vrhuncu moći. ''[[Oblaci (Aristofan)|Oblaci]]'' (Νεφέλαι, [[423. pne.]]) kritikuju [[sofisti]]čko obrazovanje, predstavljajući [[Sokrat]]a kao karikaturu sofistike i prikazujući nadmetanje Pravednog i Krivičnog govora, gde prvi hvali staro i strogo vaspitanje, a drugi dokazuje da nema pravde i da se zakoni mogu kršiti. ''[[Ose (Aristofan)|Ose]]'' (Σφῆκες, [[422. pne.]]) ismejavaju strast Atinjana za parničenjem prikazujući sudski proces protiv psa koji je ukrao sir. Komedija ''[[Mir (Aristofan)|Mir]]'' (Εἰρήνη, [[421. pne.]]) prikazana je nekoliko dana pre [[Nikijin mir|Nikijinog mira]]: jedan seljak odlazi na nebo da oslobodi boginju mira koju zarobljenu drži bog rata, oslobađa je i donosi za zemlju uprkos protivljenju proizvođača oružja. Najduhovitija je komedija ''[[Ptice (Aristofan)|Ptice]]'' (Ὄρνιθες, [[414. pne.]]) koja parodira političke, socijalne i verske planove o poboljšanju sveta: dva Atinjanina lete prema pticama i između neba i zemlje osnivaju ptičji grad, Kukunebograd (Νεφελοκοκκυγία), odakle će ptice vladati ljudima i bogovima. ''[[Tesmoforijazuse|Ženska skupština u Tesmoforiju]]'' (Θεσμοφοριάζουσαι, [[411. pne.]]) parodira moderne tragičke pesnike, posebno Euripida, kojeg žene osuđuju na smrt zbog njegove [[Mizoginija|mizoginije]]. ''[[Lizistrata]]'' (Λυσιστράτη = ona koja raspušta vojsku, 411. pne.) prikazana je posle [[sicilijanska ekspedicija|atinskog poraza kod Sirakuze]] i ima antiratnu tendenciju: žene zaraćenih strana uskraćuju spolne odnose svojim muževima i time ih prisiljavaju na sklapanje mira. ''[[Žabe (Aristofan)|Žabe]]'' (Βάτραχοι, [[405. pne.]]) napisane su nakon Euripidove smrti: Dionis, zabrinut zbog sudbine tragedije, odlazi u [[Had (podzemni svijet)|Had]] da dovede na svet Euripida, a u drugom delu komada nadmeću se Eshil i Euripid citatima iz svojih tragedija, gde pobedu odnosi Eshil. Komedija ''[[Žene u narodnoj skupštini]]'' (Ἐκκλησιάζουσαι, [[392. pne.]]) ismeva žene, koje umesto narodnih [[demagogija|demagoga]] preuzimaju državnu upravu i uspostavljaju zajedništvo imovine, žena i muževa: to je jedini eksperiment ― kaže pesnik ― koji Atina još nije probala. U komediji ''[[Plut (Aristofan)|Pluto]]'' (Πλοῦτος = Bogatstvo, [[388. pne.]]) žali se pesnik na nepravedno raspodeljeno bogatstvo, a naročito je uspela scena nadmetanja Bogatstva i Siromaštva.{{sfn|Sironić|Salopek|1977|p=124–126}} Za ovu vrstu komedije karakteristična je, dakle, obrada tema od opšte važnosti, npr. rat i mir, moderno i tradicionalno obrazovanje, pravična i nepravična raspodela bogatstva, te njihovo transponiranje u svet običnih ljudi i njihovih porodica.{{sfn|Easterling|Kenney|2002|p=356}} No ''politička'' stara komedija bila je zapravo samo jedna vrsta komedije, koja je došla do izražaja upravo zahvaljujući činjenici što njoj pripadaju glavni Aristofanovi komadi koji su došli do nas. No Aristofan i njegovi savremenici nisu obrađivali samo političku tematiku, već i razne druge teme kojima se komedija bavila i pre i nakon njih. Tako se, osim za Kratesa, i za Ferekrata, koji se na njega ugledao, može reći da po preovlađujućoj tematici pripada pre srednjoj ili čak novoj komediji: on, na primer, u ''[[Hiron]]u'' (Χείρων) kritikuje inovacije u muzici, u ''Divljacima'' (Ἄγριοι) opisuje život van civilizacije, a u ''Dobrim ljudima'' (Ἀγαθοί) napada ekstravagantan život viših društvenih slojeva.{{sfn|The Oxford Classical Dictionary|s.v. Pherecrates}}<ref>[http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=pherecrates-bio-1&fromdoc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0104 William Smith (ur.), ''Dictionary of Greek and Roman Biography and Mythology'', 1870, s.v. Pherecrates.]</ref> Mitološke teme obrađivao je Kratin u ''Nemezi'' (Νέμεσις) i ''Odisejima'' (Ὀδυσσεῖς), a književne u ''Ljudima sa [[Serifos]]a'' (Σερίφιοι), kao i u komadu ''[[Arhiloh|Arhilosi]]'' (Ἀρχίλοχοι), u kojem se pojavljuju likovi [[Homer]]a i [[Hesiod]]a. Književnost je i tema ''Tragičkih pevača'' (Τραγῳδοὶ) i ''Muza'' (Μοῦσαι) komediografa [[Frinih (komediograf)|Friniha]] (Φρύνιχος), kao i u Aristofanovim ''Žabama'' i danas izgubljenom ''Amfijaraju'' (Ἀμφιάραος). Rešavanje [[Zagonetka|zagonetki]] (γρῖφοι), jednu od odlika nove komedije, nalazimo već u Kratinovim ''Kleobulinama'' (Κλεοβουλῖναι). Motiv [[Zlatno doba|zlatnog doba]] obrađuju Teleklid u ''[[Amfiktion]]cima'' (Ἀμφικτύονες) i Eupolid u ''Zlatnom rodu'' (Χρύσουν γένος). Hermip je napisao ''Rođenje [[Atena (mitologija)|Atene]]'' (Ἀθηνᾶς γοναί), a zna se da su "rođenja" (γοναὶ) bila među omiljenim motivima srednje komedije. Čak ni u Aristofanovom ''Plutu'' ne radi se više o politici ili o književnosti, nego o nejednakoj i nepravednoj raspodeli bogatstva; svi likovi u tom komadu su generalizacije, a jednu od glavnih uloga igra rob, kao što će biti slučaj u kasnijoj komediji. A spominje se i Aristofanova komedija ''Kokal'' (Κώκαλος),<ref>Hipoteza 4 uz Aristofanov ''Pluto''.</ref> koja sa svojom temom ljubavne intrige i scenom [[Anagnorizam|prepoznavanja]] jasno anticipira neke od glavnih odlika nove atičke komedije. Mahaffy{{sfn|Mahaffy|1880|p=435}} primećuje da pesnici stare komedije nisu mogli biti tako produktivni kao tragičari, jer su svoje zaplete morali izmišljati; s druge strane, budući da su ti zapleti zavisili od efemernih ("dnevnopolitičkih") događaja, komediografi su morali pisati brže od tragičara. On čak primećuje i neke sličnosti između razdoblja stare komedije i [[Shakespeare]]ovog doba, npr. to da su pisci često počinjali kao glumci<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0019.tlg002.perseus-grc1:507 Aristofan, ''Vitezovi'', 542]: "da prvo treba biti biti veslač pre no što se postane kormilar" (ἐρέτην χρῆναι πρῶτα γενέσθαι πρὶν πηδαλίοις ἐπιχειρεῖν).</ref> ― pa tako iz nekih antičkih vesti saznajemo da su Krates i Ferekrat takođe bili glumci, i to rivalski nastrojeni jedan prema drugom;<ref>[http://books.google.co.uk/books?id=QhPVAAAAMAAJ&printsec=frontcover&hl=sr#v=onepage&q&f=false Anonim, "O komediji" ''(Prolegomena de comoedia)'', III, p. 24, Dübner.]</ref> zatim da su morali stvarati vrlo brzo te su umesto novih komada prikazivali i izmenjene verzije starih ― pa tako čujemo o dva izdanja Aristofanovih ''Oblaka'';{{sfn|Đurić|1991|p=338}} dalje, autori su se često oslanjali na delo drugih komediografa, što je moglo ići sve do optužbi za plagijat ― Eupolid, na primer, optužuje Aristofana da je pozajmio od njega za ''Vitezove'', dok Aristofan u kasnijem izdanju ''Oblaka'' optužuje Eupolida da je za ''Mariku'' pozajmio iz njegovih ''Vitezova'',<ref name="A1999 1870">[http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0104%3Aalphabetic+letter%3DE%3Aentry+group%3D12%3Aentry%3Deupolis-bio-1 William Smith (ur.), ''Dictionary of Greek and Roman Biography and Mythology'', 1870, s.v. Eupolis.]</ref> i konačno, da su svoje drame prikazivali pod tuđim imenom ― tako je, na primer, Aristofan često prikazivao svoje komade pod imenima pozorišnih delatinika [[Filonid]]a i [[Kalistrat]]a.{{sfn|Đurić|1991|p=344}} ==== Komedija i sloboda ==== Sloboda izražavanja koju su pesnici stare komedije imali u Atini rasla je i padala s političkom slobodom u tom polisu.<ref>[http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0104%3Aalphabetic+letter%3DC%3Aentry+group%3D37%3Aentry%3Dcratinus-bio-1 William Smith (ur.), ''Dictionary of Greek and Roman Biography and Mythology'', 1870, s.v. Cratinus (1).]</ref> Štaviše, ako je verovati [[Ciceron]]u, postojao je i poseban zakon koji je atinskim komediografima garantovao nekažnjivost: "Kod Grka je" ― kaže Ciceron ― "i zakonom bilo dozvoljeno da se u komediji o svakome po imenu kaže ono što se želi reći".<ref>[http://books.google.co.uk/books?id=FmhkynDLN8UC&pg=PA61&lpg=PA61&dq=%22nominatim+diceret%22&source=bl&ots=kxJmI0t-5A&sig=PpyNK4wBIWQS4ALJn5L_4ARxdMk&hl=en&sa=X&ei=shvLUpKCBcGJyQOFx4CYBQ&ved=0CDAQ6AEwAA#v=onepage&q=%22nominatim%20diceret%22&f=false Henry Nettleship, "The Earliest Latin Literature" (public lecture, 1882), ''Lectures and Essays on Subjects Connected with Latin Literature and Scholarship by Henry Nettleship'', Cambridge University Press, 1885, str. 61, beleška 1.]</ref><ref>[http://books.google.co.uk/books?id=R2z8sjmVLZYC&pg=PA122&lpg=PA122&dq=%22nominatim+diceret%22&source=bl&ots=II5OHBa8nF&sig=12fefD6DrEcrfAon-FnJIxBNdcg&hl=en&sa=X&ei=XRzLUpyyLcuFyQOF54CQCQ&ved=0CDYQ6AEwAg#v=onepage&q=%22nominatim%20diceret%22&f=false Ineke Sluiter, Ralph Mark Rosen (eds), ''Kakos: Badness and Anti-value in Classical Antiquity'', str. 121–122, beleška 9.]</ref> No koliki je bio uticaj komedije na društvenu i političku stvarnost savremene Atine i dalje je predmet rasprave. S jedne strane, [[Platon]] izgleda nije potcenjivao uticaj koji komedija ima na formiranje predstava i zaključaka kod "običnog naroda", pa u ''[[Odbrana Sokratova (Platon)|Odbrani Sokratovoj]]'' ukazuje na Aristofanove ''Oblake'' kao jedan od glavnih izvora informacija o [[Sokrat]]u za običnog čoveka: "To ste i sami gledali u komediji Aristofanovoj" ― kaže tu Sokrat ― "nekakav Sokrat lebdi onde i govori da vazduhom putuje, i mnoge druge budalaštine blebeće; a od svega toga ja ništa, ni mnogo ni malo, ne razumem".<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0059.tlg002.perseus-grc1:19cPlaton, ''Odbrana Sokratova'', 19c (preveo Miloš N. Đurić).]</ref> S druge strane, atinske su sudije 424. pne. dodelile prvu nagradu Aristofanovim ''Vitezovima'', u kojima je Kleon, tadašnji neprikosnoveni vođa demokratije, predstavljen kao opaki [[Paflagonija|paflagonski]] rob, a onda je nekoliko nedelja potom tog istog Kleona narod izabrao za [[Strategos|stratega]].{{sfn|Easterling|Kenney|2002|p=375}} Period prosperiteta "političke komedije" počeo je učvršćivanjem atinske moći nakon [[Persijski ratovi|persijskih ratova]] i završio se krajem [[Peloponeski rat|peloponeskog rata]] ili možda nešto kasnije, odnosno obuhvata otprilike period od [[460. pne.]] do [[393. pne.]] No pesnička se sloboda i u tom periodu susretala s otporima. U vreme arhonta Morihida (440–439. pne., Perikle je bio jedan od desetorice stratega) donet je zakon koji je zabranio komediografima da ismevaju žive savremenike tako što bi ih prikazivali na pozornici pod pravim imenom ("zakon protiv spominjanja ljudi po imenu u komediji").<ref>[[Sholija]] uz: Aristofan, ''Aharnjani'', 67: ψήφισμα τοῦ μὴ κωμῳδεῖν ὀνομαστί.</ref>{{sfn|Meineke|1839|p=40}} Taj je zakon ostao na snazi dve godine, da bi bio ukinut u doba arhonta Eutimena (437–436. pne., Perikle je i dalje na položaju stratega). Drugo ograničenje, koje je verovatno uvedeno otprilike u isto vreme, ticalo se zabrane članovima [[Areopag]]a ― vrhovne sudske instance u Atini ― da se bave pisanjem komedija.<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0007.tlg088.perseus-grc2:348c Plutarh, ''De gloria Atheniensum'', 348c] ("Što se tiče dramatičara, [Atinjani] smatrahu da je pisanje komedija tako sramotno i nedostojno da su doneli zakon kojim se članovima Areopaga zabranjivalo da pišu komedije").</ref> Od [[436. pne.]] politička komedija nastavila je da cveta, sve dok nije došla pod udar nekog Sirakosija, za koga se sumnjalo da je delovao na [[Alkibijad]]ov nagovor. Na predlog tog Sirakosija donet je jedan zakon, verovatno [[416. pne.|416]]–[[415. pne.]], "da se niko ne sme po imenu spominjati u komediji" (μὴ κωμῳδεῖσθαι ὀνομαστί τινα),<ref>Sholija uz: Aristofan, ''Ptice'', 1297.</ref> no taj zakon nije dugo ostao na snazi.{{sfn|Meineke|1839|p=41}} Što se tiče navoda da je sličan zakon donet i na predlog nekog Antimaha,<ref>Sholija uz: Aristofan, ''Aharnjani'', 1149.</ref>{{sfn|Meineke|1839|p=41}} pokazano je dosta uverljivo da je taj zakon najverovatnije plod fikcije i da nikada nije postojao.<ref>[http://journals.cambridge.org/action/displayAbstract?fromPage=online&aid=3632900 Stephen Halliwell, "Ancient Interpretations of ὀνομαστί κωμῳδεῖν in Aristophanes", ''The Classical Quarterly'', New Series, Vol. 34, 1984, str. 87.]</ref> No zato se sa sigurnošću može pretpostaviti ― premda neposrednih vesti nemamo ― da je [[oligarhijski prevrat 411. pne.]] uticao na slobodu izražavanja u komediji.<ref>[http://www.jstor.org/discover/10.2307/639144?uid=2129&uid=2&uid=70&uid=4&sid=21103235651037 J. E. Atkinson, "Curbing the Comedians: Cleon versus Aristophanes and Syracosius' Decree", ''The Classical Quarterly'', New Series, Vol. 42, No. 1, 1992, str. 56-64] daje noviji pogled na pokušaje ograničavanja slobode govora u staroj atičkoj komediji.</ref> Ako je tada i došlo do opadanja komediografske delatnosti, Aristofanove ''Žabe'' (406. pne.) i Platonov ''Kleofont'' (405. pne.) jasni su pokazatelji njenog oživljavanja nakon obnove demokratije. Jednako je sigurno i da je nakon pada Atine i tokom vladavine [[Tridesetorica tirana|tridesetorice tirana]] komediografska sloboda bila ponovo ograničena, ne samo zbog gubitka političke slobode, nego i zbog opšte iscrpljenosti prouzrokovane ratom, koja nije dozvoljavala da se horovi opremaju i održavaju s onom starom raskoši.<ref name="A1999 1870"/> Otvoreno su se postavljala pitanja i o opravdanosti velikih troškova [[Horegija|horegije]] u poređenju sa sve većim troškovima za vojne potrebe.<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0034.tlg001.perseus-grc1:139 Likurg, ''Protiv Leokrata'', 139] (gde se kaže da trošenje novca na hor ne zaslužuje pohvalu od građana, jer ne donosi nikakve koristi zajednici, kao što je slučaj, na primer, s opremanjem trireme).</ref><ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0014.tlg020.perseus-grc1:26 Demosten, ''Protiv Leptina'', 26] (gde se kaže da novac utrošen na horove donosi jednodnevno zadovoljstvo gledaocima u teatru, a s druge strane novac utrošen u ratne svrhe donosi za sve vreme sigurnost celom gradu).</ref> Prepreke su komediografima umeli da stvore i oni koji su u njihovim komadima bili napadnuti. Konačno, na predlog ditirampskog pesnika [[Kinesija|Kinesije]], koji je kao loš umetnik bio pod stalnim udarom čitavog niza komediografa, donet je zakon (možda oko [[390. pne.]]) koji je toliko ograničio javne troškove za prikazivanje komedija da se hor morao u potpunosti ukinuti.<ref>[http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0104%3Aalphabetic+letter%3DC%3Aentry+group%3D22%3Aentry%3Dcinesias-bio-1 William Smith (ur.), ''Dictionary of Greek and Roman Biography and Mythology'', 1870, s.v. Cinesias.]</ref> Na to je komediograf [[Stratis]] odgovorio komedijom ''Kinesija'', u kojoj je ovoga nazvao "ubicom horova" (χοροκτόνος).<ref>[http://books.google.co.uk/books?id=_59fAAAAMAAJ&printsec=frontcover&dq=Aristophanes+comoediae+scholia+graeca&hl=sr&sa=X&ei=-R3MUrTaLc71yAPa3IHwCQ&ved=0CC4Q6AEwAA#v=onepage&q=Aristophanes%20comoediae%20scholia%20graeca&f=false Sholija uz: Aristofan, ''Žabe'', 406.]</ref> Uskoro potom na predlog [[Agirije|Agirija]] donet je zakon kojim se smanjila i naknada komičkim pesnicima za prikazivanje predstava.<ref>[http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0104%3Aalphabetic+letter%3DA%3Aentry+group%3D11%3Aentry%3Dagyrrhius-bio-1 William Smith (ur.), ''Dictionary of Greek and Roman Biography and Mythology'', 1870, s.v. Agyrrhius.]</ref> Stara komedija trajala je otprilike od 80. do 94. Olimpijade, tj. od [[458. pne.|458.]] do [[404. pne.]] Od Kratina do [[Teopomp]]a ređa se niz od 41 pesnika, od kojih je njih 14 živelo pre Aristofana. Svima njima pripisuje se više od 360 komedija.{{sfn|Bode|1840|p=108}} Kasniji Aristofanovi komadi pripadaju pre srednjoj nego starog komediji. A drevna megarska komedija, koju je navodno unapredio neki glumac [[Meson]] (Μαίσων) uvođenjem stalnih likova,<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0008.tlg001.perseus-grc1:14.77 Atenej, ''Deipnosophistae'', XIV, 659a] ("Meson je bio komički glumac, rodom Megaranin, koji je izumio [[Teatarske maske|masku]] koja se po njemu zvala mesonka (μαίσων); kao što nam u traktatu ''O maskama'' kaže [[Aristofan Bizantinac]], gde navodi da je on izumio jednu masku za roba i jednu za kuvara. Tako da je zaslužio da se šale koje priliče tim likovima zovu mesonskim (μαισωνικά)".</ref> neko je vreme postojala naporedo s umetnički razvijenijom atičkom komedijom, kao što je to bio slučaj i s jampskim zabavama u Sirakuzi i u starim dorskim polisima kopnene Grčke.{{sfn|Bode|1840|p=28}} ==== Struktura stare komedije ==== Struktura stare atičke komedije poznata nam je samo iz tekstova devet sačuvanih komedija Aristofanovih, koje su sve nastale u periodu od [[425. pne.|425.]] do [[405. pne.]] (''Eklesijazuse'' i ''Pluto'' računaju se, naime, među dela srednje komedije.) Od dela ostalih pisaca stare komedije sačuvani su samo oskudni fragmenti. Kompozicija stare atičke komedije bila je određena spojem horskih (pretežno lirskih) elemenata, s jedne, i čisto dramskih elemenata, s druge strane. [[Hor (pozorište)|Hor]] je, kako se čini, imao 24 člana i mogao se podeliti na dva poluhora.{{sfn|Đurić|1991|p=257}} Kad su ovi nastupali samostalno, izgleda da je horovođa predvodio prvi poluhor, dok je drugi poluhor imao svoga, drugog horovođu. Glumci su nosili kostim, koji je uključivao i veliki kožni [[falus]] okačen za pojas. Broj glumaca bio je u komediji ograničen na tri, kao i u razvijenoj tragediji, što znači da je jedan glumac često morao glumiti više uloga u istoj predstavi.{{sfn|Đurić|1991|p=251}} Osnovni elementi koji su činili staru komediju jesu: prolog, paroda, agon, parabaza, epizodne scene, egzoda.{{sfn|Sironić|Salopek|1977|p=122}} [[Prolog]] je scena u kojoj se publika obaveštava o temi komada. Sledi [[paroda]], tj. bučni ulazak hora na pozornicu, pri čemu pesmu hora povremeno prekida govor glumaca. Paroda prerasta u [[Agon (drama)|agon]], tj. u raspravu dvojice glumaca, koji zastupaju oprečne stavove i mišljenja, uz učešće hora. Agon ima složenu strukturu. Nakon uvodne pesme horovođa podstiče jednog od glumaca da govori (to je obično onaj koji će u raspraviti biti pobeđen). Prvi glumac iznosi svoje argumente, pri čemu ga upadicama mogu prekidati njegov protivnik, drugi govornik, ili neki od komičnih tipova. Vrhunac izlaganja prvog glumca čini zadihani "pnigos", završni deo besede iznet ubrzanim tempom, izgovoren gotovo u jednom dahu. Zatim drugi glumac ponavlja celu shemu. Na kraju hor izlaže svoj zaključak o diskusiji u sfragidi (σφραγίς = pečat). Agon je kulminacija zapleta u komadu i uglavnom je posvećen nekom aktuelnom problemu. Od sačuvanih komedija, agona nema u ''Aharnjanima'' i ''Tesmoforijazusama'', a u ''Vitezovima'' i ''Oblacima'' javljaju se po dva agona. Nakon agona obično dolazi [[parabaza]], najvažnija horska partija, gde glumci napuštaju pozornicu, a hor stupa napred (παραβαίνειν) i obraća se direktno [[Publika|publici]], čime razbija scensku iluziju. Parabaza tematski često izlazi iz okvira dramske radnje i bavi se samim pesnikom ili političkom situacijom u Atini. To je najčešće tema središnje besede horovođe (tzv. prave parabaze). U pet starijih Aristofanovih komedija horovođa tu čak i govori u ime samog pesnika. S formalne strane, parabaza ima dva glavna dela. Prvi deo čine kratki uvod, komation (κομμάτιον) upućen publici te "prava" parabaza, tj. duža beseda horovođe (epirema), koja na kraju prelazi u pnigos. Drugi glavni deo četiri pesme poluhorova (oda i antoda, epirema i antepirema), pri čemu nakon svake od ove četiri pesme slede govorni delovi u kojima se vođe poluhorova obraćaju publici. Pored glavne, mogla se javiti i sporedna parabaza. Parabaza, kao deo komedije koji je isključivo horski i koji ne utiče na razvoj radnje, opada kako raste zanimanje za organizovanu dramsku radnju i kako slabi uloga hora. Zatim sledi niz [[Episodija|epizodnih scena]], u kojima hor ne učestvuje, a gde se junak komedije susreće sa različitim komičnim likovima, koje jednog po jednog ispraća s pozornice ili tera u beg. Predstava se najčešće završava nagoveštajem raspusnog veselja ‒ svetkovine, svadbe, gozbe. U svečanoj povorci hor izlazi sa scene (to je [[egzoda]]), a s njim obično i glavni junak komedije.{{sfn|Đurić|1991|p=340–344}} Važnost [[Muzika|muzičkog]] elementa u staroj atičkoj komediji dobro se vidi u Aristofanovim ''Pticama'', komediji koja "predstavlja spektakularni vrhunac muzičke strane antičke komedije"{{sfn|Easterling|Kenney|2002|p=380–381}} i u čijem se samom tekstu mogu perepoznati neke od vizuelnih i muzičkih mogućnosti stvorenih izborom hora sastavljenog od ptica. Prvih dvestotinak stihova posvećeno je uglavnom postepenoj pripemi za razrađeni sled horskih pesama. Na početku komada dvojica Atinjana kreću na put među oblake u potrazi za mirom i za sreću svaki sa sobom nosi po jednu pticu (ὄρνις = "znamenje", ali i "ptica"). U oblacima sreću mitskog [[Terej]]a, koji se pretvorio u [[Pupavac|pupavca]], i nakon razgovora s njim odlučuju da osnuju ptičji grad ni na nebu ni na zemlji koji će se zvati Kukunebograd (Νεφελοκοκκυγία, od νεφέλη = [[oblak]] i κόκκυξ = [[Kukavica (ptica)|ptica kukavica]]). Pozivaju se ptice da se pridruže ovom poduhvatu. Prvo pupavac Terej u lirskim stihovima poziva svoju suprugu Proknu, [[slavuj]]a po obliku, koja odgovara slavujevom pesmom, a zatim se pozivaju ptice s polja, iz vrta, s planine, iz močvare, s mora. Reči variraju između ljudskog jezika i [[Onomatopeja|onomatopejskih]] poziva različitim vrstama ptica, a metrička struktura jasno ukazuje na pesmu virtuoza i na ples s plesnim koracima i koreografijom koji se menjaju u zavisnosti od toga koja grupa ptica se poziva. Konačno, kad se ptice pojave na pozornici, svaka je obučena u drugačiji raskošni kostim u skladu s vrstom kojom pripada.{{sfn|Easterling|Kenney|2002|p=381}} === Srednja komedija === [[Datoteka:Actor slave Massimo.jpg|thumb|Bronzani kip glumca u grčkoj komediji, 3. vek pne.]] {{main|Srednja atička komedija}} Kako je stara atička komedija velikim delom bila plod žive političke i društvene aktivnosti atinskog demosa i slobode koju je polis garantovao, ona je opadala i na kraju prestala da postoji kad je nestalo slobodne političke delatnosti neophodne za njen razvoj. Nasledila ju je komedija nešto drugačijeg stila, poznata kao srednja atička komedija, za koju se obično uzima da je trajala od [[385. pne.|385.]] do [[330. pne.]]{{sfn|Sironić|Salopek|1977|p=127}} No kako su njeni začeci primetni već krajem [[5. vek pne.|5. veka pne.]], neki ispitivači njen početak stavljaju u [[404. pne.]], dok joj je kraj u svakom slučaju čvrsto vezan za gubitak grčke samostalnosti pod [[Filip II Makedonski|Filipom II]] i [[Aleksandar Veliki|Aleksandrom Velikim]].<ref>M. C. Howatson (ed.), ''The Oxford Companion to Classical Literature'', 1989, str. 149.</ref> Tokom ovih 60–70 godina atinski je polis formalno zadržao demokratski poredak, ali je od njegovog ranijeg duha malo toga ostalo, a nestalo je i nekadašnje energije i interesa javnosti da se angažuje u radu za društveno dobro. Stoga komedija ovog perioda napušta satiru na račun pojedinca i prelazi na satiru na račun grupa ljudi, pa se u takvoj komediji pojedinac nalazi na udaru komediografa uglavnom samo kao predstavnik određene grupe.{{sfn|Đurić|1991|p=358}} Atinski teatar [[4. vek pne.|4. veka pne.]] privlačio je pesnike s raznih krajeva grčkog sveta i, s druge strane, jednako obilato u druge polise izvozio predstave.{{sfn|Easterling|Kenney|2002|p=399}} A predstava je svakako bilo mnogo: prema nepoznatom autoru spisa ''O komediji'', "srednja komedija broji 57 pesnika i njihovih 617 drama",<ref>[http://books.google.co.uk/books?id=QhPVAAAAMAAJ&printsec=frontcover&hl=sr#v=onepage&q&f=false Anonim, ''O komediji'' ''(Prolegomena de comoedia)'', III, p. 25, Dübner] (τῆς μὲν οὖν μέσης κωμῳδίας εἰσὶ ποιηταὶ νζ΄, καὶ τούτων δράματα χιζ΄).</ref> dok Atenej, možda koristeći drugačiji sistem klasifikacije, kaže da je "pročitao više od 800 drama koje pripadaju takozvanoj srednjoj komediji".<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0008.tlg001.perseus-grc1:336d Atenej, ''Deipnosophistae'', VIII, 15 (336d)] (πλείονα τῆς μέσης καλουμένης κωμῳδίας ἀναγνοὺς δράματα τῶν ὀκτακοσίων).</ref> Od svih tih dela ostali su samo kratki fragmenti i mnogo naslova,{{sfn|Sironić|Salopek|1977|p=127}} a od onih 57 pesnika Meineke je uspeo nabrojati imena njih 39,{{sfn|Meineke|1839|p=303}} dok se drugde spominje da je poznato 46 imena.{{sfn|Đurić|1991|p=359}} Najpoznatiji su bili [[Antifan (komediograf)|Antifan]] i [[Aleksid]],{{sfn|Bode|1840|p=393}} od kojih je prvi napisao 260 ili čak 365 komedija i naročito se istakao u prikazivanju karakternih tipova (''Parazit'', ''Preljubnici'', ''Kockari'' itd.), neatičkih likova (''[[Epidaur]]anin'', ''[[Beotija|Beoćanka]]'', ''[[Delos|Deljanka]]'' itd.) i [[Mitološka travestija|mitoloških travestija]] (''[[Asklepije]]'', ''[[Busiris]]'', ''[[Ganimed (mitologija)|Ganimed]]'' itd.),{{sfn|Đurić|1991|p=359}} a drugi je napisao 245 komada i, sudeći po naslovima, crtao je ženske karaktere, zanimanja, doživljaje, naklonosti. Treći velikan srednje komedije bio je [[Anaksandrid]], koji je navodno izumeo onu vrstu zapleta koja će kasnije postati taklo popularna (kao u [[Terencije]]voj ''[[Adelphoe|Braći]]''), gde junak prvo obljubi devojku, a kasnije se oženi njome,<ref>[http://www.stoa.org/sol-bin/search.pl?search_method=QUERY&login=guest&enlogin=guest&page_num=1&user_list=LIST&searchstr=Anaxandrides&field=hw_eng&num_per_page=25&db=REAL ''Suda'', s.v. Ἀναξανδρίδης] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924124717/http://www.stoa.org/sol-bin/search.pl?search_method=QUERY&login=guest&enlogin=guest&page_num=1&user_list=LIST&searchstr=Anaxandrides&field=hw_eng&num_per_page=25&db=REAL |date=2015-09-24 }} ("on je prvi uveo ljubavne priče i obljubu devica").</ref> premda smo taj motiv susreli u Aristofanovom ''Kolaku''. Aleksid je prvi na pozornici u Atici prikazao lik [[Parazit (književnost)|parazita]] pod tim nazivom i njegovim doživljajima i dosetkama dao nove crte,{{sfn|Đurić|1991|p=360}} premda sam lik predstavlja [[Epiharm]]ov izum.{{sfn|Müller|1858|p=57}} ==== Mit i svakodnevica ==== Pored prikrivenih aluzija na savremene prilike, među uobičajenim temama jesu kritika vrednosnih stavova [[Antička filozofija|filozofa]] i književnika, posebno [[Platonizam|platoničara]] i [[Pitagorejci|pitagorejaca]], zatim parodiranje dela pesnika, kako savremenih tako i onih iz prošlosti, te napokon različite mitološke travestije.{{sfn|Sironić|Salopek|1977|p=127}} Politička tematika u komediji postepeno se gubi i ustupa mesto drugim, dominantnijim interesovanjima Grka 4. veka pne. Izuzetak je, kako se čini, [[Timokle]], u čijim fragmentima nalazimo značajan broj aluzija na savremenike i političke teme, što ga čini zanimljivim poznim izdankom takve vrste komedije: bio je pristalica [[Antička Makedonija|promakedonske]] politike i u svojim je komadima, između ostalih, napadao [[Demosten]]a i [[Hiperid]]a, a nalazimo ga kako piše i nakon što su oni umrli i nakon što je [[Menandar]] već započeo svoju dramaturšku karijeru.{{sfn|Easterling|Kenney|2002|p=405}} Aristofanove pozne komedije ''[[Eklesijazuse]]'' i ''[[Pluto (Aristofan)|Pluto]]'' političkog su karaktera u smislu da nude rešenje, dakako komično, za životne probleme koji muče Atinu, no u obe su komedije ta rešenja pre socijalno-ekonomskog neko čisto političkog karaktera, bilo da se radi o kvazi-komunističkoj državi koju osnivaju žene, bilo da se radi o redistribuciji bogatstva.{{sfn|Easterling|Kenney|2002|p=406}} U odnosu, na primer, na ''[[Oblaci (Aristofan)|Oblake]]'', gde karikirani lik Sokrata lebdi "da bi mu se duh približio vazduhu", ''Eklesijazuse'' i ''Pluto'' su "moderne" komedije, u tom smislu da stavljaju naglasak na socijalno-ekonomske probleme, udaljavaju se od ličnih napada i kritikuju određene ideje sa principijelnog stanovišta sadržaja i posledica tih ideja.{{sfn|Easterling|Kenney|2002|p=407}} U ''Eklesijazusama'' nalazimo i najstariju komičku scenu s dva starca suprotstavljenih karaktera: dok jedan, pun entuzijazma, žuri da preda svoju imovinu u ruke zajednice, dotle je drugi skeptičan i stalno odlaže taj potez, ali zato trči na besplatnu gozbu koju je država priredila ― oni su preteče takvih parova u novoj komediji kao što su Demeja i Nikerat u Menadrovoj ''[[Samljanka (Menandar)|Samljanki]]'' ili Demeja i Micion u [[Terencije]]voj ''[[Braća (Terencije)|Braći]]''.{{sfn|Easterling|Kenney|2002|p=409}} Od satire na račun filozofa poznat je jedan fragment [[Epikrat iz Ambrakije|Epikrata iz Ambrakije]], u kome se ismevaju [[Platon]] i njegovi učenici, koji su prikazani kako raspravljaju o tome je li [[tikva]] zelje, trava ili drvo, dok ih ne ismeje neki lekar, a kad se oni na to naljute, spokojno se pojavljuje Platon i naređuje im da se vrate na prva počela i o svemu tome još jednom razmisle.{{sfn|Đurić|1991|p=358}} Ta scena nalikuje poznatoj sceni sa Sokratovom "mislionicom" u Aristofanovim ''Oblacima'', u kojoj karikaturalno predstavljeni Sokrat "lebdi" na nekoj uzdignutoj katedri kako bi mu se duh približio vazduhu.{{sfn|Easterling|Kenney|2002|p=408}} Kod [[Antifan (komediograf)|Antifana]] i [[Aleksid]]a, koji su među najvažnijim pesnicima srednje komedije, česta je satira na račun bednog života pitagorejaca, koji ne jedu živa bića, ali jedu psa koji je ubijen ranije, jer tad više nije živo biće.{{sfn|Đurić|1991|p=358}} Od sačuvanih naslova koji se mogu datirati, tek nešto manje od polovine onih koji pripadaju komedijama napisanim tokom poslednjih dvadeset godina [[5. vek pne.|5. veka pne.]] obrađuje mitološku tematiku ― u smislu da uzimaju zaplet i likove iz [[mit]]a te ono smešno zasnivaju na sukobu i kontrastu između događaja i sistema vrednosti prisutnih u "izvornom" mitu, s jedne strane, i njihovih odraza u svetu običnih ljudi ili čak onih još gorih; za period od 400. do 350. pne. broj takvih komedija kreće se između trećine i polovine, dok ih u periodu od 350. do 320. pne. ima tek jedna desetina.{{sfn|Easterling|Kenney|2002|p=402}} Posebno je zanimljiva obrada mita o [[Auga|Augi]], jer sadrži motive [[Silovanje|silovanja]] i [[Anagnorisis|prepoznavanja]], koje su antički filolozi smatrali glavnim karakteristikama nove komedije i čiji se tragovi mogu pronaći već u dve poslednje Aristofanove komedije. Ovaj je mit [[Euripid]] obradio u ''Augi'' (Αὐγή), jednoj od poslednjih tragedija koje je napisao, što je možda i poslužilo kao neposredna inspiracija [[Fililije|Fililiju]] i [[Eupolid]]u da napišu komedije pod naslovom ''Auga''. Fililijeva je komedija možda i napisana krajem 5. veka pne., dok je sećanje na Euripidovu istoimenu tragediju još bilo sveže, a čini se da iz tog perioda potiče i čitav niz statueta od [[Terakota|terakote]] koji prikazuju likove u vezi s komičkom obradom tog mita (Herakle, žena koja u sramoti pokriva svoje lice, stara dadilja s bebom u naručju itd.). Fragmenti koji se odnose na jela i pića, a koje iz mnogobrojnih dela srednje komedije citira [[Atenej]] donekle nam pokazuju kako su komediografi mogli "prizemljiti" mit i podsećaju nas na tradicionalni lik Herakla u komediji kao proždrljivca.{{sfn|Easterling|Kenney|2002|p=403}} Ali i izolovani stihovi mogli su se preuzeti od tragičara i preokrenuti u komičke svrhe, kao kad Anaksandrid uzima čuveni stih iz Euripidove ''Auge'' i pomoću [[Parodija|parodije]] ga pretvara u politički humor: Euripidovo "Priroda je tako htela, a ona ne mari za zakone" kod Anaksandrida postaje: "Država je tako htela, a ona ne mari za zakone".{{sfn|Easterling|Kenney|2002|p=404}} ==== Oblikovanje zapleta i likova ==== S današnje tačke gledišta, srednja komedija predstavlja prelaz sa stare na novu atičku komediju, a ovoj drugoj približava se naročito po većoj pažnji koja se pridaje izgradnji zapleta,{{sfn|Đurić|1991|p=358}} koji su, kako se čini, često bili temeljeni na ljubavnim intrigama,{{sfn|Bode|1840|p=396}} kao i po odsustvu neobuzdane grotesknosti, raskalašnosti i fantaziranja karakterističnih za staru komediju. Aristotel primećuje da je jedna od razlika između stare i nove komedije u tome što su stari komediografi izmamljivali smeh "razvratnim govorom" (αἰσχρολογία), a novi to čine pomoću "aluzije" (ὑπόνοια).<ref name="data.perseus.org"/> Preovlađuje sve istančanije opažanje, približavanje stvarnom životu i negovanje izraza, dok se u crtanju likova ne primećuje velika kreativnost: "Pesnici srednje komedije nisu pretendovali na pesnički stil, već zbog korišćenja svakodnevnog govora njihova dela imaju odlike proze, tako da je poetska žica u njima prava retkost. A svi obraćaju veliku pažnju na zaplet" ― kaže nepoznati autor spisa ''[[O komediji]]''.<ref>[http://books.google.co.uk/books?id=QhPVAAAAMAAJ&printsec=frontcover&hl=sr#v=onepage&q&f=false Anonim, ''O komediji'' ''(Prolegomena de comoedia)'', III, p. 25, Dübner.]</ref> Postepeno napuštanje ličnih napada svakako je jedan od faktora koji je doprineo usavršavanju komičkih zapleta. Za izgradnju zapleta poslužio je, s jedne strane, mit, sa svojim već postojećim likovima i pričama. S druge strane, za sagledavanje razvoja komedije s tipičnim fiktivnim likovima zavisimo od rekonstrukcije pojedinačnih komada na osnovu [[Rimska književnost|rimskih]] adaptacija i Menandrovog dela. [[Plaut]]ovi ''[[Menehmi (Plaut)|Menehmi]]'', kao komedija zamene identiteta, zajedno s ''[[Amfitrion (Plaut)|Amfitrionom]]'' i možda Menandrovim ''[[Štit (Menandar)|Štitom]]'' daju neku predstavu o načinima na koje su pesnici srednje komedije mogli razvijati zaplet u svojim komadima. Pri tom sačuvani naslovi kao što su ''Dva slična'' (kod Antifana i drugih) te ''Blizanci'' i ''Bliznakinje'' (kod Anaksandrida, Antifana, Aleksida i drugih) ukazuju pre na sistemsku pojavu nego na izolovane slučajeve.{{sfn|Easterling|Kenney|2002|p=413}} Jedan fragment Antifanove komedije ''Poezija'' (Ποίησις) sadrži deo nekog govora o tome kako je lako pisati tragediju i kako je, s druge strane, teško pisati komediju. Moguće je da je to deo prologa koji Poezija govori u ime pesnika, kao što je u staroj komediji to činio hor u parabazi. Dok tragičari ― kaže se u tom fragmentu ― jednostavno odaberu jedan mit, čije su okolnosti publici već poznate, obrade ga i na kraju reše zaplet [[Deus ex machina|pomoću stroja]] (μηχανή / ''machina''), dotle se komediografi muče da izmišljaju zaplete, likove i celu radnju, kako ono što se dogodilo pre početka komedije, tako i ono što će se dogoditi na kraju. Tako je Antifan na ovom mestu skicirao koncept komedije kao umetnički izgrađene fikcije, tj. kao izmišljene priče u čijem se središtu nalazi zaplet, sa svojim početkom, sredinom (sadašnjom situacijom) i krajem.{{sfn|Easterling|Kenney|2002|p=412}} Koncept o organski strukturiranoj komediji o fiktivnim ljudima bliska je nekim Aristotelovim principima o kompoziciji drame: "Pesništvo", kaže Aristotel, "prikazuje više ono što jeste, a istoriografija ono što je pojedinačno", npr. "šta je [[Alkibijad]] uradio ili doživeo", pri čemu je "u oblasti komedije to već jasno došlo do izraza: kad pesnici sastave priču prema verovatnosti, oni svojim licima nadevaju kakva god imena, a ne pevaju, kao jampski pesnici, određenim pojedinim licima".<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0086.tlg034.perseus-grc1:1451b Aristotel, ''Poetika'', 1451b] (prevod Miloš N. Đurić).</ref> Naše znanje o srednjoj komediji u ogromnoj se meri zasniva na citatima i fragmentima iz tih dela koje je [[Atenej]] stavio u usta gostima na gozbi koja čini centralni motiv njegovog dela ''[[Deipnosophistae]]''. No teme razgovora na jednoj gozbi, makar njoj prisustvovali učeni ljudi, relativno su ograničene ― kuvari, razne vrste hrane, vino, vinske čaše, hetere ― i to su upravo motivi koji preovlađuju i u Atenejevim citatima iz srednje komedije. Izbor bi verovatno bio sasvim drugačiji kad bismo raspolagali slučajnim uzorkom motiva, likova i dijaloga s [[papirus]]nih fragmenata, pa i to treba uzeti kao faktor koji je uticao na to da komedija 4. veka pne. ponekad smatra repetitivnom ili monotonom, premda je za to, makar jednim delom, odgovoran i jedan unutrašnji pesnički razlog ― naime, činjenica da poznata tema, obogaćena samo malim daškom nečeg novog, može biti važan sastojak uspeha.{{sfn|Easterling|Kenney|2002|p=409}} Lik kuvara (μάγειρος), čest u sačuvanim fragmentima, može poslužiti da se uoče neki obrasci razvoja [[tipski lik|tipskih likova]] uopšte, uključujući i one koji su slabo zastupljeni u raspoloživim citatima iz srednje komedije i koji se pojavljuju već definisani kod Menandra i u [[Rimska komedija|rimskoj komediji]]. Već u ranijim fazama razvoja grčke komedije sreću se mladi i stari ljubavnici, mlade i stare hetere; kasnije se u ulozi poverljivih savetnika i pomagača pojavljuju kućni [[robovi]] ili, pak, laskavi [[Parazit (književnost)|paraziti]]; kao prepreke tu su obično strogi i škrti očevi ili zapovednički nastrojene majke, a svoj red čekaju i svodnik, [[Lihvarstvo|lihvar]] i kuvar, koji se angažuje da bi pripremio svadbu ili neku drugu svetkovinu.{{sfn|Easterling|Kenney|2002|p=410}} Arhetipi za neke od ovih tipskih likova mogu se pronaći u ranijoj komediji, koja ih je pak crtala kroz prizmu živih savremenika: tragajući za likom koji će se u ''[[Aharnjani]]ma'' suprotstaviti Dikeopolovom separatnom miru sa Spartom, Aristofan izvodi na pozornicu lik [[Lamah]]a, njemu savremenog vojnog zapovednika, koji se pojavljuje u punoj [[hoplit]]skoj opremi, viče i besni, ali ne postiže ništa i na kraju završi ranjen dok junak komedije uživa u vinu i ženama. Na toj osnovi mogao se dalje graditi lik plautovskog hvalisavog vojnika ''(miles gloriosus)'', premda dakako Aristofanov Lamah nije prvi lik vojnika u književnosti.{{sfn|Easterling|Kenney|2002|p=410}} O tipologiji likova, osim na temelju fragmenata, zaključujemo i po predstavama [[Teatarske maske|komičkih maski]], glumaca i scena na delima likovne umetnosti.{{sfn|Easterling|Kenney|2002|p=411}} ==== Formalna obeležja ==== Što se tiče njihovih formalnih obeležja, dela srednje komedije, uopšteno govoreći, nisu imala ni [[Parabaza|parabaze]] ni horske lirike, a to je bar delom bio slučaj i s [[Kratin]]ovim ''Odisejima'', [[Aristofan]]ovim ''Plutom'' i ''Eolosikonom'' i nekim drugim dramama koje vremenski pripadaju staroj komediji.{{sfn|Easterling|Kenney|2002|p=400}} Štaviše, nepoznati pisac ''Aristofanovog životopisa'' kaže da u ''Kokalu'' Aristofan "uvodi silovanje i [[Anagnorizam|prepoznavanje]] i sve drugo u čemu ga je Menandar sledio",<ref>[http://books.google.co.uk/books?id=QhPVAAAAMAAJ&printsec=frontcover&hl=sr#v=onepage&q&f=false Anonim, ''Aristofanov životopis'' ''(Prolegomena de comoedia)'', XI, p. 36, Dübner.]</ref> čime anticipira neke od glavnih elemenata nove komedije. U ''[[Plut (Aristofan)|Plutu]]'' ― na mestima gde bi se inače očekivale horske partije ― u rukopisima se nalazi samo reč ΧΟΡΟΥ = "(pesma) hora", koja možda označava da je u tom trenutku hor plesao i pevao, ali ta pesma nije imala veze s radnjom u konkretnoj komediji,{{sfn|Easterling|Kenney|2002|p=399–400}} već se pre radilo o nekoj vrsti muzičkog interludija.<ref name="QhPVAAAAMAAJ p. 21">[http://books.google.co.uk/books?id=QhPVAAAAMAAJ&printsec=frontcover&hl=sr#v=onepage&q&f=false Platonije, "O karakteristici komedija" ''(Prolegomena de comoedia)'', I, p. 21, Dübner.]</ref> Već u Aristofanovom ''Plutu'' jedino značajno pojavljivanje hora jeste u [[Paroda|parodi]] (st. 253 sqq), u kojoj hor starih seljaka s Karionom zapodeva razgovor u trohejskim tetrametrima (dakle, ne u lirskim metrima), zatim u jampskim stihovima peva parodiju na [[Filoksen sa Kitere|Filoksenov]] ditiramb ''Kiklop'' (st. 290 sqq) i na kraju se vraća svojoj uobičajenoj ulozi sa pesmom koja je u rukopisu označena rečju ΧΟΡΟΥ; no čak ni parodija na Filoksena, premda čini deo teksta komedije, zapravo nema nikakve organske veze sa zapletom i mogla bi se sasvim dobro uklopiti u bilo koji drugi komad sa sličnom radnjom.{{sfn|Easterling|Kenney|2002|p=400–401}} Smanjena uloga hora bila je uslovljena, s jedne strane, promenom duha same komedije, a s druge strane, sve većim teškoćama da se pronađe osoba koja bi mogla vršiti dužnost [[horeg]]a, odnosno koja bi na sebe preuzela opremanje, obuku i izdržavanje [[Hor (pozorište)|hora]]. Naime, tokom čitavog 4. veka pne. društveno-ekonomska kriza ugrožavala je sistem horegije, pa su se postavljala i pitanja o opravdanosti ogromnih troškova horegije u poređenju sa sve većim troškovima za vojne potrebe.<ref>[[Likurg iz Atene|Likurg]], ''Protiv Leokrata'', 139; Demosten, ''O ateliji Leptinu'', 26.</ref> Već [[405. pne.]] horegiju na Velikim Dionisijama vršila su dva čoveka, nazvana ''sunchorēgoí'' (συνχορηγοί). No do promena u komediji dolazilo je postepeno, pa je najverovatnije to slučaj bio i s promenama u njenim formalnim obeležjima. Nakon što je jedno vreme hor nastavio da postoji i bez sredstava za punu obuku u muzici i [[ples]]u, hor je na kraju u potpunosti uklonjen iz predstave. Neki fragmenti iz dela srednje komedije koji su stigli do nas pisani su lirskim metrima, što ukazuje na postojanje hora. Posebno se istrajnom pokazala sama ideja da hor može imati svoj zaseban identitet ili izvesti vlastitu predstavu, makar samo prilikom ulaska na pozornicu.{{sfn|Easterling|Kenney|2002|p=401}} Sudeći po ogromnom broju komada napisanih u okviru srednje komedije, s jedne strane, i po malom broju pobeda koje su zabeležene za njihove autore, s druge strane ― Antifan, najbolji od njih, pobedio je samo trinaest puta{{sfn|Đurić|1991|p=359}}<ref>{{Cite web |title=''Suda'', s.v. Ἀντιφάνης. |url=http://www.stoa.org/sol-bin/search.pl?search_method=QUERY&login=guest&enlogin=guest&page_num=1&user_list=LIST&searchstr=alpha%2C2735+&field=adlerhw_gr&num_per_page=25&db=REAL |access-date=2014-01-23 |archive-date=2015-09-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150924124841/http://www.stoa.org/sol-bin/search.pl?search_method=QUERY&login=guest&enlogin=guest&page_num=1&user_list=LIST&searchstr=alpha,2735+&field=adlerhw_gr&num_per_page=25&db=REAL |dead-url=yes }}</ref> ― te uzimajući u obzir relativno mali uticaj tih dela, Mahaffy sugeriše da su ta dela možda bila namenjena pre čitanju nego izvođenju na pozornici.{{sfn|Mahaffy|1880|p=466}} S druge strane, u ovom je periodu atička komedija postala istinski međunarodna (u skladu s tadašnjim poimanjem ekumene kao sveta koji govori grčkim), a o njenoj popularnosti govore i motivi komičkih scena na flijačkim vazama, odnosno slikanim vazama pronađenim u južnoj Italiji, koje se datiraju počev od prve četvrtine 4. veka pne., kao i atičke statuete od terakote, koje su pronađene na širokom prostranstvu od Ampurije kod Barselone, preko [[Olint]]a i Linda, do južne Rusije.{{sfn|Easterling|Kenney|2002|p=398}} === Nova komedija === [[Datoteka:3304 - Athens - Stoà of Attalus Museum - Theatre mask - Photo by Giovanni Dall'Orto, Nov 9 2009.jpg|thumb|200px|Atička komička maska od terakote, 4. ili 3. vek pne.]] {{main|Nova atička komedija}} ==== Pesnici i njihov tekst ==== Razvoj započet u periodu srednje komedije nastavljen je u novoj atičkoj komediji, za koju se uzima da je cvetala od poslednje četvrtine [[4. vek pne.|4. veka pne.]] do polovine [[3. vek pne.|3. veka pne]].{{sfn|The Oxford Classical Dictionary|s.v. comedy (Greek), New}} Za početak joj se obično uzima smrt [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]] [[323. pne.]], a za kraj smrt njenog poslednjeg istaknutog predstavnika [[Filemon (pjesnik)|Filemona]] [[263. pne.]]{{sfn|The Oxford Companion to Classical Literature|s.v. comedy, 1. Greek (New comedy)}} Nepoznati autor spisa ''[[O komediji]]'' zna za 64 pesnika nove komedije, od kojih su najistaknutiji bili [[Filemon]], [[Menandar]], [[Difil]], [[Filipid (pesnik)|Filipid]], [[Posidip iz Kasandreje|Posidip]] i [[Apolodor iz Karista|Apolodor]].<ref>[http://books.google.co.uk/books?id=QhPVAAAAMAAJ&printsec=frontcover&hl=sr#v=onepage&q&f=false Anonim, ''O komediji'' ''(Prolegomena de comoedia)'', III, p. 25, Dübner.] (τῆς δὲ νέας κωμῳδίας γεγόνασι μὲν ποιηταὶ ξδ΄).</ref> Prva trojica smatraju se najvećim komediografima ovog perioda, a iznad svih Menandar, čija je prva komedija, ''Gnev'' (Ὀργή), izvedena [[321. pne.]] i koji je umro oko [[292. pne.|292]]/[[291. pne.]]{{sfn|Easterling|Kenney|2002|p=415}} Premda za života nije bio najuspešniji, Menandar je brzo bio prepoznat kao izvanredan predstavnik ove vrste komedije.{{sfn|Budimir|Flašar|1991|p=145}} U ediciji ''[[Poetae comici Graeci]]''<ref>Rudolf Kassel, Colin Austin, ''Poetae Comici Graeci'', vols. VI & VIII.</ref> navodi se gotovo osamdeset dramatičara koji se, s manjom ili većom verovatnošću, mogu datirati u period između [[325. pne.|325.]] i [[200. pne.]], te još njih pedeset iz kasnijeg perioda, no za mnoge od njih imamo tek njihova imena ili čak samo fragmente njihovih imena nađene na natpisima.{{sfn|The Oxford Classical Dictionary|s.v. comedy (Greek), New}} Komedije Menandra, a možda i drugih pesnika nove komedije, bile su vrlo čitane sve do [[7. vek]]a, kada su bile u celosti izgubljene, a znanje o njima zasnivalo se gotovo isključivo na [[Stari Rim|rimskim]] adaptacijama [[Plaut]]a i [[Terencije|Terencija]].{{sfn|Sironić|Salopek|1977|p=129}} Tek u 20. veku, kad su otkriveni papirusi s dužim i kraćim fragmentima Menandrovih komedija, stvorila se mogućnost neposrednog uvida u umetničko stvaralaštvo ovog komediografa. Veći fragmenti Menandrovih komedija prvi put su otkriveni u kodeksu iz Kaira, koji je objavljen 1907. i koji je sadržavao velike delove ''[[Parničari (Menandar)|Parničara]]'' (Ἐπιτρέποντες), ''[[Devojka s podrezanom kosom (Menandar)|Devojke s podrezanom kosom]]'' (Περικειρομένη) i ''[[Samljanka (Menandar)|Samljanke]]'' (Σαμία), kao i početak ''Junaka'' (Ἥρως). Ti su fragmenti obuhvatali ukupno oko 1.600 stihova i omogućili su neposredan uvid u Menandrovo dramsko umeće u izgradnji dijaloga, obradi zapleta i oblikovanju karaktera, ali i poređenje dela nove komedije s rimskim adaptacijama Plauta, Terencija i drugih pisaca [[Palijata|palijate]]. Zatim je 1959. iz Bodmerovog kodeksa objavljen ''[[Namćor (Menandar)|Namćor]]'' (Δύσκολος), prikazan na Lenejama [[316. pne.]] i sačuvan gotovo u celosti. Osim ovih, posedujemo značajne delove ''[[Štit (Menandar)|Štita]]'' (Ἀσπίϛ), ''[[Omraženi čovek (Menandar)|Omraženog čoveka]]'' (Μισούμενος), ''[[Sikionjanin (Menandar)|Sikionjanina]]'' (Σικυώνιος) i ''[[Dvostruki prevarant (Menandar)|Dvostrukog prevaranta]]'' (Δὶς ἐξαπατῶν). Od ove poslednje komedije sačuvano je tek stotinjak stihova, a među njima i odlomak koji je očito Plautu bio uzor za stihove 494‒562 u ''[[Bakhide (Plaut)|Bakhidama]]'', i to je zasad jedini sačuvani deo grčkog teksta neke komedije za koji se u postojećim [[Palijata|rimskim palijatama]] pouzdano može naći neposredni ekvivalent.{{sfn|Easterling|Kenney|2002|p=415‒416}} No tekst kojim raspolažemo čini manje od 8% od ukupne Menandrove produkcije. To je otprilike količina teksta koju imamo i za [[Sofokle|Sofokla]], dok za Aristofana, na primer, posedujemo između 25% i 30% teksta koji je bio poznat [[Aleksandrijska biblioteka|aleksandrijskim bibliotekarima]].{{sfn|Easterling|Kenney|2002|p=417}} Ono što znamo o Menandru dopunjeno je našim poznavanjem rimskih adaptacija. Za Plauta se pretpostavlja da je ''[[Ćup (Plaut)|Ćup]]'' bazirao na komadu ''Krčag'' ili ''Blago'',{{sfn|Budimir|Flašar|1991|p=148}} ''Bakhide'' na ''Dvostrukom prevarantu'',{{sfn|Budimir|Flašar|1991|p=149}} ''[[Kovčežić (Plaut)|Kovčežić]]'' na ''Ženama što zajedno obeduju'', a ''[[Stiho (Plaut)|Stiha]]'' na prvom izdanju ''Braće''.{{sfn|Budimir|Flašar|1991|p=149}} Terencije je svoju ''[[Devojka s Androsa|Devojku s Androsa]]'' bazirao na Menandrovoj istoimenoj komediji, s dodacima iz ''Devojke iz Perinta'', ''[[Samomučitelj (Terencije)|Samomučitelja]]'' na istoimenoj komediji Menandrovoj, ''[[Evnuh (Terencije)|Evnuha]]'' na Menandrovom ''Evnuhu'' s dodacima iz ''Laskavca'', a ''[[Braća (Terencije)|Braću]]'' na drugom izdanju ''Braće'' s jednom scenom iz [[Difil]]ovih ''Ljudi što umiru zajedno''.{{sfn|Easterling|Kenney|2002|p=417}} Naše vrlo oskudne fragmente iz dela drugih pesnika nove komedije upotpunjuju rimske prerade; zna se, naime, da je Plaut koristio [[Filemon (pjesnik)|Filemona]] (za ''[[Trgovac (Plaut)|Trgovca]]'', ''[[Avet (Plaut)|Avet]]'' i ''[[Tri groša (Plaut)|Tri groša]]''){{sfn|Budimir|Flašar|1991|p=149}} i Difila (za ''[[Kasina (Plaut)|Kasinu]]'', ''[[Konopac (Plaut)|Konopac]]'' i verovatno za fragmentarno sačuvanu komediju ''[[Vidularia (Plaut)|Kovčeg]]'', napisanu možda po uzoru na Difilov ''Splav''),{{sfn|Budimir|Flašar|1991|p=150}} a da se Terencije ugledao na [[Apolodor iz Karista|Apolodora iz Karista]] (za ''[[Svekrva (Terencije)|Svekrvu]]'' i ''[[Formion (Terencije)|Formiona]]'') i na Difila (za jednu scenu u ''Braći'').{{sfn|Easterling|Kenney|2002|p=418}}{{sfn|Easterling|Kenney|2002|p=424}} ==== Teme i likovi ==== "Završio sam komediju" ― rekao je, prema [[Plutarh]]u, Menandar jednom prilikom ― "naime, razradio sam temu, treba samo da je ukomponujem u stihove".<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0007.tlg088.perseus-grc1:347f Plutarh, "De gloria Atheniensium", ''Moralia'', 347f] (ᾠκονόμηται γὰρ ἡ διάθεσις: δεῖ δ᾽ αὐτῇ τὰ στιχίδια ἐπᾷσαι).</ref> Premda je Menandar poklanjao veliku pažnju i oblikovanju dijaloga, na prvom mestu nalazi se opšti plan zapleta i njegova razrada. Na jednom poznatom [[Reljef (skulptura)|reljefnom]] portretu predstavljen je Menandar kako sedi i gleda u [[Teatarske maske|masku]] mladića, koju drži ispred sebe, a na stolu pored njega nalaze se još dve maske ― umetnik je možda upravo zamišljao Menandra u trenutku dok "komponuje stihove".{{sfn|Easterling|Kenney|2002|p=418}} [[Datoteka:Портрет Менандра А 850.jpg|thumb|200px|Menandar]] Kod Menandra ne nalazimo pokazatelje da su njegove komedije sadržavale horske pesme, premda ima indicija o postojanju lirskih stihova koje su izgovarali glumci u posebnim situacijama, kao i recitativa, odnosno stihova izgovorenih uz muzičku pratnju, što je nesumnjivo bio slučaj u živahnoj završnoj scenu ''[[Namćor (Menandar)|Namćora]]'', kad starca Knemona na silu odvlače na svečanost.{{sfn|Easterling|Kenney|2002|p=401}} No osnovni ton Menandove komedije jeste govor karakterističan za svakodnevnu komunikaciju među ljudima, pa mu je samim tim osnovna metrička shema jampski trimetar,{{sfn|Sironić|Salopek|1977|p=131}} koji je Aristotel smatrao najbližim običnom govoru.{{sfn|Easterling|Kenney|2002|p=401}}<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0086.tlg034.perseus-grc1:1449a Aristotel, ''Poetika'', 4 (1449a24).]</ref> Za novu komediju tipično je da radnja bude smeštena u svakodnevno [[Porodica|porodično]] okruženje i da se bavi odnosima međusobno bliskih ljudi, kao i da jedan od elemenata zapleta bude neka ljubavna intriga,{{sfn|Sironić|Salopek|1977|p=129}} bilo da se radi o mladiću koji mora osvojiti devojku u koju se zaljubio, bilo da se radi o svađi, rastanku i pomirenju između dvoje ljudi koji su već bili zajedno; kod takve drame publika se zaprvo smeje sebi, odnosno emocijama koje prepoznaje kod sebe ili kod prijatelja i rođaka.{{sfn|Easterling|Kenney|2002|p=415}} Kao ilustracija ovog postupka navodi se rečenica [[Aristofan Bizantinac|Aristofana Bizantinca]]: "O Menandre i živote, ko je koga od vas oponašao?" (ὦ Μένανδρε καὶ βίε, πότερος ἄρ᾽ ὑμῶν πότερον ἀπεμιμήσατο).{{sfn|Meineke|1823|p=33}} [[Ciceron]] je novu komediju opisao kao "oponašanje života, ogledalo svakodnevice, sliku istine" ''(imitationem vitae, speculum consuetudinis, imaginem veritatis)''.<ref>Ciceron, ''Država'', IV, 11. Međutim, taj deo ''Države'' nije nam sačuvan, pa o ovoj rečenici saznajemo od [[Elije Donat|Elija Donata]], koji je citira u svom spisu ''O tragediji i komediji'', koji je 1546. objavljen kao deo predgovora jednom izdanju Terencijevih komedija.</ref><ref>[https://archive.org/stream/aelidonatiquodf00donagoog#page/n78/mode/2up Elije Donat, ''Excerpta de comoedia'', str. 22.]</ref> Umesto bujnih Aristofanovih fantazija punih političke kritike i lične poruge, na atičku pozornicu i na pozornice [[Helenizam|helenističkog]] sveta stupaju komedije koje prikazuju neki komični zaplet iz svakodnevnog života običnog građanina ili su jednostavno [[Parodija|parodije]] tragedija s mitološkom temom. Nova atička komedija ima [[Kosmopolitizam|kosmopolitski]] karakter, iako je mesto radnje uglavnom Atina. Mnogi njeni pisci i nisu Atinjani: Menandar je bio iz Atine, ali Difil je rođen u [[Sinopa|Sinopi]] na južnoj obali [[Crno more|Crnog mora]], a Filemon u Sirakuzi na Siciliji ili u gradu Soloj u [[Kilikija|Kilikiji]].{{sfn|Budimir|Flašar|1991|p=145}} Same komedije, premda su stvarane u Atini, brzo su se širile i izvođene su po čitavom helenističkom svetu, o čemu svedoči i arheološki materijal, naročito slike s antičkih vaza i sačuvane [[pozorišne maske]] od terakote.{{sfn|The Oxford Classical Dictionary|s.v. comedy (Greek), New}} Lica koja se u tim komadima pojavljuju na pozornici zajednička su svim helenističkim gradovima istočnog Mediterana: lakoumni i zaljubljeni mladići (sinovi), namćorasti i škrti starci (očevi), snalažljivi i lažljivi [[robovi]], proždrljivi i laskavi [[Parazit (književnost)|paraziti]], brbljavi i kradljivi kuvari, lakomi [[Prostitucija|svodnici]], hvalisavi vojnici, dominantne i goropadne supruge, elegantne i lukave [[Hetera|hetere]], obljubljene devojke koje su na prevaru dopale ropstva.{{sfn|Sironić|Salopek|1977|p=129}} Odnosno, [[Apulej]]evim rečima, tu su: "lažljivi svodnik, mladić što gori od ljubavi, prevejani rob, prevarna družbenica, dominantna supruga, popustljiva majka, stric što prekoreva, drug što pomaže i vojnik što boj bije, ali i proždrljivi paraziti i neži roditelji i bestidne hetere".<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:latinLit:phi1212.phi003.perseus-lat1:16 Apulej, ''Florida'', 16] ''(leno periurus et amator fervidus et servulus callidus et amica illudens et uxor inhibens et mater indulgens et patruus obiurgator et sodalis opitulator et miles proeliator, sed et parasiti edaces et parentes tenaces et meretrices procaces)''.</ref> Kao precizno izvajani tipovi ta lica imaju trajnu vrednosti, pa se i u [[Renesansna književnost|renesansnoj]] i kasnijoj evropskoj komediji sreću namćorasti ili škrti starac, rasipni i lakomisleni sin, snalažljivi sluga, lakomi svodnik, lukava hetera i nesrećna, zaljubljena devojka. O šarenom mada ponešto jednoličnom svetu tih likova nove atičke komedije svedoči i arheološki materijal, naročito slike s antičkih vaza i sačuvane pozorišne maske: znamo tako za nekih devet tipova staraca, jedanaest tipova mladića, sedam tipova robova itd.{{sfn|Budimir|Flašar|1991|p=145}} Opšti, kosmopolitski karakter novoj atičkoj komediji daje i tematika. Uglavnom je reč u sentimentalnoj [[ljubav]]i, čijem ostvarenju stoji na putu nesrećna sudbina slobodne devojke prevarom ili greškom prodate u ropstvo, lakomost svodnika i štedljivost opreznog oca. Sve te prepreke najčešće savladava umesto mladog i lakomislenog mladića njegov snalažljivi i lažljivi rob. Ovi se motivi ponavljaju u raznim spojevima i obradama. Tipične scene i standardne teme nove atičke komedije relativno su malobrojne, pa su stoga i same komedije verovatno bile ponešto jednolične, čak i travestije mitskih povesti, koje su pisci sastavljali bilo neposredno prema mitu, bilo obrađujući tragedije s mitološkom tematikom, naročito one [[Euripid]]ove.{{sfn|Budimir|Flašar|1991|p=145}} No nova je komedija važne elemente preuzela iz tragedije, posebno Euripidove. Od Euripida su komediografi naučili da kreiraju dobar zaplet, od njega potiče i prolog, kojim se u novoj komediji publika obaveštava o prethodnim zbivanjima i koji uglavnom izgoavara neka alegorijska ličnost, npr. Έλεγχος ("Sramota"), Φόβος ("Strah"), Ἀήρ ("Vazduh"), od njega, napokon, potiču i gorka, ironična i tužna razmišljanja o životu i umeće prikazivanja snažnih emocija na pozornici; zbog svega toga Euripid se može nazvati, ako ne baš ocem, onda svakako pretečom nove komedije.{{sfn|Sironić|Salopek|1977|p=129}} U ovakvoj komediji izgradnja zapleta i oblikovanje likova nerazdvojno su povezani. Pesnikova originalnost sastojala se upravo u pronalaženju neočekivanih rešenja i u manevrisanju unutar strogih okvira nove komedije, kao i u individualizaciji [[Tipski lik|tipskih likova]] (starca, mladića, roba, hetere, parazita itd.),{{sfn|Đurić|1991|p=338}} naročito u pogledu iskazivanja raspoloženja i emocija.{{sfn|The Oxford Classical Dictionary|s.v. comedy (Greek), New}} Dok se radnja odvija u nizu verovatnih scena (odnosno, publika prihvata da bi se u istim okolnostima ljudi koje vidimo na sceni verovatno ili sigurno i u stvarnom životu ponašali upravo onako kako se ponašaju na sceni), različiti su likovi predstavljeni na takav način da na osnovu onoga što kažu o drugim likovima mi možemo doneti vrednosni sud i o njima samima i o tim drugim likovima.{{sfn|Easterling|Kenney|2002|p=419}} Ponekad se iznosi tvrdnja da u delima nove komedije nema razvoja lika, ali zato se razvija portret koji je predstavljen publici, kao i sistem kontrasta koji izgrađuju i ojačavaju taj lik.{{sfn|Easterling|Kenney|2002|p=420}} Jedan od glavnih elemenata Menandrove umetničke snage jeste njegova sposobnost da preinači jednu tipičnu situaciju tako što uvodi neki neobičan kontekst, novu varijantu, neočekivanu dodatnu dimenziju, drugačiju strukturu. To se vidi i po njegovoj obradi tipičnih likova, obično prepoznatljivih od samog početka po maskama, kostimima i čak standardnim imenima: kako se razvija radnja, Menandar ocrtava portret koji pokazuje da ono tipično ipak nije ono što se čini na površini, kako se vidi na primeru Polemona, Stratofana i Trasonida ― tri lika "hvalisavog vojnika" koja se pojavljuju u ''[[Devojka s podrezanom kosom (Menandar)|Devojci s podrezanom kosom]]'', ''[[Sikionjanin (Menandar)|Sikionjaninu]]'' i ''[[Omraženi čovek (Menandar)|Omraženom čoveku]]'' ― čiji je tipski lik "hvalisavog vojnika" ''(miles gloriosus)'' fiksiran, ali je svaki od njih ocrtan kao pojedinac s karakteristikama koje pre podstiču osećaj simpatije i zanimanja nego superiornosti i poruge.{{sfn|Easterling|Kenney|2002|p=423}} O drugim pesnicima nove komedije znamo neuporedivo manje nego o Menandru, no moguće je da su i [[Filemon]] i [[Difil]] imali "opušteniji tradicionalniji i na neki način duhovitiji pristup pisanju",{{sfn|Easterling|Kenney|2002|p=424}} uključujući, na primer, i duge [[monolog]]e koje izgovaraju likovi kuvara i parazita. Sudeći po rimskih preradama, Filemon je bio naročito vešt u komponovanju komedija situacije, dok je Difil, sudeći po ''[[Konopac (Plaut)|Konopcu]]'', voleo romantičnu komediju smeštenu u udaljene predele.{{sfn|Easterling|Kenney|2002|p=424}} O tome koliko je važno imati puni kontekst i koliko smo oštećeni činjenicom da raspolažemo samo fragmentima vidi se na primeru čuvene izreke "Koga bogovi vole, umire mlad" (Menandrov fragment 111), koja se citira kao jedna od važnih moralnih sentencija iz antike; no iz konteksta u Plautovoj adaptaciji ''(Quem di diligunt, adulescens moritur)''<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:latinLit:phi0119.phi004.perseus-lat1:4.7 Plaut, ''Bakhide'', 816–817 (čin IV, scena 7, st. 18–19).]</ref> vidimo da te reči zapravo izgovara rob na račun svog gospodara, starog i još živog.{{sfn|Easterling|Kenney|2002|p=423}} Kako je krajem antike Menandrov opus izgubljen, moderni su vekovi upoznali svet nove komedije putem Plautovih i Terencijevih prerada. Ideja o zabavnim događajima, izmišljenim ali temeljenim na stvarnom svakodnevnom životu običnih ljudi, pokazala se vrlo plodnom, te je od antike do danas proizvela mnogobrojne izdanke, koji danas, pored drame, uključuju i [[roman]], [[radio]], [[Televizija|televiziju]] i [[film]]. Dela ovakve vrste imaju dve osnovne odlike: s jedne strane, njihovi likovi i zapleti pružaju gledaocima mogućnost bekstva u svet u kome se njihove želje ostvaruju, a s druge, ta dela u većoj ili manjoj meri poseduju i određeni vaspitni ili obrazovni uticaj.{{sfn|Easterling|Kenney|2002|p=425}} == Komički teatar == [[Datoteka:Theatre at Thorikos.jpg|thumb|300px|Pozorište u atičkoj demi Toriku]] {{main|Teatar u drevnoj Grčkoj}} === Dramska nadmetanja === Drame su se prvobitno prikazivale na [[Dionizijski festival|Malim ili Seoskim Dionisijama]] (Διονύσια τὰ κατ᾽ ἄγρους), koje su se slavile od 8. do 12. [[Atički kalendar|posejdona]] (novembar/decembar), i to uglavnom u [[Pirej]]u, ali i u okolnim atičkim [[dema]]ma, npr. u [[Kolit]]u (Κολλυτός),<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0026.tlg001.perseus-grc1:157 Eshin, ''Protiv Timarha'', 157.]</ref> [[Eksona|Eksoni]] (Αἰξωνή), [[Eleusina|Eleusini]] i [[Torik]]u.{{sfn|The Oxford Classical Dictionary|s.v. theatre staging, Greek}} Kad su ustanovljene Leneje i Velike Dionisije, na Seoskim Dionisijama najverovatnije su prikazivani samo reprizni komadi, i to možda bez hora. Na [[Lenejski festival|Lenejskom festivalu]], koji se održavao od 8. do 12. [[Atički kalendar|gameliona]] (decembar/januar) i koji je ustanovio [[Pizistrat]], isprva su se prikazivale tragedije, ali nakon ustanovljenja Velikih Dionisija na Lenejama su se pre svega prikazivale komedije. Tu su, na primer, premijerno prikazani ''[[Aharnjani]]'', ''[[Vitezovi (Aristofan)|Vitezovi]]'', ''[[Ose (Aristofan)|Ose]]'' i ''[[Žabe (Aristofan)|Žabe]]''. Tragedije su se na Lenejama ponovo prikazivale od [[464. pne.|464. pne]].<ref>[http://www.ub.uni-koeln.de/cdm4/item_viewer.php?CISOROOT=/rhm&CISOPTR=6207&CISOBOX=1&REC=5 Theodor Bergk, "Verzeichniss der Siege dramatischer Dichter in Athen", ''Rheinisches Museum für Philologie'', 34, 1879, str. 302.]</ref> ili, prema drugima, tek od [[443. pne.|443. pne]].{{sfn|Sironić|Salopek|1977|p=90}} Pretpostavlja se da je nadmetanje na Lenejama trajalo dva dana, što bi bilo dovoljno za dve tragičke trilogije od dva različita tragičara te za jedno komičko nadmetanje, koje je verovatno bilo organizovano kao i ono na Velikim Dionisijama.{{sfn|The Oxford Classical Dictionary|s.v. Lenaea}} U početku su na Lenejama prikazivani samo novi, premijerni komadi. Strancima, kako se čini, prisustvo nije bilo dozvoljeno.<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0019.tlg001.perseus-grc1:496 Aristofan, ''Aharnjani'', 504.]</ref> O organizaciji dramskih nadmetanja na Lenejama starao se [[arhont basileus]].<ref>[https://archive.org/stream/pollucisonomasti02polluoft#page/128/mode/2up Julije Poluk, ''Onomastikon'', VIII, 90.]</ref> Na [[Dionizijski festival|Velikim ili Gradskim Dionisijama]] (Διονύσια τὰ ἐν ἄστει), koje su se održavale od 8. do 14. [[Atički kalendar|elafeboliona]] (februar/mart) i koje su ustanovljene nakon [[Persijski ratovi|persijskih ratova]], prikazivale su se i tragedije i komedije, pri čemu je glavni događaj svakako bilo prikazivanje tragedija.<ref name="Demosten, Protiv Midije, 10"/><ref>[[Sholija]] uz: Aristofan, ''Žabe'', 406.</ref> U komičkom nadmetanju takmičila su se prvo tri pesnika a od 4. veka pne. petorica pesnika s po jednom komedijom,{{sfn|Sironić|Salopek|1977|p=90}} pri čemu je do povećanja broja pesnika možda došlo zbog toga što je nestalo [[Hor (pozorište)|hora]] kao organskog dela komada. Organizacija dramskih nadmetanja na Velikim Dionisijama bila je u rukama [[Arhont eponim|arhonta eponima]].<ref>[https://archive.org/stream/pollucisonomasti02polluoft#page/128/mode/2up Julije Poluks, ''Onomastikon'', VIII, 89.]</ref> Na [[Antesterije|Antesterijama]], koje su se održavale od 11. do 13. [[Atički kalendar|antesterija]] (januar/februar), komedije se nisu prikazivale, jer se zakon govornika [[Likurg iz Atene|Likurga]] (τὸν περὶ τῶν κωμῳδῶν ἀγῶνα τοῖς Χύτροις ἐπιτελεῖν ἐφάμιλλον ἐν τῷ θεάτρῳ = "da o svetkovini lonaca treba da se održi nadmetanje komičara") odnosio na takmičenje komičkih glumaca, a ne na izvođenje komičkih predstava.<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0007.tlg121.perseus-grc1:841e Plutarh, ''Vitae decem oratorum'', 841e]</ref> Na svim svetkovinama na kojima su održavana dramska takmičenja komedije su prikazivane pre tragedija.<ref name="Demosten, Protiv Midije, 10"/> Pretpostavlja se da su se na Velikim Dionisijama sve komedije izvodile u jednom danu, nakon čega je tri dana bilo predviđeno za tri tragičke tetralogije ― po jedan dan za svaku.{{sfn|Sironić|Salopek|1977|p=90}}{{sfn| Müller|1886|p=327}} O uspehu predstava odlučivale su sudije koje je [[Arhonti Atene|arhont]] postavljao žrebom, i to njih petoricu za komediju i najverovatnije desetoricu za tragediju.{{sfn|Đurić|1991|p=261}} Kao pobednika sudije bi proglasile autora najbolje predstave, ali i njegovog [[horeg]]a i protagonista, a arhont bi najverovatnije svu trojicu ovenčao bršljanovim vencem, dok bi pesniku dodelio i neku novčanu nagradu.{{sfn|Đurić|1991|p=261}} O celom nadmetanju arhont bi sastatvio zapisnik, u kojem bi naveo svoje ime, praznik, imena pesnika i horega, naslove drama, imena protagonista i sudsku ocenu ― takav zapisnik zvao se [[didaskalija]] i čuvao se u državnom arhivu.{{sfn|The Oxford Classical Dictionary|s.v. didaskalia}} Prikazivani su samo novi komadi, a ponavljanje starijih bio je redak izuzetak.{{sfn|Đurić|1991|p=260}} Ali kad se završilo doba velikih grčkih tragičara, postalo je uobičajeno da se jedna njihova drama prikaže na svakom tragičkom nadmetanju. Takva tragedija u didaskalijama je označena kao "stara" (παλαιά), nasuprot "novoj" (καινή). Na komičkom nadmetanju [[345. pne.]] spominju se četiri nove komedije; [[352. pne.]] prikazana je jedna Euripidova tragedija; no što se tiče komedije, tek u [[2. vek pne.|2. veku pne.]] nalazimo da je prikazana komedija nekog od starijih komediografa ― Menandra, Posidipa ili Filemona, ali dakako ne Aristofana, čija bi dela imala malo smisla ako bi se izvodila u vreme kad više nisu bile među živima osobe koje se u njima kritikuju. Na osnovu toga se možda može izvesti zaključak da je običaj da se prikazuju drame starijih pesnika za komediju uveden kasnije u poređenju s tragedijom.<ref>[http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text;jsessionid=A6EDA96B64FE4EF63121D3FEE5BD499F?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0063%3Aalphabetic+letter%3DC%3Aentry+group%3D7%3Aentry%3Dcomoedia-cn William Smith, William Wayte, G. E. Marindin, ''A Dictionary of Greek and Roman Antiquities'', 1890, s.v. ''comoedia''.]</ref> === Glumci === [[Datoteka:Figurine actor BM TerrD226.jpg|thumb|200px|Figura glumca koji na glavi nosi masku ćelavog roba i u ruci drži nešto (torbu?), terakota, 2. vek pne.]] Broj [[Glumci|glumaca]] bio je ograničen i svi su bili muškarci. U početku je sve uloge tumačio jedan glumac, da bi [[Eshil]] uveo drugoga, a [[Sofokle]] trećega glumca. Taj se broj više nije menjao ni u komediji ni u tragediji, pa je jedan glumac tokom predstave prikazivao više uloga, a to je bilo moguće samim tim što su glumci prikazivali i muška i ženska lica i što su nosili maske.{{sfn|Đurić|1991|p=251}} Prvi glumac (protagonist) prikazivao je najteže i najzahtevnije uloge, drugi glumac (deuteragonist) one uloge koje najviše dolaze u kontakt s protagonistom, a treći (tritagonist) neznatnije uloge, uključujući lica koja izgovaraju [[prolog]] i ona koja se u tragediji pojavljuju kao ''[[deus ex machina]]'' (θεὸς ἀπὸ μηχανῆς).{{sfn|Đurić|1991|p=251}} Glumac je morao biti vešt u deklamaciji i [[Pevanje|pevanju]] i melodramskom prikazivanju, tj. deklamaciji uz pratnju [[Frula|frule]], a morao je znati i bar malo plesati.{{sfn|Đurić|1991|p=254}} Jampski trimetri su kazivani, a ono što je bilo u drugim metrima, kao i replike koje su izmenjivali hor i glumci, to se ili pevalo ili se recitovalo uz frulu.{{sfn|Đurić|1991|p=254}} ==== Maske ==== {{main|Teatarske maske}} Glumci su na pozornici nosili naročitu odeću i obuću te [[Teatarske maske|maske]] ili obrazine ili ličine (πρώσοπα), a svi su se ti elementi razlikovali u različitim vrstama [[Drama|drame]] ― u tragediji, komediji i satirskoj igri. Maske su u nastarije vreme pravljene od kore drveta, a kasnije obično od platna. Na slikama se vidi da su na prednjoj strani imale veliki otvor za usta i dva manja za oči. Razlikovale su se tipične ili karakterne i netipične ili individualne maske. Maske u [[Stara atička komedija|staroj komediji]], ako su i imale periku ili venac, uglavnom su ličile na osobe koje su se u predstavili kritikovale, odnosno bile su potreti savremenika ili su bile načinjene tako da budu što smešnije, odnosno kao karikature.{{sfn|Đurić|1991|p=252}} U [[Nova atička komedija|novoj komediji]] bilo je 43 tipične maske: 8 za starce, 11 za mladiće, 7 za robove, 3 za stare robinje, 14 za mlade robinje.<ref>[https://archive.org/stream/onomasticon01polluoft#page/n329/mode/2up Julije Poluk, ''Onomasticon'', IV, 143‒154.]</ref> Za maske u [[Srednja atička komedija|srednjoj]] i novoj komediji [[Platonije]] kaže: "Ni maske nisu jednako pravili kao u staroj komediji. U staroj pravili su maske slične onim licima koja su izvrgnuta ruglu, i to zato da bi se lice po sličnosti odmah prepoznalo, pre no što glumac išta kaže. U srednjoj i novoj napravili bi maske namerno za smeh (...) trudeći se da ni slučajno ne liče na nekog [[Antička Makedonija|makedonskog]] službenika i da ne bi pesnik pao u sumnju da se namerno ruga i tako nastradao. Ta na maskama u [[Menandar|Menandrovoj]] komediji vidimo kakve obrve imaju i kako su im usta iskrivljena: i uopšte nisu kao kod ljudi".<ref name="QhPVAAAAMAAJ p. 21"/> Maske je pravio "maskar" ili "obrazinar" (σκευοποιός), za koga [[Aristotel]] kaže: "Za oblikovanje prizora još je važnija veština obrazinarska nego pesnička".<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0086.tlg034.perseus-grc1:1450b Aristotel, ''Poetika'', 6 (1450b)].</ref> No jasno je da su, naročito u staro vreme, i sami pesnici bili uključeni u definisanje izgleda maski, a to se vidi i po tome što su se [[Frinih (pisac tragedija)|Frinihu]] i [[Eshil]]u pripisivale naročite zasluge za razvitak maski.<ref>[http://www.stoa.org/sol-bin/search.pl?search_method=QUERY&login=guest&enlogin=guest&page_num=1&user_list=LIST&searchstr=phi%2C762+&field=adlerhw_gr&num_per_page=25&db=REAL ''Suda'', s.v. Φρύνιχος ''(Adler number: phi,762)''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924125044/http://www.stoa.org/sol-bin/search.pl?search_method=QUERY&login=guest&enlogin=guest&page_num=1&user_list=LIST&searchstr=phi%2C762+&field=adlerhw_gr&num_per_page=25&db=REAL |date=2015-09-24 }} ("Frinih je prvi uveo žensku masku").</ref><ref>[http://www.stoa.org/sol-bin/search.pl?search_method=QUERY&login=guest&enlogin=guest&page_num=1&user_list=LIST&searchstr=alphaiota%2C357&field=adlerhw_gr&num_per_page=25&db=REAL ''Suda'', s.v. Αἰσχύλος] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924124852/http://www.stoa.org/sol-bin/search.pl?search_method=QUERY&login=guest&enlogin=guest&page_num=1&user_list=LIST&searchstr=alphaiota%2C357&field=adlerhw_gr&num_per_page=25&db=REAL |date=2015-09-24 }} ("Eshil je uveo praksu da glumci nose čudesno obojene maske").</ref> ==== Odeća i obuća ==== [[Odeća|Odeću]] koju su glumci nosili u staroj atičkoj komediji poznajemo kako iz navoda u samim dramama tako i iz slika na vazama, posebno onih iz južne Italije, na kojima su predstavljene [[Flijačka farsa|flijačke]] scene, koje su u značajnoj meri nalikovale komediji u Atini.{{sfn|Easterling|Kenney|2002|p=398}} No postoje i atičke vaze, sa scenama iz vremena koje prethodi Aristofanu i svim sačuvanim komičkim fragmenatima. I koncept komičkog hora sastavljenog od životinja (ptica, insekata, riba) stariji je od Aristofana, koji ga je povezivao s [[Magnet (komediograf)|Magnetovom]] starom komedijom.{{sfn|Easterling|Kenney|2002|p=357}} Na jednoj [[Amfora|amfori]] iz sredine 6. veka pne., koja se čuva u Berlinu, naslikani su frulaš i trojica mladića u oklopu, koja su uzjahala trojicu starijih bradatih muškaraca: atinski vitezovi, nekih 125 godina pre no što će ih Aristofan upotrebiti kao komički hor. Mlađi su prikazi frulaša i po dvojice plesača obučenih u kostim petla (500‒480. pne.), koji su naslikani na jednoj drugoj amfori u Berlinu i na jednom vinskom krčagu ''([[oinochoe]])'' koji se čuva u Londonu.{{sfn|Easterling|Kenney|2002|p=364}} Komički glumci bili su obučeni u tradicionalni komički kostim, napred s napuhanim jastukom privezanim za stomak, a iza s ogromnim jastukom pričvršćenim za stražnjicu, a za muške uloge i s kožnim [[falus]]om koji je visio na bedru ispod kratkog ogrtača i koji se, po Aristofanovim rečima, mogao iskoristiti za to da izmami smeh od dečaka u publici.<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0019.tlg003.perseus-grc1:518 Aristofan, ''Oblaci'', 538‒539] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210218154542/http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=urn:cts:greekLit:tlg0019.tlg003.perseus-grc1:518 |date=2021-02-18 }} (οὐδὲν ... σκυτίον καθειμένον ἐρυθρὸν ἐξ ἄκρου παχύ, τοῖς παιδίοις ἵν᾽ ᾖ γέλως = "ništa ... kožno da visi, crveno na vrhu, da baci dečake u smeh").</ref> Falusni rekvizit bio je od kože, vrha obojenog crveno,<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0019.tlg003.perseus-grc1:518 Aristofan, ''Oblaci'', 538] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210218154542/http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=urn:cts:greekLit:tlg0019.tlg003.perseus-grc1:518 |date=2021-02-18 }} i sholija uz taj stih.</ref> a ponekad se kačio i oko vrata.<ref>{{Cite web |title=''Suda'', s.v. Φαλλοί ''(Adler number: phi,60)''. |url=http://www.stoa.org/sol-bin/search.pl?search_method=QUERY&login=guest&enlogin=guest&page_num=1&user_list=LIST&searchstr=phi%2C60&field=adlerhw_gr&num_per_page=25&db=REAL |access-date=2014-01-23 |archive-date=2015-09-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150924125022/http://www.stoa.org/sol-bin/search.pl?search_method=QUERY&login=guest&enlogin=guest&page_num=1&user_list=LIST&searchstr=phi%2C60&field=adlerhw_gr&num_per_page=25&db=REAL |dead-url=yes }}</ref> Neka vrsta trikoa ili hula-hopki (σωμάτιον),{{sfn| Müller|1886|p=230}} od kože ili od tkanine, navlačila se preko stomaka i grudi, a bila je toliko uzana da na slikama likovi koji je nose često izgledaju nagi. Čini se da je taj triko redovno nošen, i nalazimo ga s rupama probušenim u obliku očiju, kao i ukrašenog vezom ili horizontalnim prugama. Ponekad ne prijanja uz telo, nego pada u naborima. Od druge odeće koja se nosila uz telo, likovi slobodnih ljudi nosili su neku vrstu [[Tunika|tunike]] (ἀμφιμάσχαλος), dok su likovi robova i radnika nosili [[eksomis]] (ἐξωμίς), koji je desnu ruku i rame ostavljao nepokrivene, a nekad i [[kožuh]] (διφθέρα<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0019.tlg004.perseus-grc1:430 Aristofan, ''Ose'', 444.]</ref> ili σπολάς<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0019.tlg006.perseus-grc1:903 Aristofan, ''Ptice'', 933.]</ref>). [[Hiton]] se retko spominje kod Aristofana, ali povremeno se nailazi na neke njegove podvrste (ἡμιδιπλοίσιον,<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0019.tlg010.perseus-grc1:311 Aristofan, ''Eklesijazuse'', 318.]</ref> κροκωτίδιον<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0019.tlg010.perseus-grc1:311 Aristofan, ''Eklesijazuse'', 332.]</ref> i κροκωτός,<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0019.tlg010.perseus-grc1:877 Aristofan, ''Eklesijazuse'', 879.]</ref> koji su nosile žene). Od ogrtača glavni je za muškarce bio [[himatij]] (ἱμάτιον),<ref>Npr. [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0019.tlg010.perseus-grc1:311 Aristofan, ''Eklesijazuse'', 333.]</ref> dok su skromnije i jeftinije verzije bile λῃδάριον<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0019.tlg006.perseus-grc1:903 Aristofan, ''Ptice'', 915] i sholija uz to mesto.</ref> i τριβώνιον.<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0019.tlg011.perseus-grc1:850 Aristofan, ''Pluto'', 882.]</ref> Udobna [[kabanica]] koju su nosili likovi starih ljudi zvala se χλαῖνα,<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0019.tlg004.perseus-grc1:729 Aristofan ''Ose'', 738.]</ref><ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0019.tlg004.perseus-grc1:1122 Aristofan, ''Ose'', 1132.]</ref> dok je σισύρα bio ogrtač od ovčje kože i takođe se nosio kao kabanica.<ref>Sholija uz: Aristofan, ''Ose'', 738.</ref> Žene su takođe nosile himatij,<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0019.tlg008.perseus-grc1:206 Aristofan, ''Tesmoforijazuse'', 250.]</ref> čija je podvrsta bio "okružnik" (ἔγκυκλον),<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0019.tlg008.perseus-grc1:206 Aristofan, ''Tesmoforijazuse'', 261.]</ref> možda kružnog oblika. U jednoj sceni ''Tesmoforijazusa'' vidimo da žena oblači odeću ovim redom: triko (σωμάτιον), božurni hiton (κροκωτός), pojas (στρόφιον) i "okružnik" (ἔγκυκλον).<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0019.tlg008.perseus-grc1:206 Aristofan, ''Tesmoforijazuse'', 253sqq.]</ref> Od pokrivala za glavu u tekstovima se spominje κυνῆ<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0019.tlg003.perseus-grc1:262 Aristofan, ''Oblaci'', 268.]</ref> ("kožna kaciga"),<ref>Stjepan Senc, ''Grčko-hrvatski rječnik'', Naprijed, Zagreb, 1991.</ref> dok su na slikama predstavljene najraznovrsnije [[Kapa|kape]], npr. šešir širokog oboda (πέτασος) na [[Hermes]]u. U određenim prilikama na glavu su se stavljali venci.<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0019.tlg005.perseus-grc1:1039 Aristofan, ''Mir'', 1044.]</ref> Za žene se spominje da na glavi imaju mrežice (κεκρύφαλοι), povezače (μίτραι) i perike (κεφαλαὶ περίθετοι).<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0019.tlg008.perseus-grc1:206 Aristofan, ''Tesmoforijazuse'', 257–258.]</ref> Što se tiče [[Obuća|obuće]], na slikama su glumci uglavnom predstavljeni bosi, ali to je svakako samo zbog nepažnje umetnikâ. U tekstovima se spominju papuče od crvene kože (ἐμβάδες),<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0019.tlg002.perseus-grc1:843 Aristofan, ''Vitezovi'', 872.]</ref> zatim "lakonske" (Λακωνικαὶ)<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0019.tlg004.perseus-grc1:1122 Aristofan, ''Ose'', 1157.]</ref> za muškarce i "persijske" (Περσικαὶ)<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0019.tlg008.perseus-grc1:728 Aristofan, ''Tesmoforijazuse'', 734.]</ref> za žene. U specijalnim prilikama glumac je u komediji nosio obuću s veoma visokim drvenim đonom, zvanu [[koturn]] (κόθορνος),<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0019.tlg010.perseus-grc1:311 Aristofan, ''Eklesijazuse'', 346.]</ref> koja je inače bila uobičajena obuća tragičkih glumaca.{{sfn|Đurić|1991|p=254}} Neka lica u komediji imala su i svoja specijalna obeležja; na primer, kad [[Dionis]] oponaša [[Heraklo|Herakla]] u ''[[Žabe (Aristofan)|Žabama]]'', u ruci drži toljagu i ogrnut je lavljom kožom,<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0019.tlg009.perseus-grc1:38 Aristofan, ''Žabe'', 46–47.]</ref> dok je na slikama [[Zevs]] predstavljen s munjom u grci. Dakako, groteskni likovi bili su obučeni u jednako groteskni kostim, kao npr. Pseudartabas u ''[[Aharnjani]]ma''. Što se tiče kostima članova hora, čini se da se u staroj atičkoj komediji odeća sastojala od trikoa (σωμάτιον), hitona (χιτών) i himatija (ἱμάτιον), od kojih se ovaj poslednji skidao pre plesne tačke.<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0019.tlg008.perseus-grc1:655 Aristofan, ''Tesmoforijazuse'', 656.]</ref> Naravno, kad je to zahtevala tematika komada, horeuti su nosili najčudnovatije fantastične ukrase, npr. u obliku [[osa]], [[ptica]], [[oblak]]a, [[žaba]]: Aristofanove ose same kažu da imaju žalac,<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0019.tlg004.perseus-grc1:1071 Aristofan, ''Ose'', 1073.]</ref> a za oblake se doznaje iz [[sholija]]<ref>Shola uz: Aristofan, ''Oblaci'', 289.</ref> da su imali šarene himatije.{{sfn|Đurić|1991|p=254}} Deo kostima članova hora bio je, dakako, i [[falus]], ali glumci u novoj komediji više ga nisu nosili.{{sfn|Sironić|Salopek|1977|p=128}} Na nogama su horeuti nosili sandale (σανδαλίσκοι).<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0019.tlg009.perseus-grc1:405 Aristofan, ''Žabe'', 406.]</ref> U novoj komediji menja se groteskni kostim stare komedije i još više se približava odeći u običnom životu.{{sfn|Sironić|Salopek|1977|p=128}} I dalje se često naizlazi na triko (σωμάτιον), ali bez napuhanih jastuka ispod njega, koji su bili karakteristični za staru komediju. Dugi hiton obično nose slobodni muškarci svih uzrasta, parazit te neki robovi, a kratki hiton vojnici i većina robova. Himatij su nosili muškarci iz svih slojeva, pri čemu se njegov donji deo prebacivao preko levog ramena. [[Hlamida|Hlamidu]] (χλαμὺς), vrstu putne kabanice, nosili su vojnici.<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:latinLit:phi0119.phi016.perseus-lat1:4.7 Plaut, ''Laža'', IV, 7, 38.]</ref> Pastirski ogrtač nazvan κοσύμβη verovatno je bio neka vrsta marame koja bi se obavila oko tela ili bi se prebacila preko ramena; ἐγκόμβωμα ili ἐπίρρημα<ref name="archive.org">[https://archive.org/stream/onomasticon01polluoft#page/n323/mode/2up Julije Poluk, ''Onomasticon'', IV, 119.]</ref> bio je beli plašt koji su nosili robovi i zavezivao se tako da je obe ruke ostavljao slobodne. Na nogama su uglavnom nosili neku vrstu uzanih hula-hopki, a samo retko svojevrsne široke pantalone. Kuvari su nosili kecelju (διπλῆ).<ref name="archive.org"/> Na slikama su glumci u novoj komediji uglavnom nepokrivenih glava, no vojnik se nalazi s okruglim ravnim šeširom. Na nogama glumci su nosili obuću sa zatvorenim prstima (ἐμβάς) ili pak obuću koja je ostavljala otvorene prste, a nailazi se i na čarape.{{sfn| Müller|1886|p=264}} Likovi žena nosili su hiton koji je dopirao do poda i često se zvao συμμετρία,<ref>[https://archive.org/stream/onomasticon01polluoft#page/n471/mode/2up Julije Poluk, ''Onomasticon'', VII, 54.]</ref> a preko njega navlačile su himatij. Što se tiče dodatnih rekvizita za pojedine likove, čujemo da su starci imali zakrivljeni štap za šetnju (καμπύλη);<ref name="archive.org"/> seljaci su imali ravnu motku (λαγωβόλον), torbicu (πήρα) i kožnu tuniku;<ref name="archive.org"/> svodnici su imali ravnu palicu koja se zvala ἄρεσκος<ref name="ReferenceA">[https://archive.org/stream/onomasticon01polluoft#page/n323/mode/2up Julije Poluk, ''Onomasticon'', IV, 120.]</ref> parazit je imao posudicu s uljem (λήκυθος) i strigil (στλεγγίς), tj. strugalicu za telo;<ref name="ReferenceA"/><ref>Cf. [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:latinLit:phi0119.phi018.perseus-lat1:1.3, Plaut, ''Stiho'', I, 3, 75.]</ref> vojnik je imao mač.<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:latinLit:phi0119.phi012.perseus-lat1:1.1 Plaut, ''Hvalisavi vojnik'', I, 1, 5.]</ref> Kostimi koje su nosili različiti [[tipski lik]]ovi razlikovali su se i po boji. Tako su, prema [[Julije Poluk|Juliju Poluku]], starci nosili belu odeću, mlađi ljudi (νεώτεροι) crvenu ili tamno ljubičastu (φοινικὶς ἤ μελαμπόρφυρον ἱμάτιον),<ref name="archive.org"/> dok je odeća omladine (νεανίσκοι) bila ljubičasta,<ref name="archive.org"/> premda [[Elije Donat]] kaže da je bila šarena ''(discolor)''.<ref name="Excerpta de comoedia, str. 29">[https://archive.org/stream/aelidonatiquodf00donagoog#page/n84/mode/2up, ''Excerpta de comoedia'', str. 29.]</ref> Paraziti su imali crne ili sive ogrtače, vojnik purpurnu hlamidu,<ref name="Excerpta de comoedia, str. 29"/> a robovi i zanatlije beli himatij.<ref>[[Artemidor]], ''[[Oneirocritica]]'', II, 3.</ref> Starije žene nosile su odeću tamno plave boje (ἀερίνη) ili boje zelene jabuke (μηλίνη), osim sveštenica, koje su se oblačile u belo. Svodnice su oko glave omotavale ljubičastu traku.<ref name="archive.org"/> U Atini je postojao zakon da hetere treba da nose odeću jarkih boja,<ref>Cf. [http://www.stoa.org/sol-bin/search.pl?search_method=QUERY&login=guest&enlogin=guest&page_num=1&user_list=LIST&searchstr=Chionides&field=hw_eng&num_per_page=25&db=REAL ''Suda'', s.v. Ἀνθίνη.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924124741/http://www.stoa.org/sol-bin/search.pl?search_method=QUERY&login=guest&enlogin=guest&page_num=1&user_list=LIST&searchstr=Chionides&field=hw_eng&num_per_page=25&db=REAL |date=2015-09-24 }}</ref> a na slikama su predstavljene u crvenom ili žutom hitonu i u belom ili žutom himatiju. Koketna devojka (ἅβρα περίκουρος) nosila je beli hiton, a heterina služavka (παράψηστον θεραπαινίδιον) hiton boje [[šafran]]a.<ref>[https://archive.org/stream/onomasticon01polluoft#page/n331/mode/2up Julije Poluk, ''Onomasticon'', IV, 151.]</ref> === Hor === {{main|Hor (pozorište)}} Prema glumcima stajao je hor, koji je bio i jedan od temeljnih elemenata atičke komedije, a sastojao se od 24 člana ― horeuta (χορευταί), koje je predvodio horovođa ili korifej (κορυφαῖος). Za hor se starao [[horeg]], čija se dužnost nazivala horegijom i pripadala je u [[Liturgija u staroj Grčkoj|liturgije]], tj. službe koje je za narod obavljao bogati građanin. Horegija za tragičke predstave uvedena je nakon [[Klisten]]a, a ranije su se o tragičkim horovima brinuli [[Pizistratidi]].{{sfn|Đurić|1991|p=257}} A "komičkim pesnicima" ― kaže [[Aristotel]] ― "[[Arhonti Atene|arhont]] je tek kasno odobrio hor, a njega su ranije činili dobrovoljci";<ref name="Aristotel, Poetika, 5 1449b"/> to se dogodilo između [[465. pne.|465.]] i [[450. pne.]], kad je uvedena scenografija. Arhont je odlučivao kojem pesniku će se dodeliti koji horeg da spremi hor. Horeg je morao hor sastaviti, opremiti i pronaći mu frulaše i učitelja koji će ga uvežbati. [[Demetrije Faleranin]] ukinuo je sistem horegije [[310. pne.]] i postavio jednog [[agonotet]]a na mandat od godinu dana, koji je za Velike Dionisije kod svih nadmetanja vršio funkcije i arhonta i horega.{{sfn|Đurić|1991|p=257}} === Publika === [[Datoteka:Aristophanes Menander.jpg|thumb||200px|Aristofan (levo) i Menandar (desno) ― dva lica atičke komedije]] Pravo da posećuju pozorišne predstave imali su u Atini građani, [[meteci]] i stranci, a [[robovi]] najverovatnije samo kao pratioci svojih gospodara.{{sfn|Đurić|1991|p=259}} Postavljalo se pitanje o tome da li je ženama bilo dopušteno da prisustvuju komičkim predstavama, kao što su svakako mogle prisustvovati tragičkim.<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0059.tlg023.perseus-grc1:502d Platon, ''Gorgija'', 502d] (govoreći o tragediji: νῦν ἄρα ἡμεῖς ηὑρήκαμεν ῥητορικήν τινα πρὸς δῆμον τοιοῦτον οἷον παίδων τε ὁμοῦ καὶ γυναικῶν καὶ ἀνδρῶν, καὶ δούλων καὶ ἐλευθέρων = "sada smo, dakle, pronašli vrstu govorništva koja se obraća narodu sastavljenom od dece i žena i muškaraca, i robova i slobodnih").</ref> Čini se da je zakon dozvoljavao ženama prisustvo komičkim predstavama, a da su one tu mogućnost i koristile vidimo, na primer, za staru komediju po jednom stihu u Aristofanovom ''[[Mir (Aristofan)|Miru]]'',<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0019.tlg005.perseus-grc1:956 Aristofan, ''Mir'', 964.]</ref> za novu komediju po jednom fiktivnom Menandrovom pismu iz pera [[Alkifron]]ova,<ref>[http://www.elfinspell.com/Alciphron2.html Alkifron,''Pisma'', II, 3, 10.]</ref> a za [[Rimska Grčka|rimsko doba]] po tome što su određena mesta u [[Dionisovo pozorište|Dionisovom pozorištu]] bila namenjena sveštenicama. Osim toga, tragedija i komedija činile su jedinstveni, povezani događaj, pa je dozvola za prisustvo tragičkim nadmetanjima prirodno podrazumevala dozvolu i za komičke predstave. Ali to ne znači da su sve žene i prisustvovale, a može se pretpostaviti da su npr. mnoge devojke iz uglednih porodica izbegavale takve predstave. Da ''sve'' žene nisu prisustvovale može se možda pretpostaviti na osnovu jednog odlomka iz ''[[Ptice (Aristofan)|Ptica]]''.<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0019.tlg006.perseus-grc1:785 Aristofan, ''Ptice'', 793‒796.]</ref> Dečaci su svakako prisustvovali.<ref>{{Cite web |url=http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0019.tlg003.perseus-grc1:518 |title=Aristofan, ''Oblaci'', 537. |access-date=2014-01-23 |archive-date=2021-02-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210218154542/http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=urn:cts:greekLit:tlg0019.tlg003.perseus-grc1:518 |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |url=http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0019.tlg005.perseus-grc1:50 |title=Aristofan, ''Mir'', 50. |access-date=2014-01-23 |archive-date=2021-02-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210218154639/http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=urn:cts:greekLit:tlg0019.tlg005.perseus-grc1:50 |url-status=dead }}</ref><ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0086.tlg035.perseus-grc1:7.1336b Aristotel, ''Politika'', 1336b] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210218154645/http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=urn:cts:greekLit:tlg0086.tlg035.perseus-grc1:7.1336b |date=2021-02-18 }} ("a mlađima se ne sme dopustiti da prisustvuju ni jampskim nadmetanjima ni komedijama pre no što dosegnu dob u kojoj sad smeju u društvu sedeti za stolom i piti" ― kaže Aristotel, svakako kritikujući već postojeći običaj.)</ref> == Baština grčke komedije == Aristofanova politička komedija nije našla neposredne nastavljače u kasnijoj grčkoj komediji, ali se odjeci i uticaji njegovog dela osećaju od 16. veka.{{sfn|Sironić|Salopek|1977|p=119}} [[Andreas Divus]] preveo je 1528. u Veneciji njegove komedije na [[latinski]], i ti su se prevodi u doba [[Renesansa|renesanse]] čitali širom Evrope. U Francuskoj je [[Jean Racine]] napisao svoju komediju ''[[Les Plaideurs]]'' (1668) inspirisan ''[[Ose (Aristofan)|Osama]]'', a na Aristofana će se ugledati i [[Émile Augier]], [[Victorien Sardou]], [[Edmond Rostand]] i drugi; u Engleskoj [[Ben Jonson]], [[Francis Beaumont]] i [[John Fletcher]], te [[Thomas Middleton]], [[Henry Fielding]], [[George Otto Trevelyan|sir George Otto Trevelyan]] i drugi, a u Nemačkoj [[August von Platen-Hallermünde]], [[Goethe]], [[Ludwig Tieck]], [[Heinrich Hoffmann]] i [[Robert Prutz]].{{sfn|Đurić|1991|p=357}} Goethe ― koji je kod Aristofana našao topliju i živahniju vrstu komedije od one koju je video kod Terencija i Plauta ― priredio je kratku dramu ''Die Vögel'' ugledajući se na ''[[Ptice (Aristofan)|Ptice]]'' i prikazao je u [[Weimar]]u. Tokom 19. i 20. veka Aristofanu su se okretali i konzervativci i revolucionari: [[Anatolij Lunačarski]], prvi [[SSSR|sovjetski]] komesar za kulturu i obrazovanje, izjavio je da će Aristofan uvek imati svoje mesto u [[Proletarijat|proleterskom]] teatru, dok su, s druge strane, konzervativni [[Pruska|pruski]] intelektualci Aristofana smatrali duhovitim protivnikom društvene promene.<ref>Edith Hall and Amanda Wrigley, "Aristophanes in Performance 421 BCE–AD 2007: Peace, Birds and Frogs", ''Legenda'', Oxford, 2007, str. 9–12.</ref> Nova komedija, doduše preko [[Plaut]]a i [[Terencije|Terencija]], izvršila je snažan uticaj na evropsku književnost, koji je posebno izražen u komedijama [[William Shakespeare|Williama Shakespearea]], [[Ben Jonson|Bena Jonsona]], [[William Congreve|Williama Congrevea]] i [[William Wycherley|Williama Wycherleya]],<ref>Alfred Bates (ed.), ''The Drama: Its History, Literature and Influence on Civilization'', vol. 1, Historical Publishing Company, London, 1906. str. 30–31.</ref> kao i [[Molière]]a, [[Carlo Goldoni|Goldonija]] i drugih dramskih pisaca.{{sfn|Sironić|Salopek|1977|p=132}} U krajnjoj liniji, svaka savremena romantična komedija i komedija intrige duguje mnogo toga senzibilitetu nove atičke komedije.{{sfn|Easterling|Kenney|2002|p=425}} == Reference == <div style="height: 500px; overflow: auto; padding: 3px;text-align: left; border: 1px solid #000000;"> {{reflist|4}} </div> == Literatura == * {{cite book|last= Bode |first=Georg Heinrich |year=1840 |title= Geschichte der Hellenischen Dichtkunst, Vol. III, Pt 3|location= Leipzig |url=https://archive.org/stream/p2geschichtederh03bode#page/n7/mode/2up |ref = harv}} * {{cite book|last1=Budimir |first1=Milan |last2=Flašar |first2=Miron |year=1991 |title= Pregled rimske književnosti |location= Beograd |ref = harv}} * {{cite book|last=Đurić |first=Miloš N. |year=1991 |title= Istorija helenske književnosti |location= Beograd |ref = harv}} * {{cite book|last1=Easterling |first1=P.E. |last2=Kenney |first2=E.J. |year=2003 |title= The Cambridge History of Classical Literature. Vol. I: Greek Literature|location= Cambridge |ref = harv}} * {{cite book|last=Edmonds |first=John Maxwell |year=1957-1961 |title= The Fragments of Attic Comedy, Vols. I-III|url=https://archive.org/details/fragmentsofattic0003edmo |location= Leiden |ref = harv}} * {{cite book|last=Howatson |first=M.C. |year=1997 |title= The Oxford Companion to Classical Literature. Second edition |location= Oxford & New York |ref = harv}} * {{cite book|last=Mahaffy |first=John Pentland |year=1880 |title= A History of Clasical Greek Literature. Vol. I: The Poets|location= New York |url= https://archive.org/stream/historyofclassic01mahaiala|ref = harv}} * {{cite book|last=Meineke |first=Augustus |year=1823 |title= Menandri et Philemonis reliquiae. |location= Berlin|url= https://archive.org/details/menandrietphile00menagoog |ref = harv}} * {{cite book|last=Meineke |first=Augustus |year=1839 |title= Historia critica comicorum Graecorum. Fragmenta comicorum Graecorum |location= Berlin|url= https://archive.org/details/fragmentacomicor01meinuoft|ref = harv}} * {{cite book|last=Müller |first= Albert |year=1886 |title= Lehrbuch der Griechischen Bühnenalterthümer |location= Freiburg|url= https://archive.org/stream/lehrbuchdergrie00mlgoog |ref = harv}} * {{cite book|last=Müller |first= Karl Otfried |year=1858 |title= History of the Literature of Ancient Greece. Vol. II|location= London|url= https://archive.org/stream/historyofliterat02mluoft|ref = harv}} * {{cite book|last=Mylonas |first=G. E. |year=1961 |title= Eleusis and the Eleusinian Mysteries |url=https://archive.org/details/eleusiseleusinia0000mylo |location= Princeton |ref = harv}} * {{cite book|last=Schömann |first=Georg Friedich |year=1861 |title= Griechische Alterthümer|location= Berlin|url= https://archive.org/stream/griechischealte08schgoog|ref = harv}} * {{cite book|last1=Sironić |first1=Milivoj|last2=Salopek|first2=Damir |year=1977 |title= Povijest svjetske književnosti, knj. 2. "Grčka književnost"|location= Zagreb |ref = harv}} * {{cite book|last=Wilamowitz |first=Ulrich von Moellendorff|year=1875 |title= Die megarische Komödie. "Hermes" 9|location=Berlin|url=https://de.wikisource.org/wiki/Die_megarische_Kom%C3%B6die|ref = harv}} {{Izabran}} [[Kategorija:Grčka književnost]] nc3l852tqlzvyzptlz136qjm3osc42t 0 62791 42669892 42606504 2026-08-09T22:35:05Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669892 wikitext text/x-wiki {{Italic title}} {{Infokutija TV | naziv = Dr. House | slika = [[Datoteka:House logo.svg|320px]] | opis = Logo serije | orig_naslov = House, _M.D. | orig_pismo = | format = | kamera = | fotografija = | Zvuk = | trajanje = c. 45 min | Kreator/ka = [[David Shore]] | scenarist = | Ko-scenarist/kinja = | produkcija = | redatelj = | izvrš.produkcija = [[Katie Jacobs]]<br />[[David Shore]]<br />[[Paul Attanasio]]<br />[[Bryan Singer]]<br />[[Russel Friend]]<br />[[Garrett Lerner]]<br />[[Thomas L. Moran]] | urednik = | uloge = [[Hugh Laurie]]<br />[[Lisa Edelstein]]<br />[[Omar Epps]]<br />[[Robert Sean Leonard]]<br />[[Jesse Spencer]]<br />[[Peter Jacobson]]<br />[[Olivia Wilde]]<br />[[Amber Tamblyn]]<br />[[Odette Annable]]<br />[[Charlyne Yi]] | glasovi = | naracija = | kompozitor = | uvodna_numera = [[Massive Attack]]<br />''"[[Teardrop]]"'' | završna_numera = | zemlja = {{flag|Sjedinjene Države}} | lokacija = | jezik = [[engleski jezik]] | kanal = [[Fox Broadcasting Company|Fox]] | početak = [[16. studenog]] [[2004]]. | kraj = [[21. svibnja]] [[2012]]. | br_serijala = 8 | br_epizoda = 177 | spisak_epizoda = | prethodi = | slijedi = | povezana = | website = http://www.fox.com/house | imdb_id = 0412142 | tv.com_id = }} '''''Dr. House''''' ([[engleski]]: '''''House''''' ili '''''House, _M.D.''''') američka je medicinska dramska [[TV serija]] nagrađena [[Emmy]]jem i [[Nagrada Peabody|Peabody nagradom]] koja je s emitiranjem započela [[16. studenog]] [[2004.]], a završila [[21. svibnja]] [[2012.]] godine. Autor serije je [[David Shore]], koji je ujedno i izvršni producent zajedno s redateljem [[Bryan Singer|Bryanom Singerom]]. Tijekom sezone 2007./08., ''Dr. House'' je bila najgledanija serija u SAD-u, te treća najgledanija emisija uopće, iza ''[[Američki Idol|Američkog Idola]]'' i ''[[Ples sa zvijezdama|Plesa sa zvijezdama]]''.<ref>{{cite web|title=Top Season To Date Broadcast Shows By Viewers Through June 8|url=http://tvbythenumbers.com/2008/06/12/top-season-to-date-broadcast-shows-by-viewers-through-june-8/4107|last=Gorman|first=Bill|date=2008.|work=TV by the Numbers|publisher=TVbytheNumbers.com|accessdate=2008|archivedate=2008-12-29|archiveurl=https://web.archive.org/web/20081229121609/http://tvbythenumbers.com/2008/06/12/top-season-to-date-broadcast-shows-by-viewers-through-june-8/4107|deadurl=yes}}</ref> Glavnog lika serije, [[Gregory House|doktora Gregoryja Housea]], tumači britanski glumac [[Hugh Laurie]], koji je za tu ulogu [[2006.]] i [[2007.]] dobio [[Zlatni globus]], te Nagradu Ceha filmskih glumaca [[2007.]] za najbolju glavnu mušku ulogu. == Pregled serije == Doktor [[Gregory House]] je svojeglavni medicinski genij koji radi kao šef Odjela za dijagnostiku u fiktivnoj bolnici Princeton-Plainsboro u [[New Jersey]]ju. Većina epizoda počinje izvan bolnice, te prikazuje događaje koji su doveli do pojave simptoma kod glavnog pacijenta u toj epizodi. Tijekom većeg dijela epizode, Houseov dijagnostički tim pokušava otkriti uzrok simptoma i izliječiti bolest. Houseov cijenjeni odjel prima samo pacijente koji nisu dobili pravu dijagnozu što njihove slučajeve čini još kompleksnijim i suptilnijim. Uz sve ovo, House odbija surađivati u slučajevima koje smatra nezanimljivim. Slučajevi koji se pojavljuju u seriji su vrlo rijetki, ali realni. Andrew Holtz, autor knjige ''The Medical Science of House, M.D.'', ih je opisao ovako: {{izdvojeni citat|Konglomeracija najgorih stvari koje se mogu dogoditi ljudima diljem svijeta, zbijena u jednu malu zajednicu.<ref>{{cite video|title=Final Cut Fox 12 - Stories Behind House|url=http://www.youtube.com/watch?v=xVWjtFbtBds|publisher=Fox News Channel|medium=Television production|format=Flash Video (.flv)|accessdate=2008}}</ref>}} Tim do različitih dijagnoza dolazi [[Sokratska metoda|sokratskom metodom]] i [[diferencijalna dijagnoza|diferencijalnom dijagnozom]], dok sam House vodi rasprave. House često pobija i omalovažava ideje svojih kolega, ismijavajući ih zbog propuštanja nekih vrlo važnih faktora. Pacijent često dobije krivu dijagnozu na samom početku, te prima ljekove za tu krivu dijagnozu. To također dovodi do većih komplikacija kod pacijenta, no ujedno i pomaže Houseu da ustanovi pravu dijagnozu i izliječi pacijenta (ako je bolest izlječiva). No, zna se dogoditi da se bolest teško dijagnosticira zbog toga jer pacijent laže o simptomima ili uzrocima, što najčešće sam House otkrije. Upravo zbog ovoga House tijekom debata često govori: ''"Svi lažu"'', ''"Pacijent laže"'' ili ''"Simptomi nikad ne lažu"''. Čak i kada to ne izgovori, House uvijek ima tračak sumnje da pacijent laže te u proces dijagnosticiranja kreće s tom pretpostavkom. Houseove teorije o stanju pacijenta znaju biti temeljene na suptilnim i kontoverznim pregledima, te on upravo zbog toga često ima problema u dobivanju dopuštenja od doktorice [[Lisa Cuddy|Lise Cuddy]], ravnateljice bolnice, kako bi obavio neke medicinske postupke ili zahvate za koje on misli da su potrebni, a jako su rizični ili etički dvojbeni. [[Datoteka:Hugh Laurie Actors Guild.jpg|thumb|left|223px|[[Hugh Laurie]], glumac koji glumi [[Gregory House|dr. Housea]]]] Dr. Cuddy također zahtjeva da House provodi više vremena pregledavajući pacijente u bolničkoj ambulanti, što ne voli jer smatra obične i uobičajene bolesti "nezanimljivim". Houseovo izbjegavanje i/ili žaljenje na taj posao također je česta pojava u seriji. No, kada ipak radi u ambulanti, House zbunjuje pacijente svojim odnosom prema njima i neotrodoksnim tretmanima, no u isto vrijeme ih iznenađuje brzim dijagnozama njihovih stanja, iako se naizgled čini da ih ne sluša i da ga ne zanimaju. Tijekom epizoda, Houseov tim često odlazi u pacijentov dom, nekad s dozvolom, a nekad bez nje, kako bi utvrdio mogućeg uzročnika bolesti. Autor serije, David Shore, rekao je da je želio napraviti seriju na bazi [[CSI]]-a u kojoj bi ''"virusi i bakterije bili sumnjivci"'',<ref>{{cite web|last=Frum|first=Linda|title=Q&A with 'House' creator David Shore|work=Macleans.ca|publisher=Rogers Publishing|date=2006.|url=http://www.macleans.ca/culture/entertainment/article.jsp?content=20060320_123370_123370|accessdate=2007|archivedate=2007-10-10|archiveurl=https://web.archive.org/web/20071010052544/http://www.macleans.ca/culture/entertainment/article.jsp?content=20060320_123370_123370|deadurl=yes}}</ref> no odlučio je fokusirati seriju na same likove, a ne na okoliš. Još jedan veliki dio epizode zauzima Houseovo uzimanje opijata ''[[Vicodin]]a'', koji mu je potreban kako bi se nosio s iznimno jakom boli uzrokovanom [[infrakcija|infrakcijom]] [[kvadriceps]]a u njegovoj desnoj nozi, što prisiljava Housea da hoda sa štapom. House priznaje da je ovisan o ''Vicodinu'', no tvrdi da nema problem: {{izdvojeni citat|Tablete mi omogućuju da radim svoj posao i otklanjaju mi bol.<ref>''Dr. House'', Sezona 1, epizoda 11 - ''Detox''</ref>}} Njegova ovisnost uzrokovala je da ga njegovi kolege, dr. [[James Wilson]] i dr. Lisa Cuddy, nekoliko puta potaknu da ode na odvikavanje, no nijedan pokušaj odvikavanja nije bio uspješan. Nekad, kada nema pristup ''Vicodinu'' ili kada on sam nije dovoljan da ublaži bol, House koristi druge lijekove, kao što su [[oksikodon]] i [[morfij]], da bi ublažio bol. House je u mnogim stvarima sličan [[Sherlock Holmes|Sherlocku Holmesu]]. Sličnosti su evidentne u mnogim stvarima kao što je Houseovo oslanjanje na [[psihologija|psihologiju]] pri rješavanju slučajeva, njegova ustrajanost u odbijanju slučajeva koje smatra nezanimljivim, njegovo konzumiranje droge (no treba napomenuti da je Holmes svojevoljno, bez ikake potrebe, konzumirao drugu, dok ju House konzumira iz medicinskih potreba), njegova adresa (Houseov stan je broj 221B, što je isto kao i Holmesova adresa), njegovo prijateljstvo s Wilsonom (koji je paralela [[Dr. John H. Watson|dr. Watsonu]])<ref>{{cite web|url=http://tv.zap2it.com/tveditorial/tve_main/1,1002,271%7C92770%7C1%7C,00.html|title=Gradnja ''Housea'' je težak posao|last=O'Hare|first=Kate|date=2005.|work=Zap2it|publisher=Tribune Media Services, Inc|accessdate=2008|archivedate=2007-05-05|archiveurl=https://web.archive.org/web/20070505205104/http://tv.zap2it.com/tveditorial/tve_main/1%2C1002%2C271%7C92770%7C1%7C%2C00.html|deadurl=yes}}</ref> i situacija u kojoj je na njega pucao čovjek znan samo kao Moriarty, što je i prezime [[profesor Moriarty|Holmesovog najljućeg neprijatelja]]. Uz sve ovo, autor serije David Shore je rekao da je Houseovo prezime ''"suptilni homaž"'' Holmesovom, koje se na engleskom čita kao ''"homes"'', što na hrvatskom znači "domovi" (množ. od "dom"), dok je Houseovo prezime jednina sinonima te imenice, odnosno "kuća".<ref>{{cite web|url=http://www.radiotimes.com/content/show-features/house/house-and-holmes-parallels/|title=House i Holmes - Paralele|month=siječanj|year=2006|work=Radio Times|publisher=BBC Magazines Ltd|accessdate=2008|archivedate=2010-01-18|archiveurl=https://www.webcitation.org/5msfesWep?url=http://www.radiotimes.com/content/show-features/house/house-and-holmes-parallels/|deadurl=yes}}</ref> == Likovi == Tijekom prve tri sezone, Houseov su dijagnostički tim sadržavala tri liječnika: [[Eric Foreman]], [[Allison Cameron]] i [[Robert Chase]]. Pri kraju treće sezone, Foreman daje otkaz rekavši Houseu da se ne želi pretvoriti u njega. U posljednjoj epizodi treće sezone, House daje otkaz Chaseu, rekavši mu da je tu najduže i da je ili naučio sve što može, ili nije ništa naučio. Na samom kraju iste epizode, Cameronica dočeka Housea u njegovom uredu i daje otkaz, djelomično inspiriran Houseovim otpuštanjem Chasea, time ostavivši Housea bez tima. U prvoj epizodi četvrte sezone, House nema nijednog pomoćnika, no na kraju te epizode unajmljuje 40 novih kandidata za svoj novi tim. Slijedeće epizode sastoje se uglavnom od slučajeva koje House daje kandidatima kako bi brojku od 40 kandidata suzio na samo 3. Natječaj za posao pretvara u neku vrstu ''reality showa'' čiji su konačni pobjednici, Houseovi novi suradnici, liječnici [[Chris Taub]], [[Lawrence Kutner]] i ''"[[Remy Hadley|Trinaest]]"''. To troje se pridružuje Foremanu koji je, nakon što je dobio otkaz u drugoj bolnici, ponovo dobio posao kao član Houseovog tima. Chase i Cameronica nisu napustili Princeton-Plainsboro, no rade na drugim odjelima. U epizodi 5. sezone, ''Simple Explanation'', [[Lawrence Kutner|Kutner]] počinjava samoubojstvo i time završava svoj nastup u seriji i ostavlja Housea sa timom od samo 3 liječnika.<ref>Ausiello, Michael. "[http://ausiellofiles.ew.com/2009/04/house-exclusive.html 'House' ekskluzivno: Šokantna priča o sinoćnjoj smrti]" ''[[Entertainment Weekly]]'', [[2009.]]</ref><ref name=nydailynews>Hinckley, David, [http://www.nydailynews.com/entertainment/tv/2009/04/07/2009-04-07_actor_kal_penns_death_as_house_character.html "Smrt Kala Penna u liku Lawrencea Kutnera šokira fanove"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090907163533/http://www.nydailynews.com/entertainment/tv/2009/04/07/2009-04-07_actor_kal_penns_death_as_house_character.html |date=2009-09-07 }} [[New York Daily News]], 2009.</ref> Razlog ovakvog zapleta je činjenica da je [[Kal Penn]], glumac koji je igrao Kutnera, prihvatio posao u administraciji predsjednika [[Barack Obama|Baracka Obame]] kao savjetnik za umjetničke skupine, kao i za azijske i oceanijske manjine.<ref name=cbcnews>CBC News, [https://web.archive.org/web/20090410144150/http://www.cbc.ca/arts/tv/story/2009/04/07/penn-kal-obama-job.html "Glumac Kal Penn postaje član Obamine administracije"] [[CBC News]], 2009.</ref> {|class="wikitable" |- !Lik !Glumac !Pozicije !Specijalnost |- |[[Gregory House]] |[[Hugh Laurie]] | * Šef odjela za dijagnostiku | * [[Infektivna bolest|Infektivne bolesti]] * [[Nefrologija]] |- |[[Lisa Cuddy]] |[[Lisa Edelstein]] | * Ravnateljica bolnice * Dekanica * Članica Vijeća direktora * Članica Vijeća za transplantaciju organa | * [[Endokrinologija]] |- |[[James Wilson]] |[[Robert Sean Leonard]] | * Šef odjela za onkologiju * Član Vijeća direktora * Član Vijeća za transplantaciju organa | * [[Onkologija]] |- |[[Eric Foreman]] |[[Omar Epps]] | * Liječnik, Odjel za dijagnostiku (1 – 3, 4.04 – danas) * Šef odjela za dijagnostiku u bolnici Mercy (4.01 – 4.03) | * [[Neurologija]] |- |[[Allison Cameron]]&nbsp; |[[Jennifer Morrison]] | * Liječnica, Odjel za dijagnostiku (1 – 3, 6.03 - 6.07) * Liječnica, Odjel za hitnu pomoć (4 – 6.03) * Članica Vijeća za budžet | * [[Imunologija]] |- |[[Robert Chase]] |[[Jesse Spencer]] | * Liječnik, Odjel za dijagnostiku (1 – 3, 6.03 - danas) * [[Kirurgija|Kirurg]] (4 – 6.03) | * [[Intenzivna njega]] |- |[[Chris Taub]] |[[Peter Jacobson]] | * Liječnik, Odjel za dijagnostiku (4.02 – 6.03, 6.07 - danas) | * [[Plastična kirurgija]] |- |[[Lawrence Kutner]] |[[Kal Penn]] | * Liječnik, Odjel za dijagnostiku (4.02 – 5.20) | * [[Sportska medicina]] * [[Rehabilitacijska medicina]] |- |[[Remy Hadley]] |[[Olivia Wilde]] | * Liječnica, Odjel za dijagnostiku (4.02 – 6.03, 6.07 - danas) | * [[Interna medicina]] |- |[[Martha M. Masters]] |[[Amber Tamblyn]] | * Studentica medicine (7.06 - danas) | * ''nema'' |- |} === Odabir glumaca === [[Datoteka:Robert Sean Leonard.jpg|thumb|225px|[[Robert Sean Leonard]], glumac koji tumači [[James Wilson|Jamesa Wilsona]].]] Producenti serije su, navodno, u početku bili nezadovoljni glumcima koji su se kandidirali za ulogu dr. Housea. Kada se na audiciji pojavio [[Hugh Laurie]], ispričao se zbog svog izgleda jer je tada snimao film ''[[Feniksov let]]''.<ref name="Casting">''Casting Session with Hugh Laurie'' House DVD - Posebni dodaci, [2005.]</ref> Lauriev američki naglasak je navodno bio toliko besprijekoran da je Bryan Singer rekao da je Laurie pravi primjer američkog glumca, ne znajući da je Laurie zapravo Britanac.<ref>''[[Radio Times]]'', [[23. ožujka]] [[2007.]]</ref> Laurie je kasnije rekao da je u početku mislio da je glavni lik serije [[James Wilson]]. Scenarij je Wilsona opisao kao ''"momčića"'', pa je Laurie zaključio da je Wilson glavni lik, a da je House njegov asistent (ime serije tada još nije bilo poznato). Tek kada je dobio pilot epizodu u ruke, Laurie je shvatio da je House zapravo glavni lik.<ref name="Inside">''Inside the Actor's Studio'' Intervju s Hughom Laurieom, BRAVO Network, [2006.]</ref> Nakon što je dobio ulogu, Laurie, čiji je otac bio liječnik, je rekao kako osjeća grižnju savjesti što će biti više plaćen da bude samo kopija svog oca.<ref>{{cite news|last=Keveney|first=Bill|url=http://www.usatoday.com/life/television/news/2004-11-15-hugh-laurie_x.htm|title=Hugh Laurie gets into 'House'|work=[[USA Today]]|publisher=Gannett Co. Inc.|date=2004.|accessdate=2008}}</ref> Na audiciju za dr. Housea se još prijavio i glumac [[Patrick Dempsey]], koji je poznat po ulozi Dereka Sheparda u seriji "[[Uvod u anatomiju]]". == Produkcija == ''Dr. House'' se u SAD-u emitiran na programu [[FOX]]. Serija je nastala kao koprodukcija ''[[Heel and Toe Films]]a'', ''[[Shore Z Productions]]a'' i ''[[Bad Hat Harry Productions]]a'' u suradnji s [[NBC]]-om. Sve tri tvrtke su odgovorne za produkciju, a njihovi predsjednici su izvršni producenti. Shoreove ideje za seriju inspirirane su djelima [[Berton Roueché|Bertona Rouechéa]].<ref>{{cite journal|last=Gibson|first=Stacey|title=The House That Dave Built|url=http://www.magazine.utoronto.ca/08winter/david_shore.asp|journal=University of Toronto Magazine|publisher=University of Toronto|date=2008|accessdate=2008|archive-date=2008-09-20|archive-url=https://web.archive.org/web/20080920151034/http://www.magazine.utoronto.ca/08winter/david_shore.asp|dead-url=yes}} (last sentence of 8th paragraph)</ref><ref>{{cite web|last=Cowles|first=Matthew Dixon|title=Book: The Medical Detectives by Berton Roueché|url=http://www.mondoinfo.com/blog/C162926581/E20070430213059/index.html|publisher=Mondo's Info|date=2007.|accessdate=2008}}</ref> Nakon epizode ''"TB or Not TB"'' (druga sezona), njemačka produkcijska tvrtka [[Moratim]] se kreditira tijekom bilješke o autorskom pravu umjesto ''[[Universal Media Studios]]a''. [[Derek R. Hill]], produkcijski dizajner, i [[Danielle Berman]], dekoratorica seta, nominirani su na 58. dodjeli [[Emmy]]ja za posebni Emmy za kreativnu umjetnost zbog umjetničke izrade u epizodama ''"Autopsy"'', ''"Distractions"'' i ''"Skin Deep"''. Na 59. dodjeli Emmyja, Dalia Dokter, Jamie Kelman i Ed French dobivaju Emmyja za kreativnu umjetnost zbog umjetničke izrade u epizodi ''"Que Sera Sera"''. === Muzika === Uvodna glazba u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] (i u nekim drugim zemljama) je pjesma ''"Teardrop"'' grupe [[Massive Attack]]. Pjesma ima i riječi, a izvodi ju [[Elizabeth Fraser]], no u uvodnoj špici serije koriste se samo uvod i kraj pjesme koji su čisto instrumentalni. Zbog autorskih prava i licenci, u većini drugih zemalja se kao uvoda glazba koristi posebna skladba zvana ''"House End Credits"'' koju su posebno za tu priliku skladali Jon Ehrlich, Jason Derlatka i Leigh Roberts. Ova skladba je u drugoj sezoni zamijenjena sličnom skladbom koju su skladali samo Ehrlich i Roberts. No, ova skladba je korištena samo tijekom emitiranja na televiziji. DVD izdanja serije koriste originalnu američku glazbu. Tijekom zadnje epizode 4. sezone, pjesma ''"Teardrop"'' se može čuti kao pozadinska glazba, a pjevao ju je [[José González]]. === Lokacija === [[Datoteka:Princeton Frist Campus Center back.jpg|225px|thumb|Pročelje Princetonskog kampusa, lokacija korištena za eksterijer bolnice Princeton-Plainsboro.]] Snimke eksterijera bolnice Princeton-Plainsboro su zapravo snimci eksterijera Princetonskog kampusa, koji je ujedno i studentski centar. No, snimanje serije ne odvija se tamo nego u FOX-ovom studiju, u [[Century City]]ju.<ref>{{cite web|title=Behind The Scenes At "House"|url=http://www.etonline.com/tv/2006/01/35979/index.html|work=ETonline.com|publisher=CBS Studios Inc|date=2006|accessdate=2008|archivedate=2008-07-10|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080710072927/http://www.etonline.com/tv/2006/01/35979/index.html|deadurl=yes}}</ref> === Snimanje === ''Dr. House'' primjenjuje metodu ''"walk and talk"'' (''hodaj i pričaj'') koju su popularizirali [[Aaron Sorkin]] i [[Thomas Schlamme]] u serijama ''Sports Night'' i ''[[Zapadno krilo]]''.<ref>{{cite web|url=http://blogcritics.org/archives/2005/09/02/001342.php|title=Review: ''House, M.D.'' DVD - Sezona 1|last=Kristine|first=Diane|work=Blogcritics Magazine|publisher=Blogcritics.org|date=2005.|accessdate=2008|archivedate=2009-02-10|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090210144032/http://blogcritics.org/archives/2005/09/02/001342.php|deadurl=yes}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.twiztv.com/scripts/house/season3/house-319.htm|title=Transcript of House, M.D. 3X19 - Act Your Age|last=Hess|first=Sara|date=2007.|work=Twiz TV.com|publisher=Polterghost Entertainment|accessdate=2008}}</ref> Metoda se sastoji od praćenja dvaju ili više likova dok hodaju i raspravljaju o tekućim temema (često su to sastanci na koje idu), koje su u slučaju ''Dr. Housea'' dijagnoze, stanja i rezultati pretraga pacijenata. U ''Houseu'' ovakve ''"walk and talk"'' scene najčešće završavaju kada jedan od likova, najčešće House, uđe u dizalo i napusti svoje kolege. === Gledanost u SAD-u === {{Glavni|Popis epizoda Dr. Housea}} {| class="wikitable" |- ! Sezona ! Emitiranje ! Prva epizoda ! Zadnja epizoda ! TV sezona ! Pozicija ! Broj gledatelja<br />(u milijunima) |- | [[Popis epizoda serije Dr. House|1.]] | Utorak 21:00 | [[16. studenog]] [[2004.]] | [[24. svibnja]] [[2005.]] | 2004. – 2005. | #24 | 13.3<ref>{{cite web|title=Primetime series|url=http://www.hollywoodreporter.com/hr/search/article_display.jsp?vnu_content_id=1000937471|work=The Hollywood Reporter|publisher=Nielsen Business Media|date=2005|accessdate=2008|archiveurl=https://web.archive.org/web/20070519102605/http://www.hollywoodreporter.com/hr/search/article_display.jsp?vnu_content_id=1000937471|archivedate=2007-05-19|deadurl=no}}</ref> |- | [[Popis epizoda serije Dr. House|2.]] | Utorak 21:00 | [[13. rujna]] [[2005.]] | [[23. svibnja]] [[2006.]] | 2005. – 2006. | #10 | 17.3<ref>{{cite web|title=Series|url=http://www.hollywoodreporter.com/hr/search/article_display.jsp?vnu_content_id=1002576393|work=The Hollywood Reporter|publisher=Nielsen Business Media|date=2006|accessdate=2008|archiveurl=https://web.archive.org/web/20061208201731/http://www.hollywoodreporter.com/hr/search/article_display.jsp?vnu_content_id=1002576393|archivedate=2006-12-08|deadurl=no}}</ref> |- | [[Popis epizoda serije Dr. House|3.]] | Utorak 20:00 (2006.)<br />Utorak 21:00 (2006. – 2007.) | [[5. rujna]] [[2006.]] | [[29. svibnja]] [[2007.]] | 2006. – 2007. | #7 | 19.4<ref>{{cite web|title=2006–07 primetime wrap|url=http://login.vnuemedia.com/hr/login/login_subscribe.jsp?id=Jev0gvSdB%2BEmqKG0frTobej%2BMEgY5C0c%2BBYvqM0aziwMJPlLgWhuGxfhi0bgNslA3Th9%2BbC2PPxV%0AzM2ynj5wMTItloDXArpXUOIpNXMh3j22ecD6NDuYWdF4JE6t7y6U52tS5uaKQb5eMTMZx7HXlxks%0ATSOavij6Qw7PQJQ2LoZBSrZBmieqM7ICvaTmMTFDVnyeoNss3pUV4Y%2BjbXC85G1PIGZDNSlGkTUm%0Av6ZV7F3B0M%2B4b1455a56qLuXXw8WXEQkZuveqLGvqjkfPOr9xk8KQadexopPJ%2FoTUeVxz5AUcqjG%0ArzubBeRuK7pKbtBBdC4%2B51IudUGxHcbVNUXSsPWEUANFAAcesA7NTo7dqi35GpWkrSG5E0YehV9d%0Al55J|work=The Hollywood Reporter|publisher=Nielsen Business Media|date=2007|accessdate=2008|archive-date=2009-01-03|archive-url=https://web.archive.org/web/20090103051844/http://login.vnuemedia.com/hr/login/login_subscribe.jsp?id=Jev0gvSdB%2BEmqKG0frTobej%2BMEgY5C0c%2BBYvqM0aziwMJPlLgWhuGxfhi0bgNslA3Th9%2BbC2PPxV%0AzM2ynj5wMTItloDXArpXUOIpNXMh3j22ecD6NDuYWdF4JE6t7y6U52tS5uaKQb5eMTMZx7HXlxks%0ATSOavij6Qw7PQJQ2LoZBSrZBmieqM7ICvaTmMTFDVnyeoNss3pUV4Y%2BjbXC85G1PIGZDNSlGkTUm%0Av6ZV7F3B0M%2B4b1455a56qLuXXw8WXEQkZuveqLGvqjkfPOr9xk8KQadexopPJ%2FoTUeVxz5AUcqjG%0ArzubBeRuK7pKbtBBdC4%2B51IudUGxHcbVNUXSsPWEUANFAAcesA7NTo7dqi35GpWkrSG5E0YehV9d%0Al55J}} (Subscription required)</ref> |- | [[Popis epizoda serije Dr. House|4.]] | Utorak 21:00 (2007. – 2008.)<br />Ponedjeljak 21:00 (2008.)<ref name="Return">{{cite news|url=http://housemd-guide.com/showinfo/2008return.php|title=House se vraća nakon štrajka|publisher=House M.D. - Vodič|date=2008.|accessdate=2008}}</ref> | [[25. rujna]] [[2007.]] | [[19. svibnja]] [[2008.]]<ref name="Return"/><ref>{{cite web|url=http://www.fox.com/house/recaps/416.htm|title=FOX Broadcasting Company: House, Recaps - 416|publisher=FOX.com|accessdate=2008|archive-date=2008-10-14|archive-url=https://web.archive.org/web/20081014004550/http://www.fox.com/house/recaps/416.htm|dead-url=yes}}</ref> | 2007. – 2008. | #7 | 17.6<ref>{{Cite web|url=http://abcmedianet.com/web/dnr/dispDNR.aspx?id=052808_06|title=Ranking report from 24 September 2007 through 25 May 2008|publisher=ABC Medianet|date=28 May 2008|archiveurl=https://web.archive.org/web/20100413172935/http://abcmedianet.com/web/dnr/dispDNR.aspx?id=052808_06|archivedate=13 April 2010}}</ref> |- | [[Popis epizoda serije Dr. House|5.]] | Utorak 20:00<ref name="Fall 2008"/> | [[16. rujna]] [[2008.]]<ref name="Fall 2008">{{cite web|url=http://www.fox.com/community/askfox/answer2.htm|title=Datumo premijera FOX-ovih serija|publisher=FOX.com|accessdate=2008|archivedate=2009-05-05|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090505235823/http://www.fox.com/community/askfox/answer2.htm|deadurl=yes}}</ref><ref name="Fall 2008 2">{{cite web|url=http://community.tvguide.com/blog-entry/TVGuide-News-Blog/Todays-News/Fall-Tv-Preview/800041015|title=Fox objavljuje datume jesenskih premijera|work=TV Guide News|publisher=TV Guide|date=2008|accessdate=2008|archive-date=2008-10-14|archive-url=https://web.archive.org/web/20081014010357/http://community.tvguide.com/blog-entry/TVGuide-News-Blog/Todays-News/Fall-Tv-Preview/800041015|url-status=dead}}</ref> | [[11. svibnja]] [[2009.]] | 2008. – 2009. | #16 | 13.6<ref>{{Cite web|url=http://abcmedianet.com/web/dnr/dispDNR.aspx?id=060209_05|title=Ranking report from 22 September 2008 through 31 May 2009|archiveurl=https://web.archive.org/web/20091007082952/http://abcmedianet.com/web/dnr/dispDNR.aspx?id=060209_05|archivedate=7 October 2009}}</ref> |- | [[Popis epizoda serije Dr. House|6.]] | Ponedjeljak 20:00 | [[21. rujna]] [[2009.]]<ref>{{cite web|title=Show listings|url=http://www.fox.com/shows.htm|date=27. svibnja 2009|publisher=Fox|accessdate=27. lipnja 2009|archivedate=2009-05-13|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090513234939/http://www.fox.com/shows.htm|deadurl=yes}}</ref> | [[17. svibnja]] [[2010.]] | 2009. – 2010. | #22 | 12.8<ref>{{Cite web|url=http://tvbythenumbers.com/2010/06/16/final-2009-10-broadcast-primetime-show-average-viewership/54336|title=2009-10 Broadcast Primetime Shows Ranked By Live + Same Day Average Viewership|publisher=TVbytheNumbers|archiveurl=https://web.archive.org/web/20100619131409/http://tvbythenumbers.com/2010/06/16/final-2009-10-broadcast-primetime-show-average-viewership/54336|archivedate=19 June 2010}}</ref> |- | [[Popis epizoda serije Dr. House|7.]] | Ponedjeljak 20:00 | 20. rujna 2010 | 23. svibnja 2011. | 2010. – 2011. | #42 | 10.3 |- | [[Popis epizoda serije Dr. House|8.]] | Ponedjeljak 21:00 | 3. 10. 2011. | 21. svibnja 2012. | 2011. – 2012. | #58 | 8.7<ref>{{Cite web|url=https://tvbythenumbers.zap2it.com/1/complete-list-of-2011-12-season-tv-show-viewership-sunday-night-football-tops-followed-by-american-idol-ncis-dancing-with-the-stars/135785/|title=Complete List Of 2011-12 Season TV Show Viewership: 'Sunday Night Football' Tops, Followed By 'American Idol,' 'NCIS' & 'Dancing With The Stars' – Page 135785|publisher=TV By The Numbers by zap2it.com|date=24 May 2012|access-date=2018-09-07|archivedate=2018-09-15|archiveurl=https://web.archive.org/web/20180915131818/https://tvbythenumbers.zap2it.com/1/complete-list-of-2011-12-season-tv-show-viewership-sunday-night-football-tops-followed-by-american-idol-ncis-dancing-with-the-stars/135785/|deadurl=yes}}</ref> |} Najgledanija epizoda ''Dr. Housea'' u SAD-u bila je epizoda četvrte sezone ''"Frozen"'', koja je emitirana nakon 42. [[Super Bowl]]a<ref>{{cite web|url=http://www.thefutoncritic.com/news.aspx?id=20080205fox01|title="House's" Record-setting Post-Super Bowl Episode "Frozen" to Encore Friday, 15. veljače|author=FOX|date=2008.|publisher=The Futon Critic|accessdate=2008}}</ref>, a gledalo ju je nešto više od 29 milijuna ljudi.<ref>{{cite web|url=http://www.tvsquad.com/2008/02/05/super-bowl-xlii-the-second-most-watched-show-in-tv-history/|title=Super Bowl XLII the second most watched show in TV history|last=Sassone|first=Bob|date=2008.|work=TV Squad|publisher=Weblogs|accessdate=2008|archivedate=2009-01-05|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090105152058/http://www.tvsquad.com/2008/02/05/super-bowl-xlii-the-second-most-watched-show-in-tv-history/|deadurl=yes}}</ref> Ta epizoda je bila treći najgledaniji program taj tjedan, iza same utakmice Super Bowla i emisije nakon utakmice. === Nagrade === [[Datoteka:Emmys-laurie-cropped.jpg|200px|thumb|[[Hugh Laurie]] na dodjeli Emmyja [[2007.]] godine.]] ''Dr. House'' je [[2005.]] nagrađen [[Nagrada Peabody|nagradom Peabody]] zbog, kako je odbor za nagradu objasnio, ''"neortodoksnog glavnog lika - mizantropičnog dijagnostičara"'' i za ''"slučajeve dostojne medicinskog Sherlocka Holmesa"''. Tijekom dodjele Nagrada Američkog filmskog instituta [[2005.]], ''Dr. House'' je bio u konkurenciji za seriju godine. Serija je [[2008.]] nominirana i za [[Zlatni globus]] u konkurenciji najbolje drame, no izgubila je od serije ''[[Momci s Madisona]]''.<ref name="HFPA">{{cite web|title=HFPA - Nominacije i pobjednici|url=http://www.goldenglobes.org/nominations/index.html|work=Hollywood Foreign Press Association|publisher=Hollywood Foreign Press Association|accessdate=2008|archive-date=2008-12-16|archive-url=https://web.archive.org/web/20081216165254/http://www.goldenglobes.org/nominations/index.html|dead-url=yes}}</ref> Autor [[David Shore]] je [[2005.]] dobio Emmyja za epizodu ''"Three Stories"'',<ref>{{cite web|title=Emmys Love 'Raymond'; 'Lost' Finds Acclaim|url=http://tv.msn.com/tv/emmys/2005winners/|last=Elber|first=Lynn|work=MSN TV|publisher=Microsoft|accessdate=2008|archivedate=2008-05-07|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080507124641/http://tv.msn.com/tv/emmys/2005winners|deadurl=yes}}</ref> dok je scenarist [[Lawrence Kaplow]] [[2006.]] dobio Nagradu Ceha filmskih glumaca za epizodu ''"Autopsy"''. [[Hugh Laurie]], glavni glumac, je [[2005.]], [[2007.]] i [[2008.]] bio nominiran za [[Emmy]]ja za najbolju mušku ulogu. No [[2006.]] i [[2007.]] dobiva [[Zlatni globus]] u istoj kategoriji, a [[2007.]] je za istu ulogu dobio i Nagradu Ceha filmskih glumaca. Godine [[2008.]] je također nominiran za [[Zlatni globus]] u kategoriji najbolje muške uloge, no izgubio je od [[Jon Hamm|Jona Hamma]].<ref name="HFPA"/> == Reference == {{izvori}} == Vanjske veze == {{Commonscat|House (television programme)}} * [http://www.fox.com/house Službena stranica na FOX.com-u] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070930185000/http://www.fox.com/house/ |date=2007-09-30 }} * {{Cite web|archiveurl=https://web.archive.org/web/20081217034745/http://housewiki.fox.com/|url=http://housewiki.fox.com|title=Službena HouseWiki na FOX.com-u|archivedate=2008-12-17|access-date=2021-08-28|deadurl=no}} * [http://www.imdb.com/title/tt0412142 House na IMDb-u] {{House, M.D.}} {{Authority control}} {{TVSvijek|2004|2012}} [[Kategorija:House, M.D.| ]] [[Kategorija:Američke TV serije]] [[Kategorija:Medicinske TV-serije]] [[Kategorija:Dramske serije]] 8xlrp8igxmy8rdu93d8s0pkhb2qmagk 0 63318 42669777 42492347 2026-08-09T14:52:06Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669777 wikitext text/x-wiki {{Infokutija televizija | ime = Guiding Light | žanr = [[Sapunica|Soap opera]] | kreator = [[Irna Phillips]] | nastupaju = [[Kim Zimmer]]<br />[[Jordan Clarke]]<br />[[Robert Newman (glumac)|Robert Newman]]<br />[[Michael O'Leary]]<br />[[Grant Aleksander]]<br />[[Tina Sloan]] | zemlja = {{flag|SAD}} | br_epizoda = 15.762 | izvršni_producent = [[Ellen Wheeler]] | writer = [[Christopher Dunn]]<br />[[Lloyd Gold]]<br />[[Jill Lorie Hurst]]<br />[[David Kreizman]] | kompanija = [[TeleNext Media]] za [[Procter & Gamble|Procter & Gamble Productions]] | trajanje = 15 min. (1937–1968)<br />30 min. (1968–1977)<br />60 min. (1977—2009) | mreža = [[NBC]] (radio)<br />[[CBS]] (radio i televizija) | početak = '''[[NBC Radio]]:'''<br />25. januar 1937<ref name="worldrecord">{{cite web |url=http://www.guinnessworldrecords.com/records/arts_and_media/tv_shows/longest_running_tv_drama.aspx |title=Longest Running TV Drama |work=Arts & Media |publisher=[[Guinness World Records]] |date=2009}}</ref><br /> | kraj = 29. novembar 1946<ref name="old-time">{{cite web |url=http://www.oldtime.us/phpBB3/viewtopic.php?f=9&p=1060 |title=The Guiding Light |work=The Original Old-Time Radio BBS |date=25. 10. 2005. |access-date=2009-08-19 |archive-date=2011-09-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110928025326/http://www.oldtime.us/phpBB3/viewtopic.php?f=9&p=1060 |dead-url=yes }}</ref><br />'''[[CBS Radio]]:'''<br />2. jun 1947<ref>{{cite web |url=http://lavender.fortunecity.com/indemnity/439/gl.html |title=A list of Guiding Light's theme songs |work=Daytime Soap Opera Theme Songs and Main Titles Page |access-date=2009-08-19 |archivedate=2009-07-15 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090715015329/http://lavender.fortunecity.com/indemnity/439/gl.html |deadurl=yes }}</ref> {{nowrap|– 29. jun 1956,}}<br />'''[[CBS|CBS Television]]:'''<br />30. jun 1952 - 18. sepetembar 2009.<!-- Do not add the date until the deadline, which is September 18, 2009 --> | website = http://www.guidinglight.net }} '''''Guiding Light''''' (prije 1975. godine poznat pod nazivom '''''The Guiding Light''''' ili, skraćeno, '''''GL''''') je [[sjedinjene Američke Države|američka]] [[Televizijska serija|TV-serija]] koja po ''[[Guinness World Records|Guinnessovoj knjizi svjetskih rekorda]]'' predstavlja najdugovječniju [[sapunica|sapunsku operu]] koja je u kontinuiranoj produkciji odnosno jednu od [[Popis najdugotrajnijih TV-emisija po ketegoriji|najdugovječnijih dramskih serija]] u historiji radija i televizije.<ref name="worldrecord" /> Emitiranje je započelo 25. januara 1937. godine kao radio-serija na programu [[NBC]] Radija i trajalo do 29. novembra 1946. godine; potom se kao-radio serija nastavila od 2. juna 1947. do 29. juna 1956. na CBS Radiju, a 30. juna 1952. je započelo emitiranje na TV-mreži CBS završeno 18. septembra 2009. ''The Guiding Light'' je stvorila spisateljica sapunica [[Irna Phillips]].<ref>{{cite web |url=http://gluedtothetube.typepad.com/glued_to_the_tube/2009/04/cbs-cancels-the-guiding-light-after-57-years.html |title=CBS Cancels THE GUIDING LIGHT After 57 Years |date=03. 04. 2009. |work=Glued to the Tube |access-date=2009-08-19 |archive-date=2021-07-11 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210711135209/https://gluedtothetube.typepad.com/glued_to_the_tube/2009/04/cbs-cancels-the-guiding-light-after-57-years.html |url-status=dead }}</ref> Naslov (doslovno: "svjetlost vodilja") se odnosi na svjetiljku u rasdnoj sobi vlč. dr. Johna Ruthledgea, glavnog lika na samom početku serije. Tu je svjetiljku palio kako bi porodica, prijatelji i sugrađani mogli potražiti pomoć kada su u nevolji. Kao inspiracija za taj lik je poslužio Warren Moyer, stanovnik grada [[Stouffville (Ontario)|Stoufville]] u [[Ontario|Ontariju]]. CBS je 1. aprila 2009. objavila kako je snimanje trajno prekinuto zbog loše gledanosti. Posljednja epizoda je snimljena 11. augusta 2009.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://blogs.usatoday.com/ondeadline/2009/08/guiding-light-shoots-last-episode-after-72years.html |access-date=2009-08-14 |archivedate=2009-08-14 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090814124018/http://blogs.usatoday.com/ondeadline/2009/08/guiding-light-shoots-last-episode-after-72years.html |deadurl=no }}</ref>, a na programu CBS-a se emitirala 18. septembra 2009.<ref>Carter, Bill. [http://www.nytimes.com/2009/04/02/arts/television/02ligh.html?_r=1 "CBS Turns Out 'Guiding Light'."] ''The New York Times''. April 2, 2009.</ref> == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == * [http://www.guidinglight.net/ Guiding Light.net] Official P&G website * [http://www.guidinglightcentral.com/ Guiding Light Central] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160318142202/http://guidinglightcentral.com/ |date=2016-03-18 }} * [http://www.cbs.com/daytime/gl/ CBS-TV: GL] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070929103354/http://www.cbs.com/daytime/gl/ |date=2007-09-29 }} * {{imdb title|id=0044265|title=Guiding Light}} * [http://www.archive.org/details/otr_guidinglight/ Internet Archives - The Guiding Light] Internet Archives - The Guiding Light 15 minute MP3 radio episodes from the 40's and 50's * [http://tv.yahoo.com/guiding-light/show/30848 "Guiding Light"] at [http://tv.yahoo.com/ Yahoo! TV] * [http://www.soapcentral.com/gl/whoswho/ SoapCentral]{{Dead link|date=August 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [http://www.FindYourLight.net FindYourLight] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090831061334/http://www.findyourlight.net/ |date=2009-08-31 }}, an official CBS site that accepts user-submitted content * [http://www.soapdom.com/index.php?option=com_content&task=section&id=14&Itemid=42 Soapdom.com's Guiding Light] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080518030233/http://www.soapdom.com/index.php?option=com_content&task=section&id=14&Itemid=42 |date=2008-05-18 }} * [http://www.tvguide.com/tvshows/guiding-light/201811 Guiding Light] at the [[TV Guide|TVGuide.com]] * [http://video.aol.com/video-category/guiding-light/3186 AOL Video: GL] * [http://www.nytimes.com/2009/04/02/arts/television/02ligh.html?_r=1 Carter, Bill. "CBS Turns Out 'Guiding Light'," ''The New York Times'', Thursday, April 2, 2009.] * [http://www.foxnews.com/story/0,2933,512139,00.html 'Guiding Light' Finally Killed By Proctor & Gamble], April 3, 2009, [[Fox News]]. * [http://daytimeconfidential.com/2009/04/rumor-report-will-the-pg-soaps-end-up-on-lifetime GL On Lifetime?] {{TVSvijek|1952|2009|Guiding Light}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Svjetski rekordi]] [[Kategorija:Sapunice]] kfj7y5jv27gcdfipczuydihm6gt3qxg 10 64825 42669810 42568072 2026-08-09T17:42:55Z Deni 106260 Skloni duple zagrade 42669810 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto |mesto={{{mjesto}}} |slika={{#if:{{{slika|}}}|{{{slika}}}| }} |opis_slike={{{opis_slike|}}} |grb={{#if:{{{grb|}}}|{{{grb}}}| }} |veličina grb={{{veličina grb|}}} <!--Administrativni podaci--> |država={{zastava|Bosna i Hercegovina}} |adm1={{{entitet|}}} |adm1l=Entitet |adm1d={{zastava|{{{entitet}}}}} |adm2={{{distrikt|}}} |adm2l=Distrikt |adm2d=[[{{{distrikt}}}]] |adm3={{{kanton|}}} |adm3l=Kanton/Županija |adm3d={{{kanton|}}} |adm4={{{opština|}}} |adm4l=[[opštine Bosne i Hercegovine|Opština/Općina]] |adm4d={{{opština}}} |adm5={{{gradska opština|}}} |adm5l=[[opštine Bosne i Hercegovine|Opština]] |adm5d=[[Opština {{{gradska opština}}}]] |adm6={{{grad|}}} |adm6l=Grad |adm6d=[[{{{grad}}}]] |geografska_širina={{#if:{{{gšir|}}}|{{#expr: trunc {{{gšir}}} }}° {{padleft:{{#expr: trunc (60*({{{gšir}}} - trunc {{{gšir}}})) }}|2|0}}′ {{padleft:{{#expr: 60*(60*({{{gšir}}} - trunc {{{gšir}}}) - trunc (60*({{{gšir}}} - trunc {{{gšir}}}))) round 0 }}|2|0}}" SGŠ}} |geografska_dužina={{#if:{{{gduž|}}}|{{#expr: trunc {{{gduž}}} }}° {{padleft:{{#expr: trunc (60*({{{gduž}}} - trunc {{{gduž}}})) }}|2|0}}′ {{padleft:{{#expr: 60*(60*({{{gduž}}} - trunc {{{gduž}}}) - trunc (60*({{{gduž}}} - trunc {{{gduž}}}))) round 0 }}|2|0}}" IGD}} |nadm visina={{{nadm visina|}}} |vremenska zona=centralnoevropska:<br /> [[UTC]]+1 |populacija={{{populacija|}}} |popis=<small>[[Popis stanovništva Bosne i Hercegovine 1991.|1991]]</small> <!--Komunikacioni i identifikacioni kodovi i brojevi--> |poštanski kodl=[[Poštanski kod|Poštanski broj]] |poštanski kod={{{poštanski kod|}}} |pozivni brojl=[[Spisak pozivnih brojeva u Bosni i Hercegovini|Pozivni broj]] |pozivni broj={{{pozivni broj|}}} |registarska oznakal= |registarska oznaka= <!--Geografski podaci--> |gšir={{{gšir|}}} |gduž={{{gduž|}}} | mapa = {{location map2|Bosnia|label={{{mjesto}}}|float=center|lat={{{gšir}}}|long={{{gduž}}}|width=280}} |mapa slika=Bosnia and Herzegovina location map.svg |mapa jug=42.4 |mapa sever=45.4 |mapa istok=19.9 |mapa zapad=15.5 |ispod slike={{{mjesto}}} na mapi [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] <!--Doterivanje izgleda--> |donja lajsna=border-bottom: 1px #e4e4e4 solid; |bez lajsne=border-bottom: 1px #f9f9f9 solid; |srednja lajsna=border-right: 1px #f9f9f9 solid; |levo ravnanje=padding-left:0.6em; |levo ravnanje2=padding-left:1.6em; }}<!--Koordinate--> {{#if:{{{gšir|}}}|<span id="coordinates" class="plainlinks" style="white-space:nowrap; z-index:1"><br />Koordinate: [https://tools.wmflabs.org/geohack/geohack.php?pagename={{FULLPAGENAMEE}}&params={{#expr: trunc {{{gšir}}} }}_{{padleft:{{#expr: trunc (60*({{{gšir}}} - trunc {{{gšir}}})) }}|2|0}}_{{padleft:{{#expr: 60*(60*({{{gšir}}} - trunc {{{gšir}}}) - trunc (60*({{{gšir}}} - trunc {{{gšir}}}))) round 0 }}|2|0}}_N_{{#expr: trunc {{{gduž}}} }}_{{padleft:{{#expr: trunc (60*({{{gduž}}} - trunc {{{gduž}}})) }}|2|0}}_{{padleft:{{#expr: 60*(60*({{{gduž}}} - trunc {{{gduž}}}) - trunc (60*({{{gduž}}} - trunc {{{gduž}}}))) round 0 }}|2|0}}_E {{#expr: trunc {{{gšir}}} }}°&nbsp;{{padleft:{{#expr: trunc (60*({{{gšir}}} - trunc {{{gšir}}})) }}|2|0}}′&nbsp;{{padleft:{{#expr: 60*(60*({{{gšir}}} - trunc {{{gšir}}}) - trunc (60*({{{gšir}}} - trunc {{{gšir}}}))) round 0 }}|2|0}}"&nbsp;SGŠ, {{#expr: trunc {{{gduž}}} }}°&nbsp;{{padleft:{{#expr: trunc (60*({{{gduž}}} - trunc {{{gduž}}})) }}|2|0}}′&nbsp;{{padleft:{{#expr: 60*(60*({{{gduž}}} - trunc {{{gduž}}}) - trunc (60*({{{gduž}}} - trunc {{{gduž}}}))) round 0 }}|2|0}}"&nbsp;IGD]</span>| <includeonly>[[Kategorija:Nepoznate geografske koordinate (BiH)]]</includeonly> }} {{ #if:{{NAMESPACE}}||{{#if:{{{slika|}}}||[[Kategorija:Članci o naseljima u BiH bez slika‎ ]] }} }}<noinclude> [[Kategorija:Bosanskohercegovački šabloni]] [[Kategorija:Infokutije za gradove|BiH]] [[Kategorija:Infokutije]] </noinclude> io4t0ib222iuva0gaqj1beisxo4j3gt 0 67614 42669829 42451254 2026-08-09T18:49:28Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669829 wikitext text/x-wiki '''Hemijski simbol''' je oznaka [[hemijski element|hemijskog elementa]].Za simbol hemijskog elementa uzima se prvo slovo njegovog naziva na [[latinski jezik|latinskom]] i kako nekoliko elemenata ima naziv koji počinje istim slovom u većini simbola postoji još jedno karakteristično slovo iz naziva. Simbol se piše velikim latiničnim slovom i ako postoji drugo slovo ono se piše malo. Svi hemijski elementi imaju svoj hemijski simbol koji se sastoji od jednog ili dva latinična slova. Simboli elemenata koji još nemaju međunarodno usvojen naziv imaju privremene simbole od tri latinična slova koja označavaju njihove atomske brojeve, na primer, element sa atomskim brojem 114 ima oznaku Uuq (Ununquadium). Hemijski simbol predstavlja jedan atom elementa i ne smatra se skraćenicom njegovog naziva već oznakom samog elementa i jednog njegovog atoma. Kada treba predstaviti više atoma nekog hemijskog elementa ispred simbola piše se broj u veličini velikog slova simbol i taj broj se zove koeficijent. Na primer, oznaka 2H predstavlja dva atoma vodonika. Hemijskim simbolima predstavljeni su hemijski elementi u [[periodni sistem elemenata|periodnom sistemu elemenata]]. Simboli nekih elemenata su: * H - [[vodonik]] * C - [[ugljenik]] * N - [[azot]] * O - [[kiseonik]] * Na - [[natrijum]] * Mg - [[magnezijum]] * Al - [[aluminijum]] * P - [[fosfor]] * S - [[sumpor]] * Cl - [[hlor]] * K - [[kalijum]] * Ca - [[kalcijum]] * Fe - [[gvožđe]] Hemijski simboli se koriste za sastavljanje [[hemijska formula|hemijskih formula]] kao što je na primer sledeća: :H₂ Ova formula predstavlja jedan molekul vodonika (tj. dva udružena atoma vodonika za razliku od oznake 2H koja predstavlja dva slobodna atoma vodonika). == Literatura == {{Refbegin}} * Atomic Weights of the Elements 2001, [http://www.iupac.org/publications/pac/2003/7508/7508x1107.html Pure Appl. Chem. 75(8), 1107–1122, 2003]. Retrieved Dec 11, 2013. Atomic weights of elements with atomic numbers from 1–109 taken from this source. * [http://www.iupac.org/news/news-detail/article/standard-atomic-weights-revised-v2.html IUPAC Standard Atomic Weights Revised] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160108142215/http://www.iupac.org/news/news-detail/article/standard-atomic-weights-revised-v2.html |date=2016-01-08 }} (2005). * [http://www.webelements.com/ WebElements Periodic Table] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140104110225/http://webelements.com/ |date=2014-01-04 }}. Retrieved Dec 11, 2013. Atomic weights of elements with atomic numbers 110–116 taken from this source. {{refend}} == Vanjske veze == * [http://web.lemoyne.edu/~giunta/berzelius.html Berzelius' List of Elements] * [http://www.acs.org/content/acs/en/about/governance/committees/nomenclature.html American Chemical Society, Committee on Nomenclature, Terminology, and Symbols] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131211214050/http://www.acs.org/content/acs/en/about/governance/committees/nomenclature.html |date=2013-12-11 }} {{Periodni sistem elemenata 2}} {{klica-hemija}} [[Kategorija:Hemijski elementi]] [[Kategorija:Simboli]] p27l0tinyr83qt0chtkcahhr3i5ap81 0 68656 42669744 42247361 2026-08-09T12:12:34Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669744 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Compost Heap.jpg|thumb|[[Kompost]]]] '''Gospodarenje otpadom''' vrlo je složena djelatnost koja zahvaća sve grane [[privreda|gospodarstva]], proizvodnje i potrošnje, a sadrži čitav niz postupaka i tehnologija od kojih se velik dio primjenjuje u različitim oblicima. == Postupci gospodarenja otpadom == U okviru cjelovitog sustava gospodarenja [[otpad]]om, zastupljeni su sljedeći važniji postupci: * Izbjegavanje nastajanja otpada i smanjivanje opasnih svojstava: * Skupljanje i prijevoz otpada, * Vrednovanje – uporaba otpada: ** odvojeno skupljanje, ** reciklaža, ** mehanička obrada, ** biološka obrada, ** termička obrada, ** kemijsko-fizikalna obrada, * Konačno zbrinjavanje ostatnog otpada. == Obrada otpada == === Mehaničko biološka obrada === Cilj mehaničko bioloških obrada je smanjiti volumen obrađenom komunalnom otpadu, kroz izdvajanje pojedinih vrsta otpada koje se mogu sirovinski iskoristiti. ==== Kompostiranje ==== Otpad se prevrće, rastresa i po potrebi vlaži, može se miješati dodacima poput kanalizacijskog mulja. ==== Fermentacija ==== Fermentacija je anaerobna biološka obrada otpada i češće se primjenjuje u obradi muljeva, pri čemu se stvara [[bioplin]] kao glavni produkt fermentacije. === Termička obrada === Djelotvoran ali skuplji način termičke obrade otpada, a osnovne vrste jesu: spaljivanje i [[piroliza]] == Odlaganje == Odlaganjem otpada razvijaju se procesom raspadanja organskog dijela deponijski [[gas|plin]], a u kontaktu s [[voda|vodom]] nastaju procjedne vode, stoga odlagališta trebaju biti izvedena kako bi se spriječilo dugoročno onečišćenje okoliša. == Vanjske veze == {{Commonscat|Waste management}} * http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/297313.html * http://www.mojaenergija.hr/index.php/me/Savjeti/Gospodarenje-otpadom {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091225092209/http://www.mojaenergija.hr/index.php/me/Savjeti/Gospodarenje-otpadom |date=2009-12-25 }} * http://www.fer.hr/_download/.../ORIZO_Prezentacija3_041130.ppt{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * http://www.moh.hr/hr/ekologija/gospodarenje-otpadom1/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091027042936/http://www.moh.hr/hr/ekologija/gospodarenje-otpadom1 |date=2009-10-27 }} * http://www.azo.hr/Default.aspx {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100203221205/http://www.azo.hr/Default.aspx |date=2010-02-03 }} [[Kategorija:Upravljanje otpadom| ]] [[Kategorija:Otpad]] [[Kategorija:Privreda]] 0aatgqtua6t2pzkssi27vn5d6432nck 0 70093 42669950 42252325 2026-08-10T09:38:38Z ~2026-43809-16 382319 42669950 wikitext text/x-wiki {{Politika Tonge}} Dolje je naveden popis svih '''premijera''' ({{lang-en|Prime Minister}}, do 1970. ''premier'') Kraljevine [[Tonga]]''' od 1876. godine kada je ta funkcija ustanovljena do danas. ==List== {| class="wikitable" style="text-align:center;" ! rowspan="2" | {{abbr|No.|Number}} ! rowspan="2" | Portrait ! rowspan="2" | Name<br />{{small|(Lifespan)}} ! colspan="2" | Term of office ! colspan="2" rowspan="2" | Party ! rowspan="2" | [[List of monarchs of Tonga|Monarch]]<br />{{small|(Reign)}} |- ! width="85" | Start ! width="85" | End |- ! 1 | [[File:Tēvita ʻUnga.jpg|80px]] | {{small|Crown Prince}}<br />'''[[Tēvita ʻUnga]]'''<br />{{small|(1824{{snd}}1879)}} | class="nowrap" | 1 January 1876 | class="nowrap" | 18 December 1879 ! style="background:{{party color|Independent}};" | | rowspan="16" | [[Independent politician|Independent]] | rowspan="4" style="vertical-align: top;" | [[George Tupou I]][[File:George Tupou I, engraving by John Cochran (1904).jpg|80px]]{{smalldiv|{{R.|1845|1893}}}} |- !2 |[[File:George_Tupou_I,_engraving_by_John_Cochran_(1904).jpg|101x101px]] |[[George Tupou I]] |18 December 1879 |April 1881 | |- ! 3 | [[File:SW Baker.jpg|80px]] | {{small|Rev.}}<br />'''[[Shirley Waldemar Baker]]'''<br />{{small|(1836{{snd}}1903)}} | class="nowrap" | April 1881 | class="nowrap" | July 1890 ! style="background:{{party color|Independent}};" | |- ! 4 | [[File:Siaosi Uiliami Tukuʻaho.jpg|80px]] | '''[[Siaosi Tukuʻaho]]'''<br />{{small|(1854{{snd}}1897)}} | class="nowrap" | July 1890 | class="nowrap" | 1893 ! style="background:{{party color|Independent}};" | |- ! 5 | [[File:Siosateki Veikune.jpg|80px]] | '''[[Siosateki Tonga]]'''<br />{{small|(1853{{snd}}1913)}} | class="nowrap" | 1893 | class="nowrap" | January 1905 ! style="background:{{party color|Independent}};" | | rowspan="5" style="vertical-align: top;" | [[George Tupou II]][[File:George Tupou II, photograph by Herman John Schmidt (Flipped and Cropped).jpg|80px]]{{smalldiv|{{R.|1893|1918}}}} |- ! 6 | [[File:Siaosi Fatafehi Toutaitokotaha.jpg|80px]] | '''[[Siaosi Tuʻipelehake]]'''<br />{{small|(1842{{snd}}1912)}} | class="nowrap" | January 1905 | class="nowrap" | January 1905 ! style="background:{{party color|Independent}};" | |- ! 7 | [[File:Sione Tupou Mateialona.jpg|80px]] | '''[[Sione Tupou Mateialona]]'''<br />{{small|(1852{{snd}}1925)}} | class="nowrap" | January 1905 | class="nowrap" | 30 September 1912 ! style="background:{{party color|Independent}};" | |- !8 |[[File:Salote_Tupou_III_of_Tonga_in_coronation_robe-crop_(cropped).jpg|103x103px]] |[[Sālote Tupou III]] |30 September 1912 |30 September 1912 | |- ! rowspan="2" | 9 | rowspan="2" | [[File:TPP Tuʻivakanō.jpg|80px]] | rowspan="2" | '''[[Tevita Tuʻivakano]]'''<br />{{small|(1869{{snd}}1923)}} | rowspan="2" class="nowrap" | 30 September 1912 | rowspan="2" class="nowrap" | 30 June 1923 ! style="background:{{party color|Independent}};" rowspan="2" | |- | rowspan="4" style="vertical-align: top;" | [[Sālote Tupou III]] [[File:Salote Tupou III of Tonga in coronation robe-crop (cropped).jpg|80px]]{{smalldiv|{{R.|1918|1965}}}} |- ! 10 | [[File:Viliami-Tungī-Mailefihi.jpg|80px]] | {{small|Prince}}<br />'''[[Viliami Tungī Mailefihi]]''' {{post-nominals|country=UK|size=75%|sep=,|CBE}}<br />{{small|(1887{{snd}}1941)}} | class="nowrap" | 30 June 1923 | class="nowrap" | 20 July 1941 ! style="background:{{party color|Independent}};" | |- ! 11 | | '''[[Solomone Ula Ata]]''' {{post-nominals|country=UK|size=75%|sep=,|OBE}}<br />{{small|(1883{{snd}}1950)}} | class="nowrap" | 20 July 1941 | class="nowrap" | 12 December 1949 ! style="background:{{party color|Independent}};" | |- ! 12 | [[File:Tupoutoʻa Tungī.jpg|80px]] | {{small|Crown Prince}}<br />'''[[Tāufaʻāhau Tupou IV|Tupoutoʻa Tungī]]''' {{post-nominals|country=UK|size=75%|sep=,|KBE}}<br />{{small|(1918{{snd}}2006)}}<br />{{efn|Later King Taufa'ahau Tupou IV.}} | class="nowrap" | 12 December 1949 | class="nowrap" | 16 December 1965 ! style="background:{{party color|Independent}};" | |- ! 13 | [[File:Prince Tu'ipelehake (cropped).png|80px]] | {{small|Prince}}<br />'''[[Fatafehi Tuʻipelehake]]''' {{post-nominals|country=UK|size=75%|sep=,|CBE}}<br />{{small|(1922{{snd}}1999)}} | class="nowrap" | 16 December 1965 | class="nowrap" | 22 August 1991 ! style="background:{{party color|Independent}};" | | rowspan="4" style="vertical-align: top;" | [[Tāufaʻāhau Tupou IV]][[File:Tāufaʻāhau Tupou IV - ETH-Bibliothek Com LC1500-0777-001.tif|80px]]{{smalldiv|{{R.|1965|2006}}}} |- ! 14 | [[File:STʻ Vaea.jpg|80px]] | {{small|Baron}}<br />'''[[Baron Vaea|Siaosi Vaea]]'''<br />{{small|(1921{{snd}}2009)}} | class="nowrap" | 22 August 1991 | class="nowrap" | 3 January 2000 ! style="background:{{party color|Independent}};" | |- ! 15 | [[File:Ulukalala Lavaka Ata.jpg|80px]] | {{small|Prince}}<br />'''[[Tupou VI|ʻUlukālala Lavaka Ata]]'''<br />{{small|(born&nbsp;1959)}}<br />{{efn|Later King Tupou VI.}} | class="nowrap" | 3 January 2000 | class="nowrap" | 11 February 2006 ! style="background:{{party color|Independent}};" | |- ! rowspan="2" | 16 | rowspan="2" | [[File:Feleti.jpg|80px]] | rowspan="2" | '''[[Feleti Sevele]]'''<br />{{small|(born&nbsp;1944)}} | rowspan="2" class="nowrap" | 30 March 2006 | rowspan="2" class="nowrap" | 22 December 2010 ! style="background:{{party color|Human Rights and Democracy Movement}};" rowspan="2" | | rowspan="2" | [[Human Rights and Democracy Movement]] |- | rowspan="2" style="vertical-align: top;" | [[George Tupou V]][[File:George Tupou V of Tonga, 2011 (cropped).jpg|80px]]{{smalldiv|{{R.|2006|2012}}}} |- ! rowspan="2" | 17 | rowspan="2" | [[File:Sialeʻataongo Tuʻivakanō 2014.jpg|80px]] | rowspan="2" | '''[[Sialeʻataongo Tuʻivakanō|Lord Tuʻivakanō]]'''<br />{{small|(born&nbsp;1952)}} | rowspan="2" class="nowrap" | 22 December 2010 | rowspan="2" class="nowrap" | 30 December 2014 ! style="background:{{party color|Independent}};" rowspan="2" | | rowspan="2" | Independent |- | rowspan="8" style="vertical-align: top;" | [[Tupou VI]] [[File:Dinner for His Majesty King Tupou VI of the Kingdom of Tonga and Her Majesty Queen Nanasipau’u 04.jpg|80px]]{{smalldiv|{{R.|2012|present}}}} |- ! 18 | [[File:Akilisi Pohiva ITU 2016.jpg|80px]] | '''[[ʻAkilisi Pōhiva]]'''<br />{{small|(1941{{snd}}2019)}} | class="nowrap" | 30 December 2014 | class="nowrap" | 12 September 2019 ! style="background:{{party color|Democratic Party of the Friendly Islands}};" | | rowspan="2" | [[Democratic Party of the Friendly Islands]] |- ! 19 | [[File:Semisi Sika May 2019.jpg|80px]] | '''''[[Semisi Sika]]'''''<br />''{{small|(born&nbsp;1968)<br />acting}}'' | class="nowrap" | ''12 September 2019'' | class="nowrap" | ''8 October 2019'' ! style="background:{{party color|Democratic Party of the Friendly Islands}};" | |- ! 20 | [[File:Pohiva Tuʻiʻonetoa (cropped).jpg|80px]] | '''[[Pōhiva Tuʻiʻonetoa]]'''<br />{{small|(1951{{snd}}2023)}} | class="nowrap" | 8 October 2019 | class="nowrap" | 27 December 2021 ! style="background:{{party color|Tonga People's Party}};" | | [[Tonga People's Party]] |- ! 21 | [[File:Siaosi Sovaleni ITU 2017.jpg|80px]] | '''[[Siaosi Sovaleni]]'''<br />{{small|(born&nbsp;1970)}} | class="nowrap" | 27 December 2021 | class="nowrap" | 9 December 2024 ! style="background:{{party color|Independent}};" | | rowspan="4" | Independent |- ! 22 | [[File:Samiu Vaipulu 2023.jpg|80px]] | '''''[[Samiu Vaipulu]]'''''<br />''{{small|(born&nbsp;1953)<br />acting}}'' | class="nowrap" | ''9 December 2024'' | class="nowrap" | ''22 January 2025'' ! style="background:{{party color|Independent}};" | |- ! 23 | [[File:Aisake Eke NZHC (cropped).jpg|80px]] | '''[[ʻAisake Eke]]'''<br />{{small|(born&nbsp;1960)}} | class="nowrap" | 22 January 2025 | class="nowrap" | 18 December 2025 ! style="background:{{party color|Independent}};" | |- !25 |[[File:Lord Fakafānua in 2024 (cropped).jpg|center|frameless|109x109px]] |'''[[Fatafehi Fakafānua|Lord Fakafānua]]'''<br />{{small|(born&nbsp;1985)}} |18 December 2025 |''Incumbent'' | |} == Vanjske veze == * [http://www.worldstatesmen.org/Tonga.html World Statesmen - Tonga] {{DEFAULTSORT:Premijer Tonge}} [[Kategorija:Premijeri Tonge|*]] 6vln6n0lcur06ck9373pzajhgkxg268 0 77195 42669943 42422675 2026-08-10T09:08:55Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669943 wikitext text/x-wiki {{Infokutija glumac | ime = Jaye Davidson | ime_po_rođenju = Alfred Amey | datum_rođenja = {{birth date and age|1968|3|21|df=y}} | mjesto_rođenja = [[Riverside (Kalifornija)|Riverside]], [[Kalifornija]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | period = 1992–1999, 2009 }} '''Jaye Davidson''' (rođen kao '''Alfred Amey''' 21. marta 1968) je [[Britanci|britanski]] bivši [[glumci|glumac]], najpoznatiji po ulozi [[transrodnost|transrodnog]] pjevača Dila u filmu ''[[The Crying Game]]'', a za koju je bio nominiran za [[Oscari|Oscar]]. Osim toga se istakao i ulogom zlog vanzemaljca Ra u filmu ''[[Stargate (film)|Stargate]]''. Davidson je napustio glumu kako bi se posvetio [[moda|modi]]. == Filmografija == {|class="wikitable" style="font-size: 90%;" border="2" cellpadding="4" background: #f9f9f9; |- align="center" ! style="background:#B0C4DE;" | Godina ! style="background:#B0C4DE;" | Film ! style="background:#B0C4DE;" | Uloga ! style="background:#B0C4DE;" | Napomene |- | 1992 | ''[[The Crying Game]]'' | Dil |Nominacija – [[Oscar za najboljeg sporednog glumca]] |- | 1994 | ''Jiggery Pokery'' | Sam sebe | (Televizijski film) |- | 1994 | ''[[Stargate (film)|Stargate]]'' | [[Ra (Stargate)|Ra]] | |- | 1996 | ''Catwalk'' | Sam sebe |(Dokumentarni) |- | 1999 | ''Cousin Joey'' | &nbsp; | |- | 2009 | ''The Borghilde Project '' | Nacistički fotograf | |} == Izvori == * {{IMDb ime|0001109}} * [http://draven.ifrance.com/ames/jaye-a.html Jaye Davidson Interviews in Face] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100505215228/http://draven.ifrance.com/ames/jaye-a.html |date=2010-05-05 }} {{en icon}} * [http://findarticles.com/p/articles/mi_m1285/is_n11_v24/ai_16423098/pg_2/ BNet Interview] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050312053248/http://www.findarticles.com/p/articles/mi_m1285/is_n11_v24/ai_16423098/print |date=2005-03-12 }} {{en icon}} {{reflist}} {{Lifetime|1968| |Davidson, Jaye}} {{biog-začetak}} [[Kategorija:Britanski filmski glumci]] [[Kategorija:Gej glumci]] [[Kategorija:LGBT osobe iz Ujedinjenog Kraljevstva]] gcdow7rl3mcqyjevhs4h2b37i53biha 0 90847 42669809 42247521 2026-08-09T17:41:51Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669809 wikitext text/x-wiki '''Haruspex''' (množina: ''haruspex'') ili auspex (množina: ''auspices'') je u [[Drevni Rim|rimskoj]] i [[Etrurska civilizacija|etrurskoj]] religiji bio svećenik, odnosno osoba obučena da [[proricanje|proriče]] budućnost metodom poznatom kao '''haruspicija''', '''hepatoskopija''' ili '''hepatomancija'''. Ta se metoda odnosila na detaljno proučavanje [[iznutrica]], i to najčešće [[jetra|jetre]] [[žrtvovanje životinja|žrtvovanih životinja]], obično [[ovca|ovaca]] ili [[ptica]]. Uz haruspiciju je također popularna metoda proricanja budućnosti bilo tumačenje udara [[munja]] ili leta ptica ([[augur]]ija). Vjeruje se da je taj običaj došao u antičku Italiju sa [[Drevni Bliski Istok|drevnog Bliskog Istoka]], gdje se slični rituali spominju u [[Hetiti|hetitskim]] i [[Babilonija|babilonskim]] izvorima. == Vanjske veze == * [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/secondary/SMIGRA*/Haruspices.html Haruspices], article in Smith's Dictionary of Greek and Roman Antiquities * [http://mv.vatican.va/3_EN/pages/x-Schede/MGEs/MGEs_Sala03_06_051.html Figurine of Haruspex, 4th Cent. B.C.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101222205841/http://mv.vatican.va/3_EN/pages/x-Schede/MGEs/MGEs_Sala03_06_051.html |date=2010-12-22 }} Vatican Museums Online, Gregorian Etruscan Museum, Room III [[Kategorija:Rimske religije]] [[Kategorija:Etrurska religija]] [[Kategorija:Proricanje]] [[Kategorija:Zanimanja]] b6cj9pt9nlh01wnb01ivzp8lu77refx 0 102922 42669945 42342868 2026-08-10T09:11:20Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669945 wikitext text/x-wiki {{Naselje (HR) | ime =Jašbum | ime_genitiv =Jašbuma | izvorno_ime = ياشمتسكع | translit_jezik1 = | translit_jezik1_vrsta = | translit_jezik1_info = | translit_jezik1_vrsta1 = | slika_panorama = | veličina_slike = | opis_slike = | slika_zastava = | slika_zastava_veličina = | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | slika_karta = | veličina_karte = | opis_karte = | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država = Yemen | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi =14 | širina-minute =31 | širina-oznaka =N | dužina-stupnjevi =46 | dužina-minute =53 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime =[[Spisak država|Država]] | lokacija_info ={{flag|Jemen}} | lokacija1_ime = | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | utemeljenje1_ime = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = | ime_vođe = | površina_bilješke = | površina_ukupna = | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | visina =950 | visina_min = | stanovništvo_godina = | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = 2.831<ref>[http://www.fallingrain.com/world/YM/00/a/Y/ Alphabetical listing of Places in Muhafazat Shabwah, by Falling Rain Genomics, Inc]</ref> | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | vremenska_zona = | utc_pomak =+3 | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj = | pozivni_broj = | gradovi_prijatelji = | prazno_ime = | prazno_info = | prazno1_ime = | web_stranica = | bilješke = }} '''Jašbum''' ([[Arapski jezik|arapski]]: ياشمتسكع) ili ''Assaid'' je drevni grad na jugu [[Jemen]]a, u unutrašnjosti [[Šabva (Muhafaza)|Muhafaze Šabve]], nekoć je bio sjedište [[Šeikat Gornji Avlaki|Šeikata Gornji Avlaki]]. Jašbum ima brojne zgrade tipične jemenske arhitekture izgrađene od [[Adobe|nepečene cigle]], prava mala arhitektonska remek-djela, stara više stotina godina, koja svjedoče o autentičnosti grada. Danas su brojne zgrade, osobito one u središtu grada, napuštene i ne održavaju se, pa im prijeti rušenje.<ref name=ga>[http://findarticles.com/p/news-articles/yemen-times-sanaa/mi_8204/is_20081016/assaid-twinkling-star-yashbum-valley/ai_n52149179/ Bnet, CBS Interactive Inc, Nasser Abdullah Nasser Salah: Assaid: A twinkling star in the Yashbum valley, Yemen Times 2008.]{{Dead link|date=August 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> == Geografija == Jašbum je smješten na visoravni 35&nbsp;km jugoistočno od [[Atak]]a, glavnog grada [[Šabva (Muhafaza)|Muhafaze Šabve]]. Grad leži na planinskom platou od 1400 n/ m, skriven između tri planine; Hid Bin Radhi, Hid Muraeh i Al-Hid Burieh. Grad ima oko 2.831 stanovnika, upravno je središte ''[[Vadi]] Jašbuma'' koji ima 15.000 stanovnika. Smješten je na brežuljku iznad dviju [[Vadi]]ja; ''Marbona'' sa desne strane i ''Jaromeha'' sa lijeve strane. Oba vadija na na svom južnom kraju stapaju se s Vadi Arbahenom i Vadi Ajmanahom koji se pak pružaju na jug do [[Arapsko more|Arapskog mora]]. == Historija == Jašbum je bio sjedište malog [[Šeikat Gornji Avlaki|Šeikata Gornji Avlaki]], od kraja [[19. vijek]]a do [[1967]], koji je bio dio [[britanski Imperij|britanskog]] [[Protektorat Aden|Protektorata Aden]]. Svu vlast u gradu imala je obitelj Avlaki (al-Avlaqi) koji su od šeici u gradu, Vadi Jašbumu i okolici od [[18. vijek]]a. == Privreda == U ne tako davnoj prošlosti, stanovnici Jašbuma bavili su se stočarstvom ([[koze]]) i ratarstvom; [[pšenica]], [[kukuruz]] i [[sezam]]. Danas je grad i okolica poznat po uzgoju [[agrumi|agruma]], [[krumpir]]a, [[luk]]a i [[Pčelarstvo|pčelarstvu]]. Danas poljoprivreda proizvodnja nije tako velika, razlozi za to su uglavnom suša i nestašica podzemnih voda. Najveći dio obradive zemlje u cijelosti se navodnjava oborinskim vodama koje se skupljaju u malim akomulacijama i posle koriste tijekom cijele godine, ali to danas više nije dostatno. Stari podzemni kanali (tuneli) za navodnjavanje poput ''Al-Bavadena'' je neporeciv dokaz da se ova metoda navodnjavanja koristi kroz vijekove. Srmi kanal iskopan okomito kroz vapnenačke stijene do Vadi Marbona dug je 25 metara i 4 metra visok. Točno vrijeme izgradnje još uvijek nije utvrđeno, neki drže da je bar 200 godina star, dok drugi - osobito stariji kažu da je znatno stariji (ali neznaju koliko).<ref name=ga/> Danas stanovnike Jašbuma više brine stanje javnih zgrada i ustanova u njihovom gradu. Bolnica Gamal Abdel-Naser, vladine zgrade, srednje i osnovne škole izgrađene su [[1960-e|1960-ih]], i usprkos povremenim renovacijama u jadnom su stanju. Tokom godina, nakon oslobođenja napravljeno je dosta toga u obrazovanju, zdravstvu, transportu, poljoprivredi, kao i na vodovodu i elektrifikaciji. Za potrebe poljoprivrede, izgrađena su umjetna jezera (rezervari) na ''Vadi Marbonu'' i Vadi ''Dumarenu''. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Gradovi u Jemenu]] 6p0pwthqbu14t27iv5nr4e5irp64rcv 0 103445 42669926 42415581 2026-08-10T06:02:48Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669926 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Giotto Crucifixion.jpg|250px|right|thumb|Raspeti Isus, autor: Giotto, cca. 1310.]] '''Istinski krst''' ili '''Istinski križ''', također poznat i kao '''Životvorni krst''', je naziv za fizičke ostatke drvenog [[krst|križa]] za koga se vjeruje da je na njemu, prema [[kršćanstvo|kršćanskoj]] tradiciji, [[razapinanje|razapet]] [[Isus]].<ref>Detaljni opis nastanka legende je sadržan u J.W. Drijvers, ''Helena Augusta, the Mother of Constantine the Great and the Legend of her Finding of the True Cross'' (Leiden, 1992).</ref> Prema [[Prvih sedam ekumenskih sabora|post-nikejskim historičarima]], [[Socrates Scholasticus|Sokratu Skolastičaru]] i drugim autorima, carica [[Helena Carigradska|Helena]] (cca. 250 – cca. 330), majka [[Konstantin Veliki|Konstantina]], prvog [[Konstantin I i kršćanstvo|kršćanskog]] [[car Rima|cara Rima]], je oko 326-328 putovala po [[Sveta zemlja|Svetoj zemlji]], podižući crkve i osnivajući zaklade za pomoć siromašnima. Poslije, odnosno krajem 4. vijeka, se u tekstu [[Gelasije iz Cezareje|Gelasija iz Cezareje]], a nakon njega u [[Tyrannius Rufinus|Rufinovim]] dodacima [[Crkvena historija (Euzebije)|Euzebijeve ''Crkvene historije'']], tvrdilo kako je otkrila skrovište za tri križa, za koje se vjerovalo da su korišteni za [[razapinjanje Isusa]] i dva lopova — [[Sv. Disma|sv. Disme]] i [[Gestas|Geste]] — pogubljena sa njim, te da se kroz [[čudo]] otkrilo da je to ''Istinski križ''. Mnoge crkve danas posjeduju fragmentarne ostatke za koje se po tradiciji tvrdi da potiču od ''Istinskog križa''. Njihova autentičnost nije opće prihvaćena od svih [[kršćanstvo|kršćanskih vjernika]] i točnost izvještaja od otkriću ''Istinskog križa'' je upitna za neke kršćane.<ref>Drijvers 1992.</ref> Prihvaćanje i vjerovanja tradicija koje se vezuju uz [[Rana kršćanska crkva|ranu kršćansku crkvu]] je uglavnom ograničeno na [[Katolička crkva|katoličku]] i [[pravoslavlje|pravoslavne crkve]]. Srednjovjekovne legende vezane uz Istinski križ se, pak, značajno razlikuju u katoličkim i pravoslavnim tradicijama. Sa druge strane, i Katolička i pravoslavne crkve slave Helenu kao sveticu, kao i [[anglikanska zajednica]]. == Reference == {{izvori}} == Vanjske veze == {{Commonscat|True cross}} * [http://www.roman-emperors.org/helena.htm Jan Willem Drijvers, "Helena Augusta"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110823210501/http://www.roman-emperors.org/helena.htm |date=2011-08-23 }}: the three legends that circulated about the finding of the Cross, the Helena legend, the Protonike legend and the Judas Kyriakos legend, with references to the contemporary sources * [http://www.newadvent.org/cathen/04529a.htm ''Catholic Encyclopedia'':] "True Cross," a Catholic view * [http://oca.org/pages/orth_chri/Feasts-and-Saints/September/Sep-14.html ''OCA Synaxarion'':] Exaltation of the Cross, traditional Orthodox view * [http://www.canticanova.com/articles/misc/art7ea1.htm Fernand Cabrol, "The true Cross"]: a Catholic view * [http://www.josemariaescriva.info/index.php?id_cat=1626&id_scat=1572 The Holy Cross in Jerusalem] [[Kategorija:Hrišćanski ili kršćanski folklor]] [[Kategorija:Relikvije]] [[Kategorija:Kršćanski pojmovi]] kve29gv0m4gv3burlvovrl1uuqo726v 0 103937 42669957 41361764 2026-08-10T10:01:29Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669957 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vojni sukob |sukob = Jevrejski ustanak protiv Gala |dio = [[Jevrejsko-rimski ratovi|Jevrejsko-rimskih ratova]] |datum = 351&ndash;352 |mjesto = provincije [[Palaestina I]] i [[Palaestina II]] |rezultat = odlučujuća rimska pobjeda |strana1 = [[Rimsko Carstvo]] |strana2 = Jevreji Galileje |komandant1 = [[Ursicinus (rimski general)|Ursicin]] |komandant2 = Isaak iz Diocezareje<br />Patricije |gubici1 = |gubici2 = nekoliko hiljada mrtvih }} '''Jevrejski ustanak protiv Gala''' je naziv za [[ustanak]] koga su [[Jevreji]] u [[Galileja|Galileji]] digli godine 351. protiv [[Rimsko Carstvo|rimske]] vlasti. Ime je dobio po [[Konstancije Gal|Konstanciju Galu]] koga je iste godine car [[Konstancije II.|Konstancije II]] imenovao [[Cezar (titula)|Cezarom]] i dao mu na upravljanje istočne provincije, uključujući i [[Palestina|Palestinu]]. Povod za ustanak je bila Konstancijeva religijska netolerancija, odnosno nastojanje da se u njegovom dijelu Carstva iskorijene sve ne-[[hrišćanstvo|kršćanske]] religije, što je, uz razne [[paganizam|paganske]] kultove uključivalo i [[judaizam]]. Ustanike je predvodio izvjesni Isak iz Diocezareje ([[Tzippori]]) kome je pomagao izvjesni Patricije, također poznat i po imenu Natrona. Oni su iznenada napali rimski garnizon u Diocezareji, i tako naoružani ubili sve ne-Jevreje u gradu, pretežno [[Grci|Grke]] i [[Samaritanci|Samaritance]]. Ustanici su nakon toga zauzeli i [[Diospolis]] i [[Tiberijada|Tiberijadu]]. Međutim, već 351. ili 352. je Gal na ustanike poslao konjičkog komandanta [[Ursicinus (rimski general)|Ursicina]] koji ih je porazio, a potom razorio pobunjene gradove i masakrirao njihove žitelje, uključujući i malu djecu. Ustanak je tako bio ugašen. Ustanak se ponekad smješta među [[jevrejsko-rimski ratovi|jevrejsko-rimske ratove]], iako je to rijetko, zbog toga jer je bio geografski ograničen, odnosno imao drukčiji religijsko-politički kontekst u odnosu na ranije sukobe. == Izvori == === Primarni izvori === * [[Sokrat Sholastik|Socrates Scholasticus]], ''Historia ecclesiastica'' * [[Sozomen]], ''Historia ecclesiastica'' * [[Theophanes]], ''Chronographia'' === Sekundarni izvori === * Thomas M. Banchich, [http://www.roman-emperors.org/gallus.htm "Gallus Caesar (15 March 351 - 354 A.D.)"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081210150345/http://www.roman-emperors.org/gallus.htm |date=2008-12-10 }}, ''De Imperatoribus Romanis'', 1997. * Bernard Lazare and Robert Wistrich, ''Antisemitism: Its History and Causes'', University of Nebraska Press, 1995, {{ISBN|0-8032-7954-X}}. * [http://www.jewishencyclopedia.com/view.jsp?artid=110&letter=P "Patricius"], ''Jewish Encyclopedia'' [[Kategorija:350-e]] [[Kategorija:Istočno Rimsko Carstvo]] [[Kategorija:Jevrejsko-rimski ratovi]] odmq8soqfr6cotlsrwx9zgieo8o4edm 0 107085 42669895 42446018 2026-08-09T22:46:58Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669895 wikitext text/x-wiki '''Hrizafije''' ili '''Hrisafije''' ({{lang-el|Χρυσάφιος}}, {{lang-la|Chrysaphius}}, ? - 450/451) je bio [[eunuh]] na dvoru [[Istočno Rimsko Carstvo|istočnorimskog]] cara [[Teodozije II|Teodozija II]], poznat po tome što je postao najmoćniji dvorjanin pred kraj Teodozijeve vladavine i vodio pomirljivu politiku prema [[Huni]]ma i njihovom vođi [[Atila|Atili]]. Bizantski historičari navode da je karijeru započeo kao sluga na dvoru, te da je postepeno napredovao u službi, stekavši naklonost cara dijelom i svojom fizičkom ljepotom, ali i prepredenošću. Već 441. je sudjelovao u obaranju [[Kir od Panopolisa|Kira od Panopolisa]], gradskog prefekta čiju je popularnost među narodom držao preprekom svojim ambicijama. Kir je optužen da je [[paganizam|pagan]], zbog čega je, kako bi otklonio optužbe, pristao da se zaredi, a potom je na Hrizafijev nagovor imenovan biskupom [[Kütahya|Kotieja]] u Frigiji, čiji su građani stekli reputaciju zbog linčovanja četvorice njegovih prethodnika. Godine 443. je Hrizafije postao ''[[praepositus sacri cubiculi]]'', odnosno carski komornik, a [[de facto]] premijer Istočnog Rimskog Carstva. Odatle je počeo spletkariti protiv careve sestre [[Pulherija|Pulherije]] koju je uspio protjerati iz dvora, i tako na trenutak ojačati uticaj careve supruge [[Elija Eudokija|Elije Eudokije]]. Međutim, već 444. se okrenuo protiv carice, sugeriravši kako je [[preljub|prevarila]] muža sa njegovim najboljem prijateljem Paulinom. Zbog toga ju je car protjerao, i Hrizafije se tako lišio svojih glavnih suparnika, postavši najmoćniji čovjek na dvoru. Hrizafijev uspon na vlast je koincidirao sa provalom [[Huni|Huna]] na istočnorimske teritorije na [[Balkan]]u, tako i eskalacijom [[teologija|teoloških]] nesuglasica unutar Crkve u Carstvu. Hrizafije je prema Hunima vodio popustljivu politiku, pristajući na svaki, pa i na najteže ostvariv zahtjev njihovog kralja [[Atila|Atile]] - tako je Hunima prepuštena sva dotadašnja rimska teritorija na pet dana jahanja južno od [[Dunav]]a, a nakon dolaska Huna pred zidine [[Konstantinopol]]a 447. isplaćen [[danak]] u količinama koje su ispraznile carsku blagajnu i dovele do teških poreznih opterećenja za podanike Carstva. Iste godine je Hrizafije pokušao svoj svjetovni uticaj upotpuniti uticajem na Crkvu, i to tako što je svoje kumče [[Eutih]]a pokušao postaviti za [[patrijarh Carigrada|arhiepiskopa Konstantinopola]]. Pokušaj nije uspio, i novim arhiepiskopom je proglašen [[Flavijan Carigradski|Flavijan]], koji je odmah postao Hrizafijev smrtni neprijatelj. Kako bi suzbio njegov uticaj, Hrizafije je uredio da na mjesto uticajnog [[patrijarh Aleksandrije|patrijarha Aleksandrije]] bude postavljen [[Dioskor od Aleksandrije]]. Potom je organizirao [[Drugi efeški sabor]] na kome je 449. godine Flavijan svrgnut, dijelom zahvaljujući tome što su episkope nadgledali naoružani vojnici; taj je događaj, međutim, izazvao ogorčenje, odnosno raskol u Crkvi, a [[papa Lav I]] ga je odbio priznati, proglasivši ga "razbojničkim saborom". Ti će događaji kasnije dovesti do [[Kalcedonski sabor|Kalcedonskog sabora]] i prve velike [[šizma|šizme]] u historiji kršćanske Crkve. Hrizafije je, pak, iste godine pokušao trajno riješiti hunski problem tako što je [[Edekon]]a, [[Skiri|skirskog]] poglavicu i Atilinog tjelohranitelja, pokušao potkupiti da mučki ubije svog gospodara. Edekon je, međutim, ostao vjeran Atili i o zavjeri obavijestio Atilu koji je zaprijetio novim ratom ukoliko mu se ne pošalje Hrizafijeva glava. Hrizafije je, međutim, uspio isposlovati svoj ostanak na životu uz još basnoslovniji danak, odnosno novac za koji historičari navode da bi bio bolje potrošen u ratu protiv Atile. Huni su se ubrzo nakon toga okrenuli pljački [[Zapadno Rimsko Carstvo|Zapadnog Carstva]] i tako privremeno Istok i Hrizafija ostavili na miru. Međutim, godine 450. je Teodozije II umro i Hrizafije je odjednom ostao bez zaštitnika. Novi car [[Markijan]], oženjen za Pulheriju, je bio neprijateljski nastrojen prema nekoć svemoćnom eunuhu. Ubrzo nakon toga je Hrizafije umro nasilnom smrću - prema jednoj verziji je pogubljen od strane generala Jordana, a prema drugoj su ga na ulici [[kamenovanje|kamenovali]] građani bijesni zbog poreza koje su morali plaćati zbog njegovog danka za Atilu. == Vanjske veze == * [http://www.roman-emperors.org/eudocia.htm Eudocia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924092019/http://www.roman-emperors.org/eudocia.htm |date=2015-09-24 }} * [http://www.roman-emperors.org/marcian.htm Marcian] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230520155106/http://www.roman-emperors.org/marcian.htm |date=2023-05-20 }} [[Kategorija:Umrli 450-ih]] [[Kategorija:Istočnorimski eunusi]] kosj8zq1c8ezi9eg1xq47anlhhwvwq9 2 114847 42669770 42669258 2026-08-09T14:33:40Z Duma 16555 /* Gljive */ 42669770 wikitext text/x-wiki Članci koje sam napisala na hr wiki prebačeni ovdje, novi članci na ovoj wiki: == Ptice == {{div col}} * [[Medovođe]] * [[Bukavac nebogled]] * [[Papige]] * [[Plavoleđa mišjakinja]] * [[Prave kukavice]] * [[Ptica sekretar]] * [[Loriji]] * [[Riječni vodomari]] * [[Australski bukavac]] * [[Kakapo]] * [[Ćubaste čiope]] * [[Uljašica]] * [[Jakamari]] * [[Jastreb]] * [[Vodosjeci]] * [[Strigopidae]] * [[Čigre]] * [[Američki bukavac]] * [[Crveno-modra ara]] * [[Kakadui]] * [[Tukani]] * [[Svračci]] * [[Phaethontidae]] * [[Nimfa (ptica)]] * [[Kljunorošci]] * [[Guarauna]] * [[Velika rujnica]] * [[Kratkoprsti kobac]] * [[Dugorepa sjenica]] * [[Šljuke sjemenjarke]] * [[Mala njorka]] * [[Smeđi kivi]] * [[Neomorphinae]] * [[Botaurinae]] * [[Južnoamerički bukavac]] * [[Češljugar]] * [[Crkavica]] * [[Kostoberina]] * [[Lisasta guska]] * [[Veliki pomornik]] * [[Patka lastarka]] * [[Utva]] * [[Planinska ševa]] * [[Eja strnjarica]] * [[Nandu]] * [[Gusjenicojedi]] * [[Dugorepe sjenice]] * [[Bluna]] * [[Velika čaplja]] * [[Mala prutka]] * [[Patka kreketaljka]] * [[Kukuvije]] * [[Šumski pupavci]] * [[Pilari]] * [[Čaplja govedarica]] * [[Vijoglav]] * [[Žako]] * [[Pomornici]] * [[Dromah]] * [[Todiji]] * [[Zlatovrane]] * [[Kukavičja modrivrana]] * [[Dolinske modrivrane]] * [[Pčelarice]] * [[Vodeni vodomari]] * [[Vodomari dupljaši]] * [[Šarenoglava patka]] * [[Žunice]] * [[Bradonjice]] * [[Čiope]] * [[Cvjetne ptice]] * [[Ševe]] * [[Brljci]] * [[Medosasi]] * [[Obični ćuk]] * [[Neornithes]] * [[Harpija (ptica)]] {{div col end}} == Gljive == {{div col}} * [[Vještičino srce]] * [[Rujnica]] * [[Vukovo meso]] * [[Đurđevača]] * [[Smrčci]] * [[Vrganj]] * [[Baršunasta panjevčica]] * [[Maglenka]] * [[Djevojačka krasnica]] * [[Zlatna krasnica]] * [[Crvena krasnica]] * [[Modrikača]] * [[Zelenka]] * [[Kraljevka]] * [[Jablanovača]] * [[Žućkasta pupavka]] * ''[[Amanita]]'' * [[Klobuk (gljiva)]] * [[Mikologija]] * [[Himenij]] * [[Stručak]] * [[Otisak spora]] * [[Micetizam]] * [[Jestiva gljiva]] * [[Nematofagna gljiva]] * [[Hlamidospora]] * [[Teliospora]] * [[Heterotalizam]] * [[Dikarion]] * [[Monokarion]] * [[Plazmogamija]] * [[Eciospora]] * [[Ecij]] * [[Peridij]] {{div col end}} == Biljke == {{div col}} * [[Paludarij]] * [[Vrt u boci]] * [[Wardova kutija]] * [[Orhidelirij]] * [[Pteridomanija]] * ''[[The Ferns of Great Britain and Ireland]]'' * [[Otiskivanje prirode]] * ''[[Peristeria elata]]'' * ''[[Sterculia apetala]]'' * [[Graminoid]] * [[Širokolisna zeljasta biljka]] * [[Potporni korijen]] * [[Miješak]] * [[Podrast]] * [[Biljni sok]] * [[Anoksigena fotosinteza]] * [[Kriptogam]] * [[Zoospora]] * [[Gametangij]] * [[Zigospora]] {{div col end}} == Životinje == {{div col}} * [[Pirka]] * [[Tasmanski vrag]] * [[Vitoroga antilopa]] * [[Afrički mravojed]] * [[Rakun]] * [[Crveni panda]] * [[Snježni leopard]] * [[Vicenteova otrovna žaba]] * ''[[Stephanolepis hispidus]]'' * ''[[Tachyspiza virgata]]'' * ''[[Odocoileus]]'' * [[Morski puž]] * [[Patuljasti troprsti ljenjivac]] * [[Terarij]] * [[Grabežljiva riba]] * [[Knidosak]] * [[Unkenrefleks]] * [[Mikrofauna]] * [[Jazbina (životinje)]] * [[Cerate]] * [[Zooksantela]] * [[Insekti u medicini]] * [[Paučnjaci u medicini]] * [[Ekomorfi Anolisa]] * [[Intraspecijsko prepoznavanje]] * [[Digitigradno kretanje]] * [[Plantigradno kretanje]] * [[Oligoleksija]] * [[Polileksija]] {{div col end}} == Ekologija == {{div col}} * [[Fauna Australije]] * [[Fauna Škotske]] * [[Megafauna]] * [[Šuma kelpa]] * [[Neritička zona]] * [[Pelagijska zona]] * [[Planinski travnjaci i šikare]] * [[Širokolisne i mješovite šume umjerenih predjela]] * [[Mediteranske šume i šikare]] * [[Tropske i subtropske vlažne širokolisne šume]] * [[Pustinje i vegetacija sušnih oblasti]] * [[Tropski i subtropski travnjaci, savane i šikare]] * [[Hladni izvori]] * [[Hidrotermalni izvori]] * [[Koraljni greben]] * [[Dužina od njuške do otvora]] * [[Osteološki korelat]] * [[Meristika]] * [[Generalističke i specijalističke vrste]] * [[Kozmopolitska rasprostranjenost]] * [[Areal kretanja]] * [[Hipoteza o oslobađanju mezopredatora]] * [[Ekološko oslobađanje]] * [[Sesilnost]] * [[Bioerozija]] * [[Vodni stres]] * [[Raspon nelimitirajuće dostupnosti vode]] * [[Raspoloživi vodni kapacitet]] * [[Tačka trajnog venuća]] * [[Kontinuum tlo–biljka–atmosfera]] * [[Arborealno kretanje]] * [[Fosorijalna životinja]] * [[Aerobna digestija]] * [[Hipoteza o oslobađanju od neprijatelja]] * [[Kurzorijalna životinja]] * [[Hipoteza gradijenta stresa]] * [[Brahijacija]] * [[Ključna vrsta]] * [[Bioakumulacija]] * [[Biomagnifikacija]] * [[Paradoks planktona]] {{div col end}} == Evolucija == {{div col}} * [[Dubokomorski gigantizam]] * [[Otočna patuljastost]] * [[Disgenika]] * [[Evolutivna zamka]] * [[Ekološka zamka]] * [[Perceptivna zamka]] * [[Evolutivna radijacija]] * [[Neadaptivna radijacija]] * [[Neekološka specijacija]] * [[Biološka tamna materija]] * [[Mezozojsko-kenozojsko širenje]] * [[Hipoteza o Crvenom kralju]] * [[Kontinuum mutualizma i parazitizma]] * [[Fenotipski disparitet]] * [[Evolutivna utrka u naoružanju]] * [[Avalonska eksplozija]] * [[Evolutivni kompromis]] * [[Filogenetska inercija]] {{div col end}} == Razno == {{div col}} * [[Dinosaur Planet]] * [[Šetnja s dinosaurima]] * [[Šetnja s čudovištima]] * [[Šetnja sa zvijerima]] * [[Šetnja s pećinskim ljudima]] * [[Ljuba]] * [[Život na Marsu]] * [[Davorin Popović]] * [[Frutiger Aero]] * [[Blobjekt]] * [[Solarpunk]] * [[Ahilova peta]] * [[Y2K]] * [[Biopunk]] * [[Populuxe]] * [[Raygun Gothic]] * [[Visoka tehnologija]] * [[Ludi naučnik]] * [[Mikoheterotrofija]] * [[Anautogenija]] * [[Vitelogeneza]] * [[Izolecitalna jajna ćelija]] * [[Telolecitalna jajna ćelija]] * [[Centrolecitalna jajna ćelija]] * [[Pasteurova tačka]] * [[Pasteurov efekat]] * [[Bazen L'Atalante]] * [[Mikroaerofil]] * [[Aerotolerantni anaerob]] * [[Canfieldov okean]] * [[Crveni rub]] * [[Rana Zemlja]] * [[Hipoteza o ljubičastoj Zemlji]] * [[Fotopigment]] * [[Primarna atmosfera]] * [[Sjenovita biosfera]] * [[Aerobni organizam]] * [[Obligatni aerob]] * [[Kinetotrof]] * [[Superokean]] * [[Suessov efekat]] * [[Lava planeta]] * [[Vinogradskijev stupac]] * [[Koraljni pijesak]] * [[Zvjezdani vjetar]] * [[Zvjezdana korona]] * [[Fotosintetski pigment]] * [[Mjehur zvjezdanog vjetra]] * [[Fakultativno anaerobni organizam]] * [[Epaksijalni i hipaksijalni mišići]] * [[Sekundarna atmosfera]] * [[Paradoks slabog mladog Sunca]] * [[Prebiotička atmosfera]] * [[Anaerobna respiracija]] * [[Bakterijske ćelijske morfologije]] * [[Duboko vrijeme]] * [[Svijet pare]] * [[Htonska planeta]] * [[Hipotetski astronomski objekat]] * [[Blaneta]] * [[Planeta bez jezgre]] * [[Cirkulplanetarni disk]] * [[Emperipoleza]] * [[Kriptogram]] * [[Peripoleza]] * [[Trbušasti mišić lista]] * [[Entoza]] * [[Ispuštanje plinova]] * [[Lizogenija]] * [[Lizogen]] * [[Moron]] * [[Litički ciklus]] * [[Arbitrij]] {{div col end}} == Ekstremofili == {{div col}} * [[Kapnofil]] * [[Acidofil]] * [[Hipolit (ekstremofil)]] * [[Lipofilna bakterija]] * [[Litofil]] * [[Metalotolerantni organizam]] * [[Osmofil]] * [[Psamofil]] {{div col end}} == Biološka pravila == {{div col}} * [[Biološka ograničenja]] * [[Carrierovo ograničenje]] {{div col end}} == Termoregulacija kod životinja == {{div col}} {{div col end}} == Slušni aparati == {{div col}} * [[Slušni aparat za dugotrajno nošenje]] * [[Indeks kvalitete govora slušnog aparata]] {{div col end}} == Načini ishrane == {{div col}} * [[Arahnofagija]] * [[Kukcojed]] * [[Oofagija]] * [[Avivor]] * [[Entomofagija]] * [[Ksilofagija]] * [[Mizocitoza]] * [[Mikrobivornost]] * [[Bakterivor]] * [[Saprofagija]] * [[Tanatofag]] * [[Mukofagija]] * [[Vermivor]] * [[Florivor]] * [[Hipokarnivor]] * [[Hiperkarnivor]] * [[Spongivor]] * [[Folivor]] * [[Ksenofagija]] * [[Graminivor]] * [[Pedofagija]] * [[Razlagač]] * [[Geofagija]] * [[Vršni predator]] * [[Ofiofagija]] * [[Nektarivor]] * [[Interakcije potrošača i resursa]] * [[Saprotrofna ishrana]] * [[Holozojska ishrana]] * [[Heterotrofna ishrana]] * [[Lepidofagija]] * [[Piscivor]] * [[Hematofagija]] * [[Mirmekofagija]] * [[Koraljivor]] * [[Gljiva mesožderka]] * [[Oligofagija]] * [[Fotoautotrof]] * [[Durofagija]] * [[Litoautotrof]] * [[Moluskivori]] * [[Placentofagija]] * [[Predacija jaja]] * [[Ljudožderna životinja]] * [[Odvikavanje od dojenja]] * [[Frugivori]] * [[Predacija sjemena]] * [[Melivorija]] * [[Planktivor]] * [[Nekrofagi]] * [[Autotrof]] * [[Hemolitoautotrof]] * [[Palinivor]] * [[Osteofagija]] * [[Plastivor]] {{div col end}} == Videoigre i sl. == {{div col}} * ''[[Skateboard Park Tycoon]]'' * ''[[Plant Tycoon]]'' * ''[[Fish Tycoon]]'' * ''[[Feeding Frenzy 2]]'' * ''[[Feeding Frenzy]]'' * ''[[Big Kahuna Reef]]'' * ''[[Ricochet Lost Worlds]]'' * ''[[Virtual Villagers]]'' * ''[[Dino Island]]'' * ''[[Zoo Tycoon 2]]'' * ''[[Brother Bear (videoigra)]]'' * ''[[Tarzan (videoigra)]]'' * ''[[Atlantis Underwater Tycoon]]'' * ''[[School Tycoon]]'' * ''[[Diner Dash]]'' * ''[[Ratatouille (videoigra)]]'' * ''[[Madagascar (videoigra)]]'' * ''[[Age of Mythology]]'' * ''[[Tribal Trouble]]'' * ''[[ThinkTanks]]'' * ''[[Hugo: Bukkazoom!]]'' * ''[[Mall Tycoon]]'' * ''[[Bliss (fotografija)]]'' * ''[[Moon Tycoon]]'' * ''[[Deep Sea Tycoon]]'' * ''[[So Blonde]]'' * ''[[Ankh (videoigra)]]'' * ''[[Red Moon Desert]]'' * ''[[RimWorld]]'' * ''[[Spy Fox 2: "Some Assembly Required"]]'' * ''[[The Oregon Trail (1985)]]'' * ''[[Alien Hominid]]'' * ''[[Faunasphere]]'' * ''[[Platypus]]'' {{div col end}} == Kultura i historija == {{div col}} * Sažetak novela Dekamerona (uklopljeno u [[Dekameron]]) * [[Ezopove basne]] * [[Faust]] * [[Childe Harold's Pilgrimage]] * [[Nauka u renesansi]] * [[Visoki srednji vijek]] * [[Srednjovjekovno domaćinstvo]] * [[Demografija srednjeg vijeka]] * [[Kriza kasnog srednjeg vijeka]] * [[Renesansa 12. vijeka]] * [[Kasni srednji vijek]] * [[Srednjovjekovna književnost]] * ''[[Livre des Merveilles du Monde]]'' * [[Saski ratovi]] * [[Velika glad 1315–1317]] * [[Makedonska renesansa]] * [[Makedonska umjetnost (bizantska)]] * [[Pariški psaltir]] * [[Sedmi križarski rat]] * [[Peti križarski rat]] * [[Šesti križarski rat]] * [[Aleksandrijski križarski rat]] * [[Pastirski križarski rat (1251)]] * [[Pastirski križarski rat (1320)]] * [[Bosanski križarski rat]] * [[Prvi švedski križarski rat]] * [[Treći švedski križarski rat]] * [[Drugi švedski križarski rat]] * [[Norveški križarski rat]] * [[Vojni pohod na Baleare 1113–1115]] * [[Berberski križarski rat]] * [[Deveti križarski rat]] * [[Osmanska invazija Otranta]] * [[Varninski križarski rat]] * [[Križarski rat 1197]] * [[Vendski križarski rat]] * [[Mletački križarski rat]] * [[Sjeverni križarski ratovi]] * [[Savojski križarski rat]] * [[Sijenska škola]] * [[Bolonjska škola]] * [[Lukanska škola]] * [[Ferarska škola]] * [[Firentinska škola]] * [[Barunski križarski rat]] * [[Livonski križarski rat]] * [[Livonska rimovana hronika]] * [[Prvi novgorodski ljetopis]] * [[Hronika Henrika od Livonije]] * [[Trgovačka ruta od Varjaga do Grka]] * [[Despenserov križarski rat]] * [[Šansonijer]] * [[Pergaminho Sharrer]] * [[Cancioneiro da Vaticana]] * [[Cancioneiro da Biblioteca Nacional]] * ''[[Il Canzoniere]]'' * [[Düsseldorfska slikarska škola]] * [[Evropski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima]] * [[Froissartove Hronike]] * [[Fridrihovski rokoko]] * [[Zapadno slikarstvo]] * [[Trgovačka ruta Volga]] * [[Grčki učenjaci u renesansi]] * [[Novo učenje]] * [[Popis renesansnih humanista]] * [[Renesansni humanizam]] * [[Dolce Stil Novo]] * [[Flamansko slikarstvo]] * [[Holandsko i flamansko renesansno slikarstvo]] * [[Renesansni latinski jezik]] * [[Renesansni humanizam u Sjevernoj Evropi]] * [[Lublinska renesansa]] * [[Španska renesansa]] * [[Engleska renesansa]] * [[Normanski i srednjovjekovni London]] * [[London u periodu Tudora]] * [[London u periodu Stuarta]] * [[London u 18. vijeku]] * [[Talijanska renesansa]] * [[Francuska renesansa]] * [[De humani corporis fabrica]] * [[Njemačka renesansa]] * [[Renesansa u Nizozemskim]] * [[Portugalska renesansa]] * [[Poljska renesansa]] * [[Belle Époque]] * [[Dekadentni pokret]] * [[Vesele devedesete]] * [[Mašinsko doba]] * [[Edisonada]] * [[Robinzonada]] * ''[[Le Temps]]'' * [[Miletska priča]] * [[Romantizam u nauci]] {{div col end}} == Jules Verne == {{div col}} * ''[[Un prêtre en 1839]]'' * ''[[Le Testament d'un excentrique]]'' * ''[[L'École des Robinsons]]'' * ''[[Un hivernage dans les glaces]]'' * ''[[Une ville flottante]]'' * ''[[Put oko svijeta za osamdeset dana]]'' * ''[[Un drame au Mexique]]'' * ''[[Un drame dans les airs]]'' * ''[[Voyages et Aventures du capitaine Hatteras]]'' * ''[[L'Étonnante Aventure de la Mission Barsac]]'' * ''[[Le Phare du bout du monde]]'' * ''[[L'Invasion de la mer]]'' * ''[[Maître Zacharius ou l'horloger qui avait perdu son âme, tradition genevoise]]'' * ''[[Les Confessions]]'' * ''[[Mathias Sandorf]]'' * ''[[De la Terre à la Lune]]'' * ''[[Autour de la Lune]]'' * ''[[Robur-le-Conquérant]]'' * ''[[Voyage à reculons en Angleterre et en Ecosse]]'' * ''[[Seconde patrie]]'' * ''[[Paris au XXe siècle]]'' * ''[[Michel Strogoff]]'' * ''[[L'Île mystérieuse]]'' * ''[[Face au drapeau]]'' * ''[[Le Pays des fourrures]]'' * ''[[Aventures de trois Russes et de trois Anglais dans l'Afrique australe]]'' * ''[[La Jangada - Huit Cents lieues sur l'Amazone]]'' * ''[[Le Rayon vert]]'' * ''[[Kéraban-le-têtu]]'' * ''[[L’Archipel en feu]]'' * ''[[Un Billet de loterie]]'' * ''[[Le Chemin de France]]'' * ''[[César Cascabel]]'' * ''[[Mistress Branican]]'' * ''[[Le Château des Carpathes]]'' * ''[[Claudius Bombarnac]]'' * ''[[Clovis Dardentor]]'' * ''[[Le Superbe Orénoque]]'' * ''[[Le Village aérien]]'' * ''[[Les Histoires de Jean-Marie Cabidoulin]]'' * ''[[Les Frères Kip]]'' * ''[[Bourses de voyage]]'' * ''[[Un drame en Livonie]]'' * ''[[Maître du monde]]'' * ''[[Martin Paz]]'' * ''[[Le Comte de Chanteleine]]'' * ''[[Les forceurs de blocus]]'' * ''[[Une ville idéale]]'' * ''[[Les Révoltés de la Bounty]]'' * ''[[Gil Braltar]]'' * ''[[L'Éternel Adam]]'' * ''[[L’Agence Thompson et Co]]'' * ''[[La Chasse au météore]]'' * ''[[Le Pilote du Danube]]'' * ''[[Les naufragés du "Jonathan"]]'' * ''[[Le Secret de Wilhelm Storitz]]'' * ''[[Le Docteur Ox]]'' * [[Verneova erupcija]] * [[Michel Verne]] * ''[[La maison à vapeur]]'' * ''[[Le Volcan d'or]]'' * ''[[Les Tribulations d'un Chinois en Chine]]'' * ''[[Les Indes noires]]'' * ''[[L'Étoile du sud]]'' * ''[[Nord contre Sud]]'' * ''[[Famille-sans-nom]]'' * ''[[Sans dessus dessous]]'' * ''[[Mirifiques Aventures de Maître Antifer]]'' * ''[[Le Sphinx des glaces]]'' * ''[[Frritt-Flacc]]'' * ''[[La Journée d’un journaliste américain en 2889]]'' * ''[[Le Chancellor: Journal du passager J.-R. Kazallon]]'' * ''[[Deux ans de vacances]]'' * ''[[Les Cinq cents millions de la Bégum]]'' * ''[[L'Île à hélice]]'' * ''[[Une fantaisie du docteur Ox]]'' * ''[[Hector Servadac]]'' * ''[[P'tit-Bonhomme]]'' * ''[[Voyage à travers l'impossible]]'' * ''[[Voyages extraordinaires]]'' * [[Kulturološki utjecaj Julesa Vernea]] {{div col end}} == Prethistorija == {{div col}} * ''[[Gojirasaurus]]'' * ''[[Coelophysis]]'' * ''[[Deinocheirus]]'' * ''[[Gallimimus]]'' * ''[[Ornithomimus]]'' * ''[[Staurikosaurus]]'' * ''[[Eoraptor]]'' * ''[[Dilophosaurus]]'' * ''[[Ceratosaurus]]'' * ''[[Abelisaurus]]'' * ''[[Carnotaurus]]'' * ''[[Piatnitzkysaurus]]'' * ''[[Oviraptor]]'' * [[Saurischia]] * [[Teropodi]] * ''[[Deinonychus]]'' * ''[[Spinosaurus]]'' * [[Fiziologija dinosaura]] * ''[[Scipionyx]]'' * ''[[Microraptor]]'' * [[Sauropodomorfi]] * ''[[Achillobator]]'' * ''[[Mahakala]]'' * [[Dromeosauridi]] * [[Oviraptoridi]] * [[Tireofori]] * ''[[Pisanosaurus]]'' * [[Dilofosauridi]] * [[Ceratosauri]] * [[Ankilosauri]] * [[Hadrosauridi]] * [[Celurosauri]] * ''[[Edmontosaurus]]'' * ''[[Eustreptospondylus]]'' * ''[[Shuvuuia]]'' * ''[[Dromaeosaurus]]'' * [[Kompsognatidi]] * [[Ornitopodi]] * ''[[Ouranosaurus]]'' * [[Celofisoidi]] * [[Alosauroidi]] * [[Abelisauridi]] * [[Terizinosauri]] * ''[[Dilong]]'' * ''[[Troodon]]'' * ''[[Compsognathus]]'' * ''[[Pelecanimimus]]'' * ''[[Unenlagia]]'' * ''[[Ornitholestes]]'' * ''[[Therizinosaurus]]'' * ''[[Caudipteryx]]'' * ''[[Bambiraptor]]'' * ''[[Alvarezsaurus]]'' * [[Ornitomimosauri]] * [[Deinonihosauri]] * ''[[Hesperornis]]'' * ''[[Avimimus]]'' * ''[[Mei]]'' * [[Spinosauridi]] * ''[[Velociraptor]]'' * [[Alvarezsauridi]] * [[Maniraptoriformi]] * [[Hererasauridi]] * ''[[Sinornithosaurus]]'' * [[Celuridi]] * [[Dromeosaurini]] * [[Trudontidi]] * ''[[Dryosaurus]]'' * ''[[Heterodontosaurus]]'' * [[Iguanodonti]] * ''[[Camptosaurus]]'' * ''[[Corythosaurus]]'' * ''[[Hypsilophodon]]'' * ''[[Othnielosaurus]]'' * ''[[Tenontosaurus]]'' * ''[[Orodromeus]]'' * [[Pterosauri]] * [[Pahicefalosauri]] * ''[[Pachycephalosaurus]]'' * ''[[Dracorex]]'' * ''[[Stegoceras]]'' * ''[[Prenocephale]]'' * ''[[Maiasaura]]'' * ''[[Homalocephale]]'' * ''[[Edmontonia]]'' * ''[[Polacanthus]]'' * ''[[Sauropelta]]'' * [[Nodosauridi]] * ''[[Nodosaurus]]'' * ''[[Minmi]]'' * [[Ankilosauridi]] * ''[[Antarctopelta]]'' * ''[[Mymoorapelta]]'' * ''[[Gastonia]]'' * ''[[Minotaurasaurus]]'' * ''[[Ankylosaurus]]'' * ''[[Dyoplosaurus]]'' * ''[[Euoplocephalus]]'' * ''[[Scelidosaurus]]'' * [[Stegosauri]] * [[Ceratopsi]] * ''[[Parksosaurus]]'' * ''[[Huayangosaurus]]'' * ''[[Hesperosaurus]]'' * ''[[Wuerhosaurus]]'' * ''[[Tuojiangosaurus]]'' * ''[[Kentrosaurus]]'' * ''[[Tsintaosaurus]]'' * ''[[Olorotitan]]'' * ''[[Shantungosaurus]]'' * ''[[Hypacrosaurus]]'' * ''[[Gryposaurus]]'' * ''[[Prosaurolophus]]'' * ''[[Saurolophus]]'' * ''[[Postosuchus]]'' * ''[[Doedicurus]]'' * ''[[Dinofelis]]'' * ''[[Megaloceros]]'' * ''[[Megatherium]]'' * ''[[Hyaenodon]]'' * ''[[Deinotherium]]'' * ''[[Archaeotherium]]'' * ''[[Chalicotherium]]'' * ''[[Scutellosaurus]]'' * ''[[Othnielia]]'' * ''[[Micropachycephalosaurus]]'' * ''[[Titanoceratops]]'' * [[Anurognatidi]] * [[Dimorfodontidi]] * [[Ramforinkidi]] * [[Aždarkidi]] * [[Ornitokajridi]] * [[Pteranodontidi]] * [[Tapežaridi]] * ''[[Moeritherium]]'' * ''[[Eudimorphodon]]'' * ''[[Sordes]]'' * ''[[Tapejara]]'' * ''[[Sharovipteryx]]'' * ''[[Propalaeotherium]]'' * ''[[Ambulocetus]]'' * ''[[Pakicetus]]'' * ''[[Anurognathus]]'' * ''[[Dorudon]]'' * ''[[Rodhocetus]]'' * [[Ambulocetidi]] * [[Remingtonocetidi]] * [[Bazilosauridi]] * ''[[Jeholopterus]]'' * ''[[Dimorphodon]]'' * [[Dinocefali]] * [[Terapsidi]] * [[Anteosauri]] * [[Biarmosuki]] * [[Gorgonopsi]] * [[Tetanure]] * ''[[Monolophosaurus]]'' * [[Arheoceti]] * ''[[Dorygnathus]]'' * ''[[Buitreraptor]]'' * [[Protocetidi]] * ''[[Kutchicetus]]'' * ''[[Remingtonocetus]]'' * ''[[Hatzegopteryx]]'' * [[Pakicetidi]] * ''[[Quetzalcoatlus]]'' * ''[[Ornithocheirus]]'' * ''[[Tropeognathus]]'' * ''[[Macrauchenia]]'' * ''[[Pteranodon]]'' * ''[[Maiacetus]]'' * ''[[Protocetus]]'' * ''[[Paraceratherium]]'' * ''[[Anhanguera]]'' * ''[[Tupuxuara]]'' * ''[[Nyctosaurus]]'' * ''[[Homo gautengensis]]'' * ''[[Ardipithecus]]'' * ''[[Paranthropus]]'' * ''[[Homo heidelbergensis]]'' * ''[[Homo floresiensis]]'' * ''[[Australopithecus]]'' * ''[[Australopithecus bahrelghazali]]'' * ''[[Australopithecus garhi]]'' * ''[[Australopithecus anamensis]]'' * ''[[Paranthropus aethiopicus]]'' * ''[[Paranthropus robustus]]'' * ''[[Paranthropus boisei]]'' * [[Rane ljudske migracije]] * [[Ichthyostegalia]] * [[Paleoantropologija]] * ''[[Pterodactylus]]'' * [[Hipoteza o multiregionalnom porijeklu modernog čovjeka]] * ''[[Cearadactylus]]'' * ''[[Geosternbergia]]'' * [[Pterodaktiloidi]] * [[Ramforinkoidi]] * ''[[Pterodaustro]]'' * ''[[Arambourgiania]]'' * ''[[Campylognathoides]]'' * ''[[Pterorhynchus]]'' * ''[[Coloborhynchus]]'' * ''[[Istiodactylus]]'' * ''[[Ludodactylus]]'' * ''[[Preondactylus]]'' * ''[[Peteinosaurus]]'' * ''[[Angustinaripterus]]'' * ''[[Bellubrunnus]]'' * ''[[Sericipterus]]'' * ''[[Scaphognathus]]'' * [[Popis rodova pterosaura]] * ''[[Aerotitan]]'' * ''[[Amblydectes]]'' * ''[[Aerodactylus]]'' * [[Popis rodova dinosaura]] * ''[[Bakonydraco]]'' * ''[[Ctenochasma]]'' * ''[[Cycnorhamphus]]'' * ''[[Dsungaripterus]]'' * ''[[Feilongus]]'' * ''[[Germanodactylus]]'' * ''[[Gnathosaurus]]'' * ''[[Zhejiangopterus]]'' * ''[[Tupandactylus]]'' * ''[[Thalassodromeus]]'' * ''[[Rhamphorhynchus]]'' * ''[[Sinopterus]]'' * ''[[Ningchengopterus]]'' * [[Klasifikacija dinosaura]] * ''[[Nemicolopterus]]'' * ''[[Liaoningopterus]]'' * ''[[Lonchodectes]]'' * ''[[Nurhachius]]'' * ''[[Noripterus]]'' * ''[[Haopterus]]'' * [[Filogenija pterosaura]] * [[Alosauridi]] * [[Terizinosauridi]] * [[Plateosauridi]] * [[Ceratosauridi]] * [[Abelisauri]] * ''[[Homo naledi]]'' * [[Efekat recentnosti]] * [[Signor-Lippsov efekat]] * [[Jaz sauropoda]] {{div col end}} pp1aurl6my7mjrej4ypwgkznzzdnihn 42669858 42669770 2026-08-09T21:06:22Z Duma 16555 /* Ekologija */ 42669858 wikitext text/x-wiki Članci koje sam napisala na hr wiki prebačeni ovdje, novi članci na ovoj wiki: == Ptice == {{div col}} * [[Medovođe]] * [[Bukavac nebogled]] * [[Papige]] * [[Plavoleđa mišjakinja]] * [[Prave kukavice]] * [[Ptica sekretar]] * [[Loriji]] * [[Riječni vodomari]] * [[Australski bukavac]] * [[Kakapo]] * [[Ćubaste čiope]] * [[Uljašica]] * [[Jakamari]] * [[Jastreb]] * [[Vodosjeci]] * [[Strigopidae]] * [[Čigre]] * [[Američki bukavac]] * [[Crveno-modra ara]] * [[Kakadui]] * [[Tukani]] * [[Svračci]] * [[Phaethontidae]] * [[Nimfa (ptica)]] * [[Kljunorošci]] * [[Guarauna]] * [[Velika rujnica]] * [[Kratkoprsti kobac]] * [[Dugorepa sjenica]] * [[Šljuke sjemenjarke]] * [[Mala njorka]] * [[Smeđi kivi]] * [[Neomorphinae]] * [[Botaurinae]] * [[Južnoamerički bukavac]] * [[Češljugar]] * [[Crkavica]] * [[Kostoberina]] * [[Lisasta guska]] * [[Veliki pomornik]] * [[Patka lastarka]] * [[Utva]] * [[Planinska ševa]] * [[Eja strnjarica]] * [[Nandu]] * [[Gusjenicojedi]] * [[Dugorepe sjenice]] * [[Bluna]] * [[Velika čaplja]] * [[Mala prutka]] * [[Patka kreketaljka]] * [[Kukuvije]] * [[Šumski pupavci]] * [[Pilari]] * [[Čaplja govedarica]] * [[Vijoglav]] * [[Žako]] * [[Pomornici]] * [[Dromah]] * [[Todiji]] * [[Zlatovrane]] * [[Kukavičja modrivrana]] * [[Dolinske modrivrane]] * [[Pčelarice]] * [[Vodeni vodomari]] * [[Vodomari dupljaši]] * [[Šarenoglava patka]] * [[Žunice]] * [[Bradonjice]] * [[Čiope]] * [[Cvjetne ptice]] * [[Ševe]] * [[Brljci]] * [[Medosasi]] * [[Obični ćuk]] * [[Neornithes]] * [[Harpija (ptica)]] {{div col end}} == Gljive == {{div col}} * [[Vještičino srce]] * [[Rujnica]] * [[Vukovo meso]] * [[Đurđevača]] * [[Smrčci]] * [[Vrganj]] * [[Baršunasta panjevčica]] * [[Maglenka]] * [[Djevojačka krasnica]] * [[Zlatna krasnica]] * [[Crvena krasnica]] * [[Modrikača]] * [[Zelenka]] * [[Kraljevka]] * [[Jablanovača]] * [[Žućkasta pupavka]] * ''[[Amanita]]'' * [[Klobuk (gljiva)]] * [[Mikologija]] * [[Himenij]] * [[Stručak]] * [[Otisak spora]] * [[Micetizam]] * [[Jestiva gljiva]] * [[Nematofagna gljiva]] * [[Hlamidospora]] * [[Teliospora]] * [[Heterotalizam]] * [[Dikarion]] * [[Monokarion]] * [[Plazmogamija]] * [[Eciospora]] * [[Ecij]] * [[Peridij]] {{div col end}} == Biljke == {{div col}} * [[Paludarij]] * [[Vrt u boci]] * [[Wardova kutija]] * [[Orhidelirij]] * [[Pteridomanija]] * ''[[The Ferns of Great Britain and Ireland]]'' * [[Otiskivanje prirode]] * ''[[Peristeria elata]]'' * ''[[Sterculia apetala]]'' * [[Graminoid]] * [[Širokolisna zeljasta biljka]] * [[Potporni korijen]] * [[Miješak]] * [[Podrast]] * [[Biljni sok]] * [[Anoksigena fotosinteza]] * [[Kriptogam]] * [[Zoospora]] * [[Gametangij]] * [[Zigospora]] {{div col end}} == Životinje == {{div col}} * [[Pirka]] * [[Tasmanski vrag]] * [[Vitoroga antilopa]] * [[Afrički mravojed]] * [[Rakun]] * [[Crveni panda]] * [[Snježni leopard]] * [[Vicenteova otrovna žaba]] * ''[[Stephanolepis hispidus]]'' * ''[[Tachyspiza virgata]]'' * ''[[Odocoileus]]'' * [[Morski puž]] * [[Patuljasti troprsti ljenjivac]] * [[Terarij]] * [[Grabežljiva riba]] * [[Knidosak]] * [[Unkenrefleks]] * [[Mikrofauna]] * [[Jazbina (životinje)]] * [[Cerate]] * [[Zooksantela]] * [[Insekti u medicini]] * [[Paučnjaci u medicini]] * [[Ekomorfi Anolisa]] * [[Intraspecijsko prepoznavanje]] * [[Digitigradno kretanje]] * [[Plantigradno kretanje]] * [[Oligoleksija]] * [[Polileksija]] {{div col end}} == Ekologija == {{div col}} * [[Fauna Australije]] * [[Fauna Škotske]] * [[Megafauna]] * [[Šuma kelpa]] * [[Neritička zona]] * [[Pelagijska zona]] * [[Planinski travnjaci i šikare]] * [[Širokolisne i mješovite šume umjerenih predjela]] * [[Mediteranske šume i šikare]] * [[Tropske i subtropske vlažne širokolisne šume]] * [[Pustinje i vegetacija sušnih oblasti]] * [[Tropski i subtropski travnjaci, savane i šikare]] * [[Hladni izvori]] * [[Hidrotermalni izvori]] * [[Koraljni greben]] * [[Dužina od njuške do otvora]] * [[Osteološki korelat]] * [[Meristika]] * [[Generalističke i specijalističke vrste]] * [[Kozmopolitska rasprostranjenost]] * [[Areal kretanja]] * [[Hipoteza o oslobađanju mezopredatora]] * [[Ekološko oslobađanje]] * [[Sesilnost]] * [[Bioerozija]] * [[Vodni stres]] * [[Raspon nelimitirajuće dostupnosti vode]] * [[Raspoloživi vodni kapacitet]] * [[Tačka trajnog venuća]] * [[Kontinuum tlo–biljka–atmosfera]] * [[Arborealno kretanje]] * [[Fosorijalna životinja]] * [[Aerobna digestija]] * [[Hipoteza o oslobađanju od neprijatelja]] * [[Kurzorijalna životinja]] * [[Hipoteza gradijenta stresa]] * [[Brahijacija]] * [[Ključna vrsta]] * [[Bioakumulacija]] * [[Biomagnifikacija]] * [[Paradoks planktona]] * [[Alfa raznolikost]] {{div col end}} == Evolucija == {{div col}} * [[Dubokomorski gigantizam]] * [[Otočna patuljastost]] * [[Disgenika]] * [[Evolutivna zamka]] * [[Ekološka zamka]] * [[Perceptivna zamka]] * [[Evolutivna radijacija]] * [[Neadaptivna radijacija]] * [[Neekološka specijacija]] * [[Biološka tamna materija]] * [[Mezozojsko-kenozojsko širenje]] * [[Hipoteza o Crvenom kralju]] * [[Kontinuum mutualizma i parazitizma]] * [[Fenotipski disparitet]] * [[Evolutivna utrka u naoružanju]] * [[Avalonska eksplozija]] * [[Evolutivni kompromis]] * [[Filogenetska inercija]] {{div col end}} == Razno == {{div col}} * [[Dinosaur Planet]] * [[Šetnja s dinosaurima]] * [[Šetnja s čudovištima]] * [[Šetnja sa zvijerima]] * [[Šetnja s pećinskim ljudima]] * [[Ljuba]] * [[Život na Marsu]] * [[Davorin Popović]] * [[Frutiger Aero]] * [[Blobjekt]] * [[Solarpunk]] * [[Ahilova peta]] * [[Y2K]] * [[Biopunk]] * [[Populuxe]] * [[Raygun Gothic]] * [[Visoka tehnologija]] * [[Ludi naučnik]] * [[Mikoheterotrofija]] * [[Anautogenija]] * [[Vitelogeneza]] * [[Izolecitalna jajna ćelija]] * [[Telolecitalna jajna ćelija]] * [[Centrolecitalna jajna ćelija]] * [[Pasteurova tačka]] * [[Pasteurov efekat]] * [[Bazen L'Atalante]] * [[Mikroaerofil]] * [[Aerotolerantni anaerob]] * [[Canfieldov okean]] * [[Crveni rub]] * [[Rana Zemlja]] * [[Hipoteza o ljubičastoj Zemlji]] * [[Fotopigment]] * [[Primarna atmosfera]] * [[Sjenovita biosfera]] * [[Aerobni organizam]] * [[Obligatni aerob]] * [[Kinetotrof]] * [[Superokean]] * [[Suessov efekat]] * [[Lava planeta]] * [[Vinogradskijev stupac]] * [[Koraljni pijesak]] * [[Zvjezdani vjetar]] * [[Zvjezdana korona]] * [[Fotosintetski pigment]] * [[Mjehur zvjezdanog vjetra]] * [[Fakultativno anaerobni organizam]] * [[Epaksijalni i hipaksijalni mišići]] * [[Sekundarna atmosfera]] * [[Paradoks slabog mladog Sunca]] * [[Prebiotička atmosfera]] * [[Anaerobna respiracija]] * [[Bakterijske ćelijske morfologije]] * [[Duboko vrijeme]] * [[Svijet pare]] * [[Htonska planeta]] * [[Hipotetski astronomski objekat]] * [[Blaneta]] * [[Planeta bez jezgre]] * [[Cirkulplanetarni disk]] * [[Emperipoleza]] * [[Kriptogram]] * [[Peripoleza]] * [[Trbušasti mišić lista]] * [[Entoza]] * [[Ispuštanje plinova]] * [[Lizogenija]] * [[Lizogen]] * [[Moron]] * [[Litički ciklus]] * [[Arbitrij]] {{div col end}} == Ekstremofili == {{div col}} * [[Kapnofil]] * [[Acidofil]] * [[Hipolit (ekstremofil)]] * [[Lipofilna bakterija]] * [[Litofil]] * [[Metalotolerantni organizam]] * [[Osmofil]] * [[Psamofil]] {{div col end}} == Biološka pravila == {{div col}} * [[Biološka ograničenja]] * [[Carrierovo ograničenje]] {{div col end}} == Termoregulacija kod životinja == {{div col}} {{div col end}} == Slušni aparati == {{div col}} * [[Slušni aparat za dugotrajno nošenje]] * [[Indeks kvalitete govora slušnog aparata]] {{div col end}} == Načini ishrane == {{div col}} * [[Arahnofagija]] * [[Kukcojed]] * [[Oofagija]] * [[Avivor]] * [[Entomofagija]] * [[Ksilofagija]] * [[Mizocitoza]] * [[Mikrobivornost]] * [[Bakterivor]] * [[Saprofagija]] * [[Tanatofag]] * [[Mukofagija]] * [[Vermivor]] * [[Florivor]] * [[Hipokarnivor]] * [[Hiperkarnivor]] * [[Spongivor]] * [[Folivor]] * [[Ksenofagija]] * [[Graminivor]] * [[Pedofagija]] * [[Razlagač]] * [[Geofagija]] * [[Vršni predator]] * [[Ofiofagija]] * [[Nektarivor]] * [[Interakcije potrošača i resursa]] * [[Saprotrofna ishrana]] * [[Holozojska ishrana]] * [[Heterotrofna ishrana]] * [[Lepidofagija]] * [[Piscivor]] * [[Hematofagija]] * [[Mirmekofagija]] * [[Koraljivor]] * [[Gljiva mesožderka]] * [[Oligofagija]] * [[Fotoautotrof]] * [[Durofagija]] * [[Litoautotrof]] * [[Moluskivori]] * [[Placentofagija]] * [[Predacija jaja]] * [[Ljudožderna životinja]] * [[Odvikavanje od dojenja]] * [[Frugivori]] * [[Predacija sjemena]] * [[Melivorija]] * [[Planktivor]] * [[Nekrofagi]] * [[Autotrof]] * [[Hemolitoautotrof]] * [[Palinivor]] * [[Osteofagija]] * [[Plastivor]] {{div col end}} == Videoigre i sl. == {{div col}} * ''[[Skateboard Park Tycoon]]'' * ''[[Plant Tycoon]]'' * ''[[Fish Tycoon]]'' * ''[[Feeding Frenzy 2]]'' * ''[[Feeding Frenzy]]'' * ''[[Big Kahuna Reef]]'' * ''[[Ricochet Lost Worlds]]'' * ''[[Virtual Villagers]]'' * ''[[Dino Island]]'' * ''[[Zoo Tycoon 2]]'' * ''[[Brother Bear (videoigra)]]'' * ''[[Tarzan (videoigra)]]'' * ''[[Atlantis Underwater Tycoon]]'' * ''[[School Tycoon]]'' * ''[[Diner Dash]]'' * ''[[Ratatouille (videoigra)]]'' * ''[[Madagascar (videoigra)]]'' * ''[[Age of Mythology]]'' * ''[[Tribal Trouble]]'' * ''[[ThinkTanks]]'' * ''[[Hugo: Bukkazoom!]]'' * ''[[Mall Tycoon]]'' * ''[[Bliss (fotografija)]]'' * ''[[Moon Tycoon]]'' * ''[[Deep Sea Tycoon]]'' * ''[[So Blonde]]'' * ''[[Ankh (videoigra)]]'' * ''[[Red Moon Desert]]'' * ''[[RimWorld]]'' * ''[[Spy Fox 2: "Some Assembly Required"]]'' * ''[[The Oregon Trail (1985)]]'' * ''[[Alien Hominid]]'' * ''[[Faunasphere]]'' * ''[[Platypus]]'' {{div col end}} == Kultura i historija == {{div col}} * Sažetak novela Dekamerona (uklopljeno u [[Dekameron]]) * [[Ezopove basne]] * [[Faust]] * [[Childe Harold's Pilgrimage]] * [[Nauka u renesansi]] * [[Visoki srednji vijek]] * [[Srednjovjekovno domaćinstvo]] * [[Demografija srednjeg vijeka]] * [[Kriza kasnog srednjeg vijeka]] * [[Renesansa 12. vijeka]] * [[Kasni srednji vijek]] * [[Srednjovjekovna književnost]] * ''[[Livre des Merveilles du Monde]]'' * [[Saski ratovi]] * [[Velika glad 1315–1317]] * [[Makedonska renesansa]] * [[Makedonska umjetnost (bizantska)]] * [[Pariški psaltir]] * [[Sedmi križarski rat]] * [[Peti križarski rat]] * [[Šesti križarski rat]] * [[Aleksandrijski križarski rat]] * [[Pastirski križarski rat (1251)]] * [[Pastirski križarski rat (1320)]] * [[Bosanski križarski rat]] * [[Prvi švedski križarski rat]] * [[Treći švedski križarski rat]] * [[Drugi švedski križarski rat]] * [[Norveški križarski rat]] * [[Vojni pohod na Baleare 1113–1115]] * [[Berberski križarski rat]] * [[Deveti križarski rat]] * [[Osmanska invazija Otranta]] * [[Varninski križarski rat]] * [[Križarski rat 1197]] * [[Vendski križarski rat]] * [[Mletački križarski rat]] * [[Sjeverni križarski ratovi]] * [[Savojski križarski rat]] * [[Sijenska škola]] * [[Bolonjska škola]] * [[Lukanska škola]] * [[Ferarska škola]] * [[Firentinska škola]] * [[Barunski križarski rat]] * [[Livonski križarski rat]] * [[Livonska rimovana hronika]] * [[Prvi novgorodski ljetopis]] * [[Hronika Henrika od Livonije]] * [[Trgovačka ruta od Varjaga do Grka]] * [[Despenserov križarski rat]] * [[Šansonijer]] * [[Pergaminho Sharrer]] * [[Cancioneiro da Vaticana]] * [[Cancioneiro da Biblioteca Nacional]] * ''[[Il Canzoniere]]'' * [[Düsseldorfska slikarska škola]] * [[Evropski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima]] * [[Froissartove Hronike]] * [[Fridrihovski rokoko]] * [[Zapadno slikarstvo]] * [[Trgovačka ruta Volga]] * [[Grčki učenjaci u renesansi]] * [[Novo učenje]] * [[Popis renesansnih humanista]] * [[Renesansni humanizam]] * [[Dolce Stil Novo]] * [[Flamansko slikarstvo]] * [[Holandsko i flamansko renesansno slikarstvo]] * [[Renesansni latinski jezik]] * [[Renesansni humanizam u Sjevernoj Evropi]] * [[Lublinska renesansa]] * [[Španska renesansa]] * [[Engleska renesansa]] * [[Normanski i srednjovjekovni London]] * [[London u periodu Tudora]] * [[London u periodu Stuarta]] * [[London u 18. vijeku]] * [[Talijanska renesansa]] * [[Francuska renesansa]] * [[De humani corporis fabrica]] * [[Njemačka renesansa]] * [[Renesansa u Nizozemskim]] * [[Portugalska renesansa]] * [[Poljska renesansa]] * [[Belle Époque]] * [[Dekadentni pokret]] * [[Vesele devedesete]] * [[Mašinsko doba]] * [[Edisonada]] * [[Robinzonada]] * ''[[Le Temps]]'' * [[Miletska priča]] * [[Romantizam u nauci]] {{div col end}} == Jules Verne == {{div col}} * ''[[Un prêtre en 1839]]'' * ''[[Le Testament d'un excentrique]]'' * ''[[L'École des Robinsons]]'' * ''[[Un hivernage dans les glaces]]'' * ''[[Une ville flottante]]'' * ''[[Put oko svijeta za osamdeset dana]]'' * ''[[Un drame au Mexique]]'' * ''[[Un drame dans les airs]]'' * ''[[Voyages et Aventures du capitaine Hatteras]]'' * ''[[L'Étonnante Aventure de la Mission Barsac]]'' * ''[[Le Phare du bout du monde]]'' * ''[[L'Invasion de la mer]]'' * ''[[Maître Zacharius ou l'horloger qui avait perdu son âme, tradition genevoise]]'' * ''[[Les Confessions]]'' * ''[[Mathias Sandorf]]'' * ''[[De la Terre à la Lune]]'' * ''[[Autour de la Lune]]'' * ''[[Robur-le-Conquérant]]'' * ''[[Voyage à reculons en Angleterre et en Ecosse]]'' * ''[[Seconde patrie]]'' * ''[[Paris au XXe siècle]]'' * ''[[Michel Strogoff]]'' * ''[[L'Île mystérieuse]]'' * ''[[Face au drapeau]]'' * ''[[Le Pays des fourrures]]'' * ''[[Aventures de trois Russes et de trois Anglais dans l'Afrique australe]]'' * ''[[La Jangada - Huit Cents lieues sur l'Amazone]]'' * ''[[Le Rayon vert]]'' * ''[[Kéraban-le-têtu]]'' * ''[[L’Archipel en feu]]'' * ''[[Un Billet de loterie]]'' * ''[[Le Chemin de France]]'' * ''[[César Cascabel]]'' * ''[[Mistress Branican]]'' * ''[[Le Château des Carpathes]]'' * ''[[Claudius Bombarnac]]'' * ''[[Clovis Dardentor]]'' * ''[[Le Superbe Orénoque]]'' * ''[[Le Village aérien]]'' * ''[[Les Histoires de Jean-Marie Cabidoulin]]'' * ''[[Les Frères Kip]]'' * ''[[Bourses de voyage]]'' * ''[[Un drame en Livonie]]'' * ''[[Maître du monde]]'' * ''[[Martin Paz]]'' * ''[[Le Comte de Chanteleine]]'' * ''[[Les forceurs de blocus]]'' * ''[[Une ville idéale]]'' * ''[[Les Révoltés de la Bounty]]'' * ''[[Gil Braltar]]'' * ''[[L'Éternel Adam]]'' * ''[[L’Agence Thompson et Co]]'' * ''[[La Chasse au météore]]'' * ''[[Le Pilote du Danube]]'' * ''[[Les naufragés du "Jonathan"]]'' * ''[[Le Secret de Wilhelm Storitz]]'' * ''[[Le Docteur Ox]]'' * [[Verneova erupcija]] * [[Michel Verne]] * ''[[La maison à vapeur]]'' * ''[[Le Volcan d'or]]'' * ''[[Les Tribulations d'un Chinois en Chine]]'' * ''[[Les Indes noires]]'' * ''[[L'Étoile du sud]]'' * ''[[Nord contre Sud]]'' * ''[[Famille-sans-nom]]'' * ''[[Sans dessus dessous]]'' * ''[[Mirifiques Aventures de Maître Antifer]]'' * ''[[Le Sphinx des glaces]]'' * ''[[Frritt-Flacc]]'' * ''[[La Journée d’un journaliste américain en 2889]]'' * ''[[Le Chancellor: Journal du passager J.-R. Kazallon]]'' * ''[[Deux ans de vacances]]'' * ''[[Les Cinq cents millions de la Bégum]]'' * ''[[L'Île à hélice]]'' * ''[[Une fantaisie du docteur Ox]]'' * ''[[Hector Servadac]]'' * ''[[P'tit-Bonhomme]]'' * ''[[Voyage à travers l'impossible]]'' * ''[[Voyages extraordinaires]]'' * [[Kulturološki utjecaj Julesa Vernea]] {{div col end}} == Prethistorija == {{div col}} * ''[[Gojirasaurus]]'' * ''[[Coelophysis]]'' * ''[[Deinocheirus]]'' * ''[[Gallimimus]]'' * ''[[Ornithomimus]]'' * ''[[Staurikosaurus]]'' * ''[[Eoraptor]]'' * ''[[Dilophosaurus]]'' * ''[[Ceratosaurus]]'' * ''[[Abelisaurus]]'' * ''[[Carnotaurus]]'' * ''[[Piatnitzkysaurus]]'' * ''[[Oviraptor]]'' * [[Saurischia]] * [[Teropodi]] * ''[[Deinonychus]]'' * ''[[Spinosaurus]]'' * [[Fiziologija dinosaura]] * ''[[Scipionyx]]'' * ''[[Microraptor]]'' * [[Sauropodomorfi]] * ''[[Achillobator]]'' * ''[[Mahakala]]'' * [[Dromeosauridi]] * [[Oviraptoridi]] * [[Tireofori]] * ''[[Pisanosaurus]]'' * [[Dilofosauridi]] * [[Ceratosauri]] * [[Ankilosauri]] * [[Hadrosauridi]] * [[Celurosauri]] * ''[[Edmontosaurus]]'' * ''[[Eustreptospondylus]]'' * ''[[Shuvuuia]]'' * ''[[Dromaeosaurus]]'' * [[Kompsognatidi]] * [[Ornitopodi]] * ''[[Ouranosaurus]]'' * [[Celofisoidi]] * [[Alosauroidi]] * [[Abelisauridi]] * [[Terizinosauri]] * ''[[Dilong]]'' * ''[[Troodon]]'' * ''[[Compsognathus]]'' * ''[[Pelecanimimus]]'' * ''[[Unenlagia]]'' * ''[[Ornitholestes]]'' * ''[[Therizinosaurus]]'' * ''[[Caudipteryx]]'' * ''[[Bambiraptor]]'' * ''[[Alvarezsaurus]]'' * [[Ornitomimosauri]] * [[Deinonihosauri]] * ''[[Hesperornis]]'' * ''[[Avimimus]]'' * ''[[Mei]]'' * [[Spinosauridi]] * ''[[Velociraptor]]'' * [[Alvarezsauridi]] * [[Maniraptoriformi]] * [[Hererasauridi]] * ''[[Sinornithosaurus]]'' * [[Celuridi]] * [[Dromeosaurini]] * [[Trudontidi]] * ''[[Dryosaurus]]'' * ''[[Heterodontosaurus]]'' * [[Iguanodonti]] * ''[[Camptosaurus]]'' * ''[[Corythosaurus]]'' * ''[[Hypsilophodon]]'' * ''[[Othnielosaurus]]'' * ''[[Tenontosaurus]]'' * ''[[Orodromeus]]'' * [[Pterosauri]] * [[Pahicefalosauri]] * ''[[Pachycephalosaurus]]'' * ''[[Dracorex]]'' * ''[[Stegoceras]]'' * ''[[Prenocephale]]'' * ''[[Maiasaura]]'' * ''[[Homalocephale]]'' * ''[[Edmontonia]]'' * ''[[Polacanthus]]'' * ''[[Sauropelta]]'' * [[Nodosauridi]] * ''[[Nodosaurus]]'' * ''[[Minmi]]'' * [[Ankilosauridi]] * ''[[Antarctopelta]]'' * ''[[Mymoorapelta]]'' * ''[[Gastonia]]'' * ''[[Minotaurasaurus]]'' * ''[[Ankylosaurus]]'' * ''[[Dyoplosaurus]]'' * ''[[Euoplocephalus]]'' * ''[[Scelidosaurus]]'' * [[Stegosauri]] * [[Ceratopsi]] * ''[[Parksosaurus]]'' * ''[[Huayangosaurus]]'' * ''[[Hesperosaurus]]'' * ''[[Wuerhosaurus]]'' * ''[[Tuojiangosaurus]]'' * ''[[Kentrosaurus]]'' * ''[[Tsintaosaurus]]'' * ''[[Olorotitan]]'' * ''[[Shantungosaurus]]'' * ''[[Hypacrosaurus]]'' * ''[[Gryposaurus]]'' * ''[[Prosaurolophus]]'' * ''[[Saurolophus]]'' * ''[[Postosuchus]]'' * ''[[Doedicurus]]'' * ''[[Dinofelis]]'' * ''[[Megaloceros]]'' * ''[[Megatherium]]'' * ''[[Hyaenodon]]'' * ''[[Deinotherium]]'' * ''[[Archaeotherium]]'' * ''[[Chalicotherium]]'' * ''[[Scutellosaurus]]'' * ''[[Othnielia]]'' * ''[[Micropachycephalosaurus]]'' * ''[[Titanoceratops]]'' * [[Anurognatidi]] * [[Dimorfodontidi]] * [[Ramforinkidi]] * [[Aždarkidi]] * [[Ornitokajridi]] * [[Pteranodontidi]] * [[Tapežaridi]] * ''[[Moeritherium]]'' * ''[[Eudimorphodon]]'' * ''[[Sordes]]'' * ''[[Tapejara]]'' * ''[[Sharovipteryx]]'' * ''[[Propalaeotherium]]'' * ''[[Ambulocetus]]'' * ''[[Pakicetus]]'' * ''[[Anurognathus]]'' * ''[[Dorudon]]'' * ''[[Rodhocetus]]'' * [[Ambulocetidi]] * [[Remingtonocetidi]] * [[Bazilosauridi]] * ''[[Jeholopterus]]'' * ''[[Dimorphodon]]'' * [[Dinocefali]] * [[Terapsidi]] * [[Anteosauri]] * [[Biarmosuki]] * [[Gorgonopsi]] * [[Tetanure]] * ''[[Monolophosaurus]]'' * [[Arheoceti]] * ''[[Dorygnathus]]'' * ''[[Buitreraptor]]'' * [[Protocetidi]] * ''[[Kutchicetus]]'' * ''[[Remingtonocetus]]'' * ''[[Hatzegopteryx]]'' * [[Pakicetidi]] * ''[[Quetzalcoatlus]]'' * ''[[Ornithocheirus]]'' * ''[[Tropeognathus]]'' * ''[[Macrauchenia]]'' * ''[[Pteranodon]]'' * ''[[Maiacetus]]'' * ''[[Protocetus]]'' * ''[[Paraceratherium]]'' * ''[[Anhanguera]]'' * ''[[Tupuxuara]]'' * ''[[Nyctosaurus]]'' * ''[[Homo gautengensis]]'' * ''[[Ardipithecus]]'' * ''[[Paranthropus]]'' * ''[[Homo heidelbergensis]]'' * ''[[Homo floresiensis]]'' * ''[[Australopithecus]]'' * ''[[Australopithecus bahrelghazali]]'' * ''[[Australopithecus garhi]]'' * ''[[Australopithecus anamensis]]'' * ''[[Paranthropus aethiopicus]]'' * ''[[Paranthropus robustus]]'' * ''[[Paranthropus boisei]]'' * [[Rane ljudske migracije]] * [[Ichthyostegalia]] * [[Paleoantropologija]] * ''[[Pterodactylus]]'' * [[Hipoteza o multiregionalnom porijeklu modernog čovjeka]] * ''[[Cearadactylus]]'' * ''[[Geosternbergia]]'' * [[Pterodaktiloidi]] * [[Ramforinkoidi]] * ''[[Pterodaustro]]'' * ''[[Arambourgiania]]'' * ''[[Campylognathoides]]'' * ''[[Pterorhynchus]]'' * ''[[Coloborhynchus]]'' * ''[[Istiodactylus]]'' * ''[[Ludodactylus]]'' * ''[[Preondactylus]]'' * ''[[Peteinosaurus]]'' * ''[[Angustinaripterus]]'' * ''[[Bellubrunnus]]'' * ''[[Sericipterus]]'' * ''[[Scaphognathus]]'' * [[Popis rodova pterosaura]] * ''[[Aerotitan]]'' * ''[[Amblydectes]]'' * ''[[Aerodactylus]]'' * [[Popis rodova dinosaura]] * ''[[Bakonydraco]]'' * ''[[Ctenochasma]]'' * ''[[Cycnorhamphus]]'' * ''[[Dsungaripterus]]'' * ''[[Feilongus]]'' * ''[[Germanodactylus]]'' * ''[[Gnathosaurus]]'' * ''[[Zhejiangopterus]]'' * ''[[Tupandactylus]]'' * ''[[Thalassodromeus]]'' * ''[[Rhamphorhynchus]]'' * ''[[Sinopterus]]'' * ''[[Ningchengopterus]]'' * [[Klasifikacija dinosaura]] * ''[[Nemicolopterus]]'' * ''[[Liaoningopterus]]'' * ''[[Lonchodectes]]'' * ''[[Nurhachius]]'' * ''[[Noripterus]]'' * ''[[Haopterus]]'' * [[Filogenija pterosaura]] * [[Alosauridi]] * [[Terizinosauridi]] * [[Plateosauridi]] * [[Ceratosauridi]] * [[Abelisauri]] * ''[[Homo naledi]]'' * [[Efekat recentnosti]] * [[Signor-Lippsov efekat]] * [[Jaz sauropoda]] {{div col end}} a2ri105gth11qn5firp5u1e0neqbf9b 0 116248 42669846 42564046 2026-08-09T20:28:18Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669846 wikitext text/x-wiki {{Planina | ime = Hill of Tara<br /> ''Cnoc na Teamhrach'' | slika = Tara stone.jpg | opis slike = ''[[Lia Fáil]]'' (Kamen sudbine) na Hill of Tara | Visina = 197 | Država / Pokrajina = [[County Meath]], {{flagcountry|IRL}} | Kordinate = {{Coord|53|34|39|N|6|36|43|W|display=inline,title}} }} '''Hill of Tara''' ({{lang-ga|'''Cnoc na Teamhrach'''}},<ref>[http://wikimapia.org/2629628/Hill-of-Tara-Teamhair-Cnoc-na-Teamhrach 'Hill of Tara / Teamhair / Cnoc na Teamhrach']</ref> '''''Teamhair''''' ili '''''Teamhair na [[Rí]]'''''; doslovno: "Brdo Tara") je naziv za brdo u [[Republika Irska|Irskoj]] smješteno u blizini rijeke [[Boyne]], između [[Navan]]a i [[Dunshaughlin]]a u [[County Meath|Grofoviji Meath]] u [[Leinster]]u. Predstavlja arheološki kompleks s brojnim drevnim spomenicima, a prema tradiciji je predstavljalo sjedište ''[[Árd Rí na hÉireann]]a'', odnosno Velikog kralja Irske. Dio historičara vjeruje da Tara nije bila pravo sjedište kraljevske vlasti, nego tek sakralno mjesto vezano uz rituale, dok drugi smatraju kako je takav status stekla tek zahvaljujući naknadnoj [[mitologija|mitologiji]].<ref>{{cite book|last=Comerford|first=R. V. |title=Ireland: Inventing the Nation|url=https://archive.org/details/ireland0000come|location=London|year=2003|pages=[https://archive.org/details/ireland0000come/page/20 21]}}</ref> == Slike == <gallery> Image:Sunset-hill-of-tara.jpg|Sumrak Image:High-cross-the-hill-of-tara.jpg|Veliki križ Image:Church-hill-of-tara.jpg|Crkva Image:Collinaditara.jpg|Vrh </gallery> == Povezano == * [[Druidi]] * [[Gamla Uppsala]] * [[Kraljevi Tare]] * [[Tara Mine]] == Izvori == {{Reflist|2}} == Literatura == * Raftery, Barry (1994) ''Pagan Celtic Ireland: The enigma of the Irish Iron Age''. London, [[Thames and Hudson]] * {{Citation | last = The Smithonian Staff | title = 10 Must-See Endangered Cultural Treasures | journal = Smithsonian | volume = 39 | issue = 12 | pages = 37 | year = 2010 | month = March | url = http://www.smithsonianmag.com/travel/Endangered-Cultural-Treasures-The-Hill-of-Tara-Ireland.html | access-date = 2011-07-08 | archive-date = 2014-05-19 | archive-url = https://wayback.archive-it.org/all/20140519092854/http://www.smithsonianmag.com/travel/irelands-endangered-cultural-site-51845458/ | dead-url = yes }} - The Hill of Tara, Ireland, Where Kings Once Tread by Amanda Bensen * {{Citation | last = Newman, Conor | title = Misinformation, disinformation and downright distortion: the Battle to Save Tara 1999-2005 | journal = Uninhabited Ireland. Tara, the M3 and Public Spaces in Galway. Two essays by Conor Newman and Ulf Strohmayer. | pages = 59–102 | year = 2007 | url = http://hdl.handle.net/10379/1443}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Hill of Tara}} * [http://www.megalithicireland.com/Hill%20of%20Tara.htm Hill of Tara] at [http://www.megalithicireland.com/ Megalithic Ireland] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210204061642/http://www.megalithicireland.com/ |date=2021-02-04 }} * [http://www.ancientworlds.net/aw/Places/Place/358045 Tara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051125203552/http://www.ancientworlds.net/aw/Places/Place/358045 |date=2005-11-25 }} at [http://www.ancientworlds.net/ Ancient Worlds] * [http://www.knowth.com/tara-images.htm Aerial photos of the monuments] * [http://www.heritageireland.ie/en/MidlandsEastCoast/HillofTara/ Heritage of Ireland, Tara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080613154023/http://www.heritageireland.ie/en/MidlandsEastCoast/HillofTara/ |date=2008-06-13 }} * [http://www.theboynevalley.com/hilloftara.php Boyne Valley Tourist Portal - Information on Tara] * [http://www.kingollamhfodhla.com/ King Ollamh Fodhla and The Great Feast of Tara] * [http://www.savetara.com/ Savetara.com - website opposed to building M3 motorway through Tara landscape] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120301163712/http://www.savetara.com/ |date=2012-03-01 }} * [http://www.worldmonumentswatch.org/ World Monuments Fund's Watch List, including the Hill of Tara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090830033758/http://www.worldmonumentswatch.org/ |date=2009-08-30 }} * [http://wmf.org/watch2008/watch.php?id=S8351 The Hill of Tara page on the World Monuments Fund's 2008 Watch List of the 100 Most Endangered Sites] * [http://www.mythicalireland.com/ancientsites/tara/ The Hill of Tara page on Mythical Ireland] * [http://www.taracelebrations.org Gatherings celebrating the cycle of the year held on Tara] * [http://www.tara-trees.org Photos and descriptions of the trees on Tara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170924174649/http://tara-trees.org/ |date=2017-09-24 }} * [http://www.360eire.com/360eire/Laighean/ContaenaMi/Teamhair/Teamhair.html Virtual Tour from the Hill of Tara] {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Tara}} [[Kategorija:Brda u Irskoj]] [[Kategorija:Drevna Irska]] [[Kategorija:Arheološka nalazišta u Irskoj]] ejpyy01off62kdcq6tu159tu7qz0c98 0 119748 42669917 42637815 2026-08-10T03:43:19Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669917 wikitext text/x-wiki '''Imanuel Velikovski''' ({{jez-engl|Immanuel Velikovsky}}, {{jez-rus|Иммануи́л Велико́вский}}; [[Vitepsk|Vitebsk]], [[10. jun]] [[1895]] - [[Prinston]], [[17. novembar]] [[1979]]) je bio [[sjedinjene Američke Države|američki]] [[pseudoistorija|pseudoistoričar]], najpoznatiji kao autor brojnih kontroverznih knjiga koje reinterpretiraju događaje iz [[antika|drevnoj istoriji]], među kojima je bestseler u SAD „Svetovi u sudaru“, objavljena 1950.<ref>[http://www.ruthvelikovskysharon.com/immanuel.html Princeton University press release, July 29, 2005] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080822012133/http://www.ruthvelikovskysharon.com/immanuel.html |date=2008-08-22 }} (quoted on website of Dr. Ruth Velikovsky Sharon)</ref> godine. Prethodno je imao značajnu ulogu u osnivanju [[Hebrejski univerzitet|Hebrejskog univerziteta]] u [[Jerusalim]]u, i bio je ugledni [[psihijatar]] i [[psihoanaliza|psihoanalitičar]]. Njegove knjige koriste [[komparativna mitologija|komparativnu mitologiju]] i antičke književne izvora (uključujući i [[Biblija|Bibliju]]) da dokažu da je [[Zemlja]] doživela katastrofalni bliski kontakt drugim planetama ([[Venera|Venerom]] i [[Mars]]om) u drevnim vremenima. Velikovski tvrdi da su [[elektromagnetizam|elekotrmagnetske]] pojave imale značajnu ulogu u nebeskoj mehanici. Takođe zastupa [[nova hronologija|revidiranu hronologiju]] [[Stari Egipat|starog Egipta]], [[Antička Grčka|Grčke]], [[Erec Izrael|Izraela]] i drugih kultura drevnog [[Bliski istok|Bliskog istoka]]. Cilj revidirane hronologije je da objasni [[Mračni vek (Antička Grčka)|mračno doba]] istočnog [[Sredozemno more|Sredozemlja]] (oko 1100 - 750. pne.) i pomiri biblijsku istoriju sa prihvaćenom arheologijom i [[egipatska hronologija|egipatskom hronologijom]]. Teorije Velikovskog su energično odbačene ili ignorisane od strane akademske zajednice.<ref>Trevor Palmer, ''[http://www.cambridge.org/asia/catalogue/catalogue.asp?isbn=9780521819282 Perilous Planet Earth: Catastrophes and Catastrophism through the Ages]'', Cambridge University Press, {{ISBN|0-521-81928-8}}. pp.116-119.</ref> Ipak, njegove knjige se često dobro prodaju i dobijaju oduševljenu podršku u [[laik|laičkim]] krugovima, često praćene tvrdnjama o nepoštenom tretmanu za Velikovski od strane priznatih akademija.<ref>Morrison, David (2001). [http://findarticles.com/p/articles/mi_kmske/is_1_9/ai_n28869901/pg_1?tag=artBody;col1 Velikovsky at Fifty: Cultures in Collision on the Fringes of Science.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090211204139/http://findarticles.com/p/articles/mi_kmske/is_1_9/ai_n28869901?tag=content;col1 |date=2009-02-11 }} ''Skeptic'', '''9''' (1), 62-76; reprinted in Shermer, Michael (editor) (2002). [[The Skeptic Encyclopedia of Pseudoscience]], Santa Barbara, Calif. {{ISBN|1-57607-653-9}}. 473-488.</ref><ref>Cohen, Daniel (1967). Myths of the Space Age, Dodd Mead. LCCN 67-25108. Chap. VIII, Immanuel Velikovsky&nbsp;— the Man Who Challenged the World, pp. 172-94.</ref><ref>Gordon, Theodore J. (1966). Ideas in Conflict, St. Martin's Press. LCCN 66-23261. Chap. 2, The Miracles of Exodus, pp. 18-48.</ref><ref>Fair, Charles (1974). The New Nonsense: The End of the Rational Consensus, Simon and Schuster. {{ISBN|0-671-21822-0}}. Chap. viii, Speaking of Flying Objects&nbsp;... , pp. 139-86.</ref> Kontroverze oko njegovog rada i njegovog prijema se često nazivaju „afera Velikovskog“.<ref>Bauer, Henry H. (1992). The Velikovsky Affair ''Aeon'', '''2''' (6), 75-84. [http://www.henryhbauer.homestead.com/Aeon1992.pdf Homestead.com] This article, a comprehensive overview, originally appeared in Dec. 1988 La Recherche, pp. 1448-55.</ref><ref>Bauer, Henry H. (1996). Velikovsky, Immanuel, in Gordon Stein (editor), ''The Encyclopedia of the Paranormal''. Prometheus Books. {{ISBN|1-57392-021-5}}. pp. 781-788.</ref><ref>Grove, J. W. (1989). In Defence of Science: Science, technology, and politics in modern society, University of Toronto Press. {{ISBN|0-8020-2634-6}}. Chap. 5, Pseudo-science, pp. 120-50; adapted from Grove, J. W. (1985). Rationality at Risk: Science against Pseudoscience. ''Minerva'', '''23''' (2), 216-40.</ref> == Izvori == {{izvori|2}} {{klica-biog}} {{Lifetime|1895|1979|Velikovski, Imanuel}} [[Kategorija:Pseudohistoričari]] 4yu0r5r3mpd8onig42p7vm4ye929wfv 0 141984 42669836 42445927 2026-08-09T19:51:51Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669836 wikitext text/x-wiki {{Infookvir političar |ime= Hideki Tōjō<br /><small>東條 英機<br />東条 英機</small> |datum rođenja=[[30. prosinca]] [[1884]]. |mjesto rođenja={{flagicon|JAP}} [[Tokio]], [[Japan]] |datum smrti= [[23. prosinca]] [[1948]]. |mjesto smrti={{flagicon|JAP}} [[Tokio]], [[Japan]] |malaslika= |opis male slike= |slika= Hideki Tōjō.jpg |veličina= |opis slike= |podpredsjednik= |podpremijer= |zamjenik= |stranka= Nezavisni <small>(do 1940)</small><br />''[[Taisei Yokusankai]]''<br /><small>(1940 - 1945)</small> |potpis=Hideki_Tojo_signature_processed.jpg |supruga= Katsuko Ito |položaj=40. [[premijer Japana]] |čin2= |zanimanje= |fusnote= |nasljednik= [[Kuniaki Koiso]] |prethodnik= [[Fumimaro Konoe]] |nasljednik2= |prethodnik2= |predsjednik= |mandat_start=[[18. listopada]], [[1941]]. |mandat_kraj=[[22. srpnja]], [[1944]]. |mandat_start2= |mandat_kraj2= |vjera= }} '''Hideki Tōjō''' ([[japanski jezik|jap.]] '''東條 英機''', '''東条 英機'''; [[Tokio]], [[30. prosinca]] [[1884]]. – [[Tokio]], [[23. prosinca]] [[1948]].) je bio japanski general i političar koji je služio kao premijer [[Japan]]a u periodu od [[1941]]. do [[1944]]. Tōjō je rođen [[30. prosinca]] [[1884]]. u [[Tokio|Tokiu]] kao sin generala. Na vojnu akademiju krenuo je [[1905]]., a završio je [[1915]]. Za vrijeme [[1920-ih]] bio je zapovijednik vojnog odjela zaduženog za mobilizaciju i pripremu vojnika u slučaju rata. Za vrijeme [[1930-ih]], Tōjō je postao član Kontrolne grupe koja je bila zadužena za modernizaciju vojske. Godine [[1935]]. poslan je u [[Mandžukuo]], marionetsku državu pod Japanskom vlašću koja se nalazila u kineskoj regiji [[Mandžurija]]. On je kasnije postao zapovijednik Kvantung vojske, glavne japanske vojske u regiji. Tōjō je dobio reputaciju efikasnog, odlučnog i agresivnog vođe. Njegove teške disciplinarne taktike dale su mu nadimak ''Žilet''. U [[Tokio]] je ponovno pozvan [[1938]]. kako bi bio doministar rata. Kako je bio velika potpora ofenzivne taktike u [[Drugi Sino-japanski rat|drugom Sino-japanskom ratu]] (gdje se borio na strani Mandžurije), unaprijeđen je u ministra rata [[1940]]. Tōjō je bio uvjeren da će [[Treći Reich]] pobijediti u Europi i [[1940]]. podržava potpisivanje [[Trojni pakt|Trojnog pakta]]. Od tog dana te 3 zemlje (i njihovi podržavatelji) su poznati kao [[Sile Osovine]]. Tōjō je za proširenje Japanske moći kao iduću metu izabrao sjevernu [[Indokina|Indokinu]] (današnji [[Laos]] i [[Vijetnam]]). Kako su tenzije između Japana i SAD-a [[1941]]. rasle, Tōjō se protivio se bilo kakvim kompromisima koji bi umanjili Japansku moć. Do jeseni [[1941]]. bilo je izgledno da je ulazak Japana u [[Drugi svjetski rat]] neizbježan. Tōjō je postavljen za premijera u [[listopad]]u. Iste te godine naredio je iznenadni napad na američke baze na [[Havaji]]ma. U prosincu [[1941]]. Tōjōva vlada odlučila je objaviti rat SAD-u i [[Napad na Pearl Harbor|napasti]] američku vojnu luku [[Pearl Harbor]] na [[Havaji]]ma. Iako Tōjō nikad nije postao [[diktator]] kao [[Adolf Hitler]] ili [[Benito Mussolini]], dobivao je sve više i više moći kako je rat napredovao. Zadržeći svoju poziciju kao ministar rata, od [[1943]]. vodi i Ministarstvo naoružanja, a [[1944]]. preuzima poziciju vrhovnog zapovijednika vojske. Godine [[1944]]., kontinuirane savezničke pobjede na Pacifiku umanjile su Tōjōvu moć. Amerikanci su osvojili japanski otok [[Saipan]] i tako izložili Japan američkoj paljbi. Tōjō je dao otkaz na mjestu premijera u srpnju [[1944]]. i ostao je u mirovni do kraja rata. Kada je u rujnu [[1945]]. saznao da će biti uhićen kao ratni zločinac, neuspješno je pokušao samoubojstvo. Osuđen na [[Tokijski proces|Tokijskom procesu]] zbog ratnih zločina, sud mu je odredio smrt vješanjem u prosincu [[1948]]. == Vanjske veze == {{Commonscat|Hideki Tōjō}} * [http://www.spartacus.schoolnet.co.uk/2WWtojo.htm Hideki Tojo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090224053518/http://www.spartacus.schoolnet.co.uk/2WWtojo.htm |date=2009-02-24 }} Biography. * [http://www.brainyquote.com/quotes/authors/h/hideki_tojo.html Hideki Tojo Quotes] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120111124703/http://www.brainyquote.com/quotes/authors/h/hideki_tojo.html |date=2012-01-11 }} * [http://www.trial-ch.org/en/trial-watch/profile/db/facts/hideki_tojo_17.html Trial Watch] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100424062722/http://www.trial-ch.org/en/trial-watch/profile/db/facts/hideki_tojo_17.html |date=2010-04-24 }} * [http://www.isop.ucla.edu/eas/documents/19420527-tojo.htm Address by Tojo Hideki, Premier of Japan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071009171726/http://www.isop.ucla.edu/eas/documents/19420527-tojo.htm |date=2007-10-09 }} {{Životni vijek|1884|1948|}} {{Japanski premijeri}} {{DEFAULTSORT:Tōjō, Hideki}} [[Kategorija:Premijeri Japana]] [[Kategorija:Političari u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Komandanti Drugog svjetskog rata]] [[Kategorija:Japan u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Osuđeni za ratne zločine]] [[Kategorija:Japanski vojskovođe|Tojo]] 05q66aze9lq7ep2lqp2h0aoy0c6x7ci 0 143717 42669916 42242303 2026-08-10T03:22:08Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669916 wikitext text/x-wiki {{Infokutija02 film | tip = c/b | naslov filma = Evanđelje po Mateju | naslov = Il Vangelo secondo Matteo | slika = Pasolini Gospel Poster.jpg | slike = Originalni poster filma | širina_slike = 200px | režija = [[Pier Paolo Pasolini]] | producent = [[Alfredo Bini]] | scenarij = Pier Paolo Pasolini | narator = | uloge = [[Enrique Irazoqui]]<br />[[Settimio Di Porto]]<br />[[Alfonso Gatto]] | glazba = [[Luis Enríquez Bacalov]]<br />[[Carlo Rustichelli]] | fotografija = [[Tonino Delli Colli]] | montaža = [[Nino Baragli]] | distributer = Titanus Distribuzione S.p.a. | premijera = {{Filmdate|1964|9|4|[[Venecijanski filmski festival 1964.|Venecija]]|df=y}} | trajanje = 133 min. | država = {{flag|Italija}}<br>{{flag|Francuska}} | jezik = [[talijanski]] | budžet = | žanr = | prethodi = | slijedi = | web stranica = http://www.cinemaseekers.com/Christ/gospel.html | imdb_id = 0058715 }} '''''Evanđelje po Mateju''''' ([[Talijanski jezik|tal]]. ''Il Vangelo secondo Matteo'') je [[Italija|talijanska]] [[Biblija|biblijska]] [[drama]] iz [[1964]]. koju je režirao [[Pier Paolo Pasolini]], a kojemu je to bio četvrti dugometražni film. Film je vjerna adaptacija [[Evanđelje po Mateju|evanđelja po Mateju]], a koja prati život [[Isus Krist|Isusa Krista]]. To je postao jedan od njegovih najpopularnijih i najcijenjenijih filmova. == Radnja == [[Judeja]]. 1. stoljeće. U [[Betlehem]]u je [[Josip]] iznenađen kada otkrije da je njegova supruga, [[Djevica Marija]], trudna. No anđeo u obliku djevojčice mu objavi da će mu se roditi sin, [[Isus Krist]], koji će biti izabran od [[Bog]]a da čini velika djela. Na savjet anđela, oni pobjegnu u [[Egipat]] te tako izbjegnu masakr novorođenčadi koji je organizirao Herod. Nakon što se stvari smire, Josip, Marija i Isus se vrate. Kao odrasli čovjek, Isus biva kršten od Ivana Krstitelja u rijeci [[Jordan (rijeka)|Jordan]] te krene propovijedati. Ubrzo okupi 12 apostola: Šimun, Andrija, Ivan, Jakov, Filip, Bartolomej, Toma, Matej, Šimun, [[Juda]] i Tadej, te sa njima krene u zemlju liječiti bolesne, opsjednute, činiti čuda i davati ljudima nadu propovijedima. Kada stgne u [[Jeruzalem]] biva izdat od Jude i uhićen zbog blasfemije jer je tvrdio da je božji sin. [[Poncije Pilat]] ga osudi na razapinjanje na križu, dok Juda počini samoubojstvo zbog grižnje savjesti. Isus sa križom prođe ulicama grada i biva razapet na brdu. Umre, ali uskrsne te se opet pojav pred ljudima. == Glumci == * [[Enrique Irazoqui]] - '''Isus Krist''' * [[Settimio Di Porto]] - '''Petar''' * [[Alfonso Gatto]] - '''Andrija''' * [[Margherita Caruso]] - '''Mlađa Marija''' * [[Susanna Pasolini]] - '''Starija Marija''' * [[Giorgio Agamben]] - '''Filip''' == Nagrade == * 3 nominacije za [[Oscar]]a (najbolja scenografija, kostimi, glazba). * Nominacija za nagradu [[BAFTA]] (UN-ova nagrada). * Nominacija za '''Zlatnog lava''' na Venecijanskom filmskom festivalu (osvojen OCIC nagrada i posebna nagrada žirija). == Zanimljivosti == * Pasolini je isprva htio snimiti film na originalnim lokacijama u [[Izrael]]u, ali kada je tamo stigao zaključio je da su lokacije „prekomercijalne“ i „neprikladne“. Na kraju je film snimio u talijanskom gradu [[Matera]]. Zanimljivo, [[2004]]. je [[Mel Gibson]] na istim lokacijama snimio svoj film o Isusu; "[[Pasija]]". * Ovo je jedini Pasolinijev film koji nije izazvao kontroverze kod crkve. Čak je i bio hvaljen zbog vjernosti prema evanđelju. * Enrique Irazoqui, glumac koji igra Isusa, je tada bio 19-godišnji student iz [[Španjolska|Španjolske]] koji je prije napisao esej o Pasolinijevom romanu „Ragazzi di vita“. * Pasolini je navodno izabrao evanđelje po Mateju jer su druga bila neprimjerena: evanđelje po Ivanu mu se činilo premističnim, po Marku prevulgarnim, a po Luki presentimenatalnim. == Kritike == Kritičari su većinom pohvalno ocijenili „Evanđelje po Mateju“. Tako je [[Roger Ebert]] u svojoj recenziji napisao: „Pasolinijev je film jedan od najefektnijih što se tiče religijskih tema koje sam ikada vidio, vjerojatno stoga što je napravljen od nevjernika koji nije propovijedao, veličao, naglašavao, sentimentalizirao ili romantizirao slavnu priču, nego je jednostavno htio zabilježiti je....Film vodi priču o životu Krista kao da je dokumentarist sa niskim budžetom sljedio njega od rođenja. Film je snimljen u duhu talijanskog neo-realizma, koji je smatrao da obični ljudi, a ne glumci, najbolje utjelovljuju likove – ne svakog lika, nego one koje su rođeni igrati...Isus često govori sa srdžbom, poput organizača sindikata ili čovjeka koji protestira protiv rata. Njegov stil debate, vjeran Mateju, je odgovoriti na pitanje pitanjem, ili pogrdbom. Njegove riječi su očito od jedne radikalne osobe koja odbacuje društvo, matjerijalizam i način na koji cijeni bogate i moćne iznad siromašnih i slabih. Nitko tko sluša Isusa bi ga mogao zamijeniti za branitelja prosperiteta, iako su mnogi njegovi sljedbenici vjerovali da ih nagrađuje sa bogatstvom“. ''Steven D. Greydanus'' je napisao: „Ne trebam dodati da tu nema spektakla kao u biblijskim produkcijama iz Hollywooda, i gotovo nema specijalnih efekata. Čuda su prikazana vrlo minimalistički, kao stvar činjenice koja naglašava značenje iznad prestavljanja, i pobuđuje transcendentno bez spoticanja preko pokušaja da ju prikaže izravno. Anđeli (uključujuči i nečastivog) su prikazani bez blještavila od običnih glumaca, a glas s neba koji govori tijekom krštenja Isusa je jednostavno glas izvan ekrana, makar se kamera izmakne a glumci pogledaju prema nebu. Čak je i hodanje na vodi – najefektniji takav prizor koji sam ikada vidio – vrlo suzdržan, kao da je događaj koji je jednostavno snimljen nego kao neki specijalni efekt...Na kraju, vjerojatno najtrajniji uspjeh „Evanđelja po Mateju“ je onaj ironičan, zbog Pasolinijevog Marksizma: nijedan drugi film o Isusu nije toliko kontemplativan, pozivajući gledatelja da jednostavno meditira o životu i učenju Isusa“, a ''Jeremy Heilman'': „Pomalo neudobni krupni planovi koji dominiraju svojim mjestom u publici u poziciji gdje su bliži nego što su ikada mogli očekivati od biblijskih figura iz pasije“. S druge strane, ''James Kendrick'' je otvoreno priznao da mu se film nije osobito svidio: „Ono što Pasolinijeva jednostavna, blijeda vizije dokazuje je da mali i oskudni filmovi nisu ništa efektniji od onih veličanstvenih i epskih kada pokušavaju adaptirati evanđelje na ekranu“. == Vanjske veze == * {{imdb naslov|id=0058715|naslov=Evanđelje po Mateju}} * [http://www.rottentomatoes.com/m/gospel_according_to_st_matthew/ Recenzije na Rottentomatoes.com] * [http://artsandfaith.com/t100/2005/entry.php?film=92 100 duhovno značajnih filmova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071014223757/http://artsandfaith.com/t100/2005/entry.php?film=92 |date=2007-10-14 }} * [http://www.glyphs.com/words/film/95/stmatt.html Esej o filmu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070416030042/http://www.glyphs.com/words/film/95/stmatt.html |date=2007-04-16 }} * [http://film.guardian.co.uk/Century_Of_Films/Story/0,,391895,00.html Guardian –članak o filmu] * [http://www.sensesofcinema.com/2007/cteq/vangelo-secondo-matteo/ Sense of cinema] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120326070416/http://www.sensesofcinema.com/2007/cteq/vangelo-secondo-matteo/ |date=2012-03-26 }} * http://www.pasolini.net/cinema_vangelo.htm * http://www.beniculturali.it/mibac/export/MiBAC/sito-MiBAC/Contenuti/MibacUnif/Eventi/visualizza_asset.html_774401320.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141225092425/http://www.beniculturali.it/mibac/export/MiBAC/sito-MiBAC/Contenuti/MibacUnif/Eventi/visualizza_asset.html_774401320.html |date=2014-12-25 }} {{Pasolini}} {{Venecijanski filmski festival - nagrada žirija}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Vangelo secondo Matteo, Il}} [[Kategorija:Italijanski filmovi]] [[Kategorija:Francuski filmovi]] [[Kategorija:Dramski filmovi]] [[Kategorija:Filmovi Piera Paola Pasolinija]] [[Kategorija:Filmovi 1964.]] [[Kategorija:Biblijski filmovi]] bcap689a46soxkyc7g846rjaj1o7eap 0 151517 42669965 42250217 2026-08-10T11:14:29Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669965 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = Joel Chandler harris | slika =Joel Chandler Harris ("Uncle Remus").jpg | opis = Joel Chandler Harris | datum_rođenja = {{birth date|1845|12|9|df=y}} | mjesto_rođenja = [[Eatonton]], [[Georgia]] | datum_smrti = {{death date and age|1908|7|3|1845|12|9|df=y}} | mjesto_smrti = [[Atlanta]] | zanimanje = novinar, pisac, folklorist | znamenita_djela = ''Uncle Remus: His Songs and His Sayings'' <br /> ''Nights with Uncle Remus'' | djeca = [[Julian LaRose Harris]] | uticaj_od = [[Ezop]], [[Jean de La Fontaine]], [[Geoffrey Chaucer]], [[Oliver Goldsmith]], [[Mark Twain]] | uticaj_na = [[Kenneth Grahame]], [[Beatrix Potter]], [[Rudyard Kipling]], [[Frank Lebby Stanton]], [[Mark Twain]], [[Charles Chesnutt]], [[Thornton Burgess]], [[James Joyce]], [[A.A. Milne]], [[E.B. White]], [[Enid Blyton]], [[William Faulkner]], [[Flannery O'Connor]], [[Zora Neal Hurston]], [[Ralph Ellison]], [[T.S. Eliot]], [[Ezra Pound]] | potpis = JoelChandlerHarrisSignature.gif }} '''Joel Chandler Harris''' (9. decembar 1845&nbsp;– 3. jul 1908) bio je [[sjedinjene Američke Države|američki]] književnik, [[novinar]] i folklorist najpoznatiji kao autor priča o [[Uncle Remus]]u. Bio je rodom iz američke države [[Georgia]] gdje je neko vrijeme radio na jednoj plantaži, i tamo se upoznao sa [[Afroamerikanci|crnim]] robovima i dobro upamtio njihove priče. Najveći dio života proveo je u [[Atlanta|Atlanti]] gdje je radio kao pridruženi urednik za ''[[Atlanta Constitution]]''. == Izabrana bibliografija == * ''Uncle Remus: His Songs and His Sayings'' (1880) * ''Nights with Uncle Remus'' (1883) * ''Mingo and Other Sketches in Black and White'' (1884) * ''Free Joe and Other Georgian Sketches'' (1887) * ''Daddy Jake, The Runaway: And Short Stories Told After Dark'' (1889) * ''Joel Chandler Harris' Life of Henry W. Grady'' (1890) * ''Balaam and His Master and Other Sketches and Stories'' (1891) * ''On the Plantation: A Story of a Georgia Boy's Adventures During the War'' (1892) * ''Uncle Remus and His Friends'' (1892) * ''Little Mr. Thimblefinger and his Queer Country'' (1894) * ''Mr. Rabbit at Home'' (1895) * ''Sister Jane: Her Friends and Acquaintances'' (1896) * ''The Story of Aaron'' (1896) * ''Aaron in the Wildwoods'' (1897) * ''Tales of the Home Folks in Peace and War'' (1898) * ''The Chronicles of Aunt Minervy Ann'' (1899) * ''Plantation Pageants'' (1899) * ''On the Wings of Occasions'' (1900) * ''Gabriel Tolliver'' (1902) * ''The Making of a Statesman and Other Stories'' (1902) * ''Wally Wanderoon and His Story-Telling Machine'' (1903) * ''A Little Union Scout'' (1904) * ''The Tar-Baby and Other Rhymes of Uncle Remus'' (1904) * ''Told By Uncle Remus: New Stories of the Old Plantation'' (1905) * ''Uncle Remus and Brer Rabbit'' (1907) * ''Shadow Between His Shoulder Blades'' (1909) * ''Uncle Remus and the Little Boy'' (1910) * ''Uncle Remus Returns'' (1918) * ''Seven Tales of Uncle Remus'' (1948) == Vanjske veze == {{Commonscat|Joel Chandler Harris}} * [http://www.georgiaencyclopedia.org/nge/Article.jsp?id=h-525&sug=y Joel Chandler Harris] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130531211240/http://www.georgiaencyclopedia.org/nge/Article.jsp?id=h-525&sug=y |date=2013-05-31 }}, New Georgia Encyclopedia * [http://www.wrensnestonline.com The Wren's Nest] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120326080638/http://www.wrensnestonline.com/ |date=2012-03-26 }}, Harris's historic home in Atlanta, GA * [https://web.archive.org/web/20060211064405/http://www.geocities.com/oldsayville/brer.htm Robert Roosevelt's Brer Rabbit Stories] * [http://www.bartleby.com/55/1.html Theodore Roosevelt on Brer Rabbit and his Uncle] * [http://findarticles.com/p/articles/mi_m2838/is_1_38/ai_n6148028/ Black father: the subversive achievement of Joel Chandler Harris] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070321085555/http://www.findarticles.com/p/articles/mi_m2838/is_1_38/ai_n6148028 |date=2007-03-21 }}, African American Review * {{gutenberg author| id=Joel+Chandler+Harris | name=Joel Chandler Harris}} * [http://www.uflib.ufl.edu/ufdc/?c=juv&m=hrat&t=harris,%20joel%20chandler,,,&f=AU,+TX,+FC,+TI Works by Joel Chandler Harris] openly available with full text and large zoomable images in the [[University of Florida Digital Collections]] * [http://xroads.virginia.edu/~HYPER/Harris2/remus.html Uncle Remus His Songs and Sayings] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120305160949/http://xroads.virginia.edu/~HYPER/Harris2/remus.html |date=2012-03-05 }} from American Studies at the University of Virginia * [http://atlnewspapers.galileo.usg.edu/atlnewspapers/view?docId=news/aga1908/aga1908-2345.xml "Death Calls 'Uncle Remus' and Whole World Mourns"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120305152007/http://atlnewspapers.galileo.usg.edu/atlnewspapers/view?docId=news/aga1908/aga1908-2345.xml |date=2012-03-05 }}, Atlanta Georgian, July 4, 1908. From the [http://atlnewspapers.galileo.usg.edu/atlnewspapers/search Atlanta Historic Newspaper Archive] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100410213029/http://atlnewspapers.galileo.usg.edu/atlnewspapers/search |date=2010-04-10 }} {{Lifetime|1845|1908|Harris, Joel Chandler}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Američki pisci]] [[Kategorija:Američki novinari]] 0811ma7x47icgtm295s2zswg62yhyal 0 168576 42669918 42536576 2026-08-10T03:52:42Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669918 wikitext text/x-wiki {{about|filmu|roman na kome se film temelji|In a Lonely Place (roman)}} {{Infokutija02 film | naslov = In a Lonely Place | slika = In a Lonely Place (1950 poster).jpg | image_size = | alt = | opis = Kino-poster | režija = [[Nicholas Ray]] | producent = Robert Lord | scenario = [[Edmund H. North]]<br />Andrew Solt | story = [[Dorothy B. Hughes]] | uloge = [[Humphrey Bogart]]<br />[[Gloria Grahame]] | muzika = [[George Antheil]] | fotografija = [[Burnett Guffey]] | montaža = Viola Lawrence | distributer = [[Columbia Pictures]] | premijera = {{Film date|1950|5|17|SAD|df=y}} | trajanje = 94 min. | zemlja = {{flag|Sjedinjene Države}} | jezik = engleski |}} '''''In a Lonely Place''''' je [[SAD|američki]] [[film noir]] snimljen 1950. u režiji [[Nicholas Ray|Nicholasa Raya]]. Radnja se temelji na [[In a Lonely Place (roman)|istoimenom]] romanu [[Dorothy B. Hughes]], a protagonist, čiji lik tumači [[Humphrey Bogart]], je propali hollywoodski scenarist upetljan u slučaj ubistva. Iako ga je kritika pohvalila, doživio je neuspjeh na kino-blagajnama, i smatra se jednim od slabije poznatih naslova u Bogartovoj filmografiji. == Uloge == {| class="wikitable" |- ! Glumac ! Uloga |- | [[Hamfri Bogart]] || Dikson Stil |- | [[Glorija Grejam]] || Lorel Grej |- | [[Frenk Lavdžoj]] || detektiv narednik Brab Nikolaj |- | [[Karl Benton Rid]] || kapetan Lošer |- | [[Art Smit]] || Mel Lipman |- | Marta Stjuart || Mildred Atkinson |- | [[Džef Donel]] || Silvija Nikolaj |- | [[Robert Vorvik]] || Čarli Voterman |- | Moris Ankrum || Lojd Barns |- | Vilijam Čing || Ted Barton |- | [[Stiven Gerej]] || Pol, glavni konobar |- | [[Hada Bruks]] || pevačica |} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske veze == {{Commonscat|In a Lonely Place}} * {{IMDb title|id=0042593|title=In a Lonely Place}} * {{Rotten Tomatoes|in_a_lonely_place}} * {{tcmdb title|id=224|title=In a Lonely Place}} * [http://noiroftheweek.blogspot.com/2007/08/in-lonely-place-1950.html ''In a Lonely Place''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080216063105/http://noiroftheweek.blogspot.com/2007/08/in-lonely-place-1950.html |date=2008-02-16 }} at Film Noir of the Week by [[Barry Gifford]] * [http://www.tcm.com/tcmdb/title/article.jsp?contentId=12780 ''In a Lonely Place''] article at TCM by Jeff Stafford * [http://sunsetgun.typepad.com/sunsetgun/2006/06/romantic_ragein.html ''In a Lonely Place''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170805223054/http://sunsetgun.typepad.com/sunsetgun/2006/06/romantic_ragein.html |date=2017-08-05 }} article at Sunset Gun by Kim Morgan * [http://www.brightlightsfilm.com/40/dvdlonelyplace.htm ''In a Lonely Place''] article at ''[[Bright Lights Film Journal]]'' by Scott Thill * [http://archive.sensesofcinema.com/contents/00/10/lonely.html ''In a Lonely Place''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110512022859/http://archive.sensesofcinema.com/contents/00/10/lonely.html |date=2011-05-12 }} article at ''Senses of Cinema'' by Fiona A. Villella * [http://www.crackle.com/c/In_A_Lonely_Place ''In a Lonely Place''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120309225849/http://www.crackle.com/c/In_A_Lonely_Place |date=2012-03-09 }} film at [[Crackle]] (complete and free) * [http://www.youtube.com/watch?v=Fu8E3LooDZo ''In a Lonely Place''] trailer at [[YouTube]] {{Nicholas Ray}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Američki filmovi]] [[Kategorija:Film noir]] pmru3irdu0cpx5tyktg7zngvxqlq9ql 0 174025 42669953 42669378 2026-08-10T09:55:04Z ~2026-40631-75 376487 42669953 wikitext text/x-wiki {{Vojno lice | ime =Dragutin Keserović | slika = Dragutin Keserovic.jpg | opis_slike = Dragutin Keserović | nadimak =Keser | datum_rođenja =[[1896]] | mesto_rođenja =[[Piroman]], [[Kraljevina Srbija]] | država_rođenja = | datum_smrti =[[1945]] | mesto_smrti = [[Beograd]], [[Demokratska Federativna Jugoslavija|DFJ]] | država_smrti = |vojska=[[Vojska Kraljevine Srbije|Srpska vojska]], [[Jugoslovenska vojska]] i [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|Jugoslovenska Vojska u Otadžbini]] |godine_služenja=[[1912]]. — [[1945]]. |čin= potpukovnik |jedinica= |bitke=[[Prvi svjetski rat|Prvi svetski rat]], [[Drugi svjetski rat|Drugi svetski rat]] |nagrade= |kasniji_rad= |potpis= }} '''Dragutin Keserović''' ([[21. 11.|21. novembar]] [[1896]]., [[Piroman]] kod [[Obrenovac|Obrenovca]], [[Kraljevina Srbija]] - [[17. 8.|17. avgust]] [[1945]]. kod [[Beograd]]a, [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|DF Jugoslavija]]) je bio major u vojsci [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] te četnički komandant Rasinskog korpusa tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svetskog rata]]. Za vreme ustanka u Srbiji [[1941]]. godine komandovao je četničkim napadom na Nemce u [[Kruševac|Kruševcu]]. Sredinom [[1942]]. godine proglašen je za [[Vojvoda|vojvodu]] [[Kopaonik|kopaoničkog]]. Nemci tokom oktobra [[1942]]. godine sprovode [[Operacija Kopaonik|operaciju Kopaonik]] sa ciljem uništenja četničkih snaga majora Keserovića u selu [[Kriva Reka (Brus)|Kriva Reka]]. [[1944]]. godine se povezuje sa [[Vlada narodnog spasa Milana Nedića|kvislinškom vladom Milana Nedića]], da bi se tokom [[bitka za Srbiju 1944.|bitke za Srbiju]] stavio pod direktnu komandu [[Wehrmacht]]a. Nakon rata je u Beogradu osuđen na [[smrt]]. == Predratna biografija == Osnovnu školu Keserović je završio u rodnom [[Piroman]]u, kod [[Opština Obrenovac|Obrenovca]], a zatim je upisan u podoficirsku školu u [[Beograd]]u. Iz te škole otišao je u [[Prvi svjetski rat|Prvi svetski rat]], zajedno sa još četiri svoja brata. Svi su preživeli rat i, ovenčani slavom [[Solunski front|Solunskog fronta]], vratili se kući. Dragutin i njegov brat Milutin su iz rata izašli kao poručnici. Osim oficirskog čina, Dragutin Keserović je iz [[Prvi svjetski rat|Prvog svetskog rata]] doneo i Medalju za hrabrost "Miloša Obilića". Njega je služba odvela najpre u [[Nevesinje]], a zatim u [[Mostar]] i [[Kotor]]. U Nevesinju, Dragutin se oženio Veselinkom, ćerkom trgovca Mirka Popovića. Veselinka i Dragutin su imali petoro dece: Vericu, Mladena, Đorđa, Nadu i Milenu. Sredinom tridesetih godina tražio je premeštaj u Srbiju. Tako se, [[1936]]. godine, sa porodicom preselio u [[Kruševac]]. Bio je komandant 1. bataljona Dvanaestog pešadijskog puka "Car Lazar". Neposredno uoči [[Drugi svjetski rat|Drugog svetskog rata]] položio je ispit za majorski čin. Keserovići su u Kruševcu bili podstanari i stanovali su u skromnoj kući u Pećkoj ulici. == Drugi svetski rat == === Ustanak u Srbiji === {{main|Ustanak u Srbiji 1941.}} U [[Aprilski rat|Aprilskom ratu]] [[1941]]. godine, bataljon majora Dragutina Keserovića davao je odlučan otpor nemačkim motorizovanim jedinicama na bugarskoj granici.<ref name="A">A. Stošić, Pod nebom Kruševca, Prosveta, Beograd, 1996.</ref> U borbi kod sela [[Sukovo]] [[9. 4.|9. aprila]] [[1941]]. godine Keserović je ranjen. Sa svojim pukom se povlači prema [[Niš]]u, izbegava zarobljavanje i vraća se svojoj porodici. U četničku organizaciju [[Kosta Pećanac|Koste Pećanca]] pristupa zvanično [[17. 4.|17. aprila]] i postaje Pećančev delegat za Rasinski kraj. U junu uspeva da okupi desetak oficira i podoficira, postavljajući svoj štab na mestu zvanom Piket, iznad sela [[Mali Kupci]], nadomak [[Jastrebac|Jastrepca]]. U to vreme, od vojvode Pećanca, Keserović je dobio titulu "vojvoda Rasinski". Narednih sedmica major Keserović obilazi [[Kopaonik|kopaonička]] i župska sela, drži zborove, prikuplja mobilizacijske spiskove, kao i oružje zaostalo iza vojske poražene u Aprilskom ratu. Nemačka patrola ga hapsi na putu [[Aleksandrovac]]-[[Kruševac]] prilikom povratka iz štaba Koste Pećanca. Na saslušanju u Kruševcu, Keserović je rekao da je član Pećančeve organizacije, a da cilj njegovog rada nije dizanje ustanka, već zavođenje reda. Na insistiranje samog Pećanca, Nemci ga puštaju posle dva dana zatvora. Na suđenju 1945. godine, Keserović je kazao da je tom prilikom njemački krajskomandant od njega zahtijevao da se fotografiše: „Pristao sam, mada sam insistirao da se ne fotografišem. Na slici je bilo još, pored krajskomandanta, i nekoliko oficira...”<ref>[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%A2%D1%80%D0%B0%D0%BD%D1%81%D0%BA%D1%80%D0%B8%D0%BF%D1%82_%D1%81%D0%B0_%D1%81%D1%83%D1%92%D0%B5%D1%9A%D0%B0_%D0%9A%D0%B5%D1%81%D0%B5%D1%80%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D1%83_%D1%83_%D0%91%D0%B5%D0%BE%D0%B3%D1%80%D0%B0%D0%B4%D1%83_1945. Transkript sa suđenja Keseroviću u Beogradu 1945.]</ref> Sredinom septembra 1941, general [[Ljuba Novaković]] prenosi Keseroviću naređenje [[Dragoljub Mihailović|Draže Mihailovića]] da je otpočeo "opšti ustanak" u [[Šumadija|Šumadiji]]{{činjenica}} napadima na sve gradove u kojima su Nemci. Keserovićev zadatak bio je zauzimanje Kruševca, blokada [[Trstenik]]a i zauzimanje [[Parohija|Župe]]. On izdaje naređenje o mobilizaciji i 21. septembra prisustvuje zakletvi 6.000 regruta ispred manastira Strmci i na prostoru sela [[Batote]] kod [[Brus]]a.{{činjenica}} Posle [[Bitka za Kruševac 1941|napada na Kruševac]], Keserović se sa svojim Rasinskim četničkim odredom pridružio opsadi [[Kraljevo|Kraljeva]], gde se preko majora [[Radoslav Đurić|Radoslava Đurića]] bliže upoznao sa Mihailovićevom organizacijom.<ref name="A"/> Tih dana je i prihvatio komandu pukovnika Mihailovića i zvanično pristupio [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|Četničkim odredima Jugoslovenske vojske]]. === Operacija Kopaonik === {{main|Operacija Kopaonik}} Nakon propasti ustanka, Keserović se početkom novembra vraća u kopaonički kraj i nastavlja rad na organizaciji pokreta. Prvi Keserovićev zadatak sastojao se u formiranju Rasinskog korpusa. Korpus je zvanično formiran u periodu od 1. januara do početka jula [[1942]]. godine. Kao komandant Rasinskog korpusa, Keserović je vodio borbe protiv Nemaca, Bugara, ljotićevaca i partizana.{{činjenica}} Protiv njegovih jedinica je bila organizovana [[Operacija Kopaonik|operacija ''Kopaonik'']], u oktobru 1942. godine, koju je vodila novoosnovana [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|nemačka SS divizija "Princ Eugen"]]. Za 7. SS diviziju Princ Eugen ovo je bila prva ratna operacija od njenog osnivanja, zamišljena kao "kao vežba sadejstva oružja pod ratnim uslovima".<ref>[https://www.znaci.org/00001/200.htm Otto Kumm: VORWÄRTS, PRINZ EUGEN! - Geschichte der 7. SS-Freiwilligen-Division "Prinz Eugen"], [https://www.znaci.org/00001/200_5.pdf Aufstellung der Division "Prinz Eugen"], str. 45. "Već u prvoj polovini oktobra bio je organizovan prvi divizijski poduhvat velikog obima, koji je Fleps zamislio više kao vežbu sadejstva oružja pod ratnim uslovima. Neprijatelj je bio organizacioni centar majora Keserovića, ustaničkog vođe u srednjoj Srbiji, na planini Kopaonik u Krivoj reci." ({{jez-nem|Bereits in der 1. Oktoberhälfte wird das erste großangelegte Unternehmender Div. angesetzt, von Phleps mehr als eine Übung der verbundenen Waffen unter kriegsmäßigen Bedingungen gedacht. Als Feind gilt das Organisationszentrum des höheren aufständischen Führers Mittelserbien, Major Keserovic, im Kopaonik-Gebirge um Kriva Reka.)}}</ref> Tokom operacije je zarobljen jedan četnički kurir, a drugih kontakata sa četnicima nije bilo. Keserović se izvukao iz obruča.<ref name="B">[https://www.znaci.org/00001/200.htm Vorwats, Prinz Eugen! (Gerschite der 7. SS-Freiweilligen-Division "Prinz Eugen")], Munin-Ferlag, GmbH Osnabrik.</ref> Izvještavajući svoje pretpostavljene o ovoj operaciji, [[Felix Benzler]], opunomoćeni predstavnik njemačkog Ministarstva spoljnih poslova u [[Beograd]]u, smatrao je za neophodno 11. oktobra 1942. da naglasi da Keserović „do sada nije protiv nemačke vojne sile preduzeo nikakve napadačke poduhvate”.<ref>NAW, MG — 2815.</ref><ref>Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb-Beograd, 1979, str. 327.</ref> 7. decembra 1942. godine Draža Mihailović je naredio Keseroviću da bez milosti "progna sve komuniste" iz rasinskog sreza ([[Kruševac]]): {{izdvojeni citat|Srez rasinski pripašće vašem korpusu kad budem naredio. Prognajte još sada komuniste iz toga sreza. Postupiti bez milosti prema njima.<ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_1_206.htm</ref>}} === U pomoć Mihailoviću === {{main|Bitka na Neretvi}} [[Datoteka:2. ravnogorski korpus.jpg|mini|2. ravnogorski korpus pod komandom [[Predrag Raković|Predraga Rakovića]] i Rasinski korpus pod komandom Dragutina Keserovića, idu u pomoć Mihailovićevim snagama koje su partizani potisnuli od Neretve do Kolašina ([[Jadovnik]], početkom [[maj]]a [[1943]].)]] Nakon [[bitka na Neretvi|poraza na Neretvi]], aprila [[1943]]. Vrhovna komanda JVuO, koja se nalazila u italijanskoj okupacionoj zoni, u [[Crna Gora|Crnoj Gori]], upućuje poziv nekim jedinicama sa prostora Nemačke okupacione zone Srbije da dođu u pojačanje. Među pozvanima je bio i Rasinski korpus majora Dragutina Keserovića. Komandant Keserović naređuje komandantima svojih brigada da odaberu 600 najboljih stalnih boraca sa dobrim oružjem i da se pripreme za pokret.<ref>Istorijski arhiv Kruševca, Četnička arhiva, Knjiga depeša Rasinskog korpusa, depeša broj 162.</ref> Keserovićev Leteći korpus se prebacuje sa Kopaonika na planinu [[Golija|Goliju]] gde se spaja sa 2. Ravnogorskim korpusom pod komandom kapetana [[Predrag Raković|Predraga Rakovića]]. Ove snage se zatim usiljenim maršom preko [[Pešter|pešterske visoravni]] upućuju prema planini [[Jadovnik]], gde nalaze Vrhovnu komandu, i potom, početkom maja [[1943]]. godine, kreću u probijanje na sever, prema [[Zlatar]]u i [[Javor]]u, u prostoru koji je zaposela elitna nemačka [[1. brdska divizija (Nemačka)|1. brdska pešadijska divizija]]. General [[Dragoljub Mihailović]] [[9. 5.|9. maja]] 1943. godine javlja da je Keserović celu oblast na desnoj obali Lima "očistio" od simpatizera [[narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|pokreta otpora]]: {{izdvojeni citat|Celu oblast na desnoj obali Lima primio je Keserović i za nekoliko dana očistio je od svih simpatizera.<ref name="Saslušanje">[https://www.znaci.org/00001/60_1_6.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Saslušanje optuženih]</ref>}} === Povratak u Srbiju === {{main|Neil Selby}} Nakon toga se sa svojim Letećim korpusom vratio u rasinski kraj. Britanski major [[Neil Selby]] koji je na području [[Kopaonik]]a boravio između [[23. 5.|23. maja]] i [[23. 8.|23. avgusta]] [[1943]]. godine, Keserovića je ocenio kao "nepouzdanog četničkog komandanta" koji nije odobravao sabotaže protiv Nemaca.<ref name="Deakin"/> Selbijeva saveznička misija je došla u nadi da će se povezati s lokalnim četničkim jedinicama radi napada na železničku prugu u dolini Morave, ali su ubrzo bili razočarani [[četnička ideologija|stavom četnika]] koji nisu bili radi da vrše [[sabotaža|sabotaže]]. Major Selby je krajem avgusta javio Kairu da su [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićeve]] snage u ovom području više "profašističke nego prosavezničke" i da je spreman da sam krene dublje u okupiranu teritoriju sa radio-stanicom i jednim čovekom "i da učinim više za nedelju dana nego što sam učinio mesecima na Kopaoniku" kod Keserovića.<ref name="Deakin">[https://www.znaci.org/00001/5_3.htm William Deakin: BOJOVNA PLANINA]</ref> Nakon prve samoinicijativne sabotaže je uhvaćen i predat Nemcima. Član britanske vojne misije [[Basil Davidson]] je verovao da su majora Selbija izdali četnici.<ref>https://www.znaci.org/00001/3_1_10.htm Basil Davidson: PARTISAN PICTURE</ref> Tokom leta [[1943]]. godine je bilo okršaja između četnika i ljotićevaca u okolini Kruševca. Pošto snage [[Srpski dobrovoljački SS korpus|Srpskog dobrovoljačkog korpusa]] nisu imale uspeha, Nemci su isplanirali antigerilsku operaciju kojoj su dali šifrovan naziv "Štifelkneht".{{činjenica}} Komanda nemačke okupacione zone Srbije na čelu sa generalom [[Paul Bader|Pauel Baderom]] naredila je izvođenje operacije za [[7. 8.|7. avgust]] [[1943]]. U akciji su učestvovala dva puka 297. nemačke divizije, jedan SS i četiri bugarska bataljona. Međutim, Rasinski korpus na čelu sa Keserovićem se uspešno izvlači iz obruča tokom ove nemačke operacije.<ref>Dr Ivan Avakumović, Mihailović prema nemačkim dokumentima, Naše delo, London, 1968. (koja strana?)</ref> Prema četničkim izvorima, krajem avgusta [[1943]]. kod [[Stopanja|Stopanje]] dolazi do borbe između Rasinskog korpusa i Srpskog dobrovoljačkog korpusa, kojima pristižu u pomoć i bugarske jedinice.<ref>Radoslav Filipović, Ratni dnevnik 1942 - 1944, Kragujevac, 2003.</ref> Na nekoliko sjednica Ministarskog saveta tokom novembra i decembra 1943. analizirana je vojnopolitička situacija u Srbiji i date su veoma laskave ocjene na račun četničkog pokreta Draže Mihailovića. U zapisniku sa sjednice Nedićeve vlade od 19. novembra, konstatovano je sljedeće: {{izdvojeni citat|U poslednje vreme oseća se da se ova akcija [odnosi se na aktivnost četnika Draže Mihailovića — prim.] sve više izvlači ispod uticaja strane propagande, pod kojom doskora je bila. Okreće se sve više protivu unutrašnjeg nacionalnog neprijatelja — komunizma i naročito u onim krajevima gde su odredi DM dobro organizovani i disciplinovani i gde stoje pod komandom dobrog starešinskog kadra, efikasno rade na likvidiranju komunista, njihovih pristalica i simpatizera.<ref>AVII, Nedićeva arhiva, kut. 1, reg. br. 5/1-7.</ref>}} Ovom prilikom je pomenut i major Keserović: {{izdvojeni citat|Poslednjih dana u narodu putem letaka i govora na zborovima pristupili su otvorenoj propagandi protivu komunista i pozivaju sve sposobne i naoružane protivu komunista pod parolom ‛Za krst časni i slobodu zlatnu’, a major Keserović upućuje sa Kopaonika svoje odrede u srez studenički radi suzbijanja komunista u pokušaju prelaza iz Sandžaka i Bosne u Srbiju, i najzad na zborovima izjavljuje: ‛Ako naiđu boljševici, boriću se protivu njih na strani Nemaca’... Inače, odredi D. M. svuda izbegavaju da dođu u ma kakav sukob sa legalnim odredima srpskih vlasti, kao ni sa odredima okupatorske vojske.<ref>[http://www.znaci.org/00001/155_3.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.], str. II/223—224.</ref>}} U novembru i decembru 1943. godine, i britanski oficiri za vezu pri Mihailovićevim snagama (potpukovnik Koup i kapetani Vejd i Mor) izvještavali su svoje pretpostavljene da četnici u [[Južna Srbija|južnoj Srbiji]] i na [[Kosovo (oblast)|Kosovu]] sarađuju sa oficirima [[Vlada narodnog spasa Milana Nedića|srpske kvislinške vlade]], kao i o njihovom nepomirljivom neprijateljstvu prema snagama [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]]. Takođe, britanski oficiri pišu o odbijanju generala Mihailovića da odobri sabotaže protiv njemačke okupacione sile. Kapetan Vejd je podnio raport i o majoru Dragutinu Keseroviću: {{izdvojeni citat|''22. novembar'' <br /> Kapetan Vejd izveštava da ga je četnički vođa, major Keserović, obavestio da će se on boriti protiv partizana gde god ih sretne, pošto mu je tako naređeno od strane generala Mihailovića. Kapetan Vejd izveštava da je sada, posle odbijanja Mihailovićevih snaga da napadnu rudnik Trepču ili most kod Đunisa, uveren da su Mihailovićevim četnicima glavni neprijatelj partizanske snage i civilni pomagači partizana.<ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941—1944.'' — Dokumenti, Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 83.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_48.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje MIHAILOVIĆEVI KORPUSI POD KOMANDOM OKUPATORA]</ref>}} === Saradnja sa Nijemcima i kvislinškom vladom generala Milana Nedića === {{main|Topličko-jablanička operacija}} Nemački izaslanik za Balkan, [[Herman Nojbaher]] ({{jez-nem|Hermann Neubacher}}) u svojim sećanjima navodi Keserovića kao četničkog vojvodu koji je, uz Kalabića, Lukačevića i druge, novembra 1943. zaključio pakt sa Nemcima: {{izdvojeni citat|U pogledu otpora, Srbija je od početka rata pa sve do povlačenja nemačkih trupa sa Balkana pretežno stajala pod znakom i prevlašću Draže Mihailovića. Ovu sliku, ovu činjenicu, ja sam uvek imao na umu. Zbog toga sam dugo potcenjivao vojnu snagu Tita, jer sam jugoslovensku situaciju procenjivao na osnovu stanja u Srbiji. Već sam govorio o odnosima Draže Mihailovića sa engleskim obaveštajnim oficirima. Kada sam preuzeo zadatak u Beogradu, njihovi odnosi su se nalazili u kritičnoj fazi. Englezi su zahtevali da Draža Mihailović protiv okupatora sprovodi vojne akcije i sabotaže, te da sarađuje sa Titovim partizanima. Draža Mihailović je zamerio Englezima što pomažu partizane, koji su njegovi smrtni neprijatelji i „danas i sutra“. U pogledu zahteva za vođenje vojnih akcija i sabotaža, on ih je upozorio na to, da takve aktivnosti dovode do streljanja talaca i paljenja i uništavanja sela.<ref>[https://www.znaci.org/00001/172.htm Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN], Službeni list, Beograd 2005, strana 159.</ref>}} {{izdvojeni citat|Ova situacija bila je za Dražu Mihailovića opasna. Izgubio je podršku spoljnog faktora. Četnici su i ranije sarađivali sa okupatorima protiv zajedničkog neprijatelja, protiv komunista, ali samo u pojedinim slučajevima i uvek u ograničenom, lokalnom okviru. Ovakvim političkim razvojem, kada su Englezi napustili četnike i potpuno prešli na stranu Tita, četnici su u još većoj meri bili gurnuti u naručje Nemaca, od kojih su još jedino mogli da se nadaju da će dobiti oružje i opremu. Uskoro posle otvorenog sukoba sa Englezima, nekoliko četničkih vojvoda obratilo se molbom nemačkom vojnom zapovedniku, s ciljem da zaključe pakt o nenapadanju. Samo se po sebi razume da sam ja dao pristanak, jer je to odgovaralo nemačkim interesima. Na taj način smo izbegli da se borimo na dva fronta, dakle, protiv četnika i partizana. U novembru 1943. zaključen je pakt Nemaca sa četničkim vojvodama: Kalabićem, Keserovićem, Lukačevićem i drugima. U ugovoru je stajalo, da će potpisnici pakta poštovati primirje, da se neće napadati, a od slučaja do slučaja će sarađivati u borbi protiv zajedničkog neprijatelja, protiv Titovih partizana.<ref>[https://www.znaci.org/00001/172.htm Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN], Službeni list SCG, Beograd 2005, strana 160.</ref>}} Početkom 1944. godine, major Dragutin Keserović se povezao i sa formacijama srpske [[Vlada narodnog spasa Milana Nedića|kvislinške vlade]], o čemu je svjedočio, kako u istrazi, tako i na suđenju u ljeto 1945. Naime, Keserović je tada pomogao pukovniku [[Radovanu Kusovcu]] u formiranju 2. gvozdenog puka [[Srpska državna straža|SDS]]. Drugi gvozdeni puk je brojao oko 300 ljudi i imao je zadatak da vrši obezbjeđivanje željezničke pruge [[Beograd]]—[[Solun]], tj. da spriječi partizane u vršenju diverzijâ. Puk je vršio upade u veći broj sela između [[Leskovac|Leskovca]] i [[Doljevac|Doljevca]]; prilikom ovih akcija počinjeni su brojni zločini nad nenaoružanim mještanima za koje se sumnjalo da pomažu [[NOP]].<ref>Milan Radanović, Kazna i zločin: Snage kolaboracije u Srbiji: odgovornost za ratne zločine (1941-1944) i vojni gubici (1944-1945), Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe, Beograd, 2015, str. 317-318.</ref> O formiranju 2. gvozdenog puka SDS, Keserović je na sudskom procesu izjavio: {{izdvojeni citat| ''Pretsedavajući'': Jeste li tokom 1943. godine pomagali formiranje drugog gvozdenog puka [[Milan Nedić|Milana Nedića]]? ''Optuženi Keserović'': To je bilo početkom 1944. godine. Potpukovnik Kusovac, koji je bio u službi Nedića doneo je ovlašćenje Dražino da je on poverljiv kao Nedićev čovek i da mu ravnogorski pokret odobrava da može vrbovati ljudstvo u Toplici. Po naređenju Dražinom, on je imao da formira Drugi gvozdeni puk. On je rekao da Nedić za to ne zna, ali ja sam bio ubeđen da je Nedić znao. Pošto sam video naređenje od Draže, kao vojnik sam izvršio to naređenje.<ref name="znaci.org">[https://znaci.org/00001/11_68.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje NEOSTVARENI PLANOVI]</ref>|Pukovnik Dragutin Keserović}} U depešama od 10. februara 1944. general [[Dragoljub Mihailović]] (pseudonim »Hans«) naređuje potčinjenim komandantima koncentraciju svih četničkih odreda u [[Toplica|Toplici]] i [[Jablanica|Jablanici]] za borbu protiv snaga NOVJ i stavljanje istih pod komandu majora Keserovića: {{izdvojeni citat|Komunisti u Toplici i Jablanici čine nam stalne teškoće. Tamo nam je stalno nesigurna situacija. Krajnje je vreme da se ovo jednom raščisti kako bi smo sa te strane bili osigurani, pa da bi smo preduzeli nešto ozbiljnije na jug. U vezi sa ovim naredite hitno da Keserović produži energično započetu akciju. Sem toga, naredite da ovu akciju pomognu veliko-moravska grupa korpusa, deligradski, nišavski i čegarski korpus. Celu ovu akciju ima da objedini potpukovnik Keserović i to saopštite svima komandantima gore navedenih jedinica. Keseroviću naredite da izveštava V. K. što češće o razvoju i uspehu akcije u Toplici i Jablanici.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_74.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 11. februara 1944. godine]</ref>}} U izvještaju od 28. III 1944. koji potpisuje general [[Hans Felber]], opunomoćeni komandant [[Wehrmacht]]a za Jugoistok, tvrdi se da je „DM–vođa Keserović tražio municiju od krajskomandanta u [[Kruševac|Kruševcu]].“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=366&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000362.] <br /> ({{jez-njem|"DM–Führer Keserovic ist an K.Kdt.Krusevac wegen Mun.–Unterstützung herangetreten."}})</ref> U dnevnom izvještaju Vojnoupravnog zapovjednika Jugoistoka za 30. mart 1944. zapisano je sljedeće: {{izdvojeni citat|Pukovnik Schröder izvještava da je Keserović preuzeo na sebe da blokira područje prema istoku kako bi, po mogućstvu, spriječio ujedinjenje komunista iz topličkog kraja sa [[Milutin Morača|grupom »Morača«]].<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=198&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000194.] <br /> ({{jez-njem|"Oberst Schröder meldet, daß Keserovic es übernommen habe, nach rückwärts nach Osten abzuriegeln, um möglichst eine Vereinigung der Kommunisten aus der Gegend Toplica mit der Moraca-Gruppe zu verhindern."}})</ref>}} 28. marta, kapetan [[Milorad Mitić]] (komandant Zlatiborskog korpusa JVuO do juna 1943) obavještava generala Dražu Mihailovića o sprječavanju [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|partizanskog prodora u Srbiju]], kao i o Keserovićevoj ulozi u ovom poduhvatu: {{izdvojeni citat|Zatvara se ibarska dolina, ali lično verujem da neće biti za [[Peko Dapčević|Peka]] (bez nas) zatvorena. Operacijama je rukovodio lično Načelnik štaba Vojnog zapovednika Jugoistok đeneral [[Kurt von Geitner|Gajtner]]. On je došao na ovaj sektor. Tražio je da mu dam uputna pisma za Keserovića i ostale komandante u ibarskoj zoni kako bi se uspostavila saradnja u borbi. Odgovorio sam da sa leve obale Ibra snage su angažovane već u borbi u okviru Štaba koji predstavljam. Ako bi druge sa neugovorene zone bile angažovane i postojala obostrana želja da se operacije koordiniraju, što ću ja ispitati, onda bi lično otišao na kraće vreme na lice mesta i uspostavio potrebne mere za koordinaciju... Moral kod naših ljudi u reonima gde su prošli komunisti je mnogo opao. Sve veća sumnja u snagu naših i Br. 11 [šifra za Nijemce — prim.] i sve veći respekt prema crvenima.<ref>AVII, arhivski fond Draže Mihailovića, S—X—57/2.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_62.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje KORPUSI DRAŽE MIHAILOVIĆA POLAŽU ISPIT PRED OKUPATOROM U SRBIJI]</ref>}} Na sastanku održanom 11. aprila 1944. godine u Beogradu na najvišem nivou, i to između generala Milana Nedića i specijalnog izaslanika Hermanna Neubachera, bilo je riječi i o kontaktima potpukovnika Dragutina Keserovića sa njemačkom okupacionom silom. Interesantna su Nedićeva opažanja i saznanja o potpukovniku Keseroviću. Naime, predsjednik kvislinške vlade je sumnjičio četničkog komandanta, moguće iz zazora pred [[Adolf Hitler|Hitler]]ovim izaslanikom, da pokazuje blagonaklon stav prema komunistima: {{izdvojeni citat|II Predsjednik vlade Nedić ističe da je okružni komandant (Kruševac) pregovarao s Keserovićem. Postoji zabrinutost oko toga </br> a) s obzirom na to da bi ovo moglo izazvati samo zabunu, jer je prethodna razmjena mišljenja bila samo informativnog karaktera, </br> b) Nedić hitno upozorava na Keserovića, koji takođe ima dvojicu komunista u svom štabu i podložan je crvenima.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=464&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000460—000461.] <br /> ({{jez-njem|"II. Ministerpräsident Nedić macht darauf aufmerksam, dass ein Kreiskommandant (Kruševac) mit Keserović verhandelt habe. Hiergegen beständen Bedenken </br> a) im Hinblick darauf, dass hierdurch lediglich Verwirrung entstehen könne, denn der bisherige Meinungsaustausch sei lediglich informativ, </br> b) Nedić warnt dringend vor Keserović, der auch zwei Kommunisten in seinem Stab habe und rot anfällig sei."}})</ref>}} Prethodno, pomenuti krajskomandant obavijestio je Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] kako nije zadovoljan zalaganjem potpukovnika Keserovića u borbi protiv partizana: {{izdvojeni citat|Komandant okruga Kruševac (major Kni) izveštava o svojim iskustvima sa Keserovićem, tvrdeći da je njegova borba protiv komunista do sada bila veoma mlaka. On ne veruje da je Keserović sklon da se svrsta uz komuniste.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=187&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000183.] <br /> ({{jez-njem|"Kreiskommandant von Krusevac (Major Kny) berichtet über seine Erfahrungen mit Keserovic, und behauptet, daß dessen Kampf gegen die Kommunisten bisher nur sehr lau gewesen sei. Er glaube nicht an ein Hinneigen des Keserovic zu den Kommunisten."}})</ref>|Dnevnik Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka, 8. III 1944.}} Po Mihailovićevom naređenju, Dragutin Keserović je [[30. 4.|30. aprila]] [[1944]]. godine unapređen u čin potpukovnika i postavljen za komandanta Rasinsko-topličke grupe korpusa. Ovu jedinicu činili su Rasinski, Toplički i Jastrebački korpus, sa zadatkom da se suprostave partizanskim snagama koje su se [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|iz Bosne probijale u Srbiju]], kao i sve jačim partizanima na jugu Srbije. {{izdvojeni citat|Grupe Keserovića i Markovića obezbjeđuju cestu Brus-Jošanička Banja od partizana koji se nalaze jugozapadno od linije Kruševac-Prokuplje.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=428&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000424.] <br /> ({{jez-njem|"DM–Gruppen Keserovic und Markovic sperren Strasse Brus–Josanica Banja gegen Rote im Raum SW Krusevac–Prokuplje."}})</ref>|Dnevni izvještaj komandanta Jugoistoka za 5. april 1944.}} „Južno od Kruševca Keserovićeve snage iznova došle u borbeni dodir sa komunističkim snagama“, navodi se u njemačkom izvještaju od 2. maja 1944.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=677&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000673.] <br /> ({{jez-njem|"S Krusevac sollen DM–Kräfte des Keserovic erneut in Gefechtsberührung mit komm. Kräften gekommen sein."}})</ref> Četnici Dragutina Keserovića su [[maj]]a [[1944]]. godine na [[Jastrebac|Jastrepcu]] pronašli [[Partizanske bolnice|partizansku bolnicu]]. Tom prilikom su strijeljali 24 ranjenika i 4 bolničarke.<ref name="Presuda">[https://www.znaci.org/00001/60_3_34.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Presuda Dragoljubu Mihailoviću i ostalima]</ref> Brigadir [[Charles Douglas Armstrong]], šef [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanske]] vojne misije pri Vrhovnoj komandi Jugoslovenske vojske u otadžbini, obavještava 5. maja 1944. generala Dragoljuba Mihailovića da je zabrinut za bezbjednost [[Savezničke sile u Drugom svjetskom ratu|savezničkog]] vojnog osoblja u zoni odgovornosti potpukovnika Dragutina Keserovića, usljed saradnje četničkih jedinica sa okupatorom: {{izdvojeni citat| Gospodine Ministre, Dobio sam izveštaj da radi potpukovnik g. Keserović sa otprilike 2000 vojnika, zajedno sa Nemcima, imajući za cilj napad na Partizane kod Ibra. Ja sam obavešten da je jedan moj oficir sa svojim telegrafistom i nekoliko američkih aviatičara, na teritoriji potpukovnika g. Keserovića i da su telegrafist i aviatičari baš u njegovom štabu. Ja sam zbog toga duboko zbunjen da dobijem ovaj izveštaj. Ja Vas molim, što pre, da me uverite da su imenovani ljudi u sigurnosti i da neće oni pasti Nemcima u ruke.<ref>AVII, ČA, kut. 20, reg. br. 20/5 (VK-Y-840).</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_257.htm Obaveštenje brigadira Armstronga od 5. maja 1944. Draži Mihailoviću o saradnji četnika i Nemaca u borbi protiv NOVJ]</ref>|[[Charles Douglas Armstrong]], general [[British Army|Britanske armije]]}} Major Erih Vajel ({{jez-njem|Erich Weyel}}) bio je delegiran kao oficir za vezu u štabu Rasinskog korpusa pod Keserovićevom komandom. Saradnju četničkih jedinica i njemačkih trupa major Vajel je koordinirao ne samo na širem području [[Kopaonik]]a, već i na čitavoj teritoriji četničke Komande Južne Srbije.<ref>Branko Latas, Četničko-nemački sporazumi o saradnji u Srbiji (1943-1944), Vojnoistorijski glasnik br. 2/1978, Beograd, str. 357.</ref> Dragutin Keserović je na svom suđenju priznao da je major Weyel došao u južnu Srbiju ljeti 1944. kao predstavnik njemačke komande u Srbiji te da je koordinirao operacije [[Dragoslav Račić|Račić]]evih, [[Nikola Kalabić|Kalabić]]evih i Keserovićevih četničkih jedinica s onima njemačkih, srpskih kvislinških i bugarskih jedinica protiv partizana.<ref>[https://znaci.org/00001/40_62.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNIČKO-NJEMAČKI SPORAZUMI O KOLABORACIJI U SRBIJI]</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_68.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje NEOSTVARENI PLANOVI]</ref> Na suđenju<ref>[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%A2%D1%80%D0%B0%D0%BD%D1%81%D0%BA%D1%80%D0%B8%D0%BF%D1%82_%D1%81%D0%B0_%D1%81%D1%83%D1%92%D0%B5%D1%9A%D0%B0_%D0%9A%D0%B5%D1%81%D0%B5%D1%80%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D1%83_%D1%83_%D0%91%D0%B5%D0%BE%D0%B3%D1%80%D0%B0%D0%B4%D1%83_1945. Transkript sa suđenja Keseroviću u Beogradu 1945.]</ref> se pukovnik Keserović o saradnji s okupatorom i kvislinzima ovako odredio: {{izdvojeni citat| ''Pretsedavajući'': Da li su Račić i Kalabić odlazili u Kruševac? ''Optuženi Keserović'': Oni su odlazili i u Kruševac i Ražanj. Oni su imali u svome štabu nekog kapetana Nemca, Vajla, koji je bio delegat nemačke vrhovne komande u Srbiji radi koordinacije u toj akciji. Oni su s nama imali i radio-vezu. U toj akciji sam koordinirao, na žalost, i ja s njima. Tu su bili Nemci, Bugari, ljotićevci i nedićevci, cela kompanija. ''Pretsedavajući'': Kako se završila ta zajednička akcija? ''Optuženi Keserović'': Partizani su bili gonjeni i razbijeni. Prešli su preko Jablanice i doterani do zida — do albanske granice. Tu se skupilo do 8.000. Bilo ih je ranjenih, bolesnih i zdravih, i svi su pokušali da pređu granicu. Po dolasku u Jablanicu, Račić donosi odluku da imam da se vratim na teren. Ostao sam u Župi radi odmora i sada sam imao da idem na teren. Naredio mi je da produžim dalje borbu. Rekao je da su partizani razbijeni i tako dalje. Preko delegata ja dobijam sto hiljada metaka u Lebanu. To je bio Račićev delegat kod Nemaca.}} U izvještajima Komande Jugoistoka iz maja 1944. pominje se sadjejstvo četničkih formacijâ, te snabdijevanje municijom Keserovićevog korpusa: {{izdvojeni citat|Četničke jedinice pod majorom Weyelom, [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]] i policija osiguravaju jugozapadnu granicu i zatvaraju cestu [[Nova Varoš]] — Bistrica. Usljed pritiska crvenih te pomanjkanja municije, čak i oni četnički komandanti koji su dosad bili suzdržani, sada žele pregovarati.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=771&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000767.] <br /> ({{jez-njem|"Cetnikverbände unter Major Weyel mit I./Pol.5 und I./SFK sichern an SW–Grenze und sperren Strasse Nova Varos – Bistrica. </br> Unter rotem Druck und wegen Mun.Mangel zunehmende Verhandlungsbereitschaft bisher zurückhaltender Cetnik–Verbände."}})</ref>|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka za 19. maj 1944.}} {{izdvojeni citat|Oficir za vezu Keserovića i Ves[ov]ića stigao u Niš radi pregovora; iskazao principijelnu spremnost za učešće u jednom zajedničkom poduhvatu oko Jablanice i Jastrepca.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=773&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000769.] <br /> ({{jez-njem|"Verb. Offz. der Cetnik–Gruppe Keserovic u. Vesic zu Verhandlungen in Nisch eingetroffen. Grundsätzliche Bereitschaft zur Zusammenarbeit für gemeinsame grössere Aktionen im Raum Jablanica–Jastrebac."}})</ref>|Dnevni izvještaj od 20. maja 1944. godine}} {{izdvojeni citat|Borbe su se vodile između Keserovićevih četničkih jedinicâ i crvenih u oblasti južno od Kruševca; tom prilikom, Keserović je nastojao da se poveže sa okupacionim snagama i dobio je podršku u vidu isporuke municije.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=788&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000784.] <br /> ({{jez-njem|"Kämpfe zwischen den DM–Cetnik–Verbänden des Keserovic und den Roten im Raum S Krusevac stattgefunden, in dessen Verlauf Keserovic die Anlehnung an die Besatzungsmacht suchte und durch Mun. Lieferung unterstützt wurde."}})</ref>|Mjesečni izvještaj Komande Jugoistoka za period od 16.4 do 15.5.44. (23. maj 1944. godine)}} Tokom [[jul]]a i avgusta 1944. godine, Dragutin Keserović je zapovedao Rasinsko-topličkom grupom korpusa JVuO u [[Topličko-jablanička operacija 1944|nemačkoj ofanzivi]] protiv partizana na jugu Srbije. Na savjetovanju koje su krajem jula 1944. oficiri [[Armijska grupa F|Armijske grupe F]] održali sa [[Hermann Neubacher|Hermannom Neubacherom]], specijalnim izaslanikom njemačkog Ministarstva vanjskih poslova, konstatovano je: {{izdvojeni citat|Četničko pitanje: [...] Pojedinačni ugovori sa četničkim komandantima (npr. Neško Nedić, Keserović, itd.), koji su sračunati na ograničenu lokalnu i taktičku saradnju u borbi protiv komunista, nisu rizični i mogu se nastaviti. Oni su u ovom momentu – i samo u ovom – povoljni za nas, jer odgovaraju našim interesima. Oni ne znače podršku za veliki obračun između nacionalista i komunista, koja se ima odigrati tek u daljnoj budućnosti.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=695&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000686.] <br /> ({{jez-njem|"Cetnikfrage: </br> Einzelabmachungen mit Unterführern (z.B. Nesko Nedic, Keserovic usw.), die dem gemeinsamen örtlichen und durch die Lage bedingten jeweiligen Kampf gegen die Tito–Banden dienen, können ohne Risiko eingegangen werden, da sie für den Augenblick – und nur für diesen – zugleich deutschen Interessen entgegenkommen, eine Unterstützung für den Kampf von übermorgen, d.h. für die grosse Auseinandersetzung der nationalen Serben mit dem Kommunisten Titos jedoch nicht bedeuten."}})</ref>|Zabilješka sa sastanka Armijske grupe F (Heeresgruppe F) sa izaslanikom Neubacherom održanog 30. jula 1944 (31. juli 1944).}} Rasinsko-toplička grupa korpusa JVuO se avgusta 1944. zvanično stavlja pod komandu [[Wehrmacht]]a radi borbe protiv partizana u [[Topličko-jablanička operacija 1944|operaciji Kehraus]]: {{izdvojeni citat|„Srbija: četnička grupa Keserovića se dobrovoljno stavila pod komandu Borbene grupe Diesener“.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=288&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289541: Dnevni izvještaj komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 10. augusta 1944 (11. august 1944.).] <br /> ({{jez-njem|"CETNIK–GRUPPE KESEROVIC FREIW. UNTER BEFEHL KGR. DIESENER GETRETEN."}})</ref>|Izvještaj komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi Vermahta od 10. avgusta 1944. godine}} [[Radoslav Đurić]] je svedočio da je u Topličko-jablaničkoj operaciji Keserović izvršio napad "sa oko 6 hiljada ljudi i nekim topovima koje je uzeo iz kosovskog odreda Žika Markovića" protiv oko 800 partizana, ali je potpuno potučen, zarobljeni su mu topovi, i on se povukao na levu obalu Toplice. Đurić je Keserovićev poraz od višestruko slabijih partizana objašnjavao time što je moral njegovih jedinica bio nikakav, jer "narod nije hteo tu borbu".<ref name="Ispitivanje">[https://www.znaci.org/00001/60_2_9.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Ispitivanje svedoka i čitanje dokumenata]</ref> === Zarobljavanje partizanskih ranjenika i njihovo izručenje njemačkom okupatoru === Tokom njemačko-kvislinške ofanzive u [[Toplica (rijeka)|Toplici]] i [[Jablanica (pritoka Južne Morave)|Jablanici]], potpukovnik Dragutin Keserović, komandant Rasinsko-topličke grupe korpusa JVuO, 27. jula 1944. godine zarobio je 9 (devet) ranjenih boraca [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]], koje je potom predao lokalnom nadleštvu [[Gestapo]]a. Četnici pod njegovom komandom pronašli su ranjenike u privremenom skloništu [[Bolnice u Narodnooslobodilačkom ratu|partizanske bolnice]] na južnim obroncima planine [[Jastrebac]]. U izvještaju ispostave Gestapoa iz [[Kruševac|Kruševca]] od 31. jula 1944, navode se imena ranjenika, među kojima su bili [[politički komesar]] Dragan Stanisavljević (zvani „Bosnić“) i učenica Tamara Žuržul (16), čijeg je brata Aleksandra Žuržula, ranije uhapsila [[Specijalna policija Uprave grada Beograda]] i uputila najprije u [[Zavod za prinudno vaspitanje omladine]] u [[Smederevska Palanka|Smederevskoj Palanci]], a odatle u [[Logor Banjica|koncentracioni logor Banjica]]. Pored njih dvoje, Keserovićevi četnici zarobili su tog dana još i Nikolu Stojanovića, Vidosava Cakića, Miodraga Stojanovića, Miodraga Denića, Živojina Živkovića, Maru Stanković i Vukašina Anđelkovića. Šef Gestapoa u Kruševcu [[Schutzstaffel|SS]]–poručnik Šlut ({{jez-njem|Schlutt}}) obavještava centralu u [[Beograd]]u (BdS): {{izdvojeni citat|Ovi su ranjeni pre otprilike 4 nedelje i negovani u raznim bolnicama komunista na južnom Jastrepcu, na kraju su bili u Bresnici (14/5/6), tamo se nalazilo nekoliko baraka u kojima je ležalo mnogo komunista. Kada su tamo započele borbe, preneseni su na planinu Đulicu (?). Tamo su smešteni u zemljanu pećinu, sa namirnicama za dva dana. Uz njih su bila još dva engleska lekara, jedan teško ranjeni Amerikanac i jedna bolničarka. Svima njima je obećano da će za tri dana doći neko po njih, međutim ostali su tamo 14 dana bez namirnica, dok ih nisu našli Keserovićevi četnici koji su ih kamionom dopremili ovamo. Šta se desilo sa Amerikancem i Englezima, komunisti ne mogu da objasne. (Verovatno je Keserović poveo lekare, pošto on sam u njima jako oskudeva). Komunisti su pripadali [[21. srpska divizija NOVJ|21. diviziji]]. Zbog svojih delom teških rana (gnoj i crvi u ranama) i svog do kostiju izgladnelog stanja mogli su biti saslušani samo ukratko. Iz zdravstvenih obzira prema našem logoru, oni su smešteni u zatvoru srpske policije.<ref>[https://znaci.org/00003/522.htm ''Nemačka obaveštajna služba'', knjiga VIII, Beograd, 1956], dok. br. 317, str. 929–931.</ref><ref>Бранислав Божовић, Специјална полиција у Београду 1941-1944, Завод за уџбенике, Београд, 2014, стр. 351–352.</ref>}} Tokom avgusta 1944, centrala Gestapoa u Beogradu i ispostava u Kruševcu vodile su prepisku o sudbini devet zarobljenih partizanki i partizana. SS–kapetan Vineke ({{jez-njem|Wienecke}}), šef antikomunističkog odsjeka beogradskog Gestapoa, intervenisao je 16. avgusta kod nadleštva u Kruševcu kako bi se izvršilo »temeljno saslušavanje« političkog komesara Dragana Stanisavljevića, zbog eventualnih kontakata sa visokim vojnim i partijskim funkcionerima: {{izdvojeni citat|Prema dostavljenom izveštaju predao je 27.7.44. Keserović nekoliko pripadnika komunističkih bandi tamošnjem nadleštvu, između ostalih gore navedenog politkomesara. Pošto se kod St.-a radi o važnom funkcioneru, molimo da se St. temeljno sasluša. Naročito se ima saslušati o višem funkcioneru sa pseudonimom »[[Svetozar Vukmanović|Tempo]]«. Provera u logoru Dedinje pokazala je da je brat Tamare Žuržul, Aleksandar Ž., ovde zatvoren još od 10.5.1943 od srp. Specijalne policije, zbog komunističke delatnosti.<ref>''Nemačka obaveštajna služba'', knjiga VIII, Beograd, 1956, dok. br. 318, str. 933.</ref>}} 24. avgusta 1944. godine, poručnik Šlut odgovara kapetanu Vinekeu dopisom sljedeće sadržine: {{izdvojeni citat|Gore navedeni, kao i svi u dopisu od 31.7.44. imenovani komunisti i komunistkinje pogubljeni su iz nužde 1.8.44, pošto duže držanje u zatvoru nije bilo više moguće zbog stanja koje sam već opisao u svome dopisu. Rezultat saslušanja, koje je bilo moguće samo u ograničenoj meri, već sam dostavio navedenim dopisom. '''Nešto više se nije moglo izvući iz zatvorenika koji se više nisu mogli smatrati živim bićima'''.<ref>''Nemačka obaveštajna služba'', knjiga VIII, Beograd, 1956, dok. br. 319, str. 934.</ref><ref>Бранислав Божовић, Специјална полиција у Београду 1941-1944, Завод за уџбенике, Београд, 2014, стр. 352.</ref>}} Izraz “pogubljenje iz nužde” pripadnici Gestapoa su upotrebljavali u slučajevima egzekucije zatvorenika koji su prethodno mučenjem dovedeni na ivicu smrti i time postali beskorisni za dalju istragu. Zarobljeni partizanski ranjenici su već bili u takvom stanju kada su ih četnici potpukovnika Keserovića predali okupatoru, koji ih je likvidirao nakon četiri dana.<ref>Бранислав Божовић, Специјална полиција у Београду 1941-1944, Завод за уџбенике, Београд, 2014, стр. 352, фус. 757.</ref> Slučaj predaje ranjenih partizana Nijemcima bio je pretresen i na sudskom procesu protiv Dragutina Keserovića u avgustu 1945. Pukovnik Keserović se pred sudskim vijećem branio tvrdnjom da je htio spasiti ranjenike, tako što ih je poslao u bolnicu na liječenje, tj. da ih nije izravno izručio okupatoru: {{izdvojeni citat|''Pretsedavajući'': Prilikom ofanzive u Toplici vaše jedinice pronašle su jednu grupu ranjenika u bunkeru na Jastrepcu i predale ih Nemcima u Kruševcu. ''Optuženi Keserović'': Nije tačno da sam ih ja predao Nemcima. Moje trupe našle su u zemunici jednoga engleskoga majora, jednog Amerikanca i 4 do 5 partizana, koji su bili pravi mrtvaci. Nisu jeli petnaest dana, a u ranama po telu bilo je i crvi. Kada sam to video uputio sam ih u bolnicu. Naredio sam da se upute po kuriru i da se kaže da su to naši ljudi, želeo sam da ih spasem. Ja sam hteo žive i zdrave da ih imam radi propagande. Hteo sam da ih spasem. ''Pretsedavajući'': Međutim, oni su streljani. ''Optuženi Keserović'': Ja sam naredio da se upute u bolnicu. Neko je prijavio Nemcima da se u bolnici nalaze partizani i oni su odvedeni, kako sam čuo. Ja sam dobio izveštaj da oni nisu streljani, nego da su internirani. To je moje mišljenje...<ref name="znaci.org">[https://znaci.org/00001/11_68.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje NEOSTVARENI PLANOVI]</ref>}} === Završne operacije === {{main|Borbe za Kruševac 1944.}} [[Datoteka:Cetnici u Krusevcu 1944.jpg|thumb|Keserovićevi četnici u Kruševcu oktobra 1944. godine čekaju Saveznike.]] U vrijeme [[Bitka za Srbiju|bitke za Srbiju]], zabilježeni su primjeri boravka visokih oficira JVuO u gradovima pod kontrolom Nijemaca. Štab pukovnika Dragutina Keserovića, komandanta Rasinskog korpusa JVuO i štabovi pojedinih brigada Rasinskog korpusa, krajem septembra i početkom oktobra 1944. godine, nalazili su se u [[Kruševac|Kruševcu]] i njegovim predgrađima.<ref>[http://www.yuhistorija.com/serbian/drugi_sr_txt01c4.html Milan Radanović: Kolaboracija JVuO sa nemačkim okupatorom u Srbiji 1941-1944.]</ref> Pred ulazak Crvene armije na teritoriju Srbije Keserović je pokušao da pređe na stranu Saveznika. Prva takva akcija bila je [[borbe za Kruševac 1944.|oslobađanje Kruševca 14. oktobra 1944. godine]]. U gradu je Keserović je zajedno sa američkim obaveštajcem, poručnikom Evaldom Kramerom, dočekao sovjetskog pukovnika Patovkina. Kada su Crvenoarmejci počeli da hapse četnike, Keserović se spasao bekstvom iz Kruševca. Priključio se svojim četnicima koji su se užurbano povlačili prema [[Goč]]u. Rasinsko-toplička grupa korpusa se, zajedno sa glavninom četničkih snaga iz Srbije, probijala se prema Bosni na južnom krilu, pravcem [[Ivanjica]]-[[Sjenica]]-[[Prijepolje]]-[[Pljevlja]]-[[Kalinovik]], učestvujući u [[operacija Zeleni put I|proboju nemačke Armijske grupe E kroz Sandžak]]. Nakon nemačkog zauzimanja Pljevalja, njegova grupacija se smestila u tom gradu. Tu je 18. novembra pretrpela težak poraz od delova [[37. sandžačka divizija NOVJ|37. sandžačke divizije NOVJ]]. Nakon toga Keserovićeva grupacija učestvovala je u [[ofanziva JVuO u istočnoj Bosni 1944.|napadu JVuO prema Tuzli]]. Nakon poraza kod Tuzle, Keserovićeve jedinice učestvovale su u grupaciji koja je proterala snage NDH i zauzela Modriču. Nakon nedelju dana, sklopljen je sporazum sa snagama NDH u tom kraju.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_144.htm Izveštaj Komande smederevskog korpusa od 23. januara 1945. načelniku štaba Vrhovne komande o sporazumu sa ustaško-domobranskim jedinicama u rejonu Modriče], Zbornik NOR-s, tom XIV, knjiga 4, dokument 144</ref> Nemci su imali instrukciju da se ne mešaju u ustaško-četničke sukobe.<ref>Nacionalna arhiva Vašington, T311, rolna 185, snimci 658-800, prevod: [https://www.znaci.org/00001/4_12_4_219.htm Ratni dnevnik Armijske grupe E 1.10.1944-31.12.1944], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - prilog broj 2, (14. decembar 1944)</ref> Ova oblast na komunikaciji Sarajevo - Bosanski Brod bila je od kritične važnosti za Nemce, i tu su tokom februara i marta 1945. vođenje teške borbe između [[Druga armija JA|Druge armije JA]] s jedne, i nemačkih, četničkih i ustaško-domobranskih snaga s druge strane. Sredinom marta četnička grupacija pod komandom [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]] prelazi reku Bosnu, da bi narednih mesec dana ostala na [[Vučjak]]u. Sa ove planine, četnička glavnina je [[13. 4.|13. aprila]] pošla u Srbiju, želeći da podigne ustanak protiv komunista. Jedinice za proboj do Srbije podeljene su u tri kolone. Pukovnik Dragutin Keserović je bio na čelu desne kolone. Posle tačno mesec dana proboja, [[13. 5.|13. maja]] [[1945]]. godine, do [[Srbija|Srbije]] su stigle jedinice pod Keserovićevom komandom, na ušću [[Sutjeska (rijeka)|Sutjeske]] u [[Drina|Drinu]], ispod [[Zelengora|Zelengore]]. Ostaci Keserovićevih jedinica pokušali su narednih dana da pređu [[Drina|Drinu]] i nastave borbu. Keserović se sa dvadesetak ljudi uputio preko [[Jahorina|Jahorine]] i [[Vokšanica|Vokšanice]], da bi 6. juna ponovo izbio na [[Drina|Drinu]], naspram sela Jagoršnica. Na drugoj obali je uhapšen i sproveden u [[Beograd]]. == Suđenje i smrt == [[File:Dragutin Keserović pred sudom 1945.jpg|thumb|Ulazak optuženog Dragutina Keserovića u sudnicu (jul/avgust 1945. godine).]] Suđenje pukovniku Keseroviću održano je od 2. jula do 8. avgusta 1945. godine u amfiteatru [[Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu|Pravnog fakulteta]] u [[Beograd]]u pred Vojnim sudom 1. Armije za zločin protiv naroda i države. Suđeno mu je sa još nekim čelnicima [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|Ravnogorskog pokreta]]. Keserović se na suđenju uglavnom branio izgovorima da je radio protiv Nemaca i da se borio kao saveznik. Posebno je bilo reči o njegovom učešću u [[Topličko-jablanička operacija 1944|Topličko-jablaničkoj operaciji]]. :Pretsedavajući: Vi ste napomenuli da niste imali dovoljno municije? Da li ste izvršili popunu municije? :Optuženi Keserović: Draža mi je kazao da ćemo municiju dobiti od Račića, Kalabića i Rakovića. Oni su dobili milion metaka. :Pretsedavajući: Od koga? :Optuženi Keserović: Od Nemaca. Račić mi je kazao: 'Keseroviću, cilj opravdava sredstvo!' :Pretsedavajući: Da li su tom prilikom na strani četnika učestvovali i nemački tenkovi? :Optuženi Keserović: Ja sam prvi put video jedan bugarski puk kod Sokolovice i pri dolasku na Tupalski Vis. Tu sam video pet tenkova i jedan dopunski bataljon.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%A2%D1%80%D0%B0%D0%BD%D1%81%D0%BA%D1%80%D0%B8%D0%BF%D1%82_%D1%81%D0%B0_%D1%81%D1%83%D1%92%D0%B5%D1%9A%D0%B0_%D0%9A%D0%B5%D1%81%D0%B5%D1%80%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D1%83_%D1%83_%D0%91%D0%B5%D0%BE%D0%B3%D1%80%D0%B0%D0%B4%D1%83_1945. Transkript sa suđenja Keseroviću u Beogradu 1945.]</ref> Keserović je priznao da je ubijao pripadnike partizanskog [[narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|pokreta otpora]], ali isključivo kao vojnik, po naređenju generala [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]]: {{izdvojeni citat|„Ja sam streljao, ubijao, ali ja sam dobijao naređenja od Draže: uništiti, definitivno uništiti".<ref name="Saslušanje">[https://www.znaci.org/00001/60_1_6.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Saslušanje optuženih]</ref>}} Sud je doneo presudu kojom je na kaznu smrti streljanjem, gubitkom svih građanskih prava i konfiskacijom celokupne imovine, osudio pukovnika Keserovića zbog zločina protiv naroda i države, zbog pomaganja okupatoru, zbog saradnje sa vladom Milana Nedića i zbog neprijateljske delatnosti protiv nove države uperene na podrivanju novog ustavnog poretka, mira i bezbednosti. Pukovnik Keserović je streljan [[17. 8.|17. avgusta]] 1945. godine negde u Beogradu. Mesto streljanja nikada nije objavljeno. == Rehabilitacija == 26. juna [[2021]]. godine, [[Viši sud u Beogradu]] rehabilitovao je pukovnika JVuO Dragutina Keserovića, koji je osuđen na kaznu smrti strijeljanjem 1945. godine. Sudsku odluku o rehabilitaciji pukovnika Keserovića pozdravio je Gradski odbor [[Monarhizam|monarhističkog]] i pročetničkog [[Srpski pokret obnove|Srpskog pokreta obnove]] u [[Kruševac|Kruševcu]].<ref>[https://www.rtk.rs/2021/06/26/rehabilitovan-dragutin-keserovic/ Radio-televizija Kruševac: Rehabilitovan Dragutin Keserović]</ref> == Odlikovanja == Dragutin Keserović je odlikovan je ordenom "Miloša Obilića" i ordenom "Albanske spomenice", dok ga je u Drugom svetskom ratu [[Petar II Karađorđević|kralj Petar II]], na predlog Vrhovne Komande JVuO, odlikovao ordenom "Karađorđeve zvezde sa mačevima I reda", što je najviše odlikovanje u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]]. == Izvori == {{izvori|2}} == Povezano == * [[Jugoslovenska vojska u otadžbini]] * [[Bitka za Kruševac]] * [[Operacija Kopaonik]] * [[Topličko-jablanička operacija 1944|Operacija "Trumpf"]] * [[Borbe za Kruševac 1944.|Oslobođenje Kruševca oktobra 1944]]. * [[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni 1944.|Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944]]. * [[Bitka na Zelengori]] == Vanjske veze == * [http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%A2%D1%80%D0%B0%D0%BD%D1%81%D0%BA%D1%80%D0%B8%D0%BF%D1%82_%D1%81%D0%B0_%D1%81%D1%83%D1%92%D0%B5%D1%9A%D0%B0_%D0%9A%D0%B5%D1%81%D0%B5%D1%80%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D1%83_%D1%83_%D0%91%D0%B5%D0%BE%D0%B3%D1%80%D0%B0%D0%B4%D1%83_1945. Transkript sa suđenja Keseroviću u Beogradu 1945.] * [https://www.znaci.org/00001/11_68.htm Transkript sa suđenja Keseroviću sa objašnjenjem događaja] {{Lifetime|1896|1945|Keserović, Dragutin}} [[Kategorija:Biografije, Obrenovac]] [[Kategorija:Četnici]] [[Kategorija:Nosioci Albanske spomenice]] [[Kategorija:Solunski borci]] [[Kategorija:Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu]] 8v848ub17b1lxhvggbwje5zpc0auo21 42669956 42669953 2026-08-10T10:00:10Z ~2026-40631-75 376487 42669956 wikitext text/x-wiki {{Vojno lice | ime =Dragutin Keserović | slika = Dragutin Keserovic.jpg | opis_slike = Dragutin Keserović | nadimak =Keser | datum_rođenja =[[1896]] | mesto_rođenja =[[Piroman]], [[Kraljevina Srbija]] | država_rođenja = | datum_smrti =[[1945]] | mesto_smrti = [[Beograd]], [[Demokratska Federativna Jugoslavija|DFJ]] | država_smrti = |vojska=[[Vojska Kraljevine Srbije|Srpska vojska]], [[Jugoslovenska vojska]] i [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|Jugoslovenska Vojska u Otadžbini]] |godine_služenja=[[1912]]. — [[1945]]. |čin= potpukovnik |jedinica= |bitke=[[Prvi svjetski rat|Prvi svetski rat]], [[Drugi svjetski rat|Drugi svetski rat]] |nagrade= |kasniji_rad= |potpis= }} '''Dragutin Keserović''' ([[21. 11.|21. novembar]] [[1896]]., [[Piroman]] kod [[Obrenovac|Obrenovca]], [[Kraljevina Srbija]] - [[17. 8.|17. avgust]] [[1945]]. kod [[Beograd]]a, [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|DF Jugoslavija]]) je bio major u vojsci [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] te četnički komandant Rasinskog korpusa tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svetskog rata]]. Za vreme ustanka u Srbiji [[1941]]. godine komandovao je četničkim napadom na Nemce u [[Kruševac|Kruševcu]]. Sredinom [[1942]]. godine proglašen je za [[Vojvoda|vojvodu]] [[Kopaonik|kopaoničkog]]. Nemci tokom oktobra [[1942]]. godine sprovode [[Operacija Kopaonik|operaciju Kopaonik]] sa ciljem uništenja četničkih snaga majora Keserovića u selu [[Kriva Reka (Brus)|Kriva Reka]]. [[1944]]. godine se povezuje sa [[Vlada narodnog spasa Milana Nedića|kvislinškom vladom Milana Nedića]], da bi se tokom [[bitka za Srbiju 1944.|bitke za Srbiju]] stavio pod direktnu komandu [[Wehrmacht]]a. Nakon rata je u Beogradu osuđen na [[smrt]]. == Predratna biografija == Osnovnu školu Keserović je završio u rodnom [[Piroman]]u, kod [[Opština Obrenovac|Obrenovca]], a zatim je upisan u podoficirsku školu u [[Beograd]]u. Iz te škole otišao je u [[Prvi svjetski rat|Prvi svetski rat]], zajedno sa još četiri svoja brata. Svi su preživeli rat i, ovenčani slavom [[Solunski front|Solunskog fronta]], vratili se kući. Dragutin i njegov brat Milutin su iz rata izašli kao poručnici. Osim oficirskog čina, Dragutin Keserović je iz [[Prvi svjetski rat|Prvog svetskog rata]] doneo i Medalju za hrabrost "Miloša Obilića". Njega je služba odvela najpre u [[Nevesinje]], a zatim u [[Mostar]] i [[Kotor]]. U Nevesinju, Dragutin se oženio Veselinkom, ćerkom trgovca Mirka Popovića. Veselinka i Dragutin su imali petoro dece: Vericu, Mladena, Đorđa, Nadu i Milenu. Sredinom tridesetih godina tražio je premeštaj u Srbiju. Tako se, [[1936]]. godine, sa porodicom preselio u [[Kruševac]]. Bio je komandant 1. bataljona Dvanaestog pešadijskog puka "Car Lazar". Neposredno uoči [[Drugi svjetski rat|Drugog svetskog rata]] položio je ispit za majorski čin. Keserovići su u Kruševcu bili podstanari i stanovali su u skromnoj kući u Pećkoj ulici. == Drugi svetski rat == === Ustanak u Srbiji === {{main|Ustanak u Srbiji 1941.}} U [[Aprilski rat|Aprilskom ratu]] [[1941]]. godine, bataljon majora Dragutina Keserovića davao je odlučan otpor nemačkim motorizovanim jedinicama na bugarskoj granici.<ref name="A">A. Stošić, Pod nebom Kruševca, Prosveta, Beograd, 1996.</ref> U borbi kod sela [[Sukovo]] [[9. 4.|9. aprila]] [[1941]]. godine Keserović je ranjen. Sa svojim pukom se povlači prema [[Niš]]u, izbegava zarobljavanje i vraća se svojoj porodici. U četničku organizaciju [[Kosta Pećanac|Koste Pećanca]] pristupa zvanično [[17. 4.|17. aprila]] i postaje Pećančev delegat za Rasinski kraj. U junu uspeva da okupi desetak oficira i podoficira, postavljajući svoj štab na mestu zvanom Piket, iznad sela [[Mali Kupci]], nadomak [[Jastrebac|Jastrepca]]. U to vreme, od vojvode Pećanca, Keserović je dobio titulu "vojvoda Rasinski". Narednih sedmica major Keserović obilazi [[Kopaonik|kopaonička]] i župska sela, drži zborove, prikuplja mobilizacijske spiskove, kao i oružje zaostalo iza vojske poražene u Aprilskom ratu. Nemačka patrola ga hapsi na putu [[Aleksandrovac]]-[[Kruševac]] prilikom povratka iz štaba Koste Pećanca. Na saslušanju u Kruševcu, Keserović je rekao da je član Pećančeve organizacije, a da cilj njegovog rada nije dizanje ustanka, već zavođenje reda. Na insistiranje samog Pećanca, Nemci ga puštaju posle dva dana zatvora. Na suđenju 1945. godine, Keserović je kazao da je tom prilikom njemački krajskomandant od njega zahtijevao da se fotografiše: „Pristao sam, mada sam insistirao da se ne fotografišem. Na slici je bilo još, pored krajskomandanta, i nekoliko oficira...”<ref>[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%A2%D1%80%D0%B0%D0%BD%D1%81%D0%BA%D1%80%D0%B8%D0%BF%D1%82_%D1%81%D0%B0_%D1%81%D1%83%D1%92%D0%B5%D1%9A%D0%B0_%D0%9A%D0%B5%D1%81%D0%B5%D1%80%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D1%83_%D1%83_%D0%91%D0%B5%D0%BE%D0%B3%D1%80%D0%B0%D0%B4%D1%83_1945. Transkript sa suđenja Keseroviću u Beogradu 1945.]</ref> Sredinom septembra 1941, general [[Ljuba Novaković]] prenosi Keseroviću naređenje [[Dragoljub Mihailović|Draže Mihailovića]] da je otpočeo "opšti ustanak" u [[Šumadija|Šumadiji]]{{činjenica}} napadima na sve gradove u kojima su Nemci. Keserovićev zadatak bio je zauzimanje Kruševca, blokada [[Trstenik]]a i zauzimanje [[Parohija|Župe]]. On izdaje naređenje o mobilizaciji i 21. septembra prisustvuje zakletvi 6.000 regruta ispred manastira Strmci i na prostoru sela [[Batote]] kod [[Brus]]a.{{činjenica}} Posle [[Bitka za Kruševac 1941|napada na Kruševac]], Keserović se sa svojim Rasinskim četničkim odredom pridružio opsadi [[Kraljevo|Kraljeva]], gde se preko majora [[Radoslav Đurić|Radoslava Đurića]] bliže upoznao sa Mihailovićevom organizacijom.<ref name="A"/> Tih dana je i prihvatio komandu pukovnika Mihailovića i zvanično pristupio [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|Četničkim odredima Jugoslovenske vojske]]. === Operacija Kopaonik === {{main|Operacija Kopaonik}} Nakon propasti ustanka, Keserović se početkom novembra vraća u kopaonički kraj i nastavlja rad na organizaciji pokreta. Prvi Keserovićev zadatak sastojao se u formiranju Rasinskog korpusa. Korpus je zvanično formiran u periodu od 1. januara do početka jula [[1942]]. godine. Kao komandant Rasinskog korpusa, Keserović je vodio borbe protiv Nemaca, Bugara, ljotićevaca i partizana.{{činjenica}} Protiv njegovih jedinica je bila organizovana [[Operacija Kopaonik|operacija ''Kopaonik'']], u oktobru 1942. godine, koju je vodila novoosnovana [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|nemačka SS divizija "Princ Eugen"]]. Za 7. SS diviziju Princ Eugen ovo je bila prva ratna operacija od njenog osnivanja, zamišljena kao "kao vežba sadejstva oružja pod ratnim uslovima".<ref>[https://www.znaci.org/00001/200.htm Otto Kumm: VORWÄRTS, PRINZ EUGEN! - Geschichte der 7. SS-Freiwilligen-Division "Prinz Eugen"], [https://www.znaci.org/00001/200_5.pdf Aufstellung der Division "Prinz Eugen"], str. 45. "Već u prvoj polovini oktobra bio je organizovan prvi divizijski poduhvat velikog obima, koji je Fleps zamislio više kao vežbu sadejstva oružja pod ratnim uslovima. Neprijatelj je bio organizacioni centar majora Keserovića, ustaničkog vođe u srednjoj Srbiji, na planini Kopaonik u Krivoj reci." ({{jez-nem|Bereits in der 1. Oktoberhälfte wird das erste großangelegte Unternehmender Div. angesetzt, von Phleps mehr als eine Übung der verbundenen Waffen unter kriegsmäßigen Bedingungen gedacht. Als Feind gilt das Organisationszentrum des höheren aufständischen Führers Mittelserbien, Major Keserovic, im Kopaonik-Gebirge um Kriva Reka.)}}</ref> Tokom operacije je zarobljen jedan četnički kurir, a drugih kontakata sa četnicima nije bilo. Keserović se izvukao iz obruča.<ref name="B">[https://www.znaci.org/00001/200.htm Vorwats, Prinz Eugen! (Gerschite der 7. SS-Freiweilligen-Division "Prinz Eugen")], Munin-Ferlag, GmbH Osnabrik.</ref> Izvještavajući svoje pretpostavljene o ovoj operaciji, [[Felix Benzler]], opunomoćeni predstavnik njemačkog Ministarstva spoljnih poslova u [[Beograd]]u, smatrao je za neophodno 11. oktobra 1942. da naglasi da Keserović „do sada nije protiv nemačke vojne sile preduzeo nikakve napadačke poduhvate”.<ref>NAW, MG — 2815.</ref><ref>Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb-Beograd, 1979, str. 327.</ref> 7. decembra 1942. godine Draža Mihailović je naredio Keseroviću da bez milosti "progna sve komuniste" iz rasinskog sreza ([[Kruševac]]): {{izdvojeni citat|Srez rasinski pripašće vašem korpusu kad budem naredio. Prognajte još sada komuniste iz toga sreza. Postupiti bez milosti prema njima.<ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_1_206.htm</ref>}} === U pomoć Mihailoviću === {{main|Bitka na Neretvi}} [[Datoteka:2. ravnogorski korpus.jpg|mini|2. ravnogorski korpus pod komandom [[Predrag Raković|Predraga Rakovića]] i Rasinski korpus pod komandom Dragutina Keserovića, idu u pomoć Mihailovićevim snagama koje su partizani potisnuli od Neretve do Kolašina ([[Jadovnik]], početkom [[maj]]a [[1943]].)]] Nakon [[bitka na Neretvi|poraza na Neretvi]], aprila [[1943]]. Vrhovna komanda JVuO, koja se nalazila u italijanskoj okupacionoj zoni, u [[Crna Gora|Crnoj Gori]], upućuje poziv nekim jedinicama sa prostora Nemačke okupacione zone Srbije da dođu u pojačanje. Među pozvanima je bio i Rasinski korpus majora Dragutina Keserovića. Komandant Keserović naređuje komandantima svojih brigada da odaberu 600 najboljih stalnih boraca sa dobrim oružjem i da se pripreme za pokret.<ref>Istorijski arhiv Kruševca, Četnička arhiva, Knjiga depeša Rasinskog korpusa, depeša broj 162.</ref> Keserovićev Leteći korpus se prebacuje sa Kopaonika na planinu [[Golija|Goliju]] gde se spaja sa 2. Ravnogorskim korpusom pod komandom kapetana [[Predrag Raković|Predraga Rakovića]]. Ove snage se zatim usiljenim maršom preko [[Pešter|pešterske visoravni]] upućuju prema planini [[Jadovnik]], gde nalaze Vrhovnu komandu, i potom, početkom maja [[1943]]. godine, kreću u probijanje na sever, prema [[Zlatar]]u i [[Javor]]u, u prostoru koji je zaposela elitna nemačka [[1. brdska divizija (Nemačka)|1. brdska pešadijska divizija]]. General [[Dragoljub Mihailović]] [[9. 5.|9. maja]] 1943. godine javlja da je Keserović celu oblast na desnoj obali Lima "očistio" od simpatizera [[narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|pokreta otpora]]: {{izdvojeni citat|Celu oblast na desnoj obali Lima primio je Keserović i za nekoliko dana očistio je od svih simpatizera.<ref name="Saslušanje">[https://www.znaci.org/00001/60_1_6.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Saslušanje optuženih]</ref>}} === Povratak u Srbiju === {{main|Neil Selby}} Nakon toga se sa svojim Letećim korpusom vratio u rasinski kraj. Britanski major [[Neil Selby]] koji je na području [[Kopaonik]]a boravio između [[23. 5.|23. maja]] i [[23. 8.|23. avgusta]] [[1943]]. godine, Keserovića je ocenio kao "nepouzdanog četničkog komandanta" koji nije odobravao sabotaže protiv Nemaca.<ref name="Deakin"/> Selbijeva saveznička misija je došla u nadi da će se povezati s lokalnim četničkim jedinicama radi napada na železničku prugu u dolini Morave, ali su ubrzo bili razočarani [[četnička ideologija|stavom četnika]] koji nisu bili radi da vrše [[sabotaža|sabotaže]]. Major Selby je krajem avgusta javio Kairu da su [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićeve]] snage u ovom području više "profašističke nego prosavezničke" i da je spreman da sam krene dublje u okupiranu teritoriju sa radio-stanicom i jednim čovekom "i da učinim više za nedelju dana nego što sam učinio mesecima na Kopaoniku" kod Keserovića.<ref name="Deakin">[https://www.znaci.org/00001/5_3.htm William Deakin: BOJOVNA PLANINA]</ref> Nakon prve samoinicijativne sabotaže je uhvaćen i predat Nemcima. Član britanske vojne misije [[Basil Davidson]] je verovao da su majora Selbija izdali četnici.<ref>https://www.znaci.org/00001/3_1_10.htm Basil Davidson: PARTISAN PICTURE</ref> Tokom leta [[1943]]. godine je bilo okršaja između četnika i ljotićevaca u okolini Kruševca. Pošto snage [[Srpski dobrovoljački SS korpus|Srpskog dobrovoljačkog korpusa]] nisu imale uspeha, Nemci su isplanirali antigerilsku operaciju kojoj su dali šifrovan naziv "Štifelkneht".{{činjenica}} Komanda nemačke okupacione zone Srbije na čelu sa generalom [[Paul Bader|Pauel Baderom]] naredila je izvođenje operacije za [[7. 8.|7. avgust]] [[1943]]. U akciji su učestvovala dva puka 297. nemačke divizije, jedan SS i četiri bugarska bataljona. Međutim, Rasinski korpus na čelu sa Keserovićem se uspešno izvlači iz obruča tokom ove nemačke operacije.<ref>Dr Ivan Avakumović, Mihailović prema nemačkim dokumentima, Naše delo, London, 1968. (koja strana?)</ref> Prema četničkim izvorima, krajem avgusta [[1943]]. kod [[Stopanja|Stopanje]] dolazi do borbe između Rasinskog korpusa i Srpskog dobrovoljačkog korpusa, kojima pristižu u pomoć i bugarske jedinice.<ref>Radoslav Filipović, Ratni dnevnik 1942 - 1944, Kragujevac, 2003.</ref> Na nekoliko sjednica Ministarskog saveta tokom novembra i decembra 1943. analizirana je vojnopolitička situacija u Srbiji i date su veoma laskave ocjene na račun četničkog pokreta Draže Mihailovića. U zapisniku sa sjednice Nedićeve vlade od 19. novembra, konstatovano je sljedeće: {{izdvojeni citat|U poslednje vreme oseća se da se ova akcija [odnosi se na aktivnost četnika Draže Mihailovića — prim.] sve više izvlači ispod uticaja strane propagande, pod kojom doskora je bila. Okreće se sve više protivu unutrašnjeg nacionalnog neprijatelja — komunizma i naročito u onim krajevima gde su odredi DM dobro organizovani i disciplinovani i gde stoje pod komandom dobrog starešinskog kadra, efikasno rade na likvidiranju komunista, njihovih pristalica i simpatizera.<ref>AVII, Nedićeva arhiva, kut. 1, reg. br. 5/1-7.</ref>}} Ovom prilikom je pomenut i major Keserović: {{izdvojeni citat|Poslednjih dana u narodu putem letaka i govora na zborovima pristupili su otvorenoj propagandi protivu komunista i pozivaju sve sposobne i naoružane protivu komunista pod parolom ‛Za krst časni i slobodu zlatnu’, a major Keserović upućuje sa Kopaonika svoje odrede u srez studenički radi suzbijanja komunista u pokušaju prelaza iz Sandžaka i Bosne u Srbiju, i najzad na zborovima izjavljuje: ‛Ako naiđu boljševici, boriću se protivu njih na strani Nemaca’... Inače, odredi D. M. svuda izbegavaju da dođu u ma kakav sukob sa legalnim odredima srpskih vlasti, kao ni sa odredima okupatorske vojske.<ref>[http://www.znaci.org/00001/155_3.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.], str. II/223—224.</ref>}} U novembru i decembru 1943. godine, i britanski oficiri za vezu pri Mihailovićevim snagama (potpukovnik Koup i kapetani Vejd i Mor) izvještavali su svoje pretpostavljene da četnici u [[Južna Srbija|južnoj Srbiji]] i na [[Kosovo (oblast)|Kosovu]] sarađuju sa oficirima [[Vlada narodnog spasa Milana Nedića|srpske kvislinške vlade]], kao i o njihovom nepomirljivom neprijateljstvu prema snagama [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]]. Takođe, britanski oficiri pišu o odbijanju generala Mihailovića da odobri sabotaže protiv njemačke okupacione sile. Kapetan Vejd je podnio raport i o majoru Dragutinu Keseroviću: {{izdvojeni citat|''22. novembar'' <br /> Kapetan Vejd izveštava da ga je četnički vođa, major Keserović, obavestio da će se on boriti protiv partizana gde god ih sretne, pošto mu je tako naređeno od strane generala Mihailovića. Kapetan Vejd izveštava da je sada, posle odbijanja Mihailovićevih snaga da napadnu rudnik Trepču ili most kod Đunisa, uveren da su Mihailovićevim četnicima glavni neprijatelj partizanske snage i civilni pomagači partizana.<ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941—1944.'' — Dokumenti, Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 83.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_48.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje MIHAILOVIĆEVI KORPUSI POD KOMANDOM OKUPATORA]</ref>}} === Saradnja sa Nijemcima i kvislinškom vladom generala Milana Nedića === {{main|Topličko-jablanička operacija}} Nemački izaslanik za Balkan, [[Herman Nojbaher]] ({{jez-nem|Hermann Neubacher}}) u svojim sećanjima navodi Keserovića kao četničkog vojvodu koji je, uz Kalabića, Lukačevića i druge, novembra 1943. zaključio pakt sa Nemcima: {{izdvojeni citat|U pogledu otpora, Srbija je od početka rata pa sve do povlačenja nemačkih trupa sa Balkana pretežno stajala pod znakom i prevlašću Draže Mihailovića. Ovu sliku, ovu činjenicu, ja sam uvek imao na umu. Zbog toga sam dugo potcenjivao vojnu snagu Tita, jer sam jugoslovensku situaciju procenjivao na osnovu stanja u Srbiji. Već sam govorio o odnosima Draže Mihailovića sa engleskim obaveštajnim oficirima. Kada sam preuzeo zadatak u Beogradu, njihovi odnosi su se nalazili u kritičnoj fazi. Englezi su zahtevali da Draža Mihailović protiv okupatora sprovodi vojne akcije i sabotaže, te da sarađuje sa Titovim partizanima. Draža Mihailović je zamerio Englezima što pomažu partizane, koji su njegovi smrtni neprijatelji i „danas i sutra“. U pogledu zahteva za vođenje vojnih akcija i sabotaža, on ih je upozorio na to, da takve aktivnosti dovode do streljanja talaca i paljenja i uništavanja sela.<ref>[https://www.znaci.org/00001/172.htm Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN], Službeni list, Beograd 2005, strana 159.</ref>}} {{izdvojeni citat|Ova situacija bila je za Dražu Mihailovića opasna. Izgubio je podršku spoljnog faktora. Četnici su i ranije sarađivali sa okupatorima protiv zajedničkog neprijatelja, protiv komunista, ali samo u pojedinim slučajevima i uvek u ograničenom, lokalnom okviru. Ovakvim političkim razvojem, kada su Englezi napustili četnike i potpuno prešli na stranu Tita, četnici su u još većoj meri bili gurnuti u naručje Nemaca, od kojih su još jedino mogli da se nadaju da će dobiti oružje i opremu. Uskoro posle otvorenog sukoba sa Englezima, nekoliko četničkih vojvoda obratilo se molbom nemačkom vojnom zapovedniku, s ciljem da zaključe pakt o nenapadanju. Samo se po sebi razume da sam ja dao pristanak, jer je to odgovaralo nemačkim interesima. Na taj način smo izbegli da se borimo na dva fronta, dakle, protiv četnika i partizana. U novembru 1943. zaključen je pakt Nemaca sa četničkim vojvodama: Kalabićem, Keserovićem, Lukačevićem i drugima. U ugovoru je stajalo, da će potpisnici pakta poštovati primirje, da se neće napadati, a od slučaja do slučaja će sarađivati u borbi protiv zajedničkog neprijatelja, protiv Titovih partizana.<ref>[https://www.znaci.org/00001/172.htm Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN], Službeni list SCG, Beograd 2005, strana 160.</ref>}} Početkom 1944. godine, major Dragutin Keserović se povezao i sa formacijama srpske [[Vlada narodnog spasa Milana Nedića|kvislinške vlade]], o čemu je svjedočio, kako u istrazi, tako i na suđenju u ljeto 1945. Naime, Keserović je tada pomogao pukovniku [[Radovanu Kusovcu]] u formiranju 2. gvozdenog puka [[Srpska državna straža|SDS]]. Drugi gvozdeni puk je brojao oko 300 ljudi i imao je zadatak da vrši obezbjeđivanje željezničke pruge [[Beograd]]—[[Solun]], tj. da spriječi partizane u vršenju diverzijâ. Puk je vršio upade u veći broj sela između [[Leskovac|Leskovca]] i [[Doljevac|Doljevca]]; prilikom ovih akcija počinjeni su brojni zločini nad nenaoružanim mještanima za koje se sumnjalo da pomažu [[NOP]].<ref>Milan Radanović, Kazna i zločin: Snage kolaboracije u Srbiji: odgovornost za ratne zločine (1941-1944) i vojni gubici (1944-1945), Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe, Beograd, 2015, str. 317-318.</ref> O formiranju 2. gvozdenog puka SDS, Keserović je na sudskom procesu izjavio: {{izdvojeni citat| ''Pretsedavajući'': Jeste li tokom 1943. godine pomagali formiranje drugog gvozdenog puka [[Milan Nedić|Milana Nedića]]? ''Optuženi Keserović'': To je bilo početkom 1944. godine. Potpukovnik Kusovac, koji je bio u službi Nedića doneo je ovlašćenje Dražino da je on poverljiv kao Nedićev čovek i da mu ravnogorski pokret odobrava da može vrbovati ljudstvo u Toplici. Po naređenju Dražinom, on je imao da formira Drugi gvozdeni puk. On je rekao da Nedić za to ne zna, ali ja sam bio ubeđen da je Nedić znao. Pošto sam video naređenje od Draže, kao vojnik sam izvršio to naređenje.<ref name="znaci.org">[https://znaci.org/00001/11_68.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje NEOSTVARENI PLANOVI]</ref>|Pukovnik Dragutin Keserović}} U depešama od 10. februara 1944. general [[Dragoljub Mihailović]] (pseudonim »Hans«) naređuje potčinjenim komandantima koncentraciju svih četničkih odreda u [[Toplica|Toplici]] i [[Jablanica|Jablanici]] za borbu protiv snaga NOVJ i stavljanje istih pod komandu majora Keserovića: {{izdvojeni citat|Komunisti u Toplici i Jablanici čine nam stalne teškoće. Tamo nam je stalno nesigurna situacija. Krajnje je vreme da se ovo jednom raščisti kako bi smo sa te strane bili osigurani, pa da bi smo preduzeli nešto ozbiljnije na jug. U vezi sa ovim naredite hitno da Keserović produži energično započetu akciju. Sem toga, naredite da ovu akciju pomognu veliko-moravska grupa korpusa, deligradski, nišavski i čegarski korpus. Celu ovu akciju ima da objedini potpukovnik Keserović i to saopštite svima komandantima gore navedenih jedinica. Keseroviću naredite da izveštava V. K. što češće o razvoju i uspehu akcije u Toplici i Jablanici.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_74.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 11. februara 1944. godine]</ref>}} U izvještaju od 28. III 1944. koji potpisuje general [[Hans Felber]], opunomoćeni komandant [[Wehrmacht]]a za Jugoistok, tvrdi se da je „DM–vođa Keserović tražio municiju od krajskomandanta u [[Kruševac|Kruševcu]].“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=366&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000362.] <br /> ({{jez-njem|"DM–Führer Keserovic ist an K.Kdt.Krusevac wegen Mun.–Unterstützung herangetreten."}})</ref> U dnevnom izvještaju Vojnoupravnog zapovjednika Jugoistoka za 30. mart 1944. zapisano je sljedeće: {{izdvojeni citat|Pukovnik Schröder izvještava da je Keserović preuzeo na sebe da blokira područje prema istoku kako bi, po mogućstvu, spriječio ujedinjenje komunista iz topličkog kraja sa [[Milutin Morača|grupom »Morača«]].<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=198&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000194.] <br /> ({{jez-njem|"Oberst Schröder meldet, daß Keserovic es übernommen habe, nach rückwärts nach Osten abzuriegeln, um möglichst eine Vereinigung der Kommunisten aus der Gegend Toplica mit der Moraca-Gruppe zu verhindern."}})</ref>}} 28. marta, kapetan [[Milorad Mitić]] (komandant Zlatiborskog korpusa JVuO do juna 1943) obavještava generala Dražu Mihailovića o sprječavanju [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|partizanskog prodora u Srbiju]], kao i o Keserovićevoj ulozi u ovom poduhvatu: {{izdvojeni citat|Zatvara se ibarska dolina, ali lično verujem da neće biti za [[Peko Dapčević|Peka]] (bez nas) zatvorena. Operacijama je rukovodio lično Načelnik štaba Vojnog zapovednika Jugoistok đeneral [[Kurt von Geitner|Gajtner]]. On je došao na ovaj sektor. Tražio je da mu dam uputna pisma za Keserovića i ostale komandante u ibarskoj zoni kako bi se uspostavila saradnja u borbi. Odgovorio sam da sa leve obale Ibra snage su angažovane već u borbi u okviru Štaba koji predstavljam. Ako bi druge sa neugovorene zone bile angažovane i postojala obostrana želja da se operacije koordiniraju, što ću ja ispitati, onda bi lično otišao na kraće vreme na lice mesta i uspostavio potrebne mere za koordinaciju... Moral kod naših ljudi u reonima gde su prošli komunisti je mnogo opao. Sve veća sumnja u snagu naših i Br. 11 [šifra za Nijemce — prim.] i sve veći respekt prema crvenima.<ref>AVII, arhivski fond Draže Mihailovića, S—X—57/2.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_62.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje KORPUSI DRAŽE MIHAILOVIĆA POLAŽU ISPIT PRED OKUPATOROM U SRBIJI]</ref>}} Na sastanku održanom 11. aprila 1944. godine u Beogradu na najvišem nivou, i to između generala Milana Nedića i specijalnog izaslanika Hermanna Neubachera, bilo je riječi i o kontaktima potpukovnika Dragutina Keserovića sa njemačkom okupacionom silom. Interesantna su Nedićeva opažanja i saznanja o potpukovniku Keseroviću. Naime, predsjednik kvislinške vlade je sumnjičio četničkog komandanta, moguće iz zazora pred [[Adolf Hitler|Hitler]]ovim izaslanikom, da pokazuje blagonaklon stav prema komunistima: {{izdvojeni citat|II Predsjednik vlade Nedić ističe da je okružni komandant (Kruševac) pregovarao s Keserovićem. Postoji zabrinutost oko toga </br> a) s obzirom na to da bi ovo moglo izazvati samo zabunu, jer je prethodna razmjena mišljenja bila samo informativnog karaktera, </br> b) Nedić hitno upozorava na Keserovića, koji takođe ima dvojicu komunista u svom štabu i podložan je crvenima.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=464&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000460—000461.] <br /> ({{jez-njem|"II. Ministerpräsident Nedić macht darauf aufmerksam, dass ein Kreiskommandant (Kruševac) mit Keserović verhandelt habe. Hiergegen beständen Bedenken </br> a) im Hinblick darauf, dass hierdurch lediglich Verwirrung entstehen könne, denn der bisherige Meinungsaustausch sei lediglich informativ, </br> b) Nedić warnt dringend vor Keserović, der auch zwei Kommunisten in seinem Stab habe und rot anfällig sei."}})</ref>}} Prethodno, pomenuti krajskomandant obavijestio je Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] kako nije zadovoljan zalaganjem potpukovnika Keserovića u borbi protiv partizana: {{izdvojeni citat|Komandant okruga Kruševac (major Kni) izveštava o svojim iskustvima sa Keserovićem, tvrdeći da je njegova borba protiv komunista do sada bila veoma mlaka. On ne veruje da je Keserović sklon da se svrsta uz komuniste.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=187&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000183.] <br /> ({{jez-njem|"Kreiskommandant von Krusevac (Major Kny) berichtet über seine Erfahrungen mit Keserovic, und behauptet, daß dessen Kampf gegen die Kommunisten bisher nur sehr lau gewesen sei. Er glaube nicht an ein Hinneigen des Keserovic zu den Kommunisten."}})</ref>|Dnevnik Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka, 8. III 1944.}} Po Mihailovićevom naređenju, Dragutin Keserović je [[30. 4.|30. aprila]] [[1944]]. godine unapređen u čin potpukovnika i postavljen za komandanta Rasinsko-topličke grupe korpusa. Ovu jedinicu činili su Rasinski, Toplički i Jastrebački korpus, sa zadatkom da se suprostave partizanskim snagama koje su se [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|iz Bosne probijale u Srbiju]], kao i sve jačim partizanima na jugu Srbije. {{izdvojeni citat|Grupe Keserovića i Markovića obezbjeđuju cestu Brus-Jošanička Banja od partizana koji se nalaze jugozapadno od linije Kruševac-Prokuplje.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=428&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000424.] <br /> ({{jez-njem|"DM–Gruppen Keserovic und Markovic sperren Strasse Brus–Josanica Banja gegen Rote im Raum SW Krusevac–Prokuplje."}})</ref>|Dnevni izvještaj komandanta Jugoistoka za 5. april 1944.}} „Južno od Kruševca Keserovićeve snage iznova došle u borbeni dodir sa komunističkim snagama“, navodi se u njemačkom izvještaju od 2. maja 1944.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=677&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000673.] <br /> ({{jez-njem|"S Krusevac sollen DM–Kräfte des Keserovic erneut in Gefechtsberührung mit komm. Kräften gekommen sein."}})</ref> Četnici Dragutina Keserovića su [[maj]]a [[1944]]. godine na [[Jastrebac|Jastrepcu]] pronašli [[Partizanske bolnice|partizansku bolnicu]]. Tom prilikom su strijeljali 24 ranjenika i 4 bolničarke.<ref name="Presuda">[https://www.znaci.org/00001/60_3_34.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Presuda Dragoljubu Mihailoviću i ostalima]</ref> Brigadir [[Charles Douglas Armstrong]], šef [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanske]] vojne misije pri Vrhovnoj komandi Jugoslovenske vojske u otadžbini, obavještava 5. maja 1944. generala Dragoljuba Mihailovića da je zabrinut za bezbjednost [[Savezničke sile u Drugom svjetskom ratu|savezničkog]] vojnog osoblja u zoni odgovornosti potpukovnika Dragutina Keserovića, usljed saradnje četničkih jedinica sa okupatorom: {{izdvojeni citat| Gospodine Ministre, Dobio sam izveštaj da radi potpukovnik g. Keserović sa otprilike 2000 vojnika, zajedno sa Nemcima, imajući za cilj napad na Partizane kod Ibra. Ja sam obavešten da je jedan moj oficir sa svojim telegrafistom i nekoliko američkih aviatičara, na teritoriji potpukovnika g. Keserovića i da su telegrafist i aviatičari baš u njegovom štabu. Ja sam zbog toga duboko zbunjen da dobijem ovaj izveštaj. Ja Vas molim, što pre, da me uverite da su imenovani ljudi u sigurnosti i da neće oni pasti Nemcima u ruke.<ref>AVII, ČA, kut. 20, reg. br. 20/5 (VK-Y-840).</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_257.htm Obaveštenje brigadira Armstronga od 5. maja 1944. Draži Mihailoviću o saradnji četnika i Nemaca u borbi protiv NOVJ]</ref>|[[Charles Douglas Armstrong]], general [[British Army|Britanske armije]]}} Major Erih Vajel ({{jez-njem|Erich Weyel}}) bio je delegiran kao oficir za vezu u štabu Rasinskog korpusa pod Keserovićevom komandom. Saradnju četničkih jedinica i njemačkih trupa major Vajel je koordinirao ne samo na širem području [[Kopaonik]]a, već i na čitavoj teritoriji četničke Komande Južne Srbije.<ref>Branko Latas, Četničko-nemački sporazumi o saradnji u Srbiji (1943-1944), Vojnoistorijski glasnik br. 2/1978, Beograd, str. 357.</ref> Dragutin Keserović je na svom suđenju priznao da je major Weyel došao u južnu Srbiju ljeti 1944. kao predstavnik njemačke komande u Srbiji te da je koordinirao operacije [[Dragoslav Račić|Račić]]evih, [[Nikola Kalabić|Kalabić]]evih i Keserovićevih četničkih jedinica s onima njemačkih, srpskih kvislinških i bugarskih jedinica protiv partizana.<ref>[https://znaci.org/00001/40_62.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNIČKO-NJEMAČKI SPORAZUMI O KOLABORACIJI U SRBIJI]</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_68.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje NEOSTVARENI PLANOVI]</ref> Na suđenju<ref>[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%A2%D1%80%D0%B0%D0%BD%D1%81%D0%BA%D1%80%D0%B8%D0%BF%D1%82_%D1%81%D0%B0_%D1%81%D1%83%D1%92%D0%B5%D1%9A%D0%B0_%D0%9A%D0%B5%D1%81%D0%B5%D1%80%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D1%83_%D1%83_%D0%91%D0%B5%D0%BE%D0%B3%D1%80%D0%B0%D0%B4%D1%83_1945. Transkript sa suđenja Keseroviću u Beogradu 1945.]</ref> se pukovnik Keserović o saradnji s okupatorom i kvislinzima ovako odredio: {{izdvojeni citat| ''Pretsedavajući'': Da li su Račić i Kalabić odlazili u Kruševac? ''Optuženi Keserović'': Oni su odlazili i u Kruševac i Ražanj. Oni su imali u svome štabu nekog kapetana Nemca, Vajla, koji je bio delegat nemačke vrhovne komande u Srbiji radi koordinacije u toj akciji. Oni su s nama imali i radio-vezu. U toj akciji sam koordinirao, na žalost, i ja s njima. Tu su bili Nemci, Bugari, ljotićevci i nedićevci, cela kompanija. ''Pretsedavajući'': Kako se završila ta zajednička akcija? ''Optuženi Keserović'': Partizani su bili gonjeni i razbijeni. Prešli su preko Jablanice i doterani do zida — do albanske granice. Tu se skupilo do 8.000. Bilo ih je ranjenih, bolesnih i zdravih, i svi su pokušali da pređu granicu. Po dolasku u Jablanicu, Račić donosi odluku da imam da se vratim na teren. Ostao sam u Župi radi odmora i sada sam imao da idem na teren. Naredio mi je da produžim dalje borbu. Rekao je da su partizani razbijeni i tako dalje. Preko delegata ja dobijam sto hiljada metaka u Lebanu. To je bio Račićev delegat kod Nemaca.}} U izvještajima Komande Jugoistoka iz maja 1944. pominje se sadjejstvo četničkih formacijâ, te snabdijevanje municijom Keserovićevog korpusa: {{izdvojeni citat|Četničke jedinice pod majorom Weyelom, [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]] i policija osiguravaju jugozapadnu granicu i zatvaraju cestu [[Nova Varoš]] — Bistrica. Usljed pritiska crvenih te pomanjkanja municije, čak i oni četnički komandanti koji su dosad bili suzdržani, sada žele pregovarati.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=771&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000767.] <br /> ({{jez-njem|"Cetnikverbände unter Major Weyel mit I./Pol.5 und I./SFK sichern an SW–Grenze und sperren Strasse Nova Varos – Bistrica. </br> Unter rotem Druck und wegen Mun.Mangel zunehmende Verhandlungsbereitschaft bisher zurückhaltender Cetnik–Verbände."}})</ref>|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka za 19. maj 1944.}} {{izdvojeni citat|Oficir za vezu Keserovića i Vesića stigao u Niš radi pregovora; iskazao principijelnu spremnost za učešće u jednom zajedničkom poduhvatu oko Jablanice i Jastrepca.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=773&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000769.] <br /> ({{jez-njem|"Verb. Offz. der Cetnik–Gruppe Keserovic u. Vesic zu Verhandlungen in Nisch eingetroffen. Grundsätzliche Bereitschaft zur Zusammenarbeit für gemeinsame grössere Aktionen im Raum Jablanica–Jastrebac."}})</ref>|Dnevni izvještaj od 20. maja 1944. godine}} {{izdvojeni citat|Borbe su se vodile između Keserovićevih četničkih jedinicâ i crvenih u oblasti južno od Kruševca; tom prilikom, Keserović je nastojao da se poveže sa okupacionim snagama i dobio je podršku u vidu isporuke municije.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=788&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000784.] <br /> ({{jez-njem|"Kämpfe zwischen den DM–Cetnik–Verbänden des Keserovic und den Roten im Raum S Krusevac stattgefunden, in dessen Verlauf Keserovic die Anlehnung an die Besatzungsmacht suchte und durch Mun. Lieferung unterstützt wurde."}})</ref>|Mjesečni izvještaj Komande Jugoistoka za period od 16.4 do 15.5.44. (23. maj 1944. godine)}} Tokom [[jul]]a i avgusta 1944. godine, Dragutin Keserović je zapovedao Rasinsko-topličkom grupom korpusa JVuO u [[Topličko-jablanička operacija 1944|nemačkoj ofanzivi]] protiv partizana na jugu Srbije. Na savjetovanju koje su krajem jula 1944. oficiri [[Armijska grupa F|Armijske grupe F]] održali sa [[Hermann Neubacher|Hermannom Neubacherom]], specijalnim izaslanikom njemačkog Ministarstva vanjskih poslova, konstatovano je: {{izdvojeni citat|Četničko pitanje: [...] Pojedinačni ugovori sa četničkim komandantima (npr. Neško Nedić, Keserović, itd.), koji su sračunati na ograničenu lokalnu i taktičku saradnju u borbi protiv komunista, nisu rizični i mogu se nastaviti. Oni su u ovom momentu – i samo u ovom – povoljni za nas, jer odgovaraju našim interesima. Oni ne znače podršku za veliki obračun između nacionalista i komunista, koja se ima odigrati tek u daljnoj budućnosti.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=695&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000686.] <br /> ({{jez-njem|"Cetnikfrage: </br> Einzelabmachungen mit Unterführern (z.B. Nesko Nedic, Keserovic usw.), die dem gemeinsamen örtlichen und durch die Lage bedingten jeweiligen Kampf gegen die Tito–Banden dienen, können ohne Risiko eingegangen werden, da sie für den Augenblick – und nur für diesen – zugleich deutschen Interessen entgegenkommen, eine Unterstützung für den Kampf von übermorgen, d.h. für die grosse Auseinandersetzung der nationalen Serben mit dem Kommunisten Titos jedoch nicht bedeuten."}})</ref>|Zabilješka sa sastanka Armijske grupe F (Heeresgruppe F) sa izaslanikom Neubacherom održanog 30. jula 1944 (31. juli 1944).}} Rasinsko-toplička grupa korpusa JVuO se avgusta 1944. zvanično stavlja pod komandu [[Wehrmacht]]a radi borbe protiv partizana u [[Topličko-jablanička operacija 1944|operaciji Kehraus]]: {{izdvojeni citat|„Srbija: četnička grupa Keserovića se dobrovoljno stavila pod komandu Borbene grupe Diesener“.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=288&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289541: Dnevni izvještaj komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 10. augusta 1944 (11. august 1944.).] <br /> ({{jez-njem|"CETNIK–GRUPPE KESEROVIC FREIW. UNTER BEFEHL KGR. DIESENER GETRETEN."}})</ref>|Izvještaj komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi Vermahta od 10. avgusta 1944. godine}} [[Radoslav Đurić]] je svedočio da je u Topličko-jablaničkoj operaciji Keserović izvršio napad "sa oko 6 hiljada ljudi i nekim topovima koje je uzeo iz kosovskog odreda Žika Markovića" protiv oko 800 partizana, ali je potpuno potučen, zarobljeni su mu topovi, i on se povukao na levu obalu Toplice. Đurić je Keserovićev poraz od višestruko slabijih partizana objašnjavao time što je moral njegovih jedinica bio nikakav, jer "narod nije hteo tu borbu".<ref name="Ispitivanje">[https://www.znaci.org/00001/60_2_9.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Ispitivanje svedoka i čitanje dokumenata]</ref> === Zarobljavanje partizanskih ranjenika i njihovo izručenje njemačkom okupatoru === Tokom njemačko-kvislinške ofanzive u [[Toplica (rijeka)|Toplici]] i [[Jablanica (pritoka Južne Morave)|Jablanici]], potpukovnik Dragutin Keserović, komandant Rasinsko-topličke grupe korpusa JVuO, 27. jula 1944. godine zarobio je 9 (devet) ranjenih boraca [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]], koje je potom predao lokalnom nadleštvu [[Gestapo]]a. Četnici pod njegovom komandom pronašli su ranjenike u privremenom skloništu [[Bolnice u Narodnooslobodilačkom ratu|partizanske bolnice]] na južnim obroncima planine [[Jastrebac]]. U izvještaju ispostave Gestapoa iz [[Kruševac|Kruševca]] od 31. jula 1944, navode se imena ranjenika, među kojima su bili [[politički komesar]] Dragan Stanisavljević (zvani „Bosnić“) i učenica Tamara Žuržul (16), čijeg je brata Aleksandra Žuržula, ranije uhapsila [[Specijalna policija Uprave grada Beograda]] i uputila najprije u [[Zavod za prinudno vaspitanje omladine]] u [[Smederevska Palanka|Smederevskoj Palanci]], a odatle u [[Logor Banjica|koncentracioni logor Banjica]]. Pored njih dvoje, Keserovićevi četnici zarobili su tog dana još i Nikolu Stojanovića, Vidosava Cakića, Miodraga Stojanovića, Miodraga Denića, Živojina Živkovića, Maru Stanković i Vukašina Anđelkovića. Šef Gestapoa u Kruševcu [[Schutzstaffel|SS]]–poručnik Šlut ({{jez-njem|Schlutt}}) obavještava centralu u [[Beograd]]u (BdS): {{izdvojeni citat|Ovi su ranjeni pre otprilike 4 nedelje i negovani u raznim bolnicama komunista na južnom Jastrepcu, na kraju su bili u Bresnici (14/5/6), tamo se nalazilo nekoliko baraka u kojima je ležalo mnogo komunista. Kada su tamo započele borbe, preneseni su na planinu Đulicu (?). Tamo su smešteni u zemljanu pećinu, sa namirnicama za dva dana. Uz njih su bila još dva engleska lekara, jedan teško ranjeni Amerikanac i jedna bolničarka. Svima njima je obećano da će za tri dana doći neko po njih, međutim ostali su tamo 14 dana bez namirnica, dok ih nisu našli Keserovićevi četnici koji su ih kamionom dopremili ovamo. Šta se desilo sa Amerikancem i Englezima, komunisti ne mogu da objasne. (Verovatno je Keserović poveo lekare, pošto on sam u njima jako oskudeva). Komunisti su pripadali [[21. srpska divizija NOVJ|21. diviziji]]. Zbog svojih delom teških rana (gnoj i crvi u ranama) i svog do kostiju izgladnelog stanja mogli su biti saslušani samo ukratko. Iz zdravstvenih obzira prema našem logoru, oni su smešteni u zatvoru srpske policije.<ref>[https://znaci.org/00003/522.htm ''Nemačka obaveštajna služba'', knjiga VIII, Beograd, 1956], dok. br. 317, str. 929–931.</ref><ref>Бранислав Божовић, Специјална полиција у Београду 1941-1944, Завод за уџбенике, Београд, 2014, стр. 351–352.</ref>}} Tokom avgusta 1944, centrala Gestapoa u Beogradu i ispostava u Kruševcu vodile su prepisku o sudbini devet zarobljenih partizanki i partizana. SS–kapetan Vineke ({{jez-njem|Wienecke}}), šef antikomunističkog odsjeka beogradskog Gestapoa, intervenisao je 16. avgusta kod nadleštva u Kruševcu kako bi se izvršilo »temeljno saslušavanje« političkog komesara Dragana Stanisavljevića, zbog eventualnih kontakata sa visokim vojnim i partijskim funkcionerima: {{izdvojeni citat|Prema dostavljenom izveštaju predao je 27.7.44. Keserović nekoliko pripadnika komunističkih bandi tamošnjem nadleštvu, između ostalih gore navedenog politkomesara. Pošto se kod St.-a radi o važnom funkcioneru, molimo da se St. temeljno sasluša. Naročito se ima saslušati o višem funkcioneru sa pseudonimom »[[Svetozar Vukmanović|Tempo]]«. Provera u logoru Dedinje pokazala je da je brat Tamare Žuržul, Aleksandar Ž., ovde zatvoren još od 10.5.1943 od srp. Specijalne policije, zbog komunističke delatnosti.<ref>''Nemačka obaveštajna služba'', knjiga VIII, Beograd, 1956, dok. br. 318, str. 933.</ref>}} 24. avgusta 1944. godine, poručnik Šlut odgovara kapetanu Vinekeu dopisom sljedeće sadržine: {{izdvojeni citat|Gore navedeni, kao i svi u dopisu od 31.7.44. imenovani komunisti i komunistkinje pogubljeni su iz nužde 1.8.44, pošto duže držanje u zatvoru nije bilo više moguće zbog stanja koje sam već opisao u svome dopisu. Rezultat saslušanja, koje je bilo moguće samo u ograničenoj meri, već sam dostavio navedenim dopisom. '''Nešto više se nije moglo izvući iz zatvorenika koji se više nisu mogli smatrati živim bićima'''.<ref>''Nemačka obaveštajna služba'', knjiga VIII, Beograd, 1956, dok. br. 319, str. 934.</ref><ref>Бранислав Божовић, Специјална полиција у Београду 1941-1944, Завод за уџбенике, Београд, 2014, стр. 352.</ref>}} Izraz “pogubljenje iz nužde” pripadnici Gestapoa su upotrebljavali u slučajevima egzekucije zatvorenika koji su prethodno mučenjem dovedeni na ivicu smrti i time postali beskorisni za dalju istragu. Zarobljeni partizanski ranjenici su već bili u takvom stanju kada su ih četnici potpukovnika Keserovića predali okupatoru, koji ih je likvidirao nakon četiri dana.<ref>Бранислав Божовић, Специјална полиција у Београду 1941-1944, Завод за уџбенике, Београд, 2014, стр. 352, фус. 757.</ref> Slučaj predaje ranjenih partizana Nijemcima bio je pretresen i na sudskom procesu protiv Dragutina Keserovića u avgustu 1945. Pukovnik Keserović se pred sudskim vijećem branio tvrdnjom da je htio spasiti ranjenike, tako što ih je poslao u bolnicu na liječenje, tj. da ih nije izravno izručio okupatoru: {{izdvojeni citat|''Pretsedavajući'': Prilikom ofanzive u Toplici vaše jedinice pronašle su jednu grupu ranjenika u bunkeru na Jastrepcu i predale ih Nemcima u Kruševcu. ''Optuženi Keserović'': Nije tačno da sam ih ja predao Nemcima. Moje trupe našle su u zemunici jednoga engleskoga majora, jednog Amerikanca i 4 do 5 partizana, koji su bili pravi mrtvaci. Nisu jeli petnaest dana, a u ranama po telu bilo je i crvi. Kada sam to video uputio sam ih u bolnicu. Naredio sam da se upute po kuriru i da se kaže da su to naši ljudi, želeo sam da ih spasem. Ja sam hteo žive i zdrave da ih imam radi propagande. Hteo sam da ih spasem. ''Pretsedavajući'': Međutim, oni su streljani. ''Optuženi Keserović'': Ja sam naredio da se upute u bolnicu. Neko je prijavio Nemcima da se u bolnici nalaze partizani i oni su odvedeni, kako sam čuo. Ja sam dobio izveštaj da oni nisu streljani, nego da su internirani. To je moje mišljenje...<ref name="znaci.org">[https://znaci.org/00001/11_68.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje NEOSTVARENI PLANOVI]</ref>}} === Završne operacije === {{main|Borbe za Kruševac 1944.}} [[Datoteka:Cetnici u Krusevcu 1944.jpg|thumb|Keserovićevi četnici u Kruševcu oktobra 1944. godine čekaju Saveznike.]] U vrijeme [[Bitka za Srbiju|bitke za Srbiju]], zabilježeni su primjeri boravka visokih oficira JVuO u gradovima pod kontrolom Nijemaca. Štab pukovnika Dragutina Keserovića, komandanta Rasinskog korpusa JVuO i štabovi pojedinih brigada Rasinskog korpusa, krajem septembra i početkom oktobra 1944. godine, nalazili su se u [[Kruševac|Kruševcu]] i njegovim predgrađima.<ref>[http://www.yuhistorija.com/serbian/drugi_sr_txt01c4.html Milan Radanović: Kolaboracija JVuO sa nemačkim okupatorom u Srbiji 1941-1944.]</ref> Pred ulazak Crvene armije na teritoriju Srbije Keserović je pokušao da pređe na stranu Saveznika. Prva takva akcija bila je [[borbe za Kruševac 1944.|oslobađanje Kruševca 14. oktobra 1944. godine]]. U gradu je Keserović je zajedno sa američkim obaveštajcem, poručnikom Evaldom Kramerom, dočekao sovjetskog pukovnika Patovkina. Kada su Crvenoarmejci počeli da hapse četnike, Keserović se spasao bekstvom iz Kruševca. Priključio se svojim četnicima koji su se užurbano povlačili prema [[Goč]]u. Rasinsko-toplička grupa korpusa se, zajedno sa glavninom četničkih snaga iz Srbije, probijala se prema Bosni na južnom krilu, pravcem [[Ivanjica]]-[[Sjenica]]-[[Prijepolje]]-[[Pljevlja]]-[[Kalinovik]], učestvujući u [[operacija Zeleni put I|proboju nemačke Armijske grupe E kroz Sandžak]]. Nakon nemačkog zauzimanja Pljevalja, njegova grupacija se smestila u tom gradu. Tu je 18. novembra pretrpela težak poraz od delova [[37. sandžačka divizija NOVJ|37. sandžačke divizije NOVJ]]. Nakon toga Keserovićeva grupacija učestvovala je u [[ofanziva JVuO u istočnoj Bosni 1944.|napadu JVuO prema Tuzli]]. Nakon poraza kod Tuzle, Keserovićeve jedinice učestvovale su u grupaciji koja je proterala snage NDH i zauzela Modriču. Nakon nedelju dana, sklopljen je sporazum sa snagama NDH u tom kraju.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_144.htm Izveštaj Komande smederevskog korpusa od 23. januara 1945. načelniku štaba Vrhovne komande o sporazumu sa ustaško-domobranskim jedinicama u rejonu Modriče], Zbornik NOR-s, tom XIV, knjiga 4, dokument 144</ref> Nemci su imali instrukciju da se ne mešaju u ustaško-četničke sukobe.<ref>Nacionalna arhiva Vašington, T311, rolna 185, snimci 658-800, prevod: [https://www.znaci.org/00001/4_12_4_219.htm Ratni dnevnik Armijske grupe E 1.10.1944-31.12.1944], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - prilog broj 2, (14. decembar 1944)</ref> Ova oblast na komunikaciji Sarajevo - Bosanski Brod bila je od kritične važnosti za Nemce, i tu su tokom februara i marta 1945. vođenje teške borbe između [[Druga armija JA|Druge armije JA]] s jedne, i nemačkih, četničkih i ustaško-domobranskih snaga s druge strane. Sredinom marta četnička grupacija pod komandom [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]] prelazi reku Bosnu, da bi narednih mesec dana ostala na [[Vučjak]]u. Sa ove planine, četnička glavnina je [[13. 4.|13. aprila]] pošla u Srbiju, želeći da podigne ustanak protiv komunista. Jedinice za proboj do Srbije podeljene su u tri kolone. Pukovnik Dragutin Keserović je bio na čelu desne kolone. Posle tačno mesec dana proboja, [[13. 5.|13. maja]] [[1945]]. godine, do [[Srbija|Srbije]] su stigle jedinice pod Keserovićevom komandom, na ušću [[Sutjeska (rijeka)|Sutjeske]] u [[Drina|Drinu]], ispod [[Zelengora|Zelengore]]. Ostaci Keserovićevih jedinica pokušali su narednih dana da pređu [[Drina|Drinu]] i nastave borbu. Keserović se sa dvadesetak ljudi uputio preko [[Jahorina|Jahorine]] i [[Vokšanica|Vokšanice]], da bi 6. juna ponovo izbio na [[Drina|Drinu]], naspram sela Jagoršnica. Na drugoj obali je uhapšen i sproveden u [[Beograd]]. == Suđenje i smrt == [[File:Dragutin Keserović pred sudom 1945.jpg|thumb|Ulazak optuženog Dragutina Keserovića u sudnicu (jul/avgust 1945. godine).]] Suđenje pukovniku Keseroviću održano je od 2. jula do 8. avgusta 1945. godine u amfiteatru [[Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu|Pravnog fakulteta]] u [[Beograd]]u pred Vojnim sudom 1. Armije za zločin protiv naroda i države. Suđeno mu je sa još nekim čelnicima [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|Ravnogorskog pokreta]]. Keserović se na suđenju uglavnom branio izgovorima da je radio protiv Nemaca i da se borio kao saveznik. Posebno je bilo reči o njegovom učešću u [[Topličko-jablanička operacija 1944|Topličko-jablaničkoj operaciji]]. :Pretsedavajući: Vi ste napomenuli da niste imali dovoljno municije? Da li ste izvršili popunu municije? :Optuženi Keserović: Draža mi je kazao da ćemo municiju dobiti od Račića, Kalabića i Rakovića. Oni su dobili milion metaka. :Pretsedavajući: Od koga? :Optuženi Keserović: Od Nemaca. Račić mi je kazao: 'Keseroviću, cilj opravdava sredstvo!' :Pretsedavajući: Da li su tom prilikom na strani četnika učestvovali i nemački tenkovi? :Optuženi Keserović: Ja sam prvi put video jedan bugarski puk kod Sokolovice i pri dolasku na Tupalski Vis. Tu sam video pet tenkova i jedan dopunski bataljon.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%A2%D1%80%D0%B0%D0%BD%D1%81%D0%BA%D1%80%D0%B8%D0%BF%D1%82_%D1%81%D0%B0_%D1%81%D1%83%D1%92%D0%B5%D1%9A%D0%B0_%D0%9A%D0%B5%D1%81%D0%B5%D1%80%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D1%83_%D1%83_%D0%91%D0%B5%D0%BE%D0%B3%D1%80%D0%B0%D0%B4%D1%83_1945. Transkript sa suđenja Keseroviću u Beogradu 1945.]</ref> Keserović je priznao da je ubijao pripadnike partizanskog [[narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|pokreta otpora]], ali isključivo kao vojnik, po naređenju generala [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]]: {{izdvojeni citat|„Ja sam streljao, ubijao, ali ja sam dobijao naređenja od Draže: uništiti, definitivno uništiti".<ref name="Saslušanje">[https://www.znaci.org/00001/60_1_6.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Saslušanje optuženih]</ref>}} Sud je doneo presudu kojom je na kaznu smrti streljanjem, gubitkom svih građanskih prava i konfiskacijom celokupne imovine, osudio pukovnika Keserovića zbog zločina protiv naroda i države, zbog pomaganja okupatoru, zbog saradnje sa vladom Milana Nedića i zbog neprijateljske delatnosti protiv nove države uperene na podrivanju novog ustavnog poretka, mira i bezbednosti. Pukovnik Keserović je streljan [[17. 8.|17. avgusta]] 1945. godine negde u Beogradu. Mesto streljanja nikada nije objavljeno. == Rehabilitacija == 26. juna [[2021]]. godine, [[Viši sud u Beogradu]] rehabilitovao je pukovnika JVuO Dragutina Keserovića, koji je osuđen na kaznu smrti strijeljanjem 1945. godine. Sudsku odluku o rehabilitaciji pukovnika Keserovića pozdravio je Gradski odbor [[Monarhizam|monarhističkog]] i pročetničkog [[Srpski pokret obnove|Srpskog pokreta obnove]] u [[Kruševac|Kruševcu]].<ref>[https://www.rtk.rs/2021/06/26/rehabilitovan-dragutin-keserovic/ Radio-televizija Kruševac: Rehabilitovan Dragutin Keserović]</ref> == Odlikovanja == Dragutin Keserović je odlikovan je ordenom "Miloša Obilića" i ordenom "Albanske spomenice", dok ga je u Drugom svetskom ratu [[Petar II Karađorđević|kralj Petar II]], na predlog Vrhovne Komande JVuO, odlikovao ordenom "Karađorđeve zvezde sa mačevima I reda", što je najviše odlikovanje u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]]. == Izvori == {{izvori|2}} == Povezano == * [[Jugoslovenska vojska u otadžbini]] * [[Bitka za Kruševac]] * [[Operacija Kopaonik]] * [[Topličko-jablanička operacija 1944|Operacija "Trumpf"]] * [[Borbe za Kruševac 1944.|Oslobođenje Kruševca oktobra 1944]]. * [[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni 1944.|Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944]]. * [[Bitka na Zelengori]] == Vanjske veze == * [http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%A2%D1%80%D0%B0%D0%BD%D1%81%D0%BA%D1%80%D0%B8%D0%BF%D1%82_%D1%81%D0%B0_%D1%81%D1%83%D1%92%D0%B5%D1%9A%D0%B0_%D0%9A%D0%B5%D1%81%D0%B5%D1%80%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D1%83_%D1%83_%D0%91%D0%B5%D0%BE%D0%B3%D1%80%D0%B0%D0%B4%D1%83_1945. Transkript sa suđenja Keseroviću u Beogradu 1945.] * [https://www.znaci.org/00001/11_68.htm Transkript sa suđenja Keseroviću sa objašnjenjem događaja] {{Lifetime|1896|1945|Keserović, Dragutin}} [[Kategorija:Biografije, Obrenovac]] [[Kategorija:Četnici]] [[Kategorija:Nosioci Albanske spomenice]] [[Kategorija:Solunski borci]] [[Kategorija:Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu]] csafejmqxs1y920n6ylbk7g691j1fxq 42669958 42669956 2026-08-10T10:02:16Z ~2026-40631-75 376487 42669958 wikitext text/x-wiki {{Vojno lice | ime =Dragutin Keserović | slika = Dragutin Keserovic.jpg | opis_slike = Dragutin Keserović | nadimak =Keser | datum_rođenja =[[1896]] | mesto_rođenja =[[Piroman]], [[Kraljevina Srbija]] | država_rođenja = | datum_smrti =[[1945]] | mesto_smrti = [[Beograd]], [[Demokratska Federativna Jugoslavija|DFJ]] | država_smrti = |vojska=[[Vojska Kraljevine Srbije|Srpska vojska]], [[Jugoslovenska vojska]] i [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|Jugoslovenska Vojska u Otadžbini]] |godine_služenja=[[1912]]. — [[1945]]. |čin= potpukovnik |jedinica= |bitke=[[Prvi svjetski rat|Prvi svetski rat]], [[Drugi svjetski rat|Drugi svetski rat]] |nagrade= |kasniji_rad= |potpis= }} '''Dragutin Keserović''' ([[21. 11.|21. novembar]] [[1896]]., [[Piroman]] kod [[Obrenovac|Obrenovca]], [[Kraljevina Srbija]] - [[17. 8.|17. avgust]] [[1945]]. kod [[Beograd]]a, [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|DF Jugoslavija]]) je bio major u vojsci [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] te četnički komandant Rasinskog korpusa tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svetskog rata]]. Za vreme ustanka u Srbiji [[1941]]. godine komandovao je četničkim napadom na Nemce u [[Kruševac|Kruševcu]]. Sredinom [[1942]]. godine proglašen je za [[Vojvoda|vojvodu]] [[Kopaonik|kopaoničkog]]. Nemci tokom oktobra [[1942]]. godine sprovode [[Operacija Kopaonik|operaciju Kopaonik]] sa ciljem uništenja četničkih snaga majora Keserovića u selu [[Kriva Reka (Brus)|Kriva Reka]]. [[1944]]. godine se povezuje sa [[Vlada narodnog spasa Milana Nedića|kvislinškom vladom Milana Nedića]], da bi se tokom [[bitka za Srbiju 1944.|bitke za Srbiju]] stavio pod direktnu komandu [[Wehrmacht]]a. Nakon rata je u Beogradu osuđen na [[smrt]]. == Predratna biografija == Osnovnu školu Keserović je završio u rodnom [[Piroman]]u, kod [[Opština Obrenovac|Obrenovca]], a zatim je upisan u podoficirsku školu u [[Beograd]]u. Iz te škole otišao je u [[Prvi svjetski rat|Prvi svetski rat]], zajedno sa još četiri svoja brata. Svi su preživeli rat i, ovenčani slavom [[Solunski front|Solunskog fronta]], vratili se kući. Dragutin i njegov brat Milutin su iz rata izašli kao poručnici. Osim oficirskog čina, Dragutin Keserović je iz [[Prvi svjetski rat|Prvog svetskog rata]] doneo i Medalju za hrabrost "Miloša Obilića". Njega je služba odvela najpre u [[Nevesinje]], a zatim u [[Mostar]] i [[Kotor]]. U Nevesinju, Dragutin se oženio Veselinkom, ćerkom trgovca Mirka Popovića. Veselinka i Dragutin su imali petoro dece: Vericu, Mladena, Đorđa, Nadu i Milenu. Sredinom tridesetih godina tražio je premeštaj u Srbiju. Tako se, [[1936]]. godine, sa porodicom preselio u [[Kruševac]]. Bio je komandant 1. bataljona Dvanaestog pešadijskog puka "Car Lazar". Neposredno uoči [[Drugi svjetski rat|Drugog svetskog rata]] položio je ispit za majorski čin. Keserovići su u Kruševcu bili podstanari i stanovali su u skromnoj kući u Pećkoj ulici. == Drugi svetski rat == === Ustanak u Srbiji === {{main|Ustanak u Srbiji 1941.}} U [[Aprilski rat|Aprilskom ratu]] [[1941]]. godine, bataljon majora Dragutina Keserovića davao je odlučan otpor nemačkim motorizovanim jedinicama na bugarskoj granici.<ref name="A">A. Stošić, Pod nebom Kruševca, Prosveta, Beograd, 1996.</ref> U borbi kod sela [[Sukovo]] [[9. 4.|9. aprila]] [[1941]]. godine Keserović je ranjen. Sa svojim pukom se povlači prema [[Niš]]u, izbegava zarobljavanje i vraća se svojoj porodici. U četničku organizaciju [[Kosta Pećanac|Koste Pećanca]] pristupa zvanično [[17. 4.|17. aprila]] i postaje Pećančev delegat za Rasinski kraj. U junu uspeva da okupi desetak oficira i podoficira, postavljajući svoj štab na mestu zvanom Piket, iznad sela [[Mali Kupci]], nadomak [[Jastrebac|Jastrepca]]. U to vreme, od vojvode Pećanca, Keserović je dobio titulu "vojvoda Rasinski". Narednih sedmica major Keserović obilazi [[Kopaonik|kopaonička]] i župska sela, drži zborove, prikuplja mobilizacijske spiskove, kao i oružje zaostalo iza vojske poražene u Aprilskom ratu. Nemačka patrola ga hapsi na putu [[Aleksandrovac]]-[[Kruševac]] prilikom povratka iz štaba Koste Pećanca. Na saslušanju u Kruševcu, Keserović je rekao da je član Pećančeve organizacije, a da cilj njegovog rada nije dizanje ustanka, već zavođenje reda. Na insistiranje samog Pećanca, Nemci ga puštaju posle dva dana zatvora. Na suđenju 1945. godine, Keserović je kazao da je tom prilikom njemački krajskomandant od njega zahtijevao da se fotografiše: „Pristao sam, mada sam insistirao da se ne fotografišem. Na slici je bilo još, pored krajskomandanta, i nekoliko oficira...”<ref>[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%A2%D1%80%D0%B0%D0%BD%D1%81%D0%BA%D1%80%D0%B8%D0%BF%D1%82_%D1%81%D0%B0_%D1%81%D1%83%D1%92%D0%B5%D1%9A%D0%B0_%D0%9A%D0%B5%D1%81%D0%B5%D1%80%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D1%83_%D1%83_%D0%91%D0%B5%D0%BE%D0%B3%D1%80%D0%B0%D0%B4%D1%83_1945. Transkript sa suđenja Keseroviću u Beogradu 1945.]</ref> Sredinom septembra 1941, general [[Ljuba Novaković]] prenosi Keseroviću naređenje [[Dragoljub Mihailović|Draže Mihailovića]] da je otpočeo "opšti ustanak" u [[Šumadija|Šumadiji]]{{činjenica}} napadima na sve gradove u kojima su Nemci. Keserovićev zadatak bio je zauzimanje Kruševca, blokada [[Trstenik]]a i zauzimanje [[Parohija|Župe]]. On izdaje naređenje o mobilizaciji i 21. septembra prisustvuje zakletvi 6.000 regruta ispred manastira Strmci i na prostoru sela [[Batote]] kod [[Brus]]a.{{činjenica}} Posle [[Bitka za Kruševac 1941|napada na Kruševac]], Keserović se sa svojim Rasinskim četničkim odredom pridružio opsadi [[Kraljevo|Kraljeva]], gde se preko majora [[Radoslav Đurić|Radoslava Đurića]] bliže upoznao sa Mihailovićevom organizacijom.<ref name="A"/> Tih dana je i prihvatio komandu pukovnika Mihailovića i zvanično pristupio [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|Četničkim odredima Jugoslovenske vojske]]. === Operacija Kopaonik === {{main|Operacija Kopaonik}} Nakon propasti ustanka, Keserović se početkom novembra vraća u kopaonički kraj i nastavlja rad na organizaciji pokreta. Prvi Keserovićev zadatak sastojao se u formiranju Rasinskog korpusa. Korpus je zvanično formiran u periodu od 1. januara do početka jula [[1942]]. godine. Kao komandant Rasinskog korpusa, Keserović je vodio borbe protiv Nemaca, Bugara, ljotićevaca i partizana.{{činjenica}} Protiv njegovih jedinica je bila organizovana [[Operacija Kopaonik|operacija ''Kopaonik'']], u oktobru 1942. godine, koju je vodila novoosnovana [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|nemačka SS divizija "Princ Eugen"]]. Za 7. SS diviziju Princ Eugen ovo je bila prva ratna operacija od njenog osnivanja, zamišljena kao "kao vežba sadejstva oružja pod ratnim uslovima".<ref>[https://www.znaci.org/00001/200.htm Otto Kumm: VORWÄRTS, PRINZ EUGEN! - Geschichte der 7. SS-Freiwilligen-Division "Prinz Eugen"], [https://www.znaci.org/00001/200_5.pdf Aufstellung der Division "Prinz Eugen"], str. 45. "Već u prvoj polovini oktobra bio je organizovan prvi divizijski poduhvat velikog obima, koji je Fleps zamislio više kao vežbu sadejstva oružja pod ratnim uslovima. Neprijatelj je bio organizacioni centar majora Keserovića, ustaničkog vođe u srednjoj Srbiji, na planini Kopaonik u Krivoj reci." ({{jez-nem|Bereits in der 1. Oktoberhälfte wird das erste großangelegte Unternehmender Div. angesetzt, von Phleps mehr als eine Übung der verbundenen Waffen unter kriegsmäßigen Bedingungen gedacht. Als Feind gilt das Organisationszentrum des höheren aufständischen Führers Mittelserbien, Major Keserovic, im Kopaonik-Gebirge um Kriva Reka.)}}</ref> Tokom operacije je zarobljen jedan četnički kurir, a drugih kontakata sa četnicima nije bilo. Keserović se izvukao iz obruča.<ref name="B">[https://www.znaci.org/00001/200.htm Vorwats, Prinz Eugen! (Gerschite der 7. SS-Freiweilligen-Division "Prinz Eugen")], Munin-Ferlag, GmbH Osnabrik.</ref> Izvještavajući svoje pretpostavljene o ovoj operaciji, [[Felix Benzler]], opunomoćeni predstavnik njemačkog Ministarstva spoljnih poslova u [[Beograd]]u, smatrao je za neophodno 11. oktobra 1942. da naglasi da Keserović „do sada nije protiv nemačke vojne sile preduzeo nikakve napadačke poduhvate”.<ref>NAW, MG — 2815.</ref><ref>Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb-Beograd, 1979, str. 327.</ref> 7. decembra 1942. godine Draža Mihailović je naredio Keseroviću da bez milosti "progna sve komuniste" iz rasinskog sreza ([[Kruševac]]): {{izdvojeni citat|Srez rasinski pripašće vašem korpusu kad budem naredio. Prognajte još sada komuniste iz toga sreza. Postupiti bez milosti prema njima.<ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_1_206.htm</ref>}} === U pomoć Mihailoviću === {{main|Bitka na Neretvi}} [[Datoteka:2. ravnogorski korpus.jpg|mini|2. ravnogorski korpus pod komandom [[Predrag Raković|Predraga Rakovića]] i Rasinski korpus pod komandom Dragutina Keserovića, idu u pomoć Mihailovićevim snagama koje su partizani potisnuli od Neretve do Kolašina ([[Jadovnik]], početkom [[maj]]a [[1943]].)]] Nakon [[bitka na Neretvi|poraza na Neretvi]], aprila [[1943]]. Vrhovna komanda JVuO, koja se nalazila u italijanskoj okupacionoj zoni, u [[Crna Gora|Crnoj Gori]], upućuje poziv nekim jedinicama sa prostora Nemačke okupacione zone Srbije da dođu u pojačanje. Među pozvanima je bio i Rasinski korpus majora Dragutina Keserovića. Komandant Keserović naređuje komandantima svojih brigada da odaberu 600 najboljih stalnih boraca sa dobrim oružjem i da se pripreme za pokret.<ref>Istorijski arhiv Kruševca, Četnička arhiva, Knjiga depeša Rasinskog korpusa, depeša broj 162.</ref> Keserovićev Leteći korpus se prebacuje sa Kopaonika na planinu [[Golija|Goliju]] gde se spaja sa 2. Ravnogorskim korpusom pod komandom kapetana [[Predrag Raković|Predraga Rakovića]]. Ove snage se zatim usiljenim maršom preko [[Pešter|pešterske visoravni]] upućuju prema planini [[Jadovnik]], gde nalaze Vrhovnu komandu, i potom, početkom maja [[1943]]. godine, kreću u probijanje na sever, prema [[Zlatar]]u i [[Javor]]u, u prostoru koji je zaposela elitna nemačka [[1. brdska divizija (Nemačka)|1. brdska pešadijska divizija]]. General [[Dragoljub Mihailović]] [[9. 5.|9. maja]] 1943. godine javlja da je Keserović celu oblast na desnoj obali Lima "očistio" od simpatizera [[narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|pokreta otpora]]: {{izdvojeni citat|Celu oblast na desnoj obali Lima primio je Keserović i za nekoliko dana očistio je od svih simpatizera.<ref name="Saslušanje">[https://www.znaci.org/00001/60_1_6.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Saslušanje optuženih]</ref>}} === Povratak u Srbiju === {{main|Neil Selby}} Nakon toga se sa svojim Letećim korpusom vratio u rasinski kraj. Britanski major [[Neil Selby]] koji je na području [[Kopaonik]]a boravio između [[23. 5.|23. maja]] i [[23. 8.|23. avgusta]] [[1943]]. godine, Keserovića je ocenio kao "nepouzdanog četničkog komandanta" koji nije odobravao sabotaže protiv Nemaca.<ref name="Deakin"/> Selbijeva saveznička misija je došla u nadi da će se povezati s lokalnim četničkim jedinicama radi napada na železničku prugu u dolini Morave, ali su ubrzo bili razočarani [[četnička ideologija|stavom četnika]] koji nisu bili radi da vrše [[sabotaža|sabotaže]]. Major Selby je krajem avgusta javio Kairu da su [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićeve]] snage u ovom području više "profašističke nego prosavezničke" i da je spreman da sam krene dublje u okupiranu teritoriju sa radio-stanicom i jednim čovekom "i da učinim više za nedelju dana nego što sam učinio mesecima na Kopaoniku" kod Keserovića.<ref name="Deakin">[https://www.znaci.org/00001/5_3.htm William Deakin: BOJOVNA PLANINA]</ref> Nakon prve samoinicijativne sabotaže je uhvaćen i predat Nemcima. Član britanske vojne misije [[Basil Davidson]] je verovao da su majora Selbija izdali četnici.<ref>https://www.znaci.org/00001/3_1_10.htm Basil Davidson: PARTISAN PICTURE</ref> Tokom leta [[1943]]. godine je bilo okršaja između četnika i ljotićevaca u okolini Kruševca. Pošto snage [[Srpski dobrovoljački SS korpus|Srpskog dobrovoljačkog korpusa]] nisu imale uspeha, Nemci su isplanirali antigerilsku operaciju kojoj su dali šifrovan naziv "Štifelkneht".{{činjenica}} Komanda nemačke okupacione zone Srbije na čelu sa generalom [[Paul Bader|Pauel Baderom]] naredila je izvođenje operacije za [[7. 8.|7. avgust]] [[1943]]. U akciji su učestvovala dva puka 297. nemačke divizije, jedan SS i četiri bugarska bataljona. Međutim, Rasinski korpus na čelu sa Keserovićem se uspešno izvlači iz obruča tokom ove nemačke operacije.<ref>Dr Ivan Avakumović, Mihailović prema nemačkim dokumentima, Naše delo, London, 1968. (koja strana?)</ref> Prema četničkim izvorima, krajem avgusta [[1943]]. kod [[Stopanja|Stopanje]] dolazi do borbe između Rasinskog korpusa i Srpskog dobrovoljačkog korpusa, kojima pristižu u pomoć i bugarske jedinice.<ref>Radoslav Filipović, Ratni dnevnik 1942 - 1944, Kragujevac, 2003.</ref> Na nekoliko sjednica Ministarskog saveta tokom novembra i decembra 1943. analizirana je vojnopolitička situacija u Srbiji i date su veoma laskave ocjene na račun četničkog pokreta Draže Mihailovića. U zapisniku sa sjednice Nedićeve vlade od 19. novembra, konstatovano je sljedeće: {{izdvojeni citat|U poslednje vreme oseća se da se ova akcija [odnosi se na aktivnost četnika Draže Mihailovića — prim.] sve više izvlači ispod uticaja strane propagande, pod kojom doskora je bila. Okreće se sve više protivu unutrašnjeg nacionalnog neprijatelja — komunizma i naročito u onim krajevima gde su odredi DM dobro organizovani i disciplinovani i gde stoje pod komandom dobrog starešinskog kadra, efikasno rade na likvidiranju komunista, njihovih pristalica i simpatizera.<ref>AVII, Nedićeva arhiva, kut. 1, reg. br. 5/1-7.</ref>}} Ovom prilikom je pomenut i major Keserović: {{izdvojeni citat|Poslednjih dana u narodu putem letaka i govora na zborovima pristupili su otvorenoj propagandi protivu komunista i pozivaju sve sposobne i naoružane protivu komunista pod parolom ‛Za krst časni i slobodu zlatnu’, a major Keserović upućuje sa Kopaonika svoje odrede u srez studenički radi suzbijanja komunista u pokušaju prelaza iz Sandžaka i Bosne u Srbiju, i najzad na zborovima izjavljuje: ‛Ako naiđu boljševici, boriću se protivu njih na strani Nemaca’... Inače, odredi D. M. svuda izbegavaju da dođu u ma kakav sukob sa legalnim odredima srpskih vlasti, kao ni sa odredima okupatorske vojske.<ref>[http://www.znaci.org/00001/155_3.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.], str. II/223—224.</ref>}} U novembru i decembru 1943. godine, i britanski oficiri za vezu pri Mihailovićevim snagama (potpukovnik Koup i kapetani Vejd i Mor) izvještavali su svoje pretpostavljene da četnici u [[Južna Srbija|južnoj Srbiji]] i na [[Kosovo (oblast)|Kosovu]] sarađuju sa oficirima [[Vlada narodnog spasa Milana Nedića|srpske kvislinške vlade]], kao i o njihovom nepomirljivom neprijateljstvu prema snagama [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]]. Takođe, britanski oficiri pišu o odbijanju generala Mihailovića da odobri sabotaže protiv njemačke okupacione sile. Kapetan Vejd je podnio raport i o majoru Dragutinu Keseroviću: {{izdvojeni citat|''22. novembar'' <br /> Kapetan Vejd izveštava da ga je četnički vođa, major Keserović, obavestio da će se on boriti protiv partizana gde god ih sretne, pošto mu je tako naređeno od strane generala Mihailovića. Kapetan Vejd izveštava da je sada, posle odbijanja Mihailovićevih snaga da napadnu rudnik Trepču ili most kod Đunisa, uveren da su Mihailovićevim četnicima glavni neprijatelj partizanske snage i civilni pomagači partizana.<ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941—1944.'' — Dokumenti, Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 83.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_48.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje MIHAILOVIĆEVI KORPUSI POD KOMANDOM OKUPATORA]</ref>}} === Saradnja sa Nijemcima i kvislinškom vladom generala Milana Nedića === {{main|Topličko-jablanička operacija}} Nemački izaslanik za Balkan, [[Herman Nojbaher]] ({{jez-nem|Hermann Neubacher}}) u svojim sećanjima navodi Keserovića kao četničkog vojvodu koji je, uz Kalabića, Lukačevića i druge, novembra 1943. zaključio pakt sa Nemcima: {{izdvojeni citat|U pogledu otpora, Srbija je od početka rata pa sve do povlačenja nemačkih trupa sa Balkana pretežno stajala pod znakom i prevlašću Draže Mihailovića. Ovu sliku, ovu činjenicu, ja sam uvek imao na umu. Zbog toga sam dugo potcenjivao vojnu snagu Tita, jer sam jugoslovensku situaciju procenjivao na osnovu stanja u Srbiji. Već sam govorio o odnosima Draže Mihailovića sa engleskim obaveštajnim oficirima. Kada sam preuzeo zadatak u Beogradu, njihovi odnosi su se nalazili u kritičnoj fazi. Englezi su zahtevali da Draža Mihailović protiv okupatora sprovodi vojne akcije i sabotaže, te da sarađuje sa Titovim partizanima. Draža Mihailović je zamerio Englezima što pomažu partizane, koji su njegovi smrtni neprijatelji i „danas i sutra“. U pogledu zahteva za vođenje vojnih akcija i sabotaža, on ih je upozorio na to, da takve aktivnosti dovode do streljanja talaca i paljenja i uništavanja sela.<ref>[https://www.znaci.org/00001/172.htm Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN], Službeni list, Beograd 2005, strana 159.</ref>}} {{izdvojeni citat|Ova situacija bila je za Dražu Mihailovića opasna. Izgubio je podršku spoljnog faktora. Četnici su i ranije sarađivali sa okupatorima protiv zajedničkog neprijatelja, protiv komunista, ali samo u pojedinim slučajevima i uvek u ograničenom, lokalnom okviru. Ovakvim političkim razvojem, kada su Englezi napustili četnike i potpuno prešli na stranu Tita, četnici su u još većoj meri bili gurnuti u naručje Nemaca, od kojih su još jedino mogli da se nadaju da će dobiti oružje i opremu. Uskoro posle otvorenog sukoba sa Englezima, nekoliko četničkih vojvoda obratilo se molbom nemačkom vojnom zapovedniku, s ciljem da zaključe pakt o nenapadanju. Samo se po sebi razume da sam ja dao pristanak, jer je to odgovaralo nemačkim interesima. Na taj način smo izbegli da se borimo na dva fronta, dakle, protiv četnika i partizana. U novembru 1943. zaključen je pakt Nemaca sa četničkim vojvodama: Kalabićem, Keserovićem, Lukačevićem i drugima. U ugovoru je stajalo, da će potpisnici pakta poštovati primirje, da se neće napadati, a od slučaja do slučaja će sarađivati u borbi protiv zajedničkog neprijatelja, protiv Titovih partizana.<ref>[https://www.znaci.org/00001/172.htm Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN], Službeni list SCG, Beograd 2005, strana 160.</ref>}} Početkom 1944. godine, major Dragutin Keserović se povezao i sa formacijama srpske [[Vlada narodnog spasa Milana Nedića|kvislinške vlade]], o čemu je svjedočio, kako u istrazi, tako i na suđenju u ljeto 1945. Naime, Keserović je tada pomogao pukovniku [[Radovanu Kusovcu]] u formiranju 2. gvozdenog puka [[Srpska državna straža|SDS]]. Drugi gvozdeni puk je brojao oko 300 ljudi i imao je zadatak da vrši obezbjeđivanje željezničke pruge [[Beograd]]—[[Solun]], tj. da spriječi partizane u vršenju diverzijâ. Puk je vršio upade u veći broj sela između [[Leskovac|Leskovca]] i [[Doljevac|Doljevca]]; prilikom ovih akcija počinjeni su brojni zločini nad nenaoružanim mještanima za koje se sumnjalo da pomažu [[NOP]].<ref>Milan Radanović, Kazna i zločin: Snage kolaboracije u Srbiji: odgovornost za ratne zločine (1941-1944) i vojni gubici (1944-1945), Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe, Beograd, 2015, str. 317-318.</ref> O formiranju 2. gvozdenog puka SDS, Keserović je na sudskom procesu izjavio: {{izdvojeni citat| ''Pretsedavajući'': Jeste li tokom 1943. godine pomagali formiranje drugog gvozdenog puka [[Milan Nedić|Milana Nedića]]? ''Optuženi Keserović'': To je bilo početkom 1944. godine. Potpukovnik Kusovac, koji je bio u službi Nedića doneo je ovlašćenje Dražino da je on poverljiv kao Nedićev čovek i da mu ravnogorski pokret odobrava da može vrbovati ljudstvo u Toplici. Po naređenju Dražinom, on je imao da formira Drugi gvozdeni puk. On je rekao da Nedić za to ne zna, ali ja sam bio ubeđen da je Nedić znao. Pošto sam video naređenje od Draže, kao vojnik sam izvršio to naređenje.<ref name="znaci.org">[https://znaci.org/00001/11_68.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje NEOSTVARENI PLANOVI]</ref>|Pukovnik Dragutin Keserović}} U depešama od 10. februara 1944. general [[Dragoljub Mihailović]] (pseudonim »Hans«) naređuje potčinjenim komandantima koncentraciju svih četničkih odreda u [[Toplica|Toplici]] i [[Jablanica|Jablanici]] za borbu protiv snaga NOVJ i stavljanje istih pod komandu majora Keserovića: {{izdvojeni citat|Komunisti u Toplici i Jablanici čine nam stalne teškoće. Tamo nam je stalno nesigurna situacija. Krajnje je vreme da se ovo jednom raščisti kako bi smo sa te strane bili osigurani, pa da bi smo preduzeli nešto ozbiljnije na jug. U vezi sa ovim naredite hitno da Keserović produži energično započetu akciju. Sem toga, naredite da ovu akciju pomognu veliko-moravska grupa korpusa, deligradski, nišavski i čegarski korpus. Celu ovu akciju ima da objedini potpukovnik Keserović i to saopštite svima komandantima gore navedenih jedinica. Keseroviću naredite da izveštava V. K. što češće o razvoju i uspehu akcije u Toplici i Jablanici.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_74.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 11. februara 1944. godine]</ref>}} U izvještaju od 28. III 1944. koji potpisuje general [[Hans Felber]], opunomoćeni komandant [[Wehrmacht]]a za Jugoistok, tvrdi se da je „DM–vođa Keserović tražio municiju od krajskomandanta u [[Kruševac|Kruševcu]].“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=366&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000362.] <br /> ({{jez-njem|"DM–Führer Keserovic ist an K.Kdt.Krusevac wegen Mun.–Unterstützung herangetreten."}})</ref> U dnevnom izvještaju Vojnoupravnog zapovjednika Jugoistoka za 30. mart 1944. zapisano je sljedeće: {{izdvojeni citat|Pukovnik Schröder izvještava da je Keserović preuzeo na sebe da blokira područje prema istoku kako bi, po mogućstvu, spriječio ujedinjenje komunista iz topličkog kraja sa [[Milutin Morača|grupom »Morača«]].<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=198&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000194.] <br /> ({{jez-njem|"Oberst Schröder meldet, daß Keserovic es übernommen habe, nach rückwärts nach Osten abzuriegeln, um möglichst eine Vereinigung der Kommunisten aus der Gegend Toplica mit der Moraca-Gruppe zu verhindern."}})</ref>}} 28. marta, kapetan [[Milorad Mitić]] (komandant Zlatiborskog korpusa JVuO do juna 1943) obavještava generala Dražu Mihailovića o sprječavanju [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|partizanskog prodora u Srbiju]], kao i o Keserovićevoj ulozi u ovom poduhvatu: {{izdvojeni citat|Zatvara se ibarska dolina, ali lično verujem da neće biti za [[Peko Dapčević|Peka]] (bez nas) zatvorena. Operacijama je rukovodio lično Načelnik štaba Vojnog zapovednika Jugoistok đeneral [[Kurt von Geitner|Gajtner]]. On je došao na ovaj sektor. Tražio je da mu dam uputna pisma za Keserovića i ostale komandante u ibarskoj zoni kako bi se uspostavila saradnja u borbi. Odgovorio sam da sa leve obale Ibra snage su angažovane već u borbi u okviru Štaba koji predstavljam. Ako bi druge sa neugovorene zone bile angažovane i postojala obostrana želja da se operacije koordiniraju, što ću ja ispitati, onda bi lično otišao na kraće vreme na lice mesta i uspostavio potrebne mere za koordinaciju... Moral kod naših ljudi u reonima gde su prošli komunisti je mnogo opao. Sve veća sumnja u snagu naših i Br. 11 [šifra za Nijemce — prim.] i sve veći respekt prema crvenima.<ref>AVII, arhivski fond Draže Mihailovića, S—X—57/2.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_62.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje KORPUSI DRAŽE MIHAILOVIĆA POLAŽU ISPIT PRED OKUPATOROM U SRBIJI]</ref>}} Na sastanku održanom 11. aprila 1944. godine u Beogradu na najvišem nivou, i to između generala Milana Nedića i specijalnog izaslanika Hermanna Neubachera, bilo je riječi i o kontaktima potpukovnika Dragutina Keserovića sa njemačkom okupacionom silom. Interesantna su Nedićeva opažanja i saznanja o potpukovniku Keseroviću. Naime, predsjednik kvislinške vlade je sumnjičio četničkog komandanta, moguće iz zazora pred [[Adolf Hitler|Hitler]]ovim izaslanikom, da pokazuje blagonaklon stav prema komunistima: {{izdvojeni citat|II Predsjednik vlade Nedić ističe da je okružni komandant (Kruševac) pregovarao s Keserovićem. Postoji zabrinutost oko toga </br> a) s obzirom na to da bi ovo moglo izazvati samo zabunu, jer je prethodna razmjena mišljenja bila samo informativnog karaktera, </br> b) Nedić hitno upozorava na Keserovića, koji takođe ima dvojicu komunista u svom štabu i podložan je crvenima.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=464&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000460—000461.] <br /> ({{jez-njem|"II. Ministerpräsident Nedić macht darauf aufmerksam, dass ein Kreiskommandant (Kruševac) mit Keserović verhandelt habe. Hiergegen beständen Bedenken </br> a) im Hinblick darauf, dass hierdurch lediglich Verwirrung entstehen könne, denn der bisherige Meinungsaustausch sei lediglich informativ, </br> b) Nedić warnt dringend vor Keserović, der auch zwei Kommunisten in seinem Stab habe und rot anfällig sei."}})</ref>}} Prethodno, pomenuti krajskomandant obavijestio je Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] kako nije zadovoljan zalaganjem potpukovnika Keserovića u borbi protiv partizana: {{izdvojeni citat|Komandant okruga Kruševac (major Kni) izveštava o svojim iskustvima sa Keserovićem, tvrdeći da je njegova borba protiv komunista do sada bila veoma mlaka. On ne veruje da je Keserović sklon da se svrsta uz komuniste.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=187&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000183.] <br /> ({{jez-njem|"Kreiskommandant von Krusevac (Major Kny) berichtet über seine Erfahrungen mit Keserovic, und behauptet, daß dessen Kampf gegen die Kommunisten bisher nur sehr lau gewesen sei. Er glaube nicht an ein Hinneigen des Keserovic zu den Kommunisten."}})</ref>|Dnevnik Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka, 8. III 1944.}} Po Mihailovićevom naređenju, Dragutin Keserović je [[30. 4.|30. aprila]] [[1944]]. godine unapređen u čin potpukovnika i postavljen za komandanta Rasinsko-topličke grupe korpusa. Ovu jedinicu činili su Rasinski, Toplički i Jastrebački korpus, sa zadatkom da se suprostave partizanskim snagama koje su se [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|iz Bosne probijale u Srbiju]], kao i sve jačim partizanima na jugu Srbije. {{izdvojeni citat|Grupe Keserovića i Markovića obezbjeđuju cestu Brus-Jošanička Banja od partizana koji se nalaze jugozapadno od linije Kruševac-Prokuplje.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=428&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000424.] <br /> ({{jez-njem|"DM–Gruppen Keserovic und Markovic sperren Strasse Brus–Josanica Banja gegen Rote im Raum SW Krusevac–Prokuplje."}})</ref>|Dnevni izvještaj komandanta Jugoistoka za 5. april 1944.}} „Južno od Kruševca Keserovićeve snage iznova došle u borbeni dodir sa komunističkim snagama“, navodi se u njemačkom izvještaju od 2. maja 1944.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=677&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000673.] <br /> ({{jez-njem|"S Krusevac sollen DM–Kräfte des Keserovic erneut in Gefechtsberührung mit komm. Kräften gekommen sein."}})</ref> Četnici Dragutina Keserovića su [[maj]]a [[1944]]. godine na [[Jastrebac|Jastrepcu]] pronašli [[Partizanske bolnice|partizansku bolnicu]]. Tom prilikom su strijeljali 24 ranjenika i 4 bolničarke.<ref name="Presuda">[https://www.znaci.org/00001/60_3_34.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Presuda Dragoljubu Mihailoviću i ostalima]</ref> Brigadir [[Charles Douglas Armstrong]], šef [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanske]] vojne misije pri Vrhovnoj komandi Jugoslovenske vojske u otadžbini, obavještava 5. maja 1944. generala Dragoljuba Mihailovića da je zabrinut za bezbjednost [[Savezničke sile u Drugom svjetskom ratu|savezničkog]] vojnog osoblja u zoni odgovornosti potpukovnika Dragutina Keserovića, usljed saradnje četničkih jedinica sa okupatorom: {{izdvojeni citat| Gospodine Ministre, Dobio sam izveštaj da radi potpukovnik g. Keserović sa otprilike 2000 vojnika, zajedno sa Nemcima, imajući za cilj napad na Partizane kod Ibra. Ja sam obavešten da je jedan moj oficir sa svojim telegrafistom i nekoliko američkih aviatičara, na teritoriji potpukovnika g. Keserovića i da su telegrafist i aviatičari baš u njegovom štabu. Ja sam zbog toga duboko zbunjen da dobijem ovaj izveštaj. Ja Vas molim, što pre, da me uverite da su imenovani ljudi u sigurnosti i da neće oni pasti Nemcima u ruke.<ref>AVII, ČA, kut. 20, reg. br. 20/5 (VK-Y-840).</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_257.htm Obaveštenje brigadira Armstronga od 5. maja 1944. Draži Mihailoviću o saradnji četnika i Nemaca u borbi protiv NOVJ]</ref>|[[Charles Douglas Armstrong]], general [[British Army|Britanske armije]]}} Major Erih Vajel ({{jez-njem|Erich Weyel}}) bio je delegiran kao oficir za vezu u štabu Rasinskog korpusa pod Keserovićevom komandom. Saradnju četničkih jedinica i njemačkih trupa major Vajel je koordinirao ne samo na širem području [[Kopaonik]]a, već i na čitavoj teritoriji četničke Komande Južne Srbije.<ref>Branko Latas, Četničko-nemački sporazumi o saradnji u Srbiji (1943-1944), Vojnoistorijski glasnik br. 2/1978, Beograd, str. 357.</ref> Dragutin Keserović je na svom suđenju priznao da je major Weyel došao u južnu Srbiju ljeti 1944. kao predstavnik njemačke komande u Srbiji te da je koordinirao operacije [[Dragoslav Račić|Račić]]evih, [[Nikola Kalabić|Kalabić]]evih i Keserovićevih četničkih jedinica s onima njemačkih, srpskih kvislinških i bugarskih jedinica protiv partizana.<ref>[https://znaci.org/00001/40_62.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNIČKO-NJEMAČKI SPORAZUMI O KOLABORACIJI U SRBIJI]</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_68.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje NEOSTVARENI PLANOVI]</ref> Na suđenju<ref>[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%A2%D1%80%D0%B0%D0%BD%D1%81%D0%BA%D1%80%D0%B8%D0%BF%D1%82_%D1%81%D0%B0_%D1%81%D1%83%D1%92%D0%B5%D1%9A%D0%B0_%D0%9A%D0%B5%D1%81%D0%B5%D1%80%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D1%83_%D1%83_%D0%91%D0%B5%D0%BE%D0%B3%D1%80%D0%B0%D0%B4%D1%83_1945. Transkript sa suđenja Keseroviću u Beogradu 1945.]</ref> se pukovnik Keserović o saradnji s okupatorom i kvislinzima ovako odredio: {{izdvojeni citat| ''Pretsedavajući'': Da li su Račić i Kalabić odlazili u Kruševac? ''Optuženi Keserović'': Oni su odlazili i u Kruševac i Ražanj. Oni su imali u svome štabu nekog kapetana Nemca, Vajla, koji je bio delegat nemačke vrhovne komande u Srbiji radi koordinacije u toj akciji. Oni su s nama imali i radio-vezu. U toj akciji sam koordinirao, na žalost, i ja s njima. Tu su bili Nemci, Bugari, ljotićevci i nedićevci, cela kompanija. ''Pretsedavajući'': Kako se završila ta zajednička akcija? ''Optuženi Keserović'': Partizani su bili gonjeni i razbijeni. Prešli su preko Jablanice i doterani do zida — do albanske granice. Tu se skupilo do 8.000. Bilo ih je ranjenih, bolesnih i zdravih, i svi su pokušali da pređu granicu. Po dolasku u Jablanicu, Račić donosi odluku da imam da se vratim na teren. Ostao sam u Župi radi odmora i sada sam imao da idem na teren. Naredio mi je da produžim dalje borbu. Rekao je da su partizani razbijeni i tako dalje. Preko delegata ja dobijam sto hiljada metaka u Lebanu. To je bio Račićev delegat kod Nemaca.}} U izvještajima Komande Jugoistoka iz maja 1944. pominje se sadjejstvo četničkih formacijâ, te snabdijevanje municijom Keserovićevog korpusa: {{izdvojeni citat|Četničke jedinice pod majorom Weyelom, [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]] i policija osiguravaju jugozapadnu granicu i zatvaraju cestu [[Nova Varoš]] — Bistrica. Usljed pritiska crvenih te pomanjkanja municije, čak i oni četnički komandanti koji su dosad bili suzdržani, sada žele pregovarati.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=771&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000767.] <br /> ({{jez-njem|"Cetnikverbände unter Major Weyel mit I./Pol.5 und I./SFK sichern an SW–Grenze und sperren Strasse Nova Varos – Bistrica. </br> Unter rotem Druck und wegen Mun.Mangel zunehmende Verhandlungsbereitschaft bisher zurückhaltender Cetnik–Verbände."}})</ref>|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka za 19. maj 1944.}} {{izdvojeni citat|Oficir za vezu Keserovića i Vesića stigao u Niš radi pregovora; iskazao principijelnu spremnost za učešće u jednom zajedničkom poduhvatu oko Jablanice i Jastrepca.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=773&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000769.] <br /> ({{jez-njem|"Verb. Offz. der Cetnik–Gruppe Keserovic u. Vesic zu Verhandlungen in Nisch eingetroffen. Grundsätzliche Bereitschaft zur Zusammenarbeit für gemeinsame grössere Aktionen im Raum Jablanica–Jastrebac."}})</ref>|Dnevni izvještaj od 20. maja 1944. godine}} {{izdvojeni citat|Borbe su se vodile između Keserovićevih četničkih jedinicâ i crvenih u oblasti južno od Kruševca; tom prilikom, Keserović je nastojao da se poveže sa okupacionim snagama i dobio je podršku u vidu isporuke municije.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=788&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000784.] <br /> ({{jez-njem|"Kämpfe zwischen den DM–Cetnik–Verbänden des Keserovic und den Roten im Raum S Krusevac stattgefunden, in dessen Verlauf Keserovic die Anlehnung an die Besatzungsmacht suchte und durch Mun. Lieferung unterstützt wurde."}})</ref>|Mjesečni izvještaj Komande Jugoistoka za period od 16.4 do 15.5.44. (23. maj 1944. godine)}} Tokom [[jul]]a i avgusta 1944. godine, Dragutin Keserović je zapovedao Rasinsko-topličkom grupom korpusa JVuO u [[Topličko-jablanička operacija 1944|nemačkoj ofanzivi]] protiv partizana na jugu Srbije. Na savjetovanju koje su krajem jula 1944. oficiri [[Armijska grupa F|Armijske grupe F]] održali sa [[Hermann Neubacher|Hermannom Neubacherom]], specijalnim izaslanikom njemačkog Ministarstva vanjskih poslova, konstatovano je: {{izdvojeni citat|Četničko pitanje: [...] Pojedinačni ugovori sa četničkim komandantima (npr. Neško Nedić, Keserović, itd.), koji su sračunati na ograničenu lokalnu i taktičku saradnju u borbi protiv komunista, nisu rizični i mogu se nastaviti. Oni su u ovom momentu – i samo u ovom – povoljni za nas, jer odgovaraju našim interesima. Oni ne znače podršku za veliki obračun između nacionalista i komunista, koja se ima odigrati tek u daljnoj budućnosti.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=695&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000686.] <br /> ({{jez-njem|"Cetnikfrage: </br> Einzelabmachungen mit Unterführern (z.B. Nesko Nedic, Keserovic usw.), die dem gemeinsamen örtlichen und durch die Lage bedingten jeweiligen Kampf gegen die Tito–Banden dienen, können ohne Risiko eingegangen werden, da sie für den Augenblick – und nur für diesen – zugleich deutschen Interessen entgegenkommen, eine Unterstützung für den Kampf von übermorgen, d.h. für die grosse Auseinandersetzung der nationalen Serben mit dem Kommunisten Titos jedoch nicht bedeuten."}})</ref>|Zabilješka sa sastanka Armijske grupe F (Heeresgruppe F) sa izaslanikom Neubacherom održanog 30. jula 1944 (31. juli 1944).}} Rasinsko-toplička grupa korpusa JVuO se avgusta 1944. zvanično stavlja pod komandu [[Wehrmacht]]a radi borbe protiv partizana u [[Topličko-jablanička operacija 1944|operaciji Kehraus]]: {{izdvojeni citat|„Srbija: četnička grupa Keserovića se dobrovoljno stavila pod komandu Borbene grupe Diesener“.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=288&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289541: Dnevni izvještaj komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 10. augusta 1944 (11. august 1944.).] <br /> ({{jez-njem|"3.) SERBIEN: </br> CETNIK–GRUPPE KESEROVIC FREIW. UNTER BEFEHL KGR. DIESENER GETRETEN."}})</ref>|Izvještaj komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi Vermahta od 10. avgusta 1944. godine}} [[Radoslav Đurić]] je svedočio da je u Topličko-jablaničkoj operaciji Keserović izvršio napad "sa oko 6 hiljada ljudi i nekim topovima koje je uzeo iz kosovskog odreda Žika Markovića" protiv oko 800 partizana, ali je potpuno potučen, zarobljeni su mu topovi, i on se povukao na levu obalu Toplice. Đurić je Keserovićev poraz od višestruko slabijih partizana objašnjavao time što je moral njegovih jedinica bio nikakav, jer "narod nije hteo tu borbu".<ref name="Ispitivanje">[https://www.znaci.org/00001/60_2_9.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Ispitivanje svedoka i čitanje dokumenata]</ref> === Zarobljavanje partizanskih ranjenika i njihovo izručenje njemačkom okupatoru === Tokom njemačko-kvislinške ofanzive u [[Toplica (rijeka)|Toplici]] i [[Jablanica (pritoka Južne Morave)|Jablanici]], potpukovnik Dragutin Keserović, komandant Rasinsko-topličke grupe korpusa JVuO, 27. jula 1944. godine zarobio je 9 (devet) ranjenih boraca [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]], koje je potom predao lokalnom nadleštvu [[Gestapo]]a. Četnici pod njegovom komandom pronašli su ranjenike u privremenom skloništu [[Bolnice u Narodnooslobodilačkom ratu|partizanske bolnice]] na južnim obroncima planine [[Jastrebac]]. U izvještaju ispostave Gestapoa iz [[Kruševac|Kruševca]] od 31. jula 1944, navode se imena ranjenika, među kojima su bili [[politički komesar]] Dragan Stanisavljević (zvani „Bosnić“) i učenica Tamara Žuržul (16), čijeg je brata Aleksandra Žuržula, ranije uhapsila [[Specijalna policija Uprave grada Beograda]] i uputila najprije u [[Zavod za prinudno vaspitanje omladine]] u [[Smederevska Palanka|Smederevskoj Palanci]], a odatle u [[Logor Banjica|koncentracioni logor Banjica]]. Pored njih dvoje, Keserovićevi četnici zarobili su tog dana još i Nikolu Stojanovića, Vidosava Cakića, Miodraga Stojanovića, Miodraga Denića, Živojina Živkovića, Maru Stanković i Vukašina Anđelkovića. Šef Gestapoa u Kruševcu [[Schutzstaffel|SS]]–poručnik Šlut ({{jez-njem|Schlutt}}) obavještava centralu u [[Beograd]]u (BdS): {{izdvojeni citat|Ovi su ranjeni pre otprilike 4 nedelje i negovani u raznim bolnicama komunista na južnom Jastrepcu, na kraju su bili u Bresnici (14/5/6), tamo se nalazilo nekoliko baraka u kojima je ležalo mnogo komunista. Kada su tamo započele borbe, preneseni su na planinu Đulicu (?). Tamo su smešteni u zemljanu pećinu, sa namirnicama za dva dana. Uz njih su bila još dva engleska lekara, jedan teško ranjeni Amerikanac i jedna bolničarka. Svima njima je obećano da će za tri dana doći neko po njih, međutim ostali su tamo 14 dana bez namirnica, dok ih nisu našli Keserovićevi četnici koji su ih kamionom dopremili ovamo. Šta se desilo sa Amerikancem i Englezima, komunisti ne mogu da objasne. (Verovatno je Keserović poveo lekare, pošto on sam u njima jako oskudeva). Komunisti su pripadali [[21. srpska divizija NOVJ|21. diviziji]]. Zbog svojih delom teških rana (gnoj i crvi u ranama) i svog do kostiju izgladnelog stanja mogli su biti saslušani samo ukratko. Iz zdravstvenih obzira prema našem logoru, oni su smešteni u zatvoru srpske policije.<ref>[https://znaci.org/00003/522.htm ''Nemačka obaveštajna služba'', knjiga VIII, Beograd, 1956], dok. br. 317, str. 929–931.</ref><ref>Бранислав Божовић, Специјална полиција у Београду 1941-1944, Завод за уџбенике, Београд, 2014, стр. 351–352.</ref>}} Tokom avgusta 1944, centrala Gestapoa u Beogradu i ispostava u Kruševcu vodile su prepisku o sudbini devet zarobljenih partizanki i partizana. SS–kapetan Vineke ({{jez-njem|Wienecke}}), šef antikomunističkog odsjeka beogradskog Gestapoa, intervenisao je 16. avgusta kod nadleštva u Kruševcu kako bi se izvršilo »temeljno saslušavanje« političkog komesara Dragana Stanisavljevića, zbog eventualnih kontakata sa visokim vojnim i partijskim funkcionerima: {{izdvojeni citat|Prema dostavljenom izveštaju predao je 27.7.44. Keserović nekoliko pripadnika komunističkih bandi tamošnjem nadleštvu, između ostalih gore navedenog politkomesara. Pošto se kod St.-a radi o važnom funkcioneru, molimo da se St. temeljno sasluša. Naročito se ima saslušati o višem funkcioneru sa pseudonimom »[[Svetozar Vukmanović|Tempo]]«. Provera u logoru Dedinje pokazala je da je brat Tamare Žuržul, Aleksandar Ž., ovde zatvoren još od 10.5.1943 od srp. Specijalne policije, zbog komunističke delatnosti.<ref>''Nemačka obaveštajna služba'', knjiga VIII, Beograd, 1956, dok. br. 318, str. 933.</ref>}} 24. avgusta 1944. godine, poručnik Šlut odgovara kapetanu Vinekeu dopisom sljedeće sadržine: {{izdvojeni citat|Gore navedeni, kao i svi u dopisu od 31.7.44. imenovani komunisti i komunistkinje pogubljeni su iz nužde 1.8.44, pošto duže držanje u zatvoru nije bilo više moguće zbog stanja koje sam već opisao u svome dopisu. Rezultat saslušanja, koje je bilo moguće samo u ograničenoj meri, već sam dostavio navedenim dopisom. '''Nešto više se nije moglo izvući iz zatvorenika koji se više nisu mogli smatrati živim bićima'''.<ref>''Nemačka obaveštajna služba'', knjiga VIII, Beograd, 1956, dok. br. 319, str. 934.</ref><ref>Бранислав Божовић, Специјална полиција у Београду 1941-1944, Завод за уџбенике, Београд, 2014, стр. 352.</ref>}} Izraz “pogubljenje iz nužde” pripadnici Gestapoa su upotrebljavali u slučajevima egzekucije zatvorenika koji su prethodno mučenjem dovedeni na ivicu smrti i time postali beskorisni za dalju istragu. Zarobljeni partizanski ranjenici su već bili u takvom stanju kada su ih četnici potpukovnika Keserovića predali okupatoru, koji ih je likvidirao nakon četiri dana.<ref>Бранислав Божовић, Специјална полиција у Београду 1941-1944, Завод за уџбенике, Београд, 2014, стр. 352, фус. 757.</ref> Slučaj predaje ranjenih partizana Nijemcima bio je pretresen i na sudskom procesu protiv Dragutina Keserovića u avgustu 1945. Pukovnik Keserović se pred sudskim vijećem branio tvrdnjom da je htio spasiti ranjenike, tako što ih je poslao u bolnicu na liječenje, tj. da ih nije izravno izručio okupatoru: {{izdvojeni citat|''Pretsedavajući'': Prilikom ofanzive u Toplici vaše jedinice pronašle su jednu grupu ranjenika u bunkeru na Jastrepcu i predale ih Nemcima u Kruševcu. ''Optuženi Keserović'': Nije tačno da sam ih ja predao Nemcima. Moje trupe našle su u zemunici jednoga engleskoga majora, jednog Amerikanca i 4 do 5 partizana, koji su bili pravi mrtvaci. Nisu jeli petnaest dana, a u ranama po telu bilo je i crvi. Kada sam to video uputio sam ih u bolnicu. Naredio sam da se upute po kuriru i da se kaže da su to naši ljudi, želeo sam da ih spasem. Ja sam hteo žive i zdrave da ih imam radi propagande. Hteo sam da ih spasem. ''Pretsedavajući'': Međutim, oni su streljani. ''Optuženi Keserović'': Ja sam naredio da se upute u bolnicu. Neko je prijavio Nemcima da se u bolnici nalaze partizani i oni su odvedeni, kako sam čuo. Ja sam dobio izveštaj da oni nisu streljani, nego da su internirani. To je moje mišljenje...<ref name="znaci.org">[https://znaci.org/00001/11_68.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje NEOSTVARENI PLANOVI]</ref>}} === Završne operacije === {{main|Borbe za Kruševac 1944.}} [[Datoteka:Cetnici u Krusevcu 1944.jpg|thumb|Keserovićevi četnici u Kruševcu oktobra 1944. godine čekaju Saveznike.]] U vrijeme [[Bitka za Srbiju|bitke za Srbiju]], zabilježeni su primjeri boravka visokih oficira JVuO u gradovima pod kontrolom Nijemaca. Štab pukovnika Dragutina Keserovića, komandanta Rasinskog korpusa JVuO i štabovi pojedinih brigada Rasinskog korpusa, krajem septembra i početkom oktobra 1944. godine, nalazili su se u [[Kruševac|Kruševcu]] i njegovim predgrađima.<ref>[http://www.yuhistorija.com/serbian/drugi_sr_txt01c4.html Milan Radanović: Kolaboracija JVuO sa nemačkim okupatorom u Srbiji 1941-1944.]</ref> Pred ulazak Crvene armije na teritoriju Srbije Keserović je pokušao da pređe na stranu Saveznika. Prva takva akcija bila je [[borbe za Kruševac 1944.|oslobađanje Kruševca 14. oktobra 1944. godine]]. U gradu je Keserović je zajedno sa američkim obaveštajcem, poručnikom Evaldom Kramerom, dočekao sovjetskog pukovnika Patovkina. Kada su Crvenoarmejci počeli da hapse četnike, Keserović se spasao bekstvom iz Kruševca. Priključio se svojim četnicima koji su se užurbano povlačili prema [[Goč]]u. Rasinsko-toplička grupa korpusa se, zajedno sa glavninom četničkih snaga iz Srbije, probijala se prema Bosni na južnom krilu, pravcem [[Ivanjica]]-[[Sjenica]]-[[Prijepolje]]-[[Pljevlja]]-[[Kalinovik]], učestvujući u [[operacija Zeleni put I|proboju nemačke Armijske grupe E kroz Sandžak]]. Nakon nemačkog zauzimanja Pljevalja, njegova grupacija se smestila u tom gradu. Tu je 18. novembra pretrpela težak poraz od delova [[37. sandžačka divizija NOVJ|37. sandžačke divizije NOVJ]]. Nakon toga Keserovićeva grupacija učestvovala je u [[ofanziva JVuO u istočnoj Bosni 1944.|napadu JVuO prema Tuzli]]. Nakon poraza kod Tuzle, Keserovićeve jedinice učestvovale su u grupaciji koja je proterala snage NDH i zauzela Modriču. Nakon nedelju dana, sklopljen je sporazum sa snagama NDH u tom kraju.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_144.htm Izveštaj Komande smederevskog korpusa od 23. januara 1945. načelniku štaba Vrhovne komande o sporazumu sa ustaško-domobranskim jedinicama u rejonu Modriče], Zbornik NOR-s, tom XIV, knjiga 4, dokument 144</ref> Nemci su imali instrukciju da se ne mešaju u ustaško-četničke sukobe.<ref>Nacionalna arhiva Vašington, T311, rolna 185, snimci 658-800, prevod: [https://www.znaci.org/00001/4_12_4_219.htm Ratni dnevnik Armijske grupe E 1.10.1944-31.12.1944], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - prilog broj 2, (14. decembar 1944)</ref> Ova oblast na komunikaciji Sarajevo - Bosanski Brod bila je od kritične važnosti za Nemce, i tu su tokom februara i marta 1945. vođenje teške borbe između [[Druga armija JA|Druge armije JA]] s jedne, i nemačkih, četničkih i ustaško-domobranskih snaga s druge strane. Sredinom marta četnička grupacija pod komandom [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]] prelazi reku Bosnu, da bi narednih mesec dana ostala na [[Vučjak]]u. Sa ove planine, četnička glavnina je [[13. 4.|13. aprila]] pošla u Srbiju, želeći da podigne ustanak protiv komunista. Jedinice za proboj do Srbije podeljene su u tri kolone. Pukovnik Dragutin Keserović je bio na čelu desne kolone. Posle tačno mesec dana proboja, [[13. 5.|13. maja]] [[1945]]. godine, do [[Srbija|Srbije]] su stigle jedinice pod Keserovićevom komandom, na ušću [[Sutjeska (rijeka)|Sutjeske]] u [[Drina|Drinu]], ispod [[Zelengora|Zelengore]]. Ostaci Keserovićevih jedinica pokušali su narednih dana da pređu [[Drina|Drinu]] i nastave borbu. Keserović se sa dvadesetak ljudi uputio preko [[Jahorina|Jahorine]] i [[Vokšanica|Vokšanice]], da bi 6. juna ponovo izbio na [[Drina|Drinu]], naspram sela Jagoršnica. Na drugoj obali je uhapšen i sproveden u [[Beograd]]. == Suđenje i smrt == [[File:Dragutin Keserović pred sudom 1945.jpg|thumb|Ulazak optuženog Dragutina Keserovića u sudnicu (jul/avgust 1945. godine).]] Suđenje pukovniku Keseroviću održano je od 2. jula do 8. avgusta 1945. godine u amfiteatru [[Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu|Pravnog fakulteta]] u [[Beograd]]u pred Vojnim sudom 1. Armije za zločin protiv naroda i države. Suđeno mu je sa još nekim čelnicima [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|Ravnogorskog pokreta]]. Keserović se na suđenju uglavnom branio izgovorima da je radio protiv Nemaca i da se borio kao saveznik. Posebno je bilo reči o njegovom učešću u [[Topličko-jablanička operacija 1944|Topličko-jablaničkoj operaciji]]. :Pretsedavajući: Vi ste napomenuli da niste imali dovoljno municije? Da li ste izvršili popunu municije? :Optuženi Keserović: Draža mi je kazao da ćemo municiju dobiti od Račića, Kalabića i Rakovića. Oni su dobili milion metaka. :Pretsedavajući: Od koga? :Optuženi Keserović: Od Nemaca. Račić mi je kazao: 'Keseroviću, cilj opravdava sredstvo!' :Pretsedavajući: Da li su tom prilikom na strani četnika učestvovali i nemački tenkovi? :Optuženi Keserović: Ja sam prvi put video jedan bugarski puk kod Sokolovice i pri dolasku na Tupalski Vis. Tu sam video pet tenkova i jedan dopunski bataljon.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%A2%D1%80%D0%B0%D0%BD%D1%81%D0%BA%D1%80%D0%B8%D0%BF%D1%82_%D1%81%D0%B0_%D1%81%D1%83%D1%92%D0%B5%D1%9A%D0%B0_%D0%9A%D0%B5%D1%81%D0%B5%D1%80%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D1%83_%D1%83_%D0%91%D0%B5%D0%BE%D0%B3%D1%80%D0%B0%D0%B4%D1%83_1945. Transkript sa suđenja Keseroviću u Beogradu 1945.]</ref> Keserović je priznao da je ubijao pripadnike partizanskog [[narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|pokreta otpora]], ali isključivo kao vojnik, po naređenju generala [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]]: {{izdvojeni citat|„Ja sam streljao, ubijao, ali ja sam dobijao naređenja od Draže: uništiti, definitivno uništiti".<ref name="Saslušanje">[https://www.znaci.org/00001/60_1_6.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Saslušanje optuženih]</ref>}} Sud je doneo presudu kojom je na kaznu smrti streljanjem, gubitkom svih građanskih prava i konfiskacijom celokupne imovine, osudio pukovnika Keserovića zbog zločina protiv naroda i države, zbog pomaganja okupatoru, zbog saradnje sa vladom Milana Nedića i zbog neprijateljske delatnosti protiv nove države uperene na podrivanju novog ustavnog poretka, mira i bezbednosti. Pukovnik Keserović je streljan [[17. 8.|17. avgusta]] 1945. godine negde u Beogradu. Mesto streljanja nikada nije objavljeno. == Rehabilitacija == 26. juna [[2021]]. godine, [[Viši sud u Beogradu]] rehabilitovao je pukovnika JVuO Dragutina Keserovića, koji je osuđen na kaznu smrti strijeljanjem 1945. godine. Sudsku odluku o rehabilitaciji pukovnika Keserovića pozdravio je Gradski odbor [[Monarhizam|monarhističkog]] i pročetničkog [[Srpski pokret obnove|Srpskog pokreta obnove]] u [[Kruševac|Kruševcu]].<ref>[https://www.rtk.rs/2021/06/26/rehabilitovan-dragutin-keserovic/ Radio-televizija Kruševac: Rehabilitovan Dragutin Keserović]</ref> == Odlikovanja == Dragutin Keserović je odlikovan je ordenom "Miloša Obilića" i ordenom "Albanske spomenice", dok ga je u Drugom svetskom ratu [[Petar II Karađorđević|kralj Petar II]], na predlog Vrhovne Komande JVuO, odlikovao ordenom "Karađorđeve zvezde sa mačevima I reda", što je najviše odlikovanje u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]]. == Izvori == {{izvori|2}} == Povezano == * [[Jugoslovenska vojska u otadžbini]] * [[Bitka za Kruševac]] * [[Operacija Kopaonik]] * [[Topličko-jablanička operacija 1944|Operacija "Trumpf"]] * [[Borbe za Kruševac 1944.|Oslobođenje Kruševca oktobra 1944]]. * [[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni 1944.|Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944]]. * [[Bitka na Zelengori]] == Vanjske veze == * [http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%A2%D1%80%D0%B0%D0%BD%D1%81%D0%BA%D1%80%D0%B8%D0%BF%D1%82_%D1%81%D0%B0_%D1%81%D1%83%D1%92%D0%B5%D1%9A%D0%B0_%D0%9A%D0%B5%D1%81%D0%B5%D1%80%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D1%83_%D1%83_%D0%91%D0%B5%D0%BE%D0%B3%D1%80%D0%B0%D0%B4%D1%83_1945. Transkript sa suđenja Keseroviću u Beogradu 1945.] * [https://www.znaci.org/00001/11_68.htm Transkript sa suđenja Keseroviću sa objašnjenjem događaja] {{Lifetime|1896|1945|Keserović, Dragutin}} [[Kategorija:Biografije, Obrenovac]] [[Kategorija:Četnici]] [[Kategorija:Nosioci Albanske spomenice]] [[Kategorija:Solunski borci]] [[Kategorija:Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu]] 2bjmpg8s5ic8om67p97cgxwvelr0a2q 0 186367 42669795 42263880 2026-08-09T16:29:19Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669795 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Filmska biografija | ime = Hal Ashby | ime_po_rođenju = William Hal Ashby | datum_rođenja = {{Birth date|1929|09|2|df=y}} | mjesto_rođenja = [[Ogden]], [[Utah]]<br />[[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | datum_smrti={{Death date and age|1988|12|27|1929|9|2|df=y}} | mjesto_smrti=[[Malibu, California|Malibu]], [[Kalifornija|California]], SAD | alma_mater = | zanimanje = [[montažer]]<br />[[filmski reditelj|filmski režiser]]<br />[[filmski producent]] | period = 1965 - 1988 | znameniti_filmovi = ''[[Povratak ratnika]]''<br /> ''[[Being There|Dobrodošli, g. Chance]]'' | uticaj_na = [[Sean Penn]] }} '''Hal Ashby''' ([[Ogden]], [[2. 9.|2. rujna]] [[1929]]. - [[Malibu]], [[27. 12.|27. prosinca]] [[1988]].), [[sjedinjene Američke Države|američki]] filmski montažer, a kasnije i redatelj. == Mlade godine == Rodio se u gradu [[Ogden]]u u saveznoj državi [[Utah]] u mormonskoj obitelji. Mladost je proveo burno - roditelji su mu se razveli, otac mu je počinio samoubojstvo, sam se oženio vrlo mlad, sa 19 godina, i ubrzo zatim i razveo. Odustao je od srednje škole te se naposlijetku preselio u [[Kalifornija|Kaliforniju]]. == Karijera == Po vlastitim riječima, imao je oko 50-ak poslova prije nego li je konačno dobio posao kao montažer na filmu. [[1967]]. čak je osvojio [[Oscar]]a za montažu u filmu "[[U vrelini noći]]." Na nagovor mentora, redatelja Normana Jewisona, Ashby je sa 40 godina konačno i sam režirao svoj prvi film, tragikomediju "[[Stanodavac]]" iz [[1970]]. Kasnije je, ponajviše u 70-ima, razvio osebujnu i uspješnu karijeru kao redatelj koji zagovara liberalne stavove i humanizam te je dobio i nominaciju za [[Oscar]]a i [[Zlatni globus]] za najbolju režiju za film "[[Povratak veterana]]" iz [[1978]]., a mnogo je puta nominiran i za [[Zlatna palma|Zlatnu palmu]]. Film "[[Holivudski frizer]]" je navodno režirao prema memoarima svoje supruge Joan Marshall. Njegov najhvaljeniji film je društvena satira "[[Being There|Dobrodošli, g. Chance]]". No, počeo je gubiti slavu u 80-ima režiravši samo slabo poznate fimove. Kako bi skrenuo svoju karijeru prema pozitivnom, prestao je uzimati droge, ošišao svoju dugu kosu i skratio bradu kako bi djelovao "respektabilnije", ali je dobivao samo radove na televiziji. Umro je sa 59 godina od raka [[pankreas|gušterače]]. == Zanimljivosti == * Bio je vegetarijanac. * [[Sean Penn]] je svoj prvi film kojeg je režirao, "'''[[The Indian Runner]]'''", posvetio Ashbyju. * U skoro svakom filmu kojeg je režirao, pojavio se u malom cameo nastupu. * U filmu ''[[Holivudski frizer]]'' peva se srpska pesma "[[Tamo daleko]]" u sceni pred evakuaciju prostorije za svečanosti. * 10 glumaca u njegovim filmovima od [[1970]]. do [[1979]]. dobilo je nominacije za [[Oscar]]a: [[Jack Nicholson]] i [[Randy Quaid]] za film "[[Posljednji zadatak]]", [[Jack Warden]] za film "[[Holivudski frizer]]", [[Bruce Dern]] i [[Penelope Milford]] za film "[[Povratak veterana]]", te [[Peter Sellers]] za film "[[Being There|Dobrodošli, g. Chance]]", dok su [[Lee Grant]], [[Jon Voight]], [[Jane Fonda]] i [[Melvyn Douglas]] osvojili te nagrade. Četvero glumaca osvojilo je uz to i [[Zlatni globus]]: Jon Voight i Jane Fonda za "Povratak veterana" te Peter Sellers i Melvyn Douglas za "Dobrodošli, g. Chance". == Filmografija == * ''[[Stanodavac]]'' (1970) * ''[[Harold i Maude]]'' (1971) * ''[[Posljednji zadatak]]'' (1973) * ''[[Holivudski frizer]]'' (1975) * ''[[Bound for Glory (film)|Na putu slave]]'' (1976) * ''[[Povratak veterana]]'' (1978) * ''[[Being There|Dobrodošli, g. Chance]]'' (1979) * ''[[Second-Hand Hearts]]'' (1981) * ''[[Lookin' to Get Out]]'' (1982) * ''[[Let's Spend the Night Together (film)|Let's Spend the Night Together]]'' (1982) * ''[[The Slugger's Wife]]'' (1985) * ''[[8 Million Ways to Die]]'' (1986) * ''[[Jake's Journey]]'' (1988) (TV) == Vanjske veze == * [http://www.imdb.com/name/nm0000797/ IMDb profil] * [http://www.sensesofcinema.com/2004/great-directors/ashby/ Profil Hala Ashbya] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101225034448/http://www.sensesofcinema.com/2004/great-directors/ashby/ |date=2010-12-25 }} [[Kategorija:Američki filmski režiseri]] [[Kategorija:Dobitnici Oscara]] jztiv2tsk20qpo35wuf91aza3zvu081 0 189810 42669966 42563312 2026-08-10T11:16:00Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669966 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Filmska biografija |ime = Joel i Ethan Coen |zanimanje = režiseri, scenaristi |slika = COEN Brothers (cannesPH).jpg |širina_slike = 320px |opis = Braća Joel (desno) i Ethan (lijevo) Coen na [[Filmski festival u Cannesu|Filmskom festivalu u Cannesu]], [[2001.]] godina |ime_po_rođenju = Joel David Coen<br />Ethan Jesse Coen |datum_rođenja = [[29. studenog]] [[1954.]] <small>(Joel)</small><br />[[21. rujna]] [[1957.]] <small>(Ethan)</small> |mjesto_rođenja = {{nowrap|{{flagicon|SAD}} [[St. Louis Park, Minnesota|St. Louis Park]], [[Minnesota|MN]], [[Sjedinjene Države]]}} |datum_smrti = <!-- {{Death date and age|YYYY|MM|DD|YYYY|MM|DD|df=y}} --> |mjesto_smrti = |alias = Braća Coen |nacionalnost = [[Židovi]] |državljanstvo = {{flagicon|SAD}} [[SAD|američko]] |supružnik = [[Frances McDormand]] <small>(Joel; 1984-)</small><br />[[Tricia Cooke]] <small>(Ethan; 1990-)</smalL> |partner = |roditelji = |djeca = |rodbina = |javna_funkcija = |znameniti_filmovi = ''[[The Big Lebowski]]''<br />''[[Fargo (film)|Fargo]]''<br />''[[No Country for Old Men (film)|No Country for Old Men]]''<br />''[[Burn After Reading]]'' |znamenite_serije = |period = [[1984.]] - |žanr = [[triler]], [[komedija]] |uticaj_od = [[Stanley Kubrick]], [[Buster Keaton]], [[Charlie Chaplin]], [[Sam Peckinpah]], [[Sam Raimi]], [[Roman Polanski]] |uticaj_na = |nagrade = {{Infokutija Nagrade |child = yes |bgcolour = #09c8bd |academyawards = '''[[Oscar za najbolji originalni scenarij]]'''<br />1996. ''[[Fargo (film)|Fargo]]''<br />'''[[Oscar za najbolji film]]'''<br />2007. ''[[No Country for Old Men (film)|No Country for Old Men]]''<br />'''[[Oscar za najboljeg redatelja]]'''<br />2007. ''[[No Country for Old Men (film)|No Country for Old Men]]''<br />'''[[Oscar za najbolji adaptirani scenarij]]'''<br />2007. ''[[No Country for Old Men (film)|No Country for Old Men]]'' |emmyawards = |peabodyawards = |tonyawards = |goldenglobeawards = |baftaawards = '''[[Nagrada za režiju David Lean]]'''<br />1996. ''[[Fargo (film)|Fargo]]'' <small>(Joel Coen)</small><br />2007. ''[[No Country for Old Men (film)|No Country for Old Men]]'' |cesarawards = |goyaawards = |afiawards = |filmfareawards = |olivierawards = |grammyawards = |sagawards = |americancomedyawards = |britishcomedyawards = |awardtitle1 = |award1 = |awardtitle2 = |award2 = |awardtitle3 = |award3 = }} |URL = }} '''Joel i Ethan Coen''', poznati kao '''Braća Coen''', američki filmski redatelji, scenaristi i producenti. Tijekom više od 20 godina, dvojac je napisao i režirao brojne uspješnice, od urnebesnih komedija (''[[Tko je ovdje lud?]]'', ''[[Arizona Junior]]'', ''[[Mr. Hula-Hoop]]'') preko [[film noir]]a (''[[Millerovo raskrižje]]'', ''[[Krvavo jednostavno]]'', ''[[Čovjek kojeg nije bilo]]'', ''[[Nema zemlje za starce (2007)|Nema zemlje za starce]]'') do filmova koji spadaju u oba ta žanra (''[[Fargo (1996)|Fargo]]'', ''[[Veliki Lebowski]]'', ''[[Barton Fink]]''). Braća svoje filmove pišu, režiraju i produciraju zajedno, iako je donedavno Joel dobivao pojedinačne kredite za režiju, a Ethan za produkciju. Često se izmjenjuju kod honorara za scenarij, dok se zajednički potpisuju za scenarij pod pseudonimom "Roderick Jaynes". U filmskoj industriji su poznati kao "dvoglavi redatelj" budući da dijele slične vizije o tome kako bi njihovi filmovi trebali izgledati; zato glumci često kažu da mogu prići svakom bratu pojedinačno s pitanjem, ali će dobiti isti odgovor.<ref>[https://web.archive.org/web/20080303121431/http://afp.google.com/article/ALeqM5gscDeHQbyybPqIAvt4N36wVwbkNw Coen brothers prove two heads are better than one] Preuzeto 25. veljače 2008.</ref><ref>[http://entertainment.timesonline.co.uk/tol/arts_and_entertainment/film/oscars/article3423506.ece O Coen brothers, where art thou going to put the Oscar?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080516221107/http://entertainment.timesonline.co.uk/tol/arts_and_entertainment/film/oscars/article3423506.ece |date=2008-05-16 }} Preuzeto 25. veljače 2008.</ref> == Biografija == Joel Coen ([[29. studenog]] [[1954.]]) i Ethan Coen ([[21. rujna]] [[1957.]]) odrasli su u St. Louis Parku u [[Minnesota|Minnesoti]], predgrađu Minneapolisa.<ref name="twoheads">{{cite web |url = http://afp.google.com/article/ALeqM5gscDeHQbyybPqIAvt4N36wVwbkNw |title = Coen brothers prove two heads are better than one |accessdate = 5. listopada 2008 |date = 24. veljače 2008. |publisher = Agence France-Presse |archiveurl = https://web.archive.org/web/20080303121431/http://afp.google.com/article/ALeqM5gscDeHQbyybPqIAvt4N36wVwbkNw |archivedate = 2008-03-03 |deadurl = no }}</ref> Njihovi roditelji, Edward i Rena Coen, oboje [[Židovi]], bili su profesori. Otac je bio profesor ekonomije na Sveučilištu u Minnesoti, dok je njihova majka bila povjesničarka umjetnosti na Sveučilištu St. Cloud State. Kad su bili djeca, Joel je uštedio nešto novca od kosidbe travnjaka kako bi kupio Vivitar Super 8 kameru. Braća su zajedno presnimavali filmove koje bi vidjeli na televiziji, a u "glavnoj ulozi" bio je dječak iz susjedstva, Mark Zimering ("Zeimers"). Njihov prvi pokušaj bio je nazvan ''Henry Kissinger, Man on the Go''. ''The Naked Prey'' (1966.) Cornela Wildea postao je njihov ''Zeimers in Zambia''<ref>[http://www.ambidextrouspics.com/html/joel_and_ethan_coen.html Gods of Film making Joel and Ethan Coen] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080921082214/http://www.ambidextrouspics.com/html/joel_and_ethan_coen.html |date=2008-09-21 }} Preuzeto 14. svibnja 2007.</ref>, u kojem se Ethan pojavio kao domorodac s kopljem. Braća su srednju školu završila u St. Louis Park High School, 1973. i 1976. Diplomirali su na Simon's Rock College of Bard u Great Barringtonu u [[Massachusetts]]u.<ref name="twoheads" /> Joel je nakon toga četiri godine proveo na studiju filmske umjetnosti na Sveučilištu u New Yorku, gdje je za završni rad snimio 30-minutni film ''Soundings''. Film je prikazivao ženu koja vodi ljubav sa svojim gluhim dečkom dok naglas fantazira o seksu s njegovim najboljim prijateljem koji sve sluša u susjednoj sobi. Ethan je pohađao Sveučilište Princeton te 1979. diplomirao filozofiju.<ref name="twoheads" /> Njegov završni rad bio je esej na 41 stranici, "Two Views of Wittgenstein's Later Philosophy." === Privatni život === Joel se 1984. oženio s glumicom [[Frances McDormand]]. Posvojili su sina iz [[Paragvaj]]a i nazvali ga Pedro McDormand Coen. McDormand je nastupila u pet njihovih filmova, uključujući kratko pojavljivanje u ''Millerovu raskrižju'', sporednu ulogu u ''Arizona Junioru'', i glavne uloge u ''Suvišnoj okrutnosti'', ''Čovjeku kojeg nije bilo'', ''Fargu'' (za koju je osvojila [[Oscar za najbolju glavnu glumicu|Oscar]]) i ''Spaliti nakon čitanja''. Ethan je oženjen s montažerkom Triciom Cooke. Oba para žive u New Yorku, iako ne zajedno.<ref>{{cite news | author = Ian Nathan | title = The Complete Coens | publisher = Empire | date = siječanj 2008 | pages=173 |accessdate = 2008-10-05}}</ref> == Karijera == === 1980-e === Nakon diplome u New Yorku, Joel je radio kao producent asistent na raznim industrijskim filmovima i glazbenim videospotovima. Počeo se baviti i montažom i upoznao [[Sam Raimi|Sama Raimija]] koji je tražio pomoćnika montažera za svoj prvi dugometražni film, ''[[Zla smrt]]'' (1981.). Braća su 1984. napisala i režirala ''[[Krvavo jednostavno]]'', svoj prvi zajednički film. Smješten u [[Teksas]]u, film govori o snalažljivom ljigavom vlasniku bara koji unajmljuje privatnog detektiva da mu ubije ženu i njezina ljubavnika. U ovom filmu vidljivi su mnogi elementi koji će braća koristiti u svojim sljedećim radovima: njihove vlastite skrivene reference na druge filmske žanrove (u ovom slučaju noir i horor) i inteligentni zaplet unutar jednostavne priče; njihov mračno-inventivni i pomaknuti smisao za humor te majstorsko stvaranje atmosfere. U filmu je nastupila Frances McDormand. Film je po izlasku zaradio pohvale, posebno među 'lijevo orijentiranim' gledateljima te osvojio nagrade za Joelovu režiju na Sundanceu te nagradu Independent Spirit. Sljedeći projekt braće Coen koji se trebao naći u kinima bio je film Sama Raimija iz 1987., ''[[Val zločina]]''. Scenarij su napisali braća i Raimi. Sljedeći film koji su braća napisala i režirala bio je ''[[Arizona Junior]]'' iz 1987. Bila je to priča o neobičnom bračnom paru, bivšeg zatvorenika Hija ([[Nicolas Cage]]) i bivše policajke Ed ([[Holly Hunter]]) koji žele dijete, ali ga ne mogu dobiti prirodnim putem. Sreća im se nasmiješi nakon što se lokalni tajkun pojavi na televiziji s petero novorođenčadi za koje se našali kako ih 'ima previše da bi se za sve brinuo'. Vidjevši to kao 'znak' i priliku da vrate prirodnu ravnotežu, Hi i Ed ukradu jednu od beba i počnu je odgajati kao svoju. ''Arizona Junior'' je zbog svoje nevinosti i urnebesnosti bio pristupačniji masovnom tržištu jer je olakšavao razvoj priče u okvirima crnog humora. === 1990-e === ''[[Millerovo raskrižje]]'' objavljeno je 1990., a mnogi su ga doživjeli kao homage žanru gangsterskih filmova. S [[Albert Finney|Albertom Finneyjem]], [[Gabriel Byrne|Gabrielom Byrneom]] i njihovim budućim stalnim suradnikom [[John Turturro|Johnom Turturrom]] u glavnim ulogama, film je smješten u eru prohibicije tridesetih godina te govori o neprijateljstvu među gangsterskim bandama. Film je bio hvaljen zbog dijaloga i duboke karakterizacije likova, dok je u isto vrijeme bio obilježen zaštitnim znakovima braće Coen, crnim humorom i raznim preokretima. Reputacija Coenovih naizgled je rasla sa svakim sljedećim filmom, ali njihov sljedeći film bio je veliki korak naprijed. Vizualno zadivljujući ''[[Barton Fink]]'' (1991.) je, smješten u [[1941.]], govorio o njujorškom dramatičaru koji se seli u [[Los Angeles]] kako bi napisao scenarij za B-film. Smješta se u hotelski apartman kako bi započeo pisanje, ali ga pogađa nedostatak inspiracije. Zato se sprijatelji s prijaznim čovjekom iz susjedne sobe ([[John Goodman]]), zajedno s nekoliko suradnika iz filmske industrije. Inspiracija dolazi iz najčudnijih mjesta, a sami hotel je neobičan i magnet za bizarnosti. ''Barton Fink'' postigao je veliki kritički uspjeh te bio nominiran za tri [[Oscar]]a. Osim toga, osvojio je tri glavne nagrade na [[Filmski festival u Cannesu|Filmskom festivalu u Cannesu]], uključujući [[Zlatna palma|Zlatnu palmu]]. ''Barton Fink'' je bio prvi film Coenovih na kojem je radio snimatelj [[Roger Deakins]], ključna figura među njihovim suradnicima u sljedećih 15 godina. 1994., nakon što su prikupili dostatna sredstva, braća su mogla snimiti svoj prvi visokobudžetni film ''[[Mr. Hula-Hoop]]'' (na čijem su scenariju radili sa Samom Raimijem). Priča se vrti oko čovjeka koji je postavljen za šefa velike korporacije kako bi je uništio (kako bi je uprava kupila za sitniš); međutim, on osmišlja hula hoop i preko noći postaje uspješan i slavan. Kritike su prvi put bile dosta mlake, dok je Roger Deakins zaradio same pohvale za fotografiju. Većina kritičara je pisala da film ne govori ništa novo zbog konstantnih referenci i odavanja počasti klasičnim filmovima tridesetih i četrdesetih godina. Mnogi su bili razočarani prvim pokušajem Coenovih na visokoj razini. Osim toga, film se pokazao kao veliki komercijalni promašaj budući da je zaradio samo tri milijuna dolara s budžetom od 25 milijuna. Nakon komercijalnog podbačaja ''Mr. Hula-Hoopa'', braća su se okrenula poznatijim temama i 1996. snimili noir triler ''[[Fargo (1996)|Fargo]]''. Smješten u njihovoj rodnoj državi [[Minnesota|Minnesoti]], film govori o Jerryju Lundergaardu ([[William H. Macy]]), čovjeku koji ima problema s novcem i koji radi u tastovu auto-salonu. Jerry ima želju domoći se novca kako bi se probio u svijetu; zato smišlja plan o otmici vlastite žene kako bi njezin bogati otac platio otkupninu koju bi on podijelio s otmičarima. No, plan mu se izjalovi nakon što se otkrije kako otmičari imaju drugačije namjere te nakon što lokalna policajka Marge Gunderson (Frances McDormand) započne istragu. Film je postigao veliki kritički i komercijalni uspjeh, a osobito su hvaljeni bili dijalozi i McDormandina izvedba. Film je osvojio nekoliko nagrada, uključujući [[BAFTA]]-u i nagradu u Cannesu za režiju te dva Oscara, jedan za [[Oscar za najbolji originalni scenarij|najbolji originalni scenarij]], a drugi za [[Oscar za najbolju glavnu glumicu|najbolju glumicu]] za McDormand. Sljedeći njihov film, ''[[Veliki Lebowski]]'', temeljit će se na uspjehu svog prethodnika, a objavljen je 1998. Bila je to priča o Dudeu ([[Jeff Bridges]]), zgubidanu iz Los Angelesa kojeg zamjenjuju za milijunaša i koji se zajedno sa svoja dva prijatelja s kuglanja ([[Steve Buscemi]] i [[John Goodman]]) nađe usred lažne otmice. Iako kritike u vrijeme objavljivanja nisu bile najbolje, film se danas smatra kultnim klasikom.<ref>{{cite web |url = http://online.wsj.com/public/article/SB116016304572985144-6OGntYnf2B1vqROkjZjSTw4uWZU_20061105.html?mod=tff_main_tff_top |title = Deconstructing the Dude - Why 'The Big Lebowski' is a cult classic -- and a cultural touchstone |accessdate = 5. listopada 2008 |author = Morgenstern, Joe |date = 7. studenog 2006. |publisher = Wall Street Journal |archive-date = 2008-05-29 |archive-url = https://web.archive.org/web/20080529181924/http://online.wsj.com/public/article/SB116016304572985144-6OGntYnf2B1vqROkjZjSTw4uWZU_20061105.html?mod=tff_main_tff_top |dead-url = yes }}</ref> === 2000-e === Potaknut uspjehom ''Farga'' i ''Velikog Lebowskog'', sljedeći film braće Coen ''[[Tko je ovdje lud?]]'' (2000.) bio je još jedan umjetnički uspjeh. Naslov je posuđen iz filma [[Preston Sturges|Prestona Sturgesa]] ''[[Sullivanova putovanja]]'', čiji je glavni junak, filmski redatelj John Sullivan, planirao snimiti film s tim naslovom.<ref>http://www.imdb.com/title/tt0034240/trivia</ref> Djelomično temeljena na [[Homer]]ovoj ''[[Odiseja|Odiseji]]'', priča je smještena u [[Mississippi]] u tridesetim godinama i prati trojicu osuđenika u bijegu s robije koji se pokušavaju vratiti kući kako bi se domogli plijena iz pljačke banke koji je zakopao njihov vođa. Film su obilježile komičarske vještine [[George Clooney|Georgea Clooneyja]] koji se pojavio u ulozi čudaka Ulyssesa Everetta McGilla. Bluegrass [[soundtrack]], nekonvencionalni humor, kao i zadivljujuća fotografija osigurali su da film postane umjetnički i komercijalni hit. Soundtrack za film postao je popularniji od samog filma. Organiziran je koncert na kojem je snimljen [[DVD]] (''Down from the Mountain''), a poraslo je zanimanje za američku narodnu glazbu. Braća Coen 2001. su promijenila tempo s još jednim noir trilerom, ''[[Čovjek kojeg nije bilo]]''. Smješten u kasne četrdesete u [[Kalifornija|Kaliforniju]], film govori o rezigniranom brijaču i strastvenom pušaču ([[Billy Bob Thornton]]) koji u pokušaju da namakne nešto novca počne ucjenjivati ženina šefa, koji joj je ujedno i ljubavnik. Neobično za suvremene filmove, film je u cijelosti prezentiran, iako ne snimljen, u crno-bijeloj tehnici. Obrati u filmu i crni humor bili su tipični za filmove Coenovih, iako su spori zaplet i crno-bijela tehnika značili da je film namijenjen užem krugu gledatelja. ''[[Zavedi me, razvedi me]]'', vjerojatno najkomercijalniji film braće Coen, objavljen je 2003., a u glavnim ulogama nastupili su [[George Clooney]] i [[Catherine Zeta-Jones]]. Film je bio vraćanje na romantične komedije četrdesetih s pričom o Milesu Masseyju, poznatom odvjetniku za razvode, i prelijepoj ženi koja se razvodi koju je Massey spriječio da dobije novac od razvoda. Ona mu se odlučuje osvetiti, dok se on u isto vrijeme zaljubi u nju. Film je podijelio kritiku: dok su neki hvalili elemente romantične urnebesne komedije, drugi su se pitali zašto su Coenovi uopće snimili takav film. Bilo kako bilo, opći je osjećaj bio da film nije zadovoljio u potpunosti te da je ostvario osrednji komercijalni uspjeh. Braća Coen 2004. su objavili ''[[Gangsterska petorka (2004)|Gangstersku petorku]]'', remake istoimenog klasika iz 1955. Priča govori o profesoru ([[Tom Hanks]]) koji okuplja ekipu kako opljačkao kasino. Unajmljuju sobu u kući starije žene kako bi izvršili prepad. Nakon što starica otkrije njihov plan, banda ju odlučuje ubiti kako bi osigurali tajnost. No, to je lakše reći nego učiniti. Coenovi su za ovaj film dobili daleko najslabije kritike u karijeri; većina kritičara je zamjerila to što su isključivo prepravili stari klasik bez da su mu dodali vlastiti pečat. ''[[Nema zemlje za starce (2007)|Nema zemlje za starce]]'', objavljen u studenom 2007., temeljen je na romanu Cormaca McCarthyja iz 2005., a govori o čovjeku zvanom Llewelyn ([[Josh Brolin]]) s granice [[Teksas]]a i [[Meksiko|Meksika]] koji pronađe dva milijuna dolara kojim je trebala biti plaćena droga te ga odlučuje zadržati. Zatim se daje u bijeg kako bi izbjegao one koji traže novac, uključujući okrutnog ubojicu ([[Javier Bardem]]) koji zamjenjuje Llewelyna i lokalnog šerifa ([[Tommy Lee Jones]]). Priča je povratak mračnim, noir temama koje su poslužile kao predložak za neke od najboljih filmova Coenovih, ali i iznimka od ranijih radova budući da se u filmu ne pojavljuju neki njihovi stalni glumci (osim [[Stephen Root|Stephena Roota]]), manje je humornih elemenata, a upotreba glazbe je svedena na minimum. Film je osvojio četiri [[Oscar]]a, uključujući [[Oscar za najbolji film|najbolji film]], [[Oscar za najboljeg redatelja|najboljeg redatelja]] i [[Oscar za najbolji adaptirani scenarij|najbolji adaptirani scenarij]], koji su svi otišli Coenovima, kao i nagradu za [[Oscar za najboljeg sporednog glumca|najboljeg sporednog glumca]] za Bardema. (Braća su bila nominirana i za [[Oscar za najbolju montažu|montažu]], ali su izgubili). Bilo je to prvi put da su dva redatelja osvojila priznanje za najboljeg redatelja u isto vrijeme nakon 1961. kad su [[Jerome Robbins]] i [[Robert Wise]] odnijeli nagradu za ''[[Priča sa zapadne strane (1961)|Priču sa zapadne strane]]''. 12. rujna 2008. objavljena je crna komedija ''[[Spaliti nakon čitanja]]'' s [[Brad Pitt|Bradom Pittom]] i [[George Clooney|Georgeom Clooneyjem]] koja je u prvom vikendu prikazivanja zauzela prvu poziciju na kino-blagajnama u Sjevernoj Americi. ''[[Ozbiljan čovjek]]'' je objavljen 2. listopada 2009. Opisan je kao "nježna, ali mračna" niskobudžetna komedija.<ref name="startribune">{{cite web |url = http://www.startribune.com/entertainment/movies/27957494.html?page=1&c=y |title = In Twin Cities, Coen brothers shoot from heart |accessdate = 5. listopada 2008 |author = Covert, Colin |date = 6. rujna 2008 |publisher = Star Tribune |archive-date = 2016-03-05 |archive-url = https://web.archive.org/web/20160305194741/http://www.startribune.com/in-twin-cities-coen-brothers-shoot-from-heart/27957494/?c=y&page=1 |dead-url = yes }}</ref> Radnja je postavljena u [[1967]].-u godinu. Film se donekle temelji na Knjizi o Jobu i djetinstvu braće Coen u židovskoj akademskoj obitelji u predgrađu St. Louis Parka u Minnesoti. Nominiran je za [[Oscar za najbolji film|Oscara za najbolji film]]. === 2010-e === ''[[Čovjek zvan hrabrost (2010)|Čovjek zvan hrabrost]]'', temelji se na [[roman]]u [[Charles Portis|Charlesa Portisa]] i objavljen je 2010..<ref>{{cite web |url=http://www.variety.com/article/VR1118001514?refCatId=13 |title=Coen brothers to adapt 'True Grit' – Entertainment News, Film News, Media |author=Michael Fleming |publisher=Variety.com |date=22 ožujka 2009 |accessdate=28. veljače 2011}}</ref> Snimljen je na lokacijama u Teksasu i Novom Meksiku. [[Jeff Bridges]], koji glumi u ''[[Veliki Lebowski|Velikom Lebowskom]]'', ovdje je u ulozi šerifa Roostera Cogburna. [[Matt Damon]], [[Josh Brolin]] i [[Hailee Steinfeld]] također se pojavljuju u filmu.<ref name="bh">{{cite web |url=http://www.bostonherald.com/news/national/west/view/20100212coen_brothers_to_film_true_grit_remake_in_nm/srvc=home&position=recent |title=Coen Brothers to film 'True Grit' remake in NM |publisher=Boston Herald |date=12. veljače 2010 |accessdate=28. veljače 2011}}</ref> ''Čovjek zvan hrabrost'' bio je nominiran za deset [[Oscar]]a, ali nije osvojio ni jednog. == Stilska sredstva == Filmovi braće Coen kombiniraju suhi humor s oštrom ironijom i šokantnim prizorima, najčešće nizanjem kadrova. Coenovi vole ne stavljati uvodnu špicu na sami početak filma. Oni su među rijetkim redateljima koji su pokazali zanimanje za urnebesne komedije tridesetih i četrdesetih te su neke elemente iz tih filmova uključili u vlastite filmove; neki njihovi filmovi kao što su ''Mr. Hula-Hoop'' i ''Razvedi me, zavedi me'' u potpunosti su urnebesne komedije, dok se drugima ponekad pojavljuju šašavi likovi kao [[cameo]] nastup [[Steve Buscemi|Stevea Buscemija]] u ''Millerovu raskrižju''. Njihov stil karakterizacije stvara svijet u kojem se čak i likovi s malim govornim dionicama doimaju važnim. === Dijalog === Dobitnici Oscara za najbolji originalni (''[[Fargo (1996)|Fargo]]'') i adaptirani scenarij (''[[Nema zemlje za starce (2007)|Nema zemlje za starce]]''), braća Coen poznata su po dijalozima u svojim filmovima. Ponekad oskudni (''[[Čovjek kojeg nije bilo]]'', ''Fargo'', ''Nema zemlje za starce''), ponekad neobično brbljavi (''[[Veliki Lebowski]]'', ''[[Arizona Junior]]''), njihovi scenariji obično kombiniraju kratke dosjetke, preuveličavanja i upadljivu ironiju. Osim ''Farga'', još je nekoliko njihovih scenarija bilo nominirano za nagrade (''Čovjek kojeg nije bilo'', ''[[Tko je ovdje lud?]]''...). === Film noir i nesporazum === Po stilu i sadržaju, filmovi braće Coen puno duguju kriminalističkom žanru film noira. Iako rijetko priznaju utjecaje, oba redatelja navode utjecaj classic noir romanopisaca na njihove mračnije filmove. ''[[Millerovo raskrižje]]'' temeljeno je na djelima Dashiella Hammetta, ''[[Veliki Lebowski]]'' na romanima Raymonda Chandlera, a ''[[Čovjek kojeg nije bilo]]'' na djelima Jamesa M. Caina - ova tri filma čine njihovu ''noir trilogiju''. Filmovi često uključuju kontrast u osvjetljavanju i tipičnu temu ljudi koji kuju neke planove. Njihovi filmovi često se bave otmicama. Gotovo univerzalno je sredstvo nesporazuma: nesporazum oko toga tko je ubio Ruga Danielsa u ''Millerovu raskrižju''; nesporazum oko Norvilleova nacrta koji će poslije donijeti probleme u ''Mr. Hula-Hoopu''; ''Veliki Lebowski'' počinje sa umrljanim sagom do čega je došlo nakon zamjene identiteta; u ''Suvišnoj okrutnosti'', nesporazum je pokretač radnje. Film ''Čovjek kojeg nije bilo'' homage je film noiru, a radnja podsjeća na film ''Poštar uvijek zvoni dvaput''. Film je u crno-bijeloj tehnici, a mnogi kritičari hvalili su ga zbog fotografije te jasne karakterizacije likova, iako su mnogi kritičari prigovorili zbog naglog preokreta pri kraju filma. === Prikazi Amerike === Brojni aspekti koji karakteriziraju grad, državu ili regiju Amerike su sastavni dio u filmovima braće Coen. U ''Arizona Junioru'' se prikazuje krajolik [[Arizona|Arizone]], a neki likovi su pretenciozni stereotipi nekih predodžbi o ljudima iz Arizone. Slično tome, u ''Fargu'' krajolik i stereotipni naglasci [[Sjeverna Dakota|Sjeverne Dakote]] i [[Minnesota|Minnesote]] su sastavne komponente filma. ''Veliki Lebowski'' je film smješten u [[Los Angeles]], a Dude i drugi likovi su tipični primjeri raznolike gradske populacije. ''[[Tko je ovdje lud?]]'' je naglašeno južnjački. Sniman je u ruralnom [[Mississippi]]ju, a većina likova govori južnjačkim naglascima; [[soundtrack]] se sastoji od bluegrass pjesama. ''Barton Fink'' je s jedne strane satira još jednog dijela Los Angelesa, [[Hollywood]]a, kao što je ''[[Mr. Hula-Hoop]]'' [[New York]]a. ''Nema zemlje za starce'' također je opis zabačenog pustinjskog kraja, života i likova na granici [[Teksas]]a i [[Meksiko|Meksika]] u Okrugu Terrell. Osim toga, Coenovi često smještaju svoje filmove u razdoblja američkih kriza: ''Millerovo raskrižje'' odvija se tijekom prohibicije, ''Barton Fink'' u vrijeme [[Napad na Pearl Harbor|napada na Pearl Harbor]], ''Veliki Lebowski'' tijekom [[Zaljevski rat|Zaljevskog rata]] 1991., a ''Tko je ovdje lud?'' tijekom [[Velika depresija|Velike depresije]]. U ''Čovjeku kojeg nije bilo'' jedno od važnijih točaka u priči je ona u kojoj se spominje [[Drugi svjetski rat]], a u ''Arizona Junioru'' Hi se za svoj recidivizam opravdava Reaganovim predsjedništvom. ''Mr. Hula-Hoop'' smješten je na prijelazu iz 1958. u 1959., period u kojem je lansiran [[Sputnjik]] i u kojem je [[Hladni rat]] bio na jednom od svojih vrhunaca. === Novac === U mnogim njihovim filmovima glavni motiv je novac. U ''Fargu'', novac je bio razlog zašto su svi događaji u cijelom filmu i započeli. U ''Velikom Lebowskom'' novcem se plaća, ili se on krade ili nestaje što je uzrok mnogih nevolja i komičnih situacija za likove. U filmu ''Tko je ovdje lud?'' trojica zatvorenika u bijegu pokušavaju naći skriveno blago. U ''Čovjeku kojeg nije bilo'', glavni junak ucjenjuje šefa svoje žene kako bi se domogao novca. ''Gangsterska petorka'' govori o ekscentričnom južnjačkom profesoru i njegovoj bandi koji glume bend kako bi orobili kasino. Priča se u ''Nema zemlje za starce'' vrti oko lovca koji bježi s dva milijuna dolara od posla s drogom, dok vlasnik unajmljuje plaćenog ubojicu kako bi ga vratio. === Nasilje === Većina filmova braće Coen su dosta nasilni. U svakom njihovom filmu postoji bar jedna smrt, a u mnogim slučajevima, više slučajeva smrti, kao u filmu ''Nema zemlje za starce'', u kojem praktički svaki lik umire. U ''Mr. Hula-Hoopu'' radnja se počinje odvijati nakon samoubojstva Waringa Hudsuckera, a u ''Gangsterskoj petorci'' svi glavni likovi pogibaju u pokušaju da se riješe starice. U nekim njihovim krvavijim filmovima, npr. ''Fargu'', večina glavnih junaka biva ubijena ili napadnuta, što se može vidjeti na ekranu; u jednoj od najkrvavijih scena u filmu, tijelo muškarca završava u usitnjavaču za drvo. Većina nasilja u njihovim filmovima spada u kategoriju crnog humora. Jedna od poznatijih iznimaka je ''Nema zemlje za starce'', u kojem je većina nasilja prikazana u čistim, okrutnim okolnostima s gotovo nimalo crnohumornog efekta kako bi se vjerno prikazala ogoljeno ispričana originalna priča Cormaca McCarthyja. Coenovi koriste nasilje kako bi nastavili radnju: na primjer, u ''Fargu'' napad Shepa Proudfoota na Carla Showaltersa natjera Carla da nazove Jerryja da donese novac. === Nezaustavljivo zlo === Nekoliko filmova braće Coen uključuje lik koji utjelovljuje arhetip "nezaustavljivog zla". U mnogim slučajevima se otkriva kako su ovi likovi nehumani ili posjeduju demonske karakteristike. Na primjer, šerif Cooley u filmu ''Tko je ovdje lud?'' odgovara opisu Vraga kojeg opisuje jedan od likova. Osim toga, nakon što mu kažu da bi bilo ilegalno objesiti pomilovane bjegunce, on podrugljivo odvrati da je "zakon ljudska institucija". Eddie Danac, ubojica iz ''Millerova raskrižja'', Gaear Grimsrud u ''Fargu'', Leonard Smalls u ''Arizona Junioru'' i Charlie Meadows u ''Barton Finku'' također odgovaraju opisu tog arhetipa. U filmu ''Nema zemlje za starce'', Anton Chigurh personificira nasilje i smrt u svijetu u kojem šerif Bell pokušava pronaći neki smisao. === Retro ugođaji i nostalgija === Većina filmova Coenovih su ili smješteni u prošlost ili preuzimaju konvencije nostalgičnih žanrova (posebno screwball komedije i film noira tridesetih i četrdesetih. Obično puno pažnje posvećuju dočaravanju razdoblja, čak i ako je on dosta blizak današnjici (kao što je to slučaj s ''Velikim Lebowskim'', smještenim samo 8 godina prije vremena objavljivanja, u kojem je puno pažnje posvećeno modi tog vremena i referencama na događaje iz tog vremena). Coenovi često koriste klasične američke glazbene stilove kao što su [[folk glazba|folk]], [[country]] i [[gospel]]. Iako teže eksperimentiranju oživljavanju raznih povijesnih razdoblja i ugođaja, oni do sada nisu išli dalje od Velike depresije ili kasnije od današnjice te filmovi nikad nisu smješteni izvan SAD-a, osim kratkog bijega u Meksiko u ''Nema zemlje za starce''. == Suradnici == Coenovi su do filma ''Millerovo raskrižje'' za snimatelja koristili Barryja Sonnenfelda sve dok ovaj nije započeo vlastitu redateljsku karijeru s filmovima kao što su ''[[Obitelj Addams (1991)|Obitelj Addams]]'', ''[[Uhvatite maloga]]'' i ''[[Ljudi u crnom (1997)|Ljudi u crnom]]''. Roger E. Deakins je bio snimatelj za braću Coen nakon Sonnenfeldova odlaska. [[Sam Raimi]] bio je koscenarist na filmu ''Mr. Hula-Hoop'', koji su režirali Coenovi, a braća su pomogla na scenariju za film ''[[Val zločina]]'' kojeg je režirao Raimi. Raimi je na snimanju filma ''[[Jednostavan plan]]'' koristio savjete Coenovih, koji su u to vrijeme završili ''Fargo''. Raimi ima [[cameo]] pojaljivanja u ''Millerovu raskrižju'' i ''Mr. Hula-Hoopu''. Upoznali su se kad je Joel Coen dobio posao jednog od montažera ''[[Zla smrt|Zle smrti]]''. William Preston Robertson je stari prijatelj Coenovih koji im je pomogao s presnimavanjima na ''Suvišnoj okrutnosti'' i posudio glas radijskog propovjednika. Na špici je potpisan kao "Rev. William Preston Robertson". Posuđivao je glas u mnogim njihovim filmovima, uključujući ''Velikog Lebowskog''. Braća Coen ima veći broj glumaca stalnih suradnika, uključujući [[John Turturro|Johna Turturra]], [[Michael Badalucco|Michaela Badaluccoa]], [[Holly Hunter]],[[Steve Buscemi|Stevea Buscemija]], [[Frances McDormand]], [[John Goodman|Johna Goodmana]], [[Jon Polito|Jona Polita]] i [[Stephen Root|Stephena Roota]], od koji su se svi pojavili u bar tri produkcije Coenovih. Glazbu za sve njihove filmove je skladao [[Carter Burwell]], iako je [[T-Bone Burnett]] producirao veći dio tradicionalne glazbe u ''Tko je ovdje lud?'' i ''Gangsterskoj petorci''. == Nagrade == === Oscari === I Ethan i Joel Coen trinaest su puta bili nominirani za [[Oscar]]a, dvaput pod pseudonimom Roderick Jaynes, a osvojili su dvije scenarističke nagrade - jednu za ''Fargo'', a drugu za ''Nema zemlje za starce''. Svoje prve nagrade za režiju i najbolji film osvojili su za ''Nema zemlje za starce''. '''1996.: ''[[Fargo (1996)|Fargo]]'' * [[Oscar za najbolji film|Najbolji film]] (Ethan Coen, nominiran) * [[Oscar za najboljeg redatelja|Najbolji redatelj]] (Joel Coen, nominiran) * [[Oscar za najbolji originalni scenarij|Najbolji originalni scenarij]] ('''pobjeda''') * [[Oscar za najbolju montažu|Najbolja montaža]] (kao Roderick Jaynes, nominirani) '''2000.: ''[[Tko je ovdje lud?]]'' * [[Oscar za najbolji adaptirani scenarij|Najbolji adaptirani scenarij]] (nominirani) '''2007.: ''[[Nema zemlje za starce (2007)|Nema zemlje za starce]]'' * Najbolji film (sa Scottom Rudinom, '''pobjeda''') * Najbolji redatelji ('''pobjeda''') * Najbolji adaptirani scenarij ('''pobjeda''') * Najbolja montaža (kao Roderick Jaynes, nominirani) '''2009.: ''[[Ozbiljan čovjek]]'' * Najbolji film (nominirani) * Najbolji originalni scenarij (nominirani) '''2010.: ''[[Čovjek zvan hrabrost (2010)|Čovjek zvan hrabrost]]'' * Najbolji film (sa Scottom Rudinom, nominirani) * Najbolji redatelji (nominirani) * Najbolji adaptirani scenarij (nominirani) == Filmografija == {| border="2" cellpadding="4" cellspacing="0" style="margin: 1em 1em 1em 0; background: #f9f9f9; border: 1px #aaa solid; border-collapse: collapse; font-size: 90%;" |- bgcolor="#B0C4DE" align="center" ! Godina !! Film !! Režija |- | [[1984.]] || ''[[Krvavo jednostavno]]'' || Joel |- | [[1987.]] || ''[[Arizona Junior]]'' || Joel |- | [[1990.]] || ''[[Millerovo raskrižje]]'' || Joel |- | [[1991.]] || ''[[Barton Fink]]'' || Joel |- | [[1994.]] || ''[[Mr. Hula-Hoop]]'' || Joel |- | [[1996.]] || ''[[Fargo (1996)|Fargo]]'' || Joel |- | [[1998.]] || ''[[Veliki Lebowski]]'' || Joel |- | [[2000.]] || ''[[Tko je ovdje lud?]]'' || Joel |- | [[2001.]] || ''[[Čovjek kojeg nije bilo]]'' || Joel |- | [[2003.]] || ''[[Razvedi me, zavedi me]]'' || Joel |- | [[2004.]] || ''[[Gangsterska petorka (2004)|Gangsterska petorka]]'' || Joel i Ethan |- | [[2007.]] || ''[[Nema zemlje za starce (2007)|Nema zemlje za starce]]'' || Joel i Ethan |- | [[2008.]] || ''[[Spaliti nakon čitanja]]'' || Joel i Ethan |- | [[2009.]] || ''[[Ozbiljan čovjek]]'' || Joel i Ethan |- | [[2010.]] || ''[[Čovjek zvan hrabrost (2010)|Čovjek zvan hrabrost]]'' || Joel i Ethan |} == Drugi radovi == * ''[[Val smrti]]'' - film iz 1985. čiji su scenarij napisali braća Coen i [[Sam Raimi]]; režija Sam Raimi * ''Pariz, volim te'' (2006.) - segment: "Tuileries" * ''[[Ljubav i cigarete]]'' - 2006. - produkcija braća Coen; scenarist i redatelj [[John Turturro]] * ''Vrata Raja'' - zbirka kratkih priča koje je napisao Ethan Coen * ''[[Zločesti Djed Mraz]]'' - Film s [[Billy Bob Thornton|Billyjem Bobom Thorntonom]] koji su producirala braća Coen. == Reference == {{izvori}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Joel Coen}} * {{imdb ime|id=0001054|ime=Joel Coen}} * {{imdb ime|id=0001053|ime=Ethan Coen}} * [http://www.lib.berkeley.edu/MRC/coenbib.html Bibliografija Joela i Ethana Coena (via UC Berkeley)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060905165136/http://www.lib.berkeley.edu/MRC/coenbib.html |date=2006-09-05 }} * [http://www.coenbrothers.net/ Coenesque: Filmovi braće Coen] * [http://www.alt-flix.co.uk/direcgui/coenbros.htm Biografija i filmografija braće Coen] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120831063724/http://www.alt-flix.co.uk/direcgui/coenbros.htm |date=2012-08-31 }} * [http://www.sensesofcinema.com/2003/great-directors/coens/ Senses of Cinema] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101225120528/http://www.sensesofcinema.com/2003/great-directors/coens/ |date=2010-12-25 }} * [http://coenbrothers.wikia.com/wiki/Main_Page Braća Coen Wiki] {{Filmovi Braće Coen}} {{Oscar za najboljeg redatelja}} {{Cannes - nagrada za režiju}} {{Satellite za režiju}} {{Nagrada nezavisnog duha za najboljeg režisera}} {{DEFAULTSORT:Coen, Joel i Ethan}} [[Kategorija:Američki filmski producenti]] [[Kategorija:Američki filmski režiseri]] [[Kategorija:Američki filmski scenaristi]] [[Kategorija:Dobitnici BAFTA-e]] [[Kategorija:Dobitnici Oscara za najboljeg režisera]] [[Kategorija:Dobitnici Oscara za najbolji adaptirani scenarij]] [[Kategorija:Dobitnici Oscara za najbolji originalni scenarij]] [[Kategorija:Dobitnici i dobitnice Zlatnog globusa]] ehe04tlfteu41ne5tc9mq6la2uo1195 0 209718 42669837 42669135 2026-08-09T19:52:13Z Ekvatarina 270952 42669837 wikitext text/x-wiki {{Sređivanje}} {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Neymar | slika = Neymar Junior Brazil V Morocco 13 June 2026-40.jpg | punoime = Neymar da Silva Santos Júnior | nadimak = Ney | datumrođenja = [[5. 2.|5. veljače]] [[1992]]. | rodnigrad = {{flagicon|BRA}} [[Mogi das Cruzes]] | rodnadržava = [[Brazil]] | datumsmrti = | gradsmrti = | država smrti = | visina = 175 cm | trenutniklub = {{flagicon|Brazil}} [[Santos FC|Santos]] | broj_u_klubu = 10 | pozicija = napadač / napadački vezni | godine1 = 2009 – 2013 | klubovi1 = {{flagicon|Brazil}} [[Santos FC|Santos]] | nastupi(golovi)1 = 179 (107) | godine2 = 2013 – 2017 | klubovi2 = {{flagicon|SPA}} [[FC Barcelona]] | nastupi(golovi)2 = 123 (68) | godine3 = {{nowrap|2017 – 2023}} | klubovi3 = {{nowrap|{{flagicon|FRA}} [[Paris Saint-Germain]]}} | nastupi(golovi)3 = 112 (82) | godine4 = 2023 – 2025 | klubovi4 = {{flagicon|SAU}} [[Al-Hilal]] | nastupi(golovi)4 = 3 (0) | godine5 = 2025 – | klubovi5 = {{flagicon|Brazil}} [[Santos FC|Santos]] | nastupi(golovi)5 = 38 (17) | reprezentacija = | nacionalnegodine1 = 2010 – 2026 | nacionalneekipe1 = {{NogRep|BRA}} | nacionalninastupi(golovi)1 = 130 (80) | zadnjiuređaj = 6. 8. 2026 }} '''Neymar Da Silva Santos Junior''' ([[Mogi das Cruzes]], [[5. 2.|5. veljače]] [[1992]].) [[brazil]]ski je fudbaler koji igra na poziciji napadača. Trenutno igra za [[Santos FC|Santos]]. == Santos == Nakon što se pridružio Santosu 2003. godine, Neymar je debitirao u dobi od 17 godina protiv Haldane FC, [[7. 3.|7. ožujka]] [[2009]]. u 2-1 pobjedi. Neymarov sljedeći nastup bio je protiv Mogi Mirima tjedan dana kasnije, tijekom kojeg je postigao svoj prvi pogodak za Santos. Dana [[11. 4.|11. travnja]] [[2009]]., u Campeonato Paulista polufinalnoj prvoj utakmici protiv Palmeirasa, Neymar zabija odlučujući gol u 2-1 pobjedi na EstádioVila Belmiro. U finalu je Santos Santos pretrpio 4-2 poraz od Corinthiansa. Neymarovi nastupi za Santos privukli su pozornost na mladog igrača, a padale su i usporedbe s brazilskim idolima kao što su [[Robinho]] i [[Pelé]]. Privukao je interes nekoliko europskih klubova, kao što su [[Manchester United F.C.|Manchester United]], [[Inter]], [[Real Madrid CF|Real Madrid]] i [[Juventus F.C.|Juventus]]. Čelnici Real Madrida idu čak tako daleko da tvrde da su potpisali predugovor s Neymarovim agentom, Renatom Rodriguesom, koji klub Santos odbija potvrditi. [[West Ham United]] je dao ponudu od 12 000 000 £ koja je odbijena u lipnju 2010. Nakon odbijene ponude Santos postavlja minimalnu prodajnu cijenu od 30 milijuna € i produžuju ugovor s Neymarom do prosinca [[2014]]. godine. Neymar izjavljuje da još nije vrijeme za odlazak iz Brazila, jer smatra da je premlad za nove izazove i da će ostati fokusiran samo na Santos. Međutim Neymarov agent inzistira na tome da napadač Santosa ne ostane u svojoj domovini. Dana [[15. 4.|15. travnja]] 2010., Neymar zabija pet golova za Santos u 8-1 razbijanju Guaranija u osmini finala brazilskog kupa. Nakon 2010. Campeonato Paulista u kojem je Neymar zabio 14 golova u 19 utakmica, klub se okrunio titulom prvaka nakon 5-5 ukupne pobjede zbog golova u gostima nad Santo Andreom u finalu. Neymaru je naknadno dodijeljena nagrada za najboljeg igrača. == Reprezentacija == Nakon Neymarova nastupa za Brazilsku U-17 momčad na U-17 Svjetskom prvenstvu 2009. godine u kojem je zabio gol u prvoj utakmici protiv [[Japan]]a bivši brazilski nogometaši Pelé i [[Romario]] navodno su predlagali treneru [[Dunga|Dungi]] da povede Neymara na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Južnoafrička Republika 2010.|Svjetsko prvenstvo održano u Južnoafričkoj Republici 2010. godine]]. Iako je rašireno mišljenje da Neymar zaslužuje mjesto u Dunginoj ekipi i skupljeno preko 14 tisuća potpisa peticije, unatoč golemog pritiska na Dungina leđa, Neymar je izostavljen iz momčadi. Iako je Dunga opisao Neymara kao "iznimno talentiranog", tvrdio je da na međunarodnoj razini nije bio dovoljno testiran da zaradi mjesto na SP-u pa ga nije uspio impresionirati. Dana [[26. 7.|26. srpnja]] [[2010]]., Neymar je izabran u momčad Brazila novog trenera [[Mano Menezes|Mana Menezesa]] za prijateljsku utakmicu protiv [[Nogometna reprezentacija SAD-a|SAD-a]] [[10. 8.|10. kolovoza]] 2010. Utakmicu je započeo s dresom s brojem 11 i nakon samo 28 minuta igre zabija svoj prvi pogodak za reprezentaciju i to glavom, nakon ubačaja Andre Santosa. Utakmica je završila pobjedom Brazila 2-0. Dana [[27. 3.|27. ožujka]] 2011, Neymar je zabio oba pogotka u 2-0 pobjedi protiv [[Škotska nogometna reprezentacija|Škotske]] na [[Emirates Stadium|Emiratesu]]. Tijekom utakmice protiv Škotske jedan navijač je bacio bananu na teren, što je Neymar okarakterizirao kao primjer čistog rasizma. == Statistika == === Klub === ''Ažurirano 18. prosinca 2011.'' {| class="wikitable" style="font-size:90%; text-align: center" |- !rowspan=2|Klub !rowspan=2|Sezona !colspan=3|[[Campeonato Brasileiro Série A|Brasileiгo]] !colspan=3|[[Campeonato Paulista|Paulista]] !colspan=3|[[Copa do Brasil]] !colspan=3|[[CONMEBOL|Continental]]^{<FONT color="blue">1</FONT>} !colspan=3|[[FIFA Club World Cup]] !colspan=3|Friendlies !colspan=3|Total |- !Nastupi !Golovi !Asist !Nastupi !Golovi !Asist !Nastupi !Golovi !Asist !Nastupi !Golovi !Asist !Nastupi !Golovi !Asist !Nastupi !Golovi !Asist !Nastupi !Golovi !Asist |- | rowspan=4|[[Datoteka:Flag of Brazil.svg|17px]] [[Santos FC|Santos]] |[[2009 Campeonato Brasileiro Série A|2009]] |33||10||7||12||3||2||3||1||0||0||0||0||0||0||0||1||0||0||49||14||9 |- |[[2010 Campeonato Brasileiro Série A|2010]] |31||17||7||19||14||7||8||11||5||2||0||0||0||0||0||3||1||1||63||43||21 |- |[[2011 Campeonato Brasileiro Série A|2011]] |21||13||4||11||4||2||0||0||0||13||6||3||2||1||0||0||0||0||47||24||9 |- !| Total !85!!40!!18!!42!!21!!11!!11!!12!!5!!15!!6!!4!!2!!1!!0!!4!!1!!1!!159!!81!!39 |} <small>'''^{<FONT color="blue">1</FONT>}Uključujući [[Copa Libertadores]] i [[Copa Sudamericana]].</small> === Internacionalni === ''Ažurirano 12. listopada 2011.'' {|class="wikitable" style="font-size:90%; text-align: center" |- ! Nacionalna momčad !! Klub !! Sezona !! Nastupi !! Golovi !! Asist |- |rowspan="2" style="vertical-align:center;"|[[Brazil national football team|Brazil]] |rowspan="2" style="vertical-align:center;"|[[Santos FC|Santos]] |2010 || 2 || 1 || 0 |- |2011 || 13 || 7 || 1 |- ! colspan="3" |Total !! 15 !! 8 !! 1 |} == Nagrade == <!--Actual awards only; do not include runners-up.--> === Klub === {{ZD|BRA}} [[Santos Futebol Clube|Santos]] * [[Copa do Brasil]] (1): [[2010 Copa do Brasil|2010]] * [[Campeonato Paulista]] (2): [[2010 Campeonato Paulista|2010]], [[2011 Campeonato Paulista|2011]] * [[Copa Libertadores]] (1): [[2011 Copa Libertadores|2011]] === Individualno === * Najbolji mladi igrač [[Campeonato Paulista]] (1): 2009 * Najbolji napadač [[Campeonato Paulista]] (2): 2010, 2011 * Najbolji igrač [[Campeonato Paulista]] (2): 2010, 2011 * Najbolji igrač [[Copa Santander Libertadores]] (1): 2011 * [[Prêmio Craque do Brasileirão|Prêmio Craque do Brasileirão Championship Squad]] (2): [[Bola|2010]], [[Bola|2011]] * [[Arthur Friedenreich]] nagrada (1): 2010 * [[Bola de Ouro|Golden Ball]] (1): 2011 – Najbolji igrač [[Campeonato Brasileiro Série A|Brazilian League]] u magazinu [[Placar]] * [[Placar|Silver Ball]] (2): 2010, 2011 – Najbolji napadač [[Campeonato Brasileiro Série A|Brazilian League]] u magazinu [[Placar]] * [[Placar|Golden Boot]] (2): 2010, 2011 – najviše golova u svim natjecanjima [[Brazil]] * [[Copa do Brasil]] Najbolji strijelac (1): [[2010 Copa do Brasil|2010]] * [[South American Youth Championship]] Najbolji strijelac (1): [[2011 South American Youth Championship|2011]] * [[FIFA Club World Cup|FIFA Club World Cup Bronze Ball]] (1): [[2011 FIFA Club World Cup#Awards|2011]] == Vanjske veze == {{WProjekti |commons= |commonssh= |commonscat= Neymar |commonscatsh=Neymar }} * [http://www.1neyamr/ Official]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Neymar Official * [http://www.santosfc.com.br/futebol/elenco/jogador.asp?i=2 Neymar Biograghy]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120326072234/http://www.santosfc.com.br/futebol/elenco/jogador.asp?i=2 |date=2012-03-26 }} Santos FC * [http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/players/player=314197/index.html Neymar statistics] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100515215634/http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/players/player=314197/index.html |date=2010-05-15 }} FIFA * [http://www.footballdatabase.com/index.php?page=player&Id=8094&pn=Neymar_da_Silva_Santos_J%C3%BAnior Neymar] FootballDatabase.com * [http://www.southamericanfutbol.com/2010/05/player-profile-neymar/ Player Profile: Neymar] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110626072205/http://www.southamericanfutbol.com/2010/05/player-profile-neymar/ |date=2011-06-26 }} SouthAmericanfutbol.com * [http://www.football-lineups.com/footballer/34907/ Tactical Profile] Football Lineups * [http://www.allforfootball.net/players/da-Silva-Santos-Neymar-54162 Neymar Profile] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111126071357/http://www.allforfootball.net/players/da-Silva-Santos-Neymar-54162 |date=2011-11-26 }} All for Football * [http://pitacodogringo.wordpress.com/2011/01/21/footbrazils-feature-on-santos-and-brazil-star-neymar/ Neymar video feature] on FootBrazil {{Sastav Brazil 2014 SP}} {{Sastav Brazil 2016 OI fudbal}} {{Sastav Brazil 2018 SP}} {{Sastav Brazil 2022 SP}} {{Sastav Brazil 2026 SP}} {{Južnoamerički fudbaler godine}} {{Authority control}} {{Životni vijek|1992||Neymar}} [[Kategorija:Brazilski fudbaleri]] [[Kategorija:Fudbaleri Barcelone]] [[Kategorija:Fudbaleri Paris Saint-Germaina]] [[Kategorija:Olimpijski pobjednici u fudbalu (igrači)]] [[Kategorija:Olimpijci na Ljetnim olimpijskim igrama 2016.]] gqtic377jxf70dy68965xh5f9tat3a2 0 227053 42669948 42579850 2026-08-10T09:30:29Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669948 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Vladar | Ime =Jelena Gruba | Nasljeđivanje =[[Spisak bosanskih vladara|Kraljica Bosne]] | Slika = | Opis slike = slika s palete ''Stablo Kotromanića'' | Vladavina =[[8. septembar]] [[1395]] - [[1398]] | Krunidba =10 . septembar 1395 u Bobovcu | Prethodnik =[[Stjepan Dabiša]] | Nasljednik =[[Stjepan Ostoja]] | Supružnik =[[Stjepan Dabiša]] | Djeca =[[Stana Kotromanić]] , sin nepoznatog imena | Dinastija = [[Nikolići (vlastela)|Nikolići]] , zatim [[Kotromanići]] | Otac = [[Vladislav Nikolić]] | Majka = Stanislava Nikolić | Datum rođenja = nakon [[1330]]. | Mjesto rođenja = [[Popovo polje]] | Datum smrti = poslije [[18]]. [[mart]]a [[1399]]. godine | Mjesto smrti = manastir u zapadnom Humu | Mjesto sahrane = nepoznato |}} '''Jelena Mara Gruba Nikolić Kotromanić''' bila je bosanska kraljica, prvo kao supruga kralja [[Stjepan Dabiša|Stjepana Dabiše]], a zatim kao jedina žena na bosanskome vladarskom tronu. S Dabišom je u braku bila od [[1344]]. godine do njegove smrti 8. septembra [[1395]]. godine. Iz njihovog braka rođena je jedna kćerka, [[Stana Kotromanić|Stana, poznata kao Anastasija]]. Imali su i sina nepoznatog imena. Po Dabišinoj smrti izabrana je za vladaricu od strane bosanskog sabora (stanak). Za vrijeme njene vladavine ojačale su krupne velmože koje su praktično upravljale većim dijelom države. Oni su vodili samostalnu politiku i u sklopu svojih posjeda ubirali su [[Carina|carine]] čime su direktno podrivali i slabili centralnu vlast. Njena vladavina okončana je u [[maj]]u [[1398]]. godine, kada su je vlastela kraljevine Bosne, predvođena [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvojem Vukčićem Hrvatinićem]], smjenila s vlasti proglašenjem [[Stjepan Ostoja|Stjepana Ostoje]] za novog kralja. Razlozi za njenu smjenu nisu poznati, ali je ona nakon vladavine nastavila živjeti u Bosni s titulom kraljice. == Porijeklo i brak == Rođena je u plemćikoj porodici [[Nikolići (vlastela)|Nikolića]], koji su vladali [[Žaba (župa)|župom Žaba]], jednim dijelom Huma. Otac joj je bio Vladislav Nikolić, a majka Stanislava, kćerka vlastelina iz [[Dalmacija|Dalmacije]]. Pored Jelene, Vladislav i Stanislava su imali još barem dva sina : * Petar Nikolić * Grgur Nikolić Jelena je bila prvorođeno djete Vladislava i Jelene <ref name=Fine> John Van Antwerp Fine, ''The Late Medieval Balkans, A Critical Survey from the Late Twelfth Century to the Ottoman Conquest'', University of Michigan Press, 1987.</ref>Još kad joj je bilo oko 13. godina, Jelena se u Jajcu udala za [[Stjepan Dabiša|Dabišu]], vanbračnog polubrata kralja [[Tvrtko I Kotromanić|Tvrtka I]].<ref name="Mandić"/> Jelena Gruba je bila kraljica Bosne kao supruga kralja od [[1391.]] godine do muževe smrti [[1395]]. godine. Jedino preživjelo dijete rođeno iz njihovog braka bila je kćerka [[Stana Kotromanić|Stana]].Također imali su sina, nepoznatog imena, koji je umro [[1395]]. godine i kćerku Stojsavu. Stanina kćer, čije se ime navodi kao Vladava <ref name="Mandić"> Dominik Mandić, ''Sabrana djela Dr. O. Dominika Mandića : Bosna i Hercegovina : Sv. 1. Državna i vjerska pripadnost sredovječne Bosne i Hercegovine'', Ziral, 1978.</ref> i Vladika <ref name="Draganović"> [[Krunoslav Draganović]]: ''Poviest hrvatskih zemalja Bosne i Hercegovine'', 1942.</ref>, udala se za [[Radivojevići|Juraja Radivojevića]] još za života svoga dede Dabiše i nane Grube, što potvrđuje Dabišina povelja iz [[1395.]] kojom kralj poklanja selo [[Velika (Veljaci)|Veljaci]] na upravu svojoj kćeri Stani, s tim da poslije njene smrti upravu nad selom naslijede Vladava (Vladika) i njen muž. Jelenina unuka Vladava (Vladika) je imala djecu još za vrijeme Jeleninog života i vladavine.<ref name="Mandić"/>. [[File:Stone chair of Queen Helen of Bosnia.png|mini|desno|[[Kamena stolica Jelene Grube|Kamena kraljevska stolica iz Bukovice]] na kojoj su dvije urezane fugure, od kojih samo jedna, ženska nosi kraljevsku krunu. Druga muška figura sa mačem u ruci predstavlja dostojanstvenika koji je vršio službu u ime vladara. Kako je Jelena jedina ženska vladarka, smatra se da je stolica pripadala kraljici Jeleni]] == Vladavina == Njeno ime počinje da se javlja u istorijskim izvorima nakon dolaska Dabiše na prijesto. Prvi put se pominje u odluci dubrovačkog vijeća kao kraljica Jelena, 12.01 1392. god. u odluci o upućivanju ambasade u Bosnu "spomenutom gospodinu kralju i gospođi kraljici".<ref name="Fostikov">{{Cite web |url= https://hrcak.srce.hr/file/117230 |title= Aleksandra Fostikov: Jelena Gruba, bosanska kraljica. Bosna krajem 14. vijeka (1395-1399) |work= ACADEMIA - Braničevski glasnik 3-4, Požarevac 2006, 29-50. |accessdate= 9. 2. 2022 |archive-date= 2024-11-20 |archive-url= https://web.archive.org/web/20241120201759/https://hrcak.srce.hr/file/117230 |url-status= dead }}</ref> Posljednji put se pominje kada je već na tronu bio kralj [[Stjepan Ostoja]], pod narodnim imenom Gruba, u dubrovačkom pismu od 18. marta 1399. god, naslovljenom na nju. Pod ovim imenom je zabilježena i u [[Stećak Vignja Miloševića|natpisu Vignja Miloševića]], na nadgrobnoj ploči pored [[Stećci|stećka]]. Od dokumenata proizišlih iz njene kancelarije sačuvano je ukupno sedam dokumenata, pet originalnih pisama i jedno u prepisu i jedna povelja kojom ukida carinu u Maslinama i Slanom, od 16. maja 1397. god, takođe u prepisu. Vladala je uz pomoć sabora (stanak) i glavnih predstavnika vlastele (vojvoda [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić]], vojvoda [[Sandalj Hranić Kosača]], i knez [[Pavle Radinović]]). Nije kovala novac sa svojim likom, nego je koristila novac prethodnog bosanskog kralja, svoga muža, Stjepana Dabiše. === Odnosi sa Ugarskom === Za Dabišinog nasljednika bio je [[Đakovački ugovor|Đakovačkim ugovorom]] iz 1393. god izabran [[Ugarska|ugarski]] kralj [[Žigmund Luksemburški]]. Žigmund je izabran jer je bio muž ugarske kraljice [[Marija Anžuvinska|Marije]], koja je bila kćerka [[Elizabeta Kotromanić|Elizabete Kotromanić]] i unuka bana [[Stjepan II Kotromanić|Stjepana II]]. Kako je Marija umrla u maju [[1395.]] godine, pod nerazjašnjenim okolnostima u visokoj trudnoći, Žigmund je izgubio pravo na bosanski tron, pa je po Dabišinoj smrti [[8. septembar|8. septembra]] [[1395.]] godine <ref name="Mandić"/>, Jelena izabrana za kraljicu od strane bosanskog sabora. U to vrijeme Ugarskoj je prijetila sve veća opasnost od [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanlija]] pa je iz toga razloga polovinom 1396. godine Žigmund sa velikom vojskom krenuo na sultana [[Bajazit]]a. Presudna bitka je bila kod [[Bitka kod Nikopolja|Nikopolja]] gdje je ugarska (evropska) vojska doživjela poraz, a sam Žigmund se izvukao bijegom preko [[Carigrad]]a. Zahvaljujući tome kraljica Jelena je uspjela da, barem na kratko vrijeme, učvrsti svoj položaj.<ref>[http://historija.info/jelena-gruba-kraljica-bosanska/ JELENA GRUBA, kraljica bosanska - historija.info, 2018.]</ref> === Odnosi sa Dubrovnikom === Kraljica Jelena je imala problema s podizanjem dubrovačkih [[tribut]]a ([[Stonski dohodak]] i [[Svetodmitarski dohodak]]) jer nije mogla ispuniti osnovni preduslov - potpisati stare privilegije i povelje u odnosima između Bosne i [[Dubrovnik]]a. Uz pomoć Dubrovčanina, protovestijara [[Žore Bokšić]]a, Dubrovčanima je objašnjeno stanje ''[[interregnum|međuvlašća]]'' koje je vladalo u Bosni i oni su joj tek tada isplatili tribute, [[1397]]. godine. Odnosi sa Dubrovnikom, najvažnijim spoljnim trgovinskim partnerom bosanske države, za vrijeme njene vladavine bili su prilično dobri, a Dubrovčani su Jeleni isplaćivali Mitrovdanski dohodak za slobodnu trgovinu od 2000 perpera godišnje. To je tribut koji su Dubrovčani do 1377. god. plaćali [[Raška|raškim]] vladarima na dan svetog Dimitrija. u iznosu od 2000 perpera dubrovačkih dinara. Nakon što je [[Tvrtko I Kotromanić]] ovladao krajevima u zaleđu Dubrovnika, od 1377. god. tribut je plaćan [[Bosna u srednjem vijeku|Kraljevini Bosni]], na isti dan i u istom iznosu. Jelena je Dubrovčanima uputila [[Povelja kraljice Jelene Dubrovniku 1397|povelju o ukidanju carine 16. maja 1397]], koja je sačuvana u prepisu: :''Jer mi, gospođa kira Jelena, Božijom voljom kraljica Srbima, Bosne, Primorja i Zapadnih strana, i k tome, pošto saznadosmo i nađosmo da isprva nisu ni postojale carine na gore spomenutim mjestima, odlučismo i zapovjedismo da ne bude nijedne carine ispred Stona na Maslini i na Slanom, od sada i do vijeka, jer ih ni ranije nije bilo. I sada sve gore napisano ko god da pogazi, neka je proklet od Oca i Sina i Svetoga duha, Bogorodice, anđela i arhanđela i svih svetih, i da mu bude uskraćena vjera i anđeo u samrtni čas, i da bude predat u ruke đavolove, u pakao, na Velikome sudu poput Jude Iskariotskog.'' === Upad Osmanlija === Kraljica Jelena je vremenom gubila uticaj, krupna vlastela je naglo ojačala, i ona vrlo brzo nije bila u stanju da donese nijednu samostalnu odluku. Sva ta nabujala snaga pojedinih velikaških kuća dovela je i do njihovih međusobnih sukoba. Na sve to su se nadovezali i Osmanlije koji su tokom 1398. godine imali prvi veći upad u Bosnu. Postoji mogućnost da je Osmanlije pozvao neko od krupnijih velikaša. Pobjedom kod Nikopolja i zaposjedanjem teritorija [[Vuk Branković|Vuka Brankovića]], Osmanlijama je bio otvoren put ka Bosni. Veći broj vlastele zatražio je azil na dubrovačkom području što im je i odobreno. Vojvoda Sandalj Hranić je od Dubrovnika zatražio pomoć u opremi i hrani. Kraljica Jelena je od Dubrovnika tražila isplatu tributa 15. novembra 1397. jer su joj potrebna sredstva. Očekivani napad je počeo u januaru 1398. god i izazvao je opšti strah na širem području. Da se nije radilo o pljački vidi se po tome što su vojsku vodili Bajazitovi sinovi, a kao vazal i [[Stefan Lazarević]]. Prema sačuvanim izvorima, izvještajima [[Konstantin Filozof|Konstantina Filozofa]] te odlukama dubrovačkog vijeća, pohod je doživio neuspjeh, prouzrokovan neopisivo hladnom zimom i vremenskim neprilikama, koje su dovele do propasti vojske. Ipak je bilo pljačkanja, a spominju se i osmanski zarobljenici. Detalji borbi nisu poznati.<ref name="Fostikov"/> === Smjena === Nedugo poslije ovog propalog osmanskog pohoda, a možda i baš u vezi sa njime, u Bosni su iz sve snage izbile međusobne razmirice između najkrupnije vlastele. Na jednoj strani su bili pristalice kraljice Jelene (Nikolići i Radivojevići) dok su na drugoj bili Hrvoje Vukčić, Sandalj Hranić i Pavle Radenović. Oni su vodili samostalnu politiku i u sklopu svojih posjeda su ubirali carine čime su direktno podrivali i slabili centralnu vlast. Čak i kada je njen opstanak na tronu doveden u pitanje, Dubrovčani su joj isplatili stonski dohodak 3. aprila 1398. god. Njena vladavina je okončana u maju 1398. godine, kada ju je bosanska vlastela, predvođena Hrvojem Vukčićem, lišila vlasti i izabrala Stjepana Ostoju za novog kralja. Povod za njenu smjenu nije poznat, a moguće je da su članovi njene porodice, pogotovo njena braća Nikolići, iskorištavali njen položaj za akumuliranje novca i moći, što nije odgovorala ostatku plemstva.<ref name=Fine/> Nikolići su još u vrijeme kralja Dabiše došli u sukob sa Dubrovnikom. Godine 1395. Nikolićima je uskraćeno pravo azila u Dubrovniku (braći Miliši i Petru) uz poruku - ''da se spašavaju u svojim carinama koje su podigli neopravdano, a kojih nije trebalo biti oko dubrovačkog područja''. Pošto spor nije riješen, kraljica je 1397 izdala navedenu povelju. Dana [[18. mart]]a [[1399]]. godine je još bila živa, ali joj se nakon toga datuma gubi svaki trag.<ref name="Draganović"/><ref name="Mandić"/> Moguće je da se povukla na posjed svog zeta Jurja Radivojevića u zapadnom Humu<ref name="Mandić"/> ili se povukla u samostan i tu umrla.<ref name="Draganović"/> Izvori je nazivaju "''prisvitla i privisoka gospoja kir Gruba''".<ref name="Draganović"/> === Legenda === Narodno predanje upamtilo je Jelenu kao surovu vladarku. Sagradila je novo kameno utvrđenje u podnožju planine Zvijezde, u blizini kraljevske rezidencije Bobovca, u kom je boravila radi bezbjednosti svog maloljetnog sina. Tri su godine trajale muke naroda podno Zvijezde, a tada u kraljevstvo upadoše ratnici s istoka. Kraljica bi primorana napustiti dvorac. Bosanski velikaši iskoristiše odsutnost Jelenine čvrste ruke te na prijestolje dovedoše novog vladara. Ogorčeni narod s padina Zvijezde razori dvorac do temelja, a kraljičino naselje, lišeno moćne zaštite, poče polako propadati da bi s vremenom palo u zaborav. Zbog zidanja novog zdanja od kamena iz obližnjeg kamenoloma i napora koji su podnijeli lokalno stanovništvo joj je dalo nadimak Gruba. Ista legenda ju je nazvala i Prokleta Jelena zbog njenog zahtjeva da joj se donosi voda sa udaljenog izvora Drakula na Dragovcu. Navodi iz legende nisu potvrđeni u historiografiji, pogotovo što je krajem XIV i početkom XV vijeka u Bosni građeno još nekoliko naselja, kao što su [[Stari grad Dubrovnik|Dubrovnik]] kod [[Ilijaš]]a i Deževice kod [[Kreševo|Kreševa]], ali ni za jedno nema potvrde da je u tome učestvovala Jelena. == Titula == Jelena Gruba se u poveljama na [[latinski jezik|latinskom]] potpisivala kao ''Helena, regina Bosniae, Stephani Dabissa[e] uxor'' ([[bosanski jezik|bosanski]]: "Jelena, kraljica Bosne, supruga Stjepana Dabiše"). Njena puna titula glasila je: :''Mi, gospoja kira Jelena, po izvoljenju Božju kraljica Srbljem, Bosne i Primorju i zapadnem stranam i k tomu'' == Reference == {{reference}} {{Redoslijed |prethodnik =[[Stjepan Dabiša]] | gl_članak_funkcija =[[Spisak bosanskih vladara|''Velika i presvjetla kira Jelena Gruba, po milosti Boga kraljica Bosne, Srbije, Dalmacije i Hrvatske, Usore, Slavonije, Dolnjih krajeva, Podrinja i Polimlja Pomorja, Travunije i mnogih zapadnih i svjetlih krajeva'']] |nasljednik =[[Stjepan Ostoja]] }} {{Redoslijed |prethodnik =[[Doroteja Vidinska]] |gl_članak_funkcija =[[Spisak bosanskih vladara|''Jelena ili Gruba, po milosti Boga kraljica i supruga krlja Bosne, Srbije, Dalmacije i Hrvatske, Usore, Slavonije, Dolnjih krajeva, Podrinja i Polimlja Pomorja, Travunije i mnogih zapadnih i svjetlih krajeva'']] |nasljednik =[[Vitača]] }} {{Kotromanići}} {{Commonscat|Jelena Gruba of Bosnia}} [[Kategorija:Kraljevi Bosne]] [[Kategorija:Kotromanići]] [[Kategorija:Bosansko plemstvo]] [[Kategorija:Nikolići]] 8vxpabd5nksojyjbhu88aqflwlalzn4 0 227579 42669845 1623278 2026-08-09T20:24:43Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669845 wikitext text/x-wiki '''Hijam''' ([[grčki|grč.]] ''Hymaees'') je bio [[Ahemenidska Monarhija|perzijski]] vojni zapovjednik u službi [[Darije Veliki|Darija Velikog]] tokom [[Jonski ustanak|Jonskog ustanka]]<ref>[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0004&layout=&loc=Hymaees Perseus rječnik: „Hijam“ (''Hyamees'')]</ref>. Nakon izbijanja pobune u [[Jonija|Joniji]], perzijske snage u [[Mala Azija|Maloj Aziji]] su se [[497. pne.]] pregrupirale, te su tri [[Darije Veliki|Darijeva]] zeta [[Dauris]], [[Otan]] i Hijam podijelila snage na tri dijela i preuzeli zapovjedništvo nad njima<ref>[http://books.google.co.uk/books?id=nNDpPqeDjo0C&pg=RA2-PA485&dq=Battle+of+Pedasus+497+BC&ei=Kj3rSZCZD6b0ygSIn_SYBQ#v=onepage&q=&f=false Boardman, str. 481.-490.]</ref>. [[Herodot]] tvrdi kako su navedena tri [[general]]a podijelila pokorena područja na tri dijela, nakon čega su krenuli u pohod svaki na svoj cilj<ref>[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?doc=Perseus%3Atext%3A1999.01.0126;query=chapter%3D%23892;layout=;loc=5.115.1 Herodot, 5.115.1]</ref>. Hijam je svoju vojsku poveo prema [[Mramorno more|Propontu]], gdje je zauzeo grad Cius. Nakon što je [[Dauris]] krenuo u [[Karija|Kariju]], Hijam se zaputio nastaviti njegov posao oko [[Dardaneli|Dardanela]] gdje je zauzeo mnoge [[Eolija|eolijske]] gradove, kao i neke gradove u [[Troad]]i. Ipak, nedugo kasnije je umro<ref>[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?doc=Perseus%3Atext%3A1999.01.0126;query=chapter%3D%23898;layout=;loc=5.121.1 Herodot, 5.121.1]</ref> pa su njegovu vojsku preuzeli [[Otan]] i [[Artafern]], koji su krenuli u pohod na [[Jonija|Joniju]]<ref>[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?doc=Perseus%3Atext%3A1999.01.0126;layout=;query=chapter%3D%23899;loc=5.124.1 Herodot, 5.124.1]</ref>. == Veze == * [[Jonski ustanak]] * [[Otan]] * [[Dauris]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske veze == * [http://www.iranicaonline.org/articles/ionian-revolt Jonski ustanak (enciklopedija Iranica, E. Badian)] * [http://www.ancientpersia.com/war/ionian.htm Ancient Persia: Jonski ustanak - Hijam, Duris i Otan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090924125728/http://www.ancientpersia.com/war/ionian.htm |date=2009-09-24 }} [[Kategorija:Biografije, Ahemenidska Monarhija]] 98x687lazreqvibizpnb53ctgq24s59 2 232970 42669756 42669281 2026-08-09T14:02:19Z Duma 16555 /* Raznolikost */ 42669756 wikitext text/x-wiki [[File:Beach Find - Flickr - Andrea Westmoreland.jpg|thumb|upright=1.2|Kolonija [[priljepak]]a pričvršćenih za ronilačku masku, pronađenu ispranu na obali plaže]] '''Plastisfera''' je [[ekosistem]] koji je stvorio čovjek, a sastoji se od organizama sposobnih da žive na [[plastika|plastičnom]] otpadu. Plastični [[morski otpad]], a naročito [[mikroplastika]], nakuplja se u vodenim okruženjima i služi kao stanište za različite vrste mikroorganizama, uključujući bakterije i gljivice.<ref name=":92">{{cite journal |last1=Zettler |first1=Erik R. |last2=Mincer |first2=Tracy J. |last3=Amaral-Zettler |first3=Linda A. |title=Life in the 'Plastisphere': Microbial Communities on Plastic Marine Debris |journal=Environmental Science & Technology |date=2 July 2013 |volume=47 |issue=13 |pages=7137–7146 |doi=10.1021/es401288x |pmid=23745679 |bibcode=2013EnST...47.7137Z |s2cid=10002632 }}</ref><ref>Kirstein, I. V., Wichels, A., Gullans, E., Krohne, G., & Gerdts, G. (2019). The Plastisphere – Uncovering tightly attached plastic "specific" microorganisms. ''PLoS ONE'', ''14''(4), 1–17. {{doi|10.1371/journal.pone.0215859|doi-access=free}}</ref> Procjenjuje se da je 2022. godine u površinskim vodama svjetskih okeana plutalo 51 triliona fragmenata mikroplastike.<ref>{{Cite web |title=FAU Scientists Uncover 'Missing' Plastics Deep in the Ocean |url=https://www.fau.edu/newsdesk/articles/missing-microplastics-ocean.php |access-date=2023-04-20 |website=www.fau.edu |language=en}}</ref> Jedan komad plastike od 5 mm može biti podloga za hiljade različitih mikrobnih vrsta.<ref>{{Cite web |last=Zettler |first=Erik |title=The "Plastisphere:" A new marine ecosystem {{!}} Smithsonian Ocean |url=https://ocean.si.edu/ocean-life/plastisphere-new-marine-ecosystem |access-date=2023-04-20 |website=ocean.si.edu |language=en}}</ref> Neke morske bakterije mogu [[razgradnja plastike morskim bakterijama|razgraditi plastične polimere]] i koristiti ugljik kao izvor energije. [[File:Surface microbial interactions with microplastics compared to zooplankton and phytoplankton.jpg|thumb|Interakcije mikroba sa površinom plastike]] [[Zagađenje plastikom|Plastični otpad]] djeluje kao izdržljiviji "brod" za prenos organizama preko velikih udaljenosti u odnosu na [[biodegradacija|biorazgradivi]] materijal.<ref>{{cite news|last1=Thomas|first1=Russell|date=14 June 2021|title=Plastic rafting: the invasive species hitching a ride on ocean litter|work=The Guardian|url=https://www.theguardian.com/environment/2021/jun/14/plastic-rafting-the-invasive-species-hitching-a-ride-on-ocean-litter}}</ref><ref name=":032">{{cite news|last1=Sahagun|first1=Louis|date=27 December 2013|title=An ecosystem of our own making could pose a threat|work=Los Angeles Times|url=https://www.latimes.com/science/la-sci-plastisphere-20131228-story.html}}</ref> Takav transport može prenijeti [[mikroorganizam|mikrobe]] u različite ekosisteme i potencijalno uvesti [[invazivna vrsta|invazivne vrste]],<ref name=":92" /> kao i štetne alge.<ref name=":532">{{Cite web|title=Behold the 'Plastisphere' |url=http://oceanleadership.org/behold-plastisphere/|archive-url=https://web.archive.org/web/20151119063644/http://oceanleadership.org/behold-plastisphere/|archive-date=2015-11-19|website=[[:de:Consortium for Ocean Leadership|Consortium for Ocean Leadership]]|access-date=2015-11-18}}</ref> Mikroorganizmi koji se nalaze na [[morski otpad|plastičnom otpadu]] čine čitav ekosistem [[autotrof]]a, [[heterotrof]]a i [[simbioza|simbionata]].<ref name=":63">{{Cite web|title=Scientists Discover Thriving Colonies of Microbes in Ocean 'Plastisphere'|url=http://www.whoi.edu/news-release/plastisphere|website=[[Woods Hole Oceanographic Institution]]|access-date=2015-09-27}}</ref> Mikrobne vrste koje se mogu pronaći unutar plastisfere razlikuju se od onih na drugim plutajućim materijalima prirodnog porijekla (tj. perja i algi) zbog jedinstvene hemijske prirode plastike i njene spore biodegradacije. Pored mikroba, insekti su se nastanili u područjima okeana koja su ranije bila nenastanjiva. [[Halobates|Morske gazivode]], na primjer, uspjele su se razmnožavati na čvrstoj površini koju pruža plutajuća plastika.<ref name=":232">{{Cite web|title=Our Trash Has Become A New Ocean Ecosystem Called "The Plastisphere"|url=https://gizmodo.com/our-trash-has-become-a-new-ocean-ecosystem-called-the-1492238056|website=Gizmodo|date=January 2014 |access-date=2015-10-20}}</ref> == Historija == [[File:Microplastique pone.0111913.g002.png|thumb|Globalno rasprostranjenje mikroplastike prema veličini u milimetrima.]] === Otkriće === Plastisferu je prvi put opisao 2013. godine tim od tri morska naučnika, Linda Amaral-Zettler iz Morskog biološkog laboratorija, Tracy Mincer iz [[Woods Hole Oceanographic Institution|Okeanografske institucije Woods Hole]] i Erik Zettler iz [[Sea Education Association|Udruženja za obrazovanje o moru]].<ref>{{Cite journal |last1=Zettler |first1=Erik R. |last2=Mincer |first2=Tracy J. |last3=Amaral-Zettler |first3=Linda A. |date=2013-07-02 |title=Life in the "Plastisphere": Microbial Communities on Plastic Marine Debris |url=https://pubs.acs.org/doi/10.1021/es401288x |journal=Environmental Science & Technology |language=en |volume=47 |issue=13 |pages=7137–7146 |bibcode=2013EnST...47.7137Z |doi=10.1021/es401288x |issn=0013-936X |pmid=23745679|s2cid=10002632 }}</ref><ref name=":0">{{Cite web |date=2015-11-19 |title=Behold the 'Plastisphere' |url=http://oceanleadership.org/behold-plastisphere/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20151119063644/http://oceanleadership.org/behold-plastisphere/ |archive-date=2015-11-19 |access-date=2023-04-12 |publisher=Ocean Leadership}}</ref> Prikupili su uzorke plastike tokom istraživačkih putovanja kako bi proučili kako mikroorganizmi funkcioniraju i mijenjaju ekosistem. Analizirali su fragmente plastike prikupljene u mrežama sa više lokacija unutar Atlantskog okeana.<ref name=":0" /> Istraživači su koristili kombinaciju [[Skenirajući elektronski mikroskop|skenirajuće elektronske mikroskopije]] i [[Sekvenciranje DNK|sekvenciranja DNK]] kako bi identificirali poseban sastav mikrobne zajednice plastisfere.<ref name=":0" /> Među najznačajnijim nalazima bili su "kopači jama", organizmi koji formiraju pukotine i jame, a koji pružaju dokaze o [[biodegradacija|biodegradaciji]]<ref name=":0" /><ref>{{Cite web |last1=Zettler |first1=Erik |last2=Amaral-Zettler |first2=Linda |last3=Mincer |first3=Tracy |title=Welcome to The Plastisphere: ocean-going microbes on vessels of plastic |url=http://theconversation.com/welcome-to-the-plastisphere-ocean-going-microbes-on-vessels-of-plastic-16102 |access-date=2023-04-12 |website=The Conversation |date=18 July 2013 |language=en}}</ref> i mogu imati i potencijal za razgradnju [[ugljikovodik]]a.<ref name=":0" /> U svojoj analizi, istraživači su također pronašli pripadnike [[Rod (taksonomija)|roda]] ''[[Vibrio]]'', roda koji uključuje bakterije koje uzrokuju [[kolera|koleru]] i druge gastrointestinalne bolesti.<ref name="whoi.edu">{{Cite web |title=Scientists Discover Thriving Colonies of Microbes in Ocean 'Plastisphere' |url=https://www.whoi.edu/press-room/news-release/plastisphere/ |access-date=2023-04-12 |publisher=Woods Hole Oceanographic Institution |language=en-US}}</ref> Neke vrste roda ''Vibrio'' mogu svijetliti, a pretpostavlja se da to privlači ribe koje se hrane organizmima koji koloniziraju plastiku, a koji se zatim hrane iz želuca riba.<ref>{{Cite web |title=Glowing Bugs May Lure Fish in the 'Plastisphere' |url=https://www.nbcnews.com/science/environment/glowing-bugs-may-lure-fish-plastisphere-n38446 |access-date=2023-04-12 |website=NBC News |date=25 February 2014 |language=en}}</ref> Istraživanja provedena u [[baltičko more|Baltičkom moru]][15] i [[sredozemno more|Sredozemnom moru]]<ref>{{Cite journal |last1=Pedrotti |first1=Maria Luiza |last2=Lacerda |first2=Ana Luzia de Figueiredo |last3=Petit |first3=Stephanie |last4=Ghiglione |first4=Jean François |last5=Gorsky |first5=Gabriel |date=2022-11-30 |title=Vibrio spp and other potential pathogenic bacteria associated to microfibers in the North-Western Mediterranean Sea |journal=PLOS ONE |language=en |volume=17 |issue=11 |article-number=e0275284 |doi=10.1371/journal.pone.0275284 |doi-access=free |issn=1932-6203 |pmc=9710791 |pmid=36449472|bibcode=2022PLoSO..1775284P }}</ref> također su pronašle mikroorganizme roda ''Vibrio'' u [[plastika|plastičnim]] filmovima i fragmentima, odnosno u plastičnim vlaknima. [[File:From Pollution to Solution, a global assessment of marine litter and plastic pollution, English.pdf|thumb|Procjena UN-a o morskom plastičnom otpadu]] === Antropogeni izvori === [[plastika|Plastiku]] je 1907. godine izumio [[Leo Baekeland]] koristeći [[formaldehid]] i [[fenol]].<ref>{{Cite web |title=The Age of Plastic: From Parkesine to pollution |url=https://www.sciencemuseum.org.uk/objects-and-stories/chemistry/age-plastic-parkesine-pollution |access-date=2023-04-20 |website=Science Museum}}</ref> Od tada naovamo, upotreba plastike je eksplodirala i postala rasprostranjena u cijelom ljudskom društvu. Između 1964. i 2014. godine, upotreba plastike se povećala dvadeset puta. Očekuje se da će se nivo iz 2014. udvostručiti do 2035. godine.<ref>Sánchez, C. (2020). Fungal potential for the degradation of petroleum-based polymers: An overview of macro- and microplastics biodegradation. ''Biotechnology Advances'', ''40'', 107501. {{doi|10.1016/j.biotechadv.2019.107501}}</ref> Napori da se ograniči proizvodnja plastike [[zabrana plastike|zabranama plastike]] uglavnom su se fokusirali na ambalažu i [[Proizvod za jednokratnu upotrebu|plastiku za jednokratnu upotrebu]], ali nisu usporili tempo zagađenja plastikom. Slično tome, stope [[recikliranje plastike|recikliranja plastike]] su obično niske. U [[Evropska Unija|EU]] se reciklira samo 29% konzumirane plastike.<ref name=":03">{{Cite journal |last1=Paço |first1=A |last2=Jacinto |first2=J |last3=Costa |first3=JP |last4=Santos |first4=PS |last5=Vitorino |first5=R |last6=Duarte |first6=A C |last7=Rocha-Santos |first7=T |date=March 2019 |title=Biotechnological tools for the effective management of plastics in the environment |journal=Critical Reviews in Environmental Science and Technology |volume=49 |issue=5 |pages=410–441 |doi=10.1080/10643389.2018.1548862 |bibcode=2019CREST..49..410P |issn=1064-3389 |s2cid=104312770}}</ref> Plastika koja ne dospije do postrojenja za recikliranje ili deponija akumulira se u morskom okruženju usljed slučajnog odlaganja otpada, gubitaka prilikom transporta ili direktnog odlaganja sa brodova.<ref name=":03" /> U 2010. godini procijenjeno je da je 4 do 12 miliona metričkih tona (Mt) [[plastični otpad|plastičnog otpada]] ušlo u morske ekosisteme.<ref>{{Cite journal |last1=Geyer |first1=R |last2=Jambeck |first2=J R |last3=Law |first3=KL |date=2017-07-01 |title=Production, use, and fate of all plastics ever made |journal=Science Advances |language=en |volume=3 |issue=7 |article-number=e1700782 |bibcode=2017SciA....3E0782G |doi=10.1126/sciadv.1700782 |issn=2375-2548 |pmc=5517107 |pmid=28776036 |doi-access=free}}</ref> Manje, neupadljivije čestice mikroplastike nakupljaju se u okeanima od 1960-ih.<ref>{{Cite web |title=International Marine Litter Research Unit |url=https://www.plymouth.ac.uk/research/marine-litter |access-date=2023-04-20 |website=University of Plymouth |language=en}}</ref> Noviji problem u vezi sa zagađenjem mikroplastikom je upotreba plastičnih folija u poljoprivredi. 7,4 miliona tona plastične folije se koristi svake godine za povećanje proizvodnje hrane.<ref>{{Cite book |title=Publication preview page {{!}} FAO {{!}} Food and Agriculture Organization of the United Nations |url=https://www.fao.org/documents/card/en?details=cb7856en |access-date=2023-04-20 |via=FAODocuments | date=2021 | doi=10.4060/cb7856en | isbn=978-92-5-135402-5 | s2cid=244942866 |language=en}}</ref> Naučnici su otkrili da se mikrobni [[biofilm]]ovi mogu formirati u roku od 7 do 14 dana na površinama plastičnih folija i da imaju sposobnost mijenjanja hemijskih svojstva tla i biljaka koje ljudi konzumiraju.<ref>{{Cite journal |url=https://pubs.aip.org/avs/bip/article/2/2/89/124249/Impact-of-engineered-surface-microtopography-on | title=Impact of engineered surface microtopography on biofilm formation of Staphylococcus aureus |vauthors=Chung KK, Schumacher JF, Sampson EM, Burne RA, Antonelli PJ, Brennan AB |access-date=2023-04-20 | date=June 29, 2007 |journal=Biointerphases| volume=2 | issue=2 | pages=89–94 | doi=10.1116/1.2751405 | pmid=20408641 | doi-access=free }}</ref> Mikroplastika je pronađena svuda - čak i na Arktiku usljed [[atmosferska cirkulacija|atmosferske cirkulacije]].<ref>{{Cite web |title=Microplastics: what they are and how you can reduce them |url=https://www.nhm.ac.uk/discover/what-are-microplastics.html |access-date=2023-04-26 |website=www.nhm.ac.uk}}</ref> == Istraživanje == === Raznolikost === Studije sekvenciranja velikih razmjera otkrile su da je [[alfa raznolikost]] niža u plastisferi u odnosu na uzorke okolnog tla zbog smanjenja [[bogatstvo vrsta|bogatstva vrsta]] u plastisferi.<ref name=":02">{{Cite journal |last1=Luo |first1=Gongwen |last2=Jin |first2=Tuo |last3=Zhang |first3=Huiru |last4=Peng |first4=Jianwei |last5=Zuo |first5=Ning |last6=Huang |first6=Ying |last7=Han |first7=Yongliang |last8=Tian |first8=Chang |last9=Yang |first9=Yong |last10=Peng |first10=Kewei |last11=Fei |first11=Jiangchi |date=2022-01-15 |title=Deciphering the diversity and functions of plastisphere bacterial communities in plastic-mulching croplands of subtropical China |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0304389421018331 |journal=Journal of Hazardous Materials |language=en |volume=422 |article-number=126865 |doi=10.1016/j.jhazmat.2021.126865 |pmid=34449345 |bibcode=2022JHzM..42226865L |issn=0304-3894}}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Zettler |first1=Erik R. |last2=Mincer |first2=Tracy J. |last3=Amaral-Zettler |first3=Linda A. |date=2013-06-19 |title=Life in the "Plastisphere": Microbial Communities on Plastic Marine Debris |journal=Environmental Science & Technology |volume=47 |issue=13 |pages=7137–7146 |bibcode=2013EnST...47.7137Z |doi=10.1021/es401288x |pmid=23745679 |s2cid=10002632 |issn=0013-936X}}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Miao |first1=Lingzhan |last2=Wang |first2=Peifang |last3=Hou |first3=Jun |last4=Yao |first4=Yu |last5=Liu |first5=Zhilin |last6=Liu |first6=Songqi |last7=Li |first7=Tengfei |date=February 2019 |title=Distinct community structure and microbial functions of biofilms colonizing microplastics |journal=Science of the Total Environment |volume=650 |issue=Pt 2 |pages=2395–2402 |doi=10.1016/j.scitotenv.2018.09.378 |issn=0048-9697 |pmid=30292995 |bibcode=2019ScTEn.650.2395M |s2cid=52945987}}</ref><ref name=":2">{{Cite journal |last1=Yang |first1=Kai |last2=Chen |first2=Qing-Lin |last3=Chen |first3=Mo-Lian |last4=Li |first4=Hong-Zhe |last5=Liao |first5=Hu |last6=Pu |first6=Qiang |last7=Zhu |first7=Yong-Guan |last8=Cui |first8=Li |date=2020-08-19 |title=Temporal Dynamics of Antibiotic Resistome in the Plastisphere during Microbial Colonization |journal=Environmental Science & Technology |volume=54 |issue=18 |pages=11322–11332 |doi=10.1021/acs.est.0c04292 |issn=0013-936X |pmid=32812755 |bibcode=2020EnST...5411322Y |s2cid=221179856}}</ref> Fragmenti polimernog filma utiču na mikrobe na različite načine, što dovodi do mješovitog efekta na stopu rasta mikroba u plastisferi.<ref name=":02" /><ref name=":2" /><ref>{{Cite journal |title=Colonization Characteristics of Bacterial Communities on Plastic Debris Influenced by Environmental Factors and Polymer Types in the Haihe Estuary of Bohai Bay, China |date=23 August 2019 |doi=10.1021/acs.est.9b03659.s001 |url=https://figshare.com/articles/journal_contribution/9770708 |last1=Li |first1=Wenjie |last2=Zhang |first2=Ying |last3=Wu |first3=Nan |last4=Zhao |first4=Ze |last5=Xu |first5=Wei'an |last6=Ma |first6=Yongzheng |last7=Niu |first7=Zhiguang |journal=Environmental Science & Technology |volume=53 |issue=18 |pages=10763–10773 |pmid=31441645 }}</ref> Određene bakterije koje razgrađuju polimere oslobađaju toksične nusprodukte kao rezultat razgradnje, što odvraća druge vrste od koloniziranja plastisfere.<ref name=":02" /> Filogenetska raznolikost je također smanjena u plastisferi u odnosu na uzorke obližnjeg tla.<ref name=":02" /> Bakterijske i mikrobne zajednice u plastisferi značajno se razlikuju od onih pronađenih u uzorcima okolnog tla, stvarajući novu [[ekološka niša|ekološku nišu]] unutar ekosistema.<ref name=":02" /><ref>{{Cite journal |last1=Loeppmann |first1=Sebastian |last2=Blagodatskaya |first2=Evgenia |last3=Pausch |first3=Johanna |last4=Kuzyakov |first4=Yakov |author-link4=Yakov Kuzyakov |date=January 2016 |title=Substrate quality affects kinetics and catalytic efficiency of exo-enzymes in rhizosphere and detritusphere |journal=Soil Biology and Biochemistry |volume=92 |pages=111–118 |doi=10.1016/j.soilbio.2015.09.020 |bibcode=2016SBiBi..92..111L |issn=0038-0717}}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Mooshammer |first1=Maria |last2=Hofhansl |first2=Florian |last3=Frank |first3=Alexander H. |last4=Wanek |first4=Wolfgang |last5=Hämmerle |first5=Ieda |last6=Leitner |first6=Sonja |last7=Schnecker |first7=Jörg |last8=Wild |first8=Birgit |last9=Watzka |first9=Margarete |last10=Keiblinger |first10=Katharina M. |last11=Zechmeister-Boltenstern |first11=Sophie |last12=Richter |first12=Andreas |date=2017-05-05 |title=Decoupling of microbial carbon, nitrogen, and phosphorus cycling in response to extreme temperature events |journal=Science Advances |volume=3 |issue=5 |article-number=e1602781 |doi=10.1126/sciadv.1602781 |pmid=28508070 |issn=2375-2548 |s2cid=11935199|pmc=5415334 |bibcode=2017SciA....3E2781M }}</ref> Specifičan rast bakterija uzrokovan fragmentima filma glavni je uzrok nastanka jedinstvene bakterijske zajednice.<ref name=":02" /><ref>{{Cite journal |last1=Harrison |first1=Jesse P |last2=Schratzberger |first2=Michaela |last3=Sapp |first3=Melanie |last4=Osborn |first4=A Mark |date=2014-09-23 |title=Rapid bacterial colonization of low-density polyethylene microplastics in coastal sediment microcosms |journal=BMC Microbiology |volume=14 |issue=1 |page=232 |doi=10.1186/s12866-014-0232-4 |issn=1471-2180 |pmc=4177575 |pmid=25245856 |doi-access=free }}</ref> Pokazalo se da promjene u sastavu bakterijske zajednice u plastisferi također vremenom uzrokuju promjene u okolnom zemljištu.<ref name=":02" /><ref name=":2" /><ref>{{Cite journal |last1=Kettner |first1=Marie Therese |last2=Oberbeckmann |first2=Sonja |last3=Labrenz |first3=Matthias |last4=Grossart |first4=Hans-Peter |date=2019-03-20 |title=The Eukaryotic Life on Microplastics in Brackish Ecosystems |journal=Frontiers in Microbiology |volume=10 |page=538 |doi=10.3389/fmicb.2019.00538 |issn=1664-302X |pmid=30949147 |doi-access=free|pmc=6435590 }}</ref> U drugom istraživanju koje je proučavalo faktore koji utiču na raznolikost plastisfere, istraživači su otkrili da najveći stepen jedinstvenih mikroorganizama favorizira fragmente plastike koji su plave boje.<ref>{{Cite journal |last1=Wen |first1=Bin |last2=Liu |first2=Jun-Heng |last3=Zhang |first3=Yuan |last4=Zhang |first4=Hao-Ran |last5=Gao |first5=Jian-Zhong |last6=Chen |first6=Zai-Zhong |date=October 2020 |title=Community structure and functional diversity of the plastisphere in aquaculture waters: Does plastic color matter? |journal=Science of the Total Environment |volume=740 |article-number=140082 |doi=10.1016/j.scitotenv.2020.140082 |issn=0048-9697 |pmid=32927571 |bibcode=2020ScTEn.74040082W |s2cid=221721483}}</ref> U radu iz 2024. godine opisan je eksperiment proveden na području [[atlantski okean|Atlantskog okeana]] i [[sredozemno more|Sredozemnog mora]] s ciljem proučavanja kolonizacije i genetske raznolikosti organizama u morskoj plastisferi. U radu su identificirani [[dugoživci]] koji se inkubiraju u plastici ''[[in situ]]''.<ref>{{Cite journal |last1=Lacerda |first1=Ana Luzia |last2=Frias |first2=João |last3=Pedrotti |first3=Maria Luiza |date=2024-03-01 |title=Tardigrades in the marine plastisphere: New hitchhikers surfing plastics |journal=Marine Pollution Bulletin |volume=200 |article-number=116071 |doi=10.1016/j.marpolbul.2024.116071 |pmid=38290365 |issn=0025-326X|doi-access=free |bibcode=2024MarPB.20016071L }}</ref> === Taksonomija === Sposobnost određenih bakterija da razgrađuju polimere olakšava njihov rast unutar plastisfere. Koljena bakterija koja imaju povećano prisustvo u plastisferi u odnosu na uzorke tla bez plastičnih mikrofragmenata uključuju [[Acidobacteriota|Acidobacteria]], [[Actinomycetota|Actinobacteria]], [[Bacteroidetes]], Chloroflexi, Firmicutes, [[Planctomycetota|Planctomycetes]] i [[Pseudomonadota|Proteobacteria]].<ref name=":02" /><ref>{{Cite journal |last1=Qian |first1=Haifeng |last2=Zhang |first2=Meng |last3=Liu |first3=Guangfu |last4=Lu |first4=Tao |last5=Qu |first5=Qian |last6=Du |first6=Benben |last7=Pan |first7=Xiangliang |date=2018-07-25 |title=Effects of Soil Residual Plastic Film on Soil Microbial Community Structure and Fertility |journal=Water, Air, & Soil Pollution |volume=229 |issue=8 |page=261 |doi=10.1007/s11270-018-3916-9 |bibcode=2018WASP..229..261Q |issn=0049-6979 |s2cid=105107805}}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Huang |first1=Yi |last2=Zhao |first2=Yanran |last3=Wang |first3=Jie |last4=Zhang |first4=Mengjun |last5=Jia |first5=Weiqian |last6=Qin |first6=Xiao |date=November 2019 |title=LDPE microplastic films alter microbial community composition and enzymatic activities in soil |journal=Environmental Pollution |volume=254 |issue=Pt A |article-number=112983 |doi=10.1016/j.envpol.2019.112983 |issn=0269-7491 |pmid=31394342 |bibcode=2019EPoll.25412983H |s2cid=199507465}}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Li |first1=Yaying |last2=Lin |first2=Mi |last3=Ni |first3=Zhuobiao |last4=Yuan |first4=Zhihui |last5=Liu |first5=Weiqi |last6=Ruan |first6=Jujun |last7=Tang |first7=Yetao |last8=Qiu |first8=Rongliang |date=March 2020 |title=Ecological influences of the migration of micro resin particles from crushed waste printed circuit boards on the dumping soil |journal=Journal of Hazardous Materials |volume=386 |article-number=121020 |doi=10.1016/j.jhazmat.2019.121020 |issn=0304-3894 |pmid=31874765 |bibcode=2020JHzM..38621020L |s2cid=209474917}}</ref><ref name=":3">{{Cite journal |last1=Debroas |first1=Didier |last2=Mone |first2=Anne |last3=Ter Halle |first3=Alexandra |date=December 2017 |title=Plastics in the North Atlantic garbage patch: A boat-microbe for hitchhikers and plastic degraders |journal=Science of the Total Environment |volume=599-600 |pages=1222–1232 |doi=10.1016/j.scitotenv.2017.05.059 |pmid=28514840 |bibcode=2017ScTEn.599.1222D |issn=0048-9697}}</ref> Nadalje, bakterije redova [[Rhizobiales]], [[Rhodobacterales]] i [[Sphingomonadales]] su brojnije u plastisferi u odnosu na ostale supstrate.<ref name=":02" /> Interakcije unutar jedinstvenog sastava bakterijske zajednice u plastisferi utiču na lokalne [[biogeohemijski ciklus|biogeohemijske cikluse]] i interakcije u [[hranidbena mreža|hranidbenim mrežama]] ekosistema. === Metabolizam zajednice === Bakterijske zajednice u plastisferi imaju povišenu stopu metabolizma.<ref name=":02" /> [[KEGG]] analize obogaćenosti bioloških putova plastisfere pokazale su povećanje u obradi genetskih i okolišnih informacija, ćelijskim procesima i organskim sistemima.<ref name=":02" /> Povišene metaboličke funkcije zajednica u plastisferi obuhvataju metabolizam azota, signalne puteve [[inzulin]]a, bakterijsku sekreciju, metabolizam [[Organofosforna hemija|organofosfornih spojeva]], metabolizam antioksidansa, sintezu vitamina B, hemotaksiju, sintezu [[terpenoid]]nih [[kinon]]a, metabolizam sumpora, metabolizam [[ugljikohidrat]]a, razgradnju [[herbicid]]a, metabolizam [[masne kiseline|masnih kiselina]], metabolizam [[aminokiseline|aminokiselina]], puteve [[keton]]skih tijela, sintezu [[lipopolisaharid]]a, razgradnju [[alkohol]]a, razgradnju [[Policiklični aromatični ugljovodik|policikličkih aromatičnih ugljikovodika]], metabolizam lipida, metabolizam kofaktora, rast ćelija, pokretljivost ćelija, [[Membranski transport|membranski transport]], energetski metabolizam i metabolizam [[ksenobiotik]]a.<ref name=":02" /><ref name=":3" /><ref name="dx.doi.org">{{Cite journal |last1=Oh |first1=Mina |last2=Yamada |first2=Takuji |last3=Hattori |first3=Masahiro |last4=Goto |first4=Susumu |last5=Kanehisa |first5=Minoru |date=2007-10-16 |title=Systematic Analysis of Enzyme-Catalyzed Reaction Patterns and Prediction of Microbial Biodegradation Pathways. |journal=ChemInform |volume=38 |issue=42 |doi=10.1002/chin.200742215 |issn=0931-7597|url=https://figshare.com/articles/journal_contribution/2994610 }}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Neis |first1=Evelien |last2=Dejong |first2=Cornelis |last3=Rensen |first3=Sander |date=2015-04-16 |title=The Role of Microbial Amino Acid Metabolism in Host Metabolism |journal=Nutrients |volume=7 |issue=4 |pages=2930–2946 |doi=10.3390/nu7042930 |pmid=25894657 |issn=2072-6643 |doi-access=free|pmc=4425181 }}</ref> === Veza s biogeohemijskim ciklusima === The presence of hydrocarbon-degrading species such as [[hydrocarbonoclastic bacteria]] in the plastisphere indicates a direct link between the plastisphere and the [[carbon cycle]].<ref name=":02" /><ref name=":42">{{Cite journal |last1=Heylen |first1=Kim |last2=Gevers |first2=Dirk |last3=Vanparys |first3=Bram |last4=Wittebolle |first4=Lieven |last5=Geets |first5=Joke |last6=Boon |first6=Nico |last7=De Vos |first7=Paul |date=November 2006 |title=The incidence of nirS and nirK and their genetic heterogeneity in cultivated denitrifiers |journal=Environmental Microbiology |volume=8 |issue=11 |pages=2012–2021 |doi=10.1111/j.1462-2920.2006.01081.x |issn=1462-2912 |pmid=17014499|bibcode=2006EnvMi...8.2012H }}</ref><ref name=":5">{{Cite journal |last1=Wolińska |first1=Agnieszka |last2=Kuźniar |first2=Agnieszka |last3=Zielenkiewicz |first3=Urszula |last4=Izak |first4=Dariusz |last5=Szafranek-Nakonieczna |first5=Anna |last6=Banach |first6=Artur |last7=Błaszczyk |first7=Mieczysław |date=October 2017 |title=Bacteroidetes as a sensitive biological indicator of agricultural soil usage revealed by a culture-independent approach |journal=Applied Soil Ecology |volume=119 |pages=128–137 |doi=10.1016/j.apsoil.2017.06.009 |bibcode=2017AppSE.119..128W |issn=0929-1393}}</ref> Metagenome analyses suggest that genes involved in carbon degradation, nitrogen fixation, organic nitrogen conversion, ammonia oxidation, denitrification, inorganic phosphorus solubilization, organic phosphorus mineralization, and phosphorus transporter production are enriched in the plastisphere, demonstrating the potential impact on [[biogeochemical cycle]]s by the plastisphere.<ref name=":02" /><ref>{{Cite journal |last1=Upadhyay |first1=Sudhir K. |last2=Singh |first2=Devendra P. |last3=Saikia |first3=Ratul |date=2009-08-22 |title=Genetic Diversity of Plant Growth Promoting Rhizobacteria Isolated from Rhizospheric Soil of Wheat Under Saline Condition |journal=Current Microbiology |volume=59 |issue=5 |pages=489–496 |doi=10.1007/s00284-009-9464-1 |issn=0343-8651 |pmid=19701667 |s2cid=10672506}}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Amaral-Zettler |first1=Linda A. |last2=Zettler |first2=Erik R. |last3=Mincer |first3=Tracy J. |date=2020-01-14 |title=Ecology of the plastisphere |journal=Nature Reviews Microbiology |volume=18 |issue=3 |pages=139–151 |doi=10.1038/s41579-019-0308-0 |issn=1740-1526 |pmid=31937947 |s2cid=256744433|url=https://www.vliz.be/imisdocs/publications/58/357658.pdf }}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Hayden |first1=Helen L. |last2=Drake |first2=Judy |last3=Imhof |first3=Mark |last4=Oxley |first4=Andrew P.A. |last5=Norng |first5=Sorn |last6=Mele |first6=Pauline M. |date=October 2010 |title=The abundance of nitrogen cycle genes amoA and nifH depends on land-uses and soil types in South-Eastern Australia |journal=Soil Biology and Biochemistry |volume=42 |issue=10 |pages=1774–1783 |doi=10.1016/j.soilbio.2010.06.015 |bibcode=2010SBiBi..42.1774H |issn=0038-0717}}</ref><ref>{{Citation |last1=Rodríguez |first1=H. |chapter=Genetics of phosphate solubilization and its potential applications for improving plant growth-promoting bacteria |date=2007 |title=First International Meeting on Microbial Phosphate Solubilization |pages=15–21 |place=Dordrecht |publisher=Springer Netherlands |doi=10.1007/978-1-4020-5765-6_2 |isbn=978-1-4020-4019-1 |last2=Fraga |first2=R. |last3=Gonzalez |first3=T. |last4=Bashan |first4=Y.}}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Richardson |first1=Alan E. |last2=Simpson |first2=Richard J. |date=2011-05-23 |title=Soil Microorganisms Mediating Phosphorus Availability Update on Microbial Phosphorus |journal=Plant Physiology |volume=156 |issue=3 |pages=989–996 |doi=10.1104/pp.111.175448 |issn=1532-2548 |pmc=3135950 |pmid=21606316}}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Alori |first1=Elizabeth T. |last2=Glick |first2=Bernard R. |last3=Babalola |first3=Olubukola O. |date=2017-06-02 |title=Microbial Phosphorus Solubilization and Its Potential for Use in Sustainable Agriculture |journal=Frontiers in Microbiology |volume=8 |page=971 |doi=10.3389/fmicb.2017.00971 |issn=1664-302X |pmc=5454063 |pmid=28626450 |doi-access=free}}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Luo |first1=Gongwen |last2=Sun |first2=Bo |last3=Li |first3=Ling |last4=Li |first4=Minghui |last5=Liu |first5=Manqiang |last6=Zhu |first6=Yiyong |last7=Guo |first7=Shiwei |last8=Ling |first8=Ning |last9=Shen |first9=Qirong |date=December 2019 |title=Understanding how long-term organic amendments increase soil phosphatase activities: Insight into phoD- and phoC-harboring functional microbial populations |journal=Soil Biology and Biochemistry |volume=139 |article-number=107632 |doi=10.1016/j.soilbio.2019.107632 |bibcode=2019SBiBi.13907632L |issn=0038-0717 |s2cid=208554425}}</ref> Specific bacterial phyla present in the plastisphere due to their biodegradation abilities and their role in the carbon, nitrogen, and phosphorus cycles include Proteobacteria and Bacteroidetes.<ref name=":02" /><ref name=":42" /><ref name=":5" /><ref>{{Cite journal |last1=Partanen |first1=Pasi |last2=Hultman |first2=Jenni |last3=Paulin |first3=Lars |last4=Auvinen |first4=Petri |last5=Romantschuk |first5=Martin |date=2010-03-29 |title=Bacterial diversity at different stages of the composting process |journal=BMC Microbiology |volume=10 |issue=1 |page=94 |doi=10.1186/1471-2180-10-94 |issn=1471-2180 |pmc=2907838 |pmid=20350306 |doi-access=free }}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Bhatia |first1=Akansha |last2=Madan |first2=Sangeeta |last3=Sahoo |first3=Jitendra |last4=Ali |first4=Muntjeer |last5=Pathania |first5=Ranjana |last6=Kazmi |first6=Absar Ahmed |date=July 2013 |title=Diversity of bacterial isolates during full scale rotary drum composting |journal=Waste Management |volume=33 |issue=7 |pages=1595–1601 |doi=10.1016/j.wasman.2013.03.019 |issn=0956-053X |pmid=23663960|bibcode=2013WaMan..33.1595B }}</ref> Some carbon-degrading bacteria are able to use plastics as a food source.<ref>{{Cite journal |last1=Hirai |first1=Hisashi |last2=Takada |first2=Hideshige |last3=Ogata |first3=Yuko |last4=Yamashita |first4=Rei |last5=Mizukawa |first5=Kaoruko |last6=Saha |first6=Mahua |last7=Kwan |first7=Charita |last8=Moore |first8=Charles |last9=Gray |first9=Holly |last10=Laursen |first10=Duane |last11=Zettler |first11=Erik R. |last12=Farrington |first12=John W. |last13=Reddy |first13=Christopher M. |last14=Peacock |first14=Emily E. |last15=Ward |first15=Marc W. |date=August 2011 |title=Organic micropollutants in marine plastics debris from the open ocean and remote and urban beaches |journal=Marine Pollution Bulletin |volume=62 |issue=8 |pages=1683–1692 |doi=10.1016/j.marpolbul.2011.06.004 |issn=0025-326X |pmid=21719036|bibcode=2011MarPB..62.1683H }}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Syranidou |first1=Evdokia |last2=Karkanorachaki |first2=Katerina |last3=Amorotti |first3=Filippo |last4=Franchini |first4=Martina |last5=Repouskou |first5=Eftychia |last6=Kaliva |first6=Maria |last7=Vamvakaki |first7=Maria |last8=Kolvenbach |first8=Boris |last9=Fava |first9=Fabio |last10=Corvini |first10=Philippe F.-X. |last11=Kalogerakis |first11=Nicolas |date=2017-12-21 |title=Biodegradation of weathered polystyrene films in seawater microcosms |journal=Scientific Reports |volume=7 |issue=1 |page=17991 |doi=10.1038/s41598-017-18366-y |issn=2045-2322 |pmc=5740177 |pmid=29269847|bibcode=2017NatSR...717991S }}</ref> Research in the southern Pacific Ocean has investigated the plastisphere's potential in {{CO2}} and {{N2O}} contribution where fairly low greenhouse gas contributions by the plastisphere were noted. However, it was concluded that greenhouse gas contribution was dependent on the degree of nutrient concentration and the type of plastic.<ref>{{Cite journal |last1=Cornejo-D'Ottone |first1=Marcela |last2=Molina |first2=Verónica |last3=Pavez |first3=Javiera |last4=Silva |first4=Nelson |date=May 2020 |title=Greenhouse gas cycling by the plastisphere: The sleeper issue of plastic pollution |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0045653519329509 |journal=Chemosphere |language=en |volume=246 |article-number=125709 |doi=10.1016/j.chemosphere.2019.125709 |pmid=31901660 |bibcode=2020Chmsp.24625709C |s2cid=209893532}}</ref> === Značaj za ljudsko zdravlje === KEGG analize obogaćenosti bioloških putova u uzorcima prikupljenim iz plastisfere ukazuju na to da su sekvence povezane s ljudskim bolestima obogaćene u plastisferi.<ref name=":02"/> Sekvence povezane s uzročnikom kolere (''[[Vibrio cholerae]]''), biološki putovi povezani s rakom te sekvence povezane s [[toksoplazmoza|toksoplazmozom]] obogaćene su u plastisferi.<ref name="whoi.edu"/><ref name=":02" /> Patogene bakterije se održavaju u plastisferi dijelom zbog adsorpcije organskih zagađivača na biofilmove i njihove upotrebe kao hrane.<ref name=":02" /><ref name=":3"/><ref name="dx.doi.org"/> Trenutna istraživanja također imaju za cilj identificirati vezu između plastisfere i respiratornih virusa te da li plastisfera utiče na perzistenciju i preživljavanje virusa u okolišu.<ref>{{Cite journal |last1=Moresco |first1=Vanessa |last2=Oliver |first2=David M. |last3=Weidmann |first3=Manfred |last4=Matallana-Surget |first4=Sabine |last5=Quilliam |first5=Richard S. |date=August 2021 |title=Survival of human enteric and respiratory viruses on plastics in soil, freshwater, and marine environments |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0013935121006617 |journal=Environmental Research |language=en |volume=199 |article-number=111367 |doi=10.1016/j.envres.2021.111367|pmid=34029551 |bibcode=2021ER....19911367M |hdl=1893/32650 |s2cid=235198536 |hdl-access=free }}</ref> === Razgradnja mikroorganizmima === {{main|Razgradnja plastike morskim bakterijama}} [[Plastic degradation by marine bacteria|Some microorganisms]] present in the plastisphere have the potential to degrade plastic materials.<ref name=":03"/> This could be potentially advantageous, as scientists may be able to utilize the microbes to break down plastic that would otherwise remain in the environment for centuries.<ref>{{Cite web|last=Davis|first=J|date=2021-02-10|title=How Long Does It Take for Plastic to Decompose?|url=https://chariotenergy.com/blog/how-long-until-plastic-decomposes/|access-date=2021-04-16|website=Chariot Energy|language=en-US}}</ref> However, as plastic is broken down into smaller pieces and eventually [[microplastics]], there is a higher likelihood that it will be consumed by [[plankton]] and enter into the [[food chain]].<ref name=":4">{{Cite web|title = Welcome to The Plastisphere: ocean-going microbes on vessels of plastic|url = http://theconversation.com/welcome-to-the-plastisphere-ocean-going-microbes-on-vessels-of-plastic-16102|website = The Conversation| date=18 July 2013 |access-date = 2015-11-14}}</ref> As [[plankton]] are eaten by larger organisms, the plastic may eventually cause there to be [[bioaccumulation]] in fish and other marine species eaten by humans.<ref name=":4" /> The following table lists some microorganisms with biodegradation capacity.<ref name=":03" /> {| class="wikitable" |+Microorganisms and their biodegradation capacity<ref name=":03"/> !Microorganism !Plastic type !Degradation capacity |- |''[[Aspergillus tubingensis]]''<ref name=":13">Khan, S., Nadir, S., Shah, Z. U., Shah, A. A., Karunarathna, S. C., Xu, J., ... Hasan, F. (2017). {{Cite journal|date=2017-06-01|title=Biodegradation of polyester polyurethane by Aspergillus tubingensis|url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0269749117300295|journal=Environmental Pollution|language=en|volume=225|pages=469–480|doi=10.1016/j.envpol.2017.03.012|issn=0269-7491|last1=Khan|first1=Sehroon|last2=Nadir|first2=Sadia|last3=Shah|first3=Zia Ullah|last4=Shah|first4=Aamer Ali|last5=Karunarathna|first5=Samantha C.|last6=Xu|first6=Jianchu|last7=Khan|first7=Afsar|last8=Munir|first8=Shahzad|last9=Hasan|first9=Fariha|pmid=28318785|bibcode=2017EPoll.225..469K }}</ref> |[[Polyurethane]] |Degraded 90% within 21 days<ref name=":03"/> |- |''[[Pestalotiopsis microspora]]''<ref name=":43">{{Cite journal|last1=Russell|first1=Jonathan R.|last2=Huang|first2=Jeffrey|last3=Anand|first3=Pria|last4=Kucera|first4=Kaury|last5=Sandoval|first5=Amanda G.|last6=Dantzler|first6=Kathleen W.|last7=Hickman|first7=DaShawn|last8=Jee|first8=Justin|last9=Kimovec|first9=Farrah M.|last10=Koppstein|first10=David|last11=Marks|first11=Daniel H.|date=September 2011|title=Biodegradation of polyester polyurethane by endophytic fungi|journal=Applied and Environmental Microbiology|volume=77|issue=17|pages=6076–6084|doi=10.1128/AEM.00521-11|issn=1098-5336|pmc=3165411|pmid=21764951|bibcode=2011ApEnM..77.6076R}}</ref> |[[Polyurethane]] |Degraded 90% within 16 days<ref name=":03"/> |- |''[[Bacillus pseudofirmus]]''<ref name=":53">{{Cite journal|last1=Dela Torre|first1=Denisse Yans Z.|last2=Delos Santos|first2=Lee A.|last3=Reyes|first3=Mari Louise C.|last4=Baculi|first4=Ronan Q.|date=2018|title=Biodegradation of low-density polyethylene by bacteria isolated from serpentinization-driven alkaline spring|url=http://philsciletters.net/2018/PSL%202018%20Special%20Issue%2001-12%20dela%20Torre%20et%20al.pdf|journal=Philippine Science Letters|volume=11}}</ref> |[[LDPE]] |Degraded 8.3% over 90 day observation period<ref name=":53" /> |- |''[[Salipaludibacillus agaradhaerens]]''<ref name=":82">{{Cite journal|last1=Muyot|first1=Marion Lei C.|last2=Cada|first2=Erika Joy G.|last3=Sison|first3=Joanna Maria C.|last4=Baculi|first4=Ronan Q.|date=July 2019|title=Enhanced in vitro biodegradation of low-density polyethylene using alkaliphilic bacterial consortium supplemented with iron oxide nanoparticles|url=https://www.researchgate.net/publication/341426932|journal=Philippine Science Letters|volume=12|via=Research Gate}}</ref> |[[LDPE]] |Degraded 18.3 ± 0.3% (with iron oxide nanoparticles added as a supplement) and 13.7 ± 0.5% (without the nanoparticles) after 60 days of incubation<ref name=":82" /> |- |[[Mealworm|''Tenebrio molitor'' larvae]]<ref name=":72">Yang, Y., Yang, J., Wu, W.-M., Zhao, J., Song, Y., Gao, L., ... Jiang, L. (2015). {{Cite journal|date=2018-01-01|title=Biodegradation of polystyrene wastes in yellow mealworms (larvae of Tenebrio molitor Linnaeus): Factors affecting biodegradation rates and the ability of polystyrene-fed larvae to complete their life cycle|journal=Chemosphere|language=en|volume=191|pages=979–989|doi=10.1016/j.chemosphere.2017.10.117|issn=0045-6535|last1=Yang|first1=Shan-Shan|last2=Brandon|first2=Anja Malawi|last3=Andrew Flanagan|first3=James Christopher|last4=Yang|first4=Jun|last5=Ning|first5=Daliang|last6=Cai|first6=Shen-Yang|last7=Fan|first7=Han-Qing|last8=Wang|first8=Zhi-Yue|last9=Ren|first9=Jie|last10=Benbow|first10=Eric|last11=Ren|first11=Nan-Qi|last12=Waymouth|first12=Robert M.|last13=Zhou|first13=Jizhong|last14=Criddle|first14=Craig S.|last15=Wu|first15=Wei-Min|pmid=29145143|bibcode=2018Chmsp.191..979Y|doi-access=free}}</ref> |[[Polystyrene]] (PS) |Degradation rates doubled for meal worms with diets that consisted of 10% PS and 90% bran in comparison to meal worms who were exclusively fed PS<ref name=":72" /> |- |''Enterobacter sp.''<ref name=":03"/> |[[Polystyrene]] (PS) |Degraded a maximum of 12.4% in 30 days<ref name=":03"/> |- |''[[Phanerochaete|Phanerochaete chrysosporium]]''<ref name=":03"/> |[[Polycarbonate]] |Degraded 5.4% in 12 months<ref name=":03"/> |- |Marine microbial consortium<ref name=":03"/> |[[Polycarbonate]] |Degraded 8.3% in 12 months<ref name=":03"/> |- |''[[Ideonella sakaiensis]]''<ref name=":33">{{Cite journal|last1=Yoshida|first1=Shosuke|last2=Hiraga|first2=Kazumi|last3=Takehana|first3=Toshihiko|last4=Taniguchi|first4=Ikuo|last5=Yamaji|first5=Hironao|last6=Maeda|first6=Yasuhito|last7=Toyohara|first7=Kiyotsuna|last8=Miyamoto|first8=Kenji|last9=Kimura|first9=Yoshiharu|last10=Oda|first10=Kohei|author10-link=Kohei Oda (scientist)|date=2016-03-11|title=A bacterium that degrades and assimilates poly(ethylene terephthalate)|url=https://www.science.org/doi/10.1126/science.aad6359|journal=Science|language=en|volume=351|issue=6278|pages=1196–1199|doi=10.1126/science.aad6359|issn=0036-8075|pmid=26965627|bibcode=2016Sci...351.1196Y|s2cid=31146235}}</ref> |[[Polyethylene terephthalate|PET]] |Fully degraded within six weeks<ref name=":03"/> |- |[[Activated sludge]]<ref>{{Cite journal|last1=Hermanová|first1=S|last2=Smejkalová|first2=P|last3=Merna|first3=J|last4=Zarevucka|first4=M|date=2015-01-01|title=Biodegradation of waste PET based copolyesters in thermophilic anaerobic sludge|url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0141391014004236|journal=Polymer Degradation and Stability|language=en|volume=111|pages=176–184|doi=10.1016/j.polymdegradstab.2014.11.007|issn=0141-3910}}</ref> |[[Polyethylene terephthalate|PET]] |Degraded up to 60% within a year<ref name=":03"/> |- |''[[Galleria mellonella]]'' caterpillars<ref name=":23">{{Cite journal|last1=Bombelli|first1=Paolo|last2=Howe|first2=Christopher J.|last3=Bertocchini|first3=Federica|date=2017-04-24|title=Polyethylene bio-degradation by caterpillars of the wax moth Galleria mellonella|journal=Current Biology|volume=27|issue=8|pages=R292–R293|doi=10.1016/j.cub.2017.02.060|issn=1879-0445|pmid=28441558|doi-access=free|bibcode=2017CBio...27.R292B |hdl=10261/164618|hdl-access=free}}</ref> |[[Polyurethane|Polyethylene]] |Degraded 13% within 14 hours<ref name=":23" /> Average degradation rate of 0.23&nbsp;mg cm-2 h-1<ref name=":23" /> |- |''Zalerium maritimum''<ref>Paço, A., Duarte, K., da Costa, J. P., Santos, P. S. M., Pereira, R., Pereira, M. E., ... Rocha- Santos, T. A. P. (2017). Biodegradation of polyethylene microplastics by the marine fun- gus Zalerion maritimum. The Science of the Total Environment, 586, 10–15. {{doi|10.1016/j.scitotenv.2017.02.017}}</ref> |[[Polyurethane|Polyethylene]] |Degraded 70% within 21 days<ref name=":03"/> |} Oftentimes the degradation process of plastic by microorganisms is quite slow.<ref name=":03"/> However, scientists have been working towards genetically modifying these organisms in order to increase plastic [[biodegradation]] potential. For instance, ''[[Ideonella sakaiensis#Genetic engineering|Ideonella sakaiensis]]'' has been genetically modified to break down [[Polyethylene terephthalate|PET]] at faster rates.<ref>{{Cite journal|last1=Knott|first1=Brandon C.|last2=Erickson|first2=Erika|last3=Allen|first3=Mark D.|last4=Gado|first4=Japheth E.|last5=Graham|first5=Rosie|last6=Kearns|first6=Fiona L.|last7=Pardo|first7=Isabel|last8=Topuzlu|first8=Ece|last9=Anderson|first9=Jared J.|last10=Austin|first10=Harry P.|last11=Dominick|first11=Graham|date=2020-10-13|title=Characterization and engineering of a two-enzyme system for plastics depolymerization|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America|volume=117|issue=41|pages=25476–25485|doi=10.1073/pnas.2006753117|issn=0027-8424|pmc=7568301|pmid=32989159|bibcode=2020PNAS..11725476K | doi-access=free }}</ref> Multiple chemical and physical pretreatments have also demonstrated potential in enhancing the degree of biodegradation of different polymers. For instance UV or c-ray irradiation treatments, have been used to heighten the degree of biodegradation of certain plastics.<ref name=":03"/> Recent work by Li et al. (2023)<ref name="ReferenceA">{{Cite journal |last1=Li |first1=Tianyu |last2=Menegatti |first2=Stefano |last3=Crook |first3=Nathan |date=2023 |title=Breakdown of polyethylene therepthalate microplastics under saltwater conditions using engineered Vibrio natriegens |journal=AIChE Journal |language=en |volume=69 |issue=12 |article-number=e18228 |doi=10.1002/aic.18228 |issn=1547-5905|doi-access=free |bibcode=2023AIChE..69E8228L }}</ref> has continued this effort via the novel approach by combining the PET-degradation capabilities of Ideonella sakaiensis with the saltwater affinity characteristics of Vibrio natriegens. The laboratory work of Li et al. (2023)<ref name="ReferenceA"/> was able to take DNA from I. sakaiensis and insert it into V. natriegens. This process allowed V. natriegens to create enzymes that can break down PET plastic in a saltwater environment. While this work was strictly laboratory based and at room temperatures, it signifies progress in the effort to develop microorganisms that can decompose micro- and nano-plastics that would otherwise accumulate in terrestrial and ocean environments. [[File:Polyethylene terephthalate.png|thumb|PET]] == Povezano == * [[Plastivor]] * [[Sjevernopacifički vrtlog]] * [[Nakupina otpada]] * [[Zagađenje plastikom]] == Reference == {{reflist}} == Daljnje čitanje == * {{cite news |title=Dobrodošli u plastisferu |url=https://www.economist.com/science-and-technology/2013/07/20/welcome-to-the-plastisphere |newspaper=The Economist |date=20 July 2013 }} * {{cite news |last1=Dvorsky |first1=George |title=Novi život pronađen na plastičnom otpadu dovodi do "plastisfere" |url=https://io9.gizmodo.com/new-life-found-on-plastic-waste-gives-rise-to-the-plas-1463926939 |work=io9 |date=13 November 2013 }} * {{cite news |last1=Marshall |first1=Michael |title=Mikrobi iz plastisfere odlaze u more na fragmentima plutajućeg otpada |url=https://www.newscientist.com/article/dn23794-plastisphere-microbes-go-to-sea-on-flotsam-fragments/ |work=New Scientist |date=2 July 2013 }} kycdutlhvduhfn8qjc92penwtxu7zks 42669758 42669756 2026-08-09T14:11:34Z Duma 16555 /* Veza s biogeohemijskim ciklusima */ 42669758 wikitext text/x-wiki [[File:Beach Find - Flickr - Andrea Westmoreland.jpg|thumb|upright=1.2|Kolonija [[priljepak]]a pričvršćenih za ronilačku masku, pronađenu ispranu na obali plaže]] '''Plastisfera''' je [[ekosistem]] koji je stvorio čovjek, a sastoji se od organizama sposobnih da žive na [[plastika|plastičnom]] otpadu. Plastični [[morski otpad]], a naročito [[mikroplastika]], nakuplja se u vodenim okruženjima i služi kao stanište za različite vrste mikroorganizama, uključujući bakterije i gljivice.<ref name=":92">{{cite journal |last1=Zettler |first1=Erik R. |last2=Mincer |first2=Tracy J. |last3=Amaral-Zettler |first3=Linda A. |title=Life in the 'Plastisphere': Microbial Communities on Plastic Marine Debris |journal=Environmental Science & Technology |date=2 July 2013 |volume=47 |issue=13 |pages=7137–7146 |doi=10.1021/es401288x |pmid=23745679 |bibcode=2013EnST...47.7137Z |s2cid=10002632 }}</ref><ref>Kirstein, I. V., Wichels, A., Gullans, E., Krohne, G., & Gerdts, G. (2019). The Plastisphere – Uncovering tightly attached plastic "specific" microorganisms. ''PLoS ONE'', ''14''(4), 1–17. {{doi|10.1371/journal.pone.0215859|doi-access=free}}</ref> Procjenjuje se da je 2022. godine u površinskim vodama svjetskih okeana plutalo 51 triliona fragmenata mikroplastike.<ref>{{Cite web |title=FAU Scientists Uncover 'Missing' Plastics Deep in the Ocean |url=https://www.fau.edu/newsdesk/articles/missing-microplastics-ocean.php |access-date=2023-04-20 |website=www.fau.edu |language=en}}</ref> Jedan komad plastike od 5 mm može biti podloga za hiljade različitih mikrobnih vrsta.<ref>{{Cite web |last=Zettler |first=Erik |title=The "Plastisphere:" A new marine ecosystem {{!}} Smithsonian Ocean |url=https://ocean.si.edu/ocean-life/plastisphere-new-marine-ecosystem |access-date=2023-04-20 |website=ocean.si.edu |language=en}}</ref> Neke morske bakterije mogu [[razgradnja plastike morskim bakterijama|razgraditi plastične polimere]] i koristiti ugljik kao izvor energije. [[File:Surface microbial interactions with microplastics compared to zooplankton and phytoplankton.jpg|thumb|Interakcije mikroba sa površinom plastike]] [[Zagađenje plastikom|Plastični otpad]] djeluje kao izdržljiviji "brod" za prenos organizama preko velikih udaljenosti u odnosu na [[biodegradacija|biorazgradivi]] materijal.<ref>{{cite news|last1=Thomas|first1=Russell|date=14 June 2021|title=Plastic rafting: the invasive species hitching a ride on ocean litter|work=The Guardian|url=https://www.theguardian.com/environment/2021/jun/14/plastic-rafting-the-invasive-species-hitching-a-ride-on-ocean-litter}}</ref><ref name=":032">{{cite news|last1=Sahagun|first1=Louis|date=27 December 2013|title=An ecosystem of our own making could pose a threat|work=Los Angeles Times|url=https://www.latimes.com/science/la-sci-plastisphere-20131228-story.html}}</ref> Takav transport može prenijeti [[mikroorganizam|mikrobe]] u različite ekosisteme i potencijalno uvesti [[invazivna vrsta|invazivne vrste]],<ref name=":92" /> kao i štetne alge.<ref name=":532">{{Cite web|title=Behold the 'Plastisphere' |url=http://oceanleadership.org/behold-plastisphere/|archive-url=https://web.archive.org/web/20151119063644/http://oceanleadership.org/behold-plastisphere/|archive-date=2015-11-19|website=[[:de:Consortium for Ocean Leadership|Consortium for Ocean Leadership]]|access-date=2015-11-18}}</ref> Mikroorganizmi koji se nalaze na [[morski otpad|plastičnom otpadu]] čine čitav ekosistem [[autotrof]]a, [[heterotrof]]a i [[simbioza|simbionata]].<ref name=":63">{{Cite web|title=Scientists Discover Thriving Colonies of Microbes in Ocean 'Plastisphere'|url=http://www.whoi.edu/news-release/plastisphere|website=[[Woods Hole Oceanographic Institution]]|access-date=2015-09-27}}</ref> Mikrobne vrste koje se mogu pronaći unutar plastisfere razlikuju se od onih na drugim plutajućim materijalima prirodnog porijekla (tj. perja i algi) zbog jedinstvene hemijske prirode plastike i njene spore biodegradacije. Pored mikroba, insekti su se nastanili u područjima okeana koja su ranije bila nenastanjiva. [[Halobates|Morske gazivode]], na primjer, uspjele su se razmnožavati na čvrstoj površini koju pruža plutajuća plastika.<ref name=":232">{{Cite web|title=Our Trash Has Become A New Ocean Ecosystem Called "The Plastisphere"|url=https://gizmodo.com/our-trash-has-become-a-new-ocean-ecosystem-called-the-1492238056|website=Gizmodo|date=January 2014 |access-date=2015-10-20}}</ref> == Historija == [[File:Microplastique pone.0111913.g002.png|thumb|Globalno rasprostranjenje mikroplastike prema veličini u milimetrima.]] === Otkriće === Plastisferu je prvi put opisao 2013. godine tim od tri morska naučnika, Linda Amaral-Zettler iz Morskog biološkog laboratorija, Tracy Mincer iz [[Woods Hole Oceanographic Institution|Okeanografske institucije Woods Hole]] i Erik Zettler iz [[Sea Education Association|Udruženja za obrazovanje o moru]].<ref>{{Cite journal |last1=Zettler |first1=Erik R. |last2=Mincer |first2=Tracy J. |last3=Amaral-Zettler |first3=Linda A. |date=2013-07-02 |title=Life in the "Plastisphere": Microbial Communities on Plastic Marine Debris |url=https://pubs.acs.org/doi/10.1021/es401288x |journal=Environmental Science & Technology |language=en |volume=47 |issue=13 |pages=7137–7146 |bibcode=2013EnST...47.7137Z |doi=10.1021/es401288x |issn=0013-936X |pmid=23745679|s2cid=10002632 }}</ref><ref name=":0">{{Cite web |date=2015-11-19 |title=Behold the 'Plastisphere' |url=http://oceanleadership.org/behold-plastisphere/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20151119063644/http://oceanleadership.org/behold-plastisphere/ |archive-date=2015-11-19 |access-date=2023-04-12 |publisher=Ocean Leadership}}</ref> Prikupili su uzorke plastike tokom istraživačkih putovanja kako bi proučili kako mikroorganizmi funkcioniraju i mijenjaju ekosistem. Analizirali su fragmente plastike prikupljene u mrežama sa više lokacija unutar Atlantskog okeana.<ref name=":0" /> Istraživači su koristili kombinaciju [[Skenirajući elektronski mikroskop|skenirajuće elektronske mikroskopije]] i [[Sekvenciranje DNK|sekvenciranja DNK]] kako bi identificirali poseban sastav mikrobne zajednice plastisfere.<ref name=":0" /> Među najznačajnijim nalazima bili su "kopači jama", organizmi koji formiraju pukotine i jame, a koji pružaju dokaze o [[biodegradacija|biodegradaciji]]<ref name=":0" /><ref>{{Cite web |last1=Zettler |first1=Erik |last2=Amaral-Zettler |first2=Linda |last3=Mincer |first3=Tracy |title=Welcome to The Plastisphere: ocean-going microbes on vessels of plastic |url=http://theconversation.com/welcome-to-the-plastisphere-ocean-going-microbes-on-vessels-of-plastic-16102 |access-date=2023-04-12 |website=The Conversation |date=18 July 2013 |language=en}}</ref> i mogu imati i potencijal za razgradnju [[ugljikovodik]]a.<ref name=":0" /> U svojoj analizi, istraživači su također pronašli pripadnike [[Rod (taksonomija)|roda]] ''[[Vibrio]]'', roda koji uključuje bakterije koje uzrokuju [[kolera|koleru]] i druge gastrointestinalne bolesti.<ref name="whoi.edu">{{Cite web |title=Scientists Discover Thriving Colonies of Microbes in Ocean 'Plastisphere' |url=https://www.whoi.edu/press-room/news-release/plastisphere/ |access-date=2023-04-12 |publisher=Woods Hole Oceanographic Institution |language=en-US}}</ref> Neke vrste roda ''Vibrio'' mogu svijetliti, a pretpostavlja se da to privlači ribe koje se hrane organizmima koji koloniziraju plastiku, a koji se zatim hrane iz želuca riba.<ref>{{Cite web |title=Glowing Bugs May Lure Fish in the 'Plastisphere' |url=https://www.nbcnews.com/science/environment/glowing-bugs-may-lure-fish-plastisphere-n38446 |access-date=2023-04-12 |website=NBC News |date=25 February 2014 |language=en}}</ref> Istraživanja provedena u [[baltičko more|Baltičkom moru]][15] i [[sredozemno more|Sredozemnom moru]]<ref>{{Cite journal |last1=Pedrotti |first1=Maria Luiza |last2=Lacerda |first2=Ana Luzia de Figueiredo |last3=Petit |first3=Stephanie |last4=Ghiglione |first4=Jean François |last5=Gorsky |first5=Gabriel |date=2022-11-30 |title=Vibrio spp and other potential pathogenic bacteria associated to microfibers in the North-Western Mediterranean Sea |journal=PLOS ONE |language=en |volume=17 |issue=11 |article-number=e0275284 |doi=10.1371/journal.pone.0275284 |doi-access=free |issn=1932-6203 |pmc=9710791 |pmid=36449472|bibcode=2022PLoSO..1775284P }}</ref> također su pronašle mikroorganizme roda ''Vibrio'' u [[plastika|plastičnim]] filmovima i fragmentima, odnosno u plastičnim vlaknima. [[File:From Pollution to Solution, a global assessment of marine litter and plastic pollution, English.pdf|thumb|Procjena UN-a o morskom plastičnom otpadu]] === Antropogeni izvori === [[plastika|Plastiku]] je 1907. godine izumio [[Leo Baekeland]] koristeći [[formaldehid]] i [[fenol]].<ref>{{Cite web |title=The Age of Plastic: From Parkesine to pollution |url=https://www.sciencemuseum.org.uk/objects-and-stories/chemistry/age-plastic-parkesine-pollution |access-date=2023-04-20 |website=Science Museum}}</ref> Od tada naovamo, upotreba plastike je eksplodirala i postala rasprostranjena u cijelom ljudskom društvu. Između 1964. i 2014. godine, upotreba plastike se povećala dvadeset puta. Očekuje se da će se nivo iz 2014. udvostručiti do 2035. godine.<ref>Sánchez, C. (2020). Fungal potential for the degradation of petroleum-based polymers: An overview of macro- and microplastics biodegradation. ''Biotechnology Advances'', ''40'', 107501. {{doi|10.1016/j.biotechadv.2019.107501}}</ref> Napori da se ograniči proizvodnja plastike [[zabrana plastike|zabranama plastike]] uglavnom su se fokusirali na ambalažu i [[Proizvod za jednokratnu upotrebu|plastiku za jednokratnu upotrebu]], ali nisu usporili tempo zagađenja plastikom. Slično tome, stope [[recikliranje plastike|recikliranja plastike]] su obično niske. U [[Evropska Unija|EU]] se reciklira samo 29% konzumirane plastike.<ref name=":03">{{Cite journal |last1=Paço |first1=A |last2=Jacinto |first2=J |last3=Costa |first3=JP |last4=Santos |first4=PS |last5=Vitorino |first5=R |last6=Duarte |first6=A C |last7=Rocha-Santos |first7=T |date=March 2019 |title=Biotechnological tools for the effective management of plastics in the environment |journal=Critical Reviews in Environmental Science and Technology |volume=49 |issue=5 |pages=410–441 |doi=10.1080/10643389.2018.1548862 |bibcode=2019CREST..49..410P |issn=1064-3389 |s2cid=104312770}}</ref> Plastika koja ne dospije do postrojenja za recikliranje ili deponija akumulira se u morskom okruženju usljed slučajnog odlaganja otpada, gubitaka prilikom transporta ili direktnog odlaganja sa brodova.<ref name=":03" /> U 2010. godini procijenjeno je da je 4 do 12 miliona metričkih tona (Mt) [[plastični otpad|plastičnog otpada]] ušlo u morske ekosisteme.<ref>{{Cite journal |last1=Geyer |first1=R |last2=Jambeck |first2=J R |last3=Law |first3=KL |date=2017-07-01 |title=Production, use, and fate of all plastics ever made |journal=Science Advances |language=en |volume=3 |issue=7 |article-number=e1700782 |bibcode=2017SciA....3E0782G |doi=10.1126/sciadv.1700782 |issn=2375-2548 |pmc=5517107 |pmid=28776036 |doi-access=free}}</ref> Manje, neupadljivije čestice mikroplastike nakupljaju se u okeanima od 1960-ih.<ref>{{Cite web |title=International Marine Litter Research Unit |url=https://www.plymouth.ac.uk/research/marine-litter |access-date=2023-04-20 |website=University of Plymouth |language=en}}</ref> Noviji problem u vezi sa zagađenjem mikroplastikom je upotreba plastičnih folija u poljoprivredi. 7,4 miliona tona plastične folije se koristi svake godine za povećanje proizvodnje hrane.<ref>{{Cite book |title=Publication preview page {{!}} FAO {{!}} Food and Agriculture Organization of the United Nations |url=https://www.fao.org/documents/card/en?details=cb7856en |access-date=2023-04-20 |via=FAODocuments | date=2021 | doi=10.4060/cb7856en | isbn=978-92-5-135402-5 | s2cid=244942866 |language=en}}</ref> Naučnici su otkrili da se mikrobni [[biofilm]]ovi mogu formirati u roku od 7 do 14 dana na površinama plastičnih folija i da imaju sposobnost mijenjanja hemijskih svojstva tla i biljaka koje ljudi konzumiraju.<ref>{{Cite journal |url=https://pubs.aip.org/avs/bip/article/2/2/89/124249/Impact-of-engineered-surface-microtopography-on | title=Impact of engineered surface microtopography on biofilm formation of Staphylococcus aureus |vauthors=Chung KK, Schumacher JF, Sampson EM, Burne RA, Antonelli PJ, Brennan AB |access-date=2023-04-20 | date=June 29, 2007 |journal=Biointerphases| volume=2 | issue=2 | pages=89–94 | doi=10.1116/1.2751405 | pmid=20408641 | doi-access=free }}</ref> Mikroplastika je pronađena svuda - čak i na Arktiku usljed [[atmosferska cirkulacija|atmosferske cirkulacije]].<ref>{{Cite web |title=Microplastics: what they are and how you can reduce them |url=https://www.nhm.ac.uk/discover/what-are-microplastics.html |access-date=2023-04-26 |website=www.nhm.ac.uk}}</ref> == Istraživanje == === Raznolikost === Studije sekvenciranja velikih razmjera otkrile su da je [[alfa raznolikost]] niža u plastisferi u odnosu na uzorke okolnog tla zbog smanjenja [[bogatstvo vrsta|bogatstva vrsta]] u plastisferi.<ref name=":02">{{Cite journal |last1=Luo |first1=Gongwen |last2=Jin |first2=Tuo |last3=Zhang |first3=Huiru |last4=Peng |first4=Jianwei |last5=Zuo |first5=Ning |last6=Huang |first6=Ying |last7=Han |first7=Yongliang |last8=Tian |first8=Chang |last9=Yang |first9=Yong |last10=Peng |first10=Kewei |last11=Fei |first11=Jiangchi |date=2022-01-15 |title=Deciphering the diversity and functions of plastisphere bacterial communities in plastic-mulching croplands of subtropical China |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0304389421018331 |journal=Journal of Hazardous Materials |language=en |volume=422 |article-number=126865 |doi=10.1016/j.jhazmat.2021.126865 |pmid=34449345 |bibcode=2022JHzM..42226865L |issn=0304-3894}}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Zettler |first1=Erik R. |last2=Mincer |first2=Tracy J. |last3=Amaral-Zettler |first3=Linda A. |date=2013-06-19 |title=Life in the "Plastisphere": Microbial Communities on Plastic Marine Debris |journal=Environmental Science & Technology |volume=47 |issue=13 |pages=7137–7146 |bibcode=2013EnST...47.7137Z |doi=10.1021/es401288x |pmid=23745679 |s2cid=10002632 |issn=0013-936X}}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Miao |first1=Lingzhan |last2=Wang |first2=Peifang |last3=Hou |first3=Jun |last4=Yao |first4=Yu |last5=Liu |first5=Zhilin |last6=Liu |first6=Songqi |last7=Li |first7=Tengfei |date=February 2019 |title=Distinct community structure and microbial functions of biofilms colonizing microplastics |journal=Science of the Total Environment |volume=650 |issue=Pt 2 |pages=2395–2402 |doi=10.1016/j.scitotenv.2018.09.378 |issn=0048-9697 |pmid=30292995 |bibcode=2019ScTEn.650.2395M |s2cid=52945987}}</ref><ref name=":2">{{Cite journal |last1=Yang |first1=Kai |last2=Chen |first2=Qing-Lin |last3=Chen |first3=Mo-Lian |last4=Li |first4=Hong-Zhe |last5=Liao |first5=Hu |last6=Pu |first6=Qiang |last7=Zhu |first7=Yong-Guan |last8=Cui |first8=Li |date=2020-08-19 |title=Temporal Dynamics of Antibiotic Resistome in the Plastisphere during Microbial Colonization |journal=Environmental Science & Technology |volume=54 |issue=18 |pages=11322–11332 |doi=10.1021/acs.est.0c04292 |issn=0013-936X |pmid=32812755 |bibcode=2020EnST...5411322Y |s2cid=221179856}}</ref> Fragmenti polimernog filma utiču na mikrobe na različite načine, što dovodi do mješovitog efekta na stopu rasta mikroba u plastisferi.<ref name=":02" /><ref name=":2" /><ref>{{Cite journal |title=Colonization Characteristics of Bacterial Communities on Plastic Debris Influenced by Environmental Factors and Polymer Types in the Haihe Estuary of Bohai Bay, China |date=23 August 2019 |doi=10.1021/acs.est.9b03659.s001 |url=https://figshare.com/articles/journal_contribution/9770708 |last1=Li |first1=Wenjie |last2=Zhang |first2=Ying |last3=Wu |first3=Nan |last4=Zhao |first4=Ze |last5=Xu |first5=Wei'an |last6=Ma |first6=Yongzheng |last7=Niu |first7=Zhiguang |journal=Environmental Science & Technology |volume=53 |issue=18 |pages=10763–10773 |pmid=31441645 }}</ref> Određene bakterije koje razgrađuju polimere oslobađaju toksične nusprodukte kao rezultat razgradnje, što odvraća druge vrste od koloniziranja plastisfere.<ref name=":02" /> Filogenetska raznolikost je također smanjena u plastisferi u odnosu na uzorke obližnjeg tla.<ref name=":02" /> Bakterijske i mikrobne zajednice u plastisferi značajno se razlikuju od onih pronađenih u uzorcima okolnog tla, stvarajući novu [[ekološka niša|ekološku nišu]] unutar ekosistema.<ref name=":02" /><ref>{{Cite journal |last1=Loeppmann |first1=Sebastian |last2=Blagodatskaya |first2=Evgenia |last3=Pausch |first3=Johanna |last4=Kuzyakov |first4=Yakov |author-link4=Yakov Kuzyakov |date=January 2016 |title=Substrate quality affects kinetics and catalytic efficiency of exo-enzymes in rhizosphere and detritusphere |journal=Soil Biology and Biochemistry |volume=92 |pages=111–118 |doi=10.1016/j.soilbio.2015.09.020 |bibcode=2016SBiBi..92..111L |issn=0038-0717}}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Mooshammer |first1=Maria |last2=Hofhansl |first2=Florian |last3=Frank |first3=Alexander H. |last4=Wanek |first4=Wolfgang |last5=Hämmerle |first5=Ieda |last6=Leitner |first6=Sonja |last7=Schnecker |first7=Jörg |last8=Wild |first8=Birgit |last9=Watzka |first9=Margarete |last10=Keiblinger |first10=Katharina M. |last11=Zechmeister-Boltenstern |first11=Sophie |last12=Richter |first12=Andreas |date=2017-05-05 |title=Decoupling of microbial carbon, nitrogen, and phosphorus cycling in response to extreme temperature events |journal=Science Advances |volume=3 |issue=5 |article-number=e1602781 |doi=10.1126/sciadv.1602781 |pmid=28508070 |issn=2375-2548 |s2cid=11935199|pmc=5415334 |bibcode=2017SciA....3E2781M }}</ref> Specifičan rast bakterija uzrokovan fragmentima filma glavni je uzrok nastanka jedinstvene bakterijske zajednice.<ref name=":02" /><ref>{{Cite journal |last1=Harrison |first1=Jesse P |last2=Schratzberger |first2=Michaela |last3=Sapp |first3=Melanie |last4=Osborn |first4=A Mark |date=2014-09-23 |title=Rapid bacterial colonization of low-density polyethylene microplastics in coastal sediment microcosms |journal=BMC Microbiology |volume=14 |issue=1 |page=232 |doi=10.1186/s12866-014-0232-4 |issn=1471-2180 |pmc=4177575 |pmid=25245856 |doi-access=free }}</ref> Pokazalo se da promjene u sastavu bakterijske zajednice u plastisferi također vremenom uzrokuju promjene u okolnom zemljištu.<ref name=":02" /><ref name=":2" /><ref>{{Cite journal |last1=Kettner |first1=Marie Therese |last2=Oberbeckmann |first2=Sonja |last3=Labrenz |first3=Matthias |last4=Grossart |first4=Hans-Peter |date=2019-03-20 |title=The Eukaryotic Life on Microplastics in Brackish Ecosystems |journal=Frontiers in Microbiology |volume=10 |page=538 |doi=10.3389/fmicb.2019.00538 |issn=1664-302X |pmid=30949147 |doi-access=free|pmc=6435590 }}</ref> U drugom istraživanju koje je proučavalo faktore koji utiču na raznolikost plastisfere, istraživači su otkrili da najveći stepen jedinstvenih mikroorganizama favorizira fragmente plastike koji su plave boje.<ref>{{Cite journal |last1=Wen |first1=Bin |last2=Liu |first2=Jun-Heng |last3=Zhang |first3=Yuan |last4=Zhang |first4=Hao-Ran |last5=Gao |first5=Jian-Zhong |last6=Chen |first6=Zai-Zhong |date=October 2020 |title=Community structure and functional diversity of the plastisphere in aquaculture waters: Does plastic color matter? |journal=Science of the Total Environment |volume=740 |article-number=140082 |doi=10.1016/j.scitotenv.2020.140082 |issn=0048-9697 |pmid=32927571 |bibcode=2020ScTEn.74040082W |s2cid=221721483}}</ref> U radu iz 2024. godine opisan je eksperiment proveden na području [[atlantski okean|Atlantskog okeana]] i [[sredozemno more|Sredozemnog mora]] s ciljem proučavanja kolonizacije i genetske raznolikosti organizama u morskoj plastisferi. U radu su identificirani [[dugoživci]] koji se inkubiraju u plastici ''[[in situ]]''.<ref>{{Cite journal |last1=Lacerda |first1=Ana Luzia |last2=Frias |first2=João |last3=Pedrotti |first3=Maria Luiza |date=2024-03-01 |title=Tardigrades in the marine plastisphere: New hitchhikers surfing plastics |journal=Marine Pollution Bulletin |volume=200 |article-number=116071 |doi=10.1016/j.marpolbul.2024.116071 |pmid=38290365 |issn=0025-326X|doi-access=free |bibcode=2024MarPB.20016071L }}</ref> === Taksonomija === Sposobnost određenih bakterija da razgrađuju polimere olakšava njihov rast unutar plastisfere. Koljena bakterija koja imaju povećano prisustvo u plastisferi u odnosu na uzorke tla bez plastičnih mikrofragmenata uključuju [[Acidobacteriota|Acidobacteria]], [[Actinomycetota|Actinobacteria]], [[Bacteroidetes]], Chloroflexi, Firmicutes, [[Planctomycetota|Planctomycetes]] i [[Pseudomonadota|Proteobacteria]].<ref name=":02" /><ref>{{Cite journal |last1=Qian |first1=Haifeng |last2=Zhang |first2=Meng |last3=Liu |first3=Guangfu |last4=Lu |first4=Tao |last5=Qu |first5=Qian |last6=Du |first6=Benben |last7=Pan |first7=Xiangliang |date=2018-07-25 |title=Effects of Soil Residual Plastic Film on Soil Microbial Community Structure and Fertility |journal=Water, Air, & Soil Pollution |volume=229 |issue=8 |page=261 |doi=10.1007/s11270-018-3916-9 |bibcode=2018WASP..229..261Q |issn=0049-6979 |s2cid=105107805}}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Huang |first1=Yi |last2=Zhao |first2=Yanran |last3=Wang |first3=Jie |last4=Zhang |first4=Mengjun |last5=Jia |first5=Weiqian |last6=Qin |first6=Xiao |date=November 2019 |title=LDPE microplastic films alter microbial community composition and enzymatic activities in soil |journal=Environmental Pollution |volume=254 |issue=Pt A |article-number=112983 |doi=10.1016/j.envpol.2019.112983 |issn=0269-7491 |pmid=31394342 |bibcode=2019EPoll.25412983H |s2cid=199507465}}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Li |first1=Yaying |last2=Lin |first2=Mi |last3=Ni |first3=Zhuobiao |last4=Yuan |first4=Zhihui |last5=Liu |first5=Weiqi |last6=Ruan |first6=Jujun |last7=Tang |first7=Yetao |last8=Qiu |first8=Rongliang |date=March 2020 |title=Ecological influences of the migration of micro resin particles from crushed waste printed circuit boards on the dumping soil |journal=Journal of Hazardous Materials |volume=386 |article-number=121020 |doi=10.1016/j.jhazmat.2019.121020 |issn=0304-3894 |pmid=31874765 |bibcode=2020JHzM..38621020L |s2cid=209474917}}</ref><ref name=":3">{{Cite journal |last1=Debroas |first1=Didier |last2=Mone |first2=Anne |last3=Ter Halle |first3=Alexandra |date=December 2017 |title=Plastics in the North Atlantic garbage patch: A boat-microbe for hitchhikers and plastic degraders |journal=Science of the Total Environment |volume=599-600 |pages=1222–1232 |doi=10.1016/j.scitotenv.2017.05.059 |pmid=28514840 |bibcode=2017ScTEn.599.1222D |issn=0048-9697}}</ref> Nadalje, bakterije redova [[Rhizobiales]], [[Rhodobacterales]] i [[Sphingomonadales]] su brojnije u plastisferi u odnosu na ostale supstrate.<ref name=":02" /> Interakcije unutar jedinstvenog sastava bakterijske zajednice u plastisferi utiču na lokalne [[biogeohemijski ciklus|biogeohemijske cikluse]] i interakcije u [[hranidbena mreža|hranidbenim mrežama]] ekosistema. === Metabolizam zajednice === Bakterijske zajednice u plastisferi imaju povišenu stopu metabolizma.<ref name=":02" /> [[KEGG]] analize obogaćenosti bioloških putova plastisfere pokazale su povećanje u obradi genetskih i okolišnih informacija, ćelijskim procesima i organskim sistemima.<ref name=":02" /> Povišene metaboličke funkcije zajednica u plastisferi obuhvataju metabolizam azota, signalne puteve [[inzulin]]a, bakterijsku sekreciju, metabolizam [[Organofosforna hemija|organofosfornih spojeva]], metabolizam antioksidansa, sintezu vitamina B, hemotaksiju, sintezu [[terpenoid]]nih [[kinon]]a, metabolizam sumpora, metabolizam [[ugljikohidrat]]a, razgradnju [[herbicid]]a, metabolizam [[masne kiseline|masnih kiselina]], metabolizam [[aminokiseline|aminokiselina]], puteve [[keton]]skih tijela, sintezu [[lipopolisaharid]]a, razgradnju [[alkohol]]a, razgradnju [[Policiklični aromatični ugljovodik|policikličkih aromatičnih ugljikovodika]], metabolizam lipida, metabolizam kofaktora, rast ćelija, pokretljivost ćelija, [[Membranski transport|membranski transport]], energetski metabolizam i metabolizam [[ksenobiotik]]a.<ref name=":02" /><ref name=":3" /><ref name="dx.doi.org">{{Cite journal |last1=Oh |first1=Mina |last2=Yamada |first2=Takuji |last3=Hattori |first3=Masahiro |last4=Goto |first4=Susumu |last5=Kanehisa |first5=Minoru |date=2007-10-16 |title=Systematic Analysis of Enzyme-Catalyzed Reaction Patterns and Prediction of Microbial Biodegradation Pathways. |journal=ChemInform |volume=38 |issue=42 |doi=10.1002/chin.200742215 |issn=0931-7597|url=https://figshare.com/articles/journal_contribution/2994610 }}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Neis |first1=Evelien |last2=Dejong |first2=Cornelis |last3=Rensen |first3=Sander |date=2015-04-16 |title=The Role of Microbial Amino Acid Metabolism in Host Metabolism |journal=Nutrients |volume=7 |issue=4 |pages=2930–2946 |doi=10.3390/nu7042930 |pmid=25894657 |issn=2072-6643 |doi-access=free|pmc=4425181 }}</ref> === Veza s biogeohemijskim ciklusima === Prisustvo vrsta koje razgrađuju ugljikovodike, kao što su [[hidrokarbonoklastične bakterije]] u plastisferi, ukazuje na direktnu vezu između plastisfere i [[ugljikov ciklus|ciklusa ugljika]].<ref name=":02" /><ref name=":42">{{Cite journal |last1=Heylen |first1=Kim |last2=Gevers |first2=Dirk |last3=Vanparys |first3=Bram |last4=Wittebolle |first4=Lieven |last5=Geets |first5=Joke |last6=Boon |first6=Nico |last7=De Vos |first7=Paul |date=November 2006 |title=The incidence of nirS and nirK and their genetic heterogeneity in cultivated denitrifiers |journal=Environmental Microbiology |volume=8 |issue=11 |pages=2012–2021 |doi=10.1111/j.1462-2920.2006.01081.x |issn=1462-2912 |pmid=17014499|bibcode=2006EnvMi...8.2012H }}</ref><ref name=":5">{{Cite journal |last1=Wolińska |first1=Agnieszka |last2=Kuźniar |first2=Agnieszka |last3=Zielenkiewicz |first3=Urszula |last4=Izak |first4=Dariusz |last5=Szafranek-Nakonieczna |first5=Anna |last6=Banach |first6=Artur |last7=Błaszczyk |first7=Mieczysław |date=October 2017 |title=Bacteroidetes as a sensitive biological indicator of agricultural soil usage revealed by a culture-independent approach |journal=Applied Soil Ecology |volume=119 |pages=128–137 |doi=10.1016/j.apsoil.2017.06.009 |bibcode=2017AppSE.119..128W |issn=0929-1393}}</ref> Analize metagenoma ukazuju na to da su geni uključeni u razgradnju ugljika, fiksaciju azota, konverziju organskog azota, oksidaciju amonijaka, denitrifikaciju, solubilizaciju neorganskog fosfora, mineralizaciju organskog fosfora i proizvodnju transportera fosfora obogaćeni u plastisferi, što pokazuje potencijalni utjecaj plastisfere na [[biogeohemijski ciklus|biogeokemijske cikluse]].<ref name=":02" /><ref>{{Cite journal |last1=Upadhyay |first1=Sudhir K. |last2=Singh |first2=Devendra P. |last3=Saikia |first3=Ratul |date=2009-08-22 |title=Genetic Diversity of Plant Growth Promoting Rhizobacteria Isolated from Rhizospheric Soil of Wheat Under Saline Condition |journal=Current Microbiology |volume=59 |issue=5 |pages=489–496 |doi=10.1007/s00284-009-9464-1 |issn=0343-8651 |pmid=19701667 |s2cid=10672506}}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Amaral-Zettler |first1=Linda A. |last2=Zettler |first2=Erik R. |last3=Mincer |first3=Tracy J. |date=2020-01-14 |title=Ecology of the plastisphere |journal=Nature Reviews Microbiology |volume=18 |issue=3 |pages=139–151 |doi=10.1038/s41579-019-0308-0 |issn=1740-1526 |pmid=31937947 |s2cid=256744433|url=https://www.vliz.be/imisdocs/publications/58/357658.pdf }}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Hayden |first1=Helen L. |last2=Drake |first2=Judy |last3=Imhof |first3=Mark |last4=Oxley |first4=Andrew P.A. |last5=Norng |first5=Sorn |last6=Mele |first6=Pauline M. |date=October 2010 |title=The abundance of nitrogen cycle genes amoA and nifH depends on land-uses and soil types in South-Eastern Australia |journal=Soil Biology and Biochemistry |volume=42 |issue=10 |pages=1774–1783 |doi=10.1016/j.soilbio.2010.06.015 |bibcode=2010SBiBi..42.1774H |issn=0038-0717}}</ref><ref>{{Citation |last1=Rodríguez |first1=H. |chapter=Genetics of phosphate solubilization and its potential applications for improving plant growth-promoting bacteria |date=2007 |title=First International Meeting on Microbial Phosphate Solubilization |pages=15–21 |place=Dordrecht |publisher=Springer Netherlands |doi=10.1007/978-1-4020-5765-6_2 |isbn=978-1-4020-4019-1 |last2=Fraga |first2=R. |last3=Gonzalez |first3=T. |last4=Bashan |first4=Y.}}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Richardson |first1=Alan E. |last2=Simpson |first2=Richard J. |date=2011-05-23 |title=Soil Microorganisms Mediating Phosphorus Availability Update on Microbial Phosphorus |journal=Plant Physiology |volume=156 |issue=3 |pages=989–996 |doi=10.1104/pp.111.175448 |issn=1532-2548 |pmc=3135950 |pmid=21606316}}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Alori |first1=Elizabeth T. |last2=Glick |first2=Bernard R. |last3=Babalola |first3=Olubukola O. |date=2017-06-02 |title=Microbial Phosphorus Solubilization and Its Potential for Use in Sustainable Agriculture |journal=Frontiers in Microbiology |volume=8 |page=971 |doi=10.3389/fmicb.2017.00971 |issn=1664-302X |pmc=5454063 |pmid=28626450 |doi-access=free}}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Luo |first1=Gongwen |last2=Sun |first2=Bo |last3=Li |first3=Ling |last4=Li |first4=Minghui |last5=Liu |first5=Manqiang |last6=Zhu |first6=Yiyong |last7=Guo |first7=Shiwei |last8=Ling |first8=Ning |last9=Shen |first9=Qirong |date=December 2019 |title=Understanding how long-term organic amendments increase soil phosphatase activities: Insight into phoD- and phoC-harboring functional microbial populations |journal=Soil Biology and Biochemistry |volume=139 |article-number=107632 |doi=10.1016/j.soilbio.2019.107632 |bibcode=2019SBiBi.13907632L |issn=0038-0717 |s2cid=208554425}}</ref> Specifične bakterijske skupine prisutne u plastisferi zbog svojih sposobnosti biodegradacije i uloge u ciklusima ugljika, azota i fosfora uključuju [[Proteobacteria]] i [[Bacteroidetes]].<ref name=":02" /><ref name=":42" /><ref name=":5" /><ref>{{Cite journal |last1=Partanen |first1=Pasi |last2=Hultman |first2=Jenni |last3=Paulin |first3=Lars |last4=Auvinen |first4=Petri |last5=Romantschuk |first5=Martin |date=2010-03-29 |title=Bacterial diversity at different stages of the composting process |journal=BMC Microbiology |volume=10 |issue=1 |page=94 |doi=10.1186/1471-2180-10-94 |issn=1471-2180 |pmc=2907838 |pmid=20350306 |doi-access=free }}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Bhatia |first1=Akansha |last2=Madan |first2=Sangeeta |last3=Sahoo |first3=Jitendra |last4=Ali |first4=Muntjeer |last5=Pathania |first5=Ranjana |last6=Kazmi |first6=Absar Ahmed |date=July 2013 |title=Diversity of bacterial isolates during full scale rotary drum composting |journal=Waste Management |volume=33 |issue=7 |pages=1595–1601 |doi=10.1016/j.wasman.2013.03.019 |issn=0956-053X |pmid=23663960|bibcode=2013WaMan..33.1595B }}</ref> Neke bakterije koje razgrađuju ugljik mogu koristiti plastiku kao izvor hrane.<ref>{{Cite journal |last1=Hirai |first1=Hisashi |last2=Takada |first2=Hideshige |last3=Ogata |first3=Yuko |last4=Yamashita |first4=Rei |last5=Mizukawa |first5=Kaoruko |last6=Saha |first6=Mahua |last7=Kwan |first7=Charita |last8=Moore |first8=Charles |last9=Gray |first9=Holly |last10=Laursen |first10=Duane |last11=Zettler |first11=Erik R. |last12=Farrington |first12=John W. |last13=Reddy |first13=Christopher M. |last14=Peacock |first14=Emily E. |last15=Ward |first15=Marc W. |date=August 2011 |title=Organic micropollutants in marine plastics debris from the open ocean and remote and urban beaches |journal=Marine Pollution Bulletin |volume=62 |issue=8 |pages=1683–1692 |doi=10.1016/j.marpolbul.2011.06.004 |issn=0025-326X |pmid=21719036|bibcode=2011MarPB..62.1683H }}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Syranidou |first1=Evdokia |last2=Karkanorachaki |first2=Katerina |last3=Amorotti |first3=Filippo |last4=Franchini |first4=Martina |last5=Repouskou |first5=Eftychia |last6=Kaliva |first6=Maria |last7=Vamvakaki |first7=Maria |last8=Kolvenbach |first8=Boris |last9=Fava |first9=Fabio |last10=Corvini |first10=Philippe F.-X. |last11=Kalogerakis |first11=Nicolas |date=2017-12-21 |title=Biodegradation of weathered polystyrene films in seawater microcosms |journal=Scientific Reports |volume=7 |issue=1 |page=17991 |doi=10.1038/s41598-017-18366-y |issn=2045-2322 |pmc=5740177 |pmid=29269847|bibcode=2017NatSR...717991S }}</ref> Istraživanja u južnom dijelu [[tihi okean|Tihog okeana]] razmotrila su potencijal plastisfere u doprinosu CO₂ i N₂O, gdje je zabilježen prilično nizak doprinos [[staklenički plinovi|stakleničkih plinova]] porijeklom iz plastisfere. Međutim, zaključeno je da doprinos stakleničkih plinova ovisi o stepenu koncentracije hranjivih tvari i vrsti plastike.<ref>{{Cite journal |last1=Cornejo-D'Ottone |first1=Marcela |last2=Molina |first2=Verónica |last3=Pavez |first3=Javiera |last4=Silva |first4=Nelson |date=May 2020 |title=Greenhouse gas cycling by the plastisphere: The sleeper issue of plastic pollution |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0045653519329509 |journal=Chemosphere |language=en |volume=246 |article-number=125709 |doi=10.1016/j.chemosphere.2019.125709 |pmid=31901660 |bibcode=2020Chmsp.24625709C |s2cid=209893532}}</ref> === Značaj za ljudsko zdravlje === KEGG analize obogaćenosti bioloških putova u uzorcima prikupljenim iz plastisfere ukazuju na to da su sekvence povezane s ljudskim bolestima obogaćene u plastisferi.<ref name=":02"/> Sekvence povezane s uzročnikom kolere (''[[Vibrio cholerae]]''), biološki putovi povezani s rakom te sekvence povezane s [[toksoplazmoza|toksoplazmozom]] obogaćene su u plastisferi.<ref name="whoi.edu"/><ref name=":02" /> Patogene bakterije se održavaju u plastisferi dijelom zbog adsorpcije organskih zagađivača na biofilmove i njihove upotrebe kao hrane.<ref name=":02" /><ref name=":3"/><ref name="dx.doi.org"/> Trenutna istraživanja također imaju za cilj identificirati vezu između plastisfere i respiratornih virusa te da li plastisfera utiče na perzistenciju i preživljavanje virusa u okolišu.<ref>{{Cite journal |last1=Moresco |first1=Vanessa |last2=Oliver |first2=David M. |last3=Weidmann |first3=Manfred |last4=Matallana-Surget |first4=Sabine |last5=Quilliam |first5=Richard S. |date=August 2021 |title=Survival of human enteric and respiratory viruses on plastics in soil, freshwater, and marine environments |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0013935121006617 |journal=Environmental Research |language=en |volume=199 |article-number=111367 |doi=10.1016/j.envres.2021.111367|pmid=34029551 |bibcode=2021ER....19911367M |hdl=1893/32650 |s2cid=235198536 |hdl-access=free }}</ref> === Razgradnja mikroorganizmima === {{main|Razgradnja plastike morskim bakterijama}} [[Plastic degradation by marine bacteria|Some microorganisms]] present in the plastisphere have the potential to degrade plastic materials.<ref name=":03"/> This could be potentially advantageous, as scientists may be able to utilize the microbes to break down plastic that would otherwise remain in the environment for centuries.<ref>{{Cite web|last=Davis|first=J|date=2021-02-10|title=How Long Does It Take for Plastic to Decompose?|url=https://chariotenergy.com/blog/how-long-until-plastic-decomposes/|access-date=2021-04-16|website=Chariot Energy|language=en-US}}</ref> However, as plastic is broken down into smaller pieces and eventually [[microplastics]], there is a higher likelihood that it will be consumed by [[plankton]] and enter into the [[food chain]].<ref name=":4">{{Cite web|title = Welcome to The Plastisphere: ocean-going microbes on vessels of plastic|url = http://theconversation.com/welcome-to-the-plastisphere-ocean-going-microbes-on-vessels-of-plastic-16102|website = The Conversation| date=18 July 2013 |access-date = 2015-11-14}}</ref> As [[plankton]] are eaten by larger organisms, the plastic may eventually cause there to be [[bioaccumulation]] in fish and other marine species eaten by humans.<ref name=":4" /> The following table lists some microorganisms with biodegradation capacity.<ref name=":03" /> {| class="wikitable" |+Microorganisms and their biodegradation capacity<ref name=":03"/> !Microorganism !Plastic type !Degradation capacity |- |''[[Aspergillus tubingensis]]''<ref name=":13">Khan, S., Nadir, S., Shah, Z. U., Shah, A. A., Karunarathna, S. C., Xu, J., ... Hasan, F. (2017). {{Cite journal|date=2017-06-01|title=Biodegradation of polyester polyurethane by Aspergillus tubingensis|url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0269749117300295|journal=Environmental Pollution|language=en|volume=225|pages=469–480|doi=10.1016/j.envpol.2017.03.012|issn=0269-7491|last1=Khan|first1=Sehroon|last2=Nadir|first2=Sadia|last3=Shah|first3=Zia Ullah|last4=Shah|first4=Aamer Ali|last5=Karunarathna|first5=Samantha C.|last6=Xu|first6=Jianchu|last7=Khan|first7=Afsar|last8=Munir|first8=Shahzad|last9=Hasan|first9=Fariha|pmid=28318785|bibcode=2017EPoll.225..469K }}</ref> |[[Polyurethane]] |Degraded 90% within 21 days<ref name=":03"/> |- |''[[Pestalotiopsis microspora]]''<ref name=":43">{{Cite journal|last1=Russell|first1=Jonathan R.|last2=Huang|first2=Jeffrey|last3=Anand|first3=Pria|last4=Kucera|first4=Kaury|last5=Sandoval|first5=Amanda G.|last6=Dantzler|first6=Kathleen W.|last7=Hickman|first7=DaShawn|last8=Jee|first8=Justin|last9=Kimovec|first9=Farrah M.|last10=Koppstein|first10=David|last11=Marks|first11=Daniel H.|date=September 2011|title=Biodegradation of polyester polyurethane by endophytic fungi|journal=Applied and Environmental Microbiology|volume=77|issue=17|pages=6076–6084|doi=10.1128/AEM.00521-11|issn=1098-5336|pmc=3165411|pmid=21764951|bibcode=2011ApEnM..77.6076R}}</ref> |[[Polyurethane]] |Degraded 90% within 16 days<ref name=":03"/> |- |''[[Bacillus pseudofirmus]]''<ref name=":53">{{Cite journal|last1=Dela Torre|first1=Denisse Yans Z.|last2=Delos Santos|first2=Lee A.|last3=Reyes|first3=Mari Louise C.|last4=Baculi|first4=Ronan Q.|date=2018|title=Biodegradation of low-density polyethylene by bacteria isolated from serpentinization-driven alkaline spring|url=http://philsciletters.net/2018/PSL%202018%20Special%20Issue%2001-12%20dela%20Torre%20et%20al.pdf|journal=Philippine Science Letters|volume=11}}</ref> |[[LDPE]] |Degraded 8.3% over 90 day observation period<ref name=":53" /> |- |''[[Salipaludibacillus agaradhaerens]]''<ref name=":82">{{Cite journal|last1=Muyot|first1=Marion Lei C.|last2=Cada|first2=Erika Joy G.|last3=Sison|first3=Joanna Maria C.|last4=Baculi|first4=Ronan Q.|date=July 2019|title=Enhanced in vitro biodegradation of low-density polyethylene using alkaliphilic bacterial consortium supplemented with iron oxide nanoparticles|url=https://www.researchgate.net/publication/341426932|journal=Philippine Science Letters|volume=12|via=Research Gate}}</ref> |[[LDPE]] |Degraded 18.3 ± 0.3% (with iron oxide nanoparticles added as a supplement) and 13.7 ± 0.5% (without the nanoparticles) after 60 days of incubation<ref name=":82" /> |- |[[Mealworm|''Tenebrio molitor'' larvae]]<ref name=":72">Yang, Y., Yang, J., Wu, W.-M., Zhao, J., Song, Y., Gao, L., ... Jiang, L. (2015). {{Cite journal|date=2018-01-01|title=Biodegradation of polystyrene wastes in yellow mealworms (larvae of Tenebrio molitor Linnaeus): Factors affecting biodegradation rates and the ability of polystyrene-fed larvae to complete their life cycle|journal=Chemosphere|language=en|volume=191|pages=979–989|doi=10.1016/j.chemosphere.2017.10.117|issn=0045-6535|last1=Yang|first1=Shan-Shan|last2=Brandon|first2=Anja Malawi|last3=Andrew Flanagan|first3=James Christopher|last4=Yang|first4=Jun|last5=Ning|first5=Daliang|last6=Cai|first6=Shen-Yang|last7=Fan|first7=Han-Qing|last8=Wang|first8=Zhi-Yue|last9=Ren|first9=Jie|last10=Benbow|first10=Eric|last11=Ren|first11=Nan-Qi|last12=Waymouth|first12=Robert M.|last13=Zhou|first13=Jizhong|last14=Criddle|first14=Craig S.|last15=Wu|first15=Wei-Min|pmid=29145143|bibcode=2018Chmsp.191..979Y|doi-access=free}}</ref> |[[Polystyrene]] (PS) |Degradation rates doubled for meal worms with diets that consisted of 10% PS and 90% bran in comparison to meal worms who were exclusively fed PS<ref name=":72" /> |- |''Enterobacter sp.''<ref name=":03"/> |[[Polystyrene]] (PS) |Degraded a maximum of 12.4% in 30 days<ref name=":03"/> |- |''[[Phanerochaete|Phanerochaete chrysosporium]]''<ref name=":03"/> |[[Polycarbonate]] |Degraded 5.4% in 12 months<ref name=":03"/> |- |Marine microbial consortium<ref name=":03"/> |[[Polycarbonate]] |Degraded 8.3% in 12 months<ref name=":03"/> |- |''[[Ideonella sakaiensis]]''<ref name=":33">{{Cite journal|last1=Yoshida|first1=Shosuke|last2=Hiraga|first2=Kazumi|last3=Takehana|first3=Toshihiko|last4=Taniguchi|first4=Ikuo|last5=Yamaji|first5=Hironao|last6=Maeda|first6=Yasuhito|last7=Toyohara|first7=Kiyotsuna|last8=Miyamoto|first8=Kenji|last9=Kimura|first9=Yoshiharu|last10=Oda|first10=Kohei|author10-link=Kohei Oda (scientist)|date=2016-03-11|title=A bacterium that degrades and assimilates poly(ethylene terephthalate)|url=https://www.science.org/doi/10.1126/science.aad6359|journal=Science|language=en|volume=351|issue=6278|pages=1196–1199|doi=10.1126/science.aad6359|issn=0036-8075|pmid=26965627|bibcode=2016Sci...351.1196Y|s2cid=31146235}}</ref> |[[Polyethylene terephthalate|PET]] |Fully degraded within six weeks<ref name=":03"/> |- |[[Activated sludge]]<ref>{{Cite journal|last1=Hermanová|first1=S|last2=Smejkalová|first2=P|last3=Merna|first3=J|last4=Zarevucka|first4=M|date=2015-01-01|title=Biodegradation of waste PET based copolyesters in thermophilic anaerobic sludge|url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0141391014004236|journal=Polymer Degradation and Stability|language=en|volume=111|pages=176–184|doi=10.1016/j.polymdegradstab.2014.11.007|issn=0141-3910}}</ref> |[[Polyethylene terephthalate|PET]] |Degraded up to 60% within a year<ref name=":03"/> |- |''[[Galleria mellonella]]'' caterpillars<ref name=":23">{{Cite journal|last1=Bombelli|first1=Paolo|last2=Howe|first2=Christopher J.|last3=Bertocchini|first3=Federica|date=2017-04-24|title=Polyethylene bio-degradation by caterpillars of the wax moth Galleria mellonella|journal=Current Biology|volume=27|issue=8|pages=R292–R293|doi=10.1016/j.cub.2017.02.060|issn=1879-0445|pmid=28441558|doi-access=free|bibcode=2017CBio...27.R292B |hdl=10261/164618|hdl-access=free}}</ref> |[[Polyurethane|Polyethylene]] |Degraded 13% within 14 hours<ref name=":23" /> Average degradation rate of 0.23&nbsp;mg cm-2 h-1<ref name=":23" /> |- |''Zalerium maritimum''<ref>Paço, A., Duarte, K., da Costa, J. P., Santos, P. S. M., Pereira, R., Pereira, M. E., ... Rocha- Santos, T. A. P. (2017). Biodegradation of polyethylene microplastics by the marine fun- gus Zalerion maritimum. The Science of the Total Environment, 586, 10–15. {{doi|10.1016/j.scitotenv.2017.02.017}}</ref> |[[Polyurethane|Polyethylene]] |Degraded 70% within 21 days<ref name=":03"/> |} Oftentimes the degradation process of plastic by microorganisms is quite slow.<ref name=":03"/> However, scientists have been working towards genetically modifying these organisms in order to increase plastic [[biodegradation]] potential. For instance, ''[[Ideonella sakaiensis#Genetic engineering|Ideonella sakaiensis]]'' has been genetically modified to break down [[Polyethylene terephthalate|PET]] at faster rates.<ref>{{Cite journal|last1=Knott|first1=Brandon C.|last2=Erickson|first2=Erika|last3=Allen|first3=Mark D.|last4=Gado|first4=Japheth E.|last5=Graham|first5=Rosie|last6=Kearns|first6=Fiona L.|last7=Pardo|first7=Isabel|last8=Topuzlu|first8=Ece|last9=Anderson|first9=Jared J.|last10=Austin|first10=Harry P.|last11=Dominick|first11=Graham|date=2020-10-13|title=Characterization and engineering of a two-enzyme system for plastics depolymerization|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America|volume=117|issue=41|pages=25476–25485|doi=10.1073/pnas.2006753117|issn=0027-8424|pmc=7568301|pmid=32989159|bibcode=2020PNAS..11725476K | doi-access=free }}</ref> Multiple chemical and physical pretreatments have also demonstrated potential in enhancing the degree of biodegradation of different polymers. For instance UV or c-ray irradiation treatments, have been used to heighten the degree of biodegradation of certain plastics.<ref name=":03"/> Recent work by Li et al. (2023)<ref name="ReferenceA">{{Cite journal |last1=Li |first1=Tianyu |last2=Menegatti |first2=Stefano |last3=Crook |first3=Nathan |date=2023 |title=Breakdown of polyethylene therepthalate microplastics under saltwater conditions using engineered Vibrio natriegens |journal=AIChE Journal |language=en |volume=69 |issue=12 |article-number=e18228 |doi=10.1002/aic.18228 |issn=1547-5905|doi-access=free |bibcode=2023AIChE..69E8228L }}</ref> has continued this effort via the novel approach by combining the PET-degradation capabilities of Ideonella sakaiensis with the saltwater affinity characteristics of Vibrio natriegens. The laboratory work of Li et al. (2023)<ref name="ReferenceA"/> was able to take DNA from I. sakaiensis and insert it into V. natriegens. This process allowed V. natriegens to create enzymes that can break down PET plastic in a saltwater environment. While this work was strictly laboratory based and at room temperatures, it signifies progress in the effort to develop microorganisms that can decompose micro- and nano-plastics that would otherwise accumulate in terrestrial and ocean environments. [[File:Polyethylene terephthalate.png|thumb|PET]] == Povezano == * [[Plastivor]] * [[Sjevernopacifički vrtlog]] * [[Nakupina otpada]] * [[Zagađenje plastikom]] == Reference == {{reflist}} == Daljnje čitanje == * {{cite news |title=Dobrodošli u plastisferu |url=https://www.economist.com/science-and-technology/2013/07/20/welcome-to-the-plastisphere |newspaper=The Economist |date=20 July 2013 }} * {{cite news |last1=Dvorsky |first1=George |title=Novi život pronađen na plastičnom otpadu dovodi do "plastisfere" |url=https://io9.gizmodo.com/new-life-found-on-plastic-waste-gives-rise-to-the-plas-1463926939 |work=io9 |date=13 November 2013 }} * {{cite news |last1=Marshall |first1=Michael |title=Mikrobi iz plastisfere odlaze u more na fragmentima plutajućeg otpada |url=https://www.newscientist.com/article/dn23794-plastisphere-microbes-go-to-sea-on-flotsam-fragments/ |work=New Scientist |date=2 July 2013 }} b9mk0ewgz3ise5fvc0bgsywc0a5ynlz 0 240011 42669864 42320615 2026-08-09T21:21:20Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669864 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Chloramphenicol-2D-skeletal.svg | width = | alt = | image2 = Chloramphenicol-3D-vdW.png | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Hloramfenikol | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = Ak-chlor, Ak-Chlor Ophthalmic Ointment, Ak-Chlor Ophthalmic Solution, Alficetyn | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Chloramphenicol}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = Oftalmički, intramaskularno <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = 1,5 - 3,5 h | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 56-75-7 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = D06 | ATC_suffix = AX02 | ATC_supplemental = , {{ATC|S03|AA08}} | PubChem = 298 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB00446 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 5744 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = C00918 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = 17698 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 130 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=11 |H=12 |Cl=2 |N=2 |O=5 | molecular_weight = 323,129 | smiles = OC[C@@H](NC(=O)C(Cl)Cl)[C@H](O)C1=CC=C(C=C1)[N+]([O-])=O | StdInChI = 1S/C11H12Cl2N2O5/c12-10(13)11(18)14-8(5-16)9(17)6-1-3-7(4-2-6)15(19)20/h1-4,8-10,16-17H,5H2,(H,14,18)/t8-,9-/m1/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = WIIZWVCIJKGZOK-RKDXNWHRSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = 150.5 | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Kloramfenikol''' je antimikrobni lijek, bakteriostatik, dobiven od bakterija iz [[rod (taksonomija)|roda]] [[Streptomyces|streptomiceta]] (''Streptomyces venezuelae'') , a poslije se počeo proizvoditi sintetički. Djeluje tako da na [[ribosom]]ima ometa sintezu [[bjelančevina]]. Kao i [[tetraciklin]] ima širok spektar djelovanja na aerobne i anaerobne bakterije. Njegova primjena je ograničena zbog sporadične teške toksičnosti na funkciju [[koštana srž|koštane srži]], koja može prouzročiti smrtni ishod. Propisuje se samo za [[meningitis]] uzrokovan [[Haemophilus influenzae|hemofilusom influence]] ili za [[trbušni tifus]]. Hloramfenikol je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 11 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 323,129 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>Bhutta ZA, Niazi SK, Suria A: Chloramphenicol clearance in typhoid fever: implications for therapy. Indian J Pediatr. 1992 Mar-Apr;59(2):213-9. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/1398851 1398851]</ref><ref>Wali SS, Macfarlane JT, Weir WR, Cleland PG, Ball PA, Hassan-King M, Whittle HC, Greenwood BM: Single injection treatment of meningococcal meningitis. 2. Long-acting chloramphenicol. Trans R Soc Trop Med Hyg. 1979;73(6):698-702. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/538813 538813]</ref><ref>Puddicombe JB, Wali SS, Greenwood BM: A field trial of a single intramuscular injection of long-acting chloramphenicol in the treatment of meningococcal meningitis. Trans R Soc Trop Med Hyg. 1984;78 (3):399-403. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/6464136 6464136]</ref><ref>Pecoul B, Varaine F, Keita M, Soga G, Djibo A, Soula G, Abdou A, Etienne J, Rey M: Long-acting chloramphenicol versus intravenous ampicillin for treatment of bacterial meningitis. Lancet. 1991 Oct 5; 338(8771):862-6. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/1681224 1681224]</ref><ref>Nathan N, Borel T, Djibo A, Evans D, Djibo S, Corty JF, Guillerm M, Alberti KP, Pinoges L, Guerin PJ, Legros D: Ceftriaxone as effective as long-acting chloramphenicol in short-course treatment of meningococcal meningitis during epidemics: a randomised non-inferiority study. Lancet. 2005 Jul 23-29;366(9482):308-13. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16039333 16039333]</ref><ref>{{Cite pmid|21059682|noedit}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412|noedit}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 5 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 3 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 6 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 1,0 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,1 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Ų]]) || 115,4 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Chloramphenicol}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00446 Chloramphenicol] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200811130743/https://www.drugbank.ca/drugs/DB00446 |date=2020-08-11 }} {{Antibiotici inhibitori proteinske sinteze}} [[Kategorija:Antibiotici inhibitori proteinske sinteze]] [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Nitro jedinjenja]] [[Kategorija:Organohloridi]] ffqt8flj46eb59duc605eacwfc4xbai 0 245392 42669742 42492114 2026-08-09T11:59:27Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669742 wikitext text/x-wiki {{Drugo značenje3|Trebešinje}} {{Naseljeno mesto u Srbiji |mesto=Gornje Trebešinje |slika= |opis_slike= |okrug=Pčinjski |grad=Vranje |gradska opština=Vranje |geografska_širina=42.4750 |geografska_dužina=21.9567 |nadm visina=576 |populacija=213 |poštanski kod= |pozivni broj=017 |registarska oznaka=VR |gšir=42.4750 |gduž=21.9567 }} '''Gornje Trebešinje''' je naseljeno mesto [[Grad Vranje|grada Vranja]] u [[Pčinjski okrug|Pčinjskom okrugu]]. Prema popisu iz [[Popis stanovništva 2002. u Srbiji|2002.]] bilo je 213 stanovnika (prema popisu iz [[Popis stanovništva 1991. u SFRJ|1991.]] bilo je 220 stanovnika). == Demografija == U naselju Gornje Trebešinje živi 159 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 37,1 godina (33,9 kod muškaraca i 41,3 kod žena). U naselju ima 66 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,23. Ovo naselje je velikim delom naseljeno [[Srbi]]ma (prema popisu iz [[2002]]. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika. {| width="50%" style="background:transparent; " | valign="top" width="50%" style="border:1px solid gray; " | <!-- ============================================================================================= POČETAK GRAFIKA ===============================================================================================--> <center> :''Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka'' {| | style="padding: 0;" | <timeline> ImageSize = width:250 height:200 PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20 TimeAxis = orientation:horizontal AlignBars = justify Colors = id:gray1 value:gray(0.9) DateFormat = yyyy Period = from:1940 till:2010 ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1940 PlotData = bar:356 color:gray1 width:1 from:start till:end bar:236 color:gray1 from:start till:end bar:118 color:gray1 from:start till:end bar:0 color:gray1 LineData = layer:front points:(62,135)(77,146) color:blue width:2 points:(77,146)(100,161) color:blue width:2 points:(100,161)(128,133) color:blue width:2 points:(128,133)(157,139) color:blue width:2 points:(157,139)(185,125) color:blue width:2 points:(185,125)(217,121) color:blue width:2 </timeline> |} </center> <!-- ============================================================================================= KRAJ GRAFIKA ===============================================================================================--> | valign="down" width="50%" | {{Popis |izvor=<ref>{{Stat Knjiga 9}}</ref> |p1948=241 |p1953=264 |p1961=297 |p1971=238 |p1981=251 |p1991=220 |p1991n=219 |p2002s=218 |p2002=213 }} |} {{Grafikon postoci |izvor=<ref>{{Stat Knjiga 1}}</ref> |širina=300px |naslov=Etnički sastav prema popisu iz [[Popis stanovništva 2002. u Srbiji|2002.]] |pozadina=#ddd |pozicija=left |šipke= {{Vrsta sa postotkom|[[Srbi]]|yellow|212|99.53}} {{Vrsta sa postotkom|[[Muslimani]]|blue|1|0.46}} {{Vrsta sa postotkom|nepoznato|red|0|0.0}} }} {{Grafikon piramida |izvor=<ref>{{Stat Knjiga 2}}</ref> |širina=300px |naslov= |pozadina=#eee |levo2=m |desno2=ž |šipke levo desno= {{Vrsta levo desno|?|gray|1|5.55|0.0|0}} {{Vrsta levo desno|80+|gray|0|0.0|5.55|1}} {{Vrsta levo desno|75-79|gray|1|5.55|16.66|3}} {{Vrsta levo desno|70-74|gray|5|27.77|22.22|4}} {{Vrsta levo desno|65-69|gray|8|44.44|61.11|11}} {{Vrsta levo desno|60-64|gray|6|33.33|33.33|6}} {{Vrsta levo desno|55-59|gray|4|22.22|27.77|5}} {{Vrsta levo desno|50-54|gray|8|44.44|27.77|5}} {{Vrsta levo desno|45-49|gray|3|16.66|44.44|8}} {{Vrsta levo desno|40-44|gray|8|44.44|33.33|6}} {{Vrsta levo desno|35-39|gray|13|72.22|22.22|4}} {{Vrsta levo desno|30-34|gray|9|50.0|44.44|8}} {{Vrsta levo desno|25-29|gray|7|38.88|33.33|6}} {{Vrsta levo desno|20-24|gray|10|55.55|27.77|5}} {{Vrsta levo desno|15-19|gray|6|33.33|38.88|7}} {{Vrsta levo desno|10-14|gray|15|83.33|22.22|4}} {{Vrsta levo desno|5-9|gray|9|50.0|33.33|6}} {{Vrsta levo desno|0-4|gray|7|38.88|22.22|4}} |prosekm=33.9 |prosekž=41.3 }} {{DomaćinstvaNaseljaSrbija|48|46|56|52|63|60|66|4|20|18|13|6|2|3|-|-|-|3.23}} {{BrakNaseljaSrbija|89|27|58|3|1|-|79|9|61|7|2|-}} {{ZanimanjaNaseljaSrbija|66|39|-|-|12|4|4|1|-|3|45|38|-|-|6|-|-|-|-|-|111|77|-|-|18|4|4|1|-|3|-|-|1|-|-|-|-|-|2|-|-|-|1|-|-|-|-|-|-|-|1|1|-|-|-|-|2}} == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{portal|Srbija}} * [http://www.fallingrain.com/world/RI/00/Gornje_Trebesinje.html Mape, aerodromi i vremenska situacija lokacija (Fallingrain)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160303192046/http://www.fallingrain.com/world/RI/00/Gornje_Trebesinje.html |date=2016-03-03 }} * [http://wikimapia.org/#lat=42.4750&lon=21.9567&z=12&l=32&m=b Satelitska mapa (Wikimapia)] * [http://www.maplandia.com/serbia-and-montenegro/srbija/gornje-trebesinje/ Gugl satelitska mapa (Maplandia)] * [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&latitude=42.4750&longitude=21.9567&zoom=8 Plan naselja na mapi (Mapquest)]{{Dead link|date=August 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{Grad Vranje}} [[Kategorija:Opština Vranje]] [[Kategorija:Naselja u Pčinjskom upravnom okrugu]] hnq9p9hw4tpnliu439s93187xtj6abh 0 245760 42669741 42282277 2026-08-09T11:59:14Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669741 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u Srbiji |mesto=Gornje Romanovce |slika= Горње Романовце - Gornje Romanovce.jpg |opis_slike= Gornje Romanovce - pogled na zaselak |okrug=Pčinjski |opština=Surdulica |geografska_širina= |geografska_dužina= |nadm visina=1417 |populacija=50 |poštanski kod= |pozivni broj=017 |registarska oznaka=SC |gšir=42.6647 |gduž=22.2303 }} '''Gornje Romanovce''' je naselje u [[Srbija|Srbiji]] u [[opština Surdulica|opštini Surdulica]] u [[Pčinjski okrug|Pčinjskom okrugu]]. Prema popisu iz [[Popis stanovništva 2002. u Srbiji|2002.]] bilo je 50 stanovnika (prema popisu iz [[Popis stanovništva 1991. u SFRJ|1991.]] bilo je 93 stanovnika). Selo je razbijenog tipa, sa mahalama medju kojima su najveće: Strahinjini,Lazarovi, Bojkovi, Kusini, Dzonini, Trajkovi i druge. Naseljavanje sela je pocelo sredinom 19. veka, kada su se stvorile i ove mahale. Prve dve mahale koje su ujedno i najstarije su Strahinjini i Lazarovi. Selo ima dosta izvora pitke vode, a što se tice nekih mesta u selu pored navedenih mahala su i : Golemo ravniste, Bobik, Preslop, Gramada, Kaladziska, Tasina dolina, Strahinjina dolina, Berkova livada... Više o selu na seoskoj [[Facebook]] stranici: https://www.facebook.com/g.rromanovce/?ref=settings == Demografija == U naselju Gornje Romanovce živi 46 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 59,3 godina (59,3 kod muškaraca i 59,3 kod žena). U naselju ima 21 domaćinstvo, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,38. Ovo naselje je u potpunosti naseljeno [[Srbi]]ma (prema popisu iz [[2002]]. godine). {| width="50%" style="background:transparent; " | valign="top" width="50%" style="border:1px solid gray; " | <!-- ============================================================================================= POČETAK GRAFIKA ===============================================================================================--> <center> :''Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka'' {| | style="padding: 0;" | <timeline> ImageSize = width:250 height:200 PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20 TimeAxis = orientation:horizontal AlignBars = justify Colors = id:gray1 value:gray(0.9) DateFormat = yyyy Period = from:1940 till:2010 ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1940 PlotData = bar:715 color:gray1 width:1 from:start till:end bar:476 color:gray1 from:start till:end bar:238 color:gray1 from:start till:end bar:0 color:gray1 LineData = layer:front points:(62,144)(77,157) color:blue width:2 points:(77,157)(100,161) color:blue width:2 points:(100,161)(128,134) color:blue width:2 points:(128,134)(157,95) color:blue width:2 points:(157,95)(185,42) color:blue width:2 points:(185,42)(217,31) color:blue width:2 </timeline> |} </center> <!-- ============================================================================================= KRAJ GRAFIKA ===============================================================================================--> | valign="down" width="50%" | {{Popis |izvor=<ref>{{Stat Knjiga 9}}</ref> |p1948=525 |p1953=579 |p1961=596 |p1971=481 |p1981=319 |p1991=93 |p1991n=93 |p2002s=51 |p2002=50 }} {{Grafikon postoci |izvor=<ref>{{Stat Knjiga 1}}</ref> |širina=300px |naslov=Etnički sastav prema popisu iz [[Popis stanovništva 2002. u Srbiji|2002.]] |pozadina=#ddd |pozicija=left |šipke= {{Vrsta sa postotkom|[[Srbi]]|yellow|50|100.0}} {{Vrsta sa postotkom|nepoznato|blue|0|0.0}} }} {{Grafikon piramida |izvor=<ref>{{Stat Knjiga 2}}</ref> |širina=300px |naslov= |pozadina=#eee |levo2=m |desno2=ž |šipke levo desno= {{Vrsta levo desno|?|gray|0|0.0|0.0|0}} {{Vrsta levo desno|80+|gray|2|33.33|33.33|2}} {{Vrsta levo desno|75-79|gray|2|33.33|83.33|5}} {{Vrsta levo desno|70-74|gray|5|83.33|66.66|4}} {{Vrsta levo desno|65-69|gray|3|50.0|66.66|4}} {{Vrsta levo desno|60-64|gray|1|16.66|66.66|4}} {{Vrsta levo desno|55-59|gray|4|66.66|16.66|1}} {{Vrsta levo desno|50-54|gray|0|0.0|16.66|1}} {{Vrsta levo desno|45-49|gray|0|0.0|0.0|0}} {{Vrsta levo desno|40-44|gray|1|16.66|16.66|1}} {{Vrsta levo desno|35-39|gray|1|16.66|0.0|0}} {{Vrsta levo desno|30-34|gray|1|16.66|0.0|0}} {{Vrsta levo desno|25-29|gray|1|16.66|0.0|0}} {{Vrsta levo desno|20-24|gray|1|16.66|0.0|0}} {{Vrsta levo desno|15-19|gray|1|16.66|50.0|3}} {{Vrsta levo desno|10-14|gray|0|0.0|16.66|1}} {{Vrsta levo desno|5-9|gray|0|0.0|0.0|0}} {{Vrsta levo desno|0-4|gray|0|0.0|16.66|1}} |prosekm=59.3 |prosekž=59.3 }} {{DomaćinstvaNaseljaSrbija|76|96|111|104|70|36|21|4|11|3|1|1|1|-|-|-|-|2.38}} {{BrakNaseljaSrbija|23|3|16|3|1|-|25|3|16|5|1|-}} {{ZanimanjaNaseljaSrbija|3|3|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|3|3|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-}} == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{portal|Srbija}} * [http://www.fallingrain.com/world/RI/00/Gornje_Romanovce.html Mape, aerodromi i vremenska situacija lokacija (Fallingrain)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160303221937/http://www.fallingrain.com/world/RI/00/Gornje_Romanovce.html |date=2016-03-03 }} * [http://www.maplandia.com/serbia-and-montenegro/srbija/gornje-romanovce/ Gugl satelitska mapa (Maplandia)] {{Opština Surdulica}} {{commonscat|Gornje Romanovce}} [[Kategorija:Opština Surdulica]] [[Kategorija:Naselja u Pčinjskom upravnom okrugu]] 5x99bl6mi7akwsvzb6rrdeqgfiy7rpb 0 246617 42669753 42583850 2026-08-09T13:38:07Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669753 wikitext text/x-wiki {{Infobox monarh | name = Grigorije | title = Uzurpator vizantijskog Egzarhata Afrika | reign = 646–647 | othertitles = Egzarh Afrike do 646. | death_date = 647 | death_place = [[Sufetula]] | successor = [[Genadije (7. stoleće)|Genadije]] (kao egzarh) | religion = [[Halkedonsko kršćanstvo]] }} '''Grigorije Patricij''' ({{lang-el|Γρηγόριος}}, {{lang-la|Flavius Gregorius}}, poginuo [[647]]) bio je vizantijski [[Egzarhat Afrika|egzarh Afrike]] (današnji Tunis i istočni Alžir). Kao srodnik [[Iraklije]]ve dinastije i izrazito pro[[Halkedonsko kršćanstvo|halkedonskih]] uverenja, 646. je digao pobunu protiv cara [[Konstans II|Konstansa II]] (vl. 641-668) zbog njegove podrške [[monotelitizam|monotelitizmu]]. Ubrzo nakon što se proglasio za cara suočio se sa invazijom iz arapskog [[Rašidunski Kalifat|Rašidunskog kalifata]]. Suprotstavio se napadačima ali je potučen i ubijen kod [[Sufetula|Sufetule]]. Iako su se Arapi zatim povukli i Afrika vratila pod carsko okrilje, vizantijska vladavina je fatalno oslabljena. == Egzarh == Grigorije je bio u krvnom srodstvu sa carem Konstansom II jer je bio sin rođaka njegovog oca [[Iraklije|Iraklija]] (vl. 610-641)<ref name="ODB">Hollingsworth (1991), p. 875</ref><ref name="DIR">Moore (1999)</ref>. Grigorije se kao egzarh Afrike (''[[patriciji|patrikios]]'' Afrike kod [[Teofan Ispovednik|Teofana]]) prvi put pominje u julu 645.<ref name="ODB"/><ref name="PmbZ">Winkelmann et al. (2000), pp. 49–50</ref><ref name="PLRE">Martindale, Jones & Morris (1992), p. 554</ref> ali moguće da je imenovan još za Iraklija<ref name="DIR"/><ref>Pringle (1981), p. 46</ref>. Egzarhat se u ovo vreme nalazio u previranju usled konflikta između pretežno ortodoksne populacije i pristalica monoteletizma, pokušaja kompromisa između halkedonizma i [[Monofizitstvo|monofizitizma]] koji je Iraklije zamislio i promovisao 638. U Africi su drugi navedeni pravac uglavnom zastupale izbeglice iz [[Egipatska dijeceza|Egipta]]<ref name="DIR"/>. U pokušaju da smanji tenzije Grigorije je u julu 645. bio domaćin teološke rasprave u [[Kartagina|Kartagini]] između halkedonca [[Maksim Ispovednik|Maksima Ispovednika]] i bivšeg monotelitskog carigradskog patrijarha [[Pir od Konstantinopola|Pira]]. Grigorije je pomogao njihovo izmirenje, Pir je prihvatio halkedonsko gledište<ref name="ODB"/><ref name="DIR"/><ref name="PmbZ"/><ref name="PLRE"/>. Sledećih meseci nekoliko lokalnih sinoda u Africi je osudilo monoteletizam kao jeres<ref name="ODB"/>. == Secesija == [[Datoteka:Europe around 650.jpg|thumb|right|300px|Mediteranski svet oko 650.]] Grigorije se 646. pobunio protiv Konstansa. Osim Konstansovog monoteletizma razlog za ovo je bilo i [[Muslimansko osvajanje Egipta]] 642. i pretnja koju je to predstavljalo za vizantijsku Afriku<ref name="ODB"/>. Arapi su 642-3 zauzeli [[Kirenaika|Kirenaiku]] i istok [[Tripolitanija|Tripolitanije]] - njihovo napredovanje na zapad je zaustavljeno samo naređenjem kalifa [[Omar]]a<ref>Diehl (1896), pp. 557–558</ref> (već je počelo [[Muslimansko osvajanje Perzije]] i želeo je konsolidaciju Egipta). S obzirom na neuspeh carigradske vlade da zaustavi muslimane, bilo je, po rečima [[Charles Diehl|Charlesa Diehla]], "veliko iskušenje za ovog moćnog guvernera Afrike da se otcepi od slabe i udaljene imperije koja je izgledala nesposobna da odbrani svoje podanike"<ref>Diehl (1896), pp. 554–556</ref>. Arapski hroničar [[al-Tabari]] s druge strane tvrdi da je Grigorijeva pobuna bila provocirana Konstansovim traženjem 300 funti zlata<ref name="PmbZ"/>. Arapski izvori tvrde da je nakon što je proglašen za cara kovao novac sa svojim likom, ali do sada nije pronađen nijedan komad<ref name="PmbZ"/><ref name="Diehl557">Diehl (1896), p. 557</ref><ref>cf. {{cite journal | last = Guery | first = R. | title = Le pseudo-monnayage de l'usurpateur Grégoire, patrice d'Afrique. | journal = Bulletin de la societé francaise de numismatique | year = 1981 | pages = 66–68 | language = French}}</ref>. Izgleda da su i Maksim Ispovednik i papa [[Teodor I., rimski papa|Teodor I.]] ohrabrili ili makar podržali Grigorija u ovom poduhvatu. Tako je papa navodno poslao izaslanika koji je preneo Maksimov san, u kome su dva rivalska anđeoska hora izvikivala "Pobeda Konstantinu [Konstansu] ''[[August (titula)|augustu]]''" i "Pobeda Grigoriju ''[[August (titula)|augustu]]''", prvi je bio sve tiši a drugi je prevladao<ref name="ODB"/><ref name="PLRE"/><ref>Diehl (1896), pp. 556–557</ref>. Pobuna je izgleda imala široku podršku, ne samo među romanizovanim Afrikancima već i među [[Berberi]]ma u unutrašnjosti<ref name="Diehl557"/>. == Dolaze Arapi == Omarov naslednik [[Osman ibn Affan|Otman]] je 647. naredio [[Abdullah ibn Saad]]u da sa 20.000 ratnika napadne Egzarhat. Muslimani su napali zapadnu Tripolitaniju i napredovali do severne granice provincije [[Bizacena|Bizacene]]. Grigorije se sukobio s Arapima na njihovom povratku kod Sufetule (danas [[Sbeitla]] u severno-centralnom Tunisu) ali je poražen i ubijen<ref name="ODB"/><ref>Diehl (1896), pp. 558–559</ref><ref>Pringle (1981), p. 47</ref>. [[Agapije iz Hijerapolisa]] i neki [[Sirijski jezik|sirijski]] izvori tvrde da je on preživeo bitku i pobegao u Carigrad gde se pomirio sa Konstansom, ali većina današnjih naučnika prihvata opis arapskih hroničara<ref name="ODB"/><ref name="PmbZ"/><ref name="PLRE"/>. Arapski opisi takođe tvrde da su muslimani zarobili Grigorijevu kćerku koja se borila uz oca, da je poslata u Egipat uz ostali plen, ali da je tokom marša pala s kamile i poginula<ref name="PmbZ"/><ref>Diehl (1896), p. 559</ref>. == Epilog == Nakon Grigorijeve smrti Arapi su poharali Sufetulu i haračili širom Egzarhata dok su se Vizantinci povukli u tvrđave. Pošto nisu mogli napasti te fortifikacije, a zadovoljni velikim količinom opljačkanog, Arapi su pristali otići u zamenu za isplatu velikog danka u zlatu<ref>Diehl (1896), pp. 559–560</ref>. Iako arapski napad još neko vreme nije iskorišćen i veze sa Carigradom su obnovljene, Grigorijeva pobuna i arapski upad su do temelja zatresli vizantijsku vlast nad Afrikom. Naročito su berberska plemena odbacila lojalnost carstvu, tako da izgleda da je veći deo južnog Tunisa bio van kartaginske kontrole<ref>Diehl (1896), pp. 560–561</ref>. Time je Bitka kod Sufetule označila "kraj, manje-više blizak, ali neizbežan, vizantijske dominacije u Africi"<ref>Diehl (1896), p. 562</ref>. == Povezano == * [[Muslimansko osvajanje Sjeverne Afrike]]. == Reference == {{reflist|2}} == Izvori == * {{cite book | last=Diehl | first=Charles | authorlink=Charles Diehl | title=L'Afrique Byzantine. Histoire de la Domination Byzantine en Afrique (533–709) | location=Paris | publisher=Ernest Leroux | year=1896 | language=French | url=http://www.archive.org/details/lafriquebyzanti00diehgoog}} * {{cite book | first = Paul A. | last = Hollingsworth | editor-last=Kazhdan | chapter = Gregory | page = [https://archive.org/details/oxforddictionary0002unse_d7l6/page/874 875] | editor-first=Alexander | editor-link=Alexander Kazhdan | title=[[The Oxford Dictionary of Byzantium]] | location=New York | publisher=Oxford University Press | year=1991 | isbn=978-0-19-504652-6}} * {{cite book | editor1-last=Martindale | editor1-first=John Robert | editor2-last=Jones | editor2-first=Arnold Hugh Martin | editor3-last=Morris | editor3-first=J. | title=The Prosopography of the Later Roman Empire, Volume III: A.D. 527–641 |year=1992 | location=Cambridge, United Kingdom | publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-20160-5 | url=http://books.google.com/books?id=ElkwedRWCXkC}} * {{cite web | url = http://www.roman-emperors.org/gregory.htm | title = Gregory (646-47 A.D.) | last = Moore | first = R. Scott | work = [[De Imperatoribus Romanis]] | year = 1999 | accessdate = 17 June 2012 | archive-date = 2015-03-17 | archive-url = https://web.archive.org/web/20150317175938/http://www.roman-emperors.org/gregory.htm | url-status = dead }} * {{cite book | last=Pringle | first=Denys | title=The Defence of Byzantine Africa from Justinian to the Arab Conquest: An Account of the Military History and Archaeology of the African Provinces in the Sixth and Seventh Century | location=Oxford, United Kingdom | publisher=British Archaeological Reports | year=1981 | isbn=0-86054-119-3 | url=http://books.google.com/books?id=4DIjAQAAIAAJ}} * {{cite book |title=[http://books.google.com/books?id=Jlb93enPpKwC Prosopographie der mittelbyzantinischen Zeit: I. Abteilung (641–867), 2. Band: Georgios (# 2183) – Leon (# 4270)] | last1=Winkelmann | first1=Friedhelm | first2=Ralph-Johannes | last2=Lilie | first3 = Claudia | last3 = Ludwig | first4 = Thomas | last4 = Pratsch | first5 = Ilse | last5 = Rochow | display-authors=2 | year=2000 |publisher=Walter de Gruyter |isbn=978-3-11-016672-9 | language=German | chapter = Gregorios (# 2345)| pages = 49–50}} [[Kategorija:Umrli 647.]] 6en4hdso9c0r8cmumpozv2d9c6pvw03 0 252701 42669929 41564121 2026-08-10T06:37:32Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669929 wikitext text/x-wiki {{Infokutija glumac | ime = Ivan Mosjoukine | slika =Ivan Mosjoukine.png | ime_po_rođenju= Ivan Iljič Mozžuhin | alias = Jwan Mosjukin<br />Ivan Mozzukhine<br />Iwan Mosjoukine | datum_rođenja = {{Birth date|1889|9|26|df=y}} | mjesto_rođenja = [[Penza]], [[Rusko Carstvo]] | datum_smrti = {{Death date and age|df=y|1939|1|18|1889|9|26}} | mjesto_smrti = [[Pariz]], [[Francuska]] | zanimanje = glumac | period = 1911-1936 | znamenite_uloge = Sergije u ''[[Otac Sergije (film, 1918)|Otac Sergije]]'' | supružnik = [[Natalija Lisenko]] }} '''Ivan Iljič Mozžuhin''' ({{lang-ru|Иван Ильич Мозжухин}}; 26. septembar 1889 - 18. januar 1939) bio je [[Rusija|ruski]] kazališni i filmski glumac, poznat kao jedna od najvećih zvijezda ruske, a potom francuske kinematografije u [[nijemi film|nijemoj eri]]. Glumom se počeo baviti za vrijeme studija prava u Moskvi, kojega je 1910. godine napustio kako bi se priključio trupi putujućih glumaca. Brzo se nametnuo kao jedan od popularnih glumaca, čija su specijalnost bile adaptacije ruskih književnih klasika. Za vrijeme [[Ruska revolucija|Ruske revolucije]] se 1917. godine sklonio na [[Krim]], odakle je poslije emigrirao u [[Francuska|Francusku]] zajedno sa nizom najuglednijih ruskih sineasta. Tamo je stekao veliku popularnost nizom filmova gdje je tumačio neodoljive zavodnike, ali pokušaj da je unovči u [[Hollywood]]u kao "ruski [[Rudolf Valentino|Valentino]]" nije uspio. Karijeru mu je ozbiljno načeo [[zvučni film]], ali i [[tuberkuloza]] kojoj je na kraju podlegao. Francuski književnik [[Romain Gary]] je tvrdio da je Mozžuhin njegov otac, te ga je koristio kao lik u autobiografskom romanu ''[[La promesse de l'aube]]''. U njegovoj ekranizaciji [[La promesse de l'aube (film)|istoimenoj filmskoj ekranizaciji]] ga je tumačio [[Jules Dassin]]. == Izabrana filmografija == * ''[[Obrana Sevastopolja (film)|Obrana Sevastopolja]]'' (1911) * ''[[The Night Before Christmas (1913 film)|The Night Before Christmas]]'' (1913) * ''[[Domik v Kolomne]]'' (1913) * ''[[The Queen of Spades (1916 film)|The Queen of Spades]]'' (1916) * ''[[Satan Triumphant]]'' (1917) * ''[[Otac Sergije (film, 1918)|Otac Sergije]]'' (1918) * ''[[Le Brasier ardent]]'' (1923) * ''[[La Maison du mystère]]'' (1923) * ''[[Kean (film)|Kean]]'' (1924) * ''[[Le Lion des Mogols]]'' (1924) * ''[[Feu Mathias Pascal]]'' (1926) * ''[[Michel Strogoff (film)|Michel Strogoff]]'' (1926) * ''[[Casanova (1927 film)|Casanova]]'' (1927) * ''[[Surrender (1927 film)|Surrender]] (1927) * ''[[The White Devil (film)|The White Devil]]'' (1930) * ''[[Casanova (1934 film)|Casanova]]'' (1934) * ''[[Nitchevo]]'' (1936) == Veze == * [[Aleksandar Hanžonkov]] * [[Ossip Runitsch]] * [[Vitoljd Polonski]] == Vanjske veze == * {{IMDb ime|610620}} * [http://film.virtual-history.com/person.php?personid=1478 Photographs of Ivan Mosjoukine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081028231551/http://film.virtual-history.com/person.php?personid=1478 |date=2008-10-28 }} * [http://www.findagrave.com/cgi-bin/fg.cgi?page=gr&GRid=105537597 Find A Grave] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131021023123/http://www.findagrave.com/cgi-bin/fg.cgi?page=gr&GRid=105537597 |date=2013-10-21 }} {{Lifetime|1889|1939|Mosjoukine, Ivan}} [[Kategorija:Ruski teatarski glumci]] [[Kategorija:Ruski filmski glumci]] [[Kategorija:Francuski filmski glumci]] ru1vck5y9fgppr2z1rmzpckm0yu2bro 2 252974 42669767 42669263 2026-08-09T14:31:34Z Duma 16555 42669767 wikitext text/x-wiki [[File:Bird's nest fungi - context.jpg|300px|thumb|right|Vanjski sloj gljive vrste ''[[Crucibulum laeve]]'' je peridij]] [[File:Tubifera dudkae-4.jpg|thumb|Unutrašnja površina peridija rijetke [[sluzaste plijesni|miksomicete]] ''[[Tubifera dudkae]]'' prekrivena je naborima]] '''Peridij''' je zaštitni sloj koji okružuje [[gleba|masu spora]] kod [[gljiva]].<ref name= Massee/>{{rp|6}}  Ovaj vanjski omotač je karakteristična karakteristika [[gasteroidne gljive|gasteroidnih gljiva]]. == Opis == Ovisno o vrsti, peridij može varirati od tankog poput papira do debelog i gumenastog, pa čak i tvrdog. Peridij se obično sastoji od jednog do tri sloja. Ako je prisutan samo jedan sloj, on se naziva peridij. Ako postoje dva sloja, vanjski se naziva egzoperidij, a unutrašnji endoperidij. Ako su prisutna tri sloja, onda su to egzoperidij, mezoperidij i endoperidij.<ref name="isbn0-471-52229-5">{{cite book |author1=Blackwell, Meredith |author2=Alexopoulos, Constantine John |author3=Mims, Charles W. |title=Introductory mycology |publisher=Wiley |location=New York |year=1996 |page=544 |isbn=0-471-52229-5 }}</ref> U najjednostavnijim podzemnim oblicima, peridij ostaje zatvoren sve dok spore ne sazriju, pa čak ni tada ne pokazuje poseban raspored za [[Dehiscencija|dehiscenciju]] ili otvaranje, već se mora raspasti kako bi se [[spore]] oslobodile.<ref>{{cite journal|last1=Massee|first1=George |title=A Monograph of the British Gastromycetes|journal=Annals of Botany |volume= iv|year= 1889 |url=https://www.biodiversitylibrary.org/item/234873#page/17/mode/1up}}</ref> === Puhare === Kod većine gljiva, peridij je ukrašen ljuskama ili bodljama. Kod vrsta koje se tokom razvoja izdižu iznad zemlje, općenito poznatih kao "[[puhare]]", peridij je obično izdiferenciran u dva ili više slojeva, gdje je vanjski obično razdvojen u bradavice ili bodlje. Nasuprot tome, unutrašnji sloj ostaje kontinuiran i gladak kako bi se spore sačuvale. Ponekada, kao u slučaju pripadnika roda ''[[Geastrum]]'', broj slojeva je veći, a egzoperidij se na kraju odvaja sa vrhova gljive u varijabilan broj šiljastih dijelova. Međutim, unutrašnji sloj ostaje netaknut zahvaljujući prisustvu otvora na vrhu.<ref name=Massee>{{cite book|title=British Fungus – Flora: A Classified Textbook of Mycology |author=George Massee |publisher= George Bell and Sons|year= 1892 |volume=1|url=https://babel.hathitrust.org/cgi/pt?id=hvd.32044106404817&seq=8 |via=Original from Harvard University; Digitized Jun 1, 2007}}</ref> === Tvrduše === Nasuprot tome, [[tvrduše]] obično imaju samo jedan peridij, koji je promjera 3-9 cm.<ref>{{cite book|title=A Field Guide to Mushrooms: North America |author= Vera B. McKnight|author2= Roger Tory Peterson |series=National Audubon Society, National Wildlife Federation |page= 362 |others= Illustrated by Vera B. McKnight |publisher= HMCo Field Guides |year= 1998|isbn=978-0-395-91090-0}}</ref><ref>{{cite book|title=The Genera of Fungi|author= Frederic Edward Clements |publisher= The H. W. Wilson company|year= 1909 |page= 195}}</ref> On je uglavnom krut i sličan kori; bijele je boje kada se prereže, ali ružičaste ako je svjež. Površina varira od žutosmeđe do prljavožute i raspoređena je u ljuske.<ref>{{cite book|title=Mushrooms Demystified: A Comprehensive Guide to the Fleshy Fungi |author= David Arora |page= 708 |publisher= Ten Speed Press|year= 1986}}</ref> == Upotreba == Peridij često ima specifičan naziv kod pojedinih vrsta [[gljiva]]. Na primjer, peridij gljiva iz roda ''[[Amanita]]'' naziva se [[volva (mikologija)|volva]]. Peridij se također može odnositi na vanjsko "gnijezdo" gljiva iz skupine [[Nidulariaceae]] (vidjeti sliku 1, vrsta ''[[Crucibulum laeve]]'').<ref>{{cite book|title=Botany Illustrated: Introduction to Plants, Major Groups, Flowering Plant Families |author= Janice Glimn-Lacy |author2= Peter B. Kaufman |page= 53 |publisher= Birkhäuser |year=2006|isbn=978-0-387-28870-3}}</ref> == Reference == {{Reflist}} tawmhjto4xu36z0aja0kw93ewr1a0wh 42669775 42669767 2026-08-09T14:45:02Z Duma 16555 42669775 wikitext text/x-wiki In [[ecology]], '''alpha diversity''' ('''α-diversity''') is the mean [[species diversity]] in a site at a local scale. The term was introduced by [[R. H. Whittaker]]<ref name=Whittaker1960>Whittaker, R. H. (1960) Vegetation of the Siskiyou Mountains, Oregon and California. Ecological Monographs, 30, 279–338. {{doi|10.2307/1943563}}</ref><ref name=Whittaker1972>Whittaker, R. H. (1972). Evolution and Measurement of Species Diversity. Taxon, 21, 213-251. {{doi|10.2307/1218190}}</ref> together with the terms [[beta diversity]] (β-diversity) and [[gamma diversity]] (γ-diversity). Whittaker's idea was that the total species diversity in a landscape (gamma diversity) is determined by two different things, the mean species diversity in sites at a more local scale (alpha diversity) and the differentiation among those sites ([[beta diversity]]). == Razmatranja skaliranja == Both the area or [[landscape]] of interest and the sites within it may be of very different sizes in different situations, and no consensus has been reached on what [[Scale (spatial)|spatial scales]] are appropriate to quantify alpha diversity.<ref>Whittaker, R. J. et al. (2001). Scale and species richness: towards a general, hierarchical theory of species diversity. Journal of Biogeography, 28, 453-470. {{doi|10.1046/j.1365-2699.2001.00563.x}}</ref> It has therefore been proposed that the definition of alpha diversity does not need to be tied to a specific spatial scale: alpha diversity can be measured for an existing dataset that consists of subunits at any scale.<ref name=Tuomisto2010a>Tuomisto, H. (2010) A diversity of beta diversities: straightening up a concept gone awry. Part 1. Defining beta diversity as a function of alpha and gamma diversity. Ecography, 33, 2-22. {{doi|10.1111/j.1600-0587.2009.05880.x}}</ref> The subunits can be, for example, sampling units that were already used in the field when carrying out the [[Forest inventory|inventory]], or grid cells that are delimited just for the purpose of analysis. If results are extrapolated beyond the actual observations, it needs to be taken into account that the [[species diversity]] in the subunits generally gives an underestimation of the species diversity in larger areas.<ref>Colwell, R. K. and Coddington, J. A. (1994) Estimating terrestrial biodiversity through extrapolation. Philosophical Transactions: Biological Sciences, 345, 101-118.</ref><ref>Tuomisto, H. (2010) A diversity of beta diversities: straightening up a concept gone awry. Part 2. Quantifying beta diversity and related phenomena. Ecography, 33, 23-45. {{doi|10.1111/j.1600-0587.2009.06148.x}}</ref> == Različiti koncepti == Ecologists have used several slightly different definitions of alpha diversity. Whittaker himself used the term both for the species diversity in a single subunit and for the mean species diversity in a collection of subunits.<ref name=Whittaker1960>Whittaker, R. H. (1960) Vegetation of the Siskiyou Mountains, Oregon and California. Ecological Monographs, 30, 279–338. {{doi|10.2307/1943563}}</ref><ref name=Whittaker1972>Whittaker, R. H. (1972). Evolution and Measurement of Species Diversity. Taxon, 21, 213-251. {{doi|10.2307/1218190}}</ref> It has been argued that defining alpha diversity as a mean across all relevant subunits is preferable, because it agrees better with Whittaker's idea that total species diversity consists of alpha and beta components.<ref name=Tuomisto2011>Tuomisto, H. (2011) Commentary: do we have a consistent terminology for species diversity? Yes, if we choose to use it. Oecologia, 167, 903-911.</ref> Definitions of alpha diversity can also differ in what they assume [[species diversity]] to be. Often researchers use the values given by one or more [[diversity index|diversity indices]], such as [[species richness]] (which is simply a count of species), the [[Shannon index]] or the [[Simpson index]] (which take into account also species proportional abundances).<ref name=Whittaker1960 /><ref>Lande, R. (1996) Statistics and partitioning of species diversity, and similarity among multiple communities. Oikos, 76, 5-13.</ref><ref>Veech, J. A. et al. (2002) The additive partitioning of species diversity: recent revival of an old idea. Oikos, 99, 3-9.</ref> However, it has been argued that it would be better to use the [[true diversity|effective number of species]] as the universal measure of species diversity. This measure allows weighting rare and abundant species in different ways, just as the diversity indices collectively do, but its meaning is intuitively easier to understand. The effective number of species is the number of equally-abundant species needed to obtain the same mean proportional [[species abundance]] as that observed in the dataset of interest (where all species may not be equally abundant).<ref name=Tuomisto2010a /><ref name=Tuomisto2011 /><ref>Hill, M. O. (1973) Diversity and evenness: a unifying notation and its consequences. Ecology, 54, 427–432</ref><ref name=Jost2006>Jost, L. (2006) Entropy and diversity. Oikos, 113, 363–375</ref><ref>Jost, L. (2007) Partitioning diversity into independent alpha and beta components. Ecology, 88, 2427–2439.</ref><ref name=Tuomisto2010c>Tuomisto, H. 2010. A consistent terminology for quantifying species diversity? Yes, it does exist. Oecologia 4: 853–860. {{doi|10.1007/s00442-010-1812-0}}</ref> == Računanje == Suppose species diversity is equated with the effective number of species, and alpha diversity with the mean species diversity per subunit. Then alpha diversity can be calculated in two different ways that give the same result. The first approach is to calculate a weighted [[generalized mean]] of the within-subunit species proportional abundances, and then take the inverse of this mean. The second approach is to calculate the species diversity for each subunit separately, and then take a weighted generalized mean of these.<ref name=Tuomisto2010a /><ref name=Tuomisto2010c /> If the first approach is used, the equation is: :<math>{}^q\!D_{\alpha}=\dfrac{1}{\sqrt[q-1]{\sum_{j=1}^N{\sum_{i=1}^S p_{ij} p_{i|j}^{q-1}}}}</math> In the equation, ''N'' is the total number of subunits and ''S'' is the total number of species (species richness) in the dataset. The proportional abundance of the ''i''th species in the ''j''th subunit is <math>p_{i|j}</math>. These proportional abundances are weighted by the proportion of data that each subunit contributes to the dataset, <math>p_{ij} = m_{j}/m</math>, where <math>m</math> is the total number of individuals in the dataset, and <math>m_j</math> is the total number of individuals in subunit j. The denominator hence equals mean proportional [[species abundance]] within the subunits (mean <math>p_{i|j}</math>) as calculated with the weighted generalized mean with exponent ''q'' - 1. If the second approach is used, the equation is: :<math>{}^q\!D_{\alpha}=\sqrt[1-q]{\sum_{j=1}^N w_j ({}^q\!D_{\alpha j})^{1-q}}</math> This also equals a weighted generalized mean but with exponent 1 - ''q''. Here the mean is taken of the ^''q''''D''_α''j'' values, each of which represents the effective species density (species diversity per subunit) in one subunit ''j''. The nominal weight of the ''j''th subunit is <math>w_j</math>, which equals the proportion of data that the subunit contributes to the dataset. Large values of ''q'' lead to smaller alpha diversity than small values of ''q'', because increasing ''q'' increases the effective weight given to those species with the highest proportional abundance and to those subunits with the lowest species diversity.<ref name=Tuomisto2010a /><ref name=Tuomisto2010c /> == Primjeri == Alfa raznolikost se može izračunati i za postojeće i za nestale vrste i njihova staništa. === Primjeri istraživanja alfa diverziteta izumrlih vrsta === * Opstanak zajednica vodozemaca i gmizavaca tokom [[Permsko-trijasko izumiranje|permsko-trijaskog izumiranja]]<ref name="SahneyBenton2008RecoveryFromProfoundExtinction">{{cite journal | last1=Sahney | first1=S | last2=Benton | first2=M.J. | year=2008 | title=Recovery from the most profound mass extinction of all time | journal=Proceedings of the Royal Society B: Biological Sciences | doi=10.1098/rspb.2007.1370 | volume = 275 | pages = 759–65| pmid=18198148 | issue=1636 | pmc=2596898}}</ref> * Reorganizacija [[ordovicij]]skih bentoskih morskih zajednica<ref name=WestropAdrain2010>{{cite journal | last1=Westrop | first1=S. R. | last2=Adrain | first2=J. M. | year=2010 | title=Trilobite alpha diversity and the reorganization of Ordovician benthic marine communities}}</ref> === Primjeri istraživanja alfa diverziteta === * Visoka raznolikost drveća u amazonskim [[prašuma]]ma [[Ekvador]]a<ref name="ValenciaBalslevMino1994">{{cite journal | author1=Valencia | author2=Balslev | author3=Miño. | year=1994 | pages=21–28 | title=High tree alpha-diversity in Amazonian Ecuador | journal=Biodiversity & Conservation |volume=3 |issue=1| doi=10.1007/BF00115330 | bibcode=1994BiCon...3...21V | s2cid=34897516 }}</ref> == Povezano == * [[Beta raznolikost]] * [[Tamni raznolikost]] * [[Indeks raznolikosti]] * [[Gama raznolikost]] * [[Zeta raznolikost]] * [[Globalna raznolikost]] * [[Mjerenje biodiverziteta]] * [[Filogenetska raznolikost]] == Reference == {{reflist|30em}} == Vanjske poveznice == * [https://web.archive.org/web/20060228212753/http://www.uwsp.edu/geo/faculty/heywood/geog358/Diversity/Biodiversity.htm Objašnjenje mnogih specifičnih termina biodiverziteta korištenjem ilustracija], [[Univerzitet Wisconsin–Stevens Point]] opxnlimg179kb8kcc1zawiyjojvap27 42669780 42669775 2026-08-09T14:59:12Z Duma 16555 42669780 wikitext text/x-wiki U [[ekologija|ekologiji]], '''alfa raznolikost''' ('''α-raznolikost''') predstavlja prosječnu [[raznolikost vrsta]] na nekom lokalitetu na lokalnom nivou. Termin je uveo [[R. H. Whittaker]]<ref name=Whittaker1960>Whittaker, R. H. (1960) Vegetation of the Siskiyou Mountains, Oregon and California. Ecological Monographs, 30, 279–338. {{doi|10.2307/1943563}}</ref><ref name=Whittaker1972>Whittaker, R. H. (1972). Evolution and Measurement of Species Diversity. Taxon, 21, 213-251. {{doi|10.2307/1218190}}</ref> zajedno s terminima [[beta raznolikost]] (β-raznolikost) i [[gama raznolikost]] (γ-raznolikost). Whittakerova ideja je bila da ukupnu raznolikost vrsta u krajoliku (gama raznolikost) određuju dvije različite stvari: prosječna raznolikost vrsta na lokalitetima na lokalnom nivou (alfa raznolikost) i diferencijacija između tih lokaliteta (beta raznolikost). == Razmatranja skaliranja == I područje (ili [[krajolik]]) od interesa i lokacije unutar njega mogu biti vrlo različitih veličina u različitim situacijama, te nije postignut konsenzus o tome koje su [[prostorna skala|prostorne skale]] prikladne za kvantifikaciju alfa raznolikosti.<ref>Whittaker, R. J. et al. (2001). Scale and species richness: towards a general, hierarchical theory of species diversity. Journal of Biogeography, 28, 453-470. {{doi|10.1046/j.1365-2699.2001.00563.x}}</ref> Stoga je predloženo da definicija alfa raznolikosti ne mora biti vezana za određenu prostornu skalu: alfa raznolikost se može mjeriti za postojeći skup podataka koji se sastoji od podjedinica u bilo kojoj skali.<ref name=Tuomisto2010a>Tuomisto, H. (2010) A diversity of beta diversities: straightening up a concept gone awry. Part 1. Defining beta diversity as a function of alpha and gamma diversity. Ecography, 33, 2-22. {{doi|10.1111/j.1600-0587.2009.05880.x}}</ref> Podjedinice mogu biti, na primjer, jedinice uzorkovanja koje su već korištene na terenu prilikom provođenja [[inventar šuma|inventara]] ili ćelije mreže koje su razgraničene samo u svrhu analize. Ako se rezultati ekstrapoliraju izvan stvarnih zapažanja, potrebno je uzeti u obzir da [[raznolikost vrsta]] u podjedinicama općenito daje podcijenjenu raznolikosti vrsta u većim područjima.<ref>Colwell, R. K. and Coddington, J. A. (1994) Estimating terrestrial biodiversity through extrapolation. Philosophical Transactions: Biological Sciences, 345, 101-118.</ref><ref>Tuomisto, H. (2010) A diversity of beta diversities: straightening up a concept gone awry. Part 2. Quantifying beta diversity and related phenomena. Ecography, 33, 23-45. {{doi|10.1111/j.1600-0587.2009.06148.x}}</ref> == Različiti koncepti == Ekolozi su koristili nekoliko donekle različitih definicija alfa raznolikosti. Sam Whittaker je koristio taj termin i za raznolikost vrsta u jednoj podjedinici i za prosječnu raznolikost vrsta u skupu podjedinica.<ref name=Whittaker1960>Whittaker, R. H. (1960) Vegetation of the Siskiyou Mountains, Oregon and California. Ecological Monographs, 30, 279–338. {{doi|10.2307/1943563}}</ref><ref name=Whittaker1972>Whittaker, R. H. (1972). Evolution and Measurement of Species Diversity. Taxon, 21, 213-251. {{doi|10.2307/1218190}}</ref> Tvrdi se da je definiranje alfa raznolikosti kao prosjeka svih relevantnih podjedinica poželjnije, jer se bolje slaže s Whittakerovom idejom da se ukupna raznolikost vrsta sastoji od alfa i beta komponenti.<ref name=Tuomisto2011>Tuomisto, H. (2011) Commentary: do we have a consistent terminology for species diversity? Yes, if we choose to use it. Oecologia, 167, 903-911.</ref> Definicije alfa raznolikosti mogu se razlikovati na osnovu toga šta je sve obuhvaćeno terminom [[raznolikost vrsta]]. Istraživači često koriste vrijednosti date jednim ili više [[indeks raznolikosti|indeksa raznolikosti]], kao što su [[bogatstvo vrsta]] (što je jednostavno broj vrsta), [[indeks raznolikosti|Shannonov indeks]] ili [[indeks raznolikosti|Simpsonov indeks]] (koji uzimaju u obzir i proporcionalnu brojnost vrsta).<ref name=Whittaker1960 /><ref>Lande, R. (1996) Statistics and partitioning of species diversity, and similarity among multiple communities. Oikos, 76, 5-13.</ref><ref>Veech, J. A. et al. (2002) The additive partitioning of species diversity: recent revival of an old idea. Oikos, 99, 3-9.</ref> Međutim, tvrdi se da bi bilo bolje koristiti [[indeks raznolikosti|efektivni broj vrsta]] kao univerzalnu mjeru raznolikosti vrsta. Ova mjera omogućava razmatranje rijetkih i mnogobrojnih vrsta na različite načine, baš kao što to čine indeksi raznolikosti zajedno, ali njeno značenje je intuitivno lakše razumjeti. Efektivni broj vrsta je broj jednako brojnih vrsta potrebnih da se dobije ista prosječna proporcionalna [[brojnost (ekologija)|brojnost vrsta]] poput one uočene u skupu razmatranih podataka (gdje sve vrste možda nisu podjednako brojne).<ref name=Tuomisto2010a /><ref name=Tuomisto2011 /><ref>Hill, M. O. (1973) Diversity and evenness: a unifying notation and its consequences. Ecology, 54, 427–432</ref><ref name=Jost2006>Jost, L. (2006) Entropy and diversity. Oikos, 113, 363–375</ref><ref>Jost, L. (2007) Partitioning diversity into independent alpha and beta components. Ecology, 88, 2427–2439.</ref><ref name=Tuomisto2010c>Tuomisto, H. 2010. A consistent terminology for quantifying species diversity? Yes, it does exist. Oecologia 4: 853–860. {{doi|10.1007/s00442-010-1812-0}}</ref> == Računanje == Suppose species diversity is equated with the effective number of species, and alpha diversity with the mean species diversity per subunit. Then alpha diversity can be calculated in two different ways that give the same result. The first approach is to calculate a weighted [[generalized mean]] of the within-subunit species proportional abundances, and then take the inverse of this mean. The second approach is to calculate the species diversity for each subunit separately, and then take a weighted generalized mean of these.<ref name=Tuomisto2010a /><ref name=Tuomisto2010c /> If the first approach is used, the equation is: :<math>{}^q\!D_{\alpha}=\dfrac{1}{\sqrt[q-1]{\sum_{j=1}^N{\sum_{i=1}^S p_{ij} p_{i|j}^{q-1}}}}</math> In the equation, ''N'' is the total number of subunits and ''S'' is the total number of species (species richness) in the dataset. The proportional abundance of the ''i''th species in the ''j''th subunit is <math>p_{i|j}</math>. These proportional abundances are weighted by the proportion of data that each subunit contributes to the dataset, <math>p_{ij} = m_{j}/m</math>, where <math>m</math> is the total number of individuals in the dataset, and <math>m_j</math> is the total number of individuals in subunit j. The denominator hence equals mean proportional [[species abundance]] within the subunits (mean <math>p_{i|j}</math>) as calculated with the weighted generalized mean with exponent ''q'' - 1. If the second approach is used, the equation is: :<math>{}^q\!D_{\alpha}=\sqrt[1-q]{\sum_{j=1}^N w_j ({}^q\!D_{\alpha j})^{1-q}}</math> This also equals a weighted generalized mean but with exponent 1 - ''q''. Here the mean is taken of the ^''q''''D''_α''j'' values, each of which represents the effective species density (species diversity per subunit) in one subunit ''j''. The nominal weight of the ''j''th subunit is <math>w_j</math>, which equals the proportion of data that the subunit contributes to the dataset. Large values of ''q'' lead to smaller alpha diversity than small values of ''q'', because increasing ''q'' increases the effective weight given to those species with the highest proportional abundance and to those subunits with the lowest species diversity.<ref name=Tuomisto2010a /><ref name=Tuomisto2010c /> == Primjeri == Alfa raznolikost se može izračunati i za postojeće i za nestale vrste i njihova staništa. === Primjeri istraživanja alfa diverziteta izumrlih vrsta === * Opstanak zajednica vodozemaca i gmizavaca tokom [[Permsko-trijasko izumiranje|permsko-trijaskog izumiranja]]<ref name="SahneyBenton2008RecoveryFromProfoundExtinction">{{cite journal | last1=Sahney | first1=S | last2=Benton | first2=M.J. | year=2008 | title=Recovery from the most profound mass extinction of all time | journal=Proceedings of the Royal Society B: Biological Sciences | doi=10.1098/rspb.2007.1370 | volume = 275 | pages = 759–65| pmid=18198148 | issue=1636 | pmc=2596898}}</ref> * Reorganizacija [[ordovicij]]skih bentoskih morskih zajednica<ref name=WestropAdrain2010>{{cite journal | last1=Westrop | first1=S. R. | last2=Adrain | first2=J. M. | year=2010 | title=Trilobite alpha diversity and the reorganization of Ordovician benthic marine communities}}</ref> === Primjeri istraživanja alfa diverziteta === * Visoka raznolikost drveća u amazonskim [[prašuma]]ma [[Ekvador]]a<ref name="ValenciaBalslevMino1994">{{cite journal | author1=Valencia | author2=Balslev | author3=Miño. | year=1994 | pages=21–28 | title=High tree alpha-diversity in Amazonian Ecuador | journal=Biodiversity & Conservation |volume=3 |issue=1| doi=10.1007/BF00115330 | bibcode=1994BiCon...3...21V | s2cid=34897516 }}</ref> == Povezano == * [[Beta raznolikost]] * [[Tamni raznolikost]] * [[Indeks raznolikosti]] * [[Gama raznolikost]] * [[Zeta raznolikost]] * [[Globalna raznolikost]] * [[Mjerenje biodiverziteta]] * [[Filogenetska raznolikost]] == Reference == {{reflist|30em}} == Vanjske poveznice == * [https://web.archive.org/web/20060228212753/http://www.uwsp.edu/geo/faculty/heywood/geog358/Diversity/Biodiversity.htm Objašnjenje mnogih specifičnih termina biodiverziteta korištenjem ilustracija], [[Univerzitet Wisconsin–Stevens Point]] cb5mx5cnanqsotniki7zoa8hchkcqus 42669855 42669780 2026-08-09T21:02:03Z Duma 16555 /* Računanje */ 42669855 wikitext text/x-wiki U [[ekologija|ekologiji]], '''alfa raznolikost''' ('''α-raznolikost''') predstavlja prosječnu [[raznolikost vrsta]] na nekom lokalitetu na lokalnom nivou. Termin je uveo [[R. H. Whittaker]]<ref name=Whittaker1960>Whittaker, R. H. (1960) Vegetation of the Siskiyou Mountains, Oregon and California. Ecological Monographs, 30, 279–338. {{doi|10.2307/1943563}}</ref><ref name=Whittaker1972>Whittaker, R. H. (1972). Evolution and Measurement of Species Diversity. Taxon, 21, 213-251. {{doi|10.2307/1218190}}</ref> zajedno s terminima [[beta raznolikost]] (β-raznolikost) i [[gama raznolikost]] (γ-raznolikost). Whittakerova ideja je bila da ukupnu raznolikost vrsta u krajoliku (gama raznolikost) određuju dvije različite stvari: prosječna raznolikost vrsta na lokalitetima na lokalnom nivou (alfa raznolikost) i diferencijacija između tih lokaliteta (beta raznolikost). == Razmatranja skaliranja == I područje (ili [[krajolik]]) od interesa i lokacije unutar njega mogu biti vrlo različitih veličina u različitim situacijama, te nije postignut konsenzus o tome koje su [[prostorna skala|prostorne skale]] prikladne za kvantifikaciju alfa raznolikosti.<ref>Whittaker, R. J. et al. (2001). Scale and species richness: towards a general, hierarchical theory of species diversity. Journal of Biogeography, 28, 453-470. {{doi|10.1046/j.1365-2699.2001.00563.x}}</ref> Stoga je predloženo da definicija alfa raznolikosti ne mora biti vezana za određenu prostornu skalu: alfa raznolikost se može mjeriti za postojeći skup podataka koji se sastoji od podjedinica u bilo kojoj skali.<ref name=Tuomisto2010a>Tuomisto, H. (2010) A diversity of beta diversities: straightening up a concept gone awry. Part 1. Defining beta diversity as a function of alpha and gamma diversity. Ecography, 33, 2-22. {{doi|10.1111/j.1600-0587.2009.05880.x}}</ref> Podjedinice mogu biti, na primjer, jedinice uzorkovanja koje su već korištene na terenu prilikom provođenja [[inventar šuma|inventara]] ili ćelije mreže koje su razgraničene samo u svrhu analize. Ako se rezultati ekstrapoliraju izvan stvarnih zapažanja, potrebno je uzeti u obzir da [[raznolikost vrsta]] u podjedinicama općenito daje podcijenjenu raznolikosti vrsta u većim područjima.<ref>Colwell, R. K. and Coddington, J. A. (1994) Estimating terrestrial biodiversity through extrapolation. Philosophical Transactions: Biological Sciences, 345, 101-118.</ref><ref>Tuomisto, H. (2010) A diversity of beta diversities: straightening up a concept gone awry. Part 2. Quantifying beta diversity and related phenomena. Ecography, 33, 23-45. {{doi|10.1111/j.1600-0587.2009.06148.x}}</ref> == Različiti koncepti == Ekolozi su koristili nekoliko donekle različitih definicija alfa raznolikosti. Sam Whittaker je koristio taj termin i za raznolikost vrsta u jednoj podjedinici i za prosječnu raznolikost vrsta u skupu podjedinica.<ref name=Whittaker1960>Whittaker, R. H. (1960) Vegetation of the Siskiyou Mountains, Oregon and California. Ecological Monographs, 30, 279–338. {{doi|10.2307/1943563}}</ref><ref name=Whittaker1972>Whittaker, R. H. (1972). Evolution and Measurement of Species Diversity. Taxon, 21, 213-251. {{doi|10.2307/1218190}}</ref> Tvrdi se da je definiranje alfa raznolikosti kao prosjeka svih relevantnih podjedinica poželjnije, jer se bolje slaže s Whittakerovom idejom da se ukupna raznolikost vrsta sastoji od alfa i beta komponenti.<ref name=Tuomisto2011>Tuomisto, H. (2011) Commentary: do we have a consistent terminology for species diversity? Yes, if we choose to use it. Oecologia, 167, 903-911.</ref> Definicije alfa raznolikosti mogu se razlikovati na osnovu toga šta je sve obuhvaćeno terminom [[raznolikost vrsta]]. Istraživači često koriste vrijednosti date jednim ili više [[indeks raznolikosti|indeksa raznolikosti]], kao što su [[bogatstvo vrsta]] (što je jednostavno broj vrsta), [[indeks raznolikosti|Shannonov indeks]] ili [[indeks raznolikosti|Simpsonov indeks]] (koji uzimaju u obzir i proporcionalnu brojnost vrsta).<ref name=Whittaker1960 /><ref>Lande, R. (1996) Statistics and partitioning of species diversity, and similarity among multiple communities. Oikos, 76, 5-13.</ref><ref>Veech, J. A. et al. (2002) The additive partitioning of species diversity: recent revival of an old idea. Oikos, 99, 3-9.</ref> Međutim, tvrdi se da bi bilo bolje koristiti [[indeks raznolikosti|efektivni broj vrsta]] kao univerzalnu mjeru raznolikosti vrsta. Ova mjera omogućava razmatranje rijetkih i mnogobrojnih vrsta na različite načine, baš kao što to čine indeksi raznolikosti zajedno, ali njeno značenje je intuitivno lakše razumjeti. Efektivni broj vrsta je broj jednako brojnih vrsta potrebnih da se dobije ista prosječna proporcionalna [[brojnost (ekologija)|brojnost vrsta]] poput one uočene u skupu razmatranih podataka (gdje sve vrste možda nisu podjednako brojne).<ref name=Tuomisto2010a /><ref name=Tuomisto2011 /><ref>Hill, M. O. (1973) Diversity and evenness: a unifying notation and its consequences. Ecology, 54, 427–432</ref><ref name=Jost2006>Jost, L. (2006) Entropy and diversity. Oikos, 113, 363–375</ref><ref>Jost, L. (2007) Partitioning diversity into independent alpha and beta components. Ecology, 88, 2427–2439.</ref><ref name=Tuomisto2010c>Tuomisto, H. 2010. A consistent terminology for quantifying species diversity? Yes, it does exist. Oecologia 4: 853–860. {{doi|10.1007/s00442-010-1812-0}}</ref> == Računanje == Ako se pretpostavi da je raznolikost vrsta izjednačena s efektivnim brojem vrsta, a alfa raznolikost sa srednjom raznolikošću vrsta po podjedinici, tada se alfa raznolikost može izračunati na dva različita načina koji daju isti rezultat. Prvi pristup je izračunavanje ponderirane [[generalizirana sredina|generalizirane srednje vrijednosti]] proporcionalne brojnosti vrsta unutar podjedinice, a zatim uzimanje inverzne vrijednosti te srednje vrijednosti. Drugi pristup je izračunavanje raznolikosti vrsta za svaku podjedinicu zasebno, a zatim uzimanje ponderirane generalizirane srednje vrijednosti tih vrijednosti.<ref name=Tuomisto2010a /><ref name=Tuomisto2010c /> Ako se koristi prvi pristup, jednačina je: :<math>{}^q\!D_{\alpha}=\dfrac{1}{\sqrt[q-1]{\sum_{j=1}^N{\sum_{i=1}^S p_{ij} p_{i|j}^{q-1}}}}</math> U jednačini, ''N'' je ukupan broj podjedinica, a ''S'' je ukupan broj vrsta (bogatstvo vrsta) u skupu podataka. Proporcionalna abundancija ''i''-te vrste u ''j''-toj podjedinici je <math>p_{i|j}</math>. Ove proporcionalne abundancije su ponderirane proporcijom podataka koje svaka podjedinica doprinosi skupu podataka, <math>p_{ij} = m_{j}/m</math>, gdje je <math>m</math> ukupan broj jedinki u skupu podataka, a <math>m_j</math> je ukupan broj jedinki u podjedinici j. Nazivnik je stoga jednak srednjoj proporcionalnoj [[brojnost (ekologija)|brojnosti vrsta]] unutar podjedinica (srednja vrijednost <math>p_{i|j}</math>) izračunatoj pomoću ponderirane generalizirane srednje vrijednosti s eksponentom ''q'' - 1. Ako se koristi drugi pristup, jednačina je: :<math>{}^q\!D_{\alpha}=\sqrt[1-q]{\sum_{j=1}^N w_j ({}^q\!D_{\alpha j})^{1-q}}</math> Ovo je također jednako ponderiranoj generaliziranoj srednjoj vrijednosti, ali s eksponentom 1 - ''q''. Ovdje se srednja vrijednost uzima iz vrijednosti ^''q''''D''_α''j'', od kojih svaka predstavlja efektivnu gustinu vrsta (raznolikost vrsta po podjedinici) u jednoj podjedinici ''j''. Nominalna težina ''j''-te podjedinice je <math>w_j</math>, što je jednako udjelu podataka koje podjedinica doprinosi skupu podataka. Velike vrijednosti ''q'' dovode do manje alfa raznolikosti nego male vrijednosti ''q'', jer povećanje ''q'' povećava efektivnu težinu koja se daje vrstama s najvećom proporcionalnom abundancijom i podjedinicama s najmanjom raznolikošću vrsta.<ref name=Tuomisto2010a /><ref name=Tuomisto2010c /> == Primjeri == Alfa raznolikost se može izračunati i za postojeće i za nestale vrste i njihova staništa. === Primjeri istraživanja alfa diverziteta izumrlih vrsta === * Opstanak zajednica vodozemaca i gmizavaca tokom [[Permsko-trijasko izumiranje|permsko-trijaskog izumiranja]]<ref name="SahneyBenton2008RecoveryFromProfoundExtinction">{{cite journal | last1=Sahney | first1=S | last2=Benton | first2=M.J. | year=2008 | title=Recovery from the most profound mass extinction of all time | journal=Proceedings of the Royal Society B: Biological Sciences | doi=10.1098/rspb.2007.1370 | volume = 275 | pages = 759–65| pmid=18198148 | issue=1636 | pmc=2596898}}</ref> * Reorganizacija [[ordovicij]]skih bentoskih morskih zajednica<ref name=WestropAdrain2010>{{cite journal | last1=Westrop | first1=S. R. | last2=Adrain | first2=J. M. | year=2010 | title=Trilobite alpha diversity and the reorganization of Ordovician benthic marine communities}}</ref> === Primjeri istraživanja alfa diverziteta === * Visoka raznolikost drveća u amazonskim [[prašuma]]ma [[Ekvador]]a<ref name="ValenciaBalslevMino1994">{{cite journal | author1=Valencia | author2=Balslev | author3=Miño. | year=1994 | pages=21–28 | title=High tree alpha-diversity in Amazonian Ecuador | journal=Biodiversity & Conservation |volume=3 |issue=1| doi=10.1007/BF00115330 | bibcode=1994BiCon...3...21V | s2cid=34897516 }}</ref> == Povezano == * [[Beta raznolikost]] * [[Tamni raznolikost]] * [[Indeks raznolikosti]] * [[Gama raznolikost]] * [[Zeta raznolikost]] * [[Globalna raznolikost]] * [[Mjerenje biodiverziteta]] * [[Filogenetska raznolikost]] == Reference == {{reflist|30em}} == Vanjske poveznice == * [https://web.archive.org/web/20060228212753/http://www.uwsp.edu/geo/faculty/heywood/geog358/Diversity/Biodiversity.htm Objašnjenje mnogih specifičnih termina biodiverziteta korištenjem ilustracija], [[Univerzitet Wisconsin–Stevens Point]] s1f9rmaadm0c2k9tae56j14semlsigi 42669860 42669855 2026-08-09T21:16:07Z Duma 16555 42669860 wikitext text/x-wiki [[File:Global Mammal Richness Grids, 2015 Release, All Mammals (28871815285).jpg|thumb|300px|Globalno bogatstvo vrsta sisara (2015)]] [[File:Global Amphibian Richness Grids, 2015 Release, All Amphibians (28794889801).jpg|thumb|300px|Globalno bogatstvo vrsta vodozemaca (2015)]] '''Species richness''' is the number of different [[species]] represented in an [[community (ecology)|ecological community]], landscape, or region.<ref name="Colwell2009">{{cite book|last=Colwell|first=Robert K.|title=The Princeton Guide to Ecology|url=https://archive.org/details/princetonguideto00levi|url-access=limited|editor=Simon A. Levin|editor-link=Simon A. Levin|publisher=[[Princeton University Press]]|location=Princeton|date=2009|pages=[https://archive.org/details/princetonguideto00levi/page/n271 257]–263|chapter=Biodiversity: Concepts, Patterns and Measurement}}</ref> Species richness is simply a count of species, and it does not take into account the [[Abundance (ecology)|abundance]] of each species or its [[Relative species abundance|abundance relative to other species]] (known as '' relative species abundance''). ''Species richness'' and ''species diversity'' are sometimes erroneously used as synonyms, but [[species diversity]] is a scientific assessment of both species richness and [[species evenness]]. == Razmatranja o uzorkovanju == Depending on the purposes of quantifying species richness, the individuals can be [[Forest inventory#Simple random sampling|selected in different ways]]. They can be, for example, trees found in an [[forest inventory|inventory plot]], birds observed from a monitoring point, or beetles collected in a [[pitfall trap]]. Once the set of individuals has been defined, its species richness can be exactly quantified, provided the species-level [[Taxonomy (biology)|taxonomy]] of the organisms of interest is well enough known. Applying different [[Species|species delimitations]] will lead to different species richness values for the same set of individuals. In practice, people are usually interested in the species richness of areas so large that not all individuals in them can be observed and identified to species. Then applying different [[Sample (statistics)|sampling methods]] will lead to different sets of individuals being observed for the same area of interest, and the species richness of each set may be different. When a new individual is added to a set, it may introduce a species that was not yet represented in the set, and thereby increase the species richness of the set. For this reason, sets with many individuals can be expected to contain more species than sets with fewer individuals. If species richness of the obtained sample is taken to represent species richness of the underlying [[habitat]] or other larger unit, values are only comparable if sampling efforts are standardised in an appropriate way. [[Resampling (statistics)|Resampling methods]] can be used to bring samples of different sizes to a common footing.<ref>Colwell, R. K. and Coddington, J. A. (1994) Estimating terrestrial biodiversity through extrapolation. Philosophical Transactions: Biological Sciences, 345, 101–118.</ref> Properties of the sample, especially the number of species only represented by one or a few individuals, can be used to help estimating the species richness in the population from which the sample was drawn.<ref>[[Anne Chao|Chao, A.]] (1984) Non-parametric estimation of the number of classes in a population. Scandinavian Journal of Statistics, 11, 265–270.</ref><ref>[[Anne Chao|Chao, A.]] (2005) Species richness estimation. Pages 7909–7916 in N. Balakrishnan, C. B. Read, and B. Vidakovic, eds. Encyclopedia of Statistical Sciences. New York, Wiley.</ref><ref>{{Citation | author1=Webb, L. J. | author-link1=Leonard Webb (academic) | author2=Tracey, J. G. | author-link2=Geoff Tracey | author3=Williams, W. T. | author-link3= W. T. Williams | author4=Lance, G. N. | title=Studies in the Numerical Analysis of Complex Rain-Forest Communities: II. The Problem of Species-Sampling. Journal of Ecology, Vol. 55, No. 2, Jul., 1967, pp. 525-538 | publication-date=1969 | publisher=Journal of Ecology, British Ecological Society | jstor=2257891 | url=https://www.jstor.org/stable/2257891}}</ref> == Trendovi u bogatstvu vrsta == The observed species richness is affected not only by the number of individuals but also by the heterogeneity of the sample. If individuals are drawn from different environmental conditions (or different [[habitats]]), the species richness of the resulting set can be expected to be higher than if all individuals are drawn from similar environments. The accumulation of new species with increasing sampling effort can be visualised with a [[species accumulation curve]]. Such curves can be constructed in different ways.<ref name="Scheiner pp. 441–447">{{cite journal | last=Scheiner | first=Samuel M. | title=Six types of species-area curves | journal=Global Ecology and Biogeography | publisher=Wiley | volume=12 | issue=6 | date=October 17, 2003 | issn=1466-822X | doi=10.1046/j.1466-822x.2003.00061.x | pages=441–447| bibcode=2003GloEB..12..441S }}</ref> Increasing the area sampled increases observed species richness both because more individuals get included in the sample and because large areas are environmentally more heterogeneous than small areas. Many organism groups have most species in the tropics, which leads to [[Latitudinal gradients in species diversity|latitudinal gradients in species richness]]. There has been much discussion about the relationship between productivity and species richness. Results have varied among studies, such that no global consensus on either the pattern or its possible causes has emerged.<ref>Waide, R. B. et al (1999) The relationship between productivity and species richness. Annual Review of Ecology and Systematics, 30, 257–300.</ref> == Primjene == Species richness is often used as a criterion when assessing the relative [[Habitat conservation|conservation]] values of [[habitat]]s or [[landscape]]s. However, species richness is blind to the identity of the species. An area with many [[Endemism|endemic]] or rare species is generally considered to have higher conservation value than another area where species richness is similar, but all the species are common and widespread. == Povezano == * [[Rapoportoov pravilo]] * [[Skaliranje uzorka popunjenosti]] * [[Kriva vrste i areala]] * [[Kriva otkrivanja vrsta]] * [[Efekat skladištenja]] == Reference == {{Reflist}} == Daljnje čitanje == * Kevin J. Gaston & John I. Spicer. 2004. Biodiversity: an introduction, Blackwell Publishing. 2nd Ed., {{ISBN|1-4051-1857-1}}(pbk.) * Diaz, et al. Ecosystems and Human Well-being: Current State and Trends, Volume 1. Millennium Ecosystem Assessment. 2005. Island Press. mnyjwll3jgdebeklmg9ygqaio7xc35v 42669925 42669860 2026-08-10T06:00:31Z Duma 16555 /* Povezano */ 42669925 wikitext text/x-wiki [[File:Global Mammal Richness Grids, 2015 Release, All Mammals (28871815285).jpg|thumb|300px|Globalno bogatstvo vrsta sisara (2015)]] [[File:Global Amphibian Richness Grids, 2015 Release, All Amphibians (28794889801).jpg|thumb|300px|Globalno bogatstvo vrsta vodozemaca (2015)]] '''Species richness''' is the number of different [[species]] represented in an [[community (ecology)|ecological community]], landscape, or region.<ref name="Colwell2009">{{cite book|last=Colwell|first=Robert K.|title=The Princeton Guide to Ecology|url=https://archive.org/details/princetonguideto00levi|url-access=limited|editor=Simon A. Levin|editor-link=Simon A. Levin|publisher=[[Princeton University Press]]|location=Princeton|date=2009|pages=[https://archive.org/details/princetonguideto00levi/page/n271 257]–263|chapter=Biodiversity: Concepts, Patterns and Measurement}}</ref> Species richness is simply a count of species, and it does not take into account the [[Abundance (ecology)|abundance]] of each species or its [[Relative species abundance|abundance relative to other species]] (known as '' relative species abundance''). ''Species richness'' and ''species diversity'' are sometimes erroneously used as synonyms, but [[species diversity]] is a scientific assessment of both species richness and [[species evenness]]. == Razmatranja o uzorkovanju == Depending on the purposes of quantifying species richness, the individuals can be [[Forest inventory#Simple random sampling|selected in different ways]]. They can be, for example, trees found in an [[forest inventory|inventory plot]], birds observed from a monitoring point, or beetles collected in a [[pitfall trap]]. Once the set of individuals has been defined, its species richness can be exactly quantified, provided the species-level [[Taxonomy (biology)|taxonomy]] of the organisms of interest is well enough known. Applying different [[Species|species delimitations]] will lead to different species richness values for the same set of individuals. In practice, people are usually interested in the species richness of areas so large that not all individuals in them can be observed and identified to species. Then applying different [[Sample (statistics)|sampling methods]] will lead to different sets of individuals being observed for the same area of interest, and the species richness of each set may be different. When a new individual is added to a set, it may introduce a species that was not yet represented in the set, and thereby increase the species richness of the set. For this reason, sets with many individuals can be expected to contain more species than sets with fewer individuals. If species richness of the obtained sample is taken to represent species richness of the underlying [[habitat]] or other larger unit, values are only comparable if sampling efforts are standardised in an appropriate way. [[Resampling (statistics)|Resampling methods]] can be used to bring samples of different sizes to a common footing.<ref>Colwell, R. K. and Coddington, J. A. (1994) Estimating terrestrial biodiversity through extrapolation. Philosophical Transactions: Biological Sciences, 345, 101–118.</ref> Properties of the sample, especially the number of species only represented by one or a few individuals, can be used to help estimating the species richness in the population from which the sample was drawn.<ref>[[Anne Chao|Chao, A.]] (1984) Non-parametric estimation of the number of classes in a population. Scandinavian Journal of Statistics, 11, 265–270.</ref><ref>[[Anne Chao|Chao, A.]] (2005) Species richness estimation. Pages 7909–7916 in N. Balakrishnan, C. B. Read, and B. Vidakovic, eds. Encyclopedia of Statistical Sciences. New York, Wiley.</ref><ref>{{Citation | author1=Webb, L. J. | author-link1=Leonard Webb (academic) | author2=Tracey, J. G. | author-link2=Geoff Tracey | author3=Williams, W. T. | author-link3= W. T. Williams | author4=Lance, G. N. | title=Studies in the Numerical Analysis of Complex Rain-Forest Communities: II. The Problem of Species-Sampling. Journal of Ecology, Vol. 55, No. 2, Jul., 1967, pp. 525-538 | publication-date=1969 | publisher=Journal of Ecology, British Ecological Society | jstor=2257891 | url=https://www.jstor.org/stable/2257891}}</ref> == Trendovi u bogatstvu vrsta == The observed species richness is affected not only by the number of individuals but also by the heterogeneity of the sample. If individuals are drawn from different environmental conditions (or different [[habitats]]), the species richness of the resulting set can be expected to be higher than if all individuals are drawn from similar environments. The accumulation of new species with increasing sampling effort can be visualised with a [[species accumulation curve]]. Such curves can be constructed in different ways.<ref name="Scheiner pp. 441–447">{{cite journal | last=Scheiner | first=Samuel M. | title=Six types of species-area curves | journal=Global Ecology and Biogeography | publisher=Wiley | volume=12 | issue=6 | date=October 17, 2003 | issn=1466-822X | doi=10.1046/j.1466-822x.2003.00061.x | pages=441–447| bibcode=2003GloEB..12..441S }}</ref> Increasing the area sampled increases observed species richness both because more individuals get included in the sample and because large areas are environmentally more heterogeneous than small areas. Many organism groups have most species in the tropics, which leads to [[Latitudinal gradients in species diversity|latitudinal gradients in species richness]]. There has been much discussion about the relationship between productivity and species richness. Results have varied among studies, such that no global consensus on either the pattern or its possible causes has emerged.<ref>Waide, R. B. et al (1999) The relationship between productivity and species richness. Annual Review of Ecology and Systematics, 30, 257–300.</ref> == Primjene == Species richness is often used as a criterion when assessing the relative [[Habitat conservation|conservation]] values of [[habitat]]s or [[landscape]]s. However, species richness is blind to the identity of the species. An area with many [[Endemism|endemic]] or rare species is generally considered to have higher conservation value than another area where species richness is similar, but all the species are common and widespread. == Povezano == * [[Rapoportovo pravilo]] * [[Skaliranje uzorka popunjenosti]] * [[Kriva vrste i areala]] * [[Kriva otkrivanja vrsta]] * [[Efekt skladištenja]] == Reference == {{Reflist}} == Daljnje čitanje == * Kevin J. Gaston & John I. Spicer. 2004. Biodiversity: an introduction, Blackwell Publishing. 2nd Ed., {{ISBN|1-4051-1857-1}}(pbk.) * Diaz, et al. Ecosystems and Human Well-being: Current State and Trends, Volume 1. Millennium Ecosystem Assessment. 2005. Island Press. 1ruze4ihj07ly0cjlw3a132lcqil7f3 0 265851 42669964 41262288 2026-08-10T11:10:51Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669964 wikitext text/x-wiki '''Joe Penner''' (11. novembar 1904 - 10. januar 1941) bio je [[SAD|američki]] komičar i zabavljač [[Mađari|mađarskog]] porijekla, koji je uživao popularnost 1930-ih. Rodio se kao '''József Pintér''' u [[Zrenjanin|Velikom Bečkereku]] (današnji Zrenjanin), a kao dijete je sa roditeljima emigrirao u SAD. Karijeru je izgradio nastupajući u vodviljima, temeljeći svoj humor na [[double entendre]]ima i komičnim frazama. Iako je nastupio u nekoliko [[hollywood]]skih filmova, najveću popularnost je stekao kao popularni [[radio|radijski]] zabavljač. Umro je od zatajenja srca u 37. godini života. == Audio-snimke == * [http://craighodgkins.com/sitebuildercontent/sitebuilderfiles/PennerVallee.mp3 Joe Penner and Rudy Vallee on ''The Fleishmann's Yeast Hour'' July 13, 1933] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080529204009/http://craighodgkins.com/sitebuildercontent/sitebuilderfiles/PennerVallee.mp3 |date=2008-05-29 }} == Vanjska veze == * {{IMDb name|id=0672101}} * [http://www.szineszkonyvtar.hu/contents/p-z/pinter.htm Joe Penner biography (in Hungarian)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924112837/http://www.szineszkonyvtar.hu/contents/p-z/pinter.htm |date=2015-09-24 }} * [http://craighodgkins.com/joepenner Wanna Buy a Duck?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080624044618/http://www.craighodgkins.com/joepenner/ |date=2008-06-24 }} {{Lifetime|1904|1941|Penner, Joe}} [[Kategorija:Američki komičari]] [[Kategorija:Američki radijski glumci]] [[Kategorija:Vodviljski zabavljači]] [[Kategorija:Biografije, Zrenjanin]] 1y5pq5qmroe9p7uj4qkf07hnqz2ffse 0 287426 42669927 42317872 2026-08-10T06:28:14Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669927 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film | tip = c/b | naslov = Иван Грозный | slika = Ivan_Groznyj_poster.jpg | opis = kino-poster | režija = [[Sergej Ejzenštejn]] | scenario = Sergej Ejzenštejn | uloge = [[Nikolaj Čerkasov]]<br />[[Ljudimla Celikovskaja]]<br />[[Serafima Birman]]<br />[[Mihail Nazvanov]] | producent = Sergej Ejzenštejn | muzika = [[Sergej Prokofjev]] | fotografija = [[Andrej Moskvin]]<br />[[Eduard Tise]] | premijera = {{Filmdate|1944|12|30|df=y}} (prvi dio)<br />{{Filmdate|1958|9|1|df=y}} (drugi dio) | trajanje = 187 min.<br />'''I dio:''' 99 min.<br />'''II dio:''' 88 min. | zemlja = {{flag|SSSR}} | jezik = [[ruski jezik|ruski]] }} '''''Ivan Grozni''''' ({{jez-sh|Иван Грозный}}) je [[SSSR|sovjetski]] crno-bijeli historijski film u dva dijela, sniman od 1942. do 1946. godine u režiji [[Sergej Ejzenštejn|Sergeja Ejzenštejna]], poznat kao posljednji u njegovoj filmografiji. U njemu je prikazan život i vladavina [[Rusko Carstvo|ruskog cara]] [[Ivan Grozni|Ivana IV Groznog]], čiji lik tumači [[Nikolaj Čerkasov]]. Film je nastao za vrijeme [[drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]], odnosno u vrijeme kada se Ejzenštejn, kao i mnogi drugi sovjetski filmaši, zbog [[operacija Barbarosa|njemačke invazije]] sklonio u [[Alma Ata|Alma Atu]] u današnjem [[Kazahstan]]u. Temu za film je predložio sovjetski vođa [[Staljin]] koji je Ivana Groznog smatrao jednim od svojih historijskih uzora, odnosno priču o njegovoj vladavini prikazati kao alegoriju na vlastiti režim. Film se originalno trebao snimiti u tri dijela. Prvi dio, koji prikazuje rane godine Ivanove vladavine, njegove ratne uspjehe i podršku među ruskim seljacima, je prikazan krajem 1944. godine i dobio je [[Staljinova nagrada|Staljinovu nagradu]]. Drugi dio, u kome se prikazuju Ivanovi obračuni za [[boljar]]ima, ali i njegova sve veća okrutnost i paranoja, su, pak, od režimskih cenzora prepoznati kao implicitna kritika Staljinovih metoda vladavine. Zbog toga je drugi dio filma završio u [[film u bunkeru|bunkeru]], te je prikazan tek na Staljinove smrti 1958. godine. Treći dio je, pak, spriječila Ejzenštejnova smrt. Usprkos toga, Ivan Grozni se smatra jednim od najvažnijih i najzanimljivijih Ejzenštejnovih filmova. Drugi dio također sadrži nekoliko sekvenci snimljenih u [[film u boji|boji]], što je bio prvi takav slučaj u historiji sovjetske kinematografije. Godine 1962. je ušao u izbor 10 najboljih filmova svih vremena u prestižnoj anketi britanskog filmskog časopisa ''[[Sight & Sound]]''. == Vanjske veze == <div class="references-small"> * {{imdb title|id=0037824|title=Ivan the Terrible part I}} * {{imdb title|id=0051790|title=Ivan the Terrible part II}} * {{Rotten Tomatoes|ivan-the-terrible-pt-1|Ivan the Terrible part I}} * {{Rotten Tomatoes|ivan-the-terrible-pt-2|Ivan the Terrible part II}} * [http://cinema.mosfilm.ru/films/film/Ivan-Groznyj/ivan-grozniy-1-ya-seriya/ ''Ivan the Terrible part I and II''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131202231416/http://cinema.mosfilm.ru/films/film/Ivan-Groznyj/ivan-grozniy-1-ya-seriya/ |date=2013-12-02 }} at official [[Mosfilm]] site with English subtitles * [http://www.criterion.com/asp/release.asp?id=88&eid=13&section=essay Criterion Collection essay by J. Hoberman] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081002042555/http://www.criterion.com/asp/release.asp?id=88&eid=13&section=essay |date=2008-10-02 }} * [http://www.sensesofcinema.com/2011/cteq/ivan-the-terrible-parts-i-and-ii/ ''Senses of Cinema'' article on ''Ivan the Terrible I'' and ''II''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130625061020/http://sensesofcinema.com/2011/cteq/ivan-the-terrible-parts-i-and-ii/ |date=2013-06-25 }} * {{google video|id=3061268185454718323|title=Part I}} * {{google video|id=-2198173841995344893|title=Part II}} </div> {{Sergej Ejzenštejn}} {{Sight & Sound - anketa}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Ivan Grozni (film)}} [[Kategorija:Sovjetski filmovi]] [[Kategorija:Historijski filmovi]] [[Kategorija:Biografski filmovi]] [[Kategorija:Epski filmovi]] e0p2fgpkogm8dzks5128ffvutzg4bt1 0 780179 42669747 42272033 2026-08-09T12:54:53Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669747 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Granisetron structure.svg | width = | alt = | image2 = Granisetron_3D.png | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Granisetron | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Granisetron}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = Intravenozno, oralno <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = 4-6 h | excretion = 48% renalno, 38% fekalno <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 109889-09-0 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = A04 | ATC_suffix = AA02 | ATC_supplemental = | PubChem = 3510 | PubChemSubstance = 46505137 | IUPHAR_ligand = 2300 | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB00889 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 3390 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = C07023 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 519643 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=18 |H=24 |N=4 |O=1 | molecular_weight = 312,409 | smiles = CN1N=C(C(=O)NC2CC3CCCC(C2)N3C)C2=CC=CC=C12 | StdInChI = 1S/C18H24N4O/c1-21-13-6-5-7-14(21)11-12(10-13)19-18(23)17-15-8-3-4-9-16(15)22(2)20-17/h3-4,8-9,12-14H,5-7,10-11H2,1-2H3,(H,19,23) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = MFWNKCLOYSRHCJ-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = 219 | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Granisetron''' je [[antiemetici|antiemetik]] iz skupine antagonista [[serotonin]]a.<ref>Gan TJ: Selective serotonin 5-HT3 receptor antagonists for postoperative nausea and vomiting: are they all the same? CNS Drugs. 2005;19(3):225-38. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15740177 15740177]</ref><ref>Tan M: Granisetron: new insights into its use for the treatment of chemotherapy-induced nausea and vomiting. Expert Opin Pharmacother. 2003 Sep;4(9):1563-71. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/12943486 12943486]</ref><ref>Feyer P, Seegenschmiedt MH, Steingraeber M: Granisetron in the control of radiotherapy-induced nausea and vomiting: a comparison with other antiemetic therapies. Support Care Cancer. 2005 Sep;13(9):671-8. Epub 2005 Jul 26. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16044252 16044252]</ref><ref>{{Cite pmid|21059682|noedit}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412|noedit}}</ref> == Farmakoterapijska skupina i djelovanje == Granisetron je snažan, visoko selektivan antagonist receptora [[serotonin]]a (5-HT3) s antiemetičkim djelovanjem. Studije su pokazale slab afinitet granisetrona za druge tipove serotoninskih receptora ili receptore [[dopamin]]a (D2). Granisetron je učinkovit oralno u prevenciji te intravenski u profilaksi i u liječenju simptoma [[povraćanje|povraćanja]] i mučnine izazvanih [[kemoterapija|kemoterapijom]] i [[radioterapija|zračenjem]]. Njegov glavni učinak očituje se u smanjenju aktivnosti desetog kranijalnog živca, nervusa vagusa, na centar za povraćanje u [[produžena moždina|produženoj moždini]]. Nema puno učinka na mučninu izazvanu vožnjom. == Farmakokinetski podaci == Na apsorpciju granisetrona uglavnom ne utječe hrana; stoga je apsorpcija brza i potpuna. Oralna bioraspoloživost iznosi oko 60%, zbog učinka prvog prolaza kroz jetru. Srednji volumen distribucije je približno 3 l/kg; vezanje na proteine plazme je oko 65%. Brzo se i intenzivno metabolizira uglavnom procesom N-demetilacije i oksidacijom aromatskog prstena nakon kojih slijedi konjugacija. Srednji poluživot u plazmi oralnog i intravenskog oblika je 9 sati. Većinom se eliminira metabolizmom u jetri. Otprilike 12% doze granisetrona se izlučuje nepromijenjeno putem urina, dok na sadržaj metabolita otpada otprilike 47% doze. Ostatak se izlučuje stolicom u obliku metabolita. Farmakokinetski podaci o oralnom i intravenskom granisetronu ne pokazuju odstupanja od linearne krivulje niti u slučajevima kad se primjeni oralna doza 2,5 puta viša od preporučene, niti intravenska doza 4 puta viša od preporučene. == Terapijske indikacije == Granisetron je indiciran u prevenciji i liječenju (kontroli) akutne i odgođene mučnine i [[povraćanje|povraćanja]] induciranih tijekom terapije [[citostatici]]ma i [[radioterapija|radioterapije]] te u prevenciji i liječenju postoperativne mučnine i povraćanja. == Kontraindikacije == Poznata preosjetljivost na granisetron. == [[Interakcije lijekova|Interakcije]] == Granisetron nije niti inducirao niti inhibirao enzim [[citokrom P-450]] odgovoran za metabolizam lijekova u studijama u glodavaca. U ispitivanjima u ljudi, došlo je do povišenja za otprilike jednu četvrtinu vrijednosti u ukupnom klirensu intravenskog granisetrona u plazmi nakon indukcije hepatičkih enzima [[fenobarbital]]om. Primjena granisetrona s lijekovima koji se inače prepisuju uz antiemetsko liječenje, kao što su [[benzodiazepini]], neuroleptici i protuulkusni lijekovi, pokazala se sigurnom.<br /> Nisu provedena klinička ispitivanja specifične interakcije u anesteziranih pacijenata, ali granisetron se uspješno upotrebljavao uz danas najčešće korištene [[anestetici|anestetike]] i analgetike. Osim toga, in vitro mikrosomalna ispitivanja na ljudima pokazala su da granisetron ne modificira podgrupu 3A4 citokroma P-450 (uključenu u metabolizam nekih glavnih [[opioidni analgetici|opioidnih analgetika]]). == [[Trudnoća]] i [[dojenje]] == Iako istraživanja na životinjama nisu pokazala teratogene učinke, nema iskustava u primjeni granisetrona u ljudskoj trudnoći. Zbog toga granisetron ne treba uzimati tijekom trudnoće ili ga prepisivati dojiljama, osim ukoliko potencijalna korist od tretmana nadilazi mogući rizik. Dojenje treba prekinuti tijekom terapije. == Posebna upozorenja == Obzirom da granisetron može smanjiti normalni motilitet crijeva, bolesnike sa znakovima subakutne intestinalne opstrukcije treba pažljivo pratiti tijekom primjene granisetrona. Nema posebnih upozorenja za starije osobe, niti za osobe s oštećenom funkcijom jetre ili bubrega. == Doziranje == === Prevencija i liječenje mučnine i povraćanja induciranih terapijom [[citostatici]]ma i radioterapijom === ==== Intravenska primjena ==== ''Odrasli:'' * '''Prevencija''': potrebno je primijeniti jednu dozu 3&nbsp;mg granisetrona, bilo kao sporu intravensku injekciju (tijekom 30 sekundi) ili kao intravensku infuziju gdje 3&nbsp;mg granisetrona treba razrijediti u 20 do 50 ml infuzijske tekućine i aplicirati unutar 5 minuta, a prije početka terapije [[citostatici]]ma. * '''Liječenje''': potrebno je primijeniti jednu dozu 3&nbsp;mg granisetrona, bilo kao sporu intravensku injekciju (tijekom 30 sekundi) ili kao 5 minutnu infuziju. Daljnje doze u liječenju granisetronom treba primijeniti u razmacima od najmanje 10 minuta. Maksimalna doza granisetrona primijenjena u 24-satnom periodu ne treba biti viša od 9&nbsp;mg. ''Djeca'' * '''Liječenje''': Jedna doza od 40&nbsp;µg/kg tjelesne težine (do 3&nbsp;mg) treba biti primijenjena kao intravenska infuzija, razrijeđena u 10 - 30 ml infuzijske tekućine i primijenjena tijekom 5 minuta prije početka terapije [[citostatici]]ma. * '''Liječenje''': ista doza kao i u prevenciji. Jedna dodatna doza od 40&nbsp;µg/kg može se primijeniti unutar 24 sata ukoliko je potrebno. Tu dodatnu dozu treba aplicirati najmanje 10 minuta nakon prethodne infuzije. ==== Oralni oblik ==== Doza granisetrona je 1&nbsp;mg dva puta na dan. Prvu dozu treba dati unutar sat vremena prije početka citostatske terapije. Maksimalna doza granisetrona primijenjena u 24-satnom periodu ne treba biti viša od 9&nbsp;mg. Kombinacija s deksametazonom: Učinkovitost oba farmaceutska oblika (oralnog i intravenskog) granisetrona može biti pospješena dodatkom intravenskog kortikosteroida. === Postoperativna mučnina i povraćanje === * '''Prevencija''': jednu dozu od 1&nbsp;mg granisetrona razrijediti u 5 ml, te primijeniti kao sporu intravensku injekciju (tijekom 30 sekundi) prije uvođenja u anesteziju. * '''Liječenje''':potrebno je primijeniti jednu dozu od 1&nbsp;mg granisetrona u 5 ml kao sporu intravensku injekciju (tijekom 30 sekundi). Maksimalna doza i duljina liječenja: dvije doze (2&nbsp;mg) u jednom danu. == [[Predoziranje]] == U slučaju predoziranja potrebno je primijeniti simptomatsku terapiju. Zabilježeno je predoziranje i nakon oralne i intravenske primjene Kytrila. Prijavljeno je predoziranje od 38,5&nbsp;mg intravenske doze granisetrona. Jedina smetnja nakon primjene bila je lagana glavobolja . Nema specifičnog antidota za granisetron. == [[Nuspojave]] == Pri provođenju istraživanja na ljudima granisetron se dobro podnosio. Kao i u slučaju s drugim lijekovima iste skupine, najčešće spominjane nuspojave bile su glavobolja i opstipacija, većinom blage i umjerene prirode, dobro podnošene od strane pacijenata. Zabilježeni su neki slučajevi reakcija preosjetljivosti; rijetke pojave ponekad ozbiljne prirode (anafilaksija), te druge alergijske reakcije kao što su manji osipi kože. U kliničkim ispitivanjima zapažene su prolazne povišene vrijednosti jetrenih transaminaza, ali unutar dozvoljenih granica. == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Granisetron}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00889 Granisetron] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140314051107/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00889 |date=2014-03-14 }} {{Antiemetici}} [[Kategorija:Antiemetici]] [[Kategorija:Serotoninski antagonisti]] [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Indazoli]] gizebr4m49o8nzcyzr2zt3obechv8s8 0 1144514 42669853 42445934 2026-08-09T20:41:26Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669853 wikitext text/x-wiki {{Infobox disease-lat | Name = Hiperhidroza | Image = Hyper schweisshand sb.jpg | Caption = <center>Hiperhidroza dlanova<center> | DiseasesDB = 6239 | ICD10 = {{ICD10|R|61||r|50}} | ICD9 = {{ICD9|780.8}} | ICDO = | OMIM = 144110 | OMIM_mult = {{OMIM2|144100}} | MedlinePlus = 007259 | eMedicineSubj = search | eMedicineTopic = Hyperhidrosis | MeshID = D006945 }} '''Hiperhidroza, ({{jez-engl|Hyperhidrosis}})''', je prekomerno i nekontrolisano [[znoj]]enje koje prevazilazi potrebe normalne [[termoregulacija|termoregulacije]] ili termohomeostaze organizma.<ref name="Andrews">James, William; Berger, Timothy; Elston, Dirk (2005). ''Andrews' Diseases of the Skin: Clinical Dermatology''. (10th ed.). Saunders. Page 777-8. {{ISBN|0-7216-2921-0}}.</ref> Prekomerno [[znojenje]], je značajan [[Medicina|medicinski]] problem, najčešće prisutan kod mlađih ljudi. Osobe sa hiperhidrozom ne mogu se smatrati [[bolesnik|bolesnicima]] u pravom smislu te reči, jer preterano znojenje nije [[bolest]], već stanje od kojeg se ne umire, ali predstavlja za pojedice značajan psihološki i socijalni problem... ''„Osobe sa hiperhidrozom izbegavaju kontakte sa drugim osobama zbog stalno vlažnih dlanova, nose široku tamnu [[odeća|odeću]] kod pojačanog znojenja ispod [[pazuh]]a, polako se povlače u sebe, postaju nesigurne, otuđujući se od društva...“<small>(dr Ivan Kuhajda)''</small> <br />Hiperhidroza se najčešće javlja još u [[detinjstvo|detinjstvu]] ili [[pubertet]]u, gotovo svakodnevno u obliku nekontrolisanog prekomernog znojenja [[dlan]]ova, pazušnih jama, [[lice|lica]] i [[taban]]a. Kako [[Svetska zdravstvena organizacija]] smatra da [[zdravlje]] nije samo odsustvo [[bolest]]i, već i socijalno i psihološko blagostanje, hiperhidrozu ipak možemo smatrati jednom vrstom bolešću.<ref name="Andrews"/> == Fiziologija znojenja == Ljudsko telo poseduje oko četiri miliona znojnih žlezda ({{jez-lat|glandula sudoriferae}}), od kojih je oko 3 miliona ekkrinih znojnih žlezda, a ostatak su apokrine i apoekkrine žlezde.<ref>{{en}}Sato K, Kang WH, Saga K, Sato KT. Biology of sweat glands and their disorders II. Disorders of sweat gland function. J Am Acad Dermatol 1989;20(5 Pt 1):713-26.[http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/2654213?dopt=Abstract Medline Abstract], Pristupljeno 29. 4. 2013.</ref> NJihovi otvori se nalaze na površini kože, u najvećem broju, na dlanovima, tabanima, pod pazuhom i u preponama. Znojne žlezde su u obliku cevčica smotonih u koturiće (loptice), u ukupnoj dužini od oko 4&nbsp;km i ukupnoj površini od 1000 m², i smeštene su u koži u blizini granice korijuma i potkožja, i bogato su prožete velikim brojem [[kapilar]]a.<ref>Betetto M, Fettich J. ''Mala dermatovenerologija'' Partizanska knjiga Ljubljana 1977.</ref> U telu čoveka postoje tri vrste znojnih žlezdi; ekkrine, apokrine i apoekkrine. One su raspoređene po čitavom telu i pod snažnim su emotivnim, termičkim i nervnim uticajima.<ref name="Bolognia"/> ''Male, (''ekkrine'') znojne žlezde'', (u koje spada 3/4 znojnih žlezdi) nalaze svuda po po površini tela i izlivaju znoj direktno na površinu kože. Znoj koji one izlučuju je bezbojna tečnost, bez mirisa, koja služi za regulaciju telesne temperature odavanjem toplote procesom isparavanja. Najveća koncentracija ekkrinih znojnih žlezda je u koži nogu i čelu, a nešto manje na rukama i obrazima. Inervacija ekkrinih žlezdi potiče od post-ganglionih senzitivnih vlakana u kojima je acetilholin njihov glavni terminalni neurotransmiter. Ova vlakna su pod direktnom kontrolom centra za znojenje u hipotalamusu .<ref name="Bolognia">Bolognia, Jean L., editor. ''Dermatology''. Mosby; 2003</ref> ''Velike ''(apokrine)'' znojne žleze'' izlučuju znoj sa karakterističnim mirisom (zbog naknadne kontaminacije) i nalaze se kod čoveka u pazušnoj jami, oko genitalija, čmara i nešto manje oko pupka. Sekret izlivaju uz folikul dlake neposredno ispod površine kože (iznad lojnih žlezda), koji zbog naknadne izloženosti dejstvu bakterija, krvi, urina, fecesa, u navedenim regijama tela poprima karakterističan miris. Kod sisara i primata apokrine žlezde oslobađaju feromone koji imaju značaj za seksualno raspoznavanje polova odnosno tela majke, kao i u drugim interakcijama životinja. Uloga apokrineih žlezda kod ljudi je nepoznata. Znoj se sastoji od 98-99 procenata vode i 1-2 procenata drugih materija ([[amonijak]]a, masnih kiselina, soli [[mliječna kiselina|mlečne kiseline]], [[kuhinjska so|natrijum-hlorid]]-kuhinjska so (najviše zastupljen), [[enzim]]i itd). Kontinuirana sekreciju znoja kod čoveka, (koju reguliše fiziološki mehanizam za termoregulaciju i održavanje ravnoteže elektrolita i vode u slojevima korneuma), stvara u koži potrebnu vlažnost i na taj način joj obezbeđuje dobru taktilnu (osećajnu) sposobnost i elastičnost.<ref name="Bolognia"/> Uloga znojnih žlezdi i znojenja u organizmu se ogleda u sledećim fiziološkim procesima: {|align="right" style="text-align: center; font-size:100%; color:grin" |- bgcolor="#87CEEB" |+'''Odavanje toplote''' !Procesi||Gubitak toplote<br />u (%) na 21&nbsp;°C |-bgcolor="#EEEEEE" |'''Radijacijom ili<br />kondukcijom'''|| 70 |-bgcolor="#EEEEEE" |'''Isparavanjem znoja'''||27 |-bgcolor="#EEEEEE" |'''Disanjem'''||2 |-bgcolor="#EEEEEE" |'''Izmokravanjem i<br /> defekacijom'''||1 |} * '''[[Termoregulacija]]''' Znojenje, organizam [[čovek|ljudi]] i nekih [[životinje]] (npr. [[majmun]]i, [[konji]], [[mazga|mazge]]), koristi kao jedan od osnovnih fizioloških mehanizama za termoregulaciju (odavanje toplote procesom isparavanja znoja). Znojenje je drugi po značaju proces u organizmu čoveka i životinja za odavanje toplote <small>''(vidi tabelu desno)''</small>. Isparavanjem jednog grama vode (znoja) odstranjuje se oko 0,6 kkal toplote. Znatna količina vode koja potiče iz znoja i drugih izvora ispravanja čini neosetan gubitak tečnosti iz organizma koji iznosi 50 ml/čas. U procesu akklimatizacije organizam čoveka može izgubiti i do nekoliko litara znoja na sat ili do 10 litara dnevno. Sa porastom sekrecije znoja (npr. u hiperhidrozi) povećava se i količina izlučenog znoja koja najčešće nije usklađena sa brzinom ispravanja (koja zavisi i od temperatrure okolnog vazduha), što dovodi do toga da se znoj sliva po manjoj ili većoj površini kože tela dok potpuno ne ispari.<ref>Cladellas E, Callejas MA, Grimalt R. '' A medical alternative to the treatment of compensatory sweating Dermatol Ther.'' 2008 Sep-Oct;21(5):406-8</ref> * '''Eliminacija produkata [[Metabolizam|metabolizma]]'''; * '''[[Homeostaza]]''' Učešćem u procesu regulacije temperature u organizmu, znojenje omogućava održavanje stalnih uslova u unutrašnjoj okolini ćelije-ili funkciju [[homeostaza|homeostaze]].. == Epidemiologija == Primarna hiperhidroza se podjednako javlja kod žena i muškaraca, prosečne starosti od 25 do 64 godina, u oko 2,8%-3% opšte populacije.<ref name="Haider">{{en}}{{cite journal | last=Haider | first=A | coauthors=Solish N | title=Focal hyperhidrosis: diagnosis and management | journal=Canadian Medical Association Journal | volume=172 | issue=1 | pages=69–75 | month=January | year=2005 | url=http://www.pubmedcentral.nih.gov/articlerender.fcgi?tool=pubmed&pubmedid=15632408 | pmid=15632408 | doi=10.1503/cmaj.1040708 | pmc=543948 }}{{Dead link|date=November 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Pristupljeno [[7. novembar]] [[2010]]</ref> Prema istraživanju sprovedenom u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], [[2004]]. godine,<ref>{{en}}New treatment guidelines urge improved diagnosis and greater awareness of treatment options for this common, debilitating condition, Filadelfija August 02, 2004 [https://archive.today/20120723032820/www.accessmylibrary.com/coms2/summary_0286-12827906_ITM PR Newswire], Pristupljeno [[7. novembar]] [[2010]]</ref> najveća učestalost hiperhidroze evidentirana je kod bolesnika u dobi između 25 i 65 godina (od 3,5% do 4,5%), a najniže u dobi od 12 godina (0,5% -0,7%). Prosečna starost bolenika sa hiperhidrozom bila je 25 godina, sa značajnim razlikama u lokalizaciji hiperhidroze na telu u različitim starostim grupama. Tako se izolovana hiperhidroza dlanova, prosečno najčešće javljala kod trineestogodišnjaka, izolovana [[pazuh|pazušna]] hiperhidroza kod devetnaestogodišnjaka, a istovremena hiperhidroza na dlanovima, ispod pazuha i u drugim oblastima kod dvadesetdvogodišnjaka. Lokalizacija [[znojenje]] (prema sprovedenim studijama u svetu) je različita između pojedinih populacija;<ref>{{ru}}Эpidemiologiя pervičnogo gipergidroza, [http://www.hyperhidrosis.ru/parts.php?id=41&sub=true Hyperhidrosis.Ru - saйt o Gipergidroze dlя pacientov i vračeй] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071120111730/http://www.hyperhidrosis.ru/parts.php?id=41&sub=true |date=2007-11-20 }}, Pristupljeno [[7. novembar]] [[2010]]</ref> * U [[Nemačka|Nemačkoj]] - kod 256 anketiranih; u 115 slučajeva preterano znojenje se javljalo ispod pazuha, u 86 slučajeva na [[dlan]]ovima u 75 slučajeva na [[stopalo|stopalima]]. * U [[Francuska|Francuskoj]] - kod 382 bolesnika koji su podvrgnuti istraživanju; 30% je patilo od preteranog znojenja dlanova, 51% od preteranog znojenja u pazušnim jamama, 5% od preteranog znojenja dlanova i stopala, 5% od preteranog znojenja lica i 5% od preteranog znojenja na svim ostalim mogućim mestima na telu * U [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] - 51% bolesnik je imao pazušnu hiperhidrozu izolovanu ili u kombinaciji sa drugim lokalizacijama, 9,5% izolovana pazušnu hiperhidrozu, dok je 25% pacijenata patilo od izolovane hiperhidroze dlanova ili udružene hiperhidroze sa preteranim znojenjem na drugim lokacijama. Prema novijim istraživanjima, dokazano je da hiperhidroza ima [[Genetika|genetičku predispoziciju]], što potvrđuju podaci da se u 25-50(65)% slučajeva hiperhidroza javlja i kod jednog ili više članova iste [[Porodica|porodice]].<ref>{{en}} Ro KM, Cantor RM, Lange KL, Ahn SS Palmar hyperhidrosis: evidence of genetic transmission. J Vasc Surg. 2002 Feb;35(2):382-6. [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/11854739 Abstract PMID 11854739], Pristupljeno [[7. novembar]] [[2010]]</ref><ref>{{en}} Kaufmann H, Saadia D, Polin C, Hague S, Singleton A, Singleton A. Primary hyperhidrosis--evidence for autosomal dominant inheritance. Clin Auton Res. 2003 Apr;13(2):96-8. [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/12720093 PMID 12720093 &#91;PubMed - indexed for MEDLINE&#93;], Pristupljeno [[7. novembar]] [[2010]]</ref> U [[Studija slučaja|studiji]] iz [[2006]], istraživači sa [[univerzitet]]a „Saga“ iz [[Japan]]a navode da se primarni [[Genetički kod|genetički lokus]] hiperhidroze dlanova ruku nalazi u mapi [[hromozom]]a na lokaciji ''14q11.2-q13''.<ref>{{en}}[http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16470694 Primary palmar hyperhidrosis locus maps to 14q11.2-q13.] - Am J Med Genet A. 2006 Mar 15 ; 140(6):567-72. Pristupljeno [[7. novembar]] [[2010]]</ref><br />Kod nekih osoba heperhidroza se može javiti u ranom [[Detinjstvo|detinjstvu]], obično u [[pubertet]]u, nakon koga bolest najčešće nastavlja svoj tok sa stalnim pogoršanjem [[Simptomi bolesti|simptoma]].<ref name="Haider"/><br />Hiperhidroza u predelu pazuha nešto je češća kod [[žena]], a nogu kod [[muškarac]]a.<ref>Torsten Fischer-Rasmussen, Andreas Printzlau og Helle Klyver: ''Aksillær hyperhidrose'', Ugeskr Læger 2004;166(42):3689</ref> == Uticaj hiperhidroze na život ljudi == Hiperhidroza može imati izražen negativan uticaj na normalan život ljudi sa preteranim znojem izazivajući kod njih brojne fizičke socijalne i psihičke probeleme:<ref>{{ru}}Vliяnie gipergidroza na čelovečeskuю žiznь na [http://www.hyperhidrosis.ru/parts.php?id=38&sub=true www.hyperhidrosis.ru] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071120111721/http://www.hyperhidrosis.ru/parts.php?id=38&sub=true |date=2007-11-20 }}, Pristupljeno 29. 4. 2013.</ref> U istraživanjima za procenu fizičkih socijalnih i psihičkih posledica koje hiperhidroza izaziva kod obolelih u svakodnevnoj praksi se koriste razne „skale“-upitnici, kao npr. dole navedena za procenu pazušne hiperhidroze; :::::::::'''Skala za procenu težine pazušne hiperhidroze''' {| class="wikitable" |- !Kako ocenjujete ozbiljnost promena u pazušnoj hiperhidrozi? !! Bodovi |- | Znojenje u pazuhu je neprimetno i ne utiče na moje svakodnevne aktivnosti ||<center> ''' 1 ''' <center> |- |Primetio sam pojačano znojenje u pazuhu, koje je podnošljivo, ponekad mi smeta u svakodnevnim aktivnostima|| <center> '''2''' <center> |- | Znojenje u pazuhu mi izaziva mnoge neprijatnosti, često utiče na moje dnevne aktivnosti || <center> '''3''' <center> |- |Znojenje ispod pazuha je za mene nepodnošljivo i stalno mi smeta u svakodnevnim aktivnostima || <center> '''4''' <center> |} === Fizički problemi === Pacijenti koji pate od hiperhidroze imaju brojne fizičke probleme zbog stalno vlažna odeće i obuće. Povećana vlažnost može da izazove maceraciju kože i na njenoj površini nekontrolisanu kolonizaciju i razmnožavanje brojnih mikroorganizama (bakterija, virusa i gljivica). Povećana kolonizacija mikroorganizama kod osoba sa hiperhidrozom izaziva; u predelu pazuha oštećenje kože i pojavu bromhidroze (neprijatanog mirisa), na stopalima žarišnu keratolizu (infekciju kože stopala koju karakterišu promen nalik erozijama kože), najčešće izazvanu gram-negativnim bakterijama. Vlažan ili osušen znoj uništava odeću i obuću promenom njenog izgleda, boje i kvaliteta i pacijentima stvara velike materijalne troškove za pranje, hemijsko čišćenje i kupovinu nove odeće i obuće. === Socijalni i psihološki problemi === Stalna prisutnost vlažne i osušenim znojem prekrivene odeće i obuće, kao i neprijatan zadah znoja kod velikog broja pacijenata sa hiperhidrozom stvara brojne socijalne i psihološke probleme.<ref>Amir M, Arish A, Weinstein Y, Pfeffer M, Levy Y. ''Impairment in quality of life among patients seeking surgery for hyperhidrosis (excessive sweating): preliminary results.'' Isr J Psychiatry Relat Sci. 2000;37:25-31.[http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/10857268 Abstract]</ref> U jednoj studiji o problemima znojenja sprovodenoj u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] kod više od 50%, ispitanika sa hiperhidrozom evidentiran je pad samopouzdanja, u 38% ispitanika osećaj neprijatnosti u svakodnevnom životu, u 34% izraženo nezadovoljstvo, a u 20% ispitanika znaci [[Depresija|depresije]]. Osećaj nelagodnosti u socijalnom okruženju evidentirano je u 90% ispitanika sa hiperhidrozom dlanova, a 40% ispitanika je imalo različit stepen psiholoških poremećaja direktno povezanih sa njihovim simptomima.<ref>Strutton DR, Kowalski JW, Glaser DA, Stang PE. ''US prevalence of hyperhidrosisand impact on individuals with axillary hyperhidrosis: Results from a national survey''. J Am Acad Dermatol 2004;51(2):241-8.</ref> Preko 70% osoba sa hiperhidrozom kako bi izbeglo ove probeme menja odeću 2-3 puta dnevno. Pacijenti sa hiperhidrozom dlanova, konstantno brišu ruke odećom ili peškira, a rukovanje izbegavaju kad god je to moguće, jer na licu drugih osoba uočavaju znak uzbuđenja i nelagodnosti da se rukuju sa njima, što kod njih izaziva dodatnu anksioznost koja postaje dodatni faktor za još jače znojenje (izazivajući začarani krug pozitivne povratne informacije). Oko 77% pacijenata pokušava da izbegne rukovanje, a 17% u toku obavljanja svakodnevnih radnih zadataka mora da nosi rukavice. === Ograničenja u radnim aktivnostima === Izražena hiperhidroza dlanova može imati snažan negativan uticaj na svakodnevni život i profesionalne aktivnosti tih osoba. Znoj na dlanovima ovim osobama otežava upotrebu muzičkih instrumenata (sviranje na gitari, violini i klavijaturama), korišćenje elektronskih uređaja (na kojima oštećuju tastaturu ili izazivaju čak i koroziju metalnih delova), rad sa važnim papirima, crtežima, dokumentima, na kojima ostavljaju tragove ili razmazuju mastilo ili boju kapljicama znoja. Oko 95% bolesnika navodi da je zbog znojenje dlanova imalo poteškoće u svakodnevnim aktivnostima, a navode i da su često bili u riziku od strujnog udara ili posekotina zbog ispadanja staklenih predmeta. Kod pazušne hiperhidroze, ovi problemi uopšte ne postoje ali oni imaju potrebu za stalnom promenom odeće i strah od kretanja kako bi što manji broj osoba uočio promene na njihovoj odeći iazvane kvašenjem. Manje od 20% bolesnika sa pazušnom hiperhidrozom zadovoljni su svojim sopstvenim sposobnostima da obavljaju svakodnevne aktivnosti. Kod većine osoba sa pazušnom hiperhidrozom primetno je izražen veći uticaj znojenja ispod pazuha na kvalitet poslova i njihovu produktivnost. Prema nacionalnim istraživanjima u SAD kod oko 13% pacijenata sa hiperhidrozom registrovano je smanjenje vremena provedenog na radu. Kako primarna hiperhidroza počinje u detinjstvu, mladosti i adolescenciji, često ima uticaj na profesionalnu orijentaciju i njihovu dalju karijeru koja zavisi od obima hiperhidroze. U studiji sprovedenoj kod osoba sa hiperhidrozom dlanova 19% pacijenata je navelo da je na izbor njihovog zanimanja uticalo prisustvo hiperhidroze. Kako veliki broj zanimanja uključuje česta rukovanja, kontakt sa papirima, metalnim predmetima, električnom ili elektronskom opremom, brojna su ograničenja za osobe sa hiperhidrozom što predstavlja za njih i značajan ekonomski problem. == Patofiziologija == Hiperhidroza se javlja u dva pojavna oblika znojenja i to kao;<ref name="Andrews"/> === Primarna (esencijalna ili idiopatska) hiperhidroza === Uzrok ovog oblika hiperhidroze nije poznat. Za razliku od funkcionalnog znojenja koje nastaje kao posledica fizičkog vežbanja, obavljanjanja težih radnih aktivnosti, [[Premorenost (bezbednost)|premora]], uvećane telesne, spoljašnje ili sobne [[Temperatura|temperature]], primarna hiperhidroza nastaje i kao posledica emocionalnih (psihosomatskih) naprezanja i [[strepnja|anksioznosti]]. Počeci hiperhidrpze najčešće nastaju u detinjstvu ili pubertetu i uglavnom se manifestuju svakodnevno. ''Primarna fokalna (žarišna) hiperhidroza'' je preterano, bilateralno (obostrano) znojenje koje se javlja na dlanovima, tabanima, u pazušnim jamama i u manjoj meri u kraniofacijalnoj regiji. Poremećaj se karakteriše;<ref>Hornberger, John et al.'' Recognition, diagnosis, and treatment of primary focal hyperhidrosis.'' Journal of the American Academy of Dermatology 2004; 51: 274-286</ref><ref>Lowe, Nicholas et al. ''Botulinum toxin type A in the treatment of primary axillary hyperhidrosis: A 52-week multicenter double-blind, randomized, placebo-controlled study of efficacy and safety.'' Journal of the American Academy of Dermatology 2007; 56: 604-611</ref><ref>Strutton, David R. et al. ''US prevalence of hyperhidrosis and impact on individuals with axillary hyperhidrosis: Results from a national survey''. Journal of the American Academy of Dermatology 2003; 12: 241-248</ref><ref>Haider, Aamir et al. ''Focal hyperhidrosis: diagnosis and management''. Canadian Medical Association Journal 2005; 172 (1): 69-75</ref> vidljivim, prekomernim znojenjem koje traje najmanje šest meseci bez ikakvog vidnog razloga, značajnim psihološkim i socijalnim oštećenjima i sa najmanje dva od navedenih funkcionalnih poremećaja u tabeli desno: Znojne žlezda kod bolesnika sa hiperhidrozom, u histološkoj građi, broju, kao i njihovoj veličini ne razlikuju se od znojnih žlezda kod ljudi koji nemaju hiperhidrozu. Hiperhidroza je prvenstveno posledica hiperfunkcije a ne hipertrofije, u medicinskom smislu. U bolesnika sa primarnom hiperhidrzom u osnovi poremećaje je izraženije odgovor organizma na normalan stimulans u vidu fizičkog ili emocionalnog stresa. Postoje dokazi da pacijenata sa hiperhidrozom imaju nizak prag za emociama izazvano znojenje i normalan prag za znojenja izazvano termoregulaciom i lekovima. Imajući u vidu da se hiperhidroza razvija i u ranom detinjstvu, postoji sumnja da je ona psihološkog porekla, već da su primarni fiziološki poremećaji sa psihološkim posledicama. Kao jedan od mogućih mehanizama snižavanja praga ekscitacije (nadražaja) znojnih žlezda kao i njihov izraženiji odgovor na stimuluse, koji je prisutan kod bolesnika sa hiperhidrozom najverovatnije je posledica povećane aktivnosti simpatičkog nervnog sistema. Iako je pravi patofiziološki mehaniza primarne hiperhidroze i dalje nepoznat, postoje mnogobrojni dokazi da je ona posledica primarne disfunkcije autonomnog nervnog sistema. Kako hiperhidroza veoma često počinje u detinjstvu ona može biti i nasledna bolest, u kojoj su fiziološki mehanizmi poremećaja genetički predodređeni.<ref>{{ru}}Patofiziologiя povыšennogo potootdeleniя, [http://www.hyperhidrosis.ru/parts.php?id=40&sub=true saйt o gipergidroze dlя pacientov i vračeй] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071120111725/http://www.hyperhidrosis.ru/parts.php?id=40&sub=true |date=2007-11-20 }}, Pristupljeno [[7. novembar]] [[2010]]</ref> === Sekundarna (generlizovana) hiperhidroza === Sekundarna hiperhidroza je patološko stanje, pre svega izazvano promenama u metabolizmu ili funkcijama autonomnog nervnog sistema, koje nastaju kao posledica sledećih poremećaja. <small>''(vidi tabelu ispod)''</small> ::::: '''Uzroci fokalne i generalizovane hiperhidroze <ref>Aamir Haider and Nowell Solish Focal hyperhidrosis: diagnosis and management CMAJ. 2005 January 4; 172(1): 69–75. doi: 10.1503/cmaj.1040708.</ref> ''' {| class="wikitable" |- ! PRIMARNA (FOKALNA) HIPERHIDROZA !! Javlja se u inače zdravih ljudi ili kao simptom u dole navedenim poremećajima: |- |'''Primarna idiopatska hiperhidroza''' || * Uzrok ovog oblika nije poznat |- | '''Gustativna hiperhidroza<br />ili Frejov sindrom''' || * Kao posledica oštećenja nerava koji vode do [[Doušna žlezda|parotidne]] (doušne) žlezde. |- | '''Neurološki oblik''' || * Neuropatije * Bolesti [[Autonomni nervni sistem|simpatičkog nervnog sistema]] |- !SEKUNDARNA (GENERALIZOVANA) HIPERHIDROZA !! Obično je deo kliničke slike u dole navedenim (osnovnim) bolestima ili poremećajima: |- |'''Endokrine bolesti'''|| * Hipertireodizam * Hiperpituitarizam * Šećerna bolest * Gojaznost * Kakrcionoidni sindrom * Menopauza * Feohrpmocitom * Akromegalija |- | '''Neurološke bolesti''' || * Cerebro vaskularni insult * Akromegalija * Oštećenje funkcija kičmene mozdine * Psihijatrijske bolesti ([[Parkinsonova bolest]], Rilei-Dai sindrom) |- | '''Maligne bolesti''' || * Mieloproliferativna bolest * Hodčkinova bolest * Limfom * Tumori hipofize |- |'''Hiperhidroza u nfekcijom izazvanim bolestima''' || * Srčane infekcije (šok, miokarditis) * Plućne infekcije (pneumonija, [[tuberkuloza]]) |- | '''Lekovima izazvana hiperhidroza''' || * [[Doksepin]] • [[Fluoksetin]] • [[Venlafaksin]] • [[Fizostigmin]] • [[Pilokarpin]] • [[Propranolol]] * Triciklični antidepresivi • Antiemetici |- | '''Trovanjem izazvana hiperhidroza''' || * Alkohol * Ostali otrovi |} === Oblici === Hiperhidroza prema rasprostranjenosti promena u znojnim žlezdama tela može biti; ''Žarišna (fokalna) hiperhidroza''<br />Kada su znojenjem zahvaćeni samo pojedini delovi tela (dlanovi, pazušne jame, lice, tabani...) i koja se javlja kao; * primarna idiopatska hiperhidroza, * gustativna hiperhidroza ili Frejov sindrom i * primarna nurološka hiperhidroza. ''Generalizovana hiperhidroza'' * Kada je pojačanim znojenjem zahvaćeno celo telo. == Dijagnoza == Prvi korak u proceni hiperhidroze mora da napravi razliku između generalizovane i fokalne hiperhidroze. Generalizovana hiperhidroza je obično deo nekog drugog osnovnog poremećaja, kao što su infektivne ili maligne bolesti, hormonski poremećaj,<ref>{{en}}Boni R. ''Generalized hyperhidrosis and its systemic treatment.'' Curr Probl Dermatol 2002;30:44-7. [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/12471697 PubMed], Pristupljeno [[21. novembar]] [[2010]]</ref><br />Treba imati u vidu i činjenicu da se fokalna ili primarna idiopatska hiperhidroza može javiti i kod inače zdravih ljudi. Zato bilo koji stepen znojenja koji je povezan sa svakodnevnim životnim aktivnostima i produkcijom znoja ispod pazuha manjom od 20&nbsp;mg/min ne treba proglašavati poremećajem znojenja ili hiperhidrozom.<ref>{{en}}Hornberger J, Grimes K, Naumann M, Glaser DA, Lowe NJ, Naver H, et al; Multi-Specialty Working Group on the Recognition, ''Diagnosis and Treatment of Primary Focal Hyperhidrosis''. Recognition, diagnosis, and treatment of primary focal hyperhidrosis. J Am Acad Dermatol 2004;51:274-86. [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15280848 PubMed], Pristupljeno [[21. novembar]] [[2010]]</ref> Dijagnoza primarne fokalne hiperhidroze se postavlja primenom sledećih kriterijuma, koji omogućavaju lako razlikovanje fokalna od generalizovane hiperhidroze <small>''(vidi tabelu desno)''</small>; * Poremećaj je maksimalno izražen u drugoj ili trećoj deceniji života i manifestuje se kao obostrano preterano znojenje ograničeno na pazuh, tabane, dlanove, lice ili druge lokacije na telu. * Izraženo znojenje koje se javlja ubrzo nakon uzimanja hrane, ''(tzv. [[gustativna hiperhidroza]] ili Frejov sindrom)''<ref>{{en}}[http://www.medterms.com/script/main/art.asp?articlekey=9292 Definition of Frey syndrome,, MedicineNet] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120807054614/http://www.medterms.com/script/main/art.asp?articlekey=9292 |date=2012-08-07 }}, Pristupljeno [[21. novembar]] [[2010]]</ref> na jednoj strani [[čelo|čela]], [[lice|licu]], [[kožni sistem|koži]] [[Glava|glave]] i [[vrat]]u, najčešće kao posledica oštećenja [[živac]]a koji vode do [[Doušna žlezda|doušne pljuvačne žlezde]]. * Pozitivna porodična anamneza, ili prisustvo hiperhidroze kod još najmanje jednog člana uže porodice (javlja se u 30% -50% pacijenata) <ref>{{en}}Stolman LP.'' Treatment of hyperhidrosis.'' Dermatol Clin 1998;16:863-7. [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/9891696 PubMed], Pristupljeno [[21. novembar]] [[2010]]</ref> i prestanak znojenja u toku spavanja, su značajni dijagnostički kriterijumi. * Kao standardni [[Dijagnostički test|dijagnostički]] kriterijum za fokalnu hiperhidrozu, koristi se prag »normalne vrednosti znojenja«, (određen merenjem količine izlučenog [[znoj]]a) koji iznosi manje od 1 ml/m² u minuti izlučenog znoja ekkrine žlezda u stanju mirovanja na sobnoj temperaturi.<ref>{{en}}Sato K, Kang WH, Saga KT.'' Biology of sweat glands and their disorders I. Normal sweat gland function.'' J Am Acad Dermatol 1989;20(4):537-63. [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/2654204 PubMed], Pristupljeno [[21. novembar]] [[2010]]</ref> === Klasifikacija hiperhidroze === Prema težini simptoma (količne zlučenog znoja) hiperhidroza se može podeliti na: * ''Hiperhidrozu blažeg stepena'', (pojačano znojenje, ali pacijenta i druge ososbe to ne uočavaju kao poremećaj). * ''Hiperhidroza srednje stepena'', (kod pacijenta postoje psihološko-socijalni poremećaji, stid prilikom rukovanja, vlažna odeća) * ''Hiperhidroza izraženog stepena''<, (mokra odeća, miris znoja, sa takvim osobama ljudi počninju da izbegavaju kontakt). == Terapija == Primarna hiperhidroza je fizički i emotivno stanje (bolest) koje ozbiljno remeti psihosocijalni mir i životno blagostanje u odsutvu bolesti. Za lečenje hiperhidroze danas lekari raspolažu brojnim terapijskim sredstvima i metodama čijom primenom treba da smanje količinu izlučenog znoja pre svega na dlanovima, tabanima i u pazušnim jamama. Najjednostavnija metoda, za lečenje hiperhidroze je primena brojnih preparata za lokalnu upotrebu, kojima prvo treba započeti lečenje. Ako lekovi za lokalnu upotrebu nisu delotvorni, može se primeniti [[jonoforeza]], koja je najprihvatljivija za lečenje pacijenata sa hiperhidrozom tabana ili dlanova. Sledeća metoda koja u zadnjih godina daje dobre rezultate je primena [[Botulinski toksin|botulinskog toksina]] u vidu injekcija. Kada se u lečenju pacijenti sa hiperhidrozom ne mogu postići reultati napred navedenim sredstima i metodama može se primeniti hirurški oblik lečenja u vidu; ekscizije znojnih žlezda kod bolesnika sa pazušnom hiperhidrozom i gornja grudna endoskopska [[simpatektomija]] kod hiperhidroze dlanova i pazuha.<ref>White JW Jr. ''Treatment of primary hyperhidrosis'' .Mayo Clin Proc. 1986 Dec;61(12):951-6. [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/3095597 PMID 3095597 &#91;PubMed - indexed for MEDLINE Abstract&#93;], Pristupljeno [[8. novembar]] [[2010]]</ref><ref>Lewis P Stolman, MD, FACP, FRCP(C)'' Hyperhidrosis Medical and Surgical Treatment Eplasty''. 2008; 8: e22. Published online 2008 April 18. [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC2344132/ PubMed], Pristupljeno [[8. novembar]] [[2010]]</ref><ref>Tanja Schlereth, Dr. med., Marianne Dieterich, Prof. Dr. med., and Frank Birklein, Prof. Dr. med. ''Hyperhidrosis—Causes and Treatment of Enhanced Sweating'' Dtsch Arztebl Int. 2009 January; 106(3): 32–37. Published online 2009 January 16. doi: 10.3238/arztebl.2009.0032. [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC2695293/ PubMed], Pristupljeno [[8. novembar]] [[2010]]</ref> === Antiperspiranti === Najjednostavnija metoda, kojom prvo treba započeti lečenje hiperhidroze je primena brojnih preparata za lokalnu upotrebu ili [[antiperspiranat]]a, u obliku [[dezodoranas]]a i [[krema]] za pazuh, ruke i noge. Indikacije za njihovu primenu su hiperhidroza dlanova pazuha i stopala.<ref name="Rapprich">{{de}}Rapprich S, Hasche E, Pietschmann J, Hagedorn M (2003) Lokale operative Therapie der Hyperhidrosis axillaris. In: Fortschritte der praktischen Dermatologie und Venerologie 2004. Hrsg: Plewig G, Kaudewitz P, Sander CA; Berlin, Heidelberg, New York, Springer: 377-396 [http://www.uni-duesseldorf.de/WWW/AWMF/ll/013-059.htm Definition und Therapie der primären Hyperhidrose-AWMF online], Pristupljeno [[8. novembar]] [[2010]]</ref> '''[[Aluminijum hlorid]]''' Aluminijumske soli izazivaju smanjenje znojenja zatvaranjem kanala u ekkrinim znojnim žlezdama. One ulaze u kanale žlezdi i u njima formiraju kompleks koji se sastoji od metalnih [[jon]]a i [[mukopolisaharidi|mukopolisaharida]] iz oštećenih površinskih [[ćelija]] kanala žlezdi. [[Aluminijum hlorid]] se primenjuje u različitim koncentracijama (od 10 do 30%), najbolje u večernjim satima, a rezultati njegovog dejstva su vidljivi nakona 2-5 minuta. Lečenje traje nekoliko nedelja, nakon čega se pravi pauza zbog moguće pojave [[dermatitis]] u području primene preparata.<ref name="Rapprich"/> '''[[Tanin|Taninska kiselina]]''' Dejstvo taninske kiseline se zasniva na stezanju izvodnih kanala znojnih žlezda, čime se redukuje količina izlučenog znoja. Ona se primenjuje u obliku krema, [[losion]]a i praškova za pazuh, ruke i noge.<ref name="Rapprich"/> === Jonoforeza === Jedan od najjednostavnijih, najsigurniji i najekonomičnijih načina lečenja hiperhidroze dlanova i/ili tabana je [[jonoforeza]]. Jonoforeza je unos u telo, preko intaktne kože jonizovane supstance (leka) primenom jednosmerne struje. Jonoforeza se izvodi tako što se vlažni sunđeri sa elektrodama pričvrste za šake, tabane ili se postave u pazušne jame i zatim se kroz njih u određenom vremenskom trajanju propušta jednosmerna struja niske voltaže (maksimalne jačine 20 mA). Učinak jonoforeze je privremen (reverzibilan), i zato se ona mora ponavljati u određenim vremenskim intervalima (nedeljno ili mesečno). Mehanizam delovanja jonoforeze je nepoznat. Godine [[1936]], ''Ichihashi'' je primenjivao razna sredstva kao što su; atropin, histamin i formaldehid kako bi dokazao da se znojenje dlanova može smanjiti jonoforezom.<ref>Ichihashi T. ''Effect of drugs on the sweat glands by catophoresis, and an effective method for suppression of local sweating: Observation on the effect of diaphoretics and adiaphoretics.'' J Orient Med 1936; 25:101-2.</ref> NJegova istraživanja su ostala gotovo neprimenjena u medicinskoj praksi sve do [[1952]], kada su Bouman i Gruenvald (''Bouman and Gruenwald'') objavili svoju studiju, nakon lečenja 113 bolesnika i u njoj prikazali pozitivne učinke jonoforeza u lečenju hiperhidroze dlanova i tabana, i dokazali da se i bez dodavanja jonizujuće supstance postižu isti terapijski efekat kao i primenom obične vode sa česme.<ref>Bouman HD, Grunewald Lentzer EM. ''The treatment of hyperhidrosis of hands and feet with constant current.'' AmJ Phys Med 1952; 31:158 169</ref><br />Levit je [[1968]]. prvi prikazao jednostavan galvanski uređaj čijom upotrebom je mogao da ublaži hiperhidrozu u 85% obolelih.<ref>Levit F. ''Simple device for the treatment of hyperhidrosis by iontophoresis.'' Arch Dermatol 1968; 98:505-7</ref>,<ref>Levit F. ''Treatment of hyperhidrosis by tap water iontophoresis''. Cutis 1980; 26:192-4.</ref> U studiji koju su objavili ''Reinauer S, Neusser A, Schauf G, Holzle E'', nakon lečenja jonoforezom 25 pacijenata sa hiperhidrozom dlanova, prestanak simptoma javljao se u proseku nakon 11 tretmana (30 minuta po tretmanu najmanje četiri puta nedeljno), primenom vode sa česme.<ref>Reinauer S, Neusser A, Schauf G, Holzle E. ''Iontophoresis with alternating current and direct current offset (AC/DC iontophoresis): a new approach for the treatment of hyperhidrosis.'' Br J Dermatol 1993; 129:166-9.</ref> Kod onih pacijenta koji ne reaguju na vodu iz slavine u toku jonoforeze, u vodu se mogu dodati antiholinergične supstance. Potpuni prestanak znojenja obično traje jednu do dve nedelje i znojenje brzo vratćalo bez primene terapije održavanja.<ref>Holze E, Alberti N. ''Long-term efficacy and side effects of tap water iontophoresis of palmoplantar hyperhidrosis: the usefulness of home therapy''. Dermatologica 1987; 175: 126-35.</ref> Neželjena dejstva nakon primene jonoforeze (koja su jako retka), mogu se javiti u obliku; osećaja paljenja i peckanje po koži tretiranog područja, preterano suvih dlanova i ispucale kože a mogu sprečiti smanjenjem učestalosti jonoforeze i primenom vazelina. Kao teže komplikacije mogu se javiti eritem i pojava retkih vezikula na koži koje se mogu (ako je to potrebno) lečiti primenom kreme 1% hidrokortizona. Kompenzacioni oblik hiperhidroze se kod jonoforeze nikada ne pojavljuje. Zbog ograničenog načina primene i zbog nešto veće iritacije kože pazušne jame u odnosu na kožu tabana i dlanova, jonoforeza se retko primenjuje u lečenju pazušne hiperhidroze. === [[Botulinski toksin]] === {{Glavni članak|Botulinski toksin}} [[Botulinski toksin]] kod hiperhidroze: primenjuje se u obliku intrakutanik ili intraglandularnih injekcija koje se ubrizgavaju u pazušne žlezde i [[kožni sistem|kožu]]. On inhibira oslobađanje [[acetilholin]]a u holinergičnim nervima koji inervišu znojne žlezde i tako smanjuje produkciju znoja. Trajanje i oblik terapije se razlikuje od osobe do osobe. Pre primene botoksa potrebno je da se uradi specijalni test kojim se tačno definiše „radno polje“- odabrane regije za tretman. Kod prekomernog znojenja ispod pazuha nije potrebna prethodna [[anestezija]], međutim ubrizgavanje botoksa u regiju dlanova i stopala zahteva anesteziju. Upotreba [[botulinski toksin|botulinskog toksina]] je u većini zemalja odobrena za primarno lečenje hiperhidroze pazušnih (aksiliarnih) žlezda.<ref>{{de}}Torsten Fischer-Rasmussen, Andreas Printzlau og Helle Klyver: Aksillær hyperhidrose, Ugeskr Læger 2004;166(42):3689</ref> Korišćenje botoksa na drugim mestima u telu, kao što su ruke, noge i čelo, u nekim zemljama se ne preporučuje.<ref name="Rapprich"/> === Sistemska terapija === Za sistemsko lečenje hiperhidroze koriste se preparati, koji se na osnovu njihovog farmakološkog dejstva, najčešće razvrstavaju u dve grupe; '''Antiholinergični lekovi''' <br />Inhibicijom naurotasmisije acetilholina u perifernim receptorima, ovi lekovi sprečavaju prenos nervnih signala do znojne žlezde.<ref name="Connolly">Connolly M, de Berker D. ''Management of primary hyperhidrosis.'' Am J Clin Dermatol 2003;4(10):681-97</ref> Najčešći primenjivani antiholinergici za lečenje hiperehidroze su ; ''[[Glikopirolat]]'', ''[[Vagantin]]'' (koji je pokazao efikasnost samo kod hiperhidroze pazuha ali ne i dlanova), ''[[Sormodren]]'' (koji se koristi u lečenju [[Parkinsonova bolest|Parkinsonove bolesti]] itd), ali njihova doza, koja se primenjuje za kontrolu znojenje, može izazvati značajne negativne efekte, što ograničava efikasnost upotrebe ovih lekova. Kao neželjeni efekti u toku primene antiholinergika najčešće se javljaju; suvoća u ustima, zamagljen vid, pad koncentracije, retencija mokraće, zatvor i tahikardija.<ref name="Connolly"/> '''Ostali preparati''' <br />U ovu grupu lekova spadaju; [[psihotropni lekovi]], [[sedativi]], [[blokatori kalcijumovih kanala]] (npr., diltiazem), [[gabapentin]], [[Nesteroidni antiinflamatorni lek|indometacin]], [[beta blokatori|β-blokatori]] (npr. [[propranolol]]a). Ovi lekovi se uglavnom koriste kod pacijenata sa generalizovanom hiperhidrozom, uglavnom kod onih sa izraženi psihički poremećajima. Efikasnost ovih lekova u lečenju fokalne hiperhidroze nije potvrđena.<ref name="Connolly"/><ref>Eedy DJ, Corbett JR. ''Olfactory facial hyperhidrosis responding to amitriptyline''. Clin Exp Dermtol 1978;12:298-9.</ref><ref>Tkach JR. Indomethacin treatment of generalized hyperhidrosis. J Am Acad Dermatol 1982;6:545.</ref><ref>Feder R. ''Clonidine treatment of excessive sweating''. J Clin Psychiatry 1995; 56: 35.</ref> === Hirurška terapija === ==== Ekscizija ==== Indikacija za primenu ekscizija znojne žlezde je neuspešno konzervativno lečenje izražene pazušne hiperhidroze. Radikalna eksicija (uklanjanje) znojne žlezde u pazuhu izvodi se u lokalnoj ili opštoj anesteziji. Nakon rasecanja kože vrši se kompletno vađenje pazušne žlezde, a nakon toga korekcija i ušivanje kože pazuha. <br /> Ovom vrstom lečenja trajno se smanjuje hiperhidroza, ali ona ima i svoje nedostatke; loše (produženo) zarastanje [[rana]], [[nekroza]] kože, hipertrofični ožiljci sa tendencijom da dovedu do [[kontraktura]] (ograničenja pokreta), nastanak [[keloid]]a, dehiscencija rane, ružnih ožiljci. Dug oporavak nakon ekscizije i pojava znojenje na rubnim ivicama pazuha ne može se isključiti.<ref>{{de}}Rapprich S, Hasche E, Pietschmann J, Hagedorn M (2003) ''Lokale operative Therapie der Hyperhidrosis axillaris''. In: Fortschritte der praktischen Dermatologie und Venerologie 2004. Hrsg: Plewig G, Kaudewitz P, Sander CA; Berlin, Heidelberg, New York, Springer: 377-396 [http://content.karger.com/ProdukteDB/produkte.asp?Doi=251002 Abstract], Pristupljeno [[8. novembar]] [[2010]]</ref> ==== Supkutana kiretaža ==== Indikacija za primenu ove metode<ref>{{en}}Rompel R, Scholz S (2001)'' Subcutaneous curettage vs. injection of botulinum toxin A for treatment of axillary hyperhidrosis.'' J Eur Acad Dermatol Venereol 15: 207-211 [http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1046/j.1468-3083.2001.00226.x/abstract Abstract-Onlinelibrary], Pristupljeno [[8. novembar]] [[2010]]</ref> može biti neuspešno konzervativno lečenje težih oblika pazušne hiperhidroze. Nakon reza kroz kožu specijalnim instrumentom (kiretom) u lokalnoj ili opštoj anesteziji vrši se kiretaža (uklanjanje grebanjem) znojne žlezde. Prednost ove vrste intervencije je što se ona izvodi relativno brzo, bez većih oštećenja kože sa malim brojem šavova, malim rizikom za nastanak hipertrofičnih ožiljak ili keloida i dobrim estetskim rezultatima. Mane ove intervencije su loš zarastanje rana, nekroza kože, hematom, limfne fistule i formiranje ciste. Takođe kod kiretaže postoji rizik od nepotpunog uklanjanja znojnih žlezda, što može zahtevati ponovno izvođenje intervencije. ==== [[Simpatektomija]] ==== {{Glavni članak|Simpatektomija}} ===== Gornja (grudna) [[simpatektomija]] ===== Gornja (grudna) [[simpatektomija]] ili (T₂) ganglionektomija, je hiruruška metoda lečenja, koja se često preporučuje pacijentima sa teškim oblicima hiperhidroze dlanova i pazuha.<ref name="Lewis">{{en}}Lewis P Stolman, Treatment of hyperhidrosis Journal of Drugs in Dermatology, Oct, 2003,[http://findarticles.com/p/articles/mi_m0PDG/is_5_2/ai_110220258/?tag=content;col1 Abstract] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080619212402/http://findarticles.com/p/articles/mi_m0PDG/is_5_2/ai_110220258/print |date=2008-06-19 }}, Pristupljeno [[8. novembar]] [[2010]]</ref> <br />Lumbalna (slabinska) [[simpatektomija]] se ređe primenjuje za lečenje hiperhidroze tabana, zbog mogućeg rizika pojave seksualnih disfunkcija. Iako je efikasnost simpatektomije u lečenju hiperhidroze dlanova evidentna, sa stopom uspešnosti od ''92%'' do ''99%'', nakon njene primene postoji i potencijalna opasnost nastanka komplikacija, koje ponekad mogu biti značajne. Kao moguće komplikacije nakon simpatektomije (koje se kreću od ''24%'' do ''100%'' u zavisnosti od sprovedenih studija) navode se; * ''kompenzaciona hiperhidroza'' (pojačano znojenje u nekim drugim delovima tela), * ''gustativno znojenje'' (znojenje, obično lica, koje se javlja u toku jedenja hrane), * ''perzistirajući [[Hornerov sindrom]]'', * ''postoperativna infekcija rane'', * ''[[Pneumotoraks|hemotoraks]]'', * ''interkostalne (međurebarne) neuralgije'', * ''ponavljanje (recidiv) hiperhidroze.'' <ref>Chen HJ, Shih DY, Fung ST. ''Transthoracic endoscopic sympathectomy in the treatment of palmer hyperhidrosis.'' Archives of Surgery 1994; 129 (6):630-3. </ref>,<ref>Edmondson RA, Banerjee AK, RennieJA. ''Endoscopic thoracic sympathectomy in the treatment of hyperhidrosis.'' Annals of Surgery 1992; 215(3):289-93.</ref>,<ref>Gordon A, Zecmeister K. CollinJ, ''The role of sympathectomy in surgical practice''. Europ J of Vascul Surg 1994; 8(2):129-37.</ref><ref>Herbst F. Plas EG, Fugger R, Fritsch A. ''Endoscopic thoracic sympathectomy for primary hyperhidrosis of the upper limbs: A critical analysis and long-term results of 480 operations''. Annals of Surgery 1994; 220(1):86-9.</ref>,<ref>Chu D, Shi P, Wu C. ''Transthoracic endoscopic sympathectomy for treatment of hyperhidrosis palmaris.'' Kaohsiung J Med Sci 1997; 13:162-8.</ref>,<ref>Drott C, Gothberg G, Claes G, ''Endoscopic transthoracic sympathectomy: an efficient and safe method for the treatment of hyperhidrosis''. J Am Acad Derm 1995; 33(1):78-81.</ref> Pojavom endoskopske simpatektomije značajno je smanjena učestalost mnogih komplikacija. Kompenzaciona hiperhidroza (pojačano znojenje u nekim drugim delovima tela), je najčešće komplikacije i glavni razlog za nezadovoljstvo pacijenata sa [[Simpatektomija|endoskopskom simpatektomijom]]. Kompenzacioni hiperhidroza može mnogo više da smeta u svakodnevnom životu nego što je to činila hiperhidroza dlanova u koja je pogađala pojedine pacijenta, a koji često zbog ove komplikacije simpatektomije ponekad moraju da menjaju odeću natopljenu znojem dva ili tri puta dnevno. U nedavnom sistematski obrađenoj literaturi o primeni simpatektomije za lečenje hiperhidroze, hipoteza za istraživanja je bila; ''"Da li smo plaćali visoku cenu za hiruršku simpatektomiju?"'' <ref>Furlan AD, Mailis A, Papagapiou M. ''Are we paying a high price for surgical sympathectomy?'' ''A systematic literature review of late complications.'' J of Pain 2000; 1(4):245-57.</ref> * U ovom istraživnju obrađeno je ''135'' naučnih studija u kojima su prikazani podaci o lečenju ''22.458'' pacijenata i ''42.061'' procedura. * Kod ''84,3%'' prikazanih pacijenata primenjeno je operativno lečenje hiperhidroze. * Kompenzatorna hiperhidroza se javila u 52,3% pacijenata, gustativno znojenje u ''32,3%'', fantomsko znojenje u ''38,6%'', a Horner-ov sindrom u ''2,4%'' pacijenata. * Neuropatske komplikacije su se javile u ''11,9%,'' pacijenata ali su ređe nego u toku hiperhidroze Moran <ref>Moran KT. Brady ME ''Surgical management of primary hyperhidrosis.'' Brit J of Surgery 1991; 78(3):279-83.</ref> u svojoj studiji prilično kratko i jasno zaključuje:<br />...''"Komplikacije nakon hirurškog pristupa (nap. simpatektomiji), kao što je sindrom Homera, povreda brahijalnog pleksusa, pneumotoraks, i bolni ožiljak može nastati, dok je najčešće prate komplikacije kao što su kompenzatorna hiperhidroza i mogućnost ponovog javljanja hiperhidroze..."'' ===== [[Kompjuterizovana tomografija|CT]]-vođena perkutana simpatektomija ===== Metoda je slična gornjoj (grudnoj) [[Simpatektomija|simpatektomiji]]. Dejstvo živca se neutrališe injekcijom koncenrovanog alkohola koji se ubrizgava u njegovu okolinu preko specijalne igle koja se do zadate lokacije navodi primenom [[Kompjuterizovana tomografija|CT]] ([[Kompjuterizovana tomografija|kompjuterizovane tomografije]]).<ref>[http://www.klinikum-kulmbach.de/index.php?id=256 CT-gesteuerte perkutane lumbale Sympathikolyse], Pristupljeno [[8. novembar]] [[2010]]</ref> == Povezano == * [[Simpatektomija]] * [[Botulinski toksin]] * [[Autonomni nervni sistem]] * [[Znojna žlezda]] == Reference == {{reflist|2}} == Vanjske veze == * [http://farmaceuti.com/tekstovi/?p=1091 Operacija neutrališe znojenje – hiperhidroza, na farmaceuti.com]{{Dead link|date=June 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [http://www.hyperhidrosis.ru/parts.php?id=62 Hyperhidrosis.Ru - saйt o Gipergidroze dlя pacientov i vračeй] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120917072006/http://www.hyperhidrosis.ru/parts.php?id=62 |date=2012-09-17 }} {{Terapija hiperhidroze}} [[Kategorija:Kožne bolesti]] tcn7o6pnsvpwxt4oi12p75vs3t8x50w 0 1235274 42669743 42297999 2026-08-09T12:09:58Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669743 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = (2S)-1-[(2S)-2-[(2S)-2-[(2R)-3-(tert-butoksi)-2-[(2S)-2-[(2S)-3-hidroksi-2-[(2S)-2-[(2S)-3-(1H-imidazol-5-il)-2[(2S)-5-oksopirolidin-2-il]formamido}}propanamido]-3-(1H-indol-3-il)propanamido]propanamido]-3-(4-hidroksifenil)propanamido]propanamido]-4-metilpentanamido]-5-[(diaminometiliden)amino]pentanoil]-N-(karbamoilamino)pirolidin-2-karboksamid | image = Goserelin.svg | width = | alt = | image2 = Goserelin ball-and-stick.png | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Goserelin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Goserelin}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = Subkutano <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = 4-5 sata | excretion = Brzo se uklanja iz tela kombinacijom hepatičke i urinarne ekskrecije. <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 65807-02-5 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = L02 | ATC_suffix = AE03 | ATC_supplemental = | PubChem = | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB00014 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=59 |H=84 |N=18 |O=14 | molecular_weight = 1269.4105 | smiles = CC(C)C[C@H](NC(=O)[C@@H](COC(C)(C)C)NC(=O)[C@H](CC1=CC=C(O)C=C1)NC(=O)[C@H](CO)NC(=O)[C@H](CC1=CNC2=CC=CC=C12)NC(=O)[C@H](CC1=CN=CN1)NC(=O)[C@@H]1CCC(=O)N1)C(=O)N[C@@H](CCCN=C(N)N)C(=O)N1CCC[C@H]1C(=O)NNC(N)=O | StdInChI = 1S/C59H84N18O14/c1-31(2)22-40(49(82)68-39(12-8-20-64-57(60)61)56(89)77-21-9-13-46(77)55(88)75-76-58(62)90)69-54(87)45(29-91-59(3,4)5)74-50(83)41(23-32-14-16-35(79)17-15-32)70-53(86)44(28-78)73-51(84)42(24-33-26-65-37-11-7-6-10-36(33)37)71-52(85)43(25-34-27-63-30-66-34)72-48(81)38-18-19-47(80)67-38/h6-7,10-11,14-17,26-27,30-31,38-46,65,78-79H,8-9,12-13,18-25,28-29H2,1-5H3,(H,63,66)(H,67,80)(H,68,82)(H,69,87)(H,70,86)(H,71,85)(H,72,81)(H,73,84)(H,74,83)(H,75,88)(H4,60,61,64)(H3,62,76,90)/t38-,39-,40-,41-,42-,43-,44-,45+,46-/m0/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = BLCLNMBMMGCOAS-URPVMXJPSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Goserelin''' je sintetički [[hormon]]. Kod muškaraca, on zaustavlja produkciju hormona [[testosteron]]a, koji može da stimuliše rast ćelija raka. Kod žena, goserelin snižava produkciju hormona [[estradiol]]a (koji takođe može da stimuliše rast ćelija raka) na nivoe slične postmenopozalnom stanju. Nakom prestanka upotrebe leka nivoi hormona se vraćaju na normalno stanje.<ref>{{cite journal |title = DrugBank 3.0: a comprehensive resource for omics research on drugs |author = Knox C, Law V, Jewison T, Liu P, Ly S, Frolkis A, Pon A, Banco K, Mak C, Neveu V, Djoumbou Y, Eisner R, Guo AC, Wishart DS |journal = Nucleic Acids Res. |year = 2011 |volume = 39 |issue = Database issue |pages = D1035-41 | pmid =21059682}}</ref><ref>{{cite journal |title = DrugBank: a knowledgebase for drugs, drug actions and drug targets |author = Wishart DS, Knox C, Guo AC, Cheng D, Shrivastava S, Tzur D, Gautam B, Hassanali M |journal = Nucleic Acids Res |year = 2008 |volume = 36 |issue = Database issue |pages = D901-6 |pmid = 18048412}}</ref> == Reference == {{reflist|2}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Goserelin}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00014 Goserelin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140407154344/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00014 |date=2014-04-07 }} [[Kategorija:Hemoterapijski agensi]] [[Kategorija:Hormonski agensi]] h6c0u20fwt2hi164ynqqqexwy8gf2h8 0 1235277 42669752 42287416 2026-08-09T13:32:35Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669752 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = (RS)-Grepafloxacin Structural Formula V1.svg | width = 250px | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Grepafloksacin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Grepafloxacin}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = Oralno <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = 15 h | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 119914-60-2 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = J01 | ATC_suffix = MA11 | ATC_supplemental = | PubChem = 72474 | PubChemSubstance = 46507253 | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB00365 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 65391 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = C11368 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 583 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=19 |H=22 |F=1 |N=3 |O=3 | molecular_weight = 359,395 | smiles = CC1CN(CCN1)C1=C(F)C(C)=C2C(=O)C(=CN(C3CC3)C2=C1)C(O)=O | StdInChI = 1S/C19H22FN3O3/c1-10-8-22(6-5-21-10)15-7-14-16(11(2)17(15)20)18(24)13(19(25)26)9-23(14)12-3-4-12/h7,9-10,12,21H,3-6,8H2,1-2H3,(H,25,26) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = AIJTTZAVMXIJGM-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Grepafloksacin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 19 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 359,395 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{Cite pmid|21059682}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 6 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o}}</ref> (''ALogP'') || -0,4 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,0 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Ų]]) || 72,9 |} == Stereokemija == Grepafloxacin sadrži stereocentar i sastoji se od dva enantiomera. Ovo je [[racemat]], tj. 1: 1 smjesa ('' R '') i ('' S '') - oblika: {| class="wikitable" style="text-align:center" |- class="hintergrundfarbe6" ! colspan="2"| Enantiomeri grepafloksacina |- | [[File:(R)-Grepafloxacin Structural Formula V1.svg|250 px]]<br /><small> CAS-Nummer: 146761-68-4</small> | [[File:(S)-Grepafloxacin Structural Formula V1.svg|250 px]]<br /><small> CAS-Nummer: 146761-69-5</small> |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Grepafloxacin}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00365 Grepafloxacin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170711091218/https://www.drugbank.ca/drugs/DB00365 |date=2017-07-11 }} {{Antibiotici inhibitori nukleinskih kiselina}} [[Kategorija:Antiinfektivi]] [[Kategorija:Antibiotici]] [[Kategorija:Hinoloni]] [[Kategorija:Karboksilne kiseline]] [[Kategorija:Aromatični amini]] [[Kategorija:Piperazini]] [[Kategorija:Aromatični ketoni]] [[Kategorija:Organofluoridi]] cpvjnmwu94sp1mdji8rfcfeheswp9he 0 1235286 42669765 42292773 2026-08-09T14:29:13Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669765 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Guaifenesin.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Guaifenesin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = Actifed-C, Aeronesin, Amonidren, Amonidrin | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Guaifenesin}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = Oralno <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = 1 h | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 93-14-1 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = R05 | ATC_suffix = CA03 | ATC_supplemental = | PubChem = 3516 | PubChemSubstance = 46508004 | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB00874 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 3396 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 980 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=10 |H=14 |O=4 | molecular_weight = 198,216 | smiles = COC1=CC=CC=C1OCC(O)CO | StdInChI = 1S/C10H14O4/c1-13-9-4-2-3-5-10(9)14-7-8(12)6-11/h2-5,8,11-12H,6-7H2,1H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = HSRJKNPTNIJEKV-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = 78.5 | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = 215 | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Guaifenesin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 10 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 198,216 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{Cite pmid|21059682|noedit}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412|noedit}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 5 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 0,7 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -1,3 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Ų]]) || 58,9 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Guaifenesin}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00874 Guaifenesin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140417221926/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00874 |date=2014-04-17 }} [[Kategorija:Ekspektoranti]] [[Kategorija:Fenoli]] [[Kategorija:Fenolni etri]] hnnswmoah00bzrn3z3ffx46bivvk8n4 0 1235322 42669824 42277290 2026-08-09T18:34:48Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669824 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = 5-(cikloheks-1-en-1-il)-1,5-dimetil-1,3-diazinan-2,4,6-trion | image = Hexobarbital.png | width = | alt = | image2 = Hexobarbital ball-and-stick.png | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Heksobarbital | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = Barbidorm, Citopan, Cyclopal, Cyclopan | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Hexobarbital}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = Oralno <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 56-29-1 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = N05 | ATC_suffix = CA16 | ATC_supplemental = , {{ATC|N01|AF02}} | PubChem = | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB01355 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = C11723 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 5706 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=12 |H=16 |N=2 |O=3 | molecular_weight = 236.267 | smiles = CN1C(=O)NC(=O)C(C)(C1=O)C1=CCCCC1 | StdInChI = 1S/C12H16N2O3/c1-12(8-6-4-3-5-7-8)9(15)13-11(17)14(2)10(12)16/h6H,3-5,7H2,1-2H3,(H,13,15,17) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = UYXAWHWODHRRMR-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = 146.5 | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Heksobarbital''' je [[barbiturat]] koji je efektivan kao [[hipnotik]] i [[sedativ]].<ref>Takenoshita R, Toki S: [New aspects of hexobarbital metabolism: stereoselective metabolism, new metabolic pathway via GSH conjugation, and 3-hydroxyhexobarbital dehydrogenases] Yakugaku Zasshi. 2004 Dec;124(12):857-71. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15577260 15577260]</ref><ref>Wahlstrom G: A study of the duration of acute tolerance induced with hexobarbital in male rats. Pharmacol Biochem Behav. 1998 Apr;59(4):945-8. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/9586853 9586853]</ref><ref>Korkmaz S, Ljungblad E, Wahlstrom G: Interaction between flumazenil and the anesthetic effects of hexobarbital in the rat. Brain Res. 1995 Apr 10;676(2):371-7. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/7614008 7614008]</ref><ref>Dall V, Orntoft U, Schmidt A, Nordholm L: Interaction of the competitive AMPA receptor antagonist NBQX with hexobarbital. Pharmacol Biochem Behav. 1993 Sep;46(1):73-6. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/8255925 8255925]</ref><ref>{{cite journal |title = DrugBank 3.0: a comprehensive resource for omics research on drugs |author = Knox C, Law V, Jewison T, Liu P, Ly S, Frolkis A, Pon A, Banco K, Mak C, Neveu V, Djoumbou Y, Eisner R, Guo AC, Wishart DS |journal = Nucleic Acids Res. |year = 2011 |volume = 39 |issue = Database issue |pages = D1035-41 | pmid =21059682}}</ref><ref>{{cite journal |title = DrugBank: a knowledgebase for drugs, drug actions and drug targets |author = Wishart DS, Knox C, Guo AC, Cheng D, Shrivastava S, Tzur D, Gautam B, Hassanali M |journal = Nucleic Acids Res |year = 2008 |volume = 36 |issue = Database issue |pages = D901-6 |pmid = 18048412}}</ref> == Reference == {{reflist|2}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Hexobarbital}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01355 Hexobarbital] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140420145230/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01355 |date=2014-04-20 }} {{Hipnotici i sedativi}} [[Kategorija:Sedativi]] [[Kategorija:Barbiturati]] [[Kategorija:Opšti anestetici]] 9wyb73je77lh590v0ocvsqzjhvqd12y 0 1235325 42669822 42298066 2026-08-09T18:33:14Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669822 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Hexylcaine_Structure.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Heksilkain | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = Cyclaine, Hexilcaina [INN-Spanish], Hexylcaine hydrochloride, Hexylcainum [INN-Latin] | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Hexylcaine}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = <10 minuta | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 532-77-4 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 10770 | PubChemSubstance = 46506241 | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB00473 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 10315 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = C14172 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 1197 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=16 |H=23 |N=1 |O=2 | molecular_weight = 261,359 | smiles = CC(CNC1CCCCC1)OC(=O)C1=CC=CC=C1 | StdInChI = 1S/C16H23NO2/c1-13(12-17-15-10-6-3-7-11-15)19-16(18)14-8-4-2-5-9-14/h2,4-5,8-9,13,15,17H,3,6-7,10-12H2,1H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = DKLKMKYDWHYZTD-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Heksilkain''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 16 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 261,359 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{Cite pmid|21059682}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 6 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o}}</ref> (''ALogP'') || 3,5 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,4 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Ų]]) || 38,3 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Hexylcaine}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00473 Hexylcaine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140301165156/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00473 |date=2014-03-01 }} [[Kategorija:Anestetici]] [[Kategorija:Benzojeve kiseline]] [[Kategorija:Karboksilatni estri]] [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Amini]] qx0th3kyy028j7fowm4ah9agxjj758k 0 1235327 42669800 42298045 2026-08-09T16:39:20Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669800 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Haloprogin.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Haloprogin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = Aloprogen, Haloprogin [USAN:INN:JAN], Haloprogina [INN-Spanish], Haloprogine [INN-French] | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Haloprogin}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 777-11-7 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = D01 | ATC_suffix = AE11 | ATC_supplemental = | PubChem = 3561 | PubChemSubstance = 46504892 | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB00793 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 3440 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 1289 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=9 |H=4 |Cl=3 |I=1 |O=1 | molecular_weight = 361,391 | smiles = ClC1=CC(Cl)=C(Cl)C=C1OCC#CI | StdInChI = 1S/C9H4Cl3IO/c10-6-4-8(12)9(5-7(6)11)14-3-1-2-13/h4-5H,3H2 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = CTETYYAZBPJBHE-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = 113.5 | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Haloprogin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 9 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 361,391 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{Cite pmid|21059682}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 1 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o}}</ref> (''ALogP'') || 4,7 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,9 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Ų]]) || 9,2 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Haloprogin}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00793 Haloprogin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305034532/http://www.drugbank.ca/drugs/db00793 |date=2016-03-05 }} [[Kategorija:Antimikotici]] [[Kategorija:Fenoli]] [[Kategorija:Fenolni etri]] [[Kategorija:Organohloridi]] [[Kategorija:Organojodidi]] 8yz230i6envgiee2ecuhcwvuuj1mr4j 0 1235329 42669819 42272072 2026-08-09T18:28:14Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669819 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Hexafluronium bromide.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Heksafluronijum bromid | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = Milaxen, Mylaxen | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Hexafluronium bromide}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 317-52-2 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 9434 | PubChemSubstance = 46507171 | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB00941 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 9063 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=38 |H=48 |N=2 | molecular_weight = 532,801 | smiles = CC.C[N+](C)(CCCCCC[N+](C)(C)C1C2=C(C=CC=C2)C2=C1C=CC=C2)C1C2=C(C=CC=C2)C2=C1C=CC=C2 | StdInChI = 1S/C36H42N2.C2H6/c1-37(2,35-31-21-11-7-17-27(31)28-18-8-12-22-32(28)35)25-15-5-6-16-26-38(3,4)36-33-23-13-9-19-29(33)30-20-10-14-24-34(30)36;1-2/h7-14,17-24,35-36H,5-6,15-16,25-26H2,1-4H3;1-2H3/q+2; | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = UUNOBWWOFTYQRY-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = 153.5 | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Heksafluronijum bromid''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 38 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 532,801 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{Cite pmid|21059682}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 0 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 9 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o}}</ref> (''ALogP'') || 6,4 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -15,7 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Ų]]) || 0,0 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Hexafluronium bromide}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00941 Hexafluronium bromide] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130607013708/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00941 |date=2013-06-07 }} [[Kategorija:Mišićni relaksanti]] [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Kvaternarna amonijum jedinjenja]] qniemapg1qaudhfnk74kumjkqcs18sp 0 1235330 42669798 42298041 2026-08-09T16:37:44Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669798 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Halofantrine.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Halofantrin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Halofantrine}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = 6-10 dana | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 69756-53-2 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = P01 | ATC_suffix = BX01 | ATC_supplemental = | PubChem = 37393 | PubChemSubstance = 46506753 | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB01218 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 34303 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = C07634 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 1107 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=26 |H=30 |Cl=2 |F=3 |N=1 |O=1 | molecular_weight = 500,424 | smiles = CCCCN(CCCC)CCC(O)C1=C2C=CC(=CC2=C2C=C(Cl)C=C(Cl)C2=C1)C(F)(F)F | StdInChI = 1S/C26H30Cl2F3NO/c1-3-5-10-32(11-6-4-2)12-9-25(33)23-16-22-21(14-18(27)15-24(22)28)20-13-17(26(29,30)31)7-8-19(20)23/h7-8,13-16,25,33H,3-6,9-12H2,1-2H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = FOHHNHSLJDZUGQ-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Halofantrin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 26 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 500,424 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{Cite pmid|21059682}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 11 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o}}</ref> (''ALogP'') || 8,2 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -10,2 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Ų]]) || 23,5 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Halofantrine}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01218 Halofantrine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140422002803/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01218 |date=2014-04-22 }} [[Kategorija:Antiprotozoici]] [[Kategorija:Antimalarijski agensi]] [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Organofluoridi]] [[Kategorija:Organohloridi]] [[Kategorija:Fenantreni]] e6tdhkzalx3yuodmjdq6cc2rt7cq7v3 0 1235370 42669843 42272098 2026-08-09T20:14:26Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669843 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Hydromorphinol.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Hidromorfinol | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Hydromorphinol}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 2183-56-4 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 5463858 | PubChemSubstance = 46508311 | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB01512 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 4576407 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=17 |H=21 |N=1 |O=4 | molecular_weight = 303,353 | smiles = [H][C@@]12OC3=C(O)C=CC4=C3[C@@]11CCN(C)[C@]([H])(C4)[C@]1(O)CC[C@@H]2O | StdInChI = 1S/C17H21NO4/c1-18-7-6-16-13-9-2-3-10(19)14(13)22-15(16)11(20)4-5-17(16,21)12(18)8-9/h2-3,11-12,15,19-21H,4-8H2,1H3/t11-,12+,15-,16-,17+/m0/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = AABLHGPVOULICI-BRJGLHKUSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Hidromorfinol''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 17 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 303,353 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{Cite pmid|21059682}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 5 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 3 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 0 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o}}</ref> (''ALogP'') || 0,8 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -1,1 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Ų]]) || 73,2 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Hydromorphinol}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01512 Hydromorphinol] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101216073023/http://drugbank.ca/drugs/DB01512 |date=2010-12-16 }} [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Amini]] qgx2in7i2v5rx816y8bfo3v0t4ca7cz 0 1235371 42669847 42298122 2026-08-09T20:34:07Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669847 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Hymecromone.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Himekromon | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Hymecromone}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 5280567 | PubChemSubstance = 99443589 | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB07118 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 4444190 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 12208 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=10 |H=8 |O=3 | molecular_weight = 176,169 | smiles = CC1=CC(=O)OC2=C1C=CC(O)=C2 | StdInChI = 1S/C10H8O3/c1-6-4-10(12)13-9-5-7(11)2-3-8(6)9/h2-5,11H,1H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = HSHNITRMYYLLCV-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Himekromon''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 10 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 176,169 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{Cite pmid|21059682}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 0 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o}}</ref> (''ALogP'') || 2,1 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -1,8 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Ų]]) || 46,5 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Hymecromone}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB07118 Hymecromone] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121006015653/http://www.drugbank.ca/drugs/DB07118 |date=2012-10-06 }} [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Karboksilatni estri]] [[Kategorija:Kumarinski lekovi]] 6gk0uq3674x21lnpk1s6ifv6cgjb0v9 0 1235373 42669850 42272108 2026-08-09T20:39:04Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669850 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Hyoscyamine.svg | width = | alt = | image2 = Hyoscyamine-from-xtal-3D-balls.png | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Hiosciamin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = Anaspaz, Buwecon, Cystospaz, Donnamar | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Hyoscyamine}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = Oralno <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = 2-3,5 h | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 101-31-5 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = A03 | ATC_suffix = BA03 | ATC_supplemental = | PubChem = 154417 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB00424 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 10246417 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = 17486 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 1697729 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=17 |H=23 |N=1 |O=3 | molecular_weight = 289,369 | smiles = CN1[C@H]2CC[C@@H]1C[C@@H](C2)OC(=O)[C@H](CO)C1=CC=CC=C1 | StdInChI = 1S/C17H23NO3/c1-18-13-7-8-14(18)10-15(9-13)21-17(20)16(11-19)12-5-3-2-4-6-12/h2-6,13-16,19H,7-11H2,1H3/t13-,14+,15+,16-/m1/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = RKUNBYITZUJHSG-FXUDXRNXSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = 108.5 | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Hiosciamin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 17 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 289,369 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{Cite pmid|21059682}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 5 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o}}</ref> (''ALogP'') || 1,7 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,5 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Ų]]) || 49,8 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Hyoscyamine}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00424 Hyoscyamine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140416131600/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00424 |date=2014-04-16 }} {{Antiemetici}} [[Kategorija:Antiaritmici]] [[Kategorija:Bronhodilatatori]] [[Kategorija:Muskarinski antagonisti]] [[Kategorija:Antispazmodici]] [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Karboksilatni estri]] [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Amini]] qfo24fal8rfq4m8qhlim5o5pq9kc8kn 0 1235374 42669840 42298090 2026-08-09T20:07:51Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669840 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Hydrocortamate.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Hidrokortamat | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = Hydrocortamate Hydrochloride, Magnacort, Ulcort | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Hydrocortamate}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 76-47-1 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = A07 | ATC_suffix = EA04 | ATC_supplemental = , {{ATC|D07|AC01}} | PubChem = 408334 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB00769 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 361312 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = 50851 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=27 |H=41 |N=1 |O=6 | molecular_weight = 475,618 | smiles = [H][C@@]12CC[C@](O)(C(=O)COC(=O)CN(CC)CC)[C@@]1(C)C[C@H](O)[C@@]1([H])[C@@]2([H])CCC2=CC(=O)CC[C@]12C | StdInChI = 1S/C27H41NO6/c1-5-28(6-2)15-23(32)34-16-22(31)27(33)12-10-20-19-8-7-17-13-18(29)9-11-25(17,3)24(19)21(30)14-26(20,27)4/h13,19-21,24,30,33H,5-12,14-16H2,1-4H3/t19-,20-,21-,24+,25-,26-,27-/m0/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = FWFVLWGEFDIZMJ-FOMYWIRZSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = 162.5 | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Hidrokortamat''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 27 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 475,618 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{Cite pmid|21059682}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 7 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 8 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o}}</ref> (''ALogP'') || 2,4 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,1 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Ų]]) || 104,1 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Hydrocortamate}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00769 Hydrocortamate] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140218063935/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00769 |date=2014-02-18 }} [[Kategorija:Imunosupresanti]] [[Kategorija:Glukokortikoidi]] [[Kategorija:Kortikosteroidi]] [[Kategorija:Antiinflamatorni agensi]] [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Karboksilatni estri]] [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Steroidi]] [[Kategorija:Ketoni]] hvvec7xibhyub6f6yca1io5scj80bhk 0 1235375 42669863 42272122 2026-08-09T21:21:18Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669863 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Chloralodol.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Hloralodol | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Chloralodol}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 3563-58-4 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = N05 | ATC_suffix = CC02 | ATC_supplemental = | PubChem = 19094 | PubChemSubstance = 46508125 | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB01534 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 18027 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=8 |H=15 |Cl=3 |O=3 | molecular_weight = 265,562 | smiles = CC(CC(C)(C)O)OC(O)C(Cl)(Cl)Cl | StdInChI = 1S/C8H15Cl3O3/c1-5(4-7(2,3)13)14-6(12)8(9,10)11/h5-6,12-13H,4H2,1-3H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = QVFWZNCVPCJQOP-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = 103 | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = 304.7 | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Hloralodol''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 8 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 265,562 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>Condouris, George A., and Desmond D. Bonnycastle. A pharmacological investigation of the hypnotic action of a new derivative of chloral hydrate, chlorhexadol. The American Journal of the Medical Sciences 242.5 (1961): 574-578.</ref><ref>{{Cite pmid|21059682}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 5 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o}}</ref> (''ALogP'') || 1,8 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,5 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Ų]]) || 49,7 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Chloralodol}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01534 Chloralodol] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141006075323/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01534 |date=2014-10-06 }} {{Hipnotici i sedativi}} [[Kategorija:Sedativi]] [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Organohloridi]] a4tffhoqnrj80fmotzk9uco6pnjg15q 0 1235376 42669852 42298141 2026-08-09T20:41:18Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669852 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Hyperforin2DACS.svg | width = | alt = | image2 = Hyperforin3Dan2.gif | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Hiperforin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Hyperforin}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = 9 h | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 11079-53-1 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 3662 | PubChemSubstance = 46506104 | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB01892 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 10716812 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = C07608 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = 5834 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=35 |H=52 |O=4 | molecular_weight = 536,785 | smiles = CC(C)C(=O)C12C(O)=C(CC=C(C)C)C(=O)C(CC=C(C)C)(CC(CC=C(C)C)C1(C)CCC=C(C)C)C2=O | StdInChI = 1S/C35H52O4/c1-22(2)13-12-19-33(11)27(16-14-23(3)4)21-34(20-18-25(7)8)30(37)28(17-15-24(5)6)31(38)35(33,32(34)39)29(36)26(9)10/h13-15,18,26-27,38H,12,16-17,19-21H2,1-11H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = IWBJJCOKGLUQIZ-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Hiperforin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 35 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 536,785 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>Chatterjee SS, Bhattacharya SK, Wonnemann M, Singer A, Muller WE: Hyperforin as a possible antidepressant component of hypericum extracts. Life Sci. 1998;63(6):499-510. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/9718074 9718074]</ref><ref>Leuner K, Kazanski V, Muller M, Essin K, Henke B, Gollasch M, Harteneck C, Muller WE: Hyperforin--a key constituent of St. John's wort specifically activates TRPC6 channels. FASEB J. 2007 Dec;21(14):4101-11. Epub 2007 Jul 31. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17666455 17666455]</ref><ref>Moore LB, Goodwin B, Jones SA, Wisely GB, Serabjit-Singh CJ, Willson TM, Collins JL, Kliewer SA: St. John's wort induces hepatic drug metabolism through activation of the pregnane X receptor. Proc Natl Acad Sci U S A. 2000 Jun 20;97(13):7500-2. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/10852961 10852961]</ref><ref>{{Cite pmid|21059682}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 11 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o}}</ref> (''ALogP'') || 9,1 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -9,2 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Ų]]) || 71,4 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Hyperforin}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01892 Hyperforin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180822113500/https://www.drugbank.ca/drugs/DB01892 |date=2018-08-22 }} [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Ketoni]] pfl86dp736ozubqz6769hln45ap4t0x 0 1235377 42669844 42272099 2026-08-09T20:16:02Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669844 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Hydromorphone - Hydromorphon.svg | width = | alt = | image2 = Hydromorphone_27feb.gif | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Hidromorfon | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = Dilaudid, Dilaudid Oros, Dilaudid-hp, DiMo | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Hydromorphone}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = Oralno, intramaskularno, intravenozno <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = 2,6 h | excretion = Renalno <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 466-99-9 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = N02 | ATC_suffix = AA03 | ATC_supplemental = | PubChem = 5284570 | PubChemSubstance = 46508700 | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB00327 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 4447624 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = C07042 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = 5790 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 398707 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=17 |H=19 |N=1 |O=3 | molecular_weight = 285,338 | smiles = [H][C@@]12OC3=C(O)C=CC4=C3[C@@]11CCN(C)[C@]([H])(C4)[C@]1([H])CCC2=O | StdInChI = 1S/C17H19NO3/c1-18-7-6-17-10-3-5-13(20)16(17)21-15-12(19)4-2-9(14(15)17)8-11(10)18/h2,4,10-11,16,19H,3,5-8H2,1H3/t10-,11+,16-,17-/m0/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = WVLOADHCBXTIJK-YNHQPCIGSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = 266.5 | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Hidromorfon''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 17 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 285,338 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>Coda BA, Rudy AC, Archer SM, Wermeling DP: Pharmacokinetics and bioavailability of single-dose intranasal hydromorphone hydrochloride in healthy volunteers. Anesth Analg. 2003 Jul;97(1):117-23, table of contents. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/12818953 12818953]</ref><ref>Vallner JJ, Stewart JT, Kotzan JA, Kirsten EB, Honigberg IL: Pharmacokinetics and bioavailability of hydromorphone following intravenous and oral administration to human subjects. J Clin Pharmacol. 1981 Apr;21(4):152-6. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/6165742 6165742]</ref><ref>{{Cite pmid|21059682|noedit}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412|noedit}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 0 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 1,7 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,0 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Ų]]) || 49,8 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Hydromorphone}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00327 Hydromorphone] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140320233307/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00327 |date=2014-03-20 }} [[Kategorija:Analgetici]] [[Kategorija:Opioidi]] [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Ketoni]] m6spf818c449fhklr4un5exb9oavjk7 0 1235378 42669867 42292891 2026-08-09T21:23:14Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669867 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Chlordiazepoxide.svg | width = | alt = | image2 = Chlordiazepoxide3Dan.gif | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Hlordiazepoksid | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = A-Poxide, Abboxide, Apo-Chlordiazepoxide, Balance | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Chlordiazepoxide}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = Oralno <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = 24-48 h | excretion = Renalno <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 58-25-3 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = N05 | ATC_suffix = BA02 | ATC_supplemental = | PubChem = 2712 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB00475 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 10248513 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = 3611 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 451 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=16 |H=14 |Cl=1 |N=3 |O=1 | molecular_weight = 299,755 | smiles = CNC1=NC2=C(C=C(Cl)C=C2)C(C2=CC=CC=C2)=N(=O)C1 | StdInChI = 1S/C16H14ClN3O/c1-18-15-10-20(21)16(11-5-3-2-4-6-11)13-9-12(17)7-8-14(13)19-15/h2-9H,10H2,1H3,(H,18,19) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = ANTSCNMPPGJYLG-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = 236.2 | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Hlordiazepoksid''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 16 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 299,755 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>Skerritt JH, Johnston GA: Enhancement of GABA binding by benzodiazepines and related anxiolytics. Eur J Pharmacol. 1983 May 6;89(3-4):193-8. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/6135616 6135616]</ref><ref>Oishi R, Nishibori M, Itoh Y, Saeki K: Diazepam-induced decrease in histamine turnover in mouse brain. Eur J Pharmacol. 1986 May 27;124(3):337-42. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/3089825 3089825]</ref><ref>{{Cite pmid|21059682|noedit}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412|noedit}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 2 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 3,1 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,6 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Ų]]) || 53,1 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Chlordiazepoxide}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00475 Chlordiazepoxide]{{Dead link|date=August 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} [[Kategorija:Anksiolitici]] [[Kategorija:Sedativi]] [[Kategorija:Benzodiazepini]] [[Kategorija:Organohloridi]] 4fltl6mexdu2e2cqecil1tga92apch4 0 1235379 42669848 42438409 2026-08-09T20:36:35Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669848 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Quinidine.svg | width = | alt = | image2 = Quinidine-3d-balls.png | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Hinidin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = Apo-Quinidine, Biquin Durules, Cardioquin, Chinidin | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Quinidine}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = Intramaskularno, oralno <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = 6-8 h | excretion = Renalno <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 56-54-2 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = C01 | ATC_suffix = BA01 | ATC_supplemental = | PubChem = 441074 | PubChemSubstance = 46505356 | IUPHAR_ligand = 2342 | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB00908 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 389880 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = C06527 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = 28593 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 97 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=20 |H=24 |N=2 |O=2 | molecular_weight = 324,417 | smiles = [H][C@@]12CCN(C[C@@H]1C=C)[C@]([H])(C2)[C@@H](O)C1=C2C=C(OC)C=CC2=NC=C1 | StdInChI = 1S/C20H24N2O2/c1-3-13-12-22-9-7-14(13)10-19(22)20(23)16-6-8-21-18-5-4-15(24-2)11-17(16)18/h3-6,8,11,13-14,19-20,23H,1,7,9-10,12H2,2H3/t13-,14-,19+,20-/m0/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = LOUPRKONTZGTKE-LHHVKLHASA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = 174 | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Hinidin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 20 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 324,417 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{Cite pmid|21059682|noedit}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412|noedit}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 2,7 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,1 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Ų]]) || 45,6 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Quinidine}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00908 Quinidine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130302100309/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00908 |date=2013-03-02 }} [[Kategorija:Inhibitori enzima]] [[Kategorija:Antiaritmici]] [[Kategorija:Antimalarijski agensi]] [[Kategorija:Muskarinski antagonisti]] [[Kategorija:Alfa blokatori]] [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Amini]] k3ar2jit53lkw80cemqk4dqzbfkbvwc 0 1235381 42669839 42287489 2026-08-09T20:04:33Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669839 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Hydroflumethiazide.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Hidroflumetiazid | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = Diuredemina, Diurometon, Enjit, Flutizide | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Hydroflumethiazide}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = Oralno <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = 2 h | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 135-09-1 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = C03 | ATC_suffix = AA02 | ATC_supplemental = | PubChem = 3647 | PubChemSubstance = 46505220 | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB00774 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 3521 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = C07763 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 1763 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=8 |H=8 |F=3 |N=3 |O=4 |S=2 | molecular_weight = 331,292 | smiles = NS(=O)(=O)C1=CC2=C(NCNS2(=O)=O)C=C1C(F)(F)F | StdInChI = 1S/C8H8F3N3O4S2/c9-8(10,11)4-1-5-7(2-6(4)19(12,15)16)20(17,18)14-3-13-5/h1-2,13-14H,3H2,(H2,12,15,16) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = DMDGGSIALPNSEE-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = 270.5 | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Hidroflumetiazid''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 8 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 331,292 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>Moser M, Feig PU: Fifty years of thiazide diuretic therapy for hypertension. Arch Intern Med. 2009 Nov 9;169(20):1851-6. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/ 19901136 19901136]</ref><ref>{{Cite pmid|21059682|noedit}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412|noedit}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 5 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 3 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 2 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || -0,0 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,7 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Ų]]) || 135,1 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Hydroflumethiazide}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00774 Hydroflumethiazide] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140219062144/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00774 |date=2014-02-19 }} {{Diuretici}} [[Kategorija:Antihipertenzivi]] [[Kategorija:Diuretici]] [[Kategorija:Organofluoridi]] [[Kategorija:Sulfoni]] [[Kategorija:Sulfonamidi]] dimibwb8pqaoa9vas4hajzacdafkpx2 0 1235421 42669879 42287516 2026-08-09T21:41:58Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669879 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = 2-hloro-5-(1-hidroksi-3-okso-2,3-dihidro-1H-izoindol-1-il)benzen-1-sulfonamid | image = Chlortalidone.svg | width = | alt = | image2 = Chlortalidone ball-and-stick.png | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Hlortalidon | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = Higroton, Hydro-Long, Hygroton, Igroton | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Chlortalidone}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = Oralno <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = 40 sati | excretion = Renalno <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 77-36-1 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = C03 | ATC_suffix = BA04 | ATC_supplemental = | PubChem = 2732 | PubChemSubstance = 46505541 | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB00310 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 2631 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 3654 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=14 |H=11 |Cl=1 |N=2 |O=4 |S=1 | molecular_weight = 338.766 | smiles = NS(=O)(=O)C1=C(Cl)C=CC(=C1)C1(O)NC(=O)C2=CC=CC=C12 | StdInChI = 1S/C14H11ClN2O4S/c15-11-6-5-8(7-12(11)22(16,20)21)14(19)10-4-2-1-3-9(10)13(18)17-14/h1-7,19H,(H,17,18)(H2,16,20,21) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = JIVPVXMEBJLZRO-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = 239 | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Hlortalidon''' je benzensulfonamid-ftalimidin koji se [[tautomer]]izuje do benzofenonske forme. On se smatra tiazidu sličnim [[diuretik]]om.<ref>{{cite journal |title = DrugBank 3.0: a comprehensive resource for omics research on drugs |author = Knox C, Law V, Jewison T, Liu P, Ly S, Frolkis A, Pon A, Banco K, Mak C, Neveu V, Djoumbou Y, Eisner R, Guo AC, Wishart DS |journal = Nucleic Acids Res. |year = 2011 |volume = 39 |issue = Database issue |pages = D1035-41 | pmid =21059682}}</ref><ref>{{cite journal |title = DrugBank: a knowledgebase for drugs, drug actions and drug targets |author = Wishart DS, Knox C, Guo AC, Cheng D, Shrivastava S, Tzur D, Gautam B, Hassanali M |journal = Nucleic Acids Res |year = 2008 |volume = 36 |issue = Database issue |pages = D901-6 |pmid = 18048412}}</ref> == Reference == {{reflist|2}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Chlortalidone}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00310 Chlortalidone] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140419170428/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00310 |date=2014-04-19 }} {{Diuretici}} [[Kategorija:Antihipertenzivi]] [[Kategorija:Diuretici]] [[Kategorija:Sulfonamidi]] [[Kategorija:Organohloridi]] [[Kategorija:Izoindolini]] [[Kategorija:Laktami]] tn1frfho5tni8a22s26ucamcfizyccy 0 1235423 42669875 42287514 2026-08-09T21:35:08Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669875 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Chloroquine.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Hlorokvin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = Amokin, Aralen, Arechin, Arthrochin | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Chloroquine}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = Oralno <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = 1-2 meseca | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 54-05-7 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = P01 | ATC_suffix = BA01 | ATC_supplemental = , {{ATC|P01|BA02}} | PubChem = 2719 | PubChemSubstance = 46506925 | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB00608 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 2618 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = C07625 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = 3638 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 76 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=18 |H=26 |Cl=1 |N=3 | molecular_weight = 319,872 | smiles = CCN(CC)CCCC(C)NC1=C2C=CC(Cl)=CC2=NC=C1 | StdInChI = 1S/C18H26ClN3/c1-4-22(5-2)12-6-7-14(3)21-17-10-11-20-18-13-15(19)8-9-16(17)18/h8-11,13-14H,4-7,12H2,1-3H3,(H,20,21) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = WHTVZRBIWZFKQO-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = 289 | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Hlorokvin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 18 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 319,872 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{Cite pmid|21059682}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 8 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o}}</ref> (''ALogP'') || 4,3 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,9 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Ų]]) || 28,2 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Chloroquine}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00608 Chloroquine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140420051812/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00608 |date=2014-04-20 }} {{Antireumatski proizvodi}} [[Kategorija:Antimalarijski agensi]] [[Kategorija:Aromatični amini]] [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Organohloridi]] s9uh1k0qjobavso6cdr6h8pf8cmh5kr 0 1235424 42669881 42298197 2026-08-09T21:55:52Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669881 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Choline theophyllinate skeletal.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Holin teofilinat | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = Choledyl, CHOLEDYL SA, Theocolin | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Choline theophyllinate}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = Oralno <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = 3-12,8 h | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 4499-40-5 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = R03 | ATC_suffix = DA02 | ATC_supplemental = | PubChem = 656652 | PubChemSubstance = 46507376 | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB01303 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 571001 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 1200434 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=12 |H=21 |N=5 |O=3 | molecular_weight = 283,327 | smiles = C[N+](C)(C)CCO.CN1C2=C([N-]C=N2)C(=O)N(C)C1=O | StdInChI = 1S/C7H8N4O2.C5H14NO/c1-10-5-4(8-3-9-5)6(12)11(2)7(10)13;1-6(2,3)4-5-7/h3H,1-2H3,(H,8,9,12);7H,4-5H2,1-3H3/q;+1/p-1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = RLANKEDHRWMNRO-UHFFFAOYSA-M | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Holin teofilinat''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 12 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 283,327 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{Cite pmid|21059682}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 5 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 2 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o}}</ref> (''ALogP'') || -1,7 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,6 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Ų]]) || 87,8 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Choline theophyllinate}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01303 Choline theophyllinate] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140331040045/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01303 |date=2014-03-31 }} [[Kategorija:Bronhodilatatori]] [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Kvaternarna amonijum jedinjenja]] ioxpaz6lqhi6cejw9qsdh5ybal7e1pl 0 1235427 42669874 42298177 2026-08-09T21:33:24Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669874 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Chloroxine.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Hloroksin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = Capitrol, Chlofucid, Clofuzid, Endiaron | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Chloroxine}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 773-76-2 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = None | ATC_suffix = | ATC_supplemental = | PubChem = 2722 | PubChemSubstance = 46508620 | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB01243 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 2621 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 1200596 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=9 |H=5 |Cl=2 |N=1 |O=1 | molecular_weight = 214,048 | smiles = OC1=C(Cl)C=C(Cl)C2=C1N=CC=C2 | StdInChI = 1S/C9H5Cl2NO/c10-6-4-7(11)9(13)8-5(6)2-1-3-12-8/h1-4,13H | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = WDFKMLRRRCGAKS-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = 179.5 | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Hloroksin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 9 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 214,048 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>Malaveille C, Brun G, Bartsch H: Genotoxicity of ochratoxin A and structurally related compounds in Escherichia coli strains: studies on their mode of action. IARC Sci Publ. 1991;(115):261-6. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/1820340 1820340]</ref><ref>Malaveille C, Brun G, Bartsch H: Structure-activity studies in E. coli strains on ochratoxin A (OTA) and its analogues implicate a genotoxic free radical and a cytotoxic thiol derivative as reactive metabolites. Mutat Res. 1994 May 1;307(1):141-7. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/7513790 7513790]</ref><ref>{{Cite pmid|21059682}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 0 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o}}</ref> (''ALogP'') || 3,1 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,5 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Ų]]) || 33,1 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Chloroxine}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01243 Chloroxine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140219061157/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01243 |date=2014-02-19 }} [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Organohloridi]] e7cqjlnfg40oqn4gh22wxvpvmvjbikt 0 1235428 42669876 42272131 2026-08-09T21:36:45Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669876 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Chloropyramine.png | width = | alt = | image2 = Chloropyramine ball-and-stick animation.gif | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Hloropiramin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = Avapena, Suprastin, Synopen, Synpen | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Chloropyramine}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 59-32-5 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = D04 | ATC_suffix = AA09 | ATC_supplemental = , {{ATC|R06|AC03}} | PubChem = 25295 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB08800 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 23628 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=16 |H=20 |Cl=1 |N=3 | molecular_weight = 289,803 | smiles = CN(C)CCN(CC1=CC=C(Cl)C=C1)C1=CC=CC=N1 | StdInChI = 1S/C16H20ClN3/c1-19(2)11-12-20(16-5-3-4-10-18-16)13-14-6-8-15(17)9-7-14/h3-10H,11-13H2,1-2H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = ICKFFNBDFNZJSX-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = 154.5 | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Hloropiramin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 16 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 289,803 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{Cite pmid|21059682}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 6 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o}}</ref> (''ALogP'') || 3,8 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,9 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Ų]]) || 19,4 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Chloropyramine}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB08800 Chloropyramine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140413053602/http://www.drugbank.ca/drugs/DB08800 |date=2014-04-13 }} {{Histaminergici}} [[Kategorija:Antihistamini]] [[Kategorija:Aromatični amini]] [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Organohloridi]] [[Kategorija:Piridini]] 9henkwyvtfyszigq5iyada1rnkaylzz 0 1235429 42669880 42303397 2026-08-09T21:53:37Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669880 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Cholestyramine_resin.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Holestiramin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = Cholybar, Locholest, Locholest light, Novo-Cholamine | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Cholestyramine}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = Oralno <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = 6 minuta | excretion = Bilijarno i fekalno <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 11041-12-6 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = C10 | ATC_suffix = AC01 | ATC_supplemental = | PubChem = | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB01432 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 1201625 | synonyms = <!-- Chemical data --> | molecular_weight = | smiles = | StdInChI = | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Holestiramin''' (kolestiramin, ''Questran'', ''Questran Light'', ''Cholybar'') sekvestrant je [[Žučna kiselina|žučne kiseline]]. Sekvestranti žučnih kiselina su [[polimer]]na jedinjenja koja služe kao jonoizmenjivačke smole. Holestiraminska smola je veoma [[Hidrofilnost|hidrofilna]], mada je nerastvorna u vodi.<ref>{{Cite pmid|21059682}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412}}</ref> == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Cholestyramine}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01432 Cholestyramine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140225232807/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01432 |date=2014-02-25 }} [[Kategorija:Sekvestranti žučne kiseline]] [[Kategorija:Hipolipidemijski agensi]] cudnhg669qo33hpeoq2a34hwmmhuewp 0 1235430 42669878 42298182 2026-08-09T21:40:08Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669878 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Chlorotrianisene.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Hlorotrianisen | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = Anisene, Chlorotrisin, Clorestrolo, Clorotrisin | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Chlorotrianisene}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = Oralno <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 569-57-3 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = G03 | ATC_suffix = CA06 | ATC_supplemental = | PubChem = 11289 | PubChemSubstance = 46508811 | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB00269 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 10815 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = 3641 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 1200761 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=23 |H=21 |Cl=1 |O=3 | molecular_weight = 380,864 | smiles = COC1=CC=C(C=C1)C(Cl)=C(C1=CC=C(OC)C=C1)C1=CC=C(OC)C=C1 | StdInChI = 1S/C23H21ClO3/c1-25-19-10-4-16(5-11-19)22(17-6-12-20(26-2)13-7-17)23(24)18-8-14-21(27-3)15-9-18/h4-15H,1-3H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = BFPSDSIWYFKGBC-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = 115 | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Hlorotrianisen''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 23 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 380,864 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{Cite pmid|21059682|noedit}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412|noedit}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 6 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 5,6 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -7,7 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Ų]]) || 27,7 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Chlorotrianisene}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00269 Chlorotrianisene] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140211184305/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00269 |date=2014-02-11 }} [[Kategorija:Hemoterapijski agensi]] [[Kategorija:Hormonski agensi]] [[Kategorija:Estrogeni]] [[Kategorija:Fenoli]] [[Kategorija:Fenolni etri]] [[Kategorija:Organohloridi]] [[Kategorija:Stilbenoidi]] 0fyy10x5xtwbeif67ubi9g8dbfksb9w 0 1235431 42669868 42292894 2026-08-09T21:24:51Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669868 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Chlorhexidin.svg | width = | alt = | image2 = Chlorhexidine ball-and-stick.png | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Hlorheksidin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = Bioscrub, Brian Care, Cida-Stat, Corsodyl | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Chlorhexidine}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = topikalno <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = Fekalno <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 55-56-1 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = A01 | ATC_suffix = AB03 | ATC_supplemental = , {{ATC|D08|AE02}} | PubChem = 5353524 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB00878 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 2612 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = C06902 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = 3614 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 790 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=22 |H=30 |Cl=2 |N=10 | molecular_weight = 505,447 | smiles = ClC1=CC=C(NC(=N)NC(=N)NCCCCCCNC(=N)NC(=N)NC2=CC=C(Cl)C=C2)C=C1 | StdInChI = 1S/C22H30Cl2N10/c23-15-5-9-17(10-6-15)31-21(27)33-19(25)29-13-3-1-2-4-14-30-20(26)34-22(28)32-18-11-7-16(24)8-12-18/h5-12H,1-4,13-14H2,(H5,25,27,29,31,33)(H5,26,28,30,32,34) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = GHXZTYHSJHQHIJ-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = 134 | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Hlorheksidin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 22 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 505,447 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{Cite pmid|21059682|noedit}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412|noedit}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 10 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 17 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 4,4 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,2 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Ų]]) || 167,6 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Chlorhexidine}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00878 Chlorhexidine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140330021544/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00878 |date=2014-03-30 }} [[Kategorija:Antiinfektivi]] [[Kategorija:Antibiotici]] [[Kategorija:Dezinfektanti]] [[Kategorija:Oralna higijena]] [[Kategorija:Organohloridi]] [[Kategorija:Gvanidini]] rv31exoz9jveoh96vrg0oyklal1hgaa 0 1235432 42669877 42287515 2026-08-09T21:38:28Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669877 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Chlorothiazide.svg | width = | alt = | image2 = Chlorothiazide-from-xtal-3D-balls.png | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Hlorotiazid | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = Azide, Chlotride, Clotride, Diuril | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Chlorothiazide}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = Oralno <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = 45-120 min | excretion = Renalno <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 58-94-6 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = C03 | ATC_suffix = AA03 | ATC_supplemental = , {{ATC|C03|AA04}} | PubChem = 2720 | PubChemSubstance = 46507032 | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB00880 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 2619 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = C07461 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = 3640 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 842 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=7 |H=6 |Cl=1 |N=3 |O=4 |S=2 | molecular_weight = 295,723 | smiles = NS(=O)(=O)C1=C(Cl)C=C2NC=NS(=O)(=O)C2=C1 | StdInChI = 1S/C7H6ClN3O4S2/c8-4-1-5-7(2-6(4)16(9,12)13)17(14,15)11-3-10-5/h1-3H,(H,10,11)(H2,9,12,13) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = JBMKAUGHUNFTOL-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = 350 | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Hlorotiazid''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 7 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 295,723 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{Cite pmid|21059682|noedit}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412|noedit}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 6 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 1 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || -0,8 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,6 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Ų]]) || 135,4 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Chlorothiazide}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00880 Chlorothiazide] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140218111757/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00880 |date=2014-02-18 }} {{Diuretici}} [[Kategorija:Antihipertenzivi]] [[Kategorija:Diuretici]] [[Kategorija:Organohloridi]] [[Kategorija:Sulfoni]] [[Kategorija:Sulfonamidi]] lu69egos8aag4jp6x1ya7efe2ez0f2g 0 1235433 42669871 42282450 2026-08-09T21:28:12Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669871 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = Chlormezanone.svg | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Hlormezanon | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = Alinam, Banabil-sintyal, Banabin, Banabin-Sintyal | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Chlormezanone}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 80-77-3 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = M03 | ATC_suffix = BB02 | ATC_supplemental = | PubChem = 2717 | PubChemSubstance = 46505352 | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB01178 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 2616 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = 3619 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 1200714 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=11 |H=12 |Cl=1 |N=1 |O=3 |S=1 | molecular_weight = 273,736 | smiles = CN1C(C2=CC=C(Cl)C=C2)S(=O)(=O)CCC1=O | StdInChI = 1S/C11H12ClNO3S/c1-13-10(14)6-7-17(15,16)11(13)8-2-4-9(12)5-3-8/h2-5,11H,6-7H2,1H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = WEQAYVWKMWHEJO-UHFFFAOYSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = 116.2 | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Hlormezanon''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 11 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 273,736 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>Wollina U, Hipler UC, Seeling A, Oelschlager H: Investigations of interactions of chlormezanone racemate and its enantiomers on human keratinocytes and human leucoytes in vitro. Skin Pharmacol Physiol. 2005 May-Jun;18(3):132-8. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15897685 15897685]</ref><ref>Seeling A, Oelschlager H, Rothley D: [Important pharmaceutical-chemical characteristics of the central muscle relaxant chlormezanone] Pharmazie. 2000 Apr;55(4):293-6. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/10798243 10798243]</ref><ref>Oelschlager H, Klinger W, Rothley D, Seeling A, Bockhard H, Hofmann B, Machts H, Riederer H, Rackur H: [Cleavage and biotransformation of the central muscle relaxant chlormezanone] Pharmazie. 1998 Sep;53(9):620-4. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/9770210 9770210]</ref><ref>Gautier V, Vincon G, Demotes-Mainard F, Albin H: [Pharmacokinetics of chlormezanone in healthy volunteers] Therapie. 1990 Jul-Aug;45(4):315-9. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/2399514 2399514]</ref><ref>{{Cite pmid|21059682|noedit}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412|noedit}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 1 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 1,6 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,7 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Ų]]) || 62,8 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Chlormezanone}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01178 Chlormezanone] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130607012508/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01178 |date=2013-06-07 }} [[Kategorija:Anksiolitici]] [[Kategorija:Benzodiazepini]] [[Kategorija:Antipsihotici]] [[Kategorija:Mišićni relaksanti]] [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Organohloridi]] [[Kategorija:Sulfoni]] 4gjeug8vxkxgc4unjevzirfjkti18mj 0 1235447 42669882 42303401 2026-08-09T22:04:25Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669882 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | IUPAC_name = | image = HomatropineNEW.png | width = | alt = | image2 = | width2 = | alt2 = | imagename = | drug_name = Homatropin | caption = <!-- Clinical data --> | tradename = | Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|Homatropine}} | MedlinePlus = | licence_EU = | licence_US = | DailyMedID = | pregnancy_AU = | pregnancy_US = | pregnancy_category= | legal_AU = | legal_CA = | legal_UK = | legal_US = | legal_status = | dependency_liability = | routes_of_administration = <!-- Pharmacokinetic data --> | bioavailability = | protein_bound = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!-- Identifiers --> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 87-00-3 | CAS_supplemental = | ATCvet = | ATC_prefix = A02 | ATC_suffix = BX03 | ATC_supplemental = {{ATC|S01|FA05}} | PubChem = 6321423 | PubChemSubstance = | IUPHAR_ligand = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = DB00725 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 16498795 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = 8QS6WCL55Z | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 1233442 | synonyms = <!-- Chemical data --> |C=16 |H=21 |N=1 |O=3 | molecular_weight = 275,343 | smiles = CN1[C@@H]2CC[C@H]1C[C@H](C2)OC(=O)C(O)c3ccccc3 | StdInChI = 1S/C16H21NO3/c1-17-12-7-8-13(17)10-14(9-12)20-16(19)15(18)11-5-3-2-4-6-11/h2-6,12-15,18H,7-10H2,1H3/t12-,13+,14+,15? | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI_comment = | StdInChIKey = ZTVIKZXZYLEVOL-MCOXGKPRSA-N | StdStdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | density = | melting_point = | melting_high = | melting_notes = | boiling_point = | boiling_notes = | solubility = | specific_rotation = | sec_combustion = }} '''Homatropin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 16 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 275,343 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 1,7 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,4 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''²]]) || 49,8 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{GoodmanGilman10th}} * {{FoyePrinciplesMedChem6th}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{Commonscat-lat|Homatropine}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00725 Homatropine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140420144246/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00725 |date=2014-04-20 }} [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Karboksilatni estri]] [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Amini]] k9e39tdb5zwak4vpt9tk7ul4p69cx3t 0 1264901 42669932 42298355 2026-08-10T07:13:48Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669932 wikitext text/x-wiki {{chembox-lat | verifiedrevid = 442153277 | ImageFile = Isomaltulose structure.svg | ImageSize = 200px | IUPACName = 6-O-α-D-Glukopiranozil-D-fruktoza | OtherNames = Palatinoza | Section1 = {{Chembox Identifiers-lat | Abbreviations = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 75509 | InChI = 1/C12H22O11/c13-1-4(15)7(17)8(18)5(16)3-22-12-11(21)10(20)9(19)6(2-14)23-12/h5-14,16-21H,1-3H2/t5-,6-,7-,8-,9-,10+,11-,12+/m1/s1 | InChIKey = RJPPRBMGVWEZRR-WTZPKTTFBY | StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI = 1S/C12H22O11/c13-1-4(15)7(17)8(18)5(16)3-22-12-11(21)10(20)9(19)6(2-14)23-12/h5-14,16-21H,1-3H2/t5-,6-,7-,8-,9-,10+,11-,12+/m1/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | Beilstein = | Gmelin = | 3DMet = | StdInChIKey = RJPPRBMGVWEZRR-WTZPKTTFSA-N | CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}} | CASNo = 13718-94-0 | PubChem = 83686 | EINECS = 237-282-1 | SMILES = O=C(CO)[C@@H](O)[C@H](O)[C@H](O)CO[C@H]1O[C@@H]([C@@H](O)[C@H](O)[C@H]1O)CO }} | Section2 = {{Chembox Properties-lat | Formula = C₁₂H₂₂O₁₁ | MolarMass = 342,296 g/mol | Appearance = | Density = | MeltingPt = | BoilingPt = | Solubility = }} | Section3 = {{Chembox Hazards-lat | MainHazards = | FlashPt = | Autoignition = }} }} '''Izomaltuloza''' (6-0-α-D-glukopuranozil-D-fruktoza, Palatinoza) je [[disaharid]] koji se industrijski proizvodi [[enzim]]atskim putem iz [[Saharoza|saharoze]] primenom bakterijske fermentacije. Ona je prirodni sastojak [[med]]a i [[Šećerna trska|šećerne trske]], i ima veoma prirodan sladak ukus. Ona je u upotrebi kao zamena šećera u [[Japan]]u od [[1985]]. Izomaltuloza je posebno podesna kao zamena saharoze koja ne izaziva [[karijes]].<ref>{{cite journal |doi=10.1016/S0278-6915(02)00105-9 |title=Isomaltulose (Palatinose®): A review of biological and toxicological studies |url=https://archive.org/details/sim_food-and-chemical-toxicology_2002-10_40_10/page/1375 |year=2002 |last1=Lina |first1=B.A.R. |last2=Jonker |first2=D. |last3=Kozianowski |first3=G. |journal=Food and Chemical Toxicology |volume=40 |issue=10 |pages=1375–81 |pmid=12387299}}</ref> Izomaltuloza se potpuno apsorbuje u [[Tanko crevo|tankim crevima]] kao [[glukoza]] i [[fruktoza]]. Poput saharoze, ona se u potpunosti vari i pruža istu kalorijsku vrednost od aproksimativno 4 cal/g. == Reference == {{Reflist}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Hemija}} * [http://www.accessdata.fda.gov/scripts/fcn/gras_notices/grn000184.pdf Center for Regulatory Services - GRAS Notification - Exemption Claim for Isolmatulose] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121017225911/http://www.accessdata.fda.gov/scripts/fcn/gras_notices/grn000184.pdf |date=2012-10-17 }} * [http://www.foodnavigator-usa.com/Financial-Industry/FDA-grants-GRAS-status-to-Palatinose-sugar-replacer FDA grants GRAS status to Palatinose sugar replacer] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100418171400/http://www.foodnavigator-usa.com/Financial-Industry/FDA-grants-GRAS-status-to-Palatinose-sugar-replacer |date=2010-04-18 }} {{-}} {{Ugljeni hidrati-lat}} [[Kategorija:Disaharidi]] cqaa9n9fcrabqnnar7sg1vmfhhiembt 0 1269085 42669771 42272046 2026-08-09T14:34:26Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669771 wikitext text/x-wiki {{Chembox-lat | Watchedfields = | verifiedrevid = DB00226 | Name = Guanadrel | ImageFile = Guanadrel.svg | ImageSize = | ImageAlt = | ImageCaption = | ImageFile1 = | ImageSize1 = | ImageAlt1 = | ImageCaption1 = | ImageFile2 = | ImageSize2 = | ImageAlt2 = | ImageCaption2 = | ImageFile3 = | ImageSize3 = | ImageAlt3 = | ImageCaption3 = | ImageFile4 = | ImageSize4 = | ImageAlt4 = | ImageCaption4 = | ImageFileL1 = | ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL1 = | ImageAltL1 = | ImageCaptionL1 = | ImageFileR1 = | ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR1 = | ImageAltR1 = | ImageCaptionR1 = | ImageFileL2 = | ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL2 = | ImageAltL2 = | ImageCaptionL2 = | ImageFileR2 = | ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR2 = | ImageAltR2 = | ImageCaptionR2 = | IUPACName = 2- {1,4-dioksaspiro[4.5]dekan-2-ilmetil}guanidin | IUPACName_hidden = yes | SystematicName = | OtherNames = Guanadrel, Hylorel | Section1 = {{Chembox Identifiers-lat | Abbreviations = | CASNo = 22195-34-2 | CASNo_Comment = | CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}} | CASNos = | CASOther = | PubChem = 38521 | PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}} | PubChem_Comment = | PubChem5 = | PubChem5_Comment = | PubChemOther = | ChemSpiderID = 35305 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID_Comment = | ChemSpiderID5 = | ChemSpiderIDOther = | EINECS = | EC-number = | EINECSCASNO = | UNNumber = | UNII = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | DrugBank = DB00226 | KEGG = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | MeSHName = | ChEBI = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | RTECS = | ATCvet = | ATCCode_prefix = | ATCCode_suffix = | ATC_Supplemental = | SMILES = NC(N)=NCC1COC2(CCCCC2)O1 | InChI = | StdInChI = 1S/C10H19N3O2/c11-9(12)13-6-8-7-14-10(15-8)4-2-1-3-5-10/h8H,1-7H2,(H4,11,12,13) | StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChIKey = HPBNRIOWIXYZFK-UHFFFAOYSA-N | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | Beilstein = | Gmelin = | 3DMet = }} | Section2 = {{Chembox Properties-lat |C=10 |H=19 |N=3 |O=2 | MolarMass = 213.2768 | Appearance = | Density = | MeltingPt = | Melting_notes = | BoilingPt = | Boiling_notes = | LogP = | VaporPressure = | HenryConstant = | AtmosphericOHRateConstant = | pKa = | pKb = | Solubility = | SolubleOther = | Solvent = | Sheet Resistance = | Methacrylate Equiv Wt = | Bulk Conductivity = }} | Section3 = {{Chembox Structure-lat | CrystalStruct = | Coordination = | MolShape = }} | Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat | DeltaHc = | DeltaHf = | Entropy = | HeatCapacity = }} | Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat | AdminRoutes = | Bioavail = | Metabolism = | HalfLife = 10 sati | ProteinBound = | Excretion = | Legal_status = | Legal_US = | Legal_UK = | Legal_AU = | Legal_CA = | PregCat = | PregCat_AU = | PregCat_US = }} | Section6 = {{Chembox Explosive-lat | ShockSens = | FrictionSens = | ExplosiveV = | REFactor = }} | Section7 = {{Chembox Hazards-lat | ExternalMSDS = | EUClass = | EUIndex = | MainHazards = | NFPA-H = | NFPA-F = | NFPA-R = | NFPA-O = | RPhrases = | SPhrases = | RSPhrases = | FlashPt = | Autoignition = | ExploLimits = | LD50 = | PEL = }} | Section8 = {{Chembox Related-lat | OtherAnions = | OtherCations = | OtherFunctn = | Function = | OtherCpds = }} }} '''Guanadrel''' je postganglionski [[Adrenergik|adrenergijski]] blokator. Preuzimanje ovog leka iz sakupljanje u simpatetičkim neuronima se odvija posredstvom [[Norepinefrinski transporter|norepinefrinske pumpe]] ili transportera.<ref>{{cite journal |title = DrugBank 3.0: a comprehensive resource for omics research on drugs |author = Knox C, Law V, Jewison T, Liu P, Ly S, Frolkis A, Pon A, Banco K, Mak C, Neveu V, Djoumbou Y, Eisner R, Guo AC, Wishart DS |journal = Nucleic Acids Res. |year = 2011 |volume = 39 |issue = Database issue |pages = D1035-41 | pmid =21059682}}</ref><ref>{{cite journal |title = DrugBank: a knowledgebase for drugs, drug actions and drug targets |author = Wishart DS, Knox C, Guo AC, Cheng D, Shrivastava S, Tzur D, Gautam B, Hassanali M |journal = Nucleic Acids Res |year = 2008 |volume = 36 |issue = Database issue |pages = D901-6 |pmid = 18048412}}</ref> == Reference == {{reflist|2}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Hemija}} {{Commonscat-lat|Guanadrel}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00226 Guanadrel] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140429122346/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00226 |date=2014-04-29 }} {{Simpatolitički antihipertenzivi}} [[Kategorija:Antihipertenzivi]] [[Kategorija:Spiro jedinjenja]] o0192v04oh9gi0bbvyelzv0zk7oc0sx 0 1269086 42669772 42303162 2026-08-09T14:37:56Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669772 wikitext text/x-wiki {{Chembox-lat | Watchedfields = | verifiedrevid = DB04022 | Name = Guanozin pentafosfat | ImageFile = PpGpp.svg | ImageSize = | ImageAlt = | ImageCaption = | ImageFile1 = | ImageSize1 = | ImageAlt1 = | ImageCaption1 = | ImageFile2 = | ImageSize2 = | ImageAlt2 = | ImageCaption2 = | ImageFile3 = | ImageSize3 = | ImageAlt3 = | ImageCaption3 = | ImageFile4 = | ImageSize4 = | ImageAlt4 = | ImageCaption4 = | ImageFileL1 = | ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL1 = | ImageAltL1 = | ImageCaptionL1 = | ImageFileR1 = | ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR1 = | ImageAltR1 = | ImageCaptionR1 = | ImageFileL2 = | ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL2 = | ImageAltL2 = | ImageCaptionL2 = | ImageFileR2 = | ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR2 = | ImageAltR2 = | ImageCaptionR2 = | IUPACName = | IUPACName_hidden = yes | SystematicName = | OtherNames = | Section1 = {{Chembox Identifiers-lat | Abbreviations = | CASNo = | CASNo_Comment = | CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}} | CASNos = | CASOther = | PubChem = 46936862 | PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}} | PubChem_Comment = | PubChem5 = | PubChem5_Comment = | PubChemOther = | ChemSpiderID = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID_Comment = | ChemSpiderID5 = | ChemSpiderIDOther = | EINECS = | EC-number = | EINECSCASNO = | UNNumber = | UNII = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | DrugBank = DB04022 | KEGG = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | MeSHName = | ChEBI = 17633 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | RTECS = | ATCvet = | ATCCode_prefix = | ATCCode_suffix = | ATC_Supplemental = | SMILES = NC1=NC2=C(N=CN2[C@@H]2O[C@@H](CO[P@](O)(=O)OP(O)(O)=O)[C@H](O[P@](O)(=O)OP(O)(O)=O)[C@H]2O)C(=O)N1 | InChI = | StdInChI = 1S/C10H17N5O17P4/c11-10-13-7-4(8(17)14-10)12-2-15(7)9-5(16)6(30-36(26,27)32-34(21,22)23)3(29-9)1-28-35(24,25)31-33(18,19)20/h2-3,5-6,9,16H,1H2,(H,24,25)(H,26,27)(H2,18,19,20)(H2,21,22,23)(H3,11,13,14,17)/t3-,5+,6-,9+/m0/s1 | StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChIKey = BUFLLCUFNHESEH-FULWYAMNSA-N | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | Beilstein = | Gmelin = | 3DMet = }} | Section2 = {{Chembox Properties-lat |C=10 |H=17 |N=5 |O=17 |P=4 | MolarMass = 603,160 | Appearance = | Density = | MeltingPt = | Melting_notes = | BoilingPt = | Boiling_notes = | LogP = | VaporPressure = | HenryConstant = | AtmosphericOHRateConstant = | pKa = | pKb = | Solubility = | SolubleOther = | Solvent = | Sheet Resistance = | Methacrylate Equiv Wt = | Bulk Conductivity = }} | Section3 = {{Chembox Structure-lat | CrystalStruct = | Coordination = | MolShape = }} | Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat | DeltaHc = | DeltaHf = | Entropy = | HeatCapacity = }} | Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat | AdminRoutes = | Bioavail = | Metabolism = | HalfLife = | ProteinBound = | Excretion = | Legal_status = | Legal_US = | Legal_UK = | Legal_AU = | Legal_CA = | PregCat = | PregCat_AU = | PregCat_US = }} | Section6 = {{Chembox Explosive-lat | ShockSens = | FrictionSens = | ExplosiveV = | REFactor = }} | Section7 = {{Chembox Hazards-lat | ExternalMSDS = | EUClass = | EUIndex = | MainHazards = | NFPA-H = | NFPA-F = | NFPA-R = | NFPA-O = | RPhrases = | SPhrases = | RSPhrases = | FlashPt = | Autoignition = | ExploLimits = | LD50 = | PEL = }} | Section8 = {{Chembox Related-lat | OtherAnions = | OtherCations = | OtherFunctn = | Function = | OtherCpds = }} }} '''Guanozin pentafosfat''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 10 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 603,160 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{Cite pmid|21059682}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 20 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 9 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 10 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o}}</ref> (''ALogP'') || -3,1 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || 2,3 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286}}</ref> (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Ų]]) || 380,6 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{Clayden1st}} * {{March6th}} * {{Katritzky2nd}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Hemija}} {{Commonscat-lat|Guanosine pentaphosphate}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB04022 Guanosine pentaphosphate] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304210747/http://www.drugbank.ca/drugs/DB04022 |date=2016-03-04 }} [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Organofosfati]] nrva2foghw3834axb1j0sqbt0y8k8y3 0 1269087 42669785 42282375 2026-08-09T15:20:24Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669785 wikitext text/x-wiki {{Chembox-lat | Watchedfields = | verifiedrevid = DB08848 | Name = Guvacin | ImageFile = 1,2,5,6-tetrahydropyridine-3-carboxylic acid.svg | ImageSize = | ImageAlt = | ImageCaption = | ImageFile1 = | ImageSize1 = | ImageAlt1 = | ImageCaption1 = | ImageFile2 = | ImageSize2 = | ImageAlt2 = | ImageCaption2 = | ImageFile3 = | ImageSize3 = | ImageAlt3 = | ImageCaption3 = | ImageFile4 = | ImageSize4 = | ImageAlt4 = | ImageCaption4 = | ImageFileL1 = | ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL1 = | ImageAltL1 = | ImageCaptionL1 = | ImageFileR1 = | ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR1 = | ImageAltR1 = | ImageCaptionR1 = | ImageFileL2 = | ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL2 = | ImageAltL2 = | ImageCaptionL2 = | ImageFileR2 = | ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR2 = | ImageAltR2 = | ImageCaptionR2 = | IUPACName = | IUPACName_hidden = yes | SystematicName = | OtherNames = | Section1 = {{Chembox Identifiers-lat | Abbreviations = | CASNo = 498-96-4 | CASNo_Comment = | CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}} | CASNos = | CASOther = | PubChem = 3532 | PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}} | PubChem_Comment = | PubChem5 = | PubChem5_Comment = | PubChemOther = | ChemSpiderID = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID_Comment = | ChemSpiderID5 = | ChemSpiderIDOther = | EINECS = | EC-number = | EINECSCASNO = | UNNumber = | UNII = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | DrugBank = DB08848 | KEGG = C10149 | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | MeSHName = | ChEBI = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | RTECS = | ATCvet = | ATCCode_prefix = | ATCCode_suffix = | ATC_Supplemental = | SMILES = C1CNCC(=C1)C(=O)O | InChI = 1S/C6H9NO2/c8-6(9)5-2-1-3-7-4-5/h2,7H,1,3-4H2,(H,8,9) | StdInChI = 1S/C6H9NO2/c8-6(9)5-2-1-3-7-4-5/h2,7H,1,3-4H2,(H,8,9) | StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChIKey = QTDZOWFRBNTPQR-UHFFFAOYSA-N | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | Beilstein = | Gmelin = | 3DMet = }} | Section2 = {{Chembox Properties-lat | C=6|H=9|N=1|O=2 | MolarMass = 127.14 | Appearance = | Density = | MeltingPt = 306 | Melting_notes = | BoilingPt = | Boiling_notes = | LogP = | VaporPressure = | HenryConstant = | AtmosphericOHRateConstant = | pKa = | pKb = | Solubility = | SolubleOther = | Solvent = | Sheet Resistance = | Methacrylate Equiv Wt = | Bulk Conductivity = }} | Section3 = {{Chembox Structure-lat | CrystalStruct = | Coordination = | MolShape = }} | Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat | DeltaHc = | DeltaHf = | Entropy = | HeatCapacity = }} | Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat | AdminRoutes = | Bioavail = | Metabolism = | HalfLife = | ProteinBound = | Excretion = | Legal_status = | Legal_US = | Legal_UK = | Legal_AU = | Legal_CA = | PregCat = | PregCat_AU = | PregCat_US = }} | Section6 = {{Chembox Explosive-lat | ShockSens = | FrictionSens = | ExplosiveV = | REFactor = }} | Section7 = {{Chembox Hazards-lat | ExternalMSDS = | EUClass = | EUIndex = | MainHazards = | NFPA-H = | NFPA-F = | NFPA-R = | NFPA-O = | RPhrases = | SPhrases = | RSPhrases = | FlashPt = | Autoignition = | ExploLimits = | LD50 = | PEL = }} | Section8 = {{Chembox Related-lat | OtherAnions = | OtherCations = | OtherFunctn = | Function = | OtherCpds = }} }} '''Guvacin''' je [[piridin]]ski [[alkaloid]] prisutan u Areka orahu. On je eksperimentalni lek, bez odobrene indikacije. Eksperimentalne studije se sprovode da bi se utvrdila njegova fiziološka svojstva i mehanizmi dejstva. Poznato je da je guvacin specifičan inhibitor GABA preuzimanja bez znatnog afiniteta za [[GABAB receptor]]e.<ref>Krogsgaard-Larsen P, Frolund B, Frydenvang K: GABA uptake inhibitors. Design, molecular pharmacology and therapeutic aspects. Curr Pharm Des. 2000 Aug;6(12):1193-209. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/10903390 10903390]</ref><ref>{{Cite pmid|21059682}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 1 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o}}</ref> (''ALogP'') || -2,7 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -0,6 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286}}</ref> (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Ų]]) || 49,3 |} == Reference == {{reflist|2}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Hemija}} {{Commonscat-lat|Guvacine}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB08848 Guvacine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150706231743/http://www.drugbank.ca/drugs/DB08848 |date=2015-07-06 }} [[Kategorija:Karboksilne kiseline]] [[Kategorija:Amini]] p3pbdv6u08qsdd2o3g5xy9aeqqz0zia 0 1269127 42669791 42303185 2026-08-09T16:11:26Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669791 wikitext text/x-wiki {{Chembox-lat | Watchedfields = | verifiedrevid = DB02109 | Name = Hadkiselinain | ImageFile = Hadacidin.png | ImageSize = | ImageAlt = | ImageCaption = | ImageFile1 = | ImageSize1 = | ImageAlt1 = | ImageCaption1 = | ImageFile2 = | ImageSize2 = | ImageAlt2 = | ImageCaption2 = | ImageFile3 = | ImageSize3 = | ImageAlt3 = | ImageCaption3 = | ImageFile4 = | ImageSize4 = | ImageAlt4 = | ImageCaption4 = | ImageFileL1 = | ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL1 = | ImageAltL1 = | ImageCaptionL1 = | ImageFileR1 = | ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR1 = | ImageAltR1 = | ImageCaptionR1 = | ImageFileL2 = | ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL2 = | ImageAltL2 = | ImageCaptionL2 = | ImageFileR2 = | ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR2 = | ImageAltR2 = | ImageCaptionR2 = | IUPACName = | IUPACName_hidden = yes | SystematicName = | OtherNames = | Section1 = {{Chembox Identifiers-lat | Abbreviations = | CASNo = | CASNo_Comment = | CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}} | CASNos = | CASOther = | PubChem = 12717 | PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}} | PubChem_Comment = | PubChem5 = | PubChem5_Comment = | PubChemOther = | ChemSpiderID = 12194 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID_Comment = | ChemSpiderID5 = | ChemSpiderIDOther = | EINECS = | EC-number = | EINECSCASNO = | UNNumber = | UNII = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | DrugBank = DB02109 | KEGG = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | MeSHName = | ChEBI = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | RTECS = | ATCvet = | ATCCode_prefix = | ATCCode_suffix = | ATC_Supplemental = | SMILES = ON(CC(O)=O)C=O | InChI = 1/C3H5NO4/c5-2-4(8)1-3(6)7/h2,8H,1H2,(H,6,7) | StdInChI = 1S/C3H5NO4/c5-2-4(8)1-3(6)7/h2,8H,1H2,(H,6,7) | StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChIKey = URJHVPKUWOUENU-UHFFFAOYSA-N | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | Beilstein = | Gmelin = | 3DMet = }} | Section2 = {{Chembox Properties-lat |C=3 |H=5 |N=1 |O=4 | MolarMass = 119,076 | Appearance = | Density = | MeltingPt = | Melting_notes = | BoilingPt = | Boiling_notes = | LogP = | VaporPressure = | HenryConstant = | AtmosphericOHRateConstant = | pKa = | pKb = | Solubility = | SolubleOther = | Solvent = | Sheet Resistance = | Methacrylate Equiv Wt = | Bulk Conductivity = }} | Section3 = {{Chembox Structure-lat | CrystalStruct = | Coordination = | MolShape = }} | Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat | DeltaHc = | DeltaHf = | Entropy = | HeatCapacity = }} | Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat | AdminRoutes = | Bioavail = | Metabolism = | HalfLife = | ProteinBound = | Excretion = | Legal_status = | Legal_US = | Legal_UK = | Legal_AU = | Legal_CA = | PregCat = | PregCat_AU = | PregCat_US = }} | Section6 = {{Chembox Explosive-lat | ShockSens = | FrictionSens = | ExplosiveV = | REFactor = }} | Section7 = {{Chembox Hazards-lat | ExternalMSDS = | EUClass = | EUIndex = | MainHazards = | NFPA-H = | NFPA-F = | NFPA-R = | NFPA-O = | RPhrases = | SPhrases = | RSPhrases = | FlashPt = | Autoignition = | ExploLimits = | LD50 = | PEL = }} | Section8 = {{Chembox Related-lat | OtherAnions = | OtherCations = | OtherFunctn = | Function = | OtherCpds = }} }} '''Hadkiselinain''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 3 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 119,076 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{Cite pmid|21059682}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 2 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o}}</ref> (''ALogP'') || -1,2 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -0,1 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286}}</ref> (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Ų]]) || 77,8 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{Clayden1st}} * {{March6th}} * {{Katritzky2nd}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Hemija}} {{Commonscat-lat|Hadacidin}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB02109 Hadacidin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101216061200/http://drugbank.ca/drugs/DB02109 |date=2010-12-16 }} [[Kategorija:Antibiotici]] [[Kategorija:Hemoterapijski agensi]] [[Kategorija:Teratogeni]] [[Kategorija:Karboksilne kiseline]] [[Kategorija:Amidi]] agd7fvme6tw76yw6e7pbmrnemjlk0to 0 1269128 42669807 42272069 2026-08-09T17:22:07Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669807 wikitext text/x-wiki {{Chembox-lat | Watchedfields = | verifiedrevid = DB07919 | Name = Harmin | ImageFile = | ImageSize = | ImageAlt = | ImageCaption = | ImageFile1 = | ImageSize1 = | ImageAlt1 = | ImageCaption1 = | ImageFile2 = | ImageSize2 = | ImageAlt2 = | ImageCaption2 = | ImageFile3 = | ImageSize3 = | ImageAlt3 = | ImageCaption3 = | ImageFile4 = | ImageSize4 = | ImageAlt4 = | ImageCaption4 = | ImageFileL1 = Harmine structure.svg | ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL1 = | ImageAltL1 = | ImageCaptionL1 = | ImageFileR1 = Harmine_3d_structure.png | ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR1 = | ImageAltR1 = | ImageCaptionR1 = | ImageFileL2 = | ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL2 = | ImageAltL2 = | ImageCaptionL2 = | ImageFileR2 = | ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR2 = | ImageAltR2 = | ImageCaptionR2 = | IUPACName = | IUPACName_hidden = yes | SystematicName = | OtherNames = | Section1 = {{Chembox Identifiers-lat | Abbreviations = | CASNo = | CASNo_Comment = | CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}} | CASNos = | CASOther = | PubChem = 5280953 | PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}} | PubChem_Comment = | PubChem5 = | PubChem5_Comment = | PubChemOther = | ChemSpiderID = 4444445 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID_Comment = | ChemSpiderID5 = | ChemSpiderIDOther = | EINECS = | EC-number = | EINECSCASNO = | UNNumber = | UNII = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | DrugBank = DB07919 | KEGG = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | MeSHName = | ChEBI = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 269538 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | RTECS = | ATCvet = | ATCCode_prefix = | ATCCode_suffix = | ATC_Supplemental = | SMILES = COC1=CC=C2C(NC3=C2C=CN=C3C)=C1 | InChI = 1/C13H12N2O/c1-8-13-11(5-6-14-8)10-4-3-9(16-2)7-12(10)15-13/h3-7,15H,1-2H3 | StdInChI = 1S/C13H12N2O/c1-8-13-11(5-6-14-8)10-4-3-9(16-2)7-12(10)15-13/h3-7,15H,1-2H3 | StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChIKey = BXNJHAXVSOCGBA-UHFFFAOYSA-N | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | Beilstein = | Gmelin = | 3DMet = }} | Section2 = {{Chembox Properties-lat |C=13 |H=12 |N=2 |O=1 | MolarMass = 212,247 | Appearance = | Density = | MeltingPt = | Melting_notes = | BoilingPt = | Boiling_notes = | LogP = | VaporPressure = | HenryConstant = | AtmosphericOHRateConstant = | pKa = | pKb = | Solubility = | SolubleOther = | Solvent = | Sheet Resistance = | Methacrylate Equiv Wt = | Bulk Conductivity = }} | Section3 = {{Chembox Structure-lat | CrystalStruct = | Coordination = | MolShape = }} | Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat | DeltaHc = | DeltaHf = | Entropy = | HeatCapacity = }} | Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat | AdminRoutes = | Bioavail = | Metabolism = | HalfLife = | ProteinBound = | Excretion = | Legal_status = | Legal_US = | Legal_UK = | Legal_AU = | Legal_CA = | PregCat = | PregCat_AU = | PregCat_US = }} | Section6 = {{Chembox Explosive-lat | ShockSens = | FrictionSens = | ExplosiveV = | REFactor = }} | Section7 = {{Chembox Hazards-lat | ExternalMSDS = | EUClass = | EUIndex = | MainHazards = | NFPA-H = | NFPA-F = | NFPA-R = | NFPA-O = | RPhrases = | SPhrases = | RSPhrases = | FlashPt = | Autoignition = | ExploLimits = | LD50 = | PEL = }} | Section8 = {{Chembox Related-lat | OtherAnions = | OtherCations = | OtherFunctn = | Function = | OtherCpds = }} }} '''Harmin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 13 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 212,247 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{Cite pmid|21059682}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 1 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o}}</ref> (''ALogP'') || 2,4 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,9 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286}}</ref> (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Ų]]) || 37,9 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{Clayden1st}} * {{March6th}} * {{Katritzky2nd}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Hemija}} {{Commonscat-lat|Harmine}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB07919 Harmine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140405051327/http://www.drugbank.ca/drugs/DB07919 |date=2014-04-05 }} [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Beta-Karbolini]] [[Kategorija:Alkaloidi]] a0s9ya39zwp9jc0335eiv95pj09n138 0 1269129 42669789 42303179 2026-08-09T15:46:28Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669789 wikitext text/x-wiki {{Chembox-lat | Watchedfields = | verifiedrevid = DB07995 | Name = H-89 | ImageFile = H 89 dihydrochloride.svg | ImageSize = | ImageAlt = | ImageCaption = | ImageFile1 = | ImageSize1 = | ImageAlt1 = | ImageCaption1 = | ImageFile2 = | ImageSize2 = | ImageAlt2 = | ImageCaption2 = | ImageFile3 = | ImageSize3 = | ImageAlt3 = | ImageCaption3 = | ImageFile4 = | ImageSize4 = | ImageAlt4 = | ImageCaption4 = | ImageFileL1 = | ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL1 = | ImageAltL1 = | ImageCaptionL1 = | ImageFileR1 = | ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR1 = | ImageAltR1 = | ImageCaptionR1 = | ImageFileL2 = | ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL2 = | ImageAltL2 = | ImageCaptionL2 = | ImageFileR2 = | ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR2 = | ImageAltR2 = | ImageCaptionR2 = | IUPACName = | IUPACName_hidden = yes | SystematicName = | OtherNames = | Section1 = {{Chembox Identifiers-lat | Abbreviations = | CASNo = | CASNo_Comment = | CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}} | CASNos = | CASOther = | PubChem = 449241 | PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}} | PubChem_Comment = | PubChem5 = | PubChem5_Comment = | PubChemOther = | ChemSpiderID = 395827 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID_Comment = | ChemSpiderID5 = | ChemSpiderIDOther = | EINECS = | EC-number = | EINECSCASNO = | UNNumber = | UNII = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | DrugBank = DB07995 | KEGG = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | MeSHName = | ChEBI = 47495 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | RTECS = | ATCvet = | ATCCode_prefix = | ATCCode_suffix = | ATC_Supplemental = | SMILES = BrC1=CC=C(\C=C\CNCCNS(=O)(=O)C2=CC=CC3=C2C=CN=C3)C=C1 | InChI = 1/C20H20BrN3O2S/c21-18-8-6-16(7-9-18)3-2-11-22-13-14-24-27(25,26)20-5-1-4-17-15-23-12-10-19(17)20/h1-10,12,15,22,24H,11,13-14H2/b3-2+ | StdInChI = 1S/C20H20BrN3O2S/c21-18-8-6-16(7-9-18)3-2-11-22-13-14-24-27(25,26)20-5-1-4-17-15-23-12-10-19(17)20/h1-10,12,15,22,24H,11,13-14H2/b3-2+ | StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChIKey = ZKZXNDJNWUTGDK-NSCUHMNNSA-N | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | Beilstein = | Gmelin = | 3DMet = }} | Section2 = {{Chembox Properties-lat |C=20 |H=20 |Br=1 |N=3 |O=2 |S=1 | MolarMass = 446,361 | Appearance = | Density = | MeltingPt = | Melting_notes = | BoilingPt = | Boiling_notes = | LogP = | VaporPressure = | HenryConstant = | AtmosphericOHRateConstant = | pKa = | pKb = | Solubility = | SolubleOther = | Solvent = | Sheet Resistance = | Methacrylate Equiv Wt = | Bulk Conductivity = }} | Section3 = {{Chembox Structure-lat | CrystalStruct = | Coordination = | MolShape = }} | Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat | DeltaHc = | DeltaHf = | Entropy = | HeatCapacity = }} | Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat | AdminRoutes = | Bioavail = | Metabolism = | HalfLife = | ProteinBound = | Excretion = | Legal_status = | Legal_US = | Legal_UK = | Legal_AU = | Legal_CA = | PregCat = | PregCat_AU = | PregCat_US = }} | Section6 = {{Chembox Explosive-lat | ShockSens = | FrictionSens = | ExplosiveV = | REFactor = }} | Section7 = {{Chembox Hazards-lat | ExternalMSDS = | EUClass = | EUIndex = | MainHazards = | NFPA-H = | NFPA-F = | NFPA-R = | NFPA-O = | RPhrases = | SPhrases = | RSPhrases = | FlashPt = | Autoignition = | ExploLimits = | LD50 = | PEL = }} | Section8 = {{Chembox Related-lat | OtherAnions = | OtherCations = | OtherFunctn = | Function = | OtherCpds = }} }} '''H-89''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 20 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 446,361 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{Cite pmid|21059682}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 8 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o}}</ref> (''ALogP'') || 2,9 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -7,3 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286}}</ref> (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Ų]]) || 79,5 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{Clayden1st}} * {{March6th}} * {{Katritzky2nd}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Hemija}} {{Commonscat-lat|H-89}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB07995 H-89] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151024142516/http://www.drugbank.ca/drugs/DB07995 |date=2015-10-24 }} [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Organobromidi]] [[Kategorija:Sulfonamidi]] [[Kategorija:Izohinolini]] 6hdsrhlzzti5euk8z6go25eq8alkkyk 0 1269171 42669820 42298061 2026-08-09T18:29:47Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669820 wikitext text/x-wiki {{Chembox-lat | Watchedfields = | verifiedrevid = DB03260 | Name = Heksametilendiamin | ImageFile = 1,6-diaminohexane-2D-skeletal.svg | ImageSize = | ImageAlt = | ImageCaption = | ImageFile1 = 1,6-diaminohexane-3D-balls.png | ImageSize1 = | ImageAlt1 = | ImageCaption1 = | ImageFile2 = 1,6-diaminohexane-3D-vdW.png | ImageSize2 = | ImageAlt2 = | ImageCaption2 = | ImageFile3 = | ImageSize3 = | ImageAlt3 = | ImageCaption3 = | ImageFile4 = | ImageSize4 = | ImageAlt4 = | ImageCaption4 = | ImageFileL1 = | ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL1 = | ImageAltL1 = | ImageCaptionL1 = | ImageFileR1 = | ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR1 = | ImageAltR1 = | ImageCaptionR1 = | ImageFileL2 = | ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL2 = | ImageAltL2 = | ImageCaptionL2 = | ImageFileR2 = | ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR2 = | ImageAltR2 = | ImageCaptionR2 = | IUPACName = | IUPACName_hidden = yes | SystematicName = | OtherNames = | Section1 = {{Chembox Identifiers-lat | Abbreviations = | CASNo = | CASNo_Comment = | CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}} | CASNos = | CASOther = | PubChem = 16402 | PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}} | PubChem_Comment = | PubChem5 = | PubChem5_Comment = | PubChemOther = | ChemSpiderID = 13835579 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID_Comment = | ChemSpiderID5 = | ChemSpiderIDOther = | EINECS = | EC-number = | EINECSCASNO = | UNNumber = | UNII = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | DrugBank = DB03260 | KEGG = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | MeSHName = | ChEBI = 39618 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 303004 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | RTECS = | ATCvet = | ATCCode_prefix = | ATCCode_suffix = | ATC_Supplemental = | SMILES = NCCCCCCN | InChI = 1S/C6H16N2/c7-5-3-1-2-4-6-8/h1-8H2 | StdInChI = 1S/C6H16N2/c7-5-3-1-2-4-6-8/h1-8H2 | StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChIKey = NAQMVNRVTILPCV-UHFFFAOYSA-N | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | Beilstein = | Gmelin = | 3DMet = }} | Section2 = {{Chembox Properties-lat |C=6 |H=16 |N=2 | MolarMass = 116,205 | Appearance = | Density = | MeltingPt = | Melting_notes = | BoilingPt = | Boiling_notes = | LogP = | VaporPressure = | HenryConstant = | AtmosphericOHRateConstant = | pKa = | pKb = | Solubility = | SolubleOther = | Solvent = | Sheet Resistance = | Methacrylate Equiv Wt = | Bulk Conductivity = }} | Section3 = {{Chembox Structure-lat | CrystalStruct = | Coordination = | MolShape = }} | Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat | DeltaHc = | DeltaHf = | Entropy = | HeatCapacity = }} | Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat | AdminRoutes = | Bioavail = | Metabolism = | HalfLife = | ProteinBound = | Excretion = | Legal_status = | Legal_US = | Legal_UK = | Legal_AU = | Legal_CA = | PregCat = | PregCat_AU = | PregCat_US = }} | Section6 = {{Chembox Explosive-lat | ShockSens = | FrictionSens = | ExplosiveV = | REFactor = }} | Section7 = {{Chembox Hazards-lat | ExternalMSDS = | EUClass = | EUIndex = | MainHazards = | NFPA-H = | NFPA-F = | NFPA-R = | NFPA-O = | RPhrases = | SPhrases = | RSPhrases = | FlashPt = | Autoignition = | ExploLimits = | LD50 = | PEL = }} | Section8 = {{Chembox Related-lat | OtherAnions = | OtherCations = | OtherFunctn = | Function = | OtherCpds = }} }} '''Heksametilendiamin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 6 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 116,205 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{Cite pmid|21059682}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 5 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o}}</ref> (''ALogP'') || 0,1 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -1,5 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286}}</ref> (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Ų]]) || 52,0 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{Clayden1st}} * {{March6th}} * {{Katritzky2nd}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Hemija}} {{Commonscat-lat|Hexamethylenediamine}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB03260 Hexamethylenediamine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304071848/http://www.drugbank.ca/drugs/DB03260 |date=2016-03-04 }} [[Kategorija:Amini]] iwnkpbvip99pki7imdnmd3sbwfqtdas 0 1269222 42669821 42292822 2026-08-09T18:31:20Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669821 wikitext text/x-wiki {{Chembox-lat | Watchedfields = | verifiedrevid = DB03808 | Name = Heksamidin | ImageFile = Hexamidine.png | ImageSize = | ImageAlt = | ImageCaption = | ImageFile1 = Hexamidine-3D-balls.png | ImageSize1 = | ImageAlt1 = | ImageCaption1 = | ImageFile2 = | ImageSize2 = | ImageAlt2 = | ImageCaption2 = | ImageFile3 = | ImageSize3 = | ImageAlt3 = | ImageCaption3 = | ImageFile4 = | ImageSize4 = | ImageAlt4 = | ImageCaption4 = | ImageFileL1 = | ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL1 = | ImageAltL1 = | ImageCaptionL1 = | ImageFileR1 = | ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR1 = | ImageAltR1 = | ImageCaptionR1 = | ImageFileL2 = | ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL2 = | ImageAltL2 = | ImageCaptionL2 = | ImageFileR2 = | ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR2 = | ImageAltR2 = | ImageCaptionR2 = | IUPACName = | IUPACName_hidden = yes | SystematicName = | OtherNames = | Section1 = {{Chembox Identifiers-lat | Abbreviations = | CASNo = | CASNo_Comment = | CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}} | CASNos = | CASOther = | PubChem = 65130 | PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}} | PubChem_Comment = | PubChem5 = | PubChem5_Comment = | PubChemOther = | ChemSpiderID = 58639 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID_Comment = | ChemSpiderID5 = | ChemSpiderIDOther = | EINECS = | EC-number = | EINECSCASNO = | UNNumber = | UNII = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | DrugBank = DB03808 | KEGG = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | MeSHName = | ChEBI = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 25105 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | RTECS = | ATCvet = | ATCCode_prefix = | ATCCode_suffix = | ATC_Supplemental = | SMILES = NC(=N)C1=CC=C(OCCCCCCOC2=CC=C(C=C2)C(N)=N)C=C1 | InChI = 1/C20H26N4O2/c21-19(22)15-5-9-17(10-6-15)25-13-3-1-2-4-14-26-18-11-7-16(8-12-18)20(23)24/h5-12H,1-4,13-14H2,(H3,21,22)(H3,23,24) | StdInChI = 1S/C20H26N4O2/c21-19(22)15-5-9-17(10-6-15)25-13-3-1-2-4-14-26-18-11-7-16(8-12-18)20(23)24/h5-12H,1-4,13-14H2,(H3,21,22)(H3,23,24) | StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChIKey = OQLKNTOKMBVBKV-UHFFFAOYSA-N | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | Beilstein = | Gmelin = | 3DMet = }} | Section2 = {{Chembox Properties-lat |C=20 |H=26 |N=4 |O=2 | MolarMass = 354,446 | Appearance = | Density = | MeltingPt = | Melting_notes = | BoilingPt = | Boiling_notes = | LogP = | VaporPressure = | HenryConstant = | AtmosphericOHRateConstant = | pKa = | pKb = | Solubility = | SolubleOther = | Solvent = | Sheet Resistance = | Methacrylate Equiv Wt = | Bulk Conductivity = }} | Section3 = {{Chembox Structure-lat | CrystalStruct = | Coordination = | MolShape = }} | Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat | DeltaHc = | DeltaHf = | Entropy = | HeatCapacity = }} | Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat | AdminRoutes = | Bioavail = | Metabolism = | HalfLife = | ProteinBound = | Excretion = | Legal_status = | Legal_US = | Legal_UK = | Legal_AU = | Legal_CA = | PregCat = | PregCat_AU = | PregCat_US = }} | Section6 = {{Chembox Explosive-lat | ShockSens = | FrictionSens = | ExplosiveV = | REFactor = }} | Section7 = {{Chembox Hazards-lat | ExternalMSDS = | EUClass = | EUIndex = | MainHazards = | NFPA-H = | NFPA-F = | NFPA-R = | NFPA-O = | RPhrases = | SPhrases = | RSPhrases = | FlashPt = | Autoignition = | ExploLimits = | LD50 = | PEL = }} | Section8 = {{Chembox Related-lat | OtherAnions = | OtherCations = | OtherFunctn = | Function = | OtherCpds = }} }} '''Heksamidin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 20 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 354,446 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{Cite pmid|21059682}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 4 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 11 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o}}</ref> (''ALogP'') || 3,1 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,3 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286}}</ref> (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Ų]]) || 118,2 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{Clayden1st}} * {{March6th}} * {{Katritzky2nd}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Hemija}} {{Commonscat-lat|Hexamidine}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB03808 Hexamidine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130621105925/http://www.drugbank.ca/drugs/DB03808 |date=2013-06-21 }} [[Kategorija:Antiinfektivi]] [[Kategorija:Amidini]] [[Kategorija:Fenolni etri]] i8tpdrk15x71sfrraqbzxovoule1suv 0 1269223 42669832 42272083 2026-08-09T19:16:03Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669832 wikitext text/x-wiki {{Chembox-lat | Watchedfields = | verifiedrevid = DB01354 | Name = Heptabarb | ImageFile = Heptabarbital.svg | ImageSize = | ImageAlt = | ImageCaption = | ImageFile1 = | ImageSize1 = | ImageAlt1 = | ImageCaption1 = | ImageFile2 = | ImageSize2 = | ImageAlt2 = | ImageCaption2 = | ImageFile3 = | ImageSize3 = | ImageAlt3 = | ImageCaption3 = | ImageFile4 = | ImageSize4 = | ImageAlt4 = | ImageCaption4 = | ImageFileL1 = | ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL1 = | ImageAltL1 = | ImageCaptionL1 = | ImageFileR1 = | ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR1 = | ImageAltR1 = | ImageCaptionR1 = | ImageFileL2 = | ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL2 = | ImageAltL2 = | ImageCaptionL2 = | ImageFileR2 = | ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR2 = | ImageAltR2 = | ImageCaptionR2 = | IUPACName = | IUPACName_hidden = yes | SystematicName = | OtherNames = | Section1 = {{Chembox Identifiers-lat | Abbreviations = | CASNo = 509-86-4 | CASNo_Comment = | CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}} | CASNos = | CASOther = | PubChem = 10518 | PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}} | PubChem_Comment = | PubChem5 = | PubChem5_Comment = | PubChemOther = | ChemSpiderID = 10081 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID_Comment = | ChemSpiderID5 = | ChemSpiderIDOther = | EINECS = | EC-number = | EINECSCASNO = | UNNumber = | UNII = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | DrugBank = DB01354 | KEGG = C17725 | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | MeSHName = | ChEBI = 588074 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | RTECS = | ATCvet = | ATCCode_prefix = N05 | ATCCode_suffix = CA11 | ATC_Supplemental = | SMILES = CCC1(C(=O)NC(=O)NC1=O)C1=CCCCCC1 | InChI = | StdInChI = 1S/C13H18N2O3/c1-2-13(9-7-5-3-4-6-8-9)10(16)14-12(18)15-11(13)17/h7H,2-6,8H2,1H3,(H2,14,15,16,17,18) | StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChIKey = PAZQYDJGLKSCSI-UHFFFAOYSA-N | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | Beilstein = | Gmelin = | 3DMet = }} | Section2 = {{Chembox Properties-lat |C=13 |H=18 |N=2 |O=3 | MolarMass = 250,294 | Appearance = | Density = | MeltingPt = 174 | Melting_notes = | BoilingPt = | Boiling_notes = | LogP = | VaporPressure = | HenryConstant = | AtmosphericOHRateConstant = | pKa = | pKb = | Solubility = | SolubleOther = | Solvent = | Sheet Resistance = | Methacrylate Equiv Wt = | Bulk Conductivity = }} | Section3 = {{Chembox Structure-lat | CrystalStruct = | Coordination = | MolShape = }} | Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat | DeltaHc = | DeltaHf = | Entropy = | HeatCapacity = }} | Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat | AdminRoutes = | Bioavail = | Metabolism = | HalfLife = | ProteinBound = | Excretion = | Legal_status = | Legal_US = | Legal_UK = | Legal_AU = | Legal_CA = | PregCat = | PregCat_AU = | PregCat_US = }} | Section6 = {{Chembox Explosive-lat | ShockSens = | FrictionSens = | ExplosiveV = | REFactor = }} | Section7 = {{Chembox Hazards-lat | ExternalMSDS = | EUClass = | EUIndex = | MainHazards = | NFPA-H = | NFPA-F = | NFPA-R = | NFPA-O = | RPhrases = | SPhrases = | RSPhrases = | FlashPt = | Autoignition = | ExploLimits = | LD50 = | PEL = }} | Section8 = {{Chembox Related-lat | OtherAnions = | OtherCations = | OtherFunctn = | Function = | OtherCpds = }} }} '''Heptabarb''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 13 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 250,294 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{Cite pmid|21059682}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 2 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o}}</ref> (''ALogP'') || 2,2 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,0 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286}}</ref> (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Ų]]) || 75,3 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{Clayden1st}} * {{March6th}} * {{Katritzky2nd}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Hemija}} {{Commonscat-lat|Heptabarbital}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01354 Heptabarbital] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140218081239/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01354 |date=2014-02-18 }} {{Hipnotici i sedativi}} [[Kategorija:Sedativi]] [[Kategorija:Barbiturati]] [[Kategorija:Acetamidi]] moqjjagmu1yrflzrlu6165oj7qxl6m1 0 1269225 42669830 42292832 2026-08-09T19:01:50Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669830 wikitext text/x-wiki {{Chembox-lat | Watchedfields = | verifiedrevid = DB06777 | Name = Henodezoksiholinska kiselina | ImageFile = Chenodeoxycholic acid.svg | ImageSize = | ImageAlt = | ImageCaption = | ImageFile1 = | ImageSize1 = | ImageAlt1 = | ImageCaption1 = | ImageFile2 = | ImageSize2 = | ImageAlt2 = | ImageCaption2 = | ImageFile3 = | ImageSize3 = | ImageAlt3 = | ImageCaption3 = | ImageFile4 = | ImageSize4 = | ImageAlt4 = | ImageCaption4 = | ImageFileL1 = | ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL1 = | ImageAltL1 = | ImageCaptionL1 = | ImageFileR1 = | ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR1 = | ImageAltR1 = | ImageCaptionR1 = | ImageFileL2 = | ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL2 = | ImageAltL2 = | ImageCaptionL2 = | ImageFileR2 = | ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR2 = | ImageAltR2 = | ImageCaptionR2 = | IUPACName = | IUPACName_hidden = yes | SystematicName = | OtherNames = Chenix, Chenodal, Chenodiol | Section1 = {{Chembox Identifiers-lat | Abbreviations = | CASNo = 474-25-9 | CASNo_Comment = | CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}} | CASNos = | CASOther = | PubChem = 10133 | PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}} | PubChem_Comment = | PubChem5 = | PubChem5_Comment = | PubChemOther = | ChemSpiderID = 9728 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID_Comment = | ChemSpiderID5 = | ChemSpiderIDOther = | EINECS = | EC-number = | EINECSCASNO = | UNNumber = | UNII = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | DrugBank = DB06777 | KEGG = C02528 | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | MeSHName = | ChEBI = 16755 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 240597 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | RTECS = | ATCvet = | ATCCode_prefix = A05 | ATCCode_suffix = AA01 | ATC_Supplemental = | SMILES = [H][C@@]1(CC[C@@]2([H])[C@]3([H])[C@H](O)C[C@]4([H])C[C@H](O)CC[C@]4(C)[C@@]3([H])CC[C@]12C)[C@H](C)CCC(O)=O | InChI = 1/C24H40O4/c1-14(4-7-21(27)28)17-5-6-18-22-19(9-11-24(17,18)3)23(2)10-8-16(25)12-15(23)13-20(22)26/h14-20,22,25-26H,4-13H2,1-3H3,(H,27,28)/t14-,15+,16-,17-,18+,19+,20-,22+,23+,24-/m1/s1 | StdInChI = 1S/C24H40O4/c1-14(4-7-21(27)28)17-5-6-18-22-19(9-11-24(17,18)3)23(2)10-8-16(25)12-15(23)13-20(22)26/h14-20,22,25-26H,4-13H2,1-3H3,(H,27,28)/t14-,15+,16-,17-,18+,19+,20-,22+,23+,24-/m1/s1 | StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChIKey = RUDATBOHQWOJDD-BSWAIDMHSA-N | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | Beilstein = | Gmelin = | 3DMet = }} | Section2 = {{Chembox Properties-lat |C=24 |H=40 |O=4 | MolarMass = 392,572 | Appearance = | Density = | MeltingPt = 119 | Melting_notes = | BoilingPt = | Boiling_notes = | LogP = | VaporPressure = | HenryConstant = | AtmosphericOHRateConstant = | pKa = | pKb = | Solubility = | SolubleOther = | Solvent = | Sheet Resistance = | Methacrylate Equiv Wt = | Bulk Conductivity = }} | Section3 = {{Chembox Structure-lat | CrystalStruct = | Coordination = | MolShape = }} | Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat | DeltaHc = | DeltaHf = | Entropy = | HeatCapacity = }} | Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat | AdminRoutes = Oralno | Bioavail = | Metabolism = | HalfLife = | ProteinBound = | Excretion = 80% fekalno | Legal_status = | Legal_US = | Legal_UK = | Legal_AU = | Legal_CA = | PregCat = | PregCat_AU = | PregCat_US = }} | Section6 = {{Chembox Explosive-lat | ShockSens = | FrictionSens = | ExplosiveV = | REFactor = }} | Section7 = {{Chembox Hazards-lat | ExternalMSDS = | EUClass = | EUIndex = | MainHazards = | NFPA-H = | NFPA-F = | NFPA-R = | NFPA-O = | RPhrases = | SPhrases = | RSPhrases = | FlashPt = | Autoignition = | ExploLimits = | LD50 = | PEL = }} | Section8 = {{Chembox Related-lat | OtherAnions = | OtherCations = | OtherFunctn = | Function = | OtherCpds = }} }} '''Henodezoksiholinska kiselina''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 24 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 392,572 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{Cite pmid|21059682}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 3 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o}}</ref> (''ALogP'') || 4,0 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,7 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286}}</ref> (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Ų]]) || 77,8 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{Clayden1st}} * {{March6th}} * {{Katritzky2nd}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Hemija}} {{Commonscat-lat|Chenodeoxycholic acid}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB06777 Chenodeoxycholic acid]{{Dead link|date=August 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} [[Kategorija:Laksativi]] [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Karboksilne kiseline]] [[Kategorija:Steroidi]] os7bw7utg6rp5ygtae7h1hnlpjo3x78 0 1269267 42669838 42287488 2026-08-09T19:53:50Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669838 wikitext text/x-wiki {{Chembox-lat | Verifiedfields = | verifiedrevid = 458641690 | ImageFileL1 = Hydrazin.svg | ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL1 = 121 | ImageNameL1 = Skeletal formula of hydrazine with all explicit hydrogens added | ImageFileR1 = Hydrazine-3D-vdW.png | ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR1 = 121 | ImageNameR1 = Spacefill model of hydrazine | ImageFileL2 = Hydrazine-2D-A1.png | ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL2 = 121 | ImageNameL2 = Stereo, skeletal formula of hydrazine with all explicit hydrogens added | ImageFileR2 = Hydrazine-3D-balls.png | ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR2 = 121 | ImageNameR2 = Ball and stick model of hydrazine | ImageFile3 = Sample of hydrazine hydrate.jpg | ImageSize3 = 240px | ImageCaption3 = Hydrazine hydrate | SystematicName = Hidrazin<ref name = "hydrazine - PubChem Public Chemical Database" >{{Cite web|url = http://pubchem.ncbi.nlm.nih.gov/summary/summary.cgi?cid=9321|title = hydrazine - PubChem Public Chemical Database|work = The PubChem Project|location = USA|publisher = National Center for Biotechnology Information}}</ref> | OtherNames = Diamin<ref name=NIOSH>{{cite web|title=NIOSH Guide - Hydrazine|url=http://www.cdc.gov/niosh/npg/npgd0329.html|publisher=Centers for Disease Control|accessdate = 16. 8. 2012.}}</ref> <br /> Diazan<ref name = "hydrazine - PubChem Public Chemical Database" /> | Section1 = {{Chembox Identifiers-lat | CASNo = 302-01-2 | CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}} | PubChem = 9321 | PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|pubchem}} | ChemSpiderID = 8960 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | UNII = 27RFH0GB4R | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | EINECS = 206-114-9 | UNNumber = 2029 | KEGG = C05361 | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | MeSHName = Hydrazine | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = 15571 | ChEMBL = 1237174 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | RTECS = MU7175000 | Beilstein = 878137 | Gmelin = 190 | 3DMet = B00770 | SMILES = NN | StdInChI = 1S/H4N2/c1-2/h1-2H2 | StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | InChI = 1/H4N2/c1-2/h1-2H2 | StdInChIKey = OAKJQQAXSVQMHS-UHFFFAOYSA-N | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | InChIKey = OAKJQQAXSVQMHS-UHFFFAOYAZ }} | Section2 = {{Chembox Properties-lat | Formula = {{Chem|N|2|H|4}} | MolarMass = 32,0452 g mol⁻¹ | ExactMass = 32,037448138 g mol⁻¹ | Appearance = Bezbojna tečnost | Density = 1,021 g cm⁻³ | MeltingPtK = 275 | BoilingPtK = 387 | LogP = 0,67 | VaporPressure = 1 kP (na 30,7&nbsp;°C) | pKa = 8,10<ref>Hall, H.K., ''J. Am. Chem. Soc.'', '''1957''', ''79'', 5441.</ref> | pKb = 5,90 | RefractIndex = 1,46044 (na 22&nbsp;°C) | Viscosity = 0,876 cP }} | Section3 = {{Chembox Structure-lat | MolShape = Trougano piramidalni na N | Dipole = 1,85 D<ref name="Greenwood 1997">{{Greenwood&Earnshaw2nd}}</ref> }} | Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat | DeltaHf = 50,63 kJ mol⁻¹ | Entropy = 121,52 J K⁻¹ mol⁻¹ }} | Section5 = {{Chembox Hazards-lat | ExternalMSDS = [http://www.inchem.org/documents/icsc/icsc/eics0281.htm ICSC 0281] | GHSPictograms = {{GHS flame}} {{GHS corrosion}} {{GHS skull and crossbones}} {{GHS health hazard}} {{GHS environment}} | GHSSignalWord = '''DANGER''' | HPhrases = {{H-phrases|226|301|311|314|317|331|350|410}} | PPhrases = {{P-phrases|201|261|273|280|301+310|305+351+338}} | EUIndex = 007-008-00-3 | EUClass = {{Hazchem T}} {{Hazchem N}} <ref>{{cite web|title=Hydrazine safety data sheet|url=http://www.inchem.org/documents/icsc/icsc/eics0281.htm}}</ref> | RPhrases = {{R45}}, {{R10}}, {{R23/24/25}}, {{R34}}, {{R43}}, {{R50/53}} | SPhrases = {{S53}}, {{S45}}, {{S60}}, {{S61}} | NFPA-F = 4 | NFPA-H = 4 | NFPA-R = 3 | FlashPt = 52&nbsp;°C | Autoignition = 24–270&nbsp;°C | ExploLimits = 1.8–99.99% | LD50 = 59–60 mg/kg (oralno u pacovima, miševima)<ref>{{Cite book |author=Martel, B.; Cassidy, K. |title=Chemical Risk Analysis: A Practical Handbook |publisher=Butterworth–Heinemann |year=2004 |pages=361 |isbn=1-903996-65-1}}</ref> }} | Section6 = {{Chembox Related-lat | OtherCpds = [[Amonijak]]<br /> [[Difosfan]]<br /> [[Tetrafluorohidrazin]] }} }} '''Hidrazin''' (''diazan'') [[neorganska hemija|neorgansko jedinjenje]] je sa [[hemijska formula|formulom]] N₂H₄. On je bezbojna zapaljiva tečnost sa mirisom sličnom [[amonijak]]u. Hidrazin je veoma toksičan i veoma je nestabilan, osim ako se njime rukuje u rastvoru. Godine 2002. je proizvedeno oko 260.000 tona.<ref name=Ullmann>Jean-Pierre Schirmann, Paul Bourdauducq "Hydrazine" in Ullmann's Encyclopedia of Industrial Chemistry, Wiley-VCH, Weinheim, 2002. {{DOI|10.1002/14356007.a13_177}}.</ref> Hidrazin se uglavnom koristi kao [[agens za formiranje pene]] u pripremi [[polimer]]nih [[pena]], a nalazi i znatnu primenu kao [[prekurzor (hemija)|prekurzor]] za [[polimerizacija|polimerizacione]] katalizatore i [[lek]]ove. Osim toga, hidrazin se koristi u raznim [[raketno gorivo|raketnim gorivima]] i za pripremu gasnih prekurzora koji se koriste u [[vazdušni jastuk|vazdušnim jastucima]]. Hidrazin se koristi u nuklearnim i konvencionalnim elkctričnim centralama u sistemima vodene pare kao sakupljač kiseonika, kojim se kontrolišu koncentracije rastvorenog kiseonika radi redukovanja [[Korozija|korozije]]. == Molekulska struktura i osobine == Hidrazin formira monohidrat koji ima veću gustinu (1,032 g/cm³) od anhidratnog materijala. Hidrazin se može formirati iz dva molekula [[amonijak]]a uklanjanjem jednog vodonika po molekulu. Svaka H₂N-N podjedinica je piramidalnog oblika. N-N rastojanje je 1,45 Å (145 [[Pikometar|pm]]), i molekul poprima [[Gauche efekat|''gauche'' konformaciju]].<ref>Miessler, Gary L. and Tarr, Donald A. '' Inorganic Chemistry, Third Edition'' Pearson Prentice Hall (2004) {{ISBN|0-13-035471-6}}.</ref> [[Stereohemija alkana|Rotaciona barijera]] dva puta veća od [[etan]]a. Ova strukturna svojstva su slična gasovitom [[vodonik-peroksid|vodonik peroksidu]], koji poprima zakrivljenu antiklinalnu konformaciju, i takođe ima jaku rotacionu barijeru. Hidrazin ima [[Baza (hemija)|bazna]] (alkalna) hemijska svojstva, slična [[amonijak]]u: :N₂H₄ + H₂O → [N₂H₅]⁺ + OH⁻ sa vrednostima:<ref>Handbook of Chemistry and Physics", 83rd edition, CRC Press, 2002</ref> : ''K_b'' = 1,3 x 10⁻⁶ : ''pK_a'' = 8,1 (za amonijak ''K_b'' = 1,78 x 10⁻⁵) Hidrazin se teško deprotonuje:<ref>Holleman, A. F.; Wiberg, E. "Inorganic Chemistry" Academic Press: San Diego, 2001. {{ISBN|0-12-352651-5}}.</ref> :[N₂H₅]⁺ + H₂O → [N₂H₆]²⁺ + OH⁻ ''K''_b = 8.4 x 10⁻¹⁶ Toplota sagorevanja hidrazina u kiseoniku (vazduhu) je 194,1 x 10⁵ J/kg (9345 BTU/lb).<ref>{{Cite web |url=http://cameochemicals.noaa.gov/chris/HDZ.pdf |title=Chemical Hazard Properties Table at NOAA.gov |access-date=2014-04-11 |archive-date=2011-07-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110724005058/http://cameochemicals.noaa.gov/chris/HDZ.pdf |url-status=dead }}</ref> == Reference == {{reflist|}} == Literatura == * {{Cite book |ref= harv|author=Martel, B.; Cassidy, K. |title=Chemical Risk Analysis: A Practical Handbook |publisher=Butterworth–Heinemann |year=2004 |pages=361 |isbn=1-903996-65-1}} == Povezano == * [[Diazen]] * [[Hidrazin sulfat]] == Vanjske veze == {{Portal-lat|Hemija}} * [http://www.princeton.edu/~orggroup/supergroup_pdf/rmatunasAGM5hydrazine.pdf The Late Show with Rob! Tonight’s Special Guest: Hydrazine (PDF)]&nbsp;– Robert Matunas * [http://chemindustry.ru/Hydrazine.php Hydrazine - chemical product info: properties, production, applications.] * [http://www.gasdetection.com/TECH/hydrazine.html Hydrazine toxicity] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120213081441/http://www.gasdetection.com/TECH/hydrazine.html |date=2012-02-13 }} * [http://www.cdc.gov/niosh/npg/npgd0329.html CDC - NIOSH Pocket Guide to Chemical Hazards] [[Kategorija:Hidrazini|*]] [[Kategorija:Baze]] [[Kategorija:Hazardni zagađivači vazduha]] [[Kategorija:Raketna goriva]] [[Kategorija:Monopropelanti]] [[Kategorija:Inhibitori korozije]] [[Kategorija:Inhibitori monoaminske oksidaze]] [[Kategorija:Redukujući agensi]] [[Kategorija:Azotni hidridi]] 6g1tbqke4nwxfwqbxh9ipvig67n4mqj 0 1269268 42669841 42298113 2026-08-09T20:11:05Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669841 wikitext text/x-wiki {{Chembox-lat | Watchedfields = | verifiedrevid = DB02951 | Name = Hidroksipiruvinska kiselina | ImageFile = Hydroxypyruvic acid.png | ImageSize = | ImageAlt = | ImageCaption = | ImageFile1 = Hydroxypyruvic-acid-3D-balls.png | ImageSize1 = | ImageAlt1 = | ImageCaption1 = | ImageFile2 = | ImageSize2 = | ImageAlt2 = | ImageCaption2 = | ImageFile3 = | ImageSize3 = | ImageAlt3 = | ImageCaption3 = | ImageFile4 = | ImageSize4 = | ImageAlt4 = | ImageCaption4 = | ImageFileL1 = | ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL1 = | ImageAltL1 = | ImageCaptionL1 = | ImageFileR1 = | ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR1 = | ImageAltR1 = | ImageCaptionR1 = | ImageFileL2 = | ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL2 = | ImageAltL2 = | ImageCaptionL2 = | ImageFileR2 = | ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR2 = | ImageAltR2 = | ImageCaptionR2 = | IUPACName = | IUPACName_hidden = yes | SystematicName = | OtherNames = | Section1 = {{Chembox Identifiers-lat | Abbreviations = | CASNo = 1113-60-6 | CASNo_Comment = | CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}} | CASNos = | CASOther = | PubChem = 964 | PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}} | PubChem_Comment = | PubChem5 = | PubChem5_Comment = | PubChemOther = | ChemSpiderID = 939 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID_Comment = | ChemSpiderID5 = | ChemSpiderIDOther = | EINECS = | EC-number = | EINECSCASNO = | UNNumber = | UNII = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | DrugBank = DB02951 | KEGG = C00168 | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | MeSHName = | ChEBI = 30841 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | RTECS = | ATCvet = | ATCCode_prefix = | ATCCode_suffix = | ATC_Supplemental = | SMILES = OCC(=O)C(O)=O | InChI = 1/C3H4O4/c4-1-2(5)3(6)7/h4H,1H2,(H,6,7) | StdInChI = 1S/C3H4O4/c4-1-2(5)3(6)7/h4H,1H2,(H,6,7) | StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChIKey = HHDDCCUIIUWNGJ-UHFFFAOYSA-N | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | Beilstein = | Gmelin = | 3DMet = }} | Section2 = {{Chembox Properties-lat |C=3 |H=4 |O=4 | MolarMass = 104,062 | Appearance = | Density = | MeltingPt = | Melting_notes = | BoilingPt = | Boiling_notes = | LogP = | VaporPressure = | HenryConstant = | AtmosphericOHRateConstant = | pKa = | pKb = | Solubility = | SolubleOther = | Solvent = | Sheet Resistance = | Methacrylate Equiv Wt = | Bulk Conductivity = }} | Section3 = {{Chembox Structure-lat | CrystalStruct = | Coordination = | MolShape = }} | Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat | DeltaHc = | DeltaHf = | Entropy = | HeatCapacity = }} | Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat | AdminRoutes = | Bioavail = | Metabolism = | HalfLife = | ProteinBound = | Excretion = | Legal_status = | Legal_US = | Legal_UK = | Legal_AU = | Legal_CA = | PregCat = | PregCat_AU = | PregCat_US = }} | Section6 = {{Chembox Explosive-lat | ShockSens = | FrictionSens = | ExplosiveV = | REFactor = }} | Section7 = {{Chembox Hazards-lat | ExternalMSDS = | EUClass = | EUIndex = | MainHazards = | NFPA-H = | NFPA-F = | NFPA-R = | NFPA-O = | RPhrases = | SPhrases = | RSPhrases = | FlashPt = | Autoignition = | ExploLimits = | LD50 = | PEL = }} | Section8 = {{Chembox Related-lat | OtherAnions = | OtherCations = | OtherFunctn = | Function = | OtherCpds = }} }} '''Hidroksipiruvinska kiselina''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 3 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 104,062 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{Cite pmid|21059682}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 2 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o}}</ref> (''ALogP'') || -1,0 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -0,1 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286}}</ref> (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Ų]]) || 74,6 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{Clayden1st}} * {{March6th}} * {{Katritzky2nd}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Hemija}} {{Commonscat-lat|Hydroxypyruvic acid}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB02951 Hydroxypyruvic acid] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150419111113/http://www.drugbank.ca/drugs/DB02951 |date=2015-04-19 }} [[Kategorija:Primarni alkoholi]] [[Kategorija:Ketokiseline]] [[Kategorija:Ketoni]] egaqn8hx34qud735so0uvr0qra3rq4q 0 1269269 42669835 42298082 2026-08-09T19:40:03Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669835 wikitext text/x-wiki {{Chembox-lat | Watchedfields = | verifiedrevid = DB01094 | Name = Hesperetin | ImageFile = Hesperetin.svg | ImageSize = | ImageAlt = | ImageCaption = | ImageFile1 = | ImageSize1 = | ImageAlt1 = | ImageCaption1 = | ImageFile2 = | ImageSize2 = | ImageAlt2 = | ImageCaption2 = | ImageFile3 = | ImageSize3 = | ImageAlt3 = | ImageCaption3 = | ImageFile4 = | ImageSize4 = | ImageAlt4 = | ImageCaption4 = | ImageFileL1 = | ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL1 = | ImageAltL1 = | ImageCaptionL1 = | ImageFileR1 = | ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR1 = | ImageAltR1 = | ImageCaptionR1 = | ImageFileL2 = | ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL2 = | ImageAltL2 = | ImageCaptionL2 = | ImageFileR2 = | ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR2 = | ImageAltR2 = | ImageCaptionR2 = | IUPACName = | IUPACName_hidden = yes | SystematicName = | OtherNames = | Section1 = {{Chembox Identifiers-lat | Abbreviations = | CASNo = 520-33-2 | CASNo_Comment = | CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}} | CASNos = | CASOther = | PubChem = 72281 | PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}} | PubChem_Comment = | PubChem5 = | PubChem5_Comment = | PubChemOther = | ChemSpiderID = 65234 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID_Comment = | ChemSpiderID5 = | ChemSpiderIDOther = | EINECS = | EC-number = | EINECSCASNO = | UNNumber = | UNII = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | DrugBank = DB01094 | KEGG = C01709 | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | MeSHName = | ChEBI = 28230 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 399121 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | RTECS = | ATCvet = | ATCCode_prefix = | ATCCode_suffix = | ATC_Supplemental = | SMILES = COC1=C(O)C=C(C=C1)[C@@H]1CC(=O)C2=C(O)C=C(O)C=C2O1 | InChI = 1/C16H14O6/c1-21-13-3-2-8(4-10(13)18)14-7-12(20)16-11(19)5-9(17)6-15(16)22-14/h2-6,14,17-19H,7H2,1H3/t14-/m0/s1 | StdInChI = 1S/C16H14O6/c1-21-13-3-2-8(4-10(13)18)14-7-12(20)16-11(19)5-9(17)6-15(16)22-14/h2-6,14,17-19H,7H2,1H3/t14-/m0/s1 | StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChIKey = AIONOLUJZLIMTK-AWEZNQCLSA-N | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | Beilstein = | Gmelin = | 3DMet = }} | Section2 = {{Chembox Properties-lat |C=16 |H=14 |O=6 | MolarMass = 302,279 | Appearance = | Density = | MeltingPt = 227.5 | Melting_notes = | BoilingPt = | Boiling_notes = | LogP = | VaporPressure = | HenryConstant = | AtmosphericOHRateConstant = | pKa = | pKb = | Solubility = | SolubleOther = | Solvent = | Sheet Resistance = | Methacrylate Equiv Wt = | Bulk Conductivity = }} | Section3 = {{Chembox Structure-lat | CrystalStruct = | Coordination = | MolShape = }} | Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat | DeltaHc = | DeltaHf = | Entropy = | HeatCapacity = }} | Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat | AdminRoutes = | Bioavail = | Metabolism = | HalfLife = | ProteinBound = | Excretion = | Legal_status = | Legal_US = | Legal_UK = | Legal_AU = | Legal_CA = | PregCat = | PregCat_AU = | PregCat_US = }} | Section6 = {{Chembox Explosive-lat | ShockSens = | FrictionSens = | ExplosiveV = | REFactor = }} | Section7 = {{Chembox Hazards-lat | ExternalMSDS = | EUClass = | EUIndex = | MainHazards = | NFPA-H = | NFPA-F = | NFPA-R = | NFPA-O = | RPhrases = | SPhrases = | RSPhrases = | FlashPt = | Autoignition = | ExploLimits = | LD50 = | PEL = }} | Section8 = {{Chembox Related-lat | OtherAnions = | OtherCations = | OtherFunctn = | Function = | OtherCpds = }} }} '''Hesperetin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 16 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 302,279 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{Cite pmid|21059682}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 6 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 3 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 2 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o}}</ref> (''ALogP'') || 2,4 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,2 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286}}</ref> (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Ų]]) || 96,2 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{Clayden1st}} * {{March6th}} * {{Katritzky2nd}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Hemija}} {{Commonscat-lat|Hesperetin}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01094 Hesperetin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140403031503/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01094 |date=2014-04-03 }} [[Kategorija:Fenoli]] [[Kategorija:Fenolni etri]] [[Kategorija:Aromatični ketoni]] [[Kategorija:Flavonoli]] f9y9p8ngadcjttus96ws5cn741g8dgb 0 1269317 42669842 42308136 2026-08-09T20:12:39Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669842 wikitext text/x-wiki {{Chembox-lat | Watchedfields = | verifiedrevid = DB00840 | Name = Hidroksipropil celuloza | ImageFile = Hydroxypropyl cellulose.png | ImageSize = | ImageAlt = | ImageCaption = | ImageFile1 = | ImageSize1 = | ImageAlt1 = | ImageCaption1 = | ImageFile2 = | ImageSize2 = | ImageAlt2 = | ImageCaption2 = | ImageFile3 = | ImageSize3 = | ImageAlt3 = | ImageCaption3 = | ImageFile4 = | ImageSize4 = | ImageAlt4 = | ImageCaption4 = | ImageFileL1 = | ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL1 = | ImageAltL1 = | ImageCaptionL1 = | ImageFileR1 = | ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR1 = | ImageAltR1 = | ImageCaptionR1 = | ImageFileL2 = | ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL2 = | ImageAltL2 = | ImageCaptionL2 = | ImageFileR2 = | ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR2 = | ImageAltR2 = | ImageCaptionR2 = | IUPACName = | IUPACName_hidden = yes | SystematicName = | OtherNames = | Section1 = {{Chembox Identifiers-lat | Abbreviations = | CASNo = 9004-64-2 | CASNo_Comment = | CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}} | CASNos = | CASOther = | PubChem = | PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}} | PubChem_Comment = | PubChem5 = | PubChem5_Comment = | PubChemOther = | ChemSpiderID = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID_Comment = | ChemSpiderID5 = | ChemSpiderIDOther = | EINECS = | EC-number = | EINECSCASNO = | UNNumber = | UNII = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | DrugBank = DB00840 | KEGG = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | MeSHName = | ChEBI = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 1201471 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | RTECS = | ATCvet = | ATCCode_prefix = | ATCCode_suffix = | ATC_Supplemental = | SMILES = | InChI = | StdInChI = | StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChIKey = | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | Beilstein = | Gmelin = | 3DMet = }} | Section2 = {{Chembox Properties-lat | MolarMass = | Appearance = | Density = | MeltingPt = | Melting_notes = | BoilingPt = | Boiling_notes = | LogP = | VaporPressure = | HenryConstant = | AtmosphericOHRateConstant = | pKa = | pKb = | Solubility = | SolubleOther = | Solvent = | Sheet Resistance = | Methacrylate Equiv Wt = | Bulk Conductivity = }} | Section3 = {{Chembox Structure-lat | CrystalStruct = | Coordination = | MolShape = }} | Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat | DeltaHc = | DeltaHf = | Entropy = | HeatCapacity = }} | Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat | AdminRoutes = Oftalmički | Bioavail = | Metabolism = | HalfLife = | ProteinBound = | Excretion = Fekalno | Legal_status = | Legal_US = | Legal_UK = | Legal_AU = | Legal_CA = | PregCat = | PregCat_AU = | PregCat_US = }} | Section6 = {{Chembox Explosive-lat | ShockSens = | FrictionSens = | ExplosiveV = | REFactor = }} | Section7 = {{Chembox Hazards-lat | ExternalMSDS = | EUClass = | EUIndex = | MainHazards = | NFPA-H = | NFPA-F = | NFPA-R = | NFPA-O = | RPhrases = | SPhrases = | RSPhrases = | FlashPt = | Autoignition = | ExploLimits = | LD50 = | PEL = }} | Section8 = {{Chembox Related-lat | OtherAnions = | OtherCations = | OtherFunctn = | Function = | OtherCpds = }} }} '''Hidroksipropil celuloza''' je [[etar]] [[celuloza|celuloze]] kod koga su neke od [[hidroksil]]nih grupa celuloze hidroksipropilisane, čime su formirane -OCH2CH(OH)CH3 grupe. Lakrisertis formulacija hidroksipropil celuloze se koristi u veštačkim suzama. Hidroksipropil celuloza se koristi za tretiranje sindroma karakterisanih insuficijentnom produkcijom suza ([[Sindrom suvog oka|''keratoconjunctivitis sicca'']]), rekurentnih erozija rožnjače, umanjene senzitivnosti rožnjače, neuroparalitičkog keratitisa, i kao lubrikant za veštačke oči. Kao prehrambeni aditiv, hidroksipropil celuloza se koristi kao ugušćivač i stabilizator emulzija.<ref>Wander AH: Long-term use of hydroxypropyl cellulose ophthalmic insert to relieve symptoms of dry eye in a contact lens wearer: case-based experience. Eye Contact Lens. 2011 Jan;37(1):39-44. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/21178699 21178699]</ref><ref>McDonald M, D'Aversa G, Perry HD, Wittpenn JR, Nelinson DS: Correlating patient-reported response to hydroxypropyl cellulose ophthalmic insert (LACRISERT(R)) therapy with clinical outcomes: tools for predicting response. Curr Eye Res. 2010 Oct;35(10):880-7. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/20858108 20858108]</ref><ref>Luchs JI, Nelinson DS, Macy JI: Efficacy of hydroxypropyl cellulose ophthalmic inserts (LACRISERT) in subsets of patients with dry eye syndrome: findings from a patient registry. Cornea. 2010 Dec;29 (12):1417-27. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/20847657 20847657]</ref><ref>{{Cite pmid|21059682}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412}}</ref> == Reference == {{reflist|2}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Hemija}} {{Commonscat-lat|Hydroxypropyl cellulose}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00840 Hydroxypropyl cellulose] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130607084002/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00840 |date=2013-06-07 }} [[Kategorija:Ekscipijensi]] [[Kategorija:Prehrambeni aditivi]] [[Kategorija:Celuloza]] [[Kategorija:Oftalmološki lekovi]] nn6vwcpquun4h3lne5rrjdxh781381h 0 1269318 42669849 42272106 2026-08-09T20:36:46Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669849 wikitext text/x-wiki {{Chembox-lat | Watchedfields = | verifiedrevid = DB01796 | Name = Hinolinska kiselina | ImageFile = Quinolinic Acid.svg | ImageSize = | ImageAlt = | ImageCaption = | ImageFile1 = | ImageSize1 = | ImageAlt1 = | ImageCaption1 = | ImageFile2 = | ImageSize2 = | ImageAlt2 = | ImageCaption2 = | ImageFile3 = | ImageSize3 = | ImageAlt3 = | ImageCaption3 = | ImageFile4 = | ImageSize4 = | ImageAlt4 = | ImageCaption4 = | ImageFileL1 = | ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL1 = | ImageAltL1 = | ImageCaptionL1 = | ImageFileR1 = | ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR1 = | ImageAltR1 = | ImageCaptionR1 = | ImageFileL2 = | ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL2 = | ImageAltL2 = | ImageCaptionL2 = | ImageFileR2 = | ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR2 = | ImageAltR2 = | ImageCaptionR2 = | IUPACName = | IUPACName_hidden = yes | SystematicName = | OtherNames = | Section1 = {{Chembox Identifiers-lat | Abbreviations = | CASNo = 89-00-9 | CASNo_Comment = | CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}} | CASNos = | CASOther = | PubChem = 1066 | PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}} | PubChem_Comment = | PubChem5 = | PubChem5_Comment = | PubChemOther = | ChemSpiderID = 1037 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID_Comment = | ChemSpiderID5 = | ChemSpiderIDOther = | EINECS = | EC-number = | EINECSCASNO = | UNNumber = | UNII = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | DrugBank = DB01796 | KEGG = C03722 | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | MeSHName = | ChEBI = 16675 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 286204 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | RTECS = | ATCvet = | ATCCode_prefix = | ATCCode_suffix = | ATC_Supplemental = | SMILES = OC(=O)C1=CC=CN=C1C(O)=O | InChI = 1/C7H5NO4/c9-6(10)4-2-1-3-8-5(4)7(11)12/h1-3H,(H,9,10)(H,11,12) | StdInChI = 1S/C7H5NO4/c9-6(10)4-2-1-3-8-5(4)7(11)12/h1-3H,(H,9,10)(H,11,12) | StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChIKey = GJAWHXHKYYXBSV-UHFFFAOYSA-N | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | Beilstein = | Gmelin = | 3DMet = }} | Section2 = {{Chembox Properties-lat |C=7 |H=5 |N=1 |O=4 | MolarMass = 167,119 | Appearance = | Density = | MeltingPt = 228.5 | Melting_notes = | BoilingPt = | Boiling_notes = | LogP = | VaporPressure = | HenryConstant = | AtmosphericOHRateConstant = | pKa = | pKb = | Solubility = | SolubleOther = | Solvent = | Sheet Resistance = | Methacrylate Equiv Wt = | Bulk Conductivity = }} | Section3 = {{Chembox Structure-lat | CrystalStruct = | Coordination = | MolShape = }} | Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat | DeltaHc = | DeltaHf = | Entropy = | HeatCapacity = }} | Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat | AdminRoutes = | Bioavail = | Metabolism = | HalfLife = | ProteinBound = | Excretion = | Legal_status = | Legal_US = | Legal_UK = | Legal_AU = | Legal_CA = | PregCat = | PregCat_AU = | PregCat_US = }} | Section6 = {{Chembox Explosive-lat | ShockSens = | FrictionSens = | ExplosiveV = | REFactor = }} | Section7 = {{Chembox Hazards-lat | ExternalMSDS = | EUClass = | EUIndex = | MainHazards = | NFPA-H = | NFPA-F = | NFPA-R = | NFPA-O = | RPhrases = | SPhrases = | RSPhrases = | FlashPt = | Autoignition = | ExploLimits = | LD50 = | PEL = }} | Section8 = {{Chembox Related-lat | OtherAnions = | OtherCations = | OtherFunctn = | Function = | OtherCpds = }} }} '''Hinolinska kiselina''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 7 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 167,119 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{Cite pmid|21059682|noedit}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412|noedit}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 5 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 2 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 0,4 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -1,3 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Ų]]) || 87,5 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{Clayden1st}} * {{March6th}} * {{Katritzky2nd}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Hemija}} {{Commonscat-lat|Quinolinic acid}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01796 Quinolinic acid] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305032643/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01796 |date=2016-03-05 }} {{Glutamatergični ligandi-lat}} [[Kategorija:Dikarboksilne kiseline]] [[Kategorija:Piridini]] 9gbwj1af3wfgydyzq0dnzzw76onygwl 0 1269354 42669862 42298158 2026-08-09T21:21:15Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669862 wikitext text/x-wiki {{Chembox-lat | Watchedfields = | verifiedrevid = DB02650 | Name = Hloral | ImageFile = | ImageSize = | ImageAlt = | ImageCaption = | ImageFile1 = | ImageSize1 = | ImageAlt1 = | ImageCaption1 = | ImageFile2 = | ImageSize2 = | ImageAlt2 = | ImageCaption2 = | ImageFile3 = | ImageSize3 = | ImageAlt3 = | ImageCaption3 = | ImageFile4 = | ImageSize4 = | ImageAlt4 = | ImageCaption4 = | ImageFileL1 = Chloral-2D-skeletal.png | ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL1 = | ImageAltL1 = | ImageCaptionL1 = | ImageFileR1 = Chloral-3D-vdW.png | ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR1 = | ImageAltR1 = | ImageCaptionR1 = | ImageFileL2 = | ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL2 = | ImageAltL2 = | ImageCaptionL2 = | ImageFileR2 = | ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR2 = | ImageAltR2 = | ImageCaptionR2 = | IUPACName = | IUPACName_hidden = yes | SystematicName = | OtherNames = | Section1 = {{Chembox Identifiers-lat | Abbreviations = | CASNo = | CASNo_Comment = | CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}} | CASNos = | CASOther = | PubChem = 6407 | PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}} | PubChem_Comment = | PubChem5 = | PubChem5_Comment = | PubChemOther = | ChemSpiderID = 13863645 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID_Comment = | ChemSpiderID5 = | ChemSpiderIDOther = | EINECS = | EC-number = | EINECSCASNO = | UNNumber = | UNII = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | DrugBank = DB02650 | KEGG = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | MeSHName = | ChEBI = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | RTECS = | ATCvet = | ATCCode_prefix = | ATCCode_suffix = | ATC_Supplemental = | SMILES = ClC(Cl)(Cl)C=O | InChI = | StdInChI = 1S/C2HCl3O/c3-2(4,5)1-6/h1H | StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChIKey = HFFLGKNGCAIQMO-UHFFFAOYSA-N | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | Beilstein = | Gmelin = | 3DMet = }} | Section2 = {{Chembox Properties-lat |C=2 |H=1 |Cl=3 |O=1 | MolarMass = 147,388 | Appearance = | Density = | MeltingPt = | Melting_notes = | BoilingPt = | Boiling_notes = | LogP = | VaporPressure = | HenryConstant = | AtmosphericOHRateConstant = | pKa = | pKb = | Solubility = | SolubleOther = | Solvent = | Sheet Resistance = | Methacrylate Equiv Wt = | Bulk Conductivity = }} | Section3 = {{Chembox Structure-lat | CrystalStruct = | Coordination = | MolShape = }} | Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat | DeltaHc = | DeltaHf = | Entropy = | HeatCapacity = }} | Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat | AdminRoutes = | Bioavail = | Metabolism = | HalfLife = | ProteinBound = | Excretion = | Legal_status = | Legal_US = | Legal_UK = | Legal_AU = | Legal_CA = | PregCat = | PregCat_AU = | PregCat_US = }} | Section6 = {{Chembox Explosive-lat | ShockSens = | FrictionSens = | ExplosiveV = | REFactor = }} | Section7 = {{Chembox Hazards-lat | ExternalMSDS = | EUClass = | EUIndex = | MainHazards = | NFPA-H = | NFPA-F = | NFPA-R = | NFPA-O = | RPhrases = | SPhrases = | RSPhrases = | FlashPt = | Autoignition = | ExploLimits = | LD50 = | PEL = }} | Section8 = {{Chembox Related-lat | OtherAnions = | OtherCations = | OtherFunctn = | Function = | OtherCpds = }} }} '''Hloral''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 2 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 147,388 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{cite journal |title = DrugBank 3.0: a comprehensive resource for omics research on drugs |author = Knox C, Law V, Jewison T, Liu P, Ly S, Frolkis A, Pon A, Banco K, Mak C, Neveu V, Djoumbou Y, Eisner R, Guo AC, Wishart DS |journal = Nucleic Acids Res. |year = 2011 |volume = 39 |issue = Database issue |pages = D1035-41 | pmid =21059682 |doi = 10.1093/nar/gkq1126 |pmc = 3013709}}</ref><ref>{{cite journal |title = DrugBank: a knowledgebase for drugs, drug actions and drug targets |year = 2008 |volume = 36 |issue = Database issue |pages = D901-6 |pmid = 18048412 |author = David S. Wishart, Craig Knox, An Chi Guo, Dean Cheng, Savita Shrivastava, Dan Tzur, Bijaya Gautam, and Murtaza Hassanali |doi = 10.1093/nar/gkm958 |pmc = 2238889 |journal = Nucleic acids research}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 1 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 1 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite journal |author = Ghose, A.K., Viswanadhan V.N., and Wendoloski, J.J. |title = Prediction of Hydrophobic (Lipophilic) Properties of Small Organic Molecules Using Fragment Methods: An Analysis of AlogP and CLogP Methods |journal = J. Phys. Chem. A |year = 1998 |volume = 102 |pages = 3762-3772 |url = http://www.citeulike.org/user/gregoryross/article/2886898 |doi = 10.1021/jp980230o |pmid = |access-date = 2014-04-11 |archive-date = 2014-07-22 |archive-url = https://web.archive.org/web/20140722010753/http://www.citeulike.org/user/gregoryross/article/2886898 |dead-url = yes }}</ref> (''ALogP'') || 1,5 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite journal |title = Estimation of Aqueous Solubility of Chemical Compounds Using E-State Indices |author = Tetko IV, Tanchuk VY, Kasheva TN, Villa AE. |journal = Chem Inf. Comput. Sci. |year = 2001 |volume = 41 |pages = 1488-1493 |url = http://pubs.acs.org/doi/abs/10.1021/ci000392t |pmid = 11749573 |doi = 10.1021/ci000392t }}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,0 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite journal |title = Fast calculation of molecular polar surface area as a sum of fragment based contributions and its application to the prediction of drug transport properties |author = Ertl P., Rohde B., Selzer P. |journal = J. Med. Chem. |year = 2000 |volume = 43 |pages = 3714-3717 |url = http://pubs.acs.org/doi/abs/10.1021/jm000942e | pmid = 11020286 |doi = 10.1021/jm000942e }}</ref> (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Ų]]) || 17,1 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{Clayden1st}} * {{March6th}} * {{Katritzky2nd}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Hemija}} {{Commonscat-lat|Chloral}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB02650 Chloral] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304220109/http://www.drugbank.ca/drugs/DB02650 |date=2016-03-04 }} [[Kategorija:Aldehidi]] [[Kategorija:Organohloridi]] 99acc7rb85aobho1vw62bhspp18ohmg 0 1269355 42669870 42303354 2026-08-09T21:26:32Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669870 wikitext text/x-wiki {{Chembox-lat | Watchedfields = | verifiedrevid = DB00534 | Name = Hlormerodrin | ImageFile = Chlormerodrin skeletal.svg | ImageSize = | ImageAlt = | ImageCaption = | ImageFile1 = | ImageSize1 = | ImageAlt1 = | ImageCaption1 = | ImageFile2 = | ImageSize2 = | ImageAlt2 = | ImageCaption2 = | ImageFile3 = | ImageSize3 = | ImageAlt3 = | ImageCaption3 = | ImageFile4 = | ImageSize4 = | ImageAlt4 = | ImageCaption4 = | ImageFileL1 = | ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL1 = | ImageAltL1 = | ImageCaptionL1 = | ImageFileR1 = | ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR1 = | ImageAltR1 = | ImageCaptionR1 = | ImageFileL2 = | ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL2 = | ImageAltL2 = | ImageCaptionL2 = | ImageFileR2 = | ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR2 = | ImageAltR2 = | ImageCaptionR2 = | IUPACName = | IUPACName_hidden = yes | SystematicName = | OtherNames = Chloromeridin, Hg-203 chlormerodrin, Neogidrin | Section1 = {{Chembox Identifiers-lat | Abbreviations = | CASNo = 62-37-3 | CASNo_Comment = | CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}} | CASNos = | CASOther = | PubChem = 25210 | PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}} | PubChem_Comment = | PubChem5 = | PubChem5_Comment = | PubChemOther = | ChemSpiderID = 2615 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID_Comment = | ChemSpiderID5 = | ChemSpiderIDOther = | EINECS = | EC-number = | EINECSCASNO = | UNNumber = | UNII = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | DrugBank = DB00534 | KEGG = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | MeSHName = | ChEBI = 59445 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | RTECS = | ATCvet = | ATCCode_prefix = | ATCCode_suffix = | ATC_Supplemental = | SMILES = COC(CNC(N)=O)C[Hg]Cl | InChI = | StdInChI = 1S/C5H11N2O2.ClH.Hg/c1-4(9-2)3-7-5(6)8;;/h4H,1,3H2,2H3,(H3,6,7,8);1H;/q;;+1/p-1 | StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChIKey = BJFGVYCULWBXKF-UHFFFAOYSA-M | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | Beilstein = | Gmelin = | 3DMet = }} | Section2 = {{Chembox Properties-lat |C=5 |H=11 |Cl=1 |Hg=1 |N=2 |O=2 | MolarMass = 367,200 | Appearance = | Density = | MeltingPt = 152.5 | Melting_notes = | BoilingPt = | Boiling_notes = | LogP = | VaporPressure = | HenryConstant = | AtmosphericOHRateConstant = | pKa = | pKb = | Solubility = | SolubleOther = | Solvent = | Sheet Resistance = | Methacrylate Equiv Wt = | Bulk Conductivity = }} | Section3 = {{Chembox Structure-lat | CrystalStruct = | Coordination = | MolShape = }} | Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat | DeltaHc = | DeltaHf = | Entropy = | HeatCapacity = }} | Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat | AdminRoutes = | Bioavail = | Metabolism = | HalfLife = | ProteinBound = | Excretion = | Legal_status = | Legal_US = | Legal_UK = | Legal_AU = | Legal_CA = | PregCat = | PregCat_AU = | PregCat_US = }} | Section6 = {{Chembox Explosive-lat | ShockSens = | FrictionSens = | ExplosiveV = | REFactor = }} | Section7 = {{Chembox Hazards-lat | ExternalMSDS = | EUClass = | EUIndex = | MainHazards = | NFPA-H = | NFPA-F = | NFPA-R = | NFPA-O = | RPhrases = | SPhrases = | RSPhrases = | FlashPt = | Autoignition = | ExploLimits = | LD50 = | PEL = }} | Section8 = {{Chembox Related-lat | OtherAnions = | OtherCations = | OtherFunctn = | Function = | OtherCpds = }} }} '''Hlormerodrin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 5 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 367,200 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{Cite pmid|21059682}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 5 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o}}</ref> (''ALogP'') || -0,5 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || 0,7 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286}}</ref> (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Ų]]) || 64,3 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{Clayden1st}} * {{March6th}} * {{Katritzky2nd}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Hemija}} {{Commonscat-lat|Chlormerodrin}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00534 Chlormerodrin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140227195549/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00534 |date=2014-02-27 }} [[Kategorija:Diuretici]] [[Kategorija:Amidi]] [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Organoživina jedinjenja]] bj203xx11cn5sg8r4yyqnpvo7fkd123 0 1269411 42669872 42292896 2026-08-09T21:29:53Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669872 wikitext text/x-wiki {{Chembox-lat | Watchedfields = | verifiedrevid = DB02133 | Name = Hlorofil a | ImageFile = Chlorophyll a.svg | ImageSize = | ImageAlt = | ImageCaption = | ImageFile1 = | ImageSize1 = | ImageAlt1 = | ImageCaption1 = | ImageFile2 = | ImageSize2 = | ImageAlt2 = | ImageCaption2 = | ImageFile3 = | ImageSize3 = | ImageAlt3 = | ImageCaption3 = | ImageFile4 = | ImageSize4 = | ImageAlt4 = | ImageCaption4 = | ImageFileL1 = | ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL1 = | ImageAltL1 = | ImageCaptionL1 = | ImageFileR1 = | ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR1 = | ImageAltR1 = | ImageCaptionR1 = | ImageFileL2 = | ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL2 = | ImageAltL2 = | ImageCaptionL2 = | ImageFileR2 = | ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR2 = | ImageAltR2 = | ImageCaptionR2 = | IUPACName = | IUPACName_hidden = yes | SystematicName = | OtherNames = | Section1 = {{Chembox Identifiers-lat | Abbreviations = | CASNo = 479-61-8 | CASNo_Comment = | CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}} | CASNos = | CASOther = | PubChem = 46936306 | PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}} | PubChem_Comment = | PubChem5 = | PubChem5_Comment = | PubChemOther = | ChemSpiderID = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID_Comment = | ChemSpiderID5 = | ChemSpiderIDOther = | EINECS = | EC-number = | EINECSCASNO = | UNNumber = | UNII = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | DrugBank = DB02133 | KEGG = C05306 | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | MeSHName = | ChEBI = 18230 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | RTECS = | ATCvet = | ATCCode_prefix = | ATCCode_suffix = | ATC_Supplemental = | SMILES = CCC1=C(C)C2=CC3=C(C=C)C(C)=C4C=C5[C@@H](C)[C@H](CCC(=O)OC\C=C(/C)CCC[C@H](C)CCC[C@H](C)CCCC(C)C)C6=[N+]5[Mg]5(N34)N3C(=CC1=[N+]25)C(C)=C1C(=O)[C@@H](C(=O)OC)C6=C31 | InChI = | StdInChI = 1S/C55H73N4O5.Mg/c1-13-39-35(8)42-28-44-37(10)41(24-25-48(60)64-27-26-34(7)23-17-22-33(6)21-16-20-32(5)19-15-18-31(3)4)52(58-44)50-51(55(62)63-12)54(61)49-38(11)45(59-53(49)50)30-47-40(14-2)36(9)43(57-47)29-46(39)56-42;/h13,26,28-33,37,41,51H,1,14-25,27H2,2-12H3,(H-,56,57,58,59,61);/q-1;+4/p-1/b34-26+;/t32-,33-,37+,41+,51+;/m1./s1 | StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChIKey = VIQFHHZSLDFWDU-DVXFRRMCSA-M | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | Beilstein = | Gmelin = | 3DMet = }} | Section2 = {{Chembox Properties-lat |C=55 |H=72 |Mg=1 |N=4 |O=5 | MolarMass = 893,489 | Appearance = | Density = | MeltingPt = | Melting_notes = | BoilingPt = | Boiling_notes = | LogP = | VaporPressure = | HenryConstant = | AtmosphericOHRateConstant = | pKa = | pKb = | Solubility = | SolubleOther = | Solvent = | Sheet Resistance = | Methacrylate Equiv Wt = | Bulk Conductivity = }} | Section3 = {{Chembox Structure-lat | CrystalStruct = | Coordination = | MolShape = }} | Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat | DeltaHc = | DeltaHf = | Entropy = | HeatCapacity = }} | Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat | AdminRoutes = | Bioavail = | Metabolism = | HalfLife = | ProteinBound = | Excretion = | Legal_status = | Legal_US = | Legal_UK = | Legal_AU = | Legal_CA = | PregCat = | PregCat_AU = | PregCat_US = }} | Section6 = {{Chembox Explosive-lat | ShockSens = | FrictionSens = | ExplosiveV = | REFactor = }} | Section7 = {{Chembox Hazards-lat | ExternalMSDS = | EUClass = | EUIndex = | MainHazards = | NFPA-H = | NFPA-F = | NFPA-R = | NFPA-O = | RPhrases = | SPhrases = | RSPhrases = | FlashPt = | Autoignition = | ExploLimits = | LD50 = | PEL = }} | Section8 = {{Chembox Related-lat | OtherAnions = | OtherCations = | OtherFunctn = | Function = | OtherCpds = }} }} '''Hlorofil a''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 55 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 893,489 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{cite journal |title = DrugBank 3.0: a comprehensive resource for omics research on drugs |author = Knox C, Law V, Jewison T, Liu P, Ly S, Frolkis A, Pon A, Banco K, Mak C, Neveu V, Djoumbou Y, Eisner R, Guo AC, Wishart DS |journal = Nucleic Acids Res. |year = 2011 |volume = 39 |issue = Database issue |pages = D1035-41 | pmid =21059682 |doi = 10.1093/nar/gkq1126 |pmc = 3013709}}</ref><ref>{{cite journal |title = DrugBank: a knowledgebase for drugs, drug actions and drug targets |year = 2008 |volume = 36 |issue = Database issue |pages = D901-6 |pmid = 18048412 |author = David S. Wishart, Craig Knox, An Chi Guo, Dean Cheng, Savita Shrivastava, Dan Tzur, Bijaya Gautam, and Murtaza Hassanali |doi = 10.1093/nar/gkm958 |pmc = 2238889 |journal = Nucleic acids research}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 6 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 22 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite journal |author = Ghose, A.K., Viswanadhan V.N., and Wendoloski, J.J. |title = Prediction of Hydrophobic (Lipophilic) Properties of Small Organic Molecules Using Fragment Methods: An Analysis of AlogP and CLogP Methods |journal = J. Phys. Chem. A |year = 1998 |volume = 102 |pages = 3762-3772 |url = http://www.citeulike.org/user/gregoryross/article/2886898 |doi = 10.1021/jp980230o |pmid = |access-date = 2014-04-11 |archive-date = 2014-07-22 |archive-url = https://web.archive.org/web/20140722010753/http://www.citeulike.org/user/gregoryross/article/2886898 |dead-url = yes }}</ref> (''ALogP'') || 13,3 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite journal |title = Estimation of Aqueous Solubility of Chemical Compounds Using E-State Indices |author = Tetko IV, Tanchuk VY, Kasheva TN, Villa AE. |journal = Chem Inf. Comput. Sci. |year = 2001 |volume = 41 |pages = 1488-1493 |url = http://pubs.acs.org/doi/abs/10.1021/ci000392t |pmid = 11749573 |doi = 10.1021/ci000392t }}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -11,6 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite journal |title = Fast calculation of molecular polar surface area as a sum of fragment based contributions and its application to the prediction of drug transport properties |author = Ertl P., Rohde B., Selzer P. |journal = J. Med. Chem. |year = 2000 |volume = 43 |pages = 3714-3717 |url = http://pubs.acs.org/doi/abs/10.1021/jm000942e | pmid = 11020286 |doi = 10.1021/jm000942e }}</ref> (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Ų]]) || 83,9 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{Clayden1st}} * {{March6th}} * {{Katritzky2nd}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Hemija}} {{Commonscat-lat|Chlorophyll a}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB02133 Chlorophyll a] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305011736/http://www.drugbank.ca/drugs/DB02133 |date=2016-03-05 }} [[Kategorija:Karboksilatni estri]] [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Ketoni]] [[Kategorija:Jedinjenja magnezijuma]] [[Kategorija:Tetrapiroli]] lskb70mm7v7ckl51f1t1v25m4gxh2pr 0 1269412 42669873 42298170 2026-08-09T21:31:41Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669873 wikitext text/x-wiki {{Chembox-lat | Watchedfields = | verifiedrevid = DB04506 | Name = Hlorofil b | ImageFile = Chlorophyll b structure.svg | ImageSize = | ImageAlt = | ImageCaption = | ImageFile1 = | ImageSize1 = | ImageAlt1 = | ImageCaption1 = | ImageFile2 = | ImageSize2 = | ImageAlt2 = | ImageCaption2 = | ImageFile3 = | ImageSize3 = | ImageAlt3 = | ImageCaption3 = | ImageFile4 = | ImageSize4 = | ImageAlt4 = | ImageCaption4 = | ImageFileL1 = | ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL1 = | ImageAltL1 = | ImageCaptionL1 = | ImageFileR1 = | ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR1 = | ImageAltR1 = | ImageCaptionR1 = | ImageFileL2 = | ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL2 = | ImageAltL2 = | ImageCaptionL2 = | ImageFileR2 = | ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR2 = | ImageAltR2 = | ImageCaptionR2 = | IUPACName = | IUPACName_hidden = yes | SystematicName = | OtherNames = | Section1 = {{Chembox Identifiers-lat | Abbreviations = | CASNo = 519-62-0 | CASNo_Comment = | CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}} | CASNos = | CASOther = | PubChem = 25244471 | PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}} | PubChem_Comment = | PubChem5 = | PubChem5_Comment = | PubChemOther = | ChemSpiderID = 16739843 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID_Comment = | ChemSpiderID5 = | ChemSpiderIDOther = | EINECS = | EC-number = | EINECSCASNO = | UNNumber = | UNII = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | DrugBank = DB04506 | KEGG = C05307 | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | MeSHName = | ChEBI = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | RTECS = | ATCvet = | ATCCode_prefix = | ATCCode_suffix = | ATC_Supplemental = | SMILES = CCC1=C(C2=NC1=CC3=C(C4=C([N-]3)C(=C5C(C(C(=N5)C=C6C(=C(C(=C2)[N-]6)C=C)C)C)CCC(=O)OCC=C(C)CCCC(C)CCCC(C)CCCC(C)C)C(C4=O)C(=O)OC)C)C=O.[Mg+2] | InChI = 1S/C55H71N4O6.Mg/c1-12-38-35(8)42-27-43-36(9)40(23-24-48(61)65-26-25-34(7)22-16-21-33(6)20-15-19-32(5)18-14-17-31(3)4)52(58-43)50-51(55(63)64-11)54(62)49-37(10)44(59-53(49)50)28-46-39(13-2)41(30-60)47(57-46)29-45(38)56-42;/h12,25,27-33,36,40,51H,1,13-24,26H2,2-11H3,(H-,56,57,58,59,60,62);/q-1;+2/p-1/b34-25+;/t32-,33-,36+,40+,51-;/m1./s1 | StdInChI = | StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChIKey = NSMUHPMZFPKNMZ-VBYMZDBQSA-M | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | Beilstein = | Gmelin = | 3DMet = }} | Section2 = {{Chembox Properties-lat | MolarMass = 908,480 | Appearance = | Density = | MeltingPt = | Melting_notes = | BoilingPt = | Boiling_notes = | LogP = | VaporPressure = | HenryConstant = | AtmosphericOHRateConstant = | pKa = | pKb = | Solubility = | SolubleOther = | Solvent = | Sheet Resistance = | Methacrylate Equiv Wt = | Bulk Conductivity = }} | Section3 = {{Chembox Structure-lat | CrystalStruct = | Coordination = | MolShape = }} | Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat | DeltaHc = | DeltaHf = | Entropy = | HeatCapacity = }} | Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat | AdminRoutes = | Bioavail = | Metabolism = | HalfLife = | ProteinBound = | Excretion = | Legal_status = | Legal_US = | Legal_UK = | Legal_AU = | Legal_CA = | PregCat = | PregCat_AU = | PregCat_US = }} | Section6 = {{Chembox Explosive-lat | ShockSens = | FrictionSens = | ExplosiveV = | REFactor = }} | Section7 = {{Chembox Hazards-lat | ExternalMSDS = | EUClass = | EUIndex = | MainHazards = | NFPA-H = | NFPA-F = | NFPA-R = | NFPA-O = | RPhrases = | SPhrases = | RSPhrases = | FlashPt = | Autoignition = | ExploLimits = | LD50 = | PEL = }} | Section8 = {{Chembox Related-lat | OtherAnions = | OtherCations = | OtherFunctn = | Function = | OtherCpds = }} }} '''Hlorofil b''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 55 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 908,480 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{Cite pmid|21059682|noedit}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412|noedit}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 9 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 22 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 11,2 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -15,3 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Ų]]) || 178,7 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{Clayden1st}} * {{March6th}} * {{Katritzky2nd}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Hemija}} {{Commonscat-lat|Chlorophyll b}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB04506 Chlorophyll b]{{Dead link|date=August 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Karboksilatni estri]] [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Ketoni]] [[Kategorija:Jedinjenja magnezijuma]] [[Kategorija:Tetrapiroli]] 1sywuoddscvuqxyxfgm5g59d5lc12kq 0 1269461 42669884 42303406 2026-08-09T22:11:08Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669884 wikitext text/x-wiki {{Chembox-lat | Watchedfields = | verifiedrevid = DB08327 | Name = Homogentisinska kiselina | ImageFile = Homogentisic acid.svg | ImageSize = | ImageAlt = | ImageCaption = | ImageFile1 = | ImageSize1 = | ImageAlt1 = | ImageCaption1 = | ImageFile2 = | ImageSize2 = | ImageAlt2 = | ImageCaption2 = | ImageFile3 = | ImageSize3 = | ImageAlt3 = | ImageCaption3 = | ImageFile4 = | ImageSize4 = | ImageAlt4 = | ImageCaption4 = | ImageFileL1 = | ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL1 = | ImageAltL1 = | ImageCaptionL1 = | ImageFileR1 = | ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR1 = | ImageAltR1 = | ImageCaptionR1 = | ImageFileL2 = | ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL2 = | ImageAltL2 = | ImageCaptionL2 = | ImageFileR2 = | ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR2 = | ImageAltR2 = | ImageCaptionR2 = | IUPACName = | IUPACName_hidden = yes | SystematicName = | OtherNames = | Section1 = {{Chembox Identifiers-lat | Abbreviations = | CASNo = | CASNo_Comment = | CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}} | CASNos = | CASOther = | PubChem = 780 | PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}} | PubChem_Comment = | PubChem5 = | PubChem5_Comment = | PubChemOther = | ChemSpiderID = 759 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID_Comment = | ChemSpiderID5 = | ChemSpiderIDOther = | EINECS = | EC-number = | EINECSCASNO = | UNNumber = | UNII = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | DrugBank = DB08327 | KEGG = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | MeSHName = | ChEBI = 44747 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | RTECS = | ATCvet = | ATCCode_prefix = | ATCCode_suffix = | ATC_Supplemental = | SMILES = OC(=O)CC1=CC(O)=CC=C1O | InChI = 1/C8H8O4/c9-6-1-2-7(10)5(3-6)4-8(11)12/h1-3,9-10H,4H2,(H,11,12) | StdInChI = 1S/C8H8O4/c9-6-1-2-7(10)5(3-6)4-8(11)12/h1-3,9-10H,4H2,(H,11,12) | StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChIKey = IGMNYECMUMZDDF-UHFFFAOYSA-N | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | Beilstein = | Gmelin = | 3DMet = }} | Section2 = {{Chembox Properties-lat |C=8 |H=8 |O=4 | MolarMass = 168,147 | Appearance = | Density = | MeltingPt = | Melting_notes = | BoilingPt = | Boiling_notes = | LogP = | VaporPressure = | HenryConstant = | AtmosphericOHRateConstant = | pKa = | pKb = | Solubility = | SolubleOther = | Solvent = | Sheet Resistance = | Methacrylate Equiv Wt = | Bulk Conductivity = }} | Section3 = {{Chembox Structure-lat | CrystalStruct = | Coordination = | MolShape = }} | Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat | DeltaHc = | DeltaHf = | Entropy = | HeatCapacity = }} | Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat | AdminRoutes = | Bioavail = | Metabolism = | HalfLife = | ProteinBound = | Excretion = | Legal_status = | Legal_US = | Legal_UK = | Legal_AU = | Legal_CA = | PregCat = | PregCat_AU = | PregCat_US = }} | Section6 = {{Chembox Explosive-lat | ShockSens = | FrictionSens = | ExplosiveV = | REFactor = }} | Section7 = {{Chembox Hazards-lat | ExternalMSDS = | EUClass = | EUIndex = | MainHazards = | NFPA-H = | NFPA-F = | NFPA-R = | NFPA-O = | RPhrases = | SPhrases = | RSPhrases = | FlashPt = | Autoignition = | ExploLimits = | LD50 = | PEL = }} | Section8 = {{Chembox Related-lat | OtherAnions = | OtherCations = | OtherFunctn = | Function = | OtherCpds = }} }} '''Homogentisinska kiselina''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 8 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 168,147 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{Cite pmid|21059682}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 3 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 2 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o}}</ref> (''ALogP'') || 1,0 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -0,8 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286}}</ref> (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Ų]]) || 77,8 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{Clayden1st}} * {{March6th}} * {{Katritzky2nd}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Hemija}} {{Commonscat-lat|Homogentisic acid}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB08327 Homogentisic acid] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150110181525/http://www.drugbank.ca/drugs/DB08327 |date=2015-01-10 }} [[Kategorija:Fenoli]] [[Kategorija:Karboksilne kiseline]] 4v5an578tnlwbj9eeoj3e7iaa2bosfw 0 1269462 42669883 42308172 2026-08-09T22:04:27Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669883 wikitext text/x-wiki {{Chembox-lat | Watchedfields = | verifiedrevid = DB00725 | Name = Homatropin metilbromid | ImageFile = Methylhomatropine bromide.svg | ImageSize = | ImageAlt = | ImageCaption = | ImageFile1 = | ImageSize1 = | ImageAlt1 = | ImageCaption1 = | ImageFile2 = | ImageSize2 = | ImageAlt2 = | ImageCaption2 = | ImageFile3 = | ImageSize3 = | ImageAlt3 = | ImageCaption3 = | ImageFile4 = | ImageSize4 = | ImageAlt4 = | ImageCaption4 = | ImageFileL1 = | ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL1 = | ImageAltL1 = | ImageCaptionL1 = | ImageFileR1 = | ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR1 = | ImageAltR1 = | ImageCaptionR1 = | ImageFileL2 = | ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL2 = | ImageAltL2 = | ImageCaptionL2 = | ImageFileR2 = | ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR2 = | ImageAltR2 = | ImageCaptionR2 = | IUPACName = | IUPACName_hidden = yes | SystematicName = | OtherNames = Arkitropin, Camatropine, DL-Homatropine methyl bromide, DL-Methylbromide | Section1 = {{Chembox Identifiers-lat | Abbreviations = | CASNo = 80-49-9 | CASNo_Comment = | CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}} | CASNos = | CASOther = | PubChem = | PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}} | PubChem_Comment = | PubChem5 = | PubChem5_Comment = | PubChemOther = | ChemSpiderID = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID_Comment = | ChemSpiderID5 = | ChemSpiderIDOther = | EINECS = | EC-number = | EINECSCASNO = | UNNumber = | UNII = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | DrugBank = DB00725 | KEGG = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | MeSHName = | ChEBI = 50373 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | RTECS = | ATCvet = | ATCCode_prefix = A02 | ATCCode_suffix = BX03 | ATC_Supplemental = | SMILES = [Br-].C[N+]1(C)C2CCC1CC(C2)OC(=O)C(O)C1=CC=CC=C1 | InChI = | StdInChI = 1S/C17H24NO3.BrH/c1-18(2)13-8-9-14(18)11-15(10-13)21-17(20)16(19)12-6-4-3-5-7-12;/h3-7,13-16,19H,8-11H2,1-2H3;1H/q+1;/p-1 | StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChIKey = FUFVKLQESJNNAN-UHFFFAOYSA-M | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | Beilstein = | Gmelin = | 3DMet = }} | Section2 = {{Chembox Properties-lat |C=17 |H=24 |Br=1 |N=1 |O=3 | MolarMass = 370,281 | Appearance = | Density = | MeltingPt = 191-192 | Melting_notes = | BoilingPt = | Boiling_notes = | LogP = | VaporPressure = | HenryConstant = | AtmosphericOHRateConstant = | pKa = | pKb = | Solubility = | SolubleOther = | Solvent = | Sheet Resistance = | Methacrylate Equiv Wt = | Bulk Conductivity = }} | Section3 = {{Chembox Structure-lat | CrystalStruct = | Coordination = | MolShape = }} | Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat | DeltaHc = | DeltaHf = | Entropy = | HeatCapacity = }} | Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat | AdminRoutes = | Bioavail = | Metabolism = | HalfLife = | ProteinBound = | Excretion = | Legal_status = | Legal_US = | Legal_UK = | Legal_AU = | Legal_CA = | PregCat = | PregCat_AU = | PregCat_US = }} | Section6 = {{Chembox Explosive-lat | ShockSens = | FrictionSens = | ExplosiveV = | REFactor = }} | Section7 = {{Chembox Hazards-lat | ExternalMSDS = | EUClass = | EUIndex = | MainHazards = | NFPA-H = | NFPA-F = | NFPA-R = | NFPA-O = | RPhrases = | SPhrases = | RSPhrases = | FlashPt = | Autoignition = | ExploLimits = | LD50 = | PEL = }} | Section8 = {{Chembox Related-lat | OtherAnions = | OtherCations = | OtherFunctn = | Function = | OtherCpds = }} }} '''Homatropin metilbromid''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 17 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 370,281 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{Cite pmid|21059682}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o}}</ref> (''ALogP'') || -2,1 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,6 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286}}</ref> (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Ų]]) || 89,5 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{Clayden1st}} * {{March6th}} * {{Katritzky2nd}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Hemija}} {{Commonscat-lat|Homatropine Methylbromide}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00725 Homatropine Methylbromide] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140420144246/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00725 |date=2014-04-20 }} {{Holinergici}} [[Kategorija:Muskarinski antagonisti]] [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Karboksilatni estri]] [[Kategorija:Etri]] [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Kvaternarna amonijum jedinjenja]] oimts1pacdbjai1w06knw5gzy2r7qu2 0 1269507 42669907 42272150 2026-08-10T00:18:45Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669907 wikitext text/x-wiki {{Chembox-lat | Watchedfields = | verifiedrevid = DB01928 | Name = Huperzin A | ImageFile = Huperzine A Structural Formula V1.svg | ImageSize = | ImageAlt = | ImageCaption = | ImageFile1 = HuperzineA3d.png | ImageSize1 = | ImageAlt1 = | ImageCaption1 = | ImageFile2 = | ImageSize2 = | ImageAlt2 = | ImageCaption2 = | ImageFile3 = | ImageSize3 = | ImageAlt3 = | ImageCaption3 = | ImageFile4 = | ImageSize4 = | ImageAlt4 = | ImageCaption4 = | ImageFileL1 = | ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL1 = | ImageAltL1 = | ImageCaptionL1 = | ImageFileR1 = | ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR1 = | ImageAltR1 = | ImageCaptionR1 = | ImageFileL2 = | ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL2 = | ImageAltL2 = | ImageCaptionL2 = | ImageFileR2 = | ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR2 = | ImageAltR2 = | ImageCaptionR2 = | IUPACName = | IUPACName_hidden = yes | SystematicName = | OtherNames = | Section1 = {{Chembox Identifiers-lat | Abbreviations = | CASNo = | CASNo_Comment = | CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}} | CASNos = | CASOther = | PubChem = 854026 | PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}} | PubChem_Comment = | PubChem5 = | PubChem5_Comment = | PubChemOther = | ChemSpiderID = 16736021 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID_Comment = | ChemSpiderID5 = | ChemSpiderIDOther = | EINECS = | EC-number = | EINECSCASNO = | UNNumber = | UNII = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | DrugBank = DB01928 | KEGG = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | MeSHName = | ChEBI = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 395280 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | RTECS = | ATCvet = | ATCCode_prefix = | ATCCode_suffix = | ATC_Supplemental = | SMILES = [H][C@@]12CC3=C(C=CC(=O)N3)[C@@](N)(CC(C)=C1)\C2=C\C | InChI = 1/C15H18N2O/c1-3-11-10-6-9(2)8-15(11,16)12-4-5-14(18)17-13(12)7-10/h3-6,10H,7-8,16H2,1-2H3,(H,17,18)/b11-3+/t10-,15+/m0/s1 | StdInChI = 1S/C15H18N2O/c1-3-11-10-6-9(2)8-15(11,16)12-4-5-14(18)17-13(12)7-10/h3-6,10H,7-8,16H2,1-2H3,(H,17,18)/b11-3+/t10-,15+/m0/s1 | StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChIKey = ZRJBHWIHUMBLCN-YQEJDHNASA-N | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | Beilstein = | Gmelin = | 3DMet = }} | Section2 = {{Chembox Properties-lat |C=15 |H=18 |N=2 |O=1 | MolarMass = 242,316 | Appearance = | Density = | MeltingPt = | Melting_notes = | BoilingPt = | Boiling_notes = | LogP = | VaporPressure = | HenryConstant = | AtmosphericOHRateConstant = | pKa = | pKb = | Solubility = | SolubleOther = | Solvent = | Sheet Resistance = | Methacrylate Equiv Wt = | Bulk Conductivity = }} | Section3 = {{Chembox Structure-lat | CrystalStruct = | Coordination = | MolShape = }} | Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat | DeltaHc = | DeltaHf = | Entropy = | HeatCapacity = }} | Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat | AdminRoutes = | Bioavail = | Metabolism = | HalfLife = | ProteinBound = | Excretion = | Legal_status = | Legal_US = | Legal_UK = | Legal_AU = | Legal_CA = | PregCat = | PregCat_AU = | PregCat_US = }} | Section6 = {{Chembox Explosive-lat | ShockSens = | FrictionSens = | ExplosiveV = | REFactor = }} | Section7 = {{Chembox Hazards-lat | ExternalMSDS = | EUClass = | EUIndex = | MainHazards = | NFPA-H = | NFPA-F = | NFPA-R = | NFPA-O = | RPhrases = | SPhrases = | RSPhrases = | FlashPt = | Autoignition = | ExploLimits = | LD50 = | PEL = }} | Section8 = {{Chembox Related-lat | OtherAnions = | OtherCations = | OtherFunctn = | Function = | OtherCpds = }} }} '''Huperzin A''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 15 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 242,316 [[Jedinica atomske mase|Da]].<ref>{{Cite pmid|21059682}}</ref><ref>{{cite pmid|18048412}}</ref> == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 0 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o}}</ref> (''ALogP'') || 1,1 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,7 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286}}</ref> (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Ų]]) || 55,1 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{Clayden1st}} * {{March6th}} * {{Katritzky2nd}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Hemija}} {{Commonscat-lat|Huperzine A}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01928 Huperzine A] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130301022306/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01928 |date=2013-03-01 }} [[Kategorija:Inhibitori acetilholinesteraze]] [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Amini]] t824wxrolfi8f9nbod208jhfhqvt853 0 1361659 42669817 42531506 2026-08-09T18:20:58Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669817 wikitext text/x-wiki {{drugo značenje3|Hajde}} {{Grad u Nemačkoj | naziv = Hajde | izvorni_naziv = ''Heide'' | slika = | opis_slike = Hajde | gradska_zastava = | grb = DEU Heide COA.svg | država = [[Njemačka]] | pokrajina = [[Šlezvig-Holštajn]] | lokacija = | osnivanje = | stanovništvo = 20.821<ref>Broj stanovnika po [http://web.archive.org/web/20100919050210/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/AdministrativeUebersicht,templateId=renderPrint.psml njem. Saveznom zavodu za statistiku]. [http://web.archive.org/web/20100827050647/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/Archiv/GV2000VJ/2Q__30062010__Auszug,property=file.xls Stanje] 30. 6. 2010.</ref> | gustina = 651 | aglomeracija = | površina = 32,0 | gšir = 54.19611 | gduž = 9.09333 | nadmorska_visina = 11 | registarska_oznaka = HEI | pozivni_broj = 0481 | poštanski_kod = 25746 | dan_grada = | veb-strana = [http://www.heide.de/ www.heide.de] | gradonačelnik = ''Ulf Stecher'' | stranka = CDU | ije = da }} '''Hajde''' ({{jez-nem|Heide}}) je grad u [[Njemačka|njemačkoj]] saveznoj državi [[Šlezvig-Holštajn]]. Jedno je od 115 opštinskih središta okruga [[Okrug Ditmaršen|Ditmaršen]]. Prema procjeni iz 2010. u gradu je živjelo 20.821 stanovnika. Posjeduje regionalnu šifru (''AGS'') 1051044, ''[[NUTS]]'' (DEF05) i ''[[UN/LOCODE|LOCODE]]'' (DE HDE) kod. == Geografski i demografski podaci == [[Datoteka:Heide in HEI.png|mini|levo|250px|Položaj grada u okrugu Ditmaršen]] Hajde se nalazi u saveznoj državi [[Šlezvig-Holštajn]] u okrugu Ditmaršen. Grad se nalazi na nadmorskoj visini od 11 metara. Površina opštine iznosi 32,0&nbsp;km². U samom gradu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 20.821 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 651 stanovnika/km². == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{BergerGeographischeNamenInDeutschland}} * {{FulbrookConciseHistoryOfGermany}} * {{ShawUrbanHistoricalGeography}} * {{HomeGermany}} * {{HammDemographicChange}} * {{BerghahnModernGermany}} * {{KleinerAtlas}} * {{GrosserAtlas}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal Nemačka}} {{Commonscat|Heide (Holstein)}} * [http://www.heide.de/ Zvanični sajt opštine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070518001909/http://www.heide.de/ |date=2007-05-18 }} {{de}} * [http://www.destatis.de/ Nem. Savezni zavod za statistiku] {{de}} * [http://www.staedtetag.de Stalna konferencija gradova i opština] {{de}} * [http://www.kommon.de/ KommOn] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140429185843/http://www.kommon.de/ |date=2014-04-29 }} - Informacioni sistem gradova, opština i okruga. {{de}} {{Nezavisni gradovi i opštine u okrugu Ditmaršen}} [[Kategorija:Gradovi u Šlezvig-Holštajnu|Hajde]] czouimjwo2jhaniv69rrrxg3juv2kta 0 1363564 42669806 42531345 2026-08-09T17:12:34Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669806 wikitext text/x-wiki {{Grad u Nemačkoj | naziv = Hardhajm | izvorni_naziv = ''Hardheim'' | slika = | opis_slike = | gradska_zastava = | grb = DEU Hardheim COA.svg | država = [[Njemačka]] | pokrajina = [[Baden-Virtemberg]] | lokacija = | osnivanje = | stanovništvo = 7.340<ref>Broj stanovnika po [http://web.archive.org/web/20100919050210/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/AdministrativeUebersicht,templateId=renderPrint.psml njem. Saveznom zavodu za statistiku]. [http://web.archive.org/web/20100827050647/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/Archiv/GV2000VJ/2Q__30062010__Auszug,property=file.xls Stanje] 30. 6. 2010.</ref> | gustina = 84 | aglomeracija = | površina = 87,0 | gšir = 49.61056 | gduž = 9.47389 | nadmorska_visina = 250 | registarska_oznaka = MOS | pozivni_broj = 06283 | poštanski_kod = 74736 | dan_grada = | veb-strana = [http://www.hardheim.de/ www.hardheim.de] | gradonačelnik = ''Heribert Fouquet'' | stranka = | ije = da }} '''Hardhajm''' ({{jez-nem|Hardheim}}) je opština u [[Njemačka|njemačkoj]] saveznoj državi [[Baden-Virtemberg]]. Jedno je od 27 opštinskih središta okruga [[Okrug Nekar-Odenvald|Nekar-Odenvald]]. Prema procjeni iz 2010. u opštini je živjelo 7.340 stanovnika. Posjeduje regionalnu šifru (''AGS'') 8225032, ''[[NUTS]]'' (DE127) i ''[[UN/LOCODE|LOCODE]]'' (DE HDH) kod. == Geografski i demografski podaci == [[Datoteka:Hardheim in MOS.svg|mini|levo|250px|Položaj opštine u okrugu Nekar-Odenvald]] Hardhajm se nalazi u saveznoj državi [[Baden-Virtemberg]] u okrugu Nekar-Odenvald. Opština se nalazi na nadmorskoj visini od 250 metara. Površina opštine iznosi 87,0&nbsp;km². U samom mjestu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 7.340 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 84 stanovnika/km². == Međunarodna saradnja == <div style="width:30%"> {{partnerstvo_gradova_zaglavlje}} {{partnerstvo_gradova_red|[[Novi Sip|Sip]]|[[Francuska]]|partnerstvo|[[1966]]}} {{partnerstvo_gradova_red|[[Müntschemier]]|[[Švajcarska]]|partnerstvo|[[1966]]}} {{partnerstvo_gradova_podnožje|Izvor<ref>[http://www.rgre.de/rgre-partnerschaften/?dt_orgname=Hardheim&dt_plz=&dt_einwohnerzahl_min=&dt_einwohnerzahl_max=&dt_bundesland=&aus_orgname=&aus_plz=&aus_land=&aus_kontinent=&partner_seit_von=&partner_seit_bis=&partner_form=&submit=Suche Savjet opština i regiona Evrope - Pregled međuopštinske saradnje], Pristupljeno 30. 6. 2010.</ref>}} </div> == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{BergerGeographischeNamenInDeutschland}} * {{FulbrookConciseHistoryOfGermany}} * {{ShawUrbanHistoricalGeography}} * {{HomeGermany}} * {{HammDemographicChange}} * {{BerghahnModernGermany}} * {{KleinerAtlas}} * {{GrosserAtlas}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal Nemačka}} {{Commonscat|Hardheim}} * [http://www.hardheim.de/ Zvanični sajt opštine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20030426082722/http://www.hardheim.de/ |date=2003-04-26 }} {{de}} * [http://www.destatis.de/ Nem. Savezni zavod za statistiku] {{de}} * [http://www.staedtetag.de Stalna konferencija gradova i opština] {{de}} * [http://www.kommon.de/ KommOn] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140429185843/http://www.kommon.de/ |date=2014-04-29 }} - Informacioni sistem gradova, opština i okruga. {{de}} {{Nezavisni gradovi i opštine u okrugu Nekar-Odenvald}} j4t2hoza5m3g4x6phyyjfy8sk7j510m 0 1367699 42669784 42531125 2026-08-09T15:18:22Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669784 wikitext text/x-wiki {{Grad u Nemačkoj | naziv = Gutenborn | izvorni_naziv = ''Gutenborn'' | slika = Gutenborn in BLK.svg | opis_slike = Položaj opštine u okrugu Burgenland | gradska_zastava = | grb = | država = [[Njemačka]] | pokrajina = [[Saksonija-Anhalt]] | lokacija = | osnivanje = | stanovništvo = 2.039<ref>Broj stanovnika po [http://web.archive.org/web/20100919050210/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/AdministrativeUebersicht,templateId=renderPrint.psml njem. Saveznom zavodu za statistiku]. [http://web.archive.org/web/20100827050647/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/Archiv/GV2000VJ/2Q__30062010__Auszug,property=file.xls Stanje] 30. 6. 2010.</ref> | gustina = 60 | aglomeracija = | površina = 33,9 | gšir = 51 | gduž = 12.116667 | nadmorska_visina = | registarska_oznaka = BLK | pozivni_broj = 03441,034423 | poštanski_kod = 06712 | dan_grada = | veb-strana = [http://www.gemeinde-gutenborn.info gemeinde-gutenborn.info] | gradonačelnik = '''' | stranka = | ije = da }} '''Gutenborn''' ({{jez-nem|Gutenborn}}) je opština u [[Njemačka|njemačkoj]] saveznoj državi [[Saksonija-Anhalt]]. Jedno je od 43 opštinska središta okruga [[Okrug Burgenland|Burgenland]]. Posjeduje regionalnu šifru (''AGS'') 15084207. == Geografski i demografski podaci == Površina opštine iznosi 33,9&nbsp;km². U samom mjestu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 2.039 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 60 stanovnika/km². == Međunarodna saradnja == <div style="width:30%"> {{partnerstvo_gradova_zaglavlje}} {{partnerstvo_gradova_red|[[Kalinjingrad]]|[[Rusija]]|partnerstvo|[[1995]]}} {{partnerstvo_gradova_red|[[Darhan]]|[[Rusija]]|partnerstvo|[[1989]]}} {{partnerstvo_gradova_podnožje|Izvor<ref>[http://www.rgre.de/rgre-partnerschaften/?dt_orgname=Gutenborn&dt_plz=&dt_einwohnerzahl_min=&dt_einwohnerzahl_max=&dt_bundesland=&aus_orgname=&aus_plz=&aus_land=&aus_kontinent=&partner_seit_von=&partner_seit_bis=&partner_form=&submit=Suche Savjet opština i regiona Evrope - Pregled međuopštinske saradnje], Pristupljeno 30. 6. 2010.</ref>}} </div> == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{BergerGeographischeNamenInDeutschland}} * {{FulbrookConciseHistoryOfGermany}} * {{ShawUrbanHistoricalGeography}} * {{HomeGermany}} * {{HammDemographicChange}} * {{BerghahnModernGermany}} * {{KleinerAtlas}} * {{GrosserAtlas}} {{refend}} == Vanjske veze == {{portal|Nemačka}} {{Commonscat|Gutenborn}} * [http://www.gemeinde-gutenborn.info Zvanični sajt opštine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140517110801/http://gemeinde-gutenborn.info/ |date=2014-05-17 }} {{de}} * [http://www.destatis.de/ Nem. Savezni zavod za statistiku] {{de}} * [http://www.staedtetag.de Stalna konferencija gradova i opština] {{de}} * [http://www.kommon.de/ KommOn] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140429185843/http://www.kommon.de/ |date=2014-04-29 }} - Informacioni sistem gradova, opština i okruga. {{de}} {{Nezavisni gradovi i opštine u okrugu Burgenland}} j8gsf842y1q6c8adgcpwbpq1dgy91th 0 1381801 42669788 42531151 2026-08-09T15:41:51Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669788 wikitext text/x-wiki {{drugo značenje3|Geren}} {{Grad u Nemačkoj | naziv = Geren | izvorni_naziv = ''Göhren'' | slika = | opis_slike = Geren | gradska_zastava = | grb = | država = [[Njemačka]] | pokrajina = [[Meklenburg-Zapadna Pomeranija]] | lokacija = | osnivanje = | stanovništvo = 1.285<ref>Broj stanovnika po [http://web.archive.org/web/20100919050210/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/AdministrativeUebersicht,templateId=renderPrint.psml njem. Saveznom zavodu za statistiku]. [http://web.archive.org/web/20100827050647/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/Archiv/GV2000VJ/2Q__30062010__Auszug,property=file.xls Stanje] 30. 6. 2010.</ref> | gustina = 174 | aglomeracija = | površina = 7,4 | gšir = 54.33333 | gduž = 13.73333 | nadmorska_visina = 0 | registarska_oznaka = RÜG | pozivni_broj = 038303,038308 | poštanski_kod = 18586 | dan_grada = | veb-strana = [http://www.amt-moenchgut.de/ris/instanz_3/index.htm www.amt-moenchgut.de] | gradonačelnik = ''Carola Koos'' | stranka = CDU | ije = da }} '''Geren''' ({{jez-nem|Göhren}}) je opština u [[Njemačka|njemačkoj]] saveznoj državi [[Meklenburg-Zapadna Pomeranija]]. Jedno je od 42 opštinska središta okruga [[Okrug Rigen|Rigen]]. Prema procjeni iz 2010. u opštini je živjelo 1.285 stanovnika. Posjeduje regionalnu šifru (''AGS'') 13061014. == Geografski i demografski podaci == [[Datoteka:Göhren in RÜG.PNG|mini|levo|250px|Položaj opštine u okrugu Rigen]] Geren se nalazi u saveznoj državi [[Meklenburg-Zapadna Pomeranija]] u okrugu Rigen. Opština se nalazi na nadmorskoj visini od 0 metara. Površina opštine iznosi 7,4&nbsp;km². U samom mjestu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 1.285 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 174 stanovnika/km². == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{BergerGeographischeNamenInDeutschland}} * {{FulbrookConciseHistoryOfGermany}} * {{ShawUrbanHistoricalGeography}} * {{HomeGermany}} * {{HammDemographicChange}} * {{BerghahnModernGermany}} * {{KleinerAtlas}} * {{GrosserAtlas}} {{refend}} == Vanjske veze == {{portal|Nemačka}} {{Commonscat|Göhren (Rügen)}} * [http://www.amt-moenchgut.de/ris/instanz_3/index.htm Zvanični sajt opštine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071220221614/http://www.amt-moenchgut.de/ris/instanz_3/index.htm |date=2007-12-20 }} {{de}} * [http://www.destatis.de/ Nem. Savezni zavod za statistiku] {{de}} * [http://www.staedtetag.de Stalna konferencija gradova i opština] {{de}} * [http://www.kommon.de/ KommOn] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140429185843/http://www.kommon.de/ |date=2014-04-29 }} - Informacioni sistem gradova, opština i okruga. {{de}} {{Nezavisni gradovi i opštine u okrugu Rigen}} sctrgo4hr7kdyitmxj2b1k7nhrdvzis 0 1409825 42669793 42649057 2026-08-09T16:27:51Z Edgar Allan Poe 29250 42669793 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Enner Valencia | slika = Enner Valencia Cote D'Ivoire v Ecuador 14 June 2026-95.jpg | opis_slike = Enner Valencia 2026. godine | punoime = {{nowrap|Enner Remberto Valencia Lastra}} | nadimak = | datumrođenja = [[11. travnja]] [[1989.]] | rodnigrad = {{flagicon|EKV}} [[San Lorenzo, Ekvador|San Lorenzo]] | rodnadržava = [[Ekvador]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | nacionalnost = [[Ekvadorci|Ekvadorac]] | državljanstvo = {{flagicon|EKV}} [[ekvador]]sko | visina = 1.74m | pozicija = napadač/krilo | trenutniklub = {{flagicon|ARG}} [[Boca Juniors]] | brojnadresu = 13 | datumimjestodebija = | omladinskegodine = | omladinskipogoni = | godine1 = 2008 – 2013 | klubovi1 = {{flagicon|EKV}} [[Club Sport Emelec|Emelec]] | nastupi(golovi)1 = 130 (27) | godine2 = 2013 – 2014 | klubovi2 = {{flagicon|MEX}} [[C.F. Pachuca]] | nastupi(golovi)2 = 23 (18) | godine3 = 2014 – 2017 | klubovi3 = {{nowrap| {{flagicon|ENG}} [[West Ham United F.C.|West Ham United]]}} | nastupi(golovi)3 = 54 (8) | godine4 = 2016 – 2017 | klubovi4 = → {{flagicon|ENG}} [[Everton F.C.|Everton]] | nastupi(golovi)4 = 21 (3) | godine5 = 2017 – 2020 | klubovi5 = {{flagicon|MEX}} [[Tigres UANL]] | nastupi(golovi)5 = 95 (21) | godine6 = 2020 – 2023 | klubovi6 = {{flagicon|TUR}} [[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]] | nastupi(golovi)6 = 90 (48) | godine7 = 2023 – 2025 | klubovi7 = {{flagicon|BRA}} [[Sport Club Internacional|Internacional]] | nastupi(golovi)7 = 81 (22) | godine8 = 2025 – 2026 | klubovi8 = {{flagicon|MEX}} [[C.F. Pachuca|Pachuca]] | nastupi(golovi)8 = 22 (8) | godine9 = 2026 – | klubovi9 = {{flagicon|ARG}} [[Boca Juniors]] | nastupi(golovi)9 = 0 (0) | reprezentacija = | nacionalnegodine1 = 2012 – 2026 | nacionalneekipe1 = {{flagicon|EKV}} [[Ekvadorska nogometna reprezentacija|Ekvador]] | nacionalninastupi(golovi)1 = 109 (49) | nacionalnegodine4 = | nacionalneekipe4 = | nacionalninastupi(golovi)4 = | trenergodine = | trenerklubovi = | zadnjiuređaj = 4.7.2026 }} '''Enner Remberto Valencia Lastra''' ([[San Lorenzo, Ekvador|San Lorenzo]], [[11. travnja]] [[1989.]]) je [[ekvador]]ski nogometaš i bivši [[Ekvadorska nogometna reprezentacija|reprezentativac]] koji igra kao napadač ili krilo za [[Boca Juniors]]e. == Vanjske veze == * {{Soccerbase}} * {{Soccerway}} * {{Transfermarkt}} {{Sastav Ekvador 2014 SP}} {{Sastav Ekvador 2022 SP}} {{Sastav Ekvador 2026 SP}} {{Najbolji strijelci turske Süper Lige}} {{Authority control}} {{Životni vijek|1989||Valencia, Enner}} [[Kategorija:Ekvadorski fudbaleri]] [[Kategorija:Fudbaleri West Ham Uniteda]] [[Kategorija:Fudbaleri Evertona]] [[Kategorija:Fudbaleri Fenerbahçea]] [[Kategorija:Fudbaleri Boca Juniorsa]] omoi6jzjbxnswpb2ohvvnpzim2ehhci 42669794 42669793 2026-08-09T16:28:07Z Edgar Allan Poe 29250 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Fudbaleri Boca Juniorsa|Fudbaleri Boca Juniorsa]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Fudbaleri Boce Juniors|Fudbaleri Boce Juniors]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42669794 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Enner Valencia | slika = Enner Valencia Cote D'Ivoire v Ecuador 14 June 2026-95.jpg | opis_slike = Enner Valencia 2026. godine | punoime = {{nowrap|Enner Remberto Valencia Lastra}} | nadimak = | datumrođenja = [[11. travnja]] [[1989.]] | rodnigrad = {{flagicon|EKV}} [[San Lorenzo, Ekvador|San Lorenzo]] | rodnadržava = [[Ekvador]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | nacionalnost = [[Ekvadorci|Ekvadorac]] | državljanstvo = {{flagicon|EKV}} [[ekvador]]sko | visina = 1.74m | pozicija = napadač/krilo | trenutniklub = {{flagicon|ARG}} [[Boca Juniors]] | brojnadresu = 13 | datumimjestodebija = | omladinskegodine = | omladinskipogoni = | godine1 = 2008 – 2013 | klubovi1 = {{flagicon|EKV}} [[Club Sport Emelec|Emelec]] | nastupi(golovi)1 = 130 (27) | godine2 = 2013 – 2014 | klubovi2 = {{flagicon|MEX}} [[C.F. Pachuca]] | nastupi(golovi)2 = 23 (18) | godine3 = 2014 – 2017 | klubovi3 = {{nowrap| {{flagicon|ENG}} [[West Ham United F.C.|West Ham United]]}} | nastupi(golovi)3 = 54 (8) | godine4 = 2016 – 2017 | klubovi4 = → {{flagicon|ENG}} [[Everton F.C.|Everton]] | nastupi(golovi)4 = 21 (3) | godine5 = 2017 – 2020 | klubovi5 = {{flagicon|MEX}} [[Tigres UANL]] | nastupi(golovi)5 = 95 (21) | godine6 = 2020 – 2023 | klubovi6 = {{flagicon|TUR}} [[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]] | nastupi(golovi)6 = 90 (48) | godine7 = 2023 – 2025 | klubovi7 = {{flagicon|BRA}} [[Sport Club Internacional|Internacional]] | nastupi(golovi)7 = 81 (22) | godine8 = 2025 – 2026 | klubovi8 = {{flagicon|MEX}} [[C.F. Pachuca|Pachuca]] | nastupi(golovi)8 = 22 (8) | godine9 = 2026 – | klubovi9 = {{flagicon|ARG}} [[Boca Juniors]] | nastupi(golovi)9 = 0 (0) | reprezentacija = | nacionalnegodine1 = 2012 – 2026 | nacionalneekipe1 = {{flagicon|EKV}} [[Ekvadorska nogometna reprezentacija|Ekvador]] | nacionalninastupi(golovi)1 = 109 (49) | nacionalnegodine4 = | nacionalneekipe4 = | nacionalninastupi(golovi)4 = | trenergodine = | trenerklubovi = | zadnjiuređaj = 4.7.2026 }} '''Enner Remberto Valencia Lastra''' ([[San Lorenzo, Ekvador|San Lorenzo]], [[11. travnja]] [[1989.]]) je [[ekvador]]ski nogometaš i bivši [[Ekvadorska nogometna reprezentacija|reprezentativac]] koji igra kao napadač ili krilo za [[Boca Juniors]]e. == Vanjske veze == * {{Soccerbase}} * {{Soccerway}} * {{Transfermarkt}} {{Sastav Ekvador 2014 SP}} {{Sastav Ekvador 2022 SP}} {{Sastav Ekvador 2026 SP}} {{Najbolji strijelci turske Süper Lige}} {{Authority control}} {{Životni vijek|1989||Valencia, Enner}} [[Kategorija:Ekvadorski fudbaleri]] [[Kategorija:Fudbaleri West Ham Uniteda]] [[Kategorija:Fudbaleri Evertona]] [[Kategorija:Fudbaleri Fenerbahçea]] [[Kategorija:Fudbaleri Boce Juniors]] cwk6wxan04qkyr3drwcrm0ysmu8zcdl 0 1414251 42669823 42638809 2026-08-09T18:34:28Z Edgar Allan Poe 29250 42669823 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Juan Fernando Quintero | slika = Juan Quintero (cropped).jpg | punoime = {{nowrap|Juan Fernando Quintero Paniagua}} | nadimak = | datumrođenja = [[18. siječnja]] [[1993.]] | rodnigrad = {{flagicon|KOL}} [[Medellín]] | rodnadržava = [[Kolumbija]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | nacionalnost = [[Kolumbijci|Kolumbijac]] | državljanstvo = {{flagicon|KOL}} [[Kolumbija|kolumbijsko]] | visina = 1.68m | pozicija = ofenzivni vezni | trenutniklub = {{flagicon|KOL}} [[Independiente Medellín]] | brojnadresu = | datumimjestodebija = | omladinskegodine = 2004 – 2008 | omladinskipogoni = {{nowrap|{{flagicon|KOL}} [[Envigado F.C.|Envigado]]}} | godine1 = 2009 – 2011 | klubovi1 = {{nowrap|{{flagicon|KOL}} [[Envigado F.C.|Envigado]]}} | nastupi(golovi)1 = 43 (5) | godine2 = 2011 – 2012 | klubovi2 = {{nowrap|{{flagicon|KOL}} [[Atlético Nacional]]}} | nastupi(golovi)2 = 15 (2) | godine3 = 2012 – 2013 | klubovi3 = {{flagicon|ITA}} [[Delfino Pescara 1936|Pescara]] | nastupi(golovi)3 = 17 (1) | godine4 = 2013 – 2019 | klubovi4 = {{flagicon|POR}} [[FC Porto|Porto]] | nastupi(golovi)4 = 42 (6) | godine5 = 2015 – 2016 | klubovi5 = → {{flagicon|FRA|1976}} [[Stade Rennais F.C.|Rennes]] | nastupi(golovi)5 = 12 (1) | godine6 = 2017 | klubovi6 = → {{flagicon|KOL}} [[Independiente Medellín|DIM]] | nastupi(golovi)6 = 25 (13) | godine7 = 2018 – 2019 | klubovi7 = → {{flagicon|ARG}} [[Club Atlético River Plate|River Plate]] | nastupi(golovi)7 = 32 (2) | godine8 = 2019 – 2020 | klubovi8 = {{flagicon|ARG}} [[Club Atlético River Plate|River Plate]] | nastupi(golovi)8 = 21 (6) | godine9 = 2021 – 2022 | klubovi9 = {{flagicon|KIN}} [[Shenzhen F.C.|Shenzhen]] | nastupi(golovi)9 = 21 (1) | godine10 = 2022 | klubovi10 = {{flagicon|ARG}} [[Club Atlético River Plate|River Plate]] | nastupi(golovi)10 = 29 (5) | godine11 = 2023 | klubovi11 = {{flagicon|KOL}} [[Atlético Junior|Junior]] | nastupi(golovi)11 = 6 (1) | godine12 = 2023 – 2024 | klubovi12 = {{flagicon|ARG}} [[Racing Club de Avellaneda|Racing Club]] | nastupi(golovi)12 = 41 (10) | godine13 = 2025 | klubovi13 = {{flagicon|KOL}} [[América de Cali]] | nastupi(golovi)13 = 14 (3) | godine14 = 2025 – 2026 | klubovi14 = {{flagicon|ARG}} [[Club Atlético River Plate|River Plate]] | nastupi(golovi)14 = 28 (4) | godine15 = 2026 – | klubovi15 = {{flagicon|KOL}} [[Independiente Medellín|DIM]] | nastupi(golovi)15 = 0 (0) | godine15 = | klubovi15 = | nastupi(golovi)15 = | reprezentacija = da | nacionalnegodine1 = 2012 – | nacionalneekipe1 = {{NogRep|KOL}} | nacionalninastupi(golovi)1 = 53 (6) | nacionalnegodine4 = | nacionalneekipe4 = | nacionalninastupi(golovi)4 = | trenergodine = | trenerklubovi = | zadnjiuređaj = 9.8.2026 }} '''Juan Fernando Quintero Paniagua''' ([[Medellín]], [[18. siječnja]] [[1993.]]) je [[Kolumbija|kolumbijski]] nogometaš i [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Kolumbije|reprezentativac]] koji trenutno igra za [[Independiente Medellín]] kao ofenzivni vezni. Quintero uspjeh ostvaruje već s 19 godina, kada debitira za seniorsku reprezentaciju Kolumbije u utakmici protiv [[Kamerun]]a. Paralelno, s mladom reprezentacijom Kolumbije ostvaruje veliki uspjeh, osvojivši naslov kontinentalnog prvaka [[2013.]] godine i igravši u osmini finala U-20 Svjetskog prvenstva u [[Turska|Turskoj]] iste godine, gdje postiže tri gola. Na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014|Svjetskom prvenstvu 2014.]] godine nastupao je za Kolumbiju. {{Sastav Kolumbija 2014 SP}} {{Sastav Kolumbija 2018 SP}} {{Sastav Kolumbija 2026 SP}} {{Životni vijek|1993||Quintero, Juan Fernando}} [[Kategorija:Kolumbijski fudbaleri]] [[Kategorija:Fudbaleri Porta]] [[Kategorija:Fudbaleri Rennesa]] [[Kategorija:Fudbaleri River Platea]] 6195hdt0jyp0k8zwkfe0ew8h09eqqmn 42669825 42669823 2026-08-09T18:35:03Z Edgar Allan Poe 29250 42669825 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Juan Fernando Quintero | slika = Juan Quintero (cropped).jpg | punoime = {{nowrap|Juan Fernando Quintero Paniagua}} | nadimak = | datumrođenja = [[18. siječnja]] [[1993.]] | rodnigrad = {{flagicon|KOL}} [[Medellín]] | rodnadržava = [[Kolumbija]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | nacionalnost = [[Kolumbijci|Kolumbijac]] | državljanstvo = {{flagicon|KOL}} [[Kolumbija|kolumbijsko]] | visina = 1.68m | pozicija = ofenzivni vezni | trenutniklub = {{flagicon|KOL}} [[Independiente Medellín]] | brojnadresu = | datumimjestodebija = | omladinskegodine = 2004 – 2008 | omladinskipogoni = {{nowrap|{{flagicon|KOL}} [[Envigado F.C.|Envigado]]}} | godine1 = 2009 – 2011 | klubovi1 = {{nowrap|{{flagicon|KOL}} [[Envigado F.C.|Envigado]]}} | nastupi(golovi)1 = 43 (5) | godine2 = 2011 – 2012 | klubovi2 = {{nowrap|{{flagicon|KOL}} [[Atlético Nacional]]}} | nastupi(golovi)2 = 15 (2) | godine3 = 2012 – 2013 | klubovi3 = {{flagicon|ITA}} [[Delfino Pescara 1936|Pescara]] | nastupi(golovi)3 = 17 (1) | godine4 = 2013 – 2019 | klubovi4 = {{flagicon|POR}} [[FC Porto|Porto]] | nastupi(golovi)4 = 42 (6) | godine5 = 2015 – 2016 | klubovi5 = → {{flagicon|FRA|1976}} [[Stade Rennais F.C.|Rennes]] | nastupi(golovi)5 = 12 (1) | godine6 = 2017 | klubovi6 = → {{flagicon|KOL}} [[Independiente Medellín|DIM]] | nastupi(golovi)6 = 25 (13) | godine7 = 2018 – 2019 | klubovi7 = → {{flagicon|ARG}} [[Club Atlético River Plate|River Plate]] | nastupi(golovi)7 = 32 (2) | godine8 = 2019 – 2020 | klubovi8 = {{flagicon|ARG}} [[Club Atlético River Plate|River Plate]] | nastupi(golovi)8 = 21 (6) | godine9 = 2021 – 2022 | klubovi9 = {{flagicon|KIN}} [[Shenzhen F.C.|Shenzhen]] | nastupi(golovi)9 = 21 (1) | godine10 = 2022 | klubovi10 = {{flagicon|ARG}} [[Club Atlético River Plate|River Plate]] | nastupi(golovi)10 = 29 (5) | godine11 = 2023 | klubovi11 = {{flagicon|KOL}} [[Atlético Junior|Junior]] | nastupi(golovi)11 = 6 (1) | godine12 = 2023 – 2024 | klubovi12 = {{flagicon|ARG}} [[Racing Club de Avellaneda|Racing Club]] | nastupi(golovi)12 = 41 (10) | godine13 = 2025 | klubovi13 = {{flagicon|KOL}} [[América de Cali]] | nastupi(golovi)13 = 14 (3) | godine14 = 2025 – 2026 | klubovi14 = {{flagicon|ARG}} [[Club Atlético River Plate|River Plate]] | nastupi(golovi)14 = 28 (4) | godine15 = 2026 – | klubovi15 = {{flagicon|KOL}} [[Independiente Medellín|DIM]] | nastupi(golovi)15 = 0 (0) | godine16 = | klubovi16 = | nastupi(golovi)16 = | reprezentacija = da | nacionalnegodine1 = 2012 – | nacionalneekipe1 = {{NogRep|KOL}} | nacionalninastupi(golovi)1 = 53 (6) | nacionalnegodine4 = | nacionalneekipe4 = | nacionalninastupi(golovi)4 = | trenergodine = | trenerklubovi = | zadnjiuređaj = 9.8.2026 }} '''Juan Fernando Quintero Paniagua''' ([[Medellín]], [[18. siječnja]] [[1993.]]) je [[Kolumbija|kolumbijski]] nogometaš i [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Kolumbije|reprezentativac]] koji trenutno igra za [[Independiente Medellín]] kao ofenzivni vezni. Quintero uspjeh ostvaruje već s 19 godina, kada debitira za seniorsku reprezentaciju Kolumbije u utakmici protiv [[Kamerun]]a. Paralelno, s mladom reprezentacijom Kolumbije ostvaruje veliki uspjeh, osvojivši naslov kontinentalnog prvaka [[2013.]] godine i igravši u osmini finala U-20 Svjetskog prvenstva u [[Turska|Turskoj]] iste godine, gdje postiže tri gola. Na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014|Svjetskom prvenstvu 2014.]] godine nastupao je za Kolumbiju. {{Sastav Kolumbija 2014 SP}} {{Sastav Kolumbija 2018 SP}} {{Sastav Kolumbija 2026 SP}} {{Životni vijek|1993||Quintero, Juan Fernando}} [[Kategorija:Kolumbijski fudbaleri]] [[Kategorija:Fudbaleri Porta]] [[Kategorija:Fudbaleri Rennesa]] [[Kategorija:Fudbaleri River Platea]] pqcv3mu9dyg57rp47i7yhmqptofkgfi 0 1467678 42669960 42557743 2026-08-10T10:51:18Z Радосав Стојановић 37070 42669960 wikitext text/x-wiki {{Književnik | Ime = Milan Milišić | boja = #B0C4DE | slika = |Milan Milišić.jpg veličina= | opis slike = autor fotografije: [[Pavo Urban]] 1991. | puno ime = |Milan Milišić pseudonim = | rođenje = [[6. srpnja]] [[1941]].<br>[[Dubrovnik]], [[Hrvatska]]| smrt = [[5. listopada]] [[1991]].<br>[[Dubrovnik]], [[Hrvatska]]| zanimanje = [[književnik]],[[dramaturg]], [[publicist]] [[prevoditelj]]| nacionalnost = | period pisanja = | vrsta = [[poezija]], [[esej]], [[drama]], [[putopis]], [[roman]]| teme = | period = | supruga = Mary Martin (1966-1976), Jelena Trpković (1987-1991) | suprug = | djeca = Oleg Milišić, Roman Milišić | djela = | potpis = | web = | fusnote = | }} '''Milan Milišić''' ([[Dubrovnik]], [[6. srpnja]] [[1941]]. - Dubrovnik, [[5. listopada]] [[1991.]]), bio je dubrovački [[književnik]] i [[prevoditelj]]. Milišićev obimni i raznovrsni književni rad obuhvaća [[poezija|poeziju]], [[esej]]e, [[putopis]]e, [[drama|dramska djela]], [[roman]]<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.vijesti.me/kultura/roman-knjizevne-zaostavstine-milana-milisica-oficirova-kci-clanak-91798 |access-date=2014-07-26 |archive-date=2013-10-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131020054442/http://www.vijesti.me/kultura/roman-knjizevne-zaostavstine-milana-milisica-oficirova-kci-clanak-91798 |dead-url=yes }}</ref> i književne reportaže. == Biografija == Školovao se u Dubrovniku i [[Beograd]]u, gdje je na Filološkom fakultetu završio studij svjetske [[književnost]]i. Završava fakultet 1967. i seli se u [[London]], gdje živi do 1970.,kada se vraća u Dubrovnik. 1986. je bio gostujući predavač na Sveučilištu NYU (New York University), a 1990. kao Fullbrightov stipendista boravi na Sveučilištu Amherst (University of Massachusetts Amherst) u [[SAD]]-u.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.paideia.rs/index.php?plugin=kategorijaproizvod&plugin_view=productcategory_details&page_id=576&kategorijaid=107&&lang=srpski |access-date=2014-07-26 |archivedate=2013-10-20 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131020055421/http://www.paideia.rs/index.php?plugin=kategorijaproizvod&plugin_view=productcategory_details&page_id=576&kategorijaid=107&&lang=srpski |deadurl=yes }}</ref> Dubrovačko Kazalište Marin Držić je 1975. izvelo Milišićevu dramu "Lov na bljedolikog" u režiji Ivice Kunčevića.<ref>http://www.hddu.hr/media/2083/05-sjecanja.pdf</ref> Uređivao je omladinski list "Laus" i časopis "Dubrovnik" i od 1987. radio kao kazališni [[dramaturg]]. Prevodio je s [[Engleski jezik|engleskog jezika]]. Između ostalih preveo je [[Tolkien]]ovo djelo [[Hobit]]<ref>http://ehive.com/account/3437/object/2862/Hobit_%5BHobbit_The%5D</ref> (zajedno sa svojom prvom suprugom Mary Martin), pjesme [[Robert Frost]]a i neke od drama [[Harold Pinter]]a<ref>http://kazaliste.hr/index.php?p=article&id=1536</ref>. Bio je član [[Društvo hrvatskih književnika|Društva hrvatskih književnika]] i hrvatskog Centra PEN-a. 1984. je dubrovački omladinski list Laus objavio Milišićev tekst “Život za slobodu”<ref>{{Cite web |url=http://www.hereticus.org/arhiva/2003-1/zivot-za-slobodu.html |title=Archive copy |access-date=2014-07-26 |archive-date=2008-12-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20081201085319/http://www.hereticus.org/arhiva/2003-1/zivot-za-slobodu.html |url-status=dead }}</ref> za koji ga je dubrovački [[SUBNOR]] optužio za napad na tekovine socijalizma i [[NOR]]-a”. Milan Milišić je osuđen na godinu dana i šest mjeseci uvjetne zatvorske kazne.<ref>[http://feral.audiolinux.com/tpl/weekly1/article.tpl?IdLanguage=7&NrIssue=907&NrSection=1&NrArticle=2244 Feral - Riječi na lomači]</ref> 1991. tijekom [[Opsada Dubrovnika|opsade Dubrovnika]], kada je granata pala na njegov stan, Milan Milišić je poginuo. O njegovom životu, smrti i književnom djelu napisan je veći broj tekstova u Hrvatskoj, [[BiH]] i [[Srbija|Srbiji]]. O Milišiću su pisali [[Tonko Maroević]]<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.matica.hr/kolo/285/Blistava%20%C5%BEila%20iz%20guste%20ruda%C4%8De/ |access-date=2014-07-26 |archive-date=2013-10-22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131022190907/http://www.matica.hr/kolo/285/Blistava%20%C5%BEila%20iz%20guste%20ruda%C4%8De/ }}</ref>, [[Miljenko Jergović]]<ref>http://www.jergovic.com/subotnja-matineja/pjesnik-koji-se-nasmrt-pomokrio/</ref>, [[Mario Kopić]]<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=https://filozofskimagazin.blogspot.hr/2016/08/mario-kopic-milisicev-kriz.html |access-date=2016-09-08 |archivedate=2016-09-18 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160918170945/https://filozofskimagazin.blogspot.hr/2016/08/mario-kopic-milisicev-kriz.html |deadurl=yes }}</ref>, Vojo Šindolić <ref>http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/</ref>, Predrag Čudić, Ibrahim Hadžić, Mirjana Miočinović i mnogi drugi.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.matica.hr/kolo/285/r/Milisic/ |access-date=2014-07-26 |archive-date=2014-11-27 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141127174828/http://www.matica.hr/kolo/285/r/Milisic/ }}</ref><ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.portaloko.hr/clanak/ulice-se-ne-zovu-njegovim-imenom-dubrovnik-zaboravio-gospara-milana-milisica/0/39840 |access-date=2014-07-26 |archivedate=2014-08-08 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140808084204/http://www.portaloko.hr/clanak/ulice-se-ne-zovu-njegovim-imenom-dubrovnik-zaboravio-gospara-milana-milisica/0/39840/ |deadurl=yes }}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.hereticus.org/arhiva/2003-1/procesi-presude-i-ubistvo-milana-milisica.html |title=Archive copy |access-date=2014-07-26 |archive-date=2013-10-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131020035723/http://www.hereticus.org/arhiva/2003-1/procesi-presude-i-ubistvo-milana-milisica.html |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.e-novine.com/kultura/kultura-tema/51428-Ulice-zovu-njegovim-imenom.html |access-date=2014-07-26 |archivedate=2013-12-19 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131219203941/http://www.e-novine.com/kultura/kultura-tema/51428-Ulice-zovu-njegovim-imenom.html |deadurl=yes }}</ref><ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.e-novine.com/kultura/kultura-tema/30681-Dubrovaki-trubadur.html |access-date=2014-07-26 |archivedate=2015-06-10 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150610224818/http://www.e-novine.com/kultura/kultura-tema/30681-Dubrovaki-trubadur.html |deadurl=yes }}</ref> 2011. Scenskim recitalom "Ljubičasti Stradun" <ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://dubrovacki.hr/clanak/33778/milan-milisic-ljubicasti-stradun |access-date=2014-07-26 |archivedate=2015-06-10 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150610211954/http://dubrovacki.hr/clanak/33778/milan-milisic-ljubicasti-stradun |deadurl=yes }}</ref> je dubrovački Studentski teatar Lero<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.port.hr/studentski_teatar_lero/pls/w/organization.organization_page?i_organization_id=10004342&i_area_id=3 |access-date=2014-07-26 |archive-date=2015-06-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150610194243/http://www.port.hr/studentski_teatar_lero/pls/w/organization.organization_page?i_organization_id=10004342&i_area_id=3 }}</ref> obilježio 70. godišnjicu rođenja i 20. godišnjicu smrti Milana Milišića. Istim povodom je u [[Art radionica Lazareti|Art Radionici Lazareti]] održana izložba novinarskog i publicističkog rada Milana Milišića.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://dubrovacki.hr/clanak/33285/sjecanje-na-milana-milisica-izlozba-u-galeriji-otok |access-date=2014-07-26 |archivedate=2011-10-30 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20111030045301/http://www.dubrovacki.hr/clanak/33285/sjecanje-na-milana-milisica-izlozba-u-galeriji-otok |deadurl=yes }}</ref> Iste godine je prvi put objavljen i Milišićev roman (nedovršeni) "Oficirova kći".<ref>http://www.jergovic.com/subotnja-matineja/milan-milisic-jedna-mladost-u-dubrovniku/</ref> 2012. je Studentski teatar Lero na 63. [[Dubrovačke ljetne igre|Dubrovačkim ljetnim igarama]] premijerno prikazao predstavu "Mjesečina za Lady Macbeth" u režiji i dramatizaciji Davora Mojaša, a prema fragmentima iz književnih radova Milana Milišića.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.dubrovnik-festival.hr/milan-milisic-mjesecina-za-lady-macbeth?dm=2 |access-date=2014-07-26 |archivedate=2013-10-20 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131020161018/http://www.dubrovnik-festival.hr/milan-milisic-mjesecina-za-lady-macbeth?dm=2 |deadurl=yes }}</ref><ref>http://kazaliste.hr/index.php?p=article&id=1592</ref><ref>http://dubrovacki.hr/clanak/41115/premijerna-izvedba-mjesecina-za-lady-macbeth</ref> == Bibliografija == '''Za života je objavio''': * Volele su me dve sestre, skupa (Vidici, Beograd, 1970) * Koga nema (Prosveta, Beograd, 1972) * Hobit (prijevod, 1975) * Zgrad (Rad-Narodna knjiga-BIGZ, Beograd, 1977) * Having a Good Time (Narodna knjiga, Beograd, 1981) * Mačka na smeću (BIGZ, Beograd, 1984) * Tumaralo (Dubrovnik, Dubrovnik, 1985) * Vrt bez dobi (KPZ, Dubrovnik, 1986) * Volile su me dvije sestre skupa (Svjetlost, Sarajevo, 1989). '''Posthumno je objavljeno''': * Stains (Zagreb-Dubrovnik, 1993) * Treperenje (Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 1994) * Nastrana vrana (SIC, Beograd, 1995) * Robert Frost, Izabrane pjesme (prijevod 1996) * Stvaranje Dubrovnika (Bosanska knjiga, Sarajevo, 1996.) * Treperenje (Stubovi kulture, Beograd, 1997.) * Mrtvo zvono (Feral Tribune, Split, 1997.) * Otoci (Durieux, Zagreb, 1997.) * Putopisi (Bosanska knjiga, Sarajevo, 1997.). * Fleka, e (Meandar, Zagreb, 2001.) * Hommage Milišiću, autor Jelena Trpković; et al (Beograd : LIR BG, 2005.) * Dubrovačka zrcala (Geopoetika, Beograd, 2007.) * Bog i Marin (Dom Marina Držića, Dubrovnik, 2008) * Oficirova kći (Geopoetika, Beograd, 2011.) == Vanjske veze == * [http://www.matica.hr/kolo/285/LAUSarije/ M. Milišić: Lausarije, www.matica.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131022183238/http://www.matica.hr/kolo/285/LAUSarije/ |date=2013-10-22 }} * [http://www.kis.org.rs/web/Acitav/C/komentar.htm M. Milišić: Hommage a Danilo Kiš, www.kis.org.rs] * [http://www.okf-cetinje.org/OKF-Milan-Milisi%C4%87-Danilo-Kis---moral-i-mrak_378_1 M. Milišić: Danilo Kiš - moral i mrak, www.okf-cetinje.org] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131021045154/http://www.okf-cetinje.org/OKF-Milan-Milisi%C4%87-Danilo-Kis---moral-i-mrak_378_1 |date=2013-10-21 }} * [http://pescanik.net/2011/10/odsutni-tijelom/ M. Milišić: Prinos razgovoru o samoizgnanstvu književnika, www.peščanik.net] * [http://pescanik.net/2008/10/17-godina-od-opsade-dubrovnika/ Razgovor sa slikaricom Jelenom Trpković, suprugom Milana Milišića, www.peščanik.net] == Izvori == {{izvori}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Milišić, Milan}} [[Kategorija:Hrvatski pisci]] [[Kategorija:Hrvatski prevoditelji]] [[Kategorija:Biografije, Dubrovnik]] fr5cnhziiutvn6l74ylg4vji4p2tufp 0 1467811 42669751 41073978 2026-08-09T13:30:09Z Ljubomirk 382060 /* */ Dodat sadržaj i popravljene reference 42669751 wikitext text/x-wiki '''Nikola Jerković''' ([[Metković]], [[1977.]]) hrvatski je muzičar i muzički producent koji trenutno živi i radi u [[Zagreb|Zagrebu]]. U ranoj fazi svoje profesionalne muzičke karijere djelovao je kao bas-gitarist u popularnom sastavu [[Meritas]], a potom i u renomiranoj etno skupini Legen.<ref>{{Citiraj web |url=https://archive.org |title=Legen |publisher=Legen (Arhivirano na Wayback Machine-u) |date=22. siječnja 2003. |access-date=9. kolovoza 2026.}}</ref> Godine 2006. ostvaruje profesionalnu suradnju s rock grupom [[Prljavo kazalište]] na snimanju studijskog albuma ''Tajno ime'', objavljenog 2008. godine.<ref>{{Citiraj web |url=https://apple.com |title=Tajno Ime - Album by Prljavo Kazalište |publisher=Apple Music |date=2. lipnja 2008. |access-date=9. kolovoza 2026.}}</ref> == Muzička karijera, autorski i producentski projekti == Posebno se ističe njegov autorski, skladateljski i producentski rad kroz projekt '''The Bonebomb''', koji okuplja istaknute domaće muzičare i u kojemu djeluje kao pokretačka snaga i autor muzike. Prvi studijski album projekta ''What Do You Think This Is?'' objavljen je krajem 2012. godine, a muzička kritika Zorana Stajčića na portalu Ravno do dna popratila je izdanje ocjenom da vodi na ugodno putovanje kroz ikonografiju plesnog jazza, soula, funka i filmskog soundtracka iz najboljih vremena cool Hollywooda.<ref>{{Citiraj web |url=https://ravnododna.com |title=The Bonebomb 'What Do You Think This Is?' – cool soundtrack nepostojećeg filma |publisher=Ravno do dna |author=Zoran Stajčić |date=16. siječnja 2013. |access-date=9. kolovoza 2026.}}</ref> Nakon toga, supotpisuje produkciju i autorski doprinos na studijskom albumu grupe ''We Are Still Here'' (izdanje Destinatio Tokyo, 2015.), za koji je muzička kritika Janka Heidla istaknula da donosi poletno sočan funk-soul-jazz instrumentalni zvuk, naglašavajući njegovu ulogu kao basista, skladatelja i suproducenta ove mnogoljudne muzičke zajednice.<ref>{{Citiraj web |url=https://ravnododna.com |title=The Bonebomb 'We Are Still Here' - i drvo će mrdnuti dupetom |publisher=Ravno do dna |author=Janko Heidl |date=16. ožujka 2015. |access-date=9. kolovoza 2026.}}</ref><ref>{{Citiraj web |url=https://ravnododna.com |title=The BoneBomb: S postavom od osam-devet ljudi na pozornici nikako nije dosadno |publisher=Ravno do dna |author=Janko Heidl |date=20. ožujka 2015. |access-date=9. kolovoza 2026.}}</ref> Pod imenom projekta ''New Bonebomb Experience'' objavljuje istoimenu album (izdanje Destinatio Tokyo, 2018.) za koji okuplja sastav vrhunskih domaćih muzičara, a muzička kritika Hrvoja Horvata u Večernjem listu istaknula je ovo izdanje kao vrhunski novitet na domaćoj sceni, naglašavajući prepoznatljive bas-fraze te fuzioniran i strasno odsviran jazzy-funk prožet elementima klupske muzike i elektronike.<ref>{{Citiraj web |url=https://vecernji.hr |title=The Gentleman i novi Bonebomb: Vrhunski noviteti na domaćoj sceni |publisher=Večernji list |author=Hrvoje Horvat |date=17. travnja 2018. |access-date=9. kolovoza 2026.}}</ref><ref>{{Citiraj web |url=https://novosti.hr |title=Objavljen je odličan novi plesni jazzy groove album Nikole Jerkovića |publisher=novosti.hr |date=9. travnja 2018. |access-date=9. kolovoza 2026.}}</ref> Kreativni kontinuitet nastavlja i na idućem autorskom albumu ''Fun(k)house Session'' (izdanje Destinatio Tokyo, 2020.), na kojemu uz basistički doprinos ponovno potpisuje kompletan materijal i cjelokupnu muzičku produkciju.<ref>{{Citiraj web |url=https://nacional.hr |title=Glazbene recenzije: Moskau, Dogma, The BoneBomb – Fenomenalan funky groove |publisher=Nacional |date=1. veljače 2020. |access-date=9. kolovoza 2026.}}</ref><ref>{{Citiraj web |url=https://vecernji.hr |title=Zvuk aktualnih američnih demonstracija usred Hrvatske |publisher=Večernji list |author=Hrvoje Horvat |date=14. lipnja 2020. |access-date=9. kolovoza 2026.}}</ref> == Studijski rad i suradnje == * Kao aktivni prateći i studijski muzičar sudjelovao je na brojnim koncertima i turnejama diljem svijeta, obuhvaćajući nastupe od Europe do Latinske Amerike i Azije. U sklopu jazz sastava B's FUNstallation sudjelovao je na osmodnevnoj turneji po Kini 2017. godine, održavši osam koncerata u velikim dvoranama i kongresnim centrima u gradovima kao što su Mudanjiang, Dalian, Jilin, Shijiazhuang, Nanchang, Wuhan i Liuzhou.<ref>{{Citiraj web |url=https://ravnododna.com |title=Hrvatski sastav B’s FUNstallation kreće na osmodnevnu turneju po Kini |publisher=Ravno do dna |date=12. rujna 2017. |access-date=9. kolovoza 2026.}}</ref> * Kao bas-gitarist sudjelovao je na snimanju prve sezone dramsko-muzičke televizijske serije ''Dnevnik velikog Perice'' ([[Hrvatska radiotelevizija|HRT]]) te na snimanju prvog samostalnog instrumentalnog albuma Gordane Muratović (Coco Mosquito) pod nazivom ''Afterlife'' (izdanje PDV Records, snimljeno u Funhouse studiju).<ref>{{Citiraj web |url=https://vecernji.hr |title=Coco Mosquito ima prvi solo album: Sasvim drugačija glazba za isukanu publiku |publisher=Večernji list |date=22. ožujka 2021. |access-date=9. kolovoza 2026.}}</ref> * Sudjelovao je u realizaciji i snimanju studijskog albuma ''Musaka'' (izdanje Dancing Bear) u sklopu novog muzičkog projekta Baba Yaga, kojeg su ostvarili Jadranka Ivaniš Yaya (Jinx) i Saša Antić ([[The Beat Fleet|TBF]]).<ref>{{Citiraj web |url=https://vecernji.hr |title=Saša Antić i Yaya albumom 'Musaka' seciraju domaće stanje uma i duha |publisher=Večernji list |author=Hrvoje Horvat |date=9. listopada 2023. |access-date=9. kolovoza 2026.}}</ref> Projekt je s ovim debitantskim izdanjem 2024. godine zaradio nominacije za nezavisnu muzičku novinarsku nagradu Rock&Off u prestižnim kategorijama za Album godine te za Pop&Off izvođača godine.<ref>{{Citiraj web |url=https://rockoff.hr |title=Objavljene nominacije za Pop&Off i Album godine |publisher=Rockoff.hr |date=8. siječnja 2024. |access-date=9. kolovoza 2026.}}</ref><ref>{{Citiraj web |url=https://rockoff.hr |title=Dobitnici Rock&Off nagrada 2024. |publisher=Rockoff.hr |date=2. veljače 2024. |access-date=9. kolovoza 2026.}}</ref> * Na prvom samostalnom albumu ''Rush'' pijanista Jurice Leikauffa sudjeluje kao bas-gitarist te uz Ljubomira Kraljevića supotpisuje i muzičku produkciju.<ref>{{Citiraj web |url=https://nacional.hr |title=Glazbene recenzije: Škrtice, Jurica Leikauff i Zele |publisher=Nacional |date=10. ožujka 2017. |access-date=9. kolovoza 2026.}}</ref> Album je 2017. godine bio nominiran za muzičku nagradu [[Porin (nagrada)|Porin]] u kategoriji za Najbolji instrumentalni album (izvan klasične i jazz muzike).<ref>{{Citiraj web |url=https://porin.org |title=Objavljene nominacije za Porin |publisher=Porin.org |date=17. veljače 2017. |access-date=9. kolovoza 2026.}}</ref> Na Leikauffovu drugom studijskom albumu ''Curves'' (2022.) također sudjeluje kao bas-gitarist.<ref>{{Citiraj web |url=https://vecernji.hr |title=Album iz kojeg izvire strast prema funky, jazz, fusion i soul glazbi |publisher=Večernji list |date=14. travnja 2022. |access-date=9. kolovoza 2026.}}</ref> == Privatni život == Hrvatski novinar, avanturist i chef Antonio Jerković bio je njegov brat.<ref>{{Citiraj web |url=https://jutarnji.hr |title=Bio je kozmopolit, chef, novinar, prijatelj... S Tonijem je otišao dio urbanog Zagreba |publisher=Jutarnji list (Dobra hrana) |date=15. rujna 2020. |access-date=9. kolovoza 2026.}}</ref> == Reference == {{Reference}} [[Kategorija:Biografije, Metković]] [[Kategorija:Rođeni 1977.]] == Izvori == {{izvori}} {{DEFAULTSORT:Jerković, Nikola}} [[Kategorija:Hrvatski glazbenici]] [[Kategorija:Biografije, Metković]] igjhxf6ys2r3d9gyoswnju1jelhxh1r 42669759 42669751 2026-08-09T14:12:54Z Ljubomirk 382060 /* Reference */ Ispravak 42669759 wikitext text/x-wiki '''Nikola Jerković''' ([[Metković]], [[1977.]]) hrvatski je muzičar i muzički producent koji trenutno živi i radi u [[Zagreb|Zagrebu]]. U ranoj fazi svoje profesionalne muzičke karijere djelovao je kao bas-gitarist u popularnom sastavu [[Meritas]], a potom i u renomiranoj etno skupini Legen.<ref>{{Citiraj web |url=https://archive.org |title=Legen |publisher=Legen (Arhivirano na Wayback Machine-u) |date=22. siječnja 2003. |access-date=9. kolovoza 2026.}}</ref> Godine 2006. ostvaruje profesionalnu suradnju s rock grupom [[Prljavo kazalište]] na snimanju studijskog albuma ''Tajno ime'', objavljenog 2008. godine.<ref>{{Citiraj web |url=https://apple.com |title=Tajno Ime - Album by Prljavo Kazalište |publisher=Apple Music |date=2. lipnja 2008. |access-date=9. kolovoza 2026.}}</ref> == Muzička karijera, autorski i producentski projekti == Posebno se ističe njegov autorski, skladateljski i producentski rad kroz projekt '''The Bonebomb''', koji okuplja istaknute domaće muzičare i u kojemu djeluje kao pokretačka snaga i autor muzike. Prvi studijski album projekta ''What Do You Think This Is?'' objavljen je krajem 2012. godine, a muzička kritika Zorana Stajčića na portalu Ravno do dna popratila je izdanje ocjenom da vodi na ugodno putovanje kroz ikonografiju plesnog jazza, soula, funka i filmskog soundtracka iz najboljih vremena cool Hollywooda.<ref>{{Citiraj web |url=https://ravnododna.com |title=The Bonebomb 'What Do You Think This Is?' – cool soundtrack nepostojećeg filma |publisher=Ravno do dna |author=Zoran Stajčić |date=16. siječnja 2013. |access-date=9. kolovoza 2026.}}</ref> Nakon toga, supotpisuje produkciju i autorski doprinos na studijskom albumu grupe ''We Are Still Here'' (izdanje Destinatio Tokyo, 2015.), za koji je muzička kritika Janka Heidla istaknula da donosi poletno sočan funk-soul-jazz instrumentalni zvuk, naglašavajući njegovu ulogu kao basista, skladatelja i suproducenta ove mnogoljudne muzičke zajednice.<ref>{{Citiraj web |url=https://ravnododna.com |title=The Bonebomb 'We Are Still Here' - i drvo će mrdnuti dupetom |publisher=Ravno do dna |author=Janko Heidl |date=16. ožujka 2015. |access-date=9. kolovoza 2026.}}</ref><ref>{{Citiraj web |url=https://ravnododna.com |title=The BoneBomb: S postavom od osam-devet ljudi na pozornici nikako nije dosadno |publisher=Ravno do dna |author=Janko Heidl |date=20. ožujka 2015. |access-date=9. kolovoza 2026.}}</ref> Pod imenom projekta ''New Bonebomb Experience'' objavljuje istoimenu album (izdanje Destinatio Tokyo, 2018.) za koji okuplja sastav vrhunskih domaćih muzičara, a muzička kritika Hrvoja Horvata u Večernjem listu istaknula je ovo izdanje kao vrhunski novitet na domaćoj sceni, naglašavajući prepoznatljive bas-fraze te fuzioniran i strasno odsviran jazzy-funk prožet elementima klupske muzike i elektronike.<ref>{{Citiraj web |url=https://vecernji.hr |title=The Gentleman i novi Bonebomb: Vrhunski noviteti na domaćoj sceni |publisher=Večernji list |author=Hrvoje Horvat |date=17. travnja 2018. |access-date=9. kolovoza 2026.}}</ref><ref>{{Citiraj web |url=https://novosti.hr |title=Objavljen je odličan novi plesni jazzy groove album Nikole Jerkovića |publisher=novosti.hr |date=9. travnja 2018. |access-date=9. kolovoza 2026.}}</ref> Kreativni kontinuitet nastavlja i na idućem autorskom albumu ''Fun(k)house Session'' (izdanje Destinatio Tokyo, 2020.), na kojemu uz basistički doprinos ponovno potpisuje kompletan materijal i cjelokupnu muzičku produkciju.<ref>{{Citiraj web |url=https://nacional.hr |title=Glazbene recenzije: Moskau, Dogma, The BoneBomb – Fenomenalan funky groove |publisher=Nacional |date=1. veljače 2020. |access-date=9. kolovoza 2026.}}</ref><ref>{{Citiraj web |url=https://vecernji.hr |title=Zvuk aktualnih američnih demonstracija usred Hrvatske |publisher=Večernji list |author=Hrvoje Horvat |date=14. lipnja 2020. |access-date=9. kolovoza 2026.}}</ref> == Studijski rad i suradnje == * Kao aktivni prateći i studijski muzičar sudjelovao je na brojnim koncertima i turnejama diljem svijeta, obuhvaćajući nastupe od Europe do Latinske Amerike i Azije. U sklopu jazz sastava B's FUNstallation sudjelovao je na osmodnevnoj turneji po Kini 2017. godine, održavši osam koncerata u velikim dvoranama i kongresnim centrima u gradovima kao što su Mudanjiang, Dalian, Jilin, Shijiazhuang, Nanchang, Wuhan i Liuzhou.<ref>{{Citiraj web |url=https://ravnododna.com |title=Hrvatski sastav B’s FUNstallation kreće na osmodnevnu turneju po Kini |publisher=Ravno do dna |date=12. rujna 2017. |access-date=9. kolovoza 2026.}}</ref> * Kao bas-gitarist sudjelovao je na snimanju prve sezone dramsko-muzičke televizijske serije ''Dnevnik velikog Perice'' ([[Hrvatska radiotelevizija|HRT]]) te na snimanju prvog samostalnog instrumentalnog albuma Gordane Muratović (Coco Mosquito) pod nazivom ''Afterlife'' (izdanje PDV Records, snimljeno u Funhouse studiju).<ref>{{Citiraj web |url=https://vecernji.hr |title=Coco Mosquito ima prvi solo album: Sasvim drugačija glazba za isukanu publiku |publisher=Večernji list |date=22. ožujka 2021. |access-date=9. kolovoza 2026.}}</ref> * Sudjelovao je u realizaciji i snimanju studijskog albuma ''Musaka'' (izdanje Dancing Bear) u sklopu novog muzičkog projekta Baba Yaga, kojeg su ostvarili Jadranka Ivaniš Yaya (Jinx) i Saša Antić ([[The Beat Fleet|TBF]]).<ref>{{Citiraj web |url=https://vecernji.hr |title=Saša Antić i Yaya albumom 'Musaka' seciraju domaće stanje uma i duha |publisher=Večernji list |author=Hrvoje Horvat |date=9. listopada 2023. |access-date=9. kolovoza 2026.}}</ref> Projekt je s ovim debitantskim izdanjem 2024. godine zaradio nominacije za nezavisnu muzičku novinarsku nagradu Rock&Off u prestižnim kategorijama za Album godine te za Pop&Off izvođača godine.<ref>{{Citiraj web |url=https://rockoff.hr |title=Objavljene nominacije za Pop&Off i Album godine |publisher=Rockoff.hr |date=8. siječnja 2024. |access-date=9. kolovoza 2026.}}</ref><ref>{{Citiraj web |url=https://rockoff.hr |title=Dobitnici Rock&Off nagrada 2024. |publisher=Rockoff.hr |date=2. veljače 2024. |access-date=9. kolovoza 2026.}}</ref> * Na prvom samostalnom albumu ''Rush'' pijanista Jurice Leikauffa sudjeluje kao bas-gitarist te uz Ljubomira Kraljevića supotpisuje i muzičku produkciju.<ref>{{Citiraj web |url=https://nacional.hr |title=Glazbene recenzije: Škrtice, Jurica Leikauff i Zele |publisher=Nacional |date=10. ožujka 2017. |access-date=9. kolovoza 2026.}}</ref> Album je 2017. godine bio nominiran za muzičku nagradu [[Porin (nagrada)|Porin]] u kategoriji za Najbolji instrumentalni album (izvan klasične i jazz muzike).<ref>{{Citiraj web |url=https://porin.org |title=Objavljene nominacije za Porin |publisher=Porin.org |date=17. veljače 2017. |access-date=9. kolovoza 2026.}}</ref> Na Leikauffovu drugom studijskom albumu ''Curves'' (2022.) također sudjeluje kao bas-gitarist.<ref>{{Citiraj web |url=https://vecernji.hr |title=Album iz kojeg izvire strast prema funky, jazz, fusion i soul glazbi |publisher=Večernji list |date=14. travnja 2022. |access-date=9. kolovoza 2026.}}</ref> == Privatni život == Hrvatski novinar, avanturist i chef Antonio Jerković bio je njegov brat.<ref>{{Citiraj web |url=https://jutarnji.hr |title=Bio je kozmopolit, chef, novinar, prijatelj... S Tonijem je otišao dio urbanog Zagreba |publisher=Jutarnji list (Dobra hrana) |date=15. rujna 2020. |access-date=9. kolovoza 2026.}}</ref> == Reference == {{reflist}} [[Kategorija:Biografije, Metković]] [[Kategorija:Rođeni 1977.]] == Izvori == {{izvori}} {{DEFAULTSORT:Jerković, Nikola}} [[Kategorija:Hrvatski glazbenici]] [[Kategorija:Biografije, Metković]] 5ddatvt1vtfnr8ulichkj2r59ibid9c 42669762 42669759 2026-08-09T14:23:25Z Ljubomirk 382060 /* */ 42669762 wikitext text/x-wiki '''Nikola Jerković''' ([[Metković]], [[1977.]]) hrvatski je muzičar i muzički producent koji trenutno živi i radi u [[Zagreb|Zagrebu]]. U ranoj fazi svoje profesionalne muzičke karijere djelovao je kao bas-gitarist u popularnom sastavu [[Meritas]], a potom i u renomiranoj etno skupini Legen.<ref>{{cite web |url=http://users.libero.it/trad-arr/legen.htm |title=Legen |archive-url=https://web.archive.org/web/20030122231014/http://users.libero.it/trad-arr/legen.htm |archive-date=2003-01-22 |access-date=2026-08-09 }}</ref> Godine 2006. ostvaruje profesionalnu suradnju s rock grupom [[Prljavo kazalište]] na snimanju studijskog albuma ''Tajno ime'', objavljenog 2008. godine.<ref>{{cite web |url=http://www.crorec.hr/crorec.hr/izdanje.php?OBJECT_ID=607613 |title=Tajno ime |publisher=Croatia Records |access-date=2026-08-09 }}</ref> == Muzička karijera, autorski i producentski projekti == Posebno se ističe njegov autorski, skladateljski i producentski rad kroz projekt '''The Bonebomb''', koji okuplja istaknute domaće muzičare i u kojemu djeluje kao pokretačka snaga i autor muzike. Prvi studijski album projekta ''What Do You Think This Is?'' objavljen je krajem 2012. godine, a muzička kritika Zorana Stajčića na portalu Ravno do dna popratila je izdanje ocjenom da vodi na ugodno putovanje kroz ikonografiju plesnog jazza, soula, funka i filmskog soundtracka iz najboljih vremena cool Hollywooda.<ref>{{Citiraj web |url=https://ravnododna.com |title=The Bonebomb 'What Do You Think This Is?' – cool soundtrack nepostojećeg filma |publisher=Ravno do dna |author=Zoran Stajčić |date=16. siječnja 2013. |access-date=9. kolovoza 2026.}}</ref> Nakon toga, supotpisuje produkciju i autorski doprinos na studijskom albumu grupe ''We Are Still Here'' (izdanje Destinatio Tokyo, 2015.), za koji je muzička kritika Janka Heidla istaknula da donosi poletno sočan funk-soul-jazz instrumentalni zvuk, naglašavajući njegovu ulogu kao basista, skladatelja i suproducenta ove mnogoljudne muzičke zajednice.<ref>{{Citiraj web |url=https://ravnododna.com |title=The Bonebomb 'We Are Still Here' - i drvo će mrdnuti dupetom |publisher=Ravno do dna |author=Janko Heidl |date=16. ožujka 2015. |access-date=9. kolovoza 2026.}}</ref><ref>{{Citiraj web |url=https://ravnododna.com |title=The BoneBomb: S postavom od osam-devet ljudi na pozornici nikako nije dosadno |publisher=Ravno do dna |author=Janko Heidl |date=20. ožujka 2015. |access-date=9. kolovoza 2026.}}</ref> Pod imenom projekta ''New Bonebomb Experience'' objavljuje istoimenu album (izdanje Destinatio Tokyo, 2018.) za koji okuplja sastav vrhunskih domaćih muzičara, a muzička kritika Hrvoja Horvata u Večernjem listu istaknula je ovo izdanje kao vrhunski novitet na domaćoj sceni, naglašavajući prepoznatljive bas-fraze te fuzioniran i strasno odsviran jazzy-funk prožet elementima klupske muzike i elektronike.<ref>{{Citiraj web |url=https://vecernji.hr |title=The Gentleman i novi Bonebomb: Vrhunski noviteti na domaćoj sceni |publisher=Večernji list |author=Hrvoje Horvat |date=17. travnja 2018. |access-date=9. kolovoza 2026.}}</ref><ref>{{Citiraj web |url=https://novosti.hr |title=Objavljen je odličan novi plesni jazzy groove album Nikole Jerkovića |publisher=novosti.hr |date=9. travnja 2018. |access-date=9. kolovoza 2026.}}</ref> Kreativni kontinuitet nastavlja i na idućem autorskom albumu ''Fun(k)house Session'' (izdanje Destinatio Tokyo, 2020.), na kojemu uz basistički doprinos ponovno potpisuje kompletan materijal i cjelokupnu muzičku produkciju.<ref>{{Citiraj web |url=https://nacional.hr |title=Glazbene recenzije: Moskau, Dogma, The BoneBomb – Fenomenalan funky groove |publisher=Nacional |date=1. veljače 2020. |access-date=9. kolovoza 2026.}}</ref><ref>{{Citiraj web |url=https://vecernji.hr |title=Zvuk aktualnih američnih demonstracija usred Hrvatske |publisher=Večernji list |author=Hrvoje Horvat |date=14. lipnja 2020. |access-date=9. kolovoza 2026.}}</ref> == Studijski rad i suradnje == * Kao aktivni prateći i studijski muzičar sudjelovao je na brojnim koncertima i turnejama diljem svijeta, obuhvaćajući nastupe od Europe do Latinske Amerike i Azije. U sklopu jazz sastava B's FUNstallation sudjelovao je na osmodnevnoj turneji po Kini 2017. godine, održavši osam koncerata u velikim dvoranama i kongresnim centrima u gradovima kao što su Mudanjiang, Dalian, Jilin, Shijiazhuang, Nanchang, Wuhan i Liuzhou.<ref>{{Citiraj web |url=https://ravnododna.com |title=Hrvatski sastav B’s FUNstallation kreće na osmodnevnu turneju po Kini |publisher=Ravno do dna |date=12. rujna 2017. |access-date=9. kolovoza 2026.}}</ref> * Kao bas-gitarist sudjelovao je na snimanju prve sezone dramsko-muzičke televizijske serije ''Dnevnik velikog Perice'' ([[Hrvatska radiotelevizija|HRT]]) te na snimanju prvog samostalnog instrumentalnog albuma Gordane Muratović (Coco Mosquito) pod nazivom ''Afterlife'' (izdanje PDV Records, snimljeno u Funhouse studiju).<ref>{{Citiraj web |url=https://vecernji.hr |title=Coco Mosquito ima prvi solo album: Sasvim drugačija glazba za isukanu publiku |publisher=Večernji list |date=22. ožujka 2021. |access-date=9. kolovoza 2026.}}</ref> * Sudjelovao je u realizaciji i snimanju studijskog albuma ''Musaka'' (izdanje Dancing Bear) u sklopu novog muzičkog projekta Baba Yaga, kojeg su ostvarili Jadranka Ivaniš Yaya (Jinx) i Saša Antić ([[The Beat Fleet|TBF]]).<ref>{{Citiraj web |url=https://vecernji.hr |title=Saša Antić i Yaya albumom 'Musaka' seciraju domaće stanje uma i duha |publisher=Večernji list |author=Hrvoje Horvat |date=9. listopada 2023. |access-date=9. kolovoza 2026.}}</ref> Projekt je s ovim debitantskim izdanjem 2024. godine zaradio nominacije za nezavisnu muzičku novinarsku nagradu Rock&Off u prestižnim kategorijama za Album godine te za Pop&Off izvođača godine.<ref>{{Citiraj web |url=https://rockoff.hr |title=Objavljene nominacije za Pop&Off i Album godine |publisher=Rockoff.hr |date=8. siječnja 2024. |access-date=9. kolovoza 2026.}}</ref><ref>{{Citiraj web |url=https://rockoff.hr |title=Dobitnici Rock&Off nagrada 2024. |publisher=Rockoff.hr |date=2. veljače 2024. |access-date=9. kolovoza 2026.}}</ref> * Na prvom samostalnom albumu ''Rush'' pijanista Jurice Leikauffa sudjeluje kao bas-gitarist te uz Ljubomira Kraljevića supotpisuje i muzičku produkciju.<ref>{{Citiraj web |url=https://nacional.hr |title=Glazbene recenzije: Škrtice, Jurica Leikauff i Zele |publisher=Nacional |date=10. ožujka 2017. |access-date=9. kolovoza 2026.}}</ref> Album je 2017. godine bio nominiran za muzičku nagradu [[Porin (nagrada)|Porin]] u kategoriji za Najbolji instrumentalni album (izvan klasične i jazz muzike).<ref>{{Citiraj web |url=https://porin.org |title=Objavljene nominacije za Porin |publisher=Porin.org |date=17. veljače 2017. |access-date=9. kolovoza 2026.}}</ref> Na Leikauffovu drugom studijskom albumu ''Curves'' (2022.) također sudjeluje kao bas-gitarist.<ref>{{Citiraj web |url=https://vecernji.hr |title=Album iz kojeg izvire strast prema funky, jazz, fusion i soul glazbi |publisher=Večernji list |date=14. travnja 2022. |access-date=9. kolovoza 2026.}}</ref> == Privatni život == Hrvatski novinar, avanturist i chef Antonio Jerković bio je njegov brat.<ref>{{Citiraj web |url=https://jutarnji.hr |title=Bio je kozmopolit, chef, novinar, prijatelj... S Tonijem je otišao dio urbanog Zagreba |publisher=Jutarnji list (Dobra hrana) |date=15. rujna 2020. |access-date=9. kolovoza 2026.}}</ref> == Reference == {{reflist}} [[Kategorija:Biografije, Metković]] [[Kategorija:Rođeni 1977.]] == Izvori == {{izvori}} {{DEFAULTSORT:Jerković, Nikola}} [[Kategorija:Hrvatski glazbenici]] [[Kategorija:Biografije, Metković]] f7i2oih500b5uevaxssl7tfhwnzabe4 42669783 42669762 2026-08-09T15:17:56Z Ljubomirk 382060 42669783 wikitext text/x-wiki '''Nikola Jerković''' ([[Metković]], [[1977.]]) hrvatski je muzičar i muzički producent koji trenutno živi i radi u [[Zagreb|Zagrebu]]. U ranoj fazi svoje profesionalne muzičke karijere djelovao je kao bas-gitarist u popularnom sastavu [[Meritas]], a potom i u renomiranoj etno skupini Legen.<ref>{{cite web |url=http://users.libero.it/trad-arr/legen.htm |title=Legen |archive-url=https://web.archive.org/web/20030122231014/http://users.libero.it/trad-arr/legen.htm |archive-date=2003-01-22 |access-date=2026-08-09 }}</ref> Godine 2006. ostvaruje profesionalnu suradnju s rock grupom [[Prljavo kazalište]] na snimanju studijskog albuma ''Tajno ime'', objavljenog 2008. godine.<ref>{{cite web |url=http://www.crorec.hr/crorec.hr/izdanje.php?OBJECT_ID=607613 |title=Tajno ime |publisher=Croatia Records |access-date=2026-08-09 }}</ref> == Muzička karijera, autorski i producentski projekti == Posebno se ističe njegov autorski, skladateljski i producentski rad kroz projekt '''The Bonebomb''', koji okuplja istaknute domaće muzičare i u kojemu djeluje kao pokretačka snaga i autor muzike. Prvi studijski album projekta ''What Do You Think This Is?'' objavljen je krajem 2012. godine, a muzička kritika Zorana Stajčića na portalu Ravno do dna popratila je izdanje ocjenom da vodi na ugodno putovanje kroz ikonografiju plesnog jazza, soula, funka i filmskog soundtracka iz najboljih vremena cool Hollywooda.<ref>{{cite web |url=https://ravnododna.com/bonebomb-what-do-you-think-this-is-cool-soundtrack-nepostojeceg-filma/ |title=The Bonebomb 'What Do You Think This Is?' – cool soundtrack nepostojećeg filma |publisher=Ravno do dna |author=Zoran Stajčić |date=16. siječnja 2013. |access-date=9. kolovoza 2026.}}</ref> Nakon toga, supotpisuje produkciju i autorski doprinos na studijskom albumu grupe ''We Are Still Here'' (izdanje Destinatio Tokyo, 2015.), za koji je muzička kritika Janka Heidla istaknula da donosi poletno sočan funk-soul-jazz instrumentalni zvuk, naglašavajući njegovu ulogu kao basista, skladatelja i suproducenta ove mnogoljudne muzičke zajednice.<ref>{{cite web |url=https://ravnododna.com/the-bonebomb-we-are-still-here-i-drvo-ce-mrdnuti-dupetom/ |title=The Bonebomb 'We Are Still Here' - i drvo će mrdnuti dupetom |publisher=Ravno do dna |author=Janko Heidl |date=16. ožujka 2015. |access-date=9. kolovoza 2026.}}</ref><ref>{{cite web |url=https://ravnododna.com/the-bonebomb-s-postavom-od-osam-devet-ljudi-na-pozornici-nikako-nije-dosadno/ |title=The BoneBomb: S postavom od osam-devet ljudi na pozornici nikako nije dosadno |publisher=Ravno do dna |author=Janko Heidl |date=20. ožujka 2015. |access-date=9. kolovoza 2026.}}</ref> Pod imenom projekta ''New Bonebomb Experience'' objavljuje istoimenu album (izdanje Destinatio Tokyo, 2018.) za koji okuplja sastav vrhunskih domaćih muzičara, a muzička kritika Hrvoja Horvata u Večernjem listu istaknula je ovo izdanje kao vrhunski novitet na domaćoj sceni, naglašavajući prepoznatljive bas-fraze te fuzioniran i strasno odsviran jazzy-funk prožet elementima klupske muzike i elektronike.<ref>{{cite web |url=https://www.vecernji.hr/vijesti/the-gentleman-i-novi-bonebomb-vrhunski-noviteti-na-domacoj-sceni-1239666 |title=The Gentleman i novi Bonebomb: Vrhunski noviteti na domaćoj sceni |publisher=Večernji list |author=Hrvoje Horvat |date=17. travnja 2018. |access-date=9. kolovoza 2026.}}</ref><ref>{{cite web |url=https://novosti.hr/objavljen-je-odlican-novi-plesni-jazzy-groovy-album-nikole-jerkovica/ |title=Objavljen je odličan novi plesni jazzy groove album Nikole Jerkovića |publisher=novosti.hr |date=9. travnja 2018. |access-date=9. kolovoza 2026.}}</ref> Kreativni kontinuitet nastavlja i na idućem autorskom albumu ''Fun(k)house Session'' (izdanje Destinatio Tokyo, 2020.), na kojemu uz basistički doprinos ponovno potpisuje kompletan materijal i cjelokupnu muzičku produkciju.<ref>{{cite web |url=https://www.nacional.hr/glazbene-recenzije-moskau-dogma-the-bonebomb/ |title=Glazbene recenzije: Moskau, Dogma, The BoneBomb – Fenomenalan funky groove |publisher=Nacional |date=1. veljače 2020. |access-date=9. kolovoza 2026.}}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.vecernji.hr/showbiz/zvuk-aktualnih-americkih-demonstracija-usred-hrvatske-1409460 |title=Zvuk aktualnih američnih demonstracija usred Hrvatske |publisher=Večernji list |author=Hrvoje Horvat |date=14. lipnja 2020. |access-date=9. kolovoza 2026.}}</ref> == Studijski rad i suradnje == * Kao aktivni prateći i studijski muzičar sudjelovao je na brojnim koncertima i turnejama diljem svijeta, obuhvaćajući nastupe od Europe do Latinske Amerike i Azije. U sklopu jazz sastava B's FUNstallation sudjelovao je na osmodnevnoj turneji po Kini 2017. godine, održavši osam koncerata u velikim dvoranama i kongresnim centrima u gradovima kao što su Mudanjiang, Dalian, Jilin, Shijiazhuang, Nanchang, Wuhan i Liuzhou.<ref>{{cite web |url=https://ravnododna.com/hrvatski-sastav-bs-funstallation-krece-na-osmodnevnu-turneju-po-kini/ |title=Hrvatski sastav B’s FUNstallation kreće na osmodnevnu turneju po Kini |publisher=Ravno do dna |date=12. rujna 2017. |access-date=9. kolovoza 2026.}}</ref> * Kao bas-gitarist sudjelovao je na snimanju prve sezone dramsko-muzičke televizijske serije ''Dnevnik velikog Perice'' ([[Hrvatska radiotelevizija|HRT]]) te na snimanju prvog samostalnog instrumentalnog albuma Gordane Muratović (Coco Mosquito) pod nazivom ''Afterlife'' (izdanje PDV Records, snimljeno u Funhouse studiju).<ref>{{cite web |url=https://www.vecernji.hr/kultura/coco-mosquito-ima-prvi-solo-album-sasvim-drugacije-glazbe-za-istinske-poklonike-1478215 |title=Coco Mosquito ima prvi solo album: Sasvim drugačija glazba za isukanu publiku |publisher=Večernji list |date=22. ožujka 2021. |access-date=9. kolovoza 2026.}}</ref> * Sudjelovao je u realizaciji i snimanju studijskog albuma ''Musaka'' (izdanje Dancing Bear) u sklopu novog muzičkog projekta Baba Yaga, kojeg su ostvarili Jadranka Ivaniš Yaya (Jinx) i Saša Antić ([[The Beat Fleet|TBF]]).<ref>{{cite web |url=https://www.vecernji.hr/kultura/sasa-antic-i-yaya-albumom-musaka-seciraju-domace-stanje-uma-i-duha-1715178 |title=Saša Antić i Yaya albumom 'Musaka' seciraju domaće stanje uma i duha |publisher=Večernji list |author=Hrvoje Horvat |date=9. listopada 2023. |access-date=9. kolovoza 2026.}}</ref> Projekt je s ovim debitantskim izdanjem 2024. godine zaradio nominacije za nezavisnu muzičku novinarsku nagradu Rock&Off u prestižnim kategorijama za Album godine te za Pop&Off izvođača godine.<ref>{{cite web |url=https://glazba.hr/vijesti/sve-vijesti/rock-off-nominacije-2024/ |title=Objavljene nominacije za Pop&Off i Album godine |publisher=Rockoff.hr |date=8. siječnja 2024. |access-date=9. kolovoza 2026.}}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.rockoff.hr/rezultati/2024 |title=Dobitnici Rock&Off nagrada 2024. |publisher=Rockoff.hr |date=2. veljače 2024. |access-date=9. kolovoza 2026.}}</ref> * Na prvom samostalnom albumu ''Rush'' pijanista Jurice Leikauffa sudjeluje kao bas-gitarist te uz Ljubomira Kraljevića supotpisuje i muzičku produkciju.<ref>{{cite web |url=https://www.nacional.hr/glezbene-recenzije-skrtice-jurica-leikauff-i-zele/ |title=Glazbene recenzije: Škrtice, Jurica Leikauff i Zele |publisher=Nacional |date=10. ožujka 2017. |access-date=9. kolovoza 2026.}}</ref> Na Leikauffovu drugom studijskom albumu ''Curves'' (2022.) također sudjeluje kao bas-gitarist.<ref>{{cite web |url=https://www.vecernji.hr/kultura/album-iz-kojeg-izvire-strast-prema-funky-jazz-fusion-i-soul-glazbi-1570690 |title=Album iz kojeg izvire strast prema funky, jazz, fusion i soul glazbi |publisher=Večernji list |date=14. travnja 2022. |access-date=9. kolovoza 2026.}}</ref> == Privatni život == Hrvatski novinar, avanturist i chef Antonio Jerković bio je njegov brat.<ref>{{cite web |url=https://www.jutarnji.hr/dobrahrana/price/bio-je-kozmopolit-chef-novinar-prijatelj-s-tonijem-je-otisao-dio-urbanog-zagreba-15019248 |title=Bio je kozmopolit, chef, novinar, prijatelj... S Tonijem je otišao dio urbanog Zagreba |publisher=Jutarnji list (Dobra hrana) |date=15. rujna 2020. |access-date=9. kolovoza 2026.}}</ref> == Izvori == {{reflist}} [[Kategorija:Biografije, Metković]] [[Kategorija:Rođeni 1977.]] {{DEFAULTSORT:Jerković, Nikola}} 97mc116h57bsdx0gnyklrejffzowj6g 42669787 42669783 2026-08-09T15:33:49Z Ljubomirk 382060 /* */ 42669787 wikitext text/x-wiki '''Nikola Jerković''' ([[Metković]], [[1977.]]) hrvatski je muzičar i muzički producent koji trenutno živi i radi u [[Zagreb|Zagrebu]]. U ranoj fazi svoje profesionalne muzičke karijere djelovao je kao bas-gitarist u popularnom sastavu [[Meritas]], a potom i u renomiranoj etno skupini Legen.<ref>{{cite web |url=http://users.libero.it/trad-arr/legen.htm |title=Legen |archive-url=https://web.archive.org/web/20030122231014/http://users.libero.it/trad-arr/legen.htm |archive-date=2003-01-22 |access-date=2026-08-09 }}</ref> Godine 2006. ostvaruje profesionalnu suradnju s rock grupom [[Prljavo kazalište]] na snimanju studijskog albuma ''Tajno ime'', objavljenog 2008. godine.<ref>{{cite web |url=https://music.apple.com/pg/album/tajno-ime/1849446264 |title=Tajno ime |publisher=Croatia Records |access-date=2026-08-09 }}</ref> == Muzička karijera, autorski i producentski projekti == Posebno se ističe njegov autorski, skladateljski i producentski rad kroz projekt '''The Bonebomb''', koji okuplja istaknute domaće muzičare i u kojemu djeluje kao pokretačka snaga i autor muzike. Prvi studijski album projekta ''What Do You Think This Is?'' objavljen je krajem 2012. godine, a muzička kritika Zorana Stajčića na portalu Ravno do dna popratila je izdanje ocjenom da vodi na ugodno putovanje kroz ikonografiju plesnog jazza, soula, funka i filmskog soundtracka iz najboljih vremena cool Hollywooda.<ref>{{cite web |url=https://ravnododna.com/bonebomb-what-do-you-think-this-is-cool-soundtrack-nepostojeceg-filma/ |title=The Bonebomb 'What Do You Think This Is?' – cool soundtrack nepostojećeg filma |publisher=Ravno do dna |author=Zoran Stajčić |date=16. siječnja 2013. |access-date=9. kolovoza 2026.}}</ref> Nakon toga, supotpisuje produkciju i autorski doprinos na studijskom albumu grupe ''We Are Still Here'' (izdanje Destinatio Tokyo, 2015.), za koji je muzička kritika Janka Heidla istaknula da donosi poletno sočan funk-soul-jazz instrumentalni zvuk, naglašavajući njegovu ulogu kao basista, skladatelja i suproducenta ove mnogoljudne muzičke zajednice.<ref>{{cite web |url=https://ravnododna.com/the-bonebomb-we-are-still-here-i-drvo-ce-mrdnuti-dupetom/ |title=The Bonebomb 'We Are Still Here' - i drvo će mrdnuti dupetom |publisher=Ravno do dna |author=Janko Heidl |date=16. ožujka 2015. |access-date=9. kolovoza 2026.}}</ref><ref>{{cite web |url=https://ravnododna.com/the-bonebomb-s-postavom-od-osam-devet-ljudi-na-pozornici-nikako-nije-dosadno/ |title=The BoneBomb: S postavom od osam-devet ljudi na pozornici nikako nije dosadno |publisher=Ravno do dna |author=Janko Heidl |date=20. ožujka 2015. |access-date=9. kolovoza 2026.}}</ref> Pod imenom projekta ''New Bonebomb Experience'' objavljuje istoimenu album (izdanje Destinatio Tokyo, 2018.) za koji okuplja sastav vrhunskih domaćih muzičara, a muzička kritika Hrvoja Horvata u Večernjem listu istaknula je ovo izdanje kao vrhunski novitet na domaćoj sceni, naglašavajući prepoznatljive bas-fraze te fuzioniran i strasno odsviran jazzy-funk prožet elementima klupske muzike i elektronike.<ref>{{cite web |url=https://www.vecernji.hr/vijesti/the-gentleman-i-novi-bonebomb-vrhunski-noviteti-na-domacoj-sceni-1239666 |title=The Gentleman i novi Bonebomb: Vrhunski noviteti na domaćoj sceni |publisher=Večernji list |author=Hrvoje Horvat |date=17. travnja 2018. |access-date=9. kolovoza 2026.}}</ref><ref>{{cite web |url=https://novosti.hr/objavljen-je-odlican-novi-plesni-jazzy-groovy-album-nikole-jerkovica/ |title=Objavljen je odličan novi plesni jazzy groove album Nikole Jerkovića |publisher=novosti.hr |date=9. travnja 2018. |access-date=9. kolovoza 2026.}}</ref> Kreativni kontinuitet nastavlja i na idućem autorskom albumu ''Fun(k)house Session'' (izdanje Destinatio Tokyo, 2020.), na kojemu uz basistički doprinos ponovno potpisuje kompletan materijal i cjelokupnu muzičku produkciju.<ref>{{cite web |url=https://www.nacional.hr/glazbene-recenzije-moskau-dogma-the-bonebomb/ |title=Glazbene recenzije: Moskau, Dogma, The BoneBomb – Fenomenalan funky groove |publisher=Nacional |date=1. veljače 2020. |access-date=9. kolovoza 2026.}}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.vecernji.hr/showbiz/zvuk-aktualnih-americkih-demonstracija-usred-hrvatske-1409460 |title=Zvuk aktualnih američnih demonstracija usred Hrvatske |publisher=Večernji list |author=Hrvoje Horvat |date=14. lipnja 2020. |access-date=9. kolovoza 2026.}}</ref> == Studijski rad i suradnje == * Kao aktivni prateći i studijski muzičar sudjelovao je na brojnim koncertima i turnejama diljem svijeta, obuhvaćajući nastupe od Europe do Latinske Amerike i Azije. U sklopu jazz sastava B's FUNstallation sudjelovao je na osmodnevnoj turneji po Kini 2017. godine, održavši osam koncerata u velikim dvoranama i kongresnim centrima u gradovima kao što su Mudanjiang, Dalian, Jilin, Shijiazhuang, Nanchang, Wuhan i Liuzhou.<ref>{{cite web |url=https://ravnododna.com/hrvatski-sastav-bs-funstallation-krece-na-osmodnevnu-turneju-po-kini/ |title=Hrvatski sastav B’s FUNstallation kreće na osmodnevnu turneju po Kini |publisher=Ravno do dna |date=12. rujna 2017. |access-date=9. kolovoza 2026.}}</ref> * Kao bas-gitarist sudjelovao je na snimanju prve sezone dramsko-muzičke televizijske serije ''Dnevnik velikog Perice'' ([[Hrvatska radiotelevizija|HRT]]) te na snimanju prvog samostalnog instrumentalnog albuma Gordane Muratović (Coco Mosquito) pod nazivom ''Afterlife'' (izdanje PDV Records, snimljeno u Funhouse studiju).<ref>{{cite web |url=https://www.vecernji.hr/kultura/coco-mosquito-ima-prvi-solo-album-sasvim-drugacije-glazbe-za-istinske-poklonike-1478215 |title=Coco Mosquito ima prvi solo album: Sasvim drugačija glazba za isukanu publiku |publisher=Večernji list |date=22. ožujka 2021. |access-date=9. kolovoza 2026.}}</ref> * Sudjelovao je u realizaciji i snimanju studijskog albuma ''Musaka'' (izdanje Dancing Bear) u sklopu novog muzičkog projekta Baba Yaga, kojeg su ostvarili Jadranka Ivaniš Yaya (Jinx) i Saša Antić ([[The Beat Fleet|TBF]]).<ref>{{cite web |url=https://www.vecernji.hr/kultura/sasa-antic-i-yaya-albumom-musaka-seciraju-domace-stanje-uma-i-duha-1715178 |title=Saša Antić i Yaya albumom 'Musaka' seciraju domaće stanje uma i duha |publisher=Večernji list |author=Hrvoje Horvat |date=9. listopada 2023. |access-date=9. kolovoza 2026.}}</ref> Projekt je s ovim debitantskim izdanjem 2024. godine zaradio nominacije za nezavisnu muzičku novinarsku nagradu Rock&Off u prestižnim kategorijama za Album godine te za Pop&Off izvođača godine.<ref>{{cite web |url=https://glazba.hr/vijesti/sve-vijesti/rock-off-nominacije-2024/ |title=Objavljene nominacije za Pop&Off i Album godine |publisher=Rockoff.hr |date=8. siječnja 2024. |access-date=9. kolovoza 2026.}}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.rockoff.hr/rezultati/2024 |title=Dobitnici Rock&Off nagrada 2024. |publisher=Rockoff.hr |date=2. veljače 2024. |access-date=9. kolovoza 2026.}}</ref> * Na prvom samostalnom albumu ''Rush'' pijanista Jurice Leikauffa sudjeluje kao bas-gitarist te uz Ljubomira Kraljevića supotpisuje i muzičku produkciju.<ref>{{cite web |url=https://www.nacional.hr/glezbene-recenzije-skrtice-jurica-leikauff-i-zele/ |title=Glazbene recenzije: Škrtice, Jurica Leikauff i Zele |publisher=Nacional |date=10. ožujka 2017. |access-date=9. kolovoza 2026.}}</ref> Na Leikauffovu drugom studijskom albumu ''Curves'' (2022.) također sudjeluje kao bas-gitarist.<ref>{{cite web |url=https://www.vecernji.hr/kultura/album-iz-kojeg-izvire-strast-prema-funky-jazz-fusion-i-soul-glazbi-1570690 |title=Album iz kojeg izvire strast prema funky, jazz, fusion i soul glazbi |publisher=Večernji list |date=14. travnja 2022. |access-date=9. kolovoza 2026.}}</ref> == Privatni život == Hrvatski novinar, avanturist i chef Antonio Jerković bio je njegov brat.<ref>{{cite web |url=https://www.jutarnji.hr/dobrahrana/price/bio-je-kozmopolit-chef-novinar-prijatelj-s-tonijem-je-otisao-dio-urbanog-zagreba-15019248 |title=Bio je kozmopolit, chef, novinar, prijatelj... S Tonijem je otišao dio urbanog Zagreba |publisher=Jutarnji list (Dobra hrana) |date=15. rujna 2020. |access-date=9. kolovoza 2026.}}</ref> == Izvori == {{reflist}} [[Kategorija:Biografije, Metković]] [[Kategorija:Rođeni 1977.]] {{DEFAULTSORT:Jerković, Nikola}} o2dwl1s6q614sipnb62kftp4vf4myq0 42669802 42669787 2026-08-09T16:41:59Z Ljubomirk 382060 42669802 wikitext text/x-wiki '''Nikola Jerković''' ([[Metković]], [[1977.]]) hrvatski je muzičar i muzički producent koji trenutno živi i radi u [[Zagreb|Zagrebu]]. U ranoj fazi svoje profesionalne muzičke karijere djelovao je kao bas-gitarist u popularnom sastavu [[Meritas]], a potom i u renomiranoj etno skupini Legen.<ref>{{cite web |url=http://users.libero.it/trad-arr/legen.htm |title=Legen |archive-url=https://web.archive.org/web/20030122231014/http://users.libero.it/trad-arr/legen.htm |archive-date=2003-01-22 |access-date=2026-08-09 }}</ref> Godine 2006. ostvaruje profesionalnu suradnju s rock grupom [[Prljavo kazalište]] na snimanju studijskog albuma ''Tajno ime'', objavljenog 2008. godine.<ref>{{cite web |url=https://music.apple.com/pg/album/tajno-ime/1849446264 |title=Tajno ime |publisher=Apple Music |access-date=2026-08-09 }}</ref> == Muzička karijera, autorski i producentski projekti == Posebno se ističe njegov autorski, skladateljski i producentski rad kroz projekt '''The Bonebomb''', koji okuplja istaknute domaće muzičare i u kojemu djeluje kao pokretačka snaga i autor muzike. Prvi studijski album projekta ''What Do You Think This Is?'' objavljen je krajem 2012. godine, a muzička kritika Zorana Stajčića na portalu Ravno do dna popratila je izdanje ocjenom da vodi na ugodno putovanje kroz ikonografiju plesnog jazza, soula, funka i filmskog soundtracka iz najboljih vremena cool Hollywooda.<ref>{{cite web |url=https://ravnododna.com/bonebomb-what-do-you-think-this-is-cool-soundtrack-nepostojeceg-filma/ |title=The Bonebomb 'What Do You Think This Is?' – cool soundtrack nepostojećeg filma |publisher=Ravno do dna |author=Zoran Stajčić |date=16. siječnja 2013. |access-date=9. kolovoza 2026.}}</ref> Nakon toga, supotpisuje produkciju i autorski doprinos na studijskom albumu grupe ''We Are Still Here'' (izdanje Destinatio Tokyo, 2015.), za koji je muzička kritika Janka Heidla istaknula da donosi poletno sočan funk-soul-jazz instrumentalni zvuk, naglašavajući njegovu ulogu kao basista, skladatelja i suproducenta ove mnogoljudne muzičke zajednice.<ref>{{cite web |url=https://ravnododna.com/the-bonebomb-we-are-still-here-i-drvo-ce-mrdnuti-dupetom/ |title=The Bonebomb 'We Are Still Here' - i drvo će mrdnuti dupetom |publisher=Ravno do dna |author=Janko Heidl |date=16. ožujka 2015. |access-date=9. kolovoza 2026.}}</ref><ref>{{cite web |url=https://ravnododna.com/the-bonebomb-s-postavom-od-osam-devet-ljudi-na-pozornici-nikako-nije-dosadno/ |title=The BoneBomb: S postavom od osam-devet ljudi na pozornici nikako nije dosadno |publisher=Ravno do dna |author=Janko Heidl |date=20. ožujka 2015. |access-date=9. kolovoza 2026.}}</ref> Pod imenom projekta ''New Bonebomb Experience'' objavljuje istoimenu album (izdanje Destinatio Tokyo, 2018.) za koji okuplja sastav vrhunskih domaćih muzičara, a muzička kritika Hrvoja Horvata u Večernjem listu istaknula je ovo izdanje kao vrhunski novitet na domaćoj sceni, naglašavajući prepoznatljive bas-fraze te fuzioniran i strasno odsviran jazzy-funk prožet elementima klupske muzike i elektronike.<ref>{{cite web |url=https://www.vecernji.hr/vijesti/the-gentleman-i-novi-bonebomb-vrhunski-noviteti-na-domacoj-sceni-1239666 |title=The Gentleman i novi Bonebomb: Vrhunski noviteti na domaćoj sceni |publisher=Večernji list |author=Hrvoje Horvat |date=17. travnja 2018. |access-date=9. kolovoza 2026.}}</ref><ref>{{cite web |url=https://novosti.hr/objavljen-je-odlican-novi-plesni-jazzy-groovy-album-nikole-jerkovica/ |title=Objavljen je odličan novi plesni jazzy groove album Nikole Jerkovića |publisher=novosti.hr |date=9. travnja 2018. |access-date=9. kolovoza 2026.}}</ref> Kreativni kontinuitet nastavlja i na idućem autorskom albumu ''Fun(k)house Session'' (izdanje Destinatio Tokyo, 2020.), na kojemu uz basistički doprinos ponovno potpisuje kompletan materijal i cjelokupnu muzičku produkciju.<ref>{{cite web |url=https://www.nacional.hr/glazbene-recenzije-moskau-dogma-the-bonebomb/ |title=Glazbene recenzije: Moskau, Dogma, The BoneBomb – Fenomenalan funky groove |publisher=Nacional |date=1. veljače 2020. |access-date=9. kolovoza 2026.}}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.vecernji.hr/showbiz/zvuk-aktualnih-americkih-demonstracija-usred-hrvatske-1409460 |title=Zvuk aktualnih američnih demonstracija usred Hrvatske |publisher=Večernji list |author=Hrvoje Horvat |date=14. lipnja 2020. |access-date=9. kolovoza 2026.}}</ref> == Studijski rad i suradnje == * Kao aktivni prateći i studijski muzičar sudjelovao je na brojnim koncertima i turnejama diljem svijeta, obuhvaćajući nastupe od Europe do Latinske Amerike i Azije. U sklopu jazz sastava B's FUNstallation sudjelovao je na osmodnevnoj turneji po Kini 2017. godine, održavši osam koncerata u velikim dvoranama i kongresnim centrima u gradovima kao što su Mudanjiang, Dalian, Jilin, Shijiazhuang, Nanchang, Wuhan i Liuzhou.<ref>{{cite web |url=https://ravnododna.com/hrvatski-sastav-bs-funstallation-krece-na-osmodnevnu-turneju-po-kini/ |title=Hrvatski sastav B’s FUNstallation kreće na osmodnevnu turneju po Kini |publisher=Ravno do dna |date=12. rujna 2017. |access-date=9. kolovoza 2026.}}</ref> * Kao bas-gitarist sudjelovao je na snimanju prve sezone dramsko-muzičke televizijske serije ''Dnevnik velikog Perice'' ([[Hrvatska radiotelevizija|HRT]]) te na snimanju prvog samostalnog instrumentalnog albuma Gordane Muratović (Coco Mosquito) pod nazivom ''Afterlife'' (izdanje PDV Records, snimljeno u Funhouse studiju).<ref>{{cite web |url=https://www.vecernji.hr/kultura/coco-mosquito-ima-prvi-solo-album-sasvim-drugacije-glazbe-za-istinske-poklonike-1478215 |title=Coco Mosquito ima prvi solo album: Sasvim drugačija glazba za isukanu publiku |publisher=Večernji list |date=22. ožujka 2021. |access-date=9. kolovoza 2026.}}</ref> * Sudjelovao je u realizaciji i snimanju studijskog albuma ''Musaka'' (izdanje Dancing Bear) u sklopu novog muzičkog projekta Baba Yaga, kojeg su ostvarili Jadranka Ivaniš Yaya (Jinx) i Saša Antić ([[The Beat Fleet|TBF]]).<ref>{{cite web |url=https://www.vecernji.hr/kultura/sasa-antic-i-yaya-albumom-musaka-seciraju-domace-stanje-uma-i-duha-1715178 |title=Saša Antić i Yaya albumom 'Musaka' seciraju domaće stanje uma i duha |publisher=Večernji list |author=Hrvoje Horvat |date=9. listopada 2023. |access-date=9. kolovoza 2026.}}</ref> Projekt je s ovim debitantskim izdanjem 2024. godine zaradio nominacije za nezavisnu muzičku novinarsku nagradu Rock&Off u prestižnim kategorijama za Album godine te za Pop&Off izvođača godine.<ref>{{cite web |url=https://glazba.hr/vijesti/sve-vijesti/rock-off-nominacije-2024/ |title=Objavljene nominacije za Pop&Off i Album godine |publisher=Rockoff.hr |date=8. siječnja 2024. |access-date=9. kolovoza 2026.}}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.rockoff.hr/rezultati/2024 |title=Dobitnici Rock&Off nagrada 2024. |publisher=Rockoff.hr |date=2. veljače 2024. |access-date=9. kolovoza 2026.}}</ref> * Na prvom samostalnom albumu ''Rush'' pijanista Jurice Leikauffa sudjeluje kao bas-gitarist te uz Ljubomira Kraljevića supotpisuje i muzičku produkciju.<ref>{{cite web |url=https://www.nacional.hr/glezbene-recenzije-skrtice-jurica-leikauff-i-zele/ |title=Glazbene recenzije: Škrtice, Jurica Leikauff i Zele |publisher=Nacional |date=10. ožujka 2017. |access-date=9. kolovoza 2026.}}</ref> Album je 2017. godine bio nominiran za muzičku nagradu [[Porin (nagrada)|Porin]] u kategoriji za Najbolji instrumentalni album (izvan klasične i jazz muzike).<ref>{{cite web |url=https://www.jazz.hr/index.php?opt=news&act=mlist&id=2921&lang=hr |title=Jazz - Objavljene nominacije za Porin |publisher=Jazz.hr |date=17. veljače 2017. |access-date=9. kolovoza 2026.}}</ref> Na Leikauffovu drugom studijskom albumu ''Curves'' (2022.) također sudjeluje kao bas-gitarist.<ref>{{cite web |url=https://www.vecernji.hr/kultura/album-iz-kojeg-izvire-strast-prema-funky-jazz-fusion-i-soul-glazbi-1570690 |title=Album iz kojeg izvire strast prema funky, jazz, fusion i soul glazbi |publisher=Večernji list |date=14. travnja 2022. |access-date=9. kolovoza 2026.}}</ref> == Privatni život == Hrvatski novinar, avanturist i chef Antonio Jerković bio je njegov brat.<ref>{{cite web |url=https://www.jutarnji.hr/dobrahrana/price/bio-je-kozmopolit-chef-novinar-prijatelj-s-tonijem-je-otisao-dio-urbanog-zagreba-15019248 |title=Bio je kozmopolit, chef, novinar, prijatelj... S Tonijem je otišao dio urbanog Zagreba |publisher=Jutarnji list (Dobra hrana) |date=15. rujna 2020. |access-date=9. kolovoza 2026.}}</ref> == Izvori == {{reflist}} [[Kategorija:Biografije, Metković]] [[Kategorija:Rođeni 1977.]] {{DEFAULTSORT:Jerković, Nikola}} qf8m7dzdw2nqibyiyxunuf0c693q739 42669812 42669802 2026-08-09T17:58:23Z Ljubomirk 382060 42669812 wikitext text/x-wiki '''Nikola Jerković''' ([[Metković]], [[1977.]]) hrvatski je muzičar i muzički producent koji trenutno živi i radi u [[Zagreb|Zagrebu]]. U ranoj fazi svoje profesionalne muzičke karijere djelovao je kao bas-gitarist u popularnom sastavu [[Meritas]], a potom i u renomiranoj etno skupini Legen.<ref>{{cite web |url=http://users.libero.it/trad-arr/legen.htm |title=Legen |archive-url=https://web.archive.org/web/20030122231014/http://users.libero.it/trad-arr/legen.htm |archive-date=2003-01-22 |access-date=2026-08-09 }}</ref> Godine 2006. ostvaruje profesionalnu suradnju s rock grupom [[Prljavo kazalište]] na snimanju studijskog albuma ''Tajno ime'', objavljenog 2008. godine.<ref>{{cite web |url=https://music.apple.com/pg/album/tajno-ime/1849446264 |title=Tajno ime |publisher=Apple Music |access-date=2026-08-09 }}</ref> == Muzička karijera, autorski i producentski projekti == Posebno se ističe njegov autorski, skladateljski i producentski rad kroz projekt '''The Bonebomb''', koji okuplja istaknute domaće muzičare i u kojemu djeluje kao pokretačka snaga i autor muzike. Prvi studijski album projekta ''What Do You Think This Is?'' objavljen je krajem 2012. godine, a muzička kritika Zorana Stajčića na portalu Ravno do dna popratila je izdanje ocjenom da vodi na ugodno putovanje kroz ikonografiju plesnog jazza, soula, funka i filmskog soundtracka iz najboljih vremena cool Hollywooda.<ref>{{cite web |url=https://ravnododna.com/bonebomb-what-do-you-think-this-is-cool-soundtrack-nepostojeceg-filma/ |title=The Bonebomb 'What Do You Think This Is?' – cool soundtrack nepostojećeg filma |publisher=Ravno do dna |author=Zoran Stajčić |date=16. siječnja 2013. |access-date=9. kolovoza 2026.}}</ref> Nakon toga, supotpisuje produkciju i autorski doprinos na studijskom albumu grupe ''We Are Still Here'' (izdanje Destinatio Tokyo, 2015.), za koji je muzička kritika Janka Heidla istaknula da donosi poletno sočan funk-soul-jazz instrumentalni zvuk, naglašavajući njegovu ulogu kao basista, skladatelja i suproducenta ove mnogoljudne muzičke zajednice.<ref>{{cite web |url=https://ravnododna.com/the-bonebomb-we-are-still-here-i-drvo-ce-mrdnuti-dupetom/ |title=The Bonebomb 'We Are Still Here' - i drvo će mrdnuti dupetom |publisher=Ravno do dna |author=Janko Heidl |date=16. ožujka 2015. |access-date=9. kolovoza 2026.}}</ref><ref>{{cite web |url=https://ravnododna.com/the-bonebomb-s-postavom-od-osam-devet-ljudi-na-pozornici-nikako-nije-dosadno/ |title=The BoneBomb: S postavom od osam-devet ljudi na pozornici nikako nije dosadno |publisher=Ravno do dna |author=Janko Heidl |date=20. ožujka 2015. |access-date=9. kolovoza 2026.}}</ref> Pod imenom projekta ''New Bonebomb Experience'' objavljuje istoimenu album (izdanje Destinatio Tokyo, 2018.) za koji okuplja sastav vrhunskih domaćih muzičara, a muzička kritika Hrvoja Horvata u Večernjem listu istaknula je ovo izdanje kao vrhunski novitet na domaćoj sceni, naglašavajući prepoznatljive bas-fraze te fuzioniran i strasno odsviran jazzy-funk prožet elementima klupske muzike i elektronike.<ref>{{cite web |url=https://www.vecernji.hr/vijesti/the-gentleman-i-novi-bonebomb-vrhunski-noviteti-na-domacoj-sceni-1239666 |title=The Gentleman i novi Bonebomb: Vrhunski noviteti na domaćoj sceni |publisher=Večernji list |author=Hrvoje Horvat |date=17. travnja 2018. |access-date=9. kolovoza 2026.}}</ref><ref>{{cite web |url=https://novosti.hr/objavljen-je-odlican-novi-plesni-jazzy-groovy-album-nikole-jerkovica/ |title=Objavljen je odličan novi plesni jazzy groove album Nikole Jerkovića |publisher=novosti.hr |date=9. travnja 2018. |access-date=9. kolovoza 2026.}}</ref> Kreativni kontinuitet nastavlja i na idućem autorskom albumu ''Fun(k)house Session'' (izdanje Destinatio Tokyo, 2020.), na kojemu uz basistički doprinos ponovno potpisuje kompletan materijal i cjelokupnu muzičku produkciju.<ref>{{cite web |url=https://www.nacional.hr/glazbene-recenzije-moskau-dogma-the-bonebomb/ |title=Glazbene recenzije: Moskau, Dogma, The BoneBomb – Fenomenalan funky groove |publisher=Nacional |date=1. veljače 2020. |access-date=9. kolovoza 2026.}}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.vecernji.hr/showbiz/zvuk-aktualnih-americkih-demonstracija-usred-hrvatske-1409460 |title=Zvuk aktualnih američnih demonstracija usred Hrvatske |publisher=Večernji list |author=Hrvoje Horvat |date=14. lipnja 2020. |access-date=9. kolovoza 2026.}}</ref> == Studijski rad i suradnje == * Kao aktivni prateći i studijski muzičar sudjelovao je na brojnim koncertima i turnejama diljem svijeta, obuhvaćajući nastupe od Europe do Latinske Amerike i Azije. U sklopu jazz sastava B's FUNstallation sudjelovao je na osmodnevnoj turneji po Kini 2017. godine, održavši osam koncerata u velikim dvoranama i kongresnim centrima u gradovima kao što su Mudanjiang, Dalian, Jilin, Shijiazhuang, Nanchang, Wuhan i Liuzhou.<ref>{{cite web |url=https://ravnododna.com/hrvatski-sastav-bs-funstallation-krece-na-osmodnevnu-turneju-po-kini/ |title=Hrvatski sastav B’s FUNstallation kreće na osmodnevnu turneju po Kini |publisher=Ravno do dna |date=12. rujna 2017. |access-date=9. kolovoza 2026.}}</ref> * Kao bas-gitarist sudjelovao je na snimanju prve sezone dramsko-muzičke televizijske serije ''Dnevnik velikog Perice'' ([[Hrvatska radiotelevizija|HRT]]) te na snimanju prvog samostalnog instrumentalnog albuma Gordana Muratovića (Coco Mosquito) pod nazivom ''Afterlife'' (izdanje PDV Records, snimljeno u Funhouse studiju).<ref>{{cite web |url=https://www.vecernji.hr/kultura/coco-mosquito-ima-prvi-solo-album-sasvim-drugacije-glazbe-za-istinske-poklonike-1478215 |title=Coco Mosquito ima prvi solo album: Sasvim drugačija glazba za isukanu publiku |publisher=Večernji list |date=22. ožujka 2021. |access-date=9. kolovoza 2026.}}</ref> * Sudjelovao je u realizaciji i snimanju studijskog albuma ''Musaka'' (izdanje Dancing Bear) u sklopu novog muzičkog projekta Baba Yaga, kojeg su ostvarili Jadranka Ivaniš Yaya (Jinx) i Saša Antić ([[The Beat Fleet|TBF]]).<ref>{{cite web |url=https://www.vecernji.hr/kultura/sasa-antic-i-yaya-albumom-musaka-seciraju-domace-stanje-uma-i-duha-1715178 |title=Saša Antić i Yaya albumom 'Musaka' seciraju domaće stanje uma i duha |publisher=Večernji list |author=Hrvoje Horvat |date=9. listopada 2023. |access-date=9. kolovoza 2026.}}</ref> Projekt je s ovim debitantskim izdanjem 2024. godine zaradio nominacije za nezavisnu muzičku novinarsku nagradu Rock&Off u prestižnim kategorijama za Album godine te za Pop&Off izvođača godine.<ref>{{cite web |url=https://glazba.hr/vijesti/sve-vijesti/rock-off-nominacije-2024/ |title=Objavljene nominacije za Pop&Off i Album godine |publisher=Rockoff.hr |date=8. siječnja 2024. |access-date=9. kolovoza 2026.}}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.rockoff.hr/rezultati/2024 |title=Dobitnici Rock&Off nagrada 2024. |publisher=Rockoff.hr |date=2. veljače 2024. |access-date=9. kolovoza 2026.}}</ref> * Na prvom samostalnom albumu ''Rush'' pijanista Jurice Leikauffa sudjeluje kao bas-gitarist te uz Ljubomira Kraljevića supotpisuje i muzičku produkciju.<ref>{{cite web |url=https://www.nacional.hr/glezbene-recenzije-skrtice-jurica-leikauff-i-zele/ |title=Glazbene recenzije: Škrtice, Jurica Leikauff i Zele |publisher=Nacional |date=10. ožujka 2017. |access-date=9. kolovoza 2026.}}</ref> Album je 2017. godine bio nominiran za muzičku nagradu [[Porin (nagrada)|Porin]] u kategoriji za Najbolji instrumentalni album (izvan klasične i jazz muzike).<ref>{{cite web |url=https://www.jazz.hr/index.php?opt=news&act=mlist&id=2921&lang=hr |title=Jazz - Objavljene nominacije za Porin |publisher=Jazz.hr |date=17. veljače 2017. |access-date=9. kolovoza 2026.}}</ref> Na Leikauffovu drugom studijskom albumu ''Curves'' (2022.) također sudjeluje kao bas-gitarist.<ref>{{cite web |url=https://www.vecernji.hr/kultura/album-iz-kojeg-izvire-strast-prema-funky-jazz-fusion-i-soul-glazbi-1570690 |title=Album iz kojeg izvire strast prema funky, jazz, fusion i soul glazbi |publisher=Večernji list |date=14. travnja 2022. |access-date=9. kolovoza 2026.}}</ref> == Privatni život == Hrvatski novinar, avanturist i chef Antonio Jerković bio je njegov brat.<ref>{{cite web |url=https://www.jutarnji.hr/dobrahrana/price/bio-je-kozmopolit-chef-novinar-prijatelj-s-tonijem-je-otisao-dio-urbanog-zagreba-15019248 |title=Bio je kozmopolit, chef, novinar, prijatelj... S Tonijem je otišao dio urbanog Zagreba |publisher=Jutarnji list (Dobra hrana) |date=15. rujna 2020. |access-date=9. kolovoza 2026.}}</ref> == Izvori == {{reflist}} [[Kategorija:Biografije, Metković]] [[Kategorija:Rođeni 1977.]] {{DEFAULTSORT:Jerković, Nikola}} njfeunpti1zzvg26uahcbfidod7n0e7 42669951 42669812 2026-08-10T09:40:31Z Ljubomirk 382060 42669951 wikitext text/x-wiki '''Nikola Jerković''' ([[Metković]], [[1977.]]) hrvatski je muzičar i muzički producent koji trenutno živi i radi u [[Zagreb|Zagrebu]]. U ranoj fazi svoje profesionalne muzičke karijere djelovao je kao bas-gitarist u popularnom sastavu [[Meritas]], a potom i u renomiranoj etno skupini Legen.<ref>{{cite web |url=http://users.libero.it/trad-arr/legen.htm |title=Legen |archive-url=https://web.archive.org/web/20030122231014/http://users.libero.it/trad-arr/legen.htm |archive-date=2003-01-22 |access-date=2026-08-08 }}</ref> Godine 2006. ostvaruje profesionalnu suradnju s rock grupom [[Prljavo kazalište]] na snimanju studijskog albuma ''Tajno ime'', objavljenog 2008. godine.<ref>{{cite web |url=https://music.apple.com/pg/album/tajno-ime/1849446264 |title=Tajno ime |publisher=Apple Music |access-date=2026-08-10 }}</ref> == Muzička karijera, autorski i producentski projekti == Posebno se ističe njegov autorski, skladateljski i producentski rad kroz projekt '''The Bonebomb''', koji okuplja istaknute domaće muzičare i u kojemu djeluje kao pokretačka snaga i autor muzike. Prvi studijski album projekta ''What Do You Think This Is?'' objavljen je krajem 2012. godine, a muzička kritika Zorana Stajčića na portalu Ravno do dna popratila je izdanje ocjenom da vodi na ugodno putovanje kroz ikonografiju plesnog jazza, soula, funka i filmskog soundtracka iz najboljih vremena cool Hollywooda.<ref>{{cite web |url=https://ravnododna.com/bonebomb-what-do-you-think-this-is-cool-soundtrack-nepostojeceg-filma/ |title=The Bonebomb 'What Do You Think This Is?' – cool soundtrack nepostojećeg filma |publisher=Ravno do dna |author=Zoran Stajčić |date=16. siječnja 2013. |access-date=9. kolovoza 2026.}}</ref> Nakon toga, supotpisuje produkciju i autorski doprinos na studijskom albumu grupe ''We Are Still Here'' (izdanje Destinatio Tokyo, 2015.), za koji je muzička kritika Janka Heidla istaknula da donosi poletno sočan funk-soul-jazz instrumentalni zvuk, naglašavajući njegovu ulogu kao basista, skladatelja i suproducenta ove mnogoljudne muzičke zajednice.<ref>{{cite web |url=https://ravnododna.com/the-bonebomb-we-are-still-here-i-drvo-ce-mrdnuti-dupetom/ |title=The Bonebomb 'We Are Still Here' - i drvo će mrdnuti dupetom |publisher=Ravno do dna |author=Janko Heidl |date=16. ožujka 2015. |access-date=11. srpnja 2026.}}</ref><ref>{{cite web |url=https://ravnododna.com/the-bonebomb-s-postavom-od-osam-devet-ljudi-na-pozornici-nikako-nije-dosadno/ |title=The BoneBomb: S postavom od osam-devet ljudi na pozornici nikako nije dosadno |publisher=Ravno do dna |author=Janko Heidl |date=20. ožujka 2015. |access-date=9. kolovoza 2026.}}</ref> Pod imenom projekta ''New Bonebomb Experience'' objavljuje istoimenu album (izdanje Destinatio Tokyo, 2018.) za koji okuplja sastav vrhunskih domaćih muzičara, a muzička kritika Hrvoja Horvata u Večernjem listu istaknula je ovo izdanje kao vrhunski novitet na domaćoj sceni, naglašavajući prepoznatljive bas-fraze te fuzioniran i strasno odsviran jazzy-funk prožet elementima klupske muzike i elektronike.<ref>{{cite web |url=https://www.vecernji.hr/vijesti/the-gentleman-i-novi-bonebomb-vrhunski-noviteti-na-domacoj-sceni-1239666 |title=The Gentleman i novi Bonebomb: Vrhunski noviteti na domaćoj sceni |publisher=Večernji list |author=Hrvoje Horvat |date=17. travnja 2018. |access-date=9. kolovoza 2026.}}</ref><ref>{{cite web |url=https://novosti.hr/objavljen-je-odlican-novi-plesni-jazzy-groovy-album-nikole-jerkovica/ |title=Objavljen je odličan novi plesni jazzy groove album Nikole Jerkovića |publisher=novosti.hr |date=9. travnja 2018. |access-date=9. kolovoza 2026.}}</ref> Kreativni kontinuitet nastavlja i na idućem autorskom albumu ''Fun(k)house Session'' (izdanje Destinatio Tokyo, 2020.), na kojemu uz basistički doprinos ponovno potpisuje kompletan materijal i cjelokupnu muzičku produkciju.<ref>{{cite web |url=https://www.nacional.hr/glazbene-recenzije-moskau-dogma-the-bonebomb/ |title=Glazbene recenzije: Moskau, Dogma, The BoneBomb – Fenomenalan funky groove |publisher=Nacional |date=1. veljače 2020. |access-date=9. kolovoza 2026.}}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.vecernji.hr/showbiz/zvuk-aktualnih-americkih-demonstracija-usred-hrvatske-1409460 |title=Zvuk aktualnih američnih demonstracija usred Hrvatske |publisher=Večernji list |author=Hrvoje Horvat |date=14. lipnja 2020. |access-date=9. kolovoza 2026.}}</ref> == Studijski rad i suradnje == * Kao aktivni prateći i studijski muzičar sudjelovao je na brojnim koncertima i turnejama diljem svijeta, obuhvaćajući nastupe od Europe do Latinske Amerike i Azije. U sklopu jazz sastava B's FUNstallation sudjelovao je na osmodnevnoj turneji po Kini 2017. godine, održavši osam koncerata u velikim dvoranama i kongresnim centrima u gradovima kao što su Mudanjiang, Dalian, Jilin, Shijiazhuang, Nanchang, Wuhan i Liuzhou.<ref>{{cite web |url=https://ravnododna.com/hrvatski-sastav-bs-funstallation-krece-na-osmodnevnu-turneju-po-kini/ |title=Hrvatski sastav B’s FUNstallation kreće na osmodnevnu turneju po Kini |publisher=Ravno do dna |date=12. rujna 2017. |access-date=9. kolovoza 2026.}}</ref> * Kao bas-gitarist sudjelovao je na snimanju prve sezone dramsko-muzičke televizijske serije ''Dnevnik velikog Perice'' ([[Hrvatska radiotelevizija|HRT]]) te na snimanju prvog samostalnog instrumentalnog albuma Gordana Muratovića (Coco Mosquito) pod nazivom ''Afterlife'' (izdanje PDV Records, snimljeno u Funhouse studiju).<ref>{{cite web |url=https://www.vecernji.hr/kultura/coco-mosquito-ima-prvi-solo-album-sasvim-drugacije-glazbe-za-istinske-poklonike-1478215 |title=Coco Mosquito ima prvi solo album: Sasvim drugačija glazba za isukanu publiku |publisher=Večernji list |date=22. ožujka 2021. |access-date=9. kolovoza 2026.}}</ref> * Sudjelovao je u realizaciji i snimanju studijskog albuma ''Musaka'' (izdanje Dancing Bear) u sklopu novog muzičkog projekta Baba Yaga, kojeg su ostvarili Jadranka Ivaniš Yaya (Jinx) i Saša Antić ([[The Beat Fleet|TBF]]).<ref>{{cite web |url=https://www.vecernji.hr/kultura/sasa-antic-i-yaya-albumom-musaka-seciraju-domace-stanje-uma-i-duha-1715178 |title=Saša Antić i Yaya albumom 'Musaka' seciraju domaće stanje uma i duha |publisher=Večernji list |author=Hrvoje Horvat |date=9. listopada 2023. |access-date=9. kolovoza 2026.}}</ref> Projekt je s ovim debitantskim izdanjem 2024. godine zaradio nominacije za nezavisnu muzičku novinarsku nagradu Rock&Off u prestižnim kategorijama za Album godine te za Pop&Off izvođača godine.<ref>{{cite web |url=https://glazba.hr/vijesti/sve-vijesti/rock-off-nominacije-2024/ |title=Objavljene nominacije za Pop&Off i Album godine |publisher=Rockoff.hr |date=8. siječnja 2024. |access-date=9. kolovoza 2026.}}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.rockoff.hr/rezultati/2024 |title=Dobitnici Rock&Off nagrada 2024. |publisher=Rockoff.hr |date=2. veljače 2024. |access-date=9. kolovoza 2026.}}</ref> * Na prvom samostalnom albumu ''Rush'' pijanista Jurice Leikauffa sudjeluje kao bas-gitarist te uz Ljubomira Kraljevića supotpisuje i muzičku produkciju.<ref>{{cite web |url=https://www.nacional.hr/glezbene-recenzije-skrtice-jurica-leikauff-i-zele/ |title=Glazbene recenzije: Škrtice, Jurica Leikauff i Zele |publisher=Nacional |date=10. ožujka 2017. |access-date=9. kolovoza 2026.}}</ref> Album je 2017. godine bio nominiran za muzičku nagradu [[Porin (nagrada)|Porin]] u kategoriji za Najbolji instrumentalni album (izvan klasične i jazz muzike).<ref>{{cite web |url=https://www.jazz.hr/index.php?opt=news&act=mlist&id=2921&lang=hr |title=Jazz - Objavljene nominacije za Porin |publisher=Jazz.hr |date=17. veljače 2017. |access-date=9. kolovoza 2026.}}</ref> Na Leikauffovu drugom studijskom albumu ''Curves'' (2022.) također sudjeluje kao bas-gitarist.<ref>{{cite web |url=https://www.vecernji.hr/kultura/album-iz-kojeg-izvire-strast-prema-funky-jazz-fusion-i-soul-glazbi-1570690 |title=Album iz kojeg izvire strast prema funky, jazz, fusion i soul glazbi |publisher=Večernji list |date=14. travnja 2022. |access-date=9. kolovoza 2026.}}</ref> == Privatni život == Hrvatski novinar, avanturist i chef Antonio Jerković bio je njegov brat.<ref>{{cite web |url=https://www.jutarnji.hr/dobrahrana/price/bio-je-kozmopolit-chef-novinar-prijatelj-s-tonijem-je-otisao-dio-urbanog-zagreba-15019248 |title=Bio je kozmopolit, chef, novinar, prijatelj... S Tonijem je otišao dio urbanog Zagreba |publisher=Jutarnji list (Dobra hrana) |date=15. rujna 2020. |access-date=10. kolovoza 2026.}}</ref> == Izvori == {{reflist}} [[Kategorija:Biografije, Metković]] [[Kategorija:Rođeni 1977.]] {{DEFAULTSORT:Jerković, Nikola}} e1vb1g8jjphgaj9bmvvc3vyksw2nrup 0 1472065 42669928 42333423 2026-08-10T06:37:03Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669928 wikitext text/x-wiki '''Ivan Matarić''' ([[Zagreb]], [[1952.]]), hrvatsko-švicarski je glazbenik, [[glazbeni pedagog]] i [[skladatelj]]. Svira na [[orgulje|orguljama]] i [[klavir]]u. Jedan od najistaknutijih predstavnika hrvatskih orguljaša. == Biografija == Rođen je u Zagrebu 1952.godine. U Zagrebu je pohađao nižu i srednju glazbenu školu na Glazbenoj školi Pavao Markovac u razredu prof. Zente Figenwald. S 15 je godina bio orguljašem u crkvi sv. Klare. Položivši prijamni na [[klavir]]u, upisao je studij orgulja na [[Muzička akademija u Zagrebu|Muzičkoj akademiji]] u Zagrebu. Ondje je studirao u razredu prof. Vlaste Hranilović. Diplomirao je 1979. godine u razredu prof. Žarka Dropulića. Poslije studija radio je kao profesor klavira i [[korepetitor]] na Školi za klasični balet u Zagrebu. Jeseni 1979. godine postao je stalni orguljašem crkve Sv. Marije na Dolcu u Zagrebu. Od 1984. godine je stalnim orguljašem [[Zagrebačka katedrala|Zagrebačke katedrale]]. 1985. je godine bio u Weimaru kao aktivni orguljaš na majstorskom tečaju u razredu Mathiasa Eisenberga, a već je jeseni iste godine predavao u Zagrebu na Institutu za crkvenu glazbu, sve do 1989. godine. Svirao je na koncertima kao solist i u ansamblima, u tuzemstvu (Zagreb, Dubrovnik, Split, Zadar, Punat na Krku, Varaždin, Vukovar, Vinkovci) i inozemstvu (Italija, Austrija, Švicarska, SAD). Često je svirao u crkvama i na [[Zagrebačke ljetne večeri|Zagrebačkim ljetnim večerima]]. Za vrijeme Domovinskog rata angažirao se na humanitarnim koncertima u Austriji i Švicarskoj. Slogan njegovih koncerata bila je poruka "Zaustavite rat u Hrvatskoj". Od 1992. radi u [[Lustenau]]u, gdje je predavao klavir i orgulje na Rheintalskoj glazbenoj školi. Srpnja 1995. postao je glavni orguljašem crkve u St. Gallusu u Triesenu, [[Lihtenštajn]]. Tri godine poslije opet je u Lustenau, gdje je orguljaš u crkvi sv. Petra i Pavla. 1999. je godine na saboru Hrvatske kulturne zajednice izabrana za predsjednika te organizacije Hrvata u Švicarskoj. == Djela == Sklada [[suita|suite]], skladbe za mješoviti zbor ([[motet]]e) i ina glazbena djela: ''suita za orgulje Vjera, Ljubav, Ufanje'', zatim ''Mislima uz križni put, motet Oče naš, skladba Ave maria za sopran solo, mješoviti zbor i orgulje, misa "Salvum me fecit"'' (skladba za mješoviti zbor, soliste i orgulje), motet Gedanken zum Kreuzweg, uglazbio je [[Bertold Brecht|Brechtovu]] "Majku Hrabrost", napravio je niz obrada za orgulje i [[trombon]], uglazbio je misu P. Rudija Kopreka S. J. "Meša vuzmenog jutra". Snimio je 2002. nosač zvuka koji je snimio u Zagrebačkoj katedrali, u crkvi sv. Petra i Pavla u Lustenau, a na njemu su djela L. Viernea, J. Alaina, C. Francka, Ch. M. Widora, L. Boelmanna, Josepha G. Rheinbergera, G. Faurea, A. Guilmanta, i njegova suita za orgulje ("Vjera, Ljubav, Ufanje"). Drugi nosač zvuka snimio je 2005., a na njemu je pupularna glazba ''Glazba za sanjarenje" (Musik zum Träumen)'', izvedena na klaviru. == Vanjske veze == *[http://organum.hr/index.php/2012/02/ivan-mataric/ Organum Šibenik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150220112448/http://organum.hr/index.php/2012/02/ivan-mataric/ |date=2015-02-20 }} *[http://www.hkz-kkv.ch/maestro_ivan_mataric.htm Hrvatska kulturna zajednica, Švicarska] Prof. Ivan Matarić virtuoz na crno-bijelim tipkama *[http://www.hous.hrvati-amac.com/Pazi_mine.html Humanitarni projekt "Pazi, ne gazi!"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121130213643/http://www.hous.hrvati-amac.com/Pazi_mine.html |date=2012-11-30 }}, Hrvati AMAC, humanitarni koncert 2007. u crkvi sv. Feliksa i Regule u Zürichu i u Baselu {{Životni vijek|1952||Matarić, Ivan}} [[Kategorija:Jugoslavenski pijanisti]] [[Kategorija:Jugoslavenski orguljaši]] [[Kategorija:Jugoslavenski kompozitori]] [[Kategorija:Jugoslavenski muzički pedagozi]] [[Kategorija:Hrvatski pijanisti]] [[Kategorija:Hrvatski orguljaši]] [[Kategorija:Hrvatski kompozitori]] [[Kategorija:Hrvatski muzički pedagozi]] [[Kategorija:Biografije, Zagreb]] nv2ixblnvsgc0out5nuhi8ilwvlu3hm 0 1503305 42669920 41676657 2026-08-10T04:31:05Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669920 wikitext text/x-wiki '''Ingarikó''' (Ingaricó, Ingalikó) pleme iz skupine [[Kapon]], porodica [[Cariban]], naseljeni u [[Brazil]]u uz rijeku [[Cotingo]] pod imenom Ingarikó i u [[Venezuela|Venezueli]] i [[Gvajana|Gvajani]] pod imenom [[Akawai]] <ref>{{Cite web |url=http://www.infohub.com/vacation_packages/16076.html |title=Ingariko |access-date=2014-08-06 |archive-date=2008-09-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080907171852/http://infohub.com/vacation_packages/16076.html |url-status=dead }}</ref>. Poznati su i kao Kapon, a ime Ingarikó (=Gente da mata espessa) ili '' 'narod iz buša' '', dali su im [[Makuxi]] <ref>{{Cite web |title=Povos Indígenas |url=http://www.portalroraima.rr.gov.br/index.php?option=com_content&task=view&id=91&itemid=1 |access-date=2021-08-28 |archivedate=2009-02-23 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090223092602/http://www.portalroraima.rr.gov.br/index.php?option=com_content&task=view&id=91&itemid=1 |deadurl=yes }}</ref>. Brazilsko pleme Ingarikó broji oko 900 duša i nastanjuju planinski kraj u sjeverozapadnoj Roraimi i imaju sedam sela na obje strane granice, to su, viz.: [[Serra do Sol]] (najveće), [[Mapaé]], [[Awendei]], [[Sauparú]], [[Kumaipá]], [[Pipi]] i [[Manalai]]. Brazilski Ingarikó žive od poljodjelstva, [[ribolov]]a i [[lov]]a i slijede sinkretičku religiju [[Areruia]]. Na svečanosti se troše velike količine [[alkohol]]nih pića koja proizvode iz [[kukuruz]]a, slatkoga krumpira ii [[kasava|kasave]]. Ingarikó su poznati i po proizvodnji rukotvorina iz različitog materijala, kao što su košare od vlakana lijana, titica i arumã. Ime Ingariko dano je i srodnim Patamona Indijancima, koji govore ,srodnim ali drugačijim jezikom od [[Akawai]]ja. == Povezano == *[[Akawai]] == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Cariban]] [[Kategorija:Brazilski Indijanci]] [[Kategorija:Indijanska plemena]] 6rr67b1uvk9qowgoupyqccz6vrkdog6 0 1503850 42669774 41126830 2026-08-09T14:43:41Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669774 wikitext text/x-wiki '''Guauaenok''' (Gwawa'enux, Kwawwawainck, Gwawaenuk) je pleme [[Kwakiutl]] Indijanaca sa Watson Islanda u [[Hopetown]]u, uz obalu [[Vancouver]]a, [[Britanska Kolumbija]]. Swanton ovo pleme locira na [[Drury Inlet]]u, te u selima Hohopa na zapadnoj obali Baker Islanda, Kunstamish na istočnoj obali Clayton Baya (Werlls Passage), te sa plemenima [[Tsawatenok]] i [[Hahuamis]] u selu Kwaustums, na Gilford Islandu. Danas njihove seoske zajednice broje nekih 40 članova. == Popis rezervata == * [[Dove Island Indian Reserve 12]] * [[Gleyka Indian Reserve 6]] * [[Hopetown Indian Reserve 10a]] * [[Kadis Indian Reserve 11]] * [[Keogh Indian Reserve 3]] * [[Kunstamis Indian Reserve 2]] * [[Kunstamis Indian Reserve 2a]] * [[Lawanth Indian Reserve 5]] * [[Magwekstala Indian Reserve 10]] * [[Quay Indian Reserve 4]] == Vanjske veze == * [http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/canada/kwakiutlindianhist.htm Kwakiutl Indian Tribe History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080509130039/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/canada/kwakiutlindianhist.htm |date=2008-05-09 }} * [http://www.aboriginalcanada.gc.ca/acp/community/site.nsf/en/fn627.html Gwawaenuk Tribe] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080618065014/http://www.aboriginalcanada.gc.ca/acp/community/site.nsf/en/fn627.html |date=2008-06-18 }} [[Kategorija:Kwakiutl]] [[Kategorija:Indijanci, Britanska Kolumbija]] [[Kategorija:Indijanska plemena]] k54nyb3px3pjoex8y8e39el2tnaz76s 0 1503851 42669776 42263853 2026-08-09T14:49:45Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669776 wikitext text/x-wiki '''Guetela''' (Gwetela, Qagyuhl), pleme američkih Indijanaca porodice [[Wakashan]] koji čine [[Kwakiutl]]e u pravom smislu riječi. Nastanjeni su u području [[Fort Rupert]]a u [[Kanada|kanadskoj]] provinciji [[Britanska Kolumbija]]. Qagyuhl su se sastojali od nekoliko gensa (u pl. gentes/ (prema S. Curtis): a. Maamtagyila (plural od Matagyila, "dark-colored gull," ime osnivača); b. Gyihslm ("chiefs"); c. Qiqikum ("real Qagyuhl"); d. Sintlom (po Boasu Sislntlae, to je ime Sun gensa među [[Nimkish]] i [[Tlauitsis]] Indijancima); e. Lialahslntaiyu (plural od Lalahsintaiyu, ime osnivača); f. Alqdnwi; g. Nahwahtahw ("the assembled ones"). == Vanjske veze == * [http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/canada/kwakiutlindianhist.htm Kwakiutl Indian Tribe History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080509130039/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/canada/kwakiutlindianhist.htm |date=2008-05-09 }} [[Kategorija:Kwakiutl]] [[Kategorija:Indijanci, Britanska Kolumbija]] [[Kategorija:Indijanska plemena]] 8yydj19fbw0vkb9ztjchvq52ggqjyek 0 1503852 42669792 42263876 2026-08-09T16:23:07Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669792 wikitext text/x-wiki '''Hahuamis''', pleme američkih Indijanaca iz grupe [[Kwakiutl]]a, porodica [[Wakashan]], nastanjenih na [[Wakeman Sound]]u ([http://www.pac.dfo-mpo.gc.ca/recfish/Restricted_Areas/RCAs/RCAmaps/South/WakemanSoundChart3515_e.htm vidi]) u [[Kanada|kanadskoj]] provinciji [[Britanska Kolumbija]]. Populacija im je 1901. iznosila 63. Bili su podijeljeni na 3 gensa (pl. gentes): Gyeksem, Gyigyilkam i Haaialikyauae. Na otoku Gilford žive u selu Kwaustums, zajedno sa plemenima [[Tsawatenok]] i [[Guauaenok]]. == Vanjske veze == * [http://www.firstpeople.us/photos/Naemahlpunkuma_Hahuamis.html American Indians : Naemahlpunkuma - Hahuamis] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160306131827/http://www.firstpeople.us/photos/Naemahlpunkuma_Hahuamis.html |date=2016-03-06 }} * [http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/canada/kwakiutlindianhist.htm Kwakiutl Indian Tribe History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080509130039/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/canada/kwakiutlindianhist.htm |date=2008-05-09 }} [[Kategorija:Kwakiutl]] [[Kategorija:Indijanci, Britanska Kolumbija]] [[Kategorija:Indijanska plemena]] 09zzjzf5j1soz0u63jgu3d8lprp0nqm 0 1503855 42669893 42263991 2026-08-09T22:39:09Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669893 wikitext text/x-wiki '''Hoyalas''', pleme [[Koskimo]] Indijanaca, šire grupe [[Kwakiutl]], sa Quatsino Sounda, koji su do svoga nestanka sredinom 1700.-tih godina, živjeli na Holberg, Rupert i Neroutsos Inletu, te rijekama i drugim pritokama koji se slijevaju u njih, i na jezerima Alice i Victoria na otoku [[Vancouver]] u [[Kanada|Kanadi]]. Njihovo ime anglizam je domorodačkog naziva '' 'xwúyales' '', sa značenjem 'people of Hodzas (mjestu lociranom na [[Rupert Arm]]u).' Prema Hodgeu njihovo ime znači ''the troubled ones'' Do kasnog 18. stoljeća izgleda da su ih uništili Koskimo Indijanci<ref>[http://www.firstnations.eu/fisheries/kwakwakawakw-quatsino.htm Quatsino]</ref>. O nestanku plemena se nagađa, pa Curtis (1915:10:306) smatra da su stradali od epidemija<ref>[http://books.google.com/books?id=398xOH44KXwC&amp;pg=PA306&amp;lpg=PA306&amp;dq=hoyalas+kwakiutl&amp;source=bl&amp;ots=h2VVjQ6eY0&amp;sig=0fElC1wCjDx70JlEHcm15XL8msg&amp;hl=en&amp;ei=Md55TJ2tL8fNswbPj8mxDQ&amp;sa=X&amp;oi=book_result&amp;ct=result&amp;resnum=5&amp;ved=0CCEQ6AEwBA#v=onepage&amp;q=hoyalas%20kwakiutl&amp;f=false Curtis, Edward S.]</ref>, dok drugi izvori (Dawson 1888:70; Boas 1897:332; Duff [1965] :64; Hodge) drže da su ih uništili Koskimo Indijanci i zauzeli njihovo područje<ref>[http://www.archive.org/stream/handbookamindians02hodgrich#page/573/mode/1up Hodge]</ref>. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske veze == *[http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/canada/kwakiutlindianhist.htm Kwakiutl Indian Tribe History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080509130039/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/canada/kwakiutlindianhist.htm |date=2008-05-09 }} [[Kategorija:Kwakiutl]] [[Kategorija:Indijanci, Britanska Kolumbija]] [[Kategorija:Indijanska plemena]] hc12pbsml6sd15qy1ezt0n0ldfgbn0d 0 1504264 42669905 42264043 2026-08-10T00:08:13Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669905 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:YellowShirt.jpg|mini|Poglavica Yellow Shirt]] '''Hunkpapa''' (Unkpapa, Uncpapa; u njihovom jeziku Húŋkpapȟa) /postoje različiti prevodi značenja njihovog imena: 'at the entrance, 'at the head end of the circle,' 'those who camp by themselves,' `wanderers', "Gatekeepers"<ref>[http://www.websters-online-dictionary.org/definitions/Hunkpapa?cx=partner-pub-0939450753529744%3Av0qd01-tdlq&amp;cof=FORID%3A9&amp;ie=UTF-8&amp;q=Hunkpapa&amp;sa=Search#906 Definition: Hunkpapa]</ref>./ jedna od sedam skupina [[Teton]] [[Sioux]]a, u vrijeme Lewisa i Clarka naseljeni na obje obale [[Missouri (rijeka)|Missouri]]ja, niže od Beaver creeka u [[Sjeverna Dakota|Sjevernoj Dakoti]]. Hunkpape su sudjelovavali u manje-više svim pobunama Sijuksa, a 1891. smješteni su na rezervat [[Standing Rock]] u Sjevernoj i [[Južna Dakota|Južnoj Dakoti]], gdje im i danas žive potomci. Hunkpape su se sastojali od više lokalnih bandi (J. O. Dorsey): [[Chankaokhan]], [[Chegnakeokisela]], [[Cheokhba]], [[Hunskachantozhuha]], [[Kiglashka]], [[Shikshichela]], [[Talonapin]], [[Tinazipeshicha]] i [[Wakan]]. Culbertson u (Smithson. Rep. 1850, 141, 1851) navodi bande: Devil's medicine-man band (Wakan), Half breechclout people (Chegnakeokisela), Fresh meat necklace people (Talonapin), Sleepy Kettle band (Cheokhba), Sore backs (Chankaokhan), Bad bows (Tinazipeshicha) i Those that carry Fire-Heart's band ([[Chantaapeta]]'s band)<ref>{{Cite web |url=http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/siouan/hunkpapahist.htm |title=Hunkpapa Sioux Indian Tribe History |access-date=2014-08-06 |archive-date=2012-10-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121004132448/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/siouan/hunkpapahist.htm |url-status=dead }}</ref>. Njihov njapoznatiji vođa, i sveti čovjek lakota bio je [[Bik Koji Sjedi|Bik koji sjedi]] ili Tatanka Iyotaka (Sitting Bull), a tu su i [[Black Moon]] (Wi Sapa), [[Running Antelope]] (Ta-To'-Ka-In'-Yan-Ka), Rain-in-the-Face ([[Ité Omáǧažu]]) (1835-1905) i [[Gall]] == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske veze == *[http://www.firstpeople.us/FP-Html-Treaties/TreatyWithTheHunkpapaBandOfTheSiouxTribe1825.html Treaty with The Hunkpapa Band of The Sioux Tribe] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140811222549/http://www.firstpeople.us/FP-Html-Treaties/TreatyWithTheHunkpapaBandOfTheSiouxTribe1825.html |date=2014-08-11 }} [[Kategorija:Teton]] [[Kategorija:Indijanci, Sjeverna Dakota]] [[Kategorija:Indijanci, Južna Dakota]] [[Kategorija:Indijanska plemena]] oqmjrksezstssy8z1tgtk4fdostv5gj 0 1504625 42669754 42263827 2026-08-09T13:38:09Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669754 wikitext text/x-wiki '''Grigra''' je pleme američkih Indijanaca koje je u ranom 18. stoljeću živjelo na [[St. Catherine Creek]]u u [[Mississippi]]ju, u blizini [[Natchez]] Indijanaca. Grigre, za koje je poznato da su imali tek jedno selo (Gris ili Gras), pripadali su po svoj prilici porodici [[Tonikan]]. Pleme je još u rano doba bilo adoptirano od Natcheza, pa im je i povijest identična s njihovom. Populacije je, prema [[John Reed Swanton|John Rreed Swantonu]], ([[1944]]) između 1720-1725. iznosila kojih 60 ratnika. == Vanjske veze == * [http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/natchez/natchezhist.htm#Grigras Grigras] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061018143415/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/natchez/natchezhist.htm#Grigras |date=2006-10-18 }} [[Kategorija:Tonikan]] [[Kategorija:Indijanci, Mississippi]] [[Kategorija:Indijanska plemena]] hqc8o28r5caxtgrgh569bigv2hfk1cg 0 1504644 42669861 42263958 2026-08-09T21:16:16Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669861 wikitext text/x-wiki '''Hitchiti'''.- /od Atcik-hata, "''to look up the stream''"/Pleme [[Muskhogean]] Indijanaca i jedno od plemena [[Muskogee|Creek]] konfederacije, čiji je rani dom bio sjeverno od današnje [[Florida|Floride]]. U kronikama Hernanda de Sota područje koje su naseljavali nazivao je imenom [[Ocute]], koje se nalazilo na ili blizu donjeg toka rijeke [[Ocmulgee]] u [[Georgia|Georgiji]]. Hitchitije kasnije nalazimo kod današnjeg [[Macon, Georgia|Macona]], gdje su označeni na ranim engleskim mapama, a kasnije, oko [[1715]]., najprije na rijeci [[Chattahoochee]], u okrugu Henry, a kasnije na područje današnjeg okruga Chattahoochee u Georgiji. Hitchiti će sudjelovati u izgradnji plemena kojega će povijest zabilježiti pod imenom [[Seminole]], poglavito su to [[Eufaula]] Indijanci, koji im se priključuju [[1767]]. Kada je izvjesni Henry posjetio Hitchitije [[1799]]. oni su imali tek 2 naselja, to su ''Hitchitoochee'', na Flint riveru, u kraju gdje joj se pridružuje Kinchafoonee creek, i ''Tuttallosee'' (Tutalosi), na spomenutom pritoku. Godine 1832. čitava Hitchiti populacija iznosila je tek 381. Pleme će zajedno ostalim Creekima 1838. biti preseljeno u [[Oklahoma|Oklahomu]] gdje su se integrirali u Creek populaciju. == Vanjske veze == * [http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/muskhogean/hitchitihist.htm Hitchiti Indian Tribe History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130922234158/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/muskhogean/hitchitihist.htm |date=2013-09-22 }} [[Kategorija:Muskhogean]] [[Kategorija:Jugoistočni Indijanci]] [[Kategorija:Indijanci, Georgia]] [[Kategorija:Indijanska plemena]] 2h8d7zfx2hqu7soj2ofdk4g2us124rh 0 1504841 42669894 5820210 2026-08-09T22:39:16Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669894 wikitext text/x-wiki '''Hoyima''', jedno od bivših plemena [[Chauchila]] [[Yokuts]] Indijanaca, porodica [[mariposan]], uže skupine [[Northern Valley Yokuts]], koji su govorili jezikom chauchila (jezik)|chauchila. Hoyime su živjeli na sjevernoj obali [[San Joaquin]]a, nasuprot [[Pitkachi]]ma. Njihova dva sela poznata su kao [[K'eliutanau]] i [[Moyoliu]]. Ovo drugo selo nalazilo se na ušću Little Dry Creeka <ref>{{Cite web |url=http://www.accessgenealogy.com/native/california/yokutsindianhist.htm |title=Yokuts Indian Tribe |access-date=2014-08-06 |archive-date=2013-01-16 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130116232052/http://www.accessgenealogy.com/native/california/yokutsindianhist.htm |url-status=dead }}</ref>. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Indijanci, Kalifornija]] [[Kategorija:Chauchila Yokuts]] [[Kategorija:Indijanska plemena]] cspbhz0j2n2ufw2uhghb2h41ogev8kx 0 1775767 42669786 42602556 2026-08-09T15:21:28Z ~2026-43868-72 382108 /* Geografija */ tipfeler 42669786 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u Srbiji |mesto=Perućac |slika=Perućac and the Drina river - Перућац и Дрина.JPG |opis_slike= Pogled na naselje Perućac i reku Drinu sa Tare |okrug=Zlatiborski |opština=Bajina Bašta |nadm visina=316 |populacija=845 |poštanski kod=31256 |pozivni broj=031 |registarska oznaka=UE |gšir=43.954 |gduž=19.421166 }} '''Perućac''' je naselje u [[Srbija|Srbiji]] u [[opština Bajina Bašta|opštini Bajina Bašta]] u [[Zlatiborski okrug|Zlatiborskom okrugu]]. Prema popisu iz [[Popis stanovništva 2002. u Srbiji|2002.]] bilo je 845 stanovnika (prema popisu iz [[Popis stanovništva 1991. u SFRJ|1991.]] bilo je 687 stanovnika). U rejonu sela se nalazi [[hidroelektrana „Bajina Bašta“]] i [[nekropola]] [[stećak]]a [[Mramorje]], iz [[XIV vek]]a. [[Datoteka:PERUCAC Image.png]] == Nekropola stećaka == {{Glavni članak|Nekropola stećaka u Perućcu}} ''Mramorje'' ili ''Bagruša'' je [[Srednji vek|srednjovekovna]] [[nekropola]] [[stećak]]a koja spada među najočuvanije nekropole tog podneblja<ref name="SK" />. Potiče iz [[XIV vek]]a i prostire se između [[Reka Drina|reke Drine]] i magistralnog puta koji prati njen tok, na samom ulazu u naselje. Lokalitet se nalazi pod zaštitom [[Republika Srbija|Republike Srbije]], kao [[spomenik kulture od izuzetnog značaja]]<ref name="SK">{{SK-SANU|Link=525|Ime=Nekropola stećaka}}</ref><ref>[http://www.kultura.sr.gov.yu/?jez=sc&p=901 ''„Spomenici kulture od izuzetnog značaja“''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081015200710/http://www.kultura.sr.gov.yu/?jez=sc&p=901 |date=2008-10-15 }} ([[Ministarstvo kulture Republike Srbije]]) {{sr}}</ref>, ali je i pored toga ugrožen rekom Drinom sa jedne i širenjem samog Perućca, sa druge strane<ref name="SK" />. == Geografija == U naselju Perućac, teče verovatno najkraća reka u svetu. Duga je ravno 365 metara, pa mnogi kažu da je reka Vrelo, bistra kao oko, duga - godinu dana. Ova reka koja se posle kraćeg toka i predivnog vodopada uliva u Drinu, ima sve što imaju i one mnogo veće svetske reke - veliki, moćni izvor iz koga kulja beličasta voda, jedan ribnjak na desnoj obali, vodenicu na levoj, jednu levu pritoku u vidu bistrog potočića, naselje na levoj obali, dva mosta. Drina sa rekom Vrelo je u akciji izbora sedam srpskih čuda prirode u organizaciji Turističke organizacije Srbije proglašena za prvu prirodnu lepotu Srbije. == Demografija == U naselju Perućac živi 691 punoletni stanovnik, a prosečna starost stanovništva iznosi 41,4 godina (40,3 kod muškaraca i 42,3 kod žena). U naselju ima 317 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,67. Ovo naselje je velikim delom naseljeno [[Srbi]]ma (prema popisu iz [[2002]]. godine). {| width="50%" style="background:transparent; " | valign="top" width="50%" style="border:1px solid gray; " | <!-- ============================================================================================= POČETAK GRAFIKA ===============================================================================================--> <center> :''Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka'' {| | style="padding: 0;" | <timeline> ImageSize = width:250 height:200 PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20 TimeAxis = orientation:horizontal AlignBars = justify Colors = id:gray1 value:gray(0.9) DateFormat = yyyy Period = from:1940 till:2010 ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1940 PlotData = bar:1014 color:gray1 width:1 from:start till:end bar:676 color:gray1 from:start till:end bar:338 color:gray1 from:start till:end bar:0 color:gray1 LineData = layer:front points:(62,121)(77,125) color:blue width:2 points:(77,125)(100,131) color:blue width:2 points:(100,131)(128,115) color:blue width:2 points:(128,115)(157,154) color:blue width:2 points:(157,154)(185,135) color:blue width:2 points:(185,135)(217,161) color:blue width:2 </timeline> |} </center> <!-- ============================================================================================= KRAJ GRAFIKA ===============================================================================================--> | valign="down" width="50%" | {{Popis |izvor=<ref>{{Stat Knjiga 9}}</ref> |p1948=608 |p1953=629 |p1961=666 |p1971=569 |p1981=802 |p1991=687 |p1991n=683 |p2002s=860 |p2002=845 }} |} {{Grafikon postoci |izvor=<ref>{{Stat Knjiga 1}}</ref> |širina=300px |naslov=Etnički sastav prema popisu iz [[Popis stanovništva 2002. u Srbiji|2002.]] |pozadina=#ddd |pozicija=left |šipke= {{Vrsta sa postotkom|[[Srbi]]|yellow|832|98.46}} {{Vrsta sa postotkom|[[Crnogorci]]|blue|3|0.35}} {{Vrsta sa postotkom|[[Jugosloveni]]|red|2|0.23}} {{Vrsta sa postotkom|[[Hrvati]]|green|1|0.11}} {{Vrsta sa postotkom|[[Makedonci]]|orange|1|0.11}} {{Vrsta sa postotkom|nepoznato|cyan|3|0.35}} }} {{Grafikon piramida |izvor=<ref>{{Stat Knjiga 2}}</ref> |širina=300px |naslov= |pozadina=#eee |levo2=m |desno2=ž |šipke levo desno= {{Vrsta levo desno|?|gray|0|0.0|2.08|1}} {{Vrsta levo desno|80+|gray|6|12.5|25.0|12}} {{Vrsta levo desno|75-79|gray|9|18.75|39.58|19}} {{Vrsta levo desno|70-74|gray|15|31.25|41.66|20}} {{Vrsta levo desno|65-69|gray|19|39.58|56.25|27}} {{Vrsta levo desno|60-64|gray|40|83.33|75.0|36}} {{Vrsta levo desno|55-59|gray|20|41.66|62.5|30}} {{Vrsta levo desno|50-54|gray|39|81.25|81.25|39}} {{Vrsta levo desno|45-49|gray|36|75.0|81.25|39}} {{Vrsta levo desno|40-44|gray|16|33.33|50.0|24}} {{Vrsta levo desno|35-39|gray|28|58.33|62.5|30}} {{Vrsta levo desno|30-34|gray|30|62.5|50.0|24}} {{Vrsta levo desno|25-29|gray|27|56.25|47.91|23}} {{Vrsta levo desno|20-24|gray|34|70.83|62.5|30}} {{Vrsta levo desno|15-19|gray|21|43.75|62.5|30}} {{Vrsta levo desno|10-14|gray|25|52.08|62.5|30}} {{Vrsta levo desno|5-9|gray|19|39.58|37.5|18}} {{Vrsta levo desno|0-4|gray|14|29.16|31.25|15}} |prosekm=40.3 |prosekž=42.3 }} {{DomaćinstvaNaseljaSrbija|139|122|173|148|232|244|317|86|87|50|62|16|10|4|-|1|1|2.67}} {{BrakNaseljaSrbija|340|108|207|11|13|1|384|88|206|72|17|1}} {{ZanimanjaNaseljaSrbija|154|11|6|-|33|14|36|10|17|6|94|13|1|-|30|2|-|12|22|2|248|24|7|-|63|16|36|22|39|8|1|3|5|2|5|2|-|-|3|1|-|-|6|2|3|-|-|-|2|3|5|8|7|5|-|-|3}} == Galerija slika == <gallery> Image:Perućac lake - Језеро Перућац.JPG|Jezero Perućac - pogled sa Tare Image:The Confluence of the Vrelo river into the Drina river - Perućac - Уливање речице Врело у Дрину - Перућац.JPG|Rečica Vrelo u Perućcu Image:Entrance part of Perućac - Улазни део Перућца.JPG|Ulaz u naselje Perućac </gallery> == Povezano == * [[Perućačko jezero]] == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Perućac}} * [http://www.discoverserbia.org/sr/jugozapadna-srbija/perucacko-jezero Perućačko jezero] {{sr}} * [http://www.fallingrain.com/world/RI/00/Perucac.html Mape, aerodromi i vremenska situacija lokacija (Fallingrain)] * [http://wikimapia.org/maps?ll=43.954,19.421166&spn=0.3,0.3 Satelitska mapa (Wikimapia)] * [http://www.maplandia.com/serbia-and-montenegro/srbija/perucac/ Gugl satelitska mapa (Maplandia)] * [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&latitude=43.954&longitude=19.421166&zoom=8 Plan naselja na mapi (Mapquest)] {{Opština Bajina Bašta}} [[Kategorija:Opština Bajina Bašta]] [[Kategorija:Naselja u Zlatiborskom upravnom okrugu]] qqtsqsnfz3fln26p9cwojo5f86e0hob 42669813 42669786 2026-08-09T18:09:21Z Deni 106260 Poništena izmjena [[Special:Diff/42602556|42602556]] korisnika [[Special:Contributions/Gagi0909|Gagi0909]] ([[User talk:Gagi0909|razgovor]]): Reklama/vandalizam/neenciklopedijski sadržaj 42669813 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u Srbiji |mesto=Perućac |slika=Perućac and the Drina river - Перућац и Дрина.JPG |opis_slike= Pogled na naselje Perućac i reku Drinu sa Tare |okrug=Zlatiborski |opština=Bajina Bašta |nadm visina=316 |populacija=845 |poštanski kod=31256 |pozivni broj=031 |registarska oznaka=UE |gšir=43.954 |gduž=19.421166 }} '''Perućac''' je naselje u [[Srbija|Srbiji]] u [[opština Bajina Bašta|opštini Bajina Bašta]] u [[Zlatiborski okrug|Zlatiborskom okrugu]]. Prema popisu iz [[Popis stanovništva 2002. u Srbiji|2002.]] bilo je 845 stanovnika (prema popisu iz [[Popis stanovništva 1991. u SFRJ|1991.]] bilo je 687 stanovnika). U rejonu sela se nalazi [[hidroelektrana „Bajina Bašta“]] i [[nekropola]] [[stećak]]a [[Mramorje]], iz [[XIV vek]]a. == Nekropola stećaka == {{Glavni članak|Nekropola stećaka u Perućcu}} ''Mramorje'' ili ''Bagruša'' je [[Srednji vek|srednjovekovna]] [[nekropola]] [[stećak]]a koja spada među najočuvanije nekropole tog podneblja<ref name="SK" />. Potiče iz [[XIV vek]]a i prostire se između [[Reka Drina|reke Drine]] i magistralnog puta koji prati njen tok, na samom ulazu u naselje. Lokalitet se nalazi pod zaštitom [[Republika Srbija|Republike Srbije]], kao [[spomenik kulture od izuzetnog značaja]]<ref name="SK">{{SK-SANU|Link=525|Ime=Nekropola stećaka}}</ref><ref>[http://www.kultura.sr.gov.yu/?jez=sc&p=901 ''„Spomenici kulture od izuzetnog značaja“''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081015200710/http://www.kultura.sr.gov.yu/?jez=sc&p=901 |date=2008-10-15 }} ([[Ministarstvo kulture Republike Srbije]]) {{sr}}</ref>, ali je i pored toga ugrožen rekom Drinom sa jedne i širenjem samog Perućca, sa druge strane<ref name="SK" />. == Geografija == U naselju Perućac, teče verovatno najkraća reka u svetu. Duga je ravno 365 metara, pa mnogi kažu da je reka Vrelo, bistra kao oko, duga - godinu dana. Ova reka koja se posle kraćeg toka i predivnog vodopada uliva u Drinu, ima sve što imaju i one mnogo veće svetske reke - veliki, moćni izvor iz koga kulja beličasta voda, jedan ribnjak na desnoj obali, vodenicu na levoj, jednu levu pritoku u vidu bistrog potočića, naselje na levoj obali, dva mosta. Drina sa rekom Vrelo je u akciji izbora sedam srpskih čuda prirode u organizaciji Turističke organizacije Srbije proglašena za prvu prirodnu lepotu Srbije. == Demografija == U naselju Perućac živi 691 punoletni stanovnik, a prosečna starost stanovništva iznosi 41,4 godina (40,3 kod muškaraca i 42,3 kod žena). U naselju ima 317 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,67. Ovo naselje je velikim delom naseljeno [[Srbi]]ma (prema popisu iz [[2002]]. godine). {| width="50%" style="background:transparent; " | valign="top" width="50%" style="border:1px solid gray; " | <!-- ============================================================================================= POČETAK GRAFIKA ===============================================================================================--> <center> :''Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka'' {| | style="padding: 0;" | <timeline> ImageSize = width:250 height:200 PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20 TimeAxis = orientation:horizontal AlignBars = justify Colors = id:gray1 value:gray(0.9) DateFormat = yyyy Period = from:1940 till:2010 ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1940 PlotData = bar:1014 color:gray1 width:1 from:start till:end bar:676 color:gray1 from:start till:end bar:338 color:gray1 from:start till:end bar:0 color:gray1 LineData = layer:front points:(62,121)(77,125) color:blue width:2 points:(77,125)(100,131) color:blue width:2 points:(100,131)(128,115) color:blue width:2 points:(128,115)(157,154) color:blue width:2 points:(157,154)(185,135) color:blue width:2 points:(185,135)(217,161) color:blue width:2 </timeline> |} </center> <!-- ============================================================================================= KRAJ GRAFIKA ===============================================================================================--> | valign="down" width="50%" | {{Popis |izvor=<ref>{{Stat Knjiga 9}}</ref> |p1948=608 |p1953=629 |p1961=666 |p1971=569 |p1981=802 |p1991=687 |p1991n=683 |p2002s=860 |p2002=845 }} |} {{Grafikon postoci |izvor=<ref>{{Stat Knjiga 1}}</ref> |širina=300px |naslov=Etnički sastav prema popisu iz [[Popis stanovništva 2002. u Srbiji|2002.]] |pozadina=#ddd |pozicija=left |šipke= {{Vrsta sa postotkom|[[Srbi]]|yellow|832|98.46}} {{Vrsta sa postotkom|[[Crnogorci]]|blue|3|0.35}} {{Vrsta sa postotkom|[[Jugosloveni]]|red|2|0.23}} {{Vrsta sa postotkom|[[Hrvati]]|green|1|0.11}} {{Vrsta sa postotkom|[[Makedonci]]|orange|1|0.11}} {{Vrsta sa postotkom|nepoznato|cyan|3|0.35}} }} {{Grafikon piramida |izvor=<ref>{{Stat Knjiga 2}}</ref> |širina=300px |naslov= |pozadina=#eee |levo2=m |desno2=ž |šipke levo desno= {{Vrsta levo desno|?|gray|0|0.0|2.08|1}} {{Vrsta levo desno|80+|gray|6|12.5|25.0|12}} {{Vrsta levo desno|75-79|gray|9|18.75|39.58|19}} {{Vrsta levo desno|70-74|gray|15|31.25|41.66|20}} {{Vrsta levo desno|65-69|gray|19|39.58|56.25|27}} {{Vrsta levo desno|60-64|gray|40|83.33|75.0|36}} {{Vrsta levo desno|55-59|gray|20|41.66|62.5|30}} {{Vrsta levo desno|50-54|gray|39|81.25|81.25|39}} {{Vrsta levo desno|45-49|gray|36|75.0|81.25|39}} {{Vrsta levo desno|40-44|gray|16|33.33|50.0|24}} {{Vrsta levo desno|35-39|gray|28|58.33|62.5|30}} {{Vrsta levo desno|30-34|gray|30|62.5|50.0|24}} {{Vrsta levo desno|25-29|gray|27|56.25|47.91|23}} {{Vrsta levo desno|20-24|gray|34|70.83|62.5|30}} {{Vrsta levo desno|15-19|gray|21|43.75|62.5|30}} {{Vrsta levo desno|10-14|gray|25|52.08|62.5|30}} {{Vrsta levo desno|5-9|gray|19|39.58|37.5|18}} {{Vrsta levo desno|0-4|gray|14|29.16|31.25|15}} |prosekm=40.3 |prosekž=42.3 }} {{DomaćinstvaNaseljaSrbija|139|122|173|148|232|244|317|86|87|50|62|16|10|4|-|1|1|2.67}} {{BrakNaseljaSrbija|340|108|207|11|13|1|384|88|206|72|17|1}} {{ZanimanjaNaseljaSrbija|154|11|6|-|33|14|36|10|17|6|94|13|1|-|30|2|-|12|22|2|248|24|7|-|63|16|36|22|39|8|1|3|5|2|5|2|-|-|3|1|-|-|6|2|3|-|-|-|2|3|5|8|7|5|-|-|3}} == Galerija slika == <gallery> Image:Perućac lake - Језеро Перућац.JPG|Jezero Perućac - pogled sa Tare Image:The Confluence of the Vrelo river into the Drina river - Perućac - Уливање речице Врело у Дрину - Перућац.JPG|Rečica Vrelo u Perućcu Image:Entrance part of Perućac - Улазни део Перућца.JPG|Ulaz u naselje Perućac </gallery> == Povezano == * [[Perućačko jezero]] == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Perućac}} * [http://www.discoverserbia.org/sr/jugozapadna-srbija/perucacko-jezero Perućačko jezero] {{sr}} * [http://www.fallingrain.com/world/RI/00/Perucac.html Mape, aerodromi i vremenska situacija lokacija (Fallingrain)] * [http://wikimapia.org/maps?ll=43.954,19.421166&spn=0.3,0.3 Satelitska mapa (Wikimapia)] * [http://www.maplandia.com/serbia-and-montenegro/srbija/perucac/ Gugl satelitska mapa (Maplandia)] * [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&latitude=43.954&longitude=19.421166&zoom=8 Plan naselja na mapi (Mapquest)] {{Opština Bajina Bašta}} [[Kategorija:Opština Bajina Bašta]] [[Kategorija:Naselja u Zlatiborskom upravnom okrugu]] r1ely0dj3h9y8qybhtdioebkzxwrdwr 0 2524756 42669851 6909508 2026-08-09T20:39:46Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669851 wikitext text/x-wiki '''Hiperet''' ({{lang-grc|Ὑπέρης}}) ime je nekoliko ličnosti u [[Grčka mitologija|grčkoj mitologiji]]. *Hiperet, sin [[Posejdon]]a i [[Plejade (mitologija)|Plejade]] [[Alkiona (Plejada)|Alkione]], brat [[Anta (mitologija)|Antin]]. Dva brata vladala su oblašću u kojoj će se kasnije razviti [[Trezena|Trezen]], a sami su osnovali gradove Hipereju, odnosno Anteju.<ref>[[Pausanija (pisac)|Pausanija]], ''Opis Helade'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0525.tlg001.perseus-grc1:2.30.8 II, 30, 8].</ref> Možda se radi o istim ličnostima po kojima su nazvane dve vrste trezenskog [[Vino|vina]], "antedonsko" i "hiperejsko".<ref>[[Atenej]], ''[[Gozba sofista]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0008.tlg001.perseus-grc1:31c I, 31c], gde Atenej citira [[Aristotel]]a. Cf. [[Plutarh]], ''Quaestiones Graecae'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0007.tlg084b.perseus-grc1:19 19], gde se citira verovatno isti taj odeljak iz Aristotela i navodi priča o bratu i sestri, [[Anto (mitologija)|Antu]] i [[Hipera (mitologija)|Hiperi]].</ref> V. i [[Hiperenor]]. *Hiperet, sin [[Melant (mitologija)|Melantov]] i [[Eurikleja|Euriklejin]]. Živeo je pored jednog izvora, koji je po njemu nazvan hiperejskim.<ref>[[Sholija]] uz [[Pindar]]ovu ''Pitijsku odu'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0033.tlg002.perseus-grc1:4 IV, 221]{{Dead link|date=August 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> *Hiperet, sin [[Likaon (Arkadija)|Likaona]] i [[eponim]]ni osnivač [[Egira|Hiperesije]].<ref>[[Stefan Bizantinac]], s.v. ''Hyperēsia''.</ref> ==Reference== {{reflist}} [[Kategorija: Muškarci (grčka mitologija)]] tiflr22f259dn8ni6zugk4j7db9yqbs 0 3006737 42669909 8586795 2026-08-10T00:44:47Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669909 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:HŽ 7021 series train.jpg|mini|250px|Vlak serije HŽ 7021]] [[Datoteka:HŽ 7021 (3).jpg|mini|250px|Vlak serije HŽ 7021]] '''HŽ serija 7021''' (nadimak ''Francuz'') serija je komfornih [[dizelski motorni vlak‎|dizelsko-električnih motornih vlakova]] [[Hrvatske željeznice|Hrvatskih željeznica]]. Luksuzne dizelsko-električne motorne vlakove serije HŽ 7021 sagradila je tvrtka ''[[Brissonneau et Lotz]]'' u [[Francuska|Francuskoj]] od [[1970.]] do [[1972.]] Jedna željeznička garnitura sastoji se od pet vagona (dijelova), i to od dvaju upravljačkih motornih vagona oznake 7021 (motorni vagoni, prvi i zadnji), dviju prikolica oznake 4021 i vagona s barom oznake 5021. Također postoji mogućnost spajanja dvije garniture u jednu željezničku kompoziciju. Predviđeni su za prijevoz putnika na međugradskim relacijama i opremljeni sjedalima koja pružaju vrhunsku udobnost, klimauređajem, barom i opremom za praćenje TV programa. U voznom parku Hrvatskih željeznica nalaze se tri garniture ovog dizelsko-električnoga vlaka. Danas ne sudjeluje u aktivnom prometu. ==Tehničke karakteristike== *'''Graditelj:''' Brissonneau et Lotz *'''Godina izgradnje:''' 1970. - 1972. *'''Sastav garniture:''' M + P +PB + P + M *'''Osovinski raspored:''' Bo'Bo'+2'2'+2'2'+2'2'+Bo'Bo' *'''Dieselov motor:''' MGO – V12 - BSHR *'''Snaga Dieselova motora:''' 2 x 680 kE *'''Maksimalna brzina:''' 120&nbsp;km/h *'''Masa:''' 233 t *'''Duljina vlaka preko odbojnika:''' 127 m (garnitura) *'''Širina sanduka vlaka:''' 2948&nbsp;mm *'''Broj sjedala:''' 204 ==Izvori== * Ivan Švaljek, Tomislav Kožulj, Miljenko Bošnjak: ''Tehničko-eksploatacijski pokazatelji i značajke vučnih vozila Hrvatskih željeznica'', Zagreb, 2003. * [http://www.hznet.hr/vucnavozila Tehničke karakteristike vučnih vozila, stranica Hrvatskih željeznica] * [http://www.zeljeznice.net/motovlak/dmu/7021.htm Diesel-motorni vlak serije 7021] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110916014102/http://www.zeljeznice.net/motovlak/dmu/7021.htm |date=2011-09-16 }} {{commonscat|HŽ Class 7021}} {{HŽ vučna vozila}} [[Kategorija:Motorni vlakovi]] [[Kategorija:Željeznički promet u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Željeznička vozila]] irauy4tqzygghnj6l4dcuf7f10y3avh 0 3006748 42669910 42330608 2026-08-10T00:46:24Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669910 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:HŽ 7221 Kloštar Vojakovački.jpg|mini|desno|250px|HŽ 7221 u željezničkoj stanici Kloštar Podravski]] [[Datoteka:HŽ 7221 series railbuses.jpg|mini|250px|Otpisani vlakovi serije 7221 na [[Karlovac|karlovačkom]] kolodovoru]] '''HŽ serija 7221''' (nadimak ''Šinobus'') serija je [[dizelski motorni vlak‎|dizelskih motornih vlakova]] [[Hrvatske željeznice|Hrvatskih željeznica]]. Vlakove je proizvodila tvornica ''[[GOŠA]]'' iz [[Srbija|Srbije]], a serija je izgrađena u periodu [[1959.]] do [[1969.]] godine. Namjenjeni su za promet na lokalnim prugama. Dvodijelni dizelski motorni vlakovi sastoje se od motornoga vagona oznake 7221 i prikolice oznake 4221. Osovinski raspored jest ''(1A) + 2''. Građeni su za najveću voznu brzinu od 90&nbsp;km/h. Daljinsko upravljanje omogućava spajanje do četiriju garnitura i upravljanje njima s jednoga upravljačkog mjesta. Dizelski motorni vlakovi serije HZ 7221 opremljeni su četverotaktnim Dieselovim motorom sa šest cilindara. Prijenosnik snage je mehanički. Na oba kraja motornoga vagona ugrađena su mjesta za strojovođu s upravljačkim uređajima i instrumentima, pa je u oba smjera moguće voziti nesmetano bez okretanja motornoga vagona. ==Izvan redovne uporabe== ''Šinobus'' je izbačen iz redovitog prometa i zamijenjen je na svim linijama sa [[HŽ serija 7122|''Šveđanima'']]. Povremeno se još koristi kao ispomoć. Nekoliko otpisanih garnitura još postoji na [[Karlovac|karlovačkom]] kolodvoru i dvije u [[Vinkovci]]ma. ==Tehničke karakteristike== * '''Graditelj:''' Goša, Smederevska Palanka, Srbija * '''Godina izgradnje:''' 1959-1969. * '''Sastav garniture:''' M + P * '''Osovinski raspored:''' 1A+2 *'''Dieselov motor:''' Büssing U10 * '''Snaga Dieselova motora:''' 110&nbsp;kW * '''Najveća brzina:''' 90&nbsp;km/h * '''Duljina preko odbojnika''' (motorni vagon/garnitura): 13300&nbsp;mm/26600&nbsp;mm * '''Širina vagonskog sanduka:''' 3000&nbsp;mm * '''Najveća visina od GTR:''' 3300&nbsp;mm * '''Ukupna masa vlaka''' (motorni vagon/garnitura): 15,2 t/25,4 t * '''Najveće osovinsko opterećenje''' (garnitura): 9,35 t/os ==Izvori== * Ivan Švaljek, Tomislav Kožulj, Miljenko Bošnjak: ''Tehničko-eksploatacijski pokazatelji i značajke vučnih vozila Hrvatskih željeznica'', Zagreb, 2003. * [http://www.hznet.hr/vucnavozila Tehničke karakteristike vučnih vozila, stranica Hrvatskih željeznica] * [http://www.zeljeznice.net/motovlak/dmu/7221.htm dizelski motorni vlak serije 7221] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305074912/http://www.zeljeznice.net/motovlak/dmu/7221.htm |date=2016-03-05 }} {{commonscat|HŽ Class 7221}} {{HŽ vučna vozila}} [[Kategorija:Motorni vlakovi]] [[Kategorija:Željeznički promet u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Željeznička vozila]] f0k1atjlwyg34ajwp6g60lsjulnpd6c 0 3548951 42669898 42268992 2026-08-09T23:26:15Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669898 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Hrvatski hladnokrvnjak.jpg|230px|desno|thumb|Hrvatski hladnokrvnjak]] '''Hrvatski hladnokrvnjak''' [[hrvatska]] je [[pasmina]] [[konj]]a. Najbrojnija je autohtona pasmina konja. Nastao je dugotrajnim [[križanje (genetika)|križanjem]] toplokrvnih [[kobila]] s uvezenim pastusima hladnokrvnih pasmina. U počecima i u manjem broju slučajeva korišteni su pastusi ardenske, peršeronske, brabantske, a u skorije vrijeme i u puno većem obimu, mađarski hladnokrvni pastusi. Početak stvaranja hrvatskog hladnokrvnjaka datira od [[19. stoljeće|19. stoljeća]] pa do početka [[20. stoljeće|20. stoljeća]].<ref>http://www.ssuuhh.hr/files/SSUUHH_uzgojni_program.pdf{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Preuzeto 17. listopada 2011.</ref> Nakon svih tih križanja nastao je čvrst, radni [[konj]], jakih [[kost]]iju, nešto teže, ali ne prevelike [[glava|glave]].<ref>Ozimec, Roman: Hrvatske pasmine domaćih životinja, Hrvatski zemljopis, broj 58.</ref> Otporna je pasmina, dobre [[plodnost]]i i skromnih zahtjeva u [[prehrana|prehrani]]. Koristio se za poslove na [[polje|polju]] na području [[Središnja Hrvatska|središnje Hrvatske]], gdje se i danas najviše uzgaja, naročito u okolici [[Sisak|Siska]]. Izlaže se na poljoprivrednim sajmovima, naročito na [[Bjelovarski sajam|Bjelovarskom sajmu]], gdje se ocjenjuju grla i nagrađuju najbolja. Krajem [[2007]]. godine bilo je 4.897, a [[2012]]. već 5.907 primjeraka ove pasmine na području Hrvatske, što govori da je njeno brojno stanje u porastu. == Povezano == * [[Konj]] * [[Hrvatski posavac]] * [[Hrvatski toplokrvnjak]] * [[Međimurski konj]] * [[Dodatak:Popis hrvatskih pasmina domaćih životinja|Hrvatske pasmine domaćih životinja]] == Vanjske veze == * [http://www.ssuuhh.hr/files/SSUUHH_uzgojni_program.pdf Uzgojni program hrvatskog hladnokrvnjaka]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [http://www.dzzp.hr/dokumenti_upload/20120530/dzzp201205301233130.pdf Uzgoj pasmine započet je u 19. stoljeću] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131017024743/http://www.dzzp.hr/dokumenti_upload/20120530/dzzp201205301233130.pdf |date=2013-10-17 }} * [http://www.krmiva.agronomsko.hr/Arhiva/2012/03/089%20-%20098.pdf Konjogojstvo u Republici Hrvatskoj - stanje i perspektiva] * [http://www.ssuuhh.hr/sites/default/files/stanje-uzgoja-2012.%20god.SSUUHH_0.pdf Brojno stanje hrvatskog hladnokrvnjaka u 2012. godini] == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Pasmine konja]] fbqc82p08gedrpvb5v1jqgqkfiuhsb4 0 3548995 42669897 41220375 2026-08-09T23:15:49Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669897 wikitext text/x-wiki '''Hrvatska bijela koza''' je bijela pasmina [[saanska koza|sanske koze]] koja za razliku od ostalih pasmina ima grublju i dužu dlaku. Hrvatska bijela koza je [[hrvatska]] izvorna pasmina koza. Ona je nastala na [[Velebit]]u, [[Bukovica|Bukovici]], [[Dinara|Dinari]], [[Kamešnica|Kamešnice]] i [[Biokovo|Biokovu]]. Na istim područjima se i danas ponaviše uzgaja zbog [[meso|mesa]] i [[mlijeko|mlijeka]].<ref>[http://www.dzzp.hr/dokumenti_upload/20120530/dzzp201205301233130.pdf Državni zavod za zaštitu prirode (Hrvatska) - Hrvatska bijela koza] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131017024743/http://www.dzzp.hr/dokumenti_upload/20120530/dzzp201205301233130.pdf |date=2013-10-17 }}, pristupljeno 6. siječnja 2015.</ref><ref>[http://www.hpa.hr/hrvatska-bijela-koza/ Hrvatska poljoprivredna agencija - Hrvatska bijela koza] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160212235258/http://www.hpa.hr/hrvatska-bijela-koza/ |date=2016-02-12 }}, pristupljeno 6. siječnja 2015.</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Koze]] pzsbvsu8t79h5yaflgw45gb50tw8xwr 0 3549304 42669805 42415393 2026-08-09T17:05:49Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669805 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film | tip = c/b | slika = Housemaid 1960 Poster.jpg | opis = kino-poster za ''The Housemaid'' (1960) | režija = [[Kim Ki-young]]<ref>{{cite book |last=Frodon|first=Jean-Michel|editor=Steven Jay Schneider|title=[[1001 Movies You Must See Before You Die]]|year=2003|publisher=Barron's Educational Series|location=New York|isbn=0-7641-5701-9|chapter=Hanyeo (1960) The Housemaid|page=385}}</ref> | producent = Kim Ki-young | scenario = Kim Ki-young | uloge = [[Kim Jin-kyu (glumac)|Kim Jin-kyu]]<br/>[[Lee Eun-shim]]<br/>[[Ju Jeung-ryu]]<br/>[[Um Aing-ran]] | muzika = Han Sang-gi | fotografija = Kim Deok-jin | montaža = Kim Ki-young | distributer = Kuk Dong<br>Seki Trading Co. | premijera = {{Film date|1960|11|3|df=y}} | trajanje = 108 min. | jezik = korejski | zemlja = {{flagcountry|JKO}} | naslov = {{Film name | hangul = {{linktext|하|녀|}} | hanja = {{linktext|下|女|}} | rr = Hanyeo | mr = Hanyŏ }} }} '''''Sobarica''''' (하녀, ''Hanyeo'') je [[Južna Koreja|južnokorejski]] crno-bijeli igrani film snimljen 1960. u režiji [[Kim Ki-young]]a, poznat po tome što se smatra jednim od najboljih i najuticajnijih ostvarenja južnokorejske kinematografije. Po žanru predstavlja kombinaciju melodrame, [[triler film|trilera]] i [[horor film|horora]]. Radnja prikazuje kako kompozitor (čiji lik tumači [[Kim Jin-kyu (glumac)|Kim Jin-kyu]]) angažira sobaricu (čiji lik tumači [[Lee Eun-shim]]) kako bi pomogla njegovoj trudnoj supruzi da vodi domaćinstvo, ali kako se na kraju ispostavi da je riječ o beskrupuloznoj i mentalno poremećenoj zavodnici koja će učiniti sve da uništi njegovu porodicu. ''Sobarica'', koja se odlikovala nekonvencionalnom završnicom, je postigla veliki uspjeh, te je 1971. godine Kim Ki-young snimio sličan film pod naslovom ''[[Woman of Fire]]'', koji čini trilogiju zajedno sa Sobaricom i ''[[Woman of Fire '82]]''. Godine 2009. je [[Park Chan-wok]] izjavio da je njegov horor-film [[Žeđ (film, 2009)|''Žeđ'']] velikim dijelom inspiriran ''Sobaricom''. Godine 2010. je snimljen [[Sobarica (film, 2010)|remake]] u režiji [[Im Sang-soo]]a. == Uloge == * [[Kim Jin-kyu (glumac)|Kim Jin-kyu]] ... Dong-sik Kim (muž/otac) * [[Ju Jeung-ryu]] ... Gđa Kim (supruga/majka) * [[Lee Eun-shim]] ... Myung-sook (sobarica) * [[Um Aing-ran]] ... Kyung-hee Cho (tvornički radnik koji uzima satove klavira) * [[Ko Seon-ae]] ... Seon-young Kwak (tvornički radnik koji čini samoubistvo) * [[Ahn Sung-ki]] ... Chang-soon Kim (sin) * Lee Yoo-ri ... Ae-soon Kim (kćer) * [[Kang Seok-je]] * [[Na Jeong-ok]] == Reference == {{izvori}} == Vanjske veze == * {{IMDb title|id=0150980|title=The Housemaid}} *[http://www.asiandb.com/news/news.pfm?code=review&num=68&mode=view Review at asiandb.com] * [http://filmbrain.typepad.com/filmbrain/2004/11/upstairs_downst.html Review at filmbrain.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131215144551/http://filmbrain.typepad.com/filmbrain/2004/11/upstairs_downst.html |date=2013-12-15 }} * [http://www.koreanfilm.org/kfilm60s.html#housemaid Review at Koreanfilm.org] {{Kim Ki-young}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Hanyo #1960}} [[Kategorija:Južnokorejski filmovi]] [[Kategorija:Horor filmovi]] [[Kategorija:Triler filmovi]] [[Kategorija:Psihološki trileri]] gae18n7ln8ua4x729bvwg39rcchwnep 0 3549737 42669900 41428371 2026-08-09T23:46:09Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669900 wikitext text/x-wiki [[Image:Hubbard Gold Medal, Anne Morrow Lindbergh.JPG|mini|200px|Hubbardova medalja namijenjena [[Anne Morrow Lindbergh]] s prikazom njene zrakoplovne rute.]] [[Image:CoolidgeLindbergh.jpg|mini|200px|Predsjednik [[Calvin Coolidge]] dodjeljuje medalju [[Charles Lindbergh|Charlesu Lindberghu]]]] '''Hubbardova medalja''' je najviše priznanje koju dodjeljuje [[National Geographic Society]] za posebne zasluge u geografskom istraživanju, otkrićima i znanstvenom radu. Ime je dobila po prvom predsjedniku udruge National Geographic Society [[Gardiner Greene Hubbard|Gardineru Greeneu Hubbardu]]. ==Pobjednici== {| class="wikitable sortable" !godina!!ime i prezime!!zanimanje!!class="unsortable"|zasluga |- | 1906. || [[Robert Peary]] || istraživač [[polarni krugovi|polarih područja]] || &nbsp; |- | 1907. || [[Roald Amundsen]] || istraživač [[polarni krugovi|polarih područja]] || &nbsp; |- | 1909. || [[Robert Bartlett]] || istraživač [[polarni krugovi|polarih područja]] || &nbsp; |- | 1910. || Sir [[Ernest Shackleton]] || istraživač [[polarni krugovi|polarih područja]] || &nbsp; |- | 1926. || [[Richard E. Byrd]] || istraživač [[polarni krugovi|polarih područja]] i [[zrakoplovac]] || &nbsp; za prelet preko [[Južni pol|južnog pola]] |- | 1927. || [[Charles Lindbergh]] || [[zrakoplovac]] || &nbsp; |- | 1931. || [[Roy Chapman Andrews]] || istraživač || istraživanje pustinje [[Gobi]]&nbsp; |- | 1934. || [[Anne Morrow Lindbergh]] || [[zrakoplovstvo|zrakoplovkinja]] || &nbsp; |- | 1935. || kapetan [[Orvil Arson Anderson]]<ref>National Geographic Society Hubbard Medal, Captain Orvil Anderson, [http://www.nasm.si.edu/collections/artifact.cfm?id=A19640069000 Hubbardova medalja Orvilu Andersonu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110403173437/http://www.nasm.si.edu/collections/artifact.cfm?id=A19640069000 |date=2011-04-03 }}, pristupljeno 15. lipnja 2014.</ref> i kapetan [[Albert William Stevens]]|| [[zrakoplovstvo|zrakoplovni inženjeri]] || prve [[stratosfera|stratosferske]] zračne fotografije <ref>[http://photography.nationalgeographic.com/photography/photographers/high-altitude-photography.htmlPrve stratosferske fotografije, National Geographic Magazine]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, pristupljeno 15. lipnja 2014.</ref> |- | 1954. || britanska ekspedicija na [[Mount Everest]] || [[alpinizam|alpinisti]] || (grupna nagrada) [http://www.npr.org/programs/re/archivesdate/2003/apr/everest/medal.html] |- | 1958. || [[Paul Allen Siple]] || istraživač [[polarni krugovi|polarih područja]] || &nbsp; |- | 1962. || [[John Glenn]] || [[astronaut]] || &nbsp; |- | 1962. || [[Louis Leakey]] i [[Mary Leakey]] || [[antropologija|antropolozi]] || &nbsp; |- | 1963. || [[Norman Dyhrenfurth]] i suradnici || [[alpinizam|alpinisti]] || prvi Amerikanci koji su se popeli na vrh [[Mount Everest]]a [http://www.presidency.ucsb.edu/ws/index.php?pid=9337] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081122161905/http://www.presidency.ucsb.edu/ws/index.php?pid=9337 |date=2008-11-22 }} |- | 1970. || [[Neil Armstrong]]<br/>[[Edwin Aldrin]]<br/>[[Michael Collins (astronaut)|Michael Collins]] || [[astronaut]]i || &nbsp; |- | 1981. || [[John Young]]<br/>[[Robert Crippen]] || [[astronaut]]i || [http://www.johnwyoung.org/bio/otherawards.htm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110724043953/http://www.johnwyoung.org/bio/otherawards.htm |date=2011-07-24 }} |- | 1969. || [[Frank Borman]]<br/>[[Jim Lovell]]<br/>[[William Anders]] || [[astronaut]]i || [http://www.jsc.nasa.gov/Bios/htmlbios/borman-f.html] |- | 1994. || [[Richard Leakey]] || [[antropologija|antropolog]] || &nbsp; |- | 1995. || [[Jane Goodall]] || [[ekologija|ekologinja]] || [http://www.nationalgeographic.com/council/eir/bio_goodall.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070614160809/http://www.nationalgeographic.com/council/eir/bio_goodall.html |date=2007-06-14 }} |- | 1996. || [[Robert Ballard]] || istraživač podmorja || [http://www.nationalgeographic.com/explorers-program/eir/rballard.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070515100810/http://www.nationalgeographic.com/explorers-program/eir/rballard.html |date=2007-05-15 }} |- | 1999. || [[Bertrand Piccard]] i [[Brian Jones]] || letači [[balon]]om || &nbsp; |- | 2000. || [[Matthew Henson]] || istraživač [[polarni krugovi|polarih područja]] || drugi član ekspedicije Roberta Pearya.<br/>Nije dobio nagradu zajedno s Pearyjem zbog njegove rase. [http://matthewhenson.com/BBCnews.htm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220104143038/https://matthewhenson.com/BBCnews.htm |date=2022-01-04 }} |- | 2010. || [[Don Walsh]] || [[oceanografija|oceanograf]] || spuštanje u [[Marijanska brazda|Marijansku brazdu]] [[batiskaf]]om [[Trieste (batiskaf)|Trieste]] &nbsp; |- |2012. || [[Jacques Piccard]] || [[oceanografija|oceanograf]] || prva ekspedicija u [[Marijanska brazda|Marijansku brazdu]] &nbsp; |} ==Izvori== {{izvori}} [[Kategorija:Nastanci 1906.]] [[Kategorija:Američke nagrade]] [[Kategorija:Geografija]] ch11pq63ilfl9zwpx4fzv656a6qku5r 0 3558777 42669912 42391193 2026-08-10T02:17:55Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669912 wikitext text/x-wiki {{Regija (HR) | ime =Ialomiţa | ime_genitiv=Ialomiţe | slika =Ialomita_in_Romania.svg | slika_opis= Pozicija Ialomiţe na karti [[Rumunjska|Rumunjske]] | nalazi_se_u_sastavu= [[Rumunjska|Rumunjske]] | upravni_oblik= [[Okruzi Rumunjske|okrug]] | službeni_jezik= | glavni_grad= [[Slobozia]] | vladar =Vasile Silvian | titula_vladara= predsjednik | površina=4453 | stanovnika=274148 | pozivni_broj = | web=www.cicnet.ro | komentar = |}} '''Ialomiţa''' čita se '''Jalomica''' ([[rumunjski jezik|rumunjski]]: ''Județul Ialomiţa'') je jedan od 41 [[Okruzi Rumunjske|rumunjskih okruga]] (județa / jedinica lokalne uprave) na [[jugoistok]]u [[Rumunjska|Rumunjske]].<ref name=brit/> == Geografija == Okrug Ialomiţa [[granica|graniči]] sa [[Constanţa (okrug)|Okrugom Constanţa]] sa [[istok]]a, sa [[Ilfov (okrug)|Okrugom Ilfov]] sa [[zapad]]a, sa [[Okruzi Rumunjske|okruzima]]; [[Brăila (okrug)|Brăila]] i [[Buzău (okrug)|Buzău]] i [[Prahova (okrug)|Prahova]] sa [[sjever]]a i sa [[Călăraşi (okrug)|Okrugom Călăraşi]] sa [[jug]]a. Ialomiţa je [[ravnica|ravničarski]] kraj čije [[istok|istočne]] [[granica|granice]] formira [[Dunav]], a [[Rijeka (vodotok)|rijeka]] [[Ialomiţa (rijeka)|Ialomiţa]] i [[dunav]]ski [[rukavac]] Borcea oplakuju [[istok]] okruga. Najveća [[Jezero|jezera]] su Strachina na [[istok]]u i Fundata u centru okruga. Okrug Ialomiţa ima površinu od 4,453 [[km²]]<ref name=brit/> a po popisu stanovništva iz [[2011]]. imao je 274148 stanovnika, od toga 241,765 [[Rumunji|Rumunja]] i 14,278 [[Romi|Roma]] i zanemariv broj ostalih [[nacija]].<ref name=broj>{{cite web |url = http://www.recensamantromania.ro/wp-content/uploads/2013/07/sR_Tab_8.xls |title = Recensamantul Populatiei si Locuintelor 2011 |accessdate = 12. 03. 2015 |language = rumunjski |publisher = Asseco |archive-date = 2016-01-18 |archive-url = https://web.archive.org/web/20160118131243/http://www.recensamantromania.ro/wp-content/uploads/2013/07/sR_Tab_8.xls |dead-url = yes }}</ref> ==Privreda i atrakcije== [[glavni grad|Administrativni centar]] je [[grad]] [[Slobozia]], podignuta na temeljima nekadašnjeg [[Antički Rim|rimskog]] naselja.<ref name=brit/> [[Tvornica|Tvornice]] u [[Slobozia|Sloboziji]] [[Urziceni]]ju proizvode prehrambene proizvode, a [[Građevina|građevinski]] materijal proizvodi tvornica u [[Tăndărei]].<ref name=brit/> Ialomiţa je i [[poljoprivreda|poljoprivredni]] kraj u kom se uzgoja [[žito]], [[stoka]] i [[vinova loza]] uz [[Dunav]] i njegov rukavac Borceu.<ref name=brit/> Najveće atrakcije okruga su ladanjski gradići [[Amara, Rumunjska|Amara]] ([[Jezero]] Amara), Gheorghe Doja ([[Jezero]] Fundata) i Valea Ciorii ([[Jezero]] Strachina) u koje se ljudi ljeti dolaze kupati.<ref name=brit>{{cite web | url =http://www.britannica.com/EBchecked/topic/659105/Ialomita | title =''Ialomiţa'' | accessdate = 12. 03. 2015 | language=engleski | publisher=Encyclopædia Britannica}}</ref> == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{commonscat|Ialomiţa County}} * [http://www.cicnet.ro/ Službene stranice Okruga Ialomiţa]{{Dead link|date=August 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{ro icon}} * [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/659105/Ialomita ''Ialomiţa'' na portalu Encyclopædia Britannica] {{en icon}} {{Okruzi Rumunjske}} [[Kategorija:Okruzi Rumunije]] {{stub}} 03tjv3i718eo2kohr2rok7f3at6kfqo 0 4477198 42669901 42402443 2026-08-09T23:49:24Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669901 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =Hudiksvall | ime_genitiv =Hudiksvalla | izvorno_ime = | slika_panorama =Hudiksvall2010d.JPG | veličina_slike =280px | opis_slike=Centar grada | slika_zastava= | slika_zastava_veličina= | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | slika_lokacijska_karta_država =Švedska | širina-stupnjevi =61 | širina-minute =44 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi =17 | dužina-minute =07 | dužina-oznaka = E | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info ={{flag|Švedska}} | lokacija1_ime =[[Švedske pokrajine|pokrajina]] | lokacija1_info =[[Hälsingland]] | lokacija2_ime =[[Švedske grofovije|grofovija]] | lokacija2_info =[[Gävleborg (grofovija)|Gävleborg]] | lokacija3_ime =[[Švedske općine|Općina]] | lokacija3_info =[[Hudiksvall (općina)|Hudiksvall]] | dijelovi = | vrsta_dijelova = | titula_vođe = | ime_vođe = | površina_bilješke = | površina_ukupna = | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = 10.08 [[km²]] | površina_šira =2,497.49 [[km²]] | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina =58 | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina =[[2010]]. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = | stanovništvo_gustoća= | stanovništvo_uže =15,015<ref name=mam/> | stanovništvo_uže_gustoća =1,489.6 stan. / [[km²]]<ref name=mam/> | stanovništvo_šire =36,849<ref name=mam/> | stanovništvo_šire_gustoća =14.8 stan. / [[km²]]<ref name=mam/> | vremenska_zona=[[UTC+1]] | utc_pomak =+2 | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST= | poštanski_broj = | pozivni_broj= | gradovi_prijatelji = | web_stranica =[http://www.hudiksvall.se/ www.hudiksvall] | bilješke = }} '''Hudiksvall''' je [[grad]] od 15,015 stanovnika<ref name=mam/> u sredini [[Švedska|Švedske]], on je i [[državna uprava|administrativni centar]] [[Hudiksvall (općina)|Općine Hudiksvall]] od 36,849 stanovnika.<ref name=mam>{{cite web | url =http://www.citypopulation.de/php/sweden-gavleborg.php | title =Sweden: Gävleborg | accessdate = 31. 05. 2015 | language=engleski | publisher=City population}}</ref> == Geografija == Hudiksvall leži na dnu [[zaljev]]a Hudiksvallsfjärden dijelu [[Botnijski zaliv|Botnijskog zaljeva]], udaljen oko 80 [[km]] [[jug|južno]] od [[Sundsvall]]a. ==Historija== Hudiksvall je iznikao u susjedstvu starije [[luka|luke]] i [[trgovište|trgovišta]], [[Povelja|povelju]] o [[Gradska prava|status grada]] dobio je od [[kralj]]a [[Johan III od Švedske|Johana III]] [[1582]].<ref name=his/> Povoljni položaj i trgovačke privilegije pomogle su gradu da u samom startu doživi ekspanzivni razvoj.<ref name=his/> Tako da je Hudiksvall oko [[1630]] postao najveći grad [[Norrland]]a, nakon [[Gävle]]a. U to vrijeme iz njegove [[luka|luke]] se [[izvoz]]ila [[drvo (materijal)|drvena]] građa i [[željezni oksidi|željezna ruda]].<ref name=his/> Nakon uvođenja trgovačkih ograničenja u [[Botnijski zaliv|Botnijskom zaljevu]] - [[1636]]. Hudiksvall je izgubio svoju ulogu transportnog centra u konkurenciji sa susjednim gradovima i okolnim [[željezara]]ma. Pa je unatoč tome što je jedan kratak period bio [[glavni grad|prijestolnica]] [[Švedske grofovije|grofovije]] ušao u period dugotrajne stagnacije.<ref name=his/> Najveću katastrofu doživio je [[1721]]. kad su ga napali [[Rusko Carstvo|Rusi]], i do temelja spalili.<ref name=his/> Ipak se tokom [[18. vijek]]a polako počeo oporavljati, naročito nakon ukidanja trgovačkih ograničenja po [[Botnijski zaliv|Botnijskom zaljevu]] - [[1765]].<ref name=his/> Stanovništvo Hudiksvalla se povećalo od nekih 1.100, koliko je imao [[1770]]. na oko 2.000 [[1850]]. do gotovo 5000 na kraju [[19. vijek]]a. Taj rast se može uglavnom pripisati ekspanziji trgovine [[drvo (materijal)|drvenom]] građom, kad je Hudiksvall bio u jedna od glavnih švedskih luka za izvoz [[drvo (materijal)|drva]].<ref name=his/> [[Ribolov]] je od velike važnosti za [[ekonomija|ekonomiju]] grada sve do sredine [[19. vijek]]a. U [[20. vijek]]u Hudiksvall je dobrano izgubio na važnosti, tako da je rastao sporo.<ref name=his>{{cite web | url =http://urbanhistory.historia.su.se/cybercity/stad/hudiksvall/historia.htm | title =''Hudiksvalls historia'' | accessdate =31. 05. 2015 | language =švedski | publisher =Urbanhistory | archivedate =2013-12-10 | archiveurl =https://web.archive.org/web/20131210005650/http://urbanhistory.historia.su.se/cybercity/stad/hudiksvall/historia.htm | deadurl =yes }}</ref> == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{commonscat|Hudiksvall}} * [http://www.hudiksvall.se/ ''Službene stranice općine Hudiksvall''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210506200225/http://www.hudiksvall.se/ |date=2021-05-06 }} {{sv icon}} [[Kategorija:Gradovi u Švedskoj]] faumactf69tml64gu40vp8k1pqf6ywn 0 4477199 42669902 42406679 2026-08-09T23:49:25Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669902 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =Općina Hudiksvall | ime_genitiv =Općine Hudiksvalla | izvorno_ime =<small>Hudiksvall kommun</small> | slika_panorama =Hudiksvall_Municipality_in_Gävleborg_County.png | veličina_slike =280px | opis_slike=[[Karta]] [[Gävleborg (grofovija)|Grofovije Gävleborg]] sa pozicijom Općine Hudiksvall | slika_zastava= | slika_zastava_veličina= | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | slika_lokacijska_karta_država = | širina-stupnjevi =61 | širina-minute =44 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi =17 | dužina-minute =07 | dužina-oznaka = E | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info ={{flag|Švedska}} | lokacija1_ime =[[Švedske pokrajine|pokrajina]] | lokacija1_info =[[Hälsingland]] | lokacija2_ime =[[Švedske grofovije|grofovija]] | lokacija2_info =[[Gävleborg (grofovija)|Gävleborg]] | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | titula_vođe = | ime_vođe = | površina_bilješke = | površina_ukupna = | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira =2,497.49 [[km²]]<ref name=mam/> | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina =[[2010]]. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = | stanovništvo_gustoća= | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire =36,849<ref name=mam/> | stanovništvo_šire_gustoća =14.8 stan. / [[km²]]<ref name=mam/> | vremenska_zona=[[UTC+1]] | utc_pomak =+2 | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST= | poštanski_broj = | pozivni_broj= | gradovi_prijatelji = | web_stranica =[http://www.hudiksvall.se/ www.hudiksvall.se] | bilješke = }} '''Općina Hudiksvall''' ([[švedski jezik|švedski]]: ''Hudiksvall kommun'') je jedna od [[Švedske općine|švedskih općina]] od 36,849 stanovnika<ref name=mam>{{cite web | url =http://www.citypopulation.de/php/sweden-gavleborg.php | title =Sweden: Gävleborg | accessdate = 31. 05. 2015 | language=engleski | publisher=City population}}</ref> na [[jug]]u [[Švedska|Švedske]]. [[Glavni grad|Administrativni centar]] općine je [[grad]] - [[Hudiksvall]] od 15,015 stanovnika.<ref name=mam/> == Geografija == Općina Hudiksvall prostire se u [[Gävleborg (grofovija)|Grofoviji Gävleborg]], na površini od 2,497.49 [[km²]].<ref name=mam/> ==Historija== Općina Hudiksvall oformljena je [[1971]]., spajanjem grada [[Hudiksvall]]a i okolnih [[selo|ruralnih]] [[općina]]. == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{commonscat|Hudiksvall Municipality}} * [http://www.hudiksvall.se/ ''Službene stranice Općine Hudiksvall''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210506200225/http://www.hudiksvall.se/ |date=2021-05-06 }} {{sv icon}} [[Kategorija:Općine Švedske]] {{geog-stub}} 3k675dlc4a95mxpsci893uithxpz9zf 0 4498487 42669923 42386304 2026-08-10T05:38:59Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669923 wikitext text/x-wiki {{Slika (HR) | slika= Mathis Gothart Grünewald 019.jpg | slika_širina= 350px | ime= Isenheimski oltar (zatvoren) | autor= [[Matthias Grünewald]] | godina= [[1510.]]-[[1515.]] | tip= ulje na dasci | visina=336 | širina=589 | grad= [[Colmar]] | muzej= [[Muzej Unterlinden]] }} '''Isenheimski oltar''', glavni [[oltar]] u Crkvi Svetog Antuna [[samostan]]a [[antoniti|antonita]]<ref>Monasi ovog samostana su se bili specijalizirali za liječenje kožnih bolesti, posebice [[ergotizam|ergotizma]] koji se još zvao ''“Vatrom Svetog Antuna”''</ref> u [[Isenheim]]u kraj [[Colmar]]a ([[Francuska]]), izrađen od 1510.-1515. godine. Potpuno je oslikan, a [[poliptih]] je remek-djelo [[renesansa|renesansnog]] [[Nijemci|njemačkog]] [[slikar]]a [[Matthias Grünewald|Matthiasa Grünewalda]]<ref>James Snyder i Harry N. Abrams, ''[[Sjeverna renesansa]]'', Prentice Hall, Inc., 1985. {{ISBN|0-8109-1081-0}}</ref>. Danas se nalazi u [[Muzej Unterlinden|Muzeju Unterlinden]] (''Musée d'Unterlinden'') u Colmaru. Sklopivi oltari su bili jako popularni u njemačkoj između [[1450.]] i [[1525.]] godine. Obično su se sastojali od središnjeg korpusa (tijela) sa izrezbarenim [[skulptura]]ma, koje su bile zatvorene s obje strane oslikanim ili izrezbarenim krilima oltara. Isenheimski oltar ima samo skulpture tri sveca zatvorenog s duplim oltarskim oslikanim krilima, dok su ostale skulpture na postolju. Rezbarene figuralne i dekorativne dijelove od pozlaćenog drva načinio je još jedan renesansni majstor, njemački drvorezbar [[Nicholas de Hagenauer]]. On je na tijelu zatvorenog oltara izrezbario okrunjenog [[Sveti Antun Padovanski|Svetog Antuna]] na prijestolju okruženog s lijeva [[Sveti Augustin|sv. Augustinom]], a s desna [[Sveti Jeronim|sv. Jeronimom]] s lavom<ref>njegovim atributom</ref> u rukama. Ispod njih, na postolju oltara prikazao je [[Krist]]a i dvanaest [[apostoli|apostola]]. ==Poliptih== [[Datoteka:Mathis Gothart Grünewald 030.jpg|mini|350px|'''Isenheimski oltar''' (otvoren)]] Kako je oltar bio namjenjen monasima liječnicima, svaka slika na zatvorenoj strani Isenheimskog oltara podsjeća na rane, bolesti i iscjeljenje, aludirajući na iscjeljiteljsku moć vjere. Tako vanjske slike prikazuju ''[[Raspeće]]'' na središnjem retablu, na užima su, s lijeva ''[[Sveti Sebastijan]]'' (poznat kao “kužni svetac” zbog svojih rana od [[strijela]] koje su podsjećale na rane od [[kuga|kuge]]), a s desna ''[[Sveti Antun Padovanski]]'' (koji je bio poznat kao zacijeljitelj), dok je na plitkom retablu ispod njih oslikana ''[[Pieta]] (Oplakivanje Krista).'' Na Raspeću je naglasak na [[Krist]]ovoj fizičkoj patnji i njegovim ranama (što se dovodi u vezu s monasima koji su bili liječnici za kožne bolesti). Grünwald je istaknuo rane svojom revolucionarnom uporabom boje, npr. zelenkasta boja tijela podsjeća na trovanje krvi ([[gangrena|gangrenu]]), a tamno sivo nebo i crvene [[draperija|draperije]] su eko Isusove krvi, kao da želi uvećati dramatični dojam prikaza. Kraci križa su savijeni pod Kristovom težinom, a [[ekspresionizam|ekspresionistički]] prikaz Krista nije nimalo nalik dotadašnjem preovladavajućem [[idealizacija|idealiziranom]] prikazu. Na Grünewaldov prikaz Krista je utjecao tajanstveni spis iz 14. stoljeća koji daje opis viđenja švedske svetice, [[Sveta Brigita|Svete Brigite]]: ''“Kruna od trnja mu je bila čvrsto utisnuta odozgo na glavu do polovice čela, dok mu je krv liptala od rana njezina trnja ... Boja smrti se širila kroz njegovo tijelo ... koljena ukočena ... stopala zgrčena i uvrnuta ... Zgrčeni prsti na bolno ispruženim rukama.”'' S Kristove lijeve strane stoji [[Sveti Ivan Krstitelj]] pokazujući prstom na Krista, dok pored njega, u crnilu pozadine, stoji krvavi natpis na [[latinski|latinskom]]: ''“On se mora podići, a ja spustiti,”'' aluzija na Kristovu važniju ulogu. Pored Ivanovih nogu je žrtveno janje s križem u ustima, dok njegova krv kapa u pehar simbolizirajući Svetu [[Euharistija|Euharistiju]]. S Kristove desne strane [[Sveta Marija Magdalena]] sklapa ruke u tjeskobnoj molitvi, a krivulja njenih ruku se ponavlja u rukama [[Gospa|Djevice Marije]] koju iznad nje pridržava [[Sveti Ivan]]. Tamno nebo je u skladu s opisom iz [[Biblija|Biblije]] koji navodi pomračinu sunca koja je uslijedila, ali i simbolično predstavlja samu smrt kao nedostatak svjetla. Ispod Raspeća, na zatvorenoj bazi (''predella''), Grünewald je prikazao ''[[Oplakivanje Krista]]'' na kojemu je Krist umotan u rasparane prljave plahte ispred snježnog alpskog pejzaža s ogoljenim drvećem. I snijeg i golo drveće su prirodne [[metafora|metafore]] koje odjekuju Kristovu smrt. Oltar je obično držan zatvorenim i ovo su bile scene ispred kojih su bolesnici ispovijedali svoje grijehe i molili za ozdravljenje. No nedjeljama i za svetkovina oltar se otvarao i iznenađivao svojim sjajnim bojama i pozitivnim scenama. Na lijevom retablu prikazano je ''[[Navještenje]]'' smješteno u interijer gotičke katedrale, u sredini je ''Djevica s Djetetom i korom anđela'' ispred veličanstvenog [[pejzaž]]a, a s desne strane je ''[[Uskrsnuće Kristovo]]''. Na Uskrsnuću, Kristova duhovna preobrazba je prikazana u uznesenju njegova vijugavog i poluprozirnog tijela koje lebdi i kao da isijava svjetlost, poistovjećujući se s vatrenim sunčevim diskom koji se pojavljuje usred noći. U kontrastu s ovakvim Kristom su rimski vojnici koji zbog svoje grešne nezainteresiranosti padaju u kamenitu tamu. <gallery> Image:Chapel of Musée d'Unterlinden with Isenheim altarpiece.jpg|<center>Oltar ''in situ'' ([[Muzej Unterlinden]])<center> Image:Grunewald - christ.jpg|<center>''[[Uskrsnuće Kristovo]]''<center> Image:Mathis Gothart Grünewald 015.jpg|<center>''[[Iskušavanje Svetog Antuna]]''<center> Image:The Temptation of Saint Anthony (Grünewald) detail.jpg|<center>''Iskušavanje Svetog Antuna'' (detalj)<center> </gallery> == Napomene == {{izvori}} ==Veze== * [[Sjevernoevropska renesansna umjetnost]] ==Vanjske veze== {{commonscat|Isenheim Altarpiece}} *[http://www.stanleymeisler.com/smithsonian/smithsonian-1999-09-grunewald.html Član u časopisu ''Smithsonian''] *[http://findarticles.com/p/articles/mi_m0MDO/is_1_31/ai_114050791/pg_1 ''Encounter with Grunewald'', in ''Currents in Theology and Mission'', Feb, 2004, by Roy A. Harrisville - Useful summary of the history of the reception of the painting] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071209112531/http://findarticles.com/p/articles/mi_m0MDO/is_1_31/ai_114050791/print |date=2007-12-09 }} [[Kategorija:Renesansne slike]] ouk8dzmpfoxeq0a6gyzvdi2ps4tjv25 0 4542064 42669963 42664279 2026-08-10T11:09:47Z CommonsDelinker 806 Uklanjam datoteku [[c:File:Logo_of_the_Communist_Party_of_Bulgaria.png|Logo_of_the_Communist_Party_of_Bulgaria.png]]; na Ostavi ju je izbrisao račun [[c:User:Túrelio|Túrelio]]; razlog: [[:c:COM:L|Copyright violation]]: https://web.archive.org/web/20170520 42669963 wikitext text/x-wiki {{Politička partija 4 | ime = Кomunistička partija Bugarske | skraćenica = КPB | logo = | veličina = 250px | logo_opis = Logo Кomunističke partije Bugarske | bojakod = red | predsednik = | lider = [[Aleksandar Paunov]] | vođa1_titula = | vođa1_ime = | vođa2_titula = | vođa2_ime = | vođa3_titula = | vođa3_ime = | sekretar = | portparol = | osnivač = | koalicija = ''Кoalicija za Bugarsku'' | slogan = | osnovana = [[1996]]. | raspuštena = | prethodne stranke = | naslednik = | sedište = | država = {{zastava|Bugarska}} | novine = | mladi ogranak = | studentsko krilo = | broj_članova = 20.000 | broj_članova_godina = | ideologija = [[Komunizam]],<br />[[Marksizam-lenjinizam]]. | pozicija = [[Levica]] | skupština1 =[[Narodno sobranje Republike Bugarske|Narodno sobranje]] | broj_mandata = {{Politička partija/mandati|0|240|#004878}} | skupština2 = | broj_mandata2 = | skupština3 = | broj_mandata3 = | međunarodno_članstvo = ''Međunarodni susreti komunističkih i radničkih partija'' | evropsko_članstvo = | boje = [[Crvena boja|crvena]] | internet_stranica = http://comparty-bg.org/ | napomena = }} '''Кomunistička partija Bugarske''' (skraćeno '''КPB''') ({{jez-bug|Кomunističeska Partiя na Bъlgariя, Кomunisticeska Partija na Balgarija, КPB}}) je opoziciona parlamentarna [[politička partija]] u [[Bugarska|Republici Bugarskoj]] koju trenutno predvodi Aleksandar Paunov. == Historija == Stranka je osnovana [[1996]]. godine kao [[komunistička partija]].<ref name="www.broadleft.org">{{Cite web |title=www.broadleft.org |url=http://www.broadleft.org/bg.htm |access-date=2015-09-22 |archive-date=2015-09-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150923194708/http://www.broadleft.org/bg.htm |dead-url=yes }}</ref> Od [[2001]]. godine deo je ''Кoalicije za Bugarsku'', koju predvodi [[Bugarska socijalistička partija]]. Stranka izdaje novine ''Rabotničeski vestnik''.<ref name="www.broadleft.org"/> U parlamentarnim izborima [[2009]]. godine ''Кoalicija za Bugarsku'' dobila je 17,7% glasova građana i 40 od 240 mesta u parlamentu. == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == * [http://comparty-bg.org/ Sajt Кomunističke partije Bugarske] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150801113955/http://comparty-bg.org/ |date=2015-08-01 }} [[Kategorija:Komunističke partije]] [[Kategorija:Komunističke partije u Evropi]] a8x0g3hxlk9t2djb82x0b2dgdzlhjx9 0 4551639 42669889 42449457 2026-08-09T22:24:03Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669889 wikitext text/x-wiki {{Infobox Senator |honorific-prefix = [[The Honorable#United States|The Honorable]]|name = Horace Austin Warner Tabor|image = Horace Austin Warner Tabor - Brady-Handy.jpg|imagesize = 200px|office = [[Senat SAD|federalni senator]] za državu [[Kolorado]]|term_start = 27. januar 1883|term_end = 4. mart 1883|predecessor = [[George M. Chilcott]]|successor = [[Thomas M. Bowen]]|order2 = 2. [[viceguverner Kolorada]]|term_start2 = 14. januar 1879|term_end2 = 9. januar 1883|governor2 = [[Frederick Walker Pitkin]]|predecessor2 = [[Lafayette Head]]|successor2 = [[William H. Meyer (Colorado)|William H. Meyer]]|birth_date = {{birth date|df=yes|1830|11|26}}|birth_place = [[Holland, Vermont|Holland]], [[Vermont]], [[SAD]]|death_date = {{death date and age|df=yes|1899|4|10|1830|11|26}}|death_place = [[Denver]], [[Kolorado]], [[SAD]]|party = [[Republikanska stranka SAD|Republikanska stranka]]}} '''Horace Austin Warner ("Haw") Tabor''' (26. novembar 1830 - 10. april 1899) bio je [[SAD|američki]] istraživač, poslovni čovjek i [[Republikanska stranka SAD|republikanski]] političar koji je nakratko zastupao državu [[Kolorado]] u [[Senat SAD|federalnom Senatu]], danas najpoznatiji po živopisnom privatnom životu koji je postao predmetom brojnih književnih djela i filmova. == Biografija == Rođen je u [[Vermont]]<nowiki/>u i u mladosti se školovao za kamenoresca te radio u kamenolomima [[Nova Engleska|Nove Engleske]]. Godine 1855. je emigirao u [[Kansas]] (tadašnju federalnu teritoriju) kao dio grupe organizirane od strane abolicionista koji su nastojali osigurati da se u njoj ne uvede ropstvo. Sljedeće je godine izabran za člana [[Ustav iz Topeke|Topečke skupštine]] koju je federalna vlada, na čelu sa pro-južnjačkim predsjednikom [[Franklin Pierce|Franklinom Pierceom]] odbila priznati te je rastjerala oružanom silom. Tabor se nakon toga vratio u Maine, gdje se oženio za [[Augusta Tabor|Augustu Pierce]], kćer svog nekadašnjeg poslodavca. Godine 1859. se nakon vijesti o pronalasku zlata na zapadu tadašnjeg Kansasa zaputio u [[Pike's Peak Country]]. Nakon kraćeg boravka u Denveru, Taborovi su se smjestili u danas napuštenom gradu [[Buckskin Joe, Park County, Colorado|Buckskin Joe]], gdje su otvorili trgovinu. Neko vrijeme su boravili u Oro Cityju, prije nego što su se skrasili u današnjem [[Leadville, Colorado|Leadvilleu]], gdje je Augusta vodila trgovinu, dok se Horace bavio istraživanjem ruda. Tabor se često smatra osnivačem grada, i to zato što su u njegovoj okolici 1878. pronađene naslage srebra, a što je dovelo do [[Srebrni bum u Koloradu|Srebrnog buma u Koloradu]]. Tabor, koji je imao udjele na rudarskim parcelama, se zahvaljujući tome obogatio. Tako stečeno bogatstvo je iskoristio da osnuje novine, banku ali i sagradi niz građevina koje dan-danas po njemu nose ime. 1878. je izabran za viceguvernera Kolorada, i na tom je mjestu ostao sve do 1884. godine, uz kraći interval kada je postavljen za senatora, kako bi zamijenio [[George M. Chilcott|Georgea M. Chilcotta]], koji je mjesto guvernera napustio kako bi preuzeo dužnost federalnog ministra unutarnjih poslova. Taborov pad se tradicionalno vezuje uz [[Baby Doe Tabor|Elizabeth McCourt]], poznatiju pod nadimkom Baby Doe, ljubavnicu zbog koje se razveo od žene (sa kojom je imao sina Maxeya) i za koju se vjenčao tokom senatskog mandata u Washingtonu, izazvavši skandal. Godine 1893. je odluka federalnih vlasti da obustave otkup srebra izazvao ekonomsku krizu tokom koje je cijena srebra naglo pala, a Tabor naglo osiromašio. Sugrađani su mu se pred kraj života odužili izabravši ga za upravnika lokalne pošte. Nakon smrti je njegova ljubavnica Baby Doe, sa kojom je imao kćer poznatu pod nadimkom "Silver Dollar", osiromašila te sljedeće decenije provela živeći u kolibi. Priča o Taboru je historičara [[David Karsner|Davida Karsnera]] nagnala da napiše knjigu po čijim je motivima 1932. godine snimljen film [[Silver Dollar (film)|''Silver Dollar'']], gdje je lik nalik na Tabora tumačio [[Edward G. Robinson]]. Život Baby Doe, je, pak, postao predmetom opere ''[[The Ballad of Baby Doe]]'' [[Douglas Moore|Douglasa Moorea]]. == Vanjske veze == * [http://politicalgraveyard.com/bio/tabbert-taffe.html The Political Graveyard's entry], protected by a [[Creative Commons License]] * [http://www.dskingpublications.com/horace_austin_warner_tabor.htm Contemporary biography] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070309143417/http://www.dskingpublications.com/horace_austin_warner_tabor.htm |date=2007-03-09 }} * Tabor's wives: ** [http://www.babydoe.org/index.htm Site devoted to Baby Doe Tabor] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304051413/http://www.babydoe.org/index.htm |date=2016-03-04 }} ** [http://www.findagrave.com/cgi-bin/fg.cgi?page=gr&GRid=2751 Find A Grave: Elizabeth "Baby Doe" Tabor] ** [http://www.findagrave.com/cgi-bin/fg.cgi?page=gr&GRid=6883602 Find A Grave: Augusta Pierce Tabor] * [http://www.matchlessmine.com/ Matchless mine website] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160221012632/http://www.matchlessmine.com/ |date=2016-02-21 }} {{s-start}} {{s-par|us-sen}} {{U.S. Senator box |state = Colorado|class = 2|before = [[George M. Chilcott]]|after = [[Thomas M. Bowen]]|years = 1883|alongside = [[Nathaniel P. Hill]]}} {{s-off}} {{succession box |before = [[Lafayette Head]]|title = [[viceguverne Kolorada]]|years = 1883&ndash;1885|after = [[William H. Meyer]]}} {{s-end}} {{Lifetime|1830|1899|Tabor, Horace A. W.}} [[Kategorija:Američki istraživači]] [[Kategorija:Američki poslovni ljudi]] [[Kategorija:Američki političari]] e2aycsa2htr09435fi4wlc89471d4bq 0 4555234 42669946 41819456 2026-08-10T09:14:48Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669946 wikitext text/x-wiki {{Infokutija model | slika = Jean Shrimpton (1965).jpg | opis = Jean Shrimpton (1965) | ime = Jean Shrimpton | alias = Jean Cox,<ref name=recollects>{{cite web|url=http://www.dailytelegraph.com.au/sport/racing/model-jean-shrimpton-recollects-the-stir-she-caused-on-victoria-derby-day-in-1965/story-fn4cyin0-1225792393451|title=Model Jean Shrimpton recollects the stir she caused on Victoria Derby Day in 1965 |date=18 October 2009|author=Magee, Antonia|work=Herald Sun}}</ref> The Shrimp, Jeannie Shrimpton | datum_rođenja = {{Birth date and age|1942|11|6|df=y}} | mjesto_rođenja = Buckinghamshire, Engleska, UK | visina = 176,5 cm<ref name=famedface>{{cite journal|title=Jean Shrimpton, the Famed Face of the '60s, Sits Before Her Svengali's Camera One More Time|url=http://www.people.com/people/archive/article/0,,20067955,00.html|date=30 May 1977|work=People|volume=7|number=21|access-date=2016-03-14|archive-date=2016-03-03|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303203542/http://www.people.com/people/archive/article/0,,20067955,00.html|dead-url=yes}}</ref> — 178 min.<ref>{{Cite book|title=Normal at Any Cost: Tall Girls, Short Boys, and the Medical Industry's Quest to Manipulate Height |author=Susan Cohen, Christine Cosgrove|year=2009|ISBN=1-58542-683-0|url=http://books.google.com/books?id=N8q9VJEWYewC&pg=PA9&lpg=PA9&dq=jean+shrimpton+5'10%22&source=bl&ots=HDRQwL-EKI&sig=czfnOZqg0EwwSf7ZS8x2iIayQaw&hl=en&ei=3ZbbS4TnFZP0M4XxtL0H&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CAUQ6AEwADge#v=onepage&q=jean%20shrimpton%205'10%22&f=false}}</ref> | kosa = smeđa | oči = plave | mjere = 34-23-35 (inči) | supružnik = {{marriage|Michael Cox|1979}} | djeca = Thaddeus Cox | rodbina = [[Chrissie Shrimpton]] (sestra) | zanimanje = manekenka, glumica, ugostiteljica, trgovac antikvitetima<ref name=leepotter>{{cite news|title=I always left men-but now I'm secure|url=http://findarticles.com/p/articles/mi_8002/is_2001_July_14/ai_n36365394/?tag=content;col1|date=14 July 2001|work=Daily Mail|author=Lee-Potter, Lynda|archive-date=2010-10-31|access-date=2016-03-14|archive-url=https://web.archive.org/web/20101031145625/http://findarticles.com/p/articles/mi_8002/is_2001_July_14/ai_n36365394/|url-status=dead}}</ref> }} '''Džin Rozmari Šrimpton''' ({{jez-eng-lat|Jean Rosemary Shrimpton}}; rođena [[6. novembar|6. novembra]] [[1942]])<ref>{{Cite book| url=http://books.google.co.uk/books?id=SXjuAAAAMAAJ&q=jean+shrimpton+born++november&dq=jean+shrimpton+born++november&hl=en&sa=X&ei=EEWFUrqdLMfjkAWl4oHICw&ved=0CEAQ6AEwAw | title=Jean Shripmton - An Autobiography | publisher=Ebury Press | year=1990| pages=9 |isbn=978-0-85223-858-5}}</ref> je [[Englezi|engleska]] manekenka i glumica. Bila je ikona ''-{[[Swinging London]]}-'' (Raskalašnog Londona) i jedna je od prvih svetskih supermodela.<ref>{{Cite book|title=From Abba to Zoom: A Pop Culture Encyclopedia of the Late 20th Century|author=Mansour, David|url=http://books.google.com/books?id=b1ruwF6xYNIC&pg=PA430&dq#v=onepage&q&f=false|ISBN=0-7407-5118-2|year=2005|pages=430-}}</ref><ref name=busch>{{cite journal|work=The Advocate|author=Busch, Charles|title=He's Every Woman|pages=p.60|date = 24. 1. 1995.|url=http://books.google.com/books?id=5WMEAAAAMBAJ&pg=PA60&dq}}</ref> Pojavljivala se na mnogobrojnim naslovnim stranama uključujući časopise ''Vogue'',<ref>{{cite web |url=http://www.vogue.co.uk/magazine/issue.aspx/Front-Cover/Year,1962/Month,June/Model,Jean%20Shrimpton/Editor,Alisa%20Garland/Photographer,David%20Bailey/Search,Model/ |title=Vogue Magazine June 1962 |publisher=''[[Vogue (British magazine)|Vogue]]'' (UK) |accessdate=26. 5. 2009. |archivedate=2009-04-27 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090427113421/http://www.vogue.co.uk/magazine/issue.aspx/Front-Cover/Year,1962/Month,June/Model,Jean%20Shrimpton/Editor,Alisa%20Garland/Photographer,David%20Bailey/Search,Model |deadurl=yes }}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.vogue.co.uk/magazine/issue.aspx/Front-Cover/Year,1963/Month,May/Model,Jean%20Shrimpton/Editor,Alisa%20Garland/Photographer,William%20Klein |title=Vogue Magazine May 1963 |publisher=''[[Vogue (British magazine)|Vogue]]'' (UK) |accessdate=26. 5. 2009. |archivedate=2009-08-27 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090827231134/http://www.vogue.co.uk/magazine/issue.aspx/Front-Cover/Year,1963/Month,May/Model,Jean%20Shrimpton/Editor,Alisa%20Garland/Photographer,William%20Klein |deadurl=yes }}</ref> ''Harper's Bazaar'', ''Vanity Fair'', ''Glamour'', ''Elle'', ''Ladie's Home Journal'', ''Newsweek'' i ''[[Tajm]]''.<ref name=alltime>{{citeweb|title=All-Time 100 Fashion Icons: Jean Shrimpton|url=http://content.time.com/time/specials/packages/article/0,28804,2110513_2110628_2110671,00.html|date = 2. 4. 2012.|publisher=''Time''|author=Berry, Allison}}</ref> 2012. godine, [[Tajm (časopis)|Tajm]] ju je proglasio za jednu od 100 najuticajnijih modnih ikona svih vremena.<ref name=alltime /> Glumila je sa [[Pol Džouns (pevač)|Pol Džounsom]] 1967. u filmu ''[[Privilege (film)|Privilege]]''. == Reference == {{reflist|30em}} == Bibliografija == * {{Cite book |ref= harv|author=Shrimpton, Jean|title=Jean Shrimpton: An Autobiography}} * {{Cite book |ref= harv|author=Shrimpton, Jean|title=My Own Story: The Truth About Modelling|date=1964, 1965|publisher=Bantam Books}} == Literatura == {{Commonscat|Jean Shrimpton}} * {{Cite book |ref= harv|url=http://books.google.co.uk/books?id=SXjuAAAAMAAJ&q=jean+shrimpton+born++november&dq=jean+shrimpton+born++november&hl=en&sa=X&ei=EEWFUrqdLMfjkAWl4oHICw&ved=0CEAQ6AEwAw | title=Jean Shripmton - An Autobiography | publisher=Ebury Press | year=1990| pages=9 |isbn=978-0-85223-858-5}} {{Lifetime|1942||Shrimpton, Jean}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Engleske filmske glumice]] [[Kategorija:Engleske manekenke]] t3xapqq31qxv7dv20nlyg1gyy7125e2 0 4564918 42669940 42563309 2026-08-10T08:33:40Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669940 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Filmska biografija | ime = Dame Jane Campion | slika = Jane Campion Cannes 2014 2.jpg | opis = Campion godine 2014. | ime_po_rođenju = Elizabeth Jane Campion | datum_rođenja = {{birth date and age|1954|04|30|df=yes}} | mjesto_rođenja = [[Wellington]], Novi Zeland | zanimanje = [[scenarist]], [[filmski producent|producent]], [[filmski režiser|režiser]] | years_active = | znameniti_filmovi = ''[[The Piano]]'' | znamenite_serije = ''[[Top of the Lake]]'' | supružnik = {{marriage|Colin David Englert|1992|2001|reason=div.}} | rodbina = [[Alice Englert]] (kćer) }} '''Džejn Kempion''' ({{jez-engl|Jane Campion}}; [[30. april]] [[1954]]) je [[Novi Zeland|novozelandska]] [[reditelj]]ka, [[scenarista|scenaristkinja]] i [[producent]]kinja. Osvojila je [[Oskar za najbolji originalni scenario|Oskara za najbolji originalni scenario]] za film ''[[Klavir (film iz 1993)|Klavir]]'' iz [[1993]], a bila je nominovana za [[Oskar|istu nagradu]] u kategoriji [[Oskar za najboljeg režisera|Najbolja režija]] čime je postala druga od četiri žene nominovane za ovo priznanje. Isti film doneo joj je [[Zlatna palma|Zlatnu palmu]] na [[Kanski filmski festival|Filmskom festivalu u Kanu]], a trenutno je jedina žena u istoriji koja je osvojila ovu nagradu.<ref>[http://www.festival-cannes.fr/en/festivalHistory/goldenpalm.html Festival History : A brief history of the Palme d'Or]</ref> Među projektima koje je režirala nakon uspeha sa ''Klavirom'' ističe se film ''[[Bright Star (film)|Svetla zvezda]]'' iz [[2009]]. i mini-serija ''[[Top of the Lake|Na površini jezera]]'', koja je bila nominovana za [[Nagrada Emi|nagrade Emi]] i [[Nagrada Zlatni globus|Zlatni globus]] za najbolju mini-seriju.<ref>{{Cite web |title=Jane Campion's 'Top of the Lake' to Return for Season 2 |url=http://blogs.indiewire.com/womenandhollywood/jane-campions-top-of-the-lake-to-return-for-season-2-20141015 |access-date=2016-06-20 |archive-date=2014-10-22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141022035745/http://blogs.indiewire.com/womenandhollywood/jane-campions-top-of-the-lake-to-return-for-season-2-20141015 |dead-url=yes }}</ref> == Reference == {{reflist}} ==Vanjske veze== {{Commons category}} * {{IMDb name|1005}} * [http://www.lib.berkeley.edu/MRC/campion.html Jane Campion Bibliography] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180806042706/http://www.lib.berkeley.edu/MRC/campion.html |date=2018-08-06 }}, Berkeley.edu * [http://www.sensesofcinema.com/2002/great-directors/campion/ Senses of Cinema: Great Directors Critical Database] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180624054716/http://sensesofcinema.com/2002/great-directors/campion/ |date=2018-06-24 }} * {{cite news|url=http://www.nytimes.com/1993/09/19/magazine/jane-campion-s-lunatic-women.html?pagewanted=all|title=Jane Campion's Lunatic Women|first=Mary|last=Cantwell|date=19 September 1993|work=[[The New York Times]]}} * [http://www.womenaustralia.info/leaders/biogs/WLE0293b.htm Campion, Jane] in ''The Encyclopedia of Women and Leadership in Twentieth-Century Australia'' {{Jane Campion}} {{Palme d'Or}} {{Oscar za najbolji originalni scenario}} {{Oscar za režiju}} {{Authority control}} {{Lifetime|1954||Campion, Jane}} [[Kategorija:Novozelandski filmski režiseri]] [[Kategorija:Novozelandski scenaristi]] [[Kategorija:Novozelandski filmski producenti]] [[Kategorija:Dobitnici Oscara za najbolji originalni scenarij]] [[Kategorija:Dobitnici Oscara za najboljeg režisera]] q3eh7tj0eecavrbhsbqk32rv2h7hxa0 0 4577331 42669915 42602084 2026-08-10T02:39:54Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669915 wikitext text/x-wiki '''Identifikacija biljaka''' je proces utvrđivanja podudarnosti primjerka biljke sa određenim [[takson]]om. Primjenjuje razne metode, najčešće [[dihotomni ključ|dihotomne]] ili [[multipristupni ključ|multipristupne ključeve]] za određivanje biljaka.<ref name=<"Simpson">{{cite book|last=Simpson|first=Michael G.|title=Plant Systematics|year=2011|publisher=Academic Press|isbn=0-08-051404-9|url=http://books.google.ca/books?id=Ia2eIPVksMMC|accessdate=12 February 2014|ref=harv}}</ref><ref name="Sofradzija">{{cite book|author=Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. |year= 2004|title= Biologija 1.|publisher= Svjetlost, Sarajevo|isbn=9958-10-686-8}}</ref> == Historija == {{Glavni|Historija botanike}} [[Datoteka:GeorgeBentham.jpg|thumb|upright|[[George Bentham]], engleski sistematičar i botaničar]] Identifikacija biljaka evoluirala je stotinama godina i zavisi u velikoj mjeri od kriterijas i čiji sistem se koristi. Identifikacija podrazumijeva poređenje izvjesnost slaganja posmatranih karakteristika i zatim uvrštavanja određene biljke u poznatu taksonomske grupe, a na kraju dolazi se do [[vrste]] ili [[infra specijsko ime|infraspecijskog imena]]. U istoriji botanike mnogih velikih sistema, korištenih u to vrijeme, upotrebljavani su svjetski rašireni ključevi, dok nisu zamijenjeni kako bi taksonomska znanja napredovala. *''Genera Plantarum''/'''Rodovi biljaka'''<ref>Isely, Duane. 1994 ''One hundred and one botanists'' Iowa State University Press.</ref> je djelo koje su osmislili [[George Bentham]] (1800-1884) i [[Joseph Dalton Hooker]] (1817-1911), koji su bili britanski botaničari u ''Royal Botanic Gardens, Kew'' u drugoj polovini devetnaestog stoljeća. Oni su opisali sistem u radu od tri toma. Opisane su ukupno 202 grupe, koje su nazvali "redovi" - sada poznate kao porodice. Sistem je poznata kao vrlo praktičan, a ključeve su bili sasvim precizni. Studije biljne taksonomije sa [[kompjuterski program|kompjuterskim programima]] počele su od ranih 1970-ih,<ref>{{citation |url=http://www.jstor.org/pss/1218086 |title=Computer-Assisted Storage and Retrieval of the Data of Taxonomy and Systematics |author=Larry E. Morse |journal=Taxon |volume=23 |issue=1 |year=1974 |pages=29–43 |doi=10.2307/1218086}}</ref> a botaničkiključevi sada koriste numeričke kompjuterske sisteme. ==Taksonomija== {{Glavni|Taksonomija}} Ova grana botanike bavi se identifikacijom biljaka, nomenklaturom i klasifikacijom. Termin je prvi skovao francuski botaničar A. P. de Candolle (1813). [[Carl Linnaeus]] koristi termin 'sistematika' koji sada uključuje identifikaciju, nomenklaturu i [[filogenija|filogenetsko]]-[[evolucija|evolucijske]] odnose.<ref name="Sofradzija"/> ==Herbarij== {{Glavni|Herbarij}} Referentne zbirke biljnih primjeraka prikupljaju u herbar i identificiraju. Većina biljnih dijelova su sušeni, pritisnuti, montirani na herbarske listove na kojima se čuvaju. Sukulenatne (sočne) i neke druge vrste biljaka se obično čuvaju u alkoholnom rastvoru. Listovi su standardne veličine 41,25 × 28,75 &nbsp;cm. Identifikovane biljke idealno obuhvataju sve dijelove uključujući korijenje, cvijet i plod itd. Jedan od najvećih herbarija u svijetu se čuva u ''Royal Botanic Gardens, Kew'', u Engleskoj, a prikupio je, kako se procjenjuje, oko 7 miliona primjeraka.<ref>{{citation |url=http://sweetgum.nybg.org/ih/herbarium.php?irn=125812 |title=Index Herbariorum |entry=entry for RBG Kew |accessdate=21 April 2015 |archive-date=2021-04-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210429080845/http://sweetgum.nybg.org/ih/herbarium.php?irn=125812 }}</ref> == Povezano == *[[Taksonomija]] *[[Sistematika]] *[[Cvijet]] ==Reference== {{Refspisak}} ==Dopunska literatura== *Tim Jones' (2013) - "A visual identification key utilizing both gestalt and analytic approaches to identification of Carices present in North America (Plantae, Cyperaceae)" in the ''Biodiversity Data Journal'' [http://biodiversitydatajournal.com/articles.php?id=984] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131005140040/http://biodiversitydatajournal.com/articles.php?id=984 |date=2013-10-05 }} *John Shaffner's key (1911) in the ''Ohio Naturalist'' [https://kb.osu.edu/dspace/bitstream/1811/1712/1/V11N05_289.pdf] == Vanjske veze == *[http://www.shootgardening.co.uk/plant/identify/ Shoot (over 19,000 plants listed)] *[http://www.herbarium2.lsu.edu/aca/ Visual Interactive Kingdom Plantae to division (Louisiana State University)] *[http://www.uwsp.edu/cnr-ap/leaf/Pages/TreeKey/treeToIdentify.aspx Interactive Plant Identifier (University of Wisconsin)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161209185540/http://www.uwsp.edu/cnr-ap/leaf/Pages/TreeKey/treeToIdentify.aspx |date=2016-12-09 }} *[http://www.ag.auburn.edu/hort/landscape/leafid/index.php Interactive Plant Identifier (Auburn University)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151209202435/http://www.ag.auburn.edu/hort/landscape/leafid/index.php |date=2015-12-09 }} *[http://identify.plantnet-project.org/fr/base/tree Image-based plant identification system (French Flora, Pl@ntNet project)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150303072842/http://identify.plantnet-project.org/fr/base/tree |date=2015-03-03 }} [[Kategorija:Botanika]] m6hk8q0kzeqmqfv77r2uogp3s1enm4l 0 4578250 42669763 42486302 2026-08-09T14:25:19Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669763 wikitext text/x-wiki [[File:Ghirlandaio - Tornabuoni Chapel - a Humanist philosopher.jpg|thumb|180px|[[Dimitrij Halkokondil]] (brat [[Laonik Halkokondil|Laonika Halkokondila]]) (1424–1511) bio je [[grci|grčki]] renesansni učenjak,<ref>{{cite book |author= Beckett, William à |title=A universal biography: including scriptual, classical and mythological memoirs, together with accounts of many eminent living characters, Volume 1 |url= https://archive.org/details/auniversalbiogr00beckgoog |publisher=Mayhew, Isaac and Co |year=1834 |page=[https://archive.org/details/auniversalbiogr00beckgoog/page/730 730] | oclc=15617538 |quote=CHALCONDYLES (DEMETRIUS), učeni moderni Grk i starosjedilac Atine, došao je u Italiju oko 1447. i nakon kratkog obitavanja u Rimu}}</ref> humanista i učitelj grčke i platonske filozofije.<ref>{{cite book |author1=Bèze, Théodore de |author2=Summers, Kirk M. |title= A view from the Palatine: the Iuvenilia of Théodore de Bèze |publisher= Arizona Center for Medieval and Renaissance Studies |year= 2001 |page=442 |isbn= 9780866982795 |quote= Demetrius Chalcondyles (1423-1511), grčki izbjeglica koji je podučavao grčki jezik u Perugiji, Padovi, Firenci i Milanu. Oko 1493. je napisao grčki udžbenik za početnike. }}</ref>]] [[File:Argyropoulos (detail) Calling of the Apostles.JPG|right|thumb|180px|[[Jovan Argiropul]] (1415–1487) bio je grčki renesansni učenjak koji je igrao istaknutu ulogu u oživljavanju [[grčka filozofija|grčke filozofije]] u Italiji.<ref>{{cite book |author= Rabil, Albert |title= Knowledge, goodness, and power: the debate over nobility among quattrocento Italian humanists |publisher= Medieval & Renaissance Texts & Studies |year= 1991 |page=197 |isbn= 0-86698-100-4 |quote= John Argyropoulos (ca. 1415-87) igrao je istaknutu ulogu u oživljavanju grčke filozofije u Italiji. Došao je u Italiju trajno 1457. i držao}}</ref>]] Mnogi stručnjaci smatraju migracijske talase [[bizant]]skih učenjaka i iseljenika u periodu nakon [[četvrti križarski rat|križarske]] [[Pad Carigrada (1204)|pljačke Carigrada]] i [[Pad Carigrada (1453)|kraja Bizantskog Carstva]] 1453. godine ključnima za oživljavanje [[antička Grčka|grčkih]] i [[antički Rim|rimskih]] studija koji su doveli do razvoja [[humanizam u renesansi|renesansnog humanizma]]<ref>[http://www.the-orb.net/encyclop/late/laterbyz/harris-ren.html Bizantinci u renesansnoj Italiji]</ref> i [[nauka u renesansi|nauke]]. Ti iseljenici bili su gramatičari, humanisti, pjesnici, pisci, štampari, predavači, muzičari, astronomi, arhitekti, akademici, umjetnici, pisari, filozofi, naučnici, političari i teolozi.<ref>{{Cite web |url=http://how-to-learn-any-language.com/e/polyglots/greeks-in-italy.html |title=Grci u Italiji |access-date=2017-02-10 |archive-date=2016-06-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160609193632/http://how-to-learn-any-language.com/e/polyglots/greeks-in-italy.html |url-status=dead }}</ref> U Zapadnu Evropu donijeli su mnogo veće očuvane ostatke i nakupljeno znanje iz svoje vlastite (grčke) civilizacije, koje na Zapadu većinom nije preživjelo [[rani srednji vijek|mračno doba]]. Njihova glavna uloga u renesansnom humanizmu bilo je podučavanje [[antička Grčka|grčkog jezika]] svojim zapadnjačkim kolegama u univerzitetima ili privatno zajedno sa širenjem antičkih tekstova. Njihove preteče bili su [[Barlaam od Seminare]] (Bernardo Massari) i [[Leonzio Pilato]], obojica iz kulturološki bizantske Kalabrije na jugu Italije. Utjecaj ta dva učenjaka na najranije renesansne humaniste nedvojben je.<ref>The Italian renaissance in its historical background, Denis Hay Cambridge University Press 1976</ref> [[Collegio Pontifico Greco]] bio je zadužbina [[Grgur XIII.|Grgura XIII]], koji je osnovao koledž u [[Rim]]u radi prijema mladih Grka iz bilo koje nacije u kojoj se koristio [[bizantski obred]], pa tako i radi grčkih izbjeglica u [[Italija|Italiji]] kao i [[ruteni|Rutena]] i Malkita iz [[egipat|Egipta]] i [[sirija|Sirije]]. Ti mladi ljudi morali su proučavati svete nauke kako bi širili kasnija sveta i svjetovna učenja među svojim sugrađanima i olakšali ponovno ujedinjavanje šizmatičnih crkava. Izgradnja Koledža i Crkve sv. Atanasija, povezanih mostom preko ''Via dei Greci'', odmah je započeta. Prvi studenti su došli iste te godine (1577) i smještani su drugdje do završetka koledža.<ref>De Meester, "Le Collège Pontifical Grec de Rome", Rome, 1910</ref> Osim stanovnika [[južna Italija|južne Italije]] koji su živjeli na bivšim bizantskim teritorijima tog poluostrva i Sicilije, koje su još uvijek bile u bliskoj vezi sa bizantskom kulturom (i gdje se u mnogim područjima još uvijek govorio Grčki), do 1500. je u [[venecija|Veneciji]] postojala zajednica od oko 5000 ljudi koji su govorili grčki. Venecijanci su također vladali [[kreta|Kretom]], [[dalmacija|Dalmacijom]] i raštrkanim ostrvima i lučkim gradovima bivšeg carstva, čijim su populacijama doprinijeli izbjeglice iz ostalih bizantskih provincija kojima je više odgovarala venecijanska nego osmanska vladavina. Kreta je bila naročito značajna zbog [[kretska škola|kretske škole]] [[ikona|ikonoslikarstva]], koja je nakon 1453. postala najvažnija u grčkom svijetu.<ref>Maria Constantoudaki-Kitromilides u ''From Byzantium to El Greco'', str.51-2, Atina 1987, Bizantski muzej umjetnosti</ref> == Doprinos grčkih učenjaka talijanskoj renesansi == [[File:Plethon autograph.jpg|thumb|150px|left|Jedan od rukopisa [[Gemistus Pletho|Georgiusa Gemistusa (Plethona)]], na grčkom, napisan u ranom 15. vijeku.]] [[File:Johannes Bessarion aport012.png|thumb|180px|[[Visarion|Kardinal Bessarion]] (1395–1472) od [[Trabzon]]a, [[Pont]] bio je grčki učenjak, državnik i kardinal i jedna od vodećih ličnosti u usponu intelektualne renesanse.<ref>{{cite book |author= Bunson, Matthew |title=OSV's encyclopedia of Catholic history |publisher=Our Sunday Visitor Publishing |year=2004 |page=141 |isbn=1-59276-026-0 |quote=BESSARION, JOHN (c. 1395-1472) + grčki učenjak, kardinal i državnik. Jedna od najistaknutijih ličnosti intelektualne renesanse u }}</ref>]] [[File:Manuel Chrysoloras - Imagines philologorum.jpg|thumb|180px|right|[[Manuil Hrizolor]].]] [[File:Cristofano dell'altissimo, teodoro gaza, 1556 crop.JPG|thumb|right|180px|[[Theodorus Gaza|Theodorus Gazis (Gaza)]].]] [[File:Georgius Trapezuntius.jpg|right|thumb|180px|[[George od Trabzona]].]] [[File:Lascaris 1493.JPG|thumb|180px|[[Konstantin Laskaris]].]] Iako su ideje iz [[antički Rim|antičkog Rima]] već bile popularne među učenjacima 14. vijeka i njihov značaj u renesansi je nedvojben, pouke koje su sa sobom donijeli bizantski intelektualci promijenile su tok [[humanizam|humanizma]] i same renesanse.{{Citation needed}} Iako je grčko učenje utjecalo na sve predmete [[studia humanitatis]]{{Citation needed}}, historija i filozofija su bile duboko oblikovane tekstovima i idejama donesenim iz [[Bizant]]a. Historija je promijenjena ponovnim otkrićem i širenjem zapisa grčkih historičara i to poznavanje grčkih historijskih traktata pomoglo je tome da predmet historija postane vodič ka moralnom životu zasnovanom na istraživanju prošlih događaja i ljudi. Posljedice tog obnovljenog znanja grčke historije mogu se uočiti u spisima humanista o vrlinama, što je bila popularna tema. Konkretno, te posljedice odražavaju se u primjerima iz grčke antike koji prikazuju vrline, kao i poroke. Filozofija ne samo [[Aristotel]]a već i [[Platon]]a utjecala je na renesansu izazvavši rasprave o čovjekovom mjestu u svemiru, besmrtnosti duše i sposobnosti čovjeka da poboljška sebe vrlinom. Procvat filozofskih zapisa u 15. vijeku otkriva utjecaj [[grčka filozofija|grčke filozofije]] i nauke na renesansu. Odjek tih promjena trajao je vijekovima nakon [[renesansa|renesanse]] ne samo u djelima humanista, već i u obrazovanju i vrijednostima [[evropa|Evrope]] i zapadnog društva sve do dana današnjeg.<ref name="ReferenceA">Constantinople and the West by Deno John Geanakopulos- Italian Renaissance and thought and the role of Byzantine emigres scholars in Florence, Rome and Venice: A reassessment University of Wiskonshin Press, 1989</ref><ref>From Byzantium to Italy: Greek Studies in the Italian Renaissance. by N. G. Wilson The Sixteenth Century Journal, Vol. 25, No. 3 (Autumn, 1994), str. 743-744</ref><ref>Eight philosophers of the Italian Renaissance, Paul Oskar Kristeller, Stanford University Press,1964</ref> Deno Geanakopoulos je u svom djelu o doprinosu bizantskih učenjaka renesansi rezimirao njihovo ulaganje u tri glavne promjene u renesansnoj misli: '''1)''' U [[firenca|Firenci]] u ranom 14. vijeku sa ranog, centralnog naglaska na retoriku na onaj s naglaskom na metafizičkoj filozofiji uvođenjem i ponovnim tumačenjem platonskih tekstova, '''2)''' U [[venecija|Veneciji]] i [[padova|Padovi]] smanjenjem dominantnosti [[averoizam|averoističkog]] [[Arostotel]]a u nauci i filozofiji dopunjavanjem, ali ne potpunim zamjenjivanjem istog bizantskim tradicijama koje su iskorištavale antičke i [[bizant]]ske komentatore o Aristotelu, '''3)''' i ranije sredinom 15. vijeka u Rimu, naglaskom ne samo na bilo koju filozofsku školu već proizvodnju autentičnijih i pouzdanijih verzija grčkih tekstova relevantnih za sva polja humanizma i nauke i s poštovanjem prema grčkim ocima i crkvi. Teško manje važan bio je njihov direktan ili indirektan utjecaj na [[egzegeza|egzegezu]] samog [[novi zavjet|Novog zavjeta]] [[Visarion]]ovim nadahnućem biblijskih prepravki latinske [[vulgata|Vulgate]] [[Lorenzo Valla|Lorenza Valle]] u svjetlu grčkog teksta.<ref name="ReferenceA"/> == Učenjaci == * [[Leo Allatius]], Rim, bibliotekar [[vatikanska biblioteka|Vatikanske biblioteke]] * [[George Amiroutzes]], Firenca, aristotelovac * [[Henrik Aristippus]] * [[Mihajlo Apostolius]], Rim * [[Aristobulus Apostolius]] * [[Arsenius Apostolius]] * [[Jovan Argiropul]], univerziteti Firence, Rim * [[Simon Atumano]], biskup Gerace u Kalabriji * [[visarion|Basilios Bessarion]] * [[Barlaam od Seminare]], podučio je [[Petrarka|Petrarku]] osnove grčkog jezika * [[Zacharias Calliergi]], Rim * [[Laonik Halkokondil]] * [[Dimitrij Halkokondil]], Milano * [[Halkokondili|Teofil Halkokondil]], Firenca * [[Manuil Hrisohlor]], Firenca, Pavija, Rim, Venecija, Milano * [[Jovan Hrisohlor]], učenjak i diplomata: u srodstvu sa [[Manuilom Hrisohlor]]om, pokrovitelj [[Francesco Filelfo|Francesca Filelfa]] * [[Andronicus Contoblacas]], Bazel, učitelj [[Johann Reuchlin|Johanna Reuchlina]] * [[Johannes Crastonis]], Modena, grčko-latinski rječnik * [[Andronicus Callistus]], Rim * [[Demetrius Cydones]] * [[Mathew Devaris]], Rim * [[Ducas|Demetrios Ducas]] * [[Elia del Medigo]], Venecija * [[Antonios Eparchos]], Venecija, učenjak i pjesnik * [[Theodorus Gaza]], prvi dekan Univerziteta u Ferrari, Napulj i Rim * [[George Gemistos Plethon]], učitelj [[visarion|Bessariona]] * [[George od Trebizonda]], Venecija, Firenca, Rim * [[George Hermonymus]], [[Univerzitet u Parizu]], učitelj [[Erazmo Roterdamski|Erazma]], [[Reuchlin]]a, [[Budaeus]]a i [[Jacques Lefèvre d'Étaples|Jacquesa Lefèvrea d'Étaplesa]] * [[Georgios Kalafatis]] (ca. 1652 – ca. 1720), grčki profesor teoretske i praktične medicine<ref name=" Boehm, Eric H. 1995 755 ">{{cite book | author= Boehm, Eric H. |title= Historical abstracts: Modern history abstracts, 1450-1914, Volume 46, Issues 3-4 |publisher= American Bibliographical Center of ABC-Clio |year= 1995 |page=755 |oclc= 701679973 |quote= Između 15. i 19. vijeka Univerzitet u Padovi privukao je veliki broj grčkih studenata koji su htjeli studirati medicinu. Nisu dolazili samo iz venecijanskih dominiona (gdje procenat dostiže 97% studenata talijanskih univerziteta) već i iz teritorija Grčke pod turskom okupacijom. Nekoliko profesora Škole medicine i filozofije bili su Grci, uključujući Giovannija Cottunija, Niccola Calliachija, Giorgia Calafattija... }}</ref> * [[Andreas Musalus]] (ca. 1665/6 – ca. 1721), grčki profesor matematike, filozof i arhitektonski teoretičar<ref name=" Accademia nazionale dei Lincei 1977 429 ">{{cite book |title=Convegno internazionale nuove idee e nuova arte nell '700 italiano, Roma, 19-23 maggio 1975 |publisher=Accademia nazionale dei Lincei |year=1977 |page=429 |oclc= 4666566 |quote= Nicolò Duodo riuniva alcuni pensatori ai quali Andrea Musalo, oriundo greco, professore di matematica e dilettante di architettura chiariva le nuove idée nella storia dell’arte.}}</ref> * [[Nicholas Kalliakis]] * [[Mathaeos Kamariotis]] * [[Isidor od Kijeva]] * [[Ioannis Kigalas]] (ca. 1622 – 1687), grčki učenjak i profesor filozofije i logike<ref name=" Deutsche Akademie der Wissenschaften zu Berlin 1956 209-210 ">{{cite book |author= Deutsche Akademie der Wissenschaften zu Berlin. Institut für Griechisch-Römische Altertumskunde, Deutsche Akademie der Wissenschaften zu Berlin. Zentralinstitut für Alte Geschichte und Archäologie |title= Berliner byzantinistische Arbeiten, Volume 40 |publisher= Akademie-Verlag |year= 1956 |pages=209–210 |quote= John Cigala (rođen u Nikoziji 1622). Studirao je na Koledžu Svetog Atanazija, Rim (1635-1642), na kojem je diplomirao kao doktor filozofije i teologije i na kojem je uspješno predavao grčki osam godina (1642-1650). Iz Rima se preselio u Veneciju, gdje se bavio zakonom kratko vrijeme, što znači da ga je možda i studirao. - On je 1666. imenovan profesorom filozofije i logike pri Univerzitetu u Padovi. Imenovan je za profesora za drugu stolicu filozofije 1678. pri istom univerzitetu, a 1687. (214) za prvu. Kratko prije 1678. također je bio cenzor knjiga koje je objavljivao S. Ufficio, Venecija, što je pretpostavilo njegovu odanost katoličanstvu i bilo predmet pohvala D’ Alvianija. Njegova grčka i teološka mudrost, njegova skromnost, pobožnost i druge humane vrline predmet su hvale Petina, Nicholasa Boubouliosa i D’ Alvianija. 1685. se javlja kao kum na vjenčanju Antonije, kćeri visokog činovnika Tzane, kretskog slikara, za Marija Botzu. Neki od njegovih epigrama preživjeli su u formi objava u knjigama drugih učenjaka. Zbog svojih dužnosti kao cenzora čini se da je živio u Veneciji s vremena na vrijeme. Umro je 5/11/1687. }}</ref> * [[Ioannis Kottounios]], Padova * [[Konstantinos Kallokratos]] * [[Konstantin Laskaris]], [[Univerzitet u Messini]] * [[Janus Laskaris]] ili [[Rindacenus]], Rim * [[Leonard od Chiosa]], rimokatolički prelat rođen u Grčkoj * [[Nikolaos Loukanis]], Venecija * [[Maksim Grk]] studirao u Italiji prije preseljenja u Rusiju * [[Maximos Margunios]], Venecija * [[Marcus Musurus]], Univerzitet u Padovi * [[Michael Tarchaniota Marullus]], Ancona i Firenca, prijatelj i učenik [[Jovianus Pontanus|Jovianusa Pontanusa]] * [[Leonardos Philaras]] (1595–1673), rani pobornik [[grčki rat za nezavisnost|grčke nezavisnosti]]<ref>{{cite book |author= Merry, Bruce |title= Encyclopedia of modern Greek literature |url= https://archive.org/details/encyclopediaofmo0000merr |publisher= Greenwood Publishing Group |year= 2004 |page=[https://archive.org/details/encyclopediaofmo0000merr/page/n471 442] |isbn= 0-313-30813-6 |quote= Leonardos Filaras (1595-1673) je posvetio dobar dio svoje karijere nagovaranju zapadnoevropskih intelektualaca da podrže oslobođenje Grčke. Dva pisma Miltona (1608-1674) potvrđuju Filarasov patriotski križarski rat. }}</ref> * [[Nicholas Kalliakis]] (Nicolai Calliachius) (1645–1707) - bio je [[grci|grčki]] učenjak i filozof koji je doživio uspjeh u Italiji.<ref>{{cite book |author= Feller, François-Xavier de |title= Dictionnaire historique, Volume 2 |publisher= Mathieu Rieger fils |year=1782 |page=18|oclc=310948713 |quote= CALLIACHI, ( Nicolas ) grec de Candie, y naquit en 1645. Il profefla les belles}}</ref> * [[Leozio Pilatus]], podučio je [[Boccacio|Boccacia]] osnove grčkog jezika * [[Maksim Planud]], Rim, Venecija * [[Franciscus Portus]], Venecija, Ferrara, Geneva * [[John Servopoulos]], učenjak, profesor, Oxford * [[Nikolaos Sophianos]], Rim, Venecija: učenjak i filozof, stvoritelj [[Totius Graeciae Descriptio]] * [[Nicholas Leonicus Thomaeus]], Venecija, Padova * [[Iakovos Trivolis]], Venecija * [[Gregory Tifernas]], Pariz, učitelj [[Jacques Lefèvre d'Étaples|Jacquesa Lefèvrea d'Étaplesa]] i [[Robert Gaguin|Roberta Gaguina]] * [[Gerasimos Vlachos]], Venecija * [[Francesco Maurolico]], matematičar i astronom iz Sicilije == Slikarstvo i muzika == [[File:El Greco - Portrait of a Man - WGA10554.jpg|thumb|right|180px|[[El Greco]] (doslovno "Grk") nadimak kretskog slikara Dominikosa Teotokopoulosa.]] * [[Marco Basaiti]], slikar * [[Belisario Corenzio]], slikar, Napulj * [[Mihail Damaskenos]], Venecija, kretski slikar * [[Thomas Flanginis]], Venecija, finansirao je osnivanje [[flanginisova škola|Flanginisove škole]] za učitelje * [[El Greco]], nadimak kretskog slikara Dominikosa Teotokopoulosa, [[Italija]], [[Španija]] * [[Francisco Leontaritis]], Italija, Bavarska: pjevač i kompozitor * [[Anna Notaras]], Venecija, prva grčka štamparska presa * [[Angelos Pitzamanos]] (1467–1535), [[kreta|kretski]] slikar, [[Otranto]], [[južna Italija]]<ref>[http://www.eikastikon.gr/kritikesparousiaseis/velimezi_en.html Nano Chatzidakis: ''The character of the Velimezis Collection'']</ref> * [[Janus Plousiadenos]], Venecija, himnograf i kompozitor * [[Theodore Poulakis]], Venecija, slikar * [[Emmanuel Tzanes]], Venecija, kretski slikar * [[John Rhosos]], Rim, Venecija, poznat pisar * [[Antonio Vassilacchi]], slikar sa [[Milos]]a, radio je u [[venecija|Veneciji]] sa [[Paolo Veronese|Paolom Veronesom]] == Povezano == * [[Bizantska umjetnost]] * [[Kretska škola]] * [[Bizantska nauka]] * [[Grčki koledž]] * [[Popis bizantskih učenjaka]] * [[Renesansni humanizam]] == Reference == {{reflist}} == Izvori == * Deno J. Geanakoplos, ''Byzantine East and Latin West: Two worlds of Christendom in Middle Ages and renaissance''. The Academy Library Harper & Row Publishers, New York, 1966. * Deno J. Geanakoplos, (1958) ''A Byzantine looks at the renaissance'', Greek, Roman and Byzantine Studies 1 (2);pp:157-62. * Jonathan Harris, ''Greek Émigrés in the West, 1400-1520'', Camberley: Porphyrogenitus, 1995. * Louise Ropes Loomis (1908) ''The Greek Renaissance in Italy'' The American Historical Review, 13(2);pp:246-258. * John Monfasani ''Byzantine Scholars in Renaissance Italy: Cardinal Bessarion and Other Émigrés'': Selected Essays, Aldershot, Hampshire: Variorum, 1995. * Steven Runciman, ''The fall of Constantinople, 1453''. Cambridge University press, Cambridge 1965. * Fotis Vassileiou & Barbara Saribalidou, ''Short Biographical Lexicon of Byzantine Academics Immigrants to Western Europe'', 2007. * Dimitri Tselos (1956) ''A Greco-Italian School of Illuminators and Fresco Painters: Its Relation to the Principal Reims * Nigel G. Wilson. ''From Byzantium to Italy: Greek Studies in the Italian Renaissance.'' Baltimore: Johns Hopkins University Press, 1992. == Vanjske veze == * [http://www.greece2001.gr/docs/1-66.pdf Grčka: Knjige i pisci.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201101080046/http://www.greece2001.gr/docs/1-66.pdf |date=2020-11-01 }} * [http://130.238.50.3/ilmh/Ren/hum-reeve-greek.htm Michael D. Reeve, "O ulozi grčkog u renesansnoj učenosti.'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20040515043300/http://130.238.50.3/ilmh/Ren/hum-reeve-greek.htm |date=2004-05-15 }} * [http://www.the-orb.net/encyclop/late/laterbyz/harris-ren.html Jonathan Harris, 'Bizantinci u renesansnoj Italiji'.] * [http://www.ellopos.net/elpenor/greek-texts/fathers/gennadius_wordfathers.asp Dvojezični (grčki izvornik / engleski) izvodi iz poslanice Gennadiosa Scholariosa oratorima.] * [http://www.duke.edu/web/classics/grbs/FTexts/46/Botley.pdf Paul Botley, Renesansna učenost i atenski kalendar.] * [http://www.uni-mannheim.de/mateo/camenaref/cmh/cmh116.html Richard C. Jebb 'Kršćanska renesansa'.] * [http://www.library.nd.edu/byzantine_studies/documents/krumbacher.pdf Karl Krumbacher: 'Historija bizantske književnosti: od Justinijana do kraja Istočnog Rimskog Carstva (527-1453)'.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160303184935/http://www.library.nd.edu/byzantine_studies/documents/krumbacher.pdf |date=2016-03-03 }} * [http://www.venice-sights.co.uk/san-giorgio-dei-greci.htm San Giorgio dei Greci i grčka zajednica Venecije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080724081906/http://www.venice-sights.co.uk/san-giorgio-dei-greci.htm |date=2008-07-24 }} * [http://www.istitutoellenico.org/ Istituto Ellenico di Studi Byzantini i Postbyzantini di Venezia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171115025931/http://www.istitutoellenico.org/ |date=2017-11-15 }} [[Kategorija:Istočno Rimsko Carstvo]] [[Kategorija:Renesansa]] [[Kategorija:Učenjaci]] ovjs5uowhaup3zlmojvgcv9gedik4is 0 4600429 42669933 42656084 2026-08-10T07:19:13Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669933 wikitext text/x-wiki {{Sređivanje}} {{Infokutija02 vojni sukob | sukob = Izraelsko-palestinski sukob<br/>{{small|({{jez-ar|الصراع العربي الإسرائيلي}})}}<br/>{{small|({{jez-he|הסכסוך הישראלי-ערבי}})}} | deo = Arapsko-izraelskog sukoba | slika= | veličina_slike = 250px | opis_slike = Situacija na teritorijama pod okupacijom [[Izrael]]a, zaključno s prosincom 2011. | datum = [[14. maj]] [[1948.]] – danas | lokacija = <div> * [[Izrael]] * [[Palestinske teritorije]] ** [[Zapadna obala]] ** [[Pojas Gaze]] </div> | teritorija = | status = u toku | strana1 = {{flagicon|Izrael}} [[Izrael]] | strana2 = {{flagicon|Palestina}} [[Palestina]] }} '''Izraelsko-palestinski sukob''' je tekući vojni i politički sukob na [[Levant]]u. [[Rat]] je počeo [[1948.]] i u njemu se suprostavljaju [[Palestinci]] i [[Izraelci]], sa svojim državnim zahtjevima ([[Palestina (država)|Palestina]] i [[Izrael]]). Budući da je počeo sredinom [[20. vijek|20. stoljeća]], jedan je od najdužih sukoba koji su još uvijek u tijeku u svijetu. ==Historija== === Uvod === {{Izraelsko-palestinski sukob (sidebar)}} Pred krajem [[19. vijek|19. stoljeća]] u Europi je nastao [[Cionizam|cionistički pokret]], pokret židovskoga narodnog preporoda pod vodstvom [[Theodor Herzl|Theodora Herzla]], židovsko-mađarskoga pisca njemačkoga jezika i [[Aškenazi|aškenaskoga]] podrijetla. Godine [[1895.]] Herzl je u [[Leipzig]]u i [[Beč]]u objavio "Der Judenstaat",<ref>{{en}} {{cite web |url= https://gutenberg.org/ebooks/25282 |title= The Jewish State|last=Herzl |first=Theodor |date= |website= encyclopedia.ushmm.org |publisher= Project Gutenberg |accessdate= 12. 1. 2026 |quote=}}</ref> tekst koji postavlja teorijske temelje za stvaranje židovske države s planiranom masovnom imigracijom u palestinsku regiju, a [[29. augusta]] [[1897.]] održan je [[Prvi cionistički kongres]] u [[Basel]]u, kojim je pokret utemeljen. Među utemeljiteljima pokreta, uz Herzla su [[Max Nordau]], [[Abraham Salz]], [[Samuel Pineles]] i [[Nathan Birnbaum]], dok su među najvećim nadahnjivačima 19. stoljeća [[Leo Pinsker]], [[Ahad Ha'am]] i [[Moses Hess]]. U prva četiri desetljeća [[20. vijek|20. stoljeća]] više europskih Židova počinje kupovati zemljišta u Palestini od osmanskih veleposjednika. Nastaju tako prvi [[kibuc]]i.{{efn|Godine [[1910.]] u [[Galileja|Galileji]] nedaleko od [[Galilejsko jezero|Tiberijadskog jezera]] nastaje prvi izraelski [[Kibuc|kibuc]], [[Degania Alef]] ({{jez-he|דגניה א'}}), koji su utemeljili skupina židovskih pionira socijalističke alije, ponajviše pristiglih iz [[Rusko Carstvo|Ruskoga Carstva]]. To je uzor zajednice kolektivnoga poljodjelstva, utemeljene na zajedničkom vlasništvu i zajedničkom radu.}} [[Datoteka:Allenby_enters_Jerusalem_1917.jpg|thumb|left|250px|Ulazak [[British Army|britanskih snaga]] pod [[Edmund Allenby|E. Allenbyjom]] u [[Jeruzalem]] [[1917.]]]] U međuvremenu, [[Prvi svjetski rat]] srušio je [[Osmansko Carstvo]] i otvorio vrata engleskim i njemačkim interesima na području [[Arabija|Arapskog poluotoka]] i [[Irak]]a. Palestinsko područje ([[Bejrutski vilajet]], [[Mutasarifat Libanonske planine]], [[Jeruzalemski Mutasarifat]]) je povjereno [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Englezima]] od strane [[Liga naroda|Društva naroda]]. Britanija je 1917. donijela [[Balfourova deklaracija|Balfourovu deklaraciju]], koja je obećala stvaranje "jevrejske domovine u [[Palestina|Palestini]]".{{citation needed}} Deklaracija je uzrokovala prve napetosti u regionu nakon talasa imigracije Jevreja. Palestinsko područje, razmjerno rijetko naseljeno, počinje se ispunjati valovima Židova iz Europe ({{jez-he|עליה}}, [[Alija (Izrael)|alija]]), premda valja imati na umu da je ondje postojala vrlo drevna, iznimno malobrojna zajednica koja se nije nikada udaljila iz Izraela još od rimskoga doba. S druge strane, mjesna arapska zajednica počinje se doživljavati kao "Arapi Palestine". [[Mandatna Palestina|Britanski mandat nad Palestinom]] imao je zadaću upravljati pokrajinom kroz određeni broj godina, razrješujući probleme suživota između Židova i Arapa. U međuvremenu su na palestinskom području doseljeni Židovi proveli znatne preobrazbe u poljoprivredi, urbanizmu i obrtništvu. Arapsko je stanovništvo poraslo, a sukobi među naoružanim skupinama postali su sve učestaliji.<ref>{{cite web|url=http://digitalcommons.iwu.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1026&context=history_honproj|title=The Roots of the Israeli-Palestinian Conflict: 1882–1914|access-date=22. augusta 2017|archive-date= 2017-08-23|archive-url=https://web.archive.org/web/20170823071629/http://digitalcommons.iwu.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1026&context=history_honproj|url-status=live}}</ref><ref>{{cite encyclopedia|author=|date=26. oktobra 2020|title=Balfour Declaration &#124; History & Impact|encyclopedia= [[Encyclopædia Britannica]] |publisher= Encyclopædia Britannica, Inc. |location= Chicago |access-date=14. novembra 2025|url=https://www.britannica.com/event/Balfour-Declaration|archive-date=2015-05-04|archive-url=https://web.archive.org/web/20150504203019/http://www.britannica.com/EBchecked/topic/50162/Balfour-Declaration|url-status=live}}</ref> [[1930-e|Tridesetih]] i [[1940-e|četrdesetih]] godina snažni valovi Židova bježe iz Europe, a znatan dio sklonište pronalazi u Palestini. Neki bježe pred [[Izbori za Reichstag u martu 1933.|usponom]] [[Adolf Hitler|Hitlera]] na vlast u Njemačkoj (mart [[1933.]]), pred [[Nürnberški zakoni|Nürnberškim zakonima]] ([[15. septembra]] [[1935.]]) i pred nacističkim [[Anschluss|Anschluß]]om Republike Austrije ([[13. marta]] [[1938]]). Masivan val bježi nakon izbijanja [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskoga rata]]. U nacističkom genocidu ([[Holokaust|šoa]], decembar [[1941.]] – maj [[1945.]]) umire oko šest milijuna<ref>{{cite web |url= https://encyclopedia.ushmm.org/content/en/article/documenting-numbers-of-victims-of-the-holocaust-and-nazi-persecution |title= How Many People did the Nazis Murder? |last= |first= |date= |website= encyclopedia.ushmm.org |publisher= United States Holocaust Memorial Museum |accessdate= 14. 11. 2025 |quote=Six million Jewish people died in the Holocaust.|language=en}} </ref> Židova, većinom u sistemu koncentracijskih logora ([[Logor smrti Treblinka|Treblinka]], [[Logor smrti Belzec|Bełżec]], [[Logor smrti Sobibor|Sobibór]], [[Koncentracijski logor Auschwitz|Auschwitz-Birkenau]], [[Koncentracijski logor Majdanek|Majdanek]], [[Logor smrti Chełmno|Chełmno]], [[Koncentracijski logor Dachau|Dachau]] i drugi). Među preživjelima [[1945.]] znatan dio emigrira u Palestinu. Dana [[22. marta]] [[1945.]] uz podršku engleske diplomacije nastaje [[Arapska liga]] sa svrhom promicanja arapskoga jedinstva (panarabizma), reagiranja na kolonijalnu dominaciju, podupiranja palestinske stvari te uspostavljanja gospodarske i kulturne suradnje među arapskim državama. U osnutku sudjeluju [[Kraljevina Egipat]], [[Kraljevina Irak]], [[Jordan|Kraljevina Transjordanija]], [[Sirija|Republika Sirija]], [[Libanon|Republika Libanon]], [[Saudijska Arabija|Kraljevina Saudijska Arabija]] i [[Kraljevina Jemen]]. Projekt nastaje ponajprije poticajem Egipta i njegovog predsjednika vlade [[Mustafa al-Nahas|Mustafe an-Nahasa]]. [[Datoteka:UNGA 181 Map.png|thumb|left|230px|Države koje su glasovale (zelena boja) za UN-ovu Rezoluciju 181 (1947).]] Britanski mandat je završen [[1947]]/[[1948|48]]. Dana 29. novembra 1947, [[Ujedinjene nacije|Ujedinjeni narodi]] su donijeli [[Rezolucija 181|Rezoluciju 181]],<ref>{{Cite web |orig-date=29. novembra 1947 |title= Rezolucija 181 (II) Opće skupštine Ujedinjenih Naroda |url=https://documents.un.org/doc/resolution/gen/nr0/038/88/pdf/nr003888.pdf |language=en, fr}}</ref> kojom je se područje dijelilo na [[Izrael|Državu Izrael]] i [[Palestina (država)|Državu Arapa Palestine]]. Podjela je odredila 55% područja Jevrejima (s [[Negev|Negevskom pustinjom]]) i 45% područja Arapima ([[Judeja]], [[Samarija]]). Na sjeveru je [[Galileja]] podijeljena na dva dijela. Nastanak Izraela bio je u dobroj mjeri poduprt od strane [[Sovjetski Savez|Sovjetskoga Saveza]] pod [[Josif Staljin|Staljinom]], kao i od većine zemalja članica Ujedinjenih naroda. Rezoluciji su se protivile arapske države, koje su odbacile cjelokupan tekst i zahtijevale cijelo područje između [[Jordan (rijeka)|rijeke Jordan]] i [[Sredozemno more|Sredozemnoga mora]]. Među Palestincima jedan od najprepoznatljivijih vođa bio je [[Veliki muftija Jerusalima|veliki muftija Jeruzalema]], [[Muhamed Amin al-Huseini|Amin al-Huseini]], koji je bio nacist, mrzitelj Židova i veliki poklonik [[Hitler]]a i [[Mussolini]]ja. Novačio je pripadnike [[Schutzstaffel|SS-ovaca]] među muslimanima i osnovao je 13. SS oružanu brdsku diviziju Handžar. [[Datoteka:Declaration of State of Israel 1948 2.jpg|thumb|left|200px|[[David Ben-Gurion]] proglašava državu Izrael (1947).]] Na temelju odluke Ujedinjenih naroda iz novembra 1947., britanski mandat u Palestini je prestao u ponoć [[14. maja]] [[1947]]. Istog dana je [[David Ben-Gurion]], privremeni vođa Izraelskog narodnog vijeća, proglasio '''[[Deklaracija o proglašenju države Izrael|deklaraciju o neovisnosti države Izrael]]'''. U tekstu se spominje [[Tanah|biblijski]] pojam obećane zemlje (''[[Zemlja Izrael|Erec Izrael]]'').{{citation needed}} Odmah su je priznale i [[SAD|Sjedinjene Američke Države]] i [[Sovjetski Savez]], a do kraja godine učinila je to i većina suverenih država u svijetu, s iznimkom arapskih. U službenom kabelogramu<ref>{{en}} {{cite web |url= https://en.wikisource.org/wiki/Cablegram_from_the_Secretary-General_of_the_League_of_Arab_States_to_the_Secretary-General_of_the_United_Nations |title= Kabelogram glavnog tajnika Lige arapskih država glavnom tajniku Ujedinjenih naroda |last= |first= |date= 15. maja 1948|website= |publisher= [[Wikisource]] |accessdate= 14. 11. 2025 |quote=}}</ref> glavnog tajnika Lige arapskih država, [[Abdul Rahman Azam|Abdula Rahmana Azama]], upućenom njegovom pandanu u Ujedinjenim narodima 15. maja, arapske države su javno proglasile svoju nakanu da stvore "ujedinjenu državu Palestine" umjesto dviju država – jedne židovske i druge arapske – predviđenih planom Ujedinjenih naroda. One su tvrdile da navedene državne odluke nisu valjane jer im se protivila većina palestinskih Arapa te su potvrdile da je, zbog izostanka zakonite vlasti, bilo nužno intervenirati radi zaštite arapskih života i imovine. Istoga dana je Amin al-Huseini okupio svoje milicije i poveo napad na državu Izrael, zajedno sa svim susjednim državama i Arapskom ligom (Egipat, Transjordanija, Sirija, Libanon, Irak, Saudijska Arabija, Jemen). === Arapsko-izraelski rat (1948) === {{glavni|Arapsko-izraelski rat 1948.}} [[Arapsko-izraelski rat 1948.|Prvi arapsko-izraelski]] rat trajao je četrnaest mjeseci. Izrael u početku nije imao redovitu vojsku, nego niz postrojbi – cionističkih četa ([[Haganah]], [[Lohamei Herut Israel]], [[Irgun]]). Dana 26. maja izraelska privremena vlada je utemeljila [[Izraelske obrambene snage]] (IDF) sjedinjavanjem Haganaha, Irguna i Lehija. Izrael se spasio od arapske nakane da ga sravni sa zemljom zahvaljujući Staljinu, koji je preko [[Čehoslovačka Socijalistička Republika|Čehoslovačke]] potajno dostavio oružje Izraelu.{{citation needed}} Rat je se završio u julu [[1949]]. Uoči rata na području cijele Palestine živjelo je 1.300.000 Arapa te 600.000 Židova.{{citation needed}} Iako je Izrael od prije imao polu-samostalnu vladu, a u trenutku napada arapskih država imao je pod oružjem 35.000 ljudi, nije bio spreman za rat većih razmjera. Najvažniji oslonac obrane bile su milicije u koje su bili organizirani stanovnici malih poljoprivrednih komuna – [[kibuc]]a. S druge strane, palestinski [[Arapi]] se nisu nikad oporavili od poraza u ustanku [[1936.]] te je većina njihovih vođa bila u egzilu, a veliki dio arapskih gerilaca razoružala je britanska vlast. Na početku rata, sjever Izraela napadale su sirijske i libanonske snage, a transjordanska Arapska legija, ojačana iračkim vojnim kontingentom, prodrla je u smjeru grada [[Jeruzalem]]a. Egipatske snage, koje su s otprilike 12.000 vojnika bile najbrojnija arapska vojska u ratu, napredovale su s područja [[Sinaj]]skog poluotoka u smjeru grada [[Tel Aviv]]a. No, arapske vojske su djelovale bez jasno definiranih ciljeva i međusobne koordinacije što će se u drugoj fazi rata pokazati kobnim. Nakon dva tjedna borbi, transjordanska vojska zauzela je stari dio grada [[Jeruzalem]]a koji su od prije opsjedali arapski militanti, dok su židovske snage ostale odsječene u novom dijelu grada. Na sjeveru Palestine sirijske snage osvojile su grad [[Mishmar HaYarden|Mišmar Hajarden]], a na jugu su Egipćani zauzeli [[pojas Gaze]] te [[Negev|Negevsku pustinju]] i grad [[Beersheba|Beer Šebu]]. Nekoliko dana kasnije egipatske snage su se spojile južno od [[Tel Aviv]]a s transjordanskom vojskom, čime su arapska osvajanja u ratu 1948. godine dosegnula svoj teritorijalni maksimum. Izrael se u tom trenutku nalazio u izrazito teškoj poziciji. Državnost i opstanak Židova u Palestini bili dovedeni su u pitanje, a jedini segment bojišta kojim je još uvijek dominirala izraelska strana bio je zračni prostor. Na poticaj Ujedinjenih naroda iz 11. juna 1948. borbe su zaustavljene. Izrael je iskoristio stanku u ratu za dopremanje oružja te reorganizaciju i pregrupiranje svojih snaga, a broj ljudi pod oružjem na izraelskoj strani u to je vrijeme narastao na 60.000 tisuća. Presudnu ulogu u naoružavanju Izraela u Prvom izraelsko-arapskom ratu je imao [[Sovjetski Savez]] preko [[Čehoslovačka Socijalistička Republika|Čehoslovačke]].{{citation needed}} Sovjeti su u nastanku Izraela vidjeli priliku za ostvarenje vlastitih strateških interesa na [[Bliski istok|Bliskom istoku]]. Vrijeme prekida vatre je Ben-Gurion iskoristio i za osnaživanje izraelskog vojnog zapovjedništva te je odlučeno da se sve naoružane skupine stave pod zajedničko zapovjedništvo. Ben Gurion je još krajem maja proglasio stvaranje [[Izraelske obrambene snage|Izraelskih obrambenih snaga]], koje su zabranjivale druge oružane snage na izraelskom teritoriju. Najveći problem izraelskom vodstvu bila je desna milicija [[Irgun|Irgun Tzvai Leumi]], koja je poluautonomno vodila borbe protiv Arapa. U junu 1948. godine došlo je do međužidovskog oružanog sukoba oko [[Slučaj Altalena|broda Altalena]] u kojem je poginulo više od 80 ljudi. Međužidovski građanski rat je spriječen nakon što je vodstvo Irguna prihvatilo zajedničko zapovjedništvo pod Ben Gurionom. No, međužidovsko prolijevanje krvi bacilo je sjenu na izraelsku unutrašnju politiku koja je trajala još godinama nakon događaja, a neizravno se osjećala u odnosima izraelske ljevice i desnice i desetljećima kasnije. Uz međunarodno posredovanje predvođeno švedskim diplomatom [[Folke Bernadotte|grofom Bernadotteom]], predstavnici dviju strana na grčkom otoku [[Rodos]]u počeli su pregovore o budućnosti Palestine. Bernadotte je predlagao davanje područja [[Galileja|Galileje]] Židovima a [[Negev|Negevske pustinje]] Arapima, no obje su strane odbile njegov prijedlog te su 9. jula, nakon četiri tjedna obustave vatre, borbe obnovljene. Izrael je nizom manjih operacija nastojao vratiti pod svoju kontrolu teritorij koji je izgubio tijekom proteklih mjeseci, ali i proširiti se izvan područja koje mu je bilo namijenjeno planom Ujedinjenih naroda. Dana 11. jula 1948. izraelske su snage preuzele grad [[Lod (grad)|Lod]] u palestinskih milicija (operacija "Dani"), a sljedećega dana osvojile su i [[Ramla|Ramlu]]. Dana 15. i 16. jula napale su [[Latrun]], ali ga nisu uspjele zauzeti. Izraelska ofenziva "Dekel" na sjeveru Palestine dovela je do izraelskog osvajanja grada [[Nazaret]]a i donje [[Galileja|Galileje]]. Istodobno je izraelsko ratno zrakoplovstvo napalo glavne arapske gradove [[Kairo]], [[Damask]] i [[Amman|Aman]]. Na pritisak Ujedinjenih naroda 18. jula sklopljeno je novo primirje s namjerom oživljavanja pregovora, no konačni udarac mirnom rješenju sukoba zadalo je ubojstvo međunarodnog posrednika grofa Bernadottea, kojeg su ubili židovski ekstremisti iz organizacije Lehi. Izraelske pobjede stvorile su nesuglasice između arapskih saveznika u pogledu daljnjeg vođenja rata – Jordan i Irak su bili spremni na pregovore s Izraelcima, dok je egipatski kralj [[Faruk I od Egipta|Faruk I]] odbio pred vlastitom javnosti priznati poraz te je i nadalje podržavao nastavak borbi. Završna faza rata počela je početkom oktobra izraelskom ofanzivom na južnom bojištu. U njoj su nakon deset dana borbi Egipćani odbačeni u pojas Gaze. Krajem decembra 1948. godine Izraelci su krenuli u novu ofenzivu na području pustinje Negev. Nakon što je izraelska vojska odsjekla egipatske snage u Gazi, egipatski kralj Faruk pristao je na primirje. Prekid vatre između Izraela i Egipta potpisan je na otoku [[Rodos]]u [[24. februara]] [[1949]] ([[Primirje na Rodosu (1948)|Primirje na Rodosu]]). Izraelski teritorij je nakon rata bio veći za otprilike 3.400 km{{sup|2}} od onog koji mu je bio namijenjen po planu podjele Ujedinjenih naroda. Od dijelova Palestine koje su nadzirale arapske vojske prostor zapadne obale rijeke Jordan anektirala je Transjordanija koja je 1949. promijenila ime u [[Jordan]], dok je područje Gaze bilo pripojeno Egiptu. <center> <gallery> 1947 Arab-Israeli War (997008136835005171).jpg|Izraelske jedinice u Tel Avivu. Arab fighters of the Holy War Army in Jerusalem 1948.jpg|Arapske jedinice u Jeruzalemu. 1948 Arab-Israeli War 997008137260405171.jpg|Izraelske snage kod Aškelona. Arab volunteers.jpg|Arapski dragovoljci. </gallery> </center> === Razdoblje između 1949. i 1967. === [[Datoteka:JerusalemEastAndWest.jpg|thumb|left|125px|Područja Jeruzalema između 1948. i 1967.]] [[Datoteka:Palestinian refugees.jpg|thumb|right|250px|Kolone Palestinaca protjeranih 1948. godine.]] Krajem rata, Izrael je teritorijalno proširen jer je kao pobjenik u ratu, zauzeo je cijelu [[Galileja|Galileju]] i [[Zapadni Jeruzalem]]. [[Zapadna obala|Zapadnu obalu]] je zauzeo Jordan, dok je [[Pojas Gaze]] zauzeo [[Egipat]]. Rat je završen s obustavama borbi koje su u biti ostavile političko stanje neizmijenjenim. Prvi izraelsko-arapski rat je u pogledu ljudskih gubitaka bio najskuplji rat koji je Izrael vodio – u ratu je poginulo oko šest tisuća Izraelaca, od toga trećina pri opsadi Jeruzalema, a ranjeno je oko 35.000 ljudi,{{citation needed}} što je bilo otprilike 5% tadašnjeg židovskog stanovništva{{citation needed}} Palestine. Na arapskoj je strani poginulo oko 8.000 ljudi, od toga 1.000 civila. Obje su strane počinile više zločina nad civilnim stanovništvom. Tijekom borbi i nakon rata oko 900.000 palestinskih Arapa{{citation needed}} (drugi izvori: oko 700.000){{citation needed}} je protjerano iz svojih domova na teritorij susjednih zemalja, više stotina arapskih naselja je nestalo (''[[nakba]]'').{{efn|"[[Nakba]]" ({{jez-ar|نَكْبَة}}) znači "nesreća", "katastrofa" ili "velika propast".}} Neke palestinske vođe su također uvjerile Palestince da privremeno odsele, uz obećanje da će se vratiti kada palestinska država bude ponovno ujedinjena. Istodobno – od rata pa do iza rata 1967. godine – se odvija [[Egzodus Jevreja iz arapskih država|jevrejski protuegzodus]] između 800.000 i 1.000.000 Židova{{citation needed}} (drugi izvori: 600/700.000 Židova{{citation needed}}) protjerano iz susjednih arapskih država, lišeno imovine i prisiljeno izbjeći u Izrael. Proces protjerivanja izraelskih Arapa protegao se do [[1951.]] godine, kada je protjerano nekoliko tisuća Arapa sa sjevera Izraela tijekom projekta skretanja vodnih tokova. Arapski izbjeglički val bit će povod mnogih regionalnih sukoba koji će uslijediti u budućnosti i stalni izvor destabilizacije cijele regije. Za njih će biti stvorena i posebna agencija Ujedinjenih naroda za izbjeglice. Poraz arapskih država u ratu 1948. godine doveo je do političkih previranja i krupnih promjena u arapskim zemljama. U Siriji je u martu 1949. izveden vojni udar generala Husnija al Zaima, koji je već nakon nekoliko mjeseci bio srušen, nakon toga je sljedećih godina uslijedio niz novih vojnih udara. Jordanskog kralja Abdulaha je u julu 1950. ubio palestinski mladac, nezadovoljan potpisivanjem primirja s Izraelom. Poraz u ratu 1948/49. bio je također najvažniji razlog zbog kojega je [[1952.]] godine svrgnut egipatski kralj Faruk i proglašena Republika Egipat. Za razliku od svojih arapskih susjeda, koji su nakon rata bili u stalnom političkom previranju, Izrael se učvrstio kao stabilna [[predstavnička demokratija|predstavnička demokracija]]. U zemlji su 1949. održani izbori, nakon kojih je Ben Gurion postao prvi premijer a bivši cionistički vođa [[Haim Vajcman]] prvi izraelski predsjednik. U decembru [[1949.]] Izrael osniva "Centralni institut za koordinaciju" ([[Mossad]]),{{efn|Riječ "[[Mossad]]" ({{jez-he|המוסד למודיעין ולתפקידים מיוחדים}}) na [[Hebrejski|hebrejskom]] znači upravo "institut", "zavod".}} izraelska tajna obavještajna i sigurnosna služba, na prijedlog [[Reuven Šiloah|Reuvena Šiloaha]] premijeru [[David Ben Gurion|Davidu Ben Gurionu]]. Dana [[5. jula]] [[1950.]] [[Kneset]] je donio [[Zakon o povratku (Izrael)|Zakon o povratku]] ({{jez-he|חוק השבות}}),<ref name="hok hašvut">{{en}} {{cite web |url= https://www.jewishvirtuallibrary.org/israel-s-law-of-return#google_vignette |title= Temeljni zakoni Izraela: Zakon o povratku |last= |first= |date= 5. jula 1950 |website= jewishvirtuallibrary.org |publisher= Jewish Virtual Library |accessdate= 14. 11. 2025 |quote=}} </ref> koji omogućuje svakom [[Jevreji]]nu da se nastani u Izraelu i stekne izraelsku putovnicu, otvarajući tako novi, širok i trajan val židovskoga useljavanja. Potpisnici zakona su bili [[David Ben Gurion]], [[Moše Šapira]], [[Josef Sprinzak]]. {{cquote|Svaki Židov ima pravo doći u ovu zemlju kao ''olej''.{{efn|''Oleh'' ({{jez-he|עֹלֶה}}, mn. ''olim'') iliti ''olah'' ({{jez-he|עולה}}, mn. ''olot''), znači doseljenik koji dolazi u [[Izrael]] putem [[Alija (Izrael)|alije]] ({{jez-he|עֲלִיָּה}}).}}<ref name="hok hašvut"/>}} U međuvremenu došlo je do niza promjena na međunarodnoj pozornici. Godine [[1948.]] [[SFRJ|Jugoslavija]] i [[Sovjetski Savez]] su [[Raskol Tita i Staljina|prekinuli svoje odnose]], otvarajući tako unutarnji rascjep u [[Varšavski pakt|Varšavskom paktu]] i u međunarodnoj komunističkoj fronti. Otvara se rasprava o atlantskom i sovjetskom kolonijalizmu. Pod [[Harry S. Truman|Trumanovom]] administracijom [[SAD|Sjedinjene Države]] su pokrenule dugotrajan [[Marshallov plan|program pomoći]] (1947-1952) zapadnim zemljama i drugima smatranima strateški važnima, financirajući poslijeratnu obnovu u zamjenu za političku i vojnu potporu u borbi protiv komunizma. Istodobno, [[NATO]] u Europi uspostavlja mrežu uvježbanih civila i vojnika ([[Stay-behind|stay-behind]]), spremnu djelovati kao protusovjetska gerila u slučaju okupacije. Njome uglavnom upravljaju i financiraju [[CIA]] i [[MI6]]. Oko [[1948.]] Izrael prelazi u zapadnu sferu.{{citation needed}} Premda nije član NATO saveza, faktički je bio usklađen s Washingtonom i Londonom. Dana [[18. aprila]] [[1954.]] na vlast u Egiptu dolazi pukovnik [[Gamal Abdel Nasser|Gamal Abdel Nasser]] nakon vojnoga prevrata, uspostavljajući [[Egipat|Arapsku Republiku Egipat]]. On će biti glavni nadahnitelj [[Arapski socijalizam|arapskoga socijalizma]], zajedno s [[Michel Aflak|Michelom Aflakom]] i [[Salah ad-Din al-Bitar|Salahom ad-Dinom al-Bitarom]]. Nadahnut će irački arapski socijalizam ([[Abd al-Karim Kasim]]), libijski ([[Moamer Gadafi|Gaddafi]]), sirijski ([[Hafiz al-Assad|Assad Stariji]]), alžirski ([[Ahmed Ben Bella|Ben Bella]]), marokanski ([[Mehdi Ben Barka|Ben Barka]]) i mnoge druge. U Palestini Nasserova arapska revolucija nadahnjuje neke mlade palestinske borce, poput [[Najef Hawatmeh|Naye­fa Hawatmeha]], [[George Habaš|Georgea Habaša]] i [[Jaser Arafat|Jasera Arafata]]. No, ubrzo se odnosi između Izraela i Egipta pogoršavaju. Egipat je blokirao [[Tiranski tjesnac]] (septembar 1955.), onemogućivši izraelsku plovidbu, podupirao je [[fedajine]] i njihove upade na izraelski teritorij te je tražio sovjetsko oružje. Naime, u septembru [[1955.]] potpisan je sporazum o isporuci oružja između Egipta i [[Čehoslovačka Socijalistička Republika|Čehoslovačke]], pri čemu je Čehoslovačka djelovala kao posrednik Sovjetskog Saveza, pri čemu će SSSR otvoriti svoj svoj prvi veliki prodor na [[Bliski istok]], pretvoriti Egipat u regionalnu vojnu silu i izazvati paniku u Izraelu. Dana 5. marta 1953. u Moskvi umire [[Staljin]], a na položaju [[Generalni sekretar Komunističke partije Sovjetskog Saveza|generalnog sekretara]] nasljeđuje ga [[Nikita Hruščov]], ukrajinski politički komesar, blizak [[Lazar Kaganovič|Kaganoviču]], [[Georgij Žukov|Žukovu]], [[Anastas Mikojan|Mikojanu]], [[Nikolaj Bulganjin|Bulganjinu]], [[Leonid Brežnjev|Brežnjevu]] i [[Mihail Suslov|Suslovu]]. Hruščov otvara novi politički smjer u Sovjetskom Savezu. U razdoblju [[1953]]/[[1955|55.]] bio je vrlo otvoren prema Izraelu, nadajući se da bi od njega mogao dobiti "socijalističku i nesvrstanu" državu, potencijalni most prema Bliskom istoku i državu s jakom radničkom klasom i sindikatima. Od [[1955.]] sve se mijenja. Nasserov Egipat postaje najvažniji saveznik SSSR-a u arapskom svijetu. Hruščov prelazi na izrazito propalestinske i proarapske pozicije, vidjevši u Nasseru protuimperijalističkoga vođu sposobnog suprotstaviti se Britancima i mogućem centru sovjetskog utjecaja na Mediteranu. SSSR počinje financirati zemlje otvoreno neprijateljske prema Izraelu – Egipat, Siriju, Irak i Jemen. ==== Sueska kriza ==== {{glavni|Sueska kriza}} Kad je [[26. jula]] [[1956.]] [[Gamal Abdel Nasser|Nasser]] službeno objavio [[Nacionalizacija|nacionalizaciju]] [[Sueski kanal|Sueskog kanala]], oduzevši ga [[Kompanija Sueskog kanala|Kompaniji Sueskog kanala]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] i [[Francuska]] u tome su vidjeli izravni izazov svojim ekonomskim interesima i udar na svoj međunarodni prestiž i geopolitički položaj, do te mjere da su u Nasseru prepoznali neprijatelja kojega treba hitno ukloniti. [[Sinaj|poluotok Sinaj]] bio je važna strateška točka zbog nafte, regionalnih geopolitičkih ravnoteža te pristupa [[Sredozemno more|Sredozemnom]] i [[Crveno more|Crvenom moru]]. U oktobru [[1956.]] Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska i Izrael su se sastali u tajnosti ([[Sévreski protokol (1956)|Sévreski protokol]]{{efn|[[Sévreski protokol]] bio je tajni diplomatski sporazum postignut između vlada [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]], [[Francuska|Francuske]] i [[Izrael]]a tijekom razgovora održanih od [[22. oktobra|22.]] do [[24. oktobra]] [[1956.]] u [[Sèvres]]u u Francuskoj.}}) i odredili plan za usklađenu agresiju na Egipat s ciljem rušenja Nassera i ponovnoga preuzimanja nadzora nad Kanalom. Dana [[29. oktobra]] [[1956.]] izraelska vojska napala je [[Pojas Gaze]] i [[Sinaj|Sinajski poluotok]] te brzo napredovala prema području kanala, izazvavši oružani sukob s Egiptom. Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska su javno zatražile od obiju strana da se zaustave "radi zaštite Kanala", no Egipat je to odbio, nakon čega su Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska započeli bombardiranje i iskrcavanje. Kriza se okončala kada je [[Sovjetski Savez]] zaprijetio intervencijom na strani Egipta, a [[SAD|Sjedinjene Države]] osudile izraelski napad. U tom trenutku su se Britanci, Francuzi i Izraelci, bojeći se širenja sukoba, odlučili na povlačenje. Konačni je ishod bio taj da je Izrael vojno porazio Egipat na Sinaju, dok su Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska ostvarili taktičku pobjedu, ali su pretrpili politički poraz golemih razmjera. Sovjetski Savez zaprijetio je intervencijom protiv Ujedinjenog Kraljevstva i Francuske, dok je [[Dwight D. Eisenhower|Eisenhower]] otvoreno osudio izraelski napad na Egipat jer se bojao da bi kriza mogla približiti arapske zemlje SSSR-u, djelovati kao povratak europskog kolonijalizma i potkopati američku protukomunističku liniju u arapskom svijetu. No, Nasser je preživio izravni napad i postao junak arapskog svijeta. Nakon Sueske krize geopolitičke su se pozicije u Levantu radikalizirale. [[Nikita Hruščov|Hruščov]] je oštro osudio Izrael, smatrajući ga sudionikom imperijalističke koalicije protiv Egipta. SSSR postaje tako glavni pokrovitelj arapskih ciljeva, gledajući na Izrael kao na "instrument imperijalizma", državu u sukobu s progresivnim [[Panarabizam|panarabizmom]] i zemlju koja diskriminira svoje arapske građane. Mnoge su se arapske zemlje približile SSSR-u, osobito Egipat, Sirija i Irak, koji su postali njegovi strateški partneri. <!-- break --> Teorijski su još uvijek postojale mogućnosti za stvaranje palestinske države, ali u razdoblju teških geopolitičkih prevrata arapske države su radije izbjegle borbu za tu stvar te su se ograničile na osnivanje izbjegličkih logora za Palestince, u kojima će oni ostati sve do 1967. U zamrznutoj situaciji Palestinci su izgubili povjerenje u arapske zemlje te su [[28. maja]] [[1964.]] osnovale vlastitu [[Gerila|gerilsku]] organizaciju nazvanu [[Narodni front za oslobođenje Palestine]] (PLO) putem oružane borbe. Nakon dvojice slabih vođa ([[Ahmad Šukeiri]], 1964-1967; [[Jahja Hamuda]], 1967-1969) PLO bira snažnog vođu, [[Jaser Arafat|Jasera Arafata]] (1969-2004). === Radikalizacija i napuštanje mirovnog procesa === {{multiple image <!-- Layout parameters --> | align = right | direction = | background color = | total_width = 350px | caption_align = center | image1 = Yahya Sinwar portrait 3x4.jpg | alt1 = | link1 = | thumbtime1 = | caption1 = [[Jahja Sinvar]] | image2 = Mahmoud Abbas 2011.jpg | alt2 = | link2 = | thumbtime2 = | caption2 = [[Mahmud Abas|Abu Mazen]] }} Godine [[2006.]] [[Hamas]] je na [[Palestinski izbori 2006.|palestinskim parlamentarnim izborima]] dobio 44% glasova, s pobjedom i u Cisjordaniji i u Gazi. Izrael je na to odgovorio da će pokrenuti ekonomske sankcije ukoliko Hamas ne pristane prihvatiti prethodne izraelsko-palestinske sporazume, se ne odreče nasilja i ne priznaje pravo Izraela na postojanje, uvjete koje je Hamas sve odbacio. U Cisjordaniji su [[Mahmud Abas|Abu Mazenove]] milicije istrijebile ljude i mjesne zastupnike Hamasa i ponovno preuzele vlast, a tako isto u Gazi su pripadnici Hamasa istrijebili predstavnike OLP-a, bacajući ih s nebodera ([[Sukob između Fataha i Hamasa (2006/07)|sukob Fataha i Hamasa]]). Nakon [[Bitka za Gazu (2007)|bitke za Gazu]] (2007.), Hamas je preuzeo punu kontrolu nad tim područjem. Iste godine Izrael je uveo pomorsku blokadu Pojasa Gaze, a suradnja sa [[Egipat|Egiptom]] omogućila je kopnenu blokadu egipatske granice. Napetosti između Izraela i Hamasa eskalirale su do kraja [[2008.]], kada je Izrael pokrenuo operaciju [[Rat u Gazi (2008–2009)|Lijevano olovo]] na Gazu, što je rezultiralo tisućama civilnih žrtava i milijardama dolara štete. U februaru [[2009.]] je potpisan uz međunarodno posredovanje prekid sukoba između strana, iako su se okupacija i sporadični izljevi nasilja nastavili. Palestinsko stanovništvo je se postupno udaljilo od [[Mahmud Abas|Abua Mazena]] i [[Fatah]]a, držanoga mlakim i neodlučnim reformistom, osim što je bio centar široke mreže korupcije, te se približilo nepomirljivim stajalištima Hamasa. === Netanyahu i Hamas === Druga najsnažnija stranka, Netanyahuov [[Likud]], je uspjela sastaviti koaliciju i doći na vlast 2009., te će s time ostati na vlasti dugi niz godina. Razdoblje Netanyahua obilježit će radikalizaciju dvaju tabora: Izrael će se okrenuti krajnjoj desnici, a Palestina će doživjeti hegemonijski uspon Hamasa, uz slabljenje reformističkih struja i produbljenje historijskih unutarnjih podjela među Arapima. Netanyahuova politika je provodila sustavan naum potkopavanja mirovnoga plana, naglo naseljavajući Cisjordan s kolonima{{efn|Izrael je do 2025. kolonizirao oko 42% palestinske Cisjordanije i doselio 700.000 Židova.}} a s druge strane potajno podupirajući Hamas,{{citation needed}} jedini sugovornik koji mu je omogućavao traženu polarizaciju i prekid mirovnog procesa. Godine [[2011.]] propao je pokušaj Palestinskih vlasti da dobiju članstvo u [[Ujedinjene Nacije|Ujedinjenim narodima]] kao potpuno suverena država. Sporadični raketni napadi na Izrael i izraelski zračni napadi još uvijek se događaju u Gazi pod Hamasovom kontrolom. U novembru [[2012]], predstavništvo Palestine u UN-u je unapređeno u državu promatrača nečlanicu, a naziv misije je promijenjen iz "Palestina (predstavljena PLO-om)" u "Država Palestina". Istog novembra 2012. izbio je [[Operacija Stup od oblaka|sukob između Gaze i Izraela]]. Povod je bilo ubojstvo [[14. novembra]] [[2012.]] [[Ahmad al-Džabari|Ahmeda Džabarija]], Hamasovog vojnoga vođu, od strane izraelskih snaga. Na njegovo ubojstvo Palestinci su odgovorili nizom raketnih napada iz Gaze prema Izraelu. Izrael je pokrenuo operaciju "Stup od oblaka", utemeljenu ponajprije na zračnim i raketnim udarima. Hamas i druge palestinske skupine uzvratili su ispaljivanjem stotina raketa na Izrael, pri čemu su bili pogođeni i [[Tel Aviv]] i [[Jeruzalem]]. Izraelska je vojska mobilizirala pričuvnike i pripremila moguću kopnenu invaziju, koja ipak nije provedena. U Gazi je poginulo više od 150 Palestinaca, većinom civila, a tisuće domova bile su oštećene. U Izraelu je smrtno stradalo šest osoba, civila i vojnika, uslijed raketa i napada. Sukob je okončan primirjem uz posredovanje Egipta, koje je smanjilo neprijateljstva, ali nije otklonilo strukturne uzroke sukoba. U ljeto [[2014.]] izbio je [[Rat u Gazi 2014.|rat u Pojasu Gaze]] i okolnim područjima. Pokrenuli su ga Hamas i druge oružane skupine (uz oružanu potporu od [[Iran]]a, te financijsku od strane [[Katar]]a i [[Turska|Turske]]) koje su ispaljivale rakete i minobacačke granate na izraelski teritorij. Kao odgovor, [[Izraelske obrambene snage]] (IDF) pokrenule su vojnu kampanju "Operacija Zaštitni Rub" uz zračne napade i kopnenu invaziju na Pojas Gaze. Jedan od izraelskih proklamiranih ciljeva bio je uništiti mrežu Hamasovih vojnih tunela koji su prodirali na izraelsko područje. Ljudski je danak bio težak: u Pojasu je poginulo oko 2.100/2.300 Palestinaca, većinom civila. Na međunarodnoj su se razini pojavile optužbe prema objema stranama za kršenja humanitarnoga međunarodnog prava i moguće ratne zločine. Primirje je proglašeno 26. augusta 2014., čime su prestala izravna neprijateljstva, ali su mnoga pitanja ostala neriješena. Sukob je dodatno učvrstio izolaciju Pojasa Gaze, produbio humanitarnu krizu i pokazao dotadašnju nemogućnost trajnog vojnog razrješenja. Pritom mirovni pregovori prekinuti. [[Benjamin Netanjahu|Netanyahu]] izjavio je [[2015.]] da neće dozvoliti palestinsku državu zapadno od Jordana.<ref name="edition.cnn.com">{{cite web |url= https://edition.cnn.com/2015/03/16/middleeast/israel-netanyahu-palestinian-state/index.html |title= Israel's PM Netanyahu: No Palestinian state on my watch |last= |first= |date= 16. 3. 2015|website= |publisher= |accessdate= 7. 1. 2024}}</ref> Za vrijeme mandata [[Donald Trump|Trumpa]] u Sjedinjenim Državama (2017-2021) neke su arapske države počele priznavati Izrael i uspostavljati odnose kroz [[Abrahamski sporazumi|Abrahamske sporazume]] i bez jamstava za palestinsku državu. Hamasovi Palestinci su se osjetili zaobiđeni i iznevjereni od svojih historijski suradnika. U novembru [[2022]], na izborima izraelske vlade je pobjedila koalicija{{efn|Vladajuća koalicija u 37. izraelskoj vladi u službi od 22. decembra 2022: [[Benjamin Netanyahu|Netanyahuov]] [[Likud]], [[Šas (partija)|Šas]], [[Yahadut HaTora]], [[Vjerska cionistička stranka]], [[Otzma Yehudit]], [[Noam (stranka)|Noam]].}} [[Benjamin Netanjahu|Benjamina Netanjahua]]. Pritom nasilja su se povećala, sa događajima poput [[Sukobi u Jeninu (2023)|upada u Jenin]] (januar, jun i jul [[2023]]), [[Sukob u Neve Yaakovu (2023)|pucnjave u Neve Yaakovu]] (januar 2023), sukobi u [[Al-Aqsa|al-Aqsi]] (april 2023) i sukoba između Gaze i Izraela u maju 2023. === Rat Izraela i Hamasa (2023) === [[Datoteka:Continued Israeli airstrike of the Gaza Strip.jpg|thumb|right|300px|Granatiranje Gaze u oktobru 2023.]] {{glavni|Rat u Gazi}} Dana [[7. oktobra]] [[2023.]] palestinska borbena skupina Hamas je pokrenula [[Napadi 7. oktobra|niz iznenadnih napada]] na jug Izraela ([[Masakr u kibucu Kfar Aza|Kfar Aza]], [[Masakr u Be'eriju|Be'eri]], [[Masakr na muzičkom festivalu u Re'imu|Re'im]]), prouzročivši više od 1.200 mrtvih i uzevši oko 250 talaca. Netanyahu je objavio rat<ref>{{cite AV media |people= |date= 2023-10-07|title= Netanyahu declares 'We are at war' following surprise Hamas attack |trans-title= |type= |language= |url= https://www.youtube.com/watch?v=2DR3xTBnHTU |access-date= 2024-01-08| archive-date= |format= |time= |location= |publisher= NBC News |id= |isbn= |oclc= |quote= |ref=}}</ref> te započeo snažna bombardiranja i vojnu kampanju u Pojasu Gaze. Kao odgovor, Pojas je bio izložen blokadi, opsadi, prekidu opskrbe električnom energijom, vodom i osnovnim potrepštinama. Izraelske snage su pojačale zračne udare i kopnene operacije, nastojeći uništiti zapovjedništvo Hamasa i osloboditi taoce. Civilno stanovništvo Gaze bilo je teško pogođeno: stotine tisuća raseljenih, gradska područja teško razorena. Infrastruktura (bolnice, škole, stambene zgrade) bila je u velikoj mjeri uništena. Krajem 2023. i početkom 2024. pojavili su se ozbiljni znakovi humanitarne krize. Tijekom sukoba predlagani su primirja i dogovori o razmjeni talaca i zatočenika, ali nasilje nije jenjavalo. Rat se proširio u više etapa: opsada Gaze, pothvati u Khan Yunisu i Rafi. Službene brojke upućuju na desetke tisuća poginulih Palestinaca (preko 67.000 prema nekim izvorima) i stotine tisuća ranjenih. Broj izraelskih žrtava manji je, ali s osjetnim učinkom na državu i javno mnijenje. Međunarodno pravo i humanitarne ustanove upozorile su na moguće ratne zločine i goleme popratne štete. Izrael je uzeo dugotrajniji vojni položaj u Pojasu te razmatrao mogućnost okupacije ili proširenoga nadzora. Pristup humanitarnoj pomoći bio je opetovano otežan: zaustavljene kolone, razorena infrastruktura, trajna nesigurnost. Rat je proizveo upravnu i političku krizu u regiji: napetosti s Egiptom, Libanonom, [[Iran]]om ([[Iransko-izraelski sukob]]), uz posredovanje Katara i Ujedinjenih naroda. Međunarodna polarizacija rasla je: sankcije, prijekori, obnovljena pitanja o rješenju dviju država. Zdravstvene su se prilike dramatično pogoršale, mnoge su površine Pojasa postale nenastanjive ili teško oštećene. U januaru 2025. postignuto je privremeno primirje, uz razmjenu talaca i zatočenika i obećanje daljnje etape. Ipak, u martu 2025. izraelska ofenziva ponovno se razmahala, narušivši primirje. Po broju civilnih žrtava i talaca, rat iz 2023. je najozbiljniji sukob u suvremenoj historiji Izraela i Palestine. Palestinski civili podnijeli su najteži teret, s naraštajnim posljedicama za djecu i porodice. Sukob je znatno izmijenio geopolitičku sliku Bliskoga istoka, otvorivši pitanja o sigurnosti, palestinskoj državnosti i ulozi Izraela. U ratu u Gazi Izrael je osvojio oko 53% područja Gaze i usmrtio gotovo cjelokupno političko vodstvo Hamasa ([[Jahja Sinvar]], [[Ismail Hanija|Hanija]], [[Saleh al-Arouri|al-Arouri]], [[Muhamed Deif|Deif]], [[Marvan Isa|Isa]], [[Muhamed Sinvar]]). Na kraju je sukob bio de facto zaustavljen primirjem 9. oktobra 2025., uz posredovanje [[SAD|Sjedinjenih Država]], [[Egipat|Egipta]], [[Katar]]a i [[Turska|Turske]]. U dokumentu<ref>{{cite web|url= https://www.nytimes.com/2025/09/29/world/middleeast/gaza-israel-cease-fire-plan-text.html |title= Here Is the Full Text of the Gaza Plan Released by the White House |access-date= 29. septembra 2025|publisher= [[New York Times]]}}</ref><ref>{{cite web|url= https://www.timesofisrael.com/full-text-of-oct-9-israel-hamas-deal-on-trumps-plan-for-comprehensive-end-to-gaza-war |title= Full text of Oct. 9 Israel-Hamas deal on Trump’s plan for ‘comprehensive end’ to Gaza war |access-date=14. oktobra 2025|publisher= The Times of Israel}}</ref><ref>{{cite web|url= https://www.pbs.org/newshour/politics/read-trumps-20-point-proposal-to-end-the-war-in-gaza |title= Read Trump's 20-point proposal to end the war in Gaza |access-date=29. septembra 2025|publisher=PBS News}}</ref> potpisanom u [[Šarm el Šeik]]u sudjelovali su [[Donald Trump]], [[Marco Rubio]], [[Abdel Fattah al-Sisi]] (predsjednik Egipta), [[Recep Tayyip Erdoğan|Recep Erdoğan]] (predsjednik Turske) i [[Muhamed bin Abdulrahman bin Jasim Al-Tani|Muhamed al-Tani]] (predsjednik vlade Katara). U ime Izraela potpisao je [[Benjamin Netanyahu]], a u ime Hamasa potpisao je [[Kalil al-Haja]], glavni pregovarač Hamasa. Primirje je stupilo na snagu 10. oktobra, okončavši velike ofenzive i otvorivši put oslobađanju posljednjih izraelskih talaca do 13. oktobra. Sporazum iz 2025. nije donio konačan mir, nego trajno zatišje: Izrael je proglasio vojnu pobjedu nad Hamasom, velike neprijateljske djelatnosti su obustavljene, ali i dalje postoje napetosti i manji sukobi duž crte primirja te nije postignut cjelovit politički dogovor. Obje strane ostaju nepokolebljive u ključnim točkama: Izrael nastoji na sigurnosti i razoružanju Hamasa, dok Hamas i dalje održava naoružanu prisutnost u Gazi, stvarajući rizik ponovnih izljeva nasilja u budućnosti. Sukob je prouzročio desetke tisuća mrtvih, ponajviše među palestinskim civilima u Pojasu Gaze, te teške materijalne i humanitarne štete za mjesno stanovništvo. Od [[10. oktobra]] [[2025.]] na snazi je treće primirje po redu. {{Commonscat|Arab-Israeli conflict}} == Galerija slika == <gallery> BritishMandatePalestine1920.png|Britanski protektorat (1920-1948) 1947-UN-Partition-Plan-1949-Armistice-Comparison.png|Usporedba granica iz 1947. i 1949. Jewish zones 1947.jpg|Područja u kojima su 1947. [[Jevreji|Židovi]] činili većinu pod Britanskom mandatu Alon plan.svg|[[Yigal Allon|Allonov]] plan (1967) Guèrra dei Sièis Jorns.png|[[Šestodnevni rat]] Yom Kippur War map hr.svg|Karta [[Jomkipurski rat|Jomkipurskog rata]] (1973) Israel after Yom Kippur War map.svg|Izrael poslije [[Jomkipurski rat|Jomkipurskog rata]] (1973) Israel 2004.png|Karta Izraela i Palestine (2004) 2006 Israel-Lebanon crisis.svg|Izraelsko-libanonska kriza (2006) Occupied Palestinian Territories.jpg|Okupirana palestinska područja (2011) 2013 West Bank Reference (30584187840).jpg|Detaljna karta [[Zapadna obala|Zapadne obale]] (2013) Quartier commercial juif attaqué - 2 décembre 1947.jpg|Napadnuta židovska četvrt u Jeruzalemu 2. prosinca 1947, par dana nakon pozitivne odluke o podjeli Palestine 1948 Arab-Israeli War (997008136021705171).jpg|Kolone arapskih izbjeglica 1948. 1948 Arab-Israeli War(997008136020905171).jpg|Arapi iz palestinskoga sela Tantura prelaze u Jordan pod nadzorom Ujedinjenih naroda i Crvenoga križa. 1956 Suez war - conquest of Sinai.jpg|Napad na [[Sinaj]] Yom Kippur War map-2.png|Teritorij koji je zauzeo Izrael nakon Šestodenvnog rata: Sinaj, Zapadna obala, Gaza i Golanska visoravan (tamno plava boja) GolanHeights-tank.jpg|Napušteni izraelski tenk: nakon Šestodnevnog rata, Izrael je okupirao Golan Karin A weapons.jpg|Predstavljanje oružja koje je konfiscirano sa broda koji je putovao u Gazu PFLP-group-1969.jpg|Ratnici PFLP-a (Popularne Fronte za Oslobađenje Palestine) 1969. Israeli soldiers on Palestine street.jpg|Izraelski vojnici patroliraju u [[Hebron]]u </gallery> ==Povezano== * [[Veliki Izrael]] * [[Teritorijalni nacionalizam]] * [[Panarabizam]] * [[Izraelsko-palestinski mirovni proces]] == Vanjske veze == {{Commonscat|Arab-Israeli conflict}} ;Ujedinjene nacije * [http://www.ochaopt.org/ Office for the Coordination of Humanitarian Affairs – occupied Palestinian territory] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120206043850/http://www.ochaopt.org/ |date=2012-02-06 }} * [http://www.unrwa.org/ United Nations Relief and Works Agency for Palestine Refugees in the Near East] * [http://www.un.org/apps/news/story.asp?NewsID=57020#.WVJX75IT7IU 'Now is not the time to give up' on two-state solution, UN Middle East envoy tells Security Council] UN ;Akademske stranice *[http://repository.library.georgetown.edu/handle/10822/552681 U.S. Attempts at Peace between Israel and Palestine] od [http://repository.library.georgetown.edu/handle/10822/552494/browse?type=title Dean Peter Krogh Foreign Affairs Digital Archives] ;Druge poveznice * [http://www.mideastweb.org/history.htm Dokumenti o Arapski-izraelskom sukobu i povijest Izraela i Palestine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221204102122/http://www.mideastweb.org/history.htm |date=2022-12-04 }} * [http://www.zionismontheweb.org/zionism_documents.htm Dokumenti o Cionizmu i stvaranju Izraela] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210329220954/http://www.zionismontheweb.org/zionism_documents.htm |date=2021-03-29 }} * [http://www.mtholyoke.edu/acad/intrel/me.htm Dokumenti o Bliskoistočnom sukobu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070926222343/http://www.mtholyoke.edu/acad/intrel/me.htm |date=2007-09-26 }} == Napomene == {{notelist}} == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin}} ;Uvodna literatura * {{en}} {{cite journal| last1 = Akram | first1 = Susan M. | last2 = Lynk | first2 = S. Michael | date = 2013 | title = The Arab-Israeli Conflict and International Law | url = https://scholarship.law.bu.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1587&context=faculty_scholarship | journal = Scholarly Commons at B.U.S.L. | publisher = Boston University School of Law | volume = | issue = | pages = | doi = | ref = Akram}} * {{en}} {{cite journal| last1 = Dawn | first1 = C. Ernest | last2 = | first2 = | date = 1975 | title = The Arab-Israeli Confrontation: A Historian's Analysis | url = https://digitalcommons.du.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=2241&context=djilp | journal = Denver Journal of International Law & Policy | volume = 5 | issue = 2 | pages = 373-386 | doi = | ref = Dawn}} * {{cite book |last=Finkelstein |first=Norman G. |author-link=Norman Finkelstein |year=2007 |title=Beyond Chutzpah |url=https://books.google.com/books?id=qc6Tn-C2B5UC&pg=PA |publisher=[[University of California Press]] |isbn=978-0-520-24989-9 }} * {{en}} {{Cite book |last1= Hobsbawm |first1= Eric |authorlink1 = Eric Hobsbawm |date= 1994 |title= The Age of Extremes: The Short Twentieth Century, 1914–1991 |url= https://www.google.com/books/edition/Age_of_Extremes/x9xmAAAAMAAJ?hl=it&gbpv=0&bsq=The%20Age%20of%20Extremes:%20The%20Short%20Twentieth%20Century,%201914%E2%80%931991 |publisher= Michael Joseph / Vintage Books |location= London/New York |isbn= 9780718133078 |pages= 640|ref = }} * {{en}} {{cite book |last=Scott-Baumann |first=Michael |year=2023 |title=The Shortest History of Israel and Palestine: From Zionism to Intifadas and the Struggle for Peace |url= https://www.google.com/books/edition/The_Shortest_History_of_Israel_and_Pales/qN8pzwEACAAJ?hl|publisher=The Experiment, LLC |isbn=978-1-61519-951-8 }} ;Stručna literatura * {{en}} {{cite book |last=Baconi |first=Tareq |year=2018 |title=Hamas Contained |url=https://books.google.com/books?id=Jd9ftAEACAAJ&pg=PA |publisher=[[Stanford University Press]] |isbn=978-0-8047-9741-2 }} * {{en}} {{cite book |last=Khalidi |first=Rashid |author-link=Rashid Khalidi |year=2013 |title=Brokers of Deceit: How the US Has Undermined Peace in the Middle East |url=https://books.google.com/books?id=Brokers_of_Deceit&pg=PA |publisher=Beacon Press |isbn=978-0-8070-4475-9 }} * {{en}} {{cite book |last=Khalidi |first=Rashid |author-link=Rashid Khalidi |year=2020 |url=https://books.google.com/books?id=Mzm5uwEACAAJ&pg=PA |title=The Hundred Years' War on Palestine: A History of Settler Colonialism and Resistance, 1917–2017 |publisher=Henry Holt and Company |isbn=978-1-62779-854-9 }} * {{en}} {{cite book |last=Khalidi |first=Rashid |author-link=Rashid Khalidi |year=2024 |title=The Iron Cage: The Story of the Palestinian Struggle for Statehood |url=https://books.google.com/books?id=x5znEAAAQBAJ&pg=PA |publisher=[[Simon & Schuster]] |isbn=978-0-86154-899-6 }} * {{en}} {{cite journal |last1=Khatib |first1=Rasha |last2=McKee |first2=Martin |author2-link= |last3=Yusuf |first3=Salim |author3-link=|title=Counting the dead in Gaza: difficult but essential |journal=[[The Lancet]] |publisher=Elsevier BV |date=5 July 2024 |volume=404 |issue=10449 |pages=237–238 |issn=0140-6736 |doi=10.1016/s0140-6736(24)01169-3 |pmid=38976995 |url=https://www.thelancet.com/journals/lancet/article/PIIS0140-6736(24)01169-3/fulltext }} * {{en}} {{cite book |last=Morris |first=Benny |author-link=Benny Morris |year=1999 |url= https://archive.org/details/righteousvictims0000morr/page/n7/mode/2up |title=Righteous Victims |publisher=Knopf Doubleday Publishing Group |isbn=978-0-679-74475-7 }} * {{en}} {{cite book |last=Morris |first=Benny |author-link=Benny Morris |year=2004 |title=The birth of the Palestinian refugee problem revisited |url=https://books.google.com/books?id=uM_kFX6edX8C&pg=PA |publisher=[[Cambridge University Press]] |isbn=978-0-521-00967-6 }} * {{en}} {{cite book |last=Pappé |first=Ilan |author-link=Ilan Pappé |title=A History of Modern Palestine |url=https://books.google.com/books?id=rrttEAAAQBAJ&pg=PA |year=2022 |publisher=[[Cambridge University Press]] |isbn=978-1-108-24416-9 }} * {{en}} {{cite book |editor-last=Sela |editor-first=Avraham |editor-link= |title=The Continuum Political Encyclopedia of the Middle East |url=https://archive.org/details/continuumpolitic0000unse |location=New York |year=2002 |publisher=Continuum |isbn=978-0-8264-1413-7 }} * {{en}} {{cite book |last=Shlaim |first=Avi |author-link=Avi Shlaim |year=2015 |title=The Iron Wall: Israel and the Arab World |url=https://books.google.com/books?id=The_Iron_Wall&pg=PA |publisher=Penguin Books |isbn=978-0-14-103322-8 }}{{Dead link|date=September 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * {{en}} {{cite book |last=Slater |first=Jerome |author-link= |year=2020 |title=Mythologies Without End |url=https://books.google.com/books?id=y1AAEAAAQBAJ&pg=PA |publisher=[[Oxford University Press]] |isbn=978-0-19-045908-6 }} * {{en}} {{cite book|last=Roy|first=Sara|title=Deluge|url=https://books.google.com/books?id=8U9V0AEACAAJ&pg=PA|year=2024|publisher=OR Books|isbn=978-1-68219-619-9|editor-last=Stern-Weiner|editor-first=Jamie}} * {{en}} {{cite book|last=Roy|first=Sara|title=Hamas and Civil Society in Gaza|url=https://books.google.com/books?id=mX1dAAAAQBAJ&pg=PA|year=2013|publisher=Princeton University Press|isbn=978-1-4008-4894-2}} {{refend}} {{Bliskoistočni sukob}} [[Kategorija:Vojna historija Izraela]] [[Kategorija:Izraelsko-arapski ratovi| ]] [[Kategorija:Palestina]] [[Kategorija:Palestinska samouprava]] [[bs:Izraelsko-arapski sukob]] [[hr:Bliskoistočni sukob]] 3s7hbh1ynt547eahutt9f98s4myzytz 0 4602668 42669939 42649034 2026-08-10T07:49:12Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669939 wikitext text/x-wiki {{Distinguish|Jackie Cooper}} {{Infokutija glumac | ime = Jackie Coogan | slika = Jackiecoogan.jpg | opis = Jackie Coogan godine 1920. | ime_po_rođenju = John Leslie Coogan<ref name=group>{{cite web|url=http://cooganresearchgroup.com/crg/research/thekid.txt| title=Research| publisher=Coogan Research Group| date=7 April 2012| accessdate=15. III 2013}}</ref> | datum_rođenja = {{Birth date|1914|10|26|df=y}} | mjesto_rođenja = [[Los Angeles]], [[Kalifornija]], [[SAD]] | datum_smrti = {{Death date and age|1984|3|1|1914|10|26|df=y}} | mjesto_smrti = [[Santa Monica, California|Santa Monica]], Kalifornija, SAD | zanumanje = glumac, komičar | period = 1917–1984 | supružnik = {{marriage|[[Betty Grable]]<br>|1937|1939|end=div}}<br />{{marriage|Flower Parry<br>|1941|1943|end=div}}<br />{{marriage|Ann McCormack<br>|1946|1951|end=div}}<br />{{marriage|Dorothea Lamphere|1952|1984|end=his death}} | djeca = 4 | rodbina = [[Keith Coogan]] <small>(unuk)</small> | znamenite_uloge = Klinac u ''[[The Kid (film, 1921)|The Kid]]'' }} '''John Leslie''' "'''Jackie'''" '''Coogan''' (26. oktobar 1914 – 1. mart 1984) bio je [[SAD|američki]] glumac, najpoznatiji po tome što je u [[nijemi film|nijemoj]] eri kao [[dijete glumac|dijete]] postao jedna od prvih dječjih [[filmska zvijezda|zvijezda]] američke kinematografije. Coogan, čiji je najpoznatija uloga naslovna u klasičnom [[Charlie Chaplin|Chaplinovom] filmu ''[[The Kid (film, 1921)|The Kid]]'' iz 1921. godine, je u starijoj dobi ponovno stekao slavu ulogom [[Ujak Fester|Ujaka Festera]] u popularnom televizijskom sitkomu ''[[The Addams Family (TV serija)|The Addams Family]]''. Coogan je imao izuzetno buran privatni život. Godine 1932. mu je ubijen blizak prijatelj [[Brooke Hart]], a Coogan je navodno sudjelovao u na radio-stanicama prenošenom [[linč]]ovanju dvojice muškaraca koji su uhapšeni pod optužbom za zločin. Godine 1935. je preživio prometnu nesreću u kojoj su mu poginuli otac i kolega [[Junior Darkin]]. Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] je sudjelovao u [[Burmanska kampanja|Burmanskoj kampanji]] kao pilot transportnog aviona prevozeći [[UK|britanske]] trupe iza japanskih linija. Sa druge strane se isticao humanitarnim radom. ==Filmografija== {{div col|cols=2}} * ''[[Skinner's Baby]]'' (1917) ... The Baby (nenaveden na špici) * ''[[A Day's Pleasure]]'' (1919) ... Smallest Boy (nenaveden na špici) * ''[[The Kid (1921 film)|The Kid]]'' (1921) ... The Child * ''[[Peck's Bad Boy (1921 film)|Peck's Bad Boy]]'' (1921) ... Henry Peck AKA 'Peck's Bad Boy' * ''[[My Boy (film)|My Boy]]'' (1921) ... The Boy * ''Nice and Friendly'' (1922) ... Boy * ''[[Trouble (1922 film)|Trouble]]'' (1922) ... Danny, the Kid * ''[[Oliver Twist (1922 film)|Oliver Twist]]'' (1922) ... Oliver Twist * ''[[Daddy (1923 film)|Daddy]]'' (1923) ... Jackie Savelli / Jackie Holden * ''[[Circus Days]]'' (1923) ... Toby Tyler * ''[[Long Live the King (film)|Long Live the King]]'' (1923) ... Crown Prince Ferdinand William Otto * ''A Boy of Flanders'' (1924) ... Nello * ''[[Hello, 'Frisco]]'' (1924) ... Himself * ''[[Little Robinson Crusoe]]'' (1924) ... Mickey Hogan * ''[[The Rag Man]]'' (1925) ... Tim Kelly * ''[[Old Clothes]]'' (1925) ... Timothy Kelly * ''[[Johnny Get Your Hair Cut]]'' (1927) ... Johnny O'Day * ''[[The Bugle Call]]'' (1927) ... Billy Randolph * ''[[Buttons (film)|Buttons]]'' (1927) ... Buttons * ''[[Free and Easy (1930 film)|Free and Easy]]'' (1930) ... Jackie Coogan na premijeri (nenaveden na špici) * ''[[Tom Sawyer (1930 film)|Tom Sawyer]]'' (1930) ... Tom Sawyer * ''[[Huckleberry Finn (1931 film)|Huckleberry Finn]]'' (1931) ... Tom Sawyer * ''[[Skippy (film)|Skippy]]'' (1931) * ''[[Home on the Range (1935 film)|Home on the Range]]'' (1935) ... Jack Hatfield * ''[[College Swing]]'' (1938) ... Jackie * ''[[Million Dollar Legs (1939 film)|Million Dollar Legs]]'' (1939) ... Russ Simpson * ''[[Sky Patrol]]'' (1939) ... Carter Meade * ''Queen of Broadway'' (1942) * ''[[Kilroy Was Here]]'' (1947) ... Pappy Collins * ''[[French Leave (1948 film)|French Leave]]'' (1948) ... Pappy Reagan * ''[[Skipalong Rosenbloom]]'' (1951) ... Buck Lovelace * ''Varieties on Parade'' (1951) ... Himself * ''[[Outlaw Women]]'' (1952) ... Piute Bill * ''[[Cowboy G-Men]]'' (1952–1953 TV Series) ... Stoney Crockett * ''[[Mesa of Lost Women]]'' (1953) ... Dr. Aranya * ''[[The Actress]]'' (1953) ... Inopportune (uncredited) * ''[[Escape from Terror]]'' (1955) ... Agent Petrov * ''[[The Proud Ones]]'' (1956) ... Man on Make (uncredited) * ''[[The Buster Keaton Story]]'' (1957) ... Elmer Case * ''[[The Joker Is Wild]]'' (1957) ... Swifty Morgan * ''[[Eighteen and Anxious]]'' (1957) ... Harold 'Eager' Beaver * ''[[Lonelyhearts]]'' (1958) ... Ned Gates * ''[[High School Confidential (film)|High School Confidential!]]'' (1958) ... Mr. 'Mr. A' August * ''[[The Space Children]]'' (1958) ... Hank Johnson * ''[[No Place to Land (film)|No Place to Land]]'' (1958) ... Swede * ''[[Night of the Quarter Moon]]'' (1959) ... Desk Sergeant Bragan * ''[[The Beat Generation]]'' (1959) ... Jake Baron * ''[[The Big Operator (1959 film)|The Big Operator]]'' (1959) ... Ed Brannell * ''[[Sex Kittens Go to College]]'' (1960) ... Wildcat MacPherson * ''[[When the Girls Take Over]]'' (1962) ... Capt. Toussaint * ''[[The Addams Family (1964 TV series)|The Addams Family]]'' (1964–1966 TV series) ... Uncle Fester * ''[[John Goldfarb, Please Come Home]]'' (1965) ... Father Ryan * ''[[Girl Happy]]'' (1965) ... Sgt. Benson * ''[[A Fine Madness]]'' (1966) ... Mr. Fitzgerald * ''[[The Shakiest Gun in the West]]'' (1968) ... Matthew Basch * ''Rogue's Gallery'' (1968) ... Funeral Director * ''[[Marlowe (film)|Marlowe]]'' (1969) ... Grant W. Hicks * ''[[Cahill U.S. Marshal]]'' (1973) ... Charlie * ''[[The Phantom of Hollywood]]'' (1974) ... Jonathan * ''[[The Manchu Eagle Murder Caper Mystery]]'' (1975) ... Detective Chief Anderson * ''[[Won Ton Ton, the Dog Who Saved Hollywood]]'' (1976) ... Stagehand 1 * ''[[Human Experiments]]'' (1979) ... Sheriff Tibbs * ''[[Dr. Heckyl and Mr. Hype]]'' (1980) ... Sgt. Fleacollar * ''[[The Escape Artist]]'' (1982) ... Magic Shop Owner * ''[[The Prey (1984 film)|The Prey]]'' (1984) ... Lester Tile {{div col end}} ==Izvori== {{reflist|30em}} ==Literatura== * ''Jackie Coogan: The World's Boy King: A Biography of Hollywood's Legendary Child Star'', [[Diana Serra Cary]], Scarecrow Press, 2003, {{ISBN|0-8108-4650-0}}. * Holmstrom, John. ''The Moving Picture Boy: An International Encyclopaedia from 1895 to 1995'', Norwich, Michael Russell, 1996, pp.&nbsp;65–67. * Dye, David. ''Child and Youth Actors: Filmography of Their Entire Careers, 1914-1985''. Jefferson, NC: McFarland & Co., 1988, pp.&nbsp;37–40. ==Vanjske veze== {{Commons|Jackie Coogan}} * {{IMDb name|1067}} * {{tcmdb name|id=38360|name=Jackie Coogan}} * {{findagrave|1540}} * [http://film.virtual-history.com/person.php?personid=744 Photographs of Jackie Coogan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090422162359/http://film.virtual-history.com/person.php?personid=744 |date=2009-04-22 }} * [http://neareastmuseum.com/2015/06/22/jackie-coogans-million-dollar-crusade/ Jackie Coogan's Million-Dollar Crusade] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200918125744/http://neareastmuseum.com/2015/06/22/jackie-coogans-million-dollar-crusade/ |date=2020-09-18 }} at the [http://neareastmuseum.com Near East Relief Digital Museum] {{Authority control}} {{Lifetime|1914|1984|Coogan, Jackie}} [[Category:Američka djeca glumci]] [[Category:Američki filmski glumci]] [[Category:Američki televizijski glumci]] drf0k8g4nrqekla4vx039nkdg0aw7rm 0 4604602 42669969 41137022 2026-08-10T11:38:04Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669969 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Filmska biografija | ime = John Frankenheimer | ime_po_rođenju = John Michael Frankenheimer | datum_rođenja = {{Birth date|1930|2|19|df=y}} | mjesto_rođenja = [[Queens, New York]], [[New York]], [[SAD]] | datum_smrti = {{Death date and age|2002|7|6|1930|2|19|df=y}} | mjesto_smrti = [[Los Angeles]], SAD | period = 1948–2002 | zanimanje = [[filmski režiser]] | supružnik = Joanne Frankenheimer (razvod)<br>Carolyn Miller (1954–62; razvod, 2 djece<br>[[Evans Evans]] (1963–2002; njegova smrt) | znameniti_filmovi = ''[[Mandžurijski kandidat (film, 1962)|Mandžurijski kandidat]]''<br>''[[Seconds (film)|Seconds]]''<br>''[[Ronin (film)|Ronin]]'' }} '''John Michael Frankenheimer''' (19. februar 1930 &ndash; 6. jul 2002) bio je [[SAD|američki]] filmski i televizijski režiser, najpoznatiji po nizu uspješnih i hvaljenih akcijskih filmova i političkih trilera, a među kojima se najviše ističe ''[[Mandžurijski kandidat (film, 1962)|Mandžurijski kandidat]]'' iz 1962. godine. Frankenheimer, jedan od prvih režisera koji je karijeru bio otpočeo na televiziji, je pred njen kraj imao i niz zapaženih i nagrađivanih [[TV-film]]ova političko-historijske tematike, uključujući njegov posljednji film ''[[Path to War]]'' premijerno prikazan na [[HBO]]-u nedugo pred njegovu smrt. ==Filmografija== {{colbegin||25em}} *''[[The Young Stranger]]'' (1957) * ''[[The Young Savages]]'' (1961) * ''[[All Fall Down (film)|All Fall Down]]'' (1962) * ''[[Birdman of Alcatraz (film)|Birdman of Alcatraz]]'' (1962) * ''[[The Manchurian Candidate (1962 film)|The Manchurian Candidate]]'' (1962) * ''[[Seven Days in May]]'' (1964) * ''[[The Train (1964 film)|The Train]]'' (1964) * ''[[Seconds (film)|Seconds]]'' (1966) * ''[[Grand Prix (1966 film)|Grand Prix]]'' (1966) * ''[[The Fixer (1968 film)|The Fixer]]'' (1968) * ''[[The Extraordinary Seaman]]'' (1969) * ''[[The Gypsy Moths]]'' (1969) * ''[[I Walk the Line (film)|I Walk the Line]]'' (1970) * ''[[The Horsemen (1971 film)|The Horsemen]]'' (1971) * ''[[The Iceman Cometh (1973 film)|The Iceman Cometh]]'' (1973) * ''[[Story of a Love Story]]'' (a.k.a. ''Impossible Object'') (1973) * ''[[99 and 44/100% Dead]]'' (1974) * ''[[French Connection II]]'' (1975) * ''[[Black Sunday (1977 film)|Black Sunday]]'' (1977) * ''[[Prophecy (film)|Prophecy]]'' (1979) * ''[[The Challenge (1982 film)|The Challenge]]'' (1982) * ''[[The Rainmaker (1956 film)#Adaptations|The Rainmaker]]'' (HBO 1982) * ''[[The Holcroft Covenant (film)|The Holcroft Covenant]]'' (1985) * ''[[52 Pick-Up]]'' (1986) * ''[[Dead Bang]]'' (1989) * ''[[The Fourth War]]'' (1990) * ''[[Year of the Gun (film)|Year of the Gun]]'' (1991) * ''[[Against the Wall (1994 film)|Against the Wall]]'' (HBO, 1994) * ''[[The Burning Season (1994 film)|The Burning Season]]'' (HBO, 1994) * ''[[Andersonville (film)|Andersonville]]'' (TNT, 1996) * ''[[The Island of Dr. Moreau (1996 film)|The Island of Dr. Moreau]]'' (1996) * ''[[George Wallace (film)|George Wallace]]'' (TNT, 1997) * ''[[Ronin (film)|Ronin]]'' (1998) * ''[[Reindeer Games]]'' (2000) * ''[[The Hire]]'' (BMW-ov promotivni kratki film) − ''[[Ambush (2001 film)|Ambush]]'' (2001) * ''[[Path to War]]'' (HBO, 2002) {{colend}} ==Vanjske veze== *{{IMDb name|1239}} *[http://opsroom.org/pages/intelligence/frankenheimer.html John Frankenheimer] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160303175738/http://opsroom.org/pages/intelligence/frankenheimer.html |date=2016-03-03 }} ''OpsRoom.org'' *[http://www.sensesofcinema.com/2006/great-directors/frankenheimer/ John Frankenheimer] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130602182316/http://sensesofcinema.com/2006/great-directors/frankenheimer/ |date=2013-06-02 }}, ''Senses of Cinema'', Issue 41 "Great Directors Series" * {{EmmyTVLegends name|john-frankenheimer|John Frankenheimer}} *{{Find a Grave|6580879}} *[http://www.virtual-history.com/movie/person/1461/john-frankenheimer Literature on John Frankenheimer] *[http://thehollywoodinterview.blogspot.com/2008/02/john-frankenheimer-hollywood-interview.html John Frankenheimer: The Hollywood Interview] {{EmmyAward MiniseriesDirector}} {{John Frankenheimer}} {{Authority control}} {{Lifetime|1930|2002|Frankenheimer, John}} [[Category:Američki filmski režiseri]] [[Category:Američki televizijski režiseri]] [[Category:Američki televizijski producenti]] d7ypzbm1hjcaploedygvqgznh4kphw0 0 4607324 42669955 41382613 2026-08-10T09:56:35Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669955 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Filmska biografija | ime = Jerry Weintraub | slika = Jerry Weintraub 2013.jpg | opis = Weintraub godine 2013. | ime_po_rođenju = Jerome Charles Weintraub | datum_rođenja = {{Birth date|1937|9|26|df=y}} | mjesto_rođenja = [[Brooklyn]], [[New York]], [[SAD]] | datum_smrti = {{Death date and age|2015|7|6|1937|9|26|df=y}} | mjesto_smrti = [[Santa Barbara, California|Santa Barbara]], [[Kalifornija]], SAD | zanimanje = filmski producent, muzički producent, menadžer i glumac | poeriod = 1974–2015 | supružnik = {{marriage|[[Jane Morgan]]|1965|2015}} | partner=Susie Ekins (1995–2015; njegova smrt) | djeca = 4 | znameniti_filmovi = ''[[Nashville (film)|Nashville]]''<br>''[[The Karate Kid]]''<br>''[[Behind the Candelabra]]'' }} '''Jerome Charles''' "'''Jerry'''" '''Weintraub''' (26. septembar 1937 – 6. jul 2015) bio je [[SAD|američki]] filmski i muzički producent, odnosno agent talenata. Slavu je stekao 1970-ih kada je od relativno opskurnog pjevača [[John Denver|Johna Denvera]] uspio načini globalnu zvijezdu, te organizacijom koncerata za ugledna imena kao što su [[Elvis Presley]], [[Frank Sinatra]], [[Bob Dylan]], ''[[Led Zeppelin]]'' i ''[[The Carpenters]]''. Poznat je i kao producent znamenitog filma ''[[Nashville (film)|Nashville]]''. ==Bibliografija== *{{cite book |title=When I Stop Talking, You'll Know I'm Dead: Useful Stories from a Persuasive Man |url=https://archive.org/details/whenistoptalking0000wein |first=Jerry |last=Weintraub |publisher=Twelve |year=2011 |isbn=978-0446548168}} ==Izvori== {{reflist|2}} ==Vanjske veze== *[http://www.elvis.com.au/presley/jerry_weintraub_interview.shtml Jerry Weintraub] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070416040412/http://www.elvis.com.au/presley/jerry_weintraub_interview.shtml |date=2007-04-16 }} interview at Elvis Australia *{{amg name|116288}} *{{IMDb name|5545}} {{Authority control}} {{Lifetime|1937|2015|Weintraub, Jerry}} [[Category:Američki filmski producenti]] m2rw0arrjho5mr6gy3xq95s8g94qzif 0 4612586 42669914 42410578 2026-08-10T02:39:45Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669914 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film | naslov = Idealista | zemlja = {{zastava|Jugoslavija}}. | jezik = [[Slovenački jezik|slovenački]] | žanr = [[Drama (filmski žanr)|drama]] | režija = [[Igor Pretnar]] | scenario = [[Igor Pretnar]]<br />[[Vitomil Zupan]] |based on = {{based on|''[[Martin Kačur]]''|[[Ivan Cankar]]}} | muzika = [[Bojan Adamič]] | uloge = [[Radko Polič]]<br />[[Milena Zupančić]]<br />[[Dare Ulaga]]<br />[[Stevo Žigon]] | producent = | kompanija = [[Viba film]]<br /> | godina = {{Filmdate|1976|4|15|df=y}} | trajanje = 122 min. | montaža = [[Dušan Povh]] | snimatelj = [[Mile de Gleria]] | scenografija = [[Mirko Lipužić]] }} '''''Idealist''''' je [[SFRJ|jugoslavenski]] igrani film snimljen [[1976. na filmu|1976.]] godine u režiji [[Igor Pretnar|Igorja Pretnara]]. Predstavlja adaptaciju romana ''[[Martin Kačur]]'' [[Ivan Cankar|Ivana Cankara]]. Radnja se događa na prijelazu iz 19. u 20. vijek, i prikazuje kako je učitelj (čiji lik tumači [[Radko Polič]]) zbog sukoba sa crkvenim i državnim vlastima premješten u malo mjesto, gdje će porodične i druge nesreće dovesti u iskušenje njegov [[idealizam]]. ''Idealist'' je prikazan na [[Pulski filmski festival|Pulskom festivalu]] gdje je dobio [[Zlatna arena za najbolji film|Zlatnu arenu za najbolji film]], isto kao i Polič i [[Milena Zupančič]] za najbolju mušku i žensku ulogu.<ref>{{cite web |url=http://www.film-center.si/sl/film-v-sloveniji/festival/53/23-festival-jugoslavenskog-igranog-filma-pula/ |title=23. Festival jugoslavenskog igranog filma, Pula |accessdate=6. VIII 2016 |work=[[Slovenski filmski center]] |archive-date=2016-08-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160818085942/http://www.film-center.si/sl/film-v-sloveniji/festival/53/23-festival-jugoslavenskog-igranog-filma-pula/ |url-status=dead }}</ref> Također je prikazan i na [[Moskovski filmski festival|Moskovskom filmskom festivalu]], gdje je Milena Zupančič također osvojila nagradu za najbolju ženskiu ulogu.<ref name="Moscow1977">{{cite web |url=http://www.moscowfilmfestival.ru/miff34/eng/archives/?year=1977 |title=10th Moscow International Film Festival (1977) |accessdate=2013-01-12 |work=MIFF}}</ref> ==Uloge== * [[Radko Polič]] ... Martin Kačur * [[Milena Zupančič]] ... Tončka * [[Dare Ulaga]] ... Ferjan * [[Stevo Žigon]] ... duhovnik iz Zapolja * [[Arnold Tovornik]] ... duhovnik iz Blatnega Dola * [[Bert Sotlar]] ... župan Blatnega Dola * [[Janez Albreht (igralec)|Janez Albreht]] ... Grajzar * [[Marjeta Gregorač]] ... Minka == Reference == {{izvori}} ==Vanjske veze== * {{IMDb title|id=0074666|title=Idealist}} {{Zlatna arena za najbolji film}} [[Kategorija:Jugoslavenski filmovi]] [[Kategorija:Dramski filmovi]] 3milpllfcisggec2hwt6ztz5e1pvves 0 4620180 42669803 41875369 2026-08-09T16:48:58Z Edgar Allan Poe 29250 42669803 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Hirving Lozano | slika = Coréia do Sul x México - Futebol masculino - Olimpíada Rio 2016 (28614422010) (cropped).jpg | punoime = Hirving Rodrigo Lozano Bahena | nadimak = | datumrođenja = [[30. srpnja]] [[1995.]] | rodnigrad = {{flagicon|MEX}} [[Ciudad de México]] | rodnadržava = [[Meksiko]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | nacionalnost = | državljanstvo = | visina = 1.77 m | pozicija = krilo | trenutniklub = {{flčagicon|SAD}} [[LA Galaxy]] {{small|(posudba)}} | brojnadresu = 11 | datumimjestodebija = | omladinskegodine = | omladinskipogoni = | godine1 = 2014 – 2017 | klubovi1 = {{flagicon|MEX}} [[C.F. Pachuca|Pachuca]] | nastupi(golovi)1 = 120 (31) | godine2 = 2017 – 2019 | klubovi2 = {{flagicon|NIZ}} [[PSV Eindhoven]] | nastupi(golovi)2 = 60 (34) | godine3 = 2019 – 2023 | klubovi3 = {{flagicon|ITA}} [[SSC Napoli|Napoli]] | nastupi(golovi)3 = 120 (23) | godine4 = 2023 – 2025 | klubovi4 = {{flagicon|NIZ}} [[PSV Eindhoven]] | nastupi(golovi)4 = 33 (10) | godine5 = 2025 – | klubovi5 = {{flagicon|SAD}} [[San Diego FC|San Diego]] | nastupi(golovi)5 = 31 (11) | godine6 = 2026 – | klubovi6 = → {{flčagicon|SAD}} [[LA Galaxy]] | nastupi(golovi)6 = 0 (0) | godine7 = | klubovi7 = | nastupi(golovi)7 = | godine8 = | klubovi8 = | nastupi(golovi)8 = | godine9 = | klubovi9 = | nastupi(golovi)9 = | godine10 = | klubovi10 = | nastupi(golovi)10 = | godine11 = | klubovi11 = | nastupi(golovi)11 = | godine12 = | klubovi12 = | nastupi(golovi)12 = | godine13 = | klubovi13 = | nastupi(golovi)13 = | godine14 = | klubovi14 = | nastupi(golovi)14 = | godine15 = | klubovi15 = | nastupi(golovi)15 = | godine16 = | klubovi16 = | nastupi(golovi)16 = | godine17 = | klubovi17 = | nastupi(golovi)17 = | godine18 = | klubovi18 = | nastupi(golovi)18 = | godine19 = | klubovi19 = | nastupi(golovi)19 = | godine20 = | klubovi20 = | nastupi(golovi)20 = | reprezentacija = | nacionalnegodine1 = 2016 – | nacionalneekipe1 = {{NogRep|MEX}} | nacionalninastupi(golovi)1 = 75 (18) | nacionalnegodine2 = | nacionalneekipe2 = | nacionalninastupi(golovi)2 = | nacionalnegodine3 = | nacionalneekipe3 = | nacionalninastupi(golovi)3 = | nacionalnegodine4 = | nacionalneekipe4 = | nacionalninastupi(golovi)4 = | trenergodine = | trenerklubovi = | zadnjiuređaj = 8.8.2026 }} {{Commonscat}} '''Hirving Rodrigo Lozano Bahena''' ([[Ciudad de México]], [[30. srpnja]] [[1995.]]) je [[Meksiko|meksički]] nogometaš i reprezentativac koji igra kao krilo za [[San Diego FC|San Diego]]. Njegov nadimak je [[Chucky (Child's Play)|Chucky]], a dobio ga je po zloglasnom lutku iz [[horor]] filmova. Karijeru je započeo u [[C.F. Pachuca|Pachuci]], s kojom je bio nacionalni prvak [[2016.]] godine i osvajač [[CONCACAF Liga prvaka|CONCACAF Lige prvaka]] [[2017.]] godine. U tri sezone, Lozano je odigrao 149 utakmica i postigao 43 gola. U lipnju [[2017.]] potpisao je za PSV, s kojim je u prvoj sezoni postao nacionalni prvak i bio je najbolji strijelac kluba te sezone. Godine [[2019.]] prelazi u [[SSC Napoli|Napoli]] i to kao najskuplji igrač u historiji kluba. Tamo je igrao do [[2023.]] godine, kada se ponovo vraća u PSV. S [[Meksička nogometna reprezentacija|reprezentacijom Meksika]] je bio kontinentalni prvak u U-20 kategoriji te je sudjelovao na [[Olimpijada 2016|Olimpijskim igrama 2016.]] godine. Pozvan je i na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.]] godine, gdje je u prvoj utakmici postigao pobjedonosni gol protiv [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačke]]. {{Sastav Meksiko 2018 SP}} {{Sastav Meksiko 2022 SP}} {{Authority control}} {{Životni vijek|1995||Lozano, Hirving}} [[Kategorija:Meksički fudbaleri]] [[Kategorija:Fudbaleri PSV Eindhovena]] [[Kategorija:Fudbaleri Napolija]] t9i21x1yx8jbpt7a8kt5xfc7j3t3ghn 42669804 42669803 2026-08-09T17:00:19Z Edgar Allan Poe 29250 42669804 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Hirving Lozano | slika = Coréia do Sul x México - Futebol masculino - Olimpíada Rio 2016 (28614422010) (cropped).jpg | punoime = Hirving Rodrigo Lozano Bahena | nadimak = | datumrođenja = [[30. srpnja]] [[1995.]] | rodnigrad = {{flagicon|MEX}} [[Ciudad de México]] | rodnadržava = [[Meksiko]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | nacionalnost = | državljanstvo = | visina = 1.77 m | pozicija = krilo | trenutniklub = {{flagicon|SAD}} [[LA Galaxy]] {{small|(posudba)}} | brojnadresu = 11 | datumimjestodebija = | omladinskegodine = | omladinskipogoni = | godine1 = 2014 – 2017 | klubovi1 = {{flagicon|MEX}} [[C.F. Pachuca|Pachuca]] | nastupi(golovi)1 = 120 (31) | godine2 = 2017 – 2019 | klubovi2 = {{flagicon|NIZ}} [[PSV Eindhoven]] | nastupi(golovi)2 = 60 (34) | godine3 = 2019 – 2023 | klubovi3 = {{flagicon|ITA}} [[SSC Napoli|Napoli]] | nastupi(golovi)3 = 120 (23) | godine4 = 2023 – 2025 | klubovi4 = {{flagicon|NIZ}} [[PSV Eindhoven]] | nastupi(golovi)4 = 33 (10) | godine5 = 2025 – | klubovi5 = {{flagicon|SAD}} [[San Diego FC|San Diego]] | nastupi(golovi)5 = 31 (11) | godine6 = 2026 – | klubovi6 = → {{flagicon|SAD}} [[LA Galaxy]] | nastupi(golovi)6 = 0 (0) | godine7 = | klubovi7 = | nastupi(golovi)7 = | godine8 = | klubovi8 = | nastupi(golovi)8 = | godine9 = | klubovi9 = | nastupi(golovi)9 = | godine10 = | klubovi10 = | nastupi(golovi)10 = | godine11 = | klubovi11 = | nastupi(golovi)11 = | godine12 = | klubovi12 = | nastupi(golovi)12 = | godine13 = | klubovi13 = | nastupi(golovi)13 = | godine14 = | klubovi14 = | nastupi(golovi)14 = | godine15 = | klubovi15 = | nastupi(golovi)15 = | godine16 = | klubovi16 = | nastupi(golovi)16 = | godine17 = | klubovi17 = | nastupi(golovi)17 = | godine18 = | klubovi18 = | nastupi(golovi)18 = | godine19 = | klubovi19 = | nastupi(golovi)19 = | godine20 = | klubovi20 = | nastupi(golovi)20 = | reprezentacija = | nacionalnegodine1 = 2016 – | nacionalneekipe1 = {{NogRep|MEX}} | nacionalninastupi(golovi)1 = 75 (18) | nacionalnegodine2 = | nacionalneekipe2 = | nacionalninastupi(golovi)2 = | nacionalnegodine3 = | nacionalneekipe3 = | nacionalninastupi(golovi)3 = | nacionalnegodine4 = | nacionalneekipe4 = | nacionalninastupi(golovi)4 = | trenergodine = | trenerklubovi = | zadnjiuređaj = 8.8.2026 }} {{Commonscat}} '''Hirving Rodrigo Lozano Bahena''' ([[Ciudad de México]], [[30. srpnja]] [[1995.]]) je [[Meksiko|meksički]] nogometaš i reprezentativac koji igra kao krilo za [[San Diego FC|San Diego]]. Njegov nadimak je [[Chucky (Child's Play)|Chucky]], a dobio ga je po zloglasnom lutku iz [[horor]] filmova. Karijeru je započeo u [[C.F. Pachuca|Pachuci]], s kojom je bio nacionalni prvak [[2016.]] godine i osvajač [[CONCACAF Liga prvaka|CONCACAF Lige prvaka]] [[2017.]] godine. U tri sezone, Lozano je odigrao 149 utakmica i postigao 43 gola. U lipnju [[2017.]] potpisao je za PSV, s kojim je u prvoj sezoni postao nacionalni prvak i bio je najbolji strijelac kluba te sezone. Godine [[2019.]] prelazi u [[SSC Napoli|Napoli]] i to kao najskuplji igrač u historiji kluba. Tamo je igrao do [[2023.]] godine, kada se ponovo vraća u PSV. S [[Meksička nogometna reprezentacija|reprezentacijom Meksika]] je bio kontinentalni prvak u U-20 kategoriji te je sudjelovao na [[Olimpijada 2016|Olimpijskim igrama 2016.]] godine. Pozvan je i na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.]] godine, gdje je u prvoj utakmici postigao pobjedonosni gol protiv [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačke]]. {{Sastav Meksiko 2018 SP}} {{Sastav Meksiko 2022 SP}} {{Authority control}} {{Životni vijek|1995||Lozano, Hirving}} [[Kategorija:Meksički fudbaleri]] [[Kategorija:Fudbaleri PSV Eindhovena]] [[Kategorija:Fudbaleri Napolija]] iw5cd1an59sokerzvu0e3p6s1gox8av 0 4630812 42669799 42637478 2026-08-09T16:38:54Z Edgar Allan Poe 29250 dodana kategorija [[:Kategorija:Fudbaleri Crystal Palacea|Fudbaleri Crystal Palacea]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42669799 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš |imenogometaša=Takehiro Tomiyasu |slika=Takehiro Tomiyasu, 2019 AFC Asian Cup 1.jpg |punoime=Takehiro Tomiyasu |datumrođenja={{birth date and age|1998|11|5|df=yes}} |rodnigrad={{flagicon|JPN}} [[Fukuoka]] |rodnadržava=[[Japan]] |nacionalnost=[[Japanci|Japanac]] |državljanstvo={{flagicon|JPN}} [[japan]]sko |pozicija=Branič |trenutniklub= |brojnadresu= | godine1 = 2015 – 2017 | klubovi1 = {{flagicon|JAP}} [[Avispa Fukuoka]] | nastupi(golovi)1 = 45 (1) | godine2 = 2018 – 2019 | klubovi2 = {{flagicon|BEL}} [[Sint-Truiden VV|Sint-Truiden]] | nastupi(golovi)2 = 27 (1) | godine3 = 2019 – 2021 | klubovi3 = {{flagicon|ITA}} [[Bologna FC 1909|Bologna]] | nastupi(golovi)3 = 61 (3) | godine4 = 2021 – 2025 | klubovi4 = {{flagicon|ENG}} [[Arsenal FC|Arsenal]] | nastupi(golovi)4 = 65 (2) | godine5 = | klubovi5 = | nastupi(golovi)5 = | godine6 = | klubovi6 = | nastupi(golovi)6 = | godine7 = | klubovi7 = | nastupi(golovi)7 = | godine8 = | klubovi8 = | nastupi(golovi)8 = | godine9 = | klubovi9 = | nastupi(golovi)9 = | godine10 = | klubovi10 = | nastupi(golovi)10 = | godine11 = | klubovi11 = | nastupi(golovi)11 = | godine12 = | klubovi12 = | nastupi(golovi)12 = | godine13 = | klubovi13 = | nastupi(golovi)13 = | godine14 = | klubovi14 = | nastupi(golovi)14 = | godine15 = | klubovi15 = | nastupi(golovi)15 = |nacionalnegodine1=2018 – |nacionalneekipe1={{flagicon|JPN}}[[Japanska nogometna reprezentacija|Japan]] |nacionalninastupi(golovi)1=42 (1) |zadnjiuređaj=4.7.2025 }} '''Takehiro Tomiyasu''' ([[5. novembar]] [[1998]].) je [[japan]]ski nogometaš. ==Statistika== {| class="wikitable" style="text-align:center" !colspan=3|{{flagicon|JPN}}[[Japanska nogometna reprezentacija|Japan]] |- !Godine!!Uta.!!Gol. |- |2018||2||0 |- !Ukupno||2||0 |} ==Vanjske veze== *[https://www.national-football-teams.com/player/72171/Takehiro_Tomiyasu.html National Football Teams] {{Sastav Japan 2022 SP}} {{Sastav Japan 2026 SP}} {{Authority control}} {{Životni vijek|1998||Tomiyasu, Takehiro}} [[Kategorija:Japanski fudbaleri]] [[Kategorija:Fudbaleri Bologne]] [[Kategorija:Fudbaleri Arsenala]] [[Kategorija:Fudbaleri Ajaxa]] [[Kategorija:Fudbaleri Crystal Palacea]] byz4d9hwszz8zhqmwbjr5oyjwo3p37w 42669801 42669799 2026-08-09T16:40:45Z Edgar Allan Poe 29250 42669801 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš |imenogometaša=Takehiro Tomiyasu<br>{{small|{{nobold|冨安 健洋}}}} |slika=Takehiro Tomiyasu, 2019 AFC Asian Cup 1.jpg |punoime=Takehiro Tomiyasu |datumrođenja={{birth date and age|1998|11|5|df=yes}} |rodnigrad={{flagicon|JPN}} [[Fukuoka]] |rodnadržava=[[Japan]] |nacionalnost=[[Japanci|Japanac]] |državljanstvo={{flagicon|JPN}} [[japan]]sko |pozicija=Branič |trenutniklub= {{flagicon|ENG}} [[Crystal Palace F.C.|Crystal Palace]] |brojnadresu= 17 | godine1 = 2015 – 2017 | klubovi1 = {{flagicon|JAP}} [[Avispa Fukuoka]] | nastupi(golovi)1 = 45 (1) | godine2 = 2018 – 2019 | klubovi2 = {{flagicon|BEL}} [[Sint-Truiden VV|Sint-Truiden]] | nastupi(golovi)2 = 27 (1) | godine3 = 2019 – 2021 | klubovi3 = {{flagicon|ITA}} [[Bologna FC 1909|Bologna]] | nastupi(golovi)3 = 61 (3) | godine4 = 2021 – 2025 | klubovi4 = {{flagicon|ENG}} [[Arsenal FC|Arsenal]] | nastupi(golovi)4 = 65 (2) | godine5 = 2025 – 2026 | klubovi5 = {{flagicon|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]] | nastupi(golovi)5 = 7 (0) | godine6 = 2026 – | klubovi6 = {{flagicon|ENG}} [[Crystal Palace F.C.|Crystal Palace]] | nastupi(golovi)6 = 0 (0) | godine7 = | klubovi7 = | nastupi(golovi)7 = | godine8 = | klubovi8 = | nastupi(golovi)8 = | godine9 = | klubovi9 = | nastupi(golovi)9 = | godine10 = | klubovi10 = | nastupi(golovi)10 = | godine11 = | klubovi11 = | nastupi(golovi)11 = | godine12 = | klubovi12 = | nastupi(golovi)12 = | godine13 = | klubovi13 = | nastupi(golovi)13 = | godine14 = | klubovi14 = | nastupi(golovi)14 = | godine15 = | klubovi15 = | nastupi(golovi)15 = |nacionalnegodine1=2018 – |nacionalneekipe1={{flagicon|JPN}}[[Japanska nogometna reprezentacija|Japan]] |nacionalninastupi(golovi)1=46 (1) |zadnjiuređaj=9.8.2026 }} '''Takehiro Tomiyasu''' ([[japanski]]: 冨安 健洋; [[5. novembar]] [[1998]].) je [[japan]]ski nogometaš. ==Statistika== {| class="wikitable" style="text-align:center" !colspan=3|{{flagicon|JPN}}[[Japanska nogometna reprezentacija|Japan]] |- !Godine!!Uta.!!Gol. |- |2018||2||0 |- !Ukupno||2||0 |} ==Vanjske veze== *[https://www.national-football-teams.com/player/72171/Takehiro_Tomiyasu.html National Football Teams] {{Sastav Japan 2022 SP}} {{Sastav Japan 2026 SP}} {{Authority control}} {{Životni vijek|1998||Tomiyasu, Takehiro}} [[Kategorija:Japanski fudbaleri]] [[Kategorija:Fudbaleri Bologne]] [[Kategorija:Fudbaleri Arsenala]] [[Kategorija:Fudbaleri Ajaxa]] [[Kategorija:Fudbaleri Crystal Palacea]] 2dyxfja357jgacx0nvny5w0look27lx 0 4637445 42669935 42402589 2026-08-10T07:37:49Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669935 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vodotok | ime=Jabalón | drugo_ime =Río Jabalón | slika =Rio_Jabalon_Crecida_2010-12-09_CampodeCalatrava.jpg | slika_širina = 260px | slika_opis = | kontinenti = [[Evropa]] | regije =[[Kastilja-La Mancha]] | države = {{flag|Španjolska}} | pokrajine =[[Ciudad Real (provincija)|Ciudad Real]] | gradovi =[[Montiel]] | izvor = Los Ojos [[Montiel]] | izvor_visina = | izvor_koord = | ušće =[[Corral de Calatrava]] | ušće_visina = | ušće_koord =38° 53′ 23″ N, 4° 5′ 28″ W | ušće_vrsta = | dužina =161<ref name=brit/> | pritoke= | prot_jezera = | vodopadi = | ade = | protok_sred = | protok_min = | protok_maks = | sliv = [[Atlantik|atlanski]] | površina =1.557<ref name=brit/> | ulijeva_se_u =[[Guadiana|Guadianu]] | broj_vrsta = | zaš_područja = | mostovi = | brane = | akumulacije = | plovnost = | luke = | kol_robe = | karta = | karta_širina = | karta_opis = }} '''Jabalón''' je [[Rijeka (vodotok)|rijeka]] u centru [[Španjolska|Španjolske]] duga 161 [[km]], najveća lijeva [[pritoka]] rijeke [[Guadiana|Guadiane]].<ref name=brit/> == Karakteristike== Jabalón [[izvor|izvire]] kod lokaliteta Los Ojos na terenu [[općina|općine]] [[Montiel]]. Od [[izvor]]a teče prema [[sjeverozapad]]u do [[ušće|ušća]] u [[Guadiana|Guadianu]] na terenu [[općina|općine]] [[Corral de Calatrava]].<ref name=brit/> Ime rijeke dolazi od [[arapski jezik|arapskog]] ''Jabal'' što znači [[planina]].<ref name=brit/> [[Sliv]] rijeke velik 1.557 [[km²]], a proteže se preko provincije [[Ciudad Real (provincija)|Ciudad Real]].<ref name=brit/> Na rijeci je podignuto nekoliko [[Akumulacijsko jezero|akumulacijskih jezera]], a dva najveća (La Cabezuela i La Vega del Jabalón) izgrađena su [[1992]]. godine.<ref name=brana/><ref name=brana_1/> Za potrebe Cabezuele podignuta je [[brana]] [[visina|visoka]] 29 [[metar|m]] i [[dužina|duga]] 698 [[metar|m]]<ref name=brana>{{cite web |url =https://www.iagua.es/data/infraestructuras/presas/marisanchez-cabezuela |title =''Presa de Marisanchez (Cabezuela, La)'' |publisher =Iagua |language =španjolski |accessdate =5. 6. 2019 |archive-date =2019-06-07 |archive-url =https://web.archive.org/web/20190607003406/https://www.iagua.es/data/infraestructuras/presas/marisanchez-cabezuela |url-status =dead }}</ref> Tako je između [[općina]] [[Valdepeñas]] i [[Torre de Juan Abad]] formirano [[Akumulacijsko jezero|jezero]] veliko 565 [[hektar]]a na [[nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 763 [[metar|m]]a<ref name=brit/> Dok je za potrebe ''Vege del Jabalón'' podignuta [[brana]] [[visina|visoka]] 26 [[metar|m]], [[dužina|duga]] 529 [[metar|m]].<ref name=brana_1>{{cite web |url =https://www.iagua.es/data/infraestructuras/presas/vega-jabalon |title =''Presa de Vega Del Jabalon, La'' |publisher =Iagua |language =španjolski |accessdate =5. 6. 2019 |archive-date =2019-07-24 |archive-url =https://web.archive.org/web/20190724041935/https://www.iagua.es/data/infraestructuras/presas/vega-jabalon |url-status =dead }}</ref> Na taj način je formirano [[Akumulacijsko jezero|jezero]] veliko 629 [[hektar]]a, između [[općina]] [[Calzada de Calatrava]] i [[Granátula de Calatrava]], koje leži na [[nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 639 [[metar|m]].<ref name=brit>{{cite web |url=https://www.ecured.cu/R%C3%ADo_Jabal%C3%B3n |title = ''El Río Jabalón'' |publisher =EcuRed |language =španjolski |accessdate =5. 6. 2019}}</ref> == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Jabalón}} * [https://www.ecured.cu/R%C3%ADo_Jabal%C3%B3n ''El Río Jabalón''] {{es icon}} [[Kategorija:Rijeke u Španiji]] 11pxz45vckkqvop8eweb3zpnbhd6cot 0 4654635 42669816 42561940 2026-08-09T18:20:00Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669816 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Ancient Bosnia.png|mini|desno|Karta antičkih naselja i putova na području Bosne i Hercegovine]] '''Hedum''' je naselje ili kastel koje je evidentirano za najraniji [[Antika|antički]] period [[Srednja Bosna|Srednje Bosne]], na [[Salona|solin]]skom natpisu oznake CIL III, 3198b = CIL III, 10156b = ILJug I, 263, sa tekstom:<ref name="BojDolab">{{Cite web |url= https://www.academia.edu/35820988/Ivo_Bojanovski_Dolabelin_sistem_cesta_u_rimskoj_provinciji_Dalmaciji |title= Ivo Bojanovski - Dolabelin sistem cesta u rimskoj provinciji Dalamciji |work=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1974 |accessdate= 9. 2. 2023}}</ref> :''...]AESAR DIVI AVGVSTI•F / ]VGVSTVS•IMP•PONTIF•MAX / TRIB•POTEST• XXI COS III / VIAM A SALONIS AD HE[…. ?] ASTEL[..?] /5 DAESITIATIVM PER M?[…. …?]VVM / CLVI MVNIT / ET IDEM VIAM AD BATH?[…. ?]MEN / QVOD DIVIDIT B[.] E[…. …..] IBVS / A SALONIS MVNIT PER […. ..] ASVVM /10 CLVIII / --- // MVNIT AD IMVM MONTEM DITIONVM / VLCIRVM PER MILLIA PASSVVM/ A SALONIS LXXVIID /15 P DOLABELLA LEG PRO / PR'' :Tiberije Cezar, božanskog Augusta sin, August, imperator, vrhovni svešenik, tribunske vlasti 21 (godine), konzul tri (puta), put od Salone do dezitijatskog kastela He(...?) od 156 (rimskih) milja izgradi, i isto put do rijeke Bosne koja razdvaja Breuke i Oserijate? od Salone izgradi u 158 (rimskih) milja... <ref name="Mesih.Ilirike">{{Cite web |url=https://books.google.ba/books?id=cK83AwAAQBAJ&pg=PA951&lpg=PA951&dq=bistuae+vetus++bistuae+nova+mesihovi%C4%87&source=bl&ots=2Uh3IcTyUT&sig=OzJ1JXbDoCCvyNl522rGOskO0Oo&hl=bs&sa=X&ved=0ahUKEwjp6qyyofXTAhUH2ywKHTtrBsEQ6AEIIDAA#v=onepage&q=bistuae%20vetus%20%20bistuae%20nova%20mesihovi%C4%87&f=false|title= Salmedin Mesihović , ILIRIKE |work= Autorsko izdanje, Sarajevo, 2014 |accessdate= 9. 2. 2017}}</ref> Naselje je postojalo 19/20. god. n. e. kada je za vrijeme namjesništva [[Publije Kornelije Dolabela (konzul 10)|Dolabele]] bila dovršena cesta koja je do njega dolazila iz [[Salona|Salone]], prijestolnice rimske provincije [[Dalmacija (rimska provincija)|Dalmacije]].<ref name="Dolab">{{Cite web|url= http://www.anubih.ba/godisnjak/izdanja/Godisnjak%2039.pdf|title= SALMEDIN MESIHOVIĆ -Aevum Dolabellae – Dolabelino doba|work= ANUBiH, Godišnjak br 39|accessdate= 9. 2. 2017|archiveurl= https://web.archive.org/web/20150923172716/http://www.anubih.ba/godisnjak/izdanja/Godisnjak%2039.pdf|archivedate=23. 9. 2015|url-status= dead}}</ref><ref name="Paškvalin">{{Cite web |url= http://www.anubih.ba/godisnjak/izdanja/Godisnjak%2031.pdf |title= VELJKO PAŠKVALIN: Ilirsko-panonsko pleme Desidijata Srednje Bosne u rimsko doba i rekognostiranje njihovih područja |work= Godišnjak centra za balkanološka ispitivanja ANUBIH, Knjiga XXXI, strana 191 |access-date= 9. 2. 2016 |archive-date= 2020-11-30 |archive-url= https://web.archive.org/web/20201130163101/http://www.anubih.ba/godisnjak/izdanja/Godisnjak%2031.pdf }}</ref> Poslije Dolabelinog perioda cesta je produžena do [[Domavia|Argentarije]].<ref name="Bojanovski">{{Cite web |url= https://pdfslide.net/documents/ivo-bojanovski-bih-u-anticko-doba-562ba82e386b7.html?page=1 |title= Ivo Bojanovski: BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIČKO DOBA |work= Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988 |accessdate= 9. 2. 2023 |archive-date= 2022-11-01 |archive-url= https://web.archive.org/web/20221101120622/https://pdfslide.net/documents/ivo-bojanovski-bih-u-anticko-doba-562ba82e386b7.html?page=1 }}</ref> Na Tabuli Peutingeriani je obilježena kao linija Salona – Argentaria. Vodila je trasom [[Salona]] ([[Solin]]) – Tilurio (Gardun kod [[Trilj]]a) – Ad Libros (Bukova Gora) – In monte Bulsinio (Privala, Žbanica) – Bistue Vetus ([[Tomislavgrad]]) – Ad Matricem ([[Otinovci]] kod [[Kupres]]a) – Bistue Nova ([[Bugojno]]) – Stanecli (Sarajevsko polje) ... Argentaria ([[Srebrenica]]).<ref name="amina"/> Bila je duga 122 rimskih milja, odnosno dužine 183 km. Dolabela je ovu cestu počeo graditi kao vojničku cestu – ''via munita'' - radi kontrole glavnog uporišta [[Desidijati|Dezitijata]] Castellum Hedum u blizini [[Breza|Breze]], kao i nadzora ostalih usputnih područja u unutrašnjosti provincije. Hedum je postojao i u predrimsko vrijeme, u formi [[Gradina|gradinskog]] naselja.<ref name="PašalićNaselja">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/doc/35947788/Pašalić-Esad-Anticka-naselja-i-komunikacije-u-Bosni-i-Hercegovini |title= Esad Pašalić – ANTIČKA NASELJA I KOMUNIKACIJE U BOSNI I HERCEGOVINI |work=Zemaljski muzej, Sarajevo, 1960 |accessdate= 9. 2. 2016}}</ref> Osim solinskog natpisa više ne postoji nijedan jedini podatak koji bi se odnosio na ovaj dezitijatski kastel.<ref name="amina">{{Cite web |url=http://ff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/arh/zdr_Amina_Veladzic.pdf |title=Adnan Busuladžić, mentor - STUDENT: Amina Veladžić - Rimska urbanizacija na tlu današnje Bosne i Hercegovine - UNIVERZITET U SARAJEVU FILOZOFSKI FAKULTET |access-date=2020-04-17 |archive-date=2021-01-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210108194504/http://ff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/arh/zdr_Amina_Veladzic.pdf |url-status=dead }}</ref> Za sada se još uvijek nije poznata tačna ubikacija, pa se Hedum locira na više lokacija: * južne oblasti [[Srednja Bosna|Srednje Bosne]] (Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine): * [[Artur Evans]] i [[Ivo Bojanovski]] ga smještaju „negdje oko [[Breza|Breze]] ili [[Kiseljak]]a“ (na Gracu u selu Podgori kraj Župče, oko 3 km prije Breze, gdje je u blizini pronađen i poznati natpis [[Baton]]a, sina Likajeva (''Bato Liccai''), arheološki nalaz sa najviše ilirskih imena.<ref name="Bojanovski"/> * [[Esad Pašalić]] i [[Karl Pač]] navode „Breza ili njena okolina“ * [[Ivo Paškvalin]] ga locira u Brezu * [[Salmedin Mesihović]] ga smješta u naseobinski kompleks Zlatište – [[Debelo Brdo (Sarajevo)|Debelo Brdo]] – Soukbunar (u Sarajevu) ili u širu zonu [[Višnjica]] – [[Podastinje]] - [[Kiseljak]]. == Hedum i Desnik == Salmedin Mesihović je iznio teoriju kojom povezuje Hedum sa Desnikom, srednjovjekovnim naseljem u Bosni koji pominje [[Konstantin Porfirogenet]], čija lokacija takođe nije utvrđena. Ako je Hedum nastavilo postojati i u toku antičkog perioda, onda je možda dočekao i naseljavanje [[Južni Slaveni|Slavena]], pa se u ranoj [[Srednjovjekovna Bosna|bosanskoj historiji]] pretvorio u srednjovjekovnu tvrđavu. == Reference == {{Refspisak}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina u rimsko doba]] [[Kategorija:Dezitijati]] [[Kategorija:Rimski gradovi u BiH]] a61k302r7epbmi7ga3bynqx2qtr8x4n 0 4663279 42669778 42600818 2026-08-09T14:58:41Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669778 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Guinness_7686a.jpg|mini|desno]] '''Guinness''' je vrsta tamnog [[Pivo|piva]] koje se proizvodi u [[Dablin]]u od 1759. godine. Jedan je od najuspešnijih svetskih brendova alkohola, proizveden u skoro 50 zemalja, a dostupan u preko 120.<ref>{{cite web|url=http://www.prnewswire.com/news-releases/famous-brewer-expands-with-national-launch-of-guinness-black-lager-128316313.html |title=Famous Brewer Expands with National Launch of GUINNESS Black Lager – NORWALK, Conn., Aug. 24, 2011 /PRNewswire/ |location=Connecticut, Ireland |publisher=Prnewswire.com}}</ref><ref>{{cite news| url=https://www.economist.com/blogs/economist-explains/2014/03/economist-explains-13 | work=The Economist | title=Why Guinness is less Irish than you think | date=16. 3. 2014}}</ref> Za početak proizvodnje piva u pivari Sent Džejms Gejt zaslužan je [[Artur Ginis]]. Danas postoje mnogobrojni varijeteti Ginis piva koji mogu da budu bezalkoholna piva, piva sa ukusima itd. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske veze == {{Commons category|Guinness}} * {{Zvanični veb-sajt|http://www.guinness.com}} * [https://www.guinness-storehouse.com/en Guinness Storehouse] * [http://www.hagley.org/storiesfromthestacks/bryce-evans-how-guinness-saved-ireland-world-war-ii How Guinness saved Ireland during WWII] * [https://www.oklagija.rs/zanimljivosti/item/6687-20-zanimljivih-%C4%8Dinjenica-o-%C4%8Duvenom-ginis-pivu 20 zanimljivih činjenica o čuvenom Ginis pivu]{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [https://www.beerstyle.rs/predstavljamo/410-pivo-koje-je-spasilo-irsku/ Guinness pivo - Beer Style] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210121204421/https://www.beerstyle.rs/predstavljamo/410-pivo-koje-je-spasilo-irsku/ |date=2021-01-21 }} [[Kategorija:Pivo]] [[Kategorija:Irska]] 21q64kjgfkcxa9ev61xwppm5bu19srf 0 4669213 42669919 42462822 2026-08-10T03:53:27Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 3 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669919 wikitext text/x-wiki {{Wikipoveznice}} [[File:Ina May Gaskin lecture at the Nambassa 3 day Music & Alternatives festival, New Zealand 1981. Photographer Michael Bennetts.jpg|220px|thumb|Ina May Gaskin na [[Novi Zeland|Novom Zelandu]], [[1981.]] godine.]] '''Ina May Gaskin''' (rođena 8. ožujka 1940.) je američka [[Babice|primalja]] poznata kao "majka autentičnog [[Babice|primaljstva]]".<ref name="Salon">Granju, K.A. (1999) [http://www.salon.com/people/bc/1999/06/01/gaskin/ "The Midwife of Modern Midwifery"] Salon.com, Brilliant Careers.</ref> Sa svojim suprugom Stephenom Gaskinom [[1971]]. godine pomogla je u osnivanju samoodržive zajednice pod nazivom "Farma", gdje je započela svoju primaljsku karijeru. Poznata je po primaljskom hvatu koji nosi njeno ime ([[:sh:Gaskin manevar|Gaskin manevar]]), napisala je nekoliko knjiga o [[:sh:Primaljstvo|primaljstvu]] i [[:sh:Porođaj|porođaju]] te i dalje aktivno, kroz predavanja i konferencije, širi svoju poruku o prirodnom, neustrašivom porodu. == Rani život i obitelj == === Obitelj === Ina May Gaskin je rođena u [[:sh:Protestantizam|protestantskoj]] obitelji iz [[:sh:Iowa|Iowe]]. Njezin otac, Talford Middleton, odgojen je na velikoj farmi u Iowi, koju je zaplijenila banka nedugo nakon očeve slučajne smrti 1926. Njezina majka, Ruth Stinson Middleton bila je učiteljica domaćinstva koje je predavala u raznim malim gradovima u [[:sh:Iowa|Iowi.]] Oboje roditelja su završili fakultete i [[:sh:Visoko obrazovanje|visoko obrazovanje]] im je bilo jako važno. Njezini djed i baka po majci vodili su prezbiterijansko sirotište u Farmingtonu u Missouriju, gradiću u regiji Ozarks. Njezina baka, Ina May Beard Stinson, nastavila je voditi sirotište mnogo godina nakon smrti supruga pastora. Bila je strastvena članica Ženske kršćanske unije umjerenosti ([[:en:Woman's Christian Temperance Union|Woman's Christian Temperance Union)]]<nowiki/>i velika obožavateljica [[:sh:Elizabeth Cady Stanton|Elizabeth Cady Stanton]], [[:sh:Susan B. Anthony|Susan B. Anthony]] i [[:sh:Jane Addams|Jane Addams]]. Njezini djed i baka po ocu bili su poljoprivrednici. Adam Leslie Middleton, njezin djed, putovao je i radio s poljoprivrednicima iz [[:sh:Iowa|Iowe]], [[:sh:Illinois|Illinoisa]], [[:sh:Minnesota|Minnesote]], [[:sh:Južna Dakota|Južne Dakote]], [[:sh:Nebraska|Nebraske]] i [[:sh:Kansas|Kansasa]] organizirajući žitne zadruge te veća prodajna mjesta u [[:sh:Chicago|Chicagu]] i drugim velikim gradovima s ciljem gradnje lokalnih kompleksa za pohranu žita. Radio je kao organizator s uzgajivačima pšenice u [[:sh:Kanada|Kanad]]<nowiki/>i i [[:sh:Washington|Washingtonu]] na poziv ministra poljoprivrede za vrijeme vlade predsjednika Warrena G. Hardinga i Franklina Delano Roosevelta. === Obrazovanje === Nakon što je završila srednju školu [[:sh:Marshalltown|Marshalltown]], pohađala je sveučilište u [[:sh:Iowa|Iowi]] i stekla zvanje prvostupnice engleske književnosti.<ref name=":0">{{Citation|last=TEDx Talks|title=Reducing fear of birth in U.S. culture: Ina May Gaskin at TEDxSacramento|date=2013-07-16|url=https://www.youtube.com/watch?v=S9LO1Vb54yk|access-date=2019-04-25}}</ref> Zatim se na nekoliko godina pridružila mirovnim snagama i imala priliku biti profesorica engleskog jezika u [[:sh:Malezija|Maleziji]]. Vratila se u Sjedinjene Američke Države i magistrirala na Sveučilištu Northern Illinois.<ref name=":1">[https://www.womenofthehall.org/inductee/ina-may-gaskin/ National Women's Hall of Fame, Ina May Gaskin]</ref> === Prije "Farme" === Šezdesetih godina prošlog stoljeća Ina May rodila je svoje prvo dijete pri kojem je liječnik upotrijebio forceps.&nbsp;Iskustvo je bilo toliko neugodno da ju je potaknulo na potragu za boljim načinom rađanja. 1971., prije nego što je osnovana "Farma", njezin je suprug Stephen vodio predavačku turneju, temeljenu na njegovim filozofskim seminarima u San Franciscu. Na ovoj turneji je Ina May prvi put pomogla ženi pri [[:sh:Porođaju|porođaju]].<ref name=":1"/> Dana 16. ožujka, dok je karavana putovala Nebraskom, Ina May se porodila. Beba, koju su nazvali Christian, rođena je 8 tjedana prerano, a umrla je sljedeći dan. Nije joj bilo dopušteno zadržati dijete, a policijski organi natjerali su je da ga pokopa u Nebraski.<ref name=":2">{{Cite web|last=Windolf|first=Jim|title=Sex, Drugs, and Soybeans|url=https://www.vanityfair.com/news/2007/05/thefarm200705|access-date=2019-04-25|website=The Hive|language=en}}</ref> To osobno iskustvo potaknulo je njezin interes za primaljstvo i siguran porod.&nbsp; == Centar za primalje na "Farmi" == 1971. Ina May je sa suprugom Stephenom osnovala komunu pod nazivom "Farma" u [[:sh:Summertown|Summertownu]] u [[:sh:Tennesseeju|Tennesseeju]]. Tamo je, zajedno s primaljama iz komune, osnovala Centar za primalje "Farma", jedan od prvih vanbolničkih [[:sh:Centar za porode|centara za porode]] u Sjedinjenim Državama. U Centru se poticalo članove obitelji i prijatelje da budu prisutni pri porodu i preuzmu aktivnu ulogu u porodu. Gaskin je pronašla lokalnog obiteljskog liječnika, dr. Johna Williamsa, kako bi bio mentor njoj i drugim ženama koje su željele biti primalje u ovoj zajednici.&nbsp;U to je vrijeme dr. Williams imao gotovo 20 godina iskustva rada u tradicionalnim [[:sh:Amiši|amiškim]] zajednicama u kojima se rađalo kod kuće, pa je imao iskustva s [[:sh:Izvanbolnički porođaj|izvanbolničkim porođajima]]. Uz njegovu pomoć i vodstvo, Ina May je stvorila [[:sh:Centar za primalje na "Farmi"|Centar za primalje na]] [[:sh:Centar za primalje na "Farmi"|"Farmi"]] <ref name=":0"/> gdje pružaju svoje usluge ženama s "Farme", kao i onima izvan zajednice.<ref name=":2"/> Centar nudi različite mogućnosti smještaja za [[:sh:Porođaj|porođaje]] poput stanova, kuća i koliba.<ref>{{Cite web|title=Our History|url=http://thefarmmidwives.org/our-history/|access-date=2019-04-25|language=en-US}}</ref>&nbsp; === Rezultati === Provedena je velika studija [[:sh:Kućni porođaj|kućnih porođaja]] u kojoj su obrađeni ishodi porođaja 1.707 žena koje su rodile u ruralnom Tennesseeju između 1971. i 1989. godine uz asistenciju primalja s "Farme" (Durand 1992.). Ti su se porođaji uspoređivali s više od 14.000 bolničkih porođaja koje su vodili liječnici (uključujući i visokorizične). Uspoređujući [[:sh:Perinatalna smrt|perinatalne smrti]], komplikacije vezane uz [[:sh:Porođaj|porođaj]] i upotrebu asistiranog [[:sh:Porođaj|porođaja]], studija je otkrila da se "pod određenim okolnostima (trudnoće s niskim rizikom), [[:sh:Kućni porođaj|kućni porođaji]] vođeni od strana [[:sh:Primalja|primalja]] mogu obaviti jednako sigurno i uz manje intervencija nego [[:sh:Bolnički porođaj|bolnički porođaji]] koje vode liječnici. " .<ref>Durand, Mark A. (1992). [http://ajph.aphapublications.org/cgi/content/abstract/82/3/450 ''The Safety of Home Birth: The Farm Study'', American Journal of Public Health, 82:450-452.]</ref> == Značaj njenog rada == Prema Carol Lorente (1995.), rad Ine May Gaskin i primalja možda ne bi imao toliki utjecaj da nije objavljena njezina knjiga ''[[:sh:Duhovno primaljstvo|Duhovno primaljstvo]]'' (1977.): : "Smatra se ključnim djelom koje promatra trudnoću, porod i dojenje iz jedne svježe, prirodne i duhovne perspektive, a ne sa standardnog kliničkog stajališta. U krugovima kućnih porođaja i primalja to ju je učinilo poznatim imenom i nadaleko cijenjenom učiteljicom i spisateljicom. " <ref>Lorente, C.W. (1995). [http://www.findarticles.com/p/articles/mi_m0820/is_n215/ai_17082644 ''Mother of Midwifery: Ina May Gaskin Hopes to Birth a Local Movement of Midwives.''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050118095540/http://www.findarticles.com/p/articles/mi_m0820/is_n215/ai_17082644 |date=2005-01-18 }} ''Vegetarian Times,'' Special Women's Health Issue, July 1995.</ref> Do ranih 1990-ih godina, nakon višestrukih reizdanja, ''[[:sh:Duhovno primaljstvo|Duhovno primaljstvo]]'' priznato je kao "klasični tekst o primaljstvu" <ref>{{Citiranje časopisa|last=Burfoot|first=Annette|date=1991|title=Midwifery: An Appropriate(d) Symbol of Women's Reproductive Rights?|url=http://www.finrrage.org/wp-content/uploads/2016/03/Midwifery_an_Appropriated_Symbol_of_Womens_Reproduvtive_Rights.pdf|journal=Issues in Reproductive and Genetic Engineering|volume=4|issue=2|pages=119–127|access-date=23 April 2018}}</ref> s "trajnim utjecajem".<ref name="Distillations">{{Citiranje časopisa|last=Eardley-Pryor|first=Roger|date=2017|title=Love, Peace, and Technoscience|url=https://www.sciencehistory.org/distillations/magazine/love-peace-and-technoscience|journal=Distillations|volume=3|issue=2|pages=38–41}}</ref> Ini May Gaskin pripisuje se jačanje i popularizacija primaljstva s izravnim pristupom (npr. bez potrebe da se prvo završi edukacija za medicinsku sestru) u Sjedinjenim Državama od ranih 1970-ih. Između 1977. i 2000. izdavala je tromjesečni časopis ''[[:sh:Birth Gazette|Birth Gazette]]''. ''[[:sh:Priručnik Ine May o porodu|Priručnik Ine May o porodu]] ([[:sh:Ina May’s Guide to Childbirth|Ina May’s Guide to Childbirth]])'', njezinu drugu knjigu o rođenju i primaljstvu, izdala je izdavačka kuća Bantam/Dell 2003. godine. Njene su knjige prevedene na mnoge jezike, uključujući hrvatski, njemački, talijanski, mađarski, slovenski, španjolski i japanski. Od ranih 1980-ih, ona je međunarodno poznata predavačica o rodiljskoj skrbi, neovisno i za Savez primalja Sjeverne Amerike ([[:en:Midwives Alliance of North America|Midwives Alliance of North America]] - MANA). Predaje diljem svijeta [[:sh:Primalja|primaljama]], liječnicima, [[:hr:Dula|doulama]], budućim roditeljima i kreatorima zdravstvene politike. Držala je govore u medicinskim i primaljskim školama u nekoliko zemalja, te na Starwood festivalu i WinterStar simpoziju, raspravljajući o povijesti i važnosti primalja. Od 1980-ih godina utemeljiteljica je projekta [[:sh:Safe Motherhood Quilt Project|Safe Motherhood Quilt Project]], koji nastoji skrenuti pažnju javnosti na stope smrtnosti majki i odati počast ženama koje su umrle od uzroka povezanih s trudnoćom.<ref>[http://www.inamay.com/quilt/home.html The Quilt Project] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060209122249/http://www.inamay.com/quilt/home.html|date=2006-02-09}}.</ref> Pojavila se u nekoliko filmova, kao što su ''[[:sh:Orgazmični porod: Najbolje čuvana tajna|Orgazmični porod: Najbolje čuvana tajna]]'' (''Orgasmic Birth: The Best-Kept Secret)'' u režiji [[:sh:Debra Pascali-Bonaro|Debre Pascali-Bonaro]] iz 2009., ''Biznis rađanja (The Business of Being Born) u režiji'' Abby Epstein iz 2008., ''Sa ženama: Dokumentarni film o ženama, primaljama i'' ''porođaju'' ''([[:hr:With Women: A Documentary About Women, Midwives and Birth|With Women: A Documentary About Women, Midwives and Birth]])'' ''iz 2006.'',<ref>{{Cite web|title=Ina May Gaskin|url=https://www.imdb.com/name/nm2752176/|access-date=19 September 2016}}</ref> a predstavljena je i u dokumentarcu o Farmi iz 2013. pod nazivom ''Američka komuna ([[:hr:American Commune|American Commune]])''. == Gaskin manevar == [[:hr:Gaskin manevar|Gaskin manevar]], koji se naziva i "na sve četiri", tehnika je za prevenciju [[:hr:Distocije ramena|distocije ramena]], specifične vrste [[:sh:Zastoja u porodu|zastoja u porodu]] koja može dovesti do [[:sh:Smrti fetusa|smrti fetusa]]. Ina May ga je predstavila u SAD -u 1976. godine nakon što ga je naučila od žene iz Belizea koja ga je naučila u Gvatemali, odakle je i potekao. U ovom manevru majka se podupire rukama i koljenima kako bi riješila distociju ramena.<ref>{{Cite web|title=Ina May Gaskin –|url=http://www.inamay.com/|access-date=19 September 2016|accessdate=2021-09-25|archivedate=2016-10-05|archiveurl=https://web.archive.org/web/20161005095548/http://inamay.com/}}</ref> Prebacivanjem u položaj na rukama i koljenima dolazi do promjene oblika [[:sh:Zdjelica|zdjelice]], čime se omogućuje zarobljenom ramenu da se oslobodi i da se dijete rodi. Budući da ovaj manevar zahtijeva položaj značajno različit od standardnog [[:sh:Litotomskog položaja|litotomskog položaja]] (uključuje ležanje na leđima s podignutim nogama pod kutem od 90 stupnjeva, koljena savijena na 70 do 90 stupnjeva, a potkoljenice pridržavaju nasloni), može ga biti znatno teže izvesti dok rodilja prima [[:sh:Epiduralna anestezija|epiduralnu anesteziju]], ali je ipak moguć <ref>Demott, Kathryn. (Nov. 1, 1999). [http://findarticles.com/p/articles/mi_m0CYD/is_21_34/ai_61621174/ ''Gaskin Maneuver is Gaining Popularity'' OB/GYN News.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080914174904/http://findarticles.com/p/articles/mi_m0CYD/is_21_34/ai_61621174 |date=2008-09-14 }}</ref> . == Priznanje == Gaskin je bila predsjednik Saveza primalja Sjeverne Amerike ([[:sh:Midwives Alliance of North America|Midwives' Alliance of North America]]) od 1996. do 2002. godine. Predstavljena je 1999. u časopisu ''Salon'' u prilogu pod nazivom ''Briljantne karijere'' (''Brilliant Careers'').<ref name="Salon"/> Njezina knjiga ''[[:sh:Porod je važan: Manifest jedne primalje|Porod je važan: Manifest jedne primalje]]'' ''([[:en:Birth Matters: A Midwife's Manifesta|Birth Matters: A Midwife's Manifesta]])'' proglašena je jednom od 6 najboljih knjiga Međunarodnog saveza za planiranje roditeljstva ([[:en:International Planned Parenthood Federation|International Planned Parenthood Federation]]) <ref>{{Cite web|title=Archived copy|url=https://www.ippfwhr.org/en/blog/top-6-books-of-2011|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20180418092835/https://www.ippfwhr.org/en/blog/top-6-books-of-2011|archive-date=2018-04-18|access-date=2018-04-17}}</ref> Godine 2003. postala je gostujuća suradnica Morse koledža na [[:sh:Sveučilište Yale|Sveučilištu Yale]].<ref name="IMG14">[http://www.inamay.com/?page_id=14 Ina May Gaskin website] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100105170540/http://www.inamay.com/?page_id=14}}</ref> 24. studenog 2009. postala je dobitnica [[:sh:Počasni doktorat|počasnog doktorata]] na Sveučilištu Thames Valley u Engleskoj, kao priznanje za svoj rad koji dokazuje učinkovitost i sigurnost primaljstva.<ref>[http://www.inamay.com/?p=122 Ina May Gaskin website] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100105160328/http://www.inamay.com/?p=122}}</ref> Dobila je nagradu Američkog društva za psihoprofilaksu u opstetriciji ([[:en:American Society for Psycho-Prophylaxis in Obstetrics|American Society for Psycho-Prophylaxis in Obstetrics]]) Lamaze Irwin Chabon i nagradu Perinatalne udruge Tennessee ([[:en:Tennessee Perinatal Association|Tennessee Perinatal Association]]). Dana 29. rujna 2011. Ina May Gaskin proglašena je su-dobitnicom nagrade [[:sh:Nagrada za pravilan život|Right Livelihood Award]] 2011. za "cjeloživotno djelo predstavljanja i zagovaranja sigurnih metoda [[:sh:Porođaj|porođaja]] usmjerenih na ženu koje najbolje promiču fizičko i mentalno zdravlje majke i dijeteta".<ref>{{Cite web|title=Ina May Gaskin|url=https://www.rightlivelihoodaward.org/laureates/ina-may-gaskin/|access-date=2020-01-07|website=The Right Livelihood Award|language=en-US}}{{Dead link|date=October 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref><ref>{{Cite web|date=29 September 2011|title=Solar power pioneer Huang Ming wins 'alternative Nobel'|url=https://www.bbc.co.uk/news/world-europe-15113996|access-date=19 September 2016|via=www.bbc.co.uk}}</ref> Godine 2013. primljena je u Nacionalnu žensku kuću slavnih (<a href="https://en.wikipedia.org/wiki/National_Women's_Hall_of_Fame" rel="mw:ExtLink" title="National Women's Hall of Fame" class="cx-link" data-linkid="170">National Women's Hall of Fame</a>) .<ref name=":1"/> == Bibliografija == === Knjige === * {{Cite book|last=Gaskin|first=Ina May|title=Babies, Breastfeeding, and Bonding|url=https://archive.org/details/babiesbreastfeed0000gask|date=1987|publisher=Bergin & Garvey Publishers|isbn=9780897891349|location=South Hadley, Mass.|language=en|oclc=15860611}} * {{Cite book|last=Gaskin|first=Ina May|title=Spiritual Midwifery|date=2014|publisher=ReadHowYouWant|isbn=9781459647077|location=Strawberry Hills, NSW|language=en|oclc=907698021}} * {{Cite book|last=Gaskin|first=Ina May|title=Ina May's Guide to Childbirth|date=2012|publisher=Bantam Books|isbn=9780553381153|location=New York|language=en|oclc=826306709}} * {{Cite book|last=Gaskin|first=Ina May|title=Ina May's Guide to Breastfeeding|url=https://archive.org/details/inamaysguidetobr0000gask|date=2009|publisher=Pinter & Martin|isbn=9781905177332|location=UK|language=en|oclc=768809453}} * {{Cite book|last=Gaskin|first=Ina May|url=https://archive.org/details/birthmattersmidw0000gask|title=Birth Matters: A Midwife's Manifesta|date=2015|publisher=Seven Stories Press|isbn=9781583229279|location=New York|language=en|url-access=registration}} === Članci === * [http://www.reproductivemedicine.com/toc/auto_abstract.php?id=9490 ''All-Fours Maneuver for Reducing Shoulder Dystocia During Labor'', The Journal of Reproductive Medicine, May, 1998]. * [http://findarticles.com/p/articles/mi_m0838/is_2001_July-August/ai_76587430 ''Induced and Seduced: The Dangers of Cytotec.'' in ''Mothering'', July-August, 2001] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20040826090458/http://www.findarticles.com/p/articles/mi_m0838/is_2001_July-August/ai_76587430 |date=2004-08-26 }}. Retrieved: 2006-08-26. * [https://web.archive.org/web/20120811041522/http://www.inamay.com/article/undervalued-art-vaginal-breech-birth-skill-every-birth-attendant-should-learn ''The Undervalued Art of Vaginal Breech Birth: a Skill Every Birth Attendant Should Learn'' in ''Mothering'', July-August, 2004]. Retrieved: 2006-08-26. * [https://web.archive.org/web/20100105170545/http://www.inamay.com/?page_id=146 ''A Summary of Articles Published in English about Misoprostol (Cytotec) for Cervical Ripening or Induction of Labor'', 2005-09-05] Retrieved: 2010-01-22. == Filmografija == * ''[[:en:With Women: A Documentary About Women, Midwives and Birth|With Women: A Documentary About Women, Midwives and Birth]]'' (2006) * ''[[:en:The Business of Being Born|The Business of Being Born]]'' (2008) * ''[[:en:Orgasmic Birth: The Best-Kept Secret|Orgasmic Birth: The Best-Kept Secret]]'' (2009) * ''American Commune'' (2013) * ''[[:en:Birth Story: Ina May Gaskin and the Farm Midwives|Birth Story: Ina May Gaskin and the Farm Midwives]]'' (2013) == Bilješke i reference == <references group=""></references> == Vanjske veze == * {{Official website|http://inamay.com/|Ina May Gaskin official website}} * [http://www.midwiferyworkshops.org/ Farm Midwifery Workshops] * [http://www.thefarmmidwives.org/ The Farm Midwives Website] * {{IMDb name|2752176}} * [https://www.theguardian.com/lifeandstyle/2009/sep/26/natural-birth-expert Profile] by [[:en:Viv Groskop|Viv Groskop]], ''The Guardian'', September 2009 * [https://www.nytimes.com/2012/05/27/magazine/ina-may-gaskin-and-the-battle-for-at-home-births.html "Ina May Gaskin and the Battle for at-Home Births"] feature by Samantha M. Shapiro in ''The New York Times Magazine'' May 23, 2012 {{Authority control}} {{Životni vijek|1940||Gaskin, Ina May}} [[Kategorija:Američke spisateljice]] ins9wmkmlz7x3uf3g6dt8ozxd2q4ux7 4 4676182 42669811 42656851 2026-08-09T17:55:21Z نوفاك اتشمان 11942 + 42669811 wikitext text/x-wiki {{Arhive|auto=short}} {{/zaglavlje}} <!--PIŠITE ISPOD OVE LINIJE!--> <!-- PIŠITE IZNAD OVE LINIJE --> [[Kategorija:Održavanje Wikipedije]] == [[Dojka]] == {{komentar}} Pozdrav administratorima, sakriti ovu narednu izmjenu ovdje: [[Posebno:Razlike/42647460]]. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 12. jula 2026. u 02:52 (CEST) :{{Urađeno}}, hvala ti! – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 12. jula 2026. u 02:59 (CEST) ::Fala ti, Vipz! :-) --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 12. jula 2026. u 04:05 (CEST) == Kršenje [[WP:P3V]] na stranici [[Persepolis]] == {{zaglavlje rasprave|Uređivački rat je zaustavljen. Članak je preuređen, a zaštita više nije neophodna. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19. jula 2026. u 14:27 (CEST)|Rešeno}} Korisnik {{korisnik3|Orijentolog}} upravo je prekršio pravilo [[WP:P3V]] na stranici [[Persepolis]]. Prvo je poništio stabilnu verziju članka bez obrazloženja, a potom je, nakon mog argumentiranja, odgovorio etiketiranjem i ''ad hominem'' napadom ([[Special:Diff/42656356|1]]). Korisnik je nastavio uređivački rat sa relativno slabom kasnijom argumentacijom, umesto da konstruktivno diskutuje o predloženim izmenama na stranici za razgovor. Zamolio bih za treće mišljenje i za zaštitu stranice na stabilnu verziju, u skladu s pravilima Wikipedije. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 18. jula 2026. u 12:32 (CEST) :Stabilna verzija bila je ona koja je stajala deceniju i pol, prije nego što si ti bez argumenata uklonio referencirani odlomak. – [[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor s korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 18. jula 2026. u 12:35 (CEST) ::Moja izmena je načinjena 24. septembra 2023, i dosad je postala stabilna verzija. Suvišni neenciklopedijski odeljci s ''trivia'' citatima uklonjeni su u još nekim člancima i niko dosad nije imao zamerke na to. Argumentacija je poprilično jasna i utemeljena na postojećim pravilima – [[WP:NIJE]] ([[WP:NESELEKTIVNA]]). Engleska Wikipedija ima više detalja. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 18. jula 2026. u 12:39 (CEST) :::Ne radi se o nikakvim "trivijalnim" citatima nego utiscima lokaliteta na eminentne putopisce i historičare umjetnosti. Nemaš pojma o čemu pričaš. Pravilo da članci nisu zbirka citata ne znači da se treba ukloniti ama baš svaki citat, staviti 3-4 kratka je uvijek bilo u redu. – [[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor s korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 18. jula 2026. u 12:48 (CEST) ::::U tekst članka, da. U poseban odeljak, ne. Videti: [[:en:WP:UNDUE]]. Imamo Wikicitat za liste citata. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 18. jula 2026. u 12:53 (CEST) :::::Ne radimo ni za glumce odeljak "Rekli su o njemu" i sličnu ''triviju''. Takve stvari ne pripadaju enciklopediji i narušavaju enciklopedijski stil. Nadalje, teško je podvući crtu gde treba stavljati citate, a gde ne, čime otvaramo Pandorinu kutiju da nam svaki članak ima "zanimljivosti" i "trivije", poput Fandoma. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 18. jula 2026. u 12:56 (CEST) ::::::Ja sam rekao da se ja ne slažem s nekim aspektima uređivačke politike kakvu zagovara @[[Korisnik:Aca|Aca]], pri čemu je uklanjanje određene vrste sadržaja jedan primjer toga. Ovdje se po meni radi o četiri prilično bezazlena, a opet relativno korisna citata koji ovome članku ne smetaju. ''Having said that'', mislim da se oni trebaju integrirati u sam tekst članka i da ovako izdvojeno djeluju stilski ''out of place''. Dakle, citate ne treba uklanjati nego ih integrirati u tekst. Ako Aca za to nema volje/vremena, onda je bolje staviti nekakvu etiketu za sređivanje i obrazložiti istu nego jednostavno ukloniti tekst. S druge strane, ''ad hominem'' kojemu je @[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] priskočio u prvom revertu nedopustiv je i to nije način ophođenja na ovoj Wikipediji pa bih te, frende, zamolio da s tim prestaneš. Kako sada, tako i u sličnim budućim situacijama ako se one dogode. Znam da ste vi dečki imali svoju epizodu, ali ovo je stvarno nekorektno i kao takvo nema smisla. Nitko ne želi dijeliti sankcije zbog gluposti kao što su revert ratovi. ::::::Dakle, @[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] - možeš li sva 4 (mislim da su 4?) citata integrirati u tekst članka, bilo da ih ubaciš u neki opis slike, bilo da koristiš {{tl|Quote box}} pa da ih ubaciš negdje u tekst gdje su primjereni, da ovaj odjeljak ne strši stilski u odnosu na sam članak i na druge tekstove? Je li to izvedivo? :) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 18. jula 2026. u 13:42 (CEST) :::::::Saglasan sam s izrečenim. Štaviše, korisniku sam ponudio [[Special:Diff/42656366|tu opciju]] u svojoj izmeni, na šta je on odgovorio [[Special:Diff/42656368|ponovnim revertom]], uz ocenu da je moja procena "netočna". Wikipedija se gradi na kompromisima, a ne ratovanjem ili komentarima da je neko "''wannabe'' birokrata". – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 18. jula 2026. u 14:49 (CEST) ::::::::S obzirom na rečeno, mislim da je to najbolja solucija. Pustio bih @[[Korisnik:Orijentolog|Orijentologu]] da to učini jer ipak najbolje od nas poznaje strukturu članka, a ako on to ne želi/ne napravi, onda će netko od nas! :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 18. jula 2026. u 15:37 (CEST) :::::::::{{ping|Edgar Allan Poe}} vidim ja što je u igri. Trojica od četvorice citiranih Francuzi, pa bi ti odmah upleo prste. Budem sam sredio do sutra ujutro. – [[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor s korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 18. jula 2026. u 16:33 (CEST) ::::::::::@[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]]: Znaš ti da ja uvijek branim svoje, nije to bilo slučajno ni tada, a nije ni sada :P Može, hvala! :) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 18. jula 2026. u 16:39 (CEST) :::::::::::{{ping|Edgar Allan Poe}} {{urađeno}}, vonabi-Žabaru. :) – [[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor s korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 19. jula 2026. u 06:10 (CEST) {{podnožje rasprave}} acgmbbdtcq6mrjct2tflxtffunf53qm 2 4676787 42669745 42669709 2026-08-09T12:17:42Z Zavičajac 76707 42669745 wikitext text/x-wiki https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard https://www.krnjeusa.net/tragovi-starih-naselja/5-arheolosko-nalaziste-u-vrtocu/ https://www.hbsume.ba/show_page/131/drvar-povijesni-podaci https://katera.news/lat/zaboravljeni-partizanski-spomen-kompleks-korcanica-na-grmecu https://www.dinarskogorje.com/klekova269a.html http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_srp/Novi%20Travnik_nekropola%20Bistro%20SR.pdf http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=18 https://scispace.com/pdf/omladinske-radne-akcije-kontinuiteti-i-odmaci-iz-iskustva-56i3z2pi8a.pdf https://balkans.aljazeera.net/blogs/2020/3/29/moje-sjecanje-sa-omladinskih-radnih-akcija * 2026. – [[Tvrđava Alamūt]] iran * 2026. – [[Amazonski teatri]] * 2026. – [[Sarnath]] indija * 2026. – [[Asuka i Fujiwara]] Japan * 2026. – [[Ratne plaže u Normandiji]] * 2026. – [[Modernistički gradski centar Gdynie]]Poljska * 2026. – [[Kraljevske kapetinske tvrđave Languedoca Serijsko vlasništvo obuhvaća osam utvrđenih lokaliteta – dvorac i bedeme Carcassonne te utvrde Aguilar, Lastours, Montségur, Peyrepertuse, Puilaurens, Quéribus i Termes]] Francuska * 2026. – [[Kondominio]] * 2026. – [[Fosili koštanih riba u Zapadnom Limfjorda]]danska * 2026. – [[Olimp|Šire područje Olimpa]] {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Tvrđave dinastije Capeta u Languedocu |image = 130610-Queribus-03.jpg |godina = 2026. |vrst baštine = kulturno dobro |mjerilo = iv |ugroženost = ne |poveznica = https://whc.unesco.org/en/list/1755 |država = {{flag|Francuska}} }} U regiji [[Languedoc]] se nalazi skupina srednjovjekovnih dvoraca izgrađenih na strmim stjenovitim grebenima, na strateški važnim lokacijama. Predstavljale su osnovni dio odbrambenog sistema kraljevske [[Dinastija Capet|dinastije Capeta]], uspostavljenog u 13.–14. stoljeću, nakon [[Katarski križarski rat|Katarskog krstaškog rata]] ili Albižanski pohod (1209-1229). Zajedno ilustriraju političku, vojnu i teritorijalnu konsolidaciju dinastije Capeta u Languedocu, kroz raskošnu arhitekturu prilagođenu dramatičnoj topografiji. Za tvrđave je vezan mit o "katarskim dvorcima", anahronična i pogrešna teorijana, nastala u devetnaestog stoljeća, kada su romantični pisci otkrili priče o krstaškom ratu protiv katara. Odlazeći na mjesto ovog pohoda, otkrili su ruševine dvoraca za koje su vjerovali da su svjedočili posljedicama agresije krstaša, koji su 1209. došli sa sjevera Francuske. Tek u dvadesetom stoljeću arheolozi i srednjovjekovni istoričari su se posvetili istraživanju, ističući da, iako su lokaliteti bili dom katarima, dvorci su zapravo bili citadele koje je kasnije izgradio kralj [[Louis IX od Francuske|Luj IX. (1214.-1270.)]] na južnoj granici svojih posjeda na kraju krstaškog rata protiv katara. mit o katarskim dvorcima, odnosno dvorcima katarske zemlje, je koja pod nazivom "katarske tvrđave" predstavlja Nalazimo i naziv "dvorci katarske zemlje". Tvrđave dinastije Capeta u Languedocu su smještenih Francuska. Izgrađene su na strmim stjenovitim grebenima, na strateški važnim lokacijama. Mnogi od tih lokaliteta zamijenjeni su novim dvorcima koje su izgradili pobjednički francuski krstaši, a izraz [[Katari|katarski]] dvorac također se primjenjuje na ove tvrđave, unatoč tome što nisu povezane s katarima. Mit o katarskim dvorcima == Svjetska baština == Tvrđave dinastije Capeta u Languedocu uvrštene su na listu [[UNESCO]]-ove [[Svjetska baština|svjetske baštine]].<ref name="tvrđave">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/list/1755 |title= Tvrđave dinastije Capeta u Languedocu |work= UNESCO: Svjetska baština - whc.unesco.org |access-date= 29. juli 2026.}}{{en}}</ref> Odluka je donešena na 48-om zasjedanju Komiteta za svjetsku baštinu od 19-29 jula 2026. god. u [[Busan]]u, [[Južna Koreja]]<ref name="zasjedanje">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/newproperties/ |title= Spomenici upisani na listu svjetske baštine 2026. god. |work= UNESCO: Svjetska baština, /www.unesco.org |access-date= 27. juli 2026}}{{en}}</ref><ref name="Francuska">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/fr |title= Francuska, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 27. juli 2026.}}{{en}}</ref> Serijska imovina obuhvaća osam utvrđenih lokaliteta – dvorac i bedeme Carcassonne te tvrđave Aguilar, Lastours, Montségur, Peyrepertuse, Puilaurens, Quéribus i Termes – što == Izvori == {{Reflista}} {{Commonscat|Royal Capetian Fortresses of Languedoc}} [[Kategorija:Svjetska baština u Francuskoj] hnguoy6fnd8ma53fl3wezlkcbasi8eu 42669746 42669745 2026-08-09T12:54:52Z Zavičajac 76707 42669746 wikitext text/x-wiki https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard https://www.krnjeusa.net/tragovi-starih-naselja/5-arheolosko-nalaziste-u-vrtocu/ https://www.hbsume.ba/show_page/131/drvar-povijesni-podaci https://katera.news/lat/zaboravljeni-partizanski-spomen-kompleks-korcanica-na-grmecu https://www.dinarskogorje.com/klekova269a.html http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_srp/Novi%20Travnik_nekropola%20Bistro%20SR.pdf http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=18 https://scispace.com/pdf/omladinske-radne-akcije-kontinuiteti-i-odmaci-iz-iskustva-56i3z2pi8a.pdf https://balkans.aljazeera.net/blogs/2020/3/29/moje-sjecanje-sa-omladinskih-radnih-akcija * 2026. – [[Tvrđava Alamūt]] iran * 2026. – [[Amazonski teatri]] * 2026. – [[Sarnath]] indija * 2026. – [[Asuka i Fujiwara]] Japan * 2026. – [[Ratne plaže u Normandiji]] * 2026. – [[Modernistički gradski centar Gdynie]]Poljska * 2026. – [[Kraljevske kapetinske tvrđave Languedoca Serijsko vlasništvo obuhvaća osam utvrđenih lokaliteta – dvorac i bedeme Carcassonne te utvrde Aguilar, Lastours, Montségur, Peyrepertuse, Puilaurens, Quéribus i Termes]] Francuska * 2026. – [[Kondominio]] * 2026. – [[Fosili koštanih riba u Zapadnom Limfjorda]]danska * 2026. – [[Olimp|Šire područje Olimpa]] {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Tvrđave dinastije Capeta u Languedocu |image = 130610-Queribus-03.jpg |godina = 2026. |vrst baštine = kulturno dobro |mjerilo = iv |ugroženost = ne |poveznica = https://whc.unesco.org/en/list/1755 |država = {{flag|Francuska}} }} U regiji [[Languedoc]] se nalazi skupina srednjovjekovnih dvoraca izgrađenih na strmim stjenovitim grebenima, na strateški važnim lokacijama. Predstavljale su osnovni dio odbrambenog sistema kraljevske [[Dinastija Capet|dinastije Capeta]], uspostavljenog u 13.–14. stoljeću, nakon [[Katarski križarski rat|Katarskog krstaškog rata]] ili Albižanski pohod (1209-1229). Zajedno ilustriraju političku, vojnu i teritorijalnu konsolidaciju dinastije Capeta u Languedocu, kroz raskošnu arhitekturu prilagođenu dramatičnoj topografiji. Za tvrđave je vezan mit o "katarskim dvorcima", anahronična i pogrešna teorijana, nastala u devetnaestog stoljeća, kada su romantični pisci otkrili priče o krstaškom ratu protiv katara. Odlazeći na mjesto ovog pohoda, otkrili su ruševine dvoraca za koje su vjerovali da su svjedočili posljedicama agresije krstaša, koji su 1209. došli sa sjevera Francuske. Tek u dvadesetom stoljeću arheolozi i srednjovjekovni istoričari su se posvetili istraživanju, ističući da, iako su lokaliteti bili dom katarima, dvorci su zapravo bili citadele koje je kasnije izgradio kralj [[Louis IX od Francuske|Luj IX. (1214.-1270.)]] na južnoj granici svojih posjeda na kraju krstaškog rata protiv katara. == Svjetska baština == Tvrđave dinastije Capeta u Languedocu uvrštene su na listu [[UNESCO]]-ove [[Svjetska baština|svjetske baštine]].<ref name="tvrđave">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/list/1755 |title= Tvrđave dinastije Capeta u Languedocu |work= UNESCO: Svjetska baština - whc.unesco.org |access-date= 29. juli 2026.}}{{en}}</ref> Odluka je donešena na 48-om zasjedanju Komiteta za svjetsku baštinu od 19-29 jula 2026. god. u [[Busan]]u, [[Južna Koreja]]<ref name="zasjedanje">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/newproperties/ |title= Spomenici upisani na listu svjetske baštine 2026. god. |work= UNESCO: Svjetska baština, /www.unesco.org |access-date= 27. juli 2026}}{{en}}</ref><ref name="Francuska">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/fr |title= Francuska, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 27. juli 2026.}}{{en}}</ref> Serijska imovina obuhvaća osam utvrđenih lokaliteta – dvorac i bedeme Carcassonne te tvrđave Aguilar, Lastours, Montségur, Peyrepertuse, Puilaurens, Quéribus i Termes – što == Izvori == {{Reflista}} {{Commonscat|Royal Capetian Fortresses of Languedoc}} [[Kategorija:Svjetska baština u Francuskoj] 7015e23330bvdtiq2yc22uzaof2d9ck 42669748 42669746 2026-08-09T13:14:07Z Zavičajac 76707 42669748 wikitext text/x-wiki https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard https://www.krnjeusa.net/tragovi-starih-naselja/5-arheolosko-nalaziste-u-vrtocu/ https://www.hbsume.ba/show_page/131/drvar-povijesni-podaci https://katera.news/lat/zaboravljeni-partizanski-spomen-kompleks-korcanica-na-grmecu https://www.dinarskogorje.com/klekova269a.html http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_srp/Novi%20Travnik_nekropola%20Bistro%20SR.pdf http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=18 https://scispace.com/pdf/omladinske-radne-akcije-kontinuiteti-i-odmaci-iz-iskustva-56i3z2pi8a.pdf https://balkans.aljazeera.net/blogs/2020/3/29/moje-sjecanje-sa-omladinskih-radnih-akcija * 2026. – [[Tvrđava Alamūt]] iran * 2026. – [[Amazonski teatri]] * 2026. – [[Sarnath]] indija * 2026. – [[Asuka i Fujiwara]] Japan * 2026. – [[Ratne plaže u Normandiji]] * 2026. – [[Modernistički gradski centar Gdynie]]Poljska * 2026. – [[Kraljevske kapetinske tvrđave Languedoca Serijsko vlasništvo obuhvaća osam utvrđenih lokaliteta – dvorac i bedeme Carcassonne te utvrde Aguilar, Lastours, Montségur, Peyrepertuse, Puilaurens, Quéribus i Termes]] Francuska * 2026. – [[Kondominio]] * 2026. – [[Fosili koštanih riba u Zapadnom Limfjorda]]danska * 2026. – [[Olimp|Šire područje Olimpa]] {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Tvrđave dinastije Capeta u Languedocu |image = 130610-Queribus-03.jpg |godina = 2026. |vrst baštine = kulturno dobro |mjerilo = iv |ugroženost = ne |poveznica = https://whc.unesco.org/en/list/1755 |država = {{flag|Francuska}} }} U regiji [[Languedoc]] se nalazi skupina srednjovjekovnih dvoraca izgrađenih na strmim stjenovitim grebenima, na strateški važnim lokacijama. Predstavljale su osnovni dio odbrambenog sistema kraljevske [[Dinastija Capet|dinastije Capeta]], uspostavljenog u 13.–14. stoljeću, nakon [[Katarski križarski rat|Katarskog krstaškog rata]] ili Albižanski pohod (1209-1229). Zajedno ilustriraju političku, vojnu i teritorijalnu konsolidaciju dinastije Capeta u Languedocu, kroz raskošnu arhitekturu prilagođenu dramatičnoj topografiji. Za tvrđave je vezan mit o "katarskim dvorcima", anahronična i pogrešna teorijana, nastala u devetnaestog stoljeća, kada su romantični pisci otkrili priče o krstaškom ratu protiv katara. Odlazeći na mjesto ovog pohoda, otkrili su ruševine dvoraca za koje su vjerovali da su svjedočili posljedicama agresije krstaša, koji su 1209. došli sa sjevera Francuske. Tek u dvadesetom stoljeću arheolozi i srednjovjekovni istoričari su se posvetili istraživanju, ističući da, iako su lokaliteti bili dom katarima, dvorci su zapravo bili citadele koje je kasnije izgradio kralj [[Louis IX od Francuske|Luj IX. (1214.-1270.)]] na južnoj granici svojih posjeda na kraju krstaškog rata protiv katara. == Svjetska baština == Tvrđave dinastije Capeta u Languedocu uvrštene su na listu [[UNESCO]]-ove [[Svjetska baština|svjetske baštine]].<ref name="tvrđave">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/list/1755 |title= Tvrđave dinastije Capeta u Languedocu |work= UNESCO: Svjetska baština - whc.unesco.org |access-date= 29. juli 2026.}}{{en}}</ref> Odluka je donešena na 48-om zasjedanju Komiteta za svjetsku baštinu od 19-29 jula 2026. god. u [[Busan]]u, [[Južna Koreja]]<ref name="zasjedanje">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/newproperties/ |title= Spomenici upisani na listu svjetske baštine 2026. god. |work= UNESCO: Svjetska baština, /www.unesco.org |access-date= 27. juli 2026}}{{en}}</ref><ref name="Francuska">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/fr |title= Francuska, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 27. juli 2026.}}{{en}}</ref> Serijska imovina obuhvaća osam utvrđenih lokaliteta: dvorac i bedemi Carcassonne te tvrđave Aguilar, Lastours, Montségur, Peyrepertuse, Puilaurens, Quéribus i Termes.<ref name="dvorci">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/list/1755/documents/ |title= Tvrđave dinastije Capeta u Languedocu |work= UNESCO: Svjetska baština - whc.unesco.org |access-date= 29. juli 2026.}}{{en}} <gallery> File:Ramparts of the historic fortified city of Carcassone (33).jpg|Tvrđava i bedemi Carcassone File:Aguilar 01-21 (12).jpg|Aguilar File:2013-08-18T15-59-26 Châteaux de Lastours 21.jpg|Lastours File:Château de Montségur depuis le village.jpg|Montsegur File:Château de Peyrepertuse - Duilhac-sous-Peyrepertuse - Aude - France - Mérimée PA00102673 (11).jpg|Peyrepertuse File:190608 Burg-Puilaurens 01.jpg|Puilaurens File:0513 Château Quéribus.jpg|Quéribus File:Angle Nord-Ouest du château de Termes.jpg|Termes </gallery> == Izvori == {{Reflista}} {{Commonscat|Royal Capetian Fortresses of Languedoc}} [[Kategorija:Svjetska baština u Francuskoj] rst5l5t1sjsegtxmq48qslh0zfshb78 42669766 42669748 2026-08-09T14:30:05Z Zavičajac 76707 42669766 wikitext text/x-wiki https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard https://www.krnjeusa.net/tragovi-starih-naselja/5-arheolosko-nalaziste-u-vrtocu/ https://www.hbsume.ba/show_page/131/drvar-povijesni-podaci https://katera.news/lat/zaboravljeni-partizanski-spomen-kompleks-korcanica-na-grmecu https://www.dinarskogorje.com/klekova269a.html http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_srp/Novi%20Travnik_nekropola%20Bistro%20SR.pdf http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=18 https://scispace.com/pdf/omladinske-radne-akcije-kontinuiteti-i-odmaci-iz-iskustva-56i3z2pi8a.pdf https://balkans.aljazeera.net/blogs/2020/3/29/moje-sjecanje-sa-omladinskih-radnih-akcija * 2026. – [[Tvrđava Alamūt]] iran * 2026. – [[Amazonski teatri]] * 2026. – [[Sarnath]] indija * 2026. – [[Asuka i Fujiwara]] Japan * 2026. – [[Ratne plaže u Normandiji]] * 2026. – [[Modernistički gradski centar Gdynie]]Poljska * 2026. – [[Kraljevske kapetinske tvrđave Languedoca Serijsko vlasništvo obuhvaća osam utvrđenih lokaliteta – dvorac i bedeme Carcassonne te utvrde Aguilar, Lastours, Montségur, Peyrepertuse, Puilaurens, Quéribus i Termes]] Francuska * 2026. – [[Kondominio]] * 2026. – [[Fosili koštanih riba u Zapadnom Limfjorda]]danska * 2026. – [[Olimp|Šire područje Olimpa]] {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Šire područje planine Olimpa |image = Mountain Olympus snowy.JPG |godina = 2026. |vrst baštine = kulturno dobro |mjerilo = vi, x |ugroženost = ne |poveznica = https://whc.unesco.org/en/list/1719 |država = {{flag|Grčka}} }} Serijska nekretnina, smještena u Zapadnom Limfjordskom moru na sjeveru Jutlanda, Danska, obuhvaća obalne litice Hanklit i Knudeklint, koje sadrže neke od najbolje očuvanih fosilnih riba na svijetu. Ova nekretnina predstavlja najstarije i najvažnije nalazište za razumijevanje rane evolucije i diverzifikacije modernih koštanih riba (teleosta) nakon masovnog izumiranja krajem krede. == Svjetska baština == Šire područje planine Olimp uvršteno je na listu [[UNESCO]]-ove [[Svjetska baština|svjetske baštine]].<ref name="olimp">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/list/1719 |title= Šire područje planine Olimp |work= UNESCO: Svjetska baština - whc.unesco.org |access-date= 29. juli 2026.}}{{en}}</ref> Odluka je donešena na 48-om zasjedanju Komiteta za svjetsku baštinu od 19-29 jula 2026. god. u [[Busan]]u, [[Južna Koreja]]<ref name="zasjedanje">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/newproperties/ |title= Spomenici upisani na listu svjetske baštine 2026. god. |work= UNESCO: Svjetska baština, /www.unesco.org |access-date= 27. juli 2026}}{{en}}</ref><ref name="Grčka">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/gr |title= Grčka, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 27. juli 2026.}}{{en}}</ref> Serijska imovina obuhvaća osam utvrđenih lokaliteta: dvorac i bedemi Carcassonne te tvrđave Aguilar, Lastours, Montségur, Peyrepertuse, Puilaurens, Quéribus i Termes.<ref name="dvorci">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/list/1719/documents/ |title= Šire područje planine Olimp - nominacija |work= UNESCO: Svjetska baština - whc.unesco.org |access-date= 29. juli 2026.}}{{en}} <gallery> File:Ramparts of the historic fortified city of Carcassone (33).jpg|Tvrđava i bedemi Carcassone File:Aguilar 01-21 (12).jpg|Aguilar File:2013-08-18T15-59-26 Châteaux de Lastours 21.jpg|Lastours File:Château de Montségur depuis le village.jpg|Montsegur File:Château de Peyrepertuse - Duilhac-sous-Peyrepertuse - Aude - France - Mérimée PA00102673 (11).jpg|Peyrepertuse File:190608 Burg-Puilaurens 01.jpg|Puilaurens File:0513 Château Quéribus.jpg|Quéribus File:Angle Nord-Ouest du château de Termes.jpg|Termes </gallery> == Izvori == {{Reflista}} {{Commonscat|Royal Capetian Fortresses of Languedoc}} [[Kategorija:Svjetska baština u Francuskoj] kedcnfcdvrc5me3svbs0jopdv2l7weu 42669885 42669766 2026-08-09T22:17:51Z Zavičajac 76707 42669885 wikitext text/x-wiki https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard https://www.krnjeusa.net/tragovi-starih-naselja/5-arheolosko-nalaziste-u-vrtocu/ https://www.hbsume.ba/show_page/131/drvar-povijesni-podaci https://katera.news/lat/zaboravljeni-partizanski-spomen-kompleks-korcanica-na-grmecu https://www.dinarskogorje.com/klekova269a.html http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_srp/Novi%20Travnik_nekropola%20Bistro%20SR.pdf http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=18 https://scispace.com/pdf/omladinske-radne-akcije-kontinuiteti-i-odmaci-iz-iskustva-56i3z2pi8a.pdf https://balkans.aljazeera.net/blogs/2020/3/29/moje-sjecanje-sa-omladinskih-radnih-akcija * 2026. – [[Tvrđava Alamūt]] iran * 2026. – [[Amazonski teatri]] * 2026. – [[Sarnath]] indija * 2026. – [[Asuka i Fujiwara]] Japan * 2026. – [[Ratne plaže u Normandiji]] * 2026. – [[Modernistički gradski centar Gdynie]]Poljska * 2026. – [[Kraljevske kapetinske tvrđave Languedoca Serijsko vlasništvo obuhvaća osam utvrđenih lokaliteta – dvorac i bedeme Carcassonne te utvrde Aguilar, Lastours, Montségur, Peyrepertuse, Puilaurens, Quéribus i Termes]] Francuska * 2026. – [[Kondominio]] * 2026. – [[Fosili koštanih riba u Zapadnom Limfjorda]]danska * 2026. – [[Olimp|Šire područje Olimpa]] {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Fosili koštanih riba zapadnog Lim fjorda – evolucija i prilagodba klimatskim promjenama u najranijem eocenu |image = NorthJutland.png |godina = 2026. |vrst baštine = prirodno dobro |mjerilo = viii |ugroženost = ne |poveznica = https://whc.unesco.org/en/list/1758 |država = {{flag|Danska}} }} Fosili koštanih riba Zapadnog Lim fjorda, smješteni uz obalne litica Hanklit i Knudeklint, sjeverozapadni [[Jutland]], [[Danska]]. Predstavljaju jednu od najstarijih i najznačajnijih zbirki fosilnih riba na svijetu, iz rane faze [[eocen]]a, ključnog perioda u istoriji Zemlje, koje je obilježilo uspon modernih koštanih riba (teleosta). Očuvan unutar naslaga bogatih diatomitima i slojeva vulkanskog pepela, fosilni zapis obuhvaća paleocensko-eocenski termalni maksimum (PETM) i naknadno razdoblje hlađenja, pružajući jedinstvene dokaze biotičkih odgovora na velike klimatske promjene. Nalazište sadrži obilne i dobro očuvane morske i kopnene fosile, uključujući ribe, morske kornjače, ptice, kukce, biljke i mikrofosile, nudeći neusporediv uvid u najraniju eocensku biosferu. Čuva između 25 i 29 redova riba i više od 80 vrsta riba, dokumentirajući evoluciju i prilagodbu ranonovovjekovnih ribljih linija tokom razdoblja brzih promjena okoliša. == Svjetska baština == Fosili koštanih riba Zapadnog Lim fjorda uvršteni su na listu [[UNESCO]]-ove [[Svjetska baština|svjetske baštine]].<ref name="olimp">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/list/1758 |title= Fosili koštanih riba Zapadnog Lim fjorda |work= UNESCO: Svjetska baština - whc.unesco.org |access-date= 29. juli 2026.}}{{en}}</ref> Odluka je donešena na 48-om zasjedanju Komiteta za svjetsku baštinu od 19-29 jula 2026. god. u [[Busan]]u, [[Južna Koreja]]<ref name="zasjedanje">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/newproperties/ |title= Spomenici upisani na listu svjetske baštine 2026. god. |work= UNESCO: Svjetska baština, /www.unesco.org |access-date= 27. juli 2026}}{{en}}</ref><ref name="Danska">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/dk |title= Danska, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 27. juli 2026.}}{{en}}</ref> <ref name="ffosili">{{Cite web |url= https://www.worldheritageexplorer.org/sites/the_bony_fish_fossils_of_the_western_limfjord_evolution_and_climate_adaptation_in_the_earliest_eocene.html |title= Otkrivanje prošlosti: Fosili koštanih riba zapadnog limfjorda |work= World Heritage Explorer - www.worldheritageexplorer.org |access-date= 29. juli 2026.}}</ref>{{en}} == Izvori == {{Reflista}} {{Commonscat|Jutland}} [[Kategorija:Svjetska baština u Danskoj] li4sr8gwu88mo63hylhnzq40ctkwj6g 42669887 42669885 2026-08-09T22:19:39Z Zavičajac 76707 42669887 wikitext text/x-wiki https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard https://www.krnjeusa.net/tragovi-starih-naselja/5-arheolosko-nalaziste-u-vrtocu/ https://www.hbsume.ba/show_page/131/drvar-povijesni-podaci https://katera.news/lat/zaboravljeni-partizanski-spomen-kompleks-korcanica-na-grmecu https://www.dinarskogorje.com/klekova269a.html http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_srp/Novi%20Travnik_nekropola%20Bistro%20SR.pdf http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=18 https://scispace.com/pdf/omladinske-radne-akcije-kontinuiteti-i-odmaci-iz-iskustva-56i3z2pi8a.pdf https://balkans.aljazeera.net/blogs/2020/3/29/moje-sjecanje-sa-omladinskih-radnih-akcija * 2026. – [[Tvrđava Alamūt]] iran * 2026. – [[Amazonski teatri]] * 2026. – [[Sarnath]] indija * 2026. – [[Asuka i Fujiwara]] Japan * 2026. – [[Ratne plaže u Normandiji]] * 2026. – [[Modernistički gradski centar Gdynie]]Poljska * 2026. – [[Kraljevske kapetinske tvrđave Languedoca Serijsko vlasništvo obuhvaća osam utvrđenih lokaliteta – dvorac i bedeme Carcassonne te utvrde Aguilar, Lastours, Montségur, Peyrepertuse, Puilaurens, Quéribus i Termes]] Francuska * 2026. – [[Kondominio]] * 2026. – [[Fosili koštanih riba u Zapadnom Limfjorda]]danska * 2026. – [[Olimp|Šire područje Olimpa]] {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Fosili koštanih riba zapadnog Lim fjorda – evolucija i prilagodba klimatskim promjenama u najranijem eocenu |image = NorthJutland.png |godina = 2026. |vrst baštine = prirodno dobro |mjerilo = viii |ugroženost = ne |poveznica = https://whc.unesco.org/en/list/1758 |država = {{flag|Danska}} }} Fosili koštanih riba Zapadnog Lim fjorda, smješteni uz obalne litica Hanklit i Knudeklint, sjeverozapadni [[Jutland]], [[Danska]]. Predstavljaju jednu od najstarijih i najznačajnijih zbirki fosilnih riba na svijetu, iz rane faze [[eocen]]a, ključnog perioda u istoriji Zemlje, koje je obilježilo uspon modernih koštanih riba (teleosta). Očuvan unutar naslaga bogatih diatomitima i slojeva vulkanskog pepela, fosilni zapis obuhvaća paleocensko-eocenski termalni maksimum (PETM) i naknadno razdoblje hlađenja, pružajući jedinstvene dokaze biotičkih odgovora na velike klimatske promjene. Nalazište sadrži obilne i dobro očuvane morske i kopnene fosile, uključujući ribe, morske kornjače, ptice, kukce, biljke i mikrofosile, nudeći neusporediv uvid u najraniju eocensku biosferu. Čuva između 25 i 29 redova riba i više od 80 vrsta riba, dokumentirajući evoluciju i prilagodbu ranonovovjekovnih ribljih linija tokom razdoblja brzih promjena okoliša.<ref name="ffosili">{{Cite web |url= https://www.worldheritageexplorer.org/sites/the_bony_fish_fossils_of_the_western_limfjord_evolution_and_climate_adaptation_in_the_earliest_eocene.html |title= Otkrivanje prošlosti: Fosili koštanih riba zapadnog limfjorda |work= World Heritage Explorer - www.worldheritageexplorer.org |access-date= 29. juli 2026.}}</ref>{{en}} == Svjetska baština == Fosili koštanih riba Zapadnog Lim fjorda uvršteni su na listu [[UNESCO]]-ove [[Svjetska baština|svjetske baštine]].<ref name="olimp">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/list/1758 |title= Fosili koštanih riba Zapadnog Lim fjorda |work= UNESCO: Svjetska baština - whc.unesco.org |access-date= 29. juli 2026.}}{{en}}</ref> Odluka je donešena na 48-om zasjedanju Komiteta za svjetsku baštinu od 19-29 jula 2026. god. u [[Busan]]u, [[Južna Koreja]]<ref name="zasjedanje">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/newproperties/ |title= Spomenici upisani na listu svjetske baštine 2026. god. |work= UNESCO: Svjetska baština, /www.unesco.org |access-date= 27. juli 2026}}{{en}}</ref><ref name="Danska">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/dk |title= Danska, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 27. juli 2026.}}{{en}}</ref> == Izvori == {{Reflista}} {{Commonscat|Jutland}} [[Kategorija:Svjetska baština u Danskoj] 4wj1uge79p84mxzghob758dqsmp5kwe 42669890 42669887 2026-08-09T22:27:36Z Zavičajac 76707 42669890 wikitext text/x-wiki https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard https://www.krnjeusa.net/tragovi-starih-naselja/5-arheolosko-nalaziste-u-vrtocu/ https://www.hbsume.ba/show_page/131/drvar-povijesni-podaci https://katera.news/lat/zaboravljeni-partizanski-spomen-kompleks-korcanica-na-grmecu https://www.dinarskogorje.com/klekova269a.html http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_srp/Novi%20Travnik_nekropola%20Bistro%20SR.pdf http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=18 https://scispace.com/pdf/omladinske-radne-akcije-kontinuiteti-i-odmaci-iz-iskustva-56i3z2pi8a.pdf https://balkans.aljazeera.net/blogs/2020/3/29/moje-sjecanje-sa-omladinskih-radnih-akcija * 2026. – [[Tvrđava Alamūt]] iran * 2026. – [[Amazonski teatri]] * 2026. – [[Sarnath]] indija * 2026. – [[Asuka i Fujiwara]] Japan * 2026. – [[Ratne plaže u Normandiji]] * 2026. – [[Modernistički gradski centar Gdynie]]Poljska * 2026. – [[Kraljevske kapetinske tvrđave Languedoca Serijsko vlasništvo obuhvaća osam utvrđenih lokaliteta – dvorac i bedeme Carcassonne te utvrde Aguilar, Lastours, Montségur, Peyrepertuse, Puilaurens, Quéribus i Termes]] Francuska * 2026. – [[Kondominio]] * 2026. – [[Fosili koštanih riba u Zapadnom Limfjorda]]danska * 2026. – [[Olimp|Šire područje Olimpa]] {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Fosili koštanih riba zapadnog Lim fjorda – evolucija i prilagodba klimatskim promjenama u najranijem eocenu |image = NorthJutland.png |godina = 2026. |vrst baštine = prirodno dobro |mjerilo = viii |ugroženost = ne |poveznica = https://whc.unesco.org/en/list/1758 |država = {{flag|Danska}} }} Fosili koštanih riba Zapadnog Lim fjorda, smješteni uz obalne litica Hanklit i Knudeklint, sjeverozapadni [[Jutland]], [[Danska]]. Predstavljaju jednu od najstarijih i najznačajnijih zbirki fosilnih riba na svijetu, iz rane faze [[eocen]]a, ključnog perioda u istoriji Zemlje, koje je obilježilo uspon modernih koštanih riba (teleosta). Limfjord (danski: Limfjorden [ˈliːmˌfjoˀɐn]) je plitki dio mora, gdje se smatra zaljevom još od vikinških vremena. Međutim, sada ima ulaze i iz Sjevernog mora i iz Kattegata, te time odvaja Sjeverni Jutlandski otok (danski: Nørrejyske Ø, koji uključuje stare pokrajine Vendsyssel, Han herred i Thy) od ostatka Jutlandskog poluotoka. Limfjord se proteže od kanala Thyborøn na Sjevernom moru do Halsa na Kattegatu. Dugačak je otprilike 180 kilometara (111 milja) i nepravilnog oblika s brojnim uvalama, suženjima i otocima, najpoznatije Mors, a manji Fur, Venø, Jegindø, Egholm i Livø. Najdublje je u Hvalpsundu (24 metra). == Svjetska baština == Fosili koštanih riba Zapadnog Lim fjorda uvršteni su na listu [[UNESCO]]-ove [[Svjetska baština|svjetske baštine]].<ref name="olimp">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/list/1758 |title= Fosili koštanih riba Zapadnog Lim fjorda |work= UNESCO: Svjetska baština - whc.unesco.org |access-date= 29. juli 2026.}}{{en}}</ref> Odluka je donešena na 48-om zasjedanju Komiteta za svjetsku baštinu od 19-29 jula 2026. god. u [[Busan]]u, [[Južna Koreja]]<ref name="zasjedanje">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/newproperties/ |title= Spomenici upisani na listu svjetske baštine 2026. god. |work= UNESCO: Svjetska baština, /www.unesco.org |access-date= 27. juli 2026}}{{en}}</ref><ref name="Danska">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/dk |title= Danska, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 27. juli 2026.}}{{en}}</ref> Očuvan unutar naslaga bogatih diatomitima i slojeva vulkanskog pepela, fosilni zapis obuhvaća paleocensko-eocenski termalni maksimum (PETM) i naknadno razdoblje hlađenja, pružajući jedinstvene dokaze biotičkih odgovora na velike klimatske promjene. Nalazište sadrži obilne i dobro očuvane morske i kopnene fosile, uključujući ribe, morske kornjače, ptice, kukce, biljke i mikrofosile, nudeći neusporediv uvid u najraniju eocensku biosferu. Čuva između 25 i 29 redova riba i više od 80 vrsta riba, dokumentirajući evoluciju i prilagodbu ranonovovjekovnih ribljih linija tokom razdoblja brzih promjena okoliša.<ref name="ffosili">{{Cite web |url= https://www.worldheritageexplorer.org/sites/the_bony_fish_fossils_of_the_western_limfjord_evolution_and_climate_adaptation_in_the_earliest_eocene.html |title= Otkrivanje prošlosti: Fosili koštanih riba zapadnog limfjorda |work= World Heritage Explorer - www.worldheritageexplorer.org |access-date= 29. juli 2026.}}</ref>{{en}} == Izvori == {{Reflista}} {{Commonscat|Limfjorden}} [[Kategorija:Svjetska baština u Danskoj] dtr3bqk51zqi8p70kz4dpdtp0n9qllh 42669891 42669890 2026-08-09T22:32:44Z Zavičajac 76707 42669891 wikitext text/x-wiki https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard https://www.krnjeusa.net/tragovi-starih-naselja/5-arheolosko-nalaziste-u-vrtocu/ https://www.hbsume.ba/show_page/131/drvar-povijesni-podaci https://katera.news/lat/zaboravljeni-partizanski-spomen-kompleks-korcanica-na-grmecu https://www.dinarskogorje.com/klekova269a.html http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_srp/Novi%20Travnik_nekropola%20Bistro%20SR.pdf http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=18 https://scispace.com/pdf/omladinske-radne-akcije-kontinuiteti-i-odmaci-iz-iskustva-56i3z2pi8a.pdf https://balkans.aljazeera.net/blogs/2020/3/29/moje-sjecanje-sa-omladinskih-radnih-akcija * 2026. – [[Tvrđava Alamūt]] iran * 2026. – [[Amazonski teatri]] * 2026. – [[Sarnath]] indija * 2026. – [[Asuka i Fujiwara]] Japan * 2026. – [[Ratne plaže u Normandiji]] * 2026. – [[Modernistički gradski centar Gdynie]]Poljska * 2026. – [[Kraljevske kapetinske tvrđave Languedoca Serijsko vlasništvo obuhvaća osam utvrđenih lokaliteta – dvorac i bedeme Carcassonne te utvrde Aguilar, Lastours, Montségur, Peyrepertuse, Puilaurens, Quéribus i Termes]] Francuska * 2026. – [[Kondominio]] * 2026. – [[Fosili koštanih riba u Zapadnom Limfjorda]]danska * 2026. – [[Olimp|Šire područje Olimpa]] {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Fosili koštanih riba zapadnog Lim fjorda – evolucija i prilagodba klimatskim promjenama u najranijem eocenu |image = NorthJutland.png |godina = 2026. |vrst baštine = prirodno dobro |mjerilo = viii |ugroženost = ne |poveznica = https://whc.unesco.org/en/list/1758 |država = {{flag|Danska}} }} Fosili koštanih riba Zapadnog Lim fjorda, smješteni uz obalne litica Hanklit i Knudeklint, sjeverozapadni [[Jutland]], [[Danska]]. Predstavljaju jednu od najstarijih i najznačajnijih zbirki fosilnih riba na svijetu, iz rane faze [[eocen]]a, ključnog perioda u istoriji Zemlje, koje je obilježilo uspon modernih koštanih riba (teleosta). Limfjord (danski: Limfjorden [ˈliːmˌfjoˀɐn]) je plitki dio mora, gdje se smatra zaljevom još od vikinških vremena. Međutim, sada ima ulaze i iz Sjevernog mora i iz Kattegata, te time odvaja Sjeverni Jutlandski otok (danski: Nørrejyske Ø, koji uključuje stare pokrajine Vendsyssel, Han herred i Thy) od ostatka Jutlandskog poluotoka. Limfjord se proteže od kanala Thyborøn na Sjevernom moru do Halsa na Kattegatu. Dugačak je otprilike 180 kilometara (111 milja) i nepravilnog oblika s brojnim uvalama, suženjima i otocima, najpoznatije Mors, a manji Fur, Venø, Jegindø, Egholm i Livø. Najdublje je u Hvalpsundu (24 metra).https://www.worldheritagesite.org/list/the-bony-fish-fossils-of-the-western-limfjord/ == Svjetska baština == Fosili koštanih riba Zapadnog Lim fjorda uvršteni su na listu [[UNESCO]]-ove [[Svjetska baština|svjetske baštine]].<ref name="olimp">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/list/1758 |title= Fosili koštanih riba Zapadnog Lim fjorda |work= UNESCO: Svjetska baština - whc.unesco.org |access-date= 29. juli 2026.}}{{en}}</ref> Odluka je donešena na 48-om zasjedanju Komiteta za svjetsku baštinu od 19-29 jula 2026. god. u [[Busan]]u, [[Južna Koreja]]<ref name="zasjedanje">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/newproperties/ |title= Spomenici upisani na listu svjetske baštine 2026. god. |work= UNESCO: Svjetska baština, /www.unesco.org |access-date= 27. juli 2026}}{{en}}</ref><ref name="Danska">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/dk |title= Danska, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 27. juli 2026.}}{{en}}</ref> Očuvan unutar naslaga bogatih diatomitima i slojeva vulkanskog pepela, fosilni zapis obuhvaća paleocensko-eocenski termalni maksimum (PETM) i naknadno razdoblje hlađenja, pružajući jedinstvene dokaze biotičkih odgovora na velike klimatske promjene. Nalazište sadrži obilne i dobro očuvane morske i kopnene fosile, uključujući ribe, morske kornjače, ptice, kukce, biljke i mikrofosile, nudeći neusporediv uvid u najraniju eocensku biosferu. Čuva između 25 i 29 redova riba i više od 80 vrsta riba, dokumentirajući evoluciju i prilagodbu ranonovovjekovnih ribljih linija tokom razdoblja brzih promjena okoliša.<ref name="ffosili">{{Cite web |url= https://www.worldheritageexplorer.org/sites/the_bony_fish_fossils_of_the_western_limfjord_evolution_and_climate_adaptation_in_the_earliest_eocene.html |title= Otkrivanje prošlosti: Fosili koštanih riba zapadnog limfjorda |work= World Heritage Explorer - www.worldheritageexplorer.org |access-date= 29. juli 2026.}}</ref>{{en}} == Izvori == {{Reflista}} {{Commonscat|Limfjorden}} [[Kategorija:Svjetska baština u Danskoj] 979ggutozmililygnwiubkowa901f2u 42669930 42669891 2026-08-10T06:57:33Z Zavičajac 76707 42669930 wikitext text/x-wiki https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard https://www.krnjeusa.net/tragovi-starih-naselja/5-arheolosko-nalaziste-u-vrtocu/ https://www.hbsume.ba/show_page/131/drvar-povijesni-podaci https://katera.news/lat/zaboravljeni-partizanski-spomen-kompleks-korcanica-na-grmecu https://www.dinarskogorje.com/klekova269a.html http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_srp/Novi%20Travnik_nekropola%20Bistro%20SR.pdf http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=18 https://scispace.com/pdf/omladinske-radne-akcije-kontinuiteti-i-odmaci-iz-iskustva-56i3z2pi8a.pdf https://balkans.aljazeera.net/blogs/2020/3/29/moje-sjecanje-sa-omladinskih-radnih-akcija * 2026. – [[Tvrđava Alamūt]] iran * 2026. – [[Amazonski teatri]] * 2026. – [[Sarnath]] indija * 2026. – [[Asuka i Fujiwara]] Japan * 2026. – [[Ratne plaže u Normandiji]] * 2026. – [[Modernistički gradski centar Gdynie]]Poljska * 2026. – [[Kraljevske kapetinske tvrđave Languedoca Serijsko vlasništvo obuhvaća osam utvrđenih lokaliteta – dvorac i bedeme Carcassonne te utvrde Aguilar, Lastours, Montségur, Peyrepertuse, Puilaurens, Quéribus i Termes]] Francuska * 2026. – [[Kondominio]] * 2026. – [[Fosili koštanih riba u Zapadnom Limfjorda]]danska * 2026. – [[Olimp|Šire područje Olimpa]] {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Fosili koštanih riba zapadnog Lim fjorda – evolucija i prilagodba klimatskim promjenama u najranijem eocenu |image = NorthJutland.png |godina = 2026. |vrst baštine = prirodno dobro |mjerilo = viii |ugroženost = ne |poveznica = https://whc.unesco.org/en/list/1758 |država = {{flag|Danska}} }} Fosili koštanih riba Zapadnog Lim fjorda, smješteni uz strme obalne litica Hanklit i Knudeklint, sjeverozapadni [[Jutland]], [[Danska]]. Predstavljaju jednu od najstarijih i najznačajnijih zbirki fosilnih riba na svijetu, iz rane faze [[eocen]]a, ključnog perioda u istoriji [[Zemlja|Zemlje]], koje je obilježilo uspon modernih [[Osteichthyes|koštanih riba]] (koštunjače ili košljoribe). Lim fjord (danski: Limfjorden) je plitki dio mora, gdje se smatra zaljevom još od vikinških vremena. Međutim, sada ima ulaze i iz [[Sjeverno more|Sjevernog mora]] i iz [[Kattegat]]a, te time odvaja Sjeverni Jutlandski otok od ostatka Jutlandskog poluostrva. Proteže se od kanala Thyborøn na Sjevernom moru do Halsa na Kattegatu. Dugačak je otprilike 180 kilometara, nepravilnog oblika, s brojnim uvalama, suženjima i ostrvima (Mors, Fur, Venø, Jegindø, Egholm i Livø). Najdublje je u Hvalpsundu (24).https://www.worldheritagesite.org/list/the-bony-fish-fossils-of-the-western-limfjord/ Osteichthyes () == Svjetska baština == Fosili koštanih riba Zapadnog Lim fjorda uvršteni su na listu [[UNESCO]]-ove [[Svjetska baština|svjetske baštine]].<ref name="olimp">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/list/1758 |title= Fosili koštanih riba Zapadnog Lim fjorda |work= UNESCO: Svjetska baština - whc.unesco.org |access-date= 29. juli 2026.}}{{en}}</ref> Odluka je donešena na 48-om zasjedanju Komiteta za svjetsku baštinu od 19-29 jula 2026. god. u [[Busan]]u, [[Južna Koreja]]<ref name="zasjedanje">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/newproperties/ |title= Spomenici upisani na listu svjetske baštine 2026. god. |work= UNESCO: Svjetska baština, /www.unesco.org |access-date= 27. juli 2026}}{{en}}</ref><ref name="Danska">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/dk |title= Danska, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 27. juli 2026.}}{{en}}</ref> Baština se sastoji od dva dijela, oba okrenute prema plitkom Lim fjordu, a njihove erodirane padine pokazuju naslage stare oko 1,4 miliona godina koje datiraju s početka eocena prije 56 miliona godina. Hanklit se nalazi na ostrvu Mors. Dug je približno 700 m, visok do 60 m. i pokriva 3,8 ha, po čemu je daleko najviša takozvana mo-glinena litica u Danskoj. Knudeklint je dug približno 1 km, visok do 35 m. i pokriva 3,2 ha. Knudeklint prikazuje najkompletniji zapis stratigrafskog raspona ranog eocena. Očuvan unutar naslaga bogatih diatomitima i slojeva vulkanskog pepela, fosilni zapis obuhvaća paleocensko-eocenski termalni maksimum (PETM) i naknadno razdoblje hlađenja, pružajući jedinstvene dokaze biotičkih odgovora na velike klimatske promjene. Nalazište sadrži obilne i dobro očuvane morske i kopnene fosile, uključujući ribe, morske kornjače, ptice, kukce, biljke i mikrofosile, nudeći neusporediv uvid u najraniju eocensku biosferu. Čuva između 25 i 29 redova riba i više od 80 vrsta riba, dokumentirajući evoluciju i prilagodbu ranonovovjekovnih ribljih linija tokom razdoblja brzih promjena okoliša.<ref name="ffosili">{{Cite web |url= https://www.worldheritageexplorer.org/sites/the_bony_fish_fossils_of_the_western_limfjord_evolution_and_climate_adaptation_in_the_earliest_eocene.html |title= Otkrivanje prošlosti: Fosili koštanih riba zapadnog limfjorda |work= World Heritage Explorer - www.worldheritageexplorer.org |access-date= 29. juli 2026.}}</ref>{{en}} == Izvori == {{Reflista}} {{Commonscat|Limfjorden}} [[Kategorija:Svjetska baština u Danskoj] c9ezetfil5pdajdaij696aial2s593c 42669936 42669930 2026-08-10T07:40:01Z Zavičajac 76707 42669936 wikitext text/x-wiki https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard https://www.krnjeusa.net/tragovi-starih-naselja/5-arheolosko-nalaziste-u-vrtocu/ https://www.hbsume.ba/show_page/131/drvar-povijesni-podaci https://katera.news/lat/zaboravljeni-partizanski-spomen-kompleks-korcanica-na-grmecu https://www.dinarskogorje.com/klekova269a.html http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_srp/Novi%20Travnik_nekropola%20Bistro%20SR.pdf http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=18 https://scispace.com/pdf/omladinske-radne-akcije-kontinuiteti-i-odmaci-iz-iskustva-56i3z2pi8a.pdf https://balkans.aljazeera.net/blogs/2020/3/29/moje-sjecanje-sa-omladinskih-radnih-akcija * 2026. – [[Tvrđava Alamūt]] iran * 2026. – [[Amazonski teatri]] * 2026. – [[Sarnath]] indija * 2026. – [[Asuka i Fujiwara]] Japan * 2026. – [[Ratne plaže u Normandiji]] * 2026. – [[Modernistički gradski centar Gdynie]]Poljska * 2026. – [[Kraljevske kapetinske tvrđave Languedoca Serijsko vlasništvo obuhvaća osam utvrđenih lokaliteta – dvorac i bedeme Carcassonne te utvrde Aguilar, Lastours, Montségur, Peyrepertuse, Puilaurens, Quéribus i Termes]] Francuska * 2026. – [[Kondominio]] * 2026. – [[Fosili koštanih riba u Zapadnom Limfjorda]]danska * 2026. – [[Olimp|Šire područje Olimpa]] {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Fosili koštanih riba zapadnog Lim fjorda – evolucija i prilagodba klimatskim promjenama u najranijem eocenu |image = NorthJutland.png |godina = 2026. |vrst baštine = prirodno dobro |mjerilo = viii |ugroženost = ne |poveznica = https://whc.unesco.org/en/list/1758 |država = {{flag|Danska}} }} Fosili koštanih riba Zapadnog Lim fjorda, smješteni uz strme obalne litica Hanklit i Knudeklint, sjeverozapadni [[Jutland]], [[Danska]]. Predstavljaju jednu od najstarijih i najznačajnijih zbirki fosilnih riba na svijetu, iz rane faze [[eocen]]a, ključnog perioda u istoriji [[Zemlja|Zemlje]], koje je obilježilo uspon modernih [[Osteichthyes|koštanih riba]] (koštunjače ili košljoribe). Lim fjord (danski: Limfjorden) je plitki dio mora, gdje se smatra zaljevom još od vikinških vremena. Međutim, sada ima ulaze i iz [[Sjeverno more|Sjevernog mora]] i iz [[Kattegat]]a, te time odvaja Sjeverni Jutlandski otok od ostatka Jutlandskog poluostrva. Proteže se od kanala Thyborøn na Sjevernom moru do Halsa na Kattegatu. Dugačak je otprilike 180 kilometara, nepravilnog oblika, s brojnim uvalama, suženjima i ostrvima (Mors, Fur, Venø, Jegindø, Egholm i Livø). Najdublje je u Hvalpsundu (24).https://www.worldheritagesite.org/list/the-bony-fish-fossils-of-the-western-limfjord/ Osteichthyes () == Svjetska baština == Fosili koštanih riba Zapadnog Lim fjorda uvršteni su na listu [[UNESCO]]-ove [[Svjetska baština|svjetske baštine]].<ref name="olimp">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/list/1758 |title= Fosili koštanih riba Zapadnog Lim fjorda |work= UNESCO: Svjetska baština - whc.unesco.org |access-date= 29. juli 2026.}}{{en}}</ref> Odluka je donešena na 48-om zasjedanju Komiteta za svjetsku baštinu od 19-29 jula 2026. god. u [[Busan]]u, [[Južna Koreja]]<ref name="zasjedanje">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/newproperties/ |title= Spomenici upisani na listu svjetske baštine 2026. god. |work= UNESCO: Svjetska baština, /www.unesco.org |access-date= 27. juli 2026}}{{en}}</ref><ref name="Danska">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/dk |title= Danska, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 27. juli 2026.}}{{en}}</ref> Baština se sastoji od dva dijela, oba okrenute prema plitkom Lim fjordu, a njihove erodirane padine pokazuju naslage stare oko 1,4 miliona godina koje datiraju s početka eocena prije 56 miliona godina. Hanklit se nalazi na ostrvu Mors. Dug je približno 700 m, visok do 60 m. i pokriva 3,8 ha, po čemu je daleko najviša takozvana mo-glinena litica u Danskoj. Knudeklint je dug približno 1 km, visok do 35 m. i pokriva 3,2 ha. Knudeklint prikazuje najkompletniji zapis stratigrafskog raspona ranog eocena. Granice nominiranih sastavnih dijelova prilagođavaju se prirodnim procesima obalne erozije i kako se litice pomiču prema kopnu, tako se mijenjaju i granice nominiranih nekretnina.Oko svake litice je ocrtana zaštitna zona, djelimično prateći geološke karakteristike pejzaža, a dijelom prateći postojeće regulatorne granice. Prema moru, zaštitna zona na oba sastavna dijela prati zonsku liniju Nacionalnog pomorskog plana. Prema kopnu, zaštitna zona kod Hanklita prati nacionalnu obalnu zaštitnu zonu od 300 m. Kod Knudeklinta zaštitna zona se proteže 100 m u kopno kako se formacija smanjuje u visini i duboki šumarci se urežu u pejzaž, što znači da bi samo mali dio eocenskih slojeva bio vidljiv, ukoliko bi se lice litice erodiralo izvan zaštitne zone. Očuvan unutar naslaga bogatih diatomitima i slojeva vulkanskog pepela, fosilni zapis obuhvaća paleocensko-eocenski termalni maksimum (PETM) i naknadno razdoblje hlađenja, pružajući jedinstvene dokaze biotičkih odgovora na velike klimatske promjene. Nalazište sadrži obilne i dobro očuvane morske i kopnene fosile, uključujući ribe, morske kornjače, ptice, kukce, biljke i mikrofosile, nudeći neusporediv uvid u najraniju eocensku biosferu. Čuva između 25 i 29 redova riba i više od 80 vrsta riba, dokumentirajući evoluciju i prilagodbu ranonovovjekovnih ribljih linija tokom razdoblja brzih promjena okoliša.<ref name="ffosili">{{Cite web |url= https://www.worldheritageexplorer.org/sites/the_bony_fish_fossils_of_the_western_limfjord_evolution_and_climate_adaptation_in_the_earliest_eocene.html |title= Otkrivanje prošlosti: Fosili koštanih riba zapadnog limfjorda |work= World Heritage Explorer - www.worldheritageexplorer.org |access-date= 29. juli 2026.}}</ref>{{en}} == Izvori == {{Reflista}} {{Commonscat|Limfjorden}} [[Kategorija:Svjetska baština u Danskoj] 9wuq3truq9zoe5suawtfmk26vfu26gb 42669942 42669936 2026-08-10T09:06:05Z Zavičajac 76707 42669942 wikitext text/x-wiki https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard https://www.krnjeusa.net/tragovi-starih-naselja/5-arheolosko-nalaziste-u-vrtocu/ https://www.hbsume.ba/show_page/131/drvar-povijesni-podaci https://katera.news/lat/zaboravljeni-partizanski-spomen-kompleks-korcanica-na-grmecu https://www.dinarskogorje.com/klekova269a.html http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_srp/Novi%20Travnik_nekropola%20Bistro%20SR.pdf http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=18 https://scispace.com/pdf/omladinske-radne-akcije-kontinuiteti-i-odmaci-iz-iskustva-56i3z2pi8a.pdf https://balkans.aljazeera.net/blogs/2020/3/29/moje-sjecanje-sa-omladinskih-radnih-akcija * 2026. – [[Tvrđava Alamūt]] iran * 2026. – [[Amazonski teatri]] * 2026. – [[Sarnath]] indija * 2026. – [[Asuka i Fujiwara]] Japan * 2026. – [[Ratne plaže u Normandiji]] * 2026. – [[Modernistički gradski centar Gdynie]]Poljska * 2026. – [[Kraljevske kapetinske tvrđave Languedoca Serijsko vlasništvo obuhvaća osam utvrđenih lokaliteta – dvorac i bedeme Carcassonne te utvrde Aguilar, Lastours, Montségur, Peyrepertuse, Puilaurens, Quéribus i Termes]] Francuska * 2026. – [[Kondominio]] * 2026. – [[Fosili koštanih riba u Zapadnom Limfjorda]]danska * 2026. – [[Olimp|Šire područje Olimpa]] {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Fosili koštanih riba Zapadnog Lim fjorda |image = NorthJutland.png |godina = 2026. |vrst baštine = prirodno dobro |mjerilo = viii |ugroženost = ne |poveznica = https://whc.unesco.org/en/list/1758 |država = {{flag|Danska}} }} '''Fosili koštanih riba Zapadnog Lim fjorda''' nalaze se uz strme obalne litica Hanklit i Knudeklint, sjeverozapadni [[Jutland]], [[Danska]]. Predstavljaju jednu od najstarijih i najznačajnijih zbirki [[fosil]]nih [[riba]] na svijetu, iz rane faze [[eocen]]a, ključnog perioda u istoriji [[Zemlja|Zemlje]], koje je obilježilo uspon modernih [[Osteichthyes|koštanih riba]] (koštunjače ili košljoribe).<ref name="nomin">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/document/219533 |title= Nominacioni tekst |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 27. juli 2026.}}{{en}}</ref> == Geografija == Lim fjord je plitki dio mora, i smatra se zaljevom još od [[Vikinzi|vikinških]] vremena. Danas ima ulaze i iz [[Sjeverno more|Sjevernog mora]] i iz [[Kattegat]]a, te time dijeli Jutland na dva dijela, sjeverno ostrvo i juđno poluostrvo. Proteže se od kanala Thyborøn na Sjevernom moru do Halsa na Kattegatu. Dužina mu e otprilike 180 kilometara, nepravilnog oblika, s brojnim uvalama, suženjima i ostrvima (Mors, Fur, Venø, Jegindø, Egholm i Livø). Najdublje je u Hvalpsundu<ref name="ffosili">{{Cite web |url= https://www.worldheritageexplorer.org/sites/the_bony_fish_fossils_of_the_western_limfjord_evolution_and_climate_adaptation_in_the_earliest_eocene.html |title= Otkrivanje prošlosti: Fosili koštanih riba zapadnog limfjorda |work= World Heritage Explorer - www.worldheritageexplorer.org |access-date= 29. juli 2026.}}</ref>{{en}} Prirodno dobro se sastoji od dva dijela, Hanklit i Knudeklint, oba okrenute prema plitkom Lim fjordu, a njihove erodirane padine pokazuju naslage stare oko 1,4 miliona godina koje datiraju s početka eocena prije 56 miliona godina. Hanklit se nalazi na ostrvu Mors. Dug je približno 700 m, visok do 60 m. i pokriva 3,8 ha, po čemu je daleko najviša takozvana mo-glinena litica u Danskoj. Knudeklint je dug približno 1 km, visok do 35 m. i pokriva 3,2 ha. Knudeklint prikazuje najkompletniji zapis stratigrafskog raspona ranog eocena. Oko svake litice je ocrtana zaštitna zona, djelimično prateći geološke karakteristike pejzaža, a dijelom prateći postojeće regulatorne granice. Prema moru, zaštitna zona na oba sastavna dijela prati zonsku liniju Nacionalnog pomorskog plana. Prema kopnu, zaštitna zona kod Hanklita prati nacionalnu obalnu zaštitnu zonu od 300 m. Kod Knudeklinta zaštitna zona se proteže 100 m u kopno. == Svjetska baština == Fosili koštanih riba Zapadnog Lim fjorda uvršteni su na listu [[UNESCO]]-ove [[Svjetska baština|svjetske baštine]].<ref name="olimp">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/list/1758 |title= Fosili koštanih riba Zapadnog Lim fjorda |work= UNESCO: Svjetska baština - whc.unesco.org |access-date= 29. juli 2026.}}{{en}}</ref> Odluka je donešena na 48-om zasjedanju Komiteta za svjetsku baštinu od 19-29 jula 2026. god. u [[Busan]]u, [[Južna Koreja]]<ref name="zasjedanje">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/newproperties/ |title= Spomenici upisani na listu svjetske baštine 2026. god. |work= UNESCO: Svjetska baština, /www.unesco.org |access-date= 27. juli 2026}}{{en}}</ref><ref name="Danska">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/dk |title= Danska, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 27. juli 2026.}}{{en}}</ref> Očuvan unutar naslaga bogatih diatomitima i slojeva vulkanskog pepela, fosilni zapis obuhvata paleocensko-eocenski termalni maksimum (PETM) i naknadni period hlađenja, pružajući jedinstvene dokaze biotičkih odgovora na velike [[klima]]tske promjene. Nalazište sadrži obilne i dobro očuvane morske i kopnene fosile, uključujući ribe, morske kornjače, ptice, kukce, biljke i mikrofosile, nudeći neusporediv uvid u najraniju eocensku biosferu. Čuva između 25 i 29 redova riba i više od 80 vrsta riba, dokumentirajući evoluciju i prilagodbu ranonovovjekovnih ribljih linija tokom perioda brzih promjena okoliša. == Izvori == {{Reflista}} {{Commonscat|Limfjorden}} [[Kategorija:Svjetska baština u Danskoj] 9cedd7b23luznppriow2fcbwmxhpv94 42669944 42669942 2026-08-10T09:10:24Z Zavičajac 76707 42669944 wikitext text/x-wiki https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard https://www.krnjeusa.net/tragovi-starih-naselja/5-arheolosko-nalaziste-u-vrtocu/ https://www.hbsume.ba/show_page/131/drvar-povijesni-podaci https://katera.news/lat/zaboravljeni-partizanski-spomen-kompleks-korcanica-na-grmecu https://www.dinarskogorje.com/klekova269a.html http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_srp/Novi%20Travnik_nekropola%20Bistro%20SR.pdf http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=18 https://scispace.com/pdf/omladinske-radne-akcije-kontinuiteti-i-odmaci-iz-iskustva-56i3z2pi8a.pdf https://balkans.aljazeera.net/blogs/2020/3/29/moje-sjecanje-sa-omladinskih-radnih-akcija * 2026. – [[Tvrđava Alamūt]] iran * 2026. – [[Amazonski teatri]] * 2026. – [[Sarnath]] indija * 2026. – [[Asuka i Fujiwara]] Japan * 2026. – [[Ratne plaže u Normandiji]] * 2026. – [[Modernistički gradski centar Gdynie]]Poljska * 2026. – [[Kraljevske kapetinske tvrđave Languedoca Serijsko vlasništvo obuhvaća osam utvrđenih lokaliteta – dvorac i bedeme Carcassonne te utvrde Aguilar, Lastours, Montségur, Peyrepertuse, Puilaurens, Quéribus i Termes]] Francuska * 2026. – [[Kondominio]] * 2026. – [[Fosili koštanih riba u Zapadnom Limfjorda]]danska * 2026. – [[Olimp|Šire područje Olimpa]] {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Fosili koštanih riba Zapadnog Lim fjorda |image = NorthJutland.png |godina = 2026. |vrst baštine = prirodno dobro |mjerilo = viii |ugroženost = ne |poveznica = https://whc.unesco.org/en/list/1758 |država = {{flag|Danska}} }} '''Fosili koštanih riba Zapadnog Lim fjorda''' nalaze se uz strme obalne litica Hanklit i Knudeklint, sjeverozapadni [[Jutland]], [[Danska]]. Predstavljaju jednu od najstarijih i najznačajnijih zbirki [[fosil]]nih [[riba]] na svijetu, iz rane faze [[eocen]]a, ključnog perioda u istoriji [[Zemlja|Zemlje]], koje je obilježilo uspon modernih [[Osteichthyes|koštanih riba]] (koštunjače ili košljoribe).<ref name="nomin">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/document/219533 |title= Nominacioni tekst |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 27. juli 2026.}}{{en}}</ref> [[File:MorsHanklit.jpg|mini|lijevo|Litica Hanklit na oatrvu Mors.]] == Geografija == Lim fjord je plitki dio mora, i smatra se zaljevom još od [[Vikinzi|vikinških]] vremena. Danas ima ulaze i iz [[Sjeverno more|Sjevernog mora]] i iz [[Kattegat]]a, te time dijeli Jutland na dva dijela, sjeverno ostrvo i juđno poluostrvo. Proteže se od kanala Thyborøn na Sjevernom moru do Halsa na Kattegatu. Dužina mu jee otprilike 180 kilometara, nepravilnog oblika, s brojnim uvalama, suženjima i ostrvima (Mors, Fur, Venø, Jegindø, Egholm i Livø). Najdublje je u Hvalpsundu<ref name="ffosili">{{Cite web |url= https://www.worldheritageexplorer.org/sites/the_bony_fish_fossils_of_the_western_limfjord_evolution_and_climate_adaptation_in_the_earliest_eocene.html |title= Otkrivanje prošlosti: Fosili koštanih riba zapadnog limfjorda |work= World Heritage Explorer - www.worldheritageexplorer.org |access-date= 29. juli 2026.}}</ref>{{en}} Prirodno dobro se sastoji od dva dijela, Hanklit i Knudeklint, oba okrenute prema plitkom Lim fjordu, a njihove erodirane padine pokazuju naslage stare oko 1,4 miliona godina koje datiraju s početka eocena prije 56 miliona godina. Hanklit se nalazi na ostrvu Mors. Dug je približno 700 m, visok do 60 m. i pokriva 3,8 ha, po čemu je daleko najviša takozvana mo-glinena litica u Danskoj. Knudeklint je dug približno 1 km, visok do 35 m. i pokriva 3,2 ha. Knudeklint prikazuje najkompletniji zapis stratigrafskog raspona ranog eocena. Oko svake litice je ocrtana zaštitna zona, djelimično prateći geološke karakteristike pejzaža, a dijelom prateći postojeće regulatorne granice. Prema moru, zaštitna zona na oba sastavna dijela prati zonsku liniju Nacionalnog pomorskog plana. Prema kopnu, zaštitna zona kod Hanklita prati nacionalnu obalnu zaštitnu zonu od 300 m. Kod Knudeklinta zaštitna zona se proteže 100 m u kopno. == Svjetska baština == Fosili koštanih riba Zapadnog Lim fjorda uvršteni su na listu [[UNESCO]]-ove [[Svjetska baština|svjetske baštine]].<ref name="olimp">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/list/1758 |title= Fosili koštanih riba Zapadnog Lim fjorda |work= UNESCO: Svjetska baština - whc.unesco.org |access-date= 29. juli 2026.}}{{en}}</ref> Odluka je donešena na 48-om zasjedanju Komiteta za svjetsku baštinu od 19-29 jula 2026. god. u [[Busan]]u, [[Južna Koreja]]<ref name="zasjedanje">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/newproperties/ |title= Spomenici upisani na listu svjetske baštine 2026. god. |work= UNESCO: Svjetska baština, /www.unesco.org |access-date= 27. juli 2026}}{{en}}</ref><ref name="Danska">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/dk |title= Danska, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 27. juli 2026.}}{{en}}</ref> Očuvan unutar naslaga bogatih diatomitima i slojeva vulkanskog pepela, fosilni zapis obuhvata paleocensko-eocenski termalni maksimum (PETM) i naknadni period hlađenja, pružajući jedinstvene dokaze biotičkih odgovora na velike [[klima]]tske promjene. Nalazište sadrži obilne i dobro očuvane morske i kopnene fosile, uključujući ribe, morske kornjače, ptice, kukce, biljke i mikrofosile, nudeći neusporediv uvid u najraniju eocensku biosferu. Čuva između 25 i 29 redova riba i više od 80 vrsta riba, dokumentirajući evoluciju i prilagodbu ranonovovjekovnih ribljih linija tokom perioda brzih promjena okoliša. == Izvori == {{Reflista}} {{Commonscat|Limfjorden}} [[Kategorija:Svjetska baština u Danskoj] h0ukkp8h2bgc1j4zphsmhl89dzt3la5 42669967 42669944 2026-08-10T11:25:49Z Zavičajac 76707 42669967 wikitext text/x-wiki https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard https://www.krnjeusa.net/tragovi-starih-naselja/5-arheolosko-nalaziste-u-vrtocu/ https://www.hbsume.ba/show_page/131/drvar-povijesni-podaci https://katera.news/lat/zaboravljeni-partizanski-spomen-kompleks-korcanica-na-grmecu https://www.dinarskogorje.com/klekova269a.html http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_srp/Novi%20Travnik_nekropola%20Bistro%20SR.pdf http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=18 https://scispace.com/pdf/omladinske-radne-akcije-kontinuiteti-i-odmaci-iz-iskustva-56i3z2pi8a.pdf https://balkans.aljazeera.net/blogs/2020/3/29/moje-sjecanje-sa-omladinskih-radnih-akcija * 2026. – [[Tvrđava Alamūt]] iran * 2026. – [[Amazonski teatri]] * 2026. – [[Sarnath]] indija * 2026. – [[Asuka i Fujiwara]] Japan * 2026. – [[Ratne plaže u Normandiji]] * 2026. – [[Modernistički gradski centar Gdynie]]Poljska * 2026. – [[Kraljevske kapetinske tvrđave Languedoca Serijsko vlasništvo obuhvaća osam utvrđenih lokaliteta – dvorac i bedeme Carcassonne te utvrde Aguilar, Lastours, Montségur, Peyrepertuse, Puilaurens, Quéribus i Termes]] Francuska * 2026. – [[Kondominio]] * 2026. – [[Fosili koštanih riba u Zapadnom Limfjorda]]danskaGdynia Modernist City Centre * 2026. – [[Olimp|Šire područje Olimpa]] {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Fosili koštanih riba Zapadnog Lifjorda |image = NorthJutland.png |godina = 2026. |vrst baštine = prirodno dobro |mjerilo = iv |ugroženost = ne5 |poveznica = https://whc.unesco.org/en/list/1715 |država = {{flag|Danska}} }} '''Moderna arhitektura u Gdinji''' obuhvaća dvije najznačajnije ulice u smjeru istok-zapad i sjever-jug, s blokovima za planiranje između ratova i većinom sačuvanih zgrada u centru grada iz tog razdoblja, što odražava opsežnu primjenu modernističkih ideja u arhitektonskom dizajnu. Rezultat je urbani organizam koji koristi pristup planiranju temeljen na građevnim blokovima kako bi razvio karakterističan, kompaktan kompleks modernističke arhitekture, s robusnim individualnim arhitektonskim izrazima. Središte grada, sa svojim zgradama, vilama na brdu Kamienna Góra i drugim stambenim zgradama iz tog razdoblja, ilustrira kritički prekid s historicizmom u procesu pretvaranja sela Gdynia u novu veliku morsku kapiju prve Poljske Republike između Prvog i Drugog svjetskog rata. <ref name="nomin">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/document/224467 |title= Nominacioni tekst |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 27. juli 2026.}}{{en}}</ref> == Istorija == Od kraja 18. vijeka Poljska je podijeljena između tri supersile: Pruska, Rusija i Austrija. Nakon završetka Prvog svjetskog rata, 1918. god, Versajskim ugovorom, bivše poljske zemlje ujedinile su se nakon 123 godine. Na samo 74 kilometra dugoj obali koja je Poljskoj dodijeljena Versajskim ugovorom, nije bilo velike morske luke, jer je Gdanjsk, smješten oko 20 km južno od Gdynije, postao slobodni grad 1919. godine. Poljska vlada je 1922. godine donijela odluku o izgradnji luke u Gdyniji. Pored luke brzo je počeo da se podiže i grad, prema projektima iskusnog poljskog inženjera Tadeusza Wende (1863–1948). Gdynia je izgrađena tokom veoma posebnog i važnog perioda u historiji – u ranom modernističkom periodu. To je bio kratak period 1920-ih i 1930-ih, kada su formirani ideološki temelji za novu modernističku eru. Definisala je stilsku sliku cijelog 20. vijeka, a njena rana formativna faza bila je najvažnija za taj proces. To je savršeno ilustrovano upravo u Gdyniji. Sa preko 120.000 stanovnika, Gdynia je prvi i jedini veliki grad u Evropi koji je izgrađen od nule tokom međuratnog perioda i oblikovan je u smislu urbanističkog planiranja i arhitekture pod uticajem novih modernističkih ideja. [[File:MorsHanklit.jpg|mini|lijevo|Litica Hanklit na oatrvu Mors.]] <ref name="ffosili">{{Cite web |url= https://www.worldheritageexplorer.org/sites/the_bony_fish_fossils_of_the_western_limfjord_evolution_and_climate_adaptation_in_the_earliest_eocene.html |title= Otkrivanje prošlosti: Fosili koštanih riba zapadnog limfjorda |work= World Heritage Explorer - www.worldheritageexplorer.org |access-date= 29. juli 2026.}}</ref>{{en}} == Svjetska baština == Moderna arhitektura u Gdinji uvrštena je na listu [[UNESCO]]-ove [[Svjetska baština|svjetske baštine]].<ref name="modarh">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/list/1715 |title= Moderna arhitektura u Gdinji |work= UNESCO: Svjetska baština - whc.unesco.org |access-date= 29. juli 2026.}}{{en}}</ref> Odluka je donešena na 48-om zasjedanju Komiteta za svjetsku baštinu od 19-29 jula 2026. god. u [[Busan]]u, [[Južna Koreja]]<ref name="zasjedanje">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/newproperties/ |title= Spomenici upisani na listu svjetske baštine 2026. god. |work= UNESCO: Svjetska baština, /www.unesco.org |access-date= 27. juli 2026}}{{en}}</ref><ref name="Poljska">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/pl |title= Poljska, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 27. juli 2026.}}{{en}}</ref> == Izvori == {{Reflista}} {{Commonscat|Modernist architecture in Gdynia}} [[Kategorija:Svjetska baština u Poljskoj] Moderna arhitektura u Poljskoj j1r8h5vkfskhhmppdb8q46utro88grb 4 4681650 42669779 42668744 2026-08-09T14:58:54Z نوفاك اتشمان 11942 + 42669779 wikitext text/x-wiki {{pijaca}} == Questions from the CEE Hub regarding your technical village pump == Hello and sorry for writing in English. There is an automatically translated version below, feel free to modify it if it contains errors. I'm user Strainu, member of the [[metawiki:CEE Hub|CEE Hub]] Steering Committee. One of the directions of the Hub for 2025 is to support its member communities technically, including for technical village pumps. We would like to understand how you use this page, so I would appreciate your answers to a few questions: # If you have a technical problem, does it usually get an answer here? # Does your project have enough technical members to respond such questions? # Are there any profiles missing locally? (for instance: gadget creators, bot creators, people with graphical skills etc.) # On a scale from 1 to 10, how important is it for you to receive an answer in the project's language? # Would you be willing to support smaller communities to resolve technical issues if you get notified about such questions? Thank you! Based on the community's responses, we will try to provide some ideas that would support you in the next few months. Best, [[Korisnik:Strainu|Strainu]] ([[Razgovor s korisnikom:Strainu|razgovor]]) 10. februara 2025. u 13:22 (CET) ---- Ja sam korisnik Strainu, član [[metawiki:CEE Hub|CEE Hub]] Upravnog odbora. Jedan od pravaca Huba za 2025. godinu je tehnička podrška njegovim članicama, uključujući tehničke seoske pumpe. Želeli bismo da razumemo kako koristite ovu stranicu, pa bih cenio vaše odgovore na nekoliko pitanja: #Ako imate tehnički problem, da li obično ovde dobijete odgovor? #Da li vaš projekat ima dovoljno tehničkih članova koji mogu odgovoriti na takva pitanja? #Da li nedostaju neki profili na lokalnom nivou? (na primer: kreatori gadžeta, kreatori botova, ljudi sa grafičkim veštinama itd.) #Na skali od 1 do 10, koliko je važno za vas da dobijete odgovor na jeziku projekta? #Da li biste bili voljni da podržite manje zajednice u rešavanju tehničkih problema ako biste bili obavešteni o takvim pitanjima? Hvala! Na osnovu odgovora zajednice, pokušaćemo da pružimo nekoliko ideja koje bi vas podržale u narednim mesecima. Srdačno, [[Korisnik:Strainu|Strainu]] ([[Razgovor s korisnikom:Strainu|razgovor]]) 10. februara 2025. u 13:22 (CET) :Hello @[[User:Strainu|Strainu]], we sincerely appreciate your commitment to technically support small CEE Hub member communities. :# Most issues of technical nature are more likely to get an answer here than in other places on the wiki, unless specifically addressed to another active editor more knowledgeable about the specific issue. :# I believe we lack in the number of tech-savvy editors but all questions posed so far have been resolvable relatively easily and quickly. :# At the moment, there is only one local and active editor capable of creating technical solutions for the needs of the entire community. We do not have dedicated creators of either gadgets, graphics, or scripts, relying instead on the replicable solutions from larger wikis (sometimes to no avail). :# Getting help at all, in any language, takes precedence to not getting any. English is the first foreign language of most editors in our community. Translation tools and LLM are widely accessible on the Internet for others. :# Yes. The [[:m:Cross-Project Collaboration Initiative]] was in fact established by several CEE Hub member communities from the region (as an attempt) to strengthen the practice of offering and receiving help, although this project has yet to gain momentum. :Cheers! – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 10. februara 2025. u 17:43 (CET) == Sub-referencing: User testing == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:Sub-referencing reuse visual.png|400px|right]] <small>''Apologies for writing in English, please help us by providing a translation below''</small> Hi I’m Johannes from [[:m:Wikimedia Deutschland|Wikimedia Deutschland]]'s [[:m:WMDE Technical Wishes|Technical Wishes team]]. We are making great strides with the new [[:m:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|sub-referencing feature]] and we’d love to invite you to take part in two activities to help us move this work further: #'''Try it out and share your feedback''' #:[[:m:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing# Test the prototype|Please try]] the updated ''wikitext'' feature [https://en.wikipedia.beta.wmflabs.org/wiki/Sub-referencing on the beta wiki] and let us know what you think, either [[:m:Talk:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|on our talk page]] or by [https://greatquestion.co/wikimediadeutschland/talktotechwish booking a call] with our UX researcher. #'''Get a sneak peak and help shape the ''Visual Editor'' user designs''' #:Help us test the new design prototypes by participating in user sessions – [https://greatquestion.co/wikimediadeutschland/gxk0taud/apply sign up here to receive an invite]. We're especially hoping to speak with people from underrepresented and diverse groups. If that's you, please consider signing up! No prior or extensive editing experience is required. User sessions will start ''May 14th''. We plan to bring this feature to Wikimedia wikis later this year. We’ll reach out to wikis for piloting in time for deployments. Creators and maintainers of reference-related tools and templates will be contacted beforehand as well. Thank you very much for your support and encouragement so far in helping bring this feature to life! </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:Johannes Richter (WMDE)|Johannes Richter (WMDE)]] ([[User talk:Johannes Richter (WMDE)|talk]])</bdi> 28. aprila 2025. u 17:03 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Johannes Richter (WMDE)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johannes_Richter_(WMDE)/Sub-referencing/massmessage_list&oldid=28628657 --> == We will be enabling the new Charts extension on your wiki soon! == ''(Apologies for posting in English)'' Hi all! We have good news to share regarding the ongoing problem with graphs and charts affecting all wikis that use them. As you probably know, the [[:mw:Special:MyLanguage/Extension:Graph|old Graph extension]] was disabled in 2023 [[listarchive:list/wikitech-l@lists.wikimedia.org/thread/EWL4AGBEZEDMNNFTM4FRD4MHOU3CVESO/|due to security reasons]]. We’ve worked in these two years to find a solution that could replace the old extension, and provide a safer and better solution to users who wanted to showcase graphs and charts in their articles. We therefore developed the [[:mw:Special:MyLanguage/Extension:Chart|Charts extension]], which will be replacing the old Graph extension and potentially also the [[:mw:Extension:EasyTimeline|EasyTimeline extension]]. After successfully deploying the extension on Italian, Swedish, and Hebrew Wikipedia, as well as on MediaWiki.org, as part of a pilot phase, we are now happy to announce that we are moving forward with the next phase of deployment, which will also include your wiki. The deployment will happen in batches, and will start from '''May 6'''. Please, consult [[:mw:Special:MyLanguage/Extension:Chart/Project#Deployment Timeline|our page on MediaWiki.org]] to discover when the new Charts extension will be deployed on your wiki. You can also [[:mw:Special:MyLanguage/Extension:Chart|consult the documentation]] about the extension on MediaWiki.org. If you have questions, need clarifications, or just want to express your opinion about it, please refer to the [[:mw:Special:MyLanguage/Extension_talk:Chart/Project|project’s talk page on Mediawiki.org]], or ping me directly under this thread. If you encounter issues using Charts once it gets enabled on your wiki, please report it on the [[:mw:Extension_talk:Chart/Project|talk page]] or at [[phab:tag/charts|Phabricator]]. Thank you in advance! -- [[User:Sannita (WMF)|User:Sannita (WMF)]] ([[User talk:Sannita (WMF)|talk]]) 6. maja 2025. u 17:07 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Sannita (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Sannita_(WMF)/Mass_sending_test&oldid=28663781 --> == Changes to the way some users are granted the right to see temporary account IP addresses == Hello! This is the [[mediawikiwiki:Special:MyLanguage/Trust_and_Safety_Product|Trust and Safety Product]] team. We would like to share that we have decided to change the requirements for access to temporary account IP addresses. '''The impact on your community will be minimal'''. We are planning on implementing the change in the week of May 26 ([[phab:T393358|T393358]] + [[phab:T393360|T393360]] + [[phab:T390942|T390942]]). I will keep you updated about the details. We are only changing the rules for users who do not have extended rights (e.g. admins, bureaucrats, checkusers – [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Wikimedia_Access_to_Temporary_Account_IP_Addresses_Policy#requirements-for-access|see the policy for more examples]]) but their account is a minimum of 6 months old, and who have made a minimum of 300 edits on this wiki. They will lose access to IP addresses ([[phab:T393360|T393360]]), and to have it back, '''they will need to apply for the right. Admins or stewards will decide whether to grant it''' ([[phab:T390942|T390942]]). This will entail human manual work, but this method will be safer than if we continued to grant the rights automatically. We want to emphasize that fewer than five users who don't have extended rights have ever revealed a temporary account's IP addresses on your wiki. We made this decision based on what we heard from you, piloting wikis, particularly Romanian Wikipedians. We also consulted on options with Stewards, and had discussions on Meta-Wiki and about 20 Wikipedias with large communities. When we deploy temporary accounts to more wikis, we will evaluate the impact and may adjust our approach again. In addition, we'd like you to know that requirements for access to the [[mediawikiwiki:Special:MyLanguage/Trust_and_Safety_Product/IP_Info|IP Info]] feature will be identical with the ones for access to the temporary accounts' IP addresses (a user will either have full information or none). '''The rationale for the change''' We chose the current numerical thresholds and automatic granting before deploying temporary accounts on any wiki. However, it’s become clear to us that these requirements are quite low and it is still too easy for bad-faith actors to gain access to temporary account IP addresses. We want temporary accounts to meaningfully improve editor privacy, so we need to be more restrictive. Our goal is to more consistently limit IP address access to only those who need it. '''How will this work''' * When a user without extended rights needs to view temporary account IP addresses, they will need to file a request for being added to the "Temporary account IP viewers" group. They will file the request to admins (the local communities will be able to decide what that process will be) or stewards (for wikis without local admins). * The software will require that the user has at least 300 edits and the account since at least 6 months. Admins and stewards will not be able to grant temporary account IP access to accounts that do not meet that criteria. This is a minimum, and we encourage you to enforce higher thresholds. * The user reviewing the request will check if the user applying for the right meets requirements and that they have provided a valid justification. The right itself will be granted through Special:UserRights. * Users who grant requests for the right will also handle removal of the right. We would also like to clarify some details. For your convenience, we will also document some of it in [[mediawikiwiki:Trust_and_Safety_Product/Temporary_Accounts/FAQ|the project FAQ]]. {{Sakrij|naslov=Access to IP addresses|bg1=background-color:#eee;|podaci =<nowiki/> * '''Separation of the new right''' (checkuser-temporary-account) out to a new group ([[metawiki:Meta:Temporary_account_IP_viewer|Temporary account IP viewers]]), as opposed to technically attaching it to any [[Special:ListGroupRights|existing group]] (like patroller). We have decided to do this for a few reasons: ** '''Having access to IP addresses carries risk'''. This right is similar to checkuser. IP addresses are considered personally identifiable information (a kind of [[:en:personal data|personal data]]). Outside actors who want to access IP addresses will now need to interact with users who have this right. Users with this right should be aware of this, and alert to the possibility of suspicious access requests. ** '''Good practices for privacy protection'''. Giving access to users who are trusted but do not need access to carry on their work is not in line with good practices for processing personal data. ** '''Removal of right'''. Access to IPs will be [[phab:T325658|logged]] ([https://sh.wikipedia.org/wiki/Special:Log?type=checkuser-temporary-account example]). If any misuse of this right is detected, it can be taken away separately from any other permissions the user may hold. It would be difficult and sometimes also unreasonable to remove the rights unrelated to access to IP addresses. ** You may grant the new right to all users belonging to a certain existing group individually. These users must meet the criteria for Temporary account IP viewers, though. ** For clarity – all this does not affect administrators, bureaucrats, checkusers, stewards, and other groups mentioned in the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Access_to_temporary_account_IP_addresses|global policy]]. * '''Activity requirement'''. With regards to users who would need to be granted access manually, the policy says that they "must edit or take a logged action to the local project at least once within a 365-day period". This requirement is not changing. }} {{Sakrij|naslov=Process of granting the right|bg1=background-color:#eee;|podaci =<nowiki/> * '''Formality of granting the right'''. There is no need for discussions or votes like Request for Adminship. It does suffice if a single admin makes a decision using their own judgement. * '''Additional requirements for the users applying for the right'''. ** You have autonomy over the process for granting the right. You can adopt thresholds higher than 300 edits, or disallow the "non-admin+" users to have the right. The granting process can be as basic or elaborate as you deem appropriate. ** Which criteria admins should take when deciding whether to grant the right – how to tell whether a user needs access to IP addresses? There are no mandatory requirements beyond a minimum of 300 edits and a 6 month old account. You may introduce additional criteria related to trust to the user (such as no prior blocks or copyright violations) or experience in patrolling activities. * '''Additional burden on administrators'''. We understand the toil of having to grant and remove an additional right. This is indeed a downside. We think that it will only have to be a one-time effort to grant this right to a larger number of people. We are curious if you can find ways to limit this burden. }} '''Next steps on your side we would like to suggest''' * We are encouraging you to consider '''adopting a policy''' on granting and removing the right, if you think you need to add anything to the global policy. * We are encouraging you to '''start granting the right'''. Considering our data (up to a few non-functionaries have ever revealed temporary account IP addresses here), we believe you don't need to rush or spend a lot of time preparing for this before the change comes into force, though. * We would like to show you what level of wiki-bureaucracy seems sufficient from our point of view. [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?oldid=28667152 In the sandbox], we have created a draft of what a page with requests for the flag could look like. Of course the final content of the page will depend on your community. We do not want to imply that we are instructing you on this matter. Let us know if you have any questions. Thank you! [[metawiki:User:NKohli_(WMF)|NKohli (WMF)]] and [[Korisnik:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:SGrabarczuk (WMF)|razgovor]]) 16. maja 2025. u 04:22 (CEST) == Join the 6th Wikipedia Pages Wanting Photos Campaign – 2025 Edition == Dear Wikipedia community, (''Please help translate to your language'') We invite your community to participate in the 6th edition of the [[:m:Wikipedia Pages Wanting Photos 2025|Wikipedia Pages Wanting Photos Campaign]], a global campaign taking place from July 1 to August 31, 2025. Participants will choose among Wikipedia pages without photos, then add a suitable photo from among the many thousands of photos in the Wikimedia Commons, especially those uploaded from thematic contests ([[:m:Wiki Loves Africa|Wiki Loves Africa]], [[:m:Wiki Loves Earth|Wiki Loves Earth]], [[:m:Wiki Loves Folklore|Wiki Loves Folklore]], [[:m:Wiki Loves Monuments|Wiki Loves Monuments]], etc.) over the years. More than 80 Wikimedia affiliates have participated since the campaign was launched in 2020 and have added images to more than 400,000 Wikipedia articles in over 245 Wikipedia languages. Thanks to the volunteer contributors! We now invite your community to organize and lead the campaign within your community. As a local organizer, you may: *Encourage individual members to take part by adding images to Wikipedia articles. *Host edit-a-thons focused on improving visual content. *Organize training workshops to teach contributors how to correctly integrate images into Wikipedia. These activities will help build local capacity and increase visual content across Wikipedia. Please note that for participants to be eligible to participate in the campaign, they need to have registered an account for at least a year before the official start date of the contest. That is, for the 2025 edition, they must have registered an account on or before July 1, 2025. The account can be from any Wikimedia project wikis. The organizing team is looking for a contact person to coordinate WPWP participation at the Wikimedia user group or chapter level (geographically or thematically) or for a language Wikipedia. We would be glad for you to [[:m:Wikipedia Pages Wanting Photos 2025/Participating Communities|sign up directly]] at [[:m:Wikipedia Pages Wanting Photos 2025/Participating Communities|WPWP Participating Communities]]. With kind regards, [[User:Reading Beans]] On behalf of the Wikipedia Pages Wanting Photos campaign 2025. [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 18. maja 2025. u 23:53 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:T Cells@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Wikipedia_Pages_Wanting_Photos_2025/Call_for_participation_letter/Village_pump&oldid=28751075 --> == Poboljšanje jezičkih fallbackova == {{zaglavlje rasprave|Zaključci navedeni na dnu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 11. jula 2025. u 20:09 (CEST)|Uvedeno}} Na prijedlog Međuprojektne saradnje, donosim nekoliko ideja za poboljšanje jezičkih fallbackova unutar interfejsa. Za glavni srpskohrvatski kod: * sh (trenutno): <code>$fallback = 'sh-latn, sh-cyrl, bs, sr-el, sr-latn, hr';</code> * sh (predloženo): <code>$fallback = 'sh-latn, bs, cnr-latn, cnr, hr, sr-latn, sr-el, cnr-cyrl, sh-cyrl, sr, sr-cyrl, sr-ec';</code> Za srpskohrvatski latinični kod treba proširiti fallbackove (tako da idu prvo latinični ijekavski, pa ćirilični): * sh-latn (trenutno): <code>$fallback = 'sh, sh-cyrl, bs, sr-el, sr-latn, hr';</code> * sh-latn (predloženo): <code>$fallback = 'sh, bs, cnr-latn, cnr, hr, sr-latn, sr-el, cnr-cyrl, sh-cyrl, sr, sr-cyrl, sr-ec';</code> Za srpskohrvatski ćirilični kod treba proširiti fallbackove (tako da prvo idu ćirilični pa latinični): * sh-cyrl (trenutno): <code>$fallback = 'sr-cyrl, sr-ec, sh-latn';</code> * sh-cyrl (predloženo): <code>$fallback = 'sr-cyrl, sr-ec, sr, cnr-cyrl, sr-latn, sr-el, sh, sh-latn, bs, cnr, cnr-latn, hr';</code> U ime Međuprojektne saradnje, [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 30. juna 2025. u 03:42 (CEST) :Prijedlog je još u izradi/pripremi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 30. juna 2025. u 12:39 (CEST) ::Prijedlog je sada spreman. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 30. juna 2025. u 17:14 (CEST) :::Samo da specificiram, fallbackovi su rezervni jezici koji se upotrebljavaju u slučaju da neka poruka interfejsa nije prevedena na srpskohrvatski jezički kod. Dakle, da uzmemo primjer sh-cyrl, ako poruka nije prevedena na srpskihrvatsku ćirilicu, uzima se prijevod iz srpske ćirilice; ako prijevoda nema u srpskoj ćirilici, onda se uzima prijevod iz crnogorske ćirilice itd. Nadam se da je sada jasnije kako ovo radi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 1. jula 2025. u 08:04 (CEST) ---- Budući da nema protivljenja, zaključujem da postoji konsenzus za poboljšanje jezičkih fallbackova. Bit će napravljen task na Phabricatoru i zakrpa na Gerritu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 9. jula 2025. u 21:56 (CEST) :Ovo se ipak mora reducirati na 8 jezičkih kodova, s obzirom na tehnička ograničenja. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 10. jula 2025. u 01:45 (CEST) ::Uvedeno, zbog tehničkih ograničenja izostavljeni su sledeći kodovi: <code>cnr-cyrl</code>, <code>cnr-latn</code>, <code>cnr</code>, <code>sr</code>. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 10. jula 2025. u 10:53 (CEST) {{podnožje rasprave}} == Poboljšanje transwiki uvoza == {{zaglavlje rasprave|Zaključci navedeni na dnu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 11. jula 2025. u 19:56 (CEST)|Uvedeno}} Na inicijativu Međuprojektne saradnje, predlažem omogućavanje transwiki uvoza sa sledećih Wikipedija: * bs * hr * sr U ime Međuprojektne saradnje, [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 30. juna 2025. u 03:51 (CEST) :{{za}}, podržavam.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 30. juna 2025. u 23:08 (CEST) ---- Na temelju provedene rasprave zaključujem da postoji konsenzus za uvođenje transwiki uvoza sa bswikija, hrwikija i srwikija. Izrađen je [https://phabricator.wikimedia.org/T399113 odgovarajući task na Phabricatoru]. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 9. jula 2025. u 21:03 (CEST) :Uvedeno. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 10. jula 2025. u 10:54 (CEST) {{podnožje rasprave}} == Wikidata Item and Property labels soon displayed in Wiki Watchlist/Recent Changes == ''(Apologies for posting in English, you can help by translating into your language)'' Hello everyone, the [[m:Wikidata_For_Wikimedia_Projects/Clearer_Wikidata_Edit_Summaries/Resolve_Labels|Wikidata For Wikimedia Projects]] team is excited to announce an upcoming change in how Wikidata edit changelogs are displayed in your [[Special:Watchlist|Watchlists]] and [[Special:RecentChanges|Recent Changes]] lists. If an edit is made on Wikidata that affects a page in another Wikimedia Project, the changelog will contain some information about the nature of the edit. This can include a QID (or Q-number), a PID (or P-number) and a value (which can be text, numbers, dates, or also QID or PID’s). Confused by these terms? See the [[d:Special:MyLanguage/Wikidata:Glossary|Wikidata:Glossary]] for further explanations. The upcoming change is scheduled for '''17.07.2025''', between '''1300 - 1500 UTC'''. The change will display the label (item name) alongside any QID or PIDs, as seen in the image below: [[File:Apr10 edit summary on Wikidata.png|An edit sum entry on Wikidata, labels display alongside their P- and Q-no.'s]] These changes will only be visible if you have Wikidata edits enabled in your User Preferences for Watchlists and Recent Changes, or have the active filter ‘Wikidata edits’ checkbox toggled on, directly on the Watchlist and Recent Changes pages. Your bot and gadget may be affected! There are thousands of bots, gadgets and user-scripts and whilst we have researched potential effects to many of them, we cannot guarantee there won’t be some that are broken or affected by this change. Further information and context about this change, including how your bot may be affected can be found on this [[m:Wikidata_For_Wikimedia_Projects/Clearer_Wikidata_Edit_Summaries/Resolve_Labels|project task page]]. We welcome your questions and feedback, please write to us on this dedicated [[m:Talk:Wikidata_For_Wikimedia_Projects/Clearer_Wikidata_Edit_Summaries/Resolve_Labels|Talk page]]. Thank you, - [[m:User:Danny_Benjafield_(WMDE)|Danny Benjafield (WMDE)]] on behalf of the Wikidata For Wikimedia Projects Team. [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14. jula 2025. u 14:45 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Danny Benjafield (WMDE)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Danny_Benjafield_(WMDE)/MassMessage_Test_List&oldid=28981877 --> == Šabloni:tko, kojem, što, kada, gdje, zašto, kako == Imamo glavne šablone za provjeru točnosti informacija u sadržaju članka. Nalaze se u kategoriji [[:Kategorija:Šabloni za citiranje i sporove provjerljivosti|Šabloni za citiranje i sporove provjerljivosti]]. Ako imate još šablona za predložiti, slobodno dodajte.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 18. jula 2025. u 17:23 (CEST) :Odlično. Uključi te šablone na bar jednoj stranici, da ne bi zatrpavale [[Posebno:UnusedTemplates|izveštaje održavanja]]. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 18. jula 2025. u 17:35 (CEST) :::Njih bi bilo preporučljivo koristiti što više, naravno pri patroliranju. Na primjer, nisam dužan brisati ili forsirano gledati kroz prste informaciji koja je sumnjiva, ali zato mogu postaviti upit i ukazati na njezinu nestabilnost. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 18. jula 2025. u 19:09 (CEST) ::::Naravno, podrazumijeva se. Moja gornja napomena odnosila se na to da svaki šablon treba imati bar 1 uključenje, pa makar i samo na vlastitoj dokumentacijskoj stranici, kako ne bismo opterećivali izvještaje. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 18. jula 2025. u 19:11 (CEST) ::Da, naravno, to ćemo brzo. ::Imam dodatno pitanje tj. napravio bih i sljedeće dodatne šablone: :::– <u>Neprovjerljiva hipoteza</u> :::– <u>Vrlo sumnjivo</u> :::– <u>Neneutralno stajalište</u> :::– <u>Nelogično</u> :::– <u>Neprecizno</u> ::Ali nisam siguran, jer ako dublje pogledamo, oni upućuju na provjeravanja koja su već uključena u šablonima tko, kojem, što, kada, gdje, zašto, kako. Možda samo se dodaju neke suptilnosti: "neprovjerljiva hipoteza" ili "neprovjerljivo", znači ne samo da nema izvora, nego za dotične činjenice nema mogućih dokaza; "vrlo sumnjivo" bi bio generičan šablon (što po sebi nije naj naj); "neneutralno stajalište" bi bila ''inline'' verzija postojećeg šablona [[:Šablon:NPOV|NPOV]], tako da u sadržaju mogu točno ukazati gdje stoji neneutralna izjava; ostala dva šablona bi bila također generična. Što mislite vi o ovome? – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 18. jula 2025. u 19:29 (CEST) :::Ako {{xt|za dotične činjenice nema mogućih dokaza}}, onda takva činjenica ne treba ni biti u članku. Šablon tu nema upotrebnu vrednost. Vrlo sumljivo mi je vrlo sumljivo. Za neneutralnu tvrdnju se slažem – to treba napraviti (v. [[:en:Template:POV statement|neutralnost osporena]]). Ostala dva šablona su mi neprecizna. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 18. jula 2025. u 19:36 (CEST) :::::Sjajno. @[[Korisnik:Aca|Aca]] Možemo li ga nazvati "neneutralno", radi jednostavnosti? – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 18. jula 2025. u 19:42 (CEST) ::::::Može, ''less is more'', možda radije "pristrano"? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 18. jula 2025. u 20:04 (CEST) :::::::Mislim da nam za sada ne treba toga toliko. "Nelogično" je nepotrebno jer je to vrijednosni sud sam po sebi; nelogične rečenice treba uklanjati, a ne ih ostavljati - plus, nije svakome sve isto logično, a ako baš piše da "RIbe plivaju u vodi dok trče kopnom", onda tu ne treba šablon, nego brisanje. "Vrlo sumnjivo" je neenciklopedijski i te izjave isto treba uklanjati ili staviti {{tl|fact}} uz obrazloženje. "Neprecizno" je okej, ali nisam siguran koliko nam treba. "Neprovjerljiva hipoteza" je nešto za naučnike - mi to nismo. Ja ne mogu procijeniti je li nekakva hipoteza provjerljiva ili ne jer nemam dovoljno stručnih znanja za to. "Neneutralno stajalište" nam ne treba iz dva razloga. Prvo, imamo {{tl|NPOV}}, a drugo - dogovoreno je odavno da članci ne imaju sadržavati vrijednosne sudove ili stajališta. Dakle, jedino možda "neprecizno", ali mislim da nam ni to '''trenutno''' ne treba. Za to bismo morali prvo imati neku stilsku smjernicu o tome što je precizno, a što ne. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 19. jula 2025. u 03:19 (CEST) ::::::::::Okej, onda da izbrišem šablon "neneutralno" (Edgar) ili da ga "preimenujem" (Aca)? ::::::::::Što se tiče smjernice, ide na moju listu "stvari za uraditi". – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 21. jula 2025. u 19:15 (CEST) :::::::::::Sredio sam ja to. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 21. jula 2025. u 19:25 (CEST) ::::::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]], [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]: Možda je bolje da taj šablon vratimo i preimenujemo. Bilo bi super da možemo ''inline'' označavati sporne tvrdnje, što je svrha šablona. Šablon POV služi za označavanje celog članka, a ovaj šablon koristio bi se za konkretne rečenice. Zadnjih nekoliko dana sređivao sam članke s pristranim formulacijama, gde su problematične bile samo pojedine rečenice, ali ne i celi članak. Zato mislim da šablon ima svrhu i da ga treba vratiti. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21. jula 2025. u 19:39 (CEST) :::::::::::::Jedna rečenica se treba riješiti na mjestu, a ne ostavljati. Ukoliko je sistemski, onda ima opći šablon, koji može ići i za sekciju, a ne cijeli članak. Svrha ovih šablona je da popune praznine koje postoje kod većih šablona, a ne da dupliciraju istu svrhu. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 02:46 (CEST) ::::::::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Po toj logici ne bi trebalo da postoji nijedan ''inline'' šablon ({{redni citat|[j]edna rečenica se treba riješiti na mjestu}}). Možda neko ne zna kako treba srediti rečenicu u skladu sa enciklopedijskim stilom i rađe bi je samo označio za sređivanje, nego da sam čeprka. Nadalje, možda nije jedna rečenica, nego celi pasus. Šablon se može i tu koristiti. Označavanje celog članka može biti neprecizno i nejasno, pogotovo ako je on dugačak. ''Inline'' šabloni služe da konkretno specificiraju i lokaliziraju veće šablone, što bi bio i ovde slučaj. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 02:55 (CEST) :::::::::::::::Kako ne? Koji drugi šablon koi imamo pokriva pitanje - tko, što, koji, čiji, gdje? Nijedan. Koji pokriva - potrebna provjera izvora ili neuspjela provjera izvora? Nijedan. Nije poanta da je inline šablon sam po sebi sporan, nego da je ovo već pokriveno. Za konkretizaciju postoji SRZ članka. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 02:58 (CEST) ::::::::::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Ta logika nema smisla. Imamo i {{tl|Nedostaje referenca}}, uprkos činjenici da postoji {{tl|Nedostaju izvori}}. Potpuno ista svrha, razlike nema. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 03:01 (CEST) :::::::::::::::::Je, samo što neutralnost jedne rečenice nije nešto što bi se trebalo rješavati na taj način. Ako u nekoj rečinici piše "Brad Pitt je najljepši muškarac u povijesti", onda se to ispravi, a ne piše da je ta jedna rečenica neobjektivna - tako se samo gomilaju "problemski" članci, a radi se o minornim problemima koje nema potrebe gomilati. Ova dva citirana šablona su drugo - drugi se uglavnom koristi kada izvora uopće nema ili ih je nedovoljno, što je značajan sustavni problem (kao i NPOV članka), a ovo je za pojedinačne tvrdnje koje nisu sustavne. Međutim, pronaći izvor puno je složeniji proces od ispravljanja jedne neneutralne rečenice. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 03:20 (CEST) ::::::::::::::::::Mhm, okej. Slažem se onda. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 03:32 (CEST) == Kategorije:Dinastije == Poštovane kolege, Na temelju prijedloga jednog kolege postavio sam si pitanje o tome kako postupamo s kategorijama koje se odnose na dinastije. Čini mi se da se o tome već govorilo na Pijaci, kada se raspravljalo o imenima papa i kraljeva, ako se ne varam. U svakom slučaju, ovdje imamo [[:Kategorija:Rjurikovići|kategoriju Rjurikovići]] i [[:Kategorija:Dinastija Rjurikovič|kategoriju Dinastija Rjurikovič]]. Kako ih razvrstavamo – s oznakom "dinastija" ili bez nje? Drugo: imena dinastija, transliteriramo li ih (Rjuriković) ili ih ostavljamo onako kako su zapisani u izvorniku (Rjurikovič)? Hvala. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 15. oktobra 2025. u 23:39 (CEST) :Mislim da je format "Dinastija [IME]" najpraktičniji jer dokida problem nedosljednosti. Kako ćemo Saxe-Coburg-Gotha? Sakeskoburggotovići? :D Ovako, ako je sve "Dinastija [Ime]", onda smo mirni i sve će biti potpuno dosljedno. Isto vrijedi i za zadržavanje izvornog imena dinastije; to je dosljedno praksi i jezičnim smjernicama koje imamo. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 16. oktobra 2025. u 02:03 (CEST) :+1 za "Dinastija Rjurikovič", per Edgar. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16. oktobra 2025. u 13:32 (CEST) :::Da, i ja se slažem s opcijom "Dinastija Rjurikovič". Slijedi pitanje: hoćemo li dakle sve dinastijske kategorije (i članke) preimenovati prema tome principu? – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 17. oktobra 2025. u 01:44 (CEST) ::::Da, dosljednosti radi – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. oktobra 2025. u 03:28 (CEST) :::::@[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]], [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Usklađeno za Dinastiju Rjurikovič. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 29. marta 2026. u 17:22 (CEST) :::::::@[[Korisnik:Aca|Aca]]: sjajno!– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 30. marta 2026. u 15:51 (CEST) == Funding tech projects == Hi everyone, The [[metawiki:CEE_Hub/Working_Groups/Technical_Advancement_Group|CEE Hub Technical Advancement working group]] is organising an open call to support software development projects related to Wikimedia. We invite individuals, groups, and affiliates to apply with their tech project ideas. Selected projects will receive funding support. To apply, please send your proposal by '''January 25, 2026''' to: toni.ristovski@wmceehub.org For full details, including eligibility and criteria, please read the [[metawiki:CEE_Hub/Working_Groups/Technical_Advancement_Group#Open_call|'''announcement''' on our Meta page]]. Feel free to reach out if you have any questions. – [[Korisnik:MHeidarzadeh-CEEhub|MHeidarzadeh-CEEhub]] ([[Razgovor s korisnikom:MHeidarzadeh-CEEhub|razgovor]]) 20. januara 2026. u 15:50 (CET) == Tipografska standardizacija šablona Jez-x == {{zaglavlje rasprave|<nowiki/> * Postoji konsenzus za ispis stranog teksta na ćirilici i latinici u jezičnim šablonima u kurzivu. * Postoji konsenzus za ispis stranog teksta na drugim pismima običnim slovima. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 20. marta 2026. u 00:14 (CET) |Usvojeno}} Trenutno neki [[:Kategorija:Šabloni Jez-x|šabloni Jez-x]] koriste kurziv, a neki obična slova. Dosad smo sledili praksu s enwikija koja je nalagala da se tekst na latiničnim stranim jezicima piše u kurzivu, a tekst na ćiriličnim običnim slovima. Tako imamo [[Šablon:Jez-en]] koji ispisuje kurzivni tekst i [[Šablon:Jez-ru]] koji ispisuje obična slova. Ovo rešenje nije optimalno iz sledećih razloga: * U ćiriličnoj verziji članaka (putem Jezičkog konvertora) ćirilični strani tekst nema nikakvu kurzivnu označenost, odudarajući od latiničnog konteksta. * Ćirilični zapis nekad treba da bude ukošen, pogotovo za nazive umetničkih dela. Međutim, tu se postavljaju nova pitanja: * Nazivi dela na stranom jeziku koji se služi latinicom takođe trebaju biti iskošeni. Trenutno nema nikakve razlike u tipografiji između nasumične strane reči poput ''computer'' i naziva dela poput ''Romeo and Juliet''. Zašto se uopšte koristi kurziv ako nam je već naznačen naziv jezika? Kolega [[Korisnik:Vipz|Vipz]] izneo je sledeće ideje za tipografsku standardizaciju na Discordu: * Ne treba stavljati u kurziv nijedan strani naziv koji se u jeziku izvorniku ne piše u kurzivu. * Ne treba stavljati podebljanje ni na jedan strani naziv u zagradama kako bi se izbjegla preterana upotreba podebljanja u prvoj rečenici članka. * Tekst na drugim pismima nikad ne treba stavljati u kurziv, osim srpskohrvatske ćirilice koja će se automatski prikazati u kurzivu kroz transliterator. Vipz je naveo Nirnberg kao adekvatan primer varijantske ujednačenosti: * '''Nürnberg''' (izgovor: Nirnberg) je [...] * '''Nürnberg''' je * '''Nirnberg''' (njemački: Nürnberg) je [...] * '''Nirnberg''' je Ja bih ovde dodao da se ćirilca može italicizirati za nazive dela, kao u [[Zločin i kazna]]. Ovi predlozi su dosta velika promena dosadašnje prakse, pa bi bilo poželjno videti širi stav zajednice i koliko je sve ovo izvodljivo. Moj prvobitni predlog je bio da se ćirilica italicizira i da se time latinični i ćirilični konteksti izjenače. Ideja je prosta i konkretna, ali ne ulazi u suštinu drugih povezanih pitanja. Unapred zahvalan na komentarima. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12. marta 2026. u 02:02 (CET) :Moj kontrapredlog: Budući da jezički šaboni govore o terminima kao takvima, predlažem kodifikaciju prakse sa ruwikija: :* Ćirilički i latinički zapisi na stranom jeziku u jezičkim šalonima pišu se uvek kurzivom, nezavisno o kom je terminu reč. :* Ostali zapisi na drugim pismima pišu se bez kurziva, jer većina drugih pisama i ne podržava kurziv. :– [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12. marta 2026. u 03:26 (CET) :Glede kako su i latinica i ćirilica naša pisma, ja sam za stavljanje i latiničnih i ćiriličnih naziva u nakošen tekst, a sad ostala, nama strana pisma se ne moraju stavljati. – [[Korisnik:Fertile Snowcent|Fertile Snowcent]] ([[Razgovor s korisnikom:Fertile Snowcent|razgovor]]) 12. marta 2026. u 07:04 (CET) ::Ovo je puno komplicirano za stvar koja je suštinski čisto stilska odluka koja se u nekom kasnijem trenutku može lako promijeniti. Svi argumenti imaju smisla, s tim da se slažem s dosad izrečenim da nećirilična-nelatinična strana pisma trebaju ostati kako jesu, dakle bez kurziva. Ostalo, podržavam opciju koja je najlakša za provesti u tehničkom smislu jer mislim da neće kvaliteta projekta opasti ako piše "Nürnberg" ili ''Nürnberg''. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 12. marta 2026. u 15:04 (CET) :::Типографија је далеко мање важна, од непоштовања срБског језика у целини. Нема екавице, нема срБских речи... Превођење хрватског на срБски, изостаје... У суштини, ћирилично писмо, које ви овде користите, није српски језик, него непостојећи хрватски, исписан ћирилицом. – [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-16512-01|&#126;2026-16512-01]] ([[Razgovor s korisnikom:&#126;2026-16512-01|razgovor]]) 16. marta 2026. u 08:41 (CET) :::::: Dragi korisniče, hvala vam na komentaru, uzeću slobodu da ga shvatim ozbiljno. Mislim da vaša kritika – iz vašeg ugla – je na mestu, ali iz našeg ona se uklapa u dugačak niz primedbi koje smo tokom godina dobijali, a koje imaju za cilj da dovedu u pitanje samu legitimnost srpskohrvatskog jezika. Vaša mi, dakle, deluje kao legitimna opservacija, dok je u toj nepreglednoj seriji sličnih kritika najčešće bila reč o pravim napadima, ponekad iznenađujuće žestokim. Bilo je ljudi koji su iz tog razloga pokretali zahteve za zatvaranje čitavog našeg projekta. Te zahteve smo, razume se, uredno vratili pošiljaocu pa danas na to više i ne trošimo mnogo vremena: ako korisnik napadne projekat na osnovu jezika, mi ga jednostavno blokiramo i pozovemo da svoju finu retoriku i nacionalnu lingvistiku praktikuje tamo gde će biti bolje shvaćen. :::::: S naše strane, ostajemo Vikipedija na srpskohrvatskom jeziku, polazimo od načela policentričnosti jezika te nastojimo da očuvamo koegzistenciju različitih varijanti istog jezika. Lično se trudim da osiguram pluralitet glasova, ali vas uveravam da moje kolege čine isto — a možda i bolje od mene. :::::: Odgovoriću direktno na vašu poruku. Pođimo od upotrebe jezika: vaša poruka je napisana ćirilicom, ali pišete "срБског језика", dok je pravilno "српског језика". Kažete "Нема екавице, нема срБских речи": jeste li sigurni u to? Imamo, na primer, članke [[Ludwig Wittgenstein|Ludwig Wittgenstein]] ili [[Vlajko Begović]], izabrali smo ih za članke od vrednosti i preporučujem vam da ih pročitate. Kažete: "Превођење хрватског на срБски изостаје". Mi ne prevodimo iz jedne varijante u drugu. Nikako i nipošto! Iz kog razloga bi jedan Austrijanac prevodio [[Heinrich Heine|Hajnovu]] pesmu sa nemačkog na austrijski? Ako on ne razume tekst Heinea, onda Heine nije stranac — već jednostavno on nije pročitao dovoljno knjigâ na svome sopstvenom jeziku. Po mom mišljenju, ako govorite srpski, trebalo bi da vam bude sasvim prirodno da čitate i Krležu i Daviča, i to bez ikakvog napora. Uz to, opšte pravilo kod nas jeste da članak prati onu jezičku varijantu koja dominira u njegovom tekstu. Ako ste, recimo, napisali deset hiljada reči u standardu kakav se govori i piše u Nišu, a drugi korisnik je dodao dvesta u varijanti kakva se koristi u Umagu, onda će se prilikom generalnog pregleda (na kraju, inače) tekst u pravilu uskladiti sa niškom varijantom. Ali pojmovi i sadržaj moraju ostati tačno onakvi kakvi jesu — bez obzira na jezičku varijantu. Lep pozdrav – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 16. marta 2026. u 18:16 (CET) :::::::Saglasan sam s Inokosnim organom ovde. Dapače/štaviše, većina članaka na ovoj jezičkoj verziji Wikipedije napisana je, igrom slučaja, na srpskoj varijanti ekavskog izgovora (botovski unosi), i kao takvi to su legitimni članci jednakog statusa na ovome projektu, što je regulirano usvajanjem [[Wikipedija:Jezičke smjernice|jezičkih smernica]]. Što se tiče ispravne transkripcije stranih reči, to je pitanje na kojem ova zajednica aktivno radi i razmatra sve moguće solucije kako da Jezički konvertor radi najbolji mogući posao. U tom pogledu, mislim da ovaj projekat nastoji očuvati sve raznolikosti našeg jezika, ali da istovremeno ostane praktičan i upotrebljiv. Ipak, svaka pomoć u poboljšanju kvaliteta Jezičkog konvertora je dobrodošla, pa sam zato urgirao da ovaj komentar bude shvaćen dobronamerno i da imamo što širu paletu mišljenja kako bismo ostvarili naš cilj ravnopravnosti svih standardnih varijeteta. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. marta 2026. u 00:45 (CET) {{podnožje rasprave}} == Request for Comment: VisualEditor automatic reference names == <div lang="en" dir="ltr"> Hi, I’m Johannes from [[:m:Wikimedia Deutschland|Wikimedia Deutschland]]’s [[:m:WMDE Technical Wishes|Technical Wishes team]]. Apologies for writing in English. {{Int:Please-translate}}! We are considering to work on [[:m:Community Wishlist/W17|Community Wishlist/W17: Improve VE references' automatic names and reuse]]. This has been a long-term issue for wikitext editors (see e.g. [[:en:WP:VisualEditor/Named references]]) which has been among the top-voted wishes in several [[:m:Community Wishlist Survey|Community Wishlist Surveys]], e.g. [[:m:Community Wishlist Survey 2017/Editing/VisualEditor: Allow editing of auto-generated references before adding them|2017]], [[:m:Community Wishlist Survey 2019/Citations/VisualEditor: Allow references to be named|2019]], [[:m:Community Wishlist Survey 2022/Editing/VisualEditor should use human-like names for references|2022]] or [[:m:Community Wishlist Survey 2023/Editing/VisualEditor should use proper names for references|2023]]. We would like your input on the [[:m:WMDE Technical Wishes/References/VisualEditor automatic reference names#Proposed solutions|solutions]] proposed on our project page: '''[[:m:WMDE Technical Wishes/References/VisualEditor automatic reference names]]'''. We are considering several options, which can be combined if desired by the community. * Changing the default pattern for automatically generated reference names (currently <code>":n"</code>, e.g. <code>":0"</code>, <code>":1"</code>...) to use the [[:mw:Help:Reference Previews#Exposed reference types|reference type]] instead (e.g. <code>"book_reference-1"</code>). * Providing a simple mechanism for communities to configure a different default name. * Generating automatic reference names based on the [[:en:domain name|domain name]] (if it’s a web citation). * Generating automatic reference names based on template parameters (e.g. "title" or "last"+"first") – defined by the community. === Feedback === [[:m:WMDE Technical Wishes/References/VisualEditor automatic reference names|Visit our project page]] to read about our proposal in detail and share your thoughts [[:m:Talk:WMDE Technical Wishes/References/VisualEditor automatic reference names#Request for comment|on metawiki]]. '''Please note''': We will only implement a solution if there’s clear consensus among the global community. Our intention is not to build the perfect solution, but to find a simple and lean one that alleviates the pain caused by auto generated names. We are aware that some experienced VisualEditor users might prefer an option to manually change reference names in VisualEditor, but such a UX intervention is difficult to achieve across reference types and thus out of scope for our team, we can only improve the auto-naming mechanism. We are happy about suggestions for improving certain details of the proposed solutions. Any other feedback and alternative proposals are also welcome – even though it’s out of scope for us, it might still be relevant for future work on this topic. Please support us interpreting consensus by clearly indicating your opinion (e.g. by using support/neutral/oppose templates). We are aware of [[:en:WP:NOTVOTE]], but given that we are facilitating this discussion with users from different wikis, potentially commenting in their native language, clearly indicating your position helps us avoid misunderstandings. Thank you for participating!</div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:Johannes Richter (WMDE)|Johannes Richter (WMDE)]] ([[User talk:Johannes Richter (WMDE)|razgovor]])</bdi> 19. marta 2026. u 12:15 (CET) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Johannes Richter (WMDE)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johannes_Richter_(WMDE)/MassMessageRecipients&oldid=30281362 --> == Action Required: Update templates/modules for electoral maps (Migrating from P1846 to P14226) == Hello everyone, This is a notice regarding an ongoing data migration on Wikidata that may affect your election-related templates and Lua modules (such as <code>Module:Itemgroup/list</code>). '''The Change:'''<br /> Currently, many templates pull electoral maps from Wikidata using the property [[:d:Property:P1846|P1846]], combined with the qualifier [[:d:Property:P180|P180]]: [[:d:Q19571328|Q19571328]]. We are migrating this data (across roughly 4,000 items) to a newly created, dedicated property: '''[[:d:Property:P14226|P14226]]'''. '''What You Need To Do:'''<br /> To ensure your templates and infoboxes do not break or lose their maps, please update your local code to fetch data from [[:d:Property:P14226|P14226]] instead of the old [[:d:Property:P1846|P1846]] + [[:d:Property:P180|P180]] structure. A [[m:Wikidata/Property Migration: P1846 to P14226/List|list of pages]] was generated using Wikimedia Global Search. '''Deadline:'''<br /> We are temporarily retaining the old data on [[:d:Property:P1846|P1846]] to allow for a smooth transition. However, to complete the data cleanup on Wikidata, the old [[:d:Property:P1846|P1846]] statements will be removed after '''May 1, 2026'''. Please update your modules and templates before this date to prevent any disruption to your wiki's election articles. Let us know if you have any questions or need assistance with the query logic. Thank you for your help! [[User:ZI Jony|ZI Jony]] using [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 3. aprila 2026. u 19:09 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:ZI Jony@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Technical_Village_Pumps_distribution_list&oldid=29905755 --> :Nemamo što uraditi povodom ovoga. Jedini shwiki šablon na popisu stranica koju su generisali je [[Šablon:PBB/2065]], a on ne koristi svojstva Wikipodataka. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 3. aprila 2026. u 19:18 (CEST) == Uvođenje Wikiljubavi == {{Zaglavlje rasprave|Zaključujem da postoji konsenzus za uvođenje Wikiljubavi, na temelju čega je dodatak uveden. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 6. maja 2026. u 17:31 (CEST)|Uvedeno}} Predlažem uvođenje '''[[:mw:Extension:WikiLove|Wikiljubavi]]''' na srpskohrvatskoj Wikipediji. Riječ je o dodatku koji služi da olakša iskazivanje zahvalnosti i slanje priznanja drugim korisnicima. Dodatak se već koristi na enwikiju i srwikiju. Interfejs sam u potpunosti lokalizirao, a dodatak unaprijed konfigurirao. Mislim da će služiti kao dobra stvar za motiviranje novih i postojećih korisnika. Unapred zahvaljujem na komentarima. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 28. aprila 2026. u 13:36 (CEST) :Ako je tehnički okej (ne razumijem se previše u to, ali kolege će javiti), nemam niš protiv :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 28. aprila 2026. u 13:39 (CEST) :Izgleda zanimljivo, saglasan sam – [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 28. aprila 2026. u 13:44 (CEST) ::{{za}}, i ja se slažem. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 29. aprila 2026. u 02:24 (CEST) :[[phab:T424891|Odgovarajući zadatak]] na Phabricatoru. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 29. aprila 2026. u 21:54 (CEST) :: Done :). [[Korisnik:Neriah|Neriah]] ([[Razgovor s korisnikom:Neriah|razgovor]]) 5. maja 2026. u 22:23 (CEST) :::Oh, thank you so much! :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 6. maja 2026. u 17:28 (CEST) {{podnožje rasprave}} <bdi lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> == Survey (proposed direction for Wishlist) == Apologies if this has not yet been translated into your wiki's language. {{int:Please-translate}}. You are invited to voice your opinion on a new [[m:Talk:Community Wishlist#Proposed direction for Wishlist|community-proposed direction]] for the [[m:Community Wishlist|Community Wishlist]]. {{Int:Feedback-thanks-title}} [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 29. maja 2026. u 05:07 (CEST) </bdi> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:기나ㅏㄴ@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:%EA%B8%B0%EB%82%98%E3%85%8F%E3%84%B4/MassMessage&oldid=30604233 --> == [[Posebno:BrokenRedirects|Posebno:-{BrokenRedirects}-]], [[Posebno:UnusedCategories|Posebno:-{UnusedCategories}-]] i sl. == {{komentar}} Pozdrav svima, naime, izgleda da ovakve tzv. „Posebno/-{Special}-” stranice iznad ^ nisu i dalje ažurirane ovdje na sh.wiki, i to još od 10. maja/10. svibnja 2026. godine...? --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 26. juna 2026. u 11:41 (CEST) :@[[Korisnik:Aca|Aca]], @[[Korisnik:Vipz|Vipz]]: Ovo je nešto za vas... – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 26. juna 2026. u 18:51 (CEST) ::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]], @[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]]: Ažurirano jutros. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 4. augusta 2026. u 14:29 (CEST) :::{{komentar}} Dopuna: Vidi: -{[[:phab:T430269]]}-. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 9. augusta 2026. u 16:58 (CEST) ::::{{urađeno}} Završeno ({{odgovor|Milicevic01}} kolega Milićević). --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 9. augusta 2026. u 16:58 (CEST) :::::{{odgovor|Milicevic01}} Fala ti, Milićeviću! :-) --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 9. augusta 2026. u 16:58 (CEST) ==Deceased user== Greetings and sorry for my English. Please provide page protection for User:Gobonobo. We would like to preserve the page as it is without future automated modifications. Maybe you can help. Thank you. He died in April 2026. Obituary is available by email on request. -[[Korisnik:SusanLesch|SusanLesch]] ([[Razgovor s korisnikom:SusanLesch|razgovor]]) 4. augusta 2026. u 00:37 (CEST) :@[[Korisnik:SusanLesch|SusanLesch]]: Done. My condolences! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 4. augusta 2026. u 14:28 (CEST) fkprhjycmsycr96tuaf5mq0r6fc2ovt 2 4684973 42669911 41805406 2026-08-10T01:24:47Z Ansony89 198027 42669911 wikitext text/x-wiki {{#Babel:zh|yue|en-4|fr-3|ja-3|no-1|sh-0}} Come see me on [http://en.wikipedia.org/wiki/User:Ansony89 English Wikipedia]. [[en:User:Ansony89]] [[simple:User:Ansony89]] [[fr:Utilisateur:Ansony89]] [[tok:jan:Ansony89]] [[ja:利用者:Ansony89]] [[zh:使用者:Ansony89]] [[zh-yue:User:Ansony89]] h9hekxsf99q8xrtvqlg4c2dgfy1hxn6 0 4687462 42669934 42589740 2026-08-10T07:23:09Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669934 wikitext text/x-wiki '''Izvori u Bosni i Hercegovini''' su nekoliko stotina prirodnih ljepota, smještenih širom zemlje na počecima brojnih vodotokova. Zona isticanja vrela, koja su uglavnom silazno-prelivnog mehanizma, je na kontaktu [[Mezozoik|mezozojskih]] karbonata sa vodonepropusnim verfenskim i [[Paleozoik|paleozojskim]] stijenama. Značajan faktor za formiranje vrela je i rasjedna tektonika. Voda u izvorišnom dijelu odlikuje se najvišom, prvom klasom kvaliteta vode. Izvori su različitih geomorfoloških oblika: [[File:Trebinjica (i.e. Trebisnjica) River the source Herzegowina Austro-Hungary.jpg|mini|lijevo|180px|Nekadašnje vrelo [[Trebišnjica|Trebišnjice]] kod [[Bileća|Bileće]] sa početka XX stoljeća]] * Klasični kraški izvor - [[Vrelo Bosne]], izvor Vrbasa * Duboki vertikalni kraški kanal - Izvor [[Bunica|Bunice]], izvor [[Krušnica|Krušnice]] * [[Pećina]] - [[Dabarska pećina]] (povremeni izvor Dabra), [[Pećina izvora Mokranjske Miljacke]], pećina izvora [[Bioštica|Bioštice]], pećina Velika Komnica (izvor [[Žepa|Žepe]]) * [[Jezero]] - [[Šatorsko jezero]] (izvor [[Unac|Unca]]), [[Deransko jezero]] (izvor [[Krupa (Hutovo blato)|Krupe]]) Neke rijeke nemaju izvor, jer nastaju spajanjem dviju drugih. Takve su: * [[Krivaja]], na sastavu [[Bioštica|Bioštice]] i [[Stupćanica|Stupčanice]] * [[Usora]], od Velike Usore i Male Usore * [[Miljacka]], od Paljanske i Mokranjske Miljacke * [[Drina]], na sastavu [[Tara (rijeka)|Tare]] i [[Piva|Pive]] Rijeka [[Trebišnjica]] izgubila je izvor stvaranjem akumulacije [[Bilećko jezero]] == Lista izvora == {| class="wikitable" !Redni<br/>broj !Naziv !Rijeka !class="unsortable" | Foto !Entitet<br/>Opština !Status !Opis |- |1. |[[Krušnica|Vrelo Krušnice]] |[[Krušnica]], pritoka Une |[[File:Krušnica 03.jpg|100px]] |[[Federacija Bosne i Hercegovine|FBiH]]<br/>[[Bosanska Krupa]] | |Vrelo rijeke Krušnice nalazi se na oko 5 km od Bosanske Krupe, podno naselja Gudavac i Vranjska. Voda do vrela dolazi sa Grmeča, od ponorske zone u selu Risovcu kod [[Bosanski Petrovac|Bosanskog Petrovca]]. Najnovija [[Speleologija|speleo]]-ronilačka [[ekspedicija]] potvrdila je da je vrelo Krušnice vrlo rijetko, potpuno [[Ekologija|ekološki]] očuvano izvorište sa bogatom speleo-faunom i nevjerovatnim količinama pitke vode.<ref name="krušnica">{{Cite web |url= http://ussume.ba/vijesti/vrelo-rijeke-krusnice---prirodni-fenomen-587 |title= Vrelo rijeke Krušnice - prirodni fenomen |work= ŠPD Unsko-sanske šume d.o.o, 2018. |accessdate= 23.09. 2024 |archive-date= 2024-02-25 |archive-url= https://web.archive.org/web/20240225182902/https://ussume.ba/vijesti/vrelo-rijeke-krusnice---prirodni-fenomen-587 }}</ref> |- |2. |[[Šatorsko jezero]] |[[Unac]] |[[File:Satorsko jezero z Velkeho Satoru.jpg|100px]] |FBiH<br/>[[Bosansko Grahovo]] |[[Eko zona]] |Rijeka Unac nastaje iz dva izvora. Jedan je Šatorsko jezero na planini Šator od čijeg odlijevanja nastaje Šatorski potok. Drugi je Bulino vrelo, izvor pored Šatorskog jezera od kojeg nastaje Mlinski potok. U podnožju planine sastaju se ova dva potoka i tek na izlasku iz [[Klisura|klisure]] Pojilo novonastali vodeni tok dobija ime Unac, nastavljajući da teče prema sjeverozapadu.<ref name="Unac">{{Cite web |url=https://planinarenje.hr/staze/satorsko-jezero-veliki-sator?odrediste=veliki-sator |title= Šatorsko jezero – Veliki Šator |work= Planinarenje.hr, 24.03.2010. |accessdate= 23.09. 2024}}</ref> |- |3. |[[Bastašica|Vrelo Bastašice]] |[[Bastašica]], pritoka Unca |[[File:Bastasica3.jpg|100px]] |FBiH<br/>[[Drvar]] |[[Spomenik prirode]] |Izvor Bastašice nalazi se oko pet kilometara sjeverozapadno od [[Drvar]]a. Okružen je visokim, vertikalnim stijenama. U blizini izvora nalazi se nekoliko slapova. Ulijeva se u [[Unac]] nakon kratkog toka, dugog oko jednog kilometra.<ref name="Bastašica">{{Cite web |url=http://www.dinarskogorje.com/rijeke-crnomorskog-sliva-slijeva.html |title= Rijeke crnomorskog sliva |work= dinarskogorje.com, 2017 |accessdate= 23.09. 2023}}</ref> |- |4. |[[Vrela Sane]] |[[Sana]], pritoka Une |[[File:Na izvoru Sane 3.jpg|100px]]<br/>Izvor Sane[[File:Desni izvor Sane.jpg|100px]]<br/>Izvor iz pećine[[File:Lijevi izvor Sane.jpg|100px]]<br/>Izvor vodopad |[[Republika Srpska|RS]]<br/>[[Mrkonjić Grad]] |[[Spomenik prirode]] |Vrela rijeke Sane, imaju tri oblika: klasično kraško vrelo, pećina i vodopad. Karakteriše ih visoka varijabilnost, koja se u minimumu ne spušta ispod 1,14 m3/s pa sve do 50 m3/s. i prosječnom izdašnošću od 8 m3/s. Prihranjuju se podzemno, vodonosnicima kraško-pukotinske poroznosti iz [[Glamočko polje|Glamočkog polja]], te karstnih područja Mliništa i dijelom Baraća. <ref name="sanavrela">{{Cite web |url=http://e-priroda.rs.ba/media/protected_sites/pravni_dokumenti/zasticena_podrucja/Odluka_Sana.pdf |title= Zakon o proglašenju spomenika prirode Vrela Sane |work= Službene novine RS, broj 92, 14.10.2021. |accessdate= 10.10. 2021}}</ref> |- |5. |[[Sanica (rijeka)|Izvori Sanice]] |[[Sanica (rijeka)|Sanica]], pritoka Sane |[[File:Sanica Source1.jpg|100px]] |FBiH<br/>[[Ključ]] | |Sanica izvire iz dva izvora na sjeveroistočnom podnožju [[Grmeč]]a, ipod vrha Lisine (913 m), kod mjesta [[Sanica Gornja]]. Jedan od izvora je pećinskog tipa, a drugi nastaje iz saničkog jezera. Udaljeni su na oko kilometar jedan od drugoga.<ref name="sanpetrovac">{{Cite web |url= https://hrcak.srce.hr/file/34396 |title= EMIR TEMIMOVIĆ: PORIJEČJE SANE – NASELJENOST, KORIŠTENJE I ZAŠTITA VODA |work= UDK 504(282 Sana) Izvorni znanstveni članak, 2008 |accessdate= 12. 02. 2024 |archive-date= 2024-02-22 |archive-url= https://web.archive.org/web/20240222184147/https://hrcak.srce.hr/file/34396 |url-status= dead }}</ref> |- |6. |[[Izvori Dabra]] |Dabar, pritoka Sane |[[File:Sanski most, jeskyne s pramenem ricky Dabar.jpg|100px]]Izvor rijeke Dabar[[File:Dabarska Pecina - panoramio (1).jpg|100px]]Dabarska pećina kao izvor |FBiH<br/>[[Sanski Most]] | |U mjestu Donji Dabar, koje se nalazi 7 km. od Sanskog Mosta, nalazi se izvor rijeke Dabar i [[Dabarska pećina]], koja je povremeni izvor Dabra. Put do izvora i pećine je makadamski ali je uređen, te iako je jako strmo jer se silazi u klanac između brda, autom se može spustiti do čiste vode zelene boje.<ref name="dabarc">{{Cite web |url= https://putovaobih.blog/dabarska-pecina/ |title= Dabarska pećina i izvor rijeke Dabar |work= putovaobih.blog, 2021 |accessdate= 12. 02. 2024 |archive-date= 2024-02-27 |archive-url= https://web.archive.org/web/20240227235054/https://putovaobih.blog/dabarska-pecina/ |url-status= dead }}</ref> Pećina Dabar, s istoimenom rijekom, čini geomorfološku i hidrološku cjelinu. Geološki je nastala u pravcu rasjeda na kontaktu stijenskih masa različite starosti, na spoju masivnih dolomita (prijelaz iz [[Mezozoik|Jure u Kredu]]) i smeđeg [[krečnjak]]a. Ukupna dužina kanala pećine iznosi 630 m. Proglašena je za [[nacionalni spomenik BiH]].<ref name="nacionalni">{{Cite web |url= http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_hrv/Sanski%20Most_Dabarska%20pecina%20kompl%20HR.pdf |title= Kulturni pejzaž Dabarske spilje, općina Sanski Most |work= Komisija za nacionalne spomenike, 2014 |accessdate= 12. 02. 2024 }}{{Dead link|date=April 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |7. |[[Ribnik (pritoka Sane)|Izvor Ribnika]] |[[Ribnik (pritoka Sane)|Ribnik]], pritoka [[Sana|Sane]] |[[File:Izvor Ribnika - panoramio.jpg|100px]] |RS<br/>[[Gornji Ribnik (Ribnik)]] | |Izvori rijeke Ribnik su udaljeni oko 4 km od istoimenog naselja Ribnik na 300 metara nadmorske visine. Ovaj riječni tok nastaje od nekoliko izuzetno jakih izvora koji neposredno posle izbijanja na površinu zemlje već formiraju pravi riječni tok.<ref name="ribni">{{Cite web |url= https://wevotravel.com/park/izvor-rijeke-ribnik/ |title= Izvor rijeke Ribnik |work= wevotravel.com, 2014 |accessdate= 12. 02. 2024 }}</ref> |- |8. |[[Pliva|Vrela Plive]] |[[Pliva]] |[[File:Један од извора Пливе.jpg|100px]]Prvi izvor Plive[[File:PZPP016 Vrelo Plive.jpg|100px]]Drugi izvor Plive |RS<br/>[[Šipovo]] | |Izvor rijeke [[Pliva|Plive]] čine dva [[izvor]]a koja su međusobno udaljena 300 metara. Dva izvorišna kraka sastaju se kilometar ispod sela [[Dragnić]] kod [[Šipovo]]a i čine rijeku [[Pliva|Plivu]]. Desni krak izvire ispod planine Majevac, a lijevi krak izvire iznad sela Dragnić na tri mjesta. .<ref name="pliva">{{Cite web |url= https://seesrpska.com/pliva-je-najvece-izvoriste-pitke-vode-u-evropi |title= PLIVA JE NAJVEĆE IZVORIŠTE PITKE VODE U EVROPI |work= seesrpska.com, 24.03.2010. |accessdate= 23.09. 2021}}</ref><ref name="plivavideo">{{Cite web |url=https://www.bing.com/videos/riverview/relatedvideo?q=Izvor+rijeke+Plive&mid=CA562194D6BB9051BD20CA562194D6BB9051BD20&FORM=VIRE |title= Izvori Plive, '''video''' |work= www.bing.com 24.03.2022. |accessdate= 23.09. 2023}}</ref> |- |9. |[[Vrbas (rijeka)|Izvor Vrbasa]] |[[Vrbas (rijeka)|Vrbas]], pritoka [[Sava|Save]] |[[File:Izvor Vrbasa - panoramio.jpg|100px]] |FBiH<br/>[[Gornji Vakuf-Uskoplje]] | |Izvor Vrbasa je na Zec planini, jednom dijelu [[Vranica|Vranice]] |- |10. |[[Vrelo Bosne]] |[[Bosna (rijeka)]] |[[File:Spring of the River Bosna, Sarajevo (1).JPG|100px]] |FBiH<br/>[[Ilidža]] |[[Spomenik prirode]] |Vrelo Bosne je splet nekoliko jakih kraških izvora na nadmorskoj visini od 492 m u podnožju planine [[Igman]].<ref name="vrelobosne">{{Cite web |url= http://e-prirodafbih.ba/media/protected_sites/pravni_dokumenti/zasticena_podrucja/SP_VreloBosne_SN-KS-06_10_ZakonProglasenja.pdf |title= Zakon o proglašenju Vrela Bosne spomenikom prirode |work= Službene novine Kantona Sarajevo, broj 6, 24.03.2010. |accessdate= 23.09. 2021 |archive-date= 2021-10-22 |archive-url= https://web.archive.org/web/20211022221511/http://e-prirodafbih.ba/media/protected_sites/pravni_dokumenti/zasticena_podrucja/SP_VreloBosne_SN-KS-06_10_ZakonProglasenja.pdf }}</ref> |- |11. |[[Miljacka|Vrelo Paljanske Miljacke]] |[[Miljacka]] pritoka Bosne |[[File:Миљацка - извор 1.jpg|100px]] |RS<br/>[[Pale]] | |Vrelo Paljanske Miljacke udaljeno je 2 km od Pala. To je kraški izvor koji je obrastao mahovinom gdje rijeka pravi manje i veće slapove i vodopade.<ref name="miljacka">{{Cite web |url=https://nenasunjalica.com/2020/07/27/vrelo-reke-miljacke/ |title= Vrelo rijeke Miljacke |work= nenasunjalica.com 24.03.2010. |accessdate= 23.02. 2024}}</ref> |- |12. |[[Bioštica|Vrelo Bioštice]] |[[Bioštica]], sastavnica [[Krivaja|Krivaje]] |[[File:Biostica33.jpg|100px]] |RS<br/>[[Sokolac]] | |Bioštica izvire ispod planine Devetak kod sela Knežine u opštini Sokolac, iz [[Pećina|pećine] sa tri ulaza. Iz jednog ističe rijeka, otičući iz jezera u pećini. Prilaz izvoru Bioštice je regionalnom cestom R-468 ([[Sokolac]]-[[Olovo (Bosna i Hercegovina)|Olovo]]). Oko 7&nbsp;km sjeverozapadno od Sokoca, u šumi Maluš, sa regionalne ceste se odvaja makadamska cesta dužine 2 km. do izvora.<ref name="bioštica">{{Cite web |url= https://www.sportskiribolov.co.rs/zapis-sa-bio%C5%A1tice-i-drinjace |title= Zapis sa Bioštice i Drinjače |work= www.sportskiribolov.co.rs 24.03.2013. |accessdate= 23.02. 2024 }}{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |13. |[[Žepa (rijeka)|Široko vrelo]] |[[Žepa (rijeka)|Žepa]], pritoka [[Drina|Drine]] |[[File:Pećina Velika Komnica - Izvor Žepe.jpg|100px]] |RS<br/>[[Han Pijesak]] | |Žepa izvire iz pećine Velike Komnice, 6 km južno od Han Pijeska u podnožju planine Žep (1537 m) po kojoj je dobila ime. Vrelo od kojeg nastaje naziva se Široko vrelo i nalazi se na 980 m nadmorske visine.<ref name="vreložepe">{{Cite web |url=https://rogatica-bih.blogspot.com/2012/03/rijeka-zepa.html |title= Zakon o proglašenju Vrela Bosne spomenikom prirode |work= rogatica-bih.blogspot.com, 2010. |accessdate= 23.09. 2023}}</ref> |- |14. |Izvor Toplika |[[Toplik (Rogatica)|Toplik]], [[Rakitnica (Prača)|Rakitnica]], [[Prača (rijeka)|Prača]], [[Drina]] |[[File:Izvor Toplika ,Rogatica.jpg|100px]] |RS<br/>[[Rogatica]] | |Potok Toplik izvire u samoj Rogatici i desna je pritoka rijeke [[Rakitnica (Prača)|Rakitnice]]. Cijelom dužinom toka, od oko 450 metara, protiče kroz grad Rogaticu. Izvor je na 546 metara nadmorske visine, a ušće u Rakitnicu 523 metra nadmorske visine. <ref name="jtoplik">{{Cite web |url=https://rogatica-bih.blogspot.com/2011/07/toplik.html |title= Mirsad Durmišević: Potok Toplik u Rogatici |work= rogatica-bih.blogspot.com, 2011 |accessdate= 23.02. 2024}}</ref> |- |15. |[[Bistrica (Livanjsko polje)|Vrelo Duman]] |[[Bistrica (Livanjsko polje)|Bistrica]], ponornica u Livanjskom polju |[[File:Livno, ricka Bistrica vyverajici ve skalni stene nad mestem.jpg|100px]] |FBiH<br/>[[Livno]] | |Nalazi se u podnožju kraškog brda Bašajkovac, podno strmih stijena Crvenice, a ime mu potječe od istoimene [[Turski jezik|turske riječi]] ''duman'' koja označava dim ili maglu. Pri kraju zimskog perioda, kad krene da se topi snijeg sa okolnih planina, kreira bajkovit prizor koji podsjeća na dimnu zavjesu zbog količine vode koja izlazi iz stijena. U samoj blizini izvora sagrađen je i [[kamen]]i [[most]], Firdusov most ili [[Most na Dumanu]], [[nacionalni spomenik BiH]].<ref name="Duman">{{Cite web |url=https://bonjour.ba/izvor-rijeka-bistrica-livno-duman |title= Izvor rijeke Bistrice je mjesto koje ne želite preskočiti za vrijeme posjete Livnu, a evo i zašto! |work= bonjour.ba, 2021.|accessdate= 23.09. 2023}}</ref> |- |16. |[[Deransko jezero]] |[[Krupa (Hutovo blato)|Krupa]], pritoka [[Neretva|Neretve]] |[[File:Deransko jezero.jpg|100px]] |FBiH<br/>[[Čapljina]] |[[Zaštićeni pejzaž]] |Krupa nema pravog izvora nego je otoka Deranskog jezera. Dužina Krupe iznosi 9 km, a prosječna dubina joj je oko 5 metara. Ovo je jedinstvena rijeka u Europi jer ima osobinu da teče u oba smjera. Ona teče normalno od “izvora” prema ušću, i od ušća prema “izvoru”. Do ove pojave dolazi kada uslijed visokog nivoa i velikog protoka vode, rijeka Neretva potisne Krupu.<ref name="Krupa">{{Cite web |url=https://hutovo-blato.ba/o-parku/ |title= Opće informacije o Parku prirode Hutovo blato |work= Hutovo blato - hutovo-blato.ba, 2020.|accessdate= 23.02. 2024}}</ref> |- |17. |[[Buna (rijeka)|Vrelo Bune]] |[[Buna (rijeka)|Buna]], pritoka [[Neretva|Neretve]] |[[File:Izvor rijeke Bune.jpg|100px]] |FBiH<br/>[[Mostar]] | |Vrelo Bune se nalazi 12 kilometara jugoistočno od Mostara u mjestu [[Blagaj (Mostar)|Blagaj]], ispod stijena visokih više stotina metara. Kapacitet vrela je 43 kubika vode u sekundi, te je jedno od najjačih kraških vrela u [[Evropa|Evropi]]. Uz samo vrelo nalazi se derviška tekija.<ref name="Krupa"/> |- |18. |Jasle |[[Blidinje|Jasle, Masna Luka, Blidinje jezero]] |[[File:Masna Luka, pramen potoka Jasle u klastera.jpg|100px]] |FBiH<br/>[[Prozor]] |[[Zaštićeni krajolik|Zaštićeni pejzaž]] |Područjem [[Blidinje|Parka prirode Blidinje]], dominira jezero [[Blidinje]]. Uz jezero je i Masna luka koja je šumoviti i [[Močvara|močvarni]] usjek (luka) u [[Čvrsnica|Čvrsnici]]. Obiluje vrelima, manjim jezerima, podzemnim vodama te močvarama. Među vrelima najpoznatije je i najzanimljivije vrelo Jasle, u neposrednoj blizini crkve i [[samostan]]a, a koje vodom obogaćuje jezerca i močvaru ispod.<ref name="jasle">{{Cite web |url=https://pdkuk.ba/lokacija/masna-luka-blidinje/ |title= Masna luka – Blidinje |work= pdkuk.ba.2010. |accessdate= 23.09. 2023}}</ref> |- |19. |[[Trebižat|Peć Mlini]] |[[Trebižat]], Neretva |[[File:Tihaljina Peć Mlini--7.jpg|100px]] |FBiH<br/>[[Grude]] | |Peć Mlini su izvor rijeke Trebižat, koja se nakon ovog izvora zove Tihaljina. Vrelo je u selu [[Drinovci]], zaselak Peć Mlini<ref name="tihaljina">{{Cite web |url=https://outdoors.ba/reportaze/avanturisticki-park-pec-mlini/ |title= Avanturistički park Peć Mlini – mjesto gdje se nalazi najduži zipline u Bosni i Hercegovini |work= outdoors.ba |accessdate= 23.09. 2023}}</ref> |- |} ==Izvori== {{Izvori|2}} {{Commonscat|Springs of Bosnia and Herzegovina}} [[Kategorija:Izvori u Bosni i Hercegovini| ]] [[Kategorija:Bosansko Grahovo]] [[Kategorija:Drvar]] [[Kategorija:Sanski Most]] [[Kategorija:Livno]] [[Kategorija:Šipovo]] [[Kategorija:Sokolac]] bpda1o7nsvnmykoies6s92wetedxf6t 0 4688741 42669949 41859933 2026-08-10T09:31:22Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669949 wikitext text/x-wiki {{Infokutija filmska biografija | ime = Jelena Svilar | profesija = scenaristica, spisateljica, novinarka | slika = | veličina = | opis = | ime_po_rođenju = | datum_rođenja = [[1974.]] | mjesto_rođenja = {{flagicon|HRV}} [[Zagreb]], [[Hrvatska]]<br>{{small|(tada {{flag|SFR Jugoslavija}})}} | datum_smrti = <!-- {{Death date and age|YYYY|MM|DD|YYYY|MM|DD|df=y}} --> | mjesto_smrti = | počivalište = | pseudonim = | nacionalnost = | državljanstvo = | supružnik = | partner = | roditelji = | djeca = | rodbina = | religija = | obrazovanje = {{nowrap|[[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofski fakultet]]<br>{{small|[[Zagreb]], [[Hrvatska]]}}}} | javna_funkcija = | period = | žanr = | znameniti_filmovi = * ''[[Easter Eggs (2012)|Easter Eggs]]'' (kratkometražni film, [[2012.]]) | znamenite_serije = | uticaj_od = | uticaj_na = | nagrade = | potpis = }} '''Jelena Svilar''' ([[Zagreb]], [[1974.]]) [[hrvatska]] [[kazalište|kazališna]], [[televizija|televizijska]] i [[film]]ska autorica, kulturna [[kritičar]]ka, [[novinar]]ka i književna prevoditeljica. Diplomirala je komparativnu književnost i opću lingvistiku na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu u Zagrebu]]. Kao novinarka<ref>{{Citiranje časopisa |title=HRT: Pretraga |url=http://www.hrt.hr/pretraga/?q=jelena+svilar |archive-url=https://web.archive.org/web/20180429095651/http://www.hrt.hr/pretraga/?q=jelena+svilar |archive-date=29. travnja 2018. |access-date=29. travnja 2018.}}</ref> surađuje s brojnim nezavisnim internet portalima, [[HRT]]-om, a na [[Radio Student]]u radi kao suvoditeljica i glazbena urednica emisije ''Ravno do sna''.<ref>{{Citiranje novina |title=Ravno Do Sna - Radio Student |url=http://www.radiostudent.hr/ravno-sna/ |work=Radio Student |date=2014-04-10 |accessdate=2018-04-29 |language=hr-HR |archive-date=2018-05-22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180522030513/http://www.radiostudent.hr/ravno-sna/ |url-status=dead }}</ref> Kao scenaristica<ref>{{Citiranje časopisa |title=Jelena Svilar |url=http://www.imdb.com/name/nm2808338/}}</ref> surađivala je na brojnim televizijskim serijama i telenovelama, a značajnija autorska ostvarenja su serija ''[[Ponos Ratkajevih]]'' (2007. – 2008.) i ''[[Dome, slatki dome]]'' (2010.). Napisala je i scenarij za kratki film ''Easter Eggs''<ref>{{Citiranje časopisa |title=Easter Eggs (2010) Movie Review from Eye for Film |url=https://www.eyeforfilm.co.uk/review/easter-eggs-2011-film-review-by-andrew-robertson}}</ref> (2012.) koji se te godine našao u konkurenciji za najbolji kratki film na [[Tribeca Film Festival]]u,<ref>[https://tribecafilm.com/filmguide/archive/512cf7981c7d76e046001d46-easter-eggs EASTER EGGS] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171231103351/https://tribecafilm.com/filmguide/archive/512cf7981c7d76e046001d46-easter-eggs |date=31. prosinca 2017. }}, tribecafilm.com, preuzeto 5. svibnja 2017.‎</ref> te u istoj kategoriji pobijedio na [[Mexico Film Festival]]u 2013. godine.<ref>[http://www.mexicofilmfestival.com/2013-winners 2013 Winners] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170330185549/http://mexicofilmfestival.com/2013-winners |date=30. ožujka 2017. }}, mexicofilmfestival.com, preuzeto 5. svibnja 2017.‎</ref> Koautorstvo najčešće potpisuje s kazališnom redateljicom [[Morana Foretić|Moranom Foretić]], s kojom je osim navedenih serija napisala i dramski tekst za Dream of Life, predstavu o [[Patti Smith]] koju je 2014. režirao [[Ivica Buljan]] za kazalište '''Hotel Bulić'''.<ref>[https://www.teatar.hr/osobe/jelena-svilar/ Jelena Svilar], teatar.hr, preuzeto 30. prosinca 2017.</ref> Piše i povremeno objavljuje prozu i poeziju. == Reference == {{reference}} == Vanjske veze == * {{Imdb name|2808338}} * [https://www.portalnovosti.com/jelena-svilar Kritike Jelene Svilar] {{Authority control}} {{Životni vijek|1974||Svilar, Jelena}} [[Kategorija:Hrvatski filmski scenaristi]] [[Kategorija:Hrvatski televizijski scenaristi]] [[Kategorija:Hrvatski novinari]] [[Kategorija:Hrvatski pjesnici]] [[Kategorija:Biografije, Zagreb]] ms4pdsraxm9flluuorage2j5plreb5j 0 4690455 42669908 42513470 2026-08-10T00:27:18Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669908 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Hviča Kvarachelija<br>{{small|ხვიჩა კვარაცხელია}} | slika = Khvicha Kvaratskhelia cropped.jpg | punoime = | nadimak = | datumrođenja = [[12. veljače]] [[2001.]] | rodnigrad = {{flagicon|GRU|1990}} [[Tbilisi]] | rodnadržava = [[Gruzija]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | nacionalnost = | državljanstvo = | visina = 1.83 m | pozicija = krilo | trenutniklub = {{flagicon|FRA}} [[Paris Saint-German FC|Paris Saint-Germain]] | brojnadresu = | datumimjestodebija = | omladinskegodine = | omladinskipogoni = | godine1 = 2017 | klubovi1 = {{flagicon|GRU}} [[Dinamo Tbilisi]] | nastupi(golovi)1 = 4 (1) | godine2 = {{nowrap|2018 – 2019}} | klubovi2 = {{flagicon|GRU}} [[FC Rustavi|Rustavi]] | nastupi(golovi)2 = 18 (3) | godine3 = 2019 | klubovi3 = {{nowrap|→ {{flagicon|RUS}} [[FK Lokomotiv Moskva|Lokomotiv Moskva]]}} | nastupi(golovi)3 = 7 (1) | godine4 = 2019 – 2022 | klubovi4 = {{flagicon|RUS}} [[FK Rubin Kazanj|Rubin Kazanj]] | nastupi(golovi)4 = 69 (9) | godine5 = 2022 | klubovi5 = {{flagicon|GRU}} [[FC Dinamo Batumi|Dinamo Batumi]] | nastupi(golovi)5 = 11 (8) | godine6 = 2022 – 2025 | klubovi6 = {{flagicon|ITA}} [[S.S.C. Napoli|Napoli]] | nastupi(golovi)6 = 85 (28) | godine7 = 2025 – | klubovi7 = {{nowrap|{{flagicon|FRA}} [[Paris Saint-German FC|Paris Saint-Germain]]}} | nastupi(golovi)7 = 0 (0) | godine8 = | klubovi8 = | nastupi(golovi)8 = | godine9 = | klubovi9 = | nastupi(golovi)9 = | godine10 = | klubovi10 = | nastupi(golovi)10 = | godine11 = | klubovi11 = | nastupi(golovi)11 = | godine12 = | klubovi12 = | nastupi(golovi)12 = | godine13 = | klubovi13 = | nastupi(golovi)13 = | godine14 = | klubovi14 = | nastupi(golovi)14 = | godine15 = | klubovi15 = | nastupi(golovi)15 = | reprezentacija = | nacionalnegodine1 = 2019 – | nacionalneekipe1 = {{NogRep|GRU}} | nacionalninastupi(golovi)1 = 40 (17) | nacionalnegodine2 = | nacionalneekipe2 = | nacionalninastupi(golovi)2 = | nacionalnegodine3 = | nacionalneekipe3 = | nacionalninastupi(golovi)3 = | nacionalnegodine4 = | nacionalneekipe4 = | nacionalninastupi(golovi)4 = | trenergodine = | trenerklubovi = | zadnjiuređaj = 15.1.2025 }} '''Hviča Kvarachelija''' ([[gruzijski]]: ხვიჩა კვარაცხელია; [[Tbilisi]], [[12. veljače]] [[2001.]]), [[Gruzija|gruzijski]] [[nogometaš]] i reprezentativac koji igra na poziciji [[Napadač (nogomet)|lijevog krila]]. Trenutačno igra za [[Paris Saint-German FC|Paris Saint-Germain]]. == Klupska karijera == === Dinamo Tbilisi === Kvarachelija je kao junior igrao za [[FK Dinamo Tbilisi|Dinamo Tbilisi]]. Svoj seniorski debi ostvario je 29. rujna 2017. kada je Dinamo Tbilisi igrao 1:1 s klubom [[FK Kolheti-1913 Poti|Kolheti-1913 Poti]] u [[Erovnuli Liga|ligi]]. Za seniorsku momčad Dinama odigrao je sveukupno pet utakmica. Jedini gol za klub postigao je 19. studenog 2017. kada je u ligi klub [[FK Šukura Kobuleti|Šukura Kobuleti]] izgubio 0:1.<ref name="soccerway">[https://int.soccerway.com/players/khvicha-kvaratskhelia/463156/ Profil], Soccerway</ref> === Rustavi === Kvarachelija je u ožujku 2018. napustio Dinamo Tbilisi zbog spora oko ugovora te je besplatno prešao u [[FK Rustavi|Rustavi]].<ref>{{cite web |title=ბავშვი, რომელიც ყველას ატყუებს - 10 წლის კვარაცხელია ძმის კვალზე |url=https://adjarasport.com/fekhburti/posts/bavshvi-romelits-qvelas-atquebs-10-tslis-kvaratskhelia-dzmis-kvalze-480492 |website=Adjara Sport |date=14 October 2020 |access-date=23. kolovoza 2023. |archive-date=18. srpnja 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220718192533/https://adjarasport.com/fekhburti/posts/bavshvi-romelits-qvelas-atquebs-10-tslis-kvaratskhelia-dzmis-kvalze-480492 |url-status=dead }}</ref> Za Rustavi je postigao 3 gola u 18 ligaških utakmica.<ref name="soccerway"/> === Lokomotiv Moskva (posudba) === Rustavi je 15. veljače 2019. posudio Kvaracheliju [[FK Lokomotiv Moskva|moskovskom Lokomotivu]].<ref name="InKK">{{cite web |publisher=[[FK Lokomotiv Moskva]]|url=https://www.fclm.ru/ru/publications/news/19535|title=Хвича Кварацхелия – в "Локомотиве" |date=15 February 2019}}</ref> Za novi klub debitirao je 10. ožujka u utakmici [[Ruska Premijer liga|ruske Premijer lige]] protiv [[FK Anži Mahačkala|Anžija]] koji je izgubio 0:2. Tada je zamijenio [[Jefferson Farfán|Jeffersona Farfána]] u 86. minuti susreta.<ref>{{cite web|publisher=[[Ruska Premijer liga]]|url=https://premierliga.ru/match/match_12726.html|title=Anzhi v Lokomotiv game report|date=10 March 2019|access-date=2024-06-27|archive-date=2020-08-11|archive-url=https://web.archive.org/web/20200811031635/https://premierliga.ru/match/match_12726.html}}</ref> === Rubin Kazanj === Dana 6. srpnja 2019. potpisao je petogodišnji ugovor s [[FK Rubin Kazanj|kazanjskim Rubinom]].<ref>{{cite web|publisher=[[FK Rubin Kazanj]]|url=https://rubin-kazan.ru/posts/hvicha-kvaratsheliya-stal-igrokom-rubina|title=ХВИЧА КВАРАЦХЕЛИЯ СТАЛ ИГРОКОМ "РУБИНА"|date=6 July 2019|access-date=2024-06-27|archive-date=2019-07-08|archive-url=https://web.archive.org/web/20190708153708/https://rubin-kazan.ru/posts/hvicha-kvaratsheliya-stal-igrokom-rubina}}</ref> Za Rubin Kazanj debitirao je i postigao svoj prvi gol devet dana kasnije u utakmici [[Ruska Premijer liga|ruske Premijer lige]] protiv [[FK Lokomotiv Moskva|Lokomotiva]] s kojim je Rubin Kazanj igrao 1:1.<ref>{{cite web |title=Кварацхелия признан болельщиками "Рубина" лучшим игроком матча с "Локомотивом" |url=https://www.sovsport.ru/football/news/2:911320 |website=sovsport.ru| date=18 July 2019}}</ref> === Dinamo Batumi === Dana 7. ožujka 2022. [[FIFA]] je objavila da zbog [[Ruska invazija na Ukrajinu 2022.|ruske invazije na Ukrajinu]], strani igrači u Rusiji mogu jednostrano suspendirati svoje ugovore do 30. lipnja te da im je dopušteno potpisati ugovore s klubovima izvan Rusije do istog datuma.<ref>{{cite web|publisher=[[FIFA]] |url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-adopts-temporary-employment-and-registration-rules-to-address-several|title=FIFA adopts temporary employment and registration rules to address several issues in relation to war in Ukraine|date=7 March 2022}}</ref> Dana 24. ožujka 2022. Rubin Kazanj je objavio da je Kvarachelijin ugovor suspendiran.<ref>{{cite press release|publisher=[[FK Rubin Kazanj]]|url=https://rubin-kazan.ru/posts/rubin-i-hvicha-dogovorilis-o-priostanovke-kontrakta|title="РУБИН" И ХВИЧА ДОГОВОРИЛИСЬ О ПРИОСТАНОВКЕ КОНТРАКТА|date=24 March 2022|access-date=24 March 2022|archive-date=2023-12-10|archive-url=https://web.archive.org/web/20231210170228/https://www.rubin-kazan.ru/posts/rubin-i-hvicha-dogovorilis-o-priostanovke-kontrakta|url-status=dead}}</ref> Istog dana pridružio se [[Gruzija|gruzijskom]] klubu [[FK Dinamo Batumi|Dinamo Batumi]].<ref>{{cite web|publisher=[[FK Dinamo Batumi|Dinamo Batumi]] |url=https://www.facebook.com/DinamoBatumi1923/posts/3011126885766758|title=Say what?|date=24 March 2022|access-date=24 March 2022}}</ref> Kvarachelija je za Dinamo Batumi odigrao 11 [[Erovnuli Liga|ligaških]] utakmica u kojima je postigao 8 golova i 2 asistencije. Imenovan je najboljim igračem drugog dijela sezone koji je obuhvaćao razdoblje od travnja do srpnja.<ref>{{cite web |title=ელიგის მეორე წრეში საუკეთესო კვარაცხელიაა |url=https://1tv.ge/news/eligis-meore-wreshi-sauketeso-kvarackheliaa-1tvsport/ |website=1tv.ge |date=23 June 2022}}</ref> === Napoli === Dana 1. srpnja 2022. Kvarachelija je prešao u [[S.S.C. Napoli|Napoli]] za iznos od 10 do 12 milijuna eura.<ref>{{cite web |date=1 July 2022 |title=NAPOLI FORMALIZES THE PURCHASE OF KVARATSKHELIA OUTRIGHT |url=https://sscnapoli.it/il-napoli-ufficializza-lacquisto-di-kvaratskhelia-a-titolo-definitivo/ |access-date=14 July 2022 |publisher=Napoli}}</ref><ref>{{Cite web |title=Khvicha Kavaratskhelia hits New Record with his Transfer to Napoli |url=https://cbw.ge/culture/khvicha-kavaratskhelia-hits-new-record-with-his-transfer-to-napoli |access-date=2022-07-14 |website=CBW}}</ref> Za Napoli je debitirao 15. kolovoza u utakmici prvog kola [[Serie A]] protiv kluba [[Hellas Verona]] koji je poražen 2:5. Tada je postigao gol i asistenciju.<ref>{{Cite web |last=Arcari |first=Marco |date=15 August 2022 |title=Calcio, Serie A – Verona-Napoli 2–5: Kvaratskhelia show all'esordio, gol e assist per il georgiano |url=https://www.eurosport.it/calcio/serie-a/2022-2023/calcio-serie-a-verona-napoli-2-5-kvaratskhelia-show-all-esordio-gol-e-assist-per-il-georgiano_sto9086779/story.shtml |access-date=20 August 2022 |website=Eurosport}}</ref> U idućem kolu zabio je dva gola u utakmici s [[A.C. Monza|Monzom]] koja je završila 4:0.<ref>{{Cite web |title=È Kvaratskhelia show: doppietta da applausi. E il Napoli travolge 4-0 il Monza |url=https://www.gazzetta.it/Calcio/Serie-A/Napoli/21-08-2022/napoli-monza-4-0-gol-kvaratskhelia-doppietta-osimhen-kim-4401977280092.shtml |access-date=2022-08-22 |website=La Gazzetta dello SportT}}</ref> Bio je najbolji strijelac lige nakon drugog kola te prvi igrač u klupskoj povijesti koji je postigao tri gola u prve dvije ligaške utakmice.<ref>{{cite web |title=Khvicha Kvaratskhelia first Napoli player to score 3 goals in 2 opening games |url=https://agenda.ge/en/news/2022/3218 |website=agenda.ge, 24 August 2022}}</ref> Imenovan je igračem mjeseca Serie A za kolovoz 2022.<ref>{{cite web |title=KVARATSKHELIA VOTED SERIE A PLAYER OF THE MONTH |url=https://football-italia.net/kvaratskhelia-voted-serie-a-player-of-the-month/ |website=football-italia.net |access-date=2 September 2022}}</ref> Svoj prvi gol u [[UEFA Liga prvaka|UEFA Ligi prvaka]] postigao je 4. listopada protiv [[AFC Ajax|Ajaxa]] koji je izgubio 1:6. Tada je također upisao jednu asistenciju.<ref>{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/match/2035674--ajax-vs-napoli/ |title=Ajax 1–6 Napoli |website=UEFA |date=4 October 2022 }}</ref> Idući tjedan ponovno je upisao gol i asistenciju protiv Ajaxa kojeg je Napoli ovaj put dobio 4:2.<ref>{{cite news |title=Kvaratskhelia eletto come "Man of the Match" di Napoli-Ajax |url=https://www.calcionapoli1926.it/ultimissime-calcio-napoli/kvaratskhelia-foto-champions-league-napoli/ |access-date=13 October 2022 |publisher=calcionapoli1926.it }}</ref> U veljači 2023. Kvarachelija je u ligi postigao tri gola i jednu asistenciju te je postao prvi igrač u povijesti koji je dvaput u istoj sezoni osvojio nagradu za igrača mjeseca koja se dodjeljuje od sezone 2019./20.<ref name="February POTM"/> U idućem mjesecu, ožujku, ponovno je osvojio nagradu za igrača mjeseca Serie A.<ref>{{cite web |title=Khvicha Kvaratskhelia Named EA Sports And AIC Player Of The Month For March |url=https://forzanapolipress.com/2023/03/31/khvicha-kvaratskhelia-named-ea-sports-and-aic-player-of-the-month-for-march/ |website=forzanapolipress.com |access-date=21 April 2023 |archive-date=2023-04-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230425124702/https://forzanapolipress.com/2023/03/31/khvicha-kvaratskhelia-named-ea-sports-and-aic-player-of-the-month-for-march/ }}</ref> Za gol protiv [[Atalanta BC|Atalante]] koja je 11. ožujka poražena 2:0, Kvarachelija je dobio nagradu za gol mjeseca.<ref>{{cite web |title=Khvicha Kvaratskhelia won the Goal Of The Month award presented by crypto.com for March |url=https://www.legaseriea.it/en/media/serie-a/the-goal-of-the-month-by-crypto-com-march |website=legaseriea.it |publisher=SERIE A |access-date=27 March 2023}}</ref> Taj gol je na kraju sezone proglašen golom sezone.<ref name="golsezone" /> Napoli je 4. svibnja igrao 1:1 s [[Udinese Calcio|Udineseom]] te je prvi put nakon 33 godine postao prvak Italije.<ref>{{cite web|url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/65488842|title=Napoli win Serie A for first time in 33 years|date=4 May 2023|access-date=4 May 2023|website=BBC Sport}}</ref> Kvarachelija je te sezone u ligi postigao 12 golova i rekordnih 10 asistencija. Osvojio je nagradu za igrača sezone Serie A, kao i nagradu za najboljeg mladog igrača sezone [[UEFA Liga prvaka|UEFA Lige prvaka]].<ref>{{Cite news |date=2023-06-02 |title=Kvaratskhelia named Player of the Season in Serie A |work=Reuters |url=https://www.reuters.com/sports/soccer/kvaratskhelia-named-player-season-serie-2023-06-02/ |access-date=2023-06-02}}</ref><ref>{{Cite web |last=UEFA.com |date=2023-06-11 |title=Khvicha Kvaratskhelia named 2022/23 UEFA Champions League Young Player of the Season |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/0282-183b47355fb9-5778e4a7c37f-1000--khvicha-kvaratskhelia-named-2022-23-uefa-champions-league-yo/ |access-date=2023-06-18 |website=UEFA.com }}</ref> == Reprezentativna karijera == Za [[Gruzijska nogometna reprezentacija|Gruziju]] je debitirao 7. lipnja 2019. u kvalifikacijskoj utakmici za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|Europsko prvenstvo 2020.]] u kojoj je [[Gibraltarska nogometna reprezentacija|Gibraltar]] poražen 3:0.<ref>{{cite web|publisher=[[UEFA]]|url=https://www.uefa.com/european-qualifiers/season=2020/matches/round=2001086/match=2026066/index.html|title=Georgia v Gibraltar game report|date=7 June 2019}}</ref> Svoj prvi pogodak za reprezentaciju postigao je 14. listopada 2020. u utakmici [[UEFA Liga nacija 2020./21.|UEFA Lige nacija 2020./21.]] u kojoj je Gruzija igrala 1:1 sa [[Sjevernomakedonska nogometna reprezentacija|Sjevernom Makedonijom]].<ref>{{cite web|publisher=MacedonianFootball|url=https://macedonianfootball.com/mkd-geo-match-report/|title=Macedonia - Georgia match report|date=14 October 2020}}</ref> Kvarachelija je 11. studenoga 2021. postigao jedina dva gola na utakmici protiv [[Švedska nogometna reprezentacija|Švedske]] u kvalifikacijama za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Svjetsko prvenstvo 2022.]]<ref>{{cite news |title=Georgia - Sweden |url=https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2030963--georgia-vs-sweden/ |publisher=uefa.com |date=11 November 2021}}</ref> Sudjelovao je i na [[UEFA Euro 2024.|UEFA Euru 2024.]], gdje je postigao prvi gol u pobjedi Gruzije nad [[Portugalska nogometna reprezentacija|Portugalom]] (2:0) i to nakon samo 94 sekunde, što je tada bio peti najbrži gol u povijesti Europskih prvenstava. == Priznanja == === Individualna === * Najbolji mladi igrač [[Ruska Premijer liga|ruske Premijer lige]]: 2019./20., 2020./21.<ref>{{cite web|website=Российский футбольный союз|url=https://eng.premierliga.ru/news/rfpl/news_26652.html|title=All individual award winners for RPL 2020/21 season|date=26 May 2021}}</ref> * Najbolje lijevo krilo ruske Premijer lige: 2020./21.<ref>{{Cite web |title=Итоги Исполкома РФС |url=https://rfs.ru/news/213999 |access-date=2023-01-14 |website=Российский футбольный союз }}</ref> * Gruzijski nogometaš godine: 2020.,<ref>{{cite web |title=საქართველოს საუკეთესო ფეხბურთელი ხვიჩა კვარაცხელია გახდა |url=https://www.worldsport.ge/ge/page/203642_gff-awards-2020-saqartvelos-sauketeso-fexburteli-xvicha-kvaracxelia-gaxda |website=worldsport.ge |date=29 December 2020}}</ref> 2021.,<ref>{{cite web |title=წლის ხვიჩა - ფეხბურთელი საუკეთესო 2021 კვარაცხელია |url=https://www.crystalsport.ge/news/39264 |website=crystalsport.ge |date=29 December 2021}}</ref> 2022.<ref>{{cite web |title=GFF-მა წლის საუკეთესო ფეხბურთელები დაასახელა |url=https://forbes.ge/gff-ma-tslis-sauketheso-phekhburthelebi-daasakhela/ |website=forbes.ge |date=27 December 2022}}</ref> * Mladi igrač sezone [[UEFA Liga prvaka|UEFA Lige prvaka]]: [[UEFA Liga prvaka 2022./23.|2022./23.]]<ref>{{cite news|date=11 June 2023|title=Khvicha Kvaratskhelia named 2022/23 UEFA Champions League Young Player of the Season|url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/0282-183b47355fb9-5778e4a7c37f-1000--young-player-of-the-season-kvaratskhelia/|access-date=11 June 2023|website=UEFA.com|publisher=Union of European Football Associations}}</ref> * Igrač mjeseca [[Serie A]]: kolovoz 2022.,<ref>{{cite news |url=https://www.legaseriea.it/en/press/news/info/khvicha-kvaratskhelia-ea-sports-player-of-the-month-for-august-1 |publisher=Serie A |access-date=9 September 2022 |date=9 September 2022 |title=Khvicha Kvaratskhelia EA Sports Player of the Month for August |archive-date=10 September 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220910170056/https://www.legaseriea.it/en/press/news/info/khvicha-kvaratskhelia-ea-sports-player-of-the-month-for-august-1 |url-status=dead }}</ref> veljača 2023.,<ref name="February POTM">{{cite news |url=https://www.legaseriea.it/en/media/serie-a/the-ea-sports-player-of-the-month-feb |publisher=Serie A |access-date=10 March 2023 |date=10 March 2023 |title=Khvicha Kvaratskhelia EA Sports Player of the Month for February}}</ref> ožujak 2023.<ref>{{cite news |url=https://www.legaseriea.it/en/media/serie-a/the-ea-sports-player-of-the-month-mar |publisher=Serie A |access-date=30 March 2023 |date=30 March 2023 |title=Khvicha Kvaratskhelia EA Sports Player of the Month for March}}</ref> *Gol mjeseca Serie A: ožujak 2023.<ref>{{cite news |url=https://www.legaseriea.it/en/media/serie-a/the-goal-of-the-month-by-crypto-com-march |publisher=Serie A |access-date=29 March 2023 |date=27 March 2023 |title=Khvicha Kvaratskhelia Wins March's Goal of the Month Presented by Crypto.com}}</ref> * Igrač sezone Serie A: 2022./23.<ref>{{cite news |date=2 June 2023 |title=The MVP – Best Overall of Serie A 2022/2023 |url=https://www.legaseriea.it/en/media/serie-a/the-mvp-best-overall-of-serie-a-2022-2023 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20230602163630/https://www.legaseriea.it/en/media/serie-a/the-mvp-best-overall-of-serie-a-2022-2023 |archive-date=2 June 2023 |access-date=2 June 2023 |publisher=Serie A}}</ref> * Član momčadi sezone Serie A: 2022./23.<ref>{{cite news |date=7 June 2023 |title=EA Sports™ FIFA 23 Serie A Team of the Season |publisher=Serie A |url=https://www.legaseriea.it/en/media/serie-a/ea-sports-tm-fifa-23-serie-a-team-of-the-season-3 |access-date=7 June 2023}}</ref> * Najbolji asistent sezone Serie A: 2022./23.<ref>{{cite news |date=7 June 2023 |title=Most Assists Serie A |publisher=Serie A |url=https://www.legaseriea.it/en/serie-a/statistiche |access-date=7 June 2023}}</ref> * Gol sezone Serie A: 2022./23.<ref name="golsezone">{{cite news |date=23 June 2023 |title=The Goal of the Season by Crypto.com |publisher=Serie A |url=https://www.legaseriea.it/en/media/serie-a/the-goal-of-the-season-by-crypto-com |access-date=23 June 2023}}</ref> === Klupska === ;Lokomotiv Moskva * [[Ruski nogometni kup]]: 2018./19.<ref>{{cite web|publisher=[[Ruski nogometni savez]]|url=https://rfs.ru/news/209808|title="Локомотив" – обладатель Олимп-Кубка России по футболу|date=22 May 2019}}</ref> ;Napoli * [[Serie A]]: 2022./23.<ref name="Champions">{{cite web |date=4 May 2023 |title=Napoli win Serie A for first time in 33 years |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/65488842 |access-date=4 May 2023 |website=BBC Sport}}</ref> == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == * [https://sscnapoli.it/en/player-details/?id=20659 Profil] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240413022016/https://sscnapoli.it/en/player-details/?id=20659 |date=2024-04-13 }}, [[S.S.C. Napoli]] * [https://www.uefa.com/uefanationsleague/teams/players/250101808--khvicha-kvaratskhelia/ Profil], [[UEFA]] * [https://www.rubin-kazan.ru/teams/rubin/players/hvicha-kvaratsheliya Profil] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201019114102/https://www.rubin-kazan.ru/teams/rubin/players/hvicha-kvaratsheliya |date=2020-10-19 }}, [[FK Rubin Kazanj]] * [https://www.transfermarkt.de/khvicha-kvaratskhelia/profil/spieler/502670 Profil], [[Transfermarkt]] {{Sastav Gruzija 2024 EP}} {{Authority control}} {{Životni vijek|2001||Kvarachelija, Hviča}} [[Kategorija:Gruzijski fudbaleri]] [[Kategorija:Fudbaleri Lokomotiv Moskve]] [[Kategorija:Fudbaleri Napolija]] [[Kategorija:Fudbaleri Paris Saint-Germaina]] [[Kategorija:Biografije, Tbilisi]] 7rzdyl7nzccdo29qd2hvdb365fl7x3k 0 4690760 42669797 42668927 2026-08-09T16:36:32Z ~2026-40631-75 376487 42669797 wikitext text/x-wiki {{Sređivanje|razlog=Preterana upotreba citata}} [[File:Lukačević i Nemci.jpg|thumb|Četnički potpukovnik [[Vojislav Lukačević]], dvojica nemačkih oficira i neidentifikovani četnički komandant. Fotografija je verovatno nastala tokom [[Bitka za Konjic 1943.|bitke za Konjic]], od 19. do 26. februara 1943. godine, kada su snage pod Lukačevićevom komandom sadejstvovale s Nemcima.]] [[File:Četnici i Nemci u okupiranoj Jugoslaviji.jpg|thumb|Četnici i Nijemci u okupiranoj Jugoslaviji.]] '''Kolaboracija četnika s Nemcima''' odvijala se, sa manjim ili većim intenzitetom, tokom većeg dijela perioda [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupacije Jugoslavije u Drugom svetskom ratu]]. Glavna usluga koju su četnici vršili Nemcima bila je borba protiv [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizanskih jedinica]], hvatanje pripadnika [[Narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|pokreta otpora]] po naseljenim mestima, te njihovo likvidiranje ili slanje u logore pod kontrolom okupacionih ili kvislinških vlasti. Zbog njegovog inicijalnog učešća u [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanku u Srbiji 1941]], Nemci su [[Draža Mihailović|Dražu Mihailovića]] dugo smatrali neprijateljem, za kojim je raspisana poternica.<ref>https://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B0_%D0%BF%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%BE%D0%BC_%D0%B8%D0%B7_%D0%B4%D0%B5%D1%86%D0%B5%D0%BC%D0%B1%D1%80%D0%B0_1941.</ref><ref>https://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B0_%D0%BF%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%BE%D0%BC_%D0%B8%D0%B7_%D1%98%D1%83%D0%BB%D0%B0_1943.</ref> Istovremeno, njegovi odredi širom okupiranog područja sarađivali su sa nemačkom vlašću na razne načine (npr. [[legalizacija četnika u Srbiji]] 1941–1943). Saradnja četnika sa Vermahtom postala je sveobuhvatna nakon novembra 1943. godine, kada je politički vrh u [[Berlin]]u konačno odlučio da prihvati Dražu Mihailovića za saradnika, što je rezultiralo potpisivanjem niza [[Ugovori o saradnji četnika i Vermahta|ugovora o saradnji]] sa njegovim glavnim komandantima u Srbiji. Nakon potpisivanja ugovora o primirju i saradnji, okupator je počeo isporučivati municiju i vojnu opremu četničkim jedinicama koje su se, zajedno sa njemačkim trupama i pod nadzorom njemačkih oficira, borile protiv jedinica [[NOVJ]] u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]] i [[Sandžak]]u.<ref>AVII, reg. br. 8/1, kut. 276, dep. 12058.</ref> U [[NDH]], četnici su služili Nemcima za razne namene: dostavljanje obaveštenja o komunistima, pomoć nemačkim nabavkama stoke, pomoć trupama u svojstvu vodiča, pomoć u ljudstvu, učestvovanje u osovinskim operacijama (na primer [[operacija Citen|operacija Ziethen]], [[operacija Bora]]), i druge potrebne radnje za gušenje ustaničkog pokreta.<ref name="ReferenceA">[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_259.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. novembra 1943. Štabu 2. oklopne armije o saradnji četnika sa nemačkim trupama u Dalmaciji i zapadnoj Bosni]</ref> Nemci su četnike snabdevali oružjem i opremom i dozvoljavali im da po potrebi koriste njihove garnizone za smeštaj i motorizaciju za transport. Partizanske pokrete po Bosni i Hercegovini te Hrvatskoj Nijemci su u mnogo navrata doznavali na osnovu četničkih dojava.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1071&rec=314&roll=563 NAW, T-314, Roll 563, frames 001061-1062: Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa (31. januar 1944.)]</ref> Prve dve godine rata, četnici su formalno bili deo [[Savezničke sile u Drugom svjetskom ratu|savezničke]] koalicije, ali zbog stavljanja [[Četnički odredi Jugoslovenske vojske|četničkih odreda Jugoslovenske vojske]] pod komandu Vermahta, krajem 1943. je došlo do konačnog napuštanja Draže Mihailovića od strane Saveznika, a potom 1944. godine i do napuštanja i osude četnika od strane jugoslovenskog kralja.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%9F%D0%BE%D0%B7%D0%B8%D0%B2_%D0%BA%D1%80%D0%B0%D1%99%D0%B0_%D0%9F%D0%B5%D1%82%D1%80%D0%B0_II_%D0%BD%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B8%D1%81%D1%82%D1%83%D0%BF%D0%B0%D1%9A%D0%B5_%D0%9D%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D0%BE%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B1%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BB%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%BE%D1%98_%D0%B2%D0%BE%D1%98%D1%81%D1%86%D0%B8_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%B8%D1%98%D0%B5 Poziv kralja Petra II na pristupanje Narodnooslobodilačkoj vojsci Jugoslavije]</ref> Zbog kolaboracije sa nemačkim okupatorom, mnogim je četničkim vođama, uključujući samog Dražu Mihailovića, suđeno u [[Beogradski proces|beogradskom]] i drugim procesima. Pored kolaboracije sa Nemcima, četnici na teritoriji italijanske okupacione zone su tesno [[Kolaboracija četnika s fašističkom Italijom|sarađivali sa fašističkom Italijom]]. == Nemačka politika prema četnicima == Česte njemačke promjene kursa u odnosu prema četnicima Draže Mihailovića (npr. [[Sastanak u Divcima|pregovori u Divcima]] u novembru, pa [[Operacija Mihailović|napad na štab Draže Mihailovića]] u decembru 1941, zatim ponovna obustava progona Mihailovićevih četnika i skidanje ucjene na njegovu glavu u proljeće 1942. godine, itd.) tokom čitavog ratnog perioda, bile su u potpunosti u skladu sa politikom koja je vođena u okupiranim zemljama. Najplastičniji prikaz ovakvog pristupa prezentovao je [[Felix Benzler]], opunomoćenik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova u [[Beograd]]u, u izvještaju koji je poslao u [[Berlin]] 11. marta 1942. godine ministru vanjskih poslova [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]] [[Joachim von Ribbentrop|Joachimu von Ribbentropu]]: {{izdvojeni citat|To što nemačka vojna mesta vode pregovore s pojedinim četničkim vođama, nije ništa neobično u srpskom prostoru. To se zbiva svesno, u okviru naše politike, uslovljene slabošću naših vojn[ičk]ih snaga i dosad ne bez uspeha vođene, da Srbe, a naročito ustanike usmeri jedne protiv drugih (komuniste protiv četnika, četnike među sobom, vladine dobrovoljce protiv komunista i četnika) i da se time po mogućnosti omete obrazovanje jednog jedinstvenog fronta.<ref>AVII, NAV, N-T-120, 200/153555-58.</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.], str. I/272.</ref><ref>Branislav Božović – Mladen Stefanović: MILAN AĆIMOVIĆ – DRAGI JOVANOVIĆ – DIMITRIJE LJOTIĆ, Centar za informacije i publicitet, Zagreb, 1985, str. 90.</ref>}} Njemačko konstantno opiranje uspostavi saradnje s četnicima Draže Mihailovića bilo je generirano sa samog političkog vrha. U ratnom dnevniku Vrhovne komande Wehrmachta prenesena je informacija da je 23. septembra 1942. održan sastanak vođe Trećeg Reicha [[Adolf Hitler|Adolfa Hitler]]a s predsjednikom [[Rumunija|rumunjske]] vlade [[Ion Antonescu|Ionom Antonescuom]] i poglavnikom [[NDH]] [[Ante Pavelić|Antom Pavelićem]]. Na sastanku se uglavnom raspravljalo „o hrvatskim problemima“. Pored njemačkog veleposlanika u [[Zagreb]]u [[Siegfried Kasche|Siegfrieda Kaschea]], sastanku je prisustvovao i opunomoćeni general u NDH [[Edmund Glaise von Horstenau]] koji se nije ustručavao da „otvoreno kritikuje hrvatsku vlast“, ali je i „skrenuo pažnju na četnike, koje su naoružali Italijani“. General von Horstenau je predložio da bi četnike trebalo „upotrebiti da na svom području [tj. u njemačkoj okupacionoj zoni] postanu organi reda“: {{izdvojeni citat|Hitler je na taj predlog negativno odgovorio, jer da mu se čini veoma opasno da se četnicima pruži podrška. Četnici su pre svega srpske patriote, koji zastupaju [[Velika Srbija|velikosrpsku]] misao. Time hranimo zmiju koja će jednoga dana da poraste. Istina, danas je ona još mala, ali jednog dana mogla bi da bude opasna.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2022-11-04 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}} Nakon sagledavanja situacije na Balkanu u jesen 1943, Nemci su jugoslovenske partizane proglasili najvećim neprijateljima.<ref>https://www.znaci.org/00001/4_12_3_156.htm PROCENA KOMANDANTA JUGOISTOKA FELDMARŠALA VAJKSA OD 1. NOVEMBRA 1943. VOJNO-POLITIČKE SITUACIJE NA BALKANU KRAJEM OKTOBRA 1943. GODINE</ref> U cilju borbe protiv partizana, tolerisali su i koristili četnike kao antikomunističku miliciju, iako im je bilo dobro poznato da oni održavaju veze sa [[London]]om. == Hronologija == === Mihailovićeva ponuda Nemcima (1941) === {{main|Ustanak u Srbiji 1941.|Sastanak u Divcima}} {{izdvojeni citat|Četnički odredi jugoslovenske vojske pod komandom pukovnika Draže Mihailovića stavljaju se na raspolaganje za borbu protiv komunista u saradnji sa nemačkim Vermahtom.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr/%D0%98%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BA%D0%B0%D0%BF%D0%B5%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%B0_%D0%9C%D0%B0%D1%82%D0%BB%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D1%82%D0%BF%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D1%99%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_30._%D0%BE%D0%BA%D1%82%D0%BE%D0%B1%D1%80%D0%B0_1941._%D0%BE_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%B5_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0 Извештај капетана Матла претпостављенима од 30. октобра 1941. о разговорима са представницима Драже Михаиловића]</ref>|Dražina ponuda Nemcima iz oktobra 1941.}} {{Wikisource|Izjava pukovnika Branislava Pantića o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima}} {{Wikisource|Izveštaj kapetana Matla pretpostavljenima od 30. oktobra 1941. o razgovorima sa predstavnicima Draže Mihailovića}} {{Wikisource|Zapisnik sa sastanka Mihailovića sa nemačkim predstavnicima u selu Divci 11.11.1941.}} Nemci su za gušenje [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanka u Srbiji 1941.]] angažovali dodatne trupe i sproveli drastične represalije nad stanovništvom, što je Mihailovića navelo da se povuče iz ustanka, napadne partizane i zatraži kontakt sa nemačkom upravom radi prekida neprijateljstva. Vezu je uspostavio preko pukovnika [[Branislav Pantić|Branislava Pantića]], njegovog predstavnika i obaveštajca u [[Beograd]]u. Pukovnik Pantić je nakon rata svjedočio da je odluka o pregovorima s predstavnicima njemačkih okupacionih snagâ donijeta krajem oktobra 1941. godine, i to na sastanku održanom u kući [[Živojin Mišić|vojvode Mišića]] u [[Struganik]]u. Sastanku su, pored Draže Mihailovića i Branislava Pantića, prisustvovali i [[Dragiša Vasić]], potpukovnik [[Dragoslav Pavlović]], major [[Aleksandar Mišić]] i kapetan [[Nenad Mitrović]]. Pukovnik Pantić piše: {{izdvojeni citat|O potrebi pregovora nije bilo reči. Situacija je svima bila jasna. Ona ih je neodstupno zahtevala. Sporno je bilo: sa kime treba razgovarati, da li sa Nemcima ili sa Nedićem? Posle duže diskusije većina se složila da treba pregovarati sa Nedićem. Ovome se odsudno usprotivio Draža i major Mišić. Njegov zaključak po ovom pitanju bio je izražen rečima: – KAD JE SITUACIJA TAKVA DA MORAM DA PREGOVARAM, ONDA ĆU DA PREGOVARAM SA NEPRIJATELJEM. NA TO ME OVLAŠĆUJE I MEĐUNARODNO RATNO PRAVO. UOSTALOM, ŠTA MI MOŽEMO DA DOBIJEMO OD NEDIĆA? SVE ŠTO NAMA TREBA, ORUŽJE I MUNICIJA, NEDIĆ MORA TRAŽITI OD NEMACA. JER OVDE NISU U PITANJU MALE I SITNE KOLIČINE. ZAŠTO IĆI POSREDNO, KAD MOŽEMO NEPOSREDNO? Njegovo odsudno držanje, po ovom pitanju, odnelo je prevagu... Isto tako bilo je sporno pitanje da li da se o pregovorima obavesti Nedić. Posle kraće diskusije, a pošto sam ja izložio da kapetan g. dr. Matl nalazi da Nedića treba obavestiti, doneta je odluka da se tako i učini. Tako je doneta odluka da se pregovara sa Nemcima.<ref>[https://sr.m.wikisource.org/sr-el/%D0%98%D0%B7%D1%98%D0%B0%D0%B2%D0%B0_%D0%BF%D1%83%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%91%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%B0_%D0%9F%D0%B0%D0%BD%D1%82%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%BE_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B5%D0%B2%D0%BE%D1%98_%D0%BE%D0%B4%D0%BB%D1%83%D1%86%D0%B8_%D0%B4%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%B0%D1%80%D0%B0_%D1%81_%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0 Izjava pukovnika Branislava Pantića o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima]</ref><ref>Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 138.</ref><ref>Боривоје М. Карапанџић, Грађански рат у Србији 1941—1945. Друштво Хиландар, Ваљево, 2010, стр. 115.</ref>|Izjava pukovnika [[Branislava Pantića]] o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima}} 1. novembra 1941. godine, pukovnik Draža Mihailović je uputio generalu [[Walteru Hinghoferu]], komandantu [[342. divizija|342. pješadijske divizije]], ponudu sljedeće sadržine: {{izdvojeni citat|1) Na kolubarskom frontu nema komunista. Ukoliko ih je bilo oni su postali bezopasni. <br /> 2) Organizacija četnika je u stanju da održava red na području zapadne Srbije. <br /> 3) Komunistička opasnost će prestati od momenta kada se četničkoj organizaciji pruži mogućnost da neometano radi. Broj nacionalista je tako veliki da komunista ima samo 5%. Uz pomoć svoje brojne nadmoćnosti nacionalni elemenat pod komandom četnika može rešiti komunistička pitanja bez obostrane borbe. <br /> Uslov je: dovoljno naoružanje, koje nedostaje. <br /> 4) Ulazak u pojedine gradove je bio neophodan da se ne bi komunističke jedinice predstavljale kao oslobodioci i da ne bi povukle za sobom narodne mase. To se moralo događati i radi toga da bi se sprečili komunisti da vrše teror nad stanovništvom. <br /> 5) Četnička akcija nije usmerena protiv nemačkih jedinica, ukoliko one ne napadaju četnike i narod. <br /> 6) Naš narod voli slobodu i radovao bi se kada se na njegovoj teritoriji ne bi nalazile nemačke jedinice. To odgovara četničkom načinu vođenja rata, bez obzira na žrtve koje donosi. Oblast zapadne Srbije nema nikakav vojni značaj za nemačke jedinice, i trebalo bi da bude slobodna zona, u kojoj četnici održavaju red, pod uslovom da ih se u tome ne sprečava i da su dovoljno naoružani.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_240.htm Izjava Draže Mihailovića od 1. novembra 1941. komandi nemačke 342. pešadijske divizije]</ref>}} Prethodno, general Hinghofer je 30. X 1941. obavijestio njemačkog opunomoćenog generala i zapovjednika u Srbiji [[Franz Böhme|Franza Böhmea]] da lokalni četnički komandanti u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]] nude saradnju, očekujući zauzvrat pomoć u oružju od okupatora: „Četničke vođe iz [[Valjevo|Valjeva]], [[Slovac|Slovca]] i [[Lajkovac|Lajkovca]] daju važne podatke o organizaciji i izjavljuju spremnost da se sa nemačkim trupama bore protiv komunista. Traže oružje.“<ref>BA-MA, RH 26-342/14, 10-odnevni Hinghoferov izvještaj Bemeu, 30. 10. 1941.</ref> Odmah po pristizanju Mihailovićeve ponude, štab 342. pješadijske divizije je istoga dana (1. XI) dostavio izvještaj svojoj pretpostavljenoj komandi u kome, između ostalog, stoji i sljedeće: {{izdvojeni citat|Masa četnika, koja se nalazi u rejonu Valjeva, do sada se držala potpuno lojalno. Oni su prema komunistima zauzeli jasan odbijajući, takoreći, neprijateljski stav i može se reći uspešno se protiv njih borili. Oni su spremni i voljni da zajedno sa Vermahtom razbiju komuniste, kao i da u zemlji ponovo uspostave red i mir i zato traže nemačku pomoć.<ref>AVII, NAV—N—T—315, rolna 2130, snimci 626—632.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_10.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje MIHAILOVIĆ TRAŽI POMOĆ OD OKUPATORA]</ref>}} No, na samom početku sastanka sa nemačkim predstavnicima u selu [[Divci]] 11.11.1941. pukovniku Mihailoviću je rečeno: {{izdvojeni citat|Pre dve nedelje poručili ste nam preko Vaših poverenika u Beogradu da je Vaša namera "da nećete više dozvoliti da se srpska krv beskorisno proliva i srpska imovina dalje uništava". Istovremeno ste ponudili da se zajedno sa nemačkim Vermahtom i organima Nedićeve vlade borite protiv komunizma. Ponuda je od strane Glavne komande odbijena jer: 1) Nemački Vermaht će sam u najkraćem vremenu okončati sa komunizmom i 2) glavni komandant ne može imati poverenja prema Vama kao savezniku.}} Nemci su procenili da Draža zna za dolazak njihovih oklopnih trupa, da kao generalštabni oficir pravilno ocenjuje da će se nastavak nemačkih operacija rđavo završiti po njega, i stoga "nemački Vermaht ne može da se optereti takvim saveznicima koji mu se privremeno priključuju iz razloga oportuniteta".<ref name="Divci">[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%97%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D1%81%D0%B0%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%B0_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8%D0%BC_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%83_%D1%81%D0%B5%D0%BB%D1%83_%D0%94%D0%B8%D0%B2%D1%86%D0%B8_11.11.1941. Zapisnik sa sastanka Mihailovića sa nemačkim predstavnicima u selu Divci 11.11.1941.]</ref> U daljem razgovoru pukovnik Mihailović se pravdao nacistima zbog učešća u ustanku: {{izdvojeni citat|Nije moja namera da ratujem protiv okupatora, jer kao generalštabni oficir poznajem snage obeju snaga.<ref name="Divci"/>}} On se pravdao da je morao uzeti neke gradove od Nemaca da ih komunisti ne bi uzeli<ref>"Moji ljudi su [[Bitka za Loznicu 1941.|krenuli na Loznicu]] zato da je komunisti ne zauzmu."</ref> i tvrdio da nije na strani ustanika, "onih koji žele da isteraju Nemce".<ref name="Divci"/> Draža Mihailović je izjavljivao Nemcima lojalnost i tražio da mu daju municiju da nastavi borbu protiv partizana.<ref>"Neophodno je imati municiju! Računajući s tim, došao sam ovamo."</ref> Ali, želeo je da njegovo "delovanje na nacionalnoj osnovi" ostane potajno da ne bi prošao kao [[Kosta Pećanac]], koji je sklopio otvoreni sporazum sa okupatorom, čime je izgubio ugled u narodu i stekao oznaku izdajnika.<ref name="Divci"/> Uprkos svim njegovim predlozima, Nemci mu nisu ostavili drugu mogućnost do da položi oružje: {{izdvojeni citat|„Ponuda pukovnika Mihailovića da stavi svoje snage na raspolaganje za borbu protiv komunista je odbijena i zatražena je bezuslovna predaja. Mihailović je tražio da se konsultuje sa svojim komandatima. Mihailović također tražio oružje za borbu protiv komunista. Ovo je igra, borba između bandi za izvor oružja. Ipak, čini se da jedan dio Mihailovićevih bandi iskreno želi da se bori protiv komunista.“<ref>NAW, T-311, Roll 175, 000121-2: Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka</ref>|Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka 17.11.41.}} {{izdvojeni citat|Mihailović treba da sada pokrene akciju protiv Užica, gde se navodno nalazi celokupno rukovodstvo komunista, a zbog čega treba da se stavi u izgled i bombardovanje sa nemačke strane. U kontaktima sa nemačkim okupacionim vlastima koji su niže opisani, Mihailović je navodno molio da mu se stavi na raspolaganje 100.000 metaka da bi mogao nastupiti protiv Užica.|IZVEŠTAJ OBAVEŠTAJNOG CENTRA VERMAHTA U BEOGRADU OD 14. NOVEMBRA 1941. VRHOVNOJ KOMANDI VERMAHTA O ODNOSU ČETNIKA DRAŽE MIHAILOVIĆA PREMA NOP-u, O PREGOVORIMA PREDSTAVNIKA VERMAHTA I DRAŽE MIHAILOVIĆA I O VOJNO-POLITICKOJ SITUACIJI U SRBIJI}} Za njim je decembra 1941. godine raspisana poternica, nakon čega je bio u bekstvu. === Predaja zarobljenih partizana Nijemcima (1941) === {{main|Predaja zarobljenih partizana Nijemcima novembra 1941.}} [[File:Nemci odvode na streljanje četu partizana koje su četnici na prevaru uhvatili i predali Nemcima.jpg|thumb|Nemci odvode na streljanje četu partizana koje su četnici na prevaru uhvatili i predali Nemcima]] Iako je njegov prijedlog okupacionim vlastima u Divcima odbijen, pukovnik Mihailović je želio pružiti njemačkom okupatoru dokaz četničke gotovosti za saradnju. Stoga su četnici Draže Mihailovića, uz posredstvo samozvanog vojvode [[Jovan Škavović|Jovana Škavovića]], predali 13. novembra 1941. Njemcima oko [[Predaja zarobljenih partizana Nemcima novembra 1941.|365 zarobljenih partizana]]. [[Predaja zarobljenih partizana Nijemcima novembra 1941.|Predaja zarobljenih partizana Nemcima]] se desila tokom [[ustanak u Srbiji 1941|ustanka u Srbiji]] novembra [[1941]]. godine. Tokom [[Četničko-partizanski sukob|sukoba]] između [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] četnika i partizana u zapadnoj [[Srbija|Srbiji]] početkom novembra [[1941]], četnici su zarobili više stotina partizana. Jednu veću grupu od oko 500 zarobljenika, među kojima su bili partizani na prevaru zarobljeni u [[Gornji Milanovac|Gornjem Milanovcu]],<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_110.htm Relacija Takovskog četničkog odreda od 17. juna 1942, Zbornik NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 3, dokument 110]</ref> Kosjeriću,<ref>[https://www.znaci.org/00001/59_2_124.pdf Užička republika, Zapisi i sećanja, Narodni muzej, Užice 1981]</ref> Karanu i Planinici, četnici su prikupili na [[Ravna Gora|Ravnoj Gori]]. Oko [[13. novembar|13. novembra]] [[1941]]. četnici su grupu od 365 zarobljenika odveli u [[Mionica|Mionicu]], i zatim u [[Slovac]]. Tu su prihvaćeni od [[Milan Nedić|Nedićevih]] i nemačkih snaga i prebačeni kamionima u [[Valjevo]]. Transport zarobljenika do [[Valjevo|Valjeva]] je pratio četnički vođ Jovan Škavović Škava, koji je prethodno bio [[Kosta Pećanac|Pećančev]] četovođa, dok je u tom periodu priznavao [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevu]] komandu. U predaji zarobljenika učestvovao je i ravnogorski oficir [[Pavle Mešković]]. Predaji partizana prethodio je [[Sastanak u Divcima 1941.|sastanak Draže sa Nemcima u selu Divci]]. Od ove grupe zarobljenika, Nemci su 263 streljali dana [[27. novembar|27. novembra]] [[1941]]. godine na Krušiku u Valjevu.<ref>[https://www.znaci.org/00001/38_21.htm Radoslav S. Nedović, Pantelija Vasović: ZATAMNjENA ISTINA, Čačak 2006: Streljanja na Krušiku u Valjevu]</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/44_4.pdf Radoslav S. Nedović: ČAČANSKI KRAJ I NOB - SLOBODARI NA STRATIŠTIMA, Čačak 2009: Krušik, Valjevo streljanje po grupama]</ref> Ostali zarobljenici su delom streljani naknadno, delom deportovani u [[Koncentracioni logor|logore]], a delom pušteni na slobodu. Predaja zarobljenih partizana nastavila se i posle ovoga, i bila je naročito intenzivna u decembru 1941.<ref>[https://www.znaci.org/00001/38_24.htm Radoslav S. Nedović, Pantelija Vasović: ZATAMNjENA ISTINA, Čačak 2006: Decembarski pokolj]</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/44.htm Radoslav S. Nedović: ČAČANSKI KRAJ I NOB - SLOBODARI NA STRATIŠTIMA, Čačak 2009]</ref> === Legalizacija četnika i hvatanje ustanika (1941-1942) === {{main|Legalizovani četnici}} [[Datoteka:Legalizovani četnici u Srbiji 1942.jpg|minijatura|Legalizovani četnici Draže Mihailovića čuvaju [[Logor Metino brdo|logor na Metinom brdu]] kod [[Kragujevac|Kragujevca]] [[1942]].]] Četnički odredi u Srbiji su delom raspustili regrute kućama i ostali u ilegali na kadrovskom sastavu, a delom se legalizovali kao pripadnici zvaničnih Nedićevih formacija. Krajem 1941. i početkom 1942. godine, pripadnici [[Legalizovani četnici|legalizovanih ravnogorskih odreda]] pružili su najznačajniji doprinos u hvatanju nekoliko hiljada odbjeglih ili pasiviziranih partizana i njihovih saradnika u [[Zapadna Srbija|zapadnoj]] i djelovima [[Centralna Srbija|centralne Srbije]], kao i u njihovoj predaji Njemcima. Učešćem u masovnom hvatanju i likvidaciji pripadnika partizanskih odreda i njihovih saradnika, čak i ako se zanemari aktivna borba protiv partizana, legalizovani ravnogorski četnici su učinili krupne usluge njemačkom okupatoru u uništenju partizanskog pokreta na području dotadašnje [[Užička Republika|Užičke republike]].<ref name="yuhistorija.com">[http://www.yuhistorija.com/serbian/drugi_sr_txt01c4.html Milan Radanović: Kolaboracija JVuO sa nemačkim okupatorom u Srbiji 1941-1944.]</ref> Već krajem novembra 1941. godine na Metinom brdu kod Kragujevca je formiran [[Logor na Metinom brdu|logor]] za zarobljene srpske ustanike i civilne taoce. Prvi dovedeni u logor bili su taoci iz Kragujevca, komunisti, odbornici narodnooslobodilačkog odbora, Romi, Jevreji i svi oni koji su nemačkim fašistima bili sumnjivi. Osim svakodnevnih likvidacija, veća masovna streljanja su vršena 2. i 19. marta 1942. godine.<ref>[http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1322 Metino brdo]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Hvatani borci su predavani nemačkom sudu, ili prekom sudu [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]]. Većina pohvatanih je bila iz okoline Rače, Topole i Aranđelovca. 2. marta 1942. godine na Metinom brdu je streljano 173 rodoljuba i simpatizera oslobodilačkog pokreta sa teritorije Kragujevca i okolnih opština.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1248 |access-date=2014-05-01 |archivedate=2016-03-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160304191846/http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1248 |deadurl=yes }}</ref> Logor je rasformiran u junu 1942. Preostali logoraši su transportovani u [[Koncentracijski logor Banjica|logor na Banjici]], gde je većina streljana, kao i u logore u Nemačkoj, Norveškoj i Grčkoj.<ref>{{Cite web |url=http://www.ikragujevac.com/kultura/15517-istorija-zrtve-fasizma-na-metinom-brdu-i-deo.html |title=Archive copy |access-date=2024-07-08 |archive-date=2024-07-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240708214249/https://www.ikragujevac.com/kultura/15517-istorija-zrtve-fasizma-na-metinom-brdu-i-deo.html |url-status=dead }}</ref> Nakon likvidacije partizanskih ostataka, četnici Draže Mihailovića su stekli faktičku kontrolu nad ruralnim područjima Srbije, dok je okupator držao gradove. Mihailovićev stav u odnosu na njemačkog okupatora jasno je izražen u depeši, koju je opunomoćeni poslanik Ministarstva inostranih poslova Trećeg Rajha u Beogradu [[Felix Benzler]], 31. marta 1942. godine, uputio centrali u Berlinu: {{izdvojeni citat|Sve dosad se nije postiglo da se ličnost pukovnika Mihailovića stavi pod kontrolu. Po svoj prilici ni on nije u stanju ili nije voljan da na srpskom području nešto preduzme, već je, naprotiv, preko jednog posrednika ovih dana ponudio vladi Nedića da prihvata da se objavi: 1) da on ne namerava da se bori protiv Nemaca; 2) da neće ništa da preduzima protiv Nedićeve vlade; 3) da se zalaže za održanje mira i reda u zemlji; 4) da poziva na borbu protiv komunista. Posredniku je ponovo odgovoreno da za Mihailovića jedino u obzir dolazi da se bezuslovno potčini.<ref>[https://znaci.org/00001/11_18.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje POD ZAŠTITOM LEGALIZOVANIH ODREDA]</ref>}} Nemački dokument od [[15. maj]]a 1942. godine navodi četničkog majora [[Ljubomir Jovanović Patak|Ljubu Jovanovića]] kao jednog od njihovih lokalnih saradnika za [[Zaječar]].<ref>NAW, T501, roll 248 frames 0121-0126; dostupno na http://znaci.net/temp/T-501_R-248-0126.jpg</ref> [[Datoteka:SS-Obergruppenführer Werner Lorenz accompanied with unknown chetnik officer in NE Bosnia.JPG|mini|[[SS]]-[[Obergruppenführer]] [[Werner Lorenz]] u društvu neimenovanog četničkog oficira u sjeveroistočnoj [[Bosna (oblast)|Bosni]], jesen 1942. godine]] U junu 1942. Mihailović je prešao u Crnu Goru, italijansku okupacionu zonu, na teritoriju koju su držali crnogorski četnici [[Saradnja četnika sa fašističkom Italijom|uz dopuštenje Italijana]]. Aktivnosti četničkih odreda u Srbiji svedene su na najmanju meru da se ne bi izazivao okupator, i uglavnom su ograničene na organizacionu i obaveštajnu delatnost i sitnije diverzije. Uprkos tome, nemački okupator je veoma ozbiljno shvatao četničku aktivnost i povremeno organizovao racije protiv preostalih Mihailovićevih odreda, koji su se trudili da izbegnu dodir sa neprijateljem. U Srbiji, znatan broj Mihailovićevih snaga se legalizovao. Nemački popis glavnih vladinih legalnih odreda od [[15. maj]]a 1942, pod rednim brojevima 1 do 18 navodi Ljotićeve odrede, od 19 do 39 su Mihailovićevi, a od 40 do 100 Pećančevi. Tu na okupatorskom spisku snaga su neki od glavnih Mihailovićevih četnika: [[Predrag Raković]], [[Miloje Mojsilović]], [[Dušan Smiljanić]], [[Vučko Ignjatović]], [[Miloš Glišić]], [[Ljuba Jovanović]]... Do početka 1942. godine "ravnogorski pokret istopio se u redovima Nedićeve milicije i konačno se ponovo pojavio, umanjen, u Crnoj Gori."<ref name="Deakin2">[https://www.znaci.org/00001/5_3.htm William Deakin, BOJOVNA PLANINA]</ref> Kako ne bi izgubio podršku naroda kao saradnik okupatora, Mihailović je odsustvo oružane borbe u Srbiji sredinom [[1942]]. godine nastojao da nadoknadi činjenjem smicalica nemačkim vojnicima po gradovima, ubacivanjem "smrdljivih bombi", "svrabećih praškova", "praškova za kijanje", upućivanjem pretećih pisama, uznemiravanjem telefonom...<ref name="Kosta Nikolić 2004"/> Ovo nije ostalo neprimećeno. Britanski kapetan Bil Hadson je u drugoj polovini 1942. ponovo uspostavio vezu i javio da "Mihailović još sarađuje s Osovinom u Crnoj Gori i Sandžaku i miruje u Srbiji", da su "u Dalmaciji Trifunovićevi četnici legalizovani" te, podsticani od Italijana, sanjaju o nekoj "Srbo-Sloveniji i Dalmaciji". Na osnovu stanja na terenu on izvlači zaključak: {{izdvojeni citat|U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom.... Mihailoviću bi trebalo konačno reći da Britanci pretpostavljaju komuniste kvislinzima.<ref name="Deakin2"/>|Britanski kapetan Bil Hadson}} [[Datoteka:Chetniks and Germans in Lopare 1942.jpg|mini|[[Radivoje Kerović]] (u sredini u bijeloj košulji) sa njemačkim tenkistima, [[Lopare]] 1942.]] Posljednjeg dana kolovoza 1942, održan je sastanak kod načelnika štaba Komande Jugoistoka. Ovom prilikom je podijeljena informacija da se oko [[Banja Luka|Banje Luke]] vode žestoke borbe s partizanima, u kojima okupatoru pomažu četnici (“srpski nacionalisti“), bez preciziranja o kom odredu JVuO iz [[Bosna (oblast)|Bosne]] je riječ: {{izdvojeni citat|Velike borbe su izbile u blizini Banje Luke. Ustanici su upotrijebili teško naoružanje, topove, minobacače itd., kao i tenkove. Hiljadu srpskih nacionalista je sudjelovalo u borbi protiv ustanika na našoj strani.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&broj=490&roll=175 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000485.] <br /> ({{jez-njem|"Bei Banja Luka größeres Gefecht, Aufständische traten mit schweren Waffen, Geschützten, Minenwerfern u.sw. auf, auch mit Panzer. 1000 serbische Nationalisten haben sich dort auf unserer Seite im Kampfe gegen die Aufständischen beteiligt."}})</ref>|Zabilješka sa sastanka kod načelnika štaba Jugoistoka održanog 31. augusta 1942.}} U drugom njemačkom izvještaju iz istog perioda se navodi da je 26. augusta jedan bataljun Wehrmachta južno od Banje Luke bio priklješten od strane nadmoćnijeg neprijatelja (i ovdje se napominje da su partizani raspolagali teškim naoružanjem), kao i da je Nijemcima u pomoć priskočilo čak „2000 bosanskih četnikâ“, što će rezultirati potiskivanjem jedinicâ [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOP i DVJ]] prema jugu do kraja mjeseca.<ref>BA/MA, RH 19 XI/81 (Die Bekämpfung der Aufstandsbewegung im Südostraum, Teil I), S. 244.</ref><ref>Klaus Schmider, ''Partisanenkrieg in Jugoslawien 1941-1944'', Verlag E.S. Mittler & Sohn GmbH, Hamburg/Berlin/Bonn, 2002, s. 155. <br /> ({{jez-njem|"Bereits am 26. August sah sich ein deutsches Bataillon bei dem Versuch, südlich von Banja Luka den ersten dieser Einfälle abzublocken, weit überlegenen, auch mit erbeuteten Panzern und Geschützen bewaffneten Verbänden gegenüber; nur mit Hilfe von 2.000 bosnischen Cetniks, die den Deutschen zu Hilfe eilten, gelang es bis Ende des Monats, die Partisanen wieder nach Süden abzudrängen."}})</ref> Takođe, u jednom izvještaju upućenom iz štaba njemačkih trupa u [[NDH]] od 18. novembra 1942. o četnicima se, između ostalog, navodi sljedeće: {{izdvojeni citat|U zoni 714. pješadijske divizije nalazi se 6-8.000 četnika, naoružanih puškama i nešto automatskog oružja. Diviziji su dosad pružili vrijedne usluge time što su branili svoju teritoriju od partizana i time oslobodili njemačke i trupe NDH za dejstvo na drugim sektorima. K tome obezbjeđuju i željeznicu i pribavljaju važna obavještenja njemačkim trupama. Četnici su pri zajedničkim akcijama snabdjevani od strane NDH; također im pripada i naknada od otprilike 3 Rajshsmarke dnevno, čiju isplatu oni, međutim, dosad nisu tražili.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=361&rec=314&roll=566 Nacionalni arhiv Vašington, T-314, rolna 566, frejm 000357; Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj-/Veza sa neprijateljski orijentisanim krugovima u Srbiji/ (18. novembar 1942.).] <br /> ({{jez-njem|"Bei 714.Div. haben die im Div.–Bereich beheimateten Cetnikverbände eine ungefähre Stärke von 6–8000 Mann. Sie sind mit Gewehren und verhältnissmässig wenig automatischen Waffen ausgestattet. Sie leisten der Div. wertvolle Dienste, indem sie ihr Heimatgebiet gegen Einfälle der Partisanen schützen, sodass, von grösseren Unternehmen abgesehen, in diesem Raume weder deutsche noch kroatische Truppen gebunden werden. Sie entlasten hiedurch den Bahnschutz und versorgen die deutsche Führung mit wertvollen Feindnachrichten. </br> Die Cetnikverbände werden durch den kroatischen Staat bei Einsätzen mit Munition versorgt und verpflegt. Vertragsmässig steht ihnen neben anderen Zusagen /z.B. Versorgungsansprüchen/ auch Wehrsold von etwa RM 3.— täglich zu, den sie jedoch bisher nicht beansprucht haben."}})</ref>|Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj (18. novembar 1942. godine)}} === Operacija Weiss i bitka na Neretvi (1943) === {{main|Operacija Weiss|Bitka za Konjic 1943.}} [[File:Četnici i Nemci na Neretvi.jpg|thumb|Četnici i Nemci tokom [[Bitka na Neretvi|bitke na Neretvi]] 1943.]] Van Srbije, postojala je intenzivna saradnja četnika i Nemaca. Iako su mnogi četnici na lokalu pomagali nemačkim trupama protiv partizana, [[Hitler]] je do sredine 1943. godine strogo branio svojim jedinicama svaku saradnju sa četnicima.<ref>Nacionalni arhiv Vašington, Mikrofilm T-311, rolna 175, snimka 378: Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka za novembar 1942 (30. novembar 1942.). „Svaka, pa i privremena, veza sa antikomunistički nastrojenim četnicima u Hrvatskoj je protivna naređenju Fuehrera, Ia 3071/42 o borbi protiv bandi.“</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=175&broj=383 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000378.] <br /> ({{jez-njem|"Haltung gegenüber feindluch eingestellten Kreisen in Serbien/Kroatien: An Bev.Kmdr.Gen. in Serbien, Befehlshaber der dt. Truppen in Kroatien, Kdr.Gen. in Kroatien und Dt.Verb.Kdo. bei Supersloda ergeht ein Befehl betreffend klarer und eindeutiger militärischer Haltung gegenüber allen uns feindlich eingestellten Kreisen. Jede – wenn auch nur vorübergehende – Bindung mit antikommunistisch eingestellten Cetniks in Kroatien steht im Widerspruch zu den bzgl. Bandenkämpfung gegebenen Befehlen des Führers Ia Nr. 3071/42 g.K."}})</ref> Za vrijeme izvođenja [[Operacija Weiss|operacije Weiss]], njemački komandanti na terenu su bili u nedoumici da li da se povinuju naređenjima svojih viših vojnih komandi, ali i političkih instanci, ili da nastave sarađivati s četnicima Draže Mihailovića: {{izdvojeni citat|Uprkos borbenoj pomoći hrabrih četnika, koja je doprinijela deblokadi opkoljenih dijelova 718. pješadijske divizije, njemačke trupe imaju zadatak da se brzo probiju do boksitne oblasti. One imaju instrukcije da smatraju četnike neprijateljima. Sada se ispostavilo da se situacija kod mjesta Dobro (?), čija se posada sastojala od Nijemaca, Italijana i četnika, poboljšala zahvaljujući četničkom prodoru.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=175&broj=549 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000544.] <br /> ({{jez-njem|"Trotz der Waffenhilfe tapferer Cetnik, die auch zur Befreiung der eingeschlossenen Gruppe der 718.I.D. mit beigetragen haben, ergibt sich für die deutschen Truppen die Aufgabe, möglichst schnell in das Bauxitgebiet von Mostar vorzustoßen. Die deutschen Truppen haben den Auftrag die Cetniks als Feind anzusehen. Es ergab sich nun das Bild, daß die Besatzung von Dobro (?), die aus Deutschen, Italiener und Cetniks bestand durch den Vorstoß der Cetniks Luft bekam."}})</ref>|Zabilješka sa sastanka kod načelnika štaba Jugoistoka (1. mart 1943.).}} Major [[Slavoljub Vranješević]], komandant Zapadne Bosne JVuO, šalje 2. marta 1943. godine dopis »bratu« [[Uroš Drenović|Urošu Drenoviću]] kojim ga obavještava da je od strane njemačke komande u [[Banja Luka|Banjoj Luci]] zakazana konferencija na koju su pozvani najvažniji četnički zapovjednici s teritorije [[Bosanska krajina|Bosanske Krajine]]: {{izdvojeni citat|Pre nekoliko časova primio sam izveštaj od Komandanta Bosanskih četničkih odreda brata Rade Radića, u kome mi javlja, da su Nemci pozvali na konferenciju u Banja Luci sve Komandante i to: Radića, Tešanovića, Drenovića, Marčetića, Mišića radi rešavanja važnih pitanja. Konferencija će se održati u nemačkoj komandi u B. Luci. Ovoj konferenciji neće prisustvovati pretstavnici hrvatskih ni vojnih ni civilnih vlasti. Komandant mi je naredio, da pozovem sve Komandante na predkonferenciju, koja će se održati u Karanovcu na dan 4 o.m. u 12 časova.— Prema napred izloženom pozivam te, da bez ikakvog izgovora i odlaganja bez obzira na situaciju na položaju, dođeš 4 o.m. do određenog časa u Karanovac.— Ovo smatraj vrlo važnim i NAJHITNIJIM. Molim Te koristi sva moguća prevozna sredstva, pa i motorcikl i na vreme dođi na predkonferenciju.<ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 31, str. 64.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_64.htm Naređenje Komande bosanskih četničkih odreda od 2. marta 1943. komandantu odreda »Kočić« za prisustvovanje konferenciji radi usaglašavanja stavova o saradnji sa nemačkim trupama]</ref>}} Već 3. februara 1943. godine, major Vranješević je upoznao Vrhovnu komandu JVuO o činjenici da se bosanski četnici nalaze u službi njemačkog okupatora, ali i da su potpisali [[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|sporazume o saradnji sa kvislinškim vlastima Nezavisne Države Hrvatske]]: {{izdvojeni citat| NEMCI Četnički odredi učestvuju u borbi zajedno sa Nemcima češće puta, ali na zasebnim sektorima. Pre našeg dolaska, Nemci su uspeli da u borbu protiv komunista uvode četnike tako, da im ovi osiguravaju krila i da se mešaju u komandovanje. Ovome se je odmah stalo na put, ma da sa dosta poteškoća. Po sebi se razume da se mnogo interesuju o tome, da li mi imamo kakve veze sa Dražom Mihailovićem — što mi odbijamo, navodeći da je to samo komunistička propaganda kako bi izazvali Nemce protiv nas, pa nas tako priklještene, uveli u svoje redove. Ipak, često puta Nemci čuju kako svi četnici pevaju »Od Topole pa do Ravne Gore« ili »Od Manjače pa do Ravne Gore«, »sve su straže generala Draže« itd., dakle jasno primećuju, ali moraju da trpe. Njihova nemoć oseća se. HRVATI Ovi se redovno predaju komunistima, gde god ovi na njih udare. Hrvatski oficiri nalaze spas u komunizmu. Zbog sporazuma sa Hrvatima, koji su ovi [četnički — prim.] odredi sklopili pre našeg dolaska, borbe sa Hrvatima ne vode se. Naprotiv, za većinu starešina i boraca može se reći, da su taj sporazum shvatili kao definitivan svršetak rata, pa i otuda javašluk i slaba disciplina. Sada, dok se ne raščisti sa komunistima, ovakvo stanje mora da ostane.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_27.htm Izveštaj majora Slavoljuba Vranješevića od 3. februara 1943. majoru Zahariju Ostojiću o vojno-političkoj situaciji u četničkim odredima zapadne Bosne i saradnji sa nemačkim i ustaško-domobranskim jedinicama]</ref>}} Vojvoda [[Vukašin Marčetić]], komandant puka »Manjača«, bio je takođe jedan od potpisnikâ sporazuma sa vlastima satelitske NDH. Tokom operacije »Weiss«, vojvoda Marčetić se povezuje i sa njemačkim okupatorom, konkretno sa [[117. lovačka divizija (Nemačka)|117. divizijom]]: {{izdvojeni citat|Posebno: [...] [[369. legionarska divizija|369. pješ. div.]] će prvo dovršiti borbe na [[Grmeč]]u. Uspostavljena veza sa četničkom grupom Marčetića, koja će preuzeti osiguranje vlastitog istočnog boka.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=675&rec=315&roll=2263 NARA, T315, Roll 2263, frame no. 000670.] <br /> ({{jez-njem|"369. J.D. führt vorerst Kampfhandlungen in der Grmec durch. Verbindung mit Cetnikgruppe Marcetic aufgenommem, die Schutz der eigenen Ostflanke übernehmen will."}})</ref>|Ratni dnevnik 117. divizije, unos za 5. februar 1943.}} O (prinudnom) sadjejstvu 117. divizije sa četničkim odredima pod komandom kapetana [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]] u [[Bitka za Konjic 1943.|bici za Konjic]], februara 1943. godine, nakon rata će posvjedočiti i general [[Alexander Löhr]]: {{izdvojeni citat|117. lovačka divizija, koja je prodirala od Ivan-sedla ka severozapadu, vodila je od početka teške borbe, pa je na kraju odbijena i odbačena. Jedan njen deo morao je da se spasava u Konjicu, koji je bio utvrđen i posednut od Italijana i četnika. Ovo mesto su partizani okružili i tako je došlo do toga da su se ovde, pod pritiskom događaja, borili na istom frontu Nemci i četnici – doduše odvojeni jedni od drugih italijanskim jedinicama. Konjic je doduše bio oslobođen iz okruženja sa trupama iz [[Sarajevo|Sarajeva]], ali je partizanima uspelo da se probiju preko Neretve i povuku svi bez izuzetka u severnu [[Crna Gora|Crnu Goru]].<ref>{{cite web|url=http://www.srpsko-nasledje.co.rs/sr-c/1998/07/article-14.html | title = Записи Александра Лера, часопис СРПСКО НАСЛЕЂЕ, број 7/1998 | publisher = Srpsko-nasledje.co.rs |date=3. 1. 1943. | accessdate=4. 1. 2023. | archive-url = https://web.archive.org/web/20130216202528/http://www.srpsko-nasledje.co.rs/sr-c/1998/07/article-14.html# | archive-date=16. 2. 2013 |url-status=dead | df = }}</ref>|General [[Alexander Löhr]], komandant Jugoistoka}} Tokom [[Bitka na Neretvi|bitke na Neretvi]], četnici su bili obilno snabdijevani streljivom i hranom iz italijanskih i njemačkih magacina. Kapetan Vojislav Lukačević, koji se zajedno sa svojim četnicima tukao uz borbenu grupu »Anacker«, [[5. mart]]a iz [[Konjic]]a je javio majoru [[Zaharije Ostojić|Zahariju Ostojiću]] da mu »11« (tj. Nijemci) daju municiju, kao i da je vojvoda [[Dobroslav Jevđević]], sa svoje strane, zadužen za obezbjeđivanje logistike: {{izdvojeni citat|Vidim da je glavna tvoja briga kako ćemo sa 11. Verujem da si o njima dobio preterane izveštaje. Svaka njihova kolona koja nastupa ima najviše jednu trećinu Nemaca a ostalo su domobrani i po nešto ustaša. Oni sami ne mogu ništa da urade, toga su svesni. Ja mislim da je nama najpreči za sada cilj uništenje komunista i to što brže. Ne sme nas zateći iskrcavanje u borbi sa komunistima, a isto tako ne smemo početi borbu sa 11 dok komunisti nisu likvidirani a oni nisu likvidirani i pored uspeha koje smo postigli. Čvrsto sam ubeđen da nas 11 neće napasti sve dok se vode borbe sa komunistima te je strahovanje u tom pravcu preterano... Najvažnije i najbolje snabdevanje preko [[Sarajevo|Sarajeva]] koje neka Jevđo forsira. Dobio sam sinoć preko 11, 30.000 metaka obećali još čim im stigne neki transport koji očekuju u Sarajevo.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_2_71.htm IZVEŠTAJ KOMANDANTA KONJIČKE GRUPE OD 5. MARTA 1943. KOMANDANTU ISTAKNUTOG DELA ŠTABA DRAŽE MIHAILOVIĆA O BORBENOM RASPOREDU ČETNIKA I NEMACA NA SEKTORU KONJIC—JABLANICA]</ref>}} O isporuci municije jedinicama JVuO (najvjerovatnije o onoj koja je data kapetanu Lukačeviću), Komanda Jugoistoka je 7. marta javila vojnom vrhu u [[Berlin]]u: {{izdvojeni citat|– 7. mart 1943: Municija za četnike. Vrhovna komanda je obaviještena telegramom o isporuci 30.000 metaka četničkim jedinicama.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=175&broj=453 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000448.] <br /> ({{jez-njem|"Munition für die Cetniks: </br> An OKW/WFSt. ergeht eine Meldung betraf. der Übergabe von 30.000 Schuß Inft. Munition an Cetnikverbände."}})</ref>|Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja Komande Jugostoka za mart 1943. godine (31.3.43.)}} [[File:Chetniks and German Officers meet in Bosnia, 1943.jpg|thumb|Sastanak njemačkih oficira sa četnicima u [[Bosna (regija)|Bosni]], [[1943]]. godina]] 9. [[Mart|ožujka]] 1943. godine, [[Fašizam|fašistički]] [[Poglavnik|duce]] [[Benito Mussolini]] šalje pismo [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]],<ref>''Tajna pisma Hitler – Mussolini (1940—1943)'', edicija Dokumenti i svjedočanstva (priredio i preveo: Dr Bogdan Krizman), Novinarsko izdavačko poduzeće (NIP), Zagreb, 1953, str. 78.</ref> vođi [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]], u kom navodi da je upoznat sa suradnjom njemačkih okupacionih trupa s četnicima: {{izdvojeni citat|Više tisuća četnika naoružali su, na lokalnoj bazi, komandanti talijanskih jedinica, da vode gerilu, za koju imaju, kao svi stanovnici Balkana, naročite sklonosti. Do danas su ti četnici suzbijali partizane vrlo odlučno. Upravo sam primio izvještaj. U njemu mi javljaju, da su njemačke snage, koje su uspostavile dodir sa četnicima u dolini gornje Neretve, pristale da surađuju s njima i da su naoružale četnike metcima i ručnim bombama.|[[Benito Mussolini]] u pismu [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]] (9. III 1943)}} O pristizanju Mussolinijeva pisma istog je dana javila i Vrhovna komanda njemačkih oružanih snaga: {{izdvojeni citat|''9. mart'' </br> Duče poslao pismo Hitleru, u kome zastupa mišljenje da su četnici i partizani neprijatelji Osovine. O tome je razgovarao i sa nemačkim ministrom spoljnih poslova. Priznaje da su Italijani do sada naoružali nekoliko hiljada četnika za gerilski rat protiv komunista i oni su se do sada energično borili protiv partizana. Ali, sada je Duče izdao energičnu naredbu, da se četnicima više ne daje oružje i da njih, nakon što se partizani poraze, treba razoružati. Na osnovu poslednjih vesti, na prostoru gornje Neretve Nemci su takođe stupili u kontakt sa četnicima i ostavili im patrone i ručne granate.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2024-07-08 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta od 9. marta 1943.}} Pošto је za katastrofalni poraz četnika u bici na Neretvi optužio Jevđevića, [[Petar Baćović|Baćovića]] i [[Bajo Stanišić|Baja Stanišića]] a istakao za primjer Vojislava Lukačevića, major Ostojić im је 10. marta naredio da se kod Italijana zauzmu za dozvolu o prebacivanju četnika na zapadnu obalu Neretve. Odgovarajući na optužbe, Jevđević i Ваćоvić istoga dana izvještavaju Mihailovića da је za proboj operativne grupe NOVJ kriv upravo Lukačević, te da Ostojić, komandujući iz [[Kalinovik]]a, nema pravu predstavu о toku događaja. Jevđević navodi: „Kada sam zvao delove Vrhovne komande da komanduju nа licu mesta, odgovorili su neljubazno da neće da radе sa okupatorom, tražeći u isto doba hranu, municiju, topove i vojsku od okupatora.“ Као argument da četnici moraju bespogovorno slušati naređenja okupatorskih oficirâ, vojvoda Jevđević navodi podatak da Nijemci i Italijani hrane i snabdijevaju municijom cjelokupnu masu četnikâ od 13.200 ljudi. Riječ je o 2000 četnika pod komandom Вајa Stanišića, 4.000 iz Lukačevićeve konjičke gruре, 6.000 pod komandom majora Petra Baćovića (hercegovački četnici) i 1.200 četnika kojima komanduje major Andrija Vesković. Jevđević Mihailoviću piše i da su okupatori dali toliko hrane da је on, na osnovu lažnog brojnog stanja, uspio da uštedi 110.000 obroka, kao i da su mu za posljednjih nekoliko dana isporučili 1.100.000 metaka.<ref>AVII, reg. br. 3/1, kut. 293, dep. 2248.</ref><ref>Branko Latas, Saradnja četnika i Nemaca u borbama protiv Glavne operativne grupe divizija NOVJ u dolini Neretve (februar — mart 1943), Prilozi Instituta za istoriju (br. 17), Sarajevo, 1980, str. 214.</ref> General [[Rudolf Lüters]], zapovjednik njemačkih trupa u NDH, piše u procjeni situacije od 16. marta 1943. da je „neprijateljski otpor protiv nemačkih divizija koje su napadale uglavnom slomljen“, te da je „operacija „[[Operacija Weiss|Vajs II]]“ u suštini završena“. O četničkim snagama u njemačkoj zoni operacija, general Lüters navodi: {{izdvojeni citat|Četničko pitanje nije se dalje zaoštrilo. U području [[114. lovačka divizija (Njemačka)|714. divizije]] nisu zabeležena nikakva prekoračenja u tuđu nadležnost. Četničko rukovodstvo se potčinilo naređenjima nemačkog Vermahta i potvrdilo svoju lojalnost. Četnici koji se nalaze na području [[118. lovačka divizija (Njemačka)|718. pešadijske divizije]], naročito u rejonu [[Zenica|Zenice]] i [[Han-Pijesak|Han-Pijeska]], neprijateljski se suprotstavljaju hrvatskoj državi i nemačkom Vermahtu i pokušavaju da izazovu nemire putem sabotaža i razoružavanja hrvatskih odreda. Divizije koje su učestvovale u operaciji „Vajs II“ jedinstveno se povoljno izražavaju o držanju četničkih jedinica. Dragocenim izviđačkim podacima i napadima za rasterećenje pomagali su našim jedinicama, mada ni u jednom slučaju nije sa nemačke strane tražena podrška.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_3_38.htm Procena vojno-političke situacije komandanta nemačkih trupa u NDH od 16. marta 1943. za period od 1. do 15. marta 1943. godine]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=372&rec=314&roll=554 NARA, T314, Roll 554, frames no. 000366—000367.] <br /> ({{jez-njem|"Die Cetnikfrage hat sich nicht weiter zugespitzt. Im Bereich der 714.J.D. sind keine Übergriffe zu verzeichen. Die Cetnikführung hat sich den Befehlen der deutschen Wehrmacht untergeordnet und ihre Loyalität versichert. Die im Bereich der 718.J.D. befindlichen Cetniks, besonders im Raum ZENICA und HAN PIJESAK stehen kroat. Staat und deutscher Wehrmacht feindlich gegenüber und versuchen durch Sabotageakte und Entwaffnung kroat. Abteilungen Unruhe zu stiften. Die im "Weiss II"–Einsatz befindlichen Divisionen äussern sich übereinstimmend günstig über das Verhalten der Cetnikverbände. Durch wortwolle Kundschafterdienste und Entlastungsangriffe haben sie der Truppe geholfen, obwohl in keinem Falle deutscherseits Unterstützung orboten worden war."}})</ref>}} U iscrpnom izvještaju<ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 1015—1018.</ref> koji je [[5. maj]]a 1943. godine podnio [[SAD|američki]] [[Ured za strateške usluge]] (preteča današnje [[Centralna obaveštajna agencija|Centralne obavještajne agencije]]), sumiraju se rezultati netom završene operacije »Weiss«: {{izdvojeni citat|Krajem januara 1943. godine zajedničke nemačke, hrvatske, italijanske i četničke snage povele su veliku ofanzivu protiv jugoslovenske oslobodilačke armije. Neprijatelj je potpomognut od Drenovićevih četnika uspeo da potisne jugoslovenske patriote u Hercegovini i jugoistočnoj Bosni. Glavni udar u sadašnjoj neprijateljskoj ofanzivi vrše kombinovane četničke snage u Hercegovini (V.[ojislav] Lukačević, član Mihailovićevog glavnog štaba), u Crnoj Gori (Bajo Stanišić) i u Sandžaku (Pavle Đurišić, član Mihailovićevog glavnog štaba). Ishod ove borbe je još neizvestan. Partizani govore da su oni odneli pobedu, dok četnici insistiraju na tome da su gotovo potpuno očistili ove jugoslovenske krajeve od antifašističkih snaga. Tačno je, međutim, da su jugoslovenski antifašistički gerilci pretrpeli teške teritorijalne gubitke, ali daleko je od toga da su njihove snage uništene ili razbijene. Na drugoj strani, mnogo slavljeni četnici generala Mihailovića danas su angažovani u jednoj od najžešćih ofanziva za uništenje jugoslovenskih demokratskih snaga.}} === Četnički teror u Srbiji (1943) === {{main|Srbija u Drugom svetskom ratu|Zločini četnika u Drugom svjetskom ratu}} Mihailovićeva taktika u Srbiji se početkom 1943. sastojala u tome da organizuje i štedi svoje snage za "planirani narodni ustanak". Nemci navode da je izbjegavao svaki konflikt sa okupacionim trupama.<ref>NAW, T-78, Roll 332, 6289915, 919: Procjena situacije komande Jugoistoka za feburar 1943 (2. mart 1943.).</ref> Izveštaji Nedićeve vlade konstatuju da je četnička akcija gotovo svuda upravljena na obračunavanje sa komunistima, koje se sprovodi beskompromisno, do istrebljenja. Inače, četnici na sastancima sa narodom naređuju lojalno držanje prema domaćim vlastima i okupatorskoj vojnoj sili kao i "odricanje svake pomoći partizansko-komunističkim bandama".<ref>Kopija originala (pisana na mašini, ćirilicom) u Arhivu V.I.I., reg. br. 59/1—1, k. 22.</ref><ref>Kopija originala (pisana na mašini, ćirilicom) u Arhivu V.I.I., reg. br. 54/5—1, k. 22.</ref> 12. februara 1943. godine, kapetan [[Miloš B. Marković]], komandant Ariljske brigade iz sastava Požeškog korpusa JVuO, prenosi Mihailoviću ideju poručnika [[Zvonimir Vučković|Zvonka Vučkovića]] da iskoristi vezu sa njemačkim oficirom u cilju »gonjenja komunista«: {{izdvojeni citat|Po povratku sa puta iz štaba 1a sastao sam se sa Vučkovićem koji me je zamolio da Vas izvestim o sledećem: </br> U srezu Kačerskom nalaze se dve komunističke grupe, prva jačine 60 a druga oko 150 ljudi. Ove se grupe prebacuju i u Oplenački srez. Za likvidaciju ovih grupa potrebno mu je oko 300 ljudi, no kada bi ih skupio izazvao bi potere od strane okupatora. Ima jednu drugu mogućnost a to je da uputi Nemce da gone ove grupe. Posredno, no obazrivo ima vezu sa jednim od nemačkih komandanata, koji je izjavio gotovost za usluge svake vrste a naročito u gonjenju komunista. Zvonko će ga upotrebiti no ne uspeli to preduzeće sam potrebno.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_33.htm Izveštaj komandanta Ariljske brigade od 12. februara 1943. Draži Mihailoviću o borbama protiv pripadnika NOP-a u zimu 1942. godine i dostignutoj organizaciji u brigadi]</ref>}} Poručnik [[Predrag Raković]], u svojstvu komandanta 2. ravnogorskog korpusa JVuO, informiše 3. marta 1943. generala Mihailovića o tajnom sastanku sa nemačkim potporučnikom Krigerom: {{izdvojeni citat|Okupator, kako Nemci tako i Bugari svu svoju akciju uputili su na komuniste, na njihovo gonjenje i istrebljenje. U smislu depeše koju sam podneo G. Ministru, sastao sam se 2 marta t.g. na Savincu u jednoj šumi sa Nemačkim komandantom potporučnikom Krigerom iz Gor. Milanovca. Sastanak je izveden potpuno tajno. Na sastanak je od strane Nemaca došao potporučnik Kriger i njegov tumač. A sa naše strane bio sam ja i moj Načelnik štaba p.por. Lazarević. Tema razgovora bila je isključivo uništenje komunističkih bandi, na teritoriji koju obezbeđuje Nemačka jedinica iz Gor. Milanovca. Uglavnom dolazi u obzir komunistički vođa [[Milorad Labudović|Labud]] koji ima oko 150 komunista pod svojom komandom u okolini Rudnika, u srezovima: Kačerskom i Orašačkom. Utvrdili smo plan za ovaj rad. O izvođenju ove akcije detaljno sam se dogovorio sa Zvonkom noću između 2/3 - III t.g., u čemu smo postigli potpunu saglasnost.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 127, reg. br. 7/3 (S-X-12/4).</ref><ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_67.htm Izveštaj komandanta 2. ravnogorskog korpusa od 3. marta 1943. Draži Mihailoviću o borbi protiv pripadnika NOP-a i pregovora sa predstavnicima nemačkih okupacionih trupa]</ref>}} I u depeši od 23. marta, Raković piše da se ponovo sastao sa nemačkim komandantom iz G. Milanovca, te je dogovoreno da se za ubijene Nemce neće više paliti kuće redom, već "samo po našem spisku", partizanske, i samo će se partizani ubijati: {{izdvojeni citat|Hapšenje naših ljudi više neće biti na reonu nemačke komande G. Milanovac. Ako pogine okupatorski vojnik na ovome terenu neće se paliti redom kuće, već samo po našem spisku i to partizanske i samo će se partizani ubijati. [...] Dobio sam 5000 metaka za čišćenje moga reona od komunista.<ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2, Dokumenti jedinica, komandi i ustanova četničkog pokreta Draže Mihailovića: 1. januar — 8. septembar 1943, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 113, str. 550.</ref>}} [[Datoteka:Četnici batinaju narod.jpg|thumb|Četnici batinaju seljaka u Srbiji.]] Koliki je bio teror koji su četnici sprovodili nad pristalicama [[NOP|pokreta otpora]] u području doline Zapadne Morave, Dragačeva i Takova, svedoči konstatacija u biltenu kvislinškog Ministarstva unutrašnjih poslova: {{izdvojeni citat|Ilegalni odredi poručnika Vlaste Antonijevića, Dače Simovića, Milutina Jankovića, poručnika Vasića i kapetana Rakovića nemilosrdno ubijaju sve one koji su makar i jedan dan bili i sarađivali sa partizanima. Neki od ovih odreda vode tako bezumnu akciju da se njihova delatnost može ravnati sa radom običnih odmetnika.<ref>http://www.e-novine.com/srbija/srbija-tema/102680-aak-Gornji-Milanovac-Luani.html</ref>|Izveštaj kvislinškog Ministarstva unutrašnjih poslova (april 1943)}} Četnici su, poput okupatora, prema partizanima, njihovim simpatizerima i porodicama, primenjivali najsvirepije mere: {{izdvojeni citat|1) Protiv zaludele, potpuno obezglavljene i pomahnitale komunističke bande u šumi, sve određene starešine i svo nacionalno naoružano ljudstvo ima povesti beskompromisnu borbu za njihovo potpuno uništenje. Izuzetka u ovome pogledu ne može biti. 4) Ko se uhvati da nosi hranu ili druge potrebe komunistima, a to se tačno utvrdi, komandant brigade sa čije bi teritorije bio takav krivac, odmah će ga streljati i porodicu potpuno uništiti. Kuću spaliti, a stoku zapleniti za izdržavanje gorskih jedinica. 5) Ko se uhvati, a to se od strane komandanta brigade utvrdi, da je krio komuniste, primio u svoju kuću ili im slao makakva obaveštenja, biće najstrožije kažnjen. 6) Ko se uhvati i bude dokazano, da je neko lice videlo komuniste, a nije na najbrži način izvestilo najbližu četničku komandu, biće takođe kažnjeno, u čemu se komandantima brigada ostavlja puna inicijativa. 7) '''Ako u nekom selu bude ubijen makoji četnik, komandant brigade dotične teritorije odmah će streljati deset simpatizera'''.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%9D%D0%B0%D1%80%D0%B5%D1%92%D0%B5%D1%9A%D0%B5_%D0%BA%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D1%82%D0%B0_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D1%81%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%BA%D0%BE%D1%80%D0%BF%D1%83%D1%81%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D1%81%D1%80%D0%B4%D0%BD%D0%BE_%D1%83%D0%BD%D0%B8%D1%88%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%B0%D1%9A%D0%B5_%D0%BF%D1%80%D0%B8%D0%BF%D0%B0%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%BD%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D0%BE%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B1%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BB%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%BF%D0%BE%D0%BA%D1%80%D0%B5%D1%82%D0%B0_%D0%B8_%D1%9A%D0%B8%D1%85%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%85_%D0%BF%D0%BE%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D1%86%D0%B0_4.9.1943. Naređenje komandanta Komskog korpusa za nemilosrdno uništavanje pripadnika narodnooslobodilačkog pokreta i njihovih porodica 4.9.1943.]</ref>|Naređenje komandanta Komskog korpusa za nemilosrdno uništavanje pripadnika narodnooslobodilačkog pokreta i njihovih porodica (4.9.1943).}} Zbog svega navedenog, mnogi ljudi koji su prišli četnicima na početku ustanka protiv sila Osovine, bili su razočarani preusmerenjem dejstava u borbu protiv partizana. Tako je britanski oficir za vezu Hadson zabeležio: "Nekoliko četničkih jedinica tražilo je da bude oslobođeno zadatka borbe protiv partizana".<ref name="Deakin2"/> === Zabrana sabotaža u Srbiji i učvršćivanje vezâ s Nijemcima na području NDH (1943) === {{main|Sabotaže u Srbiji u Drugom svjetskom ratu|Neil Selby}} [[Datoteka:Plakat o streljanju DM pristalica iz 1942.jpg|mini|Plakat o streljanju „50 DM pristalica“ zbog rušenja mosta na pruzi Požarevac - Petrovac na Mlavi iz decembra [[1942]].]] U Srbiji, iako su neke četničke pristalice vršile sabotaže, trpeći nemačke odmazde zbog toga, četničko vođstvo je posebno branilo ozbiljnije sabotaža na bitnim saobraćajnicama, pa su čak sprečavali britanske komandose na terenu da ih vrše: {{izdvojeni citat|[[Neil Selby|Major Selby]] imao zadatak da organizuje sabotaže i dotur materijala za iste; „Prema Selbyevim navodima, '''do sabotaža nije došlo zato što ih D.M., odn. njegovi komandanti na terenu na terenu još nisu odobrili'''.“<ref>NAW, T-313, Roll 482, 000544: Izvještaj obavještajnog odjeljenja Vojnog komandanta Jugoistoka o rezultatima istrage nad zarobljenim britanskim majorom Selbyem, uhvaćenim kod Žitkovca u noći 18./19. augusta 1943 (26. august 1943.).</ref>|Izvještaj nemačkog obavještajnog odjeljenja o rezultatima istrage nad zarobljenim britanskim majorom Selbyem, uhvaćenim kod Žitkovca (26. august 1943).}} U izvještaju potpukovnika Klamrotha iz Generalštaba njemačkih oružanih snaga, nakon inspekcijskog putovanja po Balkanu u avgustu 1943. godine,<ref>[https://znaci.org/00001/40_62.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNIČKO-NJEMAČKI SPORAZUMI O KOLABORACIJI U SRBIJI]</ref> konstatuje se da je general Mihailović najstrožije zabranio izvođenje sabotažâ protiv okupacione sile prije eventualnog savezničkog iskrcavanja. Pored toga, pominje se i to da su njemačke obavještajne strukture detaljno upoznate sa kretanjem četničkog komandanta i Vrhovne komande JVuO po Srbiji: {{izdvojeni citat|Pokret Draže Mihailovića: U Srbiji tinja latentni ustanak. Draža Mihailović je liderska priroda i veoma je aktivan. Svaki preuranjeni napad protiv okupacionih snaga u startu je strogo zabranjen. Trenutno se jedino vodi borba protiv komunista. Mora se očekivati jedinstveni napad na okupacione snage, uključujući sabotaže i prepade. Pretpostavlja se da je angloameričko iskrcavanje na Jadranu trenutak za to. Stav Draže Mihailovića prema Angloamerikancima opisan je na sledeći način: „Kao pomagači ste dobrodošli, ali ja ću sâm obnoviti Jugoslaviju!“ Nadzor nad Dražom Mihailovićem je dobar. Nemačke službe vrlo brzo saznaju za njegova boravišta koja neprestano menja.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=638&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289888.] </br> ({{jez-njem|"b) Draga [sic!] Mihailowitsch Bewegung: </br> In Serbien schwelt der latente Aufstand. Draga Mihailowitsch ist eine Führernatur und sehr aktiv. Jedes vorzeitige Losschlagen gegen die Besatzungstruppen ist zunächst streng verboten. Zur Zeit nur Kampf gegen Kommunisten. </br> Mit dem einheitlichen Beginn von Sabotage, Überfallen usw. auf Besatzungstruppen muss gerechnet werden. Als Zeitpunkt dafür wird die Landung der Anglo–Amerikaner in der Adria vermutet. Die Einstellung des Draga Mihailowitsch den Anglo–Amerikanern gegenüber wird geschildert: "Als Helfer willkommen, aber ich selbst baue Jugoslawien wieder auf!" Die Überwachung des Draga Mihailowitsch ist gut. Die deutschen Dienststellen kennen sehr bald seine ständig wechselnden Standorte."}})</ref>}} Ipak, kako bi i dalje stvarao privid otpora i zadržao status saveznika, povremeno je inicirao bezazlene diverzije, koje neće izazvati nemačku odmazdu: {{citiranje|Udružite se sa apotekarima. Uzmite od njih praškova za kijanje, suzavce i supervodonik. Na igrankama svrabeće praškove. Upućujte preteća pisma, uznemiravajte telefonom, stvarajte svuda strah i zabunu.<ref name="Kosta Nikolić 2004">Bojan Dimitrijević - Kosta Nikolić: Đeneral Mihailović - biografija, Beograd : Institut za savremenu istoriju, 2004, str 378-9.</ref>|[[Draža Mihailović]] naređuje „misteriozne” sabotaže po gradovima septembra 1943.}} 1. avgusta 1943. godine, komandant njemačkih trupa u Hrvatskoj ([[NDH]]) general [[Rudolf Lüters]] na sljedeći način interpretira držanje Mihailovićevih četnika (mahom onih koji su bili obuhvaćeni [[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|ugovorima sa vlastima NDH]]) po okončanju [[Operacija Schwarz|operacije »Schwarz«]]: {{izdvojeni citat|Stav četnika s obje strane [[Bosna (rijeka)|rijeke Bosne]] te na području između rijekâ Bosne i [[Una|Une]] i [[Sana|Sane]] i dalje se može opisati kao lojalan, iako ustaška politika – koju je hrvatska vlada u posljednje vrijeme iznova naglasila – nije ostala bez povratnog dejstva na njihovo držanje, što se pokazalo uzdržanošću prema komunističkim bandama.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=357&rec=314&roll=559 NARA, T314, Roll 559, frame no. 000352.] </br> ({{jez-njem|"Die Haltung der Cetniks beiderseits der Bosna und zwischen Bosna und Una–Sana kann noch als loyal bezeichnet werden, obwohl der wohl der in letzter Zeit seitens der kroat. Regierung wieder betonte Ustascha–Kurs nicht ohne Rückwirkung auf ihre Haltung geblieben ist und sich Zurückhaltung gegen die kommunistischen Banden zeigte."}})</ref>|Izvještaj komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj za mjesec jul 1943. upućen štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]]}} Kao paradigmatične za držanje spram nastupajućih njemačkih trupa mogu se uzeti preporuke iz naređenja kapetana Jovana Dabovića, komandanta Ličko-kordunaške četničke oblasti, upućene 6. septembra 1943. godine kapetanu Dušanu Đakoviću: {{izdvojeni citat|NAREĐUJEM 1) Svi komandanti narediće svima svojim jedinicama i patrolama da, ako Nemci budu naišli na njihov reon dejstva, ne otvaraju vatru i da se drže pasivno sve do mog daljeg naređenja. 2) Kada bude primećen dolazak Nemaca da se jedinice povlače u šume i da sa njima izbegavaju dodir. 3) Ako se desi da se neka jedinica, patrola ili pojedinac nađe u takvoj situaciji da Nemce ne može izbeći pri dodiru sa njima da kaže da se bori protivu komunizma. Napominjem ovom prilikom da su se Nemci prema četnicima u Hercegovini poneli vrlo korektno.<ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dok. br. 42, str. 81.</ref><ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dokument br. 202, strane 942—943.</ref>}} 18. rujna 1943. godine, poručnik Lippert iz Obavještajnog odjela [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] sastavlja izvještaj o posjetu poručnika [[Milana Cvjetićanina]], komandanta Bosanskog korpusa „[[Gavrilo Princip]]” [[Dinarska četnička divizija|Dinarske četničke divizije]] JVuO, kojega je [[Kapitulacija Italije|kapitulacija Italije]] zatekla na liječenju u [[Split]]u. Tom prilikom, Cvjetićanin nedvosmisleno poentira: {{izdvojeni citat|Mi četnici znamo da se samo uz pomoć njemačkih trupa može postići efikasno uništenje bandita, jer smo mi četnici za to isuviše slabi.<ref>[https://znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.], str. 273.</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=984&rec=313&roll=483 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000981.] <br /> ({{jez-njem|"Wir Cetniks wissen, dass nur durch die deutschen Truppen eine wirksame Vernichtung der Banditen erfolgen kann, da wir Cetniks hierzu zu schwach sind."}})</ref><ref>[https://pescanik.net/pismo-citateljima-blica-i-gledateljima-serije-ravna-gora/ Boris Dežulović: Pismo čitateljima Blica i gledateljima serije “Ravna gora”]</ref>}} [[Datoteka:Marsz wojsk niemieckich w Dalmacji (2-515).jpg|mini|Četnici Dinarske divizije u mimohodu pored motorizovane kolone njemačke 114. divizije (Dalmacija, septembar 1943).<ref>[https://bandenkampf.blogspot.com/2018/01/bk0306.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: </br> 0306 | Photo | 114. Jäger-Division]</ref>]] Nakon [[Kapitulacija Italije u Jugoslaviji|kapitulacije Italije]] [[8. septembar|8. septembra]] [[1943]]. sve četničke snage iz italijanske okupacione zone su, nakon [[Antiosovinska ofanziva JVuO 1943.|sporadičnih sukoba]], uspostavile punu saradnju sa novouspostavljenim nemačkim okupacionim vlastima.<ref>Vidi: [[s:Uputstvo komandanta nevesinjskog korpusa od 30. decembra 1943. komandantu konjičke brigade|Uputstvo komandanta nevesinjskog korpusa od 30. decembra 1943. komandantu konjičke brigade]], [[s:Izveštaj majora JVUO Vasilija Marovića od 17. februara 1944.|Izveštaj majora JVUO Vasilija Marovića od 17. februara 1944.]], [[s:Izveštaj kapetana JVUO Franca Kovača od 23. februara 1944.|Izveštaj kapetana JVUO Franca Kovača od 23. februara 1944.]], itd.</ref> Mihailović je 7. oktobra 1943. naređivao svojim četnicima borbu protiv partizana u Sandžaku "po svaku cenu" i nesukobljavanje sa Nemcima "po svaku cenu".<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_9.htm Naređenje Draže Mihailovića od 7. oktobra 1943. komandantima kopusa u zapadnoj Srbiji za mobilizaciju ljudstva i borbu protiv NOVJ u Sandžaku]</ref> Poručnik [[Jovan Pupavac]] pojašnjava u pismu upućenom 10. februara 1944. komandantu Zapadne Bosne JVuO majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]] kako je tekao proces prilaženja četnikâ pod komandom vojvode Momčila Đujića njemačkoj okupacionoj sili: {{izdvojeni citat|Dinarsku oblast sam napustio iz sledećih razloga: 1) Posle propasti Italije u Dalmaciju su došli Nemci. Komandant Dinarske oblasti pop Đujić stupio je u saradnju sa njima, najpre preko [[Mane Rokvić|Mane Rokvića]] koji je došao sa njima iz [[Bosanski Petrovac|Bosanskog Petrovca]]. Kasnije je delegirao kod štaba 114. Nemačke divizije svoga načelnika štaba kapetana Mijovića Novaka. Ljudstvo je postalo Nemačka milicija, primajući od njih redovnu hranu, municiju i dopunu oružja. Nemci su vrlo rado primili saradnju četnika.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_73.htm Izveštaj komandanta 1. brigade Bosanskokrajiškog četničkog korpusa od 10. februara 1944. komandantu korpusa o saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji]</ref>}} U odgovoru koje je 4. oktobra 1943. poslalo Obavještajno odjeljenje 114. lovačke divizije, odbacuju se navodi iz telegrama poslatog od strane štaba 15. brdskog korpusa, u kojem se vojvoda [[Momčilo Đujić]] optužuje za prepade na njemačke trupe i u kojem se traži njegovo hapšenje. Nasuprot takvom zahtjevu, za komandanta [[Dinarska divizija JVuO|Dinarske divizije JVuO]] se tvrdi sljedeće: „Uvjerljiva obavještenja i dokumenti nedvojbeno ukazuju da se Đujićeva četnička grupa u dosadašnjoj borbi protiv komunizma pokazala kao pouzdana... Sabotažni akti i prepadi na njemačke trupe dosad se nijesu događali.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=792&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000788.] <br /> ({{jez-njem|"Nach hiesigen sicheren Nachrichten und einwandfreien Unterlagen ist die Cetnikgruppe des Vojvoden Djujic im Kampf gegen die kommunistische Aufstandsbewegung bisher als zuverlässig zu bezeichnen. </br> Sabotageakte und Überfälle gegen die Deutsche Wehrmacht sind bisher nicht erfolgt."}})</ref> U poređenju sa oružanim snagama NDH, obavještajni oficiri 114. divizije Wehrmachta daju i mnogo povoljniju ocjenu za učinkovitost četnika: „Hrvatske trupe i ustaše, već zbog svoje brojnosti, ne mogu predstavljati značajniju podršku; osim toga, njihova borbena vrijednost je poznata. Četnički odredi su se dosad svuda pokazali kao izuzetno aktivni i pouzdani.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=793&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000789.] <br /> ({{jez-njem|"Die kroatische Wehrmacht und Ustaschaverbände im Bereich sind schon rein zahlenmässig keine nennenswerte Unterstützung; darüber hinaus ist deren Kampfwert hinreichend bekannt. Die Cetnikverbände erweisen sich bisher überall als äusserst rege und zuverlässig."}})</ref> [[File:Četnički komandant u zapadnoj Bosni Uroš Drenović s nemačkim oficirima na terenu.jpg|thumb|Vojvoda [[Uroš Drenović]] (desno), četnički zapovjednik u [[Zapadna Bosna|zapadnoj Bosni]], zajedno sa njemačkim oficirima na terenu.]] U jesen 1943. godine, Vrhovna komanda Vermahta konstatuje prestanak bilo kakve aktivnosti DM protiv njih: {{izdvojeni citat|U jesen 1943. Titov pokret sve je više uzimao maha, a Mihailovićev pokret bio je potisnut na teritoriju Srbije. Komunisti nisu primali samo pomoć od sovjetske Rusije, nego sve više i od Engleza. Italijanska armija je kapitulirala. U ovakvoj novonastaloj situaciji četnički pokret bio je prisiljen da preispita svoj stav prema nemačkoj okupacionoj sili… Bilo kako, od tog vremena prestali su svi napadi Mihailovićevih ljudi protiv nemačke okupacione sile.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2024-07-08 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}} Četnici u Hercegovini su počeli sarađivati sa njemačkim nadležnim komandama odmah po ulasku njihovih trupa u bivšu italijansku okupacionu zonu: {{izdvojeni citat|Banda koja je napadala u području sjeverno od [[Bileća|Bileće]] i ojačana na oko 1200 ljudi ([[10. hercegovačka udarna brigada|X herceg. brigada]]), uz potporu 800 četnika je odbačena natrag na sjever.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1081&rec=313&roll=190 NARA, T311, Roll 195, frame no. 7450860.] <br /> ({{jez-njem|"Die im Raum N Bileca angreifende und auf etwa 1200 Mann verstärkte Bande (X.He.Brig.) mit Unterstützung von 800 Cetniks nach N zurückgeworfen."}})</ref>|Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja 2. oklopne armije za 18. septembar 1943. godine}} {{izdvojeni citat|SS-divizija „Prinz Eugen“: Komunistička grupa (jačine 1.200 ljudi), koja je sa sjevera nastupala ka Bileći, odbačena je ka sjeveru akcijom 6. čete 2. SS brdskog puka ojačane sa 800 četnika.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&roll=483&broj=293 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000290.] <br /> ({{jez-njem|"Von Norden gegen Bileca vordringende komm. Gruppe (1200) durch herangeführte 6./SS 2 und 800 Cetniks nach Norden zurückgeworfen."}})</ref>|Dnevni izvještaj 15. brdskog korpusa za 18. septembar 1943.}} {{izdvojeni citat|U oblasti [[Stolac|Stoca]], kao što je već napomenuto, Stolačka i [[Ljubinje|Ljubinjska]] četnička brigada su u saradnji sa našim trupama postigle uspjeh protiv glavnine Desete herceg. brigade.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=636&rec=314&roll=559 NARA, T314, Roll 559, frame no. 000631.] <br /> ({{jez-njem|"b.) Cetniks: </br> Im Raum von STOLAC hat, wie bereits erwähnt, im Zusammengehen mit eigenen Truppen die Cetnikbrig. von STOLAC und LUBINJE gegen die Hauptkräfte der X-herzeg.Brig. Erfolge erzielt."}})</ref>|Komanda 21. brdskog korpusa, Obaveštajno odeljenje, izveštaj o stanju, 27. septembar 1943.}} U izvještaju [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS brdske divizije Prinz Eugen]] od 10. oktobra 1943. godine, poslatom štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], pohvaljuje se lojalno držanje koje su, do tog trenutka, formacije [[Hercegovina|hercegovačkih]] četnikâ pokazale spram njemačkih okupacionih jedinica: {{izdvojeni citat|Četnici: Za borbu protiv komunista u istočnoj Hercegovini mobilisane su jače snage u okruzima [[Trebinje]], [[Bileća]], [[Stolac]] i [[Nevesinje]]. Dosadašnja iskustva s hercegovačkim četnicima mogu se ocijeniti dobrim, a njihovo držanje prema vlastitim trupama lojalnim.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1335&rec=314&roll=554 NARA, T314, Roll 554, frame no. 001329.] <br /> ({{jez-njem|"Cetniks: Zur Bekämpfung der Kommunisten in der Ost–Herzegowina wurden in den Bezirken Trebinje, Bileca, Stolac u. Nevesinje stärkere Kräfte mobilisiert. Die bisherigen Erfahrungen mit den herzegowinischen Cetniks können als gut, das Verhalten gegenüber der eigenen Truppe kann als loyal bezeichnet werden."}})</ref>}} U odlomku iz mjesečnog izvješća SS divizije »Prinz Eugen«, inače njemačke elitne postrojbe na teritoriji okupirane Jugoslavije, sastavljenog 5. septembra 1943, blagonaklon stav četnika na divizijskom području (Hercegovina) opisan je na sljedeći način: {{izdvojeni citat|Srbi [četnici — prim.] su se, djelimično, nastavili dokazivati ​​kao '''najpouzdaniji saveznici u borbi protiv crvenih bandi''', a time i protiv komunizma. U borbi protiv bandita uvijek su spremni sarađivati ​​s njemačkim Wehrmachtom, pa čak i podvrgnuti se njegovoj komandi.<ref>Klaus Schmider, ''Partisanenkrieg in Jugoslawien 1941-1944'', Verlag E.S. Mittler & Sohn GmbH, Hamburg/Berlin/Bonn, 2002, s. 307.</ref><ref>[https://www.znaci.org/NARA/T315.php?broj=1272&rec=314&roll=554 NARA, T314, Roll 554, frame no. 001266.] <br /> ({{jez-njem|"Die Serben haben sich z.T. weiterhin als die zuverlässigsten Verbündeten im Kampf gegen die roten Banden und damit gegen den Kommunismus erwiesen. Im Kampf gegen die Banditen sind sie jederzeit bereit, mit der deutschen Wehrmacht zusammenzugehen und sich ihr sogar zu unterstellen."}})</ref>|Mjesečni izvještaj 7. SS divizije XV brdskom armijskom korpusu za avgust 1943. godine}} U četničkim izvorima se potvrda ovih navodâ nalazi u naređenju koje je kapetanu Dušanu Đakoviću 6. septembra 1943. uputio potpukovnik [[Slavko Bjelajac]] (pseudonim »Nikola Dekić«), komandant Ličko-kordunaške četničke oblasti. Informišući svog podređenog oficira o ogromnim partizanskim gubicima u [[Bitka na Sutjesci|bici na Sutjesci]], Bjelajac zapisuje: {{izdvojeni citat|Po podatcima koje imamo partizani su kod Sutjeske strašno tučeni. Tvrdi se da su imali 5.000 mrtvih te da su samo naši s mrtvih lješeva partizanskih skinuli oko 200 puškomitraljeza. Četnici u Hercegovini drže pored ostalih mjesta i [[Kalinovik]], [[Foča|Foču]], i [[Čajniče]]. Ustaše su u [[Goražde|Goraždu]]. Njemci se također nalaze u Hercegovini. Dozvolili su bez ikakovih uslova da se na reonu svakog sreza može nalaziti i kretati 400 četnika (jednoj četničkoj grupi dali su 300 pušaka). <br /> U opšte izuzev situacija Hercegovine, Crne Gore, i Istočne Bosne stoji vrlo dobro. <br /> Ove podatke iz Hercegovine javljam Vam radi orjentacije. A u koliko se tiče Njemaca tek da naše stanovništvo zna da ih se ne treba plašiti i da neće vršiti represalije nad mirnim stanovništvom. <br /> Njemci govore u Hercegovini protiv Italijana i kažu da su oni spriječili širenje Srbije do rijeke Bosne protiv volje Njemaca. Optužuju Italiju da je ona dovela Pavelića na vlast. (To sve može i nemora biti tačno). <br /> Naši su zarobili čuvenog [[Nurija Pozderac|Nuriju Pozderca]] i [[Simo Milošević|Simu Miloševića]] u Hercegovini i streljali ih.<ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knj. 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. br. 203, str. 946.</ref>}} Novembra 1943, Nijemci nabrajaju koje su se sve četničke vojvode u NDH upustile u saradnju s njima, kao npr.: [[Mane Rokvić]] („izjašnjava se za Nemačku i u slučaju neprijateljskog iskrcavanja stoji sigurno na našoj strani“), [[Momčilo Đujić]] („Ljotićev pristalica“ čijim „prisluškivanjem je više puta dokazano da je slao lažne izveštaje D. M. kako bi se izvukao ispod njegovog uticaja“), [[Uroš Drenović]] („nepomirljiv protivnik komunista“; „više od godinu dana sarađuje otvoreno sa nemačkim Vermahtom“) i drugi.<ref name="ReferenceA"/><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=347&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] </br> ({{jez-njem|"Cetnikführer, mit denen zusammengearbeitet wurde: </br> Vojvode Rokvic. Energischer Führer der ohne Unterbrechung rückhaltlos mit der deutschen Truppe zusammenarbeitet. Bekennt sich zu Deutschland und steht im Falle einer feindlichen Landung sicher auf unsere Seite. </br> Vojvode Djujic, Ljotic–Anhänger. DM. sucht ihn durch ständigen Druck zu beeinflussen. Durch Überwachung ist bereits mehrfach nachgewiesen, dass Djujic falsche Meldungen an DM. abgesetzt hat, um sich seinem Einfluss zu entziehen. Djujic wird seitens der. Div. im bewusster Übertreibung als besonders aktiver Kämpfer gegen den Kommunismus in Verbindung mit der deutschen Wehrmacht herausgestellt. </br> Vojvode Drenovic. Gerade Persönlichkeit, unversöhnlicher Kommunistengegner (kommunistische Untaten an seiner Ehefrau, die den Tod herbeiführten), bezeichnet sich als Beschützer seiner pravoslavischen Volksgenossen. Arbeitet länger als 1 Jahr offen mit deutscher Wehrmacht zusammen. Von DM. angestrebte Beeinflussung bisher ohne Erfolg."}})</ref> U ovom strogo povjerljivom izvještaju, obavještajni oficiri XV brdskog armijskog korpusa dopisuju još i sljedeće: „Čitav niz drugih četničkih vođâ na području južno od [[Bihać]]a, neumoljivi su protivnici komunizma i dobri vojnici. Svi su se istakli u saradnji sa [našim] trupama, a kao svoj zadatak označavaju zaštitu pravoslavnog stanovništva od uništenja.“<ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 44, str. 86.</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=347&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] </br> ({{jez-njem|"Eine Reihe weiterer Cetnikführer im Raum südl. Bihac unerbittliche Kommunistengegner und gute Soldaten haben sich in der Zusammenarbeit mit der Truppe bewährt, und sehen es als ihr Ziel an, den pravoslavischen Volksteil vor der Ausrottung zu bewahren."}})</ref> U izvještaju [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] od 5. novembra 1943. godine zaključuje se da bi osiguranje dugih linija snabdijevanja bez četnika bilo „nezamislivo“.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=343&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000339.] <br /> ({{jez-njem|"Die Sicherung der langen Nachschubwege der Division ist ohne Unterstützung det zugeteilten Cetnik–Stützpunkte, wenn nicht ausreichend deutsche Kräfte oder kampffähige kroatische Truppen zur Verfügung gestellt werden, undenkbar."}})</ref> 19. novembra 1943. potpisani su i na snagu stupaju prvi [[Ugovori o saradnji četnika i Vermahta|ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta]], koji četnicima nameću obavezu "da prekinu sve veze sa silama koje se nalaze u ratu sa Nemačkom i da izruče štabove za vezu tih sila koji se nalaze kod njih".<ref>https://www.znaci.org/00001/4_12_3_166.htm</ref> 30. novembra 1943. godine [[Dragoljub Draža Mihailović|general Mihailović]] naređuje [[Ljubomir Jovanović Patak|Ljubi Patku]], komandantu Timočkog korpusa, da protera britanskog majora Erika Grinvuda koji hoće da vrši akcije protiv Nemaca bez njegovog dopuštenja: {{izdvojeni citat|Kod vas je tamo engleski major Grinvud sa telegrafistom. To je posledica prosjačenja materijala. Nije došao da vas pomogne u materijalu već da uništi naša sela za neku sitnu sabotažu. '''Naređujem da Grinvuda sa celom pratnjom najurite kao kučku''' po mom naređenju jer je pošao na teren bez mog odobrenja. Ponavljam najurite ga kao kučku i izvestite.<ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_3_42.htm</ref>|Depeša generala Mihailovića Ljubi Patku od 30. novembra 1943.}} Saveznički komandant Sredozemlja uskoro i sam uviđa da se Mihailović bavi sporednim aktivnostima, uz izbegavanje da preduzme nešto na komunikacijama vitalnim za [[Saveznici|Saveznike]] i za Nemce. Stoga je [[9. decembar|9. decembra]] [[1943]]. poslao [[Dragoljub Mihailović|Mihailoviću]] telegram kojim zahteva izvršenje specifikovanih napada na komunikacije, a koji počinje rečima: {{izdvojeni citat|Sloboda kojom se Nemci služe železničkim prugama od Grčke do Beograda za prevoz i izdržavanje trupa nepodnošljiva je.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_250.htm, Obaveštenje brigadira Armstronga od 9. decembra 1943. Draži Mihailoviću o zahtevu Komande britanskih trupa na Srednjem istoku da četnici izvrše dve sabotaže protiv Nemaca]{{Dead link|date=August 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 3, Vojnoistorijski institut, Beograd - prilog II</ref>}} === Potpisivanje ugovora o saradnji četnika i Vermahta u Srbiji (1943-1944) === {{Poseban članak|Ugovori o saradnji četnika i Vermahta}} [[Datoteka:Zone odgovornosti četnika, prema sporazumu sa Nemcima.png|thumb|Zone odgovornosti četničkih komandanata u okupiranoj Srbiji, prema sporazumu sa Nemcima 1943. [[Jevrem Simić]] i [[Nikola Kalabić]] (roze), [[Vojislav Lukačević]] (plavo), [[Ljuba Jovanović Patak]] (zeleno) i [[Mihailo Čačić]] (sivo).]] [[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova za Jugoistok, inicirao je pregovore koji će rezultirati potpisivanjem [[Ugovori o saradnji između JVuO i komande Jugoistoka|ugovora o zajedničkoj borbi]]. Mihailović je polovinom novembra 1943. svojim komandantima naredio da sarađuju sa Nemcima; on sam nije mogao javno da stupi u saradnju "zbog raspoloženja naroda".<ref>https://www.znaci.org/images/ktb_okw_III_6_1304.jpg KTB OKW (Kriegstagebuch des Oberkommando der Wehrmacht) - Ratni dnevnik vrhovne komande Vermahta, šesta knjiga</ref> Ugovore su to potpisivali ovlašćeni Mihailovićevi komandanti i ljudi iz vojnog rukovodstva. Prvi ugovor o saradnji potpisan je 19. 11. 1943. između [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]], komandanta Mileševskog korpusa JVuO i nemačkog komandanta Jugoistoka koga je predstavljao fon Frede, glasio je: {{Wikisource|Sporazum inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića i vojnoupravnog zapovednika Jugoistoka od 23.1.1944.}} {{izdvojeni citat| 2) Primirje treba da bude pretpostavka za zajedničku borbu protiv komunista. 4) Obaveza Lukačevića da nijedan pripadnik njemu potčinjenih jedinica neće delovati na strani sila koje su u ratu sa Nemačkom. 5) Prepuštanje područja borbenih dejstava četničkim odredima radi samostalnog vođenja borbe, koju vodi i nemački Vermaht. 6) Uključivanje četničkih odreda prilikom većih zajedničkih operacija pod nemačko zapovedništvo. U tom periodu nemačko vodstvo izdaje borbene naloge četničkim odredima. 8) Razmena štabova za vezu. 9) Isporuke nemačke municije radi sprovođenja zajedničkih borbenih zadataka u skladu sa vojnim potrebama. 10) Sporazum se mora držati u tajnosti.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_260.htm SPORAZUM IZMEĐU KOMANDANTA JUGOISTOKA I MAJORA VOJISLAVA LUKAČEVIĆA OD 19. NOVEMBRA 1943. O SARADNJI ČETNIKA SA NEMAČKIM TRUPAMA U BORBAMA PROTIV NARODNOOSLOBODILACKE VOJSKE JUGOSLAVIJE]</ref>|Sporazum Nemaca i majora [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]] (19. 11. 43.)}} 27. novembra je potpisan ugovor sa [[Nikola Kalabić|Nikolom Kalabićem]].<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_262.htm Sporazum od 27. novembra 1943. između pukovnika Jevrema Simića i kapetana Nikole Kalabića sa nemačkim predstavnikom o saradnji u borbama protiv NOVJ]</ref> U narednim nedeljama ugovori su potpisani i sa drugim komandantima korpusa od operativne važnosti. Iako Mihailović lično nije potpisao ni jedan ugovor, ovim ugovorima je bio pokriven veći deo nemačke okupacione zone u Srbiji. {{izdvojeni citat|Ovaj ugovor, kao i buduće mjere, trebalo bi da se baziraju na međusobnom povjerenju i volji da se komunizam uništi, zemlja umiri a Srbiji omogući stabilna budućnost u okvirima Evrope oslobođene od komunizma.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=974&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frames no. 000969—000970: Sporazum između Krajskomandanture Zaječar i potpukovnika Ljube Jovanovića Patka o nenapadanju i saradnji u borbi protiv NOVJ (23./25. decembar 1943.)] </br> ({{jez-njem|"Diese Vereinbarung sowie die zukünftigen Massnahmen sollen getragen sein vom gegenseitigen Vertrauen und dem Willen, den Kommunismus zu vernichten, das Land zu befrieden und Serbien einer geordneten Zukunft im Rahmen eines vom Kommunismus befreiten Europas entgegenzuführen."}})</ref>|Sporazum Nemaca i potpukovnika [[Ljuba Jovanović Patak|Ljube Jovanovića Patka]] o borbi protiv partizana u Srbiji (decembar [[1943]]).}} Generalna tendencija priklanjanja Mihailovićevih četnikâ okupacionoj vojnoj sili bila je primijećena 28. XI 1943. i od strane njemačke Komande Jugoistoka: {{izdvojeni citat|Srbija: U oblasti Kruševca borbe između [četnika] DM i komunista. Kod četnika znaci približavanja Vermahtu, verovatno zbog nestašice municije.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&broj=639&roll=485 NARA, T313, Roll 485, frame no. 000636.] </br> ({{jez-njem|"3.) Serbien: </br> Raum Krusevac: Kampf zwischen DM u. Komm. Bei Cetniks Anzeichen für Annäherung an dt. Wehrmacht vermutl. Mun. Mangel."}})</ref>|Dnevni izveštaj Komande Jugoistoka (Armijska grupa »F«), 28. novembar 1943.}} 30. novembra 1943. godine i poručnik Milorad Vasić moli generala Mihailovića da mu odobri vezu sa Nijemcima, u cilju opskrbe streljivom, garantujući mu potpunu diskreciju u radu: {{izdvojeni citat|Molim da mi dozvolite da ovu priliku iskoristim i dobijem municiju i ostalo, što mi je neophodno potrebno, a da pritom čast organizacije i Vaš autoritet u narodu ne bude ničim povređen.<ref>AVII, reg. br. 8/1, kut. 276, dep. 11690—11691.</ref><ref>Branko Latas, Četničko-nemački sporazumi o saradnji u Srbiji (1943-1944), Vojnoistorijski glasnik br. 2/1978, Beograd, str. 344.</ref>}} Ugovori su bili u znatnoj meri tipizirani, nalik na sporazum između vojnog zapovednika Jugoistoka i inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića: {{izdvojeni citat|Cilj sporazuma je zajednička borba protiv komunističkih partizana, pa će stoga sve jedinice DM-četnika, potčinjene pukovniku Jevremu Simiću, biti uključene u borbu nemačke i bugarske vojske, kao i srpskih vladinih trupa, protiv komunista. U vezi s tim predviđa se uspostavljanje zajedničke obaveštajne službe kao i uzajamna podrška.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%A1%D0%BF%D0%BE%D1%80%D0%B0%D0%B7%D1%83%D0%BC_%D0%B8%D0%BD%D1%81%D0%BF%D0%B5%D0%BA%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B0_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%87%D0%BA%D0%B8%D1%85_%D0%BE%D0%B4%D1%80%D0%B5%D0%B4%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%B5_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%BF%D1%83%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%88%D0%B5%D0%B2%D1%80%D0%B5%D0%BC%D0%B0_%D0%A1%D0%B8%D0%BC%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%B8_%D0%B2%D0%BE%D1%98%D0%BD%D0%BE%D1%83%D0%BF%D1%80%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%BE%D0%B3_%D0%B7%D0%B0%D0%BF%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BA%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_23.1.1944 Sporazum inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića i vojnoupravnog zapovednika Jugoistoka od 23.1.1944.]</ref>|Sporazum Nemaca i potpukovnika [[Jevrem Simić|Jevrema Simića]] (januara [[1944]]).}} Komandant Jugoistoka i [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] [[Maksimilijan fon Vajhs|fon Vajhs]] izdao je [[21. novembra]] [[1943]]. uputstvo o saradnji sa četnicima koje, između ostalog, predviđa izručenje Saveznika ("da prekinu sve veze sa silama koje se nalaze u ratu sa Nemačkom i da izruče štabove za vezu tih sila koji se nalaze kod njih"). Fon Vajhs upozorava da se "lojalna orijentacija pojedinih četničkih odreda ne sme uopštiti", jer neki još uvek izvode prepade i sabotaže, ali "propagandu protiv četničkog pokreta treba obustaviti", do daljnjeg.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_3_166.htm Objašnjenje komandanta Jugoistoka od 21. novembra 1943. o cilju i načinu sklapanja sporazuma sa četničkim komandantima]</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/291.htm Karl Hnilicka: DAS ENDE AUF DEM BALKAN 1944/45], Musterschmidt-Verlag Göttingen, strana 268</ref> Sporazum između Vermahta i četničkog komandanta [[Mihajlo Čačić|Mihajla Čačića]], komandanta Ravaničke brigade JVuO, uključuje i hvatanje [[rudar]]a koji su pobegli u šumu, i njihovo vraćanje u [[rudnik]]e uglja.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_264.htm Sporazum komandanta Jugoistoka sa komandantom Ravaničke brigade od 14. decembra 1943. o saradnji četnika sa nemačkim trupama u borbama protiv NOVJ]</ref> Sporazum Vermahta i [[Jevrem Simić|Jevrema Simića]], inspektora odreda Draže Mihailovića, predviđa da "četnici DM stavljaju na raspolaganje snagama poretka svoje podatke i svoju obaveštajnu službu" za borbu protiv partizanskog pokreta.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_267.htm Izveštaj Abver-grupe od 23. januara 1944. o sklopljenom sporazumu između vojnoupravnog komandanta Jugoistoka i inspektora četničkih jedinica u Srbiji]</ref> Sporazum Vermahta i potpukovnika Ljube Jovanovića, vođe Dražinih odreda u okrugu [[Zaječar]], četnicima omogućuje punu sloboda kretanja "danju i noću na celom području na koje se odnosi sporazum".<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_266.htm Sporazum između Krajskomandanture u Zaječaru i komandanta Timočkog korpusa od 25. decembra 1943. o saradnji u borbama protiv NOVJ]</ref> {{izdvojeni citat|Srbija i Hrvatska: kao i ranije, na ovom prostoru stoje dva suprotstavljena tabora — komunistički pod Titom i nacionalistički pod generalom Mihailovićem. Zbog brojčane premoći i veće borbene vrijednosti, komunisti su u posljednje vrijeme zadali nacionalistima niz teških udaraca. To je rezultiralo u traženju njemačke pomoći od strane nekoliko D.M.-komandanata. Već je došlo i do niza sporazuma, kojima se D.M.-jedinice obavezuju na obustavljanje neprijateljstava protiv Wehrmachta, čime im se omogućuje nesmetana borba protiv komunista.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=900&rec=311&roll=175 NARA, T-311, r. 175, s. 895: Prikaz neprijateljskog stanja u Sredozemlju od strane generalštabnog majora Varnstorfa (Warnstorff) – dodatak zabelešci sa sastanka kod načelnika štaba Grupe armija „E“ od 9. decembra 1943.] </br> ({{jez-njem|"Serbien–Kroatien: Hier stehen sich nach wie vor die nationalen Kräfte des Draca Michaylovic[sic!] und die kommunistischen Kräfte des Tito gegenüber. Infolge der zahlenmässigen und in Bezug auf die Kampfstärke starken Uberlegenheit der kommunistischen Verbände ist in der letzten Zeit DM mit seinen Kräften stark angeschlagen worden. Dies hatte zur Folge, dass verschiedene DM–Führer mit ihren Verbänden Anlehnung an die deutsche Besatzungsmacht suchten. Es sind bereits Abmachungen zu Stande gekommen, auf Grund deren DM–Verbände ihre Kampfhandlungen der deutschen Wehrmacht gegenüber einstellen und ihnen ungestörte Kampfführung den Kommunisten gegenüber zugesichert wurde."}})</ref>|Nemački prikaz stanja u Sredozemlju od 9. decembra 1943.}} Njemački opunomoćeni general u [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] [[Edmund Glaise von Horstenau]] opisuje u ratnom dnevniku kontekst u kom dolazi do potpisivanja ovih ugovorâ: {{izdvojeni citat|Izgleda da je Srbija najmirnija zemlja na Balkanu, a neko reče da je ona čak i najmirnija zemlja u Evropi. Činjenica je da stanje u NDH ne može da se uporedi sa stanjem u Srbiji iako se i u Srbiji događaju neprijatne stvari... Draža Mihailović je iskoristio opšte stanje, pa su naši oblasni komandanti sklopili ugovore sa pojedinim četničkim vođama.<ref>Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 412.</ref>}} I prije nego je došlo do parafiranja ugovorâ, kapetan [[Dušan Radović (četnik)|Dušan Radović]], komandant Zlatiborskog korpusa JVuO, obavijestio je 18. novembra 1943. generala Mihailovića da njemačke i bugarske okupacione trupe, uz velike poteškoće, nastoje zaustaviti ofanzivu snaga NOVJ nadomak [[Užice|Užica]], kao i da im četničke jedinice pod njegovom komandom pružaju značajnu borbenu pomoć, tj. napadaju partizane kako bi oslabili njihov pritisak na okupatora. Iz izvještaja se vidi i da je ravnogorski kapetan Milorad Mitić bio zadužen za održavanje kontakatâ s Nijemcima: {{izdvojeni citat|Noću, 17/18 ov.m-ca oko 21,30 časova, komunisti su jačim snagama napali Bugare i Nemce u Kremnima i posle osmočasovne borbe komunisti su potpuno razbili oko 1800 Bugara i 200 Nemaca... Bugari se u najvećem neredu i bez oružja povlače za Užice. Beže glavom bez obzira. Tenkove su odvukli za Užice, dok je izgleda bugarska artilerija pala u ruke partizanima. U momentu pisanja ovog izveštaja jedan izvesni deo Bugara, koji se organizovano povlači, vodi borbu sa komunistima u Biosci. Naši delovi stupili su u borbu kod Bioske iz pravca s. Kneževići. Mišljenja sam da će u toku današnjeg dana pasti i Bioska i da će komunisti navaliti za Užice. Ja gde god mogu napadaću. Stanje je vrlo ozbiljno! Kapetan Mitić, presvučen u civilno odelo, viđen je u Užicu sa Nemcima. Posle je u jednom nemačkom automobilu otišao kako kažu za Beograd kamo ga Vi šaljete radi hvatanja neke veze i sporazuma. Ova se vest širi naglo.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_34.htm Izveštaj komandanta Zlatiborskog korpusa od 18. novembra 1943. Draži Mihailoviću o borbama četnika i nemačkih i bugarskih jedinica protiv NOVJ kod Kremana]</ref>}} 14. decembra 1943, u Vrhovnu komandu JVuO stigla je depeša od majora [[Siniša Ocokoljić|Siniše Ocokoljića]] (pseudonim »Ev-Ev«), komandanta Mlavskog korpusa JVuO, kojom se kapetan Mitić još jednom imenuje osobom koja je lično involvirana u pregovore s njemačkim okupatorom: "Tufegdžić [Vojislav, komandant Cerskog korpusa JVuO — prim.] danas je doneo sledeći izveštaj: [...] 2. — Kapetan Mitić, koji je ranije u Užicu pregovarao za naš račun sa komunistima, bio je poslednjih dana na pregovorima i sa Nemcima gde je sa njima ručao u Mažestiku. Pregovore je javno sa Nemcima vršio neki kapetan Nešković, poslat od Kalabića. 3. — Nemci su povodom toga štampali letke blizu 2.000.000 primeraka sledeće sadržine: Narodni borci četnici, u radosti pozdravljam prestanak besmislenog međusobnog prolivanja krvi i zdrav razum koji je zavladao u vašim redovima. Sada možemo da se zajednički borimo protivu komunizma, tog smrtnog neprijatelja Evrope i ja vas ubrajam u nacionalne borce zato što smo i mi sami nacionalni borci. Mi ćemo udruženim silama da odbranimo Vašu lepu Otadžbinu, da je ne bi uništile komunističke bande. Primamo u svoje redove Vašu narodnu organizaciju kao čeličnu. Nije potrebno da vam ubrizgavamo narodni duh. Herojstvo je Vama u krvi i sa vama zajedno koji dobro poznajete svoju lepu zemlju poćiće nam za rukom da je oslobodimo. Stavom koga vi zauzimate osigurana je vaša budućnost. Pozdravljam vas kao svoje ratne drugove i želim vam istu vojničku sreću kao i našim vojnicima. Komandant nemačkih trupa. br. 1243. Ovaj letak Nemci su rasturili i već se pojedini primerci nalaze i kod nas. 4. — Tufegdžić javlja dalje, da je puk. Simić naveo hotimično Kalabića da se ovim vezama sa Nemcima naša organizacija kompromituje u narodu što koriste mošinovci [tj. partizani — prim.]."<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16. do 23. decembra 1943. godine]</ref> U depeši od 28. decembra 1943. poslatoj Vrhovnoj komandi JVuO od strane potpukovnika [[Petar Baćović|Petra Baćovića]], govori se o sastanku koji je [[Todor Perović]], predstavnik Komande operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine, održao u [[Sarajevo|Sarajevu]] sa njemačkim generalom Wernerom Frommom: {{izdvojeni citat|Perović se vratio iz Sarajeva. U Sarajevu bio je kod generala Froma, komandanta pozadine celog Balkana. Između ostalog rekao mu je: »Srbi su istinski borci protivu partizana, mi Nemci cenimo borbu vaših ljudi. U tome se ističe naročito vaš kraj. Naročito cenimo saradnju majora Lukačevića. U kratko vreme prisajediniće se srpski krajevi Srbiji i u tom slučaju srpski će narod dobiti punu ekonomsku pomoć. U najkraćem roku dolazi još 12 divizija naših na teritoriju Jugoslavije radi potpunog likvidiranja partizana. Imamo jedan letak koji je izdao potpukovnik Borota za istočnu Bosnu, gde poziva narod da ga sluša kao novog komandanta, ali mi znamo da je komandant Baćović. Budite uvereni da će do proleća biti raščišćeno sa partizanima«.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16-30. decembra 1943. godine]</ref>}} Iako je Draža Mihailović sugerisao svojim komandantima da »koriste jedne neprijatelje protiv drugih«,<ref>Arhiv VII, Ča, k. 276, reg. br. 1a/1, depeša br. 361.</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_58.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 14. januara 1944. godine]</ref> u praksi se ova floskula isključivo odnosila na borbu četnika protiv partizana, skupa sa okupatorima i kvislinzima. U depeši majoru [[Zaharije Ostojić|Zahariju Ostojiću]] (pseudonim »Sto-Sto«) od 30. januara 1944. godine, poslatoj u povodu pokušaja snagâ [[NOV i POJ]] da prodru u [[Sandžak]], general Dragoljub Mihailović otkriva što je zapravo pravi cilj četničke kolaboracije: {{izdvojeni citat|Vodite računa o Nemcima i Bugarima i iskoristite njihovu akciju protiv crvenih do krajnjih mogućnosti. Napad na [[Pljevlja|Pljevlje]] iskoristite za napad s leđa na komuniste.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_69.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 23. januara do 4. februara 1944. godine]</ref>}} Vrlo moguće da je general Mihailović samo usvojio prijedloge koje mu je major Ostojić uputio u pismu od 6. decembra 1943. godine, gdje apostrofira sljedeće: {{izdvojeni citat|Koristeći se akcijom okupatora protiv komunista, mi ćemo verovatno u roku od mesec-dva dana opet imati situaciju u Sandžaku, Crnoj Gori, Hercegovini i Bosni u našim rukama. [...] Učeći se na sopstvenim greškama, smatram da se mora najhitnije preduzeti sledeće: 1) Stvoriti u najkraćem roku što jače pokretne borbene snage — leteće brigade i korpuse — a naročito tamo gde se za to ima mogućnosti. 2) '''Koristeći se akcijom okupatora i satelita, upotrebiti sve raspoložive snage za potpuno čišćenje od komunista svih srpskih pokrajina'''. 3) U radu pod 2) ostvariti međusobno potpomaganje iz susednih pokrajina do maksimuma.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_43.htm Pismo majora Zaharija Ostojića od 6. decembra 1943. Draži Mihailoviću o potrebi većeg angažovanja četnika s okupatorskim trupama radi sprečavanja prodora jedinica NOVJ u Srbiju]</ref>|Pismo majora Ostojića generalu Mihailoviću od 6. decembra 1943. godine}} Četničko-njemački odnosi bili su opterećeni međusobnim nepovjerenjem i sviješću o suprotstavljenosti ciljeva i interesa dviju stranâ. U telegramu koji je 29. januara [[1944]]. godine [[Joachim von Ribbentrop]], njemački ministar vanjskih poslova, uputio specijalnom opunomoćeniku za Jugoistočnu Evropu [[Hermann Neubacher|Hermannu Neubacheru]], reflektuje se jasan stav političkog i vojnog vrha u [[Berlin]]u o generalu Draži Mihailoviću, dok su podređenima date precizne smjernice za držanje prema četničkom pokretu: {{izdvojeni citat|Jedino se mogu ćuteći trpeti privremeni aranžmani nižih vojnih komandi sa Dražom Mihailovićem s ciljem suzbijanja zajedničkog neprijatelja Tita. On i njegovi ljudi ostaju i dalje, na kraju, naši neprijatelji. Zato je sada, kao i do sada, potrebno biti krajnje oprezan prema Draži Mihailoviću i njegovim četnicima, a naročito se ne sme nijednog trenutka izgubiti iz vida da će pomoć koju mu mi sada direktno ili indirektno pružamo radi vođenja borbe protiv Tita, kasnije najverovatnije biti upotrebljena protiv nas... Rat na Balkanu Nemačka je vodila zato da bi jednom zauvek uništila srpsko žarište nemira... Mi nemamo, otud, nikakvog interesa da ponovo razbuktavamo velikosrpski duh.<ref>Akten zur deutschen auswartigen Politik — ADAP/E/VII, s. 374–375.</ref><ref>Vasa Kazimirović, NDH u svetlosti dokumenata, Nova knjiga/Narodna knjiga, Beograd, 1987, str. 169.</ref><ref>Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN — Službeni list SCG, Beograd, 2005. str. 20.</ref>}} Izveštaje o sklapanju ugovora četnika sa Wehrmachtom presrele su i dešifrovale savezničke obaveštajne službe, što je imalo bitnu ulogu u konačnom opredeljivanju [[Čerčil]]a za Tita, a protiv Mihailovića.<ref>Cripps, John (2001). "Mihailović or Tito? How the Codebreakers Helped Churchill Choose". {{ISBN|0593 049101}}</ref> No, Nemci nisu bili zadovoljni primenom nekih sporazuma, jer je uprkos njima dolazilo do incidenata, odnosno diverzija i napada na pripadnike [[Srpska Državna Straža|Srpske Državne Straže]] od strane četnika, usled čega je general [[Hans Felber]] pokrenuo nekoliko hapšenja i racija protiv četnika počev od februara [[1944]]. === Borbe pod nemačkom komandom (1943) === {{main|Operacija Kugelblic}} [[Datoteka:Chetniks and Germans in Herzegovina in 1943.jpg|minijatura|Četnici i Nemci u Hercegovini 1943.]] [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 101I-005-0018-07, Jugoslawien, Polizeieinsatz mit Spähpanzer.jpg|thumb|Nemačka lokalna milicija sa italijanskim bornim kolima (izvor: ''Bundesarchiv'', [[1943]]).]] {{izdvojeni citat|„Borbeno sadejstvo sa četničkim grupama duž glavne saobraćajnice [[Bihać]] — [[Gračac]] — [[Knin]] — [[Drniš]] — [[Šibenik]] sastoji se u tome što su četnici okupljeni u posebnim uporištima uz oslonac na nemačke trupe. Četničke vođe primaju naloge i uputstva o vršenju zadataka obezbeđenja i izviđanja od zapovednika nemačkih uporišta.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=346&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] </br> ({{jez-njem|"Kampfgemeinschaften mit Cetnikgruppen bestehen entlang der Hauptversorgungsstrasse Bihac – Gracac – Knin – Drnis – Sibenik derart, dass die Cetniks in besonderen Stützpunkten in Anlehnung an deutsche Truppen zusammengefasst sind. Die Cetnikführer erhalten Aufträge und Weisungen für Sicherungs– und Aufklärungsaufgaben durch deutsche Stützpunktführer."}})</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_259.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. novembra 1943. Štabu 2. oklopne armije o saradnji četnika sa nemačkim trupama u NDH]</ref>|Njemački izveštaj o saradnji sa četnicima protiv partizana u Dalmaciji i Bosni (19. novembar [[1943]]).}} Kratko po zauzimanju italijanske okupacione zone od strane njemačkih trupâ, četnici s teritorije [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] stupaju u borbeno savezništvo sa njima. Kako javlja obavještajno odjeljenje [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]], u blizini [[Plitvička Jezera (općina)|Plitvičkih Jezera]] došlo je krajem septembra 1943. godine do prvog krupnijeg angažiranja lokalnih četničkih jedinicâ na njemačkoj strani. Ovom prilikom su četnici nanijeli partizanima ozbiljne gubitke: {{izdvojeni citat|Agent za vezu javlja o izviđanju od 27. IX: Jaka skupina lojalnih četnika s njemačkom opremom provalila je 20. septembra na područje [[Korenica|Korenice]], [[Prijeboj (Plitvička jezera)|Prijeboj]]a (16 km zap. od [[Bihać]]a), Babinog Potoka (28 km z. od Bihaća), [[Krbavica|Krbavice]] (23 km jz. do Bihaća), te uništila sve komunističke prometne veze. Četnici su nanijeli velike gubitke komunistima kod Mirić Štropine (3 sjz. od Prijeboja), 350 mrtvih.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&roll=196&broj=390 NARA, T313, Roll 196, frame no. 7457118.] <br /> ({{jez-njem|"29.9. V–Mann meldet Beobachtung vom 27.9.: </br> Starke Gruppe loyaler Cetniks mit deutscher Ausrüstung an 20.9. in Raum Korenica (1558), Prijeboj (16 W), Babin Potok (28 W), Krbavica (23 SW), alles Bihac, eingebrochen und haben alle Verkehrsverbindungen der Kommunisten vernichtet. Cetniks haben bei Miric Stropina (3 NW Prijeboj) den Kommunisten große Verluste, 350 Tote, beigebracht."}})</ref>|Dodatak dnevnom izvještaju obavještajnog odjeljenja 2. oklopne armije za 3. oktobar 1943.}} U izvorima njemačke provenijencije iz ovog perioda navodi se da su četničke jedinice asistirale okupatoru i pri izbacivanju partizana iz [[Bosansko Grahovo|Bosanskog Grahova]]: {{izdvojeni citat|Četnici na putu za snabdijevanje Gospić — Gračac, Knin — Vrlika i Knin — Drniš, i pored oprečnih poruka DM-u, nikad ne pokazuju neprijateljstvo; naprotiv, dobro su sarađivali sa 114. lovačkom divizijom u zasjedama i [zajedno] zauzeli Bos. Grahovo.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=98&rec=314&roll=560 NARA, T314, Roll 560, frame no. 000093.] <br /> ({{jez-njem|"Ic–Lagebericht vom 27.9. bis 27.10.1943. </br> Die Cetniks an den Nachschubstrassen Gospic – Gracac, Knin – Vrlika und Knin – Drnis sind bisher trotz abweichender Meldungen an DM. nirgends feindselig aufgetreten, haben vielmehr in Hinterhalten mit der 114.Jäg.Div. gut zusammengearbeitet und Bos.Grahovo genommen."}})</ref>|Obavještajno odjeljenje [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], izvještaj za period od 27. septembra do 27. oktobra 1943.}} U naređenju poslatom 23. oktobra 1943. iz [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] Wehrmachta, koja je bila smještena na teritoriji kvislinške NDH, navodi se sljedeće: {{izdvojeni citat|Od 1. novembra 1943. svi pripadnici domaćih jedinica (četnici, ustaše i hrvatska žandarmerija) moraju biti u posjedu njemačkih propusnicâ.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=315&roll=1295&broj=606 NARA, T315, Roll 1295, frame no. 000600.] <br /> ({{jez-njem|"Ab 1.11.43 müssen sämtliche Cetnik–, Ustascha–, und kroatische Gendarmerie–Angehörige im Besitz von Ausweisen der Abteilung Ic sein."}})</ref>|Divizijska naredba br. 122 od 23. X 1943. godine}} U jednoj procjeni stanja snabdijevanja, poslatoj 25. oktobra 1943. štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]] iz 114. divizije, razmotreni su modaliteti „skladištenja zalihâ [hrane] tokom zime i opskrbe za 9.500 četnika, ustaša, zarobljenika i civilnog stanovništva“, i data je projekcija da bi tovarni prostor zapremine 12 [[Tona|tona]] bio dovoljan za podmirenje dnevnih potrebâ ove grupe („9.500 ustaša, četnika, itd.“).<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1362&rec=314&roll=554 NARA, T314, Roll 554, frames no. 001356—001357.] <br /> ({{jez-njem|"Anlage 1 zur Beurteilung der Versorgungslage vom 25. Oktober 1943. </br> a.) Berücksichtigung der Winterbevorratung und Versorgung der 9500 Cetniks, Ustaschen, Gefangenen und Zivilbevölkerung; </br> Dabei ist die Versorgung der 9.500 Ustaschen, Cetniks usw. im hiesigen Raum nicht in Rechnung gestellt. Es würden also hierfür noch täglich 12 to Laderaum möglich sein."}})</ref> Takođe, u naredbi o snabdijevanju iz 114. divizije Wehrmachta s početka decembra 1943. godine, precizno je određeno dnevno sljedovanje četničkih jedinicâ u zoni odgovornosti divizije (najvjerovatnije je riječ o [[Dinarska divizija JVuO|Dinarskoj diviziji JVuO]] pod [[Momčilo Đujić|Đujićevom]] komandom): {{izdvojeni citat|Od sada se četnicima izdaje sljedovanje koje se sastoji od: </br> 1 porcija hljeba; 1 porcija povrća; 1 porcija namaza (mast ili marmelada); 1 porcija soli; 2 porcije napitka; 1 porcija duhana.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=822&rec=315&roll=1295 NARA, T315, Roll 1295, frames no. 000815—000816.] <br /> ({{jez-njem|"Verpflegung der Cetniks: </br> Als Verpflegung für Cetniks sind ab sofort nur folgende Portionen auszugeben bezw. zu empfangen: </br> 1 Brotportion, </br> 1 Gemüseportion, </br> 1 Brotaufstrichportion (Fett oder Marmelade), </br> 1 Salzportion, </br> 2 Getränkeportionen, </br> 1 Tabakportion."}})</ref>|Posebna direktiva za snabdijevanje br. 65/43 (2.12.43)}} {{izdvojeni citat|Četnici dobijaju snabdijevanje u skladu sa listama imena koje se stalno kontrolišu; municija za pješadijsko naoružanje se izdaje povremeno, uz strogu kontrolu potrošnje; svaki četnik nosi zvaničnu iskaznicu – oni bez iskaznice se hapse i razoružavaju.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=342&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000338.] ({{jez-njem|"Die Division gewährt den nach eigenen Wünschen beweglich und abseits ihrer Wohnorte eingesetzten Cetniks Verpflegungszuschüsse. Der Verpflegungsempfang wird nach namentlichen Listen getätigt, die Verteilung wird überwacht. Nach den gleichen Richtlinien werden von Zeit zu Zeit Gewehr– und MG–Munition im Rahmen des nachgewiesenen Verschusses ausgegeben. Der Verbrauch wird nach der jeweiligen Lage auch einigermassen genau überprüft. Jeder Cetnik muss einen namentlichen Ausweis mit der Nummer seiner Handwaffe (Gewehr– oder Pistolen–Nr.), der Unterschrift des zuständigen Kommandanten und des Ic der Division versehen, besitzen. Ohne Ausweis angetroffene Cetniks werden im Einvernehmen mit den Cetnik–Führern festgenommen und entwaffnet."}})</ref>|Izvještaj 114. lovačke divizije o rezultatima saradnje sa četnicima (5. novembar 1943).}} U izvještaju [[114. lovačka divizija|114. lovačke divizije]] od 5. novembra 1943. detaljno se opisuje saradnja jedinica [[Wehrmacht]]a sa snagama pod komandom vojvodâ [[Momčilo Đujić|Momčila Đujića]], [[Mane Rokvić|Maneta Rokvića]] i [[Radomira Ðekića Ðeda]]. Njemački oficiri zaključuju da okupator ima veliku korist od četnika: {{izdvojeni citat|Četnički vojvoda Mane Rokvić može se opisati kao apsolutno pouzdan. Već je pružio vrijedne usluge u oblasti [[Bosanski Petrovac|Bos. Petrovca]] gdje je bio raspoređen u prethodnici tokom čitavog napredovanja divizije, svuda uspostavljajući kontakt sa lokalnim četničkim jedinicama i značajno doprinoseći uspostavljanju povjerenja civilnog stanovništva u njemački Vermaht. Njegove mjere za održavanje discipline među četnicima i njegov oštar obračun sa sumnjivim [licima] i banditima dobro su poznati. [...] Iako se Đujić ne može smatrati potpuno pouzdanim, njegova podrška u borbi protiv komunizma trenutno je dragocjena. Divizija će učiniti sve što je u njenoj moći da ga u javnosti prikaže toliko pronjemački nastrojenim kako bi njegov povratak u neprijateljski tabor jednog dana bio onemogućen. [...] Četnički vojvoda Ðedo potiče iz Crne Gore i pristalica je pokreta Koste Pećanca, koji je, na osnovu prethodnog iskustva, održavao jasnu distancu od pokreta DM. Ðedo ostavlja veoma dobar lični utisak, izrazito je drzak [u borbi] protiv bandita i sumnjivih, i jasno je naklonjen njemačkom Vermahtu.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=341&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000337—000341.] </br> ({{jez-njem|"Der Cetnik–Vojvode Mane Rockvic [sic!] ist als unbedingt zuverlässig zu bezeichnen. Er hat bereits im Raum Bos. Petrovac wertvolle Dienst geleistet und war auch während des ganzen Vormarsches der Division bei der Spitze eingesetzt, stellte überall die Verbindung mit den örtlichen Cetnik–Einheiten her und hat in starken Masse für die Begründung des Vertrauens der Zivilbevölkerung zur deutschen Wehrmacht beigetragen. Seine Massnahmen zur Erhaltung der Disziplin unter den Cetniks, sein scharfes Durchgreifen gegen Verdächtige und Banditen, sind bekannt. </br> Wenn auch Djujic als nicht voll zuverlässig angesehen werden kann, so ist aber seine Unterstützung im Kampf gegen den Kommunismus z.Zt. wertvoll. Seitens der Division wird alles versucht werden, um ihm in der Öffentlichkeit soweit als deutschfreundlich herauszustellen, dass ihm eines Tages der Rückzug in das feindliche Lager unmöglich gemacht wird. </br> Der Cetnik–Vojvode Dzedo stammt aus Montenegro, ist Anhänger Richtung Kosta Pecanac, die nach bisherigen Erfahrungen klaren Abstand zur D.M.–Bewegung gehalten hat. Dzedo macht persönlich einen sehr guten Eindruck, ist ein ausgesprochener Draufgänger gegen Banditen wie Verdächtige und der Deutschen Wehrmacht eindeutig zugeneigt."}})</ref>|Izvještaj 114. lovačke divizije o rezultatima saradnje sa četnicima od 5. novembra 1943.}} {{izdvojeni citat|Glavna komanda predlaže stvaranje oficirske ispostave pri štabu XV brd. korpusa za nadzor i vođenje četničkih grupâ koje se koriste za zaštitu cesta za snabdijevanje, željezničkih pruga i važnijih ratnih pogona.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&roll=554&broj=90 NARA, T314, Roll 554, frame no. 000084.] </br> ({{jez-njem|"Gen.Kdo. beantragt Schaffung einer Offz.–Planstelle beim Stab XV.Geb.A.K. zur Überwachung und Anleitung der Cetnikverbände, die zur Sicherung von Nachschubstrassen, Eisenbahnen und kriegswichtiger Anlagen eingesetzt sind."}})</ref>}} Jedan od četničkih komandanata koji se dosljedno isticao kontinuiranom kolaboracijom sa njemačkim okupatorom bio je vojvoda [[Uroš Drenović]]. Nadležni okupacioni organi bili su zadovoljni ostvarenim stepenom saradnje s Drenovićem, što se vidi i iz izvještaja XV brdskog armijskog korpusa od 26. XI 1943, u kom se pohvaljuje njegovo „lojalno držanje“: {{izdvojeni citat|Predmet: </br> Nemačka komanda za vezu kod četničkog vođe Drenovića: </br> Četnička grupa Drenović z. i j-z od Banje Luke od jedno 1500 ljudi ima već godinu i po prema nemačkom Vermahtu i prema hrvatskoj državi lojalno držanje, i naše izviđačke i bezbednosne akcije korisno podržava. U nekim slučajeva bili su podržani sa nešto municije. Hrvatska vlada razmatrala je ideju da dovede Drenovića u Sabor za predstavnika svih pravoslavnih. Komanda Kirhner (puk Brandenburg) poslala je u dogovoru sa obaveštajnim odeljenjem [korpusa] Drenoviću komandu za vezu, i postigla je značajne rezultate u pogledu specijalnih misija.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&roll=560&broj=390 NARA, T314, Roll 560, frame no. 000384.] <br /> ({{jez-njem|"Gen.Kdo. XV G.A.K, Abt.Ic, Betr.: Dtsch.Verb.Kdo. bei Cetnikführer Drenovic. An Pz.A.O.K.2.Ic/AO, 26.11.43: Die Cetnikgruppe Drenovic w. u. sw. Banja Luka mit etwa 1500 Mann hat seit über 1 1/2 Jahre der deutschen Wehmacht und dem kroat. Staat gegenüber eine loyale Haltung eingenommen und die eigene Aufklärung und Sicherung stets wertvoll unterstützt. In einzelnen Fällen wurde sie mit Inf.Mun. unterstützt. Die kroatische Regierung hat die Berufung des Drenovic in den Sabor (Landtag) als Vertreter aller Pravoslaven erwogen. Das Kdo. Kirchner (Rgt.Brandenburg) hat im Einvernehmen mit der Abt.Ic für seine Zwecke ein Verbindungs–Kommando zu Drenovic entsandt und in kürzester Zeit wertvolle Ergebnisse im Sinne des Sonder–Auftrages erzielt."}})</ref>|Komanda 15. brd. korpusa, Obaveštajno odeljenje, za obav. odeljenje komande 2. okl. armije, 26.11.43.}} Četnički su odredi na teritoriji marionetske NDH pružali veoma značajnu potporu njemačkim vlastima, bez koje ove ne bi uspjele efikasno održavati okupacioni sistem. U izvještaju [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. pješadijske divizije]] [[Wehrmacht]]a iz prve nedjelje decembra 1943. provijava upravo ovakvo gledište; istaknuto je, pak, da bi četnike trebalo (zbog „ispadâ prema hrvatskom stanovništvu“) ograničiti „na rad u srpskim selima“: {{izdvojeni citat|Budući da vlastite snage i ustaše nisu dovoljne da same umire i osiguraju golemo područje, divizija se ne može odreći suradnje četnika. Trenutačno, drugačije rješenje ne bi bilo moguće zbog nedostatka dodatnih snaga. No, ne zanemaruje se da se suradnja s četnicima ne čini dugoročno održivom zbog njihovih političkih ciljeva. Stoga će se i dalje jačati utjecaj ustaša, a time i hrvatske države, kako bi se postupno udaljili od četničkih snaga i deportirali oni [četnici] koji nisu mještani.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=788&rec=314&roll=555 NARA, T314, Roll 555, frames no. 000782—000783.] <br /> ({{jez-njem|"Da die eigene Kräfte und die Ustascha allein zur Befriedung und Sicherung des weiten Raumes nicht ausreichen, kann auf eine Mitarbeit der Cetniks noch nicht verzichtet werden. Im Augenblick wäre eine Lösung von ihnen mangels anderer Kräfte nicht möglich. Es wird jedoch nicht verkannt, dass auf die Dauer eine Zusammenarbeit mit den Cetniks auf Grund ihrer politischen Zielsetzung nicht tragbar orscheint. Es wird daher der Einfluss der Ustascha und damit des kroatischen Staates weiterhin gestärkt werden, um allmählich von den Cetnik–Verbänden abrücken zu können, die nicht ortsansässigen abzuschieben. Der Anfang hierzu ist gemacht. Um die Unzuträglichkeiten zu beenden, die sich daraus ergeben, dass in rein kroatischen Gegenden die eingesetaten Cetnik–Verbände die Bevölkerung belästigen und auch ausplündern, ist in Durchführung, sie aus diesen Gebieten herauszuziehen und nur noch in Orten mit pravoslavischer Bevölkerung zu Sicherungszwecken einzusetzen."}})</ref>|Procjena situacije 264. pješadijske divizije (7.12.43)}} Komanda Jugoistoka je istog dana izvijestila Vrhovnu komandu njemačkog Wehrmachta o sadjejstvu [[114. lovačka divizija (Nemačka)|114. lovačke divizije]] i četnika u borbi protiv snaga [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]]: {{izdvojeni citat|114. lovačka divizija: čišćenje prostora oko [[Vrlika|Vrlike]] u saradnji sa četnicima završeno; neprijatelj je izgubio 22 mrtva i 20 zarobljenih; veliki plen.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=78&broj=89&roll=331 NARA, T78, Roll 331, frame no. 6287993.] <br /> ({{jez-njem|"114. JG. DIV: SAEUBERUNG IN RAUMES VRLIKA IM ZUSAMMENWIRKEN MIT CETNIKS NACH WEITEREN 22 FEINDTOTEN U. 20 GEFANGENEN BEI EINBRINGUNG GROESSERER BEUTE ABGESCHLOSSEN."}})</ref>|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 6. decembra 1943 (7. decembar 1943.).}} === Borbe pod njemačkom komandom u Crnoj Gori (1943-1944) === {{main|Operacija Frühlingserwachen (1944)}} [[File:Collaborationist Jakov Jovović with Germans on Cetinje.jpg|thumb|Četnički komandant [[Jakov Jovović]] sa svojim saborcima i Nemcima na [[Cetinje|Cetinju]], jesen 1943.]] Od 17. do 24. oktobra [[1943]]. godine, njemačke okupacione snage su organizovale [[Operacija Balkanski klanac|operaciju Balkanski klanac]] (njem. ''Balkanschlucht''). Osnovni cilj operacije je bio likvidacija snagâ [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] i [[Divizija Garibaldi|Italijana]] koji su prešli na stranu partizana u Crnoj Gori, kao i ovladavanje [[Jadransko more|jadranskim]] zaleđem. Pored sopstvenih snaga, njemački okupator je za ovu priliku angažovao dva italijanska fašistička puka (oko devet bataljona), čiji su štabovi bili u [[Bar]]u i [[Podgorica|Podgorici]], kao i muslimansku fašističku miliciju i ostatke četnika Draže Mihailovića.<ref>https://www.znaci.org/00001/151_5.pdf</ref> Dakle, pored dvije divizije [[Wehrmacht]]a, u operaciji je učestvovalo i oko 5.000 [[Balli Kombëtar|balista]], talijanskih fašista i četnika.<ref>https://www.znaci.org/00001/33_9.pdf</ref> U depeši Vrhovnoj komandi JVuO od 20. oktobra 1943,<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, Knjiga predatih depeša CG—3, Depeša br. 211.</ref><ref>Др Радоје Пајовић, Контрареволуција у Црној Гори: Четнички и федералистички покрет 1941—1945, Обод, Цетиње, 1977, стр. 408.</ref> delegat VK JVuO u Crnoj Gori i [[Sandžak]]u major [[Rudolf Perhinek]] piše o učešću crnogorskih četnika na strani okupatora u ovoj [[Sile Osovine|osovinskoj]] operaciji: {{izdvojeni citat|Žalosno ali tačno. Da nisu Nemci angažovali ovolike snage, nas ovde više ne bi bilo, jer se više niko nije hteo boriti, već samo begati, ali nije se više imalo kud... Mi se izvlačimo i gledamo da smo pozadi njih, da bi iskoristili njihovu borbu sa komunistima i uništavanje istih.}} Informacija o potpunoj potčinjenosti četničkih jedinica u okupiranoj Crnoj Gori njemačkim vlastima, kao i tijesnim vezama sa kvislinškom ''Narodnom upravom'' koju je okupator formirao, Draži Mihailoviću je bila dostavljena 1. decembra 1943. godine iz štaba majora [[Petar Baćović|Petra Baćovića]] (pseudonim »Nav-Nav«): {{izdvojeni citat|Nemci daju oružje i odelo s a s d j k a c a m a [nedešifrovana riječ; moguće "žandarmima" — prim.] i nešto plate. Milicija će biti formirana kao prava vojska. Za komandanta cetinjskog bataljona major Zdravko Kasalović. Za nikšićki bataljon Boško Pavić, a mene su naimenovali za komandanta žandarmerijskog bataljona za srez šavnički. Pojava Narodne uprave i svega ovoga što se sada stvara, nije izraz želje niti naroda niti naša, već je ovo nužno zlo, između dva zla, jer drugog izlaza nema. Mi nismo u stanju samo pomoću naroda da ma šta učinimo bez pomoći Nemaca.<ref>AVII, kut. 276, reg. br. 7/1-35.</ref><ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 47, str. 89.</ref>}} [[Ljubomir Lazarević]], inženjer iz [[Kolašin]]a (pseudonim »Bene«), 28. januara 1944. godine obavještava Dražu Mihailovića da četnici u Crnoj Gori sarađuju sa njemačkim okupacionim vlastima u svakom obliku: {{izdvojeni citat|Svi komandanti u Crnoj Gori primili su saradnju sa Nemcima, potpisali obavezu a sa ostatcima vojske nalaze se u žici, ili u neposrednoj blizini nje. Nema ni jedne grupe u šumi koja bi pretstavljala našu borbu, oko koje bi se moglo okupljati. Vukadinović isto tako nalazi se u Podgorici ili u okolini. Nagovešteni dolazak Srbijanske vojske pozdravljen je burno svuda, ali dolazak Ljotićevaca učinio je Ljotićevce vrlo aktivnim i prete da ko god ne bude s njima, on je komunista. Po varošima teško će se iko održati jer ta formula svakoga će staviti pod udar okupatora kao komunistu. Ovaka saradnja sa njima je nemoguća, jer ovi traže prilazak njima, ne saradnju. Po selima Crne Gore gospodare komunisti. Naše akcije vrše se samo u cilju osiguranja ili odbrane nemačkih kolona. Nemačke snage na ovom terenu vrlo su male i nesposobne za ma kakvu širu akciju. Do sada nema ni izgleda na akciju. Svako dalje čekanje, pogoršava našu situaciju. Narod gubi veru u našu dobru volju i našu sposobnost.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]</ref>}} [[File:Chetniks and Germans in Podgorica 1944.jpg|thumb|Četnički komandanti i njemački okupatori u [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. [[Đorđije Lašić]] (prvi zdesna), šef njemačke uprave za Crnu Goru pukovnik Hajnke (treći zdesna) i Jakov Jovović (drugi slijeva) u [[Podgorica|Podgorici]], proljeće 1944.]] Krajem februara i početkom marta 1944. godine, u tzv. [[staroj Crnoj Gori]] (preciznije u [[Katunska nahija|Katunskoj nahiji]]) organizovana je [[Operacija Bura (1944)|operacija »Bura«]]. Specifičnost ove operacije ogleda se u činjenici da su za njeno izvođenje većinu ljudstva obezbijedili četnici, dok su oficiri iz Feldkomandanture na [[Cetinje|Cetinju]] i komandant mjesta [[Podgorica|Podgorice]] rukovodili borbenim djejstvima: {{izdvojeni citat|1.) Sumarni i iskustveni izveštaj: Operacija »Bora« od 27. 2. do 3. 3. 44. Sprovedena je četnička operacija »Bora«, pod nemačkom komandom, radi čišćenja rejona Danilovgrad — Čevo — Cetinje — Podgorica. 2.) Jedinice koje su učestvovale: 4000 ljudi nacionalne žandarmerije, milicije, 215. abver-trup, jedna brdska baterija iz ratnog plena, lovačko poterno odeljenje 181. peš. div. [...] 5.) Sprovođenje: U delom. oštrim borbama, kolone, koje su nastupale od i,, ji., i j., polako su osvajale teren. 29. 2. zauzeto je Čevo. Neprijatelj (jačine 250 ljudi) izvukao se prema sz. Posle odlaska nemačkih snaga i započinjanja neprij. protivnapada, četnici su se delom, u paničnom strahu, povukli na svoje polazne položaje. Neprijatelj je ponovo zauzeo teren očišćen operacijom. 6.) Gubici neprijatelja: 32 mrtva, 68 ranjenih, 23 zarobljena. Plen: 2 p. mitr., 1 mitr., 15 pušaka, 1 radio-stanica, propagandni materijal i hrana. Sopstveni gubici: 20 mrtvih, 31 ranjen, 46 nestalih. 7.) Iskustva: a) Građanska zaštita, usled nedovoljne opremljenosti i slabog borbenog morala, nije pogodna za izvršavanje borbenih zadataka; žandari, milicija, četnici, uz učešće nemačkih trupa, podesni za borbene zadatke i zadatke osiguranja... e) Prilikom sličnih operacija preduslovi za uspeh su učešće nemačkih trupa, podrška teškim naoružanjem i veza do pojedinih borbenih grupa.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_30.htm Izveštaj Komande 21. brdskog armijskog korpusa od 9. marta 1944. Komandi 2. oklopne armije o zajedničkoj nemačko-četničkoj operaciji »Bora« protiv jedinica 2. korpusa NOVJ na prostoru Danilovgrad — Cetinje — Podgorica]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&broj=72&roll=663 NARA, T314, Roll 663, frame no. 000065.]</ref>|Izvještaj komande 21. brdskog korpusa o rezultatima operacije »Bura« od 9. marta 1944. godine}} [[21. brdski armijski korpus (Nemačka)|21. nemački korpus]] u Crnoj Gori pokrenuo je [[10. april]]a [[1944]]. [[Operacija "Frilingservahen" (april-maj 1944)|operaciju "Frilingservahen"]], uz masovno učešće četnika. Operacija je pripremljena u saradnji sa [[Pavle Đurišić|Pavlom Đurišićem]] i započeta tako što su četnici zajedno sa Nemcima iz nemačkih garnizona napali na slobodnu teritoriju. Plan napada je bio sledeći: {{izdvojeni citat|'''Đurišićeve snage''': Prva borbena grupa, 700 ljudi, iz si. pravca preko rejona 5 km j. Bijelo Polje za Mojkovac. Druga borbena grupa, 1200 ljudi, pod komandom Đurišićevog Operativnog štaba, od Brodareva preko Šahovića za Mojkovac — Kolašin. Treća borbena grupa, 1000 ljudi, od sredine puta Pljevlja — Prijepolje pravcem Mojkovac. Četvrta borbena grupa, 1500 ljudi, od Pljevalja pravcem Mojkovac. Mojkovac treba da bude dostignut za 2 dana. Posle toga skretanje glavnine u rejon z. Tara — sz. Kolašin — Mojkovac. '''Nemačke snage''': 1 ojač. mot. č. prodire od Brodareva do Bijelog Polja. 1 ojač. mot. č. od Pljevalja do prelaza preko Tare 22 jjz. Pljevlja. Bat. [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]], 600 ljudi, sledi nemačke snage za Bijelo Polje, onda skreće za Mojkovac. Milicija iz Brodareva, 700 ljudi, čisti svoj rejon i prodire od Brodareva ka jjz. Početak napada: 10. 4. 44. [[181. pešadijska divizija (Nemačka)|181. peš. div.]] obezbediće odgovarajuće informisanje četničke Grupe "Jug" (major Lašić i Bukatonović [pogreška; vjerovatno je u pitanju major [[Savo Vukadinović]] — prim.] u Podgorici) kao i Grupe "Nikšić".<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=364&rec=314&roll=663 NARA, T314, Roll 663, frame no. 000357.]</ref><ref>Obaveštenje Komande 21. brdskog korpusa Komandi 181. brdske divizije od 08.04.1944., Vojnoistorijski institut, NAV--T-314, r. 663, s. 357.</ref>}} === Borbe pod nemačkom komandom u NDH (1944) === [[File:August Šmidhuber, komandant 7. SS divizije, Todor Perović, lekar Trebinjskog korpusa i kapetan Milorad Vidačić, komandant Trebinjskog korpusa JVuO.jpg|thumb|Žena u crnini moli za milost Milorada Vidačića, komandanta Trebinjskog korpusa JVuO. Prisutni su još [[August Schmidhuber]], komandant 2. puka [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS divizije]] (prvi lijevo), Todor Perović, predstavnik četničke komande istočne Bosne i Hercegovine (drugi lijevo) i neimenovani oficir [[Schutzstaffel|SS]]-a. Fotografija je nastala tokom njemačke [[Operacija Gama|operacije Gama]] protiv partizana u [[Istočna Hercegovina|istočnoj Hercegovini]] (ljeto/jesen 1943. godine).<ref>[http://bandenkampf.blogspot.com/2015/08/bk0034.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: </br> 0034 | Photo | SS-Freiwilligen-Gebirgs-Division "Prinz Eugen"]</ref>]] Kolaboracija četnika u [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] sa njemačkim okupacionim snagama postala je intenzivnija tokom zime 1943-1944, makar u slučaju hrvatskih kvislinških snaga i četnika bila pod neprestanom tenzijom. Podaci navedeni u izvještaju generala [[Edmund Glaise von Horstenau|Glaisea von Horstenaua]] od 26. februara 1944.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=236&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000236.]</ref> zasnovani na službenim podacima NDH otkrivaju opseg kolaboracije: 11. februara bilo je na teritoriju NDH trideset i pet posebno imenovanih četničkih grupa sa procijenjenih 23.300 ljudi pod oružjem. Neke manje jedinice su brojale od 200 do 400 pripadnika, dok su ostale, poput [[Momčilo Đujić|Đujić]]eve grupe, imale i do 2.500 vojnika i oficira. Od toga je s Nijemcima i vlastima NDH kolaboriralo devetnaest grupa (ukupno 17.500 ljudi); šesnaest ostalih grupa s oko 5.800 ljudi ubrajane su u pobunjene četnike.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=237&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000237—000240.]</ref> S iznimkom odreda vojvode [[Uroš Drenović|Uroša Drenovića]] u sjeverozapadnoj Bosni (oko 400 ljudi), kojeg su vlasti NDH smatrale potpuno lojalnim, za sve druge četničke kolaborirajuće grupe ustaške su vlasti držale da se prema Nijemcima odnose osobito prijateljski kako bi od njih izvukle što više oružja i municije, dok se istovremeno drže neprijateljski prema NDH.<ref>[https://znaci.org/00001/40_64.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje KOLABORACIJA IZVAN SRBIJE DO OKTOBRA 1944.]</ref> Iako se vojvoda [[Radivoje Kerović]], komandant [[Majevica|majevičkih]] četnika, u Horstenauovom izvještaju ubraja među »pobunjene četnike« (i to kao prvi na spisku, dok se za njegov odred tvrdi da ima 1000 ljudi, tj. da je najbrojniji), u dnevnom izvještaju Komande Jugoistoka za 18. februar 1944. godine njegova lojalnost uopšte nije dovedena u pitanje: {{izdvojeni citat|Upit kod [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]] u vezi snabdijevanja municijom Kerovića koji se smatra lojalnim, i 200 ljudi tzv. [[Zeleni kadar|zelenog kadra]], koji se bore protiv crvenih zapadno od [[Koviljača|Koviljače]].<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=17&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000013.] <br /> ({{jez-njem|"Beim Pz.AOK. 2 wird angefragt, ob Bedenken bestehen gegen Unterstützung mit Munition der im Raume westlich Koviljaca stehenden Cetniks des Kerovic, die als loyal angesehen werden und 200 Mann des sog. "Grünen Kaders" in Kampf gegen die Roten."}})</ref>|Ratni dnevnik Vojnog zapovjednika Jugoistoka (18. februar 1944.)}} Od 23. do 25. januara 1944. godine, na području između [[Knin]]a i [[Kistanje|Kistanja]] organizovana je [[Operacija Frühlingswetter|operacija »Frühlingsgewitter«]]. Vodeći borbe protiv jedinicâ iz sastava [[19. sjevernodalmatinska divizija NOVJ|19. divizije NOVJ]], operaciju su izveli dijelovi [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. pješadijske divizije]] Wehrmachta, zatim 92. motorizovani grenadirski puk i 3. bataljon 98. brdskog lovačkog puka [[1. brdska divizija (Njemačka)|1. brdske divizije]]. Njemačkom okupatoru pridružile su se snage lokalnih četnikâ, najvjerovatnije iz [[Dinarska divizija JVuO|Dinarske divizije JVuO]]. U izvještaju 264. pješadijske divizije od 25. januara 1944, poslatom Komandi [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|15. brdskog armijskog korpusa]], njemačkim gubicima tokom operacije pribrojani su oni iz četničkih redovâ: {{izdvojeni citat| Sumarni izveštaj »Frilingsgeviter«: 1.) Delimičan ogorčeni otpor neprijatelja kod Ervenika, Bratiškovaca, Kistanja, Radučića slomljen je energičnim zahvatom. Banditi iznenađeni prodorom 92. gren. p. (mot.) od sz. prema Kistanju. 2.) Gubici: A.) sopstveni: 1 poginuo, 3 ranjena, 1 četnik poginuo. B.) neprijatelj: 66 poginulih izbrojano, procenjuje se daljih 60 do 70 poginulih i ranjenih. 35 zarobljenika u eng. uniformama iz Štaba 19. dalm. div. i 5. brig. C.) Zaplenjeno: 1 mitr., 3 puš. mitr., 42 autom., 2 pt puške, 1 l. minob., 1 telefon, 46 karab., 30 eng. mina, 10.000 metaka peš. mun., 60 kom. mina za 1. minob., 3 engl. bicikla.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_21.htm Izveštaj 264. pešadijske divizije od 25. januara 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o sopstvenim i neprijateljskim gubicima u operaciji »Frilingsgeviter« na prostoru Knin — Kistanje]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=293&rec=314&roll=561 NARA, T314, Roll 561, frame no. 000287.] <br /> ({{jez-njem|"ABSCHLUSSMELDUNG ”FRUEHLINGSGEWITTER”: </br> 1.) TEILWEISE HEFTIGER FEINDWIDERSTAND BEI ERVENIK, BRATISKOVCI, KISTANJE, RADUCIC WURDE IM ENERGISCHEN ZUGREIFEN GEBROCHEN. BANDITEN DURCH EINBRUCH GREN. RGT. (MOT) 92 VON NW NACH KISTANJE UEBERRASCHT. </br> 2.) VERLUSTE: </br> A.) EIGENE: 1 TOTER, 3 VERWUNDETE, 1 CETNIK TOT. </br> B.) FEIND: 66 GEZAEHLTE TOTE, 60 BIS 70 WEITERE TOTE UND VERWUNDETE GESCHAETZT. 35 GEFANGENE IN ENGL. UNIFORM VON STAB 19. DALM. DIV. UND ROEM. 5. BRIG. </br> C.) BEUTE: 1 S.MG., 3 LE. MG., 42 MP., 2 PZ. BUECHSEN, 1 LE. GR. W., 1 FERNSCHRECHGERAET, 46 KARAB., 30 ENGL. MINEN, 10000 SCHUSS INF. MUN., 60 SCHUSS LE. GR.W. MUN., 3 ENGL. FAHRRAEDER."}})</ref>}} [[File:Hercegovački četnici i njemački vojnici s narodnim herojem Miletom Okiljevićem uoči njegovog strijeljanja juna 1944.jpg|thumb|Pripadnici [[369. legionarska divizija|369. „Vražje“ divizije]] i četnici Gatačke brigade Nevesinjskog korpusa JVuO sa vezanim [[Miletom Okiljevićem]], zamjenikom političkog komesara II čete I bataljona XI hercegovačke brigade, zarobljenim u borbama za Gat 15. maja 1944. godine (istog mjeseca je i strijeljan). Okiljević je proglašen 1951. godine za [[Narodni heroj Jugoslavije|narodnog heroja Jugoslavije]].<ref>[https://bandenkampf.blogspot.com/2017/10/bk0272.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: </br> 0272 | Photo | 369. (kroatische) Infanterie-Division]</ref>]] Vojvoda [[Dobroslav Jevđević]] je, pored Momčila Đujića i [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]], vjerovatno najdalje otišao u kolaboraciji s njemačkim okupatorom, kada su u pitanju četničke jedinice van teritorije okupirane Srbije. Nakon kapitulacije Italije, boravio je u Rimu okupiranom od nacista. Nakon toga, našao se u Trstu, gdje je uspostavio čvrste veze s njemačkom obaveštajnom službom: {{izdvojeni citat|Ja sam javio Đujiću da preko naših ljudi u Sušaku i Trstu prihvate naše oficire koji idu iz Italije i upućuje u Liku i zap. Bosnu. Ovo sam javio i našima u Rim. Kap. Đaković javlja da su Nemci pobili oko 14000 partizana na prostoriji Crikvenica — Sušak — Rijeka, od kapitulacije Italije do danas.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_69.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 23. januara do 4. februara 1944. godine]</ref>}} U izvještaju od 20. februara 1944, poslatom majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]], komandantu Zapadne Bosne JVuO, kapetan [[Ilija Jevtić]] piše o totalnoj subordinaciji [[Dinarska divizija|Dinarske divizije]] Nijemcima, koji u potpunosti kontrolišu četnike pod komandom vojvode Đujića: {{izdvojeni citat|Sem samog vojvode Đujića i jednog malog broja četnika, svi četnici Dinarske oblasti (oko hiljadu devet stotina i nekoliko) nalaze se pod nemačkom komandom. Hranu, odeću, obuću, cigarete i novac svaki četnik i njegov starešina prima kao i nemački vojnik odn. oficir. Svu municiju i oružje primaju takođe od Nemaca. Četnici pod nemačkom komandom nalaze se po bunkerima počev od Knina do Šibenika i Splita. U pojedinim bunkerima su izmešani, pola četnici pola ustaše. Nemački oficiri dolaze na Kosovo polje u četničku diviziju, a isto tako naši četnički oficiri i ostale starešine na čelu sa Đujićevim načelnikom štaba odlaze u Nemačku diviziju. Voze se na nemačkim automobilima kroz Knin i t.d. Jednom rečju između četnika i Nemaca postoji najtešnja saradnja i nemačka puna kontrola nad radom četnika. Jedino se pop Đujić, kao komandant divizije, sa svojom užom pratnjom ne pojavljuje pred njima.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_78.htm Izveštaj kapetana Ilije Jevtića od 20. februara 1944. komandantu zapadne Bosne o svom radu i saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji i Lici]</ref>}} Njemački poručnik [[Reinhard Kopps]], poznatiji kao ''Konrad'', bio je šef jedne obavještajne grupe [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]]. Kada je 3. marta 1944. došao iz [[Beograd]]a u [[Dalmacija|Dalmaciju]], sobom je doveo nekoliko [[ZBOR|ljotićevaca]], između ostalih i Roka Kaleba, pripadnika antikomunističke organizacije »[[Beli Orlovi]]«. Od ostataka Đačkog bataljona (ranije: Splitsko-šibenska četa), koji su uglavnom bili ljotićevci, i dijela četnika koje mu je ustupio vojvoda Đujić, poručnik Kopps je formirao odred »Konrad« čiji je zadatak bio da vrši diverzije na partizanske štabove, organe narodne vlasti, ubija simpatizere NOP-a i da spriječi veze iz unutrašnjosti sa jedinicama i štabovima NOVJ na otocima. Grupa »Konrad« brojila je oko 30 ljudi — četnika i Nijemaca, sa sjedištem u selu [[Zablaće]], pokraj [[Šibenik]]a.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_167.htm Izveštaj Štaba Dinarske četničke oblasti od 29. maja 1944. komandantu oblasti o akciji Grupe "Konrad" protiv pripadnika NOP-a na području Dalmacije]</ref> U izvještaju koji je 11. marta 1944. godine uputio komandi [[2. oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]], o suradnji sa četnicima vojvode Đujića Kopps je zapisao sljedeće: {{izdvojeni citat|''Predmet: Četničke jedinice u sjevernoj Dalmaciji.'' Četnici su u sjevernoj Dalmaciji grupisani u jednu [[Dinarska divizija JVuO|diviziju »Dinara«]], čiji se štab nalazi u [[Kosovo polje (Dalmacija)|Kosovu]], 11 km južno od Knina. Komandovanje je u rukama vojvode Momčila Đujića, uz podršku majora Kapetanovića i kapetana Mijovića. Jačina grupâ, podređenih ovoj komandi, trenutno iznosi oko 6500 ljudi. Utjecajna zona se poklapa sa rajonom naseljenim Srbima unutar trokuta [[Knin]]—[[Šibenik]]—[[Zadar]] i doseže do zone [[Lika|Like]]. Operaciona zona je cijeli ovaj trokut, a naročito veće komunističke, partizanske oblasti, koje su naseljene Hrvatima. Do sada su vojne operacije izvođene u suradnji sa njemačkim divizijama, o čijim su rezultatima ove izvještavane. Znatni dijelovi ovih četničkih jedinica angažirani su na osiguranju njemačkih puteva za dotur. Posmatrano s vojne strane, trenutno se četnička suradnja sa njemačkim jedinicama ocjenjuje kao pozitivna. Na osnovu snaga, koje nam se ovdje nude, može se zaključiti da ona nije iskorištena u potpunosti, ali i ono što je do sada učinjeno upućuje na činjenicu, da bi njihovo dalje angažiranje u vojnom pogledu za nas bilo povoljno.<ref>[https://znaci.org/zb/4_21_10.pdf#page=1414 Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilačkom ratu, Narodnooslobodilačka borba u Dalmaciji, knjiga 10: siječanj—ožujak 1944. godine (tom 21, dokument br. 402, str. 1414—1418.)]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=696&rec=314&roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000692.] <br /> ({{jez-njem|"Betr. Cetnik–Verbaende Norddalmatien. </br> In Norddalmatien sind die Cetniks in einer Division "Dinara" zusammengefasst, deren Hauptquartier in Kosovo, 11 km s. Knin, liegt. Die Fuehrung liegt in den Haenden des Wojwoden Momcilo Djujitsch, der seinerseits unterstuetzt wird von Major Kapetanowitsch und Hauptmann Miowitsch. Die Staerke der diesem Kommando unterstellten Gruppen belaeuft sich z.Zt. auf etwa 6500 Mann. Das Einflussgebiet stimmt ueberein mit dem serbischen Siedlungsraum innerhalb des Dreiecks Knin–Sibenik–Zara und reicht bis ins Lika–Gebiet hinein. Operationsgebiet ist dieses gesamte Dreieck, insbesondere die in ihm liegenden groesseren, kroatisch besiedelten kommunistischen Partisanbereiche. Militaerische Operationen wurden bislang in Zusammenarbeit mit deutschen Divisionen durchgefuehrt und deren Ergebnisse dorthin gemeldet. Darueber hinaus sind wesentliche Teile dieser Cetnik–Verbaende zur Sicherung deutscher Nachschubstrassen eingesetzt. </br> Militaerisch gesehen ist somit die Zusammenarbeit der Cetniks mit deutschen Verbaenden zur Zeit positiv zu beurteilen. Sie fuehrt wohl noch keineswegs zu voller Ausnutzung der sich hier uns anbietenden Kraefte, doch berechtigt das bisher Geleistete zu der Auffassung, dass ein weiterer Einsatz sich fuer uns militaerisch guenstig auswirken muss."}})</ref>|Izvještaj jedinice »Konrad« od 11. ožujka 1944. Komandi Druge oklopne armije o četničkim jedinicama u sjevernoj Dalmaciji}} Na osnovu svega iznesenog, poručnik Konrad predlaže nadređenim: „Što se tiče upotrebe četničkih jedinica sjeverne Dalmacije u vojne svrhe, treba reći da one predstavljaju samo nastavak prakse talijanskih jedinica. Uz to se prije svega mora dodati i to, da se Talijani nikada nisu usuđivali — i pored svih hrvatskih suprotnih tvrdnji — da u većem obimu sprovedu vojnu suradnju, jer oni nisu željeli da se ojačaju četnici, tada još neoprobani u težoj političkoj situaciji. Dok su Talijani sprovodili samo djelomične operacije, danas je, uz strogu kontrolu i rukovođenje, moguća mnogo obimnija mobilizacija četničkih jedinica. Đujić nam je rekao da će se njegove jedinice, nakon čišćenja partizanskih oblasti u dalmatinskom području, angažirati tako što će u suradnji sa njemačkim komandama izvršiti zapriječavanja Titovih kanala za snabdijevanje. Na osnovu ovdje poznatih činjenica ovo izgleda apsolutno moguće.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=700&rec=314&roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000696.] <br /> ({{jez-njem|"Zur militaerischen Verwendung der Cetnikverbaende Norddalmatiens ist zu sagen, dass sie nur eine Fortsetzung der italienischen Verbindungen darstellen wuerde. Dazu muss allerdings hinzugefuegt werden, dass die Italiener es niemals gewagt haben – trotz aller gegenteiligen wiederholten kroatischen Behauptungen – in grossem Stil militaerische Zusammenarbeit durchzufuehren, da sie die damals noch nicht erprobten Cetniks in einer im uebrigen noch unreiferen groesseren politischen Lage nicht zu stark werden lassen wollten. Waehrend somit die Italiener nur Teilunternehmen durchfuehrten, waere bei straffer Kontrolle und Steuerung der Cetnikverbaende heute ein Heranziehen in weit groesserem Umfang moeglich. Djujitsch hat sich uns gegenueber bereiterklaert, seine Verbaende nach Saeuberung der Partisanengebiete im dalmatinischen Raum so einzusetzen, dass in Zusammenarbeit mit deutschen Dienststellen eine Sperrung der Versorgungskanaele Titos erfolgt. Auf Grund der hier bekannten Unterlagen erscheint dies vollkommen moeglich."}})</ref> [[File:Helmuth von Pannwitz and Chetniks.jpg|thumb|Njemački general [[Helmuth von Pannwitz]], zapovjednik [[15. SS kozački konjanički korpus|15. SS kozačkog korpusa]], u društvu četničkih oficirâ s teritorije NDH.]] U izvještaju Višeg SS i policijskog vođe u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj ''[[Gruppenführer]]a'' [[Konstantina Kammerhofera]] za mjesec mart 1944. godine, iskazano je stanovito nezadovoljstvo učinkovitošću četnikâ u Bosni i Hercegovini u borbi protiv NOVJ: {{izdvojeni citat|Policijska oblast II ([[Sarajevo]]): [...] </br> Borbena vrijednost četnika stacioniranih u policijskoj oblasti Sarajevo nastavila je opadati; borbe u okolici [[Višegrad]]a i [[Trebinje|Trebinja]] pokazale su da se oni mogu uspješno oduprijeti [neprijatelju] samo uz njemačku podršku. U [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]], četnici nisu pokazali nikakvu vlastitu inicijativu tijekom izvještajnog perioda.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=228&rec=314&roll=1548 NARA, T314, Roll 1548, frame no. 000222.] <br /> ({{jez-njem|"Polizeigebiet II (Sarajevo): </br> Der Kampfwert der im Polizeigebiet Sarajevo stehenden Cetniks ist weiter gesunken, bei den Kämpfen im Raum von Visegrad und Trebinje hat sich gezeigt, daß sie sich nur mit deutscher Unterstützung erfolgreich zur Wehr setzen können. In Ostbosnien zeigten sich die Cetniks im Berichtsmonat ohne eigene Initiative."}})</ref>|Mjesečni izvještaj za mart 1944. godine Višeg SS i policijskog vođe u Hrvatskoj (6. IV 1944).}} Konverzacija s početka marta 1944, prilikom posjete Hitlerovom glavnom štabu, između njemačkog opunomoćenog generala u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj [[Edmund Glaise von Horstenau|Edmunda Glaisea von Horstenaua]] i feldmaršala [[Wilhelm Keitel|Wilhelma Keitela]] otkriva kakva je bila percepcija statusa četnika u NDH od strane vojnog vrha Trećeg Reicha: „U [[Berchtesgaden|Berhtesgaden]]u ljubazno me je primio Kajtel. Informisao me je o toku razgovora sa Mandićem i Perićem [ministri u vladi NDH — prim.]. U više navrata morao sam da ga prekinem kako bih ga ispravio, a pre svega u pogledu četničkog pitanja. On je mislio da se četnici sastoje samo od nekoliko dobrovoljaca (skraćeno „Hiwis“, dolazi od nemačke reči „Hilfswilligen“, prim. prev.), koji služe u nemačkim divizijama.“<ref>Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 456.</ref> Njemački nadležni organi su ukazivali svojim višim komandama i na vidljivu diskrepanciju u domaćem antikomunističkom taboru u kontekstu »borbe protiv bandi«. Tako se u izvještaju 264. pješadijske divizije od 10. aprila 1944. na jednoj strani tvrdi da „hrvatske vlasti očigledno poseduju vrlo malo poverenja u trajno postojanje vlastite vlade“,<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_43.htm Izveštaj 264. pešadijske divizije od 10. aprila 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o vojno-političkoj situaciji u srednjoj Dalmaciji]</ref> dok se za četnike Dinarske divizije pod Đujićevom komandom navodi: {{izdvojeni citat|Nasuprot ovom, četnike treba ceniti kao jedini pouzdani faktor borbe protiv komunističkih bandi. Oni raspolažu, pored jednog boljeg rukovođenja i organizacije, i potrebnom inicijativom u borbi protiv bandi za sopstvena obaveštavanja i poduhvate i redovno javljaju upotrebljive rezultate izviđanja.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=494&rec=314&roll=562 NARA, T314, Roll 562, frames no. 000489—000490.] <br /> ({{jez-njem|"Die kroat. Behoerden besitzen anscheinend nur geringes Vertrauen in der dauernden Bestand der eigenen Regierung. </br> Im Gegensatz hierzu sind die Cetniks als einzig zuverlaessiger Faktor im Kampf gegen die kommunistischen Banden zu werten. Sie verfuegen neben einer besseren Fuehrung und Organisation ueber die im Bandenkampf notwendige Initiative zu eigenen Erkundungen und Unternehmen und melden regelmaessig brauchbare Aufklaerungsergebnisse."}})</ref>|Izveštaj 264. pešadijske divizije od 10. aprila 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o vojno-političkoj situaciji u srednjoj Dalmaciji}} U telegramu poslatom 5. maja 1944. [[V SS korpusu]] iz [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], o držanju vojvode Momčila Đujića je data veoma povoljna ocjena: {{izdvojeni citat|Đujić neupitni pristalica DM. Hrvatski državljanin, lojalno radi sa vlastitim trupama protiv komunista, nasilno mobiliše pravoslavce. Prema povjerljivom izvještaju, nedavno je više puta izrazio antibritanska osjećanja. Jačina: 7000. Jesu li Đujićeve jedinice na području V SS korpusa?<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1208&rec=314&roll=565 NARA, T314, Roll 565, frame no. 001203.] <br /> ({{jez-njem|"Djujic einwandfrei DM Anhänger. Kroat. Staatsangehöriger, arbeitet mit eigener Truppe gegen Kommunisten loyal zusammen, zwangsmobilisiert Pravoslaven. In letzter Zeit nach V—Meldungen wiederholt englandfeindlich geäussert. Stärke 7000. Sind Djujic—Verbände im Bereich V. SS—Korps?"}})</ref>}} U izvještaju od 10. maja 1944, oficiri 15. brdskog korpusa navode da Nijemci snabdijevaju ukupno 6.318 četnika u NDH („Hrvatska borbena zajednica“). Za skrb 4.421 četnika starala se [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. divizija]], dok se o ostalih 1.897 brinula [[373. legionarska divizija|373. divizija]] Wehrmachta.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=828&rec=314&roll=565 NAW, T-314, Roll 565, frame 000823: Zabilješka o broju četnika koje snabdijeva 15. brdski korpus (10. maj 1944.).]</ref> Sredinom srpnja 1944. godine, u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]] je organizirana [[Operacija Muholovka|operacija »Muholovka«]] ({{jez-njem|Fliegenfänger}}). U ratnom dnevniku [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] zabilježeno je da je izvođenje operacije povjereno [[13. SS oružana brdska divizija Handžar|13. SS brdskoj diviziji »Handžar«]] i lokalnim četnicima: {{izdvojeni citat|14. 7. 1944: </br> ''SS-brdska divizija »Handžar«'': </br> Za operaciju »Fligenfenger«, čišćenje prostora [[Osmaci]] (25 km jugoistočno od [[Tuzla|Tuzle]] — aerodrom bandi), krenula su 2 ojačana bataljona i četnici.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_218.htm ZBORNIK DOKUMENATA VOJNOISTORIJSKOG INSTITUTA: TOM XII — DOKUMENTI NEMAČKOG RAJHA — KNJIGA 4]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=960&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000820.] </br> ({{jez-njem|"W–SS–Geb.Div. Handschar: </br> Zum Unternehmen "Fliegenfänger" Säuberung Raum Osmaci (25 SO Tuzla) (Bandenflugplatz) 2 verst. Btlne. und Cetniks angetreten."}})</ref>}} Nemački izveštaj iz jula 1944. godine ocenjuje da četnici Momčila Đujića broje oko 8.000 ljudi, od čega 7.000 naoružanih; ovi su dobro organizovani te neprijateljski orijentisani prema Englezima i bez engleske pomoći. Nijemci zaključuju da im oni zamjenjuju jednu do dvije divizije u Jugoslaviji: {{izdvojeni citat|Jedinica Konrad [srednja Dalmacija]: Saradnja sa četnicima izvanredna. '''Oni zamenjuju jednu do dve divizije'''. Samo se oni bore — ustaše manje aktivne.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=195&broj=790 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000781.] <br /> ({{jez-njem|"Zusammenarbeit der Truppe mit Cetniks hervorragend. Cetniks ersetzen 1 — 2 Divisionen. Nur sie kämpfen. Ustascha wenig aktiv."}})</ref>|Izveštaj kapetana Merrema, drugog obaveštajnog oficira Komande Jugoistoka (Armijske grupe F) o inspekcijskom putu po Srbiji, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj u periodu 20. jun — 4. juli 1944.}} Kapetan Merrem, njemački oficir koji je sastavio ovaj izvještaj, imao je samo riječi hvale na račun četnikâ Dinarske divizije JVuO i vojvode Momčila Đujića: {{izdvojeni citat|[[373. legionarska divizija|373. pešadijska divizija]]: Saradnja sa četnicima vrlo dobra (1. lički korpus sa sedištem u [[Gračac]]u). Oni nemaju direktnu vezu sa Đujićem. Rukovođenje njima direktno od strane obaveštajnog odjeljenja divizije. Njihovim akcijama uvek prisustvuje nekoliko Nemaca koji kontrolišu isporuke municije i snabdevanja. [...] '''Oni su jedini stvarno korisni saborci''' [podvučeno u originalu — prim.]. Jedino od njih dolaze korisna obaveštenja o neprijatelju. [...] Jedan četnički komandant odaje utisak potpuno pouzdanog saborca, koji je i neprijateljski nastrojen prema Englezima. [...] Četnici su vrlo častoljubivi i drago im je kada Nemci primete njihove podvige. [...] Podoficir Bartl poznaje lično vojvodu Đujića. Đujić mu šalje čak i sopstvene naredbe u vezi s područjem [[Donji Lapac|Lapca]]. [Najbolja taktika protiv partizana sastoji se u upotrebi specijalnih jedinica] i kombinovanju četnika u jedinice snage jednog bataljona sa jednim nemačkim vodom sa radio stanicom i, po mogućstvu, teškim oružjem.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=195&broj=793 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000784.] <br /> ({{jez-njem|"Ic–Aussenstelle der 373. (kroat.) Div. – Uffz. Bartl. </br> Sehr gute Zusammenarbeit mit Cetniks. (1. Lika–Korps Sitz Gracac.) Kein unmittelbarer Einfluss Djuic. Direkte Führung durch Ic–Aussenstelle. Bei Cetnik–Einsatz nehmen meist einige deutsche Soldaten teil. Dadurch Kontrolle der Munitions– und Verpflegungslieferung gewährleistet. "Kroatische Kampfgemeinschaft" bezeichnet Bartl nur als Ausdruck im deutschen Schriftverkehr. Cetniks können diesen Begriff nicht und würden bei Bekanntgabe feindselige Haltung einnehmen. Cetniks sind die einzigen brauchbaren Mitkämpfer. Diese allein liefern auch brauchbare Feindmeldungen. </br> Kurze Rücksprache mit einem örtlichen Cetnik–Führer ergab den Eindruck eines absolut zuverlässigen, sogar englandfeindlichen Mitkämpfer. </br> Cetniks sind sehr ehrgeizig und sehen es gerne, wann ihre Taten von Deutschen beobachtet werden. Geschriebenes Wort (Flugblätter) gilt bei ihnen wenig. Das gesprochene Wort ist alles. Gute Flüsterpropaganda hat grossen Einfluss. </br> Von Invasion sprechen Cetniks kaum. </br> Uffz. Bartl kennt den Vojvoden Djuic persönlich. Djuic schickt ihm sogar die den Raum Lapac berührenden eigenen Befehle. </br> Auf die Frage, wie man nach seiner Ansicht der kommunistischen Banden Herr werden könne, antwortete Uffz. Bartl: "Durch andauerndes Jagen mit kleinen Jagdkommandos (Kleinkrieg nach Bandenart), durch Einsatz von Tarneinheiten und durch Zusammenfassen der Cetniks in Batl.–Stärke, dabei etwa 1 deutscher Zug mit Funk und möglichst mit schweren Waffen." </br> Uffz. Bartl macht einen sehr guten Eindruck, scheint sich aber doch sehr viel zuzutrauen, wenn er behauptet, er könne die gesamten Djuic–Cetniks dahin bringen, wo wir sie haben wollen, falls er an die entsprechende Stelle gesetzt werden wurde."}})</ref>}} Visoka ocjena za doprinos četničkih formacijâ s teritorije marionetske NDH ratnim naporima njemačkog okupatora data je 25. jula 1944. godine i od strane nadležnih instanci iz [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]]: {{izdvojeni citat|Hrvatska: [...] Četnici su, s obzirom na vlastitu slabost, naši prirodni saveznici u borbi protiv komunizma. '''Samo se oni bore'''! “Hrvatska borbena zajednica” postoji samo na papiru.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=716&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000707.] </br> ({{jez-njem|"Cetniks unter Berücksichtigung eigener Schwäche im Kampf gegen Kommunisten unsere natürlichen Verbündeten. Sie allein kämpfen! "Kroatische Kampfgemeinschaft" steht nur auf dem Papier."}})</ref>|Zabilješka sa sastanka od 25. jula 1944.}} U izvještaju od 11. avgusta 1944, nakon proputovanja koje je Vojni zapovjednik Jugoistoka poduzeo u zoni odgovornosti V SS brdskog korpusa na teritoriju NDH, o tamošnjim četnicima te suradnji s njima kazano je: {{izdvojeni citat|Dobro iskorištavanje četničkih komandanata. Zahtjev za premještaj [[369. legionarska divizija|369. pješadijske divizije]] zbog sve češćih incidenata između četnika, o čijoj suradnji divizija apsolutno ovisi, i hrvatskih pripadnika divizije. 369. pješadijska divizija se sastoji od otprilike 70% Hrvata. Zapovjednik divizije napominje da se najmanje 40% njih smatra nepouzdanim.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=192&broj=445 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000440.] <br /> ({{jez-njem|"Gute Ausnutzung der Cetnikführer. Antrag auf Herauslösung der 369.I.D. da sich Zwischenfälle zwischen Cetniks, auf deren Zusammenarbeit Division unbedingt angewiesen, und kroat.Div.Angehörigen mehren. (Siehe Ic–Bericht). 369.I.D. besteht aus ca. 70 % Kroaten. Div.Kdr. bemerkt, dass hiervon minderstens 40 % als unzuverlässig anzusehen sei."}})</ref>|Izvještaj o posjeti OBSO-a zoni odgovornosti 5. SS brdskog korpusa od 7. do 11. avgusta 1944. godine (11.8.44).}} Major Adolf von Ernsthausen je bio zapovjednikom 392. artiljerijske pukovnije iz sastava [[392. legionarska divizija|392. (hrvatske) pješačke divizije]], jedne od tri njemačko-hrvatske divizije (pored [[369. legionarska divizija|369. legionarske divizije]] i [[373. pješadijska divizija|373. pješadijske divizije]]). Kao veteran [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] sa iskustvom ratovanja na [[balkanskom bojištu]], major von Ernsthausen biva upućen [[1944]]. godine u okupiranu Jugoslaviju. Von Ernsthausen će [[1959]]. godine objaviti ratne memoare pod naslovom ''Die Wölfe der Lika. Mit Legionären, Ustaschi, Domobranen und Tschetniks gegen Titos Partisanen. Erlebnisse in Kroatien 1944'' (“Vukovi [[Lika|Like]]. Sa legionarima, ustašama, domobranima i četnicima protiv Titovih partizana. Doživljaji u Hrvatskoj 1944.”).<ref>[https://winkelried-verlag.de/buecher/landser-am-feind/744/die-woelfe-der-lika Winkelried Verlag: Adolf von Ernsthausen, Die Wölfe der Lika]</ref><ref>[https://www.booklooker.de/B%C3%BCcher/Adolf-von-Ernsthausen+Die-W%C3%B6lfe-der-Lika-Mit-Legion%C3%A4ren-Ustaschi-Domobranen-und-Tschetniks-gegen/id/A02Iwx5I01ZZ3 Ernsthausen, Adolf von — Die Wölfe der Lika. Mit Legionären, Ustaschi, Domobranen und Tschetniks gegen Titos Partisanen. Erlebnisse in Kroatien 1944 — Landser am Feind, Band 5 (www.booklooker.de)]</ref> O sveobuhvatnoj saradnji Dobroslava Jevđevića s okupacionim vlastima bio je general Mihailović, u više navrata, obaviješten i od strane Jovanke Krištof (pseudonim »Mira«), četničke obavještajke u [[Slovenija|Sloveniji]]. U veoma opširnom izvještaju od 29. juna 1944, Krištof o Jevđeviću (pseudonim »Aero«) daje nedvosmislenu ocjenu: „Aero je drugi [[Milan Nedić|Nedić]].“<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_198.htm Izveštaj obaveštajnog organa od 29. juna 1944. Draži Mihailoviću o stanju četničkih organizacija u Sloveniji, Hrvatskom primorju, Gorskom kotaru i Lici i saradnji sa nemačkim okupatorima]</ref> Pored toga, Krištof karakteriše Jevđevića kao „vrlo kompromitovanu osobu“ (najprije zbog „jakog sudelovanja sa okupatorom“), te zaključuje da ovaj ne bi mogao organizovati četničku ilegalu. Iz izvještaja Krištof može se zaključiti kako su vojvoda Dobroslav Jevđević i kapetan [[Dušan Đaković]], komandant 4. brigade iz sastava Ličko-kordunaške oblasti JVuO, bili podređeni okupatoru i suštinski i u simboličkoj ravni: {{izdvojeni citat|Odred u Ab.[aciji, tj. [[Opatija|Opatiji]] — prim.] likvidiran. 19 ljudi otišlo u [[Postojna|Postojnu]], a 10 ih ide u Nem.[ačku] kom. na [[Rijeka|Reci]], gde će služiti kao [[Gestapo]]. Tu će biti sa njima i Aero i kap. Đak., pa čak i r. stanica. [...] Svi su ti odredi pod Nem. kom. i bez međusobne veze, razbacani po [[Istra|Istri]], da se pokaže celom narodu, kako su Srbi Nem. sluge. Plaćeni su — vojnici 360 L.[ira] mesečno, podnar. 450 naredn. 525 podpor. mislim 3.000 a kap. Đak. 5.800 L. [...] U Josipdol je poslao Aero 11 ljudi, navodno da osnuju tamo četničku komandu. Međutim ti su ljudi Nem. tajna policija, a od četnika iz šume, koji su im dolazili u vezi, da je to četn. komanda, napravili Nem. radni bataljon, koji vode Nem. Tu je oko 40 ljudi, ostali su prestali dolaziti kad su videli šta se sa ovima desilo. [...] Kud ćemo veće poniženje za našu vojsku nego da komanduje Nem. poručnik našem kapetanu, pa i vojvodi, samo sreća, da je taj vojv. surogat, inače propadosmo od bruke... Sve ove i slične akcije vodi kap. Đaković, naravno pod komandom Nem. poručnika. Odluke o njima donosi Aero u dogovoru sa Nem. Upravo je gnusno gledati, kako se obojica klanjaju pred Nem. potpor. i por., pa kaplarima. Đak. sve pozdravlja fašistički uzdignutom rukom, a Aero samo veće činove oficire, inače našim pozdravom. [...] U Lici saradnja sa okupatorom je na čisto drugoj bazi — tamo mora okupator popuštati, jer inače odoše ljudi u šumu, a vođe su potpuno Nem. sluge i nemaju kamo bežati. [...] '''U krvi im je šurovanje sa okupatorom, a nama prikazuju kako vode vele politiku i kolike žrtve za narod s tim pridonašaju — dok u stvari nisu ništa drugo nego ponizne Nem. sluge'''. [...] Potrebno je već jednom započeti sa ozbiljnim i poštenim radom, jer će nas katastrofa preteći. Saradnju sa okupatorom trebalo bi napraviti na čisto drugoj bazi i ne sme biti vidna. Bar ovde.}} Na drugoj strani, Jovanka Krištof izdvaja kao pozitivan primjer vojvodu Momčila Ðujića: „Ovi ljudi ovde vide jedini spas u vojv. Đujiću, jer ga smatraju poštenim i iskrenim borcem za našu stvar. Isto ima org. dobro sprovedenu. Pljačkati i krasti ne dozvoljava o čemu su se uverili iz njegove prop. gde su imena poubijanih ljudi zbog nediscipline i raznih prekršaja. To ljudima imponira — pošten rad i samo to žele, a i zaslužuju, jer ih nepoštenje tuče već 3 1/2 god. I pored svega toga, ostali su verni našoj ideji. Isto saradnja sa okupatorom je na čisto drugoj bazi i ne vodi se trgovina sa ljudima, kao ovde. Ovo vodstvo se jako boji Đujića i gaji mržnju prema njemu zato hoće ljudima dokazati, da Đujić nema ništa odnosno samo par sto vojnika bez oružja koji kao čudo gledaju mitraljez. A isto, da su pod Nem. kao ovi ovde.“ U pokušaju da prebaci teret odgovornosti za sopstvenu kolaboraciju s okupatorom na komandanta Dinarske divizije JVuO, vojvoda Jevđević piše Mihailoviću 8. avgusta 1944. godine: „Garantujem i imam stotine dokaza da trupe Đujića u velikom delu stoje u tešnjoj vezi od mene, ali to niko ne vidi. Vi bi se začudili, kad bi vam sve ispričao kakve mi izveštaje pokazuju Nemci o svojim vezama sa našim jedinicama, naročito kod [[Uroš Drenović|Drenovića]] i ostalih, prebacujući mi da ih mi sabotiramo i podmuklo rušimo.“<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 156, reg. br. 51/1—1.</ref> I u izvještaju od 10. avgusta 1944, Jovanka Krištof je upozorila Mihailovića na činjenicu da se [[Lika|lički]] četnici pod komandom vojvode Jevđevića nalaze u [[Istra|Istri]] u službi okupatora, kao i da su pred [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička partija|nacistima]] (»broj 11«) dužni salutirati [[Rimski pozdrav|fašističkim pozdravom]]: {{izdvojeni citat|Kolben [potpukovnik [[Karl Novak]] — prim.] se povratio 3 ov. meseca. Zgrozio se nad ovim radom. Nije mogao svega verovati kad su mu referisali oficiri i vojnici, dok nije neke stvari i na vlastite oči video. Mislim, da je dosta ako Vam kažem da stalno uzdiše i govori pri svakoj prilici: »Jadni Čiča, kako ga upropastiše, zar [[Vermaht]] i [[Gestapo]], da predstavlja Čičinu vojsku.« Prebleđuje slušajući i gledajući ovo. 3. mu referiraše četnici da su dobili naređenje da moraju svi nacistički pozdravljati. A jučer se sam uverio da ima oficira, koji profaniraju našu uniformu, te u njoj putuju iz [[Postojna|Postojne]] u Trst i daju povoda komun. za prop. Isti oficir Korać je tako i u Ab.[aciju] došao samo da je još imao natpis na rukavu i kapi »Lika« što po naređenju moraju svi u Postojni nositi. Ja sam ga napala zbog toga, a isto tako i Jovanovog brata, te su jučer svi na putu skinuli te sramotne natpise. [...] Čujem da Jovan sad ostaje kod Vas. Neka Vam ispriča kako su part.[izani] u okolici Post.[ojne] natiskali plakate o četn. banditima sa natpisom »Lika« na rukavu i kapi, koji su pljačkali selo sa br. 11 i odveli x ljudi i t.d. [...] Nadam se da će sad sigurno uspeti četnicima, da se odele od br. 11. Samo mnogi su od njih mišljenja da su ovim radom upropas[ti]li i ovde i Liku.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_21.htm Izveštaj Jovanke Krištof od 10. avgusta 1944. Draži Mihailoviću o stanju ličkih četnika u Istri, njihovoj saradnji sa Nemcima i ponašanju Dobrosava Jevđevića u vezi sa problemom vraćanja četnika u Liku]</ref>}} === Borbe pod nemačkom komandom u Srbiji (1944) === {{main|Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|Topličko-jablanička operacija}} [[File:Nemci predaju minobacač četnicima.jpg|thumb|Nemci predaju minobacač četnicima u Srbiji 1944.]] {{Quote box | citat = „D.M.-bande dosada nisu nikad napale okupacione trupe.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1115&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 001111: Izvještaj o bandama u okolini katarakti Dunava (bez datuma, približno mart 1944).] <br /> ({{jez-njem|"Bisher haben die D.M.Banden die Besatzungstruppen noch nie angegriffen."}})</ref> | izvor = Nemački izvještaj o četnicima u okolini katarakti Dunava od marta 1944. | width = 40% | align = right}} {{Quote box | citat = „Titove bande imaju se napasti i uništiti, odn. zarobiti. Pristalice D.M.-a (četnici) ne smatrati neprijateljima.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1264&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 001260: Naredba 923. Landeschuetzen-bataljonu za akciju „Dunav“ (29. Juli 1944.).] <br /> ({{jez-njem|"Angetroffene Titobanden sind anzugreifen und zu vernichten bzw. gefangen zu nehmen. DM—Anhänger (Cetniks) sind nicht als Feind anzusehen."}})</ref> | izvor = Naredba 923. Landesschuetzen-bataljonu za akciju „Dunav“ od 29. jula 1944. | width = 40% | align = right}} Kad je sredinom marta 1944. operativna grupa sastavljena od [[Druga proleterska divizija NOVJ|Druge]] i [[Peta krajiška divizija NOVJ|Pete divizije]] NOVJ iz [[Sandžak]]a [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|prodrla u zapadnu Srbiju]], nesuglasice između četnika i Nijemaca u Srbiji potisnute su u drugi plan. Trupe sastavljene od jedinica [[Vermaht]]a i [[Vafen-SS|SS]], korpusâ JVUO, bugarskog okupacionog korpusa, [[Srpska državna straža|SDS]], [[Srpski Doborvoljački Korpus|SDK]] i [[Ruski Zaštitni Korpus|Ruskog zaštitnog korpusa]] pod objedinjenom nemačkom komandom generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] funkcionisale su kao jedinstvena operativna grupa u [[Operacija Kamerjeger|operaciji »Kammerjäger«]]. Kod nadležne je četničke komande majora [[Neško Nedić|Neška Nedića]] bio akreditovan nemački kapetan Vajel kao oficir za vezu. Zajedničke operacije trajale su nešto duže od dva meseca.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_57.htm Izveštaj Vojnoupravnog komandanta jugoistoka od 13. maja 1944.]</ref> Kao znak otopljavanja odnosa na liniji četnici–okupator, nakon unilateralnog raskidanja (sa njemačke strane) [[Ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta|sporazuma potpisanih]] u zimu 1943/1944. godine te organiziranja [[Operacija Treibjagd|operacije »Hajka«]] protiv [[Nikola Kalabić|Kalabićevih]] četnika, u drugoj polovini marta 1944. upriličen je sastanak komandanta Drugog ravnogorskog korpusa kapetana [[Predrag Raković|Predraga Rakovića]] sa oficirom [[Schutzstaffel|SS]]-a Biermannom, inače njemačkim zapovjednikom [[Čačak|Čačka]]. Tom prilikom je kapetan Raković garantovao „da ne postoje ni najmanje namere da se planira opšti ustanak ili da se sprovedu sabotažne akcije“ protiv Nijemaca, odnosno da će „na teritoriji Srbije“ iznova nastupiti primirje. U Mihailovićevo ime, četnički komandant je iskazao spremnost „za borbu protiv komunista i izvan Srbije, uz isporuke municije“, a nije čak odbacio ni mogućnost angažovanja „na drugim evropskim frontovima“.<ref>[https://web.archive.org/web/20221206140940/https://znaci.org/00001/4_14_3_269.htm Izveštaj Feldkomandanture u Čačku od 25. marta 1944. komandantu Jugoistoka o pregovorima sa komandantom 2. ravnogorskog korpusa]</ref> U izvještaju Komandi Jugoistoka, [[obersturmführer]] Biermann navodi da Draža Mihailović od njemačke strane očekuje diskretnost u održavanju kontakata, naročito stoga što bi srpske kvislinške vlasti u JVuO mogle vidjeti konkurenciju: {{izdvojeni citat|Kapetan Raković mi je kazao lično, takoreći u povjerenju kao prijatelju, da sve što mi je do sada rekao i sve što sam ja zapisao, on rekao po nalogu Draže Mihailovića, s kojim je imao svakodnevnu radio-vezu i od koga je dobivao stalna uputstva o predmetu prethodnih razgovora. Pritom me uvjerava da će sa strane Mihailovića, naravno, sve biti demantirano, ukoliko se o sadržaju razgovorâ ponovno dozna u [[Beograd|beogradskim]] krugovima ([[Milan Nedić|Nedić]], [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]]). Sasvim je prirodno da ovi krugovi pokušavaju svim sredstvima osujetiti sporazum između njemačke okupacijske vlasti i Draže Mihailovića, jer trenutno su oni legalni predstavnici srpskog naroda te bi možda mogli strahovati za svoje pozicije. Pregovore između DM–pokreta i njemačkih vlasti ovi bi krugovi odmah iskoristili u propagandne svrhe i predstavili ih kao kraj ili slabost DM–pokreta.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=281&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000268—000269.] <br /> ({{jez-njem|"Hauptmann Rakovic sagte mit persönlich, sozusagen vetraulich zu einem Freund, dass alles, was er mir bisher gesagt und ich aufgeschrieben habe, von ihm im Auftrage von DM gesagt worden sei, mit dem er tägliche Funkverbindung habe und von dem er laufend Anweisungen für den Stoff der bisherigen Besprechungen erhalten habe. Er versichert mir gleichzeitig dass selbverstandlich von DM–Seite alles abgestritten werde, falls wieder der Inhalt der Besprechungen in Belgrader Kreisen (Nedic, Ljotic) bekannt werde. Es sei zu natürlich, dass diese Kreise mit allen Mitteln eine Verständigung zwischen der deutschen Besatzungsmacht und DM zu hintertreiben versuchen, denn sie seien ja gegenwärtig die legalen Vertreter des serbischen Volkes und müssten evtl. um ihren Posten fürchten. Verhandlungen der DM–Bewegung mit deutschen Behörden würden sofort von diesen Kreisen propagandistisch aufgeschlachtet und als Ende bezw. Schwäche der DM–Bewegung hingestellt."}})</ref>|Njemački izvještaj od 25. marta 1944. o pregovorima šefa [[Sicherheitsdienst]]a u Čačku obersturmführera Biermanna sa kapetanom [[Predrag Raković|Predragom Rakovićem]], komandantom 2. ravnogorskog korpusa JVuO}} Kapetan Predrag Raković, jedan od glavnih četničkih komandanata zaduženih za održavanje [[Saradnja četnika sa Nedićevom vladom|veze s Milanom Nedićem]] i Nijemcima, ponovo se sastaje sa Biermannom u Čačku 26. aprila.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=331&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000314.]</ref> Raković je tada naveo da mu je general Mihailović povukao punomoć za obavljanje poslovâ s Nijemcima i da zbog toga na ovom sastanku ne sudjeluje kao njegov predstavnik. Očigledno da je Draža Mihailović bio sasvim upoznat sa ovim kontaktima i davao je za njih odobrenja, dok je Raković održavao kontakte i obavljao poslove s Nijemcima, iako su mu ovlaštenja bila povučena.<ref>[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]</ref> Ubrzo je uslijedilo potčinjavanje Rakovićevog Drugog ravnogorskog korpusa JVuO (kao i Javorskog korpusa pod komandom majora [[Radomir Cvetić|Radomira Cvetića]]) njemačkim trupama u jugozapadnoj Srbiji, što se može zaključiti iz jednog izvještaja Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka s početka aprila 1944: {{izdvojeni citat|Cvetićevi četnici osiguravaju lijevi bok grupe Jug i izviđaju u pravcu [[Golija|Golije]] od Drinića ka sjeveru. Zadatak Rakovićeve grupe nepromijenjen.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&roll=256&broj=413 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000408—000409.] </br> ({{jez-njem|"Die Cvetic–Cetniks sind zum Schutz der linken Flanke der Angriffsgruppe Süd und zur Aufklärung über das Golija–Gebirge über Dramici nach Norden vorzuführen. Auftrag für Rakovic–Cetniks bleibt unverändert."}})</ref>|Izvještaj opunomoćenog komandanta Jugoistoka svim potčinjenim jedinicama za 3. april 1944. godine}} U dnevnom izvještaju iz Komande Jugoistoka za 18. april 1944, predviđa se koji će sektor zauzeti jedinice pod Rakovićevom komandom u vrijeme izvođenja operacije »Kammerjäger«, kojom prilikom je okupator s uspjehom osujetio [[Drugi prodor NOVJ u Srbiju|drugi prodor NOVJ u Srbiju]]: {{izdvojeni citat|Rakovićeva grupa dobila zadatak da postavi osiguranja prema jugu na sjevernoj obali Studenice.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=514&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000510.] <br/> ({{jez-njem|"Unternehmen Kamerjägger. II. Eigene Lage: </br> F/ Cetnik–Gruppe Rakovic erhielt Auftrag zur Abschirmung nach S gegen Feind auf dem nördl. Studenica–Ufer."}})</ref>|Dnevni izvještaj opunomoćenog komandanta Jugoistoka tokom operacije Kammerjäger, 18. april 1944.}} Iz jednog razgovora na visokom nivou (prisutni: general [[Hans Felber]], vojni zapovjednik Jugoistoka i [[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova), održanom 11. aprila 1944. godine, može se nazrijeti koliko su okupacioni dužnosnici bili zadovoljni saradnjom sa četnicima i ostalim [[Kolaboracija|kolaboracionističkim]] snagama na [[Balkan]]u: {{izdvojeni citat|Neubacherovo mišljenje o vrijednosti srpskih formacijâ: [[Srpska državna straža|SDS]] loša, Hipo (pomoćna policija) isto, [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]] dobar, četnici veoma različito. U Crnoj Gori se dobro tuku [[Crnogorski dobrovoljački korpus|dobrovoljci pod njemačkim vođstvom]]. Kosovski Albanci se bore s nama. Evzoni u Grčkoj nijesu za odbranu obale, ali su korisni u unutrašnjosti zemlje i sigurno neće pucati na nas.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=462&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000458.] <br/> ({{jez-njem|"Auffassung Neubacher über den Wert der serbischen Verbände: SSW schlecht, Hipo desgleichen, SFK gut, Cetniks sehr unterschiedlich. In Montenegro schlügen sich die Freiwilligen unter deutscher Führung gut. Die Kosovoalbaner kämpfen mit uns. Evzonen in Griechenland sind nichts für Küstenverteidigung, brauchbar wohl aber im Innern des Landes, werden bestimmt nicht auf uns schiessen."}})</ref>|Vojni zapovjednik Jugoistoka (Razgovor Felber-Neubacher, 11. april 1944.)}} U izvještaju Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala Hansa-Gustava Felbera (u odjeljku naslovljenom „Stanje kod neprijatelja“), sačinjenom 22. aprila iste godine, ambivalento držanje jedinicâ JVuO prema okupatorskim vlastima smatra se glavnom karakteristikom četničkog pokreta u Srbiji: {{izdvojeni citat|Srbija: <br /> Pokret DM je podijeljen unutar sebe. Dok se neki aktivno bore na strani njemačkog Wehrmachta protiv komunista — a da nijesu odustali od temeljnih rezervi prema svakom okupatoru — manje bande DM u centralnoj i istočnoj Srbiji spremne su činiti štetu. Izvještaji koji se stalno pojavljuju o pregovorima Draže Mihailovića i Tita nijesu potvrđeni i takođe se doimaju nevjerovatnim.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&roll=256&broj=556 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000552.] <br /> ({{jez-njem|"Die DM–Bewegung ist in sich aufgespalten. Während ein Teil aktiv an der Seite der deutschen Wehrmacht gegen die Kommunisten kampft – ohne dadurch die grundsätzlichen gegen jeden Okkupator vorhandenen Vorbehalte aufgegeben zu haben – treiben kleinere DM–Banden in Mittel–und Ostserbien nach wir vor ihr Unwesen. Immer wieder auftauchende Meldungen über Verhandlungen zwischen DM und Tito bestätigen sich nicht und erscheinen auch unglaubwürdig."}})</ref>|Izvještaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka o stanju u periodu od 16. marta do 15. aprila 1944. godine}} 12. aprila 1944. godine, pukovnik [[Jevrem Simić]] izdaje jednom četničkom nižem oficiru objavu o kretanju na terenu brigade kojom komanduje, kako bi ovaj mogao što efikasnije uništavati jatake i simpatizere [[Narodnooslobodilački pokret|NOP]]-a: {{izdvojeni citat|OBJAVA Za G. Milića Majstorovića p.poručnika, komandanta II bataljona III leteće kosmajske brigade, koja mu se izdaje s tim da može slobodno da se kreće sam ili sa svojom vojskom po terenu koji je ugovoren sa našim saveznicima Nemcima i Bugarima i da u ime Kralja Petra II Karađorđevića oduzima svu rekviziciju i kolje sve partizanske jatake i simpatizere zbog čega će dobiti čin majora.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_115.htm Objava komandanta četničke oblasti u Srbiji od 12. aprila 1944. komandantu 2. bataljona 3. kosmajske brigade za nesmetano kretanje od okupatora i klanje simpatizera narodnooslobodilačkog pokreta]</ref>}} 1. maja 1944. godine, u dnevnom izvještaju Vojnoupravnog zapovjednika Jugoistoka, koji potpisuje načelnik štaba general [[Kurt Geitner]], navodi se cifra od nekoliko hiljada pripadnika JVuO koji pomažu okupatoru u zaustavljanju ofenzive NOVJ: {{izdvojeni citat|Srbija — Stanje u sopstvenim redovima: </br> Borbena grupa Weyel: 500. SS padobranski lovački bataljon, sa otprilike 1.000 četnika, odbacio je neprijatelja kod [[Seča Reka|Seče Reke]] (6 km zap. od [[Kosjerić]]a) i sa manjom borbenom grupom vrši napad na neprijatelja kod Varde. Izbrojano 10 mrtvih neprijatelja; vjerovatni veći gubici. [...] </br> Četnici su raspoređeni duž linije [[Požega]]—Kosjerić—[[Ražana]]—[[Povlen]], sa ukupnom jačinom od približno 5.000 ljudi. Pojedine grupe su poslale oficire za vezu. Draža Mihailović, koji je preuzeo jedinstveno zapovjedništvo, namjerava uspostaviti radio-vezu s njemačkom komandom.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=673&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000669—000670.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien. Eigene Lage. </br> B. Kampfgruppe Weyel. Fg.Abt. 696 bis Kostojevici an Straße 4 OSO Rogacica durchgestossen. SS–Fallschirmjäger–Btl. hat mit etwa 1000 Cetniks Feind bei Sjecareka [sic!] (6 W Kosjerici) geworfen und steht mit einer schwächeren Kampfgruppe im Angriff gegen Feind bei Varda. 10 gezählte Feindtote, weitere Feindverluste wahrscheinlich. </br> F. Cetniks stehen im allg. Linie Pozega–Kosjerici–Razana–Povlen in Gesamtstärke ca. 5000 Mann. Einzelen Gruppen haben V.Offz. abgestellt. DM., der Gesamtführung übernommen hat, will Funkverbindung zu deutschem Kommando herstellen."}})</ref>}} U monografiji “Četnici u Drugom svjetskom ratu 1941—1945” [[Jozo Tomašević]] zaključuje: „Ne mogu ipak dati nikakvu potvrdu toj slutnji da je Mihailović održavao direktnu radio-vezu s Nijemcima, a uzimajući u obzir njegov način ponašanja u cijelom ratu, malo je vjerojatno da jest.“<ref>[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]</ref> Međutim, Hermann Neubacher svjedoči u memoarima kako je, makar tokom nekoliko dana u zimu [[1945]], održavao izravnu radio-vezu s Mihailovićevim štabom.<ref>Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN — Službeni list SCG, Beograd, 2005, str. 161—162.</ref> U ratnom dnevniku Vojnog zapovjednika Jugoistoka od 2. maja 1944, sa pohvalom se ističe kooperacija onih snagâ JVuO u zapadnoj Srbiji koje sačinjavaju taktički sklop pod komandom majora [[Ericha Weyela]]: {{izdvojeni citat|Borbena grupa Weyel: SS padobranski lovački bataljon, zajedno sa četnicima, razbio [[Peta krajiška divizija|Petu diviziju]] kod Varde. Veliki neprijateljski gubici. Četnici su postrijeljali sve zarobljenike. Brojke će biti objavljene naknadno.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=677&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000673.] <br /> ({{jez-njem|"Kampfgruppe Weyel. SS–Fallschirmjägger–Btl. hat mit Cetniks bei Varda Tross[?] der 5.Div. zerschlagen. Hohe blutige Feindverluste. Cetniks haben sämtl. Gefangene erschossen. Zahlen werden nachgemeldet."}})</ref>}} U izvodu iz ratnog dnevnika generala Hansa-Gustava Felbera za 3. maj 1944. godine, navodi se da je načelnik štaba Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka general Kurt Geitner išao u posjetu njemačkim trupama na ratištu u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]]: {{izdvojeni citat|(3.5.44) 6,00: Putovanje do Parišta [svakako je riječ o [[Donje Vardište|Vardištu]] — prim.] zbog razgovora sa majorom Weyelom i nekim četničkim vođama o formiranju zajedničkog štaba za borbu protiv komunista. Povratak za Beograd 3. maja u 15 časova.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=807&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 000803.] <br /> ({{jez-njem|"3.5.44 6.oo Uhr Fahrt nach Pariste zur Besprechung mit Major Weyel und einigen Cetnik–Führern über Bildung eines gemeinsamen Stabes zur Bekämpfung der Kommunisten. Rückkehr nach Belgrad am 3.5., nachmittags 15.oo Uhr."}})</ref>|Ratni dnevnik Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka, 3. maj 1944. godine}} Kolike je razmjere poprimila kolaboracija četnikâ Draže Mihailovića sa njemačkim Wehrmachtom i srpskim kvislinškim jedinicama u proljeće 1944. godine, postaje očigledno i iz navodâ u izvještaju Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 13. maja, u kom su snage JVuO ubrojane u vlastite formacije: {{izdvojeni citat| I. Sopstvene snage A) Grupa “Holman” 696. bat. feldžand. krenuo je jutros sa četnicima u napad duž puta Nova Varoš — Ljubiš. 11/4. p. “Brand.” na maršu Sjenica — Maskova. Komandno mesto grupe “Holman” — Nova Varoš. I I/4. p. “Brand.” na maršu Užice — Ivanjica — Maskova. B) Grupa “Vajel” Napad Severne četničke grupe na jakog neprijatelja jugoistočno od Rožanstva nije uspeo uprkos visokih gubitaka i na strani četnika i na strani neprijatelja, pa će jutros biti ponovljen sa I/“Brand.”. Podređeni 1. bataljon 63. puka u obezbeđenju na visovima između Čajetine i Rožanstva. C) 24. bug. div. I I /64. nije uspeo u noći 11/12. 5. da kod Mokre Gore spreči neprijateljske zaštitnice da izmaknu ka jugu. Danas je sa 1/1. srp. puka i 1.000 četnika počelo čišćenje prostora Semegnjevo — Čajetina. 8. bataljon teških mitraljeza na maršu Požega — Arilje. 11/63. biće naknadno privučen. D) Grupa “Tatalović” Srpski dobrovoljački korpus uključio se kod Ljubovije u borbe na hrvatskoj obali Drine i prihvatio četnike koji su se povlačili. Kod Rogačice 4 prebeglice.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_57.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 13. maja 1944. Vrhovnoj komandi Vermahta o borbama sa 2. i 5. NOU divizijom na komunikaciji Užice — Višegrad]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=736&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000732—000733.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien. II. Eigene Lage. </br> A) Gruppe Hollmann. Fg.Abt.696 heute morgen mit Cetniks zum Angriff entlang Str. Nova Varos–Ljubis angetreten. II./4.Brdbg. auf Marsch Sjenica–Maskovo. Gefechtsstand Gruppe Hollmann Nova Varos. III./4.Brdbg. auf Marsch Uzice–Ivanjica–Maskovo. </br> B) Gruppe Weyel. Angriff nördl. Cetnik–Gruppe gegen starken Feind SO Rozanstvo drang bei hohen Cetnik–u. Feindverlusten nicht durch und wird seit heute morgen mit I./Brdbg. wiederholt. Unterstelltes I./63 sichert auf Höhen zwischen Cajetina u. Rozanstvo. </br> C) 24.bulg.Div. III./64 konnte in der Nacht 11./12.5. bei Mokra Gora Ausweichen feindl. Nachhuten nach S nicht verhindern und tritt heute mit I./Serb.Rgt.1 u. 1000 Cetniks zur Säuberung des Raumes Semegnjevo–Cajetina an. 8.sMG.Btl. auf Marsch Pozega–Arilje. II./63 wird nachgezogen. </br> D) Gruppe Tatalovic. Bei Ljubovija griff SFK in Kämpfe auf kroat.Drina–Ufer ein u. nahm ausweichende Cetniks auf. Bei Rogacica 4 Überläufer."}})</ref>}} U istom izvještaju je prenijeta i sljedeća informacija: {{izdvojeni citat|Prema pouzdanom izvoru, četnički komandant [[Dragoslav Račić|Račić]], koji je učestvovao u borbi protiv Grupe “[[Milutin Morača|Morača]]” u [[Valjevo|valjevskom]] kraju, zatražio je da se vrati u svoje dotadašnje operacijsko područje, jer ne želi više da se „prlja“ saradnjom sa okupatorom.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=736&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000732.] <br /> ({{jez-njem|"Nach s.Qu. hat Cetnikführer Racic, der im Kampf gegen Gruppe Moraca im Raume Valjevo beteiligt war, die Rückkehr in sein bisheriges Einsatzgebiet beantragt, da er sich durch Zusammenarbeit mit der Okkupator nicht länger "beschmutzen" wolle."}})</ref>}} Istog dana, u izvještaju koji je poslao Glavnom komandantu Jugoistoka feldmaršalu [[Maximilian von Weichs|von Weichsu]], general Felber zapaža kako formiranje ''Borbene grupe Weyel'' označava novu etapu u četničko-njemačkim odnosima s ciljem saradnje u borbi protiv NOVJ, koja u tom obimu nije bila izvodiva u prethodnom periodu: {{izdvojeni citat|Utisak o upotrebljivosti pojedinih potčinjenih narodâ i jedinicâ: [...] Četnici uvjeravaju da će se uzdržati od bilo kakvog neprijateljstva prema njemačkim trupama i da će učestvovati u borbi protiv komunista do konačne pobjede. U operacijama četničke jedinice predvodi [[Neško Nedić]], a s njemačke strane major Weyel. Razgovori na bojnom polju pokazuju da su četničke vođe poput Kalabića i Rakovića spremne sarađivati sa Nijemcima. Kod ljudstva preovlađuje prijateljski pristup, uz samo nekoliko neprijateljskih lica. Naoružanje im je skromno; manjak mitraljeza. Situacija sa zalihama municije, kao i dosad, nejasna.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=727&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000723—000724.] <br /> ({{jez-njem|"2.) Eindruck über die Brauchbarkeit der einzelnen unterstellten Nationen und Verbände: </br> f) Cetniks versichern jede Feindseligkeit mit deutschen Truppen auszugeben und sich am Kampf gegen die Kommunisten bis zum Endsieg zu beteiligen. Leitung der Cetnik–Verbände durch Nesko Neditsch, deutscherseits durch Major Weyel. Besprechungen auf dem Gefechtsfeld zeigen, daß die Führer der Cetniks wie Kalabic und Rakovic gewillt sind, mit den Deutschen zusammenzuarbeiten. Unter den Leuten vielfach freundliches Entgegenkommen, nur zum Teil feindselige Gesichter. Ausrüstung mit Waffen mäßig, wenig Maschinenwaffen. Über Munitionslage nach wie vor Unklarheit."}})</ref>|Raport generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] feldmaršalu [[Maximilian von Weichs|Maximilianu von Weichsu]] od 13. maja 1944. godine}} Draža Mihailović je imenovao [[Milorad Mitić|Milorada Mitića]] za oficira za vezu između svojih jedinica i njemačke komande, kako bi saradnja četničkih komandanata sa okupatorom dobila organizovaniju formu. General Mihailović je preko kapetana Mitića dostavljao svoje zahtjeve njemačkoj komandi koja je snabdijevala municijom i hranom njegove jedinice, angažovane u borbi protiv NOVJ. Mitić je o situaciji na frontovima, o svome radu i o količini pomoći primljenoj od okupatora gotovo svakodnevno izvještavao generala Mihailovića. U depeši od 28. marta 1944, između ostalog, kapetan Mitić piše: {{izdvojeni citat|O nekoj akciji Bugara ili Br. 11 (šifra koja označava Njemce — nap.) protivu crvenih dublje na terenu nema ni govora. Doručak i večera su uvek u garnizonu. Ako se hoće uništenje komunista, onda to moramo mi da uradimo. Možemo da računamo na pomoć uzduž komunikacija, na municiju i avijaciju, mada ona ne može mnogo da pomogne. Ali moraju biti hitno bačene masovne snage i lično da vodite operacije, naravno kao 'siva eminencija', inače [[Peko Dapčević|Peko]] ode u Toplicu i dalje... Moral kod naših ljudi u reonima gde su prošli komunisti je mnogo opao. Sve veća sumnja u snagu naših i Br. 11 i sve veći respekt prema crvenima... Pred svim ovim mi ne možemo da zatvorimo oči. Ovoga puta opasnost je stvarno velika, skoro ogromna...<ref>AVII, arhivski fond Draže Mihailovića, S—X—57/2.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_62.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje KORPUSI DRAŽE MIHAILOVIĆA POLAŽU ISPIT PRED OKUPATOROM U SRBIJI]</ref>}} 18. aprila 1944. godine, glavni inspektor Vrhovne komande JVuO pukovnik Jevrem Simić izvještava generala Mihailovića da se kapetan [[Zvonimir Vučković]], komandant Prvog ravnogorskog korpusa, nalazi pod izravnom komandom njemačkih oficira: {{izdvojeni citat|Zvonkov odred pod komandom poručnika Nenadića zajedno sa Nemcima je u Negbini.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_120.htm Pismo delegata Vrhovne komande od 18. aprila 1944. Draži Mihailoviću o saradnji četnika sa nemačkim i bugarskim trupama u borbama protiv NOVJ u jugozapadnom delu Srbije]</ref>}} U telegramu od 20. IV 1944. pukovnik Simić piše generalu Mihailoviću: {{izdvojeni citat|Vučković sa 130 odabranih četnika stavio se pod komandu nemačkog poručnika Kerpera i nalazi se južno od Jasenova na Beloj Glavi.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 277, registarski broj 4/1—56.</ref><ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 99—100.</ref>}} Istog dana kada je došlo do formiranja ''Borbene grupe Weyel'' (28. april 1944), u dnevnom izvještaju Vojnoupravnog zapovjednika Jugoistoka zapisano je: {{izdvojeni citat|Srbija — I. Stanje kod neprijatelja: </br> A) Divizijska grupa “Morača” nalazi se sa istočnom kolonom u oblasti južno od Kosjerića u borbi sa vlastitim snagama i četnicima, koji su, navodno, bili lično vođeni od strane DM-a.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=632&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000628.] <br /> ({{jez-njem|"Tagesmeldung von 28.4.1944. </br> Serbien. </br> I. Feindlage. </br> A) Div.Gruppe Moraca steht mit O–Kollone im Raum S Kosjerici im Kampf mit eigenen Kräften u. Cetniks, die von DM angeblich persönlich geführt werden."}})</ref>}} U telegramu poslatom 5. maja 1944. godine generalu Mihailoviću, kapetan [[Neško Nedić]] piše o uspostavljanju fronta prema snagama NOVJ u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]], odnosno da je stvoren jedinstveni borbeni sklop koji sačinjavaju četnici, [[Srpski dobrovoljački korpus|srpski dobrovoljci]] i njemačke okupacione trupe: {{izdvojeni citat|Snage potčinjene meni prešle su trenutno u odbranu na liniji Bačevci—Kosjerić i to: valjevski korpus sa delom Nemaca drži levo obalu Graca u visini Lipa—Ravan. Juče su na ovom odseku odbijeni svi napadi komunista. Ajdačić sa delom Nemaca zatvara položaj Bukovi—Ražana. Na prostoru Ražana—Kosjerić ima jedan bataljon Nemaca. Brigada Negovanova kao rezerva drži Divčibare. Rakovićev korpus u Kosjeriću sa ofanzivnom ulogom. Moja težnja je da sa naslonom na Nemce, stvorim čvrstu odbranu linije Bačevci—Kosjerić, dok se snage ne prikupe i ne stvore preduslovi za uništavajući udar, a tada uništi prva, druga a potom peta divizija. U ovom cilju front ostaje prema drugoj diviziji danas u odbrani dok na ovu diviziju sa zapada napadaju jedan bataljon Nemaca i tri bataljona ljotićevaca a mi je dočekujemo. Prema petoj diviziji preduzima se napad danas sa angažovanjem.<ref>AVII, Ča, kut. 276, reg. br. 2/1—11.</ref><ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 100.</ref>}} U prvoj polovini maja 1944. godine, Vrhovna komanda JVuO je javljala o zajedničkim borbama četnikâ i Nijemaca širom okupirane Jugoslavije: „Naši i nemački delovi zatvorili put [[Užice]] — [[Kokin Brod]]. Isto tako zatvorena i [[Lim (rijeka)|Limska dolina]]. Od strane Nemaca i naših 2. maja počela ofanziva od [[Podgorica|Podgorice]]. Komunisti u oblasti [[Bijelo Polje|Bijelog Polja]]. Nemci u [[Šavnik]]u, [[Žabljak]]u i [[Brodarevo|Brodarevu]]. U [[Istočna Bosna|Istočnoj Bosni]] šesnaesta, sedamnaesta i tridesetšesta komunistička divizija pri uništenju od dve nemačke divizije.“ General Mihailović je naređivao i majoru Dragiši Rakiću (pseudonim »Gis-Gis«), komandantu Vojvodine JVuO, da pokuša dobiti municiju od okupatora, koristeći se pritom i srpskim kvislinškim strukturama, budući da je [[Banat]] formalno bio dijelom [[Vojna uprava u Srbiji|Nedićeve Srbije]]: „Postarajte se za nabavku municije kako ste predvideli. Iskoristite raspoloženje Nemaca u Banatu za jačanje naše organizacije. Isto tako iskoristite i Nacionalnu službu rada.“<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]</ref> 11. maja 1944, general Mihailović (pseudonim »Hans«) piše da je naredio »Viktoru« (major [[Mladen Mladenović]], komandant Čegarskog korpusa JVuO), »Hermanu« (potpukovnik [[Radoslav Đurić]], komandant Južne Srbije JVuO), »Orelu« (potpukovnik [[Dragutin Keserović]], komandant Rasinsko-topličkog korpusa JVuO) i »Minču« (major [[Branivoj Petrović]], komandant Deligradskog korpusa JVuO) da „iskoriste akciju“ okupatora protiv snaga NOVJ u [[Južna Srbija|južnoj Srbiji]], kao i da „na pogodan način“ nabave naoružanje i municiju: {{izdvojeni citat|Po podacima od Viktora, Hermana i Georgija [potpukovnik Milutin Radojević, delegat VK JVuO za područje Jablanice i Toplice — prim.] jedna nemačka divizija jačine oko 15.000 nalazi se u [[Kuršumlija|Kuršumliji]], [[Prokuplje|Prokuplju]], [[Žitorađa|Žitorađi]], [[Pukovac|Pukovcu]] i [[Leskovac|Leskovcu]]. Ima 70 tenkova. Pripremaju se za akciju protiv komunista. [[Gestapo]]vci iz [[Niš]]a traže Viktora i nude oružje i municiju i da ne diraju naše. Keserović 8 i 9 napadao na komuniste u okolini [[Ribarska Banja|Ribarske Banje]] sa [[Jastrebac|Jastrepca]] i od sela Zdravinja. Crveni dobili pojačanje i Orel se povukao na polazni položaj [[Zdravinje]] — [[Veliki Šiljegovac]]. Orel se sprema za ponovni napad. Naredio sam: Viktoru: Da Knjaževački korpus uputi Orelu za akciju na Jastrepcu i Moravskom srezu, ako ga već nije uputio. Sa ostalim snagama da zatvori prelaze na [[Morava|Moravi]] od Niša do Leskovca. Da iskoristi na pogodan način ponudu oružja i municije, jer sada moramo tući komuniste i treba iskoristiti nemačku akciju. 2. — Hermanu: Treba iskoristiti akciju Nemaca za rasčišćavanje Toplice i Jablanice. Da prikupi svoje snage u Jablanici i da dejstvuje najpogodnijim pravcem protivu komunista imajući u vidu akciju Nemaca. Na pogodan način da dođe do municije. 3. — Orelu: Da iskoristi akciju Nemaca za rasčišćavanje Toplice i Jablanice i da mu se stavlja pod komandu Knjaževački i Deligradski korpus. Na pogodan način da dođe do municije. 4. — Minču: Da odmah pomogne Orela u akciji na Jastrepcu i Moravskom srezu kako je već naređeno i da je pod komandom Orela.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]</ref>}} 12. maja 1944, Draža Mihailović obavještava potpukovnika [[Zaharije Ostojić|Zaharija Ostojića]] (pseudonim »Sto-Sto«) sljedeće: „2 i 5 divizija su sada u srezu Zlatiborskom. Napadi se vrše sa svih strana.“<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]</ref> Napad su vršile njemačke i bugarske trupe, zajedno sa ljotićevcima i četnicima. U depešama<ref>Arhiv VII, Ča, k. 276, reg. br. 2/1—28.</ref> koje je komandant Cersko-majevičke grupe korpusa major [[Dragoslav Račić]] poslao Mihailoviću prethodnog dana o saradnji četnika i Njemaca, između ostalog, stoji: {{izdvojeni citat|Saznajem da su [[Užice]] pune Jankovićevih [Milutin — prim.] četnika i da [[Predrag Raković|Raković]], [[Neško Nedić|Neško]], Ajdačić, Janković i Mitić drže neke konferencije sa Nemcima. Ako boga znate sprečavajte ovo... Ako dalje budem vodio borbu protiv komunista zajedno sa Nemcima, ja ću duboko zaglaviti... Zbog ovoga molim da mi odobrite da se vratim na moj teren i povedem samo štabnu akciju u [[Istočna Bosna|Istočnoj Bosni]] i [[Srem]]u. Neko od nas mora ostati čist.}} U proljeće 1944. godine, prilikom njemačke kontraofanzive protiv partizana u jugozapadnoj Srbiji u kojoj su učestvovale i značajne četničke snage, zabilježena je i fotografija komandanta 1. ravnogorskog korpusa JVuO sa njemačkim oficirom, vjerovatno iz Wehrmachtove divizije [[Brandenburger|''Brandenburg'']].<ref name="yuhistorija.com"/> [[Datoteka:Zvonimir_Vuckovic_i_Nemci.jpg|minijatura|Kapetan [[Zvonimir Vučković]] (desno), komandant 1. ravnogorskog korpusa JVuO, pozira sa njemačkim oficirom tokom [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|partizanskog prodora u Srbiju]] (april/maj 1944. godine)]] General [[Hans Felber]], vojni zapovjednik Jugoistoka, 16. maja 1944. godine podvlači svojim potčinjenim: „'''Pokret DM bio je i ostaje neprijateljski.'''”<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=758&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000754.] <br /> ({{jez-njem|"Die DM–Bewegung ist und bleibt Feind."}})</ref> Felber podsjeća kako četnička saradnja u borbi protiv »crvenih« proističe samo iz činjenice da su komunisti njihov neprijatelj br. 1, ali neprijatelj br. 2 i dalje ostaje okupaciona sila. General Felber stoga preporučuje da se »borba protiv partizanskih bandi« oprezno nastavi voditi skupa s jedinicama generala Mihailovića: {{izdvojeni citat|Četničke grupe koje se nalaze u borbi protiv komunista, ne treba nikako ometati niti ih napadati, već ih podupirati u borbi. Saradnja s četnicima u borbi protiv komunista, uz najštedljiviju isporuku municije i pod nadzorom okupacione sile, može biti samo lokalna i radi akutne borbe protiv partizanskih bandi. U tom slučaju potrebno je isporučivati i sanitetski materijal i negovati ranjenike. Za svaku isporuku potrebno je odobrenje Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka. Preporučujemo da se u svim prilikama obraća nesmanjena pažnja pokretu DM i njegovim postupcima.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=759&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000755.] <br /> ({{jez-njem|"Cetnikgruppen, die sich im Kampf mit Ko. befinden, sind dagegen nicht zu hindern und nicht anzugreifen, sondern in ihrem Kampf zu fördern. Ein Zusammengehen mit Cetniks im Kampf gegen die Ko. unter sparsamter Lieferung von Munition unter Aufsicht der Besatzungsmacht darf nur örtlich und nur zum Zwecke des akuten Kampfes gegen die Partisanenbanden erfolgen. In diesem Falle ist auch Lieferung von Sanitätsmaterial und Pflege der Verwundeten erforderlich. Munitionslieferung bedarf in jedem Falle der Zustimmung des Mil.Befh. Südost. Ungeschwächte Aufmerksamkeit gegenüber der DM–Bewegung und deren Maßnahmen ist nach wie vor überall geboten."}})</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_272.htm Informacije Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 16. maja 1944. potčinjenim komandama i štabovima o držanju prema četnicima]</ref>}} U zapisniku generala Felbera s kraja maja 1944, apostofira se korištenje Mihailovićevih četnika i Ljotićevih dobrovoljaca za odbranu jugozapadne granice okupirane Srbije od partizanskog prodora: {{izdvojeni citat|Predviđeno je da se veći dio četnikâ Draže Mihailovića pošalje kući, da se najpouzdaniji koriste kao izviđači na granici, i da se dobrovoljci (SDK), poslije apsolutno neophodnog odmora i osvježenja, kasnije iskoriste kao graničari.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=817&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 000813.] <br /> ({{jez-njem|"Es ist beabsichtigt, von den DM–Cetniks einen größeren Teil nach Hause zu schicken, die Zuverlässigsten als Aufklärer an der Grenze zu verwenden, und später das SFK nach einer unbedingt notwendigen Ruhepause und Auffrischung als Grenzschutz einzusetzen."}})</ref>|Zapisnik o putovanju za Niš i Sofiju 25-28.05.1944.}} General [[Edmund Glaise von Horstenau]], vršio je od 15. juna do 25. juna 1944. dužnost komandanta Jugoistoka, zamjenjujući generala Hansa Felbera, koji se po službenom zadatku nalazio u Njemačkoj. Opisujući u svom ratnom dnevniku stanje u Srbiji, tj. odnose između njemačkih i bugarskih okupacionih trupa, s jedne, kao i četnika i kvislinga, s druge strane, Horstenau navodi sljedeće: {{izdvojeni citat|'''Nemci gotovo da nemaju svojih trupa u Srbiji'''. Postoji samo nekoliko policijskih jedinica. Najveći deo Srbije nalazi se pod kontrolom bugarskog okupacionog korpusa. Bugarskih vojnika nema samo u severozapadnom delu Srbije i Banata. No, bugarske trupe u Srbiji jesu najlošije bugarske jedinice. Tek što sam na kratko vreme preuzeo Vrhovnu komandu u Beogradu, dve bugarske čete, zajedno sa svojim oficirima, prebegle su partizanima kod Leskovca. Jedine trupe na koje je čovek mogao da se osloni u borbi protiv partizana bili su srpski dobrovoljci, a donekle i ruski. Upotrebljivi za borbu protiv partizana bili su i ljudi Draže Mihailovića. Vezu sa njim za mene je održavao jedan nemački major [Erich Weyel], nosilac odlikovanja „viteškog krsta“.<ref>Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 508.</ref>}} U vrijeme izvođenja [[Topličko-jablanička operacija|operacije »Trumpf«]], u kojoj se [[4. grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO]] pridružila njemačkim trupama u borbi protiv partizana, došlo je 14. jula 1944. u [[Kruševac|Kruševcu]] do sastanka vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala Hansa-Gustava Felbera sa kapetanom [[Neško Nedić|Neškom Nedićem]], načelnikom štaba ove četničke formacije. Tom prilikom, Nedić je istaknuo da su „četnici u Englesku izgubili svako poverenje, pošto su ih Englezi izdali“, ponudivši svoje usluge u „borbi protiv komunizma“. General Felber je ocijenio da je riječ „o potpuno ozbiljnoj ponudi četnika koju treba prihvatiti“, s čim se složio i major Erich Weyel, oficir za vezu kod kapetana Nedića: {{izdvojeni citat|Neško Nedić je sada načelnik štaba četničke grupe koja se sa nama bori u akciji »Trumpf« i čija se jačina može proceniti na oko 10.000 ljudi. [...] Pošto su oni sami u borbi protiv komunizma i suviše slabi, uvideli su da moraju tražiti oslonac u nemačke oružane snage, ''kojima će se bezuslovno potčiniti sa puno poverenja''. Oni su spremni da se bore protiv komunizma svuda tamo gde bih ih ja postavio. Na drugoj strani, Nedić je molio ponovnu pomoć u vidu ''isporuke municije i naoružanja, a naročito teškog naoružanja''. Četnici su spremni da daju svaku garanciju da će se isporučeno naoružanje i municija upotrebiti samo protiv komunizma. [...] Neško Nedić je još jednom molio za poverenje ne samo ovdašnjih nemačkih komandi nego i čitavog nemačkog naroda, kao i za priznanje srpskog naroda kao najvećeg neprijatelja komunizma na Balkanu. ''Kao dokaz svog unutarnjeg raspoloženja ponudio je da se lično dalje bori na [[Istočni front|istočnom frontu]] posle čišćenja Srbije od komunizma'' i siguran je da bi to, slično njemu, učinio i jedan veliki broj četnika.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_93.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 15. jula 1944. Komandi Grupe armija »F« o razgovoru vođenom 14. jula 1944. u Kruševcu, sa četničkim komandantom Neškom Nedićem u vezi zajedničkih dejstava protiv jedinica NOV i POJ]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=734&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frames no. 000725—000726.] <br /> ({{jez-njem|"Nesko Nedić ist z.Zt. Chef des Stabes der beim Unternehmen "Trumpf" mit uns kämpfenden Cetnikgruppe, deren Stärke auf etwa 10 000 Mann zu schätzen ist. </br> Da sie im Kampf gegen den Kommunismus alleine zu schwach seien, sähen sie ein, dass sie Anlehnung an die deutsche Wehrmacht suchen müssten, der sie sich voller Vertrauen bedingungslos unterstellten. Sie seien bereit, gegen den Kommunismus zu kämpfen überall da, wo ich sie hinstellen würde. Auf der anderen Seite erbat Nedić erneut Unterstützung durch Lieferung von Munition und Waffen, insbesondere schweren Waffen. Die Cetniks seien bereit, jegliche Garantie zu bieten, dass das Gelieferte nur gegen den Kommunismus verwendet würde. </br> Nesko Nedić bat nochmals um Vertrauen nicht nur der hiesigen deutschen Stellen, sondern des ganzen deutschen Volkes und um Anerkennung des serbischen Volkes als stärksten Feind des Kommunismus auf dem Balkan. Als Beweis seiner inneren Haltung bot er sich an, nach Säuberung Serbiens vom Kommunismus für seine Person an der Ostfront weiterzukämpfen, und er sei sicher, dass auch eine grosse Anzahl Cetniks es ihm gleich tun würde."}})</ref>|Izvještaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka Komandi Grupe armija »F« od 15. jula 1944. godine}} Major Weyel je još od kraja aprila 1944. godine tijesno surađivao s kapetanom Neškom Nedićem (general Kurt von Geitner je 28. IV zabilježio da je formirana „nova Borbena grupa major[a] Vajel[a]“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=632&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000628—000629.] <br /> ({{jez-njem|"Neue Kampfgruppe Major Weyel."}})</ref>) u koordiniranju njemačko-četničkih operacija protiv partizana.<ref>[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]</ref> U izvodu iz ratnog dnevnika Armijske grupe »F« za 18. jul 1944.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=978&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000837.] <br /> ({{jez-njem|"Gen.Major v.Geitner unterrichtet Oberst i.G. Selmayr über neue Lage in Serbien: Am 17.7. eröffneten rote Kräfte südl. Korsumlja [sic!] (S–Serbien) Angriff gegen Cetnikverband. unter Major Weyel. Cetnik zum Ausweichen in NW–Richtung gezwungen. Zielsetzung der Kommunisten wahrscheinlich lokale Verschiebung einer Division, da für Offensive Richtung Ibartal, vorherige Versammlung stärkerer Kräfte notwendig gewesen wäre. Abwehr nur durch Cetnik, nach Ibartal ein weiteres Russenbtl. als Sicherheitskoeffizient unter Schwächung der neu aufgebauten Drinaverteidigung verschoben."}})</ref> navedeno je da je ovo savezništvo, makar taktičko, još uvijek na snazi: {{izdvojeni citat|''General fon Gajtner obaveštava generalštabnog pukovnika Zelmajera o novoj situaciji u Srbiji'': </br> Dana 17. 7. crvene snage otpočele su napad južno od Kuršumlije (južni deo Srbije) na četničke jedinice pod komandom majora Vajela. Četnici su bili prinuđeni da se povuku u pravcu severozapada. Cilj komunista je verovatno lokalno pomeranje jedne divizije, pošto bi za ofanzivu u pravcu Ibarske doline bilo potrebno prethodno prikupljanje jačih snaga. Odbrana počiva samo na četnicima, a upućen je još jedan bataljon Rusa kao koeficijent sigurnosti, uz slabljenje organizovane odbrane na Drini.}} U dnevnom izvještaju Komande Jugoistoka za 26. jul 1944. godine, četničkim se jedinicama odaje priznanje za krupne usluge koje su u vrijeme [[Topličko-jablanička operacija|operacije »Kehraus«]] učinili okupatoru defanzivnim dejstvima pri zadržavanju glavnine snagâ NOVJ: {{izdvojeni citat|''Srbija: Operacija »Kehraus«'' [Čistka]: </br> Očigledno da je glavnina neprijateljskih snaga snažno potučena i kao takva povukla se preko srpsko-albanske demarkacione linije. Dodir sa neprijateljem održava se samo sa zaštitnicama. Operacija je time završena, naknadno čišćenje se produžava borbenim grupama koje učestvuju. Mada se u toku operacije nije uspelo u razbijanju glavnine neprijateljskih snaga, ipak je pošlo za rukom, naročito masovnom upotrebom četnika, da se osujeti namera neprijatelja da prodre u pravcu Ibra. U prostoru Sokobanje, pod pritiskom naših i četničkih snaga, delovi bandi prešli su, pod borbom sa jedinicama iz pripravnosti za zaštitu železnice, prugu Zaječar — Knjaževac u pravcu bugarske granice, dok je glavnina, uz velike gubitke u borbama sa četnicima, prodrla u prostor Aleksinca. Od 23. 7. četničke grupe su prodrle preko Save u Srem i tamo se od tog vremena nalaze u borbi sa komunistima. U ostalim delovima Srbije lokalna delatnost bandi, dok se u Banatu vrše neprekidne sabotaže u žetvi.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=204&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frames no. 6289457—6289458.] <br /> ({{jez-njem|"SERBIEN: ”KEHRAUS” MASSE FD–KRAEFTE ANSCHEIN. STARK ANGESCHLAGEN, UEBER SERB–ALB. DEMARKATIONSLINIE AUSGEWICHEN. FD–BERUEHRUNG NUR NOCH MIT NACHHUTEN. UNTERNEHMEN DAMIT ABGESCHLOSSEN, NACHSAEUBERUNG DURCH BETEILIGTE KGRN. FORTGESETZT. WENN ES IM VERLAUF DES UNTERNEHMENS NICHT GELANG MASSE FD–KRAEFTE ZU SCHLAGEN, SO IST ES DOCH, INSBESOND. DURCH MASSENEINSATZ DER CETNIKS GELUNGEN, FD–ABSICHT, IN RICHTUNG IBAR VORZUSTOSSEN, ZU VEREITELN. UNTER DRUCK EIG. UND CETNIK KRAEFTE BANDEN RAUM SOKOBANJA MIT TLN. UNTER KAMPF MIT ALARMEINHEITEN BAHNLINIE ZAJEZAR KNJAZEVAC RICHTUNG BULGAR GRENZE UEBERSCHRITTEN, MIT MASSE UNTER VERLUSTREICHEN KAEMPFEN MIT CETNIKS BIS IN RAUM ALEKSINAC VORGEDRUNGEN. SEIT 23.7. CETNIKS–GRUPPEN UEBER SAVE NACH SYRMIEN VORGEDRUNGEN UND DORT SEITDEM IM KAMPF MIT KOMM. IM UEBRIGEN SERBIEN OERTL. BANDENTAETIGKEIT, BANAT ANHALTENDE ERNSTSABOTAGE.}})</ref>|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga (26. VII 1944)}} Nakon dva dana, poslat je iz Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi Wehrmachta sljedeći dopis: {{izdvojeni citat|Srbija: </br> Završni izvještaj [o operaciji] „Kehraus“: Uz približno 70 sopstvenih mrtvih iz svih borbenih grupa koje su učestvovale (uključujući četnike), izbrojano 363 mrtva neprijatelja, 464 zarobljenika i dezertera.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=247&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000242.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien: </br> Abschlussmeldung "Kehraus": Bei etwa 70 eig. Toten aller beteiligten Kgrn. (einschl. Cetniks) 363. gez. Fd.–Tote, 464 Gefangene und Überläufer.}})</ref>|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga (28. VII 1944)}} 27. jula 1944, centrali u Berlinu javljali su iz komande Grupe armija »F«: „Srbija: Glavnina snažno potučenih neprijateljskih snaga u operaciji »Keraus«, koja se povukla ka jugu, ponovo je, posle neuspelog pokušaja da se povuče u oblast Albanije, napadnuta od strane Borbene grupe »Dizener« i četnika u prostoru jugoistočno od [[Medveđa|Medveđe]]. Gubici neprijatelja u akciji »Keraus« na dan 24. i 25. 7.: 29 mrtvih, 302 zarobljena, 8 mitraljeza, 2 minobacača i preko 200 pušaka.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=210&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289463.] <br /> ({{jez-njem|3.) SERBIEN </br> MASSE DER BEI ”KEHRAUS” STARK ANGESCHLAGENEN UND NACH S AUSGEWICHENEN FD.– KRAEFTE NACH MISSLUNGEN VERSUCH IN ALBAN. GEBIET AUSZUWEICHEN, IM RAUM SO MEDVEDJA DURCH. KGR. DIESENER UND CETNIKS ERNEUT ANGEGRIFFEN. FEINDVERLUSTE "KEHRAUS" AM 24. U. 25.7.: 29 GEZ. TOTE, 302 GEFANGENE, 8 M. G., 2 GR. W. UEBER 200 GEWEHR.}})</ref> Sjutradan, sumirani su rezultati ove operacije: „U Srbiji operacija »Keraus« je postigla potpuni uspeh; neprijatelj je bio prinuđen da izmakne u pravcu juga. Pošlo nam je za rukom da prodorom u pravcu Ibarske doline osujetimo njegovu nameru.“<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944"/> Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka za 30. jul 1944, takođe upućen Vrhovnoj komandi njemačkog Wehrmachta, bilježi da jedinice JVuO nastavljaju davati doprinos naporima okupatora u slamanju ofanzive koju je NOVJ poduzela u južnoj Srbiji: {{izdvojeni citat|Prilikom nastavljanja čišćenja u operaciji »Keraus«, dijelovi neprijateljskih snaga istočno od [[Lebane|Lebana]] prodrli su u pravcu sjevera. Glavnina je napadnuta u prostoru Lebana od strane Borbene grupe »Dizener« i četnikâ. 5. policijski puk (bez III bataljona) stupio je u akciju sa istoka. Borbene grupe 27. bugarske divizije (5 bataljona) ponovo će stupiti u akciju 31. 7. u cilju naknadnog čišćenja iz doline Toplice u pravcu juga. Neprijateljski gubici — 27. 29. 7. Kod Borbene grupe »Dizener« i četničke grupe »Vajel«: 117 izbrojanih mrtvih [neprijatelja], 604 zarobljenih; zaplijenjeno 9 mitraljeza, 5 automobila, 5 minobacača, 560 pušaka, 6 radio-uređaja, velike količine municije i [vojne] opreme svake vrste.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=221&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frames no. 6289474—6289475.] <br /> ({{jez-njem|"3.) SERBIEN: </br> BEI NACHSAEUBERUNG ”KEHRAUS” TLE. FD–KRAEFTE O LEBANE NACH N VORGEDRUNGEN. MASSE RAUM S LEBANE DURCH KGR. DIESENER UND CETNIKS ANGEGRIFFEN. POL. RGT. 5 OHNE ROEM 3. ) VN O ANGESETZT. </br> KGR. 27. BULG. DIV. (5 BTLNE) ANTRITT 31. 7. ERNEUT ZUR NACHSAEUBERUNG AUS TOPLICA – TAL NACH S. FEINDVERLUSTE 27.</br> 29.7.: BEI KGR. DIESENER UND CETNIK–GRUP[P]E WEYEL: 117 GEZ. TOTE, 604 GEFANGENE, 9 MG, 5 M PI, 5 GR W., 560 GEWEHRE, 6 FUNKGERAETE, GROSZE [sic!] MENGEN MUN. UND GERAET ALLER ART.}})</ref>}} Komanda Jugoistoka obavještava 11. avgusta 1944. da se Rasinsko-toplička grupa korpusa JVuO, pod komandom potpukovnika Dragutina Keserovića, i zvanično stavila pod komandu njemačkog Wehrmachta tokom [[Topličko-jablanička operacija 1944|Topličko-jablaničke operacije]]: {{izdvojeni citat|Situacija kod Borbene grupe Diesener mirna. Četnička grupa Keserovića se dobrovoljno stavila pod komandu Borbene grupe Diesener. Ponovni napad protiv neprijateljskih snaga južno od Lebana počinje 13. VIII.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=288&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289541: Dnevni izvještaj komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 10. augusta 1944 (11. august 1944.).] <br /> ({{jez-njem|"C ) LAGE BEI KGR. DIESENER RUHIG. </br> CETNIK–GRUPPE KESEROVIC FREIW. UNTER BEFEHL KGR. DIESENER GETRETEN. </br> ERNEUTER ANGRIFF GEGEN FD– KRAEFTE S LEBANE LAEUFT AM 13.8. AN."}})</ref>|Izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi Vermahta za 10. avgust 1944. godine}} Neposredna četničko-nemačka operativna saradnja ponovila se i prilikom nemačkih operacija [[Operacija "Trumpf"|"Trumpf"]] i [[Operacija "Halali"|"Hallali"]] u jablaničko-topličkoj oblasti protiv [[21. srpska divizija NOVJ|21]]. [[22. srpska divizija NOVJ|22]]. [[24. srpska divizija NOVJ|24]]. i [[25. srpska divizija NOVJ|25]]. divizije NOVJ tokom jula i avgusta 1944. {{izdvojeni citat|Ministar [[Nojbaher]] konstatuje da je premijer [[Milan Nedić|Nedić]] — ukazujući na neudovoljene zahteve za oružjem ponovno izrazio nameru da demisionira — verno služio nemačkim interesima. Slično je i s Mihailovićem, koji se do danas trudio da ne zauzme neprijateljsko držanje prema okupatoru. To isto Važi i za ostale vodeće Srbe, koji su se, pod parolom »Dajte nam oružje — onda pripadamo Vama«, lojalno držali.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_231.htm Zabeleška obaveštajne grupe nemačkih komandi na Jugoistoku od 30. avgusta 1944. sa savetovanja u štabu komande Jugoistoka o aktuelnim pitanjima saradnje sa Dražom Mihailovićem i razvoju celokupne situacije na području Jugoistoka]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=980&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000974—000978.] <br /> ({{jez-njem|"Hierzu stellt Minister Neubacher fest, dass Ministerpräsident Nedic – der unter Hinweis auf die unerfüllten Waffenwünsche erneut Rücktrittsabsichten geäussert habe – in gutem Glauben zur deutschen Sache handelte. Ähnlich verhält es sich bei DM, der sich bis heute bemüht habe, keine feindselige Haltung dem Okkupator gegenüber einzunehmen. Das gleiche gilt für die anderen führenden Serben, die sich unter dem Motto: "Gebt uns Waffen – dann gehören wir zu Euch!" loyal verhalten hätten."}})</ref>|Nemački obaveštajni izveštaj od 30. avgusta 1944.}} === Desant na Drvar (1944) === {{main|Desant na Drvar}} Za [[Desant na Drvar]] (operacija »Rösselsprung«), preduzet maja i juna 1944, komanda [[Druga oklopna armija (Nemačka)|Druge oklopne armije]] je angažirala oko 16.000 njemačkih vojnika i tri hiljade [[Momčilo Đujić|Đujićevih]] četnika.<ref name="Pop izdaje">[https://www.znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.]</ref> Četnici su bili dragoceni kao nemački informatori, pa su upravo oni doneli Nemcima tačan podatak o lokaciji Titovog štaba: {{izdvojeni citat|Prema četničkim podacima, Tito se nalazi u drvarskoj pećini, prema drugim izvorima u Oštrelju sjeverno od Drvara.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=459&rec=314&roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000455.] </br> ({{jez-njem|"IIc: Tito nach Cetnikmeldg. in Höhle Drvarska Pecina bei Drvar, nach anderer Meldg. in Ostrelj N Drvar."}})</ref>|Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja [[15. brdski armijski korpus (Nemačka)|15. brdskog korpusa]] za 10. mart 1944.}} U izvještaju 2. oklopnoj armiji iz [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], poslatom 19. maja 1944. godine, navedeno je da će četničke jedinice biti u potpunosti podređene njemačkom Wehrmachtu u ovoj operaciji: {{izdvojeni citat|''Telegram K-di 2. okl. armije'' Tiče se: »Reselšprunga« [...] 7) Ojačani 105. SS-izv. bat. sa potčinjenim 369. izv. bat. napada X-dana, nastupajući od Livna duž Livanjskog polja preko Bosanskog Grahova na Drvar, sprečava neprijateljske proboje prema jugoistoku i razbija neprijateljski komandni aparat. U Bosanskom Grahovu naši četnici, u Drvaru naši padobranci.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_63.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. maja 1944. Komandi 2. oklopne armije o izvršenim pripremama i zadacima potčinjenih jedinica za operaciju »Reselšprung«]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=724&rec=314&roll=563 NARA, T314, Roll 563, frames no. 000715—000716.] </br> ({{jez-njem|"Fernschreiben An PzAOK 2 </br> Betr. Rösselsprung </br> 7.) Verstärkte SS–AA 105 mit unterstellter AA 369 stösst am X–Tag antretend von Livno entlang Livanskopolje über Bosn.Grahovo auf Drvar vor, verhindet feindl. Ausbruch nach Südosten und zerschlägt feindl. Führungsapparat. In Bosn.Grahovo eigene Cetniks, in Drvar eigene Fallschirmjäger."}})</ref>}} Komanda Druge oklopne armije je uzvratila XV brdskom armijskom korpusu dopisom od 21. maja 1944. iz kojeg se zaključuje da se četnici nalaze pod komandom majora Ernsta Benescha iz divizije [[Brandenburger]], kao i da se za njih počeo koristiti službeni naziv »[[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|Hrvatska borbena zajednica]]«: {{izdvojeni citat|1) Crveni komandni centar u Drvaru (po svoj prilici Vrhovni štab Tito, u Drvaru, na staroj stočnoj pijaci, Američka vojna misija Trninić Breg, u Prnjavoru Engleska vojna misija, preostala Ruska misija neotkrivena). Treba računati sa mesnim obezbeđenjem, pre svega na visovima severoistočno, istočno i zapadno od Drvara, u datom slučaju i na protivvazdušnu odbranu. Dalji podaci o neprijatelju postepeno se saopštavaju komandantu 500. padobranskog lov. bat. od strane Ic K-de 2 okl. armije i majora Beneša. 2) Operacija »Reselšprung« treba da ukloni crveni komandni centar oko Drvara. Komandovanje »Reselšprung«: XV brd. AK, istaknuto komandno mesto Bihać. Za operaciju »Reselšprung« nastupaju X-dana (spuštanje padobranskog lov. bat.) na Drvar: [...] d) Ojačana Borbena grupa 1. puka »Brandenburg« (bez 1. bat.) sa potčinjenom Hrvat. borbenom zajednicom, od Knina na Bosansko Grahovo, odatle u više borbenih grupa protiv linije Prekaja (14 km ji. od Drvara) — Drvar. Zadatak: Doček bandi i štabova koji se povlače prema jugu. Grupe nose maskirno odelo. 3) 500. SS-padobranski lov. bat., komandant šturmbanfirer Ribka, sa potčinjenom SS-padob. nast[avnom] četom (očekuje se konačno odobrenje [[Heinrich Himmler|rajhsfirera SS]]), 40 ljudi odreda »Beneš« i 6 ljudi kontraobaveštajne službe spuštaju se X-dana, u trenutku što je moguće ranije, u crveni komandni centar Drvar i uklanjaju munjevitim napadom naročito Vrhovni štab Tito, kao i ostale crvene komandne štabove i savezničke, odnosno ruske vojne misije.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_66.htm Naređenje Komande 2. oklopne armije od 21. maja 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa za dejstva u operaciji »Reselšprung«]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=698&rec=314&roll=563 NARA, T314, Roll 563, frame no. 000690.] </br> ({{jez-njem|"1.) Rotes Führungszentrum in DRVAR (voraussichtlich Hauptstab TITO DRVAR am alten Viehmarkt, amerik.Mil.Missionen TRNIC BREG, in PRNJAVOR engl.Mil.Mission, Verbleib russ.Mission nicht geklärt). Mit örtlichen Sicherungen, vor allem auch auf den Höhen NO, O und W DRVAR, gegebenenfalls auch mit Flak, ist zu rechnen. Weitere Feindfeststellungen werden an Kdr. Fallschirmjäg.Btl.500 durch Pz.AOK.2 I c und Major BENESCH laufend übermittelt. </br> 2.) Das rote Führungszentrum um DRVAR soll durch das Unternehmen "RÖSSELSPRUNG" ausgeschaltet werden. </br> Führung "RÖSSELSPRUNG": XV.Geb.AK., vorgeschobener Gefechtsstand BIHAC. </br> Zu "RÖSSELSPRUNG" treten am x–Tag (Absprungtag des Fallschirmjäg–Btl.) auf DRVAR an: </br> d) Kampfgruppe verst. 1.Rgt.Brandenburg (ohne I.Btl.) mit unterstellten kroat. Kampfgemeinschaften von KNIN auf BOS.GRAHOVO, von dort in mehreren Kampfgruppen gegen Linie PREKAJA (14 SO DRVAR) – DRVAR. Auftrag: Auffangen von nach Süd ausweichenden Banden und Stäben. Gruppe trägt Tarnbekleidung. </br> 3.) SS–Fallschirmjäg.Btl.500, Führer Sturmbannführer RYBKA mit unterstellter SS–Fallsch.Ausb.Komp. (endgültige Genehmigung Reichsführer SS steht noch aus), 40 Mann Abt. BENESCH und 6 Mann Abwehr landet am X–Tag zum frühest möglichen Zeitpunkt in roten Führungszentrum DRVAR und schaltet in blitzatrigem Zugriff insbesondere den Hauptstab TITO sowie weitere rote Führungsstäbe und allierte bzw. russ.Mil.Missionen aus."}})</ref>}} Nemci su nakon operacije ocenili da četnici izviđačke zadatke izvršavaju besprijekorno, vođstvo im je dobro, ljudstvo naviklo na fizičke napore. Nemci zaključuju da su im četnici "neophodni su pri osiguranju komunikacija, posebno zbog pomanjkanja vlastitih trupa".<ref>NAW, T-314, Roll 566, 000048-9: Izvještaj obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa o rezultatima formiranja „Hrvatskih borbenih grupa“ (30. juni 1944).</ref> === Mihailovićeva ponuda Nemcima (1944) === {{Poseban članak|Ponuda Draže Mihailovića Adolfu Hitleru}} [[Datoteka:First Vrede sa četnicima.jpg|thumb|Nemački kapetan von Wrede i četnički komandanti kapetan [[Nikola Kalabić]], major [[Dragoslav Račić]] i kapetan [[Neško Nedić]], nakon potpisanog sporazuma o zajedničkoj borbi protiv partizana, u Topoli 11. avgusta 1944. (''nemački izvor'')<ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_536.jpg Wredeova zabeleška str.1]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref><ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_537.jpg Wredeova zabeleška str.2]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref><ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_538.jpg Wredeova zabeleška str.3]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref><ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_539.jpg Wredeova zabeleška str.4]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>]] Tokom jula i avgusta [[1944]]. intenzivirani su kontakti između predstavnika nemačke komande Jugoistoka [[Herman Nojbaher|Nojbahera]], predsednika vlade [[Milan Nedić|Nedića]] i predstavnika Mihailovića.<ref>[http://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D0%B8%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BE_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D1%83_%D1%81_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_14.7.1944. Nemački izveštaj o razgovoru s četnicima od 14.7.1944]</ref> Njemačka strana je nakon sastanka između predstavnika Obavještajnog odjeljenja komandanta Jugoistoka i trojice visokih oficira JVuO, Mihailovićevih izaslanika ([[Dragoslav Račić]], [[Neško Nedić]] i [[Nikola Kalabić]]), održanom u Topoli 11. avgusta 1944, na osnovu ponude JVuO zaključila da se „političko zauzimanje stava Draže Mihailovića i njegovog pokreta potpuno izmenilo. Oni su spremni da u potpunosti sa nama sarađuju“. Mihailovićevi izaslanici su stavili do znanja da je za JVuO najvažnije objedinjavanje domaćih antikomunističkih snaga, opšta mobilizacija i „stvaranje jedne srpske nacionalne armije za uništenje komunizma u Srbiji“. Pošto je za ostvarenje tog cilja bila neophodna njemačka dozvola i naoružanje, JVuO je bila spremna da se obaveže na lojalnost i vjernost okupatoru.<ref name="yuhistorija.com"/> Rittmeister Fürst von Wrede citira riječi četničkih oficira sa sastanka: {{izdvojeni citat|»Srbi, koje vi niste poznavali, ipak se bore za vas. Mi se obavezujemo našom časnom oficirskom rečju da ćemo biti verni. Pokret Draže Mihailovića je spreman da dâ sve garancije koje Nemci budu zahtevali. '''Naše smrtno neprijateljstvo protiv komunizma je najbolja garancija naše vernosti'''. Nas ne interesuje budućnost, svejedno kako će se rat završiti, mi smo odlučili, ako tako mora biti, da viteški propadamo.«<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_227.htm Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 11. avgusta 1944. o razgovorima sa predstavnicima Draže Mihailovića o uslovima za sastanak Draže Mihailovića sa Nojbaherom]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=536&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000502.] <br /> ({{jez-njem|"Die Serben, die Ihr nicht bekannt habt, aber kämpfen für Euch. Wir verpflichten uns mit unserem Offz.Ehrenwort, dass wir treu sein werden. Die DM—Bewegung ist bereit, sämtliche von den Deutschen verlangten Garantien zu geben. Unser Todfeindschaft gegen den Kommunismus ist die beste Garantie für unsere Treue. Die Zukunft interessiert uns nicht, gleichgültig wie der Krieg ausgehen mag, wir sind entschlossen, wenn es sein muss, ritterlich zugrunde zu gehen."}})</ref>}} Rittmeister Fürst Wrede je sumirao predloge predstavnika Draže Mihailovića na sledeći način: {{izdvojeni citat| 1. DM želi da razgovara sa opunomoćenikom [[Hitler|firera]] za jugoistočni prostor. 2. On teži okupljanju svih nacionalnih srpskih snaga. 3. Mobilizacija i naoružavanje svih za oružje sposobnih Srba za borbu protiv komunizma. Naoružavanje i vođstvo pod nemačkim Vermahtom. 4. DM moli da sam ostane u ilegali. 5. Pripadnici DM—pokreta ne treba da budu u nemačkim uniformama. 6) Mesto sastanka ne treba ni u kom slučaju da bude Beograd ili neki veći grad.<ref name="B0_11 1944">[http://sr.wikisource.org/sr/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D0%B7%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_11.8.1944. Nemački zapisnik sa pregovora sa četnicima 11.8.1944.]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=536&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000502—000503.] <br /> ({{jez-njem|"1.) DM wünscht mit dem Bevollm. des Führers für den Südostraum zu sprechen. </br> 2.) Er fordert Zusammenschluss aller nat. serb. Kräfte. </br> 3.) Mobilisierung und Bewaffnung aller waffenfähigen nat. Serben zum Kampf gegen den Kommunismus. Ausrüstung und Führung durch die deutsche Wehrmacht. </br> 4.) DM bittet selbst illegal bleiben zu können </br> 5.) Die Angeh. der DM–Bewegung sollen nicht in dt. Uniform gekleidet werden. </br> 6.) Ort der Zusammenkunft soll keinesfalls Belgrad oder eine grössere Stadt sein."}})</ref>}} O saradnji sa četnicima Draže Mihailovića u jednoj se njemačkoj preporuci s početka avgusta 1944. navodi: {{izdvojeni citat| ''Saradnja sa četničkim bandama'' Komandantu Jugoistoka upućen je dopis Ob. od./oficir Abvera str. pov. br. 6161/44, u vidu naređenja, o isporuci oružja i municije četničkim bandama i o saradnji između nemačkih operativnih jedinica i pojedinih lojalnih četničkih bandi u cilju zajedničke borbe protiv komunističkog neprijatelja. Postavljanjem oficira za vezu u četničkim bandama treba njihovo držanje stalno nadzirati.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1035&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000893.] ({{jez-njem|"Zusammenarbeit mit Cetnik—Banden. An den Mil.Befh. Südost ergeht mit Ic/AO Nr. 6161/44 g. Kdos. v. 2.8.44 ein Befehlschreiben über die Belieferung der Cetnikbanden mit Waffen und Munition und über die Zusammenarbeit zwischen deutschen Verbänden und einzelnen lojal erscheinen den Cetnik—Banden für Zwecke des gemeinsamen Kampfes gegen den kommunistischen Feind. Durch Abstellung von Verbindungsoffzen.zu den Cetnik—Banden ist deren Verhalten laufend zu überwachen."}})</ref>}} U večernjem izvještaju Obavještajnog odjeljenja [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 16. avgusta 1944, prenosi se vijest da je general Draža Mihailović, u koordinaciji sa predsjednikom srpske vlade generalom Milanom Nedićem, pred okupacione vlasti iznio ponudu o »potpunom potčinjavanju četničkih jedinica«: {{izdvojeni citat| Srbija: Sporazumno sa Nedićem, Draža Mihailović je ponudio nemačkom komandovanju potpuno potčinjavanje četničkih jedinica. Pored postojanja problema davanja talaca, unutrašnjih srpskih suprotnosti i ponude za lični dogovor Draže Mihailovića sa specijalnim opunomoćenikom Ministarstva inostranih poslova, sada postoji samo zahtev za oružje za zajedničku borbu. Srpska vlada je jednovremeno zamolila prijem kod komandanta Jugoistoka i verovatno će tom prilikom biti iznesena i namera o njenoj ostavci.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1090&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000948.] <br /> ({{jez-njem|"In Übereinstimmung mit Nedic hat DM dtsch. Führung volle Unterstellung der Cetnik Verbände angeboten. Bei Geiselgestellung, Einstellung alle Innerserbischen Gegensätze und Angebot persönlicher Aussprache DM mit Sonderbevollm.Ausw.Amtes liegt allein Waffenforderung für den gemeinsamen Kampf vor. Serbische Regierung hat zugleich um Empfang bei Mil.Befh. Südost ersucht und wird dabei voraussichtl. Rücktrittsabsicht vortragen."}})</ref>}} Povodom Mihailovićevog predloga, 17. i 18. avgusta je održan sastanak na najvišem nivou u nemačkoj komandi Jugoistoka. Tu su još jednom sumirani Dražini predlozi: {{izdvojeni citat| a) Bezuslovno obećanje, da nijedan nemački vojnik neće biti napadnut od četnika. Davanje talaca. b) Zajednička borba isključivo protiv komunista u cilju uspostavljanja mira i reda. Nemci i četnici ne moraju biti neprijatelji. c) Neprijatelj br. 1 su komunisti i svi oni koji ih podržavaju ili ne sadejstvuju u borbi protiv komunista. d) Draža Mihajlović moli da ga se privuče organizovanju Srpskog dobrovoljačkog korpusa i organizovanju Dobrovoljačkog korpusa. e) Bilo kakva veza s partizanima je nemoguća. f) Draža Mihailović moli da se stvori prijateljskije raspoloženje, da bi se oslobodilo četnike, koji su uhapšeni u Srbiji, bez posredovanja četnika. g) U slučaju invazije nema borbe protiv Nemaca. Borba protiv komunista će se produžiti. Četnici hoće da spreče vezu partizana s invazionim trupama. h) Draža Mihajlović nema veze s Englezima. On i ne želi više da je ima, odgovarajući engleskom držanju prema srpskom narodu.<ref name="ReferenceB">[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVICA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=581&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000576—000577.] <br /> ({{jez-njem|"2.) Das Verhandlungsangebot des DM sieht folgende wesentlichen Punkte vor: </br> a) Unbedingtes Versprechen, kein deutscher Soldat werde von Cetniken überfällen. Geiselgestellung. </br> b) Gemeinsamer Kampf ausschliesslich gegen Kommunisten zur Herstellung von Ruhe und Ordnung. Deutsche und Cetniken brauchen nicht Feinde zu sein. </br> c) Feind Nr. 1 sind Kommunisten und alle, die sie unterstützen oder im Kampfe gegen Kommunisten nicht mitwirken. </br> d) DM bittet, ihn zu Ausbau des SFK und Aufbau Freikorps heranzuziehen. </br> e) Irgendeine Verbindung mit Partisanen ist unmöglich. </br> f) DM bittet zur Hebung freundschaftlicher Stimmung um Freilassung der in Serbien verhafteten Cetniken ohne Vermittlung der Cetniken. </br> g) Im Invasionsfall kein Kampf gegen Deutsche. Kampf gegen Kommunisten wird weitergeführt. Verbindung der Partisanen zu Invasionstruppen wollen Cetniken verhindern. </br> h) DM ohne Verbindung zu Engländern. Er will auch keine mehr haben, entsprechend engl. Verhalten gegen serb. Volk."}})</ref>}} Jedan iskaz<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=585&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000580.] ({{jez-njem|"Durchführung der Zusammenarbeit mit dem Cetnik–Banden, Ausbildung und Führung im Kampf wird den in erster Linie hierfür zuständigen Sicherheitsdienst und SD übertragen. Dieser ist allein für die politische Kampfführung vorgesehen, hat die engsten Verbindungen zu den Cetniks und führt in einem Raume, der als eine Art Heeresgebiet Domäne des Sicherheitsdienstes und des SD ist."}})</ref> sa ovog sastanka ubjedljivo svjedoči o uspostavljenim tijesnim vezama između [[Sicherheitsdienst|njemačkih obavještajnih struktura]] i četničke Vrhovne komande: {{izdvojeni citat|Sprovođenje sadejstva s četničkim bandama, obuka i komandovanje u borbi biće preneti Službi obezbeđenja i SD koji su u prvom redu nadležni za ovo. Ta je služba isključivo predviđena za političko vođenje rata, '''ima najuže veze s četnicima''' i komanduje na jednom određenom području, koje je, kao neka vrsta vojnog područja, domen Službe obezbeđenja i SD.<ref name="ReferenceB">[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVICA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ]</ref>|Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 18. avgusta 1944. povodom ponude Draže Mihailovića za saradnju u borbi protiv NOVJ}} U izvještaju poslatom 20. avgusta 1944. godine iz Operativnog odjeljenja [[Beograd]] [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]], navodi se da je za prijem kod vođe [[Treći Reich|Reich]]a [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] pripremljen zajednički referat feldmaršala [[Maximilian von Weichs|Maximiliana von Weichsa]], komandanta Jugoistoka i specijalnog opunomoćenika Ministarstva inostranih poslova na Jugoistoku [[Hermann Neubacher|Hermanna Neubachera]], na temu ''saradnje sa Dražom Mihailovićem i buduće politike u Srbiji'', kao i da je sa ovim upoznat feldmaršal [[Wilhelm Keitel]].<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1114&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frames no. 000971—000972.]</ref> Tog je dana sačinjena i službena bilješka u kojoj je sadržan sljedeći prijedlog: {{izdvojeni citat|Po predmetu ponude Nedić — Draža Mihailović, ministar Nojbaher predlaže da se organizacija četničkih jedinica prenese u nadležnost Višeg SS i policijskog vođe u Srbiji. Načelnik štaba komandanta Jugoistoka se saglasio s ovim predlogom.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944"/><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1114&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000972.] <br /> ({{jez-njem|"In der Angelegenheit Angebot Nedic – DM schlagt Minister Neubacher vor, die Organisation der Cetnik–Verbände dem Höh.SS–Pol.Führer in Serbien zu übertragen. Chef des Gen.Stabes–O.B.Südost ist mit diesem Vorschlag einverstanden."}})</ref>}} Sâm Neubacher je 20. avgusta uputio opširan izvještaj ministru vanjskih poslova Velikonjemačkog Reicha [[Joachim von Ribbentrop|Joachimu von Ribbentropu]], u kojem je urgirao za prihvatanje ponude Nedić—Mihailović, navodeći da je Nedić garantirao da će se „pokret DM uzdržati od svake neprijateljske radnje protiv Nemaca i da ni u slučaju povlačenja Nemaca iz Srbije neće na Nemce biti ispaljen nijedan metak“. O odnosu Mihailovića i JVuO prema okupatoru od trenutka kada ga je Hitler imenovao ''Specijalnim izaslanikom Ministarstva vanjskih djela za Jugoistok'', Hermann Neubacher piše: {{izdvojeni citat|U pogledu Draže Mihailovića, upućujem na svoje mnogobrojne ranije telegrame. Svoje dosledno antikomunističko držanje dokazao je nedvosmisleno, uprkos najvećem pritisku od strane Engleza, odrekavši se njihove pomoći u naoružanju dok su Englezi istovremeno, preteći naoružavali Tita. Iskustva poslednjih 12 meseci u pogledu njegovog držanja prema nemačkim oružanim snagama, dosadašnje zajedničke borbe na antikomunističkom frontu i dosadašnja ozbiljna ugroženost srpske nacije, koju on priznaje u punom opsegu, smatram dovoljnim osnovom za to da će D. M. održati reč koju nam je dao ako u ovom odlučujućem trenutku budemo pružili preko Nedića odlučujuću pomoć. Spreman sam, posle jednog ličnog razgovora sa D. M., da preuzmem odgovornost za to da nas taj čovek neće napasti s leđa i da će on sam učiniti bezopasnim one elemente svoga pokreta koji su nepouzdani u pogledu nas.<ref>AVII, Mikroteka, NAV, N—T—312, rol. 780, f. 371746.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_69.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje PORAZ MIHAILOVIĆEVIH SNAGA U SRBIJI I NOVI SPORAZUMI SA OKUPATOROM I KVISLINGOM MILANOM NEDIĆEM]</ref>}} Specijalni nemački izaslanik Hermann Neubacher je ocenio da obećanja Draže Mihajlovića u pogledu lojalnog držanja treba uzeti ozbiljno, pošto je dokazao on "da je toliki antikomunista, da je '''usprkos engleskim ponudama dao prednost prosjačenju kod okupatora''' pred slogom s crvenom stranom".<ref name="ReferenceB"/><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=575&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000570.] <br /> ({{jez-njem|"D.M. habe zweifellos bewiesen, dass er <br /> 1. Burgfrieden mit Besatzungsmacht halten will und <br /> 2. So sehr Antikommunist ist, dass er trotz Angeboten von englischer Seite einen Bettelgang beim Okkupator der Einigung mit der roten Seite vorgezegen hat. <br /> Zusicherungen D.M.'s auf loyale Einstellung sind ernst zu nehmen, da D.M. in antikommunistischer Frage stets konsequente Haltung eingenommen hat."}})</ref> Ovi pregovori završili su formulisanjem inicijative za formiranje srpske armije od 50.000 ljudi za borbu protiv komunizma kojom bi rukovodio [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]], a koju bi opremila nacistička Nemačka. Pored toga, Hitleru su specijalni izaslanik Neubacher i feldmaršal von Weichs prezentirali situaciju u Srbiji: „Četnici su u Srbiji od marta do avgusta 1944. izgubili u borbama sa komunistima oko 5.000 boraca, a prema nemačkoj okupacionoj sili u poslednje vreme nisu više neprijateljski raspoloženi. Oko 10.000 četnika bore se zajedno sa nemačkim trupama u južnoj Srbiji i to pod komandom nemačkog majora Vajela“.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2022-11-04 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}</ref> Uz naglasak da će dato oružje „jednom kasnijom prilikom biti upravljeno protiv Nemaca“, vođa [[Treći Reich|Velikonjemačkog Reicha]] je odbacio ovu inicijativu, formulisavši konačnu svoju odluku na sljedeći način: {{izdvojeni citat|Zaključujući, Führer je ustanovio, da on a) nema ništa protiv “malih taktičkih manevara“ s pokretom DM, b) da zatraženo formiranje armije, koja bi bila jačine 50.000 ljudi, nikako ne bi moglo doći u obzir.<ref name="znaci.org">[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_112.htm Službena beleška sa referisanja Hitleru o planu saradnje sa četnicima od 22.8.1944]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=814&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000811.] <br /> ({{jez-njem|"Abschliessend, stellte der Führer fest, daß er <br /> a) gegen "kleine taktische Manöver" mit der DM–Bewegung keine Bedenke habe, <br /> b) daß die Aufstellung der gefordeten 50 000 Mann starken Armee auf keinen Fall in Frage kommen könne."}})</ref>|Službena beleška sa referisanja komandanta Jugoistoka Hitleru o planu saradnje sa četnicima od 22. avgusta 1944. godine}} Ipak, u skladu sa idejom o formiranju srpskog korpusa pod komandom [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]] koji bi se borio na strani Nemaca, [[6. septembra]] [[1944]]. [[Srpska državna straža]] i [[Srpska granična straža]] (ukupno oko 13.000 ljudi) stavljene su pod komandu Mihailovićevog komandanta Srbije generala [[Miroslav Trifunović|Trifunovića]]. Potom su jedinice [[Srpska državna straža|Srpske državne straže]] i [[Srpska granična straža|Srpske granične straže]] 6. oktobra [[1944]]. sabrane su u Jagodini gde je od njih formiran [[Srpski udarni korpus]] sa tri divizije, koji je brojao oko 6.800 ljudi. Komanda Srpske straže i Granične straže predana je naredbom generala Felbera generalu [[Miodrag Damjanović|Miodragu Damjanoviću]], šefu Nedićevog kabineta.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=875&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000871.] <br /> ({{jez-njem|"An den Präsidenten den serbischen Ministerrates Herrn Generaloberst Nedić. Herr Ministerpräsident! <br /> Ich bin damit einverstanden, dass der Generalmajor Damjanović mit der Führung der serbischen bewaffneten Verbände mit Ausnahme des SFK betraut wird. Dieses Korps muss meiner Auffassung noch in den bewährten Händen des General Mušićki [sic] bleiben. Mit dem Ausdruck meiner vorzüglichen Hochachtung."}})</ref> Damjanović je bio i glavni Mihailovićev pouzdanik u Nedićevoj upravi, te su se on i komandanti Straže odmah stavili pod Mihailovićevu komandu. Ove jedinice, preimenovane u Srpski udarni korpus Jugoslovenske vojske u otadžbini, pridružile su se tako drugim četnicima u povlačenju prema Sandžaku. Njihovo je savezništvo ipak bilo nesigurno i ubrzo će se raspasti.<ref>[https://znaci.org/00001/40_74.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNICI SE POVLAČE IZ SRBIJE]</ref> === Bitka za Srbiju (1944) === {{Poseban članak|Bitka za Srbiju 1944.}} [[Datoteka:Četnici i Nemci u Srbiji 1944.jpg|minijatura|Grupa nemačkih vojnika i četnika Draže Mihailovića u vreme proboja u Srbiju 2. proleterske i 5. krajiške divizije NOVJ.]] U povjerljivom izvještaju Obavještajnog odjeljenja [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 26. avgusta 1944. godine, analizirano je stanje na [[Balkansko poluostrvo|Balkanu]] nakon objave rata Trećem Reichu od strane [[Bugarska|Bugarske]] te proglašenja neutralnosti [[Rumunija|Rumunjske]] (i jedna i druga su do tada bile potpisnicama [[Trojni pakt|Trojnog pakta]]), neposredno po ulasku jedinica [[Crvena armija|Crvene armije]] na teritorij dvije države. Oficiri Wehrmachta anticipiraju držanje četnika Draže Mihailovića u novonastaloj, kompliciranoj situaciji: {{izdvojeni citat|Ustanički pokreti na području Balkana – izuzev pokreta Draže Mihailovića – dobit će pojačan zamah, tako da ubrzo treba očekivati prekid svih vlastitih veza s cijelim južnim Balkanom. '''Pokret Draže Mihailovića predstavlja jedinu antiboljševičku organizaciju koja, uz odgovarajuću potporu, može biti dugoročno korisna našim interesima u borbi protiv boljševizma'''.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=874&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000870—000871.] ({{jez-njem|"Darüber hinaus werden die Aufstandsbewegungen im Balkan–Raum – abgesehen von der DM–Bewegung – verstärkten Auftrieb erhalten, so dass in Kürze mit einer Unterbrechung sämtlicher eigenen Verbindungen nach gesamtem Süd–Balkan gerechnet werden muss. Die DM–Bewegung stellt bei entsprechender Unterstüzung die einzige antibolschewistische Organisation dar, die im Kampf gegen den Bolschewismus auf längere Sicht unseren Interessen nutzbar gemacht werden kann."}})</ref>}} [[Bitka za Srbiju 1944.]] je bila zajednički saveznički poduhvat sa ciljem ovladavanja središnjim komunikacijskim prostorom nemačkih snaga na Balkanu. Dejstva na tlu izvršavala je [[NOVJ]], a [[Saveznici]] su obezbeđivali borbeno sadejstvo, snabdevanje i pomoć iz vazduha. Četnici su se u ovim borbama našli direktno na strani [[Wehrmacht]]a. U to vreme, Saveznici su već promenili odnos prema [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevim]] snagama, a njihov prioritet u Jugoslaviji postalo je jačanje snaga [[NOVJ]] u Srbiji.<ref>{{Cite web |title=Ficroj Meklejn: RAT NA BALKANU, glava 11 - NOVI DOGOVOR |url=http://www.znaci.org/00001/1_11.htm |access-date=2023-08-14 |archive-date=2023-09-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230902100016/https://www.znaci.org/00001/1_11.htm }}</ref> Vrhovni štab NOVJ nameravao je da partizanske snage u Srbiji pomogne prodorom jačih snaga iz [[Bosna|Bosne]] i [[Crna Gora|Crne Gore]]. Nemačka komanda, kao i Mihailović, bili su rešeni da to spreče. Ključnu fazu bitke za Srbiju predstavlja [[Durmitorska operacija|operacija »Rübezahl«]]. Njemačka Komanda Jugoistoka prikupila je za ovu operaciju sljedeće raspoložive snage: {{izdvojeni citat|''Predmet'': Planiranje »Ribecal«,  1.) Snage koje učestvuju: a) Južna grupa: glavni deo 1. brd. div., albanska milicija i delovi SS-divizije »Skenderbeg«, b) Bor[bena] grupa »Jugozapad«: 2 ojačana bataljona 181. peš. divizije sa III/13. SS-puka, c) S[evero] z[apadna] grupa: 2. puk Brandenburg (bez 1 bat.), 3/12. tenk. bat. z. b. V., CDK i četnici (Drinski korpus), d) S[everna] grupa: 14. SS-puk (bez III), e) I[stočna] grupa: Viša k-da III/363. puka, 696. bat. feldžandarmerije, delovi 297. izv. bat., 2/201. brig. jur. topova, f) Grupa »Krempler«, g) Padobranski lov. bat. »Brandenburg«<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=491&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000486.] <br /> ({{jez-njem|"Betr.: Plannung "Rübezahl". </br> 1.) Beteiligte Kräfte: </br> a) Südgruppe: Masse 1. Geb. Div., alban. Milizen und Tle. SS–Div. Skanderbeg. </br> b) Kgr. Südwest: 2 verst. Btlne. 181 J.D. mit III./SS–13 </br> c) NW–Gruppe: 2. Rgt. Brandenburg (o. 1 Btln.) 3./Pz. Abt. z.b.V. 12, MFK, und Cetniks (Drina–Korps). </br> d) N–Gruppe: SS–Rgt. 14 (ohne III.). </br> e) O–Gruppe: Höh. Kdo. mit III./363, Feld Gend.Abt. 696, Tle. A.A. 297, 2./Stu. Gesch.Brig 201. </br> f) Gruppe Krempler. </br> g) Fallschirm–Jg.Btl. Brandenburg."}})</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_108.htm Izveštaj Komandanta Jugoistoka od 12. avgusta 1944. Vrhovnoj Komandi Vermahta o sastavu borbenih grupa i njihovim pravcima napada u operaciji »Ribecal«], Zbornik NOR-a, tom XII, knjiga 4, dokument br. 108.</ref>}} [[NOVJ]] je nastojala da koncentriše snage na levoj strani [[Lim (reka)|Lima]] za proboj u [[Srbija|Srbiju]]. Nemačka [[Komanda Jugoistoka (Nemačka)|Komanda Jugoistoka]] je rešila da brani [[Srbija|Srbiju]] aktivnim dejstvima - sprečavanjem pokreta jedinica [[NOVJ]] kroz [[Bosna|Bosnu]] prema zapadu, kao i nizom krupnih i ambicioznih operacija u [[Sandžak]]u i istočnoj [[Bosna|Bosni]] sračunatih na razbijanje koncentracija [[NOVJ]] i njihovo onesposobljavanje za ofanzivna dejstva. Snage [[JVuO]] sa velikim entuzijazmom učestvovale su u ovim operacijama, kao i u onim koje je organizovao nemački komandant [[Srbija|Srbije]] protiv lokalnih partizana i povremenih prodora. Vrhunac ovog sadejstva nastupio je u avgustu [[1944]],<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944"/><ref>[Službena beleška oficira Abvera Komande Jugoistoka od 22. avgusta 1944. sa referisanja komandanta Jugoistoka Adolfu Hitleru, http://www.znaci.org/00001/4_12_4_112.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230814062743/https://znaci.org/00001/4_12_4_112.htm |date=2023-08-14 }}] Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII (nemački dokumenti), knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 112</ref> kada su se odvijala najintenzivnija i najmasovnija dejstva. U izvještaju Vojnoprivrednog štaba Jugoistoka od 15. avgusta 1944. godine upućenom Vojnoupravnom komandantu Jugoistoka, konstatuje se ozbiljna političko-bezbjednosna kriza uzrokovana uspješnim partizanskim manevrom, tj. prodorom u Srbiju: {{izdvojeni citat|Započeo je očekivani veliki Titov napad na Srbiju. Dok su u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]], na [[Drina|Drini]], pripremljene jedinice bile tako desetkovane našim akcijama da mu tamo samo slabe snage stoje na raspolaganju, dotle je jačim delovima Titovih jedinica, koje su bile u centralnom delu [[Crna Gora|Crne Gore]], oko 3 divizije, pošlo za rukom da upadnu u [[Južna Srbija|južnu Srbiju]] i da pređu dolinu [[Ibar|Ibra]]. One sada u rejonu između Ibra i [[Južna Morava|Južne Morave]], po sjedinjavanju sa tamošnje 3 srpske crvene divizije, ugrožavaju obe glavne saobraćajne arterije prema jugu. Slobodu pokreta ovih, oko 10.000 ljudi jakih i dobro naoružanih, združenih jedinica uspeli smo, istina u teškim borbama i uz mnogo gubitaka, pomoću nemačkih, bugarskih i srpskih snaga (četnici i [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]]) da suzimo; ipak, one su preslabe da bi, s obzirom na otkazivanje bugarskih jedinica, izborile odlučujuće uspehe.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_109.htm Izveštaj Vojnoprivrednog štaba Jugoistoka od 15. avgusta 1944. komandantu Jugoistoka o vojno-političkoj i privrednoj situaciji u Srbiji]</ref>}} Koliki su značaj najviši okupacioni dužnosnici u Jugoslaviji pridavali upotrebi četničkih jedinicâ u borbi protiv snaga NOVJ, može se zaključiti i na osnovu jedne naredbe od 26. avgusta 1944. godine, koju potpisuje feldmaršal [[Maximilian von Weichs]]: {{izdvojeni citat| ''Naređenje komandanta Jugoistoka'' Suštinski zadatak [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]] i Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od sada pa nadalje jeste dovesti i držati sve četničke jedinice u Srbiji i Crnoj Gori u borbenom dodiru s crvenim snagama, kako im ne bi bilo dopušteno preuzimanje vlastite inicijative, koja bi zbog cjelokupne situacije mogla biti uperena i protiv Njemačke. Odbijanje borbe protiv komunista mora se odmah prijaviti kao prijeteći simptom.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944"/><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=13&rec=311&roll=191 NARA, T311, Roll 191, frame no. 000007.] <br /> ({{jez-njem|"Befehle OB.Südost <br /> Eine wesentl. Aufgabe Pz.AOk 2 und Mil.Befh.Südost ist ab sofort sämtl. in Serbien und Montenegro stehenden Cetnikverbände in Gefechtsberührung mit roten Kräften zu bringen und zu halten, um sie nicht zu einer eigenen Initiative die in Auswirkung der Gesamtlage auch gegen Deutschland gerichtet sein könnte gelangen zu lassen. Weigerung, dem Kampf gegen den Komm. aufzunehmen, ist als bedrohliches Symptom sofort zu melden."}})</ref>}} Uoči bitke sa partizanima, nemački Wehrmacht je snabdeo četnike svim raspoloživim zalihama italijanskog pešadijskog oružja i municije: {{izdvojeni citat|U nadovezi na dogovor od 15. 8. saopštava se, da se za izdavanje četničkim jedinicama mogu staviti na raspolaganje, u najboljem slučaju, sledeća oružja: 7.000 pušaka 6,5 mm (ital.) sa po 100 metaka, <br /> 50 teš. mitraljeza 8 mm (ital.) sa po 13.000 metaka, <br /> 42 laka bacača 4,5 mm (ital.) sa po 250 metaka. Upozorava se na to, da je time iscrpljena celokupna zaliha italijanske pešadijske municije u domenu Komandanta Jugoistoka i da se nove pošiljke mogu očekivati tek od oktobra 1944. godine i to u ograničenom obimu.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=587&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000582.] </br> ({{jez-njem|"Im Nachgang zur Besprechung vom 15.8. wird mitgeteilt, dass für Ausgabe an Cetnik–Einheiten äusserstenfalls folgende Waffen zur Verfügung gestellt werden können: </br> 7 000 Gewehre 6,5 mm (i) mit je 100 Schuss, </br> 50 s.M.G. 8 mm (i) mit je 13 000 Schuss, </br> 42 le.Gr.W. 4,5 cm (i) mit je 250 Schuss. </br> Es wird darauf aufmerksam gemacht, dass damit der gesamte Bestand an ital. Inf. Munition im Bereich O.B.Südost erschöpft ist und Neulieferung in beschränktem Maße erst ab Oktober 44 erwartet werden darf."}})</ref><ref>[http://www.znaci.org/00001/4_14_4_228.htm Obaveštenje operativnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 16. avgusta 1944. obaveštajnom odeljenju o odobrenim količinama oružja i municije četničkim jedinicama]</ref>|Obaveštenje komande Jugoistoka o odobravanju oružja i municije četnicima (16. avgust 1944.)}} U nacrtu jednog izvještaja, sastavljenog od strane oficirâ Armijske grupe »F« u ljeto 1944. godine, sumira se iskustvo njemačkih okupacionih organa sa Mihailovićevim četnicima u [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupiranoj Jugoslaviji]]: {{izdvojeni citat|Dosadašnje držanje D.M.-a ima sljedeće karakteristike: a) Aktivna borba protiv komunista u Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj, s tim što je ova borba zbog brojčane, a naročito materijalno-tehničke nadmoći komunista, uvijek rizična za snage D.M.-a, b) Neispunjavanje od Saveznika postavljenih specijalnih zadataka, c) Lokalna, ponekad vrlo aktivna saradnja sa njemačkim trupama, obavještajnim i ostalim okupacionim organima, d) Potpuna spremnost za izvršavanje taktičkih instrukcija izdatih od strane njemačkih oficira za vezu, e) Stalno ponavljanje zahtjeva za municijom i oružjem radi borbe protiv komunista, kao nagrada za dokazanu lojalnost.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=970&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000960.] <br /> ({{jez-njem|"Das bisherige Verhalten der DM–Bewegung ist gekennzeichnet: </br> a) durch eine aktive Kampfführung gegen den kommunistischen Feind in Serbien, Kroatien und Montenegro, die bei zahlenmässiger und vor allem waffentechnischer Überlegenheit der kommunistischen Banden in jedem Falle mit einem besonderen Risiko für die DM–Kräfte verbunden ist, </br> b) durch die Nichtausführung der von den Allierten generell und im Form von Spezialaufgaben gegebenen Sabotageaufträge, </br> c) durch eine örtliche, z.Zt. sehr rege Zusammenarbeit der DM–Cetniks mit der deutschen Sicherungstruppe, den Abwehrorganen und den für Ausnutzung des Landes eingesetzten deutschen Dienststellen bezw. deren Organisationen, </br> d) durch eine absolute Bereitwilligkeit, sich den taktischen Weisungen der deutschen Verbindungsoffiziere zu unterwerfen, </br> e) durch die wiederholten Versuche, für bewiesene Loyalität Munition und Waffen zum Kampf gegen den kommunistischen Feind zu erhalten."}})</ref>}} Kada su partizani konačno uspeli da se probiju u Srbiju i krenu ka Beogradu, nastupila je panika u redovima okupatora i kvislinga/kolaboracionista: {{izdvojeni citat|Titovi partizani upali su u septembru 1944. u Srbiju i to na više mesta. Zapadni deo Srbije bio je potpuno nezaštićen. Tamo je bio stacioniran samo mali broj nemačkih policijskih jedinica, koje su, zajedno sa četnicima, tu i tamo još vodile borbe. Sa svih strana neprijatelj je krenuo ka Beogradu. U gradu je vladao mir. Mi smo sedeli u Beogradu ne na buretu baruta, nego smo se nalazili u njemu.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 161–162.</ref>|[[Hermann Neubacher]], “Sonderauftrag Südost”}} U izveštaju od 18. septembra 1944, komandant Jugoistoka feldmaršal Maximilian von Weichs jasno sagledava težinu situacije u kojoj su se našle okupacione snage u Srbiji usljed nezadržive partizanske ofanzive. Von Weichs smatra da se njemačkom vođstvu poput imperativa nameće nastavak saradnje sa Mihailovićevim četnicima: {{izdvojeni citat|Loša situacija u Srbiji: zbog pomanjkanja vlastitih snaga, napredovanje partizana se može još samo usporiti; politika upotrebe četnika pri tome je od nesmanjene važnosti, te će biti nastavljena svim sredstvima.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=763&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000758.] <br /> ({{jez-njem|"Es kommt also darauf an, gegenüber den Banden in Serbien weiterhin mit unterlegenen Kräften eine Verzögerungstaktik zu betreiben in der Hoffnung, daß durch innerpolit. Gegensätze oder Versorgungsschwierigkeiten ihre Stoßkraft geschwächt wird. Ein Einspannen noch kampfbereiter Cetniks ist dabei von unverminderter Bedeutung u. wird mit allem Mitteln betrieben."}})</ref>|V. Weichs-ova ocjena situacije od 17.9.44 (18.9.44)}} Četnici su nudili okupatoru sadjejstvo u borbi protiv snaga NOVJ u zamjenu za municiju i naoružanje: {{izdvojeni citat|Više četničkih vođa s područja Beograda nudi se za borbu protiv komunista pri isporuci oružja i municije od strane Nijemaca.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=789&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000784.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien: Kampfangebote mehrerer Cetnik–Führer Raum Belgrad gegen Kommunisten bei Waffen– und Munitionslieferung durch Deutsche."}})</ref>|Večernji izvještaj obavještajnog odjeljenja Armijske grupe »F« za 19. septembar 1944. godine}} Krajem septembra 1944, četnici učestvuju s njemačkim jedinicama u borbi protiv partizana u raznim dijelovima Srbije. Tako u zapadnoj Srbiji, [[4. grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO]] pod komandom potpukovnika [[Dragoslav Račić|Dragoslava Račića]] i trupe Wehrmachta pokušavaju spriječiti prodor snaga NOVJ: {{izdvojeni citat|Zapadna i centralna Srbija: [...] Dijelovi Borbene grupe fon Jungenfeld prebačeni u Šabac, odakle su 26. septembra, u sadejstvu sa četničkom formacijom Račića, vršili napad na [[12. vojvođanski korpus NOVJ|12. korpus NOVJ]] koji nadire s juga.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1027&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 001015.] <br /> ({{jez-njem|"West– und Mittel– Serbien: </br> Tle. Kgr. v. Jungenfeld nach Sabac verlegt, von dort 26.9. im Zusammenwirken mit Cetnik–Verband Racic Angriff auf von Süd vordringendes XII. rotes Korps."}})</ref>}} Ova elitna četnička formacija pomagala je okupatoru u zapadnoj Srbiji već početkom septembra te godine: {{izdvojeni citat|[[Požega (Srbija)|Požegu]] zauzele vlastite trupe u sadejstvu sa četnicima (Račića).<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=247&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000246.] <br /> ({{jez-njem|"Pozega durch eigene Truppe in Zusammenwirken mit Cetniks (Racic) genommen."}})</ref>|Večernji izvještaj Obavještajnog odjeljenja Armijske grupe »F« za 6. septembar 1944. godine}} Pukovnik von Jungenfeld se nalazio na čelu 5. policijskog puka, sa štabom u [[Šabac|Šapcu]]. O saradnji visokih četničkih oficira sa Jungenfeldom, poput komandanta Kolubarskog korpusa JVuO kapetana Milorada Lapčevića, generala [[Svetomira Đukića]], komandanta Severnih pokrajina JVuO (tj. [[Vojvodina|Vojvodine]] i [[Slavonija|Slavonije]]) ili majora Ilije Orelja, u vezi sa planiranjem krupnije operacije protiv snagâ [[NOV i POJ]] u [[Srem]]u avgusta 1944. godine, general Dragoljub Mihailović je bio obaviješten od strane pukovnika Dragomira Radovanovića, delegata Vrhovne komande Jugoslovenske vojske u otadžbini za Vojvodinu: {{izdvojeni citat|Dobro je što je kapetan Lapčević postavljen za komandanta Sremske jurišne grupe, no on je svojim radom za poslednji mesec dana stalno radio sa nemačkim komandantom iz [[Šabac|Šapca]]. On — kapetan Lapčević je izvodio akciju u [[Kupinovo|Kupinskom]] kutu po zapovesti nemačkog komandanta iz Šabca, javno sa njim sedeo obilazio Kupinski kut naravno da su u ovom pogledu sudelovali đeneral Đukić i major Orelj. Major Orelj je potpuno zabrljao. Nezgodno je što se svuda prestavlja za Vašeg Delegata te u ime Vaše onako pijan naređuje i govori. Sve ovo vide ovi naši mladi komandanti koji vode ljude i koji treba da nose ceo teret borbe na svojim leđima. Oni nemogu da dozvole da im neko prebaci da su saradnici Nemaca. Kapetan Lapčević, đeneral Đukić i major Orelj mogli su i trebali da rade, ali samo tajno, a nikako javno svakog dana sedeti u kafani u s. [[Ušće (Obrenovac)|Ušće]] pored puta [[Obrenovac]]—Šabac, još đeneral Đukić sa đeneralskom kapom i t.d. Da umirim ove mlade ljude i da im objasnim da će se ovo zabraniti i da će se ako se šta radi, u buduće tajno raditi, trebalo je dosta vremena i muke.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_37.htm Izveštaj delegata Vrhovne komande za Vojvodinu od 22. avgusta 1944. Draži Mihailoviću o akcijama protiv NOV i POJ u Sremu i o saradnji sa nemačkim trupama]</ref>}} Iz Armijske grupe »F« javljeno je 13. septembra 1944. godine da Mihailovićevi četnici pomažu okupacionoj sili i prilikom defanzivnih akcijâ u zapadnoj Srbiji: {{izdvojeni citat|Sjeverozapadna Srbija: Noćni napad crvenih bandi na [[Valjevo]] odbijen od strane četnika i vlastitih snaga.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=553&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000550.] <br /> ({{jez-njem|"NW–Serbien: </br> Nachtangriff roter Banden auf Valjevo durch Cetniks und eig. Kräfte abgeschlagen."}})</ref>|Tajni dnevni izvještaj Komande Jugoistoka (Armijska grupa »F«) za 13. IX 1944.}} U [[Istočna Srbija|istočnoj Srbiji]] četnici su asistirali okupatoru pri zaštiti objekata od strateškog značaja za ratnu privredu Trećeg Reicha, čime je Nijemcima znatno olakšavana eksploatacija rudnih bogatstava u zemlji: {{izdvojeni citat|Napad bandi na rudnik uglja [[Bogovina]] odbijen od strane DM–jedinicâ i mešovite borbene grupe (Landesschützen iz [[Bor]]a i delovi 1. policijskog dobrov. bataljona).<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=403&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289656.] <br /> ({{jez-njem|"BANDENANGRIFF AUF KOHLENBERGWERK BOGOVINA DURCH DM–VERBAENDE UND GEMISCHTE KGR (LDS AUS BOR UND TLE. POL. FREIW.BTL. 1) ABGEWIESEN."}})</ref>|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka (Armijska grupa »F«), 27. VIII 1944. godine}} Načelnik štaba Četvrte grupe jurišnih korpusa JVuO major [[Neško Nedić]] je 13. septembra izdao naređenje kapetanu Vojislavu Markoviću da u najtješnjoj vezi sa njemačkim okupacionim snagama odbace [[1. proleterska divizija|Prvu proletersku diviziju]] prilikom napada na Valjevo: {{izdvojeni citat|Tvoj korpus za sada ostaje za akciju prema Valjevu — prema komunističkoj grupi dejstvuje u Kolubari. Pošto ovu akciju vode uglavnom Nemci to će tvoja uloga biti da naslonom naših i u sporazumu sa njima izvršiš tučenje crvenih sugerišući Nemcima najpogodnija rešenja. Od Nemaca ćeš neposredno da se snabdevaš municijom, a glavni zadatak ti je da prisustvom uz nemačke trupe goniš i hvataš komuniste koje oni razbijaju.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_69.htm Naređenje načelnika štaba 4. grupe jurišnih korpusa od 13. septembra 1944. komandantu 7. jurišnog korpusa da sadejstvuje s nemačkim trupama u odbijanju napada 1. proleterske divizije NOVJ na Valjevo]</ref>}} Istovremeno, Nijemci otpočinju s izvođenjem [[Operacija Cirkus|operacije »Cirkus«]] ({{jez-njem|Zirkus}}), čiji je cilj bio ovlađivanje [[Kolubara|kolubarskim]] pobrđem. Operacija je počela 24. septembra 1944, uz učešće [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS-divizije »Prinz Eugen«]], [[Brandenburger|1. puka »Brandenburg«]] (bez 1. bataljona), 202. tenkovskog bataljona, dijelova 5. policijskog puka i pripadnikâ Šumadijske i Kolubarske grupe korpusa JVuO.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_168.pdf Pregled dejstava potčinjenih jedinica vojnoupravnog komandanta Jugoistoka (Armijske grupe »Srbija«) od 23. avgusta do 4. novembra 1944. godine]</ref> Prethodnog dana, ispred Komande Jugoistoka je načelnik štaba Armijske grupe »F« general [[Arthur Winter]] uputio izvještaj kojim najavljuje početak operacije, napominjući da će se i brojne četničke jedinice boriti na strani Wehrmachta: {{izdvojeni citat|Početak "Cirkusa" 24. septembra. [...] Sve naše snage u sjeverozapadnoj Srbiji potčinjene su Borbenoj grupi fon Jungenfeld. U kruševačkom kraju uspješno napredovanje većih četničkih snaga, uz podršku 12. bataljona iz sastava [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]], protiv crvenih bandi u području sjeverozapadno od Kruševca. Pothvat će biti nastavljen sa 6.000 četnika.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=941&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000931.] <br /> ({{jez-njem|"Beginn "Zirkus" 24.9. Durch Aufkl.– Vorstoss 1. Rgt. Brandenburg Arandjelovac stark feindbesetzt festgestellt. Sämtl. eig. Kräfte in NW–Serbien Kgr. v. Jungenfeld unterstellt. Raum Krusevac erfolgreicher Vorstoss stärkerer Cetnik–Kräfte, unterstützt durch 2./Pz.Abt.z.b.V.12 gegen rote Banden Raum NW Krusevac. Unternehmen wird mit 6000 Cetniks fortgeführt."}})</ref>|Povjerljivi izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 23. IX 1944.}} U septembru su kvislinške formacije [[Srpska državna straža|Srpska državna]] i [[Srpska granična straža|granična straža]] preformirane u [[Srpski udarni korpus]] (jačine 6.800), stavljen pod Mihailovićevu komandu.<ref>[http://www.znaci.org/00001/4_12_4_168.htm Izveštaj komandanta Armijske grupe "Srbija" od 4. novembra 1944] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230714172817/https://znaci.org/00001/4_12_4_168.htm |date=2023-07-14 }}, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII (nemački dokumenti), knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 168</ref> U prvoj polovini septembra, četničko-nemačka odbrana [[Srbija|Srbije]] sa zapada doživela je slom usled prodora [[NOVJ]]. Bitka za [[Srbija|Srbiju]] definitivno je rešena tokom oktobra [[Beogradska operacija 1944.|Beogradskom operacijom]], uz sadejstvo [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] sa oklopnim snagama [[Crvena armija|Crvene armije]]. No, i pored toga, JVuO je nastavila sadejstvovati sa Vermahtom: {{izdvojeni citat|Usljed jakog komunističkog pritiska, još četničkih jedinica, uključujući i one iz istočne Srbije, izrazile su spremnost za dalju borbu protiv komunista u saradnji sa njem. Wehrmachtom.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&broj=101&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frame 000095: Izvještaj o neprijatelju u Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Albaniji (Dodatak za savjetovanje kod načelnika štaba jugoistoka od 2. oktobra 1944.)] <br /> ({{jez-njem|"Unter dem starken kommunistischen Druck haben sich weitere Cetnik–Führer, auch aus O–Serbien bereit erklärt, gemeinsam mit der Deutschen Wehrmacht gegen die Kommunisten zu kämpfen."}})</ref>|Izvještaj [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 2. oktobra 1944.}} {{izdvojeni citat|Četnička grupa [[Siniša Ocokoljić|Ocokoljića]] iz istočne Srbije osiguravala je pozadinu Müllerovom korpusu prilikom borbi protiv Rusa u rejonu okuka Dunava–Zaječar.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=568&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000562-000564: Držanje D.M.-četnika u Srbiji (dodatak za izvještaj o neprijateljskim namjerama od 19. oktobra 1944.)] </br> ({{jez-njem|"Die ostserbische Cetnikgruppe des Ocokoljic hat dem Korps Müller bei den Verteidigungskämpfen gegen die Russen im Raum Donauschleife–Zajecar Dienste zur Freihaltung der rückwärtigen Verbindungen geleistet."}})</ref>|Njemački izvještaj od 19. oktobra 1944.}} Opšta (pozitivna) ocjena o doprinosu četničkih snaga u borbi na strani njemačkog Wehrmachta tokom bitke za Srbiju, data je u izvještaju štaba [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]], poslatom 21. avgusta 1944. godine Vojnom zapovjedniku Jugoistoka generalu [[Hans Felber|Felberu]]: {{izdvojeni citat|Njemačko vođstvo u Srbiji je stoga moralo tražiti pomoć većih dijelova četnika Draže Mihailovića. Oni su slabo naoružani i nedavno su teško pogođeni usljed izostanka obuke pojedinačnih boraca. Ipak, dobro su se borili, pretrpjeli su znatne krvave gubitke i mogu se označiti kao bezuslovno antikomunistički.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=985&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000975.] ({{jez-njem|"Die deutsche Führung in Serbien mußte sich daher schon bisher der Mithilfe stärkerer Teile der DM–Cetniks bedienen. Diese sind schlecht bewaffnet und infolge geringer Ausbildung des Einzelkämpfers in der letzten Zeit stark angeschlagen worden. Sie haben sich aber gut geschlagen, erhebliche blutige Verluste zu verzeichnen und können als unbedingt antikommunistisch bezeichnet werden."}})</ref>|Njemačka procjena brojnosti partizanskih, njemačkih i kvislinških jedinica u Srbiji (21. august 1944).}} === Proboj četnika i Nijemaca iz Srbije (1944) === {{Poseban članak|Proboj četnika i Nijemaca iz Srbije|Povlačenje kolaboracionista sa Nijemcima (1944–1945)}} [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-J28413, Jugoslawien, deutscher Rückzug.jpg|thumb|Nemački vojnici se povlače iz Srbije.]] Tokom septembra [[1944]]. glavna četnička mobilna formacija u centralnoj i zapadnoj Srbiji, [[Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa]] pod komandom [[Dragoslav Račić|Dragoslava Račića]], skupa sa drugim pridruženim jedinicama, poražena je od nadirućih snaga [[NOVJ]] i potisnuta prema [[Beograd]]u. Ove su jedinice Nemci tokom [[3. oktobra|3]], [[4. oktobra|4.]] i [[5. oktobra]] 1944. vozovima prebacili sa željezničkih stanica Topčider i Ripanj do [[Kraljevo|Kraljeva]].<ref name="ReferenceC">Ratko Parežanin; MOJA MISIJA U CRNOJ GORI, Rim, 1974, str. 17-18.</ref><ref>Radomir Milošević-Čeda: ZAKASNELI RAPORT, Interprint, Beograd, 1996, str. 78-79.</ref> {{izdvojeni citat|Noću, iza ponoći, između 3. i 4. oktobra 1944, krenuli smo iz Beograda, sa železničke stanice u Topčideru... Uveče sam se oprostio sa komandantom Korpusa, generalom Kostom Mušickim... Kod Mušickog je u tom trenutku bio [[Nikola Kalabić]], a u štabu Dobrovoljačkog Korpusa sam primetio i Neška Nedića... Došli su da se dogovaraju sa Dobrovoljačkom komandom i da traže opremu i ostalo. Na brzinu progovorio sam nekoliko reči sa Neškom Nedićem. U vozu su s nama putovali i Kalabićevi četnici. Rekoše nam da idu do Kraljeva, gde se vrši koncentracija četnika za borbu.<ref name="ReferenceC"/>|Nedićev ministar [[Ratko Parežanin]]}} O oštrini borbi koje su se vodile između snaga NOVJ, s jedne, te okupatorsko-kolaboracionističkih jedinica s druge strane, svjedoči i jedan njemački izvještaj neposredno pred [[Beogradska operacija|pad Beograda]]. U izvještaju se apostofira strateški značaj koji je, za odbranu glavnog grada Srbije, predstavljala linija bojišnice u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]], gdje je bila raspoređena Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO pod komandom potpukovnika Račića: {{izdvojeni citat|Račićeva jurišna grupa korpusa, koja je u septembru u teškim borbama na savskom zavoju bila potisnuta iz područja Čačak–Požega–Užice zbog napredovanja Titovih snaga u zapadnoj Srbiji ka sjeveru, probila se natrag u područje Užice–Požega–Čačak zapadno ka Drini u pojedinačnim grupama, trpeći velike gubitke, nakon što su njemačke snage raspoređene u ovom području povučene na [[Istočni front]]. Usljed nedostatka streljiva i oružja te u odsustvu njemačkih snaga koje bi ga poduprle, Račić je od tada mogao izvoditi samo manje operacije protiv komunističkih grupa. </br> Brzo napredovanje Rusa preko doline Morave do saobraćajnice Beograd–Kraljevo potpuno je promijenilo situaciju kod četnika. Čini se da je bliski kontakt s njemačkim trupama bio poremećen brzim pokretima njemačkih trupa uzrokovanim borbama, tako da se s te strane teško mogao vršiti bilo kakav kontinuirani uticaj na četnike.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=568&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frame no. 000562.] </br> ({{jez-njem|"Die im September durch den Nordvormarsch der Tito–Kräfte im westserbischen Gebiet aus dem Raum Cacak–Pozega–Uzice in harten Kämpfen gegen den Savabogen zurückgedrückte Sturmkorpsgruppe Racic hat sich nach Abzug der in diesem Raum eingesetzten deutschen Kräfte an die Ostfront wiederum unter starken Verlusten in Einzelgruppen in das Gebiet westlich der Drina und den Ausgangsraum Uzice–Pozega–Cacak durchgekämpft. Wegen Mangel an Munition und Waffen und im Hinblick auf das Fehlen deutscher Kräfte als Rückhalt hat Racic seitdem nur kleinere Aktionen gegen komm. Gruppen durchführen können. </br> Das rasche Vordringen der Russen über das Moravatal bis zur Straße Belgrad–Kraljevo hat die Lage der Cetniks völlig verändert. Die Tuchfühlung mit der deutschen Truppe scheint durch die im Kampfverlauf notwendig gewordenen raschen deutschen Truppenverschiebungen unterbrochen zu sein, sodass von dieser Seite die Möglichkeit zu laufender Einwirkung auf die Cetniks kaum mehr bestand."}})</ref>|Držanje D.M.-četnika u Srbiji (dodatak za izvještaj o neprijateljskim namjerama od 19. oktobra 1944.)}} U mjesečnom izvještaju [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] ({{jez-njem|Heeresgruppe F}}) za oktobar 1944, poslatom Komandi Jugoistoka, konstatuje se da četnici u Srbiji nijesu u stanju održati svoje pozicije bez prisustva njemačkih okupacionih trupâ. Oficiri Wehrmachta tvrde da je „prebacivanje najvećeg dijela četničkih jedinica koje su se nalazile u sjevernoj i istočnoj Srbiji u suštini izvršeno da bi se izbjegli sukobi sa Rusima“, na čiju ih je „podmuklost“ upozorila Vrhovna komanda JVuO: {{izdvojeni citat|U borbi sa snagama 1. komun. korpusa koje su napredovale ka Beogradu, krajem septembra je Rudnički korpus [JVuO] u rejonu Lazarevca (32 km si. od Valjeva) potpuno uništen, dok je Kosmajski korpus uspio da se održi u rejonu sjeverno od Mladenovca (4 km j–ji. od Beograda). Nakon povlačenja njemačkih trupa, budući u nemogućnosti da zadrže dotadašnja operativna područja zbog premoći Rusa i komunista, četničke jedinice koje su se borile u sjeverozapadnoj i centralnoj Srbiji prebačene su do sredine oktobra na područje južno od Zapadne Morave.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=675&rec=311&roll=189 NARA, T311, Roll 189, frame no. 001138.] <br /> ({{jez-njem|"Die Verlegung des grössten Teiles der in Nord– und Ostserbien befindlichen Cetnik–Einheiten wurde im wesentlichen zur Vermeidung von Zusammenstössen mit den Russen vorgenommem, vor deren Hinterlist das Obkdo. die Stäbe dringend warnte. <br /> Im Kampf mit den auf Belgrad vorgehenden Kräften des I.komm.Korps wurde Ende September das im Raum Lazarevac (32 NO Valjevo) stehende Rudnik–Korps völlig zerschlagen, während das Kosmaj–Korps sich im Raum Nord Mladenovac (4 SSO Belgrad) behaupten könnte. <br /> Angesichts der Unmöglichket, nach dem Abzug der deutschen Truppen die bisherigen Einsatzräume gegen die Übermacht der Russen und Kommunisten zu halten, wurden die in Nordwest– und Mittel– Serbien kämpfenden Cetnik–Einheiten biss Mitte Oktober in den Raum südlich der Westl. Morava verlegt."}})</ref>}} Izbijanje [[Crvena armija|Crvene armije]] na severoistočnu granicu Jugoslavije izazvalo je pometnju u četničkim redovima. Znatan deo četničkih trupa tokom septembra razbijen je od strane NOVJ u zapadnoj Srbiji. Sam [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]] sa manjom grupom boraca je nateran na povlačenje u Bosnu. Neki su pokušali da napadom na Nemce pred sam dolazak Crvene armije ponovo steknu saveznički status ([[Predrag Raković|Raković]], [[Dragutin Keserović|Keserović]], [[Dragoslav Račić|Račić]]), ali je i ovaj pokušaj bio kratkotrajan. Nakon neuspeha, glavnina se krajem oktobra koncentrisala u oblasti Ivanjice. Upravo u tom periodu vrh Armijske grupe E iz Grčke izbio je do [[Novi Pazar|Novog Pazara]]. Četnici su se priključili [[Proboj Armijske grupe E kroz Sandžak|prodoru Armijske grupe E kroz Sandžak]] u istočnu [[Bosna|Bosnu]]. {{Wikisource|Izveštaj Komande grupe armija "E" Komandantu Jugoistoka od 11.11.1944.}} {{izdvojeni citat|Draža Mihailović će nastaviti borbu protiv komunizma. Njegove jedinice se već bore sa Titovim trupama i imaju djelomično vezu sa njemačkim jedinicama (pukovnik v. Jungfeld, general Müller). Sada je stvar u tome, kako upotrebiti četničke jedinice kao prethodnice i osiguranje za komunikacije prilikom predstojećeg izmještanja njemačkih trupa iz Srbije. Pritom se neće moći izbjeći da četnici, prateći moguće pokrete njemačkih trupa ka zapadu, ne dospiju na tlo Hrvatske.<ref name="sr.wikisource.org">[http://sr.wikisource.org/wiki/Zabilje%C5%A1ka_sa_savjetovanja_visokih_njema%C4%8Dkih_politi%C4%8Dkih,_vojnih_i_policijskih_li%C4%8Dnosti_o_%C4%8Detni%C4%8Dkom_pitanju_u_Srbiji,_8._oktobra_1944. Zabilješka sa savjetovanja visokih njemačkih političkih, vojnih i policijskih ličnosti o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=51&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000045—000046.] ({{jez-njem|"D.M. wird weiterhin Kampf gegen den Kommunismus führen. Seine Verbände stehen nach wie vor gegen den Titobanden und haben zum Teil auch die notwendige Bindung an die deutsche Truppe (Oberst von Jungfeld, General Müller). Es wird nunmehr darauf ankommen, die Cetniks bei den zu erwartenden Absatzbewegungen der deutschen Truppe in Serbien als eine Art Vorhut einzusetzen, die die rückwärtigen Verbindungen durch Kampf gegen die dortständigen kommunistischen Banden öffnen. Dabei ist nicht zu vermeiden, dass die Cetniks im Zuge möglicher Rückverlegung der deutschen Kräfte in Serbien nach Westen auf kroatisches Gebiet übertreten."}})</ref>|Zabilješka sa savjetovanja njemačkog okupacionog vrha o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.}} Prvog dana oktobra 1944, u Komandi Jugoistoka je održano savjetovanje na kojem je upozoreno na promjenljivo raspoloženje četnika prema njemačkoj oružanoj sili u okupiranoj Jugoslaviji: {{izdvojeni citat|Srbija: [...] Četničko držanje i dalje različito. Srbijanski četnici se bore zajedno sa Wehrmachtom protiv komunista. Čak je i sam Draža Mihailović tražio njemačko osiguranje za planirano prebacivanje svog štaba iz sjeverozapadne Srbije u područje jugozapadno od Beograda. Ovaj plan se ipak nije ostvario. Suprotno tome, četnici u Istočnoj Bosni, Hercegovini i južnoj Crnoj Gori su neprijateljski nastrojeni. Kreću se ka obali, kako bi u slučaju savezničkog iskrcavanja s njima uspostavili kontakt i dobili savezničku zaštitu od crvenih. Iz sigurnog izvora se doznaje da D.M. izričito osudio njihovo protivnjemačko držanje.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=111&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000105—000106.] ({{jez-njem|"Cetnik–Haltung weiterhin uneinheitlich. Serbische Cetniks kämpfen zusammen mit deutscher Truppe gegen komm. Banden. DM. selbst bat sogar um deutsche Hilfe zur Sicherung beabsichtigter Verlegung seines Hauptstabes von NW–Serbien in Raum SW Belgrad. Diese Absicht jedoch nicht durchgeführt. Demgegenüber feindselige Haltung der Cetniks im O–Bosnien, Herzegovina und S–Montenegro und Bewegung dieser Kräfte zur Küste in den Raum Dubrovnik mit dem Ziel, bei erwarteter engl.Landung Verbindung mit Allierten aufzunehmen und Schutz gegen Rote zu suchen. Nach S.Qu. bekannt, dass DM. die deutschfeidliche Haltung dieser Cetniks aussdrücklich missbilligt."}})</ref>|Izvještaj sa savjetovanja kod načelnika štaba Jugoistoka od 2. oktobra 1944 (1. oktobar 1944.).}} Koliki je stepen kontrole nad četničkim snagama u Srbiji uspjela ostvariti njemačka Komanda Jugoistoka, vidljivo je i iz zapisnika sa sastanka na vrhu, održanog neposredno pred početak [[Beogradska operacija|Beogradske operacije]] (8. X 1944), kada su zabilježene i riječi Višeg SS i policijskog vođe [[Hermanna Behrendsa]]: {{izdvojeni citat|Na pitanje g-dina feldmaršala [tj. [[Maximilian von Weichs|von Weichs]]a — prim.] postoji li mogućnost komunističkog ustanka u Beogradu, Viši SS i policijski vođa Obergruppenführer Behrends je odgovorio odrečno, ističući da su stalnim pročešljavanjem u posljednje vrijeme uklonjeni svi oni komunisti koji bi na bilo koji način mogli učestvovati u takvoj akciji. Na pitanje gdje se nalaze komunisti zatvoreni u koncentracioni logor, Behrends je odgovorio da su svi pobijeni. Na kraju je skrenuo pažnju na to da je u četničke redove uspio ubaciti dovoljno jake grupe Službe sigurnosti [SD-Sicherheitsdienst], koje imaju ostati sa četnicima i ubuduće. Na to je glavnokomandujući primijetio da je samo to dovoljan razlog zašto bi se vodstvo nad četnicima trebalo povjeriti isključivo Višem SS i policijskom vođi.<ref name="sr.wikisource.org">[http://sr.wikisource.org/wiki/Zabilje%C5%A1ka_sa_savjetovanja_visokih_njema%C4%8Dkih_politi%C4%8Dkih,_vojnih_i_policijskih_li%C4%8Dnosti_o_%C4%8Detni%C4%8Dkom_pitanju_u_Srbiji,_8._oktobra_1944. Zabilješka sa savjetovanja visokih njemačkih političkih, vojnih i policijskih ličnosti o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=52&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000045—000046.] ({{jez-njem|"Die Frage des Herrn Feldmarschall an den Obergruppenführer Behrends, ob er mit einem kommunistischen Aufstand in Belgrad rechne, verneinte dieser unter Hinweis darauf, dass er in letzter Zeit durch dauernde Durchkämmungen alle irgendwie für einen Putsch infrage kommenden Kommunisten beseitigt habe. Die Frage nach dem Verbleib der im Konzentrationslager erfassten Kommunisten beantwortete er dahingehend, dass diese alle umgelegt seien. Abschliessend wies Obergruppenführer Behrends noch daraufhin, dass er bei den Cetniks ausreichend starke SD—Kommandos eingebaut habe, die bei den Cetniks verbleiben würden. Von seiten O.B.Südost wurde daraufhin festgestellt, dass allein schon durch diese Tatsache die weitere Führung der Cetnikverbände durch den Höh.SS und Pol.Führer gegeben sei."}})</ref>|Zabilješka sa savjetovanja njemačkog okupacionog vrha o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.}} Nakon poraza u [[Bitka na Jelovoj gori|bici na Jelovoj gori]], Vrhovna komanda JVuO na čelu sa Dražom Mihailovićem obrela se u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]]. Potpukovnik [[Zaharije Ostojić]], komandant Istaknutog dela štaba Vrhovne komande, šalje 30. septembra 1944. komandantu Zlatiborskog korpusa kapetanu Dušanu Radoviću (pseudonim »Kondor«) upozoravajuću depešu: {{izdvojeni citat| ''Za Kondora — ultra urgent'' Imam obaveštenje da ste Vi, [Miloš] Marković i [Filip] Ajdačić upućeni u [[Višegrad|višegradski]] srez sa specijalnim zadatkom i da ćete isti izvršiti u punoj vezi sa [[Gestapo]]m i Švabama. Vaši ljudi pričaju da su kaznena ekspedicija. Još u toku današnjeg dana očekujem Vaše objašnjenje, jer ću u protivnom preduzeti potrebno, a narod i istorija reći će ko je izdajnik?<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_133.htm Izvod iz Knjige poslatih depeša Istaknutog dela štaba Vrhovne komande od 7. avgusta 1944. do 7. januara 1945. godine]</ref>}} Jedinice [[Crvena armija|Crvene armije]] i [[NOVJ]] u prvoj polovini oktobra [[1944]]. zaposele su komunikaciju dolinom [[Morava (reka)|Morave]] između [[Vranje|Vranja]] i [[Velika Plana|Velike Plane]], što je otežalo [[Proboj Armijske grupe "E" iz Grčke 1944|proboj Armijske grupe "E" iz Grčke]]. Ova formacija time je bila usmerena na komunikaciju [[Skoplje]] - [[Kosovska Mitrovica]] - [[Raška]], odnosno dolinom [[Ibar (reka)|Ibra]], i zatim na otvaranje puteva prema [[Sarajevo|Sarajevu]] pod borbom. Tokom ovog četvoromesečnog proboja saradnja između Armijske grupe "E" i četnika iz [[Srbija|Srbije]] i [[Crna Gora|Crne Gore]] imala je više vidova. U izvještaju [[91. armijskog korpusa]] Wehrmachta od 25. oktobra 1944. godine, što ga je potpisao general [[Werner von Erdmannsdorf]],<ref>NARA, T314, Roll 1360, frame no. 000889.</ref> odato je svojevrsno priznanje generalu Mihailoviću i njegovim četnicima kao najvrjednijim antikomunističkim (sa)borcima na čitavom okupiranom području [[Jugoistočna Evropa|jugoistočne Evrope]]: {{izdvojeni citat|Među antikomunističke grupe u Srbiji spadaju i sljedbenici srpskog pukovnika Draže Mihailovića [Mihailović je unaprijeđen u čin generala još decembra 1941. — prim.] i neke nezavisne četničke jedinice (četnik — borac za slobodu). Pukovnik Draža Mihailović igra u Srbiji ulogu sličnu onoj koju igra general [[EDES]]-a [[Napoleon Zervas|Zervas]] u Grčkoj. On jeste anglofil, ali i apsolutno antikomunistički nastrojen. Na osnovu njegova antikomunističkog stava, saradnja [četnika i Nijemaca] u borbi protiv Titovih komunističkih bandi bila je uglavnom zadovoljavajuća. Srbin je dobar vojnik i u tom pogledu nalazi se na prvom mjestu na Balkanu. Disciplinovan je, žilav i uporan, te stoga stoji iznad prosječnog Grka. Srpske bande se bore žešće od Grka i imaju se više cijeniti od grčkih bandita. Njihovo naoružanje je dobro.|Uputstvo za srpsko-albansku teritoriju, izdato od strane obavještajnog odjeljenja 91. armijskog korpusa, 25. oktobar 1944. godine}} Prilikom proboja od [[Sjenica|Sjenice]] prema [[Prijepolje|Prijepolju]] [[24. oktobra|24]]-[[31. oktobra]] [[1944]]. Nemci su nastupali zajedno sa borcima [[Srpski udarni korpus|Srpskog udarnog korpusa]] protiv snaga [[37. sandžačka divizija|37. sandžačke divizije]]. Od Prijepolja se glavnina [[Armijska grupe "E"|Armijske grupe "E"]] kroz Sandžak usmerila na pravac Prijepolje - Višegrad - Rogatica - Sarajevo. Jednim motorizovanim bataljonom Nemci su 1. novembra otvorili su put Prijepolje - Pljevlja, i usmerili celokupne četničke snage iz [[Srbija|Srbije]] na pravac [[Sjenica]] - [[Prijepolje]] - [[Pljevlja]] - [[Goražde]]. Time su iskoristili snage [[JVUO]] iz Srbije kao svoju levu pobočnicu. Nakon toga, svojim napadom na NOVJ u pravcu Tuzle ([[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944]]) sadejstvovale su snagama [[Armijska grupa E|Armijske grupe E]] u njihovom proboju na sever. U dnevnom izvještaju za 13. novembar 1944. o situaciji na teritoriji okupirane Jugoslavije iz štaba Armijske grupe »F«, u paragrafu naslovljenom “Njemačke i savezničke trupe“, navodi se, očigledno na osnovu presretnute komunikacije snaga NOVJ, da se general Dragoljub Mihailović nalazi u rejonu [[Sjenica|Sjenice]] sa „aktivnim jugoslovenskim generalom” (moguće da je riječ o [[Miroslav Trifunović|Miroslavu Trifunoviću]]).<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=719&rec=311&roll=189 NARA, T311, Roll 189, frame no. 001217.] <br /> ({{jez-njem|"I. Deutsche und verbündete Truppen. </br> Draza Mihajlovic befindet sich mit einem aktiven jugosl. General im Sjenica. (VII.mont.Brig. an 3.Div. 4.11.)"}})</ref> Dok komandant [[Armijska grupa E|Armijske grupe E]] general [[Aleksander Ler|Ler]] u svom pregledu brojnog stanja od [[16. novembra]] [[1944]]. ubraja 10.000 četnika Pavla Đurišića u vlastite (njemačke) trupe,<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_174.htm Pregled brojnog stanja jedinica potčinjenih Grupi armija »E« na dan 16. 11. 1944. godine, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII - dokumenti nemačkog rajha, knjiga 4], Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 174.</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=382&rec=311&roll=184 NARA, T311, Roll 184, frames no. 000376—000377.]</ref> dotle se za četnike iz Srbije u izveštaju poslatom Vrhovnoj komandi u [[Berlin]]u kaže da se "drže u senci Vermahta". Nevoljno savezništvo veoma dobro ilustruje i sljedeći izveštaj: {{izdvojeni citat|Grupa Marković (2500—3000), u sporazumu sa nem. vojskom, osigurava odsek Mitrovica — Raška (mesta uklj.) — Novi Pazar. Izviđanje protiv Bugara, Tita i Sovjeta. Do sada nije bilo ozbiljnih incidenata. Potrebna je opreznost. [[Miroslav Trifunović|Trifunović]] sa oko 18.000 četnika [[Dragoslav Račić|Račića]] i [[Dragutin Keserović|Keserovića]], uporedno sa nem. pokretima u rejonu Prijepolje. Pravac marša Foča. U početku učešće u borbenim dejstvima na nemačkoj strani (zaštita bokova). U poslednje vreme samo saputnici. Utisak: dokle god postoje zajednički interesi — uopšte mir. Ako vide mogućnost uspeha, bezuslovno treba očekivati prepade na nemački [[Vermaht]], naročito na odvojene grupe. <br /> Moli se da se dostavi rezultat pregovora DM — [[Hermann Neubacher|zastupnik Ministarstva spoljnih poslova]].<ref>[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%98%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B5_%D0%B3%D1%80%D1%83%D0%BF%D0%B5_%D0%B0%D1%80%D0%BC%D0%B8%D1%98%D0%B0_%22%D0%95%22_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D1%82%D1%83_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BA%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_11.11.1944. Izveštaj Komande grupe armija "E" Komandantu Jugoistoka od 11.11.1944.], Vojnoistorijski institut, NAV--T-311, r. 184</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=507&rec=311&roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000501.] <br/> ({{jez-njem|"1.) Gruppe Markovic (2500–3000) sichert im Einvernehmen mit dt. Truppe Abschnitt Mitrovica – Raska (Orte ausschl.) – Novi Pazar. Aufklärung gegen Bulgaren, Tito und Sowjets. Bis jetzt keine ernsteren Zwischenfälle. Vorsicht geboten. <br /> 2.) Trifunovic mit ca. 18000 Cetniks des Racic und Keserovic gleichlaufend mit dt. Bewegungen im Raum Prijepolje Marschrichtung Foca. Anfangs Teilnahme an Kampfhandlungen auf deutscher Seite (Flankenschutz). Neuerdings nur Mitläufer. Eindruck: Solange gleichlaufende Interessen im allgemeinen Ruhe. Wenn erfolgversprechend, Überfälle gegen deutsche Wehrmacht, besonders Splittergruppen, unbedingt zu erwarten. <br /> 3.) Um Übermittlung des Verhandlungsergebnisses DM – Vertreter AA wird gebeten."}})</ref>}} Načelnik štaba Armijske grupe »E« general-major [[Erich Schmidt-Richberg]] piše 5. decembra 1944. godine o pokušajima da se s četnicima Draže Mihailovića nađe, u vrijeme zajedničkog povlačenja, obostrano korisno rješenje u smislu nastavka saradnje u borbi protiv snagâ [[NOV i POJ]]: {{izdvojeni citat| ''Borbenoj grupi pukovnika Bemera </br> Glavni štab [[V SS brdskog korpusa]]'': 1) Pošto nemačka Vrhovna komanda sa opunomoćenicima DM već pregovara (preko izaslanika pukovnika [[Gojko Borota|Borote]]), molimo da se generalu Trifunoviću predoči da sačeka uputstva od svog pretpostavljenog starešine. 2) Utvrđivanje neke neutralne zone ist. od [[Sokolac|Sokolca]] ne može se dovesti u sklad sa nemačkim planovima. 3) Ostali predlozi DM već su dostavljeni. 4) U držanju nemačkog Vermahta, koje je ranije utvrđeno, prema četnicima ništa se nije promenilo. Nemački Vermaht ima nameru da zadovolji potrebe četnika u što većoj meri uzimajući u obzir i pružanje materijalne pomoći.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_219.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »E« ZA PERIOD OD 1. OKTOBRA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=868&rec=311&roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000862.] <br/> ({{jez-njem|"An Kampfgruppe Oberst Böhmer nachrichtl.: </br> Gen.Kdo.V.SS-Geb. Korps (durch Schreiben, 2. Ausf.) </br> 1.) Da deutsches Okdo. nur mit einer DM Vertretung verhandeln kann, und dies bereits geschiet (von entsandter Oberst Borota), wird gebeten, dass General Trifunovic nahezulegen, Weisungen seiner vorgesetzten Stelle abzuwarten. </br> 2.) Festlegung eines neutralen Raumes ostw. Sokolac läst sich mit deutschen Planungen nicht in Einklang bringen. Entsprechende andere Vorschläge wurden bereits DM übermittelt. </br> 3.) An dem ursprünglich festgelegten Verhalten der deutschen Wehrmacht gegenüber den Cetniks hat sich nichts geändert. </br> 4.) Die deutsche Wehrmacht wird versuchen, den Bedürfnissen der Cetniks weitgehend gerecht zu werden und beabsichtigt hierzu auch materielle Hilfeleistung."}})</ref>}} U posljednjim mjesecima okupacije Jugoslavije, dužnosnici njemačkog Wehrmachta mogli su dati konačni i zaokruženi sud o karakteru kolaboracije JVuO sa okupacionim snagama. Tako uputstvo iz štaba 91. armijskog korpusa od 26. decembra 1944. godine sadrži veoma iznijansirano tumačenje kvaliteta dosadašnje njemačko-četničke saradnje, prvenstveno uslovljene spoznajom da [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] predstavlja zajedničkog neprijatelja. Pored toga, oficiri iz štaba 91. koprusa analiziraju kako se može proći s najmanje političke štete usljed stalno prisutnog antagonizma između vlasti NDH i četnikâ, preporučajući oprez u odnosima s potonjima zbog njihovih neprekinutih veza sa [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|Saveznicima]]: {{izdvojeni citat|Srpski četnici: </br> Upotreba četničkih jedinica dala je u raznim oblastima dobre rezultate. Poznavanje zemljišta od strane četnikâ i njihove izviđačke aktivnosti protiv Titovih snaga od koristi su njemačkom Wehrmachtu. Međutim, oslanjanje četnika na njemački Wehrmacht proizilazi isključivo iz činjenice da su inferiorni u odnosu na Titove snage — [[Angloamerika|angloamerička]] oružana intervencija bi ih navela da odmah promijene kurs. Njihovi pokušaji da se svrstaju uz angloameričkog neprijatelja se nastavljaju. Stoga se savjetuje veliki oprez kada se postupa sa četnicima. Za vlastiti stav prema četnicima presudno je sljedeće: </br> 1) Upotreba četničkih jedinica mora se sprovesti na način tako da, u slučaju nagle promjene kursa, šteta ostane u granicama podnošljivog; </br> 2) Nijemci moraju iskoristiti neprijateljstvo između četnika i boljševičkih bandi; </br> 3) Saradnja s četnicima od slučaja do slučaja u zamjenu za opskrbu borbenom municijom, zdravstvenu njegu i snabdijevanje namirnicama, ukoliko su dostupne; </br> 4) Cjelokupno hrvatsko stanovništvo mrzi četnike; kompromis između njih i hrvatskih vlasti (posebno ustaša) teško da je moguć. Stoga, moramo spriječiti njihov upad na hrvatski teritorij, posebno između [[Drina|Drine]] i [[Bosna (rijeka)|Bosne]]. Prelazak [natrag] preko Drine u Srbiju, naročito od strane četnika iz Stare Srbije [misli se na teritoriju Nedićeve Srbije — prim.], treba podržati, jer se time izbjegava konflikt s NDH. Na hrvatskom tlu, taktički nužan kontakt s četnicima tokom operacija protiv Titovih snaga treba održati što je moguće više neprimjetnijim, s obzirom na odnos s ustašama; </br> 5) Postojeća mržnja između srpskih četnika i [[Bošnjaci|Muslimana]] zahtijeva poseban oprez tokom pregovora s obje strane i njihovog upošljavanja, jer će se i jedna i druga strana ili povući ili odmah zauzeti neprijateljski stav ako se za takve pregovore sazna; </br> Da li se četnici mogu iskoristiti u njemačku svrhu u borbi protiv Titovih bandi, '''čime bi se uštedjela njemačka krv''', zavisiće od razumnog i vještog pregovaranja s njima.<ref>[https://znaci.org/ok/T317.php?sta1=etni&sta2=D.M&idem=1404 NARA, T314, Roll 1630, frame no. 000770.] <br /> ({{jez-njem|"Die serbischen Cetniks. </br> Der Einsatz von Cetnik–Verbänden hat in verschiedenen Gebieten guten Ergebnissen geführt. Von Nutzen für die Deutsche Wehrmacht ist die Landeskenntnis der Cetniks und ihre Aufklärungstätigkeit den Titobanden gegenüber. </br> Anlehnung der Cetniks an die Deutsche Wehrmacht beruht jedoch nur auf die Tatsache, daß sie den Titokräften unterlegen sind: ein bewaffnetes angloameriknisches Eingreifen wird ihr sofortiges Umschwenken veranlassen, Ihre Versuche, sich dem angloamerikanischen Gegner zu nähern, laufen weiter. Große Vorsicht den Cetniks gegenüber ist daher angebracht. </br> Für die eigene Haltung den Cetniks gegenüber ist maßgebend: </br> 1.) Der Einsatz der Cetnik–Verbände ist so durchzuführen, daß bei plötzlichem Umschwenken der Schaden in erträglichen Grenzen bleibt. </br> 2.) Die Feindschaft zwischen den Cetniks und bolschewistischen Banden muß deutscherseits ausgenützt werden. </br> 3.) Zusammenarbeit mit Cetniks von Fall zu Fall gegen Bereitstellung von Gefechtsmunition, sanitäre Betreuung und Verpflegung, soweit diese vorhanden. </br> 4.) Die Cetniks sind bei der gesamten kroatischen Bevölkerung verhasst, ein Ausgleich zwischen ihnen und den kroatischen Dienststellen (bes. Ustascha) ist kaum möglich, daher muss ein Eindringen in den innerkroatischen Raum insbesondere zwischen Drina und Bosna unsererseits verhindert werden. Ein Übertritt insbesondere der altserbischen Cetniks über die Drina nach Serbien ist zu unterstützen, da so Konflikt mit Kroatien vermieden wird. Auf kroatischem Boden ist taktisch notwendige Fühlung mit Cetniks bei Einsatz gegen Titobanden im Hinblick auf Verhältnis zur Ustascha möglichst wenig in Erscheinung treten zu lassen. </br> 5.) Der bestehende Haß zwischen serbischen Cetniks und Muselmanen verpflichtet bei Verhandlungen und Einsatz beider Teile zu besonderer Vorsicht, da bei Bekanntwerden solcher Verhandlungen beide Parteien entweder abspringen oder sofort eine feindselige Haltung einnehmen werden. </br> Von einer verständnisvoll und geschickt geführten Verhandlung mit den Cetniks wird es abhängen, ob diese durch Einsatz gegen Titobanden für deutsche Zwecke nutzbar gemacht werden können, somit also deutsches Blut gespart werden kann."}})</ref>|Uputstvo načelnika štaba 91. armijskog korpusa o „srpskim četnicima“ iz decembra 1944.}} === Proboj četnika i Nijemaca iz Crne Gore (1944) === {{Poseban članak|Proboj četnika i Nijemaca iz Crne Gore|Pavle Đurišić|Crnogorski dobrovoljački korpus}} [[File:Spisak vlastitih trupa njemačke Armijske grupe E 1944, decembra 1944.jpg|thumb|Spisak trupa njemačke Armijske grupe »E« iz decembra 1944.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=382&rec=311&roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000376.]</ref> Na spisku se nalazi i “10.000 Crnogoraca“ ({{jez-njem|"10.000 Montenegriner"}}). Riječ je o četnicima [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]] (tj. CDK), koji su se povlačili zajedno sa okupacionim snagama.]] Dok su srbijanski četnici sadjejstvovali snagama Armijske grupe »E« u njihovom proboju na sjever, četnici iz Crne Gore uzeli su učešća u [[Proboj XXI brdskog korpusa iz okruženja|proboju XXI brdskog korpusa iz okruženja]]. Jedinice crnogorskih četnika, koje su od Njemaca takođe preformirane u dobrovoljačke pukove ("[[Crnogorski dobrovoljački korpus]]"), borile su se u sastavu njemačkog [[21. brdski armijski korpus (Nemačka)|21. brdskog korpusa]] između [[Danilovgrad]]a i [[Cetinje|Cetinja]] rame uz rame sa njemačkim vojnicima. Ove snage učestvovale su zajedno sa njemačkim snagama u operacijama protiv NOVJ ([[Operacija Frilingservahen aprila 1944|Frilingservahen]], [[Operacija Ribecal avgusta 1944|Ribecal]]). Komandant [[Armijska grupa E|Armijske grupe "E"]] je u svom izvještaju od ove četnike ubrojao u brojno stanje svojih jedinica: {{izdvojeni citat|C. D. K. od 3 puka, pod komandom potpukovnika [[Pavle Đurišić|Đurišića]], formiran neposredno od strane K-de 2. OkA ([[Druga oklopna armija (Nemačka)|Druga oklopna armija]]), bio je do sada u službenom pogledu potčinjen K-di 2. OkA a u snabdevačkom i taktičkom pogledu 181. peš. div., koja je trebalo da se obimno uključi u obuku. [...] C.D.K. se do sada dokazao u borbi protiv komunista, ali je upitna njegova pouzdanost prema njemačkom Wehrmachtu zbog Đurišićeva kontradiktornog stava.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=825&rec=314&roll=664 NARA, T314, Roll 664, frame 000817.] <br /> ({{jez-njem|"M.F.K. zu 3 Rgt. unter Führung Oberstleutnant Djurisic, wurde von Pz.AOK 2 unmittelbar aufgestellt, unterstand bisher truppendienstlich Pz.AOK, versorgungsmässig und taktisch 181.Inf.Div., die sich ausbildungsmässig weitgehend einzuschalten hatte. </br> M.F.K. im Kampf gegen Kommunisten bisher bewährt, jedoch in seiner Zuverlässigskeit gegenüber der deutschen Wehrmacht durch widerspruchsvolle Haltung Djurisic fragwürdig."}})</ref>|Izvještaj Komande 21. brdskog korpusa Komandi Grupe armija "E" od 23. septembra 1944. godine}} O odluci komandanta Crne Gore, Boke i Sandžaka JVuO potpukovnika Pavla Đurišića da slijedi kolonu njemačkih armijâ pri povlačenju s Balkana, te o značajnoj pomoći pruženoj okupatoru od strane crnogorskih četnika tom prilikom, piše u svojim ratnim memoarima i [[Hermann Neubacher]]: {{izdvojeni citat|On je bio opasan nemački saveznik. Meni je uvek bilo savršeno jasno da bismo mi za Pavla Đurišića, u slučaju invazije zapadnih sila na Balkan, ponovo postali njegov najveći neprijatelj. Kada je započelo povlačenje nemačkih trupa iz Crne Gore, Pavle Đurišić je krenuo sa njima. Tokom napornih marševa po planinskom terenu, tokom operacije povlačenja prolazili smo i kroz područja koja su kontrolisali partizani. Njegove trupe vodile su borbu sa partizanima i time nemačkim trupama olakšale evakuaciju sa tog prostora. Kasnije je Pavle Đurišić sklopio ugovor sa ustaškim trupama Ante Pavelića, da bi mogao da prođe sa svojim jedinicama kroz Hrvatsku i Istru. Tamo su se već nalazile i druge četničke jedinice, kao i Ljotićevi dobrovoljci.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN], str. 176—177.</ref>|[[Hermann Neubacher]]}} === Prelazak sa Nemcima u Bosnu (1944-1945) === {{main|Proboj Armijske grupe E kroz istočnu Bosnu|Četnička ofanziva u istočnoj Bosni 1944.|Bosanska golgota}} [[File: Četnički oficir Dinarske divizije, SS-Sturmbannführer Ernst Lerch i neidentificirani SS-Hautsturmführer tokom ofanzive protiv IX. korpusa.jpg|thumb|Oficir [[Dinarska četnička divizija|Dinarske divizije JVuO]], SS-Sturmbannführer [[Ernst Lerch]] i neidentificirani SS-Hauptsturmführer tokom ofanzive protiv [[9. korpus NOVJ|9. korpusa NOVJ]] u Sloveniji, mart 1945. godine<ref>[http://bandenkampf.blogspot.com/2016/05/bk0164.html Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: </br> 0164 | Photo | Höherer SS- und Polizeiführer Adriatisches Küstenland]</ref>]] [[Armijska grupa "E"]] imala je u planu otvaranje komunikacija kroz istočnu Bosnu, pa je krajem novembra jedna njena divizija ([[11. poljska vazduhoplovna divizija (Nemačka)|11. poljska vazduhoplovna divizija]]) započela napad pravcem od [[Rogatica|Rogatice]] prema [[Zvornik]]u, protiv snaga [[Treći udarni korpus NOVJ|Trećeg udarnog korpusa]] [[NOVJ]]. Međutim, kako su tokom ofanzive [[NOVJ]] i Crvene armije od 3. decembra nemačke pozicije na [[Sremski front|Sremskom frontu]] ozbiljno ugrožene, ova divizija hitno je izvučena i transportovana prugom [[Sarajevo]] - [[Slavonski Brod]] na [[Sremski front]]. Na njeno mesto usmerena je glavnina četnika iz [[Srbija|Srbije]]. U izvještaju Operativnog odjeljenja u [[Sarajevo|Sarajevu]] Armijske grupe »E« od 10. decembra 1944, koji potpisuje potpukovnik Warnstorff, istaknuto je: {{izdvojeni citat| Telegram 34. i 91. arm. korpusu, 5. SS-brd. arm. korpusu i Korpusnoj grupi »Kibler«: 1) Četnici na maršu u širi rejon Valjeva privremeno će preći preko područja Rogatica — Ljubovija — Zvornik — Kladanj. 2) DM garantuje najlojalnije držanje prema nemačkim jedinicama i nudi saradnju. Znak raspoznavanja za saradnju između nemačkih jedinica i četnika je: Mitrovica. 3) Četnike u što većoj meri koristiti za službu izviđanja. Materijalna pomoć može im se obezbediti u ograničenim razmerama ukoliko se stave na raspolaganje za borbu protiv bandi. 4) K-da Grupe armija obavestila je hrvatske vlasti o navedenom kretanju.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_219.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »E« ZA PERIOD OD 1. OKTOBRA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=998&rec=311&roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000992.] ({{jez-njem| <br /> "1.) Cetniks überschreiten auf dem Marsch in den Großraum Valjevo vorübergehend das Gebiet Rogatica – Ljubovija – Zvornik – Kladanj. <br /> 2.) DM hat loyalste Haltung gegenüber deutscher Truppe zugesichert und bietet Zusammenarbeit an. Kennwort zwischen deutscher Truppe und Cetniks für Zusammenarbeit ist "Mitrovica". <br /> 3.) Die Cetniks sind weitgehend für Erkundungsaufträge zu verwenden. Materielle Hilfe darf ihnen in beschränktem Ausmaß gewährt werden, soweit sie sich zum Kampf gegen die Banden zur Verfügung stellen. <br /> 4.) Die kroatischen Behörden sind über obige Bewegung durch Okdo. unterrichtet worden."}})</ref>}} U izvještaju njemačkog opunomoćenog generala u [[NDH]] od 24. decembra 1944. godine,<ref>[https://znaci.org/00001/40_82.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje POSLJEDNJI DANI NA VUČJAKU]</ref> navodi se da je general Draža Mihailović izrazio spremnost za suradnju i sa formacijama NDH u borbi protiv NOVJ: {{izdvojeni citat|Prema izvješću pouzdanog agenta, Draža Mihajlović je izrazio namjeru da se bori skupa sa ustašama i domobranima, jer je njihov zajednički glavni cilj uništenje komunizma.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=443&rec=311&roll=196 NARA, T311, Roll 196, frame no. 000427.] <br /> ({{jez-njem|"Nach zuverlässiger V–Mann–Meldung soll Draza Mihajlovic geäussert haben, er wolle mit den Ustascha und Domobranen zusammen kämpfen, da das gemeinsame Hauptziel die Vernichtung des Kommunismus sei."}})</ref>|Izvještaj njemačkog opunomoćenog generala u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj od 24. XII 1944.}} Četnici su, pod ličnom komandom [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]], nakon koncentrisanja unutar nemačko-ustaških linija, izvršili [[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944|napad na snage NOVJ]]. 8. decembra [[1944]]. ujutro sa nemačko-ustaških položaja u okolini [[Rogatica|Rogatice]] krenuli u silovit napad prema [[Zvornik]]u. Ovaj napad bio je usklađen sa napadom nemačkog 34. armijskog korpusa sa druge strane, pravcem [[Užice]] - [[Ljubovija]] - [[Zvornik]]. Ovom prilikom četnicima su Nemci obezbedili snabdevanje municijom, kao i zbrinjavanje ranjenika u nemačkim bolnicama u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Pošto je prodor četnika prema [[Zvornik]]u odbijen, njihova glavnina usmerila se prema oslobođenoj [[Tuzla|Tuzli]]. U [[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944|neizvesnim borbama od 24. do 28. decembra]] [[Treći udarni korpus NOVJ]] krajnjim naporom odbio je ovaj napad. Nakon ovog poraza, glavnina [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] snaga razmestila se u [[Modriča|Modriči]] i okolini, gde su nakon kraćeg sukoba uspostavili sporazum sa snagama NDH. Tako su se našli na za Nemce vitalnoj komunikaciji Sarajevo - Brod, vodeći zajedno sa Nemcima teške dvomesečne borbe protiv [[Druga armija JA|Druge jugoslovenske armije]], koja je nastojala da je prekine. Preko pukovnika Borote, komandanta Romanijskog korpusa JVuO, uspostavljena je saradnja sa nemačkim štabom u [[Sarajevo|Sarajevu]], od kojeg je obezbeđeno snabdevanje municijom i bolničko zbrinjavanje ranjenika.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_130.htm Opšti uslovi sporazuma o saradnji između četnika i nemačkih jedinica pripremljeni za pregovore decembra 1944. godine], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 130</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_219.htm Ratni dnevnik Armijske grupe E 1.10.1944-31.12.1944], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - prilog broj 2, (10. decembar 1944)</ref> [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićeva]] grupacija takođe je uspostavila vezu sa Štefanom Hedrihom ({{jez-nem|Stefan Hedrich}}), SS-oberfirerom i inspektorom u glavnom štabu SS, komandantom SS-oblasti Severozapadna Bosna.<ref>[https://www.znaci.org/00001/181.htm Roland Kaltenegger: TOTENKOPF & EDELWEIß], četvrti deo: Das Kriegsjahr 1944 (Ares verlag, Graz), strana 268.</ref> [[3. april]]a 1945. godine, kada su nemačke trupe napuštale Bijeljinu i okolinu, Mihailović je pokušao da ih pridobije da ostanu pod njegovom komandom kao jugoslovenski državljani.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_192.htm Izvod iz Knjige poslatih depeša štaba Vrhovne komande od 12. decembra 1944. do 7. aprila 1945. godine]</ref> [[Schutzstaffel|SS]]-Sturmbannführer (major) [[Ernst Lerch]], u izvještaju od 8. marta 1945. godine, piše da je [[Aleksandar Nikolić (četnik)|Aleksandar Nikolić]], zapovjednik Sremsko-slavonske komande JVuO, zajedno sa svojim trupama (za koje navodi da broje oko 80 ljudi, ali i da bi po pristizanju ostatka jedinice ta cifra mogla dostići i 400) došao u [[Istra|Istru]], tj. u [[Operativna zona Jadransko primorje|Operativnu zonu Jadransko primorje]], gdje se stavlja na raspolaganje njemačkim vlastima. Ernst Lerch moli nadređene da naznače rejon u kojem bi »grupa pukovnika Nikolića« mogla da bude »upotrebljena«: {{izdvojeni citat|1.) U prostor [[Jurdani]], prov. [[Rijeka (grad)|Rijeka]], stigli su delovi četničke grupe pukovnika Nikoliča u jačini oko 80 ljudi. 2.) Prema telegr. Glavnog ureda SS od 7. 2. 45, delovodn. pov. br. 375/45, grupa Nikolić potčinjena je komandantu SS i policije u [Operativnoj zoni] Jadr. primorje. [...] 6.) Pukovnik Nikolić je samostalni četnički komandant i njegov načelnik Štaba major Miladinović je izjavio da ova grupa ne želi nikakvu zavisnost od ministra [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]]a, odn. od drugih četničkih grupa. <br /> Oni obećavaju da će se stoprocentno zajedno s Nemcima boriti kako protiv komunista tako i protiv regularnih engleskih trupa koje oni navodno preziru iz dubine duše. <br /> Ovaj osnovni stav oni će zadržati u svakoj situaciji pa ma šta se desilo.<ref>[https://znaci.org/zb/4_6_19.htm Zbornik NOR-a – tom VI – Borbe u Sloveniji – knjiga 19. – 1. III – 15. V 1945. godine, Vojnoistorijski institut], Beograd, 1975, dokument br. 161, str. 822–823.</ref>|Obaveštenje komandanta SS i policije u Operativnoj zoni Jadransko primorje od 8. marta 1945. o pristizanju četnika pukovnika Nikolića u Istru}} [[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova za [[Jugoistočna Evropa|jugoistočnu Evropu]], u svojim poslijeratnim memoarima ističe da je sa četničkim komandantom održavao vezu sve do aprila 1945, tj. do [[Povlačenje kolaboracionista sa Nijemcima (1944–1945)|zajedničkog povlačenja Nijemaca i četnika]] pred jedinicama NOVJ i [[Crvena armija|Crvene armije]]. Neubacher navodi da je postojala i zamisao o susretu između njega i generala Mihailovića, ali [[Joachim von Ribbentrop]] nije dao dopuštenje za taj sastanak: {{izdvojeni citat|Tokom sukoba četnika sa Englezima, stiglo je do mene pitanje da li bih bio spreman da razgovaram sa Dražom Mihailovićem. Ovu sam molbu prosledio ministru spoljnih poslova Ribentropu, tražeći od njega da mi dozvoli da do takvog susreta dođe. U principu, nije mi bilo zabranjeno da uspostavim kontakt. Ali, za vođenje razgovora morao sam da dobijem specijalnu dozvolu. Bilo mi je, međutim, zabranjeno da stupim na teren koji kontroliše Draža Mihailović. Moja spremnost i želja da se sretnem sa njim bili su veliki, te sam uskoro morao da sam sebi priznam da je moj glavni motiv bio – radoznalost. Da se sretnem sa četničkim vođom, a da se prethodno ne izvrše potrebne pripreme, razgovor bi bio besmislen, i jedino bi doneo neugodnost i neprilike za Dražu Mihailovića, jer bi dobio etiketu „kolaboratera“. Trebalo je susret dobro organizovati, kako bi bilo sigurno da će doneti senzacionalan rezultat. Verovatno je i sam Draža Mihailović tako razmišljao, pa zato, najzad, nije nikada ni došlo do našeg susreta. Ali, ostali smo u vezi preko naših posrednika. I jedna i druga strana bila je u tim kontaktima veoma oprezna. Jedan moj poverljiv čovek čak je tri puta bio u Dražinom glavnom štabu. Da ne bih bio suviše opširan, zadovoljiću se samo tvrdnjom da Draža Mihailović svoju politiku sve do kraja rata nije menjao. Tek početkom 1945, u vreme naših poslednjih borbi u Hrvatskoj, kada je povlačenje naših trupa sa tog prostora bilo samo pitanje dana, Draža Mihailović mi se obratio direktnom molbom – i to preko svojih poverljivih ljudi u Beču – da mu pružim pomoć u vezi sa naoružanjem njegovih jedinica. Tokom nekoliko dana ja sam čak imao direktnu radio-vezu sa njegovim glavnim štabom u Bosni. Moj poverljiv čovek bio je poslednji put kod Draže u aprilu 1945.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 161–162.</ref>}} General Mihailović je odbijao da osobno uđe u bilo kakav aranžman s okupatorom, i od ove je politike odstupio samo u četiri ili pet navrata tokom rata. Riječ je o [[Sastanak u Divcima|sastanku u Divcima]] sredinom novembra 1941. godine, zatim o dva sastanka s predstavnikom Hermanna Neubachera, [[Rudolfom Stärkerom]], u jesen 1944 (prvi u zapadnoj Srbiji na kojem je Mihailovića pratio pukovnik [[Robert H. McDowell]], šef američke vojne misije pri njegovu štabu, a drugi u sjeveroistočnoj Bosni), kao i o posljednjem sastanku sa Stärkerom na planini [[Vučjak]], početkom aprila 1945. Neubacher pokušava u svojoj knjizi ekskulpirati Mihailovića od odgovornosti za kolaboraciju.<ref>[https://znaci.org/00001/40_62.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNIČKO-NJEMAČKI SPORAZUMI O KOLABORACIJI U SRBIJI]</ref> == Nemci o generalu Mihailoviću i JVuO == [[Datoteka:Draža pred sudom.jpg|mini|desno|Optuženi [[Dragoljub Mihailović]] na [[Beogradski proces|suđenju u Beogradu]] [[1946]].]] {{izdvojeni citat|'''Njemačka je za D.M.-a neprijatelj br. 2 – neprijatelj br. 1 su komunisti'''.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=695&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000686.] <br /> ({{jez-njem|"Deutschland ist für D.M. nur noch der Feind No. 2. Feind No. 1 sind die Kommunisten."}})</ref>|Zabilješka sa sastanka Armijske grupe »F« sa izaslanikom Neubacherom održanog 30. jula 1944.}} Prilikom ispitivanja od strane istražitelja 7. američke armije avgusta 1945. godine, pisanu izjavu o svojim aktivnostima u ratnom periodu sastavio je i [[feldmaršal]] [[Maximilian von Weichs]], koji je avgusta 1943. naslijedio generala Löhra na mjestu glavnokomandujućeg Jugoistoka. U odjeljku naslovljenom »Grupe koje pomažu Njemačkoj«, von Weichs o četnicima Draže Mihailovića piše sljedeće: {{izdvojeni citat|Mihailovićeve trupe su se nekada borile protiv naših okupacionih trupa iz lojalnosti prema svome kralju. U isto vreme su se borile protiv Tita, zbog svojih antikomunističkih ubeđenja. Ovaj rat na dva fronta nije mogao dugo potrajati, posebno kada je britanska podrška počela favorizovati Tita. Sledstveno, Mihailović je pokazao pronemačka stremljenja. Bilo je angažmana tokom kojih su se srpski četnici borili protiv Tita zajedno sa nemačkim trupama. Sa druge strane, dešavalo se da neprijateljski raspoložene četničke grupe napadnu nemačke vozove za snabdevanje da bi popunili sopstvene zalihe. Mihailović je voleo da ostane u pozadini, i prepusti takve poslove svojim podređenima. On se nadao da će dočekati svoje vreme ovom igrom moći, dok mu anglo-američko iskrcavanje ne obezbedi dovoljnu podršku protiv Tita. Nemačka je prigrlila njegovu podršku, koliko god privremenu. Četničke izviđačke aktivnosti naši komandanti su visoko cenili.<ref>http://znaci.org/00002/318_4.htm ({{jez-eng|"MIHAILOVIC's troops once fought against our occupation troops out of loyalty to their King. At the same time they fought against TITO, because of anti—Communist convictions. This two front war could not last long, particularly when British support favored TITO. Consequently MIHAILOVIC showed pro-German leanings. There were engagements during which Serbian Chetniks fought TITO alongside German troops. On the other hand, hostile Chetnik groups were known to attack German supply trains in order to replenish their own stocks. ''MIHAILOVIC liked to remain in the background, and leave such affairs up to his subordinates. He hoped to bide his time with this play of power until an Anglo—American landing would provide sufficient support against TITO. Germany welcomed his support, however temporary. Chetnik reconnaissance activities were valued highly by our commanders''."}})</ref>}} Takođe, feldmaršal von Weichs na drugom mjestu podcrtava da, dok se general Mihailović nastojao držati po strani, taktička je njemačko-četnička kolaboracija na terenu poprimala sve veći obim: {{izdvojeni citat|Iako se on sâm [Mihailović] oštroumno suzdržavao od iznošenja svog ličnog stava u javnosti, bez sumnje kako bi imao odriješene ruke za svaku eventualnost (npr. savezničko iskrcavanje na Balkanu), dopustio je svojim komandantima da pregovaraju s Nijemcima te da s njima sarađuju. I oni su to činili, sve više i više...<ref>Röhr, Werner, ed. (1994). Europa unterm Hakenkreuz: Okkupation und Kollaboration (1938–1945). Berlin: Hüthig. s. 358. <br/ > ({{jez-eng|"Though he himself [Draža Mihailović] shrewdly refrained from giving his personal view in public, no doubt to have a free hand for every eventuality (e.g. Allied landing on the Balkans), he allowed his commanders to negotiate with Germans and to co-operate with them. And they did so, more and more..."}})</ref>|[[Maximilian von Weichs]]}} Specijalni [[Adolf Hitler|Hitler]]ov izaslanik [[Hermann Neubacher]] u svojim memoarima tumači politiku Draže Mihailovića. On piše da je Mihailović „ostao neprijatelj okupatoru, koji je, zbog Titovog uspona, postao njegov neprijatelj broj dva”. Neubacher primjećuje da su Mihailovićevi komandanti sarađivali sa Nijemcima, dočim je on nastavio voditi antiokupatorsku propagandu: {{izdvojeni citat|Politiku Draže Mihailovića nije bilo teško razumeti. On je bio impresioniran nemačkim vojnim podvizima. Pa ipak, sa sigurnošću je računao na to da će Nemačka izgubiti rat. Dovoljno sam čuo od pouzdanih izvora, koji su me obavestili o Dražinom stavu prema Rajhu. On je ostao neprijatelj okupatoru, koji je, zbog Titovog uspona, postao njegov neprijatelj broj dva. Saveznici su Dražu ostavili na cedilu, pa je zato pokušao da od Nemaca – koji su za njega sada bili samo neprijatelj broj dva – dobije što je moguće više oružja. Namera četničkog vođe bila je ova: da se, kada započne nemačko povlačenje, bez borbe dokopa nemačkih strateških pozicija i da se na njima utvrdi. On se spremao za konačan obračun sa Titom, koji je trebalo da se vodi beskompromisno, na život ili smrt, a u pitanju je bila budućnost Jugoslavije. Dok su, dakle, Dražini podređeni komandanti tu i tamo sarađivali sa Nemcima, on je sam nastavio da i dalje vodi propagandu protiv Nemaca.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 160–161.</ref>}} Čak i kada je odobravao kolaboraciju svojih komandanata sa okupatorima, general Mihailović je strogo vodio računa da se na taj način lično ne kompromituje, prvenstveno iz straha od negativne reakcije stanovništva okupirane Jugoslavije. Presretanjem komunikacije između Mihailovića i vojvode Đujića ujesen 1943, njemački nadležni organi su registrovali ovu tendenciju kod četničkog vođstva: {{izdvojeni citat|18.11. Radio-naređenje D.M. Đujiću da još više nego do sada ratuje zajedno sa njemačkim Wehrmachom protiv komunista, jer su oni izdali srpsku nacionalnu stvar. On sam ne može tako postupiti zbog stava naroda.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&broj=235&roll=196 NARA, T311, Roll 196, frame no. 000223.] <br /> ({{jez-njem|"18. 11. FUNKBEFEHL D. M. AN DJUJIC, MIT DEUTSCHER WEHRMACHT GEGEN KOMMUNISTEN MEHR ALS BISHER ZU KAEMPFEN, DA NATIONALE SACHE SERBIENS VERRATEN. ER SELBST KOENNE WEGEN VOLKSMEINUNG NICHT MITMACHEN."}})</ref>|Depeša komande Druge oklopne armije komandi [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 21. novembra 1943. godine}} General [[Schutzstaffel|SS]]-a [[Otto Kumm]], treći komandant [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS dobrovoljačke brdske divizije »Prinz Eugen«]], u knjizi ratnih memoara naslovljenoj ''Vorwärts, Prinz Eugen! Geschichte der 7. SS-Freiwilligen-Division "Prinz Eugen"'' („Naprijed, Prinz Eugen! Istorija 7. SS dobrovoljačke divizije Prinz Eugen”), ostavio je svoje tumačenje prirode odnosâ između JVuO i njemačkog okupatora: {{izdvojeni citat|Kao ostatak „u šumi“ regularne armije nakon okupacije Jugoslavije, oni su nosili stare uniforme – i nove brade, jer su se zakleli da se neće brijati dok okupator ne bude isteran iz zemlje. Oni su bili verni kraljevini i borili su se za svog mladog kralja Petra II, ali radije su se držali udaljenih sela i oblasti, ne napadajući naše jedinice, osim ako se nisu osećali dovoljno nadmoćnim. Disciplina i naoružanje bilo im je relativno dobro, a u odnosu prema drugim jugoslovenskim narodnim i verskim grupama bili su nepredvidljivi – što je često išlo do napada na hrvatska sela i muslimanske žene. Kao prijatelje još su imali Engleze – i njihov radio. Na volovskim kolima ili na konjskim leđima oni su se povremeno prebacivali u druge oblasti, najčešće neuzdrmani, jer smo ih mi puštali, smatrajući da ih dugoročno možemo pridobiti za nas – kao '''braću po oružju protiv komunizma'''. To je donekle nejasna situacija, oni nisu prijatelji, ali ni neprijatelji, i situacija se menja s vremena na vreme.<ref>[http://www.znaci.org/00001/200.htm Otto Kumm: VORWÄRTS, PRINZ EUGEN! - Geschichte der 7. SS-Freiwilligen-Division "Prinz Eugen"], [http://www.znaci.org/00001/200_5.pdf Aufstellung der Division "Prinz Eugen"] str. 52. <br /> ({{jez-njem|"Als Reste der nach der Besetzung Jugoslawiens 'in den Wald' gegangenen regulären Armee tragen sie die alte Uniform – und neue Bärte, da sie geschworen haben, sich nicht früher zu rasieren, bevor nicht der Okkupator aus dem Land gejagt ist. Sie sind königstreu und kämpfen für ihren Jung-König Peter II., doch weichen sie lieber aus in abseits gelegene Dörfer und Gebiete und stellen sich nur selten unseren Verbänden, es sei denn, sie fühlen sich in ausreichender Ubermacht. Disziplin und Bewaffnung sind relativ gut, gegenüber den anderen jugoslawischen Volks- und Glaubensgruppen sind sie unberechenbar, weshalb es oft zu Ubergriffen gegen kroatische Dörfer oder muselmanische Frauen kommt. Als stille Freunde haben sie die Engländer – und ihre Funkgeräte. Auf Ochsenkarren oder hoch zu Roß verlegen sie manchmal in eine andere Gegend, meist ungeschoren, da wir sie ziehen lassen und sie auf lange Sicht für uns gewinnen wollen – als Waffengefährten gegen den Kommunismus. Es ist eine etwas unklare Situation, sie sind nicht Freund, auch nicht Feind, die Lage wechselt von mal zu mal."}})</ref>}} Saradnju sa četničkim formacijama generala Mihailovića u borbi protiv zajedničkog neprijatelja pominje u svojim memoarima i [[Schutzstaffel|SS]]-potpukovnik [[Otto Skorzeny]], vođa njemačkih komandosa, zaslužan za izvođenje brojnih specijalnih operacija tokom rata. Neposredno pred [[Kapitulacija Nacističke Njemačke|kapitulaciju nacističke Njemačke]], ''Obersturmbannführer'' Skorzeny je tri dana (od 5. do 8. maja [[1945]]. godine) vršio dužnost šefa njemačke vojno-obavještajne službe ''[[Abwehr]]''. Po osobnom ''[[Adolf Hitler|Führer]]ovom'' naređenju, potpukovnik Skorzeny biva upućen proljeća 1944. godine u okupiranu Jugoslaviju, kako bi koordinirao [[Operacija Konjićev skok|operacijom uništenja]] [[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovnog štaba NOVJ]] i zarobljavanja [[Josip Broz Tito|maršala Tita]]: {{izdvojeni citat|U proljeće 1944. dobio sam naredbu Vrhovne komande Wehrmachta da lociram [[Josip Broz Tito|Titov]] štab, uništim ga i uhvatim Tita, koji je, prema [[Winston Churchill|Churchill]]ovoj volji, već bio zamijenio generala Mihailovića. Mihailović, ratni ministar mladog kralja [[Petar II Karađorđević|Petra II]] od Jugoslavije, koji je živio u egzilu u [[London]]u, bio je uplašen sve većim uticajem komunizma. Na njegovo zaprepaštenje, njegovi su se četnici ponekad borili zajedno čak s mađarskim trupama, Hrvatima [[Ante Pavelić]]a, pa čak i sa našim vojnicima protiv Titovih trupâ.<ref>Otto Skorzeny, ''Meine Kommandounternehmen. Krieg ohne Fronten'', Universitas Verlag in F.A. Herbig Verlagsbuchhandlung GmbH, München, 1993, s. 201. <br /> ({{jez-njem|"Im Frühjahr 1944 bekam ich den Befehl vom OKW, das Hauptquartier Titos ausfindig zu machen, es zu zerstören und Tito gefangenzunehmen, der nach dem Willen Churchills schon den General Mihailowitsch abgelöst hatte. Der Kriegsminister des im Exil in London lebenden jungen Königs Peter II. von Jugoslawien, Mihailowitsch, war über den fortschreitenden Einfluß des Kommunismus erschreckt. Seine Tschetniks schlugen sich zu seinem Erstaunen manchmal sogar gemeinsam mit den ungarischen Truppen, den Kroaten des Ante Pawelitsch und selbst unseren Soldaten gegen die Truppen Titos."}})</ref>}} == Reference == {{izvori|2}} == Povezano == * [[Kolaboracija četnika sa silama Osovine]] * [[Saradnja četnika sa fašističkom Italijom]] == Vanjske veze == {{commonscat|Chetnik collaboration with Axis occupation}} * [https://www.znaci.org/00001/40.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945 (Stanford University Press 1975)] {{Kolaboracija u Jugoslaviji}} {{Authority control}} [[Kategorija:Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu| ]] t64tdkgbb0bfr3rjbxg5ea2hgpxwow2 42669952 42669797 2026-08-10T09:44:29Z ~2026-40631-75 376487 42669952 wikitext text/x-wiki {{Sređivanje|razlog=Preterana upotreba citata}} [[File:Lukačević i Nemci.jpg|thumb|Četnički potpukovnik [[Vojislav Lukačević]], dvojica nemačkih oficira i neidentifikovani četnički komandant. Fotografija je verovatno nastala tokom [[Bitka za Konjic 1943.|bitke za Konjic]], od 19. do 26. februara 1943. godine, kada su snage pod Lukačevićevom komandom sadejstvovale s Nemcima.]] [[File:Četnici i Nemci u okupiranoj Jugoslaviji.jpg|thumb|Četnici i Nijemci u okupiranoj Jugoslaviji.]] '''Kolaboracija četnika s Nemcima''' odvijala se, sa manjim ili većim intenzitetom, tokom većeg dijela perioda [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupacije Jugoslavije u Drugom svetskom ratu]]. Glavna usluga koju su četnici vršili Nemcima bila je borba protiv [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizanskih jedinica]], hvatanje pripadnika [[Narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|pokreta otpora]] po naseljenim mestima, te njihovo likvidiranje ili slanje u logore pod kontrolom okupacionih ili kvislinških vlasti. Zbog njegovog inicijalnog učešća u [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanku u Srbiji 1941]], Nemci su [[Draža Mihailović|Dražu Mihailovića]] dugo smatrali neprijateljem, za kojim je raspisana poternica.<ref>https://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B0_%D0%BF%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%BE%D0%BC_%D0%B8%D0%B7_%D0%B4%D0%B5%D1%86%D0%B5%D0%BC%D0%B1%D1%80%D0%B0_1941.</ref><ref>https://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B0_%D0%BF%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%BE%D0%BC_%D0%B8%D0%B7_%D1%98%D1%83%D0%BB%D0%B0_1943.</ref> Istovremeno, njegovi odredi širom okupiranog područja sarađivali su sa nemačkom vlašću na razne načine (npr. [[legalizacija četnika u Srbiji]] 1941–1943). Saradnja četnika sa Vermahtom postala je sveobuhvatna nakon novembra 1943. godine, kada je politički vrh u [[Berlin]]u konačno odlučio da prihvati Dražu Mihailovića za saradnika, što je rezultiralo potpisivanjem niza [[Ugovori o saradnji četnika i Vermahta|ugovora o saradnji]] sa njegovim glavnim komandantima u Srbiji. Nakon potpisivanja ugovora o primirju i saradnji, okupator je počeo isporučivati municiju i vojnu opremu četničkim jedinicama koje su se, zajedno sa njemačkim trupama i pod nadzorom njemačkih oficira, borile protiv jedinica [[NOVJ]] u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]] i [[Sandžak]]u.<ref>AVII, reg. br. 8/1, kut. 276, dep. 12058.</ref> U [[NDH]], četnici su služili Nemcima za razne namene: dostavljanje obaveštenja o komunistima, pomoć nemačkim nabavkama stoke, pomoć trupama u svojstvu vodiča, pomoć u ljudstvu, učestvovanje u osovinskim operacijama (na primer [[operacija Citen|operacija Ziethen]], [[operacija Bora]]), i druge potrebne radnje za gušenje ustaničkog pokreta.<ref name="ReferenceA">[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_259.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. novembra 1943. Štabu 2. oklopne armije o saradnji četnika sa nemačkim trupama u Dalmaciji i zapadnoj Bosni]</ref> Nemci su četnike snabdevali oružjem i opremom i dozvoljavali im da po potrebi koriste njihove garnizone za smeštaj i motorizaciju za transport. Partizanske pokrete po Bosni i Hercegovini te Hrvatskoj Nijemci su u mnogo navrata doznavali na osnovu četničkih dojava.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1071&rec=314&roll=563 NAW, T-314, Roll 563, frames 001061-1062: Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa (31. januar 1944.)]</ref> Prve dve godine rata, četnici su formalno bili deo [[Savezničke sile u Drugom svjetskom ratu|savezničke]] koalicije, ali zbog stavljanja [[Četnički odredi Jugoslovenske vojske|četničkih odreda Jugoslovenske vojske]] pod komandu Vermahta, krajem 1943. je došlo do konačnog napuštanja Draže Mihailovića od strane Saveznika, a potom 1944. godine i do napuštanja i osude četnika od strane jugoslovenskog kralja.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%9F%D0%BE%D0%B7%D0%B8%D0%B2_%D0%BA%D1%80%D0%B0%D1%99%D0%B0_%D0%9F%D0%B5%D1%82%D1%80%D0%B0_II_%D0%BD%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B8%D1%81%D1%82%D1%83%D0%BF%D0%B0%D1%9A%D0%B5_%D0%9D%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D0%BE%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B1%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BB%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%BE%D1%98_%D0%B2%D0%BE%D1%98%D1%81%D1%86%D0%B8_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%B8%D1%98%D0%B5 Poziv kralja Petra II na pristupanje Narodnooslobodilačkoj vojsci Jugoslavije]</ref> Zbog kolaboracije sa nemačkim okupatorom, mnogim je četničkim vođama, uključujući samog Dražu Mihailovića, suđeno u [[Beogradski proces|beogradskom]] i drugim procesima. Pored kolaboracije sa Nemcima, četnici na teritoriji italijanske okupacione zone su tesno [[Kolaboracija četnika s fašističkom Italijom|sarađivali sa fašističkom Italijom]]. == Nemačka politika prema četnicima == Česte njemačke promjene kursa u odnosu prema četnicima Draže Mihailovića (npr. [[Sastanak u Divcima|pregovori u Divcima]] u novembru, pa [[Operacija Mihailović|napad na štab Draže Mihailovića]] u decembru 1941, zatim ponovna obustava progona Mihailovićevih četnika i skidanje ucjene na njegovu glavu u proljeće 1942. godine, itd.) tokom čitavog ratnog perioda, bile su u potpunosti u skladu sa politikom koja je vođena u okupiranim zemljama. Najplastičniji prikaz ovakvog pristupa prezentovao je [[Felix Benzler]], opunomoćenik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova u [[Beograd]]u, u izvještaju koji je poslao u [[Berlin]] 11. marta 1942. godine ministru vanjskih poslova [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]] [[Joachim von Ribbentrop|Joachimu von Ribbentropu]]: {{izdvojeni citat|To što nemačka vojna mesta vode pregovore s pojedinim četničkim vođama, nije ništa neobično u srpskom prostoru. To se zbiva svesno, u okviru naše politike, uslovljene slabošću naših vojn[ičk]ih snaga i dosad ne bez uspeha vođene, da Srbe, a naročito ustanike usmeri jedne protiv drugih (komuniste protiv četnika, četnike među sobom, vladine dobrovoljce protiv komunista i četnika) i da se time po mogućnosti omete obrazovanje jednog jedinstvenog fronta.<ref>AVII, NAV, N-T-120, 200/153555-58.</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.], str. I/272.</ref><ref>Branislav Božović – Mladen Stefanović: MILAN AĆIMOVIĆ – DRAGI JOVANOVIĆ – DIMITRIJE LJOTIĆ, Centar za informacije i publicitet, Zagreb, 1985, str. 90.</ref>}} Njemačko konstantno opiranje uspostavi saradnje s četnicima Draže Mihailovića bilo je generirano sa samog političkog vrha. U ratnom dnevniku Vrhovne komande Wehrmachta prenesena je informacija da je 23. septembra 1942. održan sastanak vođe Trećeg Reicha [[Adolf Hitler|Adolfa Hitler]]a s predsjednikom [[Rumunija|rumunjske]] vlade [[Ion Antonescu|Ionom Antonescuom]] i poglavnikom [[NDH]] [[Ante Pavelić|Antom Pavelićem]]. Na sastanku se uglavnom raspravljalo „o hrvatskim problemima“. Pored njemačkog veleposlanika u [[Zagreb]]u [[Siegfried Kasche|Siegfrieda Kaschea]], sastanku je prisustvovao i opunomoćeni general u NDH [[Edmund Glaise von Horstenau]] koji se nije ustručavao da „otvoreno kritikuje hrvatsku vlast“, ali je i „skrenuo pažnju na četnike, koje su naoružali Italijani“. General von Horstenau je predložio da bi četnike trebalo „upotrebiti da na svom području [tj. u njemačkoj okupacionoj zoni] postanu organi reda“: {{izdvojeni citat|Hitler je na taj predlog negativno odgovorio, jer da mu se čini veoma opasno da se četnicima pruži podrška. Četnici su pre svega srpske patriote, koji zastupaju [[Velika Srbija|velikosrpsku]] misao. Time hranimo zmiju koja će jednoga dana da poraste. Istina, danas je ona još mala, ali jednog dana mogla bi da bude opasna.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2022-11-04 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}} Nakon sagledavanja situacije na Balkanu u jesen 1943, Nemci su jugoslovenske partizane proglasili najvećim neprijateljima.<ref>https://www.znaci.org/00001/4_12_3_156.htm PROCENA KOMANDANTA JUGOISTOKA FELDMARŠALA VAJKSA OD 1. NOVEMBRA 1943. VOJNO-POLITIČKE SITUACIJE NA BALKANU KRAJEM OKTOBRA 1943. GODINE</ref> U cilju borbe protiv partizana, tolerisali su i koristili četnike kao antikomunističku miliciju, iako im je bilo dobro poznato da oni održavaju veze sa [[London]]om. == Hronologija == === Mihailovićeva ponuda Nemcima (1941) === {{main|Ustanak u Srbiji 1941.|Sastanak u Divcima}} {{izdvojeni citat|Četnički odredi jugoslovenske vojske pod komandom pukovnika Draže Mihailovića stavljaju se na raspolaganje za borbu protiv komunista u saradnji sa nemačkim Vermahtom.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr/%D0%98%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BA%D0%B0%D0%BF%D0%B5%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%B0_%D0%9C%D0%B0%D1%82%D0%BB%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D1%82%D0%BF%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D1%99%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_30._%D0%BE%D0%BA%D1%82%D0%BE%D0%B1%D1%80%D0%B0_1941._%D0%BE_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%B5_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0 Извештај капетана Матла претпостављенима од 30. октобра 1941. о разговорима са представницима Драже Михаиловића]</ref>|Dražina ponuda Nemcima iz oktobra 1941.}} {{Wikisource|Izjava pukovnika Branislava Pantića o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima}} {{Wikisource|Izveštaj kapetana Matla pretpostavljenima od 30. oktobra 1941. o razgovorima sa predstavnicima Draže Mihailovića}} {{Wikisource|Zapisnik sa sastanka Mihailovića sa nemačkim predstavnicima u selu Divci 11.11.1941.}} Nemci su za gušenje [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanka u Srbiji 1941.]] angažovali dodatne trupe i sproveli drastične represalije nad stanovništvom, što je Mihailovića navelo da se povuče iz ustanka, napadne partizane i zatraži kontakt sa nemačkom upravom radi prekida neprijateljstva. Vezu je uspostavio preko pukovnika [[Branislav Pantić|Branislava Pantića]], njegovog predstavnika i obaveštajca u [[Beograd]]u. Pukovnik Pantić je nakon rata svjedočio da je odluka o pregovorima s predstavnicima njemačkih okupacionih snagâ donijeta krajem oktobra 1941. godine, i to na sastanku održanom u kući [[Živojin Mišić|vojvode Mišića]] u [[Struganik]]u. Sastanku su, pored Draže Mihailovića i Branislava Pantića, prisustvovali i [[Dragiša Vasić]], potpukovnik [[Dragoslav Pavlović]], major [[Aleksandar Mišić]] i kapetan [[Nenad Mitrović]]. Pukovnik Pantić piše: {{izdvojeni citat|O potrebi pregovora nije bilo reči. Situacija je svima bila jasna. Ona ih je neodstupno zahtevala. Sporno je bilo: sa kime treba razgovarati, da li sa Nemcima ili sa Nedićem? Posle duže diskusije većina se složila da treba pregovarati sa Nedićem. Ovome se odsudno usprotivio Draža i major Mišić. Njegov zaključak po ovom pitanju bio je izražen rečima: – KAD JE SITUACIJA TAKVA DA MORAM DA PREGOVARAM, ONDA ĆU DA PREGOVARAM SA NEPRIJATELJEM. NA TO ME OVLAŠĆUJE I MEĐUNARODNO RATNO PRAVO. UOSTALOM, ŠTA MI MOŽEMO DA DOBIJEMO OD NEDIĆA? SVE ŠTO NAMA TREBA, ORUŽJE I MUNICIJA, NEDIĆ MORA TRAŽITI OD NEMACA. JER OVDE NISU U PITANJU MALE I SITNE KOLIČINE. ZAŠTO IĆI POSREDNO, KAD MOŽEMO NEPOSREDNO? Njegovo odsudno držanje, po ovom pitanju, odnelo je prevagu... Isto tako bilo je sporno pitanje da li da se o pregovorima obavesti Nedić. Posle kraće diskusije, a pošto sam ja izložio da kapetan g. dr. Matl nalazi da Nedića treba obavestiti, doneta je odluka da se tako i učini. Tako je doneta odluka da se pregovara sa Nemcima.<ref>[https://sr.m.wikisource.org/sr-el/%D0%98%D0%B7%D1%98%D0%B0%D0%B2%D0%B0_%D0%BF%D1%83%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%91%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%B0_%D0%9F%D0%B0%D0%BD%D1%82%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%BE_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B5%D0%B2%D0%BE%D1%98_%D0%BE%D0%B4%D0%BB%D1%83%D1%86%D0%B8_%D0%B4%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%B0%D1%80%D0%B0_%D1%81_%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0 Izjava pukovnika Branislava Pantića o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima]</ref><ref>Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 138.</ref><ref>Боривоје М. Карапанџић, Грађански рат у Србији 1941—1945. Друштво Хиландар, Ваљево, 2010, стр. 115.</ref>|Izjava pukovnika [[Branislava Pantića]] o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima}} 1. novembra 1941. godine, pukovnik Draža Mihailović je uputio generalu [[Walteru Hinghoferu]], komandantu [[342. divizija|342. pješadijske divizije]], ponudu sljedeće sadržine: {{izdvojeni citat|1) Na kolubarskom frontu nema komunista. Ukoliko ih je bilo oni su postali bezopasni. <br /> 2) Organizacija četnika je u stanju da održava red na području zapadne Srbije. <br /> 3) Komunistička opasnost će prestati od momenta kada se četničkoj organizaciji pruži mogućnost da neometano radi. Broj nacionalista je tako veliki da komunista ima samo 5%. Uz pomoć svoje brojne nadmoćnosti nacionalni elemenat pod komandom četnika može rešiti komunistička pitanja bez obostrane borbe. <br /> Uslov je: dovoljno naoružanje, koje nedostaje. <br /> 4) Ulazak u pojedine gradove je bio neophodan da se ne bi komunističke jedinice predstavljale kao oslobodioci i da ne bi povukle za sobom narodne mase. To se moralo događati i radi toga da bi se sprečili komunisti da vrše teror nad stanovništvom. <br /> 5) Četnička akcija nije usmerena protiv nemačkih jedinica, ukoliko one ne napadaju četnike i narod. <br /> 6) Naš narod voli slobodu i radovao bi se kada se na njegovoj teritoriji ne bi nalazile nemačke jedinice. To odgovara četničkom načinu vođenja rata, bez obzira na žrtve koje donosi. Oblast zapadne Srbije nema nikakav vojni značaj za nemačke jedinice, i trebalo bi da bude slobodna zona, u kojoj četnici održavaju red, pod uslovom da ih se u tome ne sprečava i da su dovoljno naoružani.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_240.htm Izjava Draže Mihailovića od 1. novembra 1941. komandi nemačke 342. pešadijske divizije]</ref>}} Prethodno, general Hinghofer je 30. X 1941. obavijestio njemačkog opunomoćenog generala i zapovjednika u Srbiji [[Franz Böhme|Franza Böhmea]] da lokalni četnički komandanti u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]] nude saradnju, očekujući zauzvrat pomoć u oružju od okupatora: „Četničke vođe iz [[Valjevo|Valjeva]], [[Slovac|Slovca]] i [[Lajkovac|Lajkovca]] daju važne podatke o organizaciji i izjavljuju spremnost da se sa nemačkim trupama bore protiv komunista. Traže oružje.“<ref>BA-MA, RH 26-342/14, 10-odnevni Hinghoferov izvještaj Bemeu, 30. 10. 1941.</ref> Odmah po pristizanju Mihailovićeve ponude, štab 342. pješadijske divizije je istoga dana (1. XI) dostavio izvještaj svojoj pretpostavljenoj komandi u kome, između ostalog, stoji i sljedeće: {{izdvojeni citat|Masa četnika, koja se nalazi u rejonu Valjeva, do sada se držala potpuno lojalno. Oni su prema komunistima zauzeli jasan odbijajući, takoreći, neprijateljski stav i može se reći uspešno se protiv njih borili. Oni su spremni i voljni da zajedno sa Vermahtom razbiju komuniste, kao i da u zemlji ponovo uspostave red i mir i zato traže nemačku pomoć.<ref>AVII, NAV—N—T—315, rolna 2130, snimci 626—632.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_10.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje MIHAILOVIĆ TRAŽI POMOĆ OD OKUPATORA]</ref>}} No, na samom početku sastanka sa nemačkim predstavnicima u selu [[Divci]] 11.11.1941. pukovniku Mihailoviću je rečeno: {{izdvojeni citat|Pre dve nedelje poručili ste nam preko Vaših poverenika u Beogradu da je Vaša namera "da nećete više dozvoliti da se srpska krv beskorisno proliva i srpska imovina dalje uništava". Istovremeno ste ponudili da se zajedno sa nemačkim Vermahtom i organima Nedićeve vlade borite protiv komunizma. Ponuda je od strane Glavne komande odbijena jer: 1) Nemački Vermaht će sam u najkraćem vremenu okončati sa komunizmom i 2) glavni komandant ne može imati poverenja prema Vama kao savezniku.}} Nemci su procenili da Draža zna za dolazak njihovih oklopnih trupa, da kao generalštabni oficir pravilno ocenjuje da će se nastavak nemačkih operacija rđavo završiti po njega, i stoga "nemački Vermaht ne može da se optereti takvim saveznicima koji mu se privremeno priključuju iz razloga oportuniteta".<ref name="Divci">[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%97%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D1%81%D0%B0%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%B0_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8%D0%BC_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%83_%D1%81%D0%B5%D0%BB%D1%83_%D0%94%D0%B8%D0%B2%D1%86%D0%B8_11.11.1941. Zapisnik sa sastanka Mihailovića sa nemačkim predstavnicima u selu Divci 11.11.1941.]</ref> U daljem razgovoru pukovnik Mihailović se pravdao nacistima zbog učešća u ustanku: {{izdvojeni citat|Nije moja namera da ratujem protiv okupatora, jer kao generalštabni oficir poznajem snage obeju snaga.<ref name="Divci"/>}} On se pravdao da je morao uzeti neke gradove od Nemaca da ih komunisti ne bi uzeli<ref>"Moji ljudi su [[Bitka za Loznicu 1941.|krenuli na Loznicu]] zato da je komunisti ne zauzmu."</ref> i tvrdio da nije na strani ustanika, "onih koji žele da isteraju Nemce".<ref name="Divci"/> Draža Mihailović je izjavljivao Nemcima lojalnost i tražio da mu daju municiju da nastavi borbu protiv partizana.<ref>"Neophodno je imati municiju! Računajući s tim, došao sam ovamo."</ref> Ali, želeo je da njegovo "delovanje na nacionalnoj osnovi" ostane potajno da ne bi prošao kao [[Kosta Pećanac]], koji je sklopio otvoreni sporazum sa okupatorom, čime je izgubio ugled u narodu i stekao oznaku izdajnika.<ref name="Divci"/> Uprkos svim njegovim predlozima, Nemci mu nisu ostavili drugu mogućnost do da položi oružje: {{izdvojeni citat|„Ponuda pukovnika Mihailovića da stavi svoje snage na raspolaganje za borbu protiv komunista je odbijena i zatražena je bezuslovna predaja. Mihailović je tražio da se konsultuje sa svojim komandatima. Mihailović također tražio oružje za borbu protiv komunista. Ovo je igra, borba između bandi za izvor oružja. Ipak, čini se da jedan dio Mihailovićevih bandi iskreno želi da se bori protiv komunista.“<ref>NAW, T-311, Roll 175, 000121-2: Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka</ref>|Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka 17.11.41.}} {{izdvojeni citat|Mihailović treba da sada pokrene akciju protiv Užica, gde se navodno nalazi celokupno rukovodstvo komunista, a zbog čega treba da se stavi u izgled i bombardovanje sa nemačke strane. U kontaktima sa nemačkim okupacionim vlastima koji su niže opisani, Mihailović je navodno molio da mu se stavi na raspolaganje 100.000 metaka da bi mogao nastupiti protiv Užica.|IZVEŠTAJ OBAVEŠTAJNOG CENTRA VERMAHTA U BEOGRADU OD 14. NOVEMBRA 1941. VRHOVNOJ KOMANDI VERMAHTA O ODNOSU ČETNIKA DRAŽE MIHAILOVIĆA PREMA NOP-u, O PREGOVORIMA PREDSTAVNIKA VERMAHTA I DRAŽE MIHAILOVIĆA I O VOJNO-POLITICKOJ SITUACIJI U SRBIJI}} Za njim je decembra 1941. godine raspisana poternica, nakon čega je bio u bekstvu. === Predaja zarobljenih partizana Nijemcima (1941) === {{main|Predaja zarobljenih partizana Nijemcima novembra 1941.}} [[File:Nemci odvode na streljanje četu partizana koje su četnici na prevaru uhvatili i predali Nemcima.jpg|thumb|Nemci odvode na streljanje četu partizana koje su četnici na prevaru uhvatili i predali Nemcima]] Iako je njegov prijedlog okupacionim vlastima u Divcima odbijen, pukovnik Mihailović je želio pružiti njemačkom okupatoru dokaz četničke gotovosti za saradnju. Stoga su četnici Draže Mihailovića, uz posredstvo samozvanog vojvode [[Jovan Škavović|Jovana Škavovića]], predali 13. novembra 1941. Njemcima oko [[Predaja zarobljenih partizana Nemcima novembra 1941.|365 zarobljenih partizana]]. [[Predaja zarobljenih partizana Nijemcima novembra 1941.|Predaja zarobljenih partizana Nemcima]] se desila tokom [[ustanak u Srbiji 1941|ustanka u Srbiji]] novembra [[1941]]. godine. Tokom [[Četničko-partizanski sukob|sukoba]] između [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] četnika i partizana u zapadnoj [[Srbija|Srbiji]] početkom novembra [[1941]], četnici su zarobili više stotina partizana. Jednu veću grupu od oko 500 zarobljenika, među kojima su bili partizani na prevaru zarobljeni u [[Gornji Milanovac|Gornjem Milanovcu]],<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_110.htm Relacija Takovskog četničkog odreda od 17. juna 1942, Zbornik NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 3, dokument 110]</ref> Kosjeriću,<ref>[https://www.znaci.org/00001/59_2_124.pdf Užička republika, Zapisi i sećanja, Narodni muzej, Užice 1981]</ref> Karanu i Planinici, četnici su prikupili na [[Ravna Gora|Ravnoj Gori]]. Oko [[13. novembar|13. novembra]] [[1941]]. četnici su grupu od 365 zarobljenika odveli u [[Mionica|Mionicu]], i zatim u [[Slovac]]. Tu su prihvaćeni od [[Milan Nedić|Nedićevih]] i nemačkih snaga i prebačeni kamionima u [[Valjevo]]. Transport zarobljenika do [[Valjevo|Valjeva]] je pratio četnički vođ Jovan Škavović Škava, koji je prethodno bio [[Kosta Pećanac|Pećančev]] četovođa, dok je u tom periodu priznavao [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevu]] komandu. U predaji zarobljenika učestvovao je i ravnogorski oficir [[Pavle Mešković]]. Predaji partizana prethodio je [[Sastanak u Divcima 1941.|sastanak Draže sa Nemcima u selu Divci]]. Od ove grupe zarobljenika, Nemci su 263 streljali dana [[27. novembar|27. novembra]] [[1941]]. godine na Krušiku u Valjevu.<ref>[https://www.znaci.org/00001/38_21.htm Radoslav S. Nedović, Pantelija Vasović: ZATAMNjENA ISTINA, Čačak 2006: Streljanja na Krušiku u Valjevu]</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/44_4.pdf Radoslav S. Nedović: ČAČANSKI KRAJ I NOB - SLOBODARI NA STRATIŠTIMA, Čačak 2009: Krušik, Valjevo streljanje po grupama]</ref> Ostali zarobljenici su delom streljani naknadno, delom deportovani u [[Koncentracioni logor|logore]], a delom pušteni na slobodu. Predaja zarobljenih partizana nastavila se i posle ovoga, i bila je naročito intenzivna u decembru 1941.<ref>[https://www.znaci.org/00001/38_24.htm Radoslav S. Nedović, Pantelija Vasović: ZATAMNjENA ISTINA, Čačak 2006: Decembarski pokolj]</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/44.htm Radoslav S. Nedović: ČAČANSKI KRAJ I NOB - SLOBODARI NA STRATIŠTIMA, Čačak 2009]</ref> === Legalizacija četnika i hvatanje ustanika (1941-1942) === {{main|Legalizovani četnici}} [[Datoteka:Legalizovani četnici u Srbiji 1942.jpg|minijatura|Legalizovani četnici Draže Mihailovića čuvaju [[Logor Metino brdo|logor na Metinom brdu]] kod [[Kragujevac|Kragujevca]] [[1942]].]] Četnički odredi u Srbiji su delom raspustili regrute kućama i ostali u ilegali na kadrovskom sastavu, a delom se legalizovali kao pripadnici zvaničnih Nedićevih formacija. Krajem 1941. i početkom 1942. godine, pripadnici [[Legalizovani četnici|legalizovanih ravnogorskih odreda]] pružili su najznačajniji doprinos u hvatanju nekoliko hiljada odbjeglih ili pasiviziranih partizana i njihovih saradnika u [[Zapadna Srbija|zapadnoj]] i djelovima [[Centralna Srbija|centralne Srbije]], kao i u njihovoj predaji Njemcima. Učešćem u masovnom hvatanju i likvidaciji pripadnika partizanskih odreda i njihovih saradnika, čak i ako se zanemari aktivna borba protiv partizana, legalizovani ravnogorski četnici su učinili krupne usluge njemačkom okupatoru u uništenju partizanskog pokreta na području dotadašnje [[Užička Republika|Užičke republike]].<ref name="yuhistorija.com">[http://www.yuhistorija.com/serbian/drugi_sr_txt01c4.html Milan Radanović: Kolaboracija JVuO sa nemačkim okupatorom u Srbiji 1941-1944.]</ref> Već krajem novembra 1941. godine na Metinom brdu kod Kragujevca je formiran [[Logor na Metinom brdu|logor]] za zarobljene srpske ustanike i civilne taoce. Prvi dovedeni u logor bili su taoci iz Kragujevca, komunisti, odbornici narodnooslobodilačkog odbora, Romi, Jevreji i svi oni koji su nemačkim fašistima bili sumnjivi. Osim svakodnevnih likvidacija, veća masovna streljanja su vršena 2. i 19. marta 1942. godine.<ref>[http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1322 Metino brdo]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Hvatani borci su predavani nemačkom sudu, ili prekom sudu [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]]. Većina pohvatanih je bila iz okoline Rače, Topole i Aranđelovca. 2. marta 1942. godine na Metinom brdu je streljano 173 rodoljuba i simpatizera oslobodilačkog pokreta sa teritorije Kragujevca i okolnih opština.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1248 |access-date=2014-05-01 |archivedate=2016-03-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160304191846/http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1248 |deadurl=yes }}</ref> Logor je rasformiran u junu 1942. Preostali logoraši su transportovani u [[Koncentracijski logor Banjica|logor na Banjici]], gde je većina streljana, kao i u logore u Nemačkoj, Norveškoj i Grčkoj.<ref>{{Cite web |url=http://www.ikragujevac.com/kultura/15517-istorija-zrtve-fasizma-na-metinom-brdu-i-deo.html |title=Archive copy |access-date=2024-07-08 |archive-date=2024-07-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240708214249/https://www.ikragujevac.com/kultura/15517-istorija-zrtve-fasizma-na-metinom-brdu-i-deo.html |url-status=dead }}</ref> Nakon likvidacije partizanskih ostataka, četnici Draže Mihailovića su stekli faktičku kontrolu nad ruralnim područjima Srbije, dok je okupator držao gradove. Mihailovićev stav u odnosu na njemačkog okupatora jasno je izražen u depeši, koju je opunomoćeni poslanik Ministarstva inostranih poslova Trećeg Rajha u Beogradu [[Felix Benzler]], 31. marta 1942. godine, uputio centrali u Berlinu: {{izdvojeni citat|Sve dosad se nije postiglo da se ličnost pukovnika Mihailovića stavi pod kontrolu. Po svoj prilici ni on nije u stanju ili nije voljan da na srpskom području nešto preduzme, već je, naprotiv, preko jednog posrednika ovih dana ponudio vladi Nedića da prihvata da se objavi: 1) da on ne namerava da se bori protiv Nemaca; 2) da neće ništa da preduzima protiv Nedićeve vlade; 3) da se zalaže za održanje mira i reda u zemlji; 4) da poziva na borbu protiv komunista. Posredniku je ponovo odgovoreno da za Mihailovića jedino u obzir dolazi da se bezuslovno potčini.<ref>[https://znaci.org/00001/11_18.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje POD ZAŠTITOM LEGALIZOVANIH ODREDA]</ref>}} Nemački dokument od [[15. maj]]a 1942. godine navodi četničkog majora [[Ljubomir Jovanović Patak|Ljubu Jovanovića]] kao jednog od njihovih lokalnih saradnika za [[Zaječar]].<ref>NAW, T501, roll 248 frames 0121-0126; dostupno na http://znaci.net/temp/T-501_R-248-0126.jpg</ref> [[Datoteka:SS-Obergruppenführer Werner Lorenz accompanied with unknown chetnik officer in NE Bosnia.JPG|mini|[[SS]]-[[Obergruppenführer]] [[Werner Lorenz]] u društvu neimenovanog četničkog oficira u sjeveroistočnoj [[Bosna (oblast)|Bosni]], jesen 1942. godine]] U junu 1942. Mihailović je prešao u Crnu Goru, italijansku okupacionu zonu, na teritoriju koju su držali crnogorski četnici [[Saradnja četnika sa fašističkom Italijom|uz dopuštenje Italijana]]. Aktivnosti četničkih odreda u Srbiji svedene su na najmanju meru da se ne bi izazivao okupator, i uglavnom su ograničene na organizacionu i obaveštajnu delatnost i sitnije diverzije. Uprkos tome, nemački okupator je veoma ozbiljno shvatao četničku aktivnost i povremeno organizovao racije protiv preostalih Mihailovićevih odreda, koji su se trudili da izbegnu dodir sa neprijateljem. U Srbiji, znatan broj Mihailovićevih snaga se legalizovao. Nemački popis glavnih vladinih legalnih odreda od [[15. maj]]a 1942, pod rednim brojevima 1 do 18 navodi Ljotićeve odrede, od 19 do 39 su Mihailovićevi, a od 40 do 100 Pećančevi. Tu na okupatorskom spisku snaga su neki od glavnih Mihailovićevih četnika: [[Predrag Raković]], [[Miloje Mojsilović]], [[Dušan Smiljanić]], [[Vučko Ignjatović]], [[Miloš Glišić]], [[Ljuba Jovanović]]... Do početka 1942. godine "ravnogorski pokret istopio se u redovima Nedićeve milicije i konačno se ponovo pojavio, umanjen, u Crnoj Gori."<ref name="Deakin2">[https://www.znaci.org/00001/5_3.htm William Deakin, BOJOVNA PLANINA]</ref> Kako ne bi izgubio podršku naroda kao saradnik okupatora, Mihailović je odsustvo oružane borbe u Srbiji sredinom [[1942]]. godine nastojao da nadoknadi činjenjem smicalica nemačkim vojnicima po gradovima, ubacivanjem "smrdljivih bombi", "svrabećih praškova", "praškova za kijanje", upućivanjem pretećih pisama, uznemiravanjem telefonom...<ref name="Kosta Nikolić 2004"/> Ovo nije ostalo neprimećeno. Britanski kapetan Bil Hadson je u drugoj polovini 1942. ponovo uspostavio vezu i javio da "Mihailović još sarađuje s Osovinom u Crnoj Gori i Sandžaku i miruje u Srbiji", da su "u Dalmaciji Trifunovićevi četnici legalizovani" te, podsticani od Italijana, sanjaju o nekoj "Srbo-Sloveniji i Dalmaciji". Na osnovu stanja na terenu on izvlači zaključak: {{izdvojeni citat|U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom.... Mihailoviću bi trebalo konačno reći da Britanci pretpostavljaju komuniste kvislinzima.<ref name="Deakin2"/>|Britanski kapetan Bil Hadson}} [[Datoteka:Chetniks and Germans in Lopare 1942.jpg|mini|[[Radivoje Kerović]] (u sredini u bijeloj košulji) sa njemačkim tenkistima, [[Lopare]] 1942.]] Posljednjeg dana kolovoza 1942, održan je sastanak kod načelnika štaba Komande Jugoistoka. Ovom prilikom je podijeljena informacija da se oko [[Banja Luka|Banje Luke]] vode žestoke borbe s partizanima, u kojima okupatoru pomažu četnici (“srpski nacionalisti“), bez preciziranja o kom odredu JVuO iz [[Bosna (oblast)|Bosne]] je riječ: {{izdvojeni citat|Velike borbe su izbile u blizini Banje Luke. Ustanici su upotrijebili teško naoružanje, topove, minobacače itd., kao i tenkove. Hiljadu srpskih nacionalista je sudjelovalo u borbi protiv ustanika na našoj strani.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&broj=490&roll=175 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000485.] <br /> ({{jez-njem|"Bei Banja Luka größeres Gefecht, Aufständische traten mit schweren Waffen, Geschützten, Minenwerfern u.sw. auf, auch mit Panzer. 1000 serbische Nationalisten haben sich dort auf unserer Seite im Kampfe gegen die Aufständischen beteiligt."}})</ref>|Zabilješka sa sastanka kod načelnika štaba Jugoistoka održanog 31. augusta 1942.}} U drugom njemačkom izvještaju iz istog perioda se navodi da je 26. augusta jedan bataljun Wehrmachta južno od Banje Luke bio priklješten od strane nadmoćnijeg neprijatelja (i ovdje se napominje da su partizani raspolagali teškim naoružanjem), kao i da je Nijemcima u pomoć priskočilo čak „2000 bosanskih četnikâ“, što će rezultirati potiskivanjem jedinicâ [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOP i DVJ]] prema jugu do kraja mjeseca.<ref>BA/MA, RH 19 XI/81 (Die Bekämpfung der Aufstandsbewegung im Südostraum, Teil I), S. 244.</ref><ref>Klaus Schmider, ''Partisanenkrieg in Jugoslawien 1941-1944'', Verlag E.S. Mittler & Sohn GmbH, Hamburg/Berlin/Bonn, 2002, s. 155. <br /> ({{jez-njem|"Bereits am 26. August sah sich ein deutsches Bataillon bei dem Versuch, südlich von Banja Luka den ersten dieser Einfälle abzublocken, weit überlegenen, auch mit erbeuteten Panzern und Geschützen bewaffneten Verbänden gegenüber; nur mit Hilfe von 2.000 bosnischen Cetniks, die den Deutschen zu Hilfe eilten, gelang es bis Ende des Monats, die Partisanen wieder nach Süden abzudrängen."}})</ref> Takođe, u jednom izvještaju upućenom iz štaba njemačkih trupa u [[NDH]] od 18. novembra 1942. o četnicima se, između ostalog, navodi sljedeće: {{izdvojeni citat|U zoni 714. pješadijske divizije nalazi se 6-8.000 četnika, naoružanih puškama i nešto automatskog oružja. Diviziji su dosad pružili vrijedne usluge time što su branili svoju teritoriju od partizana i time oslobodili njemačke i trupe NDH za dejstvo na drugim sektorima. K tome obezbjeđuju i željeznicu i pribavljaju važna obavještenja njemačkim trupama. Četnici su pri zajedničkim akcijama snabdjevani od strane NDH; također im pripada i naknada od otprilike 3 Rajshsmarke dnevno, čiju isplatu oni, međutim, dosad nisu tražili.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=361&rec=314&roll=566 Nacionalni arhiv Vašington, T-314, rolna 566, frejm 000357; Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj-/Veza sa neprijateljski orijentisanim krugovima u Srbiji/ (18. novembar 1942.).] <br /> ({{jez-njem|"Bei 714.Div. haben die im Div.–Bereich beheimateten Cetnikverbände eine ungefähre Stärke von 6–8000 Mann. Sie sind mit Gewehren und verhältnissmässig wenig automatischen Waffen ausgestattet. Sie leisten der Div. wertvolle Dienste, indem sie ihr Heimatgebiet gegen Einfälle der Partisanen schützen, sodass, von grösseren Unternehmen abgesehen, in diesem Raume weder deutsche noch kroatische Truppen gebunden werden. Sie entlasten hiedurch den Bahnschutz und versorgen die deutsche Führung mit wertvollen Feindnachrichten. </br> Die Cetnikverbände werden durch den kroatischen Staat bei Einsätzen mit Munition versorgt und verpflegt. Vertragsmässig steht ihnen neben anderen Zusagen /z.B. Versorgungsansprüchen/ auch Wehrsold von etwa RM 3.— täglich zu, den sie jedoch bisher nicht beansprucht haben."}})</ref>|Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj (18. novembar 1942. godine)}} === Operacija Weiss i bitka na Neretvi (1943) === {{main|Operacija Weiss|Bitka za Konjic 1943.}} [[File:Četnici i Nemci na Neretvi.jpg|thumb|Četnici i Nemci tokom [[Bitka na Neretvi|bitke na Neretvi]] 1943.]] Van Srbije, postojala je intenzivna saradnja četnika i Nemaca. Iako su mnogi četnici na lokalu pomagali nemačkim trupama protiv partizana, [[Hitler]] je do sredine 1943. godine strogo branio svojim jedinicama svaku saradnju sa četnicima.<ref>Nacionalni arhiv Vašington, Mikrofilm T-311, rolna 175, snimka 378: Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka za novembar 1942 (30. novembar 1942.). „Svaka, pa i privremena, veza sa antikomunistički nastrojenim četnicima u Hrvatskoj je protivna naređenju Fuehrera, Ia 3071/42 o borbi protiv bandi.“</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=175&broj=383 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000378.] <br /> ({{jez-njem|"Haltung gegenüber feindluch eingestellten Kreisen in Serbien/Kroatien: An Bev.Kmdr.Gen. in Serbien, Befehlshaber der dt. Truppen in Kroatien, Kdr.Gen. in Kroatien und Dt.Verb.Kdo. bei Supersloda ergeht ein Befehl betreffend klarer und eindeutiger militärischer Haltung gegenüber allen uns feindlich eingestellten Kreisen. Jede – wenn auch nur vorübergehende – Bindung mit antikommunistisch eingestellten Cetniks in Kroatien steht im Widerspruch zu den bzgl. Bandenkämpfung gegebenen Befehlen des Führers Ia Nr. 3071/42 g.K."}})</ref> Za vrijeme izvođenja [[Operacija Weiss|operacije Weiss]], njemački komandanti na terenu su bili u nedoumici da li da se povinuju naređenjima svojih viših vojnih komandi, ali i političkih instanci, ili da nastave sarađivati s četnicima Draže Mihailovića: {{izdvojeni citat|Uprkos borbenoj pomoći hrabrih četnika, koja je doprinijela deblokadi opkoljenih dijelova 718. pješadijske divizije, njemačke trupe imaju zadatak da se brzo probiju do boksitne oblasti. One imaju instrukcije da smatraju četnike neprijateljima. Sada se ispostavilo da se situacija kod mjesta Dobro (?), čija se posada sastojala od Nijemaca, Italijana i četnika, poboljšala zahvaljujući četničkom prodoru.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=175&broj=549 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000544.] <br /> ({{jez-njem|"Trotz der Waffenhilfe tapferer Cetnik, die auch zur Befreiung der eingeschlossenen Gruppe der 718.I.D. mit beigetragen haben, ergibt sich für die deutschen Truppen die Aufgabe, möglichst schnell in das Bauxitgebiet von Mostar vorzustoßen. Die deutschen Truppen haben den Auftrag die Cetniks als Feind anzusehen. Es ergab sich nun das Bild, daß die Besatzung von Dobro (?), die aus Deutschen, Italiener und Cetniks bestand durch den Vorstoß der Cetniks Luft bekam."}})</ref>|Zabilješka sa sastanka kod načelnika štaba Jugoistoka (1. mart 1943.).}} Major [[Slavoljub Vranješević]], komandant Zapadne Bosne JVuO, šalje 2. marta 1943. godine dopis »bratu« [[Uroš Drenović|Urošu Drenoviću]] kojim ga obavještava da je od strane njemačke komande u [[Banja Luka|Banjoj Luci]] zakazana konferencija na koju su pozvani najvažniji četnički zapovjednici s teritorije [[Bosanska krajina|Bosanske Krajine]]: {{izdvojeni citat|Pre nekoliko časova primio sam izveštaj od Komandanta Bosanskih četničkih odreda brata Rade Radića, u kome mi javlja, da su Nemci pozvali na konferenciju u Banja Luci sve Komandante i to: Radića, Tešanovića, Drenovića, Marčetića, Mišića radi rešavanja važnih pitanja. Konferencija će se održati u nemačkoj komandi u B. Luci. Ovoj konferenciji neće prisustvovati pretstavnici hrvatskih ni vojnih ni civilnih vlasti. Komandant mi je naredio, da pozovem sve Komandante na predkonferenciju, koja će se održati u Karanovcu na dan 4 o.m. u 12 časova.— Prema napred izloženom pozivam te, da bez ikakvog izgovora i odlaganja bez obzira na situaciju na položaju, dođeš 4 o.m. do određenog časa u Karanovac.— Ovo smatraj vrlo važnim i NAJHITNIJIM. Molim Te koristi sva moguća prevozna sredstva, pa i motorcikl i na vreme dođi na predkonferenciju.<ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 31, str. 64.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_64.htm Naređenje Komande bosanskih četničkih odreda od 2. marta 1943. komandantu odreda »Kočić« za prisustvovanje konferenciji radi usaglašavanja stavova o saradnji sa nemačkim trupama]</ref>}} Već 3. februara 1943. godine, major Vranješević je upoznao Vrhovnu komandu JVuO o činjenici da se bosanski četnici nalaze u službi njemačkog okupatora, ali i da su potpisali [[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|sporazume o saradnji sa kvislinškim vlastima Nezavisne Države Hrvatske]]: {{izdvojeni citat| NEMCI Četnički odredi učestvuju u borbi zajedno sa Nemcima češće puta, ali na zasebnim sektorima. Pre našeg dolaska, Nemci su uspeli da u borbu protiv komunista uvode četnike tako, da im ovi osiguravaju krila i da se mešaju u komandovanje. Ovome se je odmah stalo na put, ma da sa dosta poteškoća. Po sebi se razume da se mnogo interesuju o tome, da li mi imamo kakve veze sa Dražom Mihailovićem — što mi odbijamo, navodeći da je to samo komunistička propaganda kako bi izazvali Nemce protiv nas, pa nas tako priklještene, uveli u svoje redove. Ipak, često puta Nemci čuju kako svi četnici pevaju »Od Topole pa do Ravne Gore« ili »Od Manjače pa do Ravne Gore«, »sve su straže generala Draže« itd., dakle jasno primećuju, ali moraju da trpe. Njihova nemoć oseća se. HRVATI Ovi se redovno predaju komunistima, gde god ovi na njih udare. Hrvatski oficiri nalaze spas u komunizmu. Zbog sporazuma sa Hrvatima, koji su ovi [četnički — prim.] odredi sklopili pre našeg dolaska, borbe sa Hrvatima ne vode se. Naprotiv, za većinu starešina i boraca može se reći, da su taj sporazum shvatili kao definitivan svršetak rata, pa i otuda javašluk i slaba disciplina. Sada, dok se ne raščisti sa komunistima, ovakvo stanje mora da ostane.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_27.htm Izveštaj majora Slavoljuba Vranješevića od 3. februara 1943. majoru Zahariju Ostojiću o vojno-političkoj situaciji u četničkim odredima zapadne Bosne i saradnji sa nemačkim i ustaško-domobranskim jedinicama]</ref>}} Vojvoda [[Vukašin Marčetić]], komandant puka »Manjača«, bio je takođe jedan od potpisnikâ sporazuma sa vlastima satelitske NDH. Tokom operacije »Weiss«, vojvoda Marčetić se povezuje i sa njemačkim okupatorom, konkretno sa [[117. lovačka divizija (Nemačka)|117. divizijom]]: {{izdvojeni citat|Posebno: [...] [[369. legionarska divizija|369. pješ. div.]] će prvo dovršiti borbe na [[Grmeč]]u. Uspostavljena veza sa četničkom grupom Marčetića, koja će preuzeti osiguranje vlastitog istočnog boka.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=675&rec=315&roll=2263 NARA, T315, Roll 2263, frame no. 000670.] <br /> ({{jez-njem|"369. J.D. führt vorerst Kampfhandlungen in der Grmec durch. Verbindung mit Cetnikgruppe Marcetic aufgenommem, die Schutz der eigenen Ostflanke übernehmen will."}})</ref>|Ratni dnevnik 117. divizije, unos za 5. februar 1943.}} O (prinudnom) sadjejstvu 117. divizije sa četničkim odredima pod komandom kapetana [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]] u [[Bitka za Konjic 1943.|bici za Konjic]], februara 1943. godine, nakon rata će posvjedočiti i general [[Alexander Löhr]]: {{izdvojeni citat|117. lovačka divizija, koja je prodirala od Ivan-sedla ka severozapadu, vodila je od početka teške borbe, pa je na kraju odbijena i odbačena. Jedan njen deo morao je da se spasava u Konjicu, koji je bio utvrđen i posednut od Italijana i četnika. Ovo mesto su partizani okružili i tako je došlo do toga da su se ovde, pod pritiskom događaja, borili na istom frontu Nemci i četnici – doduše odvojeni jedni od drugih italijanskim jedinicama. Konjic je doduše bio oslobođen iz okruženja sa trupama iz [[Sarajevo|Sarajeva]], ali je partizanima uspelo da se probiju preko Neretve i povuku svi bez izuzetka u severnu [[Crna Gora|Crnu Goru]].<ref>{{cite web|url=http://www.srpsko-nasledje.co.rs/sr-c/1998/07/article-14.html | title = Записи Александра Лера, часопис СРПСКО НАСЛЕЂЕ, број 7/1998 | publisher = Srpsko-nasledje.co.rs |date=3. 1. 1943. | accessdate=4. 1. 2023. | archive-url = https://web.archive.org/web/20130216202528/http://www.srpsko-nasledje.co.rs/sr-c/1998/07/article-14.html# | archive-date=16. 2. 2013 |url-status=dead | df = }}</ref>|General [[Alexander Löhr]], komandant Jugoistoka}} Tokom [[Bitka na Neretvi|bitke na Neretvi]], četnici su bili obilno snabdijevani streljivom i hranom iz italijanskih i njemačkih magacina. Kapetan Vojislav Lukačević, koji se zajedno sa svojim četnicima tukao uz borbenu grupu »Anacker«, [[5. mart]]a iz [[Konjic]]a je javio majoru [[Zaharije Ostojić|Zahariju Ostojiću]] da mu »11« (tj. Nijemci) daju municiju, kao i da je vojvoda [[Dobroslav Jevđević]], sa svoje strane, zadužen za obezbjeđivanje logistike: {{izdvojeni citat|Vidim da je glavna tvoja briga kako ćemo sa 11. Verujem da si o njima dobio preterane izveštaje. Svaka njihova kolona koja nastupa ima najviše jednu trećinu Nemaca a ostalo su domobrani i po nešto ustaša. Oni sami ne mogu ništa da urade, toga su svesni. Ja mislim da je nama najpreči za sada cilj uništenje komunista i to što brže. Ne sme nas zateći iskrcavanje u borbi sa komunistima, a isto tako ne smemo početi borbu sa 11 dok komunisti nisu likvidirani a oni nisu likvidirani i pored uspeha koje smo postigli. Čvrsto sam ubeđen da nas 11 neće napasti sve dok se vode borbe sa komunistima te je strahovanje u tom pravcu preterano... Najvažnije i najbolje snabdevanje preko [[Sarajevo|Sarajeva]] koje neka Jevđo forsira. Dobio sam sinoć preko 11, 30.000 metaka obećali još čim im stigne neki transport koji očekuju u Sarajevo.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_2_71.htm IZVEŠTAJ KOMANDANTA KONJIČKE GRUPE OD 5. MARTA 1943. KOMANDANTU ISTAKNUTOG DELA ŠTABA DRAŽE MIHAILOVIĆA O BORBENOM RASPOREDU ČETNIKA I NEMACA NA SEKTORU KONJIC—JABLANICA]</ref>}} O isporuci municije jedinicama JVuO (najvjerovatnije o onoj koja je data kapetanu Lukačeviću), Komanda Jugoistoka je 7. marta javila vojnom vrhu u [[Berlin]]u: {{izdvojeni citat|– 7. mart 1943: Municija za četnike. Vrhovna komanda je obaviještena telegramom o isporuci 30.000 metaka četničkim jedinicama.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=175&broj=453 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000448.] <br /> ({{jez-njem|"Munition für die Cetniks: </br> An OKW/WFSt. ergeht eine Meldung betraf. der Übergabe von 30.000 Schuß Inft. Munition an Cetnikverbände."}})</ref>|Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja Komande Jugostoka za mart 1943. godine (31.3.43.)}} [[File:Chetniks and German Officers meet in Bosnia, 1943.jpg|thumb|Sastanak njemačkih oficira sa četnicima u [[Bosna (regija)|Bosni]], [[1943]]. godina]] 9. [[Mart|ožujka]] 1943. godine, [[Fašizam|fašistički]] [[Poglavnik|duce]] [[Benito Mussolini]] šalje pismo [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]],<ref>''Tajna pisma Hitler – Mussolini (1940—1943)'', edicija Dokumenti i svjedočanstva (priredio i preveo: Dr Bogdan Krizman), Novinarsko izdavačko poduzeće (NIP), Zagreb, 1953, str. 78.</ref> vođi [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]], u kom navodi da je upoznat sa suradnjom njemačkih okupacionih trupa s četnicima: {{izdvojeni citat|Više tisuća četnika naoružali su, na lokalnoj bazi, komandanti talijanskih jedinica, da vode gerilu, za koju imaju, kao svi stanovnici Balkana, naročite sklonosti. Do danas su ti četnici suzbijali partizane vrlo odlučno. Upravo sam primio izvještaj. U njemu mi javljaju, da su njemačke snage, koje su uspostavile dodir sa četnicima u dolini gornje Neretve, pristale da surađuju s njima i da su naoružale četnike metcima i ručnim bombama.|[[Benito Mussolini]] u pismu [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]] (9. III 1943)}} O pristizanju Mussolinijeva pisma istog je dana javila i Vrhovna komanda njemačkih oružanih snaga: {{izdvojeni citat|''9. mart'' </br> Duče poslao pismo Hitleru, u kome zastupa mišljenje da su četnici i partizani neprijatelji Osovine. O tome je razgovarao i sa nemačkim ministrom spoljnih poslova. Priznaje da su Italijani do sada naoružali nekoliko hiljada četnika za gerilski rat protiv komunista i oni su se do sada energično borili protiv partizana. Ali, sada je Duče izdao energičnu naredbu, da se četnicima više ne daje oružje i da njih, nakon što se partizani poraze, treba razoružati. Na osnovu poslednjih vesti, na prostoru gornje Neretve Nemci su takođe stupili u kontakt sa četnicima i ostavili im patrone i ručne granate.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2024-07-08 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta od 9. marta 1943.}} Pošto је za katastrofalni poraz četnika u bici na Neretvi optužio Jevđevića, [[Petar Baćović|Baćovića]] i [[Bajo Stanišić|Baja Stanišića]] a istakao za primjer Vojislava Lukačevića, major Ostojić im је 10. marta naredio da se kod Italijana zauzmu za dozvolu o prebacivanju četnika na zapadnu obalu Neretve. Odgovarajući na optužbe, Jevđević i Ваćоvić istoga dana izvještavaju Mihailovića da је za proboj operativne grupe NOVJ kriv upravo Lukačević, te da Ostojić, komandujući iz [[Kalinovik]]a, nema pravu predstavu о toku događaja. Jevđević navodi: „Kada sam zvao delove Vrhovne komande da komanduju nа licu mesta, odgovorili su neljubazno da neće da radе sa okupatorom, tražeći u isto doba hranu, municiju, topove i vojsku od okupatora.“ Као argument da četnici moraju bespogovorno slušati naređenja okupatorskih oficirâ, vojvoda Jevđević navodi podatak da Nijemci i Italijani hrane i snabdijevaju municijom cjelokupnu masu četnikâ od 13.200 ljudi. Riječ je o 2000 četnika pod komandom Вајa Stanišića, 4.000 iz Lukačevićeve konjičke gruре, 6.000 pod komandom majora Petra Baćovića (hercegovački četnici) i 1.200 četnika kojima komanduje major Andrija Vesković. Jevđević Mihailoviću piše i da su okupatori dali toliko hrane da је on, na osnovu lažnog brojnog stanja, uspio da uštedi 110.000 obroka, kao i da su mu za posljednjih nekoliko dana isporučili 1.100.000 metaka.<ref>AVII, reg. br. 3/1, kut. 293, dep. 2248.</ref><ref>Branko Latas, Saradnja četnika i Nemaca u borbama protiv Glavne operativne grupe divizija NOVJ u dolini Neretve (februar — mart 1943), Prilozi Instituta za istoriju (br. 17), Sarajevo, 1980, str. 214.</ref> General [[Rudolf Lüters]], zapovjednik njemačkih trupa u NDH, piše u procjeni situacije od 16. marta 1943. da je „neprijateljski otpor protiv nemačkih divizija koje su napadale uglavnom slomljen“, te da je „operacija „[[Operacija Weiss|Vajs II]]“ u suštini završena“. O četničkim snagama u njemačkoj zoni operacija, general Lüters navodi: {{izdvojeni citat|Četničko pitanje nije se dalje zaoštrilo. U području [[114. lovačka divizija (Njemačka)|714. divizije]] nisu zabeležena nikakva prekoračenja u tuđu nadležnost. Četničko rukovodstvo se potčinilo naređenjima nemačkog Vermahta i potvrdilo svoju lojalnost. Četnici koji se nalaze na području [[118. lovačka divizija (Njemačka)|718. pešadijske divizije]], naročito u rejonu [[Zenica|Zenice]] i [[Han-Pijesak|Han-Pijeska]], neprijateljski se suprotstavljaju hrvatskoj državi i nemačkom Vermahtu i pokušavaju da izazovu nemire putem sabotaža i razoružavanja hrvatskih odreda. Divizije koje su učestvovale u operaciji „Vajs II“ jedinstveno se povoljno izražavaju o držanju četničkih jedinica. Dragocenim izviđačkim podacima i napadima za rasterećenje pomagali su našim jedinicama, mada ni u jednom slučaju nije sa nemačke strane tražena podrška.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_3_38.htm Procena vojno-političke situacije komandanta nemačkih trupa u NDH od 16. marta 1943. za period od 1. do 15. marta 1943. godine]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=372&rec=314&roll=554 NARA, T314, Roll 554, frames no. 000366—000367.] <br /> ({{jez-njem|"Die Cetnikfrage hat sich nicht weiter zugespitzt. Im Bereich der 714.J.D. sind keine Übergriffe zu verzeichen. Die Cetnikführung hat sich den Befehlen der deutschen Wehrmacht untergeordnet und ihre Loyalität versichert. Die im Bereich der 718.J.D. befindlichen Cetniks, besonders im Raum ZENICA und HAN PIJESAK stehen kroat. Staat und deutscher Wehrmacht feindlich gegenüber und versuchen durch Sabotageakte und Entwaffnung kroat. Abteilungen Unruhe zu stiften. Die im "Weiss II"–Einsatz befindlichen Divisionen äussern sich übereinstimmend günstig über das Verhalten der Cetnikverbände. Durch wortwolle Kundschafterdienste und Entlastungsangriffe haben sie der Truppe geholfen, obwohl in keinem Falle deutscherseits Unterstützung orboten worden war."}})</ref>}} U iscrpnom izvještaju<ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 1015—1018.</ref> koji je [[5. maj]]a 1943. godine podnio [[SAD|američki]] [[Ured za strateške usluge]] (preteča današnje [[Centralna obaveštajna agencija|Centralne obavještajne agencije]]), sumiraju se rezultati netom završene operacije »Weiss«: {{izdvojeni citat|Krajem januara 1943. godine zajedničke nemačke, hrvatske, italijanske i četničke snage povele su veliku ofanzivu protiv jugoslovenske oslobodilačke armije. Neprijatelj je potpomognut od Drenovićevih četnika uspeo da potisne jugoslovenske patriote u Hercegovini i jugoistočnoj Bosni. Glavni udar u sadašnjoj neprijateljskoj ofanzivi vrše kombinovane četničke snage u Hercegovini (V.[ojislav] Lukačević, član Mihailovićevog glavnog štaba), u Crnoj Gori (Bajo Stanišić) i u Sandžaku (Pavle Đurišić, član Mihailovićevog glavnog štaba). Ishod ove borbe je još neizvestan. Partizani govore da su oni odneli pobedu, dok četnici insistiraju na tome da su gotovo potpuno očistili ove jugoslovenske krajeve od antifašističkih snaga. Tačno je, međutim, da su jugoslovenski antifašistički gerilci pretrpeli teške teritorijalne gubitke, ali daleko je od toga da su njihove snage uništene ili razbijene. Na drugoj strani, mnogo slavljeni četnici generala Mihailovića danas su angažovani u jednoj od najžešćih ofanziva za uništenje jugoslovenskih demokratskih snaga.}} === Četnički teror u Srbiji (1943) === {{main|Srbija u Drugom svetskom ratu|Zločini četnika u Drugom svjetskom ratu}} Mihailovićeva taktika u Srbiji se početkom 1943. sastojala u tome da organizuje i štedi svoje snage za "planirani narodni ustanak". Nemci navode da je izbjegavao svaki konflikt sa okupacionim trupama.<ref>NAW, T-78, Roll 332, 6289915, 919: Procjena situacije komande Jugoistoka za feburar 1943 (2. mart 1943.).</ref> Izveštaji Nedićeve vlade konstatuju da je četnička akcija gotovo svuda upravljena na obračunavanje sa komunistima, koje se sprovodi beskompromisno, do istrebljenja. Inače, četnici na sastancima sa narodom naređuju lojalno držanje prema domaćim vlastima i okupatorskoj vojnoj sili kao i "odricanje svake pomoći partizansko-komunističkim bandama".<ref>Kopija originala (pisana na mašini, ćirilicom) u Arhivu V.I.I., reg. br. 59/1—1, k. 22.</ref><ref>Kopija originala (pisana na mašini, ćirilicom) u Arhivu V.I.I., reg. br. 54/5—1, k. 22.</ref> 12. februara 1943. godine, kapetan [[Miloš B. Marković]], komandant Ariljske brigade iz sastava Požeškog korpusa JVuO, prenosi Mihailoviću ideju poručnika [[Zvonimir Vučković|Zvonka Vučkovića]] da iskoristi vezu sa njemačkim oficirom u cilju »gonjenja komunista«: {{izdvojeni citat|Po povratku sa puta iz štaba 1a sastao sam se sa Vučkovićem koji me je zamolio da Vas izvestim o sledećem: </br> U srezu Kačerskom nalaze se dve komunističke grupe, prva jačine 60 a druga oko 150 ljudi. Ove se grupe prebacuju i u Oplenački srez. Za likvidaciju ovih grupa potrebno mu je oko 300 ljudi, no kada bi ih skupio izazvao bi potere od strane okupatora. Ima jednu drugu mogućnost a to je da uputi Nemce da gone ove grupe. Posredno, no obazrivo ima vezu sa jednim od nemačkih komandanata, koji je izjavio gotovost za usluge svake vrste a naročito u gonjenju komunista. Zvonko će ga upotrebiti no ne uspeli to preduzeće sam potrebno.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_33.htm Izveštaj komandanta Ariljske brigade od 12. februara 1943. Draži Mihailoviću o borbama protiv pripadnika NOP-a u zimu 1942. godine i dostignutoj organizaciji u brigadi]</ref>}} Poručnik [[Predrag Raković]], u svojstvu komandanta 2. ravnogorskog korpusa JVuO, informiše 3. marta 1943. generala Mihailovića o tajnom sastanku sa nemačkim potporučnikom Krigerom: {{izdvojeni citat|Okupator, kako Nemci tako i Bugari svu svoju akciju uputili su na komuniste, na njihovo gonjenje i istrebljenje. U smislu depeše koju sam podneo G. Ministru, sastao sam se 2 marta t.g. na Savincu u jednoj šumi sa Nemačkim komandantom potporučnikom Krigerom iz Gor. Milanovca. Sastanak je izveden potpuno tajno. Na sastanak je od strane Nemaca došao potporučnik Kriger i njegov tumač. A sa naše strane bio sam ja i moj Načelnik štaba p.por. Lazarević. Tema razgovora bila je isključivo uništenje komunističkih bandi, na teritoriji koju obezbeđuje Nemačka jedinica iz Gor. Milanovca. Uglavnom dolazi u obzir komunistički vođa [[Milorad Labudović|Labud]] koji ima oko 150 komunista pod svojom komandom u okolini Rudnika, u srezovima: Kačerskom i Orašačkom. Utvrdili smo plan za ovaj rad. O izvođenju ove akcije detaljno sam se dogovorio sa Zvonkom noću između 2/3 - III t.g., u čemu smo postigli potpunu saglasnost.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 127, reg. br. 7/3 (S-X-12/4).</ref><ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_67.htm Izveštaj komandanta 2. ravnogorskog korpusa od 3. marta 1943. Draži Mihailoviću o borbi protiv pripadnika NOP-a i pregovora sa predstavnicima nemačkih okupacionih trupa]</ref>}} I u depeši od 23. marta, Raković piše da se ponovo sastao sa nemačkim komandantom iz G. Milanovca, te je dogovoreno da se za ubijene Nemce neće više paliti kuće redom, već "samo po našem spisku", partizanske, i samo će se partizani ubijati: {{izdvojeni citat|Hapšenje naših ljudi više neće biti na reonu nemačke komande G. Milanovac. Ako pogine okupatorski vojnik na ovome terenu neće se paliti redom kuće, već samo po našem spisku i to partizanske i samo će se partizani ubijati. [...] Dobio sam 5000 metaka za čišćenje moga reona od komunista.<ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2, Dokumenti jedinica, komandi i ustanova četničkog pokreta Draže Mihailovića: 1. januar — 8. septembar 1943, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 113, str. 550.</ref>}} [[Datoteka:Četnici batinaju narod.jpg|thumb|Četnici batinaju seljaka u Srbiji.]] Koliki je bio teror koji su četnici sprovodili nad pristalicama [[NOP|pokreta otpora]] u području doline Zapadne Morave, Dragačeva i Takova, svedoči konstatacija u biltenu kvislinškog Ministarstva unutrašnjih poslova: {{izdvojeni citat|Ilegalni odredi poručnika Vlaste Antonijevića, Dače Simovića, Milutina Jankovića, poručnika Vasića i kapetana Rakovića nemilosrdno ubijaju sve one koji su makar i jedan dan bili i sarađivali sa partizanima. Neki od ovih odreda vode tako bezumnu akciju da se njihova delatnost može ravnati sa radom običnih odmetnika.<ref>http://www.e-novine.com/srbija/srbija-tema/102680-aak-Gornji-Milanovac-Luani.html</ref>|Izveštaj kvislinškog Ministarstva unutrašnjih poslova (april 1943)}} Četnici su, poput okupatora, prema partizanima, njihovim simpatizerima i porodicama, primenjivali najsvirepije mere: {{izdvojeni citat|1) Protiv zaludele, potpuno obezglavljene i pomahnitale komunističke bande u šumi, sve određene starešine i svo nacionalno naoružano ljudstvo ima povesti beskompromisnu borbu za njihovo potpuno uništenje. Izuzetka u ovome pogledu ne može biti. 4) Ko se uhvati da nosi hranu ili druge potrebe komunistima, a to se tačno utvrdi, komandant brigade sa čije bi teritorije bio takav krivac, odmah će ga streljati i porodicu potpuno uništiti. Kuću spaliti, a stoku zapleniti za izdržavanje gorskih jedinica. 5) Ko se uhvati, a to se od strane komandanta brigade utvrdi, da je krio komuniste, primio u svoju kuću ili im slao makakva obaveštenja, biće najstrožije kažnjen. 6) Ko se uhvati i bude dokazano, da je neko lice videlo komuniste, a nije na najbrži način izvestilo najbližu četničku komandu, biće takođe kažnjeno, u čemu se komandantima brigada ostavlja puna inicijativa. 7) '''Ako u nekom selu bude ubijen makoji četnik, komandant brigade dotične teritorije odmah će streljati deset simpatizera'''.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%9D%D0%B0%D1%80%D0%B5%D1%92%D0%B5%D1%9A%D0%B5_%D0%BA%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D1%82%D0%B0_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D1%81%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%BA%D0%BE%D1%80%D0%BF%D1%83%D1%81%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D1%81%D1%80%D0%B4%D0%BD%D0%BE_%D1%83%D0%BD%D0%B8%D1%88%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%B0%D1%9A%D0%B5_%D0%BF%D1%80%D0%B8%D0%BF%D0%B0%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%BD%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D0%BE%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B1%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BB%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%BF%D0%BE%D0%BA%D1%80%D0%B5%D1%82%D0%B0_%D0%B8_%D1%9A%D0%B8%D1%85%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%85_%D0%BF%D0%BE%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D1%86%D0%B0_4.9.1943. Naređenje komandanta Komskog korpusa za nemilosrdno uništavanje pripadnika narodnooslobodilačkog pokreta i njihovih porodica 4.9.1943.]</ref>|Naređenje komandanta Komskog korpusa za nemilosrdno uništavanje pripadnika narodnooslobodilačkog pokreta i njihovih porodica (4.9.1943).}} Zbog svega navedenog, mnogi ljudi koji su prišli četnicima na početku ustanka protiv sila Osovine, bili su razočarani preusmerenjem dejstava u borbu protiv partizana. Tako je britanski oficir za vezu Hadson zabeležio: "Nekoliko četničkih jedinica tražilo je da bude oslobođeno zadatka borbe protiv partizana".<ref name="Deakin2"/> === Zabrana sabotaža u Srbiji i učvršćivanje vezâ s Nijemcima na području NDH (1943) === {{main|Sabotaže u Srbiji u Drugom svjetskom ratu|Neil Selby}} [[Datoteka:Plakat o streljanju DM pristalica iz 1942.jpg|mini|Plakat o streljanju „50 DM pristalica“ zbog rušenja mosta na pruzi Požarevac - Petrovac na Mlavi iz decembra [[1942]].]] U Srbiji, iako su neke četničke pristalice vršile sabotaže, trpeći nemačke odmazde zbog toga, četničko vođstvo je posebno branilo ozbiljnije sabotaža na bitnim saobraćajnicama, pa su čak sprečavali britanske komandose na terenu da ih vrše: {{izdvojeni citat|[[Neil Selby|Major Selby]] imao zadatak da organizuje sabotaže i dotur materijala za iste; „Prema Selbyevim navodima, '''do sabotaža nije došlo zato što ih D.M., odn. njegovi komandanti na terenu na terenu još nisu odobrili'''.“<ref>NAW, T-313, Roll 482, 000544: Izvještaj obavještajnog odjeljenja Vojnog komandanta Jugoistoka o rezultatima istrage nad zarobljenim britanskim majorom Selbyem, uhvaćenim kod Žitkovca u noći 18./19. augusta 1943 (26. august 1943.).</ref>|Izvještaj nemačkog obavještajnog odjeljenja o rezultatima istrage nad zarobljenim britanskim majorom Selbyem, uhvaćenim kod Žitkovca (26. august 1943).}} U izvještaju potpukovnika Klamrotha iz Generalštaba njemačkih oružanih snaga, nakon inspekcijskog putovanja po Balkanu u avgustu 1943. godine,<ref>[https://znaci.org/00001/40_62.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNIČKO-NJEMAČKI SPORAZUMI O KOLABORACIJI U SRBIJI]</ref> konstatuje se da je general Mihailović najstrožije zabranio izvođenje sabotažâ protiv okupacione sile prije eventualnog savezničkog iskrcavanja. Pored toga, pominje se i to da su njemačke obavještajne strukture detaljno upoznate sa kretanjem četničkog komandanta i Vrhovne komande JVuO po Srbiji: {{izdvojeni citat|Pokret Draže Mihailovića: U Srbiji tinja latentni ustanak. Draža Mihailović je liderska priroda i veoma je aktivan. Svaki preuranjeni napad protiv okupacionih snaga u startu je strogo zabranjen. Trenutno se jedino vodi borba protiv komunista. Mora se očekivati jedinstveni napad na okupacione snage, uključujući sabotaže i prepade. Pretpostavlja se da je angloameričko iskrcavanje na Jadranu trenutak za to. Stav Draže Mihailovića prema Angloamerikancima opisan je na sledeći način: „Kao pomagači ste dobrodošli, ali ja ću sâm obnoviti Jugoslaviju!“ Nadzor nad Dražom Mihailovićem je dobar. Nemačke službe vrlo brzo saznaju za njegova boravišta koja neprestano menja.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=638&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289888.] </br> ({{jez-njem|"b) Draga [sic!] Mihailowitsch Bewegung: </br> In Serbien schwelt der latente Aufstand. Draga Mihailowitsch ist eine Führernatur und sehr aktiv. Jedes vorzeitige Losschlagen gegen die Besatzungstruppen ist zunächst streng verboten. Zur Zeit nur Kampf gegen Kommunisten. </br> Mit dem einheitlichen Beginn von Sabotage, Überfallen usw. auf Besatzungstruppen muss gerechnet werden. Als Zeitpunkt dafür wird die Landung der Anglo–Amerikaner in der Adria vermutet. Die Einstellung des Draga Mihailowitsch den Anglo–Amerikanern gegenüber wird geschildert: "Als Helfer willkommen, aber ich selbst baue Jugoslawien wieder auf!" Die Überwachung des Draga Mihailowitsch ist gut. Die deutschen Dienststellen kennen sehr bald seine ständig wechselnden Standorte."}})</ref>}} Ipak, kako bi i dalje stvarao privid otpora i zadržao status saveznika, povremeno je inicirao bezazlene diverzije, koje neće izazvati nemačku odmazdu: {{citiranje|Udružite se sa apotekarima. Uzmite od njih praškova za kijanje, suzavce i supervodonik. Na igrankama svrabeće praškove. Upućujte preteća pisma, uznemiravajte telefonom, stvarajte svuda strah i zabunu.<ref name="Kosta Nikolić 2004">Bojan Dimitrijević - Kosta Nikolić: Đeneral Mihailović - biografija, Beograd : Institut za savremenu istoriju, 2004, str 378-9.</ref>|[[Draža Mihailović]] naređuje „misteriozne” sabotaže po gradovima septembra 1943.}} 1. avgusta 1943. godine, komandant njemačkih trupa u Hrvatskoj ([[NDH]]) general [[Rudolf Lüters]] na sljedeći način interpretira držanje Mihailovićevih četnika (mahom onih koji su bili obuhvaćeni [[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|ugovorima sa vlastima NDH]]) po okončanju [[Operacija Schwarz|operacije »Schwarz«]]: {{izdvojeni citat|Stav četnika s obje strane [[Bosna (rijeka)|rijeke Bosne]] te na području između rijekâ Bosne i [[Una|Une]] i [[Sana|Sane]] i dalje se može opisati kao lojalan, iako ustaška politika – koju je hrvatska vlada u posljednje vrijeme iznova naglasila – nije ostala bez povratnog dejstva na njihovo držanje, što se pokazalo uzdržanošću prema komunističkim bandama.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=357&rec=314&roll=559 NARA, T314, Roll 559, frame no. 000352.] </br> ({{jez-njem|"Die Haltung der Cetniks beiderseits der Bosna und zwischen Bosna und Una–Sana kann noch als loyal bezeichnet werden, obwohl der wohl der in letzter Zeit seitens der kroat. Regierung wieder betonte Ustascha–Kurs nicht ohne Rückwirkung auf ihre Haltung geblieben ist und sich Zurückhaltung gegen die kommunistischen Banden zeigte."}})</ref>|Izvještaj komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj za mjesec jul 1943. upućen štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]]}} Kao paradigmatične za držanje spram nastupajućih njemačkih trupa mogu se uzeti preporuke iz naređenja kapetana Jovana Dabovića, komandanta Ličko-kordunaške četničke oblasti, upućene 6. septembra 1943. godine kapetanu Dušanu Đakoviću: {{izdvojeni citat|NAREĐUJEM 1) Svi komandanti narediće svima svojim jedinicama i patrolama da, ako Nemci budu naišli na njihov reon dejstva, ne otvaraju vatru i da se drže pasivno sve do mog daljeg naređenja. 2) Kada bude primećen dolazak Nemaca da se jedinice povlače u šume i da sa njima izbegavaju dodir. 3) Ako se desi da se neka jedinica, patrola ili pojedinac nađe u takvoj situaciji da Nemce ne može izbeći pri dodiru sa njima da kaže da se bori protivu komunizma. Napominjem ovom prilikom da su se Nemci prema četnicima u Hercegovini poneli vrlo korektno.<ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dok. br. 42, str. 81.</ref><ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dokument br. 202, strane 942—943.</ref>}} 18. rujna 1943. godine, poručnik Lippert iz Obavještajnog odjela [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] sastavlja izvještaj o posjetu poručnika [[Milana Cvjetićanina]], komandanta Bosanskog korpusa „[[Gavrilo Princip]]” [[Dinarska četnička divizija|Dinarske četničke divizije]] JVuO, kojega je [[Kapitulacija Italije|kapitulacija Italije]] zatekla na liječenju u [[Split]]u. Tom prilikom, Cvjetićanin nedvosmisleno poentira: {{izdvojeni citat|Mi četnici znamo da se samo uz pomoć njemačkih trupa može postići efikasno uništenje bandita, jer smo mi četnici za to isuviše slabi.<ref>[https://znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.], str. 273.</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=984&rec=313&roll=483 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000981.] <br /> ({{jez-njem|"Wir Cetniks wissen, dass nur durch die deutschen Truppen eine wirksame Vernichtung der Banditen erfolgen kann, da wir Cetniks hierzu zu schwach sind."}})</ref><ref>[https://pescanik.net/pismo-citateljima-blica-i-gledateljima-serije-ravna-gora/ Boris Dežulović: Pismo čitateljima Blica i gledateljima serije “Ravna gora”]</ref>}} [[Datoteka:Marsz wojsk niemieckich w Dalmacji (2-515).jpg|mini|Četnici Dinarske divizije u mimohodu pored motorizovane kolone njemačke 114. divizije (Dalmacija, septembar 1943).<ref>[https://bandenkampf.blogspot.com/2018/01/bk0306.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: </br> 0306 | Photo | 114. Jäger-Division]</ref>]] Nakon [[Kapitulacija Italije u Jugoslaviji|kapitulacije Italije]] [[8. septembar|8. septembra]] [[1943]]. sve četničke snage iz italijanske okupacione zone su, nakon [[Antiosovinska ofanziva JVuO 1943.|sporadičnih sukoba]], uspostavile punu saradnju sa novouspostavljenim nemačkim okupacionim vlastima.<ref>Vidi: [[s:Uputstvo komandanta nevesinjskog korpusa od 30. decembra 1943. komandantu konjičke brigade|Uputstvo komandanta nevesinjskog korpusa od 30. decembra 1943. komandantu konjičke brigade]], [[s:Izveštaj majora JVUO Vasilija Marovića od 17. februara 1944.|Izveštaj majora JVUO Vasilija Marovića od 17. februara 1944.]], [[s:Izveštaj kapetana JVUO Franca Kovača od 23. februara 1944.|Izveštaj kapetana JVUO Franca Kovača od 23. februara 1944.]], itd.</ref> Mihailović je 7. oktobra 1943. naređivao svojim četnicima borbu protiv partizana u Sandžaku "po svaku cenu" i nesukobljavanje sa Nemcima "po svaku cenu".<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_9.htm Naređenje Draže Mihailovića od 7. oktobra 1943. komandantima kopusa u zapadnoj Srbiji za mobilizaciju ljudstva i borbu protiv NOVJ u Sandžaku]</ref> Poručnik [[Jovan Pupavac]] pojašnjava u pismu upućenom 10. februara 1944. komandantu Zapadne Bosne JVuO majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]] kako je tekao proces prilaženja četnikâ pod komandom vojvode Momčila Đujića njemačkoj okupacionoj sili: {{izdvojeni citat|Dinarsku oblast sam napustio iz sledećih razloga: 1) Posle propasti Italije u Dalmaciju su došli Nemci. Komandant Dinarske oblasti pop Đujić stupio je u saradnju sa njima, najpre preko [[Mane Rokvić|Mane Rokvića]] koji je došao sa njima iz [[Bosanski Petrovac|Bosanskog Petrovca]]. Kasnije je delegirao kod štaba 114. Nemačke divizije svoga načelnika štaba kapetana Mijovića Novaka. Ljudstvo je postalo Nemačka milicija, primajući od njih redovnu hranu, municiju i dopunu oružja. Nemci su vrlo rado primili saradnju četnika.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_73.htm Izveštaj komandanta 1. brigade Bosanskokrajiškog četničkog korpusa od 10. februara 1944. komandantu korpusa o saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji]</ref>}} U odgovoru koje je 4. oktobra 1943. poslalo Obavještajno odjeljenje 114. lovačke divizije, odbacuju se navodi iz telegrama poslatog od strane štaba 15. brdskog korpusa, u kojem se vojvoda [[Momčilo Đujić]] optužuje za prepade na njemačke trupe i u kojem se traži njegovo hapšenje. Nasuprot takvom zahtjevu, za komandanta [[Dinarska divizija JVuO|Dinarske divizije JVuO]] se tvrdi sljedeće: „Uvjerljiva obavještenja i dokumenti nedvojbeno ukazuju da se Đujićeva četnička grupa u dosadašnjoj borbi protiv komunizma pokazala kao pouzdana... Sabotažni akti i prepadi na njemačke trupe dosad se nijesu događali.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=792&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000788.] <br /> ({{jez-njem|"Nach hiesigen sicheren Nachrichten und einwandfreien Unterlagen ist die Cetnikgruppe des Vojvoden Djujic im Kampf gegen die kommunistische Aufstandsbewegung bisher als zuverlässig zu bezeichnen. </br> Sabotageakte und Überfälle gegen die Deutsche Wehrmacht sind bisher nicht erfolgt."}})</ref> U poređenju sa oružanim snagama NDH, obavještajni oficiri 114. divizije Wehrmachta daju i mnogo povoljniju ocjenu za učinkovitost četnika: „Hrvatske trupe i ustaše, već zbog svoje brojnosti, ne mogu predstavljati značajniju podršku; osim toga, njihova borbena vrijednost je poznata. Četnički odredi su se dosad svuda pokazali kao izuzetno aktivni i pouzdani.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=793&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000789.] <br /> ({{jez-njem|"Die kroatische Wehrmacht und Ustaschaverbände im Bereich sind schon rein zahlenmässig keine nennenswerte Unterstützung; darüber hinaus ist deren Kampfwert hinreichend bekannt. Die Cetnikverbände erweisen sich bisher überall als äusserst rege und zuverlässig."}})</ref> [[File:Četnički komandant u zapadnoj Bosni Uroš Drenović s nemačkim oficirima na terenu.jpg|thumb|Vojvoda [[Uroš Drenović]] (desno), četnički zapovjednik u [[Zapadna Bosna|zapadnoj Bosni]], zajedno sa njemačkim oficirima na terenu.]] U jesen 1943. godine, Vrhovna komanda Vermahta konstatuje prestanak bilo kakve aktivnosti DM protiv njih: {{izdvojeni citat|U jesen 1943. Titov pokret sve je više uzimao maha, a Mihailovićev pokret bio je potisnut na teritoriju Srbije. Komunisti nisu primali samo pomoć od sovjetske Rusije, nego sve više i od Engleza. Italijanska armija je kapitulirala. U ovakvoj novonastaloj situaciji četnički pokret bio je prisiljen da preispita svoj stav prema nemačkoj okupacionoj sili… Bilo kako, od tog vremena prestali su svi napadi Mihailovićevih ljudi protiv nemačke okupacione sile.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2024-07-08 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}} Četnici u Hercegovini su počeli sarađivati sa njemačkim nadležnim komandama odmah po ulasku njihovih trupa u bivšu italijansku okupacionu zonu: {{izdvojeni citat|Banda koja je napadala u području sjeverno od [[Bileća|Bileće]] i ojačana na oko 1200 ljudi ([[10. hercegovačka udarna brigada|X herceg. brigada]]), uz potporu 800 četnika je odbačena natrag na sjever.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1081&rec=313&roll=190 NARA, T311, Roll 195, frame no. 7450860.] <br /> ({{jez-njem|"Die im Raum N Bileca angreifende und auf etwa 1200 Mann verstärkte Bande (X.He.Brig.) mit Unterstützung von 800 Cetniks nach N zurückgeworfen."}})</ref>|Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja 2. oklopne armije za 18. septembar 1943. godine}} {{izdvojeni citat|SS-divizija „Prinz Eugen“: Komunistička grupa (jačine 1.200 ljudi), koja je sa sjevera nastupala ka Bileći, odbačena je ka sjeveru akcijom 6. čete 2. SS brdskog puka ojačane sa 800 četnika.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&roll=483&broj=293 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000290.] <br /> ({{jez-njem|"Von Norden gegen Bileca vordringende komm. Gruppe (1200) durch herangeführte 6./SS 2 und 800 Cetniks nach Norden zurückgeworfen."}})</ref>|Dnevni izvještaj 15. brdskog korpusa za 18. septembar 1943.}} {{izdvojeni citat|U oblasti [[Stolac|Stoca]], kao što je već napomenuto, Stolačka i [[Ljubinje|Ljubinjska]] četnička brigada su u saradnji sa našim trupama postigle uspjeh protiv glavnine Desete herceg. brigade.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=636&rec=314&roll=559 NARA, T314, Roll 559, frame no. 000631.] <br /> ({{jez-njem|"b.) Cetniks: </br> Im Raum von STOLAC hat, wie bereits erwähnt, im Zusammengehen mit eigenen Truppen die Cetnikbrig. von STOLAC und LUBINJE gegen die Hauptkräfte der X-herzeg.Brig. Erfolge erzielt."}})</ref>|Komanda 21. brdskog korpusa, Obaveštajno odeljenje, izveštaj o stanju, 27. septembar 1943.}} U izvještaju [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS brdske divizije Prinz Eugen]] od 10. oktobra 1943. godine, poslatom štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], pohvaljuje se lojalno držanje koje su, do tog trenutka, formacije [[Hercegovina|hercegovačkih]] četnikâ pokazale spram njemačkih okupacionih jedinica: {{izdvojeni citat|Četnici: Za borbu protiv komunista u istočnoj Hercegovini mobilisane su jače snage u okruzima [[Trebinje]], [[Bileća]], [[Stolac]] i [[Nevesinje]]. Dosadašnja iskustva s hercegovačkim četnicima mogu se ocijeniti dobrim, a njihovo držanje prema vlastitim trupama lojalnim.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1335&rec=314&roll=554 NARA, T314, Roll 554, frame no. 001329.] <br /> ({{jez-njem|"Cetniks: Zur Bekämpfung der Kommunisten in der Ost–Herzegowina wurden in den Bezirken Trebinje, Bileca, Stolac u. Nevesinje stärkere Kräfte mobilisiert. Die bisherigen Erfahrungen mit den herzegowinischen Cetniks können als gut, das Verhalten gegenüber der eigenen Truppe kann als loyal bezeichnet werden."}})</ref>}} U odlomku iz mjesečnog izvješća SS divizije »Prinz Eugen«, inače njemačke elitne postrojbe na teritoriji okupirane Jugoslavije, sastavljenog 5. septembra 1943, blagonaklon stav četnika na divizijskom području (Hercegovina) opisan je na sljedeći način: {{izdvojeni citat|Srbi [četnici — prim.] su se, djelimično, nastavili dokazivati ​​kao '''najpouzdaniji saveznici u borbi protiv crvenih bandi''', a time i protiv komunizma. U borbi protiv bandita uvijek su spremni sarađivati ​​s njemačkim Wehrmachtom, pa čak i podvrgnuti se njegovoj komandi.<ref>Klaus Schmider, ''Partisanenkrieg in Jugoslawien 1941-1944'', Verlag E.S. Mittler & Sohn GmbH, Hamburg/Berlin/Bonn, 2002, s. 307.</ref><ref>[https://www.znaci.org/NARA/T315.php?broj=1272&rec=314&roll=554 NARA, T314, Roll 554, frame no. 001266.] <br /> ({{jez-njem|"Die Serben haben sich z.T. weiterhin als die zuverlässigsten Verbündeten im Kampf gegen die roten Banden und damit gegen den Kommunismus erwiesen. Im Kampf gegen die Banditen sind sie jederzeit bereit, mit der deutschen Wehrmacht zusammenzugehen und sich ihr sogar zu unterstellen."}})</ref>|Mjesečni izvještaj 7. SS divizije XV brdskom armijskom korpusu za avgust 1943. godine}} U četničkim izvorima se potvrda ovih navodâ nalazi u naređenju koje je kapetanu Dušanu Đakoviću 6. septembra 1943. uputio potpukovnik [[Slavko Bjelajac]] (pseudonim »Nikola Dekić«), komandant Ličko-kordunaške četničke oblasti. Informišući svog podređenog oficira o ogromnim partizanskim gubicima u [[Bitka na Sutjesci|bici na Sutjesci]], Bjelajac zapisuje: {{izdvojeni citat|Po podatcima koje imamo partizani su kod Sutjeske strašno tučeni. Tvrdi se da su imali 5.000 mrtvih te da su samo naši s mrtvih lješeva partizanskih skinuli oko 200 puškomitraljeza. Četnici u Hercegovini drže pored ostalih mjesta i [[Kalinovik]], [[Foča|Foču]], i [[Čajniče]]. Ustaše su u [[Goražde|Goraždu]]. Njemci se također nalaze u Hercegovini. Dozvolili su bez ikakovih uslova da se na reonu svakog sreza može nalaziti i kretati 400 četnika (jednoj četničkoj grupi dali su 300 pušaka). <br /> U opšte izuzev situacija Hercegovine, Crne Gore, i Istočne Bosne stoji vrlo dobro. <br /> Ove podatke iz Hercegovine javljam Vam radi orjentacije. A u koliko se tiče Njemaca tek da naše stanovništvo zna da ih se ne treba plašiti i da neće vršiti represalije nad mirnim stanovništvom. <br /> Njemci govore u Hercegovini protiv Italijana i kažu da su oni spriječili širenje Srbije do rijeke Bosne protiv volje Njemaca. Optužuju Italiju da je ona dovela Pavelića na vlast. (To sve može i nemora biti tačno). <br /> Naši su zarobili čuvenog [[Nurija Pozderac|Nuriju Pozderca]] i [[Simo Milošević|Simu Miloševića]] u Hercegovini i streljali ih.<ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knj. 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. br. 203, str. 946.</ref>}} Novembra 1943, Nijemci nabrajaju koje su se sve četničke vojvode u NDH upustile u saradnju s njima, kao npr.: [[Mane Rokvić]] („izjašnjava se za Nemačku i u slučaju neprijateljskog iskrcavanja stoji sigurno na našoj strani“), [[Momčilo Đujić]] („Ljotićev pristalica“ čijim „prisluškivanjem je više puta dokazano da je slao lažne izveštaje D. M. kako bi se izvukao ispod njegovog uticaja“), [[Uroš Drenović]] („nepomirljiv protivnik komunista“; „više od godinu dana sarađuje otvoreno sa nemačkim Vermahtom“) i drugi.<ref name="ReferenceA"/><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=347&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] </br> ({{jez-njem|"Cetnikführer, mit denen zusammengearbeitet wurde: </br> Vojvode Rokvic. Energischer Führer der ohne Unterbrechung rückhaltlos mit der deutschen Truppe zusammenarbeitet. Bekennt sich zu Deutschland und steht im Falle einer feindlichen Landung sicher auf unsere Seite. </br> Vojvode Djujic, Ljotic–Anhänger. DM. sucht ihn durch ständigen Druck zu beeinflussen. Durch Überwachung ist bereits mehrfach nachgewiesen, dass Djujic falsche Meldungen an DM. abgesetzt hat, um sich seinem Einfluss zu entziehen. Djujic wird seitens der. Div. im bewusster Übertreibung als besonders aktiver Kämpfer gegen den Kommunismus in Verbindung mit der deutschen Wehrmacht herausgestellt. </br> Vojvode Drenovic. Gerade Persönlichkeit, unversöhnlicher Kommunistengegner (kommunistische Untaten an seiner Ehefrau, die den Tod herbeiführten), bezeichnet sich als Beschützer seiner pravoslavischen Volksgenossen. Arbeitet länger als 1 Jahr offen mit deutscher Wehrmacht zusammen. Von DM. angestrebte Beeinflussung bisher ohne Erfolg."}})</ref> U ovom strogo povjerljivom izvještaju, obavještajni oficiri XV brdskog armijskog korpusa dopisuju još i sljedeće: „Čitav niz drugih četničkih vođâ na području južno od [[Bihać]]a, neumoljivi su protivnici komunizma i dobri vojnici. Svi su se istakli u saradnji sa [našim] trupama, a kao svoj zadatak označavaju zaštitu pravoslavnog stanovništva od uništenja.“<ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 44, str. 86.</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=347&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] </br> ({{jez-njem|"Eine Reihe weiterer Cetnikführer im Raum südl. Bihac unerbittliche Kommunistengegner und gute Soldaten haben sich in der Zusammenarbeit mit der Truppe bewährt, und sehen es als ihr Ziel an, den pravoslavischen Volksteil vor der Ausrottung zu bewahren."}})</ref> U izvještaju [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] od 5. novembra 1943. godine zaključuje se da bi osiguranje dugih linija snabdijevanja bez četnika bilo „nezamislivo“.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=343&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000339.] <br /> ({{jez-njem|"Die Sicherung der langen Nachschubwege der Division ist ohne Unterstützung det zugeteilten Cetnik–Stützpunkte, wenn nicht ausreichend deutsche Kräfte oder kampffähige kroatische Truppen zur Verfügung gestellt werden, undenkbar."}})</ref> 19. novembra 1943. potpisani su i na snagu stupaju prvi [[Ugovori o saradnji četnika i Vermahta|ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta]], koji četnicima nameću obavezu "da prekinu sve veze sa silama koje se nalaze u ratu sa Nemačkom i da izruče štabove za vezu tih sila koji se nalaze kod njih".<ref>https://www.znaci.org/00001/4_12_3_166.htm</ref> 30. novembra 1943. godine [[Dragoljub Draža Mihailović|general Mihailović]] naređuje [[Ljubomir Jovanović Patak|Ljubi Patku]], komandantu Timočkog korpusa, da protera britanskog majora Erika Grinvuda koji hoće da vrši akcije protiv Nemaca bez njegovog dopuštenja: {{izdvojeni citat|Kod vas je tamo engleski major Grinvud sa telegrafistom. To je posledica prosjačenja materijala. Nije došao da vas pomogne u materijalu već da uništi naša sela za neku sitnu sabotažu. '''Naređujem da Grinvuda sa celom pratnjom najurite kao kučku''' po mom naređenju jer je pošao na teren bez mog odobrenja. Ponavljam najurite ga kao kučku i izvestite.<ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_3_42.htm</ref>|Depeša generala Mihailovića Ljubi Patku od 30. novembra 1943.}} Saveznički komandant Sredozemlja uskoro i sam uviđa da se Mihailović bavi sporednim aktivnostima, uz izbegavanje da preduzme nešto na komunikacijama vitalnim za [[Saveznici|Saveznike]] i za Nemce. Stoga je [[9. decembar|9. decembra]] [[1943]]. poslao [[Dragoljub Mihailović|Mihailoviću]] telegram kojim zahteva izvršenje specifikovanih napada na komunikacije, a koji počinje rečima: {{izdvojeni citat|Sloboda kojom se Nemci služe železničkim prugama od Grčke do Beograda za prevoz i izdržavanje trupa nepodnošljiva je.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_250.htm, Obaveštenje brigadira Armstronga od 9. decembra 1943. Draži Mihailoviću o zahtevu Komande britanskih trupa na Srednjem istoku da četnici izvrše dve sabotaže protiv Nemaca]{{Dead link|date=August 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 3, Vojnoistorijski institut, Beograd - prilog II</ref>}} === Potpisivanje ugovora o saradnji četnika i Vermahta u Srbiji (1943-1944) === {{Poseban članak|Ugovori o saradnji četnika i Vermahta}} [[Datoteka:Zone odgovornosti četnika, prema sporazumu sa Nemcima.png|thumb|Zone odgovornosti četničkih komandanata u okupiranoj Srbiji, prema sporazumu sa Nemcima 1943. [[Jevrem Simić]] i [[Nikola Kalabić]] (roze), [[Vojislav Lukačević]] (plavo), [[Ljuba Jovanović Patak]] (zeleno) i [[Mihailo Čačić]] (sivo).]] [[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova za Jugoistok, inicirao je pregovore koji će rezultirati potpisivanjem [[Ugovori o saradnji između JVuO i komande Jugoistoka|ugovora o zajedničkoj borbi]]. Mihailović je polovinom novembra 1943. svojim komandantima naredio da sarađuju sa Nemcima; on sam nije mogao javno da stupi u saradnju "zbog raspoloženja naroda".<ref>https://www.znaci.org/images/ktb_okw_III_6_1304.jpg KTB OKW (Kriegstagebuch des Oberkommando der Wehrmacht) - Ratni dnevnik vrhovne komande Vermahta, šesta knjiga</ref> Ugovore su to potpisivali ovlašćeni Mihailovićevi komandanti i ljudi iz vojnog rukovodstva. Prvi ugovor o saradnji potpisan je 19. 11. 1943. između [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]], komandanta Mileševskog korpusa JVuO i nemačkog komandanta Jugoistoka koga je predstavljao fon Frede, glasio je: {{Wikisource|Sporazum inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića i vojnoupravnog zapovednika Jugoistoka od 23.1.1944.}} {{izdvojeni citat| 2) Primirje treba da bude pretpostavka za zajedničku borbu protiv komunista. 4) Obaveza Lukačevića da nijedan pripadnik njemu potčinjenih jedinica neće delovati na strani sila koje su u ratu sa Nemačkom. 5) Prepuštanje područja borbenih dejstava četničkim odredima radi samostalnog vođenja borbe, koju vodi i nemački Vermaht. 6) Uključivanje četničkih odreda prilikom većih zajedničkih operacija pod nemačko zapovedništvo. U tom periodu nemačko vodstvo izdaje borbene naloge četničkim odredima. 8) Razmena štabova za vezu. 9) Isporuke nemačke municije radi sprovođenja zajedničkih borbenih zadataka u skladu sa vojnim potrebama. 10) Sporazum se mora držati u tajnosti.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_260.htm SPORAZUM IZMEĐU KOMANDANTA JUGOISTOKA I MAJORA VOJISLAVA LUKAČEVIĆA OD 19. NOVEMBRA 1943. O SARADNJI ČETNIKA SA NEMAČKIM TRUPAMA U BORBAMA PROTIV NARODNOOSLOBODILACKE VOJSKE JUGOSLAVIJE]</ref>|Sporazum Nemaca i majora [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]] (19. 11. 43.)}} 27. novembra je potpisan ugovor sa [[Nikola Kalabić|Nikolom Kalabićem]].<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_262.htm Sporazum od 27. novembra 1943. između pukovnika Jevrema Simića i kapetana Nikole Kalabića sa nemačkim predstavnikom o saradnji u borbama protiv NOVJ]</ref> U narednim nedeljama ugovori su potpisani i sa drugim komandantima korpusa od operativne važnosti. Iako Mihailović lično nije potpisao ni jedan ugovor, ovim ugovorima je bio pokriven veći deo nemačke okupacione zone u Srbiji. {{izdvojeni citat|Ovaj ugovor, kao i buduće mjere, trebalo bi da se baziraju na međusobnom povjerenju i volji da se komunizam uništi, zemlja umiri a Srbiji omogući stabilna budućnost u okvirima Evrope oslobođene od komunizma.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=974&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frames no. 000969—000970: Sporazum između Krajskomandanture Zaječar i potpukovnika Ljube Jovanovića Patka o nenapadanju i saradnji u borbi protiv NOVJ (23./25. decembar 1943.)] </br> ({{jez-njem|"Diese Vereinbarung sowie die zukünftigen Massnahmen sollen getragen sein vom gegenseitigen Vertrauen und dem Willen, den Kommunismus zu vernichten, das Land zu befrieden und Serbien einer geordneten Zukunft im Rahmen eines vom Kommunismus befreiten Europas entgegenzuführen."}})</ref>|Sporazum Nemaca i potpukovnika [[Ljuba Jovanović Patak|Ljube Jovanovića Patka]] o borbi protiv partizana u Srbiji (decembar [[1943]]).}} Generalna tendencija priklanjanja Mihailovićevih četnikâ okupacionoj vojnoj sili bila je primijećena 28. XI 1943. i od strane njemačke Komande Jugoistoka: {{izdvojeni citat|Srbija: U oblasti Kruševca borbe između [četnika] DM i komunista. Kod četnika znaci približavanja Vermahtu, verovatno zbog nestašice municije.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&broj=639&roll=485 NARA, T313, Roll 485, frame no. 000636.] </br> ({{jez-njem|"3.) Serbien: </br> Raum Krusevac: Kampf zwischen DM u. Komm. Bei Cetniks Anzeichen für Annäherung an dt. Wehrmacht vermutl. Mun. Mangel."}})</ref>|Dnevni izveštaj Komande Jugoistoka (Armijska grupa »F«), 28. novembar 1943.}} 30. novembra 1943. godine i poručnik Milorad Vasić moli generala Mihailovića da mu odobri vezu sa Nijemcima, u cilju opskrbe streljivom, garantujući mu potpunu diskreciju u radu: {{izdvojeni citat|Molim da mi dozvolite da ovu priliku iskoristim i dobijem municiju i ostalo, što mi je neophodno potrebno, a da pritom čast organizacije i Vaš autoritet u narodu ne bude ničim povređen.<ref>AVII, reg. br. 8/1, kut. 276, dep. 11690—11691.</ref><ref>Branko Latas, Četničko-nemački sporazumi o saradnji u Srbiji (1943-1944), Vojnoistorijski glasnik br. 2/1978, Beograd, str. 344.</ref>}} Ugovori su bili u znatnoj meri tipizirani, nalik na sporazum između vojnog zapovednika Jugoistoka i inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića: {{izdvojeni citat|Cilj sporazuma je zajednička borba protiv komunističkih partizana, pa će stoga sve jedinice DM-četnika, potčinjene pukovniku Jevremu Simiću, biti uključene u borbu nemačke i bugarske vojske, kao i srpskih vladinih trupa, protiv komunista. U vezi s tim predviđa se uspostavljanje zajedničke obaveštajne službe kao i uzajamna podrška.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%A1%D0%BF%D0%BE%D1%80%D0%B0%D0%B7%D1%83%D0%BC_%D0%B8%D0%BD%D1%81%D0%BF%D0%B5%D0%BA%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B0_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%87%D0%BA%D0%B8%D1%85_%D0%BE%D0%B4%D1%80%D0%B5%D0%B4%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%B5_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%BF%D1%83%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%88%D0%B5%D0%B2%D1%80%D0%B5%D0%BC%D0%B0_%D0%A1%D0%B8%D0%BC%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%B8_%D0%B2%D0%BE%D1%98%D0%BD%D0%BE%D1%83%D0%BF%D1%80%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%BE%D0%B3_%D0%B7%D0%B0%D0%BF%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BA%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_23.1.1944 Sporazum inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića i vojnoupravnog zapovednika Jugoistoka od 23.1.1944.]</ref>|Sporazum Nemaca i potpukovnika [[Jevrem Simić|Jevrema Simića]] (januara [[1944]]).}} Komandant Jugoistoka i [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] [[Maksimilijan fon Vajhs|fon Vajhs]] izdao je [[21. novembra]] [[1943]]. uputstvo o saradnji sa četnicima koje, između ostalog, predviđa izručenje Saveznika ("da prekinu sve veze sa silama koje se nalaze u ratu sa Nemačkom i da izruče štabove za vezu tih sila koji se nalaze kod njih"). Fon Vajhs upozorava da se "lojalna orijentacija pojedinih četničkih odreda ne sme uopštiti", jer neki još uvek izvode prepade i sabotaže, ali "propagandu protiv četničkog pokreta treba obustaviti", do daljnjeg.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_3_166.htm Objašnjenje komandanta Jugoistoka od 21. novembra 1943. o cilju i načinu sklapanja sporazuma sa četničkim komandantima]</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/291.htm Karl Hnilicka: DAS ENDE AUF DEM BALKAN 1944/45], Musterschmidt-Verlag Göttingen, strana 268</ref> Sporazum između Vermahta i četničkog komandanta [[Mihajlo Čačić|Mihajla Čačića]], komandanta Ravaničke brigade JVuO, uključuje i hvatanje [[rudar]]a koji su pobegli u šumu, i njihovo vraćanje u [[rudnik]]e uglja.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_264.htm Sporazum komandanta Jugoistoka sa komandantom Ravaničke brigade od 14. decembra 1943. o saradnji četnika sa nemačkim trupama u borbama protiv NOVJ]</ref> Sporazum Vermahta i [[Jevrem Simić|Jevrema Simića]], inspektora odreda Draže Mihailovića, predviđa da "četnici DM stavljaju na raspolaganje snagama poretka svoje podatke i svoju obaveštajnu službu" za borbu protiv partizanskog pokreta.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_267.htm Izveštaj Abver-grupe od 23. januara 1944. o sklopljenom sporazumu između vojnoupravnog komandanta Jugoistoka i inspektora četničkih jedinica u Srbiji]</ref> Sporazum Vermahta i potpukovnika Ljube Jovanovića, vođe Dražinih odreda u okrugu [[Zaječar]], četnicima omogućuje punu sloboda kretanja "danju i noću na celom području na koje se odnosi sporazum".<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_266.htm Sporazum između Krajskomandanture u Zaječaru i komandanta Timočkog korpusa od 25. decembra 1943. o saradnji u borbama protiv NOVJ]</ref> {{izdvojeni citat|Srbija i Hrvatska: kao i ranije, na ovom prostoru stoje dva suprotstavljena tabora — komunistički pod Titom i nacionalistički pod generalom Mihailovićem. Zbog brojčane premoći i veće borbene vrijednosti, komunisti su u posljednje vrijeme zadali nacionalistima niz teških udaraca. To je rezultiralo u traženju njemačke pomoći od strane nekoliko D.M.-komandanata. Već je došlo i do niza sporazuma, kojima se D.M.-jedinice obavezuju na obustavljanje neprijateljstava protiv Wehrmachta, čime im se omogućuje nesmetana borba protiv komunista.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=900&rec=311&roll=175 NARA, T-311, r. 175, s. 895: Prikaz neprijateljskog stanja u Sredozemlju od strane generalštabnog majora Varnstorfa (Warnstorff) – dodatak zabelešci sa sastanka kod načelnika štaba Grupe armija „E“ od 9. decembra 1943.] </br> ({{jez-njem|"Serbien–Kroatien: Hier stehen sich nach wie vor die nationalen Kräfte des Draca Michaylovic[sic!] und die kommunistischen Kräfte des Tito gegenüber. Infolge der zahlenmässigen und in Bezug auf die Kampfstärke starken Uberlegenheit der kommunistischen Verbände ist in der letzten Zeit DM mit seinen Kräften stark angeschlagen worden. Dies hatte zur Folge, dass verschiedene DM–Führer mit ihren Verbänden Anlehnung an die deutsche Besatzungsmacht suchten. Es sind bereits Abmachungen zu Stande gekommen, auf Grund deren DM–Verbände ihre Kampfhandlungen der deutschen Wehrmacht gegenüber einstellen und ihnen ungestörte Kampfführung den Kommunisten gegenüber zugesichert wurde."}})</ref>|Nemački prikaz stanja u Sredozemlju od 9. decembra 1943.}} Njemački opunomoćeni general u [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] [[Edmund Glaise von Horstenau]] opisuje u ratnom dnevniku kontekst u kom dolazi do potpisivanja ovih ugovorâ: {{izdvojeni citat|Izgleda da je Srbija najmirnija zemlja na Balkanu, a neko reče da je ona čak i najmirnija zemlja u Evropi. Činjenica je da stanje u NDH ne može da se uporedi sa stanjem u Srbiji iako se i u Srbiji događaju neprijatne stvari... Draža Mihailović je iskoristio opšte stanje, pa su naši oblasni komandanti sklopili ugovore sa pojedinim četničkim vođama.<ref>Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 412.</ref>}} I prije nego je došlo do parafiranja ugovorâ, kapetan [[Dušan Radović (četnik)|Dušan Radović]], komandant Zlatiborskog korpusa JVuO, obavijestio je 18. novembra 1943. generala Mihailovića da njemačke i bugarske okupacione trupe, uz velike poteškoće, nastoje zaustaviti ofanzivu snaga NOVJ nadomak [[Užice|Užica]], kao i da im četničke jedinice pod njegovom komandom pružaju značajnu borbenu pomoć, tj. napadaju partizane kako bi oslabili njihov pritisak na okupatora. Iz izvještaja se vidi i da je ravnogorski kapetan Milorad Mitić bio zadužen za održavanje kontakatâ s Nijemcima: {{izdvojeni citat|Noću, 17/18 ov.m-ca oko 21,30 časova, komunisti su jačim snagama napali Bugare i Nemce u Kremnima i posle osmočasovne borbe komunisti su potpuno razbili oko 1800 Bugara i 200 Nemaca... Bugari se u najvećem neredu i bez oružja povlače za Užice. Beže glavom bez obzira. Tenkove su odvukli za Užice, dok je izgleda bugarska artilerija pala u ruke partizanima. U momentu pisanja ovog izveštaja jedan izvesni deo Bugara, koji se organizovano povlači, vodi borbu sa komunistima u Biosci. Naši delovi stupili su u borbu kod Bioske iz pravca s. Kneževići. Mišljenja sam da će u toku današnjeg dana pasti i Bioska i da će komunisti navaliti za Užice. Ja gde god mogu napadaću. Stanje je vrlo ozbiljno! Kapetan Mitić, presvučen u civilno odelo, viđen je u Užicu sa Nemcima. Posle je u jednom nemačkom automobilu otišao kako kažu za Beograd kamo ga Vi šaljete radi hvatanja neke veze i sporazuma. Ova se vest širi naglo.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_34.htm Izveštaj komandanta Zlatiborskog korpusa od 18. novembra 1943. Draži Mihailoviću o borbama četnika i nemačkih i bugarskih jedinica protiv NOVJ kod Kremana]</ref>}} 14. decembra 1943, u Vrhovnu komandu JVuO stigla je depeša od majora [[Siniša Ocokoljić|Siniše Ocokoljića]] (pseudonim »Ev-Ev«), komandanta Mlavskog korpusa JVuO, kojom se kapetan Mitić još jednom imenuje osobom koja je lično involvirana u pregovore s njemačkim okupatorom: "Tufegdžić [Vojislav, komandant Cerskog korpusa JVuO — prim.] danas je doneo sledeći izveštaj: [...] 2. — Kapetan Mitić, koji je ranije u Užicu pregovarao za naš račun sa komunistima, bio je poslednjih dana na pregovorima i sa Nemcima gde je sa njima ručao u Mažestiku. Pregovore je javno sa Nemcima vršio neki kapetan Nešković, poslat od Kalabića. 3. — Nemci su povodom toga štampali letke blizu 2.000.000 primeraka sledeće sadržine: Narodni borci četnici, u radosti pozdravljam prestanak besmislenog međusobnog prolivanja krvi i zdrav razum koji je zavladao u vašim redovima. Sada možemo da se zajednički borimo protivu komunizma, tog smrtnog neprijatelja Evrope i ja vas ubrajam u nacionalne borce zato što smo i mi sami nacionalni borci. Mi ćemo udruženim silama da odbranimo Vašu lepu Otadžbinu, da je ne bi uništile komunističke bande. Primamo u svoje redove Vašu narodnu organizaciju kao čeličnu. Nije potrebno da vam ubrizgavamo narodni duh. Herojstvo je Vama u krvi i sa vama zajedno koji dobro poznajete svoju lepu zemlju poćiće nam za rukom da je oslobodimo. Stavom koga vi zauzimate osigurana je vaša budućnost. Pozdravljam vas kao svoje ratne drugove i želim vam istu vojničku sreću kao i našim vojnicima. Komandant nemačkih trupa. br. 1243. Ovaj letak Nemci su rasturili i već se pojedini primerci nalaze i kod nas. 4. — Tufegdžić javlja dalje, da je puk. Simić naveo hotimično Kalabića da se ovim vezama sa Nemcima naša organizacija kompromituje u narodu što koriste mošinovci [tj. partizani — prim.]."<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16. do 23. decembra 1943. godine]</ref> U depeši od 28. decembra 1943. poslatoj Vrhovnoj komandi JVuO od strane potpukovnika [[Petar Baćović|Petra Baćovića]], govori se o sastanku koji je [[Todor Perović]], predstavnik Komande operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine, održao u [[Sarajevo|Sarajevu]] sa njemačkim generalom Wernerom Frommom: {{izdvojeni citat|Perović se vratio iz Sarajeva. U Sarajevu bio je kod generala Froma, komandanta pozadine celog Balkana. Između ostalog rekao mu je: »Srbi su istinski borci protivu partizana, mi Nemci cenimo borbu vaših ljudi. U tome se ističe naročito vaš kraj. Naročito cenimo saradnju majora Lukačevića. U kratko vreme prisajediniće se srpski krajevi Srbiji i u tom slučaju srpski će narod dobiti punu ekonomsku pomoć. U najkraćem roku dolazi još 12 divizija naših na teritoriju Jugoslavije radi potpunog likvidiranja partizana. Imamo jedan letak koji je izdao potpukovnik Borota za istočnu Bosnu, gde poziva narod da ga sluša kao novog komandanta, ali mi znamo da je komandant Baćović. Budite uvereni da će do proleća biti raščišćeno sa partizanima«.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16-30. decembra 1943. godine]</ref>}} Iako je Draža Mihailović sugerisao svojim komandantima da »koriste jedne neprijatelje protiv drugih«,<ref>Arhiv VII, Ča, k. 276, reg. br. 1a/1, depeša br. 361.</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_58.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 14. januara 1944. godine]</ref> u praksi se ova floskula isključivo odnosila na borbu četnika protiv partizana, skupa sa okupatorima i kvislinzima. U depeši majoru [[Zaharije Ostojić|Zahariju Ostojiću]] (pseudonim »Sto-Sto«) od 30. januara 1944. godine, poslatoj u povodu pokušaja snagâ [[NOV i POJ]] da prodru u [[Sandžak]], general Dragoljub Mihailović otkriva što je zapravo pravi cilj četničke kolaboracije: {{izdvojeni citat|Vodite računa o Nemcima i Bugarima i iskoristite njihovu akciju protiv crvenih do krajnjih mogućnosti. Napad na [[Pljevlja|Pljevlje]] iskoristite za napad s leđa na komuniste.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_69.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 23. januara do 4. februara 1944. godine]</ref>}} Vrlo moguće da je general Mihailović samo usvojio prijedloge koje mu je major Ostojić uputio u pismu od 6. decembra 1943. godine, gdje apostrofira sljedeće: {{izdvojeni citat|Koristeći se akcijom okupatora protiv komunista, mi ćemo verovatno u roku od mesec-dva dana opet imati situaciju u Sandžaku, Crnoj Gori, Hercegovini i Bosni u našim rukama. [...] Učeći se na sopstvenim greškama, smatram da se mora najhitnije preduzeti sledeće: 1) Stvoriti u najkraćem roku što jače pokretne borbene snage — leteće brigade i korpuse — a naročito tamo gde se za to ima mogućnosti. 2) '''Koristeći se akcijom okupatora i satelita, upotrebiti sve raspoložive snage za potpuno čišćenje od komunista svih srpskih pokrajina'''. 3) U radu pod 2) ostvariti međusobno potpomaganje iz susednih pokrajina do maksimuma.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_43.htm Pismo majora Zaharija Ostojića od 6. decembra 1943. Draži Mihailoviću o potrebi većeg angažovanja četnika s okupatorskim trupama radi sprečavanja prodora jedinica NOVJ u Srbiju]</ref>|Pismo majora Ostojića generalu Mihailoviću od 6. decembra 1943. godine}} Četničko-njemački odnosi bili su opterećeni međusobnim nepovjerenjem i sviješću o suprotstavljenosti ciljeva i interesa dviju stranâ. U telegramu koji je 29. januara [[1944]]. godine [[Joachim von Ribbentrop]], njemački ministar vanjskih poslova, uputio specijalnom opunomoćeniku za Jugoistočnu Evropu [[Hermann Neubacher|Hermannu Neubacheru]], reflektuje se jasan stav političkog i vojnog vrha u [[Berlin]]u o generalu Draži Mihailoviću, dok su podređenima date precizne smjernice za držanje prema četničkom pokretu: {{izdvojeni citat|Jedino se mogu ćuteći trpeti privremeni aranžmani nižih vojnih komandi sa Dražom Mihailovićem s ciljem suzbijanja zajedničkog neprijatelja Tita. On i njegovi ljudi ostaju i dalje, na kraju, naši neprijatelji. Zato je sada, kao i do sada, potrebno biti krajnje oprezan prema Draži Mihailoviću i njegovim četnicima, a naročito se ne sme nijednog trenutka izgubiti iz vida da će pomoć koju mu mi sada direktno ili indirektno pružamo radi vođenja borbe protiv Tita, kasnije najverovatnije biti upotrebljena protiv nas... Rat na Balkanu Nemačka je vodila zato da bi jednom zauvek uništila srpsko žarište nemira... Mi nemamo, otud, nikakvog interesa da ponovo razbuktavamo velikosrpski duh.<ref>Akten zur deutschen auswartigen Politik — ADAP/E/VII, s. 374–375.</ref><ref>Vasa Kazimirović, NDH u svetlosti dokumenata, Nova knjiga/Narodna knjiga, Beograd, 1987, str. 169.</ref><ref>Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN — Službeni list SCG, Beograd, 2005. str. 20.</ref>}} Izveštaje o sklapanju ugovora četnika sa Wehrmachtom presrele su i dešifrovale savezničke obaveštajne službe, što je imalo bitnu ulogu u konačnom opredeljivanju [[Čerčil]]a za Tita, a protiv Mihailovića.<ref>Cripps, John (2001). "Mihailović or Tito? How the Codebreakers Helped Churchill Choose". {{ISBN|0593 049101}}</ref> No, Nemci nisu bili zadovoljni primenom nekih sporazuma, jer je uprkos njima dolazilo do incidenata, odnosno diverzija i napada na pripadnike [[Srpska Državna Straža|Srpske Državne Straže]] od strane četnika, usled čega je general [[Hans Felber]] pokrenuo nekoliko hapšenja i racija protiv četnika počev od februara [[1944]]. === Borbe pod nemačkom komandom (1943) === {{main|Operacija Kugelblic}} [[Datoteka:Chetniks and Germans in Herzegovina in 1943.jpg|minijatura|Četnici i Nemci u Hercegovini 1943.]] [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 101I-005-0018-07, Jugoslawien, Polizeieinsatz mit Spähpanzer.jpg|thumb|Nemačka lokalna milicija sa italijanskim bornim kolima (izvor: ''Bundesarchiv'', [[1943]]).]] {{izdvojeni citat|„Borbeno sadejstvo sa četničkim grupama duž glavne saobraćajnice [[Bihać]] — [[Gračac]] — [[Knin]] — [[Drniš]] — [[Šibenik]] sastoji se u tome što su četnici okupljeni u posebnim uporištima uz oslonac na nemačke trupe. Četničke vođe primaju naloge i uputstva o vršenju zadataka obezbeđenja i izviđanja od zapovednika nemačkih uporišta.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=346&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] </br> ({{jez-njem|"Kampfgemeinschaften mit Cetnikgruppen bestehen entlang der Hauptversorgungsstrasse Bihac – Gracac – Knin – Drnis – Sibenik derart, dass die Cetniks in besonderen Stützpunkten in Anlehnung an deutsche Truppen zusammengefasst sind. Die Cetnikführer erhalten Aufträge und Weisungen für Sicherungs– und Aufklärungsaufgaben durch deutsche Stützpunktführer."}})</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_259.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. novembra 1943. Štabu 2. oklopne armije o saradnji četnika sa nemačkim trupama u NDH]</ref>|Njemački izveštaj o saradnji sa četnicima protiv partizana u Dalmaciji i Bosni (19. novembar [[1943]]).}} Kratko po zauzimanju italijanske okupacione zone od strane njemačkih trupâ, četnici s teritorije [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] stupaju u borbeno savezništvo sa njima. Kako javlja obavještajno odjeljenje [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]], u blizini [[Plitvička Jezera (općina)|Plitvičkih Jezera]] došlo je krajem septembra 1943. godine do prvog krupnijeg angažiranja lokalnih četničkih jedinicâ na njemačkoj strani. Ovom prilikom su četnici nanijeli partizanima ozbiljne gubitke: {{izdvojeni citat|Agent za vezu javlja o izviđanju od 27. IX: Jaka skupina lojalnih četnika s njemačkom opremom provalila je 20. septembra na područje [[Korenica|Korenice]], [[Prijeboj (Plitvička jezera)|Prijeboj]]a (16 km zap. od [[Bihać]]a), Babinog Potoka (28 km z. od Bihaća), [[Krbavica|Krbavice]] (23 km jz. do Bihaća), te uništila sve komunističke prometne veze. Četnici su nanijeli velike gubitke komunistima kod Mirić Štropine (3 sjz. od Prijeboja), 350 mrtvih.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&roll=196&broj=390 NARA, T313, Roll 196, frame no. 7457118.] <br /> ({{jez-njem|"29.9. V–Mann meldet Beobachtung vom 27.9.: </br> Starke Gruppe loyaler Cetniks mit deutscher Ausrüstung an 20.9. in Raum Korenica (1558), Prijeboj (16 W), Babin Potok (28 W), Krbavica (23 SW), alles Bihac, eingebrochen und haben alle Verkehrsverbindungen der Kommunisten vernichtet. Cetniks haben bei Miric Stropina (3 NW Prijeboj) den Kommunisten große Verluste, 350 Tote, beigebracht."}})</ref>|Dodatak dnevnom izvještaju obavještajnog odjeljenja 2. oklopne armije za 3. oktobar 1943.}} U izvorima njemačke provenijencije iz ovog perioda navodi se da su četničke jedinice asistirale okupatoru i pri izbacivanju partizana iz [[Bosansko Grahovo|Bosanskog Grahova]]: {{izdvojeni citat|Četnici na putu za snabdijevanje Gospić — Gračac, Knin — Vrlika i Knin — Drniš, i pored oprečnih poruka DM-u, nikad ne pokazuju neprijateljstvo; naprotiv, dobro su sarađivali sa 114. lovačkom divizijom u zasjedama i [zajedno] zauzeli Bos. Grahovo.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=98&rec=314&roll=560 NARA, T314, Roll 560, frame no. 000093.] <br /> ({{jez-njem|"Ic–Lagebericht vom 27.9. bis 27.10.1943. </br> Die Cetniks an den Nachschubstrassen Gospic – Gracac, Knin – Vrlika und Knin – Drnis sind bisher trotz abweichender Meldungen an DM. nirgends feindselig aufgetreten, haben vielmehr in Hinterhalten mit der 114.Jäg.Div. gut zusammengearbeitet und Bos.Grahovo genommen."}})</ref>|Obavještajno odjeljenje [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], izvještaj za period od 27. septembra do 27. oktobra 1943.}} U naređenju poslatom 23. oktobra 1943. iz [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] Wehrmachta, koja je bila smještena na teritoriji kvislinške NDH, navodi se sljedeće: {{izdvojeni citat|Od 1. novembra 1943. svi pripadnici domaćih jedinica (četnici, ustaše i hrvatska žandarmerija) moraju biti u posjedu njemačkih propusnicâ.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=315&roll=1295&broj=606 NARA, T315, Roll 1295, frame no. 000600.] <br /> ({{jez-njem|"Ab 1.11.43 müssen sämtliche Cetnik–, Ustascha–, und kroatische Gendarmerie–Angehörige im Besitz von Ausweisen der Abteilung Ic sein."}})</ref>|Divizijska naredba br. 122 od 23. X 1943. godine}} U jednoj procjeni stanja snabdijevanja, poslatoj 25. oktobra 1943. štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]] iz 114. divizije, razmotreni su modaliteti „skladištenja zalihâ [hrane] tokom zime i opskrbe za 9.500 četnika, ustaša, zarobljenika i civilnog stanovništva“, i data je projekcija da bi tovarni prostor zapremine 12 [[Tona|tona]] bio dovoljan za podmirenje dnevnih potrebâ ove grupe („9.500 ustaša, četnika, itd.“).<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1362&rec=314&roll=554 NARA, T314, Roll 554, frames no. 001356—001357.] <br /> ({{jez-njem|"Anlage 1 zur Beurteilung der Versorgungslage vom 25. Oktober 1943. </br> a.) Berücksichtigung der Winterbevorratung und Versorgung der 9500 Cetniks, Ustaschen, Gefangenen und Zivilbevölkerung; </br> Dabei ist die Versorgung der 9.500 Ustaschen, Cetniks usw. im hiesigen Raum nicht in Rechnung gestellt. Es würden also hierfür noch täglich 12 to Laderaum möglich sein."}})</ref> Takođe, u naredbi o snabdijevanju iz 114. divizije Wehrmachta s početka decembra 1943. godine, precizno je određeno dnevno sljedovanje četničkih jedinicâ u zoni odgovornosti divizije (najvjerovatnije je riječ o [[Dinarska divizija JVuO|Dinarskoj diviziji JVuO]] pod [[Momčilo Đujić|Đujićevom]] komandom): {{izdvojeni citat|Od sada se četnicima izdaje sljedovanje koje se sastoji od: </br> 1 porcija hljeba; 1 porcija povrća; 1 porcija namaza (mast ili marmelada); 1 porcija soli; 2 porcije napitka; 1 porcija duhana.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=822&rec=315&roll=1295 NARA, T315, Roll 1295, frames no. 000815—000816.] <br /> ({{jez-njem|"Verpflegung der Cetniks: </br> Als Verpflegung für Cetniks sind ab sofort nur folgende Portionen auszugeben bezw. zu empfangen: </br> 1 Brotportion, </br> 1 Gemüseportion, </br> 1 Brotaufstrichportion (Fett oder Marmelade), </br> 1 Salzportion, </br> 2 Getränkeportionen, </br> 1 Tabakportion."}})</ref>|Posebna direktiva za snabdijevanje br. 65/43 (2.12.43)}} {{izdvojeni citat|Četnici dobijaju snabdijevanje u skladu sa listama imena koje se stalno kontrolišu; municija za pješadijsko naoružanje se izdaje povremeno, uz strogu kontrolu potrošnje; svaki četnik nosi zvaničnu iskaznicu – oni bez iskaznice se hapse i razoružavaju.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=342&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000338.] ({{jez-njem|"Die Division gewährt den nach eigenen Wünschen beweglich und abseits ihrer Wohnorte eingesetzten Cetniks Verpflegungszuschüsse. Der Verpflegungsempfang wird nach namentlichen Listen getätigt, die Verteilung wird überwacht. Nach den gleichen Richtlinien werden von Zeit zu Zeit Gewehr– und MG–Munition im Rahmen des nachgewiesenen Verschusses ausgegeben. Der Verbrauch wird nach der jeweiligen Lage auch einigermassen genau überprüft. Jeder Cetnik muss einen namentlichen Ausweis mit der Nummer seiner Handwaffe (Gewehr– oder Pistolen–Nr.), der Unterschrift des zuständigen Kommandanten und des Ic der Division versehen, besitzen. Ohne Ausweis angetroffene Cetniks werden im Einvernehmen mit den Cetnik–Führern festgenommen und entwaffnet."}})</ref>|Izvještaj 114. lovačke divizije o rezultatima saradnje sa četnicima (5. novembar 1943).}} U izvještaju [[114. lovačka divizija|114. lovačke divizije]] od 5. novembra 1943. detaljno se opisuje saradnja jedinica [[Wehrmacht]]a sa snagama pod komandom vojvodâ [[Momčilo Đujić|Momčila Đujića]], [[Mane Rokvić|Maneta Rokvića]] i [[Radomira Ðekića Ðeda]]. Njemački oficiri zaključuju da okupator ima veliku korist od četnika: {{izdvojeni citat|Četnički vojvoda Mane Rokvić može se opisati kao apsolutno pouzdan. Već je pružio vrijedne usluge u oblasti [[Bosanski Petrovac|Bos. Petrovca]] gdje je bio raspoređen u prethodnici tokom čitavog napredovanja divizije, svuda uspostavljajući kontakt sa lokalnim četničkim jedinicama i značajno doprinoseći uspostavljanju povjerenja civilnog stanovništva u njemački Vermaht. Njegove mjere za održavanje discipline među četnicima i njegov oštar obračun sa sumnjivim [licima] i banditima dobro su poznati. [...] Iako se Đujić ne može smatrati potpuno pouzdanim, njegova podrška u borbi protiv komunizma trenutno je dragocjena. Divizija će učiniti sve što je u njenoj moći da ga u javnosti prikaže toliko pronjemački nastrojenim kako bi njegov povratak u neprijateljski tabor jednog dana bio onemogućen. [...] Četnički vojvoda Ðedo potiče iz Crne Gore i pristalica je pokreta Koste Pećanca, koji je, na osnovu prethodnog iskustva, održavao jasnu distancu od pokreta DM. Ðedo ostavlja veoma dobar lični utisak, izrazito je drzak [u borbi] protiv bandita i sumnjivih, i jasno je naklonjen njemačkom Vermahtu.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=341&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000337—000341.] </br> ({{jez-njem|"Der Cetnik–Vojvode Mane Rockvic [sic!] ist als unbedingt zuverlässig zu bezeichnen. Er hat bereits im Raum Bos. Petrovac wertvolle Dienst geleistet und war auch während des ganzen Vormarsches der Division bei der Spitze eingesetzt, stellte überall die Verbindung mit den örtlichen Cetnik–Einheiten her und hat in starken Masse für die Begründung des Vertrauens der Zivilbevölkerung zur deutschen Wehrmacht beigetragen. Seine Massnahmen zur Erhaltung der Disziplin unter den Cetniks, sein scharfes Durchgreifen gegen Verdächtige und Banditen, sind bekannt. </br> Wenn auch Djujic als nicht voll zuverlässig angesehen werden kann, so ist aber seine Unterstützung im Kampf gegen den Kommunismus z.Zt. wertvoll. Seitens der Division wird alles versucht werden, um ihm in der Öffentlichkeit soweit als deutschfreundlich herauszustellen, dass ihm eines Tages der Rückzug in das feindliche Lager unmöglich gemacht wird. </br> Der Cetnik–Vojvode Dzedo stammt aus Montenegro, ist Anhänger Richtung Kosta Pecanac, die nach bisherigen Erfahrungen klaren Abstand zur D.M.–Bewegung gehalten hat. Dzedo macht persönlich einen sehr guten Eindruck, ist ein ausgesprochener Draufgänger gegen Banditen wie Verdächtige und der Deutschen Wehrmacht eindeutig zugeneigt."}})</ref>|Izvještaj 114. lovačke divizije o rezultatima saradnje sa četnicima od 5. novembra 1943.}} {{izdvojeni citat|Glavna komanda predlaže stvaranje oficirske ispostave pri štabu XV brd. korpusa za nadzor i vođenje četničkih grupâ koje se koriste za zaštitu cesta za snabdijevanje, željezničkih pruga i važnijih ratnih pogona.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&roll=554&broj=90 NARA, T314, Roll 554, frame no. 000084.] </br> ({{jez-njem|"Gen.Kdo. beantragt Schaffung einer Offz.–Planstelle beim Stab XV.Geb.A.K. zur Überwachung und Anleitung der Cetnikverbände, die zur Sicherung von Nachschubstrassen, Eisenbahnen und kriegswichtiger Anlagen eingesetzt sind."}})</ref>}} Jedan od četničkih komandanata koji se dosljedno isticao kontinuiranom kolaboracijom sa njemačkim okupatorom bio je vojvoda [[Uroš Drenović]]. Nadležni okupacioni organi bili su zadovoljni ostvarenim stepenom saradnje s Drenovićem, što se vidi i iz izvještaja XV brdskog armijskog korpusa od 26. XI 1943, u kom se pohvaljuje njegovo „lojalno držanje“: {{izdvojeni citat|Predmet: </br> Nemačka komanda za vezu kod četničkog vođe Drenovića: </br> Četnička grupa Drenović z. i j-z od Banje Luke od jedno 1500 ljudi ima već godinu i po prema nemačkom Vermahtu i prema hrvatskoj državi lojalno držanje, i naše izviđačke i bezbednosne akcije korisno podržava. U nekim slučajeva bili su podržani sa nešto municije. Hrvatska vlada razmatrala je ideju da dovede Drenovića u Sabor za predstavnika svih pravoslavnih. Komanda Kirhner (puk Brandenburg) poslala je u dogovoru sa obaveštajnim odeljenjem [korpusa] Drenoviću komandu za vezu, i postigla je značajne rezultate u pogledu specijalnih misija.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&roll=560&broj=390 NARA, T314, Roll 560, frame no. 000384.] <br /> ({{jez-njem|"Gen.Kdo. XV G.A.K, Abt.Ic, Betr.: Dtsch.Verb.Kdo. bei Cetnikführer Drenovic. An Pz.A.O.K.2.Ic/AO, 26.11.43: Die Cetnikgruppe Drenovic w. u. sw. Banja Luka mit etwa 1500 Mann hat seit über 1 1/2 Jahre der deutschen Wehmacht und dem kroat. Staat gegenüber eine loyale Haltung eingenommen und die eigene Aufklärung und Sicherung stets wertvoll unterstützt. In einzelnen Fällen wurde sie mit Inf.Mun. unterstützt. Die kroatische Regierung hat die Berufung des Drenovic in den Sabor (Landtag) als Vertreter aller Pravoslaven erwogen. Das Kdo. Kirchner (Rgt.Brandenburg) hat im Einvernehmen mit der Abt.Ic für seine Zwecke ein Verbindungs–Kommando zu Drenovic entsandt und in kürzester Zeit wertvolle Ergebnisse im Sinne des Sonder–Auftrages erzielt."}})</ref>|Komanda 15. brd. korpusa, Obaveštajno odeljenje, za obav. odeljenje komande 2. okl. armije, 26.11.43.}} Četnički su odredi na teritoriji marionetske NDH pružali veoma značajnu potporu njemačkim vlastima, bez koje ove ne bi uspjele efikasno održavati okupacioni sistem. U izvještaju [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. pješadijske divizije]] [[Wehrmacht]]a iz prve nedjelje decembra 1943. provijava upravo ovakvo gledište; istaknuto je, pak, da bi četnike trebalo (zbog „ispadâ prema hrvatskom stanovništvu“) ograničiti „na rad u srpskim selima“: {{izdvojeni citat|Budući da vlastite snage i ustaše nisu dovoljne da same umire i osiguraju golemo područje, divizija se ne može odreći suradnje četnika. Trenutačno, drugačije rješenje ne bi bilo moguće zbog nedostatka dodatnih snaga. No, ne zanemaruje se da se suradnja s četnicima ne čini dugoročno održivom zbog njihovih političkih ciljeva. Stoga će se i dalje jačati utjecaj ustaša, a time i hrvatske države, kako bi se postupno udaljili od četničkih snaga i deportirali oni [četnici] koji nisu mještani.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=788&rec=314&roll=555 NARA, T314, Roll 555, frames no. 000782—000783.] <br /> ({{jez-njem|"Da die eigene Kräfte und die Ustascha allein zur Befriedung und Sicherung des weiten Raumes nicht ausreichen, kann auf eine Mitarbeit der Cetniks noch nicht verzichtet werden. Im Augenblick wäre eine Lösung von ihnen mangels anderer Kräfte nicht möglich. Es wird jedoch nicht verkannt, dass auf die Dauer eine Zusammenarbeit mit den Cetniks auf Grund ihrer politischen Zielsetzung nicht tragbar orscheint. Es wird daher der Einfluss der Ustascha und damit des kroatischen Staates weiterhin gestärkt werden, um allmählich von den Cetnik–Verbänden abrücken zu können, die nicht ortsansässigen abzuschieben. Der Anfang hierzu ist gemacht. Um die Unzuträglichkeiten zu beenden, die sich daraus ergeben, dass in rein kroatischen Gegenden die eingesetaten Cetnik–Verbände die Bevölkerung belästigen und auch ausplündern, ist in Durchführung, sie aus diesen Gebieten herauszuziehen und nur noch in Orten mit pravoslavischer Bevölkerung zu Sicherungszwecken einzusetzen."}})</ref>|Procjena situacije 264. pješadijske divizije (7.12.43)}} Komanda Jugoistoka je istog dana izvijestila Vrhovnu komandu njemačkog Wehrmachta o sadjejstvu [[114. lovačka divizija (Nemačka)|114. lovačke divizije]] i četnika u borbi protiv snaga [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]]: {{izdvojeni citat|114. lovačka divizija: čišćenje prostora oko [[Vrlika|Vrlike]] u saradnji sa četnicima završeno; neprijatelj je izgubio 22 mrtva i 20 zarobljenih; veliki plen.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=78&broj=89&roll=331 NARA, T78, Roll 331, frame no. 6287993.] <br /> ({{jez-njem|"114. JG. DIV: SAEUBERUNG IN RAUMES VRLIKA IM ZUSAMMENWIRKEN MIT CETNIKS NACH WEITEREN 22 FEINDTOTEN U. 20 GEFANGENEN BEI EINBRINGUNG GROESSERER BEUTE ABGESCHLOSSEN."}})</ref>|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 6. decembra 1943 (7. decembar 1943.).}} === Borbe pod njemačkom komandom u Crnoj Gori (1943-1944) === {{main|Operacija Frühlingserwachen (1944)}} [[File:Collaborationist Jakov Jovović with Germans on Cetinje.jpg|thumb|Četnički komandant [[Jakov Jovović]] sa svojim saborcima i Nemcima na [[Cetinje|Cetinju]], jesen 1943.]] Od 17. do 24. oktobra [[1943]]. godine, njemačke okupacione snage su organizovale [[Operacija Balkanski klanac|operaciju Balkanski klanac]] (njem. ''Balkanschlucht''). Osnovni cilj operacije je bio likvidacija snagâ [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] i [[Divizija Garibaldi|Italijana]] koji su prešli na stranu partizana u Crnoj Gori, kao i ovladavanje [[Jadransko more|jadranskim]] zaleđem. Pored sopstvenih snaga, njemački okupator je za ovu priliku angažovao dva italijanska fašistička puka (oko devet bataljona), čiji su štabovi bili u [[Bar]]u i [[Podgorica|Podgorici]], kao i muslimansku fašističku miliciju i ostatke četnika Draže Mihailovića.<ref>https://www.znaci.org/00001/151_5.pdf</ref> Dakle, pored dvije divizije [[Wehrmacht]]a, u operaciji je učestvovalo i oko 5.000 [[Balli Kombëtar|balista]], talijanskih fašista i četnika.<ref>https://www.znaci.org/00001/33_9.pdf</ref> U depeši Vrhovnoj komandi JVuO od 20. oktobra 1943,<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, Knjiga predatih depeša CG—3, Depeša br. 211.</ref><ref>Др Радоје Пајовић, Контрареволуција у Црној Гори: Четнички и федералистички покрет 1941—1945, Обод, Цетиње, 1977, стр. 408.</ref> delegat VK JVuO u Crnoj Gori i [[Sandžak]]u major [[Rudolf Perhinek]] piše o učešću crnogorskih četnika na strani okupatora u ovoj [[Sile Osovine|osovinskoj]] operaciji: {{izdvojeni citat|Žalosno ali tačno. Da nisu Nemci angažovali ovolike snage, nas ovde više ne bi bilo, jer se više niko nije hteo boriti, već samo begati, ali nije se više imalo kud... Mi se izvlačimo i gledamo da smo pozadi njih, da bi iskoristili njihovu borbu sa komunistima i uništavanje istih.}} Informacija o potpunoj potčinjenosti četničkih jedinica u okupiranoj Crnoj Gori njemačkim vlastima, kao i tijesnim vezama sa kvislinškom ''Narodnom upravom'' koju je okupator formirao, Draži Mihailoviću je bila dostavljena 1. decembra 1943. godine iz štaba majora [[Petar Baćović|Petra Baćovića]] (pseudonim »Nav-Nav«): {{izdvojeni citat|Nemci daju oružje i odelo s a s d j k a c a m a [nedešifrovana riječ; moguće "žandarmima" — prim.] i nešto plate. Milicija će biti formirana kao prava vojska. Za komandanta cetinjskog bataljona major Zdravko Kasalović. Za nikšićki bataljon Boško Pavić, a mene su naimenovali za komandanta žandarmerijskog bataljona za srez šavnički. Pojava Narodne uprave i svega ovoga što se sada stvara, nije izraz želje niti naroda niti naša, već je ovo nužno zlo, između dva zla, jer drugog izlaza nema. Mi nismo u stanju samo pomoću naroda da ma šta učinimo bez pomoći Nemaca.<ref>AVII, kut. 276, reg. br. 7/1-35.</ref><ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 47, str. 89.</ref>}} [[Ljubomir Lazarević]], inženjer iz [[Kolašin]]a (pseudonim »Bene«), 28. januara 1944. godine obavještava Dražu Mihailovića da četnici u Crnoj Gori sarađuju sa njemačkim okupacionim vlastima u svakom obliku: {{izdvojeni citat|Svi komandanti u Crnoj Gori primili su saradnju sa Nemcima, potpisali obavezu a sa ostatcima vojske nalaze se u žici, ili u neposrednoj blizini nje. Nema ni jedne grupe u šumi koja bi pretstavljala našu borbu, oko koje bi se moglo okupljati. Vukadinović isto tako nalazi se u Podgorici ili u okolini. Nagovešteni dolazak Srbijanske vojske pozdravljen je burno svuda, ali dolazak Ljotićevaca učinio je Ljotićevce vrlo aktivnim i prete da ko god ne bude s njima, on je komunista. Po varošima teško će se iko održati jer ta formula svakoga će staviti pod udar okupatora kao komunistu. Ovaka saradnja sa njima je nemoguća, jer ovi traže prilazak njima, ne saradnju. Po selima Crne Gore gospodare komunisti. Naše akcije vrše se samo u cilju osiguranja ili odbrane nemačkih kolona. Nemačke snage na ovom terenu vrlo su male i nesposobne za ma kakvu širu akciju. Do sada nema ni izgleda na akciju. Svako dalje čekanje, pogoršava našu situaciju. Narod gubi veru u našu dobru volju i našu sposobnost.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]</ref>}} [[File:Chetniks and Germans in Podgorica 1944.jpg|thumb|Četnički komandanti i njemački okupatori u [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. [[Đorđije Lašić]] (prvi zdesna), šef njemačke uprave za Crnu Goru pukovnik Hajnke (treći zdesna) i Jakov Jovović (drugi slijeva) u [[Podgorica|Podgorici]], proljeće 1944.]] Krajem februara i početkom marta 1944. godine, u tzv. [[staroj Crnoj Gori]] (preciznije u [[Katunska nahija|Katunskoj nahiji]]) organizovana je [[Operacija Bura (1944)|operacija »Bura«]]. Specifičnost ove operacije ogleda se u činjenici da su za njeno izvođenje većinu ljudstva obezbijedili četnici, dok su oficiri iz Feldkomandanture na [[Cetinje|Cetinju]] i komandant mjesta [[Podgorica|Podgorice]] rukovodili borbenim djejstvima: {{izdvojeni citat|1.) Sumarni i iskustveni izveštaj: Operacija »Bora« od 27. 2. do 3. 3. 44. Sprovedena je četnička operacija »Bora«, pod nemačkom komandom, radi čišćenja rejona Danilovgrad — Čevo — Cetinje — Podgorica. 2.) Jedinice koje su učestvovale: 4000 ljudi nacionalne žandarmerije, milicije, 215. abver-trup, jedna brdska baterija iz ratnog plena, lovačko poterno odeljenje 181. peš. div. [...] 5.) Sprovođenje: U delom. oštrim borbama, kolone, koje su nastupale od i,, ji., i j., polako su osvajale teren. 29. 2. zauzeto je Čevo. Neprijatelj (jačine 250 ljudi) izvukao se prema sz. Posle odlaska nemačkih snaga i započinjanja neprij. protivnapada, četnici su se delom, u paničnom strahu, povukli na svoje polazne položaje. Neprijatelj je ponovo zauzeo teren očišćen operacijom. 6.) Gubici neprijatelja: 32 mrtva, 68 ranjenih, 23 zarobljena. Plen: 2 p. mitr., 1 mitr., 15 pušaka, 1 radio-stanica, propagandni materijal i hrana. Sopstveni gubici: 20 mrtvih, 31 ranjen, 46 nestalih. 7.) Iskustva: a) Građanska zaštita, usled nedovoljne opremljenosti i slabog borbenog morala, nije pogodna za izvršavanje borbenih zadataka; žandari, milicija, četnici, uz učešće nemačkih trupa, podesni za borbene zadatke i zadatke osiguranja... e) Prilikom sličnih operacija preduslovi za uspeh su učešće nemačkih trupa, podrška teškim naoružanjem i veza do pojedinih borbenih grupa.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_30.htm Izveštaj Komande 21. brdskog armijskog korpusa od 9. marta 1944. Komandi 2. oklopne armije o zajedničkoj nemačko-četničkoj operaciji »Bora« protiv jedinica 2. korpusa NOVJ na prostoru Danilovgrad — Cetinje — Podgorica]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&broj=72&roll=663 NARA, T314, Roll 663, frame no. 000065.]</ref>|Izvještaj komande 21. brdskog korpusa o rezultatima operacije »Bura« od 9. marta 1944. godine}} [[21. brdski armijski korpus (Nemačka)|21. nemački korpus]] u Crnoj Gori pokrenuo je [[10. april]]a [[1944]]. [[Operacija "Frilingservahen" (april-maj 1944)|operaciju "Frilingservahen"]], uz masovno učešće četnika. Operacija je pripremljena u saradnji sa [[Pavle Đurišić|Pavlom Đurišićem]] i započeta tako što su četnici zajedno sa Nemcima iz nemačkih garnizona napali na slobodnu teritoriju. Plan napada je bio sledeći: {{izdvojeni citat|'''Đurišićeve snage''': Prva borbena grupa, 700 ljudi, iz si. pravca preko rejona 5 km j. Bijelo Polje za Mojkovac. Druga borbena grupa, 1200 ljudi, pod komandom Đurišićevog Operativnog štaba, od Brodareva preko Šahovića za Mojkovac — Kolašin. Treća borbena grupa, 1000 ljudi, od sredine puta Pljevlja — Prijepolje pravcem Mojkovac. Četvrta borbena grupa, 1500 ljudi, od Pljevalja pravcem Mojkovac. Mojkovac treba da bude dostignut za 2 dana. Posle toga skretanje glavnine u rejon z. Tara — sz. Kolašin — Mojkovac. '''Nemačke snage''': 1 ojač. mot. č. prodire od Brodareva do Bijelog Polja. 1 ojač. mot. č. od Pljevalja do prelaza preko Tare 22 jjz. Pljevlja. Bat. [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]], 600 ljudi, sledi nemačke snage za Bijelo Polje, onda skreće za Mojkovac. Milicija iz Brodareva, 700 ljudi, čisti svoj rejon i prodire od Brodareva ka jjz. Početak napada: 10. 4. 44. [[181. pešadijska divizija (Nemačka)|181. peš. div.]] obezbediće odgovarajuće informisanje četničke Grupe "Jug" (major Lašić i Bukatonović [pogreška; vjerovatno je u pitanju major [[Savo Vukadinović]] — prim.] u Podgorici) kao i Grupe "Nikšić".<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=364&rec=314&roll=663 NARA, T314, Roll 663, frame no. 000357.]</ref><ref>Obaveštenje Komande 21. brdskog korpusa Komandi 181. brdske divizije od 08.04.1944., Vojnoistorijski institut, NAV--T-314, r. 663, s. 357.</ref>}} === Borbe pod nemačkom komandom u NDH (1944) === [[File:August Šmidhuber, komandant 7. SS divizije, Todor Perović, lekar Trebinjskog korpusa i kapetan Milorad Vidačić, komandant Trebinjskog korpusa JVuO.jpg|thumb|Žena u crnini moli za milost Milorada Vidačića, komandanta Trebinjskog korpusa JVuO. Prisutni su još [[August Schmidhuber]], komandant 2. puka [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS divizije]] (prvi lijevo), Todor Perović, predstavnik četničke komande istočne Bosne i Hercegovine (drugi lijevo) i neimenovani oficir [[Schutzstaffel|SS]]-a. Fotografija je nastala tokom njemačke [[Operacija Gama|operacije Gama]] protiv partizana u [[Istočna Hercegovina|istočnoj Hercegovini]] (ljeto/jesen 1943. godine).<ref>[http://bandenkampf.blogspot.com/2015/08/bk0034.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: </br> 0034 | Photo | SS-Freiwilligen-Gebirgs-Division "Prinz Eugen"]</ref>]] Kolaboracija četnika u [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] sa njemačkim okupacionim snagama postala je intenzivnija tokom zime 1943-1944, makar u slučaju hrvatskih kvislinških snaga i četnika bila pod neprestanom tenzijom. Podaci navedeni u izvještaju generala [[Edmund Glaise von Horstenau|Glaisea von Horstenaua]] od 26. februara 1944.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=236&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000236.]</ref> zasnovani na službenim podacima NDH otkrivaju opseg kolaboracije: 11. februara bilo je na teritoriju NDH trideset i pet posebno imenovanih četničkih grupa sa procijenjenih 23.300 ljudi pod oružjem. Neke manje jedinice su brojale od 200 do 400 pripadnika, dok su ostale, poput [[Momčilo Đujić|Đujić]]eve grupe, imale i do 2.500 vojnika i oficira. Od toga je s Nijemcima i vlastima NDH kolaboriralo devetnaest grupa (ukupno 17.500 ljudi); šesnaest ostalih grupa s oko 5.800 ljudi ubrajane su u pobunjene četnike.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=237&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000237—000240.]</ref> S iznimkom odreda vojvode [[Uroš Drenović|Uroša Drenovića]] u sjeverozapadnoj Bosni (oko 400 ljudi), kojeg su vlasti NDH smatrale potpuno lojalnim, za sve druge četničke kolaborirajuće grupe ustaške su vlasti držale da se prema Nijemcima odnose osobito prijateljski kako bi od njih izvukle što više oružja i municije, dok se istovremeno drže neprijateljski prema NDH.<ref>[https://znaci.org/00001/40_64.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje KOLABORACIJA IZVAN SRBIJE DO OKTOBRA 1944.]</ref> Iako se vojvoda [[Radivoje Kerović]], komandant [[Majevica|majevičkih]] četnika, u Horstenauovom izvještaju ubraja među »pobunjene četnike« (i to kao prvi na spisku, dok se za njegov odred tvrdi da ima 1000 ljudi, tj. da je najbrojniji), u dnevnom izvještaju Komande Jugoistoka za 18. februar 1944. godine njegova lojalnost uopšte nije dovedena u pitanje: {{izdvojeni citat|Upit kod [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]] u vezi snabdijevanja municijom Kerovića koji se smatra lojalnim, i 200 ljudi tzv. [[Zeleni kadar|zelenog kadra]], koji se bore protiv crvenih zapadno od [[Koviljača|Koviljače]].<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=17&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000013.] <br /> ({{jez-njem|"Beim Pz.AOK. 2 wird angefragt, ob Bedenken bestehen gegen Unterstützung mit Munition der im Raume westlich Koviljaca stehenden Cetniks des Kerovic, die als loyal angesehen werden und 200 Mann des sog. "Grünen Kaders" in Kampf gegen die Roten."}})</ref>|Ratni dnevnik Vojnog zapovjednika Jugoistoka (18. februar 1944.)}} Od 23. do 25. januara 1944. godine, na području između [[Knin]]a i [[Kistanje|Kistanja]] organizovana je [[Operacija Frühlingswetter|operacija »Frühlingsgewitter«]]. Vodeći borbe protiv jedinicâ iz sastava [[19. sjevernodalmatinska divizija NOVJ|19. divizije NOVJ]], operaciju su izveli dijelovi [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. pješadijske divizije]] Wehrmachta, zatim 92. motorizovani grenadirski puk i 3. bataljon 98. brdskog lovačkog puka [[1. brdska divizija (Njemačka)|1. brdske divizije]]. Njemačkom okupatoru pridružile su se snage lokalnih četnikâ, najvjerovatnije iz [[Dinarska divizija JVuO|Dinarske divizije JVuO]]. U izvještaju 264. pješadijske divizije od 25. januara 1944, poslatom Komandi [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|15. brdskog armijskog korpusa]], njemačkim gubicima tokom operacije pribrojani su oni iz četničkih redovâ: {{izdvojeni citat| Sumarni izveštaj »Frilingsgeviter«: 1.) Delimičan ogorčeni otpor neprijatelja kod Ervenika, Bratiškovaca, Kistanja, Radučića slomljen je energičnim zahvatom. Banditi iznenađeni prodorom 92. gren. p. (mot.) od sz. prema Kistanju. 2.) Gubici: A.) sopstveni: 1 poginuo, 3 ranjena, 1 četnik poginuo. B.) neprijatelj: 66 poginulih izbrojano, procenjuje se daljih 60 do 70 poginulih i ranjenih. 35 zarobljenika u eng. uniformama iz Štaba 19. dalm. div. i 5. brig. C.) Zaplenjeno: 1 mitr., 3 puš. mitr., 42 autom., 2 pt puške, 1 l. minob., 1 telefon, 46 karab., 30 eng. mina, 10.000 metaka peš. mun., 60 kom. mina za 1. minob., 3 engl. bicikla.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_21.htm Izveštaj 264. pešadijske divizije od 25. januara 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o sopstvenim i neprijateljskim gubicima u operaciji »Frilingsgeviter« na prostoru Knin — Kistanje]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=293&rec=314&roll=561 NARA, T314, Roll 561, frame no. 000287.] <br /> ({{jez-njem|"ABSCHLUSSMELDUNG ”FRUEHLINGSGEWITTER”: </br> 1.) TEILWEISE HEFTIGER FEINDWIDERSTAND BEI ERVENIK, BRATISKOVCI, KISTANJE, RADUCIC WURDE IM ENERGISCHEN ZUGREIFEN GEBROCHEN. BANDITEN DURCH EINBRUCH GREN. RGT. (MOT) 92 VON NW NACH KISTANJE UEBERRASCHT. </br> 2.) VERLUSTE: </br> A.) EIGENE: 1 TOTER, 3 VERWUNDETE, 1 CETNIK TOT. </br> B.) FEIND: 66 GEZAEHLTE TOTE, 60 BIS 70 WEITERE TOTE UND VERWUNDETE GESCHAETZT. 35 GEFANGENE IN ENGL. UNIFORM VON STAB 19. DALM. DIV. UND ROEM. 5. BRIG. </br> C.) BEUTE: 1 S.MG., 3 LE. MG., 42 MP., 2 PZ. BUECHSEN, 1 LE. GR. W., 1 FERNSCHRECHGERAET, 46 KARAB., 30 ENGL. MINEN, 10000 SCHUSS INF. MUN., 60 SCHUSS LE. GR.W. MUN., 3 ENGL. FAHRRAEDER."}})</ref>}} [[File:Hercegovački četnici i njemački vojnici s narodnim herojem Miletom Okiljevićem uoči njegovog strijeljanja juna 1944.jpg|thumb|Pripadnici [[369. legionarska divizija|369. „Vražje“ divizije]] i četnici Gatačke brigade Nevesinjskog korpusa JVuO sa vezanim [[Miletom Okiljevićem]], zamjenikom političkog komesara II čete I bataljona XI hercegovačke brigade, zarobljenim u borbama za Gat 15. maja 1944. godine (istog mjeseca je i strijeljan). Okiljević je proglašen 1951. godine za [[Narodni heroj Jugoslavije|narodnog heroja Jugoslavije]].<ref>[https://bandenkampf.blogspot.com/2017/10/bk0272.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: </br> 0272 | Photo | 369. (kroatische) Infanterie-Division]</ref>]] Vojvoda [[Dobroslav Jevđević]] je, pored Momčila Đujića i [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]], vjerovatno najdalje otišao u kolaboraciji s njemačkim okupatorom, kada su u pitanju četničke jedinice van teritorije okupirane Srbije. Nakon kapitulacije Italije, boravio je u Rimu okupiranom od nacista. Nakon toga, našao se u Trstu, gdje je uspostavio čvrste veze s njemačkom obaveštajnom službom: {{izdvojeni citat|Ja sam javio Đujiću da preko naših ljudi u Sušaku i Trstu prihvate naše oficire koji idu iz Italije i upućuje u Liku i zap. Bosnu. Ovo sam javio i našima u Rim. Kap. Đaković javlja da su Nemci pobili oko 14000 partizana na prostoriji Crikvenica — Sušak — Rijeka, od kapitulacije Italije do danas.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_69.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 23. januara do 4. februara 1944. godine]</ref>}} U izvještaju od 20. februara 1944, poslatom majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]], komandantu Zapadne Bosne JVuO, kapetan [[Ilija Jevtić]] piše o totalnoj subordinaciji [[Dinarska divizija|Dinarske divizije]] Nijemcima, koji u potpunosti kontrolišu četnike pod komandom vojvode Đujića: {{izdvojeni citat|Sem samog vojvode Đujića i jednog malog broja četnika, svi četnici Dinarske oblasti (oko hiljadu devet stotina i nekoliko) nalaze se pod nemačkom komandom. Hranu, odeću, obuću, cigarete i novac svaki četnik i njegov starešina prima kao i nemački vojnik odn. oficir. Svu municiju i oružje primaju takođe od Nemaca. Četnici pod nemačkom komandom nalaze se po bunkerima počev od Knina do Šibenika i Splita. U pojedinim bunkerima su izmešani, pola četnici pola ustaše. Nemački oficiri dolaze na Kosovo polje u četničku diviziju, a isto tako naši četnički oficiri i ostale starešine na čelu sa Đujićevim načelnikom štaba odlaze u Nemačku diviziju. Voze se na nemačkim automobilima kroz Knin i t.d. Jednom rečju između četnika i Nemaca postoji najtešnja saradnja i nemačka puna kontrola nad radom četnika. Jedino se pop Đujić, kao komandant divizije, sa svojom užom pratnjom ne pojavljuje pred njima.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_78.htm Izveštaj kapetana Ilije Jevtića od 20. februara 1944. komandantu zapadne Bosne o svom radu i saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji i Lici]</ref>}} Njemački poručnik [[Reinhard Kopps]], poznatiji kao ''Konrad'', bio je šef jedne obavještajne grupe [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]]. Kada je 3. marta 1944. došao iz [[Beograd]]a u [[Dalmacija|Dalmaciju]], sobom je doveo nekoliko [[ZBOR|ljotićevaca]], između ostalih i Roka Kaleba, pripadnika antikomunističke organizacije »[[Beli Orlovi]]«. Od ostataka Đačkog bataljona (ranije: Splitsko-šibenska četa), koji su uglavnom bili ljotićevci, i dijela četnika koje mu je ustupio vojvoda Đujić, poručnik Kopps je formirao odred »Konrad« čiji je zadatak bio da vrši diverzije na partizanske štabove, organe narodne vlasti, ubija simpatizere NOP-a i da spriječi veze iz unutrašnjosti sa jedinicama i štabovima NOVJ na otocima. Grupa »Konrad« brojila je oko 30 ljudi — četnika i Nijemaca, sa sjedištem u selu [[Zablaće]], pokraj [[Šibenik]]a.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_167.htm Izveštaj Štaba Dinarske četničke oblasti od 29. maja 1944. komandantu oblasti o akciji Grupe "Konrad" protiv pripadnika NOP-a na području Dalmacije]</ref> U izvještaju koji je 11. marta 1944. godine uputio komandi [[2. oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]], o suradnji sa četnicima vojvode Đujića Kopps je zapisao sljedeće: {{izdvojeni citat|''Predmet: Četničke jedinice u sjevernoj Dalmaciji.'' Četnici su u sjevernoj Dalmaciji grupisani u jednu [[Dinarska divizija JVuO|diviziju »Dinara«]], čiji se štab nalazi u [[Kosovo polje (Dalmacija)|Kosovu]], 11 km južno od Knina. Komandovanje je u rukama vojvode Momčila Đujića, uz podršku majora Kapetanovića i kapetana Mijovića. Jačina grupâ, podređenih ovoj komandi, trenutno iznosi oko 6500 ljudi. Utjecajna zona se poklapa sa rajonom naseljenim Srbima unutar trokuta [[Knin]]—[[Šibenik]]—[[Zadar]] i doseže do zone [[Lika|Like]]. Operaciona zona je cijeli ovaj trokut, a naročito veće komunističke, partizanske oblasti, koje su naseljene Hrvatima. Do sada su vojne operacije izvođene u suradnji sa njemačkim divizijama, o čijim su rezultatima ove izvještavane. Znatni dijelovi ovih četničkih jedinica angažirani su na osiguranju njemačkih puteva za dotur. Posmatrano s vojne strane, trenutno se četnička suradnja sa njemačkim jedinicama ocjenjuje kao pozitivna. Na osnovu snaga, koje nam se ovdje nude, može se zaključiti da ona nije iskorištena u potpunosti, ali i ono što je do sada učinjeno upućuje na činjenicu, da bi njihovo dalje angažiranje u vojnom pogledu za nas bilo povoljno.<ref>[https://znaci.org/zb/4_21_10.pdf#page=1414 Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilačkom ratu, Narodnooslobodilačka borba u Dalmaciji, knjiga 10: siječanj—ožujak 1944. godine (tom 21, dokument br. 402, str. 1414—1418.)]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=696&rec=314&roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000692.] <br /> ({{jez-njem|"Betr. Cetnik–Verbaende Norddalmatien. </br> In Norddalmatien sind die Cetniks in einer Division "Dinara" zusammengefasst, deren Hauptquartier in Kosovo, 11 km s. Knin, liegt. Die Fuehrung liegt in den Haenden des Wojwoden Momcilo Djujitsch, der seinerseits unterstuetzt wird von Major Kapetanowitsch und Hauptmann Miowitsch. Die Staerke der diesem Kommando unterstellten Gruppen belaeuft sich z.Zt. auf etwa 6500 Mann. Das Einflussgebiet stimmt ueberein mit dem serbischen Siedlungsraum innerhalb des Dreiecks Knin–Sibenik–Zara und reicht bis ins Lika–Gebiet hinein. Operationsgebiet ist dieses gesamte Dreieck, insbesondere die in ihm liegenden groesseren, kroatisch besiedelten kommunistischen Partisanbereiche. Militaerische Operationen wurden bislang in Zusammenarbeit mit deutschen Divisionen durchgefuehrt und deren Ergebnisse dorthin gemeldet. Darueber hinaus sind wesentliche Teile dieser Cetnik–Verbaende zur Sicherung deutscher Nachschubstrassen eingesetzt. </br> Militaerisch gesehen ist somit die Zusammenarbeit der Cetniks mit deutschen Verbaenden zur Zeit positiv zu beurteilen. Sie fuehrt wohl noch keineswegs zu voller Ausnutzung der sich hier uns anbietenden Kraefte, doch berechtigt das bisher Geleistete zu der Auffassung, dass ein weiterer Einsatz sich fuer uns militaerisch guenstig auswirken muss."}})</ref>|Izvještaj jedinice »Konrad« od 11. ožujka 1944. Komandi Druge oklopne armije o četničkim jedinicama u sjevernoj Dalmaciji}} Na osnovu svega iznesenog, poručnik Konrad predlaže nadređenim: „Što se tiče upotrebe četničkih jedinica sjeverne Dalmacije u vojne svrhe, treba reći da one predstavljaju samo nastavak prakse talijanskih jedinica. Uz to se prije svega mora dodati i to, da se Talijani nikada nisu usuđivali — i pored svih hrvatskih suprotnih tvrdnji — da u većem obimu sprovedu vojnu suradnju, jer oni nisu željeli da se ojačaju četnici, tada još neoprobani u težoj političkoj situaciji. Dok su Talijani sprovodili samo djelomične operacije, danas je, uz strogu kontrolu i rukovođenje, moguća mnogo obimnija mobilizacija četničkih jedinica. Đujić nam je rekao da će se njegove jedinice, nakon čišćenja partizanskih oblasti u dalmatinskom području, angažirati tako što će u suradnji sa njemačkim komandama izvršiti zapriječavanja Titovih kanala za snabdijevanje. Na osnovu ovdje poznatih činjenica ovo izgleda apsolutno moguće.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=700&rec=314&roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000696.] <br /> ({{jez-njem|"Zur militaerischen Verwendung der Cetnikverbaende Norddalmatiens ist zu sagen, dass sie nur eine Fortsetzung der italienischen Verbindungen darstellen wuerde. Dazu muss allerdings hinzugefuegt werden, dass die Italiener es niemals gewagt haben – trotz aller gegenteiligen wiederholten kroatischen Behauptungen – in grossem Stil militaerische Zusammenarbeit durchzufuehren, da sie die damals noch nicht erprobten Cetniks in einer im uebrigen noch unreiferen groesseren politischen Lage nicht zu stark werden lassen wollten. Waehrend somit die Italiener nur Teilunternehmen durchfuehrten, waere bei straffer Kontrolle und Steuerung der Cetnikverbaende heute ein Heranziehen in weit groesserem Umfang moeglich. Djujitsch hat sich uns gegenueber bereiterklaert, seine Verbaende nach Saeuberung der Partisanengebiete im dalmatinischen Raum so einzusetzen, dass in Zusammenarbeit mit deutschen Dienststellen eine Sperrung der Versorgungskanaele Titos erfolgt. Auf Grund der hier bekannten Unterlagen erscheint dies vollkommen moeglich."}})</ref> [[File:Helmuth von Pannwitz and Chetniks.jpg|thumb|Njemački general [[Helmuth von Pannwitz]], zapovjednik [[15. SS kozački konjanički korpus|15. SS kozačkog korpusa]], u društvu četničkih oficirâ s teritorije NDH.]] U izvještaju Višeg SS i policijskog vođe u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj ''[[Gruppenführer]]a'' [[Konstantina Kammerhofera]] za mjesec mart 1944. godine, iskazano je stanovito nezadovoljstvo učinkovitošću četnikâ u Bosni i Hercegovini u borbi protiv NOVJ: {{izdvojeni citat|Policijska oblast II ([[Sarajevo]]): [...] </br> Borbena vrijednost četnika stacioniranih u policijskoj oblasti Sarajevo nastavila je opadati; borbe u okolici [[Višegrad]]a i [[Trebinje|Trebinja]] pokazale su da se oni mogu uspješno oduprijeti [neprijatelju] samo uz njemačku podršku. U [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]], četnici nisu pokazali nikakvu vlastitu inicijativu tijekom izvještajnog perioda.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=228&rec=314&roll=1548 NARA, T314, Roll 1548, frame no. 000222.] <br /> ({{jez-njem|"Polizeigebiet II (Sarajevo): </br> Der Kampfwert der im Polizeigebiet Sarajevo stehenden Cetniks ist weiter gesunken, bei den Kämpfen im Raum von Visegrad und Trebinje hat sich gezeigt, daß sie sich nur mit deutscher Unterstützung erfolgreich zur Wehr setzen können. In Ostbosnien zeigten sich die Cetniks im Berichtsmonat ohne eigene Initiative."}})</ref>|Mjesečni izvještaj za mart 1944. godine Višeg SS i policijskog vođe u Hrvatskoj (6. IV 1944).}} Konverzacija s početka marta 1944, prilikom posjete Hitlerovom glavnom štabu, između njemačkog opunomoćenog generala u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj [[Edmund Glaise von Horstenau|Edmunda Glaisea von Horstenaua]] i feldmaršala [[Wilhelm Keitel|Wilhelma Keitela]] otkriva kakva je bila percepcija statusa četnika u NDH od strane vojnog vrha Trećeg Reicha: „U [[Berchtesgaden|Berhtesgaden]]u ljubazno me je primio Kajtel. Informisao me je o toku razgovora sa Mandićem i Perićem [ministri u vladi NDH — prim.]. U više navrata morao sam da ga prekinem kako bih ga ispravio, a pre svega u pogledu četničkog pitanja. On je mislio da se četnici sastoje samo od nekoliko dobrovoljaca (skraćeno „Hiwis“, dolazi od nemačke reči „Hilfswilligen“, prim. prev.), koji služe u nemačkim divizijama.“<ref>Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 456.</ref> Njemački nadležni organi su ukazivali svojim višim komandama i na vidljivu diskrepanciju u domaćem antikomunističkom taboru u kontekstu »borbe protiv bandi«. Tako se u izvještaju 264. pješadijske divizije od 10. aprila 1944. na jednoj strani tvrdi da „hrvatske vlasti očigledno poseduju vrlo malo poverenja u trajno postojanje vlastite vlade“,<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_43.htm Izveštaj 264. pešadijske divizije od 10. aprila 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o vojno-političkoj situaciji u srednjoj Dalmaciji]</ref> dok se za četnike Dinarske divizije pod Đujićevom komandom navodi: {{izdvojeni citat|Nasuprot ovom, četnike treba ceniti kao jedini pouzdani faktor borbe protiv komunističkih bandi. Oni raspolažu, pored jednog boljeg rukovođenja i organizacije, i potrebnom inicijativom u borbi protiv bandi za sopstvena obaveštavanja i poduhvate i redovno javljaju upotrebljive rezultate izviđanja.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=494&rec=314&roll=562 NARA, T314, Roll 562, frames no. 000489—000490.] <br /> ({{jez-njem|"Die kroat. Behoerden besitzen anscheinend nur geringes Vertrauen in der dauernden Bestand der eigenen Regierung. </br> Im Gegensatz hierzu sind die Cetniks als einzig zuverlaessiger Faktor im Kampf gegen die kommunistischen Banden zu werten. Sie verfuegen neben einer besseren Fuehrung und Organisation ueber die im Bandenkampf notwendige Initiative zu eigenen Erkundungen und Unternehmen und melden regelmaessig brauchbare Aufklaerungsergebnisse."}})</ref>|Izveštaj 264. pešadijske divizije od 10. aprila 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o vojno-političkoj situaciji u srednjoj Dalmaciji}} U telegramu poslatom 5. maja 1944. [[V SS korpusu]] iz [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], o držanju vojvode Momčila Đujića je data veoma povoljna ocjena: {{izdvojeni citat|Đujić neupitni pristalica DM. Hrvatski državljanin, lojalno radi sa vlastitim trupama protiv komunista, nasilno mobiliše pravoslavce. Prema povjerljivom izvještaju, nedavno je više puta izrazio antibritanska osjećanja. Jačina: 7000. Jesu li Đujićeve jedinice na području V SS korpusa?<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1208&rec=314&roll=565 NARA, T314, Roll 565, frame no. 001203.] <br /> ({{jez-njem|"Djujic einwandfrei DM Anhänger. Kroat. Staatsangehöriger, arbeitet mit eigener Truppe gegen Kommunisten loyal zusammen, zwangsmobilisiert Pravoslaven. In letzter Zeit nach V—Meldungen wiederholt englandfeindlich geäussert. Stärke 7000. Sind Djujic—Verbände im Bereich V. SS—Korps?"}})</ref>}} U izvještaju od 10. maja 1944, oficiri 15. brdskog korpusa navode da Nijemci snabdijevaju ukupno 6.318 četnika u NDH („Hrvatska borbena zajednica“). Za skrb 4.421 četnika starala se [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. divizija]], dok se o ostalih 1.897 brinula [[373. legionarska divizija|373. divizija]] Wehrmachta.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=828&rec=314&roll=565 NAW, T-314, Roll 565, frame 000823: Zabilješka o broju četnika koje snabdijeva 15. brdski korpus (10. maj 1944.).]</ref> Sredinom srpnja 1944. godine, u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]] je organizirana [[Operacija Muholovka|operacija »Muholovka«]] ({{jez-njem|Fliegenfänger}}). U ratnom dnevniku [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] zabilježeno je da je izvođenje operacije povjereno [[13. SS oružana brdska divizija Handžar|13. SS brdskoj diviziji »Handžar«]] i lokalnim četnicima: {{izdvojeni citat|14. 7. 1944: </br> ''SS-brdska divizija »Handžar«'': </br> Za operaciju »Fligenfenger«, čišćenje prostora [[Osmaci]] (25 km jugoistočno od [[Tuzla|Tuzle]] — aerodrom bandi), krenula su 2 ojačana bataljona i četnici.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_218.htm ZBORNIK DOKUMENATA VOJNOISTORIJSKOG INSTITUTA: TOM XII — DOKUMENTI NEMAČKOG RAJHA — KNJIGA 4]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=960&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000820.] </br> ({{jez-njem|"W–SS–Geb.Div. Handschar: </br> Zum Unternehmen "Fliegenfänger" Säuberung Raum Osmaci (25 SO Tuzla) (Bandenflugplatz) 2 verst. Btlne. und Cetniks angetreten."}})</ref>}} Nemački izveštaj iz jula 1944. godine ocenjuje da četnici Momčila Đujića broje oko 8.000 ljudi, od čega 7.000 naoružanih; ovi su dobro organizovani te neprijateljski orijentisani prema Englezima i bez engleske pomoći. Nijemci zaključuju da im oni zamjenjuju jednu do dvije divizije u Jugoslaviji: {{izdvojeni citat|Jedinica Konrad [srednja Dalmacija]: Saradnja sa četnicima izvanredna. '''Oni zamenjuju jednu do dve divizije'''. Samo se oni bore — ustaše manje aktivne.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=195&broj=790 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000781.] <br /> ({{jez-njem|"Zusammenarbeit der Truppe mit Cetniks hervorragend. Cetniks ersetzen 1 — 2 Divisionen. Nur sie kämpfen. Ustascha wenig aktiv."}})</ref>|Izveštaj kapetana Merrema, drugog obaveštajnog oficira Komande Jugoistoka (Armijske grupe F) o inspekcijskom putu po Srbiji, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj u periodu 20. jun — 4. juli 1944.}} Kapetan Merrem, njemački oficir koji je sastavio ovaj izvještaj, imao je samo riječi hvale na račun četnikâ Dinarske divizije JVuO i vojvode Momčila Đujića: {{izdvojeni citat|[[373. legionarska divizija|373. pešadijska divizija]]: Saradnja sa četnicima vrlo dobra (1. lički korpus sa sedištem u [[Gračac]]u). Oni nemaju direktnu vezu sa Đujićem. Rukovođenje njima direktno od strane obaveštajnog odjeljenja divizije. Njihovim akcijama uvek prisustvuje nekoliko Nemaca koji kontrolišu isporuke municije i snabdevanja. [...] '''Oni su jedini stvarno korisni saborci''' [podvučeno u originalu — prim.]. Jedino od njih dolaze korisna obaveštenja o neprijatelju. [...] Jedan četnički komandant odaje utisak potpuno pouzdanog saborca, koji je i neprijateljski nastrojen prema Englezima. [...] Četnici su vrlo častoljubivi i drago im je kada Nemci primete njihove podvige. [...] Podoficir Bartl poznaje lično vojvodu Đujića. Đujić mu šalje čak i sopstvene naredbe u vezi s područjem [[Donji Lapac|Lapca]]. [Najbolja taktika protiv partizana sastoji se u upotrebi specijalnih jedinica] i kombinovanju četnika u jedinice snage jednog bataljona sa jednim nemačkim vodom sa radio stanicom i, po mogućstvu, teškim oružjem.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=195&broj=793 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000784.] <br /> ({{jez-njem|"Ic–Aussenstelle der 373. (kroat.) Div. – Uffz. Bartl. </br> Sehr gute Zusammenarbeit mit Cetniks. (1. Lika–Korps Sitz Gracac.) Kein unmittelbarer Einfluss Djuic. Direkte Führung durch Ic–Aussenstelle. Bei Cetnik–Einsatz nehmen meist einige deutsche Soldaten teil. Dadurch Kontrolle der Munitions– und Verpflegungslieferung gewährleistet. "Kroatische Kampfgemeinschaft" bezeichnet Bartl nur als Ausdruck im deutschen Schriftverkehr. Cetniks können diesen Begriff nicht und würden bei Bekanntgabe feindselige Haltung einnehmen. Cetniks sind die einzigen brauchbaren Mitkämpfer. Diese allein liefern auch brauchbare Feindmeldungen. </br> Kurze Rücksprache mit einem örtlichen Cetnik–Führer ergab den Eindruck eines absolut zuverlässigen, sogar englandfeindlichen Mitkämpfer. </br> Cetniks sind sehr ehrgeizig und sehen es gerne, wann ihre Taten von Deutschen beobachtet werden. Geschriebenes Wort (Flugblätter) gilt bei ihnen wenig. Das gesprochene Wort ist alles. Gute Flüsterpropaganda hat grossen Einfluss. </br> Von Invasion sprechen Cetniks kaum. </br> Uffz. Bartl kennt den Vojvoden Djuic persönlich. Djuic schickt ihm sogar die den Raum Lapac berührenden eigenen Befehle. </br> Auf die Frage, wie man nach seiner Ansicht der kommunistischen Banden Herr werden könne, antwortete Uffz. Bartl: "Durch andauerndes Jagen mit kleinen Jagdkommandos (Kleinkrieg nach Bandenart), durch Einsatz von Tarneinheiten und durch Zusammenfassen der Cetniks in Batl.–Stärke, dabei etwa 1 deutscher Zug mit Funk und möglichst mit schweren Waffen." </br> Uffz. Bartl macht einen sehr guten Eindruck, scheint sich aber doch sehr viel zuzutrauen, wenn er behauptet, er könne die gesamten Djuic–Cetniks dahin bringen, wo wir sie haben wollen, falls er an die entsprechende Stelle gesetzt werden wurde."}})</ref>}} Visoka ocjena za doprinos četničkih formacijâ s teritorije marionetske NDH ratnim naporima njemačkog okupatora data je 25. jula 1944. godine i od strane nadležnih instanci iz [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]]: {{izdvojeni citat|Hrvatska: [...] Četnici su, s obzirom na vlastitu slabost, naši prirodni saveznici u borbi protiv komunizma. '''Samo se oni bore'''! “Hrvatska borbena zajednica” postoji samo na papiru.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=716&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000707.] </br> ({{jez-njem|"Cetniks unter Berücksichtigung eigener Schwäche im Kampf gegen Kommunisten unsere natürlichen Verbündeten. Sie allein kämpfen! "Kroatische Kampfgemeinschaft" steht nur auf dem Papier."}})</ref>|Zabilješka sa sastanka od 25. jula 1944.}} U izvještaju od 11. avgusta 1944, nakon proputovanja koje je Vojni zapovjednik Jugoistoka poduzeo u zoni odgovornosti V SS brdskog korpusa na teritoriju NDH, o tamošnjim četnicima te suradnji s njima kazano je: {{izdvojeni citat|Dobro iskorištavanje četničkih komandanata. Zahtjev za premještaj [[369. legionarska divizija|369. pješadijske divizije]] zbog sve češćih incidenata između četnika, o čijoj suradnji divizija apsolutno ovisi, i hrvatskih pripadnika divizije. 369. pješadijska divizija se sastoji od otprilike 70% Hrvata. Zapovjednik divizije napominje da se najmanje 40% njih smatra nepouzdanim.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=192&broj=445 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000440.] <br /> ({{jez-njem|"Gute Ausnutzung der Cetnikführer. Antrag auf Herauslösung der 369.I.D. da sich Zwischenfälle zwischen Cetniks, auf deren Zusammenarbeit Division unbedingt angewiesen, und kroat.Div.Angehörigen mehren. (Siehe Ic–Bericht). 369.I.D. besteht aus ca. 70 % Kroaten. Div.Kdr. bemerkt, dass hiervon minderstens 40 % als unzuverlässig anzusehen sei."}})</ref>|Izvještaj o posjeti OBSO-a zoni odgovornosti 5. SS brdskog korpusa od 7. do 11. avgusta 1944. godine (11.8.44).}} Major Adolf von Ernsthausen je bio zapovjednikom 392. artiljerijske pukovnije iz sastava [[392. legionarska divizija|392. (hrvatske) pješačke divizije]], jedne od tri njemačko-hrvatske divizije (pored [[369. legionarska divizija|369. legionarske divizije]] i [[373. pješadijska divizija|373. pješadijske divizije]]). Kao veteran [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] sa iskustvom ratovanja na [[balkanskom bojištu]], major von Ernsthausen biva upućen [[1944]]. godine u okupiranu Jugoslaviju. Von Ernsthausen će [[1959]]. godine objaviti ratne memoare pod naslovom ''Die Wölfe der Lika. Mit Legionären, Ustaschi, Domobranen und Tschetniks gegen Titos Partisanen. Erlebnisse in Kroatien 1944'' (“Vukovi [[Lika|Like]]. Sa legionarima, ustašama, domobranima i četnicima protiv Titovih partizana. Doživljaji u Hrvatskoj 1944.”).<ref>[https://winkelried-verlag.de/buecher/landser-am-feind/744/die-woelfe-der-lika Winkelried Verlag: Adolf von Ernsthausen, Die Wölfe der Lika]</ref><ref>[https://www.booklooker.de/B%C3%BCcher/Adolf-von-Ernsthausen+Die-W%C3%B6lfe-der-Lika-Mit-Legion%C3%A4ren-Ustaschi-Domobranen-und-Tschetniks-gegen/id/A02Iwx5I01ZZ3 Ernsthausen, Adolf von — Die Wölfe der Lika. Mit Legionären, Ustaschi, Domobranen und Tschetniks gegen Titos Partisanen. Erlebnisse in Kroatien 1944 — Landser am Feind, Band 5 (www.booklooker.de)]</ref> O sveobuhvatnoj saradnji Dobroslava Jevđevića s okupacionim vlastima bio je general Mihailović, u više navrata, obaviješten i od strane Jovanke Krištof (pseudonim »Mira«), četničke obavještajke u [[Slovenija|Sloveniji]]. U veoma opširnom izvještaju od 29. juna 1944, Krištof o Jevđeviću (pseudonim »Aero«) daje nedvosmislenu ocjenu: „Aero je drugi [[Milan Nedić|Nedić]].“<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_198.htm Izveštaj obaveštajnog organa od 29. juna 1944. Draži Mihailoviću o stanju četničkih organizacija u Sloveniji, Hrvatskom primorju, Gorskom kotaru i Lici i saradnji sa nemačkim okupatorima]</ref> Pored toga, Krištof karakteriše Jevđevića kao „vrlo kompromitovanu osobu“ (najprije zbog „jakog sudelovanja sa okupatorom“), te zaključuje da ovaj ne bi mogao organizovati četničku ilegalu. Iz izvještaja Krištof može se zaključiti kako su vojvoda Dobroslav Jevđević i kapetan [[Dušan Đaković]], komandant 4. brigade iz sastava Ličko-kordunaške oblasti JVuO, bili podređeni okupatoru i suštinski i u simboličkoj ravni: {{izdvojeni citat|Odred u Ab.[aciji, tj. [[Opatija|Opatiji]] — prim.] likvidiran. 19 ljudi otišlo u [[Postojna|Postojnu]], a 10 ih ide u Nem.[ačku] kom. na [[Rijeka|Reci]], gde će služiti kao [[Gestapo]]. Tu će biti sa njima i Aero i kap. Đak., pa čak i r. stanica. [...] Svi su ti odredi pod Nem. kom. i bez međusobne veze, razbacani po [[Istra|Istri]], da se pokaže celom narodu, kako su Srbi Nem. sluge. Plaćeni su — vojnici 360 L.[ira] mesečno, podnar. 450 naredn. 525 podpor. mislim 3.000 a kap. Đak. 5.800 L. [...] U Josipdol je poslao Aero 11 ljudi, navodno da osnuju tamo četničku komandu. Međutim ti su ljudi Nem. tajna policija, a od četnika iz šume, koji su im dolazili u vezi, da je to četn. komanda, napravili Nem. radni bataljon, koji vode Nem. Tu je oko 40 ljudi, ostali su prestali dolaziti kad su videli šta se sa ovima desilo. [...] Kud ćemo veće poniženje za našu vojsku nego da komanduje Nem. poručnik našem kapetanu, pa i vojvodi, samo sreća, da je taj vojv. surogat, inače propadosmo od bruke... Sve ove i slične akcije vodi kap. Đaković, naravno pod komandom Nem. poručnika. Odluke o njima donosi Aero u dogovoru sa Nem. Upravo je gnusno gledati, kako se obojica klanjaju pred Nem. potpor. i por., pa kaplarima. Đak. sve pozdravlja fašistički uzdignutom rukom, a Aero samo veće činove oficire, inače našim pozdravom. [...] U Lici saradnja sa okupatorom je na čisto drugoj bazi — tamo mora okupator popuštati, jer inače odoše ljudi u šumu, a vođe su potpuno Nem. sluge i nemaju kamo bežati. [...] '''U krvi im je šurovanje sa okupatorom, a nama prikazuju kako vode vele politiku i kolike žrtve za narod s tim pridonašaju — dok u stvari nisu ništa drugo nego ponizne Nem. sluge'''. [...] Potrebno je već jednom započeti sa ozbiljnim i poštenim radom, jer će nas katastrofa preteći. Saradnju sa okupatorom trebalo bi napraviti na čisto drugoj bazi i ne sme biti vidna. Bar ovde.}} Na drugoj strani, Jovanka Krištof izdvaja kao pozitivan primjer vojvodu Momčila Ðujića: „Ovi ljudi ovde vide jedini spas u vojv. Đujiću, jer ga smatraju poštenim i iskrenim borcem za našu stvar. Isto ima org. dobro sprovedenu. Pljačkati i krasti ne dozvoljava o čemu su se uverili iz njegove prop. gde su imena poubijanih ljudi zbog nediscipline i raznih prekršaja. To ljudima imponira — pošten rad i samo to žele, a i zaslužuju, jer ih nepoštenje tuče već 3 1/2 god. I pored svega toga, ostali su verni našoj ideji. Isto saradnja sa okupatorom je na čisto drugoj bazi i ne vodi se trgovina sa ljudima, kao ovde. Ovo vodstvo se jako boji Đujića i gaji mržnju prema njemu zato hoće ljudima dokazati, da Đujić nema ništa odnosno samo par sto vojnika bez oružja koji kao čudo gledaju mitraljez. A isto, da su pod Nem. kao ovi ovde.“ U pokušaju da prebaci teret odgovornosti za sopstvenu kolaboraciju s okupatorom na komandanta Dinarske divizije JVuO, vojvoda Jevđević piše Mihailoviću 8. avgusta 1944. godine: „Garantujem i imam stotine dokaza da trupe Đujića u velikom delu stoje u tešnjoj vezi od mene, ali to niko ne vidi. Vi bi se začudili, kad bi vam sve ispričao kakve mi izveštaje pokazuju Nemci o svojim vezama sa našim jedinicama, naročito kod [[Uroš Drenović|Drenovića]] i ostalih, prebacujući mi da ih mi sabotiramo i podmuklo rušimo.“<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 156, reg. br. 51/1—1.</ref> I u izvještaju od 10. avgusta 1944, Jovanka Krištof je upozorila Mihailovića na činjenicu da se [[Lika|lički]] četnici pod komandom vojvode Jevđevića nalaze u [[Istra|Istri]] u službi okupatora, kao i da su pred [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička partija|nacistima]] (»broj 11«) dužni salutirati [[Rimski pozdrav|fašističkim pozdravom]]: {{izdvojeni citat|Kolben [potpukovnik [[Karl Novak]] — prim.] se povratio 3 ov. meseca. Zgrozio se nad ovim radom. Nije mogao svega verovati kad su mu referisali oficiri i vojnici, dok nije neke stvari i na vlastite oči video. Mislim, da je dosta ako Vam kažem da stalno uzdiše i govori pri svakoj prilici: »Jadni Čiča, kako ga upropastiše, zar [[Vermaht]] i [[Gestapo]], da predstavlja Čičinu vojsku.« Prebleđuje slušajući i gledajući ovo. 3. mu referiraše četnici da su dobili naređenje da moraju svi nacistički pozdravljati. A jučer se sam uverio da ima oficira, koji profaniraju našu uniformu, te u njoj putuju iz [[Postojna|Postojne]] u Trst i daju povoda komun. za prop. Isti oficir Korać je tako i u Ab.[aciju] došao samo da je još imao natpis na rukavu i kapi »Lika« što po naređenju moraju svi u Postojni nositi. Ja sam ga napala zbog toga, a isto tako i Jovanovog brata, te su jučer svi na putu skinuli te sramotne natpise. [...] Čujem da Jovan sad ostaje kod Vas. Neka Vam ispriča kako su part.[izani] u okolici Post.[ojne] natiskali plakate o četn. banditima sa natpisom »Lika« na rukavu i kapi, koji su pljačkali selo sa br. 11 i odveli x ljudi i t.d. [...] Nadam se da će sad sigurno uspeti četnicima, da se odele od br. 11. Samo mnogi su od njih mišljenja da su ovim radom upropas[ti]li i ovde i Liku.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_21.htm Izveštaj Jovanke Krištof od 10. avgusta 1944. Draži Mihailoviću o stanju ličkih četnika u Istri, njihovoj saradnji sa Nemcima i ponašanju Dobrosava Jevđevića u vezi sa problemom vraćanja četnika u Liku]</ref>}} === Borbe pod nemačkom komandom u Srbiji (1944) === {{main|Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|Topličko-jablanička operacija}} [[File:Nemci predaju minobacač četnicima.jpg|thumb|Nemci predaju minobacač četnicima u Srbiji 1944.]] {{Quote box | citat = „D.M.-bande dosada nisu nikad napale okupacione trupe.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1115&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 001111: Izvještaj o bandama u okolini katarakti Dunava (bez datuma, približno mart 1944).] <br /> ({{jez-njem|"Bisher haben die D.M.Banden die Besatzungstruppen noch nie angegriffen."}})</ref> | izvor = Nemački izvještaj o četnicima u okolini katarakti Dunava od marta 1944. | width = 40% | align = right}} {{Quote box | citat = „Titove bande imaju se napasti i uništiti, odn. zarobiti. Pristalice D.M.-a (četnici) ne smatrati neprijateljima.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1264&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 001260: Naredba 923. Landeschuetzen-bataljonu za akciju „Dunav“ (29. Juli 1944.).] <br /> ({{jez-njem|"Angetroffene Titobanden sind anzugreifen und zu vernichten bzw. gefangen zu nehmen. DM—Anhänger (Cetniks) sind nicht als Feind anzusehen."}})</ref> | izvor = Naredba 923. Landesschuetzen-bataljonu za akciju „Dunav“ od 29. jula 1944. | width = 40% | align = right}} Kad je sredinom marta 1944. operativna grupa sastavljena od [[Druga proleterska divizija NOVJ|Druge]] i [[Peta krajiška divizija NOVJ|Pete divizije]] NOVJ iz [[Sandžak]]a [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|prodrla u zapadnu Srbiju]], nesuglasice između četnika i Nijemaca u Srbiji potisnute su u drugi plan. Trupe sastavljene od jedinica [[Vermaht]]a i [[Vafen-SS|SS]], korpusâ JVUO, bugarskog okupacionog korpusa, [[Srpska državna straža|SDS]], [[Srpski Doborvoljački Korpus|SDK]] i [[Ruski Zaštitni Korpus|Ruskog zaštitnog korpusa]] pod objedinjenom nemačkom komandom generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] funkcionisale su kao jedinstvena operativna grupa u [[Operacija Kamerjeger|operaciji »Kammerjäger«]]. Kod nadležne je četničke komande majora [[Neško Nedić|Neška Nedića]] bio akreditovan nemački kapetan Vajel kao oficir za vezu. Zajedničke operacije trajale su nešto duže od dva meseca.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_57.htm Izveštaj Vojnoupravnog komandanta jugoistoka od 13. maja 1944.]</ref> Kao znak otopljavanja odnosa na liniji četnici–okupator, nakon unilateralnog raskidanja (sa njemačke strane) [[Ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta|sporazuma potpisanih]] u zimu 1943/1944. godine te organiziranja [[Operacija Treibjagd|operacije »Hajka«]] protiv [[Nikola Kalabić|Kalabićevih]] četnika, u drugoj polovini marta 1944. upriličen je sastanak komandanta Drugog ravnogorskog korpusa kapetana [[Predrag Raković|Predraga Rakovića]] sa oficirom [[Schutzstaffel|SS]]-a Biermannom, inače njemačkim zapovjednikom [[Čačak|Čačka]]. Tom prilikom je kapetan Raković garantovao „da ne postoje ni najmanje namere da se planira opšti ustanak ili da se sprovedu sabotažne akcije“ protiv Nijemaca, odnosno da će „na teritoriji Srbije“ iznova nastupiti primirje. U Mihailovićevo ime, četnički komandant je iskazao spremnost „za borbu protiv komunista i izvan Srbije, uz isporuke municije“, a nije čak odbacio ni mogućnost angažovanja „na drugim evropskim frontovima“.<ref>[https://web.archive.org/web/20221206140940/https://znaci.org/00001/4_14_3_269.htm Izveštaj Feldkomandanture u Čačku od 25. marta 1944. komandantu Jugoistoka o pregovorima sa komandantom 2. ravnogorskog korpusa]</ref> U izvještaju Komandi Jugoistoka, [[obersturmführer]] Biermann navodi da Draža Mihailović od njemačke strane očekuje diskretnost u održavanju kontakata, naročito stoga što bi srpske kvislinške vlasti u JVuO mogle vidjeti konkurenciju: {{izdvojeni citat|Kapetan Raković mi je kazao lično, takoreći u povjerenju kao prijatelju, da sve što mi je do sada rekao i sve što sam ja zapisao, on rekao po nalogu Draže Mihailovića, s kojim je imao svakodnevnu radio-vezu i od koga je dobivao stalna uputstva o predmetu prethodnih razgovora. Pritom me uvjerava da će sa strane Mihailovića, naravno, sve biti demantirano, ukoliko se o sadržaju razgovorâ ponovno dozna u [[Beograd|beogradskim]] krugovima ([[Milan Nedić|Nedić]], [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]]). Sasvim je prirodno da ovi krugovi pokušavaju svim sredstvima osujetiti sporazum između njemačke okupacijske vlasti i Draže Mihailovića, jer trenutno su oni legalni predstavnici srpskog naroda te bi možda mogli strahovati za svoje pozicije. Pregovore između DM–pokreta i njemačkih vlasti ovi bi krugovi odmah iskoristili u propagandne svrhe i predstavili ih kao kraj ili slabost DM–pokreta.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=281&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000268—000269.] <br /> ({{jez-njem|"Hauptmann Rakovic sagte mit persönlich, sozusagen vetraulich zu einem Freund, dass alles, was er mir bisher gesagt und ich aufgeschrieben habe, von ihm im Auftrage von DM gesagt worden sei, mit dem er tägliche Funkverbindung habe und von dem er laufend Anweisungen für den Stoff der bisherigen Besprechungen erhalten habe. Er versichert mir gleichzeitig dass selbverstandlich von DM–Seite alles abgestritten werde, falls wieder der Inhalt der Besprechungen in Belgrader Kreisen (Nedic, Ljotic) bekannt werde. Es sei zu natürlich, dass diese Kreise mit allen Mitteln eine Verständigung zwischen der deutschen Besatzungsmacht und DM zu hintertreiben versuchen, denn sie seien ja gegenwärtig die legalen Vertreter des serbischen Volkes und müssten evtl. um ihren Posten fürchten. Verhandlungen der DM–Bewegung mit deutschen Behörden würden sofort von diesen Kreisen propagandistisch aufgeschlachtet und als Ende bezw. Schwäche der DM–Bewegung hingestellt."}})</ref>|Njemački izvještaj od 25. marta 1944. o pregovorima šefa [[Sicherheitsdienst]]a u Čačku obersturmführera Biermanna sa kapetanom [[Predrag Raković|Predragom Rakovićem]], komandantom 2. ravnogorskog korpusa JVuO}} Kapetan Predrag Raković, jedan od glavnih četničkih komandanata zaduženih za održavanje [[Saradnja četnika sa Nedićevom vladom|veze s Milanom Nedićem]] i Nijemcima, ponovo se sastaje sa Biermannom u Čačku 26. aprila.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=331&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000314.]</ref> Raković je tada naveo da mu je general Mihailović povukao punomoć za obavljanje poslovâ s Nijemcima i da zbog toga na ovom sastanku ne sudjeluje kao njegov predstavnik. Očigledno da je Draža Mihailović bio sasvim upoznat sa ovim kontaktima i davao je za njih odobrenja, dok je Raković održavao kontakte i obavljao poslove s Nijemcima, iako su mu ovlaštenja bila povučena.<ref>[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]</ref> Ubrzo je uslijedilo potčinjavanje Rakovićevog Drugog ravnogorskog korpusa JVuO (kao i Javorskog korpusa pod komandom majora [[Radomir Cvetić|Radomira Cvetića]]) njemačkim trupama u jugozapadnoj Srbiji, što se može zaključiti iz jednog izvještaja Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka s početka aprila 1944: {{izdvojeni citat|Cvetićevi četnici osiguravaju lijevi bok grupe Jug i izviđaju u pravcu [[Golija|Golije]] od Drinića ka sjeveru. Zadatak Rakovićeve grupe nepromijenjen.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&roll=256&broj=413 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000408—000409.] </br> ({{jez-njem|"Die Cvetic–Cetniks sind zum Schutz der linken Flanke der Angriffsgruppe Süd und zur Aufklärung über das Golija–Gebirge über Dramici nach Norden vorzuführen. Auftrag für Rakovic–Cetniks bleibt unverändert."}})</ref>|Izvještaj opunomoćenog komandanta Jugoistoka svim potčinjenim jedinicama za 3. april 1944. godine}} U dnevnom izvještaju iz Komande Jugoistoka za 18. april 1944, predviđa se koji će sektor zauzeti jedinice pod Rakovićevom komandom u vrijeme izvođenja operacije »Kammerjäger«, kojom prilikom je okupator s uspjehom osujetio [[Drugi prodor NOVJ u Srbiju|drugi prodor NOVJ u Srbiju]]: {{izdvojeni citat|Rakovićeva grupa dobila zadatak da postavi osiguranja prema jugu na sjevernoj obali Studenice.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=514&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000510.] <br/> ({{jez-njem|"Unternehmen Kamerjägger. II. Eigene Lage: </br> F/ Cetnik–Gruppe Rakovic erhielt Auftrag zur Abschirmung nach S gegen Feind auf dem nördl. Studenica–Ufer."}})</ref>|Dnevni izvještaj opunomoćenog komandanta Jugoistoka tokom operacije Kammerjäger, 18. april 1944.}} Iz jednog razgovora na visokom nivou (prisutni: general [[Hans Felber]], vojni zapovjednik Jugoistoka i [[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova), održanom 11. aprila 1944. godine, može se nazrijeti koliko su okupacioni dužnosnici bili zadovoljni saradnjom sa četnicima i ostalim [[Kolaboracija|kolaboracionističkim]] snagama na [[Balkan]]u: {{izdvojeni citat|Neubacherovo mišljenje o vrijednosti srpskih formacijâ: [[Srpska državna straža|SDS]] loša, Hipo (pomoćna policija) isto, [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]] dobar, četnici veoma različito. U Crnoj Gori se dobro tuku [[Crnogorski dobrovoljački korpus|dobrovoljci pod njemačkim vođstvom]]. Kosovski Albanci se bore s nama. Evzoni u Grčkoj nijesu za odbranu obale, ali su korisni u unutrašnjosti zemlje i sigurno neće pucati na nas.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=462&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000458.] <br/> ({{jez-njem|"Auffassung Neubacher über den Wert der serbischen Verbände: SSW schlecht, Hipo desgleichen, SFK gut, Cetniks sehr unterschiedlich. In Montenegro schlügen sich die Freiwilligen unter deutscher Führung gut. Die Kosovoalbaner kämpfen mit uns. Evzonen in Griechenland sind nichts für Küstenverteidigung, brauchbar wohl aber im Innern des Landes, werden bestimmt nicht auf uns schiessen."}})</ref>|Vojni zapovjednik Jugoistoka (Razgovor Felber-Neubacher, 11. april 1944.)}} U izvještaju Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala Hansa-Gustava Felbera (u odjeljku naslovljenom „Stanje kod neprijatelja“), sačinjenom 22. aprila iste godine, ambivalento držanje jedinicâ JVuO prema okupatorskim vlastima smatra se glavnom karakteristikom četničkog pokreta u Srbiji: {{izdvojeni citat|Srbija: <br /> Pokret DM je podijeljen unutar sebe. Dok se neki aktivno bore na strani njemačkog Wehrmachta protiv komunista — a da nijesu odustali od temeljnih rezervi prema svakom okupatoru — manje bande DM u centralnoj i istočnoj Srbiji spremne su činiti štetu. Izvještaji koji se stalno pojavljuju o pregovorima Draže Mihailovića i Tita nijesu potvrđeni i takođe se doimaju nevjerovatnim.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&roll=256&broj=556 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000552.] <br /> ({{jez-njem|"Die DM–Bewegung ist in sich aufgespalten. Während ein Teil aktiv an der Seite der deutschen Wehrmacht gegen die Kommunisten kampft – ohne dadurch die grundsätzlichen gegen jeden Okkupator vorhandenen Vorbehalte aufgegeben zu haben – treiben kleinere DM–Banden in Mittel–und Ostserbien nach wir vor ihr Unwesen. Immer wieder auftauchende Meldungen über Verhandlungen zwischen DM und Tito bestätigen sich nicht und erscheinen auch unglaubwürdig."}})</ref>|Izvještaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka o stanju u periodu od 16. marta do 15. aprila 1944. godine}} 12. aprila 1944. godine, pukovnik [[Jevrem Simić]] izdaje jednom četničkom nižem oficiru objavu o kretanju na terenu brigade kojom komanduje, kako bi ovaj mogao što efikasnije uništavati jatake i simpatizere [[Narodnooslobodilački pokret|NOP]]-a: {{izdvojeni citat|OBJAVA Za G. Milića Majstorovića p.poručnika, komandanta II bataljona III leteće kosmajske brigade, koja mu se izdaje s tim da može slobodno da se kreće sam ili sa svojom vojskom po terenu koji je ugovoren sa našim saveznicima Nemcima i Bugarima i da u ime Kralja Petra II Karađorđevića oduzima svu rekviziciju i kolje sve partizanske jatake i simpatizere zbog čega će dobiti čin majora.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_115.htm Objava komandanta četničke oblasti u Srbiji od 12. aprila 1944. komandantu 2. bataljona 3. kosmajske brigade za nesmetano kretanje od okupatora i klanje simpatizera narodnooslobodilačkog pokreta]</ref>}} 1. maja 1944. godine, u dnevnom izvještaju Vojnoupravnog zapovjednika Jugoistoka, koji potpisuje načelnik štaba general [[Kurt Geitner]], navodi se cifra od nekoliko hiljada pripadnika JVuO koji pomažu okupatoru u zaustavljanju ofenzive NOVJ: {{izdvojeni citat|Srbija — Stanje u sopstvenim redovima: </br> Borbena grupa Weyel: 500. SS padobranski lovački bataljon, sa otprilike 1.000 četnika, odbacio je neprijatelja kod [[Seča Reka|Seče Reke]] (6 km zap. od [[Kosjerić]]a) i sa manjom borbenom grupom vrši napad na neprijatelja kod Varde. Izbrojano 10 mrtvih neprijatelja; vjerovatni veći gubici. [...] </br> Četnici su raspoređeni duž linije [[Požega]]—Kosjerić—[[Ražana]]—[[Povlen]], sa ukupnom jačinom od približno 5.000 ljudi. Pojedine grupe su poslale oficire za vezu. Draža Mihailović, koji je preuzeo jedinstveno zapovjedništvo, namjerava uspostaviti radio-vezu s njemačkom komandom.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=673&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000669—000670.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien. Eigene Lage. </br> B. Kampfgruppe Weyel. Fg.Abt. 696 bis Kostojevici an Straße 4 OSO Rogacica durchgestossen. SS–Fallschirmjäger–Btl. hat mit etwa 1000 Cetniks Feind bei Sjecareka [sic!] (6 W Kosjerici) geworfen und steht mit einer schwächeren Kampfgruppe im Angriff gegen Feind bei Varda. 10 gezählte Feindtote, weitere Feindverluste wahrscheinlich. </br> F. Cetniks stehen im allg. Linie Pozega–Kosjerici–Razana–Povlen in Gesamtstärke ca. 5000 Mann. Einzelen Gruppen haben V.Offz. abgestellt. DM., der Gesamtführung übernommen hat, will Funkverbindung zu deutschem Kommando herstellen."}})</ref>}} U monografiji “Četnici u Drugom svjetskom ratu 1941—1945” [[Jozo Tomašević]] zaključuje: „Ne mogu ipak dati nikakvu potvrdu toj slutnji da je Mihailović održavao direktnu radio-vezu s Nijemcima, a uzimajući u obzir njegov način ponašanja u cijelom ratu, malo je vjerojatno da jest.“<ref>[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]</ref> Međutim, Hermann Neubacher svjedoči u memoarima kako je, makar tokom nekoliko dana u zimu [[1945]], održavao izravnu radio-vezu s Mihailovićevim štabom.<ref>Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN — Službeni list SCG, Beograd, 2005, str. 161—162.</ref> U ratnom dnevniku Vojnog zapovjednika Jugoistoka od 2. maja 1944, sa pohvalom se ističe kooperacija onih snagâ JVuO u zapadnoj Srbiji koje sačinjavaju taktički sklop pod komandom majora [[Ericha Weyela]]: {{izdvojeni citat|Borbena grupa Weyel: SS padobranski lovački bataljon, zajedno sa četnicima, razbio [[Peta krajiška divizija|Petu diviziju]] kod Varde. Veliki neprijateljski gubici. Četnici su postrijeljali sve zarobljenike. Brojke će biti objavljene naknadno.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=677&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000673.] <br /> ({{jez-njem|"Kampfgruppe Weyel. SS–Fallschirmjägger–Btl. hat mit Cetniks bei Varda Tross[?] der 5.Div. zerschlagen. Hohe blutige Feindverluste. Cetniks haben sämtl. Gefangene erschossen. Zahlen werden nachgemeldet."}})</ref>}} U izvodu iz ratnog dnevnika generala Hansa-Gustava Felbera za 3. maj 1944. godine, navodi se da je načelnik štaba Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka general Kurt Geitner išao u posjetu njemačkim trupama na ratištu u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]]: {{izdvojeni citat|(3.5.44) 6,00: Putovanje do Parišta [svakako je riječ o [[Donje Vardište|Vardištu]] — prim.] zbog razgovora sa majorom Weyelom i nekim četničkim vođama o formiranju zajedničkog štaba za borbu protiv komunista. Povratak za Beograd 3. maja u 15 časova.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=807&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 000803.] <br /> ({{jez-njem|"3.5.44 6.oo Uhr Fahrt nach Pariste zur Besprechung mit Major Weyel und einigen Cetnik–Führern über Bildung eines gemeinsamen Stabes zur Bekämpfung der Kommunisten. Rückkehr nach Belgrad am 3.5., nachmittags 15.oo Uhr."}})</ref>|Ratni dnevnik Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka, 3. maj 1944. godine}} Kolike je razmjere poprimila kolaboracija četnikâ Draže Mihailovića sa njemačkim Wehrmachtom i srpskim kvislinškim jedinicama u proljeće 1944. godine, postaje očigledno i iz navodâ u izvještaju Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 13. maja, u kom su snage JVuO ubrojane u vlastite formacije: {{izdvojeni citat| I. Sopstvene snage A) Grupa “Holman” 696. bat. feldžand. krenuo je jutros sa četnicima u napad duž puta Nova Varoš — Ljubiš. 11/4. p. “Brand.” na maršu Sjenica — Maskova. Komandno mesto grupe “Holman” — Nova Varoš. I I/4. p. “Brand.” na maršu Užice — Ivanjica — Maskova. B) Grupa “Vajel” Napad Severne četničke grupe na jakog neprijatelja jugoistočno od Rožanstva nije uspeo uprkos visokih gubitaka i na strani četnika i na strani neprijatelja, pa će jutros biti ponovljen sa I/“Brand.”. Podređeni 1. bataljon 63. puka u obezbeđenju na visovima između Čajetine i Rožanstva. C) 24. bug. div. I I /64. nije uspeo u noći 11/12. 5. da kod Mokre Gore spreči neprijateljske zaštitnice da izmaknu ka jugu. Danas je sa 1/1. srp. puka i 1.000 četnika počelo čišćenje prostora Semegnjevo — Čajetina. 8. bataljon teških mitraljeza na maršu Požega — Arilje. 11/63. biće naknadno privučen. D) Grupa “Tatalović” Srpski dobrovoljački korpus uključio se kod Ljubovije u borbe na hrvatskoj obali Drine i prihvatio četnike koji su se povlačili. Kod Rogačice 4 prebeglice.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_57.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 13. maja 1944. Vrhovnoj komandi Vermahta o borbama sa 2. i 5. NOU divizijom na komunikaciji Užice — Višegrad]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=736&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000732—000733.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien. II. Eigene Lage. </br> A) Gruppe Hollmann. Fg.Abt.696 heute morgen mit Cetniks zum Angriff entlang Str. Nova Varos–Ljubis angetreten. II./4.Brdbg. auf Marsch Sjenica–Maskovo. Gefechtsstand Gruppe Hollmann Nova Varos. III./4.Brdbg. auf Marsch Uzice–Ivanjica–Maskovo. </br> B) Gruppe Weyel. Angriff nördl. Cetnik–Gruppe gegen starken Feind SO Rozanstvo drang bei hohen Cetnik–u. Feindverlusten nicht durch und wird seit heute morgen mit I./Brdbg. wiederholt. Unterstelltes I./63 sichert auf Höhen zwischen Cajetina u. Rozanstvo. </br> C) 24.bulg.Div. III./64 konnte in der Nacht 11./12.5. bei Mokra Gora Ausweichen feindl. Nachhuten nach S nicht verhindern und tritt heute mit I./Serb.Rgt.1 u. 1000 Cetniks zur Säuberung des Raumes Semegnjevo–Cajetina an. 8.sMG.Btl. auf Marsch Pozega–Arilje. II./63 wird nachgezogen. </br> D) Gruppe Tatalovic. Bei Ljubovija griff SFK in Kämpfe auf kroat.Drina–Ufer ein u. nahm ausweichende Cetniks auf. Bei Rogacica 4 Überläufer."}})</ref>}} U istom izvještaju je prenijeta i sljedeća informacija: {{izdvojeni citat|Prema pouzdanom izvoru, četnički komandant [[Dragoslav Račić|Račić]], koji je učestvovao u borbi protiv Grupe “[[Milutin Morača|Morača]]” u [[Valjevo|valjevskom]] kraju, zatražio je da se vrati u svoje dotadašnje operacijsko područje, jer ne želi više da se „prlja“ saradnjom sa okupatorom.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=736&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000732.] <br /> ({{jez-njem|"Nach s.Qu. hat Cetnikführer Racic, der im Kampf gegen Gruppe Moraca im Raume Valjevo beteiligt war, die Rückkehr in sein bisheriges Einsatzgebiet beantragt, da er sich durch Zusammenarbeit mit der Okkupator nicht länger "beschmutzen" wolle."}})</ref>}} Istog dana, u izvještaju koji je poslao Glavnom komandantu Jugoistoka feldmaršalu [[Maximilian von Weichs|von Weichsu]], general Felber zapaža kako formiranje ''Borbene grupe Weyel'' označava novu etapu u četničko-njemačkim odnosima s ciljem saradnje u borbi protiv NOVJ, koja u tom obimu nije bila izvodiva u prethodnom periodu: {{izdvojeni citat|Utisak o upotrebljivosti pojedinih potčinjenih narodâ i jedinicâ: [...] Četnici uvjeravaju da će se uzdržati od bilo kakvog neprijateljstva prema njemačkim trupama i da će učestvovati u borbi protiv komunista do konačne pobjede. U operacijama četničke jedinice predvodi [[Neško Nedić]], a s njemačke strane major Weyel. Razgovori na bojnom polju pokazuju da su četničke vođe poput Kalabića i Rakovića spremne sarađivati sa Nijemcima. Kod ljudstva preovlađuje prijateljski pristup, uz samo nekoliko neprijateljskih lica. Naoružanje im je skromno; manjak mitraljeza. Situacija sa zalihama municije, kao i dosad, nejasna.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=727&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000723—000724.] <br /> ({{jez-njem|"2.) Eindruck über die Brauchbarkeit der einzelnen unterstellten Nationen und Verbände: </br> f) Cetniks versichern jede Feindseligkeit mit deutschen Truppen auszugeben und sich am Kampf gegen die Kommunisten bis zum Endsieg zu beteiligen. Leitung der Cetnik–Verbände durch Nesko Neditsch, deutscherseits durch Major Weyel. Besprechungen auf dem Gefechtsfeld zeigen, daß die Führer der Cetniks wie Kalabic und Rakovic gewillt sind, mit den Deutschen zusammenzuarbeiten. Unter den Leuten vielfach freundliches Entgegenkommen, nur zum Teil feindselige Gesichter. Ausrüstung mit Waffen mäßig, wenig Maschinenwaffen. Über Munitionslage nach wie vor Unklarheit."}})</ref>|Raport generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] feldmaršalu [[Maximilian von Weichs|Maximilianu von Weichsu]] od 13. maja 1944. godine}} Draža Mihailović je imenovao [[Milorad Mitić|Milorada Mitića]] za oficira za vezu između svojih jedinica i njemačke komande, kako bi saradnja četničkih komandanata sa okupatorom dobila organizovaniju formu. General Mihailović je preko kapetana Mitića dostavljao svoje zahtjeve njemačkoj komandi koja je snabdijevala municijom i hranom njegove jedinice, angažovane u borbi protiv NOVJ. Mitić je o situaciji na frontovima, o svome radu i o količini pomoći primljenoj od okupatora gotovo svakodnevno izvještavao generala Mihailovića. U depeši od 28. marta 1944, između ostalog, kapetan Mitić piše: {{izdvojeni citat|O nekoj akciji Bugara ili Br. 11 (šifra koja označava Njemce — nap.) protivu crvenih dublje na terenu nema ni govora. Doručak i večera su uvek u garnizonu. Ako se hoće uništenje komunista, onda to moramo mi da uradimo. Možemo da računamo na pomoć uzduž komunikacija, na municiju i avijaciju, mada ona ne može mnogo da pomogne. Ali moraju biti hitno bačene masovne snage i lično da vodite operacije, naravno kao 'siva eminencija', inače [[Peko Dapčević|Peko]] ode u Toplicu i dalje... Moral kod naših ljudi u reonima gde su prošli komunisti je mnogo opao. Sve veća sumnja u snagu naših i Br. 11 i sve veći respekt prema crvenima... Pred svim ovim mi ne možemo da zatvorimo oči. Ovoga puta opasnost je stvarno velika, skoro ogromna...<ref>AVII, arhivski fond Draže Mihailovića, S—X—57/2.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_62.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje KORPUSI DRAŽE MIHAILOVIĆA POLAŽU ISPIT PRED OKUPATOROM U SRBIJI]</ref>}} 18. aprila 1944. godine, glavni inspektor Vrhovne komande JVuO pukovnik Jevrem Simić izvještava generala Mihailovića da se kapetan [[Zvonimir Vučković]], komandant Prvog ravnogorskog korpusa, nalazi pod izravnom komandom njemačkih oficira: {{izdvojeni citat|Zvonkov odred pod komandom poručnika Nenadića zajedno sa Nemcima je u Negbini.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_120.htm Pismo delegata Vrhovne komande od 18. aprila 1944. Draži Mihailoviću o saradnji četnika sa nemačkim i bugarskim trupama u borbama protiv NOVJ u jugozapadnom delu Srbije]</ref>}} U telegramu od 20. IV 1944. pukovnik Simić piše generalu Mihailoviću: {{izdvojeni citat|Vučković sa 130 odabranih četnika stavio se pod komandu nemačkog poručnika Kerpera i nalazi se južno od Jasenova na Beloj Glavi.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 277, registarski broj 4/1—56.</ref><ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 99—100.</ref>}} Istog dana kada je došlo do formiranja ''Borbene grupe Weyel'' (28. april 1944), u dnevnom izvještaju Vojnoupravnog zapovjednika Jugoistoka zapisano je: {{izdvojeni citat|Srbija — I. Stanje kod neprijatelja: </br> A) Divizijska grupa “Morača” nalazi se sa istočnom kolonom u oblasti južno od Kosjerića u borbi sa vlastitim snagama i četnicima, koji su, navodno, bili lično vođeni od strane DM-a.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=632&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000628.] <br /> ({{jez-njem|"Tagesmeldung von 28.4.1944. </br> Serbien. </br> I. Feindlage. </br> A) Div.Gruppe Moraca steht mit O–Kollone im Raum S Kosjerici im Kampf mit eigenen Kräften u. Cetniks, die von DM angeblich persönlich geführt werden."}})</ref>}} U telegramu poslatom 5. maja 1944. godine generalu Mihailoviću, kapetan [[Neško Nedić]] piše o uspostavljanju fronta prema snagama NOVJ u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]], odnosno da je stvoren jedinstveni borbeni sklop koji sačinjavaju četnici, [[Srpski dobrovoljački korpus|srpski dobrovoljci]] i njemačke okupacione trupe: {{izdvojeni citat|Snage potčinjene meni prešle su trenutno u odbranu na liniji Bačevci—Kosjerić i to: valjevski korpus sa delom Nemaca drži levo obalu Graca u visini Lipa—Ravan. Juče su na ovom odseku odbijeni svi napadi komunista. Ajdačić sa delom Nemaca zatvara položaj Bukovi—Ražana. Na prostoru Ražana—Kosjerić ima jedan bataljon Nemaca. Brigada Negovanova kao rezerva drži Divčibare. Rakovićev korpus u Kosjeriću sa ofanzivnom ulogom. Moja težnja je da sa naslonom na Nemce, stvorim čvrstu odbranu linije Bačevci—Kosjerić, dok se snage ne prikupe i ne stvore preduslovi za uništavajući udar, a tada uništi prva, druga a potom peta divizija. U ovom cilju front ostaje prema drugoj diviziji danas u odbrani dok na ovu diviziju sa zapada napadaju jedan bataljon Nemaca i tri bataljona ljotićevaca a mi je dočekujemo. Prema petoj diviziji preduzima se napad danas sa angažovanjem.<ref>AVII, Ča, kut. 276, reg. br. 2/1—11.</ref><ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 100.</ref>}} U prvoj polovini maja 1944. godine, Vrhovna komanda JVuO je javljala o zajedničkim borbama četnikâ i Nijemaca širom okupirane Jugoslavije: „Naši i nemački delovi zatvorili put [[Užice]] — [[Kokin Brod]]. Isto tako zatvorena i [[Lim (rijeka)|Limska dolina]]. Od strane Nemaca i naših 2. maja počela ofanziva od [[Podgorica|Podgorice]]. Komunisti u oblasti [[Bijelo Polje|Bijelog Polja]]. Nemci u [[Šavnik]]u, [[Žabljak]]u i [[Brodarevo|Brodarevu]]. U [[Istočna Bosna|Istočnoj Bosni]] šesnaesta, sedamnaesta i tridesetšesta komunistička divizija pri uništenju od dve nemačke divizije.“ General Mihailović je naređivao i majoru Dragiši Rakiću (pseudonim »Gis-Gis«), komandantu Vojvodine JVuO, da pokuša dobiti municiju od okupatora, koristeći se pritom i srpskim kvislinškim strukturama, budući da je [[Banat]] formalno bio dijelom [[Vojna uprava u Srbiji|Nedićeve Srbije]]: „Postarajte se za nabavku municije kako ste predvideli. Iskoristite raspoloženje Nemaca u Banatu za jačanje naše organizacije. Isto tako iskoristite i Nacionalnu službu rada.“<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]</ref> 11. maja 1944, general Mihailović (pseudonim »Hans«) piše da je naredio »Viktoru« (major [[Mladen Mladenović]], komandant Čegarskog korpusa JVuO), »Hermanu« (potpukovnik [[Radoslav Đurić]], komandant Južne Srbije JVuO), »Orelu« (potpukovnik [[Dragutin Keserović]], komandant Rasinsko-topličkog korpusa JVuO) i »Minču« (major [[Branivoj Petrović]], komandant Deligradskog korpusa JVuO) da „iskoriste akciju“ okupatora protiv snaga NOVJ u [[Južna Srbija|južnoj Srbiji]], kao i da „na pogodan način“ nabave naoružanje i municiju: {{izdvojeni citat|Po podacima od Viktora, Hermana i Georgija [potpukovnik Milutin Radojević, delegat VK JVuO za područje Jablanice i Toplice — prim.] jedna nemačka divizija jačine oko 15.000 nalazi se u [[Kuršumlija|Kuršumliji]], [[Prokuplje|Prokuplju]], [[Žitorađa|Žitorađi]], [[Pukovac|Pukovcu]] i [[Leskovac|Leskovcu]]. Ima 70 tenkova. Pripremaju se za akciju protiv komunista. [[Gestapo]]vci iz [[Niš]]a traže Viktora i nude oružje i municiju i da ne diraju naše. Keserović 8 i 9 napadao na komuniste u okolini [[Ribarska Banja|Ribarske Banje]] sa [[Jastrebac|Jastrepca]] i od sela Zdravinja. Crveni dobili pojačanje i Orel se povukao na polazni položaj [[Zdravinje]] — [[Veliki Šiljegovac]]. Orel se sprema za ponovni napad. Naredio sam: Viktoru: Da Knjaževački korpus uputi Orelu za akciju na Jastrepcu i Moravskom srezu, ako ga već nije uputio. Sa ostalim snagama da zatvori prelaze na [[Morava|Moravi]] od Niša do Leskovca. Da iskoristi na pogodan način ponudu oružja i municije, jer sada moramo tući komuniste i treba iskoristiti nemačku akciju. 2. — Hermanu: Treba iskoristiti akciju Nemaca za rasčišćavanje Toplice i Jablanice. Da prikupi svoje snage u Jablanici i da dejstvuje najpogodnijim pravcem protivu komunista imajući u vidu akciju Nemaca. Na pogodan način da dođe do municije. 3. — Orelu: Da iskoristi akciju Nemaca za rasčišćavanje Toplice i Jablanice i da mu se stavlja pod komandu Knjaževački i Deligradski korpus. Na pogodan način da dođe do municije. 4. — Minču: Da odmah pomogne Orela u akciji na Jastrepcu i Moravskom srezu kako je već naređeno i da je pod komandom Orela.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]</ref>}} 12. maja 1944, Draža Mihailović obavještava potpukovnika [[Zaharije Ostojić|Zaharija Ostojića]] (pseudonim »Sto-Sto«) sljedeće: „2 i 5 divizija su sada u srezu Zlatiborskom. Napadi se vrše sa svih strana.“<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]</ref> Napad su vršile njemačke i bugarske trupe, zajedno sa ljotićevcima i četnicima. U depešama<ref>Arhiv VII, Ča, k. 276, reg. br. 2/1—28.</ref> koje je komandant Cersko-majevičke grupe korpusa major [[Dragoslav Račić]] poslao Mihailoviću prethodnog dana o saradnji četnika i Njemaca, između ostalog, stoji: {{izdvojeni citat|Saznajem da su [[Užice]] pune Jankovićevih [Milutin — prim.] četnika i da [[Predrag Raković|Raković]], [[Neško Nedić|Neško]], Ajdačić, Janković i Mitić drže neke konferencije sa Nemcima. Ako boga znate sprečavajte ovo... Ako dalje budem vodio borbu protiv komunista zajedno sa Nemcima, ja ću duboko zaglaviti... Zbog ovoga molim da mi odobrite da se vratim na moj teren i povedem samo štabnu akciju u [[Istočna Bosna|Istočnoj Bosni]] i [[Srem]]u. Neko od nas mora ostati čist.}} U proljeće 1944. godine, prilikom njemačke kontraofanzive protiv partizana u jugozapadnoj Srbiji u kojoj su učestvovale i značajne četničke snage, zabilježena je i fotografija komandanta 1. ravnogorskog korpusa JVuO sa njemačkim oficirom, vjerovatno iz Wehrmachtove divizije [[Brandenburger|''Brandenburg'']].<ref name="yuhistorija.com"/> [[Datoteka:Zvonimir_Vuckovic_i_Nemci.jpg|minijatura|Kapetan [[Zvonimir Vučković]] (desno), komandant 1. ravnogorskog korpusa JVuO, pozira sa njemačkim oficirom tokom [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|partizanskog prodora u Srbiju]] (april/maj 1944. godine)]] General [[Hans Felber]], vojni zapovjednik Jugoistoka, 16. maja 1944. godine podvlači svojim potčinjenim: „'''Pokret DM bio je i ostaje neprijateljski.'''”<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=758&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000754.] <br /> ({{jez-njem|"Die DM–Bewegung ist und bleibt Feind."}})</ref> Felber podsjeća kako četnička saradnja u borbi protiv »crvenih« proističe samo iz činjenice da su komunisti njihov neprijatelj br. 1, ali neprijatelj br. 2 i dalje ostaje okupaciona sila. General Felber stoga preporučuje da se »borba protiv partizanskih bandi« oprezno nastavi voditi skupa s jedinicama generala Mihailovića: {{izdvojeni citat|Četničke grupe koje se nalaze u borbi protiv komunista, ne treba nikako ometati niti ih napadati, već ih podupirati u borbi. Saradnja s četnicima u borbi protiv komunista, uz najštedljiviju isporuku municije i pod nadzorom okupacione sile, može biti samo lokalna i radi akutne borbe protiv partizanskih bandi. U tom slučaju potrebno je isporučivati i sanitetski materijal i negovati ranjenike. Za svaku isporuku potrebno je odobrenje Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka. Preporučujemo da se u svim prilikama obraća nesmanjena pažnja pokretu DM i njegovim postupcima.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=759&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000755.] <br /> ({{jez-njem|"Cetnikgruppen, die sich im Kampf mit Ko. befinden, sind dagegen nicht zu hindern und nicht anzugreifen, sondern in ihrem Kampf zu fördern. Ein Zusammengehen mit Cetniks im Kampf gegen die Ko. unter sparsamter Lieferung von Munition unter Aufsicht der Besatzungsmacht darf nur örtlich und nur zum Zwecke des akuten Kampfes gegen die Partisanenbanden erfolgen. In diesem Falle ist auch Lieferung von Sanitätsmaterial und Pflege der Verwundeten erforderlich. Munitionslieferung bedarf in jedem Falle der Zustimmung des Mil.Befh. Südost. Ungeschwächte Aufmerksamkeit gegenüber der DM–Bewegung und deren Maßnahmen ist nach wie vor überall geboten."}})</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_272.htm Informacije Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 16. maja 1944. potčinjenim komandama i štabovima o držanju prema četnicima]</ref>}} Komanda Jugoistoka će, takođe, u mjesečnom izvještaju iz druge polovine maja 1944. konstatovati rastrzanost Mihailovićevog pokreta između osnovne antiokupatorske politike i saradnje s njim u antikomunističkom frontu, kao i strah od gubitka [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|savezničke]] podrške te naklonosti najširih slojeva stanovništva okupirane Srbije, budući da je kolaboraciju bilo gotovo nemoguće sakriti: {{izdvojeni citat|II. Situacija kod neprijatelja </br> a) Srbija </br> Uprkos saradnji između jakih četničkih jedinica i nemačkog Vermahta — koju je odobrio sam DM — radi borbe protiv nadirućih Titovih snagâ, pokret DM je u svom stavu ostao suštinski neprijateljski nastrojen. Popuštanje pritiska od strane crvenih odmah je dovelo do pojačane aktivnosti usmerene protiv okupatorskih snaga i SDK-a. Tvrdnje područnih komandanata — da je većinu napada podstakao neodgovoran starešinski kadar nižeg ranga — tek treba dokazati. Psihološka osnova za ovu obnovljenu aktivnost možda leži u želji da se povrati politički ugled, koji je praktično izgubljen u očima Saveznika, a naizgled i u očima srpskog naroda, usled iznuđene saradnje sa nemačkim Vermahtom. U tom smislu, ovi nacionalistički aktivisti su nesumnjivo u suprotnosti sa opštim javnim mnjenjem, koje bi pozdravilo nagodbu između okupacione sile, srpske vlade i pokreta DM.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=784&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000780.] <br /> ({{jez-njem|"II. Feindlage. </br> a) Serbien </br> Die DM–Bewegung ist trotz der von DM gebilligsten Zusammenarbeit starker Cetnik–Verbände mit der deutschen Wehrmacht im Kampf gegen die eingebrochenen Tito–Kräfte in ihrem grundsätzlichen Haltung unverändert Feind geblieben. Dass Nachlassen des roten Drucks hat auch sofort eine verschärfte Aktivität gegenüber der Besatzungsmacht und dem SFK zur Folge gehabt. Es muss sich die Behauptung der Gebietsführer, dass die Mehrzahl der Überfalle durch unverantwortliche Unterführer hervorgerufen ist, erst noch beweisen. Der psychologische Grund für die neuerliche Aktivität könnte darin gefunden werden, das durch die notgedrungene Zusammenarbeit mit der deutschen Wehrmacht vor den Allierten tatsächlich und vor dem serbischen Volke vermeintlich verlorengegangene politische Prestige wiederzugewinnen. Damit stehen diese nationalen Aktivisten zweifellos im Gegensatz zur allgemeinen Volksmeinung, die einen Ausgleich zwischen der Besatzungsmacht, der serbischen Regierung und der DM–Bewegung begrüssen wurde."}})</ref>|Mjesečni izvještaj Komande Jugoistoka za period od 16.4 do 15.5.44. (23. maj 1944. godine)}} U zapisniku generala Felbera s kraja maja 1944, apostofira se korištenje Mihailovićevih četnika i Ljotićevih dobrovoljaca za odbranu jugozapadne granice okupirane Srbije od partizanskog prodora: {{izdvojeni citat|Predviđeno je da se veći dio četnikâ Draže Mihailovića pošalje kući, da se najpouzdaniji koriste kao izviđači na granici, i da se dobrovoljci (SDK), poslije apsolutno neophodnog odmora i osvježenja, kasnije iskoriste kao graničari.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=817&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 000813.] <br /> ({{jez-njem|"Es ist beabsichtigt, von den DM–Cetniks einen größeren Teil nach Hause zu schicken, die Zuverlässigsten als Aufklärer an der Grenze zu verwenden, und später das SFK nach einer unbedingt notwendigen Ruhepause und Auffrischung als Grenzschutz einzusetzen."}})</ref>|Zapisnik o putovanju za Niš i Sofiju 25-28.05.1944.}} General [[Edmund Glaise von Horstenau]], vršio je od 15. juna do 25. juna 1944. dužnost komandanta Jugoistoka, zamjenjujući generala Hansa Felbera, koji se po službenom zadatku nalazio u Njemačkoj. Opisujući u svom ratnom dnevniku stanje u Srbiji, tj. odnose između njemačkih i bugarskih okupacionih trupa, s jedne, kao i četnika i kvislinga, s druge strane, Horstenau navodi sljedeće: {{izdvojeni citat|'''Nemci gotovo da nemaju svojih trupa u Srbiji'''. Postoji samo nekoliko policijskih jedinica. Najveći deo Srbije nalazi se pod kontrolom bugarskog okupacionog korpusa. Bugarskih vojnika nema samo u severozapadnom delu Srbije i Banata. No, bugarske trupe u Srbiji jesu najlošije bugarske jedinice. Tek što sam na kratko vreme preuzeo Vrhovnu komandu u Beogradu, dve bugarske čete, zajedno sa svojim oficirima, prebegle su partizanima kod Leskovca. Jedine trupe na koje je čovek mogao da se osloni u borbi protiv partizana bili su srpski dobrovoljci, a donekle i ruski. Upotrebljivi za borbu protiv partizana bili su i ljudi Draže Mihailovića. Vezu sa njim za mene je održavao jedan nemački major [Erich Weyel], nosilac odlikovanja „viteškog krsta“.<ref>Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 508.</ref>}} U vrijeme izvođenja [[Topličko-jablanička operacija|operacije »Trumpf«]], u kojoj se [[4. grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO]] pridružila njemačkim trupama u borbi protiv partizana, došlo je 14. jula 1944. u [[Kruševac|Kruševcu]] do sastanka vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala Hansa-Gustava Felbera sa kapetanom [[Neško Nedić|Neškom Nedićem]], načelnikom štaba ove četničke formacije. Tom prilikom, Nedić je istaknuo da su „četnici u Englesku izgubili svako poverenje, pošto su ih Englezi izdali“, ponudivši svoje usluge u „borbi protiv komunizma“. General Felber je ocijenio da je riječ „o potpuno ozbiljnoj ponudi četnika koju treba prihvatiti“, s čim se složio i major Erich Weyel, oficir za vezu kod kapetana Nedića: {{izdvojeni citat|Neško Nedić je sada načelnik štaba četničke grupe koja se sa nama bori u akciji »Trumpf« i čija se jačina može proceniti na oko 10.000 ljudi. [...] Pošto su oni sami u borbi protiv komunizma i suviše slabi, uvideli su da moraju tražiti oslonac u nemačke oružane snage, ''kojima će se bezuslovno potčiniti sa puno poverenja''. Oni su spremni da se bore protiv komunizma svuda tamo gde bih ih ja postavio. Na drugoj strani, Nedić je molio ponovnu pomoć u vidu ''isporuke municije i naoružanja, a naročito teškog naoružanja''. Četnici su spremni da daju svaku garanciju da će se isporučeno naoružanje i municija upotrebiti samo protiv komunizma. [...] Neško Nedić je još jednom molio za poverenje ne samo ovdašnjih nemačkih komandi nego i čitavog nemačkog naroda, kao i za priznanje srpskog naroda kao najvećeg neprijatelja komunizma na Balkanu. ''Kao dokaz svog unutarnjeg raspoloženja ponudio je da se lično dalje bori na [[Istočni front|istočnom frontu]] posle čišćenja Srbije od komunizma'' i siguran je da bi to, slično njemu, učinio i jedan veliki broj četnika.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_93.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 15. jula 1944. Komandi Grupe armija »F« o razgovoru vođenom 14. jula 1944. u Kruševcu, sa četničkim komandantom Neškom Nedićem u vezi zajedničkih dejstava protiv jedinica NOV i POJ]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=734&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frames no. 000725—000726.] <br /> ({{jez-njem|"Nesko Nedić ist z.Zt. Chef des Stabes der beim Unternehmen "Trumpf" mit uns kämpfenden Cetnikgruppe, deren Stärke auf etwa 10 000 Mann zu schätzen ist. </br> Da sie im Kampf gegen den Kommunismus alleine zu schwach seien, sähen sie ein, dass sie Anlehnung an die deutsche Wehrmacht suchen müssten, der sie sich voller Vertrauen bedingungslos unterstellten. Sie seien bereit, gegen den Kommunismus zu kämpfen überall da, wo ich sie hinstellen würde. Auf der anderen Seite erbat Nedić erneut Unterstützung durch Lieferung von Munition und Waffen, insbesondere schweren Waffen. Die Cetniks seien bereit, jegliche Garantie zu bieten, dass das Gelieferte nur gegen den Kommunismus verwendet würde. </br> Nesko Nedić bat nochmals um Vertrauen nicht nur der hiesigen deutschen Stellen, sondern des ganzen deutschen Volkes und um Anerkennung des serbischen Volkes als stärksten Feind des Kommunismus auf dem Balkan. Als Beweis seiner inneren Haltung bot er sich an, nach Säuberung Serbiens vom Kommunismus für seine Person an der Ostfront weiterzukämpfen, und er sei sicher, dass auch eine grosse Anzahl Cetniks es ihm gleich tun würde."}})</ref>|Izvještaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka Komandi Grupe armija »F« od 15. jula 1944. godine}} Major Weyel je još od kraja aprila 1944. godine tijesno surađivao s kapetanom Neškom Nedićem (general Kurt von Geitner je 28. IV zabilježio da je formirana „nova Borbena grupa major[a] Vajel[a]“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=632&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000628—000629.] <br /> ({{jez-njem|"Neue Kampfgruppe Major Weyel."}})</ref>) u koordiniranju njemačko-četničkih operacija protiv partizana.<ref>[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]</ref> U izvodu iz ratnog dnevnika Armijske grupe »F« za 18. jul 1944.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=978&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000837.] <br /> ({{jez-njem|"Gen.Major v.Geitner unterrichtet Oberst i.G. Selmayr über neue Lage in Serbien: Am 17.7. eröffneten rote Kräfte südl. Korsumlja [sic!] (S–Serbien) Angriff gegen Cetnikverband. unter Major Weyel. Cetnik zum Ausweichen in NW–Richtung gezwungen. Zielsetzung der Kommunisten wahrscheinlich lokale Verschiebung einer Division, da für Offensive Richtung Ibartal, vorherige Versammlung stärkerer Kräfte notwendig gewesen wäre. Abwehr nur durch Cetnik, nach Ibartal ein weiteres Russenbtl. als Sicherheitskoeffizient unter Schwächung der neu aufgebauten Drinaverteidigung verschoben."}})</ref> navedeno je da je ovo savezništvo, makar taktičko, još uvijek na snazi: {{izdvojeni citat|''General fon Gajtner obaveštava generalštabnog pukovnika Zelmajera o novoj situaciji u Srbiji'': </br> Dana 17. 7. crvene snage otpočele su napad južno od Kuršumlije (južni deo Srbije) na četničke jedinice pod komandom majora Vajela. Četnici su bili prinuđeni da se povuku u pravcu severozapada. Cilj komunista je verovatno lokalno pomeranje jedne divizije, pošto bi za ofanzivu u pravcu Ibarske doline bilo potrebno prethodno prikupljanje jačih snaga. Odbrana počiva samo na četnicima, a upućen je još jedan bataljon Rusa kao koeficijent sigurnosti, uz slabljenje organizovane odbrane na Drini.}} U dnevnom izvještaju Komande Jugoistoka za 26. jul 1944. godine, četničkim se jedinicama odaje priznanje za krupne usluge koje su u vrijeme [[Topličko-jablanička operacija|operacije »Kehraus«]] učinili okupatoru defanzivnim dejstvima pri zadržavanju glavnine snagâ NOVJ: {{izdvojeni citat|''Srbija: Operacija »Kehraus«'' [Čistka]: </br> Očigledno da je glavnina neprijateljskih snaga snažno potučena i kao takva povukla se preko srpsko-albanske demarkacione linije. Dodir sa neprijateljem održava se samo sa zaštitnicama. Operacija je time završena, naknadno čišćenje se produžava borbenim grupama koje učestvuju. Mada se u toku operacije nije uspelo u razbijanju glavnine neprijateljskih snaga, ipak je pošlo za rukom, naročito masovnom upotrebom četnika, da se osujeti namera neprijatelja da prodre u pravcu Ibra. U prostoru Sokobanje, pod pritiskom naših i četničkih snaga, delovi bandi prešli su, pod borbom sa jedinicama iz pripravnosti za zaštitu železnice, prugu Zaječar — Knjaževac u pravcu bugarske granice, dok je glavnina, uz velike gubitke u borbama sa četnicima, prodrla u prostor Aleksinca. Od 23. 7. četničke grupe su prodrle preko Save u Srem i tamo se od tog vremena nalaze u borbi sa komunistima. U ostalim delovima Srbije lokalna delatnost bandi, dok se u Banatu vrše neprekidne sabotaže u žetvi.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=204&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frames no. 6289457—6289458.] <br /> ({{jez-njem|"SERBIEN: ”KEHRAUS” MASSE FD–KRAEFTE ANSCHEIN. STARK ANGESCHLAGEN, UEBER SERB–ALB. DEMARKATIONSLINIE AUSGEWICHEN. FD–BERUEHRUNG NUR NOCH MIT NACHHUTEN. UNTERNEHMEN DAMIT ABGESCHLOSSEN, NACHSAEUBERUNG DURCH BETEILIGTE KGRN. FORTGESETZT. WENN ES IM VERLAUF DES UNTERNEHMENS NICHT GELANG MASSE FD–KRAEFTE ZU SCHLAGEN, SO IST ES DOCH, INSBESOND. DURCH MASSENEINSATZ DER CETNIKS GELUNGEN, FD–ABSICHT, IN RICHTUNG IBAR VORZUSTOSSEN, ZU VEREITELN. UNTER DRUCK EIG. UND CETNIK KRAEFTE BANDEN RAUM SOKOBANJA MIT TLN. UNTER KAMPF MIT ALARMEINHEITEN BAHNLINIE ZAJEZAR KNJAZEVAC RICHTUNG BULGAR GRENZE UEBERSCHRITTEN, MIT MASSE UNTER VERLUSTREICHEN KAEMPFEN MIT CETNIKS BIS IN RAUM ALEKSINAC VORGEDRUNGEN. SEIT 23.7. CETNIKS–GRUPPEN UEBER SAVE NACH SYRMIEN VORGEDRUNGEN UND DORT SEITDEM IM KAMPF MIT KOMM. IM UEBRIGEN SERBIEN OERTL. BANDENTAETIGKEIT, BANAT ANHALTENDE ERNSTSABOTAGE.}})</ref>|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga (26. VII 1944)}} Nakon dva dana, poslat je iz Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi Wehrmachta sljedeći dopis: {{izdvojeni citat|Srbija: </br> Završni izvještaj [o operaciji] „Kehraus“: Uz približno 70 sopstvenih mrtvih iz svih borbenih grupa koje su učestvovale (uključujući četnike), izbrojano 363 mrtva neprijatelja, 464 zarobljenika i dezertera.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=247&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000242.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien: </br> Abschlussmeldung "Kehraus": Bei etwa 70 eig. Toten aller beteiligten Kgrn. (einschl. Cetniks) 363. gez. Fd.–Tote, 464 Gefangene und Überläufer.}})</ref>|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga (28. VII 1944)}} 27. jula 1944, centrali u Berlinu javljali su iz komande Grupe armija »F«: „Srbija: Glavnina snažno potučenih neprijateljskih snaga u operaciji »Keraus«, koja se povukla ka jugu, ponovo je, posle neuspelog pokušaja da se povuče u oblast Albanije, napadnuta od strane Borbene grupe »Dizener« i četnika u prostoru jugoistočno od [[Medveđa|Medveđe]]. Gubici neprijatelja u akciji »Keraus« na dan 24. i 25. 7.: 29 mrtvih, 302 zarobljena, 8 mitraljeza, 2 minobacača i preko 200 pušaka.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=210&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289463.] <br /> ({{jez-njem|3.) SERBIEN </br> MASSE DER BEI ”KEHRAUS” STARK ANGESCHLAGENEN UND NACH S AUSGEWICHENEN FD.– KRAEFTE NACH MISSLUNGEN VERSUCH IN ALBAN. GEBIET AUSZUWEICHEN, IM RAUM SO MEDVEDJA DURCH. KGR. DIESENER UND CETNIKS ERNEUT ANGEGRIFFEN. FEINDVERLUSTE "KEHRAUS" AM 24. U. 25.7.: 29 GEZ. TOTE, 302 GEFANGENE, 8 M. G., 2 GR. W. UEBER 200 GEWEHR.}})</ref> Sjutradan, sumirani su rezultati ove operacije: „U Srbiji operacija »Keraus« je postigla potpuni uspeh; neprijatelj je bio prinuđen da izmakne u pravcu juga. Pošlo nam je za rukom da prodorom u pravcu Ibarske doline osujetimo njegovu nameru.“<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944"/> Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka za 30. jul 1944, takođe upućen Vrhovnoj komandi njemačkog Wehrmachta, bilježi da jedinice JVuO nastavljaju davati doprinos naporima okupatora u slamanju ofanzive koju je NOVJ poduzela u južnoj Srbiji: {{izdvojeni citat|Prilikom nastavljanja čišćenja u operaciji »Keraus«, dijelovi neprijateljskih snaga istočno od [[Lebane|Lebana]] prodrli su u pravcu sjevera. Glavnina je napadnuta u prostoru Lebana od strane Borbene grupe »Dizener« i četnikâ. 5. policijski puk (bez III bataljona) stupio je u akciju sa istoka. Borbene grupe 27. bugarske divizije (5 bataljona) ponovo će stupiti u akciju 31. 7. u cilju naknadnog čišćenja iz doline Toplice u pravcu juga. Neprijateljski gubici — 27. 29. 7. Kod Borbene grupe »Dizener« i četničke grupe »Vajel«: 117 izbrojanih mrtvih [neprijatelja], 604 zarobljenih; zaplijenjeno 9 mitraljeza, 5 automobila, 5 minobacača, 560 pušaka, 6 radio-uređaja, velike količine municije i [vojne] opreme svake vrste.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=221&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frames no. 6289474—6289475.] <br /> ({{jez-njem|"3.) SERBIEN: </br> BEI NACHSAEUBERUNG ”KEHRAUS” TLE. FD–KRAEFTE O LEBANE NACH N VORGEDRUNGEN. MASSE RAUM S LEBANE DURCH KGR. DIESENER UND CETNIKS ANGEGRIFFEN. POL. RGT. 5 OHNE ROEM 3. ) VN O ANGESETZT. </br> KGR. 27. BULG. DIV. (5 BTLNE) ANTRITT 31. 7. ERNEUT ZUR NACHSAEUBERUNG AUS TOPLICA – TAL NACH S. FEINDVERLUSTE 27.</br> 29.7.: BEI KGR. DIESENER UND CETNIK–GRUP[P]E WEYEL: 117 GEZ. TOTE, 604 GEFANGENE, 9 MG, 5 M PI, 5 GR W., 560 GEWEHRE, 6 FUNKGERAETE, GROSZE [sic!] MENGEN MUN. UND GERAET ALLER ART.}})</ref>}} Komanda Jugoistoka obavještava 11. avgusta 1944. da se Rasinsko-toplička grupa korpusa JVuO, pod komandom potpukovnika Dragutina Keserovića, i zvanično stavila pod komandu njemačkog Wehrmachta tokom [[Topličko-jablanička operacija 1944|Topličko-jablaničke operacije]]: {{izdvojeni citat|Situacija kod Borbene grupe Diesener mirna. Četnička grupa Keserovića se dobrovoljno stavila pod komandu Borbene grupe Diesener. Ponovni napad protiv neprijateljskih snaga južno od Lebana počinje 13. VIII.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=288&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289541: Dnevni izvještaj komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 10. augusta 1944 (11. august 1944.).] <br /> ({{jez-njem|"C ) LAGE BEI KGR. DIESENER RUHIG. </br> CETNIK–GRUPPE KESEROVIC FREIW. UNTER BEFEHL KGR. DIESENER GETRETEN. </br> ERNEUTER ANGRIFF GEGEN FD– KRAEFTE S LEBANE LAEUFT AM 13.8. AN."}})</ref>|Izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi Vermahta za 10. avgust 1944. godine}} Neposredna četničko-nemačka operativna saradnja ponovila se i prilikom nemačkih operacija [[Operacija "Trumpf"|"Trumpf"]] i [[Operacija "Halali"|"Hallali"]] u jablaničko-topličkoj oblasti protiv [[21. srpska divizija NOVJ|21]]. [[22. srpska divizija NOVJ|22]]. [[24. srpska divizija NOVJ|24]]. i [[25. srpska divizija NOVJ|25]]. divizije NOVJ tokom jula i avgusta 1944. {{izdvojeni citat|Ministar [[Nojbaher]] konstatuje da je premijer [[Milan Nedić|Nedić]] — ukazujući na neudovoljene zahteve za oružjem ponovno izrazio nameru da demisionira — verno služio nemačkim interesima. Slično je i s Mihailovićem, koji se do danas trudio da ne zauzme neprijateljsko držanje prema okupatoru. To isto Važi i za ostale vodeće Srbe, koji su se, pod parolom »Dajte nam oružje — onda pripadamo Vama«, lojalno držali.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_231.htm Zabeleška obaveštajne grupe nemačkih komandi na Jugoistoku od 30. avgusta 1944. sa savetovanja u štabu komande Jugoistoka o aktuelnim pitanjima saradnje sa Dražom Mihailovićem i razvoju celokupne situacije na području Jugoistoka]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=980&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000974—000978.] <br /> ({{jez-njem|"Hierzu stellt Minister Neubacher fest, dass Ministerpräsident Nedic – der unter Hinweis auf die unerfüllten Waffenwünsche erneut Rücktrittsabsichten geäussert habe – in gutem Glauben zur deutschen Sache handelte. Ähnlich verhält es sich bei DM, der sich bis heute bemüht habe, keine feindselige Haltung dem Okkupator gegenüber einzunehmen. Das gleiche gilt für die anderen führenden Serben, die sich unter dem Motto: "Gebt uns Waffen – dann gehören wir zu Euch!" loyal verhalten hätten."}})</ref>|Nemački obaveštajni izveštaj od 30. avgusta 1944.}} === Desant na Drvar (1944) === {{main|Desant na Drvar}} Za [[Desant na Drvar]] (operacija »Rösselsprung«), preduzet maja i juna 1944, komanda [[Druga oklopna armija (Nemačka)|Druge oklopne armije]] je angažirala oko 16.000 njemačkih vojnika i tri hiljade [[Momčilo Đujić|Đujićevih]] četnika.<ref name="Pop izdaje">[https://www.znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.]</ref> Četnici su bili dragoceni kao nemački informatori, pa su upravo oni doneli Nemcima tačan podatak o lokaciji Titovog štaba: {{izdvojeni citat|Prema četničkim podacima, Tito se nalazi u drvarskoj pećini, prema drugim izvorima u Oštrelju sjeverno od Drvara.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=459&rec=314&roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000455.] </br> ({{jez-njem|"IIc: Tito nach Cetnikmeldg. in Höhle Drvarska Pecina bei Drvar, nach anderer Meldg. in Ostrelj N Drvar."}})</ref>|Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja [[15. brdski armijski korpus (Nemačka)|15. brdskog korpusa]] za 10. mart 1944.}} U izvještaju 2. oklopnoj armiji iz [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], poslatom 19. maja 1944. godine, navedeno je da će četničke jedinice biti u potpunosti podređene njemačkom Wehrmachtu u ovoj operaciji: {{izdvojeni citat|''Telegram K-di 2. okl. armije'' Tiče se: »Reselšprunga« [...] 7) Ojačani 105. SS-izv. bat. sa potčinjenim 369. izv. bat. napada X-dana, nastupajući od Livna duž Livanjskog polja preko Bosanskog Grahova na Drvar, sprečava neprijateljske proboje prema jugoistoku i razbija neprijateljski komandni aparat. U Bosanskom Grahovu naši četnici, u Drvaru naši padobranci.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_63.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. maja 1944. Komandi 2. oklopne armije o izvršenim pripremama i zadacima potčinjenih jedinica za operaciju »Reselšprung«]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=724&rec=314&roll=563 NARA, T314, Roll 563, frames no. 000715—000716.] </br> ({{jez-njem|"Fernschreiben An PzAOK 2 </br> Betr. Rösselsprung </br> 7.) Verstärkte SS–AA 105 mit unterstellter AA 369 stösst am X–Tag antretend von Livno entlang Livanskopolje über Bosn.Grahovo auf Drvar vor, verhindet feindl. Ausbruch nach Südosten und zerschlägt feindl. Führungsapparat. In Bosn.Grahovo eigene Cetniks, in Drvar eigene Fallschirmjäger."}})</ref>}} Komanda Druge oklopne armije je uzvratila XV brdskom armijskom korpusu dopisom od 21. maja 1944. iz kojeg se zaključuje da se četnici nalaze pod komandom majora Ernsta Benescha iz divizije [[Brandenburger]], kao i da se za njih počeo koristiti službeni naziv »[[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|Hrvatska borbena zajednica]]«: {{izdvojeni citat|1) Crveni komandni centar u Drvaru (po svoj prilici Vrhovni štab Tito, u Drvaru, na staroj stočnoj pijaci, Američka vojna misija Trninić Breg, u Prnjavoru Engleska vojna misija, preostala Ruska misija neotkrivena). Treba računati sa mesnim obezbeđenjem, pre svega na visovima severoistočno, istočno i zapadno od Drvara, u datom slučaju i na protivvazdušnu odbranu. Dalji podaci o neprijatelju postepeno se saopštavaju komandantu 500. padobranskog lov. bat. od strane Ic K-de 2 okl. armije i majora Beneša. 2) Operacija »Reselšprung« treba da ukloni crveni komandni centar oko Drvara. Komandovanje »Reselšprung«: XV brd. AK, istaknuto komandno mesto Bihać. Za operaciju »Reselšprung« nastupaju X-dana (spuštanje padobranskog lov. bat.) na Drvar: [...] d) Ojačana Borbena grupa 1. puka »Brandenburg« (bez 1. bat.) sa potčinjenom Hrvat. borbenom zajednicom, od Knina na Bosansko Grahovo, odatle u više borbenih grupa protiv linije Prekaja (14 km ji. od Drvara) — Drvar. Zadatak: Doček bandi i štabova koji se povlače prema jugu. Grupe nose maskirno odelo. 3) 500. SS-padobranski lov. bat., komandant šturmbanfirer Ribka, sa potčinjenom SS-padob. nast[avnom] četom (očekuje se konačno odobrenje [[Heinrich Himmler|rajhsfirera SS]]), 40 ljudi odreda »Beneš« i 6 ljudi kontraobaveštajne službe spuštaju se X-dana, u trenutku što je moguće ranije, u crveni komandni centar Drvar i uklanjaju munjevitim napadom naročito Vrhovni štab Tito, kao i ostale crvene komandne štabove i savezničke, odnosno ruske vojne misije.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_66.htm Naređenje Komande 2. oklopne armije od 21. maja 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa za dejstva u operaciji »Reselšprung«]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=698&rec=314&roll=563 NARA, T314, Roll 563, frame no. 000690.] </br> ({{jez-njem|"1.) Rotes Führungszentrum in DRVAR (voraussichtlich Hauptstab TITO DRVAR am alten Viehmarkt, amerik.Mil.Missionen TRNIC BREG, in PRNJAVOR engl.Mil.Mission, Verbleib russ.Mission nicht geklärt). Mit örtlichen Sicherungen, vor allem auch auf den Höhen NO, O und W DRVAR, gegebenenfalls auch mit Flak, ist zu rechnen. Weitere Feindfeststellungen werden an Kdr. Fallschirmjäg.Btl.500 durch Pz.AOK.2 I c und Major BENESCH laufend übermittelt. </br> 2.) Das rote Führungszentrum um DRVAR soll durch das Unternehmen "RÖSSELSPRUNG" ausgeschaltet werden. </br> Führung "RÖSSELSPRUNG": XV.Geb.AK., vorgeschobener Gefechtsstand BIHAC. </br> Zu "RÖSSELSPRUNG" treten am x–Tag (Absprungtag des Fallschirmjäg–Btl.) auf DRVAR an: </br> d) Kampfgruppe verst. 1.Rgt.Brandenburg (ohne I.Btl.) mit unterstellten kroat. Kampfgemeinschaften von KNIN auf BOS.GRAHOVO, von dort in mehreren Kampfgruppen gegen Linie PREKAJA (14 SO DRVAR) – DRVAR. Auftrag: Auffangen von nach Süd ausweichenden Banden und Stäben. Gruppe trägt Tarnbekleidung. </br> 3.) SS–Fallschirmjäg.Btl.500, Führer Sturmbannführer RYBKA mit unterstellter SS–Fallsch.Ausb.Komp. (endgültige Genehmigung Reichsführer SS steht noch aus), 40 Mann Abt. BENESCH und 6 Mann Abwehr landet am X–Tag zum frühest möglichen Zeitpunkt in roten Führungszentrum DRVAR und schaltet in blitzatrigem Zugriff insbesondere den Hauptstab TITO sowie weitere rote Führungsstäbe und allierte bzw. russ.Mil.Missionen aus."}})</ref>}} Nemci su nakon operacije ocenili da četnici izviđačke zadatke izvršavaju besprijekorno, vođstvo im je dobro, ljudstvo naviklo na fizičke napore. Nemci zaključuju da su im četnici "neophodni su pri osiguranju komunikacija, posebno zbog pomanjkanja vlastitih trupa".<ref>NAW, T-314, Roll 566, 000048-9: Izvještaj obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa o rezultatima formiranja „Hrvatskih borbenih grupa“ (30. juni 1944).</ref> === Mihailovićeva ponuda Nemcima (1944) === {{Poseban članak|Ponuda Draže Mihailovića Adolfu Hitleru}} [[Datoteka:First Vrede sa četnicima.jpg|thumb|Nemački kapetan von Wrede i četnički komandanti kapetan [[Nikola Kalabić]], major [[Dragoslav Račić]] i kapetan [[Neško Nedić]], nakon potpisanog sporazuma o zajedničkoj borbi protiv partizana, u Topoli 11. avgusta 1944. (''nemački izvor'')<ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_536.jpg Wredeova zabeleška str.1]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref><ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_537.jpg Wredeova zabeleška str.2]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref><ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_538.jpg Wredeova zabeleška str.3]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref><ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_539.jpg Wredeova zabeleška str.4]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>]] Tokom jula i avgusta [[1944]]. intenzivirani su kontakti između predstavnika nemačke komande Jugoistoka [[Herman Nojbaher|Nojbahera]], predsednika vlade [[Milan Nedić|Nedića]] i predstavnika Mihailovića.<ref>[http://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D0%B8%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BE_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D1%83_%D1%81_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_14.7.1944. Nemački izveštaj o razgovoru s četnicima od 14.7.1944]</ref> Njemačka strana je nakon sastanka između predstavnika Obavještajnog odjeljenja komandanta Jugoistoka i trojice visokih oficira JVuO, Mihailovićevih izaslanika ([[Dragoslav Račić]], [[Neško Nedić]] i [[Nikola Kalabić]]), održanom u Topoli 11. avgusta 1944, na osnovu ponude JVuO zaključila da se „političko zauzimanje stava Draže Mihailovića i njegovog pokreta potpuno izmenilo. Oni su spremni da u potpunosti sa nama sarađuju“. Mihailovićevi izaslanici su stavili do znanja da je za JVuO najvažnije objedinjavanje domaćih antikomunističkih snaga, opšta mobilizacija i „stvaranje jedne srpske nacionalne armije za uništenje komunizma u Srbiji“. Pošto je za ostvarenje tog cilja bila neophodna njemačka dozvola i naoružanje, JVuO je bila spremna da se obaveže na lojalnost i vjernost okupatoru.<ref name="yuhistorija.com"/> Rittmeister Fürst von Wrede citira riječi četničkih oficira sa sastanka: {{izdvojeni citat|»Srbi, koje vi niste poznavali, ipak se bore za vas. Mi se obavezujemo našom časnom oficirskom rečju da ćemo biti verni. Pokret Draže Mihailovića je spreman da dâ sve garancije koje Nemci budu zahtevali. '''Naše smrtno neprijateljstvo protiv komunizma je najbolja garancija naše vernosti'''. Nas ne interesuje budućnost, svejedno kako će se rat završiti, mi smo odlučili, ako tako mora biti, da viteški propadamo.«<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_227.htm Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 11. avgusta 1944. o razgovorima sa predstavnicima Draže Mihailovića o uslovima za sastanak Draže Mihailovića sa Nojbaherom]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=536&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000502.] <br /> ({{jez-njem|"Die Serben, die Ihr nicht bekannt habt, aber kämpfen für Euch. Wir verpflichten uns mit unserem Offz.Ehrenwort, dass wir treu sein werden. Die DM—Bewegung ist bereit, sämtliche von den Deutschen verlangten Garantien zu geben. Unser Todfeindschaft gegen den Kommunismus ist die beste Garantie für unsere Treue. Die Zukunft interessiert uns nicht, gleichgültig wie der Krieg ausgehen mag, wir sind entschlossen, wenn es sein muss, ritterlich zugrunde zu gehen."}})</ref>}} Rittmeister Fürst Wrede je sumirao predloge predstavnika Draže Mihailovića na sledeći način: {{izdvojeni citat| 1. DM želi da razgovara sa opunomoćenikom [[Hitler|firera]] za jugoistočni prostor. 2. On teži okupljanju svih nacionalnih srpskih snaga. 3. Mobilizacija i naoružavanje svih za oružje sposobnih Srba za borbu protiv komunizma. Naoružavanje i vođstvo pod nemačkim Vermahtom. 4. DM moli da sam ostane u ilegali. 5. Pripadnici DM—pokreta ne treba da budu u nemačkim uniformama. 6) Mesto sastanka ne treba ni u kom slučaju da bude Beograd ili neki veći grad.<ref name="B0_11 1944">[http://sr.wikisource.org/sr/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D0%B7%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_11.8.1944. Nemački zapisnik sa pregovora sa četnicima 11.8.1944.]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=536&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000502—000503.] <br /> ({{jez-njem|"1.) DM wünscht mit dem Bevollm. des Führers für den Südostraum zu sprechen. </br> 2.) Er fordert Zusammenschluss aller nat. serb. Kräfte. </br> 3.) Mobilisierung und Bewaffnung aller waffenfähigen nat. Serben zum Kampf gegen den Kommunismus. Ausrüstung und Führung durch die deutsche Wehrmacht. </br> 4.) DM bittet selbst illegal bleiben zu können </br> 5.) Die Angeh. der DM–Bewegung sollen nicht in dt. Uniform gekleidet werden. </br> 6.) Ort der Zusammenkunft soll keinesfalls Belgrad oder eine grössere Stadt sein."}})</ref>}} O saradnji sa četnicima Draže Mihailovića u jednoj se njemačkoj preporuci s početka avgusta 1944. navodi: {{izdvojeni citat| ''Saradnja sa četničkim bandama'' Komandantu Jugoistoka upućen je dopis Ob. od./oficir Abvera str. pov. br. 6161/44, u vidu naređenja, o isporuci oružja i municije četničkim bandama i o saradnji između nemačkih operativnih jedinica i pojedinih lojalnih četničkih bandi u cilju zajedničke borbe protiv komunističkog neprijatelja. Postavljanjem oficira za vezu u četničkim bandama treba njihovo držanje stalno nadzirati.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1035&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000893.] ({{jez-njem|"Zusammenarbeit mit Cetnik—Banden. An den Mil.Befh. Südost ergeht mit Ic/AO Nr. 6161/44 g. Kdos. v. 2.8.44 ein Befehlschreiben über die Belieferung der Cetnikbanden mit Waffen und Munition und über die Zusammenarbeit zwischen deutschen Verbänden und einzelnen lojal erscheinen den Cetnik—Banden für Zwecke des gemeinsamen Kampfes gegen den kommunistischen Feind. Durch Abstellung von Verbindungsoffzen.zu den Cetnik—Banden ist deren Verhalten laufend zu überwachen."}})</ref>}} U večernjem izvještaju Obavještajnog odjeljenja [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 16. avgusta 1944, prenosi se vijest da je general Draža Mihailović, u koordinaciji sa predsjednikom srpske vlade generalom Milanom Nedićem, pred okupacione vlasti iznio ponudu o »potpunom potčinjavanju četničkih jedinica«: {{izdvojeni citat| Srbija: Sporazumno sa Nedićem, Draža Mihailović je ponudio nemačkom komandovanju potpuno potčinjavanje četničkih jedinica. Pored postojanja problema davanja talaca, unutrašnjih srpskih suprotnosti i ponude za lični dogovor Draže Mihailovića sa specijalnim opunomoćenikom Ministarstva inostranih poslova, sada postoji samo zahtev za oružje za zajedničku borbu. Srpska vlada je jednovremeno zamolila prijem kod komandanta Jugoistoka i verovatno će tom prilikom biti iznesena i namera o njenoj ostavci.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1090&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000948.] <br /> ({{jez-njem|"In Übereinstimmung mit Nedic hat DM dtsch. Führung volle Unterstellung der Cetnik Verbände angeboten. Bei Geiselgestellung, Einstellung alle Innerserbischen Gegensätze und Angebot persönlicher Aussprache DM mit Sonderbevollm.Ausw.Amtes liegt allein Waffenforderung für den gemeinsamen Kampf vor. Serbische Regierung hat zugleich um Empfang bei Mil.Befh. Südost ersucht und wird dabei voraussichtl. Rücktrittsabsicht vortragen."}})</ref>}} Povodom Mihailovićevog predloga, 17. i 18. avgusta je održan sastanak na najvišem nivou u nemačkoj komandi Jugoistoka. Tu su još jednom sumirani Dražini predlozi: {{izdvojeni citat| a) Bezuslovno obećanje, da nijedan nemački vojnik neće biti napadnut od četnika. Davanje talaca. b) Zajednička borba isključivo protiv komunista u cilju uspostavljanja mira i reda. Nemci i četnici ne moraju biti neprijatelji. c) Neprijatelj br. 1 su komunisti i svi oni koji ih podržavaju ili ne sadejstvuju u borbi protiv komunista. d) Draža Mihajlović moli da ga se privuče organizovanju Srpskog dobrovoljačkog korpusa i organizovanju Dobrovoljačkog korpusa. e) Bilo kakva veza s partizanima je nemoguća. f) Draža Mihailović moli da se stvori prijateljskije raspoloženje, da bi se oslobodilo četnike, koji su uhapšeni u Srbiji, bez posredovanja četnika. g) U slučaju invazije nema borbe protiv Nemaca. Borba protiv komunista će se produžiti. Četnici hoće da spreče vezu partizana s invazionim trupama. h) Draža Mihajlović nema veze s Englezima. On i ne želi više da je ima, odgovarajući engleskom držanju prema srpskom narodu.<ref name="ReferenceB">[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVICA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=581&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000576—000577.] <br /> ({{jez-njem|"2.) Das Verhandlungsangebot des DM sieht folgende wesentlichen Punkte vor: </br> a) Unbedingtes Versprechen, kein deutscher Soldat werde von Cetniken überfällen. Geiselgestellung. </br> b) Gemeinsamer Kampf ausschliesslich gegen Kommunisten zur Herstellung von Ruhe und Ordnung. Deutsche und Cetniken brauchen nicht Feinde zu sein. </br> c) Feind Nr. 1 sind Kommunisten und alle, die sie unterstützen oder im Kampfe gegen Kommunisten nicht mitwirken. </br> d) DM bittet, ihn zu Ausbau des SFK und Aufbau Freikorps heranzuziehen. </br> e) Irgendeine Verbindung mit Partisanen ist unmöglich. </br> f) DM bittet zur Hebung freundschaftlicher Stimmung um Freilassung der in Serbien verhafteten Cetniken ohne Vermittlung der Cetniken. </br> g) Im Invasionsfall kein Kampf gegen Deutsche. Kampf gegen Kommunisten wird weitergeführt. Verbindung der Partisanen zu Invasionstruppen wollen Cetniken verhindern. </br> h) DM ohne Verbindung zu Engländern. Er will auch keine mehr haben, entsprechend engl. Verhalten gegen serb. Volk."}})</ref>}} Jedan iskaz<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=585&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000580.] ({{jez-njem|"Durchführung der Zusammenarbeit mit dem Cetnik–Banden, Ausbildung und Führung im Kampf wird den in erster Linie hierfür zuständigen Sicherheitsdienst und SD übertragen. Dieser ist allein für die politische Kampfführung vorgesehen, hat die engsten Verbindungen zu den Cetniks und führt in einem Raume, der als eine Art Heeresgebiet Domäne des Sicherheitsdienstes und des SD ist."}})</ref> sa ovog sastanka ubjedljivo svjedoči o uspostavljenim tijesnim vezama između [[Sicherheitsdienst|njemačkih obavještajnih struktura]] i četničke Vrhovne komande: {{izdvojeni citat|Sprovođenje sadejstva s četničkim bandama, obuka i komandovanje u borbi biće preneti Službi obezbeđenja i SD koji su u prvom redu nadležni za ovo. Ta je služba isključivo predviđena za političko vođenje rata, '''ima najuže veze s četnicima''' i komanduje na jednom određenom području, koje je, kao neka vrsta vojnog područja, domen Službe obezbeđenja i SD.<ref name="ReferenceB">[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVICA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ]</ref>|Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 18. avgusta 1944. povodom ponude Draže Mihailovića za saradnju u borbi protiv NOVJ}} U izvještaju poslatom 20. avgusta 1944. godine iz Operativnog odjeljenja [[Beograd]] [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]], navodi se da je za prijem kod vođe [[Treći Reich|Reich]]a [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] pripremljen zajednički referat feldmaršala [[Maximilian von Weichs|Maximiliana von Weichsa]], komandanta Jugoistoka i specijalnog opunomoćenika Ministarstva inostranih poslova na Jugoistoku [[Hermann Neubacher|Hermanna Neubachera]], na temu ''saradnje sa Dražom Mihailovićem i buduće politike u Srbiji'', kao i da je sa ovim upoznat feldmaršal [[Wilhelm Keitel]].<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1114&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frames no. 000971—000972.]</ref> Tog je dana sačinjena i službena bilješka u kojoj je sadržan sljedeći prijedlog: {{izdvojeni citat|Po predmetu ponude Nedić — Draža Mihailović, ministar Nojbaher predlaže da se organizacija četničkih jedinica prenese u nadležnost Višeg SS i policijskog vođe u Srbiji. Načelnik štaba komandanta Jugoistoka se saglasio s ovim predlogom.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944"/><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1114&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000972.] <br /> ({{jez-njem|"In der Angelegenheit Angebot Nedic – DM schlagt Minister Neubacher vor, die Organisation der Cetnik–Verbände dem Höh.SS–Pol.Führer in Serbien zu übertragen. Chef des Gen.Stabes–O.B.Südost ist mit diesem Vorschlag einverstanden."}})</ref>}} Sâm Neubacher je 20. avgusta uputio opširan izvještaj ministru vanjskih poslova Velikonjemačkog Reicha [[Joachim von Ribbentrop|Joachimu von Ribbentropu]], u kojem je urgirao za prihvatanje ponude Nedić—Mihailović, navodeći da je Nedić garantirao da će se „pokret DM uzdržati od svake neprijateljske radnje protiv Nemaca i da ni u slučaju povlačenja Nemaca iz Srbije neće na Nemce biti ispaljen nijedan metak“. O odnosu Mihailovića i JVuO prema okupatoru od trenutka kada ga je Hitler imenovao ''Specijalnim izaslanikom Ministarstva vanjskih djela za Jugoistok'', Hermann Neubacher piše: {{izdvojeni citat|U pogledu Draže Mihailovića, upućujem na svoje mnogobrojne ranije telegrame. Svoje dosledno antikomunističko držanje dokazao je nedvosmisleno, uprkos najvećem pritisku od strane Engleza, odrekavši se njihove pomoći u naoružanju dok su Englezi istovremeno, preteći naoružavali Tita. Iskustva poslednjih 12 meseci u pogledu njegovog držanja prema nemačkim oružanim snagama, dosadašnje zajedničke borbe na antikomunističkom frontu i dosadašnja ozbiljna ugroženost srpske nacije, koju on priznaje u punom opsegu, smatram dovoljnim osnovom za to da će D. M. održati reč koju nam je dao ako u ovom odlučujućem trenutku budemo pružili preko Nedića odlučujuću pomoć. Spreman sam, posle jednog ličnog razgovora sa D. M., da preuzmem odgovornost za to da nas taj čovek neće napasti s leđa i da će on sam učiniti bezopasnim one elemente svoga pokreta koji su nepouzdani u pogledu nas.<ref>AVII, Mikroteka, NAV, N—T—312, rol. 780, f. 371746.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_69.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje PORAZ MIHAILOVIĆEVIH SNAGA U SRBIJI I NOVI SPORAZUMI SA OKUPATOROM I KVISLINGOM MILANOM NEDIĆEM]</ref>}} Specijalni nemački izaslanik Hermann Neubacher je ocenio da obećanja Draže Mihajlovića u pogledu lojalnog držanja treba uzeti ozbiljno, pošto je dokazao on "da je toliki antikomunista, da je '''usprkos engleskim ponudama dao prednost prosjačenju kod okupatora''' pred slogom s crvenom stranom".<ref name="ReferenceB"/><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=575&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000570.] <br /> ({{jez-njem|"D.M. habe zweifellos bewiesen, dass er <br /> 1. Burgfrieden mit Besatzungsmacht halten will und <br /> 2. So sehr Antikommunist ist, dass er trotz Angeboten von englischer Seite einen Bettelgang beim Okkupator der Einigung mit der roten Seite vorgezegen hat. <br /> Zusicherungen D.M.'s auf loyale Einstellung sind ernst zu nehmen, da D.M. in antikommunistischer Frage stets konsequente Haltung eingenommen hat."}})</ref> Ovi pregovori završili su formulisanjem inicijative za formiranje srpske armije od 50.000 ljudi za borbu protiv komunizma kojom bi rukovodio [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]], a koju bi opremila nacistička Nemačka. Pored toga, Hitleru su specijalni izaslanik Neubacher i feldmaršal von Weichs prezentirali situaciju u Srbiji: „Četnici su u Srbiji od marta do avgusta 1944. izgubili u borbama sa komunistima oko 5.000 boraca, a prema nemačkoj okupacionoj sili u poslednje vreme nisu više neprijateljski raspoloženi. Oko 10.000 četnika bore se zajedno sa nemačkim trupama u južnoj Srbiji i to pod komandom nemačkog majora Vajela“.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2022-11-04 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}</ref> Uz naglasak da će dato oružje „jednom kasnijom prilikom biti upravljeno protiv Nemaca“, vođa [[Treći Reich|Velikonjemačkog Reicha]] je odbacio ovu inicijativu, formulisavši konačnu svoju odluku na sljedeći način: {{izdvojeni citat|Zaključujući, Führer je ustanovio, da on a) nema ništa protiv “malih taktičkih manevara“ s pokretom DM, b) da zatraženo formiranje armije, koja bi bila jačine 50.000 ljudi, nikako ne bi moglo doći u obzir.<ref name="znaci.org">[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_112.htm Službena beleška sa referisanja Hitleru o planu saradnje sa četnicima od 22.8.1944]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=814&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000811.] <br /> ({{jez-njem|"Abschliessend, stellte der Führer fest, daß er <br /> a) gegen "kleine taktische Manöver" mit der DM–Bewegung keine Bedenke habe, <br /> b) daß die Aufstellung der gefordeten 50 000 Mann starken Armee auf keinen Fall in Frage kommen könne."}})</ref>|Službena beleška sa referisanja komandanta Jugoistoka Hitleru o planu saradnje sa četnicima od 22. avgusta 1944. godine}} Ipak, u skladu sa idejom o formiranju srpskog korpusa pod komandom [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]] koji bi se borio na strani Nemaca, [[6. septembra]] [[1944]]. [[Srpska državna straža]] i [[Srpska granična straža]] (ukupno oko 13.000 ljudi) stavljene su pod komandu Mihailovićevog komandanta Srbije generala [[Miroslav Trifunović|Trifunovića]]. Potom su jedinice [[Srpska državna straža|Srpske državne straže]] i [[Srpska granična straža|Srpske granične straže]] 6. oktobra [[1944]]. sabrane su u Jagodini gde je od njih formiran [[Srpski udarni korpus]] sa tri divizije, koji je brojao oko 6.800 ljudi. Komanda Srpske straže i Granične straže predana je naredbom generala Felbera generalu [[Miodrag Damjanović|Miodragu Damjanoviću]], šefu Nedićevog kabineta.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=875&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000871.] <br /> ({{jez-njem|"An den Präsidenten den serbischen Ministerrates Herrn Generaloberst Nedić. Herr Ministerpräsident! <br /> Ich bin damit einverstanden, dass der Generalmajor Damjanović mit der Führung der serbischen bewaffneten Verbände mit Ausnahme des SFK betraut wird. Dieses Korps muss meiner Auffassung noch in den bewährten Händen des General Mušićki [sic] bleiben. Mit dem Ausdruck meiner vorzüglichen Hochachtung."}})</ref> Damjanović je bio i glavni Mihailovićev pouzdanik u Nedićevoj upravi, te su se on i komandanti Straže odmah stavili pod Mihailovićevu komandu. Ove jedinice, preimenovane u Srpski udarni korpus Jugoslovenske vojske u otadžbini, pridružile su se tako drugim četnicima u povlačenju prema Sandžaku. Njihovo je savezništvo ipak bilo nesigurno i ubrzo će se raspasti.<ref>[https://znaci.org/00001/40_74.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNICI SE POVLAČE IZ SRBIJE]</ref> === Bitka za Srbiju (1944) === {{Poseban članak|Bitka za Srbiju 1944.}} [[Datoteka:Četnici i Nemci u Srbiji 1944.jpg|minijatura|Grupa nemačkih vojnika i četnika Draže Mihailovića u vreme proboja u Srbiju 2. proleterske i 5. krajiške divizije NOVJ.]] U povjerljivom izvještaju Obavještajnog odjeljenja [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 26. avgusta 1944. godine, analizirano je stanje na [[Balkansko poluostrvo|Balkanu]] nakon objave rata Trećem Reichu od strane [[Bugarska|Bugarske]] te proglašenja neutralnosti [[Rumunija|Rumunjske]] (i jedna i druga su do tada bile potpisnicama [[Trojni pakt|Trojnog pakta]]), neposredno po ulasku jedinica [[Crvena armija|Crvene armije]] na teritorij dvije države. Oficiri Wehrmachta anticipiraju držanje četnika Draže Mihailovića u novonastaloj, kompliciranoj situaciji: {{izdvojeni citat|Ustanički pokreti na području Balkana – izuzev pokreta Draže Mihailovića – dobit će pojačan zamah, tako da ubrzo treba očekivati prekid svih vlastitih veza s cijelim južnim Balkanom. '''Pokret Draže Mihailovića predstavlja jedinu antiboljševičku organizaciju koja, uz odgovarajuću potporu, može biti dugoročno korisna našim interesima u borbi protiv boljševizma'''.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=874&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000870—000871.] ({{jez-njem|"Darüber hinaus werden die Aufstandsbewegungen im Balkan–Raum – abgesehen von der DM–Bewegung – verstärkten Auftrieb erhalten, so dass in Kürze mit einer Unterbrechung sämtlicher eigenen Verbindungen nach gesamtem Süd–Balkan gerechnet werden muss. Die DM–Bewegung stellt bei entsprechender Unterstüzung die einzige antibolschewistische Organisation dar, die im Kampf gegen den Bolschewismus auf längere Sicht unseren Interessen nutzbar gemacht werden kann."}})</ref>}} [[Bitka za Srbiju 1944.]] je bila zajednički saveznički poduhvat sa ciljem ovladavanja središnjim komunikacijskim prostorom nemačkih snaga na Balkanu. Dejstva na tlu izvršavala je [[NOVJ]], a [[Saveznici]] su obezbeđivali borbeno sadejstvo, snabdevanje i pomoć iz vazduha. Četnici su se u ovim borbama našli direktno na strani [[Wehrmacht]]a. U to vreme, Saveznici su već promenili odnos prema [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevim]] snagama, a njihov prioritet u Jugoslaviji postalo je jačanje snaga [[NOVJ]] u Srbiji.<ref>{{Cite web |title=Ficroj Meklejn: RAT NA BALKANU, glava 11 - NOVI DOGOVOR |url=http://www.znaci.org/00001/1_11.htm |access-date=2023-08-14 |archive-date=2023-09-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230902100016/https://www.znaci.org/00001/1_11.htm }}</ref> Vrhovni štab NOVJ nameravao je da partizanske snage u Srbiji pomogne prodorom jačih snaga iz [[Bosna|Bosne]] i [[Crna Gora|Crne Gore]]. Nemačka komanda, kao i Mihailović, bili su rešeni da to spreče. Ključnu fazu bitke za Srbiju predstavlja [[Durmitorska operacija|operacija »Rübezahl«]]. Njemačka Komanda Jugoistoka prikupila je za ovu operaciju sljedeće raspoložive snage: {{izdvojeni citat|''Predmet'': Planiranje »Ribecal«,  1.) Snage koje učestvuju: a) Južna grupa: glavni deo 1. brd. div., albanska milicija i delovi SS-divizije »Skenderbeg«, b) Bor[bena] grupa »Jugozapad«: 2 ojačana bataljona 181. peš. divizije sa III/13. SS-puka, c) S[evero] z[apadna] grupa: 2. puk Brandenburg (bez 1 bat.), 3/12. tenk. bat. z. b. V., CDK i četnici (Drinski korpus), d) S[everna] grupa: 14. SS-puk (bez III), e) I[stočna] grupa: Viša k-da III/363. puka, 696. bat. feldžandarmerije, delovi 297. izv. bat., 2/201. brig. jur. topova, f) Grupa »Krempler«, g) Padobranski lov. bat. »Brandenburg«<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=491&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000486.] <br /> ({{jez-njem|"Betr.: Plannung "Rübezahl". </br> 1.) Beteiligte Kräfte: </br> a) Südgruppe: Masse 1. Geb. Div., alban. Milizen und Tle. SS–Div. Skanderbeg. </br> b) Kgr. Südwest: 2 verst. Btlne. 181 J.D. mit III./SS–13 </br> c) NW–Gruppe: 2. Rgt. Brandenburg (o. 1 Btln.) 3./Pz. Abt. z.b.V. 12, MFK, und Cetniks (Drina–Korps). </br> d) N–Gruppe: SS–Rgt. 14 (ohne III.). </br> e) O–Gruppe: Höh. Kdo. mit III./363, Feld Gend.Abt. 696, Tle. A.A. 297, 2./Stu. Gesch.Brig 201. </br> f) Gruppe Krempler. </br> g) Fallschirm–Jg.Btl. Brandenburg."}})</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_108.htm Izveštaj Komandanta Jugoistoka od 12. avgusta 1944. Vrhovnoj Komandi Vermahta o sastavu borbenih grupa i njihovim pravcima napada u operaciji »Ribecal«], Zbornik NOR-a, tom XII, knjiga 4, dokument br. 108.</ref>}} [[NOVJ]] je nastojala da koncentriše snage na levoj strani [[Lim (reka)|Lima]] za proboj u [[Srbija|Srbiju]]. Nemačka [[Komanda Jugoistoka (Nemačka)|Komanda Jugoistoka]] je rešila da brani [[Srbija|Srbiju]] aktivnim dejstvima - sprečavanjem pokreta jedinica [[NOVJ]] kroz [[Bosna|Bosnu]] prema zapadu, kao i nizom krupnih i ambicioznih operacija u [[Sandžak]]u i istočnoj [[Bosna|Bosni]] sračunatih na razbijanje koncentracija [[NOVJ]] i njihovo onesposobljavanje za ofanzivna dejstva. Snage [[JVuO]] sa velikim entuzijazmom učestvovale su u ovim operacijama, kao i u onim koje je organizovao nemački komandant [[Srbija|Srbije]] protiv lokalnih partizana i povremenih prodora. Vrhunac ovog sadejstva nastupio je u avgustu [[1944]],<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944"/><ref>[Službena beleška oficira Abvera Komande Jugoistoka od 22. avgusta 1944. sa referisanja komandanta Jugoistoka Adolfu Hitleru, http://www.znaci.org/00001/4_12_4_112.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230814062743/https://znaci.org/00001/4_12_4_112.htm |date=2023-08-14 }}] Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII (nemački dokumenti), knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 112</ref> kada su se odvijala najintenzivnija i najmasovnija dejstva. U izvještaju Vojnoprivrednog štaba Jugoistoka od 15. avgusta 1944. godine upućenom Vojnoupravnom komandantu Jugoistoka, konstatuje se ozbiljna političko-bezbjednosna kriza uzrokovana uspješnim partizanskim manevrom, tj. prodorom u Srbiju: {{izdvojeni citat|Započeo je očekivani veliki Titov napad na Srbiju. Dok su u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]], na [[Drina|Drini]], pripremljene jedinice bile tako desetkovane našim akcijama da mu tamo samo slabe snage stoje na raspolaganju, dotle je jačim delovima Titovih jedinica, koje su bile u centralnom delu [[Crna Gora|Crne Gore]], oko 3 divizije, pošlo za rukom da upadnu u [[Južna Srbija|južnu Srbiju]] i da pređu dolinu [[Ibar|Ibra]]. One sada u rejonu između Ibra i [[Južna Morava|Južne Morave]], po sjedinjavanju sa tamošnje 3 srpske crvene divizije, ugrožavaju obe glavne saobraćajne arterije prema jugu. Slobodu pokreta ovih, oko 10.000 ljudi jakih i dobro naoružanih, združenih jedinica uspeli smo, istina u teškim borbama i uz mnogo gubitaka, pomoću nemačkih, bugarskih i srpskih snaga (četnici i [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]]) da suzimo; ipak, one su preslabe da bi, s obzirom na otkazivanje bugarskih jedinica, izborile odlučujuće uspehe.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_109.htm Izveštaj Vojnoprivrednog štaba Jugoistoka od 15. avgusta 1944. komandantu Jugoistoka o vojno-političkoj i privrednoj situaciji u Srbiji]</ref>}} Koliki su značaj najviši okupacioni dužnosnici u Jugoslaviji pridavali upotrebi četničkih jedinicâ u borbi protiv snaga NOVJ, može se zaključiti i na osnovu jedne naredbe od 26. avgusta 1944. godine, koju potpisuje feldmaršal [[Maximilian von Weichs]]: {{izdvojeni citat| ''Naređenje komandanta Jugoistoka'' Suštinski zadatak [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]] i Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od sada pa nadalje jeste dovesti i držati sve četničke jedinice u Srbiji i Crnoj Gori u borbenom dodiru s crvenim snagama, kako im ne bi bilo dopušteno preuzimanje vlastite inicijative, koja bi zbog cjelokupne situacije mogla biti uperena i protiv Njemačke. Odbijanje borbe protiv komunista mora se odmah prijaviti kao prijeteći simptom.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944"/><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=13&rec=311&roll=191 NARA, T311, Roll 191, frame no. 000007.] <br /> ({{jez-njem|"Befehle OB.Südost <br /> Eine wesentl. Aufgabe Pz.AOk 2 und Mil.Befh.Südost ist ab sofort sämtl. in Serbien und Montenegro stehenden Cetnikverbände in Gefechtsberührung mit roten Kräften zu bringen und zu halten, um sie nicht zu einer eigenen Initiative die in Auswirkung der Gesamtlage auch gegen Deutschland gerichtet sein könnte gelangen zu lassen. Weigerung, dem Kampf gegen den Komm. aufzunehmen, ist als bedrohliches Symptom sofort zu melden."}})</ref>}} Uoči bitke sa partizanima, nemački Wehrmacht je snabdeo četnike svim raspoloživim zalihama italijanskog pešadijskog oružja i municije: {{izdvojeni citat|U nadovezi na dogovor od 15. 8. saopštava se, da se za izdavanje četničkim jedinicama mogu staviti na raspolaganje, u najboljem slučaju, sledeća oružja: 7.000 pušaka 6,5 mm (ital.) sa po 100 metaka, <br /> 50 teš. mitraljeza 8 mm (ital.) sa po 13.000 metaka, <br /> 42 laka bacača 4,5 mm (ital.) sa po 250 metaka. Upozorava se na to, da je time iscrpljena celokupna zaliha italijanske pešadijske municije u domenu Komandanta Jugoistoka i da se nove pošiljke mogu očekivati tek od oktobra 1944. godine i to u ograničenom obimu.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=587&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000582.] </br> ({{jez-njem|"Im Nachgang zur Besprechung vom 15.8. wird mitgeteilt, dass für Ausgabe an Cetnik–Einheiten äusserstenfalls folgende Waffen zur Verfügung gestellt werden können: </br> 7 000 Gewehre 6,5 mm (i) mit je 100 Schuss, </br> 50 s.M.G. 8 mm (i) mit je 13 000 Schuss, </br> 42 le.Gr.W. 4,5 cm (i) mit je 250 Schuss. </br> Es wird darauf aufmerksam gemacht, dass damit der gesamte Bestand an ital. Inf. Munition im Bereich O.B.Südost erschöpft ist und Neulieferung in beschränktem Maße erst ab Oktober 44 erwartet werden darf."}})</ref><ref>[http://www.znaci.org/00001/4_14_4_228.htm Obaveštenje operativnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 16. avgusta 1944. obaveštajnom odeljenju o odobrenim količinama oružja i municije četničkim jedinicama]</ref>|Obaveštenje komande Jugoistoka o odobravanju oružja i municije četnicima (16. avgust 1944.)}} U nacrtu jednog izvještaja, sastavljenog od strane oficirâ Armijske grupe »F« u ljeto 1944. godine, sumira se iskustvo njemačkih okupacionih organa sa Mihailovićevim četnicima u [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupiranoj Jugoslaviji]]: {{izdvojeni citat|Dosadašnje držanje D.M.-a ima sljedeće karakteristike: a) Aktivna borba protiv komunista u Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj, s tim što je ova borba zbog brojčane, a naročito materijalno-tehničke nadmoći komunista, uvijek rizična za snage D.M.-a, b) Neispunjavanje od Saveznika postavljenih specijalnih zadataka, c) Lokalna, ponekad vrlo aktivna saradnja sa njemačkim trupama, obavještajnim i ostalim okupacionim organima, d) Potpuna spremnost za izvršavanje taktičkih instrukcija izdatih od strane njemačkih oficira za vezu, e) Stalno ponavljanje zahtjeva za municijom i oružjem radi borbe protiv komunista, kao nagrada za dokazanu lojalnost.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=970&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000960.] <br /> ({{jez-njem|"Das bisherige Verhalten der DM–Bewegung ist gekennzeichnet: </br> a) durch eine aktive Kampfführung gegen den kommunistischen Feind in Serbien, Kroatien und Montenegro, die bei zahlenmässiger und vor allem waffentechnischer Überlegenheit der kommunistischen Banden in jedem Falle mit einem besonderen Risiko für die DM–Kräfte verbunden ist, </br> b) durch die Nichtausführung der von den Allierten generell und im Form von Spezialaufgaben gegebenen Sabotageaufträge, </br> c) durch eine örtliche, z.Zt. sehr rege Zusammenarbeit der DM–Cetniks mit der deutschen Sicherungstruppe, den Abwehrorganen und den für Ausnutzung des Landes eingesetzten deutschen Dienststellen bezw. deren Organisationen, </br> d) durch eine absolute Bereitwilligkeit, sich den taktischen Weisungen der deutschen Verbindungsoffiziere zu unterwerfen, </br> e) durch die wiederholten Versuche, für bewiesene Loyalität Munition und Waffen zum Kampf gegen den kommunistischen Feind zu erhalten."}})</ref>}} Kada su partizani konačno uspeli da se probiju u Srbiju i krenu ka Beogradu, nastupila je panika u redovima okupatora i kvislinga/kolaboracionista: {{izdvojeni citat|Titovi partizani upali su u septembru 1944. u Srbiju i to na više mesta. Zapadni deo Srbije bio je potpuno nezaštićen. Tamo je bio stacioniran samo mali broj nemačkih policijskih jedinica, koje su, zajedno sa četnicima, tu i tamo još vodile borbe. Sa svih strana neprijatelj je krenuo ka Beogradu. U gradu je vladao mir. Mi smo sedeli u Beogradu ne na buretu baruta, nego smo se nalazili u njemu.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 161–162.</ref>|[[Hermann Neubacher]], “Sonderauftrag Südost”}} U izveštaju od 18. septembra 1944, komandant Jugoistoka feldmaršal Maximilian von Weichs jasno sagledava težinu situacije u kojoj su se našle okupacione snage u Srbiji usljed nezadržive partizanske ofanzive. Von Weichs smatra da se njemačkom vođstvu poput imperativa nameće nastavak saradnje sa Mihailovićevim četnicima: {{izdvojeni citat|Loša situacija u Srbiji: zbog pomanjkanja vlastitih snaga, napredovanje partizana se može još samo usporiti; politika upotrebe četnika pri tome je od nesmanjene važnosti, te će biti nastavljena svim sredstvima.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=763&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000758.] <br /> ({{jez-njem|"Es kommt also darauf an, gegenüber den Banden in Serbien weiterhin mit unterlegenen Kräften eine Verzögerungstaktik zu betreiben in der Hoffnung, daß durch innerpolit. Gegensätze oder Versorgungsschwierigkeiten ihre Stoßkraft geschwächt wird. Ein Einspannen noch kampfbereiter Cetniks ist dabei von unverminderter Bedeutung u. wird mit allem Mitteln betrieben."}})</ref>|V. Weichs-ova ocjena situacije od 17.9.44 (18.9.44)}} Četnici su nudili okupatoru sadjejstvo u borbi protiv snaga NOVJ u zamjenu za municiju i naoružanje: {{izdvojeni citat|Više četničkih vođa s područja Beograda nudi se za borbu protiv komunista pri isporuci oružja i municije od strane Nijemaca.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=789&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000784.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien: Kampfangebote mehrerer Cetnik–Führer Raum Belgrad gegen Kommunisten bei Waffen– und Munitionslieferung durch Deutsche."}})</ref>|Večernji izvještaj obavještajnog odjeljenja Armijske grupe »F« za 19. septembar 1944. godine}} Krajem septembra 1944, četnici učestvuju s njemačkim jedinicama u borbi protiv partizana u raznim dijelovima Srbije. Tako u zapadnoj Srbiji, [[4. grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO]] pod komandom potpukovnika [[Dragoslav Račić|Dragoslava Račića]] i trupe Wehrmachta pokušavaju spriječiti prodor snaga NOVJ: {{izdvojeni citat|Zapadna i centralna Srbija: [...] Dijelovi Borbene grupe fon Jungenfeld prebačeni u Šabac, odakle su 26. septembra, u sadejstvu sa četničkom formacijom Račića, vršili napad na [[12. vojvođanski korpus NOVJ|12. korpus NOVJ]] koji nadire s juga.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1027&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 001015.] <br /> ({{jez-njem|"West– und Mittel– Serbien: </br> Tle. Kgr. v. Jungenfeld nach Sabac verlegt, von dort 26.9. im Zusammenwirken mit Cetnik–Verband Racic Angriff auf von Süd vordringendes XII. rotes Korps."}})</ref>}} Ova elitna četnička formacija pomagala je okupatoru u zapadnoj Srbiji već početkom septembra te godine: {{izdvojeni citat|[[Požega (Srbija)|Požegu]] zauzele vlastite trupe u sadejstvu sa četnicima (Račića).<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=247&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000246.] <br /> ({{jez-njem|"Pozega durch eigene Truppe in Zusammenwirken mit Cetniks (Racic) genommen."}})</ref>|Večernji izvještaj Obavještajnog odjeljenja Armijske grupe »F« za 6. septembar 1944. godine}} Pukovnik von Jungenfeld se nalazio na čelu 5. policijskog puka, sa štabom u [[Šabac|Šapcu]]. O saradnji visokih četničkih oficira sa Jungenfeldom, poput komandanta Kolubarskog korpusa JVuO kapetana Milorada Lapčevića, generala [[Svetomira Đukića]], komandanta Severnih pokrajina JVuO (tj. [[Vojvodina|Vojvodine]] i [[Slavonija|Slavonije]]) ili majora Ilije Orelja, u vezi sa planiranjem krupnije operacije protiv snagâ [[NOV i POJ]] u [[Srem]]u avgusta 1944. godine, general Dragoljub Mihailović je bio obaviješten od strane pukovnika Dragomira Radovanovića, delegata Vrhovne komande Jugoslovenske vojske u otadžbini za Vojvodinu: {{izdvojeni citat|Dobro je što je kapetan Lapčević postavljen za komandanta Sremske jurišne grupe, no on je svojim radom za poslednji mesec dana stalno radio sa nemačkim komandantom iz [[Šabac|Šapca]]. On — kapetan Lapčević je izvodio akciju u [[Kupinovo|Kupinskom]] kutu po zapovesti nemačkog komandanta iz Šabca, javno sa njim sedeo obilazio Kupinski kut naravno da su u ovom pogledu sudelovali đeneral Đukić i major Orelj. Major Orelj je potpuno zabrljao. Nezgodno je što se svuda prestavlja za Vašeg Delegata te u ime Vaše onako pijan naređuje i govori. Sve ovo vide ovi naši mladi komandanti koji vode ljude i koji treba da nose ceo teret borbe na svojim leđima. Oni nemogu da dozvole da im neko prebaci da su saradnici Nemaca. Kapetan Lapčević, đeneral Đukić i major Orelj mogli su i trebali da rade, ali samo tajno, a nikako javno svakog dana sedeti u kafani u s. [[Ušće (Obrenovac)|Ušće]] pored puta [[Obrenovac]]—Šabac, još đeneral Đukić sa đeneralskom kapom i t.d. Da umirim ove mlade ljude i da im objasnim da će se ovo zabraniti i da će se ako se šta radi, u buduće tajno raditi, trebalo je dosta vremena i muke.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_37.htm Izveštaj delegata Vrhovne komande za Vojvodinu od 22. avgusta 1944. Draži Mihailoviću o akcijama protiv NOV i POJ u Sremu i o saradnji sa nemačkim trupama]</ref>}} Iz Armijske grupe »F« javljeno je 13. septembra 1944. godine da Mihailovićevi četnici pomažu okupacionoj sili i prilikom defanzivnih akcijâ u zapadnoj Srbiji: {{izdvojeni citat|Sjeverozapadna Srbija: Noćni napad crvenih bandi na [[Valjevo]] odbijen od strane četnika i vlastitih snaga.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=553&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000550.] <br /> ({{jez-njem|"NW–Serbien: </br> Nachtangriff roter Banden auf Valjevo durch Cetniks und eig. Kräfte abgeschlagen."}})</ref>|Tajni dnevni izvještaj Komande Jugoistoka (Armijska grupa »F«) za 13. IX 1944.}} U [[Istočna Srbija|istočnoj Srbiji]] četnici su asistirali okupatoru pri zaštiti objekata od strateškog značaja za ratnu privredu Trećeg Reicha, čime je Nijemcima znatno olakšavana eksploatacija rudnih bogatstava u zemlji: {{izdvojeni citat|Napad bandi na rudnik uglja [[Bogovina]] odbijen od strane DM–jedinicâ i mešovite borbene grupe (Landesschützen iz [[Bor]]a i delovi 1. policijskog dobrov. bataljona).<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=403&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289656.] <br /> ({{jez-njem|"BANDENANGRIFF AUF KOHLENBERGWERK BOGOVINA DURCH DM–VERBAENDE UND GEMISCHTE KGR (LDS AUS BOR UND TLE. POL. FREIW.BTL. 1) ABGEWIESEN."}})</ref>|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka (Armijska grupa »F«), 27. VIII 1944. godine}} Načelnik štaba Četvrte grupe jurišnih korpusa JVuO major [[Neško Nedić]] je 13. septembra izdao naređenje kapetanu Vojislavu Markoviću da u najtješnjoj vezi sa njemačkim okupacionim snagama odbace [[1. proleterska divizija|Prvu proletersku diviziju]] prilikom napada na Valjevo: {{izdvojeni citat|Tvoj korpus za sada ostaje za akciju prema Valjevu — prema komunističkoj grupi dejstvuje u Kolubari. Pošto ovu akciju vode uglavnom Nemci to će tvoja uloga biti da naslonom naših i u sporazumu sa njima izvršiš tučenje crvenih sugerišući Nemcima najpogodnija rešenja. Od Nemaca ćeš neposredno da se snabdevaš municijom, a glavni zadatak ti je da prisustvom uz nemačke trupe goniš i hvataš komuniste koje oni razbijaju.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_69.htm Naređenje načelnika štaba 4. grupe jurišnih korpusa od 13. septembra 1944. komandantu 7. jurišnog korpusa da sadejstvuje s nemačkim trupama u odbijanju napada 1. proleterske divizije NOVJ na Valjevo]</ref>}} Istovremeno, Nijemci otpočinju s izvođenjem [[Operacija Cirkus|operacije »Cirkus«]] ({{jez-njem|Zirkus}}), čiji je cilj bio ovlađivanje [[Kolubara|kolubarskim]] pobrđem. Operacija je počela 24. septembra 1944, uz učešće [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS-divizije »Prinz Eugen«]], [[Brandenburger|1. puka »Brandenburg«]] (bez 1. bataljona), 202. tenkovskog bataljona, dijelova 5. policijskog puka i pripadnikâ Šumadijske i Kolubarske grupe korpusa JVuO.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_168.pdf Pregled dejstava potčinjenih jedinica vojnoupravnog komandanta Jugoistoka (Armijske grupe »Srbija«) od 23. avgusta do 4. novembra 1944. godine]</ref> Prethodnog dana, ispred Komande Jugoistoka je načelnik štaba Armijske grupe »F« general [[Arthur Winter]] uputio izvještaj kojim najavljuje početak operacije, napominjući da će se i brojne četničke jedinice boriti na strani Wehrmachta: {{izdvojeni citat|Početak "Cirkusa" 24. septembra. [...] Sve naše snage u sjeverozapadnoj Srbiji potčinjene su Borbenoj grupi fon Jungenfeld. U kruševačkom kraju uspješno napredovanje većih četničkih snaga, uz podršku 12. bataljona iz sastava [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]], protiv crvenih bandi u području sjeverozapadno od Kruševca. Pothvat će biti nastavljen sa 6.000 četnika.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=941&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000931.] <br /> ({{jez-njem|"Beginn "Zirkus" 24.9. Durch Aufkl.– Vorstoss 1. Rgt. Brandenburg Arandjelovac stark feindbesetzt festgestellt. Sämtl. eig. Kräfte in NW–Serbien Kgr. v. Jungenfeld unterstellt. Raum Krusevac erfolgreicher Vorstoss stärkerer Cetnik–Kräfte, unterstützt durch 2./Pz.Abt.z.b.V.12 gegen rote Banden Raum NW Krusevac. Unternehmen wird mit 6000 Cetniks fortgeführt."}})</ref>|Povjerljivi izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 23. IX 1944.}} U septembru su kvislinške formacije [[Srpska državna straža|Srpska državna]] i [[Srpska granična straža|granična straža]] preformirane u [[Srpski udarni korpus]] (jačine 6.800), stavljen pod Mihailovićevu komandu.<ref>[http://www.znaci.org/00001/4_12_4_168.htm Izveštaj komandanta Armijske grupe "Srbija" od 4. novembra 1944] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230714172817/https://znaci.org/00001/4_12_4_168.htm |date=2023-07-14 }}, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII (nemački dokumenti), knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 168</ref> U prvoj polovini septembra, četničko-nemačka odbrana [[Srbija|Srbije]] sa zapada doživela je slom usled prodora [[NOVJ]]. Bitka za [[Srbija|Srbiju]] definitivno je rešena tokom oktobra [[Beogradska operacija 1944.|Beogradskom operacijom]], uz sadejstvo [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] sa oklopnim snagama [[Crvena armija|Crvene armije]]. No, i pored toga, JVuO je nastavila sadejstvovati sa Vermahtom: {{izdvojeni citat|Usljed jakog komunističkog pritiska, još četničkih jedinica, uključujući i one iz istočne Srbije, izrazile su spremnost za dalju borbu protiv komunista u saradnji sa njem. Wehrmachtom.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&broj=101&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frame 000095: Izvještaj o neprijatelju u Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Albaniji (Dodatak za savjetovanje kod načelnika štaba jugoistoka od 2. oktobra 1944.)] <br /> ({{jez-njem|"Unter dem starken kommunistischen Druck haben sich weitere Cetnik–Führer, auch aus O–Serbien bereit erklärt, gemeinsam mit der Deutschen Wehrmacht gegen die Kommunisten zu kämpfen."}})</ref>|Izvještaj [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 2. oktobra 1944.}} {{izdvojeni citat|Četnička grupa [[Siniša Ocokoljić|Ocokoljića]] iz istočne Srbije osiguravala je pozadinu Müllerovom korpusu prilikom borbi protiv Rusa u rejonu okuka Dunava–Zaječar.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=568&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000562-000564: Držanje D.M.-četnika u Srbiji (dodatak za izvještaj o neprijateljskim namjerama od 19. oktobra 1944.)] </br> ({{jez-njem|"Die ostserbische Cetnikgruppe des Ocokoljic hat dem Korps Müller bei den Verteidigungskämpfen gegen die Russen im Raum Donauschleife–Zajecar Dienste zur Freihaltung der rückwärtigen Verbindungen geleistet."}})</ref>|Njemački izvještaj od 19. oktobra 1944.}} Opšta (pozitivna) ocjena o doprinosu četničkih snaga u borbi na strani njemačkog Wehrmachta tokom bitke za Srbiju, data je u izvještaju štaba [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]], poslatom 21. avgusta 1944. godine Vojnom zapovjedniku Jugoistoka generalu [[Hans Felber|Felberu]]: {{izdvojeni citat|Njemačko vođstvo u Srbiji je stoga moralo tražiti pomoć većih dijelova četnika Draže Mihailovića. Oni su slabo naoružani i nedavno su teško pogođeni usljed izostanka obuke pojedinačnih boraca. Ipak, dobro su se borili, pretrpjeli su znatne krvave gubitke i mogu se označiti kao bezuslovno antikomunistički.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=985&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000975.] ({{jez-njem|"Die deutsche Führung in Serbien mußte sich daher schon bisher der Mithilfe stärkerer Teile der DM–Cetniks bedienen. Diese sind schlecht bewaffnet und infolge geringer Ausbildung des Einzelkämpfers in der letzten Zeit stark angeschlagen worden. Sie haben sich aber gut geschlagen, erhebliche blutige Verluste zu verzeichnen und können als unbedingt antikommunistisch bezeichnet werden."}})</ref>|Njemačka procjena brojnosti partizanskih, njemačkih i kvislinških jedinica u Srbiji (21. august 1944).}} === Proboj četnika i Nijemaca iz Srbije (1944) === {{Poseban članak|Proboj četnika i Nijemaca iz Srbije|Povlačenje kolaboracionista sa Nijemcima (1944–1945)}} [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-J28413, Jugoslawien, deutscher Rückzug.jpg|thumb|Nemački vojnici se povlače iz Srbije.]] Tokom septembra [[1944]]. glavna četnička mobilna formacija u centralnoj i zapadnoj Srbiji, [[Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa]] pod komandom [[Dragoslav Račić|Dragoslava Račića]], skupa sa drugim pridruženim jedinicama, poražena je od nadirućih snaga [[NOVJ]] i potisnuta prema [[Beograd]]u. Ove su jedinice Nemci tokom [[3. oktobra|3]], [[4. oktobra|4.]] i [[5. oktobra]] 1944. vozovima prebacili sa željezničkih stanica Topčider i Ripanj do [[Kraljevo|Kraljeva]].<ref name="ReferenceC">Ratko Parežanin; MOJA MISIJA U CRNOJ GORI, Rim, 1974, str. 17-18.</ref><ref>Radomir Milošević-Čeda: ZAKASNELI RAPORT, Interprint, Beograd, 1996, str. 78-79.</ref> {{izdvojeni citat|Noću, iza ponoći, između 3. i 4. oktobra 1944, krenuli smo iz Beograda, sa železničke stanice u Topčideru... Uveče sam se oprostio sa komandantom Korpusa, generalom Kostom Mušickim... Kod Mušickog je u tom trenutku bio [[Nikola Kalabić]], a u štabu Dobrovoljačkog Korpusa sam primetio i Neška Nedića... Došli su da se dogovaraju sa Dobrovoljačkom komandom i da traže opremu i ostalo. Na brzinu progovorio sam nekoliko reči sa Neškom Nedićem. U vozu su s nama putovali i Kalabićevi četnici. Rekoše nam da idu do Kraljeva, gde se vrši koncentracija četnika za borbu.<ref name="ReferenceC"/>|Nedićev ministar [[Ratko Parežanin]]}} O oštrini borbi koje su se vodile između snaga NOVJ, s jedne, te okupatorsko-kolaboracionističkih jedinica s druge strane, svjedoči i jedan njemački izvještaj neposredno pred [[Beogradska operacija|pad Beograda]]. U izvještaju se apostofira strateški značaj koji je, za odbranu glavnog grada Srbije, predstavljala linija bojišnice u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]], gdje je bila raspoređena Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO pod komandom potpukovnika Račića: {{izdvojeni citat|Račićeva jurišna grupa korpusa, koja je u septembru u teškim borbama na savskom zavoju bila potisnuta iz područja Čačak–Požega–Užice zbog napredovanja Titovih snaga u zapadnoj Srbiji ka sjeveru, probila se natrag u područje Užice–Požega–Čačak zapadno ka Drini u pojedinačnim grupama, trpeći velike gubitke, nakon što su njemačke snage raspoređene u ovom području povučene na [[Istočni front]]. Usljed nedostatka streljiva i oružja te u odsustvu njemačkih snaga koje bi ga poduprle, Račić je od tada mogao izvoditi samo manje operacije protiv komunističkih grupa. </br> Brzo napredovanje Rusa preko doline Morave do saobraćajnice Beograd–Kraljevo potpuno je promijenilo situaciju kod četnika. Čini se da je bliski kontakt s njemačkim trupama bio poremećen brzim pokretima njemačkih trupa uzrokovanim borbama, tako da se s te strane teško mogao vršiti bilo kakav kontinuirani uticaj na četnike.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=568&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frame no. 000562.] </br> ({{jez-njem|"Die im September durch den Nordvormarsch der Tito–Kräfte im westserbischen Gebiet aus dem Raum Cacak–Pozega–Uzice in harten Kämpfen gegen den Savabogen zurückgedrückte Sturmkorpsgruppe Racic hat sich nach Abzug der in diesem Raum eingesetzten deutschen Kräfte an die Ostfront wiederum unter starken Verlusten in Einzelgruppen in das Gebiet westlich der Drina und den Ausgangsraum Uzice–Pozega–Cacak durchgekämpft. Wegen Mangel an Munition und Waffen und im Hinblick auf das Fehlen deutscher Kräfte als Rückhalt hat Racic seitdem nur kleinere Aktionen gegen komm. Gruppen durchführen können. </br> Das rasche Vordringen der Russen über das Moravatal bis zur Straße Belgrad–Kraljevo hat die Lage der Cetniks völlig verändert. Die Tuchfühlung mit der deutschen Truppe scheint durch die im Kampfverlauf notwendig gewordenen raschen deutschen Truppenverschiebungen unterbrochen zu sein, sodass von dieser Seite die Möglichkeit zu laufender Einwirkung auf die Cetniks kaum mehr bestand."}})</ref>|Držanje D.M.-četnika u Srbiji (dodatak za izvještaj o neprijateljskim namjerama od 19. oktobra 1944.)}} U mjesečnom izvještaju [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] ({{jez-njem|Heeresgruppe F}}) za oktobar 1944, poslatom Komandi Jugoistoka, konstatuje se da četnici u Srbiji nijesu u stanju održati svoje pozicije bez prisustva njemačkih okupacionih trupâ. Oficiri Wehrmachta tvrde da je „prebacivanje najvećeg dijela četničkih jedinica koje su se nalazile u sjevernoj i istočnoj Srbiji u suštini izvršeno da bi se izbjegli sukobi sa Rusima“, na čiju ih je „podmuklost“ upozorila Vrhovna komanda JVuO: {{izdvojeni citat|U borbi sa snagama 1. komun. korpusa koje su napredovale ka Beogradu, krajem septembra je Rudnički korpus [JVuO] u rejonu Lazarevca (32 km si. od Valjeva) potpuno uništen, dok je Kosmajski korpus uspio da se održi u rejonu sjeverno od Mladenovca (4 km j–ji. od Beograda). Nakon povlačenja njemačkih trupa, budući u nemogućnosti da zadrže dotadašnja operativna područja zbog premoći Rusa i komunista, četničke jedinice koje su se borile u sjeverozapadnoj i centralnoj Srbiji prebačene su do sredine oktobra na područje južno od Zapadne Morave.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=675&rec=311&roll=189 NARA, T311, Roll 189, frame no. 001138.] <br /> ({{jez-njem|"Die Verlegung des grössten Teiles der in Nord– und Ostserbien befindlichen Cetnik–Einheiten wurde im wesentlichen zur Vermeidung von Zusammenstössen mit den Russen vorgenommem, vor deren Hinterlist das Obkdo. die Stäbe dringend warnte. <br /> Im Kampf mit den auf Belgrad vorgehenden Kräften des I.komm.Korps wurde Ende September das im Raum Lazarevac (32 NO Valjevo) stehende Rudnik–Korps völlig zerschlagen, während das Kosmaj–Korps sich im Raum Nord Mladenovac (4 SSO Belgrad) behaupten könnte. <br /> Angesichts der Unmöglichket, nach dem Abzug der deutschen Truppen die bisherigen Einsatzräume gegen die Übermacht der Russen und Kommunisten zu halten, wurden die in Nordwest– und Mittel– Serbien kämpfenden Cetnik–Einheiten biss Mitte Oktober in den Raum südlich der Westl. Morava verlegt."}})</ref>}} Izbijanje [[Crvena armija|Crvene armije]] na severoistočnu granicu Jugoslavije izazvalo je pometnju u četničkim redovima. Znatan deo četničkih trupa tokom septembra razbijen je od strane NOVJ u zapadnoj Srbiji. Sam [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]] sa manjom grupom boraca je nateran na povlačenje u Bosnu. Neki su pokušali da napadom na Nemce pred sam dolazak Crvene armije ponovo steknu saveznički status ([[Predrag Raković|Raković]], [[Dragutin Keserović|Keserović]], [[Dragoslav Račić|Račić]]), ali je i ovaj pokušaj bio kratkotrajan. Nakon neuspeha, glavnina se krajem oktobra koncentrisala u oblasti Ivanjice. Upravo u tom periodu vrh Armijske grupe E iz Grčke izbio je do [[Novi Pazar|Novog Pazara]]. Četnici su se priključili [[Proboj Armijske grupe E kroz Sandžak|prodoru Armijske grupe E kroz Sandžak]] u istočnu [[Bosna|Bosnu]]. {{Wikisource|Izveštaj Komande grupe armija "E" Komandantu Jugoistoka od 11.11.1944.}} {{izdvojeni citat|Draža Mihailović će nastaviti borbu protiv komunizma. Njegove jedinice se već bore sa Titovim trupama i imaju djelomično vezu sa njemačkim jedinicama (pukovnik v. Jungfeld, general Müller). Sada je stvar u tome, kako upotrebiti četničke jedinice kao prethodnice i osiguranje za komunikacije prilikom predstojećeg izmještanja njemačkih trupa iz Srbije. Pritom se neće moći izbjeći da četnici, prateći moguće pokrete njemačkih trupa ka zapadu, ne dospiju na tlo Hrvatske.<ref name="sr.wikisource.org">[http://sr.wikisource.org/wiki/Zabilje%C5%A1ka_sa_savjetovanja_visokih_njema%C4%8Dkih_politi%C4%8Dkih,_vojnih_i_policijskih_li%C4%8Dnosti_o_%C4%8Detni%C4%8Dkom_pitanju_u_Srbiji,_8._oktobra_1944. Zabilješka sa savjetovanja visokih njemačkih političkih, vojnih i policijskih ličnosti o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=51&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000045—000046.] ({{jez-njem|"D.M. wird weiterhin Kampf gegen den Kommunismus führen. Seine Verbände stehen nach wie vor gegen den Titobanden und haben zum Teil auch die notwendige Bindung an die deutsche Truppe (Oberst von Jungfeld, General Müller). Es wird nunmehr darauf ankommen, die Cetniks bei den zu erwartenden Absatzbewegungen der deutschen Truppe in Serbien als eine Art Vorhut einzusetzen, die die rückwärtigen Verbindungen durch Kampf gegen die dortständigen kommunistischen Banden öffnen. Dabei ist nicht zu vermeiden, dass die Cetniks im Zuge möglicher Rückverlegung der deutschen Kräfte in Serbien nach Westen auf kroatisches Gebiet übertreten."}})</ref>|Zabilješka sa savjetovanja njemačkog okupacionog vrha o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.}} Prvog dana oktobra 1944, u Komandi Jugoistoka je održano savjetovanje na kojem je upozoreno na promjenljivo raspoloženje četnika prema njemačkoj oružanoj sili u okupiranoj Jugoslaviji: {{izdvojeni citat|Srbija: [...] Četničko držanje i dalje različito. Srbijanski četnici se bore zajedno sa Wehrmachtom protiv komunista. Čak je i sam Draža Mihailović tražio njemačko osiguranje za planirano prebacivanje svog štaba iz sjeverozapadne Srbije u područje jugozapadno od Beograda. Ovaj plan se ipak nije ostvario. Suprotno tome, četnici u Istočnoj Bosni, Hercegovini i južnoj Crnoj Gori su neprijateljski nastrojeni. Kreću se ka obali, kako bi u slučaju savezničkog iskrcavanja s njima uspostavili kontakt i dobili savezničku zaštitu od crvenih. Iz sigurnog izvora se doznaje da D.M. izričito osudio njihovo protivnjemačko držanje.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=111&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000105—000106.] ({{jez-njem|"Cetnik–Haltung weiterhin uneinheitlich. Serbische Cetniks kämpfen zusammen mit deutscher Truppe gegen komm. Banden. DM. selbst bat sogar um deutsche Hilfe zur Sicherung beabsichtigter Verlegung seines Hauptstabes von NW–Serbien in Raum SW Belgrad. Diese Absicht jedoch nicht durchgeführt. Demgegenüber feindselige Haltung der Cetniks im O–Bosnien, Herzegovina und S–Montenegro und Bewegung dieser Kräfte zur Küste in den Raum Dubrovnik mit dem Ziel, bei erwarteter engl.Landung Verbindung mit Allierten aufzunehmen und Schutz gegen Rote zu suchen. Nach S.Qu. bekannt, dass DM. die deutschfeidliche Haltung dieser Cetniks aussdrücklich missbilligt."}})</ref>|Izvještaj sa savjetovanja kod načelnika štaba Jugoistoka od 2. oktobra 1944 (1. oktobar 1944.).}} Koliki je stepen kontrole nad četničkim snagama u Srbiji uspjela ostvariti njemačka Komanda Jugoistoka, vidljivo je i iz zapisnika sa sastanka na vrhu, održanog neposredno pred početak [[Beogradska operacija|Beogradske operacije]] (8. X 1944), kada su zabilježene i riječi Višeg SS i policijskog vođe [[Hermanna Behrendsa]]: {{izdvojeni citat|Na pitanje g-dina feldmaršala [tj. [[Maximilian von Weichs|von Weichs]]a — prim.] postoji li mogućnost komunističkog ustanka u Beogradu, Viši SS i policijski vođa Obergruppenführer Behrends je odgovorio odrečno, ističući da su stalnim pročešljavanjem u posljednje vrijeme uklonjeni svi oni komunisti koji bi na bilo koji način mogli učestvovati u takvoj akciji. Na pitanje gdje se nalaze komunisti zatvoreni u koncentracioni logor, Behrends je odgovorio da su svi pobijeni. Na kraju je skrenuo pažnju na to da je u četničke redove uspio ubaciti dovoljno jake grupe Službe sigurnosti [SD-Sicherheitsdienst], koje imaju ostati sa četnicima i ubuduće. Na to je glavnokomandujući primijetio da je samo to dovoljan razlog zašto bi se vodstvo nad četnicima trebalo povjeriti isključivo Višem SS i policijskom vođi.<ref name="sr.wikisource.org">[http://sr.wikisource.org/wiki/Zabilje%C5%A1ka_sa_savjetovanja_visokih_njema%C4%8Dkih_politi%C4%8Dkih,_vojnih_i_policijskih_li%C4%8Dnosti_o_%C4%8Detni%C4%8Dkom_pitanju_u_Srbiji,_8._oktobra_1944. Zabilješka sa savjetovanja visokih njemačkih političkih, vojnih i policijskih ličnosti o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=52&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000045—000046.] ({{jez-njem|"Die Frage des Herrn Feldmarschall an den Obergruppenführer Behrends, ob er mit einem kommunistischen Aufstand in Belgrad rechne, verneinte dieser unter Hinweis darauf, dass er in letzter Zeit durch dauernde Durchkämmungen alle irgendwie für einen Putsch infrage kommenden Kommunisten beseitigt habe. Die Frage nach dem Verbleib der im Konzentrationslager erfassten Kommunisten beantwortete er dahingehend, dass diese alle umgelegt seien. Abschliessend wies Obergruppenführer Behrends noch daraufhin, dass er bei den Cetniks ausreichend starke SD—Kommandos eingebaut habe, die bei den Cetniks verbleiben würden. Von seiten O.B.Südost wurde daraufhin festgestellt, dass allein schon durch diese Tatsache die weitere Führung der Cetnikverbände durch den Höh.SS und Pol.Führer gegeben sei."}})</ref>|Zabilješka sa savjetovanja njemačkog okupacionog vrha o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.}} Nakon poraza u [[Bitka na Jelovoj gori|bici na Jelovoj gori]], Vrhovna komanda JVuO na čelu sa Dražom Mihailovićem obrela se u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]]. Potpukovnik [[Zaharije Ostojić]], komandant Istaknutog dela štaba Vrhovne komande, šalje 30. septembra 1944. komandantu Zlatiborskog korpusa kapetanu Dušanu Radoviću (pseudonim »Kondor«) upozoravajuću depešu: {{izdvojeni citat| ''Za Kondora — ultra urgent'' Imam obaveštenje da ste Vi, [Miloš] Marković i [Filip] Ajdačić upućeni u [[Višegrad|višegradski]] srez sa specijalnim zadatkom i da ćete isti izvršiti u punoj vezi sa [[Gestapo]]m i Švabama. Vaši ljudi pričaju da su kaznena ekspedicija. Još u toku današnjeg dana očekujem Vaše objašnjenje, jer ću u protivnom preduzeti potrebno, a narod i istorija reći će ko je izdajnik?<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_133.htm Izvod iz Knjige poslatih depeša Istaknutog dela štaba Vrhovne komande od 7. avgusta 1944. do 7. januara 1945. godine]</ref>}} Jedinice [[Crvena armija|Crvene armije]] i [[NOVJ]] u prvoj polovini oktobra [[1944]]. zaposele su komunikaciju dolinom [[Morava (reka)|Morave]] između [[Vranje|Vranja]] i [[Velika Plana|Velike Plane]], što je otežalo [[Proboj Armijske grupe "E" iz Grčke 1944|proboj Armijske grupe "E" iz Grčke]]. Ova formacija time je bila usmerena na komunikaciju [[Skoplje]] - [[Kosovska Mitrovica]] - [[Raška]], odnosno dolinom [[Ibar (reka)|Ibra]], i zatim na otvaranje puteva prema [[Sarajevo|Sarajevu]] pod borbom. Tokom ovog četvoromesečnog proboja saradnja između Armijske grupe "E" i četnika iz [[Srbija|Srbije]] i [[Crna Gora|Crne Gore]] imala je više vidova. U izvještaju [[91. armijskog korpusa]] Wehrmachta od 25. oktobra 1944. godine, što ga je potpisao general [[Werner von Erdmannsdorf]],<ref>NARA, T314, Roll 1360, frame no. 000889.</ref> odato je svojevrsno priznanje generalu Mihailoviću i njegovim četnicima kao najvrjednijim antikomunističkim (sa)borcima na čitavom okupiranom području [[Jugoistočna Evropa|jugoistočne Evrope]]: {{izdvojeni citat|Među antikomunističke grupe u Srbiji spadaju i sljedbenici srpskog pukovnika Draže Mihailovića [Mihailović je unaprijeđen u čin generala još decembra 1941. — prim.] i neke nezavisne četničke jedinice (četnik — borac za slobodu). Pukovnik Draža Mihailović igra u Srbiji ulogu sličnu onoj koju igra general [[EDES]]-a [[Napoleon Zervas|Zervas]] u Grčkoj. On jeste anglofil, ali i apsolutno antikomunistički nastrojen. Na osnovu njegova antikomunističkog stava, saradnja [četnika i Nijemaca] u borbi protiv Titovih komunističkih bandi bila je uglavnom zadovoljavajuća. Srbin je dobar vojnik i u tom pogledu nalazi se na prvom mjestu na Balkanu. Disciplinovan je, žilav i uporan, te stoga stoji iznad prosječnog Grka. Srpske bande se bore žešće od Grka i imaju se više cijeniti od grčkih bandita. Njihovo naoružanje je dobro.|Uputstvo za srpsko-albansku teritoriju, izdato od strane obavještajnog odjeljenja 91. armijskog korpusa, 25. oktobar 1944. godine}} Prilikom proboja od [[Sjenica|Sjenice]] prema [[Prijepolje|Prijepolju]] [[24. oktobra|24]]-[[31. oktobra]] [[1944]]. Nemci su nastupali zajedno sa borcima [[Srpski udarni korpus|Srpskog udarnog korpusa]] protiv snaga [[37. sandžačka divizija|37. sandžačke divizije]]. Od Prijepolja se glavnina [[Armijska grupe "E"|Armijske grupe "E"]] kroz Sandžak usmerila na pravac Prijepolje - Višegrad - Rogatica - Sarajevo. Jednim motorizovanim bataljonom Nemci su 1. novembra otvorili su put Prijepolje - Pljevlja, i usmerili celokupne četničke snage iz [[Srbija|Srbije]] na pravac [[Sjenica]] - [[Prijepolje]] - [[Pljevlja]] - [[Goražde]]. Time su iskoristili snage [[JVUO]] iz Srbije kao svoju levu pobočnicu. Nakon toga, svojim napadom na NOVJ u pravcu Tuzle ([[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944]]) sadejstvovale su snagama [[Armijska grupa E|Armijske grupe E]] u njihovom proboju na sever. U dnevnom izvještaju za 13. novembar 1944. o situaciji na teritoriji okupirane Jugoslavije iz štaba Armijske grupe »F«, u paragrafu naslovljenom “Njemačke i savezničke trupe“, navodi se, očigledno na osnovu presretnute komunikacije snaga NOVJ, da se general Dragoljub Mihailović nalazi u rejonu [[Sjenica|Sjenice]] sa „aktivnim jugoslovenskim generalom” (moguće da je riječ o [[Miroslav Trifunović|Miroslavu Trifunoviću]]).<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=719&rec=311&roll=189 NARA, T311, Roll 189, frame no. 001217.] <br /> ({{jez-njem|"I. Deutsche und verbündete Truppen. </br> Draza Mihajlovic befindet sich mit einem aktiven jugosl. General im Sjenica. (VII.mont.Brig. an 3.Div. 4.11.)"}})</ref> Dok komandant [[Armijska grupa E|Armijske grupe E]] general [[Aleksander Ler|Ler]] u svom pregledu brojnog stanja od [[16. novembra]] [[1944]]. ubraja 10.000 četnika Pavla Đurišića u vlastite (njemačke) trupe,<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_174.htm Pregled brojnog stanja jedinica potčinjenih Grupi armija »E« na dan 16. 11. 1944. godine, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII - dokumenti nemačkog rajha, knjiga 4], Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 174.</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=382&rec=311&roll=184 NARA, T311, Roll 184, frames no. 000376—000377.]</ref> dotle se za četnike iz Srbije u izveštaju poslatom Vrhovnoj komandi u [[Berlin]]u kaže da se "drže u senci Vermahta". Nevoljno savezništvo veoma dobro ilustruje i sljedeći izveštaj: {{izdvojeni citat|Grupa Marković (2500—3000), u sporazumu sa nem. vojskom, osigurava odsek Mitrovica — Raška (mesta uklj.) — Novi Pazar. Izviđanje protiv Bugara, Tita i Sovjeta. Do sada nije bilo ozbiljnih incidenata. Potrebna je opreznost. [[Miroslav Trifunović|Trifunović]] sa oko 18.000 četnika [[Dragoslav Račić|Račića]] i [[Dragutin Keserović|Keserovića]], uporedno sa nem. pokretima u rejonu Prijepolje. Pravac marša Foča. U početku učešće u borbenim dejstvima na nemačkoj strani (zaštita bokova). U poslednje vreme samo saputnici. Utisak: dokle god postoje zajednički interesi — uopšte mir. Ako vide mogućnost uspeha, bezuslovno treba očekivati prepade na nemački [[Vermaht]], naročito na odvojene grupe. <br /> Moli se da se dostavi rezultat pregovora DM — [[Hermann Neubacher|zastupnik Ministarstva spoljnih poslova]].<ref>[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%98%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B5_%D0%B3%D1%80%D1%83%D0%BF%D0%B5_%D0%B0%D1%80%D0%BC%D0%B8%D1%98%D0%B0_%22%D0%95%22_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D1%82%D1%83_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BA%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_11.11.1944. Izveštaj Komande grupe armija "E" Komandantu Jugoistoka od 11.11.1944.], Vojnoistorijski institut, NAV--T-311, r. 184</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=507&rec=311&roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000501.] <br/> ({{jez-njem|"1.) Gruppe Markovic (2500–3000) sichert im Einvernehmen mit dt. Truppe Abschnitt Mitrovica – Raska (Orte ausschl.) – Novi Pazar. Aufklärung gegen Bulgaren, Tito und Sowjets. Bis jetzt keine ernsteren Zwischenfälle. Vorsicht geboten. <br /> 2.) Trifunovic mit ca. 18000 Cetniks des Racic und Keserovic gleichlaufend mit dt. Bewegungen im Raum Prijepolje Marschrichtung Foca. Anfangs Teilnahme an Kampfhandlungen auf deutscher Seite (Flankenschutz). Neuerdings nur Mitläufer. Eindruck: Solange gleichlaufende Interessen im allgemeinen Ruhe. Wenn erfolgversprechend, Überfälle gegen deutsche Wehrmacht, besonders Splittergruppen, unbedingt zu erwarten. <br /> 3.) Um Übermittlung des Verhandlungsergebnisses DM – Vertreter AA wird gebeten."}})</ref>}} Načelnik štaba Armijske grupe »E« general-major [[Erich Schmidt-Richberg]] piše 5. decembra 1944. godine o pokušajima da se s četnicima Draže Mihailovića nađe, u vrijeme zajedničkog povlačenja, obostrano korisno rješenje u smislu nastavka saradnje u borbi protiv snagâ [[NOV i POJ]]: {{izdvojeni citat| ''Borbenoj grupi pukovnika Bemera </br> Glavni štab [[V SS brdskog korpusa]]'': 1) Pošto nemačka Vrhovna komanda sa opunomoćenicima DM već pregovara (preko izaslanika pukovnika [[Gojko Borota|Borote]]), molimo da se generalu Trifunoviću predoči da sačeka uputstva od svog pretpostavljenog starešine. 2) Utvrđivanje neke neutralne zone ist. od [[Sokolac|Sokolca]] ne može se dovesti u sklad sa nemačkim planovima. 3) Ostali predlozi DM već su dostavljeni. 4) U držanju nemačkog Vermahta, koje je ranije utvrđeno, prema četnicima ništa se nije promenilo. Nemački Vermaht ima nameru da zadovolji potrebe četnika u što većoj meri uzimajući u obzir i pružanje materijalne pomoći.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_219.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »E« ZA PERIOD OD 1. OKTOBRA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=868&rec=311&roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000862.] <br/> ({{jez-njem|"An Kampfgruppe Oberst Böhmer nachrichtl.: </br> Gen.Kdo.V.SS-Geb. Korps (durch Schreiben, 2. Ausf.) </br> 1.) Da deutsches Okdo. nur mit einer DM Vertretung verhandeln kann, und dies bereits geschiet (von entsandter Oberst Borota), wird gebeten, dass General Trifunovic nahezulegen, Weisungen seiner vorgesetzten Stelle abzuwarten. </br> 2.) Festlegung eines neutralen Raumes ostw. Sokolac läst sich mit deutschen Planungen nicht in Einklang bringen. Entsprechende andere Vorschläge wurden bereits DM übermittelt. </br> 3.) An dem ursprünglich festgelegten Verhalten der deutschen Wehrmacht gegenüber den Cetniks hat sich nichts geändert. </br> 4.) Die deutsche Wehrmacht wird versuchen, den Bedürfnissen der Cetniks weitgehend gerecht zu werden und beabsichtigt hierzu auch materielle Hilfeleistung."}})</ref>}} U posljednjim mjesecima okupacije Jugoslavije, dužnosnici njemačkog Wehrmachta mogli su dati konačni i zaokruženi sud o karakteru kolaboracije JVuO sa okupacionim snagama. Tako uputstvo iz štaba 91. armijskog korpusa od 26. decembra 1944. godine sadrži veoma iznijansirano tumačenje kvaliteta dosadašnje njemačko-četničke saradnje, prvenstveno uslovljene spoznajom da [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] predstavlja zajedničkog neprijatelja. Pored toga, oficiri iz štaba 91. koprusa analiziraju kako se može proći s najmanje političke štete usljed stalno prisutnog antagonizma između vlasti NDH i četnikâ, preporučajući oprez u odnosima s potonjima zbog njihovih neprekinutih veza sa [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|Saveznicima]]: {{izdvojeni citat|Srpski četnici: </br> Upotreba četničkih jedinica dala je u raznim oblastima dobre rezultate. Poznavanje zemljišta od strane četnikâ i njihove izviđačke aktivnosti protiv Titovih snaga od koristi su njemačkom Wehrmachtu. Međutim, oslanjanje četnika na njemački Wehrmacht proizilazi isključivo iz činjenice da su inferiorni u odnosu na Titove snage — [[Angloamerika|angloamerička]] oružana intervencija bi ih navela da odmah promijene kurs. Njihovi pokušaji da se svrstaju uz angloameričkog neprijatelja se nastavljaju. Stoga se savjetuje veliki oprez kada se postupa sa četnicima. Za vlastiti stav prema četnicima presudno je sljedeće: </br> 1) Upotreba četničkih jedinica mora se sprovesti na način tako da, u slučaju nagle promjene kursa, šteta ostane u granicama podnošljivog; </br> 2) Nijemci moraju iskoristiti neprijateljstvo između četnika i boljševičkih bandi; </br> 3) Saradnja s četnicima od slučaja do slučaja u zamjenu za opskrbu borbenom municijom, zdravstvenu njegu i snabdijevanje namirnicama, ukoliko su dostupne; </br> 4) Cjelokupno hrvatsko stanovništvo mrzi četnike; kompromis između njih i hrvatskih vlasti (posebno ustaša) teško da je moguć. Stoga, moramo spriječiti njihov upad na hrvatski teritorij, posebno između [[Drina|Drine]] i [[Bosna (rijeka)|Bosne]]. Prelazak [natrag] preko Drine u Srbiju, naročito od strane četnika iz Stare Srbije [misli se na teritoriju Nedićeve Srbije — prim.], treba podržati, jer se time izbjegava konflikt s NDH. Na hrvatskom tlu, taktički nužan kontakt s četnicima tokom operacija protiv Titovih snaga treba održati što je moguće više neprimjetnijim, s obzirom na odnos s ustašama; </br> 5) Postojeća mržnja između srpskih četnika i [[Bošnjaci|Muslimana]] zahtijeva poseban oprez tokom pregovora s obje strane i njihovog upošljavanja, jer će se i jedna i druga strana ili povući ili odmah zauzeti neprijateljski stav ako se za takve pregovore sazna; </br> Da li se četnici mogu iskoristiti u njemačku svrhu u borbi protiv Titovih bandi, '''čime bi se uštedjela njemačka krv''', zavisiće od razumnog i vještog pregovaranja s njima.<ref>[https://znaci.org/ok/T317.php?sta1=etni&sta2=D.M&idem=1404 NARA, T314, Roll 1630, frame no. 000770.] <br /> ({{jez-njem|"Die serbischen Cetniks. </br> Der Einsatz von Cetnik–Verbänden hat in verschiedenen Gebieten guten Ergebnissen geführt. Von Nutzen für die Deutsche Wehrmacht ist die Landeskenntnis der Cetniks und ihre Aufklärungstätigkeit den Titobanden gegenüber. </br> Anlehnung der Cetniks an die Deutsche Wehrmacht beruht jedoch nur auf die Tatsache, daß sie den Titokräften unterlegen sind: ein bewaffnetes angloameriknisches Eingreifen wird ihr sofortiges Umschwenken veranlassen, Ihre Versuche, sich dem angloamerikanischen Gegner zu nähern, laufen weiter. Große Vorsicht den Cetniks gegenüber ist daher angebracht. </br> Für die eigene Haltung den Cetniks gegenüber ist maßgebend: </br> 1.) Der Einsatz der Cetnik–Verbände ist so durchzuführen, daß bei plötzlichem Umschwenken der Schaden in erträglichen Grenzen bleibt. </br> 2.) Die Feindschaft zwischen den Cetniks und bolschewistischen Banden muß deutscherseits ausgenützt werden. </br> 3.) Zusammenarbeit mit Cetniks von Fall zu Fall gegen Bereitstellung von Gefechtsmunition, sanitäre Betreuung und Verpflegung, soweit diese vorhanden. </br> 4.) Die Cetniks sind bei der gesamten kroatischen Bevölkerung verhasst, ein Ausgleich zwischen ihnen und den kroatischen Dienststellen (bes. Ustascha) ist kaum möglich, daher muss ein Eindringen in den innerkroatischen Raum insbesondere zwischen Drina und Bosna unsererseits verhindert werden. Ein Übertritt insbesondere der altserbischen Cetniks über die Drina nach Serbien ist zu unterstützen, da so Konflikt mit Kroatien vermieden wird. Auf kroatischem Boden ist taktisch notwendige Fühlung mit Cetniks bei Einsatz gegen Titobanden im Hinblick auf Verhältnis zur Ustascha möglichst wenig in Erscheinung treten zu lassen. </br> 5.) Der bestehende Haß zwischen serbischen Cetniks und Muselmanen verpflichtet bei Verhandlungen und Einsatz beider Teile zu besonderer Vorsicht, da bei Bekanntwerden solcher Verhandlungen beide Parteien entweder abspringen oder sofort eine feindselige Haltung einnehmen werden. </br> Von einer verständnisvoll und geschickt geführten Verhandlung mit den Cetniks wird es abhängen, ob diese durch Einsatz gegen Titobanden für deutsche Zwecke nutzbar gemacht werden können, somit also deutsches Blut gespart werden kann."}})</ref>|Uputstvo načelnika štaba 91. armijskog korpusa o „srpskim četnicima“ iz decembra 1944.}} === Proboj četnika i Nijemaca iz Crne Gore (1944) === {{Poseban članak|Proboj četnika i Nijemaca iz Crne Gore|Pavle Đurišić|Crnogorski dobrovoljački korpus}} [[File:Spisak vlastitih trupa njemačke Armijske grupe E 1944, decembra 1944.jpg|thumb|Spisak trupa njemačke Armijske grupe »E« iz decembra 1944.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=382&rec=311&roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000376.]</ref> Na spisku se nalazi i “10.000 Crnogoraca“ ({{jez-njem|"10.000 Montenegriner"}}). Riječ je o četnicima [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]] (tj. CDK), koji su se povlačili zajedno sa okupacionim snagama.]] Dok su srbijanski četnici sadjejstvovali snagama Armijske grupe »E« u njihovom proboju na sjever, četnici iz Crne Gore uzeli su učešća u [[Proboj XXI brdskog korpusa iz okruženja|proboju XXI brdskog korpusa iz okruženja]]. Jedinice crnogorskih četnika, koje su od Njemaca takođe preformirane u dobrovoljačke pukove ("[[Crnogorski dobrovoljački korpus]]"), borile su se u sastavu njemačkog [[21. brdski armijski korpus (Nemačka)|21. brdskog korpusa]] između [[Danilovgrad]]a i [[Cetinje|Cetinja]] rame uz rame sa njemačkim vojnicima. Ove snage učestvovale su zajedno sa njemačkim snagama u operacijama protiv NOVJ ([[Operacija Frilingservahen aprila 1944|Frilingservahen]], [[Operacija Ribecal avgusta 1944|Ribecal]]). Komandant [[Armijska grupa E|Armijske grupe "E"]] je u svom izvještaju od ove četnike ubrojao u brojno stanje svojih jedinica: {{izdvojeni citat|C. D. K. od 3 puka, pod komandom potpukovnika [[Pavle Đurišić|Đurišića]], formiran neposredno od strane K-de 2. OkA ([[Druga oklopna armija (Nemačka)|Druga oklopna armija]]), bio je do sada u službenom pogledu potčinjen K-di 2. OkA a u snabdevačkom i taktičkom pogledu 181. peš. div., koja je trebalo da se obimno uključi u obuku. [...] C.D.K. se do sada dokazao u borbi protiv komunista, ali je upitna njegova pouzdanost prema njemačkom Wehrmachtu zbog Đurišićeva kontradiktornog stava.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=825&rec=314&roll=664 NARA, T314, Roll 664, frame 000817.] <br /> ({{jez-njem|"M.F.K. zu 3 Rgt. unter Führung Oberstleutnant Djurisic, wurde von Pz.AOK 2 unmittelbar aufgestellt, unterstand bisher truppendienstlich Pz.AOK, versorgungsmässig und taktisch 181.Inf.Div., die sich ausbildungsmässig weitgehend einzuschalten hatte. </br> M.F.K. im Kampf gegen Kommunisten bisher bewährt, jedoch in seiner Zuverlässigskeit gegenüber der deutschen Wehrmacht durch widerspruchsvolle Haltung Djurisic fragwürdig."}})</ref>|Izvještaj Komande 21. brdskog korpusa Komandi Grupe armija "E" od 23. septembra 1944. godine}} O odluci komandanta Crne Gore, Boke i Sandžaka JVuO potpukovnika Pavla Đurišića da slijedi kolonu njemačkih armijâ pri povlačenju s Balkana, te o značajnoj pomoći pruženoj okupatoru od strane crnogorskih četnika tom prilikom, piše u svojim ratnim memoarima i [[Hermann Neubacher]]: {{izdvojeni citat|On je bio opasan nemački saveznik. Meni je uvek bilo savršeno jasno da bismo mi za Pavla Đurišića, u slučaju invazije zapadnih sila na Balkan, ponovo postali njegov najveći neprijatelj. Kada je započelo povlačenje nemačkih trupa iz Crne Gore, Pavle Đurišić je krenuo sa njima. Tokom napornih marševa po planinskom terenu, tokom operacije povlačenja prolazili smo i kroz područja koja su kontrolisali partizani. Njegove trupe vodile su borbu sa partizanima i time nemačkim trupama olakšale evakuaciju sa tog prostora. Kasnije je Pavle Đurišić sklopio ugovor sa ustaškim trupama Ante Pavelića, da bi mogao da prođe sa svojim jedinicama kroz Hrvatsku i Istru. Tamo su se već nalazile i druge četničke jedinice, kao i Ljotićevi dobrovoljci.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN], str. 176—177.</ref>|[[Hermann Neubacher]]}} === Prelazak sa Nemcima u Bosnu (1944-1945) === {{main|Proboj Armijske grupe E kroz istočnu Bosnu|Četnička ofanziva u istočnoj Bosni 1944.|Bosanska golgota}} [[File: Četnički oficir Dinarske divizije, SS-Sturmbannführer Ernst Lerch i neidentificirani SS-Hautsturmführer tokom ofanzive protiv IX. korpusa.jpg|thumb|Oficir [[Dinarska četnička divizija|Dinarske divizije JVuO]], SS-Sturmbannführer [[Ernst Lerch]] i neidentificirani SS-Hauptsturmführer tokom ofanzive protiv [[9. korpus NOVJ|9. korpusa NOVJ]] u Sloveniji, mart 1945. godine<ref>[http://bandenkampf.blogspot.com/2016/05/bk0164.html Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: </br> 0164 | Photo | Höherer SS- und Polizeiführer Adriatisches Küstenland]</ref>]] [[Armijska grupa "E"]] imala je u planu otvaranje komunikacija kroz istočnu Bosnu, pa je krajem novembra jedna njena divizija ([[11. poljska vazduhoplovna divizija (Nemačka)|11. poljska vazduhoplovna divizija]]) započela napad pravcem od [[Rogatica|Rogatice]] prema [[Zvornik]]u, protiv snaga [[Treći udarni korpus NOVJ|Trećeg udarnog korpusa]] [[NOVJ]]. Međutim, kako su tokom ofanzive [[NOVJ]] i Crvene armije od 3. decembra nemačke pozicije na [[Sremski front|Sremskom frontu]] ozbiljno ugrožene, ova divizija hitno je izvučena i transportovana prugom [[Sarajevo]] - [[Slavonski Brod]] na [[Sremski front]]. Na njeno mesto usmerena je glavnina četnika iz [[Srbija|Srbije]]. U izvještaju Operativnog odjeljenja u [[Sarajevo|Sarajevu]] Armijske grupe »E« od 10. decembra 1944, koji potpisuje potpukovnik Warnstorff, istaknuto je: {{izdvojeni citat| Telegram 34. i 91. arm. korpusu, 5. SS-brd. arm. korpusu i Korpusnoj grupi »Kibler«: 1) Četnici na maršu u širi rejon Valjeva privremeno će preći preko područja Rogatica — Ljubovija — Zvornik — Kladanj. 2) DM garantuje najlojalnije držanje prema nemačkim jedinicama i nudi saradnju. Znak raspoznavanja za saradnju između nemačkih jedinica i četnika je: Mitrovica. 3) Četnike u što većoj meri koristiti za službu izviđanja. Materijalna pomoć može im se obezbediti u ograničenim razmerama ukoliko se stave na raspolaganje za borbu protiv bandi. 4) K-da Grupe armija obavestila je hrvatske vlasti o navedenom kretanju.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_219.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »E« ZA PERIOD OD 1. OKTOBRA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=998&rec=311&roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000992.] ({{jez-njem| <br /> "1.) Cetniks überschreiten auf dem Marsch in den Großraum Valjevo vorübergehend das Gebiet Rogatica – Ljubovija – Zvornik – Kladanj. <br /> 2.) DM hat loyalste Haltung gegenüber deutscher Truppe zugesichert und bietet Zusammenarbeit an. Kennwort zwischen deutscher Truppe und Cetniks für Zusammenarbeit ist "Mitrovica". <br /> 3.) Die Cetniks sind weitgehend für Erkundungsaufträge zu verwenden. Materielle Hilfe darf ihnen in beschränktem Ausmaß gewährt werden, soweit sie sich zum Kampf gegen die Banden zur Verfügung stellen. <br /> 4.) Die kroatischen Behörden sind über obige Bewegung durch Okdo. unterrichtet worden."}})</ref>}} U izvještaju njemačkog opunomoćenog generala u [[NDH]] od 24. decembra 1944. godine,<ref>[https://znaci.org/00001/40_82.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje POSLJEDNJI DANI NA VUČJAKU]</ref> navodi se da je general Draža Mihailović izrazio spremnost za suradnju i sa formacijama NDH u borbi protiv NOVJ: {{izdvojeni citat|Prema izvješću pouzdanog agenta, Draža Mihajlović je izrazio namjeru da se bori skupa sa ustašama i domobranima, jer je njihov zajednički glavni cilj uništenje komunizma.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=443&rec=311&roll=196 NARA, T311, Roll 196, frame no. 000427.] <br /> ({{jez-njem|"Nach zuverlässiger V–Mann–Meldung soll Draza Mihajlovic geäussert haben, er wolle mit den Ustascha und Domobranen zusammen kämpfen, da das gemeinsame Hauptziel die Vernichtung des Kommunismus sei."}})</ref>|Izvještaj njemačkog opunomoćenog generala u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj od 24. XII 1944.}} Četnici su, pod ličnom komandom [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]], nakon koncentrisanja unutar nemačko-ustaških linija, izvršili [[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944|napad na snage NOVJ]]. 8. decembra [[1944]]. ujutro sa nemačko-ustaških položaja u okolini [[Rogatica|Rogatice]] krenuli u silovit napad prema [[Zvornik]]u. Ovaj napad bio je usklađen sa napadom nemačkog 34. armijskog korpusa sa druge strane, pravcem [[Užice]] - [[Ljubovija]] - [[Zvornik]]. Ovom prilikom četnicima su Nemci obezbedili snabdevanje municijom, kao i zbrinjavanje ranjenika u nemačkim bolnicama u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Pošto je prodor četnika prema [[Zvornik]]u odbijen, njihova glavnina usmerila se prema oslobođenoj [[Tuzla|Tuzli]]. U [[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944|neizvesnim borbama od 24. do 28. decembra]] [[Treći udarni korpus NOVJ]] krajnjim naporom odbio je ovaj napad. Nakon ovog poraza, glavnina [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] snaga razmestila se u [[Modriča|Modriči]] i okolini, gde su nakon kraćeg sukoba uspostavili sporazum sa snagama NDH. Tako su se našli na za Nemce vitalnoj komunikaciji Sarajevo - Brod, vodeći zajedno sa Nemcima teške dvomesečne borbe protiv [[Druga armija JA|Druge jugoslovenske armije]], koja je nastojala da je prekine. Preko pukovnika Borote, komandanta Romanijskog korpusa JVuO, uspostavljena je saradnja sa nemačkim štabom u [[Sarajevo|Sarajevu]], od kojeg je obezbeđeno snabdevanje municijom i bolničko zbrinjavanje ranjenika.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_130.htm Opšti uslovi sporazuma o saradnji između četnika i nemačkih jedinica pripremljeni za pregovore decembra 1944. godine], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 130</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_219.htm Ratni dnevnik Armijske grupe E 1.10.1944-31.12.1944], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - prilog broj 2, (10. decembar 1944)</ref> [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićeva]] grupacija takođe je uspostavila vezu sa Štefanom Hedrihom ({{jez-nem|Stefan Hedrich}}), SS-oberfirerom i inspektorom u glavnom štabu SS, komandantom SS-oblasti Severozapadna Bosna.<ref>[https://www.znaci.org/00001/181.htm Roland Kaltenegger: TOTENKOPF & EDELWEIß], četvrti deo: Das Kriegsjahr 1944 (Ares verlag, Graz), strana 268.</ref> [[3. april]]a 1945. godine, kada su nemačke trupe napuštale Bijeljinu i okolinu, Mihailović je pokušao da ih pridobije da ostanu pod njegovom komandom kao jugoslovenski državljani.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_192.htm Izvod iz Knjige poslatih depeša štaba Vrhovne komande od 12. decembra 1944. do 7. aprila 1945. godine]</ref> [[Schutzstaffel|SS]]-Sturmbannführer (major) [[Ernst Lerch]], u izvještaju od 8. marta 1945. godine, piše da je [[Aleksandar Nikolić (četnik)|Aleksandar Nikolić]], zapovjednik Sremsko-slavonske komande JVuO, zajedno sa svojim trupama (za koje navodi da broje oko 80 ljudi, ali i da bi po pristizanju ostatka jedinice ta cifra mogla dostići i 400) došao u [[Istra|Istru]], tj. u [[Operativna zona Jadransko primorje|Operativnu zonu Jadransko primorje]], gdje se stavlja na raspolaganje njemačkim vlastima. Ernst Lerch moli nadređene da naznače rejon u kojem bi »grupa pukovnika Nikolića« mogla da bude »upotrebljena«: {{izdvojeni citat|1.) U prostor [[Jurdani]], prov. [[Rijeka (grad)|Rijeka]], stigli su delovi četničke grupe pukovnika Nikoliča u jačini oko 80 ljudi. 2.) Prema telegr. Glavnog ureda SS od 7. 2. 45, delovodn. pov. br. 375/45, grupa Nikolić potčinjena je komandantu SS i policije u [Operativnoj zoni] Jadr. primorje. [...] 6.) Pukovnik Nikolić je samostalni četnički komandant i njegov načelnik Štaba major Miladinović je izjavio da ova grupa ne želi nikakvu zavisnost od ministra [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]]a, odn. od drugih četničkih grupa. <br /> Oni obećavaju da će se stoprocentno zajedno s Nemcima boriti kako protiv komunista tako i protiv regularnih engleskih trupa koje oni navodno preziru iz dubine duše. <br /> Ovaj osnovni stav oni će zadržati u svakoj situaciji pa ma šta se desilo.<ref>[https://znaci.org/zb/4_6_19.htm Zbornik NOR-a – tom VI – Borbe u Sloveniji – knjiga 19. – 1. III – 15. V 1945. godine, Vojnoistorijski institut], Beograd, 1975, dokument br. 161, str. 822–823.</ref>|Obaveštenje komandanta SS i policije u Operativnoj zoni Jadransko primorje od 8. marta 1945. o pristizanju četnika pukovnika Nikolića u Istru}} [[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova za [[Jugoistočna Evropa|jugoistočnu Evropu]], u svojim poslijeratnim memoarima ističe da je sa četničkim komandantom održavao vezu sve do aprila 1945, tj. do [[Povlačenje kolaboracionista sa Nijemcima (1944–1945)|zajedničkog povlačenja Nijemaca i četnika]] pred jedinicama NOVJ i [[Crvena armija|Crvene armije]]. Neubacher navodi da je postojala i zamisao o susretu između njega i generala Mihailovića, ali [[Joachim von Ribbentrop]] nije dao dopuštenje za taj sastanak: {{izdvojeni citat|Tokom sukoba četnika sa Englezima, stiglo je do mene pitanje da li bih bio spreman da razgovaram sa Dražom Mihailovićem. Ovu sam molbu prosledio ministru spoljnih poslova Ribentropu, tražeći od njega da mi dozvoli da do takvog susreta dođe. U principu, nije mi bilo zabranjeno da uspostavim kontakt. Ali, za vođenje razgovora morao sam da dobijem specijalnu dozvolu. Bilo mi je, međutim, zabranjeno da stupim na teren koji kontroliše Draža Mihailović. Moja spremnost i želja da se sretnem sa njim bili su veliki, te sam uskoro morao da sam sebi priznam da je moj glavni motiv bio – radoznalost. Da se sretnem sa četničkim vođom, a da se prethodno ne izvrše potrebne pripreme, razgovor bi bio besmislen, i jedino bi doneo neugodnost i neprilike za Dražu Mihailovića, jer bi dobio etiketu „kolaboratera“. Trebalo je susret dobro organizovati, kako bi bilo sigurno da će doneti senzacionalan rezultat. Verovatno je i sam Draža Mihailović tako razmišljao, pa zato, najzad, nije nikada ni došlo do našeg susreta. Ali, ostali smo u vezi preko naših posrednika. I jedna i druga strana bila je u tim kontaktima veoma oprezna. Jedan moj poverljiv čovek čak je tri puta bio u Dražinom glavnom štabu. Da ne bih bio suviše opširan, zadovoljiću se samo tvrdnjom da Draža Mihailović svoju politiku sve do kraja rata nije menjao. Tek početkom 1945, u vreme naših poslednjih borbi u Hrvatskoj, kada je povlačenje naših trupa sa tog prostora bilo samo pitanje dana, Draža Mihailović mi se obratio direktnom molbom – i to preko svojih poverljivih ljudi u Beču – da mu pružim pomoć u vezi sa naoružanjem njegovih jedinica. Tokom nekoliko dana ja sam čak imao direktnu radio-vezu sa njegovim glavnim štabom u Bosni. Moj poverljiv čovek bio je poslednji put kod Draže u aprilu 1945.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 161–162.</ref>}} General Mihailović je odbijao da osobno uđe u bilo kakav aranžman s okupatorom, i od ove je politike odstupio samo u četiri ili pet navrata tokom rata. Riječ je o [[Sastanak u Divcima|sastanku u Divcima]] sredinom novembra 1941. godine, zatim o dva sastanka s predstavnikom Hermanna Neubachera, [[Rudolfom Stärkerom]], u jesen 1944 (prvi u zapadnoj Srbiji na kojem je Mihailovića pratio pukovnik [[Robert H. McDowell]], šef američke vojne misije pri njegovu štabu, a drugi u sjeveroistočnoj Bosni), kao i o posljednjem sastanku sa Stärkerom na planini [[Vučjak]], početkom aprila 1945. Neubacher pokušava u svojoj knjizi ekskulpirati Mihailovića od odgovornosti za kolaboraciju.<ref>[https://znaci.org/00001/40_62.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNIČKO-NJEMAČKI SPORAZUMI O KOLABORACIJI U SRBIJI]</ref> == Nemci o generalu Mihailoviću i JVuO == [[Datoteka:Draža pred sudom.jpg|mini|desno|Optuženi [[Dragoljub Mihailović]] na [[Beogradski proces|suđenju u Beogradu]] [[1946]].]] {{izdvojeni citat|'''Njemačka je za D.M.-a neprijatelj br. 2 – neprijatelj br. 1 su komunisti'''.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=695&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000686.] <br /> ({{jez-njem|"Deutschland ist für D.M. nur noch der Feind No. 2. Feind No. 1 sind die Kommunisten."}})</ref>|Zabilješka sa sastanka Armijske grupe »F« sa izaslanikom Neubacherom održanog 30. jula 1944.}} Prilikom ispitivanja od strane istražitelja 7. američke armije avgusta 1945. godine, pisanu izjavu o svojim aktivnostima u ratnom periodu sastavio je i [[feldmaršal]] [[Maximilian von Weichs]], koji je avgusta 1943. naslijedio generala Löhra na mjestu glavnokomandujućeg Jugoistoka. U odjeljku naslovljenom »Grupe koje pomažu Njemačkoj«, von Weichs o četnicima Draže Mihailovića piše sljedeće: {{izdvojeni citat|Mihailovićeve trupe su se nekada borile protiv naših okupacionih trupa iz lojalnosti prema svome kralju. U isto vreme su se borile protiv Tita, zbog svojih antikomunističkih ubeđenja. Ovaj rat na dva fronta nije mogao dugo potrajati, posebno kada je britanska podrška počela favorizovati Tita. Sledstveno, Mihailović je pokazao pronemačka stremljenja. Bilo je angažmana tokom kojih su se srpski četnici borili protiv Tita zajedno sa nemačkim trupama. Sa druge strane, dešavalo se da neprijateljski raspoložene četničke grupe napadnu nemačke vozove za snabdevanje da bi popunili sopstvene zalihe. Mihailović je voleo da ostane u pozadini, i prepusti takve poslove svojim podređenima. On se nadao da će dočekati svoje vreme ovom igrom moći, dok mu anglo-američko iskrcavanje ne obezbedi dovoljnu podršku protiv Tita. Nemačka je prigrlila njegovu podršku, koliko god privremenu. Četničke izviđačke aktivnosti naši komandanti su visoko cenili.<ref>http://znaci.org/00002/318_4.htm ({{jez-eng|"MIHAILOVIC's troops once fought against our occupation troops out of loyalty to their King. At the same time they fought against TITO, because of anti—Communist convictions. This two front war could not last long, particularly when British support favored TITO. Consequently MIHAILOVIC showed pro-German leanings. There were engagements during which Serbian Chetniks fought TITO alongside German troops. On the other hand, hostile Chetnik groups were known to attack German supply trains in order to replenish their own stocks. ''MIHAILOVIC liked to remain in the background, and leave such affairs up to his subordinates. He hoped to bide his time with this play of power until an Anglo—American landing would provide sufficient support against TITO. Germany welcomed his support, however temporary. Chetnik reconnaissance activities were valued highly by our commanders''."}})</ref>}} Takođe, feldmaršal von Weichs na drugom mjestu podcrtava da, dok se general Mihailović nastojao držati po strani, taktička je njemačko-četnička kolaboracija na terenu poprimala sve veći obim: {{izdvojeni citat|Iako se on sâm [Mihailović] oštroumno suzdržavao od iznošenja svog ličnog stava u javnosti, bez sumnje kako bi imao odriješene ruke za svaku eventualnost (npr. savezničko iskrcavanje na Balkanu), dopustio je svojim komandantima da pregovaraju s Nijemcima te da s njima sarađuju. I oni su to činili, sve više i više...<ref>Röhr, Werner, ed. (1994). Europa unterm Hakenkreuz: Okkupation und Kollaboration (1938–1945). Berlin: Hüthig. s. 358. <br/ > ({{jez-eng|"Though he himself [Draža Mihailović] shrewdly refrained from giving his personal view in public, no doubt to have a free hand for every eventuality (e.g. Allied landing on the Balkans), he allowed his commanders to negotiate with Germans and to co-operate with them. And they did so, more and more..."}})</ref>|[[Maximilian von Weichs]]}} Specijalni [[Adolf Hitler|Hitler]]ov izaslanik [[Hermann Neubacher]] u svojim memoarima tumači politiku Draže Mihailovića. On piše da je Mihailović „ostao neprijatelj okupatoru, koji je, zbog Titovog uspona, postao njegov neprijatelj broj dva”. Neubacher primjećuje da su Mihailovićevi komandanti sarađivali sa Nijemcima, dočim je on nastavio voditi antiokupatorsku propagandu: {{izdvojeni citat|Politiku Draže Mihailovića nije bilo teško razumeti. On je bio impresioniran nemačkim vojnim podvizima. Pa ipak, sa sigurnošću je računao na to da će Nemačka izgubiti rat. Dovoljno sam čuo od pouzdanih izvora, koji su me obavestili o Dražinom stavu prema Rajhu. On je ostao neprijatelj okupatoru, koji je, zbog Titovog uspona, postao njegov neprijatelj broj dva. Saveznici su Dražu ostavili na cedilu, pa je zato pokušao da od Nemaca – koji su za njega sada bili samo neprijatelj broj dva – dobije što je moguće više oružja. Namera četničkog vođe bila je ova: da se, kada započne nemačko povlačenje, bez borbe dokopa nemačkih strateških pozicija i da se na njima utvrdi. On se spremao za konačan obračun sa Titom, koji je trebalo da se vodi beskompromisno, na život ili smrt, a u pitanju je bila budućnost Jugoslavije. Dok su, dakle, Dražini podređeni komandanti tu i tamo sarađivali sa Nemcima, on je sam nastavio da i dalje vodi propagandu protiv Nemaca.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 160–161.</ref>}} Čak i kada je odobravao kolaboraciju svojih komandanata sa okupatorima, general Mihailović je strogo vodio računa da se na taj način lično ne kompromituje, prvenstveno iz straha od negativne reakcije stanovništva okupirane Jugoslavije. Presretanjem komunikacije između Mihailovića i vojvode Đujića ujesen 1943, njemački nadležni organi su registrovali ovu tendenciju kod četničkog vođstva: {{izdvojeni citat|18.11. Radio-naređenje D.M. Đujiću da još više nego do sada ratuje zajedno sa njemačkim Wehrmachom protiv komunista, jer su oni izdali srpsku nacionalnu stvar. On sam ne može tako postupiti zbog stava naroda.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&broj=235&roll=196 NARA, T311, Roll 196, frame no. 000223.] <br /> ({{jez-njem|"18. 11. FUNKBEFEHL D. M. AN DJUJIC, MIT DEUTSCHER WEHRMACHT GEGEN KOMMUNISTEN MEHR ALS BISHER ZU KAEMPFEN, DA NATIONALE SACHE SERBIENS VERRATEN. ER SELBST KOENNE WEGEN VOLKSMEINUNG NICHT MITMACHEN."}})</ref>|Depeša komande Druge oklopne armije komandi [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 21. novembra 1943. godine}} General [[Schutzstaffel|SS]]-a [[Otto Kumm]], treći komandant [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS dobrovoljačke brdske divizije »Prinz Eugen«]], u knjizi ratnih memoara naslovljenoj ''Vorwärts, Prinz Eugen! Geschichte der 7. SS-Freiwilligen-Division "Prinz Eugen"'' („Naprijed, Prinz Eugen! Istorija 7. SS dobrovoljačke divizije Prinz Eugen”), ostavio je svoje tumačenje prirode odnosâ između JVuO i njemačkog okupatora: {{izdvojeni citat|Kao ostatak „u šumi“ regularne armije nakon okupacije Jugoslavije, oni su nosili stare uniforme – i nove brade, jer su se zakleli da se neće brijati dok okupator ne bude isteran iz zemlje. Oni su bili verni kraljevini i borili su se za svog mladog kralja Petra II, ali radije su se držali udaljenih sela i oblasti, ne napadajući naše jedinice, osim ako se nisu osećali dovoljno nadmoćnim. Disciplina i naoružanje bilo im je relativno dobro, a u odnosu prema drugim jugoslovenskim narodnim i verskim grupama bili su nepredvidljivi – što je često išlo do napada na hrvatska sela i muslimanske žene. Kao prijatelje još su imali Engleze – i njihov radio. Na volovskim kolima ili na konjskim leđima oni su se povremeno prebacivali u druge oblasti, najčešće neuzdrmani, jer smo ih mi puštali, smatrajući da ih dugoročno možemo pridobiti za nas – kao '''braću po oružju protiv komunizma'''. To je donekle nejasna situacija, oni nisu prijatelji, ali ni neprijatelji, i situacija se menja s vremena na vreme.<ref>[http://www.znaci.org/00001/200.htm Otto Kumm: VORWÄRTS, PRINZ EUGEN! - Geschichte der 7. SS-Freiwilligen-Division "Prinz Eugen"], [http://www.znaci.org/00001/200_5.pdf Aufstellung der Division "Prinz Eugen"] str. 52. <br /> ({{jez-njem|"Als Reste der nach der Besetzung Jugoslawiens 'in den Wald' gegangenen regulären Armee tragen sie die alte Uniform – und neue Bärte, da sie geschworen haben, sich nicht früher zu rasieren, bevor nicht der Okkupator aus dem Land gejagt ist. Sie sind königstreu und kämpfen für ihren Jung-König Peter II., doch weichen sie lieber aus in abseits gelegene Dörfer und Gebiete und stellen sich nur selten unseren Verbänden, es sei denn, sie fühlen sich in ausreichender Ubermacht. Disziplin und Bewaffnung sind relativ gut, gegenüber den anderen jugoslawischen Volks- und Glaubensgruppen sind sie unberechenbar, weshalb es oft zu Ubergriffen gegen kroatische Dörfer oder muselmanische Frauen kommt. Als stille Freunde haben sie die Engländer – und ihre Funkgeräte. Auf Ochsenkarren oder hoch zu Roß verlegen sie manchmal in eine andere Gegend, meist ungeschoren, da wir sie ziehen lassen und sie auf lange Sicht für uns gewinnen wollen – als Waffengefährten gegen den Kommunismus. Es ist eine etwas unklare Situation, sie sind nicht Freund, auch nicht Feind, die Lage wechselt von mal zu mal."}})</ref>}} Saradnju sa četničkim formacijama generala Mihailovića u borbi protiv zajedničkog neprijatelja pominje u svojim memoarima i [[Schutzstaffel|SS]]-potpukovnik [[Otto Skorzeny]], vođa njemačkih komandosa, zaslužan za izvođenje brojnih specijalnih operacija tokom rata. Neposredno pred [[Kapitulacija Nacističke Njemačke|kapitulaciju nacističke Njemačke]], ''Obersturmbannführer'' Skorzeny je tri dana (od 5. do 8. maja [[1945]]. godine) vršio dužnost šefa njemačke vojno-obavještajne službe ''[[Abwehr]]''. Po osobnom ''[[Adolf Hitler|Führer]]ovom'' naređenju, potpukovnik Skorzeny biva upućen proljeća 1944. godine u okupiranu Jugoslaviju, kako bi koordinirao [[Operacija Konjićev skok|operacijom uništenja]] [[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovnog štaba NOVJ]] i zarobljavanja [[Josip Broz Tito|maršala Tita]]: {{izdvojeni citat|U proljeće 1944. dobio sam naredbu Vrhovne komande Wehrmachta da lociram [[Josip Broz Tito|Titov]] štab, uništim ga i uhvatim Tita, koji je, prema [[Winston Churchill|Churchill]]ovoj volji, već bio zamijenio generala Mihailovića. Mihailović, ratni ministar mladog kralja [[Petar II Karađorđević|Petra II]] od Jugoslavije, koji je živio u egzilu u [[London]]u, bio je uplašen sve većim uticajem komunizma. Na njegovo zaprepaštenje, njegovi su se četnici ponekad borili zajedno čak s mađarskim trupama, Hrvatima [[Ante Pavelić]]a, pa čak i sa našim vojnicima protiv Titovih trupâ.<ref>Otto Skorzeny, ''Meine Kommandounternehmen. Krieg ohne Fronten'', Universitas Verlag in F.A. Herbig Verlagsbuchhandlung GmbH, München, 1993, s. 201. <br /> ({{jez-njem|"Im Frühjahr 1944 bekam ich den Befehl vom OKW, das Hauptquartier Titos ausfindig zu machen, es zu zerstören und Tito gefangenzunehmen, der nach dem Willen Churchills schon den General Mihailowitsch abgelöst hatte. Der Kriegsminister des im Exil in London lebenden jungen Königs Peter II. von Jugoslawien, Mihailowitsch, war über den fortschreitenden Einfluß des Kommunismus erschreckt. Seine Tschetniks schlugen sich zu seinem Erstaunen manchmal sogar gemeinsam mit den ungarischen Truppen, den Kroaten des Ante Pawelitsch und selbst unseren Soldaten gegen die Truppen Titos."}})</ref>}} == Reference == {{izvori|2}} == Povezano == * [[Kolaboracija četnika sa silama Osovine]] * [[Saradnja četnika sa fašističkom Italijom]] == Vanjske veze == {{commonscat|Chetnik collaboration with Axis occupation}} * [https://www.znaci.org/00001/40.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945 (Stanford University Press 1975)] {{Kolaboracija u Jugoslaviji}} {{Authority control}} [[Kategorija:Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu| ]] 92w73tv780gbl64jz3jww0yk3vme73k 42669954 42669952 2026-08-10T09:55:31Z ~2026-40631-75 376487 42669954 wikitext text/x-wiki {{Sređivanje|razlog=Preterana upotreba citata}} [[File:Lukačević i Nemci.jpg|thumb|Četnički potpukovnik [[Vojislav Lukačević]], dvojica nemačkih oficira i neidentifikovani četnički komandant. Fotografija je verovatno nastala tokom [[Bitka za Konjic 1943.|bitke za Konjic]], od 19. do 26. februara 1943. godine, kada su snage pod Lukačevićevom komandom sadejstvovale s Nemcima.]] [[File:Četnici i Nemci u okupiranoj Jugoslaviji.jpg|thumb|Četnici i Nijemci u okupiranoj Jugoslaviji.]] '''Kolaboracija četnika s Nemcima''' odvijala se, sa manjim ili većim intenzitetom, tokom većeg dijela perioda [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupacije Jugoslavije u Drugom svetskom ratu]]. Glavna usluga koju su četnici vršili Nemcima bila je borba protiv [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizanskih jedinica]], hvatanje pripadnika [[Narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|pokreta otpora]] po naseljenim mestima, te njihovo likvidiranje ili slanje u logore pod kontrolom okupacionih ili kvislinških vlasti. Zbog njegovog inicijalnog učešća u [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanku u Srbiji 1941]], Nemci su [[Draža Mihailović|Dražu Mihailovića]] dugo smatrali neprijateljem, za kojim je raspisana poternica.<ref>https://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B0_%D0%BF%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%BE%D0%BC_%D0%B8%D0%B7_%D0%B4%D0%B5%D1%86%D0%B5%D0%BC%D0%B1%D1%80%D0%B0_1941.</ref><ref>https://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B0_%D0%BF%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%BE%D0%BC_%D0%B8%D0%B7_%D1%98%D1%83%D0%BB%D0%B0_1943.</ref> Istovremeno, njegovi odredi širom okupiranog područja sarađivali su sa nemačkom vlašću na razne načine (npr. [[legalizacija četnika u Srbiji]] 1941–1943). Saradnja četnika sa Vermahtom postala je sveobuhvatna nakon novembra 1943. godine, kada je politički vrh u [[Berlin]]u konačno odlučio da prihvati Dražu Mihailovića za saradnika, što je rezultiralo potpisivanjem niza [[Ugovori o saradnji četnika i Vermahta|ugovora o saradnji]] sa njegovim glavnim komandantima u Srbiji. Nakon potpisivanja ugovora o primirju i saradnji, okupator je počeo isporučivati municiju i vojnu opremu četničkim jedinicama koje su se, zajedno sa njemačkim trupama i pod nadzorom njemačkih oficira, borile protiv jedinica [[NOVJ]] u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]] i [[Sandžak]]u.<ref>AVII, reg. br. 8/1, kut. 276, dep. 12058.</ref> U [[NDH]], četnici su služili Nemcima za razne namene: dostavljanje obaveštenja o komunistima, pomoć nemačkim nabavkama stoke, pomoć trupama u svojstvu vodiča, pomoć u ljudstvu, učestvovanje u osovinskim operacijama (na primer [[operacija Citen|operacija Ziethen]], [[operacija Bora]]), i druge potrebne radnje za gušenje ustaničkog pokreta.<ref name="ReferenceA">[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_259.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. novembra 1943. Štabu 2. oklopne armije o saradnji četnika sa nemačkim trupama u Dalmaciji i zapadnoj Bosni]</ref> Nemci su četnike snabdevali oružjem i opremom i dozvoljavali im da po potrebi koriste njihove garnizone za smeštaj i motorizaciju za transport. Partizanske pokrete po Bosni i Hercegovini te Hrvatskoj Nijemci su u mnogo navrata doznavali na osnovu četničkih dojava.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1071&rec=314&roll=563 NAW, T-314, Roll 563, frames 001061-1062: Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa (31. januar 1944.)]</ref> Prve dve godine rata, četnici su formalno bili deo [[Savezničke sile u Drugom svjetskom ratu|savezničke]] koalicije, ali zbog stavljanja [[Četnički odredi Jugoslovenske vojske|četničkih odreda Jugoslovenske vojske]] pod komandu Vermahta, krajem 1943. je došlo do konačnog napuštanja Draže Mihailovića od strane Saveznika, a potom 1944. godine i do napuštanja i osude četnika od strane jugoslovenskog kralja.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%9F%D0%BE%D0%B7%D0%B8%D0%B2_%D0%BA%D1%80%D0%B0%D1%99%D0%B0_%D0%9F%D0%B5%D1%82%D1%80%D0%B0_II_%D0%BD%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B8%D1%81%D1%82%D1%83%D0%BF%D0%B0%D1%9A%D0%B5_%D0%9D%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D0%BE%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B1%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BB%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%BE%D1%98_%D0%B2%D0%BE%D1%98%D1%81%D1%86%D0%B8_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%B8%D1%98%D0%B5 Poziv kralja Petra II na pristupanje Narodnooslobodilačkoj vojsci Jugoslavije]</ref> Zbog kolaboracije sa nemačkim okupatorom, mnogim je četničkim vođama, uključujući samog Dražu Mihailovića, suđeno u [[Beogradski proces|beogradskom]] i drugim procesima. Pored kolaboracije sa Nemcima, četnici na teritoriji italijanske okupacione zone su tesno [[Kolaboracija četnika s fašističkom Italijom|sarađivali sa fašističkom Italijom]]. == Nemačka politika prema četnicima == Česte njemačke promjene kursa u odnosu prema četnicima Draže Mihailovića (npr. [[Sastanak u Divcima|pregovori u Divcima]] u novembru, pa [[Operacija Mihailović|napad na štab Draže Mihailovića]] u decembru 1941, zatim ponovna obustava progona Mihailovićevih četnika i skidanje ucjene na njegovu glavu u proljeće 1942. godine, itd.) tokom čitavog ratnog perioda, bile su u potpunosti u skladu sa politikom koja je vođena u okupiranim zemljama. Najplastičniji prikaz ovakvog pristupa prezentovao je [[Felix Benzler]], opunomoćenik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova u [[Beograd]]u, u izvještaju koji je poslao u [[Berlin]] 11. marta 1942. godine ministru vanjskih poslova [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]] [[Joachim von Ribbentrop|Joachimu von Ribbentropu]]: {{izdvojeni citat|To što nemačka vojna mesta vode pregovore s pojedinim četničkim vođama, nije ništa neobično u srpskom prostoru. To se zbiva svesno, u okviru naše politike, uslovljene slabošću naših vojn[ičk]ih snaga i dosad ne bez uspeha vođene, da Srbe, a naročito ustanike usmeri jedne protiv drugih (komuniste protiv četnika, četnike među sobom, vladine dobrovoljce protiv komunista i četnika) i da se time po mogućnosti omete obrazovanje jednog jedinstvenog fronta.<ref>AVII, NAV, N-T-120, 200/153555-58.</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.], str. I/272.</ref><ref>Branislav Božović – Mladen Stefanović: MILAN AĆIMOVIĆ – DRAGI JOVANOVIĆ – DIMITRIJE LJOTIĆ, Centar za informacije i publicitet, Zagreb, 1985, str. 90.</ref>}} Njemačko konstantno opiranje uspostavi saradnje s četnicima Draže Mihailovića bilo je generirano sa samog političkog vrha. U ratnom dnevniku Vrhovne komande Wehrmachta prenesena je informacija da je 23. septembra 1942. održan sastanak vođe Trećeg Reicha [[Adolf Hitler|Adolfa Hitler]]a s predsjednikom [[Rumunija|rumunjske]] vlade [[Ion Antonescu|Ionom Antonescuom]] i poglavnikom [[NDH]] [[Ante Pavelić|Antom Pavelićem]]. Na sastanku se uglavnom raspravljalo „o hrvatskim problemima“. Pored njemačkog veleposlanika u [[Zagreb]]u [[Siegfried Kasche|Siegfrieda Kaschea]], sastanku je prisustvovao i opunomoćeni general u NDH [[Edmund Glaise von Horstenau]] koji se nije ustručavao da „otvoreno kritikuje hrvatsku vlast“, ali je i „skrenuo pažnju na četnike, koje su naoružali Italijani“. General von Horstenau je predložio da bi četnike trebalo „upotrebiti da na svom području [tj. u njemačkoj okupacionoj zoni] postanu organi reda“: {{izdvojeni citat|Hitler je na taj predlog negativno odgovorio, jer da mu se čini veoma opasno da se četnicima pruži podrška. Četnici su pre svega srpske patriote, koji zastupaju [[Velika Srbija|velikosrpsku]] misao. Time hranimo zmiju koja će jednoga dana da poraste. Istina, danas je ona još mala, ali jednog dana mogla bi da bude opasna.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2022-11-04 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}} Nakon sagledavanja situacije na Balkanu u jesen 1943, Nemci su jugoslovenske partizane proglasili najvećim neprijateljima.<ref>https://www.znaci.org/00001/4_12_3_156.htm PROCENA KOMANDANTA JUGOISTOKA FELDMARŠALA VAJKSA OD 1. NOVEMBRA 1943. VOJNO-POLITIČKE SITUACIJE NA BALKANU KRAJEM OKTOBRA 1943. GODINE</ref> U cilju borbe protiv partizana, tolerisali su i koristili četnike kao antikomunističku miliciju, iako im je bilo dobro poznato da oni održavaju veze sa [[London]]om. == Hronologija == === Mihailovićeva ponuda Nemcima (1941) === {{main|Ustanak u Srbiji 1941.|Sastanak u Divcima}} {{izdvojeni citat|Četnički odredi jugoslovenske vojske pod komandom pukovnika Draže Mihailovića stavljaju se na raspolaganje za borbu protiv komunista u saradnji sa nemačkim Vermahtom.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr/%D0%98%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BA%D0%B0%D0%BF%D0%B5%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%B0_%D0%9C%D0%B0%D1%82%D0%BB%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D1%82%D0%BF%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D1%99%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_30._%D0%BE%D0%BA%D1%82%D0%BE%D0%B1%D1%80%D0%B0_1941._%D0%BE_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%B5_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0 Извештај капетана Матла претпостављенима од 30. октобра 1941. о разговорима са представницима Драже Михаиловића]</ref>|Dražina ponuda Nemcima iz oktobra 1941.}} {{Wikisource|Izjava pukovnika Branislava Pantića o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima}} {{Wikisource|Izveštaj kapetana Matla pretpostavljenima od 30. oktobra 1941. o razgovorima sa predstavnicima Draže Mihailovića}} {{Wikisource|Zapisnik sa sastanka Mihailovića sa nemačkim predstavnicima u selu Divci 11.11.1941.}} Nemci su za gušenje [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanka u Srbiji 1941.]] angažovali dodatne trupe i sproveli drastične represalije nad stanovništvom, što je Mihailovića navelo da se povuče iz ustanka, napadne partizane i zatraži kontakt sa nemačkom upravom radi prekida neprijateljstva. Vezu je uspostavio preko pukovnika [[Branislav Pantić|Branislava Pantića]], njegovog predstavnika i obaveštajca u [[Beograd]]u. Pukovnik Pantić je nakon rata svjedočio da je odluka o pregovorima s predstavnicima njemačkih okupacionih snagâ donijeta krajem oktobra 1941. godine, i to na sastanku održanom u kući [[Živojin Mišić|vojvode Mišića]] u [[Struganik]]u. Sastanku su, pored Draže Mihailovića i Branislava Pantića, prisustvovali i [[Dragiša Vasić]], potpukovnik [[Dragoslav Pavlović]], major [[Aleksandar Mišić]] i kapetan [[Nenad Mitrović]]. Pukovnik Pantić piše: {{izdvojeni citat|O potrebi pregovora nije bilo reči. Situacija je svima bila jasna. Ona ih je neodstupno zahtevala. Sporno je bilo: sa kime treba razgovarati, da li sa Nemcima ili sa Nedićem? Posle duže diskusije većina se složila da treba pregovarati sa Nedićem. Ovome se odsudno usprotivio Draža i major Mišić. Njegov zaključak po ovom pitanju bio je izražen rečima: – KAD JE SITUACIJA TAKVA DA MORAM DA PREGOVARAM, ONDA ĆU DA PREGOVARAM SA NEPRIJATELJEM. NA TO ME OVLAŠĆUJE I MEĐUNARODNO RATNO PRAVO. UOSTALOM, ŠTA MI MOŽEMO DA DOBIJEMO OD NEDIĆA? SVE ŠTO NAMA TREBA, ORUŽJE I MUNICIJA, NEDIĆ MORA TRAŽITI OD NEMACA. JER OVDE NISU U PITANJU MALE I SITNE KOLIČINE. ZAŠTO IĆI POSREDNO, KAD MOŽEMO NEPOSREDNO? Njegovo odsudno držanje, po ovom pitanju, odnelo je prevagu... Isto tako bilo je sporno pitanje da li da se o pregovorima obavesti Nedić. Posle kraće diskusije, a pošto sam ja izložio da kapetan g. dr. Matl nalazi da Nedića treba obavestiti, doneta je odluka da se tako i učini. Tako je doneta odluka da se pregovara sa Nemcima.<ref>[https://sr.m.wikisource.org/sr-el/%D0%98%D0%B7%D1%98%D0%B0%D0%B2%D0%B0_%D0%BF%D1%83%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%91%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%B0_%D0%9F%D0%B0%D0%BD%D1%82%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%BE_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B5%D0%B2%D0%BE%D1%98_%D0%BE%D0%B4%D0%BB%D1%83%D1%86%D0%B8_%D0%B4%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%B0%D1%80%D0%B0_%D1%81_%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0 Izjava pukovnika Branislava Pantića o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima]</ref><ref>Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 138.</ref><ref>Боривоје М. Карапанџић, Грађански рат у Србији 1941—1945. Друштво Хиландар, Ваљево, 2010, стр. 115.</ref>|Izjava pukovnika [[Branislava Pantića]] o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima}} 1. novembra 1941. godine, pukovnik Draža Mihailović je uputio generalu [[Walteru Hinghoferu]], komandantu [[342. divizija|342. pješadijske divizije]], ponudu sljedeće sadržine: {{izdvojeni citat|1) Na kolubarskom frontu nema komunista. Ukoliko ih je bilo oni su postali bezopasni. <br /> 2) Organizacija četnika je u stanju da održava red na području zapadne Srbije. <br /> 3) Komunistička opasnost će prestati od momenta kada se četničkoj organizaciji pruži mogućnost da neometano radi. Broj nacionalista je tako veliki da komunista ima samo 5%. Uz pomoć svoje brojne nadmoćnosti nacionalni elemenat pod komandom četnika može rešiti komunistička pitanja bez obostrane borbe. <br /> Uslov je: dovoljno naoružanje, koje nedostaje. <br /> 4) Ulazak u pojedine gradove je bio neophodan da se ne bi komunističke jedinice predstavljale kao oslobodioci i da ne bi povukle za sobom narodne mase. To se moralo događati i radi toga da bi se sprečili komunisti da vrše teror nad stanovništvom. <br /> 5) Četnička akcija nije usmerena protiv nemačkih jedinica, ukoliko one ne napadaju četnike i narod. <br /> 6) Naš narod voli slobodu i radovao bi se kada se na njegovoj teritoriji ne bi nalazile nemačke jedinice. To odgovara četničkom načinu vođenja rata, bez obzira na žrtve koje donosi. Oblast zapadne Srbije nema nikakav vojni značaj za nemačke jedinice, i trebalo bi da bude slobodna zona, u kojoj četnici održavaju red, pod uslovom da ih se u tome ne sprečava i da su dovoljno naoružani.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_240.htm Izjava Draže Mihailovića od 1. novembra 1941. komandi nemačke 342. pešadijske divizije]</ref>}} Prethodno, general Hinghofer je 30. X 1941. obavijestio njemačkog opunomoćenog generala i zapovjednika u Srbiji [[Franz Böhme|Franza Böhmea]] da lokalni četnički komandanti u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]] nude saradnju, očekujući zauzvrat pomoć u oružju od okupatora: „Četničke vođe iz [[Valjevo|Valjeva]], [[Slovac|Slovca]] i [[Lajkovac|Lajkovca]] daju važne podatke o organizaciji i izjavljuju spremnost da se sa nemačkim trupama bore protiv komunista. Traže oružje.“<ref>BA-MA, RH 26-342/14, 10-odnevni Hinghoferov izvještaj Bemeu, 30. 10. 1941.</ref> Odmah po pristizanju Mihailovićeve ponude, štab 342. pješadijske divizije je istoga dana (1. XI) dostavio izvještaj svojoj pretpostavljenoj komandi u kome, između ostalog, stoji i sljedeće: {{izdvojeni citat|Masa četnika, koja se nalazi u rejonu Valjeva, do sada se držala potpuno lojalno. Oni su prema komunistima zauzeli jasan odbijajući, takoreći, neprijateljski stav i može se reći uspešno se protiv njih borili. Oni su spremni i voljni da zajedno sa Vermahtom razbiju komuniste, kao i da u zemlji ponovo uspostave red i mir i zato traže nemačku pomoć.<ref>AVII, NAV—N—T—315, rolna 2130, snimci 626—632.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_10.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje MIHAILOVIĆ TRAŽI POMOĆ OD OKUPATORA]</ref>}} No, na samom početku sastanka sa nemačkim predstavnicima u selu [[Divci]] 11.11.1941. pukovniku Mihailoviću je rečeno: {{izdvojeni citat|Pre dve nedelje poručili ste nam preko Vaših poverenika u Beogradu da je Vaša namera "da nećete više dozvoliti da se srpska krv beskorisno proliva i srpska imovina dalje uništava". Istovremeno ste ponudili da se zajedno sa nemačkim Vermahtom i organima Nedićeve vlade borite protiv komunizma. Ponuda je od strane Glavne komande odbijena jer: 1) Nemački Vermaht će sam u najkraćem vremenu okončati sa komunizmom i 2) glavni komandant ne može imati poverenja prema Vama kao savezniku.}} Nemci su procenili da Draža zna za dolazak njihovih oklopnih trupa, da kao generalštabni oficir pravilno ocenjuje da će se nastavak nemačkih operacija rđavo završiti po njega, i stoga "nemački Vermaht ne može da se optereti takvim saveznicima koji mu se privremeno priključuju iz razloga oportuniteta".<ref name="Divci">[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%97%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D1%81%D0%B0%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%B0_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8%D0%BC_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%83_%D1%81%D0%B5%D0%BB%D1%83_%D0%94%D0%B8%D0%B2%D1%86%D0%B8_11.11.1941. Zapisnik sa sastanka Mihailovića sa nemačkim predstavnicima u selu Divci 11.11.1941.]</ref> U daljem razgovoru pukovnik Mihailović se pravdao nacistima zbog učešća u ustanku: {{izdvojeni citat|Nije moja namera da ratujem protiv okupatora, jer kao generalštabni oficir poznajem snage obeju snaga.<ref name="Divci"/>}} On se pravdao da je morao uzeti neke gradove od Nemaca da ih komunisti ne bi uzeli<ref>"Moji ljudi su [[Bitka za Loznicu 1941.|krenuli na Loznicu]] zato da je komunisti ne zauzmu."</ref> i tvrdio da nije na strani ustanika, "onih koji žele da isteraju Nemce".<ref name="Divci"/> Draža Mihailović je izjavljivao Nemcima lojalnost i tražio da mu daju municiju da nastavi borbu protiv partizana.<ref>"Neophodno je imati municiju! Računajući s tim, došao sam ovamo."</ref> Ali, želeo je da njegovo "delovanje na nacionalnoj osnovi" ostane potajno da ne bi prošao kao [[Kosta Pećanac]], koji je sklopio otvoreni sporazum sa okupatorom, čime je izgubio ugled u narodu i stekao oznaku izdajnika.<ref name="Divci"/> Uprkos svim njegovim predlozima, Nemci mu nisu ostavili drugu mogućnost do da položi oružje: {{izdvojeni citat|„Ponuda pukovnika Mihailovića da stavi svoje snage na raspolaganje za borbu protiv komunista je odbijena i zatražena je bezuslovna predaja. Mihailović je tražio da se konsultuje sa svojim komandatima. Mihailović također tražio oružje za borbu protiv komunista. Ovo je igra, borba između bandi za izvor oružja. Ipak, čini se da jedan dio Mihailovićevih bandi iskreno želi da se bori protiv komunista.“<ref>NAW, T-311, Roll 175, 000121-2: Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka</ref>|Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka 17.11.41.}} {{izdvojeni citat|Mihailović treba da sada pokrene akciju protiv Užica, gde se navodno nalazi celokupno rukovodstvo komunista, a zbog čega treba da se stavi u izgled i bombardovanje sa nemačke strane. U kontaktima sa nemačkim okupacionim vlastima koji su niže opisani, Mihailović je navodno molio da mu se stavi na raspolaganje 100.000 metaka da bi mogao nastupiti protiv Užica.|IZVEŠTAJ OBAVEŠTAJNOG CENTRA VERMAHTA U BEOGRADU OD 14. NOVEMBRA 1941. VRHOVNOJ KOMANDI VERMAHTA O ODNOSU ČETNIKA DRAŽE MIHAILOVIĆA PREMA NOP-u, O PREGOVORIMA PREDSTAVNIKA VERMAHTA I DRAŽE MIHAILOVIĆA I O VOJNO-POLITICKOJ SITUACIJI U SRBIJI}} Za njim je decembra 1941. godine raspisana poternica, nakon čega je bio u bekstvu. === Predaja zarobljenih partizana Nijemcima (1941) === {{main|Predaja zarobljenih partizana Nijemcima novembra 1941.}} [[File:Nemci odvode na streljanje četu partizana koje su četnici na prevaru uhvatili i predali Nemcima.jpg|thumb|Nemci odvode na streljanje četu partizana koje su četnici na prevaru uhvatili i predali Nemcima]] Iako je njegov prijedlog okupacionim vlastima u Divcima odbijen, pukovnik Mihailović je želio pružiti njemačkom okupatoru dokaz četničke gotovosti za saradnju. Stoga su četnici Draže Mihailovića, uz posredstvo samozvanog vojvode [[Jovan Škavović|Jovana Škavovića]], predali 13. novembra 1941. Njemcima oko [[Predaja zarobljenih partizana Nemcima novembra 1941.|365 zarobljenih partizana]]. [[Predaja zarobljenih partizana Nijemcima novembra 1941.|Predaja zarobljenih partizana Nemcima]] se desila tokom [[ustanak u Srbiji 1941|ustanka u Srbiji]] novembra [[1941]]. godine. Tokom [[Četničko-partizanski sukob|sukoba]] između [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] četnika i partizana u zapadnoj [[Srbija|Srbiji]] početkom novembra [[1941]], četnici su zarobili više stotina partizana. Jednu veću grupu od oko 500 zarobljenika, među kojima su bili partizani na prevaru zarobljeni u [[Gornji Milanovac|Gornjem Milanovcu]],<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_110.htm Relacija Takovskog četničkog odreda od 17. juna 1942, Zbornik NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 3, dokument 110]</ref> Kosjeriću,<ref>[https://www.znaci.org/00001/59_2_124.pdf Užička republika, Zapisi i sećanja, Narodni muzej, Užice 1981]</ref> Karanu i Planinici, četnici su prikupili na [[Ravna Gora|Ravnoj Gori]]. Oko [[13. novembar|13. novembra]] [[1941]]. četnici su grupu od 365 zarobljenika odveli u [[Mionica|Mionicu]], i zatim u [[Slovac]]. Tu su prihvaćeni od [[Milan Nedić|Nedićevih]] i nemačkih snaga i prebačeni kamionima u [[Valjevo]]. Transport zarobljenika do [[Valjevo|Valjeva]] je pratio četnički vođ Jovan Škavović Škava, koji je prethodno bio [[Kosta Pećanac|Pećančev]] četovođa, dok je u tom periodu priznavao [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevu]] komandu. U predaji zarobljenika učestvovao je i ravnogorski oficir [[Pavle Mešković]]. Predaji partizana prethodio je [[Sastanak u Divcima 1941.|sastanak Draže sa Nemcima u selu Divci]]. Od ove grupe zarobljenika, Nemci su 263 streljali dana [[27. novembar|27. novembra]] [[1941]]. godine na Krušiku u Valjevu.<ref>[https://www.znaci.org/00001/38_21.htm Radoslav S. Nedović, Pantelija Vasović: ZATAMNjENA ISTINA, Čačak 2006: Streljanja na Krušiku u Valjevu]</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/44_4.pdf Radoslav S. Nedović: ČAČANSKI KRAJ I NOB - SLOBODARI NA STRATIŠTIMA, Čačak 2009: Krušik, Valjevo streljanje po grupama]</ref> Ostali zarobljenici su delom streljani naknadno, delom deportovani u [[Koncentracioni logor|logore]], a delom pušteni na slobodu. Predaja zarobljenih partizana nastavila se i posle ovoga, i bila je naročito intenzivna u decembru 1941.<ref>[https://www.znaci.org/00001/38_24.htm Radoslav S. Nedović, Pantelija Vasović: ZATAMNjENA ISTINA, Čačak 2006: Decembarski pokolj]</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/44.htm Radoslav S. Nedović: ČAČANSKI KRAJ I NOB - SLOBODARI NA STRATIŠTIMA, Čačak 2009]</ref> === Legalizacija četnika i hvatanje ustanika (1941-1942) === {{main|Legalizovani četnici}} [[Datoteka:Legalizovani četnici u Srbiji 1942.jpg|minijatura|Legalizovani četnici Draže Mihailovića čuvaju [[Logor Metino brdo|logor na Metinom brdu]] kod [[Kragujevac|Kragujevca]] [[1942]].]] Četnički odredi u Srbiji su delom raspustili regrute kućama i ostali u ilegali na kadrovskom sastavu, a delom se legalizovali kao pripadnici zvaničnih Nedićevih formacija. Krajem 1941. i početkom 1942. godine, pripadnici [[Legalizovani četnici|legalizovanih ravnogorskih odreda]] pružili su najznačajniji doprinos u hvatanju nekoliko hiljada odbjeglih ili pasiviziranih partizana i njihovih saradnika u [[Zapadna Srbija|zapadnoj]] i djelovima [[Centralna Srbija|centralne Srbije]], kao i u njihovoj predaji Njemcima. Učešćem u masovnom hvatanju i likvidaciji pripadnika partizanskih odreda i njihovih saradnika, čak i ako se zanemari aktivna borba protiv partizana, legalizovani ravnogorski četnici su učinili krupne usluge njemačkom okupatoru u uništenju partizanskog pokreta na području dotadašnje [[Užička Republika|Užičke republike]].<ref name="yuhistorija.com">[http://www.yuhistorija.com/serbian/drugi_sr_txt01c4.html Milan Radanović: Kolaboracija JVuO sa nemačkim okupatorom u Srbiji 1941-1944.]</ref> Već krajem novembra 1941. godine na Metinom brdu kod Kragujevca je formiran [[Logor na Metinom brdu|logor]] za zarobljene srpske ustanike i civilne taoce. Prvi dovedeni u logor bili su taoci iz Kragujevca, komunisti, odbornici narodnooslobodilačkog odbora, Romi, Jevreji i svi oni koji su nemačkim fašistima bili sumnjivi. Osim svakodnevnih likvidacija, veća masovna streljanja su vršena 2. i 19. marta 1942. godine.<ref>[http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1322 Metino brdo]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Hvatani borci su predavani nemačkom sudu, ili prekom sudu [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]]. Većina pohvatanih je bila iz okoline Rače, Topole i Aranđelovca. 2. marta 1942. godine na Metinom brdu je streljano 173 rodoljuba i simpatizera oslobodilačkog pokreta sa teritorije Kragujevca i okolnih opština.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1248 |access-date=2014-05-01 |archivedate=2016-03-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160304191846/http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1248 |deadurl=yes }}</ref> Logor je rasformiran u junu 1942. Preostali logoraši su transportovani u [[Koncentracijski logor Banjica|logor na Banjici]], gde je većina streljana, kao i u logore u Nemačkoj, Norveškoj i Grčkoj.<ref>{{Cite web |url=http://www.ikragujevac.com/kultura/15517-istorija-zrtve-fasizma-na-metinom-brdu-i-deo.html |title=Archive copy |access-date=2024-07-08 |archive-date=2024-07-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240708214249/https://www.ikragujevac.com/kultura/15517-istorija-zrtve-fasizma-na-metinom-brdu-i-deo.html |url-status=dead }}</ref> Nakon likvidacije partizanskih ostataka, četnici Draže Mihailovića su stekli faktičku kontrolu nad ruralnim područjima Srbije, dok je okupator držao gradove. Mihailovićev stav u odnosu na njemačkog okupatora jasno je izražen u depeši, koju je opunomoćeni poslanik Ministarstva inostranih poslova Trećeg Rajha u Beogradu [[Felix Benzler]], 31. marta 1942. godine, uputio centrali u Berlinu: {{izdvojeni citat|Sve dosad se nije postiglo da se ličnost pukovnika Mihailovića stavi pod kontrolu. Po svoj prilici ni on nije u stanju ili nije voljan da na srpskom području nešto preduzme, već je, naprotiv, preko jednog posrednika ovih dana ponudio vladi Nedića da prihvata da se objavi: 1) da on ne namerava da se bori protiv Nemaca; 2) da neće ništa da preduzima protiv Nedićeve vlade; 3) da se zalaže za održanje mira i reda u zemlji; 4) da poziva na borbu protiv komunista. Posredniku je ponovo odgovoreno da za Mihailovića jedino u obzir dolazi da se bezuslovno potčini.<ref>[https://znaci.org/00001/11_18.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje POD ZAŠTITOM LEGALIZOVANIH ODREDA]</ref>}} Nemački dokument od [[15. maj]]a 1942. godine navodi četničkog majora [[Ljubomir Jovanović Patak|Ljubu Jovanovića]] kao jednog od njihovih lokalnih saradnika za [[Zaječar]].<ref>NAW, T501, roll 248 frames 0121-0126; dostupno na http://znaci.net/temp/T-501_R-248-0126.jpg</ref> [[Datoteka:SS-Obergruppenführer Werner Lorenz accompanied with unknown chetnik officer in NE Bosnia.JPG|mini|[[SS]]-[[Obergruppenführer]] [[Werner Lorenz]] u društvu neimenovanog četničkog oficira u sjeveroistočnoj [[Bosna (oblast)|Bosni]], jesen 1942. godine]] U junu 1942. Mihailović je prešao u Crnu Goru, italijansku okupacionu zonu, na teritoriju koju su držali crnogorski četnici [[Saradnja četnika sa fašističkom Italijom|uz dopuštenje Italijana]]. Aktivnosti četničkih odreda u Srbiji svedene su na najmanju meru da se ne bi izazivao okupator, i uglavnom su ograničene na organizacionu i obaveštajnu delatnost i sitnije diverzije. Uprkos tome, nemački okupator je veoma ozbiljno shvatao četničku aktivnost i povremeno organizovao racije protiv preostalih Mihailovićevih odreda, koji su se trudili da izbegnu dodir sa neprijateljem. U Srbiji, znatan broj Mihailovićevih snaga se legalizovao. Nemački popis glavnih vladinih legalnih odreda od [[15. maj]]a 1942, pod rednim brojevima 1 do 18 navodi Ljotićeve odrede, od 19 do 39 su Mihailovićevi, a od 40 do 100 Pećančevi. Tu na okupatorskom spisku snaga su neki od glavnih Mihailovićevih četnika: [[Predrag Raković]], [[Miloje Mojsilović]], [[Dušan Smiljanić]], [[Vučko Ignjatović]], [[Miloš Glišić]], [[Ljuba Jovanović]]... Do početka 1942. godine "ravnogorski pokret istopio se u redovima Nedićeve milicije i konačno se ponovo pojavio, umanjen, u Crnoj Gori."<ref name="Deakin2">[https://www.znaci.org/00001/5_3.htm William Deakin, BOJOVNA PLANINA]</ref> Kako ne bi izgubio podršku naroda kao saradnik okupatora, Mihailović je odsustvo oružane borbe u Srbiji sredinom [[1942]]. godine nastojao da nadoknadi činjenjem smicalica nemačkim vojnicima po gradovima, ubacivanjem "smrdljivih bombi", "svrabećih praškova", "praškova za kijanje", upućivanjem pretećih pisama, uznemiravanjem telefonom...<ref name="Kosta Nikolić 2004"/> Ovo nije ostalo neprimećeno. Britanski kapetan Bil Hadson je u drugoj polovini 1942. ponovo uspostavio vezu i javio da "Mihailović još sarađuje s Osovinom u Crnoj Gori i Sandžaku i miruje u Srbiji", da su "u Dalmaciji Trifunovićevi četnici legalizovani" te, podsticani od Italijana, sanjaju o nekoj "Srbo-Sloveniji i Dalmaciji". Na osnovu stanja na terenu on izvlači zaključak: {{izdvojeni citat|U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom.... Mihailoviću bi trebalo konačno reći da Britanci pretpostavljaju komuniste kvislinzima.<ref name="Deakin2"/>|Britanski kapetan Bil Hadson}} [[Datoteka:Chetniks and Germans in Lopare 1942.jpg|mini|[[Radivoje Kerović]] (u sredini u bijeloj košulji) sa njemačkim tenkistima, [[Lopare]] 1942.]] Posljednjeg dana kolovoza 1942, održan je sastanak kod načelnika štaba Komande Jugoistoka. Ovom prilikom je podijeljena informacija da se oko [[Banja Luka|Banje Luke]] vode žestoke borbe s partizanima, u kojima okupatoru pomažu četnici (“srpski nacionalisti“), bez preciziranja o kom odredu JVuO iz [[Bosna (oblast)|Bosne]] je riječ: {{izdvojeni citat|Velike borbe su izbile u blizini Banje Luke. Ustanici su upotrijebili teško naoružanje, topove, minobacače itd., kao i tenkove. Hiljadu srpskih nacionalista je sudjelovalo u borbi protiv ustanika na našoj strani.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&broj=490&roll=175 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000485.] <br /> ({{jez-njem|"Bei Banja Luka größeres Gefecht, Aufständische traten mit schweren Waffen, Geschützten, Minenwerfern u.sw. auf, auch mit Panzer. 1000 serbische Nationalisten haben sich dort auf unserer Seite im Kampfe gegen die Aufständischen beteiligt."}})</ref>|Zabilješka sa sastanka kod načelnika štaba Jugoistoka održanog 31. augusta 1942.}} U drugom njemačkom izvještaju iz istog perioda se navodi da je 26. augusta jedan bataljun Wehrmachta južno od Banje Luke bio priklješten od strane nadmoćnijeg neprijatelja (i ovdje se napominje da su partizani raspolagali teškim naoružanjem), kao i da je Nijemcima u pomoć priskočilo čak „2000 bosanskih četnikâ“, što će rezultirati potiskivanjem jedinicâ [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOP i DVJ]] prema jugu do kraja mjeseca.<ref>BA/MA, RH 19 XI/81 (Die Bekämpfung der Aufstandsbewegung im Südostraum, Teil I), S. 244.</ref><ref>Klaus Schmider, ''Partisanenkrieg in Jugoslawien 1941-1944'', Verlag E.S. Mittler & Sohn GmbH, Hamburg/Berlin/Bonn, 2002, s. 155. <br /> ({{jez-njem|"Bereits am 26. August sah sich ein deutsches Bataillon bei dem Versuch, südlich von Banja Luka den ersten dieser Einfälle abzublocken, weit überlegenen, auch mit erbeuteten Panzern und Geschützen bewaffneten Verbänden gegenüber; nur mit Hilfe von 2.000 bosnischen Cetniks, die den Deutschen zu Hilfe eilten, gelang es bis Ende des Monats, die Partisanen wieder nach Süden abzudrängen."}})</ref> Takođe, u jednom izvještaju upućenom iz štaba njemačkih trupa u [[NDH]] od 18. novembra 1942. o četnicima se, između ostalog, navodi sljedeće: {{izdvojeni citat|U zoni 714. pješadijske divizije nalazi se 6-8.000 četnika, naoružanih puškama i nešto automatskog oružja. Diviziji su dosad pružili vrijedne usluge time što su branili svoju teritoriju od partizana i time oslobodili njemačke i trupe NDH za dejstvo na drugim sektorima. K tome obezbjeđuju i željeznicu i pribavljaju važna obavještenja njemačkim trupama. Četnici su pri zajedničkim akcijama snabdjevani od strane NDH; također im pripada i naknada od otprilike 3 Rajshsmarke dnevno, čiju isplatu oni, međutim, dosad nisu tražili.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=361&rec=314&roll=566 Nacionalni arhiv Vašington, T-314, rolna 566, frejm 000357; Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj-/Veza sa neprijateljski orijentisanim krugovima u Srbiji/ (18. novembar 1942.).] <br /> ({{jez-njem|"Bei 714.Div. haben die im Div.–Bereich beheimateten Cetnikverbände eine ungefähre Stärke von 6–8000 Mann. Sie sind mit Gewehren und verhältnissmässig wenig automatischen Waffen ausgestattet. Sie leisten der Div. wertvolle Dienste, indem sie ihr Heimatgebiet gegen Einfälle der Partisanen schützen, sodass, von grösseren Unternehmen abgesehen, in diesem Raume weder deutsche noch kroatische Truppen gebunden werden. Sie entlasten hiedurch den Bahnschutz und versorgen die deutsche Führung mit wertvollen Feindnachrichten. </br> Die Cetnikverbände werden durch den kroatischen Staat bei Einsätzen mit Munition versorgt und verpflegt. Vertragsmässig steht ihnen neben anderen Zusagen /z.B. Versorgungsansprüchen/ auch Wehrsold von etwa RM 3.— täglich zu, den sie jedoch bisher nicht beansprucht haben."}})</ref>|Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj (18. novembar 1942. godine)}} === Operacija Weiss i bitka na Neretvi (1943) === {{main|Operacija Weiss|Bitka za Konjic 1943.}} [[File:Četnici i Nemci na Neretvi.jpg|thumb|Četnici i Nemci tokom [[Bitka na Neretvi|bitke na Neretvi]] 1943.]] Van Srbije, postojala je intenzivna saradnja četnika i Nemaca. Iako su mnogi četnici na lokalu pomagali nemačkim trupama protiv partizana, [[Hitler]] je do sredine 1943. godine strogo branio svojim jedinicama svaku saradnju sa četnicima.<ref>Nacionalni arhiv Vašington, Mikrofilm T-311, rolna 175, snimka 378: Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka za novembar 1942 (30. novembar 1942.). „Svaka, pa i privremena, veza sa antikomunistički nastrojenim četnicima u Hrvatskoj je protivna naređenju Fuehrera, Ia 3071/42 o borbi protiv bandi.“</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=175&broj=383 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000378.] <br /> ({{jez-njem|"Haltung gegenüber feindluch eingestellten Kreisen in Serbien/Kroatien: An Bev.Kmdr.Gen. in Serbien, Befehlshaber der dt. Truppen in Kroatien, Kdr.Gen. in Kroatien und Dt.Verb.Kdo. bei Supersloda ergeht ein Befehl betreffend klarer und eindeutiger militärischer Haltung gegenüber allen uns feindlich eingestellten Kreisen. Jede – wenn auch nur vorübergehende – Bindung mit antikommunistisch eingestellten Cetniks in Kroatien steht im Widerspruch zu den bzgl. Bandenkämpfung gegebenen Befehlen des Führers Ia Nr. 3071/42 g.K."}})</ref> Za vrijeme izvođenja [[Operacija Weiss|operacije Weiss]], njemački komandanti na terenu su bili u nedoumici da li da se povinuju naređenjima svojih viših vojnih komandi, ali i političkih instanci, ili da nastave sarađivati s četnicima Draže Mihailovića: {{izdvojeni citat|Uprkos borbenoj pomoći hrabrih četnika, koja je doprinijela deblokadi opkoljenih dijelova 718. pješadijske divizije, njemačke trupe imaju zadatak da se brzo probiju do boksitne oblasti. One imaju instrukcije da smatraju četnike neprijateljima. Sada se ispostavilo da se situacija kod mjesta Dobro (?), čija se posada sastojala od Nijemaca, Italijana i četnika, poboljšala zahvaljujući četničkom prodoru.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=175&broj=549 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000544.] <br /> ({{jez-njem|"Trotz der Waffenhilfe tapferer Cetnik, die auch zur Befreiung der eingeschlossenen Gruppe der 718.I.D. mit beigetragen haben, ergibt sich für die deutschen Truppen die Aufgabe, möglichst schnell in das Bauxitgebiet von Mostar vorzustoßen. Die deutschen Truppen haben den Auftrag die Cetniks als Feind anzusehen. Es ergab sich nun das Bild, daß die Besatzung von Dobro (?), die aus Deutschen, Italiener und Cetniks bestand durch den Vorstoß der Cetniks Luft bekam."}})</ref>|Zabilješka sa sastanka kod načelnika štaba Jugoistoka (1. mart 1943.).}} Major [[Slavoljub Vranješević]], komandant Zapadne Bosne JVuO, šalje 2. marta 1943. godine dopis »bratu« [[Uroš Drenović|Urošu Drenoviću]] kojim ga obavještava da je od strane njemačke komande u [[Banja Luka|Banjoj Luci]] zakazana konferencija na koju su pozvani najvažniji četnički zapovjednici s teritorije [[Bosanska krajina|Bosanske Krajine]]: {{izdvojeni citat|Pre nekoliko časova primio sam izveštaj od Komandanta Bosanskih četničkih odreda brata Rade Radića, u kome mi javlja, da su Nemci pozvali na konferenciju u Banja Luci sve Komandante i to: Radića, Tešanovića, Drenovića, Marčetića, Mišića radi rešavanja važnih pitanja. Konferencija će se održati u nemačkoj komandi u B. Luci. Ovoj konferenciji neće prisustvovati pretstavnici hrvatskih ni vojnih ni civilnih vlasti. Komandant mi je naredio, da pozovem sve Komandante na predkonferenciju, koja će se održati u Karanovcu na dan 4 o.m. u 12 časova.— Prema napred izloženom pozivam te, da bez ikakvog izgovora i odlaganja bez obzira na situaciju na položaju, dođeš 4 o.m. do određenog časa u Karanovac.— Ovo smatraj vrlo važnim i NAJHITNIJIM. Molim Te koristi sva moguća prevozna sredstva, pa i motorcikl i na vreme dođi na predkonferenciju.<ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 31, str. 64.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_64.htm Naređenje Komande bosanskih četničkih odreda od 2. marta 1943. komandantu odreda »Kočić« za prisustvovanje konferenciji radi usaglašavanja stavova o saradnji sa nemačkim trupama]</ref>}} Već 3. februara 1943. godine, major Vranješević je upoznao Vrhovnu komandu JVuO o činjenici da se bosanski četnici nalaze u službi njemačkog okupatora, ali i da su potpisali [[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|sporazume o saradnji sa kvislinškim vlastima Nezavisne Države Hrvatske]]: {{izdvojeni citat| NEMCI Četnički odredi učestvuju u borbi zajedno sa Nemcima češće puta, ali na zasebnim sektorima. Pre našeg dolaska, Nemci su uspeli da u borbu protiv komunista uvode četnike tako, da im ovi osiguravaju krila i da se mešaju u komandovanje. Ovome se je odmah stalo na put, ma da sa dosta poteškoća. Po sebi se razume da se mnogo interesuju o tome, da li mi imamo kakve veze sa Dražom Mihailovićem — što mi odbijamo, navodeći da je to samo komunistička propaganda kako bi izazvali Nemce protiv nas, pa nas tako priklještene, uveli u svoje redove. Ipak, često puta Nemci čuju kako svi četnici pevaju »Od Topole pa do Ravne Gore« ili »Od Manjače pa do Ravne Gore«, »sve su straže generala Draže« itd., dakle jasno primećuju, ali moraju da trpe. Njihova nemoć oseća se. HRVATI Ovi se redovno predaju komunistima, gde god ovi na njih udare. Hrvatski oficiri nalaze spas u komunizmu. Zbog sporazuma sa Hrvatima, koji su ovi [četnički — prim.] odredi sklopili pre našeg dolaska, borbe sa Hrvatima ne vode se. Naprotiv, za većinu starešina i boraca može se reći, da su taj sporazum shvatili kao definitivan svršetak rata, pa i otuda javašluk i slaba disciplina. Sada, dok se ne raščisti sa komunistima, ovakvo stanje mora da ostane.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_27.htm Izveštaj majora Slavoljuba Vranješevića od 3. februara 1943. majoru Zahariju Ostojiću o vojno-političkoj situaciji u četničkim odredima zapadne Bosne i saradnji sa nemačkim i ustaško-domobranskim jedinicama]</ref>}} Vojvoda [[Vukašin Marčetić]], komandant puka »Manjača«, bio je takođe jedan od potpisnikâ sporazuma sa vlastima satelitske NDH. Tokom operacije »Weiss«, vojvoda Marčetić se povezuje i sa njemačkim okupatorom, konkretno sa [[117. lovačka divizija (Nemačka)|117. divizijom]]: {{izdvojeni citat|Posebno: [...] [[369. legionarska divizija|369. pješ. div.]] će prvo dovršiti borbe na [[Grmeč]]u. Uspostavljena veza sa četničkom grupom Marčetića, koja će preuzeti osiguranje vlastitog istočnog boka.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=675&rec=315&roll=2263 NARA, T315, Roll 2263, frame no. 000670.] <br /> ({{jez-njem|"369. J.D. führt vorerst Kampfhandlungen in der Grmec durch. Verbindung mit Cetnikgruppe Marcetic aufgenommem, die Schutz der eigenen Ostflanke übernehmen will."}})</ref>|Ratni dnevnik 117. divizije, unos za 5. februar 1943.}} O (prinudnom) sadjejstvu 117. divizije sa četničkim odredima pod komandom kapetana [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]] u [[Bitka za Konjic 1943.|bici za Konjic]], februara 1943. godine, nakon rata će posvjedočiti i general [[Alexander Löhr]]: {{izdvojeni citat|117. lovačka divizija, koja je prodirala od Ivan-sedla ka severozapadu, vodila je od početka teške borbe, pa je na kraju odbijena i odbačena. Jedan njen deo morao je da se spasava u Konjicu, koji je bio utvrđen i posednut od Italijana i četnika. Ovo mesto su partizani okružili i tako je došlo do toga da su se ovde, pod pritiskom događaja, borili na istom frontu Nemci i četnici – doduše odvojeni jedni od drugih italijanskim jedinicama. Konjic je doduše bio oslobođen iz okruženja sa trupama iz [[Sarajevo|Sarajeva]], ali je partizanima uspelo da se probiju preko Neretve i povuku svi bez izuzetka u severnu [[Crna Gora|Crnu Goru]].<ref>{{cite web|url=http://www.srpsko-nasledje.co.rs/sr-c/1998/07/article-14.html | title = Записи Александра Лера, часопис СРПСКО НАСЛЕЂЕ, број 7/1998 | publisher = Srpsko-nasledje.co.rs |date=3. 1. 1943. | accessdate=4. 1. 2023. | archive-url = https://web.archive.org/web/20130216202528/http://www.srpsko-nasledje.co.rs/sr-c/1998/07/article-14.html# | archive-date=16. 2. 2013 |url-status=dead | df = }}</ref>|General [[Alexander Löhr]], komandant Jugoistoka}} Tokom [[Bitka na Neretvi|bitke na Neretvi]], četnici su bili obilno snabdijevani streljivom i hranom iz italijanskih i njemačkih magacina. Kapetan Vojislav Lukačević, koji se zajedno sa svojim četnicima tukao uz borbenu grupu »Anacker«, [[5. mart]]a iz [[Konjic]]a je javio majoru [[Zaharije Ostojić|Zahariju Ostojiću]] da mu »11« (tj. Nijemci) daju municiju, kao i da je vojvoda [[Dobroslav Jevđević]], sa svoje strane, zadužen za obezbjeđivanje logistike: {{izdvojeni citat|Vidim da je glavna tvoja briga kako ćemo sa 11. Verujem da si o njima dobio preterane izveštaje. Svaka njihova kolona koja nastupa ima najviše jednu trećinu Nemaca a ostalo su domobrani i po nešto ustaša. Oni sami ne mogu ništa da urade, toga su svesni. Ja mislim da je nama najpreči za sada cilj uništenje komunista i to što brže. Ne sme nas zateći iskrcavanje u borbi sa komunistima, a isto tako ne smemo početi borbu sa 11 dok komunisti nisu likvidirani a oni nisu likvidirani i pored uspeha koje smo postigli. Čvrsto sam ubeđen da nas 11 neće napasti sve dok se vode borbe sa komunistima te je strahovanje u tom pravcu preterano... Najvažnije i najbolje snabdevanje preko [[Sarajevo|Sarajeva]] koje neka Jevđo forsira. Dobio sam sinoć preko 11, 30.000 metaka obećali još čim im stigne neki transport koji očekuju u Sarajevo.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_2_71.htm IZVEŠTAJ KOMANDANTA KONJIČKE GRUPE OD 5. MARTA 1943. KOMANDANTU ISTAKNUTOG DELA ŠTABA DRAŽE MIHAILOVIĆA O BORBENOM RASPOREDU ČETNIKA I NEMACA NA SEKTORU KONJIC—JABLANICA]</ref>}} O isporuci municije jedinicama JVuO (najvjerovatnije o onoj koja je data kapetanu Lukačeviću), Komanda Jugoistoka je 7. marta javila vojnom vrhu u [[Berlin]]u: {{izdvojeni citat|– 7. mart 1943: Municija za četnike. Vrhovna komanda je obaviještena telegramom o isporuci 30.000 metaka četničkim jedinicama.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=175&broj=453 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000448.] <br /> ({{jez-njem|"Munition für die Cetniks: </br> An OKW/WFSt. ergeht eine Meldung betraf. der Übergabe von 30.000 Schuß Inft. Munition an Cetnikverbände."}})</ref>|Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja Komande Jugostoka za mart 1943. godine (31.3.43.)}} [[File:Chetniks and German Officers meet in Bosnia, 1943.jpg|thumb|Sastanak njemačkih oficira sa četnicima u [[Bosna (regija)|Bosni]], [[1943]]. godina]] 9. [[Mart|ožujka]] 1943. godine, [[Fašizam|fašistički]] [[Poglavnik|duce]] [[Benito Mussolini]] šalje pismo [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]],<ref>''Tajna pisma Hitler – Mussolini (1940—1943)'', edicija Dokumenti i svjedočanstva (priredio i preveo: Dr Bogdan Krizman), Novinarsko izdavačko poduzeće (NIP), Zagreb, 1953, str. 78.</ref> vođi [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]], u kom navodi da je upoznat sa suradnjom njemačkih okupacionih trupa s četnicima: {{izdvojeni citat|Više tisuća četnika naoružali su, na lokalnoj bazi, komandanti talijanskih jedinica, da vode gerilu, za koju imaju, kao svi stanovnici Balkana, naročite sklonosti. Do danas su ti četnici suzbijali partizane vrlo odlučno. Upravo sam primio izvještaj. U njemu mi javljaju, da su njemačke snage, koje su uspostavile dodir sa četnicima u dolini gornje Neretve, pristale da surađuju s njima i da su naoružale četnike metcima i ručnim bombama.|[[Benito Mussolini]] u pismu [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]] (9. III 1943)}} O pristizanju Mussolinijeva pisma istog je dana javila i Vrhovna komanda njemačkih oružanih snaga: {{izdvojeni citat|''9. mart'' </br> Duče poslao pismo Hitleru, u kome zastupa mišljenje da su četnici i partizani neprijatelji Osovine. O tome je razgovarao i sa nemačkim ministrom spoljnih poslova. Priznaje da su Italijani do sada naoružali nekoliko hiljada četnika za gerilski rat protiv komunista i oni su se do sada energično borili protiv partizana. Ali, sada je Duče izdao energičnu naredbu, da se četnicima više ne daje oružje i da njih, nakon što se partizani poraze, treba razoružati. Na osnovu poslednjih vesti, na prostoru gornje Neretve Nemci su takođe stupili u kontakt sa četnicima i ostavili im patrone i ručne granate.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2024-07-08 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta od 9. marta 1943.}} Pošto је za katastrofalni poraz četnika u bici na Neretvi optužio Jevđevića, [[Petar Baćović|Baćovića]] i [[Bajo Stanišić|Baja Stanišića]] a istakao za primjer Vojislava Lukačevića, major Ostojić im је 10. marta naredio da se kod Italijana zauzmu za dozvolu o prebacivanju četnika na zapadnu obalu Neretve. Odgovarajući na optužbe, Jevđević i Ваćоvić istoga dana izvještavaju Mihailovića da је za proboj operativne grupe NOVJ kriv upravo Lukačević, te da Ostojić, komandujući iz [[Kalinovik]]a, nema pravu predstavu о toku događaja. Jevđević navodi: „Kada sam zvao delove Vrhovne komande da komanduju nа licu mesta, odgovorili su neljubazno da neće da radе sa okupatorom, tražeći u isto doba hranu, municiju, topove i vojsku od okupatora.“ Као argument da četnici moraju bespogovorno slušati naređenja okupatorskih oficirâ, vojvoda Jevđević navodi podatak da Nijemci i Italijani hrane i snabdijevaju municijom cjelokupnu masu četnikâ od 13.200 ljudi. Riječ je o 2000 četnika pod komandom Вајa Stanišića, 4.000 iz Lukačevićeve konjičke gruре, 6.000 pod komandom majora Petra Baćovića (hercegovački četnici) i 1.200 četnika kojima komanduje major Andrija Vesković. Jevđević Mihailoviću piše i da su okupatori dali toliko hrane da је on, na osnovu lažnog brojnog stanja, uspio da uštedi 110.000 obroka, kao i da su mu za posljednjih nekoliko dana isporučili 1.100.000 metaka.<ref>AVII, reg. br. 3/1, kut. 293, dep. 2248.</ref><ref>Branko Latas, Saradnja četnika i Nemaca u borbama protiv Glavne operativne grupe divizija NOVJ u dolini Neretve (februar — mart 1943), Prilozi Instituta za istoriju (br. 17), Sarajevo, 1980, str. 214.</ref> General [[Rudolf Lüters]], zapovjednik njemačkih trupa u NDH, piše u procjeni situacije od 16. marta 1943. da je „neprijateljski otpor protiv nemačkih divizija koje su napadale uglavnom slomljen“, te da je „operacija „[[Operacija Weiss|Vajs II]]“ u suštini završena“. O četničkim snagama u njemačkoj zoni operacija, general Lüters navodi: {{izdvojeni citat|Četničko pitanje nije se dalje zaoštrilo. U području [[114. lovačka divizija (Njemačka)|714. divizije]] nisu zabeležena nikakva prekoračenja u tuđu nadležnost. Četničko rukovodstvo se potčinilo naređenjima nemačkog Vermahta i potvrdilo svoju lojalnost. Četnici koji se nalaze na području [[118. lovačka divizija (Njemačka)|718. pešadijske divizije]], naročito u rejonu [[Zenica|Zenice]] i [[Han-Pijesak|Han-Pijeska]], neprijateljski se suprotstavljaju hrvatskoj državi i nemačkom Vermahtu i pokušavaju da izazovu nemire putem sabotaža i razoružavanja hrvatskih odreda. Divizije koje su učestvovale u operaciji „Vajs II“ jedinstveno se povoljno izražavaju o držanju četničkih jedinica. Dragocenim izviđačkim podacima i napadima za rasterećenje pomagali su našim jedinicama, mada ni u jednom slučaju nije sa nemačke strane tražena podrška.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_3_38.htm Procena vojno-političke situacije komandanta nemačkih trupa u NDH od 16. marta 1943. za period od 1. do 15. marta 1943. godine]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=372&rec=314&roll=554 NARA, T314, Roll 554, frames no. 000366—000367.] <br /> ({{jez-njem|"Die Cetnikfrage hat sich nicht weiter zugespitzt. Im Bereich der 714.J.D. sind keine Übergriffe zu verzeichen. Die Cetnikführung hat sich den Befehlen der deutschen Wehrmacht untergeordnet und ihre Loyalität versichert. Die im Bereich der 718.J.D. befindlichen Cetniks, besonders im Raum ZENICA und HAN PIJESAK stehen kroat. Staat und deutscher Wehrmacht feindlich gegenüber und versuchen durch Sabotageakte und Entwaffnung kroat. Abteilungen Unruhe zu stiften. Die im "Weiss II"–Einsatz befindlichen Divisionen äussern sich übereinstimmend günstig über das Verhalten der Cetnikverbände. Durch wortwolle Kundschafterdienste und Entlastungsangriffe haben sie der Truppe geholfen, obwohl in keinem Falle deutscherseits Unterstützung orboten worden war."}})</ref>}} U iscrpnom izvještaju<ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 1015—1018.</ref> koji je [[5. maj]]a 1943. godine podnio [[SAD|američki]] [[Ured za strateške usluge]] (preteča današnje [[Centralna obaveštajna agencija|Centralne obavještajne agencije]]), sumiraju se rezultati netom završene operacije »Weiss«: {{izdvojeni citat|Krajem januara 1943. godine zajedničke nemačke, hrvatske, italijanske i četničke snage povele su veliku ofanzivu protiv jugoslovenske oslobodilačke armije. Neprijatelj je potpomognut od Drenovićevih četnika uspeo da potisne jugoslovenske patriote u Hercegovini i jugoistočnoj Bosni. Glavni udar u sadašnjoj neprijateljskoj ofanzivi vrše kombinovane četničke snage u Hercegovini (V.[ojislav] Lukačević, član Mihailovićevog glavnog štaba), u Crnoj Gori (Bajo Stanišić) i u Sandžaku (Pavle Đurišić, član Mihailovićevog glavnog štaba). Ishod ove borbe je još neizvestan. Partizani govore da su oni odneli pobedu, dok četnici insistiraju na tome da su gotovo potpuno očistili ove jugoslovenske krajeve od antifašističkih snaga. Tačno je, međutim, da su jugoslovenski antifašistički gerilci pretrpeli teške teritorijalne gubitke, ali daleko je od toga da su njihove snage uništene ili razbijene. Na drugoj strani, mnogo slavljeni četnici generala Mihailovića danas su angažovani u jednoj od najžešćih ofanziva za uništenje jugoslovenskih demokratskih snaga.}} === Četnički teror u Srbiji (1943) === {{main|Srbija u Drugom svetskom ratu|Zločini četnika u Drugom svjetskom ratu}} Mihailovićeva taktika u Srbiji se početkom 1943. sastojala u tome da organizuje i štedi svoje snage za "planirani narodni ustanak". Nemci navode da je izbjegavao svaki konflikt sa okupacionim trupama.<ref>NAW, T-78, Roll 332, 6289915, 919: Procjena situacije komande Jugoistoka za feburar 1943 (2. mart 1943.).</ref> Izveštaji Nedićeve vlade konstatuju da je četnička akcija gotovo svuda upravljena na obračunavanje sa komunistima, koje se sprovodi beskompromisno, do istrebljenja. Inače, četnici na sastancima sa narodom naređuju lojalno držanje prema domaćim vlastima i okupatorskoj vojnoj sili kao i "odricanje svake pomoći partizansko-komunističkim bandama".<ref>Kopija originala (pisana na mašini, ćirilicom) u Arhivu V.I.I., reg. br. 59/1—1, k. 22.</ref><ref>Kopija originala (pisana na mašini, ćirilicom) u Arhivu V.I.I., reg. br. 54/5—1, k. 22.</ref> 12. februara 1943. godine, kapetan [[Miloš B. Marković]], komandant Ariljske brigade iz sastava Požeškog korpusa JVuO, prenosi Mihailoviću ideju poručnika [[Zvonimir Vučković|Zvonka Vučkovića]] da iskoristi vezu sa njemačkim oficirom u cilju »gonjenja komunista«: {{izdvojeni citat|Po povratku sa puta iz štaba 1a sastao sam se sa Vučkovićem koji me je zamolio da Vas izvestim o sledećem: </br> U srezu Kačerskom nalaze se dve komunističke grupe, prva jačine 60 a druga oko 150 ljudi. Ove se grupe prebacuju i u Oplenački srez. Za likvidaciju ovih grupa potrebno mu je oko 300 ljudi, no kada bi ih skupio izazvao bi potere od strane okupatora. Ima jednu drugu mogućnost a to je da uputi Nemce da gone ove grupe. Posredno, no obazrivo ima vezu sa jednim od nemačkih komandanata, koji je izjavio gotovost za usluge svake vrste a naročito u gonjenju komunista. Zvonko će ga upotrebiti no ne uspeli to preduzeće sam potrebno.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_33.htm Izveštaj komandanta Ariljske brigade od 12. februara 1943. Draži Mihailoviću o borbama protiv pripadnika NOP-a u zimu 1942. godine i dostignutoj organizaciji u brigadi]</ref>}} Poručnik [[Predrag Raković]], u svojstvu komandanta 2. ravnogorskog korpusa JVuO, informiše 3. marta 1943. generala Mihailovića o tajnom sastanku sa nemačkim potporučnikom Krigerom: {{izdvojeni citat|Okupator, kako Nemci tako i Bugari svu svoju akciju uputili su na komuniste, na njihovo gonjenje i istrebljenje. U smislu depeše koju sam podneo G. Ministru, sastao sam se 2 marta t.g. na Savincu u jednoj šumi sa Nemačkim komandantom potporučnikom Krigerom iz Gor. Milanovca. Sastanak je izveden potpuno tajno. Na sastanak je od strane Nemaca došao potporučnik Kriger i njegov tumač. A sa naše strane bio sam ja i moj Načelnik štaba p.por. Lazarević. Tema razgovora bila je isključivo uništenje komunističkih bandi, na teritoriji koju obezbeđuje Nemačka jedinica iz Gor. Milanovca. Uglavnom dolazi u obzir komunistički vođa [[Milorad Labudović|Labud]] koji ima oko 150 komunista pod svojom komandom u okolini Rudnika, u srezovima: Kačerskom i Orašačkom. Utvrdili smo plan za ovaj rad. O izvođenju ove akcije detaljno sam se dogovorio sa Zvonkom noću između 2/3 - III t.g., u čemu smo postigli potpunu saglasnost.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 127, reg. br. 7/3 (S-X-12/4).</ref><ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_67.htm Izveštaj komandanta 2. ravnogorskog korpusa od 3. marta 1943. Draži Mihailoviću o borbi protiv pripadnika NOP-a i pregovora sa predstavnicima nemačkih okupacionih trupa]</ref>}} I u depeši od 23. marta, Raković piše da se ponovo sastao sa nemačkim komandantom iz G. Milanovca, te je dogovoreno da se za ubijene Nemce neće više paliti kuće redom, već "samo po našem spisku", partizanske, i samo će se partizani ubijati: {{izdvojeni citat|Hapšenje naših ljudi više neće biti na reonu nemačke komande G. Milanovac. Ako pogine okupatorski vojnik na ovome terenu neće se paliti redom kuće, već samo po našem spisku i to partizanske i samo će se partizani ubijati. [...] Dobio sam 5000 metaka za čišćenje moga reona od komunista.<ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2, Dokumenti jedinica, komandi i ustanova četničkog pokreta Draže Mihailovića: 1. januar — 8. septembar 1943, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 113, str. 550.</ref>}} [[Datoteka:Četnici batinaju narod.jpg|thumb|Četnici batinaju seljaka u Srbiji.]] Koliki je bio teror koji su četnici sprovodili nad pristalicama [[NOP|pokreta otpora]] u području doline Zapadne Morave, Dragačeva i Takova, svedoči konstatacija u biltenu kvislinškog Ministarstva unutrašnjih poslova: {{izdvojeni citat|Ilegalni odredi poručnika Vlaste Antonijevića, Dače Simovića, Milutina Jankovića, poručnika Vasića i kapetana Rakovića nemilosrdno ubijaju sve one koji su makar i jedan dan bili i sarađivali sa partizanima. Neki od ovih odreda vode tako bezumnu akciju da se njihova delatnost može ravnati sa radom običnih odmetnika.<ref>http://www.e-novine.com/srbija/srbija-tema/102680-aak-Gornji-Milanovac-Luani.html</ref>|Izveštaj kvislinškog Ministarstva unutrašnjih poslova (april 1943)}} Četnici su, poput okupatora, prema partizanima, njihovim simpatizerima i porodicama, primenjivali najsvirepije mere: {{izdvojeni citat|1) Protiv zaludele, potpuno obezglavljene i pomahnitale komunističke bande u šumi, sve određene starešine i svo nacionalno naoružano ljudstvo ima povesti beskompromisnu borbu za njihovo potpuno uništenje. Izuzetka u ovome pogledu ne može biti. 4) Ko se uhvati da nosi hranu ili druge potrebe komunistima, a to se tačno utvrdi, komandant brigade sa čije bi teritorije bio takav krivac, odmah će ga streljati i porodicu potpuno uništiti. Kuću spaliti, a stoku zapleniti za izdržavanje gorskih jedinica. 5) Ko se uhvati, a to se od strane komandanta brigade utvrdi, da je krio komuniste, primio u svoju kuću ili im slao makakva obaveštenja, biće najstrožije kažnjen. 6) Ko se uhvati i bude dokazano, da je neko lice videlo komuniste, a nije na najbrži način izvestilo najbližu četničku komandu, biće takođe kažnjeno, u čemu se komandantima brigada ostavlja puna inicijativa. 7) '''Ako u nekom selu bude ubijen makoji četnik, komandant brigade dotične teritorije odmah će streljati deset simpatizera'''.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%9D%D0%B0%D1%80%D0%B5%D1%92%D0%B5%D1%9A%D0%B5_%D0%BA%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D1%82%D0%B0_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D1%81%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%BA%D0%BE%D1%80%D0%BF%D1%83%D1%81%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D1%81%D1%80%D0%B4%D0%BD%D0%BE_%D1%83%D0%BD%D0%B8%D1%88%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%B0%D1%9A%D0%B5_%D0%BF%D1%80%D0%B8%D0%BF%D0%B0%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%BD%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D0%BE%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B1%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BB%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%BF%D0%BE%D0%BA%D1%80%D0%B5%D1%82%D0%B0_%D0%B8_%D1%9A%D0%B8%D1%85%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%85_%D0%BF%D0%BE%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D1%86%D0%B0_4.9.1943. Naređenje komandanta Komskog korpusa za nemilosrdno uništavanje pripadnika narodnooslobodilačkog pokreta i njihovih porodica 4.9.1943.]</ref>|Naređenje komandanta Komskog korpusa za nemilosrdno uništavanje pripadnika narodnooslobodilačkog pokreta i njihovih porodica (4.9.1943).}} Zbog svega navedenog, mnogi ljudi koji su prišli četnicima na početku ustanka protiv sila Osovine, bili su razočarani preusmerenjem dejstava u borbu protiv partizana. Tako je britanski oficir za vezu Hadson zabeležio: "Nekoliko četničkih jedinica tražilo je da bude oslobođeno zadatka borbe protiv partizana".<ref name="Deakin2"/> === Zabrana sabotaža u Srbiji i učvršćivanje vezâ s Nijemcima na području NDH (1943) === {{main|Sabotaže u Srbiji u Drugom svjetskom ratu|Neil Selby}} [[Datoteka:Plakat o streljanju DM pristalica iz 1942.jpg|mini|Plakat o streljanju „50 DM pristalica“ zbog rušenja mosta na pruzi Požarevac - Petrovac na Mlavi iz decembra [[1942]].]] U Srbiji, iako su neke četničke pristalice vršile sabotaže, trpeći nemačke odmazde zbog toga, četničko vođstvo je posebno branilo ozbiljnije sabotaža na bitnim saobraćajnicama, pa su čak sprečavali britanske komandose na terenu da ih vrše: {{izdvojeni citat|[[Neil Selby|Major Selby]] imao zadatak da organizuje sabotaže i dotur materijala za iste; „Prema Selbyevim navodima, '''do sabotaža nije došlo zato što ih D.M., odn. njegovi komandanti na terenu na terenu još nisu odobrili'''.“<ref>NAW, T-313, Roll 482, 000544: Izvještaj obavještajnog odjeljenja Vojnog komandanta Jugoistoka o rezultatima istrage nad zarobljenim britanskim majorom Selbyem, uhvaćenim kod Žitkovca u noći 18./19. augusta 1943 (26. august 1943.).</ref>|Izvještaj nemačkog obavještajnog odjeljenja o rezultatima istrage nad zarobljenim britanskim majorom Selbyem, uhvaćenim kod Žitkovca (26. august 1943).}} U izvještaju potpukovnika Klamrotha iz Generalštaba njemačkih oružanih snaga, nakon inspekcijskog putovanja po Balkanu u avgustu 1943. godine,<ref>[https://znaci.org/00001/40_62.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNIČKO-NJEMAČKI SPORAZUMI O KOLABORACIJI U SRBIJI]</ref> konstatuje se da je general Mihailović najstrožije zabranio izvođenje sabotažâ protiv okupacione sile prije eventualnog savezničkog iskrcavanja. Pored toga, pominje se i to da su njemačke obavještajne strukture detaljno upoznate sa kretanjem četničkog komandanta i Vrhovne komande JVuO po Srbiji: {{izdvojeni citat|Pokret Draže Mihailovića: U Srbiji tinja latentni ustanak. Draža Mihailović je liderska priroda i veoma je aktivan. Svaki preuranjeni napad protiv okupacionih snaga u startu je strogo zabranjen. Trenutno se jedino vodi borba protiv komunista. Mora se očekivati jedinstveni napad na okupacione snage, uključujući sabotaže i prepade. Pretpostavlja se da je angloameričko iskrcavanje na Jadranu trenutak za to. Stav Draže Mihailovića prema Angloamerikancima opisan je na sledeći način: „Kao pomagači ste dobrodošli, ali ja ću sâm obnoviti Jugoslaviju!“ Nadzor nad Dražom Mihailovićem je dobar. Nemačke službe vrlo brzo saznaju za njegova boravišta koja neprestano menja.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=638&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289888.] </br> ({{jez-njem|"b) Draga [sic!] Mihailowitsch Bewegung: </br> In Serbien schwelt der latente Aufstand. Draga Mihailowitsch ist eine Führernatur und sehr aktiv. Jedes vorzeitige Losschlagen gegen die Besatzungstruppen ist zunächst streng verboten. Zur Zeit nur Kampf gegen Kommunisten. </br> Mit dem einheitlichen Beginn von Sabotage, Überfallen usw. auf Besatzungstruppen muss gerechnet werden. Als Zeitpunkt dafür wird die Landung der Anglo–Amerikaner in der Adria vermutet. Die Einstellung des Draga Mihailowitsch den Anglo–Amerikanern gegenüber wird geschildert: "Als Helfer willkommen, aber ich selbst baue Jugoslawien wieder auf!" Die Überwachung des Draga Mihailowitsch ist gut. Die deutschen Dienststellen kennen sehr bald seine ständig wechselnden Standorte."}})</ref>}} Ipak, kako bi i dalje stvarao privid otpora i zadržao status saveznika, povremeno je inicirao bezazlene diverzije, koje neće izazvati nemačku odmazdu: {{citiranje|Udružite se sa apotekarima. Uzmite od njih praškova za kijanje, suzavce i supervodonik. Na igrankama svrabeće praškove. Upućujte preteća pisma, uznemiravajte telefonom, stvarajte svuda strah i zabunu.<ref name="Kosta Nikolić 2004">Bojan Dimitrijević - Kosta Nikolić: Đeneral Mihailović - biografija, Beograd : Institut za savremenu istoriju, 2004, str 378-9.</ref>|[[Draža Mihailović]] naređuje „misteriozne” sabotaže po gradovima septembra 1943.}} 1. avgusta 1943. godine, komandant njemačkih trupa u Hrvatskoj ([[NDH]]) general [[Rudolf Lüters]] na sljedeći način interpretira držanje Mihailovićevih četnika (mahom onih koji su bili obuhvaćeni [[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|ugovorima sa vlastima NDH]]) po okončanju [[Operacija Schwarz|operacije »Schwarz«]]: {{izdvojeni citat|Stav četnika s obje strane [[Bosna (rijeka)|rijeke Bosne]] te na području između rijekâ Bosne i [[Una|Une]] i [[Sana|Sane]] i dalje se može opisati kao lojalan, iako ustaška politika – koju je hrvatska vlada u posljednje vrijeme iznova naglasila – nije ostala bez povratnog dejstva na njihovo držanje, što se pokazalo uzdržanošću prema komunističkim bandama.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=357&rec=314&roll=559 NARA, T314, Roll 559, frame no. 000352.] </br> ({{jez-njem|"Die Haltung der Cetniks beiderseits der Bosna und zwischen Bosna und Una–Sana kann noch als loyal bezeichnet werden, obwohl der wohl der in letzter Zeit seitens der kroat. Regierung wieder betonte Ustascha–Kurs nicht ohne Rückwirkung auf ihre Haltung geblieben ist und sich Zurückhaltung gegen die kommunistischen Banden zeigte."}})</ref>|Izvještaj komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj za mjesec jul 1943. upućen štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]]}} Kao paradigmatične za držanje spram nastupajućih njemačkih trupa mogu se uzeti preporuke iz naređenja kapetana Jovana Dabovića, komandanta Ličko-kordunaške četničke oblasti, upućene 6. septembra 1943. godine kapetanu Dušanu Đakoviću: {{izdvojeni citat|NAREĐUJEM 1) Svi komandanti narediće svima svojim jedinicama i patrolama da, ako Nemci budu naišli na njihov reon dejstva, ne otvaraju vatru i da se drže pasivno sve do mog daljeg naređenja. 2) Kada bude primećen dolazak Nemaca da se jedinice povlače u šume i da sa njima izbegavaju dodir. 3) Ako se desi da se neka jedinica, patrola ili pojedinac nađe u takvoj situaciji da Nemce ne može izbeći pri dodiru sa njima da kaže da se bori protivu komunizma. Napominjem ovom prilikom da su se Nemci prema četnicima u Hercegovini poneli vrlo korektno.<ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dok. br. 42, str. 81.</ref><ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dokument br. 202, strane 942—943.</ref>}} 18. rujna 1943. godine, poručnik Lippert iz Obavještajnog odjela [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] sastavlja izvještaj o posjetu poručnika [[Milana Cvjetićanina]], komandanta Bosanskog korpusa „[[Gavrilo Princip]]” [[Dinarska četnička divizija|Dinarske četničke divizije]] JVuO, kojega je [[Kapitulacija Italije|kapitulacija Italije]] zatekla na liječenju u [[Split]]u. Tom prilikom, Cvjetićanin nedvosmisleno poentira: {{izdvojeni citat|Mi četnici znamo da se samo uz pomoć njemačkih trupa može postići efikasno uništenje bandita, jer smo mi četnici za to isuviše slabi.<ref>[https://znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.], str. 273.</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=984&rec=313&roll=483 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000981.] <br /> ({{jez-njem|"Wir Cetniks wissen, dass nur durch die deutschen Truppen eine wirksame Vernichtung der Banditen erfolgen kann, da wir Cetniks hierzu zu schwach sind."}})</ref><ref>[https://pescanik.net/pismo-citateljima-blica-i-gledateljima-serije-ravna-gora/ Boris Dežulović: Pismo čitateljima Blica i gledateljima serije “Ravna gora”]</ref>}} [[Datoteka:Marsz wojsk niemieckich w Dalmacji (2-515).jpg|mini|Četnici Dinarske divizije u mimohodu pored motorizovane kolone njemačke 114. divizije (Dalmacija, septembar 1943).<ref>[https://bandenkampf.blogspot.com/2018/01/bk0306.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: </br> 0306 | Photo | 114. Jäger-Division]</ref>]] Nakon [[Kapitulacija Italije u Jugoslaviji|kapitulacije Italije]] [[8. septembar|8. septembra]] [[1943]]. sve četničke snage iz italijanske okupacione zone su, nakon [[Antiosovinska ofanziva JVuO 1943.|sporadičnih sukoba]], uspostavile punu saradnju sa novouspostavljenim nemačkim okupacionim vlastima.<ref>Vidi: [[s:Uputstvo komandanta nevesinjskog korpusa od 30. decembra 1943. komandantu konjičke brigade|Uputstvo komandanta nevesinjskog korpusa od 30. decembra 1943. komandantu konjičke brigade]], [[s:Izveštaj majora JVUO Vasilija Marovića od 17. februara 1944.|Izveštaj majora JVUO Vasilija Marovića od 17. februara 1944.]], [[s:Izveštaj kapetana JVUO Franca Kovača od 23. februara 1944.|Izveštaj kapetana JVUO Franca Kovača od 23. februara 1944.]], itd.</ref> Mihailović je 7. oktobra 1943. naređivao svojim četnicima borbu protiv partizana u Sandžaku "po svaku cenu" i nesukobljavanje sa Nemcima "po svaku cenu".<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_9.htm Naređenje Draže Mihailovića od 7. oktobra 1943. komandantima kopusa u zapadnoj Srbiji za mobilizaciju ljudstva i borbu protiv NOVJ u Sandžaku]</ref> Poručnik [[Jovan Pupavac]] pojašnjava u pismu upućenom 10. februara 1944. komandantu Zapadne Bosne JVuO majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]] kako je tekao proces prilaženja četnikâ pod komandom vojvode Momčila Đujića njemačkoj okupacionoj sili: {{izdvojeni citat|Dinarsku oblast sam napustio iz sledećih razloga: 1) Posle propasti Italije u Dalmaciju su došli Nemci. Komandant Dinarske oblasti pop Đujić stupio je u saradnju sa njima, najpre preko [[Mane Rokvić|Mane Rokvića]] koji je došao sa njima iz [[Bosanski Petrovac|Bosanskog Petrovca]]. Kasnije je delegirao kod štaba 114. Nemačke divizije svoga načelnika štaba kapetana Mijovića Novaka. Ljudstvo je postalo Nemačka milicija, primajući od njih redovnu hranu, municiju i dopunu oružja. Nemci su vrlo rado primili saradnju četnika.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_73.htm Izveštaj komandanta 1. brigade Bosanskokrajiškog četničkog korpusa od 10. februara 1944. komandantu korpusa o saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji]</ref>}} U odgovoru koje je 4. oktobra 1943. poslalo Obavještajno odjeljenje 114. lovačke divizije, odbacuju se navodi iz telegrama poslatog od strane štaba 15. brdskog korpusa, u kojem se vojvoda [[Momčilo Đujić]] optužuje za prepade na njemačke trupe i u kojem se traži njegovo hapšenje. Nasuprot takvom zahtjevu, za komandanta [[Dinarska divizija JVuO|Dinarske divizije JVuO]] se tvrdi sljedeće: „Uvjerljiva obavještenja i dokumenti nedvojbeno ukazuju da se Đujićeva četnička grupa u dosadašnjoj borbi protiv komunizma pokazala kao pouzdana... Sabotažni akti i prepadi na njemačke trupe dosad se nijesu događali.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=792&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000788.] <br /> ({{jez-njem|"Nach hiesigen sicheren Nachrichten und einwandfreien Unterlagen ist die Cetnikgruppe des Vojvoden Djujic im Kampf gegen die kommunistische Aufstandsbewegung bisher als zuverlässig zu bezeichnen. </br> Sabotageakte und Überfälle gegen die Deutsche Wehrmacht sind bisher nicht erfolgt."}})</ref> U poređenju sa oružanim snagama NDH, obavještajni oficiri 114. divizije Wehrmachta daju i mnogo povoljniju ocjenu za učinkovitost četnika: „Hrvatske trupe i ustaše, već zbog svoje brojnosti, ne mogu predstavljati značajniju podršku; osim toga, njihova borbena vrijednost je poznata. Četnički odredi su se dosad svuda pokazali kao izuzetno aktivni i pouzdani.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=793&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000789.] <br /> ({{jez-njem|"Die kroatische Wehrmacht und Ustaschaverbände im Bereich sind schon rein zahlenmässig keine nennenswerte Unterstützung; darüber hinaus ist deren Kampfwert hinreichend bekannt. Die Cetnikverbände erweisen sich bisher überall als äusserst rege und zuverlässig."}})</ref> [[File:Četnički komandant u zapadnoj Bosni Uroš Drenović s nemačkim oficirima na terenu.jpg|thumb|Vojvoda [[Uroš Drenović]] (desno), četnički zapovjednik u [[Zapadna Bosna|zapadnoj Bosni]], zajedno sa njemačkim oficirima na terenu.]] U jesen 1943. godine, Vrhovna komanda Vermahta konstatuje prestanak bilo kakve aktivnosti DM protiv njih: {{izdvojeni citat|U jesen 1943. Titov pokret sve je više uzimao maha, a Mihailovićev pokret bio je potisnut na teritoriju Srbije. Komunisti nisu primali samo pomoć od sovjetske Rusije, nego sve više i od Engleza. Italijanska armija je kapitulirala. U ovakvoj novonastaloj situaciji četnički pokret bio je prisiljen da preispita svoj stav prema nemačkoj okupacionoj sili… Bilo kako, od tog vremena prestali su svi napadi Mihailovićevih ljudi protiv nemačke okupacione sile.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2024-07-08 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}} Četnici u Hercegovini su počeli sarađivati sa njemačkim nadležnim komandama odmah po ulasku njihovih trupa u bivšu italijansku okupacionu zonu: {{izdvojeni citat|Banda koja je napadala u području sjeverno od [[Bileća|Bileće]] i ojačana na oko 1200 ljudi ([[10. hercegovačka udarna brigada|X herceg. brigada]]), uz potporu 800 četnika je odbačena natrag na sjever.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1081&rec=313&roll=190 NARA, T311, Roll 195, frame no. 7450860.] <br /> ({{jez-njem|"Die im Raum N Bileca angreifende und auf etwa 1200 Mann verstärkte Bande (X.He.Brig.) mit Unterstützung von 800 Cetniks nach N zurückgeworfen."}})</ref>|Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja 2. oklopne armije za 18. septembar 1943. godine}} {{izdvojeni citat|SS-divizija „Prinz Eugen“: Komunistička grupa (jačine 1.200 ljudi), koja je sa sjevera nastupala ka Bileći, odbačena je ka sjeveru akcijom 6. čete 2. SS brdskog puka ojačane sa 800 četnika.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&roll=483&broj=293 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000290.] <br /> ({{jez-njem|"Von Norden gegen Bileca vordringende komm. Gruppe (1200) durch herangeführte 6./SS 2 und 800 Cetniks nach Norden zurückgeworfen."}})</ref>|Dnevni izvještaj 15. brdskog korpusa za 18. septembar 1943.}} {{izdvojeni citat|U oblasti [[Stolac|Stoca]], kao što je već napomenuto, Stolačka i [[Ljubinje|Ljubinjska]] četnička brigada su u saradnji sa našim trupama postigle uspjeh protiv glavnine Desete herceg. brigade.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=636&rec=314&roll=559 NARA, T314, Roll 559, frame no. 000631.] <br /> ({{jez-njem|"b.) Cetniks: </br> Im Raum von STOLAC hat, wie bereits erwähnt, im Zusammengehen mit eigenen Truppen die Cetnikbrig. von STOLAC und LUBINJE gegen die Hauptkräfte der X-herzeg.Brig. Erfolge erzielt."}})</ref>|Komanda 21. brdskog korpusa, Obaveštajno odeljenje, izveštaj o stanju, 27. septembar 1943.}} U izvještaju [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS brdske divizije Prinz Eugen]] od 10. oktobra 1943. godine, poslatom štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], pohvaljuje se lojalno držanje koje su, do tog trenutka, formacije [[Hercegovina|hercegovačkih]] četnikâ pokazale spram njemačkih okupacionih jedinica: {{izdvojeni citat|Četnici: Za borbu protiv komunista u istočnoj Hercegovini mobilisane su jače snage u okruzima [[Trebinje]], [[Bileća]], [[Stolac]] i [[Nevesinje]]. Dosadašnja iskustva s hercegovačkim četnicima mogu se ocijeniti dobrim, a njihovo držanje prema vlastitim trupama lojalnim.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1335&rec=314&roll=554 NARA, T314, Roll 554, frame no. 001329.] <br /> ({{jez-njem|"Cetniks: Zur Bekämpfung der Kommunisten in der Ost–Herzegowina wurden in den Bezirken Trebinje, Bileca, Stolac u. Nevesinje stärkere Kräfte mobilisiert. Die bisherigen Erfahrungen mit den herzegowinischen Cetniks können als gut, das Verhalten gegenüber der eigenen Truppe kann als loyal bezeichnet werden."}})</ref>}} U odlomku iz mjesečnog izvješća SS divizije »Prinz Eugen«, inače njemačke elitne postrojbe na teritoriji okupirane Jugoslavije, sastavljenog 5. septembra 1943, blagonaklon stav četnika na divizijskom području (Hercegovina) opisan je na sljedeći način: {{izdvojeni citat|Srbi [četnici — prim.] su se, djelimično, nastavili dokazivati ​​kao '''najpouzdaniji saveznici u borbi protiv crvenih bandi''', a time i protiv komunizma. U borbi protiv bandita uvijek su spremni sarađivati ​​s njemačkim Wehrmachtom, pa čak i podvrgnuti se njegovoj komandi.<ref>Klaus Schmider, ''Partisanenkrieg in Jugoslawien 1941-1944'', Verlag E.S. Mittler & Sohn GmbH, Hamburg/Berlin/Bonn, 2002, s. 307.</ref><ref>[https://www.znaci.org/NARA/T315.php?broj=1272&rec=314&roll=554 NARA, T314, Roll 554, frame no. 001266.] <br /> ({{jez-njem|"Die Serben haben sich z.T. weiterhin als die zuverlässigsten Verbündeten im Kampf gegen die roten Banden und damit gegen den Kommunismus erwiesen. Im Kampf gegen die Banditen sind sie jederzeit bereit, mit der deutschen Wehrmacht zusammenzugehen und sich ihr sogar zu unterstellen."}})</ref>|Mjesečni izvještaj 7. SS divizije XV brdskom armijskom korpusu za avgust 1943. godine}} U četničkim izvorima se potvrda ovih navodâ nalazi u naređenju koje je kapetanu Dušanu Đakoviću 6. septembra 1943. uputio potpukovnik [[Slavko Bjelajac]] (pseudonim »Nikola Dekić«), komandant Ličko-kordunaške četničke oblasti. Informišući svog podređenog oficira o ogromnim partizanskim gubicima u [[Bitka na Sutjesci|bici na Sutjesci]], Bjelajac zapisuje: {{izdvojeni citat|Po podatcima koje imamo partizani su kod Sutjeske strašno tučeni. Tvrdi se da su imali 5.000 mrtvih te da su samo naši s mrtvih lješeva partizanskih skinuli oko 200 puškomitraljeza. Četnici u Hercegovini drže pored ostalih mjesta i [[Kalinovik]], [[Foča|Foču]], i [[Čajniče]]. Ustaše su u [[Goražde|Goraždu]]. Njemci se također nalaze u Hercegovini. Dozvolili su bez ikakovih uslova da se na reonu svakog sreza može nalaziti i kretati 400 četnika (jednoj četničkoj grupi dali su 300 pušaka). <br /> U opšte izuzev situacija Hercegovine, Crne Gore, i Istočne Bosne stoji vrlo dobro. <br /> Ove podatke iz Hercegovine javljam Vam radi orjentacije. A u koliko se tiče Njemaca tek da naše stanovništvo zna da ih se ne treba plašiti i da neće vršiti represalije nad mirnim stanovništvom. <br /> Njemci govore u Hercegovini protiv Italijana i kažu da su oni spriječili širenje Srbije do rijeke Bosne protiv volje Njemaca. Optužuju Italiju da je ona dovela Pavelića na vlast. (To sve može i nemora biti tačno). <br /> Naši su zarobili čuvenog [[Nurija Pozderac|Nuriju Pozderca]] i [[Simo Milošević|Simu Miloševića]] u Hercegovini i streljali ih.<ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knj. 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. br. 203, str. 946.</ref>}} Novembra 1943, Nijemci nabrajaju koje su se sve četničke vojvode u NDH upustile u saradnju s njima, kao npr.: [[Mane Rokvić]] („izjašnjava se za Nemačku i u slučaju neprijateljskog iskrcavanja stoji sigurno na našoj strani“), [[Momčilo Đujić]] („Ljotićev pristalica“ čijim „prisluškivanjem je više puta dokazano da je slao lažne izveštaje D. M. kako bi se izvukao ispod njegovog uticaja“), [[Uroš Drenović]] („nepomirljiv protivnik komunista“; „više od godinu dana sarađuje otvoreno sa nemačkim Vermahtom“) i drugi.<ref name="ReferenceA"/><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=347&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] </br> ({{jez-njem|"Cetnikführer, mit denen zusammengearbeitet wurde: </br> Vojvode Rokvic. Energischer Führer der ohne Unterbrechung rückhaltlos mit der deutschen Truppe zusammenarbeitet. Bekennt sich zu Deutschland und steht im Falle einer feindlichen Landung sicher auf unsere Seite. </br> Vojvode Djujic, Ljotic–Anhänger. DM. sucht ihn durch ständigen Druck zu beeinflussen. Durch Überwachung ist bereits mehrfach nachgewiesen, dass Djujic falsche Meldungen an DM. abgesetzt hat, um sich seinem Einfluss zu entziehen. Djujic wird seitens der. Div. im bewusster Übertreibung als besonders aktiver Kämpfer gegen den Kommunismus in Verbindung mit der deutschen Wehrmacht herausgestellt. </br> Vojvode Drenovic. Gerade Persönlichkeit, unversöhnlicher Kommunistengegner (kommunistische Untaten an seiner Ehefrau, die den Tod herbeiführten), bezeichnet sich als Beschützer seiner pravoslavischen Volksgenossen. Arbeitet länger als 1 Jahr offen mit deutscher Wehrmacht zusammen. Von DM. angestrebte Beeinflussung bisher ohne Erfolg."}})</ref> U ovom strogo povjerljivom izvještaju, obavještajni oficiri XV brdskog armijskog korpusa dopisuju još i sljedeće: „Čitav niz drugih četničkih vođâ na području južno od [[Bihać]]a, neumoljivi su protivnici komunizma i dobri vojnici. Svi su se istakli u saradnji sa [našim] trupama, a kao svoj zadatak označavaju zaštitu pravoslavnog stanovništva od uništenja.“<ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 44, str. 86.</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=347&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] </br> ({{jez-njem|"Eine Reihe weiterer Cetnikführer im Raum südl. Bihac unerbittliche Kommunistengegner und gute Soldaten haben sich in der Zusammenarbeit mit der Truppe bewährt, und sehen es als ihr Ziel an, den pravoslavischen Volksteil vor der Ausrottung zu bewahren."}})</ref> U izvještaju [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] od 5. novembra 1943. godine zaključuje se da bi osiguranje dugih linija snabdijevanja bez četnika bilo „nezamislivo“.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=343&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000339.] <br /> ({{jez-njem|"Die Sicherung der langen Nachschubwege der Division ist ohne Unterstützung det zugeteilten Cetnik–Stützpunkte, wenn nicht ausreichend deutsche Kräfte oder kampffähige kroatische Truppen zur Verfügung gestellt werden, undenkbar."}})</ref> 19. novembra 1943. potpisani su i na snagu stupaju prvi [[Ugovori o saradnji četnika i Vermahta|ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta]], koji četnicima nameću obavezu "da prekinu sve veze sa silama koje se nalaze u ratu sa Nemačkom i da izruče štabove za vezu tih sila koji se nalaze kod njih".<ref>https://www.znaci.org/00001/4_12_3_166.htm</ref> 30. novembra 1943. godine [[Dragoljub Draža Mihailović|general Mihailović]] naređuje [[Ljubomir Jovanović Patak|Ljubi Patku]], komandantu Timočkog korpusa, da protera britanskog majora Erika Grinvuda koji hoće da vrši akcije protiv Nemaca bez njegovog dopuštenja: {{izdvojeni citat|Kod vas je tamo engleski major Grinvud sa telegrafistom. To je posledica prosjačenja materijala. Nije došao da vas pomogne u materijalu već da uništi naša sela za neku sitnu sabotažu. '''Naređujem da Grinvuda sa celom pratnjom najurite kao kučku''' po mom naređenju jer je pošao na teren bez mog odobrenja. Ponavljam najurite ga kao kučku i izvestite.<ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_3_42.htm</ref>|Depeša generala Mihailovića Ljubi Patku od 30. novembra 1943.}} Saveznički komandant Sredozemlja uskoro i sam uviđa da se Mihailović bavi sporednim aktivnostima, uz izbegavanje da preduzme nešto na komunikacijama vitalnim za [[Saveznici|Saveznike]] i za Nemce. Stoga je [[9. decembar|9. decembra]] [[1943]]. poslao [[Dragoljub Mihailović|Mihailoviću]] telegram kojim zahteva izvršenje specifikovanih napada na komunikacije, a koji počinje rečima: {{izdvojeni citat|Sloboda kojom se Nemci služe železničkim prugama od Grčke do Beograda za prevoz i izdržavanje trupa nepodnošljiva je.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_250.htm, Obaveštenje brigadira Armstronga od 9. decembra 1943. Draži Mihailoviću o zahtevu Komande britanskih trupa na Srednjem istoku da četnici izvrše dve sabotaže protiv Nemaca]{{Dead link|date=August 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 3, Vojnoistorijski institut, Beograd - prilog II</ref>}} === Potpisivanje ugovora o saradnji četnika i Vermahta u Srbiji (1943-1944) === {{Poseban članak|Ugovori o saradnji četnika i Vermahta}} [[Datoteka:Zone odgovornosti četnika, prema sporazumu sa Nemcima.png|thumb|Zone odgovornosti četničkih komandanata u okupiranoj Srbiji, prema sporazumu sa Nemcima 1943. [[Jevrem Simić]] i [[Nikola Kalabić]] (roze), [[Vojislav Lukačević]] (plavo), [[Ljuba Jovanović Patak]] (zeleno) i [[Mihailo Čačić]] (sivo).]] [[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova za Jugoistok, inicirao je pregovore koji će rezultirati potpisivanjem [[Ugovori o saradnji između JVuO i komande Jugoistoka|ugovora o zajedničkoj borbi]]. Mihailović je polovinom novembra 1943. svojim komandantima naredio da sarađuju sa Nemcima; on sam nije mogao javno da stupi u saradnju "zbog raspoloženja naroda".<ref>https://www.znaci.org/images/ktb_okw_III_6_1304.jpg KTB OKW (Kriegstagebuch des Oberkommando der Wehrmacht) - Ratni dnevnik vrhovne komande Vermahta, šesta knjiga</ref> Ugovore su to potpisivali ovlašćeni Mihailovićevi komandanti i ljudi iz vojnog rukovodstva. Prvi ugovor o saradnji potpisan je 19. 11. 1943. između [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]], komandanta Mileševskog korpusa JVuO i nemačkog komandanta Jugoistoka koga je predstavljao fon Frede, glasio je: {{Wikisource|Sporazum inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića i vojnoupravnog zapovednika Jugoistoka od 23.1.1944.}} {{izdvojeni citat| 2) Primirje treba da bude pretpostavka za zajedničku borbu protiv komunista. 4) Obaveza Lukačevića da nijedan pripadnik njemu potčinjenih jedinica neće delovati na strani sila koje su u ratu sa Nemačkom. 5) Prepuštanje područja borbenih dejstava četničkim odredima radi samostalnog vođenja borbe, koju vodi i nemački Vermaht. 6) Uključivanje četničkih odreda prilikom većih zajedničkih operacija pod nemačko zapovedništvo. U tom periodu nemačko vodstvo izdaje borbene naloge četničkim odredima. 8) Razmena štabova za vezu. 9) Isporuke nemačke municije radi sprovođenja zajedničkih borbenih zadataka u skladu sa vojnim potrebama. 10) Sporazum se mora držati u tajnosti.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_260.htm SPORAZUM IZMEĐU KOMANDANTA JUGOISTOKA I MAJORA VOJISLAVA LUKAČEVIĆA OD 19. NOVEMBRA 1943. O SARADNJI ČETNIKA SA NEMAČKIM TRUPAMA U BORBAMA PROTIV NARODNOOSLOBODILACKE VOJSKE JUGOSLAVIJE]</ref>|Sporazum Nemaca i majora [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]] (19. 11. 43.)}} 27. novembra je potpisan ugovor sa [[Nikola Kalabić|Nikolom Kalabićem]].<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_262.htm Sporazum od 27. novembra 1943. između pukovnika Jevrema Simića i kapetana Nikole Kalabića sa nemačkim predstavnikom o saradnji u borbama protiv NOVJ]</ref> U narednim nedeljama ugovori su potpisani i sa drugim komandantima korpusa od operativne važnosti. Iako Mihailović lično nije potpisao ni jedan ugovor, ovim ugovorima je bio pokriven veći deo nemačke okupacione zone u Srbiji. {{izdvojeni citat|Ovaj ugovor, kao i buduće mjere, trebalo bi da se baziraju na međusobnom povjerenju i volji da se komunizam uništi, zemlja umiri a Srbiji omogući stabilna budućnost u okvirima Evrope oslobođene od komunizma.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=974&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frames no. 000969—000970: Sporazum između Krajskomandanture Zaječar i potpukovnika Ljube Jovanovića Patka o nenapadanju i saradnji u borbi protiv NOVJ (23./25. decembar 1943.)] </br> ({{jez-njem|"Diese Vereinbarung sowie die zukünftigen Massnahmen sollen getragen sein vom gegenseitigen Vertrauen und dem Willen, den Kommunismus zu vernichten, das Land zu befrieden und Serbien einer geordneten Zukunft im Rahmen eines vom Kommunismus befreiten Europas entgegenzuführen."}})</ref>|Sporazum Nemaca i potpukovnika [[Ljuba Jovanović Patak|Ljube Jovanovića Patka]] o borbi protiv partizana u Srbiji (decembar [[1943]]).}} Generalna tendencija priklanjanja Mihailovićevih četnikâ okupacionoj vojnoj sili bila je primijećena 28. XI 1943. i od strane njemačke Komande Jugoistoka: {{izdvojeni citat|Srbija: U oblasti Kruševca borbe između [četnika] DM i komunista. Kod četnika znaci približavanja Vermahtu, verovatno zbog nestašice municije.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&broj=639&roll=485 NARA, T313, Roll 485, frame no. 000636.] </br> ({{jez-njem|"3.) Serbien: </br> Raum Krusevac: Kampf zwischen DM u. Komm. Bei Cetniks Anzeichen für Annäherung an dt. Wehrmacht vermutl. Mun. Mangel."}})</ref>|Dnevni izveštaj Komande Jugoistoka (Armijska grupa »F«), 28. novembar 1943.}} 30. novembra 1943. godine i poručnik Milorad Vasić moli generala Mihailovića da mu odobri vezu sa Nijemcima, u cilju opskrbe streljivom, garantujući mu potpunu diskreciju u radu: {{izdvojeni citat|Molim da mi dozvolite da ovu priliku iskoristim i dobijem municiju i ostalo, što mi je neophodno potrebno, a da pritom čast organizacije i Vaš autoritet u narodu ne bude ničim povređen.<ref>AVII, reg. br. 8/1, kut. 276, dep. 11690—11691.</ref><ref>Branko Latas, Četničko-nemački sporazumi o saradnji u Srbiji (1943-1944), Vojnoistorijski glasnik br. 2/1978, Beograd, str. 344.</ref>}} Ugovori su bili u znatnoj meri tipizirani, nalik na sporazum između vojnog zapovednika Jugoistoka i inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića: {{izdvojeni citat|Cilj sporazuma je zajednička borba protiv komunističkih partizana, pa će stoga sve jedinice DM-četnika, potčinjene pukovniku Jevremu Simiću, biti uključene u borbu nemačke i bugarske vojske, kao i srpskih vladinih trupa, protiv komunista. U vezi s tim predviđa se uspostavljanje zajedničke obaveštajne službe kao i uzajamna podrška.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%A1%D0%BF%D0%BE%D1%80%D0%B0%D0%B7%D1%83%D0%BC_%D0%B8%D0%BD%D1%81%D0%BF%D0%B5%D0%BA%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B0_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%87%D0%BA%D0%B8%D1%85_%D0%BE%D0%B4%D1%80%D0%B5%D0%B4%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%B5_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%BF%D1%83%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%88%D0%B5%D0%B2%D1%80%D0%B5%D0%BC%D0%B0_%D0%A1%D0%B8%D0%BC%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%B8_%D0%B2%D0%BE%D1%98%D0%BD%D0%BE%D1%83%D0%BF%D1%80%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%BE%D0%B3_%D0%B7%D0%B0%D0%BF%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BA%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_23.1.1944 Sporazum inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića i vojnoupravnog zapovednika Jugoistoka od 23.1.1944.]</ref>|Sporazum Nemaca i potpukovnika [[Jevrem Simić|Jevrema Simića]] (januara [[1944]]).}} Komandant Jugoistoka i [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] [[Maksimilijan fon Vajhs|fon Vajhs]] izdao je [[21. novembra]] [[1943]]. uputstvo o saradnji sa četnicima koje, između ostalog, predviđa izručenje Saveznika ("da prekinu sve veze sa silama koje se nalaze u ratu sa Nemačkom i da izruče štabove za vezu tih sila koji se nalaze kod njih"). Fon Vajhs upozorava da se "lojalna orijentacija pojedinih četničkih odreda ne sme uopštiti", jer neki još uvek izvode prepade i sabotaže, ali "propagandu protiv četničkog pokreta treba obustaviti", do daljnjeg.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_3_166.htm Objašnjenje komandanta Jugoistoka od 21. novembra 1943. o cilju i načinu sklapanja sporazuma sa četničkim komandantima]</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/291.htm Karl Hnilicka: DAS ENDE AUF DEM BALKAN 1944/45], Musterschmidt-Verlag Göttingen, strana 268</ref> Sporazum između Vermahta i četničkog komandanta [[Mihajlo Čačić|Mihajla Čačića]], komandanta Ravaničke brigade JVuO, uključuje i hvatanje [[rudar]]a koji su pobegli u šumu, i njihovo vraćanje u [[rudnik]]e uglja.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_264.htm Sporazum komandanta Jugoistoka sa komandantom Ravaničke brigade od 14. decembra 1943. o saradnji četnika sa nemačkim trupama u borbama protiv NOVJ]</ref> Sporazum Vermahta i [[Jevrem Simić|Jevrema Simića]], inspektora odreda Draže Mihailovića, predviđa da "četnici DM stavljaju na raspolaganje snagama poretka svoje podatke i svoju obaveštajnu službu" za borbu protiv partizanskog pokreta.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_267.htm Izveštaj Abver-grupe od 23. januara 1944. o sklopljenom sporazumu između vojnoupravnog komandanta Jugoistoka i inspektora četničkih jedinica u Srbiji]</ref> Sporazum Vermahta i potpukovnika Ljube Jovanovića, vođe Dražinih odreda u okrugu [[Zaječar]], četnicima omogućuje punu sloboda kretanja "danju i noću na celom području na koje se odnosi sporazum".<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_266.htm Sporazum između Krajskomandanture u Zaječaru i komandanta Timočkog korpusa od 25. decembra 1943. o saradnji u borbama protiv NOVJ]</ref> {{izdvojeni citat|Srbija i Hrvatska: kao i ranije, na ovom prostoru stoje dva suprotstavljena tabora — komunistički pod Titom i nacionalistički pod generalom Mihailovićem. Zbog brojčane premoći i veće borbene vrijednosti, komunisti su u posljednje vrijeme zadali nacionalistima niz teških udaraca. To je rezultiralo u traženju njemačke pomoći od strane nekoliko D.M.-komandanata. Već je došlo i do niza sporazuma, kojima se D.M.-jedinice obavezuju na obustavljanje neprijateljstava protiv Wehrmachta, čime im se omogućuje nesmetana borba protiv komunista.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=900&rec=311&roll=175 NARA, T-311, r. 175, s. 895: Prikaz neprijateljskog stanja u Sredozemlju od strane generalštabnog majora Varnstorfa (Warnstorff) – dodatak zabelešci sa sastanka kod načelnika štaba Grupe armija „E“ od 9. decembra 1943.] </br> ({{jez-njem|"Serbien–Kroatien: Hier stehen sich nach wie vor die nationalen Kräfte des Draca Michaylovic[sic!] und die kommunistischen Kräfte des Tito gegenüber. Infolge der zahlenmässigen und in Bezug auf die Kampfstärke starken Uberlegenheit der kommunistischen Verbände ist in der letzten Zeit DM mit seinen Kräften stark angeschlagen worden. Dies hatte zur Folge, dass verschiedene DM–Führer mit ihren Verbänden Anlehnung an die deutsche Besatzungsmacht suchten. Es sind bereits Abmachungen zu Stande gekommen, auf Grund deren DM–Verbände ihre Kampfhandlungen der deutschen Wehrmacht gegenüber einstellen und ihnen ungestörte Kampfführung den Kommunisten gegenüber zugesichert wurde."}})</ref>|Nemački prikaz stanja u Sredozemlju od 9. decembra 1943.}} Njemački opunomoćeni general u [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] [[Edmund Glaise von Horstenau]] opisuje u ratnom dnevniku kontekst u kom dolazi do potpisivanja ovih ugovorâ: {{izdvojeni citat|Izgleda da je Srbija najmirnija zemlja na Balkanu, a neko reče da je ona čak i najmirnija zemlja u Evropi. Činjenica je da stanje u NDH ne može da se uporedi sa stanjem u Srbiji iako se i u Srbiji događaju neprijatne stvari... Draža Mihailović je iskoristio opšte stanje, pa su naši oblasni komandanti sklopili ugovore sa pojedinim četničkim vođama.<ref>Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 412.</ref>}} I prije nego je došlo do parafiranja ugovorâ, kapetan [[Dušan Radović (četnik)|Dušan Radović]], komandant Zlatiborskog korpusa JVuO, obavijestio je 18. novembra 1943. generala Mihailovića da njemačke i bugarske okupacione trupe, uz velike poteškoće, nastoje zaustaviti ofanzivu snaga NOVJ nadomak [[Užice|Užica]], kao i da im četničke jedinice pod njegovom komandom pružaju značajnu borbenu pomoć, tj. napadaju partizane kako bi oslabili njihov pritisak na okupatora. Iz izvještaja se vidi i da je ravnogorski kapetan Milorad Mitić bio zadužen za održavanje kontakatâ s Nijemcima: {{izdvojeni citat|Noću, 17/18 ov.m-ca oko 21,30 časova, komunisti su jačim snagama napali Bugare i Nemce u Kremnima i posle osmočasovne borbe komunisti su potpuno razbili oko 1800 Bugara i 200 Nemaca... Bugari se u najvećem neredu i bez oružja povlače za Užice. Beže glavom bez obzira. Tenkove su odvukli za Užice, dok je izgleda bugarska artilerija pala u ruke partizanima. U momentu pisanja ovog izveštaja jedan izvesni deo Bugara, koji se organizovano povlači, vodi borbu sa komunistima u Biosci. Naši delovi stupili su u borbu kod Bioske iz pravca s. Kneževići. Mišljenja sam da će u toku današnjeg dana pasti i Bioska i da će komunisti navaliti za Užice. Ja gde god mogu napadaću. Stanje je vrlo ozbiljno! Kapetan Mitić, presvučen u civilno odelo, viđen je u Užicu sa Nemcima. Posle je u jednom nemačkom automobilu otišao kako kažu za Beograd kamo ga Vi šaljete radi hvatanja neke veze i sporazuma. Ova se vest širi naglo.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_34.htm Izveštaj komandanta Zlatiborskog korpusa od 18. novembra 1943. Draži Mihailoviću o borbama četnika i nemačkih i bugarskih jedinica protiv NOVJ kod Kremana]</ref>}} 14. decembra 1943, u Vrhovnu komandu JVuO stigla je depeša od majora [[Siniša Ocokoljić|Siniše Ocokoljića]] (pseudonim »Ev-Ev«), komandanta Mlavskog korpusa JVuO, kojom se kapetan Mitić još jednom imenuje osobom koja je lično involvirana u pregovore s njemačkim okupatorom: "Tufegdžić [Vojislav, komandant Cerskog korpusa JVuO — prim.] danas je doneo sledeći izveštaj: [...] 2. — Kapetan Mitić, koji je ranije u Užicu pregovarao za naš račun sa komunistima, bio je poslednjih dana na pregovorima i sa Nemcima gde je sa njima ručao u Mažestiku. Pregovore je javno sa Nemcima vršio neki kapetan Nešković, poslat od Kalabića. 3. — Nemci su povodom toga štampali letke blizu 2.000.000 primeraka sledeće sadržine: Narodni borci četnici, u radosti pozdravljam prestanak besmislenog međusobnog prolivanja krvi i zdrav razum koji je zavladao u vašim redovima. Sada možemo da se zajednički borimo protivu komunizma, tog smrtnog neprijatelja Evrope i ja vas ubrajam u nacionalne borce zato što smo i mi sami nacionalni borci. Mi ćemo udruženim silama da odbranimo Vašu lepu Otadžbinu, da je ne bi uništile komunističke bande. Primamo u svoje redove Vašu narodnu organizaciju kao čeličnu. Nije potrebno da vam ubrizgavamo narodni duh. Herojstvo je Vama u krvi i sa vama zajedno koji dobro poznajete svoju lepu zemlju poćiće nam za rukom da je oslobodimo. Stavom koga vi zauzimate osigurana je vaša budućnost. Pozdravljam vas kao svoje ratne drugove i želim vam istu vojničku sreću kao i našim vojnicima. Komandant nemačkih trupa. br. 1243. Ovaj letak Nemci su rasturili i već se pojedini primerci nalaze i kod nas. 4. — Tufegdžić javlja dalje, da je puk. Simić naveo hotimično Kalabića da se ovim vezama sa Nemcima naša organizacija kompromituje u narodu što koriste mošinovci [tj. partizani — prim.]."<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16. do 23. decembra 1943. godine]</ref> U depeši od 28. decembra 1943. poslatoj Vrhovnoj komandi JVuO od strane potpukovnika [[Petar Baćović|Petra Baćovića]], govori se o sastanku koji je [[Todor Perović]], predstavnik Komande operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine, održao u [[Sarajevo|Sarajevu]] sa njemačkim generalom Wernerom Frommom: {{izdvojeni citat|Perović se vratio iz Sarajeva. U Sarajevu bio je kod generala Froma, komandanta pozadine celog Balkana. Između ostalog rekao mu je: »Srbi su istinski borci protivu partizana, mi Nemci cenimo borbu vaših ljudi. U tome se ističe naročito vaš kraj. Naročito cenimo saradnju majora Lukačevića. U kratko vreme prisajediniće se srpski krajevi Srbiji i u tom slučaju srpski će narod dobiti punu ekonomsku pomoć. U najkraćem roku dolazi još 12 divizija naših na teritoriju Jugoslavije radi potpunog likvidiranja partizana. Imamo jedan letak koji je izdao potpukovnik Borota za istočnu Bosnu, gde poziva narod da ga sluša kao novog komandanta, ali mi znamo da je komandant Baćović. Budite uvereni da će do proleća biti raščišćeno sa partizanima«.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16-30. decembra 1943. godine]</ref>}} Iako je Draža Mihailović sugerisao svojim komandantima da »koriste jedne neprijatelje protiv drugih«,<ref>Arhiv VII, Ča, k. 276, reg. br. 1a/1, depeša br. 361.</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_58.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 14. januara 1944. godine]</ref> u praksi se ova floskula isključivo odnosila na borbu četnika protiv partizana, skupa sa okupatorima i kvislinzima. U depeši majoru [[Zaharije Ostojić|Zahariju Ostojiću]] (pseudonim »Sto-Sto«) od 30. januara 1944. godine, poslatoj u povodu pokušaja snagâ [[NOV i POJ]] da prodru u [[Sandžak]], general Dragoljub Mihailović otkriva što je zapravo pravi cilj četničke kolaboracije: {{izdvojeni citat|Vodite računa o Nemcima i Bugarima i iskoristite njihovu akciju protiv crvenih do krajnjih mogućnosti. Napad na [[Pljevlja|Pljevlje]] iskoristite za napad s leđa na komuniste.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_69.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 23. januara do 4. februara 1944. godine]</ref>}} Vrlo moguće da je general Mihailović samo usvojio prijedloge koje mu je major Ostojić uputio u pismu od 6. decembra 1943. godine, gdje apostrofira sljedeće: {{izdvojeni citat|Koristeći se akcijom okupatora protiv komunista, mi ćemo verovatno u roku od mesec-dva dana opet imati situaciju u Sandžaku, Crnoj Gori, Hercegovini i Bosni u našim rukama. [...] Učeći se na sopstvenim greškama, smatram da se mora najhitnije preduzeti sledeće: 1) Stvoriti u najkraćem roku što jače pokretne borbene snage — leteće brigade i korpuse — a naročito tamo gde se za to ima mogućnosti. 2) '''Koristeći se akcijom okupatora i satelita, upotrebiti sve raspoložive snage za potpuno čišćenje od komunista svih srpskih pokrajina'''. 3) U radu pod 2) ostvariti međusobno potpomaganje iz susednih pokrajina do maksimuma.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_43.htm Pismo majora Zaharija Ostojića od 6. decembra 1943. Draži Mihailoviću o potrebi većeg angažovanja četnika s okupatorskim trupama radi sprečavanja prodora jedinica NOVJ u Srbiju]</ref>|Pismo majora Ostojića generalu Mihailoviću od 6. decembra 1943. godine}} Četničko-njemački odnosi bili su opterećeni međusobnim nepovjerenjem i sviješću o suprotstavljenosti ciljeva i interesa dviju stranâ. U telegramu koji je 29. januara [[1944]]. godine [[Joachim von Ribbentrop]], njemački ministar vanjskih poslova, uputio specijalnom opunomoćeniku za Jugoistočnu Evropu [[Hermann Neubacher|Hermannu Neubacheru]], reflektuje se jasan stav političkog i vojnog vrha u [[Berlin]]u o generalu Draži Mihailoviću, dok su podređenima date precizne smjernice za držanje prema četničkom pokretu: {{izdvojeni citat|Jedino se mogu ćuteći trpeti privremeni aranžmani nižih vojnih komandi sa Dražom Mihailovićem s ciljem suzbijanja zajedničkog neprijatelja Tita. On i njegovi ljudi ostaju i dalje, na kraju, naši neprijatelji. Zato je sada, kao i do sada, potrebno biti krajnje oprezan prema Draži Mihailoviću i njegovim četnicima, a naročito se ne sme nijednog trenutka izgubiti iz vida da će pomoć koju mu mi sada direktno ili indirektno pružamo radi vođenja borbe protiv Tita, kasnije najverovatnije biti upotrebljena protiv nas... Rat na Balkanu Nemačka je vodila zato da bi jednom zauvek uništila srpsko žarište nemira... Mi nemamo, otud, nikakvog interesa da ponovo razbuktavamo velikosrpski duh.<ref>Akten zur deutschen auswartigen Politik — ADAP/E/VII, s. 374–375.</ref><ref>Vasa Kazimirović, NDH u svetlosti dokumenata, Nova knjiga/Narodna knjiga, Beograd, 1987, str. 169.</ref><ref>Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN — Službeni list SCG, Beograd, 2005. str. 20.</ref>}} Izveštaje o sklapanju ugovora četnika sa Wehrmachtom presrele su i dešifrovale savezničke obaveštajne službe, što je imalo bitnu ulogu u konačnom opredeljivanju [[Čerčil]]a za Tita, a protiv Mihailovića.<ref>Cripps, John (2001). "Mihailović or Tito? How the Codebreakers Helped Churchill Choose". {{ISBN|0593 049101}}</ref> No, Nemci nisu bili zadovoljni primenom nekih sporazuma, jer je uprkos njima dolazilo do incidenata, odnosno diverzija i napada na pripadnike [[Srpska Državna Straža|Srpske Državne Straže]] od strane četnika, usled čega je general [[Hans Felber]] pokrenuo nekoliko hapšenja i racija protiv četnika počev od februara [[1944]]. === Borbe pod nemačkom komandom (1943) === {{main|Operacija Kugelblic}} [[Datoteka:Chetniks and Germans in Herzegovina in 1943.jpg|minijatura|Četnici i Nemci u Hercegovini 1943.]] [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 101I-005-0018-07, Jugoslawien, Polizeieinsatz mit Spähpanzer.jpg|thumb|Nemačka lokalna milicija sa italijanskim bornim kolima (izvor: ''Bundesarchiv'', [[1943]]).]] {{izdvojeni citat|„Borbeno sadejstvo sa četničkim grupama duž glavne saobraćajnice [[Bihać]] — [[Gračac]] — [[Knin]] — [[Drniš]] — [[Šibenik]] sastoji se u tome što su četnici okupljeni u posebnim uporištima uz oslonac na nemačke trupe. Četničke vođe primaju naloge i uputstva o vršenju zadataka obezbeđenja i izviđanja od zapovednika nemačkih uporišta.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=346&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] </br> ({{jez-njem|"Kampfgemeinschaften mit Cetnikgruppen bestehen entlang der Hauptversorgungsstrasse Bihac – Gracac – Knin – Drnis – Sibenik derart, dass die Cetniks in besonderen Stützpunkten in Anlehnung an deutsche Truppen zusammengefasst sind. Die Cetnikführer erhalten Aufträge und Weisungen für Sicherungs– und Aufklärungsaufgaben durch deutsche Stützpunktführer."}})</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_259.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. novembra 1943. Štabu 2. oklopne armije o saradnji četnika sa nemačkim trupama u NDH]</ref>|Njemački izveštaj o saradnji sa četnicima protiv partizana u Dalmaciji i Bosni (19. novembar [[1943]]).}} Kratko po zauzimanju italijanske okupacione zone od strane njemačkih trupâ, četnici s teritorije [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] stupaju u borbeno savezništvo sa njima. Kako javlja obavještajno odjeljenje [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]], u blizini [[Plitvička Jezera (općina)|Plitvičkih Jezera]] došlo je krajem septembra 1943. godine do prvog krupnijeg angažiranja lokalnih četničkih jedinicâ na njemačkoj strani. Ovom prilikom su četnici nanijeli partizanima ozbiljne gubitke: {{izdvojeni citat|Agent za vezu javlja o izviđanju od 27. IX: Jaka skupina lojalnih četnika s njemačkom opremom provalila je 20. septembra na područje [[Korenica|Korenice]], [[Prijeboj (Plitvička jezera)|Prijeboj]]a (16 km zap. od [[Bihać]]a), Babinog Potoka (28 km z. od Bihaća), [[Krbavica|Krbavice]] (23 km jz. do Bihaća), te uništila sve komunističke prometne veze. Četnici su nanijeli velike gubitke komunistima kod Mirić Štropine (3 sjz. od Prijeboja), 350 mrtvih.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&roll=196&broj=390 NARA, T313, Roll 196, frame no. 7457118.] <br /> ({{jez-njem|"29.9. V–Mann meldet Beobachtung vom 27.9.: </br> Starke Gruppe loyaler Cetniks mit deutscher Ausrüstung an 20.9. in Raum Korenica (1558), Prijeboj (16 W), Babin Potok (28 W), Krbavica (23 SW), alles Bihac, eingebrochen und haben alle Verkehrsverbindungen der Kommunisten vernichtet. Cetniks haben bei Miric Stropina (3 NW Prijeboj) den Kommunisten große Verluste, 350 Tote, beigebracht."}})</ref>|Dodatak dnevnom izvještaju obavještajnog odjeljenja 2. oklopne armije za 3. oktobar 1943.}} U izvorima njemačke provenijencije iz ovog perioda navodi se da su četničke jedinice asistirale okupatoru i pri izbacivanju partizana iz [[Bosansko Grahovo|Bosanskog Grahova]]: {{izdvojeni citat|Četnici na putu za snabdijevanje Gospić — Gračac, Knin — Vrlika i Knin — Drniš, i pored oprečnih poruka DM-u, nikad ne pokazuju neprijateljstvo; naprotiv, dobro su sarađivali sa 114. lovačkom divizijom u zasjedama i [zajedno] zauzeli Bos. Grahovo.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=98&rec=314&roll=560 NARA, T314, Roll 560, frame no. 000093.] <br /> ({{jez-njem|"Ic–Lagebericht vom 27.9. bis 27.10.1943. </br> Die Cetniks an den Nachschubstrassen Gospic – Gracac, Knin – Vrlika und Knin – Drnis sind bisher trotz abweichender Meldungen an DM. nirgends feindselig aufgetreten, haben vielmehr in Hinterhalten mit der 114.Jäg.Div. gut zusammengearbeitet und Bos.Grahovo genommen."}})</ref>|Obavještajno odjeljenje [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], izvještaj za period od 27. septembra do 27. oktobra 1943.}} U naređenju poslatom 23. oktobra 1943. iz [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] Wehrmachta, koja je bila smještena na teritoriji kvislinške NDH, navodi se sljedeće: {{izdvojeni citat|Od 1. novembra 1943. svi pripadnici domaćih jedinica (četnici, ustaše i hrvatska žandarmerija) moraju biti u posjedu njemačkih propusnicâ.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=315&roll=1295&broj=606 NARA, T315, Roll 1295, frame no. 000600.] <br /> ({{jez-njem|"Ab 1.11.43 müssen sämtliche Cetnik–, Ustascha–, und kroatische Gendarmerie–Angehörige im Besitz von Ausweisen der Abteilung Ic sein."}})</ref>|Divizijska naredba br. 122 od 23. X 1943. godine}} U jednoj procjeni stanja snabdijevanja, poslatoj 25. oktobra 1943. štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]] iz 114. divizije, razmotreni su modaliteti „skladištenja zalihâ [hrane] tokom zime i opskrbe za 9.500 četnika, ustaša, zarobljenika i civilnog stanovništva“, i data je projekcija da bi tovarni prostor zapremine 12 [[Tona|tona]] bio dovoljan za podmirenje dnevnih potrebâ ove grupe („9.500 ustaša, četnika, itd.“).<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1362&rec=314&roll=554 NARA, T314, Roll 554, frames no. 001356—001357.] <br /> ({{jez-njem|"Anlage 1 zur Beurteilung der Versorgungslage vom 25. Oktober 1943. </br> a.) Berücksichtigung der Winterbevorratung und Versorgung der 9500 Cetniks, Ustaschen, Gefangenen und Zivilbevölkerung; </br> Dabei ist die Versorgung der 9.500 Ustaschen, Cetniks usw. im hiesigen Raum nicht in Rechnung gestellt. Es würden also hierfür noch täglich 12 to Laderaum möglich sein."}})</ref> Takođe, u naredbi o snabdijevanju iz 114. divizije Wehrmachta s početka decembra 1943. godine, precizno je određeno dnevno sljedovanje četničkih jedinicâ u zoni odgovornosti divizije (najvjerovatnije je riječ o [[Dinarska divizija JVuO|Dinarskoj diviziji JVuO]] pod [[Momčilo Đujić|Đujićevom]] komandom): {{izdvojeni citat|Od sada se četnicima izdaje sljedovanje koje se sastoji od: </br> 1 porcija hljeba; 1 porcija povrća; 1 porcija namaza (mast ili marmelada); 1 porcija soli; 2 porcije napitka; 1 porcija duhana.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=822&rec=315&roll=1295 NARA, T315, Roll 1295, frames no. 000815—000816.] <br /> ({{jez-njem|"Verpflegung der Cetniks: </br> Als Verpflegung für Cetniks sind ab sofort nur folgende Portionen auszugeben bezw. zu empfangen: </br> 1 Brotportion, </br> 1 Gemüseportion, </br> 1 Brotaufstrichportion (Fett oder Marmelade), </br> 1 Salzportion, </br> 2 Getränkeportionen, </br> 1 Tabakportion."}})</ref>|Posebna direktiva za snabdijevanje br. 65/43 (2.12.43)}} {{izdvojeni citat|Četnici dobijaju snabdijevanje u skladu sa listama imena koje se stalno kontrolišu; municija za pješadijsko naoružanje se izdaje povremeno, uz strogu kontrolu potrošnje; svaki četnik nosi zvaničnu iskaznicu – oni bez iskaznice se hapse i razoružavaju.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=342&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000338.] ({{jez-njem|"Die Division gewährt den nach eigenen Wünschen beweglich und abseits ihrer Wohnorte eingesetzten Cetniks Verpflegungszuschüsse. Der Verpflegungsempfang wird nach namentlichen Listen getätigt, die Verteilung wird überwacht. Nach den gleichen Richtlinien werden von Zeit zu Zeit Gewehr– und MG–Munition im Rahmen des nachgewiesenen Verschusses ausgegeben. Der Verbrauch wird nach der jeweiligen Lage auch einigermassen genau überprüft. Jeder Cetnik muss einen namentlichen Ausweis mit der Nummer seiner Handwaffe (Gewehr– oder Pistolen–Nr.), der Unterschrift des zuständigen Kommandanten und des Ic der Division versehen, besitzen. Ohne Ausweis angetroffene Cetniks werden im Einvernehmen mit den Cetnik–Führern festgenommen und entwaffnet."}})</ref>|Izvještaj 114. lovačke divizije o rezultatima saradnje sa četnicima (5. novembar 1943).}} U izvještaju [[114. lovačka divizija|114. lovačke divizije]] od 5. novembra 1943. detaljno se opisuje saradnja jedinica [[Wehrmacht]]a sa snagama pod komandom vojvodâ [[Momčilo Đujić|Momčila Đujića]], [[Mane Rokvić|Maneta Rokvića]] i [[Radomira Ðekića Ðeda]]. Njemački oficiri zaključuju da okupator ima veliku korist od četnika: {{izdvojeni citat|Četnički vojvoda Mane Rokvić može se opisati kao apsolutno pouzdan. Već je pružio vrijedne usluge u oblasti [[Bosanski Petrovac|Bos. Petrovca]] gdje je bio raspoređen u prethodnici tokom čitavog napredovanja divizije, svuda uspostavljajući kontakt sa lokalnim četničkim jedinicama i značajno doprinoseći uspostavljanju povjerenja civilnog stanovništva u njemački Vermaht. Njegove mjere za održavanje discipline među četnicima i njegov oštar obračun sa sumnjivim [licima] i banditima dobro su poznati. [...] Iako se Đujić ne može smatrati potpuno pouzdanim, njegova podrška u borbi protiv komunizma trenutno je dragocjena. Divizija će učiniti sve što je u njenoj moći da ga u javnosti prikaže toliko pronjemački nastrojenim kako bi njegov povratak u neprijateljski tabor jednog dana bio onemogućen. [...] Četnički vojvoda Ðedo potiče iz Crne Gore i pristalica je pokreta Koste Pećanca, koji je, na osnovu prethodnog iskustva, održavao jasnu distancu od pokreta DM. Ðedo ostavlja veoma dobar lični utisak, izrazito je drzak [u borbi] protiv bandita i sumnjivih, i jasno je naklonjen njemačkom Vermahtu.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=341&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000337—000341.] </br> ({{jez-njem|"Der Cetnik–Vojvode Mane Rockvic [sic!] ist als unbedingt zuverlässig zu bezeichnen. Er hat bereits im Raum Bos. Petrovac wertvolle Dienst geleistet und war auch während des ganzen Vormarsches der Division bei der Spitze eingesetzt, stellte überall die Verbindung mit den örtlichen Cetnik–Einheiten her und hat in starken Masse für die Begründung des Vertrauens der Zivilbevölkerung zur deutschen Wehrmacht beigetragen. Seine Massnahmen zur Erhaltung der Disziplin unter den Cetniks, sein scharfes Durchgreifen gegen Verdächtige und Banditen, sind bekannt. </br> Wenn auch Djujic als nicht voll zuverlässig angesehen werden kann, so ist aber seine Unterstützung im Kampf gegen den Kommunismus z.Zt. wertvoll. Seitens der Division wird alles versucht werden, um ihm in der Öffentlichkeit soweit als deutschfreundlich herauszustellen, dass ihm eines Tages der Rückzug in das feindliche Lager unmöglich gemacht wird. </br> Der Cetnik–Vojvode Dzedo stammt aus Montenegro, ist Anhänger Richtung Kosta Pecanac, die nach bisherigen Erfahrungen klaren Abstand zur D.M.–Bewegung gehalten hat. Dzedo macht persönlich einen sehr guten Eindruck, ist ein ausgesprochener Draufgänger gegen Banditen wie Verdächtige und der Deutschen Wehrmacht eindeutig zugeneigt."}})</ref>|Izvještaj 114. lovačke divizije o rezultatima saradnje sa četnicima od 5. novembra 1943.}} {{izdvojeni citat|Glavna komanda predlaže stvaranje oficirske ispostave pri štabu XV brd. korpusa za nadzor i vođenje četničkih grupâ koje se koriste za zaštitu cesta za snabdijevanje, željezničkih pruga i važnijih ratnih pogona.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&roll=554&broj=90 NARA, T314, Roll 554, frame no. 000084.] </br> ({{jez-njem|"Gen.Kdo. beantragt Schaffung einer Offz.–Planstelle beim Stab XV.Geb.A.K. zur Überwachung und Anleitung der Cetnikverbände, die zur Sicherung von Nachschubstrassen, Eisenbahnen und kriegswichtiger Anlagen eingesetzt sind."}})</ref>}} Jedan od četničkih komandanata koji se dosljedno isticao kontinuiranom kolaboracijom sa njemačkim okupatorom bio je vojvoda [[Uroš Drenović]]. Nadležni okupacioni organi bili su zadovoljni ostvarenim stepenom saradnje s Drenovićem, što se vidi i iz izvještaja XV brdskog armijskog korpusa od 26. XI 1943, u kom se pohvaljuje njegovo „lojalno držanje“: {{izdvojeni citat|Predmet: </br> Nemačka komanda za vezu kod četničkog vođe Drenovića: </br> Četnička grupa Drenović z. i j-z od Banje Luke od jedno 1500 ljudi ima već godinu i po prema nemačkom Vermahtu i prema hrvatskoj državi lojalno držanje, i naše izviđačke i bezbednosne akcije korisno podržava. U nekim slučajeva bili su podržani sa nešto municije. Hrvatska vlada razmatrala je ideju da dovede Drenovića u Sabor za predstavnika svih pravoslavnih. Komanda Kirhner (puk Brandenburg) poslala je u dogovoru sa obaveštajnim odeljenjem [korpusa] Drenoviću komandu za vezu, i postigla je značajne rezultate u pogledu specijalnih misija.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&roll=560&broj=390 NARA, T314, Roll 560, frame no. 000384.] <br /> ({{jez-njem|"Gen.Kdo. XV G.A.K, Abt.Ic, Betr.: Dtsch.Verb.Kdo. bei Cetnikführer Drenovic. An Pz.A.O.K.2.Ic/AO, 26.11.43: Die Cetnikgruppe Drenovic w. u. sw. Banja Luka mit etwa 1500 Mann hat seit über 1 1/2 Jahre der deutschen Wehmacht und dem kroat. Staat gegenüber eine loyale Haltung eingenommen und die eigene Aufklärung und Sicherung stets wertvoll unterstützt. In einzelnen Fällen wurde sie mit Inf.Mun. unterstützt. Die kroatische Regierung hat die Berufung des Drenovic in den Sabor (Landtag) als Vertreter aller Pravoslaven erwogen. Das Kdo. Kirchner (Rgt.Brandenburg) hat im Einvernehmen mit der Abt.Ic für seine Zwecke ein Verbindungs–Kommando zu Drenovic entsandt und in kürzester Zeit wertvolle Ergebnisse im Sinne des Sonder–Auftrages erzielt."}})</ref>|Komanda 15. brd. korpusa, Obaveštajno odeljenje, za obav. odeljenje komande 2. okl. armije, 26.11.43.}} Četnički su odredi na teritoriji marionetske NDH pružali veoma značajnu potporu njemačkim vlastima, bez koje ove ne bi uspjele efikasno održavati okupacioni sistem. U izvještaju [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. pješadijske divizije]] [[Wehrmacht]]a iz prve nedjelje decembra 1943. provijava upravo ovakvo gledište; istaknuto je, pak, da bi četnike trebalo (zbog „ispadâ prema hrvatskom stanovništvu“) ograničiti „na rad u srpskim selima“: {{izdvojeni citat|Budući da vlastite snage i ustaše nisu dovoljne da same umire i osiguraju golemo područje, divizija se ne može odreći suradnje četnika. Trenutačno, drugačije rješenje ne bi bilo moguće zbog nedostatka dodatnih snaga. No, ne zanemaruje se da se suradnja s četnicima ne čini dugoročno održivom zbog njihovih političkih ciljeva. Stoga će se i dalje jačati utjecaj ustaša, a time i hrvatske države, kako bi se postupno udaljili od četničkih snaga i deportirali oni [četnici] koji nisu mještani.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=788&rec=314&roll=555 NARA, T314, Roll 555, frames no. 000782—000783.] <br /> ({{jez-njem|"Da die eigene Kräfte und die Ustascha allein zur Befriedung und Sicherung des weiten Raumes nicht ausreichen, kann auf eine Mitarbeit der Cetniks noch nicht verzichtet werden. Im Augenblick wäre eine Lösung von ihnen mangels anderer Kräfte nicht möglich. Es wird jedoch nicht verkannt, dass auf die Dauer eine Zusammenarbeit mit den Cetniks auf Grund ihrer politischen Zielsetzung nicht tragbar orscheint. Es wird daher der Einfluss der Ustascha und damit des kroatischen Staates weiterhin gestärkt werden, um allmählich von den Cetnik–Verbänden abrücken zu können, die nicht ortsansässigen abzuschieben. Der Anfang hierzu ist gemacht. Um die Unzuträglichkeiten zu beenden, die sich daraus ergeben, dass in rein kroatischen Gegenden die eingesetaten Cetnik–Verbände die Bevölkerung belästigen und auch ausplündern, ist in Durchführung, sie aus diesen Gebieten herauszuziehen und nur noch in Orten mit pravoslavischer Bevölkerung zu Sicherungszwecken einzusetzen."}})</ref>|Procjena situacije 264. pješadijske divizije (7.12.43)}} Komanda Jugoistoka je istog dana izvijestila Vrhovnu komandu njemačkog Wehrmachta o sadjejstvu [[114. lovačka divizija (Nemačka)|114. lovačke divizije]] i četnika u borbi protiv snaga [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]]: {{izdvojeni citat|114. lovačka divizija: čišćenje prostora oko [[Vrlika|Vrlike]] u saradnji sa četnicima završeno; neprijatelj je izgubio 22 mrtva i 20 zarobljenih; veliki plen.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=78&broj=89&roll=331 NARA, T78, Roll 331, frame no. 6287993.] <br /> ({{jez-njem|"114. JG. DIV: SAEUBERUNG IN RAUMES VRLIKA IM ZUSAMMENWIRKEN MIT CETNIKS NACH WEITEREN 22 FEINDTOTEN U. 20 GEFANGENEN BEI EINBRINGUNG GROESSERER BEUTE ABGESCHLOSSEN."}})</ref>|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 6. decembra 1943 (7. decembar 1943.).}} === Borbe pod njemačkom komandom u Crnoj Gori (1943-1944) === {{main|Operacija Frühlingserwachen (1944)}} [[File:Collaborationist Jakov Jovović with Germans on Cetinje.jpg|thumb|Četnički komandant [[Jakov Jovović]] sa svojim saborcima i Nemcima na [[Cetinje|Cetinju]], jesen 1943.]] Od 17. do 24. oktobra [[1943]]. godine, njemačke okupacione snage su organizovale [[Operacija Balkanski klanac|operaciju Balkanski klanac]] (njem. ''Balkanschlucht''). Osnovni cilj operacije je bio likvidacija snagâ [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] i [[Divizija Garibaldi|Italijana]] koji su prešli na stranu partizana u Crnoj Gori, kao i ovladavanje [[Jadransko more|jadranskim]] zaleđem. Pored sopstvenih snaga, njemački okupator je za ovu priliku angažovao dva italijanska fašistička puka (oko devet bataljona), čiji su štabovi bili u [[Bar]]u i [[Podgorica|Podgorici]], kao i muslimansku fašističku miliciju i ostatke četnika Draže Mihailovića.<ref>https://www.znaci.org/00001/151_5.pdf</ref> Dakle, pored dvije divizije [[Wehrmacht]]a, u operaciji je učestvovalo i oko 5.000 [[Balli Kombëtar|balista]], talijanskih fašista i četnika.<ref>https://www.znaci.org/00001/33_9.pdf</ref> U depeši Vrhovnoj komandi JVuO od 20. oktobra 1943,<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, Knjiga predatih depeša CG—3, Depeša br. 211.</ref><ref>Др Радоје Пајовић, Контрареволуција у Црној Гори: Четнички и федералистички покрет 1941—1945, Обод, Цетиње, 1977, стр. 408.</ref> delegat VK JVuO u Crnoj Gori i [[Sandžak]]u major [[Rudolf Perhinek]] piše o učešću crnogorskih četnika na strani okupatora u ovoj [[Sile Osovine|osovinskoj]] operaciji: {{izdvojeni citat|Žalosno ali tačno. Da nisu Nemci angažovali ovolike snage, nas ovde više ne bi bilo, jer se više niko nije hteo boriti, već samo begati, ali nije se više imalo kud... Mi se izvlačimo i gledamo da smo pozadi njih, da bi iskoristili njihovu borbu sa komunistima i uništavanje istih.}} Informacija o potpunoj potčinjenosti četničkih jedinica u okupiranoj Crnoj Gori njemačkim vlastima, kao i tijesnim vezama sa kvislinškom ''Narodnom upravom'' koju je okupator formirao, Draži Mihailoviću je bila dostavljena 1. decembra 1943. godine iz štaba majora [[Petar Baćović|Petra Baćovića]] (pseudonim »Nav-Nav«): {{izdvojeni citat|Nemci daju oružje i odelo s a s d j k a c a m a [nedešifrovana riječ; moguće "žandarmima" — prim.] i nešto plate. Milicija će biti formirana kao prava vojska. Za komandanta cetinjskog bataljona major Zdravko Kasalović. Za nikšićki bataljon Boško Pavić, a mene su naimenovali za komandanta žandarmerijskog bataljona za srez šavnički. Pojava Narodne uprave i svega ovoga što se sada stvara, nije izraz želje niti naroda niti naša, već je ovo nužno zlo, između dva zla, jer drugog izlaza nema. Mi nismo u stanju samo pomoću naroda da ma šta učinimo bez pomoći Nemaca.<ref>AVII, kut. 276, reg. br. 7/1-35.</ref><ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 47, str. 89.</ref>}} [[Ljubomir Lazarević]], inženjer iz [[Kolašin]]a (pseudonim »Bene«), 28. januara 1944. godine obavještava Dražu Mihailovića da četnici u Crnoj Gori sarađuju sa njemačkim okupacionim vlastima u svakom obliku: {{izdvojeni citat|Svi komandanti u Crnoj Gori primili su saradnju sa Nemcima, potpisali obavezu a sa ostatcima vojske nalaze se u žici, ili u neposrednoj blizini nje. Nema ni jedne grupe u šumi koja bi pretstavljala našu borbu, oko koje bi se moglo okupljati. Vukadinović isto tako nalazi se u Podgorici ili u okolini. Nagovešteni dolazak Srbijanske vojske pozdravljen je burno svuda, ali dolazak Ljotićevaca učinio je Ljotićevce vrlo aktivnim i prete da ko god ne bude s njima, on je komunista. Po varošima teško će se iko održati jer ta formula svakoga će staviti pod udar okupatora kao komunistu. Ovaka saradnja sa njima je nemoguća, jer ovi traže prilazak njima, ne saradnju. Po selima Crne Gore gospodare komunisti. Naše akcije vrše se samo u cilju osiguranja ili odbrane nemačkih kolona. Nemačke snage na ovom terenu vrlo su male i nesposobne za ma kakvu širu akciju. Do sada nema ni izgleda na akciju. Svako dalje čekanje, pogoršava našu situaciju. Narod gubi veru u našu dobru volju i našu sposobnost.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]</ref>}} [[File:Chetniks and Germans in Podgorica 1944.jpg|thumb|Četnički komandanti i njemački okupatori u [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. [[Đorđije Lašić]] (prvi zdesna), šef njemačke uprave za Crnu Goru pukovnik Hajnke (treći zdesna) i Jakov Jovović (drugi slijeva) u [[Podgorica|Podgorici]], proljeće 1944.]] Krajem februara i početkom marta 1944. godine, u tzv. [[staroj Crnoj Gori]] (preciznije u [[Katunska nahija|Katunskoj nahiji]]) organizovana je [[Operacija Bura (1944)|operacija »Bura«]]. Specifičnost ove operacije ogleda se u činjenici da su za njeno izvođenje većinu ljudstva obezbijedili četnici, dok su oficiri iz Feldkomandanture na [[Cetinje|Cetinju]] i komandant mjesta [[Podgorica|Podgorice]] rukovodili borbenim djejstvima: {{izdvojeni citat|1.) Sumarni i iskustveni izveštaj: Operacija »Bora« od 27. 2. do 3. 3. 44. Sprovedena je četnička operacija »Bora«, pod nemačkom komandom, radi čišćenja rejona Danilovgrad — Čevo — Cetinje — Podgorica. 2.) Jedinice koje su učestvovale: 4000 ljudi nacionalne žandarmerije, milicije, 215. abver-trup, jedna brdska baterija iz ratnog plena, lovačko poterno odeljenje 181. peš. div. [...] 5.) Sprovođenje: U delom. oštrim borbama, kolone, koje su nastupale od i,, ji., i j., polako su osvajale teren. 29. 2. zauzeto je Čevo. Neprijatelj (jačine 250 ljudi) izvukao se prema sz. Posle odlaska nemačkih snaga i započinjanja neprij. protivnapada, četnici su se delom, u paničnom strahu, povukli na svoje polazne položaje. Neprijatelj je ponovo zauzeo teren očišćen operacijom. 6.) Gubici neprijatelja: 32 mrtva, 68 ranjenih, 23 zarobljena. Plen: 2 p. mitr., 1 mitr., 15 pušaka, 1 radio-stanica, propagandni materijal i hrana. Sopstveni gubici: 20 mrtvih, 31 ranjen, 46 nestalih. 7.) Iskustva: a) Građanska zaštita, usled nedovoljne opremljenosti i slabog borbenog morala, nije pogodna za izvršavanje borbenih zadataka; žandari, milicija, četnici, uz učešće nemačkih trupa, podesni za borbene zadatke i zadatke osiguranja... e) Prilikom sličnih operacija preduslovi za uspeh su učešće nemačkih trupa, podrška teškim naoružanjem i veza do pojedinih borbenih grupa.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_30.htm Izveštaj Komande 21. brdskog armijskog korpusa od 9. marta 1944. Komandi 2. oklopne armije o zajedničkoj nemačko-četničkoj operaciji »Bora« protiv jedinica 2. korpusa NOVJ na prostoru Danilovgrad — Cetinje — Podgorica]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&broj=72&roll=663 NARA, T314, Roll 663, frame no. 000065.]</ref>|Izvještaj komande 21. brdskog korpusa o rezultatima operacije »Bura« od 9. marta 1944. godine}} [[21. brdski armijski korpus (Nemačka)|21. nemački korpus]] u Crnoj Gori pokrenuo je [[10. april]]a [[1944]]. [[Operacija "Frilingservahen" (april-maj 1944)|operaciju "Frilingservahen"]], uz masovno učešće četnika. Operacija je pripremljena u saradnji sa [[Pavle Đurišić|Pavlom Đurišićem]] i započeta tako što su četnici zajedno sa Nemcima iz nemačkih garnizona napali na slobodnu teritoriju. Plan napada je bio sledeći: {{izdvojeni citat|'''Đurišićeve snage''': Prva borbena grupa, 700 ljudi, iz si. pravca preko rejona 5 km j. Bijelo Polje za Mojkovac. Druga borbena grupa, 1200 ljudi, pod komandom Đurišićevog Operativnog štaba, od Brodareva preko Šahovića za Mojkovac — Kolašin. Treća borbena grupa, 1000 ljudi, od sredine puta Pljevlja — Prijepolje pravcem Mojkovac. Četvrta borbena grupa, 1500 ljudi, od Pljevalja pravcem Mojkovac. Mojkovac treba da bude dostignut za 2 dana. Posle toga skretanje glavnine u rejon z. Tara — sz. Kolašin — Mojkovac. '''Nemačke snage''': 1 ojač. mot. č. prodire od Brodareva do Bijelog Polja. 1 ojač. mot. č. od Pljevalja do prelaza preko Tare 22 jjz. Pljevlja. Bat. [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]], 600 ljudi, sledi nemačke snage za Bijelo Polje, onda skreće za Mojkovac. Milicija iz Brodareva, 700 ljudi, čisti svoj rejon i prodire od Brodareva ka jjz. Početak napada: 10. 4. 44. [[181. pešadijska divizija (Nemačka)|181. peš. div.]] obezbediće odgovarajuće informisanje četničke Grupe "Jug" (major Lašić i Bukatonović [pogreška; vjerovatno je u pitanju major [[Savo Vukadinović]] — prim.] u Podgorici) kao i Grupe "Nikšić".<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=364&rec=314&roll=663 NARA, T314, Roll 663, frame no. 000357.]</ref><ref>Obaveštenje Komande 21. brdskog korpusa Komandi 181. brdske divizije od 08.04.1944., Vojnoistorijski institut, NAV--T-314, r. 663, s. 357.</ref>}} === Borbe pod nemačkom komandom u NDH (1944) === [[File:August Šmidhuber, komandant 7. SS divizije, Todor Perović, lekar Trebinjskog korpusa i kapetan Milorad Vidačić, komandant Trebinjskog korpusa JVuO.jpg|thumb|Žena u crnini moli za milost Milorada Vidačića, komandanta Trebinjskog korpusa JVuO. Prisutni su još [[August Schmidhuber]], komandant 2. puka [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS divizije]] (prvi lijevo), Todor Perović, predstavnik četničke komande istočne Bosne i Hercegovine (drugi lijevo) i neimenovani oficir [[Schutzstaffel|SS]]-a. Fotografija je nastala tokom njemačke [[Operacija Gama|operacije Gama]] protiv partizana u [[Istočna Hercegovina|istočnoj Hercegovini]] (ljeto/jesen 1943. godine).<ref>[http://bandenkampf.blogspot.com/2015/08/bk0034.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: </br> 0034 | Photo | SS-Freiwilligen-Gebirgs-Division "Prinz Eugen"]</ref>]] Kolaboracija četnika u [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] sa njemačkim okupacionim snagama postala je intenzivnija tokom zime 1943-1944, makar u slučaju hrvatskih kvislinških snaga i četnika bila pod neprestanom tenzijom. Podaci navedeni u izvještaju generala [[Edmund Glaise von Horstenau|Glaisea von Horstenaua]] od 26. februara 1944.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=236&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000236.]</ref> zasnovani na službenim podacima NDH otkrivaju opseg kolaboracije: 11. februara bilo je na teritoriju NDH trideset i pet posebno imenovanih četničkih grupa sa procijenjenih 23.300 ljudi pod oružjem. Neke manje jedinice su brojale od 200 do 400 pripadnika, dok su ostale, poput [[Momčilo Đujić|Đujić]]eve grupe, imale i do 2.500 vojnika i oficira. Od toga je s Nijemcima i vlastima NDH kolaboriralo devetnaest grupa (ukupno 17.500 ljudi); šesnaest ostalih grupa s oko 5.800 ljudi ubrajane su u pobunjene četnike.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=237&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000237—000240.]</ref> S iznimkom odreda vojvode [[Uroš Drenović|Uroša Drenovića]] u sjeverozapadnoj Bosni (oko 400 ljudi), kojeg su vlasti NDH smatrale potpuno lojalnim, za sve druge četničke kolaborirajuće grupe ustaške su vlasti držale da se prema Nijemcima odnose osobito prijateljski kako bi od njih izvukle što više oružja i municije, dok se istovremeno drže neprijateljski prema NDH.<ref>[https://znaci.org/00001/40_64.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje KOLABORACIJA IZVAN SRBIJE DO OKTOBRA 1944.]</ref> Iako se vojvoda [[Radivoje Kerović]], komandant [[Majevica|majevičkih]] četnika, u Horstenauovom izvještaju ubraja među »pobunjene četnike« (i to kao prvi na spisku, dok se za njegov odred tvrdi da ima 1000 ljudi, tj. da je najbrojniji), u dnevnom izvještaju Komande Jugoistoka za 18. februar 1944. godine njegova lojalnost uopšte nije dovedena u pitanje: {{izdvojeni citat|Upit kod [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]] u vezi snabdijevanja municijom Kerovića koji se smatra lojalnim, i 200 ljudi tzv. [[Zeleni kadar|zelenog kadra]], koji se bore protiv crvenih zapadno od [[Koviljača|Koviljače]].<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=17&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000013.] <br /> ({{jez-njem|"Beim Pz.AOK. 2 wird angefragt, ob Bedenken bestehen gegen Unterstützung mit Munition der im Raume westlich Koviljaca stehenden Cetniks des Kerovic, die als loyal angesehen werden und 200 Mann des sog. "Grünen Kaders" in Kampf gegen die Roten."}})</ref>|Ratni dnevnik Vojnog zapovjednika Jugoistoka (18. februar 1944.)}} Od 23. do 25. januara 1944. godine, na području između [[Knin]]a i [[Kistanje|Kistanja]] organizovana je [[Operacija Frühlingswetter|operacija »Frühlingsgewitter«]]. Vodeći borbe protiv jedinicâ iz sastava [[19. sjevernodalmatinska divizija NOVJ|19. divizije NOVJ]], operaciju su izveli dijelovi [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. pješadijske divizije]] Wehrmachta, zatim 92. motorizovani grenadirski puk i 3. bataljon 98. brdskog lovačkog puka [[1. brdska divizija (Njemačka)|1. brdske divizije]]. Njemačkom okupatoru pridružile su se snage lokalnih četnikâ, najvjerovatnije iz [[Dinarska divizija JVuO|Dinarske divizije JVuO]]. U izvještaju 264. pješadijske divizije od 25. januara 1944, poslatom Komandi [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|15. brdskog armijskog korpusa]], njemačkim gubicima tokom operacije pribrojani su oni iz četničkih redovâ: {{izdvojeni citat| Sumarni izveštaj »Frilingsgeviter«: 1.) Delimičan ogorčeni otpor neprijatelja kod Ervenika, Bratiškovaca, Kistanja, Radučića slomljen je energičnim zahvatom. Banditi iznenađeni prodorom 92. gren. p. (mot.) od sz. prema Kistanju. 2.) Gubici: A.) sopstveni: 1 poginuo, 3 ranjena, 1 četnik poginuo. B.) neprijatelj: 66 poginulih izbrojano, procenjuje se daljih 60 do 70 poginulih i ranjenih. 35 zarobljenika u eng. uniformama iz Štaba 19. dalm. div. i 5. brig. C.) Zaplenjeno: 1 mitr., 3 puš. mitr., 42 autom., 2 pt puške, 1 l. minob., 1 telefon, 46 karab., 30 eng. mina, 10.000 metaka peš. mun., 60 kom. mina za 1. minob., 3 engl. bicikla.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_21.htm Izveštaj 264. pešadijske divizije od 25. januara 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o sopstvenim i neprijateljskim gubicima u operaciji »Frilingsgeviter« na prostoru Knin — Kistanje]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=293&rec=314&roll=561 NARA, T314, Roll 561, frame no. 000287.] <br /> ({{jez-njem|"ABSCHLUSSMELDUNG ”FRUEHLINGSGEWITTER”: </br> 1.) TEILWEISE HEFTIGER FEINDWIDERSTAND BEI ERVENIK, BRATISKOVCI, KISTANJE, RADUCIC WURDE IM ENERGISCHEN ZUGREIFEN GEBROCHEN. BANDITEN DURCH EINBRUCH GREN. RGT. (MOT) 92 VON NW NACH KISTANJE UEBERRASCHT. </br> 2.) VERLUSTE: </br> A.) EIGENE: 1 TOTER, 3 VERWUNDETE, 1 CETNIK TOT. </br> B.) FEIND: 66 GEZAEHLTE TOTE, 60 BIS 70 WEITERE TOTE UND VERWUNDETE GESCHAETZT. 35 GEFANGENE IN ENGL. UNIFORM VON STAB 19. DALM. DIV. UND ROEM. 5. BRIG. </br> C.) BEUTE: 1 S.MG., 3 LE. MG., 42 MP., 2 PZ. BUECHSEN, 1 LE. GR. W., 1 FERNSCHRECHGERAET, 46 KARAB., 30 ENGL. MINEN, 10000 SCHUSS INF. MUN., 60 SCHUSS LE. GR.W. MUN., 3 ENGL. FAHRRAEDER."}})</ref>}} [[File:Hercegovački četnici i njemački vojnici s narodnim herojem Miletom Okiljevićem uoči njegovog strijeljanja juna 1944.jpg|thumb|Pripadnici [[369. legionarska divizija|369. „Vražje“ divizije]] i četnici Gatačke brigade Nevesinjskog korpusa JVuO sa vezanim [[Miletom Okiljevićem]], zamjenikom političkog komesara II čete I bataljona XI hercegovačke brigade, zarobljenim u borbama za Gat 15. maja 1944. godine (istog mjeseca je i strijeljan). Okiljević je proglašen 1951. godine za [[Narodni heroj Jugoslavije|narodnog heroja Jugoslavije]].<ref>[https://bandenkampf.blogspot.com/2017/10/bk0272.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: </br> 0272 | Photo | 369. (kroatische) Infanterie-Division]</ref>]] Vojvoda [[Dobroslav Jevđević]] je, pored Momčila Đujića i [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]], vjerovatno najdalje otišao u kolaboraciji s njemačkim okupatorom, kada su u pitanju četničke jedinice van teritorije okupirane Srbije. Nakon kapitulacije Italije, boravio je u Rimu okupiranom od nacista. Nakon toga, našao se u Trstu, gdje je uspostavio čvrste veze s njemačkom obaveštajnom službom: {{izdvojeni citat|Ja sam javio Đujiću da preko naših ljudi u Sušaku i Trstu prihvate naše oficire koji idu iz Italije i upućuje u Liku i zap. Bosnu. Ovo sam javio i našima u Rim. Kap. Đaković javlja da su Nemci pobili oko 14000 partizana na prostoriji Crikvenica — Sušak — Rijeka, od kapitulacije Italije do danas.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_69.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 23. januara do 4. februara 1944. godine]</ref>}} U izvještaju od 20. februara 1944, poslatom majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]], komandantu Zapadne Bosne JVuO, kapetan [[Ilija Jevtić]] piše o totalnoj subordinaciji [[Dinarska divizija|Dinarske divizije]] Nijemcima, koji u potpunosti kontrolišu četnike pod komandom vojvode Đujića: {{izdvojeni citat|Sem samog vojvode Đujića i jednog malog broja četnika, svi četnici Dinarske oblasti (oko hiljadu devet stotina i nekoliko) nalaze se pod nemačkom komandom. Hranu, odeću, obuću, cigarete i novac svaki četnik i njegov starešina prima kao i nemački vojnik odn. oficir. Svu municiju i oružje primaju takođe od Nemaca. Četnici pod nemačkom komandom nalaze se po bunkerima počev od Knina do Šibenika i Splita. U pojedinim bunkerima su izmešani, pola četnici pola ustaše. Nemački oficiri dolaze na Kosovo polje u četničku diviziju, a isto tako naši četnički oficiri i ostale starešine na čelu sa Đujićevim načelnikom štaba odlaze u Nemačku diviziju. Voze se na nemačkim automobilima kroz Knin i t.d. Jednom rečju između četnika i Nemaca postoji najtešnja saradnja i nemačka puna kontrola nad radom četnika. Jedino se pop Đujić, kao komandant divizije, sa svojom užom pratnjom ne pojavljuje pred njima.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_78.htm Izveštaj kapetana Ilije Jevtića od 20. februara 1944. komandantu zapadne Bosne o svom radu i saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji i Lici]</ref>}} Njemački poručnik [[Reinhard Kopps]], poznatiji kao ''Konrad'', bio je šef jedne obavještajne grupe [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]]. Kada je 3. marta 1944. došao iz [[Beograd]]a u [[Dalmacija|Dalmaciju]], sobom je doveo nekoliko [[ZBOR|ljotićevaca]], između ostalih i Roka Kaleba, pripadnika antikomunističke organizacije »[[Beli Orlovi]]«. Od ostataka Đačkog bataljona (ranije: Splitsko-šibenska četa), koji su uglavnom bili ljotićevci, i dijela četnika koje mu je ustupio vojvoda Đujić, poručnik Kopps je formirao odred »Konrad« čiji je zadatak bio da vrši diverzije na partizanske štabove, organe narodne vlasti, ubija simpatizere NOP-a i da spriječi veze iz unutrašnjosti sa jedinicama i štabovima NOVJ na otocima. Grupa »Konrad« brojila je oko 30 ljudi — četnika i Nijemaca, sa sjedištem u selu [[Zablaće]], pokraj [[Šibenik]]a.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_167.htm Izveštaj Štaba Dinarske četničke oblasti od 29. maja 1944. komandantu oblasti o akciji Grupe "Konrad" protiv pripadnika NOP-a na području Dalmacije]</ref> U izvještaju koji je 11. marta 1944. godine uputio komandi [[2. oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]], o suradnji sa četnicima vojvode Đujića Kopps je zapisao sljedeće: {{izdvojeni citat|''Predmet: Četničke jedinice u sjevernoj Dalmaciji.'' Četnici su u sjevernoj Dalmaciji grupisani u jednu [[Dinarska divizija JVuO|diviziju »Dinara«]], čiji se štab nalazi u [[Kosovo polje (Dalmacija)|Kosovu]], 11 km južno od Knina. Komandovanje je u rukama vojvode Momčila Đujića, uz podršku majora Kapetanovića i kapetana Mijovića. Jačina grupâ, podređenih ovoj komandi, trenutno iznosi oko 6500 ljudi. Utjecajna zona se poklapa sa rajonom naseljenim Srbima unutar trokuta [[Knin]]—[[Šibenik]]—[[Zadar]] i doseže do zone [[Lika|Like]]. Operaciona zona je cijeli ovaj trokut, a naročito veće komunističke, partizanske oblasti, koje su naseljene Hrvatima. Do sada su vojne operacije izvođene u suradnji sa njemačkim divizijama, o čijim su rezultatima ove izvještavane. Znatni dijelovi ovih četničkih jedinica angažirani su na osiguranju njemačkih puteva za dotur. Posmatrano s vojne strane, trenutno se četnička suradnja sa njemačkim jedinicama ocjenjuje kao pozitivna. Na osnovu snaga, koje nam se ovdje nude, može se zaključiti da ona nije iskorištena u potpunosti, ali i ono što je do sada učinjeno upućuje na činjenicu, da bi njihovo dalje angažiranje u vojnom pogledu za nas bilo povoljno.<ref>[https://znaci.org/zb/4_21_10.pdf#page=1414 Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilačkom ratu, Narodnooslobodilačka borba u Dalmaciji, knjiga 10: siječanj—ožujak 1944. godine (tom 21, dokument br. 402, str. 1414—1418.)]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=696&rec=314&roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000692.] <br /> ({{jez-njem|"Betr. Cetnik–Verbaende Norddalmatien. </br> In Norddalmatien sind die Cetniks in einer Division "Dinara" zusammengefasst, deren Hauptquartier in Kosovo, 11 km s. Knin, liegt. Die Fuehrung liegt in den Haenden des Wojwoden Momcilo Djujitsch, der seinerseits unterstuetzt wird von Major Kapetanowitsch und Hauptmann Miowitsch. Die Staerke der diesem Kommando unterstellten Gruppen belaeuft sich z.Zt. auf etwa 6500 Mann. Das Einflussgebiet stimmt ueberein mit dem serbischen Siedlungsraum innerhalb des Dreiecks Knin–Sibenik–Zara und reicht bis ins Lika–Gebiet hinein. Operationsgebiet ist dieses gesamte Dreieck, insbesondere die in ihm liegenden groesseren, kroatisch besiedelten kommunistischen Partisanbereiche. Militaerische Operationen wurden bislang in Zusammenarbeit mit deutschen Divisionen durchgefuehrt und deren Ergebnisse dorthin gemeldet. Darueber hinaus sind wesentliche Teile dieser Cetnik–Verbaende zur Sicherung deutscher Nachschubstrassen eingesetzt. </br> Militaerisch gesehen ist somit die Zusammenarbeit der Cetniks mit deutschen Verbaenden zur Zeit positiv zu beurteilen. Sie fuehrt wohl noch keineswegs zu voller Ausnutzung der sich hier uns anbietenden Kraefte, doch berechtigt das bisher Geleistete zu der Auffassung, dass ein weiterer Einsatz sich fuer uns militaerisch guenstig auswirken muss."}})</ref>|Izvještaj jedinice »Konrad« od 11. ožujka 1944. Komandi Druge oklopne armije o četničkim jedinicama u sjevernoj Dalmaciji}} Na osnovu svega iznesenog, poručnik Konrad predlaže nadređenim: „Što se tiče upotrebe četničkih jedinica sjeverne Dalmacije u vojne svrhe, treba reći da one predstavljaju samo nastavak prakse talijanskih jedinica. Uz to se prije svega mora dodati i to, da se Talijani nikada nisu usuđivali — i pored svih hrvatskih suprotnih tvrdnji — da u većem obimu sprovedu vojnu suradnju, jer oni nisu željeli da se ojačaju četnici, tada još neoprobani u težoj političkoj situaciji. Dok su Talijani sprovodili samo djelomične operacije, danas je, uz strogu kontrolu i rukovođenje, moguća mnogo obimnija mobilizacija četničkih jedinica. Đujić nam je rekao da će se njegove jedinice, nakon čišćenja partizanskih oblasti u dalmatinskom području, angažirati tako što će u suradnji sa njemačkim komandama izvršiti zapriječavanja Titovih kanala za snabdijevanje. Na osnovu ovdje poznatih činjenica ovo izgleda apsolutno moguće.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=700&rec=314&roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000696.] <br /> ({{jez-njem|"Zur militaerischen Verwendung der Cetnikverbaende Norddalmatiens ist zu sagen, dass sie nur eine Fortsetzung der italienischen Verbindungen darstellen wuerde. Dazu muss allerdings hinzugefuegt werden, dass die Italiener es niemals gewagt haben – trotz aller gegenteiligen wiederholten kroatischen Behauptungen – in grossem Stil militaerische Zusammenarbeit durchzufuehren, da sie die damals noch nicht erprobten Cetniks in einer im uebrigen noch unreiferen groesseren politischen Lage nicht zu stark werden lassen wollten. Waehrend somit die Italiener nur Teilunternehmen durchfuehrten, waere bei straffer Kontrolle und Steuerung der Cetnikverbaende heute ein Heranziehen in weit groesserem Umfang moeglich. Djujitsch hat sich uns gegenueber bereiterklaert, seine Verbaende nach Saeuberung der Partisanengebiete im dalmatinischen Raum so einzusetzen, dass in Zusammenarbeit mit deutschen Dienststellen eine Sperrung der Versorgungskanaele Titos erfolgt. Auf Grund der hier bekannten Unterlagen erscheint dies vollkommen moeglich."}})</ref> [[File:Helmuth von Pannwitz and Chetniks.jpg|thumb|Njemački general [[Helmuth von Pannwitz]], zapovjednik [[15. SS kozački konjanički korpus|15. SS kozačkog korpusa]], u društvu četničkih oficirâ s teritorije NDH.]] U izvještaju Višeg SS i policijskog vođe u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj ''[[Gruppenführer]]a'' [[Konstantina Kammerhofera]] za mjesec mart 1944. godine, iskazano je stanovito nezadovoljstvo učinkovitošću četnikâ u Bosni i Hercegovini u borbi protiv NOVJ: {{izdvojeni citat|Policijska oblast II ([[Sarajevo]]): [...] </br> Borbena vrijednost četnika stacioniranih u policijskoj oblasti Sarajevo nastavila je opadati; borbe u okolici [[Višegrad]]a i [[Trebinje|Trebinja]] pokazale su da se oni mogu uspješno oduprijeti [neprijatelju] samo uz njemačku podršku. U [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]], četnici nisu pokazali nikakvu vlastitu inicijativu tijekom izvještajnog perioda.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=228&rec=314&roll=1548 NARA, T314, Roll 1548, frame no. 000222.] <br /> ({{jez-njem|"Polizeigebiet II (Sarajevo): </br> Der Kampfwert der im Polizeigebiet Sarajevo stehenden Cetniks ist weiter gesunken, bei den Kämpfen im Raum von Visegrad und Trebinje hat sich gezeigt, daß sie sich nur mit deutscher Unterstützung erfolgreich zur Wehr setzen können. In Ostbosnien zeigten sich die Cetniks im Berichtsmonat ohne eigene Initiative."}})</ref>|Mjesečni izvještaj za mart 1944. godine Višeg SS i policijskog vođe u Hrvatskoj (6. IV 1944).}} Konverzacija s početka marta 1944, prilikom posjete Hitlerovom glavnom štabu, između njemačkog opunomoćenog generala u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj [[Edmund Glaise von Horstenau|Edmunda Glaisea von Horstenaua]] i feldmaršala [[Wilhelm Keitel|Wilhelma Keitela]] otkriva kakva je bila percepcija statusa četnika u NDH od strane vojnog vrha Trećeg Reicha: „U [[Berchtesgaden|Berhtesgaden]]u ljubazno me je primio Kajtel. Informisao me je o toku razgovora sa Mandićem i Perićem [ministri u vladi NDH — prim.]. U više navrata morao sam da ga prekinem kako bih ga ispravio, a pre svega u pogledu četničkog pitanja. On je mislio da se četnici sastoje samo od nekoliko dobrovoljaca (skraćeno „Hiwis“, dolazi od nemačke reči „Hilfswilligen“, prim. prev.), koji služe u nemačkim divizijama.“<ref>Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 456.</ref> Njemački nadležni organi su ukazivali svojim višim komandama i na vidljivu diskrepanciju u domaćem antikomunističkom taboru u kontekstu »borbe protiv bandi«. Tako se u izvještaju 264. pješadijske divizije od 10. aprila 1944. na jednoj strani tvrdi da „hrvatske vlasti očigledno poseduju vrlo malo poverenja u trajno postojanje vlastite vlade“,<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_43.htm Izveštaj 264. pešadijske divizije od 10. aprila 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o vojno-političkoj situaciji u srednjoj Dalmaciji]</ref> dok se za četnike Dinarske divizije pod Đujićevom komandom navodi: {{izdvojeni citat|Nasuprot ovom, četnike treba ceniti kao jedini pouzdani faktor borbe protiv komunističkih bandi. Oni raspolažu, pored jednog boljeg rukovođenja i organizacije, i potrebnom inicijativom u borbi protiv bandi za sopstvena obaveštavanja i poduhvate i redovno javljaju upotrebljive rezultate izviđanja.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=494&rec=314&roll=562 NARA, T314, Roll 562, frames no. 000489—000490.] <br /> ({{jez-njem|"Die kroat. Behoerden besitzen anscheinend nur geringes Vertrauen in der dauernden Bestand der eigenen Regierung. </br> Im Gegensatz hierzu sind die Cetniks als einzig zuverlaessiger Faktor im Kampf gegen die kommunistischen Banden zu werten. Sie verfuegen neben einer besseren Fuehrung und Organisation ueber die im Bandenkampf notwendige Initiative zu eigenen Erkundungen und Unternehmen und melden regelmaessig brauchbare Aufklaerungsergebnisse."}})</ref>|Izveštaj 264. pešadijske divizije od 10. aprila 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o vojno-političkoj situaciji u srednjoj Dalmaciji}} U telegramu poslatom 5. maja 1944. [[V SS korpusu]] iz [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], o držanju vojvode Momčila Đujića je data veoma povoljna ocjena: {{izdvojeni citat|Đujić neupitni pristalica DM. Hrvatski državljanin, lojalno radi sa vlastitim trupama protiv komunista, nasilno mobiliše pravoslavce. Prema povjerljivom izvještaju, nedavno je više puta izrazio antibritanska osjećanja. Jačina: 7000. Jesu li Đujićeve jedinice na području V SS korpusa?<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1208&rec=314&roll=565 NARA, T314, Roll 565, frame no. 001203.] <br /> ({{jez-njem|"Djujic einwandfrei DM Anhänger. Kroat. Staatsangehöriger, arbeitet mit eigener Truppe gegen Kommunisten loyal zusammen, zwangsmobilisiert Pravoslaven. In letzter Zeit nach V—Meldungen wiederholt englandfeindlich geäussert. Stärke 7000. Sind Djujic—Verbände im Bereich V. SS—Korps?"}})</ref>}} U izvještaju od 10. maja 1944, oficiri 15. brdskog korpusa navode da Nijemci snabdijevaju ukupno 6.318 četnika u NDH („Hrvatska borbena zajednica“). Za skrb 4.421 četnika starala se [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. divizija]], dok se o ostalih 1.897 brinula [[373. legionarska divizija|373. divizija]] Wehrmachta.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=828&rec=314&roll=565 NAW, T-314, Roll 565, frame 000823: Zabilješka o broju četnika koje snabdijeva 15. brdski korpus (10. maj 1944.).]</ref> Sredinom srpnja 1944. godine, u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]] je organizirana [[Operacija Muholovka|operacija »Muholovka«]] ({{jez-njem|Fliegenfänger}}). U ratnom dnevniku [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] zabilježeno je da je izvođenje operacije povjereno [[13. SS oružana brdska divizija Handžar|13. SS brdskoj diviziji »Handžar«]] i lokalnim četnicima: {{izdvojeni citat|14. 7. 1944: </br> ''SS-brdska divizija »Handžar«'': </br> Za operaciju »Fligenfenger«, čišćenje prostora [[Osmaci]] (25 km jugoistočno od [[Tuzla|Tuzle]] — aerodrom bandi), krenula su 2 ojačana bataljona i četnici.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_218.htm ZBORNIK DOKUMENATA VOJNOISTORIJSKOG INSTITUTA: TOM XII — DOKUMENTI NEMAČKOG RAJHA — KNJIGA 4]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=960&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000820.] </br> ({{jez-njem|"W–SS–Geb.Div. Handschar: </br> Zum Unternehmen "Fliegenfänger" Säuberung Raum Osmaci (25 SO Tuzla) (Bandenflugplatz) 2 verst. Btlne. und Cetniks angetreten."}})</ref>}} Nemački izveštaj iz jula 1944. godine ocenjuje da četnici Momčila Đujića broje oko 8.000 ljudi, od čega 7.000 naoružanih; ovi su dobro organizovani te neprijateljski orijentisani prema Englezima i bez engleske pomoći. Nijemci zaključuju da im oni zamjenjuju jednu do dvije divizije u Jugoslaviji: {{izdvojeni citat|Jedinica Konrad [srednja Dalmacija]: Saradnja sa četnicima izvanredna. '''Oni zamenjuju jednu do dve divizije'''. Samo se oni bore — ustaše manje aktivne.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=195&broj=790 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000781.] <br /> ({{jez-njem|"Zusammenarbeit der Truppe mit Cetniks hervorragend. Cetniks ersetzen 1 — 2 Divisionen. Nur sie kämpfen. Ustascha wenig aktiv."}})</ref>|Izveštaj kapetana Merrema, drugog obaveštajnog oficira Komande Jugoistoka (Armijske grupe F) o inspekcijskom putu po Srbiji, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj u periodu 20. jun — 4. juli 1944.}} Kapetan Merrem, njemački oficir koji je sastavio ovaj izvještaj, imao je samo riječi hvale na račun četnikâ Dinarske divizije JVuO i vojvode Momčila Đujića: {{izdvojeni citat|[[373. legionarska divizija|373. pešadijska divizija]]: Saradnja sa četnicima vrlo dobra (1. lički korpus sa sedištem u [[Gračac]]u). Oni nemaju direktnu vezu sa Đujićem. Rukovođenje njima direktno od strane obaveštajnog odjeljenja divizije. Njihovim akcijama uvek prisustvuje nekoliko Nemaca koji kontrolišu isporuke municije i snabdevanja. [...] '''Oni su jedini stvarno korisni saborci''' [podvučeno u originalu — prim.]. Jedino od njih dolaze korisna obaveštenja o neprijatelju. [...] Jedan četnički komandant odaje utisak potpuno pouzdanog saborca, koji je i neprijateljski nastrojen prema Englezima. [...] Četnici su vrlo častoljubivi i drago im je kada Nemci primete njihove podvige. [...] Podoficir Bartl poznaje lično vojvodu Đujića. Đujić mu šalje čak i sopstvene naredbe u vezi s područjem [[Donji Lapac|Lapca]]. [Najbolja taktika protiv partizana sastoji se u upotrebi specijalnih jedinica] i kombinovanju četnika u jedinice snage jednog bataljona sa jednim nemačkim vodom sa radio stanicom i, po mogućstvu, teškim oružjem.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=195&broj=793 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000784.] <br /> ({{jez-njem|"Ic–Aussenstelle der 373. (kroat.) Div. – Uffz. Bartl. </br> Sehr gute Zusammenarbeit mit Cetniks. (1. Lika–Korps Sitz Gracac.) Kein unmittelbarer Einfluss Djuic. Direkte Führung durch Ic–Aussenstelle. Bei Cetnik–Einsatz nehmen meist einige deutsche Soldaten teil. Dadurch Kontrolle der Munitions– und Verpflegungslieferung gewährleistet. "Kroatische Kampfgemeinschaft" bezeichnet Bartl nur als Ausdruck im deutschen Schriftverkehr. Cetniks können diesen Begriff nicht und würden bei Bekanntgabe feindselige Haltung einnehmen. Cetniks sind die einzigen brauchbaren Mitkämpfer. Diese allein liefern auch brauchbare Feindmeldungen. </br> Kurze Rücksprache mit einem örtlichen Cetnik–Führer ergab den Eindruck eines absolut zuverlässigen, sogar englandfeindlichen Mitkämpfer. </br> Cetniks sind sehr ehrgeizig und sehen es gerne, wann ihre Taten von Deutschen beobachtet werden. Geschriebenes Wort (Flugblätter) gilt bei ihnen wenig. Das gesprochene Wort ist alles. Gute Flüsterpropaganda hat grossen Einfluss. </br> Von Invasion sprechen Cetniks kaum. </br> Uffz. Bartl kennt den Vojvoden Djuic persönlich. Djuic schickt ihm sogar die den Raum Lapac berührenden eigenen Befehle. </br> Auf die Frage, wie man nach seiner Ansicht der kommunistischen Banden Herr werden könne, antwortete Uffz. Bartl: "Durch andauerndes Jagen mit kleinen Jagdkommandos (Kleinkrieg nach Bandenart), durch Einsatz von Tarneinheiten und durch Zusammenfassen der Cetniks in Batl.–Stärke, dabei etwa 1 deutscher Zug mit Funk und möglichst mit schweren Waffen." </br> Uffz. Bartl macht einen sehr guten Eindruck, scheint sich aber doch sehr viel zuzutrauen, wenn er behauptet, er könne die gesamten Djuic–Cetniks dahin bringen, wo wir sie haben wollen, falls er an die entsprechende Stelle gesetzt werden wurde."}})</ref>}} Visoka ocjena za doprinos četničkih formacijâ s teritorije marionetske NDH ratnim naporima njemačkog okupatora data je 25. jula 1944. godine i od strane nadležnih instanci iz [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]]: {{izdvojeni citat|Hrvatska: [...] Četnici su, s obzirom na vlastitu slabost, naši prirodni saveznici u borbi protiv komunizma. '''Samo se oni bore'''! “Hrvatska borbena zajednica” postoji samo na papiru.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=716&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000707.] </br> ({{jez-njem|"Cetniks unter Berücksichtigung eigener Schwäche im Kampf gegen Kommunisten unsere natürlichen Verbündeten. Sie allein kämpfen! "Kroatische Kampfgemeinschaft" steht nur auf dem Papier."}})</ref>|Zabilješka sa sastanka od 25. jula 1944.}} U izvještaju od 11. avgusta 1944, nakon proputovanja koje je Vojni zapovjednik Jugoistoka poduzeo u zoni odgovornosti V SS brdskog korpusa na teritoriju NDH, o tamošnjim četnicima te suradnji s njima kazano je: {{izdvojeni citat|Dobro iskorištavanje četničkih komandanata. Zahtjev za premještaj [[369. legionarska divizija|369. pješadijske divizije]] zbog sve češćih incidenata između četnika, o čijoj suradnji divizija apsolutno ovisi, i hrvatskih pripadnika divizije. 369. pješadijska divizija se sastoji od otprilike 70% Hrvata. Zapovjednik divizije napominje da se najmanje 40% njih smatra nepouzdanim.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=192&broj=445 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000440.] <br /> ({{jez-njem|"Gute Ausnutzung der Cetnikführer. Antrag auf Herauslösung der 369.I.D. da sich Zwischenfälle zwischen Cetniks, auf deren Zusammenarbeit Division unbedingt angewiesen, und kroat.Div.Angehörigen mehren. (Siehe Ic–Bericht). 369.I.D. besteht aus ca. 70 % Kroaten. Div.Kdr. bemerkt, dass hiervon minderstens 40 % als unzuverlässig anzusehen sei."}})</ref>|Izvještaj o posjeti OBSO-a zoni odgovornosti 5. SS brdskog korpusa od 7. do 11. avgusta 1944. godine (11.8.44).}} Major Adolf von Ernsthausen je bio zapovjednikom 392. artiljerijske pukovnije iz sastava [[392. legionarska divizija|392. (hrvatske) pješačke divizije]], jedne od tri njemačko-hrvatske divizije (pored [[369. legionarska divizija|369. legionarske divizije]] i [[373. pješadijska divizija|373. pješadijske divizije]]). Kao veteran [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] sa iskustvom ratovanja na [[balkanskom bojištu]], major von Ernsthausen biva upućen [[1944]]. godine u okupiranu Jugoslaviju. Von Ernsthausen će [[1959]]. godine objaviti ratne memoare pod naslovom ''Die Wölfe der Lika. Mit Legionären, Ustaschi, Domobranen und Tschetniks gegen Titos Partisanen. Erlebnisse in Kroatien 1944'' (“Vukovi [[Lika|Like]]. Sa legionarima, ustašama, domobranima i četnicima protiv Titovih partizana. Doživljaji u Hrvatskoj 1944.”).<ref>[https://winkelried-verlag.de/buecher/landser-am-feind/744/die-woelfe-der-lika Winkelried Verlag: Adolf von Ernsthausen, Die Wölfe der Lika]</ref><ref>[https://www.booklooker.de/B%C3%BCcher/Adolf-von-Ernsthausen+Die-W%C3%B6lfe-der-Lika-Mit-Legion%C3%A4ren-Ustaschi-Domobranen-und-Tschetniks-gegen/id/A02Iwx5I01ZZ3 Ernsthausen, Adolf von — Die Wölfe der Lika. Mit Legionären, Ustaschi, Domobranen und Tschetniks gegen Titos Partisanen. Erlebnisse in Kroatien 1944 — Landser am Feind, Band 5 (www.booklooker.de)]</ref> O sveobuhvatnoj saradnji Dobroslava Jevđevića s okupacionim vlastima bio je general Mihailović, u više navrata, obaviješten i od strane Jovanke Krištof (pseudonim »Mira«), četničke obavještajke u [[Slovenija|Sloveniji]]. U veoma opširnom izvještaju od 29. juna 1944, Krištof o Jevđeviću (pseudonim »Aero«) daje nedvosmislenu ocjenu: „Aero je drugi [[Milan Nedić|Nedić]].“<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_198.htm Izveštaj obaveštajnog organa od 29. juna 1944. Draži Mihailoviću o stanju četničkih organizacija u Sloveniji, Hrvatskom primorju, Gorskom kotaru i Lici i saradnji sa nemačkim okupatorima]</ref> Pored toga, Krištof karakteriše Jevđevića kao „vrlo kompromitovanu osobu“ (najprije zbog „jakog sudelovanja sa okupatorom“), te zaključuje da ovaj ne bi mogao organizovati četničku ilegalu. Iz izvještaja Krištof može se zaključiti kako su vojvoda Dobroslav Jevđević i kapetan [[Dušan Đaković]], komandant 4. brigade iz sastava Ličko-kordunaške oblasti JVuO, bili podređeni okupatoru i suštinski i u simboličkoj ravni: {{izdvojeni citat|Odred u Ab.[aciji, tj. [[Opatija|Opatiji]] — prim.] likvidiran. 19 ljudi otišlo u [[Postojna|Postojnu]], a 10 ih ide u Nem.[ačku] kom. na [[Rijeka|Reci]], gde će služiti kao [[Gestapo]]. Tu će biti sa njima i Aero i kap. Đak., pa čak i r. stanica. [...] Svi su ti odredi pod Nem. kom. i bez međusobne veze, razbacani po [[Istra|Istri]], da se pokaže celom narodu, kako su Srbi Nem. sluge. Plaćeni su — vojnici 360 L.[ira] mesečno, podnar. 450 naredn. 525 podpor. mislim 3.000 a kap. Đak. 5.800 L. [...] U Josipdol je poslao Aero 11 ljudi, navodno da osnuju tamo četničku komandu. Međutim ti su ljudi Nem. tajna policija, a od četnika iz šume, koji su im dolazili u vezi, da je to četn. komanda, napravili Nem. radni bataljon, koji vode Nem. Tu je oko 40 ljudi, ostali su prestali dolaziti kad su videli šta se sa ovima desilo. [...] Kud ćemo veće poniženje za našu vojsku nego da komanduje Nem. poručnik našem kapetanu, pa i vojvodi, samo sreća, da je taj vojv. surogat, inače propadosmo od bruke... Sve ove i slične akcije vodi kap. Đaković, naravno pod komandom Nem. poručnika. Odluke o njima donosi Aero u dogovoru sa Nem. Upravo je gnusno gledati, kako se obojica klanjaju pred Nem. potpor. i por., pa kaplarima. Đak. sve pozdravlja fašistički uzdignutom rukom, a Aero samo veće činove oficire, inače našim pozdravom. [...] U Lici saradnja sa okupatorom je na čisto drugoj bazi — tamo mora okupator popuštati, jer inače odoše ljudi u šumu, a vođe su potpuno Nem. sluge i nemaju kamo bežati. [...] '''U krvi im je šurovanje sa okupatorom, a nama prikazuju kako vode vele politiku i kolike žrtve za narod s tim pridonašaju — dok u stvari nisu ništa drugo nego ponizne Nem. sluge'''. [...] Potrebno je već jednom započeti sa ozbiljnim i poštenim radom, jer će nas katastrofa preteći. Saradnju sa okupatorom trebalo bi napraviti na čisto drugoj bazi i ne sme biti vidna. Bar ovde.}} Na drugoj strani, Jovanka Krištof izdvaja kao pozitivan primjer vojvodu Momčila Ðujića: „Ovi ljudi ovde vide jedini spas u vojv. Đujiću, jer ga smatraju poštenim i iskrenim borcem za našu stvar. Isto ima org. dobro sprovedenu. Pljačkati i krasti ne dozvoljava o čemu su se uverili iz njegove prop. gde su imena poubijanih ljudi zbog nediscipline i raznih prekršaja. To ljudima imponira — pošten rad i samo to žele, a i zaslužuju, jer ih nepoštenje tuče već 3 1/2 god. I pored svega toga, ostali su verni našoj ideji. Isto saradnja sa okupatorom je na čisto drugoj bazi i ne vodi se trgovina sa ljudima, kao ovde. Ovo vodstvo se jako boji Đujića i gaji mržnju prema njemu zato hoće ljudima dokazati, da Đujić nema ništa odnosno samo par sto vojnika bez oružja koji kao čudo gledaju mitraljez. A isto, da su pod Nem. kao ovi ovde.“ U pokušaju da prebaci teret odgovornosti za sopstvenu kolaboraciju s okupatorom na komandanta Dinarske divizije JVuO, vojvoda Jevđević piše Mihailoviću 8. avgusta 1944. godine: „Garantujem i imam stotine dokaza da trupe Đujića u velikom delu stoje u tešnjoj vezi od mene, ali to niko ne vidi. Vi bi se začudili, kad bi vam sve ispričao kakve mi izveštaje pokazuju Nemci o svojim vezama sa našim jedinicama, naročito kod [[Uroš Drenović|Drenovića]] i ostalih, prebacujući mi da ih mi sabotiramo i podmuklo rušimo.“<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 156, reg. br. 51/1—1.</ref> I u izvještaju od 10. avgusta 1944, Jovanka Krištof je upozorila Mihailovića na činjenicu da se [[Lika|lički]] četnici pod komandom vojvode Jevđevića nalaze u [[Istra|Istri]] u službi okupatora, kao i da su pred [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička partija|nacistima]] (»broj 11«) dužni salutirati [[Rimski pozdrav|fašističkim pozdravom]]: {{izdvojeni citat|Kolben [potpukovnik [[Karl Novak]] — prim.] se povratio 3 ov. meseca. Zgrozio se nad ovim radom. Nije mogao svega verovati kad su mu referisali oficiri i vojnici, dok nije neke stvari i na vlastite oči video. Mislim, da je dosta ako Vam kažem da stalno uzdiše i govori pri svakoj prilici: »Jadni Čiča, kako ga upropastiše, zar [[Vermaht]] i [[Gestapo]], da predstavlja Čičinu vojsku.« Prebleđuje slušajući i gledajući ovo. 3. mu referiraše četnici da su dobili naređenje da moraju svi nacistički pozdravljati. A jučer se sam uverio da ima oficira, koji profaniraju našu uniformu, te u njoj putuju iz [[Postojna|Postojne]] u Trst i daju povoda komun. za prop. Isti oficir Korać je tako i u Ab.[aciju] došao samo da je još imao natpis na rukavu i kapi »Lika« što po naređenju moraju svi u Postojni nositi. Ja sam ga napala zbog toga, a isto tako i Jovanovog brata, te su jučer svi na putu skinuli te sramotne natpise. [...] Čujem da Jovan sad ostaje kod Vas. Neka Vam ispriča kako su part.[izani] u okolici Post.[ojne] natiskali plakate o četn. banditima sa natpisom »Lika« na rukavu i kapi, koji su pljačkali selo sa br. 11 i odveli x ljudi i t.d. [...] Nadam se da će sad sigurno uspeti četnicima, da se odele od br. 11. Samo mnogi su od njih mišljenja da su ovim radom upropas[ti]li i ovde i Liku.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_21.htm Izveštaj Jovanke Krištof od 10. avgusta 1944. Draži Mihailoviću o stanju ličkih četnika u Istri, njihovoj saradnji sa Nemcima i ponašanju Dobrosava Jevđevića u vezi sa problemom vraćanja četnika u Liku]</ref>}} === Borbe pod nemačkom komandom u Srbiji (1944) === {{main|Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|Topličko-jablanička operacija}} [[File:Nemci predaju minobacač četnicima.jpg|thumb|Nemci predaju minobacač četnicima u Srbiji 1944.]] {{Quote box | citat = „D.M.-bande dosada nisu nikad napale okupacione trupe.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1115&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 001111: Izvještaj o bandama u okolini katarakti Dunava (bez datuma, približno mart 1944).] <br /> ({{jez-njem|"Bisher haben die D.M.Banden die Besatzungstruppen noch nie angegriffen."}})</ref> | izvor = Nemački izvještaj o četnicima u okolini katarakti Dunava od marta 1944. | width = 40% | align = right}} {{Quote box | citat = „Titove bande imaju se napasti i uništiti, odn. zarobiti. Pristalice D.M.-a (četnici) ne smatrati neprijateljima.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1264&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 001260: Naredba 923. Landeschuetzen-bataljonu za akciju „Dunav“ (29. Juli 1944.).] <br /> ({{jez-njem|"Angetroffene Titobanden sind anzugreifen und zu vernichten bzw. gefangen zu nehmen. DM—Anhänger (Cetniks) sind nicht als Feind anzusehen."}})</ref> | izvor = Naredba 923. Landesschuetzen-bataljonu za akciju „Dunav“ od 29. jula 1944. | width = 40% | align = right}} Kad je sredinom marta 1944. operativna grupa sastavljena od [[Druga proleterska divizija NOVJ|Druge]] i [[Peta krajiška divizija NOVJ|Pete divizije]] NOVJ iz [[Sandžak]]a [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|prodrla u zapadnu Srbiju]], nesuglasice između četnika i Nijemaca u Srbiji potisnute su u drugi plan. Trupe sastavljene od jedinica [[Vermaht]]a i [[Vafen-SS|SS]], korpusâ JVUO, bugarskog okupacionog korpusa, [[Srpska državna straža|SDS]], [[Srpski Doborvoljački Korpus|SDK]] i [[Ruski Zaštitni Korpus|Ruskog zaštitnog korpusa]] pod objedinjenom nemačkom komandom generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] funkcionisale su kao jedinstvena operativna grupa u [[Operacija Kamerjeger|operaciji »Kammerjäger«]]. Kod nadležne je četničke komande majora [[Neško Nedić|Neška Nedića]] bio akreditovan nemački kapetan Vajel kao oficir za vezu. Zajedničke operacije trajale su nešto duže od dva meseca.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_57.htm Izveštaj Vojnoupravnog komandanta jugoistoka od 13. maja 1944.]</ref> Kao znak otopljavanja odnosa na liniji četnici–okupator, nakon unilateralnog raskidanja (sa njemačke strane) [[Ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta|sporazuma potpisanih]] u zimu 1943/1944. godine te organiziranja [[Operacija Treibjagd|operacije »Hajka«]] protiv [[Nikola Kalabić|Kalabićevih]] četnika, u drugoj polovini marta 1944. upriličen je sastanak komandanta Drugog ravnogorskog korpusa kapetana [[Predrag Raković|Predraga Rakovića]] sa oficirom [[Schutzstaffel|SS]]-a Biermannom, inače njemačkim zapovjednikom [[Čačak|Čačka]]. Tom prilikom je kapetan Raković garantovao „da ne postoje ni najmanje namere da se planira opšti ustanak ili da se sprovedu sabotažne akcije“ protiv Nijemaca, odnosno da će „na teritoriji Srbije“ iznova nastupiti primirje. U Mihailovićevo ime, četnički komandant je iskazao spremnost „za borbu protiv komunista i izvan Srbije, uz isporuke municije“, a nije čak odbacio ni mogućnost angažovanja „na drugim evropskim frontovima“.<ref>[https://web.archive.org/web/20221206140940/https://znaci.org/00001/4_14_3_269.htm Izveštaj Feldkomandanture u Čačku od 25. marta 1944. komandantu Jugoistoka o pregovorima sa komandantom 2. ravnogorskog korpusa]</ref> U izvještaju Komandi Jugoistoka, [[obersturmführer]] Biermann navodi da Draža Mihailović od njemačke strane očekuje diskretnost u održavanju kontakata, naročito stoga što bi srpske kvislinške vlasti u JVuO mogle vidjeti konkurenciju: {{izdvojeni citat|Kapetan Raković mi je kazao lično, takoreći u povjerenju kao prijatelju, da sve što mi je do sada rekao i sve što sam ja zapisao, on rekao po nalogu Draže Mihailovića, s kojim je imao svakodnevnu radio-vezu i od koga je dobivao stalna uputstva o predmetu prethodnih razgovora. Pritom me uvjerava da će sa strane Mihailovića, naravno, sve biti demantirano, ukoliko se o sadržaju razgovorâ ponovno dozna u [[Beograd|beogradskim]] krugovima ([[Milan Nedić|Nedić]], [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]]). Sasvim je prirodno da ovi krugovi pokušavaju svim sredstvima osujetiti sporazum između njemačke okupacijske vlasti i Draže Mihailovića, jer trenutno su oni legalni predstavnici srpskog naroda te bi možda mogli strahovati za svoje pozicije. Pregovore između DM–pokreta i njemačkih vlasti ovi bi krugovi odmah iskoristili u propagandne svrhe i predstavili ih kao kraj ili slabost DM–pokreta.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=281&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000268—000269.] <br /> ({{jez-njem|"Hauptmann Rakovic sagte mit persönlich, sozusagen vetraulich zu einem Freund, dass alles, was er mir bisher gesagt und ich aufgeschrieben habe, von ihm im Auftrage von DM gesagt worden sei, mit dem er tägliche Funkverbindung habe und von dem er laufend Anweisungen für den Stoff der bisherigen Besprechungen erhalten habe. Er versichert mir gleichzeitig dass selbverstandlich von DM–Seite alles abgestritten werde, falls wieder der Inhalt der Besprechungen in Belgrader Kreisen (Nedic, Ljotic) bekannt werde. Es sei zu natürlich, dass diese Kreise mit allen Mitteln eine Verständigung zwischen der deutschen Besatzungsmacht und DM zu hintertreiben versuchen, denn sie seien ja gegenwärtig die legalen Vertreter des serbischen Volkes und müssten evtl. um ihren Posten fürchten. Verhandlungen der DM–Bewegung mit deutschen Behörden würden sofort von diesen Kreisen propagandistisch aufgeschlachtet und als Ende bezw. Schwäche der DM–Bewegung hingestellt."}})</ref>|Njemački izvještaj od 25. marta 1944. o pregovorima šefa [[Sicherheitsdienst]]a u Čačku obersturmführera Biermanna sa kapetanom [[Predrag Raković|Predragom Rakovićem]], komandantom 2. ravnogorskog korpusa JVuO}} Kapetan Predrag Raković, jedan od glavnih četničkih komandanata zaduženih za održavanje [[Saradnja četnika sa Nedićevom vladom|veze s Milanom Nedićem]] i Nijemcima, ponovo se sastaje sa Biermannom u Čačku 26. aprila.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=331&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000314.]</ref> Raković je tada naveo da mu je general Mihailović povukao punomoć za obavljanje poslovâ s Nijemcima i da zbog toga na ovom sastanku ne sudjeluje kao njegov predstavnik. Očigledno da je Draža Mihailović bio sasvim upoznat sa ovim kontaktima i davao je za njih odobrenja, dok je Raković održavao kontakte i obavljao poslove s Nijemcima, iako su mu ovlaštenja bila povučena.<ref>[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]</ref> Ubrzo je uslijedilo potčinjavanje Rakovićevog Drugog ravnogorskog korpusa JVuO (kao i Javorskog korpusa pod komandom majora [[Radomir Cvetić|Radomira Cvetića]]) njemačkim trupama u jugozapadnoj Srbiji, što se može zaključiti iz jednog izvještaja Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka s početka aprila 1944: {{izdvojeni citat|Cvetićevi četnici osiguravaju lijevi bok grupe Jug i izviđaju u pravcu [[Golija|Golije]] od Drinića ka sjeveru. Zadatak Rakovićeve grupe nepromijenjen.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&roll=256&broj=413 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000408—000409.] </br> ({{jez-njem|"Die Cvetic–Cetniks sind zum Schutz der linken Flanke der Angriffsgruppe Süd und zur Aufklärung über das Golija–Gebirge über Dramici nach Norden vorzuführen. Auftrag für Rakovic–Cetniks bleibt unverändert."}})</ref>|Izvještaj opunomoćenog komandanta Jugoistoka svim potčinjenim jedinicama za 3. april 1944. godine}} U dnevnom izvještaju iz Komande Jugoistoka za 18. april 1944, predviđa se koji će sektor zauzeti jedinice pod Rakovićevom komandom u vrijeme izvođenja operacije »Kammerjäger«, kojom prilikom je okupator s uspjehom osujetio [[Drugi prodor NOVJ u Srbiju|drugi prodor NOVJ u Srbiju]]: {{izdvojeni citat|Rakovićeva grupa dobila zadatak da postavi osiguranja prema jugu na sjevernoj obali Studenice.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=514&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000510.] <br/> ({{jez-njem|"Unternehmen Kamerjägger. II. Eigene Lage: </br> F/ Cetnik–Gruppe Rakovic erhielt Auftrag zur Abschirmung nach S gegen Feind auf dem nördl. Studenica–Ufer."}})</ref>|Dnevni izvještaj opunomoćenog komandanta Jugoistoka tokom operacije Kammerjäger, 18. april 1944.}} Iz jednog razgovora na visokom nivou (prisutni: general [[Hans Felber]], vojni zapovjednik Jugoistoka i [[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova), održanom 11. aprila 1944. godine, može se nazrijeti koliko su okupacioni dužnosnici bili zadovoljni saradnjom sa četnicima i ostalim [[Kolaboracija|kolaboracionističkim]] snagama na [[Balkan]]u: {{izdvojeni citat|Neubacherovo mišljenje o vrijednosti srpskih formacijâ: [[Srpska državna straža|SDS]] loša, Hipo (pomoćna policija) isto, [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]] dobar, četnici veoma različito. U Crnoj Gori se dobro tuku [[Crnogorski dobrovoljački korpus|dobrovoljci pod njemačkim vođstvom]]. Kosovski Albanci se bore s nama. Evzoni u Grčkoj nijesu za odbranu obale, ali su korisni u unutrašnjosti zemlje i sigurno neće pucati na nas.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=462&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000458.] <br/> ({{jez-njem|"Auffassung Neubacher über den Wert der serbischen Verbände: SSW schlecht, Hipo desgleichen, SFK gut, Cetniks sehr unterschiedlich. In Montenegro schlügen sich die Freiwilligen unter deutscher Führung gut. Die Kosovoalbaner kämpfen mit uns. Evzonen in Griechenland sind nichts für Küstenverteidigung, brauchbar wohl aber im Innern des Landes, werden bestimmt nicht auf uns schiessen."}})</ref>|Vojni zapovjednik Jugoistoka (Razgovor Felber-Neubacher, 11. april 1944.)}} U izvještaju Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala Hansa-Gustava Felbera (u odjeljku naslovljenom „Stanje kod neprijatelja“), sačinjenom 22. aprila iste godine, ambivalento držanje jedinicâ JVuO prema okupatorskim vlastima smatra se glavnom karakteristikom četničkog pokreta u Srbiji: {{izdvojeni citat|Srbija: <br /> Pokret DM je podijeljen unutar sebe. Dok se neki aktivno bore na strani njemačkog Wehrmachta protiv komunista — a da nijesu odustali od temeljnih rezervi prema svakom okupatoru — manje bande DM u centralnoj i istočnoj Srbiji spremne su činiti štetu. Izvještaji koji se stalno pojavljuju o pregovorima Draže Mihailovića i Tita nijesu potvrđeni i takođe se doimaju nevjerovatnim.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&roll=256&broj=556 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000552.] <br /> ({{jez-njem|"Die DM–Bewegung ist in sich aufgespalten. Während ein Teil aktiv an der Seite der deutschen Wehrmacht gegen die Kommunisten kampft – ohne dadurch die grundsätzlichen gegen jeden Okkupator vorhandenen Vorbehalte aufgegeben zu haben – treiben kleinere DM–Banden in Mittel–und Ostserbien nach wir vor ihr Unwesen. Immer wieder auftauchende Meldungen über Verhandlungen zwischen DM und Tito bestätigen sich nicht und erscheinen auch unglaubwürdig."}})</ref>|Izvještaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka o stanju u periodu od 16. marta do 15. aprila 1944. godine}} 12. aprila 1944. godine, pukovnik [[Jevrem Simić]] izdaje jednom četničkom nižem oficiru objavu o kretanju na terenu brigade kojom komanduje, kako bi ovaj mogao što efikasnije uništavati jatake i simpatizere [[Narodnooslobodilački pokret|NOP]]-a: {{izdvojeni citat|OBJAVA Za G. Milića Majstorovića p.poručnika, komandanta II bataljona III leteće kosmajske brigade, koja mu se izdaje s tim da može slobodno da se kreće sam ili sa svojom vojskom po terenu koji je ugovoren sa našim saveznicima Nemcima i Bugarima i da u ime Kralja Petra II Karađorđevića oduzima svu rekviziciju i kolje sve partizanske jatake i simpatizere zbog čega će dobiti čin majora.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_115.htm Objava komandanta četničke oblasti u Srbiji od 12. aprila 1944. komandantu 2. bataljona 3. kosmajske brigade za nesmetano kretanje od okupatora i klanje simpatizera narodnooslobodilačkog pokreta]</ref>}} 1. maja 1944. godine, u dnevnom izvještaju Vojnoupravnog zapovjednika Jugoistoka, koji potpisuje načelnik štaba general [[Kurt Geitner]], navodi se cifra od nekoliko hiljada pripadnika JVuO koji pomažu okupatoru u zaustavljanju ofenzive NOVJ: {{izdvojeni citat|Srbija — Stanje u sopstvenim redovima: </br> Borbena grupa Weyel: 500. SS padobranski lovački bataljon, sa otprilike 1.000 četnika, odbacio je neprijatelja kod [[Seča Reka|Seče Reke]] (6 km zap. od [[Kosjerić]]a) i sa manjom borbenom grupom vrši napad na neprijatelja kod Varde. Izbrojano 10 mrtvih neprijatelja; vjerovatni veći gubici. [...] </br> Četnici su raspoređeni duž linije [[Požega]]—Kosjerić—[[Ražana]]—[[Povlen]], sa ukupnom jačinom od približno 5.000 ljudi. Pojedine grupe su poslale oficire za vezu. Draža Mihailović, koji je preuzeo jedinstveno zapovjedništvo, namjerava uspostaviti radio-vezu s njemačkom komandom.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=673&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000669—000670.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien. Eigene Lage. </br> B. Kampfgruppe Weyel. Fg.Abt. 696 bis Kostojevici an Straße 4 OSO Rogacica durchgestossen. SS–Fallschirmjäger–Btl. hat mit etwa 1000 Cetniks Feind bei Sjecareka [sic!] (6 W Kosjerici) geworfen und steht mit einer schwächeren Kampfgruppe im Angriff gegen Feind bei Varda. 10 gezählte Feindtote, weitere Feindverluste wahrscheinlich. </br> F. Cetniks stehen im allg. Linie Pozega–Kosjerici–Razana–Povlen in Gesamtstärke ca. 5000 Mann. Einzelen Gruppen haben V.Offz. abgestellt. DM., der Gesamtführung übernommen hat, will Funkverbindung zu deutschem Kommando herstellen."}})</ref>}} U monografiji “Četnici u Drugom svjetskom ratu 1941—1945” [[Jozo Tomašević]] zaključuje: „Ne mogu ipak dati nikakvu potvrdu toj slutnji da je Mihailović održavao direktnu radio-vezu s Nijemcima, a uzimajući u obzir njegov način ponašanja u cijelom ratu, malo je vjerojatno da jest.“<ref>[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]</ref> Međutim, Hermann Neubacher svjedoči u memoarima kako je, makar tokom nekoliko dana u zimu [[1945]], održavao izravnu radio-vezu s Mihailovićevim štabom.<ref>Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN — Službeni list SCG, Beograd, 2005, str. 161—162.</ref> U ratnom dnevniku Vojnog zapovjednika Jugoistoka od 2. maja 1944, sa pohvalom se ističe kooperacija onih snagâ JVuO u zapadnoj Srbiji koje sačinjavaju taktički sklop pod komandom majora [[Ericha Weyela]]: {{izdvojeni citat|Borbena grupa Weyel: SS padobranski lovački bataljon, zajedno sa četnicima, razbio [[Peta krajiška divizija|Petu diviziju]] kod Varde. Veliki neprijateljski gubici. Četnici su postrijeljali sve zarobljenike. Brojke će biti objavljene naknadno.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=677&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000673.] <br /> ({{jez-njem|"Kampfgruppe Weyel. SS–Fallschirmjägger–Btl. hat mit Cetniks bei Varda Tross[?] der 5.Div. zerschlagen. Hohe blutige Feindverluste. Cetniks haben sämtl. Gefangene erschossen. Zahlen werden nachgemeldet."}})</ref>}} U izvodu iz ratnog dnevnika generala Hansa-Gustava Felbera za 3. maj 1944. godine, navodi se da je načelnik štaba Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka general Kurt Geitner išao u posjetu njemačkim trupama na ratištu u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]]: {{izdvojeni citat|(3.5.44) 6,00: Putovanje do Parišta [svakako je riječ o [[Donje Vardište|Vardištu]] — prim.] zbog razgovora sa majorom Weyelom i nekim četničkim vođama o formiranju zajedničkog štaba za borbu protiv komunista. Povratak za Beograd 3. maja u 15 časova.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=807&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 000803.] <br /> ({{jez-njem|"3.5.44 6.oo Uhr Fahrt nach Pariste zur Besprechung mit Major Weyel und einigen Cetnik–Führern über Bildung eines gemeinsamen Stabes zur Bekämpfung der Kommunisten. Rückkehr nach Belgrad am 3.5., nachmittags 15.oo Uhr."}})</ref>|Ratni dnevnik Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka, 3. maj 1944. godine}} Kolike je razmjere poprimila kolaboracija četnikâ Draže Mihailovića sa njemačkim Wehrmachtom i srpskim kvislinškim jedinicama u proljeće 1944. godine, postaje očigledno i iz navodâ u izvještaju Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 13. maja, u kom su snage JVuO ubrojane u vlastite formacije: {{izdvojeni citat| I. Sopstvene snage A) Grupa “Holman” 696. bat. feldžand. krenuo je jutros sa četnicima u napad duž puta Nova Varoš — Ljubiš. 11/4. p. “Brand.” na maršu Sjenica — Maskova. Komandno mesto grupe “Holman” — Nova Varoš. I I/4. p. “Brand.” na maršu Užice — Ivanjica — Maskova. B) Grupa “Vajel” Napad Severne četničke grupe na jakog neprijatelja jugoistočno od Rožanstva nije uspeo uprkos visokih gubitaka i na strani četnika i na strani neprijatelja, pa će jutros biti ponovljen sa I/“Brand.”. Podređeni 1. bataljon 63. puka u obezbeđenju na visovima između Čajetine i Rožanstva. C) 24. bug. div. I I /64. nije uspeo u noći 11/12. 5. da kod Mokre Gore spreči neprijateljske zaštitnice da izmaknu ka jugu. Danas je sa 1/1. srp. puka i 1.000 četnika počelo čišćenje prostora Semegnjevo — Čajetina. 8. bataljon teških mitraljeza na maršu Požega — Arilje. 11/63. biće naknadno privučen. D) Grupa “Tatalović” Srpski dobrovoljački korpus uključio se kod Ljubovije u borbe na hrvatskoj obali Drine i prihvatio četnike koji su se povlačili. Kod Rogačice 4 prebeglice.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_57.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 13. maja 1944. Vrhovnoj komandi Vermahta o borbama sa 2. i 5. NOU divizijom na komunikaciji Užice — Višegrad]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=736&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000732—000733.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien. II. Eigene Lage. </br> A) Gruppe Hollmann. Fg.Abt.696 heute morgen mit Cetniks zum Angriff entlang Str. Nova Varos–Ljubis angetreten. II./4.Brdbg. auf Marsch Sjenica–Maskovo. Gefechtsstand Gruppe Hollmann Nova Varos. III./4.Brdbg. auf Marsch Uzice–Ivanjica–Maskovo. </br> B) Gruppe Weyel. Angriff nördl. Cetnik–Gruppe gegen starken Feind SO Rozanstvo drang bei hohen Cetnik–u. Feindverlusten nicht durch und wird seit heute morgen mit I./Brdbg. wiederholt. Unterstelltes I./63 sichert auf Höhen zwischen Cajetina u. Rozanstvo. </br> C) 24.bulg.Div. III./64 konnte in der Nacht 11./12.5. bei Mokra Gora Ausweichen feindl. Nachhuten nach S nicht verhindern und tritt heute mit I./Serb.Rgt.1 u. 1000 Cetniks zur Säuberung des Raumes Semegnjevo–Cajetina an. 8.sMG.Btl. auf Marsch Pozega–Arilje. II./63 wird nachgezogen. </br> D) Gruppe Tatalovic. Bei Ljubovija griff SFK in Kämpfe auf kroat.Drina–Ufer ein u. nahm ausweichende Cetniks auf. Bei Rogacica 4 Überläufer."}})</ref>}} U istom izvještaju je prenijeta i sljedeća informacija: {{izdvojeni citat|Prema pouzdanom izvoru, četnički komandant [[Dragoslav Račić|Račić]], koji je učestvovao u borbi protiv Grupe “[[Milutin Morača|Morača]]” u [[Valjevo|valjevskom]] kraju, zatražio je da se vrati u svoje dotadašnje operacijsko područje, jer ne želi više da se „prlja“ saradnjom sa okupatorom.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=736&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000732.] <br /> ({{jez-njem|"Nach s.Qu. hat Cetnikführer Racic, der im Kampf gegen Gruppe Moraca im Raume Valjevo beteiligt war, die Rückkehr in sein bisheriges Einsatzgebiet beantragt, da er sich durch Zusammenarbeit mit der Okkupator nicht länger "beschmutzen" wolle."}})</ref>}} Istog dana, u izvještaju koji je poslao Glavnom komandantu Jugoistoka feldmaršalu [[Maximilian von Weichs|von Weichsu]], general Felber zapaža kako formiranje ''Borbene grupe Weyel'' označava novu etapu u četničko-njemačkim odnosima s ciljem saradnje u borbi protiv NOVJ, koja u tom obimu nije bila izvodiva u prethodnom periodu: {{izdvojeni citat|Utisak o upotrebljivosti pojedinih potčinjenih narodâ i jedinicâ: [...] Četnici uvjeravaju da će se uzdržati od bilo kakvog neprijateljstva prema njemačkim trupama i da će učestvovati u borbi protiv komunista do konačne pobjede. U operacijama četničke jedinice predvodi [[Neško Nedić]], a s njemačke strane major Weyel. Razgovori na bojnom polju pokazuju da su četničke vođe poput Kalabića i Rakovića spremne sarađivati sa Nijemcima. Kod ljudstva preovlađuje prijateljski pristup, uz samo nekoliko neprijateljskih lica. Naoružanje im je skromno; manjak mitraljeza. Situacija sa zalihama municije, kao i dosad, nejasna.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=727&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000723—000724.] <br /> ({{jez-njem|"2.) Eindruck über die Brauchbarkeit der einzelnen unterstellten Nationen und Verbände: </br> f) Cetniks versichern jede Feindseligkeit mit deutschen Truppen auszugeben und sich am Kampf gegen die Kommunisten bis zum Endsieg zu beteiligen. Leitung der Cetnik–Verbände durch Nesko Neditsch, deutscherseits durch Major Weyel. Besprechungen auf dem Gefechtsfeld zeigen, daß die Führer der Cetniks wie Kalabic und Rakovic gewillt sind, mit den Deutschen zusammenzuarbeiten. Unter den Leuten vielfach freundliches Entgegenkommen, nur zum Teil feindselige Gesichter. Ausrüstung mit Waffen mäßig, wenig Maschinenwaffen. Über Munitionslage nach wie vor Unklarheit."}})</ref>|Raport generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] feldmaršalu [[Maximilian von Weichs|Maximilianu von Weichsu]] od 13. maja 1944. godine}} Draža Mihailović je imenovao [[Milorad Mitić|Milorada Mitića]] za oficira za vezu između svojih jedinica i njemačke komande, kako bi saradnja četničkih komandanata sa okupatorom dobila organizovaniju formu. General Mihailović je preko kapetana Mitića dostavljao svoje zahtjeve njemačkoj komandi koja je snabdijevala municijom i hranom njegove jedinice, angažovane u borbi protiv NOVJ. Mitić je o situaciji na frontovima, o svome radu i o količini pomoći primljenoj od okupatora gotovo svakodnevno izvještavao generala Mihailovića. U depeši od 28. marta 1944, između ostalog, kapetan Mitić piše: {{izdvojeni citat|O nekoj akciji Bugara ili Br. 11 (šifra koja označava Njemce — nap.) protivu crvenih dublje na terenu nema ni govora. Doručak i večera su uvek u garnizonu. Ako se hoće uništenje komunista, onda to moramo mi da uradimo. Možemo da računamo na pomoć uzduž komunikacija, na municiju i avijaciju, mada ona ne može mnogo da pomogne. Ali moraju biti hitno bačene masovne snage i lično da vodite operacije, naravno kao 'siva eminencija', inače [[Peko Dapčević|Peko]] ode u Toplicu i dalje... Moral kod naših ljudi u reonima gde su prošli komunisti je mnogo opao. Sve veća sumnja u snagu naših i Br. 11 i sve veći respekt prema crvenima... Pred svim ovim mi ne možemo da zatvorimo oči. Ovoga puta opasnost je stvarno velika, skoro ogromna...<ref>AVII, arhivski fond Draže Mihailovića, S—X—57/2.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_62.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje KORPUSI DRAŽE MIHAILOVIĆA POLAŽU ISPIT PRED OKUPATOROM U SRBIJI]</ref>}} 18. aprila 1944. godine, glavni inspektor Vrhovne komande JVuO pukovnik Jevrem Simić izvještava generala Mihailovića da se kapetan [[Zvonimir Vučković]], komandant Prvog ravnogorskog korpusa, nalazi pod izravnom komandom njemačkih oficira: {{izdvojeni citat|Zvonkov odred pod komandom poručnika Nenadića zajedno sa Nemcima je u Negbini.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_120.htm Pismo delegata Vrhovne komande od 18. aprila 1944. Draži Mihailoviću o saradnji četnika sa nemačkim i bugarskim trupama u borbama protiv NOVJ u jugozapadnom delu Srbije]</ref>}} U telegramu od 20. IV 1944. pukovnik Simić piše generalu Mihailoviću: {{izdvojeni citat|Vučković sa 130 odabranih četnika stavio se pod komandu nemačkog poručnika Kerpera i nalazi se južno od Jasenova na Beloj Glavi.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 277, registarski broj 4/1—56.</ref><ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 99—100.</ref>}} Istog dana kada je došlo do formiranja ''Borbene grupe Weyel'' (28. april 1944), u dnevnom izvještaju Vojnoupravnog zapovjednika Jugoistoka zapisano je: {{izdvojeni citat|Srbija — I. Stanje kod neprijatelja: </br> A) Divizijska grupa “Morača” nalazi se sa istočnom kolonom u oblasti južno od Kosjerića u borbi sa vlastitim snagama i četnicima, koji su, navodno, bili lično vođeni od strane DM-a.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=632&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000628.] <br /> ({{jez-njem|"Tagesmeldung von 28.4.1944. </br> Serbien. </br> I. Feindlage. </br> A) Div.Gruppe Moraca steht mit O–Kollone im Raum S Kosjerici im Kampf mit eigenen Kräften u. Cetniks, die von DM angeblich persönlich geführt werden."}})</ref>}} U telegramu poslatom 5. maja 1944. godine generalu Mihailoviću, kapetan [[Neško Nedić]] piše o uspostavljanju fronta prema snagama NOVJ u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]], odnosno da je stvoren jedinstveni borbeni sklop koji sačinjavaju četnici, [[Srpski dobrovoljački korpus|srpski dobrovoljci]] i njemačke okupacione trupe: {{izdvojeni citat|Snage potčinjene meni prešle su trenutno u odbranu na liniji Bačevci—Kosjerić i to: valjevski korpus sa delom Nemaca drži levo obalu Graca u visini Lipa—Ravan. Juče su na ovom odseku odbijeni svi napadi komunista. Ajdačić sa delom Nemaca zatvara položaj Bukovi—Ražana. Na prostoru Ražana—Kosjerić ima jedan bataljon Nemaca. Brigada Negovanova kao rezerva drži Divčibare. Rakovićev korpus u Kosjeriću sa ofanzivnom ulogom. Moja težnja je da sa naslonom na Nemce, stvorim čvrstu odbranu linije Bačevci—Kosjerić, dok se snage ne prikupe i ne stvore preduslovi za uništavajući udar, a tada uništi prva, druga a potom peta divizija. U ovom cilju front ostaje prema drugoj diviziji danas u odbrani dok na ovu diviziju sa zapada napadaju jedan bataljon Nemaca i tri bataljona ljotićevaca a mi je dočekujemo. Prema petoj diviziji preduzima se napad danas sa angažovanjem.<ref>AVII, Ča, kut. 276, reg. br. 2/1—11.</ref><ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 100.</ref>}} U prvoj polovini maja 1944. godine, Vrhovna komanda JVuO je javljala o zajedničkim borbama četnikâ i Nijemaca širom okupirane Jugoslavije: „Naši i nemački delovi zatvorili put [[Užice]] — [[Kokin Brod]]. Isto tako zatvorena i [[Lim (rijeka)|Limska dolina]]. Od strane Nemaca i naših 2. maja počela ofanziva od [[Podgorica|Podgorice]]. Komunisti u oblasti [[Bijelo Polje|Bijelog Polja]]. Nemci u [[Šavnik]]u, [[Žabljak]]u i [[Brodarevo|Brodarevu]]. U [[Istočna Bosna|Istočnoj Bosni]] šesnaesta, sedamnaesta i tridesetšesta komunistička divizija pri uništenju od dve nemačke divizije.“ General Mihailović je naređivao i majoru Dragiši Rakiću (pseudonim »Gis-Gis«), komandantu Vojvodine JVuO, da pokuša dobiti municiju od okupatora, koristeći se pritom i srpskim kvislinškim strukturama, budući da je [[Banat]] formalno bio dijelom [[Vojna uprava u Srbiji|Nedićeve Srbije]]: „Postarajte se za nabavku municije kako ste predvideli. Iskoristite raspoloženje Nemaca u Banatu za jačanje naše organizacije. Isto tako iskoristite i Nacionalnu službu rada.“<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]</ref> 11. maja 1944, general Mihailović (pseudonim »Hans«) piše da je naredio »Viktoru« (major [[Mladen Mladenović]], komandant Čegarskog korpusa JVuO), »Hermanu« (potpukovnik [[Radoslav Đurić]], komandant Južne Srbije JVuO), »Orelu« (potpukovnik [[Dragutin Keserović]], komandant Rasinsko-topličkog korpusa JVuO) i »Minču« (major [[Branivoj Petrović]], komandant Deligradskog korpusa JVuO) da „iskoriste akciju“ okupatora protiv snaga NOVJ u [[Južna Srbija|južnoj Srbiji]], kao i da „na pogodan način“ nabave naoružanje i municiju: {{izdvojeni citat|Po podacima od Viktora, Hermana i Georgija [potpukovnik Milutin Radojević, delegat VK JVuO za područje Jablanice i Toplice — prim.] jedna nemačka divizija jačine oko 15.000 nalazi se u [[Kuršumlija|Kuršumliji]], [[Prokuplje|Prokuplju]], [[Žitorađa|Žitorađi]], [[Pukovac|Pukovcu]] i [[Leskovac|Leskovcu]]. Ima 70 tenkova. Pripremaju se za akciju protiv komunista. [[Gestapo]]vci iz [[Niš]]a traže Viktora i nude oružje i municiju i da ne diraju naše. Keserović 8 i 9 napadao na komuniste u okolini [[Ribarska Banja|Ribarske Banje]] sa [[Jastrebac|Jastrepca]] i od sela Zdravinja. Crveni dobili pojačanje i Orel se povukao na polazni položaj [[Zdravinje]] — [[Veliki Šiljegovac]]. Orel se sprema za ponovni napad. Naredio sam: Viktoru: Da Knjaževački korpus uputi Orelu za akciju na Jastrepcu i Moravskom srezu, ako ga već nije uputio. Sa ostalim snagama da zatvori prelaze na [[Morava|Moravi]] od Niša do Leskovca. Da iskoristi na pogodan način ponudu oružja i municije, jer sada moramo tući komuniste i treba iskoristiti nemačku akciju. 2. — Hermanu: Treba iskoristiti akciju Nemaca za rasčišćavanje Toplice i Jablanice. Da prikupi svoje snage u Jablanici i da dejstvuje najpogodnijim pravcem protivu komunista imajući u vidu akciju Nemaca. Na pogodan način da dođe do municije. 3. — Orelu: Da iskoristi akciju Nemaca za rasčišćavanje Toplice i Jablanice i da mu se stavlja pod komandu Knjaževački i Deligradski korpus. Na pogodan način da dođe do municije. 4. — Minču: Da odmah pomogne Orela u akciji na Jastrepcu i Moravskom srezu kako je već naređeno i da je pod komandom Orela.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]</ref>}} 12. maja 1944, Draža Mihailović obavještava potpukovnika [[Zaharije Ostojić|Zaharija Ostojića]] (pseudonim »Sto-Sto«) sljedeće: „2 i 5 divizija su sada u srezu Zlatiborskom. Napadi se vrše sa svih strana.“<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]</ref> Napad su vršile njemačke i bugarske trupe, zajedno sa ljotićevcima i četnicima. U depešama<ref>Arhiv VII, Ča, k. 276, reg. br. 2/1—28.</ref> koje je komandant Cersko-majevičke grupe korpusa major [[Dragoslav Račić]] poslao Mihailoviću prethodnog dana o saradnji četnika i Njemaca, između ostalog, stoji: {{izdvojeni citat|Saznajem da su [[Užice]] pune Jankovićevih [Milutin — prim.] četnika i da [[Predrag Raković|Raković]], [[Neško Nedić|Neško]], Ajdačić, Janković i Mitić drže neke konferencije sa Nemcima. Ako boga znate sprečavajte ovo... Ako dalje budem vodio borbu protiv komunista zajedno sa Nemcima, ja ću duboko zaglaviti... Zbog ovoga molim da mi odobrite da se vratim na moj teren i povedem samo štabnu akciju u [[Istočna Bosna|Istočnoj Bosni]] i [[Srem]]u. Neko od nas mora ostati čist.}} U proljeće 1944. godine, prilikom njemačke kontraofanzive protiv partizana u jugozapadnoj Srbiji u kojoj su učestvovale i značajne četničke snage, zabilježena je i fotografija komandanta 1. ravnogorskog korpusa JVuO sa njemačkim oficirom, vjerovatno iz Wehrmachtove divizije [[Brandenburger|''Brandenburg'']].<ref name="yuhistorija.com"/> [[Datoteka:Zvonimir_Vuckovic_i_Nemci.jpg|minijatura|Kapetan [[Zvonimir Vučković]] (desno), komandant 1. ravnogorskog korpusa JVuO, pozira sa njemačkim oficirom tokom [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|partizanskog prodora u Srbiju]] (april/maj 1944. godine)]] General [[Hans Felber]], vojni zapovjednik Jugoistoka, 16. maja 1944. godine podvlači svojim potčinjenim: „'''Pokret DM bio je i ostaje neprijateljski.'''”<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=758&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000754.] <br /> ({{jez-njem|"Die DM–Bewegung ist und bleibt Feind."}})</ref> Felber podsjeća kako četnička saradnja u borbi protiv »crvenih« proističe samo iz činjenice da su komunisti njihov neprijatelj br. 1, ali neprijatelj br. 2 i dalje ostaje okupaciona sila. General Felber stoga preporučuje da se »borba protiv partizanskih bandi« oprezno nastavi voditi skupa s jedinicama generala Mihailovića: {{izdvojeni citat|Četničke grupe koje se nalaze u borbi protiv komunista, ne treba nikako ometati niti ih napadati, već ih podupirati u borbi. Saradnja s četnicima u borbi protiv komunista, uz najštedljiviju isporuku municije i pod nadzorom okupacione sile, može biti samo lokalna i radi akutne borbe protiv partizanskih bandi. U tom slučaju potrebno je isporučivati i sanitetski materijal i negovati ranjenike. Za svaku isporuku potrebno je odobrenje Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka. Preporučujemo da se u svim prilikama obraća nesmanjena pažnja pokretu DM i njegovim postupcima.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=759&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000755.] <br /> ({{jez-njem|"Cetnikgruppen, die sich im Kampf mit Ko. befinden, sind dagegen nicht zu hindern und nicht anzugreifen, sondern in ihrem Kampf zu fördern. Ein Zusammengehen mit Cetniks im Kampf gegen die Ko. unter sparsamter Lieferung von Munition unter Aufsicht der Besatzungsmacht darf nur örtlich und nur zum Zwecke des akuten Kampfes gegen die Partisanenbanden erfolgen. In diesem Falle ist auch Lieferung von Sanitätsmaterial und Pflege der Verwundeten erforderlich. Munitionslieferung bedarf in jedem Falle der Zustimmung des Mil.Befh. Südost. Ungeschwächte Aufmerksamkeit gegenüber der DM–Bewegung und deren Maßnahmen ist nach wie vor überall geboten."}})</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_272.htm Informacije Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 16. maja 1944. potčinjenim komandama i štabovima o držanju prema četnicima]</ref>}} Komanda Jugoistoka će, takođe, u mjesečnom izvještaju iz druge polovine maja 1944. konstatovati rastrzanost Mihailovićevog pokreta između osnovnog antiokupatorskog usmjerenja i saradnje s njim u antikomunističkom frontu, kao i strah od gubitka [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|savezničke]] podrške i naklonosti najširih slojeva stanovništva okupirane Srbije, budući da je kolaboraciju bilo gotovo nemoguće sakriti: {{izdvojeni citat|II. Situacija kod neprijatelja </br> a) Srbija </br> Uprkos saradnji između jakih četničkih jedinica i nemačkog Vermahta — koju je odobrio sam DM — radi borbe protiv nadirućih Titovih snagâ, pokret DM je u svom stavu ostao suštinski neprijateljski nastrojen. Popuštanje pritiska od strane crvenih odmah je dovelo do pojačane aktivnosti usmerene protiv okupatorskih snaga i SDK-a. Tvrdnje područnih komandanata — da je većinu napada podstakao neodgovoran starešinski kadar nižeg ranga — tek treba dokazati. Psihološka osnova za ovu obnovljenu aktivnost može se pronaći u želji da se povrati politički ugled, koji je praktično izgubljen u očima Saveznika, a navodno i u očima srpskog naroda, usled iznuđene saradnje sa nemačkim Vermahtom. U tom smislu, ovi nacionalistički aktivisti su nesumnjivo u suprotnosti sa opštim javnim mnjenjem, koje bi pozdravilo nagodbu između okupacione sile, srpske vlade i pokreta DM.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=784&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000780.] <br /> ({{jez-njem|"II. Feindlage. </br> a) Serbien </br> Die DM–Bewegung ist trotz der von DM gebilligsten Zusammenarbeit starker Cetnik–Verbände mit der deutschen Wehrmacht im Kampf gegen die eingebrochenen Tito–Kräfte in ihrem grundsätzlichen Haltung unverändert Feind geblieben. Dass Nachlassen des roten Drucks hat auch sofort eine verschärfte Aktivität gegenüber der Besatzungsmacht und dem SFK zur Folge gehabt. Es muss sich die Behauptung der Gebietsführer, dass die Mehrzahl der Überfalle durch unverantwortliche Unterführer hervorgerufen ist, erst noch beweisen. Der psychologische Grund für die neuerliche Aktivität könnte darin gefunden werden, das durch die notgedrungene Zusammenarbeit mit der deutschen Wehrmacht vor den Allierten tatsächlich und vor dem serbischen Volke vermeintlich verlorengegangene politische Prestige wiederzugewinnen. Damit stehen diese nationalen Aktivisten zweifellos im Gegensatz zur allgemeinen Volksmeinung, die einen Ausgleich zwischen der Besatzungsmacht, der serbischen Regierung und der DM–Bewegung begrüssen wurde."}})</ref>|Mjesečni izvještaj Komande Jugoistoka za period od 16.4 do 15.5.44. (23. maj 1944. godine)}} U zapisniku generala Felbera s kraja maja 1944, apostofira se korištenje Mihailovićevih četnika i Ljotićevih dobrovoljaca za odbranu jugozapadne granice okupirane Srbije od partizanskog prodora: {{izdvojeni citat|Predviđeno je da se veći dio četnikâ Draže Mihailovića pošalje kući, da se najpouzdaniji koriste kao izviđači na granici, i da se dobrovoljci (SDK), poslije apsolutno neophodnog odmora i osvježenja, kasnije iskoriste kao graničari.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=817&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 000813.] <br /> ({{jez-njem|"Es ist beabsichtigt, von den DM–Cetniks einen größeren Teil nach Hause zu schicken, die Zuverlässigsten als Aufklärer an der Grenze zu verwenden, und später das SFK nach einer unbedingt notwendigen Ruhepause und Auffrischung als Grenzschutz einzusetzen."}})</ref>|Zapisnik o putovanju za Niš i Sofiju 25-28.05.1944.}} General [[Edmund Glaise von Horstenau]], vršio je od 15. juna do 25. juna 1944. dužnost komandanta Jugoistoka, zamjenjujući generala Hansa Felbera, koji se po službenom zadatku nalazio u Njemačkoj. Opisujući u svom ratnom dnevniku stanje u Srbiji, tj. odnose između njemačkih i bugarskih okupacionih trupa, s jedne, kao i četnika i kvislinga, s druge strane, Horstenau navodi sljedeće: {{izdvojeni citat|'''Nemci gotovo da nemaju svojih trupa u Srbiji'''. Postoji samo nekoliko policijskih jedinica. Najveći deo Srbije nalazi se pod kontrolom bugarskog okupacionog korpusa. Bugarskih vojnika nema samo u severozapadnom delu Srbije i Banata. No, bugarske trupe u Srbiji jesu najlošije bugarske jedinice. Tek što sam na kratko vreme preuzeo Vrhovnu komandu u Beogradu, dve bugarske čete, zajedno sa svojim oficirima, prebegle su partizanima kod Leskovca. Jedine trupe na koje je čovek mogao da se osloni u borbi protiv partizana bili su srpski dobrovoljci, a donekle i ruski. Upotrebljivi za borbu protiv partizana bili su i ljudi Draže Mihailovića. Vezu sa njim za mene je održavao jedan nemački major [Erich Weyel], nosilac odlikovanja „viteškog krsta“.<ref>Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 508.</ref>}} U vrijeme izvođenja [[Topličko-jablanička operacija|operacije »Trumpf«]], u kojoj se [[4. grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO]] pridružila njemačkim trupama u borbi protiv partizana, došlo je 14. jula 1944. u [[Kruševac|Kruševcu]] do sastanka vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala Hansa-Gustava Felbera sa kapetanom [[Neško Nedić|Neškom Nedićem]], načelnikom štaba ove četničke formacije. Tom prilikom, Nedić je istaknuo da su „četnici u Englesku izgubili svako poverenje, pošto su ih Englezi izdali“, ponudivši svoje usluge u „borbi protiv komunizma“. General Felber je ocijenio da je riječ „o potpuno ozbiljnoj ponudi četnika koju treba prihvatiti“, s čim se složio i major Erich Weyel, oficir za vezu kod kapetana Nedića: {{izdvojeni citat|Neško Nedić je sada načelnik štaba četničke grupe koja se sa nama bori u akciji »Trumpf« i čija se jačina može proceniti na oko 10.000 ljudi. [...] Pošto su oni sami u borbi protiv komunizma i suviše slabi, uvideli su da moraju tražiti oslonac u nemačke oružane snage, ''kojima će se bezuslovno potčiniti sa puno poverenja''. Oni su spremni da se bore protiv komunizma svuda tamo gde bih ih ja postavio. Na drugoj strani, Nedić je molio ponovnu pomoć u vidu ''isporuke municije i naoružanja, a naročito teškog naoružanja''. Četnici su spremni da daju svaku garanciju da će se isporučeno naoružanje i municija upotrebiti samo protiv komunizma. [...] Neško Nedić je još jednom molio za poverenje ne samo ovdašnjih nemačkih komandi nego i čitavog nemačkog naroda, kao i za priznanje srpskog naroda kao najvećeg neprijatelja komunizma na Balkanu. ''Kao dokaz svog unutarnjeg raspoloženja ponudio je da se lično dalje bori na [[Istočni front|istočnom frontu]] posle čišćenja Srbije od komunizma'' i siguran je da bi to, slično njemu, učinio i jedan veliki broj četnika.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_93.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 15. jula 1944. Komandi Grupe armija »F« o razgovoru vođenom 14. jula 1944. u Kruševcu, sa četničkim komandantom Neškom Nedićem u vezi zajedničkih dejstava protiv jedinica NOV i POJ]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=734&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frames no. 000725—000726.] <br /> ({{jez-njem|"Nesko Nedić ist z.Zt. Chef des Stabes der beim Unternehmen "Trumpf" mit uns kämpfenden Cetnikgruppe, deren Stärke auf etwa 10 000 Mann zu schätzen ist. </br> Da sie im Kampf gegen den Kommunismus alleine zu schwach seien, sähen sie ein, dass sie Anlehnung an die deutsche Wehrmacht suchen müssten, der sie sich voller Vertrauen bedingungslos unterstellten. Sie seien bereit, gegen den Kommunismus zu kämpfen überall da, wo ich sie hinstellen würde. Auf der anderen Seite erbat Nedić erneut Unterstützung durch Lieferung von Munition und Waffen, insbesondere schweren Waffen. Die Cetniks seien bereit, jegliche Garantie zu bieten, dass das Gelieferte nur gegen den Kommunismus verwendet würde. </br> Nesko Nedić bat nochmals um Vertrauen nicht nur der hiesigen deutschen Stellen, sondern des ganzen deutschen Volkes und um Anerkennung des serbischen Volkes als stärksten Feind des Kommunismus auf dem Balkan. Als Beweis seiner inneren Haltung bot er sich an, nach Säuberung Serbiens vom Kommunismus für seine Person an der Ostfront weiterzukämpfen, und er sei sicher, dass auch eine grosse Anzahl Cetniks es ihm gleich tun würde."}})</ref>|Izvještaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka Komandi Grupe armija »F« od 15. jula 1944. godine}} Major Weyel je još od kraja aprila 1944. godine tijesno surađivao s kapetanom Neškom Nedićem (general Kurt von Geitner je 28. IV zabilježio da je formirana „nova Borbena grupa major[a] Vajel[a]“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=632&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000628—000629.] <br /> ({{jez-njem|"Neue Kampfgruppe Major Weyel."}})</ref>) u koordiniranju njemačko-četničkih operacija protiv partizana.<ref>[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]</ref> U izvodu iz ratnog dnevnika Armijske grupe »F« za 18. jul 1944.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=978&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000837.] <br /> ({{jez-njem|"Gen.Major v.Geitner unterrichtet Oberst i.G. Selmayr über neue Lage in Serbien: Am 17.7. eröffneten rote Kräfte südl. Korsumlja [sic!] (S–Serbien) Angriff gegen Cetnikverband. unter Major Weyel. Cetnik zum Ausweichen in NW–Richtung gezwungen. Zielsetzung der Kommunisten wahrscheinlich lokale Verschiebung einer Division, da für Offensive Richtung Ibartal, vorherige Versammlung stärkerer Kräfte notwendig gewesen wäre. Abwehr nur durch Cetnik, nach Ibartal ein weiteres Russenbtl. als Sicherheitskoeffizient unter Schwächung der neu aufgebauten Drinaverteidigung verschoben."}})</ref> navedeno je da je ovo savezništvo, makar taktičko, još uvijek na snazi: {{izdvojeni citat|''General fon Gajtner obaveštava generalštabnog pukovnika Zelmajera o novoj situaciji u Srbiji'': </br> Dana 17. 7. crvene snage otpočele su napad južno od Kuršumlije (južni deo Srbije) na četničke jedinice pod komandom majora Vajela. Četnici su bili prinuđeni da se povuku u pravcu severozapada. Cilj komunista je verovatno lokalno pomeranje jedne divizije, pošto bi za ofanzivu u pravcu Ibarske doline bilo potrebno prethodno prikupljanje jačih snaga. Odbrana počiva samo na četnicima, a upućen je još jedan bataljon Rusa kao koeficijent sigurnosti, uz slabljenje organizovane odbrane na Drini.}} U dnevnom izvještaju Komande Jugoistoka za 26. jul 1944. godine, četničkim se jedinicama odaje priznanje za krupne usluge koje su u vrijeme [[Topličko-jablanička operacija|operacije »Kehraus«]] učinili okupatoru defanzivnim dejstvima pri zadržavanju glavnine snagâ NOVJ: {{izdvojeni citat|''Srbija: Operacija »Kehraus«'' [Čistka]: </br> Očigledno da je glavnina neprijateljskih snaga snažno potučena i kao takva povukla se preko srpsko-albanske demarkacione linije. Dodir sa neprijateljem održava se samo sa zaštitnicama. Operacija je time završena, naknadno čišćenje se produžava borbenim grupama koje učestvuju. Mada se u toku operacije nije uspelo u razbijanju glavnine neprijateljskih snaga, ipak je pošlo za rukom, naročito masovnom upotrebom četnika, da se osujeti namera neprijatelja da prodre u pravcu Ibra. U prostoru Sokobanje, pod pritiskom naših i četničkih snaga, delovi bandi prešli su, pod borbom sa jedinicama iz pripravnosti za zaštitu železnice, prugu Zaječar — Knjaževac u pravcu bugarske granice, dok je glavnina, uz velike gubitke u borbama sa četnicima, prodrla u prostor Aleksinca. Od 23. 7. četničke grupe su prodrle preko Save u Srem i tamo se od tog vremena nalaze u borbi sa komunistima. U ostalim delovima Srbije lokalna delatnost bandi, dok se u Banatu vrše neprekidne sabotaže u žetvi.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=204&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frames no. 6289457—6289458.] <br /> ({{jez-njem|"SERBIEN: ”KEHRAUS” MASSE FD–KRAEFTE ANSCHEIN. STARK ANGESCHLAGEN, UEBER SERB–ALB. DEMARKATIONSLINIE AUSGEWICHEN. FD–BERUEHRUNG NUR NOCH MIT NACHHUTEN. UNTERNEHMEN DAMIT ABGESCHLOSSEN, NACHSAEUBERUNG DURCH BETEILIGTE KGRN. FORTGESETZT. WENN ES IM VERLAUF DES UNTERNEHMENS NICHT GELANG MASSE FD–KRAEFTE ZU SCHLAGEN, SO IST ES DOCH, INSBESOND. DURCH MASSENEINSATZ DER CETNIKS GELUNGEN, FD–ABSICHT, IN RICHTUNG IBAR VORZUSTOSSEN, ZU VEREITELN. UNTER DRUCK EIG. UND CETNIK KRAEFTE BANDEN RAUM SOKOBANJA MIT TLN. UNTER KAMPF MIT ALARMEINHEITEN BAHNLINIE ZAJEZAR KNJAZEVAC RICHTUNG BULGAR GRENZE UEBERSCHRITTEN, MIT MASSE UNTER VERLUSTREICHEN KAEMPFEN MIT CETNIKS BIS IN RAUM ALEKSINAC VORGEDRUNGEN. SEIT 23.7. CETNIKS–GRUPPEN UEBER SAVE NACH SYRMIEN VORGEDRUNGEN UND DORT SEITDEM IM KAMPF MIT KOMM. IM UEBRIGEN SERBIEN OERTL. BANDENTAETIGKEIT, BANAT ANHALTENDE ERNSTSABOTAGE.}})</ref>|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga (26. VII 1944)}} Nakon dva dana, poslat je iz Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi Wehrmachta sljedeći dopis: {{izdvojeni citat|Srbija: </br> Završni izvještaj [o operaciji] „Kehraus“: Uz približno 70 sopstvenih mrtvih iz svih borbenih grupa koje su učestvovale (uključujući četnike), izbrojano 363 mrtva neprijatelja, 464 zarobljenika i dezertera.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=247&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000242.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien: </br> Abschlussmeldung "Kehraus": Bei etwa 70 eig. Toten aller beteiligten Kgrn. (einschl. Cetniks) 363. gez. Fd.–Tote, 464 Gefangene und Überläufer.}})</ref>|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga (28. VII 1944)}} 27. jula 1944, centrali u Berlinu javljali su iz komande Grupe armija »F«: „Srbija: Glavnina snažno potučenih neprijateljskih snaga u operaciji »Keraus«, koja se povukla ka jugu, ponovo je, posle neuspelog pokušaja da se povuče u oblast Albanije, napadnuta od strane Borbene grupe »Dizener« i četnika u prostoru jugoistočno od [[Medveđa|Medveđe]]. Gubici neprijatelja u akciji »Keraus« na dan 24. i 25. 7.: 29 mrtvih, 302 zarobljena, 8 mitraljeza, 2 minobacača i preko 200 pušaka.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=210&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289463.] <br /> ({{jez-njem|3.) SERBIEN </br> MASSE DER BEI ”KEHRAUS” STARK ANGESCHLAGENEN UND NACH S AUSGEWICHENEN FD.– KRAEFTE NACH MISSLUNGEN VERSUCH IN ALBAN. GEBIET AUSZUWEICHEN, IM RAUM SO MEDVEDJA DURCH. KGR. DIESENER UND CETNIKS ERNEUT ANGEGRIFFEN. FEINDVERLUSTE "KEHRAUS" AM 24. U. 25.7.: 29 GEZ. TOTE, 302 GEFANGENE, 8 M. G., 2 GR. W. UEBER 200 GEWEHR.}})</ref> Sjutradan, sumirani su rezultati ove operacije: „U Srbiji operacija »Keraus« je postigla potpuni uspeh; neprijatelj je bio prinuđen da izmakne u pravcu juga. Pošlo nam je za rukom da prodorom u pravcu Ibarske doline osujetimo njegovu nameru.“<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944"/> Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka za 30. jul 1944, takođe upućen Vrhovnoj komandi njemačkog Wehrmachta, bilježi da jedinice JVuO nastavljaju davati doprinos naporima okupatora u slamanju ofanzive koju je NOVJ poduzela u južnoj Srbiji: {{izdvojeni citat|Prilikom nastavljanja čišćenja u operaciji »Keraus«, dijelovi neprijateljskih snaga istočno od [[Lebane|Lebana]] prodrli su u pravcu sjevera. Glavnina je napadnuta u prostoru Lebana od strane Borbene grupe »Dizener« i četnikâ. 5. policijski puk (bez III bataljona) stupio je u akciju sa istoka. Borbene grupe 27. bugarske divizije (5 bataljona) ponovo će stupiti u akciju 31. 7. u cilju naknadnog čišćenja iz doline Toplice u pravcu juga. Neprijateljski gubici — 27. 29. 7. Kod Borbene grupe »Dizener« i četničke grupe »Vajel«: 117 izbrojanih mrtvih [neprijatelja], 604 zarobljenih; zaplijenjeno 9 mitraljeza, 5 automobila, 5 minobacača, 560 pušaka, 6 radio-uređaja, velike količine municije i [vojne] opreme svake vrste.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=221&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frames no. 6289474—6289475.] <br /> ({{jez-njem|"3.) SERBIEN: </br> BEI NACHSAEUBERUNG ”KEHRAUS” TLE. FD–KRAEFTE O LEBANE NACH N VORGEDRUNGEN. MASSE RAUM S LEBANE DURCH KGR. DIESENER UND CETNIKS ANGEGRIFFEN. POL. RGT. 5 OHNE ROEM 3. ) VN O ANGESETZT. </br> KGR. 27. BULG. DIV. (5 BTLNE) ANTRITT 31. 7. ERNEUT ZUR NACHSAEUBERUNG AUS TOPLICA – TAL NACH S. FEINDVERLUSTE 27.</br> 29.7.: BEI KGR. DIESENER UND CETNIK–GRUP[P]E WEYEL: 117 GEZ. TOTE, 604 GEFANGENE, 9 MG, 5 M PI, 5 GR W., 560 GEWEHRE, 6 FUNKGERAETE, GROSZE [sic!] MENGEN MUN. UND GERAET ALLER ART.}})</ref>}} Komanda Jugoistoka obavještava 11. avgusta 1944. da se Rasinsko-toplička grupa korpusa JVuO, pod komandom potpukovnika Dragutina Keserovića, i zvanično stavila pod komandu njemačkog Wehrmachta tokom [[Topličko-jablanička operacija 1944|Topličko-jablaničke operacije]]: {{izdvojeni citat|Situacija kod Borbene grupe Diesener mirna. Četnička grupa Keserovića se dobrovoljno stavila pod komandu Borbene grupe Diesener. Ponovni napad protiv neprijateljskih snaga južno od Lebana počinje 13. VIII.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=288&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289541: Dnevni izvještaj komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 10. augusta 1944 (11. august 1944.).] <br /> ({{jez-njem|"C ) LAGE BEI KGR. DIESENER RUHIG. </br> CETNIK–GRUPPE KESEROVIC FREIW. UNTER BEFEHL KGR. DIESENER GETRETEN. </br> ERNEUTER ANGRIFF GEGEN FD– KRAEFTE S LEBANE LAEUFT AM 13.8. AN."}})</ref>|Izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi Vermahta za 10. avgust 1944. godine}} Neposredna četničko-nemačka operativna saradnja ponovila se i prilikom nemačkih operacija [[Operacija "Trumpf"|"Trumpf"]] i [[Operacija "Halali"|"Hallali"]] u jablaničko-topličkoj oblasti protiv [[21. srpska divizija NOVJ|21]]. [[22. srpska divizija NOVJ|22]]. [[24. srpska divizija NOVJ|24]]. i [[25. srpska divizija NOVJ|25]]. divizije NOVJ tokom jula i avgusta 1944. {{izdvojeni citat|Ministar [[Nojbaher]] konstatuje da je premijer [[Milan Nedić|Nedić]] — ukazujući na neudovoljene zahteve za oružjem ponovno izrazio nameru da demisionira — verno služio nemačkim interesima. Slično je i s Mihailovićem, koji se do danas trudio da ne zauzme neprijateljsko držanje prema okupatoru. To isto Važi i za ostale vodeće Srbe, koji su se, pod parolom »Dajte nam oružje — onda pripadamo Vama«, lojalno držali.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_231.htm Zabeleška obaveštajne grupe nemačkih komandi na Jugoistoku od 30. avgusta 1944. sa savetovanja u štabu komande Jugoistoka o aktuelnim pitanjima saradnje sa Dražom Mihailovićem i razvoju celokupne situacije na području Jugoistoka]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=980&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000974—000978.] <br /> ({{jez-njem|"Hierzu stellt Minister Neubacher fest, dass Ministerpräsident Nedic – der unter Hinweis auf die unerfüllten Waffenwünsche erneut Rücktrittsabsichten geäussert habe – in gutem Glauben zur deutschen Sache handelte. Ähnlich verhält es sich bei DM, der sich bis heute bemüht habe, keine feindselige Haltung dem Okkupator gegenüber einzunehmen. Das gleiche gilt für die anderen führenden Serben, die sich unter dem Motto: "Gebt uns Waffen – dann gehören wir zu Euch!" loyal verhalten hätten."}})</ref>|Nemački obaveštajni izveštaj od 30. avgusta 1944.}} === Desant na Drvar (1944) === {{main|Desant na Drvar}} Za [[Desant na Drvar]] (operacija »Rösselsprung«), preduzet maja i juna 1944, komanda [[Druga oklopna armija (Nemačka)|Druge oklopne armije]] je angažirala oko 16.000 njemačkih vojnika i tri hiljade [[Momčilo Đujić|Đujićevih]] četnika.<ref name="Pop izdaje">[https://www.znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.]</ref> Četnici su bili dragoceni kao nemački informatori, pa su upravo oni doneli Nemcima tačan podatak o lokaciji Titovog štaba: {{izdvojeni citat|Prema četničkim podacima, Tito se nalazi u drvarskoj pećini, prema drugim izvorima u Oštrelju sjeverno od Drvara.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=459&rec=314&roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000455.] </br> ({{jez-njem|"IIc: Tito nach Cetnikmeldg. in Höhle Drvarska Pecina bei Drvar, nach anderer Meldg. in Ostrelj N Drvar."}})</ref>|Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja [[15. brdski armijski korpus (Nemačka)|15. brdskog korpusa]] za 10. mart 1944.}} U izvještaju 2. oklopnoj armiji iz [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], poslatom 19. maja 1944. godine, navedeno je da će četničke jedinice biti u potpunosti podređene njemačkom Wehrmachtu u ovoj operaciji: {{izdvojeni citat|''Telegram K-di 2. okl. armije'' Tiče se: »Reselšprunga« [...] 7) Ojačani 105. SS-izv. bat. sa potčinjenim 369. izv. bat. napada X-dana, nastupajući od Livna duž Livanjskog polja preko Bosanskog Grahova na Drvar, sprečava neprijateljske proboje prema jugoistoku i razbija neprijateljski komandni aparat. U Bosanskom Grahovu naši četnici, u Drvaru naši padobranci.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_63.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. maja 1944. Komandi 2. oklopne armije o izvršenim pripremama i zadacima potčinjenih jedinica za operaciju »Reselšprung«]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=724&rec=314&roll=563 NARA, T314, Roll 563, frames no. 000715—000716.] </br> ({{jez-njem|"Fernschreiben An PzAOK 2 </br> Betr. Rösselsprung </br> 7.) Verstärkte SS–AA 105 mit unterstellter AA 369 stösst am X–Tag antretend von Livno entlang Livanskopolje über Bosn.Grahovo auf Drvar vor, verhindet feindl. Ausbruch nach Südosten und zerschlägt feindl. Führungsapparat. In Bosn.Grahovo eigene Cetniks, in Drvar eigene Fallschirmjäger."}})</ref>}} Komanda Druge oklopne armije je uzvratila XV brdskom armijskom korpusu dopisom od 21. maja 1944. iz kojeg se zaključuje da se četnici nalaze pod komandom majora Ernsta Benescha iz divizije [[Brandenburger]], kao i da se za njih počeo koristiti službeni naziv »[[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|Hrvatska borbena zajednica]]«: {{izdvojeni citat|1) Crveni komandni centar u Drvaru (po svoj prilici Vrhovni štab Tito, u Drvaru, na staroj stočnoj pijaci, Američka vojna misija Trninić Breg, u Prnjavoru Engleska vojna misija, preostala Ruska misija neotkrivena). Treba računati sa mesnim obezbeđenjem, pre svega na visovima severoistočno, istočno i zapadno od Drvara, u datom slučaju i na protivvazdušnu odbranu. Dalji podaci o neprijatelju postepeno se saopštavaju komandantu 500. padobranskog lov. bat. od strane Ic K-de 2 okl. armije i majora Beneša. 2) Operacija »Reselšprung« treba da ukloni crveni komandni centar oko Drvara. Komandovanje »Reselšprung«: XV brd. AK, istaknuto komandno mesto Bihać. Za operaciju »Reselšprung« nastupaju X-dana (spuštanje padobranskog lov. bat.) na Drvar: [...] d) Ojačana Borbena grupa 1. puka »Brandenburg« (bez 1. bat.) sa potčinjenom Hrvat. borbenom zajednicom, od Knina na Bosansko Grahovo, odatle u više borbenih grupa protiv linije Prekaja (14 km ji. od Drvara) — Drvar. Zadatak: Doček bandi i štabova koji se povlače prema jugu. Grupe nose maskirno odelo. 3) 500. SS-padobranski lov. bat., komandant šturmbanfirer Ribka, sa potčinjenom SS-padob. nast[avnom] četom (očekuje se konačno odobrenje [[Heinrich Himmler|rajhsfirera SS]]), 40 ljudi odreda »Beneš« i 6 ljudi kontraobaveštajne službe spuštaju se X-dana, u trenutku što je moguće ranije, u crveni komandni centar Drvar i uklanjaju munjevitim napadom naročito Vrhovni štab Tito, kao i ostale crvene komandne štabove i savezničke, odnosno ruske vojne misije.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_66.htm Naređenje Komande 2. oklopne armije od 21. maja 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa za dejstva u operaciji »Reselšprung«]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=698&rec=314&roll=563 NARA, T314, Roll 563, frame no. 000690.] </br> ({{jez-njem|"1.) Rotes Führungszentrum in DRVAR (voraussichtlich Hauptstab TITO DRVAR am alten Viehmarkt, amerik.Mil.Missionen TRNIC BREG, in PRNJAVOR engl.Mil.Mission, Verbleib russ.Mission nicht geklärt). Mit örtlichen Sicherungen, vor allem auch auf den Höhen NO, O und W DRVAR, gegebenenfalls auch mit Flak, ist zu rechnen. Weitere Feindfeststellungen werden an Kdr. Fallschirmjäg.Btl.500 durch Pz.AOK.2 I c und Major BENESCH laufend übermittelt. </br> 2.) Das rote Führungszentrum um DRVAR soll durch das Unternehmen "RÖSSELSPRUNG" ausgeschaltet werden. </br> Führung "RÖSSELSPRUNG": XV.Geb.AK., vorgeschobener Gefechtsstand BIHAC. </br> Zu "RÖSSELSPRUNG" treten am x–Tag (Absprungtag des Fallschirmjäg–Btl.) auf DRVAR an: </br> d) Kampfgruppe verst. 1.Rgt.Brandenburg (ohne I.Btl.) mit unterstellten kroat. Kampfgemeinschaften von KNIN auf BOS.GRAHOVO, von dort in mehreren Kampfgruppen gegen Linie PREKAJA (14 SO DRVAR) – DRVAR. Auftrag: Auffangen von nach Süd ausweichenden Banden und Stäben. Gruppe trägt Tarnbekleidung. </br> 3.) SS–Fallschirmjäg.Btl.500, Führer Sturmbannführer RYBKA mit unterstellter SS–Fallsch.Ausb.Komp. (endgültige Genehmigung Reichsführer SS steht noch aus), 40 Mann Abt. BENESCH und 6 Mann Abwehr landet am X–Tag zum frühest möglichen Zeitpunkt in roten Führungszentrum DRVAR und schaltet in blitzatrigem Zugriff insbesondere den Hauptstab TITO sowie weitere rote Führungsstäbe und allierte bzw. russ.Mil.Missionen aus."}})</ref>}} Nemci su nakon operacije ocenili da četnici izviđačke zadatke izvršavaju besprijekorno, vođstvo im je dobro, ljudstvo naviklo na fizičke napore. Nemci zaključuju da su im četnici "neophodni su pri osiguranju komunikacija, posebno zbog pomanjkanja vlastitih trupa".<ref>NAW, T-314, Roll 566, 000048-9: Izvještaj obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa o rezultatima formiranja „Hrvatskih borbenih grupa“ (30. juni 1944).</ref> === Mihailovićeva ponuda Nemcima (1944) === {{Poseban članak|Ponuda Draže Mihailovića Adolfu Hitleru}} [[Datoteka:First Vrede sa četnicima.jpg|thumb|Nemački kapetan von Wrede i četnički komandanti kapetan [[Nikola Kalabić]], major [[Dragoslav Račić]] i kapetan [[Neško Nedić]], nakon potpisanog sporazuma o zajedničkoj borbi protiv partizana, u Topoli 11. avgusta 1944. (''nemački izvor'')<ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_536.jpg Wredeova zabeleška str.1]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref><ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_537.jpg Wredeova zabeleška str.2]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref><ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_538.jpg Wredeova zabeleška str.3]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref><ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_539.jpg Wredeova zabeleška str.4]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>]] Tokom jula i avgusta [[1944]]. intenzivirani su kontakti između predstavnika nemačke komande Jugoistoka [[Herman Nojbaher|Nojbahera]], predsednika vlade [[Milan Nedić|Nedića]] i predstavnika Mihailovića.<ref>[http://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D0%B8%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BE_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D1%83_%D1%81_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_14.7.1944. Nemački izveštaj o razgovoru s četnicima od 14.7.1944]</ref> Njemačka strana je nakon sastanka između predstavnika Obavještajnog odjeljenja komandanta Jugoistoka i trojice visokih oficira JVuO, Mihailovićevih izaslanika ([[Dragoslav Račić]], [[Neško Nedić]] i [[Nikola Kalabić]]), održanom u Topoli 11. avgusta 1944, na osnovu ponude JVuO zaključila da se „političko zauzimanje stava Draže Mihailovića i njegovog pokreta potpuno izmenilo. Oni su spremni da u potpunosti sa nama sarađuju“. Mihailovićevi izaslanici su stavili do znanja da je za JVuO najvažnije objedinjavanje domaćih antikomunističkih snaga, opšta mobilizacija i „stvaranje jedne srpske nacionalne armije za uništenje komunizma u Srbiji“. Pošto je za ostvarenje tog cilja bila neophodna njemačka dozvola i naoružanje, JVuO je bila spremna da se obaveže na lojalnost i vjernost okupatoru.<ref name="yuhistorija.com"/> Rittmeister Fürst von Wrede citira riječi četničkih oficira sa sastanka: {{izdvojeni citat|»Srbi, koje vi niste poznavali, ipak se bore za vas. Mi se obavezujemo našom časnom oficirskom rečju da ćemo biti verni. Pokret Draže Mihailovića je spreman da dâ sve garancije koje Nemci budu zahtevali. '''Naše smrtno neprijateljstvo protiv komunizma je najbolja garancija naše vernosti'''. Nas ne interesuje budućnost, svejedno kako će se rat završiti, mi smo odlučili, ako tako mora biti, da viteški propadamo.«<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_227.htm Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 11. avgusta 1944. o razgovorima sa predstavnicima Draže Mihailovića o uslovima za sastanak Draže Mihailovića sa Nojbaherom]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=536&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000502.] <br /> ({{jez-njem|"Die Serben, die Ihr nicht bekannt habt, aber kämpfen für Euch. Wir verpflichten uns mit unserem Offz.Ehrenwort, dass wir treu sein werden. Die DM—Bewegung ist bereit, sämtliche von den Deutschen verlangten Garantien zu geben. Unser Todfeindschaft gegen den Kommunismus ist die beste Garantie für unsere Treue. Die Zukunft interessiert uns nicht, gleichgültig wie der Krieg ausgehen mag, wir sind entschlossen, wenn es sein muss, ritterlich zugrunde zu gehen."}})</ref>}} Rittmeister Fürst Wrede je sumirao predloge predstavnika Draže Mihailovića na sledeći način: {{izdvojeni citat| 1. DM želi da razgovara sa opunomoćenikom [[Hitler|firera]] za jugoistočni prostor. 2. On teži okupljanju svih nacionalnih srpskih snaga. 3. Mobilizacija i naoružavanje svih za oružje sposobnih Srba za borbu protiv komunizma. Naoružavanje i vođstvo pod nemačkim Vermahtom. 4. DM moli da sam ostane u ilegali. 5. Pripadnici DM—pokreta ne treba da budu u nemačkim uniformama. 6) Mesto sastanka ne treba ni u kom slučaju da bude Beograd ili neki veći grad.<ref name="B0_11 1944">[http://sr.wikisource.org/sr/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D0%B7%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_11.8.1944. Nemački zapisnik sa pregovora sa četnicima 11.8.1944.]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=536&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000502—000503.] <br /> ({{jez-njem|"1.) DM wünscht mit dem Bevollm. des Führers für den Südostraum zu sprechen. </br> 2.) Er fordert Zusammenschluss aller nat. serb. Kräfte. </br> 3.) Mobilisierung und Bewaffnung aller waffenfähigen nat. Serben zum Kampf gegen den Kommunismus. Ausrüstung und Führung durch die deutsche Wehrmacht. </br> 4.) DM bittet selbst illegal bleiben zu können </br> 5.) Die Angeh. der DM–Bewegung sollen nicht in dt. Uniform gekleidet werden. </br> 6.) Ort der Zusammenkunft soll keinesfalls Belgrad oder eine grössere Stadt sein."}})</ref>}} O saradnji sa četnicima Draže Mihailovića u jednoj se njemačkoj preporuci s početka avgusta 1944. navodi: {{izdvojeni citat| ''Saradnja sa četničkim bandama'' Komandantu Jugoistoka upućen je dopis Ob. od./oficir Abvera str. pov. br. 6161/44, u vidu naređenja, o isporuci oružja i municije četničkim bandama i o saradnji između nemačkih operativnih jedinica i pojedinih lojalnih četničkih bandi u cilju zajedničke borbe protiv komunističkog neprijatelja. Postavljanjem oficira za vezu u četničkim bandama treba njihovo držanje stalno nadzirati.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1035&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000893.] ({{jez-njem|"Zusammenarbeit mit Cetnik—Banden. An den Mil.Befh. Südost ergeht mit Ic/AO Nr. 6161/44 g. Kdos. v. 2.8.44 ein Befehlschreiben über die Belieferung der Cetnikbanden mit Waffen und Munition und über die Zusammenarbeit zwischen deutschen Verbänden und einzelnen lojal erscheinen den Cetnik—Banden für Zwecke des gemeinsamen Kampfes gegen den kommunistischen Feind. Durch Abstellung von Verbindungsoffzen.zu den Cetnik—Banden ist deren Verhalten laufend zu überwachen."}})</ref>}} U večernjem izvještaju Obavještajnog odjeljenja [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 16. avgusta 1944, prenosi se vijest da je general Draža Mihailović, u koordinaciji sa predsjednikom srpske vlade generalom Milanom Nedićem, pred okupacione vlasti iznio ponudu o »potpunom potčinjavanju četničkih jedinica«: {{izdvojeni citat| Srbija: Sporazumno sa Nedićem, Draža Mihailović je ponudio nemačkom komandovanju potpuno potčinjavanje četničkih jedinica. Pored postojanja problema davanja talaca, unutrašnjih srpskih suprotnosti i ponude za lični dogovor Draže Mihailovića sa specijalnim opunomoćenikom Ministarstva inostranih poslova, sada postoji samo zahtev za oružje za zajedničku borbu. Srpska vlada je jednovremeno zamolila prijem kod komandanta Jugoistoka i verovatno će tom prilikom biti iznesena i namera o njenoj ostavci.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1090&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000948.] <br /> ({{jez-njem|"In Übereinstimmung mit Nedic hat DM dtsch. Führung volle Unterstellung der Cetnik Verbände angeboten. Bei Geiselgestellung, Einstellung alle Innerserbischen Gegensätze und Angebot persönlicher Aussprache DM mit Sonderbevollm.Ausw.Amtes liegt allein Waffenforderung für den gemeinsamen Kampf vor. Serbische Regierung hat zugleich um Empfang bei Mil.Befh. Südost ersucht und wird dabei voraussichtl. Rücktrittsabsicht vortragen."}})</ref>}} Povodom Mihailovićevog predloga, 17. i 18. avgusta je održan sastanak na najvišem nivou u nemačkoj komandi Jugoistoka. Tu su još jednom sumirani Dražini predlozi: {{izdvojeni citat| a) Bezuslovno obećanje, da nijedan nemački vojnik neće biti napadnut od četnika. Davanje talaca. b) Zajednička borba isključivo protiv komunista u cilju uspostavljanja mira i reda. Nemci i četnici ne moraju biti neprijatelji. c) Neprijatelj br. 1 su komunisti i svi oni koji ih podržavaju ili ne sadejstvuju u borbi protiv komunista. d) Draža Mihajlović moli da ga se privuče organizovanju Srpskog dobrovoljačkog korpusa i organizovanju Dobrovoljačkog korpusa. e) Bilo kakva veza s partizanima je nemoguća. f) Draža Mihailović moli da se stvori prijateljskije raspoloženje, da bi se oslobodilo četnike, koji su uhapšeni u Srbiji, bez posredovanja četnika. g) U slučaju invazije nema borbe protiv Nemaca. Borba protiv komunista će se produžiti. Četnici hoće da spreče vezu partizana s invazionim trupama. h) Draža Mihajlović nema veze s Englezima. On i ne želi više da je ima, odgovarajući engleskom držanju prema srpskom narodu.<ref name="ReferenceB">[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVICA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=581&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000576—000577.] <br /> ({{jez-njem|"2.) Das Verhandlungsangebot des DM sieht folgende wesentlichen Punkte vor: </br> a) Unbedingtes Versprechen, kein deutscher Soldat werde von Cetniken überfällen. Geiselgestellung. </br> b) Gemeinsamer Kampf ausschliesslich gegen Kommunisten zur Herstellung von Ruhe und Ordnung. Deutsche und Cetniken brauchen nicht Feinde zu sein. </br> c) Feind Nr. 1 sind Kommunisten und alle, die sie unterstützen oder im Kampfe gegen Kommunisten nicht mitwirken. </br> d) DM bittet, ihn zu Ausbau des SFK und Aufbau Freikorps heranzuziehen. </br> e) Irgendeine Verbindung mit Partisanen ist unmöglich. </br> f) DM bittet zur Hebung freundschaftlicher Stimmung um Freilassung der in Serbien verhafteten Cetniken ohne Vermittlung der Cetniken. </br> g) Im Invasionsfall kein Kampf gegen Deutsche. Kampf gegen Kommunisten wird weitergeführt. Verbindung der Partisanen zu Invasionstruppen wollen Cetniken verhindern. </br> h) DM ohne Verbindung zu Engländern. Er will auch keine mehr haben, entsprechend engl. Verhalten gegen serb. Volk."}})</ref>}} Jedan iskaz<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=585&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000580.] ({{jez-njem|"Durchführung der Zusammenarbeit mit dem Cetnik–Banden, Ausbildung und Führung im Kampf wird den in erster Linie hierfür zuständigen Sicherheitsdienst und SD übertragen. Dieser ist allein für die politische Kampfführung vorgesehen, hat die engsten Verbindungen zu den Cetniks und führt in einem Raume, der als eine Art Heeresgebiet Domäne des Sicherheitsdienstes und des SD ist."}})</ref> sa ovog sastanka ubjedljivo svjedoči o uspostavljenim tijesnim vezama između [[Sicherheitsdienst|njemačkih obavještajnih struktura]] i četničke Vrhovne komande: {{izdvojeni citat|Sprovođenje sadejstva s četničkim bandama, obuka i komandovanje u borbi biće preneti Službi obezbeđenja i SD koji su u prvom redu nadležni za ovo. Ta je služba isključivo predviđena za političko vođenje rata, '''ima najuže veze s četnicima''' i komanduje na jednom određenom području, koje je, kao neka vrsta vojnog područja, domen Službe obezbeđenja i SD.<ref name="ReferenceB">[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVICA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ]</ref>|Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 18. avgusta 1944. povodom ponude Draže Mihailovića za saradnju u borbi protiv NOVJ}} U izvještaju poslatom 20. avgusta 1944. godine iz Operativnog odjeljenja [[Beograd]] [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]], navodi se da je za prijem kod vođe [[Treći Reich|Reich]]a [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] pripremljen zajednički referat feldmaršala [[Maximilian von Weichs|Maximiliana von Weichsa]], komandanta Jugoistoka i specijalnog opunomoćenika Ministarstva inostranih poslova na Jugoistoku [[Hermann Neubacher|Hermanna Neubachera]], na temu ''saradnje sa Dražom Mihailovićem i buduće politike u Srbiji'', kao i da je sa ovim upoznat feldmaršal [[Wilhelm Keitel]].<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1114&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frames no. 000971—000972.]</ref> Tog je dana sačinjena i službena bilješka u kojoj je sadržan sljedeći prijedlog: {{izdvojeni citat|Po predmetu ponude Nedić — Draža Mihailović, ministar Nojbaher predlaže da se organizacija četničkih jedinica prenese u nadležnost Višeg SS i policijskog vođe u Srbiji. Načelnik štaba komandanta Jugoistoka se saglasio s ovim predlogom.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944"/><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1114&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000972.] <br /> ({{jez-njem|"In der Angelegenheit Angebot Nedic – DM schlagt Minister Neubacher vor, die Organisation der Cetnik–Verbände dem Höh.SS–Pol.Führer in Serbien zu übertragen. Chef des Gen.Stabes–O.B.Südost ist mit diesem Vorschlag einverstanden."}})</ref>}} Sâm Neubacher je 20. avgusta uputio opširan izvještaj ministru vanjskih poslova Velikonjemačkog Reicha [[Joachim von Ribbentrop|Joachimu von Ribbentropu]], u kojem je urgirao za prihvatanje ponude Nedić—Mihailović, navodeći da je Nedić garantirao da će se „pokret DM uzdržati od svake neprijateljske radnje protiv Nemaca i da ni u slučaju povlačenja Nemaca iz Srbije neće na Nemce biti ispaljen nijedan metak“. O odnosu Mihailovića i JVuO prema okupatoru od trenutka kada ga je Hitler imenovao ''Specijalnim izaslanikom Ministarstva vanjskih djela za Jugoistok'', Hermann Neubacher piše: {{izdvojeni citat|U pogledu Draže Mihailovića, upućujem na svoje mnogobrojne ranije telegrame. Svoje dosledno antikomunističko držanje dokazao je nedvosmisleno, uprkos najvećem pritisku od strane Engleza, odrekavši se njihove pomoći u naoružanju dok su Englezi istovremeno, preteći naoružavali Tita. Iskustva poslednjih 12 meseci u pogledu njegovog držanja prema nemačkim oružanim snagama, dosadašnje zajedničke borbe na antikomunističkom frontu i dosadašnja ozbiljna ugroženost srpske nacije, koju on priznaje u punom opsegu, smatram dovoljnim osnovom za to da će D. M. održati reč koju nam je dao ako u ovom odlučujućem trenutku budemo pružili preko Nedića odlučujuću pomoć. Spreman sam, posle jednog ličnog razgovora sa D. M., da preuzmem odgovornost za to da nas taj čovek neće napasti s leđa i da će on sam učiniti bezopasnim one elemente svoga pokreta koji su nepouzdani u pogledu nas.<ref>AVII, Mikroteka, NAV, N—T—312, rol. 780, f. 371746.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_69.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje PORAZ MIHAILOVIĆEVIH SNAGA U SRBIJI I NOVI SPORAZUMI SA OKUPATOROM I KVISLINGOM MILANOM NEDIĆEM]</ref>}} Specijalni nemački izaslanik Hermann Neubacher je ocenio da obećanja Draže Mihajlovića u pogledu lojalnog držanja treba uzeti ozbiljno, pošto je dokazao on "da je toliki antikomunista, da je '''usprkos engleskim ponudama dao prednost prosjačenju kod okupatora''' pred slogom s crvenom stranom".<ref name="ReferenceB"/><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=575&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000570.] <br /> ({{jez-njem|"D.M. habe zweifellos bewiesen, dass er <br /> 1. Burgfrieden mit Besatzungsmacht halten will und <br /> 2. So sehr Antikommunist ist, dass er trotz Angeboten von englischer Seite einen Bettelgang beim Okkupator der Einigung mit der roten Seite vorgezegen hat. <br /> Zusicherungen D.M.'s auf loyale Einstellung sind ernst zu nehmen, da D.M. in antikommunistischer Frage stets konsequente Haltung eingenommen hat."}})</ref> Ovi pregovori završili su formulisanjem inicijative za formiranje srpske armije od 50.000 ljudi za borbu protiv komunizma kojom bi rukovodio [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]], a koju bi opremila nacistička Nemačka. Pored toga, Hitleru su specijalni izaslanik Neubacher i feldmaršal von Weichs prezentirali situaciju u Srbiji: „Četnici su u Srbiji od marta do avgusta 1944. izgubili u borbama sa komunistima oko 5.000 boraca, a prema nemačkoj okupacionoj sili u poslednje vreme nisu više neprijateljski raspoloženi. Oko 10.000 četnika bore se zajedno sa nemačkim trupama u južnoj Srbiji i to pod komandom nemačkog majora Vajela“.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2022-11-04 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}</ref> Uz naglasak da će dato oružje „jednom kasnijom prilikom biti upravljeno protiv Nemaca“, vođa [[Treći Reich|Velikonjemačkog Reicha]] je odbacio ovu inicijativu, formulisavši konačnu svoju odluku na sljedeći način: {{izdvojeni citat|Zaključujući, Führer je ustanovio, da on a) nema ništa protiv “malih taktičkih manevara“ s pokretom DM, b) da zatraženo formiranje armije, koja bi bila jačine 50.000 ljudi, nikako ne bi moglo doći u obzir.<ref name="znaci.org">[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_112.htm Službena beleška sa referisanja Hitleru o planu saradnje sa četnicima od 22.8.1944]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=814&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000811.] <br /> ({{jez-njem|"Abschliessend, stellte der Führer fest, daß er <br /> a) gegen "kleine taktische Manöver" mit der DM–Bewegung keine Bedenke habe, <br /> b) daß die Aufstellung der gefordeten 50 000 Mann starken Armee auf keinen Fall in Frage kommen könne."}})</ref>|Službena beleška sa referisanja komandanta Jugoistoka Hitleru o planu saradnje sa četnicima od 22. avgusta 1944. godine}} Ipak, u skladu sa idejom o formiranju srpskog korpusa pod komandom [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]] koji bi se borio na strani Nemaca, [[6. septembra]] [[1944]]. [[Srpska državna straža]] i [[Srpska granična straža]] (ukupno oko 13.000 ljudi) stavljene su pod komandu Mihailovićevog komandanta Srbije generala [[Miroslav Trifunović|Trifunovića]]. Potom su jedinice [[Srpska državna straža|Srpske državne straže]] i [[Srpska granična straža|Srpske granične straže]] 6. oktobra [[1944]]. sabrane su u Jagodini gde je od njih formiran [[Srpski udarni korpus]] sa tri divizije, koji je brojao oko 6.800 ljudi. Komanda Srpske straže i Granične straže predana je naredbom generala Felbera generalu [[Miodrag Damjanović|Miodragu Damjanoviću]], šefu Nedićevog kabineta.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=875&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000871.] <br /> ({{jez-njem|"An den Präsidenten den serbischen Ministerrates Herrn Generaloberst Nedić. Herr Ministerpräsident! <br /> Ich bin damit einverstanden, dass der Generalmajor Damjanović mit der Führung der serbischen bewaffneten Verbände mit Ausnahme des SFK betraut wird. Dieses Korps muss meiner Auffassung noch in den bewährten Händen des General Mušićki [sic] bleiben. Mit dem Ausdruck meiner vorzüglichen Hochachtung."}})</ref> Damjanović je bio i glavni Mihailovićev pouzdanik u Nedićevoj upravi, te su se on i komandanti Straže odmah stavili pod Mihailovićevu komandu. Ove jedinice, preimenovane u Srpski udarni korpus Jugoslovenske vojske u otadžbini, pridružile su se tako drugim četnicima u povlačenju prema Sandžaku. Njihovo je savezništvo ipak bilo nesigurno i ubrzo će se raspasti.<ref>[https://znaci.org/00001/40_74.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNICI SE POVLAČE IZ SRBIJE]</ref> === Bitka za Srbiju (1944) === {{Poseban članak|Bitka za Srbiju 1944.}} [[Datoteka:Četnici i Nemci u Srbiji 1944.jpg|minijatura|Grupa nemačkih vojnika i četnika Draže Mihailovića u vreme proboja u Srbiju 2. proleterske i 5. krajiške divizije NOVJ.]] U povjerljivom izvještaju Obavještajnog odjeljenja [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 26. avgusta 1944. godine, analizirano je stanje na [[Balkansko poluostrvo|Balkanu]] nakon objave rata Trećem Reichu od strane [[Bugarska|Bugarske]] te proglašenja neutralnosti [[Rumunija|Rumunjske]] (i jedna i druga su do tada bile potpisnicama [[Trojni pakt|Trojnog pakta]]), neposredno po ulasku jedinica [[Crvena armija|Crvene armije]] na teritorij dvije države. Oficiri Wehrmachta anticipiraju držanje četnika Draže Mihailovića u novonastaloj, kompliciranoj situaciji: {{izdvojeni citat|Ustanički pokreti na području Balkana – izuzev pokreta Draže Mihailovića – dobit će pojačan zamah, tako da ubrzo treba očekivati prekid svih vlastitih veza s cijelim južnim Balkanom. '''Pokret Draže Mihailovića predstavlja jedinu antiboljševičku organizaciju koja, uz odgovarajuću potporu, može biti dugoročno korisna našim interesima u borbi protiv boljševizma'''.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=874&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000870—000871.] ({{jez-njem|"Darüber hinaus werden die Aufstandsbewegungen im Balkan–Raum – abgesehen von der DM–Bewegung – verstärkten Auftrieb erhalten, so dass in Kürze mit einer Unterbrechung sämtlicher eigenen Verbindungen nach gesamtem Süd–Balkan gerechnet werden muss. Die DM–Bewegung stellt bei entsprechender Unterstüzung die einzige antibolschewistische Organisation dar, die im Kampf gegen den Bolschewismus auf längere Sicht unseren Interessen nutzbar gemacht werden kann."}})</ref>}} [[Bitka za Srbiju 1944.]] je bila zajednički saveznički poduhvat sa ciljem ovladavanja središnjim komunikacijskim prostorom nemačkih snaga na Balkanu. Dejstva na tlu izvršavala je [[NOVJ]], a [[Saveznici]] su obezbeđivali borbeno sadejstvo, snabdevanje i pomoć iz vazduha. Četnici su se u ovim borbama našli direktno na strani [[Wehrmacht]]a. U to vreme, Saveznici su već promenili odnos prema [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevim]] snagama, a njihov prioritet u Jugoslaviji postalo je jačanje snaga [[NOVJ]] u Srbiji.<ref>{{Cite web |title=Ficroj Meklejn: RAT NA BALKANU, glava 11 - NOVI DOGOVOR |url=http://www.znaci.org/00001/1_11.htm |access-date=2023-08-14 |archive-date=2023-09-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230902100016/https://www.znaci.org/00001/1_11.htm }}</ref> Vrhovni štab NOVJ nameravao je da partizanske snage u Srbiji pomogne prodorom jačih snaga iz [[Bosna|Bosne]] i [[Crna Gora|Crne Gore]]. Nemačka komanda, kao i Mihailović, bili su rešeni da to spreče. Ključnu fazu bitke za Srbiju predstavlja [[Durmitorska operacija|operacija »Rübezahl«]]. Njemačka Komanda Jugoistoka prikupila je za ovu operaciju sljedeće raspoložive snage: {{izdvojeni citat|''Predmet'': Planiranje »Ribecal«,  1.) Snage koje učestvuju: a) Južna grupa: glavni deo 1. brd. div., albanska milicija i delovi SS-divizije »Skenderbeg«, b) Bor[bena] grupa »Jugozapad«: 2 ojačana bataljona 181. peš. divizije sa III/13. SS-puka, c) S[evero] z[apadna] grupa: 2. puk Brandenburg (bez 1 bat.), 3/12. tenk. bat. z. b. V., CDK i četnici (Drinski korpus), d) S[everna] grupa: 14. SS-puk (bez III), e) I[stočna] grupa: Viša k-da III/363. puka, 696. bat. feldžandarmerije, delovi 297. izv. bat., 2/201. brig. jur. topova, f) Grupa »Krempler«, g) Padobranski lov. bat. »Brandenburg«<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=491&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000486.] <br /> ({{jez-njem|"Betr.: Plannung "Rübezahl". </br> 1.) Beteiligte Kräfte: </br> a) Südgruppe: Masse 1. Geb. Div., alban. Milizen und Tle. SS–Div. Skanderbeg. </br> b) Kgr. Südwest: 2 verst. Btlne. 181 J.D. mit III./SS–13 </br> c) NW–Gruppe: 2. Rgt. Brandenburg (o. 1 Btln.) 3./Pz. Abt. z.b.V. 12, MFK, und Cetniks (Drina–Korps). </br> d) N–Gruppe: SS–Rgt. 14 (ohne III.). </br> e) O–Gruppe: Höh. Kdo. mit III./363, Feld Gend.Abt. 696, Tle. A.A. 297, 2./Stu. Gesch.Brig 201. </br> f) Gruppe Krempler. </br> g) Fallschirm–Jg.Btl. Brandenburg."}})</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_108.htm Izveštaj Komandanta Jugoistoka od 12. avgusta 1944. Vrhovnoj Komandi Vermahta o sastavu borbenih grupa i njihovim pravcima napada u operaciji »Ribecal«], Zbornik NOR-a, tom XII, knjiga 4, dokument br. 108.</ref>}} [[NOVJ]] je nastojala da koncentriše snage na levoj strani [[Lim (reka)|Lima]] za proboj u [[Srbija|Srbiju]]. Nemačka [[Komanda Jugoistoka (Nemačka)|Komanda Jugoistoka]] je rešila da brani [[Srbija|Srbiju]] aktivnim dejstvima - sprečavanjem pokreta jedinica [[NOVJ]] kroz [[Bosna|Bosnu]] prema zapadu, kao i nizom krupnih i ambicioznih operacija u [[Sandžak]]u i istočnoj [[Bosna|Bosni]] sračunatih na razbijanje koncentracija [[NOVJ]] i njihovo onesposobljavanje za ofanzivna dejstva. Snage [[JVuO]] sa velikim entuzijazmom učestvovale su u ovim operacijama, kao i u onim koje je organizovao nemački komandant [[Srbija|Srbije]] protiv lokalnih partizana i povremenih prodora. Vrhunac ovog sadejstva nastupio je u avgustu [[1944]],<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944"/><ref>[Službena beleška oficira Abvera Komande Jugoistoka od 22. avgusta 1944. sa referisanja komandanta Jugoistoka Adolfu Hitleru, http://www.znaci.org/00001/4_12_4_112.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230814062743/https://znaci.org/00001/4_12_4_112.htm |date=2023-08-14 }}] Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII (nemački dokumenti), knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 112</ref> kada su se odvijala najintenzivnija i najmasovnija dejstva. U izvještaju Vojnoprivrednog štaba Jugoistoka od 15. avgusta 1944. godine upućenom Vojnoupravnom komandantu Jugoistoka, konstatuje se ozbiljna političko-bezbjednosna kriza uzrokovana uspješnim partizanskim manevrom, tj. prodorom u Srbiju: {{izdvojeni citat|Započeo je očekivani veliki Titov napad na Srbiju. Dok su u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]], na [[Drina|Drini]], pripremljene jedinice bile tako desetkovane našim akcijama da mu tamo samo slabe snage stoje na raspolaganju, dotle je jačim delovima Titovih jedinica, koje su bile u centralnom delu [[Crna Gora|Crne Gore]], oko 3 divizije, pošlo za rukom da upadnu u [[Južna Srbija|južnu Srbiju]] i da pređu dolinu [[Ibar|Ibra]]. One sada u rejonu između Ibra i [[Južna Morava|Južne Morave]], po sjedinjavanju sa tamošnje 3 srpske crvene divizije, ugrožavaju obe glavne saobraćajne arterije prema jugu. Slobodu pokreta ovih, oko 10.000 ljudi jakih i dobro naoružanih, združenih jedinica uspeli smo, istina u teškim borbama i uz mnogo gubitaka, pomoću nemačkih, bugarskih i srpskih snaga (četnici i [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]]) da suzimo; ipak, one su preslabe da bi, s obzirom na otkazivanje bugarskih jedinica, izborile odlučujuće uspehe.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_109.htm Izveštaj Vojnoprivrednog štaba Jugoistoka od 15. avgusta 1944. komandantu Jugoistoka o vojno-političkoj i privrednoj situaciji u Srbiji]</ref>}} Koliki su značaj najviši okupacioni dužnosnici u Jugoslaviji pridavali upotrebi četničkih jedinicâ u borbi protiv snaga NOVJ, može se zaključiti i na osnovu jedne naredbe od 26. avgusta 1944. godine, koju potpisuje feldmaršal [[Maximilian von Weichs]]: {{izdvojeni citat| ''Naređenje komandanta Jugoistoka'' Suštinski zadatak [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]] i Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od sada pa nadalje jeste dovesti i držati sve četničke jedinice u Srbiji i Crnoj Gori u borbenom dodiru s crvenim snagama, kako im ne bi bilo dopušteno preuzimanje vlastite inicijative, koja bi zbog cjelokupne situacije mogla biti uperena i protiv Njemačke. Odbijanje borbe protiv komunista mora se odmah prijaviti kao prijeteći simptom.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944"/><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=13&rec=311&roll=191 NARA, T311, Roll 191, frame no. 000007.] <br /> ({{jez-njem|"Befehle OB.Südost <br /> Eine wesentl. Aufgabe Pz.AOk 2 und Mil.Befh.Südost ist ab sofort sämtl. in Serbien und Montenegro stehenden Cetnikverbände in Gefechtsberührung mit roten Kräften zu bringen und zu halten, um sie nicht zu einer eigenen Initiative die in Auswirkung der Gesamtlage auch gegen Deutschland gerichtet sein könnte gelangen zu lassen. Weigerung, dem Kampf gegen den Komm. aufzunehmen, ist als bedrohliches Symptom sofort zu melden."}})</ref>}} Uoči bitke sa partizanima, nemački Wehrmacht je snabdeo četnike svim raspoloživim zalihama italijanskog pešadijskog oružja i municije: {{izdvojeni citat|U nadovezi na dogovor od 15. 8. saopštava se, da se za izdavanje četničkim jedinicama mogu staviti na raspolaganje, u najboljem slučaju, sledeća oružja: 7.000 pušaka 6,5 mm (ital.) sa po 100 metaka, <br /> 50 teš. mitraljeza 8 mm (ital.) sa po 13.000 metaka, <br /> 42 laka bacača 4,5 mm (ital.) sa po 250 metaka. Upozorava se na to, da je time iscrpljena celokupna zaliha italijanske pešadijske municije u domenu Komandanta Jugoistoka i da se nove pošiljke mogu očekivati tek od oktobra 1944. godine i to u ograničenom obimu.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=587&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000582.] </br> ({{jez-njem|"Im Nachgang zur Besprechung vom 15.8. wird mitgeteilt, dass für Ausgabe an Cetnik–Einheiten äusserstenfalls folgende Waffen zur Verfügung gestellt werden können: </br> 7 000 Gewehre 6,5 mm (i) mit je 100 Schuss, </br> 50 s.M.G. 8 mm (i) mit je 13 000 Schuss, </br> 42 le.Gr.W. 4,5 cm (i) mit je 250 Schuss. </br> Es wird darauf aufmerksam gemacht, dass damit der gesamte Bestand an ital. Inf. Munition im Bereich O.B.Südost erschöpft ist und Neulieferung in beschränktem Maße erst ab Oktober 44 erwartet werden darf."}})</ref><ref>[http://www.znaci.org/00001/4_14_4_228.htm Obaveštenje operativnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 16. avgusta 1944. obaveštajnom odeljenju o odobrenim količinama oružja i municije četničkim jedinicama]</ref>|Obaveštenje komande Jugoistoka o odobravanju oružja i municije četnicima (16. avgust 1944.)}} U nacrtu jednog izvještaja, sastavljenog od strane oficirâ Armijske grupe »F« u ljeto 1944. godine, sumira se iskustvo njemačkih okupacionih organa sa Mihailovićevim četnicima u [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupiranoj Jugoslaviji]]: {{izdvojeni citat|Dosadašnje držanje D.M.-a ima sljedeće karakteristike: a) Aktivna borba protiv komunista u Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj, s tim što je ova borba zbog brojčane, a naročito materijalno-tehničke nadmoći komunista, uvijek rizična za snage D.M.-a, b) Neispunjavanje od Saveznika postavljenih specijalnih zadataka, c) Lokalna, ponekad vrlo aktivna saradnja sa njemačkim trupama, obavještajnim i ostalim okupacionim organima, d) Potpuna spremnost za izvršavanje taktičkih instrukcija izdatih od strane njemačkih oficira za vezu, e) Stalno ponavljanje zahtjeva za municijom i oružjem radi borbe protiv komunista, kao nagrada za dokazanu lojalnost.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=970&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000960.] <br /> ({{jez-njem|"Das bisherige Verhalten der DM–Bewegung ist gekennzeichnet: </br> a) durch eine aktive Kampfführung gegen den kommunistischen Feind in Serbien, Kroatien und Montenegro, die bei zahlenmässiger und vor allem waffentechnischer Überlegenheit der kommunistischen Banden in jedem Falle mit einem besonderen Risiko für die DM–Kräfte verbunden ist, </br> b) durch die Nichtausführung der von den Allierten generell und im Form von Spezialaufgaben gegebenen Sabotageaufträge, </br> c) durch eine örtliche, z.Zt. sehr rege Zusammenarbeit der DM–Cetniks mit der deutschen Sicherungstruppe, den Abwehrorganen und den für Ausnutzung des Landes eingesetzten deutschen Dienststellen bezw. deren Organisationen, </br> d) durch eine absolute Bereitwilligkeit, sich den taktischen Weisungen der deutschen Verbindungsoffiziere zu unterwerfen, </br> e) durch die wiederholten Versuche, für bewiesene Loyalität Munition und Waffen zum Kampf gegen den kommunistischen Feind zu erhalten."}})</ref>}} Kada su partizani konačno uspeli da se probiju u Srbiju i krenu ka Beogradu, nastupila je panika u redovima okupatora i kvislinga/kolaboracionista: {{izdvojeni citat|Titovi partizani upali su u septembru 1944. u Srbiju i to na više mesta. Zapadni deo Srbije bio je potpuno nezaštićen. Tamo je bio stacioniran samo mali broj nemačkih policijskih jedinica, koje su, zajedno sa četnicima, tu i tamo još vodile borbe. Sa svih strana neprijatelj je krenuo ka Beogradu. U gradu je vladao mir. Mi smo sedeli u Beogradu ne na buretu baruta, nego smo se nalazili u njemu.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 161–162.</ref>|[[Hermann Neubacher]], “Sonderauftrag Südost”}} U izveštaju od 18. septembra 1944, komandant Jugoistoka feldmaršal Maximilian von Weichs jasno sagledava težinu situacije u kojoj su se našle okupacione snage u Srbiji usljed nezadržive partizanske ofanzive. Von Weichs smatra da se njemačkom vođstvu poput imperativa nameće nastavak saradnje sa Mihailovićevim četnicima: {{izdvojeni citat|Loša situacija u Srbiji: zbog pomanjkanja vlastitih snaga, napredovanje partizana se može još samo usporiti; politika upotrebe četnika pri tome je od nesmanjene važnosti, te će biti nastavljena svim sredstvima.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=763&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000758.] <br /> ({{jez-njem|"Es kommt also darauf an, gegenüber den Banden in Serbien weiterhin mit unterlegenen Kräften eine Verzögerungstaktik zu betreiben in der Hoffnung, daß durch innerpolit. Gegensätze oder Versorgungsschwierigkeiten ihre Stoßkraft geschwächt wird. Ein Einspannen noch kampfbereiter Cetniks ist dabei von unverminderter Bedeutung u. wird mit allem Mitteln betrieben."}})</ref>|V. Weichs-ova ocjena situacije od 17.9.44 (18.9.44)}} Četnici su nudili okupatoru sadjejstvo u borbi protiv snaga NOVJ u zamjenu za municiju i naoružanje: {{izdvojeni citat|Više četničkih vođa s područja Beograda nudi se za borbu protiv komunista pri isporuci oružja i municije od strane Nijemaca.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=789&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000784.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien: Kampfangebote mehrerer Cetnik–Führer Raum Belgrad gegen Kommunisten bei Waffen– und Munitionslieferung durch Deutsche."}})</ref>|Večernji izvještaj obavještajnog odjeljenja Armijske grupe »F« za 19. septembar 1944. godine}} Krajem septembra 1944, četnici učestvuju s njemačkim jedinicama u borbi protiv partizana u raznim dijelovima Srbije. Tako u zapadnoj Srbiji, [[4. grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO]] pod komandom potpukovnika [[Dragoslav Račić|Dragoslava Račića]] i trupe Wehrmachta pokušavaju spriječiti prodor snaga NOVJ: {{izdvojeni citat|Zapadna i centralna Srbija: [...] Dijelovi Borbene grupe fon Jungenfeld prebačeni u Šabac, odakle su 26. septembra, u sadejstvu sa četničkom formacijom Račića, vršili napad na [[12. vojvođanski korpus NOVJ|12. korpus NOVJ]] koji nadire s juga.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1027&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 001015.] <br /> ({{jez-njem|"West– und Mittel– Serbien: </br> Tle. Kgr. v. Jungenfeld nach Sabac verlegt, von dort 26.9. im Zusammenwirken mit Cetnik–Verband Racic Angriff auf von Süd vordringendes XII. rotes Korps."}})</ref>}} Ova elitna četnička formacija pomagala je okupatoru u zapadnoj Srbiji već početkom septembra te godine: {{izdvojeni citat|[[Požega (Srbija)|Požegu]] zauzele vlastite trupe u sadejstvu sa četnicima (Račića).<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=247&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000246.] <br /> ({{jez-njem|"Pozega durch eigene Truppe in Zusammenwirken mit Cetniks (Racic) genommen."}})</ref>|Večernji izvještaj Obavještajnog odjeljenja Armijske grupe »F« za 6. septembar 1944. godine}} Pukovnik von Jungenfeld se nalazio na čelu 5. policijskog puka, sa štabom u [[Šabac|Šapcu]]. O saradnji visokih četničkih oficira sa Jungenfeldom, poput komandanta Kolubarskog korpusa JVuO kapetana Milorada Lapčevića, generala [[Svetomira Đukića]], komandanta Severnih pokrajina JVuO (tj. [[Vojvodina|Vojvodine]] i [[Slavonija|Slavonije]]) ili majora Ilije Orelja, u vezi sa planiranjem krupnije operacije protiv snagâ [[NOV i POJ]] u [[Srem]]u avgusta 1944. godine, general Dragoljub Mihailović je bio obaviješten od strane pukovnika Dragomira Radovanovića, delegata Vrhovne komande Jugoslovenske vojske u otadžbini za Vojvodinu: {{izdvojeni citat|Dobro je što je kapetan Lapčević postavljen za komandanta Sremske jurišne grupe, no on je svojim radom za poslednji mesec dana stalno radio sa nemačkim komandantom iz [[Šabac|Šapca]]. On — kapetan Lapčević je izvodio akciju u [[Kupinovo|Kupinskom]] kutu po zapovesti nemačkog komandanta iz Šabca, javno sa njim sedeo obilazio Kupinski kut naravno da su u ovom pogledu sudelovali đeneral Đukić i major Orelj. Major Orelj je potpuno zabrljao. Nezgodno je što se svuda prestavlja za Vašeg Delegata te u ime Vaše onako pijan naređuje i govori. Sve ovo vide ovi naši mladi komandanti koji vode ljude i koji treba da nose ceo teret borbe na svojim leđima. Oni nemogu da dozvole da im neko prebaci da su saradnici Nemaca. Kapetan Lapčević, đeneral Đukić i major Orelj mogli su i trebali da rade, ali samo tajno, a nikako javno svakog dana sedeti u kafani u s. [[Ušće (Obrenovac)|Ušće]] pored puta [[Obrenovac]]—Šabac, još đeneral Đukić sa đeneralskom kapom i t.d. Da umirim ove mlade ljude i da im objasnim da će se ovo zabraniti i da će se ako se šta radi, u buduće tajno raditi, trebalo je dosta vremena i muke.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_37.htm Izveštaj delegata Vrhovne komande za Vojvodinu od 22. avgusta 1944. Draži Mihailoviću o akcijama protiv NOV i POJ u Sremu i o saradnji sa nemačkim trupama]</ref>}} Iz Armijske grupe »F« javljeno je 13. septembra 1944. godine da Mihailovićevi četnici pomažu okupacionoj sili i prilikom defanzivnih akcijâ u zapadnoj Srbiji: {{izdvojeni citat|Sjeverozapadna Srbija: Noćni napad crvenih bandi na [[Valjevo]] odbijen od strane četnika i vlastitih snaga.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=553&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000550.] <br /> ({{jez-njem|"NW–Serbien: </br> Nachtangriff roter Banden auf Valjevo durch Cetniks und eig. Kräfte abgeschlagen."}})</ref>|Tajni dnevni izvještaj Komande Jugoistoka (Armijska grupa »F«) za 13. IX 1944.}} U [[Istočna Srbija|istočnoj Srbiji]] četnici su asistirali okupatoru pri zaštiti objekata od strateškog značaja za ratnu privredu Trećeg Reicha, čime je Nijemcima znatno olakšavana eksploatacija rudnih bogatstava u zemlji: {{izdvojeni citat|Napad bandi na rudnik uglja [[Bogovina]] odbijen od strane DM–jedinicâ i mešovite borbene grupe (Landesschützen iz [[Bor]]a i delovi 1. policijskog dobrov. bataljona).<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=403&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289656.] <br /> ({{jez-njem|"BANDENANGRIFF AUF KOHLENBERGWERK BOGOVINA DURCH DM–VERBAENDE UND GEMISCHTE KGR (LDS AUS BOR UND TLE. POL. FREIW.BTL. 1) ABGEWIESEN."}})</ref>|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka (Armijska grupa »F«), 27. VIII 1944. godine}} Načelnik štaba Četvrte grupe jurišnih korpusa JVuO major [[Neško Nedić]] je 13. septembra izdao naređenje kapetanu Vojislavu Markoviću da u najtješnjoj vezi sa njemačkim okupacionim snagama odbace [[1. proleterska divizija|Prvu proletersku diviziju]] prilikom napada na Valjevo: {{izdvojeni citat|Tvoj korpus za sada ostaje za akciju prema Valjevu — prema komunističkoj grupi dejstvuje u Kolubari. Pošto ovu akciju vode uglavnom Nemci to će tvoja uloga biti da naslonom naših i u sporazumu sa njima izvršiš tučenje crvenih sugerišući Nemcima najpogodnija rešenja. Od Nemaca ćeš neposredno da se snabdevaš municijom, a glavni zadatak ti je da prisustvom uz nemačke trupe goniš i hvataš komuniste koje oni razbijaju.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_69.htm Naređenje načelnika štaba 4. grupe jurišnih korpusa od 13. septembra 1944. komandantu 7. jurišnog korpusa da sadejstvuje s nemačkim trupama u odbijanju napada 1. proleterske divizije NOVJ na Valjevo]</ref>}} Istovremeno, Nijemci otpočinju s izvođenjem [[Operacija Cirkus|operacije »Cirkus«]] ({{jez-njem|Zirkus}}), čiji je cilj bio ovlađivanje [[Kolubara|kolubarskim]] pobrđem. Operacija je počela 24. septembra 1944, uz učešće [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS-divizije »Prinz Eugen«]], [[Brandenburger|1. puka »Brandenburg«]] (bez 1. bataljona), 202. tenkovskog bataljona, dijelova 5. policijskog puka i pripadnikâ Šumadijske i Kolubarske grupe korpusa JVuO.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_168.pdf Pregled dejstava potčinjenih jedinica vojnoupravnog komandanta Jugoistoka (Armijske grupe »Srbija«) od 23. avgusta do 4. novembra 1944. godine]</ref> Prethodnog dana, ispred Komande Jugoistoka je načelnik štaba Armijske grupe »F« general [[Arthur Winter]] uputio izvještaj kojim najavljuje početak operacije, napominjući da će se i brojne četničke jedinice boriti na strani Wehrmachta: {{izdvojeni citat|Početak "Cirkusa" 24. septembra. [...] Sve naše snage u sjeverozapadnoj Srbiji potčinjene su Borbenoj grupi fon Jungenfeld. U kruševačkom kraju uspješno napredovanje većih četničkih snaga, uz podršku 12. bataljona iz sastava [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]], protiv crvenih bandi u području sjeverozapadno od Kruševca. Pothvat će biti nastavljen sa 6.000 četnika.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=941&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000931.] <br /> ({{jez-njem|"Beginn "Zirkus" 24.9. Durch Aufkl.– Vorstoss 1. Rgt. Brandenburg Arandjelovac stark feindbesetzt festgestellt. Sämtl. eig. Kräfte in NW–Serbien Kgr. v. Jungenfeld unterstellt. Raum Krusevac erfolgreicher Vorstoss stärkerer Cetnik–Kräfte, unterstützt durch 2./Pz.Abt.z.b.V.12 gegen rote Banden Raum NW Krusevac. Unternehmen wird mit 6000 Cetniks fortgeführt."}})</ref>|Povjerljivi izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 23. IX 1944.}} U septembru su kvislinške formacije [[Srpska državna straža|Srpska državna]] i [[Srpska granična straža|granična straža]] preformirane u [[Srpski udarni korpus]] (jačine 6.800), stavljen pod Mihailovićevu komandu.<ref>[http://www.znaci.org/00001/4_12_4_168.htm Izveštaj komandanta Armijske grupe "Srbija" od 4. novembra 1944] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230714172817/https://znaci.org/00001/4_12_4_168.htm |date=2023-07-14 }}, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII (nemački dokumenti), knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 168</ref> U prvoj polovini septembra, četničko-nemačka odbrana [[Srbija|Srbije]] sa zapada doživela je slom usled prodora [[NOVJ]]. Bitka za [[Srbija|Srbiju]] definitivno je rešena tokom oktobra [[Beogradska operacija 1944.|Beogradskom operacijom]], uz sadejstvo [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] sa oklopnim snagama [[Crvena armija|Crvene armije]]. No, i pored toga, JVuO je nastavila sadejstvovati sa Vermahtom: {{izdvojeni citat|Usljed jakog komunističkog pritiska, još četničkih jedinica, uključujući i one iz istočne Srbije, izrazile su spremnost za dalju borbu protiv komunista u saradnji sa njem. Wehrmachtom.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&broj=101&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frame 000095: Izvještaj o neprijatelju u Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Albaniji (Dodatak za savjetovanje kod načelnika štaba jugoistoka od 2. oktobra 1944.)] <br /> ({{jez-njem|"Unter dem starken kommunistischen Druck haben sich weitere Cetnik–Führer, auch aus O–Serbien bereit erklärt, gemeinsam mit der Deutschen Wehrmacht gegen die Kommunisten zu kämpfen."}})</ref>|Izvještaj [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 2. oktobra 1944.}} {{izdvojeni citat|Četnička grupa [[Siniša Ocokoljić|Ocokoljića]] iz istočne Srbije osiguravala je pozadinu Müllerovom korpusu prilikom borbi protiv Rusa u rejonu okuka Dunava–Zaječar.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=568&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000562-000564: Držanje D.M.-četnika u Srbiji (dodatak za izvještaj o neprijateljskim namjerama od 19. oktobra 1944.)] </br> ({{jez-njem|"Die ostserbische Cetnikgruppe des Ocokoljic hat dem Korps Müller bei den Verteidigungskämpfen gegen die Russen im Raum Donauschleife–Zajecar Dienste zur Freihaltung der rückwärtigen Verbindungen geleistet."}})</ref>|Njemački izvještaj od 19. oktobra 1944.}} Opšta (pozitivna) ocjena o doprinosu četničkih snaga u borbi na strani njemačkog Wehrmachta tokom bitke za Srbiju, data je u izvještaju štaba [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]], poslatom 21. avgusta 1944. godine Vojnom zapovjedniku Jugoistoka generalu [[Hans Felber|Felberu]]: {{izdvojeni citat|Njemačko vođstvo u Srbiji je stoga moralo tražiti pomoć većih dijelova četnika Draže Mihailovića. Oni su slabo naoružani i nedavno su teško pogođeni usljed izostanka obuke pojedinačnih boraca. Ipak, dobro su se borili, pretrpjeli su znatne krvave gubitke i mogu se označiti kao bezuslovno antikomunistički.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=985&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000975.] ({{jez-njem|"Die deutsche Führung in Serbien mußte sich daher schon bisher der Mithilfe stärkerer Teile der DM–Cetniks bedienen. Diese sind schlecht bewaffnet und infolge geringer Ausbildung des Einzelkämpfers in der letzten Zeit stark angeschlagen worden. Sie haben sich aber gut geschlagen, erhebliche blutige Verluste zu verzeichnen und können als unbedingt antikommunistisch bezeichnet werden."}})</ref>|Njemačka procjena brojnosti partizanskih, njemačkih i kvislinških jedinica u Srbiji (21. august 1944).}} === Proboj četnika i Nijemaca iz Srbije (1944) === {{Poseban članak|Proboj četnika i Nijemaca iz Srbije|Povlačenje kolaboracionista sa Nijemcima (1944–1945)}} [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-J28413, Jugoslawien, deutscher Rückzug.jpg|thumb|Nemački vojnici se povlače iz Srbije.]] Tokom septembra [[1944]]. glavna četnička mobilna formacija u centralnoj i zapadnoj Srbiji, [[Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa]] pod komandom [[Dragoslav Račić|Dragoslava Račića]], skupa sa drugim pridruženim jedinicama, poražena je od nadirućih snaga [[NOVJ]] i potisnuta prema [[Beograd]]u. Ove su jedinice Nemci tokom [[3. oktobra|3]], [[4. oktobra|4.]] i [[5. oktobra]] 1944. vozovima prebacili sa željezničkih stanica Topčider i Ripanj do [[Kraljevo|Kraljeva]].<ref name="ReferenceC">Ratko Parežanin; MOJA MISIJA U CRNOJ GORI, Rim, 1974, str. 17-18.</ref><ref>Radomir Milošević-Čeda: ZAKASNELI RAPORT, Interprint, Beograd, 1996, str. 78-79.</ref> {{izdvojeni citat|Noću, iza ponoći, između 3. i 4. oktobra 1944, krenuli smo iz Beograda, sa železničke stanice u Topčideru... Uveče sam se oprostio sa komandantom Korpusa, generalom Kostom Mušickim... Kod Mušickog je u tom trenutku bio [[Nikola Kalabić]], a u štabu Dobrovoljačkog Korpusa sam primetio i Neška Nedića... Došli su da se dogovaraju sa Dobrovoljačkom komandom i da traže opremu i ostalo. Na brzinu progovorio sam nekoliko reči sa Neškom Nedićem. U vozu su s nama putovali i Kalabićevi četnici. Rekoše nam da idu do Kraljeva, gde se vrši koncentracija četnika za borbu.<ref name="ReferenceC"/>|Nedićev ministar [[Ratko Parežanin]]}} O oštrini borbi koje su se vodile između snaga NOVJ, s jedne, te okupatorsko-kolaboracionističkih jedinica s druge strane, svjedoči i jedan njemački izvještaj neposredno pred [[Beogradska operacija|pad Beograda]]. U izvještaju se apostofira strateški značaj koji je, za odbranu glavnog grada Srbije, predstavljala linija bojišnice u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]], gdje je bila raspoređena Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO pod komandom potpukovnika Račića: {{izdvojeni citat|Račićeva jurišna grupa korpusa, koja je u septembru u teškim borbama na savskom zavoju bila potisnuta iz područja Čačak–Požega–Užice zbog napredovanja Titovih snaga u zapadnoj Srbiji ka sjeveru, probila se natrag u područje Užice–Požega–Čačak zapadno ka Drini u pojedinačnim grupama, trpeći velike gubitke, nakon što su njemačke snage raspoređene u ovom području povučene na [[Istočni front]]. Usljed nedostatka streljiva i oružja te u odsustvu njemačkih snaga koje bi ga poduprle, Račić je od tada mogao izvoditi samo manje operacije protiv komunističkih grupa. </br> Brzo napredovanje Rusa preko doline Morave do saobraćajnice Beograd–Kraljevo potpuno je promijenilo situaciju kod četnika. Čini se da je bliski kontakt s njemačkim trupama bio poremećen brzim pokretima njemačkih trupa uzrokovanim borbama, tako da se s te strane teško mogao vršiti bilo kakav kontinuirani uticaj na četnike.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=568&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frame no. 000562.] </br> ({{jez-njem|"Die im September durch den Nordvormarsch der Tito–Kräfte im westserbischen Gebiet aus dem Raum Cacak–Pozega–Uzice in harten Kämpfen gegen den Savabogen zurückgedrückte Sturmkorpsgruppe Racic hat sich nach Abzug der in diesem Raum eingesetzten deutschen Kräfte an die Ostfront wiederum unter starken Verlusten in Einzelgruppen in das Gebiet westlich der Drina und den Ausgangsraum Uzice–Pozega–Cacak durchgekämpft. Wegen Mangel an Munition und Waffen und im Hinblick auf das Fehlen deutscher Kräfte als Rückhalt hat Racic seitdem nur kleinere Aktionen gegen komm. Gruppen durchführen können. </br> Das rasche Vordringen der Russen über das Moravatal bis zur Straße Belgrad–Kraljevo hat die Lage der Cetniks völlig verändert. Die Tuchfühlung mit der deutschen Truppe scheint durch die im Kampfverlauf notwendig gewordenen raschen deutschen Truppenverschiebungen unterbrochen zu sein, sodass von dieser Seite die Möglichkeit zu laufender Einwirkung auf die Cetniks kaum mehr bestand."}})</ref>|Držanje D.M.-četnika u Srbiji (dodatak za izvještaj o neprijateljskim namjerama od 19. oktobra 1944.)}} U mjesečnom izvještaju [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] ({{jez-njem|Heeresgruppe F}}) za oktobar 1944, poslatom Komandi Jugoistoka, konstatuje se da četnici u Srbiji nijesu u stanju održati svoje pozicije bez prisustva njemačkih okupacionih trupâ. Oficiri Wehrmachta tvrde da je „prebacivanje najvećeg dijela četničkih jedinica koje su se nalazile u sjevernoj i istočnoj Srbiji u suštini izvršeno da bi se izbjegli sukobi sa Rusima“, na čiju ih je „podmuklost“ upozorila Vrhovna komanda JVuO: {{izdvojeni citat|U borbi sa snagama 1. komun. korpusa koje su napredovale ka Beogradu, krajem septembra je Rudnički korpus [JVuO] u rejonu Lazarevca (32 km si. od Valjeva) potpuno uništen, dok je Kosmajski korpus uspio da se održi u rejonu sjeverno od Mladenovca (4 km j–ji. od Beograda). Nakon povlačenja njemačkih trupa, budući u nemogućnosti da zadrže dotadašnja operativna područja zbog premoći Rusa i komunista, četničke jedinice koje su se borile u sjeverozapadnoj i centralnoj Srbiji prebačene su do sredine oktobra na područje južno od Zapadne Morave.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=675&rec=311&roll=189 NARA, T311, Roll 189, frame no. 001138.] <br /> ({{jez-njem|"Die Verlegung des grössten Teiles der in Nord– und Ostserbien befindlichen Cetnik–Einheiten wurde im wesentlichen zur Vermeidung von Zusammenstössen mit den Russen vorgenommem, vor deren Hinterlist das Obkdo. die Stäbe dringend warnte. <br /> Im Kampf mit den auf Belgrad vorgehenden Kräften des I.komm.Korps wurde Ende September das im Raum Lazarevac (32 NO Valjevo) stehende Rudnik–Korps völlig zerschlagen, während das Kosmaj–Korps sich im Raum Nord Mladenovac (4 SSO Belgrad) behaupten könnte. <br /> Angesichts der Unmöglichket, nach dem Abzug der deutschen Truppen die bisherigen Einsatzräume gegen die Übermacht der Russen und Kommunisten zu halten, wurden die in Nordwest– und Mittel– Serbien kämpfenden Cetnik–Einheiten biss Mitte Oktober in den Raum südlich der Westl. Morava verlegt."}})</ref>}} Izbijanje [[Crvena armija|Crvene armije]] na severoistočnu granicu Jugoslavije izazvalo je pometnju u četničkim redovima. Znatan deo četničkih trupa tokom septembra razbijen je od strane NOVJ u zapadnoj Srbiji. Sam [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]] sa manjom grupom boraca je nateran na povlačenje u Bosnu. Neki su pokušali da napadom na Nemce pred sam dolazak Crvene armije ponovo steknu saveznički status ([[Predrag Raković|Raković]], [[Dragutin Keserović|Keserović]], [[Dragoslav Račić|Račić]]), ali je i ovaj pokušaj bio kratkotrajan. Nakon neuspeha, glavnina se krajem oktobra koncentrisala u oblasti Ivanjice. Upravo u tom periodu vrh Armijske grupe E iz Grčke izbio je do [[Novi Pazar|Novog Pazara]]. Četnici su se priključili [[Proboj Armijske grupe E kroz Sandžak|prodoru Armijske grupe E kroz Sandžak]] u istočnu [[Bosna|Bosnu]]. {{Wikisource|Izveštaj Komande grupe armija "E" Komandantu Jugoistoka od 11.11.1944.}} {{izdvojeni citat|Draža Mihailović će nastaviti borbu protiv komunizma. Njegove jedinice se već bore sa Titovim trupama i imaju djelomično vezu sa njemačkim jedinicama (pukovnik v. Jungfeld, general Müller). Sada je stvar u tome, kako upotrebiti četničke jedinice kao prethodnice i osiguranje za komunikacije prilikom predstojećeg izmještanja njemačkih trupa iz Srbije. Pritom se neće moći izbjeći da četnici, prateći moguće pokrete njemačkih trupa ka zapadu, ne dospiju na tlo Hrvatske.<ref name="sr.wikisource.org">[http://sr.wikisource.org/wiki/Zabilje%C5%A1ka_sa_savjetovanja_visokih_njema%C4%8Dkih_politi%C4%8Dkih,_vojnih_i_policijskih_li%C4%8Dnosti_o_%C4%8Detni%C4%8Dkom_pitanju_u_Srbiji,_8._oktobra_1944. Zabilješka sa savjetovanja visokih njemačkih političkih, vojnih i policijskih ličnosti o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=51&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000045—000046.] ({{jez-njem|"D.M. wird weiterhin Kampf gegen den Kommunismus führen. Seine Verbände stehen nach wie vor gegen den Titobanden und haben zum Teil auch die notwendige Bindung an die deutsche Truppe (Oberst von Jungfeld, General Müller). Es wird nunmehr darauf ankommen, die Cetniks bei den zu erwartenden Absatzbewegungen der deutschen Truppe in Serbien als eine Art Vorhut einzusetzen, die die rückwärtigen Verbindungen durch Kampf gegen die dortständigen kommunistischen Banden öffnen. Dabei ist nicht zu vermeiden, dass die Cetniks im Zuge möglicher Rückverlegung der deutschen Kräfte in Serbien nach Westen auf kroatisches Gebiet übertreten."}})</ref>|Zabilješka sa savjetovanja njemačkog okupacionog vrha o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.}} Prvog dana oktobra 1944, u Komandi Jugoistoka je održano savjetovanje na kojem je upozoreno na promjenljivo raspoloženje četnika prema njemačkoj oružanoj sili u okupiranoj Jugoslaviji: {{izdvojeni citat|Srbija: [...] Četničko držanje i dalje različito. Srbijanski četnici se bore zajedno sa Wehrmachtom protiv komunista. Čak je i sam Draža Mihailović tražio njemačko osiguranje za planirano prebacivanje svog štaba iz sjeverozapadne Srbije u područje jugozapadno od Beograda. Ovaj plan se ipak nije ostvario. Suprotno tome, četnici u Istočnoj Bosni, Hercegovini i južnoj Crnoj Gori su neprijateljski nastrojeni. Kreću se ka obali, kako bi u slučaju savezničkog iskrcavanja s njima uspostavili kontakt i dobili savezničku zaštitu od crvenih. Iz sigurnog izvora se doznaje da D.M. izričito osudio njihovo protivnjemačko držanje.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=111&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000105—000106.] ({{jez-njem|"Cetnik–Haltung weiterhin uneinheitlich. Serbische Cetniks kämpfen zusammen mit deutscher Truppe gegen komm. Banden. DM. selbst bat sogar um deutsche Hilfe zur Sicherung beabsichtigter Verlegung seines Hauptstabes von NW–Serbien in Raum SW Belgrad. Diese Absicht jedoch nicht durchgeführt. Demgegenüber feindselige Haltung der Cetniks im O–Bosnien, Herzegovina und S–Montenegro und Bewegung dieser Kräfte zur Küste in den Raum Dubrovnik mit dem Ziel, bei erwarteter engl.Landung Verbindung mit Allierten aufzunehmen und Schutz gegen Rote zu suchen. Nach S.Qu. bekannt, dass DM. die deutschfeidliche Haltung dieser Cetniks aussdrücklich missbilligt."}})</ref>|Izvještaj sa savjetovanja kod načelnika štaba Jugoistoka od 2. oktobra 1944 (1. oktobar 1944.).}} Koliki je stepen kontrole nad četničkim snagama u Srbiji uspjela ostvariti njemačka Komanda Jugoistoka, vidljivo je i iz zapisnika sa sastanka na vrhu, održanog neposredno pred početak [[Beogradska operacija|Beogradske operacije]] (8. X 1944), kada su zabilježene i riječi Višeg SS i policijskog vođe [[Hermanna Behrendsa]]: {{izdvojeni citat|Na pitanje g-dina feldmaršala [tj. [[Maximilian von Weichs|von Weichs]]a — prim.] postoji li mogućnost komunističkog ustanka u Beogradu, Viši SS i policijski vođa Obergruppenführer Behrends je odgovorio odrečno, ističući da su stalnim pročešljavanjem u posljednje vrijeme uklonjeni svi oni komunisti koji bi na bilo koji način mogli učestvovati u takvoj akciji. Na pitanje gdje se nalaze komunisti zatvoreni u koncentracioni logor, Behrends je odgovorio da su svi pobijeni. Na kraju je skrenuo pažnju na to da je u četničke redove uspio ubaciti dovoljno jake grupe Službe sigurnosti [SD-Sicherheitsdienst], koje imaju ostati sa četnicima i ubuduće. Na to je glavnokomandujući primijetio da je samo to dovoljan razlog zašto bi se vodstvo nad četnicima trebalo povjeriti isključivo Višem SS i policijskom vođi.<ref name="sr.wikisource.org">[http://sr.wikisource.org/wiki/Zabilje%C5%A1ka_sa_savjetovanja_visokih_njema%C4%8Dkih_politi%C4%8Dkih,_vojnih_i_policijskih_li%C4%8Dnosti_o_%C4%8Detni%C4%8Dkom_pitanju_u_Srbiji,_8._oktobra_1944. Zabilješka sa savjetovanja visokih njemačkih političkih, vojnih i policijskih ličnosti o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=52&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000045—000046.] ({{jez-njem|"Die Frage des Herrn Feldmarschall an den Obergruppenführer Behrends, ob er mit einem kommunistischen Aufstand in Belgrad rechne, verneinte dieser unter Hinweis darauf, dass er in letzter Zeit durch dauernde Durchkämmungen alle irgendwie für einen Putsch infrage kommenden Kommunisten beseitigt habe. Die Frage nach dem Verbleib der im Konzentrationslager erfassten Kommunisten beantwortete er dahingehend, dass diese alle umgelegt seien. Abschliessend wies Obergruppenführer Behrends noch daraufhin, dass er bei den Cetniks ausreichend starke SD—Kommandos eingebaut habe, die bei den Cetniks verbleiben würden. Von seiten O.B.Südost wurde daraufhin festgestellt, dass allein schon durch diese Tatsache die weitere Führung der Cetnikverbände durch den Höh.SS und Pol.Führer gegeben sei."}})</ref>|Zabilješka sa savjetovanja njemačkog okupacionog vrha o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.}} Nakon poraza u [[Bitka na Jelovoj gori|bici na Jelovoj gori]], Vrhovna komanda JVuO na čelu sa Dražom Mihailovićem obrela se u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]]. Potpukovnik [[Zaharije Ostojić]], komandant Istaknutog dela štaba Vrhovne komande, šalje 30. septembra 1944. komandantu Zlatiborskog korpusa kapetanu Dušanu Radoviću (pseudonim »Kondor«) upozoravajuću depešu: {{izdvojeni citat| ''Za Kondora — ultra urgent'' Imam obaveštenje da ste Vi, [Miloš] Marković i [Filip] Ajdačić upućeni u [[Višegrad|višegradski]] srez sa specijalnim zadatkom i da ćete isti izvršiti u punoj vezi sa [[Gestapo]]m i Švabama. Vaši ljudi pričaju da su kaznena ekspedicija. Još u toku današnjeg dana očekujem Vaše objašnjenje, jer ću u protivnom preduzeti potrebno, a narod i istorija reći će ko je izdajnik?<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_133.htm Izvod iz Knjige poslatih depeša Istaknutog dela štaba Vrhovne komande od 7. avgusta 1944. do 7. januara 1945. godine]</ref>}} Jedinice [[Crvena armija|Crvene armije]] i [[NOVJ]] u prvoj polovini oktobra [[1944]]. zaposele su komunikaciju dolinom [[Morava (reka)|Morave]] između [[Vranje|Vranja]] i [[Velika Plana|Velike Plane]], što je otežalo [[Proboj Armijske grupe "E" iz Grčke 1944|proboj Armijske grupe "E" iz Grčke]]. Ova formacija time je bila usmerena na komunikaciju [[Skoplje]] - [[Kosovska Mitrovica]] - [[Raška]], odnosno dolinom [[Ibar (reka)|Ibra]], i zatim na otvaranje puteva prema [[Sarajevo|Sarajevu]] pod borbom. Tokom ovog četvoromesečnog proboja saradnja između Armijske grupe "E" i četnika iz [[Srbija|Srbije]] i [[Crna Gora|Crne Gore]] imala je više vidova. U izvještaju [[91. armijskog korpusa]] Wehrmachta od 25. oktobra 1944. godine, što ga je potpisao general [[Werner von Erdmannsdorf]],<ref>NARA, T314, Roll 1360, frame no. 000889.</ref> odato je svojevrsno priznanje generalu Mihailoviću i njegovim četnicima kao najvrjednijim antikomunističkim (sa)borcima na čitavom okupiranom području [[Jugoistočna Evropa|jugoistočne Evrope]]: {{izdvojeni citat|Među antikomunističke grupe u Srbiji spadaju i sljedbenici srpskog pukovnika Draže Mihailovića [Mihailović je unaprijeđen u čin generala još decembra 1941. — prim.] i neke nezavisne četničke jedinice (četnik — borac za slobodu). Pukovnik Draža Mihailović igra u Srbiji ulogu sličnu onoj koju igra general [[EDES]]-a [[Napoleon Zervas|Zervas]] u Grčkoj. On jeste anglofil, ali i apsolutno antikomunistički nastrojen. Na osnovu njegova antikomunističkog stava, saradnja [četnika i Nijemaca] u borbi protiv Titovih komunističkih bandi bila je uglavnom zadovoljavajuća. Srbin je dobar vojnik i u tom pogledu nalazi se na prvom mjestu na Balkanu. Disciplinovan je, žilav i uporan, te stoga stoji iznad prosječnog Grka. Srpske bande se bore žešće od Grka i imaju se više cijeniti od grčkih bandita. Njihovo naoružanje je dobro.|Uputstvo za srpsko-albansku teritoriju, izdato od strane obavještajnog odjeljenja 91. armijskog korpusa, 25. oktobar 1944. godine}} Prilikom proboja od [[Sjenica|Sjenice]] prema [[Prijepolje|Prijepolju]] [[24. oktobra|24]]-[[31. oktobra]] [[1944]]. Nemci su nastupali zajedno sa borcima [[Srpski udarni korpus|Srpskog udarnog korpusa]] protiv snaga [[37. sandžačka divizija|37. sandžačke divizije]]. Od Prijepolja se glavnina [[Armijska grupe "E"|Armijske grupe "E"]] kroz Sandžak usmerila na pravac Prijepolje - Višegrad - Rogatica - Sarajevo. Jednim motorizovanim bataljonom Nemci su 1. novembra otvorili su put Prijepolje - Pljevlja, i usmerili celokupne četničke snage iz [[Srbija|Srbije]] na pravac [[Sjenica]] - [[Prijepolje]] - [[Pljevlja]] - [[Goražde]]. Time su iskoristili snage [[JVUO]] iz Srbije kao svoju levu pobočnicu. Nakon toga, svojim napadom na NOVJ u pravcu Tuzle ([[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944]]) sadejstvovale su snagama [[Armijska grupa E|Armijske grupe E]] u njihovom proboju na sever. U dnevnom izvještaju za 13. novembar 1944. o situaciji na teritoriji okupirane Jugoslavije iz štaba Armijske grupe »F«, u paragrafu naslovljenom “Njemačke i savezničke trupe“, navodi se, očigledno na osnovu presretnute komunikacije snaga NOVJ, da se general Dragoljub Mihailović nalazi u rejonu [[Sjenica|Sjenice]] sa „aktivnim jugoslovenskim generalom” (moguće da je riječ o [[Miroslav Trifunović|Miroslavu Trifunoviću]]).<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=719&rec=311&roll=189 NARA, T311, Roll 189, frame no. 001217.] <br /> ({{jez-njem|"I. Deutsche und verbündete Truppen. </br> Draza Mihajlovic befindet sich mit einem aktiven jugosl. General im Sjenica. (VII.mont.Brig. an 3.Div. 4.11.)"}})</ref> Dok komandant [[Armijska grupa E|Armijske grupe E]] general [[Aleksander Ler|Ler]] u svom pregledu brojnog stanja od [[16. novembra]] [[1944]]. ubraja 10.000 četnika Pavla Đurišića u vlastite (njemačke) trupe,<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_174.htm Pregled brojnog stanja jedinica potčinjenih Grupi armija »E« na dan 16. 11. 1944. godine, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII - dokumenti nemačkog rajha, knjiga 4], Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 174.</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=382&rec=311&roll=184 NARA, T311, Roll 184, frames no. 000376—000377.]</ref> dotle se za četnike iz Srbije u izveštaju poslatom Vrhovnoj komandi u [[Berlin]]u kaže da se "drže u senci Vermahta". Nevoljno savezništvo veoma dobro ilustruje i sljedeći izveštaj: {{izdvojeni citat|Grupa Marković (2500—3000), u sporazumu sa nem. vojskom, osigurava odsek Mitrovica — Raška (mesta uklj.) — Novi Pazar. Izviđanje protiv Bugara, Tita i Sovjeta. Do sada nije bilo ozbiljnih incidenata. Potrebna je opreznost. [[Miroslav Trifunović|Trifunović]] sa oko 18.000 četnika [[Dragoslav Račić|Račića]] i [[Dragutin Keserović|Keserovića]], uporedno sa nem. pokretima u rejonu Prijepolje. Pravac marša Foča. U početku učešće u borbenim dejstvima na nemačkoj strani (zaštita bokova). U poslednje vreme samo saputnici. Utisak: dokle god postoje zajednički interesi — uopšte mir. Ako vide mogućnost uspeha, bezuslovno treba očekivati prepade na nemački [[Vermaht]], naročito na odvojene grupe. <br /> Moli se da se dostavi rezultat pregovora DM — [[Hermann Neubacher|zastupnik Ministarstva spoljnih poslova]].<ref>[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%98%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B5_%D0%B3%D1%80%D1%83%D0%BF%D0%B5_%D0%B0%D1%80%D0%BC%D0%B8%D1%98%D0%B0_%22%D0%95%22_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D1%82%D1%83_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BA%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_11.11.1944. Izveštaj Komande grupe armija "E" Komandantu Jugoistoka od 11.11.1944.], Vojnoistorijski institut, NAV--T-311, r. 184</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=507&rec=311&roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000501.] <br/> ({{jez-njem|"1.) Gruppe Markovic (2500–3000) sichert im Einvernehmen mit dt. Truppe Abschnitt Mitrovica – Raska (Orte ausschl.) – Novi Pazar. Aufklärung gegen Bulgaren, Tito und Sowjets. Bis jetzt keine ernsteren Zwischenfälle. Vorsicht geboten. <br /> 2.) Trifunovic mit ca. 18000 Cetniks des Racic und Keserovic gleichlaufend mit dt. Bewegungen im Raum Prijepolje Marschrichtung Foca. Anfangs Teilnahme an Kampfhandlungen auf deutscher Seite (Flankenschutz). Neuerdings nur Mitläufer. Eindruck: Solange gleichlaufende Interessen im allgemeinen Ruhe. Wenn erfolgversprechend, Überfälle gegen deutsche Wehrmacht, besonders Splittergruppen, unbedingt zu erwarten. <br /> 3.) Um Übermittlung des Verhandlungsergebnisses DM – Vertreter AA wird gebeten."}})</ref>}} Načelnik štaba Armijske grupe »E« general-major [[Erich Schmidt-Richberg]] piše 5. decembra 1944. godine o pokušajima da se s četnicima Draže Mihailovića nađe, u vrijeme zajedničkog povlačenja, obostrano korisno rješenje u smislu nastavka saradnje u borbi protiv snagâ [[NOV i POJ]]: {{izdvojeni citat| ''Borbenoj grupi pukovnika Bemera </br> Glavni štab [[V SS brdskog korpusa]]'': 1) Pošto nemačka Vrhovna komanda sa opunomoćenicima DM već pregovara (preko izaslanika pukovnika [[Gojko Borota|Borote]]), molimo da se generalu Trifunoviću predoči da sačeka uputstva od svog pretpostavljenog starešine. 2) Utvrđivanje neke neutralne zone ist. od [[Sokolac|Sokolca]] ne može se dovesti u sklad sa nemačkim planovima. 3) Ostali predlozi DM već su dostavljeni. 4) U držanju nemačkog Vermahta, koje je ranije utvrđeno, prema četnicima ništa se nije promenilo. Nemački Vermaht ima nameru da zadovolji potrebe četnika u što većoj meri uzimajući u obzir i pružanje materijalne pomoći.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_219.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »E« ZA PERIOD OD 1. OKTOBRA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=868&rec=311&roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000862.] <br/> ({{jez-njem|"An Kampfgruppe Oberst Böhmer nachrichtl.: </br> Gen.Kdo.V.SS-Geb. Korps (durch Schreiben, 2. Ausf.) </br> 1.) Da deutsches Okdo. nur mit einer DM Vertretung verhandeln kann, und dies bereits geschiet (von entsandter Oberst Borota), wird gebeten, dass General Trifunovic nahezulegen, Weisungen seiner vorgesetzten Stelle abzuwarten. </br> 2.) Festlegung eines neutralen Raumes ostw. Sokolac läst sich mit deutschen Planungen nicht in Einklang bringen. Entsprechende andere Vorschläge wurden bereits DM übermittelt. </br> 3.) An dem ursprünglich festgelegten Verhalten der deutschen Wehrmacht gegenüber den Cetniks hat sich nichts geändert. </br> 4.) Die deutsche Wehrmacht wird versuchen, den Bedürfnissen der Cetniks weitgehend gerecht zu werden und beabsichtigt hierzu auch materielle Hilfeleistung."}})</ref>}} U posljednjim mjesecima okupacije Jugoslavije, dužnosnici njemačkog Wehrmachta mogli su dati konačni i zaokruženi sud o karakteru kolaboracije JVuO sa okupacionim snagama. Tako uputstvo iz štaba 91. armijskog korpusa od 26. decembra 1944. godine sadrži veoma iznijansirano tumačenje kvaliteta dosadašnje njemačko-četničke saradnje, prvenstveno uslovljene spoznajom da [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] predstavlja zajedničkog neprijatelja. Pored toga, oficiri iz štaba 91. koprusa analiziraju kako se može proći s najmanje političke štete usljed stalno prisutnog antagonizma između vlasti NDH i četnikâ, preporučajući oprez u odnosima s potonjima zbog njihovih neprekinutih veza sa [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|Saveznicima]]: {{izdvojeni citat|Srpski četnici: </br> Upotreba četničkih jedinica dala je u raznim oblastima dobre rezultate. Poznavanje zemljišta od strane četnikâ i njihove izviđačke aktivnosti protiv Titovih snaga od koristi su njemačkom Wehrmachtu. Međutim, oslanjanje četnika na njemački Wehrmacht proizilazi isključivo iz činjenice da su inferiorni u odnosu na Titove snage — [[Angloamerika|angloamerička]] oružana intervencija bi ih navela da odmah promijene kurs. Njihovi pokušaji da se svrstaju uz angloameričkog neprijatelja se nastavljaju. Stoga se savjetuje veliki oprez kada se postupa sa četnicima. Za vlastiti stav prema četnicima presudno je sljedeće: </br> 1) Upotreba četničkih jedinica mora se sprovesti na način tako da, u slučaju nagle promjene kursa, šteta ostane u granicama podnošljivog; </br> 2) Nijemci moraju iskoristiti neprijateljstvo između četnika i boljševičkih bandi; </br> 3) Saradnja s četnicima od slučaja do slučaja u zamjenu za opskrbu borbenom municijom, zdravstvenu njegu i snabdijevanje namirnicama, ukoliko su dostupne; </br> 4) Cjelokupno hrvatsko stanovništvo mrzi četnike; kompromis između njih i hrvatskih vlasti (posebno ustaša) teško da je moguć. Stoga, moramo spriječiti njihov upad na hrvatski teritorij, posebno između [[Drina|Drine]] i [[Bosna (rijeka)|Bosne]]. Prelazak [natrag] preko Drine u Srbiju, naročito od strane četnika iz Stare Srbije [misli se na teritoriju Nedićeve Srbije — prim.], treba podržati, jer se time izbjegava konflikt s NDH. Na hrvatskom tlu, taktički nužan kontakt s četnicima tokom operacija protiv Titovih snaga treba održati što je moguće više neprimjetnijim, s obzirom na odnos s ustašama; </br> 5) Postojeća mržnja između srpskih četnika i [[Bošnjaci|Muslimana]] zahtijeva poseban oprez tokom pregovora s obje strane i njihovog upošljavanja, jer će se i jedna i druga strana ili povući ili odmah zauzeti neprijateljski stav ako se za takve pregovore sazna; </br> Da li se četnici mogu iskoristiti u njemačku svrhu u borbi protiv Titovih bandi, '''čime bi se uštedjela njemačka krv''', zavisiće od razumnog i vještog pregovaranja s njima.<ref>[https://znaci.org/ok/T317.php?sta1=etni&sta2=D.M&idem=1404 NARA, T314, Roll 1630, frame no. 000770.] <br /> ({{jez-njem|"Die serbischen Cetniks. </br> Der Einsatz von Cetnik–Verbänden hat in verschiedenen Gebieten guten Ergebnissen geführt. Von Nutzen für die Deutsche Wehrmacht ist die Landeskenntnis der Cetniks und ihre Aufklärungstätigkeit den Titobanden gegenüber. </br> Anlehnung der Cetniks an die Deutsche Wehrmacht beruht jedoch nur auf die Tatsache, daß sie den Titokräften unterlegen sind: ein bewaffnetes angloameriknisches Eingreifen wird ihr sofortiges Umschwenken veranlassen, Ihre Versuche, sich dem angloamerikanischen Gegner zu nähern, laufen weiter. Große Vorsicht den Cetniks gegenüber ist daher angebracht. </br> Für die eigene Haltung den Cetniks gegenüber ist maßgebend: </br> 1.) Der Einsatz der Cetnik–Verbände ist so durchzuführen, daß bei plötzlichem Umschwenken der Schaden in erträglichen Grenzen bleibt. </br> 2.) Die Feindschaft zwischen den Cetniks und bolschewistischen Banden muß deutscherseits ausgenützt werden. </br> 3.) Zusammenarbeit mit Cetniks von Fall zu Fall gegen Bereitstellung von Gefechtsmunition, sanitäre Betreuung und Verpflegung, soweit diese vorhanden. </br> 4.) Die Cetniks sind bei der gesamten kroatischen Bevölkerung verhasst, ein Ausgleich zwischen ihnen und den kroatischen Dienststellen (bes. Ustascha) ist kaum möglich, daher muss ein Eindringen in den innerkroatischen Raum insbesondere zwischen Drina und Bosna unsererseits verhindert werden. Ein Übertritt insbesondere der altserbischen Cetniks über die Drina nach Serbien ist zu unterstützen, da so Konflikt mit Kroatien vermieden wird. Auf kroatischem Boden ist taktisch notwendige Fühlung mit Cetniks bei Einsatz gegen Titobanden im Hinblick auf Verhältnis zur Ustascha möglichst wenig in Erscheinung treten zu lassen. </br> 5.) Der bestehende Haß zwischen serbischen Cetniks und Muselmanen verpflichtet bei Verhandlungen und Einsatz beider Teile zu besonderer Vorsicht, da bei Bekanntwerden solcher Verhandlungen beide Parteien entweder abspringen oder sofort eine feindselige Haltung einnehmen werden. </br> Von einer verständnisvoll und geschickt geführten Verhandlung mit den Cetniks wird es abhängen, ob diese durch Einsatz gegen Titobanden für deutsche Zwecke nutzbar gemacht werden können, somit also deutsches Blut gespart werden kann."}})</ref>|Uputstvo načelnika štaba 91. armijskog korpusa o „srpskim četnicima“ iz decembra 1944.}} === Proboj četnika i Nijemaca iz Crne Gore (1944) === {{Poseban članak|Proboj četnika i Nijemaca iz Crne Gore|Pavle Đurišić|Crnogorski dobrovoljački korpus}} [[File:Spisak vlastitih trupa njemačke Armijske grupe E 1944, decembra 1944.jpg|thumb|Spisak trupa njemačke Armijske grupe »E« iz decembra 1944.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=382&rec=311&roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000376.]</ref> Na spisku se nalazi i “10.000 Crnogoraca“ ({{jez-njem|"10.000 Montenegriner"}}). Riječ je o četnicima [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]] (tj. CDK), koji su se povlačili zajedno sa okupacionim snagama.]] Dok su srbijanski četnici sadjejstvovali snagama Armijske grupe »E« u njihovom proboju na sjever, četnici iz Crne Gore uzeli su učešća u [[Proboj XXI brdskog korpusa iz okruženja|proboju XXI brdskog korpusa iz okruženja]]. Jedinice crnogorskih četnika, koje su od Njemaca takođe preformirane u dobrovoljačke pukove ("[[Crnogorski dobrovoljački korpus]]"), borile su se u sastavu njemačkog [[21. brdski armijski korpus (Nemačka)|21. brdskog korpusa]] između [[Danilovgrad]]a i [[Cetinje|Cetinja]] rame uz rame sa njemačkim vojnicima. Ove snage učestvovale su zajedno sa njemačkim snagama u operacijama protiv NOVJ ([[Operacija Frilingservahen aprila 1944|Frilingservahen]], [[Operacija Ribecal avgusta 1944|Ribecal]]). Komandant [[Armijska grupa E|Armijske grupe "E"]] je u svom izvještaju od ove četnike ubrojao u brojno stanje svojih jedinica: {{izdvojeni citat|C. D. K. od 3 puka, pod komandom potpukovnika [[Pavle Đurišić|Đurišića]], formiran neposredno od strane K-de 2. OkA ([[Druga oklopna armija (Nemačka)|Druga oklopna armija]]), bio je do sada u službenom pogledu potčinjen K-di 2. OkA a u snabdevačkom i taktičkom pogledu 181. peš. div., koja je trebalo da se obimno uključi u obuku. [...] C.D.K. se do sada dokazao u borbi protiv komunista, ali je upitna njegova pouzdanost prema njemačkom Wehrmachtu zbog Đurišićeva kontradiktornog stava.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=825&rec=314&roll=664 NARA, T314, Roll 664, frame 000817.] <br /> ({{jez-njem|"M.F.K. zu 3 Rgt. unter Führung Oberstleutnant Djurisic, wurde von Pz.AOK 2 unmittelbar aufgestellt, unterstand bisher truppendienstlich Pz.AOK, versorgungsmässig und taktisch 181.Inf.Div., die sich ausbildungsmässig weitgehend einzuschalten hatte. </br> M.F.K. im Kampf gegen Kommunisten bisher bewährt, jedoch in seiner Zuverlässigskeit gegenüber der deutschen Wehrmacht durch widerspruchsvolle Haltung Djurisic fragwürdig."}})</ref>|Izvještaj Komande 21. brdskog korpusa Komandi Grupe armija "E" od 23. septembra 1944. godine}} O odluci komandanta Crne Gore, Boke i Sandžaka JVuO potpukovnika Pavla Đurišića da slijedi kolonu njemačkih armijâ pri povlačenju s Balkana, te o značajnoj pomoći pruženoj okupatoru od strane crnogorskih četnika tom prilikom, piše u svojim ratnim memoarima i [[Hermann Neubacher]]: {{izdvojeni citat|On je bio opasan nemački saveznik. Meni je uvek bilo savršeno jasno da bismo mi za Pavla Đurišića, u slučaju invazije zapadnih sila na Balkan, ponovo postali njegov najveći neprijatelj. Kada je započelo povlačenje nemačkih trupa iz Crne Gore, Pavle Đurišić je krenuo sa njima. Tokom napornih marševa po planinskom terenu, tokom operacije povlačenja prolazili smo i kroz područja koja su kontrolisali partizani. Njegove trupe vodile su borbu sa partizanima i time nemačkim trupama olakšale evakuaciju sa tog prostora. Kasnije je Pavle Đurišić sklopio ugovor sa ustaškim trupama Ante Pavelića, da bi mogao da prođe sa svojim jedinicama kroz Hrvatsku i Istru. Tamo su se već nalazile i druge četničke jedinice, kao i Ljotićevi dobrovoljci.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN], str. 176—177.</ref>|[[Hermann Neubacher]]}} === Prelazak sa Nemcima u Bosnu (1944-1945) === {{main|Proboj Armijske grupe E kroz istočnu Bosnu|Četnička ofanziva u istočnoj Bosni 1944.|Bosanska golgota}} [[File: Četnički oficir Dinarske divizije, SS-Sturmbannführer Ernst Lerch i neidentificirani SS-Hautsturmführer tokom ofanzive protiv IX. korpusa.jpg|thumb|Oficir [[Dinarska četnička divizija|Dinarske divizije JVuO]], SS-Sturmbannführer [[Ernst Lerch]] i neidentificirani SS-Hauptsturmführer tokom ofanzive protiv [[9. korpus NOVJ|9. korpusa NOVJ]] u Sloveniji, mart 1945. godine<ref>[http://bandenkampf.blogspot.com/2016/05/bk0164.html Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: </br> 0164 | Photo | Höherer SS- und Polizeiführer Adriatisches Küstenland]</ref>]] [[Armijska grupa "E"]] imala je u planu otvaranje komunikacija kroz istočnu Bosnu, pa je krajem novembra jedna njena divizija ([[11. poljska vazduhoplovna divizija (Nemačka)|11. poljska vazduhoplovna divizija]]) započela napad pravcem od [[Rogatica|Rogatice]] prema [[Zvornik]]u, protiv snaga [[Treći udarni korpus NOVJ|Trećeg udarnog korpusa]] [[NOVJ]]. Međutim, kako su tokom ofanzive [[NOVJ]] i Crvene armije od 3. decembra nemačke pozicije na [[Sremski front|Sremskom frontu]] ozbiljno ugrožene, ova divizija hitno je izvučena i transportovana prugom [[Sarajevo]] - [[Slavonski Brod]] na [[Sremski front]]. Na njeno mesto usmerena je glavnina četnika iz [[Srbija|Srbije]]. U izvještaju Operativnog odjeljenja u [[Sarajevo|Sarajevu]] Armijske grupe »E« od 10. decembra 1944, koji potpisuje potpukovnik Warnstorff, istaknuto je: {{izdvojeni citat| Telegram 34. i 91. arm. korpusu, 5. SS-brd. arm. korpusu i Korpusnoj grupi »Kibler«: 1) Četnici na maršu u širi rejon Valjeva privremeno će preći preko područja Rogatica — Ljubovija — Zvornik — Kladanj. 2) DM garantuje najlojalnije držanje prema nemačkim jedinicama i nudi saradnju. Znak raspoznavanja za saradnju između nemačkih jedinica i četnika je: Mitrovica. 3) Četnike u što većoj meri koristiti za službu izviđanja. Materijalna pomoć može im se obezbediti u ograničenim razmerama ukoliko se stave na raspolaganje za borbu protiv bandi. 4) K-da Grupe armija obavestila je hrvatske vlasti o navedenom kretanju.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_219.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »E« ZA PERIOD OD 1. OKTOBRA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=998&rec=311&roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000992.] ({{jez-njem| <br /> "1.) Cetniks überschreiten auf dem Marsch in den Großraum Valjevo vorübergehend das Gebiet Rogatica – Ljubovija – Zvornik – Kladanj. <br /> 2.) DM hat loyalste Haltung gegenüber deutscher Truppe zugesichert und bietet Zusammenarbeit an. Kennwort zwischen deutscher Truppe und Cetniks für Zusammenarbeit ist "Mitrovica". <br /> 3.) Die Cetniks sind weitgehend für Erkundungsaufträge zu verwenden. Materielle Hilfe darf ihnen in beschränktem Ausmaß gewährt werden, soweit sie sich zum Kampf gegen die Banden zur Verfügung stellen. <br /> 4.) Die kroatischen Behörden sind über obige Bewegung durch Okdo. unterrichtet worden."}})</ref>}} U izvještaju njemačkog opunomoćenog generala u [[NDH]] od 24. decembra 1944. godine,<ref>[https://znaci.org/00001/40_82.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje POSLJEDNJI DANI NA VUČJAKU]</ref> navodi se da je general Draža Mihailović izrazio spremnost za suradnju i sa formacijama NDH u borbi protiv NOVJ: {{izdvojeni citat|Prema izvješću pouzdanog agenta, Draža Mihajlović je izrazio namjeru da se bori skupa sa ustašama i domobranima, jer je njihov zajednički glavni cilj uništenje komunizma.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=443&rec=311&roll=196 NARA, T311, Roll 196, frame no. 000427.] <br /> ({{jez-njem|"Nach zuverlässiger V–Mann–Meldung soll Draza Mihajlovic geäussert haben, er wolle mit den Ustascha und Domobranen zusammen kämpfen, da das gemeinsame Hauptziel die Vernichtung des Kommunismus sei."}})</ref>|Izvještaj njemačkog opunomoćenog generala u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj od 24. XII 1944.}} Četnici su, pod ličnom komandom [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]], nakon koncentrisanja unutar nemačko-ustaških linija, izvršili [[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944|napad na snage NOVJ]]. 8. decembra [[1944]]. ujutro sa nemačko-ustaških položaja u okolini [[Rogatica|Rogatice]] krenuli u silovit napad prema [[Zvornik]]u. Ovaj napad bio je usklađen sa napadom nemačkog 34. armijskog korpusa sa druge strane, pravcem [[Užice]] - [[Ljubovija]] - [[Zvornik]]. Ovom prilikom četnicima su Nemci obezbedili snabdevanje municijom, kao i zbrinjavanje ranjenika u nemačkim bolnicama u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Pošto je prodor četnika prema [[Zvornik]]u odbijen, njihova glavnina usmerila se prema oslobođenoj [[Tuzla|Tuzli]]. U [[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944|neizvesnim borbama od 24. do 28. decembra]] [[Treći udarni korpus NOVJ]] krajnjim naporom odbio je ovaj napad. Nakon ovog poraza, glavnina [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] snaga razmestila se u [[Modriča|Modriči]] i okolini, gde su nakon kraćeg sukoba uspostavili sporazum sa snagama NDH. Tako su se našli na za Nemce vitalnoj komunikaciji Sarajevo - Brod, vodeći zajedno sa Nemcima teške dvomesečne borbe protiv [[Druga armija JA|Druge jugoslovenske armije]], koja je nastojala da je prekine. Preko pukovnika Borote, komandanta Romanijskog korpusa JVuO, uspostavljena je saradnja sa nemačkim štabom u [[Sarajevo|Sarajevu]], od kojeg je obezbeđeno snabdevanje municijom i bolničko zbrinjavanje ranjenika.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_130.htm Opšti uslovi sporazuma o saradnji između četnika i nemačkih jedinica pripremljeni za pregovore decembra 1944. godine], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 130</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_219.htm Ratni dnevnik Armijske grupe E 1.10.1944-31.12.1944], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - prilog broj 2, (10. decembar 1944)</ref> [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićeva]] grupacija takođe je uspostavila vezu sa Štefanom Hedrihom ({{jez-nem|Stefan Hedrich}}), SS-oberfirerom i inspektorom u glavnom štabu SS, komandantom SS-oblasti Severozapadna Bosna.<ref>[https://www.znaci.org/00001/181.htm Roland Kaltenegger: TOTENKOPF & EDELWEIß], četvrti deo: Das Kriegsjahr 1944 (Ares verlag, Graz), strana 268.</ref> [[3. april]]a 1945. godine, kada su nemačke trupe napuštale Bijeljinu i okolinu, Mihailović je pokušao da ih pridobije da ostanu pod njegovom komandom kao jugoslovenski državljani.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_192.htm Izvod iz Knjige poslatih depeša štaba Vrhovne komande od 12. decembra 1944. do 7. aprila 1945. godine]</ref> [[Schutzstaffel|SS]]-Sturmbannführer (major) [[Ernst Lerch]], u izvještaju od 8. marta 1945. godine, piše da je [[Aleksandar Nikolić (četnik)|Aleksandar Nikolić]], zapovjednik Sremsko-slavonske komande JVuO, zajedno sa svojim trupama (za koje navodi da broje oko 80 ljudi, ali i da bi po pristizanju ostatka jedinice ta cifra mogla dostići i 400) došao u [[Istra|Istru]], tj. u [[Operativna zona Jadransko primorje|Operativnu zonu Jadransko primorje]], gdje se stavlja na raspolaganje njemačkim vlastima. Ernst Lerch moli nadređene da naznače rejon u kojem bi »grupa pukovnika Nikolića« mogla da bude »upotrebljena«: {{izdvojeni citat|1.) U prostor [[Jurdani]], prov. [[Rijeka (grad)|Rijeka]], stigli su delovi četničke grupe pukovnika Nikoliča u jačini oko 80 ljudi. 2.) Prema telegr. Glavnog ureda SS od 7. 2. 45, delovodn. pov. br. 375/45, grupa Nikolić potčinjena je komandantu SS i policije u [Operativnoj zoni] Jadr. primorje. [...] 6.) Pukovnik Nikolić je samostalni četnički komandant i njegov načelnik Štaba major Miladinović je izjavio da ova grupa ne želi nikakvu zavisnost od ministra [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]]a, odn. od drugih četničkih grupa. <br /> Oni obećavaju da će se stoprocentno zajedno s Nemcima boriti kako protiv komunista tako i protiv regularnih engleskih trupa koje oni navodno preziru iz dubine duše. <br /> Ovaj osnovni stav oni će zadržati u svakoj situaciji pa ma šta se desilo.<ref>[https://znaci.org/zb/4_6_19.htm Zbornik NOR-a – tom VI – Borbe u Sloveniji – knjiga 19. – 1. III – 15. V 1945. godine, Vojnoistorijski institut], Beograd, 1975, dokument br. 161, str. 822–823.</ref>|Obaveštenje komandanta SS i policije u Operativnoj zoni Jadransko primorje od 8. marta 1945. o pristizanju četnika pukovnika Nikolića u Istru}} [[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova za [[Jugoistočna Evropa|jugoistočnu Evropu]], u svojim poslijeratnim memoarima ističe da je sa četničkim komandantom održavao vezu sve do aprila 1945, tj. do [[Povlačenje kolaboracionista sa Nijemcima (1944–1945)|zajedničkog povlačenja Nijemaca i četnika]] pred jedinicama NOVJ i [[Crvena armija|Crvene armije]]. Neubacher navodi da je postojala i zamisao o susretu između njega i generala Mihailovića, ali [[Joachim von Ribbentrop]] nije dao dopuštenje za taj sastanak: {{izdvojeni citat|Tokom sukoba četnika sa Englezima, stiglo je do mene pitanje da li bih bio spreman da razgovaram sa Dražom Mihailovićem. Ovu sam molbu prosledio ministru spoljnih poslova Ribentropu, tražeći od njega da mi dozvoli da do takvog susreta dođe. U principu, nije mi bilo zabranjeno da uspostavim kontakt. Ali, za vođenje razgovora morao sam da dobijem specijalnu dozvolu. Bilo mi je, međutim, zabranjeno da stupim na teren koji kontroliše Draža Mihailović. Moja spremnost i želja da se sretnem sa njim bili su veliki, te sam uskoro morao da sam sebi priznam da je moj glavni motiv bio – radoznalost. Da se sretnem sa četničkim vođom, a da se prethodno ne izvrše potrebne pripreme, razgovor bi bio besmislen, i jedino bi doneo neugodnost i neprilike za Dražu Mihailovića, jer bi dobio etiketu „kolaboratera“. Trebalo je susret dobro organizovati, kako bi bilo sigurno da će doneti senzacionalan rezultat. Verovatno je i sam Draža Mihailović tako razmišljao, pa zato, najzad, nije nikada ni došlo do našeg susreta. Ali, ostali smo u vezi preko naših posrednika. I jedna i druga strana bila je u tim kontaktima veoma oprezna. Jedan moj poverljiv čovek čak je tri puta bio u Dražinom glavnom štabu. Da ne bih bio suviše opširan, zadovoljiću se samo tvrdnjom da Draža Mihailović svoju politiku sve do kraja rata nije menjao. Tek početkom 1945, u vreme naših poslednjih borbi u Hrvatskoj, kada je povlačenje naših trupa sa tog prostora bilo samo pitanje dana, Draža Mihailović mi se obratio direktnom molbom – i to preko svojih poverljivih ljudi u Beču – da mu pružim pomoć u vezi sa naoružanjem njegovih jedinica. Tokom nekoliko dana ja sam čak imao direktnu radio-vezu sa njegovim glavnim štabom u Bosni. Moj poverljiv čovek bio je poslednji put kod Draže u aprilu 1945.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 161–162.</ref>}} General Mihailović je odbijao da osobno uđe u bilo kakav aranžman s okupatorom, i od ove je politike odstupio samo u četiri ili pet navrata tokom rata. Riječ je o [[Sastanak u Divcima|sastanku u Divcima]] sredinom novembra 1941. godine, zatim o dva sastanka s predstavnikom Hermanna Neubachera, [[Rudolfom Stärkerom]], u jesen 1944 (prvi u zapadnoj Srbiji na kojem je Mihailovića pratio pukovnik [[Robert H. McDowell]], šef američke vojne misije pri njegovu štabu, a drugi u sjeveroistočnoj Bosni), kao i o posljednjem sastanku sa Stärkerom na planini [[Vučjak]], početkom aprila 1945. Neubacher pokušava u svojoj knjizi ekskulpirati Mihailovića od odgovornosti za kolaboraciju.<ref>[https://znaci.org/00001/40_62.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNIČKO-NJEMAČKI SPORAZUMI O KOLABORACIJI U SRBIJI]</ref> == Nemci o generalu Mihailoviću i JVuO == [[Datoteka:Draža pred sudom.jpg|mini|desno|Optuženi [[Dragoljub Mihailović]] na [[Beogradski proces|suđenju u Beogradu]] [[1946]].]] {{izdvojeni citat|'''Njemačka je za D.M.-a neprijatelj br. 2 – neprijatelj br. 1 su komunisti'''.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=695&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000686.] <br /> ({{jez-njem|"Deutschland ist für D.M. nur noch der Feind No. 2. Feind No. 1 sind die Kommunisten."}})</ref>|Zabilješka sa sastanka Armijske grupe »F« sa izaslanikom Neubacherom održanog 30. jula 1944.}} Prilikom ispitivanja od strane istražitelja 7. američke armije avgusta 1945. godine, pisanu izjavu o svojim aktivnostima u ratnom periodu sastavio je i [[feldmaršal]] [[Maximilian von Weichs]], koji je avgusta 1943. naslijedio generala Löhra na mjestu glavnokomandujućeg Jugoistoka. U odjeljku naslovljenom »Grupe koje pomažu Njemačkoj«, von Weichs o četnicima Draže Mihailovića piše sljedeće: {{izdvojeni citat|Mihailovićeve trupe su se nekada borile protiv naših okupacionih trupa iz lojalnosti prema svome kralju. U isto vreme su se borile protiv Tita, zbog svojih antikomunističkih ubeđenja. Ovaj rat na dva fronta nije mogao dugo potrajati, posebno kada je britanska podrška počela favorizovati Tita. Sledstveno, Mihailović je pokazao pronemačka stremljenja. Bilo je angažmana tokom kojih su se srpski četnici borili protiv Tita zajedno sa nemačkim trupama. Sa druge strane, dešavalo se da neprijateljski raspoložene četničke grupe napadnu nemačke vozove za snabdevanje da bi popunili sopstvene zalihe. Mihailović je voleo da ostane u pozadini, i prepusti takve poslove svojim podređenima. On se nadao da će dočekati svoje vreme ovom igrom moći, dok mu anglo-američko iskrcavanje ne obezbedi dovoljnu podršku protiv Tita. Nemačka je prigrlila njegovu podršku, koliko god privremenu. Četničke izviđačke aktivnosti naši komandanti su visoko cenili.<ref>http://znaci.org/00002/318_4.htm ({{jez-eng|"MIHAILOVIC's troops once fought against our occupation troops out of loyalty to their King. At the same time they fought against TITO, because of anti—Communist convictions. This two front war could not last long, particularly when British support favored TITO. Consequently MIHAILOVIC showed pro-German leanings. There were engagements during which Serbian Chetniks fought TITO alongside German troops. On the other hand, hostile Chetnik groups were known to attack German supply trains in order to replenish their own stocks. ''MIHAILOVIC liked to remain in the background, and leave such affairs up to his subordinates. He hoped to bide his time with this play of power until an Anglo—American landing would provide sufficient support against TITO. Germany welcomed his support, however temporary. Chetnik reconnaissance activities were valued highly by our commanders''."}})</ref>}} Takođe, feldmaršal von Weichs na drugom mjestu podcrtava da, dok se general Mihailović nastojao držati po strani, taktička je njemačko-četnička kolaboracija na terenu poprimala sve veći obim: {{izdvojeni citat|Iako se on sâm [Mihailović] oštroumno suzdržavao od iznošenja svog ličnog stava u javnosti, bez sumnje kako bi imao odriješene ruke za svaku eventualnost (npr. savezničko iskrcavanje na Balkanu), dopustio je svojim komandantima da pregovaraju s Nijemcima te da s njima sarađuju. I oni su to činili, sve više i više...<ref>Röhr, Werner, ed. (1994). Europa unterm Hakenkreuz: Okkupation und Kollaboration (1938–1945). Berlin: Hüthig. s. 358. <br/ > ({{jez-eng|"Though he himself [Draža Mihailović] shrewdly refrained from giving his personal view in public, no doubt to have a free hand for every eventuality (e.g. Allied landing on the Balkans), he allowed his commanders to negotiate with Germans and to co-operate with them. And they did so, more and more..."}})</ref>|[[Maximilian von Weichs]]}} Specijalni [[Adolf Hitler|Hitler]]ov izaslanik [[Hermann Neubacher]] u svojim memoarima tumači politiku Draže Mihailovića. On piše da je Mihailović „ostao neprijatelj okupatoru, koji je, zbog Titovog uspona, postao njegov neprijatelj broj dva”. Neubacher primjećuje da su Mihailovićevi komandanti sarađivali sa Nijemcima, dočim je on nastavio voditi antiokupatorsku propagandu: {{izdvojeni citat|Politiku Draže Mihailovića nije bilo teško razumeti. On je bio impresioniran nemačkim vojnim podvizima. Pa ipak, sa sigurnošću je računao na to da će Nemačka izgubiti rat. Dovoljno sam čuo od pouzdanih izvora, koji su me obavestili o Dražinom stavu prema Rajhu. On je ostao neprijatelj okupatoru, koji je, zbog Titovog uspona, postao njegov neprijatelj broj dva. Saveznici su Dražu ostavili na cedilu, pa je zato pokušao da od Nemaca – koji su za njega sada bili samo neprijatelj broj dva – dobije što je moguće više oružja. Namera četničkog vođe bila je ova: da se, kada započne nemačko povlačenje, bez borbe dokopa nemačkih strateških pozicija i da se na njima utvrdi. On se spremao za konačan obračun sa Titom, koji je trebalo da se vodi beskompromisno, na život ili smrt, a u pitanju je bila budućnost Jugoslavije. Dok su, dakle, Dražini podređeni komandanti tu i tamo sarađivali sa Nemcima, on je sam nastavio da i dalje vodi propagandu protiv Nemaca.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 160–161.</ref>}} Čak i kada je odobravao kolaboraciju svojih komandanata sa okupatorima, general Mihailović je strogo vodio računa da se na taj način lično ne kompromituje, prvenstveno iz straha od negativne reakcije stanovništva okupirane Jugoslavije. Presretanjem komunikacije između Mihailovića i vojvode Đujića ujesen 1943, njemački nadležni organi su registrovali ovu tendenciju kod četničkog vođstva: {{izdvojeni citat|18.11. Radio-naređenje D.M. Đujiću da još više nego do sada ratuje zajedno sa njemačkim Wehrmachom protiv komunista, jer su oni izdali srpsku nacionalnu stvar. On sam ne može tako postupiti zbog stava naroda.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&broj=235&roll=196 NARA, T311, Roll 196, frame no. 000223.] <br /> ({{jez-njem|"18. 11. FUNKBEFEHL D. M. AN DJUJIC, MIT DEUTSCHER WEHRMACHT GEGEN KOMMUNISTEN MEHR ALS BISHER ZU KAEMPFEN, DA NATIONALE SACHE SERBIENS VERRATEN. ER SELBST KOENNE WEGEN VOLKSMEINUNG NICHT MITMACHEN."}})</ref>|Depeša komande Druge oklopne armije komandi [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 21. novembra 1943. godine}} General [[Schutzstaffel|SS]]-a [[Otto Kumm]], treći komandant [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS dobrovoljačke brdske divizije »Prinz Eugen«]], u knjizi ratnih memoara naslovljenoj ''Vorwärts, Prinz Eugen! Geschichte der 7. SS-Freiwilligen-Division "Prinz Eugen"'' („Naprijed, Prinz Eugen! Istorija 7. SS dobrovoljačke divizije Prinz Eugen”), ostavio je svoje tumačenje prirode odnosâ između JVuO i njemačkog okupatora: {{izdvojeni citat|Kao ostatak „u šumi“ regularne armije nakon okupacije Jugoslavije, oni su nosili stare uniforme – i nove brade, jer su se zakleli da se neće brijati dok okupator ne bude isteran iz zemlje. Oni su bili verni kraljevini i borili su se za svog mladog kralja Petra II, ali radije su se držali udaljenih sela i oblasti, ne napadajući naše jedinice, osim ako se nisu osećali dovoljno nadmoćnim. Disciplina i naoružanje bilo im je relativno dobro, a u odnosu prema drugim jugoslovenskim narodnim i verskim grupama bili su nepredvidljivi – što je često išlo do napada na hrvatska sela i muslimanske žene. Kao prijatelje još su imali Engleze – i njihov radio. Na volovskim kolima ili na konjskim leđima oni su se povremeno prebacivali u druge oblasti, najčešće neuzdrmani, jer smo ih mi puštali, smatrajući da ih dugoročno možemo pridobiti za nas – kao '''braću po oružju protiv komunizma'''. To je donekle nejasna situacija, oni nisu prijatelji, ali ni neprijatelji, i situacija se menja s vremena na vreme.<ref>[http://www.znaci.org/00001/200.htm Otto Kumm: VORWÄRTS, PRINZ EUGEN! - Geschichte der 7. SS-Freiwilligen-Division "Prinz Eugen"], [http://www.znaci.org/00001/200_5.pdf Aufstellung der Division "Prinz Eugen"] str. 52. <br /> ({{jez-njem|"Als Reste der nach der Besetzung Jugoslawiens 'in den Wald' gegangenen regulären Armee tragen sie die alte Uniform – und neue Bärte, da sie geschworen haben, sich nicht früher zu rasieren, bevor nicht der Okkupator aus dem Land gejagt ist. Sie sind königstreu und kämpfen für ihren Jung-König Peter II., doch weichen sie lieber aus in abseits gelegene Dörfer und Gebiete und stellen sich nur selten unseren Verbänden, es sei denn, sie fühlen sich in ausreichender Ubermacht. Disziplin und Bewaffnung sind relativ gut, gegenüber den anderen jugoslawischen Volks- und Glaubensgruppen sind sie unberechenbar, weshalb es oft zu Ubergriffen gegen kroatische Dörfer oder muselmanische Frauen kommt. Als stille Freunde haben sie die Engländer – und ihre Funkgeräte. Auf Ochsenkarren oder hoch zu Roß verlegen sie manchmal in eine andere Gegend, meist ungeschoren, da wir sie ziehen lassen und sie auf lange Sicht für uns gewinnen wollen – als Waffengefährten gegen den Kommunismus. Es ist eine etwas unklare Situation, sie sind nicht Freund, auch nicht Feind, die Lage wechselt von mal zu mal."}})</ref>}} Saradnju sa četničkim formacijama generala Mihailovića u borbi protiv zajedničkog neprijatelja pominje u svojim memoarima i [[Schutzstaffel|SS]]-potpukovnik [[Otto Skorzeny]], vođa njemačkih komandosa, zaslužan za izvođenje brojnih specijalnih operacija tokom rata. Neposredno pred [[Kapitulacija Nacističke Njemačke|kapitulaciju nacističke Njemačke]], ''Obersturmbannführer'' Skorzeny je tri dana (od 5. do 8. maja [[1945]]. godine) vršio dužnost šefa njemačke vojno-obavještajne službe ''[[Abwehr]]''. Po osobnom ''[[Adolf Hitler|Führer]]ovom'' naređenju, potpukovnik Skorzeny biva upućen proljeća 1944. godine u okupiranu Jugoslaviju, kako bi koordinirao [[Operacija Konjićev skok|operacijom uništenja]] [[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovnog štaba NOVJ]] i zarobljavanja [[Josip Broz Tito|maršala Tita]]: {{izdvojeni citat|U proljeće 1944. dobio sam naredbu Vrhovne komande Wehrmachta da lociram [[Josip Broz Tito|Titov]] štab, uništim ga i uhvatim Tita, koji je, prema [[Winston Churchill|Churchill]]ovoj volji, već bio zamijenio generala Mihailovića. Mihailović, ratni ministar mladog kralja [[Petar II Karađorđević|Petra II]] od Jugoslavije, koji je živio u egzilu u [[London]]u, bio je uplašen sve većim uticajem komunizma. Na njegovo zaprepaštenje, njegovi su se četnici ponekad borili zajedno čak s mađarskim trupama, Hrvatima [[Ante Pavelić]]a, pa čak i sa našim vojnicima protiv Titovih trupâ.<ref>Otto Skorzeny, ''Meine Kommandounternehmen. Krieg ohne Fronten'', Universitas Verlag in F.A. Herbig Verlagsbuchhandlung GmbH, München, 1993, s. 201. <br /> ({{jez-njem|"Im Frühjahr 1944 bekam ich den Befehl vom OKW, das Hauptquartier Titos ausfindig zu machen, es zu zerstören und Tito gefangenzunehmen, der nach dem Willen Churchills schon den General Mihailowitsch abgelöst hatte. Der Kriegsminister des im Exil in London lebenden jungen Königs Peter II. von Jugoslawien, Mihailowitsch, war über den fortschreitenden Einfluß des Kommunismus erschreckt. Seine Tschetniks schlugen sich zu seinem Erstaunen manchmal sogar gemeinsam mit den ungarischen Truppen, den Kroaten des Ante Pawelitsch und selbst unseren Soldaten gegen die Truppen Titos."}})</ref>}} == Reference == {{izvori|2}} == Povezano == * [[Kolaboracija četnika sa silama Osovine]] * [[Saradnja četnika sa fašističkom Italijom]] == Vanjske veze == {{commonscat|Chetnik collaboration with Axis occupation}} * [https://www.znaci.org/00001/40.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945 (Stanford University Press 1975)] {{Kolaboracija u Jugoslaviji}} {{Authority control}} [[Kategorija:Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu| ]] ry6bf2ixdzz1qq48a0axanl5b3fq2tj 42669961 42669954 2026-08-10T11:01:33Z ~2026-40631-75 376487 42669961 wikitext text/x-wiki {{Sređivanje|razlog=Preterana upotreba citata}} [[File:Lukačević i Nemci.jpg|thumb|Četnički potpukovnik [[Vojislav Lukačević]], dvojica nemačkih oficira i neidentifikovani četnički komandant. Fotografija je verovatno nastala tokom [[Bitka za Konjic 1943.|bitke za Konjic]], od 19. do 26. februara 1943. godine, kada su snage pod Lukačevićevom komandom sadejstvovale s Nemcima.]] [[File:Četnici i Nemci u okupiranoj Jugoslaviji.jpg|thumb|Četnici i Nijemci u okupiranoj Jugoslaviji.]] '''Kolaboracija četnika s Nemcima''' odvijala se, sa manjim ili većim intenzitetom, tokom većeg dijela perioda [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupacije Jugoslavije u Drugom svetskom ratu]]. Glavna usluga koju su četnici vršili Nemcima bila je borba protiv [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizanskih jedinica]], hvatanje pripadnika [[Narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|pokreta otpora]] po naseljenim mestima, te njihovo likvidiranje ili slanje u logore pod kontrolom okupacionih ili kvislinških vlasti. Zbog njegovog inicijalnog učešća u [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanku u Srbiji 1941]], Nemci su [[Draža Mihailović|Dražu Mihailovića]] dugo smatrali neprijateljem, za kojim je raspisana poternica.<ref>https://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B0_%D0%BF%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%BE%D0%BC_%D0%B8%D0%B7_%D0%B4%D0%B5%D1%86%D0%B5%D0%BC%D0%B1%D1%80%D0%B0_1941.</ref><ref>https://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B0_%D0%BF%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%BE%D0%BC_%D0%B8%D0%B7_%D1%98%D1%83%D0%BB%D0%B0_1943.</ref> Istovremeno, njegovi odredi širom okupiranog područja sarađivali su sa nemačkom vlašću na razne načine (npr. [[legalizacija četnika u Srbiji]] 1941–1943). Saradnja četnika sa Vermahtom postala je sveobuhvatna nakon novembra 1943. godine, kada je politički vrh u [[Berlin]]u konačno odlučio da prihvati Dražu Mihailovića za saradnika, što je rezultiralo potpisivanjem niza [[Ugovori o saradnji četnika i Vermahta|ugovora o saradnji]] sa njegovim glavnim komandantima u Srbiji. Nakon potpisivanja ugovora o primirju i saradnji, okupator je počeo isporučivati municiju i vojnu opremu četničkim jedinicama koje su se, zajedno sa njemačkim trupama i pod nadzorom njemačkih oficira, borile protiv jedinica [[NOVJ]] u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]] i [[Sandžak]]u.<ref>AVII, reg. br. 8/1, kut. 276, dep. 12058.</ref> U [[NDH]], četnici su služili Nemcima za razne namene: dostavljanje obaveštenja o komunistima, pomoć nemačkim nabavkama stoke, pomoć trupama u svojstvu vodiča, pomoć u ljudstvu, učestvovanje u osovinskim operacijama (na primer [[operacija Citen|operacija Ziethen]], [[operacija Bora]]), i druge potrebne radnje za gušenje ustaničkog pokreta.<ref name="ReferenceA">[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_259.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. novembra 1943. Štabu 2. oklopne armije o saradnji četnika sa nemačkim trupama u Dalmaciji i zapadnoj Bosni]</ref> Nemci su četnike snabdevali oružjem i opremom i dozvoljavali im da po potrebi koriste njihove garnizone za smeštaj i motorizaciju za transport. Partizanske pokrete po Bosni i Hercegovini te Hrvatskoj Nijemci su u mnogo navrata doznavali na osnovu četničkih dojava.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1071&rec=314&roll=563 NAW, T-314, Roll 563, frames 001061-1062: Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa (31. januar 1944.)]</ref> Prve dve godine rata, četnici su formalno bili deo [[Savezničke sile u Drugom svjetskom ratu|savezničke]] koalicije, ali zbog stavljanja [[Četnički odredi Jugoslovenske vojske|četničkih odreda Jugoslovenske vojske]] pod komandu Vermahta, krajem 1943. je došlo do konačnog napuštanja Draže Mihailovića od strane Saveznika, a potom 1944. godine i do napuštanja i osude četnika od strane jugoslovenskog kralja.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%9F%D0%BE%D0%B7%D0%B8%D0%B2_%D0%BA%D1%80%D0%B0%D1%99%D0%B0_%D0%9F%D0%B5%D1%82%D1%80%D0%B0_II_%D0%BD%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B8%D1%81%D1%82%D1%83%D0%BF%D0%B0%D1%9A%D0%B5_%D0%9D%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D0%BE%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B1%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BB%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%BE%D1%98_%D0%B2%D0%BE%D1%98%D1%81%D1%86%D0%B8_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%B8%D1%98%D0%B5 Poziv kralja Petra II na pristupanje Narodnooslobodilačkoj vojsci Jugoslavije]</ref> Zbog kolaboracije sa nemačkim okupatorom, mnogim je četničkim vođama, uključujući samog Dražu Mihailovića, suđeno u [[Beogradski proces|beogradskom]] i drugim procesima. Pored kolaboracije sa Nemcima, četnici na teritoriji italijanske okupacione zone su tesno [[Kolaboracija četnika s fašističkom Italijom|sarađivali sa fašističkom Italijom]]. == Nemačka politika prema četnicima == Česte njemačke promjene kursa u odnosu prema četnicima Draže Mihailovića (npr. [[Sastanak u Divcima|pregovori u Divcima]] u novembru, pa [[Operacija Mihailović|napad na štab Draže Mihailovića]] u decembru 1941, zatim ponovna obustava progona Mihailovićevih četnika i skidanje ucjene na njegovu glavu u proljeće 1942. godine, itd.) tokom čitavog ratnog perioda, bile su u potpunosti u skladu sa politikom koja je vođena u okupiranim zemljama. Najplastičniji prikaz ovakvog pristupa prezentovao je [[Felix Benzler]], opunomoćenik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova u [[Beograd]]u, u izvještaju koji je poslao u [[Berlin]] 11. marta 1942. godine ministru vanjskih poslova [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]] [[Joachim von Ribbentrop|Joachimu von Ribbentropu]]: {{izdvojeni citat|To što nemačka vojna mesta vode pregovore s pojedinim četničkim vođama, nije ništa neobično u srpskom prostoru. To se zbiva svesno, u okviru naše politike, uslovljene slabošću naših vojn[ičk]ih snaga i dosad ne bez uspeha vođene, da Srbe, a naročito ustanike usmeri jedne protiv drugih (komuniste protiv četnika, četnike među sobom, vladine dobrovoljce protiv komunista i četnika) i da se time po mogućnosti omete obrazovanje jednog jedinstvenog fronta.<ref>AVII, NAV, N-T-120, 200/153555-58.</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.], str. I/272.</ref><ref>Branislav Božović – Mladen Stefanović: MILAN AĆIMOVIĆ – DRAGI JOVANOVIĆ – DIMITRIJE LJOTIĆ, Centar za informacije i publicitet, Zagreb, 1985, str. 90.</ref>}} Njemačko konstantno opiranje uspostavi saradnje s četnicima Draže Mihailovića bilo je generirano sa samog političkog vrha. U ratnom dnevniku Vrhovne komande Wehrmachta prenesena je informacija da je 23. septembra 1942. održan sastanak vođe Trećeg Reicha [[Adolf Hitler|Adolfa Hitler]]a s predsjednikom [[Rumunija|rumunjske]] vlade [[Ion Antonescu|Ionom Antonescuom]] i poglavnikom [[NDH]] [[Ante Pavelić|Antom Pavelićem]]. Na sastanku se uglavnom raspravljalo „o hrvatskim problemima“. Pored njemačkog veleposlanika u [[Zagreb]]u [[Siegfried Kasche|Siegfrieda Kaschea]], sastanku je prisustvovao i opunomoćeni general u NDH [[Edmund Glaise von Horstenau]] koji se nije ustručavao da „otvoreno kritikuje hrvatsku vlast“, ali je i „skrenuo pažnju na četnike, koje su naoružali Italijani“. General von Horstenau je predložio da bi četnike trebalo „upotrebiti da na svom području [tj. u njemačkoj okupacionoj zoni] postanu organi reda“: {{izdvojeni citat|Hitler je na taj predlog negativno odgovorio, jer da mu se čini veoma opasno da se četnicima pruži podrška. Četnici su pre svega srpske patriote, koji zastupaju [[Velika Srbija|velikosrpsku]] misao. Time hranimo zmiju koja će jednoga dana da poraste. Istina, danas je ona još mala, ali jednog dana mogla bi da bude opasna.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2022-11-04 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}} Nakon sagledavanja situacije na Balkanu u jesen 1943, Nemci su jugoslovenske partizane proglasili najvećim neprijateljima.<ref>https://www.znaci.org/00001/4_12_3_156.htm PROCENA KOMANDANTA JUGOISTOKA FELDMARŠALA VAJKSA OD 1. NOVEMBRA 1943. VOJNO-POLITIČKE SITUACIJE NA BALKANU KRAJEM OKTOBRA 1943. GODINE</ref> U cilju borbe protiv partizana, tolerisali su i koristili četnike kao antikomunističku miliciju, iako im je bilo dobro poznato da oni održavaju veze sa [[London]]om. == Hronologija == === Mihailovićeva ponuda Nemcima (1941) === {{main|Ustanak u Srbiji 1941.|Sastanak u Divcima}} {{izdvojeni citat|Četnički odredi jugoslovenske vojske pod komandom pukovnika Draže Mihailovića stavljaju se na raspolaganje za borbu protiv komunista u saradnji sa nemačkim Vermahtom.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr/%D0%98%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BA%D0%B0%D0%BF%D0%B5%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%B0_%D0%9C%D0%B0%D1%82%D0%BB%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D1%82%D0%BF%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D1%99%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_30._%D0%BE%D0%BA%D1%82%D0%BE%D0%B1%D1%80%D0%B0_1941._%D0%BE_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%B5_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0 Извештај капетана Матла претпостављенима од 30. октобра 1941. о разговорима са представницима Драже Михаиловића]</ref>|Dražina ponuda Nemcima iz oktobra 1941.}} {{Wikisource|Izjava pukovnika Branislava Pantića o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima}} {{Wikisource|Izveštaj kapetana Matla pretpostavljenima od 30. oktobra 1941. o razgovorima sa predstavnicima Draže Mihailovića}} {{Wikisource|Zapisnik sa sastanka Mihailovića sa nemačkim predstavnicima u selu Divci 11.11.1941.}} Nemci su za gušenje [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanka u Srbiji 1941.]] angažovali dodatne trupe i sproveli drastične represalije nad stanovništvom, što je Mihailovića navelo da se povuče iz ustanka, napadne partizane i zatraži kontakt sa nemačkom upravom radi prekida neprijateljstva. Vezu je uspostavio preko pukovnika [[Branislav Pantić|Branislava Pantića]], njegovog predstavnika i obaveštajca u [[Beograd]]u. Pukovnik Pantić je nakon rata svjedočio da je odluka o pregovorima s predstavnicima njemačkih okupacionih snagâ donijeta krajem oktobra 1941. godine, i to na sastanku održanom u kući [[Živojin Mišić|vojvode Mišića]] u [[Struganik]]u. Sastanku su, pored Draže Mihailovića i Branislava Pantića, prisustvovali i [[Dragiša Vasić]], potpukovnik [[Dragoslav Pavlović]], major [[Aleksandar Mišić]] i kapetan [[Nenad Mitrović]]. Pukovnik Pantić piše: {{izdvojeni citat|O potrebi pregovora nije bilo reči. Situacija je svima bila jasna. Ona ih je neodstupno zahtevala. Sporno je bilo: sa kime treba razgovarati, da li sa Nemcima ili sa Nedićem? Posle duže diskusije većina se složila da treba pregovarati sa Nedićem. Ovome se odsudno usprotivio Draža i major Mišić. Njegov zaključak po ovom pitanju bio je izražen rečima: – KAD JE SITUACIJA TAKVA DA MORAM DA PREGOVARAM, ONDA ĆU DA PREGOVARAM SA NEPRIJATELJEM. NA TO ME OVLAŠĆUJE I MEĐUNARODNO RATNO PRAVO. UOSTALOM, ŠTA MI MOŽEMO DA DOBIJEMO OD NEDIĆA? SVE ŠTO NAMA TREBA, ORUŽJE I MUNICIJA, NEDIĆ MORA TRAŽITI OD NEMACA. JER OVDE NISU U PITANJU MALE I SITNE KOLIČINE. ZAŠTO IĆI POSREDNO, KAD MOŽEMO NEPOSREDNO? Njegovo odsudno držanje, po ovom pitanju, odnelo je prevagu... Isto tako bilo je sporno pitanje da li da se o pregovorima obavesti Nedić. Posle kraće diskusije, a pošto sam ja izložio da kapetan g. dr. Matl nalazi da Nedića treba obavestiti, doneta je odluka da se tako i učini. Tako je doneta odluka da se pregovara sa Nemcima.<ref>[https://sr.m.wikisource.org/sr-el/%D0%98%D0%B7%D1%98%D0%B0%D0%B2%D0%B0_%D0%BF%D1%83%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%91%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%B0_%D0%9F%D0%B0%D0%BD%D1%82%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%BE_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B5%D0%B2%D0%BE%D1%98_%D0%BE%D0%B4%D0%BB%D1%83%D1%86%D0%B8_%D0%B4%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%B0%D1%80%D0%B0_%D1%81_%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0 Izjava pukovnika Branislava Pantića o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima]</ref><ref>Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 138.</ref><ref>Боривоје М. Карапанџић, Грађански рат у Србији 1941—1945. Друштво Хиландар, Ваљево, 2010, стр. 115.</ref>|Izjava pukovnika [[Branislava Pantića]] o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima}} 1. novembra 1941. godine, pukovnik Draža Mihailović je uputio generalu [[Walteru Hinghoferu]], komandantu [[342. divizija|342. pješadijske divizije]], ponudu sljedeće sadržine: {{izdvojeni citat|1) Na kolubarskom frontu nema komunista. Ukoliko ih je bilo oni su postali bezopasni. <br /> 2) Organizacija četnika je u stanju da održava red na području zapadne Srbije. <br /> 3) Komunistička opasnost će prestati od momenta kada se četničkoj organizaciji pruži mogućnost da neometano radi. Broj nacionalista je tako veliki da komunista ima samo 5%. Uz pomoć svoje brojne nadmoćnosti nacionalni elemenat pod komandom četnika može rešiti komunistička pitanja bez obostrane borbe. <br /> Uslov je: dovoljno naoružanje, koje nedostaje. <br /> 4) Ulazak u pojedine gradove je bio neophodan da se ne bi komunističke jedinice predstavljale kao oslobodioci i da ne bi povukle za sobom narodne mase. To se moralo događati i radi toga da bi se sprečili komunisti da vrše teror nad stanovništvom. <br /> 5) Četnička akcija nije usmerena protiv nemačkih jedinica, ukoliko one ne napadaju četnike i narod. <br /> 6) Naš narod voli slobodu i radovao bi se kada se na njegovoj teritoriji ne bi nalazile nemačke jedinice. To odgovara četničkom načinu vođenja rata, bez obzira na žrtve koje donosi. Oblast zapadne Srbije nema nikakav vojni značaj za nemačke jedinice, i trebalo bi da bude slobodna zona, u kojoj četnici održavaju red, pod uslovom da ih se u tome ne sprečava i da su dovoljno naoružani.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_240.htm Izjava Draže Mihailovića od 1. novembra 1941. komandi nemačke 342. pešadijske divizije]</ref>}} Prethodno, general Hinghofer je 30. X 1941. obavijestio njemačkog opunomoćenog generala i zapovjednika u Srbiji [[Franz Böhme|Franza Böhmea]] da lokalni četnički komandanti u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]] nude saradnju, očekujući zauzvrat pomoć u oružju od okupatora: „Četničke vođe iz [[Valjevo|Valjeva]], [[Slovac|Slovca]] i [[Lajkovac|Lajkovca]] daju važne podatke o organizaciji i izjavljuju spremnost da se sa nemačkim trupama bore protiv komunista. Traže oružje.“<ref>BA-MA, RH 26-342/14, 10-odnevni Hinghoferov izvještaj Bemeu, 30. 10. 1941.</ref> Odmah po pristizanju Mihailovićeve ponude, štab 342. pješadijske divizije je istoga dana (1. XI) dostavio izvještaj svojoj pretpostavljenoj komandi u kome, između ostalog, stoji i sljedeće: {{izdvojeni citat|Masa četnika, koja se nalazi u rejonu Valjeva, do sada se držala potpuno lojalno. Oni su prema komunistima zauzeli jasan odbijajući, takoreći, neprijateljski stav i može se reći uspešno se protiv njih borili. Oni su spremni i voljni da zajedno sa Vermahtom razbiju komuniste, kao i da u zemlji ponovo uspostave red i mir i zato traže nemačku pomoć.<ref>AVII, NAV—N—T—315, rolna 2130, snimci 626—632.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_10.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje MIHAILOVIĆ TRAŽI POMOĆ OD OKUPATORA]</ref>}} No, na samom početku sastanka sa nemačkim predstavnicima u selu [[Divci]] 11.11.1941. pukovniku Mihailoviću je rečeno: {{izdvojeni citat|Pre dve nedelje poručili ste nam preko Vaših poverenika u Beogradu da je Vaša namera "da nećete više dozvoliti da se srpska krv beskorisno proliva i srpska imovina dalje uništava". Istovremeno ste ponudili da se zajedno sa nemačkim Vermahtom i organima Nedićeve vlade borite protiv komunizma. Ponuda je od strane Glavne komande odbijena jer: 1) Nemački Vermaht će sam u najkraćem vremenu okončati sa komunizmom i 2) glavni komandant ne može imati poverenja prema Vama kao savezniku.}} Nemci su procenili da Draža zna za dolazak njihovih oklopnih trupa, da kao generalštabni oficir pravilno ocenjuje da će se nastavak nemačkih operacija rđavo završiti po njega, i stoga "nemački Vermaht ne može da se optereti takvim saveznicima koji mu se privremeno priključuju iz razloga oportuniteta".<ref name="Divci">[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%97%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D1%81%D0%B0%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%B0_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8%D0%BC_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%83_%D1%81%D0%B5%D0%BB%D1%83_%D0%94%D0%B8%D0%B2%D1%86%D0%B8_11.11.1941. Zapisnik sa sastanka Mihailovića sa nemačkim predstavnicima u selu Divci 11.11.1941.]</ref> U daljem razgovoru pukovnik Mihailović se pravdao nacistima zbog učešća u ustanku: {{izdvojeni citat|Nije moja namera da ratujem protiv okupatora, jer kao generalštabni oficir poznajem snage obeju snaga.<ref name="Divci"/>}} On se pravdao da je morao uzeti neke gradove od Nemaca da ih komunisti ne bi uzeli<ref>"Moji ljudi su [[Bitka za Loznicu 1941.|krenuli na Loznicu]] zato da je komunisti ne zauzmu."</ref> i tvrdio da nije na strani ustanika, "onih koji žele da isteraju Nemce".<ref name="Divci"/> Draža Mihailović je izjavljivao Nemcima lojalnost i tražio da mu daju municiju da nastavi borbu protiv partizana.<ref>"Neophodno je imati municiju! Računajući s tim, došao sam ovamo."</ref> Ali, želeo je da njegovo "delovanje na nacionalnoj osnovi" ostane potajno da ne bi prošao kao [[Kosta Pećanac]], koji je sklopio otvoreni sporazum sa okupatorom, čime je izgubio ugled u narodu i stekao oznaku izdajnika.<ref name="Divci"/> Uprkos svim njegovim predlozima, Nemci mu nisu ostavili drugu mogućnost do da položi oružje: {{izdvojeni citat|„Ponuda pukovnika Mihailovića da stavi svoje snage na raspolaganje za borbu protiv komunista je odbijena i zatražena je bezuslovna predaja. Mihailović je tražio da se konsultuje sa svojim komandatima. Mihailović također tražio oružje za borbu protiv komunista. Ovo je igra, borba između bandi za izvor oružja. Ipak, čini se da jedan dio Mihailovićevih bandi iskreno želi da se bori protiv komunista.“<ref>NAW, T-311, Roll 175, 000121-2: Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka</ref>|Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka 17.11.41.}} {{izdvojeni citat|Mihailović treba da sada pokrene akciju protiv Užica, gde se navodno nalazi celokupno rukovodstvo komunista, a zbog čega treba da se stavi u izgled i bombardovanje sa nemačke strane. U kontaktima sa nemačkim okupacionim vlastima koji su niže opisani, Mihailović je navodno molio da mu se stavi na raspolaganje 100.000 metaka da bi mogao nastupiti protiv Užica.|IZVEŠTAJ OBAVEŠTAJNOG CENTRA VERMAHTA U BEOGRADU OD 14. NOVEMBRA 1941. VRHOVNOJ KOMANDI VERMAHTA O ODNOSU ČETNIKA DRAŽE MIHAILOVIĆA PREMA NOP-u, O PREGOVORIMA PREDSTAVNIKA VERMAHTA I DRAŽE MIHAILOVIĆA I O VOJNO-POLITICKOJ SITUACIJI U SRBIJI}} Za njim je decembra 1941. godine raspisana poternica, nakon čega je bio u bekstvu. === Predaja zarobljenih partizana Nijemcima (1941) === {{main|Predaja zarobljenih partizana Nijemcima novembra 1941.}} [[File:Nemci odvode na streljanje četu partizana koje su četnici na prevaru uhvatili i predali Nemcima.jpg|thumb|Nemci odvode na streljanje četu partizana koje su četnici na prevaru uhvatili i predali Nemcima]] Iako je njegov prijedlog okupacionim vlastima u Divcima odbijen, pukovnik Mihailović je želio pružiti njemačkom okupatoru dokaz četničke gotovosti za saradnju. Stoga su četnici Draže Mihailovića, uz posredstvo samozvanog vojvode [[Jovan Škavović|Jovana Škavovića]], predali 13. novembra 1941. Njemcima oko [[Predaja zarobljenih partizana Nemcima novembra 1941.|365 zarobljenih partizana]]. [[Predaja zarobljenih partizana Nijemcima novembra 1941.|Predaja zarobljenih partizana Nemcima]] se desila tokom [[ustanak u Srbiji 1941|ustanka u Srbiji]] novembra [[1941]]. godine. Tokom [[Četničko-partizanski sukob|sukoba]] između [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] četnika i partizana u zapadnoj [[Srbija|Srbiji]] početkom novembra [[1941]], četnici su zarobili više stotina partizana. Jednu veću grupu od oko 500 zarobljenika, među kojima su bili partizani na prevaru zarobljeni u [[Gornji Milanovac|Gornjem Milanovcu]],<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_110.htm Relacija Takovskog četničkog odreda od 17. juna 1942, Zbornik NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 3, dokument 110]</ref> Kosjeriću,<ref>[https://www.znaci.org/00001/59_2_124.pdf Užička republika, Zapisi i sećanja, Narodni muzej, Užice 1981]</ref> Karanu i Planinici, četnici su prikupili na [[Ravna Gora|Ravnoj Gori]]. Oko [[13. novembar|13. novembra]] [[1941]]. četnici su grupu od 365 zarobljenika odveli u [[Mionica|Mionicu]], i zatim u [[Slovac]]. Tu su prihvaćeni od [[Milan Nedić|Nedićevih]] i nemačkih snaga i prebačeni kamionima u [[Valjevo]]. Transport zarobljenika do [[Valjevo|Valjeva]] je pratio četnički vođ Jovan Škavović Škava, koji je prethodno bio [[Kosta Pećanac|Pećančev]] četovođa, dok je u tom periodu priznavao [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevu]] komandu. U predaji zarobljenika učestvovao je i ravnogorski oficir [[Pavle Mešković]]. Predaji partizana prethodio je [[Sastanak u Divcima 1941.|sastanak Draže sa Nemcima u selu Divci]]. Od ove grupe zarobljenika, Nemci su 263 streljali dana [[27. novembar|27. novembra]] [[1941]]. godine na Krušiku u Valjevu.<ref>[https://www.znaci.org/00001/38_21.htm Radoslav S. Nedović, Pantelija Vasović: ZATAMNjENA ISTINA, Čačak 2006: Streljanja na Krušiku u Valjevu]</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/44_4.pdf Radoslav S. Nedović: ČAČANSKI KRAJ I NOB - SLOBODARI NA STRATIŠTIMA, Čačak 2009: Krušik, Valjevo streljanje po grupama]</ref> Ostali zarobljenici su delom streljani naknadno, delom deportovani u [[Koncentracioni logor|logore]], a delom pušteni na slobodu. Predaja zarobljenih partizana nastavila se i posle ovoga, i bila je naročito intenzivna u decembru 1941.<ref>[https://www.znaci.org/00001/38_24.htm Radoslav S. Nedović, Pantelija Vasović: ZATAMNjENA ISTINA, Čačak 2006: Decembarski pokolj]</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/44.htm Radoslav S. Nedović: ČAČANSKI KRAJ I NOB - SLOBODARI NA STRATIŠTIMA, Čačak 2009]</ref> === Legalizacija četnika i hvatanje ustanika (1941-1942) === {{main|Legalizovani četnici}} [[Datoteka:Legalizovani četnici u Srbiji 1942.jpg|minijatura|Legalizovani četnici Draže Mihailovića čuvaju [[Logor Metino brdo|logor na Metinom brdu]] kod [[Kragujevac|Kragujevca]] [[1942]].]] Četnički odredi u Srbiji su delom raspustili regrute kućama i ostali u ilegali na kadrovskom sastavu, a delom se legalizovali kao pripadnici zvaničnih Nedićevih formacija. Krajem 1941. i početkom 1942. godine, pripadnici [[Legalizovani četnici|legalizovanih ravnogorskih odreda]] pružili su najznačajniji doprinos u hvatanju nekoliko hiljada odbjeglih ili pasiviziranih partizana i njihovih saradnika u [[Zapadna Srbija|zapadnoj]] i djelovima [[Centralna Srbija|centralne Srbije]], kao i u njihovoj predaji Njemcima. Učešćem u masovnom hvatanju i likvidaciji pripadnika partizanskih odreda i njihovih saradnika, čak i ako se zanemari aktivna borba protiv partizana, legalizovani ravnogorski četnici su učinili krupne usluge njemačkom okupatoru u uništenju partizanskog pokreta na području dotadašnje [[Užička Republika|Užičke republike]].<ref name="yuhistorija.com">[http://www.yuhistorija.com/serbian/drugi_sr_txt01c4.html Milan Radanović: Kolaboracija JVuO sa nemačkim okupatorom u Srbiji 1941-1944.]</ref> Već krajem novembra 1941. godine na Metinom brdu kod Kragujevca je formiran [[Logor na Metinom brdu|logor]] za zarobljene srpske ustanike i civilne taoce. Prvi dovedeni u logor bili su taoci iz Kragujevca, komunisti, odbornici narodnooslobodilačkog odbora, Romi, Jevreji i svi oni koji su nemačkim fašistima bili sumnjivi. Osim svakodnevnih likvidacija, veća masovna streljanja su vršena 2. i 19. marta 1942. godine.<ref>[http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1322 Metino brdo]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Hvatani borci su predavani nemačkom sudu, ili prekom sudu [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]]. Većina pohvatanih je bila iz okoline Rače, Topole i Aranđelovca. 2. marta 1942. godine na Metinom brdu je streljano 173 rodoljuba i simpatizera oslobodilačkog pokreta sa teritorije Kragujevca i okolnih opština.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1248 |access-date=2014-05-01 |archivedate=2016-03-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160304191846/http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1248 |deadurl=yes }}</ref> Logor je rasformiran u junu 1942. Preostali logoraši su transportovani u [[Koncentracijski logor Banjica|logor na Banjici]], gde je većina streljana, kao i u logore u Nemačkoj, Norveškoj i Grčkoj.<ref>{{Cite web |url=http://www.ikragujevac.com/kultura/15517-istorija-zrtve-fasizma-na-metinom-brdu-i-deo.html |title=Archive copy |access-date=2024-07-08 |archive-date=2024-07-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240708214249/https://www.ikragujevac.com/kultura/15517-istorija-zrtve-fasizma-na-metinom-brdu-i-deo.html |url-status=dead }}</ref> Nakon likvidacije partizanskih ostataka, četnici Draže Mihailovića su stekli faktičku kontrolu nad ruralnim područjima Srbije, dok je okupator držao gradove. Mihailovićev stav u odnosu na njemačkog okupatora jasno je izražen u depeši, koju je opunomoćeni poslanik Ministarstva inostranih poslova Trećeg Rajha u Beogradu [[Felix Benzler]], 31. marta 1942. godine, uputio centrali u Berlinu: {{izdvojeni citat|Sve dosad se nije postiglo da se ličnost pukovnika Mihailovića stavi pod kontrolu. Po svoj prilici ni on nije u stanju ili nije voljan da na srpskom području nešto preduzme, već je, naprotiv, preko jednog posrednika ovih dana ponudio vladi Nedića da prihvata da se objavi: 1) da on ne namerava da se bori protiv Nemaca; 2) da neće ništa da preduzima protiv Nedićeve vlade; 3) da se zalaže za održanje mira i reda u zemlji; 4) da poziva na borbu protiv komunista. Posredniku je ponovo odgovoreno da za Mihailovića jedino u obzir dolazi da se bezuslovno potčini.<ref>[https://znaci.org/00001/11_18.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje POD ZAŠTITOM LEGALIZOVANIH ODREDA]</ref>}} Nemački dokument od [[15. maj]]a 1942. godine navodi četničkog majora [[Ljubomir Jovanović Patak|Ljubu Jovanovića]] kao jednog od njihovih lokalnih saradnika za [[Zaječar]].<ref>NAW, T501, roll 248 frames 0121-0126; dostupno na http://znaci.net/temp/T-501_R-248-0126.jpg</ref> [[Datoteka:SS-Obergruppenführer Werner Lorenz accompanied with unknown chetnik officer in NE Bosnia.JPG|mini|[[SS]]-[[Obergruppenführer]] [[Werner Lorenz]] u društvu neimenovanog četničkog oficira u sjeveroistočnoj [[Bosna (oblast)|Bosni]], jesen 1942. godine]] U junu 1942. Mihailović je prešao u Crnu Goru, italijansku okupacionu zonu, na teritoriju koju su držali crnogorski četnici [[Saradnja četnika sa fašističkom Italijom|uz dopuštenje Italijana]]. Aktivnosti četničkih odreda u Srbiji svedene su na najmanju meru da se ne bi izazivao okupator, i uglavnom su ograničene na organizacionu i obaveštajnu delatnost i sitnije diverzije. Uprkos tome, nemački okupator je veoma ozbiljno shvatao četničku aktivnost i povremeno organizovao racije protiv preostalih Mihailovićevih odreda, koji su se trudili da izbegnu dodir sa neprijateljem. U Srbiji, znatan broj Mihailovićevih snaga se legalizovao. Nemački popis glavnih vladinih legalnih odreda od [[15. maj]]a 1942, pod rednim brojevima 1 do 18 navodi Ljotićeve odrede, od 19 do 39 su Mihailovićevi, a od 40 do 100 Pećančevi. Tu na okupatorskom spisku snaga su neki od glavnih Mihailovićevih četnika: [[Predrag Raković]], [[Miloje Mojsilović]], [[Dušan Smiljanić]], [[Vučko Ignjatović]], [[Miloš Glišić]], [[Ljuba Jovanović]]... Do početka 1942. godine "ravnogorski pokret istopio se u redovima Nedićeve milicije i konačno se ponovo pojavio, umanjen, u Crnoj Gori."<ref name="Deakin2">[https://www.znaci.org/00001/5_3.htm William Deakin, BOJOVNA PLANINA]</ref> Kako ne bi izgubio podršku naroda kao saradnik okupatora, Mihailović je odsustvo oružane borbe u Srbiji sredinom [[1942]]. godine nastojao da nadoknadi činjenjem smicalica nemačkim vojnicima po gradovima, ubacivanjem "smrdljivih bombi", "svrabećih praškova", "praškova za kijanje", upućivanjem pretećih pisama, uznemiravanjem telefonom...<ref name="Kosta Nikolić 2004"/> Ovo nije ostalo neprimećeno. Britanski kapetan Bil Hadson je u drugoj polovini 1942. ponovo uspostavio vezu i javio da "Mihailović još sarađuje s Osovinom u Crnoj Gori i Sandžaku i miruje u Srbiji", da su "u Dalmaciji Trifunovićevi četnici legalizovani" te, podsticani od Italijana, sanjaju o nekoj "Srbo-Sloveniji i Dalmaciji". Na osnovu stanja na terenu on izvlači zaključak: {{izdvojeni citat|U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom.... Mihailoviću bi trebalo konačno reći da Britanci pretpostavljaju komuniste kvislinzima.<ref name="Deakin2"/>|Britanski kapetan Bil Hadson}} [[Datoteka:Chetniks and Germans in Lopare 1942.jpg|mini|[[Radivoje Kerović]] (u sredini u bijeloj košulji) sa njemačkim tenkistima, [[Lopare]] 1942.]] Posljednjeg dana kolovoza 1942, održan je sastanak kod načelnika štaba Komande Jugoistoka. Ovom prilikom je podijeljena informacija da se oko [[Banja Luka|Banje Luke]] vode žestoke borbe s partizanima, u kojima okupatoru pomažu četnici (“srpski nacionalisti“), bez preciziranja o kom odredu JVuO iz [[Bosna (oblast)|Bosne]] je riječ: {{izdvojeni citat|Velike borbe su izbile u blizini Banje Luke. Ustanici su upotrijebili teško naoružanje, topove, minobacače itd., kao i tenkove. Hiljadu srpskih nacionalista je sudjelovalo u borbi protiv ustanika na našoj strani.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&broj=490&roll=175 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000485.] <br /> ({{jez-njem|"Bei Banja Luka größeres Gefecht, Aufständische traten mit schweren Waffen, Geschützten, Minenwerfern u.sw. auf, auch mit Panzer. 1000 serbische Nationalisten haben sich dort auf unserer Seite im Kampfe gegen die Aufständischen beteiligt."}})</ref>|Zabilješka sa sastanka kod načelnika štaba Jugoistoka održanog 31. augusta 1942.}} U drugom njemačkom izvještaju iz istog perioda se navodi da je 26. augusta jedan bataljun Wehrmachta južno od Banje Luke bio priklješten od strane nadmoćnijeg neprijatelja (i ovdje se napominje da su partizani raspolagali teškim naoružanjem), kao i da je Nijemcima u pomoć priskočilo čak „2000 bosanskih četnikâ“, što će rezultirati potiskivanjem jedinicâ [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOP i DVJ]] prema jugu do kraja mjeseca.<ref>BA/MA, RH 19 XI/81 (Die Bekämpfung der Aufstandsbewegung im Südostraum, Teil I), S. 244.</ref><ref>Klaus Schmider, ''Partisanenkrieg in Jugoslawien 1941-1944'', Verlag E.S. Mittler & Sohn GmbH, Hamburg/Berlin/Bonn, 2002, s. 155. <br /> ({{jez-njem|"Bereits am 26. August sah sich ein deutsches Bataillon bei dem Versuch, südlich von Banja Luka den ersten dieser Einfälle abzublocken, weit überlegenen, auch mit erbeuteten Panzern und Geschützen bewaffneten Verbänden gegenüber; nur mit Hilfe von 2.000 bosnischen Cetniks, die den Deutschen zu Hilfe eilten, gelang es bis Ende des Monats, die Partisanen wieder nach Süden abzudrängen."}})</ref> Takođe, u jednom izvještaju upućenom iz štaba njemačkih trupa u [[NDH]] od 18. novembra 1942. o četnicima se, između ostalog, navodi sljedeće: {{izdvojeni citat|U zoni 714. pješadijske divizije nalazi se 6-8.000 četnika, naoružanih puškama i nešto automatskog oružja. Diviziji su dosad pružili vrijedne usluge time što su branili svoju teritoriju od partizana i time oslobodili njemačke i trupe NDH za dejstvo na drugim sektorima. K tome obezbjeđuju i željeznicu i pribavljaju važna obavještenja njemačkim trupama. Četnici su pri zajedničkim akcijama snabdjevani od strane NDH; također im pripada i naknada od otprilike 3 Rajshsmarke dnevno, čiju isplatu oni, međutim, dosad nisu tražili.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=361&rec=314&roll=566 Nacionalni arhiv Vašington, T-314, rolna 566, frejm 000357; Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj-/Veza sa neprijateljski orijentisanim krugovima u Srbiji/ (18. novembar 1942.).] <br /> ({{jez-njem|"Bei 714.Div. haben die im Div.–Bereich beheimateten Cetnikverbände eine ungefähre Stärke von 6–8000 Mann. Sie sind mit Gewehren und verhältnissmässig wenig automatischen Waffen ausgestattet. Sie leisten der Div. wertvolle Dienste, indem sie ihr Heimatgebiet gegen Einfälle der Partisanen schützen, sodass, von grösseren Unternehmen abgesehen, in diesem Raume weder deutsche noch kroatische Truppen gebunden werden. Sie entlasten hiedurch den Bahnschutz und versorgen die deutsche Führung mit wertvollen Feindnachrichten. </br> Die Cetnikverbände werden durch den kroatischen Staat bei Einsätzen mit Munition versorgt und verpflegt. Vertragsmässig steht ihnen neben anderen Zusagen /z.B. Versorgungsansprüchen/ auch Wehrsold von etwa RM 3.— täglich zu, den sie jedoch bisher nicht beansprucht haben."}})</ref>|Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj (18. novembar 1942. godine)}} === Operacija Weiss i bitka na Neretvi (1943) === {{main|Operacija Weiss|Bitka za Konjic 1943.}} [[File:Četnici i Nemci na Neretvi.jpg|thumb|Četnici i Nemci tokom [[Bitka na Neretvi|bitke na Neretvi]] 1943.]] Van Srbije, postojala je intenzivna saradnja četnika i Nemaca. Iako su mnogi četnici na lokalu pomagali nemačkim trupama protiv partizana, [[Hitler]] je do sredine 1943. godine strogo branio svojim jedinicama svaku saradnju sa četnicima.<ref>Nacionalni arhiv Vašington, Mikrofilm T-311, rolna 175, snimka 378: Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka za novembar 1942 (30. novembar 1942.). „Svaka, pa i privremena, veza sa antikomunistički nastrojenim četnicima u Hrvatskoj je protivna naređenju Fuehrera, Ia 3071/42 o borbi protiv bandi.“</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=175&broj=383 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000378.] <br /> ({{jez-njem|"Haltung gegenüber feindluch eingestellten Kreisen in Serbien/Kroatien: An Bev.Kmdr.Gen. in Serbien, Befehlshaber der dt. Truppen in Kroatien, Kdr.Gen. in Kroatien und Dt.Verb.Kdo. bei Supersloda ergeht ein Befehl betreffend klarer und eindeutiger militärischer Haltung gegenüber allen uns feindlich eingestellten Kreisen. Jede – wenn auch nur vorübergehende – Bindung mit antikommunistisch eingestellten Cetniks in Kroatien steht im Widerspruch zu den bzgl. Bandenkämpfung gegebenen Befehlen des Führers Ia Nr. 3071/42 g.K."}})</ref> Za vrijeme izvođenja [[Operacija Weiss|operacije Weiss]], njemački komandanti na terenu su bili u nedoumici da li da se povinuju naređenjima svojih viših vojnih komandi, ali i političkih instanci, ili da nastave sarađivati s četnicima Draže Mihailovića: {{izdvojeni citat|Uprkos borbenoj pomoći hrabrih četnika, koja je doprinijela deblokadi opkoljenih dijelova 718. pješadijske divizije, njemačke trupe imaju zadatak da se brzo probiju do boksitne oblasti. One imaju instrukcije da smatraju četnike neprijateljima. Sada se ispostavilo da se situacija kod mjesta Dobro (?), čija se posada sastojala od Nijemaca, Italijana i četnika, poboljšala zahvaljujući četničkom prodoru.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=175&broj=549 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000544.] <br /> ({{jez-njem|"Trotz der Waffenhilfe tapferer Cetnik, die auch zur Befreiung der eingeschlossenen Gruppe der 718.I.D. mit beigetragen haben, ergibt sich für die deutschen Truppen die Aufgabe, möglichst schnell in das Bauxitgebiet von Mostar vorzustoßen. Die deutschen Truppen haben den Auftrag die Cetniks als Feind anzusehen. Es ergab sich nun das Bild, daß die Besatzung von Dobro (?), die aus Deutschen, Italiener und Cetniks bestand durch den Vorstoß der Cetniks Luft bekam."}})</ref>|Zabilješka sa sastanka kod načelnika štaba Jugoistoka (1. mart 1943.).}} Major [[Slavoljub Vranješević]], komandant Zapadne Bosne JVuO, šalje 2. marta 1943. godine dopis »bratu« [[Uroš Drenović|Urošu Drenoviću]] kojim ga obavještava da je od strane njemačke komande u [[Banja Luka|Banjoj Luci]] zakazana konferencija na koju su pozvani najvažniji četnički zapovjednici s teritorije [[Bosanska krajina|Bosanske Krajine]]: {{izdvojeni citat|Pre nekoliko časova primio sam izveštaj od Komandanta Bosanskih četničkih odreda brata Rade Radića, u kome mi javlja, da su Nemci pozvali na konferenciju u Banja Luci sve Komandante i to: Radića, Tešanovića, Drenovića, Marčetića, Mišića radi rešavanja važnih pitanja. Konferencija će se održati u nemačkoj komandi u B. Luci. Ovoj konferenciji neće prisustvovati pretstavnici hrvatskih ni vojnih ni civilnih vlasti. Komandant mi je naredio, da pozovem sve Komandante na predkonferenciju, koja će se održati u Karanovcu na dan 4 o.m. u 12 časova.— Prema napred izloženom pozivam te, da bez ikakvog izgovora i odlaganja bez obzira na situaciju na položaju, dođeš 4 o.m. do određenog časa u Karanovac.— Ovo smatraj vrlo važnim i NAJHITNIJIM. Molim Te koristi sva moguća prevozna sredstva, pa i motorcikl i na vreme dođi na predkonferenciju.<ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 31, str. 64.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_64.htm Naređenje Komande bosanskih četničkih odreda od 2. marta 1943. komandantu odreda »Kočić« za prisustvovanje konferenciji radi usaglašavanja stavova o saradnji sa nemačkim trupama]</ref>}} Već 3. februara 1943. godine, major Vranješević je upoznao Vrhovnu komandu JVuO o činjenici da se bosanski četnici nalaze u službi njemačkog okupatora, ali i da su potpisali [[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|sporazume o saradnji sa kvislinškim vlastima Nezavisne Države Hrvatske]]: {{izdvojeni citat| NEMCI Četnički odredi učestvuju u borbi zajedno sa Nemcima češće puta, ali na zasebnim sektorima. Pre našeg dolaska, Nemci su uspeli da u borbu protiv komunista uvode četnike tako, da im ovi osiguravaju krila i da se mešaju u komandovanje. Ovome se je odmah stalo na put, ma da sa dosta poteškoća. Po sebi se razume da se mnogo interesuju o tome, da li mi imamo kakve veze sa Dražom Mihailovićem — što mi odbijamo, navodeći da je to samo komunistička propaganda kako bi izazvali Nemce protiv nas, pa nas tako priklještene, uveli u svoje redove. Ipak, često puta Nemci čuju kako svi četnici pevaju »Od Topole pa do Ravne Gore« ili »Od Manjače pa do Ravne Gore«, »sve su straže generala Draže« itd., dakle jasno primećuju, ali moraju da trpe. Njihova nemoć oseća se. HRVATI Ovi se redovno predaju komunistima, gde god ovi na njih udare. Hrvatski oficiri nalaze spas u komunizmu. Zbog sporazuma sa Hrvatima, koji su ovi [četnički — prim.] odredi sklopili pre našeg dolaska, borbe sa Hrvatima ne vode se. Naprotiv, za većinu starešina i boraca može se reći, da su taj sporazum shvatili kao definitivan svršetak rata, pa i otuda javašluk i slaba disciplina. Sada, dok se ne raščisti sa komunistima, ovakvo stanje mora da ostane.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_27.htm Izveštaj majora Slavoljuba Vranješevića od 3. februara 1943. majoru Zahariju Ostojiću o vojno-političkoj situaciji u četničkim odredima zapadne Bosne i saradnji sa nemačkim i ustaško-domobranskim jedinicama]</ref>}} Vojvoda [[Vukašin Marčetić]], komandant puka »Manjača«, bio je takođe jedan od potpisnikâ sporazuma sa vlastima satelitske NDH. Tokom operacije »Weiss«, vojvoda Marčetić se povezuje i sa njemačkim okupatorom, konkretno sa [[117. lovačka divizija (Nemačka)|117. divizijom]]: {{izdvojeni citat|Posebno: [...] [[369. legionarska divizija|369. pješ. div.]] će prvo dovršiti borbe na [[Grmeč]]u. Uspostavljena veza sa četničkom grupom Marčetića, koja će preuzeti osiguranje vlastitog istočnog boka.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=675&rec=315&roll=2263 NARA, T315, Roll 2263, frame no. 000670.] <br /> ({{jez-njem|"369. J.D. führt vorerst Kampfhandlungen in der Grmec durch. Verbindung mit Cetnikgruppe Marcetic aufgenommem, die Schutz der eigenen Ostflanke übernehmen will."}})</ref>|Ratni dnevnik 117. divizije, unos za 5. februar 1943.}} O (prinudnom) sadjejstvu 117. divizije sa četničkim odredima pod komandom kapetana [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]] u [[Bitka za Konjic 1943.|bici za Konjic]], februara 1943. godine, nakon rata će posvjedočiti i general [[Alexander Löhr]]: {{izdvojeni citat|117. lovačka divizija, koja je prodirala od Ivan-sedla ka severozapadu, vodila je od početka teške borbe, pa je na kraju odbijena i odbačena. Jedan njen deo morao je da se spasava u Konjicu, koji je bio utvrđen i posednut od Italijana i četnika. Ovo mesto su partizani okružili i tako je došlo do toga da su se ovde, pod pritiskom događaja, borili na istom frontu Nemci i četnici – doduše odvojeni jedni od drugih italijanskim jedinicama. Konjic je doduše bio oslobođen iz okruženja sa trupama iz [[Sarajevo|Sarajeva]], ali je partizanima uspelo da se probiju preko Neretve i povuku svi bez izuzetka u severnu [[Crna Gora|Crnu Goru]].<ref>{{cite web|url=http://www.srpsko-nasledje.co.rs/sr-c/1998/07/article-14.html | title = Записи Александра Лера, часопис СРПСКО НАСЛЕЂЕ, број 7/1998 | publisher = Srpsko-nasledje.co.rs |date=3. 1. 1943. | accessdate=4. 1. 2023. | archive-url = https://web.archive.org/web/20130216202528/http://www.srpsko-nasledje.co.rs/sr-c/1998/07/article-14.html# | archive-date=16. 2. 2013 |url-status=dead | df = }}</ref>|General [[Alexander Löhr]], komandant Jugoistoka}} Tokom [[Bitka na Neretvi|bitke na Neretvi]], četnici su bili obilno snabdijevani streljivom i hranom iz italijanskih i njemačkih magacina. Kapetan Vojislav Lukačević, koji se zajedno sa svojim četnicima tukao uz borbenu grupu »Anacker«, [[5. mart]]a iz [[Konjic]]a je javio majoru [[Zaharije Ostojić|Zahariju Ostojiću]] da mu »11« (tj. Nijemci) daju municiju, kao i da je vojvoda [[Dobroslav Jevđević]], sa svoje strane, zadužen za obezbjeđivanje logistike: {{izdvojeni citat|Vidim da je glavna tvoja briga kako ćemo sa 11. Verujem da si o njima dobio preterane izveštaje. Svaka njihova kolona koja nastupa ima najviše jednu trećinu Nemaca a ostalo su domobrani i po nešto ustaša. Oni sami ne mogu ništa da urade, toga su svesni. Ja mislim da je nama najpreči za sada cilj uništenje komunista i to što brže. Ne sme nas zateći iskrcavanje u borbi sa komunistima, a isto tako ne smemo početi borbu sa 11 dok komunisti nisu likvidirani a oni nisu likvidirani i pored uspeha koje smo postigli. Čvrsto sam ubeđen da nas 11 neće napasti sve dok se vode borbe sa komunistima te je strahovanje u tom pravcu preterano... Najvažnije i najbolje snabdevanje preko [[Sarajevo|Sarajeva]] koje neka Jevđo forsira. Dobio sam sinoć preko 11, 30.000 metaka obećali još čim im stigne neki transport koji očekuju u Sarajevo.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_2_71.htm IZVEŠTAJ KOMANDANTA KONJIČKE GRUPE OD 5. MARTA 1943. KOMANDANTU ISTAKNUTOG DELA ŠTABA DRAŽE MIHAILOVIĆA O BORBENOM RASPOREDU ČETNIKA I NEMACA NA SEKTORU KONJIC—JABLANICA]</ref>}} O isporuci municije jedinicama JVuO (najvjerovatnije o onoj koja je data kapetanu Lukačeviću), Komanda Jugoistoka je 7. marta javila vojnom vrhu u [[Berlin]]u: {{izdvojeni citat|– 7. mart 1943: Municija za četnike. Vrhovna komanda je obaviještena telegramom o isporuci 30.000 metaka četničkim jedinicama.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=175&broj=453 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000448.] <br /> ({{jez-njem|"Munition für die Cetniks: </br> An OKW/WFSt. ergeht eine Meldung betraf. der Übergabe von 30.000 Schuß Inft. Munition an Cetnikverbände."}})</ref>|Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja Komande Jugostoka za mart 1943. godine (31.3.43.)}} [[File:Chetniks and German Officers meet in Bosnia, 1943.jpg|thumb|Sastanak njemačkih oficira sa četnicima u [[Bosna (regija)|Bosni]], [[1943]]. godina]] 9. [[Mart|ožujka]] 1943. godine, [[Fašizam|fašistički]] [[Poglavnik|duce]] [[Benito Mussolini]] šalje pismo [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]],<ref>''Tajna pisma Hitler – Mussolini (1940—1943)'', edicija Dokumenti i svjedočanstva (priredio i preveo: Dr Bogdan Krizman), Novinarsko izdavačko poduzeće (NIP), Zagreb, 1953, str. 78.</ref> vođi [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]], u kom navodi da je upoznat sa suradnjom njemačkih okupacionih trupa s četnicima: {{izdvojeni citat|Više tisuća četnika naoružali su, na lokalnoj bazi, komandanti talijanskih jedinica, da vode gerilu, za koju imaju, kao svi stanovnici Balkana, naročite sklonosti. Do danas su ti četnici suzbijali partizane vrlo odlučno. Upravo sam primio izvještaj. U njemu mi javljaju, da su njemačke snage, koje su uspostavile dodir sa četnicima u dolini gornje Neretve, pristale da surađuju s njima i da su naoružale četnike metcima i ručnim bombama.|[[Benito Mussolini]] u pismu [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]] (9. III 1943)}} O pristizanju Mussolinijeva pisma istog je dana javila i Vrhovna komanda njemačkih oružanih snaga: {{izdvojeni citat|''9. mart'' </br> Duče poslao pismo Hitleru, u kome zastupa mišljenje da su četnici i partizani neprijatelji Osovine. O tome je razgovarao i sa nemačkim ministrom spoljnih poslova. Priznaje da su Italijani do sada naoružali nekoliko hiljada četnika za gerilski rat protiv komunista i oni su se do sada energično borili protiv partizana. Ali, sada je Duče izdao energičnu naredbu, da se četnicima više ne daje oružje i da njih, nakon što se partizani poraze, treba razoružati. Na osnovu poslednjih vesti, na prostoru gornje Neretve Nemci su takođe stupili u kontakt sa četnicima i ostavili im patrone i ručne granate.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2024-07-08 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta od 9. marta 1943.}} Pošto је za katastrofalni poraz četnika u bici na Neretvi optužio Jevđevića, [[Petar Baćović|Baćovića]] i [[Bajo Stanišić|Baja Stanišića]] a istakao za primjer Vojislava Lukačevića, major Ostojić im је 10. marta naredio da se kod Italijana zauzmu za dozvolu o prebacivanju četnika na zapadnu obalu Neretve. Odgovarajući na optužbe, Jevđević i Ваćоvić istoga dana izvještavaju Mihailovića da је za proboj operativne grupe NOVJ kriv upravo Lukačević, te da Ostojić, komandujući iz [[Kalinovik]]a, nema pravu predstavu о toku događaja. Jevđević navodi: „Kada sam zvao delove Vrhovne komande da komanduju nа licu mesta, odgovorili su neljubazno da neće da radе sa okupatorom, tražeći u isto doba hranu, municiju, topove i vojsku od okupatora.“ Као argument da četnici moraju bespogovorno slušati naređenja okupatorskih oficirâ, vojvoda Jevđević navodi podatak da Nijemci i Italijani hrane i snabdijevaju municijom cjelokupnu masu četnikâ od 13.200 ljudi. Riječ je o 2000 četnika pod komandom Вајa Stanišića, 4.000 iz Lukačevićeve konjičke gruре, 6.000 pod komandom majora Petra Baćovića (hercegovački četnici) i 1.200 četnika kojima komanduje major Andrija Vesković. Jevđević Mihailoviću piše i da su okupatori dali toliko hrane da је on, na osnovu lažnog brojnog stanja, uspio da uštedi 110.000 obroka, kao i da su mu za posljednjih nekoliko dana isporučili 1.100.000 metaka.<ref>AVII, reg. br. 3/1, kut. 293, dep. 2248.</ref><ref>Branko Latas, Saradnja četnika i Nemaca u borbama protiv Glavne operativne grupe divizija NOVJ u dolini Neretve (februar — mart 1943), Prilozi Instituta za istoriju (br. 17), Sarajevo, 1980, str. 214.</ref> General [[Rudolf Lüters]], zapovjednik njemačkih trupa u NDH, piše u procjeni situacije od 16. marta 1943. da je „neprijateljski otpor protiv nemačkih divizija koje su napadale uglavnom slomljen“, te da je „operacija „[[Operacija Weiss|Vajs II]]“ u suštini završena“. O četničkim snagama u njemačkoj zoni operacija, general Lüters navodi: {{izdvojeni citat|Četničko pitanje nije se dalje zaoštrilo. U području [[114. lovačka divizija (Njemačka)|714. divizije]] nisu zabeležena nikakva prekoračenja u tuđu nadležnost. Četničko rukovodstvo se potčinilo naređenjima nemačkog Vermahta i potvrdilo svoju lojalnost. Četnici koji se nalaze na području [[118. lovačka divizija (Njemačka)|718. pešadijske divizije]], naročito u rejonu [[Zenica|Zenice]] i [[Han-Pijesak|Han-Pijeska]], neprijateljski se suprotstavljaju hrvatskoj državi i nemačkom Vermahtu i pokušavaju da izazovu nemire putem sabotaža i razoružavanja hrvatskih odreda. Divizije koje su učestvovale u operaciji „Vajs II“ jedinstveno se povoljno izražavaju o držanju četničkih jedinica. Dragocenim izviđačkim podacima i napadima za rasterećenje pomagali su našim jedinicama, mada ni u jednom slučaju nije sa nemačke strane tražena podrška.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_3_38.htm Procena vojno-političke situacije komandanta nemačkih trupa u NDH od 16. marta 1943. za period od 1. do 15. marta 1943. godine]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=372&rec=314&roll=554 NARA, T314, Roll 554, frames no. 000366—000367.] <br /> ({{jez-njem|"Die Cetnikfrage hat sich nicht weiter zugespitzt. Im Bereich der 714.J.D. sind keine Übergriffe zu verzeichen. Die Cetnikführung hat sich den Befehlen der deutschen Wehrmacht untergeordnet und ihre Loyalität versichert. Die im Bereich der 718.J.D. befindlichen Cetniks, besonders im Raum ZENICA und HAN PIJESAK stehen kroat. Staat und deutscher Wehrmacht feindlich gegenüber und versuchen durch Sabotageakte und Entwaffnung kroat. Abteilungen Unruhe zu stiften. Die im "Weiss II"–Einsatz befindlichen Divisionen äussern sich übereinstimmend günstig über das Verhalten der Cetnikverbände. Durch wortwolle Kundschafterdienste und Entlastungsangriffe haben sie der Truppe geholfen, obwohl in keinem Falle deutscherseits Unterstützung orboten worden war."}})</ref>}} U iscrpnom izvještaju<ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 1015—1018.</ref> koji je [[5. maj]]a 1943. godine podnio [[SAD|američki]] [[Ured za strateške usluge]] (preteča današnje [[Centralna obaveštajna agencija|Centralne obavještajne agencije]]), sumiraju se rezultati netom završene operacije »Weiss«: {{izdvojeni citat|Krajem januara 1943. godine zajedničke nemačke, hrvatske, italijanske i četničke snage povele su veliku ofanzivu protiv jugoslovenske oslobodilačke armije. Neprijatelj je potpomognut od Drenovićevih četnika uspeo da potisne jugoslovenske patriote u Hercegovini i jugoistočnoj Bosni. Glavni udar u sadašnjoj neprijateljskoj ofanzivi vrše kombinovane četničke snage u Hercegovini (V.[ojislav] Lukačević, član Mihailovićevog glavnog štaba), u Crnoj Gori (Bajo Stanišić) i u Sandžaku (Pavle Đurišić, član Mihailovićevog glavnog štaba). Ishod ove borbe je još neizvestan. Partizani govore da su oni odneli pobedu, dok četnici insistiraju na tome da su gotovo potpuno očistili ove jugoslovenske krajeve od antifašističkih snaga. Tačno je, međutim, da su jugoslovenski antifašistički gerilci pretrpeli teške teritorijalne gubitke, ali daleko je od toga da su njihove snage uništene ili razbijene. Na drugoj strani, mnogo slavljeni četnici generala Mihailovića danas su angažovani u jednoj od najžešćih ofanziva za uništenje jugoslovenskih demokratskih snaga.}} === Četnički teror u Srbiji (1943) === {{main|Srbija u Drugom svetskom ratu|Zločini četnika u Drugom svjetskom ratu}} Mihailovićeva taktika u Srbiji se početkom 1943. sastojala u tome da organizuje i štedi svoje snage za "planirani narodni ustanak". Nemci navode da je izbjegavao svaki konflikt sa okupacionim trupama.<ref>NAW, T-78, Roll 332, 6289915, 919: Procjena situacije komande Jugoistoka za feburar 1943 (2. mart 1943.).</ref> Izveštaji Nedićeve vlade konstatuju da je četnička akcija gotovo svuda upravljena na obračunavanje sa komunistima, koje se sprovodi beskompromisno, do istrebljenja. Inače, četnici na sastancima sa narodom naređuju lojalno držanje prema domaćim vlastima i okupatorskoj vojnoj sili kao i "odricanje svake pomoći partizansko-komunističkim bandama".<ref>Kopija originala (pisana na mašini, ćirilicom) u Arhivu V.I.I., reg. br. 59/1—1, k. 22.</ref><ref>Kopija originala (pisana na mašini, ćirilicom) u Arhivu V.I.I., reg. br. 54/5—1, k. 22.</ref> 12. februara 1943. godine, kapetan [[Miloš B. Marković]], komandant Ariljske brigade iz sastava Požeškog korpusa JVuO, prenosi Mihailoviću ideju poručnika [[Zvonimir Vučković|Zvonka Vučkovića]] da iskoristi vezu sa njemačkim oficirom u cilju »gonjenja komunista«: {{izdvojeni citat|Po povratku sa puta iz štaba 1a sastao sam se sa Vučkovićem koji me je zamolio da Vas izvestim o sledećem: </br> U srezu Kačerskom nalaze se dve komunističke grupe, prva jačine 60 a druga oko 150 ljudi. Ove se grupe prebacuju i u Oplenački srez. Za likvidaciju ovih grupa potrebno mu je oko 300 ljudi, no kada bi ih skupio izazvao bi potere od strane okupatora. Ima jednu drugu mogućnost a to je da uputi Nemce da gone ove grupe. Posredno, no obazrivo ima vezu sa jednim od nemačkih komandanata, koji je izjavio gotovost za usluge svake vrste a naročito u gonjenju komunista. Zvonko će ga upotrebiti no ne uspeli to preduzeće sam potrebno.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_33.htm Izveštaj komandanta Ariljske brigade od 12. februara 1943. Draži Mihailoviću o borbama protiv pripadnika NOP-a u zimu 1942. godine i dostignutoj organizaciji u brigadi]</ref>}} Poručnik [[Predrag Raković]], u svojstvu komandanta 2. ravnogorskog korpusa JVuO, informiše 3. marta 1943. generala Mihailovića o tajnom sastanku sa nemačkim potporučnikom Krigerom: {{izdvojeni citat|Okupator, kako Nemci tako i Bugari svu svoju akciju uputili su na komuniste, na njihovo gonjenje i istrebljenje. U smislu depeše koju sam podneo G. Ministru, sastao sam se 2 marta t.g. na Savincu u jednoj šumi sa Nemačkim komandantom potporučnikom Krigerom iz Gor. Milanovca. Sastanak je izveden potpuno tajno. Na sastanak je od strane Nemaca došao potporučnik Kriger i njegov tumač. A sa naše strane bio sam ja i moj Načelnik štaba p.por. Lazarević. Tema razgovora bila je isključivo uništenje komunističkih bandi, na teritoriji koju obezbeđuje Nemačka jedinica iz Gor. Milanovca. Uglavnom dolazi u obzir komunistički vođa [[Milorad Labudović|Labud]] koji ima oko 150 komunista pod svojom komandom u okolini Rudnika, u srezovima: Kačerskom i Orašačkom. Utvrdili smo plan za ovaj rad. O izvođenju ove akcije detaljno sam se dogovorio sa Zvonkom noću između 2/3 - III t.g., u čemu smo postigli potpunu saglasnost.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 127, reg. br. 7/3 (S-X-12/4).</ref><ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_67.htm Izveštaj komandanta 2. ravnogorskog korpusa od 3. marta 1943. Draži Mihailoviću o borbi protiv pripadnika NOP-a i pregovora sa predstavnicima nemačkih okupacionih trupa]</ref>}} I u depeši od 23. marta, Raković piše da se ponovo sastao sa nemačkim komandantom iz G. Milanovca, te je dogovoreno da se za ubijene Nemce neće više paliti kuće redom, već "samo po našem spisku", partizanske, i samo će se partizani ubijati: {{izdvojeni citat|Hapšenje naših ljudi više neće biti na reonu nemačke komande G. Milanovac. Ako pogine okupatorski vojnik na ovome terenu neće se paliti redom kuće, već samo po našem spisku i to partizanske i samo će se partizani ubijati. [...] Dobio sam 5000 metaka za čišćenje moga reona od komunista.<ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2, Dokumenti jedinica, komandi i ustanova četničkog pokreta Draže Mihailovića: 1. januar — 8. septembar 1943, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 113, str. 550.</ref>}} [[Datoteka:Četnici batinaju narod.jpg|thumb|Četnici batinaju seljaka u Srbiji.]] Koliki je bio teror koji su četnici sprovodili nad pristalicama [[NOP|pokreta otpora]] u području doline Zapadne Morave, Dragačeva i Takova, svedoči konstatacija u biltenu kvislinškog Ministarstva unutrašnjih poslova: {{izdvojeni citat|Ilegalni odredi poručnika Vlaste Antonijevića, Dače Simovića, Milutina Jankovića, poručnika Vasića i kapetana Rakovića nemilosrdno ubijaju sve one koji su makar i jedan dan bili i sarađivali sa partizanima. Neki od ovih odreda vode tako bezumnu akciju da se njihova delatnost može ravnati sa radom običnih odmetnika.<ref>http://www.e-novine.com/srbija/srbija-tema/102680-aak-Gornji-Milanovac-Luani.html</ref>|Izveštaj kvislinškog Ministarstva unutrašnjih poslova (april 1943)}} Četnici su, poput okupatora, prema partizanima, njihovim simpatizerima i porodicama, primenjivali najsvirepije mere: {{izdvojeni citat|1) Protiv zaludele, potpuno obezglavljene i pomahnitale komunističke bande u šumi, sve određene starešine i svo nacionalno naoružano ljudstvo ima povesti beskompromisnu borbu za njihovo potpuno uništenje. Izuzetka u ovome pogledu ne može biti. 4) Ko se uhvati da nosi hranu ili druge potrebe komunistima, a to se tačno utvrdi, komandant brigade sa čije bi teritorije bio takav krivac, odmah će ga streljati i porodicu potpuno uništiti. Kuću spaliti, a stoku zapleniti za izdržavanje gorskih jedinica. 5) Ko se uhvati, a to se od strane komandanta brigade utvrdi, da je krio komuniste, primio u svoju kuću ili im slao makakva obaveštenja, biće najstrožije kažnjen. 6) Ko se uhvati i bude dokazano, da je neko lice videlo komuniste, a nije na najbrži način izvestilo najbližu četničku komandu, biće takođe kažnjeno, u čemu se komandantima brigada ostavlja puna inicijativa. 7) '''Ako u nekom selu bude ubijen makoji četnik, komandant brigade dotične teritorije odmah će streljati deset simpatizera'''.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%9D%D0%B0%D1%80%D0%B5%D1%92%D0%B5%D1%9A%D0%B5_%D0%BA%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D1%82%D0%B0_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D1%81%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%BA%D0%BE%D1%80%D0%BF%D1%83%D1%81%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D1%81%D1%80%D0%B4%D0%BD%D0%BE_%D1%83%D0%BD%D0%B8%D1%88%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%B0%D1%9A%D0%B5_%D0%BF%D1%80%D0%B8%D0%BF%D0%B0%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%BD%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D0%BE%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B1%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BB%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%BF%D0%BE%D0%BA%D1%80%D0%B5%D1%82%D0%B0_%D0%B8_%D1%9A%D0%B8%D1%85%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%85_%D0%BF%D0%BE%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D1%86%D0%B0_4.9.1943. Naređenje komandanta Komskog korpusa za nemilosrdno uništavanje pripadnika narodnooslobodilačkog pokreta i njihovih porodica 4.9.1943.]</ref>|Naređenje komandanta Komskog korpusa za nemilosrdno uništavanje pripadnika narodnooslobodilačkog pokreta i njihovih porodica (4.9.1943).}} Zbog svega navedenog, mnogi ljudi koji su prišli četnicima na početku ustanka protiv sila Osovine, bili su razočarani preusmerenjem dejstava u borbu protiv partizana. Tako je britanski oficir za vezu Hadson zabeležio: "Nekoliko četničkih jedinica tražilo je da bude oslobođeno zadatka borbe protiv partizana".<ref name="Deakin2"/> === Zabrana sabotaža u Srbiji i učvršćivanje vezâ s Nijemcima na području NDH (1943) === {{main|Sabotaže u Srbiji u Drugom svjetskom ratu|Neil Selby}} [[Datoteka:Plakat o streljanju DM pristalica iz 1942.jpg|mini|Plakat o streljanju „50 DM pristalica“ zbog rušenja mosta na pruzi Požarevac - Petrovac na Mlavi iz decembra [[1942]].]] U Srbiji, iako su neke četničke pristalice vršile sabotaže, trpeći nemačke odmazde zbog toga, četničko vođstvo je posebno branilo ozbiljnije sabotaža na bitnim saobraćajnicama, pa su čak sprečavali britanske komandose na terenu da ih vrše: {{izdvojeni citat|[[Neil Selby|Major Selby]] imao zadatak da organizuje sabotaže i dotur materijala za iste; „Prema Selbyevim navodima, '''do sabotaža nije došlo zato što ih D.M., odn. njegovi komandanti na terenu na terenu još nisu odobrili'''.“<ref>NAW, T-313, Roll 482, 000544: Izvještaj obavještajnog odjeljenja Vojnog komandanta Jugoistoka o rezultatima istrage nad zarobljenim britanskim majorom Selbyem, uhvaćenim kod Žitkovca u noći 18./19. augusta 1943 (26. august 1943.).</ref>|Izvještaj nemačkog obavještajnog odjeljenja o rezultatima istrage nad zarobljenim britanskim majorom Selbyem, uhvaćenim kod Žitkovca (26. august 1943).}} U izvještaju potpukovnika Klamrotha iz Generalštaba njemačkih oružanih snaga, nakon inspekcijskog putovanja po Balkanu u avgustu 1943. godine,<ref>[https://znaci.org/00001/40_62.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNIČKO-NJEMAČKI SPORAZUMI O KOLABORACIJI U SRBIJI]</ref> konstatuje se da je general Mihailović najstrožije zabranio izvođenje sabotažâ protiv okupacione sile prije eventualnog savezničkog iskrcavanja. Pored toga, pominje se i to da su njemačke obavještajne strukture detaljno upoznate sa kretanjem četničkog komandanta i Vrhovne komande JVuO po Srbiji: {{izdvojeni citat|Pokret Draže Mihailovića: U Srbiji tinja latentni ustanak. Draža Mihailović je liderska priroda i veoma je aktivan. Svaki preuranjeni napad protiv okupacionih snaga u startu je strogo zabranjen. Trenutno se jedino vodi borba protiv komunista. Mora se očekivati jedinstveni napad na okupacione snage, uključujući sabotaže i prepade. Pretpostavlja se da je angloameričko iskrcavanje na Jadranu trenutak za to. Stav Draže Mihailovića prema Angloamerikancima opisan je na sledeći način: „Kao pomagači ste dobrodošli, ali ja ću sâm obnoviti Jugoslaviju!“ Nadzor nad Dražom Mihailovićem je dobar. Nemačke službe vrlo brzo saznaju za njegova boravišta koja neprestano menja.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=638&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289888.] </br> ({{jez-njem|"b) Draga [sic!] Mihailowitsch Bewegung: </br> In Serbien schwelt der latente Aufstand. Draga Mihailowitsch ist eine Führernatur und sehr aktiv. Jedes vorzeitige Losschlagen gegen die Besatzungstruppen ist zunächst streng verboten. Zur Zeit nur Kampf gegen Kommunisten. </br> Mit dem einheitlichen Beginn von Sabotage, Überfallen usw. auf Besatzungstruppen muss gerechnet werden. Als Zeitpunkt dafür wird die Landung der Anglo–Amerikaner in der Adria vermutet. Die Einstellung des Draga Mihailowitsch den Anglo–Amerikanern gegenüber wird geschildert: "Als Helfer willkommen, aber ich selbst baue Jugoslawien wieder auf!" Die Überwachung des Draga Mihailowitsch ist gut. Die deutschen Dienststellen kennen sehr bald seine ständig wechselnden Standorte."}})</ref>}} Ipak, kako bi i dalje stvarao privid otpora i zadržao status saveznika, povremeno je inicirao bezazlene diverzije, koje neće izazvati nemačku odmazdu: {{citiranje|Udružite se sa apotekarima. Uzmite od njih praškova za kijanje, suzavce i supervodonik. Na igrankama svrabeće praškove. Upućujte preteća pisma, uznemiravajte telefonom, stvarajte svuda strah i zabunu.<ref name="Kosta Nikolić 2004">Bojan Dimitrijević - Kosta Nikolić: Đeneral Mihailović - biografija, Beograd : Institut za savremenu istoriju, 2004, str 378-9.</ref>|[[Draža Mihailović]] naređuje „misteriozne” sabotaže po gradovima septembra 1943.}} 1. avgusta 1943. godine, komandant njemačkih trupa u Hrvatskoj ([[NDH]]) general [[Rudolf Lüters]] na sljedeći način interpretira držanje Mihailovićevih četnika (mahom onih koji su bili obuhvaćeni [[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|ugovorima sa vlastima NDH]]) po okončanju [[Operacija Schwarz|operacije »Schwarz«]]: {{izdvojeni citat|Stav četnika s obje strane [[Bosna (rijeka)|rijeke Bosne]] te na području između rijekâ Bosne i [[Una|Une]] i [[Sana|Sane]] i dalje se može opisati kao lojalan, iako ustaška politika – koju je hrvatska vlada u posljednje vrijeme iznova naglasila – nije ostala bez povratnog dejstva na njihovo držanje, što se pokazalo uzdržanošću prema komunističkim bandama.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=357&rec=314&roll=559 NARA, T314, Roll 559, frame no. 000352.] </br> ({{jez-njem|"Die Haltung der Cetniks beiderseits der Bosna und zwischen Bosna und Una–Sana kann noch als loyal bezeichnet werden, obwohl der wohl der in letzter Zeit seitens der kroat. Regierung wieder betonte Ustascha–Kurs nicht ohne Rückwirkung auf ihre Haltung geblieben ist und sich Zurückhaltung gegen die kommunistischen Banden zeigte."}})</ref>|Izvještaj komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj za mjesec jul 1943. upućen štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]]}} Kao paradigmatične za držanje spram nastupajućih njemačkih trupa mogu se uzeti preporuke iz naređenja kapetana Jovana Dabovića, komandanta Ličko-kordunaške četničke oblasti, upućene 6. septembra 1943. godine kapetanu Dušanu Đakoviću: {{izdvojeni citat|NAREĐUJEM 1) Svi komandanti narediće svima svojim jedinicama i patrolama da, ako Nemci budu naišli na njihov reon dejstva, ne otvaraju vatru i da se drže pasivno sve do mog daljeg naređenja. 2) Kada bude primećen dolazak Nemaca da se jedinice povlače u šume i da sa njima izbegavaju dodir. 3) Ako se desi da se neka jedinica, patrola ili pojedinac nađe u takvoj situaciji da Nemce ne može izbeći pri dodiru sa njima da kaže da se bori protivu komunizma. Napominjem ovom prilikom da su se Nemci prema četnicima u Hercegovini poneli vrlo korektno.<ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dok. br. 42, str. 81.</ref><ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dokument br. 202, strane 942—943.</ref>}} 18. rujna 1943. godine, poručnik Lippert iz Obavještajnog odjela [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] sastavlja izvještaj o posjetu poručnika [[Milana Cvjetićanina]], komandanta Bosanskog korpusa „[[Gavrilo Princip]]” [[Dinarska četnička divizija|Dinarske četničke divizije]] JVuO, kojega je [[Kapitulacija Italije|kapitulacija Italije]] zatekla na liječenju u [[Split]]u. Tom prilikom, Cvjetićanin nedvosmisleno poentira: {{izdvojeni citat|Mi četnici znamo da se samo uz pomoć njemačkih trupa može postići efikasno uništenje bandita, jer smo mi četnici za to isuviše slabi.<ref>[https://znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.], str. 273.</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=984&rec=313&roll=483 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000981.] <br /> ({{jez-njem|"Wir Cetniks wissen, dass nur durch die deutschen Truppen eine wirksame Vernichtung der Banditen erfolgen kann, da wir Cetniks hierzu zu schwach sind."}})</ref><ref>[https://pescanik.net/pismo-citateljima-blica-i-gledateljima-serije-ravna-gora/ Boris Dežulović: Pismo čitateljima Blica i gledateljima serije “Ravna gora”]</ref>}} [[Datoteka:Marsz wojsk niemieckich w Dalmacji (2-515).jpg|mini|Četnici Dinarske divizije u mimohodu pored motorizovane kolone njemačke 114. divizije (Dalmacija, septembar 1943).<ref>[https://bandenkampf.blogspot.com/2018/01/bk0306.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: </br> 0306 | Photo | 114. Jäger-Division]</ref>]] Nakon [[Kapitulacija Italije u Jugoslaviji|kapitulacije Italije]] [[8. septembar|8. septembra]] [[1943]]. sve četničke snage iz italijanske okupacione zone su, nakon [[Antiosovinska ofanziva JVuO 1943.|sporadičnih sukoba]], uspostavile punu saradnju sa novouspostavljenim nemačkim okupacionim vlastima.<ref>Vidi: [[s:Uputstvo komandanta nevesinjskog korpusa od 30. decembra 1943. komandantu konjičke brigade|Uputstvo komandanta nevesinjskog korpusa od 30. decembra 1943. komandantu konjičke brigade]], [[s:Izveštaj majora JVUO Vasilija Marovića od 17. februara 1944.|Izveštaj majora JVUO Vasilija Marovića od 17. februara 1944.]], [[s:Izveštaj kapetana JVUO Franca Kovača od 23. februara 1944.|Izveštaj kapetana JVUO Franca Kovača od 23. februara 1944.]], itd.</ref> Mihailović je 7. oktobra 1943. naređivao svojim četnicima borbu protiv partizana u Sandžaku "po svaku cenu" i nesukobljavanje sa Nemcima "po svaku cenu".<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_9.htm Naređenje Draže Mihailovića od 7. oktobra 1943. komandantima kopusa u zapadnoj Srbiji za mobilizaciju ljudstva i borbu protiv NOVJ u Sandžaku]</ref> Poručnik [[Jovan Pupavac]] pojašnjava u pismu upućenom 10. februara 1944. komandantu Zapadne Bosne JVuO majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]] kako je tekao proces prilaženja četnikâ pod komandom vojvode Momčila Đujića njemačkoj okupacionoj sili: {{izdvojeni citat|Dinarsku oblast sam napustio iz sledećih razloga: 1) Posle propasti Italije u Dalmaciju su došli Nemci. Komandant Dinarske oblasti pop Đujić stupio je u saradnju sa njima, najpre preko [[Mane Rokvić|Mane Rokvića]] koji je došao sa njima iz [[Bosanski Petrovac|Bosanskog Petrovca]]. Kasnije je delegirao kod štaba 114. Nemačke divizije svoga načelnika štaba kapetana Mijovića Novaka. Ljudstvo je postalo Nemačka milicija, primajući od njih redovnu hranu, municiju i dopunu oružja. Nemci su vrlo rado primili saradnju četnika.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_73.htm Izveštaj komandanta 1. brigade Bosanskokrajiškog četničkog korpusa od 10. februara 1944. komandantu korpusa o saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji]</ref>}} U odgovoru koje je 4. oktobra 1943. poslalo Obavještajno odjeljenje 114. lovačke divizije, odbacuju se navodi iz telegrama poslatog od strane štaba 15. brdskog korpusa, u kojem se vojvoda [[Momčilo Đujić]] optužuje za prepade na njemačke trupe i u kojem se traži njegovo hapšenje. Nasuprot takvom zahtjevu, za komandanta [[Dinarska divizija JVuO|Dinarske divizije JVuO]] se tvrdi sljedeće: „Uvjerljiva obavještenja i dokumenti nedvojbeno ukazuju da se Đujićeva četnička grupa u dosadašnjoj borbi protiv komunizma pokazala kao pouzdana... Sabotažni akti i prepadi na njemačke trupe dosad se nijesu događali.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=792&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000788.] <br /> ({{jez-njem|"Nach hiesigen sicheren Nachrichten und einwandfreien Unterlagen ist die Cetnikgruppe des Vojvoden Djujic im Kampf gegen die kommunistische Aufstandsbewegung bisher als zuverlässig zu bezeichnen. </br> Sabotageakte und Überfälle gegen die Deutsche Wehrmacht sind bisher nicht erfolgt."}})</ref> U poređenju sa oružanim snagama NDH, obavještajni oficiri 114. divizije Wehrmachta daju i mnogo povoljniju ocjenu za učinkovitost četnika: „Hrvatske trupe i ustaše, već zbog svoje brojnosti, ne mogu predstavljati značajniju podršku; osim toga, njihova borbena vrijednost je poznata. Četnički odredi su se dosad svuda pokazali kao izuzetno aktivni i pouzdani.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=793&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000789.] <br /> ({{jez-njem|"Die kroatische Wehrmacht und Ustaschaverbände im Bereich sind schon rein zahlenmässig keine nennenswerte Unterstützung; darüber hinaus ist deren Kampfwert hinreichend bekannt. Die Cetnikverbände erweisen sich bisher überall als äusserst rege und zuverlässig."}})</ref> [[File:Četnički komandant u zapadnoj Bosni Uroš Drenović s nemačkim oficirima na terenu.jpg|thumb|Vojvoda [[Uroš Drenović]] (desno), četnički zapovjednik u [[Zapadna Bosna|zapadnoj Bosni]], zajedno sa njemačkim oficirima na terenu.]] U jesen 1943. godine, Vrhovna komanda Vermahta konstatuje prestanak bilo kakve aktivnosti DM protiv njih: {{izdvojeni citat|U jesen 1943. Titov pokret sve je više uzimao maha, a Mihailovićev pokret bio je potisnut na teritoriju Srbije. Komunisti nisu primali samo pomoć od sovjetske Rusije, nego sve više i od Engleza. Italijanska armija je kapitulirala. U ovakvoj novonastaloj situaciji četnički pokret bio je prisiljen da preispita svoj stav prema nemačkoj okupacionoj sili… Bilo kako, od tog vremena prestali su svi napadi Mihailovićevih ljudi protiv nemačke okupacione sile.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2024-07-08 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}} Četnici u Hercegovini su počeli sarađivati sa njemačkim nadležnim komandama odmah po ulasku njihovih trupa u bivšu italijansku okupacionu zonu: {{izdvojeni citat|Banda koja je napadala u području sjeverno od [[Bileća|Bileće]] i ojačana na oko 1200 ljudi ([[10. hercegovačka udarna brigada|X herceg. brigada]]), uz potporu 800 četnika je odbačena natrag na sjever.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1081&rec=313&roll=190 NARA, T311, Roll 195, frame no. 7450860.] <br /> ({{jez-njem|"Die im Raum N Bileca angreifende und auf etwa 1200 Mann verstärkte Bande (X.He.Brig.) mit Unterstützung von 800 Cetniks nach N zurückgeworfen."}})</ref>|Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja 2. oklopne armije za 18. septembar 1943. godine}} {{izdvojeni citat|SS-divizija „Prinz Eugen“: Komunistička grupa (jačine 1.200 ljudi), koja je sa sjevera nastupala ka Bileći, odbačena je ka sjeveru akcijom 6. čete 2. SS brdskog puka ojačane sa 800 četnika.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&roll=483&broj=293 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000290.] <br /> ({{jez-njem|"Von Norden gegen Bileca vordringende komm. Gruppe (1200) durch herangeführte 6./SS 2 und 800 Cetniks nach Norden zurückgeworfen."}})</ref>|Dnevni izvještaj 15. brdskog korpusa za 18. septembar 1943.}} {{izdvojeni citat|U oblasti [[Stolac|Stoca]], kao što je već napomenuto, Stolačka i [[Ljubinje|Ljubinjska]] četnička brigada su u saradnji sa našim trupama postigle uspjeh protiv glavnine Desete herceg. brigade.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=636&rec=314&roll=559 NARA, T314, Roll 559, frame no. 000631.] <br /> ({{jez-njem|"b.) Cetniks: </br> Im Raum von STOLAC hat, wie bereits erwähnt, im Zusammengehen mit eigenen Truppen die Cetnikbrig. von STOLAC und LUBINJE gegen die Hauptkräfte der X-herzeg.Brig. Erfolge erzielt."}})</ref>|Komanda 21. brdskog korpusa, Obaveštajno odeljenje, izveštaj o stanju, 27. septembar 1943.}} U izvještaju [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS brdske divizije Prinz Eugen]] od 10. oktobra 1943. godine, poslatom štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], pohvaljuje se lojalno držanje koje su, do tog trenutka, formacije [[Hercegovina|hercegovačkih]] četnikâ pokazale spram njemačkih okupacionih jedinica: {{izdvojeni citat|Četnici: Za borbu protiv komunista u istočnoj Hercegovini mobilisane su jače snage u okruzima [[Trebinje]], [[Bileća]], [[Stolac]] i [[Nevesinje]]. Dosadašnja iskustva s hercegovačkim četnicima mogu se ocijeniti dobrim, a njihovo držanje prema vlastitim trupama lojalnim.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1335&rec=314&roll=554 NARA, T314, Roll 554, frame no. 001329.] <br /> ({{jez-njem|"Cetniks: Zur Bekämpfung der Kommunisten in der Ost–Herzegowina wurden in den Bezirken Trebinje, Bileca, Stolac u. Nevesinje stärkere Kräfte mobilisiert. Die bisherigen Erfahrungen mit den herzegowinischen Cetniks können als gut, das Verhalten gegenüber der eigenen Truppe kann als loyal bezeichnet werden."}})</ref>}} U odlomku iz mjesečnog izvješća SS divizije »Prinz Eugen«, inače njemačke elitne postrojbe na teritoriji okupirane Jugoslavije, sastavljenog 5. septembra 1943, blagonaklon stav četnika na divizijskom području (Hercegovina) opisan je na sljedeći način: {{izdvojeni citat|Srbi [četnici — prim.] su se, djelimično, nastavili dokazivati ​​kao '''najpouzdaniji saveznici u borbi protiv crvenih bandi''', a time i protiv komunizma. U borbi protiv bandita uvijek su spremni sarađivati ​​s njemačkim Wehrmachtom, pa čak i podvrgnuti se njegovoj komandi.<ref>Klaus Schmider, ''Partisanenkrieg in Jugoslawien 1941-1944'', Verlag E.S. Mittler & Sohn GmbH, Hamburg/Berlin/Bonn, 2002, s. 307.</ref><ref>[https://www.znaci.org/NARA/T315.php?broj=1272&rec=314&roll=554 NARA, T314, Roll 554, frame no. 001266.] <br /> ({{jez-njem|"Die Serben haben sich z.T. weiterhin als die zuverlässigsten Verbündeten im Kampf gegen die roten Banden und damit gegen den Kommunismus erwiesen. Im Kampf gegen die Banditen sind sie jederzeit bereit, mit der deutschen Wehrmacht zusammenzugehen und sich ihr sogar zu unterstellen."}})</ref>|Mjesečni izvještaj 7. SS divizije XV brdskom armijskom korpusu za avgust 1943. godine}} U četničkim izvorima se potvrda ovih navodâ nalazi u naređenju koje je kapetanu Dušanu Đakoviću 6. septembra 1943. uputio potpukovnik [[Slavko Bjelajac]] (pseudonim »Nikola Dekić«), komandant Ličko-kordunaške četničke oblasti. Informišući svog podređenog oficira o ogromnim partizanskim gubicima u [[Bitka na Sutjesci|bici na Sutjesci]], Bjelajac zapisuje: {{izdvojeni citat|Po podatcima koje imamo partizani su kod Sutjeske strašno tučeni. Tvrdi se da su imali 5.000 mrtvih te da su samo naši s mrtvih lješeva partizanskih skinuli oko 200 puškomitraljeza. Četnici u Hercegovini drže pored ostalih mjesta i [[Kalinovik]], [[Foča|Foču]], i [[Čajniče]]. Ustaše su u [[Goražde|Goraždu]]. Njemci se također nalaze u Hercegovini. Dozvolili su bez ikakovih uslova da se na reonu svakog sreza može nalaziti i kretati 400 četnika (jednoj četničkoj grupi dali su 300 pušaka). <br /> U opšte izuzev situacija Hercegovine, Crne Gore, i Istočne Bosne stoji vrlo dobro. <br /> Ove podatke iz Hercegovine javljam Vam radi orjentacije. A u koliko se tiče Njemaca tek da naše stanovništvo zna da ih se ne treba plašiti i da neće vršiti represalije nad mirnim stanovništvom. <br /> Njemci govore u Hercegovini protiv Italijana i kažu da su oni spriječili širenje Srbije do rijeke Bosne protiv volje Njemaca. Optužuju Italiju da je ona dovela Pavelića na vlast. (To sve može i nemora biti tačno). <br /> Naši su zarobili čuvenog [[Nurija Pozderac|Nuriju Pozderca]] i [[Simo Milošević|Simu Miloševića]] u Hercegovini i streljali ih.<ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knj. 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. br. 203, str. 946.</ref>}} Novembra 1943, Nijemci nabrajaju koje su se sve četničke vojvode u NDH upustile u saradnju s njima, kao npr.: [[Mane Rokvić]] („izjašnjava se za Nemačku i u slučaju neprijateljskog iskrcavanja stoji sigurno na našoj strani“), [[Momčilo Đujić]] („Ljotićev pristalica“ čijim „prisluškivanjem je više puta dokazano da je slao lažne izveštaje D. M. kako bi se izvukao ispod njegovog uticaja“), [[Uroš Drenović]] („nepomirljiv protivnik komunista“; „više od godinu dana sarađuje otvoreno sa nemačkim Vermahtom“) i drugi.<ref name="ReferenceA"/><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=347&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] </br> ({{jez-njem|"Cetnikführer, mit denen zusammengearbeitet wurde: </br> Vojvode Rokvic. Energischer Führer der ohne Unterbrechung rückhaltlos mit der deutschen Truppe zusammenarbeitet. Bekennt sich zu Deutschland und steht im Falle einer feindlichen Landung sicher auf unsere Seite. </br> Vojvode Djujic, Ljotic–Anhänger. DM. sucht ihn durch ständigen Druck zu beeinflussen. Durch Überwachung ist bereits mehrfach nachgewiesen, dass Djujic falsche Meldungen an DM. abgesetzt hat, um sich seinem Einfluss zu entziehen. Djujic wird seitens der. Div. im bewusster Übertreibung als besonders aktiver Kämpfer gegen den Kommunismus in Verbindung mit der deutschen Wehrmacht herausgestellt. </br> Vojvode Drenovic. Gerade Persönlichkeit, unversöhnlicher Kommunistengegner (kommunistische Untaten an seiner Ehefrau, die den Tod herbeiführten), bezeichnet sich als Beschützer seiner pravoslavischen Volksgenossen. Arbeitet länger als 1 Jahr offen mit deutscher Wehrmacht zusammen. Von DM. angestrebte Beeinflussung bisher ohne Erfolg."}})</ref> U ovom strogo povjerljivom izvještaju, obavještajni oficiri XV brdskog armijskog korpusa dopisuju još i sljedeće: „Čitav niz drugih četničkih vođâ na području južno od [[Bihać]]a, neumoljivi su protivnici komunizma i dobri vojnici. Svi su se istakli u saradnji sa [našim] trupama, a kao svoj zadatak označavaju zaštitu pravoslavnog stanovništva od uništenja.“<ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 44, str. 86.</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=347&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] </br> ({{jez-njem|"Eine Reihe weiterer Cetnikführer im Raum südl. Bihac unerbittliche Kommunistengegner und gute Soldaten haben sich in der Zusammenarbeit mit der Truppe bewährt, und sehen es als ihr Ziel an, den pravoslavischen Volksteil vor der Ausrottung zu bewahren."}})</ref> U izvještaju [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] od 5. novembra 1943. godine zaključuje se da bi osiguranje dugih linija snabdijevanja bez četnika bilo „nezamislivo“.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=343&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000339.] <br /> ({{jez-njem|"Die Sicherung der langen Nachschubwege der Division ist ohne Unterstützung det zugeteilten Cetnik–Stützpunkte, wenn nicht ausreichend deutsche Kräfte oder kampffähige kroatische Truppen zur Verfügung gestellt werden, undenkbar."}})</ref> 19. novembra 1943. potpisani su i na snagu stupaju prvi [[Ugovori o saradnji četnika i Vermahta|ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta]], koji četnicima nameću obavezu "da prekinu sve veze sa silama koje se nalaze u ratu sa Nemačkom i da izruče štabove za vezu tih sila koji se nalaze kod njih".<ref>https://www.znaci.org/00001/4_12_3_166.htm</ref> 30. novembra 1943. godine [[Dragoljub Draža Mihailović|general Mihailović]] naređuje [[Ljubomir Jovanović Patak|Ljubi Patku]], komandantu Timočkog korpusa, da protera britanskog majora Erika Grinvuda koji hoće da vrši akcije protiv Nemaca bez njegovog dopuštenja: {{izdvojeni citat|Kod vas je tamo engleski major Grinvud sa telegrafistom. To je posledica prosjačenja materijala. Nije došao da vas pomogne u materijalu već da uništi naša sela za neku sitnu sabotažu. '''Naređujem da Grinvuda sa celom pratnjom najurite kao kučku''' po mom naređenju jer je pošao na teren bez mog odobrenja. Ponavljam najurite ga kao kučku i izvestite.<ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_3_42.htm</ref>|Depeša generala Mihailovića Ljubi Patku od 30. novembra 1943.}} Saveznički komandant Sredozemlja uskoro i sam uviđa da se Mihailović bavi sporednim aktivnostima, uz izbegavanje da preduzme nešto na komunikacijama vitalnim za [[Saveznici|Saveznike]] i za Nemce. Stoga je [[9. decembar|9. decembra]] [[1943]]. poslao [[Dragoljub Mihailović|Mihailoviću]] telegram kojim zahteva izvršenje specifikovanih napada na komunikacije, a koji počinje rečima: {{izdvojeni citat|Sloboda kojom se Nemci služe železničkim prugama od Grčke do Beograda za prevoz i izdržavanje trupa nepodnošljiva je.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_250.htm, Obaveštenje brigadira Armstronga od 9. decembra 1943. Draži Mihailoviću o zahtevu Komande britanskih trupa na Srednjem istoku da četnici izvrše dve sabotaže protiv Nemaca]{{Dead link|date=August 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 3, Vojnoistorijski institut, Beograd - prilog II</ref>}} === Potpisivanje ugovora o saradnji četnika i Vermahta u Srbiji (1943-1944) === {{Poseban članak|Ugovori o saradnji četnika i Vermahta}} [[Datoteka:Zone odgovornosti četnika, prema sporazumu sa Nemcima.png|thumb|Zone odgovornosti četničkih komandanata u okupiranoj Srbiji, prema sporazumu sa Nemcima 1943. [[Jevrem Simić]] i [[Nikola Kalabić]] (roze), [[Vojislav Lukačević]] (plavo), [[Ljuba Jovanović Patak]] (zeleno) i [[Mihailo Čačić]] (sivo).]] [[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova za Jugoistok, inicirao je pregovore koji će rezultirati potpisivanjem [[Ugovori o saradnji između JVuO i komande Jugoistoka|ugovora o zajedničkoj borbi]]. Mihailović je polovinom novembra 1943. svojim komandantima naredio da sarađuju sa Nemcima; on sam nije mogao javno da stupi u saradnju "zbog raspoloženja naroda".<ref>https://www.znaci.org/images/ktb_okw_III_6_1304.jpg KTB OKW (Kriegstagebuch des Oberkommando der Wehrmacht) - Ratni dnevnik vrhovne komande Vermahta, šesta knjiga</ref> Ugovore su to potpisivali ovlašćeni Mihailovićevi komandanti i ljudi iz vojnog rukovodstva. Prvi ugovor o saradnji potpisan je 19. 11. 1943. između [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]], komandanta Mileševskog korpusa JVuO i nemačkog komandanta Jugoistoka koga je predstavljao fon Frede, glasio je: {{Wikisource|Sporazum inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića i vojnoupravnog zapovednika Jugoistoka od 23.1.1944.}} {{izdvojeni citat| 2) Primirje treba da bude pretpostavka za zajedničku borbu protiv komunista. 4) Obaveza Lukačevića da nijedan pripadnik njemu potčinjenih jedinica neće delovati na strani sila koje su u ratu sa Nemačkom. 5) Prepuštanje područja borbenih dejstava četničkim odredima radi samostalnog vođenja borbe, koju vodi i nemački Vermaht. 6) Uključivanje četničkih odreda prilikom većih zajedničkih operacija pod nemačko zapovedništvo. U tom periodu nemačko vodstvo izdaje borbene naloge četničkim odredima. 8) Razmena štabova za vezu. 9) Isporuke nemačke municije radi sprovođenja zajedničkih borbenih zadataka u skladu sa vojnim potrebama. 10) Sporazum se mora držati u tajnosti.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_260.htm SPORAZUM IZMEĐU KOMANDANTA JUGOISTOKA I MAJORA VOJISLAVA LUKAČEVIĆA OD 19. NOVEMBRA 1943. O SARADNJI ČETNIKA SA NEMAČKIM TRUPAMA U BORBAMA PROTIV NARODNOOSLOBODILACKE VOJSKE JUGOSLAVIJE]</ref>|Sporazum Nemaca i majora [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]] (19. 11. 43.)}} 27. novembra je potpisan ugovor sa [[Nikola Kalabić|Nikolom Kalabićem]].<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_262.htm Sporazum od 27. novembra 1943. između pukovnika Jevrema Simića i kapetana Nikole Kalabića sa nemačkim predstavnikom o saradnji u borbama protiv NOVJ]</ref> U narednim nedeljama ugovori su potpisani i sa drugim komandantima korpusa od operativne važnosti. Iako Mihailović lično nije potpisao ni jedan ugovor, ovim ugovorima je bio pokriven veći deo nemačke okupacione zone u Srbiji. {{izdvojeni citat|Ovaj ugovor, kao i buduće mjere, trebalo bi da se baziraju na međusobnom povjerenju i volji da se komunizam uništi, zemlja umiri a Srbiji omogući stabilna budućnost u okvirima Evrope oslobođene od komunizma.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=974&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frames no. 000969—000970: Sporazum između Krajskomandanture Zaječar i potpukovnika Ljube Jovanovića Patka o nenapadanju i saradnji u borbi protiv NOVJ (23./25. decembar 1943.)] </br> ({{jez-njem|"Diese Vereinbarung sowie die zukünftigen Massnahmen sollen getragen sein vom gegenseitigen Vertrauen und dem Willen, den Kommunismus zu vernichten, das Land zu befrieden und Serbien einer geordneten Zukunft im Rahmen eines vom Kommunismus befreiten Europas entgegenzuführen."}})</ref>|Sporazum Nemaca i potpukovnika [[Ljuba Jovanović Patak|Ljube Jovanovića Patka]] o borbi protiv partizana u Srbiji (decembar [[1943]]).}} Generalna tendencija priklanjanja Mihailovićevih četnikâ okupacionoj vojnoj sili bila je primijećena 28. XI 1943. i od strane njemačke Komande Jugoistoka: {{izdvojeni citat|Srbija: U oblasti Kruševca borbe između [četnika] DM i komunista. Kod četnika znaci približavanja Vermahtu, verovatno zbog nestašice municije.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&broj=639&roll=485 NARA, T313, Roll 485, frame no. 000636.] </br> ({{jez-njem|"3.) Serbien: </br> Raum Krusevac: Kampf zwischen DM u. Komm. Bei Cetniks Anzeichen für Annäherung an dt. Wehrmacht vermutl. Mun. Mangel."}})</ref>|Dnevni izveštaj Komande Jugoistoka (Armijska grupa »F«), 28. novembar 1943.}} 30. novembra 1943. godine i poručnik Milorad Vasić moli generala Mihailovića da mu odobri vezu sa Nijemcima, u cilju opskrbe streljivom, garantujući mu potpunu diskreciju u radu: {{izdvojeni citat|Molim da mi dozvolite da ovu priliku iskoristim i dobijem municiju i ostalo, što mi je neophodno potrebno, a da pritom čast organizacije i Vaš autoritet u narodu ne bude ničim povređen.<ref>AVII, reg. br. 8/1, kut. 276, dep. 11690—11691.</ref><ref>Branko Latas, Četničko-nemački sporazumi o saradnji u Srbiji (1943-1944), Vojnoistorijski glasnik br. 2/1978, Beograd, str. 344.</ref>}} Ugovori su bili u znatnoj meri tipizirani, nalik na sporazum između vojnog zapovednika Jugoistoka i inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića: {{izdvojeni citat|Cilj sporazuma je zajednička borba protiv komunističkih partizana, pa će stoga sve jedinice DM-četnika, potčinjene pukovniku Jevremu Simiću, biti uključene u borbu nemačke i bugarske vojske, kao i srpskih vladinih trupa, protiv komunista. U vezi s tim predviđa se uspostavljanje zajedničke obaveštajne službe kao i uzajamna podrška.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%A1%D0%BF%D0%BE%D1%80%D0%B0%D0%B7%D1%83%D0%BC_%D0%B8%D0%BD%D1%81%D0%BF%D0%B5%D0%BA%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B0_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%87%D0%BA%D0%B8%D1%85_%D0%BE%D0%B4%D1%80%D0%B5%D0%B4%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%B5_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%BF%D1%83%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%88%D0%B5%D0%B2%D1%80%D0%B5%D0%BC%D0%B0_%D0%A1%D0%B8%D0%BC%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%B8_%D0%B2%D0%BE%D1%98%D0%BD%D0%BE%D1%83%D0%BF%D1%80%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%BE%D0%B3_%D0%B7%D0%B0%D0%BF%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BA%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_23.1.1944 Sporazum inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića i vojnoupravnog zapovednika Jugoistoka od 23.1.1944.]</ref>|Sporazum Nemaca i potpukovnika [[Jevrem Simić|Jevrema Simića]] (januara [[1944]]).}} Komandant Jugoistoka i [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] [[Maksimilijan fon Vajhs|fon Vajhs]] izdao je [[21. novembra]] [[1943]]. uputstvo o saradnji sa četnicima koje, između ostalog, predviđa izručenje Saveznika ("da prekinu sve veze sa silama koje se nalaze u ratu sa Nemačkom i da izruče štabove za vezu tih sila koji se nalaze kod njih"). Fon Vajhs upozorava da se "lojalna orijentacija pojedinih četničkih odreda ne sme uopštiti", jer neki još uvek izvode prepade i sabotaže, ali "propagandu protiv četničkog pokreta treba obustaviti", do daljnjeg.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_3_166.htm Objašnjenje komandanta Jugoistoka od 21. novembra 1943. o cilju i načinu sklapanja sporazuma sa četničkim komandantima]</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/291.htm Karl Hnilicka: DAS ENDE AUF DEM BALKAN 1944/45], Musterschmidt-Verlag Göttingen, strana 268</ref> Sporazum između Vermahta i četničkog komandanta [[Mihajlo Čačić|Mihajla Čačića]], komandanta Ravaničke brigade JVuO, uključuje i hvatanje [[rudar]]a koji su pobegli u šumu, i njihovo vraćanje u [[rudnik]]e uglja.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_264.htm Sporazum komandanta Jugoistoka sa komandantom Ravaničke brigade od 14. decembra 1943. o saradnji četnika sa nemačkim trupama u borbama protiv NOVJ]</ref> Sporazum Vermahta i [[Jevrem Simić|Jevrema Simića]], inspektora odreda Draže Mihailovića, predviđa da "četnici DM stavljaju na raspolaganje snagama poretka svoje podatke i svoju obaveštajnu službu" za borbu protiv partizanskog pokreta.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_267.htm Izveštaj Abver-grupe od 23. januara 1944. o sklopljenom sporazumu između vojnoupravnog komandanta Jugoistoka i inspektora četničkih jedinica u Srbiji]</ref> Sporazum Vermahta i potpukovnika Ljube Jovanovića, vođe Dražinih odreda u okrugu [[Zaječar]], četnicima omogućuje punu sloboda kretanja "danju i noću na celom području na koje se odnosi sporazum".<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_266.htm Sporazum između Krajskomandanture u Zaječaru i komandanta Timočkog korpusa od 25. decembra 1943. o saradnji u borbama protiv NOVJ]</ref> {{izdvojeni citat|Srbija i Hrvatska: kao i ranije, na ovom prostoru stoje dva suprotstavljena tabora — komunistički pod Titom i nacionalistički pod generalom Mihailovićem. Zbog brojčane premoći i veće borbene vrijednosti, komunisti su u posljednje vrijeme zadali nacionalistima niz teških udaraca. To je rezultiralo u traženju njemačke pomoći od strane nekoliko D.M.-komandanata. Već je došlo i do niza sporazuma, kojima se D.M.-jedinice obavezuju na obustavljanje neprijateljstava protiv Wehrmachta, čime im se omogućuje nesmetana borba protiv komunista.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=900&rec=311&roll=175 NARA, T-311, r. 175, s. 895: Prikaz neprijateljskog stanja u Sredozemlju od strane generalštabnog majora Varnstorfa (Warnstorff) – dodatak zabelešci sa sastanka kod načelnika štaba Grupe armija „E“ od 9. decembra 1943.] </br> ({{jez-njem|"Serbien–Kroatien: Hier stehen sich nach wie vor die nationalen Kräfte des Draca Michaylovic[sic!] und die kommunistischen Kräfte des Tito gegenüber. Infolge der zahlenmässigen und in Bezug auf die Kampfstärke starken Uberlegenheit der kommunistischen Verbände ist in der letzten Zeit DM mit seinen Kräften stark angeschlagen worden. Dies hatte zur Folge, dass verschiedene DM–Führer mit ihren Verbänden Anlehnung an die deutsche Besatzungsmacht suchten. Es sind bereits Abmachungen zu Stande gekommen, auf Grund deren DM–Verbände ihre Kampfhandlungen der deutschen Wehrmacht gegenüber einstellen und ihnen ungestörte Kampfführung den Kommunisten gegenüber zugesichert wurde."}})</ref>|Nemački prikaz stanja u Sredozemlju od 9. decembra 1943.}} Njemački opunomoćeni general u [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] [[Edmund Glaise von Horstenau]] opisuje u ratnom dnevniku kontekst u kom dolazi do potpisivanja ovih ugovorâ: {{izdvojeni citat|Izgleda da je Srbija najmirnija zemlja na Balkanu, a neko reče da je ona čak i najmirnija zemlja u Evropi. Činjenica je da stanje u NDH ne može da se uporedi sa stanjem u Srbiji iako se i u Srbiji događaju neprijatne stvari... Draža Mihailović je iskoristio opšte stanje, pa su naši oblasni komandanti sklopili ugovore sa pojedinim četničkim vođama.<ref>Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 412.</ref>}} I prije nego je došlo do parafiranja ugovorâ, kapetan [[Dušan Radović (četnik)|Dušan Radović]], komandant Zlatiborskog korpusa JVuO, obavijestio je 18. novembra 1943. generala Mihailovića da njemačke i bugarske okupacione trupe, uz velike poteškoće, nastoje zaustaviti ofanzivu snaga NOVJ nadomak [[Užice|Užica]], kao i da im četničke jedinice pod njegovom komandom pružaju značajnu borbenu pomoć, tj. napadaju partizane kako bi oslabili njihov pritisak na okupatora. Iz izvještaja se vidi i da je ravnogorski kapetan Milorad Mitić bio zadužen za održavanje kontakatâ s Nijemcima: {{izdvojeni citat|Noću, 17/18 ov.m-ca oko 21,30 časova, komunisti su jačim snagama napali Bugare i Nemce u Kremnima i posle osmočasovne borbe komunisti su potpuno razbili oko 1800 Bugara i 200 Nemaca... Bugari se u najvećem neredu i bez oružja povlače za Užice. Beže glavom bez obzira. Tenkove su odvukli za Užice, dok je izgleda bugarska artilerija pala u ruke partizanima. U momentu pisanja ovog izveštaja jedan izvesni deo Bugara, koji se organizovano povlači, vodi borbu sa komunistima u Biosci. Naši delovi stupili su u borbu kod Bioske iz pravca s. Kneževići. Mišljenja sam da će u toku današnjeg dana pasti i Bioska i da će komunisti navaliti za Užice. Ja gde god mogu napadaću. Stanje je vrlo ozbiljno! Kapetan Mitić, presvučen u civilno odelo, viđen je u Užicu sa Nemcima. Posle je u jednom nemačkom automobilu otišao kako kažu za Beograd kamo ga Vi šaljete radi hvatanja neke veze i sporazuma. Ova se vest širi naglo.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_34.htm Izveštaj komandanta Zlatiborskog korpusa od 18. novembra 1943. Draži Mihailoviću o borbama četnika i nemačkih i bugarskih jedinica protiv NOVJ kod Kremana]</ref>}} 14. decembra 1943, u Vrhovnu komandu JVuO stigla je depeša od majora [[Siniša Ocokoljić|Siniše Ocokoljića]] (pseudonim »Ev-Ev«), komandanta Mlavskog korpusa JVuO, kojom se kapetan Mitić još jednom imenuje osobom koja je lično involvirana u pregovore s njemačkim okupatorom: "Tufegdžić [Vojislav, komandant Cerskog korpusa JVuO — prim.] danas je doneo sledeći izveštaj: [...] 2. — Kapetan Mitić, koji je ranije u Užicu pregovarao za naš račun sa komunistima, bio je poslednjih dana na pregovorima i sa Nemcima gde je sa njima ručao u Mažestiku. Pregovore je javno sa Nemcima vršio neki kapetan Nešković, poslat od Kalabića. 3. — Nemci su povodom toga štampali letke blizu 2.000.000 primeraka sledeće sadržine: Narodni borci četnici, u radosti pozdravljam prestanak besmislenog međusobnog prolivanja krvi i zdrav razum koji je zavladao u vašim redovima. Sada možemo da se zajednički borimo protivu komunizma, tog smrtnog neprijatelja Evrope i ja vas ubrajam u nacionalne borce zato što smo i mi sami nacionalni borci. Mi ćemo udruženim silama da odbranimo Vašu lepu Otadžbinu, da je ne bi uništile komunističke bande. Primamo u svoje redove Vašu narodnu organizaciju kao čeličnu. Nije potrebno da vam ubrizgavamo narodni duh. Herojstvo je Vama u krvi i sa vama zajedno koji dobro poznajete svoju lepu zemlju poćiće nam za rukom da je oslobodimo. Stavom koga vi zauzimate osigurana je vaša budućnost. Pozdravljam vas kao svoje ratne drugove i želim vam istu vojničku sreću kao i našim vojnicima. Komandant nemačkih trupa. br. 1243. Ovaj letak Nemci su rasturili i već se pojedini primerci nalaze i kod nas. 4. — Tufegdžić javlja dalje, da je puk. Simić naveo hotimično Kalabića da se ovim vezama sa Nemcima naša organizacija kompromituje u narodu što koriste mošinovci [tj. partizani — prim.]."<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16. do 23. decembra 1943. godine]</ref> U depeši od 28. decembra 1943. poslatoj Vrhovnoj komandi JVuO od strane potpukovnika [[Petar Baćović|Petra Baćovića]], govori se o sastanku koji je [[Todor Perović]], predstavnik Komande operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine, održao u [[Sarajevo|Sarajevu]] sa njemačkim generalom Wernerom Frommom: {{izdvojeni citat|Perović se vratio iz Sarajeva. U Sarajevu bio je kod generala Froma, komandanta pozadine celog Balkana. Između ostalog rekao mu je: »Srbi su istinski borci protivu partizana, mi Nemci cenimo borbu vaših ljudi. U tome se ističe naročito vaš kraj. Naročito cenimo saradnju majora Lukačevića. U kratko vreme prisajediniće se srpski krajevi Srbiji i u tom slučaju srpski će narod dobiti punu ekonomsku pomoć. U najkraćem roku dolazi još 12 divizija naših na teritoriju Jugoslavije radi potpunog likvidiranja partizana. Imamo jedan letak koji je izdao potpukovnik Borota za istočnu Bosnu, gde poziva narod da ga sluša kao novog komandanta, ali mi znamo da je komandant Baćović. Budite uvereni da će do proleća biti raščišćeno sa partizanima«.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16-30. decembra 1943. godine]</ref>}} Iako je Draža Mihailović sugerisao svojim komandantima da »koriste jedne neprijatelje protiv drugih«,<ref>Arhiv VII, Ča, k. 276, reg. br. 1a/1, depeša br. 361.</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_58.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 14. januara 1944. godine]</ref> u praksi se ova floskula isključivo odnosila na borbu četnika protiv partizana, skupa sa okupatorima i kvislinzima. U depeši majoru [[Zaharije Ostojić|Zahariju Ostojiću]] (pseudonim »Sto-Sto«) od 30. januara 1944. godine, poslatoj u povodu pokušaja snagâ [[NOV i POJ]] da prodru u [[Sandžak]], general Dragoljub Mihailović otkriva što je zapravo pravi cilj četničke kolaboracije: {{izdvojeni citat|Vodite računa o Nemcima i Bugarima i iskoristite njihovu akciju protiv crvenih do krajnjih mogućnosti. Napad na [[Pljevlja|Pljevlje]] iskoristite za napad s leđa na komuniste.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_69.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 23. januara do 4. februara 1944. godine]</ref>}} Vrlo moguće da je general Mihailović samo usvojio prijedloge koje mu je major Ostojić uputio u pismu od 6. decembra 1943. godine, gdje apostrofira sljedeće: {{izdvojeni citat|Koristeći se akcijom okupatora protiv komunista, mi ćemo verovatno u roku od mesec-dva dana opet imati situaciju u Sandžaku, Crnoj Gori, Hercegovini i Bosni u našim rukama. [...] Učeći se na sopstvenim greškama, smatram da se mora najhitnije preduzeti sledeće: 1) Stvoriti u najkraćem roku što jače pokretne borbene snage — leteće brigade i korpuse — a naročito tamo gde se za to ima mogućnosti. 2) '''Koristeći se akcijom okupatora i satelita, upotrebiti sve raspoložive snage za potpuno čišćenje od komunista svih srpskih pokrajina'''. 3) U radu pod 2) ostvariti međusobno potpomaganje iz susednih pokrajina do maksimuma.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_43.htm Pismo majora Zaharija Ostojića od 6. decembra 1943. Draži Mihailoviću o potrebi većeg angažovanja četnika s okupatorskim trupama radi sprečavanja prodora jedinica NOVJ u Srbiju]</ref>|Pismo majora Ostojića generalu Mihailoviću od 6. decembra 1943. godine}} Četničko-njemački odnosi bili su opterećeni međusobnim nepovjerenjem i sviješću o suprotstavljenosti ciljeva i interesa dviju stranâ. U telegramu koji je 29. januara [[1944]]. godine [[Joachim von Ribbentrop]], njemački ministar vanjskih poslova, uputio specijalnom opunomoćeniku za Jugoistočnu Evropu [[Hermann Neubacher|Hermannu Neubacheru]], reflektuje se jasan stav političkog i vojnog vrha u [[Berlin]]u o generalu Draži Mihailoviću, dok su podređenima date precizne smjernice za držanje prema četničkom pokretu: {{izdvojeni citat|Jedino se mogu ćuteći trpeti privremeni aranžmani nižih vojnih komandi sa Dražom Mihailovićem s ciljem suzbijanja zajedničkog neprijatelja Tita. On i njegovi ljudi ostaju i dalje, na kraju, naši neprijatelji. Zato je sada, kao i do sada, potrebno biti krajnje oprezan prema Draži Mihailoviću i njegovim četnicima, a naročito se ne sme nijednog trenutka izgubiti iz vida da će pomoć koju mu mi sada direktno ili indirektno pružamo radi vođenja borbe protiv Tita, kasnije najverovatnije biti upotrebljena protiv nas... Rat na Balkanu Nemačka je vodila zato da bi jednom zauvek uništila srpsko žarište nemira... Mi nemamo, otud, nikakvog interesa da ponovo razbuktavamo velikosrpski duh.<ref>Akten zur deutschen auswartigen Politik — ADAP/E/VII, s. 374–375.</ref><ref>Vasa Kazimirović, NDH u svetlosti dokumenata, Nova knjiga/Narodna knjiga, Beograd, 1987, str. 169.</ref><ref>Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN — Službeni list SCG, Beograd, 2005. str. 20.</ref>}} Izveštaje o sklapanju ugovora četnika sa Wehrmachtom presrele su i dešifrovale savezničke obaveštajne službe, što je imalo bitnu ulogu u konačnom opredeljivanju [[Čerčil]]a za Tita, a protiv Mihailovića.<ref>Cripps, John (2001). "Mihailović or Tito? How the Codebreakers Helped Churchill Choose". {{ISBN|0593 049101}}</ref> No, Nemci nisu bili zadovoljni primenom nekih sporazuma, jer je uprkos njima dolazilo do incidenata, odnosno diverzija i napada na pripadnike [[Srpska Državna Straža|Srpske Državne Straže]] od strane četnika, usled čega je general [[Hans Felber]] pokrenuo nekoliko hapšenja i racija protiv četnika počev od februara [[1944]]. === Borbe pod nemačkom komandom (1943) === {{main|Operacija Kugelblic}} [[Datoteka:Chetniks and Germans in Herzegovina in 1943.jpg|minijatura|Četnici i Nemci u Hercegovini 1943.]] [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 101I-005-0018-07, Jugoslawien, Polizeieinsatz mit Spähpanzer.jpg|thumb|Nemačka lokalna milicija sa italijanskim bornim kolima (izvor: ''Bundesarchiv'', [[1943]]).]] {{izdvojeni citat|„Borbeno sadejstvo sa četničkim grupama duž glavne saobraćajnice [[Bihać]] — [[Gračac]] — [[Knin]] — [[Drniš]] — [[Šibenik]] sastoji se u tome što su četnici okupljeni u posebnim uporištima uz oslonac na nemačke trupe. Četničke vođe primaju naloge i uputstva o vršenju zadataka obezbeđenja i izviđanja od zapovednika nemačkih uporišta.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=346&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] </br> ({{jez-njem|"Kampfgemeinschaften mit Cetnikgruppen bestehen entlang der Hauptversorgungsstrasse Bihac – Gracac – Knin – Drnis – Sibenik derart, dass die Cetniks in besonderen Stützpunkten in Anlehnung an deutsche Truppen zusammengefasst sind. Die Cetnikführer erhalten Aufträge und Weisungen für Sicherungs– und Aufklärungsaufgaben durch deutsche Stützpunktführer."}})</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_259.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. novembra 1943. Štabu 2. oklopne armije o saradnji četnika sa nemačkim trupama u NDH]</ref>|Njemački izveštaj o saradnji sa četnicima protiv partizana u Dalmaciji i Bosni (19. novembar [[1943]]).}} Kratko po zauzimanju italijanske okupacione zone od strane njemačkih trupâ, četnici s teritorije [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] stupaju u borbeno savezništvo sa njima. Kako javlja obavještajno odjeljenje [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]], u blizini [[Plitvička Jezera (općina)|Plitvičkih Jezera]] došlo je krajem septembra 1943. godine do prvog krupnijeg angažiranja lokalnih četničkih jedinicâ na njemačkoj strani. Ovom prilikom su četnici nanijeli partizanima ozbiljne gubitke: {{izdvojeni citat|Agent za vezu javlja o izviđanju od 27. IX: Jaka skupina lojalnih četnika s njemačkom opremom provalila je 20. septembra na područje [[Korenica|Korenice]], [[Prijeboj (Plitvička jezera)|Prijeboj]]a (16 km zap. od [[Bihać]]a), Babinog Potoka (28 km z. od Bihaća), [[Krbavica|Krbavice]] (23 km jz. do Bihaća), te uništila sve komunističke prometne veze. Četnici su nanijeli velike gubitke komunistima kod Mirić Štropine (3 sjz. od Prijeboja), 350 mrtvih.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&roll=196&broj=390 NARA, T313, Roll 196, frame no. 7457118.] <br /> ({{jez-njem|"29.9. V–Mann meldet Beobachtung vom 27.9.: </br> Starke Gruppe loyaler Cetniks mit deutscher Ausrüstung an 20.9. in Raum Korenica (1558), Prijeboj (16 W), Babin Potok (28 W), Krbavica (23 SW), alles Bihac, eingebrochen und haben alle Verkehrsverbindungen der Kommunisten vernichtet. Cetniks haben bei Miric Stropina (3 NW Prijeboj) den Kommunisten große Verluste, 350 Tote, beigebracht."}})</ref>|Dodatak dnevnom izvještaju obavještajnog odjeljenja 2. oklopne armije za 3. oktobar 1943.}} U izvorima njemačke provenijencije iz ovog perioda navodi se da su četničke jedinice asistirale okupatoru i pri izbacivanju partizana iz [[Bosansko Grahovo|Bosanskog Grahova]]: {{izdvojeni citat|Četnici na putu za snabdijevanje Gospić — Gračac, Knin — Vrlika i Knin — Drniš, i pored oprečnih poruka DM-u, nikad ne pokazuju neprijateljstvo; naprotiv, dobro su sarađivali sa 114. lovačkom divizijom u zasjedama i [zajedno] zauzeli Bos. Grahovo.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=98&rec=314&roll=560 NARA, T314, Roll 560, frame no. 000093.] <br /> ({{jez-njem|"Ic–Lagebericht vom 27.9. bis 27.10.1943. </br> Die Cetniks an den Nachschubstrassen Gospic – Gracac, Knin – Vrlika und Knin – Drnis sind bisher trotz abweichender Meldungen an DM. nirgends feindselig aufgetreten, haben vielmehr in Hinterhalten mit der 114.Jäg.Div. gut zusammengearbeitet und Bos.Grahovo genommen."}})</ref>|Obavještajno odjeljenje [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], izvještaj za period od 27. septembra do 27. oktobra 1943.}} U naređenju poslatom 23. oktobra 1943. iz [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] Wehrmachta, koja je bila smještena na teritoriji kvislinške NDH, navodi se sljedeće: {{izdvojeni citat|Od 1. novembra 1943. svi pripadnici domaćih jedinica (četnici, ustaše i hrvatska žandarmerija) moraju biti u posjedu njemačkih propusnicâ.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=315&roll=1295&broj=606 NARA, T315, Roll 1295, frame no. 000600.] <br /> ({{jez-njem|"Ab 1.11.43 müssen sämtliche Cetnik–, Ustascha–, und kroatische Gendarmerie–Angehörige im Besitz von Ausweisen der Abteilung Ic sein."}})</ref>|Divizijska naredba br. 122 od 23. X 1943. godine}} U jednoj procjeni stanja snabdijevanja, poslatoj 25. oktobra 1943. štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]] iz 114. divizije, razmotreni su modaliteti „skladištenja zalihâ [hrane] tokom zime i opskrbe za 9.500 četnika, ustaša, zarobljenika i civilnog stanovništva“, i data je projekcija da bi tovarni prostor zapremine 12 [[Tona|tona]] bio dovoljan za podmirenje dnevnih potrebâ ove grupe („9.500 ustaša, četnika, itd.“).<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1362&rec=314&roll=554 NARA, T314, Roll 554, frames no. 001356—001357.] <br /> ({{jez-njem|"Anlage 1 zur Beurteilung der Versorgungslage vom 25. Oktober 1943. </br> a.) Berücksichtigung der Winterbevorratung und Versorgung der 9500 Cetniks, Ustaschen, Gefangenen und Zivilbevölkerung; </br> Dabei ist die Versorgung der 9.500 Ustaschen, Cetniks usw. im hiesigen Raum nicht in Rechnung gestellt. Es würden also hierfür noch täglich 12 to Laderaum möglich sein."}})</ref> Takođe, u naredbi o snabdijevanju iz 114. divizije Wehrmachta s početka decembra 1943. godine, precizno je određeno dnevno sljedovanje četničkih jedinicâ u zoni odgovornosti divizije (najvjerovatnije je riječ o [[Dinarska divizija JVuO|Dinarskoj diviziji JVuO]] pod [[Momčilo Đujić|Đujićevom]] komandom): {{izdvojeni citat|Od sada se četnicima izdaje sljedovanje koje se sastoji od: </br> 1 porcija hljeba; 1 porcija povrća; 1 porcija namaza (mast ili marmelada); 1 porcija soli; 2 porcije napitka; 1 porcija duhana.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=822&rec=315&roll=1295 NARA, T315, Roll 1295, frames no. 000815—000816.] <br /> ({{jez-njem|"Verpflegung der Cetniks: </br> Als Verpflegung für Cetniks sind ab sofort nur folgende Portionen auszugeben bezw. zu empfangen: </br> 1 Brotportion, </br> 1 Gemüseportion, </br> 1 Brotaufstrichportion (Fett oder Marmelade), </br> 1 Salzportion, </br> 2 Getränkeportionen, </br> 1 Tabakportion."}})</ref>|Posebna direktiva za snabdijevanje br. 65/43 (2.12.43)}} {{izdvojeni citat|Četnici dobijaju snabdijevanje u skladu sa listama imena koje se stalno kontrolišu; municija za pješadijsko naoružanje se izdaje povremeno, uz strogu kontrolu potrošnje; svaki četnik nosi zvaničnu iskaznicu – oni bez iskaznice se hapse i razoružavaju.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=342&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000338.] ({{jez-njem|"Die Division gewährt den nach eigenen Wünschen beweglich und abseits ihrer Wohnorte eingesetzten Cetniks Verpflegungszuschüsse. Der Verpflegungsempfang wird nach namentlichen Listen getätigt, die Verteilung wird überwacht. Nach den gleichen Richtlinien werden von Zeit zu Zeit Gewehr– und MG–Munition im Rahmen des nachgewiesenen Verschusses ausgegeben. Der Verbrauch wird nach der jeweiligen Lage auch einigermassen genau überprüft. Jeder Cetnik muss einen namentlichen Ausweis mit der Nummer seiner Handwaffe (Gewehr– oder Pistolen–Nr.), der Unterschrift des zuständigen Kommandanten und des Ic der Division versehen, besitzen. Ohne Ausweis angetroffene Cetniks werden im Einvernehmen mit den Cetnik–Führern festgenommen und entwaffnet."}})</ref>|Izvještaj 114. lovačke divizije o rezultatima saradnje sa četnicima (5. novembar 1943).}} U izvještaju [[114. lovačka divizija|114. lovačke divizije]] od 5. novembra 1943. detaljno se opisuje saradnja jedinica [[Wehrmacht]]a sa snagama pod komandom vojvodâ [[Momčilo Đujić|Momčila Đujića]], [[Mane Rokvić|Maneta Rokvića]] i [[Radomira Ðekića Ðeda]]. Njemački oficiri zaključuju da okupator ima veliku korist od četnika: {{izdvojeni citat|Četnički vojvoda Mane Rokvić može se opisati kao apsolutno pouzdan. Već je pružio vrijedne usluge u oblasti [[Bosanski Petrovac|Bos. Petrovca]] gdje je bio raspoređen u prethodnici tokom čitavog napredovanja divizije, svuda uspostavljajući kontakt sa lokalnim četničkim jedinicama i značajno doprinoseći uspostavljanju povjerenja civilnog stanovništva u njemački Vermaht. Njegove mjere za održavanje discipline među četnicima i njegov oštar obračun sa sumnjivim [licima] i banditima dobro su poznati. [...] Iako se Đujić ne može smatrati potpuno pouzdanim, njegova podrška u borbi protiv komunizma trenutno je dragocjena. Divizija će učiniti sve što je u njenoj moći da ga u javnosti prikaže toliko pronjemački nastrojenim kako bi njegov povratak u neprijateljski tabor jednog dana bio onemogućen. [...] Četnički vojvoda Ðedo potiče iz Crne Gore i pristalica je pokreta Koste Pećanca, koji je, na osnovu prethodnog iskustva, održavao jasnu distancu od pokreta DM. Ðedo ostavlja veoma dobar lični utisak, izrazito je drzak [u borbi] protiv bandita i sumnjivih, i jasno je naklonjen njemačkom Vermahtu.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=341&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000337—000341.] </br> ({{jez-njem|"Der Cetnik–Vojvode Mane Rockvic [sic!] ist als unbedingt zuverlässig zu bezeichnen. Er hat bereits im Raum Bos. Petrovac wertvolle Dienst geleistet und war auch während des ganzen Vormarsches der Division bei der Spitze eingesetzt, stellte überall die Verbindung mit den örtlichen Cetnik–Einheiten her und hat in starken Masse für die Begründung des Vertrauens der Zivilbevölkerung zur deutschen Wehrmacht beigetragen. Seine Massnahmen zur Erhaltung der Disziplin unter den Cetniks, sein scharfes Durchgreifen gegen Verdächtige und Banditen, sind bekannt. </br> Wenn auch Djujic als nicht voll zuverlässig angesehen werden kann, so ist aber seine Unterstützung im Kampf gegen den Kommunismus z.Zt. wertvoll. Seitens der Division wird alles versucht werden, um ihm in der Öffentlichkeit soweit als deutschfreundlich herauszustellen, dass ihm eines Tages der Rückzug in das feindliche Lager unmöglich gemacht wird. </br> Der Cetnik–Vojvode Dzedo stammt aus Montenegro, ist Anhänger Richtung Kosta Pecanac, die nach bisherigen Erfahrungen klaren Abstand zur D.M.–Bewegung gehalten hat. Dzedo macht persönlich einen sehr guten Eindruck, ist ein ausgesprochener Draufgänger gegen Banditen wie Verdächtige und der Deutschen Wehrmacht eindeutig zugeneigt."}})</ref>|Izvještaj 114. lovačke divizije o rezultatima saradnje sa četnicima od 5. novembra 1943.}} {{izdvojeni citat|Glavna komanda predlaže stvaranje oficirske ispostave pri štabu XV brd. korpusa za nadzor i vođenje četničkih grupâ koje se koriste za zaštitu cesta za snabdijevanje, željezničkih pruga i važnijih ratnih pogona.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&roll=554&broj=90 NARA, T314, Roll 554, frame no. 000084.] </br> ({{jez-njem|"Gen.Kdo. beantragt Schaffung einer Offz.–Planstelle beim Stab XV.Geb.A.K. zur Überwachung und Anleitung der Cetnikverbände, die zur Sicherung von Nachschubstrassen, Eisenbahnen und kriegswichtiger Anlagen eingesetzt sind."}})</ref>}} Jedan od četničkih komandanata koji se dosljedno isticao kontinuiranom kolaboracijom sa njemačkim okupatorom bio je vojvoda [[Uroš Drenović]]. Nadležni okupacioni organi bili su zadovoljni ostvarenim stepenom saradnje s Drenovićem, što se vidi i iz izvještaja XV brdskog armijskog korpusa od 26. XI 1943, u kom se pohvaljuje njegovo „lojalno držanje“: {{izdvojeni citat|Predmet: </br> Nemačka komanda za vezu kod četničkog vođe Drenovića: </br> Četnička grupa Drenović z. i j-z od Banje Luke od jedno 1500 ljudi ima već godinu i po prema nemačkom Vermahtu i prema hrvatskoj državi lojalno držanje, i naše izviđačke i bezbednosne akcije korisno podržava. U nekim slučajeva bili su podržani sa nešto municije. Hrvatska vlada razmatrala je ideju da dovede Drenovića u Sabor za predstavnika svih pravoslavnih. Komanda Kirhner (puk Brandenburg) poslala je u dogovoru sa obaveštajnim odeljenjem [korpusa] Drenoviću komandu za vezu, i postigla je značajne rezultate u pogledu specijalnih misija.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&roll=560&broj=390 NARA, T314, Roll 560, frame no. 000384.] <br /> ({{jez-njem|"Gen.Kdo. XV G.A.K, Abt.Ic, Betr.: Dtsch.Verb.Kdo. bei Cetnikführer Drenovic. An Pz.A.O.K.2.Ic/AO, 26.11.43: Die Cetnikgruppe Drenovic w. u. sw. Banja Luka mit etwa 1500 Mann hat seit über 1 1/2 Jahre der deutschen Wehmacht und dem kroat. Staat gegenüber eine loyale Haltung eingenommen und die eigene Aufklärung und Sicherung stets wertvoll unterstützt. In einzelnen Fällen wurde sie mit Inf.Mun. unterstützt. Die kroatische Regierung hat die Berufung des Drenovic in den Sabor (Landtag) als Vertreter aller Pravoslaven erwogen. Das Kdo. Kirchner (Rgt.Brandenburg) hat im Einvernehmen mit der Abt.Ic für seine Zwecke ein Verbindungs–Kommando zu Drenovic entsandt und in kürzester Zeit wertvolle Ergebnisse im Sinne des Sonder–Auftrages erzielt."}})</ref>|Komanda 15. brd. korpusa, Obaveštajno odeljenje, za obav. odeljenje komande 2. okl. armije, 26.11.43.}} Četnički su odredi na teritoriji marionetske NDH pružali veoma značajnu potporu njemačkim vlastima, bez koje ove ne bi uspjele efikasno održavati okupacioni sistem. U izvještaju [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. pješadijske divizije]] [[Wehrmacht]]a iz prve nedjelje decembra 1943. provijava upravo ovakvo gledište; istaknuto je, pak, da bi četnike trebalo (zbog „ispadâ prema hrvatskom stanovništvu“) ograničiti „na rad u srpskim selima“: {{izdvojeni citat|Budući da vlastite snage i ustaše nisu dovoljne da same umire i osiguraju golemo područje, divizija se ne može odreći suradnje četnika. Trenutačno, drugačije rješenje ne bi bilo moguće zbog nedostatka dodatnih snaga. No, ne zanemaruje se da se suradnja s četnicima ne čini dugoročno održivom zbog njihovih političkih ciljeva. Stoga će se i dalje jačati utjecaj ustaša, a time i hrvatske države, kako bi se postupno udaljili od četničkih snaga i deportirali oni [četnici] koji nisu mještani.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=788&rec=314&roll=555 NARA, T314, Roll 555, frames no. 000782—000783.] <br /> ({{jez-njem|"Da die eigene Kräfte und die Ustascha allein zur Befriedung und Sicherung des weiten Raumes nicht ausreichen, kann auf eine Mitarbeit der Cetniks noch nicht verzichtet werden. Im Augenblick wäre eine Lösung von ihnen mangels anderer Kräfte nicht möglich. Es wird jedoch nicht verkannt, dass auf die Dauer eine Zusammenarbeit mit den Cetniks auf Grund ihrer politischen Zielsetzung nicht tragbar orscheint. Es wird daher der Einfluss der Ustascha und damit des kroatischen Staates weiterhin gestärkt werden, um allmählich von den Cetnik–Verbänden abrücken zu können, die nicht ortsansässigen abzuschieben. Der Anfang hierzu ist gemacht. Um die Unzuträglichkeiten zu beenden, die sich daraus ergeben, dass in rein kroatischen Gegenden die eingesetaten Cetnik–Verbände die Bevölkerung belästigen und auch ausplündern, ist in Durchführung, sie aus diesen Gebieten herauszuziehen und nur noch in Orten mit pravoslavischer Bevölkerung zu Sicherungszwecken einzusetzen."}})</ref>|Procjena situacije 264. pješadijske divizije (7.12.43)}} Komanda Jugoistoka je istog dana izvijestila Vrhovnu komandu njemačkog Wehrmachta o sadjejstvu [[114. lovačka divizija (Nemačka)|114. lovačke divizije]] i četnika u borbi protiv snaga [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]]: {{izdvojeni citat|114. lovačka divizija: čišćenje prostora oko [[Vrlika|Vrlike]] u saradnji sa četnicima završeno; neprijatelj je izgubio 22 mrtva i 20 zarobljenih; veliki plen.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=78&broj=89&roll=331 NARA, T78, Roll 331, frame no. 6287993.] <br /> ({{jez-njem|"114. JG. DIV: SAEUBERUNG IN RAUMES VRLIKA IM ZUSAMMENWIRKEN MIT CETNIKS NACH WEITEREN 22 FEINDTOTEN U. 20 GEFANGENEN BEI EINBRINGUNG GROESSERER BEUTE ABGESCHLOSSEN."}})</ref>|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 6. decembra 1943 (7. decembar 1943.).}} === Borbe pod njemačkom komandom u Crnoj Gori (1943-1944) === {{main|Operacija Frühlingserwachen (1944)}} [[File:Collaborationist Jakov Jovović with Germans on Cetinje.jpg|thumb|Četnički komandant [[Jakov Jovović]] sa svojim saborcima i Nemcima na [[Cetinje|Cetinju]], jesen 1943.]] Od 17. do 24. oktobra [[1943]]. godine, njemačke okupacione snage su organizovale [[Operacija Balkanski klanac|operaciju Balkanski klanac]] (njem. ''Balkanschlucht''). Osnovni cilj operacije je bio likvidacija snagâ [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] i [[Divizija Garibaldi|Italijana]] koji su prešli na stranu partizana u Crnoj Gori, kao i ovladavanje [[Jadransko more|jadranskim]] zaleđem. Pored sopstvenih snaga, njemački okupator je za ovu priliku angažovao dva italijanska fašistička puka (oko devet bataljona), čiji su štabovi bili u [[Bar]]u i [[Podgorica|Podgorici]], kao i muslimansku fašističku miliciju i ostatke četnika Draže Mihailovića.<ref>https://www.znaci.org/00001/151_5.pdf</ref> Dakle, pored dvije divizije [[Wehrmacht]]a, u operaciji je učestvovalo i oko 5.000 [[Balli Kombëtar|balista]], talijanskih fašista i četnika.<ref>https://www.znaci.org/00001/33_9.pdf</ref> U depeši Vrhovnoj komandi JVuO od 20. oktobra 1943,<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, Knjiga predatih depeša CG—3, Depeša br. 211.</ref><ref>Др Радоје Пајовић, Контрареволуција у Црној Гори: Четнички и федералистички покрет 1941—1945, Обод, Цетиње, 1977, стр. 408.</ref> delegat VK JVuO u Crnoj Gori i [[Sandžak]]u major [[Rudolf Perhinek]] piše o učešću crnogorskih četnika na strani okupatora u ovoj [[Sile Osovine|osovinskoj]] operaciji: {{izdvojeni citat|Žalosno ali tačno. Da nisu Nemci angažovali ovolike snage, nas ovde više ne bi bilo, jer se više niko nije hteo boriti, već samo begati, ali nije se više imalo kud... Mi se izvlačimo i gledamo da smo pozadi njih, da bi iskoristili njihovu borbu sa komunistima i uništavanje istih.}} Informacija o potpunoj potčinjenosti četničkih jedinica u okupiranoj Crnoj Gori njemačkim vlastima, kao i tijesnim vezama sa kvislinškom ''Narodnom upravom'' koju je okupator formirao, Draži Mihailoviću je bila dostavljena 1. decembra 1943. godine iz štaba majora [[Petar Baćović|Petra Baćovića]] (pseudonim »Nav-Nav«): {{izdvojeni citat|Nemci daju oružje i odelo s a s d j k a c a m a [nedešifrovana riječ; moguće "žandarmima" — prim.] i nešto plate. Milicija će biti formirana kao prava vojska. Za komandanta cetinjskog bataljona major Zdravko Kasalović. Za nikšićki bataljon Boško Pavić, a mene su naimenovali za komandanta žandarmerijskog bataljona za srez šavnički. Pojava Narodne uprave i svega ovoga što se sada stvara, nije izraz želje niti naroda niti naša, već je ovo nužno zlo, između dva zla, jer drugog izlaza nema. Mi nismo u stanju samo pomoću naroda da ma šta učinimo bez pomoći Nemaca.<ref>AVII, kut. 276, reg. br. 7/1-35.</ref><ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 47, str. 89.</ref>}} [[Ljubomir Lazarević]], inženjer iz [[Kolašin]]a (pseudonim »Bene«), 28. januara 1944. godine obavještava Dražu Mihailovića da četnici u Crnoj Gori sarađuju sa njemačkim okupacionim vlastima u svakom obliku: {{izdvojeni citat|Svi komandanti u Crnoj Gori primili su saradnju sa Nemcima, potpisali obavezu a sa ostatcima vojske nalaze se u žici, ili u neposrednoj blizini nje. Nema ni jedne grupe u šumi koja bi pretstavljala našu borbu, oko koje bi se moglo okupljati. Vukadinović isto tako nalazi se u Podgorici ili u okolini. Nagovešteni dolazak Srbijanske vojske pozdravljen je burno svuda, ali dolazak Ljotićevaca učinio je Ljotićevce vrlo aktivnim i prete da ko god ne bude s njima, on je komunista. Po varošima teško će se iko održati jer ta formula svakoga će staviti pod udar okupatora kao komunistu. Ovaka saradnja sa njima je nemoguća, jer ovi traže prilazak njima, ne saradnju. Po selima Crne Gore gospodare komunisti. Naše akcije vrše se samo u cilju osiguranja ili odbrane nemačkih kolona. Nemačke snage na ovom terenu vrlo su male i nesposobne za ma kakvu širu akciju. Do sada nema ni izgleda na akciju. Svako dalje čekanje, pogoršava našu situaciju. Narod gubi veru u našu dobru volju i našu sposobnost.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]</ref>}} [[File:Chetniks and Germans in Podgorica 1944.jpg|thumb|Četnički komandanti i njemački okupatori u [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. [[Đorđije Lašić]] (prvi zdesna), šef njemačke uprave za Crnu Goru pukovnik Hajnke (treći zdesna) i Jakov Jovović (drugi slijeva) u [[Podgorica|Podgorici]], proljeće 1944.]] Krajem februara i početkom marta 1944. godine, u tzv. [[staroj Crnoj Gori]] (preciznije u [[Katunska nahija|Katunskoj nahiji]]) organizovana je [[Operacija Bura (1944)|operacija »Bura«]]. Specifičnost ove operacije ogleda se u činjenici da su za njeno izvođenje većinu ljudstva obezbijedili četnici, dok su oficiri iz Feldkomandanture na [[Cetinje|Cetinju]] i komandant mjesta [[Podgorica|Podgorice]] rukovodili borbenim djejstvima: {{izdvojeni citat|1.) Sumarni i iskustveni izveštaj: Operacija »Bora« od 27. 2. do 3. 3. 44. Sprovedena je četnička operacija »Bora«, pod nemačkom komandom, radi čišćenja rejona Danilovgrad — Čevo — Cetinje — Podgorica. 2.) Jedinice koje su učestvovale: 4000 ljudi nacionalne žandarmerije, milicije, 215. abver-trup, jedna brdska baterija iz ratnog plena, lovačko poterno odeljenje 181. peš. div. [...] 5.) Sprovođenje: U delom. oštrim borbama, kolone, koje su nastupale od i,, ji., i j., polako su osvajale teren. 29. 2. zauzeto je Čevo. Neprijatelj (jačine 250 ljudi) izvukao se prema sz. Posle odlaska nemačkih snaga i započinjanja neprij. protivnapada, četnici su se delom, u paničnom strahu, povukli na svoje polazne položaje. Neprijatelj je ponovo zauzeo teren očišćen operacijom. 6.) Gubici neprijatelja: 32 mrtva, 68 ranjenih, 23 zarobljena. Plen: 2 p. mitr., 1 mitr., 15 pušaka, 1 radio-stanica, propagandni materijal i hrana. Sopstveni gubici: 20 mrtvih, 31 ranjen, 46 nestalih. 7.) Iskustva: a) Građanska zaštita, usled nedovoljne opremljenosti i slabog borbenog morala, nije pogodna za izvršavanje borbenih zadataka; žandari, milicija, četnici, uz učešće nemačkih trupa, podesni za borbene zadatke i zadatke osiguranja... e) Prilikom sličnih operacija preduslovi za uspeh su učešće nemačkih trupa, podrška teškim naoružanjem i veza do pojedinih borbenih grupa.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_30.htm Izveštaj Komande 21. brdskog armijskog korpusa od 9. marta 1944. Komandi 2. oklopne armije o zajedničkoj nemačko-četničkoj operaciji »Bora« protiv jedinica 2. korpusa NOVJ na prostoru Danilovgrad — Cetinje — Podgorica]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&broj=72&roll=663 NARA, T314, Roll 663, frame no. 000065.]</ref>|Izvještaj komande 21. brdskog korpusa o rezultatima operacije »Bura« od 9. marta 1944. godine}} [[21. brdski armijski korpus (Nemačka)|21. nemački korpus]] u Crnoj Gori pokrenuo je [[10. april]]a [[1944]]. [[Operacija "Frilingservahen" (april-maj 1944)|operaciju "Frilingservahen"]], uz masovno učešće četnika. Operacija je pripremljena u saradnji sa [[Pavle Đurišić|Pavlom Đurišićem]] i započeta tako što su četnici zajedno sa Nemcima iz nemačkih garnizona napali na slobodnu teritoriju. Plan napada je bio sledeći: {{izdvojeni citat|'''Đurišićeve snage''': Prva borbena grupa, 700 ljudi, iz si. pravca preko rejona 5 km j. Bijelo Polje za Mojkovac. Druga borbena grupa, 1200 ljudi, pod komandom Đurišićevog Operativnog štaba, od Brodareva preko Šahovića za Mojkovac — Kolašin. Treća borbena grupa, 1000 ljudi, od sredine puta Pljevlja — Prijepolje pravcem Mojkovac. Četvrta borbena grupa, 1500 ljudi, od Pljevalja pravcem Mojkovac. Mojkovac treba da bude dostignut za 2 dana. Posle toga skretanje glavnine u rejon z. Tara — sz. Kolašin — Mojkovac. '''Nemačke snage''': 1 ojač. mot. č. prodire od Brodareva do Bijelog Polja. 1 ojač. mot. č. od Pljevalja do prelaza preko Tare 22 jjz. Pljevlja. Bat. [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]], 600 ljudi, sledi nemačke snage za Bijelo Polje, onda skreće za Mojkovac. Milicija iz Brodareva, 700 ljudi, čisti svoj rejon i prodire od Brodareva ka jjz. Početak napada: 10. 4. 44. [[181. pešadijska divizija (Nemačka)|181. peš. div.]] obezbediće odgovarajuće informisanje četničke Grupe "Jug" (major Lašić i Bukatonović [pogreška; vjerovatno je u pitanju major [[Savo Vukadinović]] — prim.] u Podgorici) kao i Grupe "Nikšić".<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=364&rec=314&roll=663 NARA, T314, Roll 663, frame no. 000357.]</ref><ref>Obaveštenje Komande 21. brdskog korpusa Komandi 181. brdske divizije od 08.04.1944., Vojnoistorijski institut, NAV--T-314, r. 663, s. 357.</ref>}} === Borbe pod nemačkom komandom u NDH (1944) === [[File:August Šmidhuber, komandant 7. SS divizije, Todor Perović, lekar Trebinjskog korpusa i kapetan Milorad Vidačić, komandant Trebinjskog korpusa JVuO.jpg|thumb|Žena u crnini moli za milost Milorada Vidačića, komandanta Trebinjskog korpusa JVuO. Prisutni su još [[August Schmidhuber]], komandant 2. puka [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS divizije]] (prvi lijevo), Todor Perović, predstavnik četničke komande istočne Bosne i Hercegovine (drugi lijevo) i neimenovani oficir [[Schutzstaffel|SS]]-a. Fotografija je nastala tokom njemačke [[Operacija Gama|operacije Gama]] protiv partizana u [[Istočna Hercegovina|istočnoj Hercegovini]] (ljeto/jesen 1943. godine).<ref>[http://bandenkampf.blogspot.com/2015/08/bk0034.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: </br> 0034 | Photo | SS-Freiwilligen-Gebirgs-Division "Prinz Eugen"]</ref>]] Kolaboracija četnika u [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] sa njemačkim okupacionim snagama postala je intenzivnija tokom zime 1943-1944, makar u slučaju hrvatskih kvislinških snaga i četnika bila pod neprestanom tenzijom. Podaci navedeni u izvještaju generala [[Edmund Glaise von Horstenau|Glaisea von Horstenaua]] od 26. februara 1944.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=236&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000236.]</ref> zasnovani na službenim podacima NDH otkrivaju opseg kolaboracije: 11. februara bilo je na teritoriju NDH trideset i pet posebno imenovanih četničkih grupa sa procijenjenih 23.300 ljudi pod oružjem. Neke manje jedinice su brojale od 200 do 400 pripadnika, dok su ostale, poput [[Momčilo Đujić|Đujić]]eve grupe, imale i do 2.500 vojnika i oficira. Od toga je s Nijemcima i vlastima NDH kolaboriralo devetnaest grupa (ukupno 17.500 ljudi); šesnaest ostalih grupa s oko 5.800 ljudi ubrajane su u pobunjene četnike.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=237&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000237—000240.]</ref> S iznimkom odreda vojvode [[Uroš Drenović|Uroša Drenovića]] u sjeverozapadnoj Bosni (oko 400 ljudi), kojeg su vlasti NDH smatrale potpuno lojalnim, za sve druge četničke kolaborirajuće grupe ustaške su vlasti držale da se prema Nijemcima odnose osobito prijateljski kako bi od njih izvukle što više oružja i municije, dok se istovremeno drže neprijateljski prema NDH.<ref>[https://znaci.org/00001/40_64.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje KOLABORACIJA IZVAN SRBIJE DO OKTOBRA 1944.]</ref> Iako se vojvoda [[Radivoje Kerović]], komandant [[Majevica|majevičkih]] četnika, u Horstenauovom izvještaju ubraja među »pobunjene četnike« (i to kao prvi na spisku, dok se za njegov odred tvrdi da ima 1000 ljudi, tj. da je najbrojniji), u dnevnom izvještaju Komande Jugoistoka za 18. februar 1944. godine njegova lojalnost uopšte nije dovedena u pitanje: {{izdvojeni citat|Upit kod [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]] u vezi snabdijevanja municijom Kerovića koji se smatra lojalnim, i 200 ljudi tzv. [[Zeleni kadar|zelenog kadra]], koji se bore protiv crvenih zapadno od [[Koviljača|Koviljače]].<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=17&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000013.] <br /> ({{jez-njem|"Beim Pz.AOK. 2 wird angefragt, ob Bedenken bestehen gegen Unterstützung mit Munition der im Raume westlich Koviljaca stehenden Cetniks des Kerovic, die als loyal angesehen werden und 200 Mann des sog. "Grünen Kaders" in Kampf gegen die Roten."}})</ref>|Ratni dnevnik Vojnog zapovjednika Jugoistoka (18. februar 1944.)}} Od 23. do 25. januara 1944. godine, na području između [[Knin]]a i [[Kistanje|Kistanja]] organizovana je [[Operacija Frühlingswetter|operacija »Frühlingsgewitter«]]. Vodeći borbe protiv jedinicâ iz sastava [[19. sjevernodalmatinska divizija NOVJ|19. divizije NOVJ]], operaciju su izveli dijelovi [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. pješadijske divizije]] Wehrmachta, zatim 92. motorizovani grenadirski puk i 3. bataljon 98. brdskog lovačkog puka [[1. brdska divizija (Njemačka)|1. brdske divizije]]. Njemačkom okupatoru pridružile su se snage lokalnih četnikâ, najvjerovatnije iz [[Dinarska divizija JVuO|Dinarske divizije JVuO]]. U izvještaju 264. pješadijske divizije od 25. januara 1944, poslatom Komandi [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|15. brdskog armijskog korpusa]], njemačkim gubicima tokom operacije pribrojani su oni iz četničkih redovâ: {{izdvojeni citat| Sumarni izveštaj »Frilingsgeviter«: 1.) Delimičan ogorčeni otpor neprijatelja kod Ervenika, Bratiškovaca, Kistanja, Radučića slomljen je energičnim zahvatom. Banditi iznenađeni prodorom 92. gren. p. (mot.) od sz. prema Kistanju. 2.) Gubici: A.) sopstveni: 1 poginuo, 3 ranjena, 1 četnik poginuo. B.) neprijatelj: 66 poginulih izbrojano, procenjuje se daljih 60 do 70 poginulih i ranjenih. 35 zarobljenika u eng. uniformama iz Štaba 19. dalm. div. i 5. brig. C.) Zaplenjeno: 1 mitr., 3 puš. mitr., 42 autom., 2 pt puške, 1 l. minob., 1 telefon, 46 karab., 30 eng. mina, 10.000 metaka peš. mun., 60 kom. mina za 1. minob., 3 engl. bicikla.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_21.htm Izveštaj 264. pešadijske divizije od 25. januara 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o sopstvenim i neprijateljskim gubicima u operaciji »Frilingsgeviter« na prostoru Knin — Kistanje]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=293&rec=314&roll=561 NARA, T314, Roll 561, frame no. 000287.] <br /> ({{jez-njem|"ABSCHLUSSMELDUNG ”FRUEHLINGSGEWITTER”: </br> 1.) TEILWEISE HEFTIGER FEINDWIDERSTAND BEI ERVENIK, BRATISKOVCI, KISTANJE, RADUCIC WURDE IM ENERGISCHEN ZUGREIFEN GEBROCHEN. BANDITEN DURCH EINBRUCH GREN. RGT. (MOT) 92 VON NW NACH KISTANJE UEBERRASCHT. </br> 2.) VERLUSTE: </br> A.) EIGENE: 1 TOTER, 3 VERWUNDETE, 1 CETNIK TOT. </br> B.) FEIND: 66 GEZAEHLTE TOTE, 60 BIS 70 WEITERE TOTE UND VERWUNDETE GESCHAETZT. 35 GEFANGENE IN ENGL. UNIFORM VON STAB 19. DALM. DIV. UND ROEM. 5. BRIG. </br> C.) BEUTE: 1 S.MG., 3 LE. MG., 42 MP., 2 PZ. BUECHSEN, 1 LE. GR. W., 1 FERNSCHRECHGERAET, 46 KARAB., 30 ENGL. MINEN, 10000 SCHUSS INF. MUN., 60 SCHUSS LE. GR.W. MUN., 3 ENGL. FAHRRAEDER."}})</ref>}} [[File:Hercegovački četnici i njemački vojnici s narodnim herojem Miletom Okiljevićem uoči njegovog strijeljanja juna 1944.jpg|thumb|Pripadnici [[369. legionarska divizija|369. „Vražje“ divizije]] i četnici Gatačke brigade Nevesinjskog korpusa JVuO sa vezanim [[Miletom Okiljevićem]], zamjenikom političkog komesara II čete I bataljona XI hercegovačke brigade, zarobljenim u borbama za Gat 15. maja 1944. godine (istog mjeseca je i strijeljan). Okiljević je proglašen 1951. godine za [[Narodni heroj Jugoslavije|narodnog heroja Jugoslavije]].<ref>[https://bandenkampf.blogspot.com/2017/10/bk0272.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: </br> 0272 | Photo | 369. (kroatische) Infanterie-Division]</ref>]] Vojvoda [[Dobroslav Jevđević]] je, pored Momčila Đujića i [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]], vjerovatno najdalje otišao u kolaboraciji s njemačkim okupatorom, kada su u pitanju četničke jedinice van teritorije okupirane Srbije. Nakon kapitulacije Italije, boravio je u Rimu okupiranom od nacista. Nakon toga, našao se u Trstu, gdje je uspostavio čvrste veze s njemačkom obaveštajnom službom: {{izdvojeni citat|Ja sam javio Đujiću da preko naših ljudi u Sušaku i Trstu prihvate naše oficire koji idu iz Italije i upućuje u Liku i zap. Bosnu. Ovo sam javio i našima u Rim. Kap. Đaković javlja da su Nemci pobili oko 14000 partizana na prostoriji Crikvenica — Sušak — Rijeka, od kapitulacije Italije do danas.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_69.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 23. januara do 4. februara 1944. godine]</ref>}} U izvještaju od 20. februara 1944, poslatom majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]], komandantu Zapadne Bosne JVuO, kapetan [[Ilija Jevtić]] piše o totalnoj subordinaciji [[Dinarska divizija|Dinarske divizije]] Nijemcima, koji u potpunosti kontrolišu četnike pod komandom vojvode Đujića: {{izdvojeni citat|Sem samog vojvode Đujića i jednog malog broja četnika, svi četnici Dinarske oblasti (oko hiljadu devet stotina i nekoliko) nalaze se pod nemačkom komandom. Hranu, odeću, obuću, cigarete i novac svaki četnik i njegov starešina prima kao i nemački vojnik odn. oficir. Svu municiju i oružje primaju takođe od Nemaca. Četnici pod nemačkom komandom nalaze se po bunkerima počev od Knina do Šibenika i Splita. U pojedinim bunkerima su izmešani, pola četnici pola ustaše. Nemački oficiri dolaze na Kosovo polje u četničku diviziju, a isto tako naši četnički oficiri i ostale starešine na čelu sa Đujićevim načelnikom štaba odlaze u Nemačku diviziju. Voze se na nemačkim automobilima kroz Knin i t.d. Jednom rečju između četnika i Nemaca postoji najtešnja saradnja i nemačka puna kontrola nad radom četnika. Jedino se pop Đujić, kao komandant divizije, sa svojom užom pratnjom ne pojavljuje pred njima.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_78.htm Izveštaj kapetana Ilije Jevtića od 20. februara 1944. komandantu zapadne Bosne o svom radu i saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji i Lici]</ref>}} Njemački poručnik [[Reinhard Kopps]], poznatiji kao ''Konrad'', bio je šef jedne obavještajne grupe [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]]. Kada je 3. marta 1944. došao iz [[Beograd]]a u [[Dalmacija|Dalmaciju]], sobom je doveo nekoliko [[ZBOR|ljotićevaca]], između ostalih i Roka Kaleba, pripadnika antikomunističke organizacije »[[Beli Orlovi]]«. Od ostataka Đačkog bataljona (ranije: Splitsko-šibenska četa), koji su uglavnom bili ljotićevci, i dijela četnika koje mu je ustupio vojvoda Đujić, poručnik Kopps je formirao odred »Konrad« čiji je zadatak bio da vrši diverzije na partizanske štabove, organe narodne vlasti, ubija simpatizere NOP-a i da spriječi veze iz unutrašnjosti sa jedinicama i štabovima NOVJ na otocima. Grupa »Konrad« brojila je oko 30 ljudi — četnika i Nijemaca, sa sjedištem u selu [[Zablaće]], pokraj [[Šibenik]]a.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_167.htm Izveštaj Štaba Dinarske četničke oblasti od 29. maja 1944. komandantu oblasti o akciji Grupe "Konrad" protiv pripadnika NOP-a na području Dalmacije]</ref> U izvještaju koji je 11. marta 1944. godine uputio komandi [[2. oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]], o suradnji sa četnicima vojvode Đujića Kopps je zapisao sljedeće: {{izdvojeni citat|''Predmet: Četničke jedinice u sjevernoj Dalmaciji.'' Četnici su u sjevernoj Dalmaciji grupisani u jednu [[Dinarska divizija JVuO|diviziju »Dinara«]], čiji se štab nalazi u [[Kosovo polje (Dalmacija)|Kosovu]], 11 km južno od Knina. Komandovanje je u rukama vojvode Momčila Đujića, uz podršku majora Kapetanovića i kapetana Mijovića. Jačina grupâ, podređenih ovoj komandi, trenutno iznosi oko 6500 ljudi. Utjecajna zona se poklapa sa rajonom naseljenim Srbima unutar trokuta [[Knin]]—[[Šibenik]]—[[Zadar]] i doseže do zone [[Lika|Like]]. Operaciona zona je cijeli ovaj trokut, a naročito veće komunističke, partizanske oblasti, koje su naseljene Hrvatima. Do sada su vojne operacije izvođene u suradnji sa njemačkim divizijama, o čijim su rezultatima ove izvještavane. Znatni dijelovi ovih četničkih jedinica angažirani su na osiguranju njemačkih puteva za dotur. Posmatrano s vojne strane, trenutno se četnička suradnja sa njemačkim jedinicama ocjenjuje kao pozitivna. Na osnovu snaga, koje nam se ovdje nude, može se zaključiti da ona nije iskorištena u potpunosti, ali i ono što je do sada učinjeno upućuje na činjenicu, da bi njihovo dalje angažiranje u vojnom pogledu za nas bilo povoljno.<ref>[https://znaci.org/zb/4_21_10.pdf#page=1414 Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilačkom ratu, Narodnooslobodilačka borba u Dalmaciji, knjiga 10: siječanj—ožujak 1944. godine (tom 21, dokument br. 402, str. 1414—1418.)]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=696&rec=314&roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000692.] <br /> ({{jez-njem|"Betr. Cetnik–Verbaende Norddalmatien. </br> In Norddalmatien sind die Cetniks in einer Division "Dinara" zusammengefasst, deren Hauptquartier in Kosovo, 11 km s. Knin, liegt. Die Fuehrung liegt in den Haenden des Wojwoden Momcilo Djujitsch, der seinerseits unterstuetzt wird von Major Kapetanowitsch und Hauptmann Miowitsch. Die Staerke der diesem Kommando unterstellten Gruppen belaeuft sich z.Zt. auf etwa 6500 Mann. Das Einflussgebiet stimmt ueberein mit dem serbischen Siedlungsraum innerhalb des Dreiecks Knin–Sibenik–Zara und reicht bis ins Lika–Gebiet hinein. Operationsgebiet ist dieses gesamte Dreieck, insbesondere die in ihm liegenden groesseren, kroatisch besiedelten kommunistischen Partisanbereiche. Militaerische Operationen wurden bislang in Zusammenarbeit mit deutschen Divisionen durchgefuehrt und deren Ergebnisse dorthin gemeldet. Darueber hinaus sind wesentliche Teile dieser Cetnik–Verbaende zur Sicherung deutscher Nachschubstrassen eingesetzt. </br> Militaerisch gesehen ist somit die Zusammenarbeit der Cetniks mit deutschen Verbaenden zur Zeit positiv zu beurteilen. Sie fuehrt wohl noch keineswegs zu voller Ausnutzung der sich hier uns anbietenden Kraefte, doch berechtigt das bisher Geleistete zu der Auffassung, dass ein weiterer Einsatz sich fuer uns militaerisch guenstig auswirken muss."}})</ref>|Izvještaj jedinice »Konrad« od 11. ožujka 1944. Komandi Druge oklopne armije o četničkim jedinicama u sjevernoj Dalmaciji}} Na osnovu svega iznesenog, poručnik Konrad predlaže nadređenim: „Što se tiče upotrebe četničkih jedinica sjeverne Dalmacije u vojne svrhe, treba reći da one predstavljaju samo nastavak prakse talijanskih jedinica. Uz to se prije svega mora dodati i to, da se Talijani nikada nisu usuđivali — i pored svih hrvatskih suprotnih tvrdnji — da u većem obimu sprovedu vojnu suradnju, jer oni nisu željeli da se ojačaju četnici, tada još neoprobani u težoj političkoj situaciji. Dok su Talijani sprovodili samo djelomične operacije, danas je, uz strogu kontrolu i rukovođenje, moguća mnogo obimnija mobilizacija četničkih jedinica. Đujić nam je rekao da će se njegove jedinice, nakon čišćenja partizanskih oblasti u dalmatinskom području, angažirati tako što će u suradnji sa njemačkim komandama izvršiti zapriječavanja Titovih kanala za snabdijevanje. Na osnovu ovdje poznatih činjenica ovo izgleda apsolutno moguće.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=700&rec=314&roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000696.] <br /> ({{jez-njem|"Zur militaerischen Verwendung der Cetnikverbaende Norddalmatiens ist zu sagen, dass sie nur eine Fortsetzung der italienischen Verbindungen darstellen wuerde. Dazu muss allerdings hinzugefuegt werden, dass die Italiener es niemals gewagt haben – trotz aller gegenteiligen wiederholten kroatischen Behauptungen – in grossem Stil militaerische Zusammenarbeit durchzufuehren, da sie die damals noch nicht erprobten Cetniks in einer im uebrigen noch unreiferen groesseren politischen Lage nicht zu stark werden lassen wollten. Waehrend somit die Italiener nur Teilunternehmen durchfuehrten, waere bei straffer Kontrolle und Steuerung der Cetnikverbaende heute ein Heranziehen in weit groesserem Umfang moeglich. Djujitsch hat sich uns gegenueber bereiterklaert, seine Verbaende nach Saeuberung der Partisanengebiete im dalmatinischen Raum so einzusetzen, dass in Zusammenarbeit mit deutschen Dienststellen eine Sperrung der Versorgungskanaele Titos erfolgt. Auf Grund der hier bekannten Unterlagen erscheint dies vollkommen moeglich."}})</ref> [[File:Helmuth von Pannwitz and Chetniks.jpg|thumb|Njemački general [[Helmuth von Pannwitz]], zapovjednik [[15. SS kozački konjanički korpus|15. SS kozačkog korpusa]], u društvu četničkih oficirâ s teritorije NDH.]] U izvještaju Višeg SS i policijskog vođe u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj ''[[Gruppenführer]]a'' [[Konstantina Kammerhofera]] za mjesec mart 1944. godine, iskazano je stanovito nezadovoljstvo učinkovitošću četnikâ u Bosni i Hercegovini u borbi protiv NOVJ: {{izdvojeni citat|Policijska oblast II ([[Sarajevo]]): [...] </br> Borbena vrijednost četnika stacioniranih u policijskoj oblasti Sarajevo nastavila je opadati; borbe u okolici [[Višegrad]]a i [[Trebinje|Trebinja]] pokazale su da se oni mogu uspješno oduprijeti [neprijatelju] samo uz njemačku podršku. U [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]], četnici nisu pokazali nikakvu vlastitu inicijativu tijekom izvještajnog perioda.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=228&rec=314&roll=1548 NARA, T314, Roll 1548, frame no. 000222.] <br /> ({{jez-njem|"Polizeigebiet II (Sarajevo): </br> Der Kampfwert der im Polizeigebiet Sarajevo stehenden Cetniks ist weiter gesunken, bei den Kämpfen im Raum von Visegrad und Trebinje hat sich gezeigt, daß sie sich nur mit deutscher Unterstützung erfolgreich zur Wehr setzen können. In Ostbosnien zeigten sich die Cetniks im Berichtsmonat ohne eigene Initiative."}})</ref>|Mjesečni izvještaj za mart 1944. godine Višeg SS i policijskog vođe u Hrvatskoj (6. IV 1944).}} Konverzacija s početka marta 1944, prilikom posjete Hitlerovom glavnom štabu, između njemačkog opunomoćenog generala u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj [[Edmund Glaise von Horstenau|Edmunda Glaisea von Horstenaua]] i feldmaršala [[Wilhelm Keitel|Wilhelma Keitela]] otkriva kakva je bila percepcija statusa četnika u NDH od strane vojnog vrha Trećeg Reicha: „U [[Berchtesgaden|Berhtesgaden]]u ljubazno me je primio Kajtel. Informisao me je o toku razgovora sa [[Nikola Mandić|Mandić]]em i Perićem [ministri u vladi NDH — prim.]. U više navrata morao sam da ga prekinem kako bih ga ispravio, a pre svega u pogledu četničkog pitanja. On je mislio da se četnici sastoje samo od nekoliko dobrovoljaca (skraćeno „Hiwis“, dolazi od nemačke reči „Hilfswilligen“, prim. prev.), koji služe u nemačkim divizijama.“<ref>Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 456.</ref> Njemački nadležni organi su ukazivali svojim višim komandama i na vidljivu diskrepanciju u domaćem antikomunističkom taboru u kontekstu »borbe protiv bandi«. Tako se u izvještaju 264. pješadijske divizije od 10. aprila 1944. na jednoj strani tvrdi da „hrvatske vlasti očigledno poseduju vrlo malo poverenja u trajno postojanje vlastite vlade“,<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_43.htm Izveštaj 264. pešadijske divizije od 10. aprila 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o vojno-političkoj situaciji u srednjoj Dalmaciji]</ref> dok se za četnike Dinarske divizije pod Đujićevom komandom navodi: {{izdvojeni citat|Nasuprot ovom, četnike treba ceniti kao jedini pouzdani faktor borbe protiv komunističkih bandi. Oni raspolažu, pored jednog boljeg rukovođenja i organizacije, i potrebnom inicijativom u borbi protiv bandi za sopstvena obaveštavanja i poduhvate i redovno javljaju upotrebljive rezultate izviđanja.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=494&rec=314&roll=562 NARA, T314, Roll 562, frames no. 000489—000490.] <br /> ({{jez-njem|"Die kroat. Behoerden besitzen anscheinend nur geringes Vertrauen in der dauernden Bestand der eigenen Regierung. </br> Im Gegensatz hierzu sind die Cetniks als einzig zuverlaessiger Faktor im Kampf gegen die kommunistischen Banden zu werten. Sie verfuegen neben einer besseren Fuehrung und Organisation ueber die im Bandenkampf notwendige Initiative zu eigenen Erkundungen und Unternehmen und melden regelmaessig brauchbare Aufklaerungsergebnisse."}})</ref>|Izveštaj 264. pešadijske divizije od 10. aprila 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o vojno-političkoj situaciji u srednjoj Dalmaciji}} U telegramu poslatom 5. maja 1944. [[V SS korpusu]] iz [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], o držanju vojvode Momčila Đujića je data veoma povoljna ocjena: {{izdvojeni citat|Đujić neupitni pristalica DM. Hrvatski državljanin, lojalno radi sa vlastitim trupama protiv komunista, nasilno mobiliše pravoslavce. Prema povjerljivom izvještaju, nedavno je više puta izrazio antibritanska osjećanja. Jačina: 7000. Jesu li Đujićeve jedinice na području V SS korpusa?<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1208&rec=314&roll=565 NARA, T314, Roll 565, frame no. 001203.] <br /> ({{jez-njem|"Djujic einwandfrei DM Anhänger. Kroat. Staatsangehöriger, arbeitet mit eigener Truppe gegen Kommunisten loyal zusammen, zwangsmobilisiert Pravoslaven. In letzter Zeit nach V—Meldungen wiederholt englandfeindlich geäussert. Stärke 7000. Sind Djujic—Verbände im Bereich V. SS—Korps?"}})</ref>}} U izvještaju od 10. maja 1944, oficiri 15. brdskog korpusa navode da Nijemci snabdijevaju ukupno 6.318 četnika u NDH („Hrvatska borbena zajednica“). Za skrb 4.421 četnika starala se [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. divizija]], dok se o ostalih 1.897 brinula [[373. legionarska divizija|373. divizija]] Wehrmachta.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=828&rec=314&roll=565 NAW, T-314, Roll 565, frame 000823: Zabilješka o broju četnika koje snabdijeva 15. brdski korpus (10. maj 1944.).]</ref> Sredinom srpnja 1944. godine, u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]] je organizirana [[Operacija Muholovka|operacija »Muholovka«]] ({{jez-njem|Fliegenfänger}}). U ratnom dnevniku [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] zabilježeno je da je izvođenje operacije povjereno [[13. SS oružana brdska divizija Handžar|13. SS brdskoj diviziji »Handžar«]] i lokalnim četnicima: {{izdvojeni citat|14. 7. 1944: </br> ''SS-brdska divizija »Handžar«'': </br> Za operaciju »Fligenfenger«, čišćenje prostora [[Osmaci]] (25 km jugoistočno od [[Tuzla|Tuzle]] — aerodrom bandi), krenula su 2 ojačana bataljona i četnici.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_218.htm ZBORNIK DOKUMENATA VOJNOISTORIJSKOG INSTITUTA: TOM XII — DOKUMENTI NEMAČKOG RAJHA — KNJIGA 4]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=960&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000820.] </br> ({{jez-njem|"W–SS–Geb.Div. Handschar: </br> Zum Unternehmen "Fliegenfänger" Säuberung Raum Osmaci (25 SO Tuzla) (Bandenflugplatz) 2 verst. Btlne. und Cetniks angetreten."}})</ref>}} Nemački izveštaj iz jula 1944. godine ocenjuje da četnici Momčila Đujića broje oko 8.000 ljudi, od čega 7.000 naoružanih; ovi su dobro organizovani te neprijateljski orijentisani prema Englezima i bez engleske pomoći. Nijemci zaključuju da im oni zamjenjuju jednu do dvije divizije u Jugoslaviji: {{izdvojeni citat|Jedinica Konrad [srednja Dalmacija]: Saradnja sa četnicima izvanredna. '''Oni zamenjuju jednu do dve divizije'''. Samo se oni bore — ustaše manje aktivne.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=195&broj=790 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000781.] <br /> ({{jez-njem|"Zusammenarbeit der Truppe mit Cetniks hervorragend. Cetniks ersetzen 1 — 2 Divisionen. Nur sie kämpfen. Ustascha wenig aktiv."}})</ref>|Izveštaj kapetana Merrema, drugog obaveštajnog oficira Komande Jugoistoka (Armijske grupe F) o inspekcijskom putu po Srbiji, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj u periodu 20. jun — 4. juli 1944.}} Kapetan Merrem, njemački oficir koji je sastavio ovaj izvještaj, imao je samo riječi hvale na račun četnikâ Dinarske divizije JVuO i vojvode Momčila Đujića: {{izdvojeni citat|[[373. legionarska divizija|373. pešadijska divizija]]: Saradnja sa četnicima vrlo dobra (1. lički korpus sa sedištem u [[Gračac]]u). Oni nemaju direktnu vezu sa Đujićem. Rukovođenje njima direktno od strane obaveštajnog odjeljenja divizije. Njihovim akcijama uvek prisustvuje nekoliko Nemaca koji kontrolišu isporuke municije i snabdevanja. [...] '''Oni su jedini stvarno korisni saborci''' [podvučeno u originalu — prim.]. Jedino od njih dolaze korisna obaveštenja o neprijatelju. [...] Jedan četnički komandant odaje utisak potpuno pouzdanog saborca, koji je i neprijateljski nastrojen prema Englezima. [...] Četnici su vrlo častoljubivi i drago im je kada Nemci primete njihove podvige. [...] Podoficir Bartl poznaje lično vojvodu Đujića. Đujić mu šalje čak i sopstvene naredbe u vezi s područjem [[Donji Lapac|Lapca]]. [Najbolja taktika protiv partizana sastoji se u upotrebi specijalnih jedinica] i kombinovanju četnika u jedinice snage jednog bataljona sa jednim nemačkim vodom sa radio stanicom i, po mogućstvu, teškim oružjem.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=195&broj=793 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000784.] <br /> ({{jez-njem|"Ic–Aussenstelle der 373. (kroat.) Div. – Uffz. Bartl. </br> Sehr gute Zusammenarbeit mit Cetniks. (1. Lika–Korps Sitz Gracac.) Kein unmittelbarer Einfluss Djuic. Direkte Führung durch Ic–Aussenstelle. Bei Cetnik–Einsatz nehmen meist einige deutsche Soldaten teil. Dadurch Kontrolle der Munitions– und Verpflegungslieferung gewährleistet. "Kroatische Kampfgemeinschaft" bezeichnet Bartl nur als Ausdruck im deutschen Schriftverkehr. Cetniks können diesen Begriff nicht und würden bei Bekanntgabe feindselige Haltung einnehmen. Cetniks sind die einzigen brauchbaren Mitkämpfer. Diese allein liefern auch brauchbare Feindmeldungen. </br> Kurze Rücksprache mit einem örtlichen Cetnik–Führer ergab den Eindruck eines absolut zuverlässigen, sogar englandfeindlichen Mitkämpfer. </br> Cetniks sind sehr ehrgeizig und sehen es gerne, wann ihre Taten von Deutschen beobachtet werden. Geschriebenes Wort (Flugblätter) gilt bei ihnen wenig. Das gesprochene Wort ist alles. Gute Flüsterpropaganda hat grossen Einfluss. </br> Von Invasion sprechen Cetniks kaum. </br> Uffz. Bartl kennt den Vojvoden Djuic persönlich. Djuic schickt ihm sogar die den Raum Lapac berührenden eigenen Befehle. </br> Auf die Frage, wie man nach seiner Ansicht der kommunistischen Banden Herr werden könne, antwortete Uffz. Bartl: "Durch andauerndes Jagen mit kleinen Jagdkommandos (Kleinkrieg nach Bandenart), durch Einsatz von Tarneinheiten und durch Zusammenfassen der Cetniks in Batl.–Stärke, dabei etwa 1 deutscher Zug mit Funk und möglichst mit schweren Waffen." </br> Uffz. Bartl macht einen sehr guten Eindruck, scheint sich aber doch sehr viel zuzutrauen, wenn er behauptet, er könne die gesamten Djuic–Cetniks dahin bringen, wo wir sie haben wollen, falls er an die entsprechende Stelle gesetzt werden wurde."}})</ref>}} Visoka ocjena za doprinos četničkih formacijâ s teritorije marionetske NDH ratnim naporima njemačkog okupatora data je 25. jula 1944. godine i od strane nadležnih instanci iz [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]]: {{izdvojeni citat|Hrvatska: [...] Četnici su, s obzirom na vlastitu slabost, naši prirodni saveznici u borbi protiv komunizma. '''Samo se oni bore'''! “Hrvatska borbena zajednica” postoji samo na papiru.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=716&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000707.] </br> ({{jez-njem|"Cetniks unter Berücksichtigung eigener Schwäche im Kampf gegen Kommunisten unsere natürlichen Verbündeten. Sie allein kämpfen! "Kroatische Kampfgemeinschaft" steht nur auf dem Papier."}})</ref>|Zabilješka sa sastanka od 25. jula 1944.}} U izvještaju od 11. avgusta 1944, nakon proputovanja koje je Vojni zapovjednik Jugoistoka poduzeo u zoni odgovornosti V SS brdskog korpusa na teritoriju NDH, o tamošnjim četnicima te suradnji s njima kazano je: {{izdvojeni citat|Dobro iskorištavanje četničkih komandanata. Zahtjev za premještaj [[369. legionarska divizija|369. pješadijske divizije]] zbog sve češćih incidenata između četnika, o čijoj suradnji divizija apsolutno ovisi, i hrvatskih pripadnika divizije. 369. pješadijska divizija se sastoji od otprilike 70% Hrvata. Zapovjednik divizije napominje da se najmanje 40% njih smatra nepouzdanim.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=192&broj=445 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000440.] <br /> ({{jez-njem|"Gute Ausnutzung der Cetnikführer. Antrag auf Herauslösung der 369.I.D. da sich Zwischenfälle zwischen Cetniks, auf deren Zusammenarbeit Division unbedingt angewiesen, und kroat.Div.Angehörigen mehren. (Siehe Ic–Bericht). 369.I.D. besteht aus ca. 70 % Kroaten. Div.Kdr. bemerkt, dass hiervon minderstens 40 % als unzuverlässig anzusehen sei."}})</ref>|Izvještaj o posjeti OBSO-a zoni odgovornosti 5. SS brdskog korpusa od 7. do 11. avgusta 1944. godine (11.8.44).}} Major Adolf von Ernsthausen je bio zapovjednikom 392. artiljerijske pukovnije iz sastava [[392. legionarska divizija|392. (hrvatske) pješačke divizije]], jedne od tri njemačko-hrvatske divizije (pored [[369. legionarska divizija|369. legionarske divizije]] i [[373. pješadijska divizija|373. pješadijske divizije]]). Kao veteran [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] sa iskustvom ratovanja na [[balkanskom bojištu]], major von Ernsthausen biva upućen [[1944]]. godine u okupiranu Jugoslaviju. Von Ernsthausen će [[1959]]. godine objaviti ratne memoare pod naslovom ''Die Wölfe der Lika. Mit Legionären, Ustaschi, Domobranen und Tschetniks gegen Titos Partisanen. Erlebnisse in Kroatien 1944'' (“Vukovi [[Lika|Like]]. Sa legionarima, ustašama, domobranima i četnicima protiv Titovih partizana. Doživljaji u Hrvatskoj 1944.”).<ref>[https://winkelried-verlag.de/buecher/landser-am-feind/744/die-woelfe-der-lika Winkelried Verlag: Adolf von Ernsthausen, Die Wölfe der Lika]</ref><ref>[https://www.booklooker.de/B%C3%BCcher/Adolf-von-Ernsthausen+Die-W%C3%B6lfe-der-Lika-Mit-Legion%C3%A4ren-Ustaschi-Domobranen-und-Tschetniks-gegen/id/A02Iwx5I01ZZ3 Ernsthausen, Adolf von — Die Wölfe der Lika. Mit Legionären, Ustaschi, Domobranen und Tschetniks gegen Titos Partisanen. Erlebnisse in Kroatien 1944 — Landser am Feind, Band 5 (www.booklooker.de)]</ref> O sveobuhvatnoj saradnji Dobroslava Jevđevića s okupacionim vlastima bio je general Mihailović, u više navrata, obaviješten i od strane Jovanke Krištof (pseudonim »Mira«), četničke obavještajke u [[Slovenija|Sloveniji]]. U veoma opširnom izvještaju od 29. juna 1944, Krištof o Jevđeviću (pseudonim »Aero«) daje nedvosmislenu ocjenu: „Aero je drugi [[Milan Nedić|Nedić]].“<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_198.htm Izveštaj obaveštajnog organa od 29. juna 1944. Draži Mihailoviću o stanju četničkih organizacija u Sloveniji, Hrvatskom primorju, Gorskom kotaru i Lici i saradnji sa nemačkim okupatorima]</ref> Pored toga, Krištof karakteriše Jevđevića kao „vrlo kompromitovanu osobu“ (najprije zbog „jakog sudelovanja sa okupatorom“), te zaključuje da ovaj ne bi mogao organizovati četničku ilegalu. Iz izvještaja Krištof može se zaključiti kako su vojvoda Dobroslav Jevđević i kapetan [[Dušan Đaković]], komandant 4. brigade iz sastava Ličko-kordunaške oblasti JVuO, bili podređeni okupatoru i suštinski i u simboličkoj ravni: {{izdvojeni citat|Odred u Ab.[aciji, tj. [[Opatija|Opatiji]] — prim.] likvidiran. 19 ljudi otišlo u [[Postojna|Postojnu]], a 10 ih ide u Nem.[ačku] kom. na [[Rijeka|Reci]], gde će služiti kao [[Gestapo]]. Tu će biti sa njima i Aero i kap. Đak., pa čak i r. stanica. [...] Svi su ti odredi pod Nem. kom. i bez međusobne veze, razbacani po [[Istra|Istri]], da se pokaže celom narodu, kako su Srbi Nem. sluge. Plaćeni su — vojnici 360 L.[ira] mesečno, podnar. 450 naredn. 525 podpor. mislim 3.000 a kap. Đak. 5.800 L. [...] U Josipdol je poslao Aero 11 ljudi, navodno da osnuju tamo četničku komandu. Međutim ti su ljudi Nem. tajna policija, a od četnika iz šume, koji su im dolazili u vezi, da je to četn. komanda, napravili Nem. radni bataljon, koji vode Nem. Tu je oko 40 ljudi, ostali su prestali dolaziti kad su videli šta se sa ovima desilo. [...] Kud ćemo veće poniženje za našu vojsku nego da komanduje Nem. poručnik našem kapetanu, pa i vojvodi, samo sreća, da je taj vojv. surogat, inače propadosmo od bruke... Sve ove i slične akcije vodi kap. Đaković, naravno pod komandom Nem. poručnika. Odluke o njima donosi Aero u dogovoru sa Nem. Upravo je gnusno gledati, kako se obojica klanjaju pred Nem. potpor. i por., pa kaplarima. Đak. sve pozdravlja fašistički uzdignutom rukom, a Aero samo veće činove oficire, inače našim pozdravom. [...] U Lici saradnja sa okupatorom je na čisto drugoj bazi — tamo mora okupator popuštati, jer inače odoše ljudi u šumu, a vođe su potpuno Nem. sluge i nemaju kamo bežati. [...] '''U krvi im je šurovanje sa okupatorom, a nama prikazuju kako vode vele politiku i kolike žrtve za narod s tim pridonašaju — dok u stvari nisu ništa drugo nego ponizne Nem. sluge'''. [...] Potrebno je već jednom započeti sa ozbiljnim i poštenim radom, jer će nas katastrofa preteći. Saradnju sa okupatorom trebalo bi napraviti na čisto drugoj bazi i ne sme biti vidna. Bar ovde.}} Na drugoj strani, Jovanka Krištof izdvaja kao pozitivan primjer vojvodu Momčila Ðujića: „Ovi ljudi ovde vide jedini spas u vojv. Đujiću, jer ga smatraju poštenim i iskrenim borcem za našu stvar. Isto ima org. dobro sprovedenu. Pljačkati i krasti ne dozvoljava o čemu su se uverili iz njegove prop. gde su imena poubijanih ljudi zbog nediscipline i raznih prekršaja. To ljudima imponira — pošten rad i samo to žele, a i zaslužuju, jer ih nepoštenje tuče već 3 1/2 god. I pored svega toga, ostali su verni našoj ideji. Isto saradnja sa okupatorom je na čisto drugoj bazi i ne vodi se trgovina sa ljudima, kao ovde. Ovo vodstvo se jako boji Đujića i gaji mržnju prema njemu zato hoće ljudima dokazati, da Đujić nema ništa odnosno samo par sto vojnika bez oružja koji kao čudo gledaju mitraljez. A isto, da su pod Nem. kao ovi ovde.“ U pokušaju da prebaci teret odgovornosti za sopstvenu kolaboraciju s okupatorom na komandanta Dinarske divizije JVuO, vojvoda Jevđević piše Mihailoviću 8. avgusta 1944. godine: „Garantujem i imam stotine dokaza da trupe Đujića u velikom delu stoje u tešnjoj vezi od mene, ali to niko ne vidi. Vi bi se začudili, kad bi vam sve ispričao kakve mi izveštaje pokazuju Nemci o svojim vezama sa našim jedinicama, naročito kod [[Uroš Drenović|Drenovića]] i ostalih, prebacujući mi da ih mi sabotiramo i podmuklo rušimo.“<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 156, reg. br. 51/1—1.</ref> I u izvještaju od 10. avgusta 1944, Jovanka Krištof je upozorila Mihailovića na činjenicu da se [[Lika|lički]] četnici pod komandom vojvode Jevđevića nalaze u [[Istra|Istri]] u službi okupatora, kao i da su pred [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička partija|nacistima]] (»broj 11«) dužni salutirati [[Rimski pozdrav|fašističkim pozdravom]]: {{izdvojeni citat|Kolben [potpukovnik [[Karl Novak]] — prim.] se povratio 3 ov. meseca. Zgrozio se nad ovim radom. Nije mogao svega verovati kad su mu referisali oficiri i vojnici, dok nije neke stvari i na vlastite oči video. Mislim, da je dosta ako Vam kažem da stalno uzdiše i govori pri svakoj prilici: »Jadni Čiča, kako ga upropastiše, zar [[Vermaht]] i [[Gestapo]], da predstavlja Čičinu vojsku.« Prebleđuje slušajući i gledajući ovo. 3. mu referiraše četnici da su dobili naređenje da moraju svi nacistički pozdravljati. A jučer se sam uverio da ima oficira, koji profaniraju našu uniformu, te u njoj putuju iz [[Postojna|Postojne]] u Trst i daju povoda komun. za prop. Isti oficir Korać je tako i u Ab.[aciju] došao samo da je još imao natpis na rukavu i kapi »Lika« što po naređenju moraju svi u Postojni nositi. Ja sam ga napala zbog toga, a isto tako i Jovanovog brata, te su jučer svi na putu skinuli te sramotne natpise. [...] Čujem da Jovan sad ostaje kod Vas. Neka Vam ispriča kako su part.[izani] u okolici Post.[ojne] natiskali plakate o četn. banditima sa natpisom »Lika« na rukavu i kapi, koji su pljačkali selo sa br. 11 i odveli x ljudi i t.d. [...] Nadam se da će sad sigurno uspeti četnicima, da se odele od br. 11. Samo mnogi su od njih mišljenja da su ovim radom upropas[ti]li i ovde i Liku.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_21.htm Izveštaj Jovanke Krištof od 10. avgusta 1944. Draži Mihailoviću o stanju ličkih četnika u Istri, njihovoj saradnji sa Nemcima i ponašanju Dobrosava Jevđevića u vezi sa problemom vraćanja četnika u Liku]</ref>}} === Borbe pod nemačkom komandom u Srbiji (1944) === {{main|Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|Topličko-jablanička operacija}} [[File:Nemci predaju minobacač četnicima.jpg|thumb|Nemci predaju minobacač četnicima u Srbiji 1944.]] {{Quote box | citat = „D.M.-bande dosada nisu nikad napale okupacione trupe.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1115&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 001111: Izvještaj o bandama u okolini katarakti Dunava (bez datuma, približno mart 1944).] <br /> ({{jez-njem|"Bisher haben die D.M.Banden die Besatzungstruppen noch nie angegriffen."}})</ref> | izvor = Nemački izvještaj o četnicima u okolini katarakti Dunava od marta 1944. | width = 40% | align = right}} {{Quote box | citat = „Titove bande imaju se napasti i uništiti, odn. zarobiti. Pristalice D.M.-a (četnici) ne smatrati neprijateljima.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1264&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 001260: Naredba 923. Landeschuetzen-bataljonu za akciju „Dunav“ (29. Juli 1944.).] <br /> ({{jez-njem|"Angetroffene Titobanden sind anzugreifen und zu vernichten bzw. gefangen zu nehmen. DM—Anhänger (Cetniks) sind nicht als Feind anzusehen."}})</ref> | izvor = Naredba 923. Landesschuetzen-bataljonu za akciju „Dunav“ od 29. jula 1944. | width = 40% | align = right}} Kad je sredinom marta 1944. operativna grupa sastavljena od [[Druga proleterska divizija NOVJ|Druge]] i [[Peta krajiška divizija NOVJ|Pete divizije]] NOVJ iz [[Sandžak]]a [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|prodrla u zapadnu Srbiju]], nesuglasice između četnika i Nijemaca u Srbiji potisnute su u drugi plan. Trupe sastavljene od jedinica [[Vermaht]]a i [[Vafen-SS|SS]], korpusâ JVUO, bugarskog okupacionog korpusa, [[Srpska državna straža|SDS]], [[Srpski Doborvoljački Korpus|SDK]] i [[Ruski Zaštitni Korpus|Ruskog zaštitnog korpusa]] pod objedinjenom nemačkom komandom generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] funkcionisale su kao jedinstvena operativna grupa u [[Operacija Kamerjeger|operaciji »Kammerjäger«]]. Kod nadležne je četničke komande majora [[Neško Nedić|Neška Nedića]] bio akreditovan nemački kapetan Vajel kao oficir za vezu. Zajedničke operacije trajale su nešto duže od dva meseca.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_57.htm Izveštaj Vojnoupravnog komandanta jugoistoka od 13. maja 1944.]</ref> Kao znak otopljavanja odnosa na liniji četnici–okupator, nakon unilateralnog raskidanja (sa njemačke strane) [[Ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta|sporazuma potpisanih]] u zimu 1943/1944. godine te organiziranja [[Operacija Treibjagd|operacije »Hajka«]] protiv [[Nikola Kalabić|Kalabićevih]] četnika, u drugoj polovini marta 1944. upriličen je sastanak komandanta Drugog ravnogorskog korpusa kapetana [[Predrag Raković|Predraga Rakovića]] sa oficirom [[Schutzstaffel|SS]]-a Biermannom, inače njemačkim zapovjednikom [[Čačak|Čačka]]. Tom prilikom je kapetan Raković garantovao „da ne postoje ni najmanje namere da se planira opšti ustanak ili da se sprovedu sabotažne akcije“ protiv Nijemaca, odnosno da će „na teritoriji Srbije“ iznova nastupiti primirje. U Mihailovićevo ime, četnički komandant je iskazao spremnost „za borbu protiv komunista i izvan Srbije, uz isporuke municije“, a nije čak odbacio ni mogućnost angažovanja „na drugim evropskim frontovima“.<ref>[https://web.archive.org/web/20221206140940/https://znaci.org/00001/4_14_3_269.htm Izveštaj Feldkomandanture u Čačku od 25. marta 1944. komandantu Jugoistoka o pregovorima sa komandantom 2. ravnogorskog korpusa]</ref> U izvještaju Komandi Jugoistoka, [[obersturmführer]] Biermann navodi da Draža Mihailović od njemačke strane očekuje diskretnost u održavanju kontakata, naročito stoga što bi srpske kvislinške vlasti u JVuO mogle vidjeti konkurenciju: {{izdvojeni citat|Kapetan Raković mi je kazao lično, takoreći u povjerenju kao prijatelju, da sve što mi je do sada rekao i sve što sam ja zapisao, on rekao po nalogu Draže Mihailovića, s kojim je imao svakodnevnu radio-vezu i od koga je dobivao stalna uputstva o predmetu prethodnih razgovora. Pritom me uvjerava da će sa strane Mihailovića, naravno, sve biti demantirano, ukoliko se o sadržaju razgovorâ ponovno dozna u [[Beograd|beogradskim]] krugovima ([[Milan Nedić|Nedić]], [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]]). Sasvim je prirodno da ovi krugovi pokušavaju svim sredstvima osujetiti sporazum između njemačke okupacijske vlasti i Draže Mihailovića, jer trenutno su oni legalni predstavnici srpskog naroda te bi možda mogli strahovati za svoje pozicije. Pregovore između DM–pokreta i njemačkih vlasti ovi bi krugovi odmah iskoristili u propagandne svrhe i predstavili ih kao kraj ili slabost DM–pokreta.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=281&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000268—000269.] <br /> ({{jez-njem|"Hauptmann Rakovic sagte mit persönlich, sozusagen vetraulich zu einem Freund, dass alles, was er mir bisher gesagt und ich aufgeschrieben habe, von ihm im Auftrage von DM gesagt worden sei, mit dem er tägliche Funkverbindung habe und von dem er laufend Anweisungen für den Stoff der bisherigen Besprechungen erhalten habe. Er versichert mir gleichzeitig dass selbverstandlich von DM–Seite alles abgestritten werde, falls wieder der Inhalt der Besprechungen in Belgrader Kreisen (Nedic, Ljotic) bekannt werde. Es sei zu natürlich, dass diese Kreise mit allen Mitteln eine Verständigung zwischen der deutschen Besatzungsmacht und DM zu hintertreiben versuchen, denn sie seien ja gegenwärtig die legalen Vertreter des serbischen Volkes und müssten evtl. um ihren Posten fürchten. Verhandlungen der DM–Bewegung mit deutschen Behörden würden sofort von diesen Kreisen propagandistisch aufgeschlachtet und als Ende bezw. Schwäche der DM–Bewegung hingestellt."}})</ref>|Njemački izvještaj od 25. marta 1944. o pregovorima šefa [[Sicherheitsdienst]]a u Čačku obersturmführera Biermanna sa kapetanom [[Predrag Raković|Predragom Rakovićem]], komandantom 2. ravnogorskog korpusa JVuO}} Kapetan Predrag Raković, jedan od glavnih četničkih komandanata zaduženih za održavanje [[Saradnja četnika sa Nedićevom vladom|veze s Milanom Nedićem]] i Nijemcima, ponovo se sastaje sa Biermannom u Čačku 26. aprila.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=331&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000314.]</ref> Raković je tada naveo da mu je general Mihailović povukao punomoć za obavljanje poslovâ s Nijemcima i da zbog toga na ovom sastanku ne sudjeluje kao njegov predstavnik. Očigledno da je Draža Mihailović bio sasvim upoznat sa ovim kontaktima i davao je za njih odobrenja, dok je Raković održavao kontakte i obavljao poslove s Nijemcima, iako su mu ovlaštenja bila povučena.<ref>[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]</ref> Ubrzo je uslijedilo potčinjavanje Rakovićevog Drugog ravnogorskog korpusa JVuO (kao i Javorskog korpusa pod komandom majora [[Radomir Cvetić|Radomira Cvetića]]) njemačkim trupama u jugozapadnoj Srbiji, što se može zaključiti iz jednog izvještaja Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka s početka aprila 1944: {{izdvojeni citat|Cvetićevi četnici osiguravaju lijevi bok grupe Jug i izviđaju u pravcu [[Golija|Golije]] od Drinića ka sjeveru. Zadatak Rakovićeve grupe nepromijenjen.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&roll=256&broj=413 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000408—000409.] </br> ({{jez-njem|"Die Cvetic–Cetniks sind zum Schutz der linken Flanke der Angriffsgruppe Süd und zur Aufklärung über das Golija–Gebirge über Dramici nach Norden vorzuführen. Auftrag für Rakovic–Cetniks bleibt unverändert."}})</ref>|Izvještaj opunomoćenog komandanta Jugoistoka svim potčinjenim jedinicama za 3. april 1944. godine}} U dnevnom izvještaju iz Komande Jugoistoka za 18. april 1944, predviđa se koji će sektor zauzeti jedinice pod Rakovićevom komandom u vrijeme izvođenja operacije »Kammerjäger«, kojom prilikom je okupator s uspjehom osujetio [[Drugi prodor NOVJ u Srbiju|drugi prodor NOVJ u Srbiju]]: {{izdvojeni citat|Rakovićeva grupa dobila zadatak da postavi osiguranja prema jugu na sjevernoj obali Studenice.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=514&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000510.] <br/> ({{jez-njem|"Unternehmen Kamerjägger. II. Eigene Lage: </br> F/ Cetnik–Gruppe Rakovic erhielt Auftrag zur Abschirmung nach S gegen Feind auf dem nördl. Studenica–Ufer."}})</ref>|Dnevni izvještaj opunomoćenog komandanta Jugoistoka tokom operacije Kammerjäger, 18. april 1944.}} Iz jednog razgovora na visokom nivou (prisutni: general [[Hans Felber]], vojni zapovjednik Jugoistoka i [[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova), održanom 11. aprila 1944. godine, može se nazrijeti koliko su okupacioni dužnosnici bili zadovoljni saradnjom sa četnicima i ostalim [[Kolaboracija|kolaboracionističkim]] snagama na [[Balkan]]u: {{izdvojeni citat|Neubacherovo mišljenje o vrijednosti srpskih formacijâ: [[Srpska državna straža|SDS]] loša, Hipo (pomoćna policija) isto, [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]] dobar, četnici veoma različito. U Crnoj Gori se dobro tuku [[Crnogorski dobrovoljački korpus|dobrovoljci pod njemačkim vođstvom]]. Kosovski Albanci se bore s nama. Evzoni u Grčkoj nijesu za odbranu obale, ali su korisni u unutrašnjosti zemlje i sigurno neće pucati na nas.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=462&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000458.] <br/> ({{jez-njem|"Auffassung Neubacher über den Wert der serbischen Verbände: SSW schlecht, Hipo desgleichen, SFK gut, Cetniks sehr unterschiedlich. In Montenegro schlügen sich die Freiwilligen unter deutscher Führung gut. Die Kosovoalbaner kämpfen mit uns. Evzonen in Griechenland sind nichts für Küstenverteidigung, brauchbar wohl aber im Innern des Landes, werden bestimmt nicht auf uns schiessen."}})</ref>|Vojni zapovjednik Jugoistoka (Razgovor Felber-Neubacher, 11. april 1944.)}} U izvještaju Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala Hansa-Gustava Felbera (u odjeljku naslovljenom „Stanje kod neprijatelja“), sačinjenom 22. aprila iste godine, ambivalento držanje jedinicâ JVuO prema okupatorskim vlastima smatra se glavnom karakteristikom četničkog pokreta u Srbiji: {{izdvojeni citat|Srbija: <br /> Pokret DM je podijeljen unutar sebe. Dok se neki aktivno bore na strani njemačkog Wehrmachta protiv komunista — a da nijesu odustali od temeljnih rezervi prema svakom okupatoru — manje bande DM u centralnoj i istočnoj Srbiji spremne su činiti štetu. Izvještaji koji se stalno pojavljuju o pregovorima Draže Mihailovića i Tita nijesu potvrđeni i takođe se doimaju nevjerovatnim.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&roll=256&broj=556 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000552.] <br /> ({{jez-njem|"Die DM–Bewegung ist in sich aufgespalten. Während ein Teil aktiv an der Seite der deutschen Wehrmacht gegen die Kommunisten kampft – ohne dadurch die grundsätzlichen gegen jeden Okkupator vorhandenen Vorbehalte aufgegeben zu haben – treiben kleinere DM–Banden in Mittel–und Ostserbien nach wir vor ihr Unwesen. Immer wieder auftauchende Meldungen über Verhandlungen zwischen DM und Tito bestätigen sich nicht und erscheinen auch unglaubwürdig."}})</ref>|Izvještaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka o stanju u periodu od 16. marta do 15. aprila 1944. godine}} 12. aprila 1944. godine, pukovnik [[Jevrem Simić]] izdaje jednom četničkom nižem oficiru objavu o kretanju na terenu brigade kojom komanduje, kako bi ovaj mogao što efikasnije uništavati jatake i simpatizere [[Narodnooslobodilački pokret|NOP]]-a: {{izdvojeni citat|OBJAVA Za G. Milića Majstorovića p.poručnika, komandanta II bataljona III leteće kosmajske brigade, koja mu se izdaje s tim da može slobodno da se kreće sam ili sa svojom vojskom po terenu koji je ugovoren sa našim saveznicima Nemcima i Bugarima i da u ime Kralja Petra II Karađorđevića oduzima svu rekviziciju i kolje sve partizanske jatake i simpatizere zbog čega će dobiti čin majora.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_115.htm Objava komandanta četničke oblasti u Srbiji od 12. aprila 1944. komandantu 2. bataljona 3. kosmajske brigade za nesmetano kretanje od okupatora i klanje simpatizera narodnooslobodilačkog pokreta]</ref>}} 1. maja 1944. godine, u dnevnom izvještaju Vojnoupravnog zapovjednika Jugoistoka, koji potpisuje načelnik štaba general [[Kurt Geitner]], navodi se cifra od nekoliko hiljada pripadnika JVuO koji pomažu okupatoru u zaustavljanju ofenzive NOVJ: {{izdvojeni citat|Srbija — Stanje u sopstvenim redovima: </br> Borbena grupa Weyel: 500. SS padobranski lovački bataljon, sa otprilike 1.000 četnika, odbacio je neprijatelja kod [[Seča Reka|Seče Reke]] (6 km zap. od [[Kosjerić]]a) i sa manjom borbenom grupom vrši napad na neprijatelja kod Varde. Izbrojano 10 mrtvih neprijatelja; vjerovatni veći gubici. [...] </br> Četnici su raspoređeni duž linije [[Požega]]—Kosjerić—[[Ražana]]—[[Povlen]], sa ukupnom jačinom od približno 5.000 ljudi. Pojedine grupe su poslale oficire za vezu. Draža Mihailović, koji je preuzeo jedinstveno zapovjedništvo, namjerava uspostaviti radio-vezu s njemačkom komandom.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=673&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000669—000670.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien. Eigene Lage. </br> B. Kampfgruppe Weyel. Fg.Abt. 696 bis Kostojevici an Straße 4 OSO Rogacica durchgestossen. SS–Fallschirmjäger–Btl. hat mit etwa 1000 Cetniks Feind bei Sjecareka [sic!] (6 W Kosjerici) geworfen und steht mit einer schwächeren Kampfgruppe im Angriff gegen Feind bei Varda. 10 gezählte Feindtote, weitere Feindverluste wahrscheinlich. </br> F. Cetniks stehen im allg. Linie Pozega–Kosjerici–Razana–Povlen in Gesamtstärke ca. 5000 Mann. Einzelen Gruppen haben V.Offz. abgestellt. DM., der Gesamtführung übernommen hat, will Funkverbindung zu deutschem Kommando herstellen."}})</ref>}} U monografiji “Četnici u Drugom svjetskom ratu 1941—1945” [[Jozo Tomašević]] zaključuje: „Ne mogu ipak dati nikakvu potvrdu toj slutnji da je Mihailović održavao direktnu radio-vezu s Nijemcima, a uzimajući u obzir njegov način ponašanja u cijelom ratu, malo je vjerojatno da jest.“<ref>[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]</ref> Međutim, Hermann Neubacher svjedoči u memoarima kako je, makar tokom nekoliko dana u zimu [[1945]], održavao izravnu radio-vezu s Mihailovićevim štabom.<ref>Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN — Službeni list SCG, Beograd, 2005, str. 161—162.</ref> U ratnom dnevniku Vojnog zapovjednika Jugoistoka od 2. maja 1944, sa pohvalom se ističe kooperacija onih snagâ JVuO u zapadnoj Srbiji koje sačinjavaju taktički sklop pod komandom majora [[Ericha Weyela]]: {{izdvojeni citat|Borbena grupa Weyel: SS padobranski lovački bataljon, zajedno sa četnicima, razbio [[Peta krajiška divizija|Petu diviziju]] kod Varde. Veliki neprijateljski gubici. Četnici su postrijeljali sve zarobljenike. Brojke će biti objavljene naknadno.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=677&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000673.] <br /> ({{jez-njem|"Kampfgruppe Weyel. SS–Fallschirmjägger–Btl. hat mit Cetniks bei Varda Tross[?] der 5.Div. zerschlagen. Hohe blutige Feindverluste. Cetniks haben sämtl. Gefangene erschossen. Zahlen werden nachgemeldet."}})</ref>}} U izvodu iz ratnog dnevnika generala Hansa-Gustava Felbera za 3. maj 1944. godine, navodi se da je načelnik štaba Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka general Kurt Geitner išao u posjetu njemačkim trupama na ratištu u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]]: {{izdvojeni citat|(3.5.44) 6,00: Putovanje do Parišta [svakako je riječ o [[Donje Vardište|Vardištu]] — prim.] zbog razgovora sa majorom Weyelom i nekim četničkim vođama o formiranju zajedničkog štaba za borbu protiv komunista. Povratak za Beograd 3. maja u 15 časova.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=807&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 000803.] <br /> ({{jez-njem|"3.5.44 6.oo Uhr Fahrt nach Pariste zur Besprechung mit Major Weyel und einigen Cetnik–Führern über Bildung eines gemeinsamen Stabes zur Bekämpfung der Kommunisten. Rückkehr nach Belgrad am 3.5., nachmittags 15.oo Uhr."}})</ref>|Ratni dnevnik Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka, 3. maj 1944. godine}} Kolike je razmjere poprimila kolaboracija četnikâ Draže Mihailovića sa njemačkim Wehrmachtom i srpskim kvislinškim jedinicama u proljeće 1944. godine, postaje očigledno i iz navodâ u izvještaju Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 13. maja, u kom su snage JVuO ubrojane u vlastite formacije: {{izdvojeni citat| I. Sopstvene snage A) Grupa “Holman” 696. bat. feldžand. krenuo je jutros sa četnicima u napad duž puta Nova Varoš — Ljubiš. 11/4. p. “Brand.” na maršu Sjenica — Maskova. Komandno mesto grupe “Holman” — Nova Varoš. I I/4. p. “Brand.” na maršu Užice — Ivanjica — Maskova. B) Grupa “Vajel” Napad Severne četničke grupe na jakog neprijatelja jugoistočno od Rožanstva nije uspeo uprkos visokih gubitaka i na strani četnika i na strani neprijatelja, pa će jutros biti ponovljen sa I/“Brand.”. Podređeni 1. bataljon 63. puka u obezbeđenju na visovima između Čajetine i Rožanstva. C) 24. bug. div. I I /64. nije uspeo u noći 11/12. 5. da kod Mokre Gore spreči neprijateljske zaštitnice da izmaknu ka jugu. Danas je sa 1/1. srp. puka i 1.000 četnika počelo čišćenje prostora Semegnjevo — Čajetina. 8. bataljon teških mitraljeza na maršu Požega — Arilje. 11/63. biće naknadno privučen. D) Grupa “Tatalović” Srpski dobrovoljački korpus uključio se kod Ljubovije u borbe na hrvatskoj obali Drine i prihvatio četnike koji su se povlačili. Kod Rogačice 4 prebeglice.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_57.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 13. maja 1944. Vrhovnoj komandi Vermahta o borbama sa 2. i 5. NOU divizijom na komunikaciji Užice — Višegrad]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=736&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000732—000733.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien. II. Eigene Lage. </br> A) Gruppe Hollmann. Fg.Abt.696 heute morgen mit Cetniks zum Angriff entlang Str. Nova Varos–Ljubis angetreten. II./4.Brdbg. auf Marsch Sjenica–Maskovo. Gefechtsstand Gruppe Hollmann Nova Varos. III./4.Brdbg. auf Marsch Uzice–Ivanjica–Maskovo. </br> B) Gruppe Weyel. Angriff nördl. Cetnik–Gruppe gegen starken Feind SO Rozanstvo drang bei hohen Cetnik–u. Feindverlusten nicht durch und wird seit heute morgen mit I./Brdbg. wiederholt. Unterstelltes I./63 sichert auf Höhen zwischen Cajetina u. Rozanstvo. </br> C) 24.bulg.Div. III./64 konnte in der Nacht 11./12.5. bei Mokra Gora Ausweichen feindl. Nachhuten nach S nicht verhindern und tritt heute mit I./Serb.Rgt.1 u. 1000 Cetniks zur Säuberung des Raumes Semegnjevo–Cajetina an. 8.sMG.Btl. auf Marsch Pozega–Arilje. II./63 wird nachgezogen. </br> D) Gruppe Tatalovic. Bei Ljubovija griff SFK in Kämpfe auf kroat.Drina–Ufer ein u. nahm ausweichende Cetniks auf. Bei Rogacica 4 Überläufer."}})</ref>}} U istom izvještaju je prenijeta i sljedeća informacija: {{izdvojeni citat|Prema pouzdanom izvoru, četnički komandant [[Dragoslav Račić|Račić]], koji je učestvovao u borbi protiv Grupe “[[Milutin Morača|Morača]]” u [[Valjevo|valjevskom]] kraju, zatražio je da se vrati u svoje dotadašnje operacijsko područje, jer ne želi više da se „prlja“ saradnjom sa okupatorom.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=736&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000732.] <br /> ({{jez-njem|"Nach s.Qu. hat Cetnikführer Racic, der im Kampf gegen Gruppe Moraca im Raume Valjevo beteiligt war, die Rückkehr in sein bisheriges Einsatzgebiet beantragt, da er sich durch Zusammenarbeit mit der Okkupator nicht länger "beschmutzen" wolle."}})</ref>}} Istog dana, u izvještaju koji je poslao Glavnom komandantu Jugoistoka feldmaršalu [[Maximilian von Weichs|von Weichsu]], general Felber zapaža kako formiranje ''Borbene grupe Weyel'' označava novu etapu u četničko-njemačkim odnosima s ciljem saradnje u borbi protiv NOVJ, koja u tom obimu nije bila izvodiva u prethodnom periodu: {{izdvojeni citat|Utisak o upotrebljivosti pojedinih potčinjenih narodâ i jedinicâ: [...] Četnici uvjeravaju da će se uzdržati od bilo kakvog neprijateljstva prema njemačkim trupama i da će učestvovati u borbi protiv komunista do konačne pobjede. U operacijama četničke jedinice predvodi [[Neško Nedić]], a s njemačke strane major Weyel. Razgovori na bojnom polju pokazuju da su četničke vođe poput Kalabića i Rakovića spremne sarađivati sa Nijemcima. Kod ljudstva preovlađuje prijateljski pristup, uz samo nekoliko neprijateljskih lica. Naoružanje im je skromno; manjak mitraljeza. Situacija sa zalihama municije, kao i dosad, nejasna.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=727&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000723—000724.] <br /> ({{jez-njem|"2.) Eindruck über die Brauchbarkeit der einzelnen unterstellten Nationen und Verbände: </br> f) Cetniks versichern jede Feindseligkeit mit deutschen Truppen auszugeben und sich am Kampf gegen die Kommunisten bis zum Endsieg zu beteiligen. Leitung der Cetnik–Verbände durch Nesko Neditsch, deutscherseits durch Major Weyel. Besprechungen auf dem Gefechtsfeld zeigen, daß die Führer der Cetniks wie Kalabic und Rakovic gewillt sind, mit den Deutschen zusammenzuarbeiten. Unter den Leuten vielfach freundliches Entgegenkommen, nur zum Teil feindselige Gesichter. Ausrüstung mit Waffen mäßig, wenig Maschinenwaffen. Über Munitionslage nach wie vor Unklarheit."}})</ref>|Raport generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] feldmaršalu [[Maximilian von Weichs|Maximilianu von Weichsu]] od 13. maja 1944. godine}} Draža Mihailović je imenovao [[Milorad Mitić|Milorada Mitića]] za oficira za vezu između svojih jedinica i njemačke komande, kako bi saradnja četničkih komandanata sa okupatorom dobila organizovaniju formu. General Mihailović je preko kapetana Mitića dostavljao svoje zahtjeve njemačkoj komandi koja je snabdijevala municijom i hranom njegove jedinice, angažovane u borbi protiv NOVJ. Mitić je o situaciji na frontovima, o svome radu i o količini pomoći primljenoj od okupatora gotovo svakodnevno izvještavao generala Mihailovića. U depeši od 28. marta 1944, između ostalog, kapetan Mitić piše: {{izdvojeni citat|O nekoj akciji Bugara ili Br. 11 (šifra koja označava Njemce — nap.) protivu crvenih dublje na terenu nema ni govora. Doručak i večera su uvek u garnizonu. Ako se hoće uništenje komunista, onda to moramo mi da uradimo. Možemo da računamo na pomoć uzduž komunikacija, na municiju i avijaciju, mada ona ne može mnogo da pomogne. Ali moraju biti hitno bačene masovne snage i lično da vodite operacije, naravno kao 'siva eminencija', inače [[Peko Dapčević|Peko]] ode u Toplicu i dalje... Moral kod naših ljudi u reonima gde su prošli komunisti je mnogo opao. Sve veća sumnja u snagu naših i Br. 11 i sve veći respekt prema crvenima... Pred svim ovim mi ne možemo da zatvorimo oči. Ovoga puta opasnost je stvarno velika, skoro ogromna...<ref>AVII, arhivski fond Draže Mihailovića, S—X—57/2.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_62.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje KORPUSI DRAŽE MIHAILOVIĆA POLAŽU ISPIT PRED OKUPATOROM U SRBIJI]</ref>}} 18. aprila 1944. godine, glavni inspektor Vrhovne komande JVuO pukovnik Jevrem Simić izvještava generala Mihailovića da se kapetan [[Zvonimir Vučković]], komandant Prvog ravnogorskog korpusa, nalazi pod izravnom komandom njemačkih oficira: {{izdvojeni citat|Zvonkov odred pod komandom poručnika Nenadića zajedno sa Nemcima je u Negbini.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_120.htm Pismo delegata Vrhovne komande od 18. aprila 1944. Draži Mihailoviću o saradnji četnika sa nemačkim i bugarskim trupama u borbama protiv NOVJ u jugozapadnom delu Srbije]</ref>}} U telegramu od 20. IV 1944. pukovnik Simić piše generalu Mihailoviću: {{izdvojeni citat|Vučković sa 130 odabranih četnika stavio se pod komandu nemačkog poručnika Kerpera i nalazi se južno od Jasenova na Beloj Glavi.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 277, registarski broj 4/1—56.</ref><ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 99—100.</ref>}} Istog dana kada je došlo do formiranja ''Borbene grupe Weyel'' (28. april 1944), u dnevnom izvještaju Vojnoupravnog zapovjednika Jugoistoka zapisano je: {{izdvojeni citat|Srbija — I. Stanje kod neprijatelja: </br> A) Divizijska grupa “Morača” nalazi se sa istočnom kolonom u oblasti južno od Kosjerića u borbi sa vlastitim snagama i četnicima, koji su, navodno, bili lično vođeni od strane DM-a.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=632&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000628.] <br /> ({{jez-njem|"Tagesmeldung von 28.4.1944. </br> Serbien. </br> I. Feindlage. </br> A) Div.Gruppe Moraca steht mit O–Kollone im Raum S Kosjerici im Kampf mit eigenen Kräften u. Cetniks, die von DM angeblich persönlich geführt werden."}})</ref>}} U telegramu poslatom 5. maja 1944. godine generalu Mihailoviću, kapetan [[Neško Nedić]] piše o uspostavljanju fronta prema snagama NOVJ u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]], odnosno da je stvoren jedinstveni borbeni sklop koji sačinjavaju četnici, [[Srpski dobrovoljački korpus|srpski dobrovoljci]] i njemačke okupacione trupe: {{izdvojeni citat|Snage potčinjene meni prešle su trenutno u odbranu na liniji Bačevci—Kosjerić i to: valjevski korpus sa delom Nemaca drži levo obalu Graca u visini Lipa—Ravan. Juče su na ovom odseku odbijeni svi napadi komunista. Ajdačić sa delom Nemaca zatvara položaj Bukovi—Ražana. Na prostoru Ražana—Kosjerić ima jedan bataljon Nemaca. Brigada Negovanova kao rezerva drži Divčibare. Rakovićev korpus u Kosjeriću sa ofanzivnom ulogom. Moja težnja je da sa naslonom na Nemce, stvorim čvrstu odbranu linije Bačevci—Kosjerić, dok se snage ne prikupe i ne stvore preduslovi za uništavajući udar, a tada uništi prva, druga a potom peta divizija. U ovom cilju front ostaje prema drugoj diviziji danas u odbrani dok na ovu diviziju sa zapada napadaju jedan bataljon Nemaca i tri bataljona ljotićevaca a mi je dočekujemo. Prema petoj diviziji preduzima se napad danas sa angažovanjem.<ref>AVII, Ča, kut. 276, reg. br. 2/1—11.</ref><ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 100.</ref>}} U prvoj polovini maja 1944. godine, Vrhovna komanda JVuO je javljala o zajedničkim borbama četnikâ i Nijemaca širom okupirane Jugoslavije: „Naši i nemački delovi zatvorili put [[Užice]] — [[Kokin Brod]]. Isto tako zatvorena i [[Lim (rijeka)|Limska dolina]]. Od strane Nemaca i naših 2. maja počela ofanziva od [[Podgorica|Podgorice]]. Komunisti u oblasti [[Bijelo Polje|Bijelog Polja]]. Nemci u [[Šavnik]]u, [[Žabljak]]u i [[Brodarevo|Brodarevu]]. U [[Istočna Bosna|Istočnoj Bosni]] šesnaesta, sedamnaesta i tridesetšesta komunistička divizija pri uništenju od dve nemačke divizije.“ General Mihailović je naređivao i majoru Dragiši Rakiću (pseudonim »Gis-Gis«), komandantu Vojvodine JVuO, da pokuša dobiti municiju od okupatora, koristeći se pritom i srpskim kvislinškim strukturama, budući da je [[Banat]] formalno bio dijelom [[Vojna uprava u Srbiji|Nedićeve Srbije]]: „Postarajte se za nabavku municije kako ste predvideli. Iskoristite raspoloženje Nemaca u Banatu za jačanje naše organizacije. Isto tako iskoristite i Nacionalnu službu rada.“<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]</ref> 11. maja 1944, general Mihailović (pseudonim »Hans«) piše da je naredio »Viktoru« (major [[Mladen Mladenović]], komandant Čegarskog korpusa JVuO), »Hermanu« (potpukovnik [[Radoslav Đurić]], komandant Južne Srbije JVuO), »Orelu« (potpukovnik [[Dragutin Keserović]], komandant Rasinsko-topličkog korpusa JVuO) i »Minču« (major [[Branivoj Petrović]], komandant Deligradskog korpusa JVuO) da „iskoriste akciju“ okupatora protiv snaga NOVJ u [[Južna Srbija|južnoj Srbiji]], kao i da „na pogodan način“ nabave naoružanje i municiju: {{izdvojeni citat|Po podacima od Viktora, Hermana i Georgija [potpukovnik Milutin Radojević, delegat VK JVuO za područje Jablanice i Toplice — prim.] jedna nemačka divizija jačine oko 15.000 nalazi se u [[Kuršumlija|Kuršumliji]], [[Prokuplje|Prokuplju]], [[Žitorađa|Žitorađi]], [[Pukovac|Pukovcu]] i [[Leskovac|Leskovcu]]. Ima 70 tenkova. Pripremaju se za akciju protiv komunista. [[Gestapo]]vci iz [[Niš]]a traže Viktora i nude oružje i municiju i da ne diraju naše. Keserović 8 i 9 napadao na komuniste u okolini [[Ribarska Banja|Ribarske Banje]] sa [[Jastrebac|Jastrepca]] i od sela Zdravinja. Crveni dobili pojačanje i Orel se povukao na polazni položaj [[Zdravinje]] — [[Veliki Šiljegovac]]. Orel se sprema za ponovni napad. Naredio sam: Viktoru: Da Knjaževački korpus uputi Orelu za akciju na Jastrepcu i Moravskom srezu, ako ga već nije uputio. Sa ostalim snagama da zatvori prelaze na [[Morava|Moravi]] od Niša do Leskovca. Da iskoristi na pogodan način ponudu oružja i municije, jer sada moramo tući komuniste i treba iskoristiti nemačku akciju. 2. — Hermanu: Treba iskoristiti akciju Nemaca za rasčišćavanje Toplice i Jablanice. Da prikupi svoje snage u Jablanici i da dejstvuje najpogodnijim pravcem protivu komunista imajući u vidu akciju Nemaca. Na pogodan način da dođe do municije. 3. — Orelu: Da iskoristi akciju Nemaca za rasčišćavanje Toplice i Jablanice i da mu se stavlja pod komandu Knjaževački i Deligradski korpus. Na pogodan način da dođe do municije. 4. — Minču: Da odmah pomogne Orela u akciji na Jastrepcu i Moravskom srezu kako je već naređeno i da je pod komandom Orela.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]</ref>}} 12. maja 1944, Draža Mihailović obavještava potpukovnika [[Zaharije Ostojić|Zaharija Ostojića]] (pseudonim »Sto-Sto«) sljedeće: „2 i 5 divizija su sada u srezu Zlatiborskom. Napadi se vrše sa svih strana.“<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]</ref> Napad su vršile njemačke i bugarske trupe, zajedno sa ljotićevcima i četnicima. U depešama<ref>Arhiv VII, Ča, k. 276, reg. br. 2/1—28.</ref> koje je komandant Cersko-majevičke grupe korpusa major [[Dragoslav Račić]] poslao Mihailoviću prethodnog dana o saradnji četnika i Njemaca, između ostalog, stoji: {{izdvojeni citat|Saznajem da su [[Užice]] pune Jankovićevih [Milutin — prim.] četnika i da [[Predrag Raković|Raković]], [[Neško Nedić|Neško]], Ajdačić, Janković i Mitić drže neke konferencije sa Nemcima. Ako boga znate sprečavajte ovo... Ako dalje budem vodio borbu protiv komunista zajedno sa Nemcima, ja ću duboko zaglaviti... Zbog ovoga molim da mi odobrite da se vratim na moj teren i povedem samo štabnu akciju u [[Istočna Bosna|Istočnoj Bosni]] i [[Srem]]u. Neko od nas mora ostati čist.}} U proljeće 1944. godine, prilikom njemačke kontraofanzive protiv partizana u jugozapadnoj Srbiji u kojoj su učestvovale i značajne četničke snage, zabilježena je i fotografija komandanta 1. ravnogorskog korpusa JVuO sa njemačkim oficirom, vjerovatno iz Wehrmachtove divizije [[Brandenburger|''Brandenburg'']].<ref name="yuhistorija.com"/> [[Datoteka:Zvonimir_Vuckovic_i_Nemci.jpg|minijatura|Kapetan [[Zvonimir Vučković]] (desno), komandant 1. ravnogorskog korpusa JVuO, pozira sa njemačkim oficirom tokom [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|partizanskog prodora u Srbiju]] (april/maj 1944. godine)]] General [[Hans Felber]], vojni zapovjednik Jugoistoka, 16. maja 1944. godine podvlači svojim potčinjenim: „'''Pokret DM bio je i ostaje neprijateljski.'''”<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=758&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000754.] <br /> ({{jez-njem|"Die DM–Bewegung ist und bleibt Feind."}})</ref> Felber podsjeća kako četnička saradnja u borbi protiv »crvenih« proističe samo iz činjenice da su komunisti njihov neprijatelj br. 1, ali neprijatelj br. 2 i dalje ostaje okupaciona sila. General Felber stoga preporučuje da se »borba protiv partizanskih bandi« oprezno nastavi voditi skupa s jedinicama generala Mihailovića: {{izdvojeni citat|Četničke grupe koje se nalaze u borbi protiv komunista, ne treba nikako ometati niti ih napadati, već ih podupirati u borbi. Saradnja s četnicima u borbi protiv komunista, uz najštedljiviju isporuku municije i pod nadzorom okupacione sile, može biti samo lokalna i radi akutne borbe protiv partizanskih bandi. U tom slučaju potrebno je isporučivati i sanitetski materijal i negovati ranjenike. Za svaku isporuku potrebno je odobrenje Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka. Preporučujemo da se u svim prilikama obraća nesmanjena pažnja pokretu DM i njegovim postupcima.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=759&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000755.] <br /> ({{jez-njem|"Cetnikgruppen, die sich im Kampf mit Ko. befinden, sind dagegen nicht zu hindern und nicht anzugreifen, sondern in ihrem Kampf zu fördern. Ein Zusammengehen mit Cetniks im Kampf gegen die Ko. unter sparsamter Lieferung von Munition unter Aufsicht der Besatzungsmacht darf nur örtlich und nur zum Zwecke des akuten Kampfes gegen die Partisanenbanden erfolgen. In diesem Falle ist auch Lieferung von Sanitätsmaterial und Pflege der Verwundeten erforderlich. Munitionslieferung bedarf in jedem Falle der Zustimmung des Mil.Befh. Südost. Ungeschwächte Aufmerksamkeit gegenüber der DM–Bewegung und deren Maßnahmen ist nach wie vor überall geboten."}})</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_272.htm Informacije Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 16. maja 1944. potčinjenim komandama i štabovima o držanju prema četnicima]</ref>}} Komanda Jugoistoka će, takođe, u mjesečnom izvještaju iz druge polovine maja 1944. konstatovati rastrzanost Mihailovićevog pokreta između osnovnog antiokupatorskog usmjerenja i saradnje s njim u antikomunističkom frontu, kao i strah od gubitka [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|savezničke]] podrške i naklonosti najširih slojeva stanovništva okupirane Srbije, budući da je kolaboraciju bilo gotovo nemoguće sakriti: {{izdvojeni citat|II. Situacija kod neprijatelja </br> a) Srbija </br> Uprkos saradnji između jakih četničkih jedinica i nemačkog Vermahta — koju je odobrio sam DM — radi borbe protiv nadirućih Titovih snagâ, pokret DM je u svom stavu ostao suštinski neprijateljski nastrojen. Popuštanje pritiska od strane crvenih odmah je dovelo do pojačane aktivnosti usmerene protiv okupatorskih snaga i SDK-a. Tvrdnje područnih komandanata — da je većinu napada podstakao neodgovoran starešinski kadar nižeg ranga — tek treba dokazati. Psihološka osnova za ovu obnovljenu aktivnost može se pronaći u želji da se povrati politički ugled, koji je praktično izgubljen u očima Saveznika, a navodno i u očima srpskog naroda, usled iznuđene saradnje sa nemačkim Vermahtom. U tom smislu, ovi nacionalistički aktivisti su nesumnjivo u suprotnosti sa opštim javnim mnjenjem, koje bi pozdravilo nagodbu između okupacione sile, srpske vlade i pokreta DM.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=784&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000780.] <br /> ({{jez-njem|"II. Feindlage. </br> a) Serbien </br> Die DM–Bewegung ist trotz der von DM gebilligsten Zusammenarbeit starker Cetnik–Verbände mit der deutschen Wehrmacht im Kampf gegen die eingebrochenen Tito–Kräfte in ihrem grundsätzlichen Haltung unverändert Feind geblieben. Dass Nachlassen des roten Drucks hat auch sofort eine verschärfte Aktivität gegenüber der Besatzungsmacht und dem SFK zur Folge gehabt. Es muss sich die Behauptung der Gebietsführer, dass die Mehrzahl der Überfalle durch unverantwortliche Unterführer hervorgerufen ist, erst noch beweisen. Der psychologische Grund für die neuerliche Aktivität könnte darin gefunden werden, das durch die notgedrungene Zusammenarbeit mit der deutschen Wehrmacht vor den Allierten tatsächlich und vor dem serbischen Volke vermeintlich verlorengegangene politische Prestige wiederzugewinnen. Damit stehen diese nationalen Aktivisten zweifellos im Gegensatz zur allgemeinen Volksmeinung, die einen Ausgleich zwischen der Besatzungsmacht, der serbischen Regierung und der DM–Bewegung begrüssen wurde."}})</ref>|Mjesečni izvještaj Komande Jugoistoka za period od 16.4 do 15.5.44. (23. maj 1944. godine)}} U zapisniku generala Felbera s kraja maja 1944, apostofira se korištenje Mihailovićevih četnika i Ljotićevih dobrovoljaca za odbranu jugozapadne granice okupirane Srbije od partizanskog prodora: {{izdvojeni citat|Predviđeno je da se veći dio četnikâ Draže Mihailovića pošalje kući, da se najpouzdaniji koriste kao izviđači na granici, i da se dobrovoljci (SDK), poslije apsolutno neophodnog odmora i osvježenja, kasnije iskoriste kao graničari.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=817&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 000813.] <br /> ({{jez-njem|"Es ist beabsichtigt, von den DM–Cetniks einen größeren Teil nach Hause zu schicken, die Zuverlässigsten als Aufklärer an der Grenze zu verwenden, und später das SFK nach einer unbedingt notwendigen Ruhepause und Auffrischung als Grenzschutz einzusetzen."}})</ref>|Zapisnik o putovanju za Niš i Sofiju 25-28.05.1944.}} General [[Edmund Glaise von Horstenau]], vršio je od 15. juna do 25. juna 1944. dužnost komandanta Jugoistoka, zamjenjujući generala Hansa Felbera, koji se po službenom zadatku nalazio u Njemačkoj. Opisujući u svom ratnom dnevniku stanje u Srbiji, tj. odnose između njemačkih i bugarskih okupacionih trupa, s jedne, kao i četnika i kvislinga, s druge strane, Horstenau navodi sljedeće: {{izdvojeni citat|'''Nemci gotovo da nemaju svojih trupa u Srbiji'''. Postoji samo nekoliko policijskih jedinica. Najveći deo Srbije nalazi se pod kontrolom bugarskog okupacionog korpusa. Bugarskih vojnika nema samo u severozapadnom delu Srbije i Banata. No, bugarske trupe u Srbiji jesu najlošije bugarske jedinice. Tek što sam na kratko vreme preuzeo Vrhovnu komandu u Beogradu, dve bugarske čete, zajedno sa svojim oficirima, prebegle su partizanima kod Leskovca. Jedine trupe na koje je čovek mogao da se osloni u borbi protiv partizana bili su srpski dobrovoljci, a donekle i ruski. Upotrebljivi za borbu protiv partizana bili su i ljudi Draže Mihailovića. Vezu sa njim za mene je održavao jedan nemački major [Erich Weyel], nosilac odlikovanja „viteškog krsta“.<ref>Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 508.</ref>}} U vrijeme izvođenja [[Topličko-jablanička operacija|operacije »Trumpf«]], u kojoj se [[4. grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO]] pridružila njemačkim trupama u borbi protiv partizana, došlo je 14. jula 1944. u [[Kruševac|Kruševcu]] do sastanka vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala Hansa-Gustava Felbera sa kapetanom [[Neško Nedić|Neškom Nedićem]], načelnikom štaba ove četničke formacije. Tom prilikom, Nedić je istaknuo da su „četnici u Englesku izgubili svako poverenje, pošto su ih Englezi izdali“, ponudivši svoje usluge u „borbi protiv komunizma“. General Felber je ocijenio da je riječ „o potpuno ozbiljnoj ponudi četnika koju treba prihvatiti“, s čim se složio i major Erich Weyel, oficir za vezu kod kapetana Nedića: {{izdvojeni citat|Neško Nedić je sada načelnik štaba četničke grupe koja se sa nama bori u akciji »Trumpf« i čija se jačina može proceniti na oko 10.000 ljudi. [...] Pošto su oni sami u borbi protiv komunizma i suviše slabi, uvideli su da moraju tražiti oslonac u nemačke oružane snage, ''kojima će se bezuslovno potčiniti sa puno poverenja''. Oni su spremni da se bore protiv komunizma svuda tamo gde bih ih ja postavio. Na drugoj strani, Nedić je molio ponovnu pomoć u vidu ''isporuke municije i naoružanja, a naročito teškog naoružanja''. Četnici su spremni da daju svaku garanciju da će se isporučeno naoružanje i municija upotrebiti samo protiv komunizma. [...] Neško Nedić je još jednom molio za poverenje ne samo ovdašnjih nemačkih komandi nego i čitavog nemačkog naroda, kao i za priznanje srpskog naroda kao najvećeg neprijatelja komunizma na Balkanu. ''Kao dokaz svog unutarnjeg raspoloženja ponudio je da se lično dalje bori na [[Istočni front|istočnom frontu]] posle čišćenja Srbije od komunizma'' i siguran je da bi to, slično njemu, učinio i jedan veliki broj četnika.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_93.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 15. jula 1944. Komandi Grupe armija »F« o razgovoru vođenom 14. jula 1944. u Kruševcu, sa četničkim komandantom Neškom Nedićem u vezi zajedničkih dejstava protiv jedinica NOV i POJ]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=734&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frames no. 000725—000726.] <br /> ({{jez-njem|"Nesko Nedić ist z.Zt. Chef des Stabes der beim Unternehmen "Trumpf" mit uns kämpfenden Cetnikgruppe, deren Stärke auf etwa 10 000 Mann zu schätzen ist. </br> Da sie im Kampf gegen den Kommunismus alleine zu schwach seien, sähen sie ein, dass sie Anlehnung an die deutsche Wehrmacht suchen müssten, der sie sich voller Vertrauen bedingungslos unterstellten. Sie seien bereit, gegen den Kommunismus zu kämpfen überall da, wo ich sie hinstellen würde. Auf der anderen Seite erbat Nedić erneut Unterstützung durch Lieferung von Munition und Waffen, insbesondere schweren Waffen. Die Cetniks seien bereit, jegliche Garantie zu bieten, dass das Gelieferte nur gegen den Kommunismus verwendet würde. </br> Nesko Nedić bat nochmals um Vertrauen nicht nur der hiesigen deutschen Stellen, sondern des ganzen deutschen Volkes und um Anerkennung des serbischen Volkes als stärksten Feind des Kommunismus auf dem Balkan. Als Beweis seiner inneren Haltung bot er sich an, nach Säuberung Serbiens vom Kommunismus für seine Person an der Ostfront weiterzukämpfen, und er sei sicher, dass auch eine grosse Anzahl Cetniks es ihm gleich tun würde."}})</ref>|Izvještaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka Komandi Grupe armija »F« od 15. jula 1944. godine}} Major Weyel je još od kraja aprila 1944. godine tijesno surađivao s kapetanom Neškom Nedićem (general Kurt von Geitner je 28. IV zabilježio da je formirana „nova Borbena grupa major[a] Vajel[a]“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=632&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000628—000629.] <br /> ({{jez-njem|"Neue Kampfgruppe Major Weyel."}})</ref>) u koordiniranju njemačko-četničkih operacija protiv partizana.<ref>[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]</ref> U izvodu iz ratnog dnevnika Armijske grupe »F« za 18. jul 1944.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=978&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000837.] <br /> ({{jez-njem|"Gen.Major v.Geitner unterrichtet Oberst i.G. Selmayr über neue Lage in Serbien: Am 17.7. eröffneten rote Kräfte südl. Korsumlja [sic!] (S–Serbien) Angriff gegen Cetnikverband. unter Major Weyel. Cetnik zum Ausweichen in NW–Richtung gezwungen. Zielsetzung der Kommunisten wahrscheinlich lokale Verschiebung einer Division, da für Offensive Richtung Ibartal, vorherige Versammlung stärkerer Kräfte notwendig gewesen wäre. Abwehr nur durch Cetnik, nach Ibartal ein weiteres Russenbtl. als Sicherheitskoeffizient unter Schwächung der neu aufgebauten Drinaverteidigung verschoben."}})</ref> navedeno je da je ovo savezništvo, makar taktičko, još uvijek na snazi: {{izdvojeni citat|''General fon Gajtner obaveštava generalštabnog pukovnika Zelmajera o novoj situaciji u Srbiji'': </br> Dana 17. 7. crvene snage otpočele su napad južno od Kuršumlije (južni deo Srbije) na četničke jedinice pod komandom majora Vajela. Četnici su bili prinuđeni da se povuku u pravcu severozapada. Cilj komunista je verovatno lokalno pomeranje jedne divizije, pošto bi za ofanzivu u pravcu Ibarske doline bilo potrebno prethodno prikupljanje jačih snaga. Odbrana počiva samo na četnicima, a upućen je još jedan bataljon Rusa kao koeficijent sigurnosti, uz slabljenje organizovane odbrane na Drini.}} U dnevnom izvještaju Komande Jugoistoka za 26. jul 1944. godine, četničkim se jedinicama odaje priznanje za krupne usluge koje su u vrijeme [[Topličko-jablanička operacija|operacije »Kehraus«]] učinili okupatoru defanzivnim dejstvima pri zadržavanju glavnine snagâ NOVJ: {{izdvojeni citat|''Srbija: Operacija »Kehraus«'' [Čistka]: </br> Očigledno da je glavnina neprijateljskih snaga snažno potučena i kao takva povukla se preko srpsko-albanske demarkacione linije. Dodir sa neprijateljem održava se samo sa zaštitnicama. Operacija je time završena, naknadno čišćenje se produžava borbenim grupama koje učestvuju. Mada se u toku operacije nije uspelo u razbijanju glavnine neprijateljskih snaga, ipak je pošlo za rukom, naročito masovnom upotrebom četnika, da se osujeti namera neprijatelja da prodre u pravcu Ibra. U prostoru Sokobanje, pod pritiskom naših i četničkih snaga, delovi bandi prešli su, pod borbom sa jedinicama iz pripravnosti za zaštitu železnice, prugu Zaječar — Knjaževac u pravcu bugarske granice, dok je glavnina, uz velike gubitke u borbama sa četnicima, prodrla u prostor Aleksinca. Od 23. 7. četničke grupe su prodrle preko Save u Srem i tamo se od tog vremena nalaze u borbi sa komunistima. U ostalim delovima Srbije lokalna delatnost bandi, dok se u Banatu vrše neprekidne sabotaže u žetvi.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=204&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frames no. 6289457—6289458.] <br /> ({{jez-njem|"SERBIEN: ”KEHRAUS” MASSE FD–KRAEFTE ANSCHEIN. STARK ANGESCHLAGEN, UEBER SERB–ALB. DEMARKATIONSLINIE AUSGEWICHEN. FD–BERUEHRUNG NUR NOCH MIT NACHHUTEN. UNTERNEHMEN DAMIT ABGESCHLOSSEN, NACHSAEUBERUNG DURCH BETEILIGTE KGRN. FORTGESETZT. WENN ES IM VERLAUF DES UNTERNEHMENS NICHT GELANG MASSE FD–KRAEFTE ZU SCHLAGEN, SO IST ES DOCH, INSBESOND. DURCH MASSENEINSATZ DER CETNIKS GELUNGEN, FD–ABSICHT, IN RICHTUNG IBAR VORZUSTOSSEN, ZU VEREITELN. UNTER DRUCK EIG. UND CETNIK KRAEFTE BANDEN RAUM SOKOBANJA MIT TLN. UNTER KAMPF MIT ALARMEINHEITEN BAHNLINIE ZAJEZAR KNJAZEVAC RICHTUNG BULGAR GRENZE UEBERSCHRITTEN, MIT MASSE UNTER VERLUSTREICHEN KAEMPFEN MIT CETNIKS BIS IN RAUM ALEKSINAC VORGEDRUNGEN. SEIT 23.7. CETNIKS–GRUPPEN UEBER SAVE NACH SYRMIEN VORGEDRUNGEN UND DORT SEITDEM IM KAMPF MIT KOMM. IM UEBRIGEN SERBIEN OERTL. BANDENTAETIGKEIT, BANAT ANHALTENDE ERNSTSABOTAGE.}})</ref>|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga (26. VII 1944)}} Nakon dva dana, poslat je iz Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi Wehrmachta sljedeći dopis: {{izdvojeni citat|Srbija: </br> Završni izvještaj [o operaciji] „Kehraus“: Uz približno 70 sopstvenih mrtvih iz svih borbenih grupa koje su učestvovale (uključujući četnike), izbrojano 363 mrtva neprijatelja, 464 zarobljenika i dezertera.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=247&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000242.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien: </br> Abschlussmeldung "Kehraus": Bei etwa 70 eig. Toten aller beteiligten Kgrn. (einschl. Cetniks) 363. gez. Fd.–Tote, 464 Gefangene und Überläufer.}})</ref>|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga (28. VII 1944)}} 27. jula 1944, centrali u Berlinu javljali su iz komande Grupe armija »F«: „Srbija: Glavnina snažno potučenih neprijateljskih snaga u operaciji »Keraus«, koja se povukla ka jugu, ponovo je, posle neuspelog pokušaja da se povuče u oblast Albanije, napadnuta od strane Borbene grupe »Dizener« i četnika u prostoru jugoistočno od [[Medveđa|Medveđe]]. Gubici neprijatelja u akciji »Keraus« na dan 24. i 25. 7.: 29 mrtvih, 302 zarobljena, 8 mitraljeza, 2 minobacača i preko 200 pušaka.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=210&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289463.] <br /> ({{jez-njem|3.) SERBIEN </br> MASSE DER BEI ”KEHRAUS” STARK ANGESCHLAGENEN UND NACH S AUSGEWICHENEN FD.– KRAEFTE NACH MISSLUNGEN VERSUCH IN ALBAN. GEBIET AUSZUWEICHEN, IM RAUM SO MEDVEDJA DURCH. KGR. DIESENER UND CETNIKS ERNEUT ANGEGRIFFEN. FEINDVERLUSTE "KEHRAUS" AM 24. U. 25.7.: 29 GEZ. TOTE, 302 GEFANGENE, 8 M. G., 2 GR. W. UEBER 200 GEWEHR.}})</ref> Sjutradan, sumirani su rezultati ove operacije: „U Srbiji operacija »Keraus« je postigla potpuni uspeh; neprijatelj je bio prinuđen da izmakne u pravcu juga. Pošlo nam je za rukom da prodorom u pravcu Ibarske doline osujetimo njegovu nameru.“<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944"/> Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka za 30. jul 1944, takođe upućen Vrhovnoj komandi njemačkog Wehrmachta, bilježi da jedinice JVuO nastavljaju davati doprinos naporima okupatora u slamanju ofanzive koju je NOVJ poduzela u južnoj Srbiji: {{izdvojeni citat|Prilikom nastavljanja čišćenja u operaciji »Keraus«, dijelovi neprijateljskih snaga istočno od [[Lebane|Lebana]] prodrli su u pravcu sjevera. Glavnina je napadnuta u prostoru Lebana od strane Borbene grupe »Dizener« i četnikâ. 5. policijski puk (bez III bataljona) stupio je u akciju sa istoka. Borbene grupe 27. bugarske divizije (5 bataljona) ponovo će stupiti u akciju 31. 7. u cilju naknadnog čišćenja iz doline Toplice u pravcu juga. Neprijateljski gubici — 27. 29. 7. Kod Borbene grupe »Dizener« i četničke grupe »Vajel«: 117 izbrojanih mrtvih [neprijatelja], 604 zarobljenih; zaplijenjeno 9 mitraljeza, 5 automobila, 5 minobacača, 560 pušaka, 6 radio-uređaja, velike količine municije i [vojne] opreme svake vrste.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=221&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frames no. 6289474—6289475.] <br /> ({{jez-njem|"3.) SERBIEN: </br> BEI NACHSAEUBERUNG ”KEHRAUS” TLE. FD–KRAEFTE O LEBANE NACH N VORGEDRUNGEN. MASSE RAUM S LEBANE DURCH KGR. DIESENER UND CETNIKS ANGEGRIFFEN. POL. RGT. 5 OHNE ROEM 3. ) VN O ANGESETZT. </br> KGR. 27. BULG. DIV. (5 BTLNE) ANTRITT 31. 7. ERNEUT ZUR NACHSAEUBERUNG AUS TOPLICA – TAL NACH S. FEINDVERLUSTE 27.</br> 29.7.: BEI KGR. DIESENER UND CETNIK–GRUP[P]E WEYEL: 117 GEZ. TOTE, 604 GEFANGENE, 9 MG, 5 M PI, 5 GR W., 560 GEWEHRE, 6 FUNKGERAETE, GROSZE [sic!] MENGEN MUN. UND GERAET ALLER ART.}})</ref>}} Komanda Jugoistoka obavještava 11. avgusta 1944. da se Rasinsko-toplička grupa korpusa JVuO, pod komandom potpukovnika Dragutina Keserovića, i zvanično stavila pod komandu njemačkog Wehrmachta tokom [[Topličko-jablanička operacija 1944|Topličko-jablaničke operacije]]: {{izdvojeni citat|Situacija kod Borbene grupe Diesener mirna. Četnička grupa Keserovića se dobrovoljno stavila pod komandu Borbene grupe Diesener. Ponovni napad protiv neprijateljskih snaga južno od Lebana počinje 13. VIII.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=288&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289541: Dnevni izvještaj komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 10. augusta 1944 (11. august 1944.).] <br /> ({{jez-njem|"C ) LAGE BEI KGR. DIESENER RUHIG. </br> CETNIK–GRUPPE KESEROVIC FREIW. UNTER BEFEHL KGR. DIESENER GETRETEN. </br> ERNEUTER ANGRIFF GEGEN FD– KRAEFTE S LEBANE LAEUFT AM 13.8. AN."}})</ref>|Izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi Vermahta za 10. avgust 1944. godine}} Neposredna četničko-nemačka operativna saradnja ponovila se i prilikom nemačkih operacija [[Operacija "Trumpf"|"Trumpf"]] i [[Operacija "Halali"|"Hallali"]] u jablaničko-topličkoj oblasti protiv [[21. srpska divizija NOVJ|21]]. [[22. srpska divizija NOVJ|22]]. [[24. srpska divizija NOVJ|24]]. i [[25. srpska divizija NOVJ|25]]. divizije NOVJ tokom jula i avgusta 1944. {{izdvojeni citat|Ministar [[Nojbaher]] konstatuje da je premijer [[Milan Nedić|Nedić]] — ukazujući na neudovoljene zahteve za oružjem ponovno izrazio nameru da demisionira — verno služio nemačkim interesima. Slično je i s Mihailovićem, koji se do danas trudio da ne zauzme neprijateljsko držanje prema okupatoru. To isto Važi i za ostale vodeće Srbe, koji su se, pod parolom »Dajte nam oružje — onda pripadamo Vama«, lojalno držali.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_231.htm Zabeleška obaveštajne grupe nemačkih komandi na Jugoistoku od 30. avgusta 1944. sa savetovanja u štabu komande Jugoistoka o aktuelnim pitanjima saradnje sa Dražom Mihailovićem i razvoju celokupne situacije na području Jugoistoka]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=980&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000974—000978.] <br /> ({{jez-njem|"Hierzu stellt Minister Neubacher fest, dass Ministerpräsident Nedic – der unter Hinweis auf die unerfüllten Waffenwünsche erneut Rücktrittsabsichten geäussert habe – in gutem Glauben zur deutschen Sache handelte. Ähnlich verhält es sich bei DM, der sich bis heute bemüht habe, keine feindselige Haltung dem Okkupator gegenüber einzunehmen. Das gleiche gilt für die anderen führenden Serben, die sich unter dem Motto: "Gebt uns Waffen – dann gehören wir zu Euch!" loyal verhalten hätten."}})</ref>|Nemački obaveštajni izveštaj od 30. avgusta 1944.}} === Desant na Drvar (1944) === {{main|Desant na Drvar}} Za [[Desant na Drvar]] (operacija »Rösselsprung«), preduzet maja i juna 1944, komanda [[Druga oklopna armija (Nemačka)|Druge oklopne armije]] je angažirala oko 16.000 njemačkih vojnika i tri hiljade [[Momčilo Đujić|Đujićevih]] četnika.<ref name="Pop izdaje">[https://www.znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.]</ref> Četnici su bili dragoceni kao nemački informatori, pa su upravo oni doneli Nemcima tačan podatak o lokaciji Titovog štaba: {{izdvojeni citat|Prema četničkim podacima, Tito se nalazi u drvarskoj pećini, prema drugim izvorima u Oštrelju sjeverno od Drvara.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=459&rec=314&roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000455.] </br> ({{jez-njem|"IIc: Tito nach Cetnikmeldg. in Höhle Drvarska Pecina bei Drvar, nach anderer Meldg. in Ostrelj N Drvar."}})</ref>|Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja [[15. brdski armijski korpus (Nemačka)|15. brdskog korpusa]] za 10. mart 1944.}} U izvještaju 2. oklopnoj armiji iz [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], poslatom 19. maja 1944. godine, navedeno je da će četničke jedinice biti u potpunosti podređene njemačkom Wehrmachtu u ovoj operaciji: {{izdvojeni citat|''Telegram K-di 2. okl. armije'' Tiče se: »Reselšprunga« [...] 7) Ojačani 105. SS-izv. bat. sa potčinjenim 369. izv. bat. napada X-dana, nastupajući od Livna duž Livanjskog polja preko Bosanskog Grahova na Drvar, sprečava neprijateljske proboje prema jugoistoku i razbija neprijateljski komandni aparat. U Bosanskom Grahovu naši četnici, u Drvaru naši padobranci.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_63.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. maja 1944. Komandi 2. oklopne armije o izvršenim pripremama i zadacima potčinjenih jedinica za operaciju »Reselšprung«]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=724&rec=314&roll=563 NARA, T314, Roll 563, frames no. 000715—000716.] </br> ({{jez-njem|"Fernschreiben An PzAOK 2 </br> Betr. Rösselsprung </br> 7.) Verstärkte SS–AA 105 mit unterstellter AA 369 stösst am X–Tag antretend von Livno entlang Livanskopolje über Bosn.Grahovo auf Drvar vor, verhindet feindl. Ausbruch nach Südosten und zerschlägt feindl. Führungsapparat. In Bosn.Grahovo eigene Cetniks, in Drvar eigene Fallschirmjäger."}})</ref>}} Komanda Druge oklopne armije je uzvratila XV brdskom armijskom korpusu dopisom od 21. maja 1944. iz kojeg se zaključuje da se četnici nalaze pod komandom majora Ernsta Benescha iz divizije [[Brandenburger]], kao i da se za njih počeo koristiti službeni naziv »[[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|Hrvatska borbena zajednica]]«: {{izdvojeni citat|1) Crveni komandni centar u Drvaru (po svoj prilici Vrhovni štab Tito, u Drvaru, na staroj stočnoj pijaci, Američka vojna misija Trninić Breg, u Prnjavoru Engleska vojna misija, preostala Ruska misija neotkrivena). Treba računati sa mesnim obezbeđenjem, pre svega na visovima severoistočno, istočno i zapadno od Drvara, u datom slučaju i na protivvazdušnu odbranu. Dalji podaci o neprijatelju postepeno se saopštavaju komandantu 500. padobranskog lov. bat. od strane Ic K-de 2 okl. armije i majora Beneša. 2) Operacija »Reselšprung« treba da ukloni crveni komandni centar oko Drvara. Komandovanje »Reselšprung«: XV brd. AK, istaknuto komandno mesto Bihać. Za operaciju »Reselšprung« nastupaju X-dana (spuštanje padobranskog lov. bat.) na Drvar: [...] d) Ojačana Borbena grupa 1. puka »Brandenburg« (bez 1. bat.) sa potčinjenom Hrvat. borbenom zajednicom, od Knina na Bosansko Grahovo, odatle u više borbenih grupa protiv linije Prekaja (14 km ji. od Drvara) — Drvar. Zadatak: Doček bandi i štabova koji se povlače prema jugu. Grupe nose maskirno odelo. 3) 500. SS-padobranski lov. bat., komandant šturmbanfirer Ribka, sa potčinjenom SS-padob. nast[avnom] četom (očekuje se konačno odobrenje [[Heinrich Himmler|rajhsfirera SS]]), 40 ljudi odreda »Beneš« i 6 ljudi kontraobaveštajne službe spuštaju se X-dana, u trenutku što je moguće ranije, u crveni komandni centar Drvar i uklanjaju munjevitim napadom naročito Vrhovni štab Tito, kao i ostale crvene komandne štabove i savezničke, odnosno ruske vojne misije.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_66.htm Naređenje Komande 2. oklopne armije od 21. maja 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa za dejstva u operaciji »Reselšprung«]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=698&rec=314&roll=563 NARA, T314, Roll 563, frame no. 000690.] </br> ({{jez-njem|"1.) Rotes Führungszentrum in DRVAR (voraussichtlich Hauptstab TITO DRVAR am alten Viehmarkt, amerik.Mil.Missionen TRNIC BREG, in PRNJAVOR engl.Mil.Mission, Verbleib russ.Mission nicht geklärt). Mit örtlichen Sicherungen, vor allem auch auf den Höhen NO, O und W DRVAR, gegebenenfalls auch mit Flak, ist zu rechnen. Weitere Feindfeststellungen werden an Kdr. Fallschirmjäg.Btl.500 durch Pz.AOK.2 I c und Major BENESCH laufend übermittelt. </br> 2.) Das rote Führungszentrum um DRVAR soll durch das Unternehmen "RÖSSELSPRUNG" ausgeschaltet werden. </br> Führung "RÖSSELSPRUNG": XV.Geb.AK., vorgeschobener Gefechtsstand BIHAC. </br> Zu "RÖSSELSPRUNG" treten am x–Tag (Absprungtag des Fallschirmjäg–Btl.) auf DRVAR an: </br> d) Kampfgruppe verst. 1.Rgt.Brandenburg (ohne I.Btl.) mit unterstellten kroat. Kampfgemeinschaften von KNIN auf BOS.GRAHOVO, von dort in mehreren Kampfgruppen gegen Linie PREKAJA (14 SO DRVAR) – DRVAR. Auftrag: Auffangen von nach Süd ausweichenden Banden und Stäben. Gruppe trägt Tarnbekleidung. </br> 3.) SS–Fallschirmjäg.Btl.500, Führer Sturmbannführer RYBKA mit unterstellter SS–Fallsch.Ausb.Komp. (endgültige Genehmigung Reichsführer SS steht noch aus), 40 Mann Abt. BENESCH und 6 Mann Abwehr landet am X–Tag zum frühest möglichen Zeitpunkt in roten Führungszentrum DRVAR und schaltet in blitzatrigem Zugriff insbesondere den Hauptstab TITO sowie weitere rote Führungsstäbe und allierte bzw. russ.Mil.Missionen aus."}})</ref>}} Nemci su nakon operacije ocenili da četnici izviđačke zadatke izvršavaju besprijekorno, vođstvo im je dobro, ljudstvo naviklo na fizičke napore. Nemci zaključuju da su im četnici "neophodni su pri osiguranju komunikacija, posebno zbog pomanjkanja vlastitih trupa".<ref>NAW, T-314, Roll 566, 000048-9: Izvještaj obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa o rezultatima formiranja „Hrvatskih borbenih grupa“ (30. juni 1944).</ref> === Mihailovićeva ponuda Nemcima (1944) === {{Poseban članak|Ponuda Draže Mihailovića Adolfu Hitleru}} [[Datoteka:First Vrede sa četnicima.jpg|thumb|Nemački kapetan von Wrede i četnički komandanti kapetan [[Nikola Kalabić]], major [[Dragoslav Račić]] i kapetan [[Neško Nedić]], nakon potpisanog sporazuma o zajedničkoj borbi protiv partizana, u Topoli 11. avgusta 1944. (''nemački izvor'')<ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_536.jpg Wredeova zabeleška str.1]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref><ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_537.jpg Wredeova zabeleška str.2]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref><ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_538.jpg Wredeova zabeleška str.3]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref><ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_539.jpg Wredeova zabeleška str.4]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>]] Tokom jula i avgusta [[1944]]. intenzivirani su kontakti između predstavnika nemačke komande Jugoistoka [[Herman Nojbaher|Nojbahera]], predsednika vlade [[Milan Nedić|Nedića]] i predstavnika Mihailovića.<ref>[http://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D0%B8%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BE_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D1%83_%D1%81_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_14.7.1944. Nemački izveštaj o razgovoru s četnicima od 14.7.1944]</ref> Njemačka strana je nakon sastanka između predstavnika Obavještajnog odjeljenja komandanta Jugoistoka i trojice visokih oficira JVuO, Mihailovićevih izaslanika ([[Dragoslav Račić]], [[Neško Nedić]] i [[Nikola Kalabić]]), održanom u Topoli 11. avgusta 1944, na osnovu ponude JVuO zaključila da se „političko zauzimanje stava Draže Mihailovića i njegovog pokreta potpuno izmenilo. Oni su spremni da u potpunosti sa nama sarađuju“. Mihailovićevi izaslanici su stavili do znanja da je za JVuO najvažnije objedinjavanje domaćih antikomunističkih snaga, opšta mobilizacija i „stvaranje jedne srpske nacionalne armije za uništenje komunizma u Srbiji“. Pošto je za ostvarenje tog cilja bila neophodna njemačka dozvola i naoružanje, JVuO je bila spremna da se obaveže na lojalnost i vjernost okupatoru.<ref name="yuhistorija.com"/> Rittmeister Fürst von Wrede citira riječi četničkih oficira sa sastanka: {{izdvojeni citat|»Srbi, koje vi niste poznavali, ipak se bore za vas. Mi se obavezujemo našom časnom oficirskom rečju da ćemo biti verni. Pokret Draže Mihailovića je spreman da dâ sve garancije koje Nemci budu zahtevali. '''Naše smrtno neprijateljstvo protiv komunizma je najbolja garancija naše vernosti'''. Nas ne interesuje budućnost, svejedno kako će se rat završiti, mi smo odlučili, ako tako mora biti, da viteški propadamo.«<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_227.htm Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 11. avgusta 1944. o razgovorima sa predstavnicima Draže Mihailovića o uslovima za sastanak Draže Mihailovića sa Nojbaherom]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=536&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000502.] <br /> ({{jez-njem|"Die Serben, die Ihr nicht bekannt habt, aber kämpfen für Euch. Wir verpflichten uns mit unserem Offz.Ehrenwort, dass wir treu sein werden. Die DM—Bewegung ist bereit, sämtliche von den Deutschen verlangten Garantien zu geben. Unser Todfeindschaft gegen den Kommunismus ist die beste Garantie für unsere Treue. Die Zukunft interessiert uns nicht, gleichgültig wie der Krieg ausgehen mag, wir sind entschlossen, wenn es sein muss, ritterlich zugrunde zu gehen."}})</ref>}} Rittmeister Fürst Wrede je sumirao predloge predstavnika Draže Mihailovića na sledeći način: {{izdvojeni citat| 1. DM želi da razgovara sa opunomoćenikom [[Hitler|firera]] za jugoistočni prostor. 2. On teži okupljanju svih nacionalnih srpskih snaga. 3. Mobilizacija i naoružavanje svih za oružje sposobnih Srba za borbu protiv komunizma. Naoružavanje i vođstvo pod nemačkim Vermahtom. 4. DM moli da sam ostane u ilegali. 5. Pripadnici DM—pokreta ne treba da budu u nemačkim uniformama. 6) Mesto sastanka ne treba ni u kom slučaju da bude Beograd ili neki veći grad.<ref name="B0_11 1944">[http://sr.wikisource.org/sr/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D0%B7%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_11.8.1944. Nemački zapisnik sa pregovora sa četnicima 11.8.1944.]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=536&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000502—000503.] <br /> ({{jez-njem|"1.) DM wünscht mit dem Bevollm. des Führers für den Südostraum zu sprechen. </br> 2.) Er fordert Zusammenschluss aller nat. serb. Kräfte. </br> 3.) Mobilisierung und Bewaffnung aller waffenfähigen nat. Serben zum Kampf gegen den Kommunismus. Ausrüstung und Führung durch die deutsche Wehrmacht. </br> 4.) DM bittet selbst illegal bleiben zu können </br> 5.) Die Angeh. der DM–Bewegung sollen nicht in dt. Uniform gekleidet werden. </br> 6.) Ort der Zusammenkunft soll keinesfalls Belgrad oder eine grössere Stadt sein."}})</ref>}} O saradnji sa četnicima Draže Mihailovića u jednoj se njemačkoj preporuci s početka avgusta 1944. navodi: {{izdvojeni citat| ''Saradnja sa četničkim bandama'' Komandantu Jugoistoka upućen je dopis Ob. od./oficir Abvera str. pov. br. 6161/44, u vidu naređenja, o isporuci oružja i municije četničkim bandama i o saradnji između nemačkih operativnih jedinica i pojedinih lojalnih četničkih bandi u cilju zajedničke borbe protiv komunističkog neprijatelja. Postavljanjem oficira za vezu u četničkim bandama treba njihovo držanje stalno nadzirati.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1035&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000893.] ({{jez-njem|"Zusammenarbeit mit Cetnik—Banden. An den Mil.Befh. Südost ergeht mit Ic/AO Nr. 6161/44 g. Kdos. v. 2.8.44 ein Befehlschreiben über die Belieferung der Cetnikbanden mit Waffen und Munition und über die Zusammenarbeit zwischen deutschen Verbänden und einzelnen lojal erscheinen den Cetnik—Banden für Zwecke des gemeinsamen Kampfes gegen den kommunistischen Feind. Durch Abstellung von Verbindungsoffzen.zu den Cetnik—Banden ist deren Verhalten laufend zu überwachen."}})</ref>}} U večernjem izvještaju Obavještajnog odjeljenja [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 16. avgusta 1944, prenosi se vijest da je general Draža Mihailović, u koordinaciji sa predsjednikom srpske vlade generalom Milanom Nedićem, pred okupacione vlasti iznio ponudu o »potpunom potčinjavanju četničkih jedinica«: {{izdvojeni citat| Srbija: Sporazumno sa Nedićem, Draža Mihailović je ponudio nemačkom komandovanju potpuno potčinjavanje četničkih jedinica. Pored postojanja problema davanja talaca, unutrašnjih srpskih suprotnosti i ponude za lični dogovor Draže Mihailovića sa specijalnim opunomoćenikom Ministarstva inostranih poslova, sada postoji samo zahtev za oružje za zajedničku borbu. Srpska vlada je jednovremeno zamolila prijem kod komandanta Jugoistoka i verovatno će tom prilikom biti iznesena i namera o njenoj ostavci.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1090&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000948.] <br /> ({{jez-njem|"In Übereinstimmung mit Nedic hat DM dtsch. Führung volle Unterstellung der Cetnik Verbände angeboten. Bei Geiselgestellung, Einstellung alle Innerserbischen Gegensätze und Angebot persönlicher Aussprache DM mit Sonderbevollm.Ausw.Amtes liegt allein Waffenforderung für den gemeinsamen Kampf vor. Serbische Regierung hat zugleich um Empfang bei Mil.Befh. Südost ersucht und wird dabei voraussichtl. Rücktrittsabsicht vortragen."}})</ref>}} Povodom Mihailovićevog predloga, 17. i 18. avgusta je održan sastanak na najvišem nivou u nemačkoj komandi Jugoistoka. Tu su još jednom sumirani Dražini predlozi: {{izdvojeni citat| a) Bezuslovno obećanje, da nijedan nemački vojnik neće biti napadnut od četnika. Davanje talaca. b) Zajednička borba isključivo protiv komunista u cilju uspostavljanja mira i reda. Nemci i četnici ne moraju biti neprijatelji. c) Neprijatelj br. 1 su komunisti i svi oni koji ih podržavaju ili ne sadejstvuju u borbi protiv komunista. d) Draža Mihajlović moli da ga se privuče organizovanju Srpskog dobrovoljačkog korpusa i organizovanju Dobrovoljačkog korpusa. e) Bilo kakva veza s partizanima je nemoguća. f) Draža Mihailović moli da se stvori prijateljskije raspoloženje, da bi se oslobodilo četnike, koji su uhapšeni u Srbiji, bez posredovanja četnika. g) U slučaju invazije nema borbe protiv Nemaca. Borba protiv komunista će se produžiti. Četnici hoće da spreče vezu partizana s invazionim trupama. h) Draža Mihajlović nema veze s Englezima. On i ne želi više da je ima, odgovarajući engleskom držanju prema srpskom narodu.<ref name="ReferenceB">[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVICA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=581&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000576—000577.] <br /> ({{jez-njem|"2.) Das Verhandlungsangebot des DM sieht folgende wesentlichen Punkte vor: </br> a) Unbedingtes Versprechen, kein deutscher Soldat werde von Cetniken überfällen. Geiselgestellung. </br> b) Gemeinsamer Kampf ausschliesslich gegen Kommunisten zur Herstellung von Ruhe und Ordnung. Deutsche und Cetniken brauchen nicht Feinde zu sein. </br> c) Feind Nr. 1 sind Kommunisten und alle, die sie unterstützen oder im Kampfe gegen Kommunisten nicht mitwirken. </br> d) DM bittet, ihn zu Ausbau des SFK und Aufbau Freikorps heranzuziehen. </br> e) Irgendeine Verbindung mit Partisanen ist unmöglich. </br> f) DM bittet zur Hebung freundschaftlicher Stimmung um Freilassung der in Serbien verhafteten Cetniken ohne Vermittlung der Cetniken. </br> g) Im Invasionsfall kein Kampf gegen Deutsche. Kampf gegen Kommunisten wird weitergeführt. Verbindung der Partisanen zu Invasionstruppen wollen Cetniken verhindern. </br> h) DM ohne Verbindung zu Engländern. Er will auch keine mehr haben, entsprechend engl. Verhalten gegen serb. Volk."}})</ref>}} Jedan iskaz<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=585&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000580.] ({{jez-njem|"Durchführung der Zusammenarbeit mit dem Cetnik–Banden, Ausbildung und Führung im Kampf wird den in erster Linie hierfür zuständigen Sicherheitsdienst und SD übertragen. Dieser ist allein für die politische Kampfführung vorgesehen, hat die engsten Verbindungen zu den Cetniks und führt in einem Raume, der als eine Art Heeresgebiet Domäne des Sicherheitsdienstes und des SD ist."}})</ref> sa ovog sastanka ubjedljivo svjedoči o uspostavljenim tijesnim vezama između [[Sicherheitsdienst|njemačkih obavještajnih struktura]] i četničke Vrhovne komande: {{izdvojeni citat|Sprovođenje sadejstva s četničkim bandama, obuka i komandovanje u borbi biće preneti Službi obezbeđenja i SD koji su u prvom redu nadležni za ovo. Ta je služba isključivo predviđena za političko vođenje rata, '''ima najuže veze s četnicima''' i komanduje na jednom određenom području, koje je, kao neka vrsta vojnog područja, domen Službe obezbeđenja i SD.<ref name="ReferenceB">[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVICA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ]</ref>|Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 18. avgusta 1944. povodom ponude Draže Mihailovića za saradnju u borbi protiv NOVJ}} U izvještaju poslatom 20. avgusta 1944. godine iz Operativnog odjeljenja [[Beograd]] [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]], navodi se da je za prijem kod vođe [[Treći Reich|Reich]]a [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] pripremljen zajednički referat feldmaršala [[Maximilian von Weichs|Maximiliana von Weichsa]], komandanta Jugoistoka i specijalnog opunomoćenika Ministarstva inostranih poslova na Jugoistoku [[Hermann Neubacher|Hermanna Neubachera]], na temu ''saradnje sa Dražom Mihailovićem i buduće politike u Srbiji'', kao i da je sa ovim upoznat feldmaršal [[Wilhelm Keitel]].<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1114&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frames no. 000971—000972.]</ref> Tog je dana sačinjena i službena bilješka u kojoj je sadržan sljedeći prijedlog: {{izdvojeni citat|Po predmetu ponude Nedić — Draža Mihailović, ministar Nojbaher predlaže da se organizacija četničkih jedinica prenese u nadležnost Višeg SS i policijskog vođe u Srbiji. Načelnik štaba komandanta Jugoistoka se saglasio s ovim predlogom.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944"/><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1114&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000972.] <br /> ({{jez-njem|"In der Angelegenheit Angebot Nedic – DM schlagt Minister Neubacher vor, die Organisation der Cetnik–Verbände dem Höh.SS–Pol.Führer in Serbien zu übertragen. Chef des Gen.Stabes–O.B.Südost ist mit diesem Vorschlag einverstanden."}})</ref>}} Sâm Neubacher je 20. avgusta uputio opširan izvještaj ministru vanjskih poslova Velikonjemačkog Reicha [[Joachim von Ribbentrop|Joachimu von Ribbentropu]], u kojem je urgirao za prihvatanje ponude Nedić—Mihailović, navodeći da je Nedić garantirao da će se „pokret DM uzdržati od svake neprijateljske radnje protiv Nemaca i da ni u slučaju povlačenja Nemaca iz Srbije neće na Nemce biti ispaljen nijedan metak“. O odnosu Mihailovića i JVuO prema okupatoru od trenutka kada ga je Hitler imenovao ''Specijalnim izaslanikom Ministarstva vanjskih djela za Jugoistok'', Hermann Neubacher piše: {{izdvojeni citat|U pogledu Draže Mihailovića, upućujem na svoje mnogobrojne ranije telegrame. Svoje dosledno antikomunističko držanje dokazao je nedvosmisleno, uprkos najvećem pritisku od strane Engleza, odrekavši se njihove pomoći u naoružanju dok su Englezi istovremeno, preteći naoružavali Tita. Iskustva poslednjih 12 meseci u pogledu njegovog držanja prema nemačkim oružanim snagama, dosadašnje zajedničke borbe na antikomunističkom frontu i dosadašnja ozbiljna ugroženost srpske nacije, koju on priznaje u punom opsegu, smatram dovoljnim osnovom za to da će D. M. održati reč koju nam je dao ako u ovom odlučujućem trenutku budemo pružili preko Nedića odlučujuću pomoć. Spreman sam, posle jednog ličnog razgovora sa D. M., da preuzmem odgovornost za to da nas taj čovek neće napasti s leđa i da će on sam učiniti bezopasnim one elemente svoga pokreta koji su nepouzdani u pogledu nas.<ref>AVII, Mikroteka, NAV, N—T—312, rol. 780, f. 371746.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_69.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje PORAZ MIHAILOVIĆEVIH SNAGA U SRBIJI I NOVI SPORAZUMI SA OKUPATOROM I KVISLINGOM MILANOM NEDIĆEM]</ref>}} Specijalni nemački izaslanik Hermann Neubacher je ocenio da obećanja Draže Mihajlovića u pogledu lojalnog držanja treba uzeti ozbiljno, pošto je dokazao on "da je toliki antikomunista, da je '''usprkos engleskim ponudama dao prednost prosjačenju kod okupatora''' pred slogom s crvenom stranom".<ref name="ReferenceB"/><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=575&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000570.] <br /> ({{jez-njem|"D.M. habe zweifellos bewiesen, dass er <br /> 1. Burgfrieden mit Besatzungsmacht halten will und <br /> 2. So sehr Antikommunist ist, dass er trotz Angeboten von englischer Seite einen Bettelgang beim Okkupator der Einigung mit der roten Seite vorgezegen hat. <br /> Zusicherungen D.M.'s auf loyale Einstellung sind ernst zu nehmen, da D.M. in antikommunistischer Frage stets konsequente Haltung eingenommen hat."}})</ref> Ovi pregovori završili su formulisanjem inicijative za formiranje srpske armije od 50.000 ljudi za borbu protiv komunizma kojom bi rukovodio [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]], a koju bi opremila nacistička Nemačka. Pored toga, Hitleru su specijalni izaslanik Neubacher i feldmaršal von Weichs prezentirali situaciju u Srbiji: „Četnici su u Srbiji od marta do avgusta 1944. izgubili u borbama sa komunistima oko 5.000 boraca, a prema nemačkoj okupacionoj sili u poslednje vreme nisu više neprijateljski raspoloženi. Oko 10.000 četnika bore se zajedno sa nemačkim trupama u južnoj Srbiji i to pod komandom nemačkog majora Vajela“.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2022-11-04 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}</ref> Uz naglasak da će dato oružje „jednom kasnijom prilikom biti upravljeno protiv Nemaca“, vođa [[Treći Reich|Velikonjemačkog Reicha]] je odbacio ovu inicijativu, formulisavši konačnu svoju odluku na sljedeći način: {{izdvojeni citat|Zaključujući, Führer je ustanovio, da on a) nema ništa protiv “malih taktičkih manevara“ s pokretom DM, b) da zatraženo formiranje armije, koja bi bila jačine 50.000 ljudi, nikako ne bi moglo doći u obzir.<ref name="znaci.org">[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_112.htm Službena beleška sa referisanja Hitleru o planu saradnje sa četnicima od 22.8.1944]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=814&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000811.] <br /> ({{jez-njem|"Abschliessend, stellte der Führer fest, daß er <br /> a) gegen "kleine taktische Manöver" mit der DM–Bewegung keine Bedenke habe, <br /> b) daß die Aufstellung der gefordeten 50 000 Mann starken Armee auf keinen Fall in Frage kommen könne."}})</ref>|Službena beleška sa referisanja komandanta Jugoistoka Hitleru o planu saradnje sa četnicima od 22. avgusta 1944. godine}} Ipak, u skladu sa idejom o formiranju srpskog korpusa pod komandom [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]] koji bi se borio na strani Nemaca, [[6. septembra]] [[1944]]. [[Srpska državna straža]] i [[Srpska granična straža]] (ukupno oko 13.000 ljudi) stavljene su pod komandu Mihailovićevog komandanta Srbije generala [[Miroslav Trifunović|Trifunovića]]. Potom su jedinice [[Srpska državna straža|Srpske državne straže]] i [[Srpska granična straža|Srpske granične straže]] 6. oktobra [[1944]]. sabrane su u Jagodini gde je od njih formiran [[Srpski udarni korpus]] sa tri divizije, koji je brojao oko 6.800 ljudi. Komanda Srpske straže i Granične straže predana je naredbom generala Felbera generalu [[Miodrag Damjanović|Miodragu Damjanoviću]], šefu Nedićevog kabineta.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=875&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000871.] <br /> ({{jez-njem|"An den Präsidenten den serbischen Ministerrates Herrn Generaloberst Nedić. Herr Ministerpräsident! <br /> Ich bin damit einverstanden, dass der Generalmajor Damjanović mit der Führung der serbischen bewaffneten Verbände mit Ausnahme des SFK betraut wird. Dieses Korps muss meiner Auffassung noch in den bewährten Händen des General Mušićki [sic] bleiben. Mit dem Ausdruck meiner vorzüglichen Hochachtung."}})</ref> Damjanović je bio i glavni Mihailovićev pouzdanik u Nedićevoj upravi, te su se on i komandanti Straže odmah stavili pod Mihailovićevu komandu. Ove jedinice, preimenovane u Srpski udarni korpus Jugoslovenske vojske u otadžbini, pridružile su se tako drugim četnicima u povlačenju prema Sandžaku. Njihovo je savezništvo ipak bilo nesigurno i ubrzo će se raspasti.<ref>[https://znaci.org/00001/40_74.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNICI SE POVLAČE IZ SRBIJE]</ref> === Bitka za Srbiju (1944) === {{Poseban članak|Bitka za Srbiju 1944.}} [[Datoteka:Četnici i Nemci u Srbiji 1944.jpg|minijatura|Grupa nemačkih vojnika i četnika Draže Mihailovića u vreme proboja u Srbiju 2. proleterske i 5. krajiške divizije NOVJ.]] U povjerljivom izvještaju Obavještajnog odjeljenja [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 26. avgusta 1944. godine, analizirano je stanje na [[Balkansko poluostrvo|Balkanu]] nakon objave rata Trećem Reichu od strane [[Bugarska|Bugarske]] te proglašenja neutralnosti [[Rumunija|Rumunjske]] (i jedna i druga su do tada bile potpisnicama [[Trojni pakt|Trojnog pakta]]), neposredno po ulasku jedinica [[Crvena armija|Crvene armije]] na teritorij dvije države. Oficiri Wehrmachta anticipiraju držanje četnika Draže Mihailovića u novonastaloj, kompliciranoj situaciji: {{izdvojeni citat|Ustanički pokreti na području Balkana – izuzev pokreta Draže Mihailovića – dobit će pojačan zamah, tako da ubrzo treba očekivati prekid svih vlastitih veza s cijelim južnim Balkanom. '''Pokret Draže Mihailovića predstavlja jedinu antiboljševičku organizaciju koja, uz odgovarajuću potporu, može biti dugoročno korisna našim interesima u borbi protiv boljševizma'''.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=874&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000870—000871.] ({{jez-njem|"Darüber hinaus werden die Aufstandsbewegungen im Balkan–Raum – abgesehen von der DM–Bewegung – verstärkten Auftrieb erhalten, so dass in Kürze mit einer Unterbrechung sämtlicher eigenen Verbindungen nach gesamtem Süd–Balkan gerechnet werden muss. Die DM–Bewegung stellt bei entsprechender Unterstüzung die einzige antibolschewistische Organisation dar, die im Kampf gegen den Bolschewismus auf längere Sicht unseren Interessen nutzbar gemacht werden kann."}})</ref>}} [[Bitka za Srbiju 1944.]] je bila zajednički saveznički poduhvat sa ciljem ovladavanja središnjim komunikacijskim prostorom nemačkih snaga na Balkanu. Dejstva na tlu izvršavala je [[NOVJ]], a [[Saveznici]] su obezbeđivali borbeno sadejstvo, snabdevanje i pomoć iz vazduha. Četnici su se u ovim borbama našli direktno na strani [[Wehrmacht]]a. U to vreme, Saveznici su već promenili odnos prema [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevim]] snagama, a njihov prioritet u Jugoslaviji postalo je jačanje snaga [[NOVJ]] u Srbiji.<ref>{{Cite web |title=Ficroj Meklejn: RAT NA BALKANU, glava 11 - NOVI DOGOVOR |url=http://www.znaci.org/00001/1_11.htm |access-date=2023-08-14 |archive-date=2023-09-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230902100016/https://www.znaci.org/00001/1_11.htm }}</ref> Vrhovni štab NOVJ nameravao je da partizanske snage u Srbiji pomogne prodorom jačih snaga iz [[Bosna|Bosne]] i [[Crna Gora|Crne Gore]]. Nemačka komanda, kao i Mihailović, bili su rešeni da to spreče. Ključnu fazu bitke za Srbiju predstavlja [[Durmitorska operacija|operacija »Rübezahl«]]. Njemačka Komanda Jugoistoka prikupila je za ovu operaciju sljedeće raspoložive snage: {{izdvojeni citat|''Predmet'': Planiranje »Ribecal«,  1.) Snage koje učestvuju: a) Južna grupa: glavni deo 1. brd. div., albanska milicija i delovi SS-divizije »Skenderbeg«, b) Bor[bena] grupa »Jugozapad«: 2 ojačana bataljona 181. peš. divizije sa III/13. SS-puka, c) S[evero] z[apadna] grupa: 2. puk Brandenburg (bez 1 bat.), 3/12. tenk. bat. z. b. V., CDK i četnici (Drinski korpus), d) S[everna] grupa: 14. SS-puk (bez III), e) I[stočna] grupa: Viša k-da III/363. puka, 696. bat. feldžandarmerije, delovi 297. izv. bat., 2/201. brig. jur. topova, f) Grupa »Krempler«, g) Padobranski lov. bat. »Brandenburg«<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=491&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000486.] <br /> ({{jez-njem|"Betr.: Plannung "Rübezahl". </br> 1.) Beteiligte Kräfte: </br> a) Südgruppe: Masse 1. Geb. Div., alban. Milizen und Tle. SS–Div. Skanderbeg. </br> b) Kgr. Südwest: 2 verst. Btlne. 181 J.D. mit III./SS–13 </br> c) NW–Gruppe: 2. Rgt. Brandenburg (o. 1 Btln.) 3./Pz. Abt. z.b.V. 12, MFK, und Cetniks (Drina–Korps). </br> d) N–Gruppe: SS–Rgt. 14 (ohne III.). </br> e) O–Gruppe: Höh. Kdo. mit III./363, Feld Gend.Abt. 696, Tle. A.A. 297, 2./Stu. Gesch.Brig 201. </br> f) Gruppe Krempler. </br> g) Fallschirm–Jg.Btl. Brandenburg."}})</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_108.htm Izveštaj Komandanta Jugoistoka od 12. avgusta 1944. Vrhovnoj Komandi Vermahta o sastavu borbenih grupa i njihovim pravcima napada u operaciji »Ribecal«], Zbornik NOR-a, tom XII, knjiga 4, dokument br. 108.</ref>}} [[NOVJ]] je nastojala da koncentriše snage na levoj strani [[Lim (reka)|Lima]] za proboj u [[Srbija|Srbiju]]. Nemačka [[Komanda Jugoistoka (Nemačka)|Komanda Jugoistoka]] je rešila da brani [[Srbija|Srbiju]] aktivnim dejstvima - sprečavanjem pokreta jedinica [[NOVJ]] kroz [[Bosna|Bosnu]] prema zapadu, kao i nizom krupnih i ambicioznih operacija u [[Sandžak]]u i istočnoj [[Bosna|Bosni]] sračunatih na razbijanje koncentracija [[NOVJ]] i njihovo onesposobljavanje za ofanzivna dejstva. Snage [[JVuO]] sa velikim entuzijazmom učestvovale su u ovim operacijama, kao i u onim koje je organizovao nemački komandant [[Srbija|Srbije]] protiv lokalnih partizana i povremenih prodora. Vrhunac ovog sadejstva nastupio je u avgustu [[1944]],<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944"/><ref>[Službena beleška oficira Abvera Komande Jugoistoka od 22. avgusta 1944. sa referisanja komandanta Jugoistoka Adolfu Hitleru, http://www.znaci.org/00001/4_12_4_112.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230814062743/https://znaci.org/00001/4_12_4_112.htm |date=2023-08-14 }}] Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII (nemački dokumenti), knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 112</ref> kada su se odvijala najintenzivnija i najmasovnija dejstva. U izvještaju Vojnoprivrednog štaba Jugoistoka od 15. avgusta 1944. godine upućenom Vojnoupravnom komandantu Jugoistoka, konstatuje se ozbiljna političko-bezbjednosna kriza uzrokovana uspješnim partizanskim manevrom, tj. prodorom u Srbiju: {{izdvojeni citat|Započeo je očekivani veliki Titov napad na Srbiju. Dok su u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]], na [[Drina|Drini]], pripremljene jedinice bile tako desetkovane našim akcijama da mu tamo samo slabe snage stoje na raspolaganju, dotle je jačim delovima Titovih jedinica, koje su bile u centralnom delu [[Crna Gora|Crne Gore]], oko 3 divizije, pošlo za rukom da upadnu u [[Južna Srbija|južnu Srbiju]] i da pređu dolinu [[Ibar|Ibra]]. One sada u rejonu između Ibra i [[Južna Morava|Južne Morave]], po sjedinjavanju sa tamošnje 3 srpske crvene divizije, ugrožavaju obe glavne saobraćajne arterije prema jugu. Slobodu pokreta ovih, oko 10.000 ljudi jakih i dobro naoružanih, združenih jedinica uspeli smo, istina u teškim borbama i uz mnogo gubitaka, pomoću nemačkih, bugarskih i srpskih snaga (četnici i [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]]) da suzimo; ipak, one su preslabe da bi, s obzirom na otkazivanje bugarskih jedinica, izborile odlučujuće uspehe.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_109.htm Izveštaj Vojnoprivrednog štaba Jugoistoka od 15. avgusta 1944. komandantu Jugoistoka o vojno-političkoj i privrednoj situaciji u Srbiji]</ref>}} Koliki su značaj najviši okupacioni dužnosnici u Jugoslaviji pridavali upotrebi četničkih jedinicâ u borbi protiv snaga NOVJ, može se zaključiti i na osnovu jedne naredbe od 26. avgusta 1944. godine, koju potpisuje feldmaršal [[Maximilian von Weichs]]: {{izdvojeni citat| ''Naređenje komandanta Jugoistoka'' Suštinski zadatak [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]] i Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od sada pa nadalje jeste dovesti i držati sve četničke jedinice u Srbiji i Crnoj Gori u borbenom dodiru s crvenim snagama, kako im ne bi bilo dopušteno preuzimanje vlastite inicijative, koja bi zbog cjelokupne situacije mogla biti uperena i protiv Njemačke. Odbijanje borbe protiv komunista mora se odmah prijaviti kao prijeteći simptom.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944"/><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=13&rec=311&roll=191 NARA, T311, Roll 191, frame no. 000007.] <br /> ({{jez-njem|"Befehle OB.Südost <br /> Eine wesentl. Aufgabe Pz.AOk 2 und Mil.Befh.Südost ist ab sofort sämtl. in Serbien und Montenegro stehenden Cetnikverbände in Gefechtsberührung mit roten Kräften zu bringen und zu halten, um sie nicht zu einer eigenen Initiative die in Auswirkung der Gesamtlage auch gegen Deutschland gerichtet sein könnte gelangen zu lassen. Weigerung, dem Kampf gegen den Komm. aufzunehmen, ist als bedrohliches Symptom sofort zu melden."}})</ref>}} Uoči bitke sa partizanima, nemački Wehrmacht je snabdeo četnike svim raspoloživim zalihama italijanskog pešadijskog oružja i municije: {{izdvojeni citat|U nadovezi na dogovor od 15. 8. saopštava se, da se za izdavanje četničkim jedinicama mogu staviti na raspolaganje, u najboljem slučaju, sledeća oružja: 7.000 pušaka 6,5 mm (ital.) sa po 100 metaka, <br /> 50 teš. mitraljeza 8 mm (ital.) sa po 13.000 metaka, <br /> 42 laka bacača 4,5 mm (ital.) sa po 250 metaka. Upozorava se na to, da je time iscrpljena celokupna zaliha italijanske pešadijske municije u domenu Komandanta Jugoistoka i da se nove pošiljke mogu očekivati tek od oktobra 1944. godine i to u ograničenom obimu.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=587&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000582.] </br> ({{jez-njem|"Im Nachgang zur Besprechung vom 15.8. wird mitgeteilt, dass für Ausgabe an Cetnik–Einheiten äusserstenfalls folgende Waffen zur Verfügung gestellt werden können: </br> 7 000 Gewehre 6,5 mm (i) mit je 100 Schuss, </br> 50 s.M.G. 8 mm (i) mit je 13 000 Schuss, </br> 42 le.Gr.W. 4,5 cm (i) mit je 250 Schuss. </br> Es wird darauf aufmerksam gemacht, dass damit der gesamte Bestand an ital. Inf. Munition im Bereich O.B.Südost erschöpft ist und Neulieferung in beschränktem Maße erst ab Oktober 44 erwartet werden darf."}})</ref><ref>[http://www.znaci.org/00001/4_14_4_228.htm Obaveštenje operativnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 16. avgusta 1944. obaveštajnom odeljenju o odobrenim količinama oružja i municije četničkim jedinicama]</ref>|Obaveštenje komande Jugoistoka o odobravanju oružja i municije četnicima (16. avgust 1944.)}} U nacrtu jednog izvještaja, sastavljenog od strane oficirâ Armijske grupe »F« u ljeto 1944. godine, sumira se iskustvo njemačkih okupacionih organa sa Mihailovićevim četnicima u [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupiranoj Jugoslaviji]]: {{izdvojeni citat|Dosadašnje držanje D.M.-a ima sljedeće karakteristike: a) Aktivna borba protiv komunista u Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj, s tim što je ova borba zbog brojčane, a naročito materijalno-tehničke nadmoći komunista, uvijek rizična za snage D.M.-a, b) Neispunjavanje od Saveznika postavljenih specijalnih zadataka, c) Lokalna, ponekad vrlo aktivna saradnja sa njemačkim trupama, obavještajnim i ostalim okupacionim organima, d) Potpuna spremnost za izvršavanje taktičkih instrukcija izdatih od strane njemačkih oficira za vezu, e) Stalno ponavljanje zahtjeva za municijom i oružjem radi borbe protiv komunista, kao nagrada za dokazanu lojalnost.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=970&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000960.] <br /> ({{jez-njem|"Das bisherige Verhalten der DM–Bewegung ist gekennzeichnet: </br> a) durch eine aktive Kampfführung gegen den kommunistischen Feind in Serbien, Kroatien und Montenegro, die bei zahlenmässiger und vor allem waffentechnischer Überlegenheit der kommunistischen Banden in jedem Falle mit einem besonderen Risiko für die DM–Kräfte verbunden ist, </br> b) durch die Nichtausführung der von den Allierten generell und im Form von Spezialaufgaben gegebenen Sabotageaufträge, </br> c) durch eine örtliche, z.Zt. sehr rege Zusammenarbeit der DM–Cetniks mit der deutschen Sicherungstruppe, den Abwehrorganen und den für Ausnutzung des Landes eingesetzten deutschen Dienststellen bezw. deren Organisationen, </br> d) durch eine absolute Bereitwilligkeit, sich den taktischen Weisungen der deutschen Verbindungsoffiziere zu unterwerfen, </br> e) durch die wiederholten Versuche, für bewiesene Loyalität Munition und Waffen zum Kampf gegen den kommunistischen Feind zu erhalten."}})</ref>}} Kada su partizani konačno uspeli da se probiju u Srbiju i krenu ka Beogradu, nastupila je panika u redovima okupatora i kvislinga/kolaboracionista: {{izdvojeni citat|Titovi partizani upali su u septembru 1944. u Srbiju i to na više mesta. Zapadni deo Srbije bio je potpuno nezaštićen. Tamo je bio stacioniran samo mali broj nemačkih policijskih jedinica, koje su, zajedno sa četnicima, tu i tamo još vodile borbe. Sa svih strana neprijatelj je krenuo ka Beogradu. U gradu je vladao mir. Mi smo sedeli u Beogradu ne na buretu baruta, nego smo se nalazili u njemu.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 161–162.</ref>|[[Hermann Neubacher]], “Sonderauftrag Südost”}} U izveštaju od 18. septembra 1944, komandant Jugoistoka feldmaršal Maximilian von Weichs jasno sagledava težinu situacije u kojoj su se našle okupacione snage u Srbiji usljed nezadržive partizanske ofanzive. Von Weichs smatra da se njemačkom vođstvu poput imperativa nameće nastavak saradnje sa Mihailovićevim četnicima: {{izdvojeni citat|Loša situacija u Srbiji: zbog pomanjkanja vlastitih snaga, napredovanje partizana se može još samo usporiti; politika upotrebe četnika pri tome je od nesmanjene važnosti, te će biti nastavljena svim sredstvima.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=763&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000758.] <br /> ({{jez-njem|"Es kommt also darauf an, gegenüber den Banden in Serbien weiterhin mit unterlegenen Kräften eine Verzögerungstaktik zu betreiben in der Hoffnung, daß durch innerpolit. Gegensätze oder Versorgungsschwierigkeiten ihre Stoßkraft geschwächt wird. Ein Einspannen noch kampfbereiter Cetniks ist dabei von unverminderter Bedeutung u. wird mit allem Mitteln betrieben."}})</ref>|V. Weichs-ova ocjena situacije od 17.9.44 (18.9.44)}} Četnici su nudili okupatoru sadjejstvo u borbi protiv snaga NOVJ u zamjenu za municiju i naoružanje: {{izdvojeni citat|Više četničkih vođa s područja Beograda nudi se za borbu protiv komunista pri isporuci oružja i municije od strane Nijemaca.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=789&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000784.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien: Kampfangebote mehrerer Cetnik–Führer Raum Belgrad gegen Kommunisten bei Waffen– und Munitionslieferung durch Deutsche."}})</ref>|Večernji izvještaj obavještajnog odjeljenja Armijske grupe »F« za 19. septembar 1944. godine}} Krajem septembra 1944, četnici učestvuju s njemačkim jedinicama u borbi protiv partizana u raznim dijelovima Srbije. Tako u zapadnoj Srbiji, [[4. grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO]] pod komandom potpukovnika [[Dragoslav Račić|Dragoslava Račića]] i trupe Wehrmachta pokušavaju spriječiti prodor snaga NOVJ: {{izdvojeni citat|Zapadna i centralna Srbija: [...] Dijelovi Borbene grupe fon Jungenfeld prebačeni u Šabac, odakle su 26. septembra, u sadejstvu sa četničkom formacijom Račića, vršili napad na [[12. vojvođanski korpus NOVJ|12. korpus NOVJ]] koji nadire s juga.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1027&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 001015.] <br /> ({{jez-njem|"West– und Mittel– Serbien: </br> Tle. Kgr. v. Jungenfeld nach Sabac verlegt, von dort 26.9. im Zusammenwirken mit Cetnik–Verband Racic Angriff auf von Süd vordringendes XII. rotes Korps."}})</ref>}} Ova elitna četnička formacija pomagala je okupatoru u zapadnoj Srbiji već početkom septembra te godine: {{izdvojeni citat|[[Požega (Srbija)|Požegu]] zauzele vlastite trupe u sadejstvu sa četnicima (Račića).<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=247&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000246.] <br /> ({{jez-njem|"Pozega durch eigene Truppe in Zusammenwirken mit Cetniks (Racic) genommen."}})</ref>|Večernji izvještaj Obavještajnog odjeljenja Armijske grupe »F« za 6. septembar 1944. godine}} Pukovnik von Jungenfeld se nalazio na čelu 5. policijskog puka, sa štabom u [[Šabac|Šapcu]]. O saradnji visokih četničkih oficira sa Jungenfeldom, poput komandanta Kolubarskog korpusa JVuO kapetana Milorada Lapčevića, generala [[Svetomira Đukića]], komandanta Severnih pokrajina JVuO (tj. [[Vojvodina|Vojvodine]] i [[Slavonija|Slavonije]]) ili majora Ilije Orelja, u vezi sa planiranjem krupnije operacije protiv snagâ [[NOV i POJ]] u [[Srem]]u avgusta 1944. godine, general Dragoljub Mihailović je bio obaviješten od strane pukovnika Dragomira Radovanovića, delegata Vrhovne komande Jugoslovenske vojske u otadžbini za Vojvodinu: {{izdvojeni citat|Dobro je što je kapetan Lapčević postavljen za komandanta Sremske jurišne grupe, no on je svojim radom za poslednji mesec dana stalno radio sa nemačkim komandantom iz [[Šabac|Šapca]]. On — kapetan Lapčević je izvodio akciju u [[Kupinovo|Kupinskom]] kutu po zapovesti nemačkog komandanta iz Šabca, javno sa njim sedeo obilazio Kupinski kut naravno da su u ovom pogledu sudelovali đeneral Đukić i major Orelj. Major Orelj je potpuno zabrljao. Nezgodno je što se svuda prestavlja za Vašeg Delegata te u ime Vaše onako pijan naređuje i govori. Sve ovo vide ovi naši mladi komandanti koji vode ljude i koji treba da nose ceo teret borbe na svojim leđima. Oni nemogu da dozvole da im neko prebaci da su saradnici Nemaca. Kapetan Lapčević, đeneral Đukić i major Orelj mogli su i trebali da rade, ali samo tajno, a nikako javno svakog dana sedeti u kafani u s. [[Ušće (Obrenovac)|Ušće]] pored puta [[Obrenovac]]—Šabac, još đeneral Đukić sa đeneralskom kapom i t.d. Da umirim ove mlade ljude i da im objasnim da će se ovo zabraniti i da će se ako se šta radi, u buduće tajno raditi, trebalo je dosta vremena i muke.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_37.htm Izveštaj delegata Vrhovne komande za Vojvodinu od 22. avgusta 1944. Draži Mihailoviću o akcijama protiv NOV i POJ u Sremu i o saradnji sa nemačkim trupama]</ref>}} Iz Armijske grupe »F« javljeno je 13. septembra 1944. godine da Mihailovićevi četnici pomažu okupacionoj sili i prilikom defanzivnih akcijâ u zapadnoj Srbiji: {{izdvojeni citat|Sjeverozapadna Srbija: Noćni napad crvenih bandi na [[Valjevo]] odbijen od strane četnika i vlastitih snaga.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=553&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000550.] <br /> ({{jez-njem|"NW–Serbien: </br> Nachtangriff roter Banden auf Valjevo durch Cetniks und eig. Kräfte abgeschlagen."}})</ref>|Tajni dnevni izvještaj Komande Jugoistoka (Armijska grupa »F«) za 13. IX 1944.}} U [[Istočna Srbija|istočnoj Srbiji]] četnici su asistirali okupatoru pri zaštiti objekata od strateškog značaja za ratnu privredu Trećeg Reicha, čime je Nijemcima znatno olakšavana eksploatacija rudnih bogatstava u zemlji: {{izdvojeni citat|Napad bandi na rudnik uglja [[Bogovina]] odbijen od strane DM–jedinicâ i mešovite borbene grupe (Landesschützen iz [[Bor]]a i delovi 1. policijskog dobrov. bataljona).<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=403&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289656.] <br /> ({{jez-njem|"BANDENANGRIFF AUF KOHLENBERGWERK BOGOVINA DURCH DM–VERBAENDE UND GEMISCHTE KGR (LDS AUS BOR UND TLE. POL. FREIW.BTL. 1) ABGEWIESEN."}})</ref>|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka (Armijska grupa »F«), 27. VIII 1944. godine}} Načelnik štaba Četvrte grupe jurišnih korpusa JVuO major [[Neško Nedić]] je 13. septembra izdao naređenje kapetanu Vojislavu Markoviću da u najtješnjoj vezi sa njemačkim okupacionim snagama odbace [[1. proleterska divizija|Prvu proletersku diviziju]] prilikom napada na Valjevo: {{izdvojeni citat|Tvoj korpus za sada ostaje za akciju prema Valjevu — prema komunističkoj grupi dejstvuje u Kolubari. Pošto ovu akciju vode uglavnom Nemci to će tvoja uloga biti da naslonom naših i u sporazumu sa njima izvršiš tučenje crvenih sugerišući Nemcima najpogodnija rešenja. Od Nemaca ćeš neposredno da se snabdevaš municijom, a glavni zadatak ti je da prisustvom uz nemačke trupe goniš i hvataš komuniste koje oni razbijaju.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_69.htm Naređenje načelnika štaba 4. grupe jurišnih korpusa od 13. septembra 1944. komandantu 7. jurišnog korpusa da sadejstvuje s nemačkim trupama u odbijanju napada 1. proleterske divizije NOVJ na Valjevo]</ref>}} Istovremeno, Nijemci otpočinju s izvođenjem [[Operacija Cirkus|operacije »Cirkus«]] ({{jez-njem|Zirkus}}), čiji je cilj bio ovlađivanje [[Kolubara|kolubarskim]] pobrđem. Operacija je počela 24. septembra 1944, uz učešće [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS-divizije »Prinz Eugen«]], [[Brandenburger|1. puka »Brandenburg«]] (bez 1. bataljona), 202. tenkovskog bataljona, dijelova 5. policijskog puka i pripadnikâ Šumadijske i Kolubarske grupe korpusa JVuO.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_168.pdf Pregled dejstava potčinjenih jedinica vojnoupravnog komandanta Jugoistoka (Armijske grupe »Srbija«) od 23. avgusta do 4. novembra 1944. godine]</ref> Prethodnog dana, ispred Komande Jugoistoka je načelnik štaba Armijske grupe »F« general [[Arthur Winter]] uputio izvještaj kojim najavljuje početak operacije, napominjući da će se i brojne četničke jedinice boriti na strani Wehrmachta: {{izdvojeni citat|Početak "Cirkusa" 24. septembra. [...] Sve naše snage u sjeverozapadnoj Srbiji potčinjene su Borbenoj grupi fon Jungenfeld. U kruševačkom kraju uspješno napredovanje većih četničkih snaga, uz podršku 12. bataljona iz sastava [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]], protiv crvenih bandi u području sjeverozapadno od Kruševca. Pothvat će biti nastavljen sa 6.000 četnika.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=941&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000931.] <br /> ({{jez-njem|"Beginn "Zirkus" 24.9. Durch Aufkl.– Vorstoss 1. Rgt. Brandenburg Arandjelovac stark feindbesetzt festgestellt. Sämtl. eig. Kräfte in NW–Serbien Kgr. v. Jungenfeld unterstellt. Raum Krusevac erfolgreicher Vorstoss stärkerer Cetnik–Kräfte, unterstützt durch 2./Pz.Abt.z.b.V.12 gegen rote Banden Raum NW Krusevac. Unternehmen wird mit 6000 Cetniks fortgeführt."}})</ref>|Povjerljivi izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 23. IX 1944.}} U septembru su kvislinške formacije [[Srpska državna straža|Srpska državna]] i [[Srpska granična straža|granična straža]] preformirane u [[Srpski udarni korpus]] (jačine 6.800), stavljen pod Mihailovićevu komandu.<ref>[http://www.znaci.org/00001/4_12_4_168.htm Izveštaj komandanta Armijske grupe "Srbija" od 4. novembra 1944] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230714172817/https://znaci.org/00001/4_12_4_168.htm |date=2023-07-14 }}, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII (nemački dokumenti), knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 168</ref> U prvoj polovini septembra, četničko-nemačka odbrana [[Srbija|Srbije]] sa zapada doživela je slom usled prodora [[NOVJ]]. Bitka za [[Srbija|Srbiju]] definitivno je rešena tokom oktobra [[Beogradska operacija 1944.|Beogradskom operacijom]], uz sadejstvo [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] sa oklopnim snagama [[Crvena armija|Crvene armije]]. No, i pored toga, JVuO je nastavila sadejstvovati sa Vermahtom: {{izdvojeni citat|Usljed jakog komunističkog pritiska, još četničkih jedinica, uključujući i one iz istočne Srbije, izrazile su spremnost za dalju borbu protiv komunista u saradnji sa njem. Wehrmachtom.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&broj=101&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frame 000095: Izvještaj o neprijatelju u Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Albaniji (Dodatak za savjetovanje kod načelnika štaba jugoistoka od 2. oktobra 1944.)] <br /> ({{jez-njem|"Unter dem starken kommunistischen Druck haben sich weitere Cetnik–Führer, auch aus O–Serbien bereit erklärt, gemeinsam mit der Deutschen Wehrmacht gegen die Kommunisten zu kämpfen."}})</ref>|Izvještaj [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 2. oktobra 1944.}} {{izdvojeni citat|Četnička grupa [[Siniša Ocokoljić|Ocokoljića]] iz istočne Srbije osiguravala je pozadinu Müllerovom korpusu prilikom borbi protiv Rusa u rejonu okuka Dunava–Zaječar.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=568&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000562-000564: Držanje D.M.-četnika u Srbiji (dodatak za izvještaj o neprijateljskim namjerama od 19. oktobra 1944.)] </br> ({{jez-njem|"Die ostserbische Cetnikgruppe des Ocokoljic hat dem Korps Müller bei den Verteidigungskämpfen gegen die Russen im Raum Donauschleife–Zajecar Dienste zur Freihaltung der rückwärtigen Verbindungen geleistet."}})</ref>|Njemački izvještaj od 19. oktobra 1944.}} Opšta (pozitivna) ocjena o doprinosu četničkih snaga u borbi na strani njemačkog Wehrmachta tokom bitke za Srbiju, data je u izvještaju štaba [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]], poslatom 21. avgusta 1944. godine Vojnom zapovjedniku Jugoistoka generalu [[Hans Felber|Felberu]]: {{izdvojeni citat|Njemačko vođstvo u Srbiji je stoga moralo tražiti pomoć većih dijelova četnika Draže Mihailovića. Oni su slabo naoružani i nedavno su teško pogođeni usljed izostanka obuke pojedinačnih boraca. Ipak, dobro su se borili, pretrpjeli su znatne krvave gubitke i mogu se označiti kao bezuslovno antikomunistički.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=985&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000975.] ({{jez-njem|"Die deutsche Führung in Serbien mußte sich daher schon bisher der Mithilfe stärkerer Teile der DM–Cetniks bedienen. Diese sind schlecht bewaffnet und infolge geringer Ausbildung des Einzelkämpfers in der letzten Zeit stark angeschlagen worden. Sie haben sich aber gut geschlagen, erhebliche blutige Verluste zu verzeichnen und können als unbedingt antikommunistisch bezeichnet werden."}})</ref>|Njemačka procjena brojnosti partizanskih, njemačkih i kvislinških jedinica u Srbiji (21. august 1944).}} === Proboj četnika i Nijemaca iz Srbije (1944) === {{Poseban članak|Proboj četnika i Nijemaca iz Srbije|Povlačenje kolaboracionista sa Nijemcima (1944–1945)}} [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-J28413, Jugoslawien, deutscher Rückzug.jpg|thumb|Nemački vojnici se povlače iz Srbije.]] Tokom septembra [[1944]]. glavna četnička mobilna formacija u centralnoj i zapadnoj Srbiji, [[Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa]] pod komandom [[Dragoslav Račić|Dragoslava Račića]], skupa sa drugim pridruženim jedinicama, poražena je od nadirućih snaga [[NOVJ]] i potisnuta prema [[Beograd]]u. Ove su jedinice Nemci tokom [[3. oktobra|3]], [[4. oktobra|4.]] i [[5. oktobra]] 1944. vozovima prebacili sa željezničkih stanica Topčider i Ripanj do [[Kraljevo|Kraljeva]].<ref name="ReferenceC">Ratko Parežanin; MOJA MISIJA U CRNOJ GORI, Rim, 1974, str. 17-18.</ref><ref>Radomir Milošević-Čeda: ZAKASNELI RAPORT, Interprint, Beograd, 1996, str. 78-79.</ref> {{izdvojeni citat|Noću, iza ponoći, između 3. i 4. oktobra 1944, krenuli smo iz Beograda, sa železničke stanice u Topčideru... Uveče sam se oprostio sa komandantom Korpusa, generalom Kostom Mušickim... Kod Mušickog je u tom trenutku bio [[Nikola Kalabić]], a u štabu Dobrovoljačkog Korpusa sam primetio i Neška Nedića... Došli su da se dogovaraju sa Dobrovoljačkom komandom i da traže opremu i ostalo. Na brzinu progovorio sam nekoliko reči sa Neškom Nedićem. U vozu su s nama putovali i Kalabićevi četnici. Rekoše nam da idu do Kraljeva, gde se vrši koncentracija četnika za borbu.<ref name="ReferenceC"/>|Nedićev ministar [[Ratko Parežanin]]}} O oštrini borbi koje su se vodile između snaga NOVJ, s jedne, te okupatorsko-kolaboracionističkih jedinica s druge strane, svjedoči i jedan njemački izvještaj neposredno pred [[Beogradska operacija|pad Beograda]]. U izvještaju se apostofira strateški značaj koji je, za odbranu glavnog grada Srbije, predstavljala linija bojišnice u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]], gdje je bila raspoređena Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO pod komandom potpukovnika Račića: {{izdvojeni citat|Račićeva jurišna grupa korpusa, koja je u septembru u teškim borbama na savskom zavoju bila potisnuta iz područja Čačak–Požega–Užice zbog napredovanja Titovih snaga u zapadnoj Srbiji ka sjeveru, probila se natrag u područje Užice–Požega–Čačak zapadno ka Drini u pojedinačnim grupama, trpeći velike gubitke, nakon što su njemačke snage raspoređene u ovom području povučene na [[Istočni front]]. Usljed nedostatka streljiva i oružja te u odsustvu njemačkih snaga koje bi ga poduprle, Račić je od tada mogao izvoditi samo manje operacije protiv komunističkih grupa. </br> Brzo napredovanje Rusa preko doline Morave do saobraćajnice Beograd–Kraljevo potpuno je promijenilo situaciju kod četnika. Čini se da je bliski kontakt s njemačkim trupama bio poremećen brzim pokretima njemačkih trupa uzrokovanim borbama, tako da se s te strane teško mogao vršiti bilo kakav kontinuirani uticaj na četnike.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=568&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frame no. 000562.] </br> ({{jez-njem|"Die im September durch den Nordvormarsch der Tito–Kräfte im westserbischen Gebiet aus dem Raum Cacak–Pozega–Uzice in harten Kämpfen gegen den Savabogen zurückgedrückte Sturmkorpsgruppe Racic hat sich nach Abzug der in diesem Raum eingesetzten deutschen Kräfte an die Ostfront wiederum unter starken Verlusten in Einzelgruppen in das Gebiet westlich der Drina und den Ausgangsraum Uzice–Pozega–Cacak durchgekämpft. Wegen Mangel an Munition und Waffen und im Hinblick auf das Fehlen deutscher Kräfte als Rückhalt hat Racic seitdem nur kleinere Aktionen gegen komm. Gruppen durchführen können. </br> Das rasche Vordringen der Russen über das Moravatal bis zur Straße Belgrad–Kraljevo hat die Lage der Cetniks völlig verändert. Die Tuchfühlung mit der deutschen Truppe scheint durch die im Kampfverlauf notwendig gewordenen raschen deutschen Truppenverschiebungen unterbrochen zu sein, sodass von dieser Seite die Möglichkeit zu laufender Einwirkung auf die Cetniks kaum mehr bestand."}})</ref>|Držanje D.M.-četnika u Srbiji (dodatak za izvještaj o neprijateljskim namjerama od 19. oktobra 1944.)}} U mjesečnom izvještaju [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] ({{jez-njem|Heeresgruppe F}}) za oktobar 1944, poslatom Komandi Jugoistoka, konstatuje se da četnici u Srbiji nijesu u stanju održati svoje pozicije bez prisustva njemačkih okupacionih trupâ. Oficiri Wehrmachta tvrde da je „prebacivanje najvećeg dijela četničkih jedinica koje su se nalazile u sjevernoj i istočnoj Srbiji u suštini izvršeno da bi se izbjegli sukobi sa Rusima“, na čiju ih je „podmuklost“ upozorila Vrhovna komanda JVuO: {{izdvojeni citat|U borbi sa snagama 1. komun. korpusa koje su napredovale ka Beogradu, krajem septembra je Rudnički korpus [JVuO] u rejonu Lazarevca (32 km si. od Valjeva) potpuno uništen, dok je Kosmajski korpus uspio da se održi u rejonu sjeverno od Mladenovca (4 km j–ji. od Beograda). Nakon povlačenja njemačkih trupa, budući u nemogućnosti da zadrže dotadašnja operativna područja zbog premoći Rusa i komunista, četničke jedinice koje su se borile u sjeverozapadnoj i centralnoj Srbiji prebačene su do sredine oktobra na područje južno od Zapadne Morave.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=675&rec=311&roll=189 NARA, T311, Roll 189, frame no. 001138.] <br /> ({{jez-njem|"Die Verlegung des grössten Teiles der in Nord– und Ostserbien befindlichen Cetnik–Einheiten wurde im wesentlichen zur Vermeidung von Zusammenstössen mit den Russen vorgenommem, vor deren Hinterlist das Obkdo. die Stäbe dringend warnte. <br /> Im Kampf mit den auf Belgrad vorgehenden Kräften des I.komm.Korps wurde Ende September das im Raum Lazarevac (32 NO Valjevo) stehende Rudnik–Korps völlig zerschlagen, während das Kosmaj–Korps sich im Raum Nord Mladenovac (4 SSO Belgrad) behaupten könnte. <br /> Angesichts der Unmöglichket, nach dem Abzug der deutschen Truppen die bisherigen Einsatzräume gegen die Übermacht der Russen und Kommunisten zu halten, wurden die in Nordwest– und Mittel– Serbien kämpfenden Cetnik–Einheiten biss Mitte Oktober in den Raum südlich der Westl. Morava verlegt."}})</ref>}} Izbijanje [[Crvena armija|Crvene armije]] na severoistočnu granicu Jugoslavije izazvalo je pometnju u četničkim redovima. Znatan deo četničkih trupa tokom septembra razbijen je od strane NOVJ u zapadnoj Srbiji. Sam [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]] sa manjom grupom boraca je nateran na povlačenje u Bosnu. Neki su pokušali da napadom na Nemce pred sam dolazak Crvene armije ponovo steknu saveznički status ([[Predrag Raković|Raković]], [[Dragutin Keserović|Keserović]], [[Dragoslav Račić|Račić]]), ali je i ovaj pokušaj bio kratkotrajan. Nakon neuspeha, glavnina se krajem oktobra koncentrisala u oblasti Ivanjice. Upravo u tom periodu vrh Armijske grupe E iz Grčke izbio je do [[Novi Pazar|Novog Pazara]]. Četnici su se priključili [[Proboj Armijske grupe E kroz Sandžak|prodoru Armijske grupe E kroz Sandžak]] u istočnu [[Bosna|Bosnu]]. {{Wikisource|Izveštaj Komande grupe armija "E" Komandantu Jugoistoka od 11.11.1944.}} {{izdvojeni citat|Draža Mihailović će nastaviti borbu protiv komunizma. Njegove jedinice se već bore sa Titovim trupama i imaju djelomično vezu sa njemačkim jedinicama (pukovnik v. Jungfeld, general Müller). Sada je stvar u tome, kako upotrebiti četničke jedinice kao prethodnice i osiguranje za komunikacije prilikom predstojećeg izmještanja njemačkih trupa iz Srbije. Pritom se neće moći izbjeći da četnici, prateći moguće pokrete njemačkih trupa ka zapadu, ne dospiju na tlo Hrvatske.<ref name="sr.wikisource.org">[http://sr.wikisource.org/wiki/Zabilje%C5%A1ka_sa_savjetovanja_visokih_njema%C4%8Dkih_politi%C4%8Dkih,_vojnih_i_policijskih_li%C4%8Dnosti_o_%C4%8Detni%C4%8Dkom_pitanju_u_Srbiji,_8._oktobra_1944. Zabilješka sa savjetovanja visokih njemačkih političkih, vojnih i policijskih ličnosti o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=51&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000045—000046.] ({{jez-njem|"D.M. wird weiterhin Kampf gegen den Kommunismus führen. Seine Verbände stehen nach wie vor gegen den Titobanden und haben zum Teil auch die notwendige Bindung an die deutsche Truppe (Oberst von Jungfeld, General Müller). Es wird nunmehr darauf ankommen, die Cetniks bei den zu erwartenden Absatzbewegungen der deutschen Truppe in Serbien als eine Art Vorhut einzusetzen, die die rückwärtigen Verbindungen durch Kampf gegen die dortständigen kommunistischen Banden öffnen. Dabei ist nicht zu vermeiden, dass die Cetniks im Zuge möglicher Rückverlegung der deutschen Kräfte in Serbien nach Westen auf kroatisches Gebiet übertreten."}})</ref>|Zabilješka sa savjetovanja njemačkog okupacionog vrha o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.}} Prvog dana oktobra 1944, u Komandi Jugoistoka je održano savjetovanje na kojem je upozoreno na promjenljivo raspoloženje četnika prema njemačkoj oružanoj sili u okupiranoj Jugoslaviji: {{izdvojeni citat|Srbija: [...] Četničko držanje i dalje različito. Srbijanski četnici se bore zajedno sa Wehrmachtom protiv komunista. Čak je i sam Draža Mihailović tražio njemačko osiguranje za planirano prebacivanje svog štaba iz sjeverozapadne Srbije u područje jugozapadno od Beograda. Ovaj plan se ipak nije ostvario. Suprotno tome, četnici u Istočnoj Bosni, Hercegovini i južnoj Crnoj Gori su neprijateljski nastrojeni. Kreću se ka obali, kako bi u slučaju savezničkog iskrcavanja s njima uspostavili kontakt i dobili savezničku zaštitu od crvenih. Iz sigurnog izvora se doznaje da D.M. izričito osudio njihovo protivnjemačko držanje.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=111&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000105—000106.] ({{jez-njem|"Cetnik–Haltung weiterhin uneinheitlich. Serbische Cetniks kämpfen zusammen mit deutscher Truppe gegen komm. Banden. DM. selbst bat sogar um deutsche Hilfe zur Sicherung beabsichtigter Verlegung seines Hauptstabes von NW–Serbien in Raum SW Belgrad. Diese Absicht jedoch nicht durchgeführt. Demgegenüber feindselige Haltung der Cetniks im O–Bosnien, Herzegovina und S–Montenegro und Bewegung dieser Kräfte zur Küste in den Raum Dubrovnik mit dem Ziel, bei erwarteter engl.Landung Verbindung mit Allierten aufzunehmen und Schutz gegen Rote zu suchen. Nach S.Qu. bekannt, dass DM. die deutschfeidliche Haltung dieser Cetniks aussdrücklich missbilligt."}})</ref>|Izvještaj sa savjetovanja kod načelnika štaba Jugoistoka od 2. oktobra 1944 (1. oktobar 1944.).}} Koliki je stepen kontrole nad četničkim snagama u Srbiji uspjela ostvariti njemačka Komanda Jugoistoka, vidljivo je i iz zapisnika sa sastanka na vrhu, održanog neposredno pred početak [[Beogradska operacija|Beogradske operacije]] (8. X 1944), kada su zabilježene i riječi Višeg SS i policijskog vođe [[Hermanna Behrendsa]]: {{izdvojeni citat|Na pitanje g-dina feldmaršala [tj. [[Maximilian von Weichs|von Weichs]]a — prim.] postoji li mogućnost komunističkog ustanka u Beogradu, Viši SS i policijski vođa Obergruppenführer Behrends je odgovorio odrečno, ističući da su stalnim pročešljavanjem u posljednje vrijeme uklonjeni svi oni komunisti koji bi na bilo koji način mogli učestvovati u takvoj akciji. Na pitanje gdje se nalaze komunisti zatvoreni u koncentracioni logor, Behrends je odgovorio da su svi pobijeni. Na kraju je skrenuo pažnju na to da je u četničke redove uspio ubaciti dovoljno jake grupe Službe sigurnosti [SD-Sicherheitsdienst], koje imaju ostati sa četnicima i ubuduće. Na to je glavnokomandujući primijetio da je samo to dovoljan razlog zašto bi se vodstvo nad četnicima trebalo povjeriti isključivo Višem SS i policijskom vođi.<ref name="sr.wikisource.org">[http://sr.wikisource.org/wiki/Zabilje%C5%A1ka_sa_savjetovanja_visokih_njema%C4%8Dkih_politi%C4%8Dkih,_vojnih_i_policijskih_li%C4%8Dnosti_o_%C4%8Detni%C4%8Dkom_pitanju_u_Srbiji,_8._oktobra_1944. Zabilješka sa savjetovanja visokih njemačkih političkih, vojnih i policijskih ličnosti o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=52&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000045—000046.] ({{jez-njem|"Die Frage des Herrn Feldmarschall an den Obergruppenführer Behrends, ob er mit einem kommunistischen Aufstand in Belgrad rechne, verneinte dieser unter Hinweis darauf, dass er in letzter Zeit durch dauernde Durchkämmungen alle irgendwie für einen Putsch infrage kommenden Kommunisten beseitigt habe. Die Frage nach dem Verbleib der im Konzentrationslager erfassten Kommunisten beantwortete er dahingehend, dass diese alle umgelegt seien. Abschliessend wies Obergruppenführer Behrends noch daraufhin, dass er bei den Cetniks ausreichend starke SD—Kommandos eingebaut habe, die bei den Cetniks verbleiben würden. Von seiten O.B.Südost wurde daraufhin festgestellt, dass allein schon durch diese Tatsache die weitere Führung der Cetnikverbände durch den Höh.SS und Pol.Führer gegeben sei."}})</ref>|Zabilješka sa savjetovanja njemačkog okupacionog vrha o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.}} Nakon poraza u [[Bitka na Jelovoj gori|bici na Jelovoj gori]], Vrhovna komanda JVuO na čelu sa Dražom Mihailovićem obrela se u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]]. Potpukovnik [[Zaharije Ostojić]], komandant Istaknutog dela štaba Vrhovne komande, šalje 30. septembra 1944. komandantu Zlatiborskog korpusa kapetanu Dušanu Radoviću (pseudonim »Kondor«) upozoravajuću depešu: {{izdvojeni citat| ''Za Kondora — ultra urgent'' Imam obaveštenje da ste Vi, [Miloš] Marković i [Filip] Ajdačić upućeni u [[Višegrad|višegradski]] srez sa specijalnim zadatkom i da ćete isti izvršiti u punoj vezi sa [[Gestapo]]m i Švabama. Vaši ljudi pričaju da su kaznena ekspedicija. Još u toku današnjeg dana očekujem Vaše objašnjenje, jer ću u protivnom preduzeti potrebno, a narod i istorija reći će ko je izdajnik?<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_133.htm Izvod iz Knjige poslatih depeša Istaknutog dela štaba Vrhovne komande od 7. avgusta 1944. do 7. januara 1945. godine]</ref>}} Jedinice [[Crvena armija|Crvene armije]] i [[NOVJ]] u prvoj polovini oktobra [[1944]]. zaposele su komunikaciju dolinom [[Morava (reka)|Morave]] između [[Vranje|Vranja]] i [[Velika Plana|Velike Plane]], što je otežalo [[Proboj Armijske grupe "E" iz Grčke 1944|proboj Armijske grupe "E" iz Grčke]]. Ova formacija time je bila usmerena na komunikaciju [[Skoplje]] - [[Kosovska Mitrovica]] - [[Raška]], odnosno dolinom [[Ibar (reka)|Ibra]], i zatim na otvaranje puteva prema [[Sarajevo|Sarajevu]] pod borbom. Tokom ovog četvoromesečnog proboja saradnja između Armijske grupe "E" i četnika iz [[Srbija|Srbije]] i [[Crna Gora|Crne Gore]] imala je više vidova. U izvještaju [[91. armijskog korpusa]] Wehrmachta od 25. oktobra 1944. godine, što ga je potpisao general [[Werner von Erdmannsdorf]],<ref>NARA, T314, Roll 1360, frame no. 000889.</ref> odato je svojevrsno priznanje generalu Mihailoviću i njegovim četnicima kao najvrjednijim antikomunističkim (sa)borcima na čitavom okupiranom području [[Jugoistočna Evropa|jugoistočne Evrope]]: {{izdvojeni citat|Među antikomunističke grupe u Srbiji spadaju i sljedbenici srpskog pukovnika Draže Mihailovića [Mihailović je unaprijeđen u čin generala još decembra 1941. — prim.] i neke nezavisne četničke jedinice (četnik — borac za slobodu). Pukovnik Draža Mihailović igra u Srbiji ulogu sličnu onoj koju igra general [[EDES]]-a [[Napoleon Zervas|Zervas]] u Grčkoj. On jeste anglofil, ali i apsolutno antikomunistički nastrojen. Na osnovu njegova antikomunističkog stava, saradnja [četnika i Nijemaca] u borbi protiv Titovih komunističkih bandi bila je uglavnom zadovoljavajuća. Srbin je dobar vojnik i u tom pogledu nalazi se na prvom mjestu na Balkanu. Disciplinovan je, žilav i uporan, te stoga stoji iznad prosječnog Grka. Srpske bande se bore žešće od Grka i imaju se više cijeniti od grčkih bandita. Njihovo naoružanje je dobro.|Uputstvo za srpsko-albansku teritoriju, izdato od strane obavještajnog odjeljenja 91. armijskog korpusa, 25. oktobar 1944. godine}} Prilikom proboja od [[Sjenica|Sjenice]] prema [[Prijepolje|Prijepolju]] [[24. oktobra|24]]-[[31. oktobra]] [[1944]]. Nemci su nastupali zajedno sa borcima [[Srpski udarni korpus|Srpskog udarnog korpusa]] protiv snaga [[37. sandžačka divizija|37. sandžačke divizije]]. Od Prijepolja se glavnina [[Armijska grupe "E"|Armijske grupe "E"]] kroz Sandžak usmerila na pravac Prijepolje - Višegrad - Rogatica - Sarajevo. Jednim motorizovanim bataljonom Nemci su 1. novembra otvorili su put Prijepolje - Pljevlja, i usmerili celokupne četničke snage iz [[Srbija|Srbije]] na pravac [[Sjenica]] - [[Prijepolje]] - [[Pljevlja]] - [[Goražde]]. Time su iskoristili snage [[JVUO]] iz Srbije kao svoju levu pobočnicu. Nakon toga, svojim napadom na NOVJ u pravcu Tuzle ([[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944]]) sadejstvovale su snagama [[Armijska grupa E|Armijske grupe E]] u njihovom proboju na sever. U dnevnom izvještaju za 13. novembar 1944. o situaciji na teritoriji okupirane Jugoslavije iz štaba Armijske grupe »F«, u paragrafu naslovljenom “Njemačke i savezničke trupe“, navodi se, očigledno na osnovu presretnute komunikacije snaga NOVJ, da se general Dragoljub Mihailović nalazi u rejonu [[Sjenica|Sjenice]] sa „aktivnim jugoslovenskim generalom” (moguće da je riječ o [[Miroslav Trifunović|Miroslavu Trifunoviću]]).<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=719&rec=311&roll=189 NARA, T311, Roll 189, frame no. 001217.] <br /> ({{jez-njem|"I. Deutsche und verbündete Truppen. </br> Draza Mihajlovic befindet sich mit einem aktiven jugosl. General im Sjenica. (VII.mont.Brig. an 3.Div. 4.11.)"}})</ref> Dok komandant [[Armijska grupa E|Armijske grupe E]] general [[Aleksander Ler|Ler]] u svom pregledu brojnog stanja od [[16. novembra]] [[1944]]. ubraja 10.000 četnika Pavla Đurišića u vlastite (njemačke) trupe,<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_174.htm Pregled brojnog stanja jedinica potčinjenih Grupi armija »E« na dan 16. 11. 1944. godine, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII - dokumenti nemačkog rajha, knjiga 4], Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 174.</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=382&rec=311&roll=184 NARA, T311, Roll 184, frames no. 000376—000377.]</ref> dotle se za četnike iz Srbije u izveštaju poslatom Vrhovnoj komandi u [[Berlin]]u kaže da se "drže u senci Vermahta". Nevoljno savezništvo veoma dobro ilustruje i sljedeći izveštaj: {{izdvojeni citat|Grupa Marković (2500—3000), u sporazumu sa nem. vojskom, osigurava odsek Mitrovica — Raška (mesta uklj.) — Novi Pazar. Izviđanje protiv Bugara, Tita i Sovjeta. Do sada nije bilo ozbiljnih incidenata. Potrebna je opreznost. [[Miroslav Trifunović|Trifunović]] sa oko 18.000 četnika [[Dragoslav Račić|Račića]] i [[Dragutin Keserović|Keserovića]], uporedno sa nem. pokretima u rejonu Prijepolje. Pravac marša Foča. U početku učešće u borbenim dejstvima na nemačkoj strani (zaštita bokova). U poslednje vreme samo saputnici. Utisak: dokle god postoje zajednički interesi — uopšte mir. Ako vide mogućnost uspeha, bezuslovno treba očekivati prepade na nemački [[Vermaht]], naročito na odvojene grupe. <br /> Moli se da se dostavi rezultat pregovora DM — [[Hermann Neubacher|zastupnik Ministarstva spoljnih poslova]].<ref>[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%98%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B5_%D0%B3%D1%80%D1%83%D0%BF%D0%B5_%D0%B0%D1%80%D0%BC%D0%B8%D1%98%D0%B0_%22%D0%95%22_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D1%82%D1%83_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BA%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_11.11.1944. Izveštaj Komande grupe armija "E" Komandantu Jugoistoka od 11.11.1944.], Vojnoistorijski institut, NAV--T-311, r. 184</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=507&rec=311&roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000501.] <br/> ({{jez-njem|"1.) Gruppe Markovic (2500–3000) sichert im Einvernehmen mit dt. Truppe Abschnitt Mitrovica – Raska (Orte ausschl.) – Novi Pazar. Aufklärung gegen Bulgaren, Tito und Sowjets. Bis jetzt keine ernsteren Zwischenfälle. Vorsicht geboten. <br /> 2.) Trifunovic mit ca. 18000 Cetniks des Racic und Keserovic gleichlaufend mit dt. Bewegungen im Raum Prijepolje Marschrichtung Foca. Anfangs Teilnahme an Kampfhandlungen auf deutscher Seite (Flankenschutz). Neuerdings nur Mitläufer. Eindruck: Solange gleichlaufende Interessen im allgemeinen Ruhe. Wenn erfolgversprechend, Überfälle gegen deutsche Wehrmacht, besonders Splittergruppen, unbedingt zu erwarten. <br /> 3.) Um Übermittlung des Verhandlungsergebnisses DM – Vertreter AA wird gebeten."}})</ref>}} Načelnik štaba Armijske grupe »E« general-major [[Erich Schmidt-Richberg]] piše 5. decembra 1944. godine o pokušajima da se s četnicima Draže Mihailovića nađe, u vrijeme zajedničkog povlačenja, obostrano korisno rješenje u smislu nastavka saradnje u borbi protiv snagâ [[NOV i POJ]]: {{izdvojeni citat| ''Borbenoj grupi pukovnika Bemera </br> Glavni štab [[V SS brdskog korpusa]]'': 1) Pošto nemačka Vrhovna komanda sa opunomoćenicima DM već pregovara (preko izaslanika pukovnika [[Gojko Borota|Borote]]), molimo da se generalu Trifunoviću predoči da sačeka uputstva od svog pretpostavljenog starešine. 2) Utvrđivanje neke neutralne zone ist. od [[Sokolac|Sokolca]] ne može se dovesti u sklad sa nemačkim planovima. 3) Ostali predlozi DM već su dostavljeni. 4) U držanju nemačkog Vermahta, koje je ranije utvrđeno, prema četnicima ništa se nije promenilo. Nemački Vermaht ima nameru da zadovolji potrebe četnika u što većoj meri uzimajući u obzir i pružanje materijalne pomoći.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_219.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »E« ZA PERIOD OD 1. OKTOBRA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=868&rec=311&roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000862.] <br/> ({{jez-njem|"An Kampfgruppe Oberst Böhmer nachrichtl.: </br> Gen.Kdo.V.SS-Geb. Korps (durch Schreiben, 2. Ausf.) </br> 1.) Da deutsches Okdo. nur mit einer DM Vertretung verhandeln kann, und dies bereits geschiet (von entsandter Oberst Borota), wird gebeten, dass General Trifunovic nahezulegen, Weisungen seiner vorgesetzten Stelle abzuwarten. </br> 2.) Festlegung eines neutralen Raumes ostw. Sokolac läst sich mit deutschen Planungen nicht in Einklang bringen. Entsprechende andere Vorschläge wurden bereits DM übermittelt. </br> 3.) An dem ursprünglich festgelegten Verhalten der deutschen Wehrmacht gegenüber den Cetniks hat sich nichts geändert. </br> 4.) Die deutsche Wehrmacht wird versuchen, den Bedürfnissen der Cetniks weitgehend gerecht zu werden und beabsichtigt hierzu auch materielle Hilfeleistung."}})</ref>}} U posljednjim mjesecima okupacije Jugoslavije, dužnosnici njemačkog Wehrmachta mogli su dati konačni i zaokruženi sud o karakteru kolaboracije JVuO sa okupacionim snagama. Tako uputstvo iz štaba 91. armijskog korpusa od 26. decembra 1944. godine sadrži veoma iznijansirano tumačenje kvaliteta dosadašnje njemačko-četničke saradnje, prvenstveno uslovljene spoznajom da [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] predstavlja zajedničkog neprijatelja. Pored toga, oficiri iz štaba 91. koprusa analiziraju kako se može proći s najmanje političke štete usljed stalno prisutnog antagonizma između vlasti NDH i četnikâ, preporučajući oprez u odnosima s potonjima zbog njihovih neprekinutih veza sa [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|Saveznicima]]: {{izdvojeni citat|Srpski četnici: </br> Upotreba četničkih jedinica dala je u raznim oblastima dobre rezultate. Poznavanje zemljišta od strane četnikâ i njihove izviđačke aktivnosti protiv Titovih snaga od koristi su njemačkom Wehrmachtu. Međutim, oslanjanje četnika na njemački Wehrmacht proizilazi isključivo iz činjenice da su inferiorni u odnosu na Titove snage — [[Angloamerika|angloamerička]] oružana intervencija bi ih navela da odmah promijene kurs. Njihovi pokušaji da se svrstaju uz angloameričkog neprijatelja se nastavljaju. Stoga se savjetuje veliki oprez kada se postupa sa četnicima. Za vlastiti stav prema četnicima presudno je sljedeće: </br> 1) Upotreba četničkih jedinica mora se sprovesti na način tako da, u slučaju nagle promjene kursa, šteta ostane u granicama podnošljivog; </br> 2) Nijemci moraju iskoristiti neprijateljstvo između četnika i boljševičkih bandi; </br> 3) Saradnja s četnicima od slučaja do slučaja u zamjenu za opskrbu borbenom municijom, zdravstvenu njegu i snabdijevanje namirnicama, ukoliko su dostupne; </br> 4) Cjelokupno hrvatsko stanovništvo mrzi četnike; kompromis između njih i hrvatskih vlasti (posebno ustaša) teško da je moguć. Stoga, moramo spriječiti njihov upad na hrvatski teritorij, posebno između [[Drina|Drine]] i [[Bosna (rijeka)|Bosne]]. Prelazak [natrag] preko Drine u Srbiju, naročito od strane četnika iz Stare Srbije [misli se na teritoriju Nedićeve Srbije — prim.], treba podržati, jer se time izbjegava konflikt s NDH. Na hrvatskom tlu, taktički nužan kontakt s četnicima tokom operacija protiv Titovih snaga treba održati što je moguće više neprimjetnijim, s obzirom na odnos s ustašama; </br> 5) Postojeća mržnja između srpskih četnika i [[Bošnjaci|Muslimana]] zahtijeva poseban oprez tokom pregovora s obje strane i njihovog upošljavanja, jer će se i jedna i druga strana ili povući ili odmah zauzeti neprijateljski stav ako se za takve pregovore sazna; </br> Da li se četnici mogu iskoristiti u njemačku svrhu u borbi protiv Titovih bandi, '''čime bi se uštedjela njemačka krv''', zavisiće od razumnog i vještog pregovaranja s njima.<ref>[https://znaci.org/ok/T317.php?sta1=etni&sta2=D.M&idem=1404 NARA, T314, Roll 1630, frame no. 000770.] <br /> ({{jez-njem|"Die serbischen Cetniks. </br> Der Einsatz von Cetnik–Verbänden hat in verschiedenen Gebieten guten Ergebnissen geführt. Von Nutzen für die Deutsche Wehrmacht ist die Landeskenntnis der Cetniks und ihre Aufklärungstätigkeit den Titobanden gegenüber. </br> Anlehnung der Cetniks an die Deutsche Wehrmacht beruht jedoch nur auf die Tatsache, daß sie den Titokräften unterlegen sind: ein bewaffnetes angloameriknisches Eingreifen wird ihr sofortiges Umschwenken veranlassen, Ihre Versuche, sich dem angloamerikanischen Gegner zu nähern, laufen weiter. Große Vorsicht den Cetniks gegenüber ist daher angebracht. </br> Für die eigene Haltung den Cetniks gegenüber ist maßgebend: </br> 1.) Der Einsatz der Cetnik–Verbände ist so durchzuführen, daß bei plötzlichem Umschwenken der Schaden in erträglichen Grenzen bleibt. </br> 2.) Die Feindschaft zwischen den Cetniks und bolschewistischen Banden muß deutscherseits ausgenützt werden. </br> 3.) Zusammenarbeit mit Cetniks von Fall zu Fall gegen Bereitstellung von Gefechtsmunition, sanitäre Betreuung und Verpflegung, soweit diese vorhanden. </br> 4.) Die Cetniks sind bei der gesamten kroatischen Bevölkerung verhasst, ein Ausgleich zwischen ihnen und den kroatischen Dienststellen (bes. Ustascha) ist kaum möglich, daher muss ein Eindringen in den innerkroatischen Raum insbesondere zwischen Drina und Bosna unsererseits verhindert werden. Ein Übertritt insbesondere der altserbischen Cetniks über die Drina nach Serbien ist zu unterstützen, da so Konflikt mit Kroatien vermieden wird. Auf kroatischem Boden ist taktisch notwendige Fühlung mit Cetniks bei Einsatz gegen Titobanden im Hinblick auf Verhältnis zur Ustascha möglichst wenig in Erscheinung treten zu lassen. </br> 5.) Der bestehende Haß zwischen serbischen Cetniks und Muselmanen verpflichtet bei Verhandlungen und Einsatz beider Teile zu besonderer Vorsicht, da bei Bekanntwerden solcher Verhandlungen beide Parteien entweder abspringen oder sofort eine feindselige Haltung einnehmen werden. </br> Von einer verständnisvoll und geschickt geführten Verhandlung mit den Cetniks wird es abhängen, ob diese durch Einsatz gegen Titobanden für deutsche Zwecke nutzbar gemacht werden können, somit also deutsches Blut gespart werden kann."}})</ref>|Uputstvo načelnika štaba 91. armijskog korpusa o „srpskim četnicima“ iz decembra 1944.}} === Proboj četnika i Nijemaca iz Crne Gore (1944) === {{Poseban članak|Proboj četnika i Nijemaca iz Crne Gore|Pavle Đurišić|Crnogorski dobrovoljački korpus}} [[File:Spisak vlastitih trupa njemačke Armijske grupe E 1944, decembra 1944.jpg|thumb|Spisak trupa njemačke Armijske grupe »E« iz decembra 1944.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=382&rec=311&roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000376.]</ref> Na spisku se nalazi i “10.000 Crnogoraca“ ({{jez-njem|"10.000 Montenegriner"}}). Riječ je o četnicima [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]] (tj. CDK), koji su se povlačili zajedno sa okupacionim snagama.]] Dok su srbijanski četnici sadjejstvovali snagama Armijske grupe »E« u njihovom proboju na sjever, četnici iz Crne Gore uzeli su učešća u [[Proboj XXI brdskog korpusa iz okruženja|proboju XXI brdskog korpusa iz okruženja]]. Jedinice crnogorskih četnika, koje su od Njemaca takođe preformirane u dobrovoljačke pukove ("[[Crnogorski dobrovoljački korpus]]"), borile su se u sastavu njemačkog [[21. brdski armijski korpus (Nemačka)|21. brdskog korpusa]] između [[Danilovgrad]]a i [[Cetinje|Cetinja]] rame uz rame sa njemačkim vojnicima. Ove snage učestvovale su zajedno sa njemačkim snagama u operacijama protiv NOVJ ([[Operacija Frilingservahen aprila 1944|Frilingservahen]], [[Operacija Ribecal avgusta 1944|Ribecal]]). Komandant [[Armijska grupa E|Armijske grupe "E"]] je u svom izvještaju od ove četnike ubrojao u brojno stanje svojih jedinica: {{izdvojeni citat|C. D. K. od 3 puka, pod komandom potpukovnika [[Pavle Đurišić|Đurišića]], formiran neposredno od strane K-de 2. OkA ([[Druga oklopna armija (Nemačka)|Druga oklopna armija]]), bio je do sada u službenom pogledu potčinjen K-di 2. OkA a u snabdevačkom i taktičkom pogledu 181. peš. div., koja je trebalo da se obimno uključi u obuku. [...] C.D.K. se do sada dokazao u borbi protiv komunista, ali je upitna njegova pouzdanost prema njemačkom Wehrmachtu zbog Đurišićeva kontradiktornog stava.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=825&rec=314&roll=664 NARA, T314, Roll 664, frame 000817.] <br /> ({{jez-njem|"M.F.K. zu 3 Rgt. unter Führung Oberstleutnant Djurisic, wurde von Pz.AOK 2 unmittelbar aufgestellt, unterstand bisher truppendienstlich Pz.AOK, versorgungsmässig und taktisch 181.Inf.Div., die sich ausbildungsmässig weitgehend einzuschalten hatte. </br> M.F.K. im Kampf gegen Kommunisten bisher bewährt, jedoch in seiner Zuverlässigskeit gegenüber der deutschen Wehrmacht durch widerspruchsvolle Haltung Djurisic fragwürdig."}})</ref>|Izvještaj Komande 21. brdskog korpusa Komandi Grupe armija "E" od 23. septembra 1944. godine}} O odluci komandanta Crne Gore, Boke i Sandžaka JVuO potpukovnika Pavla Đurišića da slijedi kolonu njemačkih armijâ pri povlačenju s Balkana, te o značajnoj pomoći pruženoj okupatoru od strane crnogorskih četnika tom prilikom, piše u svojim ratnim memoarima i [[Hermann Neubacher]]: {{izdvojeni citat|On je bio opasan nemački saveznik. Meni je uvek bilo savršeno jasno da bismo mi za Pavla Đurišića, u slučaju invazije zapadnih sila na Balkan, ponovo postali njegov najveći neprijatelj. Kada je započelo povlačenje nemačkih trupa iz Crne Gore, Pavle Đurišić je krenuo sa njima. Tokom napornih marševa po planinskom terenu, tokom operacije povlačenja prolazili smo i kroz područja koja su kontrolisali partizani. Njegove trupe vodile su borbu sa partizanima i time nemačkim trupama olakšale evakuaciju sa tog prostora. Kasnije je Pavle Đurišić sklopio ugovor sa ustaškim trupama Ante Pavelića, da bi mogao da prođe sa svojim jedinicama kroz Hrvatsku i Istru. Tamo su se već nalazile i druge četničke jedinice, kao i Ljotićevi dobrovoljci.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN], str. 176—177.</ref>|[[Hermann Neubacher]]}} === Prelazak sa Nemcima u Bosnu (1944-1945) === {{main|Proboj Armijske grupe E kroz istočnu Bosnu|Četnička ofanziva u istočnoj Bosni 1944.|Bosanska golgota}} [[File: Četnički oficir Dinarske divizije, SS-Sturmbannführer Ernst Lerch i neidentificirani SS-Hautsturmführer tokom ofanzive protiv IX. korpusa.jpg|thumb|Oficir [[Dinarska četnička divizija|Dinarske divizije JVuO]], SS-Sturmbannführer [[Ernst Lerch]] i neidentificirani SS-Hauptsturmführer tokom ofanzive protiv [[9. korpus NOVJ|9. korpusa NOVJ]] u Sloveniji, mart 1945. godine<ref>[http://bandenkampf.blogspot.com/2016/05/bk0164.html Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: </br> 0164 | Photo | Höherer SS- und Polizeiführer Adriatisches Küstenland]</ref>]] [[Armijska grupa "E"]] imala je u planu otvaranje komunikacija kroz istočnu Bosnu, pa je krajem novembra jedna njena divizija ([[11. poljska vazduhoplovna divizija (Nemačka)|11. poljska vazduhoplovna divizija]]) započela napad pravcem od [[Rogatica|Rogatice]] prema [[Zvornik]]u, protiv snaga [[Treći udarni korpus NOVJ|Trećeg udarnog korpusa]] [[NOVJ]]. Međutim, kako su tokom ofanzive [[NOVJ]] i Crvene armije od 3. decembra nemačke pozicije na [[Sremski front|Sremskom frontu]] ozbiljno ugrožene, ova divizija hitno je izvučena i transportovana prugom [[Sarajevo]] - [[Slavonski Brod]] na [[Sremski front]]. Na njeno mesto usmerena je glavnina četnika iz [[Srbija|Srbije]]. U izvještaju Operativnog odjeljenja u [[Sarajevo|Sarajevu]] Armijske grupe »E« od 10. decembra 1944, koji potpisuje potpukovnik Warnstorff, istaknuto je: {{izdvojeni citat| Telegram 34. i 91. arm. korpusu, 5. SS-brd. arm. korpusu i Korpusnoj grupi »Kibler«: 1) Četnici na maršu u širi rejon Valjeva privremeno će preći preko područja Rogatica — Ljubovija — Zvornik — Kladanj. 2) DM garantuje najlojalnije držanje prema nemačkim jedinicama i nudi saradnju. Znak raspoznavanja za saradnju između nemačkih jedinica i četnika je: Mitrovica. 3) Četnike u što većoj meri koristiti za službu izviđanja. Materijalna pomoć može im se obezbediti u ograničenim razmerama ukoliko se stave na raspolaganje za borbu protiv bandi. 4) K-da Grupe armija obavestila je hrvatske vlasti o navedenom kretanju.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_219.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »E« ZA PERIOD OD 1. OKTOBRA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=998&rec=311&roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000992.] ({{jez-njem| <br /> "1.) Cetniks überschreiten auf dem Marsch in den Großraum Valjevo vorübergehend das Gebiet Rogatica – Ljubovija – Zvornik – Kladanj. <br /> 2.) DM hat loyalste Haltung gegenüber deutscher Truppe zugesichert und bietet Zusammenarbeit an. Kennwort zwischen deutscher Truppe und Cetniks für Zusammenarbeit ist "Mitrovica". <br /> 3.) Die Cetniks sind weitgehend für Erkundungsaufträge zu verwenden. Materielle Hilfe darf ihnen in beschränktem Ausmaß gewährt werden, soweit sie sich zum Kampf gegen die Banden zur Verfügung stellen. <br /> 4.) Die kroatischen Behörden sind über obige Bewegung durch Okdo. unterrichtet worden."}})</ref>}} U izvještaju njemačkog opunomoćenog generala u [[NDH]] od 24. decembra 1944. godine,<ref>[https://znaci.org/00001/40_82.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje POSLJEDNJI DANI NA VUČJAKU]</ref> navodi se da je general Draža Mihailović izrazio spremnost za suradnju i sa formacijama NDH u borbi protiv NOVJ: {{izdvojeni citat|Prema izvješću pouzdanog agenta, Draža Mihajlović je izrazio namjeru da se bori skupa sa ustašama i domobranima, jer je njihov zajednički glavni cilj uništenje komunizma.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=443&rec=311&roll=196 NARA, T311, Roll 196, frame no. 000427.] <br /> ({{jez-njem|"Nach zuverlässiger V–Mann–Meldung soll Draza Mihajlovic geäussert haben, er wolle mit den Ustascha und Domobranen zusammen kämpfen, da das gemeinsame Hauptziel die Vernichtung des Kommunismus sei."}})</ref>|Izvještaj njemačkog opunomoćenog generala u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj od 24. XII 1944.}} Četnici su, pod ličnom komandom [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]], nakon koncentrisanja unutar nemačko-ustaških linija, izvršili [[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944|napad na snage NOVJ]]. 8. decembra [[1944]]. ujutro sa nemačko-ustaških položaja u okolini [[Rogatica|Rogatice]] krenuli u silovit napad prema [[Zvornik]]u. Ovaj napad bio je usklađen sa napadom nemačkog 34. armijskog korpusa sa druge strane, pravcem [[Užice]] - [[Ljubovija]] - [[Zvornik]]. Ovom prilikom četnicima su Nemci obezbedili snabdevanje municijom, kao i zbrinjavanje ranjenika u nemačkim bolnicama u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Pošto je prodor četnika prema [[Zvornik]]u odbijen, njihova glavnina usmerila se prema oslobođenoj [[Tuzla|Tuzli]]. U [[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944|neizvesnim borbama od 24. do 28. decembra]] [[Treći udarni korpus NOVJ]] krajnjim naporom odbio je ovaj napad. Nakon ovog poraza, glavnina [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] snaga razmestila se u [[Modriča|Modriči]] i okolini, gde su nakon kraćeg sukoba uspostavili sporazum sa snagama NDH. Tako su se našli na za Nemce vitalnoj komunikaciji Sarajevo - Brod, vodeći zajedno sa Nemcima teške dvomesečne borbe protiv [[Druga armija JA|Druge jugoslovenske armije]], koja je nastojala da je prekine. Preko pukovnika Borote, komandanta Romanijskog korpusa JVuO, uspostavljena je saradnja sa nemačkim štabom u [[Sarajevo|Sarajevu]], od kojeg je obezbeđeno snabdevanje municijom i bolničko zbrinjavanje ranjenika.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_130.htm Opšti uslovi sporazuma o saradnji između četnika i nemačkih jedinica pripremljeni za pregovore decembra 1944. godine], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 130</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_219.htm Ratni dnevnik Armijske grupe E 1.10.1944-31.12.1944], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - prilog broj 2, (10. decembar 1944)</ref> [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićeva]] grupacija takođe je uspostavila vezu sa Štefanom Hedrihom ({{jez-nem|Stefan Hedrich}}), SS-oberfirerom i inspektorom u glavnom štabu SS, komandantom SS-oblasti Severozapadna Bosna.<ref>[https://www.znaci.org/00001/181.htm Roland Kaltenegger: TOTENKOPF & EDELWEIß], četvrti deo: Das Kriegsjahr 1944 (Ares verlag, Graz), strana 268.</ref> [[3. april]]a 1945. godine, kada su nemačke trupe napuštale Bijeljinu i okolinu, Mihailović je pokušao da ih pridobije da ostanu pod njegovom komandom kao jugoslovenski državljani.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_192.htm Izvod iz Knjige poslatih depeša štaba Vrhovne komande od 12. decembra 1944. do 7. aprila 1945. godine]</ref> [[Schutzstaffel|SS]]-Sturmbannführer (major) [[Ernst Lerch]], u izvještaju od 8. marta 1945. godine, piše da je [[Aleksandar Nikolić (četnik)|Aleksandar Nikolić]], zapovjednik Sremsko-slavonske komande JVuO, zajedno sa svojim trupama (za koje navodi da broje oko 80 ljudi, ali i da bi po pristizanju ostatka jedinice ta cifra mogla dostići i 400) došao u [[Istra|Istru]], tj. u [[Operativna zona Jadransko primorje|Operativnu zonu Jadransko primorje]], gdje se stavlja na raspolaganje njemačkim vlastima. Ernst Lerch moli nadređene da naznače rejon u kojem bi »grupa pukovnika Nikolića« mogla da bude »upotrebljena«: {{izdvojeni citat|1.) U prostor [[Jurdani]], prov. [[Rijeka (grad)|Rijeka]], stigli su delovi četničke grupe pukovnika Nikoliča u jačini oko 80 ljudi. 2.) Prema telegr. Glavnog ureda SS od 7. 2. 45, delovodn. pov. br. 375/45, grupa Nikolić potčinjena je komandantu SS i policije u [Operativnoj zoni] Jadr. primorje. [...] 6.) Pukovnik Nikolić je samostalni četnički komandant i njegov načelnik Štaba major Miladinović je izjavio da ova grupa ne želi nikakvu zavisnost od ministra [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]]a, odn. od drugih četničkih grupa. <br /> Oni obećavaju da će se stoprocentno zajedno s Nemcima boriti kako protiv komunista tako i protiv regularnih engleskih trupa koje oni navodno preziru iz dubine duše. <br /> Ovaj osnovni stav oni će zadržati u svakoj situaciji pa ma šta se desilo.<ref>[https://znaci.org/zb/4_6_19.htm Zbornik NOR-a – tom VI – Borbe u Sloveniji – knjiga 19. – 1. III – 15. V 1945. godine, Vojnoistorijski institut], Beograd, 1975, dokument br. 161, str. 822–823.</ref>|Obaveštenje komandanta SS i policije u Operativnoj zoni Jadransko primorje od 8. marta 1945. o pristizanju četnika pukovnika Nikolića u Istru}} [[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova za [[Jugoistočna Evropa|jugoistočnu Evropu]], u svojim poslijeratnim memoarima ističe da je sa četničkim komandantom održavao vezu sve do aprila 1945, tj. do [[Povlačenje kolaboracionista sa Nijemcima (1944–1945)|zajedničkog povlačenja Nijemaca i četnika]] pred jedinicama NOVJ i [[Crvena armija|Crvene armije]]. Neubacher navodi da je postojala i zamisao o susretu između njega i generala Mihailovića, ali [[Joachim von Ribbentrop]] nije dao dopuštenje za taj sastanak: {{izdvojeni citat|Tokom sukoba četnika sa Englezima, stiglo je do mene pitanje da li bih bio spreman da razgovaram sa Dražom Mihailovićem. Ovu sam molbu prosledio ministru spoljnih poslova Ribentropu, tražeći od njega da mi dozvoli da do takvog susreta dođe. U principu, nije mi bilo zabranjeno da uspostavim kontakt. Ali, za vođenje razgovora morao sam da dobijem specijalnu dozvolu. Bilo mi je, međutim, zabranjeno da stupim na teren koji kontroliše Draža Mihailović. Moja spremnost i želja da se sretnem sa njim bili su veliki, te sam uskoro morao da sam sebi priznam da je moj glavni motiv bio – radoznalost. Da se sretnem sa četničkim vođom, a da se prethodno ne izvrše potrebne pripreme, razgovor bi bio besmislen, i jedino bi doneo neugodnost i neprilike za Dražu Mihailovića, jer bi dobio etiketu „kolaboratera“. Trebalo je susret dobro organizovati, kako bi bilo sigurno da će doneti senzacionalan rezultat. Verovatno je i sam Draža Mihailović tako razmišljao, pa zato, najzad, nije nikada ni došlo do našeg susreta. Ali, ostali smo u vezi preko naših posrednika. I jedna i druga strana bila je u tim kontaktima veoma oprezna. Jedan moj poverljiv čovek čak je tri puta bio u Dražinom glavnom štabu. Da ne bih bio suviše opširan, zadovoljiću se samo tvrdnjom da Draža Mihailović svoju politiku sve do kraja rata nije menjao. Tek početkom 1945, u vreme naših poslednjih borbi u Hrvatskoj, kada je povlačenje naših trupa sa tog prostora bilo samo pitanje dana, Draža Mihailović mi se obratio direktnom molbom – i to preko svojih poverljivih ljudi u Beču – da mu pružim pomoć u vezi sa naoružanjem njegovih jedinica. Tokom nekoliko dana ja sam čak imao direktnu radio-vezu sa njegovim glavnim štabom u Bosni. Moj poverljiv čovek bio je poslednji put kod Draže u aprilu 1945.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 161–162.</ref>}} General Mihailović je odbijao da osobno uđe u bilo kakav aranžman s okupatorom, i od ove je politike odstupio samo u četiri ili pet navrata tokom rata. Riječ je o [[Sastanak u Divcima|sastanku u Divcima]] sredinom novembra 1941. godine, zatim o dva sastanka s predstavnikom Hermanna Neubachera, [[Rudolfom Stärkerom]], u jesen 1944 (prvi u zapadnoj Srbiji na kojem je Mihailovića pratio pukovnik [[Robert H. McDowell]], šef američke vojne misije pri njegovu štabu, a drugi u sjeveroistočnoj Bosni), kao i o posljednjem sastanku sa Stärkerom na planini [[Vučjak]], početkom aprila 1945. Neubacher pokušava u svojoj knjizi ekskulpirati Mihailovića od odgovornosti za kolaboraciju.<ref>[https://znaci.org/00001/40_62.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNIČKO-NJEMAČKI SPORAZUMI O KOLABORACIJI U SRBIJI]</ref> == Nemci o generalu Mihailoviću i JVuO == [[Datoteka:Draža pred sudom.jpg|mini|desno|Optuženi [[Dragoljub Mihailović]] na [[Beogradski proces|suđenju u Beogradu]] [[1946]].]] {{izdvojeni citat|'''Njemačka je za D.M.-a neprijatelj br. 2 – neprijatelj br. 1 su komunisti'''.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=695&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000686.] <br /> ({{jez-njem|"Deutschland ist für D.M. nur noch der Feind No. 2. Feind No. 1 sind die Kommunisten."}})</ref>|Zabilješka sa sastanka Armijske grupe »F« sa izaslanikom Neubacherom održanog 30. jula 1944.}} Prilikom ispitivanja od strane istražitelja 7. američke armije avgusta 1945. godine, pisanu izjavu o svojim aktivnostima u ratnom periodu sastavio je i [[feldmaršal]] [[Maximilian von Weichs]], koji je avgusta 1943. naslijedio generala Löhra na mjestu glavnokomandujućeg Jugoistoka. U odjeljku naslovljenom »Grupe koje pomažu Njemačkoj«, von Weichs o četnicima Draže Mihailovića piše sljedeće: {{izdvojeni citat|Mihailovićeve trupe su se nekada borile protiv naših okupacionih trupa iz lojalnosti prema svome kralju. U isto vreme su se borile protiv Tita, zbog svojih antikomunističkih ubeđenja. Ovaj rat na dva fronta nije mogao dugo potrajati, posebno kada je britanska podrška počela favorizovati Tita. Sledstveno, Mihailović je pokazao pronemačka stremljenja. Bilo je angažmana tokom kojih su se srpski četnici borili protiv Tita zajedno sa nemačkim trupama. Sa druge strane, dešavalo se da neprijateljski raspoložene četničke grupe napadnu nemačke vozove za snabdevanje da bi popunili sopstvene zalihe. Mihailović je voleo da ostane u pozadini, i prepusti takve poslove svojim podređenima. On se nadao da će dočekati svoje vreme ovom igrom moći, dok mu anglo-američko iskrcavanje ne obezbedi dovoljnu podršku protiv Tita. Nemačka je prigrlila njegovu podršku, koliko god privremenu. Četničke izviđačke aktivnosti naši komandanti su visoko cenili.<ref>http://znaci.org/00002/318_4.htm ({{jez-eng|"MIHAILOVIC's troops once fought against our occupation troops out of loyalty to their King. At the same time they fought against TITO, because of anti—Communist convictions. This two front war could not last long, particularly when British support favored TITO. Consequently MIHAILOVIC showed pro-German leanings. There were engagements during which Serbian Chetniks fought TITO alongside German troops. On the other hand, hostile Chetnik groups were known to attack German supply trains in order to replenish their own stocks. ''MIHAILOVIC liked to remain in the background, and leave such affairs up to his subordinates. He hoped to bide his time with this play of power until an Anglo—American landing would provide sufficient support against TITO. Germany welcomed his support, however temporary. Chetnik reconnaissance activities were valued highly by our commanders''."}})</ref>}} Takođe, feldmaršal von Weichs na drugom mjestu podcrtava da, dok se general Mihailović nastojao držati po strani, taktička je njemačko-četnička kolaboracija na terenu poprimala sve veći obim: {{izdvojeni citat|Iako se on sâm [Mihailović] oštroumno suzdržavao od iznošenja svog ličnog stava u javnosti, bez sumnje kako bi imao odriješene ruke za svaku eventualnost (npr. savezničko iskrcavanje na Balkanu), dopustio je svojim komandantima da pregovaraju s Nijemcima te da s njima sarađuju. I oni su to činili, sve više i više...<ref>Röhr, Werner, ed. (1994). Europa unterm Hakenkreuz: Okkupation und Kollaboration (1938–1945). Berlin: Hüthig. s. 358. <br/ > ({{jez-eng|"Though he himself [Draža Mihailović] shrewdly refrained from giving his personal view in public, no doubt to have a free hand for every eventuality (e.g. Allied landing on the Balkans), he allowed his commanders to negotiate with Germans and to co-operate with them. And they did so, more and more..."}})</ref>|[[Maximilian von Weichs]]}} Specijalni [[Adolf Hitler|Hitler]]ov izaslanik [[Hermann Neubacher]] u svojim memoarima tumači politiku Draže Mihailovića. On piše da je Mihailović „ostao neprijatelj okupatoru, koji je, zbog Titovog uspona, postao njegov neprijatelj broj dva”. Neubacher primjećuje da su Mihailovićevi komandanti sarađivali sa Nijemcima, dočim je on nastavio voditi antiokupatorsku propagandu: {{izdvojeni citat|Politiku Draže Mihailovića nije bilo teško razumeti. On je bio impresioniran nemačkim vojnim podvizima. Pa ipak, sa sigurnošću je računao na to da će Nemačka izgubiti rat. Dovoljno sam čuo od pouzdanih izvora, koji su me obavestili o Dražinom stavu prema Rajhu. On je ostao neprijatelj okupatoru, koji je, zbog Titovog uspona, postao njegov neprijatelj broj dva. Saveznici su Dražu ostavili na cedilu, pa je zato pokušao da od Nemaca – koji su za njega sada bili samo neprijatelj broj dva – dobije što je moguće više oružja. Namera četničkog vođe bila je ova: da se, kada započne nemačko povlačenje, bez borbe dokopa nemačkih strateških pozicija i da se na njima utvrdi. On se spremao za konačan obračun sa Titom, koji je trebalo da se vodi beskompromisno, na život ili smrt, a u pitanju je bila budućnost Jugoslavije. Dok su, dakle, Dražini podređeni komandanti tu i tamo sarađivali sa Nemcima, on je sam nastavio da i dalje vodi propagandu protiv Nemaca.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 160–161.</ref>}} Čak i kada je odobravao kolaboraciju svojih komandanata sa okupatorima, general Mihailović je strogo vodio računa da se na taj način lično ne kompromituje, prvenstveno iz straha od negativne reakcije stanovništva okupirane Jugoslavije. Presretanjem komunikacije između Mihailovića i vojvode Đujića ujesen 1943, njemački nadležni organi su registrovali ovu tendenciju kod četničkog vođstva: {{izdvojeni citat|18.11. Radio-naređenje D.M. Đujiću da još više nego do sada ratuje zajedno sa njemačkim Wehrmachom protiv komunista, jer su oni izdali srpsku nacionalnu stvar. On sam ne može tako postupiti zbog stava naroda.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&broj=235&roll=196 NARA, T311, Roll 196, frame no. 000223.] <br /> ({{jez-njem|"18. 11. FUNKBEFEHL D. M. AN DJUJIC, MIT DEUTSCHER WEHRMACHT GEGEN KOMMUNISTEN MEHR ALS BISHER ZU KAEMPFEN, DA NATIONALE SACHE SERBIENS VERRATEN. ER SELBST KOENNE WEGEN VOLKSMEINUNG NICHT MITMACHEN."}})</ref>|Depeša komande Druge oklopne armije komandi [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 21. novembra 1943. godine}} General [[Schutzstaffel|SS]]-a [[Otto Kumm]], treći komandant [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS dobrovoljačke brdske divizije »Prinz Eugen«]], u knjizi ratnih memoara naslovljenoj ''Vorwärts, Prinz Eugen! Geschichte der 7. SS-Freiwilligen-Division "Prinz Eugen"'' („Naprijed, Prinz Eugen! Istorija 7. SS dobrovoljačke divizije Prinz Eugen”), ostavio je svoje tumačenje prirode odnosâ između JVuO i njemačkog okupatora: {{izdvojeni citat|Kao ostatak „u šumi“ regularne armije nakon okupacije Jugoslavije, oni su nosili stare uniforme – i nove brade, jer su se zakleli da se neće brijati dok okupator ne bude isteran iz zemlje. Oni su bili verni kraljevini i borili su se za svog mladog kralja Petra II, ali radije su se držali udaljenih sela i oblasti, ne napadajući naše jedinice, osim ako se nisu osećali dovoljno nadmoćnim. Disciplina i naoružanje bilo im je relativno dobro, a u odnosu prema drugim jugoslovenskim narodnim i verskim grupama bili su nepredvidljivi – što je često išlo do napada na hrvatska sela i muslimanske žene. Kao prijatelje još su imali Engleze – i njihov radio. Na volovskim kolima ili na konjskim leđima oni su se povremeno prebacivali u druge oblasti, najčešće neuzdrmani, jer smo ih mi puštali, smatrajući da ih dugoročno možemo pridobiti za nas – kao '''braću po oružju protiv komunizma'''. To je donekle nejasna situacija, oni nisu prijatelji, ali ni neprijatelji, i situacija se menja s vremena na vreme.<ref>[http://www.znaci.org/00001/200.htm Otto Kumm: VORWÄRTS, PRINZ EUGEN! - Geschichte der 7. SS-Freiwilligen-Division "Prinz Eugen"], [http://www.znaci.org/00001/200_5.pdf Aufstellung der Division "Prinz Eugen"] str. 52. <br /> ({{jez-njem|"Als Reste der nach der Besetzung Jugoslawiens 'in den Wald' gegangenen regulären Armee tragen sie die alte Uniform – und neue Bärte, da sie geschworen haben, sich nicht früher zu rasieren, bevor nicht der Okkupator aus dem Land gejagt ist. Sie sind königstreu und kämpfen für ihren Jung-König Peter II., doch weichen sie lieber aus in abseits gelegene Dörfer und Gebiete und stellen sich nur selten unseren Verbänden, es sei denn, sie fühlen sich in ausreichender Ubermacht. Disziplin und Bewaffnung sind relativ gut, gegenüber den anderen jugoslawischen Volks- und Glaubensgruppen sind sie unberechenbar, weshalb es oft zu Ubergriffen gegen kroatische Dörfer oder muselmanische Frauen kommt. Als stille Freunde haben sie die Engländer – und ihre Funkgeräte. Auf Ochsenkarren oder hoch zu Roß verlegen sie manchmal in eine andere Gegend, meist ungeschoren, da wir sie ziehen lassen und sie auf lange Sicht für uns gewinnen wollen – als Waffengefährten gegen den Kommunismus. Es ist eine etwas unklare Situation, sie sind nicht Freund, auch nicht Feind, die Lage wechselt von mal zu mal."}})</ref>}} Saradnju sa četničkim formacijama generala Mihailovića u borbi protiv zajedničkog neprijatelja pominje u svojim memoarima i [[Schutzstaffel|SS]]-potpukovnik [[Otto Skorzeny]], vođa njemačkih komandosa, zaslužan za izvođenje brojnih specijalnih operacija tokom rata. Neposredno pred [[Kapitulacija Nacističke Njemačke|kapitulaciju nacističke Njemačke]], ''Obersturmbannführer'' Skorzeny je tri dana (od 5. do 8. maja [[1945]]. godine) vršio dužnost šefa njemačke vojno-obavještajne službe ''[[Abwehr]]''. Po osobnom ''[[Adolf Hitler|Führer]]ovom'' naređenju, potpukovnik Skorzeny biva upućen proljeća 1944. godine u okupiranu Jugoslaviju, kako bi koordinirao [[Operacija Konjićev skok|operacijom uništenja]] [[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovnog štaba NOVJ]] i zarobljavanja [[Josip Broz Tito|maršala Tita]]: {{izdvojeni citat|U proljeće 1944. dobio sam naredbu Vrhovne komande Wehrmachta da lociram [[Josip Broz Tito|Titov]] štab, uništim ga i uhvatim Tita, koji je, prema [[Winston Churchill|Churchill]]ovoj volji, već bio zamijenio generala Mihailovića. Mihailović, ratni ministar mladog kralja [[Petar II Karađorđević|Petra II]] od Jugoslavije, koji je živio u egzilu u [[London]]u, bio je uplašen sve većim uticajem komunizma. Na njegovo zaprepaštenje, njegovi su se četnici ponekad borili zajedno čak s mađarskim trupama, Hrvatima [[Ante Pavelić]]a, pa čak i sa našim vojnicima protiv Titovih trupâ.<ref>Otto Skorzeny, ''Meine Kommandounternehmen. Krieg ohne Fronten'', Universitas Verlag in F.A. Herbig Verlagsbuchhandlung GmbH, München, 1993, s. 201. <br /> ({{jez-njem|"Im Frühjahr 1944 bekam ich den Befehl vom OKW, das Hauptquartier Titos ausfindig zu machen, es zu zerstören und Tito gefangenzunehmen, der nach dem Willen Churchills schon den General Mihailowitsch abgelöst hatte. Der Kriegsminister des im Exil in London lebenden jungen Königs Peter II. von Jugoslawien, Mihailowitsch, war über den fortschreitenden Einfluß des Kommunismus erschreckt. Seine Tschetniks schlugen sich zu seinem Erstaunen manchmal sogar gemeinsam mit den ungarischen Truppen, den Kroaten des Ante Pawelitsch und selbst unseren Soldaten gegen die Truppen Titos."}})</ref>}} == Reference == {{izvori|2}} == Povezano == * [[Kolaboracija četnika sa silama Osovine]] * [[Saradnja četnika sa fašističkom Italijom]] == Vanjske veze == {{commonscat|Chetnik collaboration with Axis occupation}} * [https://www.znaci.org/00001/40.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945 (Stanford University Press 1975)] {{Kolaboracija u Jugoslaviji}} {{Authority control}} [[Kategorija:Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu| ]] 0xhtwfs9oo43muwgo5ex4mmkfwpmc4b 42669962 42669961 2026-08-10T11:04:03Z ~2026-40631-75 376487 42669962 wikitext text/x-wiki {{Sređivanje|razlog=Preterana upotreba citata}} [[File:Lukačević i Nemci.jpg|thumb|Četnički potpukovnik [[Vojislav Lukačević]], dvojica nemačkih oficira i neidentifikovani četnički komandant. Fotografija je verovatno nastala tokom [[Bitka za Konjic 1943.|bitke za Konjic]], od 19. do 26. februara 1943. godine, kada su snage pod Lukačevićevom komandom sadejstvovale s Nemcima.]] [[File:Četnici i Nemci u okupiranoj Jugoslaviji.jpg|thumb|Četnici i Nijemci u okupiranoj Jugoslaviji.]] '''Kolaboracija četnika s Nemcima''' odvijala se, sa manjim ili većim intenzitetom, tokom većeg dijela perioda [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupacije Jugoslavije u Drugom svetskom ratu]]. Glavna usluga koju su četnici vršili Nemcima bila je borba protiv [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizanskih jedinica]], hvatanje pripadnika [[Narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|pokreta otpora]] po naseljenim mestima, te njihovo likvidiranje ili slanje u logore pod kontrolom okupacionih ili kvislinških vlasti. Zbog njegovog inicijalnog učešća u [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanku u Srbiji 1941]], Nemci su [[Draža Mihailović|Dražu Mihailovića]] dugo smatrali neprijateljem, za kojim je raspisana poternica.<ref>https://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B0_%D0%BF%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%BE%D0%BC_%D0%B8%D0%B7_%D0%B4%D0%B5%D1%86%D0%B5%D0%BC%D0%B1%D1%80%D0%B0_1941.</ref><ref>https://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B0_%D0%BF%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%BE%D0%BC_%D0%B8%D0%B7_%D1%98%D1%83%D0%BB%D0%B0_1943.</ref> Istovremeno, njegovi odredi širom okupiranog područja sarađivali su sa nemačkom vlašću na razne načine (npr. [[legalizacija četnika u Srbiji]] 1941–1943). Saradnja četnika sa Vermahtom postala je sveobuhvatna nakon novembra 1943. godine, kada je politički vrh u [[Berlin]]u konačno odlučio da prihvati Dražu Mihailovića za saradnika, što je rezultiralo potpisivanjem niza [[Ugovori o saradnji četnika i Vermahta|ugovora o saradnji]] sa njegovim glavnim komandantima u Srbiji. Nakon potpisivanja ugovora o primirju i saradnji, okupator je počeo isporučivati municiju i vojnu opremu četničkim jedinicama koje su se, zajedno sa njemačkim trupama i pod nadzorom njemačkih oficira, borile protiv jedinica [[NOVJ]] u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]] i [[Sandžak]]u.<ref>AVII, reg. br. 8/1, kut. 276, dep. 12058.</ref> U [[NDH]], četnici su služili Nemcima za razne namene: dostavljanje obaveštenja o komunistima, pomoć nemačkim nabavkama stoke, pomoć trupama u svojstvu vodiča, pomoć u ljudstvu, učestvovanje u osovinskim operacijama (na primer [[operacija Citen|operacija Ziethen]], [[operacija Bora]]), i druge potrebne radnje za gušenje ustaničkog pokreta.<ref name="ReferenceA">[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_259.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. novembra 1943. Štabu 2. oklopne armije o saradnji četnika sa nemačkim trupama u Dalmaciji i zapadnoj Bosni]</ref> Nemci su četnike snabdevali oružjem i opremom i dozvoljavali im da po potrebi koriste njihove garnizone za smeštaj i motorizaciju za transport. Partizanske pokrete po Bosni i Hercegovini te Hrvatskoj Nijemci su u mnogo navrata doznavali na osnovu četničkih dojava.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1071&rec=314&roll=563 NAW, T-314, Roll 563, frames 001061-1062: Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa (31. januar 1944.)]</ref> Prve dve godine rata, četnici su formalno bili deo [[Savezničke sile u Drugom svjetskom ratu|savezničke]] koalicije, ali zbog stavljanja [[Četnički odredi Jugoslovenske vojske|četničkih odreda Jugoslovenske vojske]] pod komandu Vermahta, krajem 1943. je došlo do konačnog napuštanja Draže Mihailovića od strane Saveznika, a potom 1944. godine i do napuštanja i osude četnika od strane jugoslovenskog kralja.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%9F%D0%BE%D0%B7%D0%B8%D0%B2_%D0%BA%D1%80%D0%B0%D1%99%D0%B0_%D0%9F%D0%B5%D1%82%D1%80%D0%B0_II_%D0%BD%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B8%D1%81%D1%82%D1%83%D0%BF%D0%B0%D1%9A%D0%B5_%D0%9D%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D0%BE%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B1%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BB%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%BE%D1%98_%D0%B2%D0%BE%D1%98%D1%81%D1%86%D0%B8_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%B8%D1%98%D0%B5 Poziv kralja Petra II na pristupanje Narodnooslobodilačkoj vojsci Jugoslavije]</ref> Zbog kolaboracije sa nemačkim okupatorom, mnogim je četničkim vođama, uključujući samog Dražu Mihailovića, suđeno u [[Beogradski proces|beogradskom]] i drugim procesima. Pored kolaboracije sa Nemcima, četnici na teritoriji italijanske okupacione zone su tesno [[Kolaboracija četnika s fašističkom Italijom|sarađivali sa fašističkom Italijom]]. == Nemačka politika prema četnicima == Česte njemačke promjene kursa u odnosu prema četnicima Draže Mihailovića (npr. [[Sastanak u Divcima|pregovori u Divcima]] u novembru, pa [[Operacija Mihailović|napad na štab Draže Mihailovića]] u decembru 1941, zatim ponovna obustava progona Mihailovićevih četnika i skidanje ucjene na njegovu glavu u proljeće 1942. godine, itd.) tokom čitavog ratnog perioda, bile su u potpunosti u skladu sa politikom koja je vođena u okupiranim zemljama. Najplastičniji prikaz ovakvog pristupa prezentovao je [[Felix Benzler]], opunomoćenik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova u [[Beograd]]u, u izvještaju koji je poslao u [[Berlin]] 11. marta 1942. godine ministru vanjskih poslova [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]] [[Joachim von Ribbentrop|Joachimu von Ribbentropu]]: {{izdvojeni citat|To što nemačka vojna mesta vode pregovore s pojedinim četničkim vođama, nije ništa neobično u srpskom prostoru. To se zbiva svesno, u okviru naše politike, uslovljene slabošću naših vojn[ičk]ih snaga i dosad ne bez uspeha vođene, da Srbe, a naročito ustanike usmeri jedne protiv drugih (komuniste protiv četnika, četnike među sobom, vladine dobrovoljce protiv komunista i četnika) i da se time po mogućnosti omete obrazovanje jednog jedinstvenog fronta.<ref>AVII, NAV, N-T-120, 200/153555-58.</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.], str. I/272.</ref><ref>Branislav Božović – Mladen Stefanović: MILAN AĆIMOVIĆ – DRAGI JOVANOVIĆ – DIMITRIJE LJOTIĆ, Centar za informacije i publicitet, Zagreb, 1985, str. 90.</ref>}} Njemačko konstantno opiranje uspostavi saradnje s četnicima Draže Mihailovića bilo je generirano sa samog političkog vrha. U ratnom dnevniku Vrhovne komande Wehrmachta prenesena je informacija da je 23. septembra 1942. održan sastanak vođe Trećeg Reicha [[Adolf Hitler|Adolfa Hitler]]a s predsjednikom [[Rumunija|rumunjske]] vlade [[Ion Antonescu|Ionom Antonescuom]] i poglavnikom [[NDH]] [[Ante Pavelić|Antom Pavelićem]]. Na sastanku se uglavnom raspravljalo „o hrvatskim problemima“. Pored njemačkog veleposlanika u [[Zagreb]]u [[Siegfried Kasche|Siegfrieda Kaschea]], sastanku je prisustvovao i opunomoćeni general u NDH [[Edmund Glaise von Horstenau]] koji se nije ustručavao da „otvoreno kritikuje hrvatsku vlast“, ali je i „skrenuo pažnju na četnike, koje su naoružali Italijani“. General von Horstenau je predložio da bi četnike trebalo „upotrebiti da na svom području [tj. u njemačkoj okupacionoj zoni] postanu organi reda“: {{izdvojeni citat|Hitler je na taj predlog negativno odgovorio, jer da mu se čini veoma opasno da se četnicima pruži podrška. Četnici su pre svega srpske patriote, koji zastupaju [[Velika Srbija|velikosrpsku]] misao. Time hranimo zmiju koja će jednoga dana da poraste. Istina, danas je ona još mala, ali jednog dana mogla bi da bude opasna.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2022-11-04 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}} Nakon sagledavanja situacije na Balkanu u jesen 1943, Nemci su jugoslovenske partizane proglasili najvećim neprijateljima.<ref>https://www.znaci.org/00001/4_12_3_156.htm PROCENA KOMANDANTA JUGOISTOKA FELDMARŠALA VAJKSA OD 1. NOVEMBRA 1943. VOJNO-POLITIČKE SITUACIJE NA BALKANU KRAJEM OKTOBRA 1943. GODINE</ref> U cilju borbe protiv partizana, tolerisali su i koristili četnike kao antikomunističku miliciju, iako im je bilo dobro poznato da oni održavaju veze sa [[London]]om. == Hronologija == === Mihailovićeva ponuda Nemcima (1941) === {{main|Ustanak u Srbiji 1941.|Sastanak u Divcima}} {{izdvojeni citat|Četnički odredi jugoslovenske vojske pod komandom pukovnika Draže Mihailovića stavljaju se na raspolaganje za borbu protiv komunista u saradnji sa nemačkim Vermahtom.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr/%D0%98%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BA%D0%B0%D0%BF%D0%B5%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%B0_%D0%9C%D0%B0%D1%82%D0%BB%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D1%82%D0%BF%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D1%99%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_30._%D0%BE%D0%BA%D1%82%D0%BE%D0%B1%D1%80%D0%B0_1941._%D0%BE_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%B5_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0 Извештај капетана Матла претпостављенима од 30. октобра 1941. о разговорима са представницима Драже Михаиловића]</ref>|Dražina ponuda Nemcima iz oktobra 1941.}} {{Wikisource|Izjava pukovnika Branislava Pantića o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima}} {{Wikisource|Izveštaj kapetana Matla pretpostavljenima od 30. oktobra 1941. o razgovorima sa predstavnicima Draže Mihailovića}} {{Wikisource|Zapisnik sa sastanka Mihailovića sa nemačkim predstavnicima u selu Divci 11.11.1941.}} Nemci su za gušenje [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanka u Srbiji 1941.]] angažovali dodatne trupe i sproveli drastične represalije nad stanovništvom, što je Mihailovića navelo da se povuče iz ustanka, napadne partizane i zatraži kontakt sa nemačkom upravom radi prekida neprijateljstva. Vezu je uspostavio preko pukovnika [[Branislav Pantić|Branislava Pantića]], njegovog predstavnika i obaveštajca u [[Beograd]]u. Pukovnik Pantić je nakon rata svjedočio da je odluka o pregovorima s predstavnicima njemačkih okupacionih snagâ donijeta krajem oktobra 1941. godine, i to na sastanku održanom u kući [[Živojin Mišić|vojvode Mišića]] u [[Struganik]]u. Sastanku su, pored Draže Mihailovića i Branislava Pantića, prisustvovali i [[Dragiša Vasić]], potpukovnik [[Dragoslav Pavlović]], major [[Aleksandar Mišić]] i kapetan [[Nenad Mitrović]]. Pukovnik Pantić piše: {{izdvojeni citat|O potrebi pregovora nije bilo reči. Situacija je svima bila jasna. Ona ih je neodstupno zahtevala. Sporno je bilo: sa kime treba razgovarati, da li sa Nemcima ili sa Nedićem? Posle duže diskusije većina se složila da treba pregovarati sa Nedićem. Ovome se odsudno usprotivio Draža i major Mišić. Njegov zaključak po ovom pitanju bio je izražen rečima: – KAD JE SITUACIJA TAKVA DA MORAM DA PREGOVARAM, ONDA ĆU DA PREGOVARAM SA NEPRIJATELJEM. NA TO ME OVLAŠĆUJE I MEĐUNARODNO RATNO PRAVO. UOSTALOM, ŠTA MI MOŽEMO DA DOBIJEMO OD NEDIĆA? SVE ŠTO NAMA TREBA, ORUŽJE I MUNICIJA, NEDIĆ MORA TRAŽITI OD NEMACA. JER OVDE NISU U PITANJU MALE I SITNE KOLIČINE. ZAŠTO IĆI POSREDNO, KAD MOŽEMO NEPOSREDNO? Njegovo odsudno držanje, po ovom pitanju, odnelo je prevagu... Isto tako bilo je sporno pitanje da li da se o pregovorima obavesti Nedić. Posle kraće diskusije, a pošto sam ja izložio da kapetan g. dr. Matl nalazi da Nedića treba obavestiti, doneta je odluka da se tako i učini. Tako je doneta odluka da se pregovara sa Nemcima.<ref>[https://sr.m.wikisource.org/sr-el/%D0%98%D0%B7%D1%98%D0%B0%D0%B2%D0%B0_%D0%BF%D1%83%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%91%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%B0_%D0%9F%D0%B0%D0%BD%D1%82%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%BE_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B5%D0%B2%D0%BE%D1%98_%D0%BE%D0%B4%D0%BB%D1%83%D1%86%D0%B8_%D0%B4%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%B0%D1%80%D0%B0_%D1%81_%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0 Izjava pukovnika Branislava Pantića o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima]</ref><ref>Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 138.</ref><ref>Боривоје М. Карапанџић, Грађански рат у Србији 1941—1945. Друштво Хиландар, Ваљево, 2010, стр. 115.</ref>|Izjava pukovnika [[Branislava Pantića]] o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima}} 1. novembra 1941. godine, pukovnik Draža Mihailović je uputio generalu [[Walteru Hinghoferu]], komandantu [[342. divizija|342. pješadijske divizije]], ponudu sljedeće sadržine: {{izdvojeni citat|1) Na kolubarskom frontu nema komunista. Ukoliko ih je bilo oni su postali bezopasni. <br /> 2) Organizacija četnika je u stanju da održava red na području zapadne Srbije. <br /> 3) Komunistička opasnost će prestati od momenta kada se četničkoj organizaciji pruži mogućnost da neometano radi. Broj nacionalista je tako veliki da komunista ima samo 5%. Uz pomoć svoje brojne nadmoćnosti nacionalni elemenat pod komandom četnika može rešiti komunistička pitanja bez obostrane borbe. <br /> Uslov je: dovoljno naoružanje, koje nedostaje. <br /> 4) Ulazak u pojedine gradove je bio neophodan da se ne bi komunističke jedinice predstavljale kao oslobodioci i da ne bi povukle za sobom narodne mase. To se moralo događati i radi toga da bi se sprečili komunisti da vrše teror nad stanovništvom. <br /> 5) Četnička akcija nije usmerena protiv nemačkih jedinica, ukoliko one ne napadaju četnike i narod. <br /> 6) Naš narod voli slobodu i radovao bi se kada se na njegovoj teritoriji ne bi nalazile nemačke jedinice. To odgovara četničkom načinu vođenja rata, bez obzira na žrtve koje donosi. Oblast zapadne Srbije nema nikakav vojni značaj za nemačke jedinice, i trebalo bi da bude slobodna zona, u kojoj četnici održavaju red, pod uslovom da ih se u tome ne sprečava i da su dovoljno naoružani.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_240.htm Izjava Draže Mihailovića od 1. novembra 1941. komandi nemačke 342. pešadijske divizije]</ref>}} Prethodno, general Hinghofer je 30. X 1941. obavijestio njemačkog opunomoćenog generala i zapovjednika u Srbiji [[Franz Böhme|Franza Böhmea]] da lokalni četnički komandanti u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]] nude saradnju, očekujući zauzvrat pomoć u oružju od okupatora: „Četničke vođe iz [[Valjevo|Valjeva]], [[Slovac|Slovca]] i [[Lajkovac|Lajkovca]] daju važne podatke o organizaciji i izjavljuju spremnost da se sa nemačkim trupama bore protiv komunista. Traže oružje.“<ref>BA-MA, RH 26-342/14, 10-odnevni Hinghoferov izvještaj Bemeu, 30. 10. 1941.</ref> Odmah po pristizanju Mihailovićeve ponude, štab 342. pješadijske divizije je istoga dana (1. XI) dostavio izvještaj svojoj pretpostavljenoj komandi u kome, između ostalog, stoji i sljedeće: {{izdvojeni citat|Masa četnika, koja se nalazi u rejonu Valjeva, do sada se držala potpuno lojalno. Oni su prema komunistima zauzeli jasan odbijajući, takoreći, neprijateljski stav i može se reći uspešno se protiv njih borili. Oni su spremni i voljni da zajedno sa Vermahtom razbiju komuniste, kao i da u zemlji ponovo uspostave red i mir i zato traže nemačku pomoć.<ref>AVII, NAV—N—T—315, rolna 2130, snimci 626—632.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_10.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje MIHAILOVIĆ TRAŽI POMOĆ OD OKUPATORA]</ref>}} No, na samom početku sastanka sa nemačkim predstavnicima u selu [[Divci]] 11.11.1941. pukovniku Mihailoviću je rečeno: {{izdvojeni citat|Pre dve nedelje poručili ste nam preko Vaših poverenika u Beogradu da je Vaša namera "da nećete više dozvoliti da se srpska krv beskorisno proliva i srpska imovina dalje uništava". Istovremeno ste ponudili da se zajedno sa nemačkim Vermahtom i organima Nedićeve vlade borite protiv komunizma. Ponuda je od strane Glavne komande odbijena jer: 1) Nemački Vermaht će sam u najkraćem vremenu okončati sa komunizmom i 2) glavni komandant ne može imati poverenja prema Vama kao savezniku.}} Nemci su procenili da Draža zna za dolazak njihovih oklopnih trupa, da kao generalštabni oficir pravilno ocenjuje da će se nastavak nemačkih operacija rđavo završiti po njega, i stoga "nemački Vermaht ne može da se optereti takvim saveznicima koji mu se privremeno priključuju iz razloga oportuniteta".<ref name="Divci">[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%97%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D1%81%D0%B0%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%B0_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8%D0%BC_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%83_%D1%81%D0%B5%D0%BB%D1%83_%D0%94%D0%B8%D0%B2%D1%86%D0%B8_11.11.1941. Zapisnik sa sastanka Mihailovića sa nemačkim predstavnicima u selu Divci 11.11.1941.]</ref> U daljem razgovoru pukovnik Mihailović se pravdao nacistima zbog učešća u ustanku: {{izdvojeni citat|Nije moja namera da ratujem protiv okupatora, jer kao generalštabni oficir poznajem snage obeju snaga.<ref name="Divci"/>}} On se pravdao da je morao uzeti neke gradove od Nemaca da ih komunisti ne bi uzeli<ref>"Moji ljudi su [[Bitka za Loznicu 1941.|krenuli na Loznicu]] zato da je komunisti ne zauzmu."</ref> i tvrdio da nije na strani ustanika, "onih koji žele da isteraju Nemce".<ref name="Divci"/> Draža Mihailović je izjavljivao Nemcima lojalnost i tražio da mu daju municiju da nastavi borbu protiv partizana.<ref>"Neophodno je imati municiju! Računajući s tim, došao sam ovamo."</ref> Ali, želeo je da njegovo "delovanje na nacionalnoj osnovi" ostane potajno da ne bi prošao kao [[Kosta Pećanac]], koji je sklopio otvoreni sporazum sa okupatorom, čime je izgubio ugled u narodu i stekao oznaku izdajnika.<ref name="Divci"/> Uprkos svim njegovim predlozima, Nemci mu nisu ostavili drugu mogućnost do da položi oružje: {{izdvojeni citat|„Ponuda pukovnika Mihailovića da stavi svoje snage na raspolaganje za borbu protiv komunista je odbijena i zatražena je bezuslovna predaja. Mihailović je tražio da se konsultuje sa svojim komandatima. Mihailović također tražio oružje za borbu protiv komunista. Ovo je igra, borba između bandi za izvor oružja. Ipak, čini se da jedan dio Mihailovićevih bandi iskreno želi da se bori protiv komunista.“<ref>NAW, T-311, Roll 175, 000121-2: Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka</ref>|Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka 17.11.41.}} {{izdvojeni citat|Mihailović treba da sada pokrene akciju protiv Užica, gde se navodno nalazi celokupno rukovodstvo komunista, a zbog čega treba da se stavi u izgled i bombardovanje sa nemačke strane. U kontaktima sa nemačkim okupacionim vlastima koji su niže opisani, Mihailović je navodno molio da mu se stavi na raspolaganje 100.000 metaka da bi mogao nastupiti protiv Užica.|IZVEŠTAJ OBAVEŠTAJNOG CENTRA VERMAHTA U BEOGRADU OD 14. NOVEMBRA 1941. VRHOVNOJ KOMANDI VERMAHTA O ODNOSU ČETNIKA DRAŽE MIHAILOVIĆA PREMA NOP-u, O PREGOVORIMA PREDSTAVNIKA VERMAHTA I DRAŽE MIHAILOVIĆA I O VOJNO-POLITICKOJ SITUACIJI U SRBIJI}} Za njim je decembra 1941. godine raspisana poternica, nakon čega je bio u bekstvu. === Predaja zarobljenih partizana Nijemcima (1941) === {{main|Predaja zarobljenih partizana Nijemcima novembra 1941.}} [[File:Nemci odvode na streljanje četu partizana koje su četnici na prevaru uhvatili i predali Nemcima.jpg|thumb|Nemci odvode na streljanje četu partizana koje su četnici na prevaru uhvatili i predali Nemcima]] Iako je njegov prijedlog okupacionim vlastima u Divcima odbijen, pukovnik Mihailović je želio pružiti njemačkom okupatoru dokaz četničke gotovosti za saradnju. Stoga su četnici Draže Mihailovića, uz posredstvo samozvanog vojvode [[Jovan Škavović|Jovana Škavovića]], predali 13. novembra 1941. Njemcima oko [[Predaja zarobljenih partizana Nemcima novembra 1941.|365 zarobljenih partizana]]. [[Predaja zarobljenih partizana Nijemcima novembra 1941.|Predaja zarobljenih partizana Nemcima]] se desila tokom [[ustanak u Srbiji 1941|ustanka u Srbiji]] novembra [[1941]]. godine. Tokom [[Četničko-partizanski sukob|sukoba]] između [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] četnika i partizana u zapadnoj [[Srbija|Srbiji]] početkom novembra [[1941]], četnici su zarobili više stotina partizana. Jednu veću grupu od oko 500 zarobljenika, među kojima su bili partizani na prevaru zarobljeni u [[Gornji Milanovac|Gornjem Milanovcu]],<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_110.htm Relacija Takovskog četničkog odreda od 17. juna 1942, Zbornik NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 3, dokument 110]</ref> Kosjeriću,<ref>[https://www.znaci.org/00001/59_2_124.pdf Užička republika, Zapisi i sećanja, Narodni muzej, Užice 1981]</ref> Karanu i Planinici, četnici su prikupili na [[Ravna Gora|Ravnoj Gori]]. Oko [[13. novembar|13. novembra]] [[1941]]. četnici su grupu od 365 zarobljenika odveli u [[Mionica|Mionicu]], i zatim u [[Slovac]]. Tu su prihvaćeni od [[Milan Nedić|Nedićevih]] i nemačkih snaga i prebačeni kamionima u [[Valjevo]]. Transport zarobljenika do [[Valjevo|Valjeva]] je pratio četnički vođ Jovan Škavović Škava, koji je prethodno bio [[Kosta Pećanac|Pećančev]] četovođa, dok je u tom periodu priznavao [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevu]] komandu. U predaji zarobljenika učestvovao je i ravnogorski oficir [[Pavle Mešković]]. Predaji partizana prethodio je [[Sastanak u Divcima 1941.|sastanak Draže sa Nemcima u selu Divci]]. Od ove grupe zarobljenika, Nemci su 263 streljali dana [[27. novembar|27. novembra]] [[1941]]. godine na Krušiku u Valjevu.<ref>[https://www.znaci.org/00001/38_21.htm Radoslav S. Nedović, Pantelija Vasović: ZATAMNjENA ISTINA, Čačak 2006: Streljanja na Krušiku u Valjevu]</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/44_4.pdf Radoslav S. Nedović: ČAČANSKI KRAJ I NOB - SLOBODARI NA STRATIŠTIMA, Čačak 2009: Krušik, Valjevo streljanje po grupama]</ref> Ostali zarobljenici su delom streljani naknadno, delom deportovani u [[Koncentracioni logor|logore]], a delom pušteni na slobodu. Predaja zarobljenih partizana nastavila se i posle ovoga, i bila je naročito intenzivna u decembru 1941.<ref>[https://www.znaci.org/00001/38_24.htm Radoslav S. Nedović, Pantelija Vasović: ZATAMNjENA ISTINA, Čačak 2006: Decembarski pokolj]</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/44.htm Radoslav S. Nedović: ČAČANSKI KRAJ I NOB - SLOBODARI NA STRATIŠTIMA, Čačak 2009]</ref> === Legalizacija četnika i hvatanje ustanika (1941-1942) === {{main|Legalizovani četnici}} [[Datoteka:Legalizovani četnici u Srbiji 1942.jpg|minijatura|Legalizovani četnici Draže Mihailovića čuvaju [[Logor Metino brdo|logor na Metinom brdu]] kod [[Kragujevac|Kragujevca]] [[1942]].]] Četnički odredi u Srbiji su delom raspustili regrute kućama i ostali u ilegali na kadrovskom sastavu, a delom se legalizovali kao pripadnici zvaničnih Nedićevih formacija. Krajem 1941. i početkom 1942. godine, pripadnici [[Legalizovani četnici|legalizovanih ravnogorskih odreda]] pružili su najznačajniji doprinos u hvatanju nekoliko hiljada odbjeglih ili pasiviziranih partizana i njihovih saradnika u [[Zapadna Srbija|zapadnoj]] i djelovima [[Centralna Srbija|centralne Srbije]], kao i u njihovoj predaji Njemcima. Učešćem u masovnom hvatanju i likvidaciji pripadnika partizanskih odreda i njihovih saradnika, čak i ako se zanemari aktivna borba protiv partizana, legalizovani ravnogorski četnici su učinili krupne usluge njemačkom okupatoru u uništenju partizanskog pokreta na području dotadašnje [[Užička Republika|Užičke republike]].<ref name="yuhistorija.com">[http://www.yuhistorija.com/serbian/drugi_sr_txt01c4.html Milan Radanović: Kolaboracija JVuO sa nemačkim okupatorom u Srbiji 1941-1944.]</ref> Već krajem novembra 1941. godine na Metinom brdu kod Kragujevca je formiran [[Logor na Metinom brdu|logor]] za zarobljene srpske ustanike i civilne taoce. Prvi dovedeni u logor bili su taoci iz Kragujevca, komunisti, odbornici narodnooslobodilačkog odbora, Romi, Jevreji i svi oni koji su nemačkim fašistima bili sumnjivi. Osim svakodnevnih likvidacija, veća masovna streljanja su vršena 2. i 19. marta 1942. godine.<ref>[http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1322 Metino brdo]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Hvatani borci su predavani nemačkom sudu, ili prekom sudu [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]]. Većina pohvatanih je bila iz okoline Rače, Topole i Aranđelovca. 2. marta 1942. godine na Metinom brdu je streljano 173 rodoljuba i simpatizera oslobodilačkog pokreta sa teritorije Kragujevca i okolnih opština.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1248 |access-date=2014-05-01 |archivedate=2016-03-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160304191846/http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1248 |deadurl=yes }}</ref> Logor je rasformiran u junu 1942. Preostali logoraši su transportovani u [[Koncentracijski logor Banjica|logor na Banjici]], gde je većina streljana, kao i u logore u Nemačkoj, Norveškoj i Grčkoj.<ref>{{Cite web |url=http://www.ikragujevac.com/kultura/15517-istorija-zrtve-fasizma-na-metinom-brdu-i-deo.html |title=Archive copy |access-date=2024-07-08 |archive-date=2024-07-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240708214249/https://www.ikragujevac.com/kultura/15517-istorija-zrtve-fasizma-na-metinom-brdu-i-deo.html |url-status=dead }}</ref> Nakon likvidacije partizanskih ostataka, četnici Draže Mihailovića su stekli faktičku kontrolu nad ruralnim područjima Srbije, dok je okupator držao gradove. Mihailovićev stav u odnosu na njemačkog okupatora jasno je izražen u depeši, koju je opunomoćeni poslanik Ministarstva inostranih poslova Trećeg Rajha u Beogradu [[Felix Benzler]], 31. marta 1942. godine, uputio centrali u Berlinu: {{izdvojeni citat|Sve dosad se nije postiglo da se ličnost pukovnika Mihailovića stavi pod kontrolu. Po svoj prilici ni on nije u stanju ili nije voljan da na srpskom području nešto preduzme, već je, naprotiv, preko jednog posrednika ovih dana ponudio vladi Nedića da prihvata da se objavi: 1) da on ne namerava da se bori protiv Nemaca; 2) da neće ništa da preduzima protiv Nedićeve vlade; 3) da se zalaže za održanje mira i reda u zemlji; 4) da poziva na borbu protiv komunista. Posredniku je ponovo odgovoreno da za Mihailovića jedino u obzir dolazi da se bezuslovno potčini.<ref>[https://znaci.org/00001/11_18.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje POD ZAŠTITOM LEGALIZOVANIH ODREDA]</ref>}} Nemački dokument od [[15. maj]]a 1942. godine navodi četničkog majora [[Ljubomir Jovanović Patak|Ljubu Jovanovića]] kao jednog od njihovih lokalnih saradnika za [[Zaječar]].<ref>NAW, T501, roll 248 frames 0121-0126; dostupno na http://znaci.net/temp/T-501_R-248-0126.jpg</ref> [[Datoteka:SS-Obergruppenführer Werner Lorenz accompanied with unknown chetnik officer in NE Bosnia.JPG|mini|[[SS]]-[[Obergruppenführer]] [[Werner Lorenz]] u društvu neimenovanog četničkog oficira u sjeveroistočnoj [[Bosna (oblast)|Bosni]], jesen 1942. godine]] U junu 1942. Mihailović je prešao u Crnu Goru, italijansku okupacionu zonu, na teritoriju koju su držali crnogorski četnici [[Saradnja četnika sa fašističkom Italijom|uz dopuštenje Italijana]]. Aktivnosti četničkih odreda u Srbiji svedene su na najmanju meru da se ne bi izazivao okupator, i uglavnom su ograničene na organizacionu i obaveštajnu delatnost i sitnije diverzije. Uprkos tome, nemački okupator je veoma ozbiljno shvatao četničku aktivnost i povremeno organizovao racije protiv preostalih Mihailovićevih odreda, koji su se trudili da izbegnu dodir sa neprijateljem. U Srbiji, znatan broj Mihailovićevih snaga se legalizovao. Nemački popis glavnih vladinih legalnih odreda od [[15. maj]]a 1942, pod rednim brojevima 1 do 18 navodi Ljotićeve odrede, od 19 do 39 su Mihailovićevi, a od 40 do 100 Pećančevi. Tu na okupatorskom spisku snaga su neki od glavnih Mihailovićevih četnika: [[Predrag Raković]], [[Miloje Mojsilović]], [[Dušan Smiljanić]], [[Vučko Ignjatović]], [[Miloš Glišić]], [[Ljuba Jovanović]]... Do početka 1942. godine "ravnogorski pokret istopio se u redovima Nedićeve milicije i konačno se ponovo pojavio, umanjen, u Crnoj Gori."<ref name="Deakin2">[https://www.znaci.org/00001/5_3.htm William Deakin, BOJOVNA PLANINA]</ref> Kako ne bi izgubio podršku naroda kao saradnik okupatora, Mihailović je odsustvo oružane borbe u Srbiji sredinom [[1942]]. godine nastojao da nadoknadi činjenjem smicalica nemačkim vojnicima po gradovima, ubacivanjem "smrdljivih bombi", "svrabećih praškova", "praškova za kijanje", upućivanjem pretećih pisama, uznemiravanjem telefonom...<ref name="Kosta Nikolić 2004"/> Ovo nije ostalo neprimećeno. Britanski kapetan Bil Hadson je u drugoj polovini 1942. ponovo uspostavio vezu i javio da "Mihailović još sarađuje s Osovinom u Crnoj Gori i Sandžaku i miruje u Srbiji", da su "u Dalmaciji Trifunovićevi četnici legalizovani" te, podsticani od Italijana, sanjaju o nekoj "Srbo-Sloveniji i Dalmaciji". Na osnovu stanja na terenu on izvlači zaključak: {{izdvojeni citat|U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom.... Mihailoviću bi trebalo konačno reći da Britanci pretpostavljaju komuniste kvislinzima.<ref name="Deakin2"/>|Britanski kapetan Bil Hadson}} [[Datoteka:Chetniks and Germans in Lopare 1942.jpg|mini|[[Radivoje Kerović]] (u sredini u bijeloj košulji) sa njemačkim tenkistima, [[Lopare]] 1942.]] Posljednjeg dana kolovoza 1942, održan je sastanak kod načelnika štaba Komande Jugoistoka. Ovom prilikom je podijeljena informacija da se oko [[Banja Luka|Banje Luke]] vode žestoke borbe s partizanima, u kojima okupatoru pomažu četnici (“srpski nacionalisti“), bez preciziranja o kom odredu JVuO iz [[Bosna (oblast)|Bosne]] je riječ: {{izdvojeni citat|Velike borbe su izbile u blizini Banje Luke. Ustanici su upotrijebili teško naoružanje, topove, minobacače itd., kao i tenkove. Hiljadu srpskih nacionalista je sudjelovalo u borbi protiv ustanika na našoj strani.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&broj=490&roll=175 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000485.] <br /> ({{jez-njem|"Bei Banja Luka größeres Gefecht, Aufständische traten mit schweren Waffen, Geschützten, Minenwerfern u.sw. auf, auch mit Panzer. 1000 serbische Nationalisten haben sich dort auf unserer Seite im Kampfe gegen die Aufständischen beteiligt."}})</ref>|Zabilješka sa sastanka kod načelnika štaba Jugoistoka održanog 31. augusta 1942.}} U drugom njemačkom izvještaju iz istog perioda se navodi da je 26. augusta jedan bataljun Wehrmachta južno od Banje Luke bio priklješten od strane nadmoćnijeg neprijatelja (i ovdje se napominje da su partizani raspolagali teškim naoružanjem), kao i da je Nijemcima u pomoć priskočilo čak „2000 bosanskih četnikâ“, što će rezultirati potiskivanjem jedinicâ [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOP i DVJ]] prema jugu do kraja mjeseca.<ref>BA/MA, RH 19 XI/81 (Die Bekämpfung der Aufstandsbewegung im Südostraum, Teil I), S. 244.</ref><ref>Klaus Schmider, ''Partisanenkrieg in Jugoslawien 1941-1944'', Verlag E.S. Mittler & Sohn GmbH, Hamburg/Berlin/Bonn, 2002, s. 155. <br /> ({{jez-njem|"Bereits am 26. August sah sich ein deutsches Bataillon bei dem Versuch, südlich von Banja Luka den ersten dieser Einfälle abzublocken, weit überlegenen, auch mit erbeuteten Panzern und Geschützen bewaffneten Verbänden gegenüber; nur mit Hilfe von 2.000 bosnischen Cetniks, die den Deutschen zu Hilfe eilten, gelang es bis Ende des Monats, die Partisanen wieder nach Süden abzudrängen."}})</ref> Takođe, u jednom izvještaju upućenom iz štaba njemačkih trupa u [[NDH]] od 18. novembra 1942. o četnicima se, između ostalog, navodi sljedeće: {{izdvojeni citat|U zoni 714. pješadijske divizije nalazi se 6-8.000 četnika, naoružanih puškama i nešto automatskog oružja. Diviziji su dosad pružili vrijedne usluge time što su branili svoju teritoriju od partizana i time oslobodili njemačke i trupe NDH za dejstvo na drugim sektorima. K tome obezbjeđuju i željeznicu i pribavljaju važna obavještenja njemačkim trupama. Četnici su pri zajedničkim akcijama snabdjevani od strane NDH; također im pripada i naknada od otprilike 3 Rajshsmarke dnevno, čiju isplatu oni, međutim, dosad nisu tražili.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=361&rec=314&roll=566 Nacionalni arhiv Vašington, T-314, rolna 566, frejm 000357; Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj-/Veza sa neprijateljski orijentisanim krugovima u Srbiji/ (18. novembar 1942.).] <br /> ({{jez-njem|"Bei 714.Div. haben die im Div.–Bereich beheimateten Cetnikverbände eine ungefähre Stärke von 6–8000 Mann. Sie sind mit Gewehren und verhältnissmässig wenig automatischen Waffen ausgestattet. Sie leisten der Div. wertvolle Dienste, indem sie ihr Heimatgebiet gegen Einfälle der Partisanen schützen, sodass, von grösseren Unternehmen abgesehen, in diesem Raume weder deutsche noch kroatische Truppen gebunden werden. Sie entlasten hiedurch den Bahnschutz und versorgen die deutsche Führung mit wertvollen Feindnachrichten. </br> Die Cetnikverbände werden durch den kroatischen Staat bei Einsätzen mit Munition versorgt und verpflegt. Vertragsmässig steht ihnen neben anderen Zusagen /z.B. Versorgungsansprüchen/ auch Wehrsold von etwa RM 3.— täglich zu, den sie jedoch bisher nicht beansprucht haben."}})</ref>|Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj (18. novembar 1942. godine)}} === Operacija Weiss i bitka na Neretvi (1943) === {{main|Operacija Weiss|Bitka za Konjic 1943.}} [[File:Četnici i Nemci na Neretvi.jpg|thumb|Četnici i Nemci tokom [[Bitka na Neretvi|bitke na Neretvi]] 1943.]] Van Srbije, postojala je intenzivna saradnja četnika i Nemaca. Iako su mnogi četnici na lokalu pomagali nemačkim trupama protiv partizana, [[Hitler]] je do sredine 1943. godine strogo branio svojim jedinicama svaku saradnju sa četnicima.<ref>Nacionalni arhiv Vašington, Mikrofilm T-311, rolna 175, snimka 378: Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka za novembar 1942 (30. novembar 1942.). „Svaka, pa i privremena, veza sa antikomunistički nastrojenim četnicima u Hrvatskoj je protivna naređenju Fuehrera, Ia 3071/42 o borbi protiv bandi.“</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=175&broj=383 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000378.] <br /> ({{jez-njem|"Haltung gegenüber feindluch eingestellten Kreisen in Serbien/Kroatien: An Bev.Kmdr.Gen. in Serbien, Befehlshaber der dt. Truppen in Kroatien, Kdr.Gen. in Kroatien und Dt.Verb.Kdo. bei Supersloda ergeht ein Befehl betreffend klarer und eindeutiger militärischer Haltung gegenüber allen uns feindlich eingestellten Kreisen. Jede – wenn auch nur vorübergehende – Bindung mit antikommunistisch eingestellten Cetniks in Kroatien steht im Widerspruch zu den bzgl. Bandenkämpfung gegebenen Befehlen des Führers Ia Nr. 3071/42 g.K."}})</ref> Za vrijeme izvođenja [[Operacija Weiss|operacije Weiss]], njemački komandanti na terenu su bili u nedoumici da li da se povinuju naređenjima svojih viših vojnih komandi, ali i političkih instanci, ili da nastave sarađivati s četnicima Draže Mihailovića: {{izdvojeni citat|Uprkos borbenoj pomoći hrabrih četnika, koja je doprinijela deblokadi opkoljenih dijelova 718. pješadijske divizije, njemačke trupe imaju zadatak da se brzo probiju do boksitne oblasti. One imaju instrukcije da smatraju četnike neprijateljima. Sada se ispostavilo da se situacija kod mjesta Dobro (?), čija se posada sastojala od Nijemaca, Italijana i četnika, poboljšala zahvaljujući četničkom prodoru.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=175&broj=549 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000544.] <br /> ({{jez-njem|"Trotz der Waffenhilfe tapferer Cetnik, die auch zur Befreiung der eingeschlossenen Gruppe der 718.I.D. mit beigetragen haben, ergibt sich für die deutschen Truppen die Aufgabe, möglichst schnell in das Bauxitgebiet von Mostar vorzustoßen. Die deutschen Truppen haben den Auftrag die Cetniks als Feind anzusehen. Es ergab sich nun das Bild, daß die Besatzung von Dobro (?), die aus Deutschen, Italiener und Cetniks bestand durch den Vorstoß der Cetniks Luft bekam."}})</ref>|Zabilješka sa sastanka kod načelnika štaba Jugoistoka (1. mart 1943.).}} Major [[Slavoljub Vranješević]], komandant Zapadne Bosne JVuO, šalje 2. marta 1943. godine dopis »bratu« [[Uroš Drenović|Urošu Drenoviću]] kojim ga obavještava da je od strane njemačke komande u [[Banja Luka|Banjoj Luci]] zakazana konferencija na koju su pozvani najvažniji četnički zapovjednici s teritorije [[Bosanska krajina|Bosanske Krajine]]: {{izdvojeni citat|Pre nekoliko časova primio sam izveštaj od Komandanta Bosanskih četničkih odreda brata Rade Radića, u kome mi javlja, da su Nemci pozvali na konferenciju u Banja Luci sve Komandante i to: Radića, Tešanovića, Drenovića, Marčetića, Mišića radi rešavanja važnih pitanja. Konferencija će se održati u nemačkoj komandi u B. Luci. Ovoj konferenciji neće prisustvovati pretstavnici hrvatskih ni vojnih ni civilnih vlasti. Komandant mi je naredio, da pozovem sve Komandante na predkonferenciju, koja će se održati u Karanovcu na dan 4 o.m. u 12 časova.— Prema napred izloženom pozivam te, da bez ikakvog izgovora i odlaganja bez obzira na situaciju na položaju, dođeš 4 o.m. do određenog časa u Karanovac.— Ovo smatraj vrlo važnim i NAJHITNIJIM. Molim Te koristi sva moguća prevozna sredstva, pa i motorcikl i na vreme dođi na predkonferenciju.<ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 31, str. 64.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_64.htm Naređenje Komande bosanskih četničkih odreda od 2. marta 1943. komandantu odreda »Kočić« za prisustvovanje konferenciji radi usaglašavanja stavova o saradnji sa nemačkim trupama]</ref>}} Već 3. februara 1943. godine, major Vranješević je upoznao Vrhovnu komandu JVuO o činjenici da se bosanski četnici nalaze u službi njemačkog okupatora, ali i da su potpisali [[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|sporazume o saradnji sa kvislinškim vlastima Nezavisne Države Hrvatske]]: {{izdvojeni citat| NEMCI Četnički odredi učestvuju u borbi zajedno sa Nemcima češće puta, ali na zasebnim sektorima. Pre našeg dolaska, Nemci su uspeli da u borbu protiv komunista uvode četnike tako, da im ovi osiguravaju krila i da se mešaju u komandovanje. Ovome se je odmah stalo na put, ma da sa dosta poteškoća. Po sebi se razume da se mnogo interesuju o tome, da li mi imamo kakve veze sa Dražom Mihailovićem — što mi odbijamo, navodeći da je to samo komunistička propaganda kako bi izazvali Nemce protiv nas, pa nas tako priklještene, uveli u svoje redove. Ipak, često puta Nemci čuju kako svi četnici pevaju »Od Topole pa do Ravne Gore« ili »Od Manjače pa do Ravne Gore«, »sve su straže generala Draže« itd., dakle jasno primećuju, ali moraju da trpe. Njihova nemoć oseća se. HRVATI Ovi se redovno predaju komunistima, gde god ovi na njih udare. Hrvatski oficiri nalaze spas u komunizmu. Zbog sporazuma sa Hrvatima, koji su ovi [četnički — prim.] odredi sklopili pre našeg dolaska, borbe sa Hrvatima ne vode se. Naprotiv, za većinu starešina i boraca može se reći, da su taj sporazum shvatili kao definitivan svršetak rata, pa i otuda javašluk i slaba disciplina. Sada, dok se ne raščisti sa komunistima, ovakvo stanje mora da ostane.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_27.htm Izveštaj majora Slavoljuba Vranješevića od 3. februara 1943. majoru Zahariju Ostojiću o vojno-političkoj situaciji u četničkim odredima zapadne Bosne i saradnji sa nemačkim i ustaško-domobranskim jedinicama]</ref>}} Vojvoda [[Vukašin Marčetić]], komandant puka »Manjača«, bio je takođe jedan od potpisnikâ sporazuma sa vlastima satelitske NDH. Tokom operacije »Weiss«, vojvoda Marčetić se povezuje i sa njemačkim okupatorom, konkretno sa [[117. lovačka divizija (Nemačka)|117. divizijom]]: {{izdvojeni citat|Posebno: [...] [[369. legionarska divizija|369. pješ. div.]] će prvo dovršiti borbe na [[Grmeč]]u. Uspostavljena veza sa četničkom grupom Marčetića, koja će preuzeti osiguranje vlastitog istočnog boka.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=675&rec=315&roll=2263 NARA, T315, Roll 2263, frame no. 000670.] <br /> ({{jez-njem|"369. J.D. führt vorerst Kampfhandlungen in der Grmec durch. Verbindung mit Cetnikgruppe Marcetic aufgenommem, die Schutz der eigenen Ostflanke übernehmen will."}})</ref>|Ratni dnevnik 117. divizije, unos za 5. februar 1943.}} O (prinudnom) sadjejstvu 117. divizije sa četničkim odredima pod komandom kapetana [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]] u [[Bitka za Konjic 1943.|bici za Konjic]], februara 1943. godine, nakon rata će posvjedočiti i general [[Alexander Löhr]]: {{izdvojeni citat|117. lovačka divizija, koja je prodirala od Ivan-sedla ka severozapadu, vodila je od početka teške borbe, pa je na kraju odbijena i odbačena. Jedan njen deo morao je da se spasava u Konjicu, koji je bio utvrđen i posednut od Italijana i četnika. Ovo mesto su partizani okružili i tako je došlo do toga da su se ovde, pod pritiskom događaja, borili na istom frontu Nemci i četnici – doduše odvojeni jedni od drugih italijanskim jedinicama. Konjic je doduše bio oslobođen iz okruženja sa trupama iz [[Sarajevo|Sarajeva]], ali je partizanima uspelo da se probiju preko Neretve i povuku svi bez izuzetka u severnu [[Crna Gora|Crnu Goru]].<ref>{{cite web|url=http://www.srpsko-nasledje.co.rs/sr-c/1998/07/article-14.html | title = Записи Александра Лера, часопис СРПСКО НАСЛЕЂЕ, број 7/1998 | publisher = Srpsko-nasledje.co.rs |date=3. 1. 1943. | accessdate=4. 1. 2023. | archive-url = https://web.archive.org/web/20130216202528/http://www.srpsko-nasledje.co.rs/sr-c/1998/07/article-14.html# | archive-date=16. 2. 2013 |url-status=dead | df = }}</ref>|General [[Alexander Löhr]], komandant Jugoistoka}} Tokom [[Bitka na Neretvi|bitke na Neretvi]], četnici su bili obilno snabdijevani streljivom i hranom iz italijanskih i njemačkih magacina. Kapetan Vojislav Lukačević, koji se zajedno sa svojim četnicima tukao uz borbenu grupu »Anacker«, [[5. mart]]a iz [[Konjic]]a je javio majoru [[Zaharije Ostojić|Zahariju Ostojiću]] da mu »11« (tj. Nijemci) daju municiju, kao i da je vojvoda [[Dobroslav Jevđević]], sa svoje strane, zadužen za obezbjeđivanje logistike: {{izdvojeni citat|Vidim da je glavna tvoja briga kako ćemo sa 11. Verujem da si o njima dobio preterane izveštaje. Svaka njihova kolona koja nastupa ima najviše jednu trećinu Nemaca a ostalo su domobrani i po nešto ustaša. Oni sami ne mogu ništa da urade, toga su svesni. Ja mislim da je nama najpreči za sada cilj uništenje komunista i to što brže. Ne sme nas zateći iskrcavanje u borbi sa komunistima, a isto tako ne smemo početi borbu sa 11 dok komunisti nisu likvidirani a oni nisu likvidirani i pored uspeha koje smo postigli. Čvrsto sam ubeđen da nas 11 neće napasti sve dok se vode borbe sa komunistima te je strahovanje u tom pravcu preterano... Najvažnije i najbolje snabdevanje preko [[Sarajevo|Sarajeva]] koje neka Jevđo forsira. Dobio sam sinoć preko 11, 30.000 metaka obećali još čim im stigne neki transport koji očekuju u Sarajevo.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_2_71.htm IZVEŠTAJ KOMANDANTA KONJIČKE GRUPE OD 5. MARTA 1943. KOMANDANTU ISTAKNUTOG DELA ŠTABA DRAŽE MIHAILOVIĆA O BORBENOM RASPOREDU ČETNIKA I NEMACA NA SEKTORU KONJIC—JABLANICA]</ref>}} O isporuci municije jedinicama JVuO (najvjerovatnije o onoj koja je data kapetanu Lukačeviću), Komanda Jugoistoka je 7. marta javila vojnom vrhu u [[Berlin]]u: {{izdvojeni citat|– 7. mart 1943: Municija za četnike. Vrhovna komanda je obaviještena telegramom o isporuci 30.000 metaka četničkim jedinicama.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=175&broj=453 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000448.] <br /> ({{jez-njem|"Munition für die Cetniks: </br> An OKW/WFSt. ergeht eine Meldung betraf. der Übergabe von 30.000 Schuß Inft. Munition an Cetnikverbände."}})</ref>|Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja Komande Jugostoka za mart 1943. godine (31.3.43.)}} [[File:Chetniks and German Officers meet in Bosnia, 1943.jpg|thumb|Sastanak njemačkih oficira sa četnicima u [[Bosna (regija)|Bosni]], [[1943]]. godina]] 9. [[Mart|ožujka]] 1943. godine, [[Fašizam|fašistički]] [[Poglavnik|duce]] [[Benito Mussolini]] šalje pismo [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]],<ref>''Tajna pisma Hitler – Mussolini (1940—1943)'', edicija Dokumenti i svjedočanstva (priredio i preveo: Dr Bogdan Krizman), Novinarsko izdavačko poduzeće (NIP), Zagreb, 1953, str. 78.</ref> vođi [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]], u kom navodi da je upoznat sa suradnjom njemačkih okupacionih trupa s četnicima: {{izdvojeni citat|Više tisuća četnika naoružali su, na lokalnoj bazi, komandanti talijanskih jedinica, da vode gerilu, za koju imaju, kao svi stanovnici Balkana, naročite sklonosti. Do danas su ti četnici suzbijali partizane vrlo odlučno. Upravo sam primio izvještaj. U njemu mi javljaju, da su njemačke snage, koje su uspostavile dodir sa četnicima u dolini gornje Neretve, pristale da surađuju s njima i da su naoružale četnike metcima i ručnim bombama.|[[Benito Mussolini]] u pismu [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]] (9. III 1943)}} O pristizanju Mussolinijeva pisma istog je dana javila i Vrhovna komanda njemačkih oružanih snaga: {{izdvojeni citat|''9. mart'' </br> Duče poslao pismo Hitleru, u kome zastupa mišljenje da su četnici i partizani neprijatelji Osovine. O tome je razgovarao i sa nemačkim ministrom spoljnih poslova. Priznaje da su Italijani do sada naoružali nekoliko hiljada četnika za gerilski rat protiv komunista i oni su se do sada energično borili protiv partizana. Ali, sada je Duče izdao energičnu naredbu, da se četnicima više ne daje oružje i da njih, nakon što se partizani poraze, treba razoružati. Na osnovu poslednjih vesti, na prostoru gornje Neretve Nemci su takođe stupili u kontakt sa četnicima i ostavili im patrone i ručne granate.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2024-07-08 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta od 9. marta 1943.}} Pošto је za katastrofalni poraz četnika u bici na Neretvi optužio Jevđevića, [[Petar Baćović|Baćovića]] i [[Bajo Stanišić|Baja Stanišića]] a istakao za primjer Vojislava Lukačevića, major Ostojić im је 10. marta naredio da se kod Italijana zauzmu za dozvolu o prebacivanju četnika na zapadnu obalu Neretve. Odgovarajući na optužbe, Jevđević i Ваćоvić istoga dana izvještavaju Mihailovića da је za proboj operativne grupe NOVJ kriv upravo Lukačević, te da Ostojić, komandujući iz [[Kalinovik]]a, nema pravu predstavu о toku događaja. Jevđević navodi: „Kada sam zvao delove Vrhovne komande da komanduju nа licu mesta, odgovorili su neljubazno da neće da radе sa okupatorom, tražeći u isto doba hranu, municiju, topove i vojsku od okupatora.“ Као argument da četnici moraju bespogovorno slušati naređenja okupatorskih oficirâ, vojvoda Jevđević navodi podatak da Nijemci i Italijani hrane i snabdijevaju municijom cjelokupnu masu četnikâ od 13.200 ljudi. Riječ je o 2000 četnika pod komandom Вајa Stanišića, 4.000 iz Lukačevićeve konjičke gruре, 6.000 pod komandom majora Petra Baćovića (hercegovački četnici) i 1.200 četnika kojima komanduje major Andrija Vesković. Jevđević Mihailoviću piše i da su okupatori dali toliko hrane da је on, na osnovu lažnog brojnog stanja, uspio da uštedi 110.000 obroka, kao i da su mu za posljednjih nekoliko dana isporučili 1.100.000 metaka.<ref>AVII, reg. br. 3/1, kut. 293, dep. 2248.</ref><ref>Branko Latas, Saradnja četnika i Nemaca u borbama protiv Glavne operativne grupe divizija NOVJ u dolini Neretve (februar — mart 1943), Prilozi Instituta za istoriju (br. 17), Sarajevo, 1980, str. 214.</ref> General [[Rudolf Lüters]], zapovjednik njemačkih trupa u NDH, piše u procjeni situacije od 16. marta 1943. da je „neprijateljski otpor protiv nemačkih divizija koje su napadale uglavnom slomljen“, te da je „operacija „[[Operacija Weiss|Vajs II]]“ u suštini završena“. O četničkim snagama u njemačkoj zoni operacija, general Lüters navodi: {{izdvojeni citat|Četničko pitanje nije se dalje zaoštrilo. U području [[114. lovačka divizija (Njemačka)|714. divizije]] nisu zabeležena nikakva prekoračenja u tuđu nadležnost. Četničko rukovodstvo se potčinilo naređenjima nemačkog Vermahta i potvrdilo svoju lojalnost. Četnici koji se nalaze na području [[118. lovačka divizija (Njemačka)|718. pešadijske divizije]], naročito u rejonu [[Zenica|Zenice]] i [[Han-Pijesak|Han-Pijeska]], neprijateljski se suprotstavljaju hrvatskoj državi i nemačkom Vermahtu i pokušavaju da izazovu nemire putem sabotaža i razoružavanja hrvatskih odreda. Divizije koje su učestvovale u operaciji „Vajs II“ jedinstveno se povoljno izražavaju o držanju četničkih jedinica. Dragocenim izviđačkim podacima i napadima za rasterećenje pomagali su našim jedinicama, mada ni u jednom slučaju nije sa nemačke strane tražena podrška.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_3_38.htm Procena vojno-političke situacije komandanta nemačkih trupa u NDH od 16. marta 1943. za period od 1. do 15. marta 1943. godine]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=372&rec=314&roll=554 NARA, T314, Roll 554, frames no. 000366—000367.] <br /> ({{jez-njem|"Die Cetnikfrage hat sich nicht weiter zugespitzt. Im Bereich der 714.J.D. sind keine Übergriffe zu verzeichen. Die Cetnikführung hat sich den Befehlen der deutschen Wehrmacht untergeordnet und ihre Loyalität versichert. Die im Bereich der 718.J.D. befindlichen Cetniks, besonders im Raum ZENICA und HAN PIJESAK stehen kroat. Staat und deutscher Wehrmacht feindlich gegenüber und versuchen durch Sabotageakte und Entwaffnung kroat. Abteilungen Unruhe zu stiften. Die im "Weiss II"–Einsatz befindlichen Divisionen äussern sich übereinstimmend günstig über das Verhalten der Cetnikverbände. Durch wortwolle Kundschafterdienste und Entlastungsangriffe haben sie der Truppe geholfen, obwohl in keinem Falle deutscherseits Unterstützung orboten worden war."}})</ref>}} U iscrpnom izvještaju<ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 1015—1018.</ref> koji je [[5. maj]]a 1943. godine podnio [[SAD|američki]] [[Ured za strateške usluge]] (preteča današnje [[Centralna obaveštajna agencija|Centralne obavještajne agencije]]), sumiraju se rezultati netom završene operacije »Weiss«: {{izdvojeni citat|Krajem januara 1943. godine zajedničke nemačke, hrvatske, italijanske i četničke snage povele su veliku ofanzivu protiv jugoslovenske oslobodilačke armije. Neprijatelj je potpomognut od Drenovićevih četnika uspeo da potisne jugoslovenske patriote u Hercegovini i jugoistočnoj Bosni. Glavni udar u sadašnjoj neprijateljskoj ofanzivi vrše kombinovane četničke snage u Hercegovini (V.[ojislav] Lukačević, član Mihailovićevog glavnog štaba), u Crnoj Gori (Bajo Stanišić) i u Sandžaku (Pavle Đurišić, član Mihailovićevog glavnog štaba). Ishod ove borbe je još neizvestan. Partizani govore da su oni odneli pobedu, dok četnici insistiraju na tome da su gotovo potpuno očistili ove jugoslovenske krajeve od antifašističkih snaga. Tačno je, međutim, da su jugoslovenski antifašistički gerilci pretrpeli teške teritorijalne gubitke, ali daleko je od toga da su njihove snage uništene ili razbijene. Na drugoj strani, mnogo slavljeni četnici generala Mihailovića danas su angažovani u jednoj od najžešćih ofanziva za uništenje jugoslovenskih demokratskih snaga.}} === Četnički teror u Srbiji (1943) === {{main|Srbija u Drugom svetskom ratu|Zločini četnika u Drugom svjetskom ratu}} Mihailovićeva taktika u Srbiji se početkom 1943. sastojala u tome da organizuje i štedi svoje snage za "planirani narodni ustanak". Nemci navode da je izbjegavao svaki konflikt sa okupacionim trupama.<ref>NAW, T-78, Roll 332, 6289915, 919: Procjena situacije komande Jugoistoka za feburar 1943 (2. mart 1943.).</ref> Izveštaji Nedićeve vlade konstatuju da je četnička akcija gotovo svuda upravljena na obračunavanje sa komunistima, koje se sprovodi beskompromisno, do istrebljenja. Inače, četnici na sastancima sa narodom naređuju lojalno držanje prema domaćim vlastima i okupatorskoj vojnoj sili kao i "odricanje svake pomoći partizansko-komunističkim bandama".<ref>Kopija originala (pisana na mašini, ćirilicom) u Arhivu V.I.I., reg. br. 59/1—1, k. 22.</ref><ref>Kopija originala (pisana na mašini, ćirilicom) u Arhivu V.I.I., reg. br. 54/5—1, k. 22.</ref> 12. februara 1943. godine, kapetan [[Miloš B. Marković]], komandant Ariljske brigade iz sastava Požeškog korpusa JVuO, prenosi Mihailoviću ideju poručnika [[Zvonimir Vučković|Zvonka Vučkovića]] da iskoristi vezu sa njemačkim oficirom u cilju »gonjenja komunista«: {{izdvojeni citat|Po povratku sa puta iz štaba 1a sastao sam se sa Vučkovićem koji me je zamolio da Vas izvestim o sledećem: </br> U srezu Kačerskom nalaze se dve komunističke grupe, prva jačine 60 a druga oko 150 ljudi. Ove se grupe prebacuju i u Oplenački srez. Za likvidaciju ovih grupa potrebno mu je oko 300 ljudi, no kada bi ih skupio izazvao bi potere od strane okupatora. Ima jednu drugu mogućnost a to je da uputi Nemce da gone ove grupe. Posredno, no obazrivo ima vezu sa jednim od nemačkih komandanata, koji je izjavio gotovost za usluge svake vrste a naročito u gonjenju komunista. Zvonko će ga upotrebiti no ne uspeli to preduzeće sam potrebno.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_33.htm Izveštaj komandanta Ariljske brigade od 12. februara 1943. Draži Mihailoviću o borbama protiv pripadnika NOP-a u zimu 1942. godine i dostignutoj organizaciji u brigadi]</ref>}} Poručnik [[Predrag Raković]], u svojstvu komandanta 2. ravnogorskog korpusa JVuO, informiše 3. marta 1943. generala Mihailovića o tajnom sastanku sa nemačkim potporučnikom Krigerom: {{izdvojeni citat|Okupator, kako Nemci tako i Bugari svu svoju akciju uputili su na komuniste, na njihovo gonjenje i istrebljenje. U smislu depeše koju sam podneo G. Ministru, sastao sam se 2 marta t.g. na Savincu u jednoj šumi sa Nemačkim komandantom potporučnikom Krigerom iz Gor. Milanovca. Sastanak je izveden potpuno tajno. Na sastanak je od strane Nemaca došao potporučnik Kriger i njegov tumač. A sa naše strane bio sam ja i moj Načelnik štaba p.por. Lazarević. Tema razgovora bila je isključivo uništenje komunističkih bandi, na teritoriji koju obezbeđuje Nemačka jedinica iz Gor. Milanovca. Uglavnom dolazi u obzir komunistički vođa [[Milorad Labudović|Labud]] koji ima oko 150 komunista pod svojom komandom u okolini Rudnika, u srezovima: Kačerskom i Orašačkom. Utvrdili smo plan za ovaj rad. O izvođenju ove akcije detaljno sam se dogovorio sa Zvonkom noću između 2/3 - III t.g., u čemu smo postigli potpunu saglasnost.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 127, reg. br. 7/3 (S-X-12/4).</ref><ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_67.htm Izveštaj komandanta 2. ravnogorskog korpusa od 3. marta 1943. Draži Mihailoviću o borbi protiv pripadnika NOP-a i pregovora sa predstavnicima nemačkih okupacionih trupa]</ref>}} I u depeši od 23. marta, Raković piše da se ponovo sastao sa nemačkim komandantom iz G. Milanovca, te je dogovoreno da se za ubijene Nemce neće više paliti kuće redom, već "samo po našem spisku", partizanske, i samo će se partizani ubijati: {{izdvojeni citat|Hapšenje naših ljudi više neće biti na reonu nemačke komande G. Milanovac. Ako pogine okupatorski vojnik na ovome terenu neće se paliti redom kuće, već samo po našem spisku i to partizanske i samo će se partizani ubijati. [...] Dobio sam 5000 metaka za čišćenje moga reona od komunista.<ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2, Dokumenti jedinica, komandi i ustanova četničkog pokreta Draže Mihailovića: 1. januar — 8. septembar 1943, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 113, str. 550.</ref>}} [[Datoteka:Četnici batinaju narod.jpg|thumb|Četnici batinaju seljaka u Srbiji.]] Koliki je bio teror koji su četnici sprovodili nad pristalicama [[NOP|pokreta otpora]] u području doline Zapadne Morave, Dragačeva i Takova, svedoči konstatacija u biltenu kvislinškog Ministarstva unutrašnjih poslova: {{izdvojeni citat|Ilegalni odredi poručnika Vlaste Antonijevića, Dače Simovića, Milutina Jankovića, poručnika Vasića i kapetana Rakovića nemilosrdno ubijaju sve one koji su makar i jedan dan bili i sarađivali sa partizanima. Neki od ovih odreda vode tako bezumnu akciju da se njihova delatnost može ravnati sa radom običnih odmetnika.<ref>http://www.e-novine.com/srbija/srbija-tema/102680-aak-Gornji-Milanovac-Luani.html</ref>|Izveštaj kvislinškog Ministarstva unutrašnjih poslova (april 1943)}} Četnici su, poput okupatora, prema partizanima, njihovim simpatizerima i porodicama, primenjivali najsvirepije mere: {{izdvojeni citat|1) Protiv zaludele, potpuno obezglavljene i pomahnitale komunističke bande u šumi, sve određene starešine i svo nacionalno naoružano ljudstvo ima povesti beskompromisnu borbu za njihovo potpuno uništenje. Izuzetka u ovome pogledu ne može biti. 4) Ko se uhvati da nosi hranu ili druge potrebe komunistima, a to se tačno utvrdi, komandant brigade sa čije bi teritorije bio takav krivac, odmah će ga streljati i porodicu potpuno uništiti. Kuću spaliti, a stoku zapleniti za izdržavanje gorskih jedinica. 5) Ko se uhvati, a to se od strane komandanta brigade utvrdi, da je krio komuniste, primio u svoju kuću ili im slao makakva obaveštenja, biće najstrožije kažnjen. 6) Ko se uhvati i bude dokazano, da je neko lice videlo komuniste, a nije na najbrži način izvestilo najbližu četničku komandu, biće takođe kažnjeno, u čemu se komandantima brigada ostavlja puna inicijativa. 7) '''Ako u nekom selu bude ubijen makoji četnik, komandant brigade dotične teritorije odmah će streljati deset simpatizera'''.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%9D%D0%B0%D1%80%D0%B5%D1%92%D0%B5%D1%9A%D0%B5_%D0%BA%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D1%82%D0%B0_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D1%81%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%BA%D0%BE%D1%80%D0%BF%D1%83%D1%81%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D1%81%D1%80%D0%B4%D0%BD%D0%BE_%D1%83%D0%BD%D0%B8%D1%88%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%B0%D1%9A%D0%B5_%D0%BF%D1%80%D0%B8%D0%BF%D0%B0%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%BD%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D0%BE%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B1%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BB%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%BF%D0%BE%D0%BA%D1%80%D0%B5%D1%82%D0%B0_%D0%B8_%D1%9A%D0%B8%D1%85%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%85_%D0%BF%D0%BE%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D1%86%D0%B0_4.9.1943. Naređenje komandanta Komskog korpusa za nemilosrdno uništavanje pripadnika narodnooslobodilačkog pokreta i njihovih porodica 4.9.1943.]</ref>|Naređenje komandanta Komskog korpusa za nemilosrdno uništavanje pripadnika narodnooslobodilačkog pokreta i njihovih porodica (4.9.1943).}} Zbog svega navedenog, mnogi ljudi koji su prišli četnicima na početku ustanka protiv sila Osovine, bili su razočarani preusmerenjem dejstava u borbu protiv partizana. Tako je britanski oficir za vezu Hadson zabeležio: "Nekoliko četničkih jedinica tražilo je da bude oslobođeno zadatka borbe protiv partizana".<ref name="Deakin2"/> === Zabrana sabotaža u Srbiji i učvršćivanje vezâ s Nijemcima na području NDH (1943) === {{main|Sabotaže u Srbiji u Drugom svjetskom ratu|Neil Selby}} [[Datoteka:Plakat o streljanju DM pristalica iz 1942.jpg|mini|Plakat o streljanju „50 DM pristalica“ zbog rušenja mosta na pruzi Požarevac - Petrovac na Mlavi iz decembra [[1942]].]] U Srbiji, iako su neke četničke pristalice vršile sabotaže, trpeći nemačke odmazde zbog toga, četničko vođstvo je posebno branilo ozbiljnije sabotaža na bitnim saobraćajnicama, pa su čak sprečavali britanske komandose na terenu da ih vrše: {{izdvojeni citat|[[Neil Selby|Major Selby]] imao zadatak da organizuje sabotaže i dotur materijala za iste; „Prema Selbyevim navodima, '''do sabotaža nije došlo zato što ih D.M., odn. njegovi komandanti na terenu na terenu još nisu odobrili'''.“<ref>NAW, T-313, Roll 482, 000544: Izvještaj obavještajnog odjeljenja Vojnog komandanta Jugoistoka o rezultatima istrage nad zarobljenim britanskim majorom Selbyem, uhvaćenim kod Žitkovca u noći 18./19. augusta 1943 (26. august 1943.).</ref>|Izvještaj nemačkog obavještajnog odjeljenja o rezultatima istrage nad zarobljenim britanskim majorom Selbyem, uhvaćenim kod Žitkovca (26. august 1943).}} U izvještaju potpukovnika Klamrotha iz Generalštaba njemačkih oružanih snaga, nakon inspekcijskog putovanja po Balkanu u avgustu 1943. godine,<ref>[https://znaci.org/00001/40_62.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNIČKO-NJEMAČKI SPORAZUMI O KOLABORACIJI U SRBIJI]</ref> konstatuje se da je general Mihailović najstrožije zabranio izvođenje sabotažâ protiv okupacione sile prije eventualnog savezničkog iskrcavanja. Pored toga, pominje se i to da su njemačke obavještajne strukture detaljno upoznate sa kretanjem četničkog komandanta i Vrhovne komande JVuO po Srbiji: {{izdvojeni citat|Pokret Draže Mihailovića: U Srbiji tinja latentni ustanak. Draža Mihailović je liderska priroda i veoma je aktivan. Svaki preuranjeni napad protiv okupacionih snaga u startu je strogo zabranjen. Trenutno se jedino vodi borba protiv komunista. Mora se očekivati jedinstveni napad na okupacione snage, uključujući sabotaže i prepade. Pretpostavlja se da je angloameričko iskrcavanje na Jadranu trenutak za to. Stav Draže Mihailovića prema Angloamerikancima opisan je na sledeći način: „Kao pomagači ste dobrodošli, ali ja ću sâm obnoviti Jugoslaviju!“ Nadzor nad Dražom Mihailovićem je dobar. Nemačke službe vrlo brzo saznaju za njegova boravišta koja neprestano menja.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=638&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289888.] </br> ({{jez-njem|"b) Draga [sic!] Mihailowitsch Bewegung: </br> In Serbien schwelt der latente Aufstand. Draga Mihailowitsch ist eine Führernatur und sehr aktiv. Jedes vorzeitige Losschlagen gegen die Besatzungstruppen ist zunächst streng verboten. Zur Zeit nur Kampf gegen Kommunisten. </br> Mit dem einheitlichen Beginn von Sabotage, Überfallen usw. auf Besatzungstruppen muss gerechnet werden. Als Zeitpunkt dafür wird die Landung der Anglo–Amerikaner in der Adria vermutet. Die Einstellung des Draga Mihailowitsch den Anglo–Amerikanern gegenüber wird geschildert: "Als Helfer willkommen, aber ich selbst baue Jugoslawien wieder auf!" Die Überwachung des Draga Mihailowitsch ist gut. Die deutschen Dienststellen kennen sehr bald seine ständig wechselnden Standorte."}})</ref>}} Ipak, kako bi i dalje stvarao privid otpora i zadržao status saveznika, povremeno je inicirao bezazlene diverzije, koje neće izazvati nemačku odmazdu: {{citiranje|Udružite se sa apotekarima. Uzmite od njih praškova za kijanje, suzavce i supervodonik. Na igrankama svrabeće praškove. Upućujte preteća pisma, uznemiravajte telefonom, stvarajte svuda strah i zabunu.<ref name="Kosta Nikolić 2004">Bojan Dimitrijević - Kosta Nikolić: Đeneral Mihailović - biografija, Beograd : Institut za savremenu istoriju, 2004, str 378-9.</ref>|[[Draža Mihailović]] naređuje „misteriozne” sabotaže po gradovima septembra 1943.}} 1. avgusta 1943. godine, komandant njemačkih trupa u Hrvatskoj ([[NDH]]) general [[Rudolf Lüters]] na sljedeći način interpretira držanje Mihailovićevih četnika (mahom onih koji su bili obuhvaćeni [[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|ugovorima sa vlastima NDH]]) po okončanju [[Operacija Schwarz|operacije »Schwarz«]]: {{izdvojeni citat|Stav četnika s obje strane [[Bosna (rijeka)|rijeke Bosne]] te na području između rijekâ Bosne i [[Una|Une]] i [[Sana|Sane]] i dalje se može opisati kao lojalan, iako ustaška politika – koju je hrvatska vlada u posljednje vrijeme iznova naglasila – nije ostala bez povratnog dejstva na njihovo držanje, što se pokazalo uzdržanošću prema komunističkim bandama.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=357&rec=314&roll=559 NARA, T314, Roll 559, frame no. 000352.] </br> ({{jez-njem|"Die Haltung der Cetniks beiderseits der Bosna und zwischen Bosna und Una–Sana kann noch als loyal bezeichnet werden, obwohl der wohl der in letzter Zeit seitens der kroat. Regierung wieder betonte Ustascha–Kurs nicht ohne Rückwirkung auf ihre Haltung geblieben ist und sich Zurückhaltung gegen die kommunistischen Banden zeigte."}})</ref>|Izvještaj komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj za mjesec jul 1943. upućen štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]]}} Kao paradigmatične za držanje spram nastupajućih njemačkih trupa mogu se uzeti preporuke iz naređenja kapetana Jovana Dabovića, komandanta Ličko-kordunaške četničke oblasti, upućene 6. septembra 1943. godine kapetanu Dušanu Đakoviću: {{izdvojeni citat|NAREĐUJEM 1) Svi komandanti narediće svima svojim jedinicama i patrolama da, ako Nemci budu naišli na njihov reon dejstva, ne otvaraju vatru i da se drže pasivno sve do mog daljeg naređenja. 2) Kada bude primećen dolazak Nemaca da se jedinice povlače u šume i da sa njima izbegavaju dodir. 3) Ako se desi da se neka jedinica, patrola ili pojedinac nađe u takvoj situaciji da Nemce ne može izbeći pri dodiru sa njima da kaže da se bori protivu komunizma. Napominjem ovom prilikom da su se Nemci prema četnicima u Hercegovini poneli vrlo korektno.<ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dok. br. 42, str. 81.</ref><ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dokument br. 202, strane 942—943.</ref>}} 18. rujna 1943. godine, poručnik Lippert iz Obavještajnog odjela [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] sastavlja izvještaj o posjetu poručnika [[Milana Cvjetićanina]], komandanta Bosanskog korpusa „[[Gavrilo Princip]]” [[Dinarska četnička divizija|Dinarske četničke divizije]] JVuO, kojega je [[Kapitulacija Italije|kapitulacija Italije]] zatekla na liječenju u [[Split]]u. Tom prilikom, Cvjetićanin nedvosmisleno poentira: {{izdvojeni citat|Mi četnici znamo da se samo uz pomoć njemačkih trupa može postići efikasno uništenje bandita, jer smo mi četnici za to isuviše slabi.<ref>[https://znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.], str. 273.</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=984&rec=313&roll=483 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000981.] <br /> ({{jez-njem|"Wir Cetniks wissen, dass nur durch die deutschen Truppen eine wirksame Vernichtung der Banditen erfolgen kann, da wir Cetniks hierzu zu schwach sind."}})</ref><ref>[https://pescanik.net/pismo-citateljima-blica-i-gledateljima-serije-ravna-gora/ Boris Dežulović: Pismo čitateljima Blica i gledateljima serije “Ravna gora”]</ref>}} [[Datoteka:Marsz wojsk niemieckich w Dalmacji (2-515).jpg|mini|Četnici Dinarske divizije u mimohodu pored motorizovane kolone njemačke 114. divizije (Dalmacija, septembar 1943).<ref>[https://bandenkampf.blogspot.com/2018/01/bk0306.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: </br> 0306 | Photo | 114. Jäger-Division]</ref>]] Nakon [[Kapitulacija Italije u Jugoslaviji|kapitulacije Italije]] [[8. septembar|8. septembra]] [[1943]]. sve četničke snage iz italijanske okupacione zone su, nakon [[Antiosovinska ofanziva JVuO 1943.|sporadičnih sukoba]], uspostavile punu saradnju sa novouspostavljenim nemačkim okupacionim vlastima.<ref>Vidi: [[s:Uputstvo komandanta nevesinjskog korpusa od 30. decembra 1943. komandantu konjičke brigade|Uputstvo komandanta nevesinjskog korpusa od 30. decembra 1943. komandantu konjičke brigade]], [[s:Izveštaj majora JVUO Vasilija Marovića od 17. februara 1944.|Izveštaj majora JVUO Vasilija Marovića od 17. februara 1944.]], [[s:Izveštaj kapetana JVUO Franca Kovača od 23. februara 1944.|Izveštaj kapetana JVUO Franca Kovača od 23. februara 1944.]], itd.</ref> Mihailović je 7. oktobra 1943. naređivao svojim četnicima borbu protiv partizana u Sandžaku "po svaku cenu" i nesukobljavanje sa Nemcima "po svaku cenu".<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_9.htm Naređenje Draže Mihailovića od 7. oktobra 1943. komandantima kopusa u zapadnoj Srbiji za mobilizaciju ljudstva i borbu protiv NOVJ u Sandžaku]</ref> Poručnik [[Jovan Pupavac]] pojašnjava u pismu upućenom 10. februara 1944. komandantu Zapadne Bosne JVuO majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]] kako je tekao proces prilaženja četnikâ pod komandom vojvode Momčila Đujića njemačkoj okupacionoj sili: {{izdvojeni citat|Dinarsku oblast sam napustio iz sledećih razloga: 1) Posle propasti Italije u Dalmaciju su došli Nemci. Komandant Dinarske oblasti pop Đujić stupio je u saradnju sa njima, najpre preko [[Mane Rokvić|Mane Rokvića]] koji je došao sa njima iz [[Bosanski Petrovac|Bosanskog Petrovca]]. Kasnije je delegirao kod štaba 114. Nemačke divizije svoga načelnika štaba kapetana Mijovića Novaka. Ljudstvo je postalo Nemačka milicija, primajući od njih redovnu hranu, municiju i dopunu oružja. Nemci su vrlo rado primili saradnju četnika.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_73.htm Izveštaj komandanta 1. brigade Bosanskokrajiškog četničkog korpusa od 10. februara 1944. komandantu korpusa o saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji]</ref>}} U odgovoru koje je 4. oktobra 1943. poslalo Obavještajno odjeljenje 114. lovačke divizije, odbacuju se navodi iz telegrama poslatog od strane štaba 15. brdskog korpusa, u kojem se vojvoda [[Momčilo Đujić]] optužuje za prepade na njemačke trupe i u kojem se traži njegovo hapšenje. Nasuprot takvom zahtjevu, za komandanta [[Dinarska divizija JVuO|Dinarske divizije JVuO]] se tvrdi sljedeće: „Uvjerljiva obavještenja i dokumenti nedvojbeno ukazuju da se Đujićeva četnička grupa u dosadašnjoj borbi protiv komunizma pokazala kao pouzdana... Sabotažni akti i prepadi na njemačke trupe dosad se nijesu događali.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=792&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000788.] <br /> ({{jez-njem|"Nach hiesigen sicheren Nachrichten und einwandfreien Unterlagen ist die Cetnikgruppe des Vojvoden Djujic im Kampf gegen die kommunistische Aufstandsbewegung bisher als zuverlässig zu bezeichnen. </br> Sabotageakte und Überfälle gegen die Deutsche Wehrmacht sind bisher nicht erfolgt."}})</ref> U poređenju sa oružanim snagama NDH, obavještajni oficiri 114. divizije Wehrmachta daju i mnogo povoljniju ocjenu za učinkovitost četnika: „Hrvatske trupe i ustaše, već zbog svoje brojnosti, ne mogu predstavljati značajniju podršku; osim toga, njihova borbena vrijednost je poznata. Četnički odredi su se dosad svuda pokazali kao izuzetno aktivni i pouzdani.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=793&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000789.] <br /> ({{jez-njem|"Die kroatische Wehrmacht und Ustaschaverbände im Bereich sind schon rein zahlenmässig keine nennenswerte Unterstützung; darüber hinaus ist deren Kampfwert hinreichend bekannt. Die Cetnikverbände erweisen sich bisher überall als äusserst rege und zuverlässig."}})</ref> [[File:Četnički komandant u zapadnoj Bosni Uroš Drenović s nemačkim oficirima na terenu.jpg|thumb|Vojvoda [[Uroš Drenović]] (desno), četnički zapovjednik u [[Zapadna Bosna|zapadnoj Bosni]], zajedno sa njemačkim oficirima na terenu.]] U jesen 1943. godine, Vrhovna komanda Vermahta konstatuje prestanak bilo kakve aktivnosti DM protiv njih: {{izdvojeni citat|U jesen 1943. Titov pokret sve je više uzimao maha, a Mihailovićev pokret bio je potisnut na teritoriju Srbije. Komunisti nisu primali samo pomoć od sovjetske Rusije, nego sve više i od Engleza. Italijanska armija je kapitulirala. U ovakvoj novonastaloj situaciji četnički pokret bio je prisiljen da preispita svoj stav prema nemačkoj okupacionoj sili… Bilo kako, od tog vremena prestali su svi napadi Mihailovićevih ljudi protiv nemačke okupacione sile.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2024-07-08 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}} Četnici u Hercegovini su počeli sarađivati sa njemačkim nadležnim komandama odmah po ulasku njihovih trupa u bivšu italijansku okupacionu zonu: {{izdvojeni citat|Banda koja je napadala u području sjeverno od [[Bileća|Bileće]] i ojačana na oko 1200 ljudi ([[10. hercegovačka udarna brigada|X herceg. brigada]]), uz potporu 800 četnika je odbačena natrag na sjever.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1081&rec=313&roll=190 NARA, T311, Roll 195, frame no. 7450860.] <br /> ({{jez-njem|"Die im Raum N Bileca angreifende und auf etwa 1200 Mann verstärkte Bande (X.He.Brig.) mit Unterstützung von 800 Cetniks nach N zurückgeworfen."}})</ref>|Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja 2. oklopne armije za 18. septembar 1943. godine}} {{izdvojeni citat|SS-divizija „Prinz Eugen“: Komunistička grupa (jačine 1.200 ljudi), koja je sa sjevera nastupala ka Bileći, odbačena je ka sjeveru akcijom 6. čete 2. SS brdskog puka ojačane sa 800 četnika.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&roll=483&broj=293 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000290.] <br /> ({{jez-njem|"Von Norden gegen Bileca vordringende komm. Gruppe (1200) durch herangeführte 6./SS 2 und 800 Cetniks nach Norden zurückgeworfen."}})</ref>|Dnevni izvještaj 15. brdskog korpusa za 18. septembar 1943.}} {{izdvojeni citat|U oblasti [[Stolac|Stoca]], kao što je već napomenuto, Stolačka i [[Ljubinje|Ljubinjska]] četnička brigada su u saradnji sa našim trupama postigle uspjeh protiv glavnine Desete herceg. brigade.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=636&rec=314&roll=559 NARA, T314, Roll 559, frame no. 000631.] <br /> ({{jez-njem|"b.) Cetniks: </br> Im Raum von STOLAC hat, wie bereits erwähnt, im Zusammengehen mit eigenen Truppen die Cetnikbrig. von STOLAC und LUBINJE gegen die Hauptkräfte der X-herzeg.Brig. Erfolge erzielt."}})</ref>|Komanda 21. brdskog korpusa, Obaveštajno odeljenje, izveštaj o stanju, 27. septembar 1943.}} U izvještaju [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS brdske divizije Prinz Eugen]] od 10. oktobra 1943. godine, poslatom štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], pohvaljuje se lojalno držanje koje su, do tog trenutka, formacije [[Hercegovina|hercegovačkih]] četnikâ pokazale spram njemačkih okupacionih jedinica: {{izdvojeni citat|Četnici: Za borbu protiv komunista u istočnoj Hercegovini mobilisane su jače snage u okruzima [[Trebinje]], [[Bileća]], [[Stolac]] i [[Nevesinje]]. Dosadašnja iskustva s hercegovačkim četnicima mogu se ocijeniti dobrim, a njihovo držanje prema vlastitim trupama lojalnim.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1335&rec=314&roll=554 NARA, T314, Roll 554, frame no. 001329.] <br /> ({{jez-njem|"Cetniks: Zur Bekämpfung der Kommunisten in der Ost–Herzegowina wurden in den Bezirken Trebinje, Bileca, Stolac u. Nevesinje stärkere Kräfte mobilisiert. Die bisherigen Erfahrungen mit den herzegowinischen Cetniks können als gut, das Verhalten gegenüber der eigenen Truppe kann als loyal bezeichnet werden."}})</ref>}} U odlomku iz mjesečnog izvješća SS divizije »Prinz Eugen«, inače njemačke elitne postrojbe na teritoriji okupirane Jugoslavije, sastavljenog 5. septembra 1943, blagonaklon stav četnika na divizijskom području (Hercegovina) opisan je na sljedeći način: {{izdvojeni citat|Srbi [četnici — prim.] su se, djelimično, nastavili dokazivati ​​kao '''najpouzdaniji saveznici u borbi protiv crvenih bandi''', a time i protiv komunizma. U borbi protiv bandita uvijek su spremni sarađivati ​​s njemačkim Wehrmachtom, pa čak i podvrgnuti se njegovoj komandi.<ref>Klaus Schmider, ''Partisanenkrieg in Jugoslawien 1941-1944'', Verlag E.S. Mittler & Sohn GmbH, Hamburg/Berlin/Bonn, 2002, s. 307.</ref><ref>[https://www.znaci.org/NARA/T315.php?broj=1272&rec=314&roll=554 NARA, T314, Roll 554, frame no. 001266.] <br /> ({{jez-njem|"Die Serben haben sich z.T. weiterhin als die zuverlässigsten Verbündeten im Kampf gegen die roten Banden und damit gegen den Kommunismus erwiesen. Im Kampf gegen die Banditen sind sie jederzeit bereit, mit der deutschen Wehrmacht zusammenzugehen und sich ihr sogar zu unterstellen."}})</ref>|Mjesečni izvještaj 7. SS divizije XV brdskom armijskom korpusu za avgust 1943. godine}} U četničkim izvorima se potvrda ovih navodâ nalazi u naređenju koje je kapetanu Dušanu Đakoviću 6. septembra 1943. uputio potpukovnik [[Slavko Bjelajac]] (pseudonim »Nikola Dekić«), komandant Ličko-kordunaške četničke oblasti. Informišući svog podređenog oficira o ogromnim partizanskim gubicima u [[Bitka na Sutjesci|bici na Sutjesci]], Bjelajac zapisuje: {{izdvojeni citat|Po podatcima koje imamo partizani su kod Sutjeske strašno tučeni. Tvrdi se da su imali 5.000 mrtvih te da su samo naši s mrtvih lješeva partizanskih skinuli oko 200 puškomitraljeza. Četnici u Hercegovini drže pored ostalih mjesta i [[Kalinovik]], [[Foča|Foču]], i [[Čajniče]]. Ustaše su u [[Goražde|Goraždu]]. Njemci se također nalaze u Hercegovini. Dozvolili su bez ikakovih uslova da se na reonu svakog sreza može nalaziti i kretati 400 četnika (jednoj četničkoj grupi dali su 300 pušaka). <br /> U opšte izuzev situacija Hercegovine, Crne Gore, i Istočne Bosne stoji vrlo dobro. <br /> Ove podatke iz Hercegovine javljam Vam radi orjentacije. A u koliko se tiče Njemaca tek da naše stanovništvo zna da ih se ne treba plašiti i da neće vršiti represalije nad mirnim stanovništvom. <br /> Njemci govore u Hercegovini protiv Italijana i kažu da su oni spriječili širenje Srbije do rijeke Bosne protiv volje Njemaca. Optužuju Italiju da je ona dovela Pavelića na vlast. (To sve može i nemora biti tačno). <br /> Naši su zarobili čuvenog [[Nurija Pozderac|Nuriju Pozderca]] i [[Simo Milošević|Simu Miloševića]] u Hercegovini i streljali ih.<ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knj. 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. br. 203, str. 946.</ref>}} Novembra 1943, Nijemci nabrajaju koje su se sve četničke vojvode u NDH upustile u saradnju s njima, kao npr.: [[Mane Rokvić]] („izjašnjava se za Nemačku i u slučaju neprijateljskog iskrcavanja stoji sigurno na našoj strani“), [[Momčilo Đujić]] („Ljotićev pristalica“ čijim „prisluškivanjem je više puta dokazano da je slao lažne izveštaje D. M. kako bi se izvukao ispod njegovog uticaja“), [[Uroš Drenović]] („nepomirljiv protivnik komunista“; „više od godinu dana sarađuje otvoreno sa nemačkim Vermahtom“) i drugi.<ref name="ReferenceA"/><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=347&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] </br> ({{jez-njem|"Cetnikführer, mit denen zusammengearbeitet wurde: </br> Vojvode Rokvic. Energischer Führer der ohne Unterbrechung rückhaltlos mit der deutschen Truppe zusammenarbeitet. Bekennt sich zu Deutschland und steht im Falle einer feindlichen Landung sicher auf unsere Seite. </br> Vojvode Djujic, Ljotic–Anhänger. DM. sucht ihn durch ständigen Druck zu beeinflussen. Durch Überwachung ist bereits mehrfach nachgewiesen, dass Djujic falsche Meldungen an DM. abgesetzt hat, um sich seinem Einfluss zu entziehen. Djujic wird seitens der. Div. im bewusster Übertreibung als besonders aktiver Kämpfer gegen den Kommunismus in Verbindung mit der deutschen Wehrmacht herausgestellt. </br> Vojvode Drenovic. Gerade Persönlichkeit, unversöhnlicher Kommunistengegner (kommunistische Untaten an seiner Ehefrau, die den Tod herbeiführten), bezeichnet sich als Beschützer seiner pravoslavischen Volksgenossen. Arbeitet länger als 1 Jahr offen mit deutscher Wehrmacht zusammen. Von DM. angestrebte Beeinflussung bisher ohne Erfolg."}})</ref> U ovom strogo povjerljivom izvještaju, obavještajni oficiri XV brdskog armijskog korpusa dopisuju još i sljedeće: „Čitav niz drugih četničkih vođâ na području južno od [[Bihać]]a, neumoljivi su protivnici komunizma i dobri vojnici. Svi su se istakli u saradnji sa [našim] trupama, a kao svoj zadatak označavaju zaštitu pravoslavnog stanovništva od uništenja.“<ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 44, str. 86.</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=347&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] </br> ({{jez-njem|"Eine Reihe weiterer Cetnikführer im Raum südl. Bihac unerbittliche Kommunistengegner und gute Soldaten haben sich in der Zusammenarbeit mit der Truppe bewährt, und sehen es als ihr Ziel an, den pravoslavischen Volksteil vor der Ausrottung zu bewahren."}})</ref> U izvještaju [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] od 5. novembra 1943. godine zaključuje se da bi osiguranje dugih linija snabdijevanja bez četnika bilo „nezamislivo“.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=343&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000339.] <br /> ({{jez-njem|"Die Sicherung der langen Nachschubwege der Division ist ohne Unterstützung det zugeteilten Cetnik–Stützpunkte, wenn nicht ausreichend deutsche Kräfte oder kampffähige kroatische Truppen zur Verfügung gestellt werden, undenkbar."}})</ref> 19. novembra 1943. potpisani su i na snagu stupaju prvi [[Ugovori o saradnji četnika i Vermahta|ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta]], koji četnicima nameću obavezu "da prekinu sve veze sa silama koje se nalaze u ratu sa Nemačkom i da izruče štabove za vezu tih sila koji se nalaze kod njih".<ref>https://www.znaci.org/00001/4_12_3_166.htm</ref> 30. novembra 1943. godine [[Dragoljub Draža Mihailović|general Mihailović]] naređuje [[Ljubomir Jovanović Patak|Ljubi Patku]], komandantu Timočkog korpusa, da protera britanskog majora Erika Grinvuda koji hoće da vrši akcije protiv Nemaca bez njegovog dopuštenja: {{izdvojeni citat|Kod vas je tamo engleski major Grinvud sa telegrafistom. To je posledica prosjačenja materijala. Nije došao da vas pomogne u materijalu već da uništi naša sela za neku sitnu sabotažu. '''Naređujem da Grinvuda sa celom pratnjom najurite kao kučku''' po mom naređenju jer je pošao na teren bez mog odobrenja. Ponavljam najurite ga kao kučku i izvestite.<ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_3_42.htm</ref>|Depeša generala Mihailovića Ljubi Patku od 30. novembra 1943.}} Saveznički komandant Sredozemlja uskoro i sam uviđa da se Mihailović bavi sporednim aktivnostima, uz izbegavanje da preduzme nešto na komunikacijama vitalnim za [[Saveznici|Saveznike]] i za Nemce. Stoga je [[9. decembar|9. decembra]] [[1943]]. poslao [[Dragoljub Mihailović|Mihailoviću]] telegram kojim zahteva izvršenje specifikovanih napada na komunikacije, a koji počinje rečima: {{izdvojeni citat|Sloboda kojom se Nemci služe železničkim prugama od Grčke do Beograda za prevoz i izdržavanje trupa nepodnošljiva je.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_250.htm, Obaveštenje brigadira Armstronga od 9. decembra 1943. Draži Mihailoviću o zahtevu Komande britanskih trupa na Srednjem istoku da četnici izvrše dve sabotaže protiv Nemaca]{{Dead link|date=August 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 3, Vojnoistorijski institut, Beograd - prilog II</ref>}} === Potpisivanje ugovora o saradnji četnika i Vermahta u Srbiji (1943-1944) === {{Poseban članak|Ugovori o saradnji četnika i Vermahta}} [[Datoteka:Zone odgovornosti četnika, prema sporazumu sa Nemcima.png|thumb|Zone odgovornosti četničkih komandanata u okupiranoj Srbiji, prema sporazumu sa Nemcima 1943. [[Jevrem Simić]] i [[Nikola Kalabić]] (roze), [[Vojislav Lukačević]] (plavo), [[Ljuba Jovanović Patak]] (zeleno) i [[Mihailo Čačić]] (sivo).]] [[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova za Jugoistok, inicirao je pregovore koji će rezultirati potpisivanjem [[Ugovori o saradnji između JVuO i komande Jugoistoka|ugovora o zajedničkoj borbi]]. Mihailović je polovinom novembra 1943. svojim komandantima naredio da sarađuju sa Nemcima; on sam nije mogao javno da stupi u saradnju "zbog raspoloženja naroda".<ref>https://www.znaci.org/images/ktb_okw_III_6_1304.jpg KTB OKW (Kriegstagebuch des Oberkommando der Wehrmacht) - Ratni dnevnik vrhovne komande Vermahta, šesta knjiga</ref> Ugovore su to potpisivali ovlašćeni Mihailovićevi komandanti i ljudi iz vojnog rukovodstva. Prvi ugovor o saradnji potpisan je 19. 11. 1943. između [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]], komandanta Mileševskog korpusa JVuO i nemačkog komandanta Jugoistoka koga je predstavljao fon Frede, glasio je: {{Wikisource|Sporazum inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića i vojnoupravnog zapovednika Jugoistoka od 23.1.1944.}} {{izdvojeni citat| 2) Primirje treba da bude pretpostavka za zajedničku borbu protiv komunista. 4) Obaveza Lukačevića da nijedan pripadnik njemu potčinjenih jedinica neće delovati na strani sila koje su u ratu sa Nemačkom. 5) Prepuštanje područja borbenih dejstava četničkim odredima radi samostalnog vođenja borbe, koju vodi i nemački Vermaht. 6) Uključivanje četničkih odreda prilikom većih zajedničkih operacija pod nemačko zapovedništvo. U tom periodu nemačko vodstvo izdaje borbene naloge četničkim odredima. 8) Razmena štabova za vezu. 9) Isporuke nemačke municije radi sprovođenja zajedničkih borbenih zadataka u skladu sa vojnim potrebama. 10) Sporazum se mora držati u tajnosti.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_260.htm SPORAZUM IZMEĐU KOMANDANTA JUGOISTOKA I MAJORA VOJISLAVA LUKAČEVIĆA OD 19. NOVEMBRA 1943. O SARADNJI ČETNIKA SA NEMAČKIM TRUPAMA U BORBAMA PROTIV NARODNOOSLOBODILACKE VOJSKE JUGOSLAVIJE]</ref>|Sporazum Nemaca i majora [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]] (19. 11. 43.)}} 27. novembra je potpisan ugovor sa [[Nikola Kalabić|Nikolom Kalabićem]].<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_262.htm Sporazum od 27. novembra 1943. između pukovnika Jevrema Simića i kapetana Nikole Kalabića sa nemačkim predstavnikom o saradnji u borbama protiv NOVJ]</ref> U narednim nedeljama ugovori su potpisani i sa drugim komandantima korpusa od operativne važnosti. Iako Mihailović lično nije potpisao ni jedan ugovor, ovim ugovorima je bio pokriven veći deo nemačke okupacione zone u Srbiji. {{izdvojeni citat|Ovaj ugovor, kao i buduće mjere, trebalo bi da se baziraju na međusobnom povjerenju i volji da se komunizam uništi, zemlja umiri a Srbiji omogući stabilna budućnost u okvirima Evrope oslobođene od komunizma.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=974&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frames no. 000969—000970: Sporazum između Krajskomandanture Zaječar i potpukovnika Ljube Jovanovića Patka o nenapadanju i saradnji u borbi protiv NOVJ (23./25. decembar 1943.)] </br> ({{jez-njem|"Diese Vereinbarung sowie die zukünftigen Massnahmen sollen getragen sein vom gegenseitigen Vertrauen und dem Willen, den Kommunismus zu vernichten, das Land zu befrieden und Serbien einer geordneten Zukunft im Rahmen eines vom Kommunismus befreiten Europas entgegenzuführen."}})</ref>|Sporazum Nemaca i potpukovnika [[Ljuba Jovanović Patak|Ljube Jovanovića Patka]] o borbi protiv partizana u Srbiji (decembar [[1943]]).}} Generalna tendencija priklanjanja Mihailovićevih četnikâ okupacionoj vojnoj sili bila je primijećena 28. XI 1943. i od strane njemačke Komande Jugoistoka: {{izdvojeni citat|Srbija: U oblasti Kruševca borbe između [četnika] DM i komunista. Kod četnika znaci približavanja Vermahtu, verovatno zbog nestašice municije.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&broj=639&roll=485 NARA, T313, Roll 485, frame no. 000636.] </br> ({{jez-njem|"3.) Serbien: </br> Raum Krusevac: Kampf zwischen DM u. Komm. Bei Cetniks Anzeichen für Annäherung an dt. Wehrmacht vermutl. Mun. Mangel."}})</ref>|Dnevni izveštaj Komande Jugoistoka (Armijska grupa »F«), 28. novembar 1943.}} 30. novembra 1943. godine i poručnik Milorad Vasić moli generala Mihailovića da mu odobri vezu sa Nijemcima, u cilju opskrbe streljivom, garantujući mu potpunu diskreciju u radu: {{izdvojeni citat|Molim da mi dozvolite da ovu priliku iskoristim i dobijem municiju i ostalo, što mi je neophodno potrebno, a da pritom čast organizacije i Vaš autoritet u narodu ne bude ničim povređen.<ref>AVII, reg. br. 8/1, kut. 276, dep. 11690—11691.</ref><ref>Branko Latas, Četničko-nemački sporazumi o saradnji u Srbiji (1943-1944), Vojnoistorijski glasnik br. 2/1978, Beograd, str. 344.</ref>}} Ugovori su bili u znatnoj meri tipizirani, nalik na sporazum između vojnog zapovednika Jugoistoka i inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića: {{izdvojeni citat|Cilj sporazuma je zajednička borba protiv komunističkih partizana, pa će stoga sve jedinice DM-četnika, potčinjene pukovniku Jevremu Simiću, biti uključene u borbu nemačke i bugarske vojske, kao i srpskih vladinih trupa, protiv komunista. U vezi s tim predviđa se uspostavljanje zajedničke obaveštajne službe kao i uzajamna podrška.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%A1%D0%BF%D0%BE%D1%80%D0%B0%D0%B7%D1%83%D0%BC_%D0%B8%D0%BD%D1%81%D0%BF%D0%B5%D0%BA%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B0_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%87%D0%BA%D0%B8%D1%85_%D0%BE%D0%B4%D1%80%D0%B5%D0%B4%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%B5_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%BF%D1%83%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%88%D0%B5%D0%B2%D1%80%D0%B5%D0%BC%D0%B0_%D0%A1%D0%B8%D0%BC%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%B8_%D0%B2%D0%BE%D1%98%D0%BD%D0%BE%D1%83%D0%BF%D1%80%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%BE%D0%B3_%D0%B7%D0%B0%D0%BF%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BA%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_23.1.1944 Sporazum inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića i vojnoupravnog zapovednika Jugoistoka od 23.1.1944.]</ref>|Sporazum Nemaca i potpukovnika [[Jevrem Simić|Jevrema Simića]] (januara [[1944]]).}} Komandant Jugoistoka i [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] [[Maksimilijan fon Vajhs|fon Vajhs]] izdao je [[21. novembra]] [[1943]]. uputstvo o saradnji sa četnicima koje, između ostalog, predviđa izručenje Saveznika ("da prekinu sve veze sa silama koje se nalaze u ratu sa Nemačkom i da izruče štabove za vezu tih sila koji se nalaze kod njih"). Fon Vajhs upozorava da se "lojalna orijentacija pojedinih četničkih odreda ne sme uopštiti", jer neki još uvek izvode prepade i sabotaže, ali "propagandu protiv četničkog pokreta treba obustaviti", do daljnjeg.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_3_166.htm Objašnjenje komandanta Jugoistoka od 21. novembra 1943. o cilju i načinu sklapanja sporazuma sa četničkim komandantima]</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/291.htm Karl Hnilicka: DAS ENDE AUF DEM BALKAN 1944/45], Musterschmidt-Verlag Göttingen, strana 268</ref> Sporazum između Vermahta i četničkog komandanta [[Mihajlo Čačić|Mihajla Čačića]], komandanta Ravaničke brigade JVuO, uključuje i hvatanje [[rudar]]a koji su pobegli u šumu, i njihovo vraćanje u [[rudnik]]e uglja.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_264.htm Sporazum komandanta Jugoistoka sa komandantom Ravaničke brigade od 14. decembra 1943. o saradnji četnika sa nemačkim trupama u borbama protiv NOVJ]</ref> Sporazum Vermahta i [[Jevrem Simić|Jevrema Simića]], inspektora odreda Draže Mihailovića, predviđa da "četnici DM stavljaju na raspolaganje snagama poretka svoje podatke i svoju obaveštajnu službu" za borbu protiv partizanskog pokreta.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_267.htm Izveštaj Abver-grupe od 23. januara 1944. o sklopljenom sporazumu između vojnoupravnog komandanta Jugoistoka i inspektora četničkih jedinica u Srbiji]</ref> Sporazum Vermahta i potpukovnika Ljube Jovanovića, vođe Dražinih odreda u okrugu [[Zaječar]], četnicima omogućuje punu sloboda kretanja "danju i noću na celom području na koje se odnosi sporazum".<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_266.htm Sporazum između Krajskomandanture u Zaječaru i komandanta Timočkog korpusa od 25. decembra 1943. o saradnji u borbama protiv NOVJ]</ref> {{izdvojeni citat|Srbija i Hrvatska: kao i ranije, na ovom prostoru stoje dva suprotstavljena tabora — komunistički pod Titom i nacionalistički pod generalom Mihailovićem. Zbog brojčane premoći i veće borbene vrijednosti, komunisti su u posljednje vrijeme zadali nacionalistima niz teških udaraca. To je rezultiralo u traženju njemačke pomoći od strane nekoliko D.M.-komandanata. Već je došlo i do niza sporazuma, kojima se D.M.-jedinice obavezuju na obustavljanje neprijateljstava protiv Wehrmachta, čime im se omogućuje nesmetana borba protiv komunista.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=900&rec=311&roll=175 NARA, T-311, r. 175, s. 895: Prikaz neprijateljskog stanja u Sredozemlju od strane generalštabnog majora Varnstorfa (Warnstorff) – dodatak zabelešci sa sastanka kod načelnika štaba Grupe armija „E“ od 9. decembra 1943.] </br> ({{jez-njem|"Serbien–Kroatien: Hier stehen sich nach wie vor die nationalen Kräfte des Draca Michaylovic[sic!] und die kommunistischen Kräfte des Tito gegenüber. Infolge der zahlenmässigen und in Bezug auf die Kampfstärke starken Uberlegenheit der kommunistischen Verbände ist in der letzten Zeit DM mit seinen Kräften stark angeschlagen worden. Dies hatte zur Folge, dass verschiedene DM–Führer mit ihren Verbänden Anlehnung an die deutsche Besatzungsmacht suchten. Es sind bereits Abmachungen zu Stande gekommen, auf Grund deren DM–Verbände ihre Kampfhandlungen der deutschen Wehrmacht gegenüber einstellen und ihnen ungestörte Kampfführung den Kommunisten gegenüber zugesichert wurde."}})</ref>|Nemački prikaz stanja u Sredozemlju od 9. decembra 1943.}} Njemački opunomoćeni general u [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] [[Edmund Glaise von Horstenau]] opisuje u ratnom dnevniku kontekst u kom dolazi do potpisivanja ovih ugovorâ: {{izdvojeni citat|Izgleda da je Srbija najmirnija zemlja na Balkanu, a neko reče da je ona čak i najmirnija zemlja u Evropi. Činjenica je da stanje u NDH ne može da se uporedi sa stanjem u Srbiji iako se i u Srbiji događaju neprijatne stvari... Draža Mihailović je iskoristio opšte stanje, pa su naši oblasni komandanti sklopili ugovore sa pojedinim četničkim vođama.<ref>Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 412.</ref>}} I prije nego je došlo do parafiranja ugovorâ, kapetan [[Dušan Radović (četnik)|Dušan Radović]], komandant Zlatiborskog korpusa JVuO, obavijestio je 18. novembra 1943. generala Mihailovića da njemačke i bugarske okupacione trupe, uz velike poteškoće, nastoje zaustaviti ofanzivu snaga NOVJ nadomak [[Užice|Užica]], kao i da im četničke jedinice pod njegovom komandom pružaju značajnu borbenu pomoć, tj. napadaju partizane kako bi oslabili njihov pritisak na okupatora. Iz izvještaja se vidi i da je ravnogorski kapetan Milorad Mitić bio zadužen za održavanje kontakatâ s Nijemcima: {{izdvojeni citat|Noću, 17/18 ov.m-ca oko 21,30 časova, komunisti su jačim snagama napali Bugare i Nemce u Kremnima i posle osmočasovne borbe komunisti su potpuno razbili oko 1800 Bugara i 200 Nemaca... Bugari se u najvećem neredu i bez oružja povlače za Užice. Beže glavom bez obzira. Tenkove su odvukli za Užice, dok je izgleda bugarska artilerija pala u ruke partizanima. U momentu pisanja ovog izveštaja jedan izvesni deo Bugara, koji se organizovano povlači, vodi borbu sa komunistima u Biosci. Naši delovi stupili su u borbu kod Bioske iz pravca s. Kneževići. Mišljenja sam da će u toku današnjeg dana pasti i Bioska i da će komunisti navaliti za Užice. Ja gde god mogu napadaću. Stanje je vrlo ozbiljno! Kapetan Mitić, presvučen u civilno odelo, viđen je u Užicu sa Nemcima. Posle je u jednom nemačkom automobilu otišao kako kažu za Beograd kamo ga Vi šaljete radi hvatanja neke veze i sporazuma. Ova se vest širi naglo.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_34.htm Izveštaj komandanta Zlatiborskog korpusa od 18. novembra 1943. Draži Mihailoviću o borbama četnika i nemačkih i bugarskih jedinica protiv NOVJ kod Kremana]</ref>}} 14. decembra 1943, u Vrhovnu komandu JVuO stigla je depeša od majora [[Siniša Ocokoljić|Siniše Ocokoljića]] (pseudonim »Ev-Ev«), komandanta Mlavskog korpusa JVuO, kojom se kapetan Mitić još jednom imenuje osobom koja je lično involvirana u pregovore s njemačkim okupatorom: "Tufegdžić [Vojislav, komandant Cerskog korpusa JVuO — prim.] danas je doneo sledeći izveštaj: [...] 2. — Kapetan Mitić, koji je ranije u Užicu pregovarao za naš račun sa komunistima, bio je poslednjih dana na pregovorima i sa Nemcima gde je sa njima ručao u Mažestiku. Pregovore je javno sa Nemcima vršio neki kapetan Nešković, poslat od Kalabića. 3. — Nemci su povodom toga štampali letke blizu 2.000.000 primeraka sledeće sadržine: Narodni borci četnici, u radosti pozdravljam prestanak besmislenog međusobnog prolivanja krvi i zdrav razum koji je zavladao u vašim redovima. Sada možemo da se zajednički borimo protivu komunizma, tog smrtnog neprijatelja Evrope i ja vas ubrajam u nacionalne borce zato što smo i mi sami nacionalni borci. Mi ćemo udruženim silama da odbranimo Vašu lepu Otadžbinu, da je ne bi uništile komunističke bande. Primamo u svoje redove Vašu narodnu organizaciju kao čeličnu. Nije potrebno da vam ubrizgavamo narodni duh. Herojstvo je Vama u krvi i sa vama zajedno koji dobro poznajete svoju lepu zemlju poćiće nam za rukom da je oslobodimo. Stavom koga vi zauzimate osigurana je vaša budućnost. Pozdravljam vas kao svoje ratne drugove i želim vam istu vojničku sreću kao i našim vojnicima. Komandant nemačkih trupa. br. 1243. Ovaj letak Nemci su rasturili i već se pojedini primerci nalaze i kod nas. 4. — Tufegdžić javlja dalje, da je puk. Simić naveo hotimično Kalabića da se ovim vezama sa Nemcima naša organizacija kompromituje u narodu što koriste mošinovci [tj. partizani — prim.]."<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16. do 23. decembra 1943. godine]</ref> U depeši od 28. decembra 1943. poslatoj Vrhovnoj komandi JVuO od strane potpukovnika [[Petar Baćović|Petra Baćovića]], govori se o sastanku koji je [[Todor Perović]], predstavnik Komande operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine, održao u [[Sarajevo|Sarajevu]] sa njemačkim generalom Wernerom Frommom: {{izdvojeni citat|Perović se vratio iz Sarajeva. U Sarajevu bio je kod generala Froma, komandanta pozadine celog Balkana. Između ostalog rekao mu je: »Srbi su istinski borci protivu partizana, mi Nemci cenimo borbu vaših ljudi. U tome se ističe naročito vaš kraj. Naročito cenimo saradnju majora Lukačevića. U kratko vreme prisajediniće se srpski krajevi Srbiji i u tom slučaju srpski će narod dobiti punu ekonomsku pomoć. U najkraćem roku dolazi još 12 divizija naših na teritoriju Jugoslavije radi potpunog likvidiranja partizana. Imamo jedan letak koji je izdao potpukovnik Borota za istočnu Bosnu, gde poziva narod da ga sluša kao novog komandanta, ali mi znamo da je komandant Baćović. Budite uvereni da će do proleća biti raščišćeno sa partizanima«.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16-30. decembra 1943. godine]</ref>}} Iako je Draža Mihailović sugerisao svojim komandantima da »koriste jedne neprijatelje protiv drugih«,<ref>Arhiv VII, Ča, k. 276, reg. br. 1a/1, depeša br. 361.</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_58.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 14. januara 1944. godine]</ref> u praksi se ova floskula isključivo odnosila na borbu četnika protiv partizana, skupa sa okupatorima i kvislinzima. U depeši majoru [[Zaharije Ostojić|Zahariju Ostojiću]] (pseudonim »Sto-Sto«) od 30. januara 1944. godine, poslatoj u povodu pokušaja snagâ [[NOV i POJ]] da prodru u [[Sandžak]], general Dragoljub Mihailović otkriva što je zapravo pravi cilj četničke kolaboracije: {{izdvojeni citat|Vodite računa o Nemcima i Bugarima i iskoristite njihovu akciju protiv crvenih do krajnjih mogućnosti. Napad na [[Pljevlja|Pljevlje]] iskoristite za napad s leđa na komuniste.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_69.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 23. januara do 4. februara 1944. godine]</ref>}} Vrlo moguće da je general Mihailović samo usvojio prijedloge koje mu je major Ostojić uputio u pismu od 6. decembra 1943. godine, gdje apostrofira sljedeće: {{izdvojeni citat|Koristeći se akcijom okupatora protiv komunista, mi ćemo verovatno u roku od mesec-dva dana opet imati situaciju u Sandžaku, Crnoj Gori, Hercegovini i Bosni u našim rukama. [...] Učeći se na sopstvenim greškama, smatram da se mora najhitnije preduzeti sledeće: 1) Stvoriti u najkraćem roku što jače pokretne borbene snage — leteće brigade i korpuse — a naročito tamo gde se za to ima mogućnosti. 2) '''Koristeći se akcijom okupatora i satelita, upotrebiti sve raspoložive snage za potpuno čišćenje od komunista svih srpskih pokrajina'''. 3) U radu pod 2) ostvariti međusobno potpomaganje iz susednih pokrajina do maksimuma.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_43.htm Pismo majora Zaharija Ostojića od 6. decembra 1943. Draži Mihailoviću o potrebi većeg angažovanja četnika s okupatorskim trupama radi sprečavanja prodora jedinica NOVJ u Srbiju]</ref>|Pismo majora Ostojića generalu Mihailoviću od 6. decembra 1943. godine}} Četničko-njemački odnosi bili su opterećeni međusobnim nepovjerenjem i sviješću o suprotstavljenosti ciljeva i interesa dviju stranâ. U telegramu koji je 29. januara [[1944]]. godine [[Joachim von Ribbentrop]], njemački ministar vanjskih poslova, uputio specijalnom opunomoćeniku za Jugoistočnu Evropu [[Hermann Neubacher|Hermannu Neubacheru]], reflektuje se jasan stav političkog i vojnog vrha u [[Berlin]]u o generalu Draži Mihailoviću, dok su podređenima date precizne smjernice za držanje prema četničkom pokretu: {{izdvojeni citat|Jedino se mogu ćuteći trpeti privremeni aranžmani nižih vojnih komandi sa Dražom Mihailovićem s ciljem suzbijanja zajedničkog neprijatelja Tita. On i njegovi ljudi ostaju i dalje, na kraju, naši neprijatelji. Zato je sada, kao i do sada, potrebno biti krajnje oprezan prema Draži Mihailoviću i njegovim četnicima, a naročito se ne sme nijednog trenutka izgubiti iz vida da će pomoć koju mu mi sada direktno ili indirektno pružamo radi vođenja borbe protiv Tita, kasnije najverovatnije biti upotrebljena protiv nas... Rat na Balkanu Nemačka je vodila zato da bi jednom zauvek uništila srpsko žarište nemira... Mi nemamo, otud, nikakvog interesa da ponovo razbuktavamo velikosrpski duh.<ref>Akten zur deutschen auswartigen Politik — ADAP/E/VII, s. 374–375.</ref><ref>Vasa Kazimirović, NDH u svetlosti dokumenata, Nova knjiga/Narodna knjiga, Beograd, 1987, str. 169.</ref><ref>Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN — Službeni list SCG, Beograd, 2005. str. 20.</ref>}} Izveštaje o sklapanju ugovora četnika sa Wehrmachtom presrele su i dešifrovale savezničke obaveštajne službe, što je imalo bitnu ulogu u konačnom opredeljivanju [[Čerčil]]a za Tita, a protiv Mihailovića.<ref>Cripps, John (2001). "Mihailović or Tito? How the Codebreakers Helped Churchill Choose". {{ISBN|0593 049101}}</ref> No, Nemci nisu bili zadovoljni primenom nekih sporazuma, jer je uprkos njima dolazilo do incidenata, odnosno diverzija i napada na pripadnike [[Srpska Državna Straža|Srpske Državne Straže]] od strane četnika, usled čega je general [[Hans Felber]] pokrenuo nekoliko hapšenja i racija protiv četnika počev od februara [[1944]]. === Borbe pod nemačkom komandom (1943) === {{main|Operacija Kugelblic}} [[Datoteka:Chetniks and Germans in Herzegovina in 1943.jpg|minijatura|Četnici i Nemci u Hercegovini 1943.]] [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 101I-005-0018-07, Jugoslawien, Polizeieinsatz mit Spähpanzer.jpg|thumb|Nemačka lokalna milicija sa italijanskim bornim kolima (izvor: ''Bundesarchiv'', [[1943]]).]] {{izdvojeni citat|„Borbeno sadejstvo sa četničkim grupama duž glavne saobraćajnice [[Bihać]] — [[Gračac]] — [[Knin]] — [[Drniš]] — [[Šibenik]] sastoji se u tome što su četnici okupljeni u posebnim uporištima uz oslonac na nemačke trupe. Četničke vođe primaju naloge i uputstva o vršenju zadataka obezbeđenja i izviđanja od zapovednika nemačkih uporišta.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=346&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] </br> ({{jez-njem|"Kampfgemeinschaften mit Cetnikgruppen bestehen entlang der Hauptversorgungsstrasse Bihac – Gracac – Knin – Drnis – Sibenik derart, dass die Cetniks in besonderen Stützpunkten in Anlehnung an deutsche Truppen zusammengefasst sind. Die Cetnikführer erhalten Aufträge und Weisungen für Sicherungs– und Aufklärungsaufgaben durch deutsche Stützpunktführer."}})</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_259.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. novembra 1943. Štabu 2. oklopne armije o saradnji četnika sa nemačkim trupama u NDH]</ref>|Njemački izveštaj o saradnji sa četnicima protiv partizana u Dalmaciji i Bosni (19. novembar [[1943]]).}} Kratko po zauzimanju italijanske okupacione zone od strane njemačkih trupâ, četnici s teritorije [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] stupaju u borbeno savezništvo sa njima. Kako javlja obavještajno odjeljenje [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]], u blizini [[Plitvička Jezera (općina)|Plitvičkih Jezera]] došlo je krajem septembra 1943. godine do prvog krupnijeg angažiranja lokalnih četničkih jedinicâ na njemačkoj strani. Ovom prilikom su četnici nanijeli partizanima ozbiljne gubitke: {{izdvojeni citat|Agent za vezu javlja o izviđanju od 27. IX: Jaka skupina lojalnih četnika s njemačkom opremom provalila je 20. septembra na područje [[Korenica|Korenice]], [[Prijeboj (Plitvička jezera)|Prijeboj]]a (16 km zap. od [[Bihać]]a), Babinog Potoka (28 km z. od Bihaća), [[Krbavica|Krbavice]] (23 km jz. do Bihaća), te uništila sve komunističke prometne veze. Četnici su nanijeli velike gubitke komunistima kod Mirić Štropine (3 sjz. od Prijeboja), 350 mrtvih.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&roll=196&broj=390 NARA, T313, Roll 196, frame no. 7457118.] <br /> ({{jez-njem|"29.9. V–Mann meldet Beobachtung vom 27.9.: </br> Starke Gruppe loyaler Cetniks mit deutscher Ausrüstung an 20.9. in Raum Korenica (1558), Prijeboj (16 W), Babin Potok (28 W), Krbavica (23 SW), alles Bihac, eingebrochen und haben alle Verkehrsverbindungen der Kommunisten vernichtet. Cetniks haben bei Miric Stropina (3 NW Prijeboj) den Kommunisten große Verluste, 350 Tote, beigebracht."}})</ref>|Dodatak dnevnom izvještaju obavještajnog odjeljenja 2. oklopne armije za 3. oktobar 1943.}} U izvorima njemačke provenijencije iz ovog perioda navodi se da su četničke jedinice asistirale okupatoru i pri izbacivanju partizana iz [[Bosansko Grahovo|Bosanskog Grahova]]: {{izdvojeni citat|Četnici na putu za snabdijevanje Gospić — Gračac, Knin — Vrlika i Knin — Drniš, i pored oprečnih poruka DM-u, nikad ne pokazuju neprijateljstvo; naprotiv, dobro su sarađivali sa 114. lovačkom divizijom u zasjedama i [zajedno] zauzeli Bos. Grahovo.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=98&rec=314&roll=560 NARA, T314, Roll 560, frame no. 000093.] <br /> ({{jez-njem|"Ic–Lagebericht vom 27.9. bis 27.10.1943. </br> Die Cetniks an den Nachschubstrassen Gospic – Gracac, Knin – Vrlika und Knin – Drnis sind bisher trotz abweichender Meldungen an DM. nirgends feindselig aufgetreten, haben vielmehr in Hinterhalten mit der 114.Jäg.Div. gut zusammengearbeitet und Bos.Grahovo genommen."}})</ref>|Obavještajno odjeljenje [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], izvještaj za period od 27. septembra do 27. oktobra 1943.}} U naređenju poslatom 23. oktobra 1943. iz [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] Wehrmachta, koja je bila smještena na teritoriji kvislinške NDH, navodi se sljedeće: {{izdvojeni citat|Od 1. novembra 1943. svi pripadnici domaćih jedinica (četnici, ustaše i hrvatska žandarmerija) moraju biti u posjedu njemačkih propusnicâ.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=315&roll=1295&broj=606 NARA, T315, Roll 1295, frame no. 000600.] <br /> ({{jez-njem|"Ab 1.11.43 müssen sämtliche Cetnik–, Ustascha–, und kroatische Gendarmerie–Angehörige im Besitz von Ausweisen der Abteilung Ic sein."}})</ref>|Divizijska naredba br. 122 od 23. X 1943. godine}} U jednoj procjeni stanja snabdijevanja, poslatoj 25. oktobra 1943. štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]] iz 114. divizije, razmotreni su modaliteti „skladištenja zalihâ [hrane] tokom zime i opskrbe za 9.500 četnika, ustaša, zarobljenika i civilnog stanovništva“, i data je projekcija da bi tovarni prostor zapremine 12 [[Tona|tona]] bio dovoljan za podmirenje dnevnih potrebâ ove grupe („9.500 ustaša, četnika, itd.“).<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1362&rec=314&roll=554 NARA, T314, Roll 554, frames no. 001356—001357.] <br /> ({{jez-njem|"Anlage 1 zur Beurteilung der Versorgungslage vom 25. Oktober 1943. </br> a.) Berücksichtigung der Winterbevorratung und Versorgung der 9500 Cetniks, Ustaschen, Gefangenen und Zivilbevölkerung; </br> Dabei ist die Versorgung der 9.500 Ustaschen, Cetniks usw. im hiesigen Raum nicht in Rechnung gestellt. Es würden also hierfür noch täglich 12 to Laderaum möglich sein."}})</ref> Takođe, u naredbi o snabdijevanju iz 114. divizije Wehrmachta s početka decembra 1943. godine, precizno je određeno dnevno sljedovanje četničkih jedinicâ u zoni odgovornosti divizije (najvjerovatnije je riječ o [[Dinarska divizija JVuO|Dinarskoj diviziji JVuO]] pod [[Momčilo Đujić|Đujićevom]] komandom): {{izdvojeni citat|Od sada se četnicima izdaje sljedovanje koje se sastoji od: </br> 1 porcija hljeba; 1 porcija povrća; 1 porcija namaza (mast ili marmelada); 1 porcija soli; 2 porcije napitka; 1 porcija duhana.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=822&rec=315&roll=1295 NARA, T315, Roll 1295, frames no. 000815—000816.] <br /> ({{jez-njem|"Verpflegung der Cetniks: </br> Als Verpflegung für Cetniks sind ab sofort nur folgende Portionen auszugeben bezw. zu empfangen: </br> 1 Brotportion, </br> 1 Gemüseportion, </br> 1 Brotaufstrichportion (Fett oder Marmelade), </br> 1 Salzportion, </br> 2 Getränkeportionen, </br> 1 Tabakportion."}})</ref>|Posebna direktiva za snabdijevanje br. 65/43 (2.12.43)}} {{izdvojeni citat|Četnici dobijaju snabdijevanje u skladu sa listama imena koje se stalno kontrolišu; municija za pješadijsko naoružanje se izdaje povremeno, uz strogu kontrolu potrošnje; svaki četnik nosi zvaničnu iskaznicu – oni bez iskaznice se hapse i razoružavaju.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=342&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000338.] ({{jez-njem|"Die Division gewährt den nach eigenen Wünschen beweglich und abseits ihrer Wohnorte eingesetzten Cetniks Verpflegungszuschüsse. Der Verpflegungsempfang wird nach namentlichen Listen getätigt, die Verteilung wird überwacht. Nach den gleichen Richtlinien werden von Zeit zu Zeit Gewehr– und MG–Munition im Rahmen des nachgewiesenen Verschusses ausgegeben. Der Verbrauch wird nach der jeweiligen Lage auch einigermassen genau überprüft. Jeder Cetnik muss einen namentlichen Ausweis mit der Nummer seiner Handwaffe (Gewehr– oder Pistolen–Nr.), der Unterschrift des zuständigen Kommandanten und des Ic der Division versehen, besitzen. Ohne Ausweis angetroffene Cetniks werden im Einvernehmen mit den Cetnik–Führern festgenommen und entwaffnet."}})</ref>|Izvještaj 114. lovačke divizije o rezultatima saradnje sa četnicima (5. novembar 1943).}} U izvještaju [[114. lovačka divizija|114. lovačke divizije]] od 5. novembra 1943. detaljno se opisuje saradnja jedinica [[Wehrmacht]]a sa snagama pod komandom vojvodâ [[Momčilo Đujić|Momčila Đujića]], [[Mane Rokvić|Maneta Rokvića]] i [[Radomira Ðekića Ðeda]]. Njemački oficiri zaključuju da okupator ima veliku korist od četnika: {{izdvojeni citat|Četnički vojvoda Mane Rokvić može se opisati kao apsolutno pouzdan. Već je pružio vrijedne usluge u oblasti [[Bosanski Petrovac|Bos. Petrovca]] gdje je bio raspoređen u prethodnici tokom čitavog napredovanja divizije, svuda uspostavljajući kontakt sa lokalnim četničkim jedinicama i značajno doprinoseći uspostavljanju povjerenja civilnog stanovništva u njemački Vermaht. Njegove mjere za održavanje discipline među četnicima i njegov oštar obračun sa sumnjivim [licima] i banditima dobro su poznati. [...] Iako se Đujić ne može smatrati potpuno pouzdanim, njegova podrška u borbi protiv komunizma trenutno je dragocjena. Divizija će učiniti sve što je u njenoj moći da ga u javnosti prikaže toliko pronjemački nastrojenim kako bi njegov povratak u neprijateljski tabor jednog dana bio onemogućen. [...] Četnički vojvoda Ðedo potiče iz Crne Gore i pristalica je pokreta Koste Pećanca, koji je, na osnovu prethodnog iskustva, održavao jasnu distancu od pokreta DM. Ðedo ostavlja veoma dobar lični utisak, izrazito je drzak [u borbi] protiv bandita i sumnjivih, i jasno je naklonjen njemačkom Vermahtu.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=341&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000337—000341.] </br> ({{jez-njem|"Der Cetnik–Vojvode Mane Rockvic [sic!] ist als unbedingt zuverlässig zu bezeichnen. Er hat bereits im Raum Bos. Petrovac wertvolle Dienst geleistet und war auch während des ganzen Vormarsches der Division bei der Spitze eingesetzt, stellte überall die Verbindung mit den örtlichen Cetnik–Einheiten her und hat in starken Masse für die Begründung des Vertrauens der Zivilbevölkerung zur deutschen Wehrmacht beigetragen. Seine Massnahmen zur Erhaltung der Disziplin unter den Cetniks, sein scharfes Durchgreifen gegen Verdächtige und Banditen, sind bekannt. </br> Wenn auch Djujic als nicht voll zuverlässig angesehen werden kann, so ist aber seine Unterstützung im Kampf gegen den Kommunismus z.Zt. wertvoll. Seitens der Division wird alles versucht werden, um ihm in der Öffentlichkeit soweit als deutschfreundlich herauszustellen, dass ihm eines Tages der Rückzug in das feindliche Lager unmöglich gemacht wird. </br> Der Cetnik–Vojvode Dzedo stammt aus Montenegro, ist Anhänger Richtung Kosta Pecanac, die nach bisherigen Erfahrungen klaren Abstand zur D.M.–Bewegung gehalten hat. Dzedo macht persönlich einen sehr guten Eindruck, ist ein ausgesprochener Draufgänger gegen Banditen wie Verdächtige und der Deutschen Wehrmacht eindeutig zugeneigt."}})</ref>|Izvještaj 114. lovačke divizije o rezultatima saradnje sa četnicima od 5. novembra 1943.}} {{izdvojeni citat|Glavna komanda predlaže stvaranje oficirske ispostave pri štabu XV brd. korpusa za nadzor i vođenje četničkih grupâ koje se koriste za zaštitu cesta za snabdijevanje, željezničkih pruga i važnijih ratnih pogona.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&roll=554&broj=90 NARA, T314, Roll 554, frame no. 000084.] </br> ({{jez-njem|"Gen.Kdo. beantragt Schaffung einer Offz.–Planstelle beim Stab XV.Geb.A.K. zur Überwachung und Anleitung der Cetnikverbände, die zur Sicherung von Nachschubstrassen, Eisenbahnen und kriegswichtiger Anlagen eingesetzt sind."}})</ref>}} Jedan od četničkih komandanata koji se dosljedno isticao kontinuiranom kolaboracijom sa njemačkim okupatorom bio je vojvoda [[Uroš Drenović]]. Nadležni okupacioni organi bili su zadovoljni ostvarenim stepenom saradnje s Drenovićem, što se vidi i iz izvještaja XV brdskog armijskog korpusa od 26. XI 1943, u kom se pohvaljuje njegovo „lojalno držanje“: {{izdvojeni citat|Predmet: </br> Nemačka komanda za vezu kod četničkog vođe Drenovića: </br> Četnička grupa Drenović z. i j-z od Banje Luke od jedno 1500 ljudi ima već godinu i po prema nemačkom Vermahtu i prema hrvatskoj državi lojalno držanje, i naše izviđačke i bezbednosne akcije korisno podržava. U nekim slučajeva bili su podržani sa nešto municije. Hrvatska vlada razmatrala je ideju da dovede Drenovića u Sabor za predstavnika svih pravoslavnih. Komanda Kirhner (puk Brandenburg) poslala je u dogovoru sa obaveštajnim odeljenjem [korpusa] Drenoviću komandu za vezu, i postigla je značajne rezultate u pogledu specijalnih misija.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&roll=560&broj=390 NARA, T314, Roll 560, frame no. 000384.] <br /> ({{jez-njem|"Gen.Kdo. XV G.A.K, Abt.Ic, Betr.: Dtsch.Verb.Kdo. bei Cetnikführer Drenovic. An Pz.A.O.K.2.Ic/AO, 26.11.43: Die Cetnikgruppe Drenovic w. u. sw. Banja Luka mit etwa 1500 Mann hat seit über 1 1/2 Jahre der deutschen Wehmacht und dem kroat. Staat gegenüber eine loyale Haltung eingenommen und die eigene Aufklärung und Sicherung stets wertvoll unterstützt. In einzelnen Fällen wurde sie mit Inf.Mun. unterstützt. Die kroatische Regierung hat die Berufung des Drenovic in den Sabor (Landtag) als Vertreter aller Pravoslaven erwogen. Das Kdo. Kirchner (Rgt.Brandenburg) hat im Einvernehmen mit der Abt.Ic für seine Zwecke ein Verbindungs–Kommando zu Drenovic entsandt und in kürzester Zeit wertvolle Ergebnisse im Sinne des Sonder–Auftrages erzielt."}})</ref>|Komanda 15. brd. korpusa, Obaveštajno odeljenje, za obav. odeljenje komande 2. okl. armije, 26.11.43.}} Četnički su odredi na teritoriji marionetske NDH pružali veoma značajnu potporu njemačkim vlastima, bez koje ove ne bi uspjele efikasno održavati okupacioni sistem. U izvještaju [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. pješadijske divizije]] [[Wehrmacht]]a iz prve nedjelje decembra 1943. provijava upravo ovakvo gledište; istaknuto je, pak, da bi četnike trebalo (zbog „ispadâ prema hrvatskom stanovništvu“) ograničiti „na rad u srpskim selima“: {{izdvojeni citat|Budući da vlastite snage i ustaše nisu dovoljne da same umire i osiguraju golemo područje, divizija se ne može odreći suradnje četnika. Trenutačno, drugačije rješenje ne bi bilo moguće zbog nedostatka dodatnih snaga. No, ne zanemaruje se da se suradnja s četnicima ne čini dugoročno održivom zbog njihovih političkih ciljeva. Stoga će se i dalje jačati utjecaj ustaša, a time i hrvatske države, kako bi se postupno udaljili od četničkih snaga i deportirali oni [četnici] koji nisu mještani.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=788&rec=314&roll=555 NARA, T314, Roll 555, frames no. 000782—000783.] <br /> ({{jez-njem|"Da die eigene Kräfte und die Ustascha allein zur Befriedung und Sicherung des weiten Raumes nicht ausreichen, kann auf eine Mitarbeit der Cetniks noch nicht verzichtet werden. Im Augenblick wäre eine Lösung von ihnen mangels anderer Kräfte nicht möglich. Es wird jedoch nicht verkannt, dass auf die Dauer eine Zusammenarbeit mit den Cetniks auf Grund ihrer politischen Zielsetzung nicht tragbar orscheint. Es wird daher der Einfluss der Ustascha und damit des kroatischen Staates weiterhin gestärkt werden, um allmählich von den Cetnik–Verbänden abrücken zu können, die nicht ortsansässigen abzuschieben. Der Anfang hierzu ist gemacht. Um die Unzuträglichkeiten zu beenden, die sich daraus ergeben, dass in rein kroatischen Gegenden die eingesetaten Cetnik–Verbände die Bevölkerung belästigen und auch ausplündern, ist in Durchführung, sie aus diesen Gebieten herauszuziehen und nur noch in Orten mit pravoslavischer Bevölkerung zu Sicherungszwecken einzusetzen."}})</ref>|Procjena situacije 264. pješadijske divizije (7.12.43)}} Komanda Jugoistoka je istog dana izvijestila Vrhovnu komandu njemačkog Wehrmachta o sadjejstvu [[114. lovačka divizija (Nemačka)|114. lovačke divizije]] i četnika u borbi protiv snaga [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]]: {{izdvojeni citat|114. lovačka divizija: čišćenje prostora oko [[Vrlika|Vrlike]] u saradnji sa četnicima završeno; neprijatelj je izgubio 22 mrtva i 20 zarobljenih; veliki plen.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=78&broj=89&roll=331 NARA, T78, Roll 331, frame no. 6287993.] <br /> ({{jez-njem|"114. JG. DIV: SAEUBERUNG IN RAUMES VRLIKA IM ZUSAMMENWIRKEN MIT CETNIKS NACH WEITEREN 22 FEINDTOTEN U. 20 GEFANGENEN BEI EINBRINGUNG GROESSERER BEUTE ABGESCHLOSSEN."}})</ref>|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 6. decembra 1943 (7. decembar 1943.).}} === Borbe pod njemačkom komandom u Crnoj Gori (1943-1944) === {{main|Operacija Frühlingserwachen (1944)}} [[File:Collaborationist Jakov Jovović with Germans on Cetinje.jpg|thumb|Četnički komandant [[Jakov Jovović]] sa svojim saborcima i Nemcima na [[Cetinje|Cetinju]], jesen 1943.]] Od 17. do 24. oktobra [[1943]]. godine, njemačke okupacione snage su organizovale [[Operacija Balkanski klanac|operaciju Balkanski klanac]] (njem. ''Balkanschlucht''). Osnovni cilj operacije je bio likvidacija snagâ [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] i [[Divizija Garibaldi|Italijana]] koji su prešli na stranu partizana u Crnoj Gori, kao i ovladavanje [[Jadransko more|jadranskim]] zaleđem. Pored sopstvenih snaga, njemački okupator je za ovu priliku angažovao dva italijanska fašistička puka (oko devet bataljona), čiji su štabovi bili u [[Bar]]u i [[Podgorica|Podgorici]], kao i muslimansku fašističku miliciju i ostatke četnika Draže Mihailovića.<ref>https://www.znaci.org/00001/151_5.pdf</ref> Dakle, pored dvije divizije [[Wehrmacht]]a, u operaciji je učestvovalo i oko 5.000 [[Balli Kombëtar|balista]], talijanskih fašista i četnika.<ref>https://www.znaci.org/00001/33_9.pdf</ref> U depeši Vrhovnoj komandi JVuO od 20. oktobra 1943,<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, Knjiga predatih depeša CG—3, Depeša br. 211.</ref><ref>Др Радоје Пајовић, Контрареволуција у Црној Гори: Четнички и федералистички покрет 1941—1945, Обод, Цетиње, 1977, стр. 408.</ref> delegat VK JVuO u Crnoj Gori i [[Sandžak]]u major [[Rudolf Perhinek]] piše o učešću crnogorskih četnika na strani okupatora u ovoj [[Sile Osovine|osovinskoj]] operaciji: {{izdvojeni citat|Žalosno ali tačno. Da nisu Nemci angažovali ovolike snage, nas ovde više ne bi bilo, jer se više niko nije hteo boriti, već samo begati, ali nije se više imalo kud... Mi se izvlačimo i gledamo da smo pozadi njih, da bi iskoristili njihovu borbu sa komunistima i uništavanje istih.}} Informacija o potpunoj potčinjenosti četničkih jedinica u okupiranoj Crnoj Gori njemačkim vlastima, kao i tijesnim vezama sa kvislinškom ''Narodnom upravom'' koju je okupator formirao, Draži Mihailoviću je bila dostavljena 1. decembra 1943. godine iz štaba majora [[Petar Baćović|Petra Baćovića]] (pseudonim »Nav-Nav«): {{izdvojeni citat|Nemci daju oružje i odelo s a s d j k a c a m a [nedešifrovana riječ; moguće "žandarmima" — prim.] i nešto plate. Milicija će biti formirana kao prava vojska. Za komandanta cetinjskog bataljona major Zdravko Kasalović. Za nikšićki bataljon Boško Pavić, a mene su naimenovali za komandanta žandarmerijskog bataljona za srez šavnički. Pojava Narodne uprave i svega ovoga što se sada stvara, nije izraz želje niti naroda niti naša, već je ovo nužno zlo, između dva zla, jer drugog izlaza nema. Mi nismo u stanju samo pomoću naroda da ma šta učinimo bez pomoći Nemaca.<ref>AVII, kut. 276, reg. br. 7/1-35.</ref><ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 47, str. 89.</ref>}} [[Ljubomir Lazarević]], inženjer iz [[Kolašin]]a (pseudonim »Bene«), 28. januara 1944. godine obavještava Dražu Mihailovića da četnici u Crnoj Gori sarađuju sa njemačkim okupacionim vlastima u svakom obliku: {{izdvojeni citat|Svi komandanti u Crnoj Gori primili su saradnju sa Nemcima, potpisali obavezu a sa ostatcima vojske nalaze se u žici, ili u neposrednoj blizini nje. Nema ni jedne grupe u šumi koja bi pretstavljala našu borbu, oko koje bi se moglo okupljati. Vukadinović isto tako nalazi se u Podgorici ili u okolini. Nagovešteni dolazak Srbijanske vojske pozdravljen je burno svuda, ali dolazak Ljotićevaca učinio je Ljotićevce vrlo aktivnim i prete da ko god ne bude s njima, on je komunista. Po varošima teško će se iko održati jer ta formula svakoga će staviti pod udar okupatora kao komunistu. Ovaka saradnja sa njima je nemoguća, jer ovi traže prilazak njima, ne saradnju. Po selima Crne Gore gospodare komunisti. Naše akcije vrše se samo u cilju osiguranja ili odbrane nemačkih kolona. Nemačke snage na ovom terenu vrlo su male i nesposobne za ma kakvu širu akciju. Do sada nema ni izgleda na akciju. Svako dalje čekanje, pogoršava našu situaciju. Narod gubi veru u našu dobru volju i našu sposobnost.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]</ref>}} [[File:Chetniks and Germans in Podgorica 1944.jpg|thumb|Četnički komandanti i njemački okupatori u [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. [[Đorđije Lašić]] (prvi zdesna), šef njemačke uprave za Crnu Goru pukovnik Hajnke (treći zdesna) i Jakov Jovović (drugi slijeva) u [[Podgorica|Podgorici]], proljeće 1944.]] Krajem februara i početkom marta 1944. godine, u tzv. [[staroj Crnoj Gori]] (preciznije u [[Katunska nahija|Katunskoj nahiji]]) organizovana je [[Operacija Bura (1944)|operacija »Bura«]]. Specifičnost ove operacije ogleda se u činjenici da su za njeno izvođenje većinu ljudstva obezbijedili četnici, dok su oficiri iz Feldkomandanture na [[Cetinje|Cetinju]] i komandant mjesta [[Podgorica|Podgorice]] rukovodili borbenim djejstvima: {{izdvojeni citat|1.) Sumarni i iskustveni izveštaj: Operacija »Bora« od 27. 2. do 3. 3. 44. Sprovedena je četnička operacija »Bora«, pod nemačkom komandom, radi čišćenja rejona Danilovgrad — Čevo — Cetinje — Podgorica. 2.) Jedinice koje su učestvovale: 4000 ljudi nacionalne žandarmerije, milicije, 215. abver-trup, jedna brdska baterija iz ratnog plena, lovačko poterno odeljenje 181. peš. div. [...] 5.) Sprovođenje: U delom. oštrim borbama, kolone, koje su nastupale od i,, ji., i j., polako su osvajale teren. 29. 2. zauzeto je Čevo. Neprijatelj (jačine 250 ljudi) izvukao se prema sz. Posle odlaska nemačkih snaga i započinjanja neprij. protivnapada, četnici su se delom, u paničnom strahu, povukli na svoje polazne položaje. Neprijatelj je ponovo zauzeo teren očišćen operacijom. 6.) Gubici neprijatelja: 32 mrtva, 68 ranjenih, 23 zarobljena. Plen: 2 p. mitr., 1 mitr., 15 pušaka, 1 radio-stanica, propagandni materijal i hrana. Sopstveni gubici: 20 mrtvih, 31 ranjen, 46 nestalih. 7.) Iskustva: a) Građanska zaštita, usled nedovoljne opremljenosti i slabog borbenog morala, nije pogodna za izvršavanje borbenih zadataka; žandari, milicija, četnici, uz učešće nemačkih trupa, podesni za borbene zadatke i zadatke osiguranja... e) Prilikom sličnih operacija preduslovi za uspeh su učešće nemačkih trupa, podrška teškim naoružanjem i veza do pojedinih borbenih grupa.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_30.htm Izveštaj Komande 21. brdskog armijskog korpusa od 9. marta 1944. Komandi 2. oklopne armije o zajedničkoj nemačko-četničkoj operaciji »Bora« protiv jedinica 2. korpusa NOVJ na prostoru Danilovgrad — Cetinje — Podgorica]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&broj=72&roll=663 NARA, T314, Roll 663, frame no. 000065.]</ref>|Izvještaj komande 21. brdskog korpusa o rezultatima operacije »Bura« od 9. marta 1944. godine}} [[21. brdski armijski korpus (Nemačka)|21. nemački korpus]] u Crnoj Gori pokrenuo je [[10. april]]a [[1944]]. [[Operacija "Frilingservahen" (april-maj 1944)|operaciju "Frilingservahen"]], uz masovno učešće četnika. Operacija je pripremljena u saradnji sa [[Pavle Đurišić|Pavlom Đurišićem]] i započeta tako što su četnici zajedno sa Nemcima iz nemačkih garnizona napali na slobodnu teritoriju. Plan napada je bio sledeći: {{izdvojeni citat|'''Đurišićeve snage''': Prva borbena grupa, 700 ljudi, iz si. pravca preko rejona 5 km j. Bijelo Polje za Mojkovac. Druga borbena grupa, 1200 ljudi, pod komandom Đurišićevog Operativnog štaba, od Brodareva preko Šahovića za Mojkovac — Kolašin. Treća borbena grupa, 1000 ljudi, od sredine puta Pljevlja — Prijepolje pravcem Mojkovac. Četvrta borbena grupa, 1500 ljudi, od Pljevalja pravcem Mojkovac. Mojkovac treba da bude dostignut za 2 dana. Posle toga skretanje glavnine u rejon z. Tara — sz. Kolašin — Mojkovac. '''Nemačke snage''': 1 ojač. mot. č. prodire od Brodareva do Bijelog Polja. 1 ojač. mot. č. od Pljevalja do prelaza preko Tare 22 jjz. Pljevlja. Bat. [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]], 600 ljudi, sledi nemačke snage za Bijelo Polje, onda skreće za Mojkovac. Milicija iz Brodareva, 700 ljudi, čisti svoj rejon i prodire od Brodareva ka jjz. Početak napada: 10. 4. 44. [[181. pešadijska divizija (Nemačka)|181. peš. div.]] obezbediće odgovarajuće informisanje četničke Grupe "Jug" (major Lašić i Bukatonović [pogreška; vjerovatno je u pitanju major [[Savo Vukadinović]] — prim.] u Podgorici) kao i Grupe "Nikšić".<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=364&rec=314&roll=663 NARA, T314, Roll 663, frame no. 000357.]</ref><ref>Obaveštenje Komande 21. brdskog korpusa Komandi 181. brdske divizije od 08.04.1944., Vojnoistorijski institut, NAV--T-314, r. 663, s. 357.</ref>}} === Borbe pod nemačkom komandom u NDH (1944) === [[File:August Šmidhuber, komandant 7. SS divizije, Todor Perović, lekar Trebinjskog korpusa i kapetan Milorad Vidačić, komandant Trebinjskog korpusa JVuO.jpg|thumb|Žena u crnini moli za milost Milorada Vidačića, komandanta Trebinjskog korpusa JVuO. Prisutni su još [[August Schmidhuber]], komandant 2. puka [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS divizije]] (prvi lijevo), Todor Perović, predstavnik četničke komande istočne Bosne i Hercegovine (drugi lijevo) i neimenovani oficir [[Schutzstaffel|SS]]-a. Fotografija je nastala tokom njemačke [[Operacija Gama|operacije Gama]] protiv partizana u [[Istočna Hercegovina|istočnoj Hercegovini]] (ljeto/jesen 1943. godine).<ref>[http://bandenkampf.blogspot.com/2015/08/bk0034.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: </br> 0034 | Photo | SS-Freiwilligen-Gebirgs-Division "Prinz Eugen"]</ref>]] Kolaboracija četnika u [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] sa njemačkim okupacionim snagama postala je intenzivnija tokom zime 1943-1944, makar u slučaju hrvatskih kvislinških snaga i četnika bila pod neprestanom tenzijom. Podaci navedeni u izvještaju generala [[Edmund Glaise von Horstenau|Glaisea von Horstenaua]] od 26. februara 1944.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=236&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000236.]</ref> zasnovani na službenim podacima NDH otkrivaju opseg kolaboracije: 11. februara bilo je na teritoriju NDH trideset i pet posebno imenovanih četničkih grupa sa procijenjenih 23.300 ljudi pod oružjem. Neke manje jedinice su brojale od 200 do 400 pripadnika, dok su ostale, poput [[Momčilo Đujić|Đujić]]eve grupe, imale i do 2.500 vojnika i oficira. Od toga je s Nijemcima i vlastima NDH kolaboriralo devetnaest grupa (ukupno 17.500 ljudi); šesnaest ostalih grupa s oko 5.800 ljudi ubrajane su u pobunjene četnike.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=237&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000237—000240.]</ref> S iznimkom odreda vojvode [[Uroš Drenović|Uroša Drenovića]] u sjeverozapadnoj Bosni (oko 400 ljudi), kojeg su vlasti NDH smatrale potpuno lojalnim, za sve druge četničke kolaborirajuće grupe ustaške su vlasti držale da se prema Nijemcima odnose osobito prijateljski kako bi od njih izvukle što više oružja i municije, dok se istovremeno drže neprijateljski prema NDH.<ref>[https://znaci.org/00001/40_64.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje KOLABORACIJA IZVAN SRBIJE DO OKTOBRA 1944.]</ref> Iako se vojvoda [[Radivoje Kerović]], komandant [[Majevica|majevičkih]] četnika, u Horstenauovom izvještaju ubraja među »pobunjene četnike« (i to kao prvi na spisku, dok se za njegov odred tvrdi da ima 1000 ljudi, tj. da je najbrojniji), u dnevnom izvještaju Komande Jugoistoka za 18. februar 1944. godine njegova lojalnost uopšte nije dovedena u pitanje: {{izdvojeni citat|Upit kod [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]] u vezi snabdijevanja municijom Kerovića koji se smatra lojalnim, i 200 ljudi tzv. [[Zeleni kadar|zelenog kadra]], koji se bore protiv crvenih zapadno od [[Koviljača|Koviljače]].<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=17&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000013.] <br /> ({{jez-njem|"Beim Pz.AOK. 2 wird angefragt, ob Bedenken bestehen gegen Unterstützung mit Munition der im Raume westlich Koviljaca stehenden Cetniks des Kerovic, die als loyal angesehen werden und 200 Mann des sog. "Grünen Kaders" in Kampf gegen die Roten."}})</ref>|Ratni dnevnik Vojnog zapovjednika Jugoistoka (18. februar 1944.)}} Od 23. do 25. januara 1944. godine, na području između [[Knin]]a i [[Kistanje|Kistanja]] organizovana je [[Operacija Frühlingswetter|operacija »Frühlingsgewitter«]]. Vodeći borbe protiv jedinicâ iz sastava [[19. sjevernodalmatinska divizija NOVJ|19. divizije NOVJ]], operaciju su izveli dijelovi [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. pješadijske divizije]] Wehrmachta, zatim 92. motorizovani grenadirski puk i 3. bataljon 98. brdskog lovačkog puka [[1. brdska divizija (Njemačka)|1. brdske divizije]]. Njemačkom okupatoru pridružile su se snage lokalnih četnikâ, najvjerovatnije iz [[Dinarska divizija JVuO|Dinarske divizije JVuO]]. U izvještaju 264. pješadijske divizije od 25. januara 1944, poslatom Komandi [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|15. brdskog armijskog korpusa]], njemačkim gubicima tokom operacije pribrojani su oni iz četničkih redovâ: {{izdvojeni citat| Sumarni izveštaj »Frilingsgeviter«: 1.) Delimičan ogorčeni otpor neprijatelja kod Ervenika, Bratiškovaca, Kistanja, Radučića slomljen je energičnim zahvatom. Banditi iznenađeni prodorom 92. gren. p. (mot.) od sz. prema Kistanju. 2.) Gubici: A.) sopstveni: 1 poginuo, 3 ranjena, 1 četnik poginuo. B.) neprijatelj: 66 poginulih izbrojano, procenjuje se daljih 60 do 70 poginulih i ranjenih. 35 zarobljenika u eng. uniformama iz Štaba 19. dalm. div. i 5. brig. C.) Zaplenjeno: 1 mitr., 3 puš. mitr., 42 autom., 2 pt puške, 1 l. minob., 1 telefon, 46 karab., 30 eng. mina, 10.000 metaka peš. mun., 60 kom. mina za 1. minob., 3 engl. bicikla.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_21.htm Izveštaj 264. pešadijske divizije od 25. januara 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o sopstvenim i neprijateljskim gubicima u operaciji »Frilingsgeviter« na prostoru Knin — Kistanje]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=293&rec=314&roll=561 NARA, T314, Roll 561, frame no. 000287.] <br /> ({{jez-njem|"ABSCHLUSSMELDUNG ”FRUEHLINGSGEWITTER”: </br> 1.) TEILWEISE HEFTIGER FEINDWIDERSTAND BEI ERVENIK, BRATISKOVCI, KISTANJE, RADUCIC WURDE IM ENERGISCHEN ZUGREIFEN GEBROCHEN. BANDITEN DURCH EINBRUCH GREN. RGT. (MOT) 92 VON NW NACH KISTANJE UEBERRASCHT. </br> 2.) VERLUSTE: </br> A.) EIGENE: 1 TOTER, 3 VERWUNDETE, 1 CETNIK TOT. </br> B.) FEIND: 66 GEZAEHLTE TOTE, 60 BIS 70 WEITERE TOTE UND VERWUNDETE GESCHAETZT. 35 GEFANGENE IN ENGL. UNIFORM VON STAB 19. DALM. DIV. UND ROEM. 5. BRIG. </br> C.) BEUTE: 1 S.MG., 3 LE. MG., 42 MP., 2 PZ. BUECHSEN, 1 LE. GR. W., 1 FERNSCHRECHGERAET, 46 KARAB., 30 ENGL. MINEN, 10000 SCHUSS INF. MUN., 60 SCHUSS LE. GR.W. MUN., 3 ENGL. FAHRRAEDER."}})</ref>}} [[File:Hercegovački četnici i njemački vojnici s narodnim herojem Miletom Okiljevićem uoči njegovog strijeljanja juna 1944.jpg|thumb|Pripadnici [[369. legionarska divizija|369. „Vražje“ divizije]] i četnici Gatačke brigade Nevesinjskog korpusa JVuO sa vezanim [[Miletom Okiljevićem]], zamjenikom političkog komesara II čete I bataljona XI hercegovačke brigade, zarobljenim u borbama za Gat 15. maja 1944. godine (istog mjeseca je i strijeljan). Okiljević je proglašen 1951. godine za [[Narodni heroj Jugoslavije|narodnog heroja Jugoslavije]].<ref>[https://bandenkampf.blogspot.com/2017/10/bk0272.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: </br> 0272 | Photo | 369. (kroatische) Infanterie-Division]</ref>]] Vojvoda [[Dobroslav Jevđević]] je, pored Momčila Đujića i [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]], vjerovatno najdalje otišao u kolaboraciji s njemačkim okupatorom, kada su u pitanju četničke jedinice van teritorije okupirane Srbije. Nakon kapitulacije Italije, boravio je u Rimu okupiranom od nacista. Nakon toga, našao se u Trstu, gdje je uspostavio čvrste veze s njemačkom obaveštajnom službom: {{izdvojeni citat|Ja sam javio Đujiću da preko naših ljudi u Sušaku i Trstu prihvate naše oficire koji idu iz Italije i upućuje u Liku i zap. Bosnu. Ovo sam javio i našima u Rim. Kap. Đaković javlja da su Nemci pobili oko 14000 partizana na prostoriji Crikvenica — Sušak — Rijeka, od kapitulacije Italije do danas.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_69.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 23. januara do 4. februara 1944. godine]</ref>}} U izvještaju od 20. februara 1944, poslatom majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]], komandantu Zapadne Bosne JVuO, kapetan [[Ilija Jevtić]] piše o totalnoj subordinaciji [[Dinarska divizija|Dinarske divizije]] Nijemcima, koji u potpunosti kontrolišu četnike pod komandom vojvode Đujića: {{izdvojeni citat|Sem samog vojvode Đujića i jednog malog broja četnika, svi četnici Dinarske oblasti (oko hiljadu devet stotina i nekoliko) nalaze se pod nemačkom komandom. Hranu, odeću, obuću, cigarete i novac svaki četnik i njegov starešina prima kao i nemački vojnik odn. oficir. Svu municiju i oružje primaju takođe od Nemaca. Četnici pod nemačkom komandom nalaze se po bunkerima počev od Knina do Šibenika i Splita. U pojedinim bunkerima su izmešani, pola četnici pola ustaše. Nemački oficiri dolaze na Kosovo polje u četničku diviziju, a isto tako naši četnički oficiri i ostale starešine na čelu sa Đujićevim načelnikom štaba odlaze u Nemačku diviziju. Voze se na nemačkim automobilima kroz Knin i t.d. Jednom rečju između četnika i Nemaca postoji najtešnja saradnja i nemačka puna kontrola nad radom četnika. Jedino se pop Đujić, kao komandant divizije, sa svojom užom pratnjom ne pojavljuje pred njima.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_78.htm Izveštaj kapetana Ilije Jevtića od 20. februara 1944. komandantu zapadne Bosne o svom radu i saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji i Lici]</ref>}} Njemački poručnik [[Reinhard Kopps]], poznatiji kao ''Konrad'', bio je šef jedne obavještajne grupe [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]]. Kada je 3. marta 1944. došao iz [[Beograd]]a u [[Dalmacija|Dalmaciju]], sobom je doveo nekoliko [[ZBOR|ljotićevaca]], između ostalih i Roka Kaleba, pripadnika antikomunističke organizacije »[[Beli Orlovi]]«. Od ostataka Đačkog bataljona (ranije: Splitsko-šibenska četa), koji su uglavnom bili ljotićevci, i dijela četnika koje mu je ustupio vojvoda Đujić, poručnik Kopps je formirao odred »Konrad« čiji je zadatak bio da vrši diverzije na partizanske štabove, organe narodne vlasti, ubija simpatizere NOP-a i da spriječi veze iz unutrašnjosti sa jedinicama i štabovima NOVJ na otocima. Grupa »Konrad« brojila je oko 30 ljudi — četnika i Nijemaca, sa sjedištem u selu [[Zablaće]], pokraj [[Šibenik]]a.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_167.htm Izveštaj Štaba Dinarske četničke oblasti od 29. maja 1944. komandantu oblasti o akciji Grupe "Konrad" protiv pripadnika NOP-a na području Dalmacije]</ref> U izvještaju koji je 11. marta 1944. godine uputio komandi [[2. oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]], o suradnji sa četnicima vojvode Đujića Kopps je zapisao sljedeće: {{izdvojeni citat|''Predmet: Četničke jedinice u sjevernoj Dalmaciji.'' Četnici su u sjevernoj Dalmaciji grupisani u jednu [[Dinarska divizija JVuO|diviziju »Dinara«]], čiji se štab nalazi u [[Kosovo polje (Dalmacija)|Kosovu]], 11 km južno od Knina. Komandovanje je u rukama vojvode Momčila Đujića, uz podršku majora Kapetanovića i kapetana Mijovića. Jačina grupâ, podređenih ovoj komandi, trenutno iznosi oko 6500 ljudi. Utjecajna zona se poklapa sa rajonom naseljenim Srbima unutar trokuta [[Knin]]—[[Šibenik]]—[[Zadar]] i doseže do zone [[Lika|Like]]. Operaciona zona je cijeli ovaj trokut, a naročito veće komunističke, partizanske oblasti, koje su naseljene Hrvatima. Do sada su vojne operacije izvođene u suradnji sa njemačkim divizijama, o čijim su rezultatima ove izvještavane. Znatni dijelovi ovih četničkih jedinica angažirani su na osiguranju njemačkih puteva za dotur. Posmatrano s vojne strane, trenutno se četnička suradnja sa njemačkim jedinicama ocjenjuje kao pozitivna. Na osnovu snaga, koje nam se ovdje nude, može se zaključiti da ona nije iskorištena u potpunosti, ali i ono što je do sada učinjeno upućuje na činjenicu, da bi njihovo dalje angažiranje u vojnom pogledu za nas bilo povoljno.<ref>[https://znaci.org/zb/4_21_10.pdf#page=1414 Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilačkom ratu, Narodnooslobodilačka borba u Dalmaciji, knjiga 10: siječanj—ožujak 1944. godine (tom 21, dokument br. 402, str. 1414—1418.)]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=696&rec=314&roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000692.] <br /> ({{jez-njem|"Betr. Cetnik–Verbaende Norddalmatien. </br> In Norddalmatien sind die Cetniks in einer Division "Dinara" zusammengefasst, deren Hauptquartier in Kosovo, 11 km s. Knin, liegt. Die Fuehrung liegt in den Haenden des Wojwoden Momcilo Djujitsch, der seinerseits unterstuetzt wird von Major Kapetanowitsch und Hauptmann Miowitsch. Die Staerke der diesem Kommando unterstellten Gruppen belaeuft sich z.Zt. auf etwa 6500 Mann. Das Einflussgebiet stimmt ueberein mit dem serbischen Siedlungsraum innerhalb des Dreiecks Knin–Sibenik–Zara und reicht bis ins Lika–Gebiet hinein. Operationsgebiet ist dieses gesamte Dreieck, insbesondere die in ihm liegenden groesseren, kroatisch besiedelten kommunistischen Partisanbereiche. Militaerische Operationen wurden bislang in Zusammenarbeit mit deutschen Divisionen durchgefuehrt und deren Ergebnisse dorthin gemeldet. Darueber hinaus sind wesentliche Teile dieser Cetnik–Verbaende zur Sicherung deutscher Nachschubstrassen eingesetzt. </br> Militaerisch gesehen ist somit die Zusammenarbeit der Cetniks mit deutschen Verbaenden zur Zeit positiv zu beurteilen. Sie fuehrt wohl noch keineswegs zu voller Ausnutzung der sich hier uns anbietenden Kraefte, doch berechtigt das bisher Geleistete zu der Auffassung, dass ein weiterer Einsatz sich fuer uns militaerisch guenstig auswirken muss."}})</ref>|Izvještaj jedinice »Konrad« od 11. ožujka 1944. Komandi Druge oklopne armije o četničkim jedinicama u sjevernoj Dalmaciji}} Na osnovu svega iznesenog, poručnik Konrad predlaže nadređenim: „Što se tiče upotrebe četničkih jedinica sjeverne Dalmacije u vojne svrhe, treba reći da one predstavljaju samo nastavak prakse talijanskih jedinica. Uz to se prije svega mora dodati i to, da se Talijani nikada nisu usuđivali — i pored svih hrvatskih suprotnih tvrdnji — da u većem obimu sprovedu vojnu suradnju, jer oni nisu željeli da se ojačaju četnici, tada još neoprobani u težoj političkoj situaciji. Dok su Talijani sprovodili samo djelomične operacije, danas je, uz strogu kontrolu i rukovođenje, moguća mnogo obimnija mobilizacija četničkih jedinica. Đujić nam je rekao da će se njegove jedinice, nakon čišćenja partizanskih oblasti u dalmatinskom području, angažirati tako što će u suradnji sa njemačkim komandama izvršiti zapriječavanja Titovih kanala za snabdijevanje. Na osnovu ovdje poznatih činjenica ovo izgleda apsolutno moguće.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=700&rec=314&roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000696.] <br /> ({{jez-njem|"Zur militaerischen Verwendung der Cetnikverbaende Norddalmatiens ist zu sagen, dass sie nur eine Fortsetzung der italienischen Verbindungen darstellen wuerde. Dazu muss allerdings hinzugefuegt werden, dass die Italiener es niemals gewagt haben – trotz aller gegenteiligen wiederholten kroatischen Behauptungen – in grossem Stil militaerische Zusammenarbeit durchzufuehren, da sie die damals noch nicht erprobten Cetniks in einer im uebrigen noch unreiferen groesseren politischen Lage nicht zu stark werden lassen wollten. Waehrend somit die Italiener nur Teilunternehmen durchfuehrten, waere bei straffer Kontrolle und Steuerung der Cetnikverbaende heute ein Heranziehen in weit groesserem Umfang moeglich. Djujitsch hat sich uns gegenueber bereiterklaert, seine Verbaende nach Saeuberung der Partisanengebiete im dalmatinischen Raum so einzusetzen, dass in Zusammenarbeit mit deutschen Dienststellen eine Sperrung der Versorgungskanaele Titos erfolgt. Auf Grund der hier bekannten Unterlagen erscheint dies vollkommen moeglich."}})</ref> [[File:Helmuth von Pannwitz and Chetniks.jpg|thumb|Njemački general [[Helmuth von Pannwitz]], zapovjednik [[15. SS kozački konjanički korpus|15. SS kozačkog korpusa]], u društvu četničkih oficirâ s teritorije NDH.]] U izvještaju Višeg SS i policijskog vođe u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj ''[[Gruppenführer]]a'' [[Konstantina Kammerhofera]] za mjesec mart 1944. godine, iskazano je stanovito nezadovoljstvo učinkovitošću četnikâ u Bosni i Hercegovini u borbi protiv NOVJ: {{izdvojeni citat|Policijska oblast II ([[Sarajevo]]): [...] </br> Borbena vrijednost četnika stacioniranih u policijskoj oblasti Sarajevo nastavila je opadati; borbe u okolici [[Višegrad]]a i [[Trebinje|Trebinja]] pokazale su da se oni mogu uspješno oduprijeti [neprijatelju] samo uz njemačku podršku. U [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]], četnici nisu pokazali nikakvu vlastitu inicijativu tijekom izvještajnog perioda.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=228&rec=314&roll=1548 NARA, T314, Roll 1548, frame no. 000222.] <br /> ({{jez-njem|"Polizeigebiet II (Sarajevo): </br> Der Kampfwert der im Polizeigebiet Sarajevo stehenden Cetniks ist weiter gesunken, bei den Kämpfen im Raum von Visegrad und Trebinje hat sich gezeigt, daß sie sich nur mit deutscher Unterstützung erfolgreich zur Wehr setzen können. In Ostbosnien zeigten sich die Cetniks im Berichtsmonat ohne eigene Initiative."}})</ref>|Mjesečni izvještaj za mart 1944. godine Višeg SS i policijskog vođe u Hrvatskoj (6. IV 1944).}} Konverzacija s početka marta 1944, prilikom posjete Hitlerovom glavnom štabu, između njemačkog opunomoćenog generala u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj [[Edmund Glaise von Horstenau|Edmunda Glaisea von Horstenaua]] i feldmaršala [[Wilhelm Keitel|Wilhelma Keitela]] otkriva kakva je bila percepcija statusa četnika u NDH od strane vojnog vrha Trećeg Reicha: „U [[Berchtesgaden|Berhtesgaden]]u ljubazno me je primio Kajtel. Informisao me je o toku razgovora sa [[Nikola Mandić|Mandić]]em i Perićem [predsjednik vlade i ministar vanjskih poslova NDH — prim.]. U više navrata morao sam da ga prekinem kako bih ga ispravio, a pre svega u pogledu četničkog pitanja. On je mislio da se četnici sastoje samo od nekoliko dobrovoljaca (skraćeno „Hiwis“, dolazi od nemačke reči „Hilfswilligen“, prim. prev.), koji služe u nemačkim divizijama.“<ref>Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 456.</ref> Njemački nadležni organi su ukazivali svojim višim komandama i na vidljivu diskrepanciju u domaćem antikomunističkom taboru u kontekstu »borbe protiv bandi«. Tako se u izvještaju 264. pješadijske divizije od 10. aprila 1944. na jednoj strani tvrdi da „hrvatske vlasti očigledno poseduju vrlo malo poverenja u trajno postojanje vlastite vlade“,<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_43.htm Izveštaj 264. pešadijske divizije od 10. aprila 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o vojno-političkoj situaciji u srednjoj Dalmaciji]</ref> dok se za četnike Dinarske divizije pod Đujićevom komandom navodi: {{izdvojeni citat|Nasuprot ovom, četnike treba ceniti kao jedini pouzdani faktor borbe protiv komunističkih bandi. Oni raspolažu, pored jednog boljeg rukovođenja i organizacije, i potrebnom inicijativom u borbi protiv bandi za sopstvena obaveštavanja i poduhvate i redovno javljaju upotrebljive rezultate izviđanja.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=494&rec=314&roll=562 NARA, T314, Roll 562, frames no. 000489—000490.] <br /> ({{jez-njem|"Die kroat. Behoerden besitzen anscheinend nur geringes Vertrauen in der dauernden Bestand der eigenen Regierung. </br> Im Gegensatz hierzu sind die Cetniks als einzig zuverlaessiger Faktor im Kampf gegen die kommunistischen Banden zu werten. Sie verfuegen neben einer besseren Fuehrung und Organisation ueber die im Bandenkampf notwendige Initiative zu eigenen Erkundungen und Unternehmen und melden regelmaessig brauchbare Aufklaerungsergebnisse."}})</ref>|Izveštaj 264. pešadijske divizije od 10. aprila 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o vojno-političkoj situaciji u srednjoj Dalmaciji}} U telegramu poslatom 5. maja 1944. [[V SS korpusu]] iz [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], o držanju vojvode Momčila Đujića je data veoma povoljna ocjena: {{izdvojeni citat|Đujić neupitni pristalica DM. Hrvatski državljanin, lojalno radi sa vlastitim trupama protiv komunista, nasilno mobiliše pravoslavce. Prema povjerljivom izvještaju, nedavno je više puta izrazio antibritanska osjećanja. Jačina: 7000. Jesu li Đujićeve jedinice na području V SS korpusa?<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1208&rec=314&roll=565 NARA, T314, Roll 565, frame no. 001203.] <br /> ({{jez-njem|"Djujic einwandfrei DM Anhänger. Kroat. Staatsangehöriger, arbeitet mit eigener Truppe gegen Kommunisten loyal zusammen, zwangsmobilisiert Pravoslaven. In letzter Zeit nach V—Meldungen wiederholt englandfeindlich geäussert. Stärke 7000. Sind Djujic—Verbände im Bereich V. SS—Korps?"}})</ref>}} U izvještaju od 10. maja 1944, oficiri 15. brdskog korpusa navode da Nijemci snabdijevaju ukupno 6.318 četnika u NDH („Hrvatska borbena zajednica“). Za skrb 4.421 četnika starala se [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. divizija]], dok se o ostalih 1.897 brinula [[373. legionarska divizija|373. divizija]] Wehrmachta.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=828&rec=314&roll=565 NAW, T-314, Roll 565, frame 000823: Zabilješka o broju četnika koje snabdijeva 15. brdski korpus (10. maj 1944.).]</ref> Sredinom srpnja 1944. godine, u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]] je organizirana [[Operacija Muholovka|operacija »Muholovka«]] ({{jez-njem|Fliegenfänger}}). U ratnom dnevniku [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] zabilježeno je da je izvođenje operacije povjereno [[13. SS oružana brdska divizija Handžar|13. SS brdskoj diviziji »Handžar«]] i lokalnim četnicima: {{izdvojeni citat|14. 7. 1944: </br> ''SS-brdska divizija »Handžar«'': </br> Za operaciju »Fligenfenger«, čišćenje prostora [[Osmaci]] (25 km jugoistočno od [[Tuzla|Tuzle]] — aerodrom bandi), krenula su 2 ojačana bataljona i četnici.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_218.htm ZBORNIK DOKUMENATA VOJNOISTORIJSKOG INSTITUTA: TOM XII — DOKUMENTI NEMAČKOG RAJHA — KNJIGA 4]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=960&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000820.] </br> ({{jez-njem|"W–SS–Geb.Div. Handschar: </br> Zum Unternehmen "Fliegenfänger" Säuberung Raum Osmaci (25 SO Tuzla) (Bandenflugplatz) 2 verst. Btlne. und Cetniks angetreten."}})</ref>}} Nemački izveštaj iz jula 1944. godine ocenjuje da četnici Momčila Đujića broje oko 8.000 ljudi, od čega 7.000 naoružanih; ovi su dobro organizovani te neprijateljski orijentisani prema Englezima i bez engleske pomoći. Nijemci zaključuju da im oni zamjenjuju jednu do dvije divizije u Jugoslaviji: {{izdvojeni citat|Jedinica Konrad [srednja Dalmacija]: Saradnja sa četnicima izvanredna. '''Oni zamenjuju jednu do dve divizije'''. Samo se oni bore — ustaše manje aktivne.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=195&broj=790 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000781.] <br /> ({{jez-njem|"Zusammenarbeit der Truppe mit Cetniks hervorragend. Cetniks ersetzen 1 — 2 Divisionen. Nur sie kämpfen. Ustascha wenig aktiv."}})</ref>|Izveštaj kapetana Merrema, drugog obaveštajnog oficira Komande Jugoistoka (Armijske grupe F) o inspekcijskom putu po Srbiji, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj u periodu 20. jun — 4. juli 1944.}} Kapetan Merrem, njemački oficir koji je sastavio ovaj izvještaj, imao je samo riječi hvale na račun četnikâ Dinarske divizije JVuO i vojvode Momčila Đujića: {{izdvojeni citat|[[373. legionarska divizija|373. pešadijska divizija]]: Saradnja sa četnicima vrlo dobra (1. lički korpus sa sedištem u [[Gračac]]u). Oni nemaju direktnu vezu sa Đujićem. Rukovođenje njima direktno od strane obaveštajnog odjeljenja divizije. Njihovim akcijama uvek prisustvuje nekoliko Nemaca koji kontrolišu isporuke municije i snabdevanja. [...] '''Oni su jedini stvarno korisni saborci''' [podvučeno u originalu — prim.]. Jedino od njih dolaze korisna obaveštenja o neprijatelju. [...] Jedan četnički komandant odaje utisak potpuno pouzdanog saborca, koji je i neprijateljski nastrojen prema Englezima. [...] Četnici su vrlo častoljubivi i drago im je kada Nemci primete njihove podvige. [...] Podoficir Bartl poznaje lično vojvodu Đujića. Đujić mu šalje čak i sopstvene naredbe u vezi s područjem [[Donji Lapac|Lapca]]. [Najbolja taktika protiv partizana sastoji se u upotrebi specijalnih jedinica] i kombinovanju četnika u jedinice snage jednog bataljona sa jednim nemačkim vodom sa radio stanicom i, po mogućstvu, teškim oružjem.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=195&broj=793 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000784.] <br /> ({{jez-njem|"Ic–Aussenstelle der 373. (kroat.) Div. – Uffz. Bartl. </br> Sehr gute Zusammenarbeit mit Cetniks. (1. Lika–Korps Sitz Gracac.) Kein unmittelbarer Einfluss Djuic. Direkte Führung durch Ic–Aussenstelle. Bei Cetnik–Einsatz nehmen meist einige deutsche Soldaten teil. Dadurch Kontrolle der Munitions– und Verpflegungslieferung gewährleistet. "Kroatische Kampfgemeinschaft" bezeichnet Bartl nur als Ausdruck im deutschen Schriftverkehr. Cetniks können diesen Begriff nicht und würden bei Bekanntgabe feindselige Haltung einnehmen. Cetniks sind die einzigen brauchbaren Mitkämpfer. Diese allein liefern auch brauchbare Feindmeldungen. </br> Kurze Rücksprache mit einem örtlichen Cetnik–Führer ergab den Eindruck eines absolut zuverlässigen, sogar englandfeindlichen Mitkämpfer. </br> Cetniks sind sehr ehrgeizig und sehen es gerne, wann ihre Taten von Deutschen beobachtet werden. Geschriebenes Wort (Flugblätter) gilt bei ihnen wenig. Das gesprochene Wort ist alles. Gute Flüsterpropaganda hat grossen Einfluss. </br> Von Invasion sprechen Cetniks kaum. </br> Uffz. Bartl kennt den Vojvoden Djuic persönlich. Djuic schickt ihm sogar die den Raum Lapac berührenden eigenen Befehle. </br> Auf die Frage, wie man nach seiner Ansicht der kommunistischen Banden Herr werden könne, antwortete Uffz. Bartl: "Durch andauerndes Jagen mit kleinen Jagdkommandos (Kleinkrieg nach Bandenart), durch Einsatz von Tarneinheiten und durch Zusammenfassen der Cetniks in Batl.–Stärke, dabei etwa 1 deutscher Zug mit Funk und möglichst mit schweren Waffen." </br> Uffz. Bartl macht einen sehr guten Eindruck, scheint sich aber doch sehr viel zuzutrauen, wenn er behauptet, er könne die gesamten Djuic–Cetniks dahin bringen, wo wir sie haben wollen, falls er an die entsprechende Stelle gesetzt werden wurde."}})</ref>}} Visoka ocjena za doprinos četničkih formacijâ s teritorije marionetske NDH ratnim naporima njemačkog okupatora data je 25. jula 1944. godine i od strane nadležnih instanci iz [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]]: {{izdvojeni citat|Hrvatska: [...] Četnici su, s obzirom na vlastitu slabost, naši prirodni saveznici u borbi protiv komunizma. '''Samo se oni bore'''! “Hrvatska borbena zajednica” postoji samo na papiru.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=716&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000707.] </br> ({{jez-njem|"Cetniks unter Berücksichtigung eigener Schwäche im Kampf gegen Kommunisten unsere natürlichen Verbündeten. Sie allein kämpfen! "Kroatische Kampfgemeinschaft" steht nur auf dem Papier."}})</ref>|Zabilješka sa sastanka od 25. jula 1944.}} U izvještaju od 11. avgusta 1944, nakon proputovanja koje je Vojni zapovjednik Jugoistoka poduzeo u zoni odgovornosti V SS brdskog korpusa na teritoriju NDH, o tamošnjim četnicima te suradnji s njima kazano je: {{izdvojeni citat|Dobro iskorištavanje četničkih komandanata. Zahtjev za premještaj [[369. legionarska divizija|369. pješadijske divizije]] zbog sve češćih incidenata između četnika, o čijoj suradnji divizija apsolutno ovisi, i hrvatskih pripadnika divizije. 369. pješadijska divizija se sastoji od otprilike 70% Hrvata. Zapovjednik divizije napominje da se najmanje 40% njih smatra nepouzdanim.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=192&broj=445 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000440.] <br /> ({{jez-njem|"Gute Ausnutzung der Cetnikführer. Antrag auf Herauslösung der 369.I.D. da sich Zwischenfälle zwischen Cetniks, auf deren Zusammenarbeit Division unbedingt angewiesen, und kroat.Div.Angehörigen mehren. (Siehe Ic–Bericht). 369.I.D. besteht aus ca. 70 % Kroaten. Div.Kdr. bemerkt, dass hiervon minderstens 40 % als unzuverlässig anzusehen sei."}})</ref>|Izvještaj o posjeti OBSO-a zoni odgovornosti 5. SS brdskog korpusa od 7. do 11. avgusta 1944. godine (11.8.44).}} Major Adolf von Ernsthausen je bio zapovjednikom 392. artiljerijske pukovnije iz sastava [[392. legionarska divizija|392. (hrvatske) pješačke divizije]], jedne od tri njemačko-hrvatske divizije (pored [[369. legionarska divizija|369. legionarske divizije]] i [[373. pješadijska divizija|373. pješadijske divizije]]). Kao veteran [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] sa iskustvom ratovanja na [[balkanskom bojištu]], major von Ernsthausen biva upućen [[1944]]. godine u okupiranu Jugoslaviju. Von Ernsthausen će [[1959]]. godine objaviti ratne memoare pod naslovom ''Die Wölfe der Lika. Mit Legionären, Ustaschi, Domobranen und Tschetniks gegen Titos Partisanen. Erlebnisse in Kroatien 1944'' (“Vukovi [[Lika|Like]]. Sa legionarima, ustašama, domobranima i četnicima protiv Titovih partizana. Doživljaji u Hrvatskoj 1944.”).<ref>[https://winkelried-verlag.de/buecher/landser-am-feind/744/die-woelfe-der-lika Winkelried Verlag: Adolf von Ernsthausen, Die Wölfe der Lika]</ref><ref>[https://www.booklooker.de/B%C3%BCcher/Adolf-von-Ernsthausen+Die-W%C3%B6lfe-der-Lika-Mit-Legion%C3%A4ren-Ustaschi-Domobranen-und-Tschetniks-gegen/id/A02Iwx5I01ZZ3 Ernsthausen, Adolf von — Die Wölfe der Lika. Mit Legionären, Ustaschi, Domobranen und Tschetniks gegen Titos Partisanen. Erlebnisse in Kroatien 1944 — Landser am Feind, Band 5 (www.booklooker.de)]</ref> O sveobuhvatnoj saradnji Dobroslava Jevđevića s okupacionim vlastima bio je general Mihailović, u više navrata, obaviješten i od strane Jovanke Krištof (pseudonim »Mira«), četničke obavještajke u [[Slovenija|Sloveniji]]. U veoma opširnom izvještaju od 29. juna 1944, Krištof o Jevđeviću (pseudonim »Aero«) daje nedvosmislenu ocjenu: „Aero je drugi [[Milan Nedić|Nedić]].“<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_198.htm Izveštaj obaveštajnog organa od 29. juna 1944. Draži Mihailoviću o stanju četničkih organizacija u Sloveniji, Hrvatskom primorju, Gorskom kotaru i Lici i saradnji sa nemačkim okupatorima]</ref> Pored toga, Krištof karakteriše Jevđevića kao „vrlo kompromitovanu osobu“ (najprije zbog „jakog sudelovanja sa okupatorom“), te zaključuje da ovaj ne bi mogao organizovati četničku ilegalu. Iz izvještaja Krištof može se zaključiti kako su vojvoda Dobroslav Jevđević i kapetan [[Dušan Đaković]], komandant 4. brigade iz sastava Ličko-kordunaške oblasti JVuO, bili podređeni okupatoru i suštinski i u simboličkoj ravni: {{izdvojeni citat|Odred u Ab.[aciji, tj. [[Opatija|Opatiji]] — prim.] likvidiran. 19 ljudi otišlo u [[Postojna|Postojnu]], a 10 ih ide u Nem.[ačku] kom. na [[Rijeka|Reci]], gde će služiti kao [[Gestapo]]. Tu će biti sa njima i Aero i kap. Đak., pa čak i r. stanica. [...] Svi su ti odredi pod Nem. kom. i bez međusobne veze, razbacani po [[Istra|Istri]], da se pokaže celom narodu, kako su Srbi Nem. sluge. Plaćeni su — vojnici 360 L.[ira] mesečno, podnar. 450 naredn. 525 podpor. mislim 3.000 a kap. Đak. 5.800 L. [...] U Josipdol je poslao Aero 11 ljudi, navodno da osnuju tamo četničku komandu. Međutim ti su ljudi Nem. tajna policija, a od četnika iz šume, koji su im dolazili u vezi, da je to četn. komanda, napravili Nem. radni bataljon, koji vode Nem. Tu je oko 40 ljudi, ostali su prestali dolaziti kad su videli šta se sa ovima desilo. [...] Kud ćemo veće poniženje za našu vojsku nego da komanduje Nem. poručnik našem kapetanu, pa i vojvodi, samo sreća, da je taj vojv. surogat, inače propadosmo od bruke... Sve ove i slične akcije vodi kap. Đaković, naravno pod komandom Nem. poručnika. Odluke o njima donosi Aero u dogovoru sa Nem. Upravo je gnusno gledati, kako se obojica klanjaju pred Nem. potpor. i por., pa kaplarima. Đak. sve pozdravlja fašistički uzdignutom rukom, a Aero samo veće činove oficire, inače našim pozdravom. [...] U Lici saradnja sa okupatorom je na čisto drugoj bazi — tamo mora okupator popuštati, jer inače odoše ljudi u šumu, a vođe su potpuno Nem. sluge i nemaju kamo bežati. [...] '''U krvi im je šurovanje sa okupatorom, a nama prikazuju kako vode vele politiku i kolike žrtve za narod s tim pridonašaju — dok u stvari nisu ništa drugo nego ponizne Nem. sluge'''. [...] Potrebno je već jednom započeti sa ozbiljnim i poštenim radom, jer će nas katastrofa preteći. Saradnju sa okupatorom trebalo bi napraviti na čisto drugoj bazi i ne sme biti vidna. Bar ovde.}} Na drugoj strani, Jovanka Krištof izdvaja kao pozitivan primjer vojvodu Momčila Ðujića: „Ovi ljudi ovde vide jedini spas u vojv. Đujiću, jer ga smatraju poštenim i iskrenim borcem za našu stvar. Isto ima org. dobro sprovedenu. Pljačkati i krasti ne dozvoljava o čemu su se uverili iz njegove prop. gde su imena poubijanih ljudi zbog nediscipline i raznih prekršaja. To ljudima imponira — pošten rad i samo to žele, a i zaslužuju, jer ih nepoštenje tuče već 3 1/2 god. I pored svega toga, ostali su verni našoj ideji. Isto saradnja sa okupatorom je na čisto drugoj bazi i ne vodi se trgovina sa ljudima, kao ovde. Ovo vodstvo se jako boji Đujića i gaji mržnju prema njemu zato hoće ljudima dokazati, da Đujić nema ništa odnosno samo par sto vojnika bez oružja koji kao čudo gledaju mitraljez. A isto, da su pod Nem. kao ovi ovde.“ U pokušaju da prebaci teret odgovornosti za sopstvenu kolaboraciju s okupatorom na komandanta Dinarske divizije JVuO, vojvoda Jevđević piše Mihailoviću 8. avgusta 1944. godine: „Garantujem i imam stotine dokaza da trupe Đujića u velikom delu stoje u tešnjoj vezi od mene, ali to niko ne vidi. Vi bi se začudili, kad bi vam sve ispričao kakve mi izveštaje pokazuju Nemci o svojim vezama sa našim jedinicama, naročito kod [[Uroš Drenović|Drenovića]] i ostalih, prebacujući mi da ih mi sabotiramo i podmuklo rušimo.“<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 156, reg. br. 51/1—1.</ref> I u izvještaju od 10. avgusta 1944, Jovanka Krištof je upozorila Mihailovića na činjenicu da se [[Lika|lički]] četnici pod komandom vojvode Jevđevića nalaze u [[Istra|Istri]] u službi okupatora, kao i da su pred [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička partija|nacistima]] (»broj 11«) dužni salutirati [[Rimski pozdrav|fašističkim pozdravom]]: {{izdvojeni citat|Kolben [potpukovnik [[Karl Novak]] — prim.] se povratio 3 ov. meseca. Zgrozio se nad ovim radom. Nije mogao svega verovati kad su mu referisali oficiri i vojnici, dok nije neke stvari i na vlastite oči video. Mislim, da je dosta ako Vam kažem da stalno uzdiše i govori pri svakoj prilici: »Jadni Čiča, kako ga upropastiše, zar [[Vermaht]] i [[Gestapo]], da predstavlja Čičinu vojsku.« Prebleđuje slušajući i gledajući ovo. 3. mu referiraše četnici da su dobili naređenje da moraju svi nacistički pozdravljati. A jučer se sam uverio da ima oficira, koji profaniraju našu uniformu, te u njoj putuju iz [[Postojna|Postojne]] u Trst i daju povoda komun. za prop. Isti oficir Korać je tako i u Ab.[aciju] došao samo da je još imao natpis na rukavu i kapi »Lika« što po naređenju moraju svi u Postojni nositi. Ja sam ga napala zbog toga, a isto tako i Jovanovog brata, te su jučer svi na putu skinuli te sramotne natpise. [...] Čujem da Jovan sad ostaje kod Vas. Neka Vam ispriča kako su part.[izani] u okolici Post.[ojne] natiskali plakate o četn. banditima sa natpisom »Lika« na rukavu i kapi, koji su pljačkali selo sa br. 11 i odveli x ljudi i t.d. [...] Nadam se da će sad sigurno uspeti četnicima, da se odele od br. 11. Samo mnogi su od njih mišljenja da su ovim radom upropas[ti]li i ovde i Liku.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_21.htm Izveštaj Jovanke Krištof od 10. avgusta 1944. Draži Mihailoviću o stanju ličkih četnika u Istri, njihovoj saradnji sa Nemcima i ponašanju Dobrosava Jevđevića u vezi sa problemom vraćanja četnika u Liku]</ref>}} === Borbe pod nemačkom komandom u Srbiji (1944) === {{main|Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|Topličko-jablanička operacija}} [[File:Nemci predaju minobacač četnicima.jpg|thumb|Nemci predaju minobacač četnicima u Srbiji 1944.]] {{Quote box | citat = „D.M.-bande dosada nisu nikad napale okupacione trupe.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1115&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 001111: Izvještaj o bandama u okolini katarakti Dunava (bez datuma, približno mart 1944).] <br /> ({{jez-njem|"Bisher haben die D.M.Banden die Besatzungstruppen noch nie angegriffen."}})</ref> | izvor = Nemački izvještaj o četnicima u okolini katarakti Dunava od marta 1944. | width = 40% | align = right}} {{Quote box | citat = „Titove bande imaju se napasti i uništiti, odn. zarobiti. Pristalice D.M.-a (četnici) ne smatrati neprijateljima.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1264&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 001260: Naredba 923. Landeschuetzen-bataljonu za akciju „Dunav“ (29. Juli 1944.).] <br /> ({{jez-njem|"Angetroffene Titobanden sind anzugreifen und zu vernichten bzw. gefangen zu nehmen. DM—Anhänger (Cetniks) sind nicht als Feind anzusehen."}})</ref> | izvor = Naredba 923. Landesschuetzen-bataljonu za akciju „Dunav“ od 29. jula 1944. | width = 40% | align = right}} Kad je sredinom marta 1944. operativna grupa sastavljena od [[Druga proleterska divizija NOVJ|Druge]] i [[Peta krajiška divizija NOVJ|Pete divizije]] NOVJ iz [[Sandžak]]a [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|prodrla u zapadnu Srbiju]], nesuglasice između četnika i Nijemaca u Srbiji potisnute su u drugi plan. Trupe sastavljene od jedinica [[Vermaht]]a i [[Vafen-SS|SS]], korpusâ JVUO, bugarskog okupacionog korpusa, [[Srpska državna straža|SDS]], [[Srpski Doborvoljački Korpus|SDK]] i [[Ruski Zaštitni Korpus|Ruskog zaštitnog korpusa]] pod objedinjenom nemačkom komandom generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] funkcionisale su kao jedinstvena operativna grupa u [[Operacija Kamerjeger|operaciji »Kammerjäger«]]. Kod nadležne je četničke komande majora [[Neško Nedić|Neška Nedića]] bio akreditovan nemački kapetan Vajel kao oficir za vezu. Zajedničke operacije trajale su nešto duže od dva meseca.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_57.htm Izveštaj Vojnoupravnog komandanta jugoistoka od 13. maja 1944.]</ref> Kao znak otopljavanja odnosa na liniji četnici–okupator, nakon unilateralnog raskidanja (sa njemačke strane) [[Ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta|sporazuma potpisanih]] u zimu 1943/1944. godine te organiziranja [[Operacija Treibjagd|operacije »Hajka«]] protiv [[Nikola Kalabić|Kalabićevih]] četnika, u drugoj polovini marta 1944. upriličen je sastanak komandanta Drugog ravnogorskog korpusa kapetana [[Predrag Raković|Predraga Rakovića]] sa oficirom [[Schutzstaffel|SS]]-a Biermannom, inače njemačkim zapovjednikom [[Čačak|Čačka]]. Tom prilikom je kapetan Raković garantovao „da ne postoje ni najmanje namere da se planira opšti ustanak ili da se sprovedu sabotažne akcije“ protiv Nijemaca, odnosno da će „na teritoriji Srbije“ iznova nastupiti primirje. U Mihailovićevo ime, četnički komandant je iskazao spremnost „za borbu protiv komunista i izvan Srbije, uz isporuke municije“, a nije čak odbacio ni mogućnost angažovanja „na drugim evropskim frontovima“.<ref>[https://web.archive.org/web/20221206140940/https://znaci.org/00001/4_14_3_269.htm Izveštaj Feldkomandanture u Čačku od 25. marta 1944. komandantu Jugoistoka o pregovorima sa komandantom 2. ravnogorskog korpusa]</ref> U izvještaju Komandi Jugoistoka, [[obersturmführer]] Biermann navodi da Draža Mihailović od njemačke strane očekuje diskretnost u održavanju kontakata, naročito stoga što bi srpske kvislinške vlasti u JVuO mogle vidjeti konkurenciju: {{izdvojeni citat|Kapetan Raković mi je kazao lično, takoreći u povjerenju kao prijatelju, da sve što mi je do sada rekao i sve što sam ja zapisao, on rekao po nalogu Draže Mihailovića, s kojim je imao svakodnevnu radio-vezu i od koga je dobivao stalna uputstva o predmetu prethodnih razgovora. Pritom me uvjerava da će sa strane Mihailovića, naravno, sve biti demantirano, ukoliko se o sadržaju razgovorâ ponovno dozna u [[Beograd|beogradskim]] krugovima ([[Milan Nedić|Nedić]], [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]]). Sasvim je prirodno da ovi krugovi pokušavaju svim sredstvima osujetiti sporazum između njemačke okupacijske vlasti i Draže Mihailovića, jer trenutno su oni legalni predstavnici srpskog naroda te bi možda mogli strahovati za svoje pozicije. Pregovore između DM–pokreta i njemačkih vlasti ovi bi krugovi odmah iskoristili u propagandne svrhe i predstavili ih kao kraj ili slabost DM–pokreta.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=281&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000268—000269.] <br /> ({{jez-njem|"Hauptmann Rakovic sagte mit persönlich, sozusagen vetraulich zu einem Freund, dass alles, was er mir bisher gesagt und ich aufgeschrieben habe, von ihm im Auftrage von DM gesagt worden sei, mit dem er tägliche Funkverbindung habe und von dem er laufend Anweisungen für den Stoff der bisherigen Besprechungen erhalten habe. Er versichert mir gleichzeitig dass selbverstandlich von DM–Seite alles abgestritten werde, falls wieder der Inhalt der Besprechungen in Belgrader Kreisen (Nedic, Ljotic) bekannt werde. Es sei zu natürlich, dass diese Kreise mit allen Mitteln eine Verständigung zwischen der deutschen Besatzungsmacht und DM zu hintertreiben versuchen, denn sie seien ja gegenwärtig die legalen Vertreter des serbischen Volkes und müssten evtl. um ihren Posten fürchten. Verhandlungen der DM–Bewegung mit deutschen Behörden würden sofort von diesen Kreisen propagandistisch aufgeschlachtet und als Ende bezw. Schwäche der DM–Bewegung hingestellt."}})</ref>|Njemački izvještaj od 25. marta 1944. o pregovorima šefa [[Sicherheitsdienst]]a u Čačku obersturmführera Biermanna sa kapetanom [[Predrag Raković|Predragom Rakovićem]], komandantom 2. ravnogorskog korpusa JVuO}} Kapetan Predrag Raković, jedan od glavnih četničkih komandanata zaduženih za održavanje [[Saradnja četnika sa Nedićevom vladom|veze s Milanom Nedićem]] i Nijemcima, ponovo se sastaje sa Biermannom u Čačku 26. aprila.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=331&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000314.]</ref> Raković je tada naveo da mu je general Mihailović povukao punomoć za obavljanje poslovâ s Nijemcima i da zbog toga na ovom sastanku ne sudjeluje kao njegov predstavnik. Očigledno da je Draža Mihailović bio sasvim upoznat sa ovim kontaktima i davao je za njih odobrenja, dok je Raković održavao kontakte i obavljao poslove s Nijemcima, iako su mu ovlaštenja bila povučena.<ref>[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]</ref> Ubrzo je uslijedilo potčinjavanje Rakovićevog Drugog ravnogorskog korpusa JVuO (kao i Javorskog korpusa pod komandom majora [[Radomir Cvetić|Radomira Cvetića]]) njemačkim trupama u jugozapadnoj Srbiji, što se može zaključiti iz jednog izvještaja Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka s početka aprila 1944: {{izdvojeni citat|Cvetićevi četnici osiguravaju lijevi bok grupe Jug i izviđaju u pravcu [[Golija|Golije]] od Drinića ka sjeveru. Zadatak Rakovićeve grupe nepromijenjen.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&roll=256&broj=413 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000408—000409.] </br> ({{jez-njem|"Die Cvetic–Cetniks sind zum Schutz der linken Flanke der Angriffsgruppe Süd und zur Aufklärung über das Golija–Gebirge über Dramici nach Norden vorzuführen. Auftrag für Rakovic–Cetniks bleibt unverändert."}})</ref>|Izvještaj opunomoćenog komandanta Jugoistoka svim potčinjenim jedinicama za 3. april 1944. godine}} U dnevnom izvještaju iz Komande Jugoistoka za 18. april 1944, predviđa se koji će sektor zauzeti jedinice pod Rakovićevom komandom u vrijeme izvođenja operacije »Kammerjäger«, kojom prilikom je okupator s uspjehom osujetio [[Drugi prodor NOVJ u Srbiju|drugi prodor NOVJ u Srbiju]]: {{izdvojeni citat|Rakovićeva grupa dobila zadatak da postavi osiguranja prema jugu na sjevernoj obali Studenice.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=514&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000510.] <br/> ({{jez-njem|"Unternehmen Kamerjägger. II. Eigene Lage: </br> F/ Cetnik–Gruppe Rakovic erhielt Auftrag zur Abschirmung nach S gegen Feind auf dem nördl. Studenica–Ufer."}})</ref>|Dnevni izvještaj opunomoćenog komandanta Jugoistoka tokom operacije Kammerjäger, 18. april 1944.}} Iz jednog razgovora na visokom nivou (prisutni: general [[Hans Felber]], vojni zapovjednik Jugoistoka i [[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova), održanom 11. aprila 1944. godine, može se nazrijeti koliko su okupacioni dužnosnici bili zadovoljni saradnjom sa četnicima i ostalim [[Kolaboracija|kolaboracionističkim]] snagama na [[Balkan]]u: {{izdvojeni citat|Neubacherovo mišljenje o vrijednosti srpskih formacijâ: [[Srpska državna straža|SDS]] loša, Hipo (pomoćna policija) isto, [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]] dobar, četnici veoma različito. U Crnoj Gori se dobro tuku [[Crnogorski dobrovoljački korpus|dobrovoljci pod njemačkim vođstvom]]. Kosovski Albanci se bore s nama. Evzoni u Grčkoj nijesu za odbranu obale, ali su korisni u unutrašnjosti zemlje i sigurno neće pucati na nas.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=462&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000458.] <br/> ({{jez-njem|"Auffassung Neubacher über den Wert der serbischen Verbände: SSW schlecht, Hipo desgleichen, SFK gut, Cetniks sehr unterschiedlich. In Montenegro schlügen sich die Freiwilligen unter deutscher Führung gut. Die Kosovoalbaner kämpfen mit uns. Evzonen in Griechenland sind nichts für Küstenverteidigung, brauchbar wohl aber im Innern des Landes, werden bestimmt nicht auf uns schiessen."}})</ref>|Vojni zapovjednik Jugoistoka (Razgovor Felber-Neubacher, 11. april 1944.)}} U izvještaju Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala Hansa-Gustava Felbera (u odjeljku naslovljenom „Stanje kod neprijatelja“), sačinjenom 22. aprila iste godine, ambivalento držanje jedinicâ JVuO prema okupatorskim vlastima smatra se glavnom karakteristikom četničkog pokreta u Srbiji: {{izdvojeni citat|Srbija: <br /> Pokret DM je podijeljen unutar sebe. Dok se neki aktivno bore na strani njemačkog Wehrmachta protiv komunista — a da nijesu odustali od temeljnih rezervi prema svakom okupatoru — manje bande DM u centralnoj i istočnoj Srbiji spremne su činiti štetu. Izvještaji koji se stalno pojavljuju o pregovorima Draže Mihailovića i Tita nijesu potvrđeni i takođe se doimaju nevjerovatnim.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&roll=256&broj=556 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000552.] <br /> ({{jez-njem|"Die DM–Bewegung ist in sich aufgespalten. Während ein Teil aktiv an der Seite der deutschen Wehrmacht gegen die Kommunisten kampft – ohne dadurch die grundsätzlichen gegen jeden Okkupator vorhandenen Vorbehalte aufgegeben zu haben – treiben kleinere DM–Banden in Mittel–und Ostserbien nach wir vor ihr Unwesen. Immer wieder auftauchende Meldungen über Verhandlungen zwischen DM und Tito bestätigen sich nicht und erscheinen auch unglaubwürdig."}})</ref>|Izvještaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka o stanju u periodu od 16. marta do 15. aprila 1944. godine}} 12. aprila 1944. godine, pukovnik [[Jevrem Simić]] izdaje jednom četničkom nižem oficiru objavu o kretanju na terenu brigade kojom komanduje, kako bi ovaj mogao što efikasnije uništavati jatake i simpatizere [[Narodnooslobodilački pokret|NOP]]-a: {{izdvojeni citat|OBJAVA Za G. Milića Majstorovića p.poručnika, komandanta II bataljona III leteće kosmajske brigade, koja mu se izdaje s tim da može slobodno da se kreće sam ili sa svojom vojskom po terenu koji je ugovoren sa našim saveznicima Nemcima i Bugarima i da u ime Kralja Petra II Karađorđevića oduzima svu rekviziciju i kolje sve partizanske jatake i simpatizere zbog čega će dobiti čin majora.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_115.htm Objava komandanta četničke oblasti u Srbiji od 12. aprila 1944. komandantu 2. bataljona 3. kosmajske brigade za nesmetano kretanje od okupatora i klanje simpatizera narodnooslobodilačkog pokreta]</ref>}} 1. maja 1944. godine, u dnevnom izvještaju Vojnoupravnog zapovjednika Jugoistoka, koji potpisuje načelnik štaba general [[Kurt Geitner]], navodi se cifra od nekoliko hiljada pripadnika JVuO koji pomažu okupatoru u zaustavljanju ofenzive NOVJ: {{izdvojeni citat|Srbija — Stanje u sopstvenim redovima: </br> Borbena grupa Weyel: 500. SS padobranski lovački bataljon, sa otprilike 1.000 četnika, odbacio je neprijatelja kod [[Seča Reka|Seče Reke]] (6 km zap. od [[Kosjerić]]a) i sa manjom borbenom grupom vrši napad na neprijatelja kod Varde. Izbrojano 10 mrtvih neprijatelja; vjerovatni veći gubici. [...] </br> Četnici su raspoređeni duž linije [[Požega]]—Kosjerić—[[Ražana]]—[[Povlen]], sa ukupnom jačinom od približno 5.000 ljudi. Pojedine grupe su poslale oficire za vezu. Draža Mihailović, koji je preuzeo jedinstveno zapovjedništvo, namjerava uspostaviti radio-vezu s njemačkom komandom.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=673&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000669—000670.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien. Eigene Lage. </br> B. Kampfgruppe Weyel. Fg.Abt. 696 bis Kostojevici an Straße 4 OSO Rogacica durchgestossen. SS–Fallschirmjäger–Btl. hat mit etwa 1000 Cetniks Feind bei Sjecareka [sic!] (6 W Kosjerici) geworfen und steht mit einer schwächeren Kampfgruppe im Angriff gegen Feind bei Varda. 10 gezählte Feindtote, weitere Feindverluste wahrscheinlich. </br> F. Cetniks stehen im allg. Linie Pozega–Kosjerici–Razana–Povlen in Gesamtstärke ca. 5000 Mann. Einzelen Gruppen haben V.Offz. abgestellt. DM., der Gesamtführung übernommen hat, will Funkverbindung zu deutschem Kommando herstellen."}})</ref>}} U monografiji “Četnici u Drugom svjetskom ratu 1941—1945” [[Jozo Tomašević]] zaključuje: „Ne mogu ipak dati nikakvu potvrdu toj slutnji da je Mihailović održavao direktnu radio-vezu s Nijemcima, a uzimajući u obzir njegov način ponašanja u cijelom ratu, malo je vjerojatno da jest.“<ref>[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]</ref> Međutim, Hermann Neubacher svjedoči u memoarima kako je, makar tokom nekoliko dana u zimu [[1945]], održavao izravnu radio-vezu s Mihailovićevim štabom.<ref>Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN — Službeni list SCG, Beograd, 2005, str. 161—162.</ref> U ratnom dnevniku Vojnog zapovjednika Jugoistoka od 2. maja 1944, sa pohvalom se ističe kooperacija onih snagâ JVuO u zapadnoj Srbiji koje sačinjavaju taktički sklop pod komandom majora [[Ericha Weyela]]: {{izdvojeni citat|Borbena grupa Weyel: SS padobranski lovački bataljon, zajedno sa četnicima, razbio [[Peta krajiška divizija|Petu diviziju]] kod Varde. Veliki neprijateljski gubici. Četnici su postrijeljali sve zarobljenike. Brojke će biti objavljene naknadno.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=677&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000673.] <br /> ({{jez-njem|"Kampfgruppe Weyel. SS–Fallschirmjägger–Btl. hat mit Cetniks bei Varda Tross[?] der 5.Div. zerschlagen. Hohe blutige Feindverluste. Cetniks haben sämtl. Gefangene erschossen. Zahlen werden nachgemeldet."}})</ref>}} U izvodu iz ratnog dnevnika generala Hansa-Gustava Felbera za 3. maj 1944. godine, navodi se da je načelnik štaba Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka general Kurt Geitner išao u posjetu njemačkim trupama na ratištu u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]]: {{izdvojeni citat|(3.5.44) 6,00: Putovanje do Parišta [svakako je riječ o [[Donje Vardište|Vardištu]] — prim.] zbog razgovora sa majorom Weyelom i nekim četničkim vođama o formiranju zajedničkog štaba za borbu protiv komunista. Povratak za Beograd 3. maja u 15 časova.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=807&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 000803.] <br /> ({{jez-njem|"3.5.44 6.oo Uhr Fahrt nach Pariste zur Besprechung mit Major Weyel und einigen Cetnik–Führern über Bildung eines gemeinsamen Stabes zur Bekämpfung der Kommunisten. Rückkehr nach Belgrad am 3.5., nachmittags 15.oo Uhr."}})</ref>|Ratni dnevnik Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka, 3. maj 1944. godine}} Kolike je razmjere poprimila kolaboracija četnikâ Draže Mihailovića sa njemačkim Wehrmachtom i srpskim kvislinškim jedinicama u proljeće 1944. godine, postaje očigledno i iz navodâ u izvještaju Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 13. maja, u kom su snage JVuO ubrojane u vlastite formacije: {{izdvojeni citat| I. Sopstvene snage A) Grupa “Holman” 696. bat. feldžand. krenuo je jutros sa četnicima u napad duž puta Nova Varoš — Ljubiš. 11/4. p. “Brand.” na maršu Sjenica — Maskova. Komandno mesto grupe “Holman” — Nova Varoš. I I/4. p. “Brand.” na maršu Užice — Ivanjica — Maskova. B) Grupa “Vajel” Napad Severne četničke grupe na jakog neprijatelja jugoistočno od Rožanstva nije uspeo uprkos visokih gubitaka i na strani četnika i na strani neprijatelja, pa će jutros biti ponovljen sa I/“Brand.”. Podređeni 1. bataljon 63. puka u obezbeđenju na visovima između Čajetine i Rožanstva. C) 24. bug. div. I I /64. nije uspeo u noći 11/12. 5. da kod Mokre Gore spreči neprijateljske zaštitnice da izmaknu ka jugu. Danas je sa 1/1. srp. puka i 1.000 četnika počelo čišćenje prostora Semegnjevo — Čajetina. 8. bataljon teških mitraljeza na maršu Požega — Arilje. 11/63. biće naknadno privučen. D) Grupa “Tatalović” Srpski dobrovoljački korpus uključio se kod Ljubovije u borbe na hrvatskoj obali Drine i prihvatio četnike koji su se povlačili. Kod Rogačice 4 prebeglice.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_57.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 13. maja 1944. Vrhovnoj komandi Vermahta o borbama sa 2. i 5. NOU divizijom na komunikaciji Užice — Višegrad]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=736&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000732—000733.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien. II. Eigene Lage. </br> A) Gruppe Hollmann. Fg.Abt.696 heute morgen mit Cetniks zum Angriff entlang Str. Nova Varos–Ljubis angetreten. II./4.Brdbg. auf Marsch Sjenica–Maskovo. Gefechtsstand Gruppe Hollmann Nova Varos. III./4.Brdbg. auf Marsch Uzice–Ivanjica–Maskovo. </br> B) Gruppe Weyel. Angriff nördl. Cetnik–Gruppe gegen starken Feind SO Rozanstvo drang bei hohen Cetnik–u. Feindverlusten nicht durch und wird seit heute morgen mit I./Brdbg. wiederholt. Unterstelltes I./63 sichert auf Höhen zwischen Cajetina u. Rozanstvo. </br> C) 24.bulg.Div. III./64 konnte in der Nacht 11./12.5. bei Mokra Gora Ausweichen feindl. Nachhuten nach S nicht verhindern und tritt heute mit I./Serb.Rgt.1 u. 1000 Cetniks zur Säuberung des Raumes Semegnjevo–Cajetina an. 8.sMG.Btl. auf Marsch Pozega–Arilje. II./63 wird nachgezogen. </br> D) Gruppe Tatalovic. Bei Ljubovija griff SFK in Kämpfe auf kroat.Drina–Ufer ein u. nahm ausweichende Cetniks auf. Bei Rogacica 4 Überläufer."}})</ref>}} U istom izvještaju je prenijeta i sljedeća informacija: {{izdvojeni citat|Prema pouzdanom izvoru, četnički komandant [[Dragoslav Račić|Račić]], koji je učestvovao u borbi protiv Grupe “[[Milutin Morača|Morača]]” u [[Valjevo|valjevskom]] kraju, zatražio je da se vrati u svoje dotadašnje operacijsko područje, jer ne želi više da se „prlja“ saradnjom sa okupatorom.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=736&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000732.] <br /> ({{jez-njem|"Nach s.Qu. hat Cetnikführer Racic, der im Kampf gegen Gruppe Moraca im Raume Valjevo beteiligt war, die Rückkehr in sein bisheriges Einsatzgebiet beantragt, da er sich durch Zusammenarbeit mit der Okkupator nicht länger "beschmutzen" wolle."}})</ref>}} Istog dana, u izvještaju koji je poslao Glavnom komandantu Jugoistoka feldmaršalu [[Maximilian von Weichs|von Weichsu]], general Felber zapaža kako formiranje ''Borbene grupe Weyel'' označava novu etapu u četničko-njemačkim odnosima s ciljem saradnje u borbi protiv NOVJ, koja u tom obimu nije bila izvodiva u prethodnom periodu: {{izdvojeni citat|Utisak o upotrebljivosti pojedinih potčinjenih narodâ i jedinicâ: [...] Četnici uvjeravaju da će se uzdržati od bilo kakvog neprijateljstva prema njemačkim trupama i da će učestvovati u borbi protiv komunista do konačne pobjede. U operacijama četničke jedinice predvodi [[Neško Nedić]], a s njemačke strane major Weyel. Razgovori na bojnom polju pokazuju da su četničke vođe poput Kalabića i Rakovića spremne sarađivati sa Nijemcima. Kod ljudstva preovlađuje prijateljski pristup, uz samo nekoliko neprijateljskih lica. Naoružanje im je skromno; manjak mitraljeza. Situacija sa zalihama municije, kao i dosad, nejasna.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=727&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000723—000724.] <br /> ({{jez-njem|"2.) Eindruck über die Brauchbarkeit der einzelnen unterstellten Nationen und Verbände: </br> f) Cetniks versichern jede Feindseligkeit mit deutschen Truppen auszugeben und sich am Kampf gegen die Kommunisten bis zum Endsieg zu beteiligen. Leitung der Cetnik–Verbände durch Nesko Neditsch, deutscherseits durch Major Weyel. Besprechungen auf dem Gefechtsfeld zeigen, daß die Führer der Cetniks wie Kalabic und Rakovic gewillt sind, mit den Deutschen zusammenzuarbeiten. Unter den Leuten vielfach freundliches Entgegenkommen, nur zum Teil feindselige Gesichter. Ausrüstung mit Waffen mäßig, wenig Maschinenwaffen. Über Munitionslage nach wie vor Unklarheit."}})</ref>|Raport generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] feldmaršalu [[Maximilian von Weichs|Maximilianu von Weichsu]] od 13. maja 1944. godine}} Draža Mihailović je imenovao [[Milorad Mitić|Milorada Mitića]] za oficira za vezu između svojih jedinica i njemačke komande, kako bi saradnja četničkih komandanata sa okupatorom dobila organizovaniju formu. General Mihailović je preko kapetana Mitića dostavljao svoje zahtjeve njemačkoj komandi koja je snabdijevala municijom i hranom njegove jedinice, angažovane u borbi protiv NOVJ. Mitić je o situaciji na frontovima, o svome radu i o količini pomoći primljenoj od okupatora gotovo svakodnevno izvještavao generala Mihailovića. U depeši od 28. marta 1944, između ostalog, kapetan Mitić piše: {{izdvojeni citat|O nekoj akciji Bugara ili Br. 11 (šifra koja označava Njemce — nap.) protivu crvenih dublje na terenu nema ni govora. Doručak i večera su uvek u garnizonu. Ako se hoće uništenje komunista, onda to moramo mi da uradimo. Možemo da računamo na pomoć uzduž komunikacija, na municiju i avijaciju, mada ona ne može mnogo da pomogne. Ali moraju biti hitno bačene masovne snage i lično da vodite operacije, naravno kao 'siva eminencija', inače [[Peko Dapčević|Peko]] ode u Toplicu i dalje... Moral kod naših ljudi u reonima gde su prošli komunisti je mnogo opao. Sve veća sumnja u snagu naših i Br. 11 i sve veći respekt prema crvenima... Pred svim ovim mi ne možemo da zatvorimo oči. Ovoga puta opasnost je stvarno velika, skoro ogromna...<ref>AVII, arhivski fond Draže Mihailovića, S—X—57/2.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_62.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje KORPUSI DRAŽE MIHAILOVIĆA POLAŽU ISPIT PRED OKUPATOROM U SRBIJI]</ref>}} 18. aprila 1944. godine, glavni inspektor Vrhovne komande JVuO pukovnik Jevrem Simić izvještava generala Mihailovića da se kapetan [[Zvonimir Vučković]], komandant Prvog ravnogorskog korpusa, nalazi pod izravnom komandom njemačkih oficira: {{izdvojeni citat|Zvonkov odred pod komandom poručnika Nenadića zajedno sa Nemcima je u Negbini.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_120.htm Pismo delegata Vrhovne komande od 18. aprila 1944. Draži Mihailoviću o saradnji četnika sa nemačkim i bugarskim trupama u borbama protiv NOVJ u jugozapadnom delu Srbije]</ref>}} U telegramu od 20. IV 1944. pukovnik Simić piše generalu Mihailoviću: {{izdvojeni citat|Vučković sa 130 odabranih četnika stavio se pod komandu nemačkog poručnika Kerpera i nalazi se južno od Jasenova na Beloj Glavi.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 277, registarski broj 4/1—56.</ref><ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 99—100.</ref>}} Istog dana kada je došlo do formiranja ''Borbene grupe Weyel'' (28. april 1944), u dnevnom izvještaju Vojnoupravnog zapovjednika Jugoistoka zapisano je: {{izdvojeni citat|Srbija — I. Stanje kod neprijatelja: </br> A) Divizijska grupa “Morača” nalazi se sa istočnom kolonom u oblasti južno od Kosjerića u borbi sa vlastitim snagama i četnicima, koji su, navodno, bili lično vođeni od strane DM-a.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=632&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000628.] <br /> ({{jez-njem|"Tagesmeldung von 28.4.1944. </br> Serbien. </br> I. Feindlage. </br> A) Div.Gruppe Moraca steht mit O–Kollone im Raum S Kosjerici im Kampf mit eigenen Kräften u. Cetniks, die von DM angeblich persönlich geführt werden."}})</ref>}} U telegramu poslatom 5. maja 1944. godine generalu Mihailoviću, kapetan [[Neško Nedić]] piše o uspostavljanju fronta prema snagama NOVJ u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]], odnosno da je stvoren jedinstveni borbeni sklop koji sačinjavaju četnici, [[Srpski dobrovoljački korpus|srpski dobrovoljci]] i njemačke okupacione trupe: {{izdvojeni citat|Snage potčinjene meni prešle su trenutno u odbranu na liniji Bačevci—Kosjerić i to: valjevski korpus sa delom Nemaca drži levo obalu Graca u visini Lipa—Ravan. Juče su na ovom odseku odbijeni svi napadi komunista. Ajdačić sa delom Nemaca zatvara položaj Bukovi—Ražana. Na prostoru Ražana—Kosjerić ima jedan bataljon Nemaca. Brigada Negovanova kao rezerva drži Divčibare. Rakovićev korpus u Kosjeriću sa ofanzivnom ulogom. Moja težnja je da sa naslonom na Nemce, stvorim čvrstu odbranu linije Bačevci—Kosjerić, dok se snage ne prikupe i ne stvore preduslovi za uništavajući udar, a tada uništi prva, druga a potom peta divizija. U ovom cilju front ostaje prema drugoj diviziji danas u odbrani dok na ovu diviziju sa zapada napadaju jedan bataljon Nemaca i tri bataljona ljotićevaca a mi je dočekujemo. Prema petoj diviziji preduzima se napad danas sa angažovanjem.<ref>AVII, Ča, kut. 276, reg. br. 2/1—11.</ref><ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 100.</ref>}} U prvoj polovini maja 1944. godine, Vrhovna komanda JVuO je javljala o zajedničkim borbama četnikâ i Nijemaca širom okupirane Jugoslavije: „Naši i nemački delovi zatvorili put [[Užice]] — [[Kokin Brod]]. Isto tako zatvorena i [[Lim (rijeka)|Limska dolina]]. Od strane Nemaca i naših 2. maja počela ofanziva od [[Podgorica|Podgorice]]. Komunisti u oblasti [[Bijelo Polje|Bijelog Polja]]. Nemci u [[Šavnik]]u, [[Žabljak]]u i [[Brodarevo|Brodarevu]]. U [[Istočna Bosna|Istočnoj Bosni]] šesnaesta, sedamnaesta i tridesetšesta komunistička divizija pri uništenju od dve nemačke divizije.“ General Mihailović je naređivao i majoru Dragiši Rakiću (pseudonim »Gis-Gis«), komandantu Vojvodine JVuO, da pokuša dobiti municiju od okupatora, koristeći se pritom i srpskim kvislinškim strukturama, budući da je [[Banat]] formalno bio dijelom [[Vojna uprava u Srbiji|Nedićeve Srbije]]: „Postarajte se za nabavku municije kako ste predvideli. Iskoristite raspoloženje Nemaca u Banatu za jačanje naše organizacije. Isto tako iskoristite i Nacionalnu službu rada.“<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]</ref> 11. maja 1944, general Mihailović (pseudonim »Hans«) piše da je naredio »Viktoru« (major [[Mladen Mladenović]], komandant Čegarskog korpusa JVuO), »Hermanu« (potpukovnik [[Radoslav Đurić]], komandant Južne Srbije JVuO), »Orelu« (potpukovnik [[Dragutin Keserović]], komandant Rasinsko-topličkog korpusa JVuO) i »Minču« (major [[Branivoj Petrović]], komandant Deligradskog korpusa JVuO) da „iskoriste akciju“ okupatora protiv snaga NOVJ u [[Južna Srbija|južnoj Srbiji]], kao i da „na pogodan način“ nabave naoružanje i municiju: {{izdvojeni citat|Po podacima od Viktora, Hermana i Georgija [potpukovnik Milutin Radojević, delegat VK JVuO za područje Jablanice i Toplice — prim.] jedna nemačka divizija jačine oko 15.000 nalazi se u [[Kuršumlija|Kuršumliji]], [[Prokuplje|Prokuplju]], [[Žitorađa|Žitorađi]], [[Pukovac|Pukovcu]] i [[Leskovac|Leskovcu]]. Ima 70 tenkova. Pripremaju se za akciju protiv komunista. [[Gestapo]]vci iz [[Niš]]a traže Viktora i nude oružje i municiju i da ne diraju naše. Keserović 8 i 9 napadao na komuniste u okolini [[Ribarska Banja|Ribarske Banje]] sa [[Jastrebac|Jastrepca]] i od sela Zdravinja. Crveni dobili pojačanje i Orel se povukao na polazni položaj [[Zdravinje]] — [[Veliki Šiljegovac]]. Orel se sprema za ponovni napad. Naredio sam: Viktoru: Da Knjaževački korpus uputi Orelu za akciju na Jastrepcu i Moravskom srezu, ako ga već nije uputio. Sa ostalim snagama da zatvori prelaze na [[Morava|Moravi]] od Niša do Leskovca. Da iskoristi na pogodan način ponudu oružja i municije, jer sada moramo tući komuniste i treba iskoristiti nemačku akciju. 2. — Hermanu: Treba iskoristiti akciju Nemaca za rasčišćavanje Toplice i Jablanice. Da prikupi svoje snage u Jablanici i da dejstvuje najpogodnijim pravcem protivu komunista imajući u vidu akciju Nemaca. Na pogodan način da dođe do municije. 3. — Orelu: Da iskoristi akciju Nemaca za rasčišćavanje Toplice i Jablanice i da mu se stavlja pod komandu Knjaževački i Deligradski korpus. Na pogodan način da dođe do municije. 4. — Minču: Da odmah pomogne Orela u akciji na Jastrepcu i Moravskom srezu kako je već naređeno i da je pod komandom Orela.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]</ref>}} 12. maja 1944, Draža Mihailović obavještava potpukovnika [[Zaharije Ostojić|Zaharija Ostojića]] (pseudonim »Sto-Sto«) sljedeće: „2 i 5 divizija su sada u srezu Zlatiborskom. Napadi se vrše sa svih strana.“<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]</ref> Napad su vršile njemačke i bugarske trupe, zajedno sa ljotićevcima i četnicima. U depešama<ref>Arhiv VII, Ča, k. 276, reg. br. 2/1—28.</ref> koje je komandant Cersko-majevičke grupe korpusa major [[Dragoslav Račić]] poslao Mihailoviću prethodnog dana o saradnji četnika i Njemaca, između ostalog, stoji: {{izdvojeni citat|Saznajem da su [[Užice]] pune Jankovićevih [Milutin — prim.] četnika i da [[Predrag Raković|Raković]], [[Neško Nedić|Neško]], Ajdačić, Janković i Mitić drže neke konferencije sa Nemcima. Ako boga znate sprečavajte ovo... Ako dalje budem vodio borbu protiv komunista zajedno sa Nemcima, ja ću duboko zaglaviti... Zbog ovoga molim da mi odobrite da se vratim na moj teren i povedem samo štabnu akciju u [[Istočna Bosna|Istočnoj Bosni]] i [[Srem]]u. Neko od nas mora ostati čist.}} U proljeće 1944. godine, prilikom njemačke kontraofanzive protiv partizana u jugozapadnoj Srbiji u kojoj su učestvovale i značajne četničke snage, zabilježena je i fotografija komandanta 1. ravnogorskog korpusa JVuO sa njemačkim oficirom, vjerovatno iz Wehrmachtove divizije [[Brandenburger|''Brandenburg'']].<ref name="yuhistorija.com"/> [[Datoteka:Zvonimir_Vuckovic_i_Nemci.jpg|minijatura|Kapetan [[Zvonimir Vučković]] (desno), komandant 1. ravnogorskog korpusa JVuO, pozira sa njemačkim oficirom tokom [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|partizanskog prodora u Srbiju]] (april/maj 1944. godine)]] General [[Hans Felber]], vojni zapovjednik Jugoistoka, 16. maja 1944. godine podvlači svojim potčinjenim: „'''Pokret DM bio je i ostaje neprijateljski.'''”<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=758&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000754.] <br /> ({{jez-njem|"Die DM–Bewegung ist und bleibt Feind."}})</ref> Felber podsjeća kako četnička saradnja u borbi protiv »crvenih« proističe samo iz činjenice da su komunisti njihov neprijatelj br. 1, ali neprijatelj br. 2 i dalje ostaje okupaciona sila. General Felber stoga preporučuje da se »borba protiv partizanskih bandi« oprezno nastavi voditi skupa s jedinicama generala Mihailovića: {{izdvojeni citat|Četničke grupe koje se nalaze u borbi protiv komunista, ne treba nikako ometati niti ih napadati, već ih podupirati u borbi. Saradnja s četnicima u borbi protiv komunista, uz najštedljiviju isporuku municije i pod nadzorom okupacione sile, može biti samo lokalna i radi akutne borbe protiv partizanskih bandi. U tom slučaju potrebno je isporučivati i sanitetski materijal i negovati ranjenike. Za svaku isporuku potrebno je odobrenje Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka. Preporučujemo da se u svim prilikama obraća nesmanjena pažnja pokretu DM i njegovim postupcima.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=759&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000755.] <br /> ({{jez-njem|"Cetnikgruppen, die sich im Kampf mit Ko. befinden, sind dagegen nicht zu hindern und nicht anzugreifen, sondern in ihrem Kampf zu fördern. Ein Zusammengehen mit Cetniks im Kampf gegen die Ko. unter sparsamter Lieferung von Munition unter Aufsicht der Besatzungsmacht darf nur örtlich und nur zum Zwecke des akuten Kampfes gegen die Partisanenbanden erfolgen. In diesem Falle ist auch Lieferung von Sanitätsmaterial und Pflege der Verwundeten erforderlich. Munitionslieferung bedarf in jedem Falle der Zustimmung des Mil.Befh. Südost. Ungeschwächte Aufmerksamkeit gegenüber der DM–Bewegung und deren Maßnahmen ist nach wie vor überall geboten."}})</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_272.htm Informacije Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 16. maja 1944. potčinjenim komandama i štabovima o držanju prema četnicima]</ref>}} Komanda Jugoistoka će, takođe, u mjesečnom izvještaju iz druge polovine maja 1944. konstatovati rastrzanost Mihailovićevog pokreta između osnovnog antiokupatorskog usmjerenja i saradnje s njim u antikomunističkom frontu, kao i strah od gubitka [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|savezničke]] podrške i naklonosti najširih slojeva stanovništva okupirane Srbije, budući da je kolaboraciju bilo gotovo nemoguće sakriti: {{izdvojeni citat|II. Situacija kod neprijatelja </br> a) Srbija </br> Uprkos saradnji između jakih četničkih jedinica i nemačkog Vermahta — koju je odobrio sam DM — radi borbe protiv nadirućih Titovih snagâ, pokret DM je u svom stavu ostao suštinski neprijateljski nastrojen. Popuštanje pritiska od strane crvenih odmah je dovelo do pojačane aktivnosti usmerene protiv okupatorskih snaga i SDK-a. Tvrdnje područnih komandanata — da je većinu napada podstakao neodgovoran starešinski kadar nižeg ranga — tek treba dokazati. Psihološka osnova za ovu obnovljenu aktivnost može se pronaći u želji da se povrati politički ugled, koji je praktično izgubljen u očima Saveznika, a navodno i u očima srpskog naroda, usled iznuđene saradnje sa nemačkim Vermahtom. U tom smislu, ovi nacionalistički aktivisti su nesumnjivo u suprotnosti sa opštim javnim mnjenjem, koje bi pozdravilo nagodbu između okupacione sile, srpske vlade i pokreta DM.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=784&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000780.] <br /> ({{jez-njem|"II. Feindlage. </br> a) Serbien </br> Die DM–Bewegung ist trotz der von DM gebilligsten Zusammenarbeit starker Cetnik–Verbände mit der deutschen Wehrmacht im Kampf gegen die eingebrochenen Tito–Kräfte in ihrem grundsätzlichen Haltung unverändert Feind geblieben. Dass Nachlassen des roten Drucks hat auch sofort eine verschärfte Aktivität gegenüber der Besatzungsmacht und dem SFK zur Folge gehabt. Es muss sich die Behauptung der Gebietsführer, dass die Mehrzahl der Überfalle durch unverantwortliche Unterführer hervorgerufen ist, erst noch beweisen. Der psychologische Grund für die neuerliche Aktivität könnte darin gefunden werden, das durch die notgedrungene Zusammenarbeit mit der deutschen Wehrmacht vor den Allierten tatsächlich und vor dem serbischen Volke vermeintlich verlorengegangene politische Prestige wiederzugewinnen. Damit stehen diese nationalen Aktivisten zweifellos im Gegensatz zur allgemeinen Volksmeinung, die einen Ausgleich zwischen der Besatzungsmacht, der serbischen Regierung und der DM–Bewegung begrüssen wurde."}})</ref>|Mjesečni izvještaj Komande Jugoistoka za period od 16.4 do 15.5.44. (23. maj 1944. godine)}} U zapisniku generala Felbera s kraja maja 1944, apostofira se korištenje Mihailovićevih četnika i Ljotićevih dobrovoljaca za odbranu jugozapadne granice okupirane Srbije od partizanskog prodora: {{izdvojeni citat|Predviđeno je da se veći dio četnikâ Draže Mihailovića pošalje kući, da se najpouzdaniji koriste kao izviđači na granici, i da se dobrovoljci (SDK), poslije apsolutno neophodnog odmora i osvježenja, kasnije iskoriste kao graničari.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=817&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 000813.] <br /> ({{jez-njem|"Es ist beabsichtigt, von den DM–Cetniks einen größeren Teil nach Hause zu schicken, die Zuverlässigsten als Aufklärer an der Grenze zu verwenden, und später das SFK nach einer unbedingt notwendigen Ruhepause und Auffrischung als Grenzschutz einzusetzen."}})</ref>|Zapisnik o putovanju za Niš i Sofiju 25-28.05.1944.}} General [[Edmund Glaise von Horstenau]], vršio je od 15. juna do 25. juna 1944. dužnost komandanta Jugoistoka, zamjenjujući generala Hansa Felbera, koji se po službenom zadatku nalazio u Njemačkoj. Opisujući u svom ratnom dnevniku stanje u Srbiji, tj. odnose između njemačkih i bugarskih okupacionih trupa, s jedne, kao i četnika i kvislinga, s druge strane, Horstenau navodi sljedeće: {{izdvojeni citat|'''Nemci gotovo da nemaju svojih trupa u Srbiji'''. Postoji samo nekoliko policijskih jedinica. Najveći deo Srbije nalazi se pod kontrolom bugarskog okupacionog korpusa. Bugarskih vojnika nema samo u severozapadnom delu Srbije i Banata. No, bugarske trupe u Srbiji jesu najlošije bugarske jedinice. Tek što sam na kratko vreme preuzeo Vrhovnu komandu u Beogradu, dve bugarske čete, zajedno sa svojim oficirima, prebegle su partizanima kod Leskovca. Jedine trupe na koje je čovek mogao da se osloni u borbi protiv partizana bili su srpski dobrovoljci, a donekle i ruski. Upotrebljivi za borbu protiv partizana bili su i ljudi Draže Mihailovića. Vezu sa njim za mene je održavao jedan nemački major [Erich Weyel], nosilac odlikovanja „viteškog krsta“.<ref>Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 508.</ref>}} U vrijeme izvođenja [[Topličko-jablanička operacija|operacije »Trumpf«]], u kojoj se [[4. grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO]] pridružila njemačkim trupama u borbi protiv partizana, došlo je 14. jula 1944. u [[Kruševac|Kruševcu]] do sastanka vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala Hansa-Gustava Felbera sa kapetanom [[Neško Nedić|Neškom Nedićem]], načelnikom štaba ove četničke formacije. Tom prilikom, Nedić je istaknuo da su „četnici u Englesku izgubili svako poverenje, pošto su ih Englezi izdali“, ponudivši svoje usluge u „borbi protiv komunizma“. General Felber je ocijenio da je riječ „o potpuno ozbiljnoj ponudi četnika koju treba prihvatiti“, s čim se složio i major Erich Weyel, oficir za vezu kod kapetana Nedića: {{izdvojeni citat|Neško Nedić je sada načelnik štaba četničke grupe koja se sa nama bori u akciji »Trumpf« i čija se jačina može proceniti na oko 10.000 ljudi. [...] Pošto su oni sami u borbi protiv komunizma i suviše slabi, uvideli su da moraju tražiti oslonac u nemačke oružane snage, ''kojima će se bezuslovno potčiniti sa puno poverenja''. Oni su spremni da se bore protiv komunizma svuda tamo gde bih ih ja postavio. Na drugoj strani, Nedić je molio ponovnu pomoć u vidu ''isporuke municije i naoružanja, a naročito teškog naoružanja''. Četnici su spremni da daju svaku garanciju da će se isporučeno naoružanje i municija upotrebiti samo protiv komunizma. [...] Neško Nedić je još jednom molio za poverenje ne samo ovdašnjih nemačkih komandi nego i čitavog nemačkog naroda, kao i za priznanje srpskog naroda kao najvećeg neprijatelja komunizma na Balkanu. ''Kao dokaz svog unutarnjeg raspoloženja ponudio je da se lično dalje bori na [[Istočni front|istočnom frontu]] posle čišćenja Srbije od komunizma'' i siguran je da bi to, slično njemu, učinio i jedan veliki broj četnika.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_93.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 15. jula 1944. Komandi Grupe armija »F« o razgovoru vođenom 14. jula 1944. u Kruševcu, sa četničkim komandantom Neškom Nedićem u vezi zajedničkih dejstava protiv jedinica NOV i POJ]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=734&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frames no. 000725—000726.] <br /> ({{jez-njem|"Nesko Nedić ist z.Zt. Chef des Stabes der beim Unternehmen "Trumpf" mit uns kämpfenden Cetnikgruppe, deren Stärke auf etwa 10 000 Mann zu schätzen ist. </br> Da sie im Kampf gegen den Kommunismus alleine zu schwach seien, sähen sie ein, dass sie Anlehnung an die deutsche Wehrmacht suchen müssten, der sie sich voller Vertrauen bedingungslos unterstellten. Sie seien bereit, gegen den Kommunismus zu kämpfen überall da, wo ich sie hinstellen würde. Auf der anderen Seite erbat Nedić erneut Unterstützung durch Lieferung von Munition und Waffen, insbesondere schweren Waffen. Die Cetniks seien bereit, jegliche Garantie zu bieten, dass das Gelieferte nur gegen den Kommunismus verwendet würde. </br> Nesko Nedić bat nochmals um Vertrauen nicht nur der hiesigen deutschen Stellen, sondern des ganzen deutschen Volkes und um Anerkennung des serbischen Volkes als stärksten Feind des Kommunismus auf dem Balkan. Als Beweis seiner inneren Haltung bot er sich an, nach Säuberung Serbiens vom Kommunismus für seine Person an der Ostfront weiterzukämpfen, und er sei sicher, dass auch eine grosse Anzahl Cetniks es ihm gleich tun würde."}})</ref>|Izvještaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka Komandi Grupe armija »F« od 15. jula 1944. godine}} Major Weyel je još od kraja aprila 1944. godine tijesno surađivao s kapetanom Neškom Nedićem (general Kurt von Geitner je 28. IV zabilježio da je formirana „nova Borbena grupa major[a] Vajel[a]“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=632&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000628—000629.] <br /> ({{jez-njem|"Neue Kampfgruppe Major Weyel."}})</ref>) u koordiniranju njemačko-četničkih operacija protiv partizana.<ref>[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]</ref> U izvodu iz ratnog dnevnika Armijske grupe »F« za 18. jul 1944.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=978&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000837.] <br /> ({{jez-njem|"Gen.Major v.Geitner unterrichtet Oberst i.G. Selmayr über neue Lage in Serbien: Am 17.7. eröffneten rote Kräfte südl. Korsumlja [sic!] (S–Serbien) Angriff gegen Cetnikverband. unter Major Weyel. Cetnik zum Ausweichen in NW–Richtung gezwungen. Zielsetzung der Kommunisten wahrscheinlich lokale Verschiebung einer Division, da für Offensive Richtung Ibartal, vorherige Versammlung stärkerer Kräfte notwendig gewesen wäre. Abwehr nur durch Cetnik, nach Ibartal ein weiteres Russenbtl. als Sicherheitskoeffizient unter Schwächung der neu aufgebauten Drinaverteidigung verschoben."}})</ref> navedeno je da je ovo savezništvo, makar taktičko, još uvijek na snazi: {{izdvojeni citat|''General fon Gajtner obaveštava generalštabnog pukovnika Zelmajera o novoj situaciji u Srbiji'': </br> Dana 17. 7. crvene snage otpočele su napad južno od Kuršumlije (južni deo Srbije) na četničke jedinice pod komandom majora Vajela. Četnici su bili prinuđeni da se povuku u pravcu severozapada. Cilj komunista je verovatno lokalno pomeranje jedne divizije, pošto bi za ofanzivu u pravcu Ibarske doline bilo potrebno prethodno prikupljanje jačih snaga. Odbrana počiva samo na četnicima, a upućen je još jedan bataljon Rusa kao koeficijent sigurnosti, uz slabljenje organizovane odbrane na Drini.}} U dnevnom izvještaju Komande Jugoistoka za 26. jul 1944. godine, četničkim se jedinicama odaje priznanje za krupne usluge koje su u vrijeme [[Topličko-jablanička operacija|operacije »Kehraus«]] učinili okupatoru defanzivnim dejstvima pri zadržavanju glavnine snagâ NOVJ: {{izdvojeni citat|''Srbija: Operacija »Kehraus«'' [Čistka]: </br> Očigledno da je glavnina neprijateljskih snaga snažno potučena i kao takva povukla se preko srpsko-albanske demarkacione linije. Dodir sa neprijateljem održava se samo sa zaštitnicama. Operacija je time završena, naknadno čišćenje se produžava borbenim grupama koje učestvuju. Mada se u toku operacije nije uspelo u razbijanju glavnine neprijateljskih snaga, ipak je pošlo za rukom, naročito masovnom upotrebom četnika, da se osujeti namera neprijatelja da prodre u pravcu Ibra. U prostoru Sokobanje, pod pritiskom naših i četničkih snaga, delovi bandi prešli su, pod borbom sa jedinicama iz pripravnosti za zaštitu železnice, prugu Zaječar — Knjaževac u pravcu bugarske granice, dok je glavnina, uz velike gubitke u borbama sa četnicima, prodrla u prostor Aleksinca. Od 23. 7. četničke grupe su prodrle preko Save u Srem i tamo se od tog vremena nalaze u borbi sa komunistima. U ostalim delovima Srbije lokalna delatnost bandi, dok se u Banatu vrše neprekidne sabotaže u žetvi.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=204&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frames no. 6289457—6289458.] <br /> ({{jez-njem|"SERBIEN: ”KEHRAUS” MASSE FD–KRAEFTE ANSCHEIN. STARK ANGESCHLAGEN, UEBER SERB–ALB. DEMARKATIONSLINIE AUSGEWICHEN. FD–BERUEHRUNG NUR NOCH MIT NACHHUTEN. UNTERNEHMEN DAMIT ABGESCHLOSSEN, NACHSAEUBERUNG DURCH BETEILIGTE KGRN. FORTGESETZT. WENN ES IM VERLAUF DES UNTERNEHMENS NICHT GELANG MASSE FD–KRAEFTE ZU SCHLAGEN, SO IST ES DOCH, INSBESOND. DURCH MASSENEINSATZ DER CETNIKS GELUNGEN, FD–ABSICHT, IN RICHTUNG IBAR VORZUSTOSSEN, ZU VEREITELN. UNTER DRUCK EIG. UND CETNIK KRAEFTE BANDEN RAUM SOKOBANJA MIT TLN. UNTER KAMPF MIT ALARMEINHEITEN BAHNLINIE ZAJEZAR KNJAZEVAC RICHTUNG BULGAR GRENZE UEBERSCHRITTEN, MIT MASSE UNTER VERLUSTREICHEN KAEMPFEN MIT CETNIKS BIS IN RAUM ALEKSINAC VORGEDRUNGEN. SEIT 23.7. CETNIKS–GRUPPEN UEBER SAVE NACH SYRMIEN VORGEDRUNGEN UND DORT SEITDEM IM KAMPF MIT KOMM. IM UEBRIGEN SERBIEN OERTL. BANDENTAETIGKEIT, BANAT ANHALTENDE ERNSTSABOTAGE.}})</ref>|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga (26. VII 1944)}} Nakon dva dana, poslat je iz Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi Wehrmachta sljedeći dopis: {{izdvojeni citat|Srbija: </br> Završni izvještaj [o operaciji] „Kehraus“: Uz približno 70 sopstvenih mrtvih iz svih borbenih grupa koje su učestvovale (uključujući četnike), izbrojano 363 mrtva neprijatelja, 464 zarobljenika i dezertera.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=247&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000242.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien: </br> Abschlussmeldung "Kehraus": Bei etwa 70 eig. Toten aller beteiligten Kgrn. (einschl. Cetniks) 363. gez. Fd.–Tote, 464 Gefangene und Überläufer.}})</ref>|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga (28. VII 1944)}} 27. jula 1944, centrali u Berlinu javljali su iz komande Grupe armija »F«: „Srbija: Glavnina snažno potučenih neprijateljskih snaga u operaciji »Keraus«, koja se povukla ka jugu, ponovo je, posle neuspelog pokušaja da se povuče u oblast Albanije, napadnuta od strane Borbene grupe »Dizener« i četnika u prostoru jugoistočno od [[Medveđa|Medveđe]]. Gubici neprijatelja u akciji »Keraus« na dan 24. i 25. 7.: 29 mrtvih, 302 zarobljena, 8 mitraljeza, 2 minobacača i preko 200 pušaka.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=210&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289463.] <br /> ({{jez-njem|3.) SERBIEN </br> MASSE DER BEI ”KEHRAUS” STARK ANGESCHLAGENEN UND NACH S AUSGEWICHENEN FD.– KRAEFTE NACH MISSLUNGEN VERSUCH IN ALBAN. GEBIET AUSZUWEICHEN, IM RAUM SO MEDVEDJA DURCH. KGR. DIESENER UND CETNIKS ERNEUT ANGEGRIFFEN. FEINDVERLUSTE "KEHRAUS" AM 24. U. 25.7.: 29 GEZ. TOTE, 302 GEFANGENE, 8 M. G., 2 GR. W. UEBER 200 GEWEHR.}})</ref> Sjutradan, sumirani su rezultati ove operacije: „U Srbiji operacija »Keraus« je postigla potpuni uspeh; neprijatelj je bio prinuđen da izmakne u pravcu juga. Pošlo nam je za rukom da prodorom u pravcu Ibarske doline osujetimo njegovu nameru.“<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944"/> Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka za 30. jul 1944, takođe upućen Vrhovnoj komandi njemačkog Wehrmachta, bilježi da jedinice JVuO nastavljaju davati doprinos naporima okupatora u slamanju ofanzive koju je NOVJ poduzela u južnoj Srbiji: {{izdvojeni citat|Prilikom nastavljanja čišćenja u operaciji »Keraus«, dijelovi neprijateljskih snaga istočno od [[Lebane|Lebana]] prodrli su u pravcu sjevera. Glavnina je napadnuta u prostoru Lebana od strane Borbene grupe »Dizener« i četnikâ. 5. policijski puk (bez III bataljona) stupio je u akciju sa istoka. Borbene grupe 27. bugarske divizije (5 bataljona) ponovo će stupiti u akciju 31. 7. u cilju naknadnog čišćenja iz doline Toplice u pravcu juga. Neprijateljski gubici — 27. 29. 7. Kod Borbene grupe »Dizener« i četničke grupe »Vajel«: 117 izbrojanih mrtvih [neprijatelja], 604 zarobljenih; zaplijenjeno 9 mitraljeza, 5 automobila, 5 minobacača, 560 pušaka, 6 radio-uređaja, velike količine municije i [vojne] opreme svake vrste.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=221&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frames no. 6289474—6289475.] <br /> ({{jez-njem|"3.) SERBIEN: </br> BEI NACHSAEUBERUNG ”KEHRAUS” TLE. FD–KRAEFTE O LEBANE NACH N VORGEDRUNGEN. MASSE RAUM S LEBANE DURCH KGR. DIESENER UND CETNIKS ANGEGRIFFEN. POL. RGT. 5 OHNE ROEM 3. ) VN O ANGESETZT. </br> KGR. 27. BULG. DIV. (5 BTLNE) ANTRITT 31. 7. ERNEUT ZUR NACHSAEUBERUNG AUS TOPLICA – TAL NACH S. FEINDVERLUSTE 27.</br> 29.7.: BEI KGR. DIESENER UND CETNIK–GRUP[P]E WEYEL: 117 GEZ. TOTE, 604 GEFANGENE, 9 MG, 5 M PI, 5 GR W., 560 GEWEHRE, 6 FUNKGERAETE, GROSZE [sic!] MENGEN MUN. UND GERAET ALLER ART.}})</ref>}} Komanda Jugoistoka obavještava 11. avgusta 1944. da se Rasinsko-toplička grupa korpusa JVuO, pod komandom potpukovnika Dragutina Keserovića, i zvanično stavila pod komandu njemačkog Wehrmachta tokom [[Topličko-jablanička operacija 1944|Topličko-jablaničke operacije]]: {{izdvojeni citat|Situacija kod Borbene grupe Diesener mirna. Četnička grupa Keserovića se dobrovoljno stavila pod komandu Borbene grupe Diesener. Ponovni napad protiv neprijateljskih snaga južno od Lebana počinje 13. VIII.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=288&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289541: Dnevni izvještaj komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 10. augusta 1944 (11. august 1944.).] <br /> ({{jez-njem|"C ) LAGE BEI KGR. DIESENER RUHIG. </br> CETNIK–GRUPPE KESEROVIC FREIW. UNTER BEFEHL KGR. DIESENER GETRETEN. </br> ERNEUTER ANGRIFF GEGEN FD– KRAEFTE S LEBANE LAEUFT AM 13.8. AN."}})</ref>|Izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi Vermahta za 10. avgust 1944. godine}} Neposredna četničko-nemačka operativna saradnja ponovila se i prilikom nemačkih operacija [[Operacija "Trumpf"|"Trumpf"]] i [[Operacija "Halali"|"Hallali"]] u jablaničko-topličkoj oblasti protiv [[21. srpska divizija NOVJ|21]]. [[22. srpska divizija NOVJ|22]]. [[24. srpska divizija NOVJ|24]]. i [[25. srpska divizija NOVJ|25]]. divizije NOVJ tokom jula i avgusta 1944. {{izdvojeni citat|Ministar [[Nojbaher]] konstatuje da je premijer [[Milan Nedić|Nedić]] — ukazujući na neudovoljene zahteve za oružjem ponovno izrazio nameru da demisionira — verno služio nemačkim interesima. Slično je i s Mihailovićem, koji se do danas trudio da ne zauzme neprijateljsko držanje prema okupatoru. To isto Važi i za ostale vodeće Srbe, koji su se, pod parolom »Dajte nam oružje — onda pripadamo Vama«, lojalno držali.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_231.htm Zabeleška obaveštajne grupe nemačkih komandi na Jugoistoku od 30. avgusta 1944. sa savetovanja u štabu komande Jugoistoka o aktuelnim pitanjima saradnje sa Dražom Mihailovićem i razvoju celokupne situacije na području Jugoistoka]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=980&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000974—000978.] <br /> ({{jez-njem|"Hierzu stellt Minister Neubacher fest, dass Ministerpräsident Nedic – der unter Hinweis auf die unerfüllten Waffenwünsche erneut Rücktrittsabsichten geäussert habe – in gutem Glauben zur deutschen Sache handelte. Ähnlich verhält es sich bei DM, der sich bis heute bemüht habe, keine feindselige Haltung dem Okkupator gegenüber einzunehmen. Das gleiche gilt für die anderen führenden Serben, die sich unter dem Motto: "Gebt uns Waffen – dann gehören wir zu Euch!" loyal verhalten hätten."}})</ref>|Nemački obaveštajni izveštaj od 30. avgusta 1944.}} === Desant na Drvar (1944) === {{main|Desant na Drvar}} Za [[Desant na Drvar]] (operacija »Rösselsprung«), preduzet maja i juna 1944, komanda [[Druga oklopna armija (Nemačka)|Druge oklopne armije]] je angažirala oko 16.000 njemačkih vojnika i tri hiljade [[Momčilo Đujić|Đujićevih]] četnika.<ref name="Pop izdaje">[https://www.znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.]</ref> Četnici su bili dragoceni kao nemački informatori, pa su upravo oni doneli Nemcima tačan podatak o lokaciji Titovog štaba: {{izdvojeni citat|Prema četničkim podacima, Tito se nalazi u drvarskoj pećini, prema drugim izvorima u Oštrelju sjeverno od Drvara.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=459&rec=314&roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000455.] </br> ({{jez-njem|"IIc: Tito nach Cetnikmeldg. in Höhle Drvarska Pecina bei Drvar, nach anderer Meldg. in Ostrelj N Drvar."}})</ref>|Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja [[15. brdski armijski korpus (Nemačka)|15. brdskog korpusa]] za 10. mart 1944.}} U izvještaju 2. oklopnoj armiji iz [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], poslatom 19. maja 1944. godine, navedeno je da će četničke jedinice biti u potpunosti podređene njemačkom Wehrmachtu u ovoj operaciji: {{izdvojeni citat|''Telegram K-di 2. okl. armije'' Tiče se: »Reselšprunga« [...] 7) Ojačani 105. SS-izv. bat. sa potčinjenim 369. izv. bat. napada X-dana, nastupajući od Livna duž Livanjskog polja preko Bosanskog Grahova na Drvar, sprečava neprijateljske proboje prema jugoistoku i razbija neprijateljski komandni aparat. U Bosanskom Grahovu naši četnici, u Drvaru naši padobranci.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_63.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. maja 1944. Komandi 2. oklopne armije o izvršenim pripremama i zadacima potčinjenih jedinica za operaciju »Reselšprung«]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=724&rec=314&roll=563 NARA, T314, Roll 563, frames no. 000715—000716.] </br> ({{jez-njem|"Fernschreiben An PzAOK 2 </br> Betr. Rösselsprung </br> 7.) Verstärkte SS–AA 105 mit unterstellter AA 369 stösst am X–Tag antretend von Livno entlang Livanskopolje über Bosn.Grahovo auf Drvar vor, verhindet feindl. Ausbruch nach Südosten und zerschlägt feindl. Führungsapparat. In Bosn.Grahovo eigene Cetniks, in Drvar eigene Fallschirmjäger."}})</ref>}} Komanda Druge oklopne armije je uzvratila XV brdskom armijskom korpusu dopisom od 21. maja 1944. iz kojeg se zaključuje da se četnici nalaze pod komandom majora Ernsta Benescha iz divizije [[Brandenburger]], kao i da se za njih počeo koristiti službeni naziv »[[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|Hrvatska borbena zajednica]]«: {{izdvojeni citat|1) Crveni komandni centar u Drvaru (po svoj prilici Vrhovni štab Tito, u Drvaru, na staroj stočnoj pijaci, Američka vojna misija Trninić Breg, u Prnjavoru Engleska vojna misija, preostala Ruska misija neotkrivena). Treba računati sa mesnim obezbeđenjem, pre svega na visovima severoistočno, istočno i zapadno od Drvara, u datom slučaju i na protivvazdušnu odbranu. Dalji podaci o neprijatelju postepeno se saopštavaju komandantu 500. padobranskog lov. bat. od strane Ic K-de 2 okl. armije i majora Beneša. 2) Operacija »Reselšprung« treba da ukloni crveni komandni centar oko Drvara. Komandovanje »Reselšprung«: XV brd. AK, istaknuto komandno mesto Bihać. Za operaciju »Reselšprung« nastupaju X-dana (spuštanje padobranskog lov. bat.) na Drvar: [...] d) Ojačana Borbena grupa 1. puka »Brandenburg« (bez 1. bat.) sa potčinjenom Hrvat. borbenom zajednicom, od Knina na Bosansko Grahovo, odatle u više borbenih grupa protiv linije Prekaja (14 km ji. od Drvara) — Drvar. Zadatak: Doček bandi i štabova koji se povlače prema jugu. Grupe nose maskirno odelo. 3) 500. SS-padobranski lov. bat., komandant šturmbanfirer Ribka, sa potčinjenom SS-padob. nast[avnom] četom (očekuje se konačno odobrenje [[Heinrich Himmler|rajhsfirera SS]]), 40 ljudi odreda »Beneš« i 6 ljudi kontraobaveštajne službe spuštaju se X-dana, u trenutku što je moguće ranije, u crveni komandni centar Drvar i uklanjaju munjevitim napadom naročito Vrhovni štab Tito, kao i ostale crvene komandne štabove i savezničke, odnosno ruske vojne misije.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_66.htm Naređenje Komande 2. oklopne armije od 21. maja 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa za dejstva u operaciji »Reselšprung«]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=698&rec=314&roll=563 NARA, T314, Roll 563, frame no. 000690.] </br> ({{jez-njem|"1.) Rotes Führungszentrum in DRVAR (voraussichtlich Hauptstab TITO DRVAR am alten Viehmarkt, amerik.Mil.Missionen TRNIC BREG, in PRNJAVOR engl.Mil.Mission, Verbleib russ.Mission nicht geklärt). Mit örtlichen Sicherungen, vor allem auch auf den Höhen NO, O und W DRVAR, gegebenenfalls auch mit Flak, ist zu rechnen. Weitere Feindfeststellungen werden an Kdr. Fallschirmjäg.Btl.500 durch Pz.AOK.2 I c und Major BENESCH laufend übermittelt. </br> 2.) Das rote Führungszentrum um DRVAR soll durch das Unternehmen "RÖSSELSPRUNG" ausgeschaltet werden. </br> Führung "RÖSSELSPRUNG": XV.Geb.AK., vorgeschobener Gefechtsstand BIHAC. </br> Zu "RÖSSELSPRUNG" treten am x–Tag (Absprungtag des Fallschirmjäg–Btl.) auf DRVAR an: </br> d) Kampfgruppe verst. 1.Rgt.Brandenburg (ohne I.Btl.) mit unterstellten kroat. Kampfgemeinschaften von KNIN auf BOS.GRAHOVO, von dort in mehreren Kampfgruppen gegen Linie PREKAJA (14 SO DRVAR) – DRVAR. Auftrag: Auffangen von nach Süd ausweichenden Banden und Stäben. Gruppe trägt Tarnbekleidung. </br> 3.) SS–Fallschirmjäg.Btl.500, Führer Sturmbannführer RYBKA mit unterstellter SS–Fallsch.Ausb.Komp. (endgültige Genehmigung Reichsführer SS steht noch aus), 40 Mann Abt. BENESCH und 6 Mann Abwehr landet am X–Tag zum frühest möglichen Zeitpunkt in roten Führungszentrum DRVAR und schaltet in blitzatrigem Zugriff insbesondere den Hauptstab TITO sowie weitere rote Führungsstäbe und allierte bzw. russ.Mil.Missionen aus."}})</ref>}} Nemci su nakon operacije ocenili da četnici izviđačke zadatke izvršavaju besprijekorno, vođstvo im je dobro, ljudstvo naviklo na fizičke napore. Nemci zaključuju da su im četnici "neophodni su pri osiguranju komunikacija, posebno zbog pomanjkanja vlastitih trupa".<ref>NAW, T-314, Roll 566, 000048-9: Izvještaj obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa o rezultatima formiranja „Hrvatskih borbenih grupa“ (30. juni 1944).</ref> === Mihailovićeva ponuda Nemcima (1944) === {{Poseban članak|Ponuda Draže Mihailovića Adolfu Hitleru}} [[Datoteka:First Vrede sa četnicima.jpg|thumb|Nemački kapetan von Wrede i četnički komandanti kapetan [[Nikola Kalabić]], major [[Dragoslav Račić]] i kapetan [[Neško Nedić]], nakon potpisanog sporazuma o zajedničkoj borbi protiv partizana, u Topoli 11. avgusta 1944. (''nemački izvor'')<ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_536.jpg Wredeova zabeleška str.1]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref><ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_537.jpg Wredeova zabeleška str.2]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref><ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_538.jpg Wredeova zabeleška str.3]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref><ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_539.jpg Wredeova zabeleška str.4]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>]] Tokom jula i avgusta [[1944]]. intenzivirani su kontakti između predstavnika nemačke komande Jugoistoka [[Herman Nojbaher|Nojbahera]], predsednika vlade [[Milan Nedić|Nedića]] i predstavnika Mihailovića.<ref>[http://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D0%B8%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BE_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D1%83_%D1%81_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_14.7.1944. Nemački izveštaj o razgovoru s četnicima od 14.7.1944]</ref> Njemačka strana je nakon sastanka između predstavnika Obavještajnog odjeljenja komandanta Jugoistoka i trojice visokih oficira JVuO, Mihailovićevih izaslanika ([[Dragoslav Račić]], [[Neško Nedić]] i [[Nikola Kalabić]]), održanom u Topoli 11. avgusta 1944, na osnovu ponude JVuO zaključila da se „političko zauzimanje stava Draže Mihailovića i njegovog pokreta potpuno izmenilo. Oni su spremni da u potpunosti sa nama sarađuju“. Mihailovićevi izaslanici su stavili do znanja da je za JVuO najvažnije objedinjavanje domaćih antikomunističkih snaga, opšta mobilizacija i „stvaranje jedne srpske nacionalne armije za uništenje komunizma u Srbiji“. Pošto je za ostvarenje tog cilja bila neophodna njemačka dozvola i naoružanje, JVuO je bila spremna da se obaveže na lojalnost i vjernost okupatoru.<ref name="yuhistorija.com"/> Rittmeister Fürst von Wrede citira riječi četničkih oficira sa sastanka: {{izdvojeni citat|»Srbi, koje vi niste poznavali, ipak se bore za vas. Mi se obavezujemo našom časnom oficirskom rečju da ćemo biti verni. Pokret Draže Mihailovića je spreman da dâ sve garancije koje Nemci budu zahtevali. '''Naše smrtno neprijateljstvo protiv komunizma je najbolja garancija naše vernosti'''. Nas ne interesuje budućnost, svejedno kako će se rat završiti, mi smo odlučili, ako tako mora biti, da viteški propadamo.«<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_227.htm Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 11. avgusta 1944. o razgovorima sa predstavnicima Draže Mihailovića o uslovima za sastanak Draže Mihailovića sa Nojbaherom]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=536&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000502.] <br /> ({{jez-njem|"Die Serben, die Ihr nicht bekannt habt, aber kämpfen für Euch. Wir verpflichten uns mit unserem Offz.Ehrenwort, dass wir treu sein werden. Die DM—Bewegung ist bereit, sämtliche von den Deutschen verlangten Garantien zu geben. Unser Todfeindschaft gegen den Kommunismus ist die beste Garantie für unsere Treue. Die Zukunft interessiert uns nicht, gleichgültig wie der Krieg ausgehen mag, wir sind entschlossen, wenn es sein muss, ritterlich zugrunde zu gehen."}})</ref>}} Rittmeister Fürst Wrede je sumirao predloge predstavnika Draže Mihailovića na sledeći način: {{izdvojeni citat| 1. DM želi da razgovara sa opunomoćenikom [[Hitler|firera]] za jugoistočni prostor. 2. On teži okupljanju svih nacionalnih srpskih snaga. 3. Mobilizacija i naoružavanje svih za oružje sposobnih Srba za borbu protiv komunizma. Naoružavanje i vođstvo pod nemačkim Vermahtom. 4. DM moli da sam ostane u ilegali. 5. Pripadnici DM—pokreta ne treba da budu u nemačkim uniformama. 6) Mesto sastanka ne treba ni u kom slučaju da bude Beograd ili neki veći grad.<ref name="B0_11 1944">[http://sr.wikisource.org/sr/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D0%B7%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_11.8.1944. Nemački zapisnik sa pregovora sa četnicima 11.8.1944.]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=536&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000502—000503.] <br /> ({{jez-njem|"1.) DM wünscht mit dem Bevollm. des Führers für den Südostraum zu sprechen. </br> 2.) Er fordert Zusammenschluss aller nat. serb. Kräfte. </br> 3.) Mobilisierung und Bewaffnung aller waffenfähigen nat. Serben zum Kampf gegen den Kommunismus. Ausrüstung und Führung durch die deutsche Wehrmacht. </br> 4.) DM bittet selbst illegal bleiben zu können </br> 5.) Die Angeh. der DM–Bewegung sollen nicht in dt. Uniform gekleidet werden. </br> 6.) Ort der Zusammenkunft soll keinesfalls Belgrad oder eine grössere Stadt sein."}})</ref>}} O saradnji sa četnicima Draže Mihailovića u jednoj se njemačkoj preporuci s početka avgusta 1944. navodi: {{izdvojeni citat| ''Saradnja sa četničkim bandama'' Komandantu Jugoistoka upućen je dopis Ob. od./oficir Abvera str. pov. br. 6161/44, u vidu naređenja, o isporuci oružja i municije četničkim bandama i o saradnji između nemačkih operativnih jedinica i pojedinih lojalnih četničkih bandi u cilju zajedničke borbe protiv komunističkog neprijatelja. Postavljanjem oficira za vezu u četničkim bandama treba njihovo držanje stalno nadzirati.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1035&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000893.] ({{jez-njem|"Zusammenarbeit mit Cetnik—Banden. An den Mil.Befh. Südost ergeht mit Ic/AO Nr. 6161/44 g. Kdos. v. 2.8.44 ein Befehlschreiben über die Belieferung der Cetnikbanden mit Waffen und Munition und über die Zusammenarbeit zwischen deutschen Verbänden und einzelnen lojal erscheinen den Cetnik—Banden für Zwecke des gemeinsamen Kampfes gegen den kommunistischen Feind. Durch Abstellung von Verbindungsoffzen.zu den Cetnik—Banden ist deren Verhalten laufend zu überwachen."}})</ref>}} U večernjem izvještaju Obavještajnog odjeljenja [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 16. avgusta 1944, prenosi se vijest da je general Draža Mihailović, u koordinaciji sa predsjednikom srpske vlade generalom Milanom Nedićem, pred okupacione vlasti iznio ponudu o »potpunom potčinjavanju četničkih jedinica«: {{izdvojeni citat| Srbija: Sporazumno sa Nedićem, Draža Mihailović je ponudio nemačkom komandovanju potpuno potčinjavanje četničkih jedinica. Pored postojanja problema davanja talaca, unutrašnjih srpskih suprotnosti i ponude za lični dogovor Draže Mihailovića sa specijalnim opunomoćenikom Ministarstva inostranih poslova, sada postoji samo zahtev za oružje za zajedničku borbu. Srpska vlada je jednovremeno zamolila prijem kod komandanta Jugoistoka i verovatno će tom prilikom biti iznesena i namera o njenoj ostavci.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1090&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000948.] <br /> ({{jez-njem|"In Übereinstimmung mit Nedic hat DM dtsch. Führung volle Unterstellung der Cetnik Verbände angeboten. Bei Geiselgestellung, Einstellung alle Innerserbischen Gegensätze und Angebot persönlicher Aussprache DM mit Sonderbevollm.Ausw.Amtes liegt allein Waffenforderung für den gemeinsamen Kampf vor. Serbische Regierung hat zugleich um Empfang bei Mil.Befh. Südost ersucht und wird dabei voraussichtl. Rücktrittsabsicht vortragen."}})</ref>}} Povodom Mihailovićevog predloga, 17. i 18. avgusta je održan sastanak na najvišem nivou u nemačkoj komandi Jugoistoka. Tu su još jednom sumirani Dražini predlozi: {{izdvojeni citat| a) Bezuslovno obećanje, da nijedan nemački vojnik neće biti napadnut od četnika. Davanje talaca. b) Zajednička borba isključivo protiv komunista u cilju uspostavljanja mira i reda. Nemci i četnici ne moraju biti neprijatelji. c) Neprijatelj br. 1 su komunisti i svi oni koji ih podržavaju ili ne sadejstvuju u borbi protiv komunista. d) Draža Mihajlović moli da ga se privuče organizovanju Srpskog dobrovoljačkog korpusa i organizovanju Dobrovoljačkog korpusa. e) Bilo kakva veza s partizanima je nemoguća. f) Draža Mihailović moli da se stvori prijateljskije raspoloženje, da bi se oslobodilo četnike, koji su uhapšeni u Srbiji, bez posredovanja četnika. g) U slučaju invazije nema borbe protiv Nemaca. Borba protiv komunista će se produžiti. Četnici hoće da spreče vezu partizana s invazionim trupama. h) Draža Mihajlović nema veze s Englezima. On i ne želi više da je ima, odgovarajući engleskom držanju prema srpskom narodu.<ref name="ReferenceB">[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVICA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=581&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000576—000577.] <br /> ({{jez-njem|"2.) Das Verhandlungsangebot des DM sieht folgende wesentlichen Punkte vor: </br> a) Unbedingtes Versprechen, kein deutscher Soldat werde von Cetniken überfällen. Geiselgestellung. </br> b) Gemeinsamer Kampf ausschliesslich gegen Kommunisten zur Herstellung von Ruhe und Ordnung. Deutsche und Cetniken brauchen nicht Feinde zu sein. </br> c) Feind Nr. 1 sind Kommunisten und alle, die sie unterstützen oder im Kampfe gegen Kommunisten nicht mitwirken. </br> d) DM bittet, ihn zu Ausbau des SFK und Aufbau Freikorps heranzuziehen. </br> e) Irgendeine Verbindung mit Partisanen ist unmöglich. </br> f) DM bittet zur Hebung freundschaftlicher Stimmung um Freilassung der in Serbien verhafteten Cetniken ohne Vermittlung der Cetniken. </br> g) Im Invasionsfall kein Kampf gegen Deutsche. Kampf gegen Kommunisten wird weitergeführt. Verbindung der Partisanen zu Invasionstruppen wollen Cetniken verhindern. </br> h) DM ohne Verbindung zu Engländern. Er will auch keine mehr haben, entsprechend engl. Verhalten gegen serb. Volk."}})</ref>}} Jedan iskaz<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=585&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000580.] ({{jez-njem|"Durchführung der Zusammenarbeit mit dem Cetnik–Banden, Ausbildung und Führung im Kampf wird den in erster Linie hierfür zuständigen Sicherheitsdienst und SD übertragen. Dieser ist allein für die politische Kampfführung vorgesehen, hat die engsten Verbindungen zu den Cetniks und führt in einem Raume, der als eine Art Heeresgebiet Domäne des Sicherheitsdienstes und des SD ist."}})</ref> sa ovog sastanka ubjedljivo svjedoči o uspostavljenim tijesnim vezama između [[Sicherheitsdienst|njemačkih obavještajnih struktura]] i četničke Vrhovne komande: {{izdvojeni citat|Sprovođenje sadejstva s četničkim bandama, obuka i komandovanje u borbi biće preneti Službi obezbeđenja i SD koji su u prvom redu nadležni za ovo. Ta je služba isključivo predviđena za političko vođenje rata, '''ima najuže veze s četnicima''' i komanduje na jednom određenom području, koje je, kao neka vrsta vojnog područja, domen Službe obezbeđenja i SD.<ref name="ReferenceB">[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVICA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ]</ref>|Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 18. avgusta 1944. povodom ponude Draže Mihailovića za saradnju u borbi protiv NOVJ}} U izvještaju poslatom 20. avgusta 1944. godine iz Operativnog odjeljenja [[Beograd]] [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]], navodi se da je za prijem kod vođe [[Treći Reich|Reich]]a [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] pripremljen zajednički referat feldmaršala [[Maximilian von Weichs|Maximiliana von Weichsa]], komandanta Jugoistoka i specijalnog opunomoćenika Ministarstva inostranih poslova na Jugoistoku [[Hermann Neubacher|Hermanna Neubachera]], na temu ''saradnje sa Dražom Mihailovićem i buduće politike u Srbiji'', kao i da je sa ovim upoznat feldmaršal [[Wilhelm Keitel]].<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1114&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frames no. 000971—000972.]</ref> Tog je dana sačinjena i službena bilješka u kojoj je sadržan sljedeći prijedlog: {{izdvojeni citat|Po predmetu ponude Nedić — Draža Mihailović, ministar Nojbaher predlaže da se organizacija četničkih jedinica prenese u nadležnost Višeg SS i policijskog vođe u Srbiji. Načelnik štaba komandanta Jugoistoka se saglasio s ovim predlogom.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944"/><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1114&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000972.] <br /> ({{jez-njem|"In der Angelegenheit Angebot Nedic – DM schlagt Minister Neubacher vor, die Organisation der Cetnik–Verbände dem Höh.SS–Pol.Führer in Serbien zu übertragen. Chef des Gen.Stabes–O.B.Südost ist mit diesem Vorschlag einverstanden."}})</ref>}} Sâm Neubacher je 20. avgusta uputio opširan izvještaj ministru vanjskih poslova Velikonjemačkog Reicha [[Joachim von Ribbentrop|Joachimu von Ribbentropu]], u kojem je urgirao za prihvatanje ponude Nedić—Mihailović, navodeći da je Nedić garantirao da će se „pokret DM uzdržati od svake neprijateljske radnje protiv Nemaca i da ni u slučaju povlačenja Nemaca iz Srbije neće na Nemce biti ispaljen nijedan metak“. O odnosu Mihailovića i JVuO prema okupatoru od trenutka kada ga je Hitler imenovao ''Specijalnim izaslanikom Ministarstva vanjskih djela za Jugoistok'', Hermann Neubacher piše: {{izdvojeni citat|U pogledu Draže Mihailovića, upućujem na svoje mnogobrojne ranije telegrame. Svoje dosledno antikomunističko držanje dokazao je nedvosmisleno, uprkos najvećem pritisku od strane Engleza, odrekavši se njihove pomoći u naoružanju dok su Englezi istovremeno, preteći naoružavali Tita. Iskustva poslednjih 12 meseci u pogledu njegovog držanja prema nemačkim oružanim snagama, dosadašnje zajedničke borbe na antikomunističkom frontu i dosadašnja ozbiljna ugroženost srpske nacije, koju on priznaje u punom opsegu, smatram dovoljnim osnovom za to da će D. M. održati reč koju nam je dao ako u ovom odlučujućem trenutku budemo pružili preko Nedića odlučujuću pomoć. Spreman sam, posle jednog ličnog razgovora sa D. M., da preuzmem odgovornost za to da nas taj čovek neće napasti s leđa i da će on sam učiniti bezopasnim one elemente svoga pokreta koji su nepouzdani u pogledu nas.<ref>AVII, Mikroteka, NAV, N—T—312, rol. 780, f. 371746.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_69.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje PORAZ MIHAILOVIĆEVIH SNAGA U SRBIJI I NOVI SPORAZUMI SA OKUPATOROM I KVISLINGOM MILANOM NEDIĆEM]</ref>}} Specijalni nemački izaslanik Hermann Neubacher je ocenio da obećanja Draže Mihajlovića u pogledu lojalnog držanja treba uzeti ozbiljno, pošto je dokazao on "da je toliki antikomunista, da je '''usprkos engleskim ponudama dao prednost prosjačenju kod okupatora''' pred slogom s crvenom stranom".<ref name="ReferenceB"/><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=575&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000570.] <br /> ({{jez-njem|"D.M. habe zweifellos bewiesen, dass er <br /> 1. Burgfrieden mit Besatzungsmacht halten will und <br /> 2. So sehr Antikommunist ist, dass er trotz Angeboten von englischer Seite einen Bettelgang beim Okkupator der Einigung mit der roten Seite vorgezegen hat. <br /> Zusicherungen D.M.'s auf loyale Einstellung sind ernst zu nehmen, da D.M. in antikommunistischer Frage stets konsequente Haltung eingenommen hat."}})</ref> Ovi pregovori završili su formulisanjem inicijative za formiranje srpske armije od 50.000 ljudi za borbu protiv komunizma kojom bi rukovodio [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]], a koju bi opremila nacistička Nemačka. Pored toga, Hitleru su specijalni izaslanik Neubacher i feldmaršal von Weichs prezentirali situaciju u Srbiji: „Četnici su u Srbiji od marta do avgusta 1944. izgubili u borbama sa komunistima oko 5.000 boraca, a prema nemačkoj okupacionoj sili u poslednje vreme nisu više neprijateljski raspoloženi. Oko 10.000 četnika bore se zajedno sa nemačkim trupama u južnoj Srbiji i to pod komandom nemačkog majora Vajela“.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2022-11-04 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}</ref> Uz naglasak da će dato oružje „jednom kasnijom prilikom biti upravljeno protiv Nemaca“, vođa [[Treći Reich|Velikonjemačkog Reicha]] je odbacio ovu inicijativu, formulisavši konačnu svoju odluku na sljedeći način: {{izdvojeni citat|Zaključujući, Führer je ustanovio, da on a) nema ništa protiv “malih taktičkih manevara“ s pokretom DM, b) da zatraženo formiranje armije, koja bi bila jačine 50.000 ljudi, nikako ne bi moglo doći u obzir.<ref name="znaci.org">[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_112.htm Službena beleška sa referisanja Hitleru o planu saradnje sa četnicima od 22.8.1944]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=814&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000811.] <br /> ({{jez-njem|"Abschliessend, stellte der Führer fest, daß er <br /> a) gegen "kleine taktische Manöver" mit der DM–Bewegung keine Bedenke habe, <br /> b) daß die Aufstellung der gefordeten 50 000 Mann starken Armee auf keinen Fall in Frage kommen könne."}})</ref>|Službena beleška sa referisanja komandanta Jugoistoka Hitleru o planu saradnje sa četnicima od 22. avgusta 1944. godine}} Ipak, u skladu sa idejom o formiranju srpskog korpusa pod komandom [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]] koji bi se borio na strani Nemaca, [[6. septembra]] [[1944]]. [[Srpska državna straža]] i [[Srpska granična straža]] (ukupno oko 13.000 ljudi) stavljene su pod komandu Mihailovićevog komandanta Srbije generala [[Miroslav Trifunović|Trifunovića]]. Potom su jedinice [[Srpska državna straža|Srpske državne straže]] i [[Srpska granična straža|Srpske granične straže]] 6. oktobra [[1944]]. sabrane su u Jagodini gde je od njih formiran [[Srpski udarni korpus]] sa tri divizije, koji je brojao oko 6.800 ljudi. Komanda Srpske straže i Granične straže predana je naredbom generala Felbera generalu [[Miodrag Damjanović|Miodragu Damjanoviću]], šefu Nedićevog kabineta.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=875&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000871.] <br /> ({{jez-njem|"An den Präsidenten den serbischen Ministerrates Herrn Generaloberst Nedić. Herr Ministerpräsident! <br /> Ich bin damit einverstanden, dass der Generalmajor Damjanović mit der Führung der serbischen bewaffneten Verbände mit Ausnahme des SFK betraut wird. Dieses Korps muss meiner Auffassung noch in den bewährten Händen des General Mušićki [sic] bleiben. Mit dem Ausdruck meiner vorzüglichen Hochachtung."}})</ref> Damjanović je bio i glavni Mihailovićev pouzdanik u Nedićevoj upravi, te su se on i komandanti Straže odmah stavili pod Mihailovićevu komandu. Ove jedinice, preimenovane u Srpski udarni korpus Jugoslovenske vojske u otadžbini, pridružile su se tako drugim četnicima u povlačenju prema Sandžaku. Njihovo je savezništvo ipak bilo nesigurno i ubrzo će se raspasti.<ref>[https://znaci.org/00001/40_74.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNICI SE POVLAČE IZ SRBIJE]</ref> === Bitka za Srbiju (1944) === {{Poseban članak|Bitka za Srbiju 1944.}} [[Datoteka:Četnici i Nemci u Srbiji 1944.jpg|minijatura|Grupa nemačkih vojnika i četnika Draže Mihailovića u vreme proboja u Srbiju 2. proleterske i 5. krajiške divizije NOVJ.]] U povjerljivom izvještaju Obavještajnog odjeljenja [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 26. avgusta 1944. godine, analizirano je stanje na [[Balkansko poluostrvo|Balkanu]] nakon objave rata Trećem Reichu od strane [[Bugarska|Bugarske]] te proglašenja neutralnosti [[Rumunija|Rumunjske]] (i jedna i druga su do tada bile potpisnicama [[Trojni pakt|Trojnog pakta]]), neposredno po ulasku jedinica [[Crvena armija|Crvene armije]] na teritorij dvije države. Oficiri Wehrmachta anticipiraju držanje četnika Draže Mihailovića u novonastaloj, kompliciranoj situaciji: {{izdvojeni citat|Ustanički pokreti na području Balkana – izuzev pokreta Draže Mihailovića – dobit će pojačan zamah, tako da ubrzo treba očekivati prekid svih vlastitih veza s cijelim južnim Balkanom. '''Pokret Draže Mihailovića predstavlja jedinu antiboljševičku organizaciju koja, uz odgovarajuću potporu, može biti dugoročno korisna našim interesima u borbi protiv boljševizma'''.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=874&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000870—000871.] ({{jez-njem|"Darüber hinaus werden die Aufstandsbewegungen im Balkan–Raum – abgesehen von der DM–Bewegung – verstärkten Auftrieb erhalten, so dass in Kürze mit einer Unterbrechung sämtlicher eigenen Verbindungen nach gesamtem Süd–Balkan gerechnet werden muss. Die DM–Bewegung stellt bei entsprechender Unterstüzung die einzige antibolschewistische Organisation dar, die im Kampf gegen den Bolschewismus auf längere Sicht unseren Interessen nutzbar gemacht werden kann."}})</ref>}} [[Bitka za Srbiju 1944.]] je bila zajednički saveznički poduhvat sa ciljem ovladavanja središnjim komunikacijskim prostorom nemačkih snaga na Balkanu. Dejstva na tlu izvršavala je [[NOVJ]], a [[Saveznici]] su obezbeđivali borbeno sadejstvo, snabdevanje i pomoć iz vazduha. Četnici su se u ovim borbama našli direktno na strani [[Wehrmacht]]a. U to vreme, Saveznici su već promenili odnos prema [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevim]] snagama, a njihov prioritet u Jugoslaviji postalo je jačanje snaga [[NOVJ]] u Srbiji.<ref>{{Cite web |title=Ficroj Meklejn: RAT NA BALKANU, glava 11 - NOVI DOGOVOR |url=http://www.znaci.org/00001/1_11.htm |access-date=2023-08-14 |archive-date=2023-09-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230902100016/https://www.znaci.org/00001/1_11.htm }}</ref> Vrhovni štab NOVJ nameravao je da partizanske snage u Srbiji pomogne prodorom jačih snaga iz [[Bosna|Bosne]] i [[Crna Gora|Crne Gore]]. Nemačka komanda, kao i Mihailović, bili su rešeni da to spreče. Ključnu fazu bitke za Srbiju predstavlja [[Durmitorska operacija|operacija »Rübezahl«]]. Njemačka Komanda Jugoistoka prikupila je za ovu operaciju sljedeće raspoložive snage: {{izdvojeni citat|''Predmet'': Planiranje »Ribecal«,  1.) Snage koje učestvuju: a) Južna grupa: glavni deo 1. brd. div., albanska milicija i delovi SS-divizije »Skenderbeg«, b) Bor[bena] grupa »Jugozapad«: 2 ojačana bataljona 181. peš. divizije sa III/13. SS-puka, c) S[evero] z[apadna] grupa: 2. puk Brandenburg (bez 1 bat.), 3/12. tenk. bat. z. b. V., CDK i četnici (Drinski korpus), d) S[everna] grupa: 14. SS-puk (bez III), e) I[stočna] grupa: Viša k-da III/363. puka, 696. bat. feldžandarmerije, delovi 297. izv. bat., 2/201. brig. jur. topova, f) Grupa »Krempler«, g) Padobranski lov. bat. »Brandenburg«<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=491&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000486.] <br /> ({{jez-njem|"Betr.: Plannung "Rübezahl". </br> 1.) Beteiligte Kräfte: </br> a) Südgruppe: Masse 1. Geb. Div., alban. Milizen und Tle. SS–Div. Skanderbeg. </br> b) Kgr. Südwest: 2 verst. Btlne. 181 J.D. mit III./SS–13 </br> c) NW–Gruppe: 2. Rgt. Brandenburg (o. 1 Btln.) 3./Pz. Abt. z.b.V. 12, MFK, und Cetniks (Drina–Korps). </br> d) N–Gruppe: SS–Rgt. 14 (ohne III.). </br> e) O–Gruppe: Höh. Kdo. mit III./363, Feld Gend.Abt. 696, Tle. A.A. 297, 2./Stu. Gesch.Brig 201. </br> f) Gruppe Krempler. </br> g) Fallschirm–Jg.Btl. Brandenburg."}})</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_108.htm Izveštaj Komandanta Jugoistoka od 12. avgusta 1944. Vrhovnoj Komandi Vermahta o sastavu borbenih grupa i njihovim pravcima napada u operaciji »Ribecal«], Zbornik NOR-a, tom XII, knjiga 4, dokument br. 108.</ref>}} [[NOVJ]] je nastojala da koncentriše snage na levoj strani [[Lim (reka)|Lima]] za proboj u [[Srbija|Srbiju]]. Nemačka [[Komanda Jugoistoka (Nemačka)|Komanda Jugoistoka]] je rešila da brani [[Srbija|Srbiju]] aktivnim dejstvima - sprečavanjem pokreta jedinica [[NOVJ]] kroz [[Bosna|Bosnu]] prema zapadu, kao i nizom krupnih i ambicioznih operacija u [[Sandžak]]u i istočnoj [[Bosna|Bosni]] sračunatih na razbijanje koncentracija [[NOVJ]] i njihovo onesposobljavanje za ofanzivna dejstva. Snage [[JVuO]] sa velikim entuzijazmom učestvovale su u ovim operacijama, kao i u onim koje je organizovao nemački komandant [[Srbija|Srbije]] protiv lokalnih partizana i povremenih prodora. Vrhunac ovog sadejstva nastupio je u avgustu [[1944]],<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944"/><ref>[Službena beleška oficira Abvera Komande Jugoistoka od 22. avgusta 1944. sa referisanja komandanta Jugoistoka Adolfu Hitleru, http://www.znaci.org/00001/4_12_4_112.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230814062743/https://znaci.org/00001/4_12_4_112.htm |date=2023-08-14 }}] Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII (nemački dokumenti), knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 112</ref> kada su se odvijala najintenzivnija i najmasovnija dejstva. U izvještaju Vojnoprivrednog štaba Jugoistoka od 15. avgusta 1944. godine upućenom Vojnoupravnom komandantu Jugoistoka, konstatuje se ozbiljna političko-bezbjednosna kriza uzrokovana uspješnim partizanskim manevrom, tj. prodorom u Srbiju: {{izdvojeni citat|Započeo je očekivani veliki Titov napad na Srbiju. Dok su u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]], na [[Drina|Drini]], pripremljene jedinice bile tako desetkovane našim akcijama da mu tamo samo slabe snage stoje na raspolaganju, dotle je jačim delovima Titovih jedinica, koje su bile u centralnom delu [[Crna Gora|Crne Gore]], oko 3 divizije, pošlo za rukom da upadnu u [[Južna Srbija|južnu Srbiju]] i da pređu dolinu [[Ibar|Ibra]]. One sada u rejonu između Ibra i [[Južna Morava|Južne Morave]], po sjedinjavanju sa tamošnje 3 srpske crvene divizije, ugrožavaju obe glavne saobraćajne arterije prema jugu. Slobodu pokreta ovih, oko 10.000 ljudi jakih i dobro naoružanih, združenih jedinica uspeli smo, istina u teškim borbama i uz mnogo gubitaka, pomoću nemačkih, bugarskih i srpskih snaga (četnici i [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]]) da suzimo; ipak, one su preslabe da bi, s obzirom na otkazivanje bugarskih jedinica, izborile odlučujuće uspehe.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_109.htm Izveštaj Vojnoprivrednog štaba Jugoistoka od 15. avgusta 1944. komandantu Jugoistoka o vojno-političkoj i privrednoj situaciji u Srbiji]</ref>}} Koliki su značaj najviši okupacioni dužnosnici u Jugoslaviji pridavali upotrebi četničkih jedinicâ u borbi protiv snaga NOVJ, može se zaključiti i na osnovu jedne naredbe od 26. avgusta 1944. godine, koju potpisuje feldmaršal [[Maximilian von Weichs]]: {{izdvojeni citat| ''Naređenje komandanta Jugoistoka'' Suštinski zadatak [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]] i Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od sada pa nadalje jeste dovesti i držati sve četničke jedinice u Srbiji i Crnoj Gori u borbenom dodiru s crvenim snagama, kako im ne bi bilo dopušteno preuzimanje vlastite inicijative, koja bi zbog cjelokupne situacije mogla biti uperena i protiv Njemačke. Odbijanje borbe protiv komunista mora se odmah prijaviti kao prijeteći simptom.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944"/><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=13&rec=311&roll=191 NARA, T311, Roll 191, frame no. 000007.] <br /> ({{jez-njem|"Befehle OB.Südost <br /> Eine wesentl. Aufgabe Pz.AOk 2 und Mil.Befh.Südost ist ab sofort sämtl. in Serbien und Montenegro stehenden Cetnikverbände in Gefechtsberührung mit roten Kräften zu bringen und zu halten, um sie nicht zu einer eigenen Initiative die in Auswirkung der Gesamtlage auch gegen Deutschland gerichtet sein könnte gelangen zu lassen. Weigerung, dem Kampf gegen den Komm. aufzunehmen, ist als bedrohliches Symptom sofort zu melden."}})</ref>}} Uoči bitke sa partizanima, nemački Wehrmacht je snabdeo četnike svim raspoloživim zalihama italijanskog pešadijskog oružja i municije: {{izdvojeni citat|U nadovezi na dogovor od 15. 8. saopštava se, da se za izdavanje četničkim jedinicama mogu staviti na raspolaganje, u najboljem slučaju, sledeća oružja: 7.000 pušaka 6,5 mm (ital.) sa po 100 metaka, <br /> 50 teš. mitraljeza 8 mm (ital.) sa po 13.000 metaka, <br /> 42 laka bacača 4,5 mm (ital.) sa po 250 metaka. Upozorava se na to, da je time iscrpljena celokupna zaliha italijanske pešadijske municije u domenu Komandanta Jugoistoka i da se nove pošiljke mogu očekivati tek od oktobra 1944. godine i to u ograničenom obimu.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=587&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000582.] </br> ({{jez-njem|"Im Nachgang zur Besprechung vom 15.8. wird mitgeteilt, dass für Ausgabe an Cetnik–Einheiten äusserstenfalls folgende Waffen zur Verfügung gestellt werden können: </br> 7 000 Gewehre 6,5 mm (i) mit je 100 Schuss, </br> 50 s.M.G. 8 mm (i) mit je 13 000 Schuss, </br> 42 le.Gr.W. 4,5 cm (i) mit je 250 Schuss. </br> Es wird darauf aufmerksam gemacht, dass damit der gesamte Bestand an ital. Inf. Munition im Bereich O.B.Südost erschöpft ist und Neulieferung in beschränktem Maße erst ab Oktober 44 erwartet werden darf."}})</ref><ref>[http://www.znaci.org/00001/4_14_4_228.htm Obaveštenje operativnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 16. avgusta 1944. obaveštajnom odeljenju o odobrenim količinama oružja i municije četničkim jedinicama]</ref>|Obaveštenje komande Jugoistoka o odobravanju oružja i municije četnicima (16. avgust 1944.)}} U nacrtu jednog izvještaja, sastavljenog od strane oficirâ Armijske grupe »F« u ljeto 1944. godine, sumira se iskustvo njemačkih okupacionih organa sa Mihailovićevim četnicima u [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupiranoj Jugoslaviji]]: {{izdvojeni citat|Dosadašnje držanje D.M.-a ima sljedeće karakteristike: a) Aktivna borba protiv komunista u Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj, s tim što je ova borba zbog brojčane, a naročito materijalno-tehničke nadmoći komunista, uvijek rizična za snage D.M.-a, b) Neispunjavanje od Saveznika postavljenih specijalnih zadataka, c) Lokalna, ponekad vrlo aktivna saradnja sa njemačkim trupama, obavještajnim i ostalim okupacionim organima, d) Potpuna spremnost za izvršavanje taktičkih instrukcija izdatih od strane njemačkih oficira za vezu, e) Stalno ponavljanje zahtjeva za municijom i oružjem radi borbe protiv komunista, kao nagrada za dokazanu lojalnost.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=970&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000960.] <br /> ({{jez-njem|"Das bisherige Verhalten der DM–Bewegung ist gekennzeichnet: </br> a) durch eine aktive Kampfführung gegen den kommunistischen Feind in Serbien, Kroatien und Montenegro, die bei zahlenmässiger und vor allem waffentechnischer Überlegenheit der kommunistischen Banden in jedem Falle mit einem besonderen Risiko für die DM–Kräfte verbunden ist, </br> b) durch die Nichtausführung der von den Allierten generell und im Form von Spezialaufgaben gegebenen Sabotageaufträge, </br> c) durch eine örtliche, z.Zt. sehr rege Zusammenarbeit der DM–Cetniks mit der deutschen Sicherungstruppe, den Abwehrorganen und den für Ausnutzung des Landes eingesetzten deutschen Dienststellen bezw. deren Organisationen, </br> d) durch eine absolute Bereitwilligkeit, sich den taktischen Weisungen der deutschen Verbindungsoffiziere zu unterwerfen, </br> e) durch die wiederholten Versuche, für bewiesene Loyalität Munition und Waffen zum Kampf gegen den kommunistischen Feind zu erhalten."}})</ref>}} Kada su partizani konačno uspeli da se probiju u Srbiju i krenu ka Beogradu, nastupila je panika u redovima okupatora i kvislinga/kolaboracionista: {{izdvojeni citat|Titovi partizani upali su u septembru 1944. u Srbiju i to na više mesta. Zapadni deo Srbije bio je potpuno nezaštićen. Tamo je bio stacioniran samo mali broj nemačkih policijskih jedinica, koje su, zajedno sa četnicima, tu i tamo još vodile borbe. Sa svih strana neprijatelj je krenuo ka Beogradu. U gradu je vladao mir. Mi smo sedeli u Beogradu ne na buretu baruta, nego smo se nalazili u njemu.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 161–162.</ref>|[[Hermann Neubacher]], “Sonderauftrag Südost”}} U izveštaju od 18. septembra 1944, komandant Jugoistoka feldmaršal Maximilian von Weichs jasno sagledava težinu situacije u kojoj su se našle okupacione snage u Srbiji usljed nezadržive partizanske ofanzive. Von Weichs smatra da se njemačkom vođstvu poput imperativa nameće nastavak saradnje sa Mihailovićevim četnicima: {{izdvojeni citat|Loša situacija u Srbiji: zbog pomanjkanja vlastitih snaga, napredovanje partizana se može još samo usporiti; politika upotrebe četnika pri tome je od nesmanjene važnosti, te će biti nastavljena svim sredstvima.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=763&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000758.] <br /> ({{jez-njem|"Es kommt also darauf an, gegenüber den Banden in Serbien weiterhin mit unterlegenen Kräften eine Verzögerungstaktik zu betreiben in der Hoffnung, daß durch innerpolit. Gegensätze oder Versorgungsschwierigkeiten ihre Stoßkraft geschwächt wird. Ein Einspannen noch kampfbereiter Cetniks ist dabei von unverminderter Bedeutung u. wird mit allem Mitteln betrieben."}})</ref>|V. Weichs-ova ocjena situacije od 17.9.44 (18.9.44)}} Četnici su nudili okupatoru sadjejstvo u borbi protiv snaga NOVJ u zamjenu za municiju i naoružanje: {{izdvojeni citat|Više četničkih vođa s područja Beograda nudi se za borbu protiv komunista pri isporuci oružja i municije od strane Nijemaca.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=789&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000784.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien: Kampfangebote mehrerer Cetnik–Führer Raum Belgrad gegen Kommunisten bei Waffen– und Munitionslieferung durch Deutsche."}})</ref>|Večernji izvještaj obavještajnog odjeljenja Armijske grupe »F« za 19. septembar 1944. godine}} Krajem septembra 1944, četnici učestvuju s njemačkim jedinicama u borbi protiv partizana u raznim dijelovima Srbije. Tako u zapadnoj Srbiji, [[4. grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO]] pod komandom potpukovnika [[Dragoslav Račić|Dragoslava Račića]] i trupe Wehrmachta pokušavaju spriječiti prodor snaga NOVJ: {{izdvojeni citat|Zapadna i centralna Srbija: [...] Dijelovi Borbene grupe fon Jungenfeld prebačeni u Šabac, odakle su 26. septembra, u sadejstvu sa četničkom formacijom Račića, vršili napad na [[12. vojvođanski korpus NOVJ|12. korpus NOVJ]] koji nadire s juga.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1027&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 001015.] <br /> ({{jez-njem|"West– und Mittel– Serbien: </br> Tle. Kgr. v. Jungenfeld nach Sabac verlegt, von dort 26.9. im Zusammenwirken mit Cetnik–Verband Racic Angriff auf von Süd vordringendes XII. rotes Korps."}})</ref>}} Ova elitna četnička formacija pomagala je okupatoru u zapadnoj Srbiji već početkom septembra te godine: {{izdvojeni citat|[[Požega (Srbija)|Požegu]] zauzele vlastite trupe u sadejstvu sa četnicima (Račića).<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=247&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000246.] <br /> ({{jez-njem|"Pozega durch eigene Truppe in Zusammenwirken mit Cetniks (Racic) genommen."}})</ref>|Večernji izvještaj Obavještajnog odjeljenja Armijske grupe »F« za 6. septembar 1944. godine}} Pukovnik von Jungenfeld se nalazio na čelu 5. policijskog puka, sa štabom u [[Šabac|Šapcu]]. O saradnji visokih četničkih oficira sa Jungenfeldom, poput komandanta Kolubarskog korpusa JVuO kapetana Milorada Lapčevića, generala [[Svetomira Đukića]], komandanta Severnih pokrajina JVuO (tj. [[Vojvodina|Vojvodine]] i [[Slavonija|Slavonije]]) ili majora Ilije Orelja, u vezi sa planiranjem krupnije operacije protiv snagâ [[NOV i POJ]] u [[Srem]]u avgusta 1944. godine, general Dragoljub Mihailović je bio obaviješten od strane pukovnika Dragomira Radovanovića, delegata Vrhovne komande Jugoslovenske vojske u otadžbini za Vojvodinu: {{izdvojeni citat|Dobro je što je kapetan Lapčević postavljen za komandanta Sremske jurišne grupe, no on je svojim radom za poslednji mesec dana stalno radio sa nemačkim komandantom iz [[Šabac|Šapca]]. On — kapetan Lapčević je izvodio akciju u [[Kupinovo|Kupinskom]] kutu po zapovesti nemačkog komandanta iz Šabca, javno sa njim sedeo obilazio Kupinski kut naravno da su u ovom pogledu sudelovali đeneral Đukić i major Orelj. Major Orelj je potpuno zabrljao. Nezgodno je što se svuda prestavlja za Vašeg Delegata te u ime Vaše onako pijan naređuje i govori. Sve ovo vide ovi naši mladi komandanti koji vode ljude i koji treba da nose ceo teret borbe na svojim leđima. Oni nemogu da dozvole da im neko prebaci da su saradnici Nemaca. Kapetan Lapčević, đeneral Đukić i major Orelj mogli su i trebali da rade, ali samo tajno, a nikako javno svakog dana sedeti u kafani u s. [[Ušće (Obrenovac)|Ušće]] pored puta [[Obrenovac]]—Šabac, još đeneral Đukić sa đeneralskom kapom i t.d. Da umirim ove mlade ljude i da im objasnim da će se ovo zabraniti i da će se ako se šta radi, u buduće tajno raditi, trebalo je dosta vremena i muke.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_37.htm Izveštaj delegata Vrhovne komande za Vojvodinu od 22. avgusta 1944. Draži Mihailoviću o akcijama protiv NOV i POJ u Sremu i o saradnji sa nemačkim trupama]</ref>}} Iz Armijske grupe »F« javljeno je 13. septembra 1944. godine da Mihailovićevi četnici pomažu okupacionoj sili i prilikom defanzivnih akcijâ u zapadnoj Srbiji: {{izdvojeni citat|Sjeverozapadna Srbija: Noćni napad crvenih bandi na [[Valjevo]] odbijen od strane četnika i vlastitih snaga.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=553&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000550.] <br /> ({{jez-njem|"NW–Serbien: </br> Nachtangriff roter Banden auf Valjevo durch Cetniks und eig. Kräfte abgeschlagen."}})</ref>|Tajni dnevni izvještaj Komande Jugoistoka (Armijska grupa »F«) za 13. IX 1944.}} U [[Istočna Srbija|istočnoj Srbiji]] četnici su asistirali okupatoru pri zaštiti objekata od strateškog značaja za ratnu privredu Trećeg Reicha, čime je Nijemcima znatno olakšavana eksploatacija rudnih bogatstava u zemlji: {{izdvojeni citat|Napad bandi na rudnik uglja [[Bogovina]] odbijen od strane DM–jedinicâ i mešovite borbene grupe (Landesschützen iz [[Bor]]a i delovi 1. policijskog dobrov. bataljona).<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=403&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289656.] <br /> ({{jez-njem|"BANDENANGRIFF AUF KOHLENBERGWERK BOGOVINA DURCH DM–VERBAENDE UND GEMISCHTE KGR (LDS AUS BOR UND TLE. POL. FREIW.BTL. 1) ABGEWIESEN."}})</ref>|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka (Armijska grupa »F«), 27. VIII 1944. godine}} Načelnik štaba Četvrte grupe jurišnih korpusa JVuO major [[Neško Nedić]] je 13. septembra izdao naređenje kapetanu Vojislavu Markoviću da u najtješnjoj vezi sa njemačkim okupacionim snagama odbace [[1. proleterska divizija|Prvu proletersku diviziju]] prilikom napada na Valjevo: {{izdvojeni citat|Tvoj korpus za sada ostaje za akciju prema Valjevu — prema komunističkoj grupi dejstvuje u Kolubari. Pošto ovu akciju vode uglavnom Nemci to će tvoja uloga biti da naslonom naših i u sporazumu sa njima izvršiš tučenje crvenih sugerišući Nemcima najpogodnija rešenja. Od Nemaca ćeš neposredno da se snabdevaš municijom, a glavni zadatak ti je da prisustvom uz nemačke trupe goniš i hvataš komuniste koje oni razbijaju.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_69.htm Naređenje načelnika štaba 4. grupe jurišnih korpusa od 13. septembra 1944. komandantu 7. jurišnog korpusa da sadejstvuje s nemačkim trupama u odbijanju napada 1. proleterske divizije NOVJ na Valjevo]</ref>}} Istovremeno, Nijemci otpočinju s izvođenjem [[Operacija Cirkus|operacije »Cirkus«]] ({{jez-njem|Zirkus}}), čiji je cilj bio ovlađivanje [[Kolubara|kolubarskim]] pobrđem. Operacija je počela 24. septembra 1944, uz učešće [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS-divizije »Prinz Eugen«]], [[Brandenburger|1. puka »Brandenburg«]] (bez 1. bataljona), 202. tenkovskog bataljona, dijelova 5. policijskog puka i pripadnikâ Šumadijske i Kolubarske grupe korpusa JVuO.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_168.pdf Pregled dejstava potčinjenih jedinica vojnoupravnog komandanta Jugoistoka (Armijske grupe »Srbija«) od 23. avgusta do 4. novembra 1944. godine]</ref> Prethodnog dana, ispred Komande Jugoistoka je načelnik štaba Armijske grupe »F« general [[Arthur Winter]] uputio izvještaj kojim najavljuje početak operacije, napominjući da će se i brojne četničke jedinice boriti na strani Wehrmachta: {{izdvojeni citat|Početak "Cirkusa" 24. septembra. [...] Sve naše snage u sjeverozapadnoj Srbiji potčinjene su Borbenoj grupi fon Jungenfeld. U kruševačkom kraju uspješno napredovanje većih četničkih snaga, uz podršku 12. bataljona iz sastava [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]], protiv crvenih bandi u području sjeverozapadno od Kruševca. Pothvat će biti nastavljen sa 6.000 četnika.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=941&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000931.] <br /> ({{jez-njem|"Beginn "Zirkus" 24.9. Durch Aufkl.– Vorstoss 1. Rgt. Brandenburg Arandjelovac stark feindbesetzt festgestellt. Sämtl. eig. Kräfte in NW–Serbien Kgr. v. Jungenfeld unterstellt. Raum Krusevac erfolgreicher Vorstoss stärkerer Cetnik–Kräfte, unterstützt durch 2./Pz.Abt.z.b.V.12 gegen rote Banden Raum NW Krusevac. Unternehmen wird mit 6000 Cetniks fortgeführt."}})</ref>|Povjerljivi izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 23. IX 1944.}} U septembru su kvislinške formacije [[Srpska državna straža|Srpska državna]] i [[Srpska granična straža|granična straža]] preformirane u [[Srpski udarni korpus]] (jačine 6.800), stavljen pod Mihailovićevu komandu.<ref>[http://www.znaci.org/00001/4_12_4_168.htm Izveštaj komandanta Armijske grupe "Srbija" od 4. novembra 1944] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230714172817/https://znaci.org/00001/4_12_4_168.htm |date=2023-07-14 }}, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII (nemački dokumenti), knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 168</ref> U prvoj polovini septembra, četničko-nemačka odbrana [[Srbija|Srbije]] sa zapada doživela je slom usled prodora [[NOVJ]]. Bitka za [[Srbija|Srbiju]] definitivno je rešena tokom oktobra [[Beogradska operacija 1944.|Beogradskom operacijom]], uz sadejstvo [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] sa oklopnim snagama [[Crvena armija|Crvene armije]]. No, i pored toga, JVuO je nastavila sadejstvovati sa Vermahtom: {{izdvojeni citat|Usljed jakog komunističkog pritiska, još četničkih jedinica, uključujući i one iz istočne Srbije, izrazile su spremnost za dalju borbu protiv komunista u saradnji sa njem. Wehrmachtom.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&broj=101&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frame 000095: Izvještaj o neprijatelju u Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Albaniji (Dodatak za savjetovanje kod načelnika štaba jugoistoka od 2. oktobra 1944.)] <br /> ({{jez-njem|"Unter dem starken kommunistischen Druck haben sich weitere Cetnik–Führer, auch aus O–Serbien bereit erklärt, gemeinsam mit der Deutschen Wehrmacht gegen die Kommunisten zu kämpfen."}})</ref>|Izvještaj [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 2. oktobra 1944.}} {{izdvojeni citat|Četnička grupa [[Siniša Ocokoljić|Ocokoljića]] iz istočne Srbije osiguravala je pozadinu Müllerovom korpusu prilikom borbi protiv Rusa u rejonu okuka Dunava–Zaječar.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=568&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000562-000564: Držanje D.M.-četnika u Srbiji (dodatak za izvještaj o neprijateljskim namjerama od 19. oktobra 1944.)] </br> ({{jez-njem|"Die ostserbische Cetnikgruppe des Ocokoljic hat dem Korps Müller bei den Verteidigungskämpfen gegen die Russen im Raum Donauschleife–Zajecar Dienste zur Freihaltung der rückwärtigen Verbindungen geleistet."}})</ref>|Njemački izvještaj od 19. oktobra 1944.}} Opšta (pozitivna) ocjena o doprinosu četničkih snaga u borbi na strani njemačkog Wehrmachta tokom bitke za Srbiju, data je u izvještaju štaba [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]], poslatom 21. avgusta 1944. godine Vojnom zapovjedniku Jugoistoka generalu [[Hans Felber|Felberu]]: {{izdvojeni citat|Njemačko vođstvo u Srbiji je stoga moralo tražiti pomoć većih dijelova četnika Draže Mihailovića. Oni su slabo naoružani i nedavno su teško pogođeni usljed izostanka obuke pojedinačnih boraca. Ipak, dobro su se borili, pretrpjeli su znatne krvave gubitke i mogu se označiti kao bezuslovno antikomunistički.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=985&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000975.] ({{jez-njem|"Die deutsche Führung in Serbien mußte sich daher schon bisher der Mithilfe stärkerer Teile der DM–Cetniks bedienen. Diese sind schlecht bewaffnet und infolge geringer Ausbildung des Einzelkämpfers in der letzten Zeit stark angeschlagen worden. Sie haben sich aber gut geschlagen, erhebliche blutige Verluste zu verzeichnen und können als unbedingt antikommunistisch bezeichnet werden."}})</ref>|Njemačka procjena brojnosti partizanskih, njemačkih i kvislinških jedinica u Srbiji (21. august 1944).}} === Proboj četnika i Nijemaca iz Srbije (1944) === {{Poseban članak|Proboj četnika i Nijemaca iz Srbije|Povlačenje kolaboracionista sa Nijemcima (1944–1945)}} [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-J28413, Jugoslawien, deutscher Rückzug.jpg|thumb|Nemački vojnici se povlače iz Srbije.]] Tokom septembra [[1944]]. glavna četnička mobilna formacija u centralnoj i zapadnoj Srbiji, [[Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa]] pod komandom [[Dragoslav Račić|Dragoslava Račića]], skupa sa drugim pridruženim jedinicama, poražena je od nadirućih snaga [[NOVJ]] i potisnuta prema [[Beograd]]u. Ove su jedinice Nemci tokom [[3. oktobra|3]], [[4. oktobra|4.]] i [[5. oktobra]] 1944. vozovima prebacili sa željezničkih stanica Topčider i Ripanj do [[Kraljevo|Kraljeva]].<ref name="ReferenceC">Ratko Parežanin; MOJA MISIJA U CRNOJ GORI, Rim, 1974, str. 17-18.</ref><ref>Radomir Milošević-Čeda: ZAKASNELI RAPORT, Interprint, Beograd, 1996, str. 78-79.</ref> {{izdvojeni citat|Noću, iza ponoći, između 3. i 4. oktobra 1944, krenuli smo iz Beograda, sa železničke stanice u Topčideru... Uveče sam se oprostio sa komandantom Korpusa, generalom Kostom Mušickim... Kod Mušickog je u tom trenutku bio [[Nikola Kalabić]], a u štabu Dobrovoljačkog Korpusa sam primetio i Neška Nedića... Došli su da se dogovaraju sa Dobrovoljačkom komandom i da traže opremu i ostalo. Na brzinu progovorio sam nekoliko reči sa Neškom Nedićem. U vozu su s nama putovali i Kalabićevi četnici. Rekoše nam da idu do Kraljeva, gde se vrši koncentracija četnika za borbu.<ref name="ReferenceC"/>|Nedićev ministar [[Ratko Parežanin]]}} O oštrini borbi koje su se vodile između snaga NOVJ, s jedne, te okupatorsko-kolaboracionističkih jedinica s druge strane, svjedoči i jedan njemački izvještaj neposredno pred [[Beogradska operacija|pad Beograda]]. U izvještaju se apostofira strateški značaj koji je, za odbranu glavnog grada Srbije, predstavljala linija bojišnice u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]], gdje je bila raspoređena Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO pod komandom potpukovnika Račića: {{izdvojeni citat|Račićeva jurišna grupa korpusa, koja je u septembru u teškim borbama na savskom zavoju bila potisnuta iz područja Čačak–Požega–Užice zbog napredovanja Titovih snaga u zapadnoj Srbiji ka sjeveru, probila se natrag u područje Užice–Požega–Čačak zapadno ka Drini u pojedinačnim grupama, trpeći velike gubitke, nakon što su njemačke snage raspoređene u ovom području povučene na [[Istočni front]]. Usljed nedostatka streljiva i oružja te u odsustvu njemačkih snaga koje bi ga poduprle, Račić je od tada mogao izvoditi samo manje operacije protiv komunističkih grupa. </br> Brzo napredovanje Rusa preko doline Morave do saobraćajnice Beograd–Kraljevo potpuno je promijenilo situaciju kod četnika. Čini se da je bliski kontakt s njemačkim trupama bio poremećen brzim pokretima njemačkih trupa uzrokovanim borbama, tako da se s te strane teško mogao vršiti bilo kakav kontinuirani uticaj na četnike.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=568&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frame no. 000562.] </br> ({{jez-njem|"Die im September durch den Nordvormarsch der Tito–Kräfte im westserbischen Gebiet aus dem Raum Cacak–Pozega–Uzice in harten Kämpfen gegen den Savabogen zurückgedrückte Sturmkorpsgruppe Racic hat sich nach Abzug der in diesem Raum eingesetzten deutschen Kräfte an die Ostfront wiederum unter starken Verlusten in Einzelgruppen in das Gebiet westlich der Drina und den Ausgangsraum Uzice–Pozega–Cacak durchgekämpft. Wegen Mangel an Munition und Waffen und im Hinblick auf das Fehlen deutscher Kräfte als Rückhalt hat Racic seitdem nur kleinere Aktionen gegen komm. Gruppen durchführen können. </br> Das rasche Vordringen der Russen über das Moravatal bis zur Straße Belgrad–Kraljevo hat die Lage der Cetniks völlig verändert. Die Tuchfühlung mit der deutschen Truppe scheint durch die im Kampfverlauf notwendig gewordenen raschen deutschen Truppenverschiebungen unterbrochen zu sein, sodass von dieser Seite die Möglichkeit zu laufender Einwirkung auf die Cetniks kaum mehr bestand."}})</ref>|Držanje D.M.-četnika u Srbiji (dodatak za izvještaj o neprijateljskim namjerama od 19. oktobra 1944.)}} U mjesečnom izvještaju [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] ({{jez-njem|Heeresgruppe F}}) za oktobar 1944, poslatom Komandi Jugoistoka, konstatuje se da četnici u Srbiji nijesu u stanju održati svoje pozicije bez prisustva njemačkih okupacionih trupâ. Oficiri Wehrmachta tvrde da je „prebacivanje najvećeg dijela četničkih jedinica koje su se nalazile u sjevernoj i istočnoj Srbiji u suštini izvršeno da bi se izbjegli sukobi sa Rusima“, na čiju ih je „podmuklost“ upozorila Vrhovna komanda JVuO: {{izdvojeni citat|U borbi sa snagama 1. komun. korpusa koje su napredovale ka Beogradu, krajem septembra je Rudnički korpus [JVuO] u rejonu Lazarevca (32 km si. od Valjeva) potpuno uništen, dok je Kosmajski korpus uspio da se održi u rejonu sjeverno od Mladenovca (4 km j–ji. od Beograda). Nakon povlačenja njemačkih trupa, budući u nemogućnosti da zadrže dotadašnja operativna područja zbog premoći Rusa i komunista, četničke jedinice koje su se borile u sjeverozapadnoj i centralnoj Srbiji prebačene su do sredine oktobra na područje južno od Zapadne Morave.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=675&rec=311&roll=189 NARA, T311, Roll 189, frame no. 001138.] <br /> ({{jez-njem|"Die Verlegung des grössten Teiles der in Nord– und Ostserbien befindlichen Cetnik–Einheiten wurde im wesentlichen zur Vermeidung von Zusammenstössen mit den Russen vorgenommem, vor deren Hinterlist das Obkdo. die Stäbe dringend warnte. <br /> Im Kampf mit den auf Belgrad vorgehenden Kräften des I.komm.Korps wurde Ende September das im Raum Lazarevac (32 NO Valjevo) stehende Rudnik–Korps völlig zerschlagen, während das Kosmaj–Korps sich im Raum Nord Mladenovac (4 SSO Belgrad) behaupten könnte. <br /> Angesichts der Unmöglichket, nach dem Abzug der deutschen Truppen die bisherigen Einsatzräume gegen die Übermacht der Russen und Kommunisten zu halten, wurden die in Nordwest– und Mittel– Serbien kämpfenden Cetnik–Einheiten biss Mitte Oktober in den Raum südlich der Westl. Morava verlegt."}})</ref>}} Izbijanje [[Crvena armija|Crvene armije]] na severoistočnu granicu Jugoslavije izazvalo je pometnju u četničkim redovima. Znatan deo četničkih trupa tokom septembra razbijen je od strane NOVJ u zapadnoj Srbiji. Sam [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]] sa manjom grupom boraca je nateran na povlačenje u Bosnu. Neki su pokušali da napadom na Nemce pred sam dolazak Crvene armije ponovo steknu saveznički status ([[Predrag Raković|Raković]], [[Dragutin Keserović|Keserović]], [[Dragoslav Račić|Račić]]), ali je i ovaj pokušaj bio kratkotrajan. Nakon neuspeha, glavnina se krajem oktobra koncentrisala u oblasti Ivanjice. Upravo u tom periodu vrh Armijske grupe E iz Grčke izbio je do [[Novi Pazar|Novog Pazara]]. Četnici su se priključili [[Proboj Armijske grupe E kroz Sandžak|prodoru Armijske grupe E kroz Sandžak]] u istočnu [[Bosna|Bosnu]]. {{Wikisource|Izveštaj Komande grupe armija "E" Komandantu Jugoistoka od 11.11.1944.}} {{izdvojeni citat|Draža Mihailović će nastaviti borbu protiv komunizma. Njegove jedinice se već bore sa Titovim trupama i imaju djelomično vezu sa njemačkim jedinicama (pukovnik v. Jungfeld, general Müller). Sada je stvar u tome, kako upotrebiti četničke jedinice kao prethodnice i osiguranje za komunikacije prilikom predstojećeg izmještanja njemačkih trupa iz Srbije. Pritom se neće moći izbjeći da četnici, prateći moguće pokrete njemačkih trupa ka zapadu, ne dospiju na tlo Hrvatske.<ref name="sr.wikisource.org">[http://sr.wikisource.org/wiki/Zabilje%C5%A1ka_sa_savjetovanja_visokih_njema%C4%8Dkih_politi%C4%8Dkih,_vojnih_i_policijskih_li%C4%8Dnosti_o_%C4%8Detni%C4%8Dkom_pitanju_u_Srbiji,_8._oktobra_1944. Zabilješka sa savjetovanja visokih njemačkih političkih, vojnih i policijskih ličnosti o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=51&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000045—000046.] ({{jez-njem|"D.M. wird weiterhin Kampf gegen den Kommunismus führen. Seine Verbände stehen nach wie vor gegen den Titobanden und haben zum Teil auch die notwendige Bindung an die deutsche Truppe (Oberst von Jungfeld, General Müller). Es wird nunmehr darauf ankommen, die Cetniks bei den zu erwartenden Absatzbewegungen der deutschen Truppe in Serbien als eine Art Vorhut einzusetzen, die die rückwärtigen Verbindungen durch Kampf gegen die dortständigen kommunistischen Banden öffnen. Dabei ist nicht zu vermeiden, dass die Cetniks im Zuge möglicher Rückverlegung der deutschen Kräfte in Serbien nach Westen auf kroatisches Gebiet übertreten."}})</ref>|Zabilješka sa savjetovanja njemačkog okupacionog vrha o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.}} Prvog dana oktobra 1944, u Komandi Jugoistoka je održano savjetovanje na kojem je upozoreno na promjenljivo raspoloženje četnika prema njemačkoj oružanoj sili u okupiranoj Jugoslaviji: {{izdvojeni citat|Srbija: [...] Četničko držanje i dalje različito. Srbijanski četnici se bore zajedno sa Wehrmachtom protiv komunista. Čak je i sam Draža Mihailović tražio njemačko osiguranje za planirano prebacivanje svog štaba iz sjeverozapadne Srbije u područje jugozapadno od Beograda. Ovaj plan se ipak nije ostvario. Suprotno tome, četnici u Istočnoj Bosni, Hercegovini i južnoj Crnoj Gori su neprijateljski nastrojeni. Kreću se ka obali, kako bi u slučaju savezničkog iskrcavanja s njima uspostavili kontakt i dobili savezničku zaštitu od crvenih. Iz sigurnog izvora se doznaje da D.M. izričito osudio njihovo protivnjemačko držanje.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=111&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000105—000106.] ({{jez-njem|"Cetnik–Haltung weiterhin uneinheitlich. Serbische Cetniks kämpfen zusammen mit deutscher Truppe gegen komm. Banden. DM. selbst bat sogar um deutsche Hilfe zur Sicherung beabsichtigter Verlegung seines Hauptstabes von NW–Serbien in Raum SW Belgrad. Diese Absicht jedoch nicht durchgeführt. Demgegenüber feindselige Haltung der Cetniks im O–Bosnien, Herzegovina und S–Montenegro und Bewegung dieser Kräfte zur Küste in den Raum Dubrovnik mit dem Ziel, bei erwarteter engl.Landung Verbindung mit Allierten aufzunehmen und Schutz gegen Rote zu suchen. Nach S.Qu. bekannt, dass DM. die deutschfeidliche Haltung dieser Cetniks aussdrücklich missbilligt."}})</ref>|Izvještaj sa savjetovanja kod načelnika štaba Jugoistoka od 2. oktobra 1944 (1. oktobar 1944.).}} Koliki je stepen kontrole nad četničkim snagama u Srbiji uspjela ostvariti njemačka Komanda Jugoistoka, vidljivo je i iz zapisnika sa sastanka na vrhu, održanog neposredno pred početak [[Beogradska operacija|Beogradske operacije]] (8. X 1944), kada su zabilježene i riječi Višeg SS i policijskog vođe [[Hermanna Behrendsa]]: {{izdvojeni citat|Na pitanje g-dina feldmaršala [tj. [[Maximilian von Weichs|von Weichs]]a — prim.] postoji li mogućnost komunističkog ustanka u Beogradu, Viši SS i policijski vođa Obergruppenführer Behrends je odgovorio odrečno, ističući da su stalnim pročešljavanjem u posljednje vrijeme uklonjeni svi oni komunisti koji bi na bilo koji način mogli učestvovati u takvoj akciji. Na pitanje gdje se nalaze komunisti zatvoreni u koncentracioni logor, Behrends je odgovorio da su svi pobijeni. Na kraju je skrenuo pažnju na to da je u četničke redove uspio ubaciti dovoljno jake grupe Službe sigurnosti [SD-Sicherheitsdienst], koje imaju ostati sa četnicima i ubuduće. Na to je glavnokomandujući primijetio da je samo to dovoljan razlog zašto bi se vodstvo nad četnicima trebalo povjeriti isključivo Višem SS i policijskom vođi.<ref name="sr.wikisource.org">[http://sr.wikisource.org/wiki/Zabilje%C5%A1ka_sa_savjetovanja_visokih_njema%C4%8Dkih_politi%C4%8Dkih,_vojnih_i_policijskih_li%C4%8Dnosti_o_%C4%8Detni%C4%8Dkom_pitanju_u_Srbiji,_8._oktobra_1944. Zabilješka sa savjetovanja visokih njemačkih političkih, vojnih i policijskih ličnosti o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=52&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000045—000046.] ({{jez-njem|"Die Frage des Herrn Feldmarschall an den Obergruppenführer Behrends, ob er mit einem kommunistischen Aufstand in Belgrad rechne, verneinte dieser unter Hinweis darauf, dass er in letzter Zeit durch dauernde Durchkämmungen alle irgendwie für einen Putsch infrage kommenden Kommunisten beseitigt habe. Die Frage nach dem Verbleib der im Konzentrationslager erfassten Kommunisten beantwortete er dahingehend, dass diese alle umgelegt seien. Abschliessend wies Obergruppenführer Behrends noch daraufhin, dass er bei den Cetniks ausreichend starke SD—Kommandos eingebaut habe, die bei den Cetniks verbleiben würden. Von seiten O.B.Südost wurde daraufhin festgestellt, dass allein schon durch diese Tatsache die weitere Führung der Cetnikverbände durch den Höh.SS und Pol.Führer gegeben sei."}})</ref>|Zabilješka sa savjetovanja njemačkog okupacionog vrha o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.}} Nakon poraza u [[Bitka na Jelovoj gori|bici na Jelovoj gori]], Vrhovna komanda JVuO na čelu sa Dražom Mihailovićem obrela se u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]]. Potpukovnik [[Zaharije Ostojić]], komandant Istaknutog dela štaba Vrhovne komande, šalje 30. septembra 1944. komandantu Zlatiborskog korpusa kapetanu Dušanu Radoviću (pseudonim »Kondor«) upozoravajuću depešu: {{izdvojeni citat| ''Za Kondora — ultra urgent'' Imam obaveštenje da ste Vi, [Miloš] Marković i [Filip] Ajdačić upućeni u [[Višegrad|višegradski]] srez sa specijalnim zadatkom i da ćete isti izvršiti u punoj vezi sa [[Gestapo]]m i Švabama. Vaši ljudi pričaju da su kaznena ekspedicija. Još u toku današnjeg dana očekujem Vaše objašnjenje, jer ću u protivnom preduzeti potrebno, a narod i istorija reći će ko je izdajnik?<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_133.htm Izvod iz Knjige poslatih depeša Istaknutog dela štaba Vrhovne komande od 7. avgusta 1944. do 7. januara 1945. godine]</ref>}} Jedinice [[Crvena armija|Crvene armije]] i [[NOVJ]] u prvoj polovini oktobra [[1944]]. zaposele su komunikaciju dolinom [[Morava (reka)|Morave]] između [[Vranje|Vranja]] i [[Velika Plana|Velike Plane]], što je otežalo [[Proboj Armijske grupe "E" iz Grčke 1944|proboj Armijske grupe "E" iz Grčke]]. Ova formacija time je bila usmerena na komunikaciju [[Skoplje]] - [[Kosovska Mitrovica]] - [[Raška]], odnosno dolinom [[Ibar (reka)|Ibra]], i zatim na otvaranje puteva prema [[Sarajevo|Sarajevu]] pod borbom. Tokom ovog četvoromesečnog proboja saradnja između Armijske grupe "E" i četnika iz [[Srbija|Srbije]] i [[Crna Gora|Crne Gore]] imala je više vidova. U izvještaju [[91. armijskog korpusa]] Wehrmachta od 25. oktobra 1944. godine, što ga je potpisao general [[Werner von Erdmannsdorf]],<ref>NARA, T314, Roll 1360, frame no. 000889.</ref> odato je svojevrsno priznanje generalu Mihailoviću i njegovim četnicima kao najvrjednijim antikomunističkim (sa)borcima na čitavom okupiranom području [[Jugoistočna Evropa|jugoistočne Evrope]]: {{izdvojeni citat|Među antikomunističke grupe u Srbiji spadaju i sljedbenici srpskog pukovnika Draže Mihailovića [Mihailović je unaprijeđen u čin generala još decembra 1941. — prim.] i neke nezavisne četničke jedinice (četnik — borac za slobodu). Pukovnik Draža Mihailović igra u Srbiji ulogu sličnu onoj koju igra general [[EDES]]-a [[Napoleon Zervas|Zervas]] u Grčkoj. On jeste anglofil, ali i apsolutno antikomunistički nastrojen. Na osnovu njegova antikomunističkog stava, saradnja [četnika i Nijemaca] u borbi protiv Titovih komunističkih bandi bila je uglavnom zadovoljavajuća. Srbin je dobar vojnik i u tom pogledu nalazi se na prvom mjestu na Balkanu. Disciplinovan je, žilav i uporan, te stoga stoji iznad prosječnog Grka. Srpske bande se bore žešće od Grka i imaju se više cijeniti od grčkih bandita. Njihovo naoružanje je dobro.|Uputstvo za srpsko-albansku teritoriju, izdato od strane obavještajnog odjeljenja 91. armijskog korpusa, 25. oktobar 1944. godine}} Prilikom proboja od [[Sjenica|Sjenice]] prema [[Prijepolje|Prijepolju]] [[24. oktobra|24]]-[[31. oktobra]] [[1944]]. Nemci su nastupali zajedno sa borcima [[Srpski udarni korpus|Srpskog udarnog korpusa]] protiv snaga [[37. sandžačka divizija|37. sandžačke divizije]]. Od Prijepolja se glavnina [[Armijska grupe "E"|Armijske grupe "E"]] kroz Sandžak usmerila na pravac Prijepolje - Višegrad - Rogatica - Sarajevo. Jednim motorizovanim bataljonom Nemci su 1. novembra otvorili su put Prijepolje - Pljevlja, i usmerili celokupne četničke snage iz [[Srbija|Srbije]] na pravac [[Sjenica]] - [[Prijepolje]] - [[Pljevlja]] - [[Goražde]]. Time su iskoristili snage [[JVUO]] iz Srbije kao svoju levu pobočnicu. Nakon toga, svojim napadom na NOVJ u pravcu Tuzle ([[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944]]) sadejstvovale su snagama [[Armijska grupa E|Armijske grupe E]] u njihovom proboju na sever. U dnevnom izvještaju za 13. novembar 1944. o situaciji na teritoriji okupirane Jugoslavije iz štaba Armijske grupe »F«, u paragrafu naslovljenom “Njemačke i savezničke trupe“, navodi se, očigledno na osnovu presretnute komunikacije snaga NOVJ, da se general Dragoljub Mihailović nalazi u rejonu [[Sjenica|Sjenice]] sa „aktivnim jugoslovenskim generalom” (moguće da je riječ o [[Miroslav Trifunović|Miroslavu Trifunoviću]]).<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=719&rec=311&roll=189 NARA, T311, Roll 189, frame no. 001217.] <br /> ({{jez-njem|"I. Deutsche und verbündete Truppen. </br> Draza Mihajlovic befindet sich mit einem aktiven jugosl. General im Sjenica. (VII.mont.Brig. an 3.Div. 4.11.)"}})</ref> Dok komandant [[Armijska grupa E|Armijske grupe E]] general [[Aleksander Ler|Ler]] u svom pregledu brojnog stanja od [[16. novembra]] [[1944]]. ubraja 10.000 četnika Pavla Đurišića u vlastite (njemačke) trupe,<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_174.htm Pregled brojnog stanja jedinica potčinjenih Grupi armija »E« na dan 16. 11. 1944. godine, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII - dokumenti nemačkog rajha, knjiga 4], Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 174.</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=382&rec=311&roll=184 NARA, T311, Roll 184, frames no. 000376—000377.]</ref> dotle se za četnike iz Srbije u izveštaju poslatom Vrhovnoj komandi u [[Berlin]]u kaže da se "drže u senci Vermahta". Nevoljno savezništvo veoma dobro ilustruje i sljedeći izveštaj: {{izdvojeni citat|Grupa Marković (2500—3000), u sporazumu sa nem. vojskom, osigurava odsek Mitrovica — Raška (mesta uklj.) — Novi Pazar. Izviđanje protiv Bugara, Tita i Sovjeta. Do sada nije bilo ozbiljnih incidenata. Potrebna je opreznost. [[Miroslav Trifunović|Trifunović]] sa oko 18.000 četnika [[Dragoslav Račić|Račića]] i [[Dragutin Keserović|Keserovića]], uporedno sa nem. pokretima u rejonu Prijepolje. Pravac marša Foča. U početku učešće u borbenim dejstvima na nemačkoj strani (zaštita bokova). U poslednje vreme samo saputnici. Utisak: dokle god postoje zajednički interesi — uopšte mir. Ako vide mogućnost uspeha, bezuslovno treba očekivati prepade na nemački [[Vermaht]], naročito na odvojene grupe. <br /> Moli se da se dostavi rezultat pregovora DM — [[Hermann Neubacher|zastupnik Ministarstva spoljnih poslova]].<ref>[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%98%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B5_%D0%B3%D1%80%D1%83%D0%BF%D0%B5_%D0%B0%D1%80%D0%BC%D0%B8%D1%98%D0%B0_%22%D0%95%22_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D1%82%D1%83_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BA%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_11.11.1944. Izveštaj Komande grupe armija "E" Komandantu Jugoistoka od 11.11.1944.], Vojnoistorijski institut, NAV--T-311, r. 184</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=507&rec=311&roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000501.] <br/> ({{jez-njem|"1.) Gruppe Markovic (2500–3000) sichert im Einvernehmen mit dt. Truppe Abschnitt Mitrovica – Raska (Orte ausschl.) – Novi Pazar. Aufklärung gegen Bulgaren, Tito und Sowjets. Bis jetzt keine ernsteren Zwischenfälle. Vorsicht geboten. <br /> 2.) Trifunovic mit ca. 18000 Cetniks des Racic und Keserovic gleichlaufend mit dt. Bewegungen im Raum Prijepolje Marschrichtung Foca. Anfangs Teilnahme an Kampfhandlungen auf deutscher Seite (Flankenschutz). Neuerdings nur Mitläufer. Eindruck: Solange gleichlaufende Interessen im allgemeinen Ruhe. Wenn erfolgversprechend, Überfälle gegen deutsche Wehrmacht, besonders Splittergruppen, unbedingt zu erwarten. <br /> 3.) Um Übermittlung des Verhandlungsergebnisses DM – Vertreter AA wird gebeten."}})</ref>}} Načelnik štaba Armijske grupe »E« general-major [[Erich Schmidt-Richberg]] piše 5. decembra 1944. godine o pokušajima da se s četnicima Draže Mihailovića nađe, u vrijeme zajedničkog povlačenja, obostrano korisno rješenje u smislu nastavka saradnje u borbi protiv snagâ [[NOV i POJ]]: {{izdvojeni citat| ''Borbenoj grupi pukovnika Bemera </br> Glavni štab [[V SS brdskog korpusa]]'': 1) Pošto nemačka Vrhovna komanda sa opunomoćenicima DM već pregovara (preko izaslanika pukovnika [[Gojko Borota|Borote]]), molimo da se generalu Trifunoviću predoči da sačeka uputstva od svog pretpostavljenog starešine. 2) Utvrđivanje neke neutralne zone ist. od [[Sokolac|Sokolca]] ne može se dovesti u sklad sa nemačkim planovima. 3) Ostali predlozi DM već su dostavljeni. 4) U držanju nemačkog Vermahta, koje je ranije utvrđeno, prema četnicima ništa se nije promenilo. Nemački Vermaht ima nameru da zadovolji potrebe četnika u što većoj meri uzimajući u obzir i pružanje materijalne pomoći.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_219.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »E« ZA PERIOD OD 1. OKTOBRA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=868&rec=311&roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000862.] <br/> ({{jez-njem|"An Kampfgruppe Oberst Böhmer nachrichtl.: </br> Gen.Kdo.V.SS-Geb. Korps (durch Schreiben, 2. Ausf.) </br> 1.) Da deutsches Okdo. nur mit einer DM Vertretung verhandeln kann, und dies bereits geschiet (von entsandter Oberst Borota), wird gebeten, dass General Trifunovic nahezulegen, Weisungen seiner vorgesetzten Stelle abzuwarten. </br> 2.) Festlegung eines neutralen Raumes ostw. Sokolac läst sich mit deutschen Planungen nicht in Einklang bringen. Entsprechende andere Vorschläge wurden bereits DM übermittelt. </br> 3.) An dem ursprünglich festgelegten Verhalten der deutschen Wehrmacht gegenüber den Cetniks hat sich nichts geändert. </br> 4.) Die deutsche Wehrmacht wird versuchen, den Bedürfnissen der Cetniks weitgehend gerecht zu werden und beabsichtigt hierzu auch materielle Hilfeleistung."}})</ref>}} U posljednjim mjesecima okupacije Jugoslavije, dužnosnici njemačkog Wehrmachta mogli su dati konačni i zaokruženi sud o karakteru kolaboracije JVuO sa okupacionim snagama. Tako uputstvo iz štaba 91. armijskog korpusa od 26. decembra 1944. godine sadrži veoma iznijansirano tumačenje kvaliteta dosadašnje njemačko-četničke saradnje, prvenstveno uslovljene spoznajom da [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] predstavlja zajedničkog neprijatelja. Pored toga, oficiri iz štaba 91. koprusa analiziraju kako se može proći s najmanje političke štete usljed stalno prisutnog antagonizma između vlasti NDH i četnikâ, preporučajući oprez u odnosima s potonjima zbog njihovih neprekinutih veza sa [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|Saveznicima]]: {{izdvojeni citat|Srpski četnici: </br> Upotreba četničkih jedinica dala je u raznim oblastima dobre rezultate. Poznavanje zemljišta od strane četnikâ i njihove izviđačke aktivnosti protiv Titovih snaga od koristi su njemačkom Wehrmachtu. Međutim, oslanjanje četnika na njemački Wehrmacht proizilazi isključivo iz činjenice da su inferiorni u odnosu na Titove snage — [[Angloamerika|angloamerička]] oružana intervencija bi ih navela da odmah promijene kurs. Njihovi pokušaji da se svrstaju uz angloameričkog neprijatelja se nastavljaju. Stoga se savjetuje veliki oprez kada se postupa sa četnicima. Za vlastiti stav prema četnicima presudno je sljedeće: </br> 1) Upotreba četničkih jedinica mora se sprovesti na način tako da, u slučaju nagle promjene kursa, šteta ostane u granicama podnošljivog; </br> 2) Nijemci moraju iskoristiti neprijateljstvo između četnika i boljševičkih bandi; </br> 3) Saradnja s četnicima od slučaja do slučaja u zamjenu za opskrbu borbenom municijom, zdravstvenu njegu i snabdijevanje namirnicama, ukoliko su dostupne; </br> 4) Cjelokupno hrvatsko stanovništvo mrzi četnike; kompromis između njih i hrvatskih vlasti (posebno ustaša) teško da je moguć. Stoga, moramo spriječiti njihov upad na hrvatski teritorij, posebno između [[Drina|Drine]] i [[Bosna (rijeka)|Bosne]]. Prelazak [natrag] preko Drine u Srbiju, naročito od strane četnika iz Stare Srbije [misli se na teritoriju Nedićeve Srbije — prim.], treba podržati, jer se time izbjegava konflikt s NDH. Na hrvatskom tlu, taktički nužan kontakt s četnicima tokom operacija protiv Titovih snaga treba održati što je moguće više neprimjetnijim, s obzirom na odnos s ustašama; </br> 5) Postojeća mržnja između srpskih četnika i [[Bošnjaci|Muslimana]] zahtijeva poseban oprez tokom pregovora s obje strane i njihovog upošljavanja, jer će se i jedna i druga strana ili povući ili odmah zauzeti neprijateljski stav ako se za takve pregovore sazna; </br> Da li se četnici mogu iskoristiti u njemačku svrhu u borbi protiv Titovih bandi, '''čime bi se uštedjela njemačka krv''', zavisiće od razumnog i vještog pregovaranja s njima.<ref>[https://znaci.org/ok/T317.php?sta1=etni&sta2=D.M&idem=1404 NARA, T314, Roll 1630, frame no. 000770.] <br /> ({{jez-njem|"Die serbischen Cetniks. </br> Der Einsatz von Cetnik–Verbänden hat in verschiedenen Gebieten guten Ergebnissen geführt. Von Nutzen für die Deutsche Wehrmacht ist die Landeskenntnis der Cetniks und ihre Aufklärungstätigkeit den Titobanden gegenüber. </br> Anlehnung der Cetniks an die Deutsche Wehrmacht beruht jedoch nur auf die Tatsache, daß sie den Titokräften unterlegen sind: ein bewaffnetes angloameriknisches Eingreifen wird ihr sofortiges Umschwenken veranlassen, Ihre Versuche, sich dem angloamerikanischen Gegner zu nähern, laufen weiter. Große Vorsicht den Cetniks gegenüber ist daher angebracht. </br> Für die eigene Haltung den Cetniks gegenüber ist maßgebend: </br> 1.) Der Einsatz der Cetnik–Verbände ist so durchzuführen, daß bei plötzlichem Umschwenken der Schaden in erträglichen Grenzen bleibt. </br> 2.) Die Feindschaft zwischen den Cetniks und bolschewistischen Banden muß deutscherseits ausgenützt werden. </br> 3.) Zusammenarbeit mit Cetniks von Fall zu Fall gegen Bereitstellung von Gefechtsmunition, sanitäre Betreuung und Verpflegung, soweit diese vorhanden. </br> 4.) Die Cetniks sind bei der gesamten kroatischen Bevölkerung verhasst, ein Ausgleich zwischen ihnen und den kroatischen Dienststellen (bes. Ustascha) ist kaum möglich, daher muss ein Eindringen in den innerkroatischen Raum insbesondere zwischen Drina und Bosna unsererseits verhindert werden. Ein Übertritt insbesondere der altserbischen Cetniks über die Drina nach Serbien ist zu unterstützen, da so Konflikt mit Kroatien vermieden wird. Auf kroatischem Boden ist taktisch notwendige Fühlung mit Cetniks bei Einsatz gegen Titobanden im Hinblick auf Verhältnis zur Ustascha möglichst wenig in Erscheinung treten zu lassen. </br> 5.) Der bestehende Haß zwischen serbischen Cetniks und Muselmanen verpflichtet bei Verhandlungen und Einsatz beider Teile zu besonderer Vorsicht, da bei Bekanntwerden solcher Verhandlungen beide Parteien entweder abspringen oder sofort eine feindselige Haltung einnehmen werden. </br> Von einer verständnisvoll und geschickt geführten Verhandlung mit den Cetniks wird es abhängen, ob diese durch Einsatz gegen Titobanden für deutsche Zwecke nutzbar gemacht werden können, somit also deutsches Blut gespart werden kann."}})</ref>|Uputstvo načelnika štaba 91. armijskog korpusa o „srpskim četnicima“ iz decembra 1944.}} === Proboj četnika i Nijemaca iz Crne Gore (1944) === {{Poseban članak|Proboj četnika i Nijemaca iz Crne Gore|Pavle Đurišić|Crnogorski dobrovoljački korpus}} [[File:Spisak vlastitih trupa njemačke Armijske grupe E 1944, decembra 1944.jpg|thumb|Spisak trupa njemačke Armijske grupe »E« iz decembra 1944.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=382&rec=311&roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000376.]</ref> Na spisku se nalazi i “10.000 Crnogoraca“ ({{jez-njem|"10.000 Montenegriner"}}). Riječ je o četnicima [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]] (tj. CDK), koji su se povlačili zajedno sa okupacionim snagama.]] Dok su srbijanski četnici sadjejstvovali snagama Armijske grupe »E« u njihovom proboju na sjever, četnici iz Crne Gore uzeli su učešća u [[Proboj XXI brdskog korpusa iz okruženja|proboju XXI brdskog korpusa iz okruženja]]. Jedinice crnogorskih četnika, koje su od Njemaca takođe preformirane u dobrovoljačke pukove ("[[Crnogorski dobrovoljački korpus]]"), borile su se u sastavu njemačkog [[21. brdski armijski korpus (Nemačka)|21. brdskog korpusa]] između [[Danilovgrad]]a i [[Cetinje|Cetinja]] rame uz rame sa njemačkim vojnicima. Ove snage učestvovale su zajedno sa njemačkim snagama u operacijama protiv NOVJ ([[Operacija Frilingservahen aprila 1944|Frilingservahen]], [[Operacija Ribecal avgusta 1944|Ribecal]]). Komandant [[Armijska grupa E|Armijske grupe "E"]] je u svom izvještaju od ove četnike ubrojao u brojno stanje svojih jedinica: {{izdvojeni citat|C. D. K. od 3 puka, pod komandom potpukovnika [[Pavle Đurišić|Đurišića]], formiran neposredno od strane K-de 2. OkA ([[Druga oklopna armija (Nemačka)|Druga oklopna armija]]), bio je do sada u službenom pogledu potčinjen K-di 2. OkA a u snabdevačkom i taktičkom pogledu 181. peš. div., koja je trebalo da se obimno uključi u obuku. [...] C.D.K. se do sada dokazao u borbi protiv komunista, ali je upitna njegova pouzdanost prema njemačkom Wehrmachtu zbog Đurišićeva kontradiktornog stava.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=825&rec=314&roll=664 NARA, T314, Roll 664, frame 000817.] <br /> ({{jez-njem|"M.F.K. zu 3 Rgt. unter Führung Oberstleutnant Djurisic, wurde von Pz.AOK 2 unmittelbar aufgestellt, unterstand bisher truppendienstlich Pz.AOK, versorgungsmässig und taktisch 181.Inf.Div., die sich ausbildungsmässig weitgehend einzuschalten hatte. </br> M.F.K. im Kampf gegen Kommunisten bisher bewährt, jedoch in seiner Zuverlässigskeit gegenüber der deutschen Wehrmacht durch widerspruchsvolle Haltung Djurisic fragwürdig."}})</ref>|Izvještaj Komande 21. brdskog korpusa Komandi Grupe armija "E" od 23. septembra 1944. godine}} O odluci komandanta Crne Gore, Boke i Sandžaka JVuO potpukovnika Pavla Đurišića da slijedi kolonu njemačkih armijâ pri povlačenju s Balkana, te o značajnoj pomoći pruženoj okupatoru od strane crnogorskih četnika tom prilikom, piše u svojim ratnim memoarima i [[Hermann Neubacher]]: {{izdvojeni citat|On je bio opasan nemački saveznik. Meni je uvek bilo savršeno jasno da bismo mi za Pavla Đurišića, u slučaju invazije zapadnih sila na Balkan, ponovo postali njegov najveći neprijatelj. Kada je započelo povlačenje nemačkih trupa iz Crne Gore, Pavle Đurišić je krenuo sa njima. Tokom napornih marševa po planinskom terenu, tokom operacije povlačenja prolazili smo i kroz područja koja su kontrolisali partizani. Njegove trupe vodile su borbu sa partizanima i time nemačkim trupama olakšale evakuaciju sa tog prostora. Kasnije je Pavle Đurišić sklopio ugovor sa ustaškim trupama Ante Pavelića, da bi mogao da prođe sa svojim jedinicama kroz Hrvatsku i Istru. Tamo su se već nalazile i druge četničke jedinice, kao i Ljotićevi dobrovoljci.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN], str. 176—177.</ref>|[[Hermann Neubacher]]}} === Prelazak sa Nemcima u Bosnu (1944-1945) === {{main|Proboj Armijske grupe E kroz istočnu Bosnu|Četnička ofanziva u istočnoj Bosni 1944.|Bosanska golgota}} [[File: Četnički oficir Dinarske divizije, SS-Sturmbannführer Ernst Lerch i neidentificirani SS-Hautsturmführer tokom ofanzive protiv IX. korpusa.jpg|thumb|Oficir [[Dinarska četnička divizija|Dinarske divizije JVuO]], SS-Sturmbannführer [[Ernst Lerch]] i neidentificirani SS-Hauptsturmführer tokom ofanzive protiv [[9. korpus NOVJ|9. korpusa NOVJ]] u Sloveniji, mart 1945. godine<ref>[http://bandenkampf.blogspot.com/2016/05/bk0164.html Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: </br> 0164 | Photo | Höherer SS- und Polizeiführer Adriatisches Küstenland]</ref>]] [[Armijska grupa "E"]] imala je u planu otvaranje komunikacija kroz istočnu Bosnu, pa je krajem novembra jedna njena divizija ([[11. poljska vazduhoplovna divizija (Nemačka)|11. poljska vazduhoplovna divizija]]) započela napad pravcem od [[Rogatica|Rogatice]] prema [[Zvornik]]u, protiv snaga [[Treći udarni korpus NOVJ|Trećeg udarnog korpusa]] [[NOVJ]]. Međutim, kako su tokom ofanzive [[NOVJ]] i Crvene armije od 3. decembra nemačke pozicije na [[Sremski front|Sremskom frontu]] ozbiljno ugrožene, ova divizija hitno je izvučena i transportovana prugom [[Sarajevo]] - [[Slavonski Brod]] na [[Sremski front]]. Na njeno mesto usmerena je glavnina četnika iz [[Srbija|Srbije]]. U izvještaju Operativnog odjeljenja u [[Sarajevo|Sarajevu]] Armijske grupe »E« od 10. decembra 1944, koji potpisuje potpukovnik Warnstorff, istaknuto je: {{izdvojeni citat| Telegram 34. i 91. arm. korpusu, 5. SS-brd. arm. korpusu i Korpusnoj grupi »Kibler«: 1) Četnici na maršu u širi rejon Valjeva privremeno će preći preko područja Rogatica — Ljubovija — Zvornik — Kladanj. 2) DM garantuje najlojalnije držanje prema nemačkim jedinicama i nudi saradnju. Znak raspoznavanja za saradnju između nemačkih jedinica i četnika je: Mitrovica. 3) Četnike u što većoj meri koristiti za službu izviđanja. Materijalna pomoć može im se obezbediti u ograničenim razmerama ukoliko se stave na raspolaganje za borbu protiv bandi. 4) K-da Grupe armija obavestila je hrvatske vlasti o navedenom kretanju.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_219.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »E« ZA PERIOD OD 1. OKTOBRA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=998&rec=311&roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000992.] ({{jez-njem| <br /> "1.) Cetniks überschreiten auf dem Marsch in den Großraum Valjevo vorübergehend das Gebiet Rogatica – Ljubovija – Zvornik – Kladanj. <br /> 2.) DM hat loyalste Haltung gegenüber deutscher Truppe zugesichert und bietet Zusammenarbeit an. Kennwort zwischen deutscher Truppe und Cetniks für Zusammenarbeit ist "Mitrovica". <br /> 3.) Die Cetniks sind weitgehend für Erkundungsaufträge zu verwenden. Materielle Hilfe darf ihnen in beschränktem Ausmaß gewährt werden, soweit sie sich zum Kampf gegen die Banden zur Verfügung stellen. <br /> 4.) Die kroatischen Behörden sind über obige Bewegung durch Okdo. unterrichtet worden."}})</ref>}} U izvještaju njemačkog opunomoćenog generala u [[NDH]] od 24. decembra 1944. godine,<ref>[https://znaci.org/00001/40_82.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje POSLJEDNJI DANI NA VUČJAKU]</ref> navodi se da je general Draža Mihailović izrazio spremnost za suradnju i sa formacijama NDH u borbi protiv NOVJ: {{izdvojeni citat|Prema izvješću pouzdanog agenta, Draža Mihajlović je izrazio namjeru da se bori skupa sa ustašama i domobranima, jer je njihov zajednički glavni cilj uništenje komunizma.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=443&rec=311&roll=196 NARA, T311, Roll 196, frame no. 000427.] <br /> ({{jez-njem|"Nach zuverlässiger V–Mann–Meldung soll Draza Mihajlovic geäussert haben, er wolle mit den Ustascha und Domobranen zusammen kämpfen, da das gemeinsame Hauptziel die Vernichtung des Kommunismus sei."}})</ref>|Izvještaj njemačkog opunomoćenog generala u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj od 24. XII 1944.}} Četnici su, pod ličnom komandom [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]], nakon koncentrisanja unutar nemačko-ustaških linija, izvršili [[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944|napad na snage NOVJ]]. 8. decembra [[1944]]. ujutro sa nemačko-ustaških položaja u okolini [[Rogatica|Rogatice]] krenuli u silovit napad prema [[Zvornik]]u. Ovaj napad bio je usklađen sa napadom nemačkog 34. armijskog korpusa sa druge strane, pravcem [[Užice]] - [[Ljubovija]] - [[Zvornik]]. Ovom prilikom četnicima su Nemci obezbedili snabdevanje municijom, kao i zbrinjavanje ranjenika u nemačkim bolnicama u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Pošto je prodor četnika prema [[Zvornik]]u odbijen, njihova glavnina usmerila se prema oslobođenoj [[Tuzla|Tuzli]]. U [[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944|neizvesnim borbama od 24. do 28. decembra]] [[Treći udarni korpus NOVJ]] krajnjim naporom odbio je ovaj napad. Nakon ovog poraza, glavnina [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] snaga razmestila se u [[Modriča|Modriči]] i okolini, gde su nakon kraćeg sukoba uspostavili sporazum sa snagama NDH. Tako su se našli na za Nemce vitalnoj komunikaciji Sarajevo - Brod, vodeći zajedno sa Nemcima teške dvomesečne borbe protiv [[Druga armija JA|Druge jugoslovenske armije]], koja je nastojala da je prekine. Preko pukovnika Borote, komandanta Romanijskog korpusa JVuO, uspostavljena je saradnja sa nemačkim štabom u [[Sarajevo|Sarajevu]], od kojeg je obezbeđeno snabdevanje municijom i bolničko zbrinjavanje ranjenika.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_130.htm Opšti uslovi sporazuma o saradnji između četnika i nemačkih jedinica pripremljeni za pregovore decembra 1944. godine], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 130</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_219.htm Ratni dnevnik Armijske grupe E 1.10.1944-31.12.1944], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - prilog broj 2, (10. decembar 1944)</ref> [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićeva]] grupacija takođe je uspostavila vezu sa Štefanom Hedrihom ({{jez-nem|Stefan Hedrich}}), SS-oberfirerom i inspektorom u glavnom štabu SS, komandantom SS-oblasti Severozapadna Bosna.<ref>[https://www.znaci.org/00001/181.htm Roland Kaltenegger: TOTENKOPF & EDELWEIß], četvrti deo: Das Kriegsjahr 1944 (Ares verlag, Graz), strana 268.</ref> [[3. april]]a 1945. godine, kada su nemačke trupe napuštale Bijeljinu i okolinu, Mihailović je pokušao da ih pridobije da ostanu pod njegovom komandom kao jugoslovenski državljani.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_192.htm Izvod iz Knjige poslatih depeša štaba Vrhovne komande od 12. decembra 1944. do 7. aprila 1945. godine]</ref> [[Schutzstaffel|SS]]-Sturmbannführer (major) [[Ernst Lerch]], u izvještaju od 8. marta 1945. godine, piše da je [[Aleksandar Nikolić (četnik)|Aleksandar Nikolić]], zapovjednik Sremsko-slavonske komande JVuO, zajedno sa svojim trupama (za koje navodi da broje oko 80 ljudi, ali i da bi po pristizanju ostatka jedinice ta cifra mogla dostići i 400) došao u [[Istra|Istru]], tj. u [[Operativna zona Jadransko primorje|Operativnu zonu Jadransko primorje]], gdje se stavlja na raspolaganje njemačkim vlastima. Ernst Lerch moli nadređene da naznače rejon u kojem bi »grupa pukovnika Nikolića« mogla da bude »upotrebljena«: {{izdvojeni citat|1.) U prostor [[Jurdani]], prov. [[Rijeka (grad)|Rijeka]], stigli su delovi četničke grupe pukovnika Nikoliča u jačini oko 80 ljudi. 2.) Prema telegr. Glavnog ureda SS od 7. 2. 45, delovodn. pov. br. 375/45, grupa Nikolić potčinjena je komandantu SS i policije u [Operativnoj zoni] Jadr. primorje. [...] 6.) Pukovnik Nikolić je samostalni četnički komandant i njegov načelnik Štaba major Miladinović je izjavio da ova grupa ne želi nikakvu zavisnost od ministra [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]]a, odn. od drugih četničkih grupa. <br /> Oni obećavaju da će se stoprocentno zajedno s Nemcima boriti kako protiv komunista tako i protiv regularnih engleskih trupa koje oni navodno preziru iz dubine duše. <br /> Ovaj osnovni stav oni će zadržati u svakoj situaciji pa ma šta se desilo.<ref>[https://znaci.org/zb/4_6_19.htm Zbornik NOR-a – tom VI – Borbe u Sloveniji – knjiga 19. – 1. III – 15. V 1945. godine, Vojnoistorijski institut], Beograd, 1975, dokument br. 161, str. 822–823.</ref>|Obaveštenje komandanta SS i policije u Operativnoj zoni Jadransko primorje od 8. marta 1945. o pristizanju četnika pukovnika Nikolića u Istru}} [[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova za [[Jugoistočna Evropa|jugoistočnu Evropu]], u svojim poslijeratnim memoarima ističe da je sa četničkim komandantom održavao vezu sve do aprila 1945, tj. do [[Povlačenje kolaboracionista sa Nijemcima (1944–1945)|zajedničkog povlačenja Nijemaca i četnika]] pred jedinicama NOVJ i [[Crvena armija|Crvene armije]]. Neubacher navodi da je postojala i zamisao o susretu između njega i generala Mihailovića, ali [[Joachim von Ribbentrop]] nije dao dopuštenje za taj sastanak: {{izdvojeni citat|Tokom sukoba četnika sa Englezima, stiglo je do mene pitanje da li bih bio spreman da razgovaram sa Dražom Mihailovićem. Ovu sam molbu prosledio ministru spoljnih poslova Ribentropu, tražeći od njega da mi dozvoli da do takvog susreta dođe. U principu, nije mi bilo zabranjeno da uspostavim kontakt. Ali, za vođenje razgovora morao sam da dobijem specijalnu dozvolu. Bilo mi je, međutim, zabranjeno da stupim na teren koji kontroliše Draža Mihailović. Moja spremnost i želja da se sretnem sa njim bili su veliki, te sam uskoro morao da sam sebi priznam da je moj glavni motiv bio – radoznalost. Da se sretnem sa četničkim vođom, a da se prethodno ne izvrše potrebne pripreme, razgovor bi bio besmislen, i jedino bi doneo neugodnost i neprilike za Dražu Mihailovića, jer bi dobio etiketu „kolaboratera“. Trebalo je susret dobro organizovati, kako bi bilo sigurno da će doneti senzacionalan rezultat. Verovatno je i sam Draža Mihailović tako razmišljao, pa zato, najzad, nije nikada ni došlo do našeg susreta. Ali, ostali smo u vezi preko naših posrednika. I jedna i druga strana bila je u tim kontaktima veoma oprezna. Jedan moj poverljiv čovek čak je tri puta bio u Dražinom glavnom štabu. Da ne bih bio suviše opširan, zadovoljiću se samo tvrdnjom da Draža Mihailović svoju politiku sve do kraja rata nije menjao. Tek početkom 1945, u vreme naših poslednjih borbi u Hrvatskoj, kada je povlačenje naših trupa sa tog prostora bilo samo pitanje dana, Draža Mihailović mi se obratio direktnom molbom – i to preko svojih poverljivih ljudi u Beču – da mu pružim pomoć u vezi sa naoružanjem njegovih jedinica. Tokom nekoliko dana ja sam čak imao direktnu radio-vezu sa njegovim glavnim štabom u Bosni. Moj poverljiv čovek bio je poslednji put kod Draže u aprilu 1945.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 161–162.</ref>}} General Mihailović je odbijao da osobno uđe u bilo kakav aranžman s okupatorom, i od ove je politike odstupio samo u četiri ili pet navrata tokom rata. Riječ je o [[Sastanak u Divcima|sastanku u Divcima]] sredinom novembra 1941. godine, zatim o dva sastanka s predstavnikom Hermanna Neubachera, [[Rudolfom Stärkerom]], u jesen 1944 (prvi u zapadnoj Srbiji na kojem je Mihailovića pratio pukovnik [[Robert H. McDowell]], šef američke vojne misije pri njegovu štabu, a drugi u sjeveroistočnoj Bosni), kao i o posljednjem sastanku sa Stärkerom na planini [[Vučjak]], početkom aprila 1945. Neubacher pokušava u svojoj knjizi ekskulpirati Mihailovića od odgovornosti za kolaboraciju.<ref>[https://znaci.org/00001/40_62.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNIČKO-NJEMAČKI SPORAZUMI O KOLABORACIJI U SRBIJI]</ref> == Nemci o generalu Mihailoviću i JVuO == [[Datoteka:Draža pred sudom.jpg|mini|desno|Optuženi [[Dragoljub Mihailović]] na [[Beogradski proces|suđenju u Beogradu]] [[1946]].]] {{izdvojeni citat|'''Njemačka je za D.M.-a neprijatelj br. 2 – neprijatelj br. 1 su komunisti'''.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=695&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000686.] <br /> ({{jez-njem|"Deutschland ist für D.M. nur noch der Feind No. 2. Feind No. 1 sind die Kommunisten."}})</ref>|Zabilješka sa sastanka Armijske grupe »F« sa izaslanikom Neubacherom održanog 30. jula 1944.}} Prilikom ispitivanja od strane istražitelja 7. američke armije avgusta 1945. godine, pisanu izjavu o svojim aktivnostima u ratnom periodu sastavio je i [[feldmaršal]] [[Maximilian von Weichs]], koji je avgusta 1943. naslijedio generala Löhra na mjestu glavnokomandujućeg Jugoistoka. U odjeljku naslovljenom »Grupe koje pomažu Njemačkoj«, von Weichs o četnicima Draže Mihailovića piše sljedeće: {{izdvojeni citat|Mihailovićeve trupe su se nekada borile protiv naših okupacionih trupa iz lojalnosti prema svome kralju. U isto vreme su se borile protiv Tita, zbog svojih antikomunističkih ubeđenja. Ovaj rat na dva fronta nije mogao dugo potrajati, posebno kada je britanska podrška počela favorizovati Tita. Sledstveno, Mihailović je pokazao pronemačka stremljenja. Bilo je angažmana tokom kojih su se srpski četnici borili protiv Tita zajedno sa nemačkim trupama. Sa druge strane, dešavalo se da neprijateljski raspoložene četničke grupe napadnu nemačke vozove za snabdevanje da bi popunili sopstvene zalihe. Mihailović je voleo da ostane u pozadini, i prepusti takve poslove svojim podređenima. On se nadao da će dočekati svoje vreme ovom igrom moći, dok mu anglo-američko iskrcavanje ne obezbedi dovoljnu podršku protiv Tita. Nemačka je prigrlila njegovu podršku, koliko god privremenu. Četničke izviđačke aktivnosti naši komandanti su visoko cenili.<ref>http://znaci.org/00002/318_4.htm ({{jez-eng|"MIHAILOVIC's troops once fought against our occupation troops out of loyalty to their King. At the same time they fought against TITO, because of anti—Communist convictions. This two front war could not last long, particularly when British support favored TITO. Consequently MIHAILOVIC showed pro-German leanings. There were engagements during which Serbian Chetniks fought TITO alongside German troops. On the other hand, hostile Chetnik groups were known to attack German supply trains in order to replenish their own stocks. ''MIHAILOVIC liked to remain in the background, and leave such affairs up to his subordinates. He hoped to bide his time with this play of power until an Anglo—American landing would provide sufficient support against TITO. Germany welcomed his support, however temporary. Chetnik reconnaissance activities were valued highly by our commanders''."}})</ref>}} Takođe, feldmaršal von Weichs na drugom mjestu podcrtava da, dok se general Mihailović nastojao držati po strani, taktička je njemačko-četnička kolaboracija na terenu poprimala sve veći obim: {{izdvojeni citat|Iako se on sâm [Mihailović] oštroumno suzdržavao od iznošenja svog ličnog stava u javnosti, bez sumnje kako bi imao odriješene ruke za svaku eventualnost (npr. savezničko iskrcavanje na Balkanu), dopustio je svojim komandantima da pregovaraju s Nijemcima te da s njima sarađuju. I oni su to činili, sve više i više...<ref>Röhr, Werner, ed. (1994). Europa unterm Hakenkreuz: Okkupation und Kollaboration (1938–1945). Berlin: Hüthig. s. 358. <br/ > ({{jez-eng|"Though he himself [Draža Mihailović] shrewdly refrained from giving his personal view in public, no doubt to have a free hand for every eventuality (e.g. Allied landing on the Balkans), he allowed his commanders to negotiate with Germans and to co-operate with them. And they did so, more and more..."}})</ref>|[[Maximilian von Weichs]]}} Specijalni [[Adolf Hitler|Hitler]]ov izaslanik [[Hermann Neubacher]] u svojim memoarima tumači politiku Draže Mihailovića. On piše da je Mihailović „ostao neprijatelj okupatoru, koji je, zbog Titovog uspona, postao njegov neprijatelj broj dva”. Neubacher primjećuje da su Mihailovićevi komandanti sarađivali sa Nijemcima, dočim je on nastavio voditi antiokupatorsku propagandu: {{izdvojeni citat|Politiku Draže Mihailovića nije bilo teško razumeti. On je bio impresioniran nemačkim vojnim podvizima. Pa ipak, sa sigurnošću je računao na to da će Nemačka izgubiti rat. Dovoljno sam čuo od pouzdanih izvora, koji su me obavestili o Dražinom stavu prema Rajhu. On je ostao neprijatelj okupatoru, koji je, zbog Titovog uspona, postao njegov neprijatelj broj dva. Saveznici su Dražu ostavili na cedilu, pa je zato pokušao da od Nemaca – koji su za njega sada bili samo neprijatelj broj dva – dobije što je moguće više oružja. Namera četničkog vođe bila je ova: da se, kada započne nemačko povlačenje, bez borbe dokopa nemačkih strateških pozicija i da se na njima utvrdi. On se spremao za konačan obračun sa Titom, koji je trebalo da se vodi beskompromisno, na život ili smrt, a u pitanju je bila budućnost Jugoslavije. Dok su, dakle, Dražini podređeni komandanti tu i tamo sarađivali sa Nemcima, on je sam nastavio da i dalje vodi propagandu protiv Nemaca.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 160–161.</ref>}} Čak i kada je odobravao kolaboraciju svojih komandanata sa okupatorima, general Mihailović je strogo vodio računa da se na taj način lično ne kompromituje, prvenstveno iz straha od negativne reakcije stanovništva okupirane Jugoslavije. Presretanjem komunikacije između Mihailovića i vojvode Đujića ujesen 1943, njemački nadležni organi su registrovali ovu tendenciju kod četničkog vođstva: {{izdvojeni citat|18.11. Radio-naređenje D.M. Đujiću da još više nego do sada ratuje zajedno sa njemačkim Wehrmachom protiv komunista, jer su oni izdali srpsku nacionalnu stvar. On sam ne može tako postupiti zbog stava naroda.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&broj=235&roll=196 NARA, T311, Roll 196, frame no. 000223.] <br /> ({{jez-njem|"18. 11. FUNKBEFEHL D. M. AN DJUJIC, MIT DEUTSCHER WEHRMACHT GEGEN KOMMUNISTEN MEHR ALS BISHER ZU KAEMPFEN, DA NATIONALE SACHE SERBIENS VERRATEN. ER SELBST KOENNE WEGEN VOLKSMEINUNG NICHT MITMACHEN."}})</ref>|Depeša komande Druge oklopne armije komandi [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 21. novembra 1943. godine}} General [[Schutzstaffel|SS]]-a [[Otto Kumm]], treći komandant [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS dobrovoljačke brdske divizije »Prinz Eugen«]], u knjizi ratnih memoara naslovljenoj ''Vorwärts, Prinz Eugen! Geschichte der 7. SS-Freiwilligen-Division "Prinz Eugen"'' („Naprijed, Prinz Eugen! Istorija 7. SS dobrovoljačke divizije Prinz Eugen”), ostavio je svoje tumačenje prirode odnosâ između JVuO i njemačkog okupatora: {{izdvojeni citat|Kao ostatak „u šumi“ regularne armije nakon okupacije Jugoslavije, oni su nosili stare uniforme – i nove brade, jer su se zakleli da se neće brijati dok okupator ne bude isteran iz zemlje. Oni su bili verni kraljevini i borili su se za svog mladog kralja Petra II, ali radije su se držali udaljenih sela i oblasti, ne napadajući naše jedinice, osim ako se nisu osećali dovoljno nadmoćnim. Disciplina i naoružanje bilo im je relativno dobro, a u odnosu prema drugim jugoslovenskim narodnim i verskim grupama bili su nepredvidljivi – što je često išlo do napada na hrvatska sela i muslimanske žene. Kao prijatelje još su imali Engleze – i njihov radio. Na volovskim kolima ili na konjskim leđima oni su se povremeno prebacivali u druge oblasti, najčešće neuzdrmani, jer smo ih mi puštali, smatrajući da ih dugoročno možemo pridobiti za nas – kao '''braću po oružju protiv komunizma'''. To je donekle nejasna situacija, oni nisu prijatelji, ali ni neprijatelji, i situacija se menja s vremena na vreme.<ref>[http://www.znaci.org/00001/200.htm Otto Kumm: VORWÄRTS, PRINZ EUGEN! - Geschichte der 7. SS-Freiwilligen-Division "Prinz Eugen"], [http://www.znaci.org/00001/200_5.pdf Aufstellung der Division "Prinz Eugen"] str. 52. <br /> ({{jez-njem|"Als Reste der nach der Besetzung Jugoslawiens 'in den Wald' gegangenen regulären Armee tragen sie die alte Uniform – und neue Bärte, da sie geschworen haben, sich nicht früher zu rasieren, bevor nicht der Okkupator aus dem Land gejagt ist. Sie sind königstreu und kämpfen für ihren Jung-König Peter II., doch weichen sie lieber aus in abseits gelegene Dörfer und Gebiete und stellen sich nur selten unseren Verbänden, es sei denn, sie fühlen sich in ausreichender Ubermacht. Disziplin und Bewaffnung sind relativ gut, gegenüber den anderen jugoslawischen Volks- und Glaubensgruppen sind sie unberechenbar, weshalb es oft zu Ubergriffen gegen kroatische Dörfer oder muselmanische Frauen kommt. Als stille Freunde haben sie die Engländer – und ihre Funkgeräte. Auf Ochsenkarren oder hoch zu Roß verlegen sie manchmal in eine andere Gegend, meist ungeschoren, da wir sie ziehen lassen und sie auf lange Sicht für uns gewinnen wollen – als Waffengefährten gegen den Kommunismus. Es ist eine etwas unklare Situation, sie sind nicht Freund, auch nicht Feind, die Lage wechselt von mal zu mal."}})</ref>}} Saradnju sa četničkim formacijama generala Mihailovića u borbi protiv zajedničkog neprijatelja pominje u svojim memoarima i [[Schutzstaffel|SS]]-potpukovnik [[Otto Skorzeny]], vođa njemačkih komandosa, zaslužan za izvođenje brojnih specijalnih operacija tokom rata. Neposredno pred [[Kapitulacija Nacističke Njemačke|kapitulaciju nacističke Njemačke]], ''Obersturmbannführer'' Skorzeny je tri dana (od 5. do 8. maja [[1945]]. godine) vršio dužnost šefa njemačke vojno-obavještajne službe ''[[Abwehr]]''. Po osobnom ''[[Adolf Hitler|Führer]]ovom'' naređenju, potpukovnik Skorzeny biva upućen proljeća 1944. godine u okupiranu Jugoslaviju, kako bi koordinirao [[Operacija Konjićev skok|operacijom uništenja]] [[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovnog štaba NOVJ]] i zarobljavanja [[Josip Broz Tito|maršala Tita]]: {{izdvojeni citat|U proljeće 1944. dobio sam naredbu Vrhovne komande Wehrmachta da lociram [[Josip Broz Tito|Titov]] štab, uništim ga i uhvatim Tita, koji je, prema [[Winston Churchill|Churchill]]ovoj volji, već bio zamijenio generala Mihailovića. Mihailović, ratni ministar mladog kralja [[Petar II Karađorđević|Petra II]] od Jugoslavije, koji je živio u egzilu u [[London]]u, bio je uplašen sve većim uticajem komunizma. Na njegovo zaprepaštenje, njegovi su se četnici ponekad borili zajedno čak s mađarskim trupama, Hrvatima [[Ante Pavelić]]a, pa čak i sa našim vojnicima protiv Titovih trupâ.<ref>Otto Skorzeny, ''Meine Kommandounternehmen. Krieg ohne Fronten'', Universitas Verlag in F.A. Herbig Verlagsbuchhandlung GmbH, München, 1993, s. 201. <br /> ({{jez-njem|"Im Frühjahr 1944 bekam ich den Befehl vom OKW, das Hauptquartier Titos ausfindig zu machen, es zu zerstören und Tito gefangenzunehmen, der nach dem Willen Churchills schon den General Mihailowitsch abgelöst hatte. Der Kriegsminister des im Exil in London lebenden jungen Königs Peter II. von Jugoslawien, Mihailowitsch, war über den fortschreitenden Einfluß des Kommunismus erschreckt. Seine Tschetniks schlugen sich zu seinem Erstaunen manchmal sogar gemeinsam mit den ungarischen Truppen, den Kroaten des Ante Pawelitsch und selbst unseren Soldaten gegen die Truppen Titos."}})</ref>}} == Reference == {{izvori|2}} == Povezano == * [[Kolaboracija četnika sa silama Osovine]] * [[Saradnja četnika sa fašističkom Italijom]] == Vanjske veze == {{commonscat|Chetnik collaboration with Axis occupation}} * [https://www.znaci.org/00001/40.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945 (Stanford University Press 1975)] {{Kolaboracija u Jugoslaviji}} {{Authority control}} [[Kategorija:Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu| ]] jzrpqjwrwwgd8jkxgwz3stwt07evo7f 0 4702063 42669924 42346532 2026-08-10T05:39:46Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669924 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje | ime=Isigny-sur-Mer | drugo_ime = | službeno_ime= | izvorno_ime = | tip_naselja = [[općina]] | transkripcija_jezik1 = | transkripcija_jezik1_vrsta = | transkripcija_jezik1_info = | slika_horizont =HdVLAIsigny.jpg | slika_veličina = 280px | slika_alt= | opis_slike=[[Gradska vijećnica|Vjećnica]] | marker_mapa = Francuska | marker_mapa_alt = | marker_mapa_opis = Isigny-sur-Mer na karti Francuske | marker_mapa_veličina = | marker_oznaka_pozicija = | marker_reljef= | koordinate= {{Coord|49|19|07|N|1|06|03|W|type:adm1st_region:XK|display=inline,title}} | podjela_vrsta= | podjela_ime= | podjela_vrsta = Država | podjela_ime = {{flag|Francuska}} | podjela_vrsta1= [[Regioni Francuske|Regija]] | podjela_ime1= [[Normandija (regija)|Normandija]] | podjela_vrsta2=[[Departmani Francuske|Departman]] | podjela_ime2 =[[Calvados (departman)|Calvados]] | podjela_vrsta3= [[Okruzi Francuske|Arrondissement]] | podjela_ime3 =Bayeux | osnivanje_naslov = | osnivanje_datum= | osnivač = | vlada_vrsta = | vladajuće_tijelo = | vođa_stranka = | vođa_titula = [[Gradonačelnik|Maire]] | vođa_ime =️Éric Barbanchon | nadmorska_visina=0-64 | površina_ukupno =61.44 | površina_napomena = | stanovništvo_datum = [[2021]]. | stanovništvo_ukupno =3570 | stanovništvo_urban = | stanovništvo_rural = | stanovništvo_metro= | stanovništvo_blank1= | stanovništvo_blank2 = | stanovništvo_napomena = | stanovništvo_demonim = | stanovništvo_napomene = | vremenska_zona = [[UTC+1]] | vremenska_zona_DST= | utc_pomak = | utc_pomak_DST= | poštanski_broj =14230 i 14330 | registarska_oznaka = | pozivni_broj = | veb-sajt = | napomene = }} '''Isigny-sur-Mer''' je [[općina]] od 3,570 [[Stanovništvo|stanovnika]]<ref name=city>{{cite web | url =https://www.citypopulation.de/en/france/calvados/bayeux/14342__isigny_sur_mer/ | title =''Isigny-sur-Mer, in Bayeux (Calvados)'' | accessdate =12.10.2024. | language=engleski | publisher=City population}}</ref>, na [[sjeverozapad]]u [[Francuska|Francuske]] u [[Normandija (regija)|Regiji Normandija]] u [[Calvados (departman)|Departmanu Calvados]].<ref name=brit/> == Geografija == Isigny-sur-Mer se nalazi pored [[ušće|ušća]] rijeke [[Aure (rijeka)|Rijeke Aure]] u [[Vire (rijeka)|Rijeku Vire]], udaljen 3 [[km]] od [[La Manche|La Mancha]]. == Historija == Isigny-sur-Mer je nova općina nastala [[2017]]., spajanjem naselja Castilly, Isigny-sur-Mer, Neuilly-la-Forêt, Les Oubeaux i Vouilly.<ref name=new>{{cite web | url =https://www.isigny-sur-mer.fr/votre-mairie/commune-nouvelle/un-peu-d-histoire.html | title =''Histoire des 5 communes'' | accessdate =12.10.2024. | language=francuski | publisher=Isigny-sur-Mer}}</ref> [[Historija]] te općine seže do [[11. vijek]]a kad je podignuta [[crkva]] Saint Georges, od koje ništa nije ostalo jer je tokom vijekova doživjela brojne preinake i [[Drugi svjetski rat|ratna]] razaranja [[1944]].<ref name=brit/> [[Gradska vijećnica]] s kraja [[17. vijek]]a, nekad je bila [[dvorac]] lokalnih [[feudalizam|feudalaca]]. Odkad su [[1734]].podignute 4 [[ustava|ustave]] na [[Aure (rijeka)|Auri]], koje su spriječile da [[slana voda]] prodre u polja, razvilo se [[stočarstvo]] i proizvodnja [[mlijeko|mlijeka]]. Gradnja [[luka|luke]] započela je [[1804]]. i potrajala je do [[1850]]. Iz nje se [[izvoz]]io [[maslac]] u [[Pariz]], [[Engleska|Englesku]], [[Kanalski otoci|Kanalske otoke]] i [[Brazil]] a [[uvoz]]io [[ugljen]] iz Engleske i [[drvo (materijal)|drvo]] iz [[Skandinavija|Skandinavije]]. Luka je prestala sa radom krajem [[1960-e|1960-ih]].<ref name=brit/> Između [[1839]].-[[1845]]. djelovala je [[manufaktura]] [[porculan]]a. Danas je poznat po [[Konditorska industrija|kontitorskoj]] [[firma|firmi]] koja proizvodi [[karamel]]e.<ref name=brit>{{cite web | url =https://www.isigny-sur-mer.fr/votre-mairie/commune-nouvelle/un-peu-d-histoire/80-histoire-des-5-communes/207-histoire-d-isigny-sur-mer.html | title =''Histoire d’Isigny-sur-Mer'' | accessdate =12.10.2024. | language=francuski | publisher=Isigny-sur-Mer}}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Isigny-sur-Mer}} * [https://www.isigny-sur-mer.fr/ ''Isigny-sur-Mer''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210920224818/https://www.isigny-sur-mer.fr/ |date=2021-09-20 }} {{fr icon}} [[Kategorija:Općine Francuske]] [[Kategorija:Departman Calvados u Francuskoj]] 3l72vnp6477da530oijlgif1l9mn03c 0 4702140 42669750 42407017 2026-08-09T13:23:35Z Zavičajac 76707 42669750 wikitext text/x-wiki {{Vslika | ime =Languedoc | izvorno_ime =<small>Lengadòc</small> | slika_panorama =Languedoc_in_France_(1789).svg | veličina_slike =280px | opis_slike =<center>[[Karta]] [[provincija|Provincije]] Languedoc [[1789]].</center> }} '''Langedoc''' ([[Oksitanski jezik|oksitanski]]: ''Lengadòc'') je [[ime]] za [[historija|historijsku]] [[regija|regiju]] i nekadašnju [[provincija|provinciju]] [[Kraljevina Francuska|Kraljevine Francuske]]<ref name=brit/> == Karakteristike== Languedoc se proteže od [[Pirineji|Pireneja]] na [[jugozapad]]u u dužinu od nekih nekih 200 [[km]] prema [[istok]]u, duž [[Lionski zaljev|Lionskog zaljeva]] sve do [[ušće|ušća]] rijeke [[Isère (rijeka)|Isère]] u [[Rhône|Rhônu]]. [[Nizina|Niska]] [[močvara|močvarna]] obala bila je [[malarija|malaričan]] kraj, pa je bila rijetko naseljena sve do [[19. vijek]]a, a većina stanovnika živjela je u unutrašnjosti.<ref name=brit>{{cite web | url =https://www.britannica.com/place/Languedoc | title =''Languedoc region, France'' | accessdate =18.10.2024. | language=engleski | publisher=Encyclopædia Britannica}}</ref> On se prostire po [[jug|južnim]] [[Departmani Francuske|francuskim departmanim]]; [[Hérault (departman)|Hérault]], [[Gard (departman)|Gard]] i [[Ardèche]] i po dijelovima departmana [[Haute-Loire]], [[Lozère]], [[Tarn]], [[Tarn-et-Garonne]], [[Haute-Garonne]] i [[Ariège]].<ref name=brit/> == Historija== Od [[121. pne.]] teritorij koji je kasnije postao Languedoc bio je dio vrlo [[Antički Rim|romanizirane]] [[rimske provincije]] [[Narbonska Galija]], koja je povezivala [[Italija|Italiju]] sa [[Španjolska|Španjolskom]]. Nakon [[Pad Rimskog Carstva|Raspada Rimskog Carstva]] regijom su u [[5. vijek]]u vladali [[Zapadni Goti|Vizigoti]]u, a nakon njih u [[6. vijek]]u [[Franci]], ali ne i [[Septimanija|Septimanijim]] kojom su vladali [[Arapi]] sve do [[759]]. kad su je zauzeli Franci. [[Karolinzi|Karolinški]] vladari organizirali su je kao [[Marka (pogranična oblast)|Pograničnu Marku]] da zaštite [[Akvitanija|Akvitaniju]]. U to vrijeme [[924]]. i kraj oko [[Toulouse|Toulousa]] postao dio te Marke, iz kog je [[1050]]. nastala moćna [[Grofovija Toulouse|Grofoviju Toulouse]].<ref name=brit/> Languedoc je bio centar specifične civilizacije južne Francuske. Od [[13. vijek]]a se to ime odnosio na kraj u kom se govoro ''langedoški'' - [[oksitanski jezik]].<ref name=brit/> [[Grof Toulousea|Tuluški grofovi]] bili su gospodari pored Toulousa i Septimanije, i [[Lot (departman)|Lota]], [[Rodez]]a, dijela Akvitanije, [[Aveyron]]a sve do [[Alb]]ija na [[sjever]]u, pa je ta grofovija bila jedna od većih [[domena]] [[Lista vladara Francuske|francuskih monarha]]. Njihova vlast nad tako velikim teritorijem bila je uglavnom nominalna, limitirana slobodom njihovih [[vazal]]a, velikim [[crkva|crkvenim]] feud]]ima i [[Srednjovjekovna komuna|srednjovjekovnim komunama]]. Sredinom [[12. vijek]]a pojavili su se [[Katari]] - [[Manihejstvo|manihejska]] [[sekta]] koji su dobili široku podršku naroda i [[plemstvo|plemstva]] Languedoca, Katare su ponekad nazivali ''Albižani'' zbog njihove brojnosti oko grada [[Albi]]ja. [[Katolička crkva]] ih je proglasila [[Hereza|hereticima]], pa je [[papa]] [[Inocent III]] [[1209]]. organizirao [[Katarski križarski rat]]. Borbe koji su potrajale do sredine [[13. vijek]]a, okončale su [[politika|političku]] [[nezavisnost]] Languedoca. Istočni dio [[Grofovija Toulouse|Grofovije Toulouse]] [[aneksija|anektirala]] je Kraljevina Francuska [[1229]]. i podjelila na senešale ([[sud]]ske okruge) kojima su upravljali kraljevi službenici Ostatak je ostao Raymondu VII. ([[Grof Toulousea|Tuluškom grofu]] od [[1222]]. do [[1249]]), koji je pristao da [[brak|uda]] svoju [[kćer]] jedinicu Jeanne za Alphonsa, [[brat]]a [[kralj]]a [[Louis IX od Francuske|Louisa IX]]. Kad su oni [[smrt|umrli]] [[1271]]. bez [[Nasljedno pravo|nasljednika]], i ostatak Languedoca je postao [[domena]] francuskog [[kralj]]a. === Tvrđave dinastije Capeta === U regiji [[Languedoc]] se nalazi skupina srednjovjekovnih dvoraca izgrađenih na strmim stjenovitim grebenima, na strateški važnim lokacijama. Predstavljale su osnovni dio odbrambenog sistema kraljevske [[Dinastija Capet|dinastije Capeta]], uspostavljenog u 13.–14. stoljeću, nakon [[Katarski križarski rat|Katarskog krstaškog rata]] ili Albižanski pohod (1209-1229). Zajedno ilustriraju političku, vojnu i teritorijalnu konsolidaciju dinastije Capeta u Languedocu, kroz raskošnu arhitekturu prilagođenu dramatičnoj topografiji. Za tvrđave je vezan mit o "katarskim dvorcima", anahronična i pogrešna teorijana, nastala u devetnaestog stoljeća, kada su romantični pisci otkrili priče o krstaškom ratu protiv katara. Odlazeći na mjesto ovog pohoda, otkrili su ruševine dvoraca za koje su vjerovali da su svjedočili posljedicama agresije krstaša, koji su 1209. došli sa sjevera Francuske. Tek u dvadesetom stoljeću arheolozi i srednjovjekovni istoričari su se posvetili istraživanju, ističući da, iako su lokaliteti bili dom katarima, dvorci su zapravo bili citadele koje je kasnije izgradio kralj [[Louis IX od Francuske|Luj IX. (1214.-1270.)]] na južnoj granici svojih posjeda na kraju krstaškog rata protiv katara. {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Tvrđave dinastije Capeta u Languedocu |image = 130610-Queribus-03.jpg |godina = 2026. |vrst baštine = kulturno dobro |mjerilo = iv |ugroženost = ne |poveznica = https://whc.unesco.org/en/list/1755 |država = {{flag|Francuska}} }} === Svjetska baština === Tvrđave dinastije Capeta u Languedocu uvrštene su na listu [[UNESCO]]-ove [[Svjetska baština|svjetske baštine]].<ref name="tvrđave">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/list/1755 |title= Tvrđave dinastije Capeta u Languedocu |work= UNESCO: Svjetska baština - whc.unesco.org |access-date= 29. juli 2026.}}{{en}}</ref> Odluka je donešena na 48-om zasjedanju Komiteta za svjetsku baštinu od 19-29 jula 2026. god. u [[Busan]]u, [[Južna Koreja]]<ref name="zasjedanje">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/newproperties/ |title= Spomenici upisani na listu svjetske baštine 2026. god. |work= UNESCO: Svjetska baština, /www.unesco.org |access-date= 27. juli 2026}}{{en}}</ref><ref name="Francuska">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/fr |title= Francuska, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 27. juli 2026.}}{{en}}</ref> Serijska imovina obuhvata osam utvrđenih lokaliteta: dvorac i bedemi Carcassonne te tvrđave Aguilar, Lastours, Montségur, Peyrepertuse, Puilaurens, Quéribus i Termes.<ref name="dvorci">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/list/1755/documents/ |title= Tvrđave dinastije Capeta u Languedocu |work= UNESCO: Svjetska baština - whc.unesco.org |access-date= 29. juli 2026.}}{{en}}</ref> <gallery> File:Ramparts of the historic fortified city of Carcassone (33).jpg|Tvrđava i bedemi Carcassone File:Aguilar 01-21 (12).jpg|Aguilar File:2013-08-18T15-59-26 Châteaux de Lastours 21.jpg|Lastours File:Château de Montségur depuis le village.jpg|Montsegur File:Château de Peyrepertuse - Duilhac-sous-Peyrepertuse - Aude - France - Mérimée PA00102673 (11).jpg|Peyrepertuse File:190608 Burg-Puilaurens 01.jpg|Puilaurens File:0513 Château Quéribus.jpg|Quéribus File:Angle Nord-Ouest du château de Termes.jpg|Termes </gallery> === Kasnije === [[Stogodišnji rat]] izložio je Languedoc pored [[invazija|invazije]] sa [[zapad]]a i pohlepi kraljevih [[carinik]]a, čija su iznuđivanja izazvala nemire po gradovima i na kraju dovela do seljačke bune (''Tuchins'') ([[1382]].-[[1383|83]]).<ref name=brit/> Sve do [[15. vijek]]a Languedoc je bio vrlo [[centralizacija|centralizono]] organiziran, ali je od [[16. vijek]]a podijeljen je na ''généralités'' ([[općina|općine]]) Montpellier i Toulouse. Provincija je dobila [[institut]]e koje su joj dale lokalne [[privilegija|privilegije]] od [[skupština]] do [[parlament]]a.<ref name=brit/> U [[16. vijek]]u Languedoc je postao centar [[Hugenoti|Hugenota]]. Pokušaj [[dvor]]a da nametne [[katolicizam]] doveo je do seljačke bune [[Hugenoti|hugenotskih]] ''karmisarda'' početkom [[18. vijek]]a. Nakon [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]] Languedoc je izgubio svoje specifične institucije i podijeljen je na departmane.<ref name=brit/> == Izvori == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat |Languedoc}} * [https://www.britannica.com/place/Languedoc ''Languedoc region, France'' ] {{en icon}} {{Istorijske provincije Francuske}} [[Kategorija:Historijske provincije Francuske]] [[Kategorija:Svjetska baština u Francuskoj]] l85vcgqyapq8datcj43xis3pyb8v0um 4 4714202 42669773 42451329 2026-08-09T14:38:24Z نوفاك اتشمان 11942 suvišno 42669773 wikitext text/x-wiki {{arhiva}} == Dokumentacija == Šablon {{tl|Dokumentacija}} odsad se poziva na [[Modul:Documentation|odgovarajući modul]]. Trebalo bi da je sad rešen problem nedostatka margine između dokumentacije i sadržine šablona. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 01:05, 13 septembar 2023 (CEST) == Brisanje zastarelih infokutija == Pojedine zastarele infokutije ne upotrebljavaju se ni na jednoj stranici. Te infokutije bit će izbrisane da bismo lakše mogli pratiti i održavati postojeće infokutije koje se upotrebljavaju. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 01:05, 13 septembar 2023 (CEST) :One koje se ne koriste svakako treba eliminirati, a onda raditi na spajanju postojećih u jednu – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:black; font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:black; font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 01:17, 13 septembar 2023 (CEST) == Infokutija naselje == Video sam da se vodila rasprava na pijaci o ovome, pa da je ovde nastavim. Uradio sam [[Nacrt:Šablon:Infokutija Naselje]] i lokalizovao (skoro) sve parametre, te bi ovaj šablon mogao da se koristi u svim člancima naselja, umesto da imamo 50, po jednu za svaku državu. {{ping|Inokosni organ}} ti si bio pokretač te rasprave, pa me zanima tvoje mišljenje — [[Korisnik:ImStevan|<span style="color:#3941ad; font-family:'Franklin Gothic Medium';">IмSтevan</span>]] [[Razgovor s korisnikom:ImStevan|^{<span style="font-size:85%; color:#3941ad; font-family:'Franklin Gothic Medium';">razgovor</span>}]] 13:08, 16 septembar 2023 (CEST) :@[[Korisnik:ImStevan|ImStevan]]: Jel' ima negdje primjer kako to funkcionira ili da ubacim randomly pa da vidim? – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:black; font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:black; font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13:09, 16 septembar 2023 (CEST) ::{{ping|Edgar Allan Poe}} Tek sam završio kod tako da ga nisam testirao još, sad ću da ga isprobam — [[Korisnik:ImStevan|<span style="color:#3941ad; font-family:'Franklin Gothic Medium';">IмSтevan</span>]] [[Razgovor s korisnikom:ImStevan|^{<span style="font-size:85%; color:#3941ad; font-family:'Franklin Gothic Medium';">razgovor</span>}]] 13:21, 16 septembar 2023 (CEST) ::{{ping|Edgar Allan Poe}} [[Korisnik:ImStevan/igralište]] — [[Korisnik:ImStevan|<span style="color:#3941ad; font-family:'Franklin Gothic Medium';">IмSтevan</span>]] [[Razgovor s korisnikom:ImStevan|^{<span style="font-size:85%; color:#3941ad; font-family:'Franklin Gothic Medium';">razgovor</span>}]] 13:29, 16 septembar 2023 (CEST) :::@[[Korisnik:ImStevan|ImStevan]]: Ima još nešto sitnih greškica, ali - Stevane, ljubim te *___* Ovo sam ja pokušavao srediti prije 100 godina i nisam se snašao među svim modulima i kodovima, ali to je to! *___* Se ovo može supstituirati svugdje normalno ili treba usklađivati nazive parametara? Mislim, s ovim ćemo ići, ovo je usklađeno sa šablonima za države i bivše države, tako da je to točno ono što smo htjeli postići, samo treba još dotjerati malo i uskladiti parametre, a onda eliminirati sve ostalo što je višak. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:black; font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:black; font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13:38, 16 septembar 2023 (CEST) ::::Infokutije se obično ne supstitušu, ali se mogu standardizovati i uskladiti parametri. AWB može pomoći u standardizaciji. Dodelio sam Stevanu pravo na upotrebu, pa ćemo postepeno eliminirati višak. Svaka čast na istrajnosti i trudu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13:45, 16 septembar 2023 (CEST) :::::{{ping|ImStevan}} svakako se slažem, ne vidim korist infokutije "Naselje u Norveškoj" i podržavam sve što su kolege gore rekle. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 01:35, 17 septembar 2023 (CEST) {{komentar}} Imam još samo jedan problem, a to je sa koordinatama. Ako neko može da pogleda [[Nacrt:Šablon:Infokutija Naselje]] i [[Korisnik:ImStevan/igralište]] i da popravi, bilo bi super — [[Korisnik:ImStevan|<span style="color:#3941ad; font-family:'Franklin Gothic Medium';">IмSтevan</span>]] [[Razgovor s korisnikom:ImStevan|^{<span style="font-size:85%; color:#3941ad; font-family:'Franklin Gothic Medium';">razgovor</span>}]] 22:44, 16 septembar 2023 (CEST) :Sve je rešeno. [[Šablon:Infokutija naselje]] je spreman za upotrebu — [[Korisnik:ImStevan|<span style="color:#3941ad; font-family:'Franklin Gothic Medium';">IмSтevan</span>]] [[Razgovor s korisnikom:ImStevan|^{<span style="font-size:85%; color:#3941ad; font-family:'Franklin Gothic Medium';">razgovor</span>}]] 17:11, 17 septembar 2023 (CEST) ::Sjajno! Odličan posao! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 18:01, 17 septembar 2023 (CEST) {{ping|ImStevan}} Možda će bit vrijeme u budućem da se sve geografske infokutije uniformiraju prema ovoj, to će i meni biti jedan zadatak. Mogu li se druge infokutije o naseljima ukloniti, tako da ne stvaramo nove greške nad onim što ispravljamo? – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 02:08, 13 oktobar 2023 (CEST) :{{ping|Inokosni organ}} Treba proveriti koji šabloni za lokacijske mape još uvek postoje, a da nemaju pandan modula (npr [[Šablon:Location map Serbia]] i [[Modul:Location_map/data/Serbia]]). Ako svi postoje, tu nema problema. Takođe je sa prelazom na ovaj šablon potrebno izbaciti razmake, tačke i zareze iz brojeva za stanovništvo, kao i tačku iz brojki za površinu tamo gde treba da odvoji decimale na člancima gde je to slučaj — [[Korisnik:ImStevan|<span style="color:#3941ad; font-family:'Franklin Gothic Medium';">IмSтevan</span>]] [[Razgovor s korisnikom:ImStevan|^{<span style="font-size:85%; color:#3941ad; font-family:'Franklin Gothic Medium';">razgovor</span>}]] 19:38, 13 oktobar 2023 (CEST) == Standardizacija šablona za citate == Šabloni {{tl|Citat}}, {{tl|Citat2}}, {{tl|Citat3}}, {{tl|Citat4}}, {{tl|Citat5}} i {{tl|Citat6}} uskoro će biti standardizirani kao {{tl|Izdvojeni citat}}. Zamolio bih da se taj šablon koristi samo u člancima. Za citiranje na projektnim stranicama odsad valja upotrebljavati {{tl|Izdvojeni citat komentara}}. Također bih napomenuo da se u člancima ne treba preterivati s citatima s obzirom na to da nismo Wikicitat. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13:47, 17 septembar 2023 (CEST) :Gotovo. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 18:01, 17 septembar 2023 (CEST) :Ostalo je samo da se pouklanjanju suvišni navodnici i oznake za kurziv. Time ću se uskoro pozabaviit. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 10:42, 19 septembar 2023 (CEST) == Standardizacija šablona za IMDb == Standardizirani su šabloni za IMDb. Članci koji su pozivali šablon {{tl|IMDb}} odsad pozivaju specifične šablone {{tl|IMDb ime}}, {{tl|IMDb naslov}}, {{tl|IMDb epizoda}}, {{tl|IMDb epizode}} i {{tl|IMDb kompanija}}. Svi duplikati ovih podšablona preusmereni su i spojeni. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12:27, 24 septembar 2023 (CEST) == Privremeni računi za neprijavljene urednike == ''[[m:Special:MyLanguage/IP_Editing:_Privacy_Enhancement_and_Abuse_Mitigation/Updates/2023-09|Čitajte ovo na svom jeziku]] • <span class=plainlinks>[https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-IP+Editing%3A+Privacy+Enhancement+and+Abuse+Mitigation%2FUpdates%2F2023-09&language=&action=page&filter= {{Int:please-translate}}]</span> • Obavestite druge korisnike o ovim promenama'' [[File:MediaWiki Temporary accounts page history mockup 2023-09 en.gif|alt=Primer historije stranice u starom i novom stilu korisničkih imena. IP adresa 172.0.0.1 se menja u privremeni nalog ~2024-23126-086, sa ikonicom koja otkriva skrivenu IP adresu|thumb|400px|Sledeće godine neprijavljeni urednici upotrebljavat će [[mw:Special:MyLanguage/Help:Temporary_accounts|privremene račune]].]] Od 2024. urednici koji nisu [[Special:CreateAccount|izradili račun]] automatski će upotrebljavati [[mw:Special:MyLanguage/Help:Temporary_accounts|privremene račune]]. Ti urednici ponekad se nazivaju „IP urednicima” jer se [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Privacy_policy/Glossary_of_key_terms#ip-address|IP adresa]] prikazuje u historiji stranice. [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product|Tim za poverenje i bezbednost]] predstavio je promenu na Wikimaniji. Izlaganje možete [https://www.youtube.com/live/3ygRnVXTAPM?si=lAkJEcvgPl1sV6JO&t=22290 pogledati na platformi YouTube]. Više informacija možete naći na stranici [[m:Special:MyLanguage/IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation|m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation]]. – [[User:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]] ([[User talk:SGrabarczuk (WMF)|{{int:Talkpagelinktext}}]]) 04:05, 30 septembar 2023 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:SGrabarczuk (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Technical_Village_Pumps_distribution_list&oldid=25636618 --> == Standardizacija boje navigacijskih šablona == {{zaglavlje rasprave|Nakon provedene rasprave, nema konsenzusa oko uvođenja jedinstvenog oblika navigacijskih šablona. U tom pogledu, korisnici su slobodni raditi navigacijske šablone kao i do sada, vodeći računa o njihovoj preglednosti i strukturi na generalnoj razini. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:black; font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:black; font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 05:32, 20 oktobar 2023 (CEST)|Odbijeno}} Zdravo! Predlažem da standardiziramo boju navigacijskih šablona. Naime, aktualno stanje je šareno. [[Šablon:Države članice Evropske unije|Neki šabloni]] su tamnoplavi, [[Šablon:Evropa|neki]] su svetloplavi (podrazumevano), [[Šablon:Nagrada Saturn|neki]] su žuti, [[Šablon:Komunizam|neki]] crveni itd. Sve to dovodi do nedoslednosti u člancima (npr. [[Njemačka]]), gde članci imaju šarolike kutije, što izgleda nezgrapno i neozbiljno. Na en.wikiju svetloplava je standardizovana i većina šablona je upotrebljava. Predlažem da i mi standardizujemo tu boju i ujednačimo postojeće šablone, kako bi članci izgledali dosledno i ujednačeno. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19:33, 30 septembar 2023 (CEST) :Podržavam — [[Korisnik:ImStevan|<span style="color:#3941ad; font-family:'Franklin Gothic Medium';">IмSтevan</span>]] [[Razgovor s korisnikom:ImStevan|^{<span style="font-size:85%; color:#3941ad; font-family:'Franklin Gothic Medium';">razgovor</span>}]] 19:36, 30 septembar 2023 (CEST) :Kao i po pitanju zastavica, ako ljudi vole boje - neka se bojaju. I en.wiki ima cijelu seriju "obojenih" šablona (za razne nagrade, sportske i sl.), tako da smatram da apsolutna uniformiranost u tom pogledu ne dolazi u obzir jer nismo ured državne uprave pa da sve mora biti crno-bijelo i potpisano plavom kemijskom, jer ako je potpis drugom kemijskom - ne valja. Smatram da korisnike ne trebamo ograničavati u tom pogledu i kazati im da im doprinosi ne štimaju jer nisu koristili plavu kemijsku. Ali, određena razina dogovora oko načina upotrebe da bude pregledno i pristupačno je svakako moguća. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:black; font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:black; font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 03:19, 1 oktobar 2023 (CEST) ::@[[Korisnik:ImStevan|ImStevan]], [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Šta mislite o tome da pribegnemo ovom kompromisnom predlogu – koristiti se bojama tamo gde ih en.wiki upotrebljava. Mislim da bi to rešenje smanjilo nedoslednosti, poboljšalo čitljivost i unekoliko ostavilo uredničku slobodu u izboru boja. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22:47, 12 oktobar 2023 (CEST) :::@[[Korisnik:Aca|Aca]]: Ja sam protiv ikakvog ograničavanja uredničke slobode, osim ako on doista direktno ne remeti strukturu projekta ili je vizualno nakaradan u potpunosti. Tipa... da netko iskombinira pink i narančastu, al' one fluorescentno kričave nijanse. I naravno, one koje su neprikladne ili nepovezane. Zasad, barem ja, koristimo boje sukladno sadržaju šablona. Ako to nije tako... onda okej, ali inače ne bih ograničavao. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:black; font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:black; font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22:55, 12 oktobar 2023 (CEST) {{podnožje rasprave}} == Early access to the night mode (mobile web, logged-in) == [[Datoteka:Accessibility_for_reading_mockup_with_dark_mode_on.png|mini]] Hi everyone, as [[wmfblog:2023/11/24/dark-mode-is-coming/|announced in November]], the [[mw:Reading/Web|Web team at the Wikimedia Foundation]] is working on [[mw:Special:MyLanguage/Reading/Web/Accessibility_for_reading|night mode]]. A very early version of this feature is now available on a small set of wikis. Because there are active technical editors in your community, we have decided to roll it out here. But don't worry, the new feature is not disruptive! (See the "known limitations" section below.) It's important for us to work together with you before we release this feature to a wider audience. Our goals for the early rollout are to: * Show what we've built ''very'' early. The earlier you are involved, the more your voices will be reflected in the final version * Get your help with flagging bugs, issues, and requests * Work with technical editors to adjust various templates and gadgets to the night mode Go to the [[mw:Special:MyLanguage/Reading/Web/Accessibility_for_reading|project page]] and the [[mw:Reading/Web/Accessibility_for_reading/Frequently_asked_questions|FAQ page]] to see more information about the basics of this project. '''Known limitations of the initial release''' * Currently, night mode is only available on mobile, for logged-in users who have opted into advanced mode, as an opt-in feature. * Gadgets may initially not work well with night mode and may have to be updated. * Our first goal is making night mode work on articles. Special pages, talk pages, and other namespaces have not been updated to work in night mode yet. We have temporarily disabled night mode on these pages. '''What we would like you to do (the broad community)''' Consider linking to the [[mw:Recommendations_for_night_mode_compatibility_on_Wikimedia_wikis|Recommendations for night mode compatibility on Wikimedia wikis]] on pages explaining how to format templates and similar pages. Soon, this page will be marked for translation. We would like to emphasize that the recommendations may evolve. For this reason, we are not suggesting to create your local wiki copies of recommendations. At some point, the copy could become different from the original version. '''What we would like you to do (template editors, interface admins, technical editors)''' When most bugs are solved, we'll be able to make the night mode available for readers on both desktop and mobile. To make this happen, we need to work together with you on reporting and solving the problems. # To turn it on, use the mobile website (for example, this is what the [https://sh.m.wikipedia.org/wiki/Main_Page?minervanightmode=1 main page] looks like on mobile) and go to the [https://sh.m.wikipedia.org/wiki/Special:MobileOptions settings] part of your menu and opt into advanced mode, if you haven't already.  Then, set the color to night. (Later, we will be allowing the device preferences to set night mode automatically).   # Next, go to different articles and look for issues: #* If you have noticed an issue with a template but do not know how to fix it #** Please go to [[mw:Recommendations_for_night_mode_compatibility_on_Wikimedia_wikis|Recommendations for night mode compatibility on Wikimedia wikis]] and find a relevant example #** If no relevant example is available or you're not sure of the fix, [[mw:Talk:Reading/Web/Accessibility_for_reading|contact us]] #* If you want to debug many templates in night mode #** Go to https://night-mode-checker.wmcloud.org/ and identify templates that need to be fixed. The tool flags the top 100 most read articles. #** Please go to [[mw:Recommendations_for_night_mode_compatibility_on_Wikimedia_wikis|Recommendations for night mode compatibility on Wikimedia wikis]] and find a relevant example #** If no relevant example is available or you're not sure of the fix, [[mw:Talk:Reading/Web/Accessibility_for_reading|contact us]] #* If you want to identify problems beyond the top 100 articles. #** Install the WCAG color contrast browser extension ([https://chromewebstore.google.com/detail/wcag-color-contrast-check/plnahcmalebffmaghcpcmpaciebdhgdf Chrome], [https://addons.mozilla.org/en-US/firefox/addon/wcag-contrast-checker/ Firefox]) and visit some articles. Use it to identify problems #** Go to the [[mw:Recommendations_for_night_mode_compatibility_on_Wikimedia_wikis|recommendations page]] and find relevant examples #** If no relevant example is available or you're not sure of the fix, [[mw:Talk:Reading/Web/Accessibility_for_reading|contact us]] #* If you have a bug report for night mode that is not related to templates #** Take a screenshot of what you are observing. #** [[mw:Talk:Reading/Web/Accessibility_for_reading|Contact us]]. If possible, please write down the names and versions of your browser and operating system. Thank you. We're looking forward to your opinions and comments! – [[Korisnik:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:SGrabarczuk (WMF)|razgovor]]) 13:11, 21 mart 2024 (CET) == <span lang="en" dir="ltr">Coming soon: A new sub-referencing feature – try it!</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="Sub-referencing"/> [[File:Sub-referencing reuse visual.png|{{#ifeq:{{#dir}}|ltr|right|left}}|400px]] Hello. For many years, community members have requested an easy way to re-use references with different details. Now, a MediaWiki solution is coming: The new sub-referencing feature will work for wikitext and Visual Editor and will enhance the existing reference system. You can continue to use different ways of referencing, but you will probably encounter sub-references in articles written by other users. More information on [[m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|the project page]]. '''We want your feedback''' to make sure this feature works well for you: * [[m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes/Sub-referencing#Test|Please try]] the current state of development on beta wiki and [[m:Talk:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|let us know what you think]]. * [[m:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing/Sign-up|Sign up here]] to get updates and/or invites to participate in user research activities. [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Deutschland|Wikimedia Deutschland]]’s [[m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes|Technical Wishes]] team is planning to bring this feature to Wikimedia wikis later this year. We will reach out to creators/maintainers of tools and templates related to references beforehand. Please help us spread the message. --[[m:User:Johannes Richter (WMDE)|Johannes Richter (WMDE)]] ([[m:User talk:Johannes Richter (WMDE)|talk]]) 10:36, 19 August 2024 (UTC) <section end="Sub-referencing"/> </div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Johannes Richter (WMDE)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johannes_Richter_(WMDE)/Sub-referencing/massmessage_list&oldid=27309345 --> == The Vector 2022 skin as the default in two weeks? == [[Datoteka:Vector_2022_video-en.webm|mini|A two minute-long video about Vector 2022]] Hello, I'm writing on behalf of the [[mediawikiwiki:Reading/Web|Wikimedia Foundation Web team]]. '''In the week of September 16 (in two weeks), we will make the Vector 2022 skin the default here on Serbo-Croatian Wikipedia.''' As always, we will gladly address your comments! We will also help you adjust things which Vector 2022 may not be compatible with. Check out [[mediawikiwiki:Special:MyLanguage/Reading/Web/Desktop_Improvements/Frequently_asked_questions|our FAQ]] – you will find many useful answers there. After the change, Vector 2022 will become the default for all logged-out users, and also logged-in who currently use Vector legacy and haven't selected it as a [[Posebno:Globalna podešavanja|global preference]]. Logged-in users can at any time switch to any other skins. No changes are expected for users of those skins. Together with this change, [[mw:Reading/Web/Accessibility for reading|different options for font sizes]] will be introduced. Also, dark mode will be available for all logged-in users. To learn more about these additional changes, [[mw:Reading/Web/Accessibility for reading/Frequently asked questions|see another FAQ]]. <div style="width:100%; margin:auto;"><gallery widths="220" heights="150" mode="packed" caption="Top of an article"> Datoteka:Screenshot_Historia_da_moeda_do_Tíbet_-_2022-09-22_-_Vector_2010_top.png|Vector legacy (current default) Datoteka:Screenshot_Historia_da_moeda_do_Tíbet_-_2022-09-22_-_Vector_2022_top.png|Vector 2022 </gallery><gallery widths="220" heights="150" mode="packed" caption="A section of an article"> Datoteka:Screenshot_Historia_da_moeda_do_Tíbet_-_2022-09-22_-_Vector_2010_scrolled.png|Vector legacy (current default) Datoteka:Screenshot_Historia_da_moeda_do_Tíbet_-_2022-09-22_-_Vector_2022_scrolled.png|Vector 2022 </gallery></div> {{Hidden|ta1 = left|More about the skin|'''[Why is a change necessary]''' The current default skin meets the needs of the readers and editors as these were 13 years ago. Since then, new users have begun using Wikimedia projects. [[mw:Reading/Web/Desktop_Improvements#Before,_the_interface…|The old Vector doesn't meet their needs.]] '''[Objective]''' The objective for the new skin is to make the interface more welcoming and comfortable for readers and useful for advanced users. It draws inspiration from previous requests, the [[metawiki:Special:MyLanguage/Community_Wishlist_Survey|Community Wishlist Surveys]], and gadgets and scripts. The work helped our code follow the standards and improve all other skins. [[phab:phame/post/view/290/how_and_why_we_moved_our_skins_to_mustache/|We reduced PHP code in Wikimedia deployed skins by 75%]]. The project has also focused on making it easier to support gadgets and use APIs. '''[Changes and test results]''' The skin introduces a [[mediawikiwiki:Special:MyLanguage/Reading/Web/Desktop Improvements/Features|series of changes]] that improve readability and usability. The new skin does not remove any functionality currently available on the Vector skin. * The sticky header makes it easier to find tools that editors use often. It decreases scrolling to the top of the page by 16%. * The new table of contents makes it easier to navigate to different sections. Readers and editors jumped to different sections of the page 50% more than with the old table of contents. It also looks a bit different on talk pages. * The new search bar is easier to find and makes it easier to find the correct search result from the list. This increased the amount of searches started by 30% on the wikis we tested on. * The skin does not negatively affect pageviews, edit rates, or account creation. There is evidence of increases in pageviews and account creation across partner communities. '''[Try it out]''' Try out the new skin by going to the appearance tab in [[Posebno:Postavke#mw-prefsection-rendering|your preferences]] and selecting Vector 2022 from the list of skins. '''[How can editors change and customize this skin?]''' It's possible to configure and personalize our changes. We support volunteers who create new gadgets and user scripts. Check out [[mediawikiwiki:Special:MyLanguage/Reading/Web/Desktop Improvements/Repository|our repository]] for a list of currently available customizations, or add your own.}} '''The issue of two-script logo''' Regarding the existing two-script logo - in Vector 2022, there is too little space and the logo with four lines is too big. We need to find a solution with two lines of text. I've learned that a 100% Latin logo (''Wikipedija, Slobodna enciklopedija'') may work for you. My idea is this: with the deployment of the skin, we will introduce a Latin logo. You will be able to change it at any time if you decide so. What do you think? Last but not least, I would like to express my gratitude for the community members who have been working with us on technical issues. Your assistance is invaluable! I'm curious if you, the Serbo-Croatian WP community, have any comments, questions, concerns, or other thoughts. Thank you! – [[Korisnik:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:SGrabarczuk (WMF)|razgovor]]) 19:18, 3 septembar 2024 (CEST) :I support the proposed solution to the script-related issue, and I'm delighted to see the skin implemented as default on this project. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23:25, 3 septembar 2024 (CEST) == 'Wikidata item' link is moving. Find out where... == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"><i>Apologies for cross-posting in English. Please consider translating this message.</i>{{tracked|T66315}} Hello everyone, a small change will soon be coming to the user-interface of your Wikimedia project. The [[d:Q16222597|Wikidata item]] [[w:|sitelink]] currently found under the <span style="color: #54595d;"><u>''General''</u></span> section of the '''Tools''' sidebar menu will move into the <span style="color: #54595d;"><u>''In Other Projects''</u></span> section. We would like the Wiki communities feedback so please let us know or ask questions on the [[m:Talk:Wikidata_For_Wikimedia_Projects/Projects/Move_Wikidata_item_link|Discussion page]] before we enable the change which can take place October 4 2024, circa 15:00 UTC+2. More information can be found on [[m:Wikidata_For_Wikimedia_Projects/Projects/Move_Wikidata_item_link|the project page]].<br><br>We welcome your feedback and questions.<br> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 27. septembra 2024. u 20:56 (CEST) </div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Danny Benjafield (WMDE)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Danny_Benjafield_(WMDE)/MassMessage_Test_List&oldid=27524260 --> == Privremeni nalozi stižu krajem oktobra == Zdravo svima. Mi smo [[mediawikiwiki:Trust_and_Safety_Product|Tim za poverenje i bezbednost produkta]] Fondacije Vikimedija, te radimo na bezbednošću i pitanjima onlajn privatnosti. U okruženju Vikimedije, ovo uključuje podršku patrolerima i adminima, ali i bavljenje problemima pravljenja izmena koristeći IP-adresu. Ovde smo da vas obavestimo o [[mediawikiwiki:Trust_and_Safety_Product/Temporary_Accounts|privremenim nalozima na neregistrovane (izlogovane) urednike]]. '''Krajem ovog meseca, puštamo ih u rad na par projekata, koji će biti piloti ove izmene, tj. koji će testirati i pomoći da se funkcije ove izmene poboljšaju, te da se privremeni nalozi uvedu na sve projekte do sredine 2025.''' '''Ova promena najviše utiče na izlogovane korisnike, kao i iskusnije korisnike, kao što su patroleri i admini tj. svi oni koji koriste IP-adrese pri blokiranju korisnika i održavanju projekta bezbednim.''' '''Na osnovu naše analize podataka, smatramo da bi projekat na srpskohrvatskom jeziku bio sjajan za pilotiranje.''' Želeli smo da podelimo sa vama šta su to privremeni nalozi, šta donose, zašto mislimo da bi vaša zajednica bila dobar pilot i šta sve možemo da uradimo da se postaramo da promena prođe glatko za sve koji su njome pogođeni. '''Pravni ugao ove izmene''' Pravni tim Fondacije zahtevao je promenu načina na koji izlogovani korisnici učestvuju u radu projekata u smislu načina bavljenja njihovim ličnim podacima. Ishod toga je stvaranje privremenih naloga. Izmena stiže zajedno sa izmenom načina na koji mnogi ljudi očekuju da internet stranice treba da funkcionišu, kao i da se minimalizuju rizici za izlogovane urednike (vidite više na [[mediawikiwiki:Trust_and_Safety_Product/Temporary_Accounts/FAQ#Why_are_you_working_on_temporary_accounts_at_all?|stranici za često postavljana pitanja o pravnim aspektima]], kao i [[mediawikiwiki:Trust_and_Safety_Product/Temporary_Accounts/Updates/Legal#July_2021|ažuriranje od strane pravnog tima 2021. godine]]). '''Kako privremeni nalozi funckionišu''' [[File:Temporary account banner and empty talk page.png|thumb|400px]] Svaki put kada izlogovan korisnik objavi izmenu na ovom projektu, pretraživač će napraviti kolačić i privremeni nalog će biti automatski napravljen i povezan za kolačić. Ime naloga će pratiti sledeći šablon: ~2024-1234567 (tilda, trenutna godina, broj). Kolačić će isteći 90 dana po pravljenju. Sve dok kolačić postoji, izmene koje su napravljene sa tog uređaja preko tog pretraživača će biti vezane za taj privremeni nalog, čak i ako promene IP-adresu. Privremeni nalog je vezan za uređaj i pretraživač, te se promenom uređaja ili pretraživača stvara novi privremeni nalog. IP-adresa korišćena tokom neke izmene će se čuvati 90 dana posle iste. Šta ovo znači za različite grupe korisnika? {{hidden|Za izlogovane urednike|ta1 = left|bg1 = #eaecf0| * Ovo poboljšava vašu privatnost: trenutno, ako ne koristite registrovan nalog za izmene, svi mogu da vide IP-adresu koju ste koristili, čak i posle više od 90 dana. Ovo više neće biti moguće. * Ako koristite privremeni nalog da pravite izmene na različitim lokacijama (npr. Kod kuće i u kafiću), istorija tih izmena se sad beleži zajedno, na istom privremenom nalogu. Samo oni koji [[foundation:Policy:Access_to_temporary_account_IP_addresses|ispunjavaju određene uslove]] mogu da vide ove podatke. Ako Vam ovo stvara neke probleme privatnosti ili bezbednosti, pišite ih na imejl adresu talktohumanrights @ wikimedia.org i tražite savet ili pomoć. }} {{hidden|Za članove zajednice koji sarađuju sa izlogovanim urednicima|ta1 = left|bg1 = #eaecf0| * Privremeni nalog je jedinstven za uređaj. U poređenju, IP-adresu može da deli više uređaja i ljudi (npr. različite osobe u školi ili na poslu imaju istu IP-adresu). * U poređenju sa trenutnim stanjem, biće lakše pretpostaviti da je jednu korisničku stranicu izlogovanog korisnika koristi samo jedna osoba, te da će poruke ostavljene tamo pročitati onaj kome ste ih pisali. Kao što vidite u priloženoj slici, privremeni nalozi će dobijati obaveštenja. Takođe ćete moći da ih pominjete u razgovorima, zahvaljujete im na izmenama kao i da ih pozivate da učestvuju u razgovorima i drugim aspektima zajednice. }} {{hidden|Za korisnike koji koriste podatke o IP-adresama da moderišu i održavaju projekat|ta1 = left|bg1 = #eaecf0| * '''Za patrolere''' koji prate zlostavljale, istražuju kršenje pravila i slično: Korisnici koji [[foundation:Policy:Access_to_temporary_account_IP_addresses|ispunjavaju uslove]] moći će da vide IP-adrese privremenih naloga i sve izmene napravljene sa IP-adrese ili adresa (<nowiki>[[Special:IPContributions]]</nowiki>; predlog imena: Posebno:IPDoprinosi). Imaće pristup i drugim informacijama o IP-adresi kroz [[mediawikiwiki:Trust_and_Safety_Product/IP_Info|IP-info]] alatku. Mnogi drugi softveri su ugrađeni u privremene naloge ili izmenjeni da im se prilagode, kao što su AbuseFilter, globalni blok, globalni doprinosi i drugi (za volontere: ako želite da ažirurate kod za svoje alatke - vidite zadnji deo poruke). * '''Za admine koji blokiraju izlogovane urednike:''' ** Biće moguće da se blokira veliki broj zlostavljača blokiranjem njihovih privremenih naloga. Blokirana osoba neće moći da napravi novi privremeni nalog ako admin odabere [[mediawikiwiki:Autoblock|autoblok]] opciju. ** Još uvek će biti moguće blokirati IP-adresu. * Radimo i nastavićemo da radimo sa drugim korisnicima sa visokim dozvolama, kao što su stjuardi. Sa korisnim povratnim informacijama od strane ovih korisnika, ažurirali smo alate i planirali kako će se ove promene implementirati. * Ova promena se neće retroaktivno sprovoditi na izmene napravljene pred uvođenje privremenih naloga. Na stranici Posebno:Doprinosi, moći će da se vide trenutni doprinosi IP-korisnika, ali ne i nove izmene privremenih naloga sa istom IP-adresom. Za to, koristi se stranica Posebno:IPDoprinosi. }} '''Zašto mislimo da je Wikipedija na srpskohrvatskom dobar pilot''' Krajem oktobra, želimo da ovu alatku osposobimo na 10 projekata male i srednje veličine. Želimo da osiguramo da sve najvažnije funkcije rade kao što su zamišljene. Da bi se to desilo, moramo da osiguramo da ova alatka i promena odgovara korisnicima. Uradićemo sve u našoj moći da podržimo zajednice koje pilotiraju ovu alatku. Posle uvođenja i poboljšanja funkcionalnosti, na ovom projektu će biti zadržani privremeni nalozi, a potom implementirani i na drugim projektima. Već smo izabrali potencijalne projekte pilote na osnovu različitih faktora. Na primer, koristili smo sledeće statistike i tehničke limitacije: aktivan broj IP-adresa, urednika, admina, IP-izmene na mesečnom nivou i manjak blokera u relaciji sa konfiguracijom projekta. Ljudski faktor nam je takođe važan, a time mislimo na potencijalni broj ambasadora i članova tehničkih uloga na projektu, komunikacija sa saradnicima Fondacije (last-minute tweak: personal connections with people from Wikimedia Serbia and CEE Hub) i slično. Na osnovu svih ovih faktora, smatramo da jezajednica Wikipedije na srpskohrvatskom jeziku dobar pilot. '''Šta mi želimo i sledeći koraci''' * Ako želite da naučite više o privremenim nalozima, slobodno pitajte! Rado ćemo odgovoriti na vaša pitanja, sugestije i mišljenja! * Ako znate da neke alatke, botovi, gedžeti itd. koriste podatke o IP-adresama ili nisu dostupne bez IP-adrese, proverite da li rade na [[testwiki:Main_Page|testwiki]] ili [[test2wiki:Main_Page|test2wiki]]. Ako ste volonterski developer, pročitajte naš [[mediawikiwiki:Special:MyLanguage/Trust_and_Safety_Product/Temporary_Accounts/For_developers|dokument za developere]], naročito odeljak [[mediawikiwiki:Special:MyLanguage/Trust_and_Safety_Product/Temporary_Accounts/For_developers#How_should_I_update_my_code?|kako je možda neophodno ažurirati kod]]. * Ako želite da isprobate privremeni nalog, možete to uraditi na testwiki ili test2wiki i da uređujete izlogovani * Izrazite vašu zabrinutost ako smatrate da postoje problemi koji prvo moraju da se reše. Pokušaćemo da vam pomognemo, a ako to ne uspemo, razmatraćemo druge opcije, uključujući izostavljanje projekta na srpskohrvatskom iz pilota. Pre pokretanja prvih pilota, moramo da uradimo još par stvari. Ovo uključuje novi javnu kontrolnu tablu koja predstavlja utican privremenih naloga na zajednice ([[phab:T357763|T357763]]), stvaranje mehanizama za davanje dozvola kvalifikovanim korisnicima da vide IP-adrese ([[phab:T327913|T327913]]), kao i [[phab:project/view/7289/|neke druge zadatke]]. Da saznate više vidite [[mediawikiwiki:Trust_and_Safety_Product/Temporary_Accounts/FAQ|našu stranicu o često postavljanim pitanjima]], možete naći dosta korisnih informacija tamo. Možete [[mediawikiwiki:Trust_and_Safety_Product/Temporary_Accounts/Updates|pogledati i najnovija ažuriranja]] i da se  [[mediawikiwiki:Newsletter:T&S_Product_projects|pretplatite na naš bilten]]. Ako želite da pričate sa mnom (Szymon) van vikija, možete me naći na Diskordu i Telegramu. Hvala vam! [[metawiki:User:NKohli_(WMF)|NKohli (WMF)]] и [[Korisnik:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:SGrabarczuk (WMF)|razgovor]]) 6. oktobra 2024. u 02:05 (CEST) :Hello @[[Korisnik:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]], this Wikipedia is in the '''Serbo-Croatian''' language ([[Wikipedija na srpskohrvatskom jeziku]]; {{kod|sh}}), not the Serbian language ([[Wikipedija na srpskom jeziku]]; {{kod|sr}}), so you might want to amend the original post. Also, our script transliterator currently works only from Latin to Cyrillic, not vice-versa (a simple [https://www.lexilogos.com/keyboard/serbian_conversion.htm conversion] will do the job). That said, thank you for informing us and I believe our community would be happy to participate as a pilot for this feature. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 8. oktobra 2024. u 00:48 (CEST) ::Oh oh, I'm terribly sorry, of course this is Serbo-Croatian! I forgot to replace the names. Thanks for pointing this out! [[Korisnik:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:SGrabarczuk (WMF)|razgovor]]) 8. oktobra 2024. u 01:35 (CEST) ::The part with the name of the language was pretty dumb, I admit! 🤦‍♂️ Hopefully the transliterated version is better now, although I'm aware that there are some different standards and maybe my text doesn't look like written for Serbo-Croatian, but like poorly automatically transliterated from Serbian. (Btw, didn't know that the script doesn't work in this direction, huh.) – [[Korisnik:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:SGrabarczuk (WMF)|razgovor]]) 8. oktobra 2024. u 02:18 (CEST) :::No worries, the conversion of Cyrillic to Latin is seamless in Serbo-Croatian, and your text looks very much Serbo-Croatian {{sup|(Serbian and Serbo-Croatian are not separate languages; the former constitutes the latter as one of four mutually intelligible varieties, the other being Bosnian, Croatian, and Montenegrin).}} Much better now! – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 8. oktobra 2024. u 22:57 (CEST) ::::{{komentar}} Dopuna: Vidi: -{[[:phab:T378334]]}-. – [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 5. novembra 2024. u 09:35 (CET) :::::{{urađeno}} Završeno. – [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 5. novembra 2024. u 12:19 (CET) == Šablon:Sadržaj za Glavnu stranicu == {{ping|Edgar Allan Poe}} {{ping|Aca}} {{ping|Vipz}} {{ping|Mladifilozof}} {{ping|Vitek}} {{ping|Zavičajac}} {{ping|SrpskiAnonimac}} {{ping|Alekol}} {{ping|Akatone}} {{ping|Belirac}} {{ping|Deni}} Drage kolege, Ovdje bih želio predložiti da zamijenimo trenutni [[Šablon:Sadržaj]] s <u>[[Korisnik:Inokosni organ/Šablon:Tematskakutija|novim modelom]]</u> koji sam razvio, kako bismo imali ljepši donji dio glavne stranice. Što mislite o ovome? Kako vam izgleda? Razgovarajući s Edgarom, pričali smo o potrebi da obnovimo svu glavnu stranicu a znam da je i Vipz počeo radove na mogućem modelu. Pritom moj prijedlog je smišljen kao privremeno riješenje (da bismo imali nešto bolje podnožje) dok ne napravimo novu glavnu. LP – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 21. oktobra 2024. u 22:25 (CEST) :Meni je zaista lep. – [[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] ([[Razgovor s korisnikom:Mladifilozof|razgovor]]) 23. oktobra 2024. u 20:27 (CEST) ::{{ping|Edgar Allan Poe}} 21. novembra će bit pun mjesec nakon moga prijedloga. Poslije toga termina, možemo li uvest ovo podnožje? – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 15. novembra 2024. u 10:22 (CET) :::Čika MF je rekao da može, tako da može :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:black; font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:black; font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 15. novembra 2024. u 12:43 (CET) ::::Super :D Morat ću najprije ga testirat i na mobilnom, tako da bude usklađen. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 16. novembra 2024. u 13:32 (CET) :::::{{urađeno}} – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 17. novembra 2024. u 00:46 (CET) == 'Wikidata item' link is moving, finally. == Hello everyone, I previously wrote on the 27th September to advise that the ''Wikidata item'' sitelink will change places in the sidebar menu, moving from the '''General''' section into the '''In Other Projects''' section. The scheduled rollout date of 04.10.2024 was delayed due to a necessary request for Mobile/MinervaNeue skin. I am happy to inform that the global rollout can now proceed and will occur later today, 22.10.2024 at 15:00 UTC-2. [[m:Talk:Wikidata_For_Wikimedia_Projects/Projects/Move_Wikidata_item_link|Please let us know]] if you notice any problems or bugs after this change. There should be no need for null-edits or purging cache for the changes to occur. Kind regards, -[[m:User:Danny Benjafield (WMDE)|Danny Benjafield (WMDE)]] 22. oktobra 2024. u 13:28 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Danny Benjafield (WMDE)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Danny_Benjafield_(WMDE)/MassMessage_Test_List&oldid=27535421 --> :::Thank you! – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 25. oktobra 2024. u 15:01 (CEST) == Šablon:Biografija == [[Šablon:Biografija]] je pun grešaka, sa posljedicama na člancima koji ga koriste. A potreban nam je. Može li ga netko pregledat? – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 25. oktobra 2024. u 18:13 (CEST) ::Nakon nekoliko provjera, ustanovio sam da je ovaj šablon loše ispisan i da je znatno bolji [[Šablon:Biografija ijekavica]]. Pri tome, ću ga zamijeniti u člancima i nakon toga ga izbrisati, tako da ne smeta više. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 15. novembra 2024. u 10:38 (CET) :::: Standardizirano: [[Šablon:Biografija (SR)]] :::: Standardizirati: [[Šablon:Infookvir životopis]], [[Šablon:Biografija ijekavica]], [[Šablon:Biografija]] prema [[Šablon:Infokutija biografija]] :::::: [[Šablon:Infokutija biografija]]: dodati "puno ime", "pseudonim", "poznata_po"; uljepšati šablon; proširiti; :::::: [[Šablon:Infobox osoba]]: radna akcija; ::::::: [[Šablon:Biografija]]: radna akcija; :::: – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 12. januara 2025. u 22:21 (CET) :::::Sledeće parametre sa en.WP treba dodati: {{para|image_upright}}, {{para|landscape}}, {{para|native_name}} (izvorno_ime), {{para|native_name_lang}} (izvorno_ime_jez), {{para|pronunciation}} (izgovor), {{para|disappeared_date}} (datum_nestanka), {{para|disappeared_place}} (mjesto_nestanka), {{para|disappeared_status}} (status_nestanka), {{para|burial_place}} (mjesto_pokopa), {{para|burial_coordinates}} (koordinate_pokopa), {{para|monuments}} (spomenici), {{para|era}}, {{para|organization}} (organizacija), {{para|agent}}, {{para|notable_works}} (značajna_djela), {{para|style}} (stil), {{para|television}} (televizija), {{para|movement}} (pokret), {{para|criminal_charges}} (krivične_optužbe), {{para|criminal_penalty}} (krivična_kazna), {{para|criminal_status}} (krivični_status), razno1-6, veličina_potpisa i ostalo. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. januara 2025. u 02:00 (CET) == Mrtav link == Kod brojnih članaka, u izvorima stoji - mrtav link. Primjer: [[Kameni most na rijeci Bistrici]], dva izvora. Ja kliknem, stranice se otvore. Kako to?– [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] ([[Razgovor s korisnikom:Zavičajac|razgovor]]) 17. decembra 2024. u 23:13 (CET) [[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]], [[korisnik:Edgar Allan Poe‎|Edgar Allan Poe‎]], [[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]], [[Korisnik:Aca|Aca]], [[Korisnik:Vipz|Vipz]] i dr. :Trebamo pomnije pratiti rad @[[Korisnik:InternetArchiveBot|InternetArchiveBot]]-a nego što smo do sada da se ovakve stvari ne dešavaju. Nešto vjerojatno ne štima u konfiguracijama ovoga bota za naš projekt. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 17. decembra 2024. u 23:18 (CET) fgm536d6ijmz55785wcisgun3mq21d0 42669931 42669773 2026-08-10T07:09:37Z نوفاك اتشمان 11942 sitno 42669931 wikitext text/x-wiki {{arhiva}} == Dokumentacija == Šablon {{tl|Dokumentacija}} odsad se poziva na [[Modul:Documentation|odgovarajući modul]]. Trebalo bi da je sad rešen problem nedostatka margine između dokumentacije i sadržine šablona. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 01:05, 13 septembar 2023 (CEST) == Brisanje zastarelih infokutija == Pojedine zastarele infokutije ne upotrebljavaju se ni na jednoj stranici. Te infokutije bit će izbrisane da bismo lakše mogli pratiti i održavati postojeće infokutije koje se upotrebljavaju. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 01:05, 13 septembar 2023 (CEST) :One koje se ne koriste svakako treba eliminirati, a onda raditi na spajanju postojećih u jednu – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:black; font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:black; font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 01:17, 13 septembar 2023 (CEST) == Infokutija naselje == Video sam da se vodila rasprava na pijaci o ovome, pa da je ovde nastavim. Uradio sam [[Nacrt:Šablon:Infokutija Naselje]] i lokalizovao (skoro) sve parametre, te bi ovaj šablon mogao da se koristi u svim člancima naselja, umesto da imamo 50, po jednu za svaku državu. {{ping|Inokosni organ}} ti si bio pokretač te rasprave, pa me zanima tvoje mišljenje — [[Korisnik:ImStevan|<span style="color:#3941ad; font-family:'Franklin Gothic Medium';">IмSтevan</span>]] [[Razgovor s korisnikom:ImStevan|^{<span style="font-size:85%; color:#3941ad; font-family:'Franklin Gothic Medium';">razgovor</span>}]] 13:08, 16 septembar 2023 (CEST) :@[[Korisnik:ImStevan|ImStevan]]: Jel' ima negdje primjer kako to funkcionira ili da ubacim randomly pa da vidim? – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:black; font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:black; font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13:09, 16 septembar 2023 (CEST) ::{{ping|Edgar Allan Poe}} Tek sam završio kod tako da ga nisam testirao još, sad ću da ga isprobam — [[Korisnik:ImStevan|<span style="color:#3941ad; font-family:'Franklin Gothic Medium';">IмSтevan</span>]] [[Razgovor s korisnikom:ImStevan|^{<span style="font-size:85%; color:#3941ad; font-family:'Franklin Gothic Medium';">razgovor</span>}]] 13:21, 16 septembar 2023 (CEST) ::{{ping|Edgar Allan Poe}} [[Korisnik:ImStevan/igralište]] — [[Korisnik:ImStevan|<span style="color:#3941ad; font-family:'Franklin Gothic Medium';">IмSтevan</span>]] [[Razgovor s korisnikom:ImStevan|^{<span style="font-size:85%; color:#3941ad; font-family:'Franklin Gothic Medium';">razgovor</span>}]] 13:29, 16 septembar 2023 (CEST) :::@[[Korisnik:ImStevan|ImStevan]]: Ima još nešto sitnih greškica, ali - Stevane, ljubim te *___* Ovo sam ja pokušavao srediti prije 100 godina i nisam se snašao među svim modulima i kodovima, ali to je to! *___* Se ovo može supstituirati svugdje normalno ili treba usklađivati nazive parametara? Mislim, s ovim ćemo ići, ovo je usklađeno sa šablonima za države i bivše države, tako da je to točno ono što smo htjeli postići, samo treba još dotjerati malo i uskladiti parametre, a onda eliminirati sve ostalo što je višak. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:black; font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:black; font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13:38, 16 septembar 2023 (CEST) ::::Infokutije se obično ne supstitušu, ali se mogu standardizovati i uskladiti parametri. AWB može pomoći u standardizaciji. Dodelio sam Stevanu pravo na upotrebu, pa ćemo postepeno eliminirati višak. Svaka čast na istrajnosti i trudu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13:45, 16 septembar 2023 (CEST) :::::{{ping|ImStevan}} svakako se slažem, ne vidim korist infokutije "Naselje u Norveškoj" i podržavam sve što su kolege gore rekle. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 01:35, 17 septembar 2023 (CEST) {{komentar}} Imam još samo jedan problem, a to je sa koordinatama. Ako neko može da pogleda [[Nacrt:Šablon:Infokutija Naselje]] i [[Korisnik:ImStevan/igralište]] i da popravi, bilo bi super — [[Korisnik:ImStevan|<span style="color:#3941ad; font-family:'Franklin Gothic Medium';">IмSтevan</span>]] [[Razgovor s korisnikom:ImStevan|^{<span style="font-size:85%; color:#3941ad; font-family:'Franklin Gothic Medium';">razgovor</span>}]] 22:44, 16 septembar 2023 (CEST) :Sve je rešeno. [[Šablon:Infokutija naselje]] je spreman za upotrebu — [[Korisnik:ImStevan|<span style="color:#3941ad; font-family:'Franklin Gothic Medium';">IмSтevan</span>]] [[Razgovor s korisnikom:ImStevan|^{<span style="font-size:85%; color:#3941ad; font-family:'Franklin Gothic Medium';">razgovor</span>}]] 17:11, 17 septembar 2023 (CEST) ::Sjajno! Odličan posao! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 18:01, 17 septembar 2023 (CEST) {{ping|ImStevan}} Možda će bit vrijeme u budućem da se sve geografske infokutije uniformiraju prema ovoj, to će i meni biti jedan zadatak. Mogu li se druge infokutije o naseljima ukloniti, tako da ne stvaramo nove greške nad onim što ispravljamo? – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 02:08, 13 oktobar 2023 (CEST) :{{ping|Inokosni organ}} Treba proveriti koji šabloni za lokacijske mape još uvek postoje, a da nemaju pandan modula (npr [[Šablon:Location map Serbia]] i [[Modul:Location_map/data/Serbia]]). Ako svi postoje, tu nema problema. Takođe je sa prelazom na ovaj šablon potrebno izbaciti razmake, tačke i zareze iz brojeva za stanovništvo, kao i tačku iz brojki za površinu tamo gde treba da odvoji decimale na člancima gde je to slučaj — [[Korisnik:ImStevan|<span style="color:#3941ad; font-family:'Franklin Gothic Medium';">IмSтevan</span>]] [[Razgovor s korisnikom:ImStevan|^{<span style="font-size:85%; color:#3941ad; font-family:'Franklin Gothic Medium';">razgovor</span>}]] 19:38, 13 oktobar 2023 (CEST) == Standardizacija šablona za citate == Šabloni {{tl|Citat}}, {{tl|Citat2}}, {{tl|Citat3}}, {{tl|Citat4}}, {{tl|Citat5}} i {{tl|Citat6}} uskoro će biti standardizirani kao {{tl|Izdvojeni citat}}. Zamolio bih da se taj šablon koristi samo u člancima. Za citiranje na projektnim stranicama odsad valja upotrebljavati {{tl|Izdvojeni citat komentara}}. Također bih napomenuo da se u člancima ne treba preterivati s citatima s obzirom na to da nismo Wikicitat. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13:47, 17 septembar 2023 (CEST) :Gotovo. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 18:01, 17 septembar 2023 (CEST) :Ostalo je samo da se pouklanjanju suvišni navodnici i oznake za kurziv. Time ću se uskoro pozabaviit. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 10:42, 19 septembar 2023 (CEST) == Standardizacija šablona za IMDb == Standardizirani su šabloni za IMDb. Članci koji su pozivali šablon {{tl|IMDb}} odsad pozivaju specifične šablone {{tl|IMDb ime}}, {{tl|IMDb naslov}}, {{tl|IMDb epizoda}}, {{tl|IMDb epizode}} i {{tl|IMDb kompanija}}. Svi duplikati ovih podšablona preusmereni su i spojeni. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12:27, 24 septembar 2023 (CEST) == Privremeni računi za neprijavljene urednike == ''[[m:Special:MyLanguage/IP_Editing:_Privacy_Enhancement_and_Abuse_Mitigation/Updates/2023-09|Čitajte ovo na svom jeziku]] • <span class=plainlinks>[https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-IP+Editing%3A+Privacy+Enhancement+and+Abuse+Mitigation%2FUpdates%2F2023-09&language=&action=page&filter= {{Int:please-translate}}]</span> • Obavestite druge korisnike o ovim promenama'' [[File:MediaWiki Temporary accounts page history mockup 2023-09 en.gif|alt=Primer historije stranice u starom i novom stilu korisničkih imena. IP adresa 172.0.0.1 se menja u privremeni nalog ~2024-23126-086, sa ikonicom koja otkriva skrivenu IP adresu|thumb|400px|Sledeće godine neprijavljeni urednici upotrebljavat će [[mw:Special:MyLanguage/Help:Temporary_accounts|privremene račune]].]] Od 2024. urednici koji nisu [[Special:CreateAccount|izradili račun]] automatski će upotrebljavati [[mw:Special:MyLanguage/Help:Temporary_accounts|privremene račune]]. Ti urednici ponekad se nazivaju „IP urednicima” jer se [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Privacy_policy/Glossary_of_key_terms#ip-address|IP adresa]] prikazuje u historiji stranice. [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product|Tim za poverenje i bezbednost]] predstavio je promenu na Wikimaniji. Izlaganje možete [https://www.youtube.com/live/3ygRnVXTAPM?si=lAkJEcvgPl1sV6JO&t=22290 pogledati na platformi YouTube]. Više informacija možete naći na stranici [[m:Special:MyLanguage/IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation|m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation]]. – [[User:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]] ([[User talk:SGrabarczuk (WMF)|{{int:Talkpagelinktext}}]]) 04:05, 30 septembar 2023 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:SGrabarczuk (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Technical_Village_Pumps_distribution_list&oldid=25636618 --> == Standardizacija boje navigacijskih šablona == {{zaglavlje rasprave|Nakon provedene rasprave, nema konsenzusa oko uvođenja jedinstvenog oblika navigacijskih šablona. U tom pogledu, korisnici su slobodni raditi navigacijske šablone kao i do sada, vodeći računa o njihovoj preglednosti i strukturi na generalnoj razini. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:black; font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:black; font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 05:32, 20 oktobar 2023 (CEST)|Odbijeno}} Zdravo! Predlažem da standardiziramo boju navigacijskih šablona. Naime, aktualno stanje je šareno. [[Šablon:Države članice Evropske unije|Neki šabloni]] su tamnoplavi, [[Šablon:Evropa|neki]] su svetloplavi (podrazumevano), [[Šablon:Nagrada Saturn|neki]] su žuti, [[Šablon:Komunizam|neki]] crveni itd. Sve to dovodi do nedoslednosti u člancima (npr. [[Njemačka]]), gde članci imaju šarolike kutije, što izgleda nezgrapno i neozbiljno. Na en.wikiju svetloplava je standardizovana i većina šablona je upotrebljava. Predlažem da i mi standardizujemo tu boju i ujednačimo postojeće šablone, kako bi članci izgledali dosledno i ujednačeno. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19:33, 30 septembar 2023 (CEST) :Podržavam — [[Korisnik:ImStevan|<span style="color:#3941ad; font-family:'Franklin Gothic Medium';">IмSтevan</span>]] [[Razgovor s korisnikom:ImStevan|^{<span style="font-size:85%; color:#3941ad; font-family:'Franklin Gothic Medium';">razgovor</span>}]] 19:36, 30 septembar 2023 (CEST) :Kao i po pitanju zastavica, ako ljudi vole boje - neka se bojaju. I en.wiki ima cijelu seriju "obojenih" šablona (za razne nagrade, sportske i sl.), tako da smatram da apsolutna uniformiranost u tom pogledu ne dolazi u obzir jer nismo ured državne uprave pa da sve mora biti crno-bijelo i potpisano plavom kemijskom, jer ako je potpis drugom kemijskom - ne valja. Smatram da korisnike ne trebamo ograničavati u tom pogledu i kazati im da im doprinosi ne štimaju jer nisu koristili plavu kemijsku. Ali, određena razina dogovora oko načina upotrebe da bude pregledno i pristupačno je svakako moguća. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:black; font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:black; font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 03:19, 1 oktobar 2023 (CEST) ::@[[Korisnik:ImStevan|ImStevan]], [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Šta mislite o tome da pribegnemo ovom kompromisnom predlogu – koristiti se bojama tamo gde ih en.wiki upotrebljava. Mislim da bi to rešenje smanjilo nedoslednosti, poboljšalo čitljivost i unekoliko ostavilo uredničku slobodu u izboru boja. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22:47, 12 oktobar 2023 (CEST) :::@[[Korisnik:Aca|Aca]]: Ja sam protiv ikakvog ograničavanja uredničke slobode, osim ako on doista direktno ne remeti strukturu projekta ili je vizualno nakaradan u potpunosti. Tipa... da netko iskombinira pink i narančastu, al' one fluorescentno kričave nijanse. I naravno, one koje su neprikladne ili nepovezane. Zasad, barem ja, koristimo boje sukladno sadržaju šablona. Ako to nije tako... onda okej, ali inače ne bih ograničavao. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:black; font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:black; font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22:55, 12 oktobar 2023 (CEST) {{podnožje rasprave}} == Early access to the night mode (mobile web, logged-in) == [[Datoteka:Accessibility_for_reading_mockup_with_dark_mode_on.png|mini]] Hi everyone, as [[wmfblog:2023/11/24/dark-mode-is-coming/|announced in November]], the [[mw:Reading/Web|Web team at the Wikimedia Foundation]] is working on [[mw:Special:MyLanguage/Reading/Web/Accessibility_for_reading|night mode]]. A very early version of this feature is now available on a small set of wikis. Because there are active technical editors in your community, we have decided to roll it out here. But don't worry, the new feature is not disruptive! (See the "known limitations" section below.) It's important for us to work together with you before we release this feature to a wider audience. Our goals for the early rollout are to: * Show what we've built ''very'' early. The earlier you are involved, the more your voices will be reflected in the final version * Get your help with flagging bugs, issues, and requests * Work with technical editors to adjust various templates and gadgets to the night mode Go to the [[mw:Special:MyLanguage/Reading/Web/Accessibility_for_reading|project page]] and the [[mw:Reading/Web/Accessibility_for_reading/Frequently_asked_questions|FAQ page]] to see more information about the basics of this project. '''Known limitations of the initial release''' * Currently, night mode is only available on mobile, for logged-in users who have opted into advanced mode, as an opt-in feature. * Gadgets may initially not work well with night mode and may have to be updated. * Our first goal is making night mode work on articles. Special pages, talk pages, and other namespaces have not been updated to work in night mode yet. We have temporarily disabled night mode on these pages. '''What we would like you to do (the broad community)''' Consider linking to the [[mw:Recommendations_for_night_mode_compatibility_on_Wikimedia_wikis|Recommendations for night mode compatibility on Wikimedia wikis]] on pages explaining how to format templates and similar pages. Soon, this page will be marked for translation. We would like to emphasize that the recommendations may evolve. For this reason, we are not suggesting to create your local wiki copies of recommendations. At some point, the copy could become different from the original version. '''What we would like you to do (template editors, interface admins, technical editors)''' When most bugs are solved, we'll be able to make the night mode available for readers on both desktop and mobile. To make this happen, we need to work together with you on reporting and solving the problems. # To turn it on, use the mobile website (for example, this is what the [https://sh.m.wikipedia.org/wiki/Main_Page?minervanightmode=1 main page] looks like on mobile) and go to the [https://sh.m.wikipedia.org/wiki/Special:MobileOptions settings] part of your menu and opt into advanced mode, if you haven't already.  Then, set the color to night. (Later, we will be allowing the device preferences to set night mode automatically).   # Next, go to different articles and look for issues: #* If you have noticed an issue with a template but do not know how to fix it #** Please go to [[mw:Recommendations_for_night_mode_compatibility_on_Wikimedia_wikis|Recommendations for night mode compatibility on Wikimedia wikis]] and find a relevant example #** If no relevant example is available or you're not sure of the fix, [[mw:Talk:Reading/Web/Accessibility_for_reading|contact us]] #* If you want to debug many templates in night mode #** Go to https://night-mode-checker.wmcloud.org/ and identify templates that need to be fixed. The tool flags the top 100 most read articles. #** Please go to [[mw:Recommendations_for_night_mode_compatibility_on_Wikimedia_wikis|Recommendations for night mode compatibility on Wikimedia wikis]] and find a relevant example #** If no relevant example is available or you're not sure of the fix, [[mw:Talk:Reading/Web/Accessibility_for_reading|contact us]] #* If you want to identify problems beyond the top 100 articles. #** Install the WCAG color contrast browser extension ([https://chromewebstore.google.com/detail/wcag-color-contrast-check/plnahcmalebffmaghcpcmpaciebdhgdf Chrome], [https://addons.mozilla.org/en-US/firefox/addon/wcag-contrast-checker/ Firefox]) and visit some articles. Use it to identify problems #** Go to the [[mw:Recommendations_for_night_mode_compatibility_on_Wikimedia_wikis|recommendations page]] and find relevant examples #** If no relevant example is available or you're not sure of the fix, [[mw:Talk:Reading/Web/Accessibility_for_reading|contact us]] #* If you have a bug report for night mode that is not related to templates #** Take a screenshot of what you are observing. #** [[mw:Talk:Reading/Web/Accessibility_for_reading|Contact us]]. If possible, please write down the names and versions of your browser and operating system. Thank you. We're looking forward to your opinions and comments! – [[Korisnik:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:SGrabarczuk (WMF)|razgovor]]) 13:11, 21 mart 2024 (CET) == <span lang="en" dir="ltr">Coming soon: A new sub-referencing feature – try it!</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="Sub-referencing"/> [[File:Sub-referencing reuse visual.png|{{#ifeq:{{#dir}}|ltr|right|left}}|400px]] Hello. For many years, community members have requested an easy way to re-use references with different details. Now, a MediaWiki solution is coming: The new sub-referencing feature will work for wikitext and Visual Editor and will enhance the existing reference system. You can continue to use different ways of referencing, but you will probably encounter sub-references in articles written by other users. More information on [[m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|the project page]]. '''We want your feedback''' to make sure this feature works well for you: * [[m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes/Sub-referencing#Test|Please try]] the current state of development on beta wiki and [[m:Talk:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|let us know what you think]]. * [[m:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing/Sign-up|Sign up here]] to get updates and/or invites to participate in user research activities. [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Deutschland|Wikimedia Deutschland]]’s [[m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes|Technical Wishes]] team is planning to bring this feature to Wikimedia wikis later this year. We will reach out to creators/maintainers of tools and templates related to references beforehand. Please help us spread the message. --[[m:User:Johannes Richter (WMDE)|Johannes Richter (WMDE)]] ([[m:User talk:Johannes Richter (WMDE)|talk]]) 10:36, 19 August 2024 (UTC) <section end="Sub-referencing"/> </div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Johannes Richter (WMDE)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johannes_Richter_(WMDE)/Sub-referencing/massmessage_list&oldid=27309345 --> == The Vector 2022 skin as the default in two weeks? == [[Datoteka:Vector_2022_video-en.webm|mini|A two minute-long video about Vector 2022]] Hello, I'm writing on behalf of the [[mediawikiwiki:Reading/Web|Wikimedia Foundation Web team]]. '''In the week of September 16 (in two weeks), we will make the Vector 2022 skin the default here on Serbo-Croatian Wikipedia.''' As always, we will gladly address your comments! We will also help you adjust things which Vector 2022 may not be compatible with. Check out [[mediawikiwiki:Special:MyLanguage/Reading/Web/Desktop_Improvements/Frequently_asked_questions|our FAQ]] – you will find many useful answers there. After the change, Vector 2022 will become the default for all logged-out users, and also logged-in who currently use Vector legacy and haven't selected it as a [[Posebno:Globalna podešavanja|global preference]]. Logged-in users can at any time switch to any other skins. No changes are expected for users of those skins. Together with this change, [[mw:Reading/Web/Accessibility for reading|different options for font sizes]] will be introduced. Also, dark mode will be available for all logged-in users. To learn more about these additional changes, [[mw:Reading/Web/Accessibility for reading/Frequently asked questions|see another FAQ]]. <div style="width:100%; margin:auto;"><gallery widths="220" heights="150" mode="packed" caption="Top of an article"> Datoteka:Screenshot_Historia_da_moeda_do_Tíbet_-_2022-09-22_-_Vector_2010_top.png|Vector legacy (current default) Datoteka:Screenshot_Historia_da_moeda_do_Tíbet_-_2022-09-22_-_Vector_2022_top.png|Vector 2022 </gallery><gallery widths="220" heights="150" mode="packed" caption="A section of an article"> Datoteka:Screenshot_Historia_da_moeda_do_Tíbet_-_2022-09-22_-_Vector_2010_scrolled.png|Vector legacy (current default) Datoteka:Screenshot_Historia_da_moeda_do_Tíbet_-_2022-09-22_-_Vector_2022_scrolled.png|Vector 2022 </gallery></div> {{Hidden|ta1 = left|More about the skin|'''[Why is a change necessary]''' The current default skin meets the needs of the readers and editors as these were 13 years ago. Since then, new users have begun using Wikimedia projects. [[mw:Reading/Web/Desktop_Improvements#Before,_the_interface…|The old Vector doesn't meet their needs.]] '''[Objective]''' The objective for the new skin is to make the interface more welcoming and comfortable for readers and useful for advanced users. It draws inspiration from previous requests, the [[metawiki:Special:MyLanguage/Community_Wishlist_Survey|Community Wishlist Surveys]], and gadgets and scripts. The work helped our code follow the standards and improve all other skins. [[phab:phame/post/view/290/how_and_why_we_moved_our_skins_to_mustache/|We reduced PHP code in Wikimedia deployed skins by 75%]]. The project has also focused on making it easier to support gadgets and use APIs. '''[Changes and test results]''' The skin introduces a [[mediawikiwiki:Special:MyLanguage/Reading/Web/Desktop Improvements/Features|series of changes]] that improve readability and usability. The new skin does not remove any functionality currently available on the Vector skin. * The sticky header makes it easier to find tools that editors use often. It decreases scrolling to the top of the page by 16%. * The new table of contents makes it easier to navigate to different sections. Readers and editors jumped to different sections of the page 50% more than with the old table of contents. It also looks a bit different on talk pages. * The new search bar is easier to find and makes it easier to find the correct search result from the list. This increased the amount of searches started by 30% on the wikis we tested on. * The skin does not negatively affect pageviews, edit rates, or account creation. There is evidence of increases in pageviews and account creation across partner communities. '''[Try it out]''' Try out the new skin by going to the appearance tab in [[Posebno:Postavke#mw-prefsection-rendering|your preferences]] and selecting Vector 2022 from the list of skins. '''[How can editors change and customize this skin?]''' It's possible to configure and personalize our changes. We support volunteers who create new gadgets and user scripts. Check out [[mediawikiwiki:Special:MyLanguage/Reading/Web/Desktop Improvements/Repository|our repository]] for a list of currently available customizations, or add your own.}} '''The issue of two-script logo''' Regarding the existing two-script logo - in Vector 2022, there is too little space and the logo with four lines is too big. We need to find a solution with two lines of text. I've learned that a 100% Latin logo (''Wikipedija, Slobodna enciklopedija'') may work for you. My idea is this: with the deployment of the skin, we will introduce a Latin logo. You will be able to change it at any time if you decide so. What do you think? Last but not least, I would like to express my gratitude for the community members who have been working with us on technical issues. Your assistance is invaluable! I'm curious if you, the Serbo-Croatian WP community, have any comments, questions, concerns, or other thoughts. Thank you! – [[Korisnik:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:SGrabarczuk (WMF)|razgovor]]) 19:18, 3 septembar 2024 (CEST) :I support the proposed solution to the script-related issue, and I'm delighted to see the skin implemented as default on this project. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23:25, 3 septembar 2024 (CEST) == 'Wikidata item' link is moving. Find out where... == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"><i>Apologies for cross-posting in English. Please consider translating this message.</i>{{tracked|T66315}} Hello everyone, a small change will soon be coming to the user-interface of your Wikimedia project. The [[d:Q16222597|Wikidata item]] [[w:|sitelink]] currently found under the <span style="color: #54595d;"><u>''General''</u></span> section of the '''Tools''' sidebar menu will move into the <span style="color: #54595d;"><u>''In Other Projects''</u></span> section. We would like the Wiki communities feedback so please let us know or ask questions on the [[m:Talk:Wikidata_For_Wikimedia_Projects/Projects/Move_Wikidata_item_link|Discussion page]] before we enable the change which can take place October 4 2024, circa 15:00 UTC+2. More information can be found on [[m:Wikidata_For_Wikimedia_Projects/Projects/Move_Wikidata_item_link|the project page]].<br><br>We welcome your feedback and questions.<br> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 27. septembra 2024. u 20:56 (CEST) </div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Danny Benjafield (WMDE)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Danny_Benjafield_(WMDE)/MassMessage_Test_List&oldid=27524260 --> == Privremeni nalozi stižu krajem oktobra == Zdravo svima. Mi smo [[mediawikiwiki:Trust_and_Safety_Product|Tim za poverenje i bezbednost produkta]] Fondacije Vikimedija, te radimo na bezbednošću i pitanjima onlajn privatnosti. U okruženju Vikimedije, ovo uključuje podršku patrolerima i adminima, ali i bavljenje problemima pravljenja izmena koristeći IP-adresu. Ovde smo da vas obavestimo o [[mediawikiwiki:Trust_and_Safety_Product/Temporary_Accounts|privremenim nalozima na neregistrovane (izlogovane) urednike]]. '''Krajem ovog meseca, puštamo ih u rad na par projekata, koji će biti piloti ove izmene, tj. koji će testirati i pomoći da se funkcije ove izmene poboljšaju, te da se privremeni nalozi uvedu na sve projekte do sredine 2025.''' '''Ova promena najviše utiče na izlogovane korisnike, kao i iskusnije korisnike, kao što su patroleri i admini tj. svi oni koji koriste IP-adrese pri blokiranju korisnika i održavanju projekta bezbednim.''' '''Na osnovu naše analize podataka, smatramo da bi projekat na srpskohrvatskom jeziku bio sjajan za pilotiranje.''' Želeli smo da podelimo sa vama šta su to privremeni nalozi, šta donose, zašto mislimo da bi vaša zajednica bila dobar pilot i šta sve možemo da uradimo da se postaramo da promena prođe glatko za sve koji su njome pogođeni. '''Pravni ugao ove izmene''' Pravni tim Fondacije zahtevao je promenu načina na koji izlogovani korisnici učestvuju u radu projekata u smislu načina bavljenja njihovim ličnim podacima. Ishod toga je stvaranje privremenih naloga. Izmena stiže zajedno sa izmenom načina na koji mnogi ljudi očekuju da internet stranice treba da funkcionišu, kao i da se minimalizuju rizici za izlogovane urednike (vidite više na [[mediawikiwiki:Trust_and_Safety_Product/Temporary_Accounts/FAQ#Why_are_you_working_on_temporary_accounts_at_all?|stranici za često postavljana pitanja o pravnim aspektima]], kao i [[mediawikiwiki:Trust_and_Safety_Product/Temporary_Accounts/Updates/Legal#July_2021|ažuriranje od strane pravnog tima 2021. godine]]). '''Kako privremeni nalozi funckionišu''' [[File:Temporary account banner and empty talk page.png|thumb|400px]] Svaki put kada izlogovan korisnik objavi izmenu na ovom projektu, pretraživač će napraviti kolačić i privremeni nalog će biti automatski napravljen i povezan za kolačić. Ime naloga će pratiti sledeći šablon: ~2024-1234567 (tilda, trenutna godina, broj). Kolačić će isteći 90 dana po pravljenju. Sve dok kolačić postoji, izmene koje su napravljene sa tog uređaja preko tog pretraživača će biti vezane za taj privremeni nalog, čak i ako promene IP-adresu. Privremeni nalog je vezan za uređaj i pretraživač, te se promenom uređaja ili pretraživača stvara novi privremeni nalog. IP-adresa korišćena tokom neke izmene će se čuvati 90 dana posle iste. Šta ovo znači za različite grupe korisnika? {{hidden|Za izlogovane urednike|ta1 = left|bg1 = #eaecf0| * Ovo poboljšava vašu privatnost: trenutno, ako ne koristite registrovan nalog za izmene, svi mogu da vide IP-adresu koju ste koristili, čak i posle više od 90 dana. Ovo više neće biti moguće. * Ako koristite privremeni nalog da pravite izmene na različitim lokacijama (npr. Kod kuće i u kafiću), istorija tih izmena se sad beleži zajedno, na istom privremenom nalogu. Samo oni koji [[foundation:Policy:Access_to_temporary_account_IP_addresses|ispunjavaju određene uslove]] mogu da vide ove podatke. Ako Vam ovo stvara neke probleme privatnosti ili bezbednosti, pišite ih na imejl adresu talktohumanrights @ wikimedia.org i tražite savet ili pomoć. }} {{hidden|Za članove zajednice koji sarađuju sa izlogovanim urednicima|ta1 = left|bg1 = #eaecf0| * Privremeni nalog je jedinstven za uređaj. U poređenju, IP-adresu može da deli više uređaja i ljudi (npr. različite osobe u školi ili na poslu imaju istu IP-adresu). * U poređenju sa trenutnim stanjem, biće lakše pretpostaviti da je jednu korisničku stranicu izlogovanog korisnika koristi samo jedna osoba, te da će poruke ostavljene tamo pročitati onaj kome ste ih pisali. Kao što vidite u priloženoj slici, privremeni nalozi će dobijati obaveštenja. Takođe ćete moći da ih pominjete u razgovorima, zahvaljujete im na izmenama kao i da ih pozivate da učestvuju u razgovorima i drugim aspektima zajednice. }} {{hidden|Za korisnike koji koriste podatke o IP-adresama da moderišu i održavaju projekat|ta1 = left|bg1 = #eaecf0| * '''Za patrolere''' koji prate zlostavljale, istražuju kršenje pravila i slično: Korisnici koji [[foundation:Policy:Access_to_temporary_account_IP_addresses|ispunjavaju uslove]] moći će da vide IP-adrese privremenih naloga i sve izmene napravljene sa IP-adrese ili adresa (<nowiki>[[Special:IPContributions]]</nowiki>; predlog imena: Posebno:IPDoprinosi). Imaće pristup i drugim informacijama o IP-adresi kroz [[mediawikiwiki:Trust_and_Safety_Product/IP_Info|IP-info]] alatku. Mnogi drugi softveri su ugrađeni u privremene naloge ili izmenjeni da im se prilagode, kao što su AbuseFilter, globalni blok, globalni doprinosi i drugi (za volontere: ako želite da ažirurate kod za svoje alatke - vidite zadnji deo poruke). * '''Za admine koji blokiraju izlogovane urednike:''' ** Biće moguće da se blokira veliki broj zlostavljača blokiranjem njihovih privremenih naloga. Blokirana osoba neće moći da napravi novi privremeni nalog ako admin odabere [[mediawikiwiki:Autoblock|autoblok]] opciju. ** Još uvek će biti moguće blokirati IP-adresu. * Radimo i nastavićemo da radimo sa drugim korisnicima sa visokim dozvolama, kao što su stjuardi. Sa korisnim povratnim informacijama od strane ovih korisnika, ažurirali smo alate i planirali kako će se ove promene implementirati. * Ova promena se neće retroaktivno sprovoditi na izmene napravljene pred uvođenje privremenih naloga. Na stranici Posebno:Doprinosi, moći će da se vide trenutni doprinosi IP-korisnika, ali ne i nove izmene privremenih naloga sa istom IP-adresom. Za to, koristi se stranica Posebno:IPDoprinosi. }} '''Zašto mislimo da je Wikipedija na srpskohrvatskom dobar pilot''' Krajem oktobra, želimo da ovu alatku osposobimo na 10 projekata male i srednje veličine. Želimo da osiguramo da sve najvažnije funkcije rade kao što su zamišljene. Da bi se to desilo, moramo da osiguramo da ova alatka i promena odgovara korisnicima. Uradićemo sve u našoj moći da podržimo zajednice koje pilotiraju ovu alatku. Posle uvođenja i poboljšanja funkcionalnosti, na ovom projektu će biti zadržani privremeni nalozi, a potom implementirani i na drugim projektima. Već smo izabrali potencijalne projekte pilote na osnovu različitih faktora. Na primer, koristili smo sledeće statistike i tehničke limitacije: aktivan broj IP-adresa, urednika, admina, IP-izmene na mesečnom nivou i manjak blokera u relaciji sa konfiguracijom projekta. Ljudski faktor nam je takođe važan, a time mislimo na potencijalni broj ambasadora i članova tehničkih uloga na projektu, komunikacija sa saradnicima Fondacije (last-minute tweak: personal connections with people from Wikimedia Serbia and CEE Hub) i slično. Na osnovu svih ovih faktora, smatramo da jezajednica Wikipedije na srpskohrvatskom jeziku dobar pilot. '''Šta mi želimo i sledeći koraci''' * Ako želite da naučite više o privremenim nalozima, slobodno pitajte! Rado ćemo odgovoriti na vaša pitanja, sugestije i mišljenja! * Ako znate da neke alatke, botovi, gedžeti itd. koriste podatke o IP-adresama ili nisu dostupne bez IP-adrese, proverite da li rade na [[testwiki:Main_Page|testwiki]] ili [[test2wiki:Main_Page|test2wiki]]. Ako ste volonterski developer, pročitajte naš [[mediawikiwiki:Special:MyLanguage/Trust_and_Safety_Product/Temporary_Accounts/For_developers|dokument za developere]], naročito odeljak [[mediawikiwiki:Special:MyLanguage/Trust_and_Safety_Product/Temporary_Accounts/For_developers#How_should_I_update_my_code?|kako je možda neophodno ažurirati kod]]. * Ako želite da isprobate privremeni nalog, možete to uraditi na testwiki ili test2wiki i da uređujete izlogovani * Izrazite vašu zabrinutost ako smatrate da postoje problemi koji prvo moraju da se reše. Pokušaćemo da vam pomognemo, a ako to ne uspemo, razmatraćemo druge opcije, uključujući izostavljanje projekta na srpskohrvatskom iz pilota. Pre pokretanja prvih pilota, moramo da uradimo još par stvari. Ovo uključuje novi javnu kontrolnu tablu koja predstavlja utican privremenih naloga na zajednice ([[phab:T357763|T357763]]), stvaranje mehanizama za davanje dozvola kvalifikovanim korisnicima da vide IP-adrese ([[phab:T327913|T327913]]), kao i [[phab:project/view/7289/|neke druge zadatke]]. Da saznate više vidite [[mediawikiwiki:Trust_and_Safety_Product/Temporary_Accounts/FAQ|našu stranicu o često postavljanim pitanjima]], možete naći dosta korisnih informacija tamo. Možete [[mediawikiwiki:Trust_and_Safety_Product/Temporary_Accounts/Updates|pogledati i najnovija ažuriranja]] i da se  [[mediawikiwiki:Newsletter:T&S_Product_projects|pretplatite na naš bilten]]. Ako želite da pričate sa mnom (Szymon) van vikija, možete me naći na Diskordu i Telegramu. Hvala vam! [[metawiki:User:NKohli_(WMF)|NKohli (WMF)]] и [[Korisnik:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:SGrabarczuk (WMF)|razgovor]]) 6. oktobra 2024. u 02:05 (CEST) :Hello @[[Korisnik:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]], this Wikipedia is in the '''Serbo-Croatian''' language ([[Wikipedija na srpskohrvatskom jeziku]]; {{kod|sh}}), not the Serbian language ([[Wikipedija na srpskom jeziku]]; {{kod|sr}}), so you might want to amend the original post. Also, our script transliterator currently works only from Latin to Cyrillic, not vice-versa (a simple [https://www.lexilogos.com/keyboard/serbian_conversion.htm conversion] will do the job). That said, thank you for informing us and I believe our community would be happy to participate as a pilot for this feature. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 8. oktobra 2024. u 00:48 (CEST) ::Oh oh, I'm terribly sorry, of course this is Serbo-Croatian! I forgot to replace the names. Thanks for pointing this out! [[Korisnik:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:SGrabarczuk (WMF)|razgovor]]) 8. oktobra 2024. u 01:35 (CEST) ::The part with the name of the language was pretty dumb, I admit! 🤦‍♂️ Hopefully the transliterated version is better now, although I'm aware that there are some different standards and maybe my text doesn't look like written for Serbo-Croatian, but like poorly automatically transliterated from Serbian. (Btw, didn't know that the script doesn't work in this direction, huh.) – [[Korisnik:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:SGrabarczuk (WMF)|razgovor]]) 8. oktobra 2024. u 02:18 (CEST) :::No worries, the conversion of Cyrillic to Latin is seamless in Serbo-Croatian, and your text looks very much Serbo-Croatian {{sup|(Serbian and Serbo-Croatian are not separate languages; the former constitutes the latter as one of four mutually intelligible varieties, the other being Bosnian, Croatian, and Montenegrin).}} Much better now! – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 8. oktobra 2024. u 22:57 (CEST) ::::{{komentar}} Dopuna: Vidi: -{[[:phab:T378334]]}-. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 5. novembra 2024. u 09:35 (CET) :::::{{urađeno}} Završeno. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 5. novembra 2024. u 12:19 (CET) == Šablon:Sadržaj za Glavnu stranicu == {{ping|Edgar Allan Poe}} {{ping|Aca}} {{ping|Vipz}} {{ping|Mladifilozof}} {{ping|Vitek}} {{ping|Zavičajac}} {{ping|SrpskiAnonimac}} {{ping|Alekol}} {{ping|Akatone}} {{ping|Belirac}} {{ping|Deni}} Drage kolege, Ovdje bih želio predložiti da zamijenimo trenutni [[Šablon:Sadržaj]] s <u>[[Korisnik:Inokosni organ/Šablon:Tematskakutija|novim modelom]]</u> koji sam razvio, kako bismo imali ljepši donji dio glavne stranice. Što mislite o ovome? Kako vam izgleda? Razgovarajući s Edgarom, pričali smo o potrebi da obnovimo svu glavnu stranicu a znam da je i Vipz počeo radove na mogućem modelu. Pritom moj prijedlog je smišljen kao privremeno riješenje (da bismo imali nešto bolje podnožje) dok ne napravimo novu glavnu. LP – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 21. oktobra 2024. u 22:25 (CEST) :Meni je zaista lep. – [[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] ([[Razgovor s korisnikom:Mladifilozof|razgovor]]) 23. oktobra 2024. u 20:27 (CEST) ::{{ping|Edgar Allan Poe}} 21. novembra će bit pun mjesec nakon moga prijedloga. Poslije toga termina, možemo li uvest ovo podnožje? – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 15. novembra 2024. u 10:22 (CET) :::Čika MF je rekao da može, tako da može :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:black; font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:black; font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 15. novembra 2024. u 12:43 (CET) ::::Super :D Morat ću najprije ga testirat i na mobilnom, tako da bude usklađen. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 16. novembra 2024. u 13:32 (CET) :::::{{urađeno}} – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 17. novembra 2024. u 00:46 (CET) == 'Wikidata item' link is moving, finally. == Hello everyone, I previously wrote on the 27th September to advise that the ''Wikidata item'' sitelink will change places in the sidebar menu, moving from the '''General''' section into the '''In Other Projects''' section. The scheduled rollout date of 04.10.2024 was delayed due to a necessary request for Mobile/MinervaNeue skin. I am happy to inform that the global rollout can now proceed and will occur later today, 22.10.2024 at 15:00 UTC-2. [[m:Talk:Wikidata_For_Wikimedia_Projects/Projects/Move_Wikidata_item_link|Please let us know]] if you notice any problems or bugs after this change. There should be no need for null-edits or purging cache for the changes to occur. Kind regards, -[[m:User:Danny Benjafield (WMDE)|Danny Benjafield (WMDE)]] 22. oktobra 2024. u 13:28 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Danny Benjafield (WMDE)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Danny_Benjafield_(WMDE)/MassMessage_Test_List&oldid=27535421 --> :::Thank you! – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 25. oktobra 2024. u 15:01 (CEST) == Šablon:Biografija == [[Šablon:Biografija]] je pun grešaka, sa posljedicama na člancima koji ga koriste. A potreban nam je. Može li ga netko pregledat? – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 25. oktobra 2024. u 18:13 (CEST) ::Nakon nekoliko provjera, ustanovio sam da je ovaj šablon loše ispisan i da je znatno bolji [[Šablon:Biografija ijekavica]]. Pri tome, ću ga zamijeniti u člancima i nakon toga ga izbrisati, tako da ne smeta više. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 15. novembra 2024. u 10:38 (CET) :::: Standardizirano: [[Šablon:Biografija (SR)]] :::: Standardizirati: [[Šablon:Infookvir životopis]], [[Šablon:Biografija ijekavica]], [[Šablon:Biografija]] prema [[Šablon:Infokutija biografija]] :::::: [[Šablon:Infokutija biografija]]: dodati "puno ime", "pseudonim", "poznata_po"; uljepšati šablon; proširiti; :::::: [[Šablon:Infobox osoba]]: radna akcija; ::::::: [[Šablon:Biografija]]: radna akcija; :::: – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 12. januara 2025. u 22:21 (CET) :::::Sledeće parametre sa en.WP treba dodati: {{para|image_upright}}, {{para|landscape}}, {{para|native_name}} (izvorno_ime), {{para|native_name_lang}} (izvorno_ime_jez), {{para|pronunciation}} (izgovor), {{para|disappeared_date}} (datum_nestanka), {{para|disappeared_place}} (mjesto_nestanka), {{para|disappeared_status}} (status_nestanka), {{para|burial_place}} (mjesto_pokopa), {{para|burial_coordinates}} (koordinate_pokopa), {{para|monuments}} (spomenici), {{para|era}}, {{para|organization}} (organizacija), {{para|agent}}, {{para|notable_works}} (značajna_djela), {{para|style}} (stil), {{para|television}} (televizija), {{para|movement}} (pokret), {{para|criminal_charges}} (krivične_optužbe), {{para|criminal_penalty}} (krivična_kazna), {{para|criminal_status}} (krivični_status), razno1-6, veličina_potpisa i ostalo. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. januara 2025. u 02:00 (CET) == Mrtav link == Kod brojnih članaka, u izvorima stoji - mrtav link. Primjer: [[Kameni most na rijeci Bistrici]], dva izvora. Ja kliknem, stranice se otvore. Kako to?– [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] ([[Razgovor s korisnikom:Zavičajac|razgovor]]) 17. decembra 2024. u 23:13 (CET) [[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]], [[korisnik:Edgar Allan Poe‎|Edgar Allan Poe‎]], [[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]], [[Korisnik:Aca|Aca]], [[Korisnik:Vipz|Vipz]] i dr. :Trebamo pomnije pratiti rad @[[Korisnik:InternetArchiveBot|InternetArchiveBot]]-a nego što smo do sada da se ovakve stvari ne dešavaju. Nešto vjerojatno ne štima u konfiguracijama ovoga bota za naš projekt. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 17. decembra 2024. u 23:18 (CET) mv9r321iy7gcz7qrpjrjk7w71irtqpr 2 4717073 42669814 42669723 2026-08-09T18:14:04Z Ekvatarina 270952 42669814 wikitext text/x-wiki {{Infokutija sportista |ime = Armand Duplantis |headercolor = lightsteelblue |slika = Armand Duplantis(cropped) Budapest 2023.jpg |nadimci = Mondo |puno_ime = Armand Gustav Duplantis |datum_rođenja = [[10. studenoga]] [[1999.]] |mjesto_rođenja = {{flagicon|SAD}} [[Lafayette, Louisiana]], [[SAD]]|država = {{flagicon|Švedska}} [[Švedska]] |nacionalnost = {{flagicon|Švedska}} [[Švedska|Šveđanin]]<br> {{flagicon|SAD}} [[SAD|Amerikanac]] |sport = [[atletika]] |discipline = [[skok s motkom]] |visina = 1,81 m<ref name="Paris 2024 DUPLANTIS">{{cite web |url=https://olympics.com/en/paris-2024/athlete/armand-duplantis_1569203 |title=DUPLANTIS Armand |work=[[Ljetne olimpijske igre 2024.|Paris 2024 Olympics]] |access-date=20. ožujka 2026. |archive-date=23. kolovoza 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240823034124/https://olympics.com/en/paris-2024/athlete/armand-duplantis_1569203 |url-status=dead }}</ref> |treneri = Greg i Helena Duplantis<ref name="Paris 2024 DUPLANTIS"/> |klub = [[Upsala IF]]<ref name="Paris 2024 DUPLANTIS"/> |or= 6,31 m '''WR''' ([[skok s motkom]])<br>10,37 s ([[Trka na 100 metara|100 m]])<ref name="worldathletics.org DUPLANTIS"/> |medalje = {{Medalje sport | [[Atletika]]: [[Skok s motkom]]}} {{MedalCountry|{{flagcountry|Švedska}}}} {{MedaljeNatjecanje|oi}} {{Medalje zlato | [[Olimpijada 2020|Tokio 2020.]] | skok s motkom}} {{Medalje zlato | [[Olimpijada 2024|Pariz 2024.]] | skok s motkom}} {{MedaljeNatjecanje|[[Svjetska prvenstva u atletici|Svjetska prvenstva]]}} {{Medalje zlato | [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2022.|Eugene 2022.]] | skok s motkom}} {{Medalje zlato | [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2023.|Budimpešta 2023.]] | skok s motkom}} {{Medalje zlato | [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2025.|Tokio 2025.]] | skok s motkom}} {{Medalje srebro | [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2019.|Doha 2019.]] | skok s motkom}} {{MedaljeNatjecanje|Dijamantna liga}} {{Medalje zlato | [[2021.]] | skok s motkom}} {{Medalje zlato | [[2022.]] | skok s motkom}} {{Medalje zlato | [[2023.]] | skok s motkom}} {{Medalje zlato | [[2024.]] | skok s motkom}} {{Medalje zlato | [[2025.]] | skok s motkom}} {{MedaljeNatjecanje|Svjetska dvoranska prvenstva}} {{Medalje zlato | Beograd 2022.| skok s motkom}} {{Medalje zlato | Glasgow 2024.| skok s motkom}} {{Medalje zlato | Nanjing 2025.| skok s motkom}} {{Medalje zlato | Toruń 2026.| skok s motkom}} {{MedaljeNatjecanje|[[Europska prvenstva u atletici|Europska prvenstva]]}} {{Medalje zlato | [[Europsko prvenstvo u atletici 2018.|Berlin 2018.]]| skok s motkom}} {{Medalje zlato | [[Europsko prvenstvo u atletici 2022.|München 2022.]]| skok s motkom}} {{Medalje zlato | [[Europsko prvenstvo u atletici 2024.|Rim 2024.]]| skok s motkom}} {{MedaljeNatjecanje|Europska dvoranska prvenstva}} {{Medalje zlato | Toruń 2021.| skok s motkom}} {{MedaljeNatjecanje|Svjetska juniorska prvenstva}} {{Medalje zlato | Tampere 2018.| skok s motkom}} {{Medalje bronca | Bydgoszcz 2016.| skok s motkom}} {{MedaljeNatjecanje|Europska juniorska prvenstva}} {{Medalje zlato | Grosseto 2017.| skok s motkom}} {{MedaljeNatjecanje|Svjetska prvenstva za mlađe juniore}} {{Medalje zlato | Cali 2015.| skok s motkom}} |supružnici = Desiré Duplantis (r. Inglander)<br>(2026. – ''danas'')}} '''Armand Gustav Duplantis''' ([[Lafayette, Louisiana]], [[10. studenoga]] [[1999.]]), poznat kao '''Mondo''', [[Švedska|švedsko]]-[[SAD|američki]] je [[Skok s motkom|skakač s motkom]]. Svjetski je rekorder (6,31 m), dvostruki olimpijski pobjednik, četverostruki svjetski dvoranski prvak i trostruki osvajač svjetskih prvenstava na otvorenome. Pet puta osvojio je i [[Dijamantna liga|Dijamantnu ligu]].<ref name="worldathletics.org DUPLANTIS">{{cite web |url= https://worldathletics.org/athletes/sweden/armand-duplantis-14679502 |title=Armand DUPLANTIS|work=worldathletics.org |access-date=20. ožujka 2026.}}</ref> Svoje svjetske uspjehe postiže još od 15. godine, kada je osvojio [[Svjetsko prvenstvo za mlađe juniore u atletici 2015.|Svjetsko prvenstvo za mlađe juniore]] [[2015.]] godine. Od tada je osvojio niz ostalih prestižnih titula, uključujući i prva mjesta, čime je postao jedan od rijetkih sportaša koji je osvojio svjetska prvenstva u atletici kao mlađi junior, junior i senior.<ref name=":4">{{Cite news |last=Fameso |first=Funmilayo |date=28. kolovoza 2024.|title=Usain Bolt of Pole Vaulting: 9 fascinating things about the GOAT of athletics with TEN world records |url=https://www.pulsesports.co.ke/athletics/story/usain-bolt-of-pole-vaulting-9-fascinating-things-about-the-goat-of-athletics-with-ten-world-records-2024082807152685975 |work=Pulse Sports |access-date=27. ožujka 2026.}}</ref> Duplantis je trostruki europski prvak: svoju je prvu europsku titulu osvojio [[2018.]] godine, kada je postavio trenutačni svjetski rekord za mlađe od 20 godina, a zatim [[2022.]] i [[2024.]] godine. Godine 2018. bio je proglašen europskom i svjetskom atletskom zvijezdom u usponu, a dvije godine kasnije najboljim svjetskim atletičarom. Svoje je prvo europsko dvoransko zlato osvojio [[2021.]] godine, iste godine kada je na [[Olimpijada 2020.|Olimpijskim igrama u Tokiju]] prvi put postao olimpijski prvak. Sljedeće je sezone oborio svjetski rekord tri puta, osvojio naslove svjetskoga prvaka i na otvorenome i u dvorani, postao europski prvak i osvajač [[Dijamantna liga|Dijamantne lige]], a konačno i preskočio šest ili više metara 22 puta;<ref name=":20">{{Cite web |date=16. lipnja 2025 |title=Mondo's 14th world record: what's fuelling this streak? |url=https://www.redbull.com/se-en/armand-duplantis-pole-vaulter-personal-life-portrait |access-date=27. ožujka 2026.|website=Red Bull}}</ref> na temelju svega toga bio je proglašen najboljim i europskim i svjetskim atletičarom godine. Nakon toga nastavio je obarati vlastite svjetske rekorde više puta godišnje: [[2023.]] godine dva puta, [[2024.]] tri puta, od kojih je jedan bio na [[Ljetne olimpijske igre 2024.|Olimpijskim igrama u Parizu]], a [[2025.]] godine četiri puta. Bio je proglašen najboljim atletičarom godine četiri puta dosada (2020., 2022., 2023. i 2025. godine), a osvojio je nagradu [[Laureus (nagrada)|Laureus]] 2025. godine.<ref name=":20"/> Pobijedivši u pet uzastopnih finala natjecanja, u razdoblju od 2021. do 2025. godine, Duplantis je također peterostruki osvajač Dijamantne lige. Duplantis je na natjecanjima preskočio šest ili više metara najviše puta u povijesti atletike,<ref name=":20"/> a ukupno je postavio 15 svjetskih rekorda.<ref name=":22">{{Cite web |title=World Record Progression of Pole Vault|url=https://worldathletics.org/records/by-progression/15143?type=1 |access-date=3. svibnja 2026. |work=[[World Athletics]]}}</ref> Nakon što je [[Renaud Lavillenie]] [[2014.]] godine preskočio 6,16 metara, Duplantis se javio kao sljedeći svjetski rekorder 2020. godine, kada je preskočio 6,17 metara. Od te je preskočene visine bio jedini koji je postavljao nove svjetske rekorde sve do svoga najnovijega, odnosno onoga od 6,31 metra iz [[2026.]] godine. Od listopada 2025. godine preskakao je šest ili više metara tijekom osam uzastopnih sezona, u ukupno 79 natjecanja, počevši od [[2018.]] godine, kada je preskočio 6,05 metara na [[Europsko prvenstvo u atletici 2018.|Europskome prvenstvu u Berlinu]]. Duplantis je jedan od samo četvorice skakača koji su preskočili 6,10 metara ili više; ostali su [[Emmanouil Karalis]], Renauld Lavillenie i [[Sergej Bubka]].<ref>{{Cite web |date=29. srpnja 2025|title=Manolo Karalis Inches Closer to Pole Vault History |url=http://www.tovima.com/sports/manolo-karalis-inches-closer-to-pole-vault-history/ |access-date=3. svibnja 2026. |website=tovima.com}}</ref><ref>{{Cite web |last=Staff |date=1. ožujka 2026.|title=Emmanouil Karalis: Historic 6.17m vault, congratulations from Bubka |url=https://www.hellenic.news/en/article/sports/athletics/emmanoyil-karalis-istoriko-alma-sta-617m-ke-sygxaritiria-apo-mpoumpka |access-date=3. svibnja 2026.|website=Hellenic.News |language=en}}</ref> Prema statistici iz ožujka 2026. godine, tu je visinu svladao na 36 od ukupno 49 natjecanja na kojima je neki atletičar toliko preskočio:<ref>{{Cite news |last=Tharme |first=Liam |date=12. kolovoza 2025. |title=Mondo Duplantis sets 13th pole vault world record of his career, third of 2025 |url=https://www.nytimes.com/athletic/6549502/2025/08/12/mondo-duplantis-pole-vault-world-records/ |access-date=3. svibnja 2026.|work=The New York Times |issn=0362-4331}}</ref><ref>{{Cite web |date=1. ožujka 2026 |title=Emmanouil Karalis overtakes Renaud Lavillenie to become second highest pole vaulter in history behind Mondo Duplantis |url=https://www.olympics.com/en/news/athletics-emmanouil-karalis-overtakes-renaud-lavillenie-second-highest-pole-vaulter-history-mondo-duplantis |access-date=10. ožujka 2026|website=Olympics.com}}</ref> 24 puta na otvorenome i 12 puta u dvorani. Duplantis se naširoko smatra najboljim skakačem s motkom svih vremena.<ref name=":1">{{Cite news |last=Tharme |first=Liam |date=15. rujna 2025. |title=Mondo Duplantis, the making of a generational talent: 'It's like I'm a performing artist' |url=https://www.nytimes.com/athletic/6575839/2025/09/11/mondo-duplantis-profile-world-championships-tokyo-sweden/ |access-date=3. svibnja 2026. |work=The New York Times |issn=0362-4331}}</ref><ref>{{Cite web |last=Mull |first=Cory |title=Mondo Duplantis Breaks World Record For 14th Time, Earning Third World Pole Vault Title |url=https://www.forbes.com/sites/corymull/2025/09/15/mondo-duplantis-breaks-world-record-for-14th-time-earning-third-world-title/ |access-date=3. svibnja 2026.|website=Forbes}}</ref> == Rani život == Armand Gustav Duplantis<ref>{{Cite web |date=24. srpnja 2021 |title=Avslöjar Mondos okända mellannamn: "Ingen kallar mig något annat" |url=https://www.aftonbladet.se/sportbladet/a/4zgA9o/franska-avslojandet-mondos-okanda-mellannamn |access-date=7. svibnja 2026. |website=Aftonbladet}}</ref> rodio se [[10. studenoga]] [[1999.]] godine<ref name="WAprofile">{{cite web |title=Armand Duplantis – Athlete Profile |url=https://www.worldathletics.org/athletes/sweden/armand-duplantis-14679502 |website=[[World Athletics]] |access-date=7. svibnja 2026|archive-date=9. srpnja 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230709231226/https://worldathletics.org/athletes/sweden/armand-duplantis-14679502 |url-status=live}}</ref> u sportskoj obitelji u [[Lafayette, Louisiana|Lafayetteu, Louisiani]].<ref name=":1" /> Njegov otac Greg, podrijetlom [[SAD|Amerikanac]], nekadašnji je skakač s motkom (osobni mu je rekord iznosio 5,80 metara), a majka Helena (rođena Hedlund), [[Švedska|Šveđanka]], bivša je [[Sedmoboj|sedmobojka]] i [[Odbojka|odbojkašica]].<ref name="advocate">{{cite news |newspaper=The Advocate|url=http://theadvocate.com/sports/acadianapreps/11646428-123/pole-vaulter-armand-duplantis-clearing |title=Pole vaulter Armand Duplantis clearing new heights |date=4. ožujka 2015. |access-date=7. svibnja 2026. |author=Raymond A. Partsch III |archive-date=16. veljače 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200216203953/https://www.theadvocate.com/acadiana/sports/high_schools/article_96588e5e-a358-5573-b046-415e9512c502.html |url-status=dead}}</ref> Duplantisu je [[Engleski jezik|engleski]] materinji jezik, a [[švedski]] je učio tijekom odrastanja,<ref>{{Cite web |last=Hendricks |first=Maggie |date=1. kolovoza 2024. |title=Paris 2024 athletics: Get to know Swedish star Mondo Duplantis |url=https://www.olympics.com/en/news/paris-2024-athletics-get-to-know-swedish-star-mondo-duplantis |access-date=7. svibnja 2026. |website=Olympics.com}}</ref><ref>{{Cite web |date=2. ožujka 2025|title=Mondo Duplantis shatters the pole vault record for an incredible 11th time |url=https://www.redbull.com/se-en/armand-duplantis-pole-vaulter-personal-life-portrait |access-date=7. svibnja 2026. |website=Red Bull}}</ref> osobito provodeći ljeta s djedom i bakom u Švedskoj.<ref>{{Cite web |date=7. ožujka 2022 |title=Duplantis pushed to heights by sibling rivalry and family coaching |url=https://www.france24.com/en/live-news/20220307-duplantis-pushed-to-heights-by-sibling-rivalry-and-family-coaching |access-date=7. svibnja 2026 |publisher=[[France 24]] |language=en}}</ref> Andreas i Antoine, njegova starija braća, te Johanna, mlađa sestra, također se bave sportom odmalena. Andreas je predstavljao Švedsku kao skakač s motkom na svjetskim juniorskim prvenstvima u atletici [[2009.]] i [[2012.]] godine, a Antoine je od istoga sporta odustao kako bi se bavio [[Bejzbol|bejzbolom]] u srednjoj školi. U tome je sportu brzo napredovao i postao je kapetan ekipe [[Državni univerzitet Louisiane|Državnoga sveučilišta Louisiane]] [[2019.]] godine, kada su postizali najveće uspjehe.<ref>{{Cite news |url=http://www.nola.com/lsu/index.ssf/2015/07/lsu_freshman_antoine_duplantis.html |title=LSU freshman Antoine Duplantis meshes strong mental approach with athleticism as he steps into a chance to compete |newspaper=NOLA.com |author=Randy Rosetta |date=13. srpnja 2015. |access-date=7. svibnja 2026. |archive-date=21. srpnja 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150721194028/http://www.nola.com/lsu/index.ssf/2015/07/lsu_freshman_antoine_duplantis.html |url-status=live}}</ref> Johanna se profesionalno bavi skokom s motkom i također predstavlja Švedsku na natjecanjima. Duplantis je završio srednju školu u Lafayetteu [[2018.]] godine, a potom je obrazovanje nastavio, poput svojih roditelja i starije braće, na Državnome sveučilištu Louisiane, ali od njega je odustao 2019. godine, nakon prve godine studija, kako bi se posvetio profesionalnoj karijeri.<ref>{{Cite web |last=@mondohoss600 |date=10. lipnja 2019. |title=Friendships and memories to last a lifetime. #foreverlsu #borntofly |url=https://x.com/mondohoss600/status/1138131078512816133 |access-date=7. svibnja 2026. |website=[[Twitter|X]]}}</ref> == Rana karijera == {{external media |float = left |topic = [[YouTube]] |video1 = [https://www.youtube.com/watch?v=guSvVZ-3BrM 2006–2016 world record progression] }} Duplantis se prvi put okušao u skoku s motkom kod kuće, u Lafayetteu, Louisiani, kada je imao četiri godine. Od tada je počeo u njemu uvelike napredovati.<ref name="split" /> Prvi je svjetski rekord u svojoj dobnoj kategoriji postavio sa sedam godina. Kada mu je bilo deset godina, preskočio je 3,86 metara, čime je oborio tadašnji svjetski rekord za tu dob, ali također za dob od 11 i 12 godina.<ref name="split">{{cite web |url=http://www.milesplit.com/articles/143231/national-freshman-pv-record-holder-armand-duplantis-wants-the-world |title=National freshman PV record holder Armand Duplantis wants the world |author=Johanna Gretschel |work=MileSplit United States |date=14. siječnja 2015. |access-date=8. svibnja 2026. |publisher=MileSplit |archive-date=25. listopada 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181025112924/http://www.milesplit.com/articles/143231/national-freshman-pv-record-holder-armand-duplantis-wants-the-world |url-status=live}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.maxpreps.com/news/dCOA-6WFEd-YiQAcxJSkrA/louisianas-10-year-old-pole-vault-prodigy.htm |title=Louisiana's 10-year-old pole vault prodigy |publisher=MaxPreps|author=Dave Krider |date=11. kolovoza 2010. |access-date=8. svibnja 2026. |archive-date=23. siječnja 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230123113534/https://www.maxpreps.com/news/dCOA-6WFEd-YiQAcxJSkrA/louisianas-10-year-old-pole-vault-prodigy.htm |url-status=live}}</ref> Od srpnja [[2015.]] godine nositelj je svjetskih rekorda u svim dobnim kategorija od 7. do 12. godine; držao je i svjetski rekord za trinaestogodišnjake sve do svibnja 2015. godine.<ref name="split" /><ref>{{cite web |url=http://www.vg.no/sport/friidrett/paal-13-feiret-17-mai-som-verdensrekordholder-i-stav/a/23454003/ |title=Pål (13) feiret 17. mai som verdensrekordholder i stav |publisher=vg.no |date=18. svibnja 2015.|access-date=8. svibnja 2026 |author=Øystein Jarlsbo |work=VG |archive-date=22. srpnja 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150722113511/http://www.vg.no/sport/friidrett/paal-13-feiret-17-mai-som-verdensrekordholder-i-stav/a/23454003/ |url-status=live}}</ref> Duplantis je dobio nadimak Mondo ([[talijanski jezik|tal.]]: 'svijet') još kada je bio dječak, a dao mu ga je očev najbolji prijatelj, [[Italija|Talijan]] sa [[Sicilija|Sicilije]]. Prvo su ga zvali "Mondo Man", a nakon nekoga vremena ustalila se kraća verzija, "Mondo". Od tada ga je taj nadimak pratio cijeloga života, a pokazao se prikladnim s obzirom na njegovu kasniju svjetsku dominaciju i sve oborene rekorde u profesionalnoj sportskoj karijeri – čak je bio svojevrsni nagovještaj njegova uspjeha.<ref name=":4" /><ref>{{Cite news |last=Breskin |first=Billie Miro |date=7 June 2024 |title=5 things you didn't know about Mondo Duplantis |url=https://www.voguescandinavia.com/articles/5-things-you-didnt-know-about-mondo-duplantis |archive-url=https://web.archive.org/web/20240806203734/https://www.voguescandinavia.com/articles/5-things-you-didnt-know-about-mondo-duplantis |url-status=dead |archive-date=6 August 2024 |access-date=31 October 2024 |work=Vogue Scandinavia}}</ref> === 2015. – 2016: Svjetski prvak i švedski predstavnik (U-18) === U prvome razredu srednje škole, odnosno [[2015.]] godine, postavio je državne rekorde za brucoše i na otvorenome i u dvorani te je osvojio nagradu za najboljega srednjoškolskog sportaša godine.<ref>{{Cite web |date=10. srpnja 2015 |title=Lafayette High pole vaulter Armand Duplantis named Gatorade Louisiana Track & Field Athlete of the Year |url=https://www.theadvocate.com/new_orleans/sports/high_schools/lafayette-high-pole-vaulter-armand-duplantis-named-gatorade-louisiana-track-field-athlete-of-the-year/article_554b5b71-87ff-5457-8c36-bcdbad2723c5.html |access-date=12. svibnja 2026 |publisher=The Advocate}}</ref> U lipnju iste godine obznanio je da će na međunarodnim natjecanjima predstavljati [[Švedska|Švedsku]] u [[skok s motkom|skoku s motkom]].<ref>{{cite web |date=3. lipnja 2015 |title=Stavhoppartalang valde Sverige och Avesta |url=http://www.dalademokraten.se/sport/friidrott/stavhoppartalang-valde-sverige-och-avesta |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150923212724/http://www.dalademokraten.se/sport/friidrott/stavhoppartalang-valde-sverige-och-avesta |archive-date=23. rujna 2015 |access-date=12. svibnja 2026 |publisher=Dala-Demokraten}}</ref><ref name="exp">{{cite news |author=Ludvig Holmberg |date=2. lipnja 2015. |title=Supertalangen byter landslag till Sverige |url=http://www.expressen.se/sport/friidrott/supertalangen-byter-landslag-till-sverige/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20180930011619/http://www.expressen.se/sport/friidrott/supertalangen-byter-landslag-till-sverige/ |archive-date=30. rujna 2018 |access-date=20. srpnja 2015 |newspaper=Expressen}}</ref> Kao dvojni državljanin, mogao je umjesto Švedske izabrati [[Sjedinjene Američke Države]]. Prema riječima Jonasa Anshelma, izbornika švedske reprezentacije u skoku s motkom, koji ga je i pozvao, Duplantis je prvo htio nastupati za SAD, ali odlučio se za Švedsku djelomično zato što je Anshelm bio ponudio Duplantisovu ocu da se priključi timu kao trener.<ref>{{Cite AV media |url=https://www.youtube.com/watch?si=_n5gj24Jwb34GRKg&v=dhOWmWSFEiQ&feature=youtu.be |title=How Mondo Duplantis chose Sweden 🇸🇪 over USA 🇺🇸 |date=11 September 2021|publisher=International Olympic Committee|access-date=15 August 2024 |via=YouTube}}</ref><ref>{{cite web |last1=Roy |first1=Neelabhra |date=3. kolovoza 2024. |title=Why did Mondo Duplantis represent Sweden ahead of USA? All about the pole vaulting superstar's allegiance explained |url=https://www.sportskeeda.com/us/olympics/news-how-mondo-duplantis-represent-sweden-ahead-usa-all-pole-vaulting-superstar-s-allegiance-explained |website=sportskeeda.com}}</ref> Duplantis je također izjavio da ga je na odluku navelo bratovo pozitivno iskustvo u reprezentaciji i vlastita ljubav prema Švedskoj, koju osjeća odmalena. Iako mu je to olakšalo izbor, i dalje je osjećao snažnu povezanost s [[Lafayette, Louisiana|Lafayetteom]].<ref>{{cite web |date=2. kolovoza 2021 |title=Hatet från USA mot Duplantis |url=https://www.expressen.se/sport/os-2021/hatet-fran-usa-mot-duplantis/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210802093725/https://www.expressen.se/sport/os-2021/hatet-fran-usa-mot-duplantis/ |archive-date=2. kolovoza 2021 |access-date=12. svibnja 2026|work=Expressen}}</ref> Duplantis je prvi put predstavljao Švedsku na [[Svjetsko prvenstvo za mlađe juniore u atletici 2015.|Svjetskome prvenstvu za mlađe juniore]] [[2015.]] godine u [[Cali]]ju, u [[Kolumbija|Kolumbiji]], gdje je osvojio zlato. Ondje je iz prvoga pokušaja preskočio konačnih 5,30 metara, čime je poboljšao osobni rekord za dva centimetra, i postavio novi svjetski juniorski rekord, zajedno s [[Ukrajina|Ukrajincem]] [[Vladislav Malikin|Vladislavom Malikinom]].<ref>{{cite news |url=https://www.dn.se/sport/sveriges-nya-supertalang-fixade-guld-direkt/ |newspaper=Dagens Nyheter|title=Sveriges nya supertalang fixade guld direkt |date=20. srpnja 2015. |access-date=20. svibnja 2026. |author=Pontus Roos |archive-date=28. srpnja 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150728000558/http://www.dn.se/sport/sveriges-nya-supertalang-fixade-guld-direkt/ |url-status=live}}</ref><ref name=":25">{{cite web |url=http://www.iaaf.org/news/report/cali-2015-boys-pole-vault1 |title=Boys' pole vault – IAAF World Youth Championships, Cali 2015 |author=Cathal Dennehy |publisher=[[World Athletics|IAAF]] |date=19. srpnja 2015 |access-date=20. svibnja 2026 |archive-date=23. srpnja 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150723203211/http://www.iaaf.org/news/report/cali-2015-boys-pole-vault1 |url-status=live}}</ref> Natječući se za Švedsku, Duplantis je prvo bio član atletskoga kluba naziva [[IK Stål]] u [[Avesta (grad)|Avesti]], gradu u kojemu žive njegovi djed i baka, a onda se priključio majčinome bivšem klubu, [[Upsala IF|Upsali IF-u]], [[2016.]] godine.<ref name=sa-kunde-duplantis>{{cite web | url=https://www.unt.se/sport/friidrott/artikel/sa-kunde-duplantis-lockas-till-uppsala-det-var-en-bra-peng/rx4ye6vl | title=Så kunde Duplantis lockas till Uppsala: "Det var en bra peng" | date=9. srpnja 2024. |work=Upsala Nya Tidning | first=Henrik | last=Söderlund }}</ref><ref>{{cite web | url=https://www.friidrottsstatistik.se/atswe.php?Gender=1&ID=170852 | title=Friidrottsstatistik | publisher=Swedish Athletics Association }}</ref> Dana [[6. veljače]] 2016. godine Duplantis je preskočio 5,49 metara na natjecanju za srednjoškolce u [[Baton Rouge, Louisiana|Baton Rogueu]], postavivši time novi svjetski rekord za šesnaestogodišnjake, svjetski juniorski dvoranski rekord i državni dvoranski rekord za srednjoškolce. Bio je prvi srednjoškolski sportaš koji je preskočio 18 stopa u dvorani.<ref>{{cite web |url=http://www.milesplit.com/articles/174941/mondo-duplantis-breaks-pole-vault-national-high-school-record |title=Mondo Duplantis Breaks Pole Vault National High School Record! |author=Johanna Gretschel |publisher=MileSplit |date=6. veljače 2016. |access-date=20. svibnja 2026 |archive-date=14. lipnja 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160614205444/http://www.milesplit.com/articles/174941/mondo-duplantis-breaks-pole-vault-national-high-school-record |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |url=http://www.expressen.se/sport/friidrott/svenska-stortalangen-slog-varldsrekordet/ |newspaper=Expressen |author=Ludvig Holmberg |title=Svenska stortalangen slog världsrekordet |date=7. veljače 2016. |access-date=20. svibnja 2026 |archive-date=16. travnja 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160416023639/http://www.expressen.se/sport/friidrott/svenska-stortalangen-slog-varldsrekordet/ |url-status=live}}</ref> [[Grčka|Grk]] [[Emmanouil Karalis]], Duplantisov vršnjak, preskočio je njegov svjetski rekord samo tjedan dana kasnije.<ref>{{cite web |url=http://www.iaaf.org/news/report/tallinn-kazmirek-saunders-ames |title=Kazmirek gets world-leading heptathlon total in Tallinn – indoor round-up |author=Steven Mills |publisher=IAAF |date=14. veljače 2016. |access-date=20. svibnja 2026 |archive-date=21. svibnja 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160521020819/http://www.iaaf.org/news/report/tallinn-kazmirek-saunders-ames |url-status=live}}</ref> === 2017.: Svjetski rekord i europski prvak (U-20) === Preskočivši 5,75 metara na natjecanju [[Millrose Games]], Duplantis je [[11. veljače]] [[2017.]] godine postavio svjetski dvoranski juniorski rekord, koji je [[IAAF]] ratificirao.<ref>{{cite web |url=https://www.iaaf.org/news/report/millrose-games-2017-wilson-hassan-jenkins-tru |title=IAAF: Wilson, Hassan and Okolo shine on night of world leads and records at Millrose Games |website=iaaf.org|access-date=11. srpnja 2026.|archive-date=16. veljače 2020.|archive-url=https://web.archive.org/web/20200216203053/https://www.worldathletics.org/news/report/millrose-games-2017-wilson-hassan-jenkins-tru|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite news |last=Mulkeen |first=Jon |date=24. prosinca 2018. |title=A look back at the ratified world records set in 2018 |url=https://worldathletics.org/news/news/athletics-world-records-2018 |access-date=11. studenoga 2026. |work=World Athletics News}}</ref><ref name=":10">{{Cite news |last=Boal |first=Erik |date=12. veljače 2018. |title=Emmanouil Karalis Sets World U20 Indoor Pole Vault Record, Mondo Duplantis Still Has Better Clearance |url=https://www.runnerspace.com/gprofile.php?mgroup_id=44531&do=news&news_id=510786 |access-date=11. srpnja 2026. |work=RunnerSpace}}</ref> Točno mjesec dana kasnije, [[11. ožujka]], Duplantis je taj rekord prestigao nakon što je preskočio 5,82 metra na državnome natjecanju za srednjoškolce u [[New York]]u.<ref>{{Cite news |last=Mulkeen |first=Jon |date=12. ožujka 2017. |title=Duplantis and Cunningham break world indoor U20 records in New York |url=https://worldathletics.org/news/report/duplantis-new-balance-nationals-pole-vault-20 |access-date=11. srpnja 2026. |work=World Athletics Report}}</ref> Međutim, taj rezultat nije bio priznat kao novi svjetski rekord zato što se nije proveo antidopinški test na natjecanju, pa se rekord od 5,75 metara zadržao kao službeni sve do [[2018.]] godine.<ref name=":9">{{Cite news |last=Boal |first=Erik |date=13. siječnja 2018. |title=Morris is first female to clear 16 feet in meet history, Duplantis elevates mark to 19-1.50 as both stars produce world-leading efforts |url=https://www.runnerspace.com/news.php?news_id=505956 |access-date=11. srpnja 2026. |work=Runmer Space}}</ref><ref name=":10" /> Duplantis je oborio osobni rekord [[1. travnja]] [[2017.]] godine na [[Texas Relays]]u, gdje je preskočio 5,90 metara. Time je postavio novi svjetski rekord u kategoriji ispod 20 godina, čime je prestigao prijašnji rekord [[Maksim Tarasov|Maksima Tarasova]] od 5,80 metara. Tarasov je postavio taj rekord još [[1989.]] godine, a istu je visinu uspio preskočiti još samo [[Raphael Holzdeppe]] [[2008.]] godine.<ref name=":37">{{Cite news |last=Gretschel |first=Johanna |date=2. travnja 2017. |title=Mondo Destroys Pro Field, Breaks World Junior Record By 10cm |url=https://www.flotrack.org/articles/5063380-mondo-destroys-pro-field-breaks-world-junior-record-by-10cm |access-date=11. srpnja 2026. |work=Flosports}}</ref><ref>{{Cite news |date=8. rujna 2017. |title=World records ratified |url=https://worldathletics.org/news/press-release/henriques-duplantis-world-records-ratified |access-date=11. studenoga 2026. |work=World Athletics Press Release}}</ref> Duplantisov je rekord također postao novi švedski seniorski rekord u skoku s motkom, koji je dotada držao [[Oscar Janson]] s preskočenom visinom od 5,87 metara iz [[2003.]] godine.<ref>{{Cite news |last=Mulkeen |first=Jon |date=2. travnja 2017. |title=Duplantis breaks world U20 pole vault record at Texas Relays |url=https://worldathletics.org/news/report/lindon-victor-decathlon-texas |access-date=11. srpnja 2026. |work=World Athletics Report}}</ref> IAAF je službeno priznao taj rekord [[2. prosinca]] [[2017.]] godine, a isto je učinio i [[USATF]], koji je time potvrdio novi američki juniorski rekord.<ref>{{cite web |url=http://www.legacy.usatf.org/usatf/files/48/48a09327-8d22-4be0-adc5-dd8bc3667e9c.pdf |title=USA Track & Field Records Report – 2017 |website=usatf.org|access-date=11. srpnja 2026.|archive-date=12. kolovoza 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20220812053653/http://www.legacy.usatf.org/usatf/files/48/48a09327-8d22-4be0-adc5-dd8bc3667e9c.pdf|url-status=dead}}</ref> Na [[Europsko prvenstvo u atletici za juniore 2017|Europskome prvenstvu za juniore]], održanome u [[Grosseto|Grossetu]], Duplantis je [[23. srpnja]] osvojio zlato s preskočenih 5,65 metara, a to je postao i rekord u okviru IAAF-ovih natjecanja. Pobjedu je već osigurao drugim skokom, odnosno nakon što je iz prvoga pokušaja preskočio 5,55 metara. Ipak, odlučio je onda podići ljestvicu na 5,65 metara za svoj treći skok da bi u konačnici prestigao Tarasov rekord od 5,60 metara iz [[1989.]] godine.<ref name=":39">{{Cite news |date=23. srpnja 2017|title=Duplantis surpasses championship record for pole vault gold |url=https://www.european-athletics.com/news/duplantis-surpasses-championship-record-for-pole-vault-gold |access-date=11. srpnja 2026. |work=European Athletics News}}</ref> === 2018.: Svjetski juniorski prvak, prva velika seniorska titula i prvi skok preko šest metara === [[File:WK040289 polsstok duplantis.jpg|thumb|upright|Duplantis u skoku s motkom na [[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2018.|Svjetskome dvoranskom prvenstvu]] [[2018.]] godine u [[Birmingham]]u.]] Duplantis je sezonu [[2018.]] godine otvorio novim osobnim dvoranskim rekordom. Postigao ga je na natjecanju u [[Reno, Nevada|Renou, Nevadi]] [[12. siječnja]] preskočivši 5,83 metara, a bio bi priznat i kao novi svjetski juniorski rekord da se nisu nerazmotreno prekršila neka IAAF-ova pravila.<ref>{{Cite news |date=14. siječnja 2018 |title=Duplantis vaults 5.83m in Reno – indoor round-up |url=https://worldathletics.org/news/report/mondo-duplantis-world-indoor-pole-vault-recor?__nextLocale=en |access-date=27. srpnja 2026 |work=World Athletics Report}}</ref> Naime, IAAF je [[2003.]] godine promijenio propisanu dužinu klinova na kojima leži letvica koju se preskače u skoku s motkom sa 75 milimetara na 55 milimetara. Budući da su se organizatori na natjecanju za muškarce koristili klinovima od 75 milimetara, što se otkrilo dva dana nakon samoga natjecanja, postignute rezultate IAAF nije mogao priznati kao službene. S druge strane, na natjecanju za žene upotrijebljeni su klinovi propisanih dimenzija. Dodatni je razlog za nepriznavanje Duplantisova rekorda bio taj što nije bio proveden antidopinški test na samome natjecanju, kao što je bio slučaj s njegovim rekordom od 5,82 metara godinu dana prije na natjecanju u New Yorku. Iako se Duplantis jutro nakon natjecanja testirao pod nadležnošću [[Američka antidopinška agencija|Američke antidopinške agencije]], rezultat testa nije se mogao priznati prema IAAF-ovu pravilu o testiranju na licu mjesta.<ref>{{Cite news |last=Zahn |first=Jennifer |date=18. siječnja 2018. |title=Mondo's Swedish Indoor Record, Men's Pole Vault Summit Marks Invalidated |url=https://www.flotrack.org/articles/6085005-mondos-swedish-indoor-record-mens-pole-vault-summit-marks-invalidated |access-date=22. srpnja 2026 |work=Flotrack}}</ref><ref name=":9" /><ref name=":10" /> Na mitingu skoka s motkom u [[Clermont-Ferrand]]u, u [[Francuska|Francuskoj]], odnosno na [[All Star Perche]]u, Duplantis je [[25. veljače]] preskočio 5,88 metara, čime je oborio svjetski juniorski rekord [[Emmanouil Karalis|Emmanouila Karalisa]]. [[Grčki]] je skakač dotada držao rekord od 5,78 metara, koji je bio postavio [[11. veljače]]. Tada osamnaestogodišnji Duplantis preskočio je iz prvoga pokušaja 5,81 metar, a konačni je rezultat postigao pri trećemu skoku.<ref>{{cite web |title=IAAF: Record Books rewritten in Clermont – Ferrand and College Station |url=https://www.iaaf.org/news/report/clermont-ferrand-pole-vault-sydney-mclaughlin |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20190409153651/https://www.iaaf.org/news/report/clermont-ferrand-pole-vault-sydney-mclaughlin |archive-date=9. travnja 2019 |access-date=27. srpnja 2026 |website=iaaf.org}}</ref><ref name=":8">{{Cite news |date=25. travnja 2018 |title=World records ratified |url=https://worldathletics.org/news/press-release/world-u20-records-ratified-duplantis |access-date=27. srpnja 2026 |work=World Athletics Press Release}}</ref> Duplantisu je [[27. ožujka]] odobreno jednokratno izuzeće od pravila 6.1.3 propisanoga statutom državnoga srednjoškolskog sportskog saveza,{{efn|Louisiana High School Athletic Association (LHSAA).}} čime mu je omogućeno da [[31. ožujka]] nastupi u elitnoj muškoj konkurenciji na Texas Relaysu bez gubitka prava nastupa za svoju srednju školu. Nadležni su prije donošenja službene odluke o tome bili kritizirani zbog toga što je to pravilo uopće postojalo. Naime, njime se zabranjivao nastup srednjoškolaca na natjecanjima elitne razine neovisno o sportu kojim se bave, a neki su smatrali smislenijim da se pravilo ograniči samo na sportove koji uključuju fizički kontakt. Godinu dana prije toga Duplantis je nastupio na Texas Relaysu, pri čemu je nosio boje svoje škole. Tek je kasnije shvatio da je time vjerojatno prekršio spomenuto pravilo. Neovisno o tome, osvojio je to natjecanje i postavio novi svjetski juniorski rekord, koji je iznosio 5,90 metara.<ref>{{Cite web |last=Bewers |first=James |date=27. ožujka 2018. |title=LHSAA waiver will allow Mondo Duplantis to maintain eligibility after Texas Relays |url=https://www.theadvertiser.com/story/sports/high-school/2018/03/27/lhsaa-waiver-allow-mondo-duplantis-maintain-eligibility-after-texas-relays/462102002/ |access-date=28. srpnja 2026. |website=The Daily Advertiser}}</ref><ref>{{Cite web |last=Gretschel |first=Johanna |date=27. ožujka 2018.|title=Mondo Duplantis Cleared To Compete At Texas Relays |url=https://www.flotrack.org/articles/6157981-mondo-duplantis-cleared-to-compete-at-texas-relays |access-date=28. srpnja 2026 |website=FloTrack |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Singleton |first=Singleton |date=28. ožujka 2018. |title=LHSAA made right decision on Mondo|url=https://www.houmatoday.com/story/sports/high-school/2018/03/28/chris-singletons-column-lhsaa-made-right-decision-on-mondo/12887826007/ |access-date=28. srpnja 2026|website=The Courier}}</ref> [[File:2018 European Athletics Championships Day 7 (45).jpg|thumb|left|upright=1|Osamnaestogodišnji Duplantis nakon osvajanja svoje prve velike seniorske titule na [[Europsko prvenstvo u atletici 2018.|Europskome prvenstvu]] [[2018.]] godine u [[Berlin]]u.]] Na [[Svjetsko juniorsko prvenstvo u atletici 2018.|Svjetskome juniorskom prvenstvu]] 2018. godine, koje se održalo od [[10. srpnja|10.]] do [[15. srpnja]] u [[Tampere]]u, Duplantis je osvojio zlato i oborio rekord natjecanja s preskočenih 5,82 metara.<ref name=":45">{{Cite news |last=Mills |first=Steven |date=Jul 2018 |title=World Junior Championships Men — An Improbable 100 Winner |url=https://trackandfieldnews.com/article/world-junior-championships-men-an-improbable-100-winner/ |access-date=2 November 2024 |work=Track & Field News}}</ref> Novi je svjetski juniorski rekord postavio na [[Europsko prvenstvo u atletici 2018.|Europskome prvenstvu]] [[12. kolovoza]] 2018. godine u [[Berlin]]u, a iznosio je 6,05 metara. Tada je osvojio i prvu zlatnu medalju na seniorskim natjecanjima. Na tome je nastupu poboljšao svoj osobni rekord za čitavih 12 centimetara i postao najmlađi osvajač toga prvenstva u 84 godine njegova održavanja.<ref>{{Cite news |date=13. kolovoza 2024 |title=Duplantis vaults 6.05m while Asher-Smith completes sprint triple as European Championships conclude |url=https://worldathletics.org/news/report/european-championships-berlin-2018-duplantis |access-date=28. srpnja 2026|work=World Athletics Report}}</ref><ref name=":11">{{Cite web |date=16. kolovoza 2018 |title=Experten: Så högt var Duplantis guldhopp |url=https://www.aftonbladet.se/a/bKrBR3 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200217212000/https://www.aftonbladet.se/a/bKrBR3 |archive-date=17. veljače 2020 |access-date=28 srpnja 2026 |website=Aftonbladet}}</ref> Star samo 18 godina i 275 dana, tada je postao i najmlađi ikad koji se pridružio elitnomu klubu skakača, odnosno onim koji su preskočili preko šest metara. Ni [[Sergej Bubka]], koji se tada smatrao najboljim ikad, nije preskočio šest metara sve dok nije imao 21 godinu. Duplantis je svojim skokom od 6,05 metara ostvario četvrti najbolji rezultat u povijesti skoka s motkom, računajući natjecanja na otvorenome i u dvorani, te izjednačio drugi najbolji rezultat na otvorenome.<ref name=":47">{{Cite news |last=Chadband |first=Ian |date=13. kolovoza 2018.|title=Athletics: Golden teenager Duplantis soars to six-metre vault |url=https://www.reuters.com/article/sports/athletics-golden-teenager-duplantis-soars-to-six-metre-vault-idUSKBN1KY0E2/ |access-date=28. srpnja 2026 |work=Reuters}}</ref> == Profesionalna karijera == === 2019. – 2020.: Svjetski viceprvak, prvi i drugi svjetski rekord=== [[File:Armand Duplantis jumps 6.0 m, August 24 2019.jpg|thumb|Duplantis u skoku na visini od šest metara na [[Finnkampenu]] u [[Stockholm]]u [[2019.]] godine.]] Duplantis je [[24. kolovoza]] [[2019.]] godine na [[Finnkampen]]u{{efn|Natjecanje u atletici između Finske i Švedske, koje se održava jednom godišnje.}} u [[Stockholm]]u preskočio šest metara i osvojio zlato, a time je ponovio i svoj najbolji rezultat te sezone. Svojom je pobjedom doprinio, uostalom, ukupnoj pobjedi domaćina, odnosno [[Švedska|Švedske]] nad [[Finska|Finskom]] te godine i u muškoj i u ženskoj konkurenciji.<ref name=":505">{{Cite news |date=26. kolovoza 2019 |title=Duplantis clears 6.00m as hosts Sweden triumph in the Finnkampen |url=https://www.european-athletics.com/news/duplantis-clears-00m-hosts-sweden-triumph-the-finnkampen |access-date=31. srpnja 2026|work=European Athletics News}}</ref> Duplantis je također tim rezultatom postavio novi rekord natjecanja. Dotadašnji je rekord od 5,85 metara držao [[Patrik Klüft|Patrik Kristiansson]], a postavio ga je [[2002.]] godine.<ref>{{Cite web |date=25. kolovoza 2019 |title=Duplantis hyllar fansens stöd: "De bar mig över ribban – är det här jag lever för" |url=https://www.aftonbladet.se/sportbladet/a/MRqqmr/publiken-bar-mig-over-ribban |access-date=31. srpnja 2026 |website=Aftonbladet |language=sv}}</ref> Drugoplasirani je 2019. godine bio Duplantisov sunarodnjak [[Melker Svärd Jacobsson]], koji je preskočio 5,36 metara.{{citation needed|date=srpanj 2026}} Iste je godine [[1. listopada]] osvojio srebrnu medalju na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2019.|Svjetskome prvenstvu]] u [[Doha|Dohi]], gdje je preskočio 5,97 metara iz trećega pokušaja.<ref name=":50">{{cite web |title=Results. Pole Vault Men – Final |url=https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/6033/AT-PV-M-f----.RS6.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20201128160535/https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/6033/AT-PV-M-f----.RS6.pdf |archive-date=28. studenoga 2020 |access-date=31. srpnja 2026 |website=iaaf.org}}</ref> Dana [[4. veljače]] [[2020.]] godine Duplantis je na prvome dvoranskom natjecanju sezone, održanome u [[Düsseldorf]]u, preskočio šest metara. Nakon toga tri je puta pokušao preskočiti 6,17 metara i postaviti novi svjetski rekord. Najbliže je uspjehu bio u drugome pokušaju, kada je preskočio letvicu, ali ju je pri padu okrznuo rukom, pa skok nije bio priznat.<ref>{{Cite web |url=https://www.athleticsweekly.com/event-news/armand-duplantis-comes-close-to-world-record-in-dusseldorf-1039927849/ |title=Armand Duplantis comes close to world record in Düsseldorf |work=AW |date=4. veljače 2020|access-date=31. srpnja 2026|archive-date=17. studenoga 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117041226/https://athleticsweekly.com/event-news/armand-duplantis-comes-close-to-world-record-in-dusseldorf-1039927849/|url-status=live}}</ref> [[File:Armand Duplantis in 2019-7.jpg|thumb|left|Otac i trener Greg Duplantis (''lijevo'') s Armandom Duplantisom 2019. godine.]] Iako tada nije uspio, već je [[8. veljače]] na dvoranskome natjecanju u [[Toruń]]u preskočio 6,17 metara i oborio svjetski rekord koji je [[Renaud Lavillenie]] držao gotovo šest godina.<ref>{{cite news |url=https://www.bbc.com/sport/athletics/51429055 |title=Armand Duplantis sets pole vault world record in Poland |work=BBC Sport |date=8. veljače 2020 |access-date= 31. srpnja 2026 |archive-date= 10. veljače 2020 |archive-url= https://web.archive.org/web/20200210080135/https://www.bbc.co.uk/sport/amp/athletics/51429055 |url-status= live}}</ref><ref>{{Cite news |date=29. lipnja 2020 |title=World records ratified: Duplantis's 6.17m pole vault, Rojas's indoor triple jump and Cheptegei's 5km |url=https://worldathletics.org/news/press-release/world-record-ratified-duplantis-rojas |access-date=31. srpnja 2026 |work=World Athletics Press Release}}</ref> Tjedan dana poslije toga, [[15. veljače]], na dvoranskome je natjecanju u [[Glasgow]]u poboljšao taj rezultat za jedan centimetar, pa je novi svjetski rekord iznosio 6,18 metara.<ref>{{cite news |title=Armand Duplantis: Pole vaulter sets new world record at Glasgow Indoor Grand Prix |url=https://www.bbc.co.uk/sport/athletics/51514981 |access-date=31. srpnja 2026 |work=BBC Sport |date=15. veljače 2020 |language=en-gb |archive-date=14. rujna 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200914132401/https://www.bbc.co.uk/sport/athletics/51514981 |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite news |date=21. kolovoza 2020 |title=World records ratified: Duplantis's 6.18m pole vault and Yeshaneh's 1:04:31 half marathon |url=https://worldathletics.org/news/press-release/duplantis-yeshaneh-world-records-ratified |access-date=31. srpnja 2026|work=World Athletics Press Release}}</ref> Duplantis je [[19. veljače]] osvojio miting [[Miting Hauts-de-France Pas-de-Calais|Hauts-de-France Pas-de-Calais]] u [[Liévin]]u preskočivši 6,07 metara, a nakon toga pokušavao je preskočiti 6,19 metara za novi svjetski rekord. Međutim, sva su tri pokušaja bila bezuspješna.<ref>{{Cite news |last=Rowbottom |first=Mike |date=20. veljače 2020 |title=Duplantis tops 6.07m in Lievin, narrowly misses 6.19m |url=https://worldathletics.org/news/report/world-indoor-tour-lievin-duplantis-pole-vault |access-date=31. srpnja 2026}}</ref> Nakon četiri dana, [[23. veljače]], osvojio je [[All Star Perche]] u [[Clermont-Ferrand]]u rezultatom od 6,01 metra. To je bilo njegovo posljednje dvoransko natjecanje te sezone, a završilo je novim trima bezuspješnim pokušajima postavljanja novoga svjetskoga rekorda.<ref>{{Cite news |last=Pretot |first=Julien |date=24. veljače 2020 |title=Athletics: Another miss for Duplantis at 6.19 metres |url=https://www.reuters.com/article/sports/another-miss-for-duplantis-at-6-19-meters-idUSKCN20H0O8/ |access-date=31. srpnja 2026 |work=Reuters}}</ref> Duplantis je neovisno o tome završio sezonu dvoranskih natjecanja kao prvi u povijesti koji je svoje nastupe na pet dvoranskih natjecanja zaredom zaključio skokovima od šest ili više metara.<ref>{{Cite news |date=24. veljače 2020 |title=Indoor round-up: Duplantis scales 6.01m in Clermont-Ferrand, Zhoya smashes world U20 indoor 60m hurdles record |url=https://worldathletics.org/news/report/zhoya-nilsen-indoor-record |access-date=31. srpnja 2026 |work=World Athletics Report}}</ref> Taj je niz nadišao [[2022.]] godine, kada je osvojio i šesto natjecanje rezultatom u tome rangu.{{citation needed|date=srpanj 2025.}} [[File:Armand Duplantis at the 2020 Bauhaus Galan meeting in Stockholm.jpg|thumb|upright|Duplantis na mitingu [[BAUHAUS-galan]] u Stockholmu 2020. godine.]] Dana [[21. veljače]], nakon nastupa u [[Madrid]]u na sedmome i posljednjemu natjecanju elitne razine u sklopu [[World Athletics|WA]]-ovih dvoranskih natjecanja, Duplantis je bio najbolji te sezone na temelju rezultata sa svih tih natjecanja. Njegova najbolja tri rezultata, koje je postigao u Toruńu, Glasgowu i Liévinu, donijela su mu ukupno 36 bodova. Te je godine osvojio svoju prvu [[World Athletics Indoor Tour]] titulu.<ref>{{cite web | url=https://worldathletics.org/competitions/world-athletics-indoor-tour/standings/2020/men | title=World Athletics Indoor Tour |work=World Athletics}}</ref><ref>{{Cite news |date=24. veljače 2020 |title=2020 World Athletics Indoor Tour winners secure wildcards for Nanjing |url=https://worldathletics.org/news/news/indoor-tour-2020-winners |archive-url=https://web.archive.org/web/20200226122943/https://www.worldathletics.org/news/news/indoor-tour-2020-winners |url-status=dead |archive-date=26. veljače 2020 |access-date=1. kolovoza 2026 |work=World Athletics}}</ref> Na natjecanju [[Golden Gala Pietro Mannea]] [[Dijamantna liga|Dijamantne lige]] u [[Rim]]u Duplantis je [[17. rujna]], preskočivši 6,15 metara iz drugoga pokušaja, oborio tadašnji svjetski rekord na otvorenome [[Sergej Bubka|Sergeja Bubke]], koji je iznosio 6,14 metara. Time nije zapravo postavio novi svjetski rekord jer je to učinio već u veljači 2020. godine na natjecanju u dvorani, gdje je preskočio 6,18 metara. Naime, od [[1998.]] godine WA ne dijeli posebno svjetske rekorde u skoku s motkom na one postignute na otvorenome i na one u dvorani. U skladu s time, novi se najbolji dvoranski rezultat računa kao novi svjetski rekord ako je bolji od najboljega rezultata na otvorenome.<ref name=":63">{{Cite news |last=Jeffery |first=Nicole |date=18. rujna 2020 |title=Duplantis scales 6.15m in Rome, world's highest ever outdoor vault |url=https://worldathletics.org/news/report/duplantis-kiplimo-warholm-rome-2020 |access-date=1. kolovoza 2026|work=World Athletics Report}}</ref> === 2021: Olimpijski pobjednik u Tokiju i europski dvoranski prvak === Duplantis je [[6. ožujka]] [[2021.]] godine nastupio na [[Europsko dvoransko prvenstvo u atletici 2021.|Europskome dvoranskom prvenstvu]]. Nakon što se [[Renaud Lavillenie]] povukao s natjecanja zbog ozljede, postao je uvjerljivi favorit za osvajanje zlata.<ref name=":55">{{Cite web |date=7. ožujka 2021 |title=Mondo Duplantis takes European title and comes close with world record attempt |url=https://athleticsweekly.com/event-reports/mondo-duplantis-takes-european-title-and-comes-close-with-world-record-attempt-1039941741/|access-date=1. kolovoza 2021 |website=AW |language=en-GB|archive-date=23. listopada 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231023151148/https://athleticsweekly.com/event-reports/mondo-duplantis-takes-european-title-and-comes-close-with-world-record-attempt-1039941741/|url-status=live}}</ref> Unatoč tomu, [[Piotr Lisek]] i Lavilleniejev mlađi brat [[Valentin Lavillenie|Valentin]] pružili su mu ozbiljan otpor. Oni su u konačnici osvojili broncu i srebro, a Valentin je pritom postigao najbolji osobni rezultat. S druge strane, Duplantis je skokom od 6,05 metara postavio novi najbolji rezultat prvenstva. Pokušavao je nakon toga preskočiti 6,19 metara i postaviti novi svjetski rekord, ali sva su tri pokušaja bila bezuspješna. Ipak, bio je blizu uspjeha pri drugome skoku.<ref>{{Cite web |title=Duplantis, Ingebrigtsen and Del Ponte triumph at European Indoors |url=https://www.olympicchannel.com/en/stories/news/detail/athletics-duplantis-ingebrigtsen-del-ponte-victorious-european-indoors/|access-date=1. kolovoza 2021 |website=Olympic Channel|archive-date=10. ožujka 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210310161600/https://www.olympicchannel.com/en/stories/news/detail/athletics-duplantis-ingebrigtsen-del-ponte-victorious-european-indoors/|url-status=live}}</ref> Na [[Ljetne olimpijske igre 2020.|Ljetnim olimpijskim igrama]] u Tokiju, koje su bile odgođene za jednu godinu, Duplantis je osvojio zlatnu medalju nakon preskočenih 6,02 metra iz prvoga pokušaja, a bio je i vrlo blizu obaranja vlastitoga svjetskog rekorda.<ref>{{Cite web |url=https://www.reuters.com/lifestyle/sports/athletics-swedens-duplantis-soars-pole-vault-gold-2021-08-03/ |title=Athletics-Sweden's Duplantis soars to pole vault gold |date=3. kolovoza 2021 |work=[[Reuters]] |access-date=1. kolovoza 2026|archive-date=26. veljače 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230226103853/https://www.reuters.com/lifestyle/sports/athletics-swedens-duplantis-soars-pole-vault-gold-2021-08-03/|url-status=live}}</ref> Drugoplasirani je [[Chris Nilsen]] bio pun hvale za pobjednika. Usporedio je natjecanje protiv Duplantisa te večeri kao ustrajanje običnoga nogometaša da dosegne razinu na kojoj su [[Lionel Messi]] ili [[Cristiano Ronaldo]], a dodao je i da je njegova nadmoć u konkurenciji među najboljim svjetskim skakačima s motkom "impresivna i nevjerojatna".<ref>{{cite web |url=https://www.expressen.se/sport/os-2021/slar-tillbaka-mot-hatet-mondos-basta-beslut/ |title=Christopher Nilsen slår tillbaka mot hatet mot Armand Duplantis |language=sv |work=[[Expressen]] |date=3. kolovoza 2021 |access-date=1. kolovoza 2026|archive-date=26. veljače 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230226103855/https://www.expressen.se/sport/os-2021/slar-tillbaka-mot-hatet-mondos-basta-beslut/|url-status=live}}</ref> === 2022: Tri nova svjetska rekorda, prve svjetske titule i druga europska titula === Iako je imao tek 22 godine, Duplantis je [[17. siječnja]] treći put osvojio švedsku nagradu za najboljega sportaša godine{{efn|''Svenska idrottsgalan'' ([[švedski jezik|šved.]]).}} za postignute uspjehe u [[2021.]] godini, a dobio ju je već [[2019.]] i [[2021.]] godine. Naime, osvojio je olimpijsko i europsko dvoransko zlato te preskočio šest ili više metara u 12 od ukupno 17 natjecanja kojima je prisustvovao u 2021. godini.<ref name=":7">{{Cite news |date=18. siječnja 2022 |title=Duplantis is Sweden's Sportsman of the Year for the third time |url=https://www.european-athletics.com/news/duplantis-crowned-swedish-sportsman-of-the-year-for-the-third-time |access-date=3. kolovoza 2026|work=European Athletics}}</ref> Duplantis je [[7. ožujka]] oborio vlastiti svjetski rekord nakon što je preskočio 6,19 metara na dvoranskome natjecanju u [[Beograd]]u.<ref>{{Cite web |title=6.19 ! Duplantis broke the world record in the Arena at the Belgrade Indoor Meeting |url=https://www.worldathletics.org/competitions/world-athletics-indoor-championships/belgrade22/news/report/619-duplantis-broke-the-world-record-in-the-arena-at-the-belgrade-indoor-meeting |access-date=3. kolovoza 2026 |website=worldathletics.org |archive-date=27. ožujka 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220327220254/https://worldathletics.org/competitions/world-athletics-indoor-championships/belgrade22/news/report/619-duplantis-broke-the-world-record-in-the-arena-at-the-belgrade-indoor-meeting |url-status=live}}</ref> Dva tjedna nakon, na [[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2022.|Svjetskome dvoranskom prvenstvu]] u Beogradu, osvojio je zlatnu medalju. Preskočivši 6,20 metara, ponovno je oborio svoj svjetski rekord.<ref>{{Cite web |title=Pole Vault Men – Result |url=https://www.worldathletics.org/competitions/world-athletics-indoor-championships/belgrade22/results/men/pole-vault/final/result |access-date=3. kolovoza 2026|website=worldathletics.org |archive-date=23. ožujka 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220323044017/https://worldathletics.org/competitions/world-athletics-indoor-championships/belgrade22/results/men/pole-vault/final/result |url-status=live}}</ref><ref name=":69">{{cite news |title=Sweden's Duplantis sets new world pole vault record |url=https://www.france24.com/en/live-news/20220320-sweden-s-duplantis-sets-new-world-pole-vault-record |access-date=4. kolovoza 2026 |publisher=France24.com |archive-date=27. travnja 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230427060604/https://www.france24.com/en/live-news/20220320-sweden-s-duplantis-sets-new-world-pole-vault-record |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite news |date=18. svibnja 2022 |title=Ratified: world records for Rojas, Duplantis and Holloway |url=https://worldathletics.org/news/press-releases/ratified-world-records-rojas-duplantis-holloway-belgrade-indoor |access-date=4. kolovoza 2026 |work=World Athletics Press Release}}</ref> Na [[BAUHAUS-galan]]u Duplantis je [[30. lipnja]] oborio vlastiti svjetski rekord na otvorenome od 6,15 metara, koji je postavio [[2020.]] godine. Tada je preskočio 6,16 metara.<ref name=":72">{{cite web |title=Armand Duplantis satte nytt utomhusrekord |url=https://www.aftonbladet.se/sportbladet/a/JxzqPX/armand-duplantis-slog-nytt-utomhusrekord |access-date=4. kolovoza 2026 |website=Aftonbladet |date=30. lipnja 2022 |archive-date=30. lipnja 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220630195342/https://www.aftonbladet.se/sportbladet/a/JxzqPX/armand-duplantis-slog-nytt-utomhusrekord |url-status=live}}</ref> [[File:EKZA0286 polevault final duplantis (52342027800).jpg|thumb|Duplantis u skoku na [[Europsko prvenstvo u atletici 2022.|Europskome prvenstvu]] 2022. godine u [[München]]u.]] Svoj je svjetski rekord oborio još jednom te godine, odnosno [[24. srpnja]] na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2022.|Svjetskome prvenstvu]] u [[Eugene, Oregon|Eugeneu, Oregonu]], kada je preskočio 6,21 metar.<ref name=":71">{{cite news |url=https://www.reuters.com/lifestyle/sports/swedens-duplantis-breaks-pole-vault-world-record-world-championships-2022-07-25/ |title=Swede Duplantis breaks pole vault world record to win gold |work=Reuters |date=25. srpnja 2022 | access-date=4. kolovoza 2022 | archive-date=25. lipnja 2022 | archive-url=https://web.archive.org/web/20220725035455/https://www.reuters.com/lifestyle/sports/swedens-duplantis-breaks-pole-vault-world-record-world-championships-2022-07-25/ | url-status=live}}</ref> To je bio ukupno peti Duplantisov svjetski rekord, ali prvi koji je postavio na otvorenome.<ref>{{Cite news |date=20. rujna 2022 |title=Ratified: world records for Amusan, Duplantis and McLaughlin |url=https://worldathletics.org/news/press-releases/ratified-world-records-amusan-duplantis-mclaughlin-oregon |access-date=4. kolovoza 2026 |work=World Athletics Press Release}}</ref> Na [[Europsko prvenstvo u atletici 2022.|Europskome prvenstvu]] u [[München]]u osvojio je zlato i srušio rekord prvenstva skokom od 6,06 metara.<ref name=":74">{{Cite web |title=Armand Duplantis vinner EM-guld |url=https://www.aftonbladet.se/sportbladet/a/OrLXal/armand-duplantis-vinner-em-guld-i-stavhopp |access-date=4. kolovoza 2026 |website=Aftonbladet |date=20. kolovoza 2022 |archive-date=20. kolovoza 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220820201042/https://www.aftonbladet.se/sportbladet/a/OrLXal/armand-duplantis-vinner-em-guld-i-stavhopp |url-status=live}}</ref> Duplantis je zaključio sezonu u [[rujan|rujnu]] skokom od 6,07 metara na mitingu [[Dijamantna liga|Dijamantne lige]] u [[Zürich]]u, a taj mu je rezultat bio dovoljan za obranu naslova.<ref>{{Cite web |date=27. prosinca 2022 |title=2022 review: jumps |url=https://worldathletics.org/news/series/2022-review-jumps |access-date=4. kolovoza 2026 |website=[[World Athletics]] |archive-date=28. prosinca 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221228142556/https://worldathletics.org/news/series/2022-review-jumps |url-status=live}}</ref> Na temelju triju postignutih svjetskih rekorda, dviju svjetskih titula, osvojene Dijamantne lige, pobjedama na 18 od 19 natjecanja na kojima je nastupio te 23 skokova od šest ili više metara u jednoj sezoni [[World Athletics]] imenovao je Duplantisa najboljim atletičarom godine [[6. prosinca]].<ref name=":13">{{Cite news |date=7. prosinca 2022 |title=Mondo Duplantis Named 2022 World Athlete of the Year |url=https://lsusports.net/news/2022/12/07/mondo-duplantis-named-2022-world-athlete-of-the-year/ |access-date=4. kolovoza 2026 |work=LSU Athletics}}</ref> === 2023: Druga svjetska titula i dva nova svjetska rekorda (šesti i sedmi) === Duplantis je ozbiljno započeo sezonu [[2023.]] godine na Mondo Classicu u [[Uppsala|Uppsali]], natjecanju koje je nazvano prema njegovu nadimku. Tamo je odnio pobjedu nakon preskočenih 6,10 metara. Taj rezultat nije bio samo njegova najbolja preskočena visina kojom je ikada otvorio sezonu nego i najbolji rezultat u povijesti otvaranja sezona uopće. Time je također oborio [[Sergej Bubka|Bubkin]] rekord od 11 preskočenih 6,10 ili više metara, i u dvorani i na otvorenome.<ref>{{Cite web |date=3. veljače 2023 |title=Duplantis and Warholm open seasons with world-leading marks |url=https://worldathletics.org/news/report/duplantis-uppsala-warholm-ulsteinvik-610-4531-sutej-ostrava |access-date=4. kolovoza 2026 |website=[[World Athletics]] |archive-date=3. veljače 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230203094234/https://worldathletics.org/news/report/duplantis-uppsala-warholm-ulsteinvik-610-4531-sutej-ostrava |url-status=live}}</ref> [[File:Armand Duplantis Budapest 2023.jpg|thumb|Duplantis sa svojom zlatnom medaljom na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2023.|Svjetskome prvenstvu]] u [[Budimpešta|Budimpešti]].]] Na dvoranskome natjecanju [[All Star Perche]]u, održanome u [[Clermont-Ferrand]]u, Duplantis je [[25. veljače]] ponovno postavio novi svjetski rekord skokom od 6,22 metara. To mu je ujedno bio 60. skok u karijeri koji je iznosio šest ili više metara.<ref>{{Cite web |date=25. veljače 2023 |title=Mondo Duplantis breaks pole vault world record for sixth time |url=https://olympics.nbcsports.com/2023/02/25/mondo-duplantis-pole-vault-world-record-perche-indoor/ |access-date=4. kolovoza 2026 |website=[[NBC Sports]] |language=en |archive-date=30. ožujka 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230330025819/https://olympics.nbcsports.com/2023/02/25/mondo-duplantis-pole-vault-world-record-perche-indoor/ |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite news |date=6. travnja 2023 |title=Ratified: world records for Duplantis, Bol and Seifu, world U20 records for Jackson and Sosna |url=https://worldathletics.org/news/press-releases/records-ratified-duplantis-bol-seifu-jackson-sosna |access-date=4. kolovoza 2026 |work=World Athletics Press Release}}</ref> Dana [[26. kolovoza]] 2023. godine Duplantis je obranio titulu svjetskoga prvaka na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2023.|Svjetskome prvenstvu]] u [[Budimpešta|Budimpešti]] rezultatom od 6,10 metara.<ref name=":80">{{cite web | url=https://worldathletics.org/competitions/world-athletics-championships/world-athletics-championships-budapest-2023-7138987/news/report/wch-budapest-23-report-men-pole-vault | title=Duplantis soars to second pole vault gold in Budapest &#124; World Athletics Championships }}</ref> Preskočivši 6,23 metara na [[Prefontaine Classic]]u u [[Eugene, Oregon|Eugeneu, Oregonu]] [[17. rujna]], ponovno je oborio vlastiti svjetski rekord.<ref>[https://www.flotrack.org/articles/11225488-armand-duplantis-soars-to-world-record-in-mens-pole-vault-at-pre-classic Armand Duplantis Soars To World Record In Men's Pole Vault At Pre Classic] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230919024112/https://www.flotrack.org/articles/11225488-armand-duplantis-soars-to-world-record-in-mens-pole-vault-at-pre-classic |date=19. rujna 2023 }}, ''[[FloSports|FloTrack]]'', 17. rujna 2023. Pristupljeno 4. kolovoza 2026.</ref><ref>{{Cite news |date=23. studenoga 2023 |title=Ratified: world records for Crouser, Duplantis, Tsegay and Cheruiyot |url=https://worldathletics.org/news/press-releases/ratified-world-records-crouser-duplantis-tsegay-cheruiyot |access-date=4. kolovoza 2026 |work=World Athletics Press Release}}</ref> [[World Athletics]] proglasio je Duplantisa najboljim atletičarom godine već [[2020.]] i [[2022.]] godine. Isto je učinio i 2023. godine, ali toga puta u zasebnoj kategoriji skakačkih i bacačkih disciplina. Naime, od 2023. godine World Athletics dodjeljuje zasebne nagrade najboljim atletičarima i atletičarkama u trima kategorijama, odnosno u trkačkim disciplinama, skakačkim i bacačkim disciplinama te disciplinama izvan stadiona. U skladu s time, nagrada za najboljega atletičara godine u skakačkim i bacačkim disciplinama koju je primio [[11. prosinca]] 2023. godine smatra se prvom nagradom te vrste.<ref name=":14">{{Cite news |date=12. prosinca 2023 |title=Six stars named World Athletes of the Year in Monaco |url=https://worldathletics.org/awards/news/world-athletes-year-rising-stars-2023 |access-date=4. kolovoza 2026 |work=World Athletics News}}</ref> === 2024: Druga svjetska dvoranska titula, treća europska titula, olimpijsko zlato u Parizu i tri nova svjetska rekorda (osmi, deveti i deseti) === Na [[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2024.|Svjetskome dvoranskom prvenstvu]] u [[Glasgow]]u Duplantis je u [[ožujak|ožujku]] preskočio 6,05 metara, a taj mu je rezultat donio zlatnu medalju.<ref name=":83">{{Cite web |url=https://worldathletics.org/competitions/world-athletics-indoor-championships/glasgow24/news/report/glasgow-24-men-pole-vault-report |title='Hardest ever' work for Duplantis as he retains pole vault title in Glasgow &#124; World Athletics Indoor Championships |access-date=4. kolovoza 2026 |archive-date=4. ožujka 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240304131039/https://worldathletics.org/competitions/world-athletics-indoor-championships/glasgow24/news/report/glasgow-24-men-pole-vault-report |url-status=live}}</ref> Dana [[26. veljače]]<ref>{{Cite web |date=26. veljače 2024 |title=Laureus World Sports Awards 2024 Nominees Announced |url=https://www.laureus.com/news/laureus-world-sports-awards-2024-nominees-announced |access-date=4. kolovoza 2024 |website=Laureus.com}}</ref> bio je drugi put zaredom i treći put u karijeri nominiran za prestižnu [[Laureus (nagrada)|Laureus]]ovu nagradu za najboljega sportaša godine. U konkurenciji su još bili [[Lionel Messi]], [[Novak Đoković]], [[Erling Haaland]], [[Noah Lyles]] i [[Max Verstappen]], a osvojio ju je naposljetku Đoković.<ref name=":5">{{Cite web |date=8. travnja 2024 |title=Novak Djokovic, Iga Swiatek and Coco Gauff nominated at the 25th Laureus World Sports Awards : All you need to know |url=https://www.tennisclubhouse.ca/en/post/novak-djokovic-iga-swiatek-and-coco-gauff-nominated-at-the-25th-laureus-world-sports-awards-all-y |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240409002518/https://www.tennisclubhouse.ca/en/post/novak-djokovic-iga-swiatek-and-coco-gauff-nominated-at-the-25th-laureus-world-sports-awards-all-y |archive-date=9. travnja 2024 |access-date=4. kolovoza 2026 |website=Tennis Clubhouse |language=en}}</ref> Na natjecanju u [[Xiamen]]u, na prvoj "postaji" [[Dijamantna liga|Dijamantne lige]] [[2024.]] godine, Duplantis je poboljšao svoj svjetski rekord za jedan centimetar preskočivši 6,24 metra iz prvoga pokušaja.<ref>{{Cite web |author=Julien Pereira |title=Athlétisme – Armand Duplantis établit un nouveau record du monde de saut à la perche en franchissant 6,24 mètres |language=fr |url=https://www.eurosport.fr/athletisme/wanda-diamond-league-xiamen/2024/athletisme-armand-duplantis-etablit-un-nouveau-record-du-monde-de-saut-a-la-perche-en-franchissant-624-metres_sto20002671/story.shtml |date=20. travnja 2024. |website=[[Eurosport]]}}</ref><ref>{{Cite web |author=Simon Turnbull |title=Duplantis breaks world pole vault record with 6.24m in Xiamen |url=https://worldathletics.org/competitions/diamond-league/news/mondo-duplantis-world-pole-vault-record-xiamen |date=20. travnja 2024. |website=[[World Athletics]]}}</ref><ref>{{Cite news |date=27. srpnja 2024 |title=Ratified: world records for McLaughlin-Levrone, Duplantis, Kipyegon, Chebet, Alekna and Ngetich |url=https://worldathletics.org/news/press-releases/ratified-world-records-mclaughlin-levrone-duplantis-kipyegon-chebet-alekna-ngetich |access-date=4. kolovoza 2026|work=World Athletics Press Release}}</ref> Kao jedini natjecatelj koji je prešao šest metara, Duplantis je [[12. lipnja]] osvojio [[Europsko prvenstvo u atletici 2024.|Europsko prvenstvo]] u [[Rim]]u. Nakon što je osigurao titulu europskoga prvaka, Duplantis je iz prvoga pokušaja postavio novi rekord prvenstva skokom od 6,10 metara, a onda je iskoristio sva tri pokušaja za obaranje tadašnjega svjetskog rekorda, ali svi su bili bezuspješni.<ref name=":89">{{Cite web |title=Mondo Duplantis sacré champion d'Europe avec 6,10&nbsp;m |url=https://www.lequipe.fr/Athletisme/Actualites/Mondo-duplantis-sacre-champion-d-europe-avec-6-10-m/1474377 |website=l'équipe}}</ref> Ipak, skokom je od 6,10 metara učinio to prvenstvo svojim 60. natjecanjem na kojemu je preskočio šest ili više metara. Drugi je najbolji u povijesti [[Sergej Bubka]] s 44 natjecanja.<ref>{{Cite news |last=Mills |first=Steven |date=15. lipnja 2024. |title=Roma 2024 by the numbers |url=https://www.european-athletics.com/news/roma-2024-by-the-numbers |access-date=4. kolovoza 2026 |work=European Athletics}}</ref> [[File:Armand Duplantis - Olympic Games - 03.08.2024.jpg|thumb|left|upright|Armand Duplantis na kvalifikacijama u skoku s motkom [[3. kolovoza]] [[2024.]] godine na [[Ljetne olimpijske igre 2024.|Olimpijskim igrama u Parizu]].]] Pobijedivši [[5. kolovoza]] na [[Ljetne olimpijske igre 2024.|Olimpijskim igrama]] u [[Pariz]]u, Duplantis je obranio titulu olimpijskoga pobjednika iz [[Ljetne olimpijske igre 2020.|Tokija]]. Budući da [[Sam Kendricks]] nije uspio skočiti više od 5,95 metara, Duplantis je osvojio zlato rezultatom od šest metara. Potom je preskočio 6,10 metara, čime je oborio olimpijski rekord [[Thiago Braza|Thiaga Braza]] s [[Ljetne olimpijske igre 2016.|Olimpijskih igara 2016.]] godine. U posljednjoj je seriji preskočio 6,25 metara iz trećega pokušaja i time postavio novi svjetski rekord. Kao i na Europskome prvenstvu te godine, Duplantis je bio jedini natjecatelj koji je preskočio šest metara, a potom preskočio 6,10 metara iz prvoga pokušaja te lovio novi svjetski rekord. Na Olimpijskim mu je igrama potonje pošlo za rukom, pa je time ujedno postavio novi svjetski rekord i oborio olimpijski rekord, koji je bio postavio samo 20 minuta prije.<ref name=":90">{{Cite news |last=Liew |first=Jonathan |date=5. kolovoza 2024. |title=Duplantis achieves new heights after pole vault world record adds to gold |url=https://www.theguardian.com/sport/article/2024/aug/05/2024-paris-olympic-games-armand-duplantis-pole-vault-world-record |access-date=4. kolovoza 2026|work=[[The Guardian]] |issn=0261-3077}}</ref> Osvojivši zlato u Parizu, 24-godišnji je Duplantis postao prvi skakač s motkom koji je obranio titulu olimpijskoga prvaka nakon [[SAD|Amerikanca]] [[Bob Richards|Boba Richardsa]], koji je osvojio Olimpijske igre [[Ljetne olimpijske igre 1952.|1952.]] i [[Ljetne olimpijske igre 1956.|1956.]] godine. Duplantis i Richards ujedno su jedini muški skakači s motkom koji su osvojili dva olimpijska zlata.<ref>{{Cite news |last=Thompson II |first=Marcus |date=6. kolovoza 2024. |title=Mondo Duplantis soars to new world record, Olympic gold again: 'He's the fastest pole vaulter out there' |url=https://www.nytimes.com/athletic/5682112/2024/08/05/mondo-duplantis-pole-vault-final-sam-kendricks/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20240807041236/https://www.nytimes.com/athletic/5682112/2024/08/05/mondo-duplantis-pole-vault-final-sam-kendricks/ |url-status=dead |archive-date=7. kolovoza 2024 |access-date=4. kolovoza 2026 |work=The New York Times}}</ref> Duplantisova sposobnost ostvarivanja vrhunskih rezultata pod pritiskom te neprestano obaranje svjetskih rekorda učvrstili su njegov status jednoga od najistaknutijih atletičara svoje generacije.<ref name=":4" /> Rezultati koje je postigao kao predstavnik Švedske na najvećim svjetskim i kontinentalnim natjecanjima nemaju premca.<ref>{{Cite web |last=Sports |first=Pulse |date=22. travnja 2024. |title=Mondo Duplantis shares secret behind shattering pole vault world record for record|url=https://www.pulsesports.co.ke/athletics/story/mondo-duplantis-shares-secret-behind-shattering-pole-vault-world-record-for-record-eigth-time-2024042110095299804 |access-date= 5. kolovoza 2026 |website=Pulse Sports Kenya |language=en}}</ref> Uzevši u obzir njegove uspjehe od najmlađih natjecateljskih dobnih kategorija do seniorske karijere, do [[kolovoz]]a 2024. godine postavio je ukupno devet rekorda prvenstava i jedan olimpijski rekord. U te se rezultate ubrajaju i tri svjetska rekorda koja je postavio nakon što je osvojio svjetske titule: 6,20 metara na [[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2022.|Svjetskome dvoranskom prvenstvu]] u Beogradu, 6,21 metar na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2022.|Svjetskome prvenstvu]] u Oregonu i naposljetku 6,25 metara u Parizu na Olimpijskim igrama.<ref name=":17" /> Njegova se dominacija u skoku s motkom počela uspoređivati s ostvarenjima najboljih u drugim sportovima.<ref>{{Cite news |date=6. kolovoza 2024 |title=Mondo Duplantis Soars to New Heights: Sets World Record at Paris 2024 Olympics |url=https://trackalerts.com/2024/08/mondo-duplantis-soars-to-new-heights-sets-world-record-at-paris-2024-olympics/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20240919084450/https://trackalerts.com/2024/08/mondo-duplantis-soars-to-new-heights-sets-world-record-at-paris-2024-olympics/ |url-status=dead |archive-date=19. rujna 2024 |access-date=5. kolovoza 2026|work=Trackalerts.com}}</ref> ''[[The New York Times]]'' opisao ga je kao sportaša koji za skok s motkom predstavlja ono što [[Usain Bolt]] predstavlja za sprint, [[Michael Phelps]] za [[plivanje]] i [[Simone Biles]] za [[gimnastika|gimnastiku]].<ref>{{Cite news |last=Tharme |first=Liam |date=5. kolovoza 2024|title=Mondo Duplantis: Breaking down the biomechanics behind the best-ever pole vaulter |url=https://www.nytimes.com/athletic/5646961/2024/08/05/mondo-duplantis-biomechanics-pole-vault/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20240806032042/https://www.nytimes.com/athletic/5646961/2024/08/05/mondo-duplantis-biomechanics-pole-vault/ |url-status=dead |archive-date=6. kolovoza 2024 |access-date=5. kolovoza 2026 |work=The New York Times}}</ref> Budući da natjecanja često osvaja s gotovo 30 centimetara boljim rezultatom od drugoplasiranoga, njegova je nadmoć time izraženija jer se pobjednik u skoku s motkom češće odlučuje razlikom od samo jednoga centimetra.<ref>{{Cite news |last=Sherwood |first=Ben |date=8. kolovoza 2024. |title=Why This Pole Vaulter Is Even Bigger Than the One With the Bulge |url=https://www.thedailybeast.com/pole-vault-goat-mondo-duplantis-soaredliterallyat-the-paris-olympics |archive-url=https://web.archive.org/web/20240808232141/https://www.thedailybeast.com/pole-vault-goat-mondo-duplantis-soaredliterallyat-the-paris-olympics |url-status=dead |archive-date=8. kolovoza 2024 |access-date=5. kolovoza 2026 |work=The Daily Beast}}</ref> Uz to je osvojio svako natjecanje na kojemu je nastupio od mitinga [[Dijamantna liga|Dijamantne lige]] u [[Monako|Monaku]] 2023. godine.<ref name="WAprofile" /> Nakon drugoga olimpijskog zlata zaredom i oborenih devet rekorda – a svaki je novi u tome nizu poboljšao za jedan centimetar – Duplantis je naširoko smatran najboljim skakačem s motkom svih vremena.<ref name=":4" /><ref name=":3">{{Cite news |date=5. kolovoza 2024 |title=Record-breaker Duplantis soars to Olympic pole vault gold, Hodgkinson wins 800m |url=https://www.france24.com/en/live-news/20240805-record-breaker-duplantis-soars-to-pole-vault-gold-hodgkinson-wins-800m |agency=Agence France-Presse}}</ref> Prije pariških Olimpijskih igara taj se naslov pridijevao [[Sergej Bubka|Sergeju Bubki]], umirovljenomu [[Ukrajina|ukrajinskom]] skakaču s motkom.<ref name="Stump2024">{{cite news |last1=Stump |first1=Scott |date=6. kolovoza 2024. |title=Swedish pole vaulter Armand Duplantis thrills the world with a towering, death-defying vault |url=https://www.today.com/popculture/mondo-duplantis-world-record-pole-vault-rcna165383 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240806202927/https://www.today.com/popculture/mondo-duplantis-world-record-pole-vault-rcna165383 |archive-date=6. kolovoza 2024 |work=TODAY.com}}</ref> Na [[Memorijal Kamili Skolimowskoj|Memorijalu Kamili Skolimowskoj]] u [[Poljska|poljskome]] gradu [[Chorzów]]u, dvanaestoj postaji [[Dijamantna liga|Dijamantne lige]] 2024. godine, Duplantis je [[25. kolovoza]] poboljšao svoj svjetski rekord deseti put u karijeri i treći put 2024. godine za jedan centimetar, pa je novi svjetski rekord iznosio 6,26 metara.<ref>{{Cite web |title=Ingebrigtsen and Duplantis smash world records in Silesia |url=https://www.diamondleague.com/news/general/ingebrigtsen-and-duplantis-smash-world-records-in-silesia/ |access-date=5. kolovoza 2026 |website=IDL Diamond League |date=25. kolovoza 2024 |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite news |date=3. listopada 2024 |title=Ratified: world records for Ingebrigtsen, Duplantis and Hull |url=https://worldathletics.org/news/press-releases/ratified-world-records-ingebrigtsen-duplantis-hull |access-date=5. kolovoza 2026 |work=World Athletics Press Release}}</ref> Tamo su, uz Duplantisa, i [[Sam Kendricks]] i [[Emmanouil Karalis]] preskočili šest metara. To je bio prvi put u povijesti da su trojica skakača s motkom preskočili tu visinu na istome natjecanju.<ref name=":6">{{Cite news |last=Selvaraj |first=Jonathan |date=28. kolovoza 2024. |title=One small centimetre for man, a giant leap for Armand Duplantis |url=https://sportstar.thehindu.com/athletics/armand-duplantis-pole-vault-world-record-one-centimetre-paris-olympics-science-jump-sports-feature/article68575835.ece/}}</ref> Na konferenciji za medije uoči spomenutoga mitinga Dijamantne lige organizatori su predstavili novu nagradu za najboljega sportaša na tome natjecanju, a odluka se donosila na temelju bodovnoga sustava World Athleticsa. Očekivalo se da će prvi dobitnik te nagrade biti [[Jakob Ingebrigtsen]], koji je rezultatom od 7:17,55 minuta postavio novi svjetski rekord na 3000 metara. Time je nadmašio prijašnji rekord od 7:20,67 minuta [[Kenija|Kenijca]] [[Daniel Komen|Daniela Komena]] iz [[1996.]] godine za više od triju sekundi. Međutim, kada su se rezultati s natjecanja preračunali prema bodovnome sustavu, pokazalo se da je Duplantisov svjetski rekord od 6,26 metara u skoku s motkom vrijedio 1339 bodova, a Ingebrigtsenov svjetski rekord 1320 bodova. Duplantis je tako postao prvim dobitnikom nagrade za najvrjednijega atletičara mitinga, pa je osvojio 14-karatni zlatni prsten optočen dijamantima vrijedan 10 000 američkih dolara te novčanu nagradu u istome iznosu. Uz to je osvojio 50 000 američkih dolara za obaranje svjetskoga rekorda.<ref name=":6" /> Dan uoči mitinga Dijamantne lige u [[Zürich]]u, [[4. rujna]], Duplantis je sudjelovao u revijalnoj utrci na 100 metara protiv [[Karsten Warholm|Karstena Warholma]], svjetskoga rekordera na 400 metara s preponama. Duplantis je pobijedio i ostvario osobni rekord u toj disciplini, koji je iznosio 10,37 sekundi. Warholm je završio utrku za 10,47 sekundi, što je također bio njegov osobni rekord.<ref>{{Cite web |title=Mondo Duplantis uses personal best to hold off Karsten Warholm in 100m sprint showdown |url=https://olympics.com/en/news/mondo-duplantis-uses-personal-best-to-hold-off-karsten-warholm-in-100m-sprint-showdown}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.bbc.co.uk/sport/athletics/articles/c14zydg3754o|title=Duplantis beats Warholm in 100m exhibition race|date=4. rujna 2024 |work=BBC Sport|access-date=5. kolovoza 2026.}}</ref> Duplantis je [[13. rujna]] zaključio sezonu 2024. godine četvrtim uzastopnim naslovom pobjednika Dijamantne lige na završnome natjecanju u [[Bruxelles]]u. Pobjedu je odnio nakon preskočenih 6,11 metara, čime je također postavio rekord mitinga.<ref>{{cite web|url=https://worldathletics.org/competitions/diamond-league/news/wanda-diamond-league-final-brussels-2024-duplantis-denny|title=Duplantis and Denny break meeting records on first day of Wanda Diamond League Final in Brussels|publisher=World Athletics|access-date=13. rujna 2024}}</ref> Dana [[26. listopada]] bio je prvi put samostalno proglašen europskim sportašem godine u muškoj konkurenciji. Isti je naslov zavrijedio 2022. godine, ali tada je nagradu podijelio s Jakobom Ingebrigtsenom.<ref>{{Cite news |date=28. listopada 2024 |title=Mahuchikh and Duplantis named European athletes of the year |url=https://athleticsweekly.com/athletics-news/mahuchikh-and-duplantis-named-european-athletes-of-the-year-1039994149/ |access-date=5. kolovoza 2024 |work=Athletics Weekly}}</ref> Duplantis je [[6. studenoga]] postao globalni ambasador humanitarne utrke [[Wings for Life World Run]], a time se pridružio drugim sportskim zvijezdama poput [[Neymar|Neymara]] i Karstena Warholma. Utrka se održala [[4. svibnja]] [[2025.]] godine radi prikupljanja sredstava za istraživanje ozljede [[kičmena moždina|kralježnične moždine]].<ref>{{Cite news |last=Jonsson |first=Hanna |date=6. studenoga 2024. |title=Join Mondo Duplantis in the Wings for Life World Run – registration is open |url=https://www.redbull.com/se-en/mondo-duplantis-wings-for-life-world-run |access-date=5. kolovoza 2026|work=Redbull}}</ref> === 2025: Višestruki novi svjetski rekordi, treće svjetske titule i u dvorani i na otvorenome, jubilarnih sto skokova, Laureusova nagrada, peto osvajanje Dijamantne lige i skok od 6,30 metara === Duplantis je [[28. veljače]] na [[All Star Perche]]u u [[Clermont-Ferrand]]u 11. put oborio vlastiti svjetski rekord. Nakon što je osigurao pobjedu skokom od 6,07 metara, Duplantis je odlučio preskočiti 6,27 metara. To je uspio iz prvoga pokušaja.<ref name=":17">{{Cite web |date=1. ožujka 2025 |title=Duplantis breaks world pole vault record with 6.27m in Clermont-Ferrand |url=https://worldathletics.org/news/report/mondo-duplantis-world-pole-vault-record-627m-clermont-ferrand |access-date=6. kolovoza 2026 |website=World Athletics Report}}</ref> U to je vrijeme objavio i svoj prvi singl "[[Bop (pjesma, Mondo)|Bop]]", koji je zasvirao kada je postavio novi svjetski rekord.<ref>{{Cite web |date=1. ožujka 2025 |title=Armand Duplantis breaks his own pole vault world record with leap of 6.27m |url=https://www.straitstimes.com/sport/armand-duplantis-breaks-his-own-pole-vault-world-record-with-leap-of-6-27m |access-date=6. kolovoza 2026 |website=The Straits Times}}</ref> U razgovoru s [[Puma (brend)|Puminim]] izvršnim direktorom Arneom Freundtom, odnosno intervjuu objavljenome [[18. ožujka]] u sklopu tvrtkina godišnjega izvještaja, Duplantis je otkrio da vjeruje da bi mogao svjetski rekord postaviti na 6,40 metara u idućih nekoliko godina, ali da mu 6,30 metara predstavlja prvu metu u bližoj budućnosti.<ref>{{Cite web |title=Pole vault star Armand "Mondo" Duplantis sets his sights on fairy tale world record of 6.40m {{!}} PUMA® |url=https://about.puma.com/en/newsroom/corporate-news/2025/18-03-2025-pole-vault-star-armand-mondo-duplantis-sets-his-sights |access-date=6. kolovoza 2026 |website=about.puma.com |language=en}}</ref> Duplantis je skokom od 6,15 metara osvojio [[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2025.|Svjetsko dvoransko prvenstvo]] u [[Nanjing]]u [[22. ožujka]]. Time je ujedno treći put zaredom postao svjetskim dvoranskim prvakom. Duplantis se borio sve do kraja protiv [[Grk]]a [[Emmanouil Karalis|Emmanouila Karalisa]], koji je preskočio 6,05 metara. Karalis bi u neko drugo doba zasigurno postao svjetskim dvoranskim prvakom jer je to bio prvi put u povijesti da je skakač s motkom u finalu prvenstva preskočio 6,05 metara i ostao bez zlatne medalje.<ref name=":18" /> Prije nego što je obranio naslov prvaka u Nanjingu, Duplantis je ukupno 98 puta dotada preskočio šest ili više metara.<ref>{{Cite AV media |url=https://www.youtube.com/live/NHC6m33jDrk?si=QtkdsUuyCpEanGXj |title=Livestream - World Athletics Indoor Championships Nanjing 25 Press Conference |language=en |access-date=6. kolovoza 2026 |via=www.youtube.com}}</ref><ref>{{Cite web |date=20. ožujka 2025 |title='More in the tank', vows Duplantis as he edges to century mark |url=https://www.france24.com/en/live-news/20250320-more-in-the-tank-vows-duplantis-as-he-edges-to-century-mark |access-date=6. kolovoza 2026 |website=France 24 |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Watta |first=Evelyn |date=20. ožujka 2025 |title=Mondo Duplantis all set for another world record as he gears up for World Athletics Indoor Championships Nanjing 2025: "I have more in the tanks" |url=https://www.olympics.com/en/news/mondo-duplantis-world-record-world-athletics-indoor-championships-nanjing-2025-more-in-tanks |access-date=6. kolovoza 2026 |website=Olympics.com}}</ref> Preskočivši četiri puta šest ili više metara na tome natjecanju, Duplantis je prešao brojku od sto takvih skokova s ukupno 102 njih. Za usporedbu, [[Sergej Bubka]], nekadašnji svjetski rekorder, drugi je najbolji po broju skokova od šest ili više metara, a u karijeri ih je ukupno imao 46.<ref name=":18">{{Cite web |title=Duplantis retains world indoor pole vault title in Nanjing {{!}} News {{!}} Nanjing 25 {{!}} World Athletics Indoor Championships |url=https://worldathletics.org/competitions/world-athletics-indoor-championships/nanjing25/news/report/nanjing-25-men-pole-vault-report |archive-url=https://web.archive.org/web/20250322161645/https://worldathletics.org/competitions/world-athletics-indoor-championships/nanjing25/news/report/nanjing-25-men-pole-vault-report |archive-date=22. ožujka 2025 |access-date=6. kolovoza 2026 |website=worldathletics.org |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=22. ožujka 2025 |title=Now 102 vaults over 6 metres as Duplantis soars to world indoor title |url=https://sports.yahoo.com/article/now-102-vaults-over-6-143815490.html |access-date=6. kolovoza 2026 |website=Yahoo Sports |language=en-US}}</ref> Duplantis je [[21. travnja]] osvojio [[Laureus (nagrada)|Laureusovu]] nagradu za najboljega sportaša godine. Time je nakon [[Usain Bolt|Usaina Bolta]] postao drugi atletičar u povijesti koji je osvojio tu nagradu.<ref>{{Cite web |last=Wiseman |first=Ciaran |date=22. travnja 2025 |title=Mondo Duplantis namedrops Usain Bolt & Lionel Messi as he wins prestigious award |url=https://talksport.com/sport/3138989/mondo-duplantis-laureus-awards-usain-bolt-lionel-messi/ |access-date=7. kolovoza 2026 |website=talkSPORT |language=}}</ref> Bio je nominiran još 2021., 2023. i 2024. godine, stoga ju je osvojio nakon treće uzastopne i ukupno četvrte nominacije.<ref name=":19">{{Cite web |last=Smirnova |first=Lena |date=22. travnja 2025. |title=Armand Duplantis named Laureus World Sportsman of the Year after third consecutive nomination |url=https://www.olympics.com/en/news/athletics-sweden-armand-duplantis-named-laureus-world-sportsman-of-the-year-after-third-consecutive-nomination |access-date=7. kolovoza 2026 |website=Olympics.com}}</ref><ref>{{Cite news |date=22. travnja 2025 |title=Gymnast Simone Biles and pole vaulter Armand Duplantis win Laureus awards |url=https://www.straitstimes.com/sport/gymnast-simone-biles-and-pole-vaulter-mondo-duplantis-win-laureus-awards |access-date=7. kolovoza 2026 |work=The Straits Times |language=en |issn=0585-3923}}</ref> Svoj ukupno dvanaesti i četvrti svjetski rekord u okviru Dijamantne lige<ref>{{Cite web |title=Duplantis Soars to 6.28m World Record as Records Tumble at Stockholm Diamond League {{!}} Watch Athletics |url=https://www.watchathletics.com/article/13394/duplantis-soars-to-6-28m-world-record-as-records-tumble-at-stockholm-diamond-league |access-date=7. kolovoza 2026 |website=www.watchathletics.com |language=en}}</ref> postavio je [[15. lipnja]] skokom od 6,28 metara, iz prvoga pokušaja, u [[Stockholm]]u.<ref>{{Cite web |title=Duplantis breaks world pole vault record with 6.28m in Stockholm {{!}} REPORTS {{!}} World Athletics |url=https://worldathletics.org/competitions/diamond-league/news/mondo-duplantis-world-pole-vault-record-628m-stockholm |archive-url=https://web.archive.org/web/20250615204725/https://worldathletics.org/competitions/diamond-league/news/mondo-duplantis-world-pole-vault-record-628m-stockholm |archive-date=15. lipnja 2025 |access-date=7. kolovoza 2026|website=worldathletics.org |language=en}}</ref> Prije toga oborio je svjetski rekord dvaput u Poljskoj, Srbiji i Oregonu, jednom u Škotskoj i Kini, a triput u Francuskoj, uključujući onaj s Olimpijskih igara 2024. godine. Nikada prije nije postigao to na domaćemu terenu, u [[Švedska|Švedskoj]],<ref>{{Cite web |date=15. lipnja 2025 |title=Mondo Duplantis' 12th pole vault world record is one of a kind: 'The only thing that I was missing' |url=https://www.nbcsports.com/olympics/news/mondo-duplantis-world-record-pole-vault-2025-stockholm |access-date=7. kolovoza 2026 |website=NBC Sports |language=en-US}}</ref> pa je time ostvario još jedan priželjkivani uspjeh.<ref>{{Cite web |first=Nick |last=Zaccardi |date=15. lipnja 2025 |title=Mondo Duplantis breaks world record in pole vault for 12th time: 'The only thing that I was missing' |url=https://sports.yahoo.com/article/mondo-duplantis-breaks-pole-vault-171337337.html |access-date=7. kolovoza 2026 |website=Yahoo Sports |language=en-US}}</ref> Duplantisov 12. svjetski rekord s čuvenoga [[Olimpijski stadion u Stockholmu|Olimpijskoga stadiona u Stockholmu]], na kojemu su se održale [[Ljetne olimpijske igre 1912.]] godine, bio je prvi u povijesti koji se postavio na tome stadionu. Tamo su se više puta oborili svjetski rekordi u atletici nego na ijednome drugom stadionu – ukupno 83 njih između [[1912.]] i [[2008.]] godine. Međutim, nijedan od njih nije bio u skoku s motkom.<ref name=":21">{{Cite news |last=Tharme |first=Liam |date=20. rujna 2025 |title=Mondo Duplantis exclusive: 14-time pole vault world-record holder analyzes his greatest jumps |url=https://www.nytimes.com/athletic/6642767/2025/09/20/mondo-duplantis-interview-world-records/ |access-date=7. kolovoza 2026 |work=The New York Times |language=en-US |issn=0362-4331}}</ref> [[Patrik Sjöberg]] bio je posljednji švedski sportaš koji je na tome stadionu postavio svjetski rekord, a to je bilo na natjecanju u skoku uvis [[1987.]] godine. Tomu je svjedočila i Duplantisova majka s tribina.<ref name=":2">{{Cite web |last=Crumley |first=Euan |date=15. lipnja 2025.|title=Mondo Duplantis rises to the occasion in Stockholm – Athletics Weekly |url=https://athleticsweekly.com/news/mondo-duplantis-rises-to-the-occasion-in-stockholm-1040005867/ |access-date=7. kolovoza 2026 |website=athleticsweekly.com |language=en-GB}}</ref><ref>{{Cite web |title=Pole Vault: Arman Duplantis sets his sights on setting another world record at 6.40m {{!}} Flashscore.com |url=https://www.flashscore.com/news/athletics-continental-tour-it-s-within-my-reach-duplantis-sets-sights-on-6-40m/bkXyvSvq/ |access-date=7. kolovoza 2026|website=www.flashscore.com |language=en}}</ref> U skladu s tamošnjom tradicijom, Duplantisovo je ime uklesano na zidove stadiona u spomen na svjetski rekord koji je ondje postavio. Taj dio Olimpijskoga stadiona, poznat pod nazivom "Stadion Walk of Fame", odaje počast najvećim sportskim uspjesima i događajima koji su se odvili na stadionu još od Olimpijskih igara održanih u Stockholmu.<ref>{{Cite web |title=Archives: Walk of Fame |url=https://www.walkoffamestadion.se/en/walkoffame/ |access-date=19. lipnja 2025 |website=Stadion Walk of Fame |language=en-US}}</ref><ref name=":2" /> Nakon te pobjede u Dijamantnoj ligi Duplantis je od 2020. godine pobijedio na 37 od ukupno 41 natjecanja, čime je postao jedan od najuspješnijih serijskih pobjednika u povijesti Dijamantne lige.<ref>{{Cite web |last=Sportstar |first=Team |date=13. lipnja 2025. |title=Duplantis Diamond League Results 2017–2025: A Winning Streak |url=https://sportstar.thehindu.com/athletics/duplantis-diamond-league-results-2017-2025/article69690324.ece |access-date=7. kolovoza 2026 |website=Sportstar |language=en}}</ref><ref>{{Cite news |date=16. lipnja 2025 |title='Magical' Armand Duplantis soars to pole vault world record in Stockholm |url=https://www.straitstimes.com/sport/magical-duplantis-soars-to-pole-vault-world-record-in-stockholm-with-6-28m-jump |access-date=7. kolovoza 2026|work=The Straits Times |language=en |issn=0585-3923}}</ref> Od svoga debija u Dijamantnoj ligi 2017. godine ostvario je ukupno 39 pobjeda, čime je prestigao [[Renaud Lavillenie|Renauda Lavillenieja]], koji ima 37 pobjeda.<ref>{{Cite web |title=Renaud LAVILLENIE – Wanda Diamond League |url=https://www.diamondleague.com/athlete/14185853/ |access-date=7. kolovoza 2026 |language=en-US}}</ref> Od 2020. godine imao je 93 nastupa, a izgubio je samo četiri puta, i to isključivo na mitinzima Dijamantne lige.<ref>{{Cite news |date=17. lipnja 2025 |title=Why 1cm equals multiple big-money payouts for this record-breaking pole vaulter |url=https://www.abc.net.au/news/2025-06-17/mondo-armand-duplantis-keeps-breaking-his-pole-vault-world-1cm/105426332 |access-date=7. kolovoza 2026 |work=ABC News |language=en-AU}}</ref> Dana [[11. srpnja]] Duplantis je skokom od 6,05 metara oborio rekord mitinga Dijamantne lige u [[Monako|Monaku]], koji je iznosio 6,02 metara, a bio ga je postavio [[Poljska|Poljak]] [[Piotr Lisek]] [[2019.]] godine. Taj je miting ujedno i 13. postaja Dijamantne lige na kojoj je Duplantis srušio rekord natjecanja.<ref>{{Cite web |last=McCarvel |first=Nick |date=11 July 2025 |title=Monaco Diamond League 2025: Mondo Duplantis wins pole vault in new meeting record, misses on world record attempts |url=https://www.olympics.com/en/news/monaco-diamond-league-2025-mondo-duplantis-wins-pole-vault-in-new-meeting-record-misses-on-world-record-attempts |access-date=12 July 2025 |website=Olympics.com}}</ref> Budući da se u Dijamantnoj ligi održava ukupno 15 mitinga, preostala su mu u tome trenutku dva na kojima još nije postavio novi rekord. Riječ je o mitinzima u [[Rabat]]u, na kojemu je rekord od 5,86 metara postavio [[Sam Kendricks]], i u [[London]]u, gdje rekord od 6,03 metara drži [[Renaud Lavillenie]].<ref>{{Cite web |last=Ogeyingbo |first=Deji |date=25. lipnja 2025. |title=Mondo Duplantis and the art of jumping high |url=https://www.runblogrun.com/2025/06/mondo-duplantis-and-the-art-of-jumping-high.html |access-date=7. kolovoza 2026 |website=runblogrun |language=en-US}}</ref> U sklopu manifestacije [[World Athletics Continental Tour]] Duplantis je [[12. kolovoza]] postavio svoj 13. svjetski rekord od 6,29 metara na mitingu iz tzv. Gold serije u [[Budimpešta|Budimpešti]]. To je bio prvi svjetski rekord koji se ikada postavio na tome mitingu u 15 godina njegova postojanja. Duplantis je time nadmašio i svoj prijašnji rekord koji je postavio u [[Mađarska|Mađarskoj]], a riječ je o skoku od 6,10 metara kojim je [[2023.]] godine osvojio svoju drugu titulu svjetskoga prvaka.<ref>{{Cite web |title=Historic world record, broken records, and an electric atmosphere at the Gyulai István Memorial – Gyulai István Memorial |url=https://gyulaimemorial.hu/en/news/historic-world-record-broken-records-and-an-electric-atmosphere-at-the-gyulai-istvan-memorial/ |access-date=7. kolovoza 2026 |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |date=13. kolovoza 2025 |title=Duplantis breaks world pole vault record on Budapest return |url=https://worldathletics.org/competitions/world-athletics-continental-tour/news/duplantis-world-pole-vault-record-budapest-gyulai-memorial |access-date=7. kolovoza 2026 |website=World Athletics Report}}</ref> World Athletics dao je Duplantisu važnu ulogu u promociji premijernoga izdanja prvenstva službenoga naziva [[World Athletics Ultimate Championship]], koje će se održati u [[Budimpešta|Budimpešti]] od [[11. rujna|11.]] do [[13. rujna]] [[2026.]] godine. Riječ je o ekskluzivnome bijenalu koje će se parnim godinama održavati na kraju sezone, kada [[Svjetsko prvenstvo u atletici]] neće biti u tijeku. World Athletics imenovao je Duplantisa ultimativnom zvijezdom ([[engleski jezik|engl.]] ''Ultimate Star''), a potom [[Usain Bolt|Usaina Bolta]] ultimativnom legendom ([[engleski jezik|engl.]] ''Ultimate Legend''),<ref>{{Cite news |last=Thapliyal |first=Mukesh |date=8. rujna 2025. |title=Usain Bolt named 'Ultimate Legend' by World Athletics to promote inaugural global championship |url=https://economictimes.indiatimes.com/news/international/us/usain-bolt-named-ultimate-legend-by-world-athletics-to-promote-inaugural-global-championship/articleshow/123756822.cms?from=mdr |access-date=8. kolovoza 2026 |work=The Economic Times |issn=0013-0389}}</ref> učinivši ih time glavnim akterima u promociji prvenstva u skladu s dodijeljenim ulogama.<ref>{{Cite web |date=13. kolovoza 2025 |title=Duplantis unveiled as inaugural Ultimate Star |url=https://worldathletics.org/competitions/world-athletics-ultimate-championship/2026/news/press-releases/mondo-duplantis-ultimate-championship-star |access-date=8. kolovoza 2026 |website=World Athletics}}</ref> Duplantis je [[27. kolovoza]] osvojio trofej Dijamantne lige peti put zaredom na posljednjemu mitingu u [[Zürich]]u, čime se približio najboljim atletičarima sa sedam pobjeda. Riječ je o [[Francuska|francuskome]] skakaču s motkom [[Renaud Lavillenie|Renaudu Lavillenieju]] i [[Christian Taylor|Christianu Tayloru]], [[SAD|Amerikancu]] koji se natjecao u [[Troskok|troskoku]].<ref>{{Cite web |last= |first= |last2= |first2= |date=28. kolovoza 2025 |title=Mondo Duplantis wins fifth straight Diamond League title |url=https://www.indiatvnews.com/sports/other/mondo-duplantis-wins-fifth-straight-diamond-league-title-2025-08-28-1005523 |access-date=9. kolovoza 2026 |website=India TV News |language=en}}</ref> Duplantis je pobijedio nakon preskočenih šest metara, što je bio njegov 118. skok od šest ili više metara.<ref>{{Cite news |date=27. kolovoza 2025 |title=Olyslagers wins latest duel with high jump rival ahead of world champs |url=https://www.abc.net.au/news/2025-08-28/nicola-olyslagers-wins-high-jump-diamond-league-in-zurich/105706212 |access-date=9. kolovoza 2026 |work=ABC News |language=en-AU}}</ref> Na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2025.|Svjetskome prvenstvu]] u [[Tokio|Tokiju]] Duplantis je [[15. rujna]] osvojio svoju treću svjetsku titulu zaredom u skoku s motkom. Naslov svjetskoga prvaka donio mu je skok od 6,15 metara u nikada kompetitivnijemu finalu muškoga skoka s motkom na natjecanju globalne razine, gdje je sedam skakača preskočilo 5,90 ili više metara.<ref>{{Cite web |title=Duplantis breaks world pole vault record with 6.30m in Tokyo {{!}} News {{!}} Tokyo 25 {{!}} World Athletics Championships |url=https://worldathletics.org/en/competitions/world-athletics-championships/tokyo25/news/report/world-championships-tokyo-25-report-mens-pole-vault |access-date=9. kolovoza 2026 |website=worldathletics.org}}</ref> Duplantis je zatim nastojao postaviti svoj 14. svjetski rekord od 6,30 metara, a to mu je pošlo za rukom u posljednjemu pokušaju. Taj je rezultat ujedno bio četvrti Duplantisov svjetski rekord u 2025. godini, što je za njega bio i rekordan broj oborenih svjetskih rekorda u jednoj godini.<ref>{{Cite web |date=15. rujna 2025 |title=Armand Duplantis soars to third world title and 14th world record |url=https://www.bbc.com/sport/athletics/articles/c1ed6845ng7o |access-date=9. kolovoza 2026 |website=BBC Sport |language=en-GB}}</ref> Nakon prvih dvaju neuspješnih pokušaja Duplantis je napravio dvije promjene koje su se pokazale ključnim za obaranje rekorda. Najprije je pomaknuo stalke za letvicu s njezine standardne pozicije pet centimetara bliže kutiji za odraz, u koju se postavlja motka pri skoku, čime je promijenio kut prelaska preko letvice. Duplantis je poslije otkrio da mu je njegov otac i trener Greg savjetovao da upotrijebi tvrđu motku u trećemu pokušaju kako bi optimizirao odraz pri toj visini. U prijašnjim se pokušajima služio istom motkom kojom je obarao rekorde između 6,20 i 6,29 metara.<ref name=":21" /> Duplantis je bio proglašen europskim sportašem godine [[26. listopada]]. To je bio treći put da je osvojio tu nagradu, a toliko ju je puta jedini još dobio [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Britanac]] [[Mo Farah]].<ref>{{Cite web |last=Broadbent |first=Chris |date=25. listopada 2025 |title=Mondo grateful for “beautiful honour” as he is named men's Athlete of the Year |url=https://www.european-athletics.com/home/news/mondo-grateful-for-beautiful-honour-as-he-is-named-athlete-of-the-year |access-date=9. kolovoza 2026|website=www.european-athletics.com |language=en}}</ref> [[World Athletics]] proglasio je Duplatnisa sportašem godine [[30. studenoga]]. Tada je imao 16 osvojenih natjecanja u nizu i postao je prvi skakač s motkom u novijoj povijesti koji dvije godine zaredom nije doživio poraz.<ref>{{Cite news |date=1. prosinca 2025 |title=Swedish pole vault star Armand Duplantis and US hurdler Sydney McLaughlin-Levrone crowned 'Athletes of the Year' |url=https://www.straitstimes.com/sport/duplantis-and-mclaughlin-levrone-crowned-athletes-of-the-year |access-date=9. kolovoza 2026 |work=The Straits Times |language=en |issn=0585-3923}}</ref> Nijedan drugi atletičar koji se natjecao u skakačkim ili bacačkim disciplinama nije tu nagradu osvojio tri puta. Duplantis je tako postao tek treći atletičar s najmanje trima osvojenim nagradama, pridruživši se [[Usain Bolt|Usainu Boltu]], koji ju je osvojio šest puta, i [[Hicham El Guerrouj|Hichamu El Guerrouju]], također trostrukome dobitniku nagrade.<ref>{{Cite web |title=Ian O'Riordan: Why Grand Slam Track is paying a high price for excluding field events |url=https://www.irishtimes.com/sport/athletics/2025/12/06/ian-oriordan-why-grand-slam-track-is-paying-a-high-price-for-excluding-field-events/ |access-date=9. kolovoza 2026 |website=The Irish Times |language=en}}</ref> === 2026: Petnaesti svjetski rekord zaredom, četvrti uzastopni svjetski dvoranski naslov i prekid trogodišnjega pobjedničkog niza=== Dana [[12. ožujka]] Duplantis je poboljšao svoj svjetski rekord za jedan centimetar na [[Mondo Classic|Mondo Classicu]] u [[Uppsala|Uppsali]]. To je bio njegov 15. svjetski rekord i drugi put da je postavio svjetski rekord u [[Švedska|Švedskoj]].<ref name=":26"/> Duplantis je tim skokom od 6,31 metra nadmašio brojku [[Sergej Bubka|Sergeja Bubke]] od 14 uzastopnih svjetskih rekorda. Također, pobjeda mu je na spomenutome natjecanju bila 38. u nizu, računajući još od [[kolovoz|kolovoza]] [[2023.]] godine.<ref>{{Cite news |date=16. ožujka 2026 |title=Pole vault record breaker Armand Duplantis ready for return to 'special' Torun |url=https://www.straitstimes.com/sport/pole-vault-record-breaker-armand-duplantis-ready-for-return-to-special-torun |access-date=9. kolovoza 2026 |work=The Straits Times |language=en |issn=0585-3923}}</ref> Dvije tehničke prilagodbe omogućile su Duplantisu postavljanje najnovijega svjetskog rekorda: produljio je zalet s 20 na 22 koraka i počeo je upotrebljavati tvrđu motku. Godinama je eksperimentirao s tvrđom motkom, ali nije uspijevao doći do željenoga učinka. Ipak, smatrao je da će mu produljeni zalet, koji je uveo posljednjih mjeseci, omogućiti jači odraz, a on bolje savijanje tvrđe motke.<ref>{{Cite web |last=Goulding |first=Grace |date=16. ožujka 2026. |title=Mondo Duplantis eyes 2026 World Athletics Indoor Championships return in Toruń after 15th pole vault world record: "I wanted to make sure I'm still the top dog" |url=https://www.olympics.com/en/news/mondo-duplantis-2026-world-athletics-indoor-championships-return-record-top-dog |access-date=9. kolovoza 2026 |website=Olympics.com}}</ref> == Napomene == {{notelist}} == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{commonscat}} * [https://worldathletics.org/athletes/-/14679502 Armand Duplantis] na [[World Athletics]] * [https://www.european-athletics.com/historical-data/athletes/-/14679502 Armand Duplantis] na [[European Athletics]] * [https://www.diamondleague.com/athlete/14679502 Armand Duplantis] na [[Dijamantna liga|Diamond League]] * [https://www.olympics.com/en/athletes/armand-duplantis Armand Duplantis] na [[Međunarodni olimpijski odbor|Olympics.com]] * [https://sok.se/idrottare/idrottare/a/armand-duplantis.html Armand Duplantis] na [[Švedski olimpijski odbor|Sveriges Olympiska Kommitté]] * [https://www.olympedia.org/athletes/146747 Armand Duplantis] na [[Olympedia|Olympediji]] *[https://intersportstats.com/athletes/3000046184 Armand Duplantis] na InterSportStats h09khd4czgvu0oa9knnq0kxgn7mexjp 42669869 42669814 2026-08-09T21:25:01Z Ekvatarina 270952 42669869 wikitext text/x-wiki {{Infokutija sportista |ime = Armand Duplantis |headercolor = lightsteelblue |slika = Armand Duplantis(cropped) Budapest 2023.jpg |nadimci = Mondo |puno_ime = Armand Gustav Duplantis |datum_rođenja = [[10. studenoga]] [[1999.]] |mjesto_rođenja = {{flagicon|SAD}} [[Lafayette, Louisiana]], [[SAD]]|država = {{flagicon|Švedska}} [[Švedska]] |nacionalnost = {{flagicon|Švedska}} [[Švedska|Šveđanin]]<br> {{flagicon|SAD}} [[SAD|Amerikanac]] |sport = [[atletika]] |discipline = [[skok s motkom]] |visina = 1,81 m<ref name="Paris 2024 DUPLANTIS">{{cite web |url=https://olympics.com/en/paris-2024/athlete/armand-duplantis_1569203 |title=DUPLANTIS Armand |work=[[Ljetne olimpijske igre 2024.|Paris 2024 Olympics]] |access-date=20. ožujka 2026. |archive-date=23. kolovoza 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240823034124/https://olympics.com/en/paris-2024/athlete/armand-duplantis_1569203 |url-status=dead }}</ref> |treneri = Greg i Helena Duplantis<ref name="Paris 2024 DUPLANTIS"/> |klub = [[Upsala IF]]<ref name="Paris 2024 DUPLANTIS"/> |or= 6,31 m '''WR''' ([[skok s motkom]])<br>10,37 s ([[Trka na 100 metara|100 m]])<ref name="worldathletics.org DUPLANTIS"/> |medalje = {{Medalje sport | [[Atletika]]: [[Skok s motkom]]}} {{MedalCountry|{{flagcountry|Švedska}}}} {{MedaljeNatjecanje|oi}} {{Medalje zlato | [[Olimpijada 2020|Tokio 2020.]] | skok s motkom}} {{Medalje zlato | [[Olimpijada 2024|Pariz 2024.]] | skok s motkom}} {{MedaljeNatjecanje|[[Svjetska prvenstva u atletici|Svjetska prvenstva]]}} {{Medalje zlato | [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2022.|Eugene 2022.]] | skok s motkom}} {{Medalje zlato | [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2023.|Budimpešta 2023.]] | skok s motkom}} {{Medalje zlato | [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2025.|Tokio 2025.]] | skok s motkom}} {{Medalje srebro | [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2019.|Doha 2019.]] | skok s motkom}} {{MedaljeNatjecanje|Dijamantna liga}} {{Medalje zlato | [[2021.]] | skok s motkom}} {{Medalje zlato | [[2022.]] | skok s motkom}} {{Medalje zlato | [[2023.]] | skok s motkom}} {{Medalje zlato | [[2024.]] | skok s motkom}} {{Medalje zlato | [[2025.]] | skok s motkom}} {{MedaljeNatjecanje|Svjetska dvoranska prvenstva}} {{Medalje zlato | Beograd 2022.| skok s motkom}} {{Medalje zlato | Glasgow 2024.| skok s motkom}} {{Medalje zlato | Nanjing 2025.| skok s motkom}} {{Medalje zlato | Toruń 2026.| skok s motkom}} {{MedaljeNatjecanje|[[Europska prvenstva u atletici|Europska prvenstva]]}} {{Medalje zlato | [[Europsko prvenstvo u atletici 2018.|Berlin 2018.]]| skok s motkom}} {{Medalje zlato | [[Europsko prvenstvo u atletici 2022.|München 2022.]]| skok s motkom}} {{Medalje zlato | [[Europsko prvenstvo u atletici 2024.|Rim 2024.]]| skok s motkom}} {{MedaljeNatjecanje|Europska dvoranska prvenstva}} {{Medalje zlato | Toruń 2021.| skok s motkom}} {{MedaljeNatjecanje|Svjetska juniorska prvenstva}} {{Medalje zlato | Tampere 2018.| skok s motkom}} {{Medalje bronca | Bydgoszcz 2016.| skok s motkom}} {{MedaljeNatjecanje|Europska juniorska prvenstva}} {{Medalje zlato | Grosseto 2017.| skok s motkom}} {{MedaljeNatjecanje|Svjetska prvenstva za mlađe juniore}} {{Medalje zlato | Cali 2015.| skok s motkom}} |supružnici = Desiré Duplantis (r. Inglander)<br>(2026. – ''danas'')}} '''Armand Gustav Duplantis''' ([[Lafayette, Louisiana]], [[10. studenoga]] [[1999.]]), poznat kao '''Mondo''', [[Švedska|švedsko]]-[[SAD|američki]] je [[Skok s motkom|skakač s motkom]]. Svjetski je rekorder (6,31 m), dvostruki olimpijski pobjednik, četverostruki svjetski dvoranski prvak i trostruki osvajač svjetskih prvenstava na otvorenome. Pet puta osvojio je i [[Dijamantna liga|Dijamantnu ligu]].<ref name="worldathletics.org DUPLANTIS">{{cite web |url= https://worldathletics.org/athletes/sweden/armand-duplantis-14679502 |title=Armand DUPLANTIS|work=worldathletics.org |access-date=20. ožujka 2026.}}</ref> Svoje svjetske uspjehe postiže još od 15. godine, kada je osvojio [[Svjetsko prvenstvo za mlađe juniore u atletici 2015.|Svjetsko prvenstvo za mlađe juniore]] [[2015.]] godine. Od tada je osvojio niz ostalih prestižnih titula, uključujući i prva mjesta, čime je postao jedan od rijetkih sportaša koji je osvojio svjetska prvenstva u atletici kao mlađi junior, junior i senior.<ref name=":4">{{Cite news |last=Fameso |first=Funmilayo |date=28. kolovoza 2024.|title=Usain Bolt of Pole Vaulting: 9 fascinating things about the GOAT of athletics with TEN world records |url=https://www.pulsesports.co.ke/athletics/story/usain-bolt-of-pole-vaulting-9-fascinating-things-about-the-goat-of-athletics-with-ten-world-records-2024082807152685975 |work=Pulse Sports |access-date=27. ožujka 2026.}}</ref> Duplantis je trostruki europski prvak: svoju je prvu europsku titulu osvojio [[2018.]] godine, kada je postavio trenutačni svjetski rekord za mlađe od 20 godina, a zatim [[2022.]] i [[2024.]] godine. Godine 2018. bio je proglašen europskom i svjetskom atletskom zvijezdom u usponu, a dvije godine kasnije najboljim svjetskim atletičarom. Svoje je prvo europsko dvoransko zlato osvojio [[2021.]] godine, iste godine kada je na [[Olimpijada 2020.|Olimpijskim igrama u Tokiju]] prvi put postao olimpijski prvak. Sljedeće je sezone oborio svjetski rekord tri puta, osvojio naslove svjetskoga prvaka i na otvorenome i u dvorani, postao europski prvak i osvajač [[Dijamantna liga|Dijamantne lige]], a konačno i preskočio šest ili više metara 22 puta;<ref name=":20">{{Cite web |date=16. lipnja 2025 |title=Mondo's 14th world record: what's fuelling this streak? |url=https://www.redbull.com/se-en/armand-duplantis-pole-vaulter-personal-life-portrait |access-date=27. ožujka 2026.|website=Red Bull}}</ref> na temelju svega toga bio je proglašen najboljim i europskim i svjetskim atletičarom godine. Nakon toga nastavio je obarati vlastite svjetske rekorde više puta godišnje: [[2023.]] godine dva puta, [[2024.]] tri puta, od kojih je jedan bio na [[Ljetne olimpijske igre 2024.|Olimpijskim igrama u Parizu]], a [[2025.]] godine četiri puta. Bio je proglašen najboljim atletičarom godine četiri puta dosada (2020., 2022., 2023. i 2025. godine), a osvojio je nagradu [[Laureus (nagrada)|Laureus]] 2025. godine.<ref name=":20"/> Pobijedivši u pet uzastopnih finala natjecanja, u razdoblju od 2021. do 2025. godine, Duplantis je također peterostruki osvajač Dijamantne lige. Duplantis je na natjecanjima preskočio šest ili više metara najviše puta u povijesti atletike,<ref name=":20"/> a ukupno je postavio 15 svjetskih rekorda.<ref name=":22">{{Cite web |title=World Record Progression of Pole Vault|url=https://worldathletics.org/records/by-progression/15143?type=1 |access-date=3. svibnja 2026. |work=[[World Athletics]]}}</ref> Nakon što je [[Renaud Lavillenie]] [[2014.]] godine preskočio 6,16 metara, Duplantis se javio kao sljedeći svjetski rekorder 2020. godine, kada je preskočio 6,17 metara. Od te je preskočene visine bio jedini koji je postavljao nove svjetske rekorde sve do svoga najnovijega, odnosno onoga od 6,31 metra iz [[2026.]] godine. Od listopada 2025. godine preskakao je šest ili više metara tijekom osam uzastopnih sezona, u ukupno 79 natjecanja, počevši od [[2018.]] godine, kada je preskočio 6,05 metara na [[Europsko prvenstvo u atletici 2018.|Europskome prvenstvu u Berlinu]]. Duplantis je jedan od samo četvorice skakača koji su preskočili 6,10 metara ili više; ostali su [[Emmanouil Karalis]], Renauld Lavillenie i [[Sergej Bubka]].<ref>{{Cite web |date=29. srpnja 2025|title=Manolo Karalis Inches Closer to Pole Vault History |url=http://www.tovima.com/sports/manolo-karalis-inches-closer-to-pole-vault-history/ |access-date=3. svibnja 2026. |website=tovima.com}}</ref><ref>{{Cite web |last=Staff |date=1. ožujka 2026.|title=Emmanouil Karalis: Historic 6.17m vault, congratulations from Bubka |url=https://www.hellenic.news/en/article/sports/athletics/emmanoyil-karalis-istoriko-alma-sta-617m-ke-sygxaritiria-apo-mpoumpka |access-date=3. svibnja 2026.|website=Hellenic.News |language=en}}</ref> Prema statistici iz ožujka 2026. godine, tu je visinu svladao na 36 od ukupno 49 natjecanja na kojima je neki atletičar toliko preskočio:<ref>{{Cite news |last=Tharme |first=Liam |date=12. kolovoza 2025. |title=Mondo Duplantis sets 13th pole vault world record of his career, third of 2025 |url=https://www.nytimes.com/athletic/6549502/2025/08/12/mondo-duplantis-pole-vault-world-records/ |access-date=3. svibnja 2026.|work=The New York Times |issn=0362-4331}}</ref><ref>{{Cite web |date=1. ožujka 2026 |title=Emmanouil Karalis overtakes Renaud Lavillenie to become second highest pole vaulter in history behind Mondo Duplantis |url=https://www.olympics.com/en/news/athletics-emmanouil-karalis-overtakes-renaud-lavillenie-second-highest-pole-vaulter-history-mondo-duplantis |access-date=10. ožujka 2026|website=Olympics.com}}</ref> 24 puta na otvorenome i 12 puta u dvorani. Duplantis se naširoko smatra najboljim skakačem s motkom svih vremena.<ref name=":1">{{Cite news |last=Tharme |first=Liam |date=15. rujna 2025. |title=Mondo Duplantis, the making of a generational talent: 'It's like I'm a performing artist' |url=https://www.nytimes.com/athletic/6575839/2025/09/11/mondo-duplantis-profile-world-championships-tokyo-sweden/ |access-date=3. svibnja 2026. |work=The New York Times |issn=0362-4331}}</ref><ref>{{Cite web |last=Mull |first=Cory |title=Mondo Duplantis Breaks World Record For 14th Time, Earning Third World Pole Vault Title |url=https://www.forbes.com/sites/corymull/2025/09/15/mondo-duplantis-breaks-world-record-for-14th-time-earning-third-world-title/ |access-date=3. svibnja 2026.|website=Forbes}}</ref> == Rani život == Armand Gustav Duplantis<ref>{{Cite web |date=24. srpnja 2021 |title=Avslöjar Mondos okända mellannamn: "Ingen kallar mig något annat" |url=https://www.aftonbladet.se/sportbladet/a/4zgA9o/franska-avslojandet-mondos-okanda-mellannamn |access-date=7. svibnja 2026. |website=Aftonbladet}}</ref> rodio se [[10. studenoga]] [[1999.]] godine<ref name="WAprofile">{{cite web |title=Armand Duplantis – Athlete Profile |url=https://www.worldathletics.org/athletes/sweden/armand-duplantis-14679502 |website=[[World Athletics]] |access-date=7. svibnja 2026|archive-date=9. srpnja 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230709231226/https://worldathletics.org/athletes/sweden/armand-duplantis-14679502 |url-status=live}}</ref> u sportskoj obitelji u [[Lafayette, Louisiana|Lafayetteu, Louisiani]].<ref name=":1" /> Njegov otac Greg, podrijetlom [[SAD|Amerikanac]], nekadašnji je skakač s motkom (osobni mu je rekord iznosio 5,80 metara), a majka Helena (rođena Hedlund), [[Švedska|Šveđanka]], bivša je [[Sedmoboj|sedmobojka]] i [[Odbojka|odbojkašica]].<ref name="advocate">{{cite news |newspaper=The Advocate|url=http://theadvocate.com/sports/acadianapreps/11646428-123/pole-vaulter-armand-duplantis-clearing |title=Pole vaulter Armand Duplantis clearing new heights |date=4. ožujka 2015. |access-date=7. svibnja 2026. |author=Raymond A. Partsch III |archive-date=16. veljače 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200216203953/https://www.theadvocate.com/acadiana/sports/high_schools/article_96588e5e-a358-5573-b046-415e9512c502.html |url-status=dead}}</ref> Duplantisu je [[Engleski jezik|engleski]] materinji jezik, a [[švedski]] je učio tijekom odrastanja,<ref>{{Cite web |last=Hendricks |first=Maggie |date=1. kolovoza 2024. |title=Paris 2024 athletics: Get to know Swedish star Mondo Duplantis |url=https://www.olympics.com/en/news/paris-2024-athletics-get-to-know-swedish-star-mondo-duplantis |access-date=7. svibnja 2026. |website=Olympics.com}}</ref><ref>{{Cite web |date=2. ožujka 2025|title=Mondo Duplantis shatters the pole vault record for an incredible 11th time |url=https://www.redbull.com/se-en/armand-duplantis-pole-vaulter-personal-life-portrait |access-date=7. svibnja 2026. |website=Red Bull}}</ref> osobito provodeći ljeta s djedom i bakom u Švedskoj.<ref>{{Cite web |date=7. ožujka 2022 |title=Duplantis pushed to heights by sibling rivalry and family coaching |url=https://www.france24.com/en/live-news/20220307-duplantis-pushed-to-heights-by-sibling-rivalry-and-family-coaching |access-date=7. svibnja 2026 |publisher=[[France 24]] |language=en}}</ref> Andreas i Antoine, njegova starija braća, te Johanna, mlađa sestra, također se bave sportom odmalena. Andreas je predstavljao Švedsku kao skakač s motkom na svjetskim juniorskim prvenstvima u atletici [[2009.]] i [[2012.]] godine, a Antoine je od istoga sporta odustao kako bi se bavio [[Bejzbol|bejzbolom]] u srednjoj školi. U tome je sportu brzo napredovao i postao je kapetan ekipe [[Državni univerzitet Louisiane|Državnoga sveučilišta Louisiane]] [[2019.]] godine, kada su postizali najveće uspjehe.<ref>{{Cite news |url=http://www.nola.com/lsu/index.ssf/2015/07/lsu_freshman_antoine_duplantis.html |title=LSU freshman Antoine Duplantis meshes strong mental approach with athleticism as he steps into a chance to compete |newspaper=NOLA.com |author=Randy Rosetta |date=13. srpnja 2015. |access-date=7. svibnja 2026. |archive-date=21. srpnja 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150721194028/http://www.nola.com/lsu/index.ssf/2015/07/lsu_freshman_antoine_duplantis.html |url-status=live}}</ref> Johanna se profesionalno bavi skokom s motkom i također predstavlja Švedsku na natjecanjima. Duplantis je završio srednju školu u Lafayetteu [[2018.]] godine, a potom je obrazovanje nastavio, poput svojih roditelja i starije braće, na Državnome sveučilištu Louisiane, ali od njega je odustao 2019. godine, nakon prve godine studija, kako bi se posvetio profesionalnoj karijeri.<ref>{{Cite web |last=@mondohoss600 |date=10. lipnja 2019. |title=Friendships and memories to last a lifetime. #foreverlsu #borntofly |url=https://x.com/mondohoss600/status/1138131078512816133 |access-date=7. svibnja 2026. |website=[[Twitter|X]]}}</ref> == Rana karijera == {{external media |float = left |topic = [[YouTube]] |video1 = [https://www.youtube.com/watch?v=guSvVZ-3BrM 2006–2016 world record progression] }} Duplantis se prvi put okušao u skoku s motkom kod kuće, u Lafayetteu, Louisiani, kada je imao četiri godine. Od tada je počeo u njemu uvelike napredovati.<ref name="split" /> Prvi je svjetski rekord u svojoj dobnoj kategoriji postavio sa sedam godina. Kada mu je bilo deset godina, preskočio je 3,86 metara, čime je oborio tadašnji svjetski rekord za tu dob, ali također za dob od 11 i 12 godina.<ref name="split">{{cite web |url=http://www.milesplit.com/articles/143231/national-freshman-pv-record-holder-armand-duplantis-wants-the-world |title=National freshman PV record holder Armand Duplantis wants the world |author=Johanna Gretschel |work=MileSplit United States |date=14. siječnja 2015. |access-date=8. svibnja 2026. |publisher=MileSplit |archive-date=25. listopada 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181025112924/http://www.milesplit.com/articles/143231/national-freshman-pv-record-holder-armand-duplantis-wants-the-world |url-status=live}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.maxpreps.com/news/dCOA-6WFEd-YiQAcxJSkrA/louisianas-10-year-old-pole-vault-prodigy.htm |title=Louisiana's 10-year-old pole vault prodigy |publisher=MaxPreps|author=Dave Krider |date=11. kolovoza 2010. |access-date=8. svibnja 2026. |archive-date=23. siječnja 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230123113534/https://www.maxpreps.com/news/dCOA-6WFEd-YiQAcxJSkrA/louisianas-10-year-old-pole-vault-prodigy.htm |url-status=live}}</ref> Od srpnja [[2015.]] godine nositelj je svjetskih rekorda u svim dobnim kategorija od 7. do 12. godine; držao je i svjetski rekord za trinaestogodišnjake sve do svibnja 2015. godine.<ref name="split" /><ref>{{cite web |url=http://www.vg.no/sport/friidrett/paal-13-feiret-17-mai-som-verdensrekordholder-i-stav/a/23454003/ |title=Pål (13) feiret 17. mai som verdensrekordholder i stav |publisher=vg.no |date=18. svibnja 2015.|access-date=8. svibnja 2026 |author=Øystein Jarlsbo |work=VG |archive-date=22. srpnja 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150722113511/http://www.vg.no/sport/friidrett/paal-13-feiret-17-mai-som-verdensrekordholder-i-stav/a/23454003/ |url-status=live}}</ref> Duplantis je dobio nadimak Mondo ([[talijanski jezik|tal.]]: 'svijet') još kada je bio dječak, a dao mu ga je očev najbolji prijatelj, [[Italija|Talijan]] sa [[Sicilija|Sicilije]]. Prvo su ga zvali "Mondo Man", a nakon nekoga vremena ustalila se kraća verzija, "Mondo". Od tada ga je taj nadimak pratio cijeloga života, a pokazao se prikladnim s obzirom na njegovu kasniju svjetsku dominaciju i sve oborene rekorde u profesionalnoj sportskoj karijeri – čak je bio svojevrsni nagovještaj njegova uspjeha.<ref name=":4" /><ref>{{Cite news |last=Breskin |first=Billie Miro |date=7 June 2024 |title=5 things you didn't know about Mondo Duplantis |url=https://www.voguescandinavia.com/articles/5-things-you-didnt-know-about-mondo-duplantis |archive-url=https://web.archive.org/web/20240806203734/https://www.voguescandinavia.com/articles/5-things-you-didnt-know-about-mondo-duplantis |url-status=dead |archive-date=6 August 2024 |access-date=31 October 2024 |work=Vogue Scandinavia}}</ref> === 2015. – 2016: Svjetski prvak i švedski predstavnik (U-18) === U prvome razredu srednje škole, odnosno [[2015.]] godine, postavio je državne rekorde za brucoše i na otvorenome i u dvorani te je osvojio nagradu za najboljega srednjoškolskog sportaša godine.<ref>{{Cite web |date=10. srpnja 2015 |title=Lafayette High pole vaulter Armand Duplantis named Gatorade Louisiana Track & Field Athlete of the Year |url=https://www.theadvocate.com/new_orleans/sports/high_schools/lafayette-high-pole-vaulter-armand-duplantis-named-gatorade-louisiana-track-field-athlete-of-the-year/article_554b5b71-87ff-5457-8c36-bcdbad2723c5.html |access-date=12. svibnja 2026 |publisher=The Advocate}}</ref> U lipnju iste godine obznanio je da će na međunarodnim natjecanjima predstavljati [[Švedska|Švedsku]] u [[skok s motkom|skoku s motkom]].<ref>{{cite web |date=3. lipnja 2015 |title=Stavhoppartalang valde Sverige och Avesta |url=http://www.dalademokraten.se/sport/friidrott/stavhoppartalang-valde-sverige-och-avesta |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150923212724/http://www.dalademokraten.se/sport/friidrott/stavhoppartalang-valde-sverige-och-avesta |archive-date=23. rujna 2015 |access-date=12. svibnja 2026 |publisher=Dala-Demokraten}}</ref><ref name="exp">{{cite news |author=Ludvig Holmberg |date=2. lipnja 2015. |title=Supertalangen byter landslag till Sverige |url=http://www.expressen.se/sport/friidrott/supertalangen-byter-landslag-till-sverige/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20180930011619/http://www.expressen.se/sport/friidrott/supertalangen-byter-landslag-till-sverige/ |archive-date=30. rujna 2018 |access-date=20. srpnja 2015 |newspaper=Expressen}}</ref> Kao dvojni državljanin, mogao je umjesto Švedske izabrati [[Sjedinjene Američke Države]]. Prema riječima Jonasa Anshelma, izbornika švedske reprezentacije u skoku s motkom, koji ga je i pozvao, Duplantis je prvo htio nastupati za SAD, ali odlučio se za Švedsku djelomično zato što je Anshelm bio ponudio Duplantisovu ocu da se priključi timu kao trener.<ref>{{Cite AV media |url=https://www.youtube.com/watch?si=_n5gj24Jwb34GRKg&v=dhOWmWSFEiQ&feature=youtu.be |title=How Mondo Duplantis chose Sweden 🇸🇪 over USA 🇺🇸 |date=11 September 2021|publisher=International Olympic Committee|access-date=15 August 2024 |via=YouTube}}</ref><ref>{{cite web |last1=Roy |first1=Neelabhra |date=3. kolovoza 2024. |title=Why did Mondo Duplantis represent Sweden ahead of USA? All about the pole vaulting superstar's allegiance explained |url=https://www.sportskeeda.com/us/olympics/news-how-mondo-duplantis-represent-sweden-ahead-usa-all-pole-vaulting-superstar-s-allegiance-explained |website=sportskeeda.com}}</ref> Duplantis je također izjavio da ga je na odluku navelo bratovo pozitivno iskustvo u reprezentaciji i vlastita ljubav prema Švedskoj, koju osjeća odmalena. Iako mu je to olakšalo izbor, i dalje je osjećao snažnu povezanost s [[Lafayette, Louisiana|Lafayetteom]].<ref>{{cite web |date=2. kolovoza 2021 |title=Hatet från USA mot Duplantis |url=https://www.expressen.se/sport/os-2021/hatet-fran-usa-mot-duplantis/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210802093725/https://www.expressen.se/sport/os-2021/hatet-fran-usa-mot-duplantis/ |archive-date=2. kolovoza 2021 |access-date=12. svibnja 2026|work=Expressen}}</ref> Duplantis je prvi put predstavljao Švedsku na [[Svjetsko prvenstvo za mlađe juniore u atletici 2015.|Svjetskome prvenstvu za mlađe juniore]] [[2015.]] godine u [[Cali]]ju, u [[Kolumbija|Kolumbiji]], gdje je osvojio zlato. Ondje je iz prvoga pokušaja preskočio konačnih 5,30 metara, čime je poboljšao osobni rekord za dva centimetra, i postavio novi svjetski juniorski rekord, zajedno s [[Ukrajina|Ukrajincem]] [[Vladislav Malikin|Vladislavom Malikinom]].<ref>{{cite news |url=https://www.dn.se/sport/sveriges-nya-supertalang-fixade-guld-direkt/ |newspaper=Dagens Nyheter|title=Sveriges nya supertalang fixade guld direkt |date=20. srpnja 2015. |access-date=20. svibnja 2026. |author=Pontus Roos |archive-date=28. srpnja 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150728000558/http://www.dn.se/sport/sveriges-nya-supertalang-fixade-guld-direkt/ |url-status=live}}</ref><ref name=":25">{{cite web |url=http://www.iaaf.org/news/report/cali-2015-boys-pole-vault1 |title=Boys' pole vault – IAAF World Youth Championships, Cali 2015 |author=Cathal Dennehy |publisher=[[World Athletics|IAAF]] |date=19. srpnja 2015 |access-date=20. svibnja 2026 |archive-date=23. srpnja 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150723203211/http://www.iaaf.org/news/report/cali-2015-boys-pole-vault1 |url-status=live}}</ref> Natječući se za Švedsku, Duplantis je prvo bio član atletskoga kluba naziva [[IK Stål]] u [[Avesta (grad)|Avesti]], gradu u kojemu žive njegovi djed i baka, a onda se priključio majčinome bivšem klubu, [[Upsala IF|Upsali IF-u]], [[2016.]] godine.<ref name=sa-kunde-duplantis>{{cite web | url=https://www.unt.se/sport/friidrott/artikel/sa-kunde-duplantis-lockas-till-uppsala-det-var-en-bra-peng/rx4ye6vl | title=Så kunde Duplantis lockas till Uppsala: "Det var en bra peng" | date=9. srpnja 2024. |work=Upsala Nya Tidning | first=Henrik | last=Söderlund }}</ref><ref>{{cite web | url=https://www.friidrottsstatistik.se/atswe.php?Gender=1&ID=170852 | title=Friidrottsstatistik | publisher=Swedish Athletics Association }}</ref> Dana [[6. veljače]] 2016. godine Duplantis je preskočio 5,49 metara na natjecanju za srednjoškolce u [[Baton Rouge, Louisiana|Baton Rogueu]], postavivši time novi svjetski rekord za šesnaestogodišnjake, svjetski juniorski dvoranski rekord i državni dvoranski rekord za srednjoškolce. Bio je prvi srednjoškolski sportaš koji je preskočio 18 stopa u dvorani.<ref>{{cite web |url=http://www.milesplit.com/articles/174941/mondo-duplantis-breaks-pole-vault-national-high-school-record |title=Mondo Duplantis Breaks Pole Vault National High School Record! |author=Johanna Gretschel |publisher=MileSplit |date=6. veljače 2016. |access-date=20. svibnja 2026 |archive-date=14. lipnja 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160614205444/http://www.milesplit.com/articles/174941/mondo-duplantis-breaks-pole-vault-national-high-school-record |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |url=http://www.expressen.se/sport/friidrott/svenska-stortalangen-slog-varldsrekordet/ |newspaper=Expressen |author=Ludvig Holmberg |title=Svenska stortalangen slog världsrekordet |date=7. veljače 2016. |access-date=20. svibnja 2026 |archive-date=16. travnja 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160416023639/http://www.expressen.se/sport/friidrott/svenska-stortalangen-slog-varldsrekordet/ |url-status=live}}</ref> [[Grčka|Grk]] [[Emmanouil Karalis]], Duplantisov vršnjak, preskočio je njegov svjetski rekord samo tjedan dana kasnije.<ref>{{cite web |url=http://www.iaaf.org/news/report/tallinn-kazmirek-saunders-ames |title=Kazmirek gets world-leading heptathlon total in Tallinn – indoor round-up |author=Steven Mills |publisher=IAAF |date=14. veljače 2016. |access-date=20. svibnja 2026 |archive-date=21. svibnja 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160521020819/http://www.iaaf.org/news/report/tallinn-kazmirek-saunders-ames |url-status=live}}</ref> === 2017.: Svjetski rekord i europski prvak (U-20) === Preskočivši 5,75 metara na natjecanju [[Millrose Games]], Duplantis je [[11. veljače]] [[2017.]] godine postavio svjetski dvoranski juniorski rekord, koji je [[IAAF]] ratificirao.<ref>{{cite web |url=https://www.iaaf.org/news/report/millrose-games-2017-wilson-hassan-jenkins-tru |title=IAAF: Wilson, Hassan and Okolo shine on night of world leads and records at Millrose Games |website=iaaf.org|access-date=11. srpnja 2026.|archive-date=16. veljače 2020.|archive-url=https://web.archive.org/web/20200216203053/https://www.worldathletics.org/news/report/millrose-games-2017-wilson-hassan-jenkins-tru|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite news |last=Mulkeen |first=Jon |date=24. prosinca 2018. |title=A look back at the ratified world records set in 2018 |url=https://worldathletics.org/news/news/athletics-world-records-2018 |access-date=11. studenoga 2026. |work=World Athletics News}}</ref><ref name=":10">{{Cite news |last=Boal |first=Erik |date=12. veljače 2018. |title=Emmanouil Karalis Sets World U20 Indoor Pole Vault Record, Mondo Duplantis Still Has Better Clearance |url=https://www.runnerspace.com/gprofile.php?mgroup_id=44531&do=news&news_id=510786 |access-date=11. srpnja 2026. |work=RunnerSpace}}</ref> Točno mjesec dana kasnije, [[11. ožujka]], Duplantis je taj rekord prestigao nakon što je preskočio 5,82 metra na državnome natjecanju za srednjoškolce u [[New York]]u.<ref>{{Cite news |last=Mulkeen |first=Jon |date=12. ožujka 2017. |title=Duplantis and Cunningham break world indoor U20 records in New York |url=https://worldathletics.org/news/report/duplantis-new-balance-nationals-pole-vault-20 |access-date=11. srpnja 2026. |work=World Athletics Report}}</ref> Međutim, taj rezultat nije bio priznat kao novi svjetski rekord zato što se nije proveo antidopinški test na natjecanju, pa se rekord od 5,75 metara zadržao kao službeni sve do [[2018.]] godine.<ref name=":9">{{Cite news |last=Boal |first=Erik |date=13. siječnja 2018. |title=Morris is first female to clear 16 feet in meet history, Duplantis elevates mark to 19-1.50 as both stars produce world-leading efforts |url=https://www.runnerspace.com/news.php?news_id=505956 |access-date=11. srpnja 2026. |work=Runmer Space}}</ref><ref name=":10" /> Duplantis je oborio osobni rekord [[1. travnja]] [[2017.]] godine na [[Texas Relays]]u, gdje je preskočio 5,90 metara. Time je postavio novi svjetski rekord u kategoriji ispod 20 godina, čime je prestigao prijašnji rekord [[Maksim Tarasov|Maksima Tarasova]] od 5,80 metara. Tarasov je postavio taj rekord još [[1989.]] godine, a istu je visinu uspio preskočiti još samo [[Raphael Holzdeppe]] [[2008.]] godine.<ref name=":37">{{Cite news |last=Gretschel |first=Johanna |date=2. travnja 2017. |title=Mondo Destroys Pro Field, Breaks World Junior Record By 10cm |url=https://www.flotrack.org/articles/5063380-mondo-destroys-pro-field-breaks-world-junior-record-by-10cm |access-date=11. srpnja 2026. |work=Flosports}}</ref><ref>{{Cite news |date=8. rujna 2017. |title=World records ratified |url=https://worldathletics.org/news/press-release/henriques-duplantis-world-records-ratified |access-date=11. studenoga 2026. |work=World Athletics Press Release}}</ref> Duplantisov je rekord također postao novi švedski seniorski rekord u skoku s motkom, koji je dotada držao [[Oscar Janson]] s preskočenom visinom od 5,87 metara iz [[2003.]] godine.<ref>{{Cite news |last=Mulkeen |first=Jon |date=2. travnja 2017. |title=Duplantis breaks world U20 pole vault record at Texas Relays |url=https://worldathletics.org/news/report/lindon-victor-decathlon-texas |access-date=11. srpnja 2026. |work=World Athletics Report}}</ref> IAAF je službeno priznao taj rekord [[2. prosinca]] [[2017.]] godine, a isto je učinio i [[USATF]], koji je time potvrdio novi američki juniorski rekord.<ref>{{cite web |url=http://www.legacy.usatf.org/usatf/files/48/48a09327-8d22-4be0-adc5-dd8bc3667e9c.pdf |title=USA Track & Field Records Report – 2017 |website=usatf.org|access-date=11. srpnja 2026.|archive-date=12. kolovoza 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20220812053653/http://www.legacy.usatf.org/usatf/files/48/48a09327-8d22-4be0-adc5-dd8bc3667e9c.pdf|url-status=dead}}</ref> Na [[Europsko prvenstvo u atletici za juniore 2017|Europskome prvenstvu za juniore]], održanome u [[Grosseto|Grossetu]], Duplantis je [[23. srpnja]] osvojio zlato s preskočenih 5,65 metara, a to je postao i rekord u okviru IAAF-ovih natjecanja. Pobjedu je već osigurao drugim skokom, odnosno nakon što je iz prvoga pokušaja preskočio 5,55 metara. Ipak, odlučio je onda podići ljestvicu na 5,65 metara za svoj treći skok da bi u konačnici prestigao Tarasov rekord od 5,60 metara iz [[1989.]] godine.<ref name=":39">{{Cite news |date=23. srpnja 2017|title=Duplantis surpasses championship record for pole vault gold |url=https://www.european-athletics.com/news/duplantis-surpasses-championship-record-for-pole-vault-gold |access-date=11. srpnja 2026. |work=European Athletics News}}</ref> === 2018.: Svjetski juniorski prvak, prva velika seniorska titula i prvi skok preko šest metara === [[File:WK040289 polsstok duplantis.jpg|thumb|upright|Duplantis u skoku s motkom na [[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2018.|Svjetskome dvoranskom prvenstvu]] [[2018.]] godine u [[Birmingham]]u.]] Duplantis je sezonu [[2018.]] godine otvorio novim osobnim dvoranskim rekordom. Postigao ga je na natjecanju u [[Reno, Nevada|Renou, Nevadi]] [[12. siječnja]] preskočivši 5,83 metara, a bio bi priznat i kao novi svjetski juniorski rekord da se nisu nerazmotreno prekršila neka IAAF-ova pravila.<ref>{{Cite news |date=14. siječnja 2018 |title=Duplantis vaults 5.83m in Reno – indoor round-up |url=https://worldathletics.org/news/report/mondo-duplantis-world-indoor-pole-vault-recor?__nextLocale=en |access-date=27. srpnja 2026 |work=World Athletics Report}}</ref> Naime, IAAF je [[2003.]] godine promijenio propisanu dužinu klinova na kojima leži letvica koju se preskače u skoku s motkom sa 75 milimetara na 55 milimetara. Budući da su se organizatori na natjecanju za muškarce koristili klinovima od 75 milimetara, što se otkrilo dva dana nakon samoga natjecanja, postignute rezultate IAAF nije mogao priznati kao službene. S druge strane, na natjecanju za žene upotrijebljeni su klinovi propisanih dimenzija. Dodatni je razlog za nepriznavanje Duplantisova rekorda bio taj što nije bio proveden antidopinški test na samome natjecanju, kao što je bio slučaj s njegovim rekordom od 5,82 metara godinu dana prije na natjecanju u New Yorku. Iako se Duplantis jutro nakon natjecanja testirao pod nadležnošću [[Američka antidopinška agencija|Američke antidopinške agencije]], rezultat testa nije se mogao priznati prema IAAF-ovu pravilu o testiranju na licu mjesta.<ref>{{Cite news |last=Zahn |first=Jennifer |date=18. siječnja 2018. |title=Mondo's Swedish Indoor Record, Men's Pole Vault Summit Marks Invalidated |url=https://www.flotrack.org/articles/6085005-mondos-swedish-indoor-record-mens-pole-vault-summit-marks-invalidated |access-date=22. srpnja 2026 |work=Flotrack}}</ref><ref name=":9" /><ref name=":10" /> Na mitingu skoka s motkom u [[Clermont-Ferrand]]u, u [[Francuska|Francuskoj]], odnosno na [[All Star Perche]]u, Duplantis je [[25. veljače]] preskočio 5,88 metara, čime je oborio svjetski juniorski rekord [[Emmanouil Karalis|Emmanouila Karalisa]]. [[Grčki]] je skakač dotada držao rekord od 5,78 metara, koji je bio postavio [[11. veljače]]. Tada osamnaestogodišnji Duplantis preskočio je iz prvoga pokušaja 5,81 metar, a konačni je rezultat postigao pri trećemu skoku.<ref>{{cite web |title=IAAF: Record Books rewritten in Clermont – Ferrand and College Station |url=https://www.iaaf.org/news/report/clermont-ferrand-pole-vault-sydney-mclaughlin |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20190409153651/https://www.iaaf.org/news/report/clermont-ferrand-pole-vault-sydney-mclaughlin |archive-date=9. travnja 2019 |access-date=27. srpnja 2026 |website=iaaf.org}}</ref><ref name=":8">{{Cite news |date=25. travnja 2018 |title=World records ratified |url=https://worldathletics.org/news/press-release/world-u20-records-ratified-duplantis |access-date=27. srpnja 2026 |work=World Athletics Press Release}}</ref> Duplantisu je [[27. ožujka]] odobreno jednokratno izuzeće od pravila 6.1.3 propisanoga statutom državnoga srednjoškolskog sportskog saveza,{{efn|Louisiana High School Athletic Association (LHSAA).}} čime mu je omogućeno da [[31. ožujka]] nastupi u elitnoj muškoj konkurenciji na Texas Relaysu bez gubitka prava nastupa za svoju srednju školu. Nadležni su prije donošenja službene odluke o tome bili kritizirani zbog toga što je to pravilo uopće postojalo. Naime, njime se zabranjivao nastup srednjoškolaca na natjecanjima elitne razine neovisno o sportu kojim se bave, a neki su smatrali smislenijim da se pravilo ograniči samo na sportove koji uključuju fizički kontakt. Godinu dana prije toga Duplantis je nastupio na Texas Relaysu, pri čemu je nosio boje svoje škole. Tek je kasnije shvatio da je time vjerojatno prekršio spomenuto pravilo. Neovisno o tome, osvojio je to natjecanje i postavio novi svjetski juniorski rekord, koji je iznosio 5,90 metara.<ref>{{Cite web |last=Bewers |first=James |date=27. ožujka 2018. |title=LHSAA waiver will allow Mondo Duplantis to maintain eligibility after Texas Relays |url=https://www.theadvertiser.com/story/sports/high-school/2018/03/27/lhsaa-waiver-allow-mondo-duplantis-maintain-eligibility-after-texas-relays/462102002/ |access-date=28. srpnja 2026. |website=The Daily Advertiser}}</ref><ref>{{Cite web |last=Gretschel |first=Johanna |date=27. ožujka 2018.|title=Mondo Duplantis Cleared To Compete At Texas Relays |url=https://www.flotrack.org/articles/6157981-mondo-duplantis-cleared-to-compete-at-texas-relays |access-date=28. srpnja 2026 |website=FloTrack |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Singleton |first=Singleton |date=28. ožujka 2018. |title=LHSAA made right decision on Mondo|url=https://www.houmatoday.com/story/sports/high-school/2018/03/28/chris-singletons-column-lhsaa-made-right-decision-on-mondo/12887826007/ |access-date=28. srpnja 2026|website=The Courier}}</ref> [[File:2018 European Athletics Championships Day 7 (45).jpg|thumb|left|upright=1|Osamnaestogodišnji Duplantis nakon osvajanja svoje prve velike seniorske titule na [[Europsko prvenstvo u atletici 2018.|Europskome prvenstvu]] [[2018.]] godine u [[Berlin]]u.]] Na [[Svjetsko juniorsko prvenstvo u atletici 2018.|Svjetskome juniorskom prvenstvu]] 2018. godine, koje se održalo od [[10. srpnja|10.]] do [[15. srpnja]] u [[Tampere]]u, Duplantis je osvojio zlato i oborio rekord natjecanja s preskočenih 5,82 metara.<ref name=":45">{{Cite news |last=Mills |first=Steven |date=Jul 2018 |title=World Junior Championships Men — An Improbable 100 Winner |url=https://trackandfieldnews.com/article/world-junior-championships-men-an-improbable-100-winner/ |access-date=2 November 2024 |work=Track & Field News}}</ref> Novi je svjetski juniorski rekord postavio na [[Europsko prvenstvo u atletici 2018.|Europskome prvenstvu]] [[12. kolovoza]] 2018. godine u [[Berlin]]u, a iznosio je 6,05 metara. Tada je osvojio i prvu zlatnu medalju na seniorskim natjecanjima. Na tome je nastupu poboljšao svoj osobni rekord za čitavih 12 centimetara i postao najmlađi osvajač toga prvenstva u 84 godine njegova održavanja.<ref>{{Cite news |date=13. kolovoza 2024 |title=Duplantis vaults 6.05m while Asher-Smith completes sprint triple as European Championships conclude |url=https://worldathletics.org/news/report/european-championships-berlin-2018-duplantis |access-date=28. srpnja 2026|work=World Athletics Report}}</ref><ref name=":11">{{Cite web |date=16. kolovoza 2018 |title=Experten: Så högt var Duplantis guldhopp |url=https://www.aftonbladet.se/a/bKrBR3 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200217212000/https://www.aftonbladet.se/a/bKrBR3 |archive-date=17. veljače 2020 |access-date=28 srpnja 2026 |website=Aftonbladet}}</ref> Star samo 18 godina i 275 dana, tada je postao i najmlađi ikad koji se pridružio elitnomu klubu skakača, odnosno onim koji su preskočili preko šest metara. Ni [[Sergej Bubka]], koji se tada smatrao najboljim ikad, nije preskočio šest metara sve dok nije imao 21 godinu. Duplantis je svojim skokom od 6,05 metara ostvario četvrti najbolji rezultat u povijesti skoka s motkom, računajući natjecanja na otvorenome i u dvorani, te izjednačio drugi najbolji rezultat na otvorenome.<ref name=":47">{{Cite news |last=Chadband |first=Ian |date=13. kolovoza 2018.|title=Athletics: Golden teenager Duplantis soars to six-metre vault |url=https://www.reuters.com/article/sports/athletics-golden-teenager-duplantis-soars-to-six-metre-vault-idUSKBN1KY0E2/ |access-date=28. srpnja 2026 |work=Reuters}}</ref> == Profesionalna karijera == === 2019. – 2020.: Svjetski viceprvak, prvi i drugi svjetski rekord=== [[File:Armand Duplantis jumps 6.0 m, August 24 2019.jpg|thumb|Duplantis u skoku na visini od šest metara na [[Finnkampenu]] u [[Stockholm]]u [[2019.]] godine.]] Duplantis je [[24. kolovoza]] [[2019.]] godine na [[Finnkampen]]u{{efn|Natjecanje u atletici između Finske i Švedske, koje se održava jednom godišnje.}} u [[Stockholm]]u preskočio šest metara i osvojio zlato, a time je ponovio i svoj najbolji rezultat te sezone. Svojom je pobjedom doprinio, uostalom, ukupnoj pobjedi domaćina, odnosno [[Švedska|Švedske]] nad [[Finska|Finskom]] te godine i u muškoj i u ženskoj konkurenciji.<ref name=":505">{{Cite news |date=26. kolovoza 2019 |title=Duplantis clears 6.00m as hosts Sweden triumph in the Finnkampen |url=https://www.european-athletics.com/news/duplantis-clears-00m-hosts-sweden-triumph-the-finnkampen |access-date=31. srpnja 2026|work=European Athletics News}}</ref> Duplantis je također tim rezultatom postavio novi rekord natjecanja. Dotadašnji je rekord od 5,85 metara držao [[Patrik Klüft|Patrik Kristiansson]], a postavio ga je [[2002.]] godine.<ref>{{Cite web |date=25. kolovoza 2019 |title=Duplantis hyllar fansens stöd: "De bar mig över ribban – är det här jag lever för" |url=https://www.aftonbladet.se/sportbladet/a/MRqqmr/publiken-bar-mig-over-ribban |access-date=31. srpnja 2026 |website=Aftonbladet |language=sv}}</ref> Drugoplasirani je 2019. godine bio Duplantisov sunarodnjak [[Melker Svärd Jacobsson]], koji je preskočio 5,36 metara.{{citation needed|date=srpanj 2026}} Iste je godine [[1. listopada]] osvojio srebrnu medalju na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2019.|Svjetskome prvenstvu]] u [[Doha|Dohi]], gdje je preskočio 5,97 metara iz trećega pokušaja.<ref name=":50">{{cite web |title=Results. Pole Vault Men – Final |url=https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/6033/AT-PV-M-f----.RS6.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20201128160535/https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/6033/AT-PV-M-f----.RS6.pdf |archive-date=28. studenoga 2020 |access-date=31. srpnja 2026 |website=iaaf.org}}</ref> Dana [[4. veljače]] [[2020.]] godine Duplantis je na prvome dvoranskom natjecanju sezone, održanome u [[Düsseldorf]]u, preskočio šest metara. Nakon toga tri je puta pokušao preskočiti 6,17 metara i postaviti novi svjetski rekord. Najbliže je uspjehu bio u drugome pokušaju, kada je preskočio letvicu, ali ju je pri padu okrznuo rukom, pa skok nije bio priznat.<ref>{{Cite web |url=https://www.athleticsweekly.com/event-news/armand-duplantis-comes-close-to-world-record-in-dusseldorf-1039927849/ |title=Armand Duplantis comes close to world record in Düsseldorf |work=AW |date=4. veljače 2020|access-date=31. srpnja 2026|archive-date=17. studenoga 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117041226/https://athleticsweekly.com/event-news/armand-duplantis-comes-close-to-world-record-in-dusseldorf-1039927849/|url-status=live}}</ref> [[File:Armand Duplantis in 2019-7.jpg|thumb|left|Otac i trener Greg Duplantis (''lijevo'') s Armandom Duplantisom 2019. godine.]] Iako tada nije uspio, već je [[8. veljače]] na dvoranskome natjecanju u [[Toruń]]u preskočio 6,17 metara i oborio svjetski rekord koji je [[Renaud Lavillenie]] držao gotovo šest godina.<ref>{{cite news |url=https://www.bbc.com/sport/athletics/51429055 |title=Armand Duplantis sets pole vault world record in Poland |work=BBC Sport |date=8. veljače 2020 |access-date= 31. srpnja 2026 |archive-date= 10. veljače 2020 |archive-url= https://web.archive.org/web/20200210080135/https://www.bbc.co.uk/sport/amp/athletics/51429055 |url-status= live}}</ref><ref>{{Cite news |date=29. lipnja 2020 |title=World records ratified: Duplantis's 6.17m pole vault, Rojas's indoor triple jump and Cheptegei's 5km |url=https://worldathletics.org/news/press-release/world-record-ratified-duplantis-rojas |access-date=31. srpnja 2026 |work=World Athletics Press Release}}</ref> Tjedan dana poslije toga, [[15. veljače]], na dvoranskome je natjecanju u [[Glasgow]]u poboljšao taj rezultat za jedan centimetar, pa je novi svjetski rekord iznosio 6,18 metara.<ref>{{cite news |title=Armand Duplantis: Pole vaulter sets new world record at Glasgow Indoor Grand Prix |url=https://www.bbc.co.uk/sport/athletics/51514981 |access-date=31. srpnja 2026 |work=BBC Sport |date=15. veljače 2020 |language=en-gb |archive-date=14. rujna 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200914132401/https://www.bbc.co.uk/sport/athletics/51514981 |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite news |date=21. kolovoza 2020 |title=World records ratified: Duplantis's 6.18m pole vault and Yeshaneh's 1:04:31 half marathon |url=https://worldathletics.org/news/press-release/duplantis-yeshaneh-world-records-ratified |access-date=31. srpnja 2026|work=World Athletics Press Release}}</ref> Duplantis je [[19. veljače]] osvojio miting [[Miting Hauts-de-France Pas-de-Calais|Hauts-de-France Pas-de-Calais]] u [[Liévin]]u preskočivši 6,07 metara, a nakon toga pokušavao je preskočiti 6,19 metara za novi svjetski rekord. Međutim, sva su tri pokušaja bila bezuspješna.<ref>{{Cite news |last=Rowbottom |first=Mike |date=20. veljače 2020 |title=Duplantis tops 6.07m in Lievin, narrowly misses 6.19m |url=https://worldathletics.org/news/report/world-indoor-tour-lievin-duplantis-pole-vault |access-date=31. srpnja 2026}}</ref> Nakon četiri dana, [[23. veljače]], osvojio je [[All Star Perche]] u [[Clermont-Ferrand]]u rezultatom od 6,01 metra. To je bilo njegovo posljednje dvoransko natjecanje te sezone, a završilo je novim trima bezuspješnim pokušajima postavljanja novoga svjetskoga rekorda.<ref>{{Cite news |last=Pretot |first=Julien |date=24. veljače 2020 |title=Athletics: Another miss for Duplantis at 6.19 metres |url=https://www.reuters.com/article/sports/another-miss-for-duplantis-at-6-19-meters-idUSKCN20H0O8/ |access-date=31. srpnja 2026 |work=Reuters}}</ref> Duplantis je neovisno o tome završio sezonu dvoranskih natjecanja kao prvi u povijesti koji je svoje nastupe na pet dvoranskih natjecanja zaredom zaključio skokovima od šest ili više metara.<ref>{{Cite news |date=24. veljače 2020 |title=Indoor round-up: Duplantis scales 6.01m in Clermont-Ferrand, Zhoya smashes world U20 indoor 60m hurdles record |url=https://worldathletics.org/news/report/zhoya-nilsen-indoor-record |access-date=31. srpnja 2026 |work=World Athletics Report}}</ref> Taj je niz nadišao [[2022.]] godine, kada je osvojio i šesto natjecanje rezultatom u tome rangu.{{citation needed|date=srpanj 2025.}} [[File:Armand Duplantis at the 2020 Bauhaus Galan meeting in Stockholm.jpg|thumb|upright|Duplantis na mitingu [[BAUHAUS-galan]] u Stockholmu 2020. godine.]] Dana [[21. veljače]], nakon nastupa u [[Madrid]]u na sedmome i posljednjemu natjecanju elitne razine u sklopu [[World Athletics|WA]]-ovih dvoranskih natjecanja, Duplantis je bio najbolji te sezone na temelju rezultata sa svih tih natjecanja. Njegova najbolja tri rezultata, koje je postigao u Toruńu, Glasgowu i Liévinu, donijela su mu ukupno 36 bodova. Te je godine osvojio svoju prvu [[World Athletics Indoor Tour]] titulu.<ref>{{cite web | url=https://worldathletics.org/competitions/world-athletics-indoor-tour/standings/2020/men | title=World Athletics Indoor Tour |work=World Athletics}}</ref><ref>{{Cite news |date=24. veljače 2020 |title=2020 World Athletics Indoor Tour winners secure wildcards for Nanjing |url=https://worldathletics.org/news/news/indoor-tour-2020-winners |archive-url=https://web.archive.org/web/20200226122943/https://www.worldathletics.org/news/news/indoor-tour-2020-winners |url-status=dead |archive-date=26. veljače 2020 |access-date=1. kolovoza 2026 |work=World Athletics}}</ref> Na natjecanju [[Golden Gala Pietro Mannea]] [[Dijamantna liga|Dijamantne lige]] u [[Rim]]u Duplantis je [[17. rujna]], preskočivši 6,15 metara iz drugoga pokušaja, oborio tadašnji svjetski rekord na otvorenome [[Sergej Bubka|Sergeja Bubke]], koji je iznosio 6,14 metara. Time nije zapravo postavio novi svjetski rekord jer je to učinio već u veljači 2020. godine na natjecanju u dvorani, gdje je preskočio 6,18 metara. Naime, od [[1998.]] godine WA ne dijeli posebno svjetske rekorde u skoku s motkom na one postignute na otvorenome i na one u dvorani. U skladu s time, novi se najbolji dvoranski rezultat računa kao novi svjetski rekord ako je bolji od najboljega rezultata na otvorenome.<ref name=":63">{{Cite news |last=Jeffery |first=Nicole |date=18. rujna 2020 |title=Duplantis scales 6.15m in Rome, world's highest ever outdoor vault |url=https://worldathletics.org/news/report/duplantis-kiplimo-warholm-rome-2020 |access-date=1. kolovoza 2026|work=World Athletics Report}}</ref> === 2021: Olimpijski pobjednik u Tokiju i europski dvoranski prvak === Duplantis je [[6. ožujka]] [[2021.]] godine nastupio na [[Europsko dvoransko prvenstvo u atletici 2021.|Europskome dvoranskom prvenstvu]]. Nakon što se [[Renaud Lavillenie]] povukao s natjecanja zbog ozljede, postao je uvjerljivi favorit za osvajanje zlata.<ref name=":55">{{Cite web |date=7. ožujka 2021 |title=Mondo Duplantis takes European title and comes close with world record attempt |url=https://athleticsweekly.com/event-reports/mondo-duplantis-takes-european-title-and-comes-close-with-world-record-attempt-1039941741/|access-date=1. kolovoza 2021 |website=AW |language=en-GB|archive-date=23. listopada 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231023151148/https://athleticsweekly.com/event-reports/mondo-duplantis-takes-european-title-and-comes-close-with-world-record-attempt-1039941741/|url-status=live}}</ref> Unatoč tomu, [[Piotr Lisek]] i Lavilleniejev mlađi brat [[Valentin Lavillenie|Valentin]] pružili su mu ozbiljan otpor. Oni su u konačnici osvojili broncu i srebro, a Valentin je pritom postigao najbolji osobni rezultat. S druge strane, Duplantis je skokom od 6,05 metara postavio novi najbolji rezultat prvenstva. Pokušavao je nakon toga preskočiti 6,19 metara i postaviti novi svjetski rekord, ali sva su tri pokušaja bila bezuspješna. Ipak, bio je blizu uspjeha pri drugome skoku.<ref>{{Cite web |title=Duplantis, Ingebrigtsen and Del Ponte triumph at European Indoors |url=https://www.olympicchannel.com/en/stories/news/detail/athletics-duplantis-ingebrigtsen-del-ponte-victorious-european-indoors/|access-date=1. kolovoza 2021 |website=Olympic Channel|archive-date=10. ožujka 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210310161600/https://www.olympicchannel.com/en/stories/news/detail/athletics-duplantis-ingebrigtsen-del-ponte-victorious-european-indoors/|url-status=live}}</ref> Na [[Ljetne olimpijske igre 2020.|Ljetnim olimpijskim igrama]] u Tokiju, koje su bile odgođene za jednu godinu, Duplantis je osvojio zlatnu medalju nakon preskočenih 6,02 metra iz prvoga pokušaja, a bio je i vrlo blizu obaranja vlastitoga svjetskog rekorda.<ref>{{Cite web |url=https://www.reuters.com/lifestyle/sports/athletics-swedens-duplantis-soars-pole-vault-gold-2021-08-03/ |title=Athletics-Sweden's Duplantis soars to pole vault gold |date=3. kolovoza 2021 |work=[[Reuters]] |access-date=1. kolovoza 2026|archive-date=26. veljače 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230226103853/https://www.reuters.com/lifestyle/sports/athletics-swedens-duplantis-soars-pole-vault-gold-2021-08-03/|url-status=live}}</ref> Drugoplasirani je [[Chris Nilsen]] bio pun hvale za pobjednika. Usporedio je natjecanje protiv Duplantisa te večeri kao ustrajanje običnoga nogometaša da dosegne razinu na kojoj su [[Lionel Messi]] ili [[Cristiano Ronaldo]], a dodao je i da je njegova nadmoć u konkurenciji među najboljim svjetskim skakačima s motkom "impresivna i nevjerojatna".<ref>{{cite web |url=https://www.expressen.se/sport/os-2021/slar-tillbaka-mot-hatet-mondos-basta-beslut/ |title=Christopher Nilsen slår tillbaka mot hatet mot Armand Duplantis |language=sv |work=[[Expressen]] |date=3. kolovoza 2021 |access-date=1. kolovoza 2026|archive-date=26. veljače 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230226103855/https://www.expressen.se/sport/os-2021/slar-tillbaka-mot-hatet-mondos-basta-beslut/|url-status=live}}</ref> === 2022: Tri nova svjetska rekorda, prve svjetske titule i druga europska titula === Iako je imao tek 22 godine, Duplantis je [[17. siječnja]] treći put osvojio švedsku nagradu za najboljega sportaša godine{{efn|''Svenska idrottsgalan'' ([[švedski jezik|šved.]]).}} za postignute uspjehe u [[2021.]] godini, a dobio ju je već [[2019.]] i [[2021.]] godine. Naime, osvojio je olimpijsko i europsko dvoransko zlato te preskočio šest ili više metara u 12 od ukupno 17 natjecanja kojima je prisustvovao u 2021. godini.<ref name=":7">{{Cite news |date=18. siječnja 2022 |title=Duplantis is Sweden's Sportsman of the Year for the third time |url=https://www.european-athletics.com/news/duplantis-crowned-swedish-sportsman-of-the-year-for-the-third-time |access-date=3. kolovoza 2026|work=European Athletics}}</ref> Duplantis je [[7. ožujka]] oborio vlastiti svjetski rekord nakon što je preskočio 6,19 metara na dvoranskome natjecanju u [[Beograd]]u.<ref>{{Cite web |title=6.19 ! Duplantis broke the world record in the Arena at the Belgrade Indoor Meeting |url=https://www.worldathletics.org/competitions/world-athletics-indoor-championships/belgrade22/news/report/619-duplantis-broke-the-world-record-in-the-arena-at-the-belgrade-indoor-meeting |access-date=3. kolovoza 2026 |website=worldathletics.org |archive-date=27. ožujka 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220327220254/https://worldathletics.org/competitions/world-athletics-indoor-championships/belgrade22/news/report/619-duplantis-broke-the-world-record-in-the-arena-at-the-belgrade-indoor-meeting |url-status=live}}</ref> Dva tjedna nakon, na [[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2022.|Svjetskome dvoranskom prvenstvu]] u Beogradu, osvojio je zlatnu medalju. Preskočivši 6,20 metara, ponovno je oborio svoj svjetski rekord.<ref>{{Cite web |title=Pole Vault Men – Result |url=https://www.worldathletics.org/competitions/world-athletics-indoor-championships/belgrade22/results/men/pole-vault/final/result |access-date=3. kolovoza 2026|website=worldathletics.org |archive-date=23. ožujka 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220323044017/https://worldathletics.org/competitions/world-athletics-indoor-championships/belgrade22/results/men/pole-vault/final/result |url-status=live}}</ref><ref name=":69">{{cite news |title=Sweden's Duplantis sets new world pole vault record |url=https://www.france24.com/en/live-news/20220320-sweden-s-duplantis-sets-new-world-pole-vault-record |access-date=4. kolovoza 2026 |publisher=France24.com |archive-date=27. travnja 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230427060604/https://www.france24.com/en/live-news/20220320-sweden-s-duplantis-sets-new-world-pole-vault-record |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite news |date=18. svibnja 2022 |title=Ratified: world records for Rojas, Duplantis and Holloway |url=https://worldathletics.org/news/press-releases/ratified-world-records-rojas-duplantis-holloway-belgrade-indoor |access-date=4. kolovoza 2026 |work=World Athletics Press Release}}</ref> Na [[BAUHAUS-galan]]u Duplantis je [[30. lipnja]] oborio vlastiti svjetski rekord na otvorenome od 6,15 metara, koji je postavio [[2020.]] godine. Tada je preskočio 6,16 metara.<ref name=":72">{{cite web |title=Armand Duplantis satte nytt utomhusrekord |url=https://www.aftonbladet.se/sportbladet/a/JxzqPX/armand-duplantis-slog-nytt-utomhusrekord |access-date=4. kolovoza 2026 |website=Aftonbladet |date=30. lipnja 2022 |archive-date=30. lipnja 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220630195342/https://www.aftonbladet.se/sportbladet/a/JxzqPX/armand-duplantis-slog-nytt-utomhusrekord |url-status=live}}</ref> [[File:EKZA0286 polevault final duplantis (52342027800).jpg|thumb|Duplantis u skoku na [[Europsko prvenstvo u atletici 2022.|Europskome prvenstvu]] 2022. godine u [[München]]u.]] Svoj je svjetski rekord oborio još jednom te godine, odnosno [[24. srpnja]] na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2022.|Svjetskome prvenstvu]] u [[Eugene, Oregon|Eugeneu, Oregonu]], kada je preskočio 6,21 metar.<ref name=":71">{{cite news |url=https://www.reuters.com/lifestyle/sports/swedens-duplantis-breaks-pole-vault-world-record-world-championships-2022-07-25/ |title=Swede Duplantis breaks pole vault world record to win gold |work=Reuters |date=25. srpnja 2022 | access-date=4. kolovoza 2022 | archive-date=25. lipnja 2022 | archive-url=https://web.archive.org/web/20220725035455/https://www.reuters.com/lifestyle/sports/swedens-duplantis-breaks-pole-vault-world-record-world-championships-2022-07-25/ | url-status=live}}</ref> To je bio ukupno peti Duplantisov svjetski rekord, ali prvi koji je postavio na otvorenome.<ref>{{Cite news |date=20. rujna 2022 |title=Ratified: world records for Amusan, Duplantis and McLaughlin |url=https://worldathletics.org/news/press-releases/ratified-world-records-amusan-duplantis-mclaughlin-oregon |access-date=4. kolovoza 2026 |work=World Athletics Press Release}}</ref> Na [[Europsko prvenstvo u atletici 2022.|Europskome prvenstvu]] u [[München]]u osvojio je zlato i srušio rekord prvenstva skokom od 6,06 metara.<ref name=":74">{{Cite web |title=Armand Duplantis vinner EM-guld |url=https://www.aftonbladet.se/sportbladet/a/OrLXal/armand-duplantis-vinner-em-guld-i-stavhopp |access-date=4. kolovoza 2026 |website=Aftonbladet |date=20. kolovoza 2022 |archive-date=20. kolovoza 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220820201042/https://www.aftonbladet.se/sportbladet/a/OrLXal/armand-duplantis-vinner-em-guld-i-stavhopp |url-status=live}}</ref> Duplantis je zaključio sezonu u [[rujan|rujnu]] skokom od 6,07 metara na mitingu [[Dijamantna liga|Dijamantne lige]] u [[Zürich]]u, a taj mu je rezultat bio dovoljan za obranu naslova.<ref>{{Cite web |date=27. prosinca 2022 |title=2022 review: jumps |url=https://worldathletics.org/news/series/2022-review-jumps |access-date=4. kolovoza 2026 |website=[[World Athletics]] |archive-date=28. prosinca 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221228142556/https://worldathletics.org/news/series/2022-review-jumps |url-status=live}}</ref> Na temelju triju postignutih svjetskih rekorda, dviju svjetskih titula, osvojene Dijamantne lige, pobjedama na 18 od 19 natjecanja na kojima je nastupio te 23 skokova od šest ili više metara u jednoj sezoni [[World Athletics]] imenovao je Duplantisa najboljim atletičarom godine [[6. prosinca]].<ref name=":13">{{Cite news |date=7. prosinca 2022 |title=Mondo Duplantis Named 2022 World Athlete of the Year |url=https://lsusports.net/news/2022/12/07/mondo-duplantis-named-2022-world-athlete-of-the-year/ |access-date=4. kolovoza 2026 |work=LSU Athletics}}</ref> === 2023: Druga svjetska titula i dva nova svjetska rekorda (šesti i sedmi) === Duplantis je ozbiljno započeo sezonu [[2023.]] godine na Mondo Classicu u [[Uppsala|Uppsali]], natjecanju koje je nazvano prema njegovu nadimku. Tamo je odnio pobjedu nakon preskočenih 6,10 metara. Taj rezultat nije bio samo njegova najbolja preskočena visina kojom je ikada otvorio sezonu nego i najbolji rezultat u povijesti otvaranja sezona uopće. Time je također oborio [[Sergej Bubka|Bubkin]] rekord od 11 preskočenih 6,10 ili više metara, i u dvorani i na otvorenome.<ref>{{Cite web |date=3. veljače 2023 |title=Duplantis and Warholm open seasons with world-leading marks |url=https://worldathletics.org/news/report/duplantis-uppsala-warholm-ulsteinvik-610-4531-sutej-ostrava |access-date=4. kolovoza 2026 |website=[[World Athletics]] |archive-date=3. veljače 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230203094234/https://worldathletics.org/news/report/duplantis-uppsala-warholm-ulsteinvik-610-4531-sutej-ostrava |url-status=live}}</ref> [[File:Armand Duplantis Budapest 2023.jpg|thumb|Duplantis sa svojom zlatnom medaljom na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2023.|Svjetskome prvenstvu]] u [[Budimpešta|Budimpešti]].]] Na dvoranskome natjecanju [[All Star Perche]]u, održanome u [[Clermont-Ferrand]]u, Duplantis je [[25. veljače]] ponovno postavio novi svjetski rekord skokom od 6,22 metara. To mu je ujedno bio 60. skok u karijeri koji je iznosio šest ili više metara.<ref>{{Cite web |date=25. veljače 2023 |title=Mondo Duplantis breaks pole vault world record for sixth time |url=https://olympics.nbcsports.com/2023/02/25/mondo-duplantis-pole-vault-world-record-perche-indoor/ |access-date=4. kolovoza 2026 |website=[[NBC Sports]] |language=en |archive-date=30. ožujka 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230330025819/https://olympics.nbcsports.com/2023/02/25/mondo-duplantis-pole-vault-world-record-perche-indoor/ |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite news |date=6. travnja 2023 |title=Ratified: world records for Duplantis, Bol and Seifu, world U20 records for Jackson and Sosna |url=https://worldathletics.org/news/press-releases/records-ratified-duplantis-bol-seifu-jackson-sosna |access-date=4. kolovoza 2026 |work=World Athletics Press Release}}</ref> Dana [[26. kolovoza]] 2023. godine Duplantis je obranio titulu svjetskoga prvaka na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2023.|Svjetskome prvenstvu]] u [[Budimpešta|Budimpešti]] rezultatom od 6,10 metara.<ref name=":80">{{cite web | url=https://worldathletics.org/competitions/world-athletics-championships/world-athletics-championships-budapest-2023-7138987/news/report/wch-budapest-23-report-men-pole-vault | title=Duplantis soars to second pole vault gold in Budapest &#124; World Athletics Championships }}</ref> Preskočivši 6,23 metara na [[Prefontaine Classic]]u u [[Eugene, Oregon|Eugeneu, Oregonu]] [[17. rujna]], ponovno je oborio vlastiti svjetski rekord.<ref>[https://www.flotrack.org/articles/11225488-armand-duplantis-soars-to-world-record-in-mens-pole-vault-at-pre-classic Armand Duplantis Soars To World Record In Men's Pole Vault At Pre Classic] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230919024112/https://www.flotrack.org/articles/11225488-armand-duplantis-soars-to-world-record-in-mens-pole-vault-at-pre-classic |date=19. rujna 2023 }}, ''[[FloSports|FloTrack]]'', 17. rujna 2023. Pristupljeno 4. kolovoza 2026.</ref><ref>{{Cite news |date=23. studenoga 2023 |title=Ratified: world records for Crouser, Duplantis, Tsegay and Cheruiyot |url=https://worldathletics.org/news/press-releases/ratified-world-records-crouser-duplantis-tsegay-cheruiyot |access-date=4. kolovoza 2026 |work=World Athletics Press Release}}</ref> [[World Athletics]] proglasio je Duplantisa najboljim atletičarom godine već [[2020.]] i [[2022.]] godine. Isto je učinio i 2023. godine, ali toga puta u zasebnoj kategoriji skakačkih i bacačkih disciplina. Naime, od 2023. godine World Athletics dodjeljuje zasebne nagrade najboljim atletičarima i atletičarkama u trima kategorijama, odnosno u trkačkim disciplinama, skakačkim i bacačkim disciplinama te disciplinama izvan stadiona. U skladu s time, nagrada za najboljega atletičara godine u skakačkim i bacačkim disciplinama koju je primio [[11. prosinca]] 2023. godine smatra se prvom nagradom te vrste.<ref name=":14">{{Cite news |date=12. prosinca 2023 |title=Six stars named World Athletes of the Year in Monaco |url=https://worldathletics.org/awards/news/world-athletes-year-rising-stars-2023 |access-date=4. kolovoza 2026 |work=World Athletics News}}</ref> === 2024: Druga svjetska dvoranska titula, treća europska titula, olimpijsko zlato u Parizu i tri nova svjetska rekorda (osmi, deveti i deseti) === Na [[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2024.|Svjetskome dvoranskom prvenstvu]] u [[Glasgow]]u Duplantis je u [[ožujak|ožujku]] preskočio 6,05 metara, a taj mu je rezultat donio zlatnu medalju.<ref name=":83">{{Cite web |url=https://worldathletics.org/competitions/world-athletics-indoor-championships/glasgow24/news/report/glasgow-24-men-pole-vault-report |title='Hardest ever' work for Duplantis as he retains pole vault title in Glasgow &#124; World Athletics Indoor Championships |access-date=4. kolovoza 2026 |archive-date=4. ožujka 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240304131039/https://worldathletics.org/competitions/world-athletics-indoor-championships/glasgow24/news/report/glasgow-24-men-pole-vault-report |url-status=live}}</ref> Dana [[26. veljače]]<ref>{{Cite web |date=26. veljače 2024 |title=Laureus World Sports Awards 2024 Nominees Announced |url=https://www.laureus.com/news/laureus-world-sports-awards-2024-nominees-announced |access-date=4. kolovoza 2024 |website=Laureus.com}}</ref> bio je drugi put zaredom i treći put u karijeri nominiran za prestižnu [[Laureus (nagrada)|Laureus]]ovu nagradu za najboljega sportaša godine. U konkurenciji su još bili [[Lionel Messi]], [[Novak Đoković]], [[Erling Haaland]], [[Noah Lyles]] i [[Max Verstappen]], a osvojio ju je naposljetku Đoković.<ref name=":5">{{Cite web |date=8. travnja 2024 |title=Novak Djokovic, Iga Swiatek and Coco Gauff nominated at the 25th Laureus World Sports Awards : All you need to know |url=https://www.tennisclubhouse.ca/en/post/novak-djokovic-iga-swiatek-and-coco-gauff-nominated-at-the-25th-laureus-world-sports-awards-all-y |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240409002518/https://www.tennisclubhouse.ca/en/post/novak-djokovic-iga-swiatek-and-coco-gauff-nominated-at-the-25th-laureus-world-sports-awards-all-y |archive-date=9. travnja 2024 |access-date=4. kolovoza 2026 |website=Tennis Clubhouse |language=en}}</ref> Na natjecanju u [[Xiamen]]u, na prvoj "postaji" [[Dijamantna liga|Dijamantne lige]] [[2024.]] godine, Duplantis je poboljšao svoj svjetski rekord za jedan centimetar preskočivši 6,24 metra iz prvoga pokušaja.<ref>{{Cite web |author=Julien Pereira |title=Athlétisme – Armand Duplantis établit un nouveau record du monde de saut à la perche en franchissant 6,24 mètres |language=fr |url=https://www.eurosport.fr/athletisme/wanda-diamond-league-xiamen/2024/athletisme-armand-duplantis-etablit-un-nouveau-record-du-monde-de-saut-a-la-perche-en-franchissant-624-metres_sto20002671/story.shtml |date=20. travnja 2024. |website=[[Eurosport]]}}</ref><ref>{{Cite web |author=Simon Turnbull |title=Duplantis breaks world pole vault record with 6.24m in Xiamen |url=https://worldathletics.org/competitions/diamond-league/news/mondo-duplantis-world-pole-vault-record-xiamen |date=20. travnja 2024. |website=[[World Athletics]]}}</ref><ref>{{Cite news |date=27. srpnja 2024 |title=Ratified: world records for McLaughlin-Levrone, Duplantis, Kipyegon, Chebet, Alekna and Ngetich |url=https://worldathletics.org/news/press-releases/ratified-world-records-mclaughlin-levrone-duplantis-kipyegon-chebet-alekna-ngetich |access-date=4. kolovoza 2026|work=World Athletics Press Release}}</ref> Kao jedini natjecatelj koji je prešao šest metara, Duplantis je [[12. lipnja]] osvojio [[Europsko prvenstvo u atletici 2024.|Europsko prvenstvo]] u [[Rim]]u. Nakon što je osigurao titulu europskoga prvaka, Duplantis je iz prvoga pokušaja postavio novi rekord prvenstva skokom od 6,10 metara, a onda je iskoristio sva tri pokušaja za obaranje tadašnjega svjetskog rekorda, ali svi su bili bezuspješni.<ref name=":89">{{Cite web |title=Mondo Duplantis sacré champion d'Europe avec 6,10&nbsp;m |url=https://www.lequipe.fr/Athletisme/Actualites/Mondo-duplantis-sacre-champion-d-europe-avec-6-10-m/1474377 |website=l'équipe}}</ref> Ipak, skokom je od 6,10 metara učinio to prvenstvo svojim 60. natjecanjem na kojemu je preskočio šest ili više metara. Drugi je najbolji u povijesti [[Sergej Bubka]] s 44 natjecanja.<ref>{{Cite news |last=Mills |first=Steven |date=15. lipnja 2024. |title=Roma 2024 by the numbers |url=https://www.european-athletics.com/news/roma-2024-by-the-numbers |access-date=4. kolovoza 2026 |work=European Athletics}}</ref> [[File:Armand Duplantis - Olympic Games - 03.08.2024.jpg|thumb|left|upright|Armand Duplantis na kvalifikacijama u skoku s motkom [[3. kolovoza]] [[2024.]] godine na [[Ljetne olimpijske igre 2024.|Olimpijskim igrama u Parizu]].]] Pobijedivši [[5. kolovoza]] na [[Ljetne olimpijske igre 2024.|Olimpijskim igrama]] u [[Pariz]]u, Duplantis je obranio titulu olimpijskoga pobjednika iz [[Ljetne olimpijske igre 2020.|Tokija]]. Budući da [[Sam Kendricks]] nije uspio skočiti više od 5,95 metara, Duplantis je osvojio zlato rezultatom od šest metara. Potom je preskočio 6,10 metara, čime je oborio olimpijski rekord [[Thiago Braza|Thiaga Braza]] s [[Ljetne olimpijske igre 2016.|Olimpijskih igara 2016.]] godine. U posljednjoj je seriji preskočio 6,25 metara iz trećega pokušaja i time postavio novi svjetski rekord. Kao i na Europskome prvenstvu te godine, Duplantis je bio jedini natjecatelj koji je preskočio šest metara, a potom preskočio 6,10 metara iz prvoga pokušaja te lovio novi svjetski rekord. Na Olimpijskim mu je igrama potonje pošlo za rukom, pa je time ujedno postavio novi svjetski rekord i oborio olimpijski rekord, koji je bio postavio samo 20 minuta prije.<ref name=":90">{{Cite news |last=Liew |first=Jonathan |date=5. kolovoza 2024. |title=Duplantis achieves new heights after pole vault world record adds to gold |url=https://www.theguardian.com/sport/article/2024/aug/05/2024-paris-olympic-games-armand-duplantis-pole-vault-world-record |access-date=4. kolovoza 2026|work=[[The Guardian]] |issn=0261-3077}}</ref> Osvojivši zlato u Parizu, 24-godišnji je Duplantis postao prvi skakač s motkom koji je obranio titulu olimpijskoga prvaka nakon [[SAD|Amerikanca]] [[Bob Richards|Boba Richardsa]], koji je osvojio Olimpijske igre [[Ljetne olimpijske igre 1952.|1952.]] i [[Ljetne olimpijske igre 1956.|1956.]] godine. Duplantis i Richards ujedno su jedini muški skakači s motkom koji su osvojili dva olimpijska zlata.<ref>{{Cite news |last=Thompson II |first=Marcus |date=6. kolovoza 2024. |title=Mondo Duplantis soars to new world record, Olympic gold again: 'He's the fastest pole vaulter out there' |url=https://www.nytimes.com/athletic/5682112/2024/08/05/mondo-duplantis-pole-vault-final-sam-kendricks/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20240807041236/https://www.nytimes.com/athletic/5682112/2024/08/05/mondo-duplantis-pole-vault-final-sam-kendricks/ |url-status=dead |archive-date=7. kolovoza 2024 |access-date=4. kolovoza 2026 |work=The New York Times}}</ref> Duplantisova sposobnost ostvarivanja vrhunskih rezultata pod pritiskom te neprestano obaranje svjetskih rekorda učvrstili su njegov status jednoga od najistaknutijih atletičara svoje generacije.<ref name=":4" /> Rezultati koje je postigao kao predstavnik Švedske na najvećim svjetskim i kontinentalnim natjecanjima nemaju premca.<ref>{{Cite web |last=Sports |first=Pulse |date=22. travnja 2024. |title=Mondo Duplantis shares secret behind shattering pole vault world record for record|url=https://www.pulsesports.co.ke/athletics/story/mondo-duplantis-shares-secret-behind-shattering-pole-vault-world-record-for-record-eigth-time-2024042110095299804 |access-date= 5. kolovoza 2026 |website=Pulse Sports Kenya |language=en}}</ref> Uzevši u obzir njegove uspjehe od najmlađih natjecateljskih dobnih kategorija do seniorske karijere, do [[kolovoz]]a 2024. godine postavio je ukupno devet rekorda prvenstava i jedan olimpijski rekord. U te se rezultate ubrajaju i tri svjetska rekorda koja je postavio nakon što je osvojio svjetske titule: 6,20 metara na [[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2022.|Svjetskome dvoranskom prvenstvu]] u Beogradu, 6,21 metar na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2022.|Svjetskome prvenstvu]] u Oregonu i naposljetku 6,25 metara u Parizu na Olimpijskim igrama.<ref name=":17" /> Njegova se dominacija u skoku s motkom počela uspoređivati s ostvarenjima najboljih u drugim sportovima.<ref>{{Cite news |date=6. kolovoza 2024 |title=Mondo Duplantis Soars to New Heights: Sets World Record at Paris 2024 Olympics |url=https://trackalerts.com/2024/08/mondo-duplantis-soars-to-new-heights-sets-world-record-at-paris-2024-olympics/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20240919084450/https://trackalerts.com/2024/08/mondo-duplantis-soars-to-new-heights-sets-world-record-at-paris-2024-olympics/ |url-status=dead |archive-date=19. rujna 2024 |access-date=5. kolovoza 2026|work=Trackalerts.com}}</ref> ''[[The New York Times]]'' opisao ga je kao sportaša koji za skok s motkom predstavlja ono što [[Usain Bolt]] predstavlja za sprint, [[Michael Phelps]] za [[plivanje]] i [[Simone Biles]] za [[gimnastika|gimnastiku]].<ref>{{Cite news |last=Tharme |first=Liam |date=5. kolovoza 2024|title=Mondo Duplantis: Breaking down the biomechanics behind the best-ever pole vaulter |url=https://www.nytimes.com/athletic/5646961/2024/08/05/mondo-duplantis-biomechanics-pole-vault/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20240806032042/https://www.nytimes.com/athletic/5646961/2024/08/05/mondo-duplantis-biomechanics-pole-vault/ |url-status=dead |archive-date=6. kolovoza 2024 |access-date=5. kolovoza 2026 |work=The New York Times}}</ref> Budući da natjecanja često osvaja s gotovo 30 centimetara boljim rezultatom od drugoplasiranoga, njegova je nadmoć time izraženija jer se pobjednik u skoku s motkom češće odlučuje razlikom od samo jednoga centimetra.<ref>{{Cite news |last=Sherwood |first=Ben |date=8. kolovoza 2024. |title=Why This Pole Vaulter Is Even Bigger Than the One With the Bulge |url=https://www.thedailybeast.com/pole-vault-goat-mondo-duplantis-soaredliterallyat-the-paris-olympics |archive-url=https://web.archive.org/web/20240808232141/https://www.thedailybeast.com/pole-vault-goat-mondo-duplantis-soaredliterallyat-the-paris-olympics |url-status=dead |archive-date=8. kolovoza 2024 |access-date=5. kolovoza 2026 |work=The Daily Beast}}</ref> Uz to je osvojio svako natjecanje na kojemu je nastupio od mitinga [[Dijamantna liga|Dijamantne lige]] u [[Monako|Monaku]] 2023. godine.<ref name="WAprofile" /> Nakon drugoga olimpijskog zlata zaredom i oborenih devet rekorda – a svaki je novi u tome nizu poboljšao za jedan centimetar – Duplantis je naširoko smatran najboljim skakačem s motkom svih vremena.<ref name=":4" /><ref name=":3">{{Cite news |date=5. kolovoza 2024 |title=Record-breaker Duplantis soars to Olympic pole vault gold, Hodgkinson wins 800m |url=https://www.france24.com/en/live-news/20240805-record-breaker-duplantis-soars-to-pole-vault-gold-hodgkinson-wins-800m |agency=Agence France-Presse}}</ref> Prije pariških Olimpijskih igara taj se naslov pridijevao [[Sergej Bubka|Sergeju Bubki]], umirovljenomu [[Ukrajina|ukrajinskom]] skakaču s motkom.<ref name="Stump2024">{{cite news |last1=Stump |first1=Scott |date=6. kolovoza 2024. |title=Swedish pole vaulter Armand Duplantis thrills the world with a towering, death-defying vault |url=https://www.today.com/popculture/mondo-duplantis-world-record-pole-vault-rcna165383 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240806202927/https://www.today.com/popculture/mondo-duplantis-world-record-pole-vault-rcna165383 |archive-date=6. kolovoza 2024 |work=TODAY.com}}</ref> Na [[Memorijal Kamili Skolimowskoj|Memorijalu Kamili Skolimowskoj]] u [[Poljska|poljskome]] gradu [[Chorzów]]u, dvanaestoj postaji [[Dijamantna liga|Dijamantne lige]] 2024. godine, Duplantis je [[25. kolovoza]] poboljšao svoj svjetski rekord deseti put u karijeri i treći put 2024. godine za jedan centimetar, pa je novi svjetski rekord iznosio 6,26 metara.<ref>{{Cite web |title=Ingebrigtsen and Duplantis smash world records in Silesia |url=https://www.diamondleague.com/news/general/ingebrigtsen-and-duplantis-smash-world-records-in-silesia/ |access-date=5. kolovoza 2026 |website=IDL Diamond League |date=25. kolovoza 2024 |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite news |date=3. listopada 2024 |title=Ratified: world records for Ingebrigtsen, Duplantis and Hull |url=https://worldathletics.org/news/press-releases/ratified-world-records-ingebrigtsen-duplantis-hull |access-date=5. kolovoza 2026 |work=World Athletics Press Release}}</ref> Tamo su, uz Duplantisa, i [[Sam Kendricks]] i [[Emmanouil Karalis]] preskočili šest metara. To je bio prvi put u povijesti da su trojica skakača s motkom preskočili tu visinu na istome natjecanju.<ref name=":6">{{Cite news |last=Selvaraj |first=Jonathan |date=28. kolovoza 2024. |title=One small centimetre for man, a giant leap for Armand Duplantis |url=https://sportstar.thehindu.com/athletics/armand-duplantis-pole-vault-world-record-one-centimetre-paris-olympics-science-jump-sports-feature/article68575835.ece/}}</ref> Na konferenciji za medije uoči spomenutoga mitinga Dijamantne lige organizatori su predstavili novu nagradu za najboljega sportaša na tome natjecanju, a odluka se donosila na temelju bodovnoga sustava World Athleticsa. Očekivalo se da će prvi dobitnik te nagrade biti [[Jakob Ingebrigtsen]], koji je rezultatom od 7:17,55 minuta postavio novi svjetski rekord na 3000 metara. Time je nadmašio prijašnji rekord od 7:20,67 minuta [[Kenija|Kenijca]] [[Daniel Komen|Daniela Komena]] iz [[1996.]] godine za više od triju sekundi. Međutim, kada su se rezultati s natjecanja preračunali prema bodovnome sustavu, pokazalo se da je Duplantisov svjetski rekord od 6,26 metara u skoku s motkom vrijedio 1339 bodova, a Ingebrigtsenov svjetski rekord 1320 bodova. Duplantis je tako postao prvim dobitnikom nagrade za najvrjednijega atletičara mitinga, pa je osvojio 14-karatni zlatni prsten optočen dijamantima vrijedan 10 000 američkih dolara te novčanu nagradu u istome iznosu. Uz to je osvojio 50 000 američkih dolara za obaranje svjetskoga rekorda.<ref name=":6" /> Dan uoči mitinga Dijamantne lige u [[Zürich]]u, [[4. rujna]], Duplantis je sudjelovao u revijalnoj utrci na 100 metara protiv [[Karsten Warholm|Karstena Warholma]], svjetskoga rekordera na 400 metara s preponama. Duplantis je pobijedio i ostvario osobni rekord u toj disciplini, koji je iznosio 10,37 sekundi. Warholm je završio utrku za 10,47 sekundi, što je također bio njegov osobni rekord.<ref>{{Cite web |title=Mondo Duplantis uses personal best to hold off Karsten Warholm in 100m sprint showdown |url=https://olympics.com/en/news/mondo-duplantis-uses-personal-best-to-hold-off-karsten-warholm-in-100m-sprint-showdown}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.bbc.co.uk/sport/athletics/articles/c14zydg3754o|title=Duplantis beats Warholm in 100m exhibition race|date=4. rujna 2024 |work=BBC Sport|access-date=5. kolovoza 2026.}}</ref> Duplantis je [[13. rujna]] zaključio sezonu 2024. godine četvrtim uzastopnim naslovom pobjednika Dijamantne lige na završnome natjecanju u [[Bruxelles]]u. Pobjedu je odnio nakon preskočenih 6,11 metara, čime je također postavio rekord mitinga.<ref>{{cite web|url=https://worldathletics.org/competitions/diamond-league/news/wanda-diamond-league-final-brussels-2024-duplantis-denny|title=Duplantis and Denny break meeting records on first day of Wanda Diamond League Final in Brussels|publisher=World Athletics|access-date=13. rujna 2024}}</ref> Dana [[26. listopada]] bio je prvi put samostalno proglašen europskim sportašem godine u muškoj konkurenciji. Isti je naslov zavrijedio 2022. godine, ali tada je nagradu podijelio s Jakobom Ingebrigtsenom.<ref>{{Cite news |date=28. listopada 2024 |title=Mahuchikh and Duplantis named European athletes of the year |url=https://athleticsweekly.com/athletics-news/mahuchikh-and-duplantis-named-european-athletes-of-the-year-1039994149/ |access-date=5. kolovoza 2024 |work=Athletics Weekly}}</ref> Duplantis je [[6. studenoga]] postao globalni ambasador humanitarne utrke [[Wings for Life World Run]], a time se pridružio drugim sportskim zvijezdama poput [[Neymar|Neymara]] i Karstena Warholma. Utrka se održala [[4. svibnja]] [[2025.]] godine radi prikupljanja sredstava za istraživanje ozljede [[kičmena moždina|kralježnične moždine]].<ref>{{Cite news |last=Jonsson |first=Hanna |date=6. studenoga 2024. |title=Join Mondo Duplantis in the Wings for Life World Run – registration is open |url=https://www.redbull.com/se-en/mondo-duplantis-wings-for-life-world-run |access-date=5. kolovoza 2026|work=Redbull}}</ref> === 2025: Višestruki novi svjetski rekordi, treće svjetske titule i u dvorani i na otvorenome, jubilarnih sto skokova, Laureusova nagrada, peto osvajanje Dijamantne lige i skok od 6,30 metara === Duplantis je [[28. veljače]] na [[All Star Perche]]u u [[Clermont-Ferrand]]u 11. put oborio vlastiti svjetski rekord. Nakon što je osigurao pobjedu skokom od 6,07 metara, Duplantis je odlučio preskočiti 6,27 metara. To je uspio iz prvoga pokušaja.<ref name=":17">{{Cite web |date=1. ožujka 2025 |title=Duplantis breaks world pole vault record with 6.27m in Clermont-Ferrand |url=https://worldathletics.org/news/report/mondo-duplantis-world-pole-vault-record-627m-clermont-ferrand |access-date=6. kolovoza 2026 |website=World Athletics Report}}</ref> U to je vrijeme objavio i svoj prvi singl "[[Bop (pjesma, Mondo)|Bop]]", koji je zasvirao kada je postavio novi svjetski rekord.<ref>{{Cite web |date=1. ožujka 2025 |title=Armand Duplantis breaks his own pole vault world record with leap of 6.27m |url=https://www.straitstimes.com/sport/armand-duplantis-breaks-his-own-pole-vault-world-record-with-leap-of-6-27m |access-date=6. kolovoza 2026 |website=The Straits Times}}</ref> U razgovoru s [[Puma (brend)|Puminim]] izvršnim direktorom Arneom Freundtom, odnosno intervjuu objavljenome [[18. ožujka]] u sklopu tvrtkina godišnjega izvještaja, Duplantis je otkrio da vjeruje da bi mogao svjetski rekord postaviti na 6,40 metara u idućih nekoliko godina, ali da mu 6,30 metara predstavlja prvu metu u bližoj budućnosti.<ref>{{Cite web |title=Pole vault star Armand "Mondo" Duplantis sets his sights on fairy tale world record of 6.40m {{!}} PUMA® |url=https://about.puma.com/en/newsroom/corporate-news/2025/18-03-2025-pole-vault-star-armand-mondo-duplantis-sets-his-sights |access-date=6. kolovoza 2026 |website=about.puma.com |language=en}}</ref> Duplantis je skokom od 6,15 metara osvojio [[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2025.|Svjetsko dvoransko prvenstvo]] u [[Nanjing]]u [[22. ožujka]]. Time je ujedno treći put zaredom postao svjetskim dvoranskim prvakom. Duplantis se borio sve do kraja protiv [[Grk]]a [[Emmanouil Karalis|Emmanouila Karalisa]], koji je preskočio 6,05 metara. Karalis bi u neko drugo doba zasigurno postao svjetskim dvoranskim prvakom jer je to bio prvi put u povijesti da je skakač s motkom u finalu prvenstva preskočio 6,05 metara i ostao bez zlatne medalje.<ref name=":18" /> Prije nego što je obranio naslov prvaka u Nanjingu, Duplantis je ukupno 98 puta dotada preskočio šest ili više metara.<ref>{{Cite AV media |url=https://www.youtube.com/live/NHC6m33jDrk?si=QtkdsUuyCpEanGXj |title=Livestream - World Athletics Indoor Championships Nanjing 25 Press Conference |language=en |access-date=6. kolovoza 2026 |via=www.youtube.com}}</ref><ref>{{Cite web |date=20. ožujka 2025 |title='More in the tank', vows Duplantis as he edges to century mark |url=https://www.france24.com/en/live-news/20250320-more-in-the-tank-vows-duplantis-as-he-edges-to-century-mark |access-date=6. kolovoza 2026 |website=France 24 |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Watta |first=Evelyn |date=20. ožujka 2025 |title=Mondo Duplantis all set for another world record as he gears up for World Athletics Indoor Championships Nanjing 2025: "I have more in the tanks" |url=https://www.olympics.com/en/news/mondo-duplantis-world-record-world-athletics-indoor-championships-nanjing-2025-more-in-tanks |access-date=6. kolovoza 2026 |website=Olympics.com}}</ref> Preskočivši četiri puta šest ili više metara na tome natjecanju, Duplantis je prešao brojku od sto takvih skokova s ukupno 102 njih. Za usporedbu, [[Sergej Bubka]], nekadašnji svjetski rekorder, drugi je najbolji po broju skokova od šest ili više metara, a u karijeri ih je ukupno imao 46.<ref name=":18">{{Cite web |title=Duplantis retains world indoor pole vault title in Nanjing {{!}} News {{!}} Nanjing 25 {{!}} World Athletics Indoor Championships |url=https://worldathletics.org/competitions/world-athletics-indoor-championships/nanjing25/news/report/nanjing-25-men-pole-vault-report |archive-url=https://web.archive.org/web/20250322161645/https://worldathletics.org/competitions/world-athletics-indoor-championships/nanjing25/news/report/nanjing-25-men-pole-vault-report |archive-date=22. ožujka 2025 |access-date=6. kolovoza 2026 |website=worldathletics.org |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=22. ožujka 2025 |title=Now 102 vaults over 6 metres as Duplantis soars to world indoor title |url=https://sports.yahoo.com/article/now-102-vaults-over-6-143815490.html |access-date=6. kolovoza 2026 |website=Yahoo Sports |language=en-US}}</ref> Duplantis je [[21. travnja]] osvojio [[Laureus (nagrada)|Laureusovu]] nagradu za najboljega sportaša godine. Time je nakon [[Usain Bolt|Usaina Bolta]] postao drugi atletičar u povijesti koji je osvojio tu nagradu.<ref>{{Cite web |last=Wiseman |first=Ciaran |date=22. travnja 2025 |title=Mondo Duplantis namedrops Usain Bolt & Lionel Messi as he wins prestigious award |url=https://talksport.com/sport/3138989/mondo-duplantis-laureus-awards-usain-bolt-lionel-messi/ |access-date=7. kolovoza 2026 |website=talkSPORT |language=}}</ref> Bio je nominiran još 2021., 2023. i 2024. godine, stoga ju je osvojio nakon treće uzastopne i ukupno četvrte nominacije.<ref name=":19">{{Cite web |last=Smirnova |first=Lena |date=22. travnja 2025. |title=Armand Duplantis named Laureus World Sportsman of the Year after third consecutive nomination |url=https://www.olympics.com/en/news/athletics-sweden-armand-duplantis-named-laureus-world-sportsman-of-the-year-after-third-consecutive-nomination |access-date=7. kolovoza 2026 |website=Olympics.com}}</ref><ref>{{Cite news |date=22. travnja 2025 |title=Gymnast Simone Biles and pole vaulter Armand Duplantis win Laureus awards |url=https://www.straitstimes.com/sport/gymnast-simone-biles-and-pole-vaulter-mondo-duplantis-win-laureus-awards |access-date=7. kolovoza 2026 |work=The Straits Times |language=en |issn=0585-3923}}</ref> Svoj ukupno dvanaesti i četvrti svjetski rekord u okviru Dijamantne lige<ref>{{Cite web |title=Duplantis Soars to 6.28m World Record as Records Tumble at Stockholm Diamond League {{!}} Watch Athletics |url=https://www.watchathletics.com/article/13394/duplantis-soars-to-6-28m-world-record-as-records-tumble-at-stockholm-diamond-league |access-date=7. kolovoza 2026 |website=www.watchathletics.com |language=en}}</ref> postavio je [[15. lipnja]] skokom od 6,28 metara, iz prvoga pokušaja, u [[Stockholm]]u.<ref>{{Cite web |title=Duplantis breaks world pole vault record with 6.28m in Stockholm {{!}} REPORTS {{!}} World Athletics |url=https://worldathletics.org/competitions/diamond-league/news/mondo-duplantis-world-pole-vault-record-628m-stockholm |archive-url=https://web.archive.org/web/20250615204725/https://worldathletics.org/competitions/diamond-league/news/mondo-duplantis-world-pole-vault-record-628m-stockholm |archive-date=15. lipnja 2025 |access-date=7. kolovoza 2026|website=worldathletics.org |language=en}}</ref> Prije toga oborio je svjetski rekord dvaput u Poljskoj, Srbiji i Oregonu, jednom u Škotskoj i Kini, a triput u Francuskoj, uključujući onaj s Olimpijskih igara 2024. godine. Nikada prije nije postigao to na domaćemu terenu, u [[Švedska|Švedskoj]],<ref>{{Cite web |date=15. lipnja 2025 |title=Mondo Duplantis' 12th pole vault world record is one of a kind: 'The only thing that I was missing' |url=https://www.nbcsports.com/olympics/news/mondo-duplantis-world-record-pole-vault-2025-stockholm |access-date=7. kolovoza 2026 |website=NBC Sports |language=en-US}}</ref> pa je time ostvario još jedan priželjkivani uspjeh.<ref>{{Cite web |first=Nick |last=Zaccardi |date=15. lipnja 2025 |title=Mondo Duplantis breaks world record in pole vault for 12th time: 'The only thing that I was missing' |url=https://sports.yahoo.com/article/mondo-duplantis-breaks-pole-vault-171337337.html |access-date=7. kolovoza 2026 |website=Yahoo Sports |language=en-US}}</ref> Duplantisov 12. svjetski rekord s čuvenoga [[Olimpijski stadion u Stockholmu|Olimpijskoga stadiona u Stockholmu]], na kojemu su se održale [[Ljetne olimpijske igre 1912.]] godine, bio je prvi u povijesti koji se postavio na tome stadionu. Tamo su se više puta oborili svjetski rekordi u atletici nego na ijednome drugom stadionu – ukupno 83 njih između [[1912.]] i [[2008.]] godine. Međutim, nijedan od njih nije bio u skoku s motkom.<ref name=":21">{{Cite news |last=Tharme |first=Liam |date=20. rujna 2025 |title=Mondo Duplantis exclusive: 14-time pole vault world-record holder analyzes his greatest jumps |url=https://www.nytimes.com/athletic/6642767/2025/09/20/mondo-duplantis-interview-world-records/ |access-date=7. kolovoza 2026 |work=The New York Times |language=en-US |issn=0362-4331}}</ref> [[Patrik Sjöberg]] bio je posljednji švedski sportaš koji je na tome stadionu postavio svjetski rekord, a to je bilo na natjecanju u skoku uvis [[1987.]] godine. Tomu je svjedočila i Duplantisova majka s tribina.<ref name=":2">{{Cite web |last=Crumley |first=Euan |date=15. lipnja 2025.|title=Mondo Duplantis rises to the occasion in Stockholm – Athletics Weekly |url=https://athleticsweekly.com/news/mondo-duplantis-rises-to-the-occasion-in-stockholm-1040005867/ |access-date=7. kolovoza 2026 |website=athleticsweekly.com |language=en-GB}}</ref><ref>{{Cite web |title=Pole Vault: Arman Duplantis sets his sights on setting another world record at 6.40m {{!}} Flashscore.com |url=https://www.flashscore.com/news/athletics-continental-tour-it-s-within-my-reach-duplantis-sets-sights-on-6-40m/bkXyvSvq/ |access-date=7. kolovoza 2026|website=www.flashscore.com |language=en}}</ref> U skladu s tamošnjom tradicijom, Duplantisovo je ime uklesano na zidove stadiona u spomen na svjetski rekord koji je ondje postavio. Taj dio Olimpijskoga stadiona, poznat pod nazivom "Stadion Walk of Fame", odaje počast najvećim sportskim uspjesima i događajima koji su se odvili na stadionu još od Olimpijskih igara održanih u Stockholmu.<ref>{{Cite web |title=Archives: Walk of Fame |url=https://www.walkoffamestadion.se/en/walkoffame/ |access-date=19. lipnja 2025 |website=Stadion Walk of Fame |language=en-US}}</ref><ref name=":2" /> Nakon te pobjede u Dijamantnoj ligi Duplantis je od 2020. godine pobijedio na 37 od ukupno 41 natjecanja, čime je postao jedan od najuspješnijih serijskih pobjednika u povijesti Dijamantne lige.<ref>{{Cite web |last=Sportstar |first=Team |date=13. lipnja 2025. |title=Duplantis Diamond League Results 2017–2025: A Winning Streak |url=https://sportstar.thehindu.com/athletics/duplantis-diamond-league-results-2017-2025/article69690324.ece |access-date=7. kolovoza 2026 |website=Sportstar |language=en}}</ref><ref>{{Cite news |date=16. lipnja 2025 |title='Magical' Armand Duplantis soars to pole vault world record in Stockholm |url=https://www.straitstimes.com/sport/magical-duplantis-soars-to-pole-vault-world-record-in-stockholm-with-6-28m-jump |access-date=7. kolovoza 2026|work=The Straits Times |language=en |issn=0585-3923}}</ref> Od svoga debija u Dijamantnoj ligi 2017. godine ostvario je ukupno 39 pobjeda, čime je prestigao [[Renaud Lavillenie|Renauda Lavillenieja]], koji ima 37 pobjeda.<ref>{{Cite web |title=Renaud LAVILLENIE – Wanda Diamond League |url=https://www.diamondleague.com/athlete/14185853/ |access-date=7. kolovoza 2026 |language=en-US}}</ref> Od 2020. godine imao je 93 nastupa, a izgubio je samo četiri puta, i to isključivo na mitinzima Dijamantne lige.<ref>{{Cite news |date=17. lipnja 2025 |title=Why 1cm equals multiple big-money payouts for this record-breaking pole vaulter |url=https://www.abc.net.au/news/2025-06-17/mondo-armand-duplantis-keeps-breaking-his-pole-vault-world-1cm/105426332 |access-date=7. kolovoza 2026 |work=ABC News |language=en-AU}}</ref> Dana [[11. srpnja]] Duplantis je skokom od 6,05 metara oborio rekord mitinga Dijamantne lige u [[Monako|Monaku]], koji je iznosio 6,02 metara, a bio ga je postavio [[Poljska|Poljak]] [[Piotr Lisek]] [[2019.]] godine. Taj je miting ujedno i 13. postaja Dijamantne lige na kojoj je Duplantis srušio rekord natjecanja.<ref>{{Cite web |last=McCarvel |first=Nick |date=11 July 2025 |title=Monaco Diamond League 2025: Mondo Duplantis wins pole vault in new meeting record, misses on world record attempts |url=https://www.olympics.com/en/news/monaco-diamond-league-2025-mondo-duplantis-wins-pole-vault-in-new-meeting-record-misses-on-world-record-attempts |access-date=12 July 2025 |website=Olympics.com}}</ref> Budući da se u Dijamantnoj ligi održava ukupno 15 mitinga, preostala su mu u tome trenutku dva na kojima još nije postavio novi rekord. Riječ je o mitinzima u [[Rabat]]u, na kojemu je rekord od 5,86 metara postavio [[Sam Kendricks]], i u [[London]]u, gdje rekord od 6,03 metara drži [[Renaud Lavillenie]].<ref>{{Cite web |last=Ogeyingbo |first=Deji |date=25. lipnja 2025. |title=Mondo Duplantis and the art of jumping high |url=https://www.runblogrun.com/2025/06/mondo-duplantis-and-the-art-of-jumping-high.html |access-date=7. kolovoza 2026 |website=runblogrun |language=en-US}}</ref> U sklopu manifestacije [[World Athletics Continental Tour]] Duplantis je [[12. kolovoza]] postavio svoj 13. svjetski rekord od 6,29 metara na mitingu iz tzv. Gold serije u [[Budimpešta|Budimpešti]]. To je bio prvi svjetski rekord koji se ikada postavio na tome mitingu u 15 godina njegova postojanja. Duplantis je time nadmašio i svoj prijašnji rekord koji je postavio u [[Mađarska|Mađarskoj]], a riječ je o skoku od 6,10 metara kojim je [[2023.]] godine osvojio svoju drugu titulu svjetskoga prvaka.<ref>{{Cite web |title=Historic world record, broken records, and an electric atmosphere at the Gyulai István Memorial – Gyulai István Memorial |url=https://gyulaimemorial.hu/en/news/historic-world-record-broken-records-and-an-electric-atmosphere-at-the-gyulai-istvan-memorial/ |access-date=7. kolovoza 2026 |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |date=13. kolovoza 2025 |title=Duplantis breaks world pole vault record on Budapest return |url=https://worldathletics.org/competitions/world-athletics-continental-tour/news/duplantis-world-pole-vault-record-budapest-gyulai-memorial |access-date=7. kolovoza 2026 |website=World Athletics Report}}</ref> World Athletics dao je Duplantisu važnu ulogu u promociji premijernoga izdanja prvenstva službenoga naziva [[World Athletics Ultimate Championship]], koje će se održati u [[Budimpešta|Budimpešti]] od [[11. rujna|11.]] do [[13. rujna]] [[2026.]] godine. Riječ je o ekskluzivnome bijenalu koje će se parnim godinama održavati na kraju sezone, kada [[Svjetsko prvenstvo u atletici]] neće biti u tijeku. World Athletics imenovao je Duplantisa ultimativnom zvijezdom ([[engleski jezik|engl.]] ''Ultimate Star''), a potom [[Usain Bolt|Usaina Bolta]] ultimativnom legendom ([[engleski jezik|engl.]] ''Ultimate Legend''),<ref>{{Cite news |last=Thapliyal |first=Mukesh |date=8. rujna 2025. |title=Usain Bolt named 'Ultimate Legend' by World Athletics to promote inaugural global championship |url=https://economictimes.indiatimes.com/news/international/us/usain-bolt-named-ultimate-legend-by-world-athletics-to-promote-inaugural-global-championship/articleshow/123756822.cms?from=mdr |access-date=8. kolovoza 2026 |work=The Economic Times |issn=0013-0389}}</ref> učinivši ih time glavnim akterima u promociji prvenstva u skladu s dodijeljenim ulogama.<ref>{{Cite web |date=13. kolovoza 2025 |title=Duplantis unveiled as inaugural Ultimate Star |url=https://worldathletics.org/competitions/world-athletics-ultimate-championship/2026/news/press-releases/mondo-duplantis-ultimate-championship-star |access-date=8. kolovoza 2026 |website=World Athletics}}</ref> Duplantis je [[27. kolovoza]] osvojio trofej Dijamantne lige peti put zaredom na posljednjemu mitingu u [[Zürich]]u, čime se približio najboljim atletičarima sa sedam pobjeda. Riječ je o [[Francuska|francuskome]] skakaču s motkom [[Renaud Lavillenie|Renaudu Lavillenieju]] i [[Christian Taylor|Christianu Tayloru]], [[SAD|Amerikancu]] koji se natjecao u [[Troskok|troskoku]].<ref>{{Cite web |last= |first= |last2= |first2= |date=28. kolovoza 2025 |title=Mondo Duplantis wins fifth straight Diamond League title |url=https://www.indiatvnews.com/sports/other/mondo-duplantis-wins-fifth-straight-diamond-league-title-2025-08-28-1005523 |access-date=9. kolovoza 2026 |website=India TV News |language=en}}</ref> Duplantis je pobijedio nakon preskočenih šest metara, što je bio njegov 118. skok od šest ili više metara.<ref>{{Cite news |date=27. kolovoza 2025 |title=Olyslagers wins latest duel with high jump rival ahead of world champs |url=https://www.abc.net.au/news/2025-08-28/nicola-olyslagers-wins-high-jump-diamond-league-in-zurich/105706212 |access-date=9. kolovoza 2026 |work=ABC News |language=en-AU}}</ref> Na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2025.|Svjetskome prvenstvu]] u [[Tokio|Tokiju]] Duplantis je [[15. rujna]] osvojio svoju treću svjetsku titulu zaredom u skoku s motkom. Naslov svjetskoga prvaka donio mu je skok od 6,15 metara u nikada kompetitivnijemu finalu muškoga skoka s motkom na natjecanju globalne razine, gdje je sedam skakača preskočilo 5,90 ili više metara.<ref>{{Cite web |title=Duplantis breaks world pole vault record with 6.30m in Tokyo {{!}} News {{!}} Tokyo 25 {{!}} World Athletics Championships |url=https://worldathletics.org/en/competitions/world-athletics-championships/tokyo25/news/report/world-championships-tokyo-25-report-mens-pole-vault |access-date=9. kolovoza 2026 |website=worldathletics.org}}</ref> Duplantis je zatim nastojao postaviti svoj 14. svjetski rekord od 6,30 metara, a to mu je pošlo za rukom u posljednjemu pokušaju. Taj je rezultat ujedno bio četvrti Duplantisov svjetski rekord u 2025. godini, što je za njega bio i rekordan broj oborenih svjetskih rekorda u jednoj godini.<ref>{{Cite web |date=15. rujna 2025 |title=Armand Duplantis soars to third world title and 14th world record |url=https://www.bbc.com/sport/athletics/articles/c1ed6845ng7o |access-date=9. kolovoza 2026 |website=BBC Sport |language=en-GB}}</ref> Nakon prvih dvaju neuspješnih pokušaja Duplantis je napravio dvije promjene koje su se pokazale ključnim za obaranje rekorda. Najprije je pomaknuo stalke za letvicu s njezine standardne pozicije pet centimetara bliže kutiji za odraz, u koju se postavlja motka pri skoku, čime je promijenio kut prelaska preko letvice. Duplantis je poslije otkrio da mu je njegov otac i trener Greg savjetovao da upotrijebi tvrđu motku u trećemu pokušaju kako bi optimizirao odraz pri toj visini. U prijašnjim se pokušajima služio istom motkom kojom je obarao rekorde između 6,20 i 6,29 metara.<ref name=":21" /> Duplantis je bio proglašen europskim sportašem godine [[26. listopada]]. To je bio treći put da je osvojio tu nagradu, a toliko ju je puta jedini još dobio [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Britanac]] [[Mo Farah]].<ref>{{Cite web |last=Broadbent |first=Chris |date=25. listopada 2025 |title=Mondo grateful for “beautiful honour” as he is named men's Athlete of the Year |url=https://www.european-athletics.com/home/news/mondo-grateful-for-beautiful-honour-as-he-is-named-athlete-of-the-year |access-date=9. kolovoza 2026|website=www.european-athletics.com |language=en}}</ref> [[World Athletics]] proglasio je Duplatnisa sportašem godine [[30. studenoga]]. Tada je imao 16 osvojenih natjecanja u nizu i postao je prvi skakač s motkom u novijoj povijesti koji dvije godine zaredom nije doživio poraz.<ref>{{Cite news |date=1. prosinca 2025 |title=Swedish pole vault star Armand Duplantis and US hurdler Sydney McLaughlin-Levrone crowned 'Athletes of the Year' |url=https://www.straitstimes.com/sport/duplantis-and-mclaughlin-levrone-crowned-athletes-of-the-year |access-date=9. kolovoza 2026 |work=The Straits Times |language=en |issn=0585-3923}}</ref> Nijedan drugi atletičar koji se natjecao u skakačkim ili bacačkim disciplinama nije tu nagradu osvojio tri puta. Duplantis je tako postao tek treći atletičar s najmanje trima osvojenim nagradama, pridruživši se [[Usain Bolt|Usainu Boltu]], koji ju je osvojio šest puta, i [[Hicham El Guerrouj|Hichamu El Guerrouju]], također trostrukome dobitniku nagrade.<ref>{{Cite web |title=Ian O'Riordan: Why Grand Slam Track is paying a high price for excluding field events |url=https://www.irishtimes.com/sport/athletics/2025/12/06/ian-oriordan-why-grand-slam-track-is-paying-a-high-price-for-excluding-field-events/ |access-date=9. kolovoza 2026 |website=The Irish Times |language=en}}</ref> === 2026: Petnaesti svjetski rekord zaredom, četvrti uzastopni svjetski dvoranski naslov i prekid trogodišnjega pobjedničkog niza=== Dana [[12. ožujka]] Duplantis je poboljšao svoj svjetski rekord za jedan centimetar na [[Mondo Classic|Mondo Classicu]] u [[Uppsala|Uppsali]]. To je bio njegov 15. svjetski rekord i drugi put da je postavio svjetski rekord u [[Švedska|Švedskoj]].<ref name=":26"/> Duplantis je tim skokom od 6,31 metra nadmašio brojku [[Sergej Bubka|Sergeja Bubke]] od 14 uzastopnih svjetskih rekorda. Također, pobjeda mu je na spomenutome natjecanju bila 38. u nizu, računajući još od [[kolovoz|kolovoza]] [[2023.]] godine.<ref>{{Cite news |date=16. ožujka 2026 |title=Pole vault record breaker Armand Duplantis ready for return to 'special' Torun |url=https://www.straitstimes.com/sport/pole-vault-record-breaker-armand-duplantis-ready-for-return-to-special-torun |access-date=9. kolovoza 2026 |work=The Straits Times |language=en |issn=0585-3923}}</ref> Dvije tehničke prilagodbe omogućile su Duplantisu postavljanje najnovijega svjetskog rekorda: produljio je zalet s 20 na 22 koraka i počeo je upotrebljavati tvrđu motku. Godinama je eksperimentirao s tvrđom motkom, ali nije uspijevao doći do željenoga učinka. Ipak, smatrao je da će mu produljeni zalet, koji je uveo posljednjih mjeseci, omogućiti jači odraz, a on bolje savijanje tvrđe motke.<ref>{{Cite web |last=Goulding |first=Grace |date=16. ožujka 2026. |title=Mondo Duplantis eyes 2026 World Athletics Indoor Championships return in Toruń after 15th pole vault world record: "I wanted to make sure I'm still the top dog" |url=https://www.olympics.com/en/news/mondo-duplantis-2026-world-athletics-indoor-championships-return-record-top-dog |access-date=9. kolovoza 2026 |website=Olympics.com}}</ref> Nakon što je [[21. ožujka]] osvojio zlato na [[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2026.|Svjetskome dvoranskom prvenstvu]] u [[Toruń]]u i pritom postavio novi rekord prvenstva skokom od 6,25 metara, Duplantis je postao prvi atletičar koji je osvojio četiri uzastopna svjetska dvoranska naslova.<ref>{{Cite web |last=Fentuo |first=Fentuo Tahiru |date=22. ožujka 2026. |title=World Athletics Indoor Championships 2026: Mondo Duplantis claims fourth successive indoor pole vault title |url=https://www.olympics.com/en/news/world-athletics-indoor-championships-2026-mondo-duplantis-claims-fourth-successive-indoor-pole-vault-title |access-date=9. kolovoza 2026 |website=Olympics.com}}</ref> To mu je bila ukupno deveta svjetska seniorska titula. Od [[2019.]] godine, kada je posljednji put bio poražen na svjetskim ili kontinentalnim prvenstvima, osvojio je 12 velikih titula.<ref>{{Cite web |title=Duplantis soars to 6.25m championship record to win fourth world indoor pole vault title {{!}} News {{!}} Kujawy Pomorze 26 {{!}} World Athletics Indoor Championships |url=https://worldathletics.org/en/competitions/world-athletics-indoor-championships/kujawypomorze26/news/report/wic-kujawy-pomorze-26-report-men-pole-vault |access-date=9. kolovoza 2026 |website=worldathletics.org}}</ref> Nakon posljednjega osvojenog svjetskog dvoranskog naslova izjednačio se sa Sergejem Bubkom, koji je četiri puta bio svjetski dvoranski prvak.<ref name=":27">{{Cite web |date=21. ožujka 2026 |title=Sweden's Duplantis wins fourth world indoor pole vault title |url=https://www.france24.com/en/live-news/20260321-sweden-s-duplantis-wins-fourth-world-indoor-pole-vault-title |access-date=9. kolovoza 2026 |website=France 24 |language=en}}</ref> Duplantis je [[17. svibnja]] postavio novi rekord mitinga [[Dijamantna liga|Dijamantne lige]] u [[Šangaj]]u skokom od 6,12 metara, gdje je i pobijedio. Dana [[27. svibnja]] puštena je u prodaju posebna dječja ulaznica za [[14. kolovoza]], dan kada su se održavale kvalifikacije u skoku s motkom na [[Europsko prvenstvo u atletici 2026.|Europskome prvenstvu]] u [[Birmingham]]u. Nazvana prema Duplantisu, "Mondo Ticket" stajala je samo 6,31 funtu. Njezina je simbolična cijena odgovarala visini trenutačnoga svjetskoga rekorda, a cijela je akcija bila namijenjena poticanju mladih obožavatelja na to da dožive prvenstvo i izbliza prate Duplantisa na djelu.<ref>{{Cite web |title=Duplantis jumps at the chance to bring world record ticket to young fans at Birmingham 2026 |url=https://www.european-athletics.com/home/news/mondo-world-record-ticket |access-date=9. kolovoza 2026 |website=www.european-athletics.com |language=en}}</ref> Nakon gotovo trogodišnje dominacije u skoku s motkom Duplantis je [[7. lipnja]] doživio poraz na mitingu Dijamantne lige u [[Stockholm]]u, gdje je [[Australija|Australac]] [[Kurtis Marschall]] bio bolji od njega. Time se prekinuo njegov niz od 40 uzastopnih pobjeda na natjecanjima koji je započeo još u [[kolovoz|kolovozu]] [[2023.]] godine.<ref>{{Cite web |date=7. lipnja 2026 |title=Aussie pulls off epic upset over hometown king: 'Chuffed it was me' |url=https://7news.com.au/sport/athletics/aussie-first-timer-kurtis-marschall-pulls-off-epic-diamond-league-upset-over-hometown-king-mondo-duplantis-c-22398518 |access-date=9. kolovoza 2026 |website=7NEWS |language=en}}</ref> Osvojivši miting Dijamantne lige u [[Pariz]]u, Duplantis se [[28. lipnja]] vratio pobjedama i obaranju rekorda. Skokom od 6,13 metara postavio je novi rekord mitinga. Taj mu je miting ujedno bio prvo natjecanje nakon vjenčanja. Dana [[10. srpnja]] osvojio je miting Dijamantne lige u [[Monako|Monaku]] skokom od 6,07 metara, čime je poboljšao vlastiti rekord mitinga za dva centimetra. Time je ostvario prvu pobjedu od preseljenja u Monako, odnosno na novome domaćem terenu. Duplantis je također bio potaknuo organizatore na uvrštavanje muškoga skoka s motkom u program Dijamantne lige u Monaku, prema kojemu je dotad bio predviđen skok s motkom samo u ženskoj konkurenciji.<ref>{{Cite web |date=11. srpnja 2026 |title=Duplantis thrives on new home turf in Monaco |url=https://www.france24.com/en/live-news/20260711-duplantis-thrives-on-new-home-turf-in-monaco |access-date=9. kolovoza 2026 |website=France 24 |language=en}}</ref> == Napomene == {{notelist}} == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{commonscat}} * [https://worldathletics.org/athletes/-/14679502 Armand Duplantis] na [[World Athletics]] * [https://www.european-athletics.com/historical-data/athletes/-/14679502 Armand Duplantis] na [[European Athletics]] * [https://www.diamondleague.com/athlete/14679502 Armand Duplantis] na [[Dijamantna liga|Diamond League]] * [https://www.olympics.com/en/athletes/armand-duplantis Armand Duplantis] na [[Međunarodni olimpijski odbor|Olympics.com]] * [https://sok.se/idrottare/idrottare/a/armand-duplantis.html Armand Duplantis] na [[Švedski olimpijski odbor|Sveriges Olympiska Kommitté]] * [https://www.olympedia.org/athletes/146747 Armand Duplantis] na [[Olympedia|Olympediji]] *[https://intersportstats.com/athletes/3000046184 Armand Duplantis] na InterSportStats 6jysgl1u8brkvk1e67e3srha022c37f 0 4718486 42669815 42563947 2026-08-09T18:18:05Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42669815 wikitext text/x-wiki {{italic title}} {{Infobox book | name = Na kometi | title_orig = Hector Servadac | translator = Unknown (1877), [[Ellen Elizabeth Frewer|Ellen Frewer]] (1877), [[Edward Roth]] (1877-78), [[Idrisyn Oliver Evans|I.&nbsp;O. Evans]] (1965) | image = [[File:'Off on a Comet' by Paul Philippoteaux 001.jpg|200px]] | caption = Crtež Paula Philippoteauxa, gravura Charlesa Laplantea ([[:fr:Charles Laplante|fr]]), 1877 | author = [[Jules Verne]] | illustrator = [[Paul Philippoteaux]] | cover_artist = | country = Francuska | language = Francuski | series = [[Voyages Extraordinaires]] #15 | genre = [[Naučna fantastika]], [[pustolovni roman]] | publisher = [[Pierre-Jules Hetzel]] | release_date = 1877. | english_pub_date = 1877. | media_type = Štampa (tvrdi povez) | pages = | preceded_by = [[Michel Strogoff]] | followed_by = [[Les Indes noires|Dijete pećine]] }} '''''Na kometi''''' (fr. '''''Hector Servadac''''') je [[naučna fantastika|naučnofantastični]] roman francuskog pisca [[Jules Verne|Julesa Vernea]] iz 1877. godine. Priča govori o putovanju nekoliko ljudi koje odnosi kometa koja dolazi u kontakt sa Zemljom. Kometa prolazi pored raznih tijela u Sunčevom sistemu prije nego što vrati putnike na Zemlju. == Sažetak == [[File:'Off on a Comet' by Paul Philippoteaux 065.jpg|thumb|200px|left|John Herschel posmatra Halejevu kometu iz svoje opservatorije u Cape Townu 1835. godine (ilustracija iz knjige).]] Priča počinje s [[komet]]om zvanom Galija, koja u svom letu dodiruje [[zemlja|Zemlju]] i skuplja nekoliko njenih malih komadića. Katastrofa se događa 1. januara 188x godine u području oko [[Gibraltar]]a. Na teritoriji koju je kometa odnijela ostalo je ukupno 36 ljudi francuske, engleske, španske i ruske nacionalnosti. Ti ljudi u početku ne shvataju šta se dogodilo i sudar smatraju zemljotresom. Prvo primjećuju gubitak težine: kapetan Servadacov [[ađutant]] Ben Zoof, na svoje zaprepaštenje, skače 12 m visoko. Zoof sa Servadacom također ubrzo primjećuje da se smjena dana i noći skraćuje na šest sati, da su istok i zapad promijenili strane i da voda počinje ključati na 66 °C, iz čega ispravno zaključuju da je atmosfera postala rjeđa, a pritisak opao. Na početku svog boravka u Galiji primjećuju Zemlju s Mjesecom, ali misle da je to nepoznata planeta. Druge važne informacije dobijaju kroz svoju istraživačku ekspediciju brodom, kojeg je kometa također odnijela. Tokom putovanja otkrivaju planinski lanac koji blokira more, koje isprva smatraju [[sredozemno more|Sredozemnim morem]], a zatim pronalaze ostrvo [[Formentera]] (prije katastrofe dio [[balearska ostrva|Balearskih ostrva]]), gdje pronalaze francuskog astronoma Palmyrina Rosettea, koji im pomaže da riješe sve misteriozne pojave. Svi se nalaze na kometi koju je Rosette otkrio prije godinu dana i predvidio da će biti na putanji sudara sa Zemljom, ali niko nije vjerovao astronomu, jer je sloj guste magle u to vrijeme sprečavao astronomska posmatranja na drugim mjestima. Nova istraživačka ekspedicija određuje da obim Galije iznosi 2320 km. Masu komete izračunao je Rosette. On ju je utvrdio na 209,346 milijardi tona. Za proračun je koristio opružnu vagu i četrdeset srebrnih novčića od 5 franaka, čija je težina na Zemlji iznosila tačno 1 kg. Međutim, vlasnik vage, Isaac Hakkabut, poremetio je instrument, tako da rezultati moraju biti smanjeni za četvrtinu. Prisilni putnici kroz Sunčev sistem nemaju nikakve nade za dugoročnu kolonizaciju svog novog svijeta, jer mu nedostaje obradive zemlje. Hrane se uglavnom životinjama koje su ostale na komadu koji je odnijela Galija. Jedan neobičan fenomen s kojim se susreću je da se more na kometi ne smrzava, iako temperatura padne ispod tačke smrzavanja (vjeruje se da je to zbog teorije da stajaća površina vode duže odolijeva smrzavanju nego kada ju vjetar talasa). Kada se kamen baci u more, more se smrzava za nekoliko trenutaka. Led je potpuno gladak i omogućava klizanje i [[sanjke|sankanje]]. Uprkos teškoj situaciji u kojoj se brodolomci nalaze, stari sukobi moći sa Zemlje se nastavljaju na Galiji, jer se francuski i engleski oficiri smatraju predstavnicima svojih vlada. Predmet njihovog interesa je, na primjer, ranije španska [[Ceuta]], koja je postala ostrvo na kometi i koju obje strane počinju smatrati nepotvrđenom teritorijom. Kapetan Servadac stoga pokušava okupirati Ceutu, ali bezuspješno. Ispostavilo se da su ostrvo okupirali Englezi, koji održavaju vezu sa svojom bazom u Gibraltaru putem [[optički telegraf|optičkog telegrafa]]. Galija stiže do ekstremne tačke svoje orbite i počinje svoj povratak na Zemlju. Početkom novembra, Rosseteovi precizni proračuni pokazuju da će doći do novog sudara sa Zemljom, tačno dvije godine nakon prvog, ponovo 1. januara. Stoga se zamišlja ideja da se kometa u trenutku sudara napusti [[balon]]om. Prijedlog je odobren i brodolomnici prave balon od jedara svog broda. Sredinom decembra dolazi do zemljotresa, u kojem se Galija djelimično raspada i gubi jedan svoj dio, što vjerovatno ubija sve Engleze u Ceuti i Gibraltaru. Kada 1. januara ponovo dođe do kontakta između atmosfera Galije i Zemlje, svemirski brodolomnici odlaze u balonu i sigurno slijeću dva kilometra od [[Mostaganem]]a u Alžiru. == Glavni likovi == Među 36 stanovnika Galije su njemački Jevrej, Italijan, tri Francuza, osam Rusa, 10 Španaca i 13 britanskih vojnika. Glavni likovi su: * Kapetan Hector Servadac iz francusko-alžirske vojske * Laurent Ben Zoof, Servadacov pomoćnik * [[Grof]] Wassili Timascheff od Rusije * [[Poručnik]] Procope, komandant Timascheffove jahte zvane Dobrina * Isaac Hakkabut, stereotipni jevrejski trgovac * Nina, vesela mlada italijanska pastirka (djevojka) * Pablo, španski dječak * [[Pukovnik]] Heneage Finch Murphy i major Sir John Temple Oliphant iz britanskog gibraltarskog garnizona. U francuskom originalu Murphy je zapravo brigadir (general), čin previsok da bi bio meta Verneovog šaljivog opisa kao igranje beskonačne partije šaha bez uzimanja pijuna. Prevodilac ga je shodno tome degradirao u čin pukovnika, čin koji bi manje vjerovatno mogao izazvati uvredu. * Palmyrin Rosette, francuski astronom i otkrivač komete, a ranije i Servadacov učitelj. == Historija objavljivanja == Knjiga je prvi put objavljena u Francuskoj (Hetzel izdanje, 1877). Engleski prijevod Ellen E. Frewer objavljen je u Engleskoj od strane izdavača Sampson Low (novembar 1877.), a u SAD-u od strane Scribner Armstrong<ref>{{cite book|url=http://lccn.loc.gov/62056587|title=Library of Congress catalog record|year=1878 |publisher=Scribner, Armstrong |access-date=2008-08-31}}</ref> pod naslovom ''Hector Servadac; Ili put komete''. Frewerov prijevod znatno mijenja tekst dodacima i ispravkama, parafrazira dijaloge i preuređuje materijal, iako se i dalje prati opća nit priče. Prijevod je napravljen na osnovu serijske verzije romana, objavljene od januara do decembra 1877. Verne je imao problema s ovim romanom od samog početka.<ref> Materijal u ovom odjeljku opisan je u knjizi od strane {{cite book|title=Jules Verne: an Exploratory Biography|url=https://archive.org/details/julesverneexplor00lott|author=Herbert R. Lottman|publisher=[[St. Martin's Press]]|location=New York|date=1997}}</ref> Prvobitno je namjeravao da će se Galija srušiti na zemlju, ubivši sve na brodu. To je možda bio motiv za imenovanje junaka "Servadac" s ogledalom francuske riječi ''cadavres'' ("leševi"), predviđajući da će svi umrijeti pri "povratku". Njegov izdavač Hetzel, međutim, nije to prihvatio, s obzirom na veliki mladih broj čitalaca njegovog mjesečnog časopisa, te je Verne bio prisiljen nakalemiti optimističan kraj na priču, omogućavajući stanovnicima Galije da pobjegnu od pada u balonu. U isto vrijeme, George Munro<ref>{{cite web|url=http://lccn.loc.gov/01009819|title=Library of Congress catalog record|access-date=2008-08-31}}</ref> je u New Yorku objavio anonimni prijevod u novinskom formatu kao broj 43 svojih knjiga iz ''Seaside Library''. To je jedini doslovni prijevod koji sadrži sve dijaloge i naučne diskusije. Nažalost, prijevod se zaustavlja nakon 10. poglavlja drugog dijela i nastavlja se s Frewerovim prijevodom. Iste godine, još jedan drugačiji prijevod Edwarda Rotha objavljen je u Philadelphiji od strane Claxtona, Remsena i Heffelfingera<ref>{{cite book|url=http://lccn.loc.gov/01009821|title=Library of Congress catalog record|year=1878 |publisher=Claxton, Remsen & Haffelfinger |access-date=2008-08-31}}</ref> u dva dijela. Prvi dio (oktobar 1877.) nosio je naslov ''Ka Suncu'', a drugi dio (maj 1878.) ''Na kometi''. Ovo je ponovo štampao David McKay 1895. godine. Povremena preštampavanja tih knjiga objavljivana su oko 1900. godine od strane Normana L. Munroa, F.M. Luptona, Street&Smitha, Hursta i kompanije, te Federal Book Co. Vincent Parke i kompanija su 1911.<ref>{{cite web|url=https://archive.org/details/worksofjulesvern09vernuoft|title=Works of Jules Verne '''9'''|editor=Charles F. Horne Ph.D.|date=1911|volume=9|publisher=Vincent Parke and Company|location=New York|access-date=2008-10-04}}</ref> objavili su skraćenu verziju Frewerovog prijevoda, izostavljajući drugi dio, 3. poglavlje. Parke je koristio naslov ''Na kometi'', i od tada se knjiga obično naziva tim naslovom umjesto ispravnim, ''Hector Servadac''. Prva dva izdanja časopisa ''[[Amazing Stories]]'' objavljena su 1926. i sadržavala su ''Na kometi'' u dva dijela.<ref>{{cite web|url=https://www.pulpmags.org/collections/flb/ams19260400/index.html#p=6|title=Off on a Comet, Book I. Amazing Stories (April 1926)|editor=Hugo Gernsback|date=1926|publisher=Experimenter Publishing Co|location=NY}} and {{cite web|url=https://www.pulpmags.org/collections/flb/ams19260500/index.html#p=54|title=Off on a Comet, Book II. Amazing Stories (May 1926)|editor=Hugo Gernsback|date=1926|publisher=Experimenter Publishing Co|location=NY}}</ref> ''[[Classics Illustrated]]'' je 1959. objavio roman ''Off on a Comet'' kao grafički roman (broj 149). Dover (New York) je 1960. ponovo objavio Rothove prijevode, neskraćene, pod nazivom ''Space Novels'' autora Julesa Vernea, uključujući reprodukcije originalnih gravura iz prvih francuskih izdanja. 1965. godine, sažetak Frewerovog prijevoda I. O. Evansa objavljen je u dva toma pod nazivom ''Anomalous Phenomena'' i ''Homeward Bound'' od strane ARCO, UK i Associated Booksellers, US. University Press of the Pacific, Honolulu, ponovo je objavio Frewerov prijevod 2000. godine. U septembru 2007. godine, Solaris Books (UK) je objavio knjigu ''Off on a Comet'' kao dodatak knjizi ''Splinter'' autora [[Adam Roberts|Adama Robertsa]], kao neznatno izmijenjenu verziju Parkeovog izdanja. U blog postu iz 2007. godine na ''[[The Guardian]]u'', Adam Roberts je recenzirao jedan prijevod iz 1877. godine. Roberts je smatrao da je prijevod netačan i nepotpun.<ref>Roberts, Adam (2007-09-11). [https://www.theguardian.com/books/booksblog/2007/sep/11/julesvernedeservesabetter "Jules Verne zaslužuje bolju prevodilačku uslugu"]. ''[[The Guardian]]''.</ref> Robertsova kritika je, međutim, donekle opravdana činjenicom da je verzija ''Hectora Servadaca'' koju je kritikovao bila iskvarena verzija originalnog Frewerovog prijevoda pronađenog na Projektu Gutenberg (zasnovanog na Parkeovom izdanju, gore), koji je napravljen od drugog francuskog originala od onog koji je koristio. U oktobru 2007. godine, Choptank Press je objavio online verziju Munrovog djela Hectora Servadaca iz 1877. godine, zvanog ''Hector Servadac, putovanja i avanture kroz Sunčev sistem'',<ref> {{cite web|url=http://www.ibiblio.org/pub/docs/books/sherwood/Servadac02.htm|title=Hector Servadac, Travels and Adventures through the Solar System|date=October 2007|publisher=Choptank Press|access-date=2008-12-01|editor=Norman Wolcott}}</ref> koje je uredio Norman Wolcott, a zatim (u decembru 2007.) i djelo ''Hector Servadac: Nedostajućih deset poglavlja iz Munroovog prijevoda'',<ref> {{cite web|url=http://www.ibiblio.org/pub/docs/books/sherwood/Comet2-4.htm|others=Translated by Norman Wolcott and Christian Sanchez|publisher=Choptank Press|title=Hector Servadac: The Missing Ten Chapters from the Munro Translation|date=December 2007|access-date=2008-12-01}}</ref> koje su nedavno preveli Norman Wolcott i Christian Sánchez. Choptank Press je 2008. objavio kombinovanu verziju knjige ''Hector Servadac: Putovanja i avanture kroz Sunčev sistem'' koja sadrži: (I) uvećanu repliku izdanja Seaside Library #43, kako ga je objavio George Munro, New York, 1877; (II) slogovljenu verziju istog u velikom čitljivom fontu; (III) novi prijevod posljednjih 10 poglavlja s izvornog francuskog jezika, autora Normana Wolcotta i Christiana Sancheza, u doslovnom stilu ostatka knjige; i (IV) 100 ilustracija iz originalnih publikacija uvećanih na format 8+1⁄2-x-11-inča (216 mm × 279 mm).<ref> {{cite book|title=Hector Servadac: Travels and Adventures through the Solar System|editor1=Norman Wolcott |editor2= Christian Sanchez |publisher=Choptank Press|location=St. Michaels, MD|date=2008|page=554|url=http://www.ibiblio.org/pub/docs/books/sherwood/Verne-COLLECTOR-1.htm}}</ref> == Kontroverza sa antisemitizmom == Prvo izdanje na francuskom jeziku bilo je u serijskom časopisu ''{{ill|Magasin d'éducation et de récréation|fr}}'', počevši od 1. januara 1877. i završivši 15. decembra 1877. U junu 1877. pojavilo se 18. poglavlje s uvodom i opisom Isaca Hakhabuta: {{blockquote|Bio je to čovjek od pedeset godina, koji je izgledao kao da ima šezdeset. Sitan, slab, sa sjajnim i lažnim očima, iskrivljenim nosom, žućkastom bradom i neurednom kosom, velikim stopalima, dugim i kukastim rukama, predstavljao je dobro poznati tip njemačkog Jevreja, prepoznatljiv među svima. Bio je to lihvar sa gipkom kičmom, plosnatim srcem, sa rezačem novčića i kremenom. Srebro bi trebalo privući takvo biće kao što magnet privlači željezo, i ako bi se ovom [[Shylock]]u dozvolilo da sam plati od svog dužnika, sigurno bi prodao meso na malo. Osim toga, iako je prvobitno bio Jevrej, u muslimanskim provincijama se učinio muslimanom, kada je to zahtijevao njegov profit, i bio bi i paganin da bi zaradio više.}} Ovo je potaknulo glavnog rabina Pariza, [[Zadoc Kahn|Zadoca Kahna]], da napiše pismo Hetzelu, prigovarajući da takvom materijalu nije mjesto u časopisu za mlade. Hetzel i Verne su zajednički potpisali odgovor u kojem su naznačili da nemaju namjeru nikoga uvrijediti i obećali da će ispraviti greške u sljedećem izdanju. Međutim, Verne je prepustio posao prepravki Hetzelu, pitajući ga krajem ljeta: "Jeste li sredili aferu Jevreja u Servadacu?" Glavna promjena bila je zamjena riječi "Jevrej" sa "Isac" u cijelom tekstu i dodavanje riječi "kršćanske zemlje" u vezi s onima u kojima je Hakhabut radio. Međutim, antisemitski ton je ostao, prodaja je bila niža nego kod drugih Verneovih knjiga, a američke kuće za ponovno štampanje ostvarile su mali profit sa samo jednim tiskom Georgea Munroa u novinskom formatu. Čak ni Hetzelova revidirana verzija nikada nije prevedena na engleski, jer su oba viktorijanska prijevoda napravljena na osnovu časopisne verzije. Zbog toga su neki moderni kritičari nepravedno kritikovali rane prevodioce, pretpostavljajući da su oni umetnuli antisemitski materijal koji je zapravo napisao sami Verne.<ref name="Renshaw2022">{{Cite journal |last=Renshaw |first=Daniel |year=2022 |title=Jews and antisemitism in Jules Verne’s *Le Château des Carpathes* |journal=Jewish Culture and History |volume=23 |issue=4 |pages=289–306 |doi=10.1080/1462169X.2022.2131060|doi-access=free }}</ref> == Filmske adaptacije == * ''[[Valley of the Dragons (1961 film)|Valley of the Dragons]]'' film studija Columbia Picture, režija: [[Edward Bernds]] : {{IMDb title|qid=Q17040473|id=tt0055583|title=Valley of the Dragons}} * ''[[Na kometě]]'' ("Na kometi"), režija: [[Karel Zeman]], [[Čehoslovačka]], 1970. : {{IMDb title|qid=Q1849367|id=tt0066121|title=Na Komete}} * ''Off on a Comet'', animirana adaptacija, režija: [[Richard Slapczynski]], [[Australija]], 1979. : {{IMDb title|qid=Q129686585|id=tt1806984|title=Off on a Comet}} Verzija romana iz 1962. godine trebala je biti snimljena od strane [[American International Pictures]], ali film nikada nije snimljen. Različita izdanja [[Charlton Comics]]a iz 1962. godine nudila su takmičenje u kojem bi pobjednik posjetio set filma.<ref>Charlton, ''Reptisaurus The Terrible'', svezak 2, br. 3, Charlton Comics Jan 1962</ref> == Utjecaji == ''Na kometi'' (Isključenje kometom) bio je inspiracija za roman [[Adam Roberts|Adama Robertsa]] iz 2007. godine, ''[[Splinter]]''. == Povezano == * [[Kometi u fikciji]] == Reference == {{reflist}} == Daljnje čitanje == * {{Cite book |last=Roberts |first=Adam |author-link=Adam Roberts (British writer) |title=The History of Science Fiction |date=2016 |publisher=Palgrave Macmillan |isbn=978-1-137-56957-8 |edition=2nd |series=Palgrave Histories of Literature |pages=194–195 |chapter=Verne and Wells |doi=10.1057/978-1-137-56957-8_8 |oclc=956382503 |chapter-url=https://books.google.com/books?id=gq7LDAAAQBAJ&pg=PA194}} == Vanjske poveznice == {{commons category}} * [http://www.ibiblio.org/pub/docs/books/sherwood/Servadac02.htm ''Hector Servadac, putovanja i avanture kroz Sunčev sistem''], uredio Norman Wolcott (verzija Georgea Munroa iz 1877.). Choptank Press, 2007 * [http://www.ibiblio.org/pub/docs/books/sherwood/Comet2-4.htm ''Hector Servadac: Nedostajućih deset poglavlja Munroovog prijevoda''] Normana Wolcotta i Christiana Sáncheza. Choptank Press, 2007. * [http://international.loc.gov/intldl/fiahtml/fia_collections/fia_lists/frlcrbssTitles1.html Hector Servadac], slike stranica Munroovog prijevoda iz Kongresne biblioteke. * [https://archive.org/details/hectorservadac00vern Hector Servadac], skenirana kopija Frewerovog prijevoda (sinovi Charlesa Scribnera, štampa iz 1906.). * [https://www.gutenberg.org/ebooks/1353 ''Na kometi''], tekst Parkeovog izdanja sa [[Project Gutenberg]]. * [http://www.solarisbooks.com/pdf/off-on-a-comet.pdf ''Na kometi''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191120070002/http://www.solarisbooks.com/pdf/off-on-a-comet.pdf |date=2019-11-20 }}, uredio Adam Roberts, Solaris Books. * [https://www.gutenberg.org/ebooks/8984 ''Na kometi''], engleska audio verzija sa [[Project Gutenberg]]. (čitanje umjetnim glasom) * [http://jv.gilead.org.il/zydorczak/ser00.htm ''Hector Servadac''], tekst na francuskom. * [https://web.archive.org/web/20160513160833/http://www.film.org.pl/prace/karel_zeman.html Karel Zeman], poljska stranica s detaljnom filmografijom Karela Zemana. * [http://www.lesia.obspm.fr/perso/jacques-crovisier/JV/verne_HS.html ''Hector Servadac i kometi Julesa Vernea''] ima najpotpunije znanje o nauci iz te knjige, koje je napisao astrofizičar Jacques Crovisier. (na francuskom) {{Jules Verne}} [[Kategorija:Djela Julesa Vernea]] h4btstf2gn8l16phntr4ns0awdur84v 0 4723216 42669796 42651708 2026-08-09T16:34:17Z Edgar Allan Poe 29250 42669796 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Caleb Yirenkyi | slika = Caleb Yirenkyi England v Ghana 23 June 2026-210.jpg | slika_širina = | punoime = Caleb Marfo Yirenkyi | nadimak = | datumrođenja = {{Datum rođenja i dob|hr=da|2006|1|15}} | rodnigrad = {{flagicon|GAN}} [[Bechem]] | rodnadržava = [[Gana]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | nacionalnost = | državljanstvo = | visina = 1.82 m | pozicija = vezni igrač | trenutniklub = {{flagicon|ENG}} [[Coventry City F.C.|Coventry City]] | brojnadresu = | datumimjestodebija = | omladinskegodine = | omladinskipogoni = | godine1 = 2024 – 2026 | klubovi1 = {{flagicon|DAN}} [[FC Nordsjælland|Nordsjælland]] | nastupi(golovi)1 = 49 (4) | godine2 = 2026 – | klubovi2 = {{flagicon|ENG}} [[Coventry City F.C.|Coventry City]] | nastupi(golovi)2 = 0 (0) | godine3 = | klubovi3 = | nastupi(golovi)3 = | godine4 = | klubovi4 = | nastupi(golovi)4 = | godine5 = | klubovi5 = | nastupi(golovi)5 = | godine6 = | klubovi6 = | nastupi(golovi)6 = | godine7 = | klubovi7 = | nastupi(golovi)7 = | godine8 = | klubovi8 = | nastupi(golovi)8 = | godine9 = | klubovi9 = | nastupi(golovi)9 = | godine10 = | klubovi10 = | nastupi(golovi)10 = | godine11 = | klubovi11 = | nastupi(golovi)11 = | godine12 = | klubovi12 = | nastupi(golovi)12 = | godine13 = | klubovi13 = | nastupi(golovi)13 = | godine14 = | klubovi14 = | nastupi(golovi)14 = | godine15 = | klubovi15 = | nastupi(golovi)15 = | reprezentacija = | nacionalnegodine1 = 2025 – | nacionalneekipe1 = {{NogRep|GAN}} | nacionalninastupi(golovi)1 = 15 (2) | nacionalnegodine2 = | nacionalneekipe2 = | nacionalninastupi(golovi)2 = | nacionalnegodine3 = | nacionalneekipe3 = | nacionalninastupi(golovi)3 = | nacionalnegodine4 = | nacionalneekipe4 = | nacionalninastupi(golovi)4 = | trenergodine = | trenerklubovi = | zadnjiuređaj = 9.8.2026 }} '''Caleb Marfo Yirenkyi''' ([[Bechem]], [[15. siječnja]] [[2006.]]), [[Gana|ganski]] nogometaš i reprezentativac koji igra kao vezni igrač. Nakon što je kao junior igrao na [[Akademija Right to Dream|Akademiji Right to Dream]], godine [[2024.]] odlazi u [[FC Nordsjælland]]. Od [[2026.]] godine igra za [[Coventry City F.C.|Coventry City]]. Za [[Fudbalska reprezentacija Gane|reprezentaciju Gane]] debitirao je [[2025.]] godine, a prvo veliko natjecanje bilo mu je [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.]] godine, gdje je svojim golom donio Gani pobjedu nad [[Fudbalska reprezentacija Paname|Panamom]] u prvom kolu grupne faze. {{Sastav Gana 2026 SP}} {{Authority control}} {{Životni vijek|2006||Yirenkyi, Caleb}} [[Kategorija:Ganski fudbaleri]] agwq422ib8sjwlxubc5l22p693odktp 0 4723603 42669826 42649047 2026-08-09T18:37:26Z Edgar Allan Poe 29250 42669826 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Awer Mabil | slika = Awer Mabil Australia v USA 19 June 2026-19.jpg | slika_širina = | punoime = Awer Bul Mabil | nadimak = | datumrođenja = {{Datum rođenja i dob|1995|9|15|hr=da}} | rodnigrad = {{flagicon|KEN}} [[Kakuma]] | rodnadržava = [[Kenija]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | nacionalnost = | državljanstvo = | visina = 1.78 m | pozicija = krilo | trenutniklub = {{flagicon|AUS}} [[Melbourne City FC|Melbourne City]] | brojnadresu = 7 | datumimjestodebija = | omladinskegodine = | omladinskipogoni = | godine1 = 2012 | klubovi1 = {{flagicon|AUS}} [[Campbelltown City SC|Campbelltown City]] | nastupi(golovi)1 = 14 (1) | godine2 = 2013 – 2015 | klubovi2 = {{flagicon|AUS}} [[Adelaide United FC|Adelaide United]] | nastupi(golovi)2 = 47 (8) | godine3 = 2015 – 2022 | klubovi3 = {{flagicon|DAN}} [[FC Midtjylland|Midtjylland]] | nastupi(golovi)3 = 108 (16) | godine4 = 2016 – 2017 | klubovi4 = → {{flagicon|DAN}} [[Esbjerg fB]] | nastupi(golovi)4 = 25 (4) | godine5 = 2017 – 2018 | klubovi5 = → {{flagicon|POR}} [[F.C. Paços de Ferreira|Paços Ferreira]] | nastupi(golovi)5 = 26 (2) | godine6 = 2022 | klubovi6 = → {{flagicon|TUR}} [[Kasımpaşa S.K.|Kasımpaşa]] | nastupi(golovi)6 = 11 (2) | godine7 = 2022 – 2023 | klubovi7 = {{flagicon|ŠPA}} [[Cádiz CF|Cádiz]] | nastupi(golovi)7 = 5 (0) | godine8 = 2023 | klubovi8 = → {{flagicon|ČEŠ}} [[AC Sparta Praha|Sparta Prag]] | nastupi(golovi)8 = 14 (2) | godine9 = 2023 – 2025 | klubovi9 = {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Grasshopper Club Zürich|Grasshoppers]] | nastupi(golovi)9 = 28 (5) | godine10 = 2025 – 2026 | klubovi10 = {{flagicon|ŠPA}} [[CD Castellón|Castellón]] | nastupi(golovi)10 = 44 (3) | godine11 = 2026 – | klubovi11 = {{flagicon|AUS}} [[Melbourne City FC|Melbourne City]] | nastupi(golovi)11 = 0 (0) | godine12 = | klubovi12 = | nastupi(golovi)12 = | godine13 = | klubovi13 = | nastupi(golovi)13 = | godine14 = | klubovi14 = | nastupi(golovi)14 = | godine15 = | klubovi15 = | nastupi(golovi)15 = | reprezentacija = | nacionalnegodine1 = 2018 – | nacionalneekipe1 = {{NogRep|AUS}} | nacionalninastupi(golovi)1 = 39 (10) | nacionalnegodine2 = | nacionalneekipe2 = | nacionalninastupi(golovi)2 = | nacionalnegodine3 = | nacionalneekipe3 = | nacionalninastupi(golovi)3 = | nacionalnegodine4 = | nacionalneekipe4 = | nacionalninastupi(golovi)4 = | trenergodine = | trenerklubovi = | zadnjiuređaj = 4.7.2026 }} '''Awer Bul Mabil''' ([[Kakuma]], [[15. rujna]] [[1995.]]), [[Australija|australski]] nogometaš i reprezentativac koji igra kao krilo. Trenutno igra za [[Melbourne City FC|Melbourne City]]. Profesionalni debi imao je [[2012.]] godine u [[Campbelltown City SC|Campbelltown Cityju]], nakon čega igra za [[Adelaide United FC|Adelaide United]]. Godine [[2015.]] kupio ga je [[FC Midtjylland|Midtjylland]], gdje je igrao sve do [[2022.]] godine, iako je dio vremena proveo na posudbama. Kasnije prelazi u [[Cádiz CF|Cádiz]] pa u [[Grasshopper Club Zürich|Grasshopperse]], a od [[2025.]] do [[2026.]] godine igrao je u [[CD Castellón|Castellónu]]. Nakon toga prelazi u [[Melbourne City FC|Melbourne City]]. Mabil je dijete [[Južni Sudan|južnosudanskih]] izbjeglica, a rođen je u izbjegličkom kampu u [[Kenija|Keniji]], gdje je živio do svoje 10. godine, kada se obitelj preselila u [[Adelaide]]. Osnovao je humanitarni fond Barefoot to Boots, koji za cilj ima pružiti pomoć izbjeglicama. {{Sastav Australija 2022 SP}} {{Sastav Australija 2026 SP}} {{Authority control}} {{Životni vijek|1995||Mabil, Awer}} [[Kategorija:Australijski fudbaleri]] [[Kategorija:Fudbaleri Grasshoppera]] [[Kategorija:Izbjeglice]] [[Kategorija:Humanitarci]] ftzqigo3yec2dm3uvzlb2pk1eltwl9y 0 4724297 42669768 2026-08-09T14:32:39Z Duma 16555 Nova stranica: [[File:Bird's nest fungi - context.jpg|300px|thumb|right|Vanjski sloj gljive vrste ''[[Crucibulum laeve]]'' je peridij]] [[File:Tubifera dudkae-4.jpg|thumb|Unutrašnja površina peridija rijetke [[sluzaste plijesni|miksomicete]] ''[[Tubifera dudkae]]'' prekrivena je naborima]] '''Peridij''' je zaštitni sloj koji okružuje [[gleba|masu spora]] kod [[gljiva]].<ref name= Massee/>{{rp|6}}  Ovaj vanjski omotač je karakteristična osobina gasteroidne gljive|gasteroidnih gljiv... 42669768 wikitext text/x-wiki [[File:Bird's nest fungi - context.jpg|300px|thumb|right|Vanjski sloj gljive vrste ''[[Crucibulum laeve]]'' je peridij]] [[File:Tubifera dudkae-4.jpg|thumb|Unutrašnja površina peridija rijetke [[sluzaste plijesni|miksomicete]] ''[[Tubifera dudkae]]'' prekrivena je naborima]] '''Peridij''' je zaštitni sloj koji okružuje [[gleba|masu spora]] kod [[gljiva]].<ref name= Massee/>{{rp|6}}  Ovaj vanjski omotač je karakteristična osobina [[gasteroidne gljive|gasteroidnih gljiva]]. == Opis == Ovisno o vrsti, peridij može varirati od tankog poput papira do debelog i gumenastog, pa čak i tvrdog. Peridij se obično sastoji od jednog do tri sloja. Ako je prisutan samo jedan sloj, on se naziva peridij. Ako postoje dva sloja, vanjski se naziva egzoperidij, a unutrašnji endoperidij. Ako su prisutna tri sloja, onda su to egzoperidij, mezoperidij i endoperidij.<ref name="isbn0-471-52229-5">{{cite book |author1=Blackwell, Meredith |author2=Alexopoulos, Constantine John |author3=Mims, Charles W. |title=Introductory mycology |publisher=Wiley |location=New York |year=1996 |page=544 |isbn=0-471-52229-5 }}</ref> U najjednostavnijim podzemnim oblicima, peridij ostaje zatvoren sve dok spore ne sazriju, pa čak ni tada ne pokazuje poseban raspored za [[Dehiscencija|dehiscenciju]] ili otvaranje, već se mora raspasti kako bi se [[spore]] oslobodile.<ref>{{cite journal|last1=Massee|first1=George |title=A Monograph of the British Gastromycetes|journal=Annals of Botany |volume= iv|year= 1889 |url=https://www.biodiversitylibrary.org/item/234873#page/17/mode/1up}}</ref> === Puhare === Kod većine gljiva, peridij je ukrašen ljuskama ili bodljama. Kod vrsta koje se tokom razvoja izdižu iznad zemlje, općenito poznatih kao "[[puhare]]", peridij je obično izdiferenciran u dva ili više slojeva, gdje je vanjski obično razdvojen u bradavice ili bodlje. Nasuprot tome, unutrašnji sloj ostaje kontinuiran i gladak kako bi se spore sačuvale. Ponekada, kao u slučaju pripadnika roda ''[[Geastrum]]'', broj slojeva je veći, a egzoperidij se na kraju odvaja sa vrhova gljive u varijabilan broj šiljastih dijelova. Međutim, unutrašnji sloj ostaje netaknut zahvaljujući prisustvu otvora na vrhu.<ref name=Massee>{{cite book|title=British Fungus – Flora: A Classified Textbook of Mycology |author=George Massee |publisher= George Bell and Sons|year= 1892 |volume=1|url=https://babel.hathitrust.org/cgi/pt?id=hvd.32044106404817&seq=8 |via=Original from Harvard University; Digitized Jun 1, 2007}}</ref> === Tvrduše === Nasuprot tome, [[tvrduše]] obično imaju samo jedan peridij, koji je promjera 3-9 cm.<ref>{{cite book|title=A Field Guide to Mushrooms: North America |author= Vera B. McKnight|author2= Roger Tory Peterson |series=National Audubon Society, National Wildlife Federation |page= 362 |others= Illustrated by Vera B. McKnight |publisher= HMCo Field Guides |year= 1998|isbn=978-0-395-91090-0}}</ref><ref>{{cite book|title=The Genera of Fungi|author= Frederic Edward Clements |publisher= The H. W. Wilson company|year= 1909 |page= 195}}</ref> On je uglavnom krut i sličan kori; bijele je boje kada se prereže, ali ružičaste ako je svjež. Površina varira od žutosmeđe do prljavožute i raspoređena je u ljuske.<ref>{{cite book|title=Mushrooms Demystified: A Comprehensive Guide to the Fleshy Fungi |author= David Arora |page= 708 |publisher= Ten Speed Press|year= 1986}}</ref> == Upotreba == Peridij često ima specifičan naziv kod pojedinih vrsta [[gljiva]]. Na primjer, peridij gljiva iz roda ''[[Amanita]]'' naziva se [[volva (mikologija)|volva]]. Peridij se također može odnositi na vanjsko "gnijezdo" gljiva iz skupine [[Nidulariaceae]] (vidjeti sliku 1, vrsta ''[[Crucibulum laeve]]'').<ref>{{cite book|title=Botany Illustrated: Introduction to Plants, Major Groups, Flowering Plant Families |author= Janice Glimn-Lacy |author2= Peter B. Kaufman |page= 53 |publisher= Birkhäuser |year=2006|isbn=978-0-387-28870-3}}</ref> == Reference == {{Reflist}} [[Kategorija:Mikologija]] c5daigcmgiyw7puhs7ifeuvcfuf8oz2 0 4724298 42669769 2026-08-09T14:32:51Z Duma 16555 Preusmjereno na [[Peridij]] 42669769 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Peridij]] df0qfhkgmfki15n0btvbe8lmvsdwqyk 0 4724299 42669856 2026-08-09T21:04:21Z Duma 16555 Nova stranica: U [[ekologija|ekologiji]], '''alfa raznolikost''' ('''α-raznolikost''') predstavlja prosječnu [[raznolikost vrsta]] na nekom lokalitetu na lokalnom nivou. Termin je uveo [[R. H. Whittaker]]<ref name=Whittaker1960>Whittaker, R. H. (1960) Vegetation of the Siskiyou Mountains, Oregon and California. Ecological Monographs, 30, 279–338. {{doi|10.2307/1943563}}</ref><ref name=Whittaker1972>Whittaker, R. H. (1972). Evolution and Measurement of Species Diversity. Taxon, 21, 213-2... 42669856 wikitext text/x-wiki U [[ekologija|ekologiji]], '''alfa raznolikost''' ('''α-raznolikost''') predstavlja prosječnu [[raznolikost vrsta]] na nekom lokalitetu na lokalnom nivou. Termin je uveo [[R. H. Whittaker]]<ref name=Whittaker1960>Whittaker, R. H. (1960) Vegetation of the Siskiyou Mountains, Oregon and California. Ecological Monographs, 30, 279–338. {{doi|10.2307/1943563}}</ref><ref name=Whittaker1972>Whittaker, R. H. (1972). Evolution and Measurement of Species Diversity. Taxon, 21, 213-251. {{doi|10.2307/1218190}}</ref> zajedno s terminima [[beta raznolikost]] (β-raznolikost) i [[gama raznolikost]] (γ-raznolikost). Whittakerova ideja je bila da ukupnu raznolikost vrsta u krajoliku (gama raznolikost) određuju dvije različite stvari: prosječna raznolikost vrsta na lokalitetima na lokalnom nivou (alfa raznolikost) i diferencijacija između tih lokaliteta (beta raznolikost). == Razmatranja skaliranja == I područje (ili [[krajolik]]) od interesa i lokacije unutar njega mogu biti vrlo različitih veličina u različitim situacijama, te nije postignut konsenzus o tome koje su [[prostorna skala|prostorne skale]] prikladne za kvantifikaciju alfa raznolikosti.<ref>Whittaker, R. J. et al. (2001). Scale and species richness: towards a general, hierarchical theory of species diversity. Journal of Biogeography, 28, 453-470. {{doi|10.1046/j.1365-2699.2001.00563.x}}</ref> Stoga je predloženo da definicija alfa raznolikosti ne mora biti vezana za određenu prostornu skalu: alfa raznolikost se može mjeriti za postojeći skup podataka koji se sastoji od podjedinica u bilo kojoj skali.<ref name=Tuomisto2010a>Tuomisto, H. (2010) A diversity of beta diversities: straightening up a concept gone awry. Part 1. Defining beta diversity as a function of alpha and gamma diversity. Ecography, 33, 2-22. {{doi|10.1111/j.1600-0587.2009.05880.x}}</ref> Podjedinice mogu biti, na primjer, jedinice uzorkovanja koje su već korištene na terenu prilikom provođenja [[inventar šuma|inventara]] ili ćelije mreže koje su razgraničene samo u svrhu analize. Ako se rezultati ekstrapoliraju izvan stvarnih zapažanja, potrebno je uzeti u obzir da [[raznolikost vrsta]] u podjedinicama općenito daje podcijenjenu raznolikosti vrsta u većim područjima.<ref>Colwell, R. K. and Coddington, J. A. (1994) Estimating terrestrial biodiversity through extrapolation. Philosophical Transactions: Biological Sciences, 345, 101-118.</ref><ref>Tuomisto, H. (2010) A diversity of beta diversities: straightening up a concept gone awry. Part 2. Quantifying beta diversity and related phenomena. Ecography, 33, 23-45. {{doi|10.1111/j.1600-0587.2009.06148.x}}</ref> == Različiti koncepti == Ekolozi su koristili nekoliko donekle različitih definicija alfa raznolikosti. Sam Whittaker je koristio taj termin i za raznolikost vrsta u jednoj podjedinici i za prosječnu raznolikost vrsta u skupu podjedinica.<ref name=Whittaker1960>Whittaker, R. H. (1960) Vegetation of the Siskiyou Mountains, Oregon and California. Ecological Monographs, 30, 279–338. {{doi|10.2307/1943563}}</ref><ref name=Whittaker1972>Whittaker, R. H. (1972). Evolution and Measurement of Species Diversity. Taxon, 21, 213-251. {{doi|10.2307/1218190}}</ref> Tvrdi se da je definiranje alfa raznolikosti kao prosjeka svih relevantnih podjedinica poželjnije, jer se bolje slaže s Whittakerovom idejom da se ukupna raznolikost vrsta sastoji od alfa i beta komponenti.<ref name=Tuomisto2011>Tuomisto, H. (2011) Commentary: do we have a consistent terminology for species diversity? Yes, if we choose to use it. Oecologia, 167, 903-911.</ref> Definicije alfa raznolikosti mogu se razlikovati na osnovu toga šta je sve obuhvaćeno terminom [[raznolikost vrsta]]. Istraživači često koriste vrijednosti date jednim ili više [[indeks raznolikosti|indeksa raznolikosti]], kao što su [[bogatstvo vrsta]] (što je jednostavno broj vrsta), [[indeks raznolikosti|Shannonov indeks]] ili [[indeks raznolikosti|Simpsonov indeks]] (koji uzimaju u obzir i proporcionalnu brojnost vrsta).<ref name=Whittaker1960 /><ref>Lande, R. (1996) Statistics and partitioning of species diversity, and similarity among multiple communities. Oikos, 76, 5-13.</ref><ref>Veech, J. A. et al. (2002) The additive partitioning of species diversity: recent revival of an old idea. Oikos, 99, 3-9.</ref> Međutim, tvrdi se da bi bilo bolje koristiti [[indeks raznolikosti|efektivni broj vrsta]] kao univerzalnu mjeru raznolikosti vrsta. Ova mjera omogućava razmatranje rijetkih i mnogobrojnih vrsta na različite načine, baš kao što to čine indeksi raznolikosti zajedno, ali njeno značenje je intuitivno lakše razumjeti. Efektivni broj vrsta je broj jednako brojnih vrsta potrebnih da se dobije ista prosječna proporcionalna [[brojnost (ekologija)|brojnost vrsta]] poput one uočene u skupu razmatranih podataka (gdje sve vrste možda nisu podjednako brojne).<ref name=Tuomisto2010a /><ref name=Tuomisto2011 /><ref>Hill, M. O. (1973) Diversity and evenness: a unifying notation and its consequences. Ecology, 54, 427–432</ref><ref name=Jost2006>Jost, L. (2006) Entropy and diversity. Oikos, 113, 363–375</ref><ref>Jost, L. (2007) Partitioning diversity into independent alpha and beta components. Ecology, 88, 2427–2439.</ref><ref name=Tuomisto2010c>Tuomisto, H. 2010. A consistent terminology for quantifying species diversity? Yes, it does exist. Oecologia 4: 853–860. {{doi|10.1007/s00442-010-1812-0}}</ref> == Računanje == Ako se pretpostavi da je raznolikost vrsta izjednačena s efektivnim brojem vrsta, a alfa raznolikost sa srednjom raznolikošću vrsta po podjedinici, tada se alfa raznolikost može izračunati na dva različita načina koji daju isti rezultat. Prvi pristup je izračunavanje ponderirane [[generalizirana sredina|generalizirane srednje vrijednosti]] proporcionalne brojnosti vrsta unutar podjedinice, a zatim uzimanje inverzne vrijednosti te srednje vrijednosti. Drugi pristup je izračunavanje raznolikosti vrsta za svaku podjedinicu zasebno, a zatim uzimanje ponderirane generalizirane srednje vrijednosti tih vrijednosti.<ref name=Tuomisto2010a /><ref name=Tuomisto2010c /> Ako se koristi prvi pristup, jednačina je: :<math>{}^q\!D_{\alpha}=\dfrac{1}{\sqrt[q-1]{\sum_{j=1}^N{\sum_{i=1}^S p_{ij} p_{i|j}^{q-1}}}}</math> U jednačini, ''N'' je ukupan broj podjedinica, a ''S'' je ukupan broj vrsta (bogatstvo vrsta) u skupu podataka. Proporcionalna abundancija ''i''-te vrste u ''j''-toj podjedinici je <math>p_{i|j}</math>. Ove proporcionalne abundancije su ponderirane proporcijom podataka koje svaka podjedinica doprinosi skupu podataka, <math>p_{ij} = m_{j}/m</math>, gdje je <math>m</math> ukupan broj jedinki u skupu podataka, a <math>m_j</math> je ukupan broj jedinki u podjedinici j. Nazivnik je stoga jednak srednjoj proporcionalnoj [[brojnost (ekologija)|brojnosti vrsta]] unutar podjedinica (srednja vrijednost <math>p_{i|j}</math>) izračunatoj pomoću ponderirane generalizirane srednje vrijednosti s eksponentom ''q'' - 1. Ako se koristi drugi pristup, jednačina je: :<math>{}^q\!D_{\alpha}=\sqrt[1-q]{\sum_{j=1}^N w_j ({}^q\!D_{\alpha j})^{1-q}}</math> Ovo je također jednako ponderiranoj generaliziranoj srednjoj vrijednosti, ali s eksponentom 1 - ''q''. Ovdje se srednja vrijednost uzima iz vrijednosti ^''q''''D''_α''j'', od kojih svaka predstavlja efektivnu gustinu vrsta (raznolikost vrsta po podjedinici) u jednoj podjedinici ''j''. Nominalna težina ''j''-te podjedinice je <math>w_j</math>, što je jednako udjelu podataka koje podjedinica doprinosi skupu podataka. Velike vrijednosti ''q'' dovode do manje alfa raznolikosti nego male vrijednosti ''q'', jer povećanje ''q'' povećava efektivnu težinu koja se daje vrstama s najvećom proporcionalnom abundancijom i podjedinicama s najmanjom raznolikošću vrsta.<ref name=Tuomisto2010a /><ref name=Tuomisto2010c /> == Primjeri == Alfa raznolikost se može izračunati i za postojeće i za nestale vrste i njihova staništa. === Primjeri istraživanja alfa diverziteta izumrlih vrsta === * Opstanak zajednica vodozemaca i gmizavaca tokom [[Permsko-trijasko izumiranje|permsko-trijaskog izumiranja]]<ref name="SahneyBenton2008RecoveryFromProfoundExtinction">{{cite journal | last1=Sahney | first1=S | last2=Benton | first2=M.J. | year=2008 | title=Recovery from the most profound mass extinction of all time | journal=Proceedings of the Royal Society B: Biological Sciences | doi=10.1098/rspb.2007.1370 | volume = 275 | pages = 759–65| pmid=18198148 | issue=1636 | pmc=2596898}}</ref> * Reorganizacija [[ordovicij]]skih bentoskih morskih zajednica<ref name=WestropAdrain2010>{{cite journal | last1=Westrop | first1=S. R. | last2=Adrain | first2=J. M. | year=2010 | title=Trilobite alpha diversity and the reorganization of Ordovician benthic marine communities}}</ref> === Primjeri istraživanja alfa diverziteta === * Visoka raznolikost drveća u amazonskim [[prašuma]]ma [[Ekvador]]a<ref name="ValenciaBalslevMino1994">{{cite journal | author1=Valencia | author2=Balslev | author3=Miño. | year=1994 | pages=21–28 | title=High tree alpha-diversity in Amazonian Ecuador | journal=Biodiversity & Conservation |volume=3 |issue=1| doi=10.1007/BF00115330 | bibcode=1994BiCon...3...21V | s2cid=34897516 }}</ref> == Povezano == * [[Beta raznolikost]] * [[Tamni raznolikost]] * [[Indeks raznolikosti]] * [[Gama raznolikost]] * [[Zeta raznolikost]] * [[Globalna raznolikost]] * [[Mjerenje biodiverziteta]] * [[Filogenetska raznolikost]] == Reference == {{reflist|30em}} == Vanjske poveznice == * [https://web.archive.org/web/20060228212753/http://www.uwsp.edu/geo/faculty/heywood/geog358/Diversity/Biodiversity.htm Objašnjenje mnogih specifičnih termina biodiverziteta korištenjem ilustracija], [[Univerzitet Wisconsin–Stevens Point]] [[Kategorija:Biostatistika]] [[Kategorija:Ekologija]] 93x34t34tq3mpmba92juswhjvwo7mg9 42669859 42669856 2026-08-09T21:06:40Z Duma 16555 /* Povezano */ 42669859 wikitext text/x-wiki U [[ekologija|ekologiji]], '''alfa raznolikost''' ('''α-raznolikost''') predstavlja prosječnu [[raznolikost vrsta]] na nekom lokalitetu na lokalnom nivou. Termin je uveo [[R. H. Whittaker]]<ref name=Whittaker1960>Whittaker, R. H. (1960) Vegetation of the Siskiyou Mountains, Oregon and California. Ecological Monographs, 30, 279–338. {{doi|10.2307/1943563}}</ref><ref name=Whittaker1972>Whittaker, R. H. (1972). Evolution and Measurement of Species Diversity. Taxon, 21, 213-251. {{doi|10.2307/1218190}}</ref> zajedno s terminima [[beta raznolikost]] (β-raznolikost) i [[gama raznolikost]] (γ-raznolikost). Whittakerova ideja je bila da ukupnu raznolikost vrsta u krajoliku (gama raznolikost) određuju dvije različite stvari: prosječna raznolikost vrsta na lokalitetima na lokalnom nivou (alfa raznolikost) i diferencijacija između tih lokaliteta (beta raznolikost). == Razmatranja skaliranja == I područje (ili [[krajolik]]) od interesa i lokacije unutar njega mogu biti vrlo različitih veličina u različitim situacijama, te nije postignut konsenzus o tome koje su [[prostorna skala|prostorne skale]] prikladne za kvantifikaciju alfa raznolikosti.<ref>Whittaker, R. J. et al. (2001). Scale and species richness: towards a general, hierarchical theory of species diversity. Journal of Biogeography, 28, 453-470. {{doi|10.1046/j.1365-2699.2001.00563.x}}</ref> Stoga je predloženo da definicija alfa raznolikosti ne mora biti vezana za određenu prostornu skalu: alfa raznolikost se može mjeriti za postojeći skup podataka koji se sastoji od podjedinica u bilo kojoj skali.<ref name=Tuomisto2010a>Tuomisto, H. (2010) A diversity of beta diversities: straightening up a concept gone awry. Part 1. Defining beta diversity as a function of alpha and gamma diversity. Ecography, 33, 2-22. {{doi|10.1111/j.1600-0587.2009.05880.x}}</ref> Podjedinice mogu biti, na primjer, jedinice uzorkovanja koje su već korištene na terenu prilikom provođenja [[inventar šuma|inventara]] ili ćelije mreže koje su razgraničene samo u svrhu analize. Ako se rezultati ekstrapoliraju izvan stvarnih zapažanja, potrebno je uzeti u obzir da [[raznolikost vrsta]] u podjedinicama općenito daje podcijenjenu raznolikosti vrsta u većim područjima.<ref>Colwell, R. K. and Coddington, J. A. (1994) Estimating terrestrial biodiversity through extrapolation. Philosophical Transactions: Biological Sciences, 345, 101-118.</ref><ref>Tuomisto, H. (2010) A diversity of beta diversities: straightening up a concept gone awry. Part 2. Quantifying beta diversity and related phenomena. Ecography, 33, 23-45. {{doi|10.1111/j.1600-0587.2009.06148.x}}</ref> == Različiti koncepti == Ekolozi su koristili nekoliko donekle različitih definicija alfa raznolikosti. Sam Whittaker je koristio taj termin i za raznolikost vrsta u jednoj podjedinici i za prosječnu raznolikost vrsta u skupu podjedinica.<ref name=Whittaker1960>Whittaker, R. H. (1960) Vegetation of the Siskiyou Mountains, Oregon and California. Ecological Monographs, 30, 279–338. {{doi|10.2307/1943563}}</ref><ref name=Whittaker1972>Whittaker, R. H. (1972). Evolution and Measurement of Species Diversity. Taxon, 21, 213-251. {{doi|10.2307/1218190}}</ref> Tvrdi se da je definiranje alfa raznolikosti kao prosjeka svih relevantnih podjedinica poželjnije, jer se bolje slaže s Whittakerovom idejom da se ukupna raznolikost vrsta sastoji od alfa i beta komponenti.<ref name=Tuomisto2011>Tuomisto, H. (2011) Commentary: do we have a consistent terminology for species diversity? Yes, if we choose to use it. Oecologia, 167, 903-911.</ref> Definicije alfa raznolikosti mogu se razlikovati na osnovu toga šta je sve obuhvaćeno terminom [[raznolikost vrsta]]. Istraživači često koriste vrijednosti date jednim ili više [[indeks raznolikosti|indeksa raznolikosti]], kao što su [[bogatstvo vrsta]] (što je jednostavno broj vrsta), [[indeks raznolikosti|Shannonov indeks]] ili [[indeks raznolikosti|Simpsonov indeks]] (koji uzimaju u obzir i proporcionalnu brojnost vrsta).<ref name=Whittaker1960 /><ref>Lande, R. (1996) Statistics and partitioning of species diversity, and similarity among multiple communities. Oikos, 76, 5-13.</ref><ref>Veech, J. A. et al. (2002) The additive partitioning of species diversity: recent revival of an old idea. Oikos, 99, 3-9.</ref> Međutim, tvrdi se da bi bilo bolje koristiti [[indeks raznolikosti|efektivni broj vrsta]] kao univerzalnu mjeru raznolikosti vrsta. Ova mjera omogućava razmatranje rijetkih i mnogobrojnih vrsta na različite načine, baš kao što to čine indeksi raznolikosti zajedno, ali njeno značenje je intuitivno lakše razumjeti. Efektivni broj vrsta je broj jednako brojnih vrsta potrebnih da se dobije ista prosječna proporcionalna [[brojnost (ekologija)|brojnost vrsta]] poput one uočene u skupu razmatranih podataka (gdje sve vrste možda nisu podjednako brojne).<ref name=Tuomisto2010a /><ref name=Tuomisto2011 /><ref>Hill, M. O. (1973) Diversity and evenness: a unifying notation and its consequences. Ecology, 54, 427–432</ref><ref name=Jost2006>Jost, L. (2006) Entropy and diversity. Oikos, 113, 363–375</ref><ref>Jost, L. (2007) Partitioning diversity into independent alpha and beta components. Ecology, 88, 2427–2439.</ref><ref name=Tuomisto2010c>Tuomisto, H. 2010. A consistent terminology for quantifying species diversity? Yes, it does exist. Oecologia 4: 853–860. {{doi|10.1007/s00442-010-1812-0}}</ref> == Računanje == Ako se pretpostavi da je raznolikost vrsta izjednačena s efektivnim brojem vrsta, a alfa raznolikost sa srednjom raznolikošću vrsta po podjedinici, tada se alfa raznolikost može izračunati na dva različita načina koji daju isti rezultat. Prvi pristup je izračunavanje ponderirane [[generalizirana sredina|generalizirane srednje vrijednosti]] proporcionalne brojnosti vrsta unutar podjedinice, a zatim uzimanje inverzne vrijednosti te srednje vrijednosti. Drugi pristup je izračunavanje raznolikosti vrsta za svaku podjedinicu zasebno, a zatim uzimanje ponderirane generalizirane srednje vrijednosti tih vrijednosti.<ref name=Tuomisto2010a /><ref name=Tuomisto2010c /> Ako se koristi prvi pristup, jednačina je: :<math>{}^q\!D_{\alpha}=\dfrac{1}{\sqrt[q-1]{\sum_{j=1}^N{\sum_{i=1}^S p_{ij} p_{i|j}^{q-1}}}}</math> U jednačini, ''N'' je ukupan broj podjedinica, a ''S'' je ukupan broj vrsta (bogatstvo vrsta) u skupu podataka. Proporcionalna abundancija ''i''-te vrste u ''j''-toj podjedinici je <math>p_{i|j}</math>. Ove proporcionalne abundancije su ponderirane proporcijom podataka koje svaka podjedinica doprinosi skupu podataka, <math>p_{ij} = m_{j}/m</math>, gdje je <math>m</math> ukupan broj jedinki u skupu podataka, a <math>m_j</math> je ukupan broj jedinki u podjedinici j. Nazivnik je stoga jednak srednjoj proporcionalnoj [[brojnost (ekologija)|brojnosti vrsta]] unutar podjedinica (srednja vrijednost <math>p_{i|j}</math>) izračunatoj pomoću ponderirane generalizirane srednje vrijednosti s eksponentom ''q'' - 1. Ako se koristi drugi pristup, jednačina je: :<math>{}^q\!D_{\alpha}=\sqrt[1-q]{\sum_{j=1}^N w_j ({}^q\!D_{\alpha j})^{1-q}}</math> Ovo je također jednako ponderiranoj generaliziranoj srednjoj vrijednosti, ali s eksponentom 1 - ''q''. Ovdje se srednja vrijednost uzima iz vrijednosti ^''q''''D''_α''j'', od kojih svaka predstavlja efektivnu gustinu vrsta (raznolikost vrsta po podjedinici) u jednoj podjedinici ''j''. Nominalna težina ''j''-te podjedinice je <math>w_j</math>, što je jednako udjelu podataka koje podjedinica doprinosi skupu podataka. Velike vrijednosti ''q'' dovode do manje alfa raznolikosti nego male vrijednosti ''q'', jer povećanje ''q'' povećava efektivnu težinu koja se daje vrstama s najvećom proporcionalnom abundancijom i podjedinicama s najmanjom raznolikošću vrsta.<ref name=Tuomisto2010a /><ref name=Tuomisto2010c /> == Primjeri == Alfa raznolikost se može izračunati i za postojeće i za nestale vrste i njihova staništa. === Primjeri istraživanja alfa diverziteta izumrlih vrsta === * Opstanak zajednica vodozemaca i gmizavaca tokom [[Permsko-trijasko izumiranje|permsko-trijaskog izumiranja]]<ref name="SahneyBenton2008RecoveryFromProfoundExtinction">{{cite journal | last1=Sahney | first1=S | last2=Benton | first2=M.J. | year=2008 | title=Recovery from the most profound mass extinction of all time | journal=Proceedings of the Royal Society B: Biological Sciences | doi=10.1098/rspb.2007.1370 | volume = 275 | pages = 759–65| pmid=18198148 | issue=1636 | pmc=2596898}}</ref> * Reorganizacija [[ordovicij]]skih bentoskih morskih zajednica<ref name=WestropAdrain2010>{{cite journal | last1=Westrop | first1=S. R. | last2=Adrain | first2=J. M. | year=2010 | title=Trilobite alpha diversity and the reorganization of Ordovician benthic marine communities}}</ref> === Primjeri istraživanja alfa diverziteta === * Visoka raznolikost drveća u amazonskim [[prašuma]]ma [[Ekvador]]a<ref name="ValenciaBalslevMino1994">{{cite journal | author1=Valencia | author2=Balslev | author3=Miño. | year=1994 | pages=21–28 | title=High tree alpha-diversity in Amazonian Ecuador | journal=Biodiversity & Conservation |volume=3 |issue=1| doi=10.1007/BF00115330 | bibcode=1994BiCon...3...21V | s2cid=34897516 }}</ref> == Povezano == * [[Beta raznolikost]] * [[Tamna raznolikost]] * [[Indeks raznolikosti]] * [[Gama raznolikost]] * [[Zeta raznolikost]] * [[Globalna raznolikost]] * [[Mjerenje biodiverziteta]] * [[Filogenetska raznolikost]] == Reference == {{reflist|30em}} == Vanjske poveznice == * [https://web.archive.org/web/20060228212753/http://www.uwsp.edu/geo/faculty/heywood/geog358/Diversity/Biodiversity.htm Objašnjenje mnogih specifičnih termina biodiverziteta korištenjem ilustracija], [[Univerzitet Wisconsin–Stevens Point]] [[Kategorija:Biostatistika]] [[Kategorija:Ekologija]] big76uwjyisyxzt1ouahpoakwev5v23 0 4724300 42669857 2026-08-09T21:05:04Z Duma 16555 Preusmjereno na [[Alfa raznolikost]] 42669857 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Alfa raznolikost]] ohbimv10vyu0pfrgm1liz64mfagrf9y 0 4724302 42669959 2026-08-10T10:33:47Z Zavičajac 76707 Nova stranica: {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Fosili koštanih riba Zapadnog Limfjorda |image = Map DK Limfjorden.png |godina = 2026. |vrst baštine = prirodno dobro |mjerilo = viii |ugroženost = ne |poveznica = https://whc.unesco.org/en/list/1758 |država = {{flag|Danska}} }} '''Fosili koštanih riba Zapadnog Lim fjorda''' nalaze se uz strme obalne litica Hanklit i Knudeklint, u sjeverozapadnom [[Jutland]]u, [[Danska]]. Predstavljaju jednu od najstarijih i najznačajnijih zb... 42669959 wikitext text/x-wiki {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Fosili koštanih riba Zapadnog Limfjorda |image = Map DK Limfjorden.png |godina = 2026. |vrst baštine = prirodno dobro |mjerilo = viii |ugroženost = ne |poveznica = https://whc.unesco.org/en/list/1758 |država = {{flag|Danska}} }} '''Fosili koštanih riba Zapadnog Lim fjorda''' nalaze se uz strme obalne litica Hanklit i Knudeklint, u sjeverozapadnom [[Jutland]]u, [[Danska]]. Predstavljaju jednu od najstarijih i najznačajnijih zbirki [[fosil]]nih [[riba]] na svijetu, iz rane faze [[eocen]]a, ključnog perioda u istoriji [[Zemlja|Zemlje]], koje je obilježilo uspon modernih [[Osteichthyes|koštanih riba]] (koštunjače ili košljoribe).<ref name="nomin">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/document/219533 |title= Nominacioni tekst |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 27. juli 2026.}}{{en}}</ref> [[File:MorsHanklit.jpg|mini|lijevo|Litica Hanklit na oatrvu Mors.]] == Geografija == [[Limfjord]] je plitki dio mora, i smatra se zaljevom još od [[Vikinzi|vikinških]] vremena. Danas ima ulaze i iz [[Sjeverno more|Sjevernog mora]] i iz [[Kattegat]]a, te time dijeli Jutland na dva dijela, sjeverno ostrvo i južno poluostrvo. Proteže se od kanala Thyborøn na Sjevernom moru do Halsa na Kattegatu. Dužina mu jee otprilike 180 kilometara, nepravilnog oblika, s brojnim uvalama, suženjima i ostrvima (Mors, Fur, Venø, Jegindø, Egholm i Livø). Najdublje je u Hvalpsundu<ref name="ffosili">{{Cite web |url= https://www.worldheritageexplorer.org/sites/the_bony_fish_fossils_of_the_western_limfjord_evolution_and_climate_adaptation_in_the_earliest_eocene.html |title= Otkrivanje prošlosti: Fosili koštanih riba zapadnog limfjorda |work= World Heritage Explorer - www.worldheritageexplorer.org |access-date= 29. juli 2026.}}{{en}}</ref> Prirodno dobro se sastoji od dva dijela, litice Hanklit i Knudeklint, oba okrenute prema plitkom Lim fjordu, a njihove erodirane padine pokazuju naslage stare oko 1,4 miliona godina koje datiraju s početka eocena prije 56 miliona godina. Hanklit se nalazi na ostrvu Mors. Dug je približno 700 m, visok do 60 m. i pokriva 3,8 ha, po čemu je daleko najviša takozvana mo-glinena litica u Danskoj. Knudeklint je dug približno 1 km, visok do 35 m. i pokriva 3,2 ha. Knudeklint prikazuje najkompletniji zapis stratigrafskog raspona ranog eocena. Oko svake litice je ocrtana zaštitna zona, djelimično prateći geološke karakteristike pejzaža, a dijelom prateći postojeće regulatorne granice. Prema moru, zaštitna zona na oba sastavna dijela prati zonsku liniju Nacionalnog pomorskog plana. Prema kopnu, zaštitna zona kod Hanklita prati nacionalnu obalnu zaštitnu zonu od 300 m. Kod Knudeklinta zaštitna zona se proteže 100 m u kopno. [[File:Mors Limford Hanklit Moler and prehistoric Ash layers (10).jpg|mini|lijevo|Praistorijski slojevi na Hanklitu]] == Svjetska baština == Fosili koštanih riba Zapadnog Lim fjorda uvršteni su na listu [[UNESCO]]-ove [[Svjetska baština|svjetske baštine]].<ref name="olimp">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/list/1758 |title= Fosili koštanih riba Zapadnog Lim fjorda |work= UNESCO: Svjetska baština - whc.unesco.org |access-date= 29. juli 2026.}}{{en}}</ref> Odluka je donešena na 48-om zasjedanju Komiteta za svjetsku baštinu od 19-29 jula 2026. god. u [[Busan]]u, [[Južna Koreja]]<ref name="zasjedanje">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/newproperties/ |title= Spomenici upisani na listu svjetske baštine 2026. god. |work= UNESCO: Svjetska baština, /www.unesco.org |access-date= 27. juli 2026}}{{en}}</ref><ref name="Danska">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/dk |title= Danska, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 27. juli 2026.}}{{en}}</ref> Očuvan unutar naslaga bogatih diatomitima i slojeva vulkanskog pepela, fosilni zapis obuhvata paleocensko-eocenski termalni maksimum (PETM) i naknadni period hlađenja, pružajući jedinstvene dokaze biotičkih odgovora na velike [[klima]]tske promjene. Nalazište sadrži obilne i dobro očuvane morske i kopnene fosile, uključujući ribe, morske kornjače, ptice, kukce, biljke i mikrofosile, nudeći neusporediv uvid u najraniju eocensku biosferu. Čuva između 25 i 29 redova riba i više od 80 vrsta riba, dokumentirajući evoluciju i prilagodbu ranonovovjekovnih ribljih linija tokom perioda brzih promjena okoliša. == Izvori == {{Reflista}} {{Commonscat|Limfjorden}} [[Kategorija:Svjetska baština u Danskoj]] cxwyag07kz8p31aadtad6vvly60dysa